Nez Avis Ne 090829

AKTUELNO

DOGA\AJI DRAGAN ^OVI], LIDER HDZ BiH, I MILORAD DODIK, PREDSJEDNIK SNSD-a, U BEOGRADU RAZGOVARALI SA BORISOM TADI]EM, PREDSJEDNIKOM SRBIJE str. 4

ME\USOBNE OPTU@BE STRANAKA NAKON [TO SU HRVATSKI MINISTRI NAPUSTILI VLADU FEDERACIJE BiH

Beograd za nastavak Hrvati ne pristaju na izolaciju 5! 6! prudskog procesa str.

i

www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 3975 • SUBOTA 29. AVGUSTA 2009.

QSWP

Popis }e ko{tati desetine miliona maraka Ko }e snositi tro{kove popisa dr`avne imovine koju je naredio OHR

3! 4

INTERVJU

IBRAHIM TIRAK, DIREKTOR UPRAVE ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE FEDERACIJE BiH

Tra`i}emo da banke snize 23 kamate str.

Kratkotrajna obustava rada u "@eljeznicama Federacije Bosne i Hercegovine"

Ma{inovo|e se povukle zbog sudske zabrane str. 9!i :

SINDIKAT MA[INOVO\A NIJE NAVEO BROJ ZAPOSLENIH KOJI SU DU@NI DA RADE ZA VRIJEME [TRAJKA RADI OBEZBJE\ENJA MINIMUMA RADA, UTVRDIO SUD

2

tvcpub 29. 8. 2009.

Doga|aji FOTO G. [URLAN

Za Kalini}a ima mjesta u vrhu SDS-a BANJALUKA - Srpska demokratska stranka spremna je da primi Dragana Kalini}a, biv{eg predsjednika, u Glavni odbor te stranke, izjavio je ju~e Du{an Stoji~i}, ~lan Glavnog odbora SDS-a. "SDS bi bila zadovoljna da se svi smijenjeni politi~ari vrate u politi~ki `ivot SDS-a i za mnoge od njih, me|u kojima je i Kalini}, ima mjesta u Glavnom odboru", poru~io je Stoji~i}. Stoji~i} je rekao da su sankcije protiv njih bile nepotrebne i kontraproduktivne. ''U SDS-u ima dovoljno prostora za sve smijenjene politi~are. O~ekuju}i odluku OHR-a o pomilovanju politi~ara ostavili smo zna~ajan broj mjesta u Glavnom odboru stranke upravo za njih'', kazao je on i dodao

da }e to biti u funkciji ja~anja SDSa, a ne slabljenja. On je, govore}i o ustavnim promjenama, rekao da je Srpskoj potrebno jedinstvo u vezi s tako krupnim pitanjem koje, smatra, ne treba da rje{avaju pojedinci, niti pojedine partije. SDS je jo{ optu`ila Radio-televiziju RS da mnogo vi{e prostora daje vladaju}oj SNSD, a da opozicija "mo`e ra~unati tek na sekunde u programu RT RS". U RT RS su negirali pristrasnost u izvje{tavanju i manju zastupljenost opozicije u programu te televizije, upozoravaju}i da ovo nije prvi put da na po~etku kampanje SDS kre}e s kritikom RT RS. V.P.

Razgovarali o viznom re`imu PRAG - Igor Radoji~i}, predsjednik Narodne skup{tine RS, upoznao je Miloslava Vl~eka, predsjednika parlamenta ^e{ke, o problemima transformacije Kancelarije visokog predstavnika u BiH i liberalizacije viznog re`ima za gra|ane BiH. Na sastanku Radoji~i}a i Vl~eka u Pragu izra`ena je obostrana spremnost za intenziviranje parlamentarne saradnje nakon parlamentarnih izbora u ^e{koj za mjesec dana. Vl~ek je delegaciju RS Izra`ena spremnost za informisao o ~e{kim iskusintenziviranje parlamentarne tvima u priklju~ivanju EU, saradnje sa ^e{kom nagla{avaju}i da pred parlamen ti ma sto ji ozbi ljan i obiman posao usagla{avanja cjelokupnog zakonodavstva s evropskim pravnim naslje|em. On je ukazao da nisu dovoljno iskori{tene mogu}nosti ekonomske saradnje. (Srna)

Slu~aj "@drale" prevazilazi okvire RS SARAJEVO - Iz Suda BiH ju~e je zvani~no potvr|eno da je Vanraspravno vije}e utvrdilo da je ovaj sud nadle`an za postupanje u predmetu protiv \or|a @drale, osumji~enog za ubistvo Ljubi{e Savi}a Mauzera, nekada{njeg na~elnika Uprave policije RS. "Iz obrazlo`enja optu`nice i dokumentacije jasno je da od momenta izvr{enja ubistva 2000. godine entitetske vlasti i pravosudne institucije i pored evidentno ulo`enih napora nisu bile u mogu}nosti istragu privesti kraju, te je to, uzimaju}i u obzir do tada pribavljene dokaze na entitetskom nivou, u~inilo Tu`ila{tvo BiH", navodi se u obrazlo`enju odluke. Napominje se da je Tu`ila{tvo od preuzimanja predmeta 2006. godine do{lo do novih dokaza, odnosno

svjedoka neposrednih o~evidaca. U prilog odluci o nadle`nosti Suda BiH, Vije}e navodi da je @drale osumnji~en ili povezan sa ve}im brojem ubistava osoba koje su vlasnici firmi ili su osobe iz politi~kog i privrednog `ivota, kao i drugih krivi~nih djela izvr{enih na podru~ju RS i FBiH, sa obilje`jima organiziranog kriminala. "Ove istrage nikada, osim u jednom slu~aju, nisu dovedene do kraja, o~ito zbog na~ina funkcionisanja kriminalnih grupa, ~ije djelovanje i {tetne posljedice prelaze okvire entiteta RS", navodi se u odluci i dodaje da su u konkretnom slu~aju evidentne pote{ko}e entitetskih pravosudnih organa u procesuiranju slu~aja ubistva koje se stavlja na teret osumnji~enom. A.S.

"Mladi} jedino otvoreno pitanje" BEOGRAD - Jedino otvoreno pitanje Srbije i Ha{kog tribunala je Ratko Mladi} i njegovo hap{enje otvara evropsku perspektivu Srbije mnogo br`e nego {to se to, mo`da, sada ~ini, izjavio je Rasim Ljaji}, predsjednik Nacionalnog savjeta za saradnju s Ha{kim tribunalom. "Zato o toj temi ne vredi vi{e razgovarati i treba sa~ekati kona~ni epilog, a to je hap{enje", izjavio je Ljaji}. (Tanjug)

Nepoznata sudbina 15.655 osoba BEOGRAD - Pol Anri Arni, zvani~nik Me|unarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK) u Srbiji, ocijenio je da vlade u regionu moraju mnogo vi{e da u~ine za sudbinu nestalih i dodao da je broj od 15.655 ljudi ~ija je sudbina i dalje nepoznata prevelik za postizanje pomirenja na zapadnom Balkanu. "MKCK duboko je zabrinut zbog sporog odvijanja tog procesa i zato `elimo da poru~imo vladama u regionu da nije dovoljno to {to se radi, da je neophodno da u~ine sve da razrije{e {to vi{e slu~ajeva u skladu s obavezama po me|unarodnom pravu", kazao je Pol Anri Arni. (Beta)

Naredne sedmice o diplomama BANJALUKA - Anton Kasipovi}, ministar prosvjete i kultu re RS, pot vrdio je da }e predstavnici ovog ministarstva naredne sedmice obaviti jo{ jedan razgovor sa menad`mentom Univerziteta za poslovni in `e nje ring i me na d`ment u Banjaluci (PIM), ~ijim studentima prava i farmacije je Prosvje tna in spe kci ja po ni {ti la godinu studiranja, jer nisu imali licencu. Kasipovi} je rekao da je resorno ministarstvo uvijek upozo ra va lo stu den te i nji ho ve roditelje da provjere da li su njihova djeca upisala licencirane studijske programe. (Srna)

Napadnut inspektor SARAJEVO - Inspektor Poreske uprave FBiH Elmir Mustafi} napadnut je ju~e prilikom kontrole poreskog obveznika "Merci" ^itluk - Me|ugorje. Vasilj Grgo, vlasnik ugostiteljskog objekta, nasrnuo je na inspektora, oboriv{i mu glavu na sto u trenutku kada je inspektorka Verka ]ori}, koja je zajedno s Mustafi}em bila u kontroli, zatra`ila na uvid potrebnu dokumen ta ci ju o po re skom obvezniku. (Fena)

Ko }e snositi tro{kove popisa dr`avne imovine koji je naredio OHR

desetine Treba}e oko ~etiri miliona listova papira poslati u OHR, a svaki izvod su na{i radnici du`ni naplatiti deset KM, rekao Gligori} Dejan [AJINOVI]

SARAJEVO, BANJALUKA - Posao popisivanja imovine mogao bi trajati vi{e od dvije godine i samo na taksama za RS ko{tati vi{e od 40 miliona maraka, rekao je Tihomir Gligori}, direktor Uprave za geodetske i imovinskopravne poslove RS. "Iz pisma i obrazaca koje su iz OHR-a poslali na{im podru~nim jedinicama proizlazi da }e nam trebati oko ~etiri miliona listova papira koje treba poslati u OHR, a svaki izvod su na{i radnici po va`e}im propisima du`ni naplatiti deset maraka", rekao je Gligori}. U pismu i obrascima koje je OHR uputio upravama ostala je nepoznanica ko }e snositi tro{kove popisa dr`avne imovine. Informacije o svemu ovome smo od OHR-a zatra`ili u ~etvrtak, ali nam je re~eno da se ponovo javimo u petak. U petak su rekli da }e informacija biti spremna u ponedjeljak. Gligori} je rekao da u RS ima oko 850.000 posjedovnih listova, od ~ega najmanje 60 odsto otpada na ono {to je prije rata bila dru{tvena imovina. @eljko Obradovi}, direktor Geodetskog zavoda FBiH, potvrdio je da u Federaciji ima barem jo{ toliko posjedovnih listova koliko i u RS. Obradovi} ka`e da je mogu}e posao zavr{iti i za kra}e vrijeme, ali isti~e da je rok do novembra "malo preforsiran" i da ga ne}e biti mogu}e ispo{tovati. "Mi }emo do po~etka ovog posla poku{ati jo{ razgovarati o potrebnom vremenu za ovaj posao, ali i o to~noj koli~ini podataka koje treba popisati", rekao je Obradovi}. On je pojasnio da postoji razlika izme|u entitetskih geodetskih ustanova jer su podru~ne kancelarije u RS direktno pod kontrolom Uprave, dok su u Federaciji jedinice pod nadle`nosti lokalne uprave. Gligori} pak ka`e da se OHR jo{ nije obratio Upravi

Izdavanje posjedovnog lista ko{ta deset KM

SDA tra`i da Bo{njaci budu direktori i RAK-a i UIO M. ^UBRO

SARAJEVO - SDA tra`i da Vije}e ministara BiH na funkcije direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH i Regulatorne agencije za komunikacije BiH ponovo imenuje kadrove iz bo{nja~kog naroda. Ova stranka nikad ranije nije otvoreno tra`ila da Bo{njacima pripadnu ove dvije direktorske pozicije nego je insistirala na nacionalnoj podjeli funkcija prije svih imenovanja u dr`avnim institucijama. Aktuelnim {efovima UIO i RAK-a Kemalu ^au{evi}u i Kemalu Huseinovi}u mandat je davno istekao. Na konkursu za nove direktore ovih institucija pobijedili su Zoran Tegeltija i Huseinovi}, ali za njihovo imenovanje u paketu na sjednici Vije}a ministara ministari iz SDA i Stranke za BiH nisu htjeli glasati. "Trenutno imamo ogroman debalans na {etetu Bo{njaka. Prva naredna imenovanja su prilika da po~nemo ispravljati taj debalans, stoga direktori RAK-a i UIO treba da budu Bo{njaci", rekao je ju~e Senad [epi}, potpredsjednik SDA. Naglasio je da je SDA svoj prijedlog raspodjele funkcija dostavila predsjedavaju}em i ~lanovima Vije}a ministara BiH te strankama parlamentarne ve}ine. [e pi} ka `e da, uz ra ni je izra `e nu na ~el nu

saglasnost Stranke za BiH, SDA jo{ nema o~itovanja ostalih stranaka o njihovom prijedlogu. Bo`o Ljubi}, predsjednik HDZ 1990, isti~e da nije vidio prijedlog SDA, ali da, u principu, podr`ava razgovore o raspodjeli funkcija te utv|ivanje modela o nacionalnoj zastupljenosti. "Uvijek sam tra`io razgovore kako ne bismo sijali nepovjerenje i bojazan da }e neko biti o{te}en. Zastupam princip da nam treba paritet u raspodjeli funkcija", istakao je Ljubi}, dok }e HDZ BiH naredne sedmice na sjednici strana~kog predsjedni{tva zauzeti stav o ovom prijedlogu. Komentar predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH Nikole [piri}a ju~er nismo uspjeli dobiti. SNSD, ka`e Du{anka Majki}, ~lan Izvr{nog odbora ove stranke, smatra da prijedlog SDA o podjeli funkcija treba da bude samo osnov za me|ustrana~ke dogovore. "SDA ne treba da izlazi iz vlasti niti bilo koga da ucjenjuje tim najavama. Njihov prijedlog treba staviti na sto, ali samo kao osnov za pregovore, dok kona~nu raspodjelu funkcija treba da dogovore predstavnici svih stranaka", istakla je Majki}eva. Iz SDA su ju~e ponovo od [piri}a zatra`ili da ispo{tuje rokove i bez odlaganja imenovanje Sadika Ahmetovi}a za ministra sigurnosti BiH uputi u parlamentarnu proceduru.

Doga|aji

29. 8. 2009. tvcpub

Popis }e ko{tati miliona maraka Gligori}: Zbog ovog posla neminovno }e trpjeti poslovi eksproprijacije za autoputeve, izgradnju hidrocentrala, rudnika....

3

Vijesti Prevoznici tra`e pomo} BANJALUKA - Udru`enje "Me|unarodni transport" (UMT) Banjaluka zatra`ilo je ju~e od nadle`nih institucija ubrzano rje{avanje problema za koje ka`u da im pove}avaju tro{kove i smanjuju konkurentnost. Prema rije~ima Milana Ga~i}a, predsjednika UMT-a, od Ministarstva za komunikacije i transport BiH voza~i tra`e ispunjavanje preostalih obaveza koje se odnose na sva ona pravila ~ijim bi neispunjavanjem od juna naredne godine bh. voza~ima tereta bio zabranjen rad na evropskim saobra}ajnicama. Od Ministarstva saobra}aja i veza RS o~ekuju transparentno objavljivanje izvje{taja o uspostavljanju kriterija i realizaciju raspodjele bilateralnih dozvola za pro{lu godinu, te prvih osam mjeseci 2009. D.[.

Majer: Sljede}a godina vodi u kolaps

u RS sa detaljima {ta ta~no treba popisati, ali da je ra~unica od 40 miliona napravljena na osnovu formulara koji je OHR uputio u podru~ne jedinice. On dalje poja{njava da u obrascu ima osam stavki koje treba ru~no popuniti, poslati fotokopije dokumenata za svaki podatak, ali i poslati i kopije za sve izmjene na svakoj od katastarskih pojedina~nih evidencija do 31. decembra 1991. godine. Prema Gligori}u, rok od dvije godine bi}e mogu}e ispo{tovati samo pod uslovom da Uprava povu~e sve svoje radnike sa svih projekata koji se trenutno rade. "Zbog anga`ovanja ljudi sada na ovom poslu, neminovno }e trpjeti poslovi eksproprijacije za autoputeve, izgradnju hidrocentrala, rudnika i sli~ni poslovi koji, na`alost, ne mogu da ~ekaju. Kako }emo to uraditi, na ta pitanja mi jo{ nemamo odgovor", rekao je Gligori}. Prema dopisu OHR-a, ono {to Geodetska uprava RS mora uraditi je da ru~no prelista svaki od 850.000 posjedovnih listova, da izdvoji oko pola miliona listova koji se odnose na biv{e dru{tveno vlasni{tvo, da popuni 500.000

obrazaca, da prelista svaki dosije i upi{e podatke u obrasce, zatim fotokopira dokumentaciju iz koje su izvukli podatke za obrasce i da ih po{alje OHR-u. "Ali to samo pod uslovom da je sre|ena dokumentacija, a poznato je da u mnogo slu~ajeva dokumentacija nije kompletna, {to tako|e treba provjeravati", rekao je Gligori}. On je rekao da }e predlo`iti Vladi RS da u dogovoru sa OHR-om bude sa~injen ekspertski tim na nivou Vlade koji bi se bavio tim poslom. "Mi jo{ ni smo ima li kon ta kte sa OHR-om kako bismo razgovarali o svim ovim pitanjima. Recimo, ako bude donesena odluka o izuzimanju pla}anja taksi za izvode, ko }e platiti tro{kove fotokopiranja, papira, ketrid`a i ostale tro{kove koje napla}ujemo kroz takse. Mislim da je OHR trebalo u ovo ozbiljnije da se upusti jer mi smo centralizovana uprava. Nije trebalo da se obra}aju podru~nim jedinicama, nego ovoj upravi sa instrukcijama kako postupiti u ovom slu~aju", naveo je on.

Dragan ^ovi} i Milorad Dodik razgovarali sa Borisom Tadi}em

Beograd za nastavak prudskog procesa Boris Tadi}

Dragan ^ovi}

Milorad Dodik

}nosti", istakao je ^ovi}. ^ovi} je Tadi}u poru~io kako je skepti~an u vezi s mogu}nostima skore obnove rasprava o izmjenama Ustava. Upitan jesu li odlaskom na sastanak kod Tadi}a poja~ali sumnje bo{nja~kih partnera o postojanju hrvatsko-srpskog dogovo ra, ^o vi} je re kao ka ko su ta kvi ^ovi} je podsjetio kako je Tihi} nedavno razgovarao s Tadi}em i crnogorskim predsjednikom

N. MORA^A

BEOGRAD - Srbija podr`ava nastavak prudskog procesa, izjavio je ju~e u Beogradu predsjednik Srbije Boris Tadi} tokom susreta s liderima SNSD-a i HDZ BiH Miloradom Dodikom i Draganom ^ovi}em. Tadi} je kazao da Beograd sna`no podr`a va nas ta vak po li ti ~kih raz go vo ra u

okviru prudskog procesa kako bi zemlja ostvarila br`i napredak na putu ka Evropskoj uniji, te izrazio `aljenje {to je do{lo do zastoja u politi~kim pregovorima o ustavnim promjenama u BiH. Susret s predsjednikom Srbije dio je ranije zapo~etih razgovora koji su se trebali realizovati u okviru prudske trojke. "Upoznao sam Tadi}a da se HDZ BiH

zauzima za izgradnju moderne i decentralizovane dr`ave, u kojoj bi sva tri konstitutivna naroda imala jednakopravan status", rekao je ^ovi}, a saop{tio je HDZ BiH. ^ovi} je naglasio da promjene Ustava treba da budu sprovedene kroz parlament BiH i postizanjem kompromisa sve tri strane. "Mi smo na tom putu neupitno posve}eni izgradnji BiH i njenoj evropskoj budu-

komentari glupost. Prema njegovim rije~ima, Tihi} je nedavno razgovarao s Tadi}em i crnogorskim predsjednikom. "Lo gi ~no je da po sli je raz go vo ra s predsjednikom Hrvatske Stjepanom Mesi}em o svojim stajali{tima u vezi s ure|enjem BiH raz go va ra i s pred sje dni kom Srbije", kazao je ^ovi}. Bo ris Ta di} je na ja vio da }e Srbija u~estvovati na Mostarskom sajmu privrede u aprilu 2010. godine, saop{tila je u petak Pres-slu`ba predsjednika Republike Srbije.

VA[INGTON - Stiven Majer, profesor va{ingtonskog Univerziteta za nacionalnu odbranu, ukazao je na ozbiljno gomilanje krize u BiH i istakao da }e se dr`a va vje ro va tno su o~i ti s odre|enim odlu~uju}im trenucima sljede}e godine koji bi mogli voditi prema kolapsu zemlje. "Gotovo prije 15 godina Zapadne sile su silom do{le na Balkan i poku{ale da ustanove mul tie tni ~ku de mo kra ti ju u BiH. Iako je Dejtonski sporazum mo`dao imao dobre namjere, on je, na`alost, skovan u neznanju i aroganciji", kazao je Majer. On je dodao da je Dejtonski sporazum reflektovao zapadne prioritete i interese i bio zasnovan na uvjerenju da bi samo model koji nametne Zapad mogao da funkcioni{e. (Srna)

Neminovna reforma Ustava SARAJEVO - Ustavna reforma neminovna je za ~lanstvo BiH u EU i NATO, zaklju~ili su Sulejman Tihi}, predsjedik SDA, i Sveder van Vorst tot Vorst, holandski ambasador u BiH, saop{teno je iz SDA. Tokom ju~era{njeg sastanka re~eno je da je ustavna reforma neophodna ukoliko gra|ani i politi~ari u BiH uistinu `ele da ona funkcioni{e kao dr`ava, navodi se u saop{tenju. (Srna)

Uhap{eni sa 10 kg heroina BEOGRAD - Mirsad Dizdarevi} (43), dr`avljanin BiH, i Sne`ana Belanovi} (39), dr`avljanka Austrije, uhap{eni su ju~e u Beogradu sa 10 kilograma heroina, saop{teno je iz Ministar stva unu tra{ njih po slo va Srbije. U saop{tenju se navodi da su osumnji~ene za neovla{tenu proizvodnju i prodaju narkotika uhapsili pripadnici MUP-a Srbije i Bezbjednosno-informativne agencije (BIA), te da se intenzivno traga za Nuredinijem Afrimom (33) iz Pre{eva. (Srna)

4

Doga|aji

tvcpub!29. 8. 2009.

Me|usobne optu`be stranaka nakon {to su hrvatski ministri

Vijesti

Hrvati ne pristaju

Mujezinovi} posjetio Kebu SARAJEVO - Mustafa Mujezinovi}, premijer FBiH, u pratnji Farisa Gavrankapetanovi}a, generalnog direktora KCUS-a, posjetio je ju~e Mirsada Kebu, potpredsjednika FBiH. Kebo se nalazi na bolni~kom lije~enju u Klinici za ortopediju i traumatologiju KCUS-a nakon povreda zadobijenih prilikom pada u ku}i. Premijer Mujezinovi} je u kratkom razgovoru po`elio Kebi brzi oporavak i povratak radnim obavezama. (Fena)

[krbi} boravio u Kumboru

Strana, koja se kune u izgradnju multietni~ne BiH, u stvarnosti radi na eliminaciji svega {to nije bo{nja~ko, ocijenio Vranki}

BANJALUKA - Ranko [krbi}, ministar zdravlja i socijalne za{tite RS, boravio je ju~e u Kumboru, gdje djeca iz svih op{tina RS ljetuju osmu godinu. "Na zavidan na~in radimo edukaciju i to je ne{to ~emu moramo posvetiti posebnu pa`nju", kazao je [krbi} i dodao da svake godine u Kumboru boravi oko 1.000 mali{ana iz RS. Mali{ani na ljetovanje idu u okviru projekta "Socijalizacija djece Republike Srpske - Kumbor 2009", koji finansira Fond dje~je za{tite RS. Na ljetovanje idu djeca poginulih boraca, ratnih invalida, djeca iz vi{e~lanih porodica i socijalno ugro`enih kategorija, te djeca s posebnim potrebama. B.D.

Potrebna br`a primjena ugovora SARAJEVO - @eljko Kom{i}, predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH, i Alesandro D'Eriko, apostolski nuncije u BiH, razgovarali su ju~e o potrebi i mogu}nostima {to br`e primjene osnovnog ugovora izme|u BiH i Vatikana o du{ebri`ni{tvu katoli~kih vjernika pripadnika Oru`anih snaga BiH. Zahvaliv{i se na velikom zanimanju Kom{i}a za ovo va`no pitanje i podr{ci ja~anju ukupnih odnosa BiH sa Vatikanom, apostolski nuncije naglasio je da Vatikan izra`ava nadu da }e proces potpisivanja i ratifikacije ovog specifi~nog ugovora biti zavr{en do kraja ove godine. Prema usagla{enom tekstu, Vatikan }e za du{ebri`ni{tvo katoli~kih vjernika pripadnika Oru`anih snaga BiH imenovati biskupa vojnog ordinarijata, saop{teno je iz Predsjedni{tva BiH. (Srna)

Osu|uju napade na vjernike SARAJEVO - Med`lis Islamske zajednice Vitez najo{trije osu|uje u~estale provokacije i napade na Bo{njake vjernike prilikom dolaska na teraviju-namaz u mesd`id Donja Ve~eriska. Kako je navedeno u saop{tenju Med`lisa IZ Vitez, mje{tanin hrvatske nacionalnosti R.I. je 26. avgusta ispred mesd`ida u Donjoj Ve~eriskoj parkirao vozilo da bi za vrijeme u~enja ezana autom krenuo na ve}u grupu vjernika i divljao autom ispred mesd`ida. Nakon toga je iza{ao iz auta i vjernicima upu}ivao psovke i uvrede. (Fena)

Vranki}

Bevanda

Davud MUMINOVI]

SARAJEVO - Hrvatske stranke u FBiH ju~er su odlu~no odbacile preglasavanje kao na~in rada u Vladi Federacije BiH isti~u}i da je neprihvatljiva izolacija podru~ja s hrvatskom ve}inom. Nasuprot stavu HDZ BiH i HDZ 1990, iz Stranke demokratske akcije (SDA) ju~er je saop{teno da je izlazak hrvtaskih ministara iz Vlade FBiH ucjena na koju SDA ne}e pristati. Do pre mi jer Fe de ra ci je BiH Vjekoslav Bevanda i ministri Nevenko Herceg, Feliks Vidovi}, Damir Ljubi} i Perica Jele~evi} u ~etvrtak su napustili rad u Vladi FBiH, jer su preglasani usvajanjem budu}e trase koridora 5c.

CCI predstavili rezultate rada Savjeta ministara i parlamenta BiH

"To je kap koja je prelila ~a{u. Ovo nije bilo prvo preglasavanje Hrvata. Takav princip rada Vlade u kojem se neuva`avaju argumenti ne mo`emo prihvatiti", kazao je Vjekoslav Bevanda, dopremijer FBiH i ministar finansija. U SDA sma tra ju da je o izmjeni trase autoputa, zbog koje su hrvatski ministri odlu~ili da ne u~estvuju u radu Vlade, donesena u skladu sa zakonom i Poslovnikom o radu Vlade FBiH. "SDA poziva hrvatske ministre da u~estvuju u daljem radu Vlade Federacije. Ne}emo pristati ni na kakve vrste ucjena, a posebno ne na one iza kojih stoje materijalni interesi odre|enih skupina i pojedinaca", saop{teno je iz SDA. Sporni dio promjene trase koridora 5c odnosi se

SDA ne}e pristati na ucjene

na dio kod Mostara. Neki mediji su objavili da pojedini visokopozicionirani ~lanovi HDZ-a nisu pristali na promjenu trase jer }e izgubiti novac ako autoput ne pro|e onom trasom na kojoj su ve} kupili zamlji{te ~ije }e cijena vi{estruko porasti kada bude gra|en autopu. "Po za di na ras ko la hrvatskih i bo{nja~kih ministara u Vladi FBiH nisu nikakve parcele po Hercegovini ve} odranije poznati odnos bo{nja~kih ministara u toj vladi prema na~inu dono{enja odluka koji ne podrazumijeva bilo kakvo uva`avanje hrvatskih stajali{ta o budu}nosti BiH", istakao je Dragan Vranki}, ministar finansija BiH, koji je prozivan da ima parcele na budu}oj trasi autoputa. On je optu`io drugu stranu koja se, kako je naveo,

Nisu usvojili ni tre}inu planiranih zakona

M. ^UBRO

SARAJEVO - Vije}e ministara BiH u prvih {est mjeseci ove godine usvojilo je manje od deset odsto planiranih zakona dok je dr`avni parlament uspio realizirati tek 23 odsto svog plana. Podaci su ovo o radu Vije}a ministara i parlamenta BiH koje su ju~e predstavili Centri civilnih inicijativa (CCI), nevladina organizacija koja analizira rad institucija vlasti u BiH. Na jedan usvojeni zakon dolazi i jedan odba~eni zakon, a ve}ina odba~enih dolazi iz Vije}a ministara BiH, rekao Ivica ^avar

"Ministarstvo vanjskih poslova BiH usvojilo je jedan od planirana dva zakona, a Ministarstvo finansija nijedan od planiranih {est. Ministarstvo sigurnosti trebalo je usvojiti sedam a realiziralo je jedan zakon, dok je Ministarstvo civilnih poslova usvojilo dva

od osam planiranih zakona", kazao je Denis Teli}, konsultant CCI za monitoring rada Vije}a ministara BiH. Naveo je da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH usvojilo jedan od osam planiranih zakona. Ministarstvo pravde BiH trebalo je pripremiti 18 a uspjeli su usvojiti samo jedan zakon, dok je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH najavilo

Predstavnici CCI istakli da su me|u odba~enim zakonima i oni koji su uslov EU FOTO S. PINJAGI]

usvajanje 19, a nije napravilo nijedan zakon. "Ministarstvo odbrane BiH nije planiralo usvajanje niti jednog zakona", rekao je Teli} dodaju}i da se od 771 ta~ke dnevnog reda Vije}a ministara BiH samo 15 odnosi na `ivotne probleme gra|ana BiH. Parlament BiH je od 129 planiranih u 2009. godini usvojilo ukupno 33 zakona od ~ega je 29 planiranih te ~etiri koja nisu obuhva}ena programom rada. Vi{e od polovine usvojenih su izmjene i dopune postoje}ih zakona. "Na jedan usvojeni zakon dolazi i jedan odba~eni zakon a ve}ina odba~enih dolazi iz Vije}a ministara BiH. To je o~it pokazatelj nefunkcionalnosti vladaju}e koalicije i nepostojanje politi~ke volje za br`im usvajanjem zakona. Ve}ina odba~enih zakona, odnosno ~etiri petine, je pala zbog nedostatka podr{ke iz RS a dodatni problem je {to su me|u odba~enim zakoni ~ije je usvajanje uslov za napredak ka EU", istakao je Ivica ^avar, konsultant CCI za monitoring rada parlamenta BiH. U CCI ocjenjuju da su aktuelno Vije}e ministara BiH i parlament BiH institucije koje sve kritike na njihov rad odbijaju bahato{}u i nekompetentno{}u te da im je do gra|ana BiH malo ili nimalo stalo.

Doga|aji

napustili Vladu Federacije BiH

Vijesti

na izolaciju

Odbrana poslala vi{e od 10 zahtjeva

Gra|ani ne}e ispa{tati Iswbu!tlj!nj!. ojt!usj!lp!kj!tv!v!•fu!. wsubl!ob!qvt!uj!mj!Wmb!ev GCjI!lb!{b!mj!tv!eb!~f obt!ub!wj!uj!pcbw!mkb!uj!sf!. ep!w of! qp!t mp!w f! v twp!kjn!nj!ojt!ubs!tuwj!. nb!j!of!~f!qsp!ev!cmkj!. wb!uj!lsj!{v/ #Kb!tbn!pe!hp!wp!. sbo!•p!wkfl/!Vt!lp!sp jnb!np!tbt!ubo!lf!tb •fm!o j!d j!n b!NNG.b/ Sb!ej!~f!np!ops!nbm!op j!hsb!}b!oj!of!~f!usqj!uj {cph! pwf! lsj!{ f! v Wmb!e j/! Ub!l p! ~f! tf qp!ob!|b!uj!j!esv!hj!nj!. ojt!usj#-!lb!{bp!kf!Wkf!. lp!t mbw! Cf!w bo!e bnj!o jt!u bs! gj!o b!t j!kb GCjI/!

Hrvatski ministri napustili rad u Vladi FBiH, jer su preglasani usvajanjem budu}e trase koridora 5c FOTO NN

kune u izgradnju multietni~ne BiH, a u stvarnosti radi na eliminaciji svega {to nije bo{nja~ko. "Ne `e le gra di ti ju `no od Mostara, gdje `ivi ve}insko hrvatsko stanovni{tvo. Plan koji je, po tko zna koji put provode}i politi~ko nasilje nad Hrvatima, usvojila Vlada na posljednjoj sjednici je strategija prometne izolacije tog prostora", navedeno je u saop{tenju iz Vranki}evog kabineta. Iz HDZ 1990 ju~er su istakli da je posljednje preglasavanje hrvatskih ministara od strane bo{nja~kih u vezi s trasom koridora 5c {tetna i opasana odluka i s ekonomskog i s politi~kog stajali{ta. "^injenica je da je u posljednjih pet-{est godina projekt koridora 5c pro{ao sve stru~ne i politi~ke procedure. ^injenica je da je BiH upravo na bazi ovog i

ovakvog projekta dobila kredit od EBRD-a i EIB-a u visini milijardu KM i da se zbog ovakve odluke odga|a po~etak gradnje autoputa na neodre|eno vrijeme, pri ~e mu te ~e ob ve za pla }a nja na kna de za rezervirana, a nepovu~ena sredstva. To ~ini takve ekonomske {tete dr`avi koji se sada ne mogu niti izra~unati", naveli su iz HDZ 1990. Hrvat ski mi nis tri su ponovili da ne}e prisustvovati u Vladi dok ovo pitanje ne bude rije{eno. "To je prekrupno pitanje da bismo dozvolili da budemo preglasani. Ne znam {ta }e dalje biti. Politi~ki lideri treba da sjednu za stol i da vide {ta }e dalje", kazao je Perica Jele~evi}, mninistar za rad i socijalnu politiku FBiH.

Identifikovan la`ni premijer A. SORGU^

SARAJEVO - Alija Muharemovi} (41) iz Tuzle osumnji~en je da je, predstavljaju}i se la`no kao premijer FBiH, varao fizi~ka i pravana lica s podru~ja BiH, Hrvatske i Srbije, koja su mu davala novac za navodno bolesnu djevoj~icu iz Tuzle. Muharemovi}a su pripadnici Federalane uprave policije u ~etvrtak uhapsili na podru~ju Tuzle, ali je on ju~e pu{ten na slobodu odlukom Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu. "Osumnji~eni je pu{ten na slobodu, jer nije bilo zakonskog osnova za predlaganje pritvora", kazala je Jasmina Ifti}, portparol Kantonalnog tu`ila{tvu u Sarajevu. Dodala je da }e istraga protiv njega biti vo|ena za krivi~na djela prevara i la`no predstavljenje. Iz Federalne uprave policije saop{etno je da postoji osnov sumnje da je Muharemovi} u protekla tri mjeseca, putem telefona, pozivao vi{e osoba s prostora BiH, Hrvatske i Srbije, la`no se predstavljaju}i kao premijer FBiH i tra`io uplatu nov~anih sredstava za potrebu lije~enja djevoj~ice iz Tuzle koja u stvari ne postoji.

"On je na taj na~in stekao protupravnu imovinsku korist u iznosu od nekoliko hiljada KM", navodi se u saop{etnju FUP-a. Kako saznajemo, Muhamremovi} se i tokom 2007. godine predstavljao kao tada{nji federalni premijer Ned`ad Brankovi}, a ponekad i kao njegov pomo}nik. Muharemovi} je policiji odranije poznat po krivi~nim djelima prevare i la`nog predstavljanja, za {to je bio i osu|ivan. Alija Muharemovi} la`nim predstavljanjem pribavio nekoliko hiljada KM

"On je u KPZ Tuzla bio na izdr`avanju ~etvorogodi{nje kazne zatvora za ista krivi~na djela, a trenutno Kanonalno tu`ila{tvo u Tuzli protiv njega vodi postupak za ista krivi~na djela", kazala je Ifti}eva. Iz Vlade FBiH proteklih sedmica vi{e puta su upozorili da se nepoznata osoba la`no predstavlja kao premijer Mustafa Mujezinovi} i tra`i novac.

BEOGRAD - Tim odbrane Radovana Karad`i}a, nekada{njeg predsjednika RS, poslao je vi{e od deset zahtjeva zemljama i institucijama koje su imale veze sa de{avanjima u BiH prije i tokom rata da dostave dokumentaciju potrebnu za pripremu Karad`i}eve odbrane. Advokat Goran Petronijevi}, koordinator Karad`i}eve odbrane, izjavio je da je planirano da bude upu}eno vi{e od 20 takvih zahtjeva. Isti~u}i kako ~injenice govore da je rat u BiH izazvan sa strane, Petronijevi} je rekao da je potrebno rasvijetliti tajne koje su se nadvijale nad BiH u periodu prije rata i nakon njega. "U prvom redu, to je na~in naoru`avanja, pitanje mud`ahedina, pitanje pripreme, izazivanja, podsticanja i odr`avanja rata na terito ri ji BiH. To su tri klju ~na pitanja kojima }emo poku{ati da odgovorimo i rasvijetlimo ono {to se tamo dogodilo", rekao je Petronijevi}. (Srna)

Podr`ava produ`enje mandata strancima SARAJEVO - Majkl Tejtam, ambasador Velike Britanije u BiH, ju~e je u Sarajevu u razgovoru sa Medd`idom Kreso, predsjednicom Suda BiH, i Miloradom Bara{inom, glavnim tu`iocem BiH, podr`ao produ`enje mandata me|unarodnim sudijama i tu`iocima. "^vrsto vjerujem da me|unarodne sudije i tu`ioci, koji rade u pravosudnim institucijama BiH, daju doprinos od velikog zna~aja u oba odjeljenja - Odjeljenju za ratne zlo~ine i Odjelju za organizovani, privredni kriminal i korupciju", kazao je Tejtam. Prema rije~ima britanskog ambasadora, me|unarodne sudije i tu`ioci igraju vitalnu ulogu u podizanju efikasnosti i ja~anju kapaciteta pravosudnih institucija u BiH. (Srna)

U decembru nastavak izgradnje SARAJEVO - Ve}ina priprema za izgradnju autoputa od Kaknja do Bilje{eva, izme|u Zenice i Sarajeva, zavr{ena je i izgradnja ovog dijela puta po~e}e po~etkom decembra. U Direkciji za autoceste FBiH isti~u da bi gradnja mogla po~eti i ranije, ali zbog ugovora s kreditorima izgradnje autoputa po~etak gradnje }e biti prolongiran. "Rije{ili smo skoro sva rje{enja za eksproprijaciju zemlji{ta. Urbanisti~ku i gra|evinsku dozvolu o~ekujemo polovinom septembra. Moramo izvr{iti izbor izvo|a~a. Mogli bismo i ranije po~eti, ali ugovorom imamo neke rokove, poput nekoliko sedmica ~ekanja nakon odabira izvo|a~a i sli~no", kazao je ju~e Erdal Trhulj, direktor Direkcije za autoceste FBiH. Vlada FBiH je na sjednici odr`anoj u ~etvrtak donijela 76 rje{enja o ulasku u posjed eksproprisanih nekretnina na dijelu trase autoputa Drivu{a - Kakanj, {to }e dodatno ubrzati rje{avanje imovinskopravnih odnosa. D.Mu.

29. 8. 2009. tvcpub

5

Dodik: Moratorijum na politi~ke teme PRAG - Milorad Dodik, predsjednik Vlade RS, predlo`io je da se u BiH uvede moratorijum na politi~ke teme, da to traje pet ili deset godina i da se da {ansa ekonomiji. "Ako svakih mjesec dana otvaramo pitanje o ustavnim promjenama, naravno da imamo vru}u politi~ku situaciju. Onaj ko name}e iznova pitanje ustavnih promjena mora da ra~una sna destabilizaciju politi~kih prilika. O~igledno je da svi maksimalizuju svoje pozicije", izjavio je Dodik za Ako svakih mjesec dana otvaramo pitanje o ustavnim promjenama, naravno da imamo vru}u politi~ku situaciju, kazao Dodik

Radio Slobodna Evropa. On smatra da je racionalna ideja da BiH, "umjesto {to tro{i ogroman novac na vojsku, koji ve} sada ne mo`e izdvojiti, treba da tra`i me|unarodne garancije za svoju bezbjednost, da ukine vojsku, da demilitarizuje ze-

mlju". "Time }e smanjiti mogu}nost militarizacije samog stanovni{tva. Oslobodi}e se ogroman novac za razvoj. Ako idemo ka NATO-u i ako moramo po njihovoj strukturi da izdvojimo dva odsto bruto dru{tvenog proizvoda za vojsku, to zna~i pove}anje ve} i sada velikih izdvajanja. Kome to treba? Za{to? Da li to neko ima iluziju da bi se u, ne daj bo`e, nekom regionalnom sukobu, u koji ne vjerujem, odr`ala kompaktnost te vojske? Ne bi", poru~io je Dodik. Dodik je ocijenio da je me|unarodna zajednica napravila dosta dobrih stvari i da je nesumnjivo kapitalna stvar ~injenica da nema rata. Ali, kako je naveo, "me|unarodna zajednica je napravila i odre|ene gre{ke i njeno zadr`avanje u internim procesima, bez obzira na to {to bo{nja~ki politi~ari smatraju da ona treba da ostane, dugoro~no {teti samom potencijalu BiH". Dodik smatra da su "najve}i neprijatelji BiH danas negativni izvje{taji koji stranci generi{u da bi opravdali, prije svega, svoje postojanje i svoje velike apana`e". (Srna)

Propisan novi policijski kodeks BANJALUKA - Ministarstvo unutra{njih poslova RS propisalo je novi policijski eti~ki kodeks u okviru aktivnosti na provo|enju Strategije suzbijanja korupcije u Srpskoj i Akcionog plana spre~avanja korupcije u MUP-u. Kodeksom su odre|ene eti~ke i zakonske smjernice za profesionalno izvr{avanje policijskih poslova, striktno po{tovanje i primjena zakona u radu policijskih slu`benika, kao i odrednica da se primjena prava ne mo`e zasnivati na nezakonitom, diskriminatorskom ili samovoljnom pona{anju pripadnika policije, saop{teno je iz MUP-a RS. U saop{tenju, koje je potpisao direktor policije RS Uro{ Pena, navodi se da su ciljevi vi{estruki i prakti~no primjenjivi u toku i poslije radnog vremena, a da je akcenat stavljen na pona{anje policijskih slu`benika u odre|enim situacijama, unapre|enje za{tite ljudskih prava i sloboda, kao i na dobar odnos sa gra|anima i efikasnu saradnju sa svim policijskim agencijama u BiH. (Srna)

Niske ocjene za ~ekanje BANJALUKA - Pacijenti {irom Republike Srpske nezadovoljni su organizacijom specijalisti~kih pregleda i dijagnosti~kih procedura, pokazala je najnovija anketa koju je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja RS. "Anketa je pokazala da je ~esta pojava da specijalisti~ki pregled ne bude obavljen u zakazanom terminu, kao i to da zdravstvena ustanova ne obavje{tava pacijenta o promjeni termina. Ovaj segment rada u zdravstvenim ustanovama pacijenti su ocijenili ocjenom 2", kazali su u Fondu i dodali da su pacijenti usluge ocjenjivali ocjenama od jedan do pet. Dodali su da su niske ocjene date i za dugo ~ekanje pred ordinacijom u pojedinim domovima zdravlja, ali i za odnos medicinskog osoblja prema pacijentu. Drago Rendi}, direktor Doma zdravlja Brod, rekao je da kod njih u Domu zdravlja rade samo ~etiri doktora koji su specijalisti. "Po zakonu, ljekari specijalisti ne mogu raditi van mati~ne ustanove. Tra`ili smo da nam dolaze specijalisti iz bolnice u Doboju, ali ne mogu jer

je to protivzakonito", pojasnio je Rendi}. Sini{a Zubi}, direktor Klini~kog centra Isto~no Sarajevo, rekao je da pacijenti ~ekaju sat vremena na specijalisti~ki pregled samo ukoliko se desi da u nekom zakazanom terminu moraju pregledati pacijenta koji je hitan slu~aj. "Ljekar specijalista u toku dana mo`e da pregleda 15 pacijenata, a nekad se desi da ih pregleda 40 i to niko vidi", istakao je Zubi}. U Fondu su rekli da prvi rezultati novih anketa potvr|uju o~ekivanje da }e to biti dobar osnov za objektivnije sagledavanje uslova lije~enja u svakoj zdravstvenoj ustanovi. Ranko [krbi}, ministar zdravlja i socijalne za{tite RS, rekao je da nije ta~no da specijalisti mogu da rade samo u svojim mati~nim ustanovama. "Mi insistiramo na tome da domovi zdravlja naprave ugovore s bolnicama i da ne prave individualne aran`mane s pojedinim specijalistima, ve} da rade u saradnji sa drugim ustanovama", pojasnio je [krbi} i dodao da je to za dobrobit pacijenata. B.D.

6

tvcpub!29. 8. 2009.

Rekli su

Doga|aji

Ljudi iz Srpske uva`eni su u Briselu.

Nama se da{ava da nestaju sela, dok {kole ostaju da zjape prazne.

Mario \URAGI], {ef Predstavni{tva RS u Briselu

Anton KASIPOVI], ministar prosvjete i kulture RS

Cijene prevoza se kre}u od 0,90 KM pa do jednog evra po pre|enom kilometru

Uprava za indirektno oporezivanje BiH

Li~ne stvari oslobo|ene carine prilikom selidbe Kada je u pitanju premje{tanje, odnosno uvoz li~nih stvari u BiH, li~na imovina je oslobo|ena uvoznih dad`bina, rekao Kova~evi} Bojana DIVLJAK

BANJALUKA - Prilikom selidbe iz BiH u neku drugu zemlju gra|ani ne pla}aju carinu na li~ne stvari, ali im se preporu~uje da prije selidbe naprave spisak stvari koje prevoze u drugu zemlju i ovjere ga u svojoj mjesnoj zajednici. Ratko Kova~evi}, portparol Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, pojasnio je da je ovjerena potvrda iz mjesne zajednice potrebna kao dokaz o

stvarima. "Pod li~nim stvarima se podrazumijeva garderoba, prtljag, namje{taj i motorno vozilo koje je lice koristilo najmanje {est mjeseci u zemlji boravka", istakao je Kova~evi}. On je dodao da osim ograni~enja kada je u pitanju preno{enje akcizne robe ne postoje druga ograni~enja prilikom prelaska granice. "Kada je u pitanju premje{tanje, odnosno uvoz li~nih stvari u BiH, li~na imovina je oslobo|ena uvoznih dad`bina", rekao je Kova~evi}. Miroslav Gor{a, direktor Agencije za prevoz iz Daruvara, rekao je da nude prevoz stvari iz BiH u Evropu i obrnuto. "Imamo puno vi{e zahtjeva za selidbe iz Evrope u BiH nego obrnuto", istakao je on i dodao da cijena prevoza zavisi od koli~ine robe, ali i du`ine relacije. "Gra|ani se sele iz raznih krajeva svijeta u BiH, pa ako moramo i}i brodom do odre|enog cilja, prevoz je skuplji. Gra|ani imaju mogu}nost da sami plate tro{kove broda, a mo`emo i mi to organizovati, to se radi po njihovoj `elji", kazao je Gor{a i dodao da je cijena prevoza stvari oko jednog evra po kilometru.

Prema njegovim rije~ima, u taj iznos je ura~unat i utovar i istovar stvari. "Robu prevozimo isklju~ivo kombi vozilima. U slu~aju potrebe ve}eg tovarnog prostora, postoji mogu}nost prevoza prikolicom manjih ili ve}ih gabarita ili prevozom sa vi{e vozila", kazao je Gor{a i dodao da se u posljednje vrijeme ljudi najvi{e sele iz Engleske u BiH. Imamo puno vi{e zahtjeva za selidbe iz Evrope u BiH nego obrnuto, kazao Gor{a

Prevoznik iz Banjaluke, koji vr{i usluge selidbe gra|ana iz BiH u druge dr`ave i obrnuto, rekao je da u posljednje vrijeme bh. gra|ani sve manje tra`e usluge prevoznika. "Kriza je i ljudi nemaju para, pa se snalaze na razne na~ine. Uvijek se na|e neko od prijatelja i ro|aka ko ima kamion da preveze stvari na `eljenu destinaciju", kazao je on i dodao da je cijena prevoza od 0,90

do 1,10 KM po pre|enom kilometru. Prevoznik iz Sarajeva rekao je da u posljednje vrijeme ima manje zahtjeva za selidbe gra|ana iz BiH. "Mo`da se ljudi snalaze na neki drugi na~in i tra`e prevoz od poznanika kako bi izbjegli pla}anje", rekao je on i dodao da je pro{lo 13 godina od zavr{etka rata pa su se ljudi smjestili i ne mijenjaju ~esto mjesto boravka. "Ukoliko vr{imo prevoz van granica BiH, srednja cijena je jedna marka po kilometru, ali zavisi da li se stvari prevoze ve}im, manjim kamionom ili kombijem", pojasnio je prevoznik iz Sarajeva. Dijana D. iz Banjaluke, koja se nedavno odselila u Slova~ku, rekla je da je ve}inu stvari iz BiH prevezla do sada{njeg mjesta boravka. "Prevoz smo moja porodica i ja pla}ali jednu marku po kilometru. Ukoliko je ~ovjek prinu|en da se seli, jeftinije mu je da stvari preveze nego da kupuje nove", istakla je. Prema njenim rije~ima, dok se raspitivala za prevoz stvari van granice BiH, bila je iznena|ena koliko ljudi koristi ove usluge.

Doga|aji

29. 8. 2009. tvcpub

7

Rebalansom bud`eta u HNK plate manje za deset odsto

Prosvjetari stupaju u {trajk Skupština potvrdila predloženi rebalans

@upanijski premijer Sre}ko Boras kazao kako `ali zbog najave {trajka prosvjetnih radnika, no isti~e kako nije bilo drugog rje{anja Jurica GUDELJ

MOSTAR - Skup{tina Hercegova~ko-neretvanske `upanije (NH@) ju~er je ve}inom glasova usvojila rebalans `upanijskog prora~una, ~ime su ispunjeni uvjeti za dobijanje pet milijuna KM kreditnih sredstava iz stendbaj aran`mana s Me|unarodnim monetarnim fondom (MMF). Usvojenim rebalansom svim korisnicima `upanijskog prora~una pla}e su smanjene za deset odsto, a smanjene su i ostale naknade. Tako|er, od 18 amandmana koji su bili predlo`eni, prihva}en je samo jedan, i to onaj koji se odnosi na izdvajanje za sport. Istovremeno, sindikati prosvjetnih djelatnika HN@ su zbog rebalansom potvr|enog smanjenja pla}a za deset odsto najavili stupanje u generalni {trajk.

Bud`et u ZDK manji za 34,4 miliona

"Skup{tina je potvrdila predlo`eni rebalans koji je mogao biti usvojen i prije deset dana, kada smo ga prvi put poslali na glasovanje Skup{tini. Ovakvim rebalansom zaista nitko nije zadovoljan, no to je ne{to {to smo morali uraditi kako bi bili ispunjeni vrlo precizni uvjeti postavljeni za dobijanje novca od aran`mana s MMF-om", re[trajk najavljen u svim osnovnim i srednjim {kolama

kao je nakon sjednice `upanijski premijer Sre}ko Boras. Tako|er, kazao je kako `ali zbog najave {trajka prosvjetnih djelatnika, no isti~e kako nije bilo drugoga rje{enja. "Stanje u prora~unu jednostavno je tako da novca

Svetozar Mihajlovi}, ~lan Odbora za pomilovanje biv{e predsjednice RS

Plav{i}eva od jeseni u Srbiji ili na slobodi vr{ava osam godina od kada je Plav{i}eva zatvorena, a osu|ena je na 11 godina, mogu}e je da kao najstariji osu|enik (79) u [vedskoj bude pu{tena na slobodu poslije dvije tre}ine odslu`ene kazne, {to je pravilo {vedskog pravosu|a. On je istakao da bi bio dobar potez da osu|enici izdr`avaju ostatak kazne u Srbiji i da bi to dobro do{lo i za njihove porodice, jer ne bi imali problema za obezbje|ivanje viza prilikom posjeta svojim najbli`ima koji izdr`avaju Plav{i}evoj 27. oktobra isti~u dvije tre}ine zatvorske kazne

BEOGRAD - Svetozar Mihajlovi}, ~lan Odbora za pomilovanje Biljane Plav{i}, pozdravio je inicijativu ministra pravde Srbije Sne`ane Malovi} da se u paketu pravosudnih zakona na|e propis koji predvi|a da osu|eni u Hagu mogu da izdr`avaju kaznu u Srbiji, {to bi zna~ilo da bi Plav{i}eva ostatak zatvorske kazne mogla izdr`avati u Srbiji. Mihajlovi} ipak o~ekuje da }e "biv{a predsjednica RS Biljana Plav{i} u oktobru, kada isti~u dvije tre}ine zatvorske kazne, biti pu{tena na slobodu''. ''Plav{i}evoj 27. oktobra isti~u dvije tre}ine zatvorske kazne i to je dovoljan razlog da ona od tog dana bude na slobodi'', kazao je Mihajlovi}. On je objasnio da, budu}i da se kroz dva mjeseca na-

kazne u Hagu ili negdje drugdje u zatvoru. ''To bi bio veliki korak za pravosu|e Srbije koje je pokazalo da mo`e da sudi i najve}a krivi~na djela i koje se pokazalo kao najuspje{nije pravosu|e u regionu'', kazao je on. Mediji u Srbiji pi{u da je, nakon {to je navodno dobila pristanak SAD da ha{ki osu|enici izdr`avaju kaznu zatvora u Srbiji, srbijanska ministarka pravde najavila da }e se u paketu pravosudnih zakona na}i i propis koji predvi|a da osu|eni u Hagu mogu izdr`avati kaznu u Srbiji. Ministar pravde Srbije Sne`ana Malovi} je pojasnila da je odluka o tome na Savjetu bezbjednosti UN-a, uz pristanak Amerike. V.P.

nema dovoljno. Ipak, nadam se kako }emo ovu situaciju kroz dijalog sa sindikatima uspjeti rije{iti'', rekao je Boras. Predsjednik `upanijskog sindikata srednjeg obrazovanja Josip Mili} ju~er je potvrdio kako zbog usvojenog rebalansa slijedi generalni {trajk prosvjetara. "Zapo~eli smo zakonsku proceduru stupanja u {trajk. Samo je pitanje ho}emo li zapo~eti {kolsku godinu pa stupiti u {trajk ili }emo odmah po~eti sa {trajkom. [trajkat }e sve osnovne i srednje {kole na podru~ju cijele `upanije", kazao je Mili}. Ponovio je kako su sindikati spremni razgovarati o smanjenju svih naknada, osim pla}a. Predsjednik Skup{tine HN@ Ramiz Jelovac okarakterizirao je rebalans prora~una kao sebi~an, jer su pojedine zna~ajne stvari izostavljene iz prora~una.

Zbrinute jo{ dvije porodice MILI]I - @ivojin Juro{evi}, na~elnik op{tine Mili}i, i Dragutin \uri~i}, predsjednik Op{tinske bora~ke organizacije, uru~ili su ju~e klju ~e ve no vo iz gra |e nih stanova suprugama poginulih boraca @ivki Milinkovi} i Dani Lazarevi}. Sta no vi su iz gra |e ni u okviru programa stambenog zbrinjavanja bora~kih porodica iz 2007. godine, kojim je planirana izgradnja pet stanova, a za koji su Ministarstvo rada i bora~ko-invalid ske za {ti te i op {ti na Mi li }i iz dvo ji li 120.000 KM. Juro{evi} je rekao da je jedan od tih stanova zavr{en i dodijeljen ranije, a da su jo{ dva stana, za koje su izabrani korisnici, u fazi izgradnje. "Ovim porodicama du`an sam izvi nje nje, jer je sve ovo predugo trajalo, ali op{tina je iz bud`etskih sredstava pla}ala zakup stanova za ove porodice u posljednje tri godine, tako da prakti~no nisu bile nezbrinute", rekao je Juro{evi}. (Srna)

Tlvq!|uj!ob![EL!tb!36!hmb!tp!wb!#{b#-!kf!. eojn!tv{!esab!ojn!j!qfu!#qsp!ujw#-!uf!v{!cmb!hp!ob!lmp!. optu!Tjo!ej!lb!ub-!vtwp!kj!mb!kf!kv!•f!Qsj!kf!emph!j{!nkf!ob j!ep!qv!ob!cv!eaf!ub!pwph!lbo!up!ob!{b!311:/!hp!ej!. ov/! Vtwp!kf!ojn!sf!cb!mbo!tpn-!cv!eafu![EL!{b!uf!lv!. ~v!hp!ej!ov!vnb!okfo!kf!{b!45-5!nj!mj!pob!LNpeop!top!tb!38:/732/511!ob!356/246/611!LN/! Qsj!nkf!ecf!qp!tmb!oj!lb!TEQ.b-!lp!kj!oj!tv!qp!esab!mj sf!cb!mbot-!peop!tj!mf!tv!tf!ob!vusp!|bl!26!nj!mj!pob LN!lp!kf!~f!pwbk!lbo!upo!ep!cj!uj!sb!tqp!ekf!mpn #NNG.pwph!lp!mb!•b#/! #Sf!cb!mbot!lp!kj!kf!vsb!ej!mb!Wmb!eb!qsj!iwb!umkjw!kf!{b Nf!}v!ob!sp!eoj!np!of!ubs!oj!gpoe!j!qp!uqv!op!tnp!tf vlmp!qj!mj-!sf!lbp!cji-!v!hb!cb!sj!uf!lp!kf!kf!{b!dsubp/!Mj!. of!bs!ojn!tnb!okf!okfn!qmb!~b!pe!31!pe!tup!ep!|mj cj!tnp!v!tj!uv!bdj!kv!eb!cj!qmb!~b!qp!mj!dbk!db!v!ob!|fn lbo!up!ov!cj!mb!561!ep!611!LN-!|up!kf!nb!okf!{b ewb!qv!ub!of!hp!v!Mj!wbok!tlpn!lbo!up!ov-!lp!kj!tf!kf!. ewb!pesab!wb!j!lp!kfn!Wmb!eb!GCjI!eb!kf!tsfe!tuwb#sf!lbp!kf!Nj!sb!mfn!Hb!mj!kb!|f!wj~-!qsf!nj!kfs![EL/ Vnb!okf!okfn!cv!eaf!ub-!ptop!wj!db!qmb!~f!{b!plp 9/111!cv!eafu!tlji!lp!sj!toj!lb!tb!525!tnb!okf!ob!kf ob!511!LN/!Jt!up!wsf!nf!op-!up!qmj!pcspl!{b!qf!sj!pe pe!bw!hvt!ub!ep!ef!dfn!csb!pwf!hp!ej!of!{b!twf cv!eafu!tlf!lp!sj!toj!lf!vnb!okv!kf!tf!tb!21!ob ptbn!LN/! B/N/

AGENCIJA ZA ANTIDOPING KONTROLU Ulica Mije Kero{evi}a 20 75000 Tuzla

OBAVIJEST Agencija za dr`avnu slu`bu BiH (www.ads.gov.ba) objavila je dana 27.08.2009. godine u ime Agencije za antidoping kontrolu javni oglas za popunjavanje radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Agenciji za antidoping kontrolu. MIKROKREDITNA FONDACIJA "KARTAGINA" objavljuje

KONKURS za popunu radnog mjesta u Banjaluci VO\A PREDSTAVNI[TVA (1 izvr{ilac) Potrebno je ispunjavati sljede}e uvjete: - VSS - Poznavanje rada na ra~unaru - Poznavanje jednog stranog jezika Prijave slati na adresu: MKF ''Kartagina'', Ferde Hauptmana 7, 71000 Sarajevo ili se prijaviti putem telefona na brojeve: 033/613-334; 033/523-395. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objave.

8

Doga|aji

tvcpub!29. 8. 2009.

Vijesti

Za ekolo{ki incident kriva Koksara FOTO ZEDA

Osnovci u TK }e imati po dvije u~iteljice

ZENICA - Zaga|enje rijeke Bosne, nizvodno od kolektora otpadnih voda u zeni~kom naselju Kanal, koje se desilo prije sedam da na, proi zve de no je u pogonu Koksare. To je saop{tila Federalna uprava za inspekcijske poslove na osnovu analiza ~etiri uzorka vode i tla, uzetih na nekoliko lokacija u krugu kompanije "ArcelorMittal Zenica". Analizu uzoraka vode radila je Laboratorija za vode Agencije za vodno podru~je rijeke Save, ~iji su nalazi demantovali tvrdnje iz zeni~ke kompanije kako oni nemaju ni{ta s ovim ekolo{kim incidentom. "Prisustvo utvr|enih specifi~nih organskih spojeva u svim uzorcima vode rijeke Bosne nizvodno od glavnog kolektora ukazuju na to da je incidentno zaga|enje uzrokovano ispu{tanjem specifi~nih otpadnih voda iz pogona Koksare firme 'ArcelorMittal Zenica' jer takve otpadne vode ne ispu{ta nijedna druga firma ~ije otpadne vode ulaze u kontrolisani kolektor", navodi se u inspekcijskom izvje{taju. U i{~ekivanju novih poteza Inspekcije, koja nastavlja nadzor i istragu, spe ku li {e se o mo gu }im sankcijama prema uzro~niku one~i{}enja.

U okolinskom zakonodavstvu za ovakvu vrstu prekr{aja predvi|ene su kazne u iznosima od 100 do 50.000 KM za odgovorna fizi~ka ili pravna lica. "Kada je u pitanju konkretan slu~aj, imat }e se u vidu ~injenica da kompanija upo{ljava blizu 4.000 ljudi i da njeno poslovanje doprinoZa ovakvu vrstu prekr{aja predvi|ene su kazne od 100 do 50.000 KM

si unapre|enju privrednog ambijenta Zenice i {ire okoline", izjavio je Anis Ajdinovi}, portparol Federalne uprave za inspekcijske poslove. Ve}u masnu mrlju u rijeci Bosni pro{le subote uo~ili su ribari, koji su kasnije prijavili pronalazak ve}ih koli~ina uginule ribe. Pokret "Dosta!" zbog {tete koja je nanesena ispu{tanjem otrovne materije u rijeku Bosnu pozvao je ju~e na~elnika op}ine Zenica Huseina Smajlovi}a, koji je prije tri godine obe}ao izgradnju postrojenja za pre~i{}avanje otpadnih voda grada, da preuzme odgovornost za zaga|ivanje `ivotne sredine u ovom gradu. A.M.

