Nez Avis Ne 090901

AKTUELNO

DOGA\AJI

Ma{ine ostavili pred zgradom Vlade

PET PRIVATNIH PREDUZETNIKA KOMUNALNE DJELATNOSTI PROTESTOVALO U BR^KOM

str. 9!i :

Vlasti 4 Gruda poklonile zemlji{te Glava{u str.

www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 3978 • UTORAK 1. SEPTEMBRA 2009.

QSWP!J[EBOKF

^elnici SDA i HSP \api} - dr Juri{i} razgovarali o problemima u FBiH str.

3!i 4

Juri{i} spreman da u|e u Vladu HRONIKA Ugu{ili se supru`nici U MJESTU PARLOZI KOD TESLI]A MJE[TANI U KU]I PRONA[LI BE@IVOTNA TIJELA ANKICE I @IVKA STOKI]A str. 25!i 26

Dragan Koji}, rukovodilac Zemlji{noknji`ne kancelarije u Banjaluci, o popisu dr`avne imovine

str. 5!i 6

Za jedan izvadak obi~no potrebno sedam dana

2

vupsbl 1. 9. 2009.

Doga|aji FOTO N.UGLJE[A

Nadgledanje popisa

SARAJEVO - Prvi sastanak operacije me|unarodnog monitoringa za popis stanovni{tva, doma}instava i stanova u BiH 2011. godine odr`an je ju~e u Sarajevu. Na sastanku su u~estvovali predstavnici EUROSTAT-a, predvo|eni Piterom Everasom, te me|unarodnih organizacija (UNECE, UNDP, UNFPA, UNSD), Delegacije Evropske komisije, kao i entitetskih vlada i distrikta Br~ko i drugih institucija. Nikola [piri}, predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH, koji je otvorio sastanak, naglasio je zna~aj odr`avanja popisa u BiH 2011. godine, kako bi bili obezbije|eni podaci o broju i strukturi stanovni{tva, njegovoj teritorijalnoj raspore|enosti, vitalnim,

obrazovnim, socio-ekonomskim, migracionim i drugim karakteristikama. [piri} je predo~io aktivnosti na izradi zakona o popisu stanovni{tva, doma}instava i stanova u Bosni i Hercegovini 2011. godine, koji je Savjet ministara BiH utvrdio 20. avgusta 2009. godine i uputio u parlamentarnu proceduru. [piri} je podsjetio da je posljednji popis stanovni{tva u BiH proveden 1991. godine nakon ~ega su se desila velika pomjeranja i promjene u svim segmentima, tako da bi, kako je naglasio, bilo veoma {tetno ukoliko BiH ne bi bila me|u ve}inom zemalja svijeta u kojima }e popis biti odr`an 2011. godine. D.Mu.

Saradnjom do izlaska iz krize BLED - Mladen Zirojevi}, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ju~e je na Bledu istakao da razvojne {anse zemalja zapadnog Balkana predstavljaju povezivanje tr`i{ta i privrednika zbog sli~nos ti pri vre da, uki da nje trgo vin skih i te hni ~kih ba ri je ra, te investiranje u energetski sektor. Zirojevi} je na strate{kom ekonomskom forumu o svjetskoj privrednoj i finansijskoj krizi, koji je na Bledu okupio 415 politi~ara, istakao da kada je rije~ o BiH {anse predstavljaju privla~enje stranih investicija u sve zemlje regiona podjednako, zajedni~ka politika i nastup prema EU integracijama, te me|usobno dobri odnosi zemalja. Obra}aju}i se u~esnicima Ekonomski forum na skupa na Bledu, u okviru panela Bledu okupio 415 u~esnika ''Ekonomski izazovi za zemlje zapadnog Balkana'', Zirojevi} je istakao da je i BiH, kao i ostale balkanske zemlje, na udaru krize, koja je najsna`nija ove godine.Navode}i da se uticaj krize "prelio" i u oblast integracija, Zirojevi} je rekao da su u BiH usporeni tokovi u EU, ali da je i Unija neprestanim postavljanjem novih uslova ote`ala situaciju i smanjila interesovanje. On smatra da nije ispravno da EU neprestano name}e nove uslove, a da istovremeno smanji nivo interesovanja i podr{ke zemljama zapadnog Balkana, {to je najuo~ljivije na primjeru "bijelog {engena''. ''BiH nije smjela biti zaobi|ena'', kazao je Zirojevi}. Gordan Jandrokovi}, hrvatski ministar spoljnih poslova i evropskih integracija, rekao je kako protekcionizam ne bi trebalo da bude odgovor na svjetsku ekonomsku krizu, te upozorio kako je evropska perspektiva za zemlje jugoisto~ne Evrope bitan posdticaj njihovom razvoju. (Agencije)

FOTO G. [URLAN

OHR treba zatvoriti

Posljednji ispra}aj Viktora Toma{evi}a

spreman

SARAJEVO - Viktor Toma{evi}, devetogodi{nji dje~ak koji se tri godine borio sa zlo}udnim tumorom, sahranjen je ju~e na sarajevskom groblju "Lav". Na posljednji opro{taj Viktoru, koji je zadnjih godina postao simbol borbe protiv opake bolesti, ali i vedrine s kojom je podnosio bolne medicinske terapije, do{lo je vi{e od 500 ljudi. Me|u ljudima na sahrani bili su i predstavnici kulturnog `ivota, novinari, sporta{i, ljekari, te prijatelji o`alo{}ene familije, kao i Viktorovi {kolski drugovi. Viktoru je polovinom jula 2006. godine dijagnosticiran karcinom nadbubre`ne `lijezde, koji je zahvatio ko{tanu sr` i limfne `lijezde. Krajem avgusta 2006. godine premje{ten je u Univerzitetsku kliniku Minster u Njema~koj, a u akciju prikupljanja sredstava za lije~enje uklju~io se veliki broj Sarajlija. Zlo}udna bolest mu se uporno vra}ala. Posljednji put, nakon tromjese~nog oporavka, njegovo zdravstveno stanje opet se pogor{alo u junu, te je ponovo upu}en u Univerzitetsku kliniku Minster u Njema~koj, gdje je primao hemoterapije. U ovoj bolnici je umro pro{log ~etvrtka. D.Mu.

Mirza ^UBRO

BiH ne po{tuje sudske odluke STRAZBUR - Tomas Hamarberg, komesar za ljudska prava Savjeta Evrope upozorio je ju~e da se sudske odluke ne po{tuju u potpunosti u nekoliko evropskih zemalja, me|u kojima je i BiH i da to predstavlja ozbiljan problem ljudskih prava i odbijanje prihvatanja vladavine zakona. Me|u zemljama s takvim slu~ajevima, pored BiH su i Albanija, Moldavija, Rusija, Srbija i Ukrajina, navedeno je u saop{tenju komesara. "Izvr{enje sudskih odluka u tim zemljama je ~esto samo djelimi~no ili s velikim ka{njenjem, a ponekada i potpuno izostane", ocijenio je Hamarberg. (Tanjug)

Odbijen zahtjev Milana Luki}a

BANJALUKA - OHR treba zatvoriti kako bi BiH nastavila sa pribli`avanjem EU, poru~ili su ju~e Rajko Kuzmanovi}, predsjednik RS, i Milorad Dodik, premijer RS, nakon odvojenih susreta sa Svenderom van Vorstom tot Vorstom, novoimenovanim ambasadorom Holandije u BiH. Kuzmanovi} je istakao da je OHR sa postoje}im ovla{tenjima nespojiv sa demokratskim standardima i ste-

penom napretka BiH, a Dodik je naveo da je RS opredijeljena za evropske integracije. Kuzmanovi} je izrazio zabrinutost da osnivanje tima OHR-a za popis imovine mo`e prejudicirati kona~an ishod njene raspodjele na {tetu entiteta. Holandski ambasador je izrazio `elju za produbljivanje privredne saradnje izme|u RS i Holandije, {to su njegovi sagovornici i podr`ali. D.[.

^elnici SDA i HSP \api} - dr Juri{i} razgovarali o problemima u FBiH

HAG - @albeno vije}e Ha{kog tribunala odbilo je zahtjev Milana Luki}a za privremeno osloba|anje, jer nije uvjereno da bi se vratio u pritvor do `albenog postupka ili u drugom utvr|enom roku, objavljeno je ju~e u Hagu. Milan Luki} je 20. jula osu|en na do`ivotni zatvor, zbog zlo~ina nad muslimanskim civilima u Vi{egradu i okolini od 1992. do 1994. godine. @albu na ovu presudu on je ulo`io pro{le sedmice. Luki} je tra`io da bude oslobo|en na pet dana da bi u Beogradu posjetio stare i bolesne ro di te lje, ko je ni je vi dio od 1998. godine. (Srna)

SARAJEVO - Hrvatska stranka prava (HSP) \api} - dr Juri{i} spremna je za ulazak u Vladu FBiH umjesto HDZ BiH, potvrdio je to ju~er predsjednik ove stranke Zvonko Juri{i} nakon sastanka ~elnika HSP i SDA u Sarajevu. "Spremni smo u}i u Vladu FBiH iako to mo`da nije najzahvalnije s obzirom na to da do kraja mandata preostaje malo vi{e od godinu dana. Na{ zastupni~ki klub u Parlamentu Federacije BiH ima pet zastupnika i drugi smo po snazi klub me|u hrvatskim stranakama.

HDZ BiH nije jedini legitiman da predstavlja hrvatski narod i stoga smo spremni u}i u vlast ukoliko to bude potrebno", istakao je Juri{i}. Pred sje dnik SDA Sulejman Tihi} pojasnio je da na ju~era{njem sastanaku nije bilo govora o promjeni parlamentarne ve}ine u Federaciji BiH, ali da je va`no da SDA i HSP \api} - dr Juri{i} dijele stavove o nekoliko va`nih pitanja u BiH. "Nismo razgovarali o drugoj parlamentarnoj ve}ini u Federaciji BiH, ali je va`no da danas-sutra kada zatreba mo`emo razgovarati i o druga~ije koncipiranim parlamentarnim ve}inama. Ovo je samo prvi u ni-

Smanjeni bud`eti USK i BPK M. RENER

SARAJEVO - Skup{tine Unsko-sanskog i Bosanskopodrinjskog kantona ju~e su usvojile rebalanse bud`eta ~ime su i posljednja dva kantona u FBiH ispunila ovu obavezu iz stendbaj aran`mana s Me|unarodnim monetarnim fondom. Midhat Ba{i}, sekretar Skup{tine Bosankopodrinjskog kantona, rekao je da bud`et za ovu godinu nakon rebalansa iznosi skoro 39 miliona KM, te da je ju~e usvojen i Zakon o u{tedama. Sindikat je nezadovoljan i najavljuje generalni {trajk. "Ide se na sni`enje plata za deset odsto svim bud`etskim korisnicima. Nisu pravljene razli~ite stope", dodao je Ba{i}. Adem Fejzi}, predsjednik Koordinacije sindikata uposlenih u obrazovanju, policiji i organima uprave BPK, rekao je da }e danas Koordinacija odlu~iti {ta dalje, te }e najvjerovatnije stupiti u generalne {trajkove. "Nisu uva`eni na{i zahtjevi. ^ak nam nisu dali ni da se obratimo na sjednici Skup{tine. Htjeli smo da razgovaramo da se ne diraju plate i topli obroci, a da se postignu u{tede na drugim mjestima. Pristali bismo na nepla}anje regresa", dodao je Fejzi}. Kako smo saznali u Skup{tini Unsko-sanskog kan-

tona, ~ija sjednica nije bila zavr{ena do zaklju~enja ovog broja "Nezavisnih", usvojen je rebalans bud`eta koji iznosi oko 184 miliona KM, ali zakon o u{tedama nije ni bio na dnevnom redu. Tako|e, Skup{tina je potvrdila smjene ministrice poljoprivrede Rasime Bobi} i ministra privrede Mehmeda ]enanovi}a. Po rebalansu, plate su ni`e za deset odsto u odnosu na decembarske, topli obrok ide na osam KM, a regres je 50 odsto od prosjeka s tim da se u ovoj godini ne}e ispla}ivati jer nema novca.

Ministarstvo analizira bud`ete Sf!cb!mbo!tj!cv!eaf!ub!Ifs!df!hp!wb!•lp.of!sf!. uwbo!tlph!j![f!oj!•lp.ep!cpk!tlph!lbo!upob-!vtwp!kf!oj v!qf!ubl-!qsf!nb!qswjn!jo!gps!nb!dj!kb!nb!tv!v!tlmb!ev tb!vtmp!wj!nb!j{!qj!tnb!ob!nkf!sf-!lb!{b!mj!tv!v!Nj!ojt!. ubs!tuwv!gj!obo!tj!kb!GCjI/! #Sf!•f!op!jn!kf!eb!kf!qsj!iwb!umkj!wp!tb!btqf!lub!qj!. tnb!ob!nkf!sf!blp!ob!tlvq!|uj!ob!nb!vtwp!kf!sf!cb!. mbo!tf!lb!lwj!tv!vtwp!kf!oj!ob!wmb!eb!nb/!Up!~f!np {ob!uj!{b!of!lp!mj!lp!eb!ob#-!ep!eb!mj!tv!v!nj!ojt!ubs!tuwv/!

Doga|aji

1. 9. 2009. vupsbl

Zvonko Juri{i} da u|e u Vladu "[piri} ucjenjuje, SDA ne ucjenjuje" Qsfe!tkf!eb!wb!kv!~j!Wj!kf!~b!nj!ojt!ub!sb CjI!Oj!lp!mb!\qj!sj~!vdkf!okv!kf!TEB!qp!wf!{j!wb!. okfn!jnf!op!wb!okb!ej!sf!lup!sb!esab!woji!jo!tuj!uv!. dj!kb!j!nj!o jt!u sb!tj!h vs!o pt!u j!CjI-!lb!{ bp!kf Tv!mfk!nbo!Uj!ij~/ #Nj!oj!lph!of!vdkf!okv!kf!np!ob!kb!wpn!eb!~f!. np!jt!uv!qj!uj!j{!Wj!kf!~b!nj!ojt!ub!sb!CjI/!Tqp!sb!{v!. npn!p!gps!nj!sb!okv!wmbt!uj!ob!nb!kf!qsj!qb!mb qp!{j!dj!kb!nj!ojt!usb!tj!hvs!opt!uj!j!blp!\qj!sj~!up!of af!mj!qp!|up!wb!uj-!up!~f!np!tiwb!uj!uj!lbp!pevt!ub!. kb!okf!pe!tqp!sb!{v!nb-!qb!~f!np!j{b!~j!j{!wmbt!. uj#-!qp!kb!tojp!kf!mj!efs!TEB/

Dogovorili uspostavljanje me|ustrana~ke saradnje na lokalnom nivou FOTO S.PINJAGI]

zu sastanaka i va`no je da smo otvorili komunikaciju. Dijelimo stav da je BiH potrebna cjelovita ustavna reforma koja }e definirati druga~iju teritorijalnu organizaciju te na}i balans izme|u za{tite etni~kih i prava pojedinaca. Za{tita Danas imamo situaciju da je pri~a o za{titi etnietni~kog ne smije biti ~kog paravan za neke ~ak i kriminalne radnje", rekao je Tihi}. paravan za Dodao je kako }e u srijedu ~elnici SDA, kriminalne HDZ BiH i HDZ 1990 razgovarati o problemima u radnje funkcionisanju Vlade FBiH. Hrvatski ministri napustili su u ~etvrtak Vladu FBiH jer su preglasani kod

usvajanja plana trase koridora 5C. SDA, kako je napomenuo Tihi}, smatra da pitanje trase koridora 5C mora biti rije{eno stru~nim i politi~kim dogovorom. Juri{i} smatra da je mogu}e da se iza razloga koje su naveli hrvatski ministri u Vladi FBiH kriju neki drugi ciljevi. "Bojim se da je trasa mo`da iskori{tena samo kao javno prezentirani motiv odlaska hrvatskih ministara, a da se iza ovog krije ucjena za imenovanja, u prvom redu direktora HT-a Mostar", rekao je Juri{i}. ^elnici dvije stranke ju~er su u kontekstu usposta-

Nismo razgovarali o drugoj parlamentarnoj ve}ini, ali je va`no da kad zatreba mo`emo razgovarati i o druga~ije koncipiranim parlamentarnim ve}inama, poru~io Tihi} ve efikasnije i jeftinije administracije razgovarali i o ukidanju institucije predsjednika i dopredsjednika FBiH, te prekompoziciji nadle`nosti i reduciranju broja ministarstava u Vladi FBiH. Jedna od tema bio je izbor gradona~elnika Mostara, a dogovoren je nastavak razgovora i uspostava me|ustrana~ke suradnje na lokalnom nivou. U HDZ-u nisu `eljeli komentirati ju~era{nji sastanak i izjave ~elnika SDA i HSP-a \api} - dr Juri{i}. "U subotu }emo odr`ati sjednicu Predsjedni{tva HDZ-a, gdje }emo i o tome razgovarati", rekao je Mi{o Relota, glasnogovornik HDZ-a BiH.

Grude Glava{u poklonile zemlji{te R. [EGRT

GRUDE - Op{tinsko vije}e Gruda na ju~era{njoj sjednici jednoglasno je usvojilo rje{e nje o do dje li gra |e vin skog ze mlji {ta odbjeglom hrvatskom generalu Branimiru Glava{u, koji je u Hrvatskoj osu|en za po~injene ratne zlo~ine nad Srbima u Osijeku. Miljenko Pezer, sekretar Op{tinskog vije}a, ne vidi ni{ta sporno u donesenoj odluci, jer kako je objasnio, Glava{ je bio jedini koji je aplicirao za parcelu koja mu je dodijeljena. On nije mogao da ka`e o kolikom komadu zemlje se radi dodaju}i da se ona nalazi u selu Drinovac iz kojeg poti~e Glava{ i u kojem ve} posjeduje neke od nekretnina. Slav ko Jo vi ~i} Sla vuj, poslanik SNSD-a u Parlamentarnoj skup{tini BiH, ka`e da to nije ni{ta iznena|uju}e i da se radi o "bezobrazluku i poni`enju srpskog naroda". "Treba o~ekivati da tu Glava{ sagradi ku}u i kada je zavr{i da pozove Srbe `rtve koje je on li~no zlostavljao na otvaranje, jer njegovom bezobrazluku nema kraja", kazao je Jovi~i}. Prema njegovim rije~ima, ova odluka dokazuje da BiH postaje uto~iste zlo~inaca i "bjelosvjetskih hoh{taplera". Jovi~i} je kazao da je koliko i odluka lokalne vlasti u Grudama jednako zaprepa{}uju}e da

Glava{

Jovi~i} poru~io da se radi o "bezobrazluku i poni`enju srpskog naroda"

nema reakcije hrvatskih politi~ara na "sraman potez vlasti u Grudama". Za Ivu Miru Jovi}a, visokog funkcionera HDZ BiH, nema ni{ta sporno u odluci op{tinskih vlasti u Grudama ukoliko je ispo{tovana zakonska procedura u dodjeli zemlji{ta. "Ovo pitanje se mo`e posmatrati sa dva pristupa. Dobro je da se neko sjetio da potomcima ljudima koji su prije 50 godina protjerani sa ognji{ta vrati zemlju ukoliko oni to `ele. Drugo je kad se radi o osobi i na~inu na koji se to dodjeljuje", kazao je Jovi} dodaju}i da je pitanje da li je Glava{ `rtva politi~kih podmetanja u Hrvatskoj ili je zlo~inac. Prema njegovim rije~ima, razlog za dodjelu zemlje nije zato {to Glava{ nema sredstava, ve} taj da bude gra|anin mjesta iz kojeg su njegovi roditelji protjerani. Tako|e, ako je suditi po komentarima stanovnika Gruda, vijest o dodjeli placa Glava{u nije nai{la na veliku podr{ku. Tako se na sajtu grude-online.info objavljeni komentari u kojima se lokalnim vlastima zamjera {to je rje{avanje Glava{evih problema dobilo ve}i prioritet nego rje{avanje problema mje{tana, poput obnove neuglednog spomenika za branitelje, nala`enja prostorija za Maticu Hrvatsku ili spre~avanja propadanja hotela i Bekije.

Glava{ pokre}e posao u Mostaru Csb!oj!njs!Hmb!wb|-!ptv!. }f!oj!sb!uoj!{mp!•j!obd!v!Iswbu!. tlpk-! qmb!o j!s b! eb! {b!q p!• of qp!tmp!wf!v!CjI/ V!jo!ufs!wkvv!eb!upn!{b!qps!ubm Cj!{ojt/cb!Hmb!wb|!kf!ob!kb!wjp!eb ~f!vt!lp!sp!qp!lsf!ov!uj!qp!tbp!v Npt!ub!sv!j!lv!qj!uj!kp|!kf!eop!{f!. nmkj!|uf!v!Hsv!eb!nb/ Ob!qj!ub!okf!pu!lve!nv!op!wbd {b!lv!~v-!{f!nmkj!|ub!j!qp!lsf!ub!okf qp!tmb-!Hmb!wb|!kf!pe!hp!wp!sjp!eb #oj!kf!lvm!uvs!op!•p!wkf!lb!qj!ub!uj peb!lmf!nv!op!wbd#/! #Jnbn!qp!np~!qsj!kb!uf!mkb!tb twji!tusb!ob/!Eb-!qp!nbav!nj qsj!kb!uf!mkj-!j!qp!{ob!uj-!of!qp!{ob!uj!j tjn!qb!uj!{f!sj!lp!kf!of!qp!{ob!kfnj!qp!nbav!nj!j!|b!lpn!j!lb!. qpn#-!lbaf!Hmb!wb|/

3

Vijesti Incko zatra`io podr{ku BLED - Valentin Incko, visoki predstavnik za BiH, pozvao je ju~e ministre inostranih poslova Hrvatske, Slovenije i Turske na dalju podr{ku u pogledu napora BiH da stupi u punopravno ~lanstvo EU i NATO-a, saop{teno je iz OHR-a. U saop{tenju se navodi da je tokom ju~era{njeg sastanka u Bledu s ministrima inostranih poslova Hrvatske Gordanom Jandrokovi}em, Slovenije Samuelom @bogarom i Turske Ahmetom Davutogluom Incko govorio o trenutnoj politi~koj situaciji u BiH u kontekstu procesa pristupanja BiH u EU i NATOu. Incko je rekao da je tranzicija OHR-a i dalje prioritet, te da bosanskohercegova~ki lideri treba da preusmjere svoje napore na usvajanje ovih reformi. "Nakon izrade popisa imovine, politi~ari ove zemlje }e imati podatke koji su im potrebni kako bi mogli razgovarati o raspodjeli", naglasio je Incko. Incko je pozvao na dalju podr{ku u pogledu napora BiH da stupi u punopravno ~lanstvo NATO-a i EU. Incko se sastao i sa Stjuartom D`onsom, zamjenikom pomo}nika ameri~kog dr`avnog sekretara za evropske i evroazijske poslove. (Srna)

SAD se okre}u Balkanu SARAJEVO - S dolaskom nove administracije spoljna politika Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava se ponovo okre}e zemljama Balkana, uklju~uju}i BiH, izjavio je visoki diplomatski izvor blizak Ministarstvu inostranih poslova BiH. "U tom smislu oni postaju vi{e zainteresovani za sve zemlje zapadnog Balkana, {to prakti~no zna~i da }e njihova saradnja s BiH u narednom periodu biti intenzivirana, iako je i dosad bila na veoma visokom nivou", kazao je ovaj izvor. (Fena)

Staviti van snage Poslovnik o radu BANJALUKA - Velibor Baji~i}, ~lan Me|uresorne radne grupe Savjeta ministara BiH za uspostavljanje antikorupcionog tijela ispred MUP-a RS, rekao je da je ju~e uputio prigovor Nikoli [piri}u, predsjedavaju}em Savjeta ministara BiH, u kojem tra`i da Poslovnik o radu Me|uresorne radne grupe bude stavljen van snage. "U tom poslovniku stoji da Me|uresorna radna grupa odlu~uje konsenzusom prisutnih ~lanova ili prostom ve}inom svih ~lanova, {to zna~i da }e ~lanovi iz BiH i FBiH, ako taj poslovnik ostane, danas kada se bude glasalo o prijedlogu za uspostavljanje antikorupcionog tijela, mene preglasati", pojasnio je Baji~i} i dodao da [piri}ev odgovor o~ekuje prije po~etka dana{njeg sastanka. Baji~i} je rekao i da je Poslovnik o radu Me|uresorne radne grupe usvojen na prvoj sjednici bez prisustva pet ~lanova, iako je trebalo da bude donesen konsenzusom. (Srna)

4

Doga|aji

vupsbl!1. 9. 2009.

Dragan Koji}, rukovodilac Zemlji{noknji`ne kancelarije u Banjaluci,

Vijesti Maturanti nemaju svinjski grip ZENICA - Osam maturanata kakanjske Srednje stru~ne {kole ju~e u jutarnjim ~asovima zbog povi{ene tjelesne temperature za tra `i lo je po mo} u Do mu zdravlja. Zbog sumnje na influencu tipa H1N1, poznatiju kao svinjska gripa, ljekari su kakanjske srednjo{kolce uputili na Slu`bu za zarazne bolesti i nejasna febrilna stanja Kantonalne bolnice Zenica. Od osam primljenih maturanata metodom slu~ajnog uzorka testirana su dva i oba su negativna. Maturantima je dijagnosticirana virozis, pa su svi oko 15 ~asova upu}eni na ku}no lije~enje", izjavila nam je dr Jasmina ]imi}-Ba{i}, de`urna lije~nica Slu`be za zarazne bolesti i nejasna febrilna stanja. Prema rije~ima roditelja maturanata, oni su se pro{le sedmice vratili s ekskurzije iz {panskog ljetovali{ta Ljoret de Mar. A.M.

Mje{tani blokirali put GORNJI VAKUF/USKOPLJE - Nezadovoljni odnosom vlasnika mini-hidrocentrala koji su, kako tvrde, u dobroj mjeri o{tetili lokalnu saobra}ajnicu, mje{tani gornjovakufskih sela Svili}i, Crkvice, Kozice i Jeli}i ju~e su blokirali put Voljevac - Jeli}i. Mje{tani su na taj na~in pozvali nadle`ne organe da kona~no rije{e problem koji ih mu~i posljednjih godina. Uz policajce PS Gornji Vakuf/Uskoplje protest mje{tana obezbje|ivali su pripadnici Speci jal ne je di ni ce za po dr{ku MUP-a Srednjobosanskog kantona. (Fena)

Zemljotres u Gora`du SARAJEVO - Na podru~ju Gora`da u toku no}i s nedjelje na ponedjeljak registrovan je zemljotres ja~ine 3,2 stepena po Rihterovoj skali. Zemljotres, ~iji je intenzitet u epicentru bio ~etiri stepena po Merkalijevoj skali, registrovan je u 1.33, 60 kilometara jugoisto~no od Sarajeva, saop{teno je iz Hidrometeorolo{kog zavoda FBiH. Zemljotres nije izazvao materijalnu {tetu. (Srna)

Okrugli sto o toleranciji BANJALUKA - Udru`enje gra|ana Banjaluke "Grad" organizuje danas u motelu "Dragana" u Banjaluci okrugli sto o temi "Protiv mr`nje i isklju~ivosti, za toleranciju i razumijevanje". Okruglom stolu }e izme|u ostalih prisustvovati Valentin Incko, visoki predstavnik, muftija Edhem ^amd`i}, vladika Grigorije, monsinjor Ivica Bo`inovi}, Jadranka Deraji}, konzul Srbije u Banjaluci, Bose Hedberg, ambasador [vedske u BiH, kao i brojni drugi doma}i i inostrani zvani~nici. Za po~etak okruglog stola odre|en je termin u pet do 12, {to je bila simboli~an gest organizatora da poka`u stanje tolerancije u BiH. D.[.

Za jedan izvadak potrebno sedam Rade [EGRT, Dejan [AJINOVI]

BANJALUKA - Popis imovine bi}e mogu}e zavr{iti do naredne sjednice Savjeta za sprovo|enje mira (PIC) u novembru ukoliko nadle`ne institucije iska`u odgovaraju}i nivo saradnje, saop{teno je ju~e iz OHR-a. Na pitanje ko }e snositi administrativne tro{kove popisa imovine, iz OHR-a navode da su "sve institucije obavezne prema Dejtonskom mirovnom sporazumu da u potpunosti sara|uju sa OHR-om". Entitetske geodetske uprave su nedavno upozorile da ne}e biti mogu}e ispuniti zahtjev OHR-a da popis dr`avne imovine bude zavr{en do zadatog roka, a optimisti~na predvi|anja o roku za popis ne dolaze ni iz sudova, ~ija je obaveza da obrade popis dr`avne imovine iz zemlji{nih knjiga, koje se nalaze u sudovima. Milan Tegeltija, predsjednik Osnovnog suda u Banjaluci, potvrdio je da je stigao zahtjev OHR-a za popis dr`avne imovine, te da se trenutno vr{e procjene koliko }e vremena biti potrebno da taj posao bude obavljen. Dragan Koji}, rukovodilac Zemlji{noknji`ne kancelarije u Banjaluci, ka`e da su skoro stigli inicijalni akti za vo|enje tih aktivnosti, te da }e se u naredna tri mjeseca raditi na tehni~kom popisu.

Koji} tako|e nije `elio da govori o vremenu u kojem bi mogao biti obavljen popis, dodaju}i da OHR jo{ nije dao bli`e podatke, po{to ne mo`e trenutno znati sastav nekretnina u RS i FBiH koje }e biti popisivane. Na pitanje koliko vremena se ina~e ~eka na dobijanje jednog zemlji{noknji`nog izvatka, Koji} ka`e da je za to potrebno sedam dana, a da se mo`e

Osnovni sud u Banjaluci za ove poslove ne}e primati nove radnike FOTO M. RADULOVI]

uraditi i prije ukoliko je arhiva u elektronskom obliku. "Me|utim, nekada rok izdavanja izvatka zavisi i od objektivnih okolnosti", ka`e Koji}, dodaju}i da postoje slu~ajevi kada je knjiga, koja mo`e biti stara i 200 godina, fizi~ki uni{tena. "U tom slu~aju ne mo`e biti izva|en izvadak ukoliko stranka ne tra`i uspostavu o{te}enog dijela knjige i pru`a odgovaraju}u dokumentaciju", obja{njava Koji}.

Po~elo trodnevno savjetovanje ambasadora BiH o prioritetima spoljne politike

Podr{ka iz sto zemalja za nestalno ~lanstvo u Savjetu bezbjednosti N. KRSMAN

SARAJEVO - BiH je za kandidaturu nestalnog ~lanstva u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) do sada dobila pisane podr{ke iz 100 zemalja iako Savjet ministara BiH nije finansijski podr`ao ovu kampanju. Izjavio je ovo ju~e Sven Alkalaj, ministar inostranih poslova BiH, koji o~ekuje da }e BiH postati nestalna ~lanica Savjeta bezbjednosti krajem godine, {to je jedan od prioriteta spoljne politike BiH. "Dobijanje statusa nestalne ~lanice Vije}a sigurnosti UN-a ima neprocjenjiv zna~aj jer bi za dvije godine trajanja mandata BiH bila u grupi zemalja koje odlu~uju o svim bitnim svjetskim pitanjima, a oja~ao bi i uticaj i ugled BiH", ocijenio je Alkalaj. Dodao je da u MIP-u sada rade na ja~anju Misije BiH pri UN-u, zbog ~ega }e osnovati jedinicu za koordinaciju tokom mandata BiH u Savjetu bezbjednosti. Otvaraju}i savjetovanje, na kome ove godine prisustvuju 33 ambasadora BiH od ukupno 56 destinacija gdje BiH ima svo ja di plo mat sko-kon zu lar na predstavni{tva, Alkalaj je ju~e naglasio da bh. diplomatija ima dobre rezultate. "Ima i gre{aka, ali zato slu`e ovakva savjetovanja da otklonimo eventualne nedostatke i unaprijedimo

Prioriteti liberalizacija viznog re`ima, ulazak u NATO, aplikacija za punopravno ~lanstvo EU

FOTO N. UGLJE[A

Zatvorili vrata medijima Ob!lpo!puwb!sb!okb!usp!eof!woph!tb!wkf!up!wb!okb!j!pcsb!~b!okb!Twf!ob Bm!lb!mb!kb-!|f!gb!ci/!ej!qmp!nb!uj!kf-!op!wj!ob!sj!tv!{b!np!mkf!oj!eb!ob!qvt!uf!pwbk tlvq!v!Tb!sb!kf!wv-!ob!|ub!kf-!lb!lp!uwsef!v•f!toj!dj-!lb!toj!kf!sf!bhp!wbp Ib!sjt!Tj!mbk!eaj~-!•mbo!Qsfe!tkf!eoj|!uwb!CjI-!•j!kj!hp!wps!nf!ej!kj!oj!tv!np!hmj •v!uj/!Tj!mbk!eaj~!kf!lb!{bp!eb!pwb!tb!wkf!up!wb!okb!j!NJQ!v!dkf!mj!oj!usf!cb!eb cv!ev!usbo!tqb!sfo!uoj!kj/!Qsf!nb!j{kb!wb!nb!qsj!tv!uoji-!oj!Cf!sj!{v!Cfm!lj!~vqsfe!tkf!eb!wb!kv!~fn!Qsfe!tub!woj!•lph!ep!nb!qbs!mb!nfo!ub!CjI-!oj!kf!cj!mp kb!top!{b!|up!kf!{b!tnf!ub!mp!qsj!tvt!uwp!nf!ej!kb/!

rad", kazao je Alkalaj. [ef bh. diplomatije naglasio je da su, osim nestalnog ~lanstva u SB UN-a, prioriteti spoljne politike BiH liberalizacija viznog re`ima, ulazak u NATO, aplikacija za punopravno ~lanstvo EU, odnosi sa susjednima i ekonomska diplomatija. Alkalaj je ocijenio da je MIP ispunio svoj dio obaveza za liberalizaciju viznog re`ima, a tvrdi da je on uspio dogovoriti i raniju isporuku biometrijskih paso{a, te o~ekuje da }e se i BiH sa zemljama regiona na}i na bijeloj {engenskoj listi. Kazao je da se napreduje po pitanju svih ovih prioriteta, te naglasio da bi do kraja godine trebalo da bude usvojen i zakon o spoljnim poslovima BiH, koji je podr`ao Savjet ministara, a o~ekuje da }e to uraditi i Predsjedni{tvo, ali nije spomenuo da ovaj zakon nakon vi{e poku{aja nije usagla{en u kabinetima ~lanova kolektivnog {efa dr`ave. Zlatan Burzi}, Alkalajev savjetnik za medije, ju~e nije mogao precizirati koliko su smanjeni tro{kovi ovogodi{njeg savjetovanja zbog manjeg broja u~esnika. Rekao je da su kupovane jeftinije avionske karte i da je obezbije|en jeftiniji hotelski smje{taj, a ministar je odbio pla}anje kafa na pauzi ambasadorima zbog {tednje. Pro{le godine za ovo savjetovanje potro{eno je 100.000 KM samo za putne tro{kove i hotelski smje{taj.

Doga|aji

o popisu dr`avne imovine

Vijesti

obi~no dana

Potvr|ena optu`nica protiv \or|a @drale

OHR tvrdi da je popis dr`avne imovine mogu}e zavr{iti do sjednica PIC-a u novembru ako svi budu sara|ivali

Ipak, Koji} nije `elio da prognozira koliko bi vremena trebalo da bude zavr{en ~itav posao, jer to zavisi od mnogo faktora. "Sve zavisi koji je sud. Ako imate neki mali sud koji ima pet-{est knjiga i jednu op{tinu, to mo`e biti zavr{eno br`e, ali zato za Banjaluku, koja ima najve}u gruntovnicu, te{ko je re}i da rokovi mogu biti ispo{tovani", ka`e Koji}. [to se ti~e cijene izdavanja izvadaka, Koji} isti~e da je tu zakon jasan i da su entitetski organi oslobo|eni od takse. Me|utim, on napominje da se u zakonu ne ka`e da su strani ili eksteritorijalni organi oslobo|eni od pla}anja taksi. "Kopija jedne stranice je 50 feninga, a jedan izvadak je 10 KM", kazao je Koji}, nagla{avaju}i da se jo{ ne zna koliko }e biti izdato tih izvadaka. Prema njegovim rije~ima, sud za ove poslove ne}e primati nove radnike, nego }e na njima raditi ve} zaposleni. Zakon ne ka`e da su strani ili eksteritorijalni organi oslobo|eni od pla}anja taksi, kazao Koji}

Me|utim, Koji} napominje da na osnovu izdavanja izvadaka gra|anima ne mo`e biti pravljena paralela sa onim {to tra`i OHR jer to nije obi~no poru~ivanje izvadaka i to zahtijeva puno vi{e analiti~kog rada i jo{ vi{e vremena. "Ovdje mi ne mo`emo znati koji su izvatci i koja katastarska op{tina i to zahtijeva anga`ovanje svih ljudskih resursa i potencijala", ka`e Koji}.

On je podsjetio da je OHR raspisao konkurs za kordinatore, odnosno konsultante koji bi trebalo da posreduju izme|u sudova i OHR-a. Na pitanje da li }e zbog obimnog posla koji predstoji sudovima trpjeti gra|ani, Koji} ka`e da }e internom organizacijom biti u~injeno sve da zbog ovog posla gra|ani koji treba za svoje potrebe da vade zemlji{noknji`ne izvatke ne ispa{taju, te da }e, u skladu sa zakonom, uvijek prvo biti ra|eni prioritetni predmeti. Tihomir Gligori}, direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, RS je nedavno ustvrdio da }e popis samo u RS ko{tati 40 miliona maraka, dok je @eljko Obradovi}, direktor Geodetskog zavoda FBiH, rekao da je te{ko procijeniti koliko }e to ko{tati, ali je istakao da je rok do novembra za zavr{etak posla postavljen preambiciozno.

Jerko Ivankovi} Lijanovi} o Zakonu o za{titi doma}e proizvodnje u Bosni i Hercegovini

Pozvao Ustavni sud da ukine privremenu mjeru SARAJEVO - Poslanik Narodne stranke Radom za boljitak u bh. parlamentu Jerko Ivankovi} Lijanovi} zatra`io je ju~e od Ustavnog suda BiH da {to prije ukine svoju privremenu mjeru kojom je van snage stavljen Zakon o za{titi doma}e proizvodnje. "Zakon o za{titi doma}e proizvodnje unutar CEFTA nije suprotan Ustavu BiH. I druge zemlje donosile su sli~ne zakone. Mi smo podlegli pritiscima iz susjednih zemalja, a logi~no je da Hrvatska i Srbija {tite svoje proizvo|a~e", kazao je Ivankovi} Lijanovi} novinarima u Sarajevu. I druge zemlje donosile su sli~ne zakone. Podlegli smo pritiscima iz susjednih zemalja

O{tro je kritikovao Iliju Filipovi}a, predsjedavaju}eg Doma naroda parlamenta BiH, koji je podnio apelaciju Ustavnom sudu na osnovu koje je privremenom mjerom stavljen van snage Zakon o za{titi doma}e proizvodnje. "Ilija Filipovi} radi u BiH, prima platu od poreznih obveznika ove zemlje i obna{a va`nu du`nost u BiH, a svojom apelacijom izravno se stavio na stranu Srbije i Hrvatske", rekao je Ivankovi} Lijanovi}. Ocijenio je da Filipovi} nije iznio nijednu ~injenicu

FOTO D`.TORCHE

D. MUMINOVI]

koja bi osporila ustavno-pravnu valjanost Zakona o za{titi doma}e proizvodnje u BiH. Ovaj zakon, usvojen u junu, podrazumijeva uvo|enje putnih carina na prehrambene proizvode iz Hrvatske i Srbije. "Rije~ je o nizu neta~nosti koje su navele Ustavni sud BiH da donese privremenu mjeru jer sudije nisu imale vremena da razmatraju ovaj zakon. O~ito je da je cilj predlaga~a bio da zadr`i postoje}e stanje u trgovinskim odnosima s Hrvatskom i Srbijom za vrijeme ljetne sezone u kojoj se uvoze proizvodi koji su predmet mjera Zakona o za{titi doma}e proizvodnje", kazao je Ivankovi} Lijanovi}.

SARAJEVO - Sudu BiH potvdio je ju~e otu`nicu protiv \or|a @drale (33) iz Isto~nog Sarajeva za ubistvo Ljubi{e Savi}a Mauzera, nekada{njeg na~elnika policije RS. @dralu optu`nica tereti da je planirao i direktno u~estovao u ubistvu Savi}a. Prema optu`nici, @drale je 7. juna 2000. godine zajedno s jo{ dvije njemu poznate osobe po~inio ovo ubistvo na autobuskoj stanici u Bijeljini ispaliv{i najmanje 10 hitaca iz automatskog oru`ja. Ubistvo je, kako se navodi, po~injeno na svirep na~in iz bliske udaljenosti, a time je ugro`ena i sigurnost vi{e drugih osoba. "Na~in izvr{enja djela izazvao je uznemirenost, strah i nesigurnost me|u gra|anima Republike Srpske te ozbiljne i {tetne posljedice za BiH", navodi se u optu`nici i dodaje da je time naru{en ugled dr`ave u me|unarodnoj zajednici, koja je zbog ovakvih djela svrsta va u ze mlje vi so kog sigurnosnog rizika. @drale, koji je dovo|en u vezu s brojnim krivi~nim djelima izvr{enim u BiH, u pritvoru Suda BiH je od februara ove godine nakon {to ga je Njema~ka izru~ila bh. pravosudnim organima. A.S.

Poljoprivrednici najavili blokade LJUBU[KI - Zakon o za{titi doma}e proizvodnje mora se odnositi jednako na sve zemlje CEFTA, istakli su poljoprivrednici Zapadnohercegova~kog kantona ju~e u Ljubu{kom. Poljoprivrednici su najavili i blokadu zgrade Savjeta ministara u Sarajevu ukoliko ne bude razumijevanja za njihove zahtjeve. "Licemjerno je pona{anje Udru`enja poljoprivrednika u BiH, jer su nedavno pred zgradom Ustavnog suda u Sarajevu dijelili vo}e i povr}e", istakao je Dragan Pavlovi}, predsjednik Saveza udru`enja poljoprivrednih proizvo|a~a Zapadnohercegova~kog kantona. Razlog za to, isti~e Pavlovi}, bilo je osporavanje zakona o za{titi doma}e proizvodnje. "Taj zakon ne {titi gotovo ni{ta {to je izvan proizvodnog programa kompanije 'Lijanovi}', dok vo}e i povr}e uop{te ne tretira", nagla{ava Pavlovi}. (Fena)

Egipat nema informacije HAG - Egipatska ambasada u Hagu obavijestila je ju~e Ha{ki sud da egipatske vlasti nemaju podatke o u~e{}u islamskih fundamentalisti~kih grupa u ratu u BiH na strani bosanskih muslimana, objavio je ju~e Tribunal. Odgovaraju}i na molbu Suda u Hagu da Radovanu Karad`i}u, biv{em predsjedniku RS, dostave dokumentaciju neophodnu za pripremu odbrane, egipatska ambasada je navela da }e tra`ene podatke poku{ati da pribavi od drugih odgovaraju}ih institucija u Egiptu. Egipatsko diplomatsko predstavni{tvo u Hagu je istaklo da }e o svim eventualno prikupljenim informacijama blagovremeno obavijestiti Ha{ki sud. (Tanjug)

1. 9. 2009. vupsbl

5

Monopoli nisu specifi~ni samo za BiH SARAJEVO - Evropska komisija ponekad odre|uje grani~ne cijene kako bi osigurala da potro{a~i budu za{ti}eni, jer se i sama ponekad susre}e s monopolima, rekla je ju~e Meglena Kuneva, evropski komesar za za{titu potro{a~a. "Monopoli nisu specifi~ni samo za BiH. U Evropskoj uniji smo zabilje`ili slu~ajeve velikih kartela u proizvodnji asfalta ili liftova. EK je nedavno odlu~ila da postavi grani~ne cijene usluga rominga kako bi za{titila potro{a~e. Postavili smo grani~ne cijene, a konkurencija }e u~initi da one budu i ni`e", kazala je Kuneva, koja je protekla dva dana boravila u

zvani~noj posjeti BiH. Pojasnila je da BiH ima zakone za za{titu potro{a~a, ali je za njihovu primjenu potrebno vrijeme. "U situacijama kada u jednoj zemlji imamo jednog ili dva distributera elektri~ne energije, onda tra`imo da bude uspostavljen nezavisni regulator. To je po~etak liberalizacije tr`i{ta. Nakon sastanka sa du`nosnicima BiH, mislim da shvataju va`nost za{tite potro{a~a", istakla je Kuneva dodaju}i da 58 odsto bruto dru{tvenog proizvoda EU osiguravaju potro{a~i dok veliki dio evropske ekonomije otpada na usluge. M.^.

Urednika TV zamijenili s licem s potjernice TREBINJE - Nik{i}anin Zoran Grgurevi}, koji radi u Trebinju kao glavni i odgovorni urednik regionalne Herceg televizije, tri puta je crnogorska grani~na policija pretresala i umalo uhapsila zbog zamjene sa drugom osobom. Radi se o zamjeni s njegovim imenjakom iz Srebrenice, ro|enim 1965. godine, s posljednjim prebivali{tem u Br~kom, za kojim je kotorski sud raspisao potjernicu zbog falsifikovanja isprava. Kako su zamijenjeni crnogorski dr`avljanin i dr`avljanin BiH, koje, osim dr`avljanstva, dijeli i razlika u godinama od gotovo dvije decenije, jer je Grgurevi} ro|en 1947. godine, za sada niko ne zna. Prvu neprijatnost Grgurevi} pri~a da je do`ivio krajem juna ove godine na grani~nom prelazu Sitnica. "Kada mi je policjac, nakon kontrole dokumenata rekao da iza|em i upitao me {ta sam radio da sam na potjernici, supruga koja je bila sa mnom i ja smo se zaprepastili, da bi nas pustili nakon vi{e~asovnih provjera, kada im je do{ao komandir iz Herceg Novog", ka`e Grgurevi}. Prije nego se vratio u Trebinje u Kotoru u Osnovnom sudu je uzeo originalnu naredbu o potjernici za njegovim mla|im imenjakom i prezimenjakom, ali to nije bio kraj njegovih neprijatnosti. "Sljede}i put kada sam zaustavljen na prelazu Sitnica saznao sam da se u evidenciji MUP-a Crne Gore nalaze, u stvari, na potjenici moji podaci, ali sam im pokazao papir iz Kotora i stvar je rije{ena, ali i tada privremeno, jer sam nedavno do`ivio tre}u neprijatnost na prelazu Ilino brdo, prema Nik{i}u", nastavlja pri~u Grgurevi}. Tre}i put, kako ka`e, policija nije `eljela ni da pogleda njegov papir iz Kotora, ~ak mu nisu dozvolili ni da nazove advokata. U vezi sa ovim incidentima oglasilo se i Udru`enje novinara Crne Gore, osu|uju}i neprofesionalnost crnogorske policije. V.D.

Odbijena lista kandidata za RAK SARAJEVO - Komisija za saobra}aj i komunikacije Predstavni~kog doma parlamenta BiH ju~er je odbacila listu ~lanova Vije}a Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK) koju je predlo`ilo Vije}e ministara BiH. "Ve}ina ~lanova komisije bila je protiv liste koju je predlo`io Savjet ministara BiH. Ukoliko Predstavni~ki dom parlamenta BiH podr`i na{ stav, onda }e Savjet ministara BiH trebati predlo`iti novu listu", kazao je Branko Doki}, predsjedavaju}i ove komisije. Pojasnio je da je na konkursu za ~lanove Vije}a RAK-a, koje ima sedam ~lanova, izabrano 14 osoba, te da Vije}e ministara BiH mo`e predlo`iti preostalih sedam ili, ako se ne uspije dogovoriti o tome, raspisati novi konkurs. Pojasnio je da su protiv liste na kojoj su bili Slobodan Bo{kovi}, Miroslav D`idi}, Angela Medi}, Tanja Topi}, Vehid [ehi}, Mehmed

Halilovi} i Mahir Had`iahmetovi} glasali ~lanove komisije iz SDA i Stranke za BiH dok je SDP bio suzdr`an. Listu kandidata za ~lanove Vije}a RAK-a podr`ali su HDZ BiH, PDP i SNSD. Visoki predstavnik me|unarodne zajednice Valentin Incko nedavno je od par la men ta BiH za tra `io da ubrzaju proceduru imenovanja Vije}a i direktora RAK jer je mandat aktuelnom rukovodstvu istekao. ^lanovi SDA i Stranke za BiH uo~i glasanja su ponovili da je mandat direktora RAK-a Kemala Huseinovi}a istekao prije dvije godine, a mandat Vije}a RAK-a prije nekoliko sedmica. Ustvrdili su da je Parlamentarna komisija za saobra}aj i komunikacije ranije zaklju~ila da parlament BiH prvo treba dati autenti~no tuma~enje Zakona o komunikacijama, u dijelu koji se odnosi na izbor direktora RAK-a, {to zna~i da prvo treba biti imenovan direktor, pa onda Vije}e. M.^.

6

vupsbl!1. 9. 2009.

Rekli su

Doga|aji

Ne mo`e zemlji{te biti u vlasni{tvu jednog subjekta, a objekat u vlasni{tvu drugog.

Javnost je vidno usplahirena kad se spomene promjena cijene elektri~ne energije.

Nikola KOVA^EVI], ~lan Komisije za dr`avnu imovinu RS

Amer JERLAGI], direktor "Elektroprivrede BiH"

Proizvo|a~i nerijetko samo tri dana pred plasiranje na tr`i{te pesticidima {pricaju vo}e i povr}e

Proizvodni proces vo}a i povr}a u RS prolazi bez kontrole upotrebe pesticida

Kontroli{u samo finalni proizvod Kontrola proizvodnog procesa je neophodna, posebno kada se uzme u obzir da je sve vi{e pesticida na tr`i{tu BiH, kazao Usorac Uro{ VUKI]

BANJALUKA - Upotrebu pesticida prilikom proizvodnje vo}a i povr}a niko ne kontroli{e, a prema rije~ima nadle`nih, ta praksa }e uskoro biti promijenjena, jer sada{nja praksa je samo kontorla finalnog proizvoda.

Slavko Suboti}, direktor Inspektorata Republike Srpske, ka`e da su, predstavljaju}i izvje{taj o radu u 2008. godini, Vladi RS sugerisali da bude otvorena rasprava o formiranju inspekcija za hranu te da se mora u}i u kontrolu proizvodnih procesa. On isti~e da hranu trenutno kontroli{e ~etiri inspekcije i to Zdravstveno-sanitarna, Veterinarska, Tr`i{na i Poljoprivredna, te da to mora biti promijenjeno. "Ako ho}ete da dobijete informaciju, dobi}ete parcijalan pristup, jer imamo nekoliko inspekcija koje to gledaju sa nekoliko strana", ka`e Suboti}. On isti~e da se mora u}i u kontrolu proizvodnog procesa, jer je jo{ na snazi stari sitem kontrole finalnog proizvoda. "Uvo|enjem HASAP standarda (analiza i kontrola kriti~nih ta~aka) isklju~iva odgovornost bi}e na proizvo|a~ima", kazao je Suboti}. Vladimir Usorac, predsjednik Udru`enje poljoprivrednih proizvo|a~a RS, ka`e da je kontrola proizvodnog procesa neophodna, posebno kada

se uzme u obzir da je sve vi{e pesticida na tr`i{tu BiH. "Sada imate slu~ajeva da proizvo|a~i samo tri dana pred plasiranje na tr`i{te pesticidima {pricaju vo}e i povr}e koje na kraju zavr{i u na{im organizmima. Proizvo|a~i imaju posebne parcele za sebe, a posebne za tr`i{te", ka`e Usorac. Mile Darbi}, profesor na Odsjeku za Stru~njaci upozoravaju da je najve}i problem s pesticidima needukovanost

biljne proizvode na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci, ka`e da je, pored kontrole upotrebe pesticida i kom ple tnog proi zvo dnog pro ce sa, po tre bno kontrolisati i zemlji{te, ali ne sa stanovi{ta kvaliteta za proizvodnju vo}a i povr}a nego sa stanovi{ta prisustva te{kih metala. Poljoprivredni proizvo|a~i u zemljama Evrop-

ske unije moraju pro}i obuku da bi koristili pesticide pri proizvodnji i za to dobijaju licencu koja se obnavlja svakih pet godina. "Kod nas se kontroli{e finalni proizvod, a praksa EU je da bude kontrolisan proizvodni proces, od kontrole zemlji{ta, vode kojom se zemlji{te zalijeva pa do upotrbe pesticida. Proizvo|a~ mora voditi urednu evidenciju o kori{tenju pesticida i ukoliko odstupa od ove prakse, biva drasti~no ka`njen", rekao je Vojislav Trkulja, {ef Zavoda za za{titu bilja, sjemenarstvo i biotehnologiju u Poljoprivrednom institutu RS. On nagla{ava da je kod kori{tenja pesticida najbitnije edukovati proizvo|a~e, koji moraju po{tovati karencu, odnosno najkra}i period vremena koji mora pro}i od posljednje primjene pesticida pa do branja. "U praksi ima problema, jer ljudi nisu edukovani. Pesticide moraju koristiti u skladu sa upustvom za upotrebu i jedino rje{enje je edukacija proizvo|a~a i kontrola proizvodnog procesa", isti~e Trkulja.

Doga|aji

Komisija parlamenta BiH organizovala sve~anu sjednicu za predstavnike institucija i udru`enja porodica nestalih

1. 9. 2009. vupsbl

7

Protestnom {etnjom do istine FOTO S. PINJAGI]

komisije za ljudska prava, prava djece i mladih, koja je odr`ala sve~anu sjednicu. U pomo} im je pritekla Saliha \uderija, pomo}nik ministra za ljudska prava, te objasnila da je na osnovu zakona neophodan sporazum entiteta i Br~ko distrikta za osnivanje fonda i da je odlu~eno da se sve ovo prebaci u nadle`nost Savjeta ministara BiH uz entitetsku saglasnost. Ona je objasnila da je prema prvobitnim analizama za ovaj fond trebalo obezbijediti od tri do 10 miliona KM, u zavisnosti da li porodica nestalog prima socijalnu naknadu po nekom drugom osnovnu, a \uderija je Va`an faktor za ostvarivanje prava iz fonda je centralna evidencija nestalih lica

Me|u osnovnim problemima Zakon o nestalim licima BiH i osnivanje fonda putem kojeg }e porodice ostvarivati svoja prava, rekao Grahi} Nata{a KRSMAN

SARAJEVO - Porodice nestalih nisu zadovoljne dinamikom ekshumacija i identifikacija njihovih nestalih srodnika niti svojim polo`ajem u dru{tvu, {to je bio razlog da ju~e protestnom {etnjom kroz Sarajevo skrenu pa`nju na ove probleme.

Protestna {etnja porodica nestalih kroz Sarajevo

Ahmet Grahi}, predsjedavaju}i Savjetodavnog odbora Instituta za nestala lica BiH, koji je i organizator protestne {etnje, kazao je da su neki od osnovnih problema Zakon o nestalim licima BiH i osnivanje fonda putem kojeg }e porodice ostvarivati svoja prava. "Ne bismo `eljeli da se krivo shvati da mi ho}emo fond kako bismo dobili neke naknade jer ono {to smo izgubili je nenadoknadivo. Ho}emo da se za-

BH TELECOM d.d. SARAJEVO, Obala Kulina bana 8 objavljuje

JAVNU PONUDU za distribuciju programa licencirane zemaljske RTV stanice na nekomercijalnoj osnovi putem servisa MojaTV BH Telecoma, a u skladu s ~lanom 14 Pravila 36/2008. o na~inu dodjele i uslovima dozvole za distribuciju radio i televizijskog programa I - Predmet ponude Emitovanje programa RTV stanica putem IPTV servisa MojaTV. Ponudu za emitovanje na nekomercijalnoj osnovi mogu dostaviti pravna lica registrovana od strane Regulatorne agencije za komunikacije u BiH za distribuciju RTV programa na teritoriju Bosne i Hercegovine. II - Pravo na prijavu Pravo na prijavu po ovom pozivu imaju pravna lica koji ispunjavaju sljede}e kriterije: - da je pravno lice registrovano na podru~ju BiH; - da posjeduje va`e}u dozvolu za distribuciju radio i TV programa izdatu od strane Regulatorne agencije za komunikacije u momentu podno{enja ponude. III - Dokumentacija Pravna lica su du`na uz prijavu dostaviti sljede}e dokaze i dokumentaciju: - ovjerenu fotokopiju rje{enja o upisu u sudski registar, sa svim pojedina~no ovjerenim prilozima, koji ne mogu biti stariji od tri mjeseca, kao i pismo kratkog predstavljanja firme; - ovjerenu fotokopiju dozvole za distribuciju radio i TV programa izdatu od strane Regulatorne agencije za komunikacije u BiH. IV - Podno{enje prijave Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na sljede}u adresu: BH Telecom d.d. Sarajevo Izvr{na direkcija za marketing i prodaju Sektor za planiranje, nabaku i razvoj sadr`aja Obala Kulina bana 8 - Protokol 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina S naznakom: “Prijava za radio i TV emitovanje putem MojeTV BH Telecoma - Ne otvaraj“ V - Ostalo BH Telecom po ovoj javnoj ponudi ne snosi nikakve tro{kove pravnih lica u sudjelovanju. BH Telecom }e blagovremeno obavijestiti sva pravna lica koja podnesu prijave o eventualnoj poslovnoj saradnji sa njima, koja prije svega zavisi od tehni~ke mogu}nosti sistema. BH Telecom zadr`ava pravo uvida, provjere i tra`enja dodatnih poja{njenja za dostavljenu dokumentaciju. VI - Dodatne informacije Eventualna pitanja i dodatne informacije zainteresirani mogu dostaviti u pisanoj formi, putem faksa, na broj: +387 33 660 737.

konom precizno defini{u pojedinosti jer ni danas mnogi od nas ne mogu dobiti izvode iz mati~nih knjiga umrlih", istakao je Grahi}. O izmjenama dopuna Zakona o nestalim licima BiH pojedinosti, ali ni osnovne stvari, ju~e na konferenciji za novinare nisu znali Safet Halilovi}, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, ni Sadik Ahmetovi}, predsjedavaju}i Zajedni~ke parlamentarne

podsjetila da je socijalna za{tita u nadle`nosti entiteta. Va`an faktor za ostvarivanje prava iz fonda je centralna evidencija nestalih lica, koja bi, prema rije~ima direktora Instituta za nestale Milana Bogdani}a, trebalo da bude uspostavljena do kraja ove godine. Obilje`avanje 30. avgusta kao Me|unarodnog dana nestalih, koje se u skup{tini BiH de{avalo dan kasnije, pro{lo je ju~e u znaku identifikacije pukovnika ARBiH Avde Pali}a, koji je osam godina bio sahranjen kao NN lice na groblju u Visokom. Katrin Bomberger, direktorica Me|unarodne komisije za nestale osobe (ICMP), objasnila je da je vi{e faktora koji uti~u na DNK analizu i podudaranja ko{tanog uzorka s uzorkom krvi srodinka. Podsjetila je da bez ove analize, koju sada svi kritikuju, ne bi bilo identifikovano oko 15.000 nestalih u laboratoriji ICMP-a.

Doga|aji

vupsbl!1. 9. 2009.

Razbijen prozor na d`amiji PRIJEDOR - Zasad nepoznati vandali preksino} oko 20 sati razbili su prozorsko staklo na stra`njem dijelu d`amije u izgradnji u prijedorskom povratni~kom naselju Donja Puharska. Mje{tani i vjerski slu`benici tvrde da su sli~ni incidenti postali uobi~ajeni, te da je d`amija u Donjoj Puharskoj na meti vanadal bila mnogo puta. "Ovaj posljednji vandalizam je prevr{io svaku mjeru i uznemirio je vjernike, koji se u vrijeme mjeseca ramazana okupljaju u d`amiji u kojoj klanjaju. Tako je bilo i sino}, kada su vjernici u vrijeme klanjanja teravih-namaza primijetili razbijen prozor", kazao je Merzuk efendija Had`iru{idovi}, glavni prijedorski imam. Podsjetio je da se na d`amiji, kao i na imamovoj ku}i nalazi vidio-nadzor, koji ipak nije snimio vandale jer je prozor kamenovan sa stra`nje strane. "Incidente ove vrste smo prestali da brojimo, ba{ kao i psovke onih koji pod okriljem no}i, voze}i se kolima, psuju i vrije|aju povratnike u ovaj

kraj", rekao je efendija Had`iru{idovi}. On je novi incident prijavio prijedorskoj policiji, ali i lokalnoj zajednici. "Ne znam kuda sve vodi, jer smo mi jo{ 2002. godine imali dva bomba{ka napada u Donjoj Puharskoj. U prvom je bomba ba~ena u dvori{te Incidente ove vrste smo prestali da brojimo, rekao efendija Had`iru{idovi}

imamove ku}e i u njemu je o{te}en automobil tada{njeg efendije Sejfe Hod`i}a. U drugom je eksplozivna naprava ba~ena na terasu stana u kojem je efendija `ivio sa suprugom. Nakon tih napada on se odselio iz Prijedora strahuju}i za svoj i `ivot svoje porodice. Po~inioci tog zlodjela ni do danas nisu prona|eni ni ka`njeni", rekao je efendija Had`iru{idovi}. Policija je pokrenula opse`nu istragu u slu~aju posljednjeg kamenovanja d`amije u Donjoj Puharskoj. D.K.

