Nezavisne090906

DOGA\AJI

INTERVJU

Tranzicija OHR-a bi}e odgo|ena

U ORA[JU ODR@ANA 23. PRO[IRENA SJEDNICA HDZ BiH

str. 9!i :

Rafi Gregorijan, prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH

^ovi}: Pojedinci `ele "pobo{nja~iti" Federaciju BiH str. 3!i 4

FOTO BETA

www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 3983 • NEDJELJA 6. SEPTEMBRA 2009.

Tragedija na Ohridskom jezeru u Makedoniji

TURISTI^KI BRODI] SE PREPOLOVIO I POTONUO. NA NJEMU SU BILA 74 PUTNIKA, UMJESTO 43 KOLIKO IH BROD MO@E PODNIJETI

Utopilo se 22 turista str.

DIREKTNO JAVNE KUHINJE U BiH NE MOGU PRIHVATITI SVE KORISNIKE

Sve du`i redovi za besplatan obrok str. 21!i 22

7i8

2

ofekfmkb!6. 9. 2009.

Doga|aji Nova etapa pridru`ivanja zapadnog Balkana STOKHOLM - Proces ulaska novih zemalja u ~lanstvo Evropske unije treba da se nastavi, a [vedska }e nastojati da tokom svog predsjedavanja EU cijeli zapadni Balkan uvede u novu fazu pridru`ivanja Uniji. To su ju~e, na zavr{etku zasjedanja {efova diplomatija EU, u Stokholmu izjavili visoki predstavnik Evropske unije Havijer Solana i predsjedavaju}i {vedski ministar inostranih poslova Karl Bilt. "@elio bih da [vedska bude u stanju da tokom predsjedni{tva EU, idu}ih nekoliko mjeseci, dovede cijeli zapadni Balkan u novu etapu procesa ulaska u ~lanstvo Unije",

rekao je Bilt na zavr{noj konferenciji za {tampu nezvani~nog sastanka ministara EU. Solana je istakao da s velikim zadovoljstvom mo`e re}i da je ju~era{nji susret {efova diplomatija EU i zemalja kandidata, Hrvatske, Makedonije i Turske, bio "veoma plodan i dokazuje da proces ulaska novih zemalja u ~lanstvo EU treba da se nastavi". Bilt nije mogao da potvrdi izvje{taje da bi na predstoje}em redovnom sastanku {efova diplomatija EU moglo do}i do nekog zaokreta u slo ve na ~ko-hrvat skom spo ru i odr`avanja nove me|uvladine konferencije EU - Hrvatska. (Beta)

Sutra generalni {trajk u {kolama SBK SARAJEVO - Generalni {trajk u svim osnovnim i srednjim {kolama Srednjobosanskog kantona }e biti proveden sutra, ali bi ve} 8. avgusta mogao po~eti nastavni proces ako Vlada SBK na svojoj vandrednoj sjednici sutra usvoji zaklju~ke koji se ti~u zaposlenih u obrazovanju, saop{teno je iz Koordinacionog odbora Sindikata odgoja i obrazovanja SBK. "Rezultat pregovora je da se razlike naknada za ishranu (tople obroke), u iznosu od po 11 KM za svaki radni dan za mjesec maj i juni ove godne, obra~una i isplati svim zaposlenicima u odgoju i obrazovanju najkasnije do 31. decembra ove godine. Tako|e, da se plata za avgust obra~una i isplati u iznosu kao za juni, bez ikakvog umanjenja", stoji u saop{tenju Sindikata. Isti~e se da je zaklju~eno da se naknada (topli obrok) za avgust obra~una i isplati svim zaposlenicima u odgoju i obrazovanju SBK u iznosu od osam KM za svaki radni dan. "Zaklju~ci }e stupiti na snagu kada ih potvrdi Vlada SBK na vanrednoj sjednici u ponedjeljak, kao i Sindikat na svojim sjednicama", stoji u saop{tenju. E.D.

Na Pivskom jezeru nastavljena potraga za ocem i sinom PODGORICA - ^lanovi Regionalnog centra za podvodno demi ni ra nje iz Bi je le na kon vi{enedjeljne pauze nastavili su potragu za Adnanom Im{irovi}em (39) i njegovim ocem Muhamedom (64) iz Sarajeva, koji su 29. jula sletjeli u Pivsko jezero, tri kilometra od Hidrocentrale. Ronioci iz jezera ranije izvadili li~ne dokumente nastradalih

Tro~lani tim ronilaca, predvo|en direktorom Centra Veskom Mijajlovi}em uz logisti~ku podr{ku kolega iz ~amca, spustio se na dubinu od 80 metara, ali nisu uspjeli prona}i tijela i automobil, prenose crnogorski mediji. Mijajlovi} je rekao da su iskoristili sedam metara ni`i nivo jezera u odnosu na period kada se dogo-

di la ne sre }a i po ku {a li pro na }i unesre}ene. "Na osamdesetom metru nai{li smo na kamenu zaravan, ali dalje nismo mogli. Rizik je bio prevelik zbog niske temperature vode od {est stepeni, mraka i velike dubine", objasnio je Mijajlovi} i rekao da je potraga za nestalima nastavljena. Naglasiv{i da je za zaranjanje na ve}e dubine potrebno da nivo vode opadne jo{ 10 do 20 metara, Mijajlovi} je rekao da }e biti u stalnom kontaktu sa nadle`nima u Hidrocentrali, koji }e ih obavje{tavati o nivou jezera. Ronioci iz Bijele su odmah nakon nesre}e tri dana tragali za Im{irovi}ima koji su 29. jula vo zi lom mar ke audi, ko jim je upravljao Adnan, sletjeli u jezero. U prvim danima potrage ronioci su iz jezera izvadili li~ne dokumente nastradalih, klju~eve od kola, mobilni telefon, film iz fotoaparata i nekoliko fotografija. (Srna)

Novi sistem izdavanja putnih isprava BIJELJINA - U Ambasadi BiH u Ljubljani po~eo je sa radom novi sistem izdavanja putnih isprava u diplomatsko-konzularnim predstavni{tvima BiH, {to bi trebalo da bude jo{ jedan korak naprijed ka viznoj liberalizaciji, izjavio je Sini{a Macan, direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka. "Odluku o viznoj liberalizaciji donose ~lanice EU, a Slovenija je jedna od njih. Ukoliko ubijedimo jednu od ~lanica, poka`emo da imamo dobar sistem, normalno da je to jedan od koraka naprijed", rekao je Macan. Macan je u Ljubljani prisustvovao seminaru pod nazivom "Dosti za nje stan dar da za vi znu liberalizaciju", u okviru kojeg su se slu`benici konzularnih odjeljenja osam DKP-a BiH upoznali o is kus tvi ma Slo ve ni je u ovoj oblasti. "Vrlo sli~an na~in rada je kod njih kao i kod nas, s tim {to mi imamo odre|eni tehni~ki napredak u odnosu na njih, jer se kod nas uzima digitalna fotografija, a kod njih se jo{ vr{i skeniranje", rekao je Macan. Seminar u Ljubljani odr`an je u okviru Programa saradnje Slovenije i BiH, a u organizaciji Centra za evropske perspektive Ministarstva inostranih poslova Sloveni je. Po red kon zu lar nih slu`benika, seminaru su prisustvovali i predstavnici Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, predstavnici MIP-a BiH, kao i eksperti Ministarstva inostranih poslova i Ministarstva unutra{njih poslova Slovenije. (Srna)

U Ora{ju odr`ana 23. pro{irena sjednica HDZ Bosne i Hercegovine Dragan ^ovi} i Mi{o Relota

Tanja [IKANJI], AGENCIJE

ORA[JE - Pojedini bo{nja~ki poslanici i ministri `ele "pobo{nja~iti" Federaciju BiH, ocijenio je Dragan ^ovi}, predsjednik HDZ BiH, po zavr{etku 23. pro{irene sjednice HDZ BiH, koja je odr`ana ju~e u Ora{ju. Govore}i o neslaganjima hrvatskih i bo{nja~kih ministara u Vladi FBiH, ^ovi} je rekao da hrvatski ministri nisu napustili Vladu, ali da ne `ele da prisustvuju sjednicama na kojima se donose odluke protiv njihove volje. "Mi iz HDZ BiH podr`avamo na{e predstavnike u izvr{noj i zakonodavnoj vlasti u nastojanjima da se pobolj{a rad svih institucija u FBiH", rekao je ^ovi}. On je istakao da zabrinjava nedostatak strateHrvatski ministri ne `ele da prisustvuju sjednicama na kojima se donose odluke protiv njihove volje

{kog pravca u izgradnji stabilnih politi~kih odnosa u BiH u vremenu kada se najavljuje odlazak OHR-a. "HDZ BiH }e u~initi sve koliko je u njenoj mo}i da se ti odnosi i sveukupne politi~ke prilike stabilizuju, kako bi se pripadnici sva tri naroda u BiH osje}ali bezbjedno", rekao je ^ovi}. On je dodao da je Predsjedni{tvo stranke na sjednici ocijenilo da je aktuelna politi~ka situacija u BiH zabrinjavaju}a, posebno {to, kako je naveo, zemlja ve} tri godine ima vlast koja ne funkcioni{e. Komentari{u}i ostavku Lidije Topi} na mjesto direktora Direkcije za evropske integracije BiH, ^ovi} je rekao da ga je Topi}eva obavijestila da je to u~inila iz porodi~nih razloga, te dodao da za sada ne raspola`e pojedinostima u vezi s tim slu~ajem. Govore}i o mogu}nosti da se u BiH ujedine dva HDZ-a, ^ovi} je rekao da se o tome ve} prili~no dugo razgovara, ali da sve manje vjeruje da }e se to dogoditi, s obzirom da se pribli`avaju op{ti izbori u BiH.

Predsjedni{tvo HDZ BiH je ocijenilo neprihvatljivim poku{aje majorizovanja i nadglasavanja po nacionalnoj osnovi u dono{enju odluka Vlade Federacije BiH. Kako se navodi u saop{tenju HDZ BiH, Predsjedni{tvo te stranke je na sjednici u pro{irenom

Sahranjen Vladimir [e{elj TREBINJE - U Trebinju je ju~e sahranjen Vladimir [e{elj (23), policajac trebinjskog CJB, koji je u petak poginuo u saobra}ajnoj nesre}i na magistralnom putu Trebinje - Ljubinje. U saobra}ajnoj nesre}i, u kojoj je pe`o, kojim je upravljao nastradali [e{elj, podletilo pod kamion me re ce des, te {ko je povrije|ena Valerija Brnjo{ (23), a lak{e su povrije|ene tri osobe. Brnjo{eva je, nakon ukazane pomo}i, odmah preba~ena u Klini~ko-bolni~ki centar Podgorica, ali je jo{ u te{kom komatoznom stanju. [ef Intenzivne njege te klinike Zoran Jovan~evi} rekao je da je povrije|ena djevojka cirkulatorno nestabilna, da joj pritisak ne mo`e biti odr`avan stabilnim bez pomo}i aparata i da di{e uz pomo} ma{ine za mehani~ku ventilaciju. U toj saobra}ajnoj nesre}i lak{e su povrije|eni Maja Tupanjac (25), Tripo Gruba~ (23) i Darko Mi}anovi} (23) i oni se nalaze van `ivotne opasnosti, a oporavljaju se na Hirur{kom odjeljenju Op{te bolnice Trebinje. V.D.

Bora~ka organizacija Republike Srpske o radu Suda BiH

Kazne izri~u prema etni~koj pripadnosti BA NJA LU KA - Izri ca njem pravosna`ne presude Zijadu Kurtovi}u za ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva, Sud BiH je ponovo potvrdio da je institucija u kojoj se ka zne ne mje re pro pi su ju pre ma etni~koj pripadnosti osumnji~enog, isti~e se u saop{tenju Bora~ke organizacije RS. BORS isti~e da se u Kurtovi}evoj presudi za ratni zlo~in protiv civilinog stanovni{tva navodi da mu je su|eno po Krivi~nom zakonu SFRJ zbog ~ega je dobio 11 godina zatvora. "Na`alost, Srbi, a jednim dijelom i Hrvati, nemaju 'sre}u' kao Bo{njaci da im pred Sudom BiH bude su|eno po zakonu SFRJ, kao {to to nala`e i me|unarodno pravo. Srbima se kazne odre|uju po Krivi~nom zakonu BiH iz 2003. godine, jer on propisuje daleko ve}e kazne, a nikoga nije briga {to me|unarodno pravo ne do-

Na`alost, Srbi, a jednim dijelom i Hrvati, nemaju "sre}u" kao Bo{njaci da im pred Sudom BiH bude su|eno po zakonu SFRJ, stoji u saop{tenju

zvoljava da zakon bude primjenjivan unazad", isti~e se u saop{tenju BORS. BORS na vo di pri mjer da Srbi dobijaju po 40 ili 42 godine zatvora ili da je komandir jedinice iz [eko vi }a do bio ka znu od 40 go di na zatvora, iako u vrijeme kada se desilo djelo za koje ga terete, nije ni bio u BiH. "Ali, po{to je on Srbin, u njegovoj presudi se ka`e da je 'kao nadre|ena i odgovorna osoba za radnje svojih podre|enih znao ili je mogao da zna' i to je ve} dovoljno za 40 godina zatvora", nagla{ava se u saop{tenju. U saop{tenju se navodi da Sud BiH amnestira Bo{njake za zlo~ine, a istovremeno poku{ava Srpsku prikazati kao "zlo~ina~ku i genocidnu tvorevinu", unijeti strah me|u srpske borce i Srbima poru~iti da za njih nema ni mjesta ni pravne sigurnosti na podru~ju BiH. (Srna)

Doga|aji

6. 9. 2009. ofekfmkb

^ovi}: Pojedinci `ele "pobo{nja~iti" Federaciju BiH Predsjedni{tvo HDZ BiH ocijenilo neprihvatljivim poku{aje majorizovanja i nadglasavanja po nacionalnoj osnovi u dono{enju odluka Vlade Federacije BiH

3

Vijesti Incko posjetio dje~ji kamp u Poto~arima SREBRENICA - Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko posjetio je ju~e u~esnike dje~jeg kampa koji je u Poto~arima kod Srebrenice organizovala austrijska humanitarna organizacija "Bauern helfen Bauern". "Asocijacija za Srebrenicu je uvijek tu`na zbog genocida koji se ovdje desio. Ali danas je dan radosti za djecu Srebrenice, posebno zbog toga {to su ovdje djeca svih nacionalnosti. To je posebna vrijednost tog skupa", rekao je Incko. On je posjetio dje~ji kamp u Poto~arima na poziv organizatora, predsjednika humanitarne organizacije i ministra u pokrajinskoj vladi u Salcburgu Doraje Eberle, kojoj je zahvalio na li~nom anga`manu na planu pomo}i izbjeglom i raseljenom stanovni{tvu BiH i Srebrenice. (Fena)

Vatrogasci na Kornatima nisu stradali od eksplozije

Zasjedanje Predsjedni{tva HDZ BiH

^ovi} sve manje vjeruje da }e do}i do ujedinjenja dva HDZ-a, s obzirom da se pribli`avaju op{ti izbori u BiH

U okviru projekta "Dijabetes melitus u Republici Srpskoj"

sastavu raspravljalo o aktualnoj politi~koj situaciji u BiH, te s tim u vezi donijelo nekoliko zaklju~aka. "Ocjenjuju}i aktualno politi~ko stanje u BiH kao dodatno uslo`njeno, Predsjedni{tvo Hrvatske demokratske zajednice BiH poziva sve svoje du`nosnike na poja~anu aktivnost u smjeru iznala`enja rje-

{enja na dobrobit svih naroda i svakog gra|anina u BiH", navodi se u saop{tenju HDZ BiH. Dodaje se da Predsjedni{tvo HDZ BiH daje punu potporu svojim du`nosnicima u tijelima vlasti da kroz institucije sistema rade na izgradnji i provedbi na~ela pune ravnopravnosti sva tri naroda i svih gra|ana u BiH. "U narednom razdoblju treba intenzivirati komunikaciju s predstavnicima svih politi~kih subjekata iz BiH, te re le van tnim pred sta vni ci ma me|unarodne zajednice u BiH u cilju iznala`enja najoptimalnijih rje{enja za budu}nost BiH i svih njezinih naroda i gra|ana", saop{tneo je iz HDZ BiH.

Dodijeljena oprema za borbu protiv dijabetesa A. STIJAKOVI]

Oprema uru~ena u Klini~kom centru u Banjaluci FOTO A. ^AVI]

BANJALUKA - Ranko [krbi}, ministar zdravlja i socijalne za{tite RS, ju~e je dodijelio medicinsku opremu za lije~enje dijabetesa predstavnicima zdravstvenih ustanova iz RS u Klini~kom centru u Banjaluci. Oprema je dodijeljena u okviru projekta "Dijabetes melitus u RS", a u saradnji s kompanijom "Novonordisk". [krbi} je istakao da su eksperti za dijabetes dogovorili koja je oprema najpotrebnija kako bi se uspje{nije borili s tom bole{}u. "Pozvali smo sve regionalne koordinatore za dijabetes u Banjaluku da bi se upoznali s projektom i da im uru~imo opremu. Svi na~elnici regionalnih centara ~ine jedan ekspertski tim koji ima za cilj da podigne dijabetologiju na vi{i nivo. Ova oprema je neophodna za sve regionalne centre, a kroz piramidnu strukturu `elimo da unaprijedimo zdravstvenu za{titu u RS, s tim da ovaj centar u Banjaluci bude nacionalni centar za borbu protiv dijabetesa", rekao je [krbi}. Istakao je da se nada da }e regionalni centri, kada dobiju doniranu opremu, ste~ena znanja primijeniti i na porodi~noj medicini da bi se edukovali pacijenti. "U svakoj bolnici imamo dva koordinatora za borbu protiv dijabetesa, jednog za odrasle, a drugog za mla|e pacijente, jer se i njihov broj pove}ava. Procjena Svjetske zdravstvene

organizacije je da sada ima oko 300 miliona ljudi oboljelih od dijabetesa", napomenuo je [krbi}. Ukupna vrijednost nove opreme iznosi oko 225.000 KM, a dodijeljena je Klini~kom centru Banjaluka, klini~ko-bolni~kim slu`bama u okviru Klini~kog centra Isto~no Sarajevo, kao i op{tim bolnicama Prijedor, Gradi{ka, Doboj, Bijeljina, Zvornik, Trebinje i Nevesinje. Snje`ana Popovi}-Pej~i}, nacionalni koordinator za dijabetes RS, istakla je da prema podacima Instituta za zdravstvenu za{titu RS u RS ima oko 80.000 oboljelih od {e}erne bolesti i da na jednog evidentiranog oboljelog dolazi jedan Kroz piramidnu strukturu `elimo da unaprijedimo zdravstvenu za{titu u RS, rekao [krbi}

neevidentiran. "Oprema koja je jednoobrazna dodijeljena je svim op{tim bolnicama u RS i na taj na~in }emo posti}i standardizaciju dijagnosti~kog i terapijskog postupka u cijeloj RS {to zna~i da je pacijent koji je lije~en u Centru za dijabetes u klinici u Banjaluci jednako lije~en i u Prijedoru, i u Bijeljini, i u Doboju. Pored toga dodijeljena oprema je primjenljiva u klini~koj praksi i u istra`iva~ke svrhe", objasnila je Popovi}-Pej~i}eva.

[IBENIK - @upanijski istra`ni sudija u [ibeniku Branko Ivi} odbacio je tvrdnje da su vatrogasci 30. avgusta 2007. godine na Kornatima stradali od eksplozije po`arom aktivirane NATO bombe, koja je bila odba~ena 1999. godine tokom bombardovanja Srbije. Ivi} je podsjetio da je vje{ta~enjem utvr|eno da na tijelima nastradalih vatrogasaca nije bilo nikakvih tragova koji bi upu}ivali na to da se na Kornatima dogodila eksplozija. On je ponovio da uzrok smrti 12 vatrogasaca nije mogla biti eksplozija. Istra`ni sudija je podsjetio da je u zaklju~ku tima sudskih vje{taka navedeno da je uzrok smrti bio rijedak prirodni fenomen. (Srna)

Od sutra redovan prevoz u Isto~nom Sarajevu ISTO^NO SARAJEVO Gradski prevoz na nivou grada Isto~no Sarajevo }e biti pokrenut sutra, 7. septembra, sa svojim redovnim polascima, uz odre|ene korekcije, o kojima }e gra|ani biti na vrijeme obavije{teni. To je dogovoreno u petak poslijepodne izme|u Udru`enja javnog prevoza putnika u gradskom saobra}aju - Pale - Isto~no Sarajevo i gradona~elnika Vinka Radovanovi}a, saop{teno je ju~e iz Udru`enja. Prije nekoliko dana Udru`enje javnih autoprevoznika Isto~nog Sarajeva je najavilo obustavu prevoza nakon najavljenog smanjenja subvencija za autobuske linije, {to bi ih vodilo u gubitak. "Nadamo se da }e postignuti dogovor biti ispo{tovan od strane gradske vlasti kao i nas prevoznika koji u~estvujemo u javnom gradskom prevozu", saop{teno je iz Udru`enja javnog prevoza putnika u gradskom saobra}aju Pale - Isto~no Sarajevo. E.D.

4

Doga|aji

ofekfmkb!6. 9. 2009.

Op{tine u BiH bore se sa ekonomskom krizom

Kapitalni projekti izlaz iz recesije Izgradnja sanitarne deponije u Bijeljini

Takvim projektima se zadr`avaju postoje}a radna mjesta u firmama ili otvaraju nova. Time }e biti i vi{e novca za uplatu doprinosa, ~ime se stvaraju uslovi i da penzioneri imaju na vrijeme mirovine, ka`e Fikret ^au{evi}

Me|u kapitalnim projektima i izgradnja putne infrastrukture

SARAJEVO - Ekonomski stru~njaci smatraju da je realizacija kapitalnih projekata izlaz iz recesije, ali upozoravaju da su u ve}ini op{tina upravo smanjena kapitalna ulaganja. Fikret ^au{evi}, ekonomski stru~njak, isti~e da jedino kapitalnim ulaganjima u ovom trenutku BiH mo`e lagano po~eti izlaziti iz ekonomske krize. "Kapitalnim projektima kao {to su vodosnabdijevanje, izgradnja cestovne infrastrukture i projekat recikla`e otpada zadr`avaju se postoje}a radna mjesta ili otvaraju nova. Time }e biti i vi{e novca za uplatu doprinosa, puni se bud`et dr`ave, ~ime se stvaraju uslovi i da penzioneri imaju na vrijeme mirovine. Dakle, sve je povezano, a imamo i kvalitetniji `ivot", obja{njava ^au{evi}.

Kapitalni projekti, ako se sada po~nu realizovati, lagano mogu BiH izvesti iz krize

Nov~ana pomo} za nabavku knjiga BANJALUKA - Odjeljenje za bora~ko-invalidsku za{titu Administrativne slu`be grada Banjaluka dodijeli}e po 100 KM nov~ane pomo}i djeci poginulih boraca koja se nalaze na redovnom {kolovanju za nabavku knjiga i {kolskog pribora. U Administrativnoj slu`bi grada Banjaluka je saop{teno da kandidati treba da dostave potvrdu o upisu u {kolsku 2009/2010. godinu, kopiju teku}eg ra~una i rje{enje o porodi~noj invalidnini. Tra`eni dokumenti treba dostaviti u Administrativnu slu`bu grada Banjaluka, soba 702, a akcija po~inje sutra, 7. septembra. (Srna)

Policija oduzela marihuanu i bombe DOBOJ - Pripadnici Policijske stanice Doboj 1 u ~etvrtak su izvr{ili pretres ku}e i drugih prostorija u vlasni{tvu lica ~iji su inicijali Z.@. (43) iz Doboja, prilikom ~ega su prona{li i oduzeli tri kilograma opojne droge marihuana i pet ru~nih bombi. "Biljna materija je upakovana u dva paketa te`ine od po jedan kilogram i najlon vre}icu. Tokom pretresa prona|eno je i izuzeto pet ru~nih bombi i 45 komada pu{~anih metaka", saop{tila je Ljerka Stanimirovi}, portparol Centra javne bezbjednosti Doboj. Nad Z.@. je izvr{ena kriminalisti~ka obrada, a nakon dokumentovanja protiv njega }e Okru`nom tu`ila{tvu Doboj biti podnesen izvje{taj o izvr{enim krivi~nim djelima nedozvoljene proizvodnje i prometa opojnih droga i nedozvoljene proizvodnje i prometa oru`ja ili eksplozivnih materija. (Srna)

Kao pozitivan primjer naveo je op{tine Bijeljina, Zenica, jednim dijelom i Kanton Sarajevo. "U Bijeljini je u toku realizacija projekta recikla`e otpada, a sredstva su najve}im dijelom dobili od Svjetske banke. Kanton Sarajevo je u ranijem periodu imao zamaha u kapitalnim projektima, ali sada je to osjetno manje. Mo`da treba navesti izgradnju sjeverne longitudinale uz Autobusku stanicu, ali jo{ puno toga treba da se uradi", ka`e ^au{evi}, doktor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Dodaje da bi kao pozitivan primjer naveo i op{tinu Zenica, koja je pojednostavljenjem procedura stvorila uslove za privla~enje investicija. "Banjaluka se posljednjih godina razvija. Op{tina Lakta{i je tako|e pozitivan primjer i u njoj su ljudi i prije rata znali privu}i investicije", ka`e ^au{evi}. Adem Zolj, direktor Direkcije za ceste u Kan-

Na Pet jezera okupilo se 2.000 lovaca

koji se odr`ava u okviru ^etvrtog sabora lovaca RS. Sabor lovaca po~eo je u petak i na lokaciji Pet jezera okupio je oko 1.500 do 2.000 lovaca i gostiju iz BiH, Srbije i Hrvatske. U okviru bogatog takmi~arskog, revijalnog i izlo`benog programa prvog dana sabora je odr`ano regional no ta kmi ~e nje u lo vu na pre pe li ce, gdje je u~estvovalo deset ekipa sa po tri lovca i tri psa, a pobijedila je ekipa Lova~kog udru`enja "Semberija" iz Bijeljine. Tokom poslijepodneva, prvog dana sabora, lovci su polo`ili cvije}e i vijence na spomen-obilje`je

Vozilom udario u betonski stub TRAVNIK - Dragan Mi{kovi} (20) iz Stare Bile kod Travnika te{ko je povrije|en u saobra}ajnoj nezgodi koja se dogodila ju~e rano ujutro na lokalnom putu u mjestu Ri}ice kod Travnika, saop{teno je iz MUP-a Srednjebosanskog kantona. Mi{kovi} je zadr`an na lije~enju u bolnici Nova Bila. Do nezgode je do{lo kada je Mi{kovi} izgubio kontrolu nad vozilom i udario u betonski stub pored puta. (Srna)

pobolj{ati vodosnabdijevanje u pet naselja. U op{tinama USK je su`en prostor za kapitalna ulaganja u ovoj godini. "Nama je prioritet da bud`etom obezbijedimo novac za {kolstvo, sudstvo, policiju, ono {to je na{a nadle`nost. Ni u ovoj godini se ne}e stati sa projektima pobolj{anja vodosnabdijevanja, kanalizacione mre`e, ali za realizaciju ide iz namjenskih sredstava koja se prikupe tokom godine", ka`e Aida Salihagi}, pomo}nik ministra finansija u USK. U Bijeljini se zavr{ava projekat izgradnje sanitarne deponije. "Sigurno je da }emo izgradnjom sanitarne deponije znatno pobolj{ati uslove `ivota na ovom podru~ju. Otvori}e se uslovi za projekat sortiranja korisnog otpada, recikla`e", ka`e Dragi{a Marjanovi}, direktor Javnog preduze}a "Regionalna deponija Eko-Dep".

^etvrti sabor lovaca u Semberiji

[kolski pribor za 141 osnovca TRE BI NJE - Tre binj ski odbor SNSD-a je u prostorijama stranke organizovao podjelu {kol skog pri bo ra za 141 osnovca, ~ije su porodice slabijeg materijalnog stanja. Dobroslav ]uk, na~elnik op{tine Trebinje i ~lan Glavnog odbora SNSD-a, rekao je da }e ova politi~ka partija nastojati da i narednih godina poma`e u~enike koji poti~u iz siroma{nijih porodica. (Srna)

tonu Sarajevo, ka`e da Evropska banka za obnovu i razvoj daje povoljne kredite. "Eto, jedan od razvojnih projekata je bila sjeverna longitudinala i ta saobra}ajnica je otvorena, ali je ostao problem na jednom dijelu. Imali smo i problema kod gradnje zapadnog prilaza gradu, opet s administracijom, prije nekoliko godina", poja{njava Zolj. I u Hercegova~ko-neretvanskom kantonu imaju kapitalne projekte. U tom kantonu pozitivan primjer kapitalnih ulaganja je op{tina Konjic. "U toku je realizacija dva veoma va`na projekta. Naveo bih najprije projekat vodovoda ]elebi}i ~ija je ukupna vrijednost 1,4 miliona KM, od ~ega 90 odsto sredstava je izdvojila op}ina, a ostatak resorno ministarstvo", ka`e Fadil Tatar, sekretar op{tine Konjic. Prema njegovim rije~ima, tim projektom }e se

FOTO NN

Elma DUVNJAK

Mladen Simi} najbolji u ga|anju glinenih golubova

O. STJEPANOVI]

BIJELJINA - Lovac Mladen Simi} iz Lova~kog udru`enja "Semberija" iz Bijeljine pobjednik je Osmog kupa Republike Srpske u ga|anju lete}ih meta - glinenih golubova, koji je ju~e odr`an na streli{tu "Risovac" LU "Majevica" iz Lopara. Na Osmom kupu RS nastupio je 51 takmi~ar iz 17 ekipa, a ekipno su najbolji bili lovci strijelci LU "Kozara" iz Lakta{a, drugi su doma}ini iz LU "Majevica" Lopare, a tre}i predstavnici LU "Semberija" Bijeljina. Lova~ko udru`enje "Majevica" ove godine je doma}in Kupa u ga|anju glinenih golubova,

palim borcima Semberije na Trgu kralja Petra Prvog Kara|or|evi}a, a potom su organizovali defile za gra|ane Bijeljine. U bijeljinskoj biblioteci "Filip Vi{nji}" je odr`ano i nekoliko tematskih predavanja iz oblasti "Upotreba herbicida i njihova {tetnost po `ivotinje". Drugog dana sabora, pored Kupa u ga|anju lete}ih meta, organizovane su izlo`be lovnih pasa svih vrsta i lo va ~ke opre me. Odr`a no je i takmi~enje u pripremanju lova~kog paprika{a i la`ijada i uprili~ena je lova~ka tombola i zabavni program. Progla{enje pobjednika ovogodi{njeg sabora lovaca je obavljeno kasno sino}, a pobjednici nisu progla{eni do zaklju~enja ovog broja "Nezavisnih". Manifestacija se zavr{ava danas.