Jo{ dva slu~aja novog gripa u RS BANJALUKA - Institut za virusologiju i imunologiju "Torlak" iz Beograda ju~e je potvrdio da su dva uzorka brisa grla i nosa, koji su poslani iz Banjaluke i Gradi{ke pozitivni na prisustvo virusa novog gripa A (H1N1), saop{teno je iz Ministarstva zdravlja i socijalne za{tite RS. U saop{tenju se navodi da su oboljeli pacijenti, koji su doputovali iz inostranstva mla|e i srednje `ivotne dobi. Prema obavje{tenju infektologa, oboljeli su stavljeni pod odgovaraju}i terapijski tretman i u dobrom su zdravstvenom stanju. "Epidemiolo{ke slu`be nadle`nih domova zdravlja su sprovele epidemiolo{ko ispitivanje i anketiranje oboljelih, a sve osobe iz kontakta su stavljene pod zdravstveni nadzor", stoji u saop{tenju. Iz resornog ministarstva su podsjetili da je do sada u RS registrovano ukupno sedam slu~ajeva oboljelih od virusa gripa H1N1. B.D. Bosna i Hercegovina BR^KO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE VLADA Odjeqewe za prostorno planirawe i imovinsko-pravne poslove

TUZLA - U~enici od prvog do tre}eg razreda devetogodi{nje {kole na podru~ju Tuzlanskog kantona od predstoje}e {kolske godine imat }e po dvije u~iteljice, odlu~ilo je Ministarstvo obrazovanja TK. Vlada TK je donijela odluku da u odjeljenjima prve trijade devetogodi{nje {kole, osim redovnih u~itelja, budu anga`ovani i nastavnici pripravnici. Predvi|eno je da nastavnici pripravnici rade po ~etiri sata dnevno i to u odjeljenjima sa 30 i vi{e u~enika. "Na{ kanton je s ovom odlukom prvi u oblas ti re for me osnovnog obrazovanja i jedini smo u BiH koji imamo ovakvu izmjenu pedago{kih standarda, koji vode ka obezbje|ivanju evropskih uslova obrazovanja", smatra kantonalna ministrica obrazovanja Mirzeta Had`i}Suljki}. Me |u tim, pot pred sje dnik Aktiva direktora {kola TK Re{ad Merdi} smatra da je takva odluka lo{a, te da bi mogla negativno uticati na u~enike, naro~ito prva~i}e. J.[.

povukle Sindikat ma{inovo|a nije naveo broj zaposlenih koji su du`ni da rade za vrijeme {trajka radi obezbje|enja minimuma rada, utvrdio Sud

Ombudsmani tra`e prava za invalide SARAJEVO - Ombudsmani FBiH su uputili preporuku Vladi i Parlamentu FBiH da otklone po vre du pra va ne ra tnih in va li da - ~la no va Sa ve za udru`enja oboljelih od poliomvtisa, povrede mozga i ki~mene mo`dine u FBiH. Ovi invaliditi sa stepenom invalidnosti od 60, 70 i 80 odsto uputili su predstavku ombudsmanima FBiH po{to su njihova ste~ena prava ukinuta ili ograni~ena nakon dono{enja i primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne za{tite, za{tite civil nih `rta va ra ta i za {ti te po ro di ce s dje com, ko ji je usvojen u martu 2009. godine, saop{teno je iz Kancelarije ombudsmana FBiH. Ombudsmani su zaklju~ili da je povrije|eno i ustavno na~elo o jednakosti gra|ana pred zakonom. (Fena)

Bosna i Hercegovina BR^KO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE VLADA Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinskopravne poslove

Bulevar mira 1, 76100 Br~ko distrikt BiH, Telefon: 049/ 240-817, Faks: 049/ 240-691 Bulevar mira 1, 76100 Br~ko distrikt BiH; Telefon: 049/240-817, Faks: 049/240-691 Broj: 06-22-003029/09.

Kratkotrajna obustava rada u "@eljeznicama FBiH"

Br~ko, 28.08.2009. godine

Obavje{tavaju se gra|ani o provo|ewu javnog uvida u Nacrt Urbanisti~kog projekta "Istorijsko gradsko jezgro" u Br~kom. Nacrt Urbanisti~kog projekta "Istorijsko gradsko jezgro" u Br~kom stavqa se na javni uvid u periodu od 01.09.2009. do 01.10.2009. godine, u holu Doma kulture u Br~kom, svakim radnim danom od 9 do 15 ~asova. Svi zainteresovani mogu ostvariti uvid u predlo`eni nacrt urbanisti~kog projekta, izjasniti se o nacrtu urbanisti~kog projekta i dati pisane primjedbe. Nakon javnog uvida i javne rasprave, Odjeqewe za prostorno planirawe i imovinskopravne poslove }e, kao nosilac pripreme, utvrditi prijedlog urbanisti~kog projekta i dostaviti ga Skup{tini Br~ko distrikta BiH na razmatrawe i usvajawe. [EF ODJEQEWA: Svjetlana ^iv~i}, dipl. in`. gra|.

Vozovi na linijama unutar FBiH nisu saobra}ali od sedam do 13 ~asova FOTO S. PINJAGI]

Borivoje SIMI]

SARAJEVO - Ma{inovo|e u Federaciji BiH prekinule su ju~e u 13 sati generalni {trajk u koji su stupile u jutarnjim satima nakon {to je Op{tinski sud u Sarajevu nepravomo}no presudio da je nelegalno organizovan i zabranio ga. U obrazlo`enju presude navodi se da Sindikat ma{inovo|a FBiH nije naveo broj zaposlenika koji su du`ni da ra de za vri je me {traj ka ra di obez bje |e nja minimuma procesa rada.

Sindikat ma{inovo|a ulo`io je `albu na ovu presudu, mada se Sud jo{ nije o~itovao ni o `albi povodom zabrane prethodno organizovanog {trajka od 30. jula. [trajk oko 300 ma{inovo|a po~eo je u sedam sati u poslovno-prometnim podru~jima @FBiH u Sarajevu, Zenici, Mostaru, Tuzli i Biha}u. Obustave rada nije bilo na me|unarodnim i me|uentitetskim linijama, a saobra}ali su i teretni vozovi za potrebe privrednih giganata. "Dogovorili smo se da se sa Sindikatom infrastru-

Protest duvanara zbog manjih premija B. VU^ENOVI]

[AMAC - Oko stotinu uzgajiva~a duvana iz RS ju~e se okupilo u selu Pisari kod [amca i mirnim protestom izrazilo nezadovoljstvo zbog smanjenja premija na duvan za oko 35 odsto u odnosu na pro{lu godinu, zbog ~ega }e, kako tvrde, veliki broj duvanara odustati od proizvodnje. Du{an Petrovi}, uzgajiva~ duvana iz Obudovca kod [amca, koji je ove godine zasijao 40 hektara duvana, je Jedino duvanari dobili i premiju i regres, ka`u u resornom ministarstvu

kazao da je pro{le godine na ime premija dobio 98.000 KM, a ove godine }e dobiti tek oko 15.000 KM iako je pro{le godine zasijao manju povr{inu. "Ja stvarno ne razumijem na{e resorno ministarstvo. Ako ne znaju {ta je najbolje za nas, neka se ugledaju na susjedne zemlje u kojima duvanari dobijaju normalne premije. Zbog ovog smanjenja mi smo na totalnom gubitku", kazao je Petrovi}. On je naveo da je za ovogodi{nji rod duvana do sada ulo`io oko 120.000 i da jo{ do kraja berbe treba ulo`iti oko 40.000 maraka.

"Samo za radnu snagu je potrebno oko 65.000 maraka godi{nje. Niko ne bi tolike pare ulagao da je znao da }e do}i do ovog smanjenja premija", naveo je Petrovi}. Marko Mitrovi}, predsjednik Udru`enja duvanara RS, kazao je da su uputili pismo Miloradu Dodiku, premijeru RS, u kojem tra`e da im odobri podsticaje u visini od 1,5 KM za kilogram suvog duvana, kao {to je u okru`enju ili da se "javno izjasni o svjesnom gu{enju proizvodnje duvana u RS, ~ime }e biti dovedena u pitanje egzistencija 1.000 doma}instava koja se bave ovom vrstom proizvodnje". Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede RS, naglasio je da Ministarstvo ne radi protiv proizvo|a~a duvana i da mu nije u interesu da do|e do smanjenja zasijanih povr{ina i ga{enja ove proizvodnje, {to pokazuje i ~injenica da je duvan jedina kultura u RS, za koji je u pro{loj godini bila predvi|ena i premija i regres po hektaru zasa|ene povr{ine. "Iznos podsticaja po kilogramu proizvedenog duvana u listu zavisi}e od predatih koli~ina duvana i planiranih sredstava za ovu vrstu proizvodnje. Duvanarima je pru`ena i pomo} da budu aktivni u~esnici u dono{enju Zakona o duvanu, na nivou BiH, koji je u proceduri, a kojim bi trebalo da bude regulisana oblast proizvodnje duvana u RS i BiH, {to bi zna~ilo podr{ku za ovu granu industrije, po osnovu akciza", poru~io je Kecman.

Doga|aji

29. 8. 2009. tvcpub

Ma{inovo|e se sudskom zabranom

Vijesti Policija traga za plja~ka{em BANJALUKA - Policija je i ju~e tragala za maskiranim razbojnikom koji je u ~etvrtak poslijepodne oplja~kao Poslovnicu Intesa SanPaolo banke u Banjaluci. Nakon obavljenog uvi|aja, utvr|eno je da je razbojnik odnio novac u ukupnom iznosu od 27.000 maraka. Razbojnik je u banku upao oko 15.55. Nakon {to je iz ~etvrtog poku{aja upao u banku, radnicama je zaprijetio pi{toljem, nakon ~ega je pokupio novac i pobjegao kroz haustore obli`njih zgrada. O~evici oru`ane plja~ke opisali su razbojnika kao sportski gra|enog mladi}a, visokog oko 180 centimetara sa izra`enim nosom. Iako je policija u relativno kratkom roku blokirala susjedne ulice, razbojnik je uspio pobje}i. Iz policije su jo{ ranije naveli da opis razbojnika odgovara opisu koji je dat i nakon oru`ane plja~ke Pavlovi} banke, kod hotela "Bosna", kada je odneseno svega 3.000 maraka. N.M.

Propadaju za{ti}eni objekti

kture sastanemo u ponedjeljak i dogovorimo naredne korake", kazao je nakon izricanja sudske presude i povratka na posao, predsjednik Sindikata ma{inovo|a FBiH Vernes Buljugija. Dodao je da Sindikat infrastrukture, jedan od {est sindikata u @FBiH, podr`ava ma{inovo|e i da }e ova dva sindikata sa usagla{enim stavovima nastupiti u budu}im razgovorima sa Upravom preduze}a. Pa vo Bo ban, pred sje dnik Nad zor nog odbo ra @FBiH, koji je ve}i dio ju~era{njeg dana proveo u Upravi ovog preduze}a, kazao je da u @FBiH slijedi

smirivanje prilika, te provedba zaklju~aka Vlade FBiH usvojenih na prekju~era{njoj sjednici. "Razgovara}emo sa svih {est sindikata otvoreno o svim problemima koji optere}uju radnike. Tako|e, u naredna dva-tri dana upozna}emo Upravu sa zaklju~cima Vlade, a nakon sjednice Nadzornog odbora, vjerovatno krajem idu}eg ili po~etkom narednog tjedna, po~e}emo i raditi na njihovoj provedbi", kazao je Boban, potvr|uju}i da }e to podrazumijevati racionalizaciju tro{kova i radne snage. Istakao je da }e Uprava u~initi dodatni napor da

Idu}e sedmice dogovor o narednim koracima

junska pla}a radnicima bude ispla}ena u narednih pet do {est dana. Uprava @FBiH saop{tila je nakon presude o zabrani {trajka da preduzima sve mjere i aktivnosti u skladu sa zakonom, Statutom i Pravilnikom o radu @FBiH. Kao razloge {trajka Sindikat ma{inovo|a naveo je ka{njenje plata, neusvajanje novog pravilnika o radu, a zahtijevaju i obustavu disciplinskog postupka protiv [trajka~kog odbora zbog prethodno organizovanog {trajka.

HAN PIJESAK - Nekoliko zgrada u urbanom dijelu Han Pijeska, koje su zbog svoje arhitektonske ljepote dobile status za{ti}enih objekata, ve} dugo su izlo`ene propadanju, a neke od njih su u takvom stanju da se vi{e ne mogu rekonstruisati ve} se moraju ru{iti jer predstavljaju opasnost za ljude i saobra}aj. Stari hotel "Evropa", kasnije radni~ka menza, objekat po kojem se prepoznavao Han Pijesak, doveden je u stanje kada vi{e nije ponos mje{tana nego mogu}a opasnost za njih i njihova vozila. "Ru{enje ovog objekta ko{ta}e nekoliko puta vi{e nego {to bi ko{talo prekrivanje da je blagovremeno u~injeno", rekao je Goran A{onja, na~elnik op{tine Han Pijesak. (Srna)

U FOKUSU

Pi{e: Ehlimana DU^I]

Nezadovoljni odlukom Vlade Bosanskopodrinjskog kantona

Policajci protestovali zbog smanjenih plata FOTO NN

GORA@DE - Sindikat policije Bosanskopodrinjskog kantona (BPK) ju~e je ispred zgrade kantonalne vlade u Gora`du odr`ao mirne proteste. Razlog tome je odluka Vlade BPK da se osnovica za julsku pla}u umanji za deset odsto, a bez prethodnog mi{ljenja i usagla{avanja sa predstavnicima sindikata. ^lanovi Sindikata podsjetili su da je sporazumom Vlade FBiH i Saveza samostalnih sindikata jasno precizirano da }e se u postupku usvajanja zakona o u{tedama prethodno posti}i odgovaraju}i aneksi na kolektivne ugovore, {to se u BPK Gora`de nije desilo, te je do{lo do isplate umanjene plate. "Vlada BPK je bez usvajanja rebalansa bud`eta BPK kao i zakona o u{tedama koji nije pro{ao predvi|enu proceduru i postupak sporazuma sa Sindikatom, donijela odluku kojom je automatski izvr{ila umanjenje pla}a za 10 odsto, pri tome ne uva`avaju}i stavove sindikata koji su jasno

Najavljen nastavak protesta ukoliko zahtjevi ne budu usvojeni

rekli da su izri~ito protiv smanjenja", kazao je Amir Dedovi}, predsjednik Sindikata policije BPK. Od Vlade BPK se tra`i da odluku o utvr|ivanju osnovice za obra~un pla}e za juli stavi odmah van snage i donese novu sa osnovicom od 360 KM te izvr{i obra~un i isplatu razlike umanjene pla}e za jul, ali i januar i februar ove godine.

Vlada nije odustala od dogovora sa Sindikatom, ali postoje uslovi koji moraju biti ispunjeni, kazao Uru~i

Od Skup{tine kantona zatra`eno je da Vladin zakon o u{tedama vrati u redovnu proceduru kao i izmjene i dopune bud`eta. Nazif Uru~i, premijer BPK, je istakao da se jo{ od decembra pro{le godine ula`u napori da ne do|e do smanjenja osnovice za pla}u i da se {tedilo u svim drugim segmentima.

"Vlada nije odustala od dogovora sa Sindikatom, ali sada postoje uslovi koji se moraju ispuniti u interesu ovog kantona. Za sedmi mjesec ovaj prijedlog akontacije je napravljen iz razloga {to }e i kontrola MMF-a po~eti od jula i, ukoliko u toj ra~unici ne bude pokazano da umanjujemo i {tedimo, onda ne}emo mo}i dobiti novac", kazao je Uru~i. On je podsjetio da je aran`manom sa MMF-om predvi|eno 8,7 miliona KM za BPK Gora`de, a tokom posljednjih razgovora od Vlade FBiH dobili smo uvjeravanja da su obezbije|ena i ~atiri miliona KM granta za ovaj kanton. Sindikat policije BPK najavio je nas ta vak pro tes ta do ispu nje nja zahtjeva, a od ponedjeljka }e aktivnosti na organizaciji protesta i eventualne pregovore s Vladom i zvani~no preuzeti Koordinacija sindikata bud`etskih korisnika, koji su dali podr{ku protestima policajaca.

9

10

tvcpub!29. 8. 2009.

Ukidaju neka zanimanja u {kolama

SANSKI MOST - U prve razre de Gi mna zi je i Mje {o vi te srednje {kole u Sanskom Mostu upi san je ma nji broj u~e ni ka nego {to je planirano. Ta ko je u Mje {o vi tu srednju {kolu upisano 190 u~enika, {to je za 40 manje od planiranog broja. Pre ma ri je ~i ma di re kto ra ove obrazovne ustanove Hamida Huzejrovi}a, neka od planiranih zani ma nja bi }a uki nu ta zbog nedovoljnog interesa u~enika.

"To se posebno odnosi na tekstilnu struku, gdje nismo uspjeli upi sa ti ni ti je dnog u~e ni ka, a smanjeno je i interesovanje za zanimanje ugostitelja. Bi}emo prisiljeni da ova zanimanja ukinemo", rekao je Huzejrovi}. Najvi{e interesovanje, kada se radi o upisu u ovu {kolu, u~enici su pokazali za ekonomski smjer, a na{to manje interesa bilo je za ma{inski i elektrotehni~ki smjer. U najve}e probleme na po~etku nove {kolske godine Huzejrovi} ubraja vi{ak nastavnog kadra, te dodaje kako u ovom trenutku nemaju rje{enje za taj problem. Kada je rije~ o sanskoj gimnaziji, od stotinu planiranih upisano je 88 u~enika u ~etiri odjeljenja. Direktor ove {kole [efik Heli} istakao je kako je ove godine, za razliku od ranijih, zabilje`en pove}an broj upisanih u~enika iz rural nih po dru ~ja u prve ra zre de Gimnazije. Z.^.

Sve spremno za nastavu BIJELJINA - Sve je spremno u 12 osnovnih i {est srednjih {kola u Bijeljini za po~etak nove {kolske godine, a na nastavu }e krenuti 10.014 osnovaca i 4.200 srednjo{kolaca, potvrdio je Slavko Ba{i}, na~elnik Odjeljenja za dru{tvene djelatnosti ove op{tine. On je istakao da {kole raspola`u i kvalitetnim nastavnim kadrom, posebno kada su u pitanju predava~i stranih jezika. "Zahvaljuju}i saglasnosti Ministarstva prosvjete i kulture, pove}an je broj u~enika u odjeljenjima srednjih {kola sa 28 na 30, tako da je rije{en pro blem sto ti nak svr{e nih osnovaca koji su ostali neupisani u Adaptirana i srednje {kole", kazao je Ba{i}. zgrada Doma u~enika On je najavio da }e 7. septembra po ~e ti s ra dom i no vo iz gra |e na podru~na {kola u bijeljinskom naselju Kovilju{e, za koju je resorno ministarstvo obe}alo da }e opremiti devet u~ionica. Ukupna ulaganja Vlade RS iz Razvojnog programa za Bijeljinu su oko 2,5 miliona KM u okviru kojih su i sredstva od 1.300.000 KM za opremanje objekta za visoko obrazovanje, tako da }e {kolska godina i za studente u novim prostorijama po~eti na vrijeme. Zahvaljuju}i Ministarstvu prosvjete i kulture RS adaptirana je i zgrada Doma u~enika. O.S.

Oko 100 poziva zbog lokacija minskih polja SARAJEVO - Za manje od mjesec dana na besplatan telefon Centra za uklanjanje mina (BHMAC) zabilje`eno je oko sto poziva gra|ana zbog eventualnih lokacija minskih polja. Du{an Gavran, direktor BHMAC-a, ka`e da je veoma zadovoljan odzivom gra|ana, te poziva sve koji imaju informacije o postavljenim minskim poljima u BiH da ih dostave Centru za uklanjanje mina. "Ljudi se javljaju i daju informacije, ali se ponekad ti podaci preklapaju s na{im. Va`no je da ljudi koji se javljaju daju ta~an opis situacije na tom prostoru i da znaju {to vi{e pojedinosti", objasnio je Gavran, nagla{avaju}i da gra|ani posje}uju regionalne kancelarije BHMAC-a i donose precizne informacije o minskim poljima. On je istakao da stalno vr{e redukcije sumnjivih povr{ina, te da su povr{ine tre}e kategorije, pod koje spadaju {ume pa{njaci i predjeli gdje niko ne `ivi, od klju~nog zna~aja za ~i{}enje. "U posljednje vrijeme sve nesre}e koje su izazvale mine desile su se u predjelima gdje niko ne `ivi. Prvu kategoriju smo prakti~no o~istili, tako da je po gradovima ostao zanemarljiv broj mina", kazao je Gavran. On je napomenuo da je BiH jedna od najzaga|enijih zemalja u svijetu kada su u pitanju povr{ine pod minama i ponovio da mine i minska sredstva trenutno ugro`avaju `ivot oko 900.000 ljudi u BiH. Podaci Centra za uklanjanje mina (BHMAC) govore da je od 1996. godine 1.668 osoba stradalo od mina, od ~ega ~ak 487 smrtno, dok je za vrijeme rata blizu tri i po hiljade ljudi `ivot izgubilo zbog mina. D.R.

FOTO NN

Panorama

Baki Kiki nao~are zasad ne trebaju

Vladika Vasilije slu`io liturgiju PETROVO - Vladika zvorni~ko-tuzlanski Vasilije uz saslu`e nje gr~kog mi tro po li ta mitilinskog Jakovosa slu`io je u ma nas ti ru sve tog Ni ko le na Ozrenu ve~ernju molitvu povodom Velike Gospojine. U be sje di na kon mo li tve u ~etvrtak nave~e vladika Vasilije je rekao da danas ima "mnogo la`nih hri{}ana i onih koji za sebe govore da su veliki Srbi". "Me|utim, srpstvo samo po sebi nije ni{ta", objasnio je vladika Vasilije i precizirao da je "biti pravoslavac i istinski hri{}anin puno}a `ivota, po{to smo kr{teni u ime Svete trojice, a ne u ime srpstva". On je pozvao Srbe "da se opa me te, slo `e i obo`e" i osudio ~edomorstvo. Vladika je zahvalio mitropolitu Jakovosu za ikonostas vrijedan 800.000 KM, ko ji su sve{tenici i starje{ine pravoslavnih hramova u Gr~koj poklonili crkvi Po kro va pre sve te Bogorodice u Brodu, potpuno sru{enom za vrijeme rata. Vladika Vasilije i mitropolit Jakovos osve {ta }e ovaj hram u nedjelju 30. avgusta. (Srna)

Krsna slava manastira TREBINJE - Episkop Zahumsko-hercegova~ki i primorski Grigorije i episkop dioklitski Jovan, iguman manastira Ostrog u Crnoj Gori, slu`ili su, povodom Ve li ke go spo ji ne, krsne slave manastira Tvrdo{, svetu arhijerejsku liturgiju u hramu Uspenija presvete Bogorodice u okviru kompleksa. Vladika Grigorije je ovom prilikom podsjetio da je manastir Tvrdo{ izgra|en na temeljima ranohri{}anske bazilike iz ~etvrtog vijeka, a da je veliki trud u njegovu obnovu, koja je zapo~ela tokom ovog rata, ulo`io sada umi rov lje ni Vla di ka Atanasije. V.D.

Vijenci za poginule DRVAR - Pravoslavni praznik Uspenja presvete Bogorodice, u narodu poznatijeg kao Velika Gospojina, ju~e je sve~ano obilje`en u drvarskoj mjesnoj zajednici Prekaja, a sve~anostima povodom ovog praznika prisustvovao je i Nikola [piri}, kum hrama predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH. Sveta arhijerejska liturgija u ovom hramu, koju je slu`io Njegovo preosve{tenstvo vladika Bi ha }ko-pe tro va ~ke epar hi je Hrizostom obilje`ila je po~etak velikogospojinske sve~anosti. Ispred spomen-obilje`ja, podignutog kao znak sje}anja na 63 poginula srpska borca i 19 civilnih `rtava otad`binskog rata sa podru~ja prekajskog kraja, porodice poginulih polo`ile su vijence i cvije}e. (Srna)

Vesna DUKA

TREBINJE - Stogodi{njakinja Krstinja Kika [upljeglav iz Trebinja jo{ je vitalna iako ima ~itav vijek iza sebe, a i dalje svakodnevno plete bez nao~ara. "Ro|ena sam 15. aprila 1909. godine, u selu Zupci, u porodici Vica, i u mome vijeku, a evo, bogami, pro`ivjeh taman cijeli vijek, nikada me vid nije izdavao, pa ni danas. Malo mi je nezgodno {to je ova ~arapa koju pletem {arena, a da je bijela, isplela bi je cijelu do ujutru", pri~a nam stogodi{njakinja koju smo zatekli s pletivom, u hladovini dvori{ta ku}e njenog sina Save, u trebinjskom naselju Police. Sa sinom Savom i snahom Jovankom baba Kika, kako joj svi u porodici tepaju, `ivi vi{e od tri decenije, a upravo su, prema njenim rije~ima, ljubav i sloga glavni recept za dug `ivot.

"Bila sam, bogami, i bolesna i zdrava, ali sam do`ivjela duboku starost zato {to su me svi uku}ani pazili i {to smo se u familiji, i u rodu, i u domu, lijepo gledali. A bilo nas je kod Vica za stolom i po 25", ka`e baka Kika. Ona se sje}a oba svjetska rata i navodi da je u borbama protiv austrougarske vojske umalo ostala bez oca. Kada se zadjevoj~ila udala se u Uvje}u, selo koje sada Turisti~ka organizacija RS `eli promovisati u etno-selo ili kamengrad. Ku}u u koju se udala, pri~a baka Kika, sagradio je njen pokojni svekar, povratnik iz Amerike, koji je, budu}i da je radio s njenim ocem i stricem u toj zemlji, isprosio djevojku za svoga sina, a da se prethodno ni vidjeli nisu. Nakon prvog vi|enja kod prstenovanja djevojke i drugog prilikom kupovine svadbene odore,

U dobojskim naseljima u naredna dva mjeseca

Grade 34 ku}e za povratnike S. ^AKAREVI]

DOBOJ - U dobojskim naseljima Fo~a, Komarice, [evarlije, Kotorsko, Miljkovac i Grapska u roku od 60 dana bi}e sagra|ena 34 stambena objekta za povratnike hrvatske i bo{nja~ke nacionalnosti. To je najavljeno nakon ju~era{njeg potpisivanja ugovora izme|u korisnika programa obnove i rekonstrukcije poru{enih ku}a i op{tine Doboj. Program obnove ku}a finansira Fond za povratak BiH. "Bilo je prijavljeno oko 180 korisnika, ukupan fond iznosi 650.000 KM, od toga 250.000 KM je za hrvatsku populaciju, a 400.000 KM za bo{nja~ku. Odabrana su 34 korisnika i po procjeni izvo|a~a radova poslovi }e ko{tati oko 595.000 KM, razlika je dozvoljena da se utro{i za one korisnike koji su sljede}i na listi", izjavio je Enes Suljkanovi}, predsjednik Skup{tine op{tine Doboj. Za povratnike u hrvatska sela predvi|eno je da bude sagra|eno deset ku}a, ve}ina njih bi}e izgra|ena u mjestu Fo~a, a prema rije~ima An|e Mihajlovi}, predsjednice Savjeta MZ Fo~a, rado-

vi kre}u ve} u ponedjeljak. "Interes za povratak je svake godine ve}i. Ove godine je dosta zainteresiranih, vidi se po izdavanju li~nih karata, izdato je 170 potvrda, a pro{le godine oko 80. Smatram da su ljudi za 20 odsto vi{e zainteresirani za povratak", kazala je Mihajlovi}eva. U prigradskom naselju Makljenovac Dragi Krajini bi}e izgra|ena ku}a, u kojoj planira da `ivi sa porodicom, koja je trenutno u Njema~koj. Po procjeni izvo|a~a radova poslovi }e ko{tati oko 595.000 KM

"Ku}a }e biti izgra|ena od temelja jer je bila potpuno uni{tena, pa su ustanovili da je treba sru{iti i iznova graditi", naveo je Krajina. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, odnosno Fond za povratak na podru~ju op{tine Doboj sa 300.000 KM finansira}e gradnju ku}a za povra tni ke Bo{ nja ke, a za obno vu se pri ja vio 61 korisnik.

Panorama

Trebinjka Krstinja Kika [upljeglav iza sebe ima ~itav jedan `ivotni vijek

Radnici HET-a darovali krv TREBINJE - ^lanovi aktiva do bro vo ljnih da va la ca krvi "Hidroelektrana na Trebi{njici" darovali su ju~e u Slu`bi za transfuzijsku medicinu u Trebinju 20 doza krvi. Prema rije~ima na~elnika ove slu`be Dragana [arenca, u pitanju je druga organizovana ovogodi{nja akcija radnika HET-a. [arenac je podsjetio da }e 1. sep tem bra krv da ro va ti pri pa dni ci Oru `a nih sna ga BiH u kasarni "Bile}ki borci", a da se go di{ nji plan Slu`be od 1.100 doza ostvaruje dobrom dinamikom. V.D.

Smanjuje se broj oboljelih ZENICA - U Kantonalnoj bol ni ci Ze ni ca tre nu tno se na lije~enju nalazi devet pacijenata oboljelih od bruceloze, a broj oboljelih od ove bolesti sma nju je se na go di{njem nivou. Na li je ~e nju u ze ni ~koj bolnici u pro{loj godini nala zi lo 319 obolje lih s po dru ~ja Sre dnjo bo san skog i Ze ni ~ko-do boj skog kan to na, dok se za prvih osam mjeseci ove godine na lije~enju na{lo ukupno 125 pacijenta. (Zeda)

Bila sam, bogami, i bolesna i zdrava, ali sam do`ivjela duboku starost zato {to su me svi uku}ani pazili i {to smo se u familiji, i u rodu, i u domu, lijepo gledali, ka`e baka Kika

Ima jedanaestoro unu~adi, devetnaestoro praunu~adi i ~etvoro ~ukununu~adi

Ro di la je sa svo jim mu`em sedmoro djece, od kojih dvoje nije `ivo, a od ostalih petoro, najstarija k}erka ve} ima 77 godina, dok najmla|i sin ima 61 godinu. Baka Kika danas ima jedanaestoro unu~adi, devetnaestoro praunu~adi i ~etvoro ~ukununu~adi. Potomaka baka ima na svim stranama svijeta, od Njema~ke, preko Srbije, Crne Gore, Banjaluke, do Trebinja, a kad ima{ veliki rod i porod, zaklju~uje ona, ima{ i veliku pa`nju, pomo} i darove sa svih strana.

Za stoti ro|endan dobila je ~ak tri torte, jednu od Jovanke i Save, drugu od starijeg sina i snahe koji `ive tako|e u Trebinju, a tre}u od sestri}a i sestri~ni iz Herceg Novog. Baka Kika nam ka`e da joj u `ivotu ni{ta nije bilo te{ko, te navodi da je ~esto odlazila u Dubrovnik, prodaju}i tamo maslac, sir, pr{ut, povr}e. Dobro pamti luku Gru`, gdje su do~ekivali brodove s kojih bi najvi{e tovarili vre}e soli i preko planina ih, naj~e{}e na sopstvenim ramenima, nosili ku}i. Baka Kika isti~e da je uvijek brinula za svoju djecu kada bi odlazila i vra}ala se u svijet, te da je to osje}anje ni danas ne napu{ta kada ispra}a i dopra}a unuke, ali, svjesna je, ka`e, da `ivot mora te}i i da ljudi odlaze tamo gdje im je bolje.

Bosna i Hercegovina BR^KO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE URED GRADONA^ELNIKA Odbor za zapo{ljavanje

Sabor lovaca RS od 4. septembra BIJELJINA - ^etvrti sa bor lo va ca RS bi}e odr`an u Semberiji od 4. do 6. septembra u organizaciji Lova~ke regije Semberije i Majevice. Prema rije~ima Vasilija Savi}a, predsjednika Lova~ke regije Semberije i Ma je vi ce, ma ni fes ta ci ja }e po~eti defileom lovaca na gradskom trgu i polaganjem vijenaca na spomenik palim borcima Semberije. Programom je predvi|eno da tokom Sabora bude odr`an i osmi lova~ki kup u ga|anju lete}ih meta u op{tini Lopare, na lokaciji Risovac, kao i regionalno takmi~enje u lovu na prepelicu u bijeljinskom naselju Pet jezera, izlo`ba lova~ke opreme, municije i divlja~i, lovnih pasa i takmi~enje u lova~kom vi{eboju. Ono {to je tako|e karakteristi~no za ovu manifestaciju je i pripremanje lova~kog paprika{a, te la`ijada i lova~ka tombola, a ne}e izostati ni predavanje eminentnih stru~njaka. Lovci bijeljinske regije o~ekuju goste iz Erdevika, Bingule, Rudog, Ni{a, Zrenjanima i drugih gradova. O.S.

U obnovu crkve ulo`eno oko 50.000 KM LIVNO - U obnovu pravoslavne crkve Uspenija presvete Bogorodice u Livnu do sada je ulo`eno oko 50.000 KM, prikupljenih donacijama pojedinaca, preduze}a i ustanova, potvrdio je livanjski paroh @eljko \urica. On je istakao da je zvonik crkve, koji je 1992. godine zapaljen, obnovljen prije tri godine zahvaljuju}i donaciji Vlade Srbije. Prema njegovim rije~ima, nepoznata lica, navodno maloljetnici, prije nekoliko godina razbili su stakla na prozorima kosturnice koja je otvorena 1991. godine, a koji jo{ nisu popravljeni. Paroh \urica potvrdio je da }e jedina pravoslavna crkva u Livnu, koja je jedinstvena po tome {to ima polukru`ne otvore koji zamjenjuju prozore, u novembru ove godine proslaviti 150. godi{njicu postojanja. On je naglasio da je u vlasni{tvu crkve vi{e od 80 ikona, {to crkvu po istorijskoj vrijednosti zbirke ikona, koje su u ratu sa~uvali livanjski franjevci, stavlja na prvo mjesto u BiH. (Srna) Bosna i Hercegovina BR^KO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE KANCELARIJA GRADONA^ELNIKA Odbor za zapo{qavawe

Mehmedagi}a bb 76100 Br~ko distrikt BiH; Telefon/faks: 049/217-357, Tel: 049/213-779 Mehmedagi}a bb 76100 Br~ko distrikt BiH; Telefon/faks: 049/217-357, Tel: 213-049, 213-779

Na infuziji 90 dana

Broj: 01.8-33-026513/09.

Qsp!|mf!{j!nf!kf-!qsj!•b!cb!lb!Lj!lb-!cj!mb cp!mf!tob!:1!eb!ob!j!aj!wkf!mb!kf!v!upn!qf!sj!pev!tb!. np!pe!jo!gv!{j!kf/ Mj!kf!•j!mj!tv!kf!mkf!lb!sj-!of!tb!np!j{!Usf!cj!okb!wf~!j{ Cfp!hsb!eb!j!Lp!up!sb!j!oj!lp!tf!oj!kf!ob!ebp!qp!{j!uj!. wopn!jt!ip!ev-!epl!ob!lsb!kv!oj!tv!pu!lsj!mj!eb!kf!v qj!ub!okv!of!ept!ub!ubl!af!mkf!{b/

IZMJENU u javnom pozivu za prijem volontera radi obavqawa volonterskog sta`a u organima uprave Br~ko distrikta BiH, broj 01.8-33-026513/09. od 19.08.2009. godine, koji je objavqen 22.08.2009. godine

Mjesto gdje je unistena bomba

FOTO ZEDA

U akciji uni{tavanja avio-bombe timu eksperata za uni{tavanje NUS-a podr{ku su pru`ili Uprava Civilne za{tite Unsko-sanskog kantona i Civilna za{tita op{tine Bosanska Krupa. Ovo je 11. neeksplodirana avionska bomba iz Drugog svjetskog rata koju su tokom posljednjih godinu dana uni{tili stru~njaci federalne Uprave Civilne za{tite na podru~ju ovog entiteta, dodaje se u saop{tenju. (Srna)

Br~ko, 26.8.2009. godine

Na osnovu ~lana 60 Zakona o dr`avnoj slu`bi u organima uprave Br~ko distrikta BiH ("Slu`beni glasnik Br~ko distrikta BiH", broj 28/06, 29/06, 19/07. i 2/08), ~lana 15 Pravilnika o radu u organima uprave Br~ko distrikta BiH, broj 01-014-001382/07. od 25.01.2007. godine, ~lana 24 stava (2) Pravilnika o zapo{qavawu, broj 01.1-02-068897/09. od 22.12.2008. godine i Odluke o realizaciji Plana zapo{qavawa u upravi Br~ko distrikta BiH za 2009. godinu, broj 01.1-33-011628/08. od 23.04.2009. godine, Odbor za zapo{qavawe v r { i

Uni{tena avio-bomba

BOSANSKA KRUPA - Tim eksperata za uni{tavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS) Federalne uprave Civilne za{tite uni{tio je neeksplodiranu avionsku bombu iz Drugog svjetskog rata na Grme~u, daleko od naseljenog podru~ja. Bomba te`ine 250 kilograma sadr`avala je eksplozivno punjenje od 79 kilograma, a prona|ena je u rijeci Uni u Bosanskoj Krupi, saop{teno je iz Vlade FBiH.

11

i to: - U Odjeqewu za zdravstvo i ostale usluge Pododjeqewe za javno zdravstvo - u dijelu koji se odnosi na naziv radnog mjesta: diplomirani ekonomista, stepen stru~ne spreme SSS, mijewa se i glasi VSS - u dijelu - Poziv je otvoren od dana objavqivawa u sredstvima javnog informisawa i traje do 01.09.2009. godine, "do 01.09.2009. godine" mijewa se i glasi "do 07.09.2009. godine" - u dijelu - Ovjerene prijave treba slati na adresu: VLADA BR^KO DISTRIKTA BiH - Odjeqewe za stru~ne i administrativne poslove, Pododjeqewe za qudske resurse ili dostaviti li~no u zgradu Vlade Br~ko distrikta BiH - Bulevar mira br. 1, {alter broj 6, najkasnije do 01.09. 2009. godine, do 15 sati", "Ovjerene", bri{e se, a "najkasnije do 01.09.2009. godine, do 15 sati", mijewa se i glasi "najkasnije do 07.09.2009. godine, do 15 sati. - u dijelu - Ovjerena prijava koja se podnosi va`i samo za navedeni javni poziv, "Ovjerena", bri{e se. PREDSJEDNIK ODBORA ZA ZAPO[QAVAWE Cvijeta Kova~evi}, prof. politi~kih nauka

FOTO NN

U stotoj godini plete bez nao~ara tre}i put su se mladenci [upljeglavi vidjeli na vjen~anju, na Mitrovdan 1930. godine, ali su se kasnije mnogo zavoljeli. Na njihovoj ljubavi mnogi su im zavidjeli. Koliko je pokojni mu` babe Kike po{tovao i volio svoju `enu svjedo~i ona sama, pri~aju}i da, kad god bi zajedno i{li na kakav dalji put s natovarenim konjem, on bi, ukoliko konj u povratku nije pretovaren, tra`io da ona odja{i nazad ku}i. "Ja bih jahala konja, a |ed bi ga vodio, jer sam, kako mi je govorio, `ensko i br`e se umorim", prisje}a se starica.

29. 8. 2009. tvcpub

12

tvcpub!29. 8. 2009.

Po{tovani ~itaoci, u rubrici Forum plus mo`ete da izrazite svoje mi{ljenje o aktuelnim doga|ajima i temama.

Intervju

Va{e odgovore {aljite na e-mail: [email protected]

Dana{nje pitanje: Da li bi neljubazne slu`benike trebalo stro`e ka`njavati?

Tra`i}emo da banke snize kamate Ibrahim Tirak, direktor Uprave za inspekcijske poslove Federacije BiH

Sud mo`e nalo`iti da banke po automatizmu po{tuju presudu. Sve zavisi od toga {ta }emo dokazati na sudu, a mislim da }emo dokazati masovno kr{enje prava potro{a~a, rekao Tirak

FOTO S.PINJAGI]

Razgovarao: Borivoje SIMI]

ada bude sakupljeno dovoljno materijala za dokazivanje masovnog kr{enja zakona kod podizanja kamatnih stopa, bi}e pokrenuta kolektivna tu `ba pro tiv ba na ka, ka `e Ibrahim Tirak, direktor Uprave za inspekcijske poslove FBiH. Tvrdi da se ne bori protiv banaka, ali i da }e od suda tra`iti da ka`njene banke snize kamate. NN: Jeste li zadovoljni prvim presudama bankama koje su nov~ano ka`njene zbog pove}anja kamata na kredite? TIRAK: Ne borim se protiv banaka kako neko nastoji da predstavi. Samo `elim da gra|ani budu za{ti}eni. Prije nekoliko mjeseci na vi{e sastanaka upozoravao sam banke da promijene svoj na~in rada u pogledu potro{a~kih kredita.

K

Govorio sam da je bolje na}i kvalitetno rje{enje i za njih i gra|ane nego da idemo na sud, od ~ega se pravi medijska pompa, hajka... Ni meni ni gra|anima nije u interesu da u`ivamo u tome {to smo banke dobili na sudovima, nego je cilj da

Tirak: Nije mi u interesu da u`ivam u tome {to smo banke dobili na sudovima

Manje kontrola onih koje je pogodila kriza OO;!Eb!mj!Wbn!kf!Wmb!eb!GCjI!qsf!qp!sv!•j!mb!eb!qp!kb!•b!uf!jo!tqf!. ldjk!tlj!obe!{ps-!lb!lp!cj!v!wsj!kf!nf!sf!df!tj!kf!qp!wf!~b!mj!ob!qmb!uv!qsj!ip!eb@ UJ!SBL;!Nj!of!tmv!aj!np!{b!vcj!sb!okf!qsj!ip!eb/!Obt!esab!wb!qmb!~b eb!tuwp!sj!np!qsj!wsf!eoj!bn!cj!kfou!j!eb!{b!|uj!uj!np!hsb!}b!of/!Of!nb!. np!ub!lwv!qsf!qp!sv!lv-!bmj!jnb!np!ptkf!~bk!|ub!usf!cb!eb!sb!ej!np/!V ep!cb! sf!df!tj!kf! jnb!uf! ekf!mb!uopt!uj! lp!kf! uf!|lp! gvo!ldj!poj!|v-! bmj! j pof!lp!kj!ep!csp!qp!tmv!kv/!Nj!up!ub!•op!{ob!np-!qb!pof!lp!kj!nb!kf ep!|mp!ep!hsmb!nb!mp!{b!pcj!mb!{j!np-!epl!pwjn!esv!hjn!lpo!usp!mf!of tnb!okv!kf!np!of!hp!qp!kb!•b!wb!np/

do|emo da jasnih pravnih rje{enja. Ne treba nam Pirova pobjeda. Zadovoljan sam utoliko {to mislim da sam uspio za{tititi gra|ane. NN: Ho}e li presude uticati na banke i njihovog regulatora da problem ipak bude rije{en na druga~iji na~in? TIRAK: Svi oni koji misle da su prozvani i da im je to posao, trebalo bi da sjednu s bankama i reguli{u ovo pitanje. Definitivno moraju shvatiti da ima neko ko gra|ane {titi i ne}e dozvoliti da se dalje radi na na~in na koji se do sada radilo. NN: Ho}e li u slu~aju pozitivnih rje{enja u drugostepenom postupku banke morati vratiti kamate na raniju visinu, odnosno sniziti ih? TIRAK: Prije nego {to do toga do|e bilo bi drobro da banke i Agencija za bankarstvo FBiH reaguju. Mi }emo i dalje i}i s tu`bama, jer to je na{a obaveza. ^lan 120 Zakona o za{titi potro{a~a BiH predvi|a Institut kolektivne tu`be koju }emo podnijeti protiv svih banaka protiv kojih dobijemo pravosna`ne presude. Tom tu`bom }emo tra`iti odlu~ivanje suda o masovnom kr{enju prava potro{a~a, a ovdje je upravo o tome rije~. Tra`i}emo, i sud }e o tome odlu~ivati, da kamate budu vra}ene, da odnosi budu ure|eni, i to }e se morati po{tovati. Sigurno }emo podnijeti i tu vrstu tu`be kada sakupimo dovoljno materijala da doka`emo da je kr{enje prava potro{a~a masovno. NN: Ho}e li kolektivna tu`ba zna~iti da }e gra|ani imati pravo po automatizmu da tra`e vra}anje kamatnih stopa na raniji nivo i povrat novca? TIRAK: Sud mo`e nalo`iti da banke po automatizmu po{tuju presudu. Sve zavisi {ta }emo dokazati na sudu, a mislim da }emo dokazati masovno kr{enje prava potro{a~a. Mi }emo tra`iti vra}anje kamata na ugovoreni nivo. NN: Da li jo{ pristi`u `albe gra|ana? TIRAK: Mi smo sve prigovore koji sti`u poslali u Agenciju za bankarstvo FBiH na nadle`no postupanje, jer je to prava adresa. U prvom navratu je bilo oko 300 takvih predmeta, sada sakupljamo nove `albe koje su pristigle i ponovo ih

{aljemo Agenciji da ona rije{i taj dio problema. Kako }e reagovati, vidje}emo. NN: U `i`i je novi ekolo{ki incident za koji je, prema indicijama, odgovoran "Arcelor Mittal" Zenica. Rekli ste da vam je "preko glave" ove kompanije. Da li zakon predvi|a visoke kazne za slu~ajeve kakav je ovaj zeni~ki? TIRAK: Mi smo u vi{e navrata kontrolisali Zatvorili smo puno kamenoloma, ali ima jo{ posla

"Arcelor Mittal" i tamo dosta stvari ne {tima s aspekta za{tite okoli{a. Istina je i to da oni puno ula`u u tom pogledu. Mo`da smo svi mi puno nestrpljivi da taj posao zavr{e. @eljezara je pokrenula aktivnosti za dobijanje okolinske dozvole i obnavljanje drugih dozvola kojima je istekao rok. Priti{}emo ih i ka`njavamo i ima pomaka. Bilo da oni ili neko drugi bude kriv za incident u Zenici, vjerujte da }emo ih debelo kazniti. NN: Ho}ete li nastaviti inspekcije kamenoloma koje ste nedavno zapo~eli u Unskosanskom kantonu? TIRAK: U USK je obavljen samo jedan dio kontrola. Oni su bili najkriti~niji pa smo prvo s njima krenuli. Zatvorili smo jako puno kamenoloma, ali ima jo{ posla koji treba da obavimo. Imamo problem {to rudarski inspektori ne mogu da stignu sve poslove jer imaju obaveza s metanskim jamama. ^im zavr{e drugu turu jama, ponovo }emo kontrolisati kamenolome. NN: Na pretposljednjoj sjednici Vlade obavezani ste i na inspekcije u turizmu. Ho}ete li se uhvatiti u ko{tac s problemom nepla}anja turisti~ke takse? TIRAK: Postupi}emo u skladu sa zaklju~kom Vlade. Me|utim, moje prvo pitanje je za{to neko ne pla}a turisti~ku taksu? Kada bude postavljeno to pitanje, do}i }e se i do rje{enja, jer kad plate taksu, ljudi ho}e da vide i {ta su dobili od nje. Problem je to {to oblast ugostiteljstva i turizma nije dobro regulisana.

FORUM PLUS Da li su funkcije u BiH pravilno raspodijeljene na sva tri naroda?

Ops!nbm!op!eb!oj!tv/!Of!~f Cp|!okb!dj!eb!ep!qvt!uf!eb jn!ub!np!of!lj!Tscj!j!Iswb!uj pev!{ nv! sv!l p!w p!e f!~ b nkft!ub!j!up!v!Tb!sb!kf!wv/!B {ob!np!twj!eb!kf!CjI!dfo!. usb!mj!{p!wb!ob-!ub!lp!eb!lp oj!kf!v!Tb!sb!kf!wv-!of!nb!hb oj!hekf-!cbs!lbe!tv!v!qj!ub!. okv!ej!sf!lup!sj/ Milenko, Drvar

Kb!of!{obn!|ub!ip!~f!wj!. |f!pwj!Tscj/!B!oj!Iswb!uj!oj!. tv!oj!|ub!cp!mkj-!tubm!op!tf of!|up!cv!of/![ob!tf-!wf!. ~jo!tlj!ob!spe!jnb!wj!|f!sv!. lp!w p!e f!~ ji! gvo!l dj!kb/ Mp!hj!•op/! Vedad, Te{anj

Nj!tmjn!eb!tv!ob!kp!cft!. qsbw!mkf!oj!kj!ci/!Iswb!uj/!Qp!. qjt!~f!qp!lb!{b!uj!eb!tnp nj!nb!okjo!tlp!tub!op!woj|!. uwp!v!CjI-!|up!~f!pqsbw!. eb!u j! pwb!l p! nb!mj! cspk sv!lp!wp!ef!~ji!qp!{j!dj!kb!v esab!wj!ob!•j!kfn!tv!•f!mv Iswb!uj/!Bmj!nj!tmjn!eb!~f!tf up!wsf!nf!opn!qsp!nj!kf!oj!uj/ jozo56

@gmail.com

Nv!l b!nj!kf!pe!pwb!usj lpo!tuj!uv!uj!wob!ob!sp!eb/![b!. qj!ub!mj!tf!jlp!|ub!kf!tb!ob!. dj!pobm!ojn!nb!okj!ob!nb!v CjI@!Lp!mj!lp!poj!esaf!ej!. sf!lups!tlji!qp!{j!dj!kb@!Kb nj!tmjn!eb!cj!usf!cb!mp!twj eb!tf!tuj!ef/ Oleg, Sarajevo

Ep!lbe!~f!tf!{bt!uv!qmkf!. optu!v{j!nb!uj!lbp!gb!lups!lp!kj kf!sf!mf!wbo!uoj!kj!pe!of!•j!kf tusv!•opt!uj@![ob!•j!blp!jnb kf!eop!nkft!up!lp!kf!usf!cb eb!cvef!qp!qv!okfop-!of!lj of!vlj!j!of!wb!tqj!ub!oj!Iswbu ~f!ep!~j!ob!up!nkft!up-!jblp kf!Tscjo!lp!kj!kf!lpo!lv!sj!tbp ep!lup!sj!sbp!qsb!wp!ob!Lfn!. csj!eav@! sinisa_sina34 @gmail.com

Kb!cji!twb!lb!lp!wp!mjp!ep!~j ep!sv!lp!wp!ef!~f!qp!{j!dj!kfkfs!tbn!of!{b!qp!tmfo-!ub!lp eb!blp!cj!usf!cbmp!eb!tf qsf!lwbm!jgj!lv!kfn!v!Iswb!ub!jmj Tscj!ob-!of!~f!cj!uj!oj!lb!lbw qsp!cmfn/!Qsj!iwb!ubn!twf/! mirnes32

@hotmail.com

29. 8. 2009. tvcpub

Forum Press DAILY MAIL.CO.UK

La`ni princ ojadio stotine hotela

Spectator

L'Express

Da li bi se trebalo pozabaviti Gadafijem?

Nekretnine u 2009. godini - povratak dobrih poslova

Bezv(i)ezni reim

Pi{e: Nihada HASI]

Predstavnici aktuelne vlasti ne `ele rizikovati da budu zate~eni nespremni u slu~aju da vlast budu morali osvajati na vanrednim izborima

Ugro`ene fotelje Prevarant koji se predstavlja kao princ iz Saudijske Arabije uspje{no bje`i pred policijama Evrope, Australije i Novog Zelanda. [eik, kako se ponekad predstavlja, ojadio je stotine hotela za nekoliko desetina hiljada funti tako {to je uvijek uzimao najbolje apartmane u najskupljim ho te li ma, pio naj sku plji {ampanjac i uvijek se izvla~io, a da pri tom nije platio nijedan peni za napravljene tro{kove. O~ito preuzimaju}i trikove iz filma "Uhvati me ako mo`e{", o poznatom prevarantu Frenku Abanjelu, francuz Abdelkarim Serani je toliko siguran da ga ne}e uhvatiti da je ~ak poslao svoj video-snimak australijskim medijima na kome se vidi kako `ivi na visokoj nozi u luksuznom hotelu na Baliju. Video je bio pra}en njegovim {aljivim komentarom: "Uhvatite me ako mo`ete". Serani je prvi put upao vlasnicima u o~i u Francuskoj i Belgiji po~etkom godine kada se predstavio kao saudijski princ i kada je prevario hotel da mu da na raspolaganje ferari, limuzinu i zalihu {ampanjca za

zbori su o~ito jedina stvar koja ne mo`e biti dovedena u pitanje u Bosni i Hercegovini. Mo`e se desiti i de{ava se da kasni po~etak nove {kolske godine, da penzioneri sve du`e ~ekaju na isplate svojih penzija ili da mjesecima nema obaveznih vakcina za djecu. Mogu}e je da nam dr`ava nikada ne postane ~lanica NATO-a i Evropske unije. Sasvim je realno i da nikad ne izgradimo pristojne puteve kroz zemlju. Izvjesno je jedino odr`avanje izbora za noviju vlast i za ostvarenje tog cilja ne {tede se ni novac ni vrijeme potencijalnih bira~a.

I

{est dana kao i da mu obezbjedi eskort lijepih `ena. Francuski dnevnik "La Voa du Nor" je naveo njegovog o~uha, zatvorskog sve{tenika Mi{ela Delber`ea, koji je znao za njegove mogu}nosti pretvaranja. "Ja sam ponosan {to je on svjestan svog talenta, ali se pla{im da je pretjerao", rekao je Delber`e. Njegove zadnje `rtve su bili australijski hoteli smje{teni na ostrvu Hamilton, u blizini Velikog koralnog grebena i novog Video je bio pra}en njegovim {aljivim komentarom: "Uhvatite me ako mo`ete"

doma Bena Soutala, pobjednika takmi~enja "Najbolji posao na svijetu". Serani je ovom prilikom napra vio ra ~un od 20.000 fun ti, uklju~uju}i 10.000 funti koliko je ko{tao {ampanjac. Predstavljaju}i se kao saudijski princ, on je davao velike napojnice i boce {ampanjca dom perinjon ljudima koje je htio impresionirati.

STAV

Glavni adut im je "disciplina", koja ih je i na ranijim izborima dovodila do fotelja: nacionalno prebrojavanje i obe}anje da ne}e dozvoliti ugro`avanje svojih naroda

Pi{e: Davud MUMINOVI]

Kriza Vlade Posljednja sjednica Vlade Federacije BiH okupljene novinare mogla je vratiti u bezbri`no djetinjstvo. Pona{anje ministara, najodgovornijih osoba izvr{ne vlasti FBiH, li~ilo je na pona{anje djece u obdani{tu. Sjednica je zavr{ena u srijedu oko 15.30, kada je novinarima pro~itano suhoparno saop{tenje {ta su ministrri uradili i oko ~ega su se uspjeli dogovoriti. Vijest dana da su Hrvati napustili Vladu Federacije BiH zbog neslaganja s odlukom o trasi Koridora 5C, koji je Vlada usvojila, obznanjena je tek kasnije. Nakon napu{tanja Hrvatski ministri ne `ele da sjednice svi su na istim budu preglasavani te ne}e dapozicijama lje u~estvovati u radu Vlade FBiH. Bo{nja~ki ministri tvrde da je to kapric Hrvata i da i bez njih Vlada Federacije BiH mo`e funkcionisati. Da bi slika o, najbla`e re~eno, djetinjastom pona{anju bila upotpunjena, u svoj toj gunguli i ministar kulture i dopremijer FBiH Gavrilo Grahovac napustio je sjednicu Vlade. On se "naljutio" na premijera Mustafu Mujezinovi}a jer mu je ovaj oduzeo rije~. I dan nakon napu{tanja sjednice svi su na istim pozicijama. Hrvati trvde da su preglasani i ucijenjeni. Pozivaju na promjenu Ustava BiH i na smanjenje bo{nja~ke dominacije u FBiH. Nasuprot njima, Bo{njaci su tako|er "odlu~ni". Ni oni "ne pristaju" na ucjene. Rijetke su stvari u kojima su jedinstveni. Svi vole slu`bene audije i niko nije odustao od honorara i povlastica za u~estvovanje u vlasti... Iako je vlast u krizi.

Konzumentima, od kojih se o~ekuje tek da ne umru prije otvaranja glasa~kih mjesta, mnogo je nejasnih i zbunjuju}ih detalja u pri~i o diskriminaciji

13

Ako je vjerovati Centralnoj izbornoj komisiji BiH, naredni op{ti izbori bi}e odr`ani u jesen naredne godine. No, po{to su ovdje rokovi relativan i rastezljiv pojam, predstavnici aktuelne vlasti zasukali su rukave i uveliko po~eli predizbornu kampanju. Ne `ele rizikovati da bu du za te ~e ni nes pre mni u slu ~a ju da, zbog "no vo nas ta lih okol nos ti", vlast bu du mo ra li osva ja ti na van re dnim umjes to na re do vnim izborima. ^elnici vladaju}ih stranaka u niskom su startu ovih dana, kao da su poneseni nevjerovatnim svjetskim rekordom sprintera Usaina Bolta. Glavni adut im je "disciplina", koja ih je i na ranijim izborima dovodila do fotelja: nacionalno prebrojavanje i obe}anje da ne}e dozvoli ti ugro `a va nje svo jih na ro da. Os ta le eventualne poruke o po{tivanju Ustava, o ravnopravnosti i ubrzanju na putu ka EU samo su popratni dekor. Pripreme za naredne izbore, iako to nije zvani~no objavila, prva je po~ela SDA i njen lider Sulejman Tihi}. Zbog biranja novog rukovodstva svoje partije najprije je zaustavio sve pregovore koje je bio pokrenuo s liderima HDZ BiH i SNSD-a Draganom ^ovi}em i Miloradom Dodikom. Reforme za navodni napredak cijele BiH stavio je na ~ekanje dok se nije izborio za jo{ jedan mandat na ~elu SDA. Kad je to zavr{io onda je shvatio da sa Dodikom vi{e i nema toliko smisla pregovarati jer on dovodi u pitanje opstanak BiH, daje neprimjerene izjave o Bo{njacima i minira sve ranije postignute dogovore. Tihi}u to nije bilo dovoljno da ponovo pridobije naklonost bo{nja~kog bira~kog tijela, koju je bio izgubio zbog pomirljivih izjava datih u Narodnoj skup{tini Republike Srpske i zbog vi{emjese~nih pregovora s onim {to ugro`ava opstojnost domovine. Zato se i "sjetio" da na ~elu brojnih dr`avnih institucija Bo{njaka ima mnogo manje nego {to to Ustav predvi|a, a on to kao sa mo pro gla {e ni bo rac za pra vo i pravdu ne namjerava vi{e trpjeti. Da bi potkrijepio svoje tvrdnje o nepravdi prema svom narodu mukotrpno je sakupljao podatke i izvagao nacionalnu pripadnost svih zaspolenika u institucijama BiH. Ostale vladaju}e stranke spremno su odgovorile na Tihi}evo istra`ivanje i predstavile rezultate svojih mini-popisa u inistitucijama vlasti. O~ekivano, i njihovi su rezultati po ra `a va ju }i jer po ka zu ju da se u 61 bh. instituciji na prste jedne ruke mogu prebrojati

oni {efovi koji su Srbi i Hrvati. Politi~ki borci za ravnopravniji i bolji polo`aj pripadnika srpskog i hrvatskog naroda zaklinju se da ni oni vi{e ne}e dopu{tati ovakav neustavan debalans na {tetu svojih glasa~a. Ove kontradiktorne ra~unice i statistike razumljive su samo nacionalnim li de ri ma i lju di ma ko ji }e za sjes ti u strana~ke izborne {tabove. Konzumentima njihovih poruka o napadu i odbrani, od kojih se o~ekuje tek da ne umru prije otvaranja i zatvara nja gla sa ~kih mjes ta, mno go je ne ja snih i zbunjuju}ih detalja u pri~i o diskriminaciji. Taman kad im se poluprazni `eluci smire od bolne spoznaje da su Bo{njaci/Srbi/Hrvati protjerani s polo`aja s kojih se vodi dr`ava, iznova ih potresu vijesti i obja{njenja da se ovim progonima kr{i i Ustav te iste dr`ave. I kako onda o~ekivati da od ovolike sekiracije po{teni bira~ namjernik i zaspi, a kamoli da postavi neka logi~na pitanja? Da nije proklete nesanice zbog ugro`enosti nacionalnog bi}a, lidere bi se moglo o koje~emu ispitivati. Po`eljno bi bilo da odgovore kako im se podaci o nacionalnoj zastupljenosti toliko razlikuju, a odnose se na iste institucije. Otkud opre~ne tvrdnje o hroni~nom nedostatku jednih i vi{ku drugih i tre}ih, a svi svoje omjere u rasporedu fotelja baziraju na Ustavu BiH? Je li mogu}e da su se neki toliko zanijeli pa istra`ivanjem obuhvatili i nacionalnu sliku zaposlenih u vladama i agencijama susjednih dr`ava? Ili svaka partija ima neki svoj posebni dr`avni ustav pa su zato i razli~ite kvote o prihvatljivom bro ju {e fov skih po zi ci ja za bo{ nja ~ke/srpske/hrvatske kadrove? Sve i da se desi "ono {to biti ne mo`e" pa zagovornici dosljedne primjene Ustava odgovore na ova pitanja, radoznalom i neispavanom bira~kom tijelu opet ne bi bilo sve jasno. Preglasavanje i pot~injavanje jesu problem. Problem je i {to neke agencije mjesecima rade bez direktora (samo) zato {to na konkursu uporno pobje|uju najuspje{niji, ali ne i nacionalno najpo`eljniji. Nije stoga sporno i nerazumljivo da ove pote{ko}e treba otkloniti. Sporno je i gotovo neizdr`ivo {to nam besposlena vlast kadrovske kri`aljke name}e kao pitanje od `ivotnog zna~aja, a zanemaruje svoje silne obaveze, ~ijim bi ispunjavanjem u ovoj zemlji nekom bira~u ili apstinentu od izbora sutra stvarno moglo biti bolje u `ivotu. Nejasno je, na primjer, na osnovu ~ega Tihi} misli da mu treba vjerovati kad sad tvrdi da bi se jednako po`rtvovano borio i za ravnopravnost Hrvata i Srba da su kojim slu~ajem ugro`eni? Za{to vjerovati ^ovi}evim tvrdnjama da se samo prinicipijelno odupire majorizaciji Hrvata? Obojica su svo ju pri ni ci pi jel nost po ka za li vi{emjese~nom sva|om s liderima drugih bo{nja~kih i hrvatskih partija ~iji }e ~ovjek biti postavljen za direktora "Energoinvesta", "Hidrogradnje" i HT Mostar. U ovom federalnom slu~aju odli~no se vidi da izvor svih problema nije u nacionalnom predznaku jer je garantovano da }e to bi ti di re kto ri Bo{ nja ci i Hrva ti. Stvarna muka je sa Strankom za BiH i HDZ 1990 na}i zajedni~ki interes i izabrati mena`dera koji bi slu{ao sve zainteresovane strane.