Formirana Komisija za utvr|ivanje {tete BANJALUKA - Dragoljub Davidovi}, gradona~elnik Banjaluke, formirao je Komisiju za utvr|ivanje i procjenu {tete nastale usljed nevremena, koje je zadesilo ovaj grad u subotu poslijepodne, saop{teno je iz Administrativne slu`be grada. "Komisija }e iza}i na teren, a radi}e i po prijavama gra|ana koje mogu uputiti Komisiji na broj telefona 051/244-582 ili u pisanoj formi putem prijemne kancelariju broj 16 Administrativnoj slu`bi", stoji u saop{tenju. U dijelu grada oko banjalu~kog zapadnog tranzita, kako stoji u saop{tenju, kod novoizgra|ene pasarele voda je prodrla u dvadesetak ku}a, a sli~ne probleme imali su i vlasnici lokala u trgova~kom centru "Zenit", gdje je ki{a prodrla kroz lo{u krovnu konstrukciju i nanijela velike {tete. Stanko \uki}, stanovnik banjalu~kog naselja Paprikovac, ka`e da mu je nevrijeme potpuno uni{tilo dvori{te, te da se s nadvo`njaka koji se nalazi iznad njegove ku}e ~itav kamion kamenja slio u njegovo dvori{te. "Zvao sam i inspekciju i Komunalnu policiju i gradsku upravu ali, niko nije do{ao da pogleda {tetu", kazao je \uki}. Iz "Elektrokrajine" Banjaluka su kazali da su vremenske neprilike prouzrokovale probleme u snabdijevanju strujom, te da je na distributivnoj mre`i registrovano 40 kvarova. Prema podacima iz Hidrometeorolo{kog zavoda RS, u subotu je palo 102,8 litara ki{e po kvadratnom metru. D.R.

Pet privatnih preduzetnika komunalne djelatnosti protestovalo u Br~kom

Vijesti Mine uklonjene SANSKI MOST - Komandir Policijske stanice u Sanskom Mostu Mehmed Libi} odbacio je ju~e mogu}nost da je na lokalitetu spomen-obilje`ja u selu Sasina u proteklu subotu neko postavio minsko-eksplozivna sredstva s namjerom da ugrozi ljudske `ivote. Mje{tani susjednog sela [ehovci su prilikom ~i{}enja i ure|enja lokaliteta, na kojem je u proteklom ratu otkrivena masovna grobnica, prona{li kesu sa odba~enim minsko-eksplozivnim sredstvima. "U kesi su se nalazile dvije protivpje{adijske mine u neaktivnom stanju i trotilski metak. O~igledno je da je neko odlu~io da se na ovakav na~in rije{i ovih eksplozivnih sredstava", rekao je Libi}. Prema njegovim rije~ima, nepoznata mu{ka osoba je nazvala pripadnike Civilne za{tite u ovom gradu, te ih obavijestila o odba~enim minama. Mine su uklonjene, a Libi} je pozvao gra|ane da predaju nelagalno naoru`anje. Z.^.

Nabavili dva nova autobusa TREBINJE - Uslu`no, transportno i trgova~ko preduze}e "Ubla turs" iz Trebinja nabavilo je dva nova autobusa marke skanija, {vedske proizvodnje, vrijednosti preko milion maraka. Novim autobusima sino} su obavljene i prve vozne linije U Beograd i Novi Sad. "U pitanju su veliki turisti~ki autobusi sa 51 sjedi{tem i kompletnom opremom, od najsavre me ni jih kli ma-ura |a ja i elektroinstalacija do audio i vizuelne tehnike, bifea i ostale prate}e opreme", ka`e Milan Gruba~, direktor "Ubla tursa". V.D.

Od Vlade zahtijevaju zaustavljanje monopola u zbrinjavanju ~vrstog otpada od strane Javnog preduze}a "Komunalno" Br~ko koje, kako tvrde, nanosi op{tu privrednu {tetu Novak TANASI]

BR^KO - Pet br~anskih privatnih preduzetnika koji poslovanje vezuju i za komunalnu djelatnost, odr`ali su ju~e protest ispred zgrade Vlade distrikta gdje su parkirali kamione i mehanizaciju za odvoz odpada. Od Vlade oni zahtijevaju zaustavljanje monopola u zbrinjavanju ~vrstog otpada od strane Javnog preduze}a "Komunalno" Br~ko koje, kako tvrde, nanosi op{tu privrednu {tetu i uz to, izuzev registracije kod nadle`nog suda, ne posjeduje ~ak ni urednu dokumentaciju za obavljanje pomenute djelatnosti. Protest je organizovala Sekcija za komunalnu djelatnost Privredne komore u Br~kom nakon ~etvoromjese~nog ~ekanja i obe}anja nadle`nih da }e problem ravnopravnog u~e{}a privatnog sektora u javnim poslo vi ma, {to je su {ti na svih nji ho vim zahtjeva, biti rije{en. "Mi smo na nezakonit na~in isklju~eni iz posla iako smo nekoliko godina uspje{no radili kao kooperanti Vlade prije odluke o izdvajanju komunalne djelatnosti u javno preduze}e. Sva obe}anja nadle`nih da }e rije{iti problem koji je po na{oj ocjeni proizvod njihovog pre}utnog odobravanja

Mehanizacija parkirana da bi se ukazalo na vi{emjese~ni problem FOTO D. \URKOVI]

U FOKUSU

Pi{e: Bojana DIVLJAK

Sastanak predstavnika Ministarstva prosvjete i kulture RS i sindikalaca

Pokrenuta inicijativa za smjenu direktora {kole BA NJA LU KA - An ton Ka si po vi}, ministar prosvjete i kulture RS, pokrenuo je ju~e inicijativu za smjenu Dragana Matavulja, direktora Srednje stru~ne i tehni~ke {kole iz Gradi{ke, koji "nije po {to vao upi snu po li ti ku za na re dnu {kolsku godinu". Resorni ministar je pojasnio da je Matavulj, i pored izri~itog upozorenja Ministarstva da ne budu zadr`avani dokumenti djece

Ekskurzije Bo!u po! Lb!t j!q p!w j~-! nj!o jt!u bs qspt!wkf!uf!j!lvm!uv!sf!ST-!sf!lbp!kf!eb!j eb!mkf!tb!np!qsf!qp!sv!•v!kf!|lp!mb!nb!eb of!wp!ef!v•f!oj!lf!ob!fl!tlvs!{j!kf!{cph pqb!topt!uj!pe!|j!sf!okb!op!wph!hsj!qb!B )I2O2*/! #Pemv!lb!kf!ob!sp!ej!uf!mkj!nb!j!poj!tv!obk!. wf!~j!qsj!kb!uf!mkj!twp!kf!ekf!df/!Np!mj!np!|lp!. mf! eb! tf! of! {b!l mb!o kb!kv! j{b Nj!ojt!ubs!tuwb#-!jt!ub!lbp!kf!Lb!tj!qp!wj~/

koja se `ele upisati u tu {kolu, to radio. "U toku su provjere u jo{ nekim {kolama u neposrednoj blizini Banjaluke, i gdje god na|em i utvrdim da je bilo ko naru{io upisnu politiku za ovu godinu, ti direktori }e biti smijenjeni", istakao je Kasipovi} nakon sastanka sa predstavnicima Sindikata obrazovanja RS. Matavulj je rekao da nije imao metode da natjera u~enike i roditelje da nakon zavr{enog upisnog junsko-julskog roka uzmu dokumente iz {kole. "U~enici su se vjerovatno nadali da }e lista za upis kandidata biti pro{irena, pa i iz tih razloga nisu dolazili po dokumente. Mislim da je to samo izgovor nadle`nih u Ministarstvu da me maknu sa funkcije", kazao je Matavulj i dodao da je Ministarstvu uredno dokumentovao spiskove upisa u~enika u {kolu. Kasipovi} je kazao da niko od prosvjetnih radnika ne treba da ostane bez posla, te da su direktori obavezni da ponude svojim kolegama u drugim {kolama da zaposle ljude.

FOTO G. [URLAN

8

Kasipovi} i Mili} poru~ili da nema pove}anja, ali ni smanjenja plata

U toku provjera u jo{ nekoliko {kola u okolini Banjaluke

"Insistira}u da ni u jednoj oblasti ne bude pove}ana plata dok ne bude pove}ana za pet odsto u prosvjeti. I Sindikat i Ministarstvo su se slo`ili da bude realiziran prijedlog Na ro dne skup {ti ne RS za izjedna~avanje plata prosvjetarima, ali kada

to bude mogu}e", kazao je Kasipovi}. On je dodao da }e po~etkom ove {kolske godine provjeriti koji su to radnici bespravno koristili prevoz i preduzeti potrebne mjere. On je podsjetio da je u RS izgra|eno deset novih {kola i 17 sala za fizi~ko vaspitanje, te da je obnovljeno 50 {kola i 10 sala. Stevan Mili}, predsjednik Sindikata obrazovanja RS, izrazio je zadovoljstvo {to me|u prosvjetnim radnicima ne}e biti tehnolo{kog vi{ka, te {to ne}e do}i do smanjenja plata. "Dogovor je bio da prosvjetnim radnicima pove}aju plate za dvadeset odsto u septembru, ali je do{lo do krize. ^im do|e prva prilika, insistira}emo na pobolj{anju standarda prosvjetnih radnika", kazaoje Mili}. On je podsjetio da je RS oko 560 podru~nih {kola, u 100 {kola je bilo do pet u~enika, 150 {kola do 10 u~enika. "Napravljena je racionalizacija i zatvoreno je nekoliko {kola, a za u~enike }e biti obezbije|en prevoz do centralnih {kola", rekao je Mili}.

Doga|aji

1. 9. 2009. vupsbl

9

Ma{ine ostavili pred zgradom Vlade monopola na ovaj posao od strane JP 'Komunalno', ni nakon ~etiri mjeseca ~ekanja nisu ponu|ena. U Vladi niko ne mo`e da nam odgovori u ~ijoj je nadle`nosti komunalna politika distrikta", ka`e Muhamed ^eljo, predsjednik Sekcije. U~esnici protesta tvrde da se iza javnih interesa kriju li~ni interesi, a da je "'Komunalno' jedno od politi~kih ostrva spasa koje ostvaruje ve}i prihod od cijele privrede distrikta". Privatni preduzetnici su kazali da su uz grubo kr{enje Zakona o javnim nabavkama, u situaciju da otpu{taju radnike a skupu namjensku mehanizaciju ustupe Vladi. "Kupovali smo je s ciljem da zadovoljimo potrebe gra|ana na ekolo{ki prihvatljiv na~in ubije|eni da je to i interes lokalne vlasti koja nas je anga`ovala na ovim poslovima. Me|utim, sve su prilike da }emo i mi biti 'privatizovani' na na~in kako je to ra|eno u distriktu. Prodali su firme za jednu marku a radnike ostavili na ulicama, za{to da ne otkupe i na{e skupe ma{ine", kazao je Radan Spasojevi}, vlasnik firme

Bosna i Hercegovina BR^KO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE Vlada Br~ko distrikta Odjeqewe za stru~ne i administrativne poslove

U Vladi distrikta nisu `eljeli da daju izjavu povodom protesta

"Obnova B". On je naveo da su od 30 zaposlenih, uglavnom voza~a, 25 otpustili jer nemaju na~in da ih uposle da zarade plate i doprinose. "Ne tra`imo ni{ta drugo ve} samo pravo na ravnopravno u~e{}e na tenderima za obavljanje javnih poslova {to nam je mjesecima uskra}eno", istakao je Spasojevi}. U Vladi distrikta, kojoj su se u~esnici protesta posljednji put pisano obratili 10. avgusta i zatra`ili zaustavljanje monopola u upravljanju ~vrstim otpadom od strane "Komunalnog" Br~ko, nisu `eljeli da daju izjavu povodom protesta. Tako mehanizacija, odlu~ili su njeni vlasnici, do daljeg ostaje na parkingu ispred zgrade izvr{ne vlasti distrikta u centru grada, zajedno s problemom koji je prisutan i sigurno ne donosi korist gra|anima. Na parkiranim vozilima su istaknute poruke "Fabrike za marku - radnici na ulice", "Reforma - pregrupisanje birokratije", "OHR {titi monopol i nezakonit rad 'Komunalnog'" i druge.

Bosna i Hercegovina BR^KO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE Vlada Br~ko distrikta Odjel-Odjeljenje za stru~ne i administrativne poslove

Bulevar mira 1, 76100 Br~ko distrikt BiH; Tel: 049/217-234, Faks: 217-234, Centrala: 240-600; e-mail: nikostoparic @bdcentral.net Bulevar mira 1, 76100 Br~ko distrikt BiH; Tel: 049/217-234, Fax: 217-234, Centrala: 240-600; e-mail: [email protected]

Broj: 02-33-027724/09.

Br~ko, 31.8.2009. godine

Na osnovu ~lana 35 Zakona o dr`avnoj slu`bi u organima uprave Br~ko distrikta BiH ("Slu`beni glasnik Br~ko distrikta BiH", brojevi 28/06, 29/06, 19/07, 2/08, 9/08. i 44/08), Odluke o realizaciji Plana zapo{qavawa u upravi Br~ko distrikta BiH za 2009. godinu i Odluke o dopuni Odluke o realizaciji Plana zapo{qavawa u upravi Br~ko distrikta BiH za 2009. godinu od 28.8.2009. godine, Odjeqewe za stru~ne i administrativne poslove - Pododjeqewe za qudske resurse Vlade Br~ko distrikta BiH r a s p i s u j e

Na osnovu ~lana 34 stav 2 Zakona o dr`avnim slu`benicima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 118/09), ta~ke I i IV Odluke o kriterijumima za izbor na listu ~lanova konkursnih komisija za izbor dr`avnih slu`benika u republi~ke organe uprave ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 63/09), Agencija za dr`avnu upravu o b j a v q u j e

JAVNI POZIV J A V NzaIprijemKO NKURS u radni odnos NA MANDATNI PERIOD OD 5 GODINA UZ MOGU]NOST JO[ JEDNOG MANDATA U KANCELARIJI GRADONA^ELNIKA ODBOR ZA ZAPO[QAVAWE 1. Stalni ~lan Odbora I - Obim rukovodne odgovornosti: - Sara|uje sa odjeqewima Vlade, institucijama Br~ko distrikta BiH II - Svrha radnog mjesta: - Sprovodi postupak zapo{qavawa slu`benika i namje{tenika u organima uprave Br~ko distrikta BiH. III - Podru~je rada: - Zapo{qavawe slu`benika i namje{tenika u organima uprave. IV - Opis posla radnog mjesta: - Zaprima i razmatra prijave kandidata, - Vr{i selekciju kandidata, - Zakazuje pismeno testirawe i usmene intervjue, - Ocjewuje profesionalne sposobnosti kandidata, - Sa~iwava rang-listu intervjuisanih kandidata, - Donosi odluku o izboru slu`benika i namje{tenika, - Donosi odluke o poni{tewu internih oglasa i javnih konkursa, - Obavqa i druge poslove u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o zapo{qavawu javnih slu`benika i namje{tenika. V - Minimalni uslovi: Stru~na sprema: VSS Radno iskustvo: 3 (tri) godine radnog iskustva u struci ili 2 (dvije) godine u upravi Broj izvr{ilaca: 1 (jedan) Platni razred (mjese~na bruto plata): VIII 5 (2.995,00 KM) Pravo prijave na konkurs imaju kandidati koji pored navedenih posebnih uslova moraju ispuwavati sqede}e op{te uslove za zasnivawe radnog odnosa: da je dr`avqanin BiH (uvjerewe o dr`avqanstvu ne starije od 6 mjeseci); da je punoqetan; da nije obuhva}en odredbom ~lana IX stav 1 Ustava BiH; da je zdravstveno sposoban za vr{ewe poslova na navedenom radnom mjestu; da u posqedwe 3 (tri) godine (po~ev{i od dana objavqivawa konkursa) nije otpu{ten iz dr`avne slu`be u institucijama BiH, odnosno entiteta i slu`be distrikta, usqed pravosna`no izre~ene disciplinske mjere; da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak (uvjerewe o nevo|ewu krivi~nog postupka ne starije od 3 mjeseca). Konkurs je otvoren od dana objavqivawa u sredstvima javnog informisawa i traje do 9.9.2009. godine. Potpisane prijave treba slati na adresu: VLADA BR^KO DISTRIKTA BiH - Odjeqewe za stru~ne i administrativne poslove - Pododjeqewe za qudske resurse - Bulevar mira br. 1 ili dostaviti li~no u zgradu Vlade Br~ko distrikta BiH - Bulevar mira br. 1, {alter broj 6, najkasnije do 9.9.2009. godine do 15 ~asova. NAPOMENA: Komisija za izbor stalnih ~lanova Odbora vr{i}e selekciju kandidata na osnovu podataka iz prijava i kandidati koji ispuwavaju uslove utvr|ene konkursom bi}e pozvani na intervju (na broj telefona koji je naveden kao kontakt telefon). Za diplome koje su ste~ene u inostranstvu nakon 6.4.1992. godine potrebna je nostrifikacija. Potpisana prijava koja se podnosi va`i samo za navedeni konkurs. Kandidati koji budu imenovani na navedena radna mjesta du`ni su donijeti originale ili ovjerene fotokopije dokumenata kako je navedeno u op{tim i posebnim uslovima konkursa, kao i qekarsko uvjerewe, ne starije od 3 (tri) mjeseca. Obrazac prijave mo`e se preuzeti na info-pultu u zgradi Vlade Br~ko distrikta BiH i na veb stranici Vlade Br~ko distrikta BiH (www.bdcentral.net). Neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane. Sve informacije u vezi s konkursom mogu se dobiti u Odjeqewu za stru~ne i administrativne poslove - Pododjeqewu za qudske resurse, tel. broj 049/240-655. Konkurs je objavqen na veb stranici Vlade Br~ko distrikta BiH (www.bdcentral.net). Pripremila: Vi{i stru~ni saradnik za zapo{qavawe Qiqana Haseqi}

[ef Odjeqewa za stru~ne i administrativne poslove Niko Stopari}, dipl. ekonomista

za izbor na listu ~lanova konkursnih komisija za izbor dr`avnih slu`benika u republi~ke organe uprave 1. Predmet javnog poziva Izbor na listu ~lanova konkursnih komisija za izbor dr`avnih slu`benika u republi~ke organe uprave. ^lanovi konkursnih komisija biraju se na period od ~etiri godine. 2. Pravo u~estvovawa Pravo u~estvovawa imaju kandidati koji ispuwavaju uslove iz ta~ke II Odluke o kriterijumima za izbor na listu ~lanova konkursnih komisija za izbor dr`avnih slu`benika u republi~ke organe uprave, i to: - VSS - VII stepen (po`eqno nau~no zvawe: doktor nauka ili magistar), - deset godina radnog iskustva u tra`enom stepenu obrazovawa i - dobro poznavawe uprave. 3. Razmatrawe podnesenih prijava Podnesene prijave zainteresovanih kandidata razmatra}e Komisija za izbor koju imenuje direktor Agencije za dr`avnu upravu. Komisiju za izbor ~ine tri ~lana, dva ~lana predla`e Ministarstvo uprave i lokalne samouprave a jedan ~lan je iz Agencije za dr`avnu upravu. Komisija za izbor }e donijeti poslovnik o radu, izvr{iti kontrolu prispjelih prijava i ispuwenosti uslova iz ta~ke 2 javnog poziva, obaviti intervju s kandidatima, sa~initi zapisnik i listu uspje{nosti kandidata i istu, s prate}om dokumentacijom, dostaviti direktoru Agencije radi objavqivawa u "Slu`benom glasniku Republike Srpske". 4. Potrebna dokumentacija Uz prijavu na javni poziv kandidati su du`ni prilo`iti dokaze o ispuwavawu propisanih uslova i to: - ovjerenu fotokopiju diplome o odgovaraju}em stepenu {kolske spreme ili ovjerenu fotokopiju diplome o nau~nom zvawu, - original ili ovjerenu fotokopiju potvrde radnog iskustva u tra`enom stepenu obrazovawa i - ovjerenu izjavu kojom dokazuju objavqene nau~ne i stru~ne radove ili radno iskustvo u upravi ili certifikat o zavr{enim seminarima iz oblasti uprave ili u~e{}u u projektima iz oblasti uprave. 5. Rok za podno{ewe prijava Javni poziv ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavqivawa u dnevnom listu "Nezavisne novine". Javni poziv bi}e objavqen u "Slu`benom glasniku Republike Srpske", dnevnom listu "Fokus" i na internet starnici Agencije za dr`avnu upravu. 6. Adrese na koju se podnose prijave Prijave se mogu dostavqati li~no, putem po{te na adresu: Agencija za dr`avnu upravu - Ulica vladike Platona bb 78000 Bawaluka ili elektronskom po{tom putem veb sajta Agencije s naznakom "Javni poziv za izbor na listu ~lanova konkursnih komisija za izbor dr`avnih slu`benika u republi~ke organe uprave". Kandidati koji prijave dostavqaju elektronskom po{tom obavezni su dokaze o ispuwavawu uslova dostaviti u roku od 7 (sedam) dana od dana dostavqawa prijave. Broj: 23.01/120-627/09. Bawaluka: 28.08.2009. godine

DIREKTOR Dragomir Kutlija

vupsbl!1. 9. 2009.

Panorama Domu zdravlja 36 kompjutera

BIJELJINA - Bijeljinski Dom zdravlja ju~e je od Ministarstva zdravlja i socijalne za{tite RS dobio 36 ra~unara i dva servera. "Prvi u ovom ciklusu isporuke ra~unarske opreme je bijeljinski Dom zdravlja. Vrijednost isporu~ene opreme je oko 80.000 KM", rekao je Mihajalo Grgi}, direktor firme "Ra~unari". koja je isporu~ilac opreme. On je naveo da slijedi sistemski softver vrijednosti oko 40.000 KM i kompletne aktivnosti na uspostavi

sistema u svakoj podru~noj ambulanti koja pripada ovoj ustanovi. "Zadovoljni smo isporu~enom opremom, a na{e zadovoljstvo i uspjeh }e biti jo{ ve}i kada vidimo da su ra~unari doprinijeli unapre|enju rada i kvaliteta porodi~ne medicine", rekao je Zlatko Maksimovi}, direktor Doma zdravlja Bijeljina. On je podsjetio da su prije dva mjeseca obavili i edukaciju za rad na ra~unarima 180 zaposlenih u timovima porodi~ne medicine. O.S.

[kola dobila prilaznu rampu BUGOJNO - U Osnovnoj {koli "Gra~anica", kod Bugojna, izgra|ena je prilazna rampa, ~ime su ste~eni bolji uslovi za poha|anje nastave za u~enike s posebnim potrebama. Rampa je izgra|ena u okviru projekta "U inkluziju bez barijera", koji sprovodi Udru`enje roditelja, gra|ana i prijatelja za pomo} djeci i mladima s posebnim potrebama "Leptir". Biserka Bo`i}, predsjednica "Leptira", naglasila je da je projekt realizovan radi savladavanja fizi~kih barijera koje su dosad ~esto bile velika smetnja u uklju~ivanju djece s pote{ko}ama u nastavni proces. Rampa je izgra|ena "Uz rampu u {koli, zamijenjena u okviru projekta su i dosada{nja ulazna vrata koja "U inkluziju bez barijera" nisu odgovarala djeci s invaliditetom. Putem projekta adaptirana su i dva toaleta u podru~noj {koli u Od`aku", kazao je Rasim ^usto, direktor O[ "Gra~anica". Izgradnju rampe finansirala je Fondacija za razvoj zajednica "Mozaik". (Fena)

Osmislio univerzalnu hranilicu za divlja~

SANSKI MOST - Dugogodi{nji sanski lovac Hamo Be{i} osmislio je i izradio hranilice za divlja~, koje su potom postavljene na nekoliko mjesta u lovi{tima. On ka`e kako se radi o univerzalnim hranilicama koje su pogodne za prehranu svih vrsta divlja~i. "Ideja o njihovoj izradi mi se dugo motala po glavi. Problemi s kojima sam se suo~avao bili su finansijske prirode jer mi je trebao novac za izradu", navodi Be{i}. Dodaje kako je penzioner i da je od skromne penzije koju prima odvajao kako bi realizirao svoj `ivotni projekat. "Izradio sam ukupno pet ovakvih hranilica i to me ko{talo oko 2.000 maraka. Na`alost, niko drugi nije prepoznao vrijednost ovog projekta", ka`e Be{i}. Ovaj penzioner navodi kako je lovac otkad zna za sebe, ali da ve} 15 godina nije ispalio metka iz lova~ke pu{ke. "Divlja~i je sve manje u na{im lovi{tima i svi se moramo vi{e potruditi kako bismo popravili njeno brojno stanje. Ovo je jedan od na~ina", uvjeren je Be{i}. Z.^.

Danas po~inje nastava LIVNO - Nastava u {kolskoj 2009/2010. godini u svim osnovnim i srednjim {kolama na podru ~ju Li vanj skog kan to na po~e}e danas, potvrdio je Filip ^elar, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i vaspitanja ovog kantona. On je rekao da je za po~etak nastave u novoj {kolskoj godini odre|en utorak, a ne ponedeljak kao prvi radni dan u septembru, jer je tako dogovoreno na sastanku direktora osnovnih i srednjih {kola sa Gordanom Cikojevi}em, ministrom obrazovanja Livanjskog kantona. Prema ^elarovim rije~ima, po~etak nove {kolske godine u osnovnim i srednjim {kolama u op{tinama Livno, Tomislavgrad, Ku pres, Gla mo~, Bo san sko Grahovo i Drvar, ne}e biti u znaku {trajka prosvjetnih radnika, jer korisnicima kantonalnog bud`eta nije smanjena plata za juli, kao {to je to predvi|eno rebalansom bud`eta, koji je pro{log mjeseca usvojila Skup{tina Livanjskog kantona. (Srna)

Po~ela gradnja vodovoda KOTOR VARO[ - U mjesnoj zajednici Grabovica, u Kotor Varo{u, po~ela je izgradnja vodovoda, ~ija predra~unska vrijednost iznosi oko 200.000 KM. Izgradnjom ovog vodovoda vi{e od 200 doma}instava trajno }e rije{iti problem vodosnabdijevanja. Radovi se finansiraju iz kredita Svjetske banke u okviru Projekta razvoja zajednice (CDP), uz u~e{}e Investiciono-razvojne banke RS, lokalne zajednice i gra|ana. Izvo|a~ radova je Gra|evinsko preduze}e "Promeks" iz Kotor Varo{a. (Srna)

Postavljena 72 nova kontejnera NO VI GRAD - U No vom Gradu ju~e su postavljena 72 tipska kontejnera za komunalni otpad, ~ime }e javna higijena u gradu biti znatno unapre|ena, rekao je Du{ko Goji}, direktor Komunalnog preduze}a "Komus". Prema njegovim rije~ima, vrijednost ovog projekta je 86.000 KM, a sredstva su obezbijedili op{tina Novi Grad i [vajcarska agencija za razvoj i saradnju. Goji} je dodao da je "Komus" kontejnere postavio na 23 lokacije u gradu. Otpad je godinama odlagan u naj lon skim vre }a ma na otvorenom prostoru i tako bio dostupan psima i ma~kama lutalicama i pticama, koji su ga raznosili, te je javna higijena u gradu bila na niskom nivou. On je dodao da je projekat realizovalo Udru`enje gra|ana "Una - Sana" iz Biha}a. (Srna)

U Tuzlanskom kantonu ju~e po~ela nastava iako nisu ispunjeni svi uslovi

nemaju ni Mi smo od Ministarstva dobili obavijest da nam 31. avgust nije radni dan, ve} da samo treba da dovedemo djecu u {kole, podijelimo im spisak ud`benika i raspored ~asova, ali u "Slu`benim novinama", kao validnom dokumentu, stoji da nam je danas po~etak {kolske godine. To je nezakonito, izjavila Gazibegovi}eva Jasmina [ARAC

TUZLA - Osnovci i srednjo{kolci iz Tuzlanskog kan to na ju ~er su kre nu li u {ko lu, jer je odlukom Ministarstva obrazovanja ovog kantona nastava po~ela prije zakonom predvi|enog roka. U~enicima su podijeljeni rasporedi ~asova i spisak ud`benika koji }e biti kori{teni ove {kolske godine, a od danas zapo~inje nastava prema najavljenom rasporedu. Ove {kolske godine upisano je 4.344 u~enika u prve razrede osnovnih {kola, a u srednje {kole 5.300.

~inje 31. avgusta. "Mi smo od Mi nis tar stva do bi li obavjest da nam 31. avgust nije radni dan, ve} da samo treba da dovedemo djecu u {kole, podijelimo im spisak ud`benika i raspored ~asova, ali u 'Slu`benim novinama', kao validnom dokumentu, stoji da nam je danas po~etak {kolske godine. To je nezakonito, jer {kolska godina mo`e po~eti najranije 1. septembra", izjavila je Gazibegovi}eva. Iz osnovnih i srednjih {kola smatraju da nisu obezbije|eni svi uslovi za po~etak {kolske godine, jer jo{ nisu dobili ni {kolske dnevnike. Predsjednik Aktiva direktora {kola u Tuzli Re-

Upisano 4.344 u~enika u prve razrede osnovnih {kola, a u srednje {kole 5.300

Predsjednica Sindikata srednjeg obrazovanja TK Azra Gazibegovi} ka`e da su resorno ministarstvo upozorili na kr{enje zakona, jer je u "Slu`benim novinama" TK objavljeno da nova {kolska godina po-

Prijedorska "Toplana" ve} po~ela s pripremama za novu sezonu

Mazut sti`e do kraja septembra D. KOVA^EVI]

PRIJEDOR - Prijedorska "Toplana" ve} je po~ela s pripremama za novu grijnu sezonu. Prema rije~ima Dragana Savanovi}a, direktora "Toplane", do kraja septembra u rezervoare ovog preduze}a po~e}e pristizati prve cisterne mazuta. "Za novu sezonu grijanja potrebno je obezbijediti 5.100 tona mazuta. Mi smo ve} raspisali tender za dobavlja~e mazuta, a najpovoljniju ponudu imala je jedna banjalu~ka firma. Iz pro{le grijne sezone na{im dobavlja~ima dugujemo milion maraka za isporuku mazuta, a za nove koli~ine ovog energenta potrebno je obezbijediti 3,5 miliona", kazao je Savanovi}. Dodao je da su cijene za korisnike centralnog grijanja ostale na nivou pro{logodi{njih, te da zasad ne}e korigovati svoj cjenovnik. Cijene za korisnike centralnog grijanja ostale na nivou pro{logodi{njih

"Trenutno je centralnim grijanjem obuhva}eno preko 290.000 kvadratnih metara stambenog prostora, kao i prostora koji zagrijavamo u {kolama i drugim ustanovama", naveo je Savanovi}. Potvrdio je da "Toplanu" trenutno najvi{e optere}uju dugovanja potro{a~a, koja za protekle ~etiri grijne sezone iznose preko ~etiri miliona maraka.

FOTO NN

10

"Toplanu" trenutno najvi{e optere}uju dugovanja potro{a~a

"U principu, svi su na{i du`nici tu`eni i na pravosu|u je da odradi svoj dio posla. Naplativost tih dugovanja trenutno iznosi oko 85 odsto. Tokom ljeta smo imali i akcije za otkup duga na{ih neredovnih plati{a, a po osnovu otpisa kamata na dugovanja. U tim akcijama uspjeli smo naplatiti 120.000 maraka na{ih potra`ivanja prema potro{a~ima", rekao je Savanovi}. Prijedorska "Toplana" je po zavr{etku pro{le sezone grijanja krenula i u neophodnu sanaciju postoje}e vrelovodne mre`e. Savanovi} tvrdi da su veliki kvarovi na vrelovodnoj mre`i otklonjeni, te da bi bez ve}ih pote{ko}a trebalo 15. oktobra da zapo~ne i nova sezona grijanja. Ina~e, prijedorska "Toplana" ove godine u oktobru obilje`eva 30 godina svog postojanja i rada.

Panorama

Nastavnici dnevnike

1. 9. 2009. vupsbl

11

^AJAVEC - [TAMPANE VEZE AD BANJALUKA U STE^AJU BANJALUKA Ul. Jovana Du~i}a 23A Broj: 71 0 St 014042 08 St Na osnovu ~lanova 51, 101, 102 i 103 Zakona o ste~ajnom postupku ("Sl. glasnik RS" br. 67/02 i ~l. 20 i 21) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ste~ajnom postupku ("Sl. glasnik RS" br. 68/07, ~l. 82, 89, 130 i 131) Zakona o izvr{nom postupku ("Sl. glasnik RS" br. 59/03, 85/03 i 64/05, Odluke Skup{tine povjerilaca od 26.02.2009. godine i Odluke Odbora povjerilaca od 20.08.2009. godine ste~ajnog du`nika ^AJAVEC-[TAMPANE VEZE AD BANJALUKA - u ste~aju - ste~ajni upravnik d o n o s i

[trajk ako im smanje plate

ZAKLJU^AK Objavljuje se

Qspt!w kf!u b!s j! t! qp!. esv!•kb! Uv!{mbo!tlph! lbo!up!ob kp|! oj!tv! pemv!•j!mj! ip!~f! mj! cj!uj |usbk!lb/!V!up!lv!tv!qsf!hp!wp!sj t! Wmb!e pn! UL-! lp!kb! cj! ep lsb!kb! pwf! tf!enj!df! usf!cb!mp eb!pesf!ej!eb!mj!~f!tf!j~j!ob tnb!okf!okf! qmb!ub! {b! 21! pe!. tup!{b!qp!tmf!ojn!v!pcsb!{p!wb!. okv/ #_f!l b!n p! |ub! ~f! obn! j{ Wmb!ef!UL!sf!~j/!Nj!of!qsjt!ub!. kf!np! ob! tnb!okf!okf-! b! blp ep! up!hb! ep!}f-! penbi! tuv!. qb!n p! v! |usbkl#-! qsf!o p!t j B{sb! Hb!{j!cf!hp!wj~! tub!wp!wf qspt!wkf!ub!sb!v!UL/

U~enici se privikavaju na povratak u {kolu FOTO NN

FOTO NN

{ad Merdi} ka`e da im je obja{njeno da je problem u tenderskoj proceduri i da izdava~ nije stigao od{tampati dnevnike. Nastavnici o~ekuju da }e dnevnike dobiti krajem sedmice kako bi mogli po~eti s upisom nastavnih programa i odr`anih ~asova. "Nisu ispunjeni svi uslovi za po~etak nastave. Nastavne programe obi~no upi{emo prije po~etka {kolske godine, a sad nismo u prilici ni da upisujemo ~asove koje }emo tokom prve sedmice odr`avati", isti~e Gazibegovi}eva. U osnovnim {kolama TK ka`u da }e se, uporedo s po~etkom nastave, raditi na prilago|avanju nastavnih planova za prvu generaciju u~eni-

ka 6. razreda devetogodi{nje {kole. Naime, iako postoji okvirni federalni nastavni plan i program za taj razred, kantonalna ministarstva je trebalo da ga prilagode. "Dobili smo za neke predmete prilago|ene nastavne planove, ali za neke se jo{ radi prilago|avanje", obja{njava Merdi}. \aci koje smo sreli ispred {kola su nam kazali da im je raspust brzo protekao, te da se ponovo privikavaju na {kolsko zvono. "Dobili smo raspored ~asova i spisak ud`benika, a u~enje slijedi tek kasnije, za sada se privikavamo na povratak u {kolu", isti~u u~enici.

Otvoren obnovljeni objekat apoteke DOBOJ - Za sanaciju i adaptaciju objekta Javne zdravstvene ustanove apoteka "Jovan Jovanovi} Zmaj" bilo je potrebno oko 250.000 KM, a novac je izdvojen iz vlastitih sredstava ove ustanove. To je istaknuto tokom ju~era{njeg otvaranja obnovljenog objekta apoteke, koji se nalazi u centru Doboja. "Apoteka je bila u jako lo{em stanju, bilo je zaista potrebno renoviranje. Najve}a opasnost je prijetila kako za prolaznike na ulici, tako i za zaposlene od obru{avanja fasadne stijene. Upravni odbor je u maju donio odluku da apoteka ide u sanaciju i rekonstrukciju. To smo uradili iz vlastitih sredstava, a time su na{ ponos i zadovoljstvo ve}i", rekla je Sne`ana Mi}anovi}, direktorica ove apoteke. Tokom proteklih 45 dana na objektu, koji se nalazi u Ulici svetog Save, izvr{ena je sanacija elektro i ma{inskih instalacija, zamjena kanalizacionih i vodovodnih cijevi, nabavljen je nov namje{taj, a apote-

za prodaju imovine ste~ajnog du`nika I - Prodaje se cjelokupna raspolo`iva imovina ste~ajnog du`nika, i to: 1. NEKRETNINE, koje se sastoje od: - gra|evinsko zemlji{te u povr{ini od - proizvodnih prostorija koje se sastoje od: a) proizvodnog pogona od b) uve}anje povr{ine dijela proizvodnog pogona ~ija je visina vi{a od 4 m u k u p n o ( a+b ) - kancelarijskog prostora od - pripadaju}a infrastruktura.

2.191,00 m2 1.818,33 m2 731,50 m2 2.549,83 m2 697,37 m2 i

Nekretnine iz ta~ke 1 ovog oglasa prodaju se u vi|enom fakti~kom i u postoje}em pravnom stanju i na kupca se prenosi obim prava kojim ste~ajni du`nik raspola`e u momentu prodaje, a naknadne reklamacije ne}e se razmatrati. Ukupna procijenjena vrijednost nekretnina koje se prodaju kao cjelina iznosi 2.749.221,00 KM, a ne mo`e se prodati ispod iznosa od ukupno: 2.000.000,00 KM {to predstavlja po~etnu cijenu, koja je za 27% ni`a od procijenjene vrijednosi ovla{tenog sudskog vje{taka. 2. POKRETNA IMOVINA prodaje se u vi|enom stanju i po po~etnoj cijeni od: a) Proizvodna i prate}a oprema (deset stavki-mjera~i debljine kalaja i bakra, pe} za grijanje, lupa i drugo) b) Kancelarijski i radioni~ki inventar (81 stavka - stolovi, stolice, ormari i drugo) c) Rezni alata-novi (15.151 komada raznih dimenzija-vidija, burgije i glodala) d) Rezni i stezni alata-polovni (39.327 kom.raznih dimenzija-vidija burgije, glodala, ~aure i vo|ice) e) Materijal-hemikalije (204 stavke, oko 10 tona - za glavanizaciju i sito {tampu)

192.00 KM 2.342,80 KM 29.259.52 KM 41.558,89 KM 5.152,88 KM

Navedena pokretna imovina prodaje se posebno, po stavkama od a) do e) i ponude se dostavljaju posebno za svaku navedenu pojedinu stavku. Najpovoljnijem ponu|a~u nepokretne imovine odre|uje se kao po~etna cijena cjelokupne pokretne imovine u iznosu od ukupno 35.000,00 KM. II - USLOVI PRODAJE:

Za sanaciju bilo potrebno oko 250.000 KM

Nakon zavr{ene sanacije u centru Doboja

S. ^AKAREVI]

^ET VRTA JA VNA LI CI TA CI JA

ka je dobila i novu fasadu. Osim ove, JZU "Jovan Jovanovi} Zmaj" u Doboju ima apoteku i u zgradi Doma zdravlja, jedan objekat u Petrovu, te dvije apoteke u Podnovlju i Stanarima. Sanacija ovih objekata, navela je Mi}anovi}eva, treSnabdjevenost lijekovima je odli~na, kazala Mi}anovi}eva

nutno nije u planu, ali je mogu}a za koju godinu. "Imamo 25 zaposlenih, od toga je {est diplomiranih farmaceuta. Krupnih problema u radu nemamo, a jedan od na{ih najve}ih problema je {to malo du`e ~ekamo sredstva iz Fonda zdravstvenog osiguranja jer se 70 odsto na{eg prometa odvija putem recepata. Imamo ugovor s Fondom, malo su du`i rokovi pla}anja, ali uspijevamo da prebrodimo te probleme. Snabdjevenost lijekovima je odli~na", kazala je Mi}anovi}eva.

Sve informacije i uvid u svu raspolo`ivu dokumentaciju u vezi sa strukturom, obimom, izgledom i stanjem navedene imovine, kao i stanjem imovinskopravnih odnosa i statusnih rje{enja vezanih za objekte, zainteresovani mogu dobiti svakim radnim danom od 9 do 15 ~asova u prostorijama ste~ajnog du`nika. Prodaja navedene imovine izvr{i}e se prikupljanjem zatvorenih pisanih ponuda u kojim }e po~etna cijena za nekretnine biti 2.000.000,00 KM, a za pokretnu imovinu iznosi kako je to navedeno u ovom oglasu u ta~ki 2. Otvaranje prispjelih ponuda obavi}e se dana 14.09.2009. godine u 13 ~asova u prostorijama Osnovnog suda Banjaluka u velikoj sali broj 68. Nakon otvaranja ponuda utvr|uje se lista ponu|a~a i pristupa javnom nadmetanju/licitaciji. Pravo prijave na oglas imaju sva pravna i fizi~ka lica koja uz ponudu dostave i dokaz o uplati depozita i to iznos od 50.000,00 KM za licitaciju za nekretnine i 10% od po~etne cijene za licitaciju pokretne imovine. Depozit se upla}uje na `iro ra~un br. 1610450049340057 kod Raiffeisen bank BiH d.d. Sarajevo, Filijala Banjaluka. Ponude sa dokazom o uplati depozita se moraju dostaviti najkasnije dan prije odr`avanja licitacije na adresu prodavca-po{tanski pretinac broj 131 kod po{te 78102 Banjaluka u zape~a}enoj koverti s naznakom: PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE ^AJAVEC-[TAMPANE VEZE ad. Banjaluka - u ste~aju NE OTVARAJ. Ponude ~ije ponu|ene cijene budu ispod po~etne cijene imovine koja je predmet ovog oglasa ne}e se razmatrati. U pogledu polaganja cijene i vra}anja depozita primjjenju se odgovaraju}e odredbe Zakona o izvr{nom postupku. Rok za pla}anje kupoprodajne cijene je 30 dana od dana odr`avanja licitacije, a ponu|a~ ~ija ponuda bude prihva}ena, du`an je da pristupi zaklju~enju ugovora u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene. U slu~aju da najpovoljniji ponu|a~ odustane od ponude, prihvata se druga najpovoljnija ponuda, koja ispunjava uslove oglasa i tako redom do tre}eg ponu|a~a. Sve poreze i ostale tro{kove u vezi sa ugovorom o kupoprodaji imovine snosi kupac. Kontakt telefon za informacije po oglasu: 066/545-981, 066/247-325. STE^AJNI UPRAVNIK

12

vupsbl!1. 9. 2009.

Po{tovani ~itaoci, u rubrici Forum plus mo`ete da izrazite svoje mi{ljenje o aktuelnim doga|ajima i temama.

Intervju

Va{e odgovore {aljite na e-mail: [email protected]

Dana{nje pitanje: Ko je odgovoran za ~injenicu da i danas, vi{e od decenije nakon rata u BiH, ljudi tragaju za hiljadama nestalih?

Dragan [tark, na~elnik Odjeljenja za obuku, me|unarodnu saradnju i informisanje u Upravi Civilne za{tite RS

Neza{ti}eni smo od prirodnih nepogoda FOTO NN

[tark: Novi zakon o Civilnoj za{titi predvidje}e ve}u odgovornost lica koja mogu biti uzrok nekih nesre}a

Nedostatak finansija ostavlja velike posljedice na obu~enost i opremljenost Civilne za{tite u kriznim situacijama Razgovarao: Dra`en REMIKOVI]

e pu bli ~ka upra va Ci vil ne za {ti te ne ma ade kva tno i trajno rije{eno pitanje izvora i na~ina finansiranja poslo va ko ji se ti ~u Ci vil ne za {ti te, izja vio je Dra gan [tark, na ~el nik odje lje nja za obuku, me|unarodnu saradnju i informisanje u ovoj upravi. On je objasnio da ta ~injenica vu~e za sobom veoma ozbiljne posljedice kada je u pitanju opremljenost i obu~enost snaga Civilne za{tite. "U ovom trenutku ne mo`emo re}i da su snage i sredstva kojima Civilna za{tita raspola`e dovoljni da se ona suprotstavi prirodnoj ili bilo kojoj drugoj nesre}i", kazao je [tark. NN: Da li je RS za{ti}ena od prirodnih nepogoda? [TARK: Republika Srpska nije potpuno za{ti}ena od prirodnih nepogoda i nesre}a kao od one {to je u subotu zadesila Banjaluku. Sve {to je u vezi s planiranjem odgovora i mogu}nosti odgovora vezano je za na~in finansiranja i mogu}nosti jedne lokalne zajednice da odgovori na takve nesre}e. Banjalu~ke nadle`ne slu`be su adekvatno odgovorile na vremensku nepogodu koja je zadesila taj grad. To je bilo u nadle`nosti redovnih slu`bi i ura|eno je onako kako je moglo i kako je trebalo biti ura|eno. Niko nije mogao da zna da }e vjetar i ki{a biti toliko jaki. Slu`be su uradile svoj dio posla. Ja mogu samo da naglasim da je sprovo|enje preventivnih mjera od velikog zna~a-

R

ja, posebno kada je rije~ o tehni~kim rje{enjima, kao naprimjer otpadne vode, gra|evinska rje{enja i sli~no. NN: Da li je uop{te bilo potrebe da bude anga`ovana Civilna za{tita? [TARK: Vjerovatno su nadle`ni ocijenili da su redovne slu`be mogle uraditi svoj dio posla adekvatno. Da su procijenili druga~ije, imali bi na raspolaganju jedan dio snaga Civilne za{tite. NN: Da li se Civilna za{tita anga`uje posljednja? [TARK: Svuda u svijetu vam je ustaljena praksa da se prvo anga`uju redovne hitne slu`be, jer lokalna zajednica najbolje zna koliki su njeni kapaciteti i {ta i koliko mo`e. Ukoliko

[teta od prirodnih nepogoda pro{le godine bila deset miliona

one ne mogu same da se nose s tim, onda se anga`uje Civilna za{tita, a potom svi gra|ani. NN: Koliko je puta Civilna za{tita intervenisala ove godine? [TARK: Ove godine nije bilo potrebe za intervencijama kada su u pitanju prirodne nepogode, ali je, sa druge strane, Civilna za{tita bila aktivna kada su u pitanju deminiranja i uklanjanja eksplozivnih materija. NN: Koliko je Civilna za{tita tehni~ki i ljudski osposobljena? [TARK: Civilna za{tita u RS nema adekvatno i trajno rije{eno pitanje izvora i na~ina finansiranja poslova koji se ti~u Civilne za{tite. Sama ta ~injenica vu~e za sobom veoma ozbiljne posljedice kada je u pitanju opremlje-

nost i obu~enost snaga Civilne za{tite. Mi u ovom trenutku ne mo`emo re}i da su snage i sredstva kojima Civilna za{tita raspola`e dovoljni da se suprotstavi prirodnoj ili bilo kojoj drugoj nesre}i. NN: Pomenuli ste finansije. Kolika su sredstva kojima raspola`e Civilna za{tita? [TARK: Mi raspola`emo onim finansijskom sredstvima koja su za ovu godinu odobre na iz bu d`e ta Vla de RS. Tu ni je bi lo sredstava za opremanje i sredstava za obuku. Na nivou lokalnih zajednica to je raznoliko rije{eno, u zavisnosti od potreba i u mogu}nosti pojedine op{tine. Neke izdvajaju ve}a sredstva, neka manja, ali generalno gledano, ta sredstva nisu dovoljna za te svrhe. U novom zakonu koji je u izradi nastojimo da prona|emo rje{enje koje bi bilo prihvatljivo i za nas i za Vladu RS i uskla|eno s mogu}nostima RS. Jo{ jednom napominjem da nedostatak finansija ostavlja velike posljedice na obu~enost i opremljenost Civilne za{tite u kriznim situacijama. NN: [ta jo{, osim ve}eg finansiranja, predvi|a novi zakon o Civilnoj za{titi? [TARK: Pored toga, on }e podrazumijevati ve}u odgovornost pravnih i fizi~kih lica koja mogu biti uzrok nekih nesre}a i koji mogu da prouzrokuju ozbiljne materijalne {tete. Njihova odgovornost mora preciznije biti utvr|ena u smislu da ona lica koja su osjetljiva na odre|ene vrste nesre}a snose odgovornost i u domenu planiranja i u domenu preventivnog djelovanja. NN: Da li imate podataka kolika je bila {teta ove godine od prirodnih nepogoda u RS? [TARK: Za ovu godinu nemamo jo{ podatke o materijalnim {tetama u RS, ~ekamo kraj godine kako bismo dobili godi{nje izvje{taje civilnih slu`bi u lokalnim zajednicama. [to se ti~e 2008. godine, ukupna {teta bila je ne{to preko 10 miliona maraka. To su nesre}e koje su nastale od posljedica poplava, olujnog vremena i grada, od su{e, po`ara i klizi{ta, {tete nastale od bruceloze i ostalih zaraznih boiles ti, od akti vi ra nja NUS-a i {te te nas ta le usljed odrona. Napominjem da su ovi podaci nepotpuni, te da ima jo{ {tete koja nam nije prijavljena.

FORUM PLUS Da li su bh. gradovi dovoljno za{ti}eni od elementarnih nepogoda?

Nj!tmjn!eb!cj!ob!emf!aoj!usf!. cb!mp!wj!|f!eb!tf!qp!{b!cb!. wf! pwjn! qj!u b!o kfn-! kfs tnp!twkf!ep!dj!eb!v!qp!. tmkf!eokf!wsj!kf!nf!twf!wj!|f jnb!qsj!sp!eoji!of!qp!hp!ebb!hsb!}b!oj!tv!vhmbwopn of!{b|uj~f!oj!pe!up!hb/ senad32 @gmail.com

Of!{obn!{b|up!tf!qsb!wj up!mj!lb!cv!lb!plp!of!wsf!. nf!o b/! Nj!t mjn! eb! jnb nophp!hp!sji!tuwb!sj!lp!kf obn!tf!ef!|b!wb!kv/!B-!lb!. eb!kf!v!qj!ub!okv!lj!|b-!ep!. wp!mkop!kf!eb!qp!o f!t f!u f of!lj!kb!•j!lj!|p!csbo-!v!tmv!. •b!kv!eb!cv!ef!wkf!usb/ Nada, Tesli}

Of!{obn!ob!lp!kf!tf!fmf!. nfo!u bs!o f! of!q p!h p!e f lpo!lsf!uop!nj!tmj/!Blp!tf hp!wp!sj!p!wsf!nfo!tljn!qsj!. mj!lb!nb-!up!kf!sf!mb!uj!wop!mb!. lp!sj!kf!|j!uj/!B-!blp!tf!nj!tmj ob!qsb!w f!fmf!n fo!u bs!o f of!qp!hp!ef!v!CjI-!b!twj {ob!np!lp!kf!up-!po!eb!tv j{cp!sj!kf!ej!op!skf!|f!okf/! Majda, Sarajevo

Pe!fmf!nfo!ubs!oji!of!qp!. hp!eb!tf!of!np!af!{b!|uj!uj oj!lp-!kfs!up!qsj!sp!eb!skf!|b!. wb/!J!wf!mj!lf!nf!usp!qp!mf!lp!. kf!nophp!wj!| f!sb!• v!o b wp!e f! p! of!q p!h p!e b!n b •ft!up!cv!ev!qp!hp!}f!of qp!q mb!w b!n b-!qp!a b!s j!n b jue/ Miroslava, Sanski Most

Oj!tv/!Qb-!wj!ej!uf!lbe!nb!mp kb!•b!lj!|b!qb!eof!eb!kf!v Cb!okb!mv!dj!bvupnpcjmj!qmp!. wf!vmj!db!nb/!Pe!fmf!nfo!. ubs!o ji! of!q p!h p!e b! tf {b!|uj!ub!tuwb!sb!hp!ej!ob!nblsp{!sf!hv!mb!dj!pof!qmb!op!wflb!o b!mj!{ b!d j!p of! pewp!e f jue/-!|up!kf!lpe!obt!lb!ubt!. usp!gb/ makista_bl @hotmail.com

Of!np!af!tf!{f!nmkb!{b!|uj!. uj!uj!pe!of!•f!hb!lb!eb!{b!up of!nb!qb!sb/!Eab!cb!ob!emf!. aof!tmv!acf!bqf!mv!kv!ob!ubk qsp!cmf!nb!lb!eb!jn!oj!lp of!eb!kf!qb!sf!eb!sb!ef/!Bmj {b!up!{b!twb!lp!kb!lf!esv!hf hmv!qpt!uf!usp!|j!np!lj!|v!qb!. sb/!Nb-!ob!|b!qp!tmb/ mirko_55 @yahoo.com

1. 9. 2009. vupsbl

Forum Press NEW YORK DAILY NEWS

Ispovijest Mejdofove ljubavnice Ber nard Mej dof lo{ je lju ba vnik, nije obdaren mu{kim fizi~kim vrlinama pa je to vjerovatno jedan od razloga njegove psihopatske potrebe da na{kodi drugima, da po ka`e na dmo} i kompenzuje svoje nedostatke, napisala je [eril Vinstin, biv{a ljubavnica prevaranta koji je ojadio milione. "Ne `elim se osvetiti, nego prihodom od pri~e vratiti barem dio iz gu blje nog nov ca ko ji je moj biv{i ljubavnik oteo mojoj porodici i upozoriti druge `ene u kakve zamke mogu upasti", tim je rije~ima [eril Vinstin(60), biv{a intimna prijateljica finansijskog pre va ran ta Ber nar da Mej do fa, obja sni la ra zlo ge objav lji va nja biografske knjige "Mejdofove tajne - ljubav, Berni, novac i ja". Jedan je primjerak poslala Mejdofu u zatvor, napisav{i u posveti sve ru`ne rije~i kojih se sjetila. Ameri~kim medijima je objasnila da je knjigu napisala u dogovoru sa suprugom i sinom, kojima je priznala svoju vanbra~nu avanturu. Mejdofa je upoznala na poslovnom sastanku, kada je zastupala `en sku je vrej sku hu ma ni tar nu fondaciju "Hadasah", ~ije je vodstvo odlu~ilo ulo`iti 33 miliona do la ra u in ves ti ci oni fond ta da bogatog i uglednog Njujor~anina. "Bio je {armantan, znao se pona{ati, zaveo me i moram priznati

da sam, dok smo vodili ljubav, bila 'u vatri', ali ne zbog njegovih seksualnih umije}a nego zbog ~injenice da sam u krevetu sa tako mo }nim ~o vje kom. Kad sam shvatila da me pokrao, pala sam u depresiju, nisam imala volje za `ivotom", ispri~ala je. Advo kat Mej do fo ve su pru ge Ruh tvrdi da njegova klijentkinja nikad nije sumnjala u suprugovu vjernost te nije od Bernarda ~ula za Vinstinovu, upozoravaju}i da je rije~ o izmi{ljotinama bolesne Jedan je primjerak poslala Mejdofu u zatvor, napisav{i u posveti sve ru`ne rije~i kojih se sjetila

osobe. Na optu`be autorka odli~no pro da va ne knji ge, ko ju su Njujor~ani gotovo razgrabili, samo odmahuje rukom, podsje}aju}i da je "dan, prije 21 godinu, kad je upoznala Mejdofa, najcrnji dan u njenom `ivotu". U pismu, koje je poslao sudu na kome se vodio krivi~ni postupak pro tiv Mej do fa, njen je su prug napisao da je "taj zlo~inac pokrao njihov novac i uni{tio brak". Zara dom od kon tro ver zne knji ge autorka planira da nadoknadi manjak na porodi~nom bankovnom ra~unu i vjerovatno da zainteresuje holivudske scenariste.

Time

[ta nas Tedi mo`e nau~iti

Ted Kenedi - brat koji je najvi{e zna~io

Pi{e: @eljko IVANKOVI]

^ovjek bi trebao biti bogatstvo inteligencije, razuma, emocija... Ku}a i odgojne institucije mjesta su gdje se to bogatstvo u~i, njeguje, oplemenjuje

Bolest mr`nje N ekako otprilike u isto vrijeme mailom sam dobio ve} definiranu pozivni cu ko jom Udru `e nje gra |a na Banjaluke "Grad" poziva na okrugli stol 1. rujna teku}e godine na temu "Protiv mr`nje i isklju~ivosti Za toleranciju i razumijevanje" i na FTVu sam vidio niz gnusnih grafita nacionalne i vjerske mr`nje kojima je ponajprije po~a{}ena Banjaluka i zidovi njezinih zgrada, a onda i bosanskohercegova~ka i svekolika javnost. Na popisu 33 imena za okrugli stol nalazi se i moje, a da ne znam po kojem kriteriju je popis uop}e pravljen, te tko je i za{to mene stavio, a da prethodno nije pitao jesam li spreman na njemu sudjelovati. No, doga|a se, kao {to }e se dogoditi da taj dan nisam u Banjaluci, a pritom sam vi{e nego ikad svjestan da takav razgovor treba danas i ovdje ponajprije Banjaluci i ni{ta manje, nakon toga, cijeloj ovoj napa}enoj zemlji. Grafiti mr`nje mogu se vidjeti i putem niz Neretvu prema moru, gdje su na tablama uz cestu ne samo prebojena }irili~na imena mjesta u BiH nego su na nekima od njih i gnusne poruke ne vje ro ja tne mr`nje, pre ma mu sli ma ni ma ponajprije. Ne pada mi na pamet ovdje mjeriti koli~ine i kakvo}e mr`nje na na{em prostoru, pogotovu ne nacionalno ili vjerski je kvantificirati, ali one banjalu~ke (prema Hrvatima i Bo{njacima), {to ih je pokazala FTV, nadma{uju sve vi|eno, tim vi{e {to su ispisane 13 godina nakon rata i {to nisam ni ~uo ni pro~itao da je na njih itko iz RS i Banjaluke reagirao. A ako na to itko treba reagirati, onda su to tamo{nji ljudi kojima takve poruke mr`nje i fizi~ki i mentalno prljaju grad i guraju ga u mrak najcrnjeg fa{izma.

STAV Pi{e: Maja RENER

Koncesione naknade Federalna ministarstva propuste godi{nje da naplate najmanje 165 miliona KM koncesionih naknada, istovremeno pri~aju}i o nedostatku novaca u bud`etu. Ne rade svoj posao pa tako ne primjenjuju zakon i Pravilnik o dodjeli koncesija, niti sklapaju ugovore s korisnicima prirodnih dobara. [tite kompanije koje ovu naknadu treba da pla}aju od svoje crkavice godi{njeg prihoda od 900 miliona KM od kojih treba da izdvoje oko 50 miliona KM. Komisija za koncesije FBiH u svom izvje{taju za pro{lu godinu utvrdila je da u tome prednja~e Ministarstvo energije, industrije i rudarstva i Ministarstvo saobra}aja i komunikacija. Ne napla}uju koncesionu naknadu od termoelektrana, benzinskih pumpi, za telekomunikacije... Na Va`nije im je drugoj strani imaju industriju u{tedjeti novac javnim koju treba spasavati, o~uvati preduze}ima po radna mjesta, pomo}i u prevacijenu kr{enja zakona zila`enju krize, za {ta nema doi o{te}enja bud`eta voljno novaca. Va`nije im je u{tedjeti novac javnim preduze}ima po cijenu kr{enja zakona i o{te}enja bud`eta. Ipak su odgovorni iz ministarstava u menad`mentu javnih firmi pa je logi~no da }e prije za{tititi sebe nego dr`avu. Komisija za koncesije cijeni da se i ove godine situacija nije promijenila, {to zna~i jo{ 165 miliona KM nenapla}enih naknada. Godinama upozorava na ovaj problem, a da nije mali govori i podatak da Hrvatska veliki dio svog bud`eta puni upravo prihodima od naknada za kori{tenje prirodnih dobara. Parlament FBiH zaklju~io je da on mora hitno biti rije{en i na tome je stalo. Ne}e odgovorni da se zamaraju, posebno uo~i i nakon godi{njih odmora.

Newsweek

Pogled s margine

Otkud tolika mr`nja na na{im prostorima? Otkud ona kod mladog svijeta?

Zar je mjera na{eg pripadanja ne~emu jednaka mjeri mr`nje prema ne~emu drugome?

13

Otkud tolika mr`nja na na{im prostorima? Otkud ona kod mladog svijeta? Ne vjerujem da sredovje~ni ljudi hodaju po gradu i pi{u grafite?! ^ovjek bi trebao biti bogatstvo inteligencije, razuma, emocija... Ku}a i odgojne institucije mjes ta su gdje se to bo gat stvo u~i, nje gu je, oplemenjuje. Eti~ke i estetske vrijednosti su cilj kojemu se te`i, a ljubav za njih "sveta obveza". No, ne sa mo za to {to su na {e mr`nje mjes ta krajnjeg nacionalnog i vjerskog primitivizma ili {to su demonstracija najni`ih strasti i najgoreg fa{izma, a {to bi trebalo kao sme}e ~istiti iz dru{tvenog ambijenta u kojemu `ivimo, nego zbog mnogo ve}ih i va`nijih stvari, zbog vrijednos ti i va `nos ti sva kog ~o vje ka, po je din ca, osobito mlade generacije. "Nemam dva srca, jedno za ljubav, jedno za mr`nju", re}i }e Me{a Selimovi} i to je klju~na misao ideje biti ~ovjek, pa i biti ~ovjek na na{im prostorima.