Doga|aji

"Prijatelji `ivotinja u BiH" promovisali novi projekat

6. 9. 2009. ofekfmkb

5

Sterilizacijom do manje pasa lutalica Sterilizacija je najhumaniji i najefektivniji na~in rje{enja problema napu{tenih `ivotinja - pasa i ma~aka. Ona nije samo mjera smanjenja broja napu{tenih `ivotinja, nego odgovoran na~in pona{anja skrbnika prema `ivotinji, objasnila [abeta Napu{teni psi lutalice bi}e dodatno markirani `utom oznakom

veo psa na kastraciju i sterilizaciju u obavezi je da istog vrati nakon zavr{ene operacije", ka`e [abeta. Akcija sterilizacije pasa odr`a}e se zahvaljuju}i austrijskoj organizaciji "Tierhilfe Sueden Austria e. V" koja se godinama bavi za{titom `ivotinja u zemljaAdis [U[NJAR

SARAJEVO - ^lanovi nevladine organizacije "Prijatelji `ivotinja u BiH" ju~e su u Maloj aleji na Ilid`i u Sarajevu upozorili javnost na problem pasa lutalica i promovisali sedmicu besplatne kastracije pasa u periodu od 21. do 26. septembra. Aktivisti su gra|anima dijelili i promotivne materijale o va`nosti sterilizacije i pozivali gra|ane da se odazovu projektu i doprinesu smanjenju broja ne`eljenih `ivotinja. "Ste ri li za ci jom spa sa va mo `ivote

Trgova~ki centar "Mercator" u Banjaluci

`ivotinja i smanjujemo broj ne`eljenih napu{tenih `ivotinja. To je najhumaniji i najefektivniji na~in rje{enja problema napu{tenih `ivotinja, pasa i ma~aka. Ona nije Svi gra|ani mogu odmah da rezervi{u termin dolaska

samo mjera smanjenja broja napu{tenih `ivotinja, nego odgovoran na~in pona{anja skrbnika prema `ivotinji, kojom se direktno uti~e na njeno zdravlje, istovremeno je pokazatelj nivoa svijesti i humanosti ljudskog dru{-

Otvoreno novo prodajno mjesto "M:tela" Prodajno mjesto u "Mercatoru" FOTO A. ^AVI]

I na ovom prodajnom mjestu M:tel korisnici }e mo}i sklopiti pretplatni~ke ugovore, izmiriti sve svoje obaveze i informisati se

BANJALUKA - Kompanija "M:tel", ju~e je u tr`nom centru "Mercator" u Banjaluci otvorila jo{ jedno prodajno mjesto sa bogatom ponudom telefona i svih M:tel usluga za svoje korisnike. "I na ovom prodajnom mjestu m:tel korisnici }e mo}i sklopiti pretplatni~ke ugovore, izmiriti sve svoje obaveze i informisati se o uslugama fiksne, mobilne telefonije i Interneta, te pogledati ponudu mobilnih i fiksnih teefona", navodi se u saop{tenju M:tel kompanije. Radno vrijeme M:tel prodajnog mjesta

u TC "Mercator" za mobilnu telefoniju je od 9 do 21 ~as svakim danom osim nedjelje, a za fiksnu telefoniju i Internet, od 12 do 18 ~asova od ponedjeljka do petka. Povodom otvaranja novog prodajnog mjesta, za posjetioce je organizovana mini-nagradna igra s nagradama iz m:tel promo programa, kao i frend paketi s telefonima. Kompanija "M:tel" ima 41 prodajno mjesto u gradovima {irom BiH, kao i {iroku mre`u ovla{tenih distributera. T.[.

tva", kazala je Maida [abeta, predsjednik ovog udru`enja. Dodala je da svi gra|ani mogu odmah da rezervi{u termin dolaska na broj telefona de`urne linije pri Veterinarskoj stanici na Stupu 033/470-240 kako bi se raspolo`ivi termini iskoristili najefikasnije. "Gra|ani }e mo}i svaki dan od 21. do 25. septembra od osam do 18 sati dovesti svoje pse u Veterinarsku stanicu na Stupu, Ulica Nikole [opa 41 gdje }e se vr{iti kastracija i sterilizacija. Svaki gra|anin mo`e dovesti psa na sterilizaciju i kastraciju, bilo da se radi o psu u vlasni{tvu, psu na lancu, ili napu{tenom psu koji nije ni u ~ijem vlasni{tvu. Gra|anin koji je do-

Ki{a omela berbu gro`|a TREBINJE - Berba gro`|a na 160 hektara vinograda, kojima gaz du je naj ve }i proi zvo |a~ gro`|a u Republici Srpskoj, "Agrokop" AD Trebinje, po~ela je ju~e ujutro, ali je za nekoliko ~asova zbog ki{e prekinuta. I prodaja gro`|a na tr`nom mjestu "Agrokopa" u Petrovom polju nadomak Trebinja je obustavljena, a ukoliko se vremenske prilike stabilizuju berba i prodaja }e biti nastavljene sutra. "O~ekuje se da ukupan rod bude oko 1.200 tona, od ~ega je polovina rezervisana za potrebe trebinjskih vinarija i izvoz", ka`e Dra gan Tu ra nja nin, di re ktor "Agrokopa". On obja{njava da su cijene ostale na pro{logodi{njem nivou, te da cijena vranca iznosi 1,10 maraka po kilogramu, merlo i kaberne ko{taju 1,20 KM, dok je cijena smederevke 75 feninga. Kako dodaje Turanjanin, bera~a na planta`ama u Petrovom polju za sada ima dovoljno, a ukoliko vremenske prilike dozvole berba }e biti okon~ana do kraja ovog mjeseca. Bera~i mogu da zarade 1,20 KM po ubranom d`aku smederevke i 60 feninga po gajbi ubranog vranca. V.D.

Aktivisti dijelili i promotivne materijale o va`nosti sterilizacije

ma ju`ne i isto~ne Evrope, Kantonalnim javnim preduze}em Veterinarska stanica Sarajevo i Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo. Napu{teni psi lutalice bi}e dodatno markirani `utom oznakom na uhu koja na sebi ima broj i koja je znak da je pas koji je nosi obuhva}en projektom, te ne smije biti uhva}en ili ubijen.

ZA ILI PROTIV Pi{e: Elma DUVNJAK

Obespravljeni radnici Nikada ne}u zaboraviti tu ljetnu no} nekoliko godina prije rata, kada je vi{e stotina rudara posjedalo na travnjak ispred tada{nje zgrade Skup{tine BiH tra`e}i bolje uslove rada. Direktno iz druge smjene u pra{njavim odijelima i izmorenih lica, a ipak dostojanstveno, do{li su tra`iti trunku pravde. Vi{e se ne sje}am kako se to sve zavr{ilo, ali danas svako malo gledamo obespravljene, izmorene i gladne radnike na ulicama, u parkovima. U ratu su im uni{tena i oplja~kana preduze}a, a u miru je do{la nakaradna, plja~ka{ka privatizacija. Tako je protekle sedmice blizu 200 radnika firme "Pretis" iz VoNema ni{ta od go{}e, nekada{njeg giganta koji sjedenja, poru~io je zapo{ljavao 7.000 radnika, radnicima premijer do{lo tra`iti ispunjenje uslova FBiH. Kako nema, pa pred zgradu Vlade FBiH. politi~ari tako Od rata im nije uvezan sta`, tek zaradi{e hiljade KM nedavno su dobili januarske plate, mutno prija{nje rukovodstvo. Radnici su mislili, bi}e vi{e nade ako odu protestovati pred zgradu Vlade FBiH, ali naravno, razo~arali su se. Kako i ne bi kada je na jedvite jade njihovog predstavnika primio predsjednikVlade Mustafa Mujezinovi}, a bolje da nije. Poru~io mu je da se ne obra}aju Vladi, ve} Stranci za BiH, iz koje je i ministar energetike Vahid He}o. Kao da je He}o sa druge planete, a ne iz federalnog ministarstva. Jo{ im je kazao da rade, jer nema ni{ta od sjedenja. Kako nema, pa politi~ari tako zaradi{e hiljade KM, i tuku}i se izme|u sebe za funkcije. Na kraju, radnici su poru~ili da vi{e ne}e dolaziti pred zgradu Vlade, jer nemaju s kim razgovarati, i za sutra su najavili blokadu svih ulaza u krug "Pretisa".

6

Doga|aji

ofekfmkb!6. 9. 2009.

Siroma{nima za ekologiju 100 milijardi dolara

LONDON - Zemljama u razvoju bi}e potrebno 100 milijardi dolara godi{nje za borbu protiv klimatskih promjena, navodi se u povjerljivom dokumentu koji su imali na uvidu novinari koji prate ministarski sastanak G20, koji je ju~e po~eo u Londonu. Taj dokument su sastavili savjetnici ministara finansija dr`ava ~lani ca Gru pe 20 naj ra zvi je ni jih zemalja i zemalja ~ije su ekonomije u razvoju. Ministri su se sastali na pripremnom sastanku uo~i samita lidera G20 o reformi svjetskog finansijskog sistema koji }e biti odr`an 24. i 25. septembra u Pitsburgu, u SAD. Pomo} siroma{nim zemljama za razvoj privrede koja manje zaga|uje okolinu i smanjenje {tete od posljedica zaga|enja su me|u glavnim izazovima samita stru~njaka za klimatske promjene, koji }e se od 7. do 18. decembra odr`ati u Kopen-

hagenu. O iznosu pomo}i koju }e siroma{ne zemlje dobiti kao pomo} za borbu protiv klimatskih promjena jo{ se pregovara, a industrijski razvijene zemlje zauzvrat tra`e od tih zemalja da predstave konkretne planove za za{titu `ivotne okoline u Dokument sastavili savjetnici ministara finansija dr`ava ~lanica Grupe 20

svojim zemljama. Ministri finansija i {efovi centralnih banaka poku{a}e da usklade planove za prestanak ulivanja hiljada milijardi dolara pomo}i privredi. Razgovara}e i o reformi bankarstva, a u tom okviru o prijedlogu SAD da se me|unarodnim sporazumom nalo`i pove}anje kapitalnih rezervi banaka. (AFP)

[kare-O`bolt kandiduje se za predsjednika ZAGREB - Vesna [kare-O`bolt objavila je ju~e kandidaturu za predsjednika Hrvatske, isti~u}i da je spremna i sposobna da povede zemlju u strukturne reforme neophodne za izlazak iz krize, kako one ekonomske, tako i politi~ke, socijalne i moralne. "Ja sam reformator u du{i", poru~ila je [kare-O`bolt u svom nastupnom go vo ru ko jim je obja vi la nezavisnu kandidaturu za predsjednika dr`ave, a zbog koje je zamrznula svoj mandat predsjednika Isti~e da je Demokratskog centra. spremna i sposobna Ona je istakla da se Hrvatska nalada povede zemlju u zi u ozbiljnoj krizi, jednoj od najdustrukturne reforme bljih od sticanja nezavisnosti, da su se po~ele naru{avati sve vrijednosti dru{tva te da je stoga i motiv njene kandidature, pod sloganom "[kare za promjene", `elja da pokrene strukturne promjene u dru{tvu. Kao prvi potez, ako bude izabrana za predsjednika, najavila je sna`nu regionalizaciju i decentralizaciju Hrvatske, promjenu Ustava koja }e garantovati uspje{niju javnu upravu te sposobniju i jeftiniju izvr{nu vlast. (Fena)

Bombardovanje civila velika gre{ka STOKHOLM - Francuski ministar inostranih poslova Bernar Ku{ner ocijenio je ju~e kao "veliku gre{ku" to {to je NATO u pe tak bom bar do vao cilj na sjeveru Avganistana gdje je poginulo 90 ljudi, mahom civila. Ku{ner je zatra`io da se ozna~e odgovorni za to bombardovanje. "To je velika gre{ka", izjavio je francuski ministar po dolasku na sastanak {efova diplomatija EU u Stokholmu. I njegov kolega iz Luksemburga @an Asel born ta ko |e je osu dio bombardovanje u Avganistanu.

"Ne mo gu da ra zu mijem da bombe mogu da budu ba~ene tako brzo i tako olako. I da je tamo bio makar jedan civil, ta akcija nije trebalo da bude sprovedena", rekao je Ku{ner. Ku{ner je zatra`io da se ozna~e odgovorni

Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen obe}ao je da }e odmah sprovesti detaljnu istragu o tom vazdu{nom napadu snaga NATO-a. (AFP)

Vijesti Ma~ka 26 dana bila pod ru{evinama

Ubijen mladi} na Karaburmi BEO GRAD - U pu cnja vi na staroj okretnici autobusa u beogradskom naselju Karaburma ju~e je ubijen dvade set tro god i{ nji mla di}, a ubica je u bijegu, re~eno je u Bi rou za ko mu ni ka ci ju sa medijima MUP-a. Do pucnjave je do{lo, kako se navodi, poslije rasprave, a stra da li mla di} je ra dio na kiosku. Mladi} je na putu do Urgentnog centra podlegao povre da ma, a is tra ga o tom slu~aju je u toku. (Beta)

Maloljetnice trgovale ljudima SOM BOR - Po li ci ja u Somboru podnijela je krivi~ne prijave protiv S.L. (14) i K.N. (16), zbog sumnje da su se bavile trgovinom ljudima. Prema saop{tenju Policijske uprave u Somboru, njih dvi je su ma lo lje tni cu T.S., staru 16 godina, u vremenskom periodu od juna do 1. septembra ove godine vi{e puta uz prijetnju i upotrebu fizi~ke sile podvodile punoljetnim mu{karcima radi pru`anja seksualnih usluga koje su od njih napla}ivale. Policija nastavlja rad na razrje {a va nju svih ~i nje ni ca tog kri vi ~nog dje la ko ji je {okirao Sombor. (B92)

GSBO!LMJO!.!V!nkft!uv!Gsbo!. lmjo!v!TBE!ewj!kf!af!of!j{wv!lmf tv!nb!•lv!j{!sv!|f!wj!ob!{b!qb!mkf!. of!dwkf!~bs!oj!df/!Qp!abs-!lp!kj!kf j{cjp!qsj!kf!37!eb!ob-!qp!uqv!op!kf voj!|ujp!ewb!tqsb!ub!lv!~f!j!wb!usp!. hbt!dj!tv!hb!kf!ewb!vhb!tj!mj-!bmj nb!•lb!Tnp!lb!kf!qsf!aj!wkf!mb/ Okf!ov!wmb!toj!dv!j!pt!ub!mf!tub!ob!sf wb!usp!hbt!dj!tv!ob!wsj!kf!nf!j{wf!mj j{!lv!~f-!b!nb!•lb!kf!cj!mb!pt!ub!mb v!sv!|f!wj!ob!nb/!)Bhfo!dj!kf*

Potonuo turisti~ki brodi}

Utopilo Uzrok nesre}e vjerovatno pretovarenost brodi}a, a strahuje se da bi broj `rtava mogao biti ve}i Ronioci pretra`uju potonuli brod FOTO NN

OHRID - Dvadeset dvoje ljudi se utopilo kada je turisti~ki brodi}, koji je prevozio grupu bugarskih turista, potonuo na Ohridskom jezeru u Makedoniji. Spasila~ke ekipe jo{ izvla~e tijela iz jezera, a kako javljaju makedonski mediji, vi{e od 50 ljudi je spaseno. Kako javlja agencija MIA, brod se odjednom prepolovio na dva dijela i potonuo oko 200 metara od obale, u blizini autokampa u mjestu Lagadin, desetak kilometara udaljenom od Ohrida. Uzrok nesre}e je vjerovatno pretovarenost brodi}a, a strahuje se da bi broj `rtava mogao biti ve}i. Na njemu su bila 74 putnika, umjesto 43 koliko ih brod mo`e podnijeti. Zbog toga je navodno pukla sajla koja odr`ava balans broda.

Medojevi} i "Vijesti" treba da plate 33.000 evra PODGORICA - Lider Pokreta za promjene Neboj{a Me do je vi} i osni va~ lis ta "Vijesti", firma "Dejli pres", tre ba da pla te 33.000 evra vlasniku nik{i}ke `eljezare zbog po vre de po slo vnog ugle da, pre su dio je su di ja podgori~kog Osnovnog suda Bla`o Jovani}. Me do je vi }ev tek st je objavljen u "Vijestima" 17. februara pro{le godine, navo de }i da pos to je ozbi ljne indicije da se radi o te{kim krivi~nim djelima u vezi sa navodnom uplatom firme iz Ho lan di je ko ja je pre uze la `eljezaru na ra~un Prve banke. Jovani} je u obrazlo`enju presude naveo da je Medojevi} bez dokaza optu`io nove vlasnike `eljezare, kompaniju "Mon te ne gro spe {el ti stils", {to su "Vijesti", pod pla{tom javnog interesa, prenijele bez ikakvih provjera, kr{e}i doma}e zakone i me|unarodne konvencije o infor mi sa nju i ljud skim pravima. Sud je zaklju~io da za povredu poslovnog ugleda odgovornost le`i na izdava~u "Vi jes ti", u ko jima je na udar noj stra ni objav ljen sporni tekst. (Beta)

Hrvatska tra`i obja{njenje ZAGREB - Hrvatsko ministarstvo pravde zatra`ilo je od Tu`ila{tva Australije obja{njenje, za{to nije ulo`ilo `albu na odluku o pu{tanju iz pritvora Dragana Vasiljkovi}a. "Zbog razloga koji nisu poznati Ministarstvu, australijsko tu`ila{tvo odlu~ilo je da ne koristi hrvatske argumente i da ne ulo`i `albu na odluku o pu{tanju Vasiljkovi}a iz pritvora", isti~e se u saop{tenju koje je potpisala portparol Ministarstva Vesna Dovrani}. "Kako autralijsko tu`ila{tvo nije koristilo hrvatske argumente, Ministarstvo pravde je od njih zatra`ilo obrazlo`enje zbog ~ega nije ulo`ilo `albu", isti~e se u saop{tenju i dodaje da je Ministarstvo u petak dostavilo i prve dodatne argumente i dokumente za `albu na odluku o Vasiljkovi}evom neizru~enju. Australijsko tu`ila{tvo najavilo je da tu `albu namjerava ulo`iti Vrhovnom sudu Australije, pa }e Radna grupa i Ministarstvo pravde nastaviti dos-

tavljati argumente i dokumente u nadi da }e ih australijsko tu`ila{tvo koristiti u `albi na odluku o izru~enju, isti~e se u saop{tenju. Ko man dant srpskih je di ni ca u Kninskoj Krajini Dragan Vasiljkovi}, poznatiji kao KaVasiljkovi} pu{ten poslije skoro ~etiri godine iz zatvora u Australiji

petan Dragan, kojeg Hrvatska optu`uje za ratne zlo~ine i tra`i njegovo izru~enje, pu{ten je u petak poslije skoro ~etiri godine iz zatvora u Australiji nakon {to je usvojena njegova `alba protiv ekstradicije. Tro~lani Savezni sud je prije tri dana zaklju~io da ne postoje "su{tinske ili stvarne {anse" da Vasiljkovi} ne bi imao po{teno su|enje ukoliko bude izru~en Hrvatskoj. (Agencije)

Doga|aji

6. 9. 2009. ofekfmkb

Svemirski otpad pro{ao pokraj {atla

Madona na ve~eri kod Netanjahua

IKVT!UPO!.!Wf!mj!lj!lp!nbe twf!njs!tlph!puqb!eb!kf!ob!nb!. okf!pe!kf!eof!nj!mkf!qsp!|bp!qp!. sfe!Nf!}v!ob!sp!eof!twf!njs!tlf tub!oj!df!j!|b!umb!#Ejt!lb!wf!sj#/! Bt!usp!ob!vuj!tv!kp|!tqb!wb!mj!lb!. eb!kf!ejp!tub!sf!sb!lf!uf-!pcj!nb 5-7!nf!ub!sb-!qsp!|bp!qp!sfe!Nf!. }v!ob!sp!eof!twf!njs!tlf!tub!oj!df/ OB!TB!kf!vu!wsej!mb!eb!puqb!e!of!. ~f!j{b!{wb!uj!qsp!cmf!nf!ub!lp!eb oj!tv!qp!nkf!sj!mj!tub!oj!dv/!)BGQ*

KF!SV!TB!MJN!.!Bnf!sj!•lb!qpq {wjkf{!eb!Nb!ep!ob!wf!•f!sb!mb!kf v!qf!ubl!tb!qsf!nj!kf!spn!J{sb!fmb Cf!okb!nj!opn!Of!ub!okb!iv!pn!j okf!hp!wpn!tv!qsv!hpn!v!okj!ip!. wpn!ep!nv!v!Kf!sv!tb!mj!nv-!tb!. pq!|ujp!kf!Lb!cj!ofu!qsf!nj!kf!sb/! Nb!ep!ob! j! Tb!sb! Of!ub!okb!iv v•ft!uwp!wb!mf! tv! qsjkf! wf•fsf ob! usb!ej!dj!pobm!opk! df!sf!np!oj!kj tb!c b!u b! qb!mf!~ j! twjkf!~ f! j! v{ np!mj!uwv/!)BQ*

na Ohridskom jezeru

se 22 turista Spaseno vi{e od 50 ljudi

Brod se odjednom prepolovio na dva dijela i potonuo oko 200 metara od obale Na njemu su bila 74 putnika, umjesto 43 koliko ih brod mo`e podnijeti

Brod "Ilinden" potonuo je kod pla`e Korali u vodama Ohridskog jezera, dok je prevozio putnike sa ohridskog pristani{ta ka Svetom Naumu. Svjedoci tvrde da je brod potonuo za nekoliko sekundi. "Ilinden" je brod star 70 godina, a prema nezvani~nim informacijama prije 20 godina je renoviran, a imao je validnu dozvolu za plovidbu. Kapetan koji je upravljao brodom, Sotir Pileski iz Ohrida (23), rekao je, prema prvim informacijama, da se brod nakrenuo i potonuo. Dio spasenih putnika smje{ten je u hotel "Metropol" i osim pretrpljenog {oka nemaju druge povrede, dok je jedan od putnika preba~en u bolnicu zbog ozbiljnih povreda. Policija prou~ava snimke jednog od prisutnih pripadnika EULEKS-a koji je sa obale snimio brod kako tone. Portparol policije Ivo Kotevski rekao je da je identifikacija `rtava ote`ana jer putnici uglavnom nisu imali li~ne dokumente kod sebe. Ministar saobra}aja i veza Makedonije Mile Janakijevski podnio je ostavku iz "moralnih razloga" premijeru Nikoli Gruevskom, a na Ohrid su se, osim njega, uputili

makedonski predsjednik \or|e Ivanov, te ministri unutra{njih poslova Gordana Jankulovska, odbrane Zoran Konjanovski i zdravlja Bujar Osmani. Makedonski ministar transporta Mile Janakijevski podnio ostavku "iz moralnih razloga"

Janakijevski je proglasio dana{nji dan za Dan `alosti. Bugarska agencija Fokus javila je da je bugarski premijer Bojko Borisov odmah zatra`io da se u Ohrid uputi avion koji bi u Sofiju prevezao pre`ivjele turiste. Iz srbijanskog i hrvatskog ministarstva spoljnih poslova saop{teno je da me|u poginulima i nestalima nema njihovih dr`avljana. Ohridsko jezero, najpopularnije makedonsko turisti~ko mjesto, svake godine posjeti na desetine hiljada doma}ih i stranih turista. Dubina jezera dosti`e 289 metara. Zbog izuzetnih prirodnih i kulturnih karakteristika Ohridsko jezero i sam grad Ohrid su 1980. progla{eni za svjetsku ba{tinu i pod za{titom su UNESCO-a. (Agencije)

Ostaci broda naziru se u dubini

Uhap{eno petoro radnika U trenutku eksplozije u fabrici bilo oko 100 ljudi

da tragedija bude jo{ ve}a jer je eksplozija mogla izazvati vatru da se dalje pro{iri na magacin gotovih proizvoda. Intervencijom bezbednosnih slu`bi fabrike i 50 vatrogasaca, spre~ena je katastrofa jo{ ve}ih razmera", dodao je Da~i}. On je naglasio da nema nikakvih osnova da je u pitanju diverzija i da je ta mogu}nost apsolutno otklonjena. U nesre}i u fabrici "Prvi partizan" poginuli su Svetlana \uri}, Jasmina Ostoji}, Gordana \oki}, Biljana Lukovi}, Vida

Skandal u ameri~koj ambasadi u Kabulu KABUL - Ameri~ka ambasada u Kabulu, glavnom gradu Avganistana, otpustila je ju~e osmoricu stra`ara koji su uhva}eni na snimcima kako maltretiraju pot~injene i u~es tvu ju u raz vra tnim pi jan ka ma u pros to ri ja ma u kojima su `ivjeli. U sa op {te nju Am ba sa de na vo di se da su otpu {te ni stra`ari ju~e napustili Kabul, zajedno sa jo{ dvojicom koji su sami podnijeli ostavke. Otpu{teni stra`ari radili su za privatnu ameri~ku kompaniju "Armor grup nort ameriken", ko ja pru `a bezbjednosne usluge za ameri~ki Stejt department. Ambasada je tako|e saop{tila da su odmah smijenjeni i ~lanovi Nadzornog tima te kompanije u samoj ambasadi. Skandal je izbio na vidjelo ka da je ame ri ~ka pri va tna gru pa Pro je kat za nad zor vla de, ko ja se ba vi pra }e njem po na {a nja vla di nih agencija, objavila da je otkrila i-mejl poruke, fotografi je i vi deo-snim ke na kojima se vidi kako {efovi kom pa ni je "Ar mor grup" uri ni ra ju na dru ge lju de, svoje pot~injene, i u~estvuju u orgijama. (VOA)

Uhap{en zbog ubistva osam ljudi

U okviru istrage o uzroku nesre}e u Fabrici municije "Prvi partizan" u U`icu

U@ICE - Pripadnici MUP-a Srbije uhapsili su ju~e pet radnika fabrike "Prvi partizan" iz U`ica u okviru istrage o uzroku eksplozije u toj fabrici u kojoj je u ~etvrtak poginulo sedam radnika. "Oni su se ugu{ili ugljen-monoksidom, uzrok eksplozije je ljudski faktor i zato je uhap{eno pet radnika tog preduze}a", pojasnio je ministar unutra{njih poslova Srbije Ivica Da~i}. ^etiri mu{karca i jedna `ena uhap{eni su zbog sumnje da su izvr{ili te{ko djelo protiv op{te sigurnosti u vezi sa krivi~nim djelom izazivanja op{te opasnosti. Da~i} je precizirao da je petoro zaposlenih osumnji~eno da se nisu pridr`avali mjera za{tite na radu i da "nisu po{tovali uputstva o manipulisanju barutom", koje je, kako je rekao, dovelo do smrti radnika i uni{tenja imovine. U eksploziji u Fabrici municije "Prvi partizan" u U`icu, koja se desila u ~etvrtak uve~e, poginulo je sedmoro radnika - {est `ena i jedan mu{karac. Da~i} je rekao da je samo zahvaljuju}i brzoj intervenciji specijalizovanih ekipa na terenu sprije~ena jo{ ve}a tragedija. "U tom trenutku u fabrici je bilo oko 100 ljudi. Spre~eno je

Vijesti

Terzi}, Dragan Milovanovi} i Jelena Lon~arevi}, a 14 radnika je lak{e povrije|eno. Za njih je ju~e u U`icu odr`ana komemoracija, kojoj su prisustvovali premijer Srbije Mirko Cvetkovi}, ministri unutra{njih poslova i odbrane Srbije Dragan [utanovac i Ivica Da~i}, te gradona~elnik U`ica Jovan Markovi}. Zbog pogibije sedmoro radnika u eksploziji u fabrici "Prvi partizan", Vlada je ju~era{nji dan proglasila Danom `alosti u Srbiji, a u U`icu je u ~etvrtak po~ela trodnevna `alost koju je proglasilo Gradsko vije}e. Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} uputio je ju~e pismo sau~e{}a predsjedniku Republike Srbije Borisu Tadi}u povodom tragi~ne nesre}e u Fabrici municije "Prvi partizan". "Molim Vas da u ime Predsjedni{tva BiH i u moje li~no ime primite izraze najdubljeg sau~e{}a, te da porodicama nastradalih prenesete da narod BiH suosje}a s njima u ovom te{kom trenutku", navodi se u pismu. Fabrika "Prvi partizan" U`ice postoji od 1928. godine i to je najve}a tragedija koja je fabriku zadesila poslije eksplozije u trezorima 1941. godine za vrijeme U`i~ke republike. (Agencije)

VA[INGTON - Gaj Hajnc, sin jedne od `rtava pro{losedmi~nog ubistva osam ljudi u naselju mobilnih ku}a kod gra da Brun svi ka, na ju gu ame ri ~ke sa ve zne dr`a ve D`or d`i je, uha p{en je pod optu`bama za osam ubistava s umi{ljajem, objavila je policija. "To ha p{e nje je re zul tat prikupljanja materijalnih dokaza i svjedo~enja", navodi se u saop{tenju iz policije. Hajnc, koji je nezaposlen, rekao je policiji da nije bio kod ku}e kad su se dogodila ubistva. Uhap{en je pod optu`bom za po sje do va nje dro ge, te prikrivanje dokaza i davanje la`nih izjava policiji. Ti je la ubi je nih ot kri ve na su pro {le su bo te u na se lju mo bil nih ku }a u bli zi ni Brunsvika. (Agencije)

7

8

ofekfmkb!6. 9. 2009.