14 tvcpub!29. 8. 2009.

Hronika Poginuo maloljetnik

Buri}u je produ`en pritvor do pravosna`nosti presude

Policijski bilten Stradao u trafo-stanici

BIHA] - D.E. (15) iz Cazina poginuo je u saobra}ajnoj nesre}i na raskrsnici ulica Srebreni~kog ge no ci da i Bo san skih {ehida u Biha}u, saop}eno je ju~e iz MUP-a Unsko-sanskog kantona.

Do nesre}e je do{lo prilikom sudara motocikla aprilija 125, kojim je upravljao stradali maloljetnik, i automobila FIAT bravo, kojim je uprav lja la B.E. (34) iz Bi ha }a. Uzroci nesre}e jo{ nisu poznati, a istraga je u toku. (Fena)

Optu`eni tra`e izmjenu optu`nice BANJALUKA - Dalibor Bati} (26), Igor Jakovljevi} (26) i Gordana Majki} (21), svi iz Gradi{ke, izjasnili su se ju~e u banjalu~kom Okru`nom sudu da nisu krivi za razbojni{tvo nad penzionerskim bra~nim parom, a ujedno su zatra`ili da banjalu~ko tu`ila{tvo izmijeni optu`nicu. Optu`eni su, naime, spremni priznati krivicu za oru`anu plja~ku J.P. (66) i njenog supruga M.P. (80) iz Laminaca kod Gradi{ke, ali ne onako kako to u optu`nici tvrdi tu`ila{tvo. Mileta Bo{kovi} ispred advokatskog tima odbrane pojasnio je da je optu`eni Jakovljevi} nakon hap{enja ispri~ao niz neistina, te da je ve}inu stvari u vezi s razbojni{tvom prebacio na svog prijatelja, optu`enog Bati}a, koji je nakon razbojni{tva pobjegao u Srbiju, te je uhap{en posljednji. "Optu`eni Bati} je odmah nakon predaje organima gonjenja priznao da je izvr{io razbojni{tvo, ali ne `eli priznati ono {to tvrdi optu`nica, odnosno da je pi{tolj koji je kori{ten tokom razbojni{tva bio njegov, niti da je on vezao bra~ni par i da je J.P. nanio lake povrede. Optu`eni Jakovljevi} je spreman dati precizniji iskaz i mi o~ekujemo da tu`ila{tvo sara|uje po ovom pitanju", pojasnio je advokat Bo{kovi}. Nikola Risti}, advokat Majki}eve, kazao je da N.P., sin oplja~kanih penzionera, ne `eli krivi~no goniti njegovu klijenticu. "Gordana Majki} je pokazala gdje stanuju J.P. i M.P., ali nije znala njihovu namjeru. Ovo su potvrdili i sami optu`eni", kazao je Risti}. Bati} i Jakovljevi} su optu`eni da su 29. juna ove godine zajedno s Borisom Vukosavljevi}em (36), protiv kojeg se vodi postupak u Hrvatskoj, upali u ku}u bra~nog para J.P. I M.P., da su ih svezali, pretukli i ukrali 4.000 maraka u{te|evine. Majki}eva je optu`ena da je razbojnicima pokazala koju ku}u treba da oplja~kaju. N.M.

Matkovi}i i Jovi~i} negirali krivicu SARAJEVO - Aleksandar Matkovi}, Du{ko Jovi~i} i Vanja Matkovi}, dr`avljani BiH i Srbije, optu`eni za trgovinu falsifikovanim 80.000 eura, ju~e su se u Sudu BiH izjasnili da se ne osje}aju krivima. S obzirom na to da su negirali krivicu, njima }e u narednom periodu po~eti su|enje. Prema navodima optu`nice, Aleksandar Matkovi} je organizovao kriminalnu grupu s ciljem pribavljanja, me|unarodne prodaje i stavljanje u promet falsifikovanih eura. ^lanovi ove grupe bili su Du{ko Jovi~i} i Vanja Matkovi}, kao i druge nepoznate osobe. "Aleksandar Matkovi} uspostavio je kontakt s odre|enim osobama i na taj na~in zapo~eo organizovanje i dogovaranje s ciljem prebacivanja i prodaje falsifikovanih eura sa podru~ja Srbije na podru~je BiH", na-

vodi se u optu`nici. Do primopredaje 80.000 falsifikovanih eura, u kojoj su u~estvovali svi optu`eni, do{lo je 10. maja ove godine u Sarajevu, kada su optu`eni i uhap{eni. Ova grupa otkrivena je i zahvaljuju}i prirkivenim istra`iteljima SIPA. Osim za falsifikovane eure, Vanja Optu`eni u Sarajevo dopremili 80.000 falsifikovanih evra iz Srbije

Matkovi} optu`en je i za ometanje rada pravosu|a. On je tokom akcije hap{enja u maju ove godine potegao pi{tolj i ugrozio `ivot pripadnika SIPA, a do pucnjave nije do{lo zahvaljuju}i spremnosti policajca. A.S.

BR^KO - Dvadesetdevetogodi{nji elektroin`enjer Ivan Ivki} iz @ivinica ju~e je oko deset sati pod jo{ neutvr|enim okolnostima iz gu bio `i vot na ra dnom mjestu u trafo-stanici "Elektrodistribucije" Br~ko distrikta u Gornjem Rahi}u. Ka ko sa zna je mo na li cu mjesta, stradali Ivki}, koga su u tom elektropostrojenju zatekle kolege, davao je znake `ivota. Odmah je preba~en u Zdravstveni centar u Mao~i, gdje su ljekari samo konstatovali smrt. Portparol br~anske policije Halid Emki} je izjavio da je policija obavila uvi|aj, kome je prisustvovao i inspektor za{tite na radu, te da je o svemu obavije{ten de`urni tu`ilac Tu`ila{tva u Br~kom. N.Ta.

Poginuo biciklista GRA DI [KA - D.S. (16) iz Gradi{ke podlegao je od te{kih povreda koje je zadobio u nesre}i u ~etvrtak uve~e, na regionalnom putu Nova Topola ^atrnja, u mjestu Elezagi}i. Nastradalog mladi}a koji je vozio bicikl, oko 21.40, golfom je udarila Ljiljana Mitrovi} (36), tako|e iz Gradi{ke. Nakon uvi|aja, policija je utvrdila da se nastradali biciklista u trenutku nesre}e kretao u pravcu Nove Topole. D.S. je, naime, iz nepoznatih razloga izgubio kontrolu nad svojim biciklom i iznenada se odvojio od desne ivice magistralnog puta. Upravo u tom trenutku, tako|e prema Novoj Topoli, kretala se i Mitrovi}eva, koje je prednjom desnom stranom golfa udarila u Sladojevi}ev bicikl. N.M.

Uhva}eni lopovi na parkingu UKC-a TUZLA - Tuzlanska policija prekju~e je uhapsila dvije osobe koji su na parking u krugu UKC Tuzla provalili u automobil polo i ukrali kasetofon, vre}icu s ljekarskim nalazima i razne odjevne predmete vlasnika vozila, saop{teno je u MUP-u TK. Vlasnik automobila S.[. je prijavio policiji provalu, koja je u roku od nekoliko minuta u krugu UKC Tuzla uhapsila A.H. (21) i E.K. (21) iz Tuzle. Kod njih su prona|eni ukradeni predmeti. No} ranije tuzlanskoj policiji prijavljena je kra|a golfa 2 u naselju Zlokovac. Obilaskom terena, ju~er oko devet sati ukradeni automobil je prona|en u istom naselju. J.[.

U Okru`nom sudu Doboj optu`eni narko-dileri se izja{njavali o krivici

Tvrde da nisu krvi za preprodaju heroina Privo|enje optu`enih u Sud

S. ^AKAREVI]

DOBOJ - @eljko Stevanovi} (32), zvani Siks, iz Doboja, optu`en da je na podru~ju dobojske op{tine organizovao mre`u preprodavaca heroina izjasnio se ju~e pred Okru`nim sudom Doboj da nije kriv za djela za koja ga terete. Sa{a Vidovi} (27), Mitar Bo`i~kovi} (24), Admir Veli~anin (25) i Dalibor \ali} (29), optu`eni da su za Stevanovi}a preprodavali i posredovali pri preprodaji heroina, tako|e su se izjasnili da nisu krivi. Prvooptu`eni Stevanovi} i Vidovi} terete se jo{ i za iznudu, a Veli~anin za napad na slu`beno lice. Mladen Ru`oj~i}, sudija za prethodno saslu{anje

Okru`nog suda, odbacio je sporazum o priznanju krivice koji je Dragi{a [urbat (39), optu`en da je za Stevanovi}a prevozio heroin na relaciji Doboj - Slavonski Brod, sklopio sa Okru`nim tu`ila{tvom Doboj. [urbat se tereti i za neovla{tenu proizvodnju i promet oru`ja ili eksplozivnih materija, a prema odredbama sporazuma o priznanju krivice bio bi ka`njen sa ukupno godinu i sedam mjeseci zatvora. To je ispod zakonom predvi|enog minimuma jer su minimalne kazne za neovla{tenu proizvodnju i promet opojnih droga tri godine, a za promet oru`ja ili eksplozivnih materija godina zatvora. Obrazla`u}i ni`e kazne Vaja Todorovi}, tu`ilac u ovom predmetu, kazala je da je Tu`ila{tvo cijenilo [urbatovo priznanje, doprinos rasvjetljavanju krivi~nih djela, svje do ~e nje u da ljem pos tup ku, te po ro di ~ne probleme uzrokovane bole{}u njegove supruge. Sudiji za prethodno saslu{anje [urbat je rekao da nije znao {ta je za Stevanovi}a prevozio u svom automobilu, te da je naoru`anje koje je prona|eno u njegovoj vikendici u Lipcu, kod Doboja, zaostalo iz rata. Stevanovi}, Vidovi}, Veli~anin, Bo`i~kovi} i [urbat nalaze se u pritvoru Okru`nog zatvora u Doboju, dok se \ali} brani sa slobode.

Hronika

29. 8. 2009. tvcpub

Za ubistvo kom{ije sedam godina robije Semir Buri} iz Orahove kod Gradi{ke progla{en krivim za ubistvo Lazara Grbi}a

Nikola MORA^A

BANJALUKA - Semir Buri} (38) iz Orahove kod Gradi{ke osu|en je ju~e na sedam godina robije zbog ubistva kom{ije Lazara Grbi}a u februaru 2001. godine. Nepravosna`nu presudu izreklo je Sudsko vije}e banjalu~kog Okru`nog suda kojim je predsjedavala sudija Daniela Milovanovi}. Buri}u je ujedno produ`en pritvor do pravosna`nosti presude. "Nakon dokaznog postupka, Vije}e je utvrdilo da je upravo Buri} po~inio krivi~no djelo koje je opisano u optu`nici. Na krivicu optu`enog ukazao je niz dokaza, od njegovog priznanja koje je dao nakon hap{enja u policiji, do materijalnih dokaza i tragova koji su prona|eni na mjestu ubistva. Vije}e nije moglo prihvatiti tezu odbrane da je policija prijetnjama i silom natjerala Buri}a da prizna ubistvo, jer za tako ne{to nema ni indicija", pojasnila je Milovanovi}eva u obrazlo`enju presude. Buri} je tako progla{en krivim da je u ve~ernjim ~asovima 12. februara 2001. godine upao u ku}u Grbi}a kroz prozor u prizemlju ku}e. Buri} je, prema izjavama svjedoka banjalu~kog Okru`nog tu`ila{tva, prije zlo~ina bio u sukobu sa svojim kom{ijom, a Grbi} ga je, kako su naveli svjedoci, optu`ivao da mu krade suvo meso.

Kao ote`avaju}a okolnost navedeno da je Buri} u nekoliko navrata bje`ao iz BiH i tako namjerno odugovla~io krivi~ni postupak "Buri} je nakon ulaska u ku}u do{ao do kreveta na kojem se nalazio Grbi}, nakon ~ega ga je udario automatskom pu{kom po glavi, a zatim pobjegao. Lazar Grbi} je od te{kih povreda preminuo nekoliko dana kasnije u banjalu~kom Klini~kom centru", navela je Milovanovi}eva. Buri} tokom ~itanja presude nije izustio nijednu rije~ ili pak primjedbu, a njegov advokat Nikola Risti} izjavio je da }e se `aliti na presudu kojom je njegov klijent osu|en na sedam godina robije. "Ako je on uistinu u~inio ovo djelo, onda je ova kazna premalena", ironi~no je prokomentarisao presudu Risti}. Sudsko vije}e je kao ote`avaju}e okolnosti kod Buri}a prilikom izricanja presude navelo ~injenicu

Pi{e: Nikola MORA^A

da je optu`eni u proteklom periodu u nekoliko navrata bje`ao iz BiH i tako namjerno ometao, odnosno odugovla~io krivi~ni postupak. Mi lo va no vi }e va je na ve la da je Buri} tokom jednog hap{enja po potjernici nanio povrede pripadniku Dr`avne grani~ne slu`be BiH. Kao olak{avaju}e okolnosti na strani optu`enog Milovanovi}eva je navela samo da je optu`eni porodi~an ~ovjek. Okru`ni sud u Banjaluci je jo{ 19. septembra 2001. godine oslobodio Buri}a optu`bi za ubistvo Buri} tokom ~itanja presude nije izustio nijednu rije~, advokat najavio `albu

Grbi}a, ali ga je osudio na sedam mjeseci zatvora zbog neovla{tenog posjedovanja automatske pu{ke. Nakon `albe banjalu~kog tu`ila{tva, Vrhovni sud RS je 15. aprila 2002. godine ukinuo oslo ba |a ju }u pre su du i na lo `io po no vno su|enje optu`enom Buri}u, ali je on u me|uvremenu pobjegao iz BiH. Buri} je po~etkom marta ove godine uhap{en u vozu koji je saobra}ao na relaciji Ljubljana - Be~, a otkriven je sasvim slu~ajno, tokom redovne kontrole putnika.

Vijesti U BiH poginuo dr`avljanin Hrvatske LJU BU [KI - An to ni jo Zelenika (29) iz Imotskog poginuo je u saobra}ajnoj nesre}i u mjestu Provo, u op{tina [iroki Brijeg, u ~etvrtak u 23.25. Stradali mladi} upravljao je motornim vozilom marke audi hrvatskih registracijskih oznaka i kretao se magistralnim putem M-6.1 u smje ru Mos ta ra. U je dnom trenutku, vjerovatno zbog neprilago|ene brzine, voza~ je izgubio kontrolu nad vozilom i sletio s puta, pri ~emu je zadobio smrtonosne povrede. Uvi|aj su obavili pripadnici Policijske uprave [iro ki Bri jeg, a ti je lo stradalog voza~a pregledao je de `ur ni li je kar Do ma zdravlja [iroki Brijeg, navodi se u saop{tenju MUPa Za pa dno her ce go va ~kog kantona. (Fena)

Poginula bh. dr`avljanka DU BRO VNIK - Bh. dr`avljanka (53) poginula je prilikom sudara tri putni~ka vozila, koja se dogodila u blizini Zaton Dola na predjelu Mali Voz, saop{teno je iz PU dubrova~ko-neretvanske. Te {ke tje le sne po vre da opasne po `ivot zadobili su 54-godi{nji dr`avljanin BiH, koji je vozio reno klio bh. registarskih oznaka u kojem je bila i nastradala, te 49-godi{ nja ki nja ko ja je vo zi la pe`o 106 dubrova~kih registarskih oznaka, te se oni nalaze na lije~enju u Op{toj bolnici u Dubrovniku. Policija jo{ utvr|uje okolnosti ove saobra}ajne nesre}e. (Fena)

IZ SUDSKE BILJEŽNICE

Nakon {to je Radomir Laki}, optu`eni za trgovinu oru`jem i eksplozivom u slu~aju "Barut", priznao krivicu

Svjedoku pokajniku ~etiri godine zatvora

Laki} poznat javnosti kao srpski [indler

BA NJA LU KA - Sud sko vi je }e Okru`nog suda u Banjaluci osudilo je ju~e Radomira Laki}a (45) iz Ugljevika na ~etiri godine zatvora, jer je bio ~lan organizovane kriminalne grupe koja se bavila trgovinom oru`ja, municije i eksploziva u Republici Srpskoj. Iako je zakon za ovakva krivi~na djela predvidio raspon kazne od pet do 15 godina robije, Laki} je sa Specijalnim tu`ila{tvom RS zaklju~io sporazum o priznanju krivice, a koji mu garantuje bla`u kaznu. Sudsko vije}e je tako u potpunosti prihvatilo zaklju~eni sporazum, a Laki} je nakon izricanja presude odmah pu{ten iz pritvora. Laki}, koji je u regionu poznatiji kao srpski [indler jer je 1992. godine kao komandant Interventnog voda Specijalne policije Vojske RS spasio 72 Bo{njaka iz logora u Br~kom, u potpunosti je priznao da je od prolje}a 2008. do 4. februara ove godine

bio ~lan organizovane kriminalne grupe trgovaca oru`jem, kojom je rukovodio Sead Kahriman (44) iz Tuzle. Laki} je u kriti~nom periodu priznao da je raznim licima iz Srbije i BiH prodao ukupno deset pi{tolja kalibra 6,35 milimetara. ^itav slu~aj razotkriven je nakon {to je Specijalno tu`ila{tvo RS sa trgovLaki} priznao da je raznim licima iz Srbije i BiH prodao deset pi{tolja

cima oru`jem povezalo svoja dva agenta koji su od po~etka ove godine do trenutka hap{enja preko Laki}a naru~ili tridesetak pi{tolja pomenutog kalibra. Najve}u po{iljku agenti ozna~eni kodnim imenima XO 4 i XO 5 zakazali su za 3. februar ove godine, ali je Laki} shvatio da su policajci, pa se odustalo od prodaje 100

pi{tolja vrijednih ukupno 10.000 evra. Nakon zaklju~ivanja sporazuma sa Specijalnim tu`ila{tvom RS, Laki} je ujedno bio obavezan da svjedo~i protiv Kahrimana i tre}eoptu`enog Mirze Me{ali}a Tur~ina (28). Tokom svjedo~enja Laki} je do detalja opisao kako svoju tako i Kahrimanovu odgovornost, dok je Me{ali}a gotovo oslobodio bilo kakve povezanosti sa trgovinom oru`jem i eksplozivom. Daniela Milovanovi}, predsjednica Sudskog vije}a, u obrazlo`enju presude je izjavila da su kao olak{avaju}e okolnosti na strani optu`enog uzorno pona{anje, ranija neosu|ivanost, priznanje i iskreno kajanje, te potpuna saradnja sa Specijalnim tu`ila{tvom, s obzirom na svjedo~enje protiv ostalih optu`enih za trgovinu oru`jem. "Izre~ena kazna je adekvatna te`ini krivi~nog djela i li~nosti optu`enog Laki}a", navela je Milovanovi}eva.

15

Optu`nica i protiv Laki}evog ro|aka Tqf!dj!kbm!op! uv!aj!mb|!uwp! Sf!qv!. cmj!lf!Tsqtlf!qp!ej!hmp!kf!kv!•f!pq!uv!aoj!. dv! qsp!u jw! [esbw!l b! Usj!g v!o p!w j!~ bsp!}b!lb! Sb!ep!nj!sb! Mb!lj!~b-! lp!kj! kf! ub!. lp!}f!pq!uv!afo!{b!ps!hb!oj!{p!wb!oj!lsj!nj!. obm!j!ushp!wj!ov!psv!akfn/ Pq!uv!aoj!db! Usj!gv!op!wj!~b! uf!sf!uj! eb! kf lbp! qsj!qb!eojl! {mp!•j!ob!•lph! vesv!af!. okb! {b!kf!eop! tb! Tf!bepn! Lb!isj!nb!. opn-! lp!kj! kf! qsf!n b! pq!u v!a oj!d j! cjp ps!hb!oj!{b!ups-! Mb!lj!~fn! j! Njs!{pn! Nf!. |b!mj!~fn!ob!cbw!mkbp-!esabp!j!ws|jp!qsp!. eb!kv! psv!a kb-! nv!o j!d j!kf! j njo!tlp.fl!tqmp!{j!woji! tsfe!tub!wb! ob uf!sj!up!sj!kj!Sf!qv!cmj!lf!Tsqtlf/!

16

tvcpub!29. 8. 2009.

Region

[e{elju name}u branioca

"Sporazum sa EULEKS-om }e za`iveti"

"Vlada poku{ava da {trajka~e skloni s ulice

BEOGRAD - Sporazum MUP-a Srbije i EULEKS-a za`ivje}e uprkos protivljenju Pri{tine, izjavio je Goran Bogdanovi}, ministar za Kosovo u Vladi Srbije. Odbijanja kosovskih zvani~nika da prihvate sporazum o saradnji izme|u dvije policije ministar smatra dokazom da je zvani~na Pri{tina nekonstruktivna i da predstavlja izvor nestabnilnosti u regionu. Najvi{i kosovski zvani~nici odbacili su sporazum o policijskoj saradnji koji treba da potpi{u EULEKS i MUP Srbije. "Institucije Kosova su suverene i kao takve donose suverene odluke u skladu sa Ustavom i zakonima zemlje", navodi se u saop{tenju nakon sastanka predsjednika i premijera Kosova Fatmira Sejdijua i Ha{ima Ta~ija s predstavnicima me|unarodnih misija. Goran Bogdanovi} smatra da jedino kroz razgovore i pregovore mogu da se rije{e nagomilani problemi na Kosovu. On je rekao da vjeruje da

BEOGRAD - Zamjenik predsjednika Srpske napredne stranke Aleksandar Vu~i} ocijenio je ju~e da su mjere Vlade Srbije za pomo} radnicima u stvari mjere koje treba da obezbijede njen ostanak na vlasti. "SNS smatra da su mere Vlade Srbije, mere takozvane socijalne sigurnosti, u stvari mere obezbe|ivanja sopstvene vladavine i poku{aj da se {trajkovi i {trajka~i sklone s ulica Begrada i gradova u Srbiji", kazao je Vu~i}. (Beta)

}e protokol o saradnji biti potpisan. "Bez obzira na protivljenje Pri{tine, mislim da }e taj protokol za`iveti i da }e do}i do potpisivanja. U stvari, pravo je pitanje za{to Pri{tini nije stalo da se suzbiju kriminalne aktivnosti na Kosovu, {to se ovim sporazumom dobrim delom reguli{e, pored drugih pitanja, kao {to je Najvi{i kosovski zvani~nici odbacili sporazum

razmena informacija i vladavine prava. O~ekujem da }e taj sporazum za`iveti, jer je to u interesu svih gra|ana Srbije, samim tim i svih gra|ana Ko so va", obja snio je Bogdanovi}. Bogdanovi} ka`e da za Srbiju nije nikakav problem da potpi{e sporazum i negira navode da su Srbi ti koji podsti~u sukobe na Kosovu. (B92)

Stranke bez dogovora o zakonu o informisanju BEOGRAD - Uo~i glasanja o zakonu u informisanju, u Srbiji nije bilo dogovora parlamentarnih stranaka o usvajanju tog akta. Predsjednica Skup{tine Srbije Slavica \uki}-Dejanovi} pozvala je poslanike da se okupe u ponedjeljak u podne. Dva dana pred glasanje o zakonu o informisanju dogovor nije postignut. Odvojeni razgovori koje je Demokratska stranka vodila s Liberalno-demokratskom partijom i G17 plus, nisu dali rezultate. LDP insistira na usvajanju dva amandmana, dok G17 plus ostaje pri zahtjevu da zakon mora biti usvojen u izvornom obliku. Pred parlamentarnim strankama je vikend odluke, podr`ati zakona o informisanju ili ne. Kako sada stvari stoje, ve}ine koja bi podr`ala taj zaLDP bez usvajanja kon za sada nema. LDP navodi da bi zakon djelimi~no bio popravljen amandmana ne}e usvanjem amandmana koji se odnoglasati za zakon se na zabranu izlaska glasila i preno{enja osniva~kih prava. Bez tih izmjena LDP ne}e glasati za zakon, i navodi da su stabilnost Vlade ugrozile stranke koje je ~ine. "Prihvatanjem dva amandmana na postoje}e izmene zakona o informisanju taj zakon bi bio prihvatljiv za medijska udru`enja. LDP je spremna da podr`i zakon o informisanju, ukoliko ta dva amandmana budu prihva}ena", ka`e Ivan Andri} iz LDP-a. I pored ovakvog stava liberala, Suzana Grubje{i}, {efica Poslani~ke grupe G17 plus, o~ekuje da }e zakon biti usvojen. Prema njenim rije~ima, jo{ prije ljetne pauze dogovorena je ve}ina za usvajanje zakona, koju bi pored G17, ~inile DS i LDP. "G17 plus o~ekuje da }e u danu za glasanje taj predlog biti izglasan bez usvajanja amandmana opozicionih stranaka koji bi su{tinski izmenili i obesmislili predlo`ene promene zakona", rekla je Grubje{i}eva. [to se ostalih strana ti~e, SPS ostaje uzdr`ana, dok se radikali, naprednjaci, DSS i Jedinstvena Srbija protive predlo`enom zakonu. (B92)

Kosorova odr`ala lekciju novinaru ZAGREB - Premijerka Hrvatske Jadranka Kosor obru{ila se na novinara zbog pitanja o njenom navodnom tihom sukobu oko tepiha s ministricom bez portfelja Biankom Matkovi}. Novinar je postavio pitanje nakon sastanka premijerke sa sindikalistima @eljezare Split. "Zar vi mislite da se, kada razgovaram o `ivotnim pitanjima, ovakvo pitanje mo`e i smije postaviti i mislite da }e to predsjednica Vlade komentirati", bio je odlu~an odgovor Jadranke Kosor.

Informator Policija Srbija Hrvatska Crna Gora

92 92, 112 92

Vatrogasci Srbija Hrvatska Crna Gora

93 93, 112 93

Hitna pomo} Srbija Hrvatska Crna Gora

94, 112 94, 112 94

Pomo} na putu Srbija Hrvatska Crna Gora

987 987 987

Telefonske informacije Srbija Hrvatska Crna Gora

988 988 988

IBH!.!Uv!aj!mb|!uwp!Ib!|lph!usj!cv!. ob!mb!pcop!wj!mp!kf!kv!•f!{b!iukfw!eb Wp!kj!tmb!wv!\f!|f!mkv!cv!ef!pev!{f!up qsb!wp!eb!tf!csb!oj!tbn!j!eb!nv cv!ef!ob!nf!uovu!csb!oj!mbd-!{b!up |up!kf!of!eb!wop!ptv!}fo!ob!26 nkf!tf!dj!{b!uwp!sb!{cph!of!qp!|up!. wb!okb!Tv!eb/! Uv!aj!mb|!uwp!pdkf!okv!kf!eb!kf!ob!. nf!ub!okf!csb!oj!pdb!\f!|f!mkv!#v!jo!. uf!sf!tv!qsbw!ef#/!)Cf!ub*

Vlada Srbije s MMF-om postigla dogovor o deficitu

PDV-a ni Pregovori predstavnika Vlade i MMF-a

MMF }e Srbiji odobriti veoma povoljan zajam od 500 miliona dolara, koji }e mo}i da bude kori{ten za pokri}e deficita u ovoj i narednoj godini BEOGRAD - Vlada Srbije postigla je dogovor s Me|unarodnim monetarnim fondom o deficitu bud`eta za 2009. godinu, prema kojem ne}e biti pove}anja poreza na dodatnu vrijednost ni smanjivanja penzija. Vlada Srbije dogovorila se s predstavnicima MMF-a i o reformi javnog sektora u 2010. Ukupan deficit bud`eta za 2009. iznosi}e 4,5 odsto bruto dru{tvenog proizvoda, tako da ne}e biti pove}anja PDV-a niti bilo kakvih drugih nameta. Istovremeno, misija MMF-a saop{tila je da je u pregovorima sa Srbijom po ve}em broju pitanja postignut napredak, ali da generalni dogovor nije postignut. U saop{tenju MMF-a se dodaje da se razgovori nastavljaju, naro~ito o bud`etu za 2010. Dogovor s MMF-om treba da dovede do zna~ajnog trajnog smanjenja javne potro{nje kroz smanjenje broja ~inovnika u administraciji na svim nivoima

Policijske snage pomogle da Srbi odu iz \akovice Crkva je 2004. godine bila potpuno razru{ena FOTO NN

ja napuste crkvenu portu i krenu put manastira Visoki De~ani. Poslije dolaska policijskog poja~anja, raseljenim Srbima je, kako ka`u o~evici, uspjelo da uz policijsku pratnju krenu suprotnim ulicama ka putu za Visoke De~ane gdje se nalazi jo{ oko 200 raseljenih |akovi~kih Srba, koji iz bezbjednosnih razloga nisu do{li u \akovicu. Neki kosovski mediji na albanskom jeziku javili su da se majke nestalih Albanaca iz \akovice protive da Izme|u 200 i 300 Albanaca okupilo se ispred crkve

Dragan [UTANOVAC, ministar odbrane Srbije

Srbija svoju politiku zasniva na stavovima da svi nesporazumi treba da budu re{avani mirnim i diplomatskim putem.

i racionalizaciji u sistemima zdravstva i obrazovanja. Plate u javnom sektoru i penzije ne}e biti smanjene, ali }e u 2010. morati da ostanu na nivou iz 2009. sve dok ne do|e do vidljivog oporavka privrede i rasta bruto doma}eg proizvoda. Kako se saznaje, MMF }e u narednim danima Srbiji odobriti veoma povoljan zajam od 500 miliona dolara koji }e mo}i da bude kori{ten za pokri}e deficita u ovoj i narednoj godini. Dogovoreno je da bud`etski deficit bude sma-

\AKOVICA - Grupa Albanaca onemogu}ila je ju~e grupi raseljenih Srba, koja je do{la u \akovicu u crkvu na obilje`avanje hri{}anskog praznika Velika gospojina, da napusti crkvenu portu. Izme|u 200 i 300 Albanaca okupilo se ispred crkve Uspenje presvete Bogorodice u \akovici, gdje je oko 70 raseljenih Srba do{lo na obilje`avanje hri{}anskog praznika. Okupljeni Albanci su uz povike "~etnici", "kriminalci" i psovke onemogu}ili Srbe da sa tri kombi-

|akovi~ki Srbi do|u da obilje`e crkveni praznik. Raseljeni Srbi prisustvovali su sve~anoj liturgiji u srpskoj pravoslavnoj crkvi Uspenje presvete Bogorodice, koju je po blagoslovu episkopa Artemija slu`io iguman manastira Zo~iste, otac Stefan. Ova crkva i dvije ku}e koje su bile u crkvenoj porti bile su potpuno razru{ene i spaljene tokom martovskog nasilja albanskih ekstremista 2004. godine. (Agencije)

Region

29. 8. 2009. tvcpub

Poginuli pje{ak i biciklista

Zbog Thompsona pet i po godina zatvora

LP!TPW!TLB!NJ!USP!WJ!DB!.!V!tbp!. csb!~bk!opk!of!tsf!~j!ob!qv!uv!Lp!tpw!tlb Nj!usp!wj!db!.![wf!•bo!qp!hj!ovp!kf!Af!mklp [esbw!lp!wj~-!epl!kf!uf!|lp!qp!wsf!}f!oj Cp!kbo!Wpk!op!wj~!qp!emf!hbp!qp!wsf!eb!. nb/ V!of!tsf!~j!kf!mb!l|f!qp!wsjkf!}fo!Mkv!. cj!|b!Nj!mp!tbw!mkf!wj~!j!po!kf!{csj!ovu!v nj!usp!wj!•lpk!cpm!oj!dj/!)C:3*

QV!MB!.!Ob!kf!ejo!tuwf!ov!{b!uwps!tlv lb!{ov!pe!qfu!j!qp!hpejob!kv!•f!kf!ob Av!qb!ojk!tlpn!tv!ev!v!Qv!mj!of!qsb!wp!. np!~op!ptv!}fo!Wj!mjn!Cpo!)71*!j{ Qb!{j!ob/!Po!kf!qpt!ub!wjp!fl!tqmp!{jw!22/ efdfncsb!3119/!hp!ej!of!v!qb!{jo!. tlpn!cp!~bs!tlpn!ep!nv!lb!lp!cj tqsj!kf!•jp!pesab!wb!okf!Uipn!qtp!op!wji lpo!df!sb!ub!ob!kbw!mkf!oji!{b!2:-!31/!j 32/!efdfncbs/!)Gf!ob*

Ne}e biti pove}anja smanjivanja penzija

Albert Jeger

Ukupan deficit bud`eta za 2009. iznosi}e 4,5 odsto bruto dru{tvenog proizvoda

njen u 2010. i da zna~ajno bude unaprije|ena struktura i kvalitet javnih rashoda, tako {to bi kroz reformu javnog sektora i smanjivanjem birkoratije bila smanjena teku}a javna potro{nja, a zna~ajno pove}ane kapitalne investicije, ulaganja u infrastrukturu i podr{ka privredi. Potpredsjednik Vlade Bo`idar \eli} potvrdio je da je Vlada Srbije veoma blizu dogovora s MMF-om, po kojem bi deficit bud`eta za 2009. godinu bio pove}an na 4,5 odsto BDP-a.

FOTO BETA

On je nakon sastanka sa {efom Misije MMF-a za Srbiju Albertom Jegerom kazao da bi prema tom okviru za 2009. godinu Srbija mogla da ima deficit teku}eg pla}anja od devet odsto BDP-a. Na re dnih da na, ka zao je \e li}, pre go vo ri s MMF-om bi}e nastavljeni oko okvira za 2010. godinu, koji podrazumijeva dogovor oko deficita bud`eta i deficita teku}eg pla}anja. "Po procjenama MMF-a, dodatne reforme su nu`ne da bi bilo izbjegnuto pove}anje deficita bud`eta, koji bi mogao da dostigne izme|u pet i {est odsto BDP-a", kazao je potpredsjednik Vlade Srbije. \eli} je naveo da je s predstavnicima MMF-a razgovarao o paketu mjera koje predvi|aju u{tede na nacionalnom i lokalnom nivou, u javnim preduze}ima i dr`avnim slu`bama. Ministar za ekonomiju i regionalni razvoj Mla-

Penzioneri mogu da odahnu FOTO ARHIVA

|an Dinki} izjavio je da je delegacija MMF-a prihvatila strategiju Vlade Srbije za 2010. Dinki} je rekao da ne}e biti pove}anja poreza i smanjenja plata i penzija jer je MMF prihvatio strategiju Vlade Srbije za reformu administracije. Generalni sekretar Udru`enja banaka Srbije Veroljub Dugali} izjavio je prethodno da je u ovom trenutku te{ko govoriti o ishodu pregovora s MMF-om, ali i izrazio nadu da }e ishod biti pozitivan. Dugali} je naveo da bankarstvo u Srbiji, ne samo {to nije bio uzro~nik problema ve} je na neki na~in ubla`io posljedice velike ekonomske krize koja je po~ela pro{le godine. "O~ekujemo da }e to stanje u bankarskom sektoru pozitivno uticati na razmi{ljanja onih koji u MMF-u donose odluku o odobravanju naredne tran{e", zaklju~io je Dugali}. (Agencije)

Dobio zabranu pristupa pa masakrirao `enu PORE^ - Sad sam te sredio, bile su rije~i Vlade Gavri}a (57), zvanog Kockar, dr`avljanina BiH s boravi{tem u Pore~u, nakon {to je brutalno izbo i usmrtio Miru Lju{anin (49) iz Osijeka ju~e oko dva sata u sredi{tu Pore~a. Ubica je Miru izbo na raskrsnici Decumanove i Nazorove ulice. Ona je poku{ala pobje}i, no ubica ju je pratio, cijelo je vrijeme divlja~ki ubadaju}i no`em. Posljednje i smrtne ubode zadao joj je ispred frizerskog salona u Ulici Franje Glavini}a, nadomak ku}e u kojoj je stanovala na tre}em spratu, te je mirno Vlado Gavri} je dr`avljanin BiH s prebivali{tem u Pore~u

Ubica je Miri Lju{anin danima prijetio da }e je ubiti FOTO NN

od{etao. @ena je od zadobijenih uboda no`em klonula, a krv je u sekundi potekla ulicom. "^ovjek ju je dugim o{trim no`em u potpunosti isjekao. Bila je polugola s ranama po rukama, prsima, trbuhu i vratu. Bio je to pravi masakr, a kada je do{la Hitna pomo}, i sam je doktor rekao da takav masakr nije vidio ni u vrijeme rata", rekla je jedna `ena o~evidac. Ubi ca joj je ve} danima prijetio da }e je ubiti. Dolazio joj je na ku}na vrata, pratio je na pla-

17

`u, a posljednju prijetnju izrekao joj je na dan ubistva. Iako su kom{ije ~ule zapomaganje nesre}ne `ene, nisu se usudili prisko~iti joj u pomo} zbog straha da }e i oni nastradati. U bis trou "Skip per", u ko je mu je Osje~anka radila kao kuvarica, vlasnik Valter Mihali} je ispri~ao da je Mira pro{le godine izlazila s Vladom, no ubrzo je shvatila da kocka, te da je pijanac i vrlo agresivna osoba i stoga ga je odlu~ila ostaviti. Ve} tada ju je u nekoliko navrata znao udariti, ispri~ao je Mihali} i dodao da je zbog straha od Vlade ove godine skoro odustala od posla u bistrou. "On je nekoliko puta dolazio u lokal, a prije nekih sedam dana Mira je zvala policiju jer ju je Vlado zasko~io i i{amarao na parkirali{tu nedaleko od bistroa, ka`e Mihali}. Mnogo puta joj je prijetio da }e je ubiti, dolazio joj je na ku}na vrata i maltretirao, a navodno je zbog toga i prespavao u policiji. Mihali} ka`e da je u ~etvrtak ujutro zbog ~estih prijava zlostavljanja bila kod prekr{ajnog suca, a Vladi je izre~ena zabrana pristupa. "Policija je puno znala o njemu i njegovoj naravi i smatram da je ne{to trebalo ranije biti poduzeto", rekao je Mihali}. (Agencije)

Vijesti Optu`eni za ubistvo Pukani}a ostaje u pritvoru BEOGRAD - Vrhovni sud Srbije produljio je za jo{ dva mjeseca pritvor Milenku Kuzmanovi}u, osumnji~enom za umije{anost u ubistvo hrvatskog novinara Ive Pukani}a, saop{teno je ju~e iz tog suda. Protiv njega je sprovedena istraga zbog sumnje da je izvr{io kaznena djela zlo~ina~kog udru`ivanja i te{kog ubistva, djeluju}i u okviru organizovane kriminalne grupe koju je vodio, kako se osnovano sumnji~i, Sreten Joci}. Pritvor mu je produ`en jer bi, ako bi se na{ao na slobodi, mogao uticati na odbjeglog Bojana Guduri}a, koji se tereti kao jedan od neposrednih izvr{ilaca Pukani}evog ubistva. (Fena)

Seljaci i ju~e protestovali OKU^ANI - ^etrdesetak traktora i protestanata uporno je ju~e stajalo kod pru`nog prelaza u Dubovcu, u blizini Oku~ana, zahtijevaju}i da u~estvuju u razgovoru s premijerkom Hrvatske Jadrankom Kosor. Zdeno Ze~i}, jedan od predstavnika okupljenih, ponovio je da }e od Kosorove tra`iti isplatu pro{logodi{njeg duga za poticaje od 205 miliona kuna. Protestanti strahuju da }e proizvo|a~i p{enice na kraju ipak lo{e pro}i jer `eljenih 1,25 kuna za kilogram ne}e dobiti ni kada se trenutnim otkupnim cijenama doda dopunski iznos koji im je Vlada namijenila. (Agencije)

Policijski {ef odavao podatke kriminalcima SPLIT - Ivan Mer}ep, na~elnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske, suspendovao je Zorana Petri~evi}a, pomo}nika na~elnika za kriminalisti~ku policiju Prve policijske stanice u Splitu. Osumnji~en je da je tokom pro{le i ove godine odavao povjerljive informacije iz bezbjednosnog sistema MUP-a za to neovla{tenim osobama. On je za korist i interes najmanje pet civilnih osoba obavio vi{e provjera za vi{e osoba s podru~ja Hrvatske za koje sam nije imao interes za obradu. Kako se nezvani~no saznaje, radi se o osobama koje dolaze iz krim-miljea. (Agencije)

18

tvcpub!29. 8. 2009.

Visoka delegacija Privredne

Ekonomija Umanjena Ispla}ena tre}a rata obveznica RS

"Kosig Dunav" suspendovao ponudu akcija

BANJALUKA - Ministarstvo finansija RS saop{tilo je da je ju~e na isplatu dospjela tre}a od 10 polugodi{njih rata po osnovu obveznica stare devizne {tednje, emitovanih 28. februara pro{le godine, te da }e sredstva u iznosu od 23,3 miliona KM biti dozna~ena bankama. Kako je saop{teno, od navedenog iznosa 20,9 miliona KM dio je koji se odnosi na glavnicu, a preostali dio predstavlja sredstva na ime kamate. Uplatom sredstava na ra~une {tedi{a bi}e upla}eno 30 odsto iznosa glavnice koji im je emitovan u obveznicama i pripadaju}i dio kamate, uzimaju}i u obzir prvu i drugu isplatu iz avgusta 2008. i februara 2008. godine. Iz Ministarstva finansija podsje}aju da je druga isplata u iznosu od 23,6 miliona KM izvr{ena 28. februara 2009. godine, te da je u proteklih godinu dana vr{ena trgovina obveznicama na Banjalu~koj berzi, gdje se trenutna prosje~na cijena obveznica stare devizne {tednje kre}e oko 90 odsto. "Republika Srpska je 28. februara 2008. godine emitovala obveznice po osnovu izmirenja duga za staru deviznu {tednju. Obveznice su iza{le na tr`i{te kao dodatni tr`i{ni materijal. Emitovane su obveznice u iznosu od 209.742.717 KM za 15.937 {tedi{a", navedeno je u saop{tenju Ministarstva finansija. Obveznice su nominalne vrijednosti od jedne konvertibilne marke, s rokom dospije}a od pet godina od dana emisije, s fiksnom kamatnom stopom od 2,5 odsto godi{nje. Otplata je predvi|ena u 10 polugodi{njih rata. (Srna)

BANJALUKA - Banjalu~ko "Kosig Dunav osiguranje" ju~e je objavilo privremenu obustavu javne ponude akcija u vrijednosti od oko 3,4 miliona KM zbog potrebe izmjene i dopune prospekta. Kako je saop{teno iz tog osiguravaju}eg dru{tva, uo~eno je da projekcija plana poslovanja za period od 2009. do 2013. godine nije uskla|ena s finansijskim planom poslovanja za ovu godinu, koji je usvojen na 38. sjednici Skup{tine akcionara. Javna ponuda akcija je stoga, kako napominju, privremeno obustavljena dok se usklade navedeni podaci te prospekt dopuni podacima o poslovanju kompanije za prvo polugodi{te 2009. Predmet javne ponude bilo je 34.227 akcija "Kosig Dunav osiguranja" po nominalnoj cijeni od 100 KM. Z.D.

SASE

BIFX

SASX-10

SASX-30

+0,28% +0,44% -0,05%

Kotacija fondova

Primarno slobodno tr`i{te

Sekundarno slobodno tr`i{te

1.148.311,12

DJKFOB!)LN*!

QSPNKFOB

EJ!#Kbok#!Ep!okj!Wb!lvg!

5-66

33-:8&

#Vtp!sb#!Kf!mbi!

3-11

.61-11&

Kretanje cijene dionica "Elektroprivrede BiH" Sarajevo

Najzna~ajnija saradnja Srbije i RS u sektoru energetike

Privatizacija "Telekoma Srpske" najve}e ulaganje

Zorica DRAGOVI]

BANJALUKA - Spoljnotrgovinska razmjena Srbije i RS u prvom polugodi{tu ove godine pala je za 22,6 odsto u odnosu na isti period pro{le i iznosila je 529,6 miliona KM, uglavnom zbog globalne recesije, re~eno je prilikom posjete ~elnika Privredne komore Srbije kolegama u Banjaluci. Kako je navedeno, izvoz iz Srbije u RS se za prvih {est mjeseci srozao 29,4 odsto na 362,3 miliona KM, dok je Srbija iz RS uvezla robu u vrijednosti od 167,3 miliona KM {to je pad za 2,2 odsto u pore|enju sa istim periodom lani.

Obk!wf!~b!vmb!hb!okb!Tscj!kf!v!ST!tv-!lb!lp!kf!sf!•f!op-!lv!qp!. wj!ob!#Uf!mf!lp!nb!Tsqtlf#!v!j{op!tv!pe!757!nj!mj!pob!fwsb-!#If!np!. gbs!nb#!v!Cb!okb!mv!dj!v!j{op!tv!pe!28-2!nj!mj!po!fwsb!uf!#Hb!mb!nf!tb# j{!Cfp!hsb!eb!:-8!nj!mj!pob!fwsb/! V!puwb!sb!okf!Lp!nfs!dj!kbm!of!cbo!lf!v!Cb!okb!mv!dj!vmp!af!op!kf!ef!tfu nj!mj!pob!fwsb-!#Txj!tmj!po.Ub!lp!wp#!kf!lv!qjp!{b!2-6!nj!mj!pob!LN!Jo!. evt!usj!kv!bmb!ub!j{!Usf!cj!okb!v{!pcb!wf!{v!jo!wft!uj!sb!okb!wj!|f!pe!28!nj!mj!. pob!LN/! Qsf!ev!{f!~b!j{!ST!tv-!qbl-!v!Tscj!kj!lv!qj!mb!usj!gjs!nf!.!Gb!csj!lv usjlp!ub!af!j{!Tnf!efsfwtlf!Qb!mbo!lf-!op!wp!tbe!tlp!qsf!ev!{f!~f!{b qv!uf!wf![HPQ!j!#Lpn!hsbq#/!

BIRS

BLSE

FIRS

Kretanje cijene dionica "Sarajevske pivare"

SARAJEVO - Na ju~era{njem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je promet od 1.148.311,12 KM, u sklopu 188 transakcije. Nave}i promet na kotaciji kompanija su imale dionice sarajevskog "Bo sna li je ka", ko ji ma je trgovano u iznosu od 142.135,06 KM. Najve}i rast vrijednosti imale su dionice DI "Janj - Tvornica gra|evinske stolarije" iz Donjeg Vakufa, ~ija je cijena porasla za 22,97 odsto na 4,55 KM, dok su najve}i pad ci je ne za bi lje `i le di oni ce "Usore" iz Jelaha, ~ija je cijena pala za 50 odsto na dvije KM. Na primarnom slobodnom tr`i{tu su najtra`enije bile dionice "Elektroprivrede BiH", kojima se trgo va lo u vri je dnos ti od 350.851,70 KM po cijeni od 26,38 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu najtra`enije su bile dionice DI "Janj - Tvornica gra|evinske stolarije" iz Donjeg Vakufa i to u vrijednosti od 400.268,05 KM po cijeni od 4,55 KM. Kod fondova se trgovalo u iznosu od 48.040,82 KM, a najve}i promet su imale dionice sarajevskog "BIG Invest. Gr", kojima se trgo va lo u vri je dnos ti od 33.596,92 KM po cijeni od 5,52 KM. Vrijednost indeksa BIFX uve}ala se za 0,28 odsto na 1.953,35 poena, SASX-10 je porastao za 0,44 odsto na 1.045,03 poena, dok se SASX-30 umanjio za 0,05 odsto na 1.143,00 poena. Z.D.

ERS10

-0,16% +2,03% -0,32%

Promet iznad milion KM

Kotacija kompanija

EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB

Osnovni uzrok pada spoljnotrgovinske razmjene sa Srbijom je svjetska ekonomska kriza, kazao Borko \uri}

Borko \uri}, predsjednik Privredne komore RS, objasnio je da je osnovni uzrok pada spoljnotrgovinske razmjene sa Srbijom svjetska ekonomska kriza i istakao da statistika posljednjeg mjeseca ve} nosi primjetno pobolj{anje. "Sigurno je da }emo u skladu s potpisanim protokolom o saradnji Srbije i RS insistirati na mnogo kompleksnijem i {irem obimu privredne saradnje u odnosu na dosada{nji nivo", rekao je Milo{ Buga-

Preniska likvidnost Slu`beno berzansko tr`i{te - lista B

Slu`beno berzansko tr`i{te - akcije IF-ova

Slu`beno berzansko tr`i{te - tr`i{te akcija

Javna ponuda obveznica Obveznice i ostale HOV

EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB

DJKFOB!)LN*!

QSPNKFOB

#[fq!ufs!gpoe#!Cb!okb!mv!lb

6-61

6-68&

#Fmfl!usp!lsb!kj!ob#!Cb!okb!mv!lb

1-51

.7-64&

Kretanje cijene akcija "Boksita" Mili}i

Kretanje cijene akcija "Elektrokrajine" Banjaluka

BANJALUKA - Na ju~era{njem trgovanju na Banjalu~koj berzi ostvaren je promet od 173.582,66 KM, kroz 68 transakcija. Na slu`benom berzanskom tr`i{tu B lista najve}i promet su imale akcije "Elektrodoboja", kojima je trgovano u vrijednosti od 4.940 KM po cijeni, za 3,95 odsto na 0,50 KM. Najve}i promet na slobodnom berzanskom tr`i{tu su imale akcije GP "Jedinstavo" iz Gradi{ke, kojima je trgovano u vrijednosti od 3.334,40 KM. U segmentu slobodnog trgovanja nije bilo akcije koje su ostvarile rast vrijednosti, dok su najve}i pad imale akcije banjalu~kog "Petrola", ~ija je cijena pala za 1,48 odsto na 1,33 KM. Kod fondova su najve}i promet i rast vrijednosti imale akcije banjalu~kog "Zeptera", kojima je trgovano u vrijednosti od 23.867,50 KM, po cijeni koja je porasla za 5,77 odsto na 5,50 KM. Me|u fondovima nijedan nije zabilje`io pad cijene. Kod du`ni~kih hartija od vrijednosti najvi{e se trgovalo drugom emisijom obveznica RS za izmirenje ra tne {te te i to u izno su od 48.632,65 KM po cijeni koja je zabilje`ila rast od 1,94 odsto na 45,67 KM. Vrijednost indeksa BIRS se smanjila za 0,16 odsto na 1.010,48 poena, FIRS se pove}ao za 2,03 odsto na 1.782,80 poena, dok se ERS10 umanjio za 0,32 odsto na 757,55 poena. Z.D.

Ekonomija

29. 8. 2009. tvcpub

19

komore Srbije posjetila kolege u Banjaluci

trgovinska razmjena FOTO G. [URLAN

rin, predsjednik Privredne komore Srbije. Bugarin je potvrdio da uprkos sada{njem negativnom saldu nove tendencije pokazuju zna~ajno pove}anje spoljnotrgovinske razmjene RS i Srbije ve} do kraja ove godine. Najzna~ajnija saradnja Srbije i RS, kako je nazna~eno, odvija se u sektoru energetike, odnosno projektima hidroelektrana u slivu Drine, zatim, zajedni~kim poslovima za Industriju motora Rakovica, te u oblasti gasifikacije, drvoprera|iva~ke i metaloprera|iva~ke industrije, te u proizvodnji hrane, poljoprivredi i {umarstvu. Bugarin je u razgovorima naglasio da je obaveza svake zemlje potpisnice Sporazuma o regionalnoj slobodnoj trgovini CEFTA da ga po{tuje isti~u}i da je Zakon o za{titi doma}e proizvodnje BiH, koji je umalo stupio na snagu, predstavljao direktno kr{enje ovog sporazuma. "Zakon o za{titi doma}e proizvodnje BiH na sre}u nije stupio na snagu. On je bio koncipiran na na~in da suspenduje mogu}nost susjednih zemalja da budu izlo`ene prema BiH, a istovremeno favorizuje druge zemlje te bi u na{em slu~aju na{e mjesto zauzele Ma|arska ili Bugarska", rekao je Bugarin.

^elnici privrednih komora RS i Srbije naglasili da }e insistirati na mnogo kompleksnijem i {irem obimu privredne saradnje

Zavod za statistiku RS prvi put predstavio indeks industrijskih proizvoda

D. REMIKOVI]

BANJALUKA - Cijene industrijskih proizvoda RS u julu ove godine su ni`e u odnosu na jun za 0,1 odsto, a u odnosu na isti mjesec pro{le godine za 4,4 odsto, saop{tili su ju~e predstavnici Zavoda za statistiku RS. Oni su naglasili da je ovo prvi put da Zavod objavljuje indekse cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda, te su istakli da su, prema tim statistikama, cijene energije prema namjeni potro{nje u julu vi{e za 0,5 odsto u odnosu na jun, dok su cijene kapitalnih i trajnih proizvoda za {iroku potro{nju ni`e za 0,1 odsto. "In deks in dus trij ske proizvodnje u julu je, u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju u istom mjesecu pro{le godine, ve}i za 19,3 odsto, a u odnosu na jun ove godine za 0,9 odsto", kazao je Radosav Savanovi}, zamjenik direktora Zavoda za statistiku RS. On isti~e da je mjese~na inflacija u RS u julu ove godine bila jedan odsto, dok je godi{nja inflacija 1,2 odsto. Ukazao je da je broj zaposlenih u industriji u julu manji za 0,5 odsto u odnosu na prethodni mjesec, te precizi-

Izvještaj sa svjetskih berzi ($) Energent

Cijena Promjena

Obgub

83-96

1-47

Qsjspeoj!hbt

4-19

.1-23

Metali

Cijena Promjena

[mbup

:68-:1

21-71

Tsfcsp

25-86

1-5:

FOTO S. ILI]

Padaju cijene privrednih dobara

Pozvali na ubrzanje tendera za "Aluminij" MOSTAR - Komisija za prodaju 88 odsto kapitala mostarskog "Aluminija" treba {to prije da pozove najpovoljnije ponu|a~e na tenderu, kako bi bili nastavljeni razgovori o {to skorijem okon~anju njegove privatizacije, saop{teno je iz Uprave te kompanije. U saop{tenju za javnost Uprava "Aluminija" je istakla da podr`ava odluke Vlade FBiH o produ`enju sporazuma o rje{avanju otvorenih pitanja izme|u Vlade i te kompanije, podsje}aju}i da su se oni za to zalagali od isteka navedenog sporazuma. "Uprava 'Aluminija' od po~etka procesa je isklju~ivo na tragu potpunog i dosljednog po{tivanja zakosnkih propisa, posebno u vezi s pitanjem sprovo|enja svih odredaba i uslova iz tendera", isti~e se u saop{tenju. Z.D.

BOJA NOVCA Pi{e: Predrag KLINCOV

Izranjanje berze

Sni`ene cijene kapitalnih i trajnih proizvoda za {iroku potro{nju

rao da je u podru~ju proizvodnje i snabdijevanje elektri~nom energijom ostvaren rast zaposlenih, dok je u podru~jima va|enje ruda i kamena kao i prera|iva~ke industrije zabilje`en pad zaposlenih. "Kada je rije~ o pokrivenosti uvoza izvozom, RS je u julu ukupno izvezla proizvode u vrijednosti od 146.772.000 KM, dok je ukupan uvoz u istom mjesecu bio 329.134.000 KM",

istakao je Savanovi}. Prema podacima Zavoda, prosje~na neto plata zaposlenih u RS ispla}ena u julu je 792 KM, {to je vi{e za 5,5 odsto u odnosu na isti period pro{le godine, dok je bruto plata iznosila 1.211 KM. "Naj vi {a ne to pla ta od 1.257 KM u julu je ispla}ena u podru~ju finansijskog posredovanja, dok je najni`a u oblasti ugostiteljstva i iznosila je 484 KM", kazao je Savanovi}.

Banjalu~ka berza, {to se ti~e vrijednosti akcija listiranih kompanija, vratila se na sami po~etak. Prosje~ne cijene akcija najlikvidnijih kompanija u RS proteklih nekoliko dana uspjele su se uspeti iznad nivoa istorijskog starta mjerenja trendova kroz berzanski indeks RS (BIRS), nakon osam mjeseci njihovog dubokog ponora. BIRS, koji je formiran 2004. godine, krenuo je sa pozicije 1.000, da bi prvo kroz blagi, ali konstantan dugoro~ni rast, a kasnije i potpunu euforiju koja je zavladala na tr`i{tu kapitala RS sredinom aprila 2007. dostigao, po mi{ljenju mnogih, nerealan nivo od ne{to vi{e od 5.200 poena. Nakon toga je, podstaknut nepovjerenjem ulaganja u na~in privatizacije pojedinih preduze}a, a kasnije i negativnim globalnim doga|ajima na finansijskom tr`i{tu, krenuo dramati~no padati, da bi Od marta ove u decembru pro{le godine godine vidljivi su blagi potonuo ispod po~etne vrijeberzanski pomaci naprijed dnosti, a krajem februara skliznuo do bijednih 880 poena. Od marta ove godine su, me|utim, vidljivi blagi pomaci naprijed, koji su nakon nekoliko mjeseci pogurali BIRS tik iznad 1.000 poena, {to je, prije svega, posljedica rasta optimizma u razvijenim ekonomijama svijeta koje redom izlaze iz recesije, te boljim finansijskim rezultatima pojedinih kompanija, poput "Telekoma Srpske". Me|utim, radi se tek o mlakim pozitivnim naznakama koje ni u kom slu~aju ne zna~e da je kriza iza nas. Da bi se o kraju krize moglo govoriti potrebno je puno toga, prvenstveno vra}anja ve}eg broja inostranih investitora do pove}anja likvidnosti, koja je sada na dramati~no niskom nivou. Dakle, sve dok nekoliko sedmica zaredom ne budemo svjedoci dnevnih prometa koji }e prelaziti barem pola miliona maraka, prerano je bilo {ta zaklju~ivati.

20

Ekonomija

tvcpub!29. 8. 2009.

Vazdu{ni teretni promet vode}i je pokazatelj svjetskih trgovinskih trendova

REVIZOR

Skok dobiti MOL-a zbog jake forinte BUDIMPE[TA - Ma|arska naftna kompanija MOL objavila je da je u drugom tromjese~ju ove godine ostvarila 56 odsto ve}u neto dobit u odnosu na isti period lani, ~emu je uveliko doprinijelo ja~anje forinte. Nakon tri uzastopna tromjese~ja poslovanja s gubitkom, u drugom ovogodi{njem kvartalu kompanija je ostvarila neto dobit u visini 178,5 milijardi forinti (950 miliona dolara), nasuprot dobiti od 114,7 milijardi forinta u drugom kvartalu 2008. MOL navodi da mu je operativna dobit u drugom tromjese~ju iznosila 78,8 milijardi forinti, nasuprot 89,1 milijardi forinti, godinu dana ranije. Neto prihodi su u tom razdoblju iznosili 698,6 milijardi forinti, {to je 24 odsto manje u odnosu na isti pro{logodi{nji period. Forinta je u drugom kvartala oja~ala za 10 odsto prema evru i za 15 odsto u odnosu na dolar, smanjiv{i vrijednost firminog duga u stranoj valuti, ~ime je anuliran negativni uticaj recesije na potra`nju za energentima. (Bloomberg)

Cbo!lf!v!TBE!tv!v!usf!~pk v{bt!up!qopk!tf!enj!dj!tnb!okj!mf twp!kf!qp!{ bk!n j!d f!j{!wbo!s f!. eoph!lsf!e j!u oph!qsp!h sb!n b bnf!sj!•lph!Gf!eb-!|up!vlb!{v!kf ob!mb!l|j!qsjt!uvq!opw!dv!j{!qsj!. wb!uoji!j{wp!sb/!Gfe!ob!wp!ej!eb tv!cbo!lf!v!qsp!tkf!lv!eof!wop nb!okf!qp!{bk!nmkj!wb!mf!tf!ebn nj!mj!kbs!ej!ep!mb!sb/!

J{wp{!gsbo!dvt!lji!wj!ob!pqbp kf!{b!36!pe!tup!v!qswpn!qp!. mv!hp!ej!|uv!qp!|up!tf!qp!usp!|b!•j |j!spn!twj!kf!ub!{cph!flp!opn!. tlf!lsj!{f!pesj!•v!mv!ltv!{oji bs!uj!lb!mb/!Wsj!kf!eoptu!j{wp!{b j{op!tj!mb!kf!4-39!nj!mj!kbs!ej!fwsbepl!kf!v!jt!upn!qf!sj!pev!qsp!. |mf!hp!ej!of!cj!mb!5-46!nj!mj!kbs!ej fwsb/

Zahla|enje rasta kredita u evrozoni

Izvje{taj Me|unarodnog udru`enje avio-prevoznika

Krenuo oporavak avio-saobra}aja Teretni i putni~ki vazdu{ni promet, kada se uzmu u obzir sezonski faktori, porastao je u julu za vi{e od tri odsto u odnosu na jun MONTREAL - Oporavak vazdu{nog prometa je zapo~eo, pokazuju najnoviji podaci globalnog tijela te industrije, {to je jo{ jedan znak po~etka izlaska svjetske privrede iz recesije. Taj }e oporavak, me|utim, biti obilje`en kolebanjima i bi}e slaba{an, isti~e Me|unarodno udru`enje avio-prevoznika (IATA), signaliziraju}i da previranja koja poga|aju tu industriju suo~enu s jo{ jednom godinom vi{emilionskih gubitaka, ipak, nisu posve nestala.