Kako je uop}e mogu}e biti Srbin, Hrvat, Bo{njak ili pravoslavac, katolik, musliman, a ne biti to iz ljubavi prema svome? Kako je uop}e biti sve to, a samo iz mr`nje prema drugome? Zar je mjera na{eg pripadanja ne~emu jednaka mjeri mr`nje prema ne~emu drugome? Je li moja ljubav prema npr. majci mjerljiva/usporediva s mr`njom prema ne-majci? Zar sam doista samo onoliko Hrvat koliko nisam ne{to drugo ili koliko to ne{to drugo mrzim? U`as mi je to i pomisliti! Bojim se da odrasli, {kole, mediji, vjerske zajednice od mladih ljudi namjerno prave invalide: eti~ke, estetske, intelektualne, emoci onal ne... Od lju di ko ji ima ju de set ke identitarnih oznaka, one dvije danas najosjetljivije umjesto da njeguju u ljubavi i odgovornosti, dresiraju se u mr`nji i najprizemnijoj navija~koj strasti! Kod nas se navijanje za Partizan pokazuje pjesmom "Mrzim Zvezdu", navijanje za ^elik protiv Sarajeva iskazuje skandiranjem "Jebale vas Markale"... A {to tek re}i za navijanje "No`, `ica, Srebrenica"? A na isti se na~in kod mladih ljudi danas `ivi vjersko i nacionalno - navija~ki! Iracionalno, suludo, patolo{ki, bolesno, zlo~ina~ki... Bez po{tovanja i bez samopo{tovanja! Mla di se ~o vjek po ka zu je ope ri ra nim od najljep{e od svih emocija - od ljubavi, jer ga netko uporno u~i mr`nji. I dok mr`nja doista jest opreka ljubavi, ima li toj mlade`i tko re}i da je `ivot mnogo bogatiji od crno-bijelog svijeta, pa ~ak i od cijelog spektra duginih boja i da je doista bogalj onaj tko ne zna za cjelinu svijeta i `ivota. Ima li ih tko podu~iti kriti~kom promi{ljanju sebe i svojih eti~kih i estetskih vrijednosti? Ima li im tko re}i da mr`nja nije etiketa koja se mo`e zalijepiti za objekt mr`nje i vi{e je nema{? Ne, ona je tvoja bolest! Ona si ti! Mr`nji ih u~e stariji??? Vjerske i nacionalne vo|e, {kole i roditelji??? Nije ona samonikla biljka! Zbog to ga, zbog te osa ka }e nos ti mr`nja postaju nao~ale kroz koje gledamo sve oko sebe, nesposobni prepoznati kritiku. [to o~ekivati od ljudi koji svoju vjeru i naciju `ive navija~ki? Re~enica "Islam sve nadvisuje, a njega ni{ta nadvisiti ne mo`e" nije po svojoj bahatosti, gluposti i primitivizmu ni{ta druk~ija od "Svaka taraba u Srbiji starija je od SAD". A obje su izrazi nedoraslosti suo~enja sa samim sobom, navija~ki su glupe, dakle i neistinite i mrzila~ke. Osobe koje izgovaraju takve "misli" mrzitelji su, ~ak mrzitelji i vrijednosti u koje tobo`e sami vjeruju. Da, ~ak i Boga i nacije u kojima su "odani". No, naravno, oni ovoj spoznaji nisu dorasli. Po{to su oni ljudi jedne dimenzije i jedne, uske spoznaje. Dakle, rije~ je o u`asnom redukcionizmu ljudskosti. Oni zapravo nisu dovoljno sigurni u svoje, a u`asno se pla{e tu|eg. Da se u mr`nji iskazuje strah, znao je jo{ Nietzsche, a Chesterfield bi pridodao: "Ljudi mrze one koji u njima pobu|uju osje}aj manje vrijednosti. "

vupsbl!1. 9. 2009.

U mjestu Parlozi kod

Hronika FOTO D. \URKOVI]

Starac se bacio s tre}eg sprata DOBOJ - Radovan Cvijanovi} (94) izvr{io je ju~e ujutro samoubistvo skokom s tre}eg sprata zgrade u Ulici kralja Tvrtka. Prema informacijama iz dobojske policije, Cvijanovi} je neposredno prije samoubistva bio sam u stanu, a sko~io je s balkona. Uvi|aj na licu mjesta izvr{ili su pripadnici Sektora kriminalisti~ke policije CJB Doboj, u prisustvu ljekara mrtvozornika, koji je konstatovao da na tijelu starca nema tragova nasilja. Prema rije~ima Nenada Stjepanovi}a, zaposlenog u ugostiteljskom objektu koji se nalazi u zgradi u ko-

joj je boravio Cvijanovi}, sve se munjevitom brzinom desilo oko 7.30. "Sjedio sam u ba{ti, pio kafu i ~itao novine. Odjednom je pala saksija sa cvije}em, a zatim i ~ovjek, koji je tijelom udario o betonsku plo~u. ^uo se jak, tup udarac", rekao je Stjepanovi}. Cvijanovi}eve kom{ije pri~aju da je nesre}ni starac odnedavno `ivio kod sina i snahe. Prema rije~ima poznanika, njegova je snaha navodno ujutro telefonom s posla razgovarala s njim, a on nije pokazivao suicidne namjere. S.^.

\uri} saglasan s ve}om kaznom SARAJEVO - Gordan \uri}, optu`eni za ratni zlo~in na Kori}anskim stijenama, koji je sklopio sporazum sa Tu`ila{tvom BiH o priznanju krivnje, izjavio je u Sudu BiH da je saglasan da bude osu|en na kaznu od sedam do 10 godina zatvora. \uri} je ju~e drugi put pred Sudskim vije}em priznao da je kriv za zlo~in na Kori}anskim stijenama, gdje je 21. avgusta 1992. godine strijeljano vi{e od 200 bo{nja~kih i hrvatskih civila. Prvim sporazumom bilo je predvi|eno da \uri}u bude izre~ena kazna u rasponu od pet do osam godina zatvora. On je taj sporazum sklopio 26. juna ove godine, ali je Vije}e tada odbilo njegovo priznanje krivnje, jer je zaklju~ilo da tokom svjedo~enja nije iznio punu istinu o doga|ajima u kojima je u~estvovao. Prema optu`nici, \uri}u je bilo nare|eno da ~uva stra`u iza jedne stijene, a tokom svjedo~enja on je tvrdio da je samovoljno oti{ao, jer mu je bila muka od onoga {to se de{avalo. Tu`ilac Slavica Terzi} ju~e je na ro~i{tu na kojem je razmatran spora-

zum prezentirala dokaze koji \uri}a terete za ovaj zlo~in. Ve}ina ovih dokaza koi{tena je i u postupku protiv Damira Ivankovi}a, prvog od osmorice optu`enih koji je priznao krivicu i koji je osu|enen na 14 godina zatvora. Tu`ila{tvo je ranije utvrdilo da \uri}, za razliku od Ivankovi}a, nije u~estvovao u strijeljanju civila na Kori}anskim stijenama nego da je bio prisutan na mjestu zlo~ina u vriPredlo`ena kazna izme|u sedam i 10 godina za zlo~in na Kori}anskim stijenama

jeme kada su likvidacije izvr{ene. Kako je re~eno, \uri} }e 7. septembra svjedo~iti protiv ostalih optu`enih u ovom predmetu: Zorana Babi}a, Milorada Radakovi}a, Milorada [krbi}a, Ljubi{e ^eti}a, Du{ana Jankovi}a i @eljka Stojni}a. Nakon njegovog svjedo~enja, Sudsko vije}e, kojim predsjedava Minka Kreho, odlu~i}e da li }e prihvatiti sporazum. A.S.

Okrznuo ga tramvaj SARAJEVO - ^etrdesetdevetogodi{nji Rasim Be}irevi} iz Sarajeva lak{e je povrije|en kada ga je ju~e udario retrovizor tramvaja dok je prelazio preko pruge. Nezgoda se dogodila oko 12.50 u sarajevskom naselju ^engi} vila, a nakon obavljenog uvi|aja tramvajski saobra}aj je ponovo profunkcionisao u 13.40. Be}irevi}u je u nezgodi rasje~ena donja usna. Nakon ukazane ljekarske pomo}i u sarajevskom Klini~kom centru, on je pu{ten na ku}no lije~enje. A.S.

Ugu{ili

Policijski bilten Ubila se sko~iv{i sa balkona BR^KO - Mara Ba{i} (76) sko~ila je ju~e ujutro sa balkona stana na tre}em spratu zgrade u kojoj je `ivjela, u Ulici Vase Pelagi}a u Br~kom. U policiji distrikta potvrdili su da je starica `ivjela sa sinom i njegovom porodicom u zajedni~kom doma}instvu. Njena snaha Mira Ba{i} izjavila je da joj je svekrva u posljednjih nekoliko dana imala psihi~kih tegoba. "Mu`, ja i na{ sin smo jo{ spava li kad me je pro bu dio tup udar. Iza{la sam na balkon i na tlu vidjela svekrvu kako le`i u lokvi krvi", izjavila je potresena tragedijom Mira i dodala da je starica jo{ davala znakove `ivota, ali je preminula za samo nekoliko minuta, prije nego {to je stiglo sanitetsko vozilo Zdravstvenog centra Br~ko. Kom{inica Smilja Vuji} kazala je da je vidjela staricu kada je za ko ra ~i la pre ko bal kon ske ograde. "Poku{ala sam da je dozovem, ali me vjerovatno zbog slabog sluha nije ni ~ula. Otr~ala sam do njenih u stan da ih obavijestim, ali je bilo kasno, jer se u me|uvremenu bacila s balkona", izjavila je Vuji}eva. Tijelo nesre}ne starice prevezeno je u mrtva~nicu br~anske Bolnice, a policajci su tokom dana izvr{ili uvi|aj i o doga|aju upoznali de`urnog tu`ioca. N.Ta.

Produ`en pritvor Superbebi SARAJEVO - Kantonalni sud u Sarajevu produ`io je pritvor Dejanu Vukovi}u, zvanom Superbeba, koji je osumnji~en za kra|u vozila i iznudu novca. Jasmina Ifti}, portparol Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, kazala je da je Vukovi}u pritvor produ`en za mjesec dana. Vukovi} je uhap{en u 27. jula zbog sumnje da je 22. jula ukrao vozilo BMW doktoru Mirsadu Kacili. A.S.

Poginuo suvoza~ ISTO^NO SARAJEVO - Neboj{a Pavlovi} (58) iz Sarajeva poginuo je u direktnom sudaru vozila hjundai i d`eta na magistralnom putu Rogatica - Podroma ni ja u ro ga ti ~kom mjes tu Vran Do, dok je V.B. te{ko povrije|en. Pavlovi} je bio suvoza~ u d`eti, koju je vozio V.B. Hjundai, kojim je upravljao K.E., zbog neprilago|ene brzine pre{ao je u suprotnu kolovoznu traku i direktno se sudario sa d`etom.(Srna)

Nikola MORA^A

TESLI] - Ankica Stoki} (61) i njezin vanbra~ni suprug @ivko Stoki} (36), oboje iz Parloga kod Tesli}a, prona|eni su u nedjelju uve~e mrtvi u porodi~noj ku}i u ovom mjestu. Iz dobojske policije potvrdili su da su Stoki}evi preminuli usljed udisanja ugljen-monoksida nakon manjeg po`ara izazvanog opu{kom od cigarete koji je izbio u unutra{njosti ku}e Ankice Stoki}. "Mje{tani Parloga prijavili su u nedjelju oko 20 ~asova da su na ku}i Ankice Stoki} primijetili crnilo na prozorima, te da nisu vidjeli uku}ane. Do dolaska policije

FOTO V. STOJAKOVI]

14

Altermedia ispred Reckitt Benckisera o b j a v l j u j e

PRA VI LA NA GRA DNE IGRE "Reckitt Benckiser i 'Robot' vas nagra|uju" ^lan 1 - Naziv i opis nagradne igre Naziv nagradne igre je "Reckitt Benckiser i 'Robot' vas nagra|uju". Opis: Osoba koja kupi jedan (bilo koji) Reckitt Benckiser proizvod u nekom od "Robot" super ili hiper marketa sti~e pravo na sudjelovanje u nagradnoj igri. Kupac nakon kupovine treba da ubaci ra~un kao dokaz kupovine u posebno napravljenu brandiranu kutiju. ^lan 2 - Vrijeme i teritorij odvijanja nagradne igre Nagradna igra po~inje 7. septembra 2009. godine i traje do 20. oktobra 2009. godine na teritoriji BiH (Federacija i Republika Srpska). ^lan 3 - Uslovi za sudjelovanje u nagradnoj igri Pravo sudjelovanja u nagradnoj igri imaju fizi~ke osobe dr`avljani BiH stariji od 18 godina sa stalnim prebivali{tem u BiH (Federacija i Republika Srpska). Nemaju pravo sudjelovati zaposlenici Reckitt Benckisera i Altermedie i ~lanovi njihovih u`ih obitelji (roditelji, bra}a i sestre, polubra}a i polusestre, supru`nici, djeca).

1. 2. 3. 4. 5.

^lan 4 - Nagradni fond i vrijednost nagrada TV LCD Samsung x1; Ku}no kino Samsung x1; Foto aparat Samsung x3; Poklon paket Reckitt Benckiser x5; Ukupna vrijednost nagrada 1.955,9 KM.

^lan 5 - Izvla~enje dobitnika Izvla~enje dobitnika odr`at }e se 30.10.2009. godine u objektu "Robot" Hrasno, Sarajevo. Rezultati nagradne igre bit }e objavljeni u dnevnim novinama "SAN" i "Nezavisne novine" dana 14.11.2009. O na~inu i mjestu predaje nagrade organizator }e dobitnike obavijestiti telefonom odmah nakon izvla~enja. Nagrade se ne mogu zamijeniti za novac. ^lan 6 - Prava organizatora Svi dobitni ra~uni bit }e provjereni prema diskrecionom pravu organizatora i bit }e poni{teni i odba~eni ako je bilo koji dio ra~una reduciran, umno`en, krivotvoren ili izmijenjen na bilo koji na~in. Sve informacije na ra~unu moraju biti ~itljive. U slu~aju neregularnosti ra~una organizator ne}e snositi nikakvu odgovornost. ^lan 12 - Mogu}nost otkazivanja nagradne igre Organizator nagredne igre zadr`ava pravo odgode ili prekida iste u slu~aju nepredvi|enih okolnosti u vrijeme odvijanja nagradne igre, te u slu~aju vi{e sile. ^lan 14 - Porezi Dobitnici nagrada nemaju obavezu pla}anja bilo kojih poreza, taksi niti drugih tereta u vezi s nagradama, osim godi{njeg poreza na dohodak gra|ana. Svi porezi u skladu sa zakonima BiH, prilikom dodjele nagrada, padaju na teret prire|iva~a. "Altermedia", Sarajevo

Hronika

1. 9. 2009. vupsbl

Tesli}a mje{tani u ku}i prona{li be`ivotna tijela kom{ija

se supru`nici Mje{tani ka`u da su se Ankica i @ivko ~esto znali napiti, pa i potu}i

mje{tani su razvalili ulazna vrata i u hodniku ku}e prona{li be`ivotno tijelo vlasnice Ankice Stoki}. Nedugo zatim, u susjednoj sobi, pored kreveta, policajci su prona{li jo{ jedan le{ mla|e mu{ke osobe, za koju je kasnije utvr|eno da se radi o @ivku Stoki}u, Ankicinom vanbra~nom suprugu", naveo je izvor "Nezavisnih" iz dobojske policije. De`urni ljekar mrtvozornik nakon pregleda je utvrdio da na le{evima Stoki}evih nema tragova koji bi ukazali da se radi o ubistvu, ve} isklju~ivo o nesretnom Mje{tani ispri~ali da je @ivko prijetio da }e ubiti i sebe i Ankicu

Ljekar mrtvozornik utvrdio je da na le{evima nema tragova koji bi ukazali da se radi o ubistvu

slu~aju, odnosno gu{enju ugljen-monoksidom. "Ljudi su navjerovatnije zaspali, a mo`da su bili i budni, to nikad ne}emo saznati. Da bi nastupila smrt dovoljno je udisati ugljen-monoksid svega tri do pet minuta", kazao je izvor "Nezavisnih" blizak istrazi, koji je `elio ostati anoniman. Me|utim, mje{tani Parloga imaju druga~iju verziju tragi~nog doga|aja. Miroslav Stoki}, dalji ro|ak preminule Ankice, ispri~ao je da je nastradalog @ivka posljednji put vidio pro{le sedmice, kada je ovaj zaprijetio da }e ubiti i sebe i svoju partnerku.

"@ivko je bio alkoholi~ar, a on i Ankica su znali da se napiju, a zatim i potuku u ku}i. Kada je pro{le sedmice trebalo da ga odvedem doktoru, rekao mi je da ima namjeru zapaliti sebe, te da ne `eli ostaviti Ankicu. Kada smo ih prona{li u ku}i, oboje su le`ali na stomaku. Izgledalo je kao da su poku{ali pobje}i vani, ali bilo je kasno", naveo je Stoki}. Stoki} je ispri~ao da je nastradala bila "jako slobodna `ena" i da je ona u proteklom periodu ve} pokopala tri svoja supruga. "Ankica je `ivjela slobodnijim `ivotom nego obi~ne `ene iz sela. Uvijek je govorila da joj trebaju mu{karci. Neko vrijeme bi `ivjela sa ~ovjekom, a kasnije bi ga jednostavno ostavila", prisjetio se Stoki}. Dodaje da su njeni mu{karci nedugo nakon raskida umirali prirodnom smr}u ili bi pak izvr{ili samoubistvo. Mje{tani Parloga su tako ispri~ali i da je posljednja njena veza sa 25 godina mla|im mu{karcem trajala du`e od godinu dana. "Pokojni @ivko je u aprilu ove godine zapalio svoju ku}u koja se nalazi stotinak metara dalje od Ankice. To je uradio kako bi se kona~no preselio kod nje", kazala je jedna mje{tanka koja nije `eljela da joj navodimo ime. Ona je ujedno potvrdila da su se i Ankica i @ivko u posljednje vrijeme ~esto znali napiti, te da je @ivko zbog ~este konzumacije alkohola imao ozbiljnih zdravstvenih problema.

Idu}e sedmice odluka o otvaranju istrage o korupciji na Odjeljenju Pravnog fakulteta

I profesori mogu}e pod istragom J. [ARAC

TUZLA - Vi{emjese~na provjera navoda o seks i korupcijskoj aferi na Pravnom fakultetu Sarajevo, Odjeljenje u Tuzli, privedena je kraju i idu}e sedmice se o~ekuje dono{enje kona~ne tu`ila~ke odluke o slu`benom pokretanju istrage protiv najmanje pet profesora. S obzirom na iskaze vi{e od stotinu svjedoka i dokaze prikupljene u predistra`nom postupku, ve} ovog mjeseca bi trebala biti podignuta i optu`nica. Daljom istragom bi, doznajemo neslu`beno, mogli biti obuhva}eni i neki od tuzlanskih univerzitetskih profesora zbog sumnjive prodaje njihovih ud`benika. Otkriveno je da se u knji`ari "Zolji}" u centru Tuzle, koja je u vlasni{tvu roditelja studentice prava Jovane Zolji},

prodavani ud`benici bosanskog jezika, profesora Ahmeta Kasumovi}a, a da su u knji`ari pravili spisak kupaca. Ina~e, Zolji}eva je na su|enju voza~u Vlade TK Jasminu Ma{i}u svjedo~ila da je seksualno zadovoljavala profesore, ali i davala novac kako bi dobila prolazne ocjene.

Osim toga, u kopirnici NAM prodaju ud`benik ministrice obrazovanja TK Mirzete Had`i}-Suljki}. U ovoj kopirnici su priznali da im je ministrica zabranila fotokopiranje njene knjige, dok se autorska prava ostalih autora univerzitetskih ud`benika kr{e i njihove knjige kopiraju.

Ucjenjiva~u godina robije Tf!obe!Ib!cj!cp!wj~-!{wb!oj!Tf!ob!)34*!j{!Uv!{mf!kv!•f!kf!v!Pq~jo!tlpn!tv!ev!Uv!{mb!ptv!. }fo!ob!hp!ej!ov!eb!ob!{b!uwp!sb!{cph!vdkf!of!Tb!okj!ob!Pnb!op!wj!~b-!qsp!gf!tp!sb!Qsb!woph!gb!lvm!. uf!ub!Tb!sb!kf!wp/!Po!kf!lsb!kfn!qsp!|mf!hp!ej!of-!epl!kf!j{!esab!wbp!lb!{ov!v!LQ[!Uv!{mbbo!hb!ap!wbp!qsj!kb!uf!mkb!eb!Pnb!op!wj!~v!qp!|b!mkf!lp!wfs!uv!tb!EWE.pn-!ob!lp!kfn!tf!wj!ej!lb!lp qsp!gf!tps!v|!nslb!wb!cj!kf!mj!qsbi/!V!qj!tnv!kf!ob!wf!ef!op!.!hp!tqp!ej!of-!vlp!mj!lp!of!af!mj!uf!eb pwbk!DE!pef!v!kb!woptu-!v!Sf!lup!sbu-!Nj!ojt!ubs!tuwp-!qp!mj!dj!kj!j!uv!aj!uf!mkj!dj!Ej!kb!oj!Nj!mj~-!kb!wj!uf!tf!ob pwbk!cspk!176++++++!v!qf!ubl!ub!•op!v!27!tbuj!eb!ob!qsb!wj!np!lpn!qsp!njt#/ Qsp!gf!tps!Pnb!op!wj~!kf-!ob!lpo!ep!tqj!kf!~b!qp!|j!mklf-!qsj!kb!wjp!vdkf!ov/

"U interesu istrage ne mogu davati informacije da li je i to predmet provjere", izjavila je kantonalna tu`iteljica Dijana Mili}. Dosada{njim provjerama, u vezu sa seks i korupcijskom aferom na Odjeljenju Pravnog fakulteta dovode se u vezu i ugledni tuzlanski ugostitelji, ali i politi~ari, koji su pomagali ovo krivi~no djelo. Prema do sada prikupljenim dokazima, biv{eg dekana Fuada Saltagu dovode u vezu sa zloupotrebom polo`aja i korupcijom, jer je studentima, koji su bili spremni iz dvo ji ti no vac, omo gu }a vao pro la zne ocjene. Bajru Goli}a i Zdravka Lu~i}a studentice, ali i drugi svjedoci, pominju kao profesore koje je trebalo seksualno zadovoljiti u hotelima u Tuzli i @ivinicama, ali i Sarajevu, u zamjenu za ocjene u indeksu.

15

Udario u dva parkirana auta LJUBU[KI - Darjan Ra{i} (21) iz Ljubu{kog te{ko je povrije|en u no}i izme|u nedjelje i ponedjeljka u mjestu Proboj, op{tina Ljubu{ki. Nezgoda se dogodila kada je Ra{i} upravljaju}i mercedesom usljed neprilago|ene brzine izletio s ceste i udario u dva parkirana vozila i to VW touareg i mercedes, pri ~emu je nastala ve}a materijalna {teta. Zajedno s Ra{i}em u vozilu bili su i Ivan Maji} i Kristijan Kozina, koji nisu zadobili ozbiljnije povrede. Ra{i} je nakon pru`ene prve pomo}i u Domu zdravlja Ljubu{ki prevezen u Univerzitetsku klini~ku bolnicu Mostar, gdje je zadr`an na lije~enju. Ana Marija Dedi}, portparol UKB-a, rekla je da je navedeni smje{ten na Odjeljenje intenzivne njege jer je zadobio te{ke tjelesne povrede i dodala da nije u `ivotnoj opasnosti. Damir ^utura, portparol Uprave policije, potvrdio je da je uvi|ajem utvr|eno da je do nezgode do{lo usljed neprilago|ene brzine. N.N.

Povrije|eni na raskrsnici BR^KO - Nermin Eminovi} (42) i Mehmed Kapetanovi} (62), oba iz Br~kog, zadobili su povrede u sudaru njihovog motocikla jamaha sa automobilom opel vektra koji se dogodio ju~e u Br~kom na spajanju ulica Miroslava Krle`e i Studentske. Kapetanovi} je u besvjesnom stanju prevezen u Urgentni centar br~anske bolnice, gdje mu je ukazana pomo}. Prema Eminovi}evoj tvrdnji, voza~ automobila opel vektra Fadila F. oduzela mu je prednost skre}u}i ulijevo dok su on i njegov ujak prolazili kroz raskrsnicu. To su nakon provjere potvrdili i pripadnici Jedinice Saobra}ajne policije distrikta nakon pregleda video-nadzora kojim je ova ina~e kriti~na ta~ka u gradskom saobra}aju cjelodnevno pokrivena. N.Ta.

16

vupsbl!1. 9. 2009.

Region Vido{evi} ulazi u predsjedni~ku trku

CFP!HSBE!.!Jo!ufs!ofu!qps!ubm!{b usb!af!okf!qp!tmb!Jo!gpt!uve!tqsp!wfp kf!bo!lf!uv!v!lp!kpk!kf!twb!lj!esv!hj jtqj!ub!ojl!v!Tscj!kj!qsj!{obp!eb!kf cjp!jmj!kf!kp|!v!mkv!cb!wopk!wf!{j!t!lp!. mf!hpn!jmj!lp!mf!hj!oj!dpn!t!qp!tmb/! Jt!usb!aj!wb!okf!kf!qp!lb!{b!mp!eb!wj!. |f!pe!26!pe!tup!pwb!lwji!wf!{b!cv!. ef! qsf!u wp!s f!o p! v! ev!h p!u sbk!o v wf!{v!jmj!csbl/!)Bhfo!dj!kf*

Romski asistenti u {kolama

jedini predsjedni~ki kandidat Andrija Hebrang. I predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor kazala je u nedjelju da }e Vido{evi}evu kandidaturu komentarisati "ako se ona dogodi", ali je naglasila: "Na{ je Statut jasan: Tko ne po{tuje odluke strana~kih tijela, automatski se bri{e iz ~lanstva. Na{ je jedini kanZAGREB - Nadan Vido{evi}, predsjednik Hrvatske privredne komore (HPK), kandidova}e se za predsjednika Hrvatske. Vido{evi} }e kandidaturu najvjerovatnije objaviti sutra, na sjednici Skup{tine HPK. Mogu}nost Vido{evi}evog ulaska u trku za Pantov~ak ve} se spominjala u medijima, no, kako hrvatski mediji doznaju, predsjednik HPK sada je definitivno odlu~io da u|e u bitku za predsjedni~ku funkciju, {to }e se bez sumnje odraziti i na njegov polo`aj u vladaju}oj stranci. Vido{evi} je, naime, od po~etka devedesetih u Hrvatskoj demokratskoj zajednici i premda je zadnjih godina nerijetko kriti~ki govorio o potezima vlasti HDZ-a, tek }e objavom ulaska u kampanju za predsjedni~ke izbore ugroziti status u stranci koja je krajem jula objavila da je njen

Preko posla do braka

Vido{evi} }e kandidaturu najvjerovatnije objaviti sutra

didat Andrija Hebrang, koji je dobio potporu Predsjedni{tva stranke i ostalih strana~kih tijela, i {to se ti~e HDZa, za nas je to apsolutno zavr{ena pri~a." "[teta {to Vido{evi} nije kandidaturu iznio stranci, pa bismo odr`ali unutarstrana~ke izbore i izi{li s jednim kandidatom. Ovako }emo biti jedina stranka sa dva kandidata", komentarisao je Andrija Hebrang. Iako ne `eli prejudicirati taj slu~aj, i on podsje}a na Statut stranke i mogu}nost Vido{evi}evog isklju~enja, a ka`e i da pretpostavlja da bi Vido{evi} sam mogao podnijeti ostavku na ~lanstvo u HDZ-u. (Agencije)

EU podr`ava sporazum EULEKS-a i Beograda

BEOGRAD - Romskim asistentima, koji }e od danas po~eti da rade u 26 osnovnih {kola u Srbiji, ju~e su uru~ena rje{enja o anga`manu.Oni su anga`ovani u okviru programa "Podr{ka Romima - pedago{ki asistenti u osnovnim {kolama", koji zajedni~ki sprovode Ministarstvo prosvete i OEBS. Radi}e u osnovnim {kolama na teritoriji {kolskih uprava u Beogradu, Valjevu, Novom Sadu, Leskovcu, Ni{u, Kragujevcu, Jagodini, Kru{evcu, Zaje~aru i Po`arevcu. (B92)

Starica ostala bez ruke poslije napada pasa SMEDEREVO - Katarini A. (85) iz Smedereva amputirana je lijeva ruka iznad lakta po{to su je napala dva psa ~iji su vlasnici ~lanovi njene porodice. U smederevskoj policiji re~eno je da je Katarina A. u svom dvori{tu poku{ala da razdvoji pitbul terijera i jo{ jednog psa koji ga je napao. Nakon toga oba psa su napala `enu i te{ko je povrijedila. Susjedi su poku{avali da za{tite `enu tako {to su kamenjem ga|ali pse. (Beta)

Informator Policija

BRISEL - Za Evropsku uniju je nesporno da i sam Ustav Kosova daje pravnu snagu EULEKS-u da sa MUP-om Srbije potpi{e tehni~ki sporazum o nadzoru grani~ne linije Kosova i to se mora gledati i u regionalnoj dimenziji borbe protiv organizovanog kriminala. To su ju~e izjavili zvani~nici u Savjetu ministara EU u Briselu. Oni su naglasili da se me|u nadle`nima u EU vodi "`iva razmjena mi{ljenja" o izvje{taju koji su ~elnici EULEKS-a uputili Briselu poslije "zabrinjavaju}e `estine vandalizma" nad vozilima EULEKS-a u Pri{tini i po{to je albansko vo|stvo predo~ilo da odbija sporazum EULEKS - MUP Srbije. Izvori u Evropskoj komisiji potvrdili su su{tinsku va`nost grani~ne policijske saradnje EULEKS-a i srbijanskog MUP-a za usvajanje odluke o ukidanju viza EU za dr`avljane Srbije od januara idu}e godine. Albansko Izvje{taj {efa EULEKS-a Iva de vo|stvo predo~ilo Kermabona i ~elnika Misije EU u da odbija sporazum Pri{tini Pitera Fejta danas }e dobiti na EULEKS - MUP Srbije uvid i Politi~ko-bezbjednosni komitet Unije. Ne o~ekuje da to tijelo EU donese i neke konkretne odluke prije nego {to se sve konsultacije obave i na nivou vlada evropske dvadesetsedmorice. Klju~no pitanje, kako su objasnili zvani~nici u okru`enju visokog predstavnika za spoljnu politi~ku i bezbjednost EU Havijera Solane, jeste da se sagleda {ta slijedi poslije izjave albanskog vo|stva u Pri{tini da kosovske vlasti odbijaju bilo kakvu obavezu i odgovornost za sprovo|enje eventualnog sporazuma o policijskoj saradnji EULEKS-a i Srbije. U Briselu posebno podvla~e da se i u samom Ustavu Kosova, posebno u ~lanu u kojem se navodi Ahtisarijev plan, jasno predo~ava obaveza vlasti u Pri{tini da u potpunosti sara|uju s me|unarodnim ~iniocima na Kosovu ~ije odluke imaju pravnu snagu. (Beta)

Srbija Hrvatska Crna Gora

92 92, 112 92

Vatrogasci Srbija Hrvatska Crna Gora

93 93, 112 93

Hitna pomo} Srbija Hrvatska Crna Gora

94, 112 94, 112 94

Pomo} na putu Srbija Hrvatska Crna Gora

987 987 987

Telefonske informacije Srbija Hrvatska Crna Gora

988 988 988

Muamer ZUKORLI], glavni muftija IZ u Srbiji

Bez obzira na ove fitneluke (spletke) izazvane od strane re`ima, verujte, to je kao temperatura koja ne prelazi 38 stepeni - dosadna, naporna, ali nije opasna.

U Skup{tini Srbije uprkos brojnim kritikama usvojene izmjene Zakona o javnom informisanju

za medije Protesti UNS i Mre`e za restituciju _mb!op!wj!Vesv!. af!okb!op!wj!ob!sb!Tscj!kf )VOT*!qsf!eb!mj!tv!kv!•f vkv!u sp! v! Tlvq!| uj!o j Tscj!kf!qf!uj!dj!kv!lp!kpn tv!qp!{j!wb!mj!qp!tmb!oj!lf eb!hmb!tb!kv!qsp!ujw!qsf!. emp!af!oji!j{!nkf!ob!j!ep!. qv!o b! [b!l p!o b! p kb!wopn!jo!gps!nj!tb!okv/!Qsfe!tkf!eoj!db!VOT!Mkj!mkb!ob!Tnbk!mp!wj~ qp!op!wj!mb!kf!eb!kf!{b!lpo!#bo!ujf!wspq!tlj!j!bo!uj!vt!ub!wbo#!j!eb!~f blp!cv!ef!vtwp!kfo!#hb!tj!uj!nf!ej!kf!qp!lsbu!lpn!qpt!uvq!lv#/! Qsp!uftu!tv!pesab!mj!j!•mb!op!wj!Nsf!af!{b!sft!uj!uv!dj!kv/ BEOGRAD - Skup{tina Srbije usvojila je ju~e Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom informisanju. Izmjene zakona usvojene su sa 125 glasova od 225 prisutnih poslanika, nakon {to je usvojen amandman Srpske radikalne stranke, kojim se ukida obavezan depozita za osnivanje medija i zabrana rada medija u slu~aju blokade ra~una du`e od 90 dana. Iako dio vladaju}e koalicije, SPS je bio uzdr`an, a ve}inu je, nakon dogovora o usvajanju odre|enih izmjena zakona, obezbijedila opoziciona Liberalno-demokratska partija. Zakon o informisanju podr`ali su Demokratska stranka, G17 plus, Partija ujedinjenih penzionera Srbije, Poslani~ki klub manjina, Liberalno-demokratska

partija, osim Vesne Pe{i} i @arka Kora}a, i poslanici Vladan Bati} i Jovan Damjanovi}. Iz vladaju}e koalicije, Socijalisti~ka partija Srbije bila je uzdr`ana, a Jedinstavena Srbija na{la se na strani opozicije, koja je glasala protiv. O zna~aju ovog zakona govori i podatak da je u zgradi parlamenta bilo svih 250 poslanika. Iako je usvojen amandman SRS-a, radikali nisu podr`ali ovaj zakon. Zakon nisu podr`ali ni naprednjaci, koji su iza{li iz sale prije kraja glasanja, a Demokratska stranka Srbije i Nova Srbija, koji su zakon ocijenili kao antievropski, osudili su ovaj postupak naprednjaka. [ef Poslani~ke grupe "Napred Srbijo" Tomislav Nikoli} izjavio je da su svi njegovi poslanici napustili skup-

Brisel strahuje da }e Kosovo postati {vercerski raj VA[INGTON - Zapad se danas na Kosovu suo~ava sa entitetom koji ima slabu policiju, istoriju organizovanog kriminala i {verca usred Balkana, {to stvara sve ve}i bezbjednosni izazov za me|unarodnu zajednicu, navodi se u najnovijoj studiji ameri~ke agencije za strate{ka istra`ivanja "Stratfor". Navode}i da je lider kosovske nacionalisti~ke nevladine organizacije "Samoopredjeljenje" Aljbin Kurti najavio nove demonstracije protiv EULEKSa, "Stratfor" isti~e da }e to pove}ati tenzije izme|u gra|ana Kosova i Zapada. "Pri{tina smatra da EULEKS treba da ima samo dva zadatka na Kosovu: obu~avanje nove kosov ske po li ci je u skla du s me |u na ro dnim standardima i obuzdavanje srpske manjine koja je sklona pravljenju problema. Sve drugo ne predstavlja razlog za prisustvo bilo koje me|unarodne misije na teritoriji Kosova", isti~e "Stratfor". Agencija nagla{ava, me|utim, da EULEKS nema za cilj samo da oja~a kosovske policijske snage

i o~u va mir izme |u Srba i Al ba na ca, ve} i da "sprije~i da Kosovo postane {vercerski raj (trgovina ljudima i narkoticima) u srcu Balkana". "Brisel strahuje da bi se Kosovo, prepu{teno samo sebi, s poroznim granicama, rasprostranjenom korupcijom i nepostojanjem smislene ekonomske aktivnosti pretvorilo samo u to i ni{ta drugo. To bi postala velika prijetnja po bezbjednost Evrope", stoji u izvje{taju. Pri{tina smatra da EULEKS samo treba da obu~ava policiju i smiruje Srbe

"Stratfor" navodi da se u posljednje vrijeme mijenja raspolo`enje Zapada prema Beogradu, dok Kosovo sve vi{e pokazuje znake neprijateljstva prema onima koji su mu omogu}ili da stekne nezavisnost. (Agencije)

Region

1. 9. 2009. vupsbl

Policija traga za naoru`anim napada~em

"Slijedi masovni protest" [B!HSFC!.!P{sfo!Nb!uj!kb!|f!wj~qsfe!tkf!eojl!Iswbu!tlph!vesv!afokb tjo!ej!lb!ub!)IVT*-!qp!{wbp!kf!Wmb!ev Iswbu!tlf!eb!qp!wv!•f!qsf!qp!sv!lv!p tnb!okf!okv!qmb!ub!v!esab!wojn!qsf!. ev!{f!~j!nb!kfs!kf!qsp!ujw!{b!lp!oj!ub!j qsp!ujwvt!ub!wob/! V!tv!tsfu!{b!hsf!cb!•lpn!qspuftuv {b!lb!{b!opn!{b!26/!tfqufncbs!lb!. {bp!kf!eb!p•f!lv!kf!nb!tp!woptu!lbp ob!tlv!qv!{b!Sb!ejp!212!2::7/!hp!. ej!of/!)Bhfo!dj!kf*

OP!WJ!QB![BS!.!Op!wp!qb!{bs!tlb!qp!mj!. dj!kb!usb!aj!nv!|lbs!db!{b!lp!kfh!tv!nokb eb!kf!v!qsfu!ip!eoji!ef!tf!ubl!eb!ob ob!qb!ebp!j!op!afn!qp!wsjkf!ejp!wj!|f tmv!•bk!oji!qsp!mb!{oj!lb!v!Op!wpn!Qb!{b!. sv/!Qsf!nb!j{kb!wb!nb!p•f!wj!eb!db-!nv!. |lb!s bd! kf! asuwf! ob!q b!e bp! cf{ qp!wp!eb/! Ob!qb!eb•! kf! ob!wp!eop! jefo!uj!gj!lp!. wbo-!bmj!kf!vtqjp!eb!qp!ckf!hof!qp!mj!dj!. kj/!)Cf!ub*

O{trije kazne i distributere

Vijesti I SSSH tra`i ocjenu ustavnosti "hara~a" Nikoli} nije ostao u sali do kraja glasanja

Izmjene zakona usvojene su sa 125 glasova od 225 prisutnih poslanika FOTO BETA

Izmjenama zakona znatno je poo{trena kaznena politika za kr{enje profesionalnih normi

O zna~aju zakona govori i podatak da je u zgradi parlamenta bilo svih 250 poslanika

{tinsku salu jer ne `ele da u~estvuju u izglasavanju "nakaradnog zakona" o javnom informisanju. Kako je naveo, SNS je poku{ao da obori zakon, nisu uspjeli i zato su napustili salu. Prijedlog izmjena zakona koji je usvojen 9. jula prvobitno je predvi|ao postojanje obaveznog osniva~kog uloga od 50.000 evra, kao i ve}e kazne za medije koji kr{e zakon, ali je Vlada nakon niza kritika javnosti i strukovnih udru`enja, amandmanima ukinula obavezu postojanja osniva~kog kapitala i smanjila kazne. Ipak, i usvojenim izmjenama Zakona o javnom informisanju znatno je poo{trena kaznena politika za kr{enje profesionalnih normi i precizirano je vi{e privrednih prestupa koji mogu dovesti i do zabrane izdavanja glasila.

Zakonom je predvi|eno da javno glasilo mo`e osnovati doma}e pravno lice i obaveza upisa u Registar javnih glasila. U slu~aju izdavanja glasila koje nije upisano u Registar, nadle`ni javni tu`ilac du`an je odmah pokrene postupak za privredni prestup, a sud u roku od 12 sati da obustavi izdavanje glasila. Ako ne po{tuje zabranu i izdaje glasilo koje nije upisano u Registar, osniva~ tog glasila mo`e biti ka`njen sa miliona do 20 miliona dinara, a odgovorno lice sa 200.000 do dva miliona dinara. Predvi|ena je i zabrana izdavanja glasila. Izmjenama zakona predvi|ene su i rigorozne kazne za kr{enje pretpostavke nevinosti i objavljivanje informacija koje mogu ugroziti razvoj maloljetnika i ako je maljoletnik u~injen prepoznatljivim u informaciji koja mo`e da povrijedi njegovo pra-

Romska djeca bi}e upisana u {kole i dobi}e besplatne ud`benike

U Beogradu ostalo 114 porodica, ostale oti{le u op{tine iz kojih su i do{le

FOTO AFO

opremljen namje{tajem, obezbije|eni su sanitarni ~vorovi, povezana kanalizacija. "Ideja da se ovaj projekat zavr{i do kraja meseca povezan je s po~etkom {kolske godine, jer `elimo da upi{emo romsku decu u {kole i obezbedimo im besplatne ud`benike i opremu", rekao je zamjenik gradona~elnika Milan Krkobabi}. Prema njegovim rije~ima, ukupan projekat vrijedi oko 80 miliona dinara, dok je vrijednost jedne mobilne stambene jedinice s namje-

ZAGREB - Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) podnio je Ustavnom sudu te zemlje prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o posebnom porezu na plate, mirovine i druge primitke, kojim je uveden tzv. hara~ od dva i ~etiri odsto, saop{teno je ju~e iz te sindikalne centrale. SSSH smatra da se zakonom kr{e Ustavom zagarantovana na~ela srazmjernosti, pravednosti, te horizontalne i vertikalne jednakosti poreskog sistema, u skladu s kojima poreski teret mora da bude ravnomjerno raspore|en prema svima na koje se odre|eni porez odnosi. (Agencije)

Slovenija iza{la iz recesije vo ili interes. Visina kazni vezana je za tira` i prihod od oglasa u broju u kome je prekr{aj napravljen, a ako je objavljana na naslovnoj strani ili u infomativnoj emisiji za taj sedmodnevni prihod. Odgovorno lice u osniva~u i odgovorni urednik mogu biti ka`njeni sa 200.000 do dva miliona dinara. Zakonom je predvi|ena i uslovna kazna uz obavezu objavljivanja presude ukoliko je djelo prvi put u~injeno. Kazne za ostale prekr{aje pove}ane su sa sada{njih 30.000 - 200.000 na milion do deset miliona za glasilo, odnosno 100.000 do milion dinara za odgovornog urednika. Predvi|ene su i rigorozne kazne za distributere koji prekinu distribucije iz neekonomskih razloga. (Agencije)

Raseljene romske porodice pod Gazelom BEOGRAD - Romske porodice koje su `ivjele u divljem nehigijenskom naselju ispod mosta Gazela u Beogradu ju~e su raseljene. Na tom mjestu sada su ostaci deponije koja je stvarana uz nehigijensko naselje, a koje radnici gradskih komunalnih slu`bi ubrzano ra{~i{}avaju. Sto ~etrnaest porodica, koje su `ivjele ispod Gazele, a koje imaju prebivali{te u Beogradu, preseljeno je na 13 mjesta u gradu. Svaka porodica dobila je kontejner za spavanje

17

{tajem i planiranom opremom oko pet do {est hiljada evra. "'Gradsko zelenilo' }e urediti igrali{te, posadi}e travu i drve}e, stavi}emo ljulja{ke, klackalice i sve {to je nepohodno da bi ti ljudi normalno funkcionisali", rekao je Krkobabi} i dodao da }e na taj na~in biti obezbije|eni svi neophodni uslovi za normalan `ivot. Popravka mosta Gazela odlagana je nekoliko puta, jer radovi nisu mogli po~eti dok se ne rasele naseljenici ispod mosta. Jedan od uslova za dobijanje kredita Evropske investicione banke bio je da se taj posao obavi kako treba. Porodice koje nemaju prijavljen boravak u glavnom gradu, njih 53, oti{le su u osam op{tina na jugu Srbije, iz kojih su do{le. U dogovoru s lokalnim samoupravama, onima koji u rodnom gradu nemaju krov nad glavom bi}e obezbije|en privremeni smje{taj, do trajnog rje{enja problema. Krkobabi} je upozorio da ubudu}e svi moraju biti svjesni da "ne treba da kre}u put Beograda" ukoliko nemaju obezbije|en stan ili posao, istakav{i da "gradska vlast i gra|ani Beograda ne mogu da snose tro{kove njihovih odluka", ve} da egzistencijalne probleme treba da rje{avaju u svojoj lokalnoj sredini. (Agencije)

LJUBLJANA - Bruto dru{tveni proizvod u Sloveniji porastao je u drugom tromjese~ju ove godine u odnosu na prethodno tromjese~je i realno se pove}ao za 0,7 odsto {to, prema statistici, ukazuje na prekid recesijskih kretanja. BDP u Sloveniji je, me|utim, u drugom tromjese~ju ove godine u odnosu na isti period lane manji za 9,3 odsto, saop{tio je dr`avni statisti~ki zavod. Poslije dva uzastopna kvartala ne ga ti vnog ras ta, re ce sij ska kretanja u Sloveniji su se u drugom kvartalu ove godine zaustavila. (Beta)

Za Austriju Slovenija nije pravna nasljednica BE^ - Ministar inostranih poslova Austrije Mihael [pindeleger odbacio je tvrdnje slovena~kog premijera Boruta Pahora da je Slovenija pravni nasljednik biv{e SFRJ u vezi sa Dr`avnim sporazumom kojim se Austrija obaveza la na traj nu neu tral nost i po{tovanje nacionalnih manjina, a ~ije potpisivanje je omogu}ilo povla~enje savezni~kih snaga 1955. godine. Pahor je rekao da Slovenija sebe smatra pravnom nasljednicom biv{e dr`ave, koja je, pored savezni~kih snaga, potpisnik Dr`avnog ugo vo ra, za tra `iv {i da zvani~an Be~ ispuni sve svoje obaveze prema slovena~koj manjini. (Agencije)

18

vupsbl!1. 9. 2009.

Ekonomija EFT kre}e u gradnju HE Ulog BANJALUKA - Energetska grupacija EFT odmah }e zapo~eti prvu fazu projekta izgradnje hidroelektrane Ulog na rijeci Neretvi nakon {to je od Vlade RS nedavno dobila koncesiju. "Odmah pristupamo prvoj fazi projekta, koja izme|u ostalog podrazumeva izradu detaljne studije izvodljivosti, dopunskih geolo{kih projekata, regulacionog plana i tendera za nabavku neophodne opreme. Kao i u slu~aju gradnje termoelektrane Stanari kod Doboja, ceo projekat bi}e sproveden u skladu sa direktivama EU o za{titi `ivotne sredine. Ovu fazu projekta }emo zavr{iti za godinu dana", kazao je Zlatan Matko, direktor investicija u EFT-u. Ukupna vrijednost investicije, kako je saop{teno iz EFT-a, iznosi oko 100 miliona evra. Na osnovu prethodne studije izvodljivosti, HE Ulog bi}e koncipirana kao klasi~no derivaciono postrojenje. Sa~injava}e ga dva agregata instalisane snage od 35 megavata, koji }e godi{nje proizvoditi 76 gigavat-~asova elektri~ne energije. Planirano je da hidroelektrana bude pu{tena u probni rad 2013. godine. Pored izgradnje hidroelektrane planirana je i izrada saobra}ajnice i gradnja 110-kilovoltnog dalekovoda od HE Ulog do TS Kalinovik. "Zadovoljni smo odlukom Vlade RS. EFT je vode}i investitor u elektroenergetskom sektoru BiH. U kombinaciji sa TE Stanari, HE Ulog }e EFT-u obezbediti ve}u fleksibilnost u proizvodnji elektri~ne energije", izjavio je Matko. Stanovnici Uloga pozdravili su odluku o dodjeli koncesije za izgradnju hidroelektrane, koju vide kao jedinu {ansu za razvoj ovog mjesta. "Ovde je nekada `ivjelo 8.500 ljudi, a danas nas je ostalo ukupno 19 stanovnika. Po~etkom radova i asfaltiranjem puta o~ekujem da }e nam se neko i vratiti", kazao je predsjednik mjesne zajednice Mla|en Mijanovi}. Z.D.

BIFX

SASE

SASX-10

"M:tel" lansirao novi tarifni model BANJALUKA - Kompanija "M:tel" danas zapo~inje novu promotivnu akciju u sklopu koje je na tr`i{te lansirala novi tarifni model "Kuliraj", koji korisnicima otvara opciju najjeftinijeg razgovora u BiH za korisnike koji ~esto komuniciraju u ve~ernjim i no}nim ~asovima, vikendom i praznicima. Ko ri sni ci ovog tari fnog modela }e u periodu od 19 do sedam ~asova svakog radnog dana, a vikendom i prazni kom 24 ~a sa dne vno, mo}i da razgovaraju s korisnicima svih mobilnih mre`a u BiH po cijeni od 0,18 KM po mi nu tu, dok }e ci je na SMS poruke biti 0,05 KM. Z.D.

SASX-30

+0,06% +0,24% +0,15% Promet iznad 858.000 maraka

Kotacija kompanija Kotacija fondova

Primarno slobodno tr`i{te

Sekundarno slobodno tr`i{te

Javna ponuda komercijalnih zapisa 969/983-13!

EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB

Tqbs!lbt!tf!cbo!lb!Tb!sb!kf!wp IU!Npt!ubs!

Kretanje cijene dionica "Cro BiH fonda" Mostar

DJKFOB!)LN*!

QSPNKFOB

34:-61

5-59&

:-63

.!24-56!&

Kretanje cijene dionica "HT Mostar"

SARAJEVO - Na ju~era{njem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je promet od 858.872,02 KM, a u sklopu 98 transakcija prometovano je 22.275 vrijednosnih papira. Promet na kotaciji iznosio je 74.026,04 KM, dok je na kotaciji kompanija trgovano u vrijednosti od 70.962,04 KM. Na kotaciji kompanija najvi{e je trgovano dionicama "Bosnalijeka" iz Sarajeva, u vrijednosti od 70.962,04 KM, po cijeni od 16,55 KM. Na primarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 219.766,35 KM, a najtra`enije su bile dionice "Elektroprivrede BiH", kojima je trgovano u iznosu od 136.066,37 KM, po cijeni od 26,13 KM. Na sekundarnom sobodnom tr`i{tu ostvaren je promet u iznosu od 3.792,28 KM, a najve}i promet ostvaren je dionicama HT Mostar, u vrijednosti od 2.037,28 KM, po cijeni 9,52 KM. Dionicama fondova trgovano je u iznosu od 3.064 KM, a najtra`enije su bile dionice mostarskog "CroBiH fonda", kojima je ostvaren promet u vrijednosti od 1.840 KM, po cijeni od 5,75 KM. Najve}i rast cijene na ju~era{njem trgovanju od 4,48 odsto na 239,50 KM imale su dionice sarajevske Sparkasse banke, dok su najve}i pad vrijednosti od 13,45 odsto na 9,52 KM imale dionice HT Mostar. Vrijednost BIFX-a pove}ala se za 0,06 odsto na 1.954,46 poena, SASX10 indeks je ni`i za 0,24 odsto i iznosi 1.042,47 poena, dok je SASX-30 indeks porastao za 0,15 odsto na 1.144,75 poena. Z.D.

Na~in plasmana proizvoda iz RS

Zakazala Predrag KLINCOV

BANJALUKA - Prodaja namje{taja iz RS u Srbiji uz subvencionisane kredite ne}e i}i o~ekivanom dinamikom, jer na tom tr`i{tu postoje atraktivniji vidovi prodaje srbijanskog namje{taja, kazali su ju~e u Udru`enju prerade drveta pri Privrednoj komori RS. Lazo [inik, sekretar tog udru`enja, ka`e da su tek nedavno, objavom uredbe Vlade Srbije u "Slu`benom glasniku", stvoreni uslovi za prodaju doma}eg namje{taja na tamo{njem tr`i{tu u skladu sa Sporazumom o privrednoj saradnji slu`benog Beograda i Banjaluke. On, me|utim, ne o~ekuje zna~ajnije prihode po osnovu prodaje doma}eg namje{taja na takav na~in s obzirom na to da, kako isti~e, gra|ani Srbije nemaju obi~aj da kupuju te proizvode na kredit. "U Srbiji je najzastupljeniji na~in kupovine namje{taja na beskamatne ~ekove na 12 mjeseci koje nude tamo{nji prodajni saloni, vjerovatno u saradnjih sa proizvo|a~ima. Drugi vid narud`bi ide preko radni~kih sindikata, dok je kupovina namje{taja na kredit veoma slabo zastupljena", nagla{ava [inik.

Gra|ani Srbije nemaju obi~aj da kupuju namje{taj na kredit ve} putem beskamatnih ~ekova na 12 mjeseci, ka`e [inik

BIRS

BLSE

U "Novoj Drvnoj industriji Vrbas" iz Banjaluke potvrdili su da nisu prodali niti jedan komad namje{taja u Srbiji po osnovu subvencionisanih kredita. "Na{a fabrika ima svoje predstavni{tvo u Novom Sadu i ve} danas }emo provjeriti u ~emu je problem i kako ga je mogu}e otkloniti", rekao je Dragi{a Kalini}, direktor te fabrike. U Udru`enju prerade drveta, uprkos tome, ocjenjuju pozitivnim aran`man vlada RS i Srbije smatraju}i zna~ajnim to {to je dvadesetak proizvo|a~a namje{taja iz RS dobilo priliku da se predstavi preko Drine, {to im otvara prostor da ipak na|u put do kupaca. [inik ukazuje da su banke u Srbiji preko kojih }e biti plasirani krediti po subvencionisanoj kamati od pet procenata i s rokom otplate do pet godina, dobile spisak proizvo|a~a namje{taja iz RS uklju~enih u aran`man. "Na{i proizvo|a~i sada treba da osmisle promotivne kampanje u pravcu informisanja potro{a~a u Srbiji da se njihov namje{taj prodaje pod istim uslovima kao i srbijanski. Sve {to na{e firme budu zaradile predstavlja}e pomak naprijed i zbog toga Sporazum o privrednoj saradnji RS i Srbije

FIRS

ERS10

+0,76% +0,71% +1,45% Obveznice nastavljaju dominaciju

Slu`beno berzansko tr`i{te - lista B

Slu`beno berzansko tr`i{te - akcije IF-ova

Slu`beno berzansko tr`i{te - tr`i{te akcija

Javna ponuda obveznica i akcija Obveznice i ostale HOV

EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB

DJKFOB!)LN*!

QSPNKFOB

#Cp!ltju#!Nj!mj!~j!

1-5:

:-91&

Ip!ufm!#Cp!tob#!Cb!okb!mv!lb

1-47

.31-11&!

Kretanje cijene akcija "@eljeznica RS" Doboj

Kretanje cijene akcija "BLB-profita" Banjaluka

BANJALUKA - Na ju~era{njem trgovanju na Banjalu~koj berzi ostvaren je promet od 904.847,27 KM kroz 89 transakcija. Na slu`benom berzanskom tr`i{tu B lista najve}i promet je obavljen akcijama Hidroelektrana na Trebi{nici iz Trebinja u vrijednosti od 61.790 KM po cijeni od 0,39 KM za 0,25 odsto ni`oj u odnosu na prethodno trgovanje. Najve}i promet na slobodnom berzanskom tr`i{tu ostvaren je akcijama "Veletrgovine" iz Gradi{ke/Bosanske Gradi{ke u vrijednosti od 10.200 KM po nepromijenjenoj cijeni od 0,34 KM. Nijedan emitent na ovom segmentu tr`i{ta nije imao rast cijene akcija, dok su najve}i pad vrijednosti od 20 odsto na 0,36 KM imale akcije banjalu~kog hotela "Bosna". Kod fondova najvi{e je trgovano akcijama "Bors investa" iz Banjaluke, u vrijednosti od 59.393,75 KM po cijeni od 3,25 KM za 3,50 odsto vi{oj u odnosu na prethodno trgovanje. Akcije ovog fonda imale su i najve}i rast vrijednosti, a gubitnik dana je "Privrednik" iz Banjaluke s padom cijene akcija od 1,96 odsto na dvije KM. Kod du`ni~kih hartija od vrijednosti najtra`enije su bile obveznice op{tine [amac/Bosanski [amac kojima je trgovano u iznosu od 512.000 KM po nepromijenjenoj cijeni od 100 KM. Vrijednost BIRS se pove}ala za 0,76 odsto na 1.018,21 poena, FIRS je porastao za 0,71 odsto i iznosi 1.795,48 poena, a ERS10 indeks je oja~ao za 1,45 odsto na 768,54 poena. Z.D.

Ekonomija

1. 9. 2009. vupsbl

19

nije atraktivan za kupce u Srbiji

prodaja namje{taja smatram izuzetno pozitivnim, iako mo`da prihodi ne}e biti u visini nekih o~ekivanja", ka`e [inik. On procjenjuje da }e najve}u pro|u na tr`i{tu imati ve} etablirani proizvo|a~i namje{taja, poput {ama~ke "Nove forme", koja u Srbiji ima nekoliko vlastitih prodajnih salona, dok }e vi{e truda morati Bankama u Srbiji dostavljen spisak proizvo|a~a namje{taja iz RS uklju~enih u aran`man

da ulo`e firme koje prvi put izlaze na to tr`i{te. Prvi konkretni rezultati aran`mana, prema rije~ima [inika, bi}e poznati po~etkom novembra, kada }e se proizvo|a~i iz RS okupiti na zajedni~kom {tandu na Me|unarodnom sajmu namje{taja u Beogradu. Sporazum o privrednoj saradnji vlada dvije republike uklju~uje, tako|e, prodaju turisti~nih aran`mana iz RS u Srbiji, te kragujeva~kog punta i traktora IMT iz Beograda u RS, sve po subvencionisanim cijenama.

Vahid He}o posjetio "ArcelorMittal Zenica"

Vlada ne}e dozvoliti otpu{tanje radnika A. MUJKI]

ZENICA - Bez saglasnosti Vlade Federacije BiH, koja je vlasnik osam odsto "ArcelorMittala Zenica" ne}e biti mogu}e donijeti nijednu strate{ku odluku, uklju~uju}i i smanjenje broja radnika, izjavio je federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Vahid He}o prilikom posjete zeni~koj kompaniji. "Ne smije do}i u pitanje zagarantovani status radnika i isplata plata, niti do pogor{anja uslova rada", istakao je He}o. Nakon sastanka sa ~elnicima Uprave "ArcelorMittala", te fabri~kog i Sindikata metalaca BiH He}o je izjavio da je mnogo otvorenih pitanja izme|u Vlade i zeni~kog giganta. "Nijedna strana nije u mogu}nosti da izvr{i ugovorom preuzete obaveze. 'ArcelorMittal' ne}e mo}i da ispo{tuje obaveze, posebno kada se radi o planiranom obimu proizvodnje i broju radnika. Vlada nije u mogu}nosti da ispuni obe}anje o smanjenju cijene elektri~ne energije i gasa. Napravljene su lo{e procjene u vremenu kada se pregovaralo o preuzimanju ove kompanije, a za podvla~enje crte mora}emo jo{ dugo pregovarati, a obaveze koje ne mo`emo ispuniti treba kompenzirati", izjavio je He}o. Na stolu premijera FBiH Mustafe

Izvještaj sa svjetskih berzi ($) Energent

Cijena Promjena

Obgub

81-89

.2-:7

Qsjspeoj!hbt

3-:6

.1-19

Metali

Cijena Promjena

[mbup

:57-51

.23-51

Tsfcsp

25-71

.1-32

Radnici "Borca" tra`e pomo} Vlade ZENICA - Predstavnici Odbora povjerilaca zeni~ke filijale Tvornice konfekcije "Borac" iz Travnika zatra`ili su od Vlade Zeni~ko-dobojskog kantona pomo} u otklanjanju posljedica lo{e privatizacije i time uzrokovanog ste~aja ovog preduze}a. Dvije strane su ju~e razgovorale o ste~ajnom postupku i zbrinjavanju 210 radnika. Bisera ]erim, predstavnica Odbora povjerilaca, zamolila je Vladu ZDK za pomo}, dok su predstavnici Vlade iskazali razumijevanje za probleme radnika i podr`ali njihove zahtjeve. Kako sve ve}i broj firmi u BiH dolazi u ovakav polo`aj, pozvane su nadle`ne instance da se {to prije pozabave problemom radnika "Borca", od kojih neki vi{e godina zbog neupla}enih poreza i doprinosa ne mogu da budu penzionisani. (Fena)

BOJA NOVCA Konferencija za novinare u sjedi{tu Sindikata "ArcelorMittala Zenica" FOTO ZEDA

Nijedna strana nije u mogu}nosti da izvr{i ugovorom preuzete obaveze, kazao He}o

Mujezinovi}a od po~etka jula je zahtjev Uprave "ArcelorMittala Zenica" za revidiranje ugovornih obaveza dvije strane. "Odre|eni broj nekretnina je predmet spora izme|u '@eljezare Zenica' i 'ArcelorMittala'. Iz 'ArcelorMittala' tra`e da bude rije{en status rude i rezervnih dijelova, koje je 'ArcelorMittal' prisvojio nakon preuzimanja `eljezare 2004. godine i da im budu smanjene cijene elektri~ne energije i gasa. 'ArcelorMittal', me|utim, ve} sada ima povoljniju cijenu struje od mostarskog 'Aluminija' i zahtjev za smanjenjem cijene struje je skoro neprihvatljiv", rekao je He}o. U Sindikatu "ArcelorMittala Zenica" odlu~ni su da se suprotstave namjerama Uprave da drasti~no smanji broj radnika. "U julu je na ~ekanju bilo 1.300 od

ukupno 3.784 uposlenih. Na mjestu gdje je nekada radilo 14 radnika sada su petorica. Proizvodnja je manja za oko 30 odsto, a radno anga`ovanih je jo{ manje. Od Vlade tra`imo da nas za{titi jer ima tu mogu}nost. Mi }emo se na zakonom dozvoljeni na~in boriti protiv izrabljivanja", kazao je Islam Imamovi}, predsjednik Sindikata zeni~ke kompanije. He}o je rekao da nema informaciju o broju radnika i obimu proizvodnje kojima operi{e poslovodstvo u zahtjevu za izmjenama ugovora koji je nedavno upu}en federalnim vlastima, te da nije upoznat ni s glasinama da "ArcelorMittal” namjerava prodati pogone u Zenici. Resorni ministar je za narednu sedmicu najavio sastanak sa ~elnicima "ArcelorMittala Zenica", kojem }e prisustvovati i premijer Mujezinovi}.