INTERVJU

Bi}e odgo|ena tranzicija OHR-a Rafi GREGORIJAN,

U ovim te{kim ekonomskim vremenima vrlo je te{ko objasniti poreskim obveznicima u ovoj zemlji za{to njihove institucije moraju da pla}aju najam za prostorije u objektima koje vjerovatno ve} posjeduju, rekao Gregorijan

Razgovarala: Nata{a KRSMAN

opis dr`avne imovine je tehni~ko pitanje, a problemi }e nastati kada po~ne njena raspodjela jer u Dejtonskom sporazumu se nigdje ne spominje da entiteti imaju imo vi nu, ka zao je Ra fi Gregorijan, prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH i supervizor za Br~ko distrikt. Razo~aran je {to vlasti BiH nisu ni{ta u vezi sa ovim pitanjem uradile ve} ~etiri godine, a stanje je jo{ i gore u Br~kom gdje se devet godina ~eka na dogovor entiteta o dugovima za pla}anje struje na podru~ju distrikta. Gregorijan podsje}a da je rok za ovaj dogovor 15. septembra a tek je dogovoren sastanak na ovu temu. Gregorijan podsje}a vlasti u BiH da je on Amerikanac i da nema mnogo strpljenja, a gra|ani Br~kog znaju za njegov temperament zbog ~ega }e, tvrdi, dovesti superviziju do kraja, a o~ekuje i napredak BiH ka evroatlantskim integracijama. NN: Kako ocjenjujete trenutnu politi~ku situaciju u BiH? GREGORIJAN: Vrlo negativno. ^ini se da se pove}ava nedostatak povjerenja. Maksimalisti~ke pozicije su na svim stranama i kao posljedica svega toga gra|ani postaju sve vi{e nervozni, a samim tim izgledi da pridru`imo BiH EU i NATO-u se sve vi{e smanjuju. Rekao bih da se sve ovo, ova negativna slika, odra`ava i u me|unarodnim medijima. NN: [ta je ono {to je posebno negativno? Vlada FBiH je u rasulu, sli~no je sa Savjetom ministara, imenovanjem direktora, provedbi reformi... GREGORIJAN: Da, sve su to problemi. Naravno i propast takozvanog prudskog procesa u posljednjih nekoliko mjeseci tako|e predstavlja negativnost. Glavni elementi iz prvobitnog sporazuma iz novembra vi{e ne va`e. Moram re}i da elementi koji se odnose na Plan pet plus dva, kao {to je na primjer evo sad vezano za dr`avnu imovinu, to vi{e ne va`i. Samim tim }e i tranzicija OHR-a u ured specijalnog predstavnika EU biti odgo|ena. Me|utim, ono {to jo{ vi{e zabrinjava jeste da je situacija postala jo{ lo{ija od posjete potpredsjednika Bajdena i visokog predstavnika Solane u maju. O~ekivali smo da }e se situacija popraviti. Bila je jo{ jedna posjeta zamjenika pomo}nika dr`avnog sekretara SAD Stjuarta D`onsa, tako|e i Zoltana Martinu{a koji su razgovarali s velikim brojem zvani~nika ovdje tra`e}i dokaze da vide da li postoje mogu}nosti da se krene naprijed. Vjerovatno ste upoznati sa onim {to je gospodin D`ons rekao, a to je da je na oprezan na~in optimisti~an u pogledu situacije u BiH. Ono {to

P

prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH

je za nas frustriraju}e je da mi smatramo da za ve}inu problema, s kojima se suo~avaju, ovda{nji politi~ari imaju rje{enja, me|utim, poenta je da oni jednostavno ne}e da se iskoristi postojanje tih rje{enja. Sa druge strane, {to se ti~e, recimo, pitanja ustavne reforme, znamo da su SAD i EU tu da pomognu, ali ~ini se da nam i u ovom pogledu jednostavno vrijeme isti~e. Kasni}e i tranzicija OHR-a u ured specijalnog predstavnika EU, a time i pridru`ivanje NATO-u i EU. Dakle, suo~avamo se sa stagnacijom. Nadamo se da }e doma}i politi~ari iskoristiti ovu posjetu D`onsa i ambasadora Martinu{a i poku{ati uraditi ne{to do kraja ove godine. Na{e mi{ljenje je da pitanje broj jedan jeste pitanje dr`avne imovine. NN: Kada smo ve} kod dr`avne imovine, da li je to tako jednostavan tehni~ki problem i da li se mo`e o~ekivati da se nakon popisa ovaj problem skine sa dnevnog reda? GREGORIJAN: Pravljenje popisa imovine predstavlja jedan apsolutni preduslov za dalju raspodjelu imovine. Vije}e ministara je bilo mi{ljenja da njihova grupa mo`e napraviti popis u periodu od {est mjeseci. Zbog politi~kih blokada unutar ove radne grupe Vije}a ministara nisu uspjeli ni{ta da se dogovore, ~ak ni o metodologiji sopstvenog rada. Zna~i da nikakav posao nije ura|en. Upravo iz tog razloga je visoki predstavnik htio da mi napravimo popis, da poU Br~kom se devet godina ~eka na dogovor entiteta o dugovima za pla}anje struje na podru~ju distrikta. Rok za ovaj dogovor je 15. septembar

mogne u pravljenju popisa imovine u relativno kratkom periodu i na taj na~in doma}i politi~ari vi{e ne}e imati izgovor zbog toga {to ne vode politi~ke diskusije o tome kako raspodijeliti imovinu. Ne}e imati izgovor da nemaju listu. Uprkos tome {to bi razni zvani~nici mogli re}i o ovom pitanju, pitanje popisa imovine zaista jeste jednostavnije i dosta vi{e tehni~ke prirode nego {to oni `ele vjerovati. I jednostavno, ono {to se pojavi na tom popisu imovine ni na koji na~in ne prejudicira raspodjelu imovine. Za{to je Vije}e za implementaciju mira mislilo da je ovo pitanje tako va`no? Zbog toga {to imamo dr`avu koja ima vlasni{tvo nad imovinom, pravnim putevima i na osnovu Ustava i Sporazuma o pitanjima sukcesije, ali ima vlasni{tvo nad sedam objekata od ~ega je nad ~etiri stekla u zadnjih nekoliko godina. Ne mogu shvatiti za{to bi iko imao bilo {ta protiv procesa koji }e omogu}iti, na primjer, Oru`anim snagama da posjeduju baze koje su

im potrebne za njihovo funkcioniranje ili da institucije dr`avne vlasti posjeduju imovinu koja je njima potrebna za njihovo funkcioniranje. U ovim te{kim ekonomskim vremenima vrlo je te{ko objasniti poreskim obveznicima u ovoj zemlji za{to njihove institucije moraju da pla}aju najam za prostorije u objektima koje vjerovatno ve} posjeduju. To je ono o ~emu mi govorimo. Teme poput privatizacije, drugih elemenata vezanih za javnu imovinu su na lokalnim organima vlasti da ih rije{e. To nije na OHR-u da rje{ava. Te{ko je shvatiti za{to se ljudi protive cijelom ovom procesu, posebno oni koji `ele da mi odemo. Neka se ovo zavr{i i uradi i na taj na~in }ete se nas osloboditi. Na`alost, isto pona{anje vidimo i kada je u pitanju Br~ko distrikt. Spremni smo da okon~amo superviziju kada entiteti ispune sve obaveze a neke ~ekaju ve} devet godina. Ni entiteti ni dr`ava ne rade ozbiljno na ovom pitanju i u proceduralnom smislu ne mogu proglasiti kraj supervizije jer nema vremena da se zavr{e obaveze. Ozbiljan sam u namjeri da se supervizija zavr{i i u Br~kom znaju da mislim ono {to ka`em i ne}u dopustiti nikome da stane na put kako ne bih re`im supervizije okno~ao onako kako je planirano. Ovo }e biti uskla|eno sa Arbitra`nom odlukom koja zahtijeva da entiteti zavr{e svoje obaveze. NN: Koje su to obaveze koje ~ekaju devet godina? GREGORIJAN: To se odnosi na snabdijevanje elektri~nom energijom i uzajamne dugove. Entiteti moraju sara|ivati s predstavnicima Br~ko distrikta, da vide ko koliko duguje. Gradona~elnik Br~kog se nada da }e se ova pitanja s nadle`nima iz Republike Srpske razrije{iti do 15. septembra, a iz FBiH nije bilo jo{ odgovora u vezi sa ovim pitanjem. [to se ti~e snabdijevanja strujom, postoje}i aran`mani su u pravnom pogledu neodr`ivi. Konsultacijama sa ljudima tehni~ke struke i bez napora lokalnih organa vlasti dali smo prijedlog da se izme|u RS i FBiH jednako podijeli ovaj teret i to ide u korist RS jer zna~i da ne moraju osigurati toliko elektri~ne enrgije {to }e im onda omogu}iti da je prodaju na drugim tr`i{tima. Pitanje dr`avljanstva je definisano tako da stanovnci Br~kog trebaju imati pravo da promijene svoje entitetsko dr`avljanstvo. Dr`ava i entiteti moraju da razrade kako se to treba uraditi. Ka`u da znaju kako }e ali nikako da to urade. Ovo je va`no jer bi ovo trebalo zavr{iti do op{tih izbora kako bi imali pravo na glasanje. Danas sam ~uo da }e odgovorni ministri odr`ati sastanak o ovome, zna~i sedmicu prije isticanja roka. Devet godina. To nije ozbiljno pona{anje. Ja sam ozbiljan da bi se okon~ala supervizija za Br~ko ali politi~ari nisu. Tako je i sa dr`avnom imovinom. NN: OHR je tuma~ Dejtonskog sporazuma.

Dr`avna imovina je regulisana ovim sporazumom. Kako? GREGORIJAN: ^lan jedan Ustava govori da je BiH nasljednik prethodne dr`ave. U ovom ~lanu pi{e da RBiH, ~ije }e zvani~no ime biti BiH, nastavlja svoje pravno postojanje u skladu s me|unarodnim pravom kao dr`ava i sa njenom unutra{njom strukturom kako je navedeno u ovom ustavu. Tu nema {ta da se tuma~i. NN: Unutra{nja struktura zna~i dva entiteta i sada Br~ko distrikt? GREGORIJAN: Da, ali ni{ta ne ka`e o entitetima da su oni vlasnici imovine. NN: Da li mislite da upravo takav stav ili tuma~enje predstavljaju ko~nicu za dogovor. Je li to ve} prejudiciranje stvari kome {ta pripada? GREGORIJAN: Ne mislim, sasvim je jasno da dr`ava ima pravo da raspodijeli svoju imovinu na onaj na~in koji smatra odgovaraju}im i postoji sporazum o tome da }e razli~iti nivoi vlasti dobiti onu imovinu koja im je potrebna da obavljaju svoje ustavne funkcije. To ne uti~e ni na op{tinsku, ni na javnu imovinu ni preduze}a u dr`avnom vlasni{tvu. To nije uklju~eno u ono o ~emu mi sada govorimo i na ~emu se radi. To }e biti kona~an broj zgrada i odre|enih zemlji{nih parcela. Onda politi~ari odlu~e {ta }e dr`ava zadr`ati a {ta }e entiteti dobiti. Pravni metod kako da se to uradi ve} je dogovoren. Te`i dio toga }e biti raspodjela imovine. ^inilo se da je sve lako, a bilo je te{ko napraviti i popis. Ja sam Amerikanac i po prirodi sam nestrpljiv, a ovo je trebalo u~initi prije ~etiri godine, odmah kada je ratifikovan sporazum o sukcesiji. Govorimo o imovini koja pripada svim gra|anima u BiH. NN: O~ekujete li skoro dogovore strana~kih lidera o ustavnoj reformi i je li ulazak u izbornu godinu pravo vrijeme za to? GREGORIJAN: Ve}ina ljudi smatra ukoliko se ne postigne sporazum o ustavnoj reformi da }emo ~ekati da pro|u izbori. Kratko je vrijeme a pitanja su ozbiljna. Svjetsan sam da su potsojale razne ideje ve} godinama ali na neformalan na~in. Postoje neki jednostavni na~ini da se pove}a efikasnost dr`ave i br`u intregraciju u EU i NATO. Koliko sam shvatio od me|unarodnih zvani~nika iz ovih institucija, do}i }e se do ta~ke kada se ni{ta ne}e mo}i napraviti bez ustavnih promjena a to se odnosi na funkcionalnosti dr`ave a ne njenih elemenata. Kada se pridru`ite NATO-u ili EU ima}ete isti status kao SAD ili Njema~ka, a ako imate tri ~lana Predsjedni{tva koji nemaju isti stav, onda se ne mo`ete priklju~iti ovim organizacijama. Ovo su samo moje opservacije zasnovane na mom iskustvu. OHR nema ulogu u ustavnoj reformi. To }e biti EU i SAD jer su se ponudile da pomognu u ovom procesu.

6. 9. 2009. ofekfmkb

9

SEDAM DANA Gregorijan: Pitanje dr`avne imovine je prioritet broj jedan FOTO N. UGLJE[A

Pi{e: Nata{a KRSMAN

Savjetovanje u ilegali [ef bh. diplomatije odr`ao je savjetovanje sa 33 ambasadora koje je pozvao u BiH, a preostalih 23, koje nije zvao zbog {tednje, tek sada }e shvatiti koliko su sre}ni. Ministar inostranih poslova Sven Alkalaj, nakon {to je odr`ao govor pun `elja o skorom uspjehu BiH na me|unarodnom planu, izbacio je novinare s ovog savjetovanja da ne bi bilo krivih interpretacija. Da su novinari samo nabrajali neta~ne informacije koje je ministar naveo u govoru imali bismo materijala za pri~e sve do prijema u nestalno ~lanstvo BiH u Savjetu bezbjednosti UN-a. No, novinari i ambasadori su, trpe}i dosadni govor uz zamuckivanje, brojali koliko je puta ministar zahvalio svom strana~kom {efu Harisu Silajd`i}u, koji je u svojstvu ~lana Predsjedni{tva BiH do{ao na savjetovanje "da podijeli korisna iskustva". Nijedna strana~ka Umjesto pametovanja ambasadorima o na{em tro{ku, Alkalaj bi trebalo da finansira kurs za ove {to mu se bave saradnjom s javno{}u

Ne znam da li je istina da je ve}ina ljudi iz biv{eg antikorupcionog tima OHR-a sada u Tu`ila{tvu BiH

odbijeni. Ovo je sada u smislu vladavine zakona prouzrokovalo pravu krizu. [to se ti~e Odjeljenja za ratne zlo~ine i uspostavljanje cijelog ovog odjela i njegove efikasnosti to je bio od klju~nih planova Savjeta bezbjednosti da se Ha{ki tribunal zatvori i slu~ajevi se preuzmu ovdje. Predsjednik Ha{kog tribunala i tijela UN-a bili su jasni o zadr`avanju me|unarodnih sudija i tu`ilaca na odre|eni vremenski period. Sa druge strane, imamo posebni odjel za organizirani kriminal. Oni se ovdje ne bave samo privrednim kriminalom nego i slu~ajevima finansiranja terorista. Ukoliko se kapaciteti u tom odjelu povuku, do}i }e do ozbiljnih posljedica i mogu}nosti rizika da se po~ine ~ak i teroristi~ka djela. U vrijeme kada EU gleda ka BiH da usvoji mjere protiv organizovanog kriminala i antikorupcije kako bi bila bli`a EU ovo se de{ava. Zbog toga je Solana uputio pismo Savjetu ministara da produ`e mandate me|unarodnim sudijama i tu`iocima. Apelirao je i PIC da isp{tuju ve} dvije godine star zahtjev glavnog sudije i tu`ioca da ostanu me|unarodni kadrovi. Cijela me|unarodna zajednica zala`e se da ovi ljudi ostanu. A, pojasni}u i ko su ti ljudi. Njih je imenovalo VSTV, rade ovdje za dr`avne zvani~nike u sudu i tu`ila{tvu, oni nisu ni pod kakvim smjernicama me|unarodne zajednice ve} pod ingerencijama doma-

}ih ovla{tenih zvani~nika. Njihov rad pla}aju donacije me|unarodne zajednice i BiH to ni{ta ne ko{ta. [to se ti~e organizovanog kriminala, samo su pro{le godine vratili 15 miliona KM u slu~ajevima trgovine drogom, ljudima, utajom poreza. To je u interesu gra|ana BiH da oni ostanu i zato ih podr`avamo. Sada moramo razmotriti {ta se mo`e uraditi kada smo vidjeli ovo {to su odbacili u parlamentima. NN: Ve}ina ~lanova biv{eg antikorupcionog tima OHR-a postali su tu`ioci u Privrednom odjeljenju Tu`ila{tva BiH, a obi~no se ra~uni pola`u onima koji daju plate. Da li }e OHR nametnuti odluku ili izmjene zakona o njihovom ostanku? GREGORIJAN: Nikad ne spekuli{emo o tome {ta bi mogao uraditi visoki predstavnik. Bili smo dovoljno jasni u pozivanju lokalnih vlasti da zadr`e ovaj kapacitet u bh. pravosu|u. Ne znam da li je istina da je ve}ina ljudi iz biv{eg antikorupcionog tima OHR-a sada u Tu`ila{tvu BiH, znam da ih ima nekoliko, ali ne i da li je to ve}ina. Moram re}i da oni nisu direktno pla}eni jer se donacije daju Uredu registrara i oni ih pla}aju i oni nemaju nikavog kontakta s nekom vladom ili OHR-om. NN: Zala`ete se za vladavinu prava. Da li to podrazumijeva da se obe{tete oni koje je OHR smijenio i oduzeo im prava na rad? GREGORIJAN: Visoki predstavnik nije nikada nikoga sprije~io da radi. Ono {to je uradio, on je nametnuo zabranu da neki ljudi obavljaju odre|ene izabrane ili imenovane funckije u tijelima Vlade. U skladu s me|unarodnim pravom ove odluke visokog predstavnika su u potpunosti legalne. Njih je odobrilo i poglav lje 7 Re zo lu ci je Vi je }a si gur nos ti UN-a i zasnovane su na aneksu Dejtonskog sporazuma. Bilo je dosta osporavanja u vezi sa ovim odlukama u pravnom smislu, ali ni{ta se nije desilo. Ove mjere provode se kao dio provo|enja Dejtonskog sporazuma. NN: Kako ocjenjujete rad opozicije u BiH? GREGORIJAN: Pogledajte politi~ki spektar na jednoj i drugoj strani. Ako ho}ete da izmjerite napredak koji je ostvario parlament u protekle dvije-tri godine, jednostavno rezultati nisu impresivni. Postoje mnogi razlozi za{to je to tako i siguran sam da znate za{to je tako. Mi pa`nju fokusiramo na to {ta ljudi u organima vlasti rade ili ne rade. Idu}e godine gra|ani ove zemlje }e imati priliku da iska`u svoje mi{ljenje o tome ko je radio bolje, pozicija ili opozicija. NN: Za{to ponekad odmorite u sarajevskoj poslasti~arnici s Lagumd`ijom? GREGORIJAN: Susre}em se s liderima svih politi~kih stranaka iz BiH tokom cijele godine. Da se zna, poku{avam izgubiti na kila`i. Ni sa kim se ne susre}em u poslasti~arnici.

FOTO NN

One su ponudile pomo} jer `ele da se BiH priklju~i EU i NATO-u. NN: Ka`ete li da su ustavne promjene uslov za priklju~enje EU i NATO-u? GREGORIJAN: Nije na meni da odlu~im, samo dajem opservacije da je priroda tih organizacija takva. Generalni sekretar NATO saveza i zvani~nici EU rekli su da }e se morati napraviti odre|ene izmjene, a me|unarodna zajednica je najvi{e zaintresovana za funkcionalnost dr`avnih institucija. Jednostavno, {to se ti~e organizacije ispod tog nivoa to treba biti odr`ivo i prihvatljivo svima. NN: Sli~no smo ~uli od potpredsjednika SAD D`ozefa Bajdena da je unutra{nja organizacija BiH stvar internog dogovora. GREGORIJAN: Da, vjerovatno. NN: [ta }e se desiti ako se ne usvoje zakonske izmjene za produ`avanje mandata stranim sudijama i tu`iocima? GREGORIJAN: Obavije{ten sam da nije usagla{en tekst nakon sjednice parlamenta i amandmani su

ulizica ne bi sebi dozvolila da kamere izbaci u trenutku kada {ef treba da govori. No, {ta dr Silajd`i} misli o bh. diplomatiji jasno nam je ~im vidimo koga je postavio za {efa, pa je njegov govor bio suvi{an. [to ka`u u Sarajevu, gdje je skup po drugi put odr`an, biber po pilavu bilo je obra}anje Alkalajevog savjetnika Zlatana Burzi}a. Njemu je Stranka za BiH otvorila vrata diplomatije prije manje od dvije godine, a sad je ve} u rangu ministra savjetnika, jer je izabran za na~elnika Slu`be za informisanje MIP-a. Na tom vrtoglavom diplomatskom usponu Burzi}u su mogli pozavidjeti i dugogodi{nji ambasadori, ali i oni sa kra}im sta`em i zavidnim

dru{tvenim statusom u BiH i {ire. Ne}e pro}i dugo, a biv{i roker i pjeva~ Zlatan Burzi} sjedi}e na savjetovanju rame uz rame sa doajenima bh. diplomatije. Do tada odr`ao im je govor da sa novinarima ne treba uspostavljati prijateljske veze jer su neobrazovani, polupismeni srednjo{kolci i da se u razgovoru s njima treba spustiti na ni`i nivo kako bi i{ta shvatili. To re~e Zlatan Burzi}, diplomirani sociolog Fakulteta politi~kih nauka u Sarajevu, i to sve pred Eminom Ke~o, profesoricom na ovom fakultetu koja je od{kolovala generacije novinara, i doajenom bh. novinarstva Zlatkom Dizdarevi}em. Diplomatski, nema {ta! Koliko Burzi} zna o novinarstvu najbolje govori da Slu`ba za informisanje, od kada su je on i Alkalaj o~istili, ne odgovara na zahtjeve novinara ni u zakonskom roku od 15 dana, a ne istog dana kako bi javnost imala istinitu, ta~nu i brzu informaciju. Slu`be za informisanje ne bi trebalo da kriju informacije nego da ih plasiraju medijima i javnosti, ali oni koji su navikli da rade ispod `ita za drugo ni ne znaju ve} se zatvoriti u svoj uski krug i uzimati sa dr`avnih jasala onoliko koliko im treba da podmire osnovne potrebe i najni`e porive. Umjesto pametovanja ambasadorima o na{em tro{ku, Alkalaj bi trebalo da finansira kurs za ove {to mu se bave saradnjom sa javno{}u. To {to su 33 ambasadora BiH do`ivjela na savjetovanju malo je re}i poni`avaju}e je. Mo`da sve ovo nije ni ta~no? Ali, otkud to neko mo`e znati kada se u MIP-u informacije kriju, kada ministar brani dr`avnim slu`benicima da se pojedinim novinarima javljaju na telefone? I sve on to mo`e jer dr`avni slu`benici slu{aju sve za jednu platu i redovne dnevnice. To mo`e svako ko se za ne{to pita jer sistem u BiH po~iva na mitu, korupciji, {teli, obe}anjima, kontrauslugama, procentima, nepotizmu i ~udan je svako ko na ovo ne pristane. Burzi} zna da ima i (ne)obrazovanih novinara koji ne prihvataju ni kafu da im plate i od njih bje`i korak iza ministra, a dva iza {efa.

Foto nedjelje

Sanski ribolovac Ferid Klju~anin upecao je tolstolobika ili amura, ribu koja ne obitava u rijeci Sani i njenim pritokama. Ovaj neobi~ni trofej te`io je punih sedam kilograma i 200 grama, a sretni ribolovac ga je ulovio na vje{ta~ki mamac, stiropor i obi~nom udicom, takozvanom {esnaesticom.

Niko LOZAN^I], zamjenik predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma parlamenta BiH Mi imamo najgoru i najte`u bolest, a to je ukorijenjeno nepovjerenje prema svemu {to je na{e.

10

ofekfmkb!6. 9. 2009.

ANKETA Koji su razlozi sve ve}eg broja korisnika javnih kuhinja?

Red ispred Narodne kuhinje "Stari grad"

Mnogo ljudi nema {ta jesti Milo{ [avija, penzioner (Banjaluka)

Ob!ab!mptu-!lpe!obt!jnb!nop!hp!mkv!ej lp!kj!of!nb!kv!|ub!kft!uj/!Qsj!nb!kv!nj!oj!. nbm!ob!jmj!ofnbkv!qsj!nb!okb-!qb!jn!kf kf!ej!oj!tqbt!eb!qsf!aj!wf!pcspl!j{!kb!wof lv!ij!okf/!Ob!emf!aoj!cj!usf!cb!mp!eb!qp!. wfev!wj!|f!sb!•v!ob!p!tp!dj!kbm!op!vhsp!af!. oj!nb/!Oj!kf!v!sf!ev!eb!ejp!hsb!}b!ob jnb!phsp!nof!qmb!uf-!epl!esv!hj!kf!ewb qsf!ajw!mkb!wb!kv/ Amra Hasanagi}, nezaposlena (Sarajevo)

Twf!kf!wj!|f!mkv!ej!lpkj!tf!isbof!v!kb!. wojn!lv!ij!okb!nb!{cph!dkf!mp!lv!qof!tj!. uv!bdj!kf!j!up!kf!ab!mp!top/!Tj!uv!bdj!kb!kf bmbs!nbo!uob!j!wf!mj!lj!cspk!mkv!ej!ob!upn nkftuv!kf!vqp!{p!sf!okf!wmbt!uj!nb!eb!tf qp!•ov!cb!wj!uj!cj!uojn!uf!nb!nb/!Nmb!ej!. nb!usf!cb!eb!uj!qp!tbp-!b!of!kb!wov!lv!. ij!okv/!Tub!sf!twf!usf!cb!v!qfo!{j!kv-!b nmb!ej!nb!eb!uj!qp!tmp!wf/

Javne kuhinje u BiH ne mogu prihvatiti sve korisnike zbog nedostatka sredstava

Sa{a Mandi}, tehni~ar telekomunikacija ( Banjaluka)

redovi za

Lpe!obt!kf!qv!op!tj!sp!nb!|oji!j!ab!mp!. top!kf!|up!np!sb!kv!lp!sjt!uj!pcsp!lf!j{!kb!. wof!lv!ij!okf!eb!cj!qsf!aj!wkf!mj/!Tusb!|op kf!j!up!|up!tf!twf!wj!|f!kb!woji!lv!ij!okb vlj!eb!{cph!of!ept!ubu!lb!tsfe!tub!wb/ Esv|!uwp!cj!usf!cb!mp!qp!wft!uj!nb!mp!wj!|f sb!•v!ob!p!ob!kv!hsp!af!oj!kjn!hsb!}b!oj!nb/!

Ferida Papara, radnica (Sarajevo)

Kb!wof!lv!ij!okf!tv!ov!aop!{mp/!Ob!ab!. mptu-! up! kf! lpe! obt! qpt!u b!mp ev!hp!usbk!op!skf!|f!okf!{b!nop!hf!qp!sp!. ej!df/!Qp!mj!uj!•b!sj!oj!|ub!of!•j!of!eb!qp!. qsb!wf!tj!uv!bdj!kv!oj!uj!~f!v•j!oj!uj/!Mkv!ej!tv qsj!np!sb!oj!eb!tf!isb!of!v!kb!wojn!lv!ij!. okb!nb/

Nermin Berberovi}, student (Sarajevo)

[cph!sf!df!tj!kf!ept!ub!mkv!ej!kf!pt!ub!mp cf{!qp!tmb!j!qsj!tj!mkf!oj!tv!eb!tf!isb!of ob!kb!wojn!lv!ij!okb!nb/!Nf!}v!ujn-!nmb!. }j!mkv!ej!cj!usf!cb!mj!tb!nj!wj!|f!eb!tf!qp!. usv!ef!eb!ep!}v!ep!qp!tmb/!Of!{obn |ub!wmbtu!np!af!v•j!oj!uj!vpq!|uf/

Dragica Kukobat, knjigovo|a (Banjaluka)

Tj!hvs!op!kf!eb!tv!t!kf!eof!tusb!of tubm!ob!qpt!lv!qmkf!okb-!b!tb!esv!hf!nb!mf qfo!{j!kf!j!qmb!uf!lpe!nop!hji!hsb!}b!ob ep!wf!mf!ep!up!hb!eb!kf!ewb!qsf!ajw!mkb!wb!. kv!j!eb!np!sb!kv!qp!usb!aj!uj!qp!np~!v!kb!. wojn!lv!ij!okb!nb/!Obk!tusb!|oj!kf!nj!kf lb!eb!wj!ejn!hp!tqp!ej!ob!tb!lsb!wb!upn lp!kj!usb!aj!qp!lpo!ufk!of!sj!nb!isb!ov/! FOTO A. ^AVI], D@. TORCHE

Ima mnogo vi{e onih kojima je potreban obrok, a zbog ograni~enih finansijskih sredstava u javnim kuhinjama nisu u mogu}nosti pove}ati broj korisnika Aida TIPURA, Adis [U[NJAR

bog recesije u kojoj je na hiljade ljudi izgubilo posao i previsokih cijena osnovnih `ivotnih potrep{tina, javne kuhinje u BiH posljednjih mjeseci postale su zatrpane novim zahtjevima za besplatan obrok. Nezvani~no u javnim kuhinjama, i pored strogih kriterija, hrani se najmanje 15.000 ljudi, a do kraja godine o~ekuje se jo{ ve}i broj ljudi koji }e trebati besplatan obrok. U humanitarnim organizacijama, me|utim, upozoravaju da su njihovi kapaciteti potro{eni i da novim korisnicima ne}e mo}i pomo}i. Naime, sada{nji kapaciteti javnih kuhinja, bez zna~ajnih sredstava iz bud`eta svih nivoa vlasti, nisu dovoljni da zadovolje potrebe sve ve}eg broja stanovni{tva koje je prinu|eno hraniti se u javnim kuhinjama. Me|utim, zabrinjavaju}a je ~injenica da je, za razliku od pro{lih godina, sada u redovima za besplatan obrok sve vi{e mladih. Tridesetpetogodi{nji Haris Sara~ po besplatan obrok dolazi svako jutro u Narodnu kuhinju "Stari grad" u Sarajevu. Sara~ je ve} godinama na birou za zapo{ljavanje, a svaki poku{aj da na|e posao bio je bezuspje{an. "Imam diplomu saobra}ajne {kole i diplomu za fudbalskog sudiju. Ne bje`im ni od kakvog posla, ali ne mogu ga na}i. Gdje god sam tra`io posao, nisam ga

Z

dobio. Podstanar sam i to znatno ote`ava stvar. Ne mogu dobiti zaposlenje i da nema ove kuhinje, ne znam {ta bih. Poku{a}u da odem negdje van, jer ovdje perspektive nema", ka`e Sara~. Najugro`eniji penzioneri: Ipak, najugro`eniji i najbrojniji u javnim kuhinjama su penzioneri sa najmanjom penzijom od 289 KM. "Ja sa penzijom mogu da pokrijem re`ije i kupim kilogram limuna. Ne `alim se, dobro je. Super nam je, a izgleda da }e biti sve bolje", kazao je ironi~no penzioner Suad N. Penzionerka Nada Mar~eta, koja se ve} nekoliko godina hrani obrocima dobijenim u javnoj kuhinji banjalu~kog Crvenog krsta, tvrdi da bi, da nema njih, gladovala. "Ma kako bih izdr`ala? Kada platim re`ije i lijekove, za hranu mi ne ostane ni{ta. Bolesna sam, ali i za najneophodnije lijekove nekada nemam novca, a da ne pri~am o kupovini hrane. Jedan obrok dnevno koji dobijem u javnoj kuhinji me jedino odr`ava u `ivotu", pri~a ova sedamdesetogodi{njakinja. U javnim kuhinjama u bh. gradovima tvrde da je situacija kriti~na i da }e, ako se ne{to ne u~ini, biti sve gora. U ovoj godini broj korisnika pove}an je za oko 20 odsto, a do kraja godine tek o~ekuju pove}anje tog broja. Iako se trude da obroci za njihove korisnike, najugro`eniju populaciju dru{tva, ostanu pristojni, ipak ka`u da bi narodni kazani mogli biti ispra`njeni zbog malih koli~ina novca koji pristi`e iz op{inskih prora~una i donacija.

Iz Centra za socijalni rad u Banjaluci navode da je broj zahtjeva za kori{tenje javne kuhinje Crvenog krsta u ovom gradu znatno pove}an u odnosu na broj zahtjeva u pro{loj godini. Znatno pove}an broj zahtjeva: "Centar za socijalni rad Banjaluka dobio je veliki broj novih zahtjeva za obroke u javnoj kuhinji, a u ovoj godini su prihva}ena i odobrena 22 nova zahtjeva, sa 37 obroka i to lica koja su u najte`oj situaciji. Tako }e uz 400 obroka javne kuhinje Crvenog krsta, koliko dnevno dobije oko 300 pojedinaca i porodica, broj korisnika biti dodatno uve}an", ka`e Nevenka Peja{inovi}, socijalni radnik u tom centru. Dodaje da je od ukupnog broja korisnika 50 odsto U Narodnoj kuhinji "Stari grad" trenutno se hrani 1.500 osoba

njih upu}eno od strane Centra, dok su ostale korisnike predlagale komisije po mjesnim zajednicama. Prema njenim rije~ima, razlozi znatnog pove}anja broja zahtjeva za kori{tenje javne kuhinje mogu se vidjeti u te{koj ekonomskoj situaciji u kojoj se nalaze gra|ani, dodatno ote`anoj ekonomskom krizom. Kriterijumi na osnovu kojih se odre|uje ko mo`e da koristi usluge javne kuhinje su materijalno i zdravstveno stanje osoba, kao i to da li ta osoba ima zakonske obveznike koji su du`ni da joj pomognu.

Ograni~en broj obroka predstavlja poseban problem

6. 9. 2009. ofekfmkb

11

Najbrojniji u javnim kuhinjama su penzioneri

Dosta je ljudi koji tra`e pomo} iako nisu na spisku za javnu kuhinju

FOTO D@. TORCHE

Do kraja godine o~ekuje se jo{ ve}i broj korisnika

Me|utim, kako ka`e Peja{inovi}eva, zbog ograni~enog broja obroka kriteriji su poo{treni, a prioriteti su starosna dob osobe, pokretljivost, visina mjese~nih prihoda, te`ina bolesti i mogu}nost izdr`avanja zakonskih obveznika. Kao poseban problem u javnim kuhinjama isti~e ograni~en broj obroka, jer broj potencijalnih korisnika prema{uje broj osiguranih obroka. "Ako se uzme u obzir to da je 1.500 osoba u ovoj godini kod Centra za socijalni rad Banjaluka predalo zahtjev za jednokratnu nov~anu pomo}, jer se nalaze u stanju socijalne potrebe, mo`e se o~ekivati jo{ ve}i porast broja zahtjeva za kori{tenje javne kuhinje", smatra Peja{inovi}eva. Ona je pojasnila da javna kuhinja Crvenog krsta u saradnji sa Javnom ustanovom Centar za socijalni rad Banjaluka obezbje|uje besplatne obroke. Javna kuhinja Crvenog krsta finansirana je iz bud`eta grada Banjaluka, a za ovu godinu za njen rad izdvojeno je 400.000 KM. Potrebe ve}e od mogu}nosti: U Centru za socijalni rad isti~u da su, s obzirom na veliki broj korisnika obroka javne kuhinje, sredstva koja grad trenuno izdvaja za njen rad nedovoljna. "U toku jeseni o~ekujemo kod rebalansa bud`eta grada Banjaluka ve}e izdvajanje sredstava", ka`e Peja{inovi}eva. I Ranko Barali}, {ef banjalu~ke javne kuhinje CK, isti~e da su sredstva koja dobijaju nedovoljna za pripremanje obroka. "Otkako je po~eo rad javne kuhinje, uvijek je isto novca izdvajano za njeno finansiranje. Me|utim, nama su tro{kovi, zbog poskupljenja hrane i uvo|enja PDV-a svake godine rasli i normalno je da sve to uti~e i na kvalitet hrane koju spremamo. Nismo oslobo|eni ni PDVa, tako da je veoma te{ko sa tim novcem obezbijediti dobar obrok. Mo`e se re}i da su to samo neki obroci za pre`ivljavanje", isti~e Barali}, dodaju}i da se za jedan obrok, otrpilike, izdvaja od 1,8 do dvije KM, {to je izuzetno malo. Smatra da bi bilo neophodno pove}ati sredstva za rad kuhinje, s obzirom na to da stalno raste broj onih koji su prinu|eni hraniti se u javnim kuhinjama, ali i kako bi njenim korisnicima mogao biti pobolj{an obrok uvo|enjem salata i vo}a.