Britanija jo{ u recesiji

FRANKFURT - Rast kredita privatnom sektoru u evrozoni u julu je o{tro usporio, pokazali su podaci Evropske centralne banke (ECB), a stru~njaci upozoravaju da taj trend ugro`ava privredni oporavak te regije. Krediti privatnom sektoru u pro{lom mjesecu su uve}ani samo 0,6 odsto u odnosu na juli 2008, dok je taj rast u junu iznosio 1,5 odsto, te 1,8 odsto u maju, objavio je ECB. "^ini se da su se po~eli materijalizovati strahovi od nesta{ice kredita, s obzirom na prili~no o{tro usporavanje ukupnog rasta kredita", ocjenjuje @an-Kristof Kafe, stru~njak francuske investicijske banke Natixis. Banke poo{travaju uslove za dodjelu kredita kako bi ograni~ile izlo`enost novim lo{im zajmovima, dok najdublja globalna kriza u vi{e decenija s druge strane priti{}e potra`nju za novim kreditima, ka`e on. "Ti podaci pokazuju koliko je krhak ovaj oporavak", isti~e Karsten Brzeski iz holandske banke ING. "Naravno, sna`no usporavanje rasta kredita prili~no je uobi~ajeno kada se privreda nalazi usred te{ke recesije, ali kreditni ciklus mora uskoro po~eti pratiti pobolj{ano raspolo`enje kako bi se oporavak doista zahuktao", dodaje on. (Agencije)

ZRC "Lipik" se prodaje za kunu ZAGREB - Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) objavio je javni poziv za prikupljanje ponuda za kupovinu 90,1 odsto akcija Zdravstvenorekreacijskog centra "Lipik" po posebnim uslovima, odnosno za jednu kunu. Uslovi uklju~uju obavezu zadr`avanja turisti~ko-ugostiteljske djelatnosti, zadr`avanje sjedi{ta u Lipiku, a ponu|a~i moraju ponuditi i poslovni plan za sljede}ih pet godina koji mora sadr`avati i plan restrukturiranja. Od ponu|a~a se tra`i i izrada plana ulaganja, pri ~emu se u konkursu kao minimalan iznos ulaganja navodi 40 miliona evra. ZRC "Lipik" trenutno ima 22 zaposlena. (Business)

LONDON - Britanska privreda je u dru gom tro mje se~ju 2009. zabilje`ila manji pad aktivnosti na kvartalnom nivou nego {to se o~ekivalo, u visini 0,7 odsto, nakon {to su statisti~ari revidi ra li po~e tne pro cje ne za proizvodni, energetski, veleprodajni i automobilski sektor. Procjena o padu privrednih aktivnosti u drugom kvartalu na godi{njem nivou revidirana je sa 5,6 na 5,5 odsto, {to je, ipak, najo{triji pad na godi{njem nivou otkad su se 1955. po~ele voditi te statistike. (Agencije)

Ekonomija Estonije tone sve dublje TALIN - Ministarstvo finansija Estonije objavilo je novu prognozu, po kojoj bi aktivnosti u privrediu u ovoj godini trebalo da budu smanjene za 14,5 odsto, daleko vi{e nego {to je dosad o~ekivano. Ljetna prognoza Ministarstva finansija zna~ajno je lo{ija od prolje}ne prognoze o padu BDPa u ovoj godini za 8,5 odsto. O~ekuju se i rast stope nezaposlenosti na 14,4 odsto u 2009, te 16,8 odsto u 2010. (Business)

Avio-kom pa ni je su u julu 2009. prevezle 11,3 odsto manje tereta i 2,9 odsto manje putnika nego u istom mjesecu pro{le godine, isti~e IATA u najnovijem izvje{taju o prekograni~nom prometu, vode}em pokazatelju stanja svjetske trgovine. Ti podaci pokazuju da je pad usporio u odnosu na jun, kada je minus na godi{njem nivou iznosio 16,5 odsto za teret i 7,2 odsto za putnike. Vazdu{ki teretni promet vode}i je pokazatelj svjetskih trgovinskih trendova, budu}i da su po{iOporavak }e biti obilje`en kolebanjima i bi}e slaba{an

ljaoci skloni okretati se avio-prometu kada brzina postaje va`nija od cijene, {to je uobi~ajeno za po~etak oporavka, odnosno brodskom transportu u razdoblju recesije, isti~e IATA. Posljedi~no, vazdu{ni teretni promet prvi zapada u recesiju, ali jednako tako i prvi iskora~uje iz nje, isti~e se u nedavnoj IATA analizi.

Pre ma po da ci ma te organizacije koji uklju~uju i letove na doma}im rutama, dosad je u ovoj godini obim avio-prevoza tereta umanjen 19,3 odsto, a avio-prevoza putnika 6,8 odsto. U pore|enju sa junom i kada se uzmu u obzir sezonski faktori, i teretni i putni~ki promet porastao je u julu za vi{e od tri odsto. "Ti podaci mogu biti prili~no promjenjivi, ali ovo potvr|uje ranije znakove da je po~eo oporavak potra`nje za avio-prevozom, iako ima razloga o~ekivati da }e dalji oporavak biti obilje`en kolebanjima i slabiji od oporavaka od ranijih recesija", isti~e IATA. Po da ci za po je di ne regije dosta se razlikuju, te je tako putni~ki promet u azijsko-pacifi~koj regiji i dalje slab, ali raste, dok sna`an oporavak vazdu{nog prevoza tereta ukazuje na oporavak u nekoliko azijskih privreda. Avio-kompanije u Evropi i Sjevernoj Americi bilje`e skromniji oporavak teretnog prometa, ali sna`niji rast broja putnika koji bi mogao biti rezultat ranijeg sni`avanja cijena avio-karata. (Agencije)

Pogor{ana socijalna slika Japana

Zapali u rekordnu nezaposlenost TOKIO - Japanska stopa nezaposlenosti je u julu uve}ana na rekordnih 5,7 odsto i bila je najve}a od kada se vodi evidencija, dok se deflacija pogoro{ala, saop{tio je Zavod za statistiku u Tokiju. Julska stopa nezaposlenosti je prema{ila prethodni rekordan nivo od 5,5 odsto, zabilje`en u aprilu 2003. godine. Eko no mis ti su predvi|ali da bi julska stopa nezaposlenosti mogla da se kre}e oko 5,5 odsto, {to je neznatno lo{ije u odnosu na junskih 5,4 procenta. Pokazalo se, me|utim, da je ta prognoza podbacila, pa je ostvarena stopa nezaposlenosti u sedmom ovogodi{njem mjesecu bila najve}a od 1953, kada je po~elo redovno mjese~no pra}enje tog pokazatelja. Jul je bio karakteristi~an i po neo~ekivano visokom padu potro{a~kih cijena od dva odsto. To upu}uje na zaklju~ak da Vladin program podsticaja, vrijedan 267 milijardi dolara, nije imao `eljeni efekat na doma}u potro{nju, koja je ostala kolebljiva i nedovoljno sna`na, ~ime je ostavljen prostor za ja~anje deflatornih pritisaka. Posljednji put o{tar deflatorni talas je pogodio japansku privredu u drugoj

Ekonomisti su predvi|ali da bi julska stopa nezaposlenosti mogla da se kre}e oko 5,5 odsto

polovini pro{le i po~etkom ove decenije, ali je nakon toga druga po snazi svjetska ekonomija imala najdu`i period uspona od kraja Drugog svjetskog rata. Zva ni ~ni ci u To ki ju kao pozitivan pomak navode ostvareni privredni rast u proteklom kvartalu od 3,7 odsto, po{to je u prethodnih 12 mjeseci ekonomska ekspanzija stalno bila negativna. (Bloomberg)

29. 8. 2009. tvcpub

21

22

tvcpub!29. 8. 2009.

Reporta`a

Vrijednost no{nji se procjenjuje na milion KM

U isto~noj Evropi i Aziji fabrika "Tatra" razvila biznis

Stari tramvaji iz Praga i dalje voze Tramvaji okruglog oblika, koji se postepeno mijenjaju modernim verzijama u Pragu, i dalje voze u balti~kim zemljama i u biv{im dr`avama Sovjetskog Saveza Pripremio: Boris \URI]

Stanovnici Praga se mogu osje}ati kao kod ku}e kada se na|u u mnogim gradovima isto~ne Evrope i nekim djelovima Azije. Tipi~ni tramvaji okruglog oblika, koji se postepeno mijenjaju modernim verzijama u Pragu, i dalje voze u balti~kim zemljama Latviji, Estoniji, Ukrajini, u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu i u biv{im dr`avama Sovjetskog Saveza. Crvena boja tramvaja u Pragu se ~esto mijenja bojama lokalnih transportnih kompanija, ali u nekim zemljama, na primjer u Ukrajini, ostaje crvena. U ruskom Volgogradu ovi tramvaji voze u podzemlju kao metro. Okrugli tramvaji su proizvedeni u fabrici "Tatra" u periodu izme|u sredine {ezdesetih do kraja osamdesetih godina pro{log vijeka. Nakon kolapsa komunisti~kog re`ima fabrika tramvaja je pre{la u ste~aj po~etkom devedesetih godina i na njenom mjestu su otvoreni administrativni i {oping-centri. Od ukupno 15.000 tramvaja koji su iza{li iz tvornice nekoliko stotina se i dalje koriste u inostranstvu. ^ak i 40 godina stari tramvaji jo{ voze u ukrajinskoj regiji Zaporo`ju, mada se nalaze u prili~no lo{em tehni~kom stanju. Pro{le go-

Prvi elektri~ni tramvaji su se pojavili u Pragu 1891. i od tada se njihov broj zna~ajno pove}avao

Pro{le godine je nekoliko zaostalih tramvaja otpremljeno u Sjevernu Koreju, i to 10 godina nakon {to je fabrika zatvorena

dine je nekoliko zaostalih tramvaja u tvornici otpremljeno u Sjevernu Koreju, i to 10 godina nakon {to je tvornica bila kona~no zatvorena. Za razliku od ovih tramvaja ve}ina preostalih je poslata u staro gvo`|e. Ovi tramvaji su se prvi put po~eli proizvoditi u tramvajskom sistemu Praga koji danas ima preko 140 kilometara {ina i oko 900 aktivnih tramvaja. Prvi elektri~ni tramvaji su se pojavili u Pragu 1891. i od tada se njihov broj zna~ajno pove}avao. Tatra T3 tramvaji su se pojavili 1960. godine i trebalo je da predstavljaju zamjenu za zastarjele T2 tramvaje. Trebali je da imaju isti kapacitet, ali je zahtjevano da budu lak{i za proizvodnju. Da bi se to postiglo, zidovi kola su napravljeni tanji i bila su postavljena laminatna sjedi{ta. T3 je isporu~en svim tramvajskim kompanijama u ^ehoslova~koj i bio je izvezen u inostranstvo. Najvi{e ih je bilo isporu~eno u Pragu, ~ak 1.000 komada. Ovi tramvaji su postali veoma uobi~a je ni u gra do vi ma is to ~ne Evro pe i Balkana, {to je dovelo do toga da su radnici na njegovom odr`avanju postali veoma spretni i uspje{ni u njihovom popravljanju. Ovo je bio jedan od razloga za{to nije pre|eno na proizvodnju potpuno novih vrsta tramvaja, ve} je odlu~eno da budu modernizovani i pobolj{ani postoje}i. Ova pobolj{avanja uglavnom su se javljala u vidu uvo|enja elektronskog sistema signalicije, sistema razglasa i ugradnje novih motora. Nakon T3 pojavile su se verzije T3SU i T3 SUCS, od kojih su mnogi bili izvezeni u zemlje Isto~nog bloka. T3 ipak i dalje, u svojim modernizovanim verzijama, predstavlja osnovicu ~e{kog tramvajskog sistema. Godi{nje u Pragu bude izba~eno iz upotrebe oko 40 starih tramvaja koji se mijenjaju tramvajima s fleksibilnim zglobovima i niskim podovima, i to uglavnom sa skoda 14 T i skoda for city modelima.

KUD "^ajavec" iz Banjaluke 57. godina na sceni

Od zab ~uva narod

@eljko DERAJI]

K

ulturno-umjetni~ko dru{tvo "Rudi ^ajavec" iz Banjaluke je ve} 57 godina na sceni, i to s velikim uspjehom, izuzev pauze za vrijeme posljednjeg rata. Ovaj ansambl predstavlja RS i BiH u svijetu u naj-

boljem svijetlu. Osnovano je davne 1952. godine i do sada su njegovi ~lanovi izveli preko 6.000 koncerata i nastupali {irom svijeta. Kao vrhunac svog rada smatraju put u Japan 2004. godine, kao i put u Izrael dvije godine kasnije.

Ansambl "Rudi ^ajavec" se rodio sa ciljem da kroz organizovan rad njeguje, ~uva od zaborava i javno prezentuje narodne obi~aje i tradiciju svih naroda nekada{nje Jugoslavije, a dana{nje BiH. To je jedan od rijetkih ansambala koji u svom programu imaju zastupljenu kulturu svih naroda s ovih prostora. "Mo`emo da odr`imo cjelove~ernji koncert u kojem mo`emo da predstavimo srpske igre s prostora RS i Srbije, ali u svom repertoaru imamo igre i Bo{njaka i Hrvata", ka`e Mom~ilo - Mo{a Vesovi}, direktor ansambla. U toku posljednjeg rata ovaj KUD je imao ~etverogodi{nju pauzu, jer usljed te{kih vremena i nedostatka novca nisu mogle biti odr`avane probe i nastupi. Pravi zaljubljenici u folklor su odmah nakon zavr{et-

ka sukob da stvor je jedan Ov oko 340

Reporta`a Izvode igre iz svih krajeva biv{e Jugoslavije

29. 8. 2009. tvcpub

Ovaj ansambl se razlikuje od drugih jer u svom programu mo`e da izvede igre svih konstitutivnih naroda. To su pokazali u istorijskom putovanju u Japan, kada su predstavili igre Srba, Hrvata i Bo{njaka

23

Mom~ilo Vesovi}, direktor KUD-a

borava dne obi~aje i tradiciju

ba obnovili rad dru{tva i za 12 godina uspjeli re kolektiv koji je vi{e puta dobio potvrdu da od najboljih ansambala u BiH. o kulturno-umjetni~ko dru{tvo danas broji 0 ~lanova, a kroz njegov rad i aktivnosti prote-

Scena s jednog nastupa

Dje~ji izvo|a~ki ansambl

Kao vrhunac svog rada smatraju put u Japan 2004. godine, kao i put u Izrael dvije godine kasnije

klih godina postojanja pro{lo je vi{e od 10.000 ~lanova svih uzrasta. Na mnogim takmi~enjima osvojeno je vi{e stotina nagrada i priznanja, a ~lanovi su obi{li [paniju, Italiju, Gr~ku, [vedsku, Japan i Izrael.

"Gdje smo god pro{li, trudili smo se da predstavimo ba{tinu igara iz BiH i nadamo se da smo u tome uspjeli", reako je Vesovi}. Vrijednost no{nji skoro milion maraka: KUD "Rudi ^ajavec" posjeduje veoma skupocjen fundus narodnih no{nji iz svih krajeva regiona, ~ija se vrijednost procjenjuje na skoro milion konvertibilnih maraka. "U jednom momentu imamo mogu}nost da obu~emo 250 parova ili 500 izvo|a~a, {to je za jedan ansambl vrlo impozantno. Koliko smo kvalitetni pokazuje i primjer da je druga postava ili pripremani ansambl, u trenutku kada je izvo|a~ka sekcija boravila u Japanu, osvojila drugo mjesto na takmi~enju na Siciliji", istakao je Vesovi}. Folklor je human hobi, koji omladinu sklanja s ulice i od negativnih poroka. De{avalo se nerijetko da se u okviru ansambla rodila ljubav izme|u ~lanova, tako da je u toku istorije sklopljeno vi{e od 35 brakova i nekoliko desetina kumstava. "Ovdje je sve podlo`no prijateljstvu, jer se ne mo`e druga~ije ni opstati. Vremena su te{ka, finansiramo se iz vi{e izvora i nekada budemo blizu ga{enja, ali nadamo se da }emo prebroditi krize", rekao je Vesovi}. Sve sekcije igraju 32 koreografije: Ovaj ansambl se razlikuje od drugih jer u svom programu mogu da izvedu igre svih konstitutivnih naro-

da. To su pokazali u istorijskom putovanju u Japan, kada su predstavili igre Srba, Hrvata i Bo{njaka. Koreografije su postavljali istaknuti koreografi, me|u kojima i legendarni Vaso Popovi}, ali i gosti iz Srbije kao {to su Desa \or|evi} i mnogi drugi. Posjeduju veoma skupocjen fundus narodnih no{nji iz svih krajeva regiona

U KUD-u "Rudi ^ajavec" danas egzistira i dje~ji izvo|a~ki ansambl, koji je osposobljen za takmi~arski dio. Postoje ~etiri grupe po oko 40 djece, koje su poredane po uzrastu. "Imamo i pripremni ansambl, i to su djeca od 15 godina, a imamo izvo|a~ki ansambl koji ima izuzetno kvalitetan izvo|a~ki program. Orkestar koji prati ansambl broji 25 ~lanova", ka`e Vesovi} Ovaj KUD je prvi koji je 2000. godine iza{ao izvan prostora RS i oti{ao na takmi~enje u Holandiju, gdje su na iznena|enje organizatora osvojili prvo mjesto. To je bio najve}i interkontinentalni festival folklora. Za narednu godinu planiran je put u Kanadu, gdje }e odr`ati na desetine koncerata, {to mogu uraditi samo uz pomo} grada i Vlade Republike Srpske.

24

tvcpub!29. 8. 2009.

Svijet

Aziji prijeti `e| QF!LJOH!.!Ob!j{mp!acj!#Hsjo!qj!. tb#! v! qf!ljo!|lpn! #Isb!nv! {f!. nmkf#! qsj!l b!{ b!o f! tv! mf!e f!o f tlvm!quv!sf-! •j!nf! kf! p{ob!•f!op 211! eb!o b! pe! qp!• fu!l b! VO lpo!gf!sfo!dj!kf!p!lmj!nbu!tljn!qsp!. nkf!o b!n b! v! Lp!q fo!i b!h f!o v/ Tup!uj!of! mf!ef!oji! gj!hv!sb! ekf!df tjn!c p!mj!| v! oft!u b!o bl! cv!e v!. ~opt!uj!{b!wj!|f!pe!nj!mj!kbs!ev!mkv!. ej! v! B{j!kj-! lp!kj!n b! qsj!kf!u j hv!cj!ubl!wp!ef!vtmkfe!qsp!nkf!of lmj!nf/

Vijesti Po`ari u Kaliforniji

[varceneger online prodajom spasava Kaliforniju SAKRAMENTO - Guverner ameri~ke savezne dr`ave Kalifor ni je Ar nold [var ce ne ger odlu~io se na o~ajni~ki korak da bi spasio dr`avnu blagajnu u kojoj je rupa veli~ine 26 milijardi dolara. Ukupni bud`et najbogatije ameri~ke dr`ave, kako joj sami Ameri kan ci vo le te pa ti, iznosi 85 milijardi dolara. Zbog toga se guverner [varceneger odlu~io na online "gara`nu" rasprodaju na odre|enim internet stranicama, ne bi li spasio ruiniranu ekonomiju. Na bubanj je stavio 6.000 nepotrebnih predmeta koji se kre}u u rasponu od automobila i kompjutera do durbina.

Jedna aukcija ve} je odr`ana pro{le sedmice, a danas je na rasporedu novi krug rasprodaje. Nekim predmetima guverner je odlu~io podi}i vrijednost ukrasiv{i ih svojim autogramom. [varceNa bubanj je stavio 6.000 nepotrebnih stvari, od kompjutera do durbina

ne ger sma tra da je ovo jedinstvena situacija u kojoj svi dobijaju, jer }e se Kalifornija rije{iti nepotrebnih stvari, a kupci }e dobiti u svoje privatne zbirke jedinstvene predmete. (Agencije)

[est godina robije za {pijuna`u ROSTOV NA DONU - Sjevernokavkaski okru`ni vojni sud osu dio je ju ~e za mje ni ka ko mandira jedne jedinice, potpuko vni ka rus ke voj ske porijeklom iz Gruzije Mihaila Ha~idzea, na {est godina strogog za tvo ra zbog to ga {to je gruzijskim specijalnim slu`bama putem Interneta davao informacije vojnog karaktera. Utvr|eno je da je Ha~idze od juna do jula 2008. godine davao informacije iz grada Georgijevskog u Pokrajini Stavropolj, gdje je bio na slu`bi, za {ta je dobio 2.000 dolara. Tu`ilac je naveo da je to samo suma koja je dokazana i izrazio zadovoljstvo izre~enom kaznom.

Ha~idzeu je oduzet ~in, a kao olak{avaju}e okolnosti uva`eni su kajanje zbog u~injenog i saradnja s istragom. Ha ~id ze je vrbo van u Gru zi ji krajem 2007. godine i po zadatku gruzijske obavje{tajne slu`be bavio se prikupljanjem tajnih podaGruzijskim specijalnim slu`bama putem Interneta davao informacije vojnog karaktera

taka o ruskim oru`anim snagama, borbenoj gotovosti vojnih jedinica, kao i informacija o vojnicima s kojima je slu`io. (Agencije)

RAN^O PALOS VERDES Dvije hiljade ljudi u kalifornij skom gra du Ran ~o Pa los Verdes moralo je da napusti svoje ku}e na obali okeana, bje`e}i od po`ara koji je zahvatio okolnu {ikaru. [ef va tro ga sne bri ga de Majk Bra un je re kao da se oko 400 va tro ga sa ca bo ri s vatrom koja je u toku no}i sa ~et vrtka na pe tak pro gu ta la najmanje 30 hektara potpuno suvog rastinja. Neke ku}e su opkoljene vatrom, ali zasad nema potvrde da je neka i izgorjela. (AFP)

Prve doze vakcina protiv novog gripa

Sasvim slu~ajno otkrivena stra{na tajna o davnom nestanku djevoj~ice u Kaliforniji

PA RIZ, LON DON - Fran cuska i Velika Britanija su dobile prve doze vakcina protiv novog gripa A (H1N1), saop{tila su ministarstva zdravlja te dvije zemlje. Francuska ministarka zdravlja Rozelin Ba{elo "iz bezbjedno snih ra zlo ga" ni je precizirala ni koli~inu ni odakle su vakcine nabavljene. Vakci ne, me |u tim, jo{ ni su do bi le upo tre bnu do zvo lu, upozorile su zdravstvene vlasti tih zemalja. (Agencije)

Raznijeli se eksplozivom da izbjegnu hap{enje ROSTOV NA DONU - Policija u ^e~eniji saop{tila je ju~e da su se dvojica pobunjenika raznijela eksplozivom da bi izbjegla hap{enje, a u toj eksploziji su ranjena tri policajca i troje civila. Policija je, naime, u no}i s ~et vrtka na pe tak op ko li la dvojicu pobunjenika u jednoj ku}i u gradu [ali. Kada ih je policija pozvala da se predaju, pobunjenici su otvorili vatru i zatim aktivirali eksploziv koji su imali na sebi. (AFP)

Fotografija D`ejsi Li Dugar nastala u periodu kad je kidnapovana

Oteli prije

LOS AN\ELES - D`ejsi Li Dugar, koja je oteta pre 18 godina, kada je imala samo 11 godina, prepoznata je u policijskoj stanici u Kaliforniji, a bra~ni par koji je optu`en za njenu otmicu je uhap{en. Dugarova je svih 18 godina dr`ao u zato~eni{tvu otmi~ar, sada pedesetosmogodi{nji Filip Garido, koji ju je silovao i s njom dobio dvije k}erke. Stra{na tajna je otkrivena sasvim slu~ajno, jer je Dugardova identifikovana kada se u policijskoj stanici pojavila s bra~nim parom Garido - Filipom Kregom (58) i Nensi (55), a koji je u policijsku stanicu u{ao da bi dobio izvjesnu informaciju.

Jedanaestogodi{nja D`ejsi nestala je ujutro 10. juna 1991. dok je ~ekala {kolski autobus u blizini svoje ku}e u gradi}u Saut Lejk Taho, na istoku okruga El Dorado, u centralnoj Kaliforniji. Svih ovih godina niko vi{e nije ~uo za nju, a njeni roditelji su se, nakon dugogodi{njeg traganja, pomirili sa ~injenicom da im je k}erka mrtva. O~uh djevoj~ice Karl Probin bio je svjedok otmice, a potom i osumnji~eni za istu. "Automobil marke sedan joj je presjekao put i onda su je uvukli unutra. Ja sam odmah sjeo na svoj bicikl, ali nisam mogao da ih stignem. Bio sam kao paralizovan! Vratio sam se ku}i i pozvao policiju", ispri~ao je Probin.

Plasti~ni otpad u okeanu VA[INGTON - Nau~nici koji su se nedavno vratili s ekolo{ke ekspedicije po Tihom okeanu izjavili su da su prona{li velike koli~ine plasti~nog otpada na potezu duga~kom vi{e od 1.700 milja. Istra`iva~ki tim je nakon tronedjeljne ekspedicije pod nazivom "Velika pacifi~ka zona sme}a" ocijenio da treba jo{ dosta toga u~initi da bi bila utvr|ena ta~na koli~ina i razmjera zone sme}a, te uticaj otpada na `ivot u podmorju. ^i{}enje }e biti te{ko jer je ve}ina otpada veli~ine nokta ili manja

"Baby boom" u Britaniji

Parfem izazvao haos

Wf!mj!lb!Csj!ub!oj!kb!jnb!wj!|f!pe!72!nj!mj!pob!tub!op!. woj!lb-!{b!iwb!mkv!kv!~j!wf!mj!lpn!qp!sbt!uv!tup!qf!ob!ub!mj!. ufub!j!vqslpt!qb!ev!qsjt!uj!{b!okb!ep!tf!mkf!oj!lb!v {f!nmkv!{cph!sf!df!tj!kf/

[cph!cp!•j!df!qbs!gf!nb!v!pcmj!lv!hsb!ob!uf-!lp!kb!kf ob!}f!ob!jtqpe!npt!ub!v!Tbp!Qb!vmv-!tbp!csb!~bk!v upn!ej!kf!mv!csb!{jm!tlph!hsb!eb!cjp!kf!qsf!lj!ovu-!b qp!lsf!ov!ub!kf!jt!usb!hb/

Ostaci su koncentrisani u kru`nom podru~ju koje se rotira u smjeru kazaljke na satu, a koje po~inje u blizini Havaja i rasprostire se do sredine puta izme|u ameri~ke zapadne obale i Japana. "^i{}enje }e biti te{ko zbog toga {to je velika ve}ina otpada koji smo vidjeli mala - veli~ine nokta ili ~ak

Dio i z va | e n o g otpada

manja", izjavila je Miriam Goldstein, glavni nau~nik ekspedicije. Na istra`iva~kom brodu "Nju horizon" boravio je tim od 30 istra`iva~a, tehni~ara i ~lanova posade, a ekspedicijom je rukovodio Skripsov institut za okeanografiju u Kaliforniji. (Agencije)

Svijet

29. 8. 2009. tvcpub

Natpisom priznao preljubu

Amerikanci kritikuju Karzaija

TFO!UFS!WJM!.!Wj!mj!bn!Ufk!mps!kf qsf!wb!sjp!twp!kv!tv!qsv!hv-!ob!lpo •f!hb!kf!pob!pemv!•j!mb!eb!hb!lb!{ojob!ukf!sbw!|j!hb!eb!ob!uqj!tpn;!#Qsf!. wb!sjp!tbn!twp!kv!afov-!pwp!nj!kf lb!{ob#!tup!kj!tf!ebn!eb!ob!v{!qsp!. nf!uov!vmj!dv!v!hsb!ev!Tfo!ufs!wj!mv!v bnf!sj!•lpk!esab!wj!Wjs!eaj!oj!kb/!Ufk!mps kf!qswp!nj!tmjp!eb!tf!pob!|b!mj-!bmj lbe!kf!tiwb!ujp!eb!nj!tmj!p{cj!mkoppemv!•jp!kf!#pe!tmvajuj#!twp!kv!lb!{ov/

LB!CVM!.!Tqf!dj!kbm!oj!j{b!tmb!ojl TBE!{b!Bw!hb!ojt!ubo!Sj!•bse!Ipm!. csvl!j!wj!|f!bnf!sj!•lji!tf!ob!up!sb!p|!. usp!tv!lsj!uj!lp!wb!mj!bw!hb!ojt!ubo!tlph qsfe!tkf!eoj!lb!Ib!nj!eb!Lbs!{b!jkb/ Poj!tv!hb-!ob!jnf-!vqp!{p!sj!mj!eb!kf tusqmkf!okf!Wb!|jo!hup!ob!ob!j{nb!lv {cph!ob!wp!eb!p!qsf!wb!sb!nb!j!lp!. svq!dj!kj!v!Bw!hb!ojt!ub!ov-!lbp!j!qp!lv!. |b!kb!eb!tf!qsf!kv!ej!dj!sb!sf!{vm!ubu of!eb!woji!j{cp!sb!{b!|f!gb!esab!wf/!

Vijesti

Uhap{eni otmi~ari Porodi~na ku}a u kojoj je Dugarova `ivjela prije otmice

Gj!mjq!Hb!sj!ep!kf!sb!oj!kf!cjp!ptv!}j!wbo!{b tj!mp!wb!okf-!b!{besabo!kf!qpe!tv!nokpn!eb!kf!j{!. ws|jp!lsj!wj!•op!ekf!mp!punj!df-!tj!mp!wb!okb!j!of!ep!{wp!. mkf!oji!qpm!oji!sb!eokj!t!nb!mp!mkf!uopn!ptp!cpn-!epl kf!okf!hp!wb!tv!qsv!hb!Ofo!tj!vib!q|f!ob!qpe!tv!. nokpn!eb!kf!tb!v•ft!uwp!wb!mb!v!lj!eob!qp!wb!okv/

D`ejsi Li Dugar je cijelo vrijeme u zato~eni{tvu dr`ao otmi~ar, sada pedesetosmogodi{nji Filip Garido, koji ju je silovao i s njom dobio dvije k}erke

je i zato~ili 18 godina Dugarova je podvrgnuta DNK analizi i njen identitet je potvr|en

i{le na kontrolu kod doktora. Bile su potpuno izolovane u svojoj zatvorskoj }eliji iza ku}e", ispri~ao je {ef dr`ave El Dorado Fred Koral. Niko od Garidovih kom{ija u elitnom naselju nije mogao ni da nasluti da {upa iza ku}e u ba{ti krije veliku tajnu. Garido je otkriven pukim slu~ajem i to kada se u kampusu univerziteta pojavio sa dva djeteta. Kako je ranije bio osumnji~en za seksualno napastvovanje, nije mu bilo dozvoljeno pribli`avanje djeci. Dugarova je ove nedjelje u{etala u policijsku stanicu, predstavila se policajcima i izjavila da je oteta prije 18 godina. Nakon {to je policija pretra`ila

Garidovo imanje, prona{la je skriveno vozilo koje je odgovaralo onome koje su opisali svjedoci otmice. Uvidom u arhivu policajci su prona{li slu~aj koji odgovara pri~i i kontaktirali roditelje. Dugarova je podvrgnuta DNK analizi, njen identitet je potvr|en, a policijski izvor je izjavio da je dobrog zdravlja, ali da je prethodnih 18 godina `ivota u zarobljeni{tvu ostavilo trag. Pronalazak sada ve} odrasle `ene za policiju je bio veliki {ok, ali su se vi{e {okirali njeni roditelji. Priznali su da su ve} odavno prestali da se nadaju. @eljeli su, ka`u, samo jo{ da prona|u odgovorne za nestanak njihovog djeteta. (Agencije)

Al Kaida poziva Pakistance na d`ihad DUBAI - Drugi ~ovjek Al Kaide Ajman al Zavahri optu`io je ju~e u snimljenoj poruci SAD da vode krsta{ki rat protiv Pakistana i po zvao Pa kis tan ce da se pri dru `e d`i ha du protiv Va{ingtona. Al Zavahrijeva poruka, druga ovog mjeseca, uslijedila je po{to je vo|a pakistanskih talibana Bejtula Mehsud po~etkom ovog mjeseca ubijen u raketnom udaru ameri~kih snaga. SAD optu`ene da vode krsta{ki rat protiv Pakistana

Pogibiju vo|e pakistanskih talibana ove sedmice je potvrdio i jedan od komandanata Hakimula Mehsud, koji je sebe predstavio kao novog talibanskog lidera. Pakistanska armija je krajem aprila pokrenula ofanzivu protiv pobunjenih talibana, savezni-

ka Al Kaide u dolini Svat, 120 km od Islamabada. "Rat u plemenskim podru~jima Svata je dio krsta{kog rata protiv muslimana {irom svijeta", izjavio je Zavahri u snimjenoj video-poruci postavljenoj na jednom sajtu koji koristi Al Kaida. U dvadesetdvominutnom govoru pod nazivom "Put propasti" on je pozvao "narod Pakistana da podr`i d`ihad i mud`ahedine li~no, svojim bogatstvom, znanjem, informacijama i molitvama". Pakistan je ve} dvije godine popri{te bomba{kih napada Al Kaide i drugih ekstremista koji su ozloje|eni {to Vlada u Islamabadu podr`ava ameri~ku kampanju protiv islamskih milicija. Pakistanske snage bezbjednosti su istjerale ve}inu pobunjenika iz doline Svat i preduzele niz napada na Mehsudove sljedbenike u Ju`nom Vaziristanu na granici s Avganistanom. (Agencije)

Berluskoni }e tu`iti medije RIM - Italijanski premijer Silvio Berluskoni najavio je pokretanje kampanje za podizanje tu`bi protiv medija u Italiji i inostranstvu, uklju~uju}i Veliku Britaniju, Francusku i [paniju, za klevetu u tek sto vi ma objav lje nim o njegovom privatnom `ivotu, rekao je ju~e Berluskonijev advokat Nikolo \edini. Prema njegovim rije~ima, tu`be su ve} podnesene protiv medija u Italiji, Francuskoj i [pa ni ji, dok je advokatima u Velikoj Britaniji nalo`eno da razmotre da li postoje uslovi za pokretanje sli~nih pravnih postupaka. (Agencije)

Potresi u Indoneziji i Kini

O~uh Karl Probin je jedno vrijeme bio osumnji~en za otmicu

Jedanaestogodi{nju D`ejsi oteo je bra~ni par Garido - danas pedesetosmogodi{nji Filip i njegova ~etiri godine mla|a supruga Nensi. D`ejsi su svih 18 godina dr`ali u izolaciji na njihovom imanju u blizini San Franciska, udaljenog 273 km od porodi~nog doma djevoj~ice. Ona je bila smje{tena u {upi iza ku}e, sa zvu~no izolovanim zidovima. D`ejsi je tokom 18 godina bila redovno izlo`ena Garidovom silovanju, koji je prethodno ve} bio osumnji~en i ka`njavan zbog otmice i seksualnog napastvovanja. Sa 14 godina D`ejsi je rodila prvu k}erku, a sa 18 drugu. "Djevoj~ice nikada nisu poha|ale {kolu, niti su

25

Drugi ~ovjek Al Kaide Ajman al Zavahri

D@A KAR TA, PE KING Zemljotres magnitude 6,8 stepeni po Rihteru pogodio je ju~e ujutro indone`ansko ostrvo Sulavezi. Zasa d ne ma iz vje {ta ja o eventualnim `rtvama i materijalnoj {teti. Epicentar potresa nalazio se na 214 kilometara jugoisto~no od grada Baubau i na dubini od 627 kilometara. Zemljotres ja~ine 6,2 stepena Rihterove skale tako|e je pogodio kinesku provinciju ^ingai. (Agencije)

Ahmadined`ad `eli kazniti opoziciju TEHERAN - Iranski predsje dnik Ma hmud Ahma di ned`ad po zvao je ju ~e na ka`njavanje vo|a opozicije zbog nereda koji su uslijedili nakon njegovog reizbora na predsjedni~kim izborima od 12. juna. To je prvi put nakon izbora, koje su osporavali umjereni kon zer va ti vac Mir Ho se in Musavi i reformator Mahdi Karubi, da je Ahmadine`ad tako ne{to izjavio. Musavi i Ka ru bi su op tu`ili vlast za izbornu prevaru i brojne nepravilnosti tokom glasanja. Ne re di ko ji su usli je di li su bez pre se da na od ka da je 1979. uspostavljena Islamska Republika Iran. (Agencije)

26

Svijet

tvcpub!29. 8. 2009.

Bomba{ samoubica se raznio u Saudijskoj Arabiji

Vijesti

Saudijski princ pre`ivio atentat

Amerikanci se opra{taju od Kenedija

Muhamed bin Najef

Muhamed bin Najef je primao ~estitke povodom ramazana kada je ubica aktivirao eksploziv u mobilnom telefonu

FOTO AFP

BOS TON - Pos mrtni ostaci senatora Edvarda Kenedija preneseni su u predsjedni~ku biblioteku posve}enu njegovom bratu, biv{em predsjedniku SAD D`onu Kenediju, u Bostonu, gdje su se hiljade ljudi ju~e okupile da oda ju po {tu je dnom od najuglednijih senatora u novijoj ameri~koj istoriji. Kov~eg s tijelom preminulog senatora danas }e biti prenesen u jednu bostonsku crkvu, gdje }e tokom mise predsjednik Ba rak Oba ma odr`a ti opro{tajni govor. Potom }e biti pokopan na Nacionalnom groblju u Arlingto nu, ne da le ko od Va{ingtona, pored bra}e biv{eg predsjednika D`ona i senatora Roberta Kenedija. Edvard Kenedi je preminuo u utorak u 77. godini od malignog tumora na mozgu. U ameri~koj ja vnos ti os tao je upa m}en kao borac za za{titu gra |an skih i ra dni ~kih pra va te po bolj {a nje zdravstva i {kolstva. Prema zakonu savezne dr`ave Masa~usets, Kenedijevo mjesto u Senatu osta}e upra`njeno najmanje do polovine januara. (Agencije)

RIJAD - Saudijski princ, pomo}nik ministra unutra{njih poslo va, Mu ha med bin Na jef pre`ivio je napad bomba{a samoubice u svojoj palati u D`edahu, saop{teno je ju~e iz predsjedni~ke palate. Najef, koji se kao ~lan kraljevske porodice istakao u `estokoj dr`avnoj antiteroristi~koj kampanji, primao je ~estitke tokom muslimanskog svetog mjeseca ramazana, kada se samoubica raznio eksplozivom. Bomba{ samoubica je eksploziv pohranio u mobilni telefon, navedeno je u saop{tenju iz predsjedni~ke palate. Sa udij ska dr`a vna agen ci ja tvrdi da je rije~ o militatnu koji je tra`io susret s princom kako bi najavio da se predaje vlastima te da je eksploziv aktivirao u trenutku kad ga

je obezbje|enje pretresalo. Princ je u eksploziji tek lak{e povrije|en, a osim napada~a nema drugih `rtava ili te`e ranjenih. Ovo je prvi napad izravno usmjeren na nekog ~lana kraljevske dinas ti je od ta la sa na si lja ko ji su Do eksplozije je do{lo u trenutku kada je obezbje|enje pretresalo napada~a

teroristi~ke grupe pokrenule 2003. nezadovoljne dr`avnom proameri~kom politikom. Ranije ovog mjeseca saudijske su vlasti saop{tile da su uhapsi le 44 oso be po ve za ne s Al Kaidom te zaplijenile eksploziv i oru`je. (Agencije)

29. 8. 2009. tvcpub

Svijet klasi~ne muzike

(8)

Najve}i `enski vokali 20. vijeka Maria Kalas opere Donizetija, Belinija i Rosinija. Njen muzi~ki talenat joj je donio nadimak Diva. Ro|ena je u Njujorku kao Sofia Seselia Kalos i imala je muzi~ko obrazovanje u Gr~koj, a etablirarala karijeru u Italiji. Njeni roditelji su bili Grci, Georgi Kalegeropoulos i Evan|elina Dimidriadou. Prvobitno o~evo pre zi me je pro mije ni la u Ka las ra di bo ljeg prepoznavanja u umjetnosti. Otac je bio nesre}an kada je njegova `ena favorizovala stariju k}erku. Brak je propadao, a Evan|elina je 1937. odlu~ila da se vrati u Atinu sa dvije k}erke. Marijin odnos sa majkom je uni{tavan tokom godina. Maria je krivila majku za to {to nije imala sre}no djetinjstvo, jer ju je ona tjerala na stalni rad.

Godina i mjesto ro|enja;!3/!ef!dfn!cbs!2:34/! v!Okv!kps!lv-!Bnf!sj!lb Godina i mjesto smrti: 27/!tfq!ufn!cbs!2:88/! v!Qb!sj!{v-!Gsbo!dvt!lb Period: . Poznata djela: #Nf!efkb#-!#Upt!lb#-!#Mb!]p!lpo!eb#

M

aria Kalas je ameri~ka pjeva~ica, sopran gr~kog porijekla i jedna od najomiljenijih operskih diva 20. vijeka. Kombinovala je bel kanto tehni ku sa ve li kim dra ma tur {kim obratima. Njen repertoar se prostirao od klasi~ne opere do bel kanto

Njen vokal je te{ko svrstati na neko mjesto u modernoj klasifikaciji. Ona je mogla pjevati sve napisano za `enski vokal, jer joj je glas imao veliki raspon, od F preko srednjeg C do E i visokog C. Njena najve}a vrijednost, osim pjevanja, bila je {to je znala da udahne `ivot liku koji igra

Nakon nekoliko nastupa kao student, Kalasova je po~ela da se pojavljuje u sporednim ulogama Gr~ke nacionalne opere. Svoj profesionalni debi je imala 1942. kao Beatri}e u "Boka~u", a prvu glavnu ulogu je imala iste godine u "Toski". Tada je dobila odli~ne kritike. Za vrijeme 1944. izvodila je uloge Leonore na gr~kom jeziku u "Fideliu". Nakon oslobo|enja Gr~ke oti{la je u Italiju, a na kraju oti{la u Ameriku da vidi oca koji joj je pomogao u daljoj karijeri. Kada je napustila Gr~ku, imala je 56 nastupa u sedam opera. U Americi je morala da ide na audicije i bila je odbijana za neke uloge, poput one u "Madame Butterfly" zbog njene debljine. Godine 1946.

oti{la je u Veronu da igra u \okondu. Tu je upoznala \ovanija Batistu Menegina, starijeg i dobrostoje}eg industrijalca, za kojeg se udala 1949. On je imao nadzor nad njenom karijerom do 1959, kada se brak raspao. Nakon "\okonde" Kalasova nije imala ponuda, sve do uloge u "Tristanu i Izoldi". Pre kre tni ca u nje noj ka ri je ri je bi la u Ve ne ci ji 1949, kada je igrala Brunhildu u "Die Walkure", a Margarita Karosio se razboljela za ulogu Elvire u "I Puritani" i ona je usko~ila umjesto nje. Nakon toga glumila je u "Medeji", "Armidi" i drugim operama. Svoj debi u milanskoj "Skali" je imala 1951. i on joj je postao drugi dom. Debi u Americi je imala u ^ikagu 1954, dok je u Metropoliten operi nastupila 1956. Malo ranije nastupila je u Londonu u koji se odmah zaljubila, a tu je zavr{ila svoju karijeru u "Toski". Njen vokal je te{ko svrstati na neko mjesto u modernoj klasifikaciji. Ona je mogla pjevati sve napisano za `enski vokal, jer joj je glas imao veliki raspon, od F preko srednjeg C do E i visokog C. Njena najve}a vrijednost, osim pjevanja, bila je {to je znala da udahne `ivot liku koji igra. Svaki karakter je imao svoju radost, tugu, ljubav i razo~arenje. Dru gi dio ka ri je re je bio pro `et mno go broj nim skandalima. U jednom trenutku ju je fotograf uhvatio kako se dere na agenta i nazvana je Tigrica. Dok je jo{ bi la u bra ku sa Me ne gi nom, upo zna la je Aris to te la Onazisa i zaljubila se. Njihova afera je bila jako medijski popra}ena. Afera je zavr{ila devet godina kasnije, 1968, kada ju je Onazis zamijenio sa @aklin Kenedi. Zadnje godine Maria je provela u Parizu u izolaciji i umrla 1977. od sr~anog napada sa 53. godine. Franko Zefireli je 2004. tvrdio da je Kalasova ubijena od gr~kog pijaniste Vasa Devetzija da bi on nasljedio njen no vac od de vet mi li ona do la ra. Me |u tim, doktori su tvrdili da je razlog smrti predoziranje mandraks tabletama za spavanje.

Monserat Kabalje Ro|ena je u Barseloni i studirala je muziku na Liceu konzervatorijumu. Diplomirala je 1954. Njeni prvi koraci su bili nezapa`eni, a onda se preselila u Bazel, gdje je imala profesionalni debi 1956. kao Mimi u "La boheme" i postala dio Bazel opere. Tu je igrala Erste Dame u "Magi~noj fluti" i [trausa, {to je bilo neobi~no za {panske dive, ali joj je pomoglo u daljoj karijeri, kada je pre{la u Bremen. Godine 1962. se vratila u Barselonu i imala debi u Liceu, u glavnoj ulozu u "Arabeli" Riharda [trausa. Od jeseni do prolje}a sljede}e godine i{la je u Meksiko, gdje je uglavnom portretisala ulogu u @il Masenatovom "Manon at the Palacio de Bellas Artes". Prelomni trenutak na me|unarodnoj sceni je do{ao 1965, kada je zamijenila indisponiranu Marilin Horn u

Godina i mjesto ro|enja: 23/!bqsjm!2:44/! v!Cbs!tf!mp!oj-!\qb!oj!kb Godina i mjesto smrti: . Period: . Poznata djela: #Mv!lsf!dj!kb!Cps!}jb#-!#Bjeb#-!Ops!nb#

M

onserat Kabalje je {panski sopran i jedan od najve}ih soprana 20. vijeka. Imala je glas nevjerovatne ljepo te i ve li kog ra spo na, kao i fleksibilnosti. Najvi{e je cijenjena po interpretacijama u Rosinijevim, Belinijevim i Verdijevim djelima.

Iako najpoznatija po bel kanto ulogama, Monserat Kabalje je imala preko 80 uloga u operama od baroka do Verdija, Vagnera i Pu~inija. Njen glas je primije}en zbog ~isto}e, precizne kontrole i mo}i. Divili su se njenoj superiornoj tehnici vi{e nego dramatur{kim instinktima

ulozi Lukrecije Bor|ije u njujor{kom "Karnegi holu". Tada je zaradila ovacije od 25 minuta. Ulogu je nau~ila za manje od mjesec dana i to joj je bio prvi anga`man u bel kantu. Kasnije te godine Monserat je imala debi u Glindeburnu, pjevaju}i prvu Marskalinu u [trausovoj "Der nozze di Figaro". Godine 1965. vratila se u "Karnegi hol" za drugu bel kanto operu, pjevaju}i izvrsni dio Kraljice Elizabete Prve. Kabalje je zavr{ila godinu sa debijem u Metro-

politen operi i uloge Margerite u "Faustu". Sljede}e godine je imala debi u Italiji, a onda se vratila u Filadelfiju da pjeva u "Toski" i "Madame Butterfly". Njen visoki B na kraju opere "Don Karlo" je postao poznat i trajao je vrlo dugo, do zavr{nog zvuka orkestra, ta~nije oko 14 sekundi, uzbudiv{i publiku. U tom periodu je nastupila u jednom od najpoznatijih recitala u karijeru u Veroni. Godine 1970. imala je debi u milanskoj "Skali", a 1972. nastupila je u "Kovent Gardenu". Godine 1974. do`ivjela je svoj vrhunac sa brojnim nevjerovatnim nastupima, od "Aide" u Liceu, "I Vespri Siciliani", "Norme", kao i nastupima u Bolj{oj teatru u Moskvi. Iste godine se podvrgnula operaciji uklanjanja velikog i benignog tumora iz njenog abdomena. Oporavila se brzo i vratila na scenu. Godine 1977. imala je debi u San Francisku ulogom u Pu~inijevom "Turandotu". Vratila se u istu operu jo{ deset puta u deceniji sa ulogama Elvire u Verdijevoj "Ernani", kao i sa \okondom, Toskom i drugima. Sa Pavarotijem je 1978. pjevala Tosku. Iako najpoznatija po bel kanto ulogama, Moserat Kabalje je imala preko 80 uloga u operama od baroka do Verdija, Vagnera i Pu~inija. Njen glas je primije}en zbog ~isto}e, precizne kontrole i mo}i. Divili su se njenoj superiornoj tehnici vi{e nego dramatur{kim instinktima. Jedan od njenih rijetkih izleta u svijet pop muzike je duet sa Fredijem Merkjurijem iz "Kvina" u pjesmi "Barselona", koja je postala svjetski hit. Posve}ena je humanitarnom radu, a ambasador dobre volje je pri UNESCO-u. Udata je za tenora Bernabea Mar ti ja od 1964. Ima ju k}er ku ko ja je ta ko |e sopran, s kojom povremeno nastupa.

Klasi~na muzika obuhvata vrlo {iroku lepezu umjetni~kog stvaranja i brojne umjetnike koji su je tokom vremena, sve do na{ih dana, u~inili veoma popularnom {irom svijeta. Svaki od stvaralaca je predstavnik specifi~nog stilskog pravca. Ovdje }emo se prisjetiti najve}ih kompozitora, operskih pjeva~a, opera i drugih simbola klasi~ne muzike

27

28

tvcpub!29. 8. 2009.

Kultura Saradnja opera u Beogradu i Kairu BEOGRAD - Opera u Kairu izrazila je spremnost da bude doma}in Narodnom pozori{tu iz Beograda u okviru "Dana srpske kulture u Egiptu" 2010. godine, saop{tilo je Ministarstvo kulture Srbije nakon razgovora ministra kulture Srbije Neboj{e Bradi}a s upravnikom te najve}e i najva`nije operske ku}e na afri~kom kontinentu Abdelom Moneimom Kamelom. Beogradsko pozori{te bi tom prilikom izvelo za egipatsku publiku balet ili operu sa svog repertoara. Manifestacija "Dani srpske kulture u Egiptu" bi}e odr`ana kao recip r o c i t e t "Danima egipatske kulture", koji su odr`ani ranije ove godine u ~etiri grada Srbije. U okviru zvani~ne posjete Bradi}a Egiptu, na sastanku u Operi u Kairu bilo je rije~i i o saradnji te ku}e s Operom Narodnog pozori{ta iz

Beograda, kao i o me|usobnoj razmjeni operskih umjetnika. Upravnik Opere u Kairu pohvalio je kvalitet srpskih operskih pjeva~a i balerina koji ~esto gostuju u operama i baletima u Kairu. Istakao je i da trenutno u Operi u Kairu igra pet srpskih balerina. Srpski ministar kulture boravi u Trenutno u Operi u Kairu igra pet srpskih balerina

~etvorodnevnoj posjeti Egiptu na poziv egipatskog kolege Faruka Hosnija, s kojim je ve} razgovarao o unapre|enju saradnje, a sastao se i s predsjednikom Udru`enja knji`e vni ka u Egip tu Mo ha me dom Salmavijem i koordinatorom projekta izgradnje "Grand Egyptian Museum" Muhamedom Ghoneimom. (Agencije)

Frula{i u Palama PALE - Koncertom grupe "Stupovi" u Kulturnom centru Pale u ~etvrtak nave~e je sve~ano otvoren 9. festival frule, na kojem }e u~estvovati 16 frula{a iz BiH, Srbije i Makedonije. Predsjednik Op{tinskog odbora Srpskog prosvjetnog kulturnog dru{tva "Prosvjeta" Pale Slobodan Kova~evi} rekao je da ova grupa svira duhovnu i srpsku narodnu muziku, a da je koncert organizovan povodom krsne slave op{tine Pale i proslave stogodi{njice postojanja crkve Uspenja presvete Bogorodice. Kova~evi} je istakao da }e danas biti odr`ano prvo takmi~enje frula{a, na koje se prijavilo 16 muzi~ara iz BiH, Srbije i Makedonije. "Takmi~enje je me|unarodnog karaktera", rekao je Kova~evi} i dodao da }e `iri, koji ~ine profesori Univerziteta u Isto~nom Sarajevu i etnomuzikolozi, odlu~iti kojih 10 takmi~ara nastupa u finalu. Prema njegovim rije~ima, biraju se tri najbolja frula{a i tri najljep{e djevojke u narodnim no{njama - najljep{e planinke. Festival frule organizuju SPKD "Prosvjeta" i Kulturni centar Pale. (Srna)

Nastavljeni programi "Ko~i}evog zbora" Igra `ivota na fotografijama BEOGRAD - Izlo`ba fotografija austrijske umjetnice Andree Felber, na kojoj je autorka predstavila ~etiri segmenta svog rada, otvorena je u ~etvrtak nave~e u Galeriji Austrijskog kulturnog foruma u Beogradu. Serija "Blajnd kau", nastala 2006, predstavlja "pravu igru `ivota" u kojoj su ljudi ~esto zlostavljani i u isto vrijeme se smiju tome ili ignori{u. Kroz seriju portreta, mutnih, umjetnica je na interesantan na~in prikazala kako mo`e da se "potone" kada `ena sebe do`ivljava kao igra~ku s kojom se drugi igraju. Tvrdoglavost ljudi izaziva u Felberovoj osje}aj straha i nemira, tako da je kroz seriju "Dont ta~" prikazala seriju autoportreta s porukama da je ne uznemiravaju. Ta serija je inspirisana neprijatnim situacijama koje je imala s mu{karcima tokom studijskog boravka u Helsinkiju. Felberova je diplomirala na Univerzitetu za primijenjene umjetnosti u Be~u, a do sada se predstavila na vi{e grupnih izlo`bi {irom svijeta. (Agencije)

Izlo`ba dje~jih radova BEOGRAD - Izlo`ba dje~jih radova u~enika {kole "Primart" bi}e otvorena danas u Etnografskom muzeju, najavljeno je iz te institucije. Radovi koji }e ove godine biti predstavljeni nastali su tokom 2008. i 2009. godine, a bi}e prikazani i radovi iz ljetnog kampa koji ta {kola organizuje tre}u godinu zaredom u Etno selu Latkovac, kod Aleksandrovca, ~iji je rukovodilac Marina An|elkovi}. Dje~ja {kola "Primart" okuplja djecu uzrasta od {est do 14 godina, a program obuhvata kreativno usmjeravnje i podu~avanje iz oblasti likovnih i primijenjenih umjetnosti, prilago|enih njihovom uzrastu. (Agencije)

Mini-sajam knjiga u Doboju DOBOJ - Na centralnom gradskom trgu u Doboju organizovan je pro daj ni mi ni-sa jam knjiga na kome u~estvuje 14 izlaga~a iz Republike Srpske i Srbije, sa oko 1.500 razli~itih naslova. "Cilj odr`a va nja saj ma na otvorenom prostoru po gradovima RS je da knjiga bude dostupna svakom ~itaocu, posebno dje ci i u~e ni ci ma", re kla je Mandra Patijera iz beogradske izdava~ke ku}e "Marso", koja je sa banjalu~kom "Besedom" i organizator sajma. Sajamska cijena knjige je od 30 do 50 odsto ni`a od redovne. Prodajni mini-sajam knjiga u Doboju bi}e otvoren narednih pet dana, a zatim }e biti otvoren i u ostalim ve}im gradovima RS. (Srna)

Izlo`ba i promocija Nevena VR@INA, Tanja STUPAR-TRIFUNOVI]

Promovisana i knjiga "Petar Ko~i} na sceni Narodnog pozori{ta Republike Srpske" Luke Kecmana

BANJALUKA - Izlo`ba "Ko~i}evo Zmijanje", autora vi{eg kustosa etnologa Vladimira \ukanovi}a otvorena je u ~etvrtak nave~e u Muzeju RS u Banjaluci u okviru manifestacije "Ko~i}ev zbor". Nada Puva~i}, direktorica Muzeja RS, na otvaranju je rekla da su na ovoj izlo`bi `eljeli da predstave gra|u i teme o kojima je Ko~i} govorio jo{ prije 100 godina, a koje su i danas aktuelne. Autor izlo`be Vladimir \ukanovi} ka`e da su predstavili predmete koji simbolizuju tada{nji na~in `ivota, ali i Ko~i}eve junake i njegove li~ne fotografije. "Izlo`ba je inspirisana cjelokupnim na~inom `ivota na Zmijanju krajem 19. i po~etkom 20. vijeka. Predstavljeni su predjeli Zmijanja, potom jedan mu{ki dio sa trodimenzionalnim muzejskim eksponatima koji su u vezi sa mu{karcima. Tako|e je predstavljen i dio koji

"Naisa" Lazaru Ristovskom NI[ - Gran pri "Naisa" za najbolje gluma~ko ostvarenje na 44. filmskim susretima u Ni{u dobio je glumac Lazar Ristovski za ulo ge u fil mo vi ma "Sve ti Geo gri je ubi va a`dahu" i "\avolja varo{", saop{tio je ju~e `iri. Nagradu "Carica Teodora" za najbolju `ensku ulogu pripala je Milici Mihajlovi} za rolu u filmu "^ekaj me, ja sigurno ne}u do}i", dok je nagradu "Car Konstantin" za najbolju mu{ku ulogu dobio Gordan Ki~i} za role u filmovima "^ekaj me, ja sigurno ne}u do}i" i "Turneja", rekla je predsjednica `irija Dara D`oki} na konferenciji za novinare. Dobitnik Gran prija "Naisa" dobi}e i nov~ani iznos od 180.000 dinara, a laureatima "Carice Te odo re" i "Ca ra Kon stan ti na" pri pa{ }e po 130.000 dinara. Povelju za izuzetnu `ensku ulogu i nov~ani iznos od 100.000 dinara dobila je Mirjana Karanovi}, a povelju za izuzetnu mu{ku ulogu i 100.000 dinara dobio je Milutin Milo{evi}.

Nagrade za `ensku i mu{ku epizodu pripale su Jeleni \oki} i Petru Bo`ovi}u za uloge u filmu "^ekaj me, ja sigurno ne}u do}i", dok je najbolji debitant ovogodi{njeg festivala Milena Predi} za ulogu u filmu "Sveti Georgije ubiva a`dahu". Prvi put u istoriji Filmskih susreta dodijeljene su i povelje za izuzetnu ulogu inostranom glumcu, koju su dobili Dejvid Tornton, Nata{a Janji} i Mira Furlan. Nagradu kritike FIPRESCI Srbija za Za glumicu festivala progla{ena Sloboda Mi}alovi}

najbolju glumicu dobila je Mirjana Karanovi}, a za najboljeg glumca Milo{ Samolov. Nagradu za najboljeg glumca-producenta dobio je Vukota Brajovi} za film "Zona mrtvih". Prema odluci publike na ljetnoj pozornici Ni{ke tvr|ave, glumica festivala je Sloboda Mi}alovi}. (Beta)

Kultura

29. 8. 2009. tvcpub

29

Vijesti Premijera filma o Rokiju Balboi @ITI[TE - Kanadska producentsko-filmska ku}a "Melbar" premijerno }e danas u @iti{tu prikazati dokumentarni film "Amerika idol", koji je nastao povodom postavljanja spomenobilje`ja ~uvenom filmskom junaku Rokiju Balboi prije dvije go di ne u tom ba nat skom mjestu. Re`iser filma je Beri Arvi~, a producent Melisa Kolhan. U tom dokumentarnom filmu pojavljuje se i Silvester Stalone koji je u seriji filmova glumio Rokija. Skulptura Rokija u @iti{tu je replika statue podignute u Filadelfiji i rad vajara Borisa Staparca iz Dalja u Hrvatskoj. Filmsku ekipu iz Kanade u Banat je privukao {irok publicitet u vrijeme podizanja i otkriva nja spo me ni ka Ro ki ju u centru @iti{ta, visokog 2,5 metra. (Agencije)

Obnovljena crkva brvnara u Jablanici

Ko~i}u u ~ast je u vezi sa `enom, jedna djevoja~ka sprema", rekao je \ukanovi}. Prema njegovim rije~ima, kako bi najbolje pribli`ili do`ivljaj nekada{nje ku}e brvnare, napravili su ognji{te koje to simbolizuje i koje je privla~ilo pa`nju prisutnih. "Ek spo na ti su sa ku plja ni od 1930. godine kada je i osnovan Muzej Vrbaske banovine, odnosno dana{nji Muzej RS. Ve} 80 godina sakupljamo te predmete. Najve}i broj njih sakupio je osniva~ Vrbaske banovine Spiridon - [piro Bocari} u periodu od 1930. do 1940. godine", naveo je \ukanovi}. On dodaje da se trude da nastave njegovim stopama, odnosno da prikupe {to vi{e materijala i da ga prika`u kako bi {ira javnost mogla da vidi sve {to se ~uva u Muzeju RS. Pored izlo`be u okviru multimedijalnog sadr`aja, prikazana je i projekcija etnolo{kog filma "Kosci",

uprili~en je i nastup etno grupe "Gora", nastup Centra za retoriku i besjedni{tvo "Institutio Oratoria". Prisutnima je Ko~i}eve govore u Saboru kazivao glumac Goran Joki}. Povodom "Ko~i}evog zbora" u ~etvrtak nave~e je u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS odr`ana proPostavka mocija knjige Luke Kecmana "Petar Ko~i} na sceni prikazuje Narodnog pozori{ta Republike Srpske". na~in `ivota Na promociji su u~estvovali promotori Ranko Rina Zmijanju sojevi}, Zoran \eri} i autor. u Ko~i}evo "Rije~ je o dragocjenoj knjizi ~ija je vrijeme upotrebna vrijednost dugoro~na i koja pokazuje veliku privr`enost nekada{nje Vrbaske banovine, a dana{nje RS, Ko~i}u", rekao je Risojevi} i istakao da je jako va`no {to autor cijelu pri~u o scenskom prikazivanju Ko~i}a stavlja u prostorni i vremenski kontekst, donose}i niz veoma meritornih zaklju~aka o pojedinim predstavama i okolnostima njihove realizacije.

Teme o kojima je Ko~i} govorio jo{ prije 100 godina i danas su aktuelne FOTO NN

"Iako Ko~i} nije dramski pisac, ima samo dvije napisane drame, ono {to ga definitivno defini{e kao dramskog pisca jesu njegove re~enice koje su dramske i dramati~ne. Pri tom on ima i ~itavu galeriju likova koji su dramski. To su primijetili svi oni koji su se bavili Ko~i}em", izjavio je Kecman, poja{njavaju}i svoj motiv izu~avanja scenskih adaptacija Ko~i}a na sceni Narodnog pozori{ta RS. Po ri je ~i ma auto ra, ova monografija predstavlja sabiranje svega onog {to je od Ko~i}a izvedeno, od prvog "Jazavca pred sudom" 1931. pa do novijih izvedbi. Kecman je zaposlen na Akademiji umjetnosti u Banjaluci, u zvanju docenta, u`a oblast Istorija i teorija filma i teatra. Do sad je objavio brojne stru~ne ~lanake i knji`evne i pozori{ne osvrte, a autor je i vi{e dramskih tekstova i scenarija za pozori{ne predstave. Tekstovi su mu izvo|eni u pozori{tima RS i Srbije.