Pi{e: Zorica DRAGOVI]

@edni pored vode U prvih sedam mjeseci ove godine RS je uvezla fla{irane vode u vrijednosti 15,9 miliona KM, {to je ~ak 14,9 odsto vi{e u odnosu na isti period pro{le godine. Ovaj podatak bi svakako trebalo mnogo puta da odzvoni u glavi svakog savjesnog pojedinca u na{oj zemlji, jer smo "uspjeli" da svoje vodeno bogatstvo na kojem nam Evropa zavidi pretvorimo u prostor zavisan od uvoza, koji iz mjeseca u mjesec rapidno raste. Istra`ivanja su jasno pokazala da BiH posjeduje vodeno bogatstvo jednako onom u cijeloj regiji srednje Evrope, a posebno je apostrofiran veliki broj izvora vode s ljekovitim svojstvima. Imaju}i to u vidu voda bi u najmanju ruku trebalo da bude stavka koja }e na{ spoljnotrgovinski deficit vu}i ka nuli, a ne odvla~iti u dubiozu. Na{ poraz je bolniji time {to proizvodnja fla{irane voNa{ slu~aj uvoza de ne zahtijeva komplikovavode mogao bi se ne tehnolo{ke procese niti uporediti sa situacijom velike investicije u pogone. da neko uspije Saudijcima Mi smo, me|utim, od ovog izvesti naftu unosnog biznisa napravili bauk i doveli ga u rang s proizvodnjom procesora ili ~ipova, za koju ni za 100 godina ne}emo ispuniti uslove. Umjesto ubiranja plodova priprode pokazali smo da nismo u stanju da iskoristimo ni ono {to smo dobili na dar. Na{ slu~aj uvoza vode mogao bi se uporediti sa situacijom da neko uspije Saudijcima izvesti naftu. Tek kada se to dogodi imamo pravo da se ne sramimo zbog na{ih neuspjeha. Neumoljiva statistika nam je jo{ jedanput pokazala ko smo i kakvi smo, a ljenost i neznanje bi nas mogli odvesti u kolaps ukoliko kon~ano ne po~nemo koristiti bar ono {to nam je priroda podarila.

20

Ekonomija

vupsbl!1. 9. 2009.

REVIZOR

"Iberia" gubi putnike i gomila gubitke MADRID - [panska avio-kompanija "Iberia" objavila je gubitak od 165,4 miliona evra u prvoj polovini ove godine i smanjenje broja prevezenih putnika zbog globalne ekonomske krize. Kompanija, koja je u istom periodu pro{le godine poslovala s profitom od 21 milion evra, najavila je da je prinu|ena na kresanje kapaciteta za daljih pet odsto u drugoj polovini godine. Ukupan prihod {panskog nacionalnog avio-prevoznika u prvom polugodi{tu smanjen je za oko 20 odsto na 2,2 milijarde evra. Uprava "Iberije" je navela da pad putovanja u biznis klasi ~ini tre}inu ukupnog smanjenja broja putnika. (Agencije)

Sv!tj!kb!kf!qvt!uj!mb!v!sbe!ewb qpt!usp!kf!okb!v!Lb!mj!okjo!hsb!ev lp!kb!~f!ep!qsj!ojkf!uj!fl!tqbo!{j!kj ej!hj!ubm!of!uf!mf!wj!{j!kf!v!upk!{f!nmkj/ Gb!csj!lb!#Ej!hj!ubm!Uf!mf!wj!tj!po!Tzt. ufnt#!jnb!~f!hp!ej|!okj!lb!qb!dj!. ufu! {b! qspj!{ wp!e okv! •f!u j!s j nj!mj!pob!sj!tj!wf!sb-!epl!~f!qsf!. ev!{f!~f!#Qsbo!lps#!qspj!{wp!ej!uj 911/111!tb!uf!mju!tlji!bo!uf!ob/

Vqsb!woj! pecps! Ev!wbo!tlf jo!evt!usj!kf!Oj|-!lp!kb!qp!tmv!kf!v tbt!ub!wv! #Qij!mjq! Nps!sjt! Jo!ufs!. ob!u j!p ob!mb#-! ep!o jp! kf! qsp!. hsbn! {b! skf!| b!w b!o kf! wj!| lb {b!qp!tmf!oji-! qsf!nb! lp!nf! kf 417! sb!eoj!lb! uf!iop!mp!|lj! wj!. |bl!j!lp!kj!nb!~f!sb!eoj!peopt v! upk! gb!csj!dj! qsft!ub!uj! 8/! tfq!. ufn!csb/!

Zbogom staromodnim sijalicama u EU BRISEL - Staromodnim sijalicama sa `arnom niti od 100 vati do{ao je kraj u zemljama Evropske unije nakon {to je danas na snagu stupila odluka o zabrani njihove proizvodnje i prodaje. Umjesto njih koristi}e se {tedljive sijalice koje tro{e od 25 do 50 odsto manje energije. Dogovor o zabrani tradicionalnih sijalica postignut je jo{ pro{le godine, a od danas se vi{e ne}e mo}i kupiti u zemljama EU. Sljede}e godine iz proizvodnje }e biti povu~ene i sijalice od 75 vati, a sve tradicionalne `arulje oti}i }e u

istoriju 2012. godine. Prodavnicama je ostavljena mogu}nost da prodaju svoje zalihe, nakon ~ega pomenute sijalice vi{e ne}e mo}i imati na svojim policama. Osim u{tede energije, zabrana kori{tenja staromodnih sijalica smanji}e i zaga|enje atmosfere ugljendioksidom Udru`enje evropskih potro{aca BEUC pozdravilo je uvo|enje novih sijalica, ali i izrazilo zabrinutost zbog ri zi ka za zdrav lje od visoke koli~ine `ive u novim sijalicama. (Agencije)

Industrija nagovje{tava oporavak u Japanu TOKIO - Japanska industrijska proizvodnja porasla je u julu peti mjesec zaredom uz o~ekivanja da }e nastaviti da raste, {to je jo{ jedan ohrabruju}i znak za novoizabranu vladu, ~iji je osnovni zadatak da oja~a drugu najve}u privredu svijeta. "Industrijska proizvodnja u julu je ve}a za 1,9 odsto u odnosu na jun i nastavlja tendenciju rasta", objavilo je Ministarstvo za ekonomiju dan poslije velike pobjede opozicione Demokratske partije Japana na parlamentarnim izborima. Japanska privreda je u drugom kvartalu iza{la iz godinu dana duge recesije, zahvaljuju}i oporavku izvoza, po{to su vlade {irom svijeta obasule svoje privrede stimulativnim novcem. Proizvo|a~i o~ekuju da }e se fabri~ka produkcija pove}ati u avgustu za 2,4 procenta i 3,2 odsto u septembru. Mada su posljednji rezultati ohrabruju}i, japanska privreda je i dalje ranjiva, s nezaposleno{}u od rekordnih 5,7 odsto. Industrijska proizvodnja je za vi{e od 22 odsto ni`a od pro{logodi{nje, pred izbijanje svjetske finansijske krize. (Agencije)

Brodari osje}aju olak{anje NJUJORK - Svjetska privreda je mo`da po~ela da se oporavlja od najdublje krize u posljednjih {est decenija, izjavio je Jens Martin Jensen, direktor Odjeljenja za menad`ment najve}eg svjetskog operatera supertankera "Frontlinea", koji je u drugom tromjese~ju zabilje`io manji pad profita nego {to se o~ekivalo. "Kad je rije~ o tra`nji, mo`da je svjetska privreda do{la do nivoa gdje je dalji pad malo vjerovatan, pa situacija po~inje da se pobolj{ava", rekao je Jensen. Najnoviji podaci Organiza ci je ze ma lja izvo zni ca nafte (OPEC) ukazuju da je proizvodnja i tra`nja osnovne energetske sirovine polo vi nom ove go di ne bi la osjetno ni`a nego u istom pro {lo go di{ njem pe ri odu, {to se mo`e smatrati dokazom da is tin ski opo ra vak globalne ekonomije jo{ nije ostvaren. (Bloomberg)

"Nissan" i "Mitshubishi" dogovorili saradnju TOKIO - Japanske kompanije "Nissan" i "Mitsubishi Fuso" objavile su ju~e da su pos ti gle sa gla snost o udru`ivanju Filijale "Nissan Diesel" i "Mitsubishijevog" odjeljenja za izradu kamiona i autobusa te o osnivanju zajedni~kog preduze}a za izradu auto bu sa do ja nu ara 2011. godine. Udru`ivanjem dvije firme nas ta }e naj ve }a ja pan ska kompanija za izradu velikih i autobusa srednje veli~ine, koja }e nadma{iti sada{njeg lidera "Hino Motors", kako bi se pomoglo o`ivljavanju posrnulog tr`i{ta putni~kih autobusa u situaciji kada turisti~ke kompanije u globalnoj privrednoj krizi poru~uju sve manje autobusa. (Kyodo)

Novi pad cijena u evrozoni BRI SEL - Pad ci je na u dr`avama ~ija je valuta evro usporio je u avgustu, {to je znak da je najte`i dio recesije mo`da pro{ao, saop{tila je ju ~e sta tis ti ~ka agen ci ja Evropske unije - Eurostat. Inflacija u 16 zemalja koje koriste evro ostala je negativna u tre }em uzas to pnom mjesecu po{to su cijene u avgustu pale za 0,2 odsto, ali je to znatno manje od 0,7 procenata u julu. Evropska centralna banka navodi da je ova dezinflacija kratkog daha i nije po~etak deflacije - op{teg pada cijena koji {teti privredi umanje njem po tra` nje, pogor{anjem dugova i gubitkom radnih mjesta, kao {to se desilo tokom "velike depre si je" tri de se tih go di na pro{log vijeka. (AP)

Ameri~ka vlada ubire profit na pomo}i

Spasavanje donosi Ispostavlja se da je ameri~ka vlada ostvarila profit nakon {to je osam banaka u potpunosti otplatilo dr`avnu pomo} VA[INGTON - Ameri~ka vlada uspjela je zaraditi ~etiri milijarde dolara nakon {to su velike banke otplatile dr`avnu pomo}, koja im je odobrena pro{le godine radi spre~avanja njihovog kolapsa usljed kreditne krize, {to ~ini povrat na ulo`eno od oko 15 odsto na godi{njem nivou. U septembru pro{le godine predsjednik Uprave federalnih rezervi (Fed) Ben Bernanki i tada{nji ministar finansija SAD Henri Polson pritisnuli su kongresne lidere da odobre 700 milijardi dolara vrijedan program TARP za spasavanje najve}ih finansijskih institucija u zemlji od propasti. Zakon kojim je taj program odobren stupio je na snagu u oktobru pro{le godine, iako su njegovi kriti~ari bili zabrinuti da Ministarstvo finansija ulo`eni novac nikada ne}e dobiti natrag. Ispos tav lja se, me|utim, da je ameri~ka vlada ostvarila ~ak i profit od te pomo}i, nakon {to je osam banaka u potpunosti otplatilo dr`avnu pomo} i to otprilike godinu dana nakon njihova spasavanja. Od pomo}i koju je vratio Goldman Sachs ameri~ki bud`et je na osnovu kamata i ostalih taksi profitirao 1,4 milijarde dolara, od Morgan Stanleya 1,3 milijarde, a od American Expressa 414 miliona dolara. Preostalih pet banaka Analiti~ari strahuju za sudbinu dr`avnog novca datog pojedinim bankama i kompanijama

- Northern Trust, Bank of New York Mellon, State Street, U.S. Bancorp i BB&T, osim vra}ene dr`avne pomo}i, uplatilo je u bud`et izme|u 100 miliona i 334 miliona dolara na osnovu kamata i taksi. O~ekuje se da bi u narednih mjesec dana ameri~ki

Na pomolu rje{enje za bugarsku `eljezaru "Kremikovci"

Kreditori postaju vlasnici akcija

SOFIJA - Najkrupniji kreditori najve}e bugarske `eljezare "Kremikovci" saglasili su se da svoja potra`ivanja zamijene za akcije i postanu akcionari ove kompanije, izjavio je predsjednik Sindikata metalaca "Podkrepa" Ljudmil Pavlov. Prema njegovim rije~ima, tokom ovog mjeseca bi trebalo da bude donesena kona~na odluka kojom bi bio podr`an sporazum sa kreditorima. "Ukoliko bude donesena duga~ija odluka, `eljezara odlazi u ste~aj, a radnici planiraju nove proteste", rekao je Pavlov. Trenutno u "Kremikovcima" rade elektri~ne pe}i, fabrika za livenje ~elika, pogon za valcovanje i fabrika lokomotiva, dok je ukupno anga`ovano 3.509 radnika koji mjese~no proizvode od 20.000 do 25.000 tona ~elika. Pavlov je rekao da radnicima nisu ispla}ene plate

za januar i februar. Prema njegovim rije~ima, strahuje se da bi broj radnika u `eljezari mogao da bude smanjen na 3.000, dok najoptimisti~kije prognoze predvi|aju, ukoliko se realizuje program kapitalizacije, da u kombinatu radi do 4.000 zaposlenih. Krajem pro{le i po~etkom ove godine radnici `eljezare su danima protestovali ispred zgrade Ministarstva ekonomije Bugarske, zahtijevaju}i isplatu zaostalih zarada, ali i rje{enje sudbine najve}e kompanije u Bugarskoj. @eljezara se suo~ila sa velikim dugovanjima prema dobavlja~ima, dok je bugarska vlada najavljivala njenu prodaju. Vo|eni su razgovori sa potencijalnim kupcima, ali do prodaje nije do{lo budu}i da je globalna ekonomska kriza te{ko pogodila ovaj sektor, zbog ~ega su akvizicije gotovo u potpunosti zamrznute. Indijski milijarder Pramod Mital kupio je 2005. Ukoliko bude donesena duga~ija odluka, `eljezara odlazi u ste~aj, rekao Pavlov

godine 71 odsto akcija bugarske ~eli~ane, a da bi isplatio obaveze prema bugarskoj vladi i obezbijedio sredstva za rad, prodao je dio tog paketa u iznosu od 481 milion dolara. (Srna)

Ekonomija

koju je dala finansijskom sektoru

banaka ve} zaradu Morgan Stanley me|u bankama koje su vratile pomo}

poreski obveznici mogli ubilje`iti jo{ oko 3,1 milijardu dolara profita nakon {to dvije banke - JPMorgan Chase i Capital One, otplate svoje preferencijalne akcije, putem kojih su primile dr`avnu pomo}. Osim toga, ameri~ka vlada ima pravo i na 6,2 milijarde dolara vrijedne kamate od banaka koje jo{ nisu otplatile dr`avnu pomo}. Pre ma ne za vi snim ra ~u ni ca ma Fed je zaradio oko 19 milijardi dolara od kamata i taksi koje je zara~unao finansijskim institucijama prilikom odobravanja novca iz programa odr`avanja likvidnosti u globalnoj finansijskoj krizi. Da je Fed umjesto toga isti iznos od avgusta 2007. godine ulagao u kupovinu tromjese~nih trezorskih zapisa, zaradio bi pet milijardi dolara od kamata. Prema Fedovim prora~unima oni su, pak, ostvarili dobitak s programima odr`avanja likvidnosti u protekle dvije godine od 14 milijardi dolara. Pojedini analiti~ari upozoravaju da bi se, ipak, sva ta zarada mogla jo{ pretvoriti u dim jer su ulaganja ameri~ke dr`ave u neke druge banke, me|u kojima su Citigroup i Bank of America, jo{ upitna. Osim toga, Vlada bi jo{ mogla izgubiti i novac ulo`en u spas osiguravaju}eg diva "American International Group" (AIG), te hipotekarne kreditore Fannie Mae i Freddie Mac, kao i proizvo|a~a vozila "General Motors". Na dr`avnoj pomo}i pru`enoj bankama zaradila je i [vajcarska, koja je na 5,6 milijardi dolara pru`ene pomo}i svojoj najve}oj banci UBS profitirala milijardu dolara, {to predstavlja dobitak na godi{njem nivou od 32 odsto. (New York Times, Financial Times)

Velika Britanija pozvala zemlje EU na izda{nije mjere

Privreda jo{ ne mo`e bez pomo}i KANBERA - Australijski ministar finansija Vejn Svon izjavio je da bi oporavak nacionalne privrede bio ugro`en ukoliko bi sada ukinuli stimulativni paket mjera. "Stimulativni program je jedini razlog {to je Australija jedna od dvije razvijene privrede koje su u prvom tromjese~ju ostvarile rast. Povla~enje podsticajnog programa bi jednostavno zaustavilo oporavak i dovelo do mnogo ve}e stope nezaposlenosti", rekao je Svon i dodao da je program, ipak, privremene prirode i da je u planu da prestane da se primjenjuje od kraja ove godine. (Agencije)

Ubrzava rast indijskog BDP-a NJU DELHI - Bruto dru{tveni proizvod (BDP) Indije porastao je za 6,1 odsto u drugom kvartalu na godi{njem nivou, nakon {to je u prvom kvartalu 2009. imao rast od 5,8 odsto. Time indijski ekonomski rast ubrzava prvi put od 2007. godine, {to ukazuje da negativni uticaj globalne recesije na tre}u po veli~ini azijsku ekonomiju jenjava. Ipak, oporavak mo`e uspo ri ti jer ne dos ta tak ki {e ugro`ava poljoprivrednu proizvodnju u ruralnim regijama, gdje `ivi tri petine ukupnog indijskog stanovni{tva, koje broji 1,2 milijarde ljudi. (Bloomberg)

1. 9. 2009. vupsbl

21

NEZVANI^NO

Zajedni~ka firma GM-a i kineske kompanije FAW-a PEKING - Ameri~ki "General Motors", najve}i inostrani proizvo|a~ automobila u Kini, i kineska dr`avna grupacija FAW, blizu su osnivanja zajedni~kog preduze}a za izradu lakih kamiona i vi{enamjenskih vozila u koje }e ulo`iti 293 miliona dolara. Zajedni~ko preduze}e "General Motors - FAW" bi}e osnovano na osnovu ulaganja po sistemu "polapola", u poku{aju da kompanije nadoknade pad prodaje manjih kamiona na svjetskom tr`i{tu. Dvije kompanije potpisale su na~elan dogovor o saradnji u novembru 2007. godine, a u julu je dobijena saglasnost kineskih vlasti. Manji kamioni i vanovi bi}e izra|ivani u fabrikama FAW-a u ju`noj kineskoj provinciji Junan i gradu Harbin na sjeveroistoku zemlje. Ka pa ci tet tih po go na je oko 100.000 jedinica, a izgradnja nove fabrike u Harbinu je u toku, tako

da }e proizvodnja biti pove}ana za jo{ 100.000 vozila do kraja idu}e godine. Cilj zajedni~kog preduze}a je da se prodaja pove}a za 80.000 do 90.000 ove i 100.000 vozila naredne godine. Vozila izra|ena u novom preduze}u bi}e prodavana u po~etku pod oznakom FAW, a kasnije i "General Motorsa". Posao sa FAW-om bi}e tre}e zaManji kamioni i vanovi bi}e izra|ivani u dvjema fabrikama FAW-a

jedni~ko preduze}e "General Motorsa" sa kineskim partnerima. "General Motors" sada proizvodi putni~ka vozila u zajedni~kom preduze}u sa kompanijom "SAIC Mo tors", naj ve }im ki nes kim proizvo|a~em vozila i sa grupacijom "SAIC-GM-Vuling automobili". (Agencije)

“Ogimil” d.o.o. je preduze}e koje se 20 godina uspje{no bavi prodajom i distribucijom robe {iroke potro{nje.

Britanci poja~avaju podr{ku MMF-u LONDON - Britanski ministar finansija Alister Darling pozvao je ju~e zemlje Evropske unije da pove}aju resurse Me|unarodnog monetarnog fonda (MMF) za pomo} slaboj svjetskoj ekonomiji, istakav{i da }e Velika Britanija u te svrhe izdvojiti dodatnih 11 milijardi dolara. Darling je uputio apel pred sastanak ministara finansija G20, koji }e ove sedmice biti odr`an u Londonu, uo~i samita najve}ih svjetskih ekonomskih sila, zakazanog za ovaj mjesec u Pit sbur gu, na ko jem }e biti raspravljano o pitanjima u vezi s isplatom bonusa bankarima. Ministar finansija Velike Britanije je podsjetio da su se ~elnici G20 na aprilskom sastanku u Londonu dogovorili da raspolo`iva sredstva MMF-a za kredite ugro`enim zemljama budu pove}ana na 750 milijardi dolara. "Zemlje EU su se slo`ile da obezbijede 100 milijardi dolara za MMF. Me|utim, Evropa bi, ipak, trebalo da poslu`i kako primjer i u~ini vi{e kako bi bili ispunjeni ciljevi, tako {to bi se obavezala do iznosa od 175 milijardi dolara. Velika Britanija je spremna dati dodatnih 11 milijardi do-

Darling smatra da Evropa treba da se obave`e na izdvajanje dodatnih 75 milijardi dolara MMF-u

lara, {to bi zna~ilo njen ukupan doprinos od oko 26 milijardi dolara", naveo je Darling. On je poru~io da ne bi smjelo do}i do zastoja u reformama finansijskog sektora u okolnostima aktuelne globalne ekonomske krize, me|u kojima i kontroverznih pitanja u vezi sa strukturom plata i bonusa izvr{nim direktorima. "Svaka zemlja mora nastaviti da preduzima mjere za vra}anje banaka na ~vrste temelje. Banke moraju shvatiti da su im poreski obveznici prisko~ili u pomo} s konkretnim ciljem da ponovo krenu s kreditnim plasmanima, a nikako da njime finansiraju nagrade za prekomjerno preduzimanje rizika, koje je dovelo do katastrofalnih posljedica. Banke to zaboravljaju na svoju {tetu", istakao je Darling. Komentari{u}i prilike u britanskoj privredi Darling je izrazio o~ekivanje da }e do povratka njenog rasta do}i krajem ove ili po~etkom idu}e godine. Upozorio je, me|utim, da rizici za globalnu ekonomiju i dalje postoje i da }e Velika Britanija nastaviti da predvodi me|unarodnu akciju za obezbje|ivanje njenog oporavka. (Guardian)

Raspisujemo konkurs za stalno radno mjesto {efa knjigovodstva/glavnog knjigovo|e u sjedi{tu firme u Trnu, Lakta{ima.

Opis posla: - Organizacija i upravljanje knjigovodstvenim sektorom - Odgovornost za zakonito i a`urno poslovanje preduze}a u domenu knjigovodstva Uslovi za kandidate: - SSS ili VSS ekonomskog smjera - Minimum 3 godine radnog iskustva na knjigovodstvenim poslovima - Posjedovanje certifikata/diplome o vo|enju poslovnih knjiga - Poznavanje aktuelnih knjigovodstvenih propisa i zakona - Poznavanje rada na ra~unaru (Windows okru`enje, MS Office)

Svoje prijave sa CV i li~nim podacima slati na: [email protected] s naznakom “konkurs za posao”, ili na adresu “Ogimil” d.o.o., Cara Du{ana 27, 78252 Trn, Lakta{i. Rok za prijave je 01.10.2009.

22

vupsbl!1. 9. 2009.

Reporta`a

@ele da nastave s nomadskim na~inom `ivota

^ovjek ne mo`e bez sna FOTO NN

Deset neobi~nih ~injenica o ljudskom tijelu

Sindromi "tu|e ruke" Rane zacijele, kosti srastu, bolesti pro|u - sve su to poznata ~uda na{eg tije la, na vo de nau ~ni ci i do da ju da se ipak ne zna za{to se ruka pomjera sama od sebe, {ta je kobno u ponedjeljak, koliko }elija umre za minut. Mnoge `ivotinje mogu posti}i mnogo spektakularnije rezultate nego {to to mi mo`emo. Tako, na primjer, gu{teri mogu regenerisati otkinute repove, morske zvijezde i rakovi krake, morski krastavci svoje utrobe. Nau~nici ka`u da ni ljudi nisu lo{i u mnogim stvarima, kao {to je na primjer takozvana neposlu{na ruka, za koju se u stru~noj literaturi koristi naziv "alien hand syndrome", u prevodu "sindrom tu|e ruke", koji je neobi~an neurolo{ki sindrom u kojem ruka bolesnika kao da ima vlastitu pamet. Do toga dolazi zbog o{te}enja srednje frontalne motorne regije mozga i ~esto je posljedica operacije na mozgu, mo`danog udara ili upale mozga. Bolesnik nema nikakvu kontrolu nad pokretima "tu|e ruke", niti ima bilo kakvu svijest o postupcima te ruke. Osoba koja boluje od ovog stanja ~esto se osje}a nepovezano sa svojom rukom i ima ose}aj kao da ruka nije njegova. S vremena na vrijeme ruka mo`e da radi kompleksne pokrete, kao {to je otkop~avanje ko{ulje, a da bolesnik toga nije svjestan. Na`alost, ne postoji nikakva poznata metoda lije~enja tog sindroma, ali se smatra da je najbolje da se ruci da neki predmet da se igra s njim da ne bi u~inila ni{ta na`ao svom vlasniku. Stru~njaci ukazuju da se mo`e `ivjeti i bez velikog dijela unutra{njih organa, jer mada se mo`da ~ini da je krhko, ljudsko tijelo je puno ~vr{}e nego {to mislimo. Tako se, na primjer, mo`e `ivjeti ~ak i nakon uklanjanja sljezine, `eluca, bubrega, jednog plu}nog krila, 75 odsto jetre, 80 odsto crijeva i skoro svakog organa iz karlice i prepona. Nau ~ni ci tvrde da je erekcija mogu}a i poslije smrti, a za taj fenomen se koristi naziv "angel lust", u prijevodu "`udnja an|ela".

Ljudi mogu da `ive bez velikog dijela unutra{njih organa - poslije uklanjanja sljezine, `eluca, bubrega, jednog plu}nog krila, 75 odsto jetre, 80 odsto crijeva i skoro svakog organa iz karlice i prepona

Mada se mo`da ~ini da je krhko, ljudsko tijelo je puno ~vr{}e nego {to mislimo

Do takve erekcije dolazi kada mu{karac umre u vertikalnom polo`aju ili s licem okrenutim prema dolje, ako tijelo ostane u tom polo`aju. Tako|e se navodi da je infarkt ~e{}i ponedjeljkom, na {ta ukazuje desetogodi{nje istra`ivanje u [kotskoj, koje je pokazalo da 20 odsto ljudi vi{e umre u ponedjeljak, u pore|enju s bilo kojim drugim danom. Smatra se kako je to posljedica prekomjernog konzumiranja alkohola tokom vikenda i stresa povezanog s novom radnom nedjeljom. Mo`da zvu~i mnogo, ali 300.000 }elija u tijelu umire svakog minuta, {to je zapravo manje od 0,0001 odsto od ukupne koli~ine }elija koje se nadoknade u ljudskom tijelu svakog dana. Odrasla osoba sastoji se od oko 100 biliona }elija koje se stalno obnavljaju, a redovna nadoknada se odvija i na mikroskopskom nivou - mijenjamo }elije koje ~ine na{a crijeva svakih nekoliko dana, one koje ~ine na{u be{iku svaka dva mjeseca i crvena krvna zrnca svaka ~etiri meseca. Kada se dijete rodi, ima oko 300 kostiju, a kada dostigne zrelost, ostaje samo 206, ka`u ljekari i dodaju da se to doga|a zato jer se male kosti vremenom spoje i formiraju ja~e i ve}e kosti. Mo`da izgleda krhko, ali kosu ne mo`e uni{titi ni hladno}a, ni promjena klime, vode, druge sile prirode, a otporna je i na mnoge kiseline i korozivne hemikalije. ^ovjek mo`e da pre`ivi bez hrane, ali ne i bez sna, na {ta ukazuje ~injenica da pro sje ~an ~o vjek mo `e da pre `i vi mjesec do dva bez hrane, samo na vodi, dok }e samo nekoliko besanih no}i kod ~ovjeka prouzrokovati radikalne promjene li~nosti. Jo{ je dan od fe no me na ljudskog tijela je philtrum - udubljenje izme|u nosa i gornje usne. Dok dana{nji nau~nici jo{ poku{avaju da otkriju ~emu to udubljenje slu`i, osim za omogu}avanje mnogo ve}eg opsega pokreta za gornju usnu, Stari Grci su smatrali da je to jedno od najuzbudljivijih mjesta na ljudskom tijelu. (Agencije)

^lanovi plemena Penan iza{li pred drvosje~e i blokirali njihov dalji rad FOTO

Problemi pripadnika plemena Penan sa Bornea

Tijelima Priredila: Dragana RADU[KI

a jeziku nomada plemena Penan sa Bornea ne postoji rije~ za {umu jer je to jednostavno ~itav njihov svijet. Me |u tim, sje ~e i uni{tenje {ume koje se de{ava posljednjih godina ugro`a va nji hov op sta nak, {to je alar man tno, posebno jer je rije~ o posljednjoj zajednici te vrste na svijetu. Ma{u}i kopljima, obu~eni poput praistorijskih lovaca, nomadi su iza{li iz svoje d`ungle kako bi svijetu ispri~ali pri~u o uni{tenju njihovog doma, jedinog za koji znaju. Velike korporacije sijeku {ume i uni{tavaju sela u kojima `ivi jo{ oko 400 preostalih nomada. Nemaju {ta da jedu: "Mi se suo~avamo s velikim problemima jer nemamo {ta da jedemo. U na{oj d`ungli nema vi{e divljih svinja jer su ih otjerali", ka`e Sagong, jedan od poglavica plemena. "Velike korporacije su isjekle dobar dio {ume i tako uni{tile na{e vijekovno stani{te", ka`e Sagong, koji je sa jo{ 15 ~lanova plemena iza{ao pred drvosje~e i blokirao njihov dalji rad. Oni su svjesni da }e, ako tako bude nastavljeno, morati da napuste d`unglu kako bi pre`ivjeli. "Na{ nomadski na~in `ivota je sada ugro`en, ne znamo kako }emo dalje", ka`e Sagong. Isti~e da je njihova jedina nada da se pridru`e kampanji protiv velikih korporacija koja je nedavno eskalirala u provinciji Saravak. "Mi smo do{li sa ciljem da svojim tijelima blokiramo drvosje~e i za{titimo na{u zemlju", ka`e Sagong. Pripadnici plemena Penan, kojih je bilo oko 10.000, uglavnom su napustili svoj nomadski `ivot pod uticajem hri{}anskih misionara. Me|utim, ima ih jo{ nekoliko stotina koji `ive tim na~inom `ivota.

N

^ak i oni pripadnici plemena koji vi{e ne `ive u d`ungli odr`avaju duboku vezu sa svojim korijenima. Ina~e, pleme Penan se decenijama protivi sje~i {ume, ali kako je ono uzelo maha posljednjih godina, to ih je navelo da otvoreno krenu u kampanju protiv toga. Ostalo malo nomada: Jajl Langub, antropolog s Univerziteta "Saravak", ka`e da su pripadnici plemena Penan bukvalno natjerani da prihvate savremeni na~in `ivota. "Mislim da bi bilo daleko bolje da je to bila njihova svojevoljna odluka, a ne ovako na silu da ih odvajaju od njihove tradicije", ka`e Langub. Dodaje da, iako oni `ele da nastave s nomadskim na~inom `ivota, ako isjeku {umu, to ne}e mo}i, tako da je njihov na~in `ivota ugro`en. Jan Mekenzi, lingvista koji prou~ava to pleme od 1991. godine, ka`e da je danas ostalo svega 300 do 400 istinskih nomada, od nekada{njih 10.000. Ostali su se odselili u druge dijelove dr`ave gdje se danas bave sto~arstvom. "Postoje brojni razlozi za{to su se oni raselili, ali primarni je taj {to je {uma isje~ena i oni vi{e nemaju gdje da love, a samim time, nemaju ni {ta da jedu", ka`e Mekenzi i dodaje da je uni{tenje tog drevnog na~ina `ivota jedan tragi~ni kulturolo{ki gubitak. Nedaleko od mjesta gdje je Sagong napravio blokadu nalazi se i njegovo selo, koje ~ini nekoliko kolibica od bambusa. Njegova k}erka Nili igra se s mladun~etom majmuna, koji je ku}ni ljubimac. Na pitanje da li voli da `ivi u d`ungli ona odmahuje glavom: "Ne, ja bih voljela da idem u {kolu i igram se sa djecom", ka`e ta djevoj~ica, koja za razliku od svog oca `eli u grad. Me|utim, uprkos rije~ima njegove k}erkice, Sagong je odlu~an da sa~uva tradicionalni na~in `ivota, iako on, s ka~ektom na glavi, vi{e ne podsje}a na svoje pretke koji su imali vrlo specifi~an izgled.

Ng mena, k svijet. "Za trebale Anji. Sag uspjeti u `eli da o Tr da bi dj {kolama "Sv re, ali a pleme im stvom", selimo gradimo mo u n ku}i i m va ideja Ina

Reporta`a

1. 9. 2009. vupsbl

23

Pleme Penan se decenijama protivi sje~i {ume, ali kako je ona uzela maha posljednjih godina, to ih je navelo da otvoreno krenu u kampanju protiv toga

{tite svoju d`unglu

au Anji, jedan od najstarijih pripadnika pleka`e da je d`ungla nekada bila ~itav njihov

a nas je d`ungla bila sve, nikada nam nisu pare, d`ungla je bila na{a banka", ka`e

gong priznaje da je svjestan da mo`da ne}e u svojim namjerama, ali ako i ne uspije, on obezbijedi pripadnike svog plemena. radicija polako izumire: On ka`e jeca iz plemena trebalo da imaju pristup a i zdravstvenoj za{titi. vjestan sam da na{a tradicija polako izumiako ve} mora tako, onda bih `elio da moje ma svoje selo, gdje bismo se bavili sto~arka`e Sagong i dodaje: "Kako se non-stop po d`ungli, tako smo primorani da stalno o nove kolibice. Nekada sa ~e`njom gledaaselja gdje ljudi decenijama `ive u jednoj moram priznati da to i nije tako neprihvatljia, jer je na{ nomadski `ivot izuzetno te`ak." a~e, za probleme plemena Penan svijet je

Velike korporacije sijeku {ume i uni{tavaju sela u kojima `ivi jo{ oko 400 preostalih nomada

Za probleme plemena Penan svijet je prvi put ~uo po~etkom osamdesetih godina pro{log vijeka

prvi put ~uo po~etkom osamdesetih godina pro{log vijeka, kada je Bruno Manser, aktivista za za{ititu okoline, prvi put progovorio o tome. On je bio jedan od onih koji su se najvi{e zalagali za opstanak plemena. Manser je misteriozno nestao 2000. godine i nikada se nije saznalo {ta mu se zaista dogodilo. Manser je `ivio s jednom grupom nomada od 1984. do 1990. godine i uz njih je nau~io da govori njihovim jezikom. Nau~io je kako da pre`ivi u divljini i upravo zato je njegov nestanak misterija za mnoge. "Nas svi optu`uju jer smo navodno protiv razvoja i modernizacije, a mi samo `elimo da sa~uvamo ovo pleme onakvim kakvo zaista jeste", ka`e Lukas Strauman, direktor Fondacije "Bruno Manser", koja se i dalje bori za o~uvanje plemena Penan. "Naravno da smo svjesni da ima pripadnika plemena koji `ele modernizaciju i savremeni na~in `ivota, ali to mora da bude isklju~ivo njihova `elja, a ne da ih prisiljavaju na to", ka`e na kraju Strauman.

Mora}e napustiti d`unglu da pre`ive

Sje~e i uni{tenje {ume koje se de{ava posljednjih godina ugro`ava opstanak nomada

24

vupsbl!1. 9. 2009.

Svijet

Uribe obolio od novog gripa

FOTO AFP

Novinar osu|en na 20 godina zatvora

KOLOMBO - Sud u [ri Lanki osudio je ju~e tamilskog novinara na 20 godina zatvora zbog objavljivanja ~lanaka u kojima je kritiko vao pos tup ke vlas ti u ra tu protiv pobunjenih "Tamilskih tigrova". Novinar J.S. Tisainajagam je u tekstovima objavljivanim 2006. i 2007. godine, u sada uga{enom ~asopisu, izme|u ostalog optu`ivao vlasti da su u ratne svrhe povla~ile hranu i druge potrep{tine s teritorija koje su ve}inom naseljavali Tamili. Ju~era{nja presuda na Vrhovnom sudu prva je presuda nekom novinaru u [ri Lanki po Zakonu o spre-

~avanju terorizma. Sudija Vrhovnog suda rekla je da je Tisainajagamovim ~lancima prekr{en Zakon o borbi protiv terorizma budu}i da su imali za cilj stvaranje nesklada. Ona je rekla i da je progla{en kriProgla{en krivim zbog objavljivanja ~lanaka u kojima je veli~ao "Tamilske tigrove"

vim zbog sakupljanja novca za ~asopis u kojem su objavljivani ~lanci koji su kr{ili taj zakon. (Agencije)

FOTO AFP

Peking osudio dolazak dalaj-lame

Vijesti Berluskoni otvorio radove na autoputu u Libiji TRIPOLI - Italijanski premijer Silvio Berluskoni je, tokom kratke posjete Libiji, otvorio radove na prvoj dionici novog modernog autoputa du` libijske obale. Autoput du`ine 2.000 kilometara poveziva}e Tunis i Egipat, zemlje na zapadnoj, odnosno isto~noj granici Libije, a bi}e finan si ran iz po re za na pro fit italijanske dr`avne naftne kompanije ENI. Povodom po~etka radova odr`ana je sve~anost na bini postavljenoj ispred velike zajdni~ke fotografije Berluskonija i libijskog lidera Moamera Gadafija. (Agencije)

Borbe besku}nika u Americi VA[INGTON - U posljednje vrijeme SAD je zahvatio trend organizovanja borbi besku}nika uprkos protestima organizacija za brigu i pomo} ljudima bez doma. Borbe se organizuju za {aku dolara, drogu ili pakovanje limenki piva. Vrlo ~esto borbe su snimane i potom postavljane na Internet, a de{ava se da se organizuju i uli~na kla|enja ba{ kao i sa borbama pasa. (Agencije)

Talibani zapalili zalihe stranih snaga PEKING - Kina je ju~e osudila dolazak dalaj-lame na Tajvan, isti~u}i da bi njegova posjeta mogla imati negativan uticaj na odnose s Tajpejom. Tibetanski duhovni lider doputovao je kasno u nedjelju na Tajvan da bi predvodio molitve za `rtve najte`eg tajfuna koji je za posljednjih 50 godina pogodio ovo ostrvo. On je, me|utim, rekao da je njegov Moj dolazak dolazak posve}en promovisanju denije politi~ke prirode, mokratije, ali nije pominjao pitanje poru~io dalaj-lama Tibeta. "Moj dolazak nije politi~ke prirode", poru~io je dalaj-lama po dolasku na Tajvan iz Indije. Poznato je da Kina izraze nezadovoljstva uputi svakoj zemlji koja ugosti dalaj-lamu, za kojeg smatra da zastupa separatizam. Posjeta Tajvanu izaziva dodatno nezadovoljstvo Pekinga, koji Tajvan smatra svojom teritorijom. (AFP)

CP!HP!UB!.!Qsfe!tkf!eojl!Lp!. mvn!cj!kf!Bm!wb!sp!Vsj!cf!pcp!mjp!kf pe!op!wph!hsj!qb!uj!qb!B!)I2O2*/! Nj!ojt!ubs!{b!tp!dj!kbm!ov!{b!|uj!uv Ej!kf!hp!Qb!mb!tjp!j{kb!wjp!kf!eb Vsj!cfb!of!tnb!usbkv!qb!dj!kfo!. upn!wj!tp!lph!sj!{j!lb!j!eb!kf!upl okf!hp!wf!cp!mft!uj!{b!ep!wp!mkb!wb!. kv~/!Qsfe!tkf!eojl!kf!qpe!wshovu mj!kf!•f!okv!v!twp!kpk!sf!{j!efo!dj!kj/

ISLAMABAD - Talibanski militanti spalili su u pograni~nom pakistanskom gradu ^aman 18 ka mi ona ko ji su prevozili zalihe pripadnicima zapadnih snaga u Avganistanu, saop{tila je ju~e policija. U saop{tenju se navodi da je oko 300 kamiona bilo parkirano nedaleko od grani~nog prelaza na jugozapadu Pakistana. O~evici su izjavili da su militanti s motocikala ispalili rakete iz ru~nih baca~a na kamione. (AFP)

Istorijska pobjeda opozicije

Narod Doma}inski tip koji pere su|e Kv!ljp!Ib!up!kb!nb-!cv!ev!~j!kb!qbo!tlj!qsf!nj!. kfs-!qsb!wj!kf!ep!nb!~jo!tlj!ujq!lp!kj!wp!mj!eb!qf!sf!tv!}fwp!mj!lsf!lf!sf!t!vlv!tpn!|lbn!qj!j!pcp!ab!wb!gjm!np!wf!p aj!wp!uj!okb!nb-!lb!{b!mb!kf!Nj!kv!lj!Ib!up!kb!nb-!okf!hp!wb tv!qsv!hb-!v!pq|js!opn!jo!ufs!wkvv!{b!kb!qbo!tlj!mjtu #Nb!joj!~j#/!#V!ob!|pk!lv!~j!kb!tbn!ub!lp!kb!pcj!•op!lv!. wb-!bmj!po!pcb!wf!{op!qf!sf!tv!}f/!Qp!tmj!kf!ep!sv!•lb!jmj wf!•f!sf!{ob!eb!nj!lb!af;!(Of!np!hv!eb!uf!hmf!ebn eb!qf!sf|!tv!}f(-!j!po!eb!tbn!v{nf!j!pqf!sf#-!jt!qsj!. •b!mb!kf!Ib!ub!kb!nj!ob!tv!qsv!hb-!of!lb!eb|!okb!hmv!nj!dbb!eb!obt!qp!{ob!uj!mj!gftuzmf!hv!sv/!Ep!eb!mb!kf!eb!lpe lv!~f!oj!lb!eb!of!sbt!qsbw!mkb!kv!p!qp!mj!uj!dj-!b!ob!lpo!ob!. qps!oph!eb!ob!pob!nv!pcj!•op!j{nb!tj!sb!tup!qb!mb/

Op{te nezadovoljstvo bira~a u~inkom vladaju}e LDP u izvla~enju zemlje iz krize dovelo je do velike izborne pobjede opozicione Demokratske partije Japana (DPJ) TOKIO - Prvog dana poslije istorijske pobjede opozicije na japanskim parlamentarnim izborima, pobjednik Demokratska partija japana (DPJ) i njen lider Jukio Hatojama su se na{li pod sna`nim pritiskom javnosti za brzim i odlu~nim su o~a va njem s pro ble mi ma ze mlje, na prvom mjestu ekonomskim. Japan je u najte`oj ekonomskoj krizu od Drugog svjetskog rata, uko~en deflacijom i sa stopom nezaposlenosti na rekordnom nivou. Op {te ne za do volj stvo bi ra ~a u~in kom vla da ju }e Li be ralno-de mo krat ske stran ke (LDP) u izvla~enju zemlje iz krize dovelo je do ve-

Od lidera DPJ-a Jukioa Hatojame bira~i zahtijevaju da odgovorno krene u promjene FOTO AFP

like izborne pobjede opozicione Demokratske partije Japana (DPJ). I prije zvani~nog progla{enja izbornih rezulata, mediji su ju~e pozvali DPJ i njenog predsjednika Jukioa Hatojamu, vjerovatnog budu}eg premijera, da odgovore na o~ekivanja i odgovorno krenu u promjene. "Nova vlada je izlo`ila svoje namjere, ali izvori finansiranja tih politi~kih obe}anja ostaju nejasni", objavio je vode}i poslovni dnevnik "Nikei". Hatojama i njegova partija - mje{avina biv{ih ~lanova vladaju}e stranke, socijalista i naprednjaka

Ubijen agent Al Kaide

Recesijom protiv kriminala Pcf!~b!okfn!tuj!nv!mb!uj!woji!•f!lp!wb!v!plwj!sv!cps!cf qsp!ujw!sf!df!tj!kf!qp!mj!dj!kb!v!TBE!kf!vt!qkf!mb!eb!vibq!tj 86!lsj!nj!ob!mb!db!usbafoji!{b!sb!{ob!lsj!wj!•ob!ekf!mb/

Etiopija na ivici gladi Nj!mj!poj!Fujp!qmkb!ob-!qswfo!tuwf!op!ekf!df-!np!hmj!cj eb!tf!tv!p•f!t!hmb!}v!up!lpn!qsfe!tup!kf!~f!{j!nf!t pc!{j!spn!ob!up!eb!tf-!lb!lp!j{!hmf!eb-!tqsf!nb!oft!. ub!|j!db!isb!of/

MAHA^KALA - U ruskoj republici Dagestan tokom specijalne operacije ubijen je jedan od predstavnika me|unarodne teroristi~ke mre`e Al Kaida na Sjevernom Kavkazu, porijeklom Al`irac, poznat u banditskim krugovima kao "doktor Muhamed". Dagestanska uprava Federalne slu`be bezbjednosti (FSB) ju~e je saop{tila da je u operaciji, u nedjelju, u jednom selu Hasavjurtske oblasti, zajedno s tim stranim pla}enikom ubijen jo{ jedan bandit, ~iji se identitet ut vr|u je, a ra nje na su dvo ji ca pri pa dni ka specijalnih jedinica. Al`irac je na Sjeverni Kakvaz stigao 1999. godine preko Pankiskog klanca u Gruziji, zajedno s teroristom Abu-Havzom i pripadao je takozvanoj Hatabovoj grupi do 2007, gdje se bavio organizacijom banditsko-teroristi~ke mre`e na teritoriji ^e~enije.

Krajem 2007. Muhameda su teroristi~ki lideri na Sjevernom Kavkazu uputili u Dagestan sa zadatkom da stavi pod kontrolu dagestanske banditske grupe, osigura pristizanje finansija iz inostranstva i organizuje kanale prebacivanja ekstremista iz Gruzije i Azerbejd`ana. Al`irac, koji je bio koordinator u Dagestanu, bio poznat kao "doktor Muhamed"

Prema podacima ruskih slu`bi, sve donedavno Muhamed je bio pot~injen glavnom predstavniku Al Kaide na Sjevernom Kavkazu, Moganedu, nasljedniku teroristi~kih vo|a Hataba, Abu al Valida i Abu Havze, koje je FSB neutralisao. (Agencije)

Svijet

1. 9. 2009. vupsbl

Izbjeglice se vra}aju u Mjanmar

D`ena Bu{ novinar NBC-ja OKV!K PSL! .! Eaf!o b! Cv|ewbeftfutfenphp!ej|!okb!l~fs!lb ep!of!eb!woph!bnf!sj!•lph!qsfe!. tkf!eoj!lb!Eaps!eab!Cv!|b-!qpu!wsej!. mb!kf!eb!kf!ep!cj!mb!qp!tbp!op!wj!ob!sb ob!uf!mf!wj!{jk!tlpk!tub!oj!dj!OCD/! Nmb!eb!v•j!uf!mkj!db-!lp!kb!aj!wj!j!sb!ej v!Cbm!uj!np!sv-!kf!eopn!nkf!tf!•op ~f!ep!op!tj!uj!qsj!mph!{b!fnj!tj!kv!#Uv!. efk#-!lp!kj!~f!vhmb!w opn!cj!u j!j{ pcmbt!uj!pcsb!{p!wb!okb/

OBO!TBO!.!J{!ckf!hmj!df!lp!kf!tv qp!ckf!hmf!v!Lj!ov!{cph!psvaboji tv!lp!cb!ob!tkf!wf!sp!jt!up!lv!Nkbo!. nb!sb!qp!•f!mf!tv!kv!•f!eb!tf!wsb!. ~b!kv! lv!~ b!n b/! Tj!u v!b dj!kb! v Nkbo!nb!sv!kf!qpe!lpo!usp!mpn!j ajwpu!tf!wsb!~b!v!ops!nb!mv/!Wj!|f ef!tf!uj!ob!ij!mkb!eb!mkv!ej!qsf!ckf!hmp kf!v!Lj!ov!{cph!pls|b!kb!j{nf!}v sfajn!tlji!tob!hb!Nkbo!nb!sb!j!kf!. eof!fuoj!•lf!hsv!qf!v!pcmbt!uj!\boob!tkf!wf!sp!jt!up!lv!{f!nmkf/

na parlamentarnim izborima u Japanu

Vijesti

sit stare vlasti Izbori u Japanu Ve}inska pobjeda DPJ-a u Donjem domu parlamenta mjesta Glasovi prebrojani zaklju~no s ponedjeljkom

mjesta

Jukio Hatojama Demokratska partija Japana (DPJ)

- pred du gom je lis tom iza zo va, eko nom skih i demografskih. "Ovo je pobjeda za narod", kazao je Hatojama. "@elimo da stvorimo novu vladu koja }e ~uti glas naroda", dodao je on. Smrknu ti pre mi jer Ta ro Aso pri znao Taro Aso je poraz i na-

Policija istra`uje ubistvo, a kao jedan od motiva bi mogao biti rat narko-bandi

javio da }e se povu}i s mjesta predsjednika LDP-a, koja je vladala Japanom sve vrijeme sem 11 mjeseci od 1955. godine. Japanska privreda te{ko je pogo|ena svjetskom recesijom, prije svega padom potra`nje za japanskim izvozom. Nezaposlenost je dostigla rekordnih 5,7 procenata i izgledi za do`ivotno zaposlenje su izbljedjeli. Plate stagniraju, a stanovni{tvo smanjuje izdatke. De mo kra ti na mje ra va ju da roditeljma daju 26.000 jena (280 dolara) mjese~no za dijete do okon~anja srednje {kole, da bi se pove}ao natalitet u zemlji s najve}im procentom starih i naj-

25

Ovo je pobjeda za narod, kazao Hatojama

Taro Aso Liberalno -demokratska partija (LDP)

manjim procentom djece na svijetu. Japan je 2006. godine zabilje`io najve}i broj od 127,6 miliona stanovnika, koji }e, kako se o~ekuje, pasti na ispod 100 miliona do sredine ovog vijeka. Demokrati tako|e predla`u ukidanje pla}anja putarine, besplatne visoke {kole, mjese~ne prihode za ljude koji kroz obuku tra`e posao, ve}e minimalne plate i smanjenje poreza. Ra ~un za ispu nje nje ovih obe }a nja izno si 16.800 milijardi jena (179 milijardi dolara), a kriti~ari ka`u da }e dodatno napumpati ve} ogromni japanski javni dug. (Agencije)

Masakr na pla`i u Meksiku Pripremila: D. RADU[KI

NAVOLATO - Osam mladih ljudi ubijeno je na zabavi na pla`i na sjeverozapadu Meksika, a jo{ ~etiri osobe su ranjene. Me|u ubijenima su i dvije maloljetne osobe, petnaestogodi{nji dje~ak i sedamnaestogodi{nja djevojka, dok je u napadu ubijena i dvadesetogodi{nja k}erka lokalnog policajca. Portparol lokalnog ureda tu`ioca Martin Robles izjavio je da je na grupu mladi}a i djevojaka pucano pu{kom AK-47 iz automobila u pokretu. Meksi~ka policija istra`uje krvoproli}e i zasad nema informacija o tome {ta bi mogao biti motiv napada. Kao jedan od motiva mogao bi biti rat narko-kartela, koji ve} du`e bjesni sjeverom Meksika. Narko-bande ubile su i mu~ile, ranije ove godine, 12 saveznih agenata osve}uju}i se za hap{enje jednog od vode}ih pripadnika lokalnog kartela La Familije. Vlasti nisu `eljele da objave imena nastradalih niti ta~nu hrono-

logiju de{avanja. Vladimir Tueksi, portparol Kancelarije dr`avnog tu`ioca provincije ^ihuahua, izjavio je da bi svaki drugi komentar ili otkrivanje informacija o doga|aju mogao ugroziti istragu masakra. Ono {to se zna jeste da su uhap{eni priznali ubistva. Meksi~ki predsjednik Felipe Kalderon tada je poru~io da }e nastaviti rat protiv narko-kartela i da ga nasilje ne}e zastra{iti. Osam mladih ljudi ubijeno na zabavi

U posljednje tri godine u obra~unima narko-bandi na sjeveru Meksika poginulo je gotovo 14.000 osoba. Stoga je u borbi protiv narko-mafije u Meksiku anga`ovano na desetke hiljada vojnika i federalnih policajaca. Ina~e, Sjudad Huarez je najnasilniji meksi~ki grad, gdje godi{nje pogine vi{e od 1.400 ljudi. Ipak, uprkos masovnom prisustvu policije i federalnh snaga, najve}i dio ubistava ostane nerije{en.

Voz udario u automobil BUKURE[T - Tri osobe su ju~e poginule u sudaru voza i auto mo bi la na pru `nom prelazu u zapadnom dijelu Rumunije. Kako su prenijeli rumunski mediji, poginule su tri `ene izme|u 38 i 41 godine, koje su se nalazile u automobilu. Za nesre}u je odgovoran voza~, dr`avljanin Italije, koji je pre`ivio. On je povrije|en i preba~en u bolnicu u Temi{va ru, a nje go vo sta nje je stabilno. Poslije sudara u jednom od vagona je izbio po`ar, ali su vatrogasci uspjeli brzo da ga ugase. (Agencije)

Poginula dva vatrogasca LOS AN\ELES - Dva vatrogasca poginula su tokom ga{enja {umskog po`ara, koji ni ju~e nije jenjavao sjever no od Los An |e le sa, u SAD. Portparol Vatrogasne slu`be rekao je da su vatrogasci, ~i ji iden ti tet jo{ ni je saop{ten, poginuli u svom vozilu tokom akcije ga{enja po`ara ju`no od grada Aktona. Ameri~ka {umarska slu`ba sa op {ti la je da po `ar, koji je izbio u srijedu, i dalje nije pod kontrolom. U naseljenim oblastima ugro`eno je 10.000 ku}a i 2.500 drugih objekata. Posebno je te{ka si tu aci ja na pla ni ni Vilson, gdje se nalaze glavni televizijski i radijski predajnici. (Agencije)

Ukrao auto djevojci na prvom sastanku DETROIT - Jedna djevojka policiji je prijavila Terensa Mekoja (23), za kojeg je rekla da joj je na nji ho vom prvom sastanku ukrao automobil. Naime, prema njenim rije~ima Mekoj ju je izveo u resto ran, da bi na kon ve ~e re pobjegao njenim kolima ne plativ{i ra~un. Djevojka je ispri~ala policiji da je mladi}a upoznala nedjelju dana ranije u jednom kazinu u Detroitu i da ju je pozvao da iza|u na ve~eru. Policija je uspjela da identifikuje i uhapsi prevaranta pomo}u njegove fotografije i broja telefona koji je poslao na djevoj~in mobilni telefon. (Agencije)

26

vupsbl!1. 9. 2009.

1. 9. 2009. vupsbl

Svijet klasi~ne muzike

(11)

Kompozitori i pijanisti razli~itih sudbina Franc List Taj kompozitor, pijanista, dirigent i muzi~ki pisac, ro|enjem Ma|ar, odgajan u Be~u i Parizu, jedan je od najkontroverznijih umjetnika {to ih je istorija muzike poznavala. Iako iskreno zabrinut za spas du{e, List nije prezao od mnogih skandaloznih veza s udatim damama Evrope. Divio se velikim muzi~kim klasicima, ali pisao je i djela koja unapre|uju klavirsko umije}e i simfonijsku formu. Listov opus 19 "Ma|arskih rapsodija" zacijelo ide me|u njegova najpopularnija djela. Imao je koncerte od svoje devete godine, prete`no u Parizu, gdje se kretao i formirao u krugu istaknutih li~nosti. Na koncertnim turnejama po Evropi fascinirao Kada je List svirao, prisutne dame su, umjesto cvije}a, na podijum bacale svoj nakit

Datum i mjesto ro|enja: 33/!plup!csb!2922-! Ep!cps!kbo!)Nb!}bs!tlb* Datum i mjesto smrti: 42/!kv!mb!2997-!Cbk!spu! )Okf!nb!•lb* Period: Sp!nbo!uj!{bn Poznata djela: #Gb!vtu#-!#Nb!}bs!tlf!sbq!tp!ej!kf#

M

u` nje go ve k}e ri Ri hard Va gner prorekao mu je da }e propasti zbog svog vite{kog duha. Me|utim, List je pro`ivio vrlo buran i dug stvarala~ki vijek, popev{i se na sam vrh piramide najistaknutijih majstora muzi~ke romantike.

je svojim virtuozitetom, muzikalno{}u i umjetni~kim temperamentom. Godine 1849. prihvata slu`bu dvorskog muzi~kog direktora u Vajmaru, a kao kompozitor i pedagog postaje vode}a li~nost kruga u~enika i prista{a predstavnika tzv. novonjema~ke {kole. Neko vrijeme djelovao je i u Rimu, gdje je studirao teologiju, prima ni`e duhovne redove i komponuje prete`no crkvenu muziku. Kao pijanista za~etnik je nove ere virtuoziteta i stvaralac moderne klavirske tehnike i sloga. U orkestralnoj muzici izgradio je novi oblik - simfonijsku pjesmu. Inspirisao se naj~e{}e literarnim sadr`ajima tra`e}i tematiku u kojoj ima stvarne ili simboli~ke srodnosti s njegovim `ivotom i romanti~nom prirodom. Kada je List svirao, prisutne dame su, umesto cvije}a, na podijum bacale svoj nakit. Izbezumljeno su

vri{tale, a ponekad i padale u nesvijest. One koje su ostajale pri sebi, gurale su se oko pozornice ne bi li izbliza gledale lice ovog uzvi{enog ~ovjeka. Jedna dama je negdje prona{la opu{ak Listove cigarete i do smrti ga nosila u njedrima. Druge su odnosile izuzetno vrijedne relikvije, kao {to su pokidane klavirske `ice. Ovo su stavljale u ramove i tretirale kao svetinju. List je bio svjestan utiska koji je ostavljao svojim sviranjem, a pokatkad bi ovome dodao i malo dramati~nosti. Umio je da zapla{i publiku. Jedan Englez, izvjesni Henri Rivs, slu{ao je Lista u Parizu i zapisao svoja sje}anja na ovaj koncert, na kojem je veliki pijanista imao `elju da se prika`e u punoj svjetlosti: "Listovo lice je imalo izraz agonije, a povremeno bi se pojavio sre}an osmijeh; tako ne{to nisam nikada vidio na licu `ivog ~ovjeka, sem na platnima starih majstora koji su slikali na{eg spasitelja; rukama je preletao preko klavijature, ispod mene je zemlja podrhtavala, a publika je bila obavijena muzikom. Odjednom su ruke i telo umjetnika klonuli. Onesvijestio se, pridr`ao ga je prijatelj koji je okretao strani ce no ta. Obu ze ti his te ri jom, pri tr~a li smo da ga iznesemo. Svi smo bili pod utiskom ove u`asne scene. Sjedili smo jedva di{u}i, prestravljeni, a onda se pojavio Hiler i obavijestio nas da se List vratio i da je, manje-vi{e dobro. Odveo sam gospo|u de Kirkur do njenih ko~ija, oboje smo se tresli, a tresem se i sada dok ovo pi{em." Koncertiranje nije bilo njegova najva`nija preokupacija u `ivotu. Na vrhuncu slave, 1847. godine, prestao je da koncertira i vi{e nikada nije nastupio kao pla}eni umjetnik. To ne zna~i da se prestao pojavljivati na koncertima. Gotovo do kraja `ivota je izlazio pred publiku. Laskanje i obo`avanje publike njemu su bili neophodni koliko i vazduh koji je udisao.

Vladislav Spilman tada{njeg poljskog predsjednika dobio nagradu "Polonia Restituta". Po~etno muzi~ko obrazovanje stekao je od svoje majke Estere, a kasnije je nastavio na Var{avskom konzervatoriju pod A. Mihalovskim i na Umjetni~koj akademiji u Berlinu, gdje su mu u~itelji bili Artur [nabel i Leonid Krojcer. Kompoziciju je u~io kod Franca [rekera. Nakon {to je 1933. Adolf Hitler do{ao na vlast u Njema~koj, Spilman se vratio u Var{avu, gdje je postao slavni pijanista i kompozitor. Komponovao je mnoge klasi~ne stvari, ali i neke po pu lar ne kao {to su "Wrzos" (1937) i "Dr Mu rek" (1939). Tokom tog perioda i{ao je i na turneje sa BronislaKomponovao je nekoliko simfonijskih djela, oko 500 pjesama i muziku za film i drame

Datum i mjesto ro|enja: 6/!ef!dfn!csb!2:22Tp!top!wkfd!)Qpmk!tlb* Datum i mjesto smrti: 7/!kv!mb!3111-!Wbs!|b!wb )Qpmk!tlb* Period: . Poznata djela: #Xs{pt#-!#Es!Nv!sfl#

V

ladislav Spilman bio je poljski pijanista, kompozitor i pisac. [irem krugu Spil man je po znat po fil mu "Pijanista" Romana Polanskog, gdje su prikazani njegov `ivot i pre`ivljavanje holokausta. U novembru 1998. Spilman je od

vom Gimpelom. Prvog aprila 1935. postao je ~lan Poljskog radija, gdje je izvodio mnoge klasi~ne i d`ez numere. Taj posao obavljao je sve do jeseni 1939, kada je njema~ka invazija na Poljsku stigla do Var{ave i kada je Poljski radio morao prestati s radom. Nacisti~ka vlada je uspostavila posebne, izolovane gradske ~etvrti za Jevreje (geto) u mnogim poljskim gradovima, uklju~uju}i i Var{avu, pa je Spilman, kao pripadnik jevrejske porodice, zajedno sa najbli`ima bio prisiljen da se useli u Var{avski geto. Nastavio je da radi kao pijanista u restoranima. Spilman je tamo ostao dok svi naseljenici nisu deportovani, a geto uni{ten. Izbjegao je deportaciju, te nastavio `ivjeti u Var{a-

vi kao radnik. Tokom tog perioda krijum~ario je oru`je i izbjegao hap{enje od strane Nijemaca nekoliko puta. Ostatak njegove porodice deportovan je u koncentraioni logor "Treblinka", dok je Vladislav izbjegao smrt uz pomo} prijatelja koji ga je izvukao iz kolone koja je i{la u vozove za deportaciju. Nijedan ~lan njegove porodice nije pre`ivio rat. Kao {to pi {e u me mo ari ma, Spil man je na la zio mnoga skrovi{ta u Var{avi i skrivao se uz pomo} svojih prijatelja i njema~kog oficira Vilma Hosenfelda, koji mu je pomogao pri kraju rata, malo prije sovjetskog ulaska u Var{avu. Pravo ime tog njema~kog oficira Spilman je saznao tek za vrijeme pedesetih godina pro{log vijeka, kada mu je Hosenfeldova `ena poslala pismo. Uprkos svim naporima da oslobodi Hosenfelda, on je pre mi nuo u so vjet skom za to ~e ni{ tvu 13. av gus ta 1952. godine. Spilman je 1945. nastavio s radom na poljskom radiju. Zanimljivo je da je svoje prvo snimanje nastavio ba{ sa [openovim "Nokturnom u cis-molu", kompozicijom koju je izvodio kada su njema~ke bombe pogodile stu dio i ome le nje go vo sni ma nje 23. sep tem bra 1939. godine. Od 1945. do 1963. bio je direktor Muzi~kog odjeljenja poljskog radija. Komponovao je nekoliko simfonijskih djela, oko 500 pjesama i muziku za film i drame. Tokom pedesetih Spilman je napisao oko 40 pjesama za djecu. Za te pjesme je 1955. dobio nagradu Poljske unije kompozitora. Godine 1961. inicirao je i organizovao Me|unarodni sopotski muzi~ki festival i osnovao Poljsku uniju autora popularne muzike. Spilman i Bronislav Gimpel su 1963. osnovali Var{avski pijanisti~ki kvintet s kojim je Spilman do 1986. nastupao {irom svijeta.