FOTO A. ^AVI]

besplatan obrok Javne kuhinje zatrpane novim zahtjevima za besplatan obrok

A korisnici javne kuhinje na pitanja o kvalitetu hrane odmahuju glavom, ka`u da su zadovoljni jer im obrok zna~i mnogo i ne znaju kako bi pre`ivjeli da ga ne dobijaju. Sa druge strane, smatraju da mnogo toga mo`e biti pobolj{ano samo uz mali trud nadle`nih vlasti. Osim gradske narodne kuhinje Crvenog krsta, u Banjaluci djeluje i "Merhametova" javna kuhinja koja trenutno svakodnevno priprema obroke za 150 najugro`enijih korisnika. Iako, kako isti~u, ima mnogo vi{e onih kojima je potreban obrok zbog ograni~enih finansijskih sredstava nisu u mogu}nosti pove}ati broj korisnika. Finansije ograni~ene: "Od 150 osoba, koliko ih trenutno prima obroke iz na{e javne kuhi-

U Federaciji BiH u svim kantonima, osim Sarajevskog kantona, situacija je alarmantna

nje, njih 130 dolazi po hranu, dok najte`im bolesnicima, kojih ima oko 20, obroke odvozimo njihovim domovima. Iako postoji potreba za pove}anjem broja obroka, na`alost, na{a finansijska sredstva su ograni~ena i mi ne mo`emo pove}ati broj korisnika", ka`e Fahrudin Prlja, predsjednik "Merhameta". Prema njegovim rije~ima, jedan dio te javne kuhinje finansira Administrativna slu`ba grada Banjaluka, dio sredstava dobiju i od Vlade RS, dok ostatak tro{kova zavisi od pomo}i gra|ana. "Od grada mjese~no dobijemo oko 3.000 KM i od tog novca mo`emo podmiriti oko pola sredstava potrebnih za rad javne kuhinje koja se odnosi samo na pripremu hrane. Ostatak sredstava koja su nam potrebna za rad javne kuhinje uglavnom zavisi od donacija gra|ana. Iako su nam sredstva prili~no ograni~ena, jo{ nekako uspijevamo na{im korisnicima ponuditi koliko-toliko kvalitetan obrok", ka`e Prlja, dodaju}i da zabrinjava ~injenica {to je me|u korisnicima sve vi{e mla|ih osoba. S obzirom na to da bi u Federaciji BiH o javnim kuhinjama trebalo da brinu vlade kantona i op{tine, situacija se razlikuje od kantona do kantona. Zasad je u svim kantonima, osim Sarajevskog kantona, situacija alarmantna. Adil Pezerovi}, direktor "Merhametove" javne kuhinje "Imaret" u Tuzli, ka`e da je ovo najte`a godina i da ve} imaju vi{e od 250 korisnika kojima ne mogu pomo}i. Dodao je da sada primaju samo najte`e slu~ajeve. "Imamo 350.000 KM duga prema nabavlja~ima hrane. Ukoliko op{tina i kanton ne pomognu, mi }emo morati otkazati velik broj korisnika. U @ivinicama imamo 250 ljudi koji imaju potvrdu da su u stanju socijalne potrebe iz Centra za socijalni rad, ali im mi ne mo`emo pomo}i. Mi sad u pet kuhinja imamo 3.650 korisnika i u ovoj godini je za oko 400 novih korisnika. Cilj nam je da zadr`imo ovaj broj i da nikog ne otpisujemo. Zahtjevi pristi`u, ali mi ne mo`emo primati nove korisnike", ka`e Pezerovi}. Situacija alarmantna: Dodaje da je situacija alarmantna, jer je sve vi{e mladih u redovima javnih kuhinja. Alen Kajtaz, predsjednik Crvenog kri`a u Mostaru, ka`e da mu se posao zadnje dvije sedmice svodi samo na primanje novih korisnika za javnu kuhinju. Upozorava da je toj kuhinji grad Mostar ove godine

smanjio bud`et za 10 odsto, {to je jo{ jedan udar na najsiroma{nije. "Za proteklih 12 godina od kantona smo dobili 4.500 KM, {to nije dovoljno ni za vodu da platimo. Ali se zato kupuju vozila. Mi smo javnom kuhinjom u Mostaru, a vjerujem i u drugim gradovima, kupovali socijalni mir. Niko ne zna koliko je ljudi na javnim kuhinjama, ali cifra je sigurno pora`avaju}a i niko ne `eli da je zna", ka`e Kajtaz. Kada je u pitanju rad javnih kuhinja, najbolja situacija je u Sarajevskom kantonu, u kojem se trenutno pravi oko 4.500 obroka dnevno. U Narodnoj kuhinji "Stari grad" trenutno se hrani 1.500 osoba. Zilha [eta, {ef te kuhinje, ka`e da je u ovoj godini pove}an broj korisnika za 200, a novi zahtjevi pristi`u svaki dan. Me|utim, zahvaljuju}i pomo}i Vlade Kantona Sarajevo, grada Sarajeva i privatnika, hrane zasad ne nedostaje. "Do kraja godine o~ekujemo jo{ najmanje 200 novih korisnika, ali u Sarajevu je lak{e stanje nego u drugim gradovima. Imamo pomo} od vlasti, a i ~este su donacije gra|ana, pogotovo sad za vrijeme mjeseca ramazana. Imamo sre}u {to se nalazimo u privrednom centru na Ba{~ar{iji i ljudi ~esto poma`u u novcu ili hrani. Za vrijeme praznika gra|ani nas najvi{e poma`u", ka`e [eta. Me|utim, dosta je ljudi koji tra`e pomo} iako nisu na spisku za javnu kuhinju. U centru "Caritas" u naselju Stup nalazi se restoran gdje svaki dan od 11 do 12 sati jedu najugro`eniji. "U prosjeku spremamo 5.500 obroka mjese~no. Zasad nekako iznalazimo sredstva. Me|utim, kako se broj korisnika pove}ava, nama je sve te`e prona}i sredstva kako bismo pomogli najugro`enijoj populaciji na{eg dru{tva", ka`e Marijo Dlohi iz logistike "Caritasa". U humanitarnim organizacijama upozoravaju da javne kuhinje ne smiju postati dugotrajno rje{enje za krizu u zemlji. [eta ka`e da je sramotan odnos politi~ara prema sirotinji. "[ta }e mlad ~ovjek bez posla, a sa djecom. Humano bi bilo da zaposle tog ~ovjeka, a ne da mu daju hranu. Ne idu kantice i skupi automobili, gala prijemi i velike hale. Ne ide to uz kanticu", ka`e [eta.

12

ofekfmkb!6. 9. 2009.

Po{tovani ~itaoci, u rubrici Forum plus mo`ete da izrazite svoje mi{ljenje o aktuelnim doga|ajima i temama.

Forum

Va{e odgovore {aljite na e-mail: [email protected]

DANAS I SUTRA

Dana{nje pitanje: Smatrate li da je potrebno osigurati nekretnine, ku}u ili stan?

Pi{e: Muhamed FILIPOVI]

Za nas sve jo{ ima svjetla u ovom tunelu, ima ljudske budu}nosti i mo`emo dokazati svima da nismo monstrumi ispunjeni mr`njom

Bosna nije zemlja zla U Mr`nja nije genuina u ovoj zemlji. Nju ne nose ljudi ove zemlje kao pojedinci

Kako je mogu}e nazvati zemlju, u koju se mogao doseliti ko je god `elio i u kojoj je dobio mogu}nost da `ivi i radi slobodno, tamnim vilajetom

uglednom franjeva~kom ~asopisu "Nova et Vetera", u broju 2. za 1976. godinu, u vrijeme kad sam u franjeva~kim samostanima i njihovim literarnim izvorima in ten zi vno is tra `i vao ~i nje ni ce o duhovnom `ivotu za vrijeme osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini, a u svrhu pisanja jednog historijskog pregleda razvoja duhovnog `ivota na na{em tlu od po~etaka do dana{njih vremena, nai{ao sam na jednu studiju o tome pitanju koja sadr`i sljede}u ocjenu tog perioda: "Bilo je to vrijrme potpunog mraka, neznanja i nepismenosti i samo je poneka svije}a gorjela u samostanima u kojima je pismenost jo{ postojala". Tu ocjenu napisao je jedan tada ugledni franjeva~ki pisac. Na prvi pogled nisam obra}ao ve}e pa`nje na takve ocjene, koje se u toj literaturi ponavljaju, jer je i ova ocjena bila sasvim u skladu sa drugim ocjenama iz toga i ne{to starijeg vremena, kada se pisalo, ali i kada se u odgovaraju}im prilikama i povodima i veoma aktivno djelovalo na uni{tavanju orijentalno-feudalnih ostataka u na{oj ba{tini, kako se u jednom vremenu sva ta duhovna i kulturna ba{tina i kvalificirala, a kada su ru{eni ne samo Vezirovi konaci u Travniku ili originalna Ba{~ar{ija u Sarajevu, te mnoge d`amiije, medrese i drugi spomenici te kulture, nego, kako moji sugra|ani dobro znaju i kada su ru{eni i banjalu~ki bezistan, koji je bio jedinstven po na~inu gradnje i funkciji u cijeloj zemlji, te medreska d`amija i mnogi drugi objekti tog tzv. feudalno-orijentalnog vremena. Ono {to me je osupnulo jeste kontinuitet stava prema jednoj duhovnoj i kulturnoj ba{tini od onih koji su iskovali kovanicu o "tamnom vilajetu", do onih koji su tu zlo}udnu kovanicu pretakali u navodne nau~ne ocjene o stanju pismenosti, kulture i duhovnosti, tj. o stanju duhovnog i umjetni~kog stvaranja u na{oj zemlji u jednom dugom periodu na{e historije, sve do onih koji su zemlju poku{ali o~istiti od ostataka tog vremena i onih ljudskih i onih kamenih i drvenih i papirnih. Odatle pa do jedne sasvim zlo}udne ocjene o tome da se "u vrijeme

osmanske vladavine u duhovnom smislu u Bosni nije ni{ta zna~ajno dogodilo", samo je jedan korak mi{ljenja, tj. samo je generalizacija jednog stava koji svoj korijen ima u vjerskoj netrpeljivosti onih kojima je vjerska sloboda bila u tom "tamnom vilajetu" osigurana, a {to je bilo znak da vjera, kultura i duh onih koji su tada do{li u Bosnu ne nose sa sobom ni mr`nju ni netoleranciju ni diskriminaciju. Ono {to je stra{no u navedenoj ocjeni o odsustvu bilo ~ega zna~ajnog u duhovnom `ivotu u toku historije u kojoj je nastao cijeli jedan narod i koji upravo u toj kulturi ima jedan od bitnih korijena, sastoji se u veoma perfidnoj negaciji svake mogu}nosti da mo`e postojati jedan narod koji nema nikakve ozbiljnije duhovne i kulturne osnove svoje nacionalne identifikacije, historije i kulturnog bitka. Nikada niko, pa ~ak ni oni koji su imali negativno mi{ljenje o tom narodu i vodili borbu protiv njega i nastojali da onemogu}e njegovu afirmaciju, nije izrekao radikalniju negaciju njegovih duhovnih i kulturnih korijena nego pisac tih ocjena. A i ono {to je ranije govoreno, posebice od dolaska Austrije u Bosnu i Hercegovinu, a Austrija je bila katoli~ka (crno-`uta) monarhija i dobro je poznato da je ulagala sve snage da isforsira razvoj i pomogne Katoli~ku crkvu i katolike, i ovo {to se moglo na}i u "znanstvenim" ~asopisima, ~ak stotinu godina nakon dolaska Austrije kao okupatora u na{u zemlju, govorilo je o kontinuitetu jednog stava, a to je stav negacije cijele jedne duhovne ba{tine, cijele jedne kulture, a ta kultura je bila i velika i zna~ajna i uz to tolerantna. Kako je mogu}e da u drugoj polovini XX vijeka jedan tobo`nji nau~nik ka`e da je u vremenu kada su u Bosni nastajale desetine medresa, sa najvi{im rangom u jednoj kulturi koja je bila na nivou tada{njih europskih kultura, uza sve razlike me|u njima, kada je radilo hiljade osnovnih {kola sa arapskom pismeno{}u, ali pismeno{}u koja je imala za nas zna~aj koji je latinica imala u odnosu na glagoljicu ili bosansku }irilicu za na{e pretke u staroj Bosni, kako je mogu}e re}i ne{to tako za stanje u kojem su nastajale prve u Europi javne biblioteke i

kada su radile desetine prepisiva~kih {kola, kada su stotine na{ih ljudi pisali sve vrste literature toga vremena, od lirske i epske poezije, epigrafa i epigrama, cijelih divana (posebnih zbirki), zatim, zna~ajnih teolo{kih, filozofskih i filozofsko-misti~kih djela, politi ~kih i pra vnih ras pra va i kro ni ka ko je ima ju ogroman zna~aj i ne ustupaju ni malo sli~nim djelima nastajalim na zapadu, itd. I kako je to mogu}e kada su sve ove ~injenice ve} dobro poznate i etablirane kao dio stvarne historijske i historijsko-literarne nauke. Kako je mogu}e nazvati to vrijeme i tu zemlju, u koju se mogao doseliti ko je god `elio i u kojoj je dobio mogu}nost da `ivi i radi slobodno u skladu sa zakonima koji su vladali tim tzv. tamnim vilajetom, mada to protivrje~i elementarnim istinama o njoj i vremenu o kojem se radilo. Mogu}e je samo pod uvjetom ideologizacije vjere i politi~ke zloupotrebe takve ideologije u cilju stvaranja odnosa prema cijeloj jednoj kulturi, narodu i svemu {to oni zna~e i predstavljaju. Mr`nja nije genuina u ovoj zemlji. Nju ne nose ljudi ove zemlje kao pojedinci. Ova zemlja je jo{ uvijek i pored svega {to se u njoj dogodilo, a za {to su krivi ideolozi i politi~ari ispunjavanja neostvarivih snova o velikim nacionalnim dr`avama, zemlja izvorne tolerancije. Ona ima taj potencijal u naravi i karakteru svojih ljudi i on }e progovoriti onda kada se svi mi oslobodimo, odnosno kada se njeni gra|ani oslobode tutorstva ideologa i politi~ara koji zloupotrebljavaju njihovu vjeru i nacionalna osje}anja tako da ista usmjeravaju protiv drugih. Ova zemlja ima potencijal dobra i sloge, jer ako se nije, i pored razlika koje su me|u nama postojale, raspala za hiljadu godina prethodne historije, nego su je razli~iti {izofreni spasioci naroda morali silom i uz ogromne zlo~ine razbijati, tada za nas sve jo{ uvijek ima svjetla u ovom tunelu, ima ljudske budu}nosti i mo`emo dokazati svima da nismo monstrumi ispunjeni mr`njom, kako su nam neki proricali, a neki to proro~anstvo `eljeli i ostvariti, nego da smo sposobni za mnogo vi{e, a to je jednostavan miran `ivot i me|usobno po{tovanje.

FORUM PLUS Da li znate za svoje pravo da tra`ite bilo koju informaciju od institucija i da su one du`ne da vam ih dostave ili }e pla}ati visoke kazne?

Ep! tb!e b! oj!t bn! cjp vqp!{obu!t!ujn!qsb!wpn/ Tnb!usbn!eb!tf-!lbp!v nop!hjn!tmv!•b!kf!wjnbjqbl!of!~f!qsj!nkf!okj!wb!uj nkf!sb!ob!qmb!~j!wb!okb!wj!. tp!l ji!lb!{ oj-!vlp!mj!l p hsb!}b!ojo!of!ep!cj!kf!jo!. gps!nb!dj!kf/ Milo{ D., Banjaluka

Kb!woptu!of!tnj!kf!cj!uj vt!lsb!~f!ob!{b!jo!gps!nb!. dj!kf-!{b!up!nj!tmjn!eb!kf ob!qmb!ub!wj!tp!lji!lb!{oj obk!c p!mkj!ob!• jo!eb!tf jtqp!| uv!kv!pwb!qsb!w b hsb!} b!o b-! t! lp!kj!n b tbn!vqp!{ob!ub-!nb!eb oj!lb!eb!ep!tb!eb!oj!tbn usb!aj!mb!jo!gps!nb!dj!kf!pe jo!tuj!uv!dj!kb-!qb!of!{obn eb!mj!tf!pwb!qsb!wb!qp!. |uv!kv!jmj!of/ Jasmina, Zenica

Plv!qj!sb!oj!tnp!twb!lp!. eof!wojn!qsp!cmf!nj!nb lb!lp!qsf!aj!wkf!uj!j!lb!lp {b!sb!ej!uj!op!wbd///!ub!lp eb-!wkf!s p!w b!u op!lbp!j wf!~ j!o b!ci/!hsb!} b!o blp!kj!tv!v!jt!upn!qp!mp!ab!. kv-!oj!tbn!sb!{nj|!mkbp!p up!nf!eb!mj!jnb!np!qsb!. wp!qsjt!uv!qb!jo!gps!nb!dj!. kb!nb/! davorz@ gmail.com

Nj!tmjn!eb!tf!pwp!qsb!. wp-!lbp!j!wf!~j!ob!esv!hji qsb!wb!hsb!}b!ob-!of!qp!. |uv!kf/!Tnb!usbn!eb!kf!v ob!|pk!{f!nmkj!qsb!wb!qsp!. df!ev!sb!ep!~j!ep!pesf!. }f!oji!jo!gps!nb!dj!kb/ Mileva@ yahoo.com

Lbp!j!t!nop!hjn!esv!. hjn!qsb!wj!nb-!lp!kf!lbp hsb!}b!ojo-!wkf!sp!wb!uop qp!t kf!e v!kfn-! oj!t bn cjp!vqp!{obu!tb!pwjn qsb!wpn!qsjt!uv!qb!jo!gps!. nb!dj!kb!nb/!Nj!tmjn!eb tv!{b!up!lsj!wf!ob!emf!. aof! jo!t uj!u v!d j!kf-! lp!kf qsp!qj!tv!kv!qsb!wj!mb-!bmj!p okj!nb!of!jo!gps!nj!|v!ep!. wp!mkop!kb!woptu/

Ozren, Banjaluka

V!CjI!tf!twf!twp!ej!ob qv!lv!gps!nbm!optu-!qb!ub!. lp! j! pwp! qsb!w p/! Tv!. nokbn!eb!~f!tf!{cph vt!lsb!~f!opt!uj!jo!gps!nb!dj!. kb-!cj!mp!lp!kpk!jo!tuj!uv!dj!kj ob!qmb!uj!uj!lb!{ob/!Ep!tb!. eb! oj!t bn! •vp! eb! tf ep!hp!ejp!jkf!ebo!ub!lbw tmv!•bk/ Sulejman, Sarajevo

6. 9. 2009. ofekfmkb

Press DAILY MAIL

^udesni lijek koji spre~ava debljanje Ameri~ki nau~nici uspjeli su da proizvedu pilulu koja dozvoljava ljudima da jedu hranu "sme}e" bez ikakve bojazni da }e se udebljati. Taj lijek omogu}ava ispunjenje sna svakoga ko nije sklon vje`banju i pravilnoj ishrani da jede svoju omiljenu hranu, a da pri tom ne mora paziti na struk. ^udesni lijek }e tako|e pru`ati za{titu od dijabetesa, bolesti jetre i drugih oslabljenih stanja koja se javljaju usljed konzumiranja nezdrave ishrane. Ovaj proboj oslanja se na otkri}e metaboli~kog prekida~a, odnosno gena koji kontroli{e te`inu. Mi{evi kojima je nedostajao taj gen, poznat kao IKKE, ostali su mr{avi uprkos {to su dobijali hranu od koje se zna~ajno deblja. Oni tako|e nisu imali problema sa jetrom koji se javljaju usljed konzumiranja hrane "sme}e" i izgleda da su za{ti}eni od dijabetesa. "Prou~avali smo druge gene koji su povezani sa debljanjem, ali ovo je prvi koji spre~ava debljanje kod mi{eva. ^injenica da se mogu poni{titi svi efekti masne hrane jednostavnim brisanjem gena kod mi{eva je prili~no interesantno nau~no ot-

Wired

Zipcar - najbolja nova ideja u biznisu

Tragedija sajta Craiglist

Pi{e: Sanja SUMONJA

Ko se `eni na brzinu, taj se kaje natenane. Narodna poslovica

kri}e", objasnio je istra`iva~ Alen Seltijel. Vjeruje se da ovaj gen proizvodi enzime poznate kao kinaze koje poma`u u regulaciji metabolizma. Ukla nja nje tog ge na i ki na ze Lijek omogu}ava ispunjenje sna svakoga ko nije sklon vje`banju i pravilnoj ishrani

ubrza metabolizam {to dovodi do pove}anja sagorijevanja kalorija. "Mo `da od na jin te re san tni jih stvari je da su mi{evi tro{ili vi{e kalorija iako nisu jeli vi{e nego uobi~a je no ni ti su spro vo di li vi {e fizi~kih aktivnosti" ka`e Seltijel.

Press NEW YORK TIMES

Vatrogasci zamjenjuju ljekare

U siroma{nim dijelovima SAD vatrogasci, pored svog uobi~ajenog posla, pru`aju i zdravstvenu pomo} stanovnicima. Vatrogasac J.R. Milert iz Va{ingtona ka`e da je jednom u 24 sata odgovarao na najmanje jedan poziv po satu, ali da su samo dva bila vezana za po`ar. Ve}ina drugih se odnosila na sr~ane napade, pojavu boli zbog dijabetesa, napade epilepsije i ljude koji gube dah. "Postao sam vatrogasac da bih se borio protiv vatre, a ne da budem doktor hitne pomo}i" obja{njava Milert. Oko 80 odsto poziva koje prima Milertov vatrogasni dom End`in Kompani, 10 su pozivi za medicinsku pomo} po{to oni rade u jednom od najsiroma{nijih dijelova Va{ingtona, gdje stanovnici imaju zdravstveno osiguranje, ali gdje su pregledi ljekara rijetki, a medicinski problemi se ne rije{avaju dok god se ne do|e u stanje kada se mora zvati hitna pomo}. U mnogim velikim gradovima taj problem je vezan za manjak bud`eta

Fortune

13

koji je doveo do eliminacije poslova za 6.000 vatrogasaca ili dva odsto od ukupnog broja vatrogasaca u Americi. Vatrogasna slu`ba Va{ingtona zajedno sa Hitnom pomo}i odaziva se na gotovo sve pozive za pomo} u vjerovanju da mogu ponuditi najbr`u pomo}. U mnogim velikim gradovima taj problem je vezan za manjak bud`eta

"Na{i momci se `ale na medicinske pozive, ali za mene je sve to rad", obja{njava Lorens D`ouns koji je odrastao u tom dijelu Va{ingtona i koji ve} dvije godine radi kao vatrogasac. Napreci u sprovo|enju pravila za za{titu na radu i unapre|enje tehnologije za borbu protiv vatre, doveli su do smanjenja poziva tako da je pru`anje medicinske pomo}i pomoglo vatrogascima da o~uvaju svoje poslove.

Dozvoljava li zakon brak s maloljetnim licem (1) Ve} da vno je pos ta lo nor mal no da su `e ne "emancipovane" i ve} odavno im nije dovoljno da budu samo poslu{ne supruge i doma}ice. (Iz)borile su se za ravnopravnost, pa im je danas lijepo. [koluju se, zavr{avaju fakultete, rade na poslu, podi`u djecu, ugla vnom ra de i po ku }i, za ra |u ju za `i vot, samostalne su, ma milina. Moja baba se udala sa {esnaest godina. Kad je pri~ala o tome, ~esto je govorila kako nije mogla sa dedom da se "upi{e" i da su njoj i dedi da bi se vjen~ali trebali neki svjedoci, papiri, {ta li ve}. Uglavnom, ba ba se uda la za de du iako ni je bi la punoljetna. Da li se pokajala ili ne, ne znam, uglaJedan otac, vnom, pro`ivjeli su jedan lijep zajedni~ki `ivot. U ~ija se k}erka "njeno vrijeme" normalno je bilo da se djevojke u sa nepunih tim godinama udaju. A {ta su drugo i mogle? @ivjele {esnaest godina su u selu, u {kolu nisu i{le, nisu imali ni televizora, a udala, do{ao je o kafi}ima i diskotekama da i ne govorimo. Provod u policiju se svodio na pokoju igranku ili zbor nekoliko puta da prijavi godi{nje... Tada su djevojke sa dvadeset i kojom goda se njegova dinom ve} bile "stare cure". Sramota je bila ne udati k}erka udala se "na vrijeme". To "vrijeme" je uglavnom bilo oko punoljetstva. Prije koju desetinu godina, naro~ito u seoskim sredinama, znalo se da se sinovi, odnosno mu{karci {alju u gradove na {kolovanje. Djevojke, odnosno k}erke nisu se {kolovale. Zaboga, pa za {ta }e im {kola? Svakako }e se udati, `ivjeti s mu`em, brinuti se o djeci, ku}i, imanju... Ipak, takav na~in razmi{ljanja davno je prevazi|en. Danas se roditelji jako trude da osna`e svoju djecu da se {koluju, da idu na fakultete, da jednog dana postanu "neko i ne{to". Kako dje~ake, tako i djevoj~ice. Sve rje|e se mo`e ~uti kako djevojke treba da se udaju vrlo mlade. ^ak {tavi{e. Prioritet se sa udaje pomjerio na zavr{avanje {kole, pronala`enje posla, samostalnost, pa onda sve ostalo... Danas je `ivot, pogotovo u gradskim sredinama, Sve rje|e puno sadr`ajniji i kvalitetniji od onog kakav su imale se mo`e ~uti na{e bake. Osnovno{kolsko obrazovanje je obavekako djevojke zno. Srednja {kola je postala rutinska stvar i gotovo treba da se da se i ona danas podrazumijeva. Danas se s udajom udaju vrlo uglavnom ne `uri. Uglavnom. mlade Ipak, ima i onih koji, ili bolje re}i koje, druga~ije razmi{ljaju i koje odlu~e da se udaju vrlo mlade. Ukoliko imaju osamnaest godina i punoljetne su, onda je to njihova slobodna volja i njihov izbor. Me|utim, ukoliko se za jedan takav korak odlu~e dok su maloljetne, ili jo{ gore, ukoliko nemaju napunjenih ni {esnaest godina, onda to postaje problem... Jedan otac, ~ija se k}erka s nepunih {esnaest godina udala, podstaknut televizijskim prilogom o vanbra ~noj za je dni ci s ma lo lje tnim li cem, te do bro informisan o posljedicama jedne takve, zakonom zabranjene vanbra~ne zajednice, do{ao je u policiju da prijavi da se njegova k}erka udala. Ta~nije, da je bez njegove dozvole i odobrenja napustila njegovu ku}u i oti{la da `ivi s mu{karcem duplo starijim od nje.

Znao je on da je to u njihovom selu normalno i da su se i druge djevojke u selu udavale tako mlade, pa jo{ i mla|e, neke su i djecu rodile. Znao je i da su sve one oti{le da `ive s puno starijim momcima od sebe. I to je bilo "normalno" u njihovom selu. I njegova k}erka se "dobro udala", oti{la u "dobru ku}u", ali budu}i da nije imala {esnaest godina, ~uo je otac da bi i on mogao odgovarati za to. I nakon tri mjeseca do{ao je otac da prijavi k}erku i "zeta" za krivi~no djelo "vanbra~na zajednica s maloljetnim licem". Kao {to je i normalno u takvim situacijama, oboje smo ih pozvali na razgovor. Iznenadila me pojava visoke, fizi~ki razvijene djevoj~ice. U razgovoru s njom lako se moglo zaklju~iti da je i suvi{e zrela za svoje godine. Kad smo joj objasnili da ona ne mo`e da se s petnaest godina uda, ~ak ni kad bi njen otac pristao na to, po~ela je da pla~e, histeri{e, prijeti. Plakao je i njen "mu`", kad je shvatio da ne}e mo}i ostati "u braku" s njom, jer to jednostavno zakon ne dozvoljava. Bio je o~ajan. Pogled na njegove ruke govorio je puno o njemu. Vidjelo se da je to jedan ~estit, vrijedan i radan seoski momak... Njegove namjere su bile "~asne i po{tene", nije bio seoski |ilko{ koji je iskoristio jedno mlado nevino dijete. Ipak, zaslu`io je "krivi~nu prijavu"... Kao profesionalci, policija, Centar za socijalni rad, svi smo morali da postupimo u skladu sa zakonom. I postupili smo. Kao osobi, bilo mi ih je `ao. Djevoj~ica ni po koju cijenu nije htjela da se vrati ocu, jer je od njega i oti{la. Kad je shvatila da pla~em ni{ta ne}e posti}i, pribrala se. Bi}e "dobra" godinu dana, a onda }e imati dovoljno godina da se, uz dozvolu svog oca i nadle`nih organa starateljstva, mo`e udati za svog dragog. Budu}i da u srednju {kolu nipo{to nije htjela da ide, smje{tena je u hraniteljsku porodicu... Organi koji su postupali u ovom slu~aju postupili su ispravno, onako kako to nala`e zakon. Ali nisam mogla, a da se, kao osoba, ne zapitam da li je takvo rje{enje najbolje za aktere ove pri~e. Da li bi za njih bolje bilo da su ostali da `ive na selu, bave se poljoprivredom, proizvode zdravu hranu, podi`u svoju porodicu... Ako je odvedemo sa sela u grad, nekako ubijedimo da zavr{i srednju {kolu, da li je to garancija da }e biti sre}nija nego {to bi bila na selu s osobom koju je, iako previ{e mlada i jo{ nedovoljno zrela za dono{enje tako ozbiljnih odluka, ipak sama izabrala...? Danas `ivimo u jednom (relativno) ure|enom vremenu i dru{tvu, u kojem postoje odre|ena pravila pona{anja, odnosno pravila stupanja u bra~ne i vanbra~ne odnose, utvr|ena zakonima. Pored Porodi~nog za ko na, ko ji re gu li {e ovu oblast `i vo ta, situaciju gore opisane i sli~ne situacije stupanja u vanbra~nu zajednicu s maloljetnim licem mla|im od {esnaest godina reguli{e i Krivi~ni zakon u grupi krivi~nih djela protiv braka i porodice. Nastavi}e se...

14

ofekfmkb!6. 9. 2009.