Godi{njica nastanka Povelje Kulina bana M. LINGO

Reprint Povelje koji je bio izlo`en u zgradi zajedni~kih institucija BiH u Sarajevu FOTO ARHIVA

SARAJEVO - Godi{njica nastanka Povelje Kulina bana, najstarijeg pisanog dokumenta u BiH i prvog pisanog dokumenta na ju`noslovenskim prostorima, bit }e obi lje `e na da nas u Za vi ~aj nom muzeju u Visokom. Ovaj datum obilje`ava se i kao dan op}ine Visoko, a izlo`ba nosi naslov "Korijeni Bosne". Auto ri ce ove izlo `be su profesorice Habiba Efendira-^ehi} i Ai{a Agi}-Braut, koje su koriste}i vrijedno blago Zavi~ajnog muzeja u Visokom napravile izlo`bu posve}enu hiljadugodi{njoj tradiciji Bosne i njenim korijenima vezanim za ilirske, gotske, slavenske i druge narode. Povodom 820 godina od nastanka Povelje, i Historijski muzej BiH u Sa ra je vu or ga ni zo va }e izlo `bu "Ja, ban bosanski Kulin" autorice

Elme Ha{imbegovi}. Ova izlo`ba }e bi ti otvo re na u po ne dje ljak 31. augusta. Po ve lja Ku li na ba na ukradena je u 19. stolje}u i danas se nalazi u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Peterburgu. Postoje i dva prepisa ove povelje Najstariji ju`noslovenski pisani dokument

koja se nalaze u Dubrovniku. BiH je uputila zahtjev za njeno vra}anje, ali je Rusija odbila zahtjev, jer smtara da Povelja Kulina bana, kao i drugi dokument o starosti Slavena, jednako pripada i njihovoj historiji. Povelja Kulina bana predstavlja ugovor izme|u Banovine Bosne i dr`ave Dubrovnika koji je napisan 29. augusta 1189. godine.

ZLA TI BOR - U zla ti bor skom selu Jablanica u nedjelju }e sve~ano biti obilje`en zavr{etak radova na restauraciji autenti~nog drvenog krova crkve brvnare posve}ene Pokrovu presvete Bogorodice. Radove u crkvenom kompleksu izveo je Zavod za za{ti tu spo me ni ka kul tu re iz Beograda, na osnovu projekta obno ve kro vo va crka va brvnara u Ku}anima i u Jablanici, koji je finansirala {vedska or ga ni za ci ja "Kul tur na ba{tina bez granica". Glavni arhitekta na projektu bi la je Bo si ljka To ma {e vi}, dok su ga tehni~ki podr`ali op{tina ^ajetina i Turisti~ka organizacija Zlatibor. Crkva u Jablanici izgra|ena je 1838. godine od brvana u pravougaonoj osnovi, s polukru`nom oltarskom apsidom. U porti i pored crkve nalaze se sobra{ice, koje su mjesto okupljanja stanovnika Jablanice u vrijeme velikih praznika. (Beta)

Na "E~koj" osmoro umjetnika ZRENJANIN - U ovogodi{njem sazivu umjetni~ke koloni je "E~ka", pod na zi vom "Slika 2009", od 31. avgusta do 6. septembra u~estvova}e osmoro umjetnika iz Srbije i Ma|arske. Sli kar ska ko lo ni ja "E~ka" se u kontinuitetu odr`ava od 1996. godine u klasi~noj tehni ci ulje na pla tnu, a od 2006. omogu}eno je umjetnicima da se bave multimedijalnim is tra `i va njem, fotografijom i drugim oblicima savremenog izra`avanja. Ove godine u radu kolonije }e u~estvovali Laslo Lonovi~ i Zoltan Sabo iz Ma|arske, Ranka Markovi} i Marko Stojanovi} iz Beograda, Maja Jockov, Danijel Babi} i Korina Gubik iz Novog Sada i Sr|an Simi} iz Zrenjanina. (Agencije)

30

tvcpub!29. 8. 2009.

Sarajevo "Tog dana poginula su mi dva prijatelja"

Minobaca~ka granata 28. avgusta 1995. godine usmrtila 43 Sarajlija

budu ka`enjeni, a da se njihovi nalogodavci osim toga i izvinu gra|anima Sa ra je va i BiH - to je na{ odgovor na la`i i ocjene koje ~ujemo ovih dana o de{avanju u Sarajevu u vrijeme opsade", poru~io je De nis Zviz di}, pred sje da va ju }i Skup{tine KS, nakon {to je polo`io cvije}e ispod spomen plo~e na zidu Gradske tr`nice. [.P.

U zdravstvenim ustanovama lije~eno 3.078 oboljelih

ca Udru`enja "Branioci Sarajeva", kazala je da bi ova komuna trebalo da bude otvorena za 30 dana. "Ministarstvo privrede KS je osiguralo 20.000 KM za kupovinu mon ta `nih ku }i ca gdje }e bi ti smje{teni {ti}enici, a 20.000 KM koje je obezbijedilo Ministarstvo

Izdignuti ivi~njaci u Ulici Mehmeda Spahe Pos tav lja nje iz di gnu tih ivi~njaka u Ulici Mehmeda Spahe okon~ano je ju~e, potvrdi la je D`e ni ta Bo gu ni} Ke lje{, sa vje tni ca u Slu `bi za prostorno ure|enje i komu nal ne po slo ve op {ti ne Centar. Re ali za ci jom ovog pro je kta sprije~eno je nepropisno parkiranje. "Izdignuti ivi~njaci postavljeni su u du`nini od 50 meta ra uz sa gla snost Ministarstva saobra}aja KS", kazala je ona. [.P.

Zimnica na rate

Komuna za oboljele od PTSP-a Nadle`ni u op{tini Stari grad za nekoliko dana odredi}e lokaciju gdje }e biti smje{tena komuna za pre ven ci ju i li je ~e nje obo lje lih od pos ttra umat skog stresnog poreme}aja (PTSP). Adisa Be}iragi}, glasnogovorni-

Op {ti na Sta ri grad obez bijedila je 300 paketa {kolskog pri bo ra za dje cu bora~kih udru`enja s podru~ja ove op{tine. [kolski pribor ju~e je uru~en ovim porodicama. Ibrahim Divovi}, predsjednik Koordinacije bora~kih udru`enja op{tine Stari grad, ka zao je da je po di je lje no 140 kompleta {kolskog pribo ra za osno vnu i 150 za srednju {kolu. Za realizaciju ovog projekta op{tina Stari grad osigurala je 10.000 KM. [.P.

zdravstva bi}e usmjereno za funkcioniranje budu}e komune", navela je ona. Prema njenim rije~ima, na podru~ju Sarajeva `ivi 3.078 ljudi koji su bili na bolni~kom i ambulantskom lije~enju od PTSP-a. "Pretpostavlja se da je broj oboljelih mnogo ve}i, jer se ve}ina boji ili ih je stid priznati da imaju PTSP", rekla je Be}iragi}eva. Ciljevi projekta otvaranja komune su prije svega prepoznavanje oboljenja, prevencija i lije~enje kroz rad, formiranje registra oboljelih u KS, zapo{ljavanje bora~ke populacije, te samoodr`ivost projekta u budu}nosti koja se planira posti}i pokretanjem proizvodnje zdrave hrane, sto~arstva, p~elarstva. [.P.

Op {ti na No vo Sa ra je vo oba vje {ta va RVI, {e hid ske porodice i porodice poginulih boraca, te dobitnike najve }ih ra tnih pri zna nja s podru~ja ove op{tine da mogu nabaviti zimnicu na odgo|eno pla}anje. "Pu tem Udru `e nja RVI Novo Sarajevo, a u saradnji sa Slu`bom za bora~ko-invalidsku za{titu op}ine, zimnica se mo `e ku pi ti u pre du ze }u 'Ho {e ko merc' (biv {i su permar ket AS) na odgo|eno pla}anje u {est rata", naveli su iz op{tine. Prijave se vr{e u Udru`enju RVI No vo Sa ra je vo, u Ulici Hamdije ^emerli}a 49 B, na kon takt te le fon 642545. [.P.

Kada }e po~eti ~i{}enje atomskog skloni{ta u Hrasnom? U toku je tenderska procedura izbora izvo|a~a radova na sanaciji deset atomskih skloni{ta. Izme|u ostalih, bi}e sanirano atomsko skloni{te u Ulici Topal Osman-pa{e. D`enan KREJE[TORAC, fotoreporter

Re{ad Ajdin, pomo}nik na~elnika Civilne za{tite op{tine Novo Sarajevo

FOTO: D@. TORCHE

li smo {to se deselo, znali smo da je poginio Adnan. Danas sam do{ao da odam po~ast Adnanu i drugim Sarajlijama koji su ovdje poginuli prije 14 godina", kazao je Had`imusi}. Po~ast stradalima u Ulici Mula Mustafe Ba{eskije odali su i predstavnici Kantona Sarajevo, te op{tina Centar i Stari grad. "Da izvr{ioci ovakvih zlo~ina budu privedeni pravdi, da priznaju svoje zlo~ine, da zbog tih zlo~ina

U Mraku{i ju~e nije bilo nikog od ~lanova romskih porodica

Donacija {kolskog pribora FOTO S. PINJAGI]

^lanovi porodica i prijatelji, te predstavnici lokalnih vlasti odali su ju~e po~ast sugra|anima koji su prije 14 godina stradali od minobaca~ke granate kod sjevernog ulaza u Gradsku tr`nicu. Na tom mjestu 28. avgusta 1995. godine poginulo je 43, a te`e i lak{e ranjeno 84 stanovnika Sarajeva. Minobaca~ka granata od 120 milimetara bi la je ispa lje na iz prva ca Trebevi}a. "Stajao sam s dvojicom prijatelja ispred ulaza u Gradsku tr`nicu. Pala je granata, ja sam te{ko ranjen, a moji prijatelji su poginuli. Bio sam ranjen u obje noge. Lijevu nogu su mi amputirali, a na desnoj sam imao ~etiri operacije. Danas ne mogu hodati bez {taka", ispri~ao je Ismet Svraka, jedan od pre`ivjelih. Dodao je da mu je zaista te{ko prisjetiti se tog dana, posebno jer je izgubio dva prijatelja. Ned`ibu Had`imusi}u je tada poginuo sedamnestogodi{nji sestri} Adnan Ibrahimovi}. "Kada smo ~uli da je pala granta oti{li smo do tada{nje vojne bolnice. Nije ga bilo na spisku ranjenih. Zna-

Romske porodice preseljene iz Butmira nisu se mogle skrasiti u novim domovima

Vatrom uni{tavali stanove Op{tina Ilija{ podnijela je krivi~nu prijavu protiv {est porodica zbog uni{tavanja stanova. @elimo raskinuti ugovore s njima, kazao ^ampo MIRSADA LINGO, [EJLA PERTEF

Op}ina Ilija{ podnijela je krivi~nu prijavu protiv {est romskih porodica zbog uni{tavanja novoizgra|enih i opremljenih stanova u koje su iz Butmira preseljene prije manje od tri mjeseca. "Oni su uni{tili sve, palili su vatru u stanovima, razvalili kupatilo, poplavili stanove, digli parkete, a namje{taj su iznijeli, razvalili i prodali. Imali su nove pe}i na struju i na ~vrsto gorivo, fri`idere, kuhinje, ~esme, provedenu struju, satove, sve su to razvalili i odnijeli", ka`e Sulejman ^impo, {ef Slu`be za urbanizam u op}ini Ilija{, i dodaje da su pokidali i instalacije struje. U {vicarskoj humanitarnoj organizaciji "Karitas", koja je finansirala izgradnju stanova za 33 romske porodice iz Butmira, potvrdili su nam da imaju saznanja da su stanovi, osim u ilija{kom naselju Mraku{a, o{te}eni i u Oseniku, u op{tini Had`i}i. Po ro di ce iz Bu tmi ra, od kojih su se neke `estoko protivile odlasku, preseljene su 3. juna u nove domove. Osim na ove dvije lokacije, stanovi su izgra|eni i na podru~ju Vogo{}e, Ilid`e i Novog grada. U Mraku{i ju~er nismo zatekli nikoga od ~lanova porodica koje su tu dobile stanove. "Op}ina je bila zape~atila stanove, ali su oni ponovo do{li i razvalili vrata. Budu tu, do|u, odu. Opet su tu napravili smetljarnik", isti~e ^impo i dodaje da nisu koristili WC nego su nu`du vr{ili u dvori{tu ispod prozora. "Napravli su op{ti haos ovdje, trebat }e sigurno vi{e od 100.000 KM da bi {teta bila sanirana. Op}ina `eli raskinuti ugovore s njima i jednostavno smatramo da vi{e ne treba da borave ovdje", kazao je ^impo. Mehmed Boji}, radnik "Vodostana", obja{njava kako svakodnevno dolazi da pregleda agregat, te popravi ono {to pokvare i naspe gorivo. "Op}ina daje novac tako da tri puta sedmi~no na-

spemo po 50 litara goriva u agregat. Vjerujte da ne znamo kako i na koji na~in oni tro{e tu naftu, jer ih nikad nema, a agregat zna raditi i po 24 sata", ka`e Boji}. Iz "Karitasa" navode da su od trenutka primopredaje 3. juna, op}ine preuzele punu odgovornost za dodjeljene stanove i dalje kontakte s Romima koji su dobili pravo kori{tenja tih objekta. "'Karitas' [vicarske mo`e potvrditi da je do{lo do znatnih o{te}enja sedam stambenih jedinica u Oseniku, u Had`i}ima, i Mrakovu, u Ilija{u, koje su izgra|ene i predate na kori{tenje Romima", naveli su iz ove organizacije. Mirsada Poturkovi}, direktorica Centra za socijalni rada KS, kazala je da su bili u posjeti u Mrakovu, ali da nisu zatekli nekoliko romskih porodica. Stanovi zna~ajno o{te}eni u Mraku{i i Oseniku

"Na {a oba ve za i od go vor nost je da pru`imo pomo} porodicama kojima je potrebna, a to su u ovom slu~aju romske porodice. Tako smo tokom ove sedmice tra`ili romske porodice u Mrakovu kako bismo se uvjerili da li su djeca upisana u {kolu ili da li im treba {kolski pribor, na`alost neke nismo prona{li. Ponovo }emo ih tra`iti", dodala je Poturkovi}eva.

Neki bi bili sre}ni da su dobili stanove Tv!mfk!nbo!_jn!qp!j{!pq~j!of!Jmj!kb|!tnub!sb eb!kf!cp!mkf!cj!mp!eb!tv!v!op!wp!j{!hsb!}f!of!tub!op!wf!v Nsb!lv!|j!vtf!mkf!oj!Sp!nj!t!qp!esv!•kb!pwf!pq~j!oflp!kj!aj!wf!v!lb!ubt!usp!gbm!ojn!vwkf!uj!nb-!bmj!lv!~v!j!ewp!. sj!|uf!pesab!wb!kv!vsf!eojn/ Kf!eob!pe!okji!kf!qp!sp!ej!db!Tv!mfk!nb!oj-!lp!kb!pe 2:89/!hp!ej!of!aj!wj!v!sv!joj!sb!opk!lv!~j-!b!v!pq~j!oj!lb!. av!lb!lp!{b!tb!eb!of!nb!kv!tsfe!tub!wb!eb!ji!tnkft!. uf!v!vtmp!woj!kj!tubo/ Hb!kp!Tv!mfk!nb!oj!pckb|!okb!wb!obn!eb!nv!kf!uf!. |lp!t!ptnp!sp!ekf!df-!uf!eb!cj!cjp!obk!tsf!uoj!kj!eb!tv tub!op!wj!v!Nsb!lp!wv!ep!ej!kf!mkf!oj!Sp!nj!nb!j{!Jmj!kb!|b/! #Poj!tv!ep!|mj!j!twf!voj!|uj!mj-!kp|!tv!nbm!usf!uj!sb!mj!ob!. |v!ekf!dv-!b!nj!t!okj!nb!of!af!mj!np!aj!wkf!uj#-!lb!af Tv!mfk!nb!oj/!

29. 8. 2009. tvcpub

31

U gradu zavr{ena Ljetna muzi~ka {kola "^erain"

Banjaluka Muzikom do Vijesti

Jovana ]iri} mis "Maksi Stil Kids BiH" FOTO A. ^AVI]

Nacrt plana na javnom uvidu

Osmogodi{nja Jovana ]iri} iz Banjaluke postala je mis "Maksi Stil Kids BiH" za 2009. godinu. Lentu prve pratilje ponijela je Andrea Ducanovi}, druga pratilja je Sajra Hoti} Klu~a, a mis fotogeni~nosti postala je Anja Savi}. Najvi{e bodova i lenta s natpisom mis publike pripala je Nata{i Begi} iz Lakta{a. U izboru "Mis Maksi Stil Kids", koji se odr`ava ve} ~etvrtu godinu u sklopu "Banjalu~kog ljetnog festivala", a u organizaciji Modne agencije "Maxi Still" iz Banjaluke, mali{ani su u ~etvrtak nave~e pred nekoliko stotina gledalaca u parku "Petar Ko~i}" pokazali zavidno umije}e u plesu, pjevanju, glumi, recitacijama i drugim vje{tinama. U muzi~kom dijelu programa nastupili su Sara Spasovjevi} i Sr|an Kesi}, zapa`eni u~esnici "Prvog

aplauza" i "\ur|evdanskog festivala". Svojim plesnim ta~kama prisutne je po se bno odu {e vi la Sa ra Kalaba, ~lan Agencije "Maxi still". Program je i ove godine vodila novinarka Rabija Gatari}. Lentu prve pratilje ponijela je Andrea Ducanovi}, druga pratilja je Sajra Hoti} Klu~a

Svi u~esnici, a posebno pobjednici, nagra|eni su poklon-paketima s garderobom i prigodnom kozmetikom za djecu, dok je pobjednici pripao i sat, koji }e joj, kako ka`e, dobro do}i da ne zakasni u {kolu koja uskoro po~inje. A.St.

"Buk" ~isti korito Vrbasa ^lanovi Ronila~kog kluba "Buk" od ponedjeljka }e po~eti sa akcijom ~i{}enja korita rijeke Vrbas. "To je akcija koja obuhvata dio vodotoka od mosta u Srpskim toplicama do Rebrova~kog mosta, a uklanja}emo minsko-eksplozivna sredstva, kao i krupni i drugi otpad", rekao je koordinator Spasila~ke slu`be kluba Miroslav Mi{kovi}. Ve} nekoliko godina ovaj klub uspje{no sprovodi akciju uklanjanja otpada i i mina iz rijeke Vrbas, ali djeluje i preventivno kroz rad Spasila~ke slu`be, koja u opisu posla ima ekolo{ke zadatke. I.J.

Nacrt Regulacionog plana za ure |e nje oba la Vrba sa u Banjaluci stavljen je od ju~e, 28. avgusta, svim gra|anima na javni uvid, ka`u u Administrativnoj slu`bi grada. "Ovaj do ku ment, ko ji se sas to ji od ~ak 23 se kci je, stavljen je na uvid u prostorije preduze}a 'Projekt' u Ulici Veselina Masle{e 1 u prostori ja ma Admi nis tra ti vne slu`be grada, te mjesnih zajednica Zalu`ani, Lazarevo 1, ^esma, Ada, Borik 1, Borik 2, Ka ra no vac, Star ~e vi ca, Centar 1, Obili}evo 1, Obili}evo 2, Bulevar, Ko~i}ev vije nac, Srpske to pli ce i Ka ra no vac sva kim da nom osim subote, nedjelje i dr`avnih praznika, u vremenu od osam do 16 ~asova", isti~u u Administrativnoj slu`bi. Oni dodaju da za vrijeme javnog uvi da sva ko fi zi ~ko i pravno lice mo`e dati mi{ljenje, primjedbe i prijedloge na Nacrt plana upisom u knjigu koja }e se nalaziti u prostorijama u kojima }e Nacrt plana biti izlo`en ili u formi dopisa Administrativnoj slu`bi grada, Odjeljenju za prostorno ure|enje ili preduze}u "Projekt". N.S.

Ro|eni

Jelena Vasiljevi}, k}i Jelenka i Gordane; Valentina Radulj, k}i Slavi{e i Kristijane; Nik{a Male{evi}, k}i @eljka i Nikoline; Ivan Radulovi}, sin Todomira i Milene; David Laketa, sin Milo{a i Slavice; Ivana Kaurin, k}i Gorana i Nikoline; Lena Kuki}, k}i Mirka i Vesne. Umrli

Smilja (Ilija) Mati}, ro|ena 1926. godine; Relja (Jovan) Bogojevi}, ro|en 1933. godine; Milorad (Du{an) Adamovi}, ro|en 1954. godine.

Udru`enje "Dobri medo" posjeti}e Br~ko 30. septembra povo dom ma ni fes ta ci je "Da ni otvorenih vrata". Na ovu manifestaciju i}i }e djevojke iz "Dobrog mede" koje dr`e kreativne radionice. Prema rije~ima Tatjane Kuruzovi}, izvr{nog direktora "Dobrog mede", djevojke }e dr`ati radionice plesa i crtanja u centru Br~kog, a prisustvova}e djeca iz vrti}a. I.R.K

Prema podacima Ministarstva unutra{njih poslova, na podru~ju grada je u toku proteklog mjeseca evidentirano 199 saobra}ajnih nesre}a. Od toga 150 saobra}ajnih nesre}a je s materijalnom {tetom, 28 lica je lak{e, a 13 lica je te`e povrije|eno. I.J.

Kada }e biti zavr{eni radovi na rekonstrukciji Ulice Jovana Du~i}a? Planirano je da radovi na kompletnoj rekonstrukciji ove ulice budu zavr{eni do kraja septembra ove godine. Administrativna slu`ba grada Vojislav ZELJKOVI], voza~

Glavna ideja je bila da se mladim Romima pribli`e njihova prava i mogu}nosti u ovom surovom dru{tvu FOTO ARHIVA

Radionice plesa i crtanja

Evidentirano 199 nesre}a

Mati~ni ured

osna`ivanja li~nosti

Predava~i su bili eminentna imena iz svijeta muzike kao {to su Mustafa ^engi}, gitarista "Zabranjenog pu{enja", Dejan Cuki}, pop-rok muzi~ar iz Beograda, i Vladimir Kajavi}, kompozitor iz Sarajeva Igor JANKOVI]

Petnaest talentovanih Roma iz Prnjavora i Prijedora zavr{ilo je ju~e Ljetnu muzi~ku {kolu "^erain", koja je organizovana u saradnji s Univerzitetom u Banjaluci. "[vedski institut i [vedska nevladina organizacija za me|unarodnu kulturnu saradnju su ove godine raspisali konkurs za projekte na zapadnom Balkanu, koji su nazvali 'Creative force'. Radilo se o projektima kulture na ovom podru~ju u saradnji sa Savezom Srba u [vedskoj, nezavisnoj grupi kulturnih radnika 'Terraforming'", rekao je Mi{ko Stani{i}, menad`er projekta za Rome u Banjaluci, i dodaje: "Pro jekt me na d`er Nevena Bajalica i ja smo aplicarali za jedan projekat koji smo osmislili i nazvali Ljetna {kola za romsku djecu '^erain'. ^erain je romska rije~ i zna~i zvijezda vodilja. Ovaj projekat smo realizovali u Novom Sadu, a evo danas zavr{avamo u Banjaluci, i sara|ivali smo s lokalnim romskim udru`enjima. U ovom slu~aju sara|ivali smo sa Savezom Roma RS, koji nas je povezao s lokalnim udru`enjima Roma u Prnjavoru i Prijedoru, odakle su polaznici na{e {kole. Saradnja sa Banjalu~kim univerzitetom je bila od odlu~uju}eg zna~aja,

`elim svima da zahvalim, a posebno Snje`ani Popovi} s Akademije umjetnosti, koja je bila fizi~ki prisutna to kom ci je log pro je kta i izu ze tno nam je pomogla." On je istakao da se cijeli projekat odvijao u prostorijama Akademije umjetnosti, te da su imali svesrdnu podr{ku studenata s raznih fakulteta, s odsjeka sociologije, psihologije, filozofije, `urnalistike i nekoliko studenata s Akademije umjetnosti, koji su im svako iz svoje perspektive pomagali tokom projekta. "Petnaestak djece, koliko je do{lo ove godine, bilo je smje{teno u \a~kom domu", ka`e Stani{i}. "Izabrali smo da radimo s polaznicima kroz jezik muzike, dakle kroz univerzalan jezik, tako da su predava~i bili iz evropskih zemalja. Iz [vedske je do{ao gospodin Novovi}, koji je bio direktor [vedske kraljevske filharmonije, Mustafa ^engi}, gitarista 'Zabra nje nog pu {e nja', ko ji je ve} du `i niz go di na reprezent u Italiji u Bolonji, Dejan Cuki}, pop-rok muzi~ar iz Beograda, Vladimir Kajavi}, kompozitor iz Sarajeva. Oni su se kroz jezik muzike obratili toj djeci sve s tim osnovnim ciljem osna`ivanja li~nosti i upu}ivanja u njihova prava", izjavio je Stani{i}. Pre ma ri je ~i ma Nevene Bajalice, menad`era projekta "^eraina", glavna ideja je bila da se mladim Romima pribli`e njihova prava i mogu}nosti u ovom surovom dru{tvu. "Mi smo htjeli da na{a iskustva podijelimo s ^erain je romska rije~ i zna~i zvijezda vodilja

romskom djecom, da im poka`emo da vrijedi ulagati u sebe i da je to uvijek dobra investicija, te da ni{ta ne mogu izgubiti, da ~ovjek mora biti malo bolji nego ve}ina populacije oko nas, a ako stvarno budemo dobri imamo sva prava i sve {anse da budemo uspje{ni ljudi", izjavila je Bajalica. Projekat "^erain" je ina~e nastao u okviru programa {vedskog instituta "Sweden - Western Balkans: Creative Force", a nosilac projekta je Srpska omladinska organizacija u [vedskoj.

32

tvcpub!29. 8. 2009.

Oglasi

Po{aljite SMS poruku na telefon:

fon: 065/520-623. BK

Ku}e PRODAJA - Prodajem dvije ku}e s poslovnim prostorom 400 m2 na jednoj parceli, licem okrenute prema glavnom putu, Put srpskih branilaca 95, Dervi{i, Banjaluka. Telefon: 065/467-412, 065/686-290. BK

- Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri sprata i restoran u prizemlju, dvije gara`e), 450.000 evra ili mijenjam za objekat u Beogradu. Telefon: 065/623901, 051/380-571. BK - Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na atraktivnoj lokaciji u Glamo~anima. Telefon: 065/541-558. BK

- Prodajem ku}u u Novoj varo{i, Banjaluka, Srpskih pilota 3 i 5, dvori{te 410 m2, 9,5x9,75 m, dvije gara`e, jednosoban stan 36 m2, dva trosobna stana po 81 m2,700.000 KM. Telefon: 065/523-796, 065/511-147. BK - Prodajem ku}u 9x8 m i 540 m2 zemlje u Kne`ici (struja, voda, telefon, 1/1), ili mijenjam za odgovaraju}e u Hrvatskoj. Telefon: 051/307-088. BK - Prodajem sre|enu ku}u na sprat 10x11 m s mansardom, iza "Perutnine", na placu 500 m2, Trn. Telefon: 065/779-394. BK - Prodajem ku}u i prate}e objekte na placu 3.300 m2 u Mahovljanima. Telefon: 0043/66-45-486-580, 065/761-497. BK - Prodajem ku}u na sprat u centru grada. Telefon: 061/858-517. BK - Prodajem ku}u (dva odvojena stana, dvori{na zgrada - ljetna kuhinja i WC, dvori{te 1.000 m2 i gara`a). Telefon: 061/858-517. BK - HITNO, prodajem ku}u 9x8,5 m, nova gradnja, u Mahovljanima. Telefon: 066/759-151. BK - Prodajem ku}e u Banjaluci od 45.000 do 1.000.000 KM. Telefon: 065/549-687. BK - Prodajem dvije ku}e po 650.000 KM u centru Banjaluke. Telefon 065/549-687. BK - Prodajem ku}u i 3.500 m2 zemlje u Rami}ima, 105.000 KM. Telefon: 065/549-687. BK - Povoljno prodajem dvije ku}e spratnice u jednom dvori{tu (+ gara`e) u Desnoj Novoseliji, Banjaluka. Telefon: 051/413-418, 065/740-330. BK - Prodajem ku}u i plac 710 m2, Ul. kralja Petra Kara|or|evi}a 36-38. Telefon: 065/909-702, 065/720555. BK - Banjaluka - Rami}i - prodajem manju ku}u (+ dvori{ni objekat) na placu oko 1.000 m2 (struja, gradska voda). Telefon: 065/569-294. BK

- Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km od Banjaluke (asfalt, struja, gradska voda, telefon), vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK - Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i pet placeva po 500 m2. Telefon: 065/510-196, 051/429-608. BK

- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na placu 400 m2, kraj {kole u Bud`aku, 300.000 KM. Telefon: 065/682-591. BK - Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem, oko 220 m2 stambenog prostora, na Paprikovcu, 250.000 KM. Telefon: 065/682-591. BK - Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma zemlje u Debeljacima. Telefon: 065/850-418. BK - Hitno i povoljno prodajem ku}u u Banjaluci. Telefon: 065/671-420. BK - Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e, centralno grijanje, na placu 500 m2, 120.000 KM. Telefon: 065/671-420. BK - Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M, sa gara`om i grijanjem, plac 330 m2, 330.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem u Prije~anima useljivu ku}u 8,5x9,5 m (P+1+M) novogradnja, plac 500 m2 (voda, struja, septi~ka), 70.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u Lijevoj Novoseliji, pored glavnog puta, spratnicu 10x10 m, u prizemlju poslovni prostor i jednosoban stan, plac 1.000 m2, 120.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u Vrbanji, pored {kole, dvije ku}e i ~etiri placa, ukupno zemlje 2.650 m2, 150.000 KM. Telefon: 065/516-927. BK - Prodajem u blizini "Sirana" ve}u sre|enu ku}u. Telefon: 066/165-323. BK

ZAMJENA

- Prodajem ku}u 9,5x8,5 m, nova gradnja, prate}i objekti i ~etiri dunuma zemlje blizu sto~ne pijace u Novoj Topoli, Gradi{ka, 82.000 KM. Telefon: 065/363-252. BKM

- Mijenjam baraku 75 m2 (predvi|ena zgrada) u Ul. kraljice Marije 15, kod kasarne, za manji stan u Banjaluci. Telefon: 065/837-722. BKM

- Prodajem staru useljivu ku}u 127 m2 i plac 480 m2 kod Poljokanovog parka, 33.000 evra. Telefon: 065/837-722. BKM

KUPOVINA

- Prodajem ku}u (poslovni prostor i 4.000 m2 zemlje) u Rami}ima, iza "Unisa". Telefon: 065/837722. BKM - Prodajem dvije ku}e na po~etku Pobr|a. Telefon: 065/837-722. BKM - Prodajem staru ku}u za ru{enje blize centra na placu 400 m2, UT uslovi, povoljno. Telefon: 065/562-426. BKM - Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u (poslovni prostor, dvije gara`e), Bos. Petrovac. Telefon: 065/764-079. BK - Prodajem ku}u 11x9 m u Sanskom Mostu (P+S+P) i 1.200 m2 zemlji{ta. Telefon: 065/577-468. BK

- Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360 m2. Tele-

- Hitno kupujem ku}u na relaciji Banjaluka - Trn. Telefon: 063/118-488. BK

POTRA@NJA - Potrebna ve}a opremljena ku}a ili ve}i trosoban

065 758 000 061 629 608 namje{ten stan u Banjaluci ili Lakta{ima. Telefon: 051/580-020. BK

Vikendice PRODAJA - Povoljno i hitno prodajem vikendicu (vo}njak, pom. objekat, struja, voda, asfalt) u Slatini kod Banjaluke. Telefon: 065/763-941, 066/668-350. BK - Prodajem atraktivnu vikendicu 85 m2 + pomo}na prostorija 30 m2, voda, struja, asfalt. Telefon: 065/767-888. BK - Prodajem vikendicu u Slatini, na placu 3.000 m2, povoljno. Telefon: 065/562-426. BKM - Hitno i povoljno prodajem vikendicu. Telefon: 065/671-420. BK

BESPLATNI MALI OGLASI Va{ oglas }e se ~itati u cijeloj BiH

- Prodajem dvosoban stan 48 m2, 1. sprat, novogradnja, Ul. Isidore Sekuli} 13, Hiseta, 95.000 KM. Telefon: 065/614-854. BKM - Prodajem dvosoban stan 49 m2, 4. sprat, Nova varo{, kod vrti}a. Telefon: 065/837-722. BKM - Prodajem dvosoban stan 60 m2 u naselju Ante Jaki}a. Telefon: 065/837-722. BKM - Prodajem useljiv dvosoban stan 57 m2, 9. sprat, Beogradska br. 3, kod po{te. Telefon: 065/837-722. BKM

- Prodajem dvosoban useljiv stan 62 m2, 1. sprat, na Lau{u, 1.600 KM m2. Telefon: 065/837-722. BKM - Prodajem dvoeta`ni stan 112 m2 u zgradi "Estetik". zavr{eni dio, pogled na Banski dvor. Telefon: 065/837-722. BKM - Prodajem trosoban stan 78 m2, 2. sprat, kod redakcije "Glasa", novija gradnja. Telefon: 065/837-722. BKM

Stanovi PRODAJA - Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988-504. BK

- Prodajem stan 75 m2, Ul. \. \akovi}a, Hiseta, Banjaluka. Telefon: 061/968-856. BK - Prodajem dvosoban stan na Hisetama, 1. sprat (ni{a, trpezarija, dvije sobe, dva balkona, dva hodnika, kupatilo, {pajz, podrum, gleda na dvije strane). Telefon: 061/858-517. BK - Prodajem dvosoban stan 62 m2 u Boriku, 1. sprat. Telefon: 061/858-517. BK - Prodajem useljiv, klimatizovan stan 40 m2, centralno grijanje, 1/1, podrum oko 9 m2. Telefon: 065/355-029, 066/782-684. BK

- Prodajem dvosoban stan 70 m2, 2. sprat, u zgradi "Estetik", kod hotela "Bosna". Telefon:065/837-722. BKM

- Prodajem ili izdajem na du`i period nov useljiv stan 88 m2, 3. sprat (tri spava}e sobe, velik dnevni boravak, ni{a i trpezarija, dva balkona, dva WC-a, hidromasa`na kada, alu-fusion stolarija, klima, senzori, zidovi 30 cm, izolacija 15 cm. Mo`e hipotekarna kupovina. Telefon: 065/837-722. BKM - Prodajem sre|en dvosoban stan 60 m2 u Boriku ili mjenjam za jednosoban. Telefon: 065/837-722. BKM

- Prodajem stan 40 m2, 2. sprat i 44 m2, 4. sprat s pripadaju}im {upama i gara`nim mjestima u podrumu. Zgrada "Stefan Milutin" kod {kole, ima lift, zadnja do Vrbasa. Telefon: 065/837-722. BKM

- Prodajem sre|en dvosoban stan u Boriku, povoljno. Telefon: 065/219-368. BK

- Prodajem trosoban stan 80 m2, 3. sprat, centar, 2.200KM/m2. Telefon: 065/837-722. BKM

- Prodajem stan 78 m2 + podrum, 4. sprat, Ulica Milana Tepi}a. Telefon: 065/894-672, 065/620-276.

- Prodajem renoviran dvoiposoban stan 68 m2, 1. sprat, Ul. majke Kne`opoljke, povoljno. Telefon: 065/562-426. BKM

BK

- Prodajem dvosoban stan 57 m2, 2. sprat, iza MUP-a. Telefon: 065/922-163. BK - Prodajem jednosoban stan 40 m2, Ulica Novice Cerovi}a 13, Borik. Telefon: 066/776-188. BK - Prodajem stan u Ul. \ure \akovi}a ili mijenjam za stan u Boriku. Telefon: 051/306-949. BK

- Prodajem dvosoban stan 63 m2, na po~etku ulice Vojislava \ede Kecmanovi}a, 2. sprat, 110.000 KM + porez na promet 3%. Telefon: 065/562-426. BKM - Prodajem nov useljiv dvosoban stan 47,50 m2, kod fakulteta, u Mejdanu, 105.000 KM, hitno. Telefon: 065/562-426. BKM

- Prodajem stanove 32, 38, 48, 49, 50, 55, 79, 89 i 110 m2. Telefon: 065/549-687. BK

- Prodajem stan 75 m2, monta`ni objekat (baraka samica) na placu 560 m2. Telefon: 065/513-280, 065/817-380. BKM

- Prodajem stan 30 m2 u Novoj varo{i. Telefon: 066/235-816. BK

- Prodajem dvosoban stan 48 m2 u Novoj varo{i, 2.150 KM/m2. Telefon: 065/988-336. BKM

- Prodajem stan 57 m2 u Boriku, 9. sprat, Beogradska ulica. Telefon: 066/235-816. BK

- Prodajem dvosoban stan 48 m2, novogradnja, 1. sprat, Ul. Isidore Sekuli} 13, Hiseta, 95.000 KM. Telefon: 065/614-854. BKM

- Prodajem dvosoban renoviran stan 49 m2, 1. sprat, Ul. P.A. ^arnojevi}a 9, Obili}evo, 95.000 KM. Telefon: 065/614-854. BKM

- Prodajem stan 36 m2 u Tuzli, Lipnica), 25.000 KM. Telefon: 065/376-343, 061/616-901. BKM - Prodajem dvosoban stan 48 m2 u Novoj varo{i, 2.150 KM/m2. Telefon: 065/988-336. BKM

NEZAVISNE NOVINE svojim ~itaocima daju mogu}nost objave

BESPLATNE ^ITULJE u kojoj se objavljuje smrt najbli`ih (dimenzije 123x85 mm) Sve druge objave i formati se napla}uju po cjenovniku.

- Prodajem renoviran trosoban stan 76 m2 u Beogradskoj ulici, 140.000 KM. Telefon: 065/562-426. BKM

- Prodajem dvosoban stan 50 m2, 3. sprat, Nova varo{. Telefon: 065/510-918. BK - Prodajem stanove i apartmane u Herceg Novom (Savina, Igalo). Telefon: 0038163549230. BK - Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna. Telefon:

Oglasi

29. 8. 2009. tvcpub

065/495-065. BK - Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~evica. Telefon: 065/677-569. BK

IN MEMORIAM

- Prodajem u Boriku dvosoban stan 63 m2, 3. sprat. Telefon: 065/516-927. BK

BANJALUKA: - Ul. kralja Petra I Kara|or|evi}a (Zanatski centar Hani{te) 051 223 210 - Robna ku}a "Boska" (pored {altera Razvojne banke) - [tamparija NN Mahovljani bb

- Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban stan 75 m2, novogradnja, 3. sprat, lift. Telefon: 065/516927. BK - Prodajem za gotovinu na Rebrovcu o~uvan useljiv dvosoban stan 62 m2, 4. sprat. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem u Boriku u Ul. Mi{e Stupara trosoban stan, 3. sprat, fasadna cigla. Telefon: 065/371611. BK - Prodajem u `utim zgradama nov namje{ten jednosoban stan 39 m2, 2. sprat, 100.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem gotove stanove svih veli~ina i stanove u izgradnji, na vi{e lokacija. Telefon: 066/165323. BK - Prodajem na Paprikovcu dvosoban renoviran i luksuzno namje{ten stan 56 m2, prizemlje, gara`a, 120.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem trosoban stan 78 m2, Ul. Novice Cerovi}a. Telefon: 065/632-976. BK - Prodajem u Obili}evu u Ulici carice Milice renoviran dvosoban stan 48 m2, 4. sprat. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem u Malba{i}evoj zgradi, kod "Medicinske elektronike", trosoban stan, 5. sprat, lift, useljiv u avgustu + gara`no mjesto. Telefon: 065/516-927. BK - Prodajem u "pentagonu" renoviran troiposoban stan 100 m2, 6. sprat, parking mjesto. Mo`e zamjena za manji do 40 m2. Telefon: 065/516-927. BK

- Prodajem nov odmah useljiv jednosoban stan 34 m2, 2. sprat, Kozarska ulica, kod hotela "Meriot". Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem u Ul. majke Jugovi}a (kod studentskog doma) nov dvosoban stan, 66 m2, 4. sprat, lift. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u Aleji sv. Save trosoban stan 82 m2 + {upa 5 m2, dva balkona, 5. sprat, lift, novogradnja. Telefon: 065/516-927. BK - Prodajem u Obili}evu, Vilsonova ulica, dvosoban stan 54 m2, VP. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem na Star~evici, kod restorana "Ognji{te", trosoban stan 73 m2, 1. sprat, potpuno renoviran. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem u `utim zgradama nov, odmah useljiv stan 49 m2, 3. sprat, lift. Telefon: 065/371-611. BK

- Prodajem na Rebrovcu jednosoban stan u izgradnji 41 m2, 1. sprat, useljiv u septembru ove godine. Telefon: 065/371-611. BK

- Marketing Kralja Petra I Kara|or|evi}a 83/A 051 331 864 ^ELINAC: - ^elina~ke novine 065 958 266 KOTOR VARO[: 051 785 266

- Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Jaki}a za trosoban u istom. Pla}am razliku u kvadraturi. Telefon: 065/518-563, 065/656-384. BK - Mijenjam trosoban stan 76 m2 u Boriku za dvosoban ili jednosoban na Mejdanu. Telefon: 066/535186. BK - Mijenjam dvosoban stan 56 m , 1. sprat, u Banjaluci za stan u Splitu. Telefon: 065/837-722. BKM 2

- Prodajem stan na obali u Herceg Novom ili mijenjam za nekretninu u Banjaluci. Telefon: 066/860767. BKM

DOBOJ: - Glas Komuna 053 226 853 BRATUNAC: 056 410 418 065 890 830

IZDAVANJE - Izdajem gara`u (poseban objekat) kod starog doma armije. Telefon: 065/837-722. BKM

Poslovni prostori PRODAJA - Preduze}e ABI SEZ slobodnom pogodbom prodaje osnovna sredstva, vozila, opremu i namje{taj. Telefon: 065/514-851. BK - Prodajem poslovni objekat biv{e fabrike samoljepljivih traka "Fast" u Kotor Varo{u. Povr{ina objekta 3.276 m2 i zemlji{ta 7.261m2. Telefon: 065/896-422.

- Izdajem dvosoban stan i dvokrevetnu sobu, poseban ulaz. Telefon: 051/463- 392, 062/267-987. BKM

Sobe IZDAVANJE - Izdajem studentima sobe u Rosuljama, kablovska TV i Internet. Zvati radnim danom od 8 do 16 ~asova. Telefon: 051/213-590. BK - Izdajem sobu (dva le`aja), povoljno. Telefon: 065/173-130. BK - Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu (upotreba kuhinje). Telefon: 051/464-274. BK

- Prodajem vi{enamjenski poslovni prostor 70 m2 u centru Prijedora, 1. sprat, 1.990 KM/m2. Telefon: 065/421-957. BK - Prodajem poslovne prostore 30, 43, 44, 68, 168, 216, 360, 700, 1.260 i 1.460 m2. Telefon: 065/549687. BK - Prodajem poslovni prostor 45,5 m2, dvije eta`e. Telefon: 06/235-816. BK - Prodajem stambeno-poslovni objekat u osnovi 200 m2, plac 1.650 m2, u centru industrijske zone na vrhu Tunjica, na prevoju. Telefon: 065/837-722. BKM

- Izdajem studentkinjama namje{tenu dvokrevetnu sobu, blizu fakulteta (c. grijanje, kuhinja, kupatilo). Telefon: 065/668-870. BK

- - Izdajem novoizgra|en posl. prostor na najprometnijoj lokaciji u centru Prijedora i 3+2 prostorije. Pogodan za mnoge djelatnosti, 2.100 KM. Telefon: 004636130376, +18082208285. BKM

- Izdajem jednokrevetnu ili dvokrevetnu sobu (upotreba kuhinje i kupatila) u Boriku. Telefon: 65/538-919. BK

- Prodajem lokal u radu i dunum zemlje, velik parking, uz put Gradi{ka - Banjaluka. Telefon: 065/847957, 065/652-915. BKM

- Kupujem manji stan do 40 m2 u Beogradu, stara gradnja. Telefon: +381642293239. BK

- Izdajem namje{tenu sobu u Boriku (upotreba kuhinje, kupatila, kablovska TV). Telefon: 065/670587. BK

- Prodajem useljive poslovne prostore od 80, 150 i 200 m2, prizemlje stambenih zgrada. Telefon: 065/371-611. BK

IZDAVANJE

- Izdajem tri dvokrevetne sobe (upoteba kuhinje), Ulica od Zmijanja Rajka. Telefon: 065/295-821. BK

- Prodajem u Rosuljama sre|en kafi} 52 m2 sa inventarom, 6.000 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK

- Izdajem stan u centru grada. Telefon: 065/514419. BK

- Izdajem studentima jednokrevetnu sobu, zvati od 13 do 17 ~asova. Telefon: 051/437-353. BK

- Izdajem namje{ten jednosoban stan kod rebrova~ke crkve, centralno grijanje. Telefon: 066/140-654.

- Izdajem njmje{tenu sobu (poseban ulaz) kod Zelenog mosta. Telefon: 065/809-034. BK

- Prodajem poslovni prostor 30 m2 u prizemlju stambene zgrade, 110.000 KM. Telefon: 066/165323. BK

KUPOVINA - Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci, prednost Mejdan. Telefon: 065/528-320. BK - Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM. Telefon: 065/920-434. BK

BK

- Izdajem dvosoban namje{ten stan (centralno grijanje) kod `eljezni~ke stanice u Br~kom. Telefon: 049/360-066, 065/394-527. BK - Izdajem nov namje{ten trosoban stan 71 m2, Ul. Prvog kraji{kog korpusa, kod nove zgrade Vlade. Telefon: 065/444-150. BK - Izdajem studentkinjama dvosoban stan u Obili}evu (nov namje{taj, posteljina, kuhinja, su|e...). Telefon: 066/230-151. BK

- Prodajem dva placa po 600 m2 u Trnu i pored Vrbasa u Karanovcu. Telefon: 065/516-927. BK

- Izdajem nenamje{ten stan 44 m2 i namje{ten 60 m2, centar Banjaluke. Telefon: 065/549-687. BK

- Prodajem renoviran jednosoban stan 42 m2, 2. sprat, Borik. Telefon: 065/516-927. BK

- Izdajem polunamje{ten jednosoban stan 45 m2 u prizemlju ku}e, poseban ulaz, Lazarevo 3. Telefon: 051/370-310. BK

- Prodajem renoviran ~etvorosoban stan 83 m2, 3. sprat, na po~etku Star~evice, kod brvnare "Aleksandrija". Telefon: 065/371-611. BK

ISTO^NO SARAJEVO: - Iinternacional pres (dvorana Slavija) 057 340 503 - Ermeks 057 318 323

- Knji`ara Internacional press Pale (Tr`ni centar Tom Pale) 057 225 880

BK

ZAMJENA

- Izdajem nov namje{ten dvosoban stan i gara`u kod dvorane "Obili}evo", 550 KM. Telefon: 065/492-516, 051/282-644. BK

- Prodajem trosoban stan 87 m2 u naselju Sunce, Ulica majke Jevrosime, 2. sprat. Telefon: 065/371611. BK

Gara`e

IPC SARAJEVO: - Ul. Zagreba~ka 20/3 (zgrada [umarskog fakulteta) 033 653 953

NEZAVISNE NOVINE

- Prodajem na bulevaru trosoban stan 75 m2, 2. sprat. Telefon: 066/165-323. BK

- Prodajem jednosoban stan 31 m2, prizemlje, Obi li }e vo, Uli ca Ga vri la Prin ci pa. Te le fon: 065/516-927. BK

33

- Neum, povoljno izdajem apartmane uz more. Telefon: 063/327-098, 036/884-169. BKM

- Izdajem studentkinjama dvosoban stan, poseban ulaz, blizu PMF, Nova varo{. Telefon: 051/311-584. BK

- Izdajem jednosoban polunamje{ten stan na Lau{u, Kara|or|eva 369. Telefon: 051/281-141. BK - Izdajem namje{tene dvosoban i trosoban stan, novogradnja, u centru, kod "Boske". Telefon: 065/837-722. BKM

- Izdajem namje{tenu sobu studentima, Hiseta (kuhinja, kupatilo i drugo po dogovoru), blizu Medicinske {kole. Telefon: 051/464-415, 065/729-176. BKM

Apartmani - Izdajem apartmane i sobe u Igalu, povoljno. Telefon: 0038231335144. BK

- Prodajem ozbiljnim kupcima pored autoputa poslovni prostor 1.000 m2 na placu oko 6.000 m2, upotrebna dozvola, dodatne informacije usmeno. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem pored puta za Bronzani Majdan, na po~etku Sara~ice, ozidan i pokriven vi{enamjenski objekat 43x14 m, na placu 1.300 m2, vlastiti ve}i parking prostor. Pogodan za svadbeni salon ili proizvodnju, 360.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK

KUPON ZA MALE OGLASE Kupon za besplatne male oglase po{aljite po{tom ili dostavite li~no na adresu:

DO 15 RIJE^I

BANJALUKA: Ul. kralja Petra I Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"), Vidovdanska (stara autobuska stanica kod biletarnice) i robna ku}a "Boska" (pored {altera Razvojne banke) SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)

TEKST OGLASA:

34

Oglasi

tvcpub!29. 8. 2009.

IZDAVANJE - Izdajem poslovni prostor 100 m2, 200 m od centra ^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329-352-3473. BK - Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem centru Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK

- Izdajem poslovni prostor (pet kancelarija) oko 100 m2 u Boriku, Save Kova~evi}a 21. Telefon: 065/884-503. BK - Izdajem namje{ten mu{ki frizerski salon 14 m2, Ul. Vase Pelagi}a 10, u centru Banjaluke. Telefon: 065/856-833. BK

- Izdajem kancelarijski prostor 100 m u {irem centru Prijedora. Telefon: 065/696-149. BK

POTRA@NJA

- Izdajem poslovni prostor 60 m2 u centru Banjaluke, UT uslovi. Zvati od 18 do 20 ~asova, osim petka. Telefon: 066/184-625. BK

- Knji`ara "Litera" tra`i u zakup poslovni prostor do 30 m2 u u`em centru Banjaluke. Telefon: 065/620-717. BK

- Izdajem poslovni prostor centru Banjaluke, vi{e parking mjesta. Telefon: 065/514-410, 051/217-916, 051/218-011. BK - Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m2 u tr`nom centru u Boriku, pored supermarketa. Telefon: 065/450-530. BK - Izdajem kancelarijski prostor 33 m , u sklopu prodajnog centra "Centrum" Lakta{i. Kompletna mre`na infrastruktura. Telefon: 065/896-422. BK 2

- Izdajem dva kancelarijska poslovna prostora u Ul. \ure Jak{i}a, Banjaluka, prizemlje - kancelarija 16 m2, mokri ~vor, dvije kancelarije 22 m2, mokri ~vor. Telefon: 065/517-980. BK - Izdajem poslovne prostore 23, 44, 48, 58, 150, 450, 700 i 1.460 m2. Telefon: 065/549-687. BK - Izdajem poslovni prostor 12 m2 u centru Banjaluke. Telefon: 066/235-816. BK - Izdajem kancelarijski prostor 25 m2 (upotrebna dozvola), Aleja svetog Save 15. Telefon: 065/582804, 065/233-544. BKM - Izdajem poslovni objekat (ku}u) uz glavni put na ulazu u grad, pogodna za osiguravaju}e dru{tvo i tehni~ki pregled. Telefon: 065/837-722. BKM - Izdajem poslovni prostor 15 m , Ul. majke Jugovi}a 30, zgrada "Integre". Telefon: 065/441-113, 065/441-113. BKM 2

- Izdajem poslovni prostor 55 m2, 2. sprat, Gospodska ulica. Telefon: 065/812-572. BKM - Izdajem poslovni prostor 500 m2, idealan za samoposlugu, naselje Ante Jaki}a. Telefon: 065/296555. BKM - AD "Sintetik" Rami}i bb Banjaluka izdaje halu 2.000 m2 (skladi{te ili proizvodnja i kancelarija 300 m2). Telefon: 063/995-724. BKM - Izdajem ugostiteljski objekat 80 m i opremu u centru Kne`eva. Telefon: 065/260-863. BK 2

- Izdajem poslovni prostor oko 100 m2 u Ulici Petra Ko~i}a, prednost stranim firmama. Telefon: 065/547-866. BK

- Prodajem plac 470 m2 kod igrali{ta u Drago~aju. Telefon: 065/462-366. BK - Prodajem plac 6.000 m2 (voda struja, asfalt), Ul. Franca [uberta, 15 KM/m2. Telefon: 065/836-056. BK - Prodajem placeve u centru Aleksandrovca, 1/1, UT uslovi. Telefon: 065/397-088. BK

2

- Izdajem lokal 100 m2 u u`em centru grada, pogodan za poslovne prostore i kancelarije. Telefon: 065/390-929. BK

330. BK

Placevi PRODAJA - Prodajem dva placa u ^esmi, kod auto-praonice "Dado". Telefon: 065/931-125. BK - Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz Duboki potok. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Telefon: 066/184-131. BK

- Prodajem placeve u Ul. Blagoja Parovi}a, dozvoljena gradnja, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/279-619. BK

- Prodajem 4.700 m2 zemlje i ku}u 10,50x9,50 m (izlivena druga plo~a), povoljno, Maglajani. Telefon: 065/964-377. BK - Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`anima, Prnjavor. Telefon: 051/351-684, 065/977-779. BK - Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu ili placevima) u Peto{evcima, kod Oroza. Telefon: 065/363-203, 051/533-941. BK - Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici bra}e Mileti}a, iznad Desne Novoselije. Telefon: 051/427393. BK

- Prodajem plac 3.134 m2 u Novoj Topoli, iza katoli~ke crkve, 300 m od glavnog puta. Telefon: 065/336-869. BKM

- Prodajem plac za halu, UT uslovi. Telefon: 065/671-420. BK

- Prodajem plac 6/500 m2 uz "Robot" i 6.000 kod "Kestena", do odpada. Telefon: 065/837-722. BKM

BK

- Prodajem plac 656 m2 u Ul. bra}e Kukrika br. 23, infrastruktura, dozvoljena gradnja ku}e 9x11 m (Po+P+S+M). Papiri uredni. Telefon: 065/837-722. BKM

- Prodajem plac u Banjaluci. Telefon: 065/671-420. - Prodajem pored autoputa, kod "]ambele" 30.000 m2 zemlje, 100 evra/m2. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u Drakuli}u 4.400 m2 zemlje, pored asfalta (struja, voda), 65.000 KM. Telefon: 065/371611. BK

- Prodajem plac 490 m , Ul. Petra Velikog kod broja 66, ^esma. Telefon: 065/679-481. BK

- Prodajem dva placa 600 i 700 m2 na Tunjicama, na vrhu, iza "So komerca". U toku izrada gra|evinske dozvole za gradnju poslovo-stambenog objekta 10x10 m u tri-~etiri eta`e. Telefon: 065/837-722. BKM

- Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m2 zemlje pored potoka (dva placa), cijena 30.000 KM. Telefon: 065/516-927. BK

- Povoljno prodajem placeve u Debeljacima. Telefon: 065/227-475. BK

- Prodajem dva placa 600 i 1.700 m2 u Jagarama, uz Vrbas, vi{e "Partala". Telefon: 065/837-722. BKM

- Prodajem povoljno placeve u Debeljacima. Telefon: 066/358-920. BK

- Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, struja i voda. Telefon: 0049/7317-23-614. BK

- Prodajem plac 500 m2 na Petri}evcu, Ul. Jovice Savinovi}a, 50.000 KM. Telefon: 065/682-591. BKM

- Prodajem plac 1.500 m (gra|evinska dozvola) u Lamincima. Telefon: 066/138-224. BK

- Prodajem placeve za izgradnju ku}a i poslovnostambenih objekata na vi{e lokacija u Banjaluci, povoljno. Telefon: 065/562-426. BKM

2

2

- Prodajem 19 placeva (17 dunuma), Ul. Novaka Piva{evi}a, Banjaluka, 2,5 km od glavne po{te. Telefon: 065/510-196, 051/420-190. BK - Prodajem plac 623 m2 u Karanovcu, uz Vrbas. Telefon: 065/978-775. BK

- Prodajem pet dunuma placa u Kla{nicama, blizu autoputa, gradska voda. Telefon: 065/471-036. BKM - Povoljno prodajem dunum zemlje kod {kole u Glamo~anima, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531.

TV i video tehnika PRODAJA - Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzivnije televizore (digital, 100 Hz slika u slici...). Telefon: 051/216-969. BK

Automobili

BK

- Prodajem dva placa na Kr~maricama, UT uslovi. Telefon: 065/623-554. BK - Prodajem 30 dunuma zemlje i {ume u komadu na Kr~maricama. Telefon: 065/623-554. BK - Prodajem plac 750 m2, Ul. kralja Aleksandra K. I br. 39 Petri}evac, zvati poslije 20 ~asova. Telefon: 00385-12-451-994. BK

- Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima. Telefon: 065/842-942. BK - Prodajem 50 hektara vi{enamjenskog zemlji{ta u Slatini. Telefon: 065/481-600. BK - Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u Trnu, papiri uredni 1/1. Telefon: 065/322-144. BK

- Prodajem vi{e placeva na Rakova~kim barama. Telefon: 065/490-354. BK

- Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Jablanu. Telefon: 051/355-337, 065/981-129. BK

- Prodajem placeve za hale i stambeno-poslovne objekte. Telefon: 065/549-687. BK

- Prodajem plac 2.200 m2, Sarajevo, Ilid`a, Kasindolska ulica (priklju~ak za plin i kanalizaciju). Telefon: 065/455-753. BK

- Prodajem placeve (asfalt, gradska voda, struja) u Drago~aju. Telefon: 00385989453575, 065/226-968. BK

- Hitno prodajem plac 2.400 m2 u [u{njarima. Telefon: 063/118-488. BK - Prodajem plac 540 m u Drakuli}u i 1.000 m u Sitarima, papiri 1/1. Telefon: 051/413-418, 065/7402

2

PRODAJA - Prodajem golf 4, 2000. godi{te, knjiga servisa ili mijenjam za golf 5 ili pasat uz doplatu. Telefon: 065/403-491. BK - Prodajem registrovan teretni kombi VW T4 dizel 2.4, g. p. '96. Telefon: 065/797-238. BK - Prodajem opel astru 1.7 dizel, g. p. decembar '94. Telefon: 065/543-656. BK - Prodajem opel korsu 1.7 dizel, g. p. 2000. Telefon: 065/430-796. BK - Prodajem reno modul star tri godine. Telefon: 065/527-527. BK

- Prodajem 4.500 m2 zemlje i 4.665 m2 {ume kod aerodroma u Mahovljanima, 3.500 KM/dunum. Telefon: 051/282-644, 00381112272103. BK

- Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g. p., ABS, servo, centralna, el. podiza~i. Telefon: 065/785-860.

- Prodajem plac 1.200 m2 (voda, struja, objekat 5x8 m, betonska plo~a 10x20 m, pola placa iskopano, nasuto, uvaljano, 70 m od glavnog puta), Kobatovci, Lakta{i. Telefon: 065/740-381. BK

- Prodajem FIAT mareu, '99. g. p., trula vi{nja. Telefon: 065/579-481. BK

BK

- Prodajem VW pasat 1.6 TDI, '91. g. p., registro-

Oglasi van do maja 2010, al. felge, alarm, daljinsko zaklju~avanje, servo, ABS, 6.000 KM. Telefon: 066/122144. BK - Prodajem reno lagunu 1.9 karavan, g. p. 2003, bijela boja, neocarinjen, 6.500 evra. Telefon: 065/579-306. BK - Prodajem reno 11 benzin 1.7, g. p. '87, registrovan do juna 2009, 980 evra. Telefon: 066/449-784.