Klasi~na muzika obuhvata vrlo {iroku lepezu umjetni~kog stvaranja i brojne umjetnike koji su je tokom vremena, sve do na{ih dana, u~inili veoma popularnom {irom svijeta. Svaki od stvaralaca je predstavnik specifi~nog stilskog pravca. Ovdje }emo se prisjetiti najve}ih kompozitora, operskih pjeva~a, opera i drugih simbola klasi~ne muzike

27

28

vupsbl!1. 9. 2009.

U Banjaluci

Kultura KRAJ PRI^E Pi{e: Dragana ZEC

Brisanje tragova Radovi na dotrajalim `eljezni~kim {inama u Beogradu su nedavno doveli do novih arheolo{kih nalaza koja su zapanjila istori~are umjetnosti i arheologe. Pitanje koje se ne postavlja glasno je za{to novootkriveni nalazi nisu ranije predo~eni javnosti i kako je mogu}e da prilikom izgradnje `eljezni~ke pruge niko nije nai{ao na ne{to neobi~no ili barem vrijedno pomena? Odgovor se krije u sli~nim de{avanjima u Makedoniji, gdje se na jednom terenu tek nedavno po~elo s otkopavanjem devet bazilika iz ranohri{}anskog perioda. Turistima i doma}em stanovni{tvu zasad su na uvi du sa mo tri ba zi li ke na do mak Ohrida, a za preostale je potrebno da Politi~ka ispravnost doslovno bude uni{tena cesta i dobar je mjerilo valjanosti dio obli`nje {ume. @alosna je ~injenica da su podaci za kulturnih de{avanja ova nalazi{ta postojala i ranije, ali ih je nekada{nji komunisti~ki sistem nastojao zata{kati jer naprosto nisu odgovarali tada{njim politi~kim vi|enjima. Politi~ka ispravnost je oduvijek bila mjerilo valjanosti kulturnih de{avanja koja su povremeno i `igosana uspijevala da ugledaju svjetlo dana i budu predo~ena {iroj javnosti, ali s arheolo{kim nalazima stvari stoje druga~ije. Iako od velikog kulturnog i istorijskog zna~aja, oni ostaju skriveni vijekovima ispod novih gradova, savremenih zdanja, jer politi~ki nisu podobni da se prika`u, nekad zbog religijskog zna~enja, a nekad zbog pripadanja grupi naroda koja na datom podru~ju vi{e nije "politi~ki po`eljno". Ovim "brisanjem" tragova bri{e se i dobar dio istorije nekog podru~ja, a koliko }e nam to "dobra" donijeti u budu}nosti... Sazna}e neke budu}e generacije.

Po~inju susreti "Cum grano salis"

TUZLA - Deveti me|unarodni knji`evni susreti "Cum grano salis" po~inju u ~etvrtak u Tuzli, a na sve~anosti u subotu }e biti progla{en najbolji roman objavljen u 2008. godini na podru~ju BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. U u`em izboru su Sla|ana Bukovac sa romanom "Rod avetnjaka", Rade Jarak "Pustinjak", Bekim Sejranovi} "Nigdje niotkuda", Vladimir Pi{talo "Tesla, portret me|u maskama", Vladimir Arsenijevi} "Predator" i David Albahari "Brat". Knji`evni susreti "Cum gra no sa lis" za po ~i nju U Narodnom pozori{tu Tuzla bi}e izvedena predstava promocijom knjiga "Boa u "Nora" u re`iji Harisa Pa{ovi}a ko ko {i njcu" tu zlan skog pis ca Al mi ra Ali }a i "Knjiga od `ena, mu{karaca, gradova i rastanaka" autorice Julijane Matanovi}. Povodom ovog knji`evnog doga|aja u Narodnom pozori{tu Tuzla bit }e izvedena predstava "Nora" u re`iji Harisa Pa{ovi}a. Tuzlanski na~elnik Jasmin Imamovi}, koji je idejni tvorac susreta "Cum grano salis" i utemeljenja nagrade "Me{a Selimovi}", pred svojim sugra|anima promovirat }e svoj roman "Molim te, zapi{i". Najavljeno je i predstavljanje zajedni~ke knjige Miljenka Jergovi}a i Semezdina Mehmedinovi}a "Transatlantic mail", te romana Ajle Terzi} "Lutrija". Ove godine akcenat je stavljen na norve{ku knji`evnost, pa }e u okviru manifestacije "Cum grano salis" biti uprili~eno ~itanje norve{kih bajki "Isto~no od sunca, zapadno od mjeseca", te organizovan okrugli sto o temi "Norve{ka knji`evnost". J.[.

Mjesta "Afri~ko selo" u Beogradu BEOGRAD - Muzej afri~ke umjetnosti u Beogradu bi}e od 11. do 13. septembra doma}in Nedjelje kulture Ju`noafri~ke Republike - "Afri~kog sela", prve manifestacije te vrste u regionu koja }e kroz izlo`be, koncerte i prate}e programe predstaviti kulturnu, turisti~ku i poslovnu ponudu Ju`noafri~ke Republike. Multidisciplinarni doga|aj "Afri~ko selo" obuhvata dvije izlo`be vizuelne umjetnosti, predstavljanje umjetni~kih zanata u okviru prodajne izlo`be primijenjene umjetnosti, predstave Zulu nacionalnih plesova, kao i prezentaciju ju`noafri~kog turizma i privrede. (Agencije)

Festival dje~jeg dramskog stvarala{tva MRKONJI] GRAD - Gradsko pozori{te Mrkonji} Grad organizova}e 1. festival dje~jeg dramskog stvarala{tva Repu bli ke Srpske od 7. do 10. septembra u Mrkonji} Gradu s ciljem promocije i popularizacije dramske umjetnosti i prika zi va nja naj bo ljih dje ~ jih ostvarenja s podru~ja RS. Selektor 1. festivala dje~jeg dramskog stvarala{tva Republike Srpske je knji`evnik Zoran Kos ti}, ko ji je oda brao ~etiri predstave, koje }e uz petu, predstavu doma}ina, ~initi zvani~nu takmi~arsku selekciju festivala. Rije~ je o predstavama: "Jole pile" (Dje~ji studio "Roda" iz Ba nja lu ke), "Ba sno slo vni omnibus" (Lutkarsko pozori{te "Cvr~ak" iz Ugljevika), "Da li }e damojed da zavoli sladoled" (Dramski studio Doma kulture iz Vi{egrada), "Uspavana ljepotica" (Dje~ji dramski studio glume Dje~jeg pozori{ta RS iz Banjaluke) i predstava "Crvenkapa i zbunjeni vuk" (Gradsko pozori{te Mrkonji} Grad). Finansijeri ovog projekta su Ministarstvo prosvjete i kulture RS i op{tina Mrkonji} Grad, a na osnovu konkursa za sufinan si ra nje pro je ka ta po zo ri {nih festivala i manifestacija za 2009. godinu, koji je raspisalo Ministarstvo prosvjete i kulture RS. D.L.

"Edip" na po~etku festivala BUKURE[T - Me|unarodni festival "\or|e Enesku" otvoren je izvo|enjem opere "Edip" u koprodukciji opera iz Tuluza i Bukure{ta. Operu "Edip" re`irao je Nikola \oela, glavnu ulogu je izveo francuski bariton Frank Ferari, a dirigent je bio Oleg Kaetani. U publici na otvaranju festivala bio je i rumunski predsjednik Trajan Basesku, koji je pokrovitelj te manifestacije. (Beta)

Nevena VR@INA

BANJALUKA - Ameri~ka kultura dolazi na ove prostore putem muzike ili filmova, ali to pro|e kroz jednu holivudsku obradu. Mi `elimo da kroz Festival ameri~ke kulture u Banjaluci poka`emno dio sebe kroz ono {to radimo srcem, ka`e D`enet Miler, direktor Kancelarije za odnose s javno{}u u ameri~koj ambasadi BiH. Festival ameri~ke kulture po~eo je sino} u Kulturnom centru Banski dvor u Banjaluci, a organizator manifestacije je ameri~ka ambasada u BiH. Prema programu, sino} je banjalu~ka publika trebalo da u`iva u koncertu za klavir, violinu i trombon, a ljubiteljima muzike trebalo je da se predstave violinista Rod`er Veb i pijanistkinja Ze-

mira Masle{a. U Izlo`benom salonu Banskog dvora postavljena je izlo`ba fotografija "Amerika u mojim o~ima", koju potpisuju diplomate SAD. "Htjeli smo da organizujemo jedan festival, jer u BiH ima mnogo raznovrsnih festivala i dosta je bogata ponuda. Na razli~ite na~ine u~estvujemo u festivalima koje drugi organizuju, pa smo htjeli ne{to i sami da uradimo. Imala sam priliku da posjetim 'Kratkofil', SFF i 'Sarajevsku zimu'. Upravo zbog toga smo organizovali ovaj festival, jer smo htjeli da i diplomate iz SAD na neki na~in poka`u i podijele svoju kulturu sa narodom u BiH", isti~e Milerova i dodaje: "Centralni dio festivala je izlo`ba fotografija. Radile su ih diplomate, a pokazuju pejza`e Amerike.

Prijava zbog uni{tavanja ostataka tekije M. LINGO

Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH Kantonalnom tu`ila{tvu u Sarajevu podnijela je krivi~nu prijavu protiv vi{e osoba zbog dugogodi{njeg devastiranja za{ti}enog prostora Gazi Isabegove tekije i zavije na Bentba{i u Sarajevu. Vi{e od 20 godina na prostoru gdje se nekad nalazila ova tekija, koja je prva ku}a nastala na tlu dana{ njeg Sa ra je va, iz gra |e na je pum pa, a na kon vi{egodi{njih upozorenja Komisije nije izmaknuta. Nezvani~no smo saznali da je, izme|u ostalog, krivi~na prijava podnesena i protiv "Energopetrola". Franjo Bo`i}, direktor "Energopetrola", prije dvije sedmice je izjavio da je saglasan s izmje{tanjem pumpe s ovog mjesta, ali rekonstrukcija pumpe je nastavljena. Mirza Fo~o, predstavnik Komisije za o~uvanje

nacionalnih spomenika BiH, rekao nam je da je krivi~na prijava protiv vi{e po~inioca koji devastiraju ostatke tekije i mezarova podnesena 26. augusta ove godine. Mahir @i{ko, predstavnik Fondacije "Isa-beg Ishakovi}", novinarima je pro{le sedmice reMe|u prijavljenima i "Energopetrol"

kao da nije problem samo "Energopetrolova" pumpa, nego i niz motela, restorana koji su izgra|eni proteklih godina na ovome podru~ju. "Trebalo bi pozvati stru~njake iz Geodetskog zavoda, pa malo ispitati koliko prostora je dobio svaki od ugostiteljskih objekata na Bentba{i, a koliko u stvari koristi", rekao je @i{ko.

Kultura

1. 9. 2009. vupsbl

po~eo Festival ameri~ke kulture

Vijesti

koja zna~e dom

Grafike Milice \eri}

U Izlo`benom salonu Banskog dvora postavljena je izlo`ba fotografija "Amerika u mojim o~ima", koju potpisuju diplomate SAD

Diplomate su na fotografijama pokazale mjesta na koja ih vu~e srce FOTO: M. RADULOVI]

do sada smo u Banskom dvoru imali vi{e profesionalnih anga`mana na{ih umjetnika koji su se predstavili svojom umjetno{}u. Tako da je festival jedan od na~ina da ostvarimo komunikaciju s ljudima iz Banjaluke", pri~a Milerova. Kao {to umjetnici iz SAD u~estvuju u kulturnom `ivotu BiH, ka`e ona, tako bi `eljela da se i umjetnici iz BiH predstave ameri~koj publici. "Nadamo se da }e u budu}nosti biti takvih prilika, a ve} znamo da postoje veze koje su umjetnici iz BiH uspostavili sa umjetnicima iz SAD", isti~e ona. Milerova smatra da je Americi i BiH zajedni~ka ~injenica da se u njima ne poklanja dovoljno pa`nje kulturi. "Znam, ako se sretnete sa grupom ameri~kih umjetnika, da }e oni re}i da im tamo{nja vlada ne daje dovoljno podr{ke, ali privatni sektor poklanja veliku pa`nju tradiciji i na neki na~on je zadu`en za podr{ku ljudima u kulturi. Mo`da je to jedan od na~ina kako bi se to moglo de{avati i u BiH. Drago mi

Sa ju~era{nje probe

To su mjesta na koja mi pomislimo i koja slikamo kada mislimo o ku}i i o domu. To su mjesta na koja putujemo i zato smo to nazvali 'Amerika na{im o~ima'". Ona isti~e da bi organizator `elio da zadr`i i sljede}ih godina svoj koncept festivala, ali da se mo`e o~ekivati druga~ija forma, jer im dolazi nekoliko zna~ajnih godi{njica koje bi voljeli podijeliti sa svojim doma}inima u Banjaluci. "Dosta toga na neki na~in dolazi od ameri~ke kulture putem muzike ili filma, ali to pro|e kroz jednu holivudsku obradu. Ono {to mi radimo kao diplo ma te je kul tur na raz mje na i me |u so bno razumijevanje. Htjeli smo da poka`emno dio sebe kroz ono {to mi radimo srcem. Muzika je me|usoban na~in komunikacije i razmjene me|u ljudima, a

Milerova smatra da je Americi i BiH zajedni~ka ~injenica da se u njima ne poklanja dovoljno pa`nje kulturi

je kada ljudi ka`u da su uspjeli da se predstave u SAD i da su zadovoljni prijemom kod ameri~ke publike", ka`e Milerova. Ona je odu{evljena umjetnicima iz BiH. "Imate umjetnike svjetske klase i stalno se zapitam otkud zemlja ove veli~ine mo`e to sve da iznjedri. Ono {to volim kada radim ovdje je to {to mo`ete upoznati i slavne umjetnike, jer je i do njih lako do}i. Zbog toga sam vrlo sre}na {to mogu da radim ovdje, jer sam kroz svoj posao upoznala mnoge slavne osobe koje su veoma zanimljive i pristupa~ne. Mislim da su va{i gra|ani vrlo sre}ni {to imaju ovakve kulturne radnike", zaklju~ila je Milerova.

Vi{e od 50 dokumentaraca u [irokom Brijegu njolski redatelj Klaudio Sulian", kazala je Medi}eva. Prva nagrada "Kristalni projektor" za najbolji film iznosi 3.000 KM, a druga nagrada `irija je 1.000 KM, koliko }e dobiti i najbolji film po izboru publike.

M. LINGO

SARAJEVO - Na ovogodi{njem jubilarnom 10. Mediteran film festivalu u [irokom Brijegu takmi~it }e se 29 dokumentarnih filmova iz 12 zemalja. Festival }e sutra nave~er otvoriti kratki dokumentarni filmovi {irokobrije{kih mladih filmskih autora. Ivana Medi}, glasnogovornica festivala, poja{njava kako je rije~ o 24 filma koja su nastala u proteklih 10 godina koliko traje ovaj festival dokumentarnog filma. "Nakon prikazivanja ovih filmova uslijedit }e promocija po{tanske markice na kojoj je logo festivala, a koju su izdale 'Hrvatske po{te' Mostar i kojom obilje`avamo ovaj jubilej", rekla je Medi}eva. Prvi film iz takmi~arskog progrma, ~ija }e projekcija biti iste ve~eri, je {panjolski dokumentarac "^ovjek od soli" Manuela Himeneza Nunjesa. "Filmovi u takmi~arskome programu, koje je

U takmi~arskom programu 29 filmova iz 12 zemalja

Scena iz filma "Kenjac" FOTO ARHIVA

odabrao selektor Damir ^u~i}, natjecat }e se za tri nagrade festivala. O dvije nagrade odlu~it }e `iri u sastavu: hrvat ski re da telj Zdrav ko Mus ta}, bosanskohercegova~ki producent Edin Loni} i {pa-

Mediteran film festival bit }e zavr{en 5. septembra, kada }e biti prikazan igrani film "Kenjac" Antonia Nu i}a. "Ri je~ je o fil mu ko ji je sni man uglavnom na podru~ju Hercegovine, te slovi kao prvi poslijeratni dugometra`ni igrani film o Hercegovini i Hercegovcima. Ovo je ~etvrti festival na kojemu se ovaj film pojavljuje, prethodno je na Puli ovjen~an nagradama, na Sarajevo film festivalu je zavr{io na drugom mjestu prema glasovima pu bli ke, a pri ka zan je i na Vu ko var film festivalu", kazala nam je Medi}eva.

29

BA NJA LU KA - Izlo `ba Milice \eri} bi}e otvorena danas u prostorijama Galerije UDAS u Banjaluci s po~etkom u 20 ~asova. Milica \eri} je ~etvrta grafi~arka koja izla`e svoje rado ve u okvi ru kul tur ne ma ni fes ta ci je Ga le ri je UDAS pod nazivom "Ljeto grafike". Milica \eri} je ro|ena 7. no vem bra 1984. go di ne u Banjaluci. Diplomirala je na Akademiji umjetnosti u Banjaluci, Smjer grafika, u klasi profesora Nenada Zelji}a. U~estvovala je na vi{e kolektivnih izlo`bi, me|u kojima se iz dva ja ju izlo `ba gra fi ka u Mi la nu i Tren tu, kao i postavke u Rumuniji, Makedoniji i Floridi. Izlo`ba grafika u UDAS-u pred stav lja nje nu prvu samostalnu postavku. N.Vr.

Predstavljena arheolo{ka otkri}a BEOGRAD - Narodna biblioteka iz Srebrenice priredila je u Bajinoj Ba{ti u Srbiji izlo`bu arheolo{kih otkri}a iz Skelana kod Srebrenice. Predstavljen je dio predmeta prona|enih prije godinu i po na lokaciji Skelana i fotografija velikog formata sa detaljima rim ske ne kro po le "Municipium malversiatium". Mi kro Ba bi}, ar he olog, pod ~ijim nadzorom je vr{eno iskopavanje, izjavio je da je poslije Banjaluke i Sarajeva izlo`ba predstavljena i u Bajinoj Ba{ti, koju samo rijeka Drina dijeli od Skelana i vje ro va tno ima do di ra s ovom nekropolom. On je dodao da je nekropola na lokalitetu Skelana najzna ~aj ni je i na jo ~u va ni je nalazi{te iz rimskog perioda na Balkanu. Zbog toga je sada neophodno izvr{iti promociju kako bi ovo mjesto postalo dio turisti~ke ponude Srebrenice. (Agencije)

"Koscima" tre}a nagrada BA NJA LU KA - Mu zej Republike Srpske je sa filmom "Kosci" autora Vladimi ra \u ka no vi }a, vi {eg kus to sa i etno lo ga, odnio tre}u nagradu na 12. me|unarodnom festivalu fotografije i filma u Novom Sadu. Na gra du "Bron za no pa unovo pero" film "Kosci" je dobio u konkurenciji 67 filmova iz osam zemalja. Po ocjeni `irija ovaj film predstavlja "trijumf modernog muzealstva" i kao takav pos ta je etni ~ki do ku ment prve vrste. Film je prikazan u selekciji na temu "Ljeto", a predstavlja tradicionalnu kova~nicu iz Mrkonji} Grada, gdje se kuje legendarna kosa varcarka, kao i obi~aj mobu. "Kosce" je re`irao i snimio Dejan Kosi}, snimatelj RTRS. D.Z.

30

vupsbl!1. 9. 2009.

Sarajevo Zakon treba da sprije~i blokade

Sajam p~elarstva po~inje sutra

MUP KS `eli da zakonom o javnom okupljanju prestanu ~este blokade grada, izjavio je ministar unutra{njih poslova KS @eljko Mijatovi}. Predstavnici nevladinog sektora i MUP-a KS danas }e se sastati kako bi dogovorili datum odr`avanja javne rasprave o Nacrtu zakona o javnom okupljanju u KS. "Napravit }emo jednu javnu raspravu sa nevladinim sektorom, organizirat }emo i okrugle stolove, posjetiti op}ine, da ~ujemo mi{ljenja svih onih kojih se to ti~e", ka`e Mijatovi}. On isti~e da nije ta~no da }e ovim zakonom biti zabranjena javna okupljanja. "Gra|ani se ne}e mo}i okupljati samo na glavnim javnim saobra}ajnicama, jer znate da se svaki put desi blokada javnog gradskog prijevoza, a to `elimo sprije~iti. Tako|er, ovim zakonom ne}e mo}i biti okupljanja oko {kola, bolnica, bit }e odre|ena mjesta gdje }e se gra|ani mo}i oku-

Sutra na Trgu oslobo|enja po~inje 7. sajam p~elarstva. Sajam }e trajati do 6. septembra, a otvorit }e ga na~elnik op}ine Stari grad Ibrahim Had`ibajri}. Na sajmu }e biti predstavljeni najkvalitetniji p~elinji proizvodi, preparati na bazi p~elinjih proizvoda i ljekovitog bilja, kao i literatura i oprema za p~elarstvo. Organizatori }e i ove godine dodijeliti tradicionalne zlatne, srebrne i bronzane medalje u vi{e kategorija za najkvalitetniji med i druge p~elinje proizvode, kao i originalnu titulu "Med medova". Bit }e dodijeljeno i posebno priznanje za doprinos razvoju p~elarstva u BiH. M.L.

pljati", precizirao je Mijatovi}. On je negirao i da je Nacrtom zakona o javnom okupljanju predvi|ena za bra na oku plja nja is pred institucija. "Skup{tina KS donijet }e poseban akt kojim }e biti navedena mjesta na kojma se gra|ani mogu okupljati. Niko nikada nije rekao da }emo zabraniti okupljanja oko zgrade kantona ili parlamenta. Naravno, postojat }e pravilo koliko oni koji protestuju Bi}e odr`an niz konsultacija o Nacrtu zakona o javnom okupljanju

FOTO S. PINJAGI]

mo ra ju bi ti uda lje ni od zgra de. MUP FBiH odre|ivat }e koliko metara oni koji protestuju moraju biti udaljeni od federalnih institucija, a SIPA kolika }e biti udaljenost od dr`avnih institucija", dodao je Mijatovi}. M.L.

Foto-vijest Rekonstrukcija Ulice Valtera Peri}a je u punom jeku. Radnici "Sarajevoputeva" uklonili su o{te}eni asfalt na trotoaru, a uskoro }e ove radove obaviti i na saobra}ajnici.

Rekonstrukcija Bravad`iluka Polovinom oktobra po~et }e rekonstrukcija Ulice Bravad`iluk, a vrijednost radova je 500.000 KM. "Umjesto sanacije Ba{a~ar{ijskog trga, krenut }emo s rekonstrukcijom Bravad`iluka, tako da su sredstva namijenjena za sanaciju trga usmjerena na Bravad`iluk", kazao je Ibrahim Had`ibajri}, na~elnik op{tine Stari grad. U ovoj ulici bi}e postavljana nova vodovodna, kanalizaciona, te po{tanska instalacija, a potom }e biti poplo~ana. Krajem septembra bi}e raspisan tender za izbor izvo|a~a radova, a rekonstrukcija bi trebalo da po~ne polovinom oktobra. "Radovi }e trajati 75 dana. Bi}e sanirana 124 metra ulice", kazao je Had`ibajri}. Radove u cjelosti finansira op{tina. [.P.

Stalne sanacije plo~a Velika o{te}enja na Trgu nezavisnosti FOTO D`.TORCHE

Prolongirani radovi u Ulici Safeta Had`i}a Radovi na dijelu Ulice Safeta Had`i}a su prolongirani i nije poznato kada }e biti okon~ana sanacija. Rekonstrukcija ulice od "Merkatora" do Ulice kraljice Jelene trebalo je da bude okon~ana 30. avgusta, do kada je i bila izdata saglasnost o izmjeni re`ima saobra}aja. "Dinamika radova Gra|evinskog preduze}a "Euro-asfalat' je katastrofalna. Nekoliko puta smo ih upozoravali da uvedu u rekonstrukciju vi{e ekipa, to je bio jedan od ra zlo ga {to ni su ispo{tovali rok zavr{etka radova", kazala je Alma Zili}, savjetnica u Direkciji za ceste Kantona Sarajevo. Kako je dodala, uvedeni su i naknadni radovi. Na jednoj dionici naknadno postavljaju drena`e i grade potporni zid. [.P.

Cicin han bez struje Naselje Cicin han, te trafo-stanica Budmoli}i 2, Stari Ilija{ i Frgaj danas od 8.30 do 15 sati ne}e imati struje. Bez na pa ja nja elek tri ~nom energijom od devet do 15 sati bi }e tra fo-sta ni ce Ko {e vo 1, Od`ak, Grivi}i 1 i 2, Rakovica 2, Drozgometva 1 i 2, te D`id`ikovac i Vran~i}i. Od 12 do 15 sati struje ne}e imati trafo-podru~ja Plo~a, Ljubina 3, te Sokolovi}i 2 i 5. [.P.

Na koji na~in mogu biti ka`njeni gra|ani koji bacaju sme}e po ulicama? Nov~ane kazne za nepropisno bacanje otpadaka kre}u se od deset do 500 KM. Zakon o komunalnoj ~isto}i sprovodi slu`ba komunalnih redara ili inspektori. Asim KABAKLIJA, voza~

Zbog nepropisne vo`nje i parkiranja automobila na trgovima

Ahmed \IPA, glasnogovornik "Rada"

Na svakih deset metara plo~e su popucale. Neki dan samo {to nisam uganuo nogu, ka`e sugra|anin Re{ad Lagumd`ija [ejla PERTEF

Plo~e na Trgu nezavisnosti na Alipa{inom polju i Bulevaru branilaca Dobrinje, koji je pro{le godine saniran, zna~ajno su o{te}ene. Ova o{te}enja uglavnom su nastala zbog nepropisne vo`nje i parkiranja automobila na ovim trgovima. Gra|ani navode kako pojedini voza~i ~ak uni{tavaju za{titne stubi}e kako bi se mogli parkirati. Re{ad Lagumd`ija, koji `ivi na Alipa{inom polju, napominje da je Trg nezavisnosti ve} jednom saniran, ali da je posao lo{e ura|en. "^ini mi se da su ga sanirali u vrijeme lokalnih izbora. Na svakih deset metara plo~e su popuca le. Ne ki dan sa mo {to ni sam uga nuo no gu od o{te}enu plo~u", ka`e Lagumd`ija. Dodaje da je u ve~ernjim satima Trg nezavisnosti prepun {eta~a i da je neophodna njegova hitna sanacija. Milan ^eremid`i}, tako|e stanovnik ovog naselja, ka`e da su plo~e popucale zbog dostavnih kami-

ona i nepropisno parkiranih automobila. "Najve}i problem je {to u ovom naselju nema dovoljno mjesta za parking, tako da ljudi ostvaljaju svoje automobile na Trgu. Iako su stubi}i postavljeni, nesavjesni voza~i koriste prolaze za hitne intervencije kako bi tu parkirali svoja vozila. ^injenica je da i plo~e nisu kvalitetne jer ne mogu izdr`ati ve}i teret", ka`e ^eremid`i}. Bulevar branilaca Dobrinje saniran je pro{le godine, ali su plo~e popucale. "^ak su o{te}eni i betonski stubi}i koji spre~avaju voza~e da voze bulevarom. Ne znam u ~emu je problem, da li biraju nekvalitetne izvo|a~e radove ili materijal ili plo~e pucaju usljed tereta", ka`e Bosiljka Bobot. Naliha [abanovi}, stru~na saradnica u Slu`bi za informisanje op{tine Novi grad, kazala je da }e Trg Bulevar branilaca Dobrinje pro{le godine saniran

nezavisnosti biti rekonstruisan u okviru redovnih sanacija urgentnih o{te}enja. "Na listi prioriteta za sanaciju su Trg ZAVNOBIH i Trg solidarnosti u naselju Alipa{ino polje. Ve} se realizuju neki projekti sa ove liste prioriteta. Kada su u pitanju sredstva za ljetno odr`avanje i sanacije urgentnih o{te}enja kolovoza i trgova u o{tini Novi grad, izdvojeno je 275.000 KM. Za sanaciju Trga nezavisnosti bi}e utro{eno 45.500 KM", objasnila je [abanovi}eva. Dodala je da je Bulevar branilaca Dobrinje pro{le godine saniran, tako da nije predvi|ena njegova ponovna rekonstrukcija.

1. 9. 2009. vupsbl

Banjaluka Evidentna najezda skakavaca

Prema rije~ima Mire Goli}, pomo}nice direktora iz Centra za pred{kolsko vaspitanje i obrazovanje, grad se najprije mora zadu`iti kod Investicione banke, a savjet ove banke zasjeda tek 15. septembra. Ona do da je da ka da do bi ju sredstva, tek onda }e se mo}i raspisati tender, tako da se o~ekuje otvaranje vrti}a 1. decembra. I.R.K.

Mati~ni ured Ro|eni

Rajko Stanivukovi}, sin Rade i Miljke; Sla|ana Tomi}, k}i Dragana i Branke; Aleksandar Marjanovi}, sin Dragoslava i Dragane; Marija Velemir, k}i Vojislava i Ane; Rastko Kosori}, sin Si ni {e i Alen ke; Iva na Brlji}, k}i Sto ja na i Gor da ne. Vjen~ani

Goran Popovi}, tehni~ar elektronike, i Snje`ana Stojanovi}, hemijski tehni~ar; Ljubi{a Kova~evi}, vodoinstalater, i Dubravka Vujani}, ekonomski tehni~ar; Momir Savanovi}, profesor geografije, i Tatjana [ikman, in`. hemijske tehnologije; Veseljko ^uki}, profesor, i Nata{a Vuji}, student; Vladimir Zrni} Kevi}, elektrotehni~ar, i Sanela Jovani}, frizer; Pero Jankovi}, autoelektri~ar, i Marija Injac, student; Aleksandar Zu~kovi}, elektrotehni~ar, i Sanela Dubravac, frizer; Obrenko Slavni}, dipl. ekolog, i Du{anka Mi{ljenovi}, dipl. geograf; Ljubomir Te{inovi}, snimatelj, i Bojana Pani}, administrator; Ozren ]ali}, dipl. in`. elektrotehnike, i Gospova Majstorovi}, doktor medicine; Davor Dobra{, ugostitelj, i Dijana \eki}, frizer; Zoran Mile{evi}, trgovac, i Jasna Kajtez, ekonomski tehni~ar; Bori{a Jankovi}, dipl. in`. ma{instva, i Irena Salapura, dipl. in`. gra|evinarstva; Du{an Vu~en, magistar ekonomije, i Sonja Torbica, dipl. farmaceut; Slobodan [kaljac, student, i Da{a Vujasinovi}, trgovac; Nikola ^eni}, medicinski tehni~ar, i Natalija Zori}, dipl. ekonomista; Dragan Trubaji}, elektrotehni~ar, i Gordana Golijanin, dipl. ekonomista; Krunoslav Juri}, konobar, i Daliborka Vuji~i}, tekstilni radnik; Dragan Markovi}, elektrotehni~ar, i Nevena Kraji{nik, ma{inski tehni~ar; Milan Stanoje vi}, ko no bar, i Mi la na Ma li ~e vi}, tu ris ti ~ki te hni ~ar. Umrli

Rajko (\or|e) Bursa}, ro|en 1950. god; Sr|an (Nedeljko) Tomi}, ro|en 1984. god. i Boja (Svetko) D`oli}, ro|ena 1956. god.

U ve~ernjim ~asovima primije}ene su velike najezde zelenih ska ka va ca, po se bno na mjestima koja su osvijetljena. Gra|ani se `ale da ne mogu uop{te nave~e otvoriti prozore upravo zbog velikog broja lete}ih skakavaca. Tako se Smiljka Smiljani} `ali i ka`e da kad nave~e otvori prozor da izvjetri prostorije primijeti ulazak skakavaca, koji su dosadni i uznemiravaju}i. Njena sestra Danica isti~e da je prije neko ve~e otvorila vrata i upalila vanjsko svjetlo, a u me|uvremenu zidovi su se zelenili od ovi dosadnih insekata. Direktor "Eko-bela" Vladimir [u{njar isti~e da je s Administrativnom slu`bom grada sklopljen ugovor za bud`et {to se ti~e prskanja komaraca, krpelja i {tetnih glodara, tako da izdvojenih sredstava za skakavce nema. On nagla{ava da samo u slu~aju da ih pojedinci obavijeste o velikoj {tetnosti koju nanose u njihovim ba{tama "Eko-bel" reaguje, s tim da se pla}a usluga. Cijena usluge zavisi od mjesta gdje se nalazi lokacija za uni{tavanje skakavaca, kao i od utro{enog materijala. [u{njar navodi da se svake godine pojavljuju skakavci u razli~itim periodima, posebno ako je ki{na godina. I.R.K.

Pripreme izvi|a~a Izvi|a~ki odred "22. april" po~inje obuku signalizacije, snala`enja u prirodi i u~enja Morze - {ifrovanog pisma u pet osnovnih {kola na podru~ju grada 14. septembra. Prema rije~ima @eljka Ojdani}a, na~elnika ovog odreda, u srijedu je odr`ana no}na ruta Banjaluka - Manja~a - Zelenkovac, gdje je u~estvovalo sedam ~la no va iz Izvi |a ~kog odre da "22. april" i Izvi |a ~kog odreda "Danko Mitrov". On do da je da su se dje ca vratila puna utisaka i s odu{evljenjem ~ekaju sljede}u rutu. Ina~e, "22. april" se priprema za 34. novembarske susrete izvi |a ~a, ko ji }e biti odr`ani u Banjaluci i gdje }e oni biti doma}ini. I.R.K.

Za{to autobusi gradskog saobra}aja nisu klimatizovani? U gradske autobuse nije efikasno ugra|ivati klimu, zbog toga {to vozila staju svakih 500 do 600 metara, otavaraju se vrata, visoka temperatura ulazi u autobus i na taj na~in onemogu}ava rashla|ivanje.

Tine \URI], radnik

Na Kastelu predstavljeni radovi u~esnika kreativnih radionica

Vijesti

Vrti} na Lau{u 1. decembra

Vrti} na La u{u ne }e bi ti otvoren u septembru kao {to je planirano, ve} 1. decembra. Admi nis tra ti vna služba gra da planom je predvidjela otvaranje vrti}a koji se nalazi u Osnovnoj {koli "Sveti Sava" na Lau{u. Do kraja godine trebalo bi da bude otvoreno sedam novih grupa, {to bi u odre|enoj mjeri rasteretilo po tre be mje sne za je dni ce La u{ za smje{tajem djece u vrti}e.

31

Slobodanka MAR^ETA, zamjenik direktora u "Bo~ac tursu"

Polaznici su svoje vrijeme utro{ili u kreativan rad FOTO V. STOJAKOVI]

Kreacije odu{evile publiku Jedan ra~unar zamjenjuje desetoro djece u igri, mladi se na taj na~in otu|uju, gube svoje ja i nesvjesno postaju ono {to drugi ho}e od njih, rekao Ljubojevi} Ilijana RADANOVI]-KNE@EVI]

Polaznici radionica "Mjesec kreativnog razvoja" organizacije "Zdravo da ste" predstavili su u nedjelju nave~e na Ljetnoj sceni tvr|ave Kastel svoje radove pred vi{e od 600 posjetilaca. Publika je imala priliku da vidi {ta su polaznici likovne radionice uradili za mjesec dana, kao i koliko su nau~ili polaznici muzi~ke, dramske i radionica za izradu nakita i ples. Kompletan program predstavljanja radionica po~eo je ritmikom i revijom frizura. Potom su uslijedili plesa~i koji su plesali hip-hop, gitaristi i mladi kreativci koji su izveli moderni i indijski ples. Publiku su odu{evili mladi amateri Petar, Tijana i Nina, koji su izveli odlomak iz "Pokondirene tikve". Osim izvo|a~ke grupe koja je izvela ples brejkdensa, nastupili su i mladi koji su izveli ske~ za seksualno i reproduktivno zdravlje. Edukator Mirna Samard`i} ka`e da je svrha ovog ske~a upoznati mlade o va`nosti znanja ove teme koja je do sad bila tabu. Jedna od u~esnica na pravljenju frizura Rebeka Hirijanova isti~e da je na ideju razli~itih vrsta frizura do{la upore|uju}i razne karaktere djece.

Nata{a Simi}, voditeljka programa za frizure, frizirala je osam djevoj~ica koje su bile modeli i u~esnice ritmi~kog plesa. Osmogodi{nja Hana Tipura i njena rodica Lana Prole, koja ima 10 godina, odu{evljene su svojim frizurama kao i svojim plesnim nastupom. Isidora \aji} ima osam godina i u~esnica je sekcije izrade nakita, navodi da je napravila ogrlicu, Program predstavljanja radionica po~eo je ritmikom i revijom frizura

narukvicu i nau{nice koje su izlo`ene. Prema rije~ima Jelene Stupar-Radivojevi}, program-menad`era, ova manifestacija je samo dokaz stalnih aktivnosti Omladinskog centra i da je grad prepoznao njihov rad te ih zbog toga i podr`ava. Ona do da je da je ovo pe ta go di na ka ko se odr`ava "Mjesec kreativnog razvoja" i da se trude da svake godine postave nove teme, a to su ove godine bile radionice recikla`e i frizura. "Svi oni koji su propustili avgust neka do|u u na{e prostorije i odlu~e {ta vole da rade. Ono ~emu smo posve}eni jeste psiho-socijalni razvoj i prevencija dru{tveno neprihvatljivog pona{anja", kazala je Stupar-Radivojevi}eva. Ona tvrdi da teorije govore da hobi uti~e na pozitivan razvoj mentalnog zdravlja mladih. Gitarsku sekciju poha|aju Pavle Julgiji} i \or|e Kne`evi}, a prema njihovom mi{ljenju, uspjeh je neizbje`an nakon truda i zalaganja za ne{to {to se voli. Dra`en Ljubojevi} je savim slu~ajno do{ao na manifestaciju s tri prijatelja iz Prnjavora i smatra da je ova manifestacija pravi na~in da se mladi po~nu izra`avati na pravi na~in, a ne da sve svoje vrijeme protra}e u zatvorenim prostorijama i ispred ra~unara. "Jedan ra~unar zamjenjuje desetoro djece u igri, mladi se na taj na~in otu|uju, gube svoje ja i nesvjesno postaju ono {to drugi ho}e od njih", rekao je Ljubojevi}.

32

vupsbl!1. 9. 2009.

Oglasi

Po{aljite SMS poruku na telefon:

065 758 000 061 629 608

Tu`nim srcem javljamo prijateljima i kom{ijama da je 30.8.2009. u 96. godini preminula na{a draga

BESPLATNI MALI OGLASI Va{ oglas }e se ~itati u cijeloj BiH

Pro{le su dvije godine od kada nije sa nama na{a dobra i draga majka, baka, prabaka i svekrva

NED@AD (Ishak) [A[IVAREVI] 30.8.2001 - 30.8.2009.

Neka ti dragi Alah d`.{. podari lijepi d`enet i sve njegove ljepote. Tvoj brat Suad s familijom A-2

LJUBICA ^ULINA

Tu`no sje}anje na dragu baku

Ispra}aj pokojnice }e biti 1.9.2009. godine u 15 ~asova sa Gradskog groblja. Sahrana }e se obaviti 2.9.2009. godine u 14.15 na groblju "Bare" u Sarajevu. O`alo{}eni: sin Danijel, k}erka Antonija, sestre Slavka i Bo`ana, snahe Biba, Vlatka, Marija, Slavica, Lidija i Lela, zet Ranko, unuci i unuke Gordan, Dubravko, Sanja i Tomislav, praunuke Karatine i Emili, obitelji Babi}, Bosni}, Popovi}, Tomljenovi}, ^ok, Dautbegovi}, Jusufberovi}, Raketi}, Padjen, Biland`ija i Kasalo. B^

- Marketing Kralja Petra I Kara|or|evi}a 83/A 051 331 864 ^ELINAC: - ^elina~ke novine 065 958 266 KOTOR VARO[: 051 785 266

IPC SARAJEVO: - Ul. Zagreba~ka 20/3 (zgrada [umarskog fakulteta) 033 653 953 ISTO^NO SARAJEVO: - Iinternacional pres (dvorana Slavija) 057 340 503 - Ermeks 057 318 323

- Knji`ara Internacional press Pale (Tr`ni centar Tom Pale) 057 225 880

Unuk Aleksandar Ra~i} sa rodbinom A-1

PRODAJA - Prodajem dvije ku}e s poslovnim prostorom 400 m2 na jednoj parceli, licem okrenute prema glavnom putu, Put srpskih branilaca 95, Dervi{i, Banjaluka. Telefon: 065/467-412, 065/686-290. BK

- Prodajem imanje (stambena zgrada, centralno grijanje, pomo}ne zgrade, 300 vo}aka, devet dunuma zemlje), Bla`evac, Donje Motike. Telefon: 051/303-038, 065/180-753, 051/307-514. BK - Prodajem ku}u 9,5x8,5 m, nova gradnja, prate}i objekti i ~etiri dunuma zemlje, blizu sto~ne pijace u Novoj Topoli, 82.000 KM. Telefon: 065/363-252. BKM

- Prodajem ku}u u Novoj varo{i, Banjaluka, Srpskih pilota 3 i 5, dvori{te 410 m2, 9,5x9,75 m, dvije gara`e, jednosoban stan 36 m2, dva trosobna stana po 81 m2, 700.000 KM. Telefon: 065/523-796, 065/511-147. BK - Pro da jem ku}u 9x8 m i 540 m 2 ze mlje u Kne`ici (struja, voda, telefon, 1/1), ili mijenjam za odgovaraju}e u Hrvatskoj. Telefon: 051/307-088.

- Prodajem dvije ku}e na po~etku Pobr|a. Telefon: 065/837-722. BKM - Prodajem ku}u (poslovni prostor) i 4.000 m2 zemlje u Rami}ima, iza "Unisa". Telefon: 065/837722. BKM

BK

- Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u (poslovni prostor, dvije gara`e), Bos. Petrovac. Telefon: 065/764-079. BK

- Prodajem sre|enu ku}u na sprat 10x11 m s mansardom, iza "Perutnine", na placu 500 m2, Trn. Telefon: 065/779-394. BK

- Prodajem ku}u 11x9 m u Sanskom Mostu (P+S+P) i 1.200 m2 zemlji{ta. Telefon: 065/577468. BK

- Prodajem ku}u i prate}e objekte na placu 3.300 m2 u Mahovljanima. Telefon: 0043/66-45-486-580, 065/761-497. BK

- Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360 m2. Telefon: 065/520-623. BK

- Prodajem ku}u na sprat u centru grada. Telefon: 061/858-517. BK - Prodajem ku}u (dva odvojena stana), dvori{na zgrada - ljetna kuhinja i WC, dvori{te 1000 m2 i gara`a. Telefon: 061/858-517. BK - HITNO! Prodajem ku}u 9x8,5 m u Mahovljanima, nova gradnja. Telefon: 066/759-151. BK - Prodajem ku}u i plac 710 m2 u Uulici kralja Petra II Kara|or|evi}a 36-38. Telefon: 065/909-702, 065/720-555. BK - Prodajem vilu ({est soba, dvije kuhinje, dva kupatila, pet balkona, gara`a) u Vranjicu kod Trogira, 80 m od mora. Telefon: 051/303-038, 065/180-753, 051/307-514. BK

- Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri sprata i restoran u prizemlju, dvije gara`e), 450.000 evra ili mijenjam za objekat u Beogradu. Telefon: 065/623-901, 051/380-571. BK - Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na atraktivnoj lokaciji u Glamo~anima. Telefon: 065/541558. BK - Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km od Banjaluke (asfalt, struja, gradska voda, telefon), vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK - Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i pet placeva po 500 m2. Telefon: 065/510-196, 051/429608. BK - Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na placu 400 m2, kraj {kole u Bud`aku, 300.000 KM. Tele-

Kralja Petra I Kara|or|evi}a (Zanatski centar Hani{te) 051 223 210

^itulje i male oglase mo`ete predati radnim danom i nedjeljom od 8 do 18 ~asova

NEZAVISNE NOVINE svojim ~itaocima daju mogu}nost objave

BESPLATNE ^ITULJE u kojoj se objavljuje smrt najbli`ih (dimenzije 123x85 mm)

NEZAVISNE NOVINE

Ku}e

Njeni najmiliji

SLU@BA ^ITULJA

DOBOJ: - Glas Komuna 053 226 853 BRATUNAC: 056 410 418 065 890 830

2007 - 2009.

000004 A-8 M

DMITRU RA^I]

IN MEMORIAM BANJALUKA: - Ul. kralja Petra I Kara|or|evi}a (Zanatski centar Hani{te) 051 223 210 - Robna ku}a "Boska" (pored {altera Razvojne banke) - [tamparija NN Mahovljani bb

MIRJANA STANIVUKOVI]

Sve druge objave i formati se napla}uju po cjenovniku.

fon: 065/682-591. BK - Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem, oko 220 m 2 stam be nog pros to ra, na Pa pri kov cu, 250.000 KM. Telefon: 065/682-591. BK - Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma zemlje u Debeljacima. Telefon: 065/850-418. BK - Hitno i povoljno prodajem ku}u u Banjaluci. Telefon: 065/671-420. BK - Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e, centralno grijanje, na placu 500 m2, 120.000 KM. Telefon: 065/671-420. BK - Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M, sa gara`om i grijanjem, plac 330 m2, 330.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem u Prije~anima useljivu ku}u 8,5x9,5 m (P+1+M) novogradnja, plac 500 m2 (voda, struja, septi~ka), 70.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u Lijevoj Novoseliji, pored glavnog puta, spratnicu 10x10 m, u prizemlju poslovni prostor i jednosoban stan, plac 1.000 m2, 120.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u Vrbanji, pored {kole, dvije ku}e i ~etiri placa, ukupno zemlje 2.650 m2, 150.000 KM. Telefon: 065/516-927. BK

051/580-020. BK

Vikendice PRODAJA - Povoljno i hitno prodajem vikendicu (vo}njak, pom. objekat, struja, voda, asfalt) u Slatini kod Banjaluke. Telefon: 065/763-941, 066/668-350. BK - Hitno i povoljno prodajem vikendicu. Telefon: 065/671-420. BK

Stanovi PRODAJA - Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988504. BK - Prodajem stan 75 m2, Ul. \. \akovi}a, Hiseta, Banjaluka. Telefon: 061/968-856. BK - Prodajem dvosoban stan na Hisetama, 1. sprat (ni{a, trpezarija, dvije sobe, dva balkona, dva hodnika, kupatilo, {pajz, podrum, gleda na dvije strane). Telefon: 061/858-517. BK - Prodajem dvosoban stan 62 m2 u Boriku, 1. sprat. Telefon: 061/858-517. BK

- Prodajem u blizini "Sirana" ve}u sre|enu ku}u. Telefon: 066/165-323. BK

- Prodajem useljiv, klimatizovan stan 40 m2 (centr. grijanje, 1/1, podrum oko 9 m2). Telefon: 065/355-029, 066/782-684. BK

ZAMJENA

- Prodajem sre|en dvosoban stan u Boriku, povoljno. Telefon: 065/219-368. BK

- Mijenjam baraku 75 m2 (predvi|ena zgrada) u Ul. kraljice Marije 15, kod kasarne, za manji stan u Banjaluci. Telefon: 065/837-722. BKM

- Prodajem stan 78 m2 + podrum, 4. sprat, Ulica Milana Tepi}a. Telefon: 065/894-672, 065/620-276. BK

POTRA@NJA - Potrebna ve}a opremljena ku}a ili ve}i trosoban namje{ten stan u Banjaluci ili Lakta{ima. Telefon:

- Prodajem dvosoban stan 57 m2, 2. sprat, iza MUP-a. Telefon: 065/922-163. BK - Prodajem jednosoban stan 40 m2, Ulica Novice

Oglasi Cerovi}a 13, Borik. Telefon: 066/776-188. BK

Telefon: 065/677-569. BK

- Prodajem ili mijenjam stan u Ul. \ure \akovi}a za stan u Boriku. Telefon: 051/306-949. BK

- Prodajem u Boriku dvosoban stan 63 m2, 3. sprat. Telefon: 065/516-927. BK

- U naju`em centru Banjaluke prodajem dvosoban stan 59 m2 (dva balkona), 2. sprat, lift. Telefon: 065/523-100. BKM

- Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban stan 75 m2, novogradnja, 3. sprat, lift. Telefon: 065/516927. BK

- Prodajem na Pobr|u kod Gimnazije nov stan 55 m2, mogu}nost kreditiranja bez kamata, 110.000 KM. Telefon: 051/310-994, 061/848-752. BKM

- Prodajem za gotovinu na Rebrovcu o~uvan useljiv dvo so ban stan 62 m 2 , 4. sprat. Te le fon: 066/165-323. BK

- Prodajem dvosoban stan 75 m2 u centru Banjaluke, novogradnja, vlasnik, 175.000 KM s PDVom, ili mijenjam za manji. Telefon: 066/223-428.

- Prodajem u Boriku u Ul. Mi{e Stupara trosoban stan, 3. sprat, fasadna cigla. Telefon: 065/371-611.

BKM

- Prodajem stan 36 m2 u Tuzli, Lipnica, 25.000 KM. Telefon: 061/616-901, 065/376-343. BKM

- Prodajem ili izdajem na du`i period nov useljiv stan 88 m2, 3. sprat (tri spava}e sobe, velik dnevni boravak, ni{a, trpezarija, dva balkona, dva WC-a, hidromasa`na kada, alu-fusion stolarija, klima, senzori, zidovi 30 cm, izolacija 15 cm. Mo`e hipotekarna kupovina. Telefon: 065/837-722. BKM - Prodajem dvosoban stan 70 m2, 2. sprat, u zgradi "Estetik", kod hotela "Bosna". Telefon: 065/837722. BKM - Prodajem trosoban stan 78 m2, 2. sprat, kod redakcije "Glasa", novija gradnja. Telefon: 065/837722. BKM - Prodajem dvoeta`ni stan 112 m2 na 3 i 4 eta`e u zgradi "Estetik", zavr{eni dio, pogled na Banski dvor. Telefon: 065/837-722. BKM - Prodajem dvosoban stan 49 m2, 4. sprat, Nova varo{, kod vrti}a. Telefon: 065/837-722. BKM - Prodajem dvosoban stan 60 m2 u naselju Ante Jaki}a. Telefon: 065/837-722. BKM - Prodajem useljiv dvosoban stan 57 m2, 9. sprat, Beogradska br. 3, kod po{te. Telefon: 065/837-722. BKM

- Prodajem useljiv dvosoban stan 62 m2, 1. sprat, na Lau{u, 1.600 KM/m2. Telefon: 065/837-722. BKM

- Prodajem dvosoban stan 48 m2 u Novoj varo{i, 2.150 KM/m2. Telefon: 065/988-336, 051/307-428. BKM

- Prodajem dvosoban renoviran stan 49 m2, 1. sprat, Ul. ^arnojevi}a 9. Telefon: 065/614-854. BKM - Prodajem dvosoban stan 40 m2, 2. sprat, lift i garsonjeru 28 m2 na istom spratu, zgrada u izgradnji, Borik, Kne`opoljska ulica. Telefon: 065/518567. BKM - Prodajem dvosoban stan 48 m2 u Novoj varo{i, 2.150 KM/m2. Telefon: 065/988-336, 051/307-428. BKM

- Prodajem dvosoban stan 50 m2, 3. sprat, Nova varo{. Telefon: 065/510-918. BK - Prodajem stanove i apartmane u Herceg Novom (Savina, Igalo). Telefon: 0038163549230. BK

- Mijenjam dvosoban stan 56 m2, 1. sprat, u Banjaluci za stan u Splitu. Telefon: 065/837-722. BKM

KUPOVINA

- Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM. Telefon: 065/920-434. BK

- Prodajem na Paprikovcu dvosoban renoviran i luksuzno namje{ten stan 56 m2, prizemlje, gara`a, 120.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK

BKM

- Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu (upotreba kuhinje). Telefon: 051/464-274. BK

- Prodajem u `utim zgradama nov namje{ten jednosoban stan 39 m2, 2. sprat, 100.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK

- Prodajem stan 40 m2, 2. sprat i 44 m2, 4. sprat s pripadaju}im {upama i gara`nim mjestima u podrumu zgrade "Stefan Milutin" kod {kole, lift, zadnja do Vrbasa. Telefon: 065/837-722. BKM

- Prodajem sre|en dvosoban stan 60 m2 u Boriku ili mijenjam za jednosoban. Telefon: 065/837-722.

- Mijenjam dvosoban stan 66 m2, 2. sprat, kod {kole u Novoj varo{i za trosoban u centru, 1. ili 2. sprat. Te le fon: 051/303-038, 051/307-514, 065/180-753. BK

- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci, prednost Mejdan. Telefon: 065/528-320. BK

- Prodajem gotove stanove svih veli~ina i stanove u izgradnji, na vi{e lokacija. Telefon: 066/165-323.

- Kupujem manji stan do 40 m2 u Beogradu, stara gradnja. Telefon: +381642293239. BK

BK

- Prodajem trosoban stan 78 m2, Ul. Novice Cerovi}a. Telefon: 065/632-976. BK - Prodajem u Obili}evu u Ulici carice Milice renoviran dvosoban stan 48 m2, 4. sprat. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem u Malba{i}evoj zgradi, kod "Medicinske elektronike", trosoban stan, 5. sprat, lift, useljiv u avgustu + gara`no mjesto. Telefon: 065/516-927. BK

- Prodajem u "pentagonu" renoviran troiposoban stan 100 m2, 6. sprat, parking mjesto. Mo`e zamjena za manji do 40 m2. Telefon: 065/516-927. BK - Prodajem nov odmah useljiv jednosoban stan 34 m2, 2. sprat, Kozarska ulica, kod hotela "Meriot". Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem u Ul. majke Jugovi}a (kod studentskog doma) nov dvosoban stan, 66 m2, 4. sprat, lift. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u Aleji sv. Save trosoban stan 82 m2 + {upa 5 m2, dva balkona, 5. sprat, lift, novogradnja. Telefon: 065/516-927. BK - Prodajem u Obili}evu, Vilsonova ulica, dvosoban stan 54 m2, VP. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem na Star~evici, kod restorana "Ognji{te", trosoban stan 73 m2, 1. sprat, potpuno renoviran. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem u `utim zgradama nov, odmah useljiv stan 49 m2, 3. sprat, lift. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem na Rebrovcu jednosoban stan u izgradnji 41 m2, 1. sprat, useljiv u septembru ove godine. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem na bulevaru trosoban stan 75 m2, 2. sprat. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem dva placa po 600 m2 u Trnu i pored Vrbasa u Karanovcu. Telefon: 065/516-927. BK - Prodajem renoviran jednosoban stan, 42 m2, 2. sprat, Borik. Telefon: 065/516-927. BK - Prodajem jednosoban stan 31 m2, prizemlje, Obi li }e vo, Uli ca Ga vri la Prin ci pa. Te le fon: 065/516-927. BK - Prodajem trosoban stan 87 m2 u naselju Sunce, Ulica majke Jevrosime, 2. sprat. Telefon: 065/371611. BK - Prodajem renoviran ~etvorosoban stan 83 m2, 3. sprat, na po~etku Star~evice, kod brvnare "Aleksandrija". Telefon: 065/371-611. BK

- Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna. Telefon: 065/495-065. BK

ZAMJENA

- Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~evica.

- Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Jaki}a

33

- Izdajem sobu (dva le`aja), povoljno. Telefon: 065/173-130. BK

BK

- Prodajem stan 50 m2 kod pumpe "Miljkovi}", 1. sprat, 1.800 KM/m2, Lau{. Telefon: 065/820-586, 065/402-222. BKM

- Prodajem trosoban stan 80 m2, 3. sprat, centar, 2.200 KM/m2. Telefon: 065/837-722. BKM

1. 9. 2009. vupsbl

za trosoban u istom. Pla}am razliku u kvadraturi. Telefon: 065/518-563, 065/656-384. BK

IZDAVANJE - Izdajem stan u centru grada. Telefon: 065/514419. BK - Izdajem namje{ten jednosoban stan kod rebrova~ke crkve, centralno grijanje. Telefon: 066/140654. BK - Izdajem dvosoban namje{ten stan (centralno grijanje) kod `eljezni~ke stanice u Br~kom. Telefon: 049/360-066, 065/394-527. BK - Izdajem nov namje{ten trosoban stan 71 m2, Ul. Prvog kraji{kog korpusa, kod nove zgrade Vlade. Telefon: 065/444-150. BK - Izdajem nov namje{ten dvosoban stan sa gara`om kod dvorane "Obili}evo", 550 KM. Telefon: 065/492-516, 051/282-644. BK - Izdajem studentima stan, garsonjeru i sobu (grijanje). Telefon: 051/212-691, 065/636-195. BK - Izdajem |acima ili studentima stan u centru grada. Telefon: 051/463-928, zvati prije podne. BK

- Izdajem studentkinjama namje{tenu dvokrevetnu sobu, blizu fakulteta (c. grijanje, kuhinja, kupatilo). Telefon: 065/668-870. BK - Izdajem namje{tenu sobu u Boriku (upotreba ku hi nje, ku pa ti la, ka blov ska TV). Te le fon: 065/670-587. BK - Izdajem dvije namje{tene sobe i jednosoban stan u Obili}evu. Telefon: 051/467-588, 065/513795. BK - Izdajem namje{tenu sobu studentima, Hiseta (kuhinja, kupatilo i drugo po dogovoru), blizu Medicinske {kole. Telefon: 051/464-415, 065/729-176. BKM

- Izdajem zaposlenim mu{karcima jednokrevetnu i dvokrevetnu sobu u ku}i, centar grada. Telefon: 063/248-152. BKM

Gara`e IZDAVANJE - Izdajem gara`u kod starog doma armije. Telefon: 065/837-722. BKM

Poslovni prostori PRODAJA - Prodajem poslovni objekat biv{e Fabrike samoljepljivih traka "Fast" u Kotor Varo{u. Povr{ina objekta 3.276 m2 i zemlji{ta 7. 261 m2. Telefon: 065/896-422. BK - Prodajem vi{enamjenski poslovni prostor 70 m2 u centru Prijedora, 1. sprat, 1.990 KM/m2. Telefon: 065/421-957. BK

- Izdajem namje{ten stan u Boriku. Telefon: 065/635-649, 065/566-237. BKM

- Prodajem u centru Prijedora novoizgra|en poslovni prostor 70 m2 na najprometnijoj lokaciji, 1.990 KM/m2, [email protected]. Telefon: 004636130376, +18082208285. BKM

- Izdajem strancima ili poslovnim ljudima trosoban namje{ten stan u Lakta{ima, "Laktingova" zgrada. Telefon: 065/785-028. BKM

- Prodajem lokal u radu i dunum zemlje, velik parking, uz put Gradi{ka - Banjaluka. Telefon: 065/847-957, 065/652-915. BKM

- Izdajem namje{tene dvosoban i trosoban stan, novogradnja, u centru, kod "Boske". Telefon: 065/837-722. BKM

- Prodajem stambeno-poslovni objekat u osnovi 200 m2, plac 1.650 m2, u centru industrijske zone, na vrhu Tunjica, na prevoju. Telefon: 065/837-722. BKM

IZDAVANJE

- Preduze}e ABI SEZ slobodnom pogodbom prodaje osnovna sredstva, vozila, opremu i namje{taj. Telefon: 065/514-851. BK

- Izdajem studentima sobe u Rosuljama, kablovska TV i Internet. Zvati radnim danom od 8 do 16 ~asova. Telefon: 051/213-590. BK

- Prodajem useljive poslovne prostore od 80, 150 i 200 m2, prizemlje stambenih zgrada. Telefon: 065/371-611. BK

Sobe

KUPON ZA MALE OGLASE Kupon za besplatne male oglase po{aljite po{tom ili dostavite li~no na adresu:

DO 15 RIJE^I

BANJALUKA: Ul. kralja Petra I Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"), Vidovdanska (stara autobuska stanica kod biletarnice) i robna ku}a "Boska" (pored {altera Razvojne banke) SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)

TEKST OGLASA:

34

Oglasi

vupsbl!1. 9. 2009.