U~enici u BiH nailaze na pote{ko}e na samom po~etku {kolovanja

POD LUPOM

Roditelji se `ale da su ud`benici preoptere}eni izrazima koji su nerazumljivi za djecu

Nastavnici }e birati ud`benike V!Nj!ojt!ubs!tuwv!!qspt!wkf!uf!j!lvm!uv!sf!ST!lb!av!eb!v!tb!sb!. eokj!tb!tusv•!okb!dj!nb!Sf!qv!cmj!•lph!qf!eb!hp!|lph!{b!wp!eb-!lp!sjt!. uf!~j!jt!lvt!uwb!j{!Tscj!kf-!sb!ef!ob!j{!nkf!oj!veacf!oj!lb!{b!qswj-!esv!hj j!usf!~j!sb!{sfe!ptop!wof!|lp!mf/ #Op!wj!ob!kf!|up!~f!usaj!|uf!ST!cj!uj!puwp!sf!op!twjn!j{!eb!wb!•j!nb lp!kj!qp!ov!ef!lwb!mj!uf!uof!veacf!oj!lf/!Nj!ojt!ubs!tuwp!~f!pep!csj!uj!twf veacf!oj!lf!lp!kj!cv!ev!v!tb!hmb!topt!uj!t!ob!tub!wojn!qmb!opn!j!qsp!. hsb!npn-!b!tb!nj!obt!ub!woj!dj!sb!{sf!eof!obt!ub!wf!cj!sb!~f!veacf!oj!. lf!qp!lp!kj!nb!~f!sb!ej!uj#-!sf!lbp!kf!Bo!upo!!Lb!tj!qp!wj~-!nj!ojt!ubs qspt!wkf!uf!j!lvm!uv!sf!ST/!Po!kf!ob!hmb!tjp!eb!~f!qsp!gf!tp!sj!sb!{sf!. eof!obt!ub!wf!qsj!kf!up!hb!qsp!~j!fev!lb!dj!kv!eb!cj!np!hmj!ob!qsb!wj ob!•jo!pe!hp!wp!sj!uj!j{b!{p!wj!nb!lp!kj!~f!cj!uj!qsfe!okji!qpt!ubw!mkf!oj-!b eb!cj!{b!qp!•f!ubl!cj!mj!ob!qsbw!mkf!oj!op!wj!veacf!oj!dj!{b!qswv!usj!kb!evb!ufl!lb!toj!kf!cj!cjp!obt!ubw!mkfo!sbe!j!ob!j{!nkf!oj!veacf!oj!lb!{b tub!sj!kf!sb!{sf!ef/!#Ep!lp!ob!•of!pemv!lf!p!vwp!}f!okv!wf!~fh!csp!kb ob!tmp!wb!j!j{!eb!wb!•b!usf!cb!qsp!~j!qsp!df!ev!sv!vtb!hmb!|b!wb!okb!j!j{!. nkf!ob!{b!lp!ob/!Wj!|f!j{!eb!wb!•b!j!mj!cf!sb!mj!{b!dj!kb!usaj!|ub!kft!uf!wj!{j!kb Nj!ojt!ubs!tuwb!{b!lp!kv!obn!kf!qp!usf!cob!tb!hmb!toptu!v!Wmb!ej!ST!j Ob!sp!eopk!tlvq!|uj!oj#-!sf!lbp!kf!Lb!tj!qp!wj~/ Njs!lp!Cb!okbd-!ej!sf!lups!Sf!qv!cmj!•lph!qf!. eb!hp!|lph!{b!wp!eb-!lb!af!eb!sbe!ob!j{!. nkf!oj!veacf!oj!lb!of!~f!j~j!ub!lp!cs{p!j!eb ~f!qp!usb!kb!uj!kf!eov!ep!ewj!kf!hp!ej!of/!#Nj usf!ov!uop!v!ST!sb!ej!np!ob!qsp!kf!luv!jo!uf!. hsj!tb!of!obt!ub!wf!lp!kj!usb!kf!kp|!pwv!j tmkf!ef!~v!|lpm!tlv!hp!ej!ov/![ob!. •j-!epl!tf!of!{b!ws|j!qsp!kf!lbu nj!of!{ob!np!lb!lbw!~f!. np!veacf!ojl!qj!tb!uj#-!qp!. Mirko Banjac kb|!okb!wb!Cb!okbd/!

Ud`benici za osnovce preoptere}eni i U {kolama RS koriste se knjige Zavoda za ud`benike i nastavna sredstva Isto~no Sarajevo, dok u Federaciji BiH nastavnici i u~itelji biraju ud`benike osam razli~itih izdava~a Aida TIPURA, Elma DUVNJAK

ok osnovci iz ve}ine evropskih zemalja, kao i zemalja u okru`enju, u~e iz ma{tovito osmi{ljenih ud`benika, njihovi vr{njaci u BiH ve} na samom po~etku {kolovanja susre}u se s ud`benicima pretrpanim mno{tvom suvi{nih ~injenica i bez zanimljivih ilustracija. Naime, roditelji u~enika se `ale da su ud`benici preoptere}eni izrazima koji su nerazumljivi za djecu, knjige "prenatrpane" nebitnim detaljima, gradivo, naro~ito za u~enike ni`ih razreda, suhoparno, da su prete{ki zadaci iz matematike... "Smatram da kvalitetna nastava treba omogu}iti djeci da u`ivaju u tome {to u~e, da sami istra`uju, ispoljavaju svoja interesovanja i talente. [kola ne treba da im bude bauk, ve} da ih u~ini sre}nim i prije svega da ih privu~e novim saznanjima", ka`e Vesna M, roditelj u~enice tre}eg razreda banjalu~ke Osnovne {kole "Ivo Andri} ". Nerazumljivi izrazi za djecu: Prema njenim rije~ima, osnovni problem je {to su ud`benici preoptere}eni izrazima koji su nerazumljivi za djecu. "^esto smo na roditeljskim sastancima diskutovali o tom problemu i mogu re}i da se i u~iteljica sla`e sa nama roditeljima da su tekstovi u nekim knjigama znatno iznad mogu}nosti uzrasta kojem su namijenjeni, uz mnogo nepoznatih rije~i i termina, sa dugim i komplikovanim re~enicama. Uz to, roditelji su se `alili i na ud`benike iz matematike, u kojima zadaci ne samo da su bili te{ki ve} i neta~ni", ka`e Vesna M. Smatra da bi djeci sigurno bilo zanimljivije kada bi knjige imale vi{e ilustracija i interesantnijih zadataka. A osim nedovoljno ma{tovito osmi{ljenih ud`benika, neki roditelji se `ale i da su njihovi osnovci preopte-

D

Djeci bi bilo zanimljivije kada bi knjige imale vi{e ilustracija

re}eni gradivom. S tom ~injenicom se sla`e i Marija Vuli}, majka u~enika sedmog razreda. "Kao i mnogi roditelji, iz iskustva znam da djeca previ{e vremena provode u~e}i preobimno gradivo, pa im malo ostaje za li~na interesovanja i omiljene van{kolske aktivnosti kao {to su dru`enje i sport", ka`e Vuli}eva. I psiholog Aleksandar Mili} smatra da su pojedini ud`benici napisani na vi{em nivou a ne za osnovnu {kolu. Prema njegovim rije~ima, djeca treba da posmatranjem upoznaju pojmove, a ne da ih defini{u. "Najve}i problem su ud`benici za djecu ni`ih razreda osnovnih {kola. Primije}eno je da se djeca te{ko snalaze sa gradivom, koje nije prilago|eno njihovom uzrastu. Zbog toga roditelji ~esto imaju te{ko}e da sami uvedu dijete u proces obrazovanja", ka`e Mili}. Dodaje da je problem {to se autori i recenzenti nedovoljno upu{taju u te`i dio posla, da nivo izra`avanja prilagode djeci. "To jeste umije}e, ali moraju poznavati i dje~iji vokabular i sadr`aj lekcija prilagoditi bogatstvu njihovog rje~nika, slaganju re~enica i sli~no", smatra Mili}. Vid traumatizacije: Prema njegovim rije~i-

ma, ud`benik djeca trebaju da do`ivljavaju, a terminologija treba da bude kombinovana sa slikama prilagodljivim dje~ijem stvarala{tvu i crte`ima iz prirode, koji su bliski u~enicima. Isti~e da obimni tekstovi predstavljaju prepreku prilikom savladavanja gradiva i frustraciju. "To je jedan vid traumatizacije djeteta pred ne~im {to je nejasno, te{ko i na kraju izaziva nesigurnost, strah i suze. Zbog toga mnogi roditelji rade zada}u umjesto djece, jer je ve}i dio tekstova neprilago|en mali{anima", ka`e Mili}. Psiholog Aleksandar Mili} smatra da su pojedini ud`benici napisani na vi{em nivou, a ne za osnovnu {kolu

On nagla{ava da se u osnovnim {kolama RS prerano ide ka ~injenicama. Po~etni sadr`aji, kako ka`e, treba da su protkani u~enjem kroz igru, zabavu, kreativnost, pokretljivost, sa {to manje teoretizovanja. U {kolama RS koriste se knjige Zavoda za ud`benike i nastavna sredstva Isto~no Sarajevo, dok u Federaciji BiH nastavnici i u~itelji biraju ud`benike osam razli~itih

izdava~a. Prema rije~ima Mirka Banjca, direktora Republi~kog pedago{kog zavoda, glavni problem je {to u RS ne postoji tr`i{te ud`benika. "Kod nas postoji monopolisti~ka politika u izdavanju ud`benika, a tamo gdje ne postoji tr`i{te ud`benika ne mo`e se govoriti ni o napretku u ud`beni~koj politici. Mislim da je hitno potrebno otvoriti tr`i{te, dakle, da dobijemo konkurenciju u pisanju i u izdavanju ud`benika. Naravno, sve to mora biti u skladu sa postoje}im nastavnim planom i programom, ali je ~injenica da metodi~ki prisup istom sadr`aju uslovljava kvalitet u~enja", ka`e Banjac. On isti~e da zemlje u okru`enju ve} odavno imaju tr`i{te ud`benika u smislu da za jedan razred ista izdava~ka ku}a nudi po tri razli~ita ud`benika, a onda u skladu sa programom, nastavnik bira ud`benik koji }e po njemu dati najbolji rezultat. Me|utim, kako poja{njava, izdava{tvo je kod nas mlada privredna grana i jo{ nemamo takve ljude koji bi mogli biti veliki autori. RS bez tr`i {ta ud`be ni ka: "Auto ri ud`benika treba da budu timovi ljudi, a prije svega, u tom timu moraju biti istaknuti i iskusni prakti~ari, nastavnik metodike tog predmeta na fakultetu i, recimo, ~ovjek iz oblasti nauke koji pokriva ud`benik. Dakle, to su najmanje tri stru~njaka, gdje se praksa niti mo`e, niti smije zaobi}i. Kod nas, na`alost, postoje pojedini autori koji nikada nisu 'zavirili' u razred, a pi{u {kolske ud`benike", ka`e Banjac, nagla{avaju}i da bi se takva politika trebala promijeniti uvo|enjem tr`i{ta ud`benika. Svako bi, dodaje, za isti razred mogao da izabere drugog autora, ali oni svi moraju imati kvalitet, koji bi trebalo da potvrdi Ministarstvo prosvjete preko svojih institucija. Prema njegovim rije~ima, ud`benik treba da bude jedan od izvora informacija za u~enike i nastavnike, ali je on kod nas naj~e{}e jedini izvor i zbog toga se, ka`e, treba boriti da bude kvalitetan. Me|utim, isti~e Banjac, kako }e ud`benik biti kori{}en u nastavi ne zavisi isklju~ivo od tog ud`benika, ve} od stru~nosti, obu~enosti i vje{tine nastavnika da primjeri te sadr`aje potrebama djece. "[to se ti~e izbora ud`benika i rezultata u~enja u {koli, sve bi bilo na odgovornom i slobodnom izboru nastavnika, a da li }e oni u~iti i uz pomo} nekih ud`beni-

6. 9. 2009. ofekfmkb

FOTO D@. TORCHE

Djeca se te{ko snalaze sa gradivom, koje nije prilago|eno njihovom uzrastu

nema{toviti ka sa strane, dodatnim izdavanjima, to apsolutno nije presudno", ka`e Banjac. Sla`e se da je problem ud`benika u RS prisutan, ali da su trenutno najve}i problem zakonodavne regulative koje se hitno moraju mijenjati u pravcu ozakonjenja tr`i{ta ud`benika. I ve}ina pedagoga iz banjalu~kih osnovnih {kola smatra da na tr`i{tu treba da bude ve}i izbor ud`benika, a da bi se u~enici i nastavnici trebali da dogovore iz kojih ud`benika im je lak{e da u~e. Podijeljena mi{ljenja: Mi{ljenja o kvaliteti nastavnog plana i programa u osnovni {kolama {irom Federacije BiH su podijeljena, kao i kada je rije~ o tome, da li su u~enici preoptere}eni gradivom ili ne. Nastavnici smatraju da je za neke predmete neosnovano smanjen broj sati, direktori ve}ine {kola su mi{ljenja da gradiva ima ba{ onoliko koliko ga treba. U~enici, kojih se sve to najvi{e ti~e, nagla{avaju kako bi nastavnici trebali vi{e razgovorati sa njima, biti kreativniji, a roditelji da treba smanjiti broj predmeta. "Ima dosadnih predmeta poput istorije u kojoj je toliko datuma. I u tom predmetu jako malo je podataka o istoriji na{e zemlje. Tako|e ima i drugih predmeta u kojima nastavnici samo ispredaju, a mi bismo htjeli da vi{e razgovaramo, da ima vi{e kreativnosti. I kada do|emo ku}i, prili~no vremena treba za u~enje, a jako malo imamo za vannastavne aktivnosti", ka`u u VII d razredu Osnovne {kole "Isak Samokovlija" u Sarajevu. Kenan Vu~jak, direktor te osnovne {kole, smatra da prosjek njihove {kole koji je 4,61 argument govori sam za sebe. "Da je gradiva vi{e nego {to treba, vjerovatno bi bilo problema u njegovom savladavanju. Sa druge strane, ima roditelja koji se `ale na gradivo ili predmete poput historije. Ima pritu`bi i na matematiku, ali mnogo manje nego {to je to bilo prije", ka`e Vu~jak. On je podsjetio da se po devetogodi{njem obrazovanju djeca ne ocjenjuju do tre}eg razreda i to im je dovoljno da se prilagode, oslobode. "Tako|e, sada je vi{e ud`benika na raspolaganju za razliku od ranijeg perioda", poja{njava Vu~jak. Sarija ]esko, nastavnik geografije, smatra da je malo da se taj predmet predaje jedan ~as sedmi~no i da nema puno prostora za kreativnost. Dilista Ba{i}, direktor O[ "Kreka" u Tuzli ka`e da kvalitet nastave zavisi uglavnom od nastavnika.

15

"On je vo|a, taj koji odvaja bitno od nebitnog. Ako nastavnik `eli da bude administrator, onda on nema {ta da tra`i u prosvjeti. Mo`da ima dosta gradiva ali ne treba se sve u~iti, ve} ono {to je va`no, {to }e djeca upamtiti, {to }e im koristiti", ka`e Ba{i}eva i dodaje da je prosje~na ocjena {kole 4,5. U sedmom razredu 14 predmeta: S druge strane, roditelji smatraju da su djeca preoptere}ena predmetima. "U sedmom razredu ih je oko 14, a ni{ta manje ih nema ni u osmom. Doga|a se da su za neke predmete ~asovi smanjeni pa je nastava svedena na to da nastavnik jedan ~as predaje lekciju, a sljede}i ispituje. Nema razgovora, ponavljanja. I tu nije do nastavnog plana i programa, ve} do nesposobnih nastavnika", smatra roditelj Senad P. iz Sarajeva. Sretko @muki}, savjetnik ministra obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, ka`e da u posljednje vrijeme imaju ~esta pitanja o gradivu. "Ja sam i roditelj i profesor i mogu o tome da ka`em vi{e. Postoje realne primjedbe da su programi preoptere}eni, pa smo dobili i neke nove predmete poput demokratije, historiju religije, a name}e nam se i seksualnno obrazovanje. Sve su to stvari koje djeca trebaju znati, ali i na{ tradicionalni program je bio dobar", ka`e @muki} . On isti~e da je najva`niji pristup nastavnika. "Posebnu pa`nu treba posvetiti edukaciji nastavnika. Ima tu izvrsnih nastavnika, ali na`alost sve ih je manje i manje. Postoje pisma koja su oti{la u sve osnovne i srednje {kole, da je obavezan nastavnik da odustane od tradicionalnih metoda, da svaki nastavnik prilagodi tempo. Ohrabrili smo nastavnike, ali dali i u obavezu prosvjetnim inspektorima, da ne insistiraju na striktnom pra}enju nastavnog plana i programa. Nema formalnih prelazaka lekcija", poja{njava @muki}. Emica Kevelj, direktor ^etvrte osnovne {kole u Mostaru, smatra da je osmogodi{nji program stereotipan, ali da su zato novine uvedene sa devetogodi{njim obrazovanjem. "Kao {to je poznato, mali{ani se ne ocjenjuju odmah. Evo od ove godine je uvedeno da ve} u drugom razredu imaju strani jezik, a u petom razredu izbornu nastavu, da ve} lagano po~inje njihovo usmjeravanje kako kasnije ne bi lutali. Tako|e, ve}i je izbor ud`benika. Doga|a se da svake godine iza|u bolji, vi{e prilago|eni djeci i logi~no je da }e se ti koristiti", ka`e Keveljeva.

U~enici nagla{avaju da bi nastavnici trebali vi{e razgovarati sa njima, a roditelji da treba biti manje predmeta

Kenan Vu~jak, direktor O[ "Isak Samokovlija" u Sarajevu

16

ofekfmkb!6. 9. 2009.

Djeca ne}e da idu iz Sredica FOTO A. ^AVI]

@ivot Stanka ^eke iz Sredica kod Ribnika svakodnevna borba sa problemima

Odgaja svoju djecu biv{e supruge Milica i njena sestra brinu o ku}i

Dragan SLADOJEVI]

tanku ^eki (42) iz sela Sredice kod Ribnika prije godinu dana `ivot se promijenio iz korijena. Njegova supruga Gordana, koja je s njim u braku od 2002. godine, uz izgovor da odlazi u {etnju pobjegla je u Srbiju, u Smederevo, grad u kojem je ro|ena. Bez supruge, sa malo novca koji prima, ^eko odgaja ~etvoro djece - njihovu k}erku Du{anku (7), sina Borislava (5), te Gordanine k}erke iz prvog braka Milicu (16) i Miljanu (15). Borba sa mnogobrojnim problemima obilje`ila je posljednju godinu dana tih pet ~lanova ^ekinog doma. @ivot sa sinom, k}erkom i dvije pastorke u posljednjih 12 mjeseci Stanko ne proklinje, ali i ne veli~a. Nevolja ne dolazi sama: Stanka smo prona{li u selu Previja, nekoliko kilometara udaljenom od njegove ku}e.

S

Slagao je drva za dnevnicu. Naime, prije nego {to ga je ostavila supruga ovaj Ribni~anin imao je stalan posao. Me|utim, ve} poznato pravilo da nevolja nikada ne dolazi sama zadesilo je i njega: bio je zaposlen, ali je imao problema sa ki~mom. Le|a su ga boljela, te se du`i period zadr`ao na bolovanju i, kako to obi~no biva, ka`e Stanko, ostao je bez posla. "Bio sam bolestan, a sad se, na sre}u, bolje osje}am. Tog dana kad je Gordana pobjegla bio sam u Mrkonji}u, pred komisijom, zbog bolovanja. Ona je uzela na{e dvoje djece i pobjegla u rodni grad Smederevo. Njenim k}erkama, koje sada `ive sa mnom, tada je rekla da odlazi u {etnju. Kad sam se vratio iz Mrkonji}a, ispri~ale su mi {ta se desilo i odmah mi je bilo sumnjivo. Naknadno sam uspio oti}i po svoje dvoje djece u Srbiju, te ih vratio ovdje. Od kada je oti{la, ona se u Ribnik nije vra}ala", po~inje Stanko svoju pri~u. @ali se da mu je jedan od najve}ih problema nedostatak posla. Njegovih dvoje djece i k}erke njegove biv{e supruge, kako ka`e, neja~ki su da bi mu mogli pomo}i da zaradi koji dinar. Zato on zara|uje sam, gdje stigne, za dnevnicu: kosi travu, kupi sijeno, cijepa drva... "Djeca ni{ta nisu kriva": Problemi dolaze jedan za drugim, a onaj koji bi {to prije trebalo rije{iti, a Stanko ne zna kako, odnosi se na nedostatak drva za ogrev. "Kako }u ih nabaviti, ne znam. Nije lako, ali se mora `ivjeti. Sre}a pa su mi djeca dobra… Poma`u mi mnogo", pri~a Stanko, gotovo ne~ujno, umoran od posla i svakodnevne borbe sa neda}ama. Nagla{ava da se ponekad ~uje sa Gordanom, koja s vremena na vrijeme nazove iz Smedereva. "Ne branim ni djeci da se ~uju s njom, ali nemamo novca da je zovemo, pa neka ih nazove kad god `eli. Mo`e i da nas posjeti kad god joj je volja. Imam opet sre}e: sva djeca su, bogu hvala, za primjer drugima", sa knedlom u grlu ka`e ^eko.

Njegova supruga Gordana, uz izgovor da odlazi u {etnju, pobjegla u Srbiju

Nagla{ava ovaj vrijedni, od svega umorni Ribni~anin da sve ~etvoro djece s kojima `ivi tretira jednako. Gordanine k}eri se, kako isti~e, u njegovoj ku}i osje}aju kao u svojoj. Nisu djeca ni{ta kriva - svjestan je Stanko. Isti~e da }e se nastaviti i dalje boriti da djeci bude dobro. "Ipak, nije lako", ka`e Stanko. Kada bi mu makar neko pomogao da nabavi drva za ogrev bilo bi mu lak{e. "Djeci sva{ta treba… @ele se {kolovati, ho}e da postanu svoji ljudi. Volio bih im to obezbijediti. Kako }u? Ne znam ni sam", ka`e ^eko. Ostavljamo ga da nastavi s radom. Pozdravio nas je, zahvalio {to se interesujemo za njegove probleme, te hitro krenuo da zavr{ava radne zadatke. Valja dnevnicu zaraditi. Uputili smo se prema njegovom domu u selu Sredice. Ve} na ku}nom pragu zati~emo sve ~etvoro djece. Na{ narod bi rekao "jedno drugom do uva". Besprijekorno ~ista ku}a: Pomalo stidljivo uvode nas u svoj dom. Mala seoska ku}a, solidno namje{tena, ali besprijekorno ~ista. Reklo bi se da u njoj ima sto `enskih ruku. Za to su zaslu`ne Milica i Miljana, Stankove pastorke. Tek im je 16, odnosno 15 godina, ali se ni pred najvje{tijom doma}icom ne bi postidjele. Nau~ile su sve raditi od kada ih je majka napustila. Okupljeni oko ekipe "Nezavisnih" govore svoju pri~u, a njihovi pogledi govore jo{ vi{e od rije~i. Pomalo zabrinuti, razo~arani, ali odlu~ni da idu dalje. Milica i Miljana o majci ne pri~aju ni{ta lo{e: oti{la je, ne vi|aju je, ali majka je majka! "Mama nam se neretko javi. Ne znam kako joj je tamo, kako `ivi, da li se udala… Nekad ka`e da ima drugog ~oveka, nekad opet ka`e da nema nikoga. Valjda `ivi kod njene majke i oca u Smederevu", pri~a nam jo{ te~nim ekavskim Milica Simako-

6. 9. 2009. ofekfmkb

Prije nego {to ga je ostavila supruga Stanko ^eko je bio zaposlen. Me|utim, imao je problema sa ki~mom. Le|a su ga boljela, te se du`i period zadr`ao na bolovanju i ostao bez posla

17

Stanku ^eki `ivot se prije godinu dana promijenio iz korijena

i k}erke Stanko sa suprugom Gordanom i djetetom

vi}, Stankova starija pastorka. Milica ka`e da je izme|u njene majke i o~uha ponekad dolazilo do verbalnih sukoba. Uz pogled oboren prema podu priznaje da joj je majka bila "slaba sa `ivcima". Nadale se Gordaninom povratku: Ka`e da su svi uku}ani nakon Gordaninog odlaska u Smederevo o~ekivali da }e se ona vratiti. Nada je u me|uvremenu i{~eznula. "Govorio joj je Stanko da do|e, a ona rekla da ne}e ovamo. Dok je ona bila tu bilo je puno lak{e. Imali smo i ne{to stoke, sad ni to nemamo, nema ko raditi. Mi }emo u {kolu, Stanko na dne-

^eko nagla{ava da sve ~etvoro djece s kojima `ivi tretira jednako

vnicu da zaradi koji dinar za nas", ka`e Milica i dodaje: "Pitala sam ranije ~esto Stanka da li bi `eleo da se mama vrati. Govorio je da bi mu bilo drago da se to dogodi. Ka`e - bilo bi mu lak{e da je Gordana tu". Iako ima samo 16 godina, Milica ve} razmi{lja o budu}nosti. "Kad zavr{im gimnaziju ovde u Ribniku, ne znam gde }u i kako dalje. Za to je neophodan novac, a mi ga nemamo. Nemam nikakvih uslova za to. Znam, pomogao bi mi Stanko, ali kako }e kad ni on sad ne radi za stalno", zabrinuta je Milica. Dodaje da joj je majka govorila da odu u Srbiju. Zvala je, ka`e, sebi svu djecu, k}erke i dvoje djece koje ima sa Stankom. Oni, me|utim, ne razmatraju tu opciju. Javi se Milici i Miljani i otac iz Srbije, ali ne `ele oti}i `ivjeti ni kod njega. Privikle su se, ka`u Milica i Miljana, ro|ene Srbijanke, `ivotu u Sredicama kod Ribnika. Tvrde da im ni{ta ne nedostaje, ali da bi mnogo lak{e bilo `ivjeti kada bi budu}nost bila izvjesnija… Troje uku}ana idu u {kolu, trebaju im knjige, {kolski pribor, nova odje}a, a Stanko nema velika primanja. Oko 350 KM, koliko prime za dje~ji dodatak i starateljstvo, nije dovoljno ni za osnovne `ivotne namirnice. Dug za stru ju: Pri~aju nam u ku}i Stanka ^eke da pored problema u vezi sa nedostatkom novca, nabavke drva, te opremanja djece u {kolu, imaju jo{ jednu veliku brigu: moraju u {to skorijoj budu}nosti da izmire dugovanja za utro{enu elek tri ~nu ener gi ju. Ka ko }e dug pla ti ti za sa da je neizvjesno. Mali doma}ini, koji ve}inu dana provedu sami, ka`u da Stanka sa`alijevaju i maksimalno po{tuju. Svjesni su oni da mu nije lako. "Kada predve~e do|e drago mu je {to nas vidi. Sve mu dra-

Djeca ve}inu dana provedu sama

go kad je ku}a sre|ena, poslovi odra|eni", nagla{ava Stankova 15-godi{nja pastorka Miljana. Za ~etvoro djece rad nije strana rije~. Kom{ije svjedo~e da je rije~ o po{tenom domu, na koji bi trebalo mnogi da se ugledaju. Djeca su, ka`u kom{ije, vrijedna i poslu{na. Milica ka`e da se pored ku}nih poslova svakodnevno dokazuje i u poljoprivrednoj proizvodnji. "O, ni{ta mi nije te{ko raditi. Prva sam ja u na{em selu u ba{ti imala paradajz i paprike", ka`e s ponosom. Nada nikad ne umire: Stankove pastorke svaki posao uspje{no zavr{avaju. Sedmogodi{nja Du{anka ide u prvi razred, pa treba i nju opremiti u {kolu. Najmla|i ~lan u toj ku}i, petogodi{nji Borislav, bio je uredan i ~ist, pomalo nesta{an, ali i spreman da prihvati svaku kritiku starijih sestara. Dok smo s njima razgovarali, on se zabavljao igra~kama valjda ne slute}i da }e, ako se u njihovom domu ni{ta ne promijeni, njegovo bezbri`no djetinjstvo kroz nekoliko godina postati samo uspomena. Dogodine }e i on u {kolu, treba}e mu odje}a, knjige, novac za u`inu… Uprkos svemu, nisu pesimisti~ni ~lanovi tog doma. Ambicije su im velike, ali ih skromnost sputava da tra`e ono {to ne mogu dobiti. Nadaju se izvjesnijoj budu}nosti. Ka`u djeca - kada porastu, sami }e se znati izboriti sa neda}ama. Do tada pomaga}e Stanku da se izbori sa problemima i uspje{no ih izvede na pravi put. Nadaju se da }e ove zime imati drva i da se ne}e smrznuti. Pri`eljkuju da im ne isklju~e struju. @eljeli bi da, kao i ostala djeca, budu potpuno opremljeni za {kolu. Ne kriju - pomo} dobrih ljudi dobro bi im do{la. U me|uvremenu jedna im je `elja najve}a... Stankovo stalno zaposlenje trajno bi rije{ilo ve}inu njihovih problema.

18

ofekfmkb!6. 9. 2009.

Ima dvije kino-sale Bh. nacionalnu zbirku ~ine igrani, dokumentarni, kratki igrani i animirani filmovi FOTO D@. TORCHE

Zna~ajna ba{tina su negativi

U posjeti Kinoteci Bosne i Hercegovine u Sarajevu

^uvar filmskog blaga

Elma DUVNJAK

Posjeduje dva miliona metara filmske trake, zatim 50.000 filmskih plakata, veliki broj doma}ih i inostranih filmova

avna ustanova Kinoteka Bosne i Hercegovine u Sarajevu ~uva filmsko blago koje ~ine filmski mate ri ja li i fil mska gra |a od istorijskog, umjetni~kog, kulturnog, obrazovnog i nau~nog zna~aja. To su igrani, dokumentarni, kratki igrani i animirani filmovi koji sa~injavaju bh. nacionalnu zbirku, ali i zna~ajan fond inostranog filma. "Ve} sada imamo dva miliona metara filmske trake, zatim posjedujemo 50.000 filmskih plakata, veliki broj doma}ih i inostranih filmova. Plakat za film 'Valter brani Sarajevo' je iz 1972. godine i zna~ajan je po tome {to je crtan. A ovi danas se rade savremenom digitalizacijom. Tako|e imamo i plakat koji je za potrebe filma 'Bitka na Neretvi' naslikao slikar Pablo Pikaso", ka`e Devleta Filipovi}, rukovodilac filmskog arhiva Kinoteke BiH, tokom na{e posjete. Nacionalna zbirka: Isti~e da je nacionalna zbirka oboga}ena i filmskom gra|om, sinopsisima, scenarijima, knjigama snimanja, dijalog i titl listama. "Posebno su dragocjeni fotosi iz filmova, radni fotosi sa priprema i snimanja filmova, albumi, katalozi. Imamo i plan snimanja filma 'Valter brani Sarajevo'", pri~a Filipovi}eva. Prema njenim rije~ima, dana{nji re`iseri se moraju malo ganjati da bi dali neke od filmskih materijala, ali ih daju. "Recimo, Ademir Kenovi} je u tome najsavjesniji, ostali su obe}ali da }e dati. Tako je Aida Begi} obe}ala za 'Snijeg', kao {to imamo i obe}anje za film 'Grbavica'. Danis Tanovi} je ispunio svoje obe}anje

J

za 'Ni~iju zemlju'", ka`e Filipovi}eva. Kinoteka BiH posjeduje film sniman na ovim prostorima 1919. godine. Zove se "Kopa~ blaga kod Blagaja". "To je nijemi film. Sniman je poput ^arlija ^aplina u kojima se me|unaslovima obja{njava radnja. Zatim, imamo i prvi zvu~ni kratkometra`ni film 'Ljubav u Sarajevu' snimljen 1936. godine, ~iji su autori Nikola Drakuli} i Edo Ljubi}", pri~a Filipovi}eva. Kinoteka je po~ela sa radom 1963. godine koju je Jugoslovenska kinoteka otvorila kao kino-dvorane, a od 1994. godine postaje javna ustanova i dobija arhivsku dimenziju. "^esto ljudi misle da je Kinoteka BiH kino u kojem se prikazuju stari filmovi. Doga|alo se da do|u i pitaju nas da li imamo starih filmova. Naravno da imamo, ali to je za na{ program. Iza|emo u susret inozemnim studentima kojima je potrebno da odgledaju neke filmove u sklopu diplomskog ili postdiplomskog studija", ka`e Filipovi}eva. Posjete Emira Kusturice: Dodaje da su im i re`iseri dolazili ponekad u posjetu. "Pa, ponekad. To je bilo daleko vi{e prisutno kada je bila producentska ku}a 'Sutjeska film'. Sada je u nekom ~udnom statusu. Izgorjela je na Jagomiru, bila je to prva linija fronta u ratu. Gore sam radila deset godina u arhivu i vrlo je zanimljivo bilo, dolazili su ljudi i gledali jako puni starih filmova. Emir Kusturica je recimo, kada je spremao 'Oca na slu`benom putu', gledao filmove iz tog perioda", ka`e Filipovi}eva. Dodaje da je u Kinoteku dolazio i Hajrudin Krvavac. "Pravio je film rukama, pregledao je i stare filmove, informativno ili bi ne{to i iskoristio. Dolazio je i Lordan Zafranovi} i pregledao stare filmove.Tamo su bili filmovi koji se i ovdje nalaze. Sada naj~e{}e dolaze strani istra`iva~i koji su na studijskim putovanjima", poja{njava Filipovi}eva. Ka`e da su imali jednog doktora nauka iz Berlina koji je do{ao vidjeti neke doma}e igrane filmove. "Radilo se o postratnoj produkciji nakon Drugog svjetskog rata. Uprili~ili smo mu projekcije. To je ne{to {to radi Kinoteka. Ali nije na{e da vi do|ete i ka`ete: 'Dajte mi film 'Prohujalo s vihorom''. I mi ka`emo 'Hajde evo presnimi i idi'. Ne. Nema govora", pri~a Filipovi}eva. Obja{njava da je arhiv Kinoteke BiH vrlo slo`en. "To nisu samo tonske kopije filmova nego to sa~injavaju i neki drugi filmovi, negativi filmova. Zna~ajna ba{tina su negativi. Poja{njenja radi, jedna rola filma ima 300 metara, a jedan film ima deset rola negativa slike i toliko rola negativa tona. Kasnije, kada se radi u laboratoriji, to se integri{e u cjelinu, tonsku kopiju", ka`e Filipovi}eva. Nagla{ava da veliko interesovanje za Kinoteku

BiH vlada kod stranih studenata, ali vrlo malo kod na{ih studenata Akademije scenskih umjetnosti. Slab interes bh. studenata: "Nji^esto ljudi hovo interesovanje je vrlo skromno. ^ak jednom primisle da je godom su do{li i pitali kako jednog te istog filma ima Kinoteka pet komada, a nisu znali da jedan film ima pet rola koBiH kino u liko je potrebno za projekciju. To im niko nije objakojem se snio. Treba da ih dovedu na prvoj godini, oni nisu prikazuju krivi", ka`e Filipovi}eva. stari filmovi U Kinoteci ~esto uprili~e projekcije. Naime, kinoteka ima dvije kino-sale, sa 100 i 60 mjesta. "Stalno imamo programe, specijalne, redovne. Moram vam kazati da jo{ imamo ljubitelje filmova sa velikog platna. Imamo i organizovane posjete djece kojima uprili~imo projekcije. Znate, imamo i malu filmsku {kolu svake godine, do sada ih je bilo sedam u Tako|e, ima sklopu koje bude 20 ili 25 polaznika. Jedne godine i plakat koji nam je bila djevoj~ica iz Republike Srpske i uvijek je je za potrebe bila redovna na predavanjima. Dovodila je majka", filma "Bitka pri~a Filipovi}eva. na Neretvi" Ka`e da ima i onih koji svrate u Kinoteku radi lenaslikao ktire. slikar Pablo "Kada vide izlog u|u i tra`e odre|ene filmove Pikaso djeci, kako bi umjesto da pro~itaju knjige iz {kolske lektire odgledali film. Lak{e je. Tako znaju tra`iti 'Anu Karenjinu', 'Proces'. Sre}om, nije to masovna pojava", smije se na kraju na{e posjete Filipovi}eva.