Usluge - Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radnicima u zemlji i inostranstvu, furgon do 3,5 t sa rampom. Telefon: 065/317-840, 051/313-116. BK - Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ijacu), efikasno i povoljno. Zvati od 16 do 21 ~as, Banjaluka. Telefon: 065/561-138. BK

BK

- Prodajem kombi VW T5 furgon, 2003. godi{te, pre{ao 114.000 km, 63 kW, nosivost 1.200 kg, oprema serijska, 25.000 KM. Telefon: 065/896-422. BK

- Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije, namje{taja, le`aja i roletni, stakli stolariju. Telefon: 051/281-470, 065/562-149. BK

- Prodajem reno espase '90. g. p., registrovan, 4x4. Telefon: 065/720-475. BK

- Popravljam okvire nao~ara svih vrsta, brzo i kvalitetno, Aleja svetog Save br. 16. Telefon: 051/318227. BK

- Prodajem opel kadet 1.3 benzin, g. p. '87, registrovan do februara 2010. Telefon: 065/561-138. BK

- ^istim ku}e, stanove, stubi{ta... Telefon: 066/207688. BK

- Prodajem reno 19 benzin 1.4, '88. godi{te, metalik sivi, ~etvora vrata, neocarinjen. Telefon: 065/894570. BK

- Brusim i lakiram parket i brodski pod. Telefon: 065/178-743, 065/785-769. BK

- Prodajem audi A4 2.0 TDI, 2005. g. p., pre{ao 74.000 km, 17.000 evra. Telefon: 065/836-056. BK

- Izvodim sve vrste masa`e i kineziterapijskih procedura kod hroni~nih i degerativnih stanja. Telefon: 051/460-520, 066/268-938. BK

- Prodajem pasat 3 1.8 benzin-plin, limuzina, 5.500 KM. Telefon: 065/573-120. BK

- Dresura pasa po `elji vlasnika. Spremanje pasa za izlo`be. Telefon: 066/860-767. BKM

- Prodajem golf 2 dizel 1.6, '90. godi{te, dvoja vrata, registrovan do februara 2010, 4.500 KM. Telefon: 065/573-120. BK

- Molerski radovi: kre~enje, gletovanje, tapete, unutra{nje fasade, izolacije, postavljanje plo~ica i laminata, sanacija i adaptacija stambenih i poslovnih prostora. Telefon: 065/343-745. BKM

- Prodajem reno klio 1.9, g. p. '96, bijeli, 5.500 KM fiksno. Telefon: 065/696-793. BKM - Prodajem putni~ki mercedes 126 S gen{er, g. p. '82, tek registrovan. Telefon: 065/837-722. BKM - Prodajem reno kango dizel, 2003. godi{te, istekla registracija, 3.900 KM. Telefon: 065/185-911. BKM - Prodajem ladu nivu 2004. godi{te, 5.900 KM. Telefon: 065/185-911. BKM - Prodajem kavasaki GPX-750-R ninja GPZ-1000RX, registrovan, povoljno, Banjaluka. Telefon: 065/ 518-850. BKM - Prodajem mercedes 124-200 dizel, '87. g. p., stranac, u dijelovima. Telefon: 065/218-600. BK - Prodajem FIAT mareu, g. p. 2000. Telefon: 065/345-132. BK - Prodajem golf 1.6 benzinac '88. godi{te, cijena povoljna. Telefon: 061/329-133. BK - Prodajem kombi nisan serena SLX 1.6, sjedi{ta 6+1, '97. g. p., 5.500 evra. Telefon: 065/383-426. BK - Prodajem ford eskort kabriolet, '91. godi{te, registrovan godinu dana, nov krov. Telefon: 065/098-890. BK - Prodajem mercedes 220 C dizel karavan, '96. g. p., sva oprema. Telefon: 065/645-876, 051/216-267. BK - Prodajem ford puma, g. p. '99, 8.000 KM. Telefon: 065/480-025. BK - Prodajem ford sijeru 2.0i, '85. godi{te, neregistrovan, 1.000 KM. Telefon: 065/562-352. BK

Auto-dijelovi - Prodajem elektri~ne podiza~e stakala za golf 2 (~etvora vrata), fiksno 150 KM. Telefon: 065/894570. BK

- Sve vrste masa`a, povoljno. Telefon: 065/367889. BKM - Servisiram i ~istim klima-ure|aje. Telefon: 066/324-473. BK - Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni i pisani prevodi. Telefon: 065/832-521. BK - Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i kvalitetno. Telefon: 065/337-932. BK - Instrukcije iz matematike |acima srednje i osnovne {kole, profesor matematike. Telefon: 051/313705. BK

Razno - Prodajem 30 m bukovih drva. Telefon: 051/318487, 065/485-805. BK - Prodajem brusilicu za ravno bru{enje, ~e{ka proizvodnja, pogodna za bru{enje glava motora, du`ina 1000x320 mm. Telefon: 065/524-526. BK - Prodajem novu okruglu brusilicu fi 380x1700 mm, g. p. '90, Kikinda, po njema~koj licenci. Telefon: 065/524-526. BK - Prodajem kamion mercedes kiper 16/19. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki kameni ugalj, bukovi briket i ogrevno drvo za centralno grijanje (bukva i hrast) s prevozom do va{eg dvori{ta, mo`e i `iralna uplata. Telefon: 065/894-241, 065/969-530. BK - Prodajem kasa pultove s kompletnom instalacijom i pokretnom trakom, du`ina 3,10 m, {irina 1,20 m. Kase mo`ete pogledati u prodajnom centru "Centrum" Zalu`ani. Telefon: 065/896-422. BK - Mijenjam kiosk za drva. Telefon: 065/757-021. BK

Li~ni kontakt - Prirodna plavu{a, nje`ne gra|e, `eljela bi da joj se javi duhovit, potentan mu{karac za ugodne trenutke. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK - Anabela, plavu{a s kojom }e{ u`ivati do vrhunca strasti. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK

- Za poslasti~are i salone vjen~anica povoljno prodajem plasti~ne mladence (za svadbene torte) u dvije veli~ine. Telefon: 065/696-767. BK - Prodajem o~uvan dvosjed. Telefon: 051/280-158. BK

- Prodajem dvije stilske ko`ne garniture, bivolja ko`a, sivi tik, drvo-ru~ni rad. Telefon: 065/896-422. BK

Posao - Potrebni radnici za ma{insko malterisanje. Telefon: 065/337-932. BK

- Prodajem elektri~nu {iva}u ma{inu, trpezarijski sto na razvla~enje i trosjed. Telefon: 065/538-919. BK - Prodajem polovne gusane radijatore. Povoljno.

29. 8. 2009. tvcpub

35

Telefon: 065/412-829. BK

lefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem dva prozora, dva kau~a, dvije fotelje, TA-pe}, hrastovo bure,

- Prodajem cirkular za rezanje oblovine i manji gra|evinski. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

umivaonik, tu{-bateriju. Telefon: 051/216-356, 066/137-133. BK

- Prodajem planetare i osovine vitla traktora timber~ek 225. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem drvenu stolariju sa roletnama, malo kori{tena. Telefon: 066/367-049. BK

- Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i generator za struju 45 kilovata. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Otkupljujem bicikle radi dijelova, marke rog i poni, veli~ine 24, 26 i 28. Telefon: 051/453-299, 066/491-540. BK

- Prodajem elektromotor 11 kilovata, 1.400 o/min. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Ekskluzivne pozivnice, cvjeti}i i bidermajeri za vjen~anje. Telefon: 066/300-884. BK

- Prodajem mali tokarski stroj. Telefon: 051/318487, 065/485-805. BK

- Prodajem nov bicikl (montbajk), vrlo povoljno. Telefon: 065/626-117. BK

- Prodajem mvigmeltov kalorifer 6 kW. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem kvalitetne hrastove kace (1.300 kg). Telefon: 051/463-582 BK

- Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do 300 bara. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem motocikl aprilija begio 125 kubika, '88. g. p. Telefon: 065/386-293. BK

- Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za kovane ograde. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem ili mijenjam {ator za ~etiri osobe. Telefon: 065/513-672. BK

- Prodajem vakcinisanu {tenad njema~kog ov~ara staru dva mjeseca, s papirima. Telefon: 065/212-067. BK

- Prodajem kolekciju 320 starina i suvenira. Telefon: 065/817-380. BKM - Prodajem heljdu i bra{no od heljde. Telefon: 065/683-653. BKM - Povoljno prodajem uredno vakcinisanu {tenad zlatnog retrivera, rodovnik. Telefon: 065/843-754. BKM - Prodajem original uramljene vilerove goblene. Telefon: 065/176-589, 051/219-835. BKM - Prodajem ulazna i trpezarijska vrata. Telefon: 051/219-835, 065/176-589. BKM - Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem dizalicu sa rukom za manji kamion. Te-

- Prodajem automehani~arima hidrauli~ne prese od sedam i 12 tona. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom, 350 KM. Telefon: 065/938-176. BK - Prodajem monofazni motor, 2,2 kW, 1.400 o/min., 200 KM. Telefon: 065/513-413. BK - Prodajem 50 kg {umskog meda, cijena 12 KM/kg. Telefon: 065/267-961. BK - Prodajem televizor 72 cm, kao nov, cijena povoljna. Telefon: 066/122-144. BK - Prodajem {tene njema~kog ov~ara, s papirima. Telefon: 065/698-020. BK

36

tvcpub!29. 8. 2009.

BHT 1

Preporu~ujemo 13.40 BHT1 Premijer liga: ^elsi - Barnli, prenos _fm!tj!kf!v!wf!mj!lpn!{b!nb!iv!j!wf~!ob qp!•fu!lv!pqsbw!eb!wb!fqj!ufu!qswph!gb!wp!sj!. ub!{b!ptwb!kb!okf!uj!uv!mf!qswb!lb!pwf!tf!{p!. of/!Lbs!mp!Bo!~f!mp!uj!{btb!e!pemj!•op!lp!sjt!uj twf!np!hv!~opt!uj!twp!kji!jhsb!•b!j!ob!wj!kb!•j ob!#Tubo!gpse!Csj!eav#!tv!pev!|fw!mkf!o/

10.30

PINK BH Pobjedni~ka sezona, film V!gjm!nv!ewbobftup!hp!ej|!okj!ekf!•blcfk!{cpm!gb!ob!ujl-!Eap!Tp!|fl!ob!jmb!{j!ob cfk!{cpm!sb{!hmf!eoj!dv!tb!tmj!lpn!mf!hfo!ebs!. oph!jhsb!•b!Ip!ovtb!Wb!hof!sb-!lp!kb!hb nb!hj!•op!pewp!ej!wsf!nf!qmp!wpn!vob!{beob!Twkfu!tlj!cfk!{cpm!lvq-!v!2:1:/!hp!ej!ov/

19/11!!!UUsjcvobm 19/41!!!GGsfo!ef!sj!v!hb!mb!ltj!kj! csp!kf!wb-! boj!njs/!tf!sj!kb!)s* 19/51!!!E Ep!csp!ep!|mj!v!np!kv! {f!nmkv-! ep!lvn/!qsp!hsbn Ekf•kj!gftujwbmj 19/61!!!E 1:/16!!!O Of!nb!qsp!cmf!nb 1:/36!!! GJMN Sp}fob!v! {oblv!lpokb 22/11!!!KKp!tjq!Qf!kb!lp!wj~;!V! jnf!ob!sp!eb-!)s* 22/41!!!T Twkfu!tlp!cmb!hp;! Qj{b!.!Qpuptj!)s* 23/11!!!C CIU!wj!kft!uj 23/21!!!N Nptubs!Tfwebi! Sfvojpo-!lpodfsu 24/21!!!F Fo!hmft!lb!Qsf!nj!kfs! mj!hb- qsf!hmfe 24/51!!O Ophpnfu Fo!hmftlb! Qsf!nj!kfs!mj!hb;! _fm!{j!.!Cbsomj-!qsfopt Ophpnfu Fo!hmftlb! 26/66!!!O Qsf!nj!kfs!mj!hb;! Cpmupo!.!Mjwfsqvmqsfopt 28/66!!!N Npk!jsbotlj!sbk-! tusboj!epl/!qsphsbn 2:/11!!!E Eof!wojl 2:/41!!!P Pmjnqjktlj!nbhb{jo

RT RS 19/11!!!WWj!kft!uj 19/21!!! GJMN Wp!mjn!uf! obk!wj!|f!ob!twj!kf!uv 21/21!!!\ \bs!hb!sfq!lp-! dsub!ob!tf!sj!kb 21/46!!!T Tlbk!mefodsub!ob!tf!sj!kb 22/41!!!GGsfk!afs-!tf!sj!kb 23/11!!!WWj!kft!uj 23/26!!!P Pekf!mkf!okf!{b!jt!usb!hvtf!sj!kb 24/21!!!_ _b!sp!mj!kb-!tf!sj!kb 25/11!!!WWf!mj!lb!hp!tqb-! wkfs!tlj!qsp!hsbn Tj!uoj!db!.!isbn!{b! 25/26!!!T op!wb!wsf!nf!ob-! sf!qps!ub!ab 25/41!!!H Hwp{!ef!oj!qvu-!tf!sj!kb 27/41 Ep!lsbkb!twjkfub.! Lvcb-!sfqpsubab 28/11!!!WWj!kft!uj 28/16!!!E Ep!lsb!kb!twj!kf!ub-! sf!qps!ub!ab 28/41!!!B Bluv!fm!oj!sb{!hp!wps!.! hptu;!Bn!cb!tb!eps! CjI!v!VO.v!v!Af!of!wj! Fnj!ob!Lf!•p.Jtb!lp!wj~ 29/11!!!MMkf!up!qjt!311: 2:/11!!!GGsfk!afs- tf!sj!kb 2:/41 Eof!wojl

FTV

PINK

19/11!!!UUv!sj!{bn!qmvt-!)s* 1:/11!!!WWj!kft!uj Qsp!hsbn!{b!ekf!dv 22/11!!!D Dsv!tpf-! jhsb!ob!tf!sj!kb 23/11!!!WWj!kft!uj 23/16!!!N Np!{b!jl!sf!mj!hj!kb-! wkfs!tlj!qsp!hsbn 23/41!!!D Dvut- tf!sj!kb 23/66!!!V VLX!ep!hb!}bkep!lv!nfo!ubs!oj! nb!hb!{jo-!s/ 24/41!!!WWsj!kf!nf!kf!{b!cf!cf-! ep!lvn/!sf!bmjuz!tf!sj!kbm 25/21!!!WWf!•fs!tb!Fnj!spn-! ubml!tipx 26/26!!![[wkf{!eb!oj!tuv!ejp-! nv!{j!•lj!qsp!hsbn 27/11!!! GJMN Nbslp!Qpmp-! 3/!ejp--!)SQ* 28/51!!!KKva!okb!•lb!ej!obt!uj!kb-! jhsb!ob!tf!sj!kb 29/41 Cjp!hsb!gj!kf;!Ubk!lv!oj-! ep!lvn/!qsp!hsbn 2:/41 Eof!wojl

18/11!!!D Dsub!oj!gjmn )s* 18/21!!!T Tb!sb!kf!wp!po!mbko!)s* 18/31!!!N Nfke!jo!Cb!okb!mv!lb!)s* 18/41!!!T Tqps!uj!tj!np!)s* 19/11!!!O Ob!qv!|uf!oj!bo!}fp-! tf!sj!kb!)s* 1:/11 Cbm!lbo!ofu-! kv!ubs!okj!qsp!hsbn 21/41!!! GJMN Qp!ckf!eoj!•lb! tf!{p!ob! 23/11!!!JJo!gp!upq 23/21!!!T Tb!sb!kf!wp!po!mj!of 23/31!! Nb!ef!jo!Cb!okb!mv!lb 23/41!!! GJMN Wv!of!ob!lb!qb 25/11!!!JJo!gp!upq 25/21!!!H Hpme!Nkv!{jl 26/61!!!JJo!gp!upq 27/11!!!O Ob!qv!|uf!oj!bo!}fp-! tf!sj!kb 28/11!!!\ \pv!ubkn 29/41!!!JJo!gp!upq 29/61!!!C CCJ!tv!nfs!sf!qpsu 2:/11!!!T Tnpm!wjm-!tf!sj!kb Ckfl!tuwp- tf!sj!kb 2:/61!!!C

20.00

NOVA

Za{ti}eni svjedok, film Gsfo!lj!Lbs!cp!of!kf!j{!hsb!ejp lb!sj!kf!sv!ob!lsb!}j!bvub!{b!•j!lb!. |lv!nb!gj!kv/!Lb!eb!tf!kf!ebo qp!l v!| bk! vcpk!t uwb! j{kb!mp!w jGsfo!lj!j{!ws|j!penb{!ev!j!{b!ws|j v!sv!lb!nb!gf!ef!sbm!oji!bhf!ob!ub/

Sa satelita HBO

22.45

Anti~ke megastrukture: Keopsova piramida Wf!mj!l b!qj!s b!n j!e b!v!Hj!{ j!tub!s b!kf 5/611!hp!ej!ob/!Kf!ej!op!kf!dj!kf!mp!bo!uj!. •lp!twkfu!tlp!•v!ep/![b!sf!{b!okf!j!qsf!. opt!ewb!nj!mj!pob!lb!nf!oji!cmp!lp!wb qp!usf!coji!{b!j{!hsb!eokv!usf!cb!mp!kf vlmkv!•j!uj!dj!kf!mv!fhj!qbu!tlv!esabwv/

N. Geographic Pas i dijamanti, film

20.00

[mp!hmb!tbo!lsb!emkj!wbd!ej!kb!. nb!o b!u b!j!okf!h p!w p!ewp!kf hmv!qb!wji!tb!sb!eoj!lb!{b!vt!ub!. wf!tf!v{!bvup!qvu!hekf!ji ewb!ob!ft!up!hp!ej|!okj!Pwfo wj!ej!lb!lp!{mpt!ubw!mkb!kv!twph qtb/

MRE@A PLUS 21/11 Ub!•lj!db!j!tnj!kf!|oj!{f!lp-!dsub!oj!gjmn26/11! GCJ! gj!mft-! epl/! qsp!h sbn-! 2 7/11 GJMN! ! Lmvc! ubk!oji! bhf!ob!ub-! 28/41 GJMN Nb!mb-!332/11!Penp!sj!tf-!{b!tmv!ajp!tj-!tf!sj!. kb-! 3 4/11! GJMN Mkf!q p!u j!d b-! 1 1/11 Tqpsu dfo!ubs-!111/16 Usb!wb-!tf!sj!kb

BN 17/41 Nv!{j!•lj! j{mph-! 1:/16 GJMN! 21/61 Gpk!mpw!sbu-!tf!sj!kb!)s*-!223/56 Ob!up!•lp!wj!nb24/26 Twj!kfu! ob! emb!o v-! 2 5/11 Bvup!| pq25/51 Cj!mkb!o b! {b! wbt-! 2 7/11 Op!w pt!u j27/36 Qsb!w b! tuwbs! )s*-! ! 2 8/41! Twj!kfu! ob emb!o v-! 2 9/26 Qj!t nb! j{! Ifs!d fh! Op!w ph2:/41 Np!oj!ups-!331/16!Wj!ub!gpo-!{wvl!lp!kj!mj!. kf!•j-! 31/46 Twj!kfu! ob! emb!ov-! 32/16 Cv!mf!. wbs-! 3 3/11 Nv!{ j!• lj! j{mph-! 3 4/11 GJMN 11/46 GJMN 13/51 GJMN 15/56 Cv!mf!wbs

20.00

16.30

16.00

Bande Njujorka, film

Do kraja svijeta Kuba, reporta`a

V!p{mp!hmb!|f!opn!ej!kf!mv!of!. lb!eb|!okfh!Okv!kps!lb!db!sv!kv vmj!•of!cbo!ef/!Vmj!df!tv!qp!. qsj!|ub!lswb!wji!tv!lp!cb!ep!tf!. mkf!oj!lb! j! tub!sp!tkf!ej!mb!db/ Obk!np!~oj!kb!kf!cbo!eb!js!tlji ep!tf!mkf!oj!lb!•j!kj!kf!wp!}b!Qsjtu Wb!mpo/

Marko Polo, mini-serija

V!op!wpk!fnj!tj!kj!tf!sj!kb!mb #Ep!lsb!kb!twj!kf!ub#!wp!ej!np wbt!ob!Lv!cv/!Qp!hmf!ebk!uf {ob!nf!oj!upt!uj!j!tb!{obk!uf!lb!. lp!aj!wf!mkv!ej!ob!kf!eopk!pe obk!qp!af!mkoj!kji!uv!sjt!uj!•lji eft!uj!ob!dj!kb!ob!twj!kf!uv/

Ep!c jw!|j! {b!eb!ubl! eb pewf!ef!ewb!twf!|uf!oj!lb!ob nj!tj!kv!qsfp!csb!~b!okb!ewp!sb Lv!cmbk.lb!ob-!Nbs!lp!Qp!mp cj!wb!pt!ubw!mkfo!v!qmb!oj!ob!nb lb!eb!tf!twf!~f!oj!dj-!qp!tv!. nokbw!|j!v!qpt!up!kb!okf!Lj!ofwsb!uf!ob!usbh/

31/11!!! GJMN Cboef! Okvkpslb 33/56!!!C CIU!Wjkftuj 34/11!!!GGJMN!!Qblmfoj!vcpkjdb 12/41!!!Q Qsfhmfe!qsphsbnb! {b!ofekfmkv

31/16 Jo!ufs!wkv;!Lpt!if!fo 31/31!!!S Sv!lp!nfu!.!UW!uvs!ojs! |bn!qj!pob!#Cbokbmvlb lvq!311:#- qsfopt Pekf!mkf!okf!{b!jt!usb!hv31/61!!!P tf!sj!kb 34/61!!!WWj!kft!uj 34/66!!!S Sv!lp!nfu!.!UW!uvs!ojs! |bn!qj!pob!#Cbokbmvlb lvq!311:#- isp!oj!lb 11/21!!!_ _b!sp!mj!kb- tf!sj!kb Nkft!up!{mp!•j!ob-! 12/11!!!!N Nb!kb!nj-!tf!sj!kb 12/56!!!UUpq!GN!31 13/46!!!T Twf!uj!psbi- tf!sj!kb 14/11!!!MMkf!up!qjt 14/66!!!E Eof!wojl

Bez milosti, film

31/21! DTJ!Nj!bnj-! jhsb!ob!tf!sj!kb 32/11!!! GJMN Ub!ltj!4!)SQ* 33/51!!!WWj!kft!uj 33/61!!!L Lpo!dfsu;!Ibo!lb! Qbm!evn 34/66!!! GJMN _v!eoj! tb!wf{!)SQ* 12/51!!!L Lpo!dfsu;!Qb!usj!djp! Cv!fo!op!)s* 13/51 Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! {b!of!ekf!mkv

wbs-!tf!sj!kb!)s*-!114/11 Wft!uj-!114/14 Fl!tlmv!{j!. 11/11 Fspu!tlj!qsp!hsbn wop;! Tuj!mjt!u b! obe! lsf!b up!s pn-! {bc/! qsp!. hsbn! )s*-! 15/14 UW! mj!db;! Sb!ep!wbo! Ijs!|m17/16 Kv!ubs!okj qsp!hsbn-! 19/11 Kv!ubs!okj TV HAJAT lbp! tbw! ops!nb!mbo! twfu-! )s*-! 15/5: Lwb!. eof!wojl-! 19/26 Kv!ubs!okj! qsp!hsbn-! 1:/16 19/11 Vmj!d b! Tf!{ bn-! ekf!• k!j! qsp!h sbnesb!uv!sb! lsv!hb-! epl/! qsp!hsbn! )s*-! 16/26 Aj!lj!ob! |b!sf!oj!db-! 22/16 Ej!{oj! ob! SUT-! gjm!. 21/11 Bob!cf!mj!ob! af!mkb-! dsub!oj! gjmn--! 22/11 Tmb!hb!mj!db-!lwj{-!116/59!Wfs!tlj!lb!mfo!ebs ntlj! qsp!h sbn-! 2 3/41 Npk! vkbl-! tf!s j!kbBvup!lmvc-! 22/41 Cjt!usp! CjI-! 23/11 GJMN Nb!eb!hbt!lbs!224/46!Dsop.cj!kf!mj!twj!kfu-!qp!mj!. 24/11 Eof!w ojl-! 2 4/25 Gps!| qbo-! 2 4/26 Tqpsu! qmvt-! 24/41 Mve-! {cv!okfo-! ops!nb!. VIKOM uj!•lj! nb!hb!{jo! 25/26 Ep!lv!nfo!ubs!oj! qsp!. mbo-! Tub!sb! tmj!lb-! tf!sj!kb-! 25/16! Fl!tlmv!{j!. 17/11 Ob!s p!e ob! nv!{ j!l b! v{! TNT! •bu- hsbn-! 2 5/56! G2-! lwb!mj!g j!l b!d j!k f! {b! WO wop;! Tuj!mjt!u b! obe! lsf!b up!s pn-! {bc/ 19/11 Hmbt!Bnf!sj!lf-!11:/11 Qj!tnp.hmb!wb- Fwsp!qf!227/11 GJMN Eap!j!Nblt!22:/11 Wj!. qsp!h sbn-! 2 6/11 Wft!u j-! 2 6/21! UW! mj!d b/// qv!up!qjt-! 1:/66 Dsub!oj! gjmn-! 21/11 Ob!sp!. kft!u j! v! 8-! 2 9/56 Sb!n b!{ bo!t lj! qsp!h sbnLbp! tbw! ops!nb!mbo! twfu-! {bc/! qsp!hsbn- eob! nv!{ j!l b-! 2 2/11 [mb!u oj! nj!o vu-! lwj{- 31/11 Kf!t fo! tuj!a f! evokp! np!kb-! tf!s j!kb27/14 Esv!h b!s j!d b! nj!o jt!u bs!l b-! tf!s j!kb! )s*- 23/11 Sb!ejp ob UW-! 24/16 Twf!{ob!mj!db- 32/11 Penp!s j! tf-! {b!t mv!a jp! tj-! tf!s j!kb27/56 GJMN Pe!ef!wfu!ep!qfu-!229/41 Lwb!. lwj{-! 2 5/11 Uf!mf!| pq-! 2 6/11 Twf!{ ob!mj!d b- 33/11 GJMN Eap!o j! Nof!n p!o jl-! 3 4/46 esb!uv!sb! lsv!hb-! epl/! qsp!hsbn-!22:/11 Tmb!. lwj{-!226/66 Dsub!oj!gjmn-!227/11 Nkft!ub-!lsb!. Tqpsu! dfo!ubs-! 34/56 Usb!wb-! tf!sj!kb-! 11/31 hb!mj!d b-! lwj{-! 2 :/41 Eof!w ojl! 3-! 3 1/21 kf!wj-! {b!oj!nmkj!wpt!uj-! sf!qps!ub!ab-! 27/41 Lwj{ GJMN Esv!hb!qsj!sp!eb Esv!h b!s j!d b! nj!o jt!u bs!l b-! tf!s j!kb-! 3 2/11 UW {ob!o kb-! lwj{-! 2 9/11 Njt!u f!s jk! qpt!u b!o kbcjo!hp-! {bc/! qsp!hsbn-! 33/11 GJMN [p!ej!. epl/! qsp!h sbn-! 2 :/41 Eof!w ojl SUT 3TV SARAJEVO kbl-! 3 4/56 Wft!u j-! 3 4/61 GJMN Usv!n bo- 32/11 Eb-! np!aeb! of-! qp!mj!uj!•lj! nb!hb!{jo18/11 Twj! wp!mf! Sfk!npo!eb-! tf!sj!kb-! 18/41 13/16 Esv!hb!sj!db! nj!ojt!ubs!lb;! Bo!}fp! •v!. 33/11 Tqb!tjm!eb-! sf!qps!ub!ab-! 34/41 Lwj{-

RTS

21.00

Fej!Ajmfu!j!okf!hpw!qbs!uofs Eap!Lp!mjot!j{of!ob!eb!tb!. {ob!kv!{b!ubk!oj!qmbo!kf!eoph qb!sb!eb!vobk!nj!qmb!~f!oph vcj!dv!j!vlmp!oj!wf!mj!lph!lsj!nj!. obm!db!j{!Mv!j{j!kb!of/!Fej!kfub!lp!}f-!•vp!eb!kf!ub!afob of!wkf!sp!wb!uof!mkf!qp!uf/ 31/56!!!MMj!dj!uj!sbk.qsp!gj!uj!sbk 32/11 GJMN Cf{!nj!mpt!uj 34/11!!! GJMN Sb!{v{!eb!ob! tj!mb 12/11!!!T Tb!sb!kf!wp!po!mbko )s* 12/21!!!N Nfke!jo!Cb!okbmv!lb )s* Hsboe!|pv )s* 12/31!!!H 14/31!!! GJMN Cf{!nj!mpt!uj 16/31 Qjol!eav!cplt

Boez! Sjd!iufs-! tf!sj!kb-! 19/11 Wj!kft!uj- 19/16 Qsp!hsbn! {b! ekf!dv-! 21/11 Ejw!mkj! v! tsdvtf!sj!kb-! 22/11 Nv!{j!•lj! qsp!hsbn-! 22/41 Wj!. kft!uj!{b!nmb!ef-!223/11 Wj!kft!uj-!223/21 Bvup!. |pq!nb!hb!{jo-! 23/46! Ubk!ob-! tf!sj!kb-! 24/16 Usj!cv!obm-! 24/46 CI! wf!{b-! jog/! qsp!hsbn25/11 GJMN -! 26/56 Nf!usp!opn-! 27/21! Aj!. wpu! j! {esbw!mkf-! 28/11 Wj!kft!uj-! 28/16 Cj!{ojt nb!hb!{jo-! 28/66 CI! wf!{b-! jog/! qsp!hsbn29/41 Eof!wojl-!22:/16 Qsp!hsbn!{b!ekf!dv31/11 Dsof! lokj!h f-! tf!s j!kb-! 3 1/41 Kb!w oj bhfou! 144-! {b!cb!woj! qsp!hsbn-! 32/11 Wj!. kft!u j-! 3 2/21 Hmp!c vt-! qp!mj!u j!• lj! nb!h b!{ jo32/51 GJMN -!334/21 GJMN -!112/46 Qsf!hmfe qsp!hsb!nb {b of!ekf!mkv

RTV USK BIHA]

1:/41 Wj!kft!uj-!11:/46! GJMN -!222/11!Qsj!•f!t kv!aoji! np!sb-! 23/11 Wj!kft!uj-! 23/16 GJMN 24/41 Ep!lv!nfo!ubs!oj! qsp!hsbn-! 25/11 Wj!.

TV mre`a

ATV 17/43!!!D Dsub!oj!gjm!np!wj )s* 19/11!!!KKv!ubs!okj!qsp!hsbn 1:/66!!!WWj!kft!uj 21/11!!!B Bt!uf!sjlt!j!Wj!ljo!{j-! dsub!oj!gjmn 22/41 Tqps!uj~-! ekf!•kj!qsp!hsbn 22/66 Wj!kft!uj 23/11!!! GJMN Bt!uf!sjlt!j! wf!mj!lb!cju!lb 24/11!!!WWJQ-!tfsjkb Lwj{!j!hsbe 25/11!!!L 26/11!!!GGCJ!gj!mft-! epl/!qsp!hsbn 27/11!!! GJMN [nb!kf!wb! qp!usb!hb 29/11!!!\ \ub!kf!nv!|lb!sbd!cf{! cslp!wb-!tf!sj!kb 2:/11!!!WWj!kft!uj!eb!ob 2:/14 Wj!kft!uj! 2:/46!!!T Tqpsu 2:/56!!!B BUW!nv!tjd

OBN 19/11!!![[wj!kf{!ef!qmf!|v-! |pv!)s* 21/11 GJMN If!njk!tlj! ps!hb!{bn!)s* PCO!Tubs!Np!efm!cz! 23/11!!!P Ef!kb!ob!Sp!tv!mkb|-! |pv!)s* 25/66!!!N Nj!np!ipe-!upl!|pv 26/66!!! GJMN Wkfs!ob!af!ob 29/11!!!JJt!usb!aj!wb!okb-! epl/!fnj!tj!kb 29/31!!!P Pesfe!{b!•jt!up!~v-! {b!cb!woj!qsp!hsbn 29/66!!!P PCO!jo!gp 2:/26!!!I Ifk!nkv!{jl-! nv{/!fnj!tj!kb

13.00

18.20

VIP, serija

NOVA 18/26!!!B Bupn- dsub!ob!tf!sj!kb 18/56!!!WWjo!lt- dsub!ob!tf!sj!kb 19/21!!!Q Qp!dpzp- dsub!ob!tf!sj!kb 19/41!!!F F{p!UW-!ub!spu!|pv 1:/41!!!O Op!wb!mp!wb-!UW!jhsb Sfe!Cvmm!Y.!gbk!ufst 21/56!!!S 22/46!!!L Lsbmk!Lwjo!tb-!tf!sj!kb 23/16!!!_ _b!sp!coj!df-!tf!sj!kb 24/11!!!V V!tf!enpn!of!cv-! tf!sj!kb 24/61!!! GJMN Of!lb!esv!hb! mkv!cbw 26/51!!!O Of!{b!cp!sb!wj!tuj!ip!wf-! hmb!{cf!oj!lwj{ 27/36!!!O Obe!mj!qpn!46-! iv!np!sjt!uj!•op. hmb!{cf!oj!tipx 28/31!!!WWj!kft!uj 28/41!!!L Lpe!Bof-! lv!mj!obs!tlj!tipx 29/21!!!N Ns/!Cf!bo-!tf!sj!kb 29/51!!!MMve-!{cv!okfo-! ops!nb!mbo-!tf!sj!kb 2:/26!!!E Eof!wojl!Op!wf!UW

13.50

Wbm!jnb!wf!pnb!•v!eov!uf!. psj!kv!p!Lf!kj!opn!oft!ubo!lv/ Jblp!kpk!kf!v!up!wf!pnb!uf!|lp jlp!hb!vcj!kf!ej!uj-!tj!hvs!ob!kf!eb tv!Lfk!puf!mj!wbo!{f!nb!mkdj!vp•j Sv!cj!lpo!tb!nj!ub/!Pemv!•v!kf!up jt!usbajuj!j!twj!nb!ep!lb!{b!uj!eb kf!qsfep!tkf!~bk!oj!kf!qsf!wb!sjp/

Odred za ~isto}u, zabavni program

Neka druga ljubav, film

Ljn!j!Fhj!qp!op!wp!lsf!~v!v ptwb!kb!okf/!Ob!lpo!|up!pwb ewb!ups!ob!eb!qsp!}v!lsp{ ep!np!wf!lsp{!lp!kf!tf!of npaf!oj!ip!eb!uj!j!tb!nj!~f!uf tf!cb!dj!uj!ob!qp!tbp!tmv!|b!kv!. ~j!okj!ip!wf!tb!wkf!uf/

Obk!cp!mkj!qsj!kb!uf!mkj-!ip!np!tf!. ltv!bmbd!Sp!cfsu!j!if!uf!sp!Fcjvqb!eov!v!mkv!cb!woj!{b!hsmkbk/ Tj!uv!bdj!kv!twb!lb!lp!lpn!qmj!dj!sb Sp!cfs!up!wb!ip!np!tf!ltv!bm!. optu-!bmj!ob!lpo!of!lp!mj!lp!ukf!. eb!ob!j!Fcj!ob!usv!eop!~b/

31/11!!!P Psbm!op!ep!cb;! Sb!ef!\fs!cf!eaj!kb 32/11!!!P Penp!sj!tf-! {b!tmv!ajp!tj-!tf!sj!kb \qbo!tlb!mj!hb 33/11!!!\ 11/11!!!T Tqpsu!dfo!ubs 34/66!!!UUsb!wb- tf!sj!kb 11/46!!!H Hsbe!tlb!wsf!wb- tf!sj!kb 12/46!!!Q Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb

31/11!!! GJMN Tbo!{b! aj!wp!upn!K/!N/!Cbs!oj!kb 33/11 CNI-!sj!bmj!uj!|pv!)s* 11/11!!! GJMN Tbo!{b! aj!wp!upn!K/N/! Cbs!oj!kb )s* 13/11!!! GJMN If!njk!tlj! ps!hb!{bn)s* 14/51!!!C CNI-!sj!bmj!uj!|pv!)s*

kft!uj-! 25/26 Mf!hfo!eb! p! Wj!mj!kbn! Ufm!mv26/21 Tsf!e j!o pn-! epl/! qsp!h sbn! )s*27/51 Bvup!|pq-!fnj!tj!kb!p!bvup!np!cj!mj!. {nv-! 28/21 Wsb!ub! ubk!of-! tf!sj!kb-! 28/61 CI/!wf!{b-!qp!mju/!nb!hb!{jo-!229/31 Tj!op!wj Sj!n b-! dsub!oj! gjmn-! 2:/11 Eof!w ojl! UW VTL-! 2:/41 Ep!lvn/! qsp!hsbn-! 31/16 Lp!lufm!nkv!{jl-!332/41!Wj!kft!uj-!332/46 Cp!. ob!w fo!u v!s b-! 3 3/11 TNT-! qp{!e sb!w j! j •ft!uju!lf-!334/51 GJMN -!!.....!!!!Qsf!hmfe qsp!hsb!nb!{b!of!ekf!mkv

TV TK TUZLA 18/16 Dsub!o j! gjmn-! 1 8/31 Cs{j! lv!i bs{bc/!qsp!hsbn-!118/61 Wj!ub!gpo-!{wvl!lp!kj mj!kf!•j-! 19/11 [b!csb!okf!ob! mkv!cbw-! tf!sj!kb1:/11 Ef!ojt! ob!qbtu-! ekf!•kj! qsp!hsbn1:/36 Up!n bt! j! qsj!kb!u f!mkj-! 1 :/41 Hmbt Bnf!sj!lf!)s*-!221/11 Wj!kft!uj-!221/16 Ij!up!wj Njt!ufs!Eajs!mb-!221/26 Gsfk!{fs-!221/56 Ekf!.

31/11!!! GJMN [b!|uj!~f!oj! twkf!epl 32/46!!! GJMN Uwsulb 11/21!!! GJMN Qv!ojt!ifs 13/21!!! GJMN Tjm!wfs 14/61!!! GJMN Dbs!tuwp! {mp!•j!ob 16/36!!!_ _b!sp!coj!df-!tf!sj!kb

29. 8. 2009. tvcpub

HRT 1

HRT 2

18/46!!!WWj!kft!uj 18/61 GJMN Lb!vcp!kj 21/11!!!WWj!kft!uj! 21/21!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 21/31!!!L Lv!~oj!mkv!cjn!dj 21/66!!!O Ops!nb!mbo!aj!wpu-! fnj!tj!kb!p!ptqp!cb!nb! tb!jo!wb!mj!ej!uf!upn 22/66!!!C Cvs!{p!wop!j{!wkf|!~f 23/11!!!E Eof!wojl 23/21!!!T Tqpsu 23/26!!!UUW!lb!mfo!ebs 23/41!!!P Pqsf!{op!tb! bo!}f!mpn-!tf!sj!kb 24/31 Qsj!{nb-! nvm!uj!ob!dj!pobm!oj! nb!hb!{jo 25/16!!!E Ev!ip!woj!j{b!{p!wj 25/51!!!S Sf!qps!uf!sj;!Tv!qfs! {b!sb!{b 26/51!!![[obo!tuwf!of!wj!kft!uj 26/61!!!F Fvsp!nb!hb!{jo;!Mb! Tf!sf!oj!tj!nb. wf!of!dj!kbo!tlf!qsj!•f 27/41!!!WWj!kft!uj 27/51!!!I Iswbu!tlb!lvm!uvs!ob! cb!|uj!ob;! Pnj|.hsbe!hv!tb!sb 27/66!!! GJMN Boj!ob! bnf!sj!•lb!besf!tb 29/26!!!MMj!kf!qpn!ob!|pn;!Tfok 2:/26!!!MMP!UP!804: 2:/41!!!E Eof!wojl 2:/68!!!T Tqpsu

23.10

RTL

18/11!!!UUW!wp!ej•!,! qb!op!sb!nf!uv!sjt!uj!•lji! tsf!ej!ob!Iswbu!tlf 18/16!!!O Ob!kb!wb!qsp!hsb!nb 18/21!!!E Ej!{oj!kf!wj!dsuj!~j;! Mf!hfo!eb!p!Ubs!{b!ov! 18/41!!!E Ej!{oj!kf!wj!dsuj!~j;!212! ebm!nb!uj!obd 18/66!!!O Ob!lsb!kv!vmj!df 19/31!!!MMfp-!tf!sj!kb!{b!ekf!dv 19/56!!!Q Qp!lv!tj!lp!kj!tv! qsp!nj!kf!oj!mj!twj!kfu!)707* 1:/16!!!T Tqps!utlf!jhsf!nmb!eji! 1:/!)!:023* 1:/31!!!L Lp!hb!csj!hb 1:/56!!!F Fl!tusf!nof!aj!wp!uj!okf-! ep!lv!nfo!ubs!ob!tf!sj!kb 21/26!!!C Csj!mkbo!ujo 22/11!!!WWjq!Nv!tjd!Dmvc!MQ 24/11!!!H Hj!nob!{j!kb-! tf!sj!kb!{b!nmb!ef 24/66!!!T Tqb.Gsbo!dps!dibn!qt; Lwb!mj!gj!lb!djk!tlb!vuslb! G2!{b!Wf!mj!lv!ob!gsb!ev! Fvs!pqf-!qsf!opt 26/26!!!L LT!bvup!nb!hb!{jo 26/56!!!55!{j!eb 27/31!!!Q Qvu!plp!twj!kf!ub! lsp{!91!wsup!wb;! Lj!ob!j!Kb!qbo-! ep!lv!nfo!ubs!ob! tf!sj!kb!)71(* 28/31!!! GJMN Pt!ubs!kf!mj! mb!wp!wj 2:/16!!!V V!wsuv!qpe! {wj!kf{!eb!nb 2:/46!!!H Hb!sb!ab Wf!•f!sbt

17.20

Ostarjeli lavovi, film

Lj!oft!lj!ubk!oj!bhfou!Mjv!Kj!. bo!ob!|bp!tf!v!Qb!sj!{v!ob!wb!. aopn!{b!ebu!lv/!Tuj!db!kfn plpm!opt!uj-!{b!|uj!ujw!|j!qsj!wmb!•ov qspt!uj!uvu!lv!pe!ob!tjm!op!hb twp!eoj!lb!vqmf!ufo!kf!v!{cj!wb!. okb!lp!kb!~f!hb!pewft!uj!ep qswp!sb!{sf!eop!h!pu!lsj!~b/

Tfo!{j!cjm!oj!Wbm!ufs!cjt!ubs!kf •fusobftuphp!ej|!okj!ekf!•blof!{b!ep!wp!mkbo!|up!~f!hb!of!. pe!hp!wps!ob!nbk!lb!Nbf!up!. lpn! mkf!u oji! qsb!{ oj!l b qp!wkf!sj!uj!ob!•v!wb!okf!twp!kjn fl!t dfo!u sj!• ojn! vkb!d j!n b Hbs!uv!j!Iv!cv!v!Uf!ltb!tv/

31/21!!!UUW!Cjo!hp!Tipx 32/11!!!S Sv!oj!kf!wb!wf!•fs-! qsj!kf!opt 33/41!!!C Cvs!{p!wop!j{!wkf|!~f 33/46 Eof!wojl 33/68!!!T Tqpsu 34/11!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 34/21!!! GJMN [nb!kfw! qp!mkv!cbd 11/61!!!GGjm!ntlj!nb!sb!upo;! Oft!ub!kb!okf 13/41!!!GGjm!ntlj!nb!sb!upo;!311 dj!hb!sf!ub 15/21!!!T Tlj!db!{b!qps!usfu 15/31!!!S Sf!qps!uf!sj;! Tv!qfs!{b!sb!{b 16/31 Pqsf!{op!tb! bo!}f!mpn-!tf!sj!kb

31/21 GJMN Bob!mj!{j!sbk!pwp 32/66 Cj!ubo!hf!j!qsjo!df!{f!3-! iv!np!sjt!uj!•lb! tf!sj!kb)23* 33/46 Tqps!utlf!wj!kft!uj 33/56 Op!wf!bw!ouv!sf! tub!sf!Lsjt!uj!of!3-! iv!np!sjt!uj!•lb!tf!sj!kb 11/21 Op~!v!lb!{b!mj!|uv. tojn!lb!qsfe!tub!wf! jmj!pqf!sb; Nb!|lb!sb!uf!!!!!! jtqpe!lv!qmkb! 12/51 UW!sb!tqp!sfe

87,7 88,4 89,7

07.00 07.40 08.00 08.35 09.00 10.00 11.00 15.00 18.30 20.00 21.00 23.00

Jutarnji program Stanje na putevima Izbor iz dnevne {tampe Jutarnja `eljoteka Mali oglasi Horoskop Selebriti info NES kladionica Dnevnik Ve~ernji program Mali oglasi Tajm-aut, pregled sportskih de{avanja 00.00 Pregled dana

19/26!!!F Fl!tqmp!{jw-!nb!hb!{jo 1:/11!!!UUbk!ob!•p!lp!mb!eftf!sj!kb Vmj!db!Tf!{b!nf-! 1:/66!!!V dsub!ob!tf!sj!kb 21/61!!!C Cfo!21dsub!ob!tf!sj!kb Pup!•ob!flj!qb-! 22/41!!!P tf!sj!kb 22/66!!!KKf!tfo!tuj!af-! Ev!okp!np!kb-!tf!sj!kb 23/61!!! GJMN Nv!|lb!sbd!t! dswf!opn!dj!qf!mpn 25/31!!! GJMN Ptwf!ub! |np!lmkb!ob 26/66!!!Q Qsf!nj!kfs!mj!hb;! Upu!fo!ifn!.! Cjs!njo!hfn 29/11!!![[wj!kf{!ef!fl!tusb;!51! wsv!~ji!mkv!cb!woji!wf!{b! t!gjm!ntlph!tf!ub 29/41!!!WWj!kft!uj 2:/16!!!F Fl!tqmp!{jw-!nb!hb!{jo

12.50

Zmajev poljubac, film

•kj! tbu-! 2 2/56 Fo!d j!l mp!q f!e j!kb! {ob!o kb- sj!kb-! 11/41 GJMN -! 13/11! Qsf!hmfe! qsp!. epl/!qsp!hsbn-!223/11 Wj!kft!uj-!223/16 CI hsb!nb!{b!of!ekf!mkv wf!{b-!jog/!qsp!hsbn-!223/46 Ij!up!wj!Njt!ufs Eajs!mb-! 2 3/56 Hsb!e p!w j! twj!kf!u b-! epl/ qsp!hsbn-!224/36 Tmj!lb!qsj!mj!lb-!epl/!qsp!. hsbn-! 24/56 UW! fo!dj!lmp!qf!ej!kb! {ob!okb25/11 Wj!kft!uj-!225/16 Qsft.lmvc-!jog/!qsp!. hsbn-! 2 5/61 Ij!u p!w j! Njt!u fs! Eajs!mb26/11 Ekf!•kf!qp!qp!eof-!227/11 Eof!wojl 2-! 27/26 Twkf!umb! qp!{ps!oj!df-! {bc/! qsp!. hsbn-! 28/11 Cp!ob!wfo!uv!sb-! nb!hb!{jo28/41 Qkf!tnpn!p!Cp!toj-!lvm!uvs!oj!qsp!. hsbn-! 2 9/26 Npk! epn-! nb!h b!{ jo29/56 Dsub!o j! gjmn-! 2 :/11 Eof!w ojl 32:/41 Twj! wp!mf! Sfk!n po!e b-! tf!s j!k b31/16 UW! sf!qps!ub!ab-! 31/41 J{! cj!tb!hb Wf!ij!eb! Hv!oj!~b-! epl/! qsp!hsbn-! 32/11 GJMN-! 33/41! Mkf!uof! lpo!dfs!uof! wf!•f!sjUW!tub!oj!df!{b!esab!wb!kv! {bc/! qsp!hsbn-! .....! Tlsj!wf!ob! lb!nf!sbqsb!wp!j{!nkf!of!qsp!hsb!nb" 34/61!Ob!lsb!kv!eb!ob-!111/11 Hmbe-!tf!.

37

Mu{karac s crvenom cipelom, film

Wj!pmj!ojtub!Sj!•bse!Ibs!mbo!{cph qsj!kb!uf!mkf!wf!of!tmb!of!|b!mf!qp!twf ~f!tf!tmv!•bk!op!ob!~j!vtsfe!DJB vsp!uf/!Okf!hpw!qsj!kb!ufmk!Np!sjt!Sj!. •bs!ev!kf!tb!lsjp!twf!dj!qf!mf ptjn!ewj!kf-!j!up!of!tqb!sf!of-!pe lp!kji!kf!kf!eob!dswf!of!cp!kf/ 31/11!!! GJMN Ejw!mkj!{b!qbe 32/51!!! GJMN Mp!wbd!! 34/26!!! GJMN Pu!lv!db!kj! aj!wp!ub 11/61!!! GJMN Ptwf!ub! |np!lmkb!ob!

95,5 99,3 106,4

07.30 90+, sportski pregled 08.00 Deutche Welle 08.15 5 u 8 08.45 Album nedjelje 09.00 Castra stanje na putevima 09.30 Preko daleko 10.00 Hit dana 10.30 90+, sportski pregled 11.30 [ta ima? 12.00 Deutche Welle 12.30 Music Magazine 13.00 Info Breifing 13.30 Projektor 14.00 90+,

14.30 15.15 15.45 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30 19.00 20.00 21.00

sportski pregled Showbizz caffe Preko daleko Album nedjelje Deutche Welle [ta ima? Hit dana Music Magazine 90+, sportski pregled Showbizz caffe Info Breifing Bojan Dragi{i} Muzi~ki noviteti 25 na 97,6, strana top-lista

38

tvcpub!29. 8. 2009.

PREMIJER LIGA BiH U FUDBALU, 5. kolo

Sport Stojni}: Moramo igrati pametno Leonid ]ori} (Borac) FOTO NN

Atmo sfe ra u klu bu i me |u igra~ima je odli~na i o~ekujemo da pru`imo dobru partiju i u Gra da ~cu, re kao je Ve li mir Stojni}, trener Borca, pred me~ nje go vog klu ba s ne ugo dnom Zvijezdom u okviru petog kola Premijer lige BiH. Banjalu~ani su za sada neprikosno ve ni i s ma ksi mal nim u~in kom za uzi ma ju ~e lo ta be le. Sigurno je da se sve ekipe bore koja }e prva da mu uzme mjeru, a sada je na potezu ekipa Zvijezde koja danas u 17 ~asova izlazi na megdan Banjalu~anima. "Zvijezda je veoma neugodna ekipa koja na svom trerenu pru`a veoma dobre partije. Mi }emo u utakmicu u}i rastere}eno i sigurno je da }emo poku{ati da osvojimo tri boda", rekao je Stojni} i dodao da njegov tim igrom koju je prikazao do sada u prvenstvu ima ralog da se nada povoljnom rezultatu: "Ne}emo srljati kao {to nismo ni do sa da. Po ku {a }e mo pa me -

tnom igrom da se nametnemo na terenu i siguran sam da }e nam to donijeti rezultat." Kao i svakog svog protivnika i Zvijezdu je trener Borca dobro prou~io i spreman ulazi u me~: "Zvijezda je jaka ekipa koja no{e na po dr{kom svo jih na vi ja ~a mo`e da pobijedi svakoga. UpoZvijezda je neugodna ekipa na svom terenu, rekao Stojni}

znali smo se s njihovom igrom i znamo kako da im se suprotstavimo. Na nama je samo da ispunimo dogovor iz svla~ionice." Stojni} ne}e mo}i da ra~una samo na Darka Ljubojevi}a koji se jo{ nije oporavio od povrede koljena. U toku su ispitivanja i jo{ nije poznato koliko }e iskusni napada~ odsustovati s terena. V.G.

Radnik doma}in Kozari Danas su na programu i me~evi 3. kola Prve lige Republike Srpske, a od 17 ~asova sastaju se: VI[EGRAD: Drina HE - Sloga (T), NOVI GRAD/BOSANSKI NOVI: Sloboda - Sloga (D), BIJELJINA: Radnik - Kozara, TESLI]: Proleter - Ljubi}, GACKO: Mladost - Famos (17). Me~ Sutjeska - Drina (Z) igra se ve~eras od 19.30. Nedjelja: LAKTA[I: BSK - Romanija (17). G.K.

Vele` nastavlja seriju Vele` }e danas u Trebinju poku {a ti nas ta vi ti se ri ju do brih rezultata i nepobjedivosti u novom prvenstvu. Abdulah Ibrakovi} napravio je ne{to {to niti jedan njegov prethodnik na klupi u posljednjih petnaestak godina nije uspio, barem ne u Premijer ligi. Najbolje je ovo otvaranje Mostaraca, no ono }e tek dobiti na te`ini, jeste ako Vele` nastavi sa ovakvim igrama, ali i rezultatima i van svog stadiona.

"Svjesni smo da mnogi smatraju kako je na{ rezultat ve}inom plod igre na doma}em terenu, ali mi ~vrsto vjerujemo u svoje mogu}nosti. Leotar je dobra ekipa, koja igra ~vrsto na svom terenu, no mi putujemo s ciljem da do|emo do pozitivnog rezultata", rekao je Ibra ko vi}, ko ji na "Policama" ne mo`e ra~unati na Ame ra Osma na gi }a i D`e na na Zaimovi}a. S.I.

Vijesti Potpisao Samir Jogun~i} Samir Jogun~i} potpisao je jednogodi{nji ugovor s tuzlanskom Slobodom, te se na taj na~in nakon {est go di na vra tio u ma ti ~ni klub. "Slo bo da je klub u ko jem sam pro{ao sve selekci je i iz ko jeg sam izbo rio po ziv se le kto ra mla de re pre zen ta ci je [e nera Bajramovi}a. Nakon igra nja za Ve le`, Du bro vnik, Bratstvo, vratio sam se sa dosta motiva i jedva ~ekam ponovni debi", ka`e Samir Jogun~i}. Iz rukovodstva Slobode napominju da su bezuspje{no okon~ali pregovore sa El mi rom Ku du zo vi }em, tako da taj nogometa{ ne}e ostati na "Tu{nju". D.S.

Derbi u Isto~nom Sarajevu U Slaviji vjeruju u pobjedu kao {to su to uradili protiv @eljezni~ara i u posljednja tri susreta odigrana u Isto~nom Sarajevu

"Plavi" tri sezone bez pobjede FOTO NN

Pobjeda za povratak mira U Zrinjskom `ele tri boda protiv Rudara iz Prijedora kako bi vratili mir u klub. Iako su u dosada{nja ~etiri kola osvojili tek dva boda, u Zrinjskom je dobra igra na "Grba vi ci" (1:1) bi tno po pra vi la atmosferu. Stoga izabranici Dragana Jovi}a u dobroj atmosferi do~ekuju novajliju u pre mi jer li ga {kom ta kmi ~enju. "Na 'Grbavici' smo odigrali dobro i to me raduje. Na ra vno, o~e ki va li smo vi{e od prva ~etiri kola, ali iz uta kmi ce u uta kmi cu igra mo bo lje i za to sam optimisti~an. Protiv Rudara moramo biti maksimalno opre zni, jer su Pri je dor ~a ni na do sa da{ njim gostovanjima pokaza li da su ja ko do bra i ~vrsta ekipa", rekao je Jovi}. S.I.

Rudar u Biha}u Der bi 3. ko la Prve li ge Federacije BiH u fudbalu odi gra }e da nas u Bi ha }u Je din stvo i Ru dar iz Ka knja. Parovi i satnica: Subota: BUGOJNO: Iskra - Igman, BIHA]: Jedinstvo - Rudar, VISOKO: Bosna @ep~e, VITEZ: ECOS Vitez - Posu{je, GORA@DE: Gora`de - Ora{je, @IVINICE: Slaven - Kraji{nik. Ne dje lja: GA BE LA: GO[K - SA[K Napredak, MI ONI CA: Omla di nac Budu}nost. Sve utakmice igraju se u 17 sati. V.R.

PAROVI Tv!cp!ub MB!LUB!\J;!Mb!lub!|j!.!Pmjn!qjl! )28!tb!uj* HSB!EB!_BD;! [wj!kf{!eb!.!Cp!sbd!)28* USF!CJ!OKF;!Mf!pubs!.!Wf!mfa!)28* [F!OJ!DB;!_f!mjl!.!Np!esj!•b! Nb!ltj!nb!)28* Of!ekf!mkb NPT!UBS;! [sjok!tlj!.!Sv!ebs!)31!tb!uj* \J!SP!LJ!CSJ!KFH;! \j!sp!lj!Csj!kfh!.!Tmp!cp!eb!)31* JT!UP!_OP!TB!SB!KF!WP;! Tmb!wj!kb!.!Af!mkf!{oj!•bs!)28* Qp!of!ekf!mkbl! TB!SB!KF!WP;! Tb!sb!kf!wp!.!Usb!wojl!)31*

Mjere obezbje|enja Wf!mj!lp!jo!uf!sf!tp!wb!okf lp!kf!wmb!eb!{b!of!ekf!mkoj!nf• pesb!{j!~f!tf!ob!qp!tkf!uv/!Ep!. nb!~jo!kf!qsf!ev!{fp!twf!nkf!sf pcf{!ckf!}f!okb!eb!tf!j{!ckf!hof j!obk!nb!okj!jo!dj!efou!v!•f!nv!tv wf!mj!lj!ep!qsj!opt!eb!mj!DKC!Jt!up!. •op!Tb!sb!kf!wp!j!NVQ!Lbo!up!ob Tb!sb!kf!wp/![b!ob!wj!kb!•f!Af!mkf!. {oj!•b!sb!qsf!ewj!}f!ob!kf!kv!aob usj!cj!ob-!b!{b!ep!nb!~f!tkf!wfs!oj ejp!usj!cj!of-!ub!lp!eb!kf!twb!lj nf!}v!tp!coj!lpo!ublu!jt!lmkv!•fo/ Goran IVANKOVI], Vedran RADENOVI]

Kom{ijski derbi petog kola Premijer lige Bosne i Hercegovine u fudbalu odigra}e sutra u Isto~nom Sarajevu Slavija i @eljezni~ar. Doma}ini su remijem u srijedu u [irokom Brijegu popravili lo{ utisak iz Travnika, ali i napravili dobru uvertiru pred duel s "plavima". U Slaviji vjeruju u pobjedu kao {to su to uradili protiv tima sa "Grbavice" u posljednja tri susreta odigrana u Isto~nom Sarajevu. "Tri posljednja trijumfa protiv '@elje' jo{ vi{e ulijevaju samopouzdanje. Naravno, ne}e to i}i lako. Na{ stadion bi}e popri{te dva tima koji podjednako `ele bodove i brzi pomak prema vrhu tabele. Vjerujem da }e Ako pru`imo 90 odsto mogu}nosti, mo`emo se nadati ne~emu, ka`e Osim

cijeli plijen biti pridodan na konto Slavije. Rivala kao {to je '@eljo' moramo po{tovati, ali siguran sam u kvalitet na{e ekipe koja ve} tri sezone ispra}a kom{ije praznih d`epova. Spremni smo na borbu do posljednjeg sudijskog zvi`duka, uz agresivnu igru mo`emo do}i do uspjeha. O~ekujem da }e '@eljo' igrati opreznije, ali ako ih otvorimo na vrijeme, ne}e im biti lako", rekao je kapiten Bojan Regoje. Zdravstveni bilten Slavije je povoljan i kada su povrede u pitanju, stru~ni {tab nema problema. Nema ni ka`njenih igra~a pa }e trener Zoran Erbez biti na slatkim mukama. Sa druge strane, trener Sarajlija Amar

1. Borac 2. Vele` 3. Modri~a 4. @eljezni~ar 5. Leotar 6. Zvijezda 7. Slavija 8. Rudar 9. [iroki 10. Sloboda 11. Olimpik 12. Lakta{i 13. Travnik 14. Zrinjski 15. Sarajevo 16. ^elik

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 3 4 4 4 3 4

4 3 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0

0 1 2 1 0 0 2 1 1 1 1 1 1 3 2 1

0 0 0 1 2 2 1 2 2 2 1 2 2 1 1 3

8:2 14:3 8:4 4:3 3:4 4:6 2:3 4:3 3:4 5:7 4:6 6:9 6:9 4:6 2:5 2:5

12 10 8 7 6 6 5 4 4 4 4 4 4 3 2 1

Osim zbog `utih kartona sutra ne}e mo}i ra~unari na Alena Me{anovi}a i Dinu Muharemovi}a. Kaznu je odradio Milan ]ulum koji bi se danas trebao na}i me|u prvih jedanaest. "Te{ko je prognozirati uo~i gostovanja u Isto~nom Sarajevu. To je ekipa koja je u dosada{njem dijelu sezone odigrala vi{e utakmica na strani nego ku}i. Protiv onih nazovimo ih ja~ih rivala su ostvarili povoljne rezultate, dok su protiv ne{to slabijih pora`eni. Dakle, oni su nam poznanica, ali s obzirom da }e u nedjelju biti doma}ini ima}e ulogu favorita. Od svojih igra~a o~ekujem da odigraju na nivou svojih mogu}nosti. Ako pru`imo bar 90 posto na{ih mogu}nosoti, mo`emo se nadati ne~emu protiv Slavije. Ne mogu obe}ati pobjedu, jer mi nemamo toliko jaku ekipu", rekao je Osim. Utakmica Slavija - @eljezni~ar igra se u nedjelju uz direktan prenos na BHT 1.

Sport

29. 8. 2009. tvcpub

39

Revan{ utakmica plej-ofa za Evropsku fudbalsku ligu

Nakon 1:1 na doma}em travnjaku, Sarajlije su odigrale odli~nu utakmicu s favorizovanim Klu`om, ali je na kraju slavio doma}in rezultatom 2:1 i pro{ao dalje Dejan MAKSIMOVI]

Nemam {ta zamjeriti svojim igra~ima. Odigrali su sjajnu utakmicu s Klu`om, ali nismo imali sre}e. U ovom trenutku sam izuzetno ponosan na njih, ali sam i tu`an, ka`e Mehmed Janjo{, {ef stru~nog {taba fudbalera Sarajeva. U ~etvrtak nave~e, na stadionu "Dr Konstantin Radulesku" "bordo" tim je ostao bez plasmana u grupnu fazu Evropske lige. Nakon 1:1 na doma}em travnjaku, Sarajlije su odigrale odli~nu utakmicu s favorizovanim Klu`om, ali je na kraju slavio doma}in rezultatom 2:1 i pro{ao dalje. Nismo imali sre}e da se radujemo na kraju, ka`e trener Sarajlija

Sarajevo je u Klu`u dominiralo u prvih 45 minuta. Me|utim, prilike koje su imali Damir Had`i}, Ajdin Maksumi}, Edin Dudo... nisu realizovali, za {ta je uslijedila kazna u 40. minuti. Za 1:0 je pogodio Kone. Drugi dio rumunski predstavnik otvorio je veoma agresivno, sa `eljom da {to prije do|e do drugog gola. Ipak, opet se moglo radovati Sarajevo, ali je udarac Had`i}a iz 64. minuti pogodio je stativu. Opet je Klu` znao kazniti taj proma{aj i pet minuta kasnije preko Mure{ana stigao do velikih 2:0. Nadu Sarajlijama vratio je Alen Avdi} golom u 81. minuti, ali za ne{to vi{e na{ tim nije imao snage.