- Prodajem u Rosuljama sre|en kafi} 52 m2 sa inventarom, 6.000 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK - Prodajem poslovni prostor 30 m2 u prizemlju stambene zgrade, 110.000 KM. Telefon: 066/165323. BK - Prodajem ozbiljnim kupcima pored autoputa poslovni prostor 1.000 m2 na placu oko 6.000 m2, upotrebna dozvola, dodatne informacije usmeno. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem pored puta za Bronzani Majdan, na po~etku Sara~ice, ozidan i pokriven vi{enamjenski objekat 43x14 m, na placu 1.300 m2, vlastiti ve}i parking prostor. Pogodan za svadbeni salon ili proizvodnju, 360.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK

IZDAVANJE - Izdajem poslovni prostor 100 m2, 200 m od centra ^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329-352-3473. BK

novina". Telefon: 065/665-991. BKM - Izdajem poslovni prostor 500 m2, idealan za samoposlugu, naselje Ante Jaki}a. Telefon: 065/296555. BKM - AD "Sintetik" Rami}i bb Banjaluka izdaje halu 2.000 m2 (skladi{te ili proizvodnja i kancelarija 300 m2). Telefon: 063/995-724. BKM - Izdajem ugostiteljski objekat 80 m2 i opremu u centru Kne`eva. Telefon: 065/260-863. BK - Izdajem poslovni prostor oko 100 m u Ulici Petra Ko~i}a, prednost stranim firmama. Telefon: 065/547-866. BK 2

- Izdajem poslovni prostor (pet kancelarija) oko 100 m2 u Boriku, Save Kova~evi}a 21. Telefon: 065/884-503. BK - Izdajem namje{ten mu{ki frizerski salon 14 m2, Ul. Vase Pelagi}a 10, u centru Banjaluke. Telefon: 065/856-833. BK

- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem centru Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK

POTRA@NJA

- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem centru Prijedora. Telefon: 065/696-149. BK

- Knji`ara "Litera" tra`i u zakup poslovni prostor do 30 m2 u u`em centru Banjaluke. Telefon: 065/620-717. BK

- Izdajem poslovni prostor 60 m2 u centru Banjaluke, UT uslovi. Zvati od 18 do 20 ~asova, osim petka. Telefon: 066/184-625. BK - Izdajem lokal 100 m u u`em centru grada, pogodan za poslovne prostore i kancelarije. Telefon: 065/390-929. BK 2

- Izdajem poslovni prostor u centru Banjaluke, vi{e parking mjesta. Telefon: 065/514-410, 051/217916, 051/218-011. BK - Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m2 u tr`nom centru u Boriku, pored supermarketa. Telefon: 065/450-530. BK - Izdajem kancelarijski prostor 33 m2, u sklopu prodajnog centra "Centrum" Lakta{i. Kompletna mre`na infrastruktura. Telefon: 065/896-422. BK - Izdajem dva kancelarijska poslovna prostora u Ul. \ure Jak{i}a, Banjaluka, prizemlje - kancelarija 16 m2, mokri ~vor, dvije kancelarije 22 m2, mokri ~vor. Telefon: 065/517-980. BK

Placevi PRODAJA - Prodajem dva placa u ^esmi, kod auto-praonice "Dado". Telefon: 065/931-125. BK - Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz Duboki potok. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Telefon: 066/184-131. BK - Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Velikog kod broja 66, ^esma. Telefon: 065/679-481. BK - Povoljno prodajem placeve u Debeljacima. Telefon: 065/227-475. BK - Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, struja i voda. Telefon: 0049/7317-23-614. BK - Prodajem plac 1.500 m2 (gra|evinska dozvola) u Lamincima. Telefon: 066/138-224. BK - Prodajem 19 placeva (17 dunuma), Ul. Novaka Piva{evi}a, Banjaluka, 2,5 km od glavne po{te. Telefon: 065/510-196, 051/420-190. BK

- Izdajem poslovni objekat (ku}u) uz glavni put na ulazu u grad, pogodna za osiguravaju}e dru{tvo i tehni~ki pregled. Telefon: 065/837-722. BKM

- Prodajem plac 623 m2 u Karanovcu, uz Vrbas. Telefon: 065/978-775. BK

BKM

- Izdajem kancelarijski prostor 100+100 m2 na tranzitu, Ul. kraji{kih brigada 3, kod "Nezavisnih

- Prodajem vi{e placeva na Rakova~kim barama. Telefon: 065/490-354. BK - Prodajem plac 470 m2 kod igrali{ta u Drago~aju. Telefon: 065/462-366. BK - Prodajem plac 6.000 m , voda struja, asfalt, Ul. Franca [uberta, 15 KM/m2. Telefon: 065/836-056. 2

BK

- Pro da jem plac 1.500 m u Mo ti ka ma, 10 KM/m2. Telefon: 066/264-138. BK 2

- Prodajem plac 1.300 m u Karanovcu (voda, struja, asfalt, pored potoka), povoljno. Telefon: 065/365-144. BK 2

- Prodajem plac 454 m2 na moru, Milna, Bra~, papiri uredni (ut, voda, struja). Telefon: 051/482249, 066/286-594. BK - Prodajem placeve u Ul. B. Parovi}a, dozvoljena gradnja, 1/1. Telefon: 065/279-619. BK - Prodajem dva placa 600 i 700 m na Tunjicama, iza "So komerca", u toku izrada gra|evinske dozvole za poslovno-stambeni objekat 10x10 m, u tri~etiri eta`e. Telefon: 065/837-722. BKM 2

- Prodajem 6,5 dunuma zemlje uz novi autoput u Kla{nicama, iza tunela. Telefon: 065/837-722. BKM

- Izdajem poslovni prostor 80 m2 (kafe-poslasti~arnica) u Banjaluci, kod Gradskog mosta. Telefon: 065/917-133. BK

- Izdajem poslovni prostor 15 m2, Ul. majke Jugovi}a 30, zgrada "Integre". Telefon: 065/441-113.

I br. 39, Petri}evac, zvati poslije 20 ~asova. Telefon: 00385-12-451-994. BK

- Prodajem dva placa na Kr~maricama, UT uslovi. Telefon: 065/623-554. BK - Prodajem 30 dunuma zemlje i {ume u komadu na Kr~maricama. Telefon: 065/623-554. BK - Prodajem plac 750 m2, Ul. kralja Aleksandra K.

- Prodajem 1.900 m2 zemlje u Lakta{ima, kod Oroza. Telefon: 065/820-586, 065/402-222. BKM - Prodajem plac 600 m2 (bila ku}a na sprat 10x10 m sa gra|evinskom dozvolom) u Jagarama, uz Vrbas, vi{e "Partala". Telefon: 065/837-722. BKM - Prodajem plac 6.500 m2 uz "Robot" i 6.000 kod "Kestena", do odpada. Telefon: 065/837-722. BKM - Prodajem plac 656 m2 u Ul. bra}e Kukrika br. 23, kompletna infrastruktura, dozvoljena gradnja ku}e 9x11 m (Po+P+S+M). Papiri uredni. Telefon: 065/837-722. BKM - Povoljno prodajem dunum zemlje kod {kole u Glamo~anima, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606531. BK - Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima. Telefon: 065/842-942. BK - Prodajem 50 hektara vi{enamjenskog zemlji{ta u Slatini. Telefon: 065/481-600. BK - Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u Trnu, papiri uredni 1/1. Telefon: 065/322-144. BK - Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Jablanu. Telefon: 051/355-337, 065/981-129. BK - Prodajem plac 2.200 m2, Sarajevo, Ilid`a, Kasindolska ulica (priklju~ak za plin i kanalizaciju). Telefon: 065/455-753. BK - Prodajem 4.500 m zemlje i 4.665 m {ume kod aerodroma u Mahovljanima, 3.500 KM/dunum. Te2

2

lefon: 051/282-644, 00381112272103. BK - Prodajem plac 1.200 m2 (voda, struja, objekat 5x8 m, betonska plo~a 10x20 m, pola placa iskopano, nasuto, uvaljano, 70 m od glavnog puta), Kobatovci, Lakta{i. Telefon: 065/740-381. BK - Prodajem 4.700 m2 zemlje i ku}u 10,50x9,50 m (izlivena druga plo~a), povoljno, Maglajani. Telefon: 065/964-377. BK - Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`anima, Prnjavor. Telefon: 051/351-684, 065/977-779. BK - Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu ili placevima) u Peto{evcima, kod Oroza. Telefon: 065/363-203, 051/533-941. BK - Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici bra}e Mi le ti }a, iznad De sne No vo se li je. Te le fon: 051/427-393. BK - Prodajem plac za halu, UT uslovi. Telefon: 065/671-420. BK - Prodajem plac u Banjaluci. Telefon: 065/671420. BK - Prodajem pored autoputa, kod "]ambele" 30.000 m2 zemlje, 100 evra/m2. Telefon: 065/371611. BK - Prodajem u Drakuli}u 4.400 m2 zemlje, pored asfal ta (stru ja, vo da), 65.000 KM. Te le fon: 065/371-611. BK - Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m2 zemlje pored potoka (dva placa), cijena 30.000 KM. Telefon: 065/516-927. BK - Prodajem povoljno placeve u Debeljacima. Telefon: 066/358-920. BK

TV i video tehnika PRODAJA - Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzivnije televizore (digital, 100 Hz slika u slici...). Telefon: 051/216-969. BK

Automobili PRODAJA - Prodajem golf 4, 2000. godi{te, knjiga servisa ili mijenjam za golf 5 ili pasat uz doplatu. Telefon: 065/403-491. BK - Prodajem registrovan teretni kombi VW T4 dizel 2.4, g. p. '96. Telefon: 065/797-238. BK - Prodajem opel astru 1.7 dizel, g. p. decembar '94. Telefon: 065/543-656. BK - Prodajem opel korsu 1.7 dizel, g. p. 2000. Telefon: 065/430-796. BK - Prodajem reno modul star tri godine. Telefon:

Oglasi 065/527-527. BK - Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g. p., ABS, servo, centralna, el. podiza~i. Telefon: 065/785-860. BK - Prodajem FIAT mareu, '99. g. p., trula vi{nja. Telefon: 065/579-481. BK - Prodajem VW pasat 1.6 TDI, '91. g. p., registrovan do maja 2010, al. felge, alarm, daljinsko zaklju~avanje, servo, ABS, 6.000 KM. Telefon: 066/122-144. BK - Prodajem reno lagunu 1.9 karavan, g. p. 2003, bijela boja, neocarinjen, 6.500 evra. Telefon: 065/579-306. BK - Prodajem reno 11 benzin 1.7, g. p. '87, registrovan do juna 2009, 980 evra. Telefon: 066/449-784.

Posao - Potrebni radnici za ma{insko malterisanje. Telefon: 065/337-932. BK

Usluge - Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radnicima u zemlji i inostranstvu, furgon do 3,5 t sa rampom. Telefon: 065/317-840, 051/313-116. BK

- Prodajem reno espase '90. g. p., registrovan, 4x4. Telefon: 065/720-475. BK

BK

BK

- Prodajem elektri~nu {iva}u ma{inu, trpezarijski sto na razvla~enje i trosjed. Telefon: 065/538-919. BK

- Prodajem planetare i osovine vitla traktora timber~ek 225. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem polovne gusane radijatore. Povoljno. Telefon: 065/412-829. BK

- Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i generator za struju 45 kilovata. Telefon: 051/318487, 065/485-805. BK

- Prodajem dva prozora, dva kau~a, dvije fotelje, TA pe}, hrastovo bure, umivaonik, tu{-bateriju. Telefon: 051/216-356, 066/137-133. BK

- Ekskluzivne pozivnice, cvjeti}i i bidermajeri za vjen~anje. Telefon: 066/300-884. BK

- Prodajem mvigmeltov kalorifer 6 kW. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Pro da jem kon tej ner, po vo ljno. Te le fon: 065/630-073. BK

- Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do 300 bara. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Popravljam okvire nao~ara svih vrsta, brzo i kvalitetno, Aleja svetog Save br. 16. Telefon: 051/318-227. BK

- Prodajem mali samootapaju}i fri`ider 131 l njema~ke marke, 150 KM. Telefon: 052/233-550, 065/819-819. BK

- Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za kovane ograde. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Brusim i lakiram parket i brodski pod. Telefon: 065/178-743, 065/785-769. BK

- Prodajem novu poslovnu fasciklu, ko`a+4 pregrade+blok A4+mogu}nost zaklju~avanja, cijena 40 KM. Telefon: 052/233-550, 065/819-819. BK

- Prodajem vakcinisanu {tenad njema~kog ov~ara staru dva mjeseca, s papirima. Telefon: 065/212067. BK

- Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije, namje{taja, le`aja i roletni, stakli stolariju. Telefon: 051/281-470, 065/562-149. BK

- Prodajem opel kadet 1.3 benzin, g. p. '87, registrovan do februara 2010. Telefon: 065/561-138. BK - Prodajem audi A4 2.0 TDI, 2005. g. p., pre{ao 74.000 km, 17.000 evra. Telefon: 065/836-056. BK

- Izvodim sitne vodoinstalaterske radove. Telefon: 065/875-684. BKM

- Prodajem reno 19 benzin 1.4, g. p. '88, metalik sivi, ~etvora vrata, neocarinjen, kao nov, 950 KM. Telefon: 065/894-570. BK

- Molerski radovi: kre~enje, gletovanje, lakiranje stolarije i radijatora, ostali zavr{ni radovi. Povoljno, kvalitetno i ~isto. Telefon: 065/562-745. BKM

- Prodajem mercedes 124 200 D, tamnoplava boja, Br~ko, 6.200 KM. Telefon: 065/605-086, 066/152-028. BKM

- Izra|ujemo sve vrste sportskih i za{titnih mre`a, ma{inska obrada. Telefon: 063/402-077. BKM

- Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Servisiram i ~istim klima-ure|aje. Telefon: 066/324-473. BK

- Prodajem dizalicu sa rukom za manji kamion. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni i pisani prevodi. Telefon: 065/832-521. BK

- Prodajem cirkular za rezanje oblovine i manji

BKM

- Prodajem mercedes 124-200 dizel, '87. g. p., stranac, u dijelovima. Telefon: 065/218-600. BK

- Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i kvalitetno. Telefon: 065/337-932. BK

- Prodajem FIAT mareu, g. p. 2000. Telefon: 065/345-132. BK

- Instrukcije iz matematike |acima srednje i osnovne {kole, profesor matematike. Telefon: 051/313705. BK

- Prodajem golf 1.6 benzinac '88. godi{te, cijena povoljna. Telefon: 061/329-133. BK - Prodajem kombi nisan serena SLX 1.6, sjedi{ta 6+1, '97. g. p., 5.500 evra. Telefon: 065/383-426. BK - Prodajem ford eskort kabriolet, '91. godi{te, registrovan godinu dana, nov krov. Telefon: 065/098890. BK - Prodajem mercedes 220 C dizel karavan, '96. g. p., sva oprema. Telefon: 065/645-876, 051/216267. BK - Prodajem ford puma, g. p. '99, 8.000 KM. Telefon: 065/480-025. BK - Prodajem ford sijeru 2.0i, '85. godi{te, neregistrovan, 1.000 KM. Telefon: 065/562-352. BK

Auto-dijelovi - Prodajem hladnjak za mercedes sprinter. Telefon: 065/218-600. BK - Prodajem elektropodiza~e stakala za golf 2 (~etvora vrata), njema~ki prekida~i, 150 KM. Telefon: 065/894-570. BK

Razno - Prodajem 30 m bukovih drva. Telefon: 051/318487, 065/485-805. BK - Prodajem brusilicu za ravno bru{enje, ~e{ka proizvodnja, pogodna za bru{enje glava motora, du`ina 1000x320 mm. Telefon: 065/524-526. BK - Prodajem novu okruglu brusilicu fi 380x1700 mm, g. p. '90, Kikinda, po njema~koj licenci. Telefon: 065/524-526. BK - Prodajem kamion mercedes kiper 16/19. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki kameni ugalj, bukovi briket i ogrevno drvo za centralno grijanje (bukva i hrast) s prevozom do va{eg dvori{ta, mo`e i `iralna uplata. Telefon: 065/894-241, 065/969-530. BK - Prodajem kasa pultove s kompletnom instalacijom i pokretnom trakom, du`ina 3,10 m, {irina 1,20 m. Kase mo`ete pogledati u prodajnom centru "Centrum" Zalu`ani. Telefon: 065/896-422. BK - Mijenjam kiosk za drva. Telefon: 065/757-021. BK

Li~ni kontakt - Prirodna plavu{a, nje`ne gra|e `eljela bi da joj se javi duhovit, potentan mu{karac za ugodne trenutke. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK - Anabela, plavu{a s kojom }e{ u`ivati do vrhunca strasti. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK

- Prodajem elektromotor 11 kilovata, 1.400 o/min. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem mali tokarski stroj. Telefon: 051/318487, 065/485-805. BK

- Pronala`enje podzemnih voda i bu{enje bunara, rad na podru~ju Banjaluke, Prijedora, Kozarske Dubice, Gradi{ke, Prnjavora, Dervente, dvadesetogodi{nje iskustvo. Telefon: 065/952-183. BKM

- Prodajem putni~ki mercedes 126 S gen{er, klima, g. p. '82, tek registrovan. Telefon: 065/837-722.

35

gra|evinski. Telefon: 051/318-487, 065/485-805.

- Otkupljujem bicikle marke rog i poni veli~ine 24, 26 i 28. Telefon: 051/453-299, 066/491-540. BK

- Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ijacu), efikasno i povoljno. Zvati od 16 do 21 ~as, Banjaluka. Telefon: 065/561-138. BK

BK

- Prodajem kombi VW T5 furgon, 2003. godi{te, pre{ao 114.000 km, servisiran u servisu "Vidovi}", 63 kW, nosivost 1.200 kg, oprema serijska, 25.000 KM. Telefon: 065/896-422. BK

1. 9. 2009. vupsbl

ko`a, sivi tik drvo, ru~ni rad. Telefon: 065/896-422.

- Za poslasti~are i salone vjen~anica povoljno prodajem plasti~ne mladence (za svadbene torte) u dvije veli~ine. Telefon: 065/696-767. BK - Prodajem o~uvan dvosjed. Telefon: 051/280158. BK - Prodajem dvije stilske ko`ne garniture, bivolja

- Prodajem spava}u sobu. Telefon: 065/786-511. BK

- Prodajem ma{inu za izradu ading rolni i rolnu papira 12.000 m zbog odlaska u penziju, veoma povoljno. Telefon: 053/202-800, 062/910-802, 065/270-736. BKM - Prodajem povoljno polovnu spava}u sobu, Prnjavor. Telefon: 066/702-870. BKM

- Prodajem automehani~arima hidrauli~ne prese od se dam i 12 to na. Te le fon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom, 350 KM. Telefon: 065/938-176. BK - Prodajem monofazni motor, 2,2 kW, 1.400 o/min., 200 KM. Telefon: 065/513-413. BK - Prodajem 50 kg {umskog meda, 12 KM/kg. Telefon: 065/267-961. BK - Prodajem televizor 72 cm, kao nov, cijena povoljna. Telefon: 066/122-144. BK - Prodajem {tene njema~kog ov~ara, s papirima. Telefon: 065/698-020. BK

36

vupsbl!1. 9. 2009.

BHT 1

Preporu~ujemo 20.30 BHT1 Uto~i{te `ivota, film Ob!lpo!|up!kv!kf!ob!qvt!ujp!pubd-!ptb!nob!. ft!up!hp!ej|!okb!Nfh!ptkf!~b!tf!vtb!nmkf!op•f!nv!qsj!ep!op!tj!j!nbk!lb!lp!kb!kf!{b!qpt!ubw!. mkb/!Nf!hj!ob!fnp!dj!pobm!op!oft!ub!cjm!ob-!qp!. sf!nf!~f!ob!nmb!}b!tft!usb!of!qp!cpmk!|b!wb jpob!lp!ep!wp!mkop!ob!qf!uv!tj!uv!bdj!kv/

20.35

RTL Kobne strasti, film Ofe!Sb!wj!of!kf!qp!mj!db!kbd!j!bewp!lbut!ujn!eb!lbp!bewp!lbu!•ft!up!csb!oj!mkv!. ef!lp!kf!kf!tbn!qsj!wfp!{b!lp!ov/!Wkf!sv!. kf!eb!p!af!ob!nb!j!afo!tlpk!qsj!sp!ej!{ob bq!tp!mv!uop!twf!j!{b!lmj!okf!tf!eb!~f!cb!. dj!uj!{ob!•lv!blp!tf!qp!lb!af!tv!qsp!uop/

22.00 ATV Otkupnina, film Nbk!lm!kf!bo!hb!ap!wbo!ob!ubk!opn qsp!kf!luv!tnb!usb!kv!~j!eb!~f!okf!hp!wp tkf!~b!okf!cj!uj!j{!csj!tb!op!ob!lpo!|up {b!ws|j!qp!tbp/![b!ws|b!wb!twpk!{b!eb!. ubl!j!pevt!ub!kf!pe!opw!•b!of!ob!lob!. ef!eb!cj!{b!v{!wsbu!ep!cjp!lp!wfs!uv lp!kb!tb!esaj!okf!hp!wf!tuwb!sj/

Sa satelita HBO

17.15

Ana i kralj, film Fo!hmft!lb! v•j!uf!mkj!db! Bob! Mf!pop!. wfot!v•j!oj!mb!kf!of!|up!|up!wj!lup!sj!kbo!. tlf! afof! kf!e opt!u b!w op! oj!l be! of •j!of;! nmb!eb! kf! vep!wj!db! puqv!up!wb!mb tb! twp!kjn! tj!o pn! ij!mkb!e b!n b! nj!mkb eb!mf!lp-! v! {f!nmkv! qp!qsj!mj!•op! of!qp!. {ob!uv!{b!qb!eopn!twj!kf!uv/

N. Geographic 22.00 Stvoreni za razaranje, dok. program

19/21!!!O Of!qsp!mb!{ob!qkf!tnb-! nv{/!qsp!hsbn 19/66!!!AAj!wkf!uj!t!qsj!sp!epn-! fnj!tj!kb!p!flp!mp!hj!kj CIU!wj!kft!uj 21/11!!!C 21/16!!!C Cf!Ib!Uf!cf!cf 21/21!!!E Ekf!•kj!gft!uj!wb!mj 21/36!!!_ _v!ef!toj!twj!kfu-! pcsb{/!tf!sj!kb 21/51!!!Q Qbu!lp!hsbeboj!nj!sb!ob!tf!sj!kb 21/66!!!MMkv!cb!wob!pmv!kb-! tf!sj!kb!)s* 22/56!!!N Np!kb!nb!mb!lv!ij!okb!)s* CIU!wj!kft!uj 23/11!!!C 23/26!!!Q Qsf!nj!kfs!mj!hb! CjI!v!op!hp!nf!uv-! tqps!utlj!qsp!hsbn 23/51!!!S Sf!usp!wj!{ps 24/16!!!L Lmb!tj!•of!eft!uj!ob!dj!kf 24/41!!!O Ob!lfe!UW!)s* 25/11!!!C CIU wj!kft!uj 25/16!!!Q Qj!bg-! tusb!oj epl/qsp!hsbn 26/21!!!UUsb!hpn!quj!df!Ep!ep 27/26!!!C CIU!wj!kft!uj 27/41!!!T Twkfu!tlp!cmb!hp;! Wf!sp!ob 27/56!!!B Bo!sj!Nb!ujt-! tusb!oj!epl/!qsp!hsbn Esv|!uwjp!{ob!okb-! 28/26!!!E epl/tf!sj!kb 28/56!!!N Np! kb!nb!mb!lv!ij!okb 28/66!!!MMkv!cb!wob!pmv!kb-! tf!sj!kb 29/56!!!C Cv!tj!oftt!Ofxt 29/61!!!D Df!mft!ujo-!dsub!oj!gjmn 2:/11!!!E Eof!wojl 2:/41!!!S Sf!usp!wj!{ps

22.20

1:/11! Cfo! 21-! dsub!o j! gjmn-! 1 :/41 Ifm!mp Ljuuz-!dsub!oj!gjmn-!11:/46 Bmb!ejo-!dsub!oj!gjmn21/11 Tfs!sb!op!wj-! tf!sj!kb-! 23/11 Nb!esf! Mv!. ob-!tf!sj!kb-!224/11 WJQ-!tf!sj!kb-!226/11 Twf!~f cj!uj! ep!csp-! tf!sj!kb-! 27/41 [b!vwj!kfl! tv!tkf!ejtf!s j!kb-! 2 8/11! Mv!e b! lv!~ b-! tf!s j!kb-! 3 1/11 GJMN [wj!kf{!eb!np!af|!cj!uj!uj-!3 33/11 GJMN Tjm!wfs! Tj!uj-! 34/66 Tqpsu! dfo!ubs-! 11/11 WJQtf!sj!kb

Slikati ili voditi ljubav, film

Gu~a u Banjaluci, reporta`a

Emina `elja, film

Wj!mj!kbn!kf!nf!uf!psp!mph-!Nf!. emjo!kf!ep!nb!~j!db/!Okji!ewp!kf tv!wf~!ev!hp!v!csb!lv!j!aj!wf!v hsb!ej!~v!v!qp!eop!akv!cseb/ Ob!lpo!ptb!npt!ub!mkf!okb!okj!. ip!wf!l~f!sj!kf!ej!oj!df-!poj!tf np!hv!qp!twf!uj!uj!tb!nj!tf!cj/

Flj!qb!SU!ST!cj!mb!kf!ob Hsbe!tlpn!tub!ej!pov!v!Cb!. okb!mv!jdj-!j!toj!nj!mb!{b!oj!nmkj!. wpt!uj! t! lpo!dfs!u b! usj qp!ckf!eoj!•lb!usv!cb!•lb!ps!. lft!usb!j{!Hv!•f!j!tqf!lub!lv!. mbs!oph!lpo!dfs!ub!Hp!sb!ob Csf!hp!wj!~b/

31/11!!!MMj!gftuzmf-! nb!hb!{jo 31/41!!! GJMN Vup!•j!|uf! aj!wp!ub 33/11!!!C CIU!wj!kft!uj 33/26!!!C Cv!tj!oftt!Ofxt 33/31!!! GJMN Tmj!lb!uj!jmj! wp!ej!uj!mkv!cbw 34/66!!! GJMN Vup!•j!|uf! aj!wp!ub 12/41!!!Q Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! {b!tsj!kf!ev

BN 17/41 Nv!{j!•lj!j{mph-!119/41 Qp!{ob!uj-!11:/31 Gjm!ntlf!op!wpt!uj-!11:/56 Mf!ltj!lpo!{esbw!mkb21/11 Op!wpt!uj-! 21/21 Isb!ob! j! wj!op-! 22/11 Lsj!nj!obm!v!Sv!tj!kj!)s*-!223/11 Op!wpt!uj-!223/21 Twj!kfu! ob! emb!o v-! 2 4/11 Tv!q fslf|-! lwj{25/11 Op!wpt!uj-!225/16 Wj!ub!gpo-!{wvl!lp!kj!mj!. kf!•j-! 26/16 Isb!ob! j! wj!op-! 27/11 Op!wpt!uj27/31! Gpk!mpw! sbu-! tf!sj!kb-! 29/11 Eb!obt! v

31/16!!!S Sf!qps!uf!sj-! tf!sj!kb 32/11!!!JJo!ufs!wkv!.!Np!np! Lb!qps 32/61!!!N Nkft!up!{mp!•j!ob-! tf!sj!kb 33/46!!!H Hv!•b!v!Cb!okb!mv!dj-! sf!qps!ub!ab 34/11!!!JJo!gp!qsp!gjm 34/31!!!P Pcj!kf!tob!tv!ecj!ob-! tf!sj!kb! Tqf!dj!kbm!ob!sf!eb!ldj!kb-! 11/16!!!T tf!sj!kb 12/21!!!S Sf!qps!ub!ab 12/41!!!T Twf!uj!psbi-! tf!sj!kb Eof!wojl 12/66!!!E 13/31 GJMN \j!sp!lb!wp!eb 14/66!!!N Nv!{j!•lj!qsp!hsbn

26/51 Lv!mj!o bs!t lp! mf!u p!q jt-! 2 7/11 Wft!u j27/14 Puqj!t b!o j;! Wmb!e b! Svt-! tf!s j!kb! )s*28/11 Eof!w ojl-! 2 8/36 \ub! sb!e j!u f-! csf28/56 Cfp!h sbe!t lb! isp!o j!l b-! 2 9/36! Plp nb!h b!{ jo-! 2 :/11 Tmb!h b!mj!d b-! lwj{-! 2 :/41 Eof!wojl-! 31/21 Puqj!tb!oj;! Qsp!wb!mb-! tf!sj!kb32/11 59!tb!uj!.!twb!ecb-!{bc/!qsp!hsbn!)s*33/11 Wft!u j-! 3 3/16 GJMN 34/11 Wft!u j34/16 Cp!vot-! tf!sj!kb! )s*-! 11/11! Eof!wojl11/26 Fwsp!o fu-! 1 1/34 Ups!• wve-! tf!s j!kb12/21 GJMN Up!nj!op!lf!sj-! 13/56! 59! tb!uj! . twb!ecb-! {bc/! qsp!hsbn! )s*-! 14/11 Wft!uj14/41! Sf!{ fs!w j!t b!o p! wsj!kf!n f 1 5/36! Plp nb!hb!{jo-! 15/66 Lwb!esb!uv!sb!lsv!hb-!116/59 Wfs!tlj!lb!mfo!ebs

17/11!Wft!uj-!117/16 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn!119/11 Kv!ubs!okj! eof!wojl-! 19/26 Kv!ubs!okj! qsp!hsbn-1:/11 Wft!uj! 1:/17 V! {esb!wpn! uf!mv-! 1:/31 Lv!w b!u j! tsdfn-! {b!c b!w oj! qsp!h sbn-! 1 :/46 Tmb!hb!mj!db-!lwj{!)s*-!221/11 Wft!uj!221/16 Lwb!. esb!uv!sb! lsv!hb-! epl/! qsp!hsbn! )s*-! 21/46 Twfu! sj!c p!mp!w b-! sf!q ps!u b!a b-! 2 2/11 Wft!u j22/16 Lb!q sj-! tf!s j!kb! )s*-! 2 3/11 Eof!w ojl23/26! Tqpsu! qmvt-! 2 3/41 Lv!w b!u j! tsdfn- VIKOM {bc/!qsp!hsbn!)s*-!223/56 Cp!vot-!tf!sj!kb!)s*- 17/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!119/11 24/11! Kf!eob! qf!tnb-! kf!eob! af!mkb! 26/11 Hmbt!Bnf!sj!lf-!11:/11 Qj!tnp!.!hmb!wb-!221/11 Wft!uj-! 26/21 Kf!eob! qf!tnb-! kf!eob! af!mkb Pmj!wfs! Uwjtu-! lv!mj!obs!tlj! |pv-! 22/11! [mb!uoj

PINK

19/11!!!S Sfk!ibo!Ef!njs!eaj~-! epl/!qsp!hsbn 19/41!!![[v!lp-! epl/!qsp!hsbn 1:/11!!!WWj!kft!uj 1:/16!!!Q Qsp!hsbn!{b!ekf!dv; .!Opez .!Mvu!lp!lb{ . _bs!mj!j!Nj!np 1:/41!!!AAj!wpu!v!ejw!mkj!oj-! epl/!qsp!hsbn 21/11!!!WWj!kft!uj 21/16!!!Q Qp!{j!uj!wob!hfp!hsb!gj!kb-! {bc/!qsp!hsbn 21/41!!!JJhsb-! tf!sj!kb! 22/11!!!Q Qsj!sp!eob!cb!|uj!ob!CjI 22/36!!!P Pt!lbs!Eb!opo;! Wj!kfl!tb!nv!uj!lpn 23/11!!!E Eof!wojl 23/26!!!O Obj!wob!of!wkft!ub-! tf!sj!kb!)s* 24/16!!!C Cjp!hsb!gj!kf;!Ubk!lv!oj-! epl/!qsp!hsbn 25/11!!!UUW!Up!vs!.!VT!lbo!upo 26/11!!!WWj!kft!uj 26/16!!! GJMN Fnj!ob!af!mkb! 28/11!!!GGf!ef!sb!dj!kb!eb!obt 28/41!!!WWj!{b!{b!cv!ev!~optu-! tf!sj!kb 29/21!!!O Obj!wob!of!wkft!ub-! tf!sj!kb 2:/16!!!O Opezdsub!oj!gjmn 2:/41!!!E Eof!wojl!3

15.05

Tsqtlpk-! 2 9/36 Twj!kfu! ob! emb!o v-! 2 :/11 Tqpsu! gmf|-! 2:/41 CO! np!oj!ups-! 31/21! Oj!kf!. tnp! nj! pe! kv!• f-! tf!s j!kb-! 3 1/56 GJMN 33/26 Mp!up-! 33/41 Qsf!hmfe! eb!ob-! 34/11 Gpk!mpw! sbu-! tf!sj!kb-! 11/46 Bt!uspd!ibu-! 14/11 Tb!uf!mju!tlj!qsp!hsbn

RTS

FTV

17/11!!!JJo!gp!lb!obm 18/11!!!L Lv!ij!okj!db 18/41!!!GGsfk!afs-! tf!sj!kb 19/11!!!WWj!kft!uj 1:/11!!!_ _b!sp!mj!kbtf!sj!kb 21/11!!!WWj!kft!uj 21/16!!!H Hmf!ebk!j!dsubkqsp!hsbn!{b!ekf!dv Tqbk!efs!Sbk!efs21/21!!!T dsub!ob!tf!sj!kb Qf!qf!mkv!hb21/46!!!Q dsub!oj!gjmn 21/61 Mbw!j!nj|-! dsub!oj!gjmn Twf!uj!psbi-! 22/16!!!T tf!sj!kb 22/41!!!N NUT!nb!hb!{jo 23/11!!!WWj!kft!uj 23/26!!!S Sf!qps!uf!sj-! tf!sj!kb 24/21!!!P Pcj!kf!tob!tv!ecj!ob-! tf!sj!kb 25/11!! GJMN \j!sp!lb!wp!eb 26/46!!!C Cjp!hsb!gj!kfepl/!qsp!hsbn 27/41!!!T Tsqtlb!eb!obt 28/16!!!_ _b!sp!mj!kbtf!sj!kb 28/66!!!T Tqf!dj!kbm!ob!sf!eb!ldj!kb-! tf!sj!kb 2:/11!!!GGsfk!afstf!sj!kb Eof!wojl 2:/41!!!E

22.35

Lb!eb!wvm!lbo!fsvq!uj!sb-!qsj!sp!eb qp!lb!{v!kf!twp!kv!of!wkf!sp!wb!uov!sb!. {b!s b!• lv! tob!h v/! Bmj-! lp!kb! tv psvakb!wvm!lbo!tlph!bs!tf!ob!mb!j!lb!. lp!gvo!ldj!poj!|v@!J{!of!qp!tsf!eof cmj!{j!of!qp!hmf!ebk!uf!of!lf!pe!ob!kp!. qb!toj!kji!wvm!lb!ob!ob!twj!kf!uv/!

MRE@A PLUS

RT RS

16.00

Ob!twpk!86/!sp!}fo!ebo Fnb!Csj!eajt!qsp!ob!mb!{j!ev!. hp!•v!wb!oj!qstufo!lp!kj!jtqv!. okb!wb!af!mkv!pop!nf!lp!hb op!tj/!Fnb!qp!af!mj!eb!jnb wsf!nf!ob!eb!hb!qsp!wf!ef tb!l~fs!lpn!j!vov!dj!nb!j!ob!. ep!lob!ej!jn!{b!twf!of!wp!mkf j{!qsp!|mpt!uj/ 31/21!!!MMp!upqsj!kf!opt!j{!wmb!•f!okb 31/41!!! GJMN Jo!uj!nof!tuwb!sj 33/26!!!H Hf!of!sb!mj;!Cp!sjt! Ej!wkblepl/!tf!sj!kb 34/21!!!WWj!kft!uj 34/36!!!Q Qswj!qp!of!ekf!mkbl-! tf!sj!kb 11/21!!!L Lpo!dfsu 12/21!!!Q Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! {b!tsj!kf!ev

nj!ovu-!223/11 Sb!ejp ob UW-!224/16!Twf!{ob!. mj!db-!lwj{ 25/11 Uf!mf!|pq-!226/11 Twf!{ob!mj!. db-! lwj{-! 26/66 Dsub!oj! gjmn-! 27/11 Pmj!wfs Uwjtu-! lv!mj!obs!tlj! |pv! 27/41! Lwj{! {ob!okblwj{!229/11 Njt!uf!sj!kf!qpt!ub!okb-!obv!•oj!qsp!. hsbn-!22:/41 Eof!wojl SUT 3-!331/41 Nbs!. lf!u joh! 3 2/11! Hptu! t! qp!w p!e pn-! 3 3/11 Ob!sp!eob! nv!{j!lb! v{! TNT! •bu-! 34/41 Lwj{ 11/11 Fs!putlj!qsp!hsbn

TV HAJAT 17/56 Ep!csp! kv!usp! CjI-! kv!ubs!okj! qsp!hsbn19/31 Ib!kb!upw!dj! ob! sb!tqvt!uv-! ekf!•kj! qsp!. hsbn-!11:/11 Cfo!21-!dsub!oj!gjmn- 1:/41 If!. mp!Lj!uj-!dsub!oj!gjmn-!11:/46 Bmb!ejo-!dsub!oj!gjmn21/11 Tf!sb!op!wj-!tf!sj!kb-!222/41 IJQQ!UW!ps!. ej!ob!dj!kb-!222/56 Wj!kft!uj-!223/11 Nb!esf!Mv!obtf!sj!kb-!224/11 WJQ-!tf!sj!kb-!225/11 Nv!{j!•lj!qsp!. hsbn-! 2 5/61 IJQQ! UW! ps!e j!o b!d j!kb 2 6/11 Twf!~f!cj!uj!ep!csp-!tf!sj!kb-!227/11 TNT-!tf!sj!.

18/11!!!D Dsub!oj!gjmn )s* 18/21 Tb!sb!kf!wp!po!mbko!)s* 18/31!!!N Nfke!jo!Cb!okb!mv!lb!)s* Tqps!uj!tj!np!)s* 18/41!!!T 19/11!!!S Sv!cj-! tf!sj!kb 1:/11 Cbm!lbo!ofu 21/26 Ob!qv!|uf!oj!bo!}fp-! tf!sj!kb!)s* 22/11!!!MMkv!cbw-!ob!wj!lb-! qb!oj!lb-! tf!sj!kb!)s* 23/11 Jo!gp!upq!)s* 23/21!!!MMkv!cbw!j!nsaokb-! tf!sj!kb!)s* 24/11!!!P Pcj!•oj!mkv!ej-! tf!sj!kb!)s* 25/11!!!JJo!gp!upq! 25/21!!!T Tb!sb!kf!wp!po!mbko! 25/36!!!N Nfke!jo!Cb!okb!mv!lb 25/46!!!T Tqps!uj!tj!np 25/51!!!KKvtu!gps!Mb!vhi 26/11 Sv!cj-! tf!sj!kb 26/61!!!JJo!gp!upq 27/11!!!O Ob!qv!|uf!oj!bo!}fp-! tf!sj!kb 28/11!!!L Lwj!{cj-! ekf!•kj!lwj{ 29/11!!!JJo!gp!upq 29/31!!!C CCJ!Tvn!nfs!Sf!qpsu 29/36!!!T Tb!sb!kf!wp!po!mbko 29/46!!!N Nfke!jo!Cb!okb!mv!lb 29/56!!!T Tqps!uj!tj!np 2:/11!!!MMkv!cbw-!ob!wj!lb-! qb!oj!lb-! tf!sj!kb

Napu{teni an|eo, serija

Lb!eb!kf!ob!qv!oj!mb!26!hp!ej!. ob!Nb!sj!•vk!qp!•j!okf!eb!aj!wj!ob vmj!db!nb-!qp!lv!|b!wb!kv!~j!eb tf!tob!}f!eb!cj!qsf!aj!wkf!mb/ Hp!ej!of!qsp!mb!{f!j!ob!vmj!dj!kf ob!qb!eb!qj!kb!obd/!Pwbk!ep!hb!. }bk!kf!jtqv!okb!wb!qsf!{j!spn!{b tbw!nv!|lj!spe/ 31/11!! Nj!kf!okbn!af!ov 32/11!!!H Hsboe!qb!sb!eb 33/41!!!B Bnj!eaj!|pv 11/41!!!T Tb!sb!kf!wp!po!mbko!)s* Nfke!jo!Cb!okb!mv!lb!)s* 11/51!!!N 11/61!!!T Tqps!uj!tj!np!)s* Hsboe!qb!sb!eb )s* 12/11!!!H 13/41!!!N Nj!kf!okbn!af!ov|pv 15/41!!!Q Qjol!eav!cplt

kb-! 27/41 [b!vwj!kfl! tv!tkf!ej-! tf!sj!kb-! 28/11 Mv!eb!lv!~b-!tf!sj!kb-!229/11 Wj!kft!uj!v!8-!229/46 Ip!s j!{ po!u j! 2 9/56 Sb!n b!{ bo!t lj! qsp!h sbn 31/11 [wj!kf{!eb! np!af|! cj!uj! uj-! {bc/! qsp!. hsbn-! 33/11 GJMN Pt!lbs-! 11/21 Tqpsu dfo!ubs-!111/26!WJQ-!tf!sj!kb!

TV SARAJEVO 17/66! Tb!sb!kfw!tlp! kv!usp-! 18/11 Wj!kft!uj! UW TB-!221/11 Csb!~b!Lp!bmf-!dsub!oj!gjmn-!221/21 Dsub!oj! gjmn-! 21/41 Qsb!jt!up!sjk!tlj! qbsl-! epl qsp!hsbn-!223/11 Wj!kft!uj!UW!TB-!223/21!Vaj!wp v! 32! )s*-! 24/11! Nv!{j!•lj! qsp!hsbn-! 24/46 Sb{!hp!mj!~f!ob!ob!vlb-!epl/!qsp!hsbn-!225/41 Tqpsu!nb!hb!{jo-!226/31 Nf!usp!opn-!nv!{j!•lj qsp!hsbn-!227/11 Tf!sj!kb!{b!nmb!ef--!28/11 Wj!. kft!uj!UW!TB-!228/16 Ep!csf!wj!csb!dj!kf-!sf!wj!kbm!. oj! qsp!h sbn-! 2 8/66 Twj! wp!mf! Sfk!n po!e btf!sj!kb-! 29/31 Ub!sji-! epl/! qsp!hsbn-! 29/41 Eof!wojl-! 2:/21 Cbk!lf! csb!~f! Hsjn-! 31/11

TV mre`a

ATV 17/16! Qsf!hmfe!qsp!hsbnb 17/21!!!N Nv!{j!•lj!qsp!hsbn )s* 18/11!!![[bn!lb-!tf!sj!kb!)s* 19/11!!!E Ef!ojt!Ob!qbtu-! dsub!oj!gjmn Qf!qb!Qsb|!•j~19/41!!!Q dsub!oj!gjmn 19/66!!!WWj!kft!uj 1:/11!!!C Cfo!21dsub!oj!gjmn 1:/41!!!I Ibm!mp!Ljuuzdsub!oj!gjmn 1:/46!!!B Bmb!ejodsub!oj!gjmn! Tf!sb!op!wj-! 21/11!!!T tf!sj!kb 22/66!!!WWj!kft!uj 23/11!!!N Nb!esf!Mv!ob-! tf!sj!kb 24/11!!!WWJQ-!tf!sj!kb 25/11!!!L Lwj{!j!hsbe 26/11!!!T Twf!~f!cj!uj!ep!csp-! tf!sj!kb 27/11!!!WWj!kft!uj 27/16!!!L Lv!~j!db!v!dwj!kf!~v 27/42!!![[b!vwj!kfl!tv!tkf!ej-! tf!sj!kb 28/11!!!WWj!lup!sj!kb-! tf!sj!kb 29/11!!!T Tvs!wj!wps 2:/11!!!B BUW!wj!kft!uj 2:/46 BUW!tqpsu 2:/56 BUW!Nv!tjd

OBN 18/26 Usbo!tgps!nfs!tjtf!sj!kb Qp!dpzp18/46!!!Q dsub!oj!gjmn 18/56!!!UUsbo!tgps!nfs!tj-! dsub!oj!gjmn Qp!dpzp-! 19/16!!!Q dsub!oj!gjmn 19/26!!!L Lsj!aj~!Lsv!aj~jhsb 19/36!!!N Nf!npsz 19/46!!!N Nb!mb!|lp!mb 19/56 Twf!{ob!mj!df 1:/26!!!!I Ib!sj!j!pcj!ufmk! Ibo!efs!tpo-! tf!sj!kb!)s* 1:/56!!!L Lsbmk!Lwjo!tb-! tf!sj!kb 21/26!!! GJMN Qsb!{of! qsj!•f!)s* PCO!jo!gp 22/66!!!P 23/21!!![[b!csb!okf!ob!mkv!cbw-! tf!sj!kb 24/16!!![[wj!kf{!ef!tb! {wj!kf{!eb!nb )s* 26/61!!![[wj!kf{!ef!qmf!|v-! qmf!toj!|pv!)s* 28/11!!!L Lsbmk!Lwjotb-! tf!sj!kb 28/41!!!I Ib!sj!j!pcj!ufmk! Ifo!efs!tpo-! tf!sj!kb 29/11!!!AAj!wpu!ob!tkf!wf!sv-! tf!sj!kb 29/66!!!P PCO!jo!gp 2:/26!!!""Ifk!Nv!tjd

NOVA

HRT 1

17/41!!!MMv!ef!tfebneftfuf-! tf!sj!kb 18/41!!!L Lsbmk!Lwjo!tb-! tf!sj!kb 19/41!!!F F{p!UWub!spu!|pv Op!wb!mp!wb-! 1:/41!!!O UW!jhsb 22/21!!!S Sf!cfm!ef-! tf!sj!kb 23/16!!!P Puwp!sj!twp!kf!tsdf-! tf!sj!kb 24/11!!!JJO!nb!hb!{jo 24/51!!!JJo!tqf!lups!Sfy-! tf!sj!kb 25/46!!!_ _v!wb!sj!qmb!af-! tf!sj!kb 26/41!!! GJMN [b!csb!okf!oj! qmft 28/26 Wj!kft!uj 28/41!!!JJo!tqf!lups!Sfy-! tf!sj!kb! 29/36!!!JJO!nb!hb!{jo-! |p!v.cj{!fnj!tj!kb 2:/26!!!E Eof!wojl

17.00

Sve }e biti dobro, serija

Kralj Kvinsa, serija

Kako ja ka`em, film

Lf!s j! tmv!• bk!o p! pt!u bw!mkb wsb!ub! pe! hb!sb!af! puwp!sf!. ob! j! Eb!h pw! uf!mf!w j!{ ps! t wf!mj!l jn! flsb!o pn! cj!w b vlsb!e fo///! Qp!h mf!e bk!u f pwv! fqj!{ p!e v! iv!n v!s jt!u j!. •of!tf!sj!kf!j!|ub!~f!tf!ef!. tj!uj!ep!lsb!kb/

Eb!goj!Wjm!efs!kf!nbk!lb!•j!. kb! mkv!c bw! qsf!n b! okf!o pk ekf!dj! of! qp!{ob!kf! phsb!oj!. •f!o kb/! Pob! kf! qp!o p!t ob nbk!lb! usj!! ekf!wpk!•j!df;! wsmp tub!cjm!of! qtj!ip!mp!hj!okf! Nf!. hj-!cf!{pc!{js!of!Nbf!j!tmbu!. lf-!bmj!of!tj!hvs!of!Nj!mj/!

31/11!!![[wj!kf{!eb!np!af|!cj!uj!uj 33/11!!! GJMN Pu!lv!qoj!ob 34/66!!!T Tqpsu!dfo!ubs 11/11!!!L Lwj{!j!hsbe 12/41!!!Q Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb

31/11!!![[wj!kf{!ef!tb! {wj!kf{!eb!nb-! {bc/!qsp!hsbn!)s* 33/11!!! GJMN Ofvlspujwj! cjkft 34/61!!! GJMN \uj~fojl)s* 13/11!!! GJMN Ofvlspujwj! cjkft )s* 14/46!!![[wj!kf{!ef!qmf!|v!)s*

21.00

31/11!!!MMve-!{cv!okfo-! ops!nb!mbo-! tf!sj!kb 32/11!!! GJMN Lb!lp!kb! lb!afn 33/56!!!N Ns/!Cjotf!sj!kb 34/26!!!WWj!kft!uj!!! 34/41!!!T Tfk!ogfme-! tf!sj!kb 11/11!!!_ _v!wb!sj!qmb!af-! tf!sj!kb 11/66!!!AAj!wpu!ob!tkf!wf!sv-! tf!sj!kb 12/61!!!F F{p!UW-! ub!spu!|pv 13/61!!! GJMN Pqb!tob!bgf!sb 15/36!!!T Tfk!ogfme-!tf!sj!kb 15/61!!!AAj!wpu!ob!tkf!wf!sv-! tf!sj!kb

Lmj!o j!l b-! tf!s j!kb-! 3 2/11 Wj!kft!u j! UW! TB- 34/16 GJMN
HRT 2

17/11!!!UUsf!~b!epc 17/56!!!UUW!lb!mfo!ebs 18/11!!!E Ep!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb 18/16 Wj!kft!uj 18/21 Ep!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb 18/46 Wj!kft!uj 18/51!!!E Ep!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb 19/46!!!WWj!kft!uj 19/51!!!E Ep!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb 1:/16!!![[B!CB!.!:1!tf!lvo!ej-! fnj!tj!kb!qpe! qp!lsp!wj!ufmk!tuwpn 1:/19!!!_ _b!sp!mj!kb!21- tf!sj!kb 21/11!!!WWj!kft!uj 21/21!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 21/26!!!JJt!usb!aj!wb!okf!ejw!mkj!of-! epl/!tf!sj!kb 22/26!!!P Pqsb!|pv 22/66!!!C Cvs!{p!wop!j{!wkf|!~f 23/11!!!E Eof!wojl 23/26!!!UUW!lb!mfo!ebs 23/41!!!P Pqsf!{op!t!bo!}f!mpn-! tf!sj!kb 24/31!!!JJef!np!v!Bnf!sj!lv 25/16!!!KKf!mp!woj!dj!j{!hv!cmkf!oph! wsf!nf!ob 25/41!!!WWj!kft!uj GJMN Cb•!Lbtjej! j!Tbo!efo!t!Lje! 27/46!!!S Sj!kf!lf!Iswbu!tlf;! [snb!okb-!!epl/!tf!sj!kb 28/21!!!T Tbn!ob!twpn!qv!uv-! epl/!tf!sj!kb 28/56!!!I Iswbu!tlb!vaj!wp 28/66!!!L Lb!{b!mj!|uf!v!lv!~j-! UW!tf!sj!kb Iswbu!tlb!vaj!wp 29/41!!!I 2:/41!!!E Eof!wojl

14.45

15.00

Tf!sj!kb!#Twf!~f!cj!uj!ep!csp# kf!uf!mf!op!wf!mb!p!mkv!cb!wj-!qsj!kb!. ufmk!tuwv!j!sj!wbm!tuwv-!pesbt!ub!. okv!j!tb!{sj!kf!wb!okv/!Cp!hb!ub sb!eokb!qv!ob!ob!qf!upt!uj!j!esb!. nb!uj!•oji!pcsb!ub!hsb!ej!tf plp!tv!lp!cb!ewp!kj!df!of!lb!eb obk!cp!mkji!qsj!kb!uf!mkb/

1. 9. 2009. vupsbl

Cv•!Lb!tj!ej!j!okf!hpw!obk!. cp!mkj!qsj!kb!ufmk!j!qbs!uofs!Tbo!. efot!Lje!wf!pnb!tv!wkf!|uj qmkb!•lb!|j!cb!ob!lb-!|f!gp!wj cbo!ef!{wb!of!#Sv!qb!v!{j!ev#lp!kj!ef!wf!ef!tf!uji!hp!ej!ob!2:/ wj!kf!lb!tqsf!uop!j!v{!qv!op tsf!~f!j{nj!•v!{b!lp!ov/ 31/16!!![[B!CB!.!:1!tf!lvo!ej 31/21!!!_ _b!sp!mj!kb- tf!sj!kb 32/16!!!C Cp!kf!uv!sj!{nb 32/66!!!GGb!sb!poj!lp!kj!tv! j{!hsb!ej!mj!Fhj!qbu-! epl/gjmn Cvs!{p!wop!j{!wkf|!~f 33/56!!!C 33/61!!!eeof!wojl 34/26!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 34/36!!!S Sf!of!tbo!tb!v! Ebm!nb!dj!kj 11/11!!!E Ef!bexppe!3-! tf!sj!kb 11/56!!![[wj!kf{!eb!of!tub!{f;! Wpzbhfs!4-!tf!sj!kb 12/41!!!V V!vsf!ev!4-!tf!sj!kb 12/61!!!GGbm!lpo!Cf!bdi!3-! tf!sj!kb

Njt!ufs! Eajs!mb-! 26/11 Ekf!•kf! qp!qp!eof27/11 Wj!kft!uj!v!27-!227/26 Aj!wf!tmj!lf!mkf!. ub-!puwp!sf!oj!qsp!hsbn-!228/26 Mj!cfsuz!UW 28/56! _f!lb!kv!~j! lbo!ej!mkf-! sb!nb!{bo!tlj qsp!hsbn!22:/11 Eof!wojl SUW!UL-!22:/41 _f!l b!kv!~ j! lbo!e j!mkf-! sb!n b!{ bo!t lj! qsp!. hsbn! 31/16 [b!csb!okf!ob! mkv!cbw-! tf!sj!kb32/11 UW!sb{!hmf!eoj!db-!!332/56 Ipe!wj!kf!. lp!wb-!epl/!qsp!hsbn-!333/11 Gsfk!afs-!tf!. sj!kb-! 3 3/41! Qp!s v!l b-! sb!n b!{ bo!t lj qsp!hsbn-! 33/56! Ob! lsb!kv! eb!ob-! 34/11 [b! db!sb! j! pub!eacj!ov-! tf!sj!kb! 34/61 Qps!. usfu-!111/41!Hmbt!Bnf!sj!lf-!112/11 Pekb!. wb!qsp!hsbn

UW!tub!oj!df!{b!esab!wb!kv! qsb!wp!j{!nkf!of!qsp!hsb!nb"

RTL

17/46!!!UUFTU 17/66!!!L Lb!pmjo!tlj!pcsb!•vo-! dsub!ob!tf!sj!kb 18/26!!!E Efl!tuf!spw!mb!cp!sb!up!sjkdsub!ob!tf!sj!kb Ob!lsb!kv!vmj!df 18/51!!!O 18/66!!!MMkv!cj!uf!mkj!ekf!•j!kfh! twj!kf!ub 19/46!!!WWb!ufs!mp!Sje!3-! tf!sj!kb 1:/41!!!WWJ!Q!nkv!{jl!lmvc 21/11!!!B Bmj!Nf!lcjm!5-! tf!sj!kb 21/56!!!E Esb!hj!Eap!of!3-! tf!sj!kb 22/21!!!Q Qsj!kb!uf!mkj!5-!tf!sj!kb Qsj!kb!uf!mkj!5-!tf!sj!kb 22/41!!!Q 23/11!!!WWf!mj!lj!vt!qkf!tj! iswbu!tlph!tqps!ub! Xjn!cmepo-!gj!ob!mf! 3112!Jwb!oj!|f!wj~!.! Sbg!ufs 24/56!!!P Pcj!•oj!mkv!ejtf!sj!kb V!qp!usb!{j!{b!eabn! 25/41!!!V cb!tj!nb 26/11!!!N Nf!}v!ob!nb-! vnkf!uob!pqmp!eokb 26/66!!!Q Qp!tmkf!eokj!sb!kf!wj-! epl/tf!sj!kb 27/61!!!GGbm!lpo!Cj•!3- tf!sj!kb 28/46!!!L Ltf!ob!.!qsjo!df!{b! sb!uoj!db-tf!sj!kb 29/36!!!WWj!kft!uj!ob!Esv!hpn 29/51!!!V V!wsuv!qpe! {wj!kf{!eb!nb 2:/21!!!E Eap!oj!Csb!wpdsub!ob!tf!sj!kb 2:/41!!!WWJQ!nkv!{jl!lmvc

22.35

Bu~ Kasidi i Sandens Kid, film

07.00 07.40 08.00 08.35 09.00 10.00 11.00 15.00 17.00 18.30 20.00 21.00 23.00

18/36!!!Q Qjol!Qbo!ufsdsub!ob!tf!sj!kb 18/51!!!T Tqv!awb!Cpc! Tlpd!lb!oj-! dsub!ob!tf!sj!kb 19/11!!!Q Qv!opn!qb!spn-! lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw Lp!sbl!qp!lp!sbl-! 19/36!!!L tf!sj!kb 1:/11!!!B Bt!usp!|pv 22/56!!!L Lb!lp!tbn!vqp!{obp! wb!|v!nbk!lv-! tf!sj!kb V!ep!csv!j!{mv 23/21!!!V 23/51!!!S Sbu!v!lv!~j-! tf!sj!kb Fl!tlmv!{jw-! 24/16!!!F nb!hb!{jo! 24/36!!!WWf!•f!sb!{b!6-! mj!gftuzmf!fnj!tj!kb 25/61!!!UUbk!ob!•p!lp!mb!ef-! tf!sj!kb 25/56!!!I If!sp!kj!j{!tusbt!uj-! tf!sj!kb 27/61!!!Q Qpe!jt!ujn!lsp!wpn-! tf!sj!kb 28/26!!!L Lb!lp!tbn!vqp!{obp! wb!|v!nbk!lv-! tf!sj!kb 28/51 V!ep!csv!j!{mv-! tf!sj!kb 29/16!!!S Sbu!v!lv!~jtf!sj!kb 29/41!!!WWj!kft!uj 29/66!!!F Fl!tlmv!{jw- nb!hb!{jo 2:/16! Wf!•f!sb!{b!6-! mj!gftuzmf!nb!hb!{jo Qv!opn!qb!spn-! 2:/46!!!Q lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw

22.05

Alien 2, film

CSI: Njujork, serija

Kf!ej!ov!qsf!aj!wkf!mv!t!#Opt!. usp!nb#!Bmj!fo!Sj!qmfk!v!ev!cp!. lpn!tov!pu!lsj!wb!tqb!tj!mb!•lb flj!qb-!uf!kf!wsb!~b!ob![f!. nmkv/!Uv!pob!tb!{ob!kf!eb!kf ob!nkft!uv!hekf!tv!bmj!foj qswj!qvu!qsp!ob!}f!oj!ptop!wb!. ob!op!wb!mkve!tlb!lp!mp!oj!kb/

Qswp!kf!tf!sjk!tlj!vcj!db!qsj!. {obp!{mp!•jo!j!{b!ws|jp!v!{b!. uwp!s v-! bmj! vt!l p!s p! kf qp!mj!db!kbd! lp!kj! hb! kf! vibq!. tjp! {b!w s|jp! j{b! sf!| f!u b!l b/ Vcj!db! kf! qv!|ufo! j! pemv!•jp kf! uv!aj!uj! hsbe! {cph! mb!aof ptv!ef/

31/16!!!WWf!mf!nbk!tups!2-! tf!sj!kb 31/61!!!WWj!kft!uj!ob!Esv!hpn 32/16!!!P Penp!sj!tf-! {b!tmv!ajp!tjtf!sj!kb 32/56 Npn!dj!tb!Nf!ej!tp!obtf!sj!kb 33/46!!! GJMN Bmj!fo!3 11/26!!!E Esvhj!gpsnbu

31/11!!!C Cj!cjo!twj!kfutf!sj!kb 31/46!!! GJMN Lp!cof!tusbt!uj 33/16!!!D DTJ;!Okvkpsl-! tf!sj!kb 34/11!!!WWj!kft!uj 34/21!!!O Op~!qp!lf!sb-! |pv 11/56!!! GJMN Uj!hbs!j!{nbk 13/51!!!O Op~!qp!lf!sb-! |pv 15/21!!!B Bt!usp!|pv-! fnj!tj!kb

87,7 88,4 89,7

Jutarnji program Stanje na putevima Izbor iz dnevne {tampe Jutarnja `eljoteka Mali oglasi Horoskop Selebriti info Mali oglasi D`uboks Dnevnik Ve~ernji program Mali oglasi Tajm-aut, pregled sportskih de{avanja 00.00 Pregled dana

37

95,5 99,3 106,4

07.30 90+, sportski pregled 08.00 Deutche Welle 08.15 5 u 8 08.45 Album nedjelje 09.30 Preko daleko 10.00 Hit dana 10.30 90+, sportski pregled 11.30 [ta ima? 12.00 Deutche Welle 12.30 Music Magazine 13.00 Info Breifing 13.30 Projektor

14.00 90+, sportski pregled 14.30 Showbizz caffe 15.15 Preko daleko 15.45 Album nedjelje 16.00 Deutche Welle 16.30 [ta ima? 17.00 Hit dana 18.00 90+, sportski pregled 18.30 Showbizz caffe 19.00 Info Breifing Dejan Ili} i Danijel Daki} 20.00 Black Sound Box

38

vupsbl!1. 9. 2009. Ref.no.: 1.1/01-1851-3/09 Date: 1st September, 2009

Broj: 1.1/01-1851-3/09. Dana: 01.09.2009. godine

POZIV ZA DOSTAVQAWE PONUDA ZA REZERVNU TERCIJARNU ENERGIJU

INVITATION FOR SUBMISSION OF BIDS FOR TERTIARY RESERVE POWER

Mje{oviti holding "Elektroprivreda Republike Srpske" Mati~no preduze}e a.d. Trebiwe (u daqem tekstu: ERS) raspola`e sa odre|enom tercijarnom rezervom kapaciteta u 2010. godini i poziva sve zainteresovane u~esnike na tr`i{te elektri~ne energije da dostave svoje ponude u skladu sa sqede}im uslovima:

Mixed Holding “Power Utility of the Republic of Srpska” Parent Joint-stock Company Trebinje (hereinafter: MH ERS) has on its disposal certain capacity of tertiary reserve power in 2010 and therefore invites all interested electricity market players to submit their bids in accordance with the following conditions:

1. OP[TE ODREDBE • Predmet nu|ewa je zakup kapaciteta tercijarne rezerve i isporuka elektri~ne energije po ovom osnovu • Ova prodaja ne podlije`e Zakonu o javnim nabavkama BiH • ERS zadr`ava pravo da prihvati ili odbije sve ili jednu ponudu i poni{ti ovaj tenderski postupak • Svi netehni~ki i nekomercijalni uslovi ugovora o razervnoj energiji bi}e kasnije pregovarani s najboqim ponu|a~em.