Te{ki uslovi za rad V!kf!eopk!pe!qspt!up!sj!kb!Lj!op!uf!lf!CjI!gjm!ntlf!sp!mf!qp!lsj!wf!. of!tv!obk!mp!opn!{cph!qsp!lj|!okb!wb!okb/! #Qsp!lj|!okb!wb!tb!qmb!gp!ob!qb!ob!pwbk!ob!•jo!np!sb!np!{b!|uj!uj!cb!sfn nb!mp!pe!wmb!hf/!Jnb!mj!tnp!qp!np~!Nj!ojt!ubs!tuwb!lvm!uv!sf!j!tqps!ub!lbo. upob/!Bmj-!cj!~f!twj!nb!ob!nb!cp!mkf!lb!eb!cvef!sj!kf!|fo!tub!uvt!esab!. woji!lvm!uvs!oji!jo!tuj!uv!dj!kb!qp!qvu!ob!|f/![j!nj!kf!pw!ekf!uf!|lp!sb!ej!uj!kfs hsj!kf!np!nj!oj!nvn!qspt!up!sj!kb/!Eb!up!of!sb!ej!np-!twf!cj!puj!|mp!{b!qmjo!j of!cj!tnp!np!hmj!pq!tub!uj#-!lb!af!Ef!wmf!ub!Gj!mj!qp!wj~-!sv!lp!wp!ej!mbd!gjm!. ntlph!bs!ij!wb!Lj!op!uf!lf!CjI/

6. 9. 2009. ofekfmkb Poznata je samo po svojoj strmosti

RAZGLEDNICE IZ GRADOVA

19

Dalmatinska ulica u centru Sarajeva

Centralna banka

po kamenorescima

U osmansko doba dio gdje je sada Dalmatinska ulica dugo je bio nenaseljen, a danas je veoma va`an dio Sarajeva

Nalazi se u centru grada FOTO D@. TORCHE

Elma DUVNJAK

ugo vremena je to bila samo strma padina u Sarajevu niz koju se velikom brzinom spu{ao potok Buka sa Mejta{a. Danas je to veoma va`na komunikacija u gradu, a zove se Dalmatinska ulica. Nalazi se u centru grada i spaja Ulicu mar{ala Tita sa naseljem Mejta{. "U osmansko doba dio gdje je sada Dalmatinska ulica dugo je bio nenaseljen. Bila je tu jedna mala staza uzbrdo koja je slu`ila kao komunikacija sa padinskim Mejta{om. Nekada je tim dijelom proticao potok Buka koji je sada prekriven. Me|utim, tridesetih godina pro{log vijeka po~inje izgradnja u Ulici ]melau{a, dana{njoj Titovoj", pri~a Mufid Garibija, poznavalac istorije Sarajeva. Promjene imena ulice: Dodaje da je me|u ve}im

D

Za potrebe izgradnje iz Dalmacije su do{li radnici, tada priznati kamenoresci

poduhvatima bila izgradnja zgrade Narodne banke, koja danas nosi naziv Centralna. "Za potrebe izgradnje iz Dalmacije su do{li radnici, tada priznati kamenoresci. Da bi bili {to bli`e gradili{tu, nastanili su se nedaleko, malo iznad mjesta gradnje. To je bila lokacija dana{nje Dalmatinske ulice", ka`e Garibija. Poja{njava da je zapravo vremenom u narodu dio na kojem su majstori `ivjeli u vrijeme gradnje banke, prozvan kao Dalmatinska Ta ulica je poznata i po stambenom naselju Sunce, koje je vremenom po~elo tonuti

ulica. "I taj naziv je prihva}en kao zvani~an i ulica se tako zvala sve do 1966. godine. Te godine ulica je dobila ime po narodnom heroju Mahmutu Bu{atliji koji je ro|en u Bugojnu. Radio je u Sarajevu i kao ilegalac je djelovao na relaciji Sarajevo - Tuzla. Me|utim, okupator ga je 1941. godine uhvatio na Majevici iznad Tuzle. Mu~ili su ga, a potom ubili", pri~a Garibija. Godine 1945. Mahmut Bu{atlija je progla{en herojem Naro-

dnooslobodila~ke borbe. "Me|utim, nakon pro{log rata u BiH vlasti su ulici vratili prija{nji naziv, a to je Dalmatinska", ka`e Garibija. Naselje Sunce: Ulica je u Sarajevu poznata ne samo po svojoj strmosti ve} i po stambenom naselju Sunce, koje je vremenom po~elo tonuti. Na tom lokalitetu se stvorilo klizi{te usljed kojeg su se po~eli zidovi zgrada i stepeni{ta u dvori{tima kriviti. Nedavno je utvr|eno da se ispod zgrada nalaze tuneli ili ta~nije skloni{ta. To naselje neodoljivo po svojoj osun~anosti podsje}a na Dalmaciju, pojedina dvori{ta su prepuna cvije}a, zelenila. "Ovo je jedan od najljep{ih dijelova Sarajeva, samo da nije tog klizi{ta. Ali, eto, bila je sanacija, pa je valjda i klizanje tla prestalo. Nikada nismo znali da se ispod zgrada nalaze velika skloni{ta. Znate, preko cijelog dana smo u suncu i na{a ulica od zavr{etka rata nosi ime Dalmatinska, a ja je pamtim kao Ulicu Mahmuta Bu{atlije. Ne znam za{to su mijenali naziv", ka`e nam starija stanovnica te ulice. "Vi{e od 40 godina ovdje `ivim i nikada se nisam upitala za{to se unazad nekoliko godina zove Dalmatinska. Mo`da zato {to podsje}a na Primorje, na omanje zgrade na moru i {to je stalno u suncu", ka`e Sarajka Nafija Zarakovi}.

20

ofekfmkb!6. 9. 2009.

Milenko Ja}imovi} umnogome unaprijedio bezbjednost saobra}aja FOTO A. ^AVI]

JEDAN DAN SA... Milenkom Ja}imovi}em, predsjednikom Udru`enja za bezbjednost i unapre|enje saobra}aja Banjaluka

Najsre}niji kada @eljko DERAJI]

d kada se pojavio na saobra}ajnoj sceni Banjaluke i RS Mi len ko Ja }i mo vi} umnogome je unaprijedio bezbjednost saobra}aja kako u najve}em gradu RS tako i {ire. Svojim aktivnostima i anga`ovano{}u postao je prepoznatljiv ve}ini gra|ana koji su godinama mu~ili muke sa problemima ~ije rje{enje nisu mogli na}i. Sa nekoliko aktivista Ja}imovi} je osnovao nevladinu organizaciju Udru`enje za bezbjednost i unapre|enje saobra}aja Banjaluka, na ~ijem je ~elu. Provesti dan sa Milenkom Ja}imovi}em, istaknutim radnikom iz oblasti saobra}aja, uistinu je zanimljivo, s obzirom da se gotovo cijeli `ivot dru`i se sa "ljubimcima na ~etiri to~ka", mno{tvom prijatelja i prepun je tema za razgovor. Do~ekao nas je u svojoj kancelariji Udru`enja u banjalu~kom naselju Nova varo{ gdje se odvija najve}i broj aktivnosti. Mimo toga, na|e vremena za kafu sa prijateljima, {etnju Banjalukom, odmor sa porodicom, a najmanje navra}a u kino i kuhinju. Saobra}aj u krvi: Jo{ kao dje~ak, Ja}imovi} je bio zainteresovan za saobra}aj. To

O

ga je navelo da upi{e srednju saobra}ajno-tehni~ku {kolu, a nakon toga i magistrira komunikologiju, mada paralelno zavr{ava i Sobra}ajni fakultet u Ni{u. "Uvijek sam `elio da budem na neki na~in vezan za saobra}aj i spojio sam ugodno sa korisnim. Najljep{e se osje}am kada mojim aktivnostima doprinesem da se rije{i neki problem u gradu ko ji je go di na ma mu~io na{e sugra|ane", ka`e Ja}imovi}.

Kao stru~njak iz bezbjednosti saobra}aja u~estvovao je u izradi i pisanju nekoliko pravilnika iz te oblasti

Njegov radni dan po~inje oko {est ~asova ujutro kada sa suprugom Rankom pije jutarnju kafu i priprema se za naporan radni dan. Oko sedam ~asova ve} je na radnom mjestu gdje po~inje obaveze koje ga okupiraju skoro ~itav dan. "Prva jutarnja kafa mi daje mo} i snagu da obavljam aktivnosti koje su vezane za moj posao. To je ritual koji nikada ne preska~em. Nakon toga su na redu pripreme koje traju oko pola sata", ka`e Ja}imovi}. S obzirom da je vlasnik Auto-{kole "Mir" kao instruktor vo`nje Ja}imovi} je obu~io nekoliko stotina novope~enih voza~a, kao stru~njak iz bezbjednosti saobra}aja u~estvovao je u izradi i pisanju nekoliko pravilnika iz te oblasti. I danas mu u {kolu dolaze kandidati kojima taj stru~njak vrijedno prenosi svoje znanje. "Jedan dio dana provedem i u razgovoru sa kandidatima koje obu~avam i koje pripremam za budu}i voza~ki sta`. Zadovoljstvo mi je kada ~ujem da su moji kandidati uspje{ni voza~i i putni~kih automobila i kamiona, ali i autobusa", ka`e Ja}imovi}. Radi na izradi i sprovo|enju mnogih projekata pa mu dio radnog dana bude predvi|en i za terenski dio posla, gdje obilazi reone gdje je neophodno uraditi ne{to ka ko bi se po ve }a la bezbjednost saobra }a ja ili

tamo gdje je ve} ne{to ura|eno i gdje ima efekata. "Evo u Novoj varo{i u nekoliko ulica godinama smo imali problema sa bezbjednosti saobra}aja. Ti problemi su na{om intervencijom rije{eni i ja sam puno sre}an zbog toga", ka`e Ja}imovi}. Aktivan je i u radu Savjeta Mjesne zajednice Nova varo{. Kao potpredsjednik trudi se da gra|anima bude na usluzi. "Aktivnosti u Savjetu MZ su mi drage jer na taj na~in mogu da pomognem gra|anima u naseljima. Sastanke sazivamo prema potrebi i zahtjevima mje{tana, a to je obi~no dva, tri puta mjese~no", ka`e Ja}imovi}. Vi ken dom sa pri ja te lji ma i porodicom: Svake subote ujutro Ja}imovi} sa svojim najboljim prijateljima odsjeda u kafe baru "Odisej" u Novoj varo{i. Uz kafu i pi}e satima razgovaraju o temama iz raznih oblasti. Teme nisu vezane samo za saobra}aj ve} i neke druge stvari iz `ivota. S porodicom praktikuje odlazak na izleti{te Balkana, gdje kod kumova i ro|aka, kako ka`e, "nalazi odmor za du{u i tijelo". Svako ljeto ljetuje na crnogorskom primorju, a zbog obaveza `ali {to ne mo`e oti}i na planinarenje. "Od sporta pratim sve, ali najvi{e rukomet koji sam aktivno igrao nekoliko godina. Obavezna je {etnja gradom i to kasno uve~e ili rano

6. 9. 2009. ofekfmkb

21

Na terenu

Neboj{a Radmanovi} i Milenko Ja}imovi}

Sa Dodikom

Jo{ kao dje~ak bio je zainteresovan za saobra}aj. Uvijek je `elio da bude na neki na~in vezan za saobra}aj i spojio je ugodno sa korisnim

rije{i problem Li~na karta Datum ro|enja: 25/!plupcbs!2:81/ Horoskopski znak: Wbhb Obrazovanje: Tsf!eokb! tbp!csb!~bk!op.uf!ioj!•lb!|lp!mb-! nb!hjt!ubs!lp!nv!oj!lp!mp!hj!kf Hobi: wpa!okb!np!up!dj!lmb Voli biti informisan

ujutro. Imam ku}ni bicikl sa kojim odr`avam kondiciju", ka`e Ja}imovi}. Za gledanje televizije nema puno vremena. Od 23 ~asa uspije da pogleda sportske dodatke, i nau~ne emisije iz oblasti saobra}aja. Omiljene emisije su mu "Saobra}aj i mi" kao i "SAT plus" na RTS 1 i druge emisije na kojima se mo`e nau~iti dosta toga {to je vezano za bezbjednost saobra}aja. Od knjiga ~ita literaturu vezanu za komunikologiju i geopolitiku. U`iva u doma}oj hrani: Dok je i{ao u srednju {kolu puno je kuvao zbog toga {to su mu roditelji bili zaposleni i ~esto bili odsutni. Obo`ava da kuva, ali u {ali ka`e da mu supruga ne dozvoljava da se mije{a u njen posao. "Omiljena jela su mi pasulj, sarma, kara|or|eva {nicla… Od pi}a volim kiselu vodu, sokove i ostalo bezalkoholno pi}e. Alkohol ne pijem jer mi malo i smeta", ka`e Ja}imovi}. U trgovinu odlaze porodi~no jednom mjese~no u velike trgova~ke centre, tako da k}erkama Tamari, Janji i Jovani, kao i supruzi Ranki, prepu{ta taj dio, ali novine ne prepu{ta nikome. Redovno ujutro kupuje novine i ~ita sve kako bi se informisao o de{avanjima. U toku vo`nje obavezno slu{a muziku, ali blago poja~anu, kako bi imao kontrolu nad volanom. Ne voli vo`nju no}u jer ga zamara. Zanimljivo je da do sada nije imao ni jedan

U {etnji kroz grad

Na radnom mjestu

Obo`ava da kuva, ali u {ali ka`e da mu supruga ne dozvoljava da se mije{a u njen posao

ozbiljniji saobra}ajni udes. S obzirom da dolazi iz bran{e sobra}ajaca nismo mogli da ga ne pitamo {ta voli, a {ta mrzi kod svog posla. Tako nam je otkrio da tokom vo`nje najvi{e mrzi kada suvoza~ pu{i, kada zaudara na alkohol, ali i kada mu trube tokom vo`nje... "Tokom vo`nje dekoncentri{u me alkohol i dim. Najradije ne pu{tam u auto takve osobe jer me onda ~ine nervoznim", ka`e Ja}imovi}.

Tvrdi da je tolerantan i da pomogne svakome u nevolji. Ponekad ima i problema sa nekulturnim voza~ima s kojim je nekada ulazio i u konflikte. "Nekoliko puta se desilo da propustim pje{aka na pje{a~kom prelazu, a pojedini voza~i trube, pa trube... De{avalo se da iza|u iz auta, krenu prema meni i nakon kratke rasprave ipak se povuku i sve protekne kako treba", ka`e Ja}imovi}.

22

ofekfmkb!6. 9. 2009.

Bizaran

IZA GRANICE

Gadafi tra`i

Pi{e: Jelena PRALICA

Ahmadined`adova vlada Iranski parlament potvrdio je, nakon pet dana rasprave, izbor nove vlade, ~iji je sastav predlo`io predsjednik Mahmud Ahmadined`ad. Od sredine juna je politi~ka atmosfera u Iranu bila krajnje nepovoljna, usljed nemira koji su potresli zemlju nakon predsjedni~kih izbora, na kojima je Ahmadined`ad izvojevao drugi uzastopni mandat, a opozicija optu`ivala za manipulaciju izbornih rezultata. I dok su ulice prestonice Teherana i nekolicine drugih iranskih gradova "krvarile" usljed nemira kakvi tamo nisu zapam}eni od 1999. godine, alfa i omega iranske svijesti i savjesti, vrhovni vjerski vo|a ajatolah Ali Hamnei je izbornu "sudbinu" uzeo u svoje ruke, pozvav{i opoziciju na prihvatanje poraza. Tako je Mahmud AhmadineIzabrana prva `ena d`ad, kontroverzni lider koji je ministar u istoriji Irana mnogim svjetskim mo}nicima trn u oku, us-ljed svoje besprijekorne istrajnosti u vlastitim stavovima, zapao u slatke muke da formira novi sastav Vlade. Najvi{e pa`nje je, svakako, izazvao izbor Marzije Vahid Dastd`erdi za ministra zdravlja, koja je jedina `ena u sastavu nove vlade i ujedno prva `ena na ministarskoj funkciji u istoriji Islamske republike. Parlament je odbio druge dvije `ene koje je Ahmadined`ad predlo`io za funkcije ministara obrazovanja i socijalne za{tite, te jo{ jednog ministra, ~ime je potvr|en izbor 18 od 21 predlo`enog ministra. Da li je izbor prve `ene ministra u Iranu samo privid jednakosti polova, koja se tako ~esto isklju~uje iz ustrojstva islamskih zemalja, pokaza}e vrijeme. U svakom slu~aju, rije~ je o istorijskom trenutku koliko god on dugog vijeka bio.

Masakr u naselju kamp-prikolica Sedam be`ivotnih tijela prona|eno je u prikolici u ameri~koj dr`avi D`ord`ija, a policija vjeruje da je rije~ o ubistvu. Tijela su na|ena u kampu za prikolice u okrugu Glin na sjeveroistoku D`ord`ije, nedaleko od grada Brunsvika. Jo{ dvije osobe u kriti~nom stanju preba~ene su u bolnicu u mjestu Savana, a kako su javili lokalni mediji, rije~ je o djeci. Nikakve druge informacije u vezi sa na~inom na koji su `rtve ubijene, osumnji~enima ili oru`ju nosu saop{teni da istraga ubistava ne bi bila ugro`ena.

Godi{nica izbijanja Drugog svjetskog rata Delegacije zvani~nika iz Evrope i cijelog svijeta, njih 31, okupili su se u Gdanjsku, u Poljskoj, na sve~anom obilje`avanju 70 godina od po~etka Drugog svjetskog rata. Ceremonija obilje`avanja godi{njice po~etka drugog svjetskog sukoba u istoriji ~ovje~anstva je zapo~ela polaganjem vijenaca pred spomenik braniocima Vesterplate i simboli~nom prozivkom vojnika svih naroda palih u Drugom svjetskom ratu.

Uragan "Himena" zaprijetio Meksiku Meksiko je evakuisalo oko 20.000 porodica i hiljade turista zbog nailaska uragana "Himena", koji je pre{ao u najve}u, petu kategoriju, sa udarima vjetra koji su dostizali brzinu od 250 kilometara na ~as i koji je "zaprijetio" pacifi~koj obali Meksika. Policija, vatrogasci i mornari~ki radnici obilazili su siroma{ne gradove i sela nagovaraju}i ljude da napuste svoje domove.

Voronjin se povla~i sa du`nosti Lider moldavskih komunista Vladimir Voronjin napu{ta mjesto predsjednika dr`ave da bi pre{ao na rad u parlamentu, javile su ruske novinske agencije. Voronjin je na partijskom plenumu saop{tio da je spreman da preda mandat {efa dr`ave i ostane poslanik parlamenta. Jedan od u~esnika sastanka rekao je da bi zvani~no Voronjin, koji vr{i du`nost predsjednika nakon isteka dvostrukog uzastopnog mandata 7. aprila, mogao da se sljede}e sedmice povu~e sa mjesta {efa dr`ave.

U klinici ubijeno 17 osoba Desetak maskiranih napada~a ubilo je 17 pacijenata klinike za lije~enje zavisnika od droge i alkohola u meksi~kom gradu Sijudad Huarezu, blizu granice sa SAD. Napada~i su upali u kliniku, postrojili u vrstu pacijente i onda pucali u njih dvadesetak, od kojih su 17 ubili, a troje ranili. Sijudad Huarez je pozornica sukoba izme|u meksi~kih kartela. Klinike za rehabilitaciju u tom gradu su na meti narko-kartela koji ih optu`uju da {tite dilere droge iz suparni~kih klanova.

Sa Ugom ^avezom

Priredila: Dragana RADU[KI

ako oduvijek poznat po ekscentri~nosti, libijski vo|a Moamer Gadafi je oti{ao korak dalje. Naime, pripremio je zvani~ni dopis Ujedinjenim nacijama u kojem predla`e ukidanje [vajcarske, tj. da se ova zemlja podijeli izme|u susjednih zemalja. [tavi{e, on je navodno ve} poslao dopis u kojem stoji da bi se [vajcarska trebala izbrisiati sa mape svijeta i podijeliti izme|u Francuske, Italije i Njema~ke. On planira da zvani~no predstavi svoj bizarni plan 15. septembra, kada Libija preuzme predsje-

I

Planira da predstavi svoj plan 15. septembra, kada Libija preuzme predsjedavanje Generalnom skup{tinom UN-a

davanje Generalnom skup{tinom UN. Politi~ari zabrinuti: Ina~e, ovo nije prvi put da Gadafi spominje tu ideju. Spomenuo ju je i na samitu G8 koji je odr`an u julu u Italiji. Tada je prili~no o{tro govorio o [vajcarskoj: "Oni su svjetska mafija, a ne dr`ava. [vajcar-

ska je formirana od italijanske zajednice, koja treba da se pripoji Italiji, njema~ke zajednice koja treba da se pripoji Njema~koj i francuske zajednice koja treba da se pripoji Francuskoj", rekao je Gadafi na samitu G8. To je izazvalo {ok me|u {vajcarskim politi~arima. "Zaista smo zabrinuti jer bi Libija mogla da iskoristi predsjedavanje Generalnom skup{tinom UN da naru{i na{u reputaciju u svijetu", izjavila je nedavno Krista Markvalder, {vajcarska parlamentarka. I {vajcarsko ministarstvo spoljnih poslova oglasilo se povodom tih najava izjavljuju}i da je rije~ o nevjerovatnoj kampanji protiv {vajcarskih interesa.

Odnosi Libije i [vajcarske ozbiljno su naru{eni nakon {to su Gadafijev sin Hanibal (33) i njegova trudna `ena uhap{eni u @enevi prije godinu dana zbog napada na sobaricu. Uhap{eni par je oslobo|en dva dana nakon hap{enja, ali je Gadafi o{tro odreagovao i to povla~e}i pet milijardi dolara libijskog novca iz {vajcarskih banaka, te hap{enjem [vajcaraca u Libiji. I svjetske diplomate su svjesne da bi Gadafi mogao da napravi skandal tokom obra}anja Generalnoj skup{tini, pa su ga ve} po~eli javno upozoravati. Rajsova upozorila Gadafija: Tako je Sjuzan Rajs, ameri~ka ambasadorka pri UN, poru~ila da pripazi na pona{anje tokom svoje prve posjete UN. Gadafi }e u Njujorku krajem septembra prvi

Na Greben A ljudska noga nikada nije kro~ila

6. 9. 2009. ofekfmkb 23

plan libijskog vo|e {okirao politi~are

ukidanje [vajcarske Gadafi poznat po svojoj ekscentri~nosti

Gadafi je navodno ve} poslao dopis Ujedinjenim nacijama u kojem stoji da bi se [vajcarska trebala izbrisati sa mape svijeta i podijeliti izme|u Francuske, Italije i Njema~ke

put prisustvovati zasjedanju Generalne skup{tine UN, gdje }e se obratiti {efovima dr`ava i vlada ~lanica UN odmah poslije ameri~kog predsjednika Baraka Obame. On }e potom odr`ati govor i na zasjedanju Savjeta bezbjednosti UN, posve}enom nuklearnom razoru`anju i borbi protiv nuklearnog naoru`anja. Rajsova je rekla da se od svih {efova dr`ava o~ekuje da se dr`e teme i govore ne vi{e od pet minuta {to, kako je dodala, Va{ington o~ekuje i od Gadafija. Pro{le nedjelje, libijski funkcioneri su, poslije protesta lokalnog stanovni{tva, odustali od podizanja beduinskih {atora za Gadafija na jednom terenu u libijskom vlasni{tvu u gradi}u Engelvud nadomak Njujorka.

Odnosi Libije i [vajcarske naru{eni nakon hap{enja Gadafijevog sina Hanibala u @enevi

Gadafijev prijedlog podjele [vajcarske

Desetine porodica u toj zoni su izgubile svoje najmilije u tragediji kod Lokerbija. Vjeruje se da }e Gadafi sa svojom svitom ipak odsjesti na Menhetnu. Ameri~ka javnost je posebno uvrije|ena zbog toga {to je u Libiji pro{log mjeseca prire|en herojski do~ek Abdelasetu Megrahiju, osu|enom za podmetanje bombe u avionu "Pan Amerikena", koji je eksplodirao iznad Lokerbija, odnijev{i 270 `ivota, uglavnom Amerikanaca. Megrahi, koji boluje od raka prostate, pro{log mjeseca je pu{ten iz zatvora u [kotskoj iz humanitarnih razloga, odlukom tamno{njih vlasti. Amerikanci uvrije|eni: "Ne treba ni re}i da je prakti~no svaki Amerikanac bio uvrije|en zbog do~eka koji je prire|en Megrahiju. Ovo je za nas jo{ uvijek osjetljivo pitanje", rekla je Rajsova novinarima. U me|uvremnu, britanska vlada je izlo`ena optu`bama da je pomogla pu{tanje Megrahija, nekada{njeg libijskog agenta, u naporu da pobolj{a trgovinske veze s Libijom, {to britanski premijer Gordon Braun negira. I ameri~ki senator Frenk Lautenberg sazvao je kongresno saslu{anje kako bi se utvrdilo da li je pu{tanje osu|enog Libijca bilo podstaknuto unosnim razlozima, odnosno mogu}im sklapanjem naftnog ugovora.

Gadafijev sin Hanibal bio uhap{en u [vajcarskoj

Greben A na Antarktiku izazvao interesovanje svjetskih nau~nika

Najmirnije mjesto na svijetu Pa ipak, ono {to je najve}a odlika tog mjesta jeste njegova mirno}a. "Toliko je mirno da skoro nikada nema vjetra ni nevremena", ka`e Vil Saunders, iz Anglo-

Priredila: D. RADU[KI

U ovom na{em haoti~nom svijetu ponekad se ~ovjeku u~ini da bi morao otputovati na drugi kraj zemljine kugle da bi na{ao malo mira. Nau~nici su ustanovili da je najmirnije mjesto na svijetu jedan antarkti~ki greben visok vi{e od ~etiri hiljade metara. Nosi prozai~no ime Greben A i mo`e se pohvaliti najni`om brzinom vjetra, najvedrijim nebom i najmanjom bukom na planeti. [to je najprivla~nije od svega, tu ljudska noga nikad nije kro~ila. Velika mana mu je {to biste morali pre}i oko 3.500 kilometara te{koga terena da stignete do njega, i to na prosje~noj zimskoj temperaturi od minus 70 stepeni. Ovo mjesto na hiljadu kilometara {irokom platou isto~nog Antarktika otkrili su astronomi koji su tra`ili idealnu lokaciju za opservatorij. Oni procjenjuju da bi teleskop postavljen na Grebenu A dao tri puta o{trije slike, nego oni koji se ve} koriste na drugim mjestima. Upravo je potraga za najboljom lokacijom

Mo`e se pohvaliti najni`om brzinom vjetra, najvedrijim nebom

Prosje~na zimska temperatura iznosi minus 70 stepeni

za postavljanje teleskopa dovela nau~nike do onoga {to se smatra najmirnijim mjestom na svijetu. Svi relevantni, prikupljeni, podaci pokazali su da je to upravo Greben A koji se nalazi na visini od 4.053 m, na Antarkti~kom platou.

australijske opservatorije. Dodaje da }e astronomske slike snimljene sa Grebena A biti daleko o{trije i bolje nego sa bilo kojih lokacija na Zemlji, koje su do sada koristili astronomi. "Upravo zato {to je nebo iznad Grebena tamnije, a vazduh suvlji, to zna~i da bi sasvim obi~ni teleskopi postavljeni na njega dali daleko bolje slike nego najja~i teleskopi postavljeni bilo gdje na Zemlji", obja{njava Saunders. Ono {to je zanimljivo jeste da najidealnije mjesto za postavljanje teleskopa na Grebenu nije vrh, nego ni`a ta~ka koja se nalazi na njegfovom

ravnom dijelu. "Greben A izgleda bolje i ima daleko bolje uslove nego bilo koja druga lokacija na ovom platou. [tavi{e, nemjerljivo je bolja lokacija za opservatoriju nego do sada najbolje opservatorije koje su postavljene na vrhovima planina na Havajima i u ^ileu", ka`e Saunders. Greben A nalazi se na australijskoj antarkti~koj teritoriji, 144 kilometra udaljen od me|unarodne roboti~ke opservatorije u ~ijoj blizini Kinezi planiraju da izgrade bazu "Kunlun". Interes za Antarktik, kao astronomski opservatorij porastao je nakon 2004. godine kada su astronomi sa UNSW objavili studiju gdje je potvr|eno da teleskopi postavljeni na tom dijelu mogu da snimaju slike skoro identi~nog kvaliteta kao one koje snimi teleskop Habl, koji se nalazi u svemiru. "Ovo je velika {ansa za australijske astronome koji sada mogu da biraju da li }e biti obi~ni pijuni u opservatorijama u ^ileu i na Havajima ili }e se pridru`iti kineskim i evropskim nastojanjima da na Antarktiku naprave prvu kvalitetnu opservatoriju", ka`e Saundres.

24

ofekfmkb!6. 9. 2009.