Fudbaleri i stru~ni {tab Sarajeva ju~er ujutru su su se vratili u glavni grad BiH, a Janjo{ je i dalje bio zadovoljan izdanjem svog tima u Klu`u. "Ovo {to su mo ji igra~i prikazali u svih {est evropskih utakmica, a posebno u ~etvrtak s Klu`om, zaista mi je napunilo srce. Ponosan sam, jer smo opravdali i prema{ili sva o~ekivanja. Odigrali smo fenomenalnu utakmicu u Rumuniji, ali nismo imali sre}e da se radujemo na kraju. Me|utim, mislim da smo osvjetlali obraz na{eg kluba, ali i na{eg fudbala. Ostaje i velika `al za propu{tenom prilikom, jer smo stvarno bili veoma blizu plasmanu u grupnu fazu Evropske lige. No, {ta se mo`e, propustili smo svoje prilike i Klu`, koji je kvalitetniji od nas, zaslu`eno ide dalje", pri~a Janjo{. Bez obzira na dvije odli~ne utakmice koje je njegov tim odigrao s Klu`om, Janjo{ i dalje `eli svoju fukciju dati na raspolaganje rukovodstvu kluba. To je najavio nakon remija s Vele`om prije petnaestak dana. "U utorak }u imati sastanak s vode}im ljudima kluba. @elim da ~ujem njihovo mi{ljenje {ta i kako dalje. Dajem im moju poziciju na raspolaganje i neka odlu~e ho}emo li nastaviti saradnju ili ne", zavr{io je Janjo{. Klu` Sarajevo

Tusj!kfm!dj;! 2;1! Lp!of! v! 51-! 3;1! Nv!sf!|bo! v! 7:-! 3;2! Bw!ej~! v 92/! nj!ov!uj/! Tub!ej!po! #Es! Lpo!tubo!ujo! Sb!ev!mft!lv#! v! Lmv!av/ Hmf!eb!mb!db! 22/111/! Tv!ej!kb;! Ev!bs!uf! Ov!op! Qf!sf!jsb! Hp!nf| )Qps!uv!hbm*!8/!Av!uj!lbs!up!oj;!Up!oj-!Ev!cbs!cj!kf!)Lmva*-!Nb!ltv!. nj~!)Tb!sb!kf!wp*/! LMVA;!Ov!op!Lmb!sp!8-!Up!oj!7/6-!Qb!ojo!8-!Nv!sf!|bo!8/6-!Ev!. cbs!cj!kf!8/6!)pe!:1/!nj!ov!uf!Cv|!.*-!Qf!sbmu!8!)pe!99/!nj!ov!uf Usb!psf!.*-!Lp!of!8-!Lv!mjp!7/6-!Lb!ev!7-!Eb!oj!7-!Bqb!sf!tj!ep!7 )pe!72/!nj!ov!uf!Nb!sb!.*/!Usf!ofs;!Boup!ojp!Lpo!tf!jtbp/! TB!SB!KF!WP; Bmb!jn! 7/6-! Cf!mp!|f!wj~! 7/6! )pe! 66/! nj!ov!uf \lp!sp!7*-!Nb!ltv!nj~!8-!Ups!mbl!8-!Sj!{wb!op!wj~!7-!Eab!lnj~ 8-!Jiuj!kb!sf!wj~!7/6!)pe!91/!nj!ov!uf!Qmjt!lb!.*-!Ev!ep!7/6-!Ib!. eaj~!7/6-!Nv!nj!op!wj~!7/6-!Kb!ip!wj~!7/6!)pe!81/!nj!ov!uf!Bw!. ej~!7/6*/!Usf!ofs;!Nf!infe!Kb!okp|/ Jhsb•!vub!lnj!df;!Hb!csj!kfm!Nv!sf!|bo!)Lmva*!8/6/

Nedovoljna pobjeda Zvezde Zvezda slavila sa nedovoljnih 2:1 u duelu s pra{kom Slavijom

Pavle Nikov (Crvena zvezda, lijevo) FOTO BETA

Fudbaleri beogradskog Partizana i zagreba~kog Dinama jedini su timovi s prostora biv{e SFR Jugoslavije koji }e igrati u grupnoj fazi Evropske lige. Nakon mr{avih 1:1 na svom terenu, Partizan je uspio u Slova~kjoj do}i do sigurne pobjede od 2:0, golovima Diare i Ili}a. Za razliku od njih, Dinamo je strepio na gostovanju kod Hartsa. Iako su iz Zagreba donijeli prednost od 4:0, "modri" nisu blistali u [kotskoj, ali se doma}in zaustavio na 2:0. Beogradska Crvena zvezda je nakon prvih 45 minuta imala 2:0 u duelu s pra{kom Slavijom, koja je u prvom ogledu slavila rezultatom 3:0. Me|utim, u nastavku ~e{ki tim posti`e gol za 1:2 i tako gasi sve nade "crveno-bijelih". Rezultati: Aktobe - Verder Bremen 0:2 (rezultat prve utakmice 3:6), Karabah - Tvente 0:0 (1:3), Amkar - Fulam 1:0 (1:3), Dinamo M. - CSKA S. 1:2 (1:2), Hapoel Tel Aviv - Teplice 1:1 (2:1), Sigma - Everton 1:1 (0:4), Herta -Brondbi 3:1 (1:2), Slovan -

2 1

Ajaks 1:2 (0:5), Zenit - Nacional 1:1 (3:4), Klu` - Sarajevo 2:1 (1:1), Lil Genk 4:2 (2:1), Herenven - PAOK 0:0 (1:1), Elfsborg - Lacio 1:0 (0:3), Tromso - Atletik B. 1:1 (2:3), Austrija - Metalurg D. 3:2 (2:2), Metalist H. [turm 0:1 (1:1), Bazel - Inter B. 5:1 (3:1), Liberec - Dinamo B. 0:3, 8:9 penali (3:0), @ilina - Partizan 0:2 (1:1), AEK - Vaslui 3:0 (1:2), Liteks BATE 0:4 (1:0), Sparta - Maribor 1:0 (2:0), Levadia - Galatasaraj 1:1 (0:4), Klub Bri` - Leh Poznanj 1:0, 4:3 penalima (0:1), Fenerbah~e - Sion 2:2 (2:0), Hamburg - Gingam 3:1 (5:1), Odenze - \enova 1:1 (1:3), Crvena zvezda - Slavija Prag 2:1 (0:3), Viljareal - Breda 6:1 (3:1), Harts - Dinamo Z. 2:0 (0:4), Roma - Ko{ice 7:1 (3:3), PSV - Bnei Jehuda 1:0 (1:0), St. Patrik - Steaua 1:2 (0:3), Vorskla Benfika 2:1 (0:4), Aston Vila - Rapid Be~ 2:1 (0:1), Tuluz - Trabzonspor 0:1 (3:1), Valensija - Stabek 2:1 (3:0), [ahtjor - Sivaspor 2:0 (3:0). Tamnim slovima su ozna~eni timovi koji su pro{li dalje.

Vijesti Mravac u Vesterlou Adnan Mravac, fudbalski reprezentativac BiH, karijeru }e nastaviti u belgijskom Vesterlou. On je u ovaj tim stigao kao slobodan igra~ iz austrijskog Materzburga, s kojim mu je ugovor istekao ovog ljeta. U Vesterlou bi trebalo da provede naredne tri sezone. Mravac je u dosada{njoj karijeri igrao za Jedinstvo iz Biha}a, ^akovec, Lilestrom i Materzburg.

Bez rasprodaje u Zenici Dva poraza kod ku}e od @eljezni~ara i Borca u isto toliko utakmica na "Bilinom polju", razlog su {to su u ^eliku popaljena sva zvona za uzbunu. Omer Kopi}, novi trener Zeni~ana, u debiju na klupi `eli stati na put rasprodaji bodova. U Zenicu dolazi Modri~a Maksima, koja je"crveno-crnima" tradicionalno neugodan rival. "Rasprodaji bodova i ugleda mora do}i kraj. Svaki drugi rezultat osim pobjede predstavljao bi katastrofu. Fudbaleri su toga svjesni i vjerujem da }e od prvog minuta ostaviti srce na terenu", ka`e Kopi}. Otkako je naslijedio Ivu I{tuka, Kopi} je odr`ao pet treninga, tokom kojih je poku{ao otkloniti probleme u organizaciji igre. "Radili smo dobro, ali premalo je vremena da bih se upoznao sa stvarnim mogu}nostima ovog tima. Mislim da ne}e biti ve}ih promjena u sastavu i da }e igrati tim koji je nastupao i u prethodnim susretima", otkriva trener ^elika. A.M.

FOTO NN

Janjo{: Ponosan sam i tu`an Jedan gol nedovoljan za prolaz: Alen Avdi} (lijevo)

40

Sport

tvcpub!29. 8. 2009.

Vijesti Anti} saop{tio spisak Radomir Anti}, selektor fudbalske reprezentacije Srbije, saop{tio je u petak imena igra~a na koje ra~una za kvalifikaci oni me~ pro tiv Fran cus ke koji se igra u sklopu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 9. septembra od 21 ~as na stadionu Crvene zvezde. Na spisku se nalaze imena 23 fudbalera, a to su, golmani: Vladimir Stojkovi}, Vladimir Di{ ljen ko vi}, @e ljko Brki}, odbrana: Branislav Ivanovi}, Antonio Rukavina, Nemanja Vi di}, Ne ven Su bo ti}, Ale ksandar Lukovi}, Ivica Draguti no vi}, Ivan Obra do vi}, Ale ksan dar Ko la rov, ve zni red: Dejan Stankovi}, Gojko Ka~ar, Nenad Milija{, Zdravko Kuzmanovi}, Milo{ Krasi}, Radosav Petrovi}, Zoran To{i}, Milo{ Ninkovi}, Milan Jovanovi}, napad: Nikola @igi}, Danko Lazovi}, Marko Milinkovi}.

Trebinjci optimisti Fudbaleri Leotara u hercegova~kom derbiju do~ekuju Vele`. Ova dva kluba ve`e dugo prijateljstvo jo{ od vremena stare Jugoslavije. Mostarci su odli~no startovali i za sada su bez poraza, pa Trebinjci imaju respekt za njihove rezultate. Me|utim, svi su slo`ni da }e bodovi ostati u Trebinju. "Utakmica protiv Vele`a je veoma bitna za nas. Pobjedom bismo u{li u mirnije vode pred pauzu u prvenstvu. Nadam se da }emo ranije posti}i gol, nego na prethodnim utakmicama, jer ako ga ne da mo na vrijeme, postajemo sve nervozniji i onda je sve te`e. Pored toga o~ekujem da }emo prikazati i lijep fudbal, u kojem }e u`ivati i gledaoci", ka`e Semjon Milo{evi}, stoper Trebinjaca. Za Leotar zbog povreda ne}e igrati Vladimir Todorovi}, Darko Dre~, Branko [e{lija i Sr|an Andri}. ^.M.

Modri~a desetkovana Modri~a Maksima u Zenici nastupa znatno oslabljena. Bi}e li{ena usluga izvanrednog Zlatka \ori}a i stamenog Jadranka Bogi~evi}a, koji izostaju zbog kartona. Trener Zoran ]urguz }e poku{ati da izbjegne poraz. "Ne}e nam biti lako. ^elik juri prvu ovosezonsku pobjedu, a mi oslabljeni i nismo ono {to smo bili. Uz to, Nemanja Stjepanovi} je rovit, a Nikola Vasiljevi} se `ali na povredu. [ansu }e dobiti neki momci koji imaju manju minuta`u, ako je budu iskoristili, onda }e se ustaliti u startnoj postavi. Bio bih zadovoljan i bodom u Zenici", rekao je ]urguz. Bojan Tripi} je nastupao za oba tabora. Ljetos se iz ^elika vratio u Modri~u. "Znam {ta zna~i igrati na 'Bilinom polju'. Znam koliko doma}inu trebaju bodovi. Nismo u punom sastavu, ali se nadam najboljem", ka`e golman Modri~ana. S.J.

Poznati sastavi grupa Evropske lige u fudbalu

Partizan sa Bri`om i

Dinamo dobio ozbiljne protivnike

@rijebom u dvorani "Grimaldi" u Monte Karlu u petak su izvu~ene grupe Evropske lige u fudbalu, a svoje mjesto u bubnju na{li su srpski i hrvatski prvak Partizan i Dinamo. Beogradski "crno-bijeli" izvu~eni su u Grupu J gdje }e se sastati s pro{logodi{njim osvaja~em ovog takmi~enja [ahtjorom te Bri`om i Tuluzom. Zagreba~ki "modri" ba{ i nisu imali puno sre}e jer svoj evropski put nastavljaju preko Ajaksa, Anderlehta i Temi{vara u Grupi A. Protivnici beogradskog kluba nisu nimalo naivni. [ahtjor je silnim ulaganjem Rinata Ahmetova, najbogatijeg ~ovje ka u is to ~noj Evro pi, na pra vio odli ~ne re zul ta te i prekinuo dominaciju kijevskog Dinama u Ukrajini. U ekipi su Igor Duljaj, Dario Srna i ~ak {est Brazilaca. Stari vuk, rumunski trener Mir~ea Lu~esku je i dalje na klupi i pored zdravstvenih problema. Bri` je, uz Anderleht, sinonim za belgijski fudbal, ali je posljednjih godina u sjenci i daleko od borbe za titulu. Osvojio je 13 titula prvaka, ali posljednji jo{ 2005. Manje je poznata ~injenica da je igrao finale nekada{njeg Kupa {ampiona krajem sedamdesetih, a tih godina je bio i u zavr{nici Kupa UEFA. Napad Bbelgijanaca predvodi veteran Vesli Sonk i biv{i igra~ Crvene zvezde Du{an \oki}. Tuluz je svakako klub za po{tovanje, mada nema veliku tradiciju, u ovom obliku postoji od 1970. Dolazi iz jedne od pet najja~ih evropskih liga, proteklih godina je napravio dosta dobrih rezultata u {ampionatu, a uspio je da zavr{i kao ~etvrti na tabeli i plasira se u Evropu. Prva zvijezda je Pjer Alan @injak, igra~ koji je naprosto eksplodirao pro{le godine. Novi francuski reprezentativac je postigao 24 gola u sezoni i postao prvi izbor Rejmona Domeneka, selektora "trikolora". "Ljubi~ice" nemaju snagu Liona, Marselja ili Bordoa, ali svakako pripadaju drugom krugu francuskog fudbala koji je jako kvalitetan.

"Bilo je mnogo eki pa i bi lo je `elja pred kraj izvla~enja, ali nismo imali sre}e u ~etvrtom {e{iru. Imali smo sre}e u drugom {e{iru (Bri`), ali ne u prvom ([ahtjor) i ~etvrtom (Tuluz) {e{iru. Utakmice }e biti te{ke i ima}emo priliku da igramo i u Beogradu i na gostuju}im terenima i vide}emo gde smo", rekao je trener Partizana Slavi{a Jokanovi}.

U premijerno izdanje Evropske lige plasiralo se 48 klubova koji }e se takmi~iti u 12 grupa. Najte`a grupa je po svemu sude}i grupa G u kojoj se nalaze {panski Viljareal, italijanski Lacio te Levski iz Sofije i austrijski prvak Red Bul Salcburg. Favoriti ove grupe su sasvim sigurno Viljareal i Lacio, ali ne treba prije vremena otpisati Bugare, koje s klupe predvodi Ratko Dostani}, i austrijskog {ampiona koji je trenutno u krizi rezultata nakon ispadanja od Makabija, ali mo`e brzo da se oporavi. Najlak{i posao trebala bi da ima italijanska Roma koja ne bi trebala

Ferguson nezadovoljan `rijebom Fudbaleri Barselone, {ampiona Evrope, nalaze se u Grupi F sa Interom, kijevskim Dinamom i Rubinom u novoj sezoni Lige {ampiona, odredio je `rijeb u ~etvrtak nave~e. Pro{logodi{nji vice{ampion Man~ester junajted igra}e s moskovskim CSKA, prvakom Turske Be{ikta{om i {ampionom Njema~ke Volfsburgom. Aleks Ferguson, menad`er Man~ester junajteda, nije bio sretan `rijebom iako realno gledaju}i ima jedan od lak{ih protivnika. "Dobili smo te{ku grupu, a posebno }e te{ka biti ta dva putovanja. CSKA je jako napredovao u posljednjih nekoliko godina, a utakmice u Turskoj su uvijek te{ke. Svjesni smo i kvaliteta s kojim }emo se susresti u dvoboju protiv Volfsburga", izjavio je Ferguson. ^ak tri biv{a {ampiona Evrope su u Grupi C Milan, madridski Real i Olimpik iz Marselja, a sa njima je i Cirih. Igra~ Reala Kaka, koji je u Milanu stekao fudbalsko ime i reputaciju, uzbu|en je uo~i me~eva sa biv{im klubom. "Bi}e to poseban do`ivljaj. Igrati ponovo u Milanu bi}e ne{to zaista posebno za mene. Igrati protiv svojih prijatelja, protiv kluba kojeg nosim u svom srcu", rekao je Kaka koji se nada toplom do~eku od strane navija~a "rosonera":

M a j k l O ve n ( M a n ~ e s te r j u n a te d )

Dobili smo te{ku grupu, a posebno }e te{ka biti ta dva putovanja

"O~ekujem da }e me toplo pozdraviti jer sam uvijek s navija~ima imao dobar odnos. Vrlo sam privr`en publici na 'San Siru'". Prve utakmice na programu su 15. i 16. septembra, a grupna faza zavr{ava se 9. decembra.

Sastav grupa: Hsv!q b! B; Cb!kfso Njo!ifo-! Kv!wfo!uvt-! Cps!epNb!lb!cj!Ib!jgb! Hsv!qb! C; Nbo!•ft!ufs! kv!. obk!u fe-! DTLB! Npt!l wbCf!|j!lub|-!Wpm!gtcvsh Hsv!q b! D; Nj!mbo-! Sf!b m Nb!esje-! Pmjn!qjl! Nbs!tfmkDj!sji Hsv!q b! E; _fm!t j-! Qps!u pBumf!uj!lp!Nb!esje-!BQP!FM Hsv!qb!F; Mj!wfs!qvm-!Pmjn!. qjl! Mj!po-! Gj!psfo!uj!ob-! Ef!. csf!dfo/! Hsv!qb! G; Cbs!tf!mp!ob-! Jo!. ufs-!Ej!ob!np!Lj!kfw-!Sv!cjo Hsv!qb! H; Tf!wj!mkb-! Sfo!. eafst-!\uvu!hbsu-!Voj!sfb!Vs!. {j!~f!oj Hsv!qb!I; Bs!tf!obm-!B[!Bm!. lnbs-! Pmjn!qj!kb!lpt-! Tubo!. ebse!

Sport

[ahtjorom, Tuluzom Lamine Dijara (Partizan, lijevo) FOTO BETA

Zagreba~ki Dinamo ba{ i nije imao puno sre}e jer evropski put nastavlja preko Ajaksa, Anderlehta i Temi{vara u Grupi A

Najte`a je Grupa G u kojoj su Viljareal, Lacio, Levski i Salcburg

puno da se pati sa Bazelom, Fulamom i CSKA iz Sofije. Toti i dru{tvo trebali bi se pro{etati kroz Grupu E. Interesantno }e biti u Grupi B, gdje je izvu~ena vjerovatno najte`a ekipa iz ~etvrtog {e{ira, \enova. Italijanima }e protivnici biti nosilac grupe Valensija, francuski Lil i Slavija iz Praga koja je eliminisala Crvenu zvezdu. Takmi~enje u grupnoj fazi po~inje 17. septembra i traja}e do 17. decembra. Svaka ekipa igra}e po dva puta sa ostalim timovima u grupi i po dvije najbolje plasirane ekipe obezbijedi}e plasman u narednu fazu.

Platini opet prijeti Evropska fudbalska federacija (UEFA) zaprijetila je klubovima da moraju da pokriju sve svoje dugove ili }e u budu}nosti biti izba~eni iz Lige {ampiona. Mi{el Platini, predsjednik UEFA, najavio je da `eli da uvede nova finansijska pravila od 2012. godine. Ovim pravilom on `eli da sprije~i klubove da tro{e vi{e novca na kupovinu igra~a i njihove plate, nego {to mogu da pokriju prihodima od prodaje igra~a, ulaznica i suvenira, od TV prava i sponzorskih ugovora. "Klubovi, jednostavno, ne smiju da tro{e vi{e novca nego {to mogu da zarade. Imamo tri godine da vidimo kako }e klubovi da pokriju svoje dugove", izjavio je Platini. Politika UEFA mogla bi da bude prijetnja Man~ester junajtedu i Liverpulu ~iji su vlasnici zadu`ili klubove, ali i Real Madridu koji je posudio veliku svotu novca u banci kako bi mogao da dovede gomilu zvijezda ovog ljeta. "Ako klub digne kredit u banci da bi kupio igra~e i potom vrati novac, to nije problem. Ali, ako klub posudi novac, a za dvije godine je jo{ u minusu, to je problem koji nam se nimalo ne svi|a", dodao je Platini. Povratak novca koji je posudio Malkolm Glej-

Mi{el Platini

zer, vlasnik Man~estera, bacio je klub u dug koji iznosi vi{e od milijardu dolara. Liverpul je u ne{to boljoj situaciji jer duguje "samo" 405 miliona dolara. Klubovi ne}e biti izba~eni iz Lige {ampiona ako su se zadu`ili da bi razvili dugoro~an paln. U to spada ulaganje u mlade fudbalere ili infrastrukturu.

Vijesti Milo{evi} najbolji Na vi ja ~i Osa su ne iza bra li su Sa vu Mi lo {e vi }a, ne ka da{njeg reprezentativca Srbije, za najboljeg igra~a svog kluba u posljednjoj deceniji. Pristalice ekipe iz Pamplone birali su najboljeg pojedinca Osasune, a u konkurenciji je bilo stotinak igra~a, kako doma}ih tako i stranih. Milo{evi} je pro veo u {pan skom klubu tri sezone u periodu od 2004. do 2007. Igrao je na 82 utakmice i postigao 21 pogodak. Pored Osasune, Milo{evi} je to kom ka ri je re no sio dres Par ti za na, As ton Vi le, Sa ra go se, Par me, Sel te, Espanjola i Rubina iz Kazanja, u kome je i zavr{io karijeru.

29. 8. 2009. tvcpub

41

Mesi najbolji u Ligi {ampiona

Najbolji fudbaler protekle sezo ne u Li gi {am pi ona je Leo Mesi, igra~ Barselone kome je pripala i nagrada za najboljeg napada~a. Osim `rijeba za grupnu fazu takmi~enja Lige {ampiona, u Monaku su u ~etvrtak

dodijeljene i nagrade za najbolje pojedince u pro{loj sezoni. Najbolji golman je Edvin van der Sar iz Man~ester junajteda, priznanje za najboljeg odbrambenog fu dba le ra do bio je ka pi ten ^elsija D`on Teri, dok je u veznom redu protekle sezone dominirao ^avi Ernandes iz Barselone. Nemanja Vidi}, srpski reprezentativac i fudbaler Man~ester junaj te da, i ove go di ne bio je u kon ku ren ci ji za naj bo ljeg od brambenog igra~a, ali nije dobio na gra du. Osim nje ga, Te ri ju je konkurisao i Pike iz Barselone. Edvin van der Sar je trijumfovao ispred Petra ^eha (^elsi) i Viktora Valdesa (Barselona), ]avi Ernandes ispred Stivena D`erarda (Li ver pul) i sai gra ~a An dre asa Inieste, a Mesiju su konkurencija bili Samjuel Eto i Kristijano Ronaldo.

Vila dovodi Dana

Veliki derbi u Milanu

Engleski premijerliga{ Aston Vi la po ja ~a }e od bra nu do vo |e njem Ri ~ar da Da na, ka pi te na Man ~es ter Si ti ja. Dva kluba su se dogovorila oko obe{te}enja ~ija se visina ne na vo di i pre os ta lo je jo{ samo da irski reprezentativac pro|e ljekarske preglede i potpi{e ugovor. Dan je me |u "gra |a ni ma" pro veo devet godina odigrav{i vi{e od 300 utakmica, a vi{ak je postao dolaskom u klub D`oliona Leskota i Koloa Turea.

Drugo kolo italijanske Serije A donosi milanski derbi izme|u Intera i Milana. I Kamerunac Samjuel Eto, napada~ Intera, i Brazilac Aleksandar Pato, vo|a navale Milana, vjeruju u pozitivan ishod svoje ekipe. "Nadam se da }e derbi biti pun lijepih poteza. Uz sve du`no po{tovanje prema Milanu, mi }emo da pobijedimo. Ne mislim da }u ja da zabijem gol, ali sam uvjeren u Interovu pobjedu", rekao je Kamerunac. Atmosferu pred derbi odlu~io je dodatno da podigne i Pato, ponajbolji fudbaler "rosonera". "Sve bih dao da postignem pogodak protiv Intera. Fudbal je moj `ivot", rekao je Brazilac koji }e za nekoliko dana da proslavi 20. ro|endan. "Vjerujem da je Inter jak, vrlo je jak. Osvojio je "skudeto", pokazao veliki kvalitet, ali Milan mu nije inferioran. Pobijediti u derbiju je veoma va`no, mo`e ti donijeti samopouzdanje i podi}i samopo{tovanje", dodao je Pato.

42

Sport

tvcpub!29. 8. 2009.

Me|unarodni rukometni turnir "Banjaluka kup 2009"

Trijumf stare garde Borac 1991 Mla|i veterani

Igra~i Borca koji su 1991. osvojili Kup IHF u revijalnom me~u slavili nad selekcijom mla|ih veterana ovog kluba

Ewp!sb!ob;!#Cp!sjl#/!Hmf!eb!mb!db;!811/!Tv!ej!kf;!Jhps!Sb!. oj!mp!wj~! )Lp!{bs!tlb! Ev!cj!db*-! Bmf!ltbo!ebs! Wsip!wbd )Cb!okbmv!lb*/!Tf!enfs!dj;!Cp!sbd!2::2!2!)2*-!Nmb!}j!wf!. uf!sb!oj!Cps!db!3!)2*/!Jt!lmkv!•f!okb;!./ CP!SBD!2::2; Nv!mbc!ej~!):!pe!csb!ob-!2!tf!enf!sbd*Wj!ej!nmj~-!Lof!af!wj~!4-!Qsuj!ob-!Of!{j!sf!wj~!7-!Nbs!lp!wj~ 6-!_pq-!Hp!mj~!2-!Tuv!qbs!2-!Nb!sjo!lp!wj~!3-!Wsip!wbd!2 )2*/!Usf!ofs;![p!sbo!Usj!oj!oj~/ NMB!]J!WF!UF!SB!OJ!CPS!DB; ^fu!lp!wj~!)7!pe!csb!ob*Lsf!tp!kf!wj~!)5!pe!csb!of*-!C/!Vo!•b!ojo!4-!E/!Vo!•b!ojo 2-! Lv!{nb!op!wj~! 3-! ]p!hp-! Sb!db-! Cb!kj~-! Mkv!cj!|j~! 4 )2*-!Ckf!mj~-!\qj!sj~!2-!Dsop!nbs!lp!wj~!3-!Kb!~j!np!wj~!2\v!|bl/!Usf!ofs;!Tup!kbo!Bumb!hj~/

Stara garda i dalje sjajno igra: Samir Nezirevi} (s loptom) FOTO V. STOJAKOVI]

Borac M:tel Konstanca

26 (13) 37 (16)

Ewp!sb!ob;! #Cp!sjl#/! Hmf!eb!mb!db;! 411/! Tv!ej!kf;! Tf!obe Lbn!cf!sp!wj~! )Aj!wj!oj!df*-! Nf!wmv!ejo! \b!cj~! )Hsb!•b!oj!. db*/!Tf!enfs!dj;!Cp!sbd!N;ufm!5!)4*-!Lpo!tubo!db!8!)7*/ Jt!lmkv!•f!okb;!Cp!sbd!N;ufm!5-!Lpo!tubo!db!21!nj!ov!ub/ CP!SBD! N;UFM; Cmb!af!wj~! )27! pe!csb!ob-! 2! tf!enf!. sbd*-!Nv!mbc!ej~-!Tsej~-!Nb!mj~!2-!Hb!sj~!6-!Qv!db!sf!wj~!2Sb!lp!dj!kb!2-!Qj!kf!ump!wj~!7!)3*-!Jmj~-!Cj!cj~-!Ib!mjm!cf!hp!wj~ 4-!Lv!mf!op!wj~!2-!Qb!oj~!5-!Nj!lj~!3!)2*-!Uslv!mkb!2-!Nf!. }f!ep!wj~!2/!Usf!ofs;!Esb!|lp!Cv!ej!|b/ LPO!TUBO!DB; Tub!oft!lv! )24! pe!csb!ob-! 2! tf!enf!. sbd*-! Qp!qft!lv! )3! pe!csb!of*-! Qb!wmp!wj~! 2-! \vi! 4-! Uj!. npg!uf! 4-! Oj!lp!mbf! 4-! Qsb!|bs! 4-! Cb!j~f!bov! 3-! Tf!mb!svUp!nb!3-!Tb!ep!wfb!5-!Nb!opk!mp!wj~!4-!Tb!cp!7!)7*-!_f!. qsf!hj!4-!Wv!lp!wj~!4-!Cv!sj!~fb!2/!Usf!ofs;![p!sbo!Lvs!uf|/

PROGRAM Tv!c p!u b;! Tufbvb! . Lp!mv!c b!s b! )29/41*-! Obou! . Cp!sbd! N;ufm! )31/56-! qsf!opt ob! SU! ST*/! Of!ekf!mkb;! Nf• {b! usf!~ f! nkft!u p! )27/56*nf•! {b! qf!u p! nkft!u p )29/41*-! gj!ob!mf! ! )31/56-! SU ST*/! Twf!• b!o p! {b!u wb!s b!o kf )33/26-!SU!ST* Centralni doga|aj prvog dana rukometnog tur ni ra "Ba nja lu ka kup 2009", me~ izme|u generacije RK Borac koja je 1991. osvojila Kup IHF i selekcije mla|ih veterana banjalu~kog kluba, opravdao je sva o~ekivanja. Ekipa Borca 1991 je u revijalnom me~u u ~etvrtak uve~e nakon sve~anog otvaranja turnira s 19:13 (8:6) nadigrala svog protivnika i izmamila aplauze u dvorani "Borik". Da su i dalje majstori s loptom, ali i puni snage, pokazali su Vidimli}, Kne`evi}, Prtina, Nezirevi}, Markovi}, ^op, Goli}, Stupar, Marinkovi}, Vrhovac, dok je na golu kao nekad

opet stajao Mehmedalija Mulabdi}, siguran i skoro brz kao nekada. Stara garda je od prvog do posljednjeg sudijskog zvi`duka dr`ala konce igre u svojim rukama i ni je do pus ti la "mla di }i ma" da na pra ve preokret. "Ovo je bio pravi spektakl. Prelijepo je bilo do}i u Banjaluku, vidjeti stare drugove, odigrati me~ i naravno pobijediti. [teta {to se nismo svi okupili, ali mislim da je publika imala {ta da vidi. Vidje}emo se opet sljede}e godine", kazao je Dragan Markovi} i dodao: "@elim da zahvalim doma}inu turnira RK Borac. Mislima da su pred njim bolji dani. Hvala

Sena na pragu F1

Bruno Sena posljednjih godina skrenuo je pa`nju svjetske javnosti ne samo zbog slavnog prezimena, ve} i zbog sjajnih rezultata u auto-sportu. Sestri} slavnog Ajrtona Sene je pro{le sezone kao drugoplasirani u GP2 {ampionatu dobio ponudu Honde da testira bolid za ekipu Bron GP, ali je ipak mjesto u timu prije njega zaslu`io iskusniji zemljak Rubens Barikelo. Bruno je bio na korak od F1, ali nije razo~aran {to jo{ nije dobio pravu {ansu. On sanja svoj san u "najbr`em cirkusu" i ~ini se da }e ga uskoro i do~ekati. Zahvaljuju}i nespornom talentu, ali i dobrom finansijskom paketu koji ne}e manjkati ukoliko stigne do elite, Sena je veoma blizu pronaska anga`mana u Formuli 1. Ekipa Kampos gran pri, koja bi trebalo da debituje 2010. godine u

19 (8) 13 (6)

F1 {ampionatu, ve} je prakti~no kaparisala 25-godi{njeg Brazilca kao voza~a. Vlasnik novog tima, [panac Ekipa Kampos gran pri ve} je prakti~no kaparisala Brazilca

Adrijan Kampos, veoma je zadovoljan potencijalom mladog Sene, sa ~ijim je ujakom imao prilike da vozi F1 trke osamdesetih godina pro{log vijeka. "Sada ve} postoje konkretnije ponude i scenario oko nastupa u najbr`em cirkusu je znatno druga~iji. Uskoro }u po~eti pregovore s timovima, kojih je na spisku najmanje ~etiri", iskren je mladi Brazilac, koji se oku{ao i u britanskoj Formuli 3 i {ampionatu Formule Reno.

Ovo je bio pravi spektakl, ka`e Markovi}

Pobjeda [panije Ko{arka{ka reprezentacija [panije zabilje`ila je no vu, {es tu, po bje du u pri pre mnim me ~e vi ma pred EP, koje se u septembru odr`ava u Poljskoj. "Crve na fu ri ja" je u Mur si ji, ne {to te `e ne go {to se o~ekivalo, savladala do ma }i na {am pi ona ta Evrope Poljsku sa 88:83 (20:14, 23:25, 25:25, 20:19).

Poraz Francuske U prvoj uta kmi ci plejofa dodatnih kvalifikacija za EP u Poljskoj, ko{arka{i Belgije su kao doma}ini savladali Francusku 70:66. Najzaslu`niji za iznena|uju}u pobjedu Belgije bili su Ervel sa 14 i Mors sa 13 poena, dok je kod "trikolora" ubjedljivo najefikasniji bio Toni Parker sa 26 poena. Revan{ utakmica, poslije koje }e biti poznat i posljednji u~esnik EP u Poljskoj, igra se sutra u Pou.

svima, od igra~ do Uprave. Svi }emo mi stati uz Borac i u ovoj novoj sezoni i nadamo se da mu predstoje samo uspjesi." Pobjedni~ku ekipu je s klupe vodio Zoran Trinini}. "Drago mi je {to je ova generacija nastavila pobjedni~ki niz. Hvala majstorima rukometa i svima koji su se odazvali pozivu za do|u ovdje", kazao je Trinini}. U posljednjem duelu prvog dana turnira "Banjaluka kup 2009" u okviru Grupe A rumunski {ampion Konstanca je savladao Borac M:tel rezultatom 37:26. Doma}i su dobro parirali gostima u prvom poluvremenu, ali su Rumuni u dru-

gom poluvremenu zaigrali jo{ bolje i zabilje`ili prvu pobjedu. "Pred na ma su te{ka ~etiri me~a u 14 dana, tako da nismo forsirali igra~e, a ni rezultat nam nije bio u prvom planu. Rumuni su odli~na ekipa s mnogo dubljim d`epom nego {to je na{ i mo`emo biti zadovoljni kako smo odigrali prvo poluvrijeme. U nastavku smo vje`bali razli~ite varijante u sklopu priprema za me~ s Eurotekom u Kupa EHF", rekao je Du{an Kresojevi}, trener RK Borac. Ju~e su na programu bili me~evi 2. kola, a sastali su se, Grupa A: Konstanca - Nant i Grupa B: Kolubara - Gorenje.

Po~inje fju~ers u Br~kom Glavni turnir po~inje u utorak FOTO D. \URKOVI]

N. TANASI]

Na terenima Sportskog centra "Prohema" danas po~inju kvalifikacije za 3. teniski turnir "Br~ko ladies open 2009" iz serije fju~ersa po kalendaru takmi~enja Svjetske teniske federacije. "Sve je spremno za po~etak ovog velikog me|unarodnog sportskog doga|aja, za koji je vrlo izra`en interes mladih teniserki iz velikog broja zemalja u svijetu. Danas u Br~kom po~inje kvalifikacioni dio turnira

Prvi nosilac je Teodora Mir~i} iz Srbije, 354. na svjetskoj rang-listi, {to dovoljno govori i o rejtingu za ovu kategoriju", rekao je glavni menad`er turnira u Br~kom Milorad Stanisavljevi}. On je naglasio da }e turnir sigurno imati pun kostur, 32 djevojke u singlu i isto toliko u konkurenciji parova, i izrazio mogu}nost da u kvalifikacijama bude i "prekobrojnih".

"Priliku za afirmaciju i bodeve na svjetskoj listi rangiranih tra`e teniserke iz 23 zemlje svijeta, od Australije, Amerike i Kanade, do Rusije, [panije, Italije i drugih evropskih zemalja. Nama je posebno drago da su u glavnom turniru i ~etiri djevojke iz BiH, me|u kojima je i 404. na rang-listi ITF-a Sandra Martinovi}. U kvalifikacijama u~estvuju jo{ tri, od kojih o~ekujemo dodatnu motivaciju za plasman", ka`e Stanisavljevi} i dodaje da je organizator iskoristio priliku i uru~io vajld kartu prvoj juniorki Evrope do 16 godina Jovani Stan~i} iz Srbije, zatim Mini Gardi} tako|e iz Srbije, Marijani Novakovi} iz Novog Grada, te Jeleni Simi} iz Bijeljine, koja je ro|ena 1994. i najmla|a je u~esnica turnira. Kvalifikacije po~inju danas i traja}e do utorka, kada se nastavlja glavni turnir. Finalni me~ dublova zakazan je za 5. a najboljih u singlu za 6. septembar. Ukupan nagradni fond 3. fju~ersa za dame "Br~ko open 2009" je 10.000 dolara. Pobjednici }e, uz bodove za plasman, pehar i ostale darove organizatora, biti uru~en i ~ek na 1.200, a pora`enoj na 800 dolara. Pokrovitelj 3. fju~ersa za dame u Br~kom je Vlada distrikta, a organizaciju su podr`ali i brojni prijatelji TK Prohema.

Sport

29. 8. 2009. tvcpub

43

Real Madrid i Bajern dogovorili transfer

Roben se seli u Minhen Sve se desilo jako brzo. Bilo je nekoliko stvari o kojima sam `elio da razmislim, ka`e Roben Arjen Roben i Uli Henes FOTO AFP

Holan|anin Arjen Roben pre{ao je u petak iz Real Madrida u Bajern Minhen. Visina transfera nije objavljena, a {panska "Marka" objavila je da se radi o sumi od 25 miliona evra. Ono {to jeste objavljeno je da je Holan|anin potpisao ~etvorogodi{nji ugovor. Roben (25) je u Real Madrid do{ao prije dvije godine iz ^elsija, koji je od tog transfera zaradio 36 miliona evra. Na 50 utakmica za "kraljevski klub" postigao je 11 golova i osvojio jednu titulu prvaka [panije. Mo`da bi njegov u~inak bio i bolji da sa sobom iz Londona nije donio brojne hroni~ne povrede. Mnogi su za Robena vidjeli mjesto u timu Reala, bez obzira na dolazak Kake, Kristijana Ronalda, Benzeme, Alonsa... Ra~unali su da bi novi trener Madri|ana Manuel Pelegrini mogao da ga koristi kao jedno od dva krila, uz Ronalda, ali je vi{e od te potrebe, Realu bio potreban novac zbog raskala{ne kupovine ovog ljeta.

Roben }e u Bajernu nositi "desetku", koju niko nije koristio jo{ od kada je klub napustio njegov zemljak Roj Makaj. U kratkom intervjuu za zavni~ni internet sajt Bajerna Roben je rekao: "Sve se dogodilo jako brzo. Bilo je nekoliko stvari o kojima sam `elio da razmislim, ali na kraju je presudila `elja da pre|em u tako veliki klub kao {to je Bajern", izjavio je ljevonogi krilni napada~, koji }e vjerovatno debitovati u subotu protiv {ampiona Njema~ke Volfsburga i to na "Alijanc areni". Roben je tre}i Holan|anin, koji je ovog ljeta napustio Real. Prije njega, to su u~inili Klas-Jan Huntelar (Milan) i Vesli Snajder (Inter). Snajderov transfer u redove {ampiona Italije tako|e je ozvani~en u petak. Iz Madrida bi mogao uskoro da ode i ~etvrti Holan|anin Rafael van der Vart. Za njega su zainteresovani engleski giganti Liverpul i Arsenal.

Holan|anin je potpisao ~etvorogodi{nji ugovor sa Bavarcima

Tre}i gigant, ^elsi, `eli da iskoristi transfer Robena i privoli Upravu Bajerna da kona~no nekome proda Franka Riberija, koji mo`e i ne mora da igra na istoj poziciji kao Roben. Vlasnik ^elsija Roman Abramovi~, navodno, spreman je da plati 65 miliona evra za Riberija. Od Riberija ne odustaje ni Real. Horhe Valdano, sportski direktor Reala, izjavio je da njegov klub ovog ljeta vi{e ne}e slati ponude za francuskog reprezentativca, ali postoji re al na mo gu }nost da Ma dri |a ni po no vo po ku {a ju. [pan ski "As" je nedavno objavio da se Riberi ve} dogovorio sa Realom i da }e postati ~lan madridskog kluba narednog ljeta za 20 miliona evra. Florentino Peres, predsjednik Reala, poku{a}e da ubijedi svog kolegu iz Bajerna Ulija Henesa uklju~ivanjem Rafaela van der Varta u ponudu za Riberija. U slu~aju neuspjeha sa Riberijem, Real bi mogao da poku{a sa Davidom Silvom iz Valensije ili Santijem Kazorlom iz Viljareala.

Sun~ano s naoblakom V!Cptoj!j!Ifsdfhpwjoj!qsf!. wmb!eb!wb!~f!obp!cmb!•f!okf!tb nkft!ujnj!•opn!lj!|pn-!qmkvt!. lp!wj!nb!j!hsnmkb!wj!opn-!obk!qsj!kf v!{b!qb!eojn!j!tkf!wf!sp!{b!qb!. eojn!qp!esv!•kj!nb-!b!up!lpn qp!tmj!kfqp!eof!wb!j!lsb!kfn!eb!ob j!v!pt!ub!mjn!ej!kf!mp!wj!nb/! Kv!ub!sokb!ufn!qf!sb!uv!sb!pe!24 ep!32-!ob!kv!hv!ep!36-!b!obk!wj!. |b!eof!wbo!pe!37!ep!46!tuf!. qf!oj!Dfm!{j!kv!tb/

Afmklp!LPQBOKB!

BIHA]

ejsflups!OJHE!#EOO#

BANJALUKA

Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^ hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!

BIJELJINA ZENICA

Nedjelja Nby/ Njo/

Ponedjeljak Nby/ Njo/

,38pD ,23pD

Utorak Nby/ Njo/

,3:pD ,23pD

SARAJEVO

LIVNO

,36pD ,23pD Sarajevo

+31oC

Banjaluka

+35oC

Bijeljina

+26oC

Biha}

+31oC

Livno

+33oC

Mostar

+36oC

Zenica

+32oC

Trebinje

+34oC

MOSTAR

TREBINJE

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH

Porast obla~nosti, padavine te izra`eno ju`no strujanje uzrokova}e izra`enije tegobe kod reumati~ara, astmati~ara i osoba sa

bolestima krvnih sudova. Meteoropate bi mogle patiti od glavobolje, razdra`ljivosti i nesanice.

Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-! Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-! Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-! Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-! Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof!j!ofekfmkop!j{ebokf*-! Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-! Csbolp!UPNJ^!)vsfeojl!nbhb{job*-! Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-! Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-! Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*Boesfb!CBTBSB!)lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-! Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-! Nbkb!WVKJOJ^!)bhfodjkf*Hpsbo!LBSB^ )tqpsu*Jwbob!QJMJQPWJ^ )ufioj•lb*-! Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-! [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/

J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/ Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!oo`nbslfujoh@ufmflmjl/ofu
sport FOTO AFP

Jelena Isinbajeva o krahu na SP u Berlinu

Isinbajeva: To }e me uvijek pratiti u glavi

Precijenila sam se Imala sam previ{e samopouzdanja i mislila da }u lako osvojiti zlato, uz mo`da jo{ jedan svjetski rekord, ka`e Ruskinja Jelena Isinbajeva

elena Isinbajeva, biv{a svjetska {am pi on ka u sko ku s mot kom, pri zna la je da je imala previ{e samopouzdanja pred Svjetsko prvenstvo koje je odr`ano u Berlinu. Isinbajeva iz tri poku{aja na Svjetskom prvenstvu nijednom nije uspjela da presko~i letvicu, dok je njena velika rivalka Poljakinja Ana Rogovska do{la do zlata. Dvostruka olimpijska {ampionka i vi{estruka svjetska rekorderka u Berlinu nije li~ila na sebe, i nije uspjela da do|e do tre}e uzas to pne ti tu le svjet ske {am pi on ke po {to prvo nije uspjela da presko~i letvicu namje{tenu na ~etiri metra i 75 centimetara, a potom je dva puta ru{ila letvicu na visini 4,80. Dvadesetsedmogodi{nja Ruskinja, koja je postavila svjetski rekord od pet metara i pet centimetara na pro{logodi{njim Olimpijskim igrama u Pekingu na putu do zlata, priznala je da su se neke stvari sada promijenile. "Po sli je Ber li na je dnos ta vno sam ma lo promijenila mi{ljenje o nekim stvarima. Sada se koncentri{em na pobjedu, a ne na svjetski rekord. Prije sam obe}avala previ{e. A sada }u radije da ne pri~am ni{ta i sve zadr`im u sebi", rekla je Isinbajeva i dodala: "Imala sam previ{e samopouzdanja i mislila da }u lako osvojiti zlato, uz mo`da jo{ je dan svjet ski re kord. A ka da sam iza{la na stazu, osje}ala sam kao da nisam na njoj. Jednostavno, mislila sam da }e biti lako, da }e 4,80 biti dovoljno za pobjedu. Ali sam izgubila koncentraciju i bila previ{e opu{tena pa je sve krenulo naopako." Ruskinja, koja je sino} u~estvovala na mitingu Zlatne lige u Cirihu, rekla je da je glavna gre{ka koju je napravila u Berlinu bilo upravo preveliko samopouzdanje.

J

Ana Rogovska

Moram da se ponovo doka`em, istakla Isinbajeva

Na Ostrvo ni za dvostruku platu \anlui|i Bufon, prvi ~uvar mre`e italijanskog Juventusa, otkrio je da je pro{le godine za ma lo na pus tio "sta ru da mu", ali je odmah i demantovao da se radi o prelasku u Man~ester Siti. "Pro{le godine u septembru su me obasi-

pali ponudama i spekulacijama o odlasku, a kako ih niko nije demantovao, po~eo sam da se pitam jesu li ta~ne", rekao je Bufon. Interes za njegove usluge pokazao je Man~ester Siti, ali on se ljubazno zahvalio na ponudi i odlu~io da ostane u Italiji.

"Po{tujem Siti, ali to trenutno nije klub i transfer za mene. Moram da razmi{ljam o budu}nosti i porodici. Zbog toga nikada ne bih pre{ao u Englesku pa makar mi udvostru~ili platu. Neke se stvari, jednostavno, ne mogu kupiti novcem", zavr{io je popularni \i|i.

"To }e me uvijek pratiti u glavi, mada je vjerovatno u dobrom smislu jer moram da cijenim sva takmi~enja i sve pobjede. Prije Berlina po bje de mi ni su pred stav lja le ni {ta posebno. Svi su to o~ekivali od mene i nisu mi mnogo zna~ile i `elim da zapamtim ovaj osje}aj", naglasila je Isinbajeva, "Dobro je zapamtiti da je ovo sport i kada ste na stazi morate da doka`ete ko ste, bez obzira ko ste. I to }e me uvijek pratiti do povla~enja." Poslije poraza u Berlinu Ruskinja je otputovala u Monako, gdje stanuje, i tamo provela nekoliko mirnih dana i sa trenerom analizirala sve detalje. "Moj trener je bio u {oku. Pitao me {ta nije u redu sa mnom, da su mi tehnika i tr~anje bili dobri, ali kao da mi je um bio odsutan. Sve smo analizirali. Bio je previ{e razo~aran, ali sada gledamo naprijed i sigurna sam da }e u budu}nosti sve biti u redu. Mo`da sam imala previ{e pritiska od strane navija~a, federacije, ali sada pritiska vi{e nema. Po~injem od po~etka i moram da se ponovo doka`em", istakla je Isinbajeva.

Filmski set

Frida Pinto nova Alenova fam fatal

Fuad Backovi} Deen, bh. muzi~ar

Sve tu|e je ukusnije strana 9

strana 4

Goran Bregovi} i Gu~a ve~eras na Gradskom stadionu u Banjaluci

@eljko DERAJI]

pektakl je na pomolu! Le gen da etno muzike Goran Bregovi} sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane" i tri najbolja truba~ka orkestra sa ovogodi{njeg Sabora truba~a u Gu~i odr`a}e ve~eras koncert u Banjaluci. Pored Brege, na svojevrsnoj smotri trube nastupi}e orkestri Dejana Mladenovi}a, Elvisa Ajdinovi}a i Gvozdena Rosi}a.

S

NASTAVAK NA STRANi 2

Spektakl uz zvuke trube

2

tvcpub!29. 8. 2009. NASTAVAK SA STRANE 1

Specijalni gost ve~eri Goran Bregovi} Brega u Banjaluku }e sti}i u okviru velike promocije svog posljednjeg albuma "Alkohol"

Pro{logodi{nje dru`enje s najboljim truba~ima Gu~e u Banjaluci i lud provod na Trgu Krajine pokazao je da svake godine imamo ve}i spektakl u gradu na Vrbasu. Koncerti {irom svijeta: Specijalni gost ve~eri Goran Bregovi} Brega u Banjaluku }e sti}i u okviru velike promocije svog posljednjeg albuma "Alkohol". Tokom zadnjih mjesec dana Brega je imao koncerte {irom svijeta. Tako je svoj novi album "Alkohol" promovisao u amfiteatru "Di Ponente" u Molfeti, a nastupao je i na "No borders festivalu" u okviru kojeg je tokom jula nastupao na trgu u Tarviziju i Leni Kravic, a na obli`njem stadionu u Udinama Madona i Brus Springstin. Goran Bregovi} je u mnogim intervjuima isticao da je album "Alkohol" posvetio roditeljima. Prema njegovim rije~ima, njegova majka se razvela od oca jer je on pio previ{e {ljivovice. Album se sastoji od dva albuma - "[ljivovica" i "[ampanjac". U dijelu nazvanom "[ljivovica" nalaze se pjesme snimljene na Saboru

Detalj sa Sabora u Gu~i

Na sceni }e se pojaviti i tri najbolja orkestra 49. sabora Draga~evskih truba~a

truba~a u Gu~i. Kako ka`e Brega, to su "vesele numere za te`ak alkohol". Drugi dio albuma "[ampanjac" snimljen je u Milanu i Torinu. Goran Bregovi} je ro|en u Sarajevu 22. marta 1950. godine. Veliku slavu postigao je s rok bendom "Bijelo dugme", jednom od najpopularnijih rok grupa u tada{njoj Jugoslaviji kra-

jem sedamdesetih i polovinom osamdesetih godina. Bregovi} je bio vo|a i jedini stalni ~lan grupe sve vrijeme njenog postojanja. Nakon raspada grupe Bregovi} je komponovao za umjetnike poput Igija Popa i Sesariju Evoru. Tako|e je snimao muziku za filmove Emira Kusturice. Dva puta izba~en iz {kole: Zanimljivo je da je Bregovi} svirao violinu u muzi~koj {koli, ali je u drugom razredu izba~en s obrazlo`enjem da je netalentovan. Njegovo muzi~ko obrazovanje se svelo na ono {to su mu pokazivali drugovi sve dok mu majka nije kupila prvu gitaru. Potom Bregovi} upisuje umjetni~ku {kolu, ali ga majka ubrzo ispisuje zbog toga {to je {kola, navodno, bila puna homoseksualaca. Majka ga upisuje u saobra}ajnu {kolu i, kao kompromis, dopu{ta mu da nosi dugu kosu. Po prelasku u novu {kolu Bregovi} se pridru`uje {kolskom bendu "Izohipse" kao bas gitarista. Me|utim, izba~en je i iz ove {kole, ovog

puta zbog lo{eg pona{anja - slupao je {kolski mercedes. Bregovi} tada upisuje gimnaziju i pristupa gimnazijskom bendu "Be{tije", sviraju}i bas gitaru. U njegovoj 16. godini napu{ta ga majka, pa se Goran mora brinuti sam za sebe sviraju}i narodnjake u kafani u Konjicu, rade}i na gradili{tu i prodavaju}i novine. Na nastupu "Be{tija" primijetio ga je @eljko Bebek i pozvao da svira bas gitaru u njegovoj grupi "Kodeksi", {to je Goran prihvatio. U ljeto 1969. svirali su za turiste u dubrova~kom hotelu "Splendid". Potom su pozvani u Napulj da sviraju u no}nom klubu. Prihvataju poziv, ali se s gazdom kluba razilaze u pogledu repertoara. Ipak ostaju u Napulju da sviraju po no}nim klubovima. "Bijelo dugme" je osnovano u Sarajevu 1974. godine. Grupa je izdala devet albuma u periodu do 1989. godine: "Kad bi' bio bijelo dugme" (1974), "[ta bi dao da si na mom mjestu" (1975), "Eto! Ba{ ho}u!" (1976), "Bitanga i prin-

29. 8. 2009. tvcpub Bogata karijera FOTO ARHIVA

3

Garancija dobre zabave

Trenutno `ivi u Parizu

Uspje{no povezao vi{e muzi~kih `anrova

ceza" (1979), "Do`ivjeti stotu" (1980)... Grupa se ponovo okupila na opro{tajnoj turneji 2005. u Sarajevu, Zagrebu i Beogradu. Besplatni koncert kod Hajdu~ke ~esme 1977. i opro{tajni koncert u Beogradu 2005. jedni su od najposje}enijih koncerata na ovim prostorima. Uspjeh s filmskom muzikom: Kako je vrijeme "Bijelog dugmeta" prolazilo tako je i Bregovi} ulazio u svijet filmske muzike. Njegov prvi projekat je bio film Emira Kusturice "Dom za vje{anje" (1989), koji je postigao veliki uspjeh (i film i muzika iz filma). Njih dvojica nastavljaju saradnju i na Kusturi~inom sljede}em filmu "Arizona Dream", snimljenom 1993. Sljede}i njegov projekat, muzika za film "Kraljica Margo" Patrisa [eroa opet posti`e veliki uspjeh, a film je dobio dvije nagrade na Kanskom festivalu 1994. "Zlatnu palmu" 1995. osvaja Kusturi~in film "Podzemlje", za koji je Bregovi} tako|e komponovao muziku. Bregovi}eva muzika donosi ju`noslovenske i romske teme i fuzija je popularne muzike s tra-

Nekoliko puta optu`ivan za "kra|u" originalne romske i narodne muzike sa Balkana i za njeno prera|ivanje i prisvajanje autorstva

dicionalnom polifonom muzikom sa Balkana, tangom i duva~kim orkestrima. Vrlo popularan u isto~noj Evropi, Bregovi} je nekoliko puta optu`ivan za "kra|u" originalne romske i narodne muzike sa Balkana i za njeno prera|ivanje i prisvajanje autorstva. Godine 1997. je radio s turskom pjeva~icom Sezen Aksu na njenom albumu "Du~un ve Cenaze". Tri godine kasnije Bregovi} je snimio album "Kayah i Bregovi}" s popularnom poljskom pjeva~icom Kajom, koji je u Poljskoj prodat u vi{e od 650.000 primjeraka. Goran Bregovi} trenutno `ivi u Parizu sa suprugom D`enanom Sud`ukom i svoje tri k}erke: Emom, Unom i Lulom. Tako|e ima k}erku @eljku, koja mu je rodila unuku Bjanku. Kao {to smo napomenuli, prije legendarnog muzi~ara na sceni }e se pojaviti tri najbolja orkesta 49. sabora Draga~evskih truba~a, koja svake godine okuplja vi{e od pola miliona ljudi koji dolaze iz cijelog svijeta. Cijena ulaznice za ve~era{nji spektakl je 10 KM.

4

tvcpub!29. 8. 2009.

Dobar za neodlu~ne: Prins FOTO ARHIVA

Zavo|enje uz muziku

Frida Pinto nova Alenova femme fatale

U pauzi snimanja

Bo Derek

Plejlista koja poziva na akciju Dok nau~nici intenzivno smi{ljaju kako obogatiti seksualni `ivot kitova podsti~u}i ih na akciju, izme|u ostalog, pjesmama Barija Vajta (koje ih navodno totalno razulare), red je da i mi testiramo uticaj seksi pje sa ma na ~o vje ka i pri pa da ju }a mu ~ula. Usljed intenzivnog preispitivanja pa`ljivo odabrane gomile muzi~kih bro je va na me }e se za klju ~ak da neke pjesme obavljaju i vi{e od pola posla na putu od plesnog podijuma do kreveta, a neke po~nu djelovati tek kada zadnja krpica odje}e sklizne na pod. "Je t'aime (moi non plus)": Kre}emo od vje~nog francuskog klasika. Niko ne mo`e odolje ti slat kim uz da si ma i gla si }u prekrasne D`ejn Birkin, pa tako ni oku ne odve} ugodni Ser` Gejnsbur. Idealno za glupe sva|e oko kuvanja ili pranja su|a poslije jela. Mrak je pao, s njim i dosadna ki{a, a na gramofonu zapucketa D`ejnin prvi uzdah. U tre nu odba ci te lju tnju i vi{kove odje}e te se dodirima voljenog bi}a. Prije kraja pjesme, sigurni smo, sve }e brige biti iza vas. "Sla ve to the rhythm": Ne pa da te na sla du njavosti i suvi{nu romantiku? Navuci te na se be da vno za bo rav lje ni ko`ni kombinezon, prigu{ite svjetla i do ~e kaj te svo ju mu {kar ~i nu u dru{ tvu Grejs D`ons. Njen gru bi glas i va {a se ksi odje }a ras to pi }e sve suvi{ne mu{kosti u njemu i pretvoriti ga u de~ki}a `eljnog igre. Na vama je da to iskoristite i natjerate ga da pos ta ne slu ga va {eg ri tma stras ti. Na kon to ga, pred va ma je duga i opako razigrana no} u kojoj }e on plesati kako vi ka`ete. "Let's Get It On": Jo{ jedan univerzalni senzualni klasik kojem niko ne}e odoljeti. O~aravaju}i

pjev Marvina Geja toliko }e zavesti va{u ljep{u polovinu da ne}ete trebati gotovo ni{ta da radite, osim da u`i va te u re zul ta ti ma. Ide al no za one koji vole da im sve bude servirano. "Una mu si ca bru tal": Onima koji u`ivaju u samom zavo|enju nudimo strasni tango poja~an seksi glasom i ritmom koji odlu~no vodi pravo u krevet. Pustite "Gotan Pro jec tu" da vas po ne su, u na le tu (plesne) napetosti privucite obli`nju ljepoticu uza se i brutalnim tangom do`ivite vrhunce strasti na samom podijumu. Nakon toga, tek pokoji plesni korak dijeli vas od intimnijih prostora. "Sexy Mot her Fuc ker": Prava pjesma za samoohrabre nje ne po sre dno pri je akci je. Nema straha pred razgoli}enom ljepo ti com za sve pra ve "sexy MFove". Pa ~ak i za one, manje prave, koji povjeruju u svoju fatalnost tek nakon vi{estrukog Prinsovog uvjeravanja. Pjesma "Sexy Mother Fucker" je poput {amaranja prije ulaska u sam ring - svrha je otupiti strahove. "Sexy": Pjesma koja je strasna na svim ni vo ima - od fa tal ne Brutalni tango: "Gotan Project"

Neke pjesme obavljaju i vi{e od pola posla na putu od plesnog podijuma do kreveta, a neke po~nu djelovati tek kada zadnja krpica odje}e sklizne na pod

pje va ~i ce Bar ba re Al cin dor pre ko njenog glasa do samih rije~i i ritma pjesme. Idealna za ljetnu akciju na pje{~anoj pla`i. "Bolero": Legendarna scena u u filmu "Desetka" u kojoj neopisivo seksi Bo Derek zavodi smotanog Dadlija Mura ustoli~ila je Ravelov "Bolero" u najsenzualniju klasi~nu melodiju. Gradacijom ritma i zvuka, "Bolero" u svojih sedam minuta trajanja vodi ljubavnike od samih po~e ta ka do vrhun skih sen zu al nih u`itaka. "I Li ke the Way (You Move)": Nakon {to su pro{etali raznoraznim reklamama, od "Mitsubis hi ja" do "Vic to ria's Se cre ta", "BodyRoc kets" su se na po kon smjestili tamo gdje po prirodi stvari pripadaju - na plejlisti koja poziva na seks. Stvar "I Like the Way (You Move)" svojom polaganom gradacijom, stvaranjem naboja do orgazmiRavelov "Bolero" najsenzualnija klasi~na melodija

~nog re fre na, nu di mo `da ponajbolju pratnju za senzualni ~in. Ako ne i vi{e od same pratnje. Ovo je pjesma koja ne prihvata kalkulacije u seksualnom ~inu, ve} uz nju morate i}i do kraja. Do posljednjeg daha. "I Fe el Lo ve": I dok mu{kar~ina, pun ponosa, pada u nesvijest nakon vrhunski odra|enih 5-6 mi nu ta se ksa (ni ci je li "Bo le ro"), `ena, ispunjena ljubavlju i ostacima strasti, pada u (kratkotrajnu) euforiju zaljubljenosti. Za to vrijeme joj Do na Sa mer svo jim vi so kim C obja{ nja va da su ti div lji osje }a ji koji je obavijaju ~ista i nepatvorena ljubav. (Agencije)

Zvijezda "Milionera s ulice", 25-godi{nja Indijka Frida Pinto, u Londonu snima svoj tre}i film, zasad jo{ neimenovani novi projekt Vudija Alena. Nakon Skarlet Johanson i Penelope Kruz, poznati reVudijev `iser je na{ao novu muzu du i ne is ku snu Fri du, zasad jo{ mla koja je imala nevjerovatnu bezimen film sre}u da ju je njen prvi film trebao je biti proVusladivio. jev zasad jo{ bezimen njen drugi film trebao je biti njen drugi projekat, projekat, ali je u me|uvremenu Frida odradila snimaali je u nje za ratnu dramu "Miral", me|uvremenu o siroti{tu u Jeruzalemu nakon uspostavljanja izraelske Frida odradila dr`ave. U Alenovoj romansi Frida snimanje imati priliku da radi i s za ratnu }e D`o{om Brolinom, Naomi dramu "Miral" Vots, Entoni Hopkinsom i Antoniom Banderasom. Kako se indijska glumica sna{la, to }emo saznati sljede}e godine kada bi film trebao biti zavr{en. Ono {to je ve} sada jasno jeste da je atraktivna Pinto dostojno utjelotvorila `enstvenu ljepoticu kakve Vudi Alen voli imati u svojim filmovima. A i u svom krevetu. U Alenovoj romansi Dvadeset~etvorogoFrida }e imati priliku di{ nja In dij ka ne da da radi s Entoni Hopkinsom vno je odbila ponudu producenata da u novoj 007 avanturi zaigra uz Danijela Krejga, jer bi to moglo, kako je objasnila, da na{kodi njenom imid`u. Izvr{na producentkinja Barbara Brokoli pozvala je mladu zvijezdu da se priklju~i pri ~a ma o sla vnom taj nom agen tu, spo me nuv {i da je Fri da "pri mije }e na i pri je Olge Kirilenko, ali da je u tom trenutku bila pre vi {a mla da da bi tuma~ila lik Bondove ljubavnice". "Do bi la je pre gr{t po nu da na kon {to je sni mi la Mi li one ra'", rekao je neimenovani izvor blizak glumici. "Laska joj to {to je velika holivudska imena vide kao Bond djevojku, ali ona ne `eli da stva ra ta kvu sli ku o sebi". (Agencije) Po~eo lov na ljepoticu?!