1. General Provisions • Subject of offering is a lease of tertiary reserve capacity and delivery of electricity according to the same; • This sale is not subject to the Law on Public Procurement of BiH; • MH ERS reserves its right either to accept or to reject all or any bid, as well as to annul this bidding procedure; • Any non-technical and non-commercial terms of the Contract on Reserve Power shall be further negotiated with the most successful bidder.

2. Tehni~ki zahtjevi • Prodaja ukqu~uje pravo na 4 pokretawa isporuke rezervne energije mjese~no • minimalno vrijeme kori{tewa tercijarne rezerve prilikom anga`ovawa je od po~etka anga`ovawa do kraja prvog narednog punog sata • minimalno vrijeme izme|u dva anga`ovawa tercijarne rezerve je 48 sati • Raspolo`ivost isporuke elektri~ne energije za kapacitet koji se nudi na zakup do 6 ~asova od trenutka aktivirawa rezervne energije • Obaveza ERS je da po~ne isporuku elektri~ne energije minimalno 15 minuta, a maksimalno 30 minuta nakon trenutka aktivirawa rezervne energije

2. Technical Requirements • The sale includes the right on 4 activations of reserve power supply per month; • Minimum time of usage of tertiary reserve upon activation is from the beginning of activation till the end of the first next hour in full; • Minimum time between two activations of tertiary reserve is 48 hours; • Availability of electricity supply for capacity offered for lease is up to 6 hours from the moment of activation of reserve power; • MH ERS liability is to start electricity supply minimum 15 minutes, and maximum 30 minutes after the moment of reserve power activation.

3. Period isporuke • a) 01.01. do 30.06.2010. godine i • b) 01.10. do 31.12.2010. godine • Ponu|a~ mo`e ponuditi ERS svoju tercijarnu rezervu za period od 01.07. do 30.09.2010. godine po istim tehni~kim i komercijalnim uslovima pod kojima i on nudi ERS 4. Kapacitet • 50 MW 5. Koli~ina • Do 4 puta aktivirawe u jednom kalendarskom mjesecu, tj. do 4 puta ponu|en kapacitet jednako koli~ini energije (MWh) u jednom kalendarskom mjesecu 6. Mjesto isporuke • granica BiH/Srbija, BiH/Crna Gora i BiH/Hrvatska • Energija se nudi bez izvoznog prekograni~nog kapaciteta 7. Sadr`aj ponude cijena u EUR po MWh za aktivnu energiju cijena u EUR po MW za kapacitet uslovi pla}awa (odlo`eno do pet radnih bankarskih dana ili avansno) opcija perioda isporuke a) ili b) ili obje naznaka dispe~erskog centra koji je na du`nosti 24 ~asa dnevno bankarska garancija za ozbiqnost ponude u vrijednosti 3% ukupne vrijednosti ponude (kapacitet i maksimalna energija) • pismo namjera banke da }e ponu|a~u u slu~aju dobijawa ugovora izdati bankarsku garanciju za uredno izvr{ewe posla u maksimalnoj vrijednosti (kapacitet i maksimalna energija) ugovorenog posla prema uslovima iz ovog poziva, ako se pla}a odlo`eno (u slu~aju avansnog pla}awe ne tra`i se bankarska garancija). • Izvod iz sudskog registra za ponu|a~a • Licenca za trgovinu elektri~nom energijom

• • • • • •

3. Delivery Period • a) 1st January to 30th June, 2010 and • b) 1st October to 31st December, 2010 • The Bidder may offer to ERS its tertiary reserve for the period from 1st July to 30th September, 2010 pursuant to the same technical and commercial terms under which he bids its own to ERS. 4. Capacity • 50 MW 5. Quantity • Up to 4 activations in one calendar month, i.e. up to 4 times offered capacity equal to power quantity (MWh) in one calendar month. 6. Delivery Point • Border BiH/Serbia, BiH/Montenegro and BiH/Croatia • Power is being offered without export cross-border capacity. 7. Contents of Bid • Price in EUR per MWh for active power; • Price in EUR per MW for capacity; • Payment conditions (deferred up to five working banking days, or advance payment); • Delivery period option a) or b) or both; • Designation of dispatching center being on-duty 24 hours daily; • Bank Guarantee for Bid Security in the amount of 3% of total bid value (capacity and maximum power); • Bank’s Letter of Intent declaring that in case of awarding the Contract to the Bidder it shall issue the Bank Guarantee for orderly performance in maximum value (capacity and maximum power) of contracted work according to conditions from this Invitation, if deferred payment is offered (in case of advance payment the Bank Guarantee is not required); • The excerpt from the Bidder’s official registration in the court; • The license for electricity trading.

8. Rok za dostavqawe ponude • Ponude se dostavqaju do 08.09.2009. godine (utorak) do 12 ~asova. 9. Validnost ponude • Ponuda mora biti validna do 23. septembra 2009. godine. 10. Obavje{tewe ponu|a~ima • ERS zadr`ava pravo da po vlastitom naho|ewu tra`i kona~nu ponudu i poboq{awe cijene od najvi{e rangiranih i su{tinski odgovaraju}ih ponu|a~a. U tom slu~aju ERS }e obavijestiti ponu|a~e o daqoj proceduri i krajwem roku za kona~nu ponudu. • Dostavqawem prve ponude ponu|a~ prihvata sve uslove iz ovog poziva. 11. Dostavqawe ponuda • Ponude se dostavqaju ERS na sqede}i na~in: - preporu~enom po{tom, ili - li~nom dostavom na protokol ERS u Trebiwu na adresu Ul. Stepe Stepanovi}a bb, 89101 Trebiwe, Republika Srpska.

8. Deadline for Bids’ Submission • The Bids must be submitted no later then 8th September, 2009 (Tuesday) at 12.00 hrs. 9. Bid Validity • The Bid must be valid up to 23rd September, 2009. 10. Notification to Bidders • MH ERS reserves its right, at its own discretion, to ask for final bid and improvement of price from the highest ranked Bidders and substantially responsive Bidders. In such case MH ERS shall notify the bidders on further procedure and final deadline for bids’ submission. • By submission of the first bid, the Bidder accepts all provisions of this Invitation. 11. Submission of Bids • The Bids shall be submitted to MH ERS’ address at the following way: - by registered mail, or - personally at MH ERS’ Administration Office in Trebinje, at address Stepe Stepanovica bb, 89101 Trebinje, Republic of Srpska.

12. Kontakt osoba

12. Contact Person

G|a Evica Mladenovi}-Bogdanovi} telefon ++ 387 59 277 191

Mrs. Evica Mladenovic Bogdanovic Phone: +387 59 277 191

1. 9. 2009. vupsbl

39

Nakon divljanja navija~a Slavije i @eljezni~ara u Isto~nom Sarajevu

Sport

Nema prijava ni uhap{enih Me~evi Slavije i "@elje" su i ranije bili obilje`eni incidentima

Vedran RADENOVI], Goran IVANKOVI]

Navija~i Slavije pretukli su dva fotoreportera i jednog novinara u nedjelju uve~e nakon me~a Slavije i @eljezni~ara. Zabilje`eni su obra~uni navija~a i policije, o{te}eno je nekoliko objekata i vozila, ali u Centru javne bezbje-

Navija~i Slavije nakon me~a pretukli dva fotoreportera i novinara

dnosti Isto~no Sarajevo ka`u da nije bilo prijava kao ni uhap{enih. Sve ovo de{avalo se prije i nakon utakmice 5. kola Premijer lige koja je zavr{ena 1:1. Fotoreportere Branimira Prijka ("Sport centar"), Fe|u Krvavca ("Sportske novosti") i novinara Mirzu Trbonju ("Sport Avaz") su na parkingu, bez razloga, u neposrednoj blizini stadiona napali navija~i doma}eg tima i nanijeli im lak{e povrede. U pomo} fotoreporterima i novinaru su pritekli Aleksandar Bo`ovi}, trener golmana u Slaviji, fizioterapeut Slavije Branislav Te{an i nekoliko policajaca. "^ekali smo oko sat i po nakon susreta da gu`va nestane, pa da krenemo u Sarajevo. Na parkingu nas je sa~ekao nekoliko desetina navija~a Slavije koji su nasrnuli na nas. Prijak je najgore pro{ao ali su nas sre}om spasili trener golmana Slavije i fizioterapeut, dok je mene iz gu`ve izvukla policija, koja me potom odvela u stanicu", kazao je Trbonja. Prilikom dolaska na stadion navija~i @eljezni~ara su u prolazu kamenovali ku}u u naselju Starosjedilaca a tridesetak minuta prije po~etka me~a, dok su se navija~i @eljezni~ara smje{tali na ju`nu tribinu, prema njima su poletjele kamenice koje su uputili doma}i navija~i. To je

izazvalo obra~un izme|u navija~a dva kluba, ali na svu sre}u brzom intervencijom policije sprije~en je ve}i sukob. U gu`vi je jedan navija~ tima pogo|en kamenom u glavu, prvu pomo} u slu`benim prostorijama FK Slavija pru`io mu je doktor Ratomir Golijanin pa je potom poslat u zdravstvenu ustanovu. Navija~i @eljezni~ara ubrzo su se revan{irali pristalicama Slavije na zapadnoj tribini ga|aju}i ih kamenjem pa je nekolicina zadobila povrede glave. Kamenovali su i slu`beni automobil BHT 1, kola Slu`be hitne pomo}i iz Isto~nog Sarajeva. Nakon utakmice na putu ka Sarajevu, navija~i @eljezni~ara su demolirali poslovnu zgradu firme "Avramovi}" polupav{i stakla a u intervenciji policije povrije|eno je vi{e navija~a, a me|u povrije|enima je navodno bilo i policajaca. U CJB Isto~no Sarajevo ka`u da rade na dokumentovanju slu~aja i da }e ga istra`iti. Povodom nemilih doga|aja reagovali su i igra~i @eljezni~ara. "Na`alost, ponovile su se stvari koje se ve} nekoliko sezona de{avaju. O nemilim scenama nakon utakmice ~uo sam od svojih prijatelja. Navodno su pojedini pretu~eni bez razloga i mo`da bi se i klub trebao oglasiti u vezi s tim", rekao je Edin Cocali}.

40

Sport

vupsbl!1. 9. 2009.

Vijesti Standardu bod u derbiju Aktualni belgijski prvak Standard uspio je da zaustaviti pobjedni~ki niz Ander le hta u do ma }em prvenstvu. Na gostovanju u Bri se lu Stan dard je izborio remi (1:1) iako su od 25. minuta imali igra~a manje. Aksel Vitsel je o{trim pre kr{a jem slo mio nogu Poljaku Marcinu Vasilevskom, zbog ~ega je dobio direktan crveni karton.

Vijeri kod Eriksona Notc Ka un ti, naj sta ri ji fudbalski klub na svijetu, spreman je da ponudi 36godi{njem Kristijanu Vijeriju unosan ugovor. Sven Go ran Eri kson, spor tski di re ktor klu ba, mogao da bude presudan faktor, po{to je ovaj dvojac uspje{no sara|ivao tokom sezone 1998/1999. u Laciju. Vijeri je osim za La cio nas tu pao jo{ i za Ju ven tus, In ter, Mi lan, Atletiko Madrid, Monako, a posljednju sezonu proveo je u Atalanti. Osim Italijana, Notc Kaunti `eli da anga`uje Fredija Ljungberga (32), koji je tre nu tno ~lan ame ri ~kog Sijetl Saundersa. Rani je su klub po ja ~a li gol man Ka sper [maj hel (22) i Sol Kembel.

Partizan te{ko do pobjede Umorni fudbaleri Partizana o~ekivano su upisali tri bo da u me~u sa kul skim Hajdukom, ali su do njih do{li neo~ekivano te{ko. Ku lja ni su se do bro branili tokom cijelog me~a, a "crno-bijeli" su proma{ivali izgledne {anse i ~i ni lo se da gos ti mo gu do izne na |e nja. Me |u tim, \ukanovi} je u 65. minutu postigao autogol i do nio po bje du {am pi onu. U vrlo slaboj utakmici u Kru {ev cu Na pre dak i Crvena zvezda su podijelili bodove. Gosti su poveli autogolom golmana [eji}a, a doma}ini su do za slu `e nog bo da do {li efek tnim go lom Pu no {evca iz slobodnog udarca. Rezultati nedjeljnih me~e va tre}eg ko la: Rad OFK Beograd 0:2 (Simi} 41, [}epovi} 81), Partizan - Hajduk 1:0 (\ukanovi} 66 autogol), Napredak Crvena zvezda 1:1 (Puno{evac 74 - [eji} 23. autogol). Poredak: Vojvodina 9, OFK Beograd 9, Partizan 7, Crvena zvezda 7, Sme de re vo 6, Na pre dak 4...

^etvrti me|unarodni rukometni turnir evropskih {ampiona "Banjaluka kup 2009" BORAC M:tel

24 (11)

KOLUBARA

27 (17)

Ewp!sb!ob;!#Cp!sjl#/!Hmf!eb!mb!db;!911/!Tv!ej!kf;!Tf!obe Lbn!cf!sp!wj~!)Aj!wj!oj!df*-!Nf!wmv!ejo!\b!cj~!)Hsb!•b!oj!. db*/!Tf!enfs!dj;!Cp!sbd!N;ufm!7!)6*-!Lp!mv!cb!sb!7!)5*/ Jt!lmkv!•f!okb;!Cp!sbd!N;ufm!5-!Lp!mv!cb!sb!9!nj!ov!ub/ CP!SBD!N;ufm;!Cmb!af!wj~!)ewjkf!pe!csb!of*-!Nv!mbc!. ej~!)21!pe!csb!ob-!ewb!tf!enfs!db*-!Tsej~-!Nb!mj~!2Qv!db!sf!wj~!5-!Sb!lp!dj!kb!4-!Qj!kf!ump!wj~!7!)6*-!Jmj~-!Cj!. cj~-!Ib!mjm!cf!hp!wj~!6-!Lv!mf!op!wj~-!Qb!oj~!2-!Nj!lj~Uslv!mkb!2-!Nf!}f!ep!wj~!4/!Usf!ofs;!Esb!|lp!Cv!ej!|b/ LP!MV!CB!SB;!Qv!mkf!{p!wj~!)21!pe!csb!ob-!kfebo!tf!. enf!sbd*-!Sb!ej!|j~-!T/!Kp!wb!op!wj~-!Mp!nj~!2-!Qsj!cbl 9-!Sb!|j~!6!)5*-!Of!ob!ej~!3-!Sb!ev!mp!wj~!3-!Wb!tj~ )•fujsj!pe!csb!of*-!N/!Nj!usp!wj~!4-!Wv!kp!wj~!)kfeob!pe!. csb!ob*-!O/!Kp!wb!op!wj~-!Qpo!hsb!•j~!2-!Sb!l•f!wj~!3[v!cj~!2-!Cf!~j!sp!wj~-!Sb!ep!wb!op!wj~!3-!T/!Nj!usp!wj~/ Usf!ofs;!Wmb!ej!njs!Esb!hj!~f!wj~/ Na krovu "Borika": Rukometa{i Kolubare FOTO NN

Kolubara pokupila Ekipa iz Lazarevca u finalu savladala Borac M:tel, a njeni rukometa{i dobili su i sva tri pojedina~na priznanja Du{an PRA[TALO

Kolubara je pobjednik ^etvrtog me|unarodnog rukometnog turnira evropskih {ampiona "Banjaluka kup 2009". Ekipa iz Lazarevca je u finalu savladala doma}ina smotre Borac M:tel sa

27:24 (17:11) i osvojila veliki pehar. Da su izabranici Vladimira Dragi~evi}a po svemu obilje`ili rukometnu reviju u "Boriku", govore i pojedina~na priznanja. Za najboljeg igra~a progla{en je proslavljeni as Nedeljko Jovanovi}, najefikasniji rukometa{ je Nemanja Pribak (22 gola), dok je epitet najboljeg golmana turnira ponio Nenad Puljezevi}. Priznanje za fer plej oti{lo je u Sloveniju, ta~nije, ekipi Gorenja. Kolubara je prvi put nastupila u Banjaluci i odmah pobrala sve simpatije. Osvaja~ Kupa Srbije odigrao je sve me~eve na vrhunskom nivou, a u onom odlu~uju}em, koji je odlu~ivao o pobjedniku smotre, potpuno je nadigrao svog doma}ina u prvom poluvremenu. Istina, "crveno-plavi" su u finalni okr{aj u{li oslabljeni neigranjem povrije|enog Gorana Gari}a, te ve} du`e vrijeme odsutnog Ivana Kara~i}a, ali i da su oni bili u sastavu, pita-

nje je da li bi Borac M:tel savladao zaista kvalitenog protivnika. U svakom slu~aju, izabranici Dra{ka Budi{e pru`ili su sna`an otpor timu iz Srbije, po se bno u dru gom po lu vre me nu ka da je u igru Osvojili u{ao kapiten Goran Mali}. Jo{ jednom je dugogosmo turnir, di{nji prvotimac Borac M:tela pokazao koliko njemoramo da govo iskustvo, sr~anost i, naravno, znanje zna~e budemo timu iz Gospodske ulice, ali ni Mali}evo prisustvo zadovoljni, na parketu nije pomoglo doma}inu da preokrene ali va`nije tok utakmice u svoju korist. Kolubara je bila preod trijumfa velik zalogaj za Banjalu~ane, iako su gosti u druje da smo se gom dijelu igrali mnogo slabije nego u prvih 30 lepo dru`ili minuta. ova ~etiri Svi u redovima Kolubare isti~u da }e Badana, ka`e njaluku pamtiti samo po dobrom, a kako i ne bi kaDragi~evi} da su svoj prvi boravak u gradu na Vrbasu za~inili osvajanjem pehara. "Bilo je zaista odli~no, ose}ali smo se kao kod

"Stara dama" pokorila Rim Rezultati i poredak Bub!mbo!ub!.!]f!op!wb 1;2!)Np!sf!uj!56*-!Lb!mkb!sj!.!Tj!kf!. ob!2;4!)Af!eb!87!qf!obm!.!Lb!. mb!kp!63-!82-!Sf!aj!obm!ep!9:*Lj!kf!wp!.!Mb!djp!2;3!)Qf!mj!tj!kf!27 .!Lsv{!52!qf!obm-!64*-!Gj!psfo!uj!. ob!.!Qb!mfs!np!2;1!)Kp!wf!uj~ 3:*-!Ob!qp!mj!.!Mj!wps!op!4;2 )Lwb!mkb!sf!mb!21-!94-!Ib!n|jl!47 .!Mv!lb!sf!mj!59*-!Qbs!nb!.!Lb!ub!. oj!kb!3;2!)Hb!mp!qb!25-!Qb!mpt!lj 58!.!Ckb!}bo!uj!26*-!Tbn!qep!sj!. kb!.!Vej!of!{f!4;2!)Qb!dj!oj!22Nb!oj!oj!56-!Lb!tb!op!94!.!Ej Ob!ub!mf!67*-!Sp!nb!.!Kv!wfo!uvt 2;4!)Ef!Sp!tj!46!.!Ej!kf!hp!3679-!Nf!mp!:1*/!Qp!sf!ebl;!Tbn!. qep!sj!kb!7-!Kv!wfo!uvt!7-!]f!op!. wb!7-!Mb!djp!7-!Jo!ufs!5-!Qbs!nb 5-!Gj!psfo!uj!ob!5////

Dijego (Juventus)

Fudbaleri torinskog Juventusa savladali su Romu na "Olimpiku" sa 3:1 i jo{ jednom pokazali da su ozbiljni kandidati za osvajanje "skudeta" ove godine. Tre}i put na posljednja ~etiri gostovanja u Rimu Juventus je razbio Romu i iz glavnog grada poru~io Interu da }e ove sezone borba za titulu biti paklena. Me~ u Rimu je pokazao da je dovo|enje Dijega iz Verdera bio pravi potez "stare dame". Omaleni Brazilac postigao je dva gola, a ne zna se koji je bio ljep{i. Kod prvog pogotka Dijego je osvojio loptu na 40 metara od gola Rome, a onda krenuo u sprint u kojem nije uspjela da ga obori nekolicina igra~a doma}ih, da bi akciju zavr{io lukavim golom iz {esnaesterca. "Vu~ica" je izjedna~ila golom Danijelea de Rosija, ali to je bilo sve {to je uspjela da uradi. U nastavku dominirao je "Juve", koji je u 68. minutu, nakon nove majstorije Dijega, poveo sa 2:1, a onda je u fini{u me~a preko jo{ jednog novajlije Felipea Mela stigao do ubjedljive pobjede. Juventus je na prethodna tri gostovanja u Rimu dva

puta pobijedio sa 4:1, dok je jednom bilo 2:2. Posljednji put, kao doma}in, Roma je savladala Juventus 2003. godine (4:0). Utakmicu izme|u Fiorentine i Palerma obilje`ilo je oko 60 gostuju}ih navija~a ko ji su do pu to va li u Fi ren cu, ali umjesto da mirno krenu prema stadionu i do~ekaju utakmicu, grupa je po~ela da pravi nerede po gradu, bacaju}i pirotehniPrivedeno 60 navija~a Palerma

~ka sredstva. Policija je brzo reagovala i privela ih, tako da od fudbala na kraju nisu vidjeli ni{ta. Me~ je rije{io Stevan Joveti} golom u 29. minutu za minimalnu pobjedu doma}ina. Drugi rimski klub Lacio slavio je na gostovanju kod Kjeva sa 2:1 sa dva gola Hulija Kruza, koji je ovog ljeta do{ao iz redova Intera. Doma}ini su prvi do{li u vo|stvo, ali su "nebeskoplavi" preokrenuli rezultat i do{li su do druge pobjede u isto toliko kola.

Sport

Vijesti Dinamo ubjedljiv

Stop u finalu: Faruk Halilbegovi} (Borac M:tel)

Svi pobjednici 3117!.!Df!mkf!QM!)Tmp!wf!oj!kb* 3118!.!Df!mkf!QM!)Tmp!wf!oj!kb* 3119!.!Df!mkf!QM!)Tmp!wf!oj!kb* 311:!.!Lp!mv!cb!sb!)Tscj!kb*

Me~evi za plasman [b!6/!nkft!up;!Lpot!ubo!db!. Hp!sf!okf!38;37! [b!4/!nkft!up;!Obou!.!Tufbvb 37;41 Gj!ob!mf;!Cp!sbd!N;ufm!.!Lp!mv!cb!. sb!35;38

sve pehare ku}e. Hvala ~elnicima Rukometnog kluba Borac M:tel na toplom prijemu, a ovom prilikom obe}avam da }emo do}i i slede}e godine. Naravno, ako nas Banjalu~ani pozovu. Osvojili smo turnir, moramo da budemo zadovoljni, ali va`nije od trijumfa je da smo se lepo dru`ili ova ~etiri dana", rekao je Vladimir Dragi~evi}, mladi stru~njak za kormilom Kolubare. I pored neuspjeha u finalu rukometa{i Borac M:tela nisu bili pretjerano tu`ni. "Dali smo sve od sebe u finalu, ali Kolubara je bila bolja. ^estitam gostima iz Lazarevca na trijumfu, zaslu`eno su osvojili turnir, a nama ostaje jo{ pet dana da se pripremimo za utakmicu sa Eurotekom u 'Boriku'. Imali smo tri jake provjere na na{oj smotri i mislim da }emo subotnji okr{aj sa Holan|anima do~ekati u dobroj formi", istakao je Igor Pijetlovi}, iskusno desno krilo banjalu~kog

kluba. U borbi za tre}e mjesto rumunska Steaua je savladala francuski Nant sa 30:26 (11:14), a u me~u za petu poziciju slovena~ko Gorenje je nanijelo prvi poraz rumunskoj Konstanci - 27:26 (13:14). Rukometa{i Kostance i Gorenja nisu prisustvovali ceremoniji sve~anog zatvaranja, jer su ranije napustili Banjaluku. Me|utim, njihovo odsustvo ostalo je neprimje}eno, jer su sve o~i gledalaca u "Boriku" bile usmjerene na biv{e asove Borca Dragana Markovi}a i Samira Nezirevi}a, koji su primili priznanje za najboljeg igra~a, odnosno strijelca ({est go lo va) re vi jal nog su sre ta izme |u ge ne ra ci je iz 1991. i mla|ih veterana Borca. ^etvrti me|unarodni rukometni turnir evropskih {ampiona zvani~no je zatvorio Dragoljub Davido vi}, gra do na ~el nik Ba nja lu ke, ko ji je pobjednicima predao i veliki pehar.

Kanute pomogao Valensiji Derbi me~ prvog kola {panske Primere odigran je na "Mestalji", gdje je Valensija ugostila Sevilju i ispratila je sa dva gola u mre`i - 2:0. Doma}inu je mnogo pomogao Kanute koji je na samom kraju prvog poluvremena zaradio crveni karton. Napada~ Sevilje je prvu javnu opomenu dobio zbog prekr{aja nad lijevim bekom Brunom, a zatim je po~etni~ki startovao na Mar}enu. Stari lisac u timu Valensije pao je kao poko{en, a sudija Perez poslao je internacionalca Atletiko pora`en u Malagi sa 0:3

iz Malija u svla~ionicu. Samo {to je po~elo drugo poluvrijeme Sevilju je na~eo Mata, na dodavanje Argentinca Banege, da bi deset minuta prije kraja isti igra~ asistirao i Ernandezu za kona~nih 2:0. Nakon sjajnog izdanja u kvalifikacijama za Ligu {ampiona sa Panatinaikosom,

fudbaleri Atletika iz Madrida pretrpjeli su te`ak poraz na gostovanju kod Malage sa 0:3. Fudbaleri Malage odigrali su savr{enu utakmicu i golovima Bahe, Manua i Toresa do{li do ubjedljive pobjede. Ubjedljiv je bio i Hetafe na gostovanju u Santanderu - 4:1. Nekada{nji napada~ Real Madrida Soldado postigao je het-trik, dok je Rasingu evidentno nedostajao @igi}. Viljareal je u Pamploni u me~u sa Osasunom stigao do boda (1:1), Majorka je kao doma}in savladala novajliju Herez (2:0), a Atletik Bilbao je minimalnim rezultatom bio bolji od Espanjola (1:0). Re zul ta ti prvog ko la: Atle tik Bil bao Espanjol 1:0 (Tokero 78), Malaga - Atletiko Madrid 3:0 (Baha 34, Manu 61, Tores 89), Majorka - Herez 2:0 (Aduric 57, Tuni 59), Osasuna - Viljareal 1:1 (Pandijani 37 - Kazorla 31), Rasing - Hetafe 1:4 (Lasen 44 - Rafa 12, Soldado 29, 34, 56), Valensija - Sevilja 2:0 (Mata 47, Ernandez 80), Almerija - Valjadolid 0:0. Sino} su igrali Barselona - Sporting Hihon.

1. 9. 2009. vupsbl

41

Verder slavio u Berlinu

Aktu el ni hrvat ski prvak Dinamo ponovo je bio ubjedljiv savladav{i Slaven Belupo na svom terenu sa 6:0. Samo deset minuta "modrima" je bilo dovoljno da povedu sa 2:0. Prvi gol je djelo Barbari}a, a drugi je za bio Mo ra les iz pe na la. Slanje Samira na klupu nakon o~ajne utakmice u kvali fi ka cij ama za Evrop sku ligu sa Hartsom bio je dobar potez i opomena ostalima, pa su za to s do brim pristupom u{li u utakmicu. Do kraja me~a u strijelce su se upisali Mand`uki}, Sivonji}, Morales (ponovo penal) i Badelj. Na tebeli vodi Dinamo sa 16 bodova, slijedi Karlovac sa 14, Cibalija sa 12...

Ronaldo: Vrijedim svaki cent Potpisav{i ugovor s Real Madridom, Kristijano Ronaldo u{ao je u istoriju. Velikih 94 miliona evra, koliko je Florentino Perez izdvojio za njega, najve}i je iznos tran sfe ra ikad u fu dbalu. Portugalac smatra da "kraljevski klub" nije pogrije{io njegovim dovo|enjem i da }e se Realu novac isplatiti. "Do{ao sam u veliki klub i dokaza}u svima da vrijedim svaki cent. Preostaje mi samo da radim i pobje|ujem", izjavio je Ronaldo. Vlasnik 400.000 evra vrije dnog rols-roj s fan to ma, dva por {ea, fe ra ri ja 599, BMW-a M5 i bentlija ka`e kako vodi sasvim normalan `ivot. "Bavimo se poslom koji nam nudi lijepe stvari, ali i da je ve li ku od go vor nost. Prilagodio sam se na `ivot profesionalnog fudbalera", rekao je Portugalac.

Ke`manu se ispunila `elja No vo po ja ~a nje rus kog Zenita, Mateja Ke`man, koji }e u Sankt Petrburgu proves ti go di nu da na kao po zaj mljen igra~ PS@-a, presre}an je {to }e zaigrati u Rusiji. "Dogovor je da u Zenitu provedem godinu dana kao pozajmljen igra~ sa mogu}no{}u produ`etka ugovora na dvije godine ili povratka u PS@. Odavno sam u konta ktu sa rus kom eki pom i ko na ~no mi se os tva ri la `elja da zaigram u Rusiji", sre}an je Ke`man. Ke`man se nada da }e u jednom od najboljih ruskih klubova potvrditi golgeterske kvalitete i dodaje da ne bi imao ni {ta pro tiv da u Zenitu ostane i du`e od pozajmice. Tridesetogodi{nji napada~ prije Zenita igrao je za Partizan, PSV, ^elsi, Atletiko iz Ma dri da, Fe ner ba h~e i PS@.

Fudbaleri Verdera iz Bremena trijumfalno su mar{irali kroz Berlin. Momci Tomasa [afa pobi je di li su Her tu sa 3:2 pred 50.000 navija~a i tako doma}inu nanijeli tre}i neuspjeh u ~etiri kola Bundes lige. Herta je u dosada{njem dijelu prvenstva, prije ovog poraza, izgubila od Borusije iz Menhengladbaha i Bohuma, {to ih dr`i na dnu tabele, a radovali su se samo na premijeri u me~u sa Hanoverom. Poslije startnog, mr{avog remija u Frajburgu (1:1), fudbaleri Hamburga potvrdili su da su trenutno u top formi. HSV je poslije Borusije iz Dortmunda (4:1), Volfsburga

(4:2), presli{ao i Keln na svom terenu sa 3:1 i tako ostao, uz Leverku zen, je di ni ne po ra `e ni tim u Njema~koj. Rezultati utakmica ~etvrtog kola odigranih u nedjelju: Herta - VerHSV savladao Keln sa 3:1

der 2:3 (Pi{~ek 77, Ebert 90 - Ozil 57, Borovski 74, Naldo 83), Hamburg - Keln 3:1 (Gerero 19, 66, Trokovski penal 86 - ^ihi 76). Poredak: Hamburg 10, Leverkuzen 10, [alke 7, Menhengladbah 7, Verder 7...

Adebajor se ispla}uje "gra|anima" Ema nu el Ade ba jor nas tav lja da ot pla }u je sva ki cent ko ji su bo ga ti Ara pi ovog ljeta platili za njega da pre |e iz Ar se na la u Man~ester Siti. Golom u 30. minutu donio je pobjedu svom timu na neugo dnom gos to va nju kod Portsmuta. Napada~u iz Togoa ovo je tre}i gol u sezoni, za tre}u pobjedu Sitija u tre}em susretu od starta Premijer lige. "Gra|ani" su te{ko, ali za slu `e no po bje di li na "Fraton Parku" i doma}inima nanijeli ~etvrti poraz ove sezo ne. Da su na pa da ~i Por tsmuta u fini{u bili prisebniji Siti vjerovatno ne bi odnio ~i tav plijen u Man ~es ter. Man~ester sada ima devet bodova iz tri me~a, a ostaje im da odigraju duel drugog kola sa Evertonom. Rezultati utakmica tre}eg kola odigranih u nedjelju: Portsmut - Man~ester Siti 0:1 (Adebajor 30), Sjajni napada~ pogodio Ever ton - Vi gan 2:1 (Sa ha 62, Bejns 90 penal - [arner za tre}u pobjedu Sitija 57), Aston Vila - Fulam 2:0 (Pantsil 3. autogol, Agbonlahor 59). Poredak: ^elsi 12, Totenhem 12, Man~eseter j. 9, Man~ester siti 9, Stoke 7, Arsenal (-1) 6, Liverpul 6...

Remi u Marselju U velikom derbiju ~etvrtog kola francuskog prvenstva fudbaleri Marselja prekinuli su niz aktualnih prvaka Bordoa od 14 pobjeda. Ekipa Lorana Blana nema razloga za nezadovoljstvo, jer su odigrali 0:0 na vru}em "Velodromu". Doma}in je bio puno opasniji i vi{e je prijetio golu Bordoa, ali je na kraju me~ zavr{io bez pogodaka. PS@ je na svom terenu nadigrao Lil 3:0 i tako se priklju~io Bordou na vrhu tabele. Oba kluba imaju 10 od mogu}ih 12 bodova.

42

Sport

vupsbl!1. 9. 2009.

Sjednica Upravnog odbora Fudbalskog kluba Borac

Borac na evropskom Radimo na obnovi kluba. @elimo da Borac iza|e u Evropu i to nam je zasad primarni cilj, rekao @eljko Kopanja Goran KARA]

Legenda i biv{i fudbaler Borca Muhamed Ibrahimbegovi} Fi{er novi je sportski direktor banjalu~kog kluba, odlu~eno je ju~e na sjednici Upravnog odbora ovog bh. premijerliga{a. Damir [pica, koji je do sada obavljao du`nost sportskog direktora, bi}e koordinator takmi~enja u Borcu, dok }e novi sekretar kluba biti Ratko Radoji~i}. Na prijedlog predsjednika kluba Mi}e Milovanovi}a, ~lanovi UO dobili su i nova zadu`enja, pa }e Dragan Te{ovi} biti zadu`en za medicinska pitanja, Ermin Dekuki} za sportska, @eljko Kopanja za odnose s javno{}u, marketing i navija~e, Zoran Bursa} za saradnju s lo kal nom za je dni com, Zo ran Ka li ni} sa evropska pitanja, dok }e Milenko Gemaljevi} biti zadu`en za tehni~ka pitanja i logistiku. Direktor kluba Milo{ Milutinovi} }e voditi brigu da sve funkcioni{e kako treba kada su finansije u pitanju. Nova uprava kluba s Gradskog stadiona ju~e je raspravljala i o trenutnoj situaciji u kojoj se ovaj sportski kolektiv nalazi, te se radi na iznala`enju najboljih rje{enja. "Pri je ovih ka drov skih po pu na obavili smo niz razgovora jer `elimo da {to prije finansijski stabilizujemo klub. Naravno, ni{ta

se ne mo`e preko no}i, ali smo optimisti. Imamo obe}anja od gradskih vlasti i prijatelja Borca da }emo svi biti na istom zadatku, a to je obnova Borca. Na sastanku smo donijeli zaklju~ak da su najvredniji dio kluba njegovi igra~i, po~ev od onih najmla|ih pa do seniora i, naravno, navija~i. Ono {to je vidljivo je to da ostali dio kluba administrativno-logisti~ki ranije nije funkcionisao na najbolji na~in, ali cijenimo ono {to su na{i prethodnici uradili", rekao je Kopanja i dodao da se UO ne}e mije{ati u rad trenera. "Ovaj upravni odbor se ne}e mije{ati u rad Stru~nog {taba, koji ima na{u punu podr{ku i povjerenje. Titula {ampiona Premijer lige BiH nam nije glavni cilj nego izlazak na me|unarodnu scenu. Mislim da to klub kakav je Bo rac mo `e u~i ni ti i da to svi za slu `u je mo.

Kopanja: Igra~i i navija~i najvrijedniji dio kluba

Ovaj upravni odbor se ne}e mije{ati u rad Stru~nog {taba

Uprava ne}e odre|ivati treneru Velimiru Stojni}u ko }e igrati jer to nije na{ posao, ali isto tako zna se da i Stru~ni {tab ima odre|enu odgovornost da u skladu s mogu}nostima ostvari odre|e ne re zul ta te. Na {e je da se bri ne mo za logistiku i da stvorimo sve neophodne uslove, a na Stru~nom {tabu je da brine o igri i rezultatima. Tako stvari funkcioni{u u svim ozbiljnim klubovima i tako }e biti i u Borcu. Va`an akcenat u svom radu stavi}emo na podmladak koji je baza bez koje nijedan ozbiljan sportski kolektiv ne mo`e da funkcioni{e", rekao je Kopanja. Gradski stadion u Banjaluci zasad ne ispu nja va uslo ve za me |u na ro dne uta kmi ce. Uprava Borca ve} je poduzela neke korake. "Razgovarali smo s vlastima grada i ljudima iz FS BiH i ve} radimo na tome da stadion dobije licencu UEFA", zavr{io je Kopanja.

Reprezentacija BiH po~ela pripreme za utakmice s Jermenijom i Turskom

Aldin [etki} napredovao

FOTO NN

Al din [et ki}, te nis ki reprezentativac BiH, napredovao je za 10 mjesta na naj no vi joj ATP lis ti (31. avgusta) i sada zauzi ma 482. po zi ci ju sa osvojenih 86 bodova. Napredak je ostvario i Ismar Gor~i} koji je od odnosu na pro{losedmi~ni po re dak za bi lje `io po mak za 31 mjes to i trenutno je 599. igra~ na lis ti naj bo ljih te ni se ra dana{njice. Sandra Martinovi}, tenis ka re pre zen ta tiv ka BiH, ostvarila je napredak za 23 po zi ci je na naj no vi joj WTA lis ti i tre nu tno za uzi ma 390. mjesto. Mar ti no vi }e va je do ovog rezultata stigla zahva lju ju }i fi nal noj po bje di na ne da vno zavr{enom ITF turniru u Val{tedu (Njema~ka). Na{a najbolja teniserka Mervana Jugi}-Salki} zadr`ala je 179. poziciju koja joj je pripala pro{le se dmi ce, dok je Ema Bur gi} za bi lje `i la po mak od sedam pozicija i trenutno je 753. igra~ica svijeta. O.Z.

Stigao golman Asmir Begovi} Asmir Begovi}

Dovr{iti dobro zapo~eti posao: Admir Vladavi} (desno)

Vedran RADENOVI]

Asmir Begovi}, golman Portsmuta, stigao je ju~e na okupljanje A reprezentacije Bosne i Hercegovine. Izabranici selektora Miroslava - ]ire Bla`evi}a sino} su na stadionu "Grbavica" odradili prvi trening uo~i kvalifikacijskih utakmica za Svjetsko prvensvo s Jermenijom u Jerevanu (5. septembra) i Turskom u Zenici (9. septembra). Kona~na odluka da li }e Begovi} stati izme|u stativa u Jerevanu trebala bi biti poznata najkasnije danas. ^elnici Nogometnog/Fudbalskog

saveza BiH jo{ ju~e su odradili svu potrebnu proceduru vezanu za njegov nastup, a definitivna dozvola iz FIFA trebala je sti}i do kraja ju~ra{njeg dana. "Jo{ ne znam da li }u braniti, nadam se da }u ho}u, ali je najbitnije da sam tu. Ve} sam se upoznao s nekim suigra~ima i prve reakcije su pozitivne. Neke od reprezentativaca poznajem i odranije. Mnogi igraju u Njema~koj i drugim kvalitetnim evropskim ligama. Imam veliki respekt prema svima i jedva ~ekam da po~nemo tenirati zajedno. Ostale golmane reprezentacije poznajem samo po imenima, a nisam

ih imao priliku gledati", rekao je Begovi}. ^uvar mre`e Portsmuta demantovao je ranije navode pojedinih medija, koji su pisali da je Begovi} izjavio kako ne `eli igrati za reprezentaciju BiH. "Jedno vrijeme sam bio u dilemi izme|u Kanade i BiH. Kada sam dobio ponudu iz BiH, razmi{ljao sam {ta da uradim, ali nikada nisam rekao da ne}u igrati za BiH. Na kraju sam se odlu~io za BiH za koju smatram da mo`e napraviti velike stvari", dodao je Begovi}. Bh. tim bi sa svih {est bodova u predstoje}e dvije utakmice gotovo osigurao bara` za Ju`noafri~ku Republiku. Optimista je ju~e bio i fudbaler Salcburga Admir Vladavi}. "Okupili smo se da dovr{imo dobro zapo~eti posao iz dosada{njeg dijela kvalifikacija. Trudi}emo se da odigramo {to bolje u predstoje}im utakmicama. Nadamo se da }emo iz dvije utakmice protiv Armenije i Turske osvojiti svih {est bodova ili barem ~etiri", istakao je Vladavi}. Iako je bolovao od "svinjske gripe" ju~e se reprezentaciji, kako je i najavljivao, priklju~io i kapiten Emir Spahi}. ]iri su se me|u prvima odazvali, izme|u ostalih, Edin D`eko, Sejad Salihovi}, Vedad Ibi{evi}, Elvir Rahimi}, Nemanja Supi}, Samir Muratovi}, te kona~no potpuno oporavljeni Zlatan Bajramovi}. "Drago mi je da sam se oporavio i da sam ponovo me|u reprezentativcima. Pred nama su va`ne utakmice u kojima mo`emo rije{iti mnoge dileme. Ne smijemo potcijeniti Armence. U Njema~koj sam razgovarao s nekoliko gr~kih reprezentativaca koji su protiv Armenije odigrali prijateljsku utakmicu. Upozorili su me da su Armenci neugodna i ozbiljna ekipa", rekao je prvotimac Ajntrahta Zlatan Bajramovi}. Dolazak na okupljanje zbog povrede je otkazao samo Semir [tili}.

]iro: Evropa nam se klanja Dj!kf!mb!Fwsp!qb!tf!lmb!. okb!ci/!sf!qsf!{fo!ub!dj!kj-!sf!lbp kf!kv!•f!Nj!sp!tmbw!.!^j!sp!Cmb!af!. wj~/!Qswj!tusb!ufh!pe!twp!kji!j{b!. csb!oj!lb!p•f!lv!kf!eb!obt!ub!wf ep!csf!sf!{vm!ub!uf!j!v!qsfe!tup!kf!. ~jn!vub!lnj!db!nb/ #Nj!tnp!ep!tbeb!ob!qsb!wj!mj tqf!lub!lv!mbs!oj!sf!{vm!ubu/!Dj!kf!mb Fwsp!qb!tf!lmb!okb!ci/!sf!qsf!. {fo!ub!dj!kj!j!|up!kf!obk!{ob!•bk!oj!kf dj!kf!mb!Fwsp!qb!jnb!of!j{!nkfs!of tjn!qb!uj!kf!qsf!nb!ob!nb!j!twj obn!esaf!qbm!•f!wf/!Twj!tf!qsj!. lmb!okb!kv!qp!ckf!eoj!lv/!Sfk!ujoh tf!tuwb!sb!qp!ckf!eb!nb-!b!hv!cj qp!sb!{j!nb/!Uf!|lp!kf!v!op!hp!. nf!uv!qsp!hop!{j!sb!uj!jmj!sf!~j!eb ~f!np!nj!vt!qkf!uj!pesab!uj!usf!. ov!uoj!sfk!ujoh-!bmj!kb!tbn!pq!uj!. njt!ub/!Qp!nf!oj!nj!jnb!np kf!eov!pe!obk!kb!•ji!flj!qb!v Fwsp!qj-!bmj!jnb!ept!ub!gb!lup!sb lp!kj!vuj!•v!ob!lp!ob!•bo!sf!{vm!. ubu#-!sf!lbp!kf!Cmb!af!wj~-!lp!kj wkf!sv!kf!j!v!ptwb!kb!okf!qswph nkft!ub!v!hsv!qj; #Of!wkf!s v!kfn!v!qp!c kf!e v \qb!oj!kf!obe!Cfm!hj!kpn/!Np!sb!. kv!tf!j!\qbo!dj!of!hekf!qp!eb!. qf!uj-!b!up!cj!np!hmb!cj!uj!ob!|b qsj!hp!eb/#!

Sport Jahi} u AEK-u

Ibrahimbegovi}: Kod ku}e sam

putu FOTO V. STOJAKOVI]

Nv!ib!nfe! Jcsb!ijn!cf!hp!wj~! Gj!|fs! kf mf!hfo!eb! Ob!qsj!kf!eb! j! Cps!db/! T! Ob!qsj!kf!epn kf!v•ft!uwp!wbp!v!ptwb!kb!okv!hsbe!tlph!Lv!qb #Csb!~b!Qpe!hps!ojl#-!lb!eb!kf!Ob!qsj!kfe!2:83/ v! gj!ob!mv! tb!wmb!ebp! gb!wp!sj!{p!wb!oj! Cp!sbd/! Qsf!. mbt!lpn!v!Cp!sbd!pt!uwb!sjp!kf!ekf!•b!•lj!tbo-!b of{b!cp!sb!woj! tv! okf!hp!wj! hp!mp!wj! v! dswf!op. qmb!wpn!esf!tv-!qp!tf!cop!poj!v!Lv!qv!qp!ckf!. eoj!lb! lv!qp!wb/! Jcsb!ijn!cf!hp!wj~! kf! ob!qv!ojp nsf!av! Sv!nf!mbo!ab! j{! Mv!ltfn!cvs!hb/! Qpt!uj!. hbp! kf! qfu! hp!mp!wb! v! kf!eopn! tv!tsf!uv/! Qp!. upn!kf!Bo!efs!mf!iuv-!ptwb!kb!•v!Lv!qb!lv!qp!wb 2:86-!ebp!kf!ej!oj!hpm!{b!wf!mj!lv!qp!ckf!ev!Cps!. db-! •j!nf! kf! qpt!ubp! wf!mj!lj! nj!mkf!ojl! ob!wj!kb!•b Cps!db/ #Ep!|bp!tbn!v!twpk!Cp!sbd-!lp!kj!nj!kf!esv!hj epn/! Obt!u p!kb!~ f!n p! twjn! tj!mb!n b! eb! pwbk lmvc! lp!kj! jn! wf!mj!lj! vhmfe! wsb!uj!np! ob! tub!sf tub!{f! tmb!wf/! Ptop!woj! djmk! tv! obn! fwspq!tlj nf!•f!wj!j!nj!tmjn!eb!jnb!np!lwb!mj!ufu!{b!ub!lbw qp!ev!iwbu/!Jnb!kp|!nop!hp!qp!tmb!eb!tf!vsb!. ej-! bmj! tf! of! cp!kj!np! oj!•f!hb/! Np!sb!np! vob!. qsj!kf!ej!uj!lmvc-!jhsv!j!pnmb!ejo!tlf!qp!hp!of!lp!kj tv! wb!aob! lb!sj!lb! twb!lph! vt!qkf!ib/! V! Cps!dv jnb!ept!ub!nb!uf!sj!kb!mb!pe!lp!kfh!tf!np!af!ob!. qsb!wj!uj! ep!cj!uob! lpn!cj!ob!dj!kb! j! nj! ~f!np! up! j v•j!oj!uj#-!lb!af!Jcsb!ijn!cf!hp!wj~/

Najbolji navija~i #Jnb!np!pemj!•ov!tb!sb!eokv!t!ob!wj!kb!. •j!nb! Cps!db! lp!kj! tv! vwj!kfl! cj!mj! v{! okf!hb! j qp!op!toj!tnp!ob!okji/!Nj!tmjn!eb!tv!up!obk!. cp!mkj!ob!wj!kb!•j!v!CjI!j!jnb!kv!ob!|v!qv!ov!qp!. es|lv/! Qp!np!~j! ~f!np! jn! eb! tf! kp|! cp!mkf ps!hb!oj!{v!kv! j! eb! cv!ev! ob|! tjn!cpm/! Eb!~f!. np! jn! np!hv!~optu! eb! v•ft!uwv!kv! v! ep!op!. |f!o kv! of!l ji! pemv!l b! v! wf!{ j! t! lmv!c p!n #sflbp!kf!Lp!qb!okb!j!qp!sv!•jp!kf!twjn!mkv!cj!uf!. mkj!n b! gv!e cb!mb! eb! ep!} v! ob! nf•! 7/! lp!mb Qsf!n j!k fs! mj!h f! CjI! tb! |bn!q j!p opn! CjI [sjok!tljn-!lp!kj!~f!cj!uj!pesabo!ob!sf!eof!tf!. enj!df/

1. 9. 2009. vupsbl

Zbog lje kar skog pre gle da na okupljanje je kasnio golman Kenan Hasagi}. Tako|e, ju~e na Ilid`i u hotelu "Hercegovina" nije bilo ni Sanela Jahi}a, koji je sino} trebao da potpi{e ~etvorogodi{nji ugovor sa atinskim AEK-om. Sada ve} biv{i igra~ solunskog PAOK-a, za tim iz Atine, kojeg s klu pe pre dvo di bh. stru~njak Du{ko Bajevi}, potpisao je ugovor na ~etiri godine.

Fati}eva u 3. kolu Na ITF teniskom turniru koji se igra u Br~kom za nagradni fond od 10.000 do la ra, Neira Fati} je jedina doma}a predstavnica koja je ostvarila plasman u tre}e kolo kvalifikacija. Bh. teniserka je do finalne runde kvalifikacija stigla pobijediv{i Australijanku Ninu ]atovi} rezultatom 7:5, 6:2. Za prolaz u glavni dio turnira Fati}eva }e igrati protiv Indre Bigi iz Italije. O.Z.

Danas `rijeb Kupa @rijeb parova {esnaestine finala Kupa BiH u fudbalu za sezonu 2009/10. bi}e obavljen danas u 12 sati u Sarajevu. U za vr{ni ci naj ma so vni jeg ta kmi~enja, uz 16 klu bo va iz Premijer lige BiH, na}i }e se i deset timova iz NS Federacije BiH i {est iz FS Republike Srpske. Uta kmi ce {e sna es ti ne igraju se 16. septembra. V.R.

Vlatko Glava{ preuzima Olimpik Vlatko Glava{, nekada{nji fudbalski reprezentativac BiH, kasnije i asistent u stru~nom {tabu selektora Bla`a Sli{kovi}a, preuze}e ekipu sarajevskog Olimpika. Glava{ }e na klupi novog premijeliga{a zamijeniti Husrefa Musemi}a, kojeg je rukovodstvo kluba nedavno smijenilo. "Glava{ je krenuo u BiH i ve} u utorak ujutru trebao bi obaviti prvi trening sa ekipom. Za sada je samo sigurno da }e Glava{ biti novi trener, jer je postignut dogovor. No, na koji period }e potpisati ugovor jo{ nije poznato", ka`e Alija Mehmedika, portparol FK Olimpik.

Glava{ je imao bogatu igra~ku karijeru, koju je po~eo u bugojanskoj Iskri, s kojom je igrao u Prvoj ligi nekada{nje Jugoslavije. Kasnije je nastupao za Fortunu iz Diozeldorfa, koja je bila bundesliga{. Tako|er je Glava{ }e na klupi novog premijerliga{a zamijeniti Musemi}a

igrao za Vupertaler, Rot-Vajse Esen i Osijek. Kao trener nema pretjerano iskustvo. Vodio je nekoliko njema ~kih ni `e li ga {a i ra dio u stru~nom {tabu reprezentacije BiH. D.M.

Pobjeda Budu}nosti Nedjeljnim utakmicama kompletirano je 3. kolo Prve lige FBiH u fudbalu. Rezultati: GO[K - SA[K Napredak 4:1, Omladinac - Budu}nost 1:2, Gora`de - Ora{je 3:2. Poredak: Budu}nost 9, Bosna 7,

Rudar 7, Iskra 6, GO[K 6, Kraji{nik 4, Vitez 4, Slaven 3, Omladinac 3, @ep~e 3, Ora{je 3, Gora`de 3, SA[K Napredak 3, Posu{je 2, Jedinstvo 2 i Igman bez bodova. V.R.

Sun~ano s naoblakom V! CjI! qsf!wmb!eb!wb!~f! tvo!. •b!op!wsj!kf!nf!v{!nb!mv-!qp!of!. hekf!vnkf!sf!ov!pc!mb!•opt!uj/!V kv!ubs!okjn! tb!uj!nb-! qp! lp!umj!ob!. nb! j! v{! sj!kf!•of! up!lp!wf! cj!~f lsbu!lp!usbk!of! nb!hmf! jmj! tv!nb!. hmj!df/! Wkf!ubs! tmbc! ep! vnkf!. sfo-!tkf!wf!sp!jt!up!•oj!j!jt!up!•oj-!b ob!kv!hv!{b!qb!eoj!j!tkf!wf!sp!{b!. qb!eoj/! Kv!ubs!okb! ufn!qf!sb!uv!sb pe!efwfu!ep!29-!ob!kv!hv!ep 35-! b! obk!wj!|b! eof!wob! pe! 37 ep!44!tuf!qf!ob!Dfm!{j!kv!tb/

Afmklp!LPQBOKB!

BIHA]

ejsflups!OJHE!#EOO#

BANJALUKA

Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^ hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!

BIJELJINA ZENICA

Srijeda Nby/ Njo/

^etvrtak Nby/ Njo/

,44pD ,29pD

Petak Nby/ Njo/

,45pD ,29pD

SARAJEVO

LIVNO

,44pD ,26pD Sarajevo

+28oC

Banjaluka

+30oC

Bijeljina

+30oC

Biha}

+30oC

Livno

+27oC

Mostar

+33oC

Zenica

+29oC

Trebinje

+32oC

MOSTAR

TREBINJE

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH

Uz stabilnije vremenske prilike i povoljnu biometeorolo{ku sliku ve}ina ljudi }e se osje}ati ugodnije

i biti boljeg raspolo`enja. Hroni~ni bolesnici i meteoropati ne}e imati pote{ko}a.

43

Vlatko Glava{

Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-! Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-! Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-! Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-! Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof!j!ofekfmkop!j{ebokf*-! Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-! Csbolp!UPNJ^!)vsfeojl!nbhb{job*-! Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-! Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-! Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*Boesfb!CBTBSB!)lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-! Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-! Nbkb!WVKJOJ^!)bhfodjkf*Hpsbo!LBSB^ )tqpsu*Jwbob!QJMJQPWJ^ )ufioj•lb*-! Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-! [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/

J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/ Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!oo`nbslfujoh@ufmflmjl/ofu
sport Smrt trinaestogodi{njeg fudbalera pokrenula javnu raspravu u SAD

U SAD temeljno pregledaju samo profesionalne sportiste

Entoni Trup Junior

Pregled srca za mlade sportiste Svi se pitaju {ta bi mogao da bude uzrok smrti mladog fudbalera i za{to je smrt mladih sportista u SAD, ali i {ire, sve u~estalija pojava te kako joj stati ukraj

T

ri na es to go di{ nji En to ni Trup Junior sanjao je o karijeri profesionalnog igra~a ameri~kog fudbala, ali svi sno vi ovog dje ~a ka os ta }e neispunjeni. Prije nekoliko da na pre mi nuo je to kom

treninga. Ta~an uzrok smrti jo{ nije utvr|en, a poznato je da se rutinski zagrijavao, te da temperatura vazduha nije bila ekstremna. Sru{io se na igrali{tu i izdahnuo u bolnici. Tragi~na smrt dje~aka, jednoga od sedam mi li ona dje ce ko ja se u ame ri ~kom osnovno{kolskom sistemu organizovano bave sportom, pokrenula je {iroku javnu raspravu u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama o tome treba li detaljan pregled srca da bude obavezan. Svi se pitaju {ta bi mogao da bude uzrok smrti mladog fudbalera i za{to je smrt mladih sportista u SAD, ali i {ire sve u~estalija pojava i kako joj stati ukraj. Entoni je imao 13 godina, bio je visok 187 centimetara i te`ak 173 kilograma. Istorija bolesti u porodici Trup otkriva da je dje~akov otac preminuo u 45. godini od sr~anog udara. Patio je od uro|ene sr~ane mane. Ako je trinaestogodi{njak naslijedio o~evu anomaliju, ona je mogla da bude otkrivena da se podvrgnuo temeljitim medicinskim pretragama, kao {to je obi~aj sa sportistima profesionalcima u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama.

Me|utim, SAD je poznata kao dr`ava koja nije socijalna i u kojoj je zdravstveno osiguranje luksuz, a ne javno dobro, ~ak kad je u pitanju i zdravlje djece. Da stvar bude gora, Entoni je nekoliko dana prije smrti pao na ulici igraju}i se vodenim balonima. Pro{ao je u bolnici poprili~an broj testiranja, uklju~uju}i elektrokardiogram, ali na`alost, ni{ta nije otkriveno. Entonijev otac preminuo u 45. godini od sr~anog udara

Trener tima osnovne {kole u kojoje je Entoni igrao fudbal rekao je da nije imao razloga ni u {ta posebno da sumnja. On ka`e da je njegov igra~, kojeg su svi u timu zvali Veliki Mrav bio natprosje~no brz i pokretljiv za mladi}a prekomjerne te`ine. Prekomjerna te`ina svakako bi mogao

Smijenjen Halid Demirovi} Iz vr{ni odbor Ru ko me tnog sa ve za BiH na ju~era{njoj sjednici u Sarajevu donio je odluku da razrije{i du`nosti Halida Demirovi}a, selektora mu{ke rukometne reprezentacije na{e zemlje.

Do rasprave o Demirovi}evom statusu do{lo je nakon {to Stru~na komisija RS BiH nije usvojila njegov izvje{taj o kvalifikacijama za "EURO 2010" i nastupu na Mediteranskim igrama u Peskari.

Tako|er, odlu~eno je da Stru~na komisija u narednih sedam dana Izvr{nom odboru dostavi imena najvi{e dva kandidata za novog selektora bh. rukometa{a. D.M.

biti jedan od faktora, ali profesor sa Univerziteta Va{ington, doktor Kit Mankovic, tu mogu}nost je otklonio. "Momak od 13 godina ne mo`e umrijeti ~isto zbog morbidno prekomjerne tjelesne mase. Sigurno je imao odre|ene probleme sa srcem koji se nisu manifestovali na vidljiv na~in. Najvjerovatnije je, poput oca, imao uro|enu manu, koja se te{ko mo`e primijetiti pri rutinskim pregledima. To mo`e samo kardiolog ili doktor koji vrlo dobro poznaje pacijenta i sve negove tegobe, ali i zdravstvenu pro{lost cijele porodice", ka`e Mankovic. Sa Mankovicem se slo`io doktor Kem Paerson, {ef Kardiologije na Univerzietu Sjeverna Karolina, koji ka`e da je u Italiji ve} normalna pojava da sportiste od ranih godina detaljno pregledaju. "Na`alost, kod nas je to jo{ tema rasprava i odlu~juju}i faktor su tro{kovi cijelog procesa", ka`e on. (Agencije)

Banjaluka

Ljepotice ~uvaju du{u grada na Vrbasu

Jaguar X-tajp 2.2 dizel

Najmanja "ma~ka" s izvrsnim motorom strane 6 i 7

strane 2 i 3

Goran Bregovi} i pobjednici Gu~e na Gradskom stadionu u Banjaluci priredili spektakl za pam}enje Vesna VRBLJANAC

pektakl koji je u nedjelju Banjalu~anima i ostalim gostima priredio Goran Bregovi}, jedan od najpoznatijih muzi~ara sa prostora biv{e Jugoslavije, i njegov "Orkestar za svadbe i sahrane" u pratnji tri najbolja truba~ka orkestra ovogodi{njeg sabora u Gu ~i bio je pun po go dak za vi{e od 10.000 posjetilaca. Na Gradski stadion je do{ao veliki broj po{tovalaca rada ovog jedinstvenog umjetnika, ali i posjetilaca koji nisu mogli odoljeti zvucima trube, koje su digle na noge i okorjele metalce.

S

NASTAVAK NA STRANi 4

Ve~e u ritmu trube

2

vupsbl!1. 9. 2009.

Grad na Vrbasu poznat i prepoznatljiv po brojnim lijepim `enama

Ljepotice ~uvaju Banjaluke Smje{tenu u srcu Krajine, Banjaluku su brojni proglasili ljepoticom, {to ne ~udi kada u ovom gradu na svakom koraku mo`ete vidjeti lijepe `ene

1. 9. 2009. vupsbl

3

Kraji{ke ljepotice svakodnevno plijene ljepotom

Godinama se pri~a da u Banjaluci na jednog momka "ide" sedam djevojaka

du{u

Parkove i ulice preplavljuju djevojke vitke linije i zanosnog pogleda

@eljko DERAJI]

K

FOTO A. ^AVI]

ud god krenuli i na ko ju stra nu svijeta pogledali, u Banjaluci }ete vidjeti samo ljepo tu. Ure |e ne aleje, zelene povr{ine i naravno lijepe `ene. Ve} dugo godina se pri~a da u Banjaluci na jednog momka "ide" sedam djevojaka. Te tvrdnje nikad nisu zvani~no potvr|ene, ali ove, danas objavljene, fotografije govore da to nije daleko od istine. Smje{tenu u srcu Krajine, Banjaluku su brojni prije mnogo godina proglasili ljepoticom, {to ne ~udi kada u ovom gradu, na svakom koraku, mo`ete vidjeti lijepe `ene. Hladni, bistri Vrbas, bazene, aleje, parkove i ulice svakodnevno preplavljuju djevojke preplanulog tena, vitke linije i zanosnog pogleda. Kao {to se Versaj ponosi svojom velelepnom palatom, London Big Benom, a Rim vje~nom fontanom Di Trevi i Banjaluka, a time i Bosna i Hercegovina imaju ~ime da se ponose - `enskom ljepotom. "Oko sokolovo" na{eg vrijednog fotografa prethodnih je dana zabilje`ilo na ulicama kraji{ke ljepotice koje plijene pojavom.

vupsbl!1. 9. 2009.

FOTO A. ^AVI]

4

Na repertoaru i "Karmen"

"\ur|evdan" vi{e puta odsviran

Vrhunac uz "Kala{njikov"

Truba digla na noge i okorjele metalce

NASTAVAK SA STRANE 1

Publika je bila raznolika, od onih najmla|ih, koji su se simpati~no njihali uz zvuke ili tr~karali okolo, pa do onih starijih, koje ni godine nisu sputavale da sebi daju odu{ka. Tro~asovni spektakl otvorio je orkestar Elvisa Aj di no vi }a, ko ji je za po ~e tak od svi rao hi mnu Gu~e. Nakon toga, uslijedile su pjesme koje su na adekvatan na~in pripremljene i aran`irane za izvedbu na trubi. Poslije ovog orkestra, publiku su za vrhunac ve~eri pripremila druga dva orkestra, Dejana Mladenovi}a i Gvozdena Rosi}a, koja su svirala po pola sata. Numere su se redale... neke manje, neke vi {e po zna te Ba nja lu ~a ni ma, ali su de fi ni ti vno najve}e ovacije orkestri dobili za izvedbu pjesme

Zvuci trube odu{evili Banjalu~ane koji su tokom tro~asovnog koncerta bez prestanka u`ivali i igrali

"\ur|evdan", koju su sva tri orkestra izvela na pomalo druga~iji i sebi svojstven na~in. Publika je bila izuzetno raspolo`ena, tako da nije bilo osobe koja je ostala mirna i koja nije odoljela da zaigra uz razgaljuju}e zvuke trube. Uz dru{tvo, dobre zvuke i neizostavne te~ne "vitamine" na ovakvim doga|ajima, publika je bila i vi{e nego spremna za glavnu zvijezdu ve~eri. Sa Bregom i njegovim orkestrom nastupile su i djevoke iz Sofije u svojstvu prate}ih vokala. Da zaslu`uje reputaciju jednog od najve}ih muzi~ara na prostorima biv{e dr`ave, a i {ire, potvrdio je nedjeljnim koncertom. S "Orkestrom za svadbe i sahrane" izvodio je numere sa svog posljednjeg albuma "Alkohol", iz

Koncert je otvorio orkestar Elvisa Ajdinovi}a

opere "Karmen", kao i pjesme grupe "Bijelo dugme" - "Ru`ica si bila", "Na zadnjem sjedi{tu moga auta", ne izos ta vni "\ur |ev dan", "Na pi le se ulice"... Pjesme su odsvirane na posebno aran`iran na~in i prilago|ene za izvo|enje na trubi. "Drago mi je {to sam do{ao ve~eras na koncert. Iako sam bio i na Saboru trube u Gu~i, ipak je ovo malo druga~ije. Fenomenalno sam se proveo. Samo mi je `ao {to nije du`e trajalo", rekao je pomalo razo~arano Bojan Mitrovi}, koji je na koncert do{ao iz Broda. Uz pjesmu "Kala{njikov" publika je do~ekala kraj koncerta. Mnogi su sa stadiona oti{li sa pomije{anim osje}anjima: osje}ajem nezadovoljstva {to je kratko trajalo i odu{evljenja zbog odli~no provedene ve~eri.

1. 9. 2009. vupsbl

5

"Sve moje biv{e", romanti~na komedija sa poznatim zvijezdama

Fotograf uhva}en u mre`u biv{ih djevojaka Pripremio: D. PAVLOVI]

e mo`e{ pobje}i od svoje pro{losti, poruka je ro man ti ~ne ko me di je "Sve moje biv{e" re`isera Marka S. Votersa sa Metjuom Mekonahijem i D`enifer Garner. Film je imao premijeru 1. maja, a od nedavno se mo`e pogledati u doma}im bioskopima. Njegova zarada je u Americi bila 52,2 miliona dolara, {to je dobro s obzirom na ~injeni-

N

cu da su bioskopi preplavljeni filmovima ovog `anra. Nedavno je publika mogla da gleda novi film Sandre Bulok "Proposal", koji se ne razlikuje puno. Poznati fotograf slavnih Konor Mid voli slobodu, zabavu i `ene i zakleti je ne`enja, ~ije je geslo da bude bez obaveza i ne vidi ni{ta lo{e u istovremenom prekidu s nekoliko `ena tokom konferencijskog poziva dok se priprema za svoj slede}i sastanak. Konorov brat Pol vi{e je romanti~ni tip. Priprema se za svoje vjen~anje, ali na`alost, ve~e prije tog va`nog doga|aja Konorovo ismijavanje romantike

Film je imao premijeru 1. maja, a od nedavno se mo`e pogledati u doma}im bioskopima

poprili~no uni{ti Polovo uzbu|enje, kao i uzbu|enje svih prisutnih, uklju~uju}i Konorovu prijateljicu iz djetinjstva D`eni, jedinu `enu u Konorovom `ivotu za koju se ~ini da je bila imuna na njegov {arm. I ba{ kad se ~ini da }e Konor uni{titi vjen~anje, posje}uje ga duh njegovog pokojnog ujaka Vejna, ~ovjeka poznatog po neprekidnim zabavama i brojnim `enama, najve}eg uzora u njegovom `ivotu. Ujak treba prenijeti hitnu poruku svom {ti}eniku i to ~ini posredstvom duhova Konorovih odba~enih djevojaka koje ga vode na urnebesno putovanje kroz `ivot pun pro-

palih veza, putovanje koje mu otvara o~i. U filmu glavne uloge imaju Metju Mekonahi i D`enifer Garner, a pored njih tu su jo{ i Majkl Daglas, Ema Ston, Lejsi [abert, En Ar~er, Amanda Vol{ i drugi. Film je dobio 28 odsto pozitivne ocjene na Rotten Tomatoesu, gdje je zaklju~ak da filmu manjka originalnosti, humora i {arma. Uglavnom se upore|uje sa sli~nom pri~om "Christmas Carola", s tim da pore|enje uglavnom ide na {tetu ovog filma. Ve}ina pohvala ide na ra~un Majkla Daglasa, koji se dobro zabavio u svojoj ulozi.

Kameron Dijaz i Tom Kruz igraju u novom filmu "Wichita"

Vrtoglava {pijunska avantura Kameron Dijaz, junakinja filma "^arlijevi an|eli", i Tom Kruz, heroj "Nemogu}e misije", glavni su glumci novog filma "Wichita", ~ija je premijera zakazana za juli idu}e godine. Dijazova, koja glumi usamljenu `enu, odlazi na sastanak sa nepoznatim mu{karcem (Kruzom), a koji je ustvari super{pijun koji }e joj promijeniti `ivot iz korijena. Umjesto obi~nog sastanka, oni odlaze na vrtoglavu avanturu u poku{aju da za{tite do sada nevi|eno nau~no otkri}e. Film "Wichita" re`ira}e D`ejms Mangold, poznat po filmovima "Neprilago|ena", "Kejt i Leopold", "Hod po ivici" i drugim. ^etrdesetsedmogodi{nji Kruz }e uskoro snimiti triler Premijera "Kolona", dok tridesetsedmogodi{nja glumica glumi u akciovog onom filmu "Green hornet". filma Atraktivna plavu{a filmsku karijeru zapo~ela je ulogom u zakazana filmu "Maska" sa glumcem D`imom Kerijem. je za Iako nije imala prethodnog iskustva, dobila je glavnu juli idu}e ulogu. Nakon toga upisuje se na ~asove glume i igra u nekoligodine ko niskobud`etnih filmova kao {to su: "The Last Supper", "Feeling Minnesota" i "She's The One". Na velika filmska vrata se vra}a sa filmom "My Best Friend's Wedding", 1997. godine u kome je igrala zajedno sa D`ulijom Roberts. Godinu dana kasnije snima veliki filmski hit "There's Something About Mary", sa kojim obezbje|uje status velike filmske zvijezde. Ipak, sve naredne uloge donosile su joj ve}i uspjeh i slavu, tako da sad mo`e ravnopravo igrati sa jednim od najpopularnijih glumaca Tomom Kruzom.

6

vupsbl!1. 9. 2009.

Jaguar X-tajp 2.2 dizel

eposredno prije nego {to smo doznali da "Jaguarova" najmanja "ma~ka", X-tajp, ne }e do ~e ka ti nasljednika, na testu smo imali njenu posljednju fejslift verziju opremlje nu iz vrsnim 2,2-li tre nim dizelskim motorom. X-tajp je na redizajn ~ekao sedam godina, ali kozmeti~ka uljep{anja izvana i iznutra ne primje}uju se lako, premda se u "Jaguaru" hvale s ~ak pet stotina izmjena. Najve}e izmjene dotakle su se prednjeg kraja s novom re{etkom hladnjaka i novim branikom, kao i novim parom retrovizora. Straga je automobil tako|e dobio novi branik, dok su zahvatima na enterijeru Britanci uspjeli dojam luksuza podi}i za koji stepen.

N

Najmanja s izvrsnim

Preobu~eni ford mondeo: Sjedi{ta u X-tajpu su izuzetno mekana i udobna, te nude izvrsnu potporu za le|a i noge ~ak i kod korpulentnijih putnika. Polo`aj za upravlja~em je vrlo dobar, a i na raspored kontrola lako se naviknuti. Zamjera se tek pomalo arhai~an Turbo punjeni komonrejl dizela{ od 2,2 litra radi vrlo mirno i {tedljivo

{tih u kojem je izvedena sredi{nja konzola, a koji nikako nije ukorak s dana{njom moderno oblikovanom i tehni~ki potkovanom konkurencijom. Na zadnjoj klupi }e putnici tako|e u`ivati u vrlo udobnim sjedi{tima, ali ne{to

manje prostora za glave i noge. Prtlja`nik zato s lako}om guta 450 litara prtljaga. Jaguar X-tajp je, kako to vole re}i predstavnici automobilske sedme sile, preobu~eni ford mondeo prethodne generacije. To zna~i da dva automobila, premda izgledaju druga~ije, dijele istu platformu, te ve}inu mehani~kih komponenata, uklju~uju}i motore i mjenja~e. Jaguar le`i na nezavisnom ovjesu tipa "MekFerson" sprijeda i multilink pozadi, ali za razliku od mondeova, X-tajpov je prili~no mek{i i orijentisaniji na udobnost, a ne performanse. U osnovi, X-tajp }e bez problema upiti sve neravnine, te i razrovanu cestu u~initi vi{e nego podno{ljivom, ali zato }e pri br`oj vo`nji dosta "plivati" u krivini, uz ne ba{ pretjerane koli~ine gripa. Na istom tragu je i nova automatska mijenja~ka kutija koja osim dva

X-tajp je na redizajn ~ekao sedam godina, ali kozmeti~ka uljep{anja izvana i iznutra ne primje}uju se lako, premda se u "Jaguaru" hvale s ~ak pet stotina izmjena

Pedeseti ro|endan sigurnosnog pojasa Prvi automobil na svijetu, sa serijski ugra|enim sigurnosnim pojasom sa tri ta~ke u~vr{}ivanja, volvo PV544, isporu~en je u salon u {vedskom gradu Kristianstad 13. avgusta 1959. godine. U sljede}ih 50 godina sigurnosni pojas spasao je vi{e od milion `ivota. Do dana{njeg dana, sigurnosni pojas ostaje najva`nija sigurnosna oprema automobila. On je naj{ire upotrebljavani, te najva`niji sigurnosni izum u 120 godina dugoj automobilskoj istoriji. To je pojas koji ve`e ~ovjeka i automobil. To je pojas koji zadr`ava sve suvoza~e u sudaru. U isto vrijeme, suvoza~i su vezani za mjesto u automobilu, izbjegavaju~i rizik da budu "razbacani" po unutra{njosti vozila, kao i to da budu izba~eni iz njega.

Do dana{njeg dana sigurnosni pojas ostaje najva`nija sigurnosna oprema automobila

Pojas je evoluirao u sada{nji izgled zahvaljuju}i "Volvovom" in`enjeru Nilsu Bohlinu

Postoji izreka da ako je ne{to jednostavno, onda je sigurno i najbolje. Me|utim, to se odnosi samo na kraj pedesetih, kada je sigurnosni pojas evoluirao u sada{nji izgled, zahvaljuju}i "Volvovom" in`enjeru Nilsu Bohlinu. Postojali su razli~iti tipovi sigurnosnih pojaseva prije toga. Po~etkom tridesetih ameri~ki doktori su po~eli zahtijevati da se u automobile ugrade sigurnosni pojasevi. Sigurnosni pojas sa dvije ta~ke u~vr{}ivanja preko krila bilo je naj~e{}e rje{enje, ali istovremeno postojale su i varijante pojasa sa tri ta~ke u~vr{}ivanja. Problem je bio to {to oni nisu bili u stanju dovoljno za{tititi svoje korisnike i to posebno

pri ve}im brzinama. Najva`niji dijelovi Nils Bohlinovog dizajna su ti {to se sistem sastoji od dijela koji prolazi preko krila, te dijagonalno preko grudnog ko{a. Ta~ke na kojima je vezan nalaze se nisko pored sjedi{ta, ~ime geometrija pojasa oblikuje slovo V usmjereno prema podu. Tako pojas ostaje u zadatoj poziciji i ne mi~e se ni pod uticajem velike te`ine. Na skandinavskom tr`i{tu volvo PV544 i volvo amazon su bili prvi automobili s ugra|enom svjetskom sigurnosnom inovacijom. Volvo je bio prvi proizvo|a~ automobila koji je serijski po~eo ugra|ivati sigurnosne pojaseve s tri ta~ke u~vr{}ivanja.

1. 9. 2009. vupsbl

"ma~ka" motorom U osnovi }e bez problema upiti sve neravnine, te i razrovanu cestu, ali zato }e pri br`oj vo`nji dosta "plivati" u krivini

Bentli mulsan, luksuz bez kompromisa

Bentli je predstavio mulsan, grand-turer koji luksuz podi`e na sasvim nov nivo i predstavlja sami vrh ponude britanske luksuzne auto-industrije. Nasljednik modela arnad` predstavljen je na pla`i Pebl Bi~, a ime je dobio po poznatoj krivini na stazi "Le Man", gdje je presti`na britanska marka ~esto dokazivala svoj trka}i pedigre, {to su i okrunili sa {est velikih pobjeda. Mulsan je prvi bentli nastao zdru`enim snagama grupe njihovih ponajboljih in`enjera, potpuno je novi automobil i ne dijeli ni{ta zajedni~ko s ostalim bentlijma, kao ni s nekim modelom VW grupe. Koristi potpuno novu platformu, a proizvodi}e se u

sofisticiranoj, novoj fabrici u gradu Krev, gdje se nalazi i sjedi{te uprave. Iako nisu slu`beno objavili specifikacije, doznajemo kako }e mulsan koristiti revidirani motor iz arnad`a, odnosno 6,75-litarski V8 tvin-turbo snage 500 KS i 1.000 Nm, {to }e osiguravati performanse kojih se mogu posramiti mnogi sportski automobili. [to se ti~e samog dizajna, zadr`an je prepoznatljiv, klasi~ni izgled, a iz svakog ugla vidi se da je inspirisan tradicijom. Isti principi vrijedili su i za sna`an motor i vrhunska vozna svojstva, budu}i je mulsan inspirisan legendarnim modelom iz 1930, kojeg pokre}e osmolitarski motor.

Pe`o 107 GT lajn

potpuno automatska re`ima izmjena brzina nudi i sekvencijalni manuelni na~in. Dva re`ima automatskog prijenosa, normalni i sportski, gotovo da se i ne razlikuju budu}i da }e pri kik-daunu u oba re`ima elektronika reaguje isto. Razlike se odnose tek na izmjenu brzina kojih 500 obrtaja vi{e pri normalnoj vo`nji. Na ju go dni je izne na |e nje ispod haube: Sve pohvale se mogu izre}i na ra~un ko~nica koje standardno potpomognute ABS-om i elektronskom kontrolom stabilnosti osiguravaju zadovoljavaju}e kratak zaustavni put uz pravovremenu aktivaciju spomenute elektronike. Najugodnije iznena|enje testnog modela nalazilo se pod poklopcem. Turbo punjeni komonrejl dizela{ od 2,2 litre radi vrlo mirno i {tedljivo, te isporu~uje snagu i

obrtni moment u gotovo kompletnom obrtnom podru~ju. Motor razvija maksimalne 145 konjskih snaga, te impozantnih 360 Nm obrtnog momenta ve} od niskih 1.800 obrtaja u minuti. Vi{e nego dovoljno za sprint do stotke za manje od 10 sekundi, te maksimalac iznad 200 km/h, kada do izra`aja dolazi i sjajna izolacija buke u unutra{njosti. Jaguar X-tajp svoj je Euro NCAP-ov test sigurnosti odradio davne 2002, zaradiv{i ~etiri zvjezdice za za{titu odraslih i najmla|ih putnika, no samo jednu za za{titu prolaznika. Za svaku pohvalu je bogati sigurnosni paket koji standardno uklju~uje prednje i bo~ne vazdu{ne jastuke za voza~a i suvoza~a, kao i bo~ne vazdu{ne jastuke, te vazdu{ne zavjese. ABS i ESP tako|e su standardni dio opreme, kao i elektroni~ka raspodjela sile ko~enja. (Tportal)

U ~ast uspjeha modela 908 na trci 24 sata Le Mana, "Pe`o" je izbacio specijalnu seriju svog najmanjeg modela pe`oa 107, kreiraju}i sportsko vozilo s veoma ekolo{ko osvije{tenim osobinama. Postoje}a motorizacija koju ~ine benzinski 1,0-litreni motor, te dizelski 1,4-litreni HDi nije mijenjana, ve} je na pe`ou 107 GT lajn blago pove}ana ekonomi~nost i smanjena emisija {tetnih gasova. Emisija CO2 je smanjena na 106 g/km, a potro{nja na 4,5 l/100km. Za sportskog mali{ana je bezbjednost od velikog zna~aja, {to je potvr|eno i na Euro NCAP testu, gdje su dodijeljene ~etiri zvjezdice za bezbjednost putnika i tri zvjezdice za bezbjednost djece. Sportsku verziju pe`oa 107 i dalje odlikuju odli~ne manevarske sposobnosti u gradskim uslovima, te niska potro{nja i niski tro{kovi odr`avanja. Promjene na modelu, koji je od svog debitovanja u 2005. godini prona{ao oko 500.000 kupaca, su uglavnom u izgledu vozila, gdje dominiraju crveni detalji poput retrovizora i crvene trake na haubi modela, koja novoj 107-ici daje sportski izgled. Aluminijumske felge i sportski dual auspuh }e voza~ima dati dodatni ugo|aj pri vo`nju u gradskim gu`vama, gdje se ovaj mali{an snalazi najbolje.

Dolaze nove bebe "D`eneral Motorsa" U cilju podizanja prodaje svojih automobila GM mijenja dosada{nji pristup i umjesto velikih rastro{nih modela nudi manja i ekonomi~nija, te za okolinu bolja vozila. Tako je isplanirao u kratkom roku na tr`i{te lansirati nekoliko novih modela, i to u pravilu s pogonom na struju. GM ima projekt tri nova automobila manjih dimenzija koje }e pokretati {tedljivi motori ili elektromotori. Ti novi modeli bi}e ~etverosjedi. Prvi od dva je planirani mali pikap, koji je za dosada{nje ameri~ke pojmove odista malen, jer nisu sma-

FTV eVARO

njene samo vanjske dimenzije ve} i unutra{nje dimenzije kabine, a drugi u po nu di je ma li gradski automobil pogonjen isklju~ivo na struju, prem da }e bi ti dostupna verzija i s benzinskim i dizelskim malim motorom. Tre}i novi model je sportski, ne{to kao lotus, a pokretan elektromotorom. Sva tri modela GM-a trebalo bi relativno brzo da do`ive i serijsku proizvodnju.

Novi por{e 911 GT3 RS

Kanadski {tedljiv sprinter na tri to~ka Mala kanadska firma FVT ("Future Vehicle Technologie") mnoge je iznenadila svojim prvim prototipom ale, koji je s malim motorom na unutra{nje izgaranje ostvario potro{nju od samo 2,6 l/100km benzina. Firma je krenula Dovoljno je voziti jedan sat s motorom da se potpuno napune baterije

dalje i napravila automobil dvosjed na tri to~ka s pogonom na prednje to~kove pod imenom eVaro, koji koristi visoko u~inkovit hibridan pogon koji za vo`nju tro{i energiju ekvivalentnu potro{nji od 0,7 do 1,9 l/00km benzina.

Sistem pogona i ko~enja koristi regenerativno ko~enje, {to znatno pove}ava doseg vozila. Elektri~ni pogon zavisno od konfiguracije terena i optere}enja teretom osigurava doseg vozila od 160 do 200 km. Zasad nije poznato koji tip motora s unutra{njim izgaranjem firma FVT koristi u hibridnom vozilu eVaro, ali dovoljno je voziti jedan sat s motorom da se potpuno napune baterije strujom za pogon elektromotorom. Ako se prazne baterije pune iz ku}ne uti~nice za punjenje baterije, treba tri sata. O~ekuje se da bi firma FVT s automobilom eVaro u septembru 2009. godine mogla osvojiti "X nagradu", koja je te{ka 2,5 miliona dolara u kategoriji alternativnih vozila sa dva sjedi{ta. Automobil eVaro ubrza s mjesta do brzine 100 km/h za pet sekundi, a potegne do najve}e brzine 209 km/h.

Novi por{e 911 turbo tek {to je do{ao, a marka je ve} otkrila detalje i fotografije novog 911 GT3 RS. Novajlija je dobio ~itav niz unapre|enja koja ga ~ine mo}nijim nego ikada. Umjesto 3,6 litarskog boksera, tu je sada 3,8 litarska jedinica sa 450 KS. Motor je uparen sa {estostepenom manuelnom transmisijom sa kra}im prenosnim odnosima nego {to je to slu~aj sa GT3. Upravljanje je unaprije|eno PASM sistemom, kao i {irim tragom to~kova. Kada je izgled u pitanju, novi RS zaista izgleda mo}no, i mo`da je i najatraktivniji por{eov model do sada, s karakteristi~nom grafikom i revidiranim prednjim i zadnjim dijelom. Novo zadnje krilo od karbonskih vlakana je postavljeno na aluminijumskim dr`a~ima. Smanjivanje mase je bilo prioritet, te GT3 RS dobija kao opciju litijum-jonski akumulator koji {tedi ~itavih 10 kg, kao i izduvni sistem od titanijuma.

7

8

vupsbl!1. 9. 2009.

S vjetrom u kosi do privla~enja pa`nje FIAT-om, pe`oom ili audijem

Najpopularniji automobili FIAT 500 C je ultimativni pomodarski magnet za privla~enje pa`nje, dok je A5 kabriolet uvjerljivo najseksi automobil bez krova na tr`i{tu

uto mo bi li bez krova nikada ne}e biti na vrhu liste kupa ca ko ji stre me ka prakti~nosti, ekonomi~nosti ili udobnosti, ali ipak, nude ne{to {to ih ~ini posebnima, a to je osje}aj vo`nje pod otvorenim nebom s vjetrom u kosi, te nezaobilazno privla~enje pa`nje. Donosimo vam pet kabrio automobila kojima je ovog ljeta bilo predodre|eno da plijene najvi{e pa`nje. FIAT 500 C - Legendarni }inkve}ento C tehni~ki i nije pravi kabriolet, ve} targa, budu}i da mu se sklopivi krov prevla~i preko lukova koji spajaju A i C nosa~.

A

Ipak, taj automobil bio je ultimativni pomodarski magnet za privla~enje pa`nje ovoga ljeta. Premda vrlo skup, s obzirom na dimenzije i mogu}nosti, 500 C je jedan od jeftinijih kabrio modela na tr`i{tu, te daleko najjeftiniji model na na{em popisu. Pe`o 308 CC - Proizvo|a~ koji je po~eo ~itavu kupe kabriolet famu ove godine nas je vrlo ugodno iznena dio no vim 308 CC-om ko ji prvi put u svi jet kabrioleta donosi sistem Airwave. Rije~ je o tehnologiji

toplog vazduha ko ji stru ji iz otvo ra sje di {ta, te grije vratni dio tijela kao svojevrsni {al. Nasljednik modela 307 CC tako|e je uznapredovao u dizajnu, te je svakako jedan od atraktivnijih kabrioleta na doma}em tr`i{tu. Pridodamo li toj jedna~ini i ne pretjerano visoku cijenu, s obzirom na nivo opremljenosti, ne treba da ~udi {to je "Pe`o" prema

Jubilej francuskog monovolumena koji je prodao preko milion primjeraka

Dvadeset i pet godina reno espasea vanja s preklopivim, sklopivim i odstranjivim sjedi{tima s ugra|enim sigurnosnim pojasevima. Rotiraju}a prednja sjedi{ta "captain chair" nude mogu}nost pretvaranja unutra{njeg prostora u salon. Uvo|enje stilskih promjena 1988. se dogodilo istovremeno s lansiranjem verzije kvadra s pogonom na sva ~etiri to~ka. Druga generacija pojavila se u februaru 1991, a Druga generacija pojavila se u februaru 1991, a odlikuje se zaobljenijim linijama spoljnoh dijela

Prvi evropski monovolumen reno espase ove godine slavi 25. ro|endan, ima 1,2 miliona prodatih vozila u periodu od 1984. do 2009. godine. Radi se o automobilu s vizijom, koji je stvorio jednu ~itavu novu, izuzetno popularnu klasu automobila. Svjedoci smo kako su posljednih godina monovolumeni sve vi{e tra`eni, te dokazuju kako je

koncept koji je na evropsko tlo uveo espase bio pun pogodak. Razvijen u saradnji s "Matra Automobileom" bio je re vo lu ci onar no vo zi lo za svo je vri je me. Lansiran u julu 1984. s kompozitnom karoserijom, prvi je uveo koncept monovolumena u Evropu. Po~etno dostupna samo s jednim benzinskim motorom,

gama je postepeno pro{irena na veliki izbor benzinskih i dizel motora. Vozilo mo`e prevoziti do sedam osoba u potpunoj udobnosti, te nudi brojna pode{a-

odlikuje se zaobljenijim linijama spoljnog dijela i jo{ ve}om prilagodljivo{}u unutra{njosti, zahvaljuju}i preklopivim i pomi~nim sjedi{tima. Godine 1994, kako bi obilje`io 10 godina saradnje s "Matrom" i uspjeh marke u formuli 1, "Reno" je proizveo demo vozilo: espase F1, pokretan motorom V10 RS5. Pred stav lje na kra jem 1996, tre }a ge ne ra ci ja espasea je pove}ana, a dvije godine kasnije pojavljuje se duga verzija. Savremeni stil, kori{teni materijali i nivo zavr{ne obrade, novi motori i zrelost koncepta, uklju~u ju }i ar ma tur nu plo ~u sa centralnim pri ka zom informacija i nove pretince, omogu}uju espaseu da zadr`i svoj status vozila visoke klase. U 2002, espase ~etiri usvaja ~eli~nu karoseriju i nudi benzinske i dizel V6 motore, jedinstvene u segmentu. To je prvo vozilo u kategoriji koje je dobilo pet zvjezdica na kre{ testovima EuroNCAP.

1. 9. 2009. vupsbl

9

kabrio Slu`beno predstavljen sitroen DS3 Francuska marka krenula je u ja~anje imid`a presti`nom serijom DS, a novo poglavlje otvaraju modelom DS3, kojim napadaju FIAT 500, mini i sli~ne modele. Prvi ~lan presti`ne porodice DS ujedno je i najmanji. DS3 je nastao na platformi novog C3, a slu`beno }e biti predstavljen na frankfurtskom salonu. Konceptni DS3 bio je predstavljen na pro{lom `enevskom salonu i ostvario je vrlo pozitivne kritike. Jedina lako uo~ljiva razlika odnosi se na izduvne cijevi, a jednostruku, maU unutra{njosti, na odabir je ponu|eno ~ak {est boja kokpita, te mno{tvo efektnih detalja

udjelu najve}i proizvo|a~ kupe kabrioleta u Evropi. Audi A5 kabriolet - Modelu opremanja kabrio verzija tvrdim sklopivim krovom, umjesto mekog, ~ime se automobil za tili ~as iz kabrioleta pretvaraju u kupe, odolio je proizvo|a~ sa ~etiri prstena. Taj potez time je ~udniji, kada u obzir uzmemo da je "Audi" nasljednika modela A4 kabriolet bazirao upravo na kupeu A5. Ipak, upravo je izostavljanje glomaznog i za odlaganje komplikovanog tvrdog krova rezultirao izuzetno elegantnim linijama, koje A5 kabriolet uvjerljivo ~ine najseksi automobilom bez krova na tr`i{tu. BMW Z4 - Novim Z4 BMW je odstupio od dosada{nje filozofije izrade malih i okretnih rodstera uz {to manje kompromisa. Novi Z4 je ve}i, te`i, ali sna`niji, a

U ^e{koj odr`an susret ljubitelja "Sitroenovog" automobila

prvi put raspola`e i tvrdim krovom, {to }e i te kako znati cijeniti svi oni koji tim automobilom planiraju nizati i zimske kilometre. Premda se u prosjeku "udebljao" 150 kilograma, Z4 nije zna~ajno izgubio na karakteru, te je i dalje jedan od voza~ki ponajboljih rodstera u klasi. Ferari kalifornija - Uo~i ove ljetne sezone "Ferari" je lansirao kaliforniju. To je prvi "Ferarijev" model s tvrdim sklopivim krovom, kao i, tehni~ki mnogo va`nije, prvi s V8 motorom smje{tenim sprijeda u sredini. Kalifornija je tako|e prvi "Ferarijev" model koji za prenos 460 KS iz 4,3-litrenog motora sa direktnim ubrizgavanjem na zadnje to~kove koristi sedmobrzinski automatizovani mjenja~ sa dvostrukim kva~ilom. (Tportal)

Svjetski susret vlasnika spa~eka dijana, mehari i razni modeli amija, odr`avaju se svake dvije godine u nekoj od evropskih zemalja. Sude}i po broju posjetilaca na ovogodi{njem susretu, dru`enje je djelovalo kao najbolji mogu}i provod. Pro{lo je skoro 20 godina od kada se poslednji spa~ek "srolao" sa trake "Sitroenovih" evropskih fabrika, ali interesovanje za ovaj automobil nikako ne posustaje. Na susretima je mogu}e vidjeti sve ve}i broj uglancanih, restauriranih automobila

U ~e{kom gradi}u Most, oko 80 kilometara sjeverozapadno od Praga, po~etkom avgusta odr`an je Svjetski susret vlasnika spa~eka. Skupovi vlasnika "Sitreonovih modela" A serije, automobila baziranih na spa~eku, me|u koje spadaju i

Po{to je uvijek bio relativno jeftin i rijetko se kvario, zavoljeli su ga prije svega mladi. Poslije Drugog svjetskog rata, odmah po po~etku proizvodnje, potra`nja je bila tolika da je na novi spa~ek u Francuskoj ~ekano i po nekoliko godina, a polovni automobili su nerijetko ko{tali i dvostruko vi{e od novih. Zahvaljuju}i udobnosti sjedi{ta koja mogu lako da se izvade i da se koriste za piknik, spa~ek je pedesetih i {ezdesetih, dobio imid` automobila pogodnog za duga putovanja, odlaske u prirodu, kampovanje i dobar provod. Taj avanturisti~ko-turisti~ki duh "spa~ekizma" svake dvije godine probude hiljade ljudi koji se, prelaze}i i po desetak i vi{e hiljada kilometara svojim spa~ecima, okupe u nekom od evropskih gradova. Iz godine u godinu, naime, na susretima se mo`e videti sve ve}i broj uglancanih, restauriranih automobila koji izgledaju kao da su upravo iza{li iz fabrike, a nemali je broj specijalnih i rijetkih modela, poput, recimo, crveno-sivog britanskog doli izdanja, koje je proizvo|eno svega nekoliko meseci. (B92)

sivnu cijev s konceptnog modela zamijenio je dvostruki izduv. DS3 je duga~ak 3,95 i {irok 1,71 m, {to je vrlo blizu fijestinih gabarita, iako "Sitroenovi" stru~njaci nagla{avaju da su se namu~ili s redukovanjem mase vozila. Kupci }e mo}i dodatno personalizovati

spolja{njost i unutra{njost vozila. U ponudi su ~etiri boje krova, a mogu}e je naru~iti i razli~ite grafike. U unutra{njosti, na odabir je ponu|eno ~ak {est boja kokpita, te mno{tvo efektnih detalja. [to se ti~e motorizacije, tu su dva dizela{a - 1.6 HDi sa 90 ili 110 KS, s time da slabiji emitira skromnih 99 g/km CO2. Benzinci su sna`ni 95, 120 i 150 KS, a svi motori dolaze upareni s petostepenim ili {estostepenim ru~nim mjenja~ima. Prednji mekferson ovjes osigurava}e respektabilna vozna svojstva, a u pore|enju s modelom C3, na kojem se i temelji, DS3 }e se odlikovati dodatno nagla{enim sportskim karakterom. Nakon {to DS3 probije led, uslijedi}e jo{ dva modela s istim prefiksom. DS4 sti`e 2011, a godinu nakon toga predstavi}e se rasko{ni DS5.

Na prodaju automobil iz filma "Moonwalker" Automobil koji je kori{ten u snimanju filma "Moonwalker" iz 1988. godine, nedavno preminulog kralja popa Majkla D`ekso na, dat je na aukciju. Na`alost, ni sam D`ekson nije uspio sa~uvati originalni lan~a stratos zero automobil, koji je kori{ten kod snimanja filma, pa je napravljena dostojna replika na osnovi FIAT-ove tehnike sa ~etvorocilindri~nim motorom. Mnogi }e prigovoriti da je spomenuti original u filmu sme|e boje, a ne narand`aste, kao {to je ova replika, ali to je bio zahtjev preminulog D`eksona. Procjenjuje se da ova replika zero betone konceptnog vozila trenutno vrijedi vi{e od 100.000 dolara, koliko je odre|ena po~etna cijena.

Audi R8 koji `eli da bude BMW Na blogu BMW osvanule su neobi~ne fotografije audija R8 iz Rusije s BMW-ovim "pro pe le rom" umjesto ingnol{tadtska ~etiri prstena. Audiju R8 u potpunosti je uklonjeno svaki logo, te je zamijenjen onim BMW-ovim. Prednji i zadnji logo, kao i onaj na motoru su BMW-ovi, a na zadnjem kraju umjesto R8 ~ak stoji 850i. Da li je rije~ o maestralnom zahvatu u Photoshopu ili doista ~udnovatom izboru nekog vlasnika, zasad nije poznato.

U sauni na to~kovima vozi}e se 6.440 kilometara

Britanci Tom [arad i Kris Vilkinson iz Kenta proveli su mjesece prekrivaju}i limariju 20 godina starog volva 240 skandinavskim borom da nalikuje pravoj sauni. Spremaju se na put od 6.440 kilometara u automobilu koji je pre{ao vi{e od 300.000 kilometara. Pre}i }e 12 zemalja u 14 dana zagrnuti samo pe{kirom. Poku{avaju prikupiti novac za oboljele od tumora na mozgu. Vilkinsonova majka pobijedila je bolest prije sedam godina nakon sedmosatne operacije, a [arad je imao tumor sa 18 mjeseci. "Do{li smo na ideju da idemo u [vedsku, jer smo htjeli vratiti automobil u njegov spiritualni dom. @eljeli smo napraviti ne{to lijepo za akciju koja je nama pomogla. Kupili smo volvo prije dvije i po godine. Prijatelj nam je pomogao s popravkom i dijelovima", rekao je [arad. Iako automobil nije prava sauna, tamo gdje idu bi}e prili~no vru}e. Kre}u na putovanje iz Sevenoaksa u Kentu.

10

vupsbl!1. 9. 2009.

Smije{ni ko{arka{i Na ovoj kompilaciji najsmje{nijih ko{arka{kih nezgoda mo`e se na}i pone{to za svakoga. Pogledajte kako izgledaju nezgode ko{arka{a pod obru~ima i na koje na~ine su uspjeli zasmijati gledaoce. Na ovim utakmicama re zul tat o~i gle dno ni je u prvom planu. Klip pod nazivom "Funny bassketball" pogledajte na YouTubeu.

Komete, svemirski ukrasi koji paraju nebo

Nosioci

Neobi~ni automobili

Posljednja istra`ivanja svjetskih nau~nika stvorila su teoriju da su komete jedan od klju~nih faktora za nastanak `ivota na Zemlji

Neki vlasnici automobila su spremni da u~ine sve kako bi njihovi ljubimci bili primje}eni na ulici. Oni ne prezaju da zavuku ruku duboko u d`ep kako bi svoje ~etvoroto~ka{e u~inili {to ljep{im ili neobi~nijim. Pogledajte kako izgledaju neka od tih neobi~nih vozila u klipu pod nazivom "Car moments" na YouTubeu.

Skok u bazen Neko zaista ne bi trebalo da ska~e u bazen ako nije siguran u svoje sposobnosti. O tome najbolje mo`e posvjedo~iti junak ovog klipa koji je poku{ao da sko~i u ba zen sa das ke, ali ni je uspio. Na kraju je samo dobro nasmijao ostale posjetioce bazena koji su o~ekivali spektakularan skok. Klip pod nazivom "Funny jump" pogledajte na YouTubeu.

Na dana{nji dan Umro francuski kralj Luj ^etrnaesti

_BTUPMKV. QSPTUPS CJWPTU[B!QBSLJ. TMBWPMKV. SBOKF CJWPTU

V[CVOB

JNF PENJMBSB[JKB

LPMJ_OJL OBSPEOP CSPKFWB N/!JNF 62/!J!28/

EKFMPWB!. HS_LJ OKF!TB! KVOBL!J[ OBDJP!OB!M.! USPKBO. OPH!TUB!. TLPH!SBUB OP!WJ\UB

MVLTV[OB IPUFMTLB TPCB CPMFTU J[B[WBOB VCPEPN LPNBSDB ESABWMKB!. OJO CSB[JMB QKFWB_JDB MFOPLT

SJCMKB KBKB

NBLFEPO/ N/!JNF KF[FSP!V GJOTLPK )PO//*

NKFTUP LPE NPTUBSB

SJNTLJ;!7 JSJEJK

CB\UB

TBWF[VESVAJ!!WB. OKF

JTQSB!W!. MKB_ SVLPQJTB

LBMJK S]BWFPQBLF

OFQFS

kralja kako bi se napokon zavr{io rat protiv ove dr`ave koji traje jo{ od 1635. godine. Ovaj kralj preuzima vlast u svoje ruke tek u svojoj 23. godini nakon smrti Mazarina. Luj ^etrnaesti premje{ta svoje sjedi{te i centar mo}i iz Pariza u Versaj. U razdoblju vrhunca svoje mo}i Luj ^etrnaesti ukida prava hugenota i po~inje ih nemilosrdno proganjati. Osim luksuznog stila Versaja ostav{tina Luja ^etrnaestog je bila i gre{ka koja je na kraju uni{tila francusku monarhiju. Svrgnuo je zakonitog regenta upitnom metodom, ali ga je ostavio na `ivotu. Na taj na~in stvorio je nered oko naslje|ivanja prijestola koji }e platiti Luj ^etrnaesti.

Natalija Kirilovna Nari{kina, ro|ena 1651. godine, je bila ruska carica od 1645. do 1676. godine, kao supruga cara Alekseja Prvog. Postala je druga supruga cara Alekseja Prvog, a carski par je zajedno imao troje djece, dvije k}erke i budu}eg cara Petra. Car Aleksej je umro 1676. godine, te ga je naslijedio najstariji sin iz prvog braka, Fjodor Tre}i. Godine 1682. umire i sam Fjodor, te tako Natalijin sin postaje car, a ona njegov regent. Otac joj je slu`io kao savjetnik tokom regentstva. Dva Natalijina brata su poginula u pobuni 15. maja 1682. godine, a njen otac je bio prisiljen zamona{iti se. Nakon ove pobune Nataliju je na mjestu regenta zamijenila njena pastorka, k}erka Alekseja Prvog iz njegovog prvog braka i polusestra Petra Velikog, Sofija AleksejevPrvogna.

KVH

Provjerite svoje znanje V[WJL EP[JWBOKB

MJUBS WSTUB!JOEJ. KBOTLPH _BNDB

TMPWB!J[B #I#!J!#Q# TUBSJ GSBODVTLJ OPWBD QPLB[OB [BNKFOJDB

CJW\J! BVUPNP. CJMJTUB MBVEB

B[FS. CFKEABO \JMKBUP :/!J!25/ TMPWP QSPJ[WPE CSPKFWB 36/!J!5/

Francuski kralj Luj ^etrnaesti, nazvan "Kralj Sunce", umro je 1715. godine. Na prijesto je stupio 1643. kao petogodi{njak, a regentkinja je bila njegova majka Ana Austrijska, ali stvarnu vlast vr{io je do svoje smrti (1661) kardinal Mazaren. Tokom njegove vladavine Francuska je postala ekonomska i kolo ni jal na si la i cen tar evropske kulture. Sagradio je Versaj, simbol apsolutisti~ke monarhije. Luj ^etrnaesti bio je kralj Francuske i Navare pune 72 godine, od 14. maja 1643. do svoje smrti 1715. godine. Godine 1660, to jest godinu dana prije smrti Mazarina Luj ^etrnaesti donosi emotivno te{ku odluku da o`eni k}er {panskog

Ro|ena ruska carica Natalija

LSWOJ!TVE 3/!TMPWP

SJKFEBL IFNJKTLJ FMFNFOU )Uc*

SKF\FOKB!J[!QSP\MPH!CSPKB-!WPEPSBWOP;!FQJTUPMBLFTUFOBS-!TSLBUJ-!QJPOJSLB-!FTOB-!BO-!SU-!SBTUJ-!JBO-! NMBEPMJL-!FUOPMJ[B-!OJUJU-!LFS-!BL-!S[BUJ-!UBSBOUBT/

[ta je "Zlatna malina"

"Zlatna malina" je nagrada koja se dodjeljuje za najgora filmska ostvarenja godine za razliku od "Oskara" kojeg dobijaju najbolji filmovi. Prvi put je dodijeljena 1981. godine, a kreirao ju je D`on Vilson 1980. godine. Kao i kod dodjele "Oskara" i ovdje postoje kategorije za najgori film, glumce, scenario, muziku, re`iju. U skladu sa samom nagradom, i kipi} koji se dodjeljuje ima svoju simboliku. Izra|en je za ne{to manje od pet dolara. Dakle, bezvrijednost se nagra|uje bezvrijedno{}u. Me|u glumcima najve}i je miljenik, bez ikakve konkurencije, Silvester Stalone, koji je u 25 godina postojanja ove nagra de bio no mi novan ~ak 30 pu ta, a za gla vnu ulo gu "Malinu" je dobio ~etiri puta, uglavnom za uloge Ramba.

Ko su Sijuksi

Sijuksi su jedan od najpoznatijih naroda sjevernoameri~kih Indijanaca, nastanjen u podru~ju izme|u rijeka Misisipi i Misuri. Sijuksi su tipi~no pleme prerijskih Indijanaca, lovaca na bizone. Njihova najkarakteristi~nija nastamba je ko`ni {ator tepe. Dva su datuma veoma zna~ajna u istoriji Sijuksa. To je pobjeda Bika Koji Sjedi, poglavice Sijuksa, koji je 1876. sa svojim ratnicima i jo{ nekim saveznicima potukao vojsku generala Kastera i mnogobrojnih dobrovoljaca na rijeci Litl Bighorn. Drugi zna~ajan, ali tu`an doga|aj zbio se 1890, kada je izvr{en veliki pokolj nad plemenom Miniconjou koji su dio naroda Sijuksa, u kojemu su najvi{e stradali `ene i djeca.

1. 9. 2009. vupsbl

11

i uni{tioci `ivota Aleksandar STIJAKOVI]

ome te su ne bes ka ti je la koja se nalaze u elipti~noj putanji oko Sunca. Dolaze iz najudaljenijih i najhladnijih podru~ja Sun~evog sistema. Tamo su odba~eni gravitacijom divovskih planeta kada je Sun~ev sistem tek nastajao. Ve}ina ih sti`e iz Oortovog oblaka, ledene sferi~ne oblasti na samom rubu Sun~evog sistema. Komete se sastoje iz silikatne pra{ine i smrznutih gasova u obliku raznih vrsta leda (inja) koji ~ine porozno jezgro. Kada se putanja kometa po~ne pribli`avati Suncu, zbog pove}anja temperature led i smrznute ~estice po~inju isparavati stvaraju}i oblak gasa oko kometa koji se zove koma. Zbog pritiska Sun~evog vjetra i radijacije koma (gasovi) i tijelo (pra{ina) kometa prilikom raspadanja pretvaraju se u karakteristi~ne repove koji su vidljivi na nebu. Smjer gasovitog repa je u pravcu suprotno od Sunca, dok je rep koji ~ine ~estice pra{ine ne{to {iri i tromiji u pomicanju. Rep mo`e biti dug milionima kilometara. Komete predstavljaju veliku opasnost za na{u planetu. Posljednji udar komete koji je pogodio Zemlju dogodio se prije milion godina. Posljedice su bile razorne. S druge strane, posljednja istra`ivanja svjetskih nau~nika stvorila su teoriju da su komete jedan od klju~nih faktora za nastanak `ivota na Ze-

K

mlji. Teorija ka`e da je na Zemlju pala kometa, tj. komete koje su sa sobom nosile nukleinske kiseline, i time omogu}ile nastanak `ivota. Ova neobi~na nebeska tijela postaju vidljiva tek kada se pribli`e Suncu. Neke komete su tada vidljive i golim okom, pa je njihova pojava ve} vijekovima izazivala ne samo poseban interes ve} i strah. U molitvama starih naroda molilo se za izbavljenje od kometa.

Komete se po izgledu i kretanju toliko razlikuju od ostalih nebeskih tijela da se sve do kraja 16. vijeka smatralo da su ona zemaljska - atmosferska pojava. Svaku kometu mo`emo pratiti samo na malom dijelu njene putanje dok se ona nalazi u blizini Sunca i Zemlje. Komete nisu rijetka pojava. Svake godine se teleskopom mo`e posmatrati desetak kometa. One se naj~e{}e pojavljuju neo~ekivano i za astronome. Po obliku putanje komete dijelimo na periodi~ne i neperiodi~ne. Period obilaska ovih kometa oko Sunca mo`e biti nekoliko hiljada godina, a i sasvim kratak - oko tri godine. Od 600 do sada prou~enih kometa oko 100 ima periode kra}e od 200 godina. Jedna od najpoznatijih je Halejeva kometa, koja ima period oko 76 god. Ona je zapa`ena 1682. godine kao vrlo sjajna kometa. Iz elemenata njene putanje Halej je predvidio njeno ponovno pojavljivanje 1759. god. Kada se ovo potvrdilo, izra~unato je unazad kada se ova kometa javljala. Tako je otkriveno da su prvi podaci o njoj zabilje`eni jo{ 239. godine prije nove ere. Ova prva poznata periodi~na kometa pojavila se posljednji put 1986. god. Nje no slje de }e pojavljivanje o~ekuje se 2062. god. Komete su najve}a tijela na{eg sistema, ali imaju izuzetno malu masu. Zbog toga su to tijela neobi~no male gustine. Njihova masa se odre|uje posredno. Zapa`eno je da nijedna kometa, ma koliko blizu da je pro{la, nije izazvala poreme}aje ni u kretanju planeta ni njihovih satelita. Zemlja je prolazila

Komete su najve}a tijela na{eg sistema, ali imaju izuzetno malu masu i neobi~no malu gustinu

kroz repove kometa bez ikakvih vidnih efekata. Kraj `ivota komete ne zna~i potpuno i{~ezavanje njenog materijala. Rasijani materijal koji je ostao (krupnije i sitnije ~estice) produ`ava da se kre}e po istoj orbiti, samo vi{e ne svijetli. Primje}uje se samo ako Zemlja presije~e takvu orbitu. Tada se manifestuje kao meteorski pljusak. Ako se ostaci komete ravnomjerno rasture po orbiti, onda je kometa zaista prestala da postoji kao nebesko tijelo.

Glorija Estefan Pi{e: Dragana ZEC, astrolog

Ovan Pwopwj!esvhf!eflbef ~f!cjuj!qpkb•bop!fnpujwoj ebobt/!Tbwkfuvkf!wbn!tf eb!tf!wj|f!lsf~fuf!j!eb ebo!jtqvojuf!tuwbsjnb!lpkf!wpmjuf/![b!wbt!of cj!cjmp!epcsp!eb!tf!{buwpsjuf!v!•fujsj!{jeb!kfs cj!wbt!v!pwpn!ebov!joujnob!qpspej•ob!bu. nptgfsb!hv|jmb!j!epwfmb!ep!hpnjmbokb!ofh. bujwoji!ptkf~bokb/!Qsjmj•op!tuf!sbokjwj!j puwpsfoj!vujdbkjnb!plpmjof/

Lav Wbnb!kf!hpupwp!twf qpubnbo/!Qptbp!uf•f lblp!tuf!{bnjtmjmj-!t qsjkbufmkjnb!tuf!plsvafoj-!kfejop!nbmp qpuf|lp~b!jnbuf!ob!mkvcbwopn!qmbov/ Oflj!pe!qsjqbeojlb!pwph!wbusfoph!{oblb tv!tqvuboj!v!twpkjn!ptwbkb•ljn!qpipejnb j!up!jn!uf|lp!qbeb/!Lmpojuf!tf!{bcsbokfoph wp~b!j!qphmfebkuf!cpmkf!plp!tfcf-!nophp kf!poji!lpkj!tv!j!qpafmkoj!j!tmpcpeoj/

Strijelac Vajwbuf!v!ipcjkv!vlp. mjlp! tuf! tmpcpeoj-! b vlpmjlp!tuf!v!wf{j!poeb ~fuf! vajwbuj! v! mkvcbwj/ P•flvkv! wbt! vhpeoj usfovdj!j!epcsb!lpnvojlbdjkb!t!qbsuofspn lpkj!cj!pwpn!qsjmjlpn!nphbp!eb!wbt!qp{j. ujwop! j{ofobej! ofljn! twpkjn! tubwpwjnb/ Ob! qptbp! of~fuf! cjuj! qsfukfsbop! lpo. dfusjtboj-!bmj!wbn!tf!up!npaf!pqsptujuj!kfs tuf!tf!wf~!epwpmkop!eplb{bmj/

Bik Of!ptkf~buf!tf!cb|!ob. kcpmkf-!b!of!{obuf!{b|up/ Cj~fuf!tlmpoj!eb!v!twfnv wjejuf!of|up!mp|f/!Qpusfcop wbn!kf!|up!wj|f!lpoublbub!t!mkvejnb!eb cjtuf!{bcpsbwjmj!ob!ofhbujwob!ptkf~bokb!lpkb wbt!qplv|bwbkv!qsfqmbwjuj/!Wb|!sfdfqu!{b pwbk!ebo!cj!cjp;!Obtupkuf!eb!tfcj!of!ebuf!oj usfovubl! tmpcpeoph! wsfnfob! {b sb{nj|mkbokf!p!uf|ljn!tuwbsjnb/

Djevica Wj!tuf!ebobt!v!oflpn!twpn gjmnv!j!ekfmvkfuf!lbp!eb!wbt!oj|ub ob!twjkfuv!of!cj!nphmp!v{esnbuj j!j{cbdjuj!j{!lpmpuf•jof/!_jokfojdb kf!eb!tuf!twkftoj!twpkji!tqptpc. optuj!j!eb!wbn!ji!ojlp!of!npaf!qpsf~j/!\up tf!pcbwf{b!uj•f-!vsbej~fuf!twf!|up!cvefuf nphmj-!b!pop!|up!of!cvefuf-!wbt!cb|!j of~f!qsfukfsbop!obtfljsbuj/!Pemv•jmj!tuf!eb tf!of!ofswjsbuf!qb!up!j!sbejuf/

Jarac Wb|f! njtmj! tv ebobt!wj|f!plsfovuf lv~j-!qpspejdj/!Vlp. mjlp!ws|juf!oflblwf qpqsbwlf!qp!tubov-!p•flvkuf!qspcmfnf-!op lsbk!wb|jn!nvlbnb!of~f!ep~j!oj!lsbkfn pwph!ebob-!kfs!kf!sjkf•!p!qp•fulv!wf~fh qspcmfnb!{cph!lpkfh!~fuf!tf!kp|!evhp ptkf~buj!gsvtusjsbop/!Qp|up!uv!of!npafuf oj|ub!eb!j{njkfojuf!qplv|bkuf!eb!tf!vtsfe. tsfejuf!ob!esvhf!tuwbsj/!

Blizanci Twf!~f!cjuj!epcsp!blp!pwbk!ebo vtqjkfuf!jtlpsjtujuj!{b!oflblwv qpqpeofwov!lbgjdv!jmj!esvafokf!t qsjkbufmkjnb/!Upmjlp!wbn!ofeptubkf ubk!wje!esvafokb!eb!qsjnkf~vkfuf lblp!tuf!wf~!{bqbmj!v!oflv!wstuv svujof!lpkb!wbn-!svlv!ob!tsdf-!cb|!j!of pehpwbsb/! Wj! tuf! vwjkfl! tlmpoj! eb! tf sb{wv•fuf!ob!tup!tusbob!j!eb!pcbwmkbuf oflpmjlp!tuwbsj!pekfeopn/!Tbe!vtqpsjuf"

Vaga Wbhf!vajwbkv!v!qptmv/ Qsjkb! wbn! lbe! wjejuf sf{vmubuf!wb|fh!sbeb-!b qphpupwp!blp!{b!jtuj!ep. cjkfuf!qsj{obokb/!T!qbsuofspn!cjtuf!nphmj qspwftuj!qsflsbtof!usfovulf-!bmj!ji!ptubwjuf {b!tbn!lsbk!ebob/!Ob!ubk!ob•jo!~fuf!tubwjuj |mbh!ob!upsuv!j!tfcj!{bjtub!pcf{cjkfejuj vhpeob!35!•btb/!Twf!|up!qmbojsbuf!ebobt cj~f!lsvojtbop!vtqkfipn/

Vodolija J!ebobt!tuf!v!qptmv!qsflp hmbwf/!Wj!lbp!eb!tuf!pemv•jmj eb!qpuv•fuf!oflblbw!sflpse v! sbev/! Ojtuf! {bepwpmkoj! gj. obotjktlpn! tjuvbdjkpn-! bmj wbn! usfovuop! ojkf! ob! vnv eb! v•jojuf! of|up! |up! cj! kf j{njkfojmp! v! wb|v! lpsjtu/! Up. mjlp! tuf! plvqjsboj! esvhjn! tuwbsjnb! eb ofnbuf!wsfnfob!eb!tf!j•fnv!qptwfujuf ob!evaj!qsjpe/

Rak Sblpwj! qswf! eflbef vajwbkv!epl!ptubmj!qsjqbe. ojdj!pwph!{oblb!npsbkv kp|!nbmp!eb!tb•flbkv!ob twpkji!qfu!njovub/!Ebobt!tuf!vhmbwopn plvqjsboj!njtmjnb!p!lbsjkfsj/!Afmjuf!eb!v!|up lsb~fn!splv!ptuwbsjuf!|up!wj|f/!Wb|b!bncj. djkb!kf!ofvubajwb-!bmj!jnbuf!qpuf|lp~f!lbeb kf!p!sfbmj{bdjkj!sjkf•/!Twkftoj!tuf!eb!ojlp!ojkf v!tubokv!eb!tf!ep!uf!nkfsf!bohbavkf/

[korpija Wb|f! njtmj! tv! plsfovuf qptmv/! Ebobt! tuf! qpu. qvop! qsfebuj! j! lpodfo. usjtboj!ob!sbe!j!sbeof!pcbwf{f/!Lbeb!kf!p qbsuofsv! sjkf•-! nphbp! cj! wbt! pcsbepwbuj okfhpw! vtqkfi! ob! qptmpwopn! qpmkv/ Cj~fuf! qpoptoj! |up! cb|! wj! lsbk! tfcf jnbuf!ublwv!ptpcv/!Vlpmjlp!qmbojsbuf!eb tf!qp•ofuf!cbwjuj!ofljn!tqpsupn-!tbe!kf qsbwp!wsjkfnf!{b!up/

Ribe Obqfuptu!wbt obqv|ub!j!wj!tuf sbtufsf~fojkj!v nophp! •fnv ebobt/!Qplv|bwbuf!eb!tf!pshboj{vkfuf!j!eb ob}fuf!wsjkfnf!{b!twf!mjkfqp!v!ajwpuv-!qb!~f wbn!mkvcbw!ebobt!cjuj!ob!qswpn!nkftuv/ Qsjkb!wbn!penps-!esvafokf!v{!ofpcbwf{of ufnf!j!vpq|uf!twf!|up!ojkf!v!ejsfluopk!wf{j!t qptmpn/!Ebobt!obqsptup!ojkf!ebo!v!lpkfn afmjuf!eb!tf!qsfukfsbop!bohbavkfuf/

Pjeva~ica Glorija Estefan je ro|ena 1. septembra 1957. go di ne kao Gloria Maria Fahardo u Majamiju. Rasla je u Majamiju u kojem je na kraju i upisala fakultet. Uporedo sa {kolskim obavezama tekle su i poslovne, jer je Glorija radila kao prevodilac sa {panskog i francuskog na engleski i obratno. Diplomirala je 1978. godine na odsjeku za komunikacije i psihologiju i po~ela da radi u jednoj advokatskoj firmi. Njena pjeva~ka karijera zapo ~e la je na ve li kom kubanskom vjen~anju, kada ju je njen budu}i mu` Emi lio Es te fan D`unior zamolio da se pridru`i bendu "The Miami Latin Boys", koji je kasnije promijenio naziv u "Miami Sound Machine". Procvat do`ivljava ra nih osam de se tih s izlas kom al bu ma "Epic/Columbia", a potom i albuma "Let It Loose". Kao pje va ~i ca, Glorija je do sada osvojila pet "Gremija" i postala najpoznatija latino zvijezda.

Nikada nisam bila na plasti~noj operaciji. Ne svi|a mi se ideja da se operi{em kako bih zaustavila proces starenja. Skalpel vas ne}e usre}iti.

"Backstreet Boys" u Beogradu

Demi Mur, glumica

Ameri~ka pop grupa "Backstreet Boys" nastupi}e 15. decembra u "Beogradskoj areni", saop{tio je PR menad`er koncerta Aleksandar Rado{. Grupa je 15. avgusta ove godine nastupom u Nju D`erziju po~ela svjetsku turneju pod nazivom "This Is Us", a evropski niz koncerata po~e}e 30. oktobra u Lisabonu. Prodaja ulaznica za nastup u Beogradu po~e}e danas, a prodajna mjesta su poslovnice "Eventima", "Kard servisa", "Bilet servisa", "Mamuta" i

IPS-a. Cijene ulaznica su podijeljene u ~etiri kategorije: za fan pit treba izdvojiti 3.010 dinara, za parter 2.410 dinara, za tribinu od 2.310 do 2.710 dinara i za VIP lo`e 4.510 dinara, navodi se u saop{tenju. Grupu je 1993. osnovao producent Lu Perlman. Poslije albuma "Black and Blue" iz 2002. grupa se raspala, a ~lanovi benda ponovo su se okupili 2005. i izdali povratni~ki album "Never Gone".

Raspale se "Pussycat Dolls" Iako tvrde da je razlaz samo privremen, nesuglasice i ljubomoru te{ko da }e izgladiti

jeva~ice popularnog `enskog benda "Pussycat Dolls" odlu~ile su se posvetiti odvojenim karijerama. Iako tvrde kako je razlaz samo privremen, nesuglasice i ljubomoru te{ko da }e izgladiti. "Svaki video koji smo snimile i nastup u`ivo koji smo izvele bio je slo`en tako da je Nikol predvodnica. U nastajanju grupe se ve} znalo da }e ona biti u fokusu. Stvari su, ipak, oti{le predaleko", izjavila je Kimberli Vajat.

FOTO BETA

P

Ona je i potvrdila navode da se "Pussycat Dolls" raspadaju. Djevojke su nedavno zavr{ile svjetsku turneju, na kojoj su nezadovoljstvo pokazivale i pred publikom na koncertima. Pa`nja koju mediji poklanjaju Nikol [ercinger je zasmetala i ostalim djevojkama, a Melodi Tornton javno je prozvala svoju koleginicu. Optu`ila ju je da ima veliki ego, a sva|a je dosegla vrhunac na koncertu odr`anom u Las Vegasu, kada je usred koncerta po~ela vri{tati: "Ne dozvolite nikome da vam stane na put ka ostvarenju snova!"

^lanice benda E{li Roberts, Kimberli Vajat i D`esika Suta prestravljeno su gledale u nju, a Nikol [ercinger se jedva suzdr`ala da ne ode s pozornice. Iako je Kimberli uzimanje predaha pojasnila odlukom da se svaka od djevojaka na kratko posveti svojoj karijeri, bliski izvori otkrivaju kako su sve djevojke ljubomorne na Nikol, koja je zbog veze s Luisom Hamiltonom ve} dugo miljenica medija. Ovaj ameri~ki `enski pop sastav i plesni ansambl je osnovala Robin Antin 1995. godine u Los An|elesu.

Istraga o smrti Brajana D`onsa

VENZOU - ^etiri djevojke, izabrane kao najljep{e na izboru za mis bikini u kineskom gradu Venzou, u~estvova}e u finalu, sljede}eg mjeseca u Bejhaiju.

Brajan D`ons, gita ris ta je dnog od naj po zna ti jih ben do va na svi je tu "The Rol ling Sto nes", koji se udavio pri je 40 go di na, mo `da je ubi jen, tvrdi sada policija. D`ons je imao 27 godina kada je prona|en mrtav na dnu pri va tnog ba ze na na je dnoj far mi u isto~nom Saseksu u julu 1969. godine. Ta da je is tra ga po ka za la da je D`ons umro usljed nesre}nog slu~aja, ali novi dokazi pokazuju da je mo`da bio ubijen. "Dobili smo izvijesna dokumenta koja otvaraju pitanje 'prljave igre' u slu~aju smrti Brajana D`onsa", rekao je anonimni izvor blizak britanskoj policiji. D`ons je bio jedan od osniva~a grupe, poznat po uvrnutom stilu odijevanja i problemima sa drogom i alkoholom. (mondo)