Miljacka danas

Rijeka Buna

Kako su rijeke u BiH dobile imena

Una zna~i jedina, Rimljane odu{evila ljepota rijeke Une

Rijetki su oni koji znaju kako su rijeke dobile imena i koja su njihova zna~enja. Stanovni{tvo je davalo imena rijekama, a Rimljani su bili dosta tolerantni i, u su{tini, nisu mijenjali imena rijeka ako nisu morali Elma DUVNJAK

eretva, Drina, Una, Sava,Vrbas prelijepe su bh. rijeke, ali su rijetki oni koji znaju kako su ove rijeke dobile imena i koja su njihova zna~enja. Docent doktor s Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu Salmedin Mesihovi} poja{njava da se nekada Drina zvala Zelenika, a da Vrbas nije dobio ime po vrbama, kako se misli me|u gra|anstvom, te otkriva kada se prvi put pominje ime rijeke Bosne. Imena davali stanovnici: "Prvo moramo shvatiti da se imena rijeka na podru~ju dana{nje Bosne moraju posmatrati isto kao {to se mora posmatrati porijeklo stanovni{tva, jer stanovni{tvo je davalo imena rijekama. Istra`ivanja su pokazala da smo mi mje{avina naroda, i to paleobalkanskog elementa, koji se ovdje naziva ilirski, i doseljenih Slavena u sedmom stolje}u", obja{njava Mesihovi}. Ka`e da su tako i paleobalkanski nazivi rijeka Drine, Bosne, Save, Neretve, Une, Vrbasa, a slavenski su

N Drina se nekad zvala Zelenika

Rijeka Buna najbolji pokazatelj simbioze doseljenih Slavena i starosjedilaca

nazivi manjih rijeka. "Recimo, ime rijeke Trebi{njice je nastalo od glagola trijebiti ili `rtvovati. Od rijeka, svakako je najzanimljivija rijeka Bosna. I najstariji naziv za ovu rijeku se spominje 3. avgusta 8. godine nove ere", pri~a Mesihovi}. Dodaje da je Rimljani spominju kao Flumen Bathi-

nus, a da je vjerovatno originalni naziv Basinus. "Drugi spomen Bosne imamo iz 20. godine nove ere, kada je rimski namjesnik Publije Kornelije Dolabela dao izgraditi cestu od Salone, to je prijestonica provincije Dalmacije, do Flumen Bathinus, zna~i rijeke Bosne", poja{njava Mesihovi}. Ka`e kako nije poznato zna~enje rijeke Bosne. "Znate, nisu ostale ni legende, jer daleko je vrijeme nastanka paleobalkanskih naziva rijeka. [to se ti~e zna~enja rijeke Une, to je bar lagano. U prevodu Una zna~i jedno ili jedna", dodaje Mesihovi}. Una: Postoji legenda da, kada su stari Rimljani do{li kod rijeke Une i ugledali njenu ljepotu, uzviknuli su: "Una", {to u prevodu zna~i jedna, jedina. "Rimljanin je mogao biti bilo ko. Crnac u Nubiji, Kaledonac crvene kose u [kotskoj. Rimljanin je zna~ilo

6. 9. 2009. ofekfmkb 25

Za Neretvu se ve`u razne legende

a Sana zdravlje ne etni~ku i nacionalnu pripadnost, to je zna~ilo imati rimsko gra|anstvo, kao danas u Americi. Na kraju su svi stanovnici imperije od Iraka do [kotske i Irske postali Rimljani ukazom jednog cara. Kod nas 70 do 80 odsto Rimljana su bili zapravo doma}i stanovnici koji su postali Rimljani. I oni su taj latinski jezik prilagodili svom govoru", poja{njava Mesihovi}. Dodaje da su Rimljani bili dosta tolerantni gospodari, kako stoji u oficijelnoj dokumentaciji. "Tako da u su{tini nisu mijenjali imena rijeka ako nisu morali. I dosta tih imena rijeka su predrimska i ne @eljeznica nazvana po rudnicima `eljeza

mo`emo njihova zna~enja izvu}i, jer je to toliko daleko. A to da su ugledali ljepotu rijeke Une, pa sve su rijeke u to doba bile prelijepe, ~iste, pune ribe", ka`e Mesihovi}. Dodaje da se za Neretvu ve`u razne legende. "Slovila je za vodu koja donosi sre}u, blago, blagostanje. Me|utim, nijedna nije potvr|ena, prevoda nema. Zna se da se ranije zvala Neron", pri~a Mesihovi}. "Ve} dugi niz godina `ivim u Sarajevu, ali sam odrasla na prekrasnoj rijeci Sani, ali nikada nisam saznala kako je dobila ime. To se ne mo`e pro~itati u {kolskim ud`benicima, a trebalo bi, jer znamo mi za istorije mnogih zemalja, rijeka, ali ne i za svoju zemlju", ka`e Jovana Bilbija. Sana u prevodu zna~i zdravlje, a dobila je to ime jer se 12 kilometara uzvodno nalazi izvori{te ljekovite vode. Miljacka starija od dolaska Osmanlija: Mufid Garibija, poznavalac istorije Sarajeva, ka`e da sarajevska rijeka Mljacka nije velika rijeka, pa je u ve}ini mjeseci kao {to je i danas slu~aj, milila kroz Sarajevo. "I onda su je stanovnici prozvali Milacka, ali se vremenom pojavilo to 'lj' i zasad nema obja{njenja otkud Miljacka. Mo`da su joj stanovnici tepali, pa je ispalo Miljacka", obja{njava Garibija. Ime rijeke Trebi{njice je nastalo od glagola trijebiti ili `rtvovati

FOTO D@. TORCHE

Mesihovi} je druga~ijeg stajali{ta. "Pouzdano se ne zna kako je Miljacka dobila ime. Sarajevo je nekada mijenjalo svoj gradski centar. U neolitu je to bio Butmir, u rimskom dobu su bili Lu`ani. U srednjem vijeku, to je bila zona Marindvora, ~itava oblast se zvala Vrhbosna, a naselje Utorkovi{te zato {to je sajam bio utorkom. Kada je do{la osmanska vlast, ona je uspostavljena 1415. ili 1418. godine, 30 godina prije nego u ostatku Bosne", pri~a Mesihovi}. Dodaje da je tada Isa-beg kupio selo Brodac. "To je lokacija gdje se nalazi sada{nja Vije}nica i seljacima je dao od{tetu u parama i neku zemlju na Trebevi}u i Vracama, prema Lukavici. I to se smatra kao

zvani~no osnivanje Sarajeva, i centar je bio tamo gdje je sada Stari grad. Rije~ Miljacka je starija od osmanskog dolaska, zna~i nije milila kroz Sarajevo, jer glavna sarajevska rijeka je nekada bila @eljeznica", ka`e Mesihovi}. Dodaje da su Slaveni imali drugi naziv za rijeku Drinu. "Zvali su je Zelenika, zato {to je zelena, a zatim se zove Drinus, pa odatle Drina. [to se ti~e rijeke Vrbas, prva asocijacija su vrbe. Ne, ona nastaje od latinske rije~i Urbanus. To je sve {to mogu da ka`em", ka`e Mesihovi}. Obja{njava da je rijeka Buna najbolji pokazatelj simbioze doseljenih Slavena i starosjedilaca. Buna zna~i blaga: "Buna je od latinske rije~i bona, {to u prevodu zna~i dobra, dobar, blag. Doma}e stanovni{tvo, oni koji su postali Rimljani tu rije~ nisu izgovarali Bona, ve} Buna. Do{li su Slaveni, neko im je preveo {ta to zna~i, i onda su na izvoru Bune napravili grad koji se zove Blagaj (blag)", obja{njava Mesihovi}. Vrbas nije dobio ime po vrbama, nego od latinske rije~i Urbanus

Ka`e da je @eljeznica u Sarajevu dobila ime po rudncima `eljeza koji su se nalazili u blizini. "A Lapi{nica je dobila ime po kamenolomu, jer je lap na latinskom kamen. Za Savu se ne zna kako je dobila ime. Na latinskom se zove Savus, a kod nas se dovodi u vezu s nekom paleobalkanskom boginjom Savus ili Tanus, ali nije dokazano. A tako|e se brka sa svetim Savom, {to nema veze", govori Mesihovi}. Nekada su rijeke bile izvor `ivota, pored kojih su se ljudi naseljavali, `ivjeli od ribolova, dok danas u ve}ini gradova, poput Sarajeva, predstavljaju kanalizacione odvode. "Nemojte tako, pa ko bi osim Miljacke izvukao toliko sme}e iz Sarajeva", ka`e Mesihovi} kroz smijeh i dodaje: "Ljudi u Starom gradu ne bi mogli `ivjeti od tolike prljav{tine. Naravno da je {teta da se rijeke u pojedinim gradovima ne ~iste, da ne postoje odvodi, jer oduvijek je voda zna~ila izvor `ivota".

26

ofekfmkb!6. 9. 2009. Grofica koja ga je poznavala

Grof Sen @ermen prvi put u{ao u aristokratsko dru{tvo tada{nje Evrope 1742. godine

Porijeklo grofa Sen @ermena ostaje misterija, kao i izvor njegovog nevjerovatnog iskustva i obrazovanja

Alhemi~ar koji je uspio da pronikne u tajnu vje~nog `ivota Pu{kin ga pominje u svojoj kratkoj pri~i "Pikova dama"

Madame de Pompadur

Besmrtni grof Sen @ermen Pripremila: Dragana RADU[KI

rof Sen @ermen bio je nevjerovatan alhemi~ar za kojeg se ka`e da je uspio da pronikne u tajnu vje~nog `ivota. U`ivao je dru{tvo bogatih i slavnih stotinama godina... i neki vjeruju da je jo{ `iv. Iako je bio dobro poznat na ve}ini dvorova tada{nje Evrope, veoma malo se znalo o njegovom `ivotu. Nije poznato ni mjesto ni vrijeme njegovog ro|enja. Njegovo porijeklo ostaje misterija, kao i izvor njegovog nevjerovatnog iskustva i obrazovanja. Putovanja kroz istoriju: Da li je mogu}e da ~ovjek mo`e da dostigne besmrtnost i da `ivi vje~no? To je {okantna tvrdnja istorijske figure poznate pod

G

Iako je bio dobro poznat na ve}ini dvorova tada{nje Evrope, veoma malo se znalo o njegovom `ivotu

imenom grof Sen @ermen. Prema postoje}im podacima, rodio se negdje potkraj 17. vijeka iako neki vjeruju da je `ivio jo{ u vrijeme Hrista. Pojavljivao se mnogo puta kroz istoriju - ~ak i ne tako davnih sedamdesetih godina dvadesetog vijeka i uvijek je izgledao kao da mu je 45 godina. Poznavao je mno{tvo najpoznatijih li~nosti u evropskoj istoriji kao {to su na primjer Kazanova, Madame de Pompadur, Volter, kralj Luj XV, Katari-

na Velika, Anton Mesmer, a ruski pisac Aleksandar Sergejevi~ Pu{kin pominje ga u svojoj kratkoj pri~i "Pikova dama". Ko je u stvari bio taj misteriozni ~ovjek? Da li su pri~e o njegovoj besmrtnosti obi~ne legende? Ili je mogu}e da je stvarno uspio da pronikne u tajnu `ivota i pobijedio smrt? Kada je ~ovjek koji je kasnije postao poznat pod imenom Sen @ermen u stvari ro|en niko ne zna, ali pretpostavlja se negdje oko 1690. godine. Grof Sen @ermen prvi put je u{ao u aristokratsko dru{tvo tada{nje Evrope 1742. godine kada se vratio s petogodi{njeg odsustva koje je, navodno, proveo na dvoru persijskog {aha. Privukao je silnu pa`nju na sebe pojaviv{i se obu~en u crno {to je bilo neobi~no za to doba. Anegdota iz 1760. godine je za~ela ideju da bi on mogao da bude besmrtan. U Parizu je te godine grofica von Gergi ~ula da je grof Sen @ermen do{ao na prijem na dvor kralja Luja XV. Postarija grofica zainteresovala se za tu posjetu jer je poznavala grofa jo{ od njihovog susreta, pedeset godina ranije, u Veneciji 1710. godine, pod imenom Markiz de Monferat. Kada ga je ponovo susrela, zapanjila se ~injenicom da Sen @ermen nije nimalo ostario, te ga je pitala da li ~o vjek ko jeg je upo zna la u Ve ne ci ji bio njegov otac. Grof joj je odgovorio da je on li~no `ivio u Veneciji na prelasku vijekova i da je tada po prvi put imao ~ast da se na|e u njenom dru{tvu. Virtouz na violini: Iznena|ena grofica izjavila je da je to nemogu}e jer bi u tom slu~aju grof morao imati barem stotinu godina na {ta je on, tajnovitim

smije{kom, izjavio da to nije nemogu}e i da je u stvari veoma star. Sljede}ih 40 godina proveo je putuju}i po svijetu. Bio je virtuoz na violini i mnogi koji su ga ~uli kako svira govorili su da je ravan ili ~ak i bolji od najve}ih majstora na violini toga vremena. Bio je vje{t, priznat i po{tovan slikar. Gdje god da je putovao, postavljao bi svoju laPrema postoje}im podacima, rodio se potkraj 17. vijeka iako neki vjeruju da je `ivio jo{ u vrijeme Hrista

boratoriju, vjerovatno za svoje alhemi~arske eksperimente. Godine 1779. odlazi u Hamburg u Njema~koj gdje postaje prijatelj jo{ jednom princu koji ga prima u svoj zamak u [lezvigu gdje pod njegovim patronatom ostaje punih pet godina. Tu je i umro februara 1784. godine, premda niko nakon toga nije vidio njegovo tijelo. Za obi~nog smrtnika ovo bi bio kraj pri~e. Ali ne i za besmrtnog grofa. Nastavio je da se pojavljuje kroz 19. i 20. vijek. Najskorije pojavljivanje ~ovjeka koji je tvrdio da je Sen @ermen bilo je 1972. godine u Parizu kada je Ri{ar [anfri izjavio da je on li~no legendarni grof. Pojavio se na francuskoj televiziji, i da bi potvrdio svoje izjave, koriste}i plinski re{o pred kamerama, navodno je pretvorio olovo u zlato. Po~etkom osmadesetih izvr{io je samoubistvo.

6. 9. 2009. ofekfmkb

27

Najve}e ostrvo na svijetu renland je teritorija Kraljevine Danske sa sopstvenom upravom. Iako je geografski i etni~ki arkti~ka nacija i dio Sjeverne Amerike, politi~ki i istorijski je vi{e vezan za Evropu. Atlantski okean je grenlandska granica na jugu, Grenlandsko more na istoku, Sjeverni ledeni okean na sjeveru i Bafinov zaliv na zapadu. Najbli`e dr`ave Grenlandu su Island na istoku i Kanada na zapadu. Grenland je najve}e ostrvo na svijetu, kao i najve}a zavisna teritorija. Na ostrvu se tako|e nalazi i najve}i nacionalni park na svijetu. Ime Grenland dolazi od skandinavskih doseljenika, {to zna~i "zelena zemlja", dok se na grenlandskom jeziku Grenland zove Kaaallit Nunat, {to u prevodu zna~i "zemlja ljudi". Prema legendama, Erik Crveni je protjeran sa Islanda zbog ubistva. Zajedno sa svojom porodicom i robovima iskrcao se na sjeverozapadni dio ostrva. Ostrvo je nazvao Grenland, {to u prevodu zna~i "zelena zemlja", kako bi privukao {to vi{e ljudi da se dosele. Naravno, treba napomenuti da je samo ju`ni dio ostrva zelen, bar preko ljeta, zbog strujanja jednog dijela Golfske struje uz obalu tog dijela ostrva. Grenland je ostrvo sa kojeg je poteklo nekoli-

G

ko paleooeskimskih kultura u praistoriji, od kojih je posljednja, ranodorsetska kultura, nestala oko 200. godine nove ere tako da je ostrvo jo{ osam vijekova ostalo nenaseljeno. Prvi su na ostrvo stigli islandski doseljenici i to oko 982. godine. Novi doseljenici su osnovali tri naselja u jugozapadnom dijelu ostrva u kojima su `ivjeli sljede}ih 450 godina, da bi iznenada nestali. Pro cje nju je se da Gren land da nas ima oko 56.000 stanovnika.

VJEROVALI ILI NE Twb!lj!lsbmk!v!|qj!mv!lbs!ub!qsfe!tubw!mkb!kf!. eoph!wf!mj!lph!lsb!mkb!j{!jt!up!sj!kf!ub!lp!kf!qjl .!Lsbmk!Eb!wje-!usfg!.!Bmf!ltbo!ebs!Wf!mj!ljifsd!.!Lbs!mp!Wf!mj!lj-!lb!sp!.!Kv!mj!kf!Df!{bs/

Puwb!sb•!{b!lpo!{fs!wf!kf!qsp!ob!. }fo! 59! hp!e j!o b! ob!l po! |up! tv qspj!{wf!ef!of!qswf!lpo!{fs!wf/

Tv!qsp!uop!vlp!sjkf!okf!. opn!nj|!mkf!okv-!nb!hbs!. dj! tqb!e b!kv! v obk!qb!nf!uoj!kf!lp!qj!ub!sf/ Poj-!ob!qsj!nkfs-!emb!lb!. nb!ob!csb!ej!qsp!wkf!sb!. wb!kv! eb! mj! kf! lsp{ aj•b!ov!phsb!ev!qv!|uf!. ob!tusv!kb-!b!ob!pqb!top nkft!up!tuv!qb!kv!tb!np lbe!hp!tqp!ebs!qsf!}f qsf!lp!okf!hb/

Hj!oj!tp!wb!lokj!hb!sf!. lps!eb!esaj!sf!lpse!lbp obk!• f!| df! lsb!e f!o b lokj!hb!j{!lokjabsb/

Fmfl!u sj!• ov!tup!mj!d v!kf j{v!njp!{v!cbs/

28

ofekfmkb!6. 9. 2009.

ŠALA MALA Qp!|bp!Ib!tp!lpe!Nv!kf!j!wj!ej nv!ekf!dv!hp!mv!ep!qp!kb!tb/! Vmb!{j!v!lv!~v!j!wj!•f; #Kf!tj!mj!uj!ops!nb!mbo-!cp!mbo"!Ob pwb!lwv!{j!nv!uj!j{cb!djp!ekf!dv!jt!. qsfe!lv!~f-!b!hp!mj!ep!qb!tb"# Ob!up!~f!nv!Nv!kp; #Nb!ob|(p!tbn!(wb!np!of!lj!tj!. svq!qsp!ujw!qsf!imb!ef-!qb!eb!tf!of cb!dj/#

Ostaci Afejina hrama i njegovi reljefni ukrasi pripadaju najljep{im primjercima gr~ke umjetnosti na prelazu iz kasnog arhajskog u klasi~no doba koje se ra|alo

+++++ Nb!mj!Jwj!db!qswj!qvu!tkf!ej!v!qv!. cmj!dj!j!tmv!|b!pqf!sv/ #Nb!nb-!lp!kf!pobk!lp!kj!nb!|f |ub!qpn@# #Ej!sj!hfou/# #B!{b!|up!qsj!kf!uj!popk!ef!cf!mpk!uf!. uj@# #Nb-!of!qsj!kf!uj!kpk"# #B!{b!|up!po!eb!pob!wsj!|uj@# +++++ Qj!ub!kf!eob!qmb!wv!|b!esv!hv; #[ob|!mj!uj!|ub!kf!dsoj!iv!nps#-!b pwb!pe!hp!wb!sb; #Up!kf!lbe!tf!tnj!kv!ewb!dsodb"# +++++ #Nb!mj-!hekf!uj!kf!ub!ub@# #Qbp!v!cv!obs!qsj!kf!tf!ebn!eb!. ob"# #Bkpk-!b!lb!lp!nv!kf@# #Tbe!nv!kf!qv!op!cp!mkf-!kv!•f tf!qsft!ubp!ef!sb!uj"# +++++ \ub!kf!up!wf!mj!lp-!b!of!wj!ej!tf@ Qj!sb!nj!eb!v!Wj!tp!lpn/ +++++ [b!vt!ubw!mkb!qp!mj!db!kbd!qj!kb!oph wp!{b!•b;! #Hp!tqp!ej!of-!wj!tuf!qsf!|mj!ob dswf!op@# #Kf!tbn-!pe!cj!kf!mph!nf!vcj!lj!. tf!mj!ob/#

ZRNCE MUDROSTI

Lbe!ptkf!uj!eb!kf!wp!mkfo•p!wkfl!qpt!ub!kf!tv!spw/! Onore de Balzak, pisac

Jblp!wp!mj!uf!eb!tubm!op!of!. |up!nj!kf!okb!uf-!of!{b!cp!. sb!wj!uf!eb!oj!|ub!oj!kf!ub!lp ep!tb!eop!lbp!of!qsf!lj!. eof!qsp!nkf!of/! Paulo Koeljo, pisac

Lp!mkv!cj!{cph!mkv!cb!wj-!ubk kf!tmj!kfq/! Platon, filozof

Deset skriven anti~ke arh Rijetko ko zna da je anti~ki amfiteatar u tuniskom El Jemu, iako manji od slavnog rimskog ro|aka, najo~uvaniji na svijetu, ili da su najljep{i gr~ki hramovi zapravo na Siciliji

osjete drevnim "ru{evinama" po put Par te no na ili Ko lo se uma za mno ge su glavni razlog putovanja na kojima `ele upiti dah pro{lih vremena i opipati stvarala{tvo na{ih predaka. Ali tako romanti~na i tajanstvena mjesta ~esto su meta rijeka turista koji mogu umanjiti do`ivljaj pa pravi ljubitelji antike treba da razmisli o "novim", manje razvikanim lokacijama. Rijetko ko zna da je anti~ki amfiteatar u tuniskom El Jemu, iako manji od slavnog rimskog ro|aka, najo~uvaniji na svijetu, ili da su najljep{i gr~ki hramovi zapravo na Siciliji. Magazin "Forbes" sastavio je spisak od deset najboljih "ru{evina" ili dragulja drevnog svijeta koje bi svakako trebalo da posjetimo.

P

Del fi, Gr~ka: Iako je te{ko o{te}eni Partenon puno prepoznatljiviji, nekoliko arheolo{kih ostataka podsje}a na to da su duhovno sredi{te starih Grka zapravo bili Delfi - proro~i{te u koje su ~ak i vladari morali dolaziti po dvosmislene pitijske odgovore. I dalje se vide ostaci bedema oko kompleksa hramova, univerziteta, pozori{ta, riznice i vije}nice, dok u biv{em Ateninu svetili{tu jo{ stoje tri od nekada dvadeset ukra{enih dorskih stubova. Delfi su danas arheolo{ko nalazi{te i savremeni grad u Gr~koj. U anti~ka vremena bili su prebivali{te Delfske Sibile, proro~ice posve}ne anti~kom bogu Apolonu. Delfi su po{tovani {irom gr~kog svijeta kao mjesto kamena, centra svijeta. U unutra{njosti ili srcu hrama delfskog Apolona gorio je vje~ni plamen. Poslije bitke kod Plateje, gr~ki gradovi su ugasili svoje vatre i donijeli su novu vatru iz srca Gr~ke, Delfa. Vila Jovis, Italija: Iako je ostrvo Kapri u Napuljskom zalivu jedno od najpopularnijih turisti~kih odredi{ta u Italiji, ne odlu~e se mnogi na strmi uspon do ostataka ove rimske vile. Sagradio ju je car Tiberije na mjestu sa kojeg se pru`a predivan pogled na planine i more. Rije~ je o ostacima rimske civilizacije. Turisti `ele posjetiti spomen, kako bi se slikali na bre`uljku Mont Tiberius. To je druga najvi{a ta~ka na ostrvu. Posjetioci se mogu diviti ostacima rim skih gra |e vi na, ali i pre kra snom pogledu na poluostrvo Sorentski. Kurion, Kipar: Nezaboravan pogled na mediteranske obale zagarantovan je i sa ru{evina drevnog Kuriona na sjevernoj obali Kipra. Grad su jo{ u 16. vijeku prije nove ere izgradili Feni~ani, a danas je na njegovom mjestu poznat arheolo{ki park. Amfiteatar iz gr~kog perioda

jo{ se mo`e koristiti, a izvrsno su o~uvani i mozaici u rimskim kupkama. Razgledati se mogu i ostaci ranohri{}anske bazilike. Obronci Kuriona popularni su i me|u paraglajderima. Kurion su osnovali Grci iz podru~ja Argosa. Njihov vladar Stesenor izdao je zemlju tokom rata sa Persijancima. Blizu grada nalazi se rt, odakle su u more kao `rtve bacani oni koji su se usudili da dotaknu Apolonov oltar. Grad je pro{ao razli~ite faze, od helenisti~kog, rimskog do hri{}anskog perioda. Imao je veliki trg, a velika javna kupatila imala su hladnu i toplu vodu. El Jem, Tu nis: Jedan od najbolje o~uvanih arheolo{kih spomenika i najve}ih "~itavih" amfiteatara na svijetu sagra|en je 238. goObronci Kuriona popularni su i me|u paraglajderima

dine po uzoru na rimski megastadion Koloseum. Premda ne{to manji, ovaj je amfiteatar mogao primiti 35.000 gledalaca, a bio je poznat po spektakularnim borbama gladijatora i trkama kola. To je najstariji amfiteatar te vrste u Sjevernoj Africi i pokazuje veliki uticaj starorimske umjetnosti. Afejin hram, Gr~ka: Ostrvo Egina u Saronskom zaljevu skriva ostatke svetili{ta posve}enog bo`ici Afeji, sagra|enog oko 500 godina prije Hrista. Iako su skulpture odavno razgrabljene po svjetskim muzejima, kolonade, kao najve}a vrijednost, nadma{uju Partenon. Za utisak je presudna i okolina jer u miru izolovanih ostrvskih planina posjetilac zaista mo`e zamisliti da je u anti~kom vremenu.

6. 9. 2009. ofekfmkb 29

Harli dejvidson

nih dragulja hitekture

Hram je podignut na najve}em brdu na ostrvu Egina, Afeji u ~ast u sedmom vijeku prije nove ere, a pregra|en je u razdoblju od 510. godine do 480. godine prije nove ere. Ostaci Afejina hrama i njegovi reljefni ukrasi pripadaju najljep{im primjercima gr~ke umjetnosti na prelazu iz kasnog arhajskog u klasi~no doba koje se ra|alo. Aspen dos, Tur ska: U potrazi za anti~kim spomenicima ne smije se zaobi}i Turska koju je prije Rimljana helenisti~kom krugu priklju~io Aleksandar Makedonski. Iz rimskog

razdoblja najpoznatiji je amfiteatar u Aspendosu sagra|en po nacrtima slavnog arhitekta Zenona u drugom vijeku. Popularno zabavi{te nisu napustili ni Turci koji su u njemu organizovali borbe kamila. Afrodisias, Turska: Drevni grad s velikim hramom posve}enom bo`ici ljubavi Afroditi turisti~ke grupe ne posje}uju ~esto. Do hrama se najlak{e dolazi taksijem iz grada Pamukale, a da ste na pravome mjestu, shvatit }ete kad usred krajolika ugledate meramerne stubove, lukove i ukrase. Posebno su impresivna monumen-

talna vrata u ovom nekada va`nom rimskom sredi{tu. Lep tis Ma gna, Li bi ja: Biserom rimskog carstva s impresivnim zgradama, tr`nicom i lukom, nazivao se i grad Leptis Magna na libijskoj obali isto~no od Tripolija. Grad su utemeljili Feni~ani, a u rimske je ruke pao nakon Punskih ratova. Budu}i da je sagra|en na pjeskovitom tlu, velik dio grada je sa~uvan, a osim po iskopinama i predivnoj obali, Leptis Magna poznat je i kao rodni grad okrutnog cara i reformatora Septimija Severa. Balbek, Libanon: U dolini nedaleko od grada Balbeka nalazi se jedno od najve}ih graditeljskih dostignu}a starog svijeta - veli~anstveni Jupiterov hram, najve}i koji su Rimljani ikada sagradili. Svetim mjestom Balbek se smatrao jo{ od vremena Kananaca i Feni~ana, a u Bibliji se spominje kao grad koji je obnovio kralj Solomon. Ovaj kompleks se nalazi 86 km sjeveroisto~no od Bejruta. U vrijeme Seleukida i Rimljana grad je bio poznat heliopolis -grad Sunca. U rimsko vrijeme glavno bo`anstvo bio je Jupiter. Na osnovu ostataka iz srednjeg i mla|eg bronzanog doba smatra se da je ovaj grad star oko 5.000 godina. U sastavu nalazi{ta nalaze se velika tvr|ava, hram Jupiteru, Bahusu i Veneri. Agrigento, Italija: U vrijeme gr~ke kolonizacije Sredozemlja, Sicilija je bila centar i `itnica cijele pokrajine Magna Graecie pa ne ~udi da su na njoj neki od najljep{ih hramova tog vremena. Kompleks od sedam hramova pod za{titom je UNESCO-a, a Konkordijin hram poznat je kao najo~uvaniji jer je kasnije pretvoren u hri{}ansku crkvu. On je jedan od posljednjih sagra|enih u Velikoj Gr~koj.

Harli dejvidson vjerojatno ne bi nikada bio tako uspje{an da ga nisu zapazile starje{ine ameri~ke vojske te ga masovno naru~ivale za potrebe Prvog svjetskog rata. Ti su modeli bili posebno prilago|eni za front, no {to je va`nije za razvoj kompanije, ljubav izme|u vojske i harlija potrajala je sljede}ih nekoliko dekada, osiguravaju}i proizvo|a~ima ogroman profit. Zato i ne ~udi podatak da su pre`ivjeli veliku depresiju, za razliku od ve}ine drugih motociklisti~kih brendova. Ne samo da je ratna Amerika imala koristi od harlija ve} su ih naru~ivali i Rusi. Da ne spominjemo Japan, koji je otkupio licencu jo{ u tridesetima, te ih proizvodio pod imenom rikuo. Harli ili, kako ga jo{ popularno zovu, hog (prase), u pedesetima se po~eo vezati uz imid` buntovnika i odmetnika. Marlon Brando je sjeo na jednog u filmu "Divljak" iz 1953. godine i obezbijedio motoru lepezu asocijacija koje }e se poslije i te kako kapitalizovati. No tada, polovinom 20. vijeka, kultura mladih jo{ nije previ{e uticala na dru{tvena kretanja, niti je bila korporativno isplativa. Trebalo }e pri~ekati da mladi pedesetih, koji definitivno nisu imali para za harlija, do|u u penziju te kupe motor u `elji da napokon i`ive svoje mladala~ke snove. Pokazuje to i prodajna statistika koja ka`e da je prosje~no doma}instvo koje je posjedovalo harli 1987. godine zara|ivalo 38.000 dolara godi{nje, a 1997. 83.000 dolara. Tako|e, srednja dob vlasnika je tada bila manja od 35 godina, dok je danas 46 godina. U periodu od pedesetih do danas harli je promijenio nekoliko vlasnika, upleo se u nezakonite procese o za{ti}ivanju svog prvenstva na ameri~kom tr`i{tu te pro{ao kroz period katastrofalno lo{eg poslovanja. Otkriveno je da su se primale narud`be za motore koji nisu mogli biti isporu~eni u roku te su klijenti ~ekali i po godinu dana da bi im motor do{ao pred vrata. Harlijeve dionice su pale, ali kompanija se ubrzo oporavila nakon {to je po~ela dobavljati kvalitetne dijelove iz inostranstva.

Da li znate Kako je nastao hanzaplast

Pretpostavlja se da je ovaj izum nastao po~etkom 20. vijeka. Po jednoj pri~i, Englez Dikson nije mogao da gleda suprugu kako se prilikom rada u kuhinji ~esto povre|uje. Zbog toga je uzeo ljepljivu traku i na nju prakti~no nalijepio ~iste komadi}e tkanine. Gospo|a Dikson je, zatim, kada bi se za{titila, lijepila ove trake po ranama {tite}i se od daljeg povre|ivanja i infekcije. Izum za za{titu manjih rana prihvatile su farmaceutske kompanije koje su odmah sagledale mogu}nost dobre zarade. Me|utim, novo vrijeme donijelo je nove varijante pronalaska. Tako se 1922. godine pojavio prvi hanzaplast, komadi} samoljepljivog flastera sa sterilnom gazom u sredini. Hanzaplast je veoma brzo postao popularan, a tome je doprinijela ~injenica da se lak{e i jednostavnije koristi od flastera. Posljednjih decenija prakti~na forma dobila je i nove namjene pa se uz razne hemijske dodatke koje ispu{taju koriste za lije~enje opekotina, odvikavanja od pu{enja, protiv bolova, u nekim metodama lije~enja depresije, a postoje i flasteri za koncentraciju. Koji je prvi prenosni ra~unar

Prvi prenosni ra~unar je abakus. Prvi poznati abakus postojao je u Vavilonu prije 5.000 godina. Njime se ra~unalo pomo}u ka men ~i }a ko ji su se ume ta li u `ljebove napravljene u pijesku. Zatim se abak razvio u oblik koji se sastojao od okvira i razapetih `ica na kojima su postavljene plo~ice ili kuglice. Takvim su se abakusom koristili u Egiptu i u Kini 2500 godina, a ne{to kasnije i u anti~koj Gr~koj. Abakus je naj~e{}e drven. Sastoji se od okvira s kuglicama ili kamen~i}ima koji su nabodeni na {tapi}e ili `icu, a povla~e se po izrezbarenim otvorima, a kuglice ili kamen~i}i svojim polo`ajem predstavljaju vrijednost odre|enog broja. Abakus su koristili i pojedinci koji nisu mogli vidjeti. Oni su ga koristili pri predstavljanju matemati~kih funkcija kao {to su mno`enje, dijeljenje, oduzimanje i sabiranje. Iza `ica na kojima su kuglice stavlja se gumeni ili neki drugi meki materijal da se kuglice ne bi pomicale dok slijepi dodiruju prstima kuglice.

30

ofekfmkb!6. 9. 2009.

Kako se vjen~ati u Vegasu Uporedimo li tro{kove, u Las Vegasu se mo`ete vjen~ati jeftinije nego kod nas, pod uslovom da prona|ete jeftinu avionsku kartu, koja je ionako uvijek najskuplji dio svakog prekookeanskog putovanja a`u da brak uop{teno vi{e ni je u mo di, ali ako `eli te odr`ati tradiciju mo`ete to u~initi i na prili~no netradicionalan na~in - odabirom je dnog od bez broj ve se lih modela vjen~anja u svjetskoj prijestonici `enidbe i udaje. Dodu{e, Las Vegas je, {to je jasno svakom ko gleda ameri~ke filmove i serije, ako ve} tamo nije nikada bio, prije svega svjetsko sredi{te kontrolisanog razvrata - kocke, alkohola i prostitucije. Ali u svom tom liberalnom haosu ameri~ke dr`ave Nevade, zemlje hedonizma i legalnog oru`ja, nalazi se i kultura brzih i efikasnih vjen~anja. Jedan od razloga za{to je Las Vegas razvio tako dobar biznis slobode jest i sloboda od pretjerane birokratije, pa tako svako mo`e u pet minuta promijeniti tok svog `ivota ekspresno brzim vjen~anjima. Istina, Vegas nudi i jednako ek-

K

spresne razvode za one koji se zbog kombinacije alkohola i seksa zalete prema oltaru ne pretjerano ~iste glave. Ako vam je dos ta kla si ~nih vjen~anja, povla~enja po crkvama, stajanja kod programiranog mati~ara i tro{enja nekoliko hiljada evra na tradicionalne proslave sa 350 gostiju, 125 vrsta kola~a i truba~e znojnih ~ela zalijepljenih nov~anicama, mo`ete probati ne{to druga~ije. Las Vegas na svom meniju ima jednako toliko opcija koliko prosje~no vjen~anje ima kola~a i kilograma pe~enja. Uporedimo li tro{kove, u Las Vegasu se mo`ete vjen~ati jeftinije nego kod nas, pod uslovom da prona|ete jeftinu avionsku kartu, koja je ionako uvijek najskuplji dio svakog prekookeanskog putovanja. Nakon toga, ostaje vam da rije{ite papire, ali papirologija je u osnovi najjednostavniji dio organizacije jer sve {to trebate jeste izvadi ti do ma }e izvo de iz ma ti ~ne knjige ro|enih i potvrde o slobo-

dnom bra~nom stanju, prevesti ih, lupiti markice i pe~ate i s njima se dan prije vjen~anja pojaviti na sudu u Vegasu, te tamo izvaditi dozvolu za brak. Vrlo je vjerovatno da vam pritom uop{te ne}e tra`iti papire koje ste donijeli jer procedura ionako ide kao po traci, a u redovima pred {alterima stoje ljudi iz zaista svih dijelova svijeta, od Japana do Britanije, koji su svoju razmjenu prstenja i bra~nih zavjeta do{li ganjati upravo u pustinji. Tako je mogu }e da }e vam u toj pro ce du ri osoba zadu`ena za izdavanje dozvola vjerovati na rije~, te vas jednostavno zamoliti za paso{ i to je to - spremni ste sa svojom dozvolom produ`iti do jedne od brojnih lokacija za vjen~anje, doslovno nabacanih u uli~icama oko suda, onog dijela Vegasa koji je ne{to udaljeniji od centra, a koji vi{e li~i na dobri stari Divlji zapad. Jednom kada vidite kakve vam sve mogu}nosti za vjen~anje nudi razulareni ameri~ki kapitalizam, nije lako odabrati opciju za koju znate

da }ete je sa smije{kom pamtiti do kraja `ivota. Od "drive-in" vjen~anja, u kojima se vjen~ate tokom vo`nje automobilom pored {altera poput onih u drive-in "McDonaldsima", preko aran`mana sa ru`i~astim ka di la kom i vjen ~a nja u helikopteru iznad no}ne panorame fascinantno osvijetljenog Grada grijeha, mo`ete izabrati i nevjerovatno filmsko vjen~anje i aran`man u kojima se mo`ete obu}i u superheroje ili glumiti mafija{a u kapelici ure|enoj kao scena zlo~ina, s ocrtanim le{om na podu i dvojicom u crno odjevenih gangstera, koji mladu privode do oltara. Naravno, ljubitelji "Zvjezdanih sta za" mo gu pro na }i aran`man vjen~anja u replici "Enterprisea", odjeveni u svoje najdra`e likove iz serijala. Neka vjen~anja zaista su bizarna, pa tako uop{e nije ~udno vidjeti mlado`enju koji pred oltarom stoji tik uz u klasi~no bijelo odjevenu mladu, od glave do pete upakovanu u kostim velike pli{ane pande!

VIJESTI IZ NESVIJESTI Ze~evi slu`e za ma`enje

Bicikl budu}nosti

Pivo spre~ava osteoporozu

Restorani u kojima ze~evi nisu na meniju, nego skaku}u uokolo i tako uveseljavaju goste, postali su hit u Japanu. Ljudi se tako poku{avaju rije{iti stresa nakon napornog radnog dana. Ze~ji restoran u japanskom gradu Nagoji nema ze~eve kao glavno jelo na meniju, ali je sve ostalo u znaku slatkih `ivotinjica - ukrasi, igra~ke, a i jela poslu`uju u obliku ze~eva. Osim toga, u prostoriji pokraj sale za jelo nalazi se nastamba pravih ze~eva koji gostima stoje na raspolaganju za ma`enje. Da restorani ili kafi}i imaju ku}ne ljubimce u Japanu nije novost, budu}i da postoje stroga pravila o dr`anju `ivotinja u ku}i. Stolica u "Ze~jem restoranu" ko{ta 10 dolara, ~ime se pokrivaju tro{kovi odr`avanja `ivotinja, a minut ma`enja jednog od 18 krznenih ~lanova osoblja ko{ta jedan dolar.

Predstavljen je novi bicikl kompjuterske inteligencije koji ima neprobojni bezbjednosni sistem, gume koje se ne mogu probu{iti, a mogao bi u}i u svakodnevnu upotrebu u roku od 20 godina. Biv{i biciklisti~ki as Kris Bordman koji je osvojio zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Barseloni (1992) otkrio je najnovija dostignu}a u dizajnu bicikala. Ovaj bicikl, koji izgleda kao da je ispao iz nekog SF filma, ima bravu koju je jedino mogu}e otvoriti pomo}u otiska prsta vlasnika. Gume je nemogu}e probu{iti, a i same se naduvavaju i posjeduje mali kompjuter koji broji kalorije kako se okre}u pedale. Okvir je napravljen od laganih karbonskih vlakana, a cijela stvar se pokre}e uz pomo} elektromotora koji se puni na solarne }elije.

Popularno alkoholno pi}e, uz odre|ene nuspojave, ima i niz dobrih strana. Jedna od njih je i silicij. Naime, `ene koje redovito piju pivo imaju znatno manje {anse da u poznoj dobi obole od osteoporoze. Redovno ispijanje piva mo`e sprije~iti proces smanjivanja gusto}e kostiju, tvrde {panski nau~nici. Studija je otkrila da su kosti `ena koje redovno piju pivo ja~e i da imaju manje {anse da obole od osteoporoze. Pretpostavlja se da visoka koli~ina silicija u pivu usporava stanjivanje koje dovodi do lomova i potpoma`e zarastanje kostiju, prenosi ~asopis "Nature". Pivo je bogato i fitoestrogenom, biljnom verzijom estrogena, koji odr`ava kosti zdravima. Nau~nici su istra`ivanje proveli na 1.700 zdravih `ena prosje~ne dobi od 48 godina, ispitav{i ih o njihovim navikama konzumacije alkohola. Njihove ruke su zatim pregledane ultrazvukom, {to je pokazalo da su kosti pivopija ~vr{}e.

6. 9. 2009. ofekfmkb

ART

Izlo`ba pakistanske moderne umjetnosti prvi put u SAD

Aesthetica

American Artist

Ko je zapravo umjetnik?

Umjetni~ki studiji i na~in njihovog organizovanja

31

"Vise}a vatra" na Menhetnu

Priredio: Boris \URI]

Muzeju azijskog dru{tva smje{tenog na Aper Ist Sajdu u Menhetnu ove sedmice je postavljen novi eksponat. Rije~ je o velikom prepariranom vodenom bivolu, koji je svoje mjesto dobio na nadrealnom postolju. Vodeni bivoli mogu se na}i u svim podru~jima Pakistana i repovi im se ~esto boje u crvenu boju uz pomo} kane. Postavljanje jednog od njih u Azijski muzej projekat je umjetnika Hume Muljija i metafora za mnogo ve}u izlo`bu koja se organizuje u nekoliko galerija ovog muzeja. "Vise}a vatra", izlo`ba koja se otvara sljede}eg ~etvrtka, predstavlja prvi primjer moderne umjetnosti Pakistana koja se prezentuje u nekom ameri~kom muzeju. Mnogi koji nisu upoznati sa svijetom moderne umjetnosti u Pakistanu, koja se razvijala od po~etka osamdesetih godina uprkos nestabilnosti zemlje, ovu izlo`bu o~ekuju s velikim interesovanjem. "Mislim da je te{ko za ljude koji ne `ive u Pakistanu da razumiju {ta za Pakistance zna~i prepoznavanje ove umjetnosti na svjetskoj umjetni~koj sceni. To je velika stvar", rekla je Melisa ^iu, direktor Azijskog muzeja.

U

Bi}e prikazan rad 15 umjetnika, od kojih gotovo svi `ive i rade u Pakistanu

Izlo`ba prikazuje rad 15 umjetnika, od kojih gotovo svi `ive i rade u Pakistanu. Ve}ina ih je poha|ala Nacionalni koled` umjetnosti u Lahoru, koji predstavlja uticajnu snagu u umjetni~kom `ivotu ove azijske zemlje. Reputacija Pakistana u svijetu moderne umjetnosti je ~esto patila od pojednostavljene koncepcije da je to dru{tvo koje je negostoljubivo za javno izra`avanje. Tokom nekoliko perioda u istoriji ove zemlje vizuelne umjetnosti, pozori{te i film su bili podlo`ne restrikcijama koje su uvedene u sklopu {erijatskog zakona i tokom vojne vladavine. Me|utim, uprkos siroma{tvu i nedavnim nemirima ~itava mre`a komercijalnih galerija, umjetni~kih {kola i studija je prosto procvjetala. Radovi koje pakistanski umjetnici izra|uju ~esto se bave te{kim temama, kao {to su religija, politi~ki pritisci i status muslimanskih `ena.

Hamra Abas, tridesettrogodi{nja umjetnica koja se obrazovala u Lahoru i koja je nekoliko godina radila u Berlinu, obja{njava da je pri povratku iz Njema~ke u Pakistan njen rad postao vi{e sofisticiran, djelomi~no zbog ~injenice {to je uspjela na}i ono {to je potrebno ve}ini umjetnika - prihvatljiv prostor za stvaranje, umjetni~ku grupu s kojom je mogla razmjenjivati mi{ljenje, kao i prijatelje i kolege s kojima je mogla raditi. Na ovoj izlo`bi ona se predstavila sa crvenim konjem na ljuljanje napravljenim od fiberglasa, a koji je baziran na imaginarnom liku Buraka, Muhamedovog konja. Iako je konj kulturolo{ka ikona u Pakistanu, on se tako|e mo`e vidjeti kao logo brendova ili crtani lik za djecu i naro~ito je popularan za oslikavanje autobusa i kamiona. Abasova zami{lja svoj rad kao igra~ku realnih razmjera na koju bi se popela i jahala, mada bi sli~an potez u Pakistanu mogao dovesti do opasnog pogre{nog shvatanja. "Prilikom stvaranja i predstavljanja djela umjetnik mora biti oprezan", obja{njava Hamra i dodaje: "I najmanje stvari mogu postati velike. Nikada se ne zna kada se to mo`e desiti." Iako se njen rad ranije otvoreno bavio seksulnom ma{tom i oprezno je bio prikazivan u Pakistanu, kao i ve}ina djela moderne umjetnosti, ona ka`e da je prestala praviti konfrontiraju}a djela iz li~nih razloga. "Postoje stvari koje sam mislila raditi, ali ih nisam napravila, djelomi~no zato {to nisam htjela uvrijediti svoje roditelje", obja{njava. Rahid Rana, tako|e jedan od umjetnika ~iji }e radovi biti prikazani na izlo`bi, napravio je velike maglovite slike mozaika s hiljadama malih fotografija. Jedan njegov rad, ukoliko se gleda iz daljine, li~i na persijski }ilim, ali kako se posmatra~ pribli`ava tamnocrveni tonovi se pretvaraju u sliku okrvavljenih `ivotinjskih tijela koje je Rana uslikao u pakistanskoj klaonici. Ali Raza, umjetnik koji je mnogo godina proveo rade}i u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama i koji se 2006. godine vratio da `ivi u Pakistanu, pravi velike kola`e koriste}i ostatke velikih reklamnih plakata i stranica iz knjiga o umjetnosti koje su djelomi~no nagorjele tako da slike i tekstovi izbijaju u prednji plan u odnosu na crnu pozadinu. Kao i kod Rane, tako se i elementi njegovih radova spajaju u velike figurativne slike, kao {to je na primjer portret ~ovjeka koji vri{ti. Sve u svemu, ova izlo`ba, koja traje do 3. januara, na mnogo na~ina oslikava kontradiktornosti pakistanske svakodnevice koja se ogleda u njihovoj umjetnosti.

Mnogi koji nisu upoznati sa svijetom moderne umjetnosti u Pakistanu koja se razvijala od po~etka osamdesetih godina ovu izlo`bu o~ekuju s velikim interesovanjem

32

ofekfmkb!6. 9. 2009.

ART

U selu Dafen u Kini godi{nje proizvedu pet miliona slika

Svjetska falsifikovanja Priredila: Dragana RADU[KI

ju`noj Kini nalazi se svjetska prijestonica masovne proizvodnje umjetnina u tzv. umjetni~kim fabrikama. U selu Dafen godi{nje se proizvede pet miliona slika, a uglavnom je rije~ o kopijama poznatih umjetnika. Oni najbr`i falsifikatori mogu da naslikaju i do 30 slika dnevno. Da je rije~ o umjetni~kom selu, svjedo~i i spomenik u obliku ogromne ruke koja dr`i ~etkicu, a koji se nalazi na samom ulazu u selo. Ova bronzana skulptura odmah vam govori ~ime se bave seljani Dafena. Selo je zapravo predgra|e [en`ena, grada od deset miliona stanovnika, sjeveroisto~no od Hong Konga, a postalo je poznato po reprodukcijama svjetskih remek djela, nakon ~ega je iznenada prosperiralo. Istina, iako ga zovu umjetni~kim selom, ima vrlo malo veze sa umjetnosti jer je rije~ o masovnoj proizvodnji reprodukcija. U svega nekoliko godina, Dafen je postao vode}i centar, prijestonica za proizvodnju jeftinih ulja na platnu. Procjenjuje se da ~ak 60 odsto falsifikata i reprodukcija, koji se na|u na prodajnim mjestima {irom svijeta, nastanu upravo u Dafenu. Samo pro{le godine, fabrike u Dafenu "proizvele" su robe za izvoz u vrijednosti od 36 miliona dolara. Strani dileri umjetni na ma su ~es ti gos ti ovog mjes ta gdje naru~uju reprodukcije i falsifikate, koje im kasnije isporu~uju kontejnerima. Huang D`iang prisje}a se vremena kada je Dafen bio selo, u pravom smislu te rije~i. U Dafen je do{ao prije 20 godina, i postao jedan od prvih ljudi koji su se po~eli baviti ovim poslom.

U

U selu ponestaje mjesta za izlaganje slika

Prije toga, radio je kao uli~ni slikar u Hong Kongu, gdje je i po~eo da se bavi falsifikovanjem poznatih umjetnina, u prvom redu slika. Kada je do{ao u Dafen, odlu~io je da otvori svoju radionicu, u mjestu koje je bilo na ni~ijoj zemlji, izme|u Kine i Hong Konga. Iznajmljivanje prostora je bilo prili~no jeftino, a Hong Kong, gdje je slao svoje "radove", je bio prili~no blizu.

6. 9. 2009. ofekfmkb 33

KULT SEDMICE

WF!MJ!LB!CSJ!UB!OJ!KB!.!Lj!oft!lj!vnkf!uojl![boh!Iv!bo!qp!{j!sb!tb!twp!. kpn!vnkf!uoj!•lpn!jo!tub!mb!dj!kpn!qsfe!j{mp!acv![v!Hbohrjboh!lp!kb tf!pesab!wb!v!Wbku!Lkvc!hb!mf!sj!kj!v!Mpo!ep!ov!4/!tfq!ufn!csb/!

BVT!USB!MJ!KB!.!Bvt!usb!mjk!tlj!bcp!sj!eajo!tlj!tmj!lbs!Kb!oj!nb!Up!nj!Wpu!. tpo!tup!kj!qp!sfe!twph!sb!eb!j{!3119/!hp!ej!of!lp!kj!op!tj!ob!{jw!#Vo!ukv Bm!lb!ub#!vp•j!puwb!sb!okb!j{mp!acf!!v!Tj!eof!kv/!Okf!hp!wb!ekf!mb!tf!tnb!. usb!kv!wsivo!tljn!ekf!mj!nb!bcp!sj!eajo!tlf!bq!tusbl!uof!vnkf!uopt!uj/!

prijestonica slika

UBK!MBOE!.!Gp!up!hsb!gj!kb!qp!lsf!ub!Hsjo!qjt!qsj!lb!{v!kf!qp!mkf!ps!hbo!tlf sj!af!ob!lp!kfn!tv!ob!qsbw!mkf!oj!qps!usf!uj!sb!eoj!lb/!Pwp!kf!ejo!tuwf!op ekf!mp!kf!ob!qsbw!mkf!op!lp!sj!|uf!okfn!ewj!kf!wstuf!sj!af!j!qp!lsj!wb!qp!esv!. •kf!pe!27/111!lwb!esb!uoji!nf!ub!sb/!

U svega nekoliko godina, Dafen je postao vode}i centar, prijestonica za proizvodnju jeftinih ulja na platnu. Procjenjuje se da ~ak 60 odsto falsifikata i reprodukcija, koji se na|u na prodajnim mjestima {irom svijeta, nastanu upravo tu "Kada sam do{ao ovamo, 1989. godine, nije bilo ni~ega osim pra{njavih puteva i kolibica od bambusa. Iako blizu Hong Konga, nama umjetnicima se ~inilo kao Sibir jer je bilo dosta izolovano". Huang, koji u svojoj kancelariji dr`i svoje tri zlatne biste, prisje}a se po~etka devedesetih, kada je njegov posao bio na vrhuncu. Tada je proizvodio 50.000 slika mjese~no, a ve}inu je prodavao Vol Martu, ameri~kom veleprodajnom lancu. Priznaje da je zara|ivao 200.000 dolara godi{nje, {to je za Kinu basnoslovno bogatstvo. Danas, u vremenu svjetske ekonomske krize, zapo{ljava svega 40 slikara, a godi{nja zarada je deset puta manja. "Tokom devedesetih, ja sam bio jedini koji se bavio masovnom proizvodnjom falsifikata i reprodukcija", `ali se Huang i dodaje: "Tada je sve bilo lak{e, jednostavnije, a danas ne znam {ta }u od konkurencije". Konkurencija iste slike prodaje po daleko ni-

`im cijenama, a jedan od njih je i Vu Rui}i, biv{i Huangov u~enik. On je otvorio radionicu "Shenzhen Artlover" i godi{nje proizvede oko 30.000 kopija. Njegova kompanija je kao desetine ostalih u selu. On sanja o industrijskoj proizvodnji slika, a `elja mu je da u svijetu reprodukcija pstane ono {to je Mekdonalds u svijetu brze hrane. [tavi{e, planira da otvori {kolu za mlade slikare, koje }e obu~iti za izra|ivanje reprodukcija, a kasnije zaposliti kod sebe. U Dafenu se odr`ava i takmi~enje u kopii Mo`ete naru~iti slike po svojoj `elji, a slikari vam mogu naslikati bukvalno {ta god `elite

10.000 slikara, koji godi{nje proizvedu pet miliona slika. Iako niko ne zna ta~ne cifre, ali najmanje 100 novih slikara do|e u selo svake godine. U Dafen ne dolaze samo slikari koji `ele da rade

falsifikovana djela, ve} i studenti kineskih akademija umjetnosti koji tako zara|uju d`eparac. [tavi{e, u Dafenu mo`ete i naru~iti slike po svojoj `elji, a slikari vam mogu naslikati bukvalno {ta god `elite. Primjera radi, kupci ~esto `ele da u kopije poznatih remek djela slikari stave njihove likove, pa se tako na Da Vin~ijevoj "Posljednjoj ve~eri" mogu na}i portreti ~itave jedne porodice. Kada je rije~ o cijenama, onda su one zaista niske. U zavisnosti od kvaliteta reprodukcije, Van Gogove "Suncokrete" mo`ete na}i po cijeni od svega 50 dolara, i to za one najkvalitetnije primjerke. Ukoliko kupite na veliko, onda cijenu sni`avaju za ~ak 50 odsto, pa tako 100 "Suncokreta" mo`ete kupiti po cijeni od 20 dolara. Oni kupci kojima nije toliko stalo do kvaliteta, reprodukcije mogu kupiti i po 15 dolara. U su{tini, najskuplje slike su one koje urade studenti akademije umjetnosti, jer su tehni~ki najbolje ura|ene.

GSBO!DVT!LB!.!Qsp!mb!{ojl!qp!tnb!usb!j{!hsb!eokv!nv!{f!kb!Qpn!qj!ev!. Nfd-!v!hsb!ev!Nfd!v!jt!up!•opk!Gsbo!dvt!lpk/!Nv!{fk!cj!usf!cbp!cj!uj puwp!sfo!3121/!hp!ej!of!j!cj!~f!qp!twf!~fo!np!efs!opk!vnkf!uopt!uj/!

LP!MVN!CJ!KB!.!Qp!tkf!uj!mbd!qp!tnb!usb!vwf!~b!ov!sf!qsp!ev!ldj!kv!!Eb Wjo!•j!kf!wf!]plpo!ef!up!lpn!j{mp!acf!#Hf!ojk!Eb!Wjo!•j!kb#!lp!kb!tf!pe 3/!tfq!ufn!csb!pesab!wb!v!lp!mvn!cjk!tlpn!hsb!ev!Nf!ef!mj!ov/

34

ofekfmkb!6. 9. 2009.

"Backstreet Boys" u Beogradu

Dje~aci za kojima su svi ludovali Jelena BABI]

uveni ameri~ki bend "Backstreet Boys" }e 27. novembra odr`ati kon cert u Za gre ba ~koj, a 15. decembra u Beogradskoj areni. Gru pu je 1993. osnovao producent Lu Perlman, a poslije serije audicija je anga`ovao Aleksandera Meklina, Nika Kartera i Houvi Doroua, kojima su se ubrzo su priklju~ili Kevin Ri~ardson i Brajan Litrel. Prvi koncert "Backstreet boys" odr`ali su iste godine, dok im je prvi album objavljen 1996, prodat u milionskom tira`u. Sa albuma prvenca izdvojile su se numere, koje su postale veliki hitovi: "We've Got It Go in' On", "Anywhere For You" i "I'll Never Break Your Heart". Svoju popularnost u~vrstili su drugim albumom "Backstreet's Back" iz 1997. koji je samo u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama prodat u 14 miliona primjeraka.

^

Sa ovog albuma hitovi su postale numere "Everybody (Backstreet’s Back)", "As Long as You Love Me" i "All I Have to Give". Na vrhuncu popularnosti momci su bili 1999. kada su objavili album "Millennium" koji je nekoliko mjeseci vladao svjetskim top-listama. Plo~a je do danas prodata u vi{e od 40 miliona, a izdvojile su se numere "I Want It That Way", "Show Me the Meaning of Being Lonely" i "Larger Than Life". Poslije albuma "Black & Blue", 2002. grupa se raspada jer je Nik Karter rije{io da se posveti solo karijeri. Bend se ponovo okupio 2005. kada su izdali povratni~ki album "Never Gone". Od 2006. bend funkcioni{e kao kvartet, jer je Kevin Ri~ardson odlu~io da se posveti porodici i napusti muziku i bend. Svjetsku turneju na kojoj promovi{u novi album "This Is Us", bend je po~eo 15. avgusta u Nju D`ersiju. Evropski dio turneje po~e}e 30. oktobra u Lisabonu.

Svjetsku turneju na kojoj promovi{u novi album "This Is Us", bend je po~eo 15. avgusta u Nju D`ersiju

"Live forever" najbolja pjesma svih vremena Numera "Live forever" benda "Oasis" koji se nedavno raspao, progla{ena za najbolju pjesmu svih vremena u anketi koju su sprovele radio stanice u Americi i Australiji, prenosi "Telegraph". Rok numera iz 1994. godine, samo je jedna od ukupno tri numere benda "Oasis" koje su se na{le me|u hitovima za sva vremena. Na drugom mjestu na{la se pjesma "Mr Brightside" benda "The Killers", a me|u najboljima su i klasici "Love will tear us apart" benda "Joy Division", kao i "There is a light that never goes out" sastava "The Smiths". 1. "Live forever" - "Oasis" 2. "Mr Brightside" - "The Killers" 3. "Don't look back in anger" - "Oasis" 4. "Wonderwall" - "Oasis" 5. "Love will tear us apart" - "Joy Division" 6. "I am the resurrection" - "The Stone Roses" 7. "Smells like teen spirit" "Nirvana" 8. "There is a light that never goes out - "The Smiths" 9. "Bit tersweet symphony" "Verve" 10. "Plug in baby" - "Muse"

Po~ela borba za MTV Best Adria Act

"ZZ Top" 16. oktobra u Zagrebu

"ZZ Top" nakon sedam godina opet sti`u u zagreba~ki Dom sportova 16. oktobra, a koncert }e odr`a ti u sklo pu tur ne je "Double Down Live" kojom slave 40 godina djelovanja na hard rock-blues sceni. Grupa }e izdati i dvostruko koncertno DVD izdanje pod nazivom "Double Down Live". Na prvom disku podnaslova "Definitely Then" na}i }e se 22 pjesme snimljene 1980. za vrijeme turneje "Deguello" u njema~kom Esenu. Drugi DVD naslovljen "Almost Now" sadr`ava snimke s razli~itih nastupa po SAD-u koje je bend odr`ao tokom pro{le godine. Ostale pojedinosti o koncertu jo{ nisu poznate.

U Berlinu }e se 5. novembra odr`ati MTV Europe Music Awards. Izme|u nekoliko kategorija, nama je najzanimljivija ona 'Best Adria Act' u kojoj }e se na}i po jedan bend iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Makedonije. Za 'Best Adria Act' nominovani su "Dubioza Kolektiv" (BiH), "DarkWood Dub" (Srbija), "Lollobrigida", (Hrvatska) "Elvis Jackson" (Slovenija) i "Superhiks" (Makedonija). Pobjednika kategorije 'Best Adria Act' odabra}e MTV-i gledaoci iz cijele regije (biv{e Jugoslavije) koji }e glas svome favoritu mo}i dati putem internet stranice mtvema.com od 1. septembra, a glasanje }e trajati

sve do pono}i 11. oktobra. Pobjednik kategorije 'Best Adria Act', zajedno s ostalim pobjednicima lokalnih MTV-ih kanala u Evropi, bi}e objavljen 12. oktobra. Najbolji iz te kategorije u}i }e u trku za 'Best European Act', a o pobjedniku, koji }e biti predstavljen Nominovani su "Dubioza Kolektiv", "DarkWood Dub", "Lollobrigida", "Elvis Jackson" i "Superhiks"

u`ivo na dodjeli nagrada MTV Europe Music Awards, odlu~i}e glasovi gledalaca.

6. 9. 2009. ofekfmkb

35

ALTER-SCENA Bend "Bon Jovi" osnovan je 1983. godine

Koncert jo{ jedne velike muzi~ke atrakcije

"Bon Jovi" dolazi u Zagreb i Beograd "Bon Jovi" svjetsku turneju, kojom promovi{e svoj najnoviji album "Circle", zapo~inje 15. januara 2010. u Japanu

vjetski poznati bend "Bon Jovi" navodno bi u Zagrebu trebalo da nastupi 19. maja 2010. godine, iako slu`bene potvrde, kao ni imena organizatora, jo{ nema. Ako je vjerovati internetskoj stranici http://www.bonjovi-live.com/Tour.html, zagreba~ka bi publika zaista 19. maja mogla u`ivati u koncertu grupe "Bon Jovi", prenose hrvatski mediji. "Bon Jovi" svjetsku turneju, kojom promovi{e svoj najnoviji album "Circle", zapo~inje 15.

S

Sarajevske "[tuke" osvajaju i Crnu Goru Sarajevski bend "Letu {tuke" }e 13. septem bra, na ve li ku ra dost svih fa no va, nastupiti u Crnoj Gori u Virpazaru, u sklo pu Drugog festivala prirode i kulture "Jezero puno ~uda", koji }e biti odr`an 13. septembra na nekoliko lokacija na Skadarskom jezeru. Festival ima za cilj predstavljanje kulturnog i prirodnog naslje|a, turisti~ke ponude i lokalnih zajednica Skadarskog jezera. U okviru festivala bi}e organizovane brojne promotivne aktivnosti: vindsurfing i kajaking, takmi~enje u sportskom ribolovu, biciklisti~ka tura iznane|enja, letovi balonom, malim letjelicama i zmajem iznad Skadarskog jezera, pje{a~ka tura, posmatranje ptica, slikarska kolonija u Virpazaru, izlo`ba lokalne zajednice Skadarskog jezera - doma}a radinost, suveniri, krstarenja, kao i restoranska ponuda s promotivnim cijenama. U muzi~kom dijelu programa koji }e biti organizovan u Virpazaru nastupi}e DJ Chevalier /Fluid drum od 18 ~asova i podgori~ka grupa "Krug" od 19 ~asova. Posebni gosti festivala, koji }e nastupiti od 20 ~asova, bi}e sarajevski bend "Letu {tuke", koji uvijek obe}ava dobru svirku i jo{ bolji provod. Ulaz na koncerte je besplatan. (agencije