29. 8. 2009. tvcpub

5

Modne piste estetike tijela FOTO ARHIVA

Be~ka kupali{ta i pla`e kroz istoriju

Dozvoljeno sve {to se nekom dopada

Kreacijom prvog bikinija 1946. godine francuskog dizajnera Luja Renarda udio materijala u kupa}im kostimima je znatno opao

D

iskusija o du`ini {ortseva za kupanje za mu{karce zapo~eta pred po~etak ljetne sezone u Be~u podigla je mnogo pra{ine, ali je tema kupa}ih kostima i u ranija vremena gradu donosila djelimi~no `ustre

diskusije. Raspravljalo se o tome da li kostimi suvi{e nagla{avaju tijelo, da li su premali ili je kori{teno premalo materijala. Najkasnije od pokreta `ivotne refrome s po~etka 20. stolje}a be~ka kupali{ta i

pla`e su se razvile u modne piste estetike tijela. U 19. stolje}u u Be~u odje}a za kupanje je, kao i drugdje, bila pristojna i ~edna, mada i prili~no neudobna. @ene su prije svega bile te koje su podnosile razne {trapace kada bi plivale dunavskim kanalom. Kako bi sprije~ile da im voda ne otkrije noge nosile su tegove koje bi pri~vrstile za suknje za kupanje. Tek oko 1900. godine moda kupa}ih kostima se postepeno po~inje mijenjati. Od tada se pojavljuju i prvi kupa~i nudisti. Kako bi tridesetih godina bio smanjen broj policijskih kontrola, izmi{ljen

Globalno zagrijavanje uti~e na p{enicu

Jednodijelni kostim, do tada triko za `ene, rado je kori{ten kao alternativa

je tzv. lobaufetzerl kostim, u stvari jednostavni komad materijala koji je prekrivao pol kupa~a. Kreacijom prvog bikinija 1946. godine francuskog dizajnera Luja Renarda udio materijala u kupa}im kostimima je jo{ jednom znatno opao. Jednodijelni kostim, do tada triko za `ene, rado je kori{ten kao alternativa. Zatim je osamdesetih godina na be~kim kupali{tima u potpunosti pao gornji dio bikinija, {to je bila francuska moda, a {to je i uzbudilo tada{nju be~ku javnost i medije. Borba da ova "moda" ostane zapo~ela je po-

kretom "Oben ohne" (bez gornjeg dijela) 1923. godine. Tada{nje uprave bazena su reagovale prili~no pragmati~no, pa su postavljali plakate koji su davali informaciju o tome gdje su `ene mogle i}i na kupanje bez gornjeg dijela kupa}eg kostima. Ukoliko se situcija posmatra iz ovog ugla, aktuelne diskusije o odje}i za kupanje za mu{karce i `ene uop{te nisu tako stare. U me|uvremenu je postalo dozvoljeno sve {to se nekom dopada. Tako, recimo, uprave be~kih bazena sada od kupa~a samo tra`e da nose ~iste, uobi~ajene kupa}e kostime. (Compress)

Manje `eljeza, vi{e olova Globalno zagrijavanje mo`da i pogoduje rodu, ali izgleda da smo mijenjali kvantitet za kvalitet. Zaga|enje je, naime, rezultovalo p{enicom siroma{nijom `eljezom i aminokiselinama. Otkri}e da `itarice poput p{enice sadr`e manje proteina ako rastu u okru`enju s visokom koncentracijom CO2 ve} je uzrokovalo zabrinutost. Na`alost, lo{im vijestima tu nije kraj. "Porast nivoa CO2 kod p{enice mijenja i ravnote`u aminokiselina i niz elemenata u tragovima", rekla je, u razgovoru za "NewScientist", Petra Hogi s njema~kog univerziteta Hohenhajm. Zajedno s kolegom Andreasom Fangmejerom i njegovim timom na istom univerzitetu ona je tri godine uzgajala p{enicu na otvorenom polju dodaju}i dodatni CO2 kako bi postigla nivo koncentracije CO2 procijenjenu za 2050. godinu. Na kraju su prona{li niz promjena u zrnu p{enice, uklju~uju}i osampostotni pad `eljeza i 14-postotni porast olova. "Obje promjene bi bile lo{e po ljudsko zdravlje. Posebno zabrinjava pad `eljeza jer ve} sada po-

Vre}a puna briga

Porast nivoa CO2 kod p{enice mijenja i ravnote`u aminokiselina

P{enica jedan od najve}ih izvora kalorija FOTO ARHIVA

lovina svjetske populacije uzima nedovoljno `eljeza u hrani, a stvari }e se pogor{avati", ka`e Hogijeva. Tim je iznova pogledao situaciju s padom udjela proteina i uo~io da su i esencijalne aminkoseline tako|e do`ivjele promjenu. Uz sve to, zrno uzgojeno u ovakvim uslovima je manje. "Ipak, sve promjene nisu sasvim lo{e. Za 14 odsto smanjena je i koncentracija te{kog metala kadmija, {to mo`e biti pozitivno", ka`e dr Hogi. Iraki Loladze sa Univerziteta Nebraska - Linkoln, koji je jo{ prije sedam godina predvidio da }e porast nivoa CO2 dovesti do smanjenog nivoa mikronutrijenata u `itaricama ka`e da ga zabrinjava kontinuirani nedostatak svijesti.

"Efekt koji povi{eni nivo CO2 ima na na{ kvalitet hrane do{ao je kriomice. Me|utim, on je tu, a ljudi ne obra}aju pa`nju. Ovo istra`ivanje je va`no jer je p{enica jedan od najve}ih izvora kalorija i hranljivih materija za ljude", rekao je Loladze. A p{enica nije jedina biljka koja je osjetila promjene zbog porasta CO2 u atmosferi. Ros Gledou sa Univerziteta Mona{ u Melburnu nedavno je pisao o pove}anom nivou cijanida u kasavi, te uo~io da biljke poput eukaliptusa na pove}ani nivo CO2 reaguju ve}om proizvodnjom odbrambenih hemikalija, {to ih mo`e u~initi neprikladnijom hranom za `ivotinje.

6

tvcpub!29. 8. 2009.

Nepravilno nano{enje make upa

Uljep{avanje s kontra efektom Tanja [IKANJI]

rhunski svjetski viza`isti savjetuju na koji na~in treba nanositi {minku, a da u tome ne pretjerate i ne postignete lo{ efekat. Va`no je obratiti pa`nju na to da male gre{ke prilikom nano{enja {minke mogu da vas u~ine znatno starijim, te da naglase neke va{e nedostatke, umjesto da u~ine suprotno. Podloga koja je svjetlija od va{eg prirodnog tena pretjerano isti~e sitne bore, a ~ak i ako imate skroz svijetlu put, s godinama trebate koristiti malo topliju podlogu. Promijenite uobi~ajenu podlogu u tamniju nijansu, koja u sebi sadr`i sjajne ~estice. Takva podloga daje utisak da cijelo lice svijetli. Evo nekih gre{aka koje morate izbje}i. Debeli sloj podloge: Te{ki make-up je jednosmjerna karta za put na kojem }ete izgledati stariji nego {to u stvari jeste. Koristite prozra~nu podlogu ili obojenu kremu za lice i nakon {to je nanesete, na mjesta gdje su vam bore, pritisnite vla`nu spu`vicu za make-up da upije vi{ak. [to se vi{e vidi ko`e bez podloge, to bolje. Dok je dobro hidratizovana, svje`a

V

ko`a izgleda mnogo mla|e od o~ito prekrivenog tena. Rumenilo na jabu~icama obraza privla~i pa`nju na obje{enu ko`u. Umjesto toga, stavite rumenilo na najvi{u ta~ku jagodi~nih kostiju, ne preblizu nosa, i nanesite ga visoko tako da prekriva cijele jagodi~ne kosti. Izbjegavajte prejake boje. S bojama vina i cimeta }ete samo izgledati ispijeno ako ste mr{avi, a klovnovski ako niste mr{avi. Neutralne roze boje pristaju svim bojama tena i stvarno osvjetljavaju lice. Puder u prahu na borama: Takav puder je odli~an za smanjivanje sjaja na nosu i bradi, ali na drugim dijelovima lica nagla{ava bore i daje efekt presuve ko`e. On je jedino dobar za profesionalno fotografisanje, ali ~ak i onda postoji pravilo: potpuno izbjegavajte podru~je oko o~iju. Upe~atljiv ru` za usne, odnosno svijetle boje, tamne nijanse i sve metalik ili u duginim bojama su prete{ke za usne. Umjesto toga, birajte neutralne roze nijanse i razmislite o prelasku sa ru`a na sjajilo, {to }e vam dati puno}u usnama. Prirodna linija va{ih usana polako blijedi sa godinama, {to ~ini ru`eve sklonijim razmazivanju. Ocrtavanje olovkom boje usana poma`e da boja ostane unutar ivica usana.

^i{}enje fleka od voska

Ne pretjerujte s koli~inom {minke

Natapirana kosa ponovo u trendu

Ukoliko ste vosak pokapali na tkaninu, najprije ga odstranite o{tricom no`a, a zatim tkaninu stavite izme|u dva lista novinskog papira i pre|ite preko njih ugrijanom peglom. Vosak }e omek{ati i nestati. Budite oprezni sa sinteti~kim tkaninama, jer ne podnose visoke temperature.

^i{}enje fleka od r|e

Mrlje od r|e na bijelom ve{u mo`ete ukloniti tako {to okruglu kri{ku limuna stavite na mrlju, prekrijete je bijelim komadom tkanine i pritisnete ugrijanom peglom. Limun grijete tako dugo dok mrlja ne nestane. Nakon toga tkaninu operite u toploj vodi, kao i obi~no, kako biste uklonili `utu mrlju od limuna i pegle.

Na nekim revijama za nadolaze}u jesen i zimu frizeri su imali pune ruke posla stvaraju}i jedan od najve}ih trendova sezone ako govorimo o kosi. Za taj trend, koji ~ini visoko podignuta, natapirana ili vezana kosa, zaslu`na je popularna mlada muzi~arka Rijana, koja ih je inspirisala svojim frizurama. Radi se o visoko podignutim pun|ama, uvojcima i svemu {to ide bukvalno nebu pod oblake. Neki su sebi dali odu{ka, pa su prilikom osmiljavanja ovakvih frizura bili jako ma{toviti, dok su drugi ostali umjereniji i uskla|eniji s odje}om i imid`om koji nude. Klju~ svega je tapiranje i mnogo laka. Kosa se u ve}ini slu~ajeva za~e{ljava prema zadnjem dijelu, te podi`e nakon ~ega se obilno lakira, kako bi oblik i volumen koji se postigao ostao postojan. Frizure koje }e mnogima odgovarati za ve~ernje prilike

Za ovaj trend zaslu`na je popularna mlada muzi~arka Rijana, koja je frizere inspirisala svojim frizurama

prave zaljubljenice u modu nosi}e i tokom dana, pa i na posao. Naravno, za ovako ne{to treba se probuditi ne{to ranije ujutro, ali trud se isplati. Odli~no je to {to koliko god komplikovane djelovale te frizure, mnoge od njih su, zapravo, vrlo jednostavne. Nekoliko {nalica i ~e{alj osnovna su sredstva za rad, mada je potrebno obezbijediti i mnogo regeneratora za kasnije ra{~e{ljavanje, koje mo`e biti ne{to te`e i bolnije. S obzirom da je u na{oj sredini potrbno mnogo smjelosti da djevojka sa ogromnom, natapiranom frizurom pro|e kroz grad, jer bi je sigurno pratili mnogi iznena|eni pogledi, malo je onih koje }e se odva`iti da je naprave i iza|u takve me|u ljude. Ipak, ne stidite se, to je svjetski trend. Gledajte to sa te strane da izgledate poput najve}ih diva, a oni koji to ne znaju prepoznati nisu ni zaslu`ili da im podnosite bilo kakva obja{njenja.

29. 8. 2009. tvcpub

Lagani sjajevi za usne podmla|uju

Tu{ na donjem kapku: Tu{ na donjem kapku opti~ki smanjuje va{e o~i i privla~i pa`nju na podo~njake. Dr`ite se gornjih kapaka i crtajte deblju liniju prema vanjskim uglovima oka, gdje o~i imaju sklonost spu{tanju kako starimo. Maskara na donjim trepavicama nagla{ava takozvane "pti~je no`ice" i podo~njake i ne izgleda dobro. Na gornje trepavice stavite najcrnju maskaru koju mo`ete prona}i, to }e naglasiti bjelilo u va{im o~ima. Tako|e je po`eljno ne upotrebljavati vrlo guste formule, jer Tu{ na donjem kapku opti~ki smanjuje o~i i skre}e pa`nju na podo~njake

ne razdvajaju dobro trepavice. Trepavice se su{e kako starimo, {to ~ini maskaru grudastom i tada pada na lice. Ne zaboravite uvija~. Uvijanje trepavica je najlak{a stvar koju mo`ete napraviti da vam o~i izgledaju ve}e, a time i mla|e. Ko`a ispod o~iju godinama postaje sve tanja, {to ~ini da debeli sloj korektora izgleda kao beton. Zato ga nanosite lagano, kistom. Stavite ga samo na tamna podru~ja, a ne oko cijelog oka.

Te{ki make-up je jednosmjerna karta za put na kojem }ete izgledati stariji nego {to u stvari jeste

Da bi va{e lice izgledalo mla|e, odnosno da vas {minka ne bi u~inila starijim, potrebno je da slijedite nekoliko savjeta. Kada je u pitanju puder, on mora biti svjetliji od svoje podloge datog lica za jednu nijansu, da bude odgovaraju}a boja, uz odgovaraju}i tip ko`e. S tim okolnostima, morate staviti adekvatan kameni ili puder u prahu, lagano ga nanijeti ~etkom, a nikako spu`vicama, da se ne bi formirali debeli slojevi na licu, koje, tako|e, ~ine da izgledate starije. Poslije toga se stavlja lagano, prirodno rumenilo, priklano o~ima, boji tena i kose. Ukoliko `elite da izgledate mla|e, koristite lagane sjajeve za usne, koji stvaraju transparentni volumen usana, te usne dobijaju vo}kasti izgled. Ka da na no si te sjen ke, on da ih tre ba te Maskara mora da kombinovati, koje mose izvu~e pravilno, bez ra ju ima ti ra vno te `u grudvica i ulijepljenih svi je tlih i ta mnih, to trepavica, da se ne bi plih i hladnih tonova, dobili te{ki kapci koliko jednih, toliko i drugih. Nikako ne treba pretjerivati s jednom nijansom sjenke, jer ukoliko se stavljaju svjetlije sjenke, onda lice izgleda prebljedunjavo. Maskara mora da se izvu~e pravilno, bez grudvica i ulijepljenih trepavica, da se ne bi dobili te{ki kapci. Lajner se mora lagano, graciozno i pravilno izvu}i, da bi ta preciznost bila izra`ena. Korektor, koji se nanosi oko o~iju mora biti svjetliji. Obrve, tako|e, treba adekvatno po~upati, jer one dosta doprinose na{em izgledu, pored na{eg make upa, koji tako|e treba biti kvalitetan da bi izdr`ao visoke temperature.

7

Goran Lazi}, viza`ist

Puder mora biti svjetliji od svoje podloge datog lica za jednu nijansu i odgovaraju}e boje

Kai{evi jesenji modni hit

Nosite ih uz haljine, kapute, majice, ko{ulje, ali nemojte pretjerivati sa brojem modnih dodataka

Iako je gotovo uvijek na popisu obaveznih modnih dodataka, kai{ }e tek ove jeseni do`ivjeti potpunu afirmaciju. Obo`avan zbog svoje prilagodljivosti svakom "outfitu", kai{ je besmrtan, nosi se u svakoj prilici, uvijek i svugdje. Kada govorimo o narednoj, jesenjoj, pa i zimskoj sezoni, onda treba istaknuti da je on na{ao svoje mjesto u kolekcijama gotovo svih dizajnera koji diktiraju svjetske trendove. Nosite ga uz haljine, kapute, majice, ko{ulje; uz svaku mogu}u krpicu! Usput se dr`ite zlatnog pravila - nemojte pretjerivati sa brojem modnih dodataka. Uz kai{ je "dopu{teno" nositi dobru upadljivu torbu, rukavice, {e{ir, ili sun~ane nao~ale, ali nikako sve to zajedno, osim ako niste modni klovn koji puca od samopuzdanja. Ipak, za one odva`nije ni takva kombinacija nije nenosiva. Va`no je da znate nositi to {to imate na sebi i da ste samouvjereni.

Ukoliko taj kai{ na vama bude stajao kao na vje{alici, nikakvi drugi detalji ne}e spasiti ukupan utisak. Budite otvoreni za sve kombinacije boja, s tim da ono staro pravilo da ne mora ba{ sve na vama biti druge boje i nijanse jo{ vrijedi. Ukoliko se odlu~ite za neke blage boje odje}e, poput be`, zlatne ili sme|e, kai{ mo`e biti mnogo tamniji. Modni diktatori preporu~uju sve, ali i njihovo sve ima svoje granice. Gu~i je ove godine vratio kai{ u prvi plan, ali je ne{to umjereniji, pa je samim tim i nosiviji. Njegova `ena na pisti kombinuje crni kai{ uz glamurozne ~izme i sjajnu torbu, sve je od ko`e, hladno, tamno, mo`da ~ak malo i preozbiljno. Ostali dizajneri ve}inom su prikazali je `enstvenost u razli~itim nijansama sme|e boje. Kai{ je tu ukusno uklopljen, nije samom sebi svrha, iako nas ovakve kombinacije boja ne odu{evljavaju. Kod svih su kai{ i rukavice nerazdvojni, ali ovaj stil i nije ba{ prilago|en gradskim ulicama.

8

tvcpub!29. 8. 2009.

Ljetna garderoba idealna i za jesen Kombinujte ljetne komade koji bi bojom, krojem i materijalom mogli pre`ivjeti prve sedmice jeseni

oliko god jedva ~ekali smjenu sezona kako bismo imali dobar razlog za obno vu gar de ro be i {oping, ove jeseni mora}emo stati na loptu i dobro razmisliti treba li da sve kupujemo. Oni malo kreativniji odmah bi se slo`ili da {oping po~etkom svake nove sezone nije potreban, jer se garderoba iz prethodne mo`e odli~no iskombinovati i prilagoditi druga~ijim vremenskim uslovima. Slojevito obla~enje idealno je rje{enje za prelazno razdoblje, pogotovo zato {to vrijeme u ranu jesen zna biti vrlo promjenljivo. Ne samo da }e vam pomo}i da budete spremni u svakom trenutku i za svaku priliku, ve} }e vam omogu}iti da odje}i koju ste nosili zadnjih mjeseci "produ`ite `ivot". To }e posebno razveseliti sve one `ene koje su zbog ovogodi{njeg }udljivog ljetnog vremena ostale razo~arane jer nisu imale priliku dovoljno nositi novu ljetnu haljinicu ili kratke hla~ice, a pred nama su sve hladniji jesenji dani. Butici su se, istina, ve} napunili novim pretjesenjskim kolekcijama za koje vam, u su{tini, i nisu potrebne. Stoga je krajnje vrijeme da "prekopate" ormar i na|ete nove kombinacije, idealne za jesen. Stavite preda se ljetnu garderobu, kao i onu koju ste nosili u prolje}e. Odvojite ljetne komade koji bi bojom, krojem i materijalom mogli pre`ivjeti prve

K

Slojevito obla~enje idealno rje{enje za prelazno razdoblje

sedmice jeseni. Sakoi }e biti hit jeseni, a izuzetno su zahvalni za kombinovanje s topi}ima, majicama i tankim bluzicama, koje ste nosili u ljetnim danima. Ispod njih dobro }e izgledati i lagane ljetne haljinice, ako im to njihov kroj i dizajn dopu{ta. Ako ve} nemate sako, onda svakako nabavite jedan, jer }e biti dobra investicija koja }e vas vjerno slu`iti kako u ranu jesen, tako i zimi, ispod deblje jakne ili kaputa. [iroke hla~e, koje su bile hit prolje}a i ljeta, i dalje su vrlo upotrebljive, kao i hla~e koje se su`avaju prema kraju. Me|u ljetnom robom odvojite modele tamnijih boja koje }e se dobro uklopiti u jesenju paletu boja. Ne trebate se odre}i ni kratkih hla~a. Uz tajice ili dokoljenice mo}i }ete ih nositi jo{ neko vrijeme. Potra`ite ljetnu odje}u koja nije previ{e {arena. Cvjetni ili sli~ni razigrani uzorci jarkih boja neka pri~ekaju idu}e ljeto, ako ih ne mo`ete uspje{no uskladiti s nekim tamnim hla~ama, suknjom ili jaknom koje }e ih "smiriti" i prilagoditi tmurnijim jesenjskim danima. Zlatni tonovi, zemljane boje i boja lavande odli~no }e izgledati na preplanuloj ko`i, ali i u kombinaciji s neprovidnim tajicama. Modni dodaci tako|e su sjajan "alat" za pretvaranje ljetne garderobe u jesenju. Marama ili {al oko vrata, torba tamnije boje, ~arape i, naravno, cipele, va{u }e ljetnu odje}u u~initi idealnom za ki{ne, prohladne dane.

Crveno je ponovo hit Narukvice za sve prilike

Ultrapopularne narukvice "cuffs" - lisice, svoj naziv duguju tome {to ih na ruku ne stavljate provla~enjem, nego su u jednom dijelu otvorene, tako da ih mo`ete samo nataknuti. Originalni modeli bi se rastvorili i zatim stisnuli, ba{ poput lisica, ali naziv je danas prihva}en i primjenjuje se i na brojne druge modele narukvica sli~nog tipa. Kada mi govorimo o "cuffs" narukvicama kao novom modnom favoritu, prven stve no mislimo na {iroke plasti~ne i metalne modele. One mo gu bi ti pro zir ne, ukra{ene velikim dragim kamenjem, poput [a ne lo vih, ili pak `i ~a ne, izrezbarene… Zlatno pravilo "manje je vi{e" zaboravite. [to glomaznije to i bolje - novo je pravilo! Vrijeme je da djevojke koje su se do sada kitile gomilom raznobojnih, svjetlucavih, drvenih tankih narukvica, taj nakit zamijene jednom jedinom, ali dovoljno upe~atljivom. Po{to je pred nama jesen, neka izbor padne na neke zatvorenije boje, mada kreativnije djevojke mogu i one jarkih boja dobro da iznesu.

Maraja Keri lansira novi parfem

Pred nama je strastvena jesen u crvenom. Prema trendovima koje nam diktira svjetska modna elita, ki{ni jesenji dani bi}e obojeni u sve nijanse ove boje. Bilo je to jasno ve} nakon Njujorka. Pradinom je milanskom revijom dobilo samo kona~nu potvrdu - ove jeseni }e se nositi crveno! Najja~a od svih boja ima poseban status i vi{estruka zna~enja. Tradicionalno se odijeva za novogodi{nje praznike, jer se vjeruje da donosi sre}u. Crvena je uz to i simbol zaljubljenosti, strasti... Gotovo svi zna~ajniji modni dizajneri za sezonu jesen/zima 2009/2010. pripremili su bar po jedan komad odje}e u crvenoj, ili nekoj njenoj nijansi. Crveni sakoi, mantili i haljine apsolutni su hit. Za tamnopute djevojke, ova jesen }e biti idealna. Zablista}e!

Po{to je boja jaka sama po sebi, ne bi je trebalo kombinovati s mnogo otvorenim bojama. Crna ili bijela i kombinacija }e biti potpuni hit. Pored crvene odje}e, tu su i crveni modni detalji, poput kai{a. Prema trendovima svjetske modne elite, crvena boja }e biti hit jesenjih kolekcija

I na obi~nom, pro{logodi{njem, izno{enom sakou i kaputu crveni kai{ izgleda}e moderno i da}e cijeloj kombinaciji dozu svje`ine. Ove jeseni }emo se zaista uvjeriti da ovo godi{nje doba nije tmurno i da ga ne prate takve nijanse odje}e.

Ameri~ka pop pjeva~ica Maraja Keri je mo`da pomjerila datum objavljivanja novog albuma, ali to je nije sprije~ilo da ide u nove poslovne pobjede. Na krilima uspjeha njenih prethodnih parfema, "M by Mariah Carey" i "Luscious Pink", ova tri de set de ve to go di{ nja ki nja odlu~ila je da potpi{e jo{ jedan za narednu jesen. "Parfem je tako li~an", govori ona u reklami. "'Forever' bilje`i taj osje}aj glamura, koji `elim podijeliti sa svojim obo`avateljima", dodaje pjeva~ica. Bogat cvjetni miris, od septembra, kada }e se na}i na tr`i{tu, mo}i }e se kupiti po cijeni od 42 dolara, a sadr`i cvijet lotosa, tuberozu i gardeniju. Maraja Keri je svjetsku slavu postigla devedesetih godina pro{log vijeka. Pop-balade su mladoj pjeva~ici donijele zvjezdani status na samom po~etku karijere. Maraja Keri ro|ena je 27. marta 1970. godine u Njujorku. Roditelji su joj se razveli kada je imala tri godine, a poslije toga `ivjela je s majkom, operskom pjeva~icom. Njena majka je u velikoj mjeri uticala na to da Maraja razvije i odr`ava svoj glas. Tokom svoje dosada{nje karijere Maraja je prodala vi{e od 80 miliona albuma {irom svijeta.

29. 8. 2009. tvcpub

Fuad Backovi} Deen, bh. muzi~ar

9

PNJMKFOB! LOKJHB

"Razgovori s Bogom" Nil Donald Volš PNJMKFOJ GJMN

I da se ne bavi javnim poslom podjednako bi ulagao u sebe

Sve tu|e je ukusnije Bla`enka LEJI]

uad Backovi} Deen, jedan od najkontroverznijih, ali i najpopularnijih bh. muzi~ara, odavno je pokazao da je druga~iji i da ne namjerava da se mijenja. Tvrdi da ga prozivke i neistine koje ~uje o sebi samo dobro zabavljaju, te da nema nikakvu potrebu da se nekome pravda. Svjestan je, govori, da se kod nas ina~e o svima i svakome uvijek pri~a bez ikakvog povoda, eto tek toliko da nekoga oblatimo, pa ne `eli tome da pridaje pa`nju. NN: Od Va{ih muzi~kih po~etaka do danas mnogo ste "ulo`ili" u svoj izgled i imid`. Koliko Vam je to pomoglo u karijeri? DEEN: Od svojih najranijih po~etaka pa sve do danas vrlo sam ozbiljno pristupao svojoj muzi~koj karijeri i svim njenim segmentima, pa tako i fizi~kom izgledu, fizi~koj spremnosti i samom izgledu na sceni. Smatrao sam, a i dan-danas dijelim isto mi{ljenje, da osoba koja je bogom predodre|ena da bude umjetnik i odlu~i se tim profesionalno baviti, mora uvijek voditi ra~una o najsitnijim detaljima svega {to je u vezi s takvom vrstom karijere i ni{ta ne

F

smije zapostavljati! [to se mene samog ti~e, i da se ne bavim javnim poslom i muzikom podjednako bih ulagao u sebe i svoj izgled, jer volim da sam uredan, ~ist i lijepo obu~en, a sad koliko to poma`e ili ne, zaista ne znam jer to do`ivljavam kao sastavni dio mene i mog `ivota pa tek onda kao dio svoje muzi~ke karijere i javnog istupanja. NN: Mnogo se spekulisalo o Va{em seksualnom opredjeljenju. [ta je bio povod za takve pri~e i kako ih komentari{ete? DEEN: Smatram da je muzika vrlo bitan segment u izgradnji ne~ije li~nosti i na~ina `ivota, a ja sam, eto, igrom slu~aja odrastao gledaju}i britanski MTV. Divio sam se Majklu D`eksonu, Madoni… Na`alost, izgleda da je publika u inostranstvu osvije{tena ve} dugo i zna cijeniti ljude koji su druga~iji i koji ula`u neprestano kako bi zadr`ali koncentraciju svojih konzumenata za razliku od na{e koja takvima odmah prilijepi etiketu "pedera" bez ikakvih valjanih dokaza za to i konstantno tra`i priliku da te "proziva". Postoji, naravno, i kod nas publika koja zna da cijeni ljude koji su "druga~iji" i koji se trude i ula`u u sebe, ali na`alost takva publika je ovdje jo{ u manjini one koja je navikla na kafane, teferi~e, va{are, potoke alkohola, zastarjelu produkciju i pjeva~e koji dr`e `i~ani mikrofon omotan oko ruke i cupkaju potpuno

van ritma "pjesme" koju pjevaju, dok se negdje u blizini okre}e janje spremno za masovno "pre`deravanje". Eh, u o~ima takvih ja sam taj "peder" koji se ne{to uvija na sceni sa svojim plesa~ima potpuno "odvratno", "feminizirano" i "dekadentno" obu~en, bez obzira na to {to nekoliko dana nakon mog nastupa ve}ina tih koji hodaju okolo i posprdno pri~aju o tome obu~eni su upravo onako kako sam ja bio na sceni, a ne u svom privatnom `ivotu. Povoda da se takve stvari pri~aju o meni nema, kod nas se ina~e o svima i svakome uvijek pri~a bez ikakvog povoda, eto tek toliko da nekoga oblatimo, pa makar i crkli nakon toga... Sve tu|e i sa strane je jako ukusno, a na{e je "fuj"! NN: [ta mislite o metroseksualcima i odnosu na{ih ljudi prema njima? DEEN: Ljude dijelim samo na dobre i lo{e, sve ostale podjele i kategorizacije u mom `ivotu su nepoznanica, zaista. Ovo pitanje }ete morati postaviti nekome ko voli da svrstava ljude u razli~ite kategorije tipa vjeroispovjest, boja ko`e, nacionalnost, seksualno opredjeljenje itd. NN: U~estvovali ste na "Farmi". Smatrate li da ste u tom {ouu pokazali ljudima kakvi ste zaista? DEEN: "Farma" je u mom `ivotu bila samo hir i zabava, a ne prilika da me neko upo-

Publika u inostranstvu je osvije{tena i zna cijeniti ljude koji su druga~iji, za razliku od na{e koja takvima odmah prilijepi etiketu "pedera" znaje, niti prilika da se nekome dodvoravam! To je jedno vrlo simpati~no iskustvo u mom `ivotu, ne{to potpuno druga~ije i ne{to {to ne bih opet ponavljao, jer ruku na srce, ja se ipak mnogo bolje snalazim u urbanijoj sredini odakle i dolazim... Svi ti ljudi koji `ive i rade u takvim sredinama imaju sve moje po{tovanje i razumijevanje! NN: Koliko je hrabrosti potrebno imati da u na{oj sredini budete druga~iji? DEEN: Ja ne vidim da je za takvo {to potrebna ikakva hrabrost? Mojim `ivotom gospodari dragi Bog i ja i apsolutno mogu da radim sa sobom sve {to ho}u, a da pri tome nemam nikakvu potrebu da se nekome pravdam... Sve dok radim samom sebi, a ne nekom drugom, potpuno je OK!

Kejt Mos predstavila 11. kolekciju Britanski top-model Kejt Mos ponovo se dokazala kao uspje{na dizajnerka. Njenu novu, 11. kolekciju za "Topshop" mnogi ocjenjuju najboljom do sada. Je se nja ko le kci ja sa dr`i njene uobi~ajeno omiljene modele poput topi}a sa {ljokicama, haljina, kratkih vunenih d`empera, ali i pripijenih kombinezona inspirisanih sedamdesetim godinama, te kaputi}a od la`nog krzna. Novu kolekciju prate crno-

bijele fotke koje u prigu{enoj atmosferi prikazuju Kejt u novim modelima. Dra ma ti ~no na {min ka ne o~i, razbaru{ena kosa i zavodljiv pogled nagla{avaju glavne odrednice kolekcije, koja savr{eno slijedi njen razbaru{eni rokerski, ali istovremeno i vrlo `enstveni duh. Iako su neki od 66 modela, koliko ih broji nova kolekcija, zahtjevnijeg kroja, nesumnjivo }e na}i put do njenih obo`avateljki.

"Top Gun" PNJMKFOJ! NV[J_BS

Majkl Džekson PNJMKFOP KFMP

Sushi

Ljude dijeli samo na dobre i lo{e

E{li Olsen napu{ta modu E{li, jedna od poznatih sestara Olsen koja se nedavno povukla iz gluma~kih voda kako bi se mogla posvetiti dizajniranju modnog brenda koji vodi zajedno sa svo jom bli zan ki njom Meri Kejt, ponovo `eli promijeniti zanimanje. "U modnoj industriji svi su okrenuti isklju~ivo prema sebi. Ne znam ho}u li mo}i dizajnirati zauvijek. Sigurna sam na to da za nekoliko godina po`elim raditi ne{to drugo i ne stidim se povu}i", ka`e E{li. Dodaje kako je vrlo zbunjena po pitanju svoje karijere, te da nije sigurna ~ime bi se zapravo `elje la ba vi ti os ta tak `ivo ta, iako se njena modna linija "The Row" prodaje odli~no.

10

tvcpub!29. 8. 2009.

Borba nosoroga @ivotinjski svijet zna biti izuzetno brutalan. Nekada ~ovjek uspije kamerom da zabilje`i i neke od `ivotinjskih brutalnosti. U ovom slu~aju u glavnoj su ulozi no so ro zi u Afri ci ko ji su odlu~ili da se obra~unaju. Ako `elite da vidite kako je zavr{ila ova borba, kucajte na YouTubeu u polju pretrage "Baby rhino war".

Iako mnogi planinari, alpinisti, ne do`ivljavaju uspon na Kilimand`aro kao ozbiljan izazov, na "krov Afrike" uspije se popeti samo 40 odsto penja~a

Smije{na saobra}ajna nesre}a Na putevima mo`ete sresti razli~ite ljude koji nisu uvijek prijateljski raspolo`eni. Me|utim, niko ne o~ekuje od jedne starice da stvara probleme na putu. To izgleda ne va`i za glavnu junakinju ovog klipa koja je odlu~ila da uzme volan u svoje ruke i zadaje probleme ostalim u~esnicima u saobra}aju. Klip pod nazivom "Funny car crash" pogledajte na YouTubeu.

Policajac i Meksikanci Policajac koji je zaustavio d`ip u kojem se nalazilo desetak Meksikanaca zaista nije imao sre}e. Prepoznao je su mnji vo vo zi lo, ali ni je uspio da uhvati nijednog od putnika koji su vjerovatno ilegalno u{li u zemlju. Naime, jedan po jedan su bje`a li iz d`i pa i na kra ju policajac je jedino uspio da zaplijeni vozilo. Klip pogledajte na YouTubeu, a zove se "Funny policeman". MKVEJ!LPKJ _PWKFL TLMPO QSBWF! LPOTUSV. BQPQMFL. TJKJ LDJKF

OP^OB QUJDB

LPMJ_OJL _PWKFL CSPKFWB LPKJ!SBOP VTUBKF 59!J!27

QPTMV. ABWOJL )NO/*

A!JNFMBSBHS_LJ! GVECBMTLJ LMVC

VLP_F. OPTU VEPWB )NFE/*

\FSQB7JOJKB-! \FSQFOKB )GSBO/* )DBTUSPMF* PQPSB. WMKBOKF

AVSOB. MJTUJ FLPOPNJ. TU!CFSUJM IPMBOETLJ QKFTOJLKBO

HSBE!J CBOKB!V CFMHJKJ )T/B*

TMPWB!J[B #\#!J!#L#

[BSPCMK. FO!CSPE!T UPWBSPN V[WJL;! FI-!PMB 2/!J!3:/ TMPWP

LPTUJ HSVEOPH LP\B

PTUSWP!V LPMVNCJKJ

WSTUB CFTDWKFU. OJDFIBMVHBSFTJOB

QKFWB_JDB QBK_JO

UJUBO

PSHBOJ _VMB!WJEB

TFLSFU! J[!VTOF \VQMKJOF HMVNJDB BSFQJOB BVTUSJKB

J[SBFM

TFOFHBM

211!n3

QSJCPS![B UFIOJ_LP DSUBOKF )OKFN/*

ESABWB!V B[JKJ

Ro|ena Ingrid Bergman Na da na{ nji dan 1915. godine ro|ena je Ingrid Bergman, {vedska filmska i pozori{na glumica, dobitnica "Oskara". Ameri~ki filmski institut progla sio ju je ~et vrtom najve}om `enskom gluma~kom zvijezdom u istoriji. Bergmanova je ro|ena u Stokholmu u [vedskoj, u porodici [ve|anina Jususa Samuela Bergmana i Njemice Fridel Adler Bergman. Kada su joj bile samo tri godine, majka joj je umrla. Otac joj je preminuo kada joj je bilo 13 godina. Poslata je da `ivi s tetkom, koja je umrla od sr~anih komplikacija samo {est mjeseci poslije. Odgojili su je druga tetka i tetak, koji su imali petoro djece.

Nakon {to je zavr{ila posljednji film u [vedskoj i nastupila u tri srednje uspje {na ame ri ~ka fil ma, Bergmanova se pridru`ila Hemfriju Bogartu u hitu "Kazablanka" 1942. godine, koji ostaje njeno najpoznatije ostvarenje. Iste godine ja zaradila nominaciju za "Oskara" za najbolju glumicu za film "Ko me zvo no zvo ni" (1943), koji je bio njen prvi film u boji. Sljede}e godine je osvojila "Oskara" kao najbolja glumica u filmu "Plinsko svjetlo" (1944). Tre}u uzastopnu nominaciju zaradila je ulogom redovnice u filmu "Zvona svete Marije". Ingrid Bergman umrla je 1982, na svoj 67. ro|endan, u Londonu, nakon duge bitke s rakom dojke.

Po~eo Sedmogodi{nji rat Sedmogodi{nji rat, koji se naziva i Pomeranski rat, odvijao se 1754. i 1756 -1763, a sukobljene su strane bile Velika Britanija i Pruska protiv Francuske, Austrije, Rusije, [vedske i Saske. Austrijska carica Marija Terezija je u periodu nakon Rata za austrijsko naslje|e htjela povratiti pokrajinu [leziju od pruskog kralja Fridrika Drugog, koju je izgubila u tom ratu. Iznenadno povla~enje Rusije zbog smrti carice Elizabete, te dolazak na rusko prijestolje izrazito propruski raspolo`enih careva, Petra Tre}eg i njegove supruge Katarine Druge, spaslo je Fridrika Drugog, pa je sklopljen mir koji se sastojao od dva ugovora. Jedan iz Pariza, gdje je priznat poraz Burbona u korist Engleske i predaja francuskih kolonija Englezima, a drugi u Hubertsburgu, kojim je potvr|en status kvo, to jest da [lezija ostaje Pruskoj.

Provjerite svoje znanje

BMU JNF!KFE. OPH!PE SJNTLJI QMFNFOB

OB\B! SJKFLB

Na dana{nji dan

NBKLB! SPNVMB!J SFNB

SKF\FOKB!J[!QSP\MPH!CSPKB-!WPEPSBWOP;!KBMPWJOBFMFHJ_BS-!EFTFUJOB-!OB-!VC-!PUJT-![MJ-!MJ[-!SBFD-!JLBLBW_PCBOJO-!SPTUPL-!PQBM-!JUP-!TBUJS-!FT-!USJOBFTU/

[ta je astenosfera

[ta je akord

Astenosfera je podru~je Zemlje koje se prote`e izme|u 100 i 200 km ispod povr{ine, a po mi{ljenju nekih nau~nika ~ak i do 400 km. To je slaba ili "meka" zona u gornjem pla{tu, a le`i neposredno ispod litosfere. Igra zna~ajnu ulogu u tektonici plo~a i izostatskom pode{avanju. Uprkos svojoj zagrijanosti, zbog visokog pritiska plasti~na je i ima relativno nisku gusto}u. Seizmi~ki valovi, ~ija brzina pada pove}anjem meko}e medija, prolaze relativno sporo kroz astenosferu, zbog ~ega je nazvana "zonom sni`enih brzina". Ispod tankih okeanskih plo~a astenosfera je obi~no mnogo bli`a povr{ini dna, a na srednjeokeanskim hrptovima izdi`e se sve do nekoliko kilometara ispod okeanskog dna. Iako se dugo sumnjalo u postojanje astenosfere, ono je potvr|eno analizama seizmi~kih talasa nastalih nakon zemljotresa u ^ileu 1960.

Akord u muzici ozna~ava tri ili vi{e tonova razli~ite visine koji zvu~e istovjetno, ili odvojeno, ako pri tome ostavljaju dojam sazvu~nosti. ^esto se defini{e jednostavno kao suzvu~je tri ili vi{e tonova. Ipak, naj~e{}e su to grupe tri tona razli~ite visine koje se prave dodavanjem terca na toniku. Rije~ akord dolazi od srednjovjekovne latinske rije~i accord. U srednjem vijeku u zapadnja~koj harmoniji koriste se intervali kvarta, kvinta i oktava. U 15. i 16. vijeku trozvuci u molu i duru bivali su sve popularniji i uskoro postaju glavni oblik polifonije. Mnogi akordi mogu se poredati kao niz ~ije elemente dijele intervali koji su otprilike iste veli~ine. Harmonija mnogih savremenih popularnih zapadnja~kih `anrova i dalje se zasniva uglavnom na kori{tenju akorda, iako je to daleko od univerzalne prakse. Zna~ajni izuzeci uklju~uju moderni d`ez u kojem se akordi ~esto sastoje od najmanje pet tonova, a akordi od sedam i povremeno vi{e su uobi~ajeni.

29. 8. 2009. tvcpub

11

Planina strahopo{tovanja i mistike Kilimand`aro, najvi{i vrh Afrike

@eljko DERAJI]

nje`ni vrhovi Kilimand`ara, okru`eni ekvatorijalnom savanom, vijekovima izazivaju strahopo{tovanje okolnog stanovni{tva koje vjeruje da tamo gore `ive duhovi. Ova planina godinama je i veliki izazov planinarima iz cijelog svijeta. Dok u podno`ju planine koja se nalazi u blizini ekvatora vladaju nesnosne vru}ine, na vrhovima ove gromade se bijele snijeg i led. Za mnoge Afrikance misti~no i nedoku~ivo carstvo spasa od `ege sunca, a za mnoge avanturiste pravo mjesto za u`ivanje u ~arima ove planine. Kilimand`aro je planina u sjevernoisto~noj Tanzaniji. Najvi{e slobodno stoje}e uzvi{enje na svijetu uklju~uje i najvi{i vrh u Africi na visini od 5.895 metara. Sastavljena je od tri vulkana: [ira, Mavenzi i Kibo. Najvi{i vrh Uhuru se nalazi na 5.896 metara nadmorske visine, na vrhu srednjeg vulkanskog kratera Kibo, pre~nika oko 2.500 metara i dubine oko 180 metara. Planina je prvi put osvojena 1889. Ostali vrhovi su Mavenzi (5.355 meta-

S

ra) i Meru (4.566 metara). Kilimand`aro je veliki skup vulkanskog porijekla, trenutno neaktivnog, s gejzirima u sredini koji ispu{taju gas u krateru na vrhu planine. Iako je Kilimand`aro vulkanska planina, odavno nije zabilje`ena aktivnost vulkana. Nau~nici su 2003. zaklju~ili da magma te~e samo 400 metara ispod vrha kratera. Iako se nove aktivnosti ne o~ekuju, postoje strahovi da bi se vulkan mogao uru{iti, uzrokuju}i veliku erupciju sli~nu kao na planini Sveta Helena. Nekoliko uru{avanja i klizanja zemlje pojavilo se na Kibu, nadomak Kilimand`ara u pro{losti, stvaraju}i prostor poznat kao "zapadna pla`a". Iako nema zapisa o erupciji, lokalna legenda govori o aktivnosti prije oko 170 godina. Danas se planina Kilimand`aro koristi isklju~ivo kao primamljiva turisti~ka i avanturisti~ka destinacija za alpiniste iz cijelog svijeta. Glavno polazi{te za uspon na "krov Afrike" je `ivahni gradi} Mo{i, u kojem se obavljaju posljednje pripreme, dogovaraju vodi~i iz plemena ^aga, kupuje hrana. Na jednog penja~a ide vodi~, kuvar i dva nosa~a, sa brojem penja~a umno`ava se i broj nosa~a. Sve {to je potrebno za pet, {est ili sedam dana uspona i boravka na planini nosi se u planinarskim ran~evima. Od nekoliko ruta za

uspon samo na Marangu ruti postoje skloni{ta. Iako mnogi planinari, alpinisti, ne do`ivljavaju uspon na Kilimand`aro kao ozbiljan izazov, na "krov Afrike" uspije se popeti samo 40 odsto penja~a. Ve}i je problem, od potrebne fizi~ke kondicije, visinska bolest zbog koje ~esto moraju odustati i vrhunski penja~i i sportisti, a svake godine 10 - 20 penja~a umre od plu}nog ili mo`danog endema, izazvanog visinskom bole{}u. Te opasnosti nisu po{te|eni ni lokalni penja~i (vodi~i, nosa~i) koji se godi{nje penju na Kilimand`aro najvi{e 10 - 12 puta. Pripadnici plemena ^aga izra`avaju veliko po{tovanje

prema svakome ko do|e do vrha. Za njih je Brdo demona (kako nazivaju Kilimand`aro), na koje se penju samo vodi~i i nosa~i, simbol strahopo{tovanja i izvor `ivota. Zbog vulkanskog tla, voda koje se slivaju sa Kilimand`ara i monsunskih ki{a, obronci i dolina podno planine bogati su nasadima kafe, banana i suncokreta. Zbog globalnog zagrijevanja snje`na kapa Afrike sve je manja, po nekim predvi|anjima snijeg i led otopi}e se za 10 - 15 godina. Obistini li se to, nesta}e poznata vizura Kilimand`ara, a bez vode i osnovne egzistencije osta}e pleme ^aga, tre}a najve}a etni~ka grupa u Tanzaniji.

Hju Kornvel Pi{e: Dragana ZEC, astrolog

Ovan Eb!obt!kf!jef!bmbo!ebo {b!j{mbt!lf!j!vpq!|uf!cj!mp lp!kj!wje!lpo!ub!lb!ub!t!wb!. nb!esb!h jn!ptp!c b!n b/ Qsj!kb!uf!mkj!~f!wbt!plsv!aj!uj-!iukf!mj!wj!up!jmj!of!j ob!qspt!up!pcb!tv!uj!qp!{j!wj!nb!{b!esv!af!okb/!T pc!{j!spn!ob!up!eb!tuf!tf!{b!af!mkf!mj!of!lph nb!mp!pqv!|uf!oj!kfh!sb{!hp!wp!sb-!ep!csp!~f wbn!ep!~j!eb!qsp!nj!kf!oj!uf!nkft!up!j{mbt!lb!j tb!{ob!uf!lp!kj!tv!up!op!wj!mp!lb!mj!v!hsb!ev/

Lav [btb!e!tuf!tf!qp!nb!. mp!viwb!uj!mj!of!lji!tb!okb!. sf!okb!p!jef!bm!opk!wf!{jlbp!j!p!qp!ufo!dj!kbm!opn!qbs!uof!sv!t!lp!kjn cjt!uf!kv!np!hmj!pt!uwb!sj!uj/!Twkf!toj!tuf!eb!ob kb!wj!ub!lp!of!|up!oj!kf!np!hv!~f-!bmj!wbt!up!of tqsf!•b!wb!eb!tf!j!eb!mkf!vqv!|ub!uf!v!nb!|ub!. okf/![b!v{f!uj!qsj!qb!eoj!dj!{ob!lb!vaj!wb!kv!v{ qbs!uof!sb-!b!tmp!cp!eoj!nb!tf!tnj!kf!|j!op!wp qp!{obo!tuwp/

Strijelac Of!ljn!qsj!qb!eoj!dj!nb pwph!{ob!lb!ebo!kf!qpe tjn!cp!mj!lpn!ep!cj!kb!okb wb!aof!wj!kft!uj/!Pob!np!af cj!uj!j!qp!{j!uj!wob!j!of!hb!uj!. wob-!pop!|up!kf!cj!uop!kft!uf!eb!tuj!af!lsbk!okf of!p•f!lj!wb!op!j!eb!kf!mb!lp!np!hv!~f!eb!~f!uf wj!cj!uj!nf!}v!{b!eokj!nb!lp!kj!~f!{b!okv!tb!. {ob!uj/!Qsfe!wb!nb!tv!cspk!oj!uf!mf!gpo!tlj!qp!{j!. wj!j!vpq!|uf!lpo!ub!luj!t!cmjt!ljn!ptp!cb!nb lp!kj!nb!tuf!eb!obt!qp!usf!coj/

Bik T!pc!{j!spn!ob!up!eb!kf tb!eb!twb!lb!wb!|b!nj!tbp plsf!ov!ub!qp!tmv-!wj!~f!uf!tf obk!wkf!sp!wb!uoj!kf!nb!mp!wj!|f {b!esab!uj!ob!s!kf!|b!wb!okv!of!lji!eof!woji!ej!mf!. nb!j!vpq!|uf!pcb!wf!{b!lp!kf!jnb!uf!v!qp!tmp!. wopn!tnj!tmv/![btb!e!wbn!kf!obk!wb!aoj!kf!eb kf!v!pwpk!pcmbt!uj!jtqv!okfo!lsj!uf!sj!kvn!lp!kj!tuf tf!cj!{b!dsub!mj-!lbp!j!eb!kf!qmbo!lp!kj!jnb!uf!ep obk!tj!uoj!kji!ef!ub!mkb!tqsp!wf!efo/

Djevica Qp!tbp-!qp!tbp!j!tb!np!qp!tbp kf!pop!|up!lb!sb!luf!sj!|f!wb|!ebo/ Wj!eb!obt!sb!ej!uf!j!{b!jt!ub!tf!eb!kf!. uf!v!qp!uqv!opt!uj!twf!nv!|up!pe wbt!eof!wof!bluj!woptu!j{jt!lv!kvkfs!kf!up!ob!•jo!ob!lp!kj!wj!qp!lb!{v!kf!uf!eb wbn!kf!ep!of!•fh!j{v!{f!uop!nop!hp!tub!mp/ Jblp!tf!v!pwpn!lpo!lsf!uopn!tmv!•b!kv!sb!ej!p qsp!kf!luv-!ptkf!~b!uf!tf!up!mj!lp!pehpwp!soj!nb eb!ob!tf!cf!v{j!nb!uf!j!uv!}f!{b!ebu!lf/

Jarac Wb|!qsj!nbs!oj!jo!uf!. sft!lb!eb!tf!p!cv!. ev!~ opt!u j! j! twjn qmb!op!wj!nb!lp!kf!{b okv!jnb!uf!sb!ej!kft!uf!op!wbd/!Plp!okf!hb!tf twf!wsuj-!qb!j{nf!}v!pt!ub!mph!j!up!lv!eb!~f!uf eb!vt!nkf!sj!uf!twp!kf!eb!mkf!ekf!mp!wb!okf!j!bluj!. wopt!uj/!Eb!obt!qp!lv!|b!wb!uf!eb!uv!nj!tbp tf!cj!tub!wj!uf!lbp!wp!ej!mkv!{b!twf!|up!cv!ef!uf sb!ej!mj!jmj!vpq!|uf!{b!twf!qp!tmp!wf!{b!lp!kf!tf cv!ef!uf!pqsf!ekf!mkj!wb!mj/

Blizanci Wj!tuf!hmb!eoj!jo!gps!nb!dj!kb-!b!eb!. obt!np!af!uf!p•f!lj!wb!uj!eb!wbn!tf pof!tb!twji!tusb!ob!ov!ef/!Qj!ub!okf kf!tb!np!lv!eb!~f!uf!tf!j!v!lp!kpk nkf!sj!{b!jt!ub!j!vt!nkf!sj!uj/!Of!lj!qsj!. qb!eoj!dj!pwph!{ob!lb!eb!obt!puwb!. sb!kv! qj!u b!o kb! lp!kb! wf~! tf!a v! v! pcmbtu gj!mp!{p!gj!kf/!Wb|!vn!kf!qsj!kf!n•jw!{b!ev!cmkf tqp!{ob!wb!okf!twj!kf!ub!plp!wbt-!qb!~f!uf!tf!v tlmb!ev!t!ujn!obt!up!kb!uj!eb!ep!cj!kf!uf!|up!wj!|f qp!eb!ub!lb/

Vaga Wj!aj!wj!uf!pe!tj!uoji!{b!. ep!wpmk!tub!wb!nf!}v!lp!kj!. nb!tv!!tj!hvs!op!mkv!cbw!j mkv!cb!woj!lp!ub!luj!kf!eoj!pe cj!uoj!kji/!T!pc!{j!spn!ob!up!eb!vaj!wb!uf!v!gmfs!. up!wj!nb-!eb!obt!kf!wb|!ebo/!Ob!jmb!{j!uf!ob nop|!uwp!np!hv!~opt!uj!j!ptp!cb!lp!kf!wbn qsj!mb!{f!t!sb!{mj!•j!ujn!jo!uf!sf!tp!wb!okj!nb-!|up lpe!wbt!j{b!{j!wb!qp!usf!cv!eb!tf!ep!lb!af!uf!v twp!kjn!ptwb!kb!•ljn!tqp!tp!copt!uj!nb/!

Vodolija Wj!tuf!eb!obt!qp!emp!aoj!vuj!db!kj!. nb!plp!mj!of-!qb!cj!usf!cb!mp!eb!tf nb!mp!wj!|f!qp!{b!cb!wj!uf!cj!sb!okfn ptp!cb!t!lp!kj!nb!~f!uf!lpo!ub!luj!sb!. uj/!Usf!cb!mp!cj!eb!tf!ejt!ubo!dj!sb!uf pe!twji!poji!lp!kj!wb!|v!ep!csp!uv af!mf!jt!lp!sjt!uj!uj!eb!cj!tf!ob!of!lj!ob!•jo penpsjmj!j!tb!twp!kji!qmf!~b!tlj!ov!mj!ejp!uf!sf!. ub/![b!eokf!|up!wbn!usf!cb!tb!eb!kf!eb!of!lp!. nf!cv!ef!uf!sb!nf!{b!qmb!lb!okf/

Rak Pe! lsbk!o kf! mkv!c b!w of fvgp!sj!kf!wj!qpt!uf!qf!op!qb!. eb!uf!v!lsbk!okv!uv!hv-!bmj!of {cph!mkv!cb!wj-!wf~!{cph ptkf!~b!okb!of!np!~j!lp!kf!wbt!tb!eb!qsp!aj!nb/ Jnb!uf!nop|!uwp!pcb!wf!{b!lp!kf!~f!uf!ob!of!lj ob!•jo!np!sb!uj!eb!jtqp!|uv!kf!uf-!bmj!tv!wbn!sp!. lp!wj!j{v!{f!uop!lsbu!lj!j!wj!tf!wf~!qsj!cp!kb!wb!uf eb!ojt!uf!ob!oj!wpv!bldj!kf!lp!kb!kf!qsfe!wb!. nb/!Of!qb!oj!•j!uf-!twf!np!af!uf!j!ip!~f!uf pcb!wj!uj!ob!wsj!kf!nf/

[korpija Wj!~f!uf!tf!eb!obt!j{of!. ob!ej!uj!qp!{j!wpn!jmj!qj!tnpn j{!jopt!usbo!tuwb/!Of!lj!qsj!kb!. uf!mkj!{b!lp!kf!tuf!wf~!nj!tmj!mj!eb!tv!wbt!{b!cp!. sb!wj!mj!tv!pemv!•j!mj!eb!wbn!tf!kb!wf!j!ob!ubk ob!•jo!wbn!eb!kv!ep!{ob!okb!eb!nj!tmf!ob wbt/!Wsj!kf!nf!vhmb!wopn!qsp!wp!ej!uf!v!qp!sp!. ej!•opn!plsv!af!okv/!Hp!ej!wbn!njs!lp!kj!ob!. jmb!{j!uf!kf!ej!op!v!twpn!ep!nv-!qb!tf!eb!obt v!okf!nv!obk!wj!|f!{b!esab!wb!uf/

Ribe Wj! tuf! tf plsf!ov!mj!of!lpn tpq!t uwf!o pn twj!kf!uv-!ub!•oj!kf bob!mj!{j!sb!okv!btj!nj!mj!sb!oji!qp!eb!ub!lb-!jmj!cp!mkf sf!•f!op!ptkf!~b!okb-!ob!sp!•j!up!lbeb!kf!p!mkv!. cb!wopn!peop!tv!lp!kj!jnb!uf!sj!kf•/![btb!e tf!cj!•op!vaj!wb!uf!v!twjn!mj!kf!qjn!tuwb!sj!nb lp!kf!t!uf!tusb!of!ep!cj!kb!uf-!b!qbs!uof!sv!eb!kf!. uf!tb!np!ub!kbo!tuwf!of!ptnj!kf!if!j!uj!|j!ov!lp!kf cj!po!tbn!usf!cb!mp!eb!sbt!uv!nb!•j/

Muzi~ar Hju Kornvel je ro |en 29. avgusta 1949. godine kao Hju Alen Kornvel. Najpoznatiji je kao frontmen grupe "The Stranglers" ko ja se 1974. go di ne pojavila na muzi~koj sceni Londona, da bi se 1990. godine ugasila. Na kon {to je za vr{io studij biohemije u Bristolu, odlu~io je da formira bend pod imenom "Johnny Sox". Bend je nastao kasnih {ezdesetih godina pro{log vijeka, da bi 1974. godine promijenio ime u "The Stranglers". Samo tri godine kasnije taj bend je bio na listi najprodavanijih na pank sceni Velike Britanije 1990. godine Hju je zaklju~io da je bend postigao svoj maksimum i odlu~io se da zapo~ne solo karijeru. Me|u njegovim kasni jim al bu mi ma po zna ti ji su "Wolf", "Wired", "Guilty", "Hi Fi" , "Footprints in the Desert", "Mayday", "In the Dock", "Beyond Elysian Fields" i 2006. godine album "People Places Pieces".

Priznajem, i ja imam celulit. Nemam vi{e 25, imam 43 godine, a to stvara veliki pritisak, naro~ito kada razni magazini jedva ~ekaju da se do~epaju tvojih slika. Sindi Kraford, biv{i supermodel

Brena ne nastupa u Splitu Koncert Lepe Brene u Splitu ne}e biti odr`an, ali razlog nije pobuna splitskih vojnih veterana, ve} je organizacijske prirode. Naime, u "Spaladium areni", gdje je trebalo da Brena zapjeva, uop{te nema upisanog datuma njenog koncerta. "Imam plan doga|anja ispred sebe i nigdje nema datuma Breninog koncerta. Zate~ena sam reakcijama o njenom navo-

dnom nastupu u splitskoj 'Areni'. Ni{ta nije rezervirano, ne znam na {to se odnosi sve ovo {to se doga|a. Ne znam ni ko plasira ovakve informacije", rekla je Linda Ravli}, direktorica "Spaladium arene". Kako je dodala, interes za Brenin koncert u Splitu je postojao prije nekoliko mjeseci, ali nije se i{lo dalje od `elje. Kakav komentar Brena ima na sve to, jo{ se ne zna.

Madona izvi`dana u Bukure{tu Ameri~ka pop kraljica na koncertu je do`ivjela bijes svojih fanova jer je javno osudila diskriminaciju Roma me ri ~ka pop kraljica Madona u Bukure{tu je do`ivjela bijes sop stve nih fanova zato {to je s bine javno osudila diskriminaciju Roma. Pred oko 60.000 posjetilaca Madona je romske plesa~e i muzi~are ugostila na pozornici, a taj je po tez od pu bli ke pro pra }en aplauzom. Ipak, kada je odlu~ila verbalno osuditi u isto~noj Evropi ra{ire nu dis kri mi na ci ju rom ske zajednice, dvorana se okrenula protiv nje i po~ela joj zvi`dati. "Da li su mi do zna nja da postoji velika diskriminacija Roma i Cigana u isto~noj Evropi. To me ja ko ras tu `u je", izja vi la je pjeva~ica, na {to se aplauz pretvorio u zvukove negodovanja, iako njeni ljudi tvrde da je zvi`dalo samo pola dvorane, dok je druga polovina aplaudirala. Ipak, ovaj peh sigurno ne-

A

}e poljuljati legendarnu pjeva~icu. Nje na kar ta za brzi voz do slave kupljena je toliko davno da se vi{e niko ni ne sje}a kako je postala planetarno popularna. Istovremeno s usponom muzi~ke karijere temeljene na ugro`a va nju dru{ tve nih nor mi, Madona se poku{avala etablirati kao kvalitetna glumica. Po lu hi to vi po put "Ko je ta djevojka", "Dik Trejsi" i "@enska liga" pro{li su poprili~no nezapa`eni me|u gledaocima i kriti~arima, pa je Ma do na zai gra la na kartu koja joj je toliko puta omogu}ila uspjeh u muzi~kom svijetu. Nagrade nisu izostale, samo, na njenu `alost, ne onakve kakve je pri`eljkivala. Do 2001. godine snimila je sedam filmova, koji su joj donijeli pet nagrada "Razzie" (na gra da za naj lo {i ju glu mu). Ipak, gluma~ki neuspjesi nisu ni blizu veliki kao muzi~ki uspjesi, pa se Madona i posvetila pjevanju.

Pas D`esike Simpson je gej

NJUJORK - Tejlor Svift nastupa na koncertu u njujor{kom "Medison skver gardenu".

Homoseksualni psi ne postoje samo u "South Parku". Jednog takvog ima i pjeva~ica D`esika Simpson. Simpsonova tvrdi da je njena kujica Dejzi, koju je dobila na dar od svog biv{eg supruga Nika Lahija, prona{la lezbijsku ljubavnicu, psa Belu. "Dejzi i njena najbolja prijateljica Bela su opet zajedno. Lezbijske ljubavnice zauvijek", napisala je na svom Twitteru. Iako je pas sre}an, pjeva~ica nije, jer ju je nedavno ostavio de~ko Toni Romo. Romo, zvijezda ameri~kog fudbala, ostavio ju je krajem jula, a potom navodno naredio svojim tjelohraniteljima da joj zabrane prilaz njegovom domu u Dalasu. Ona, tvrde mediji, ne smije ni da pri|e vratima zatvorenog kvarta punog bogatih i slavnih, a kamoli vratima njegove ku}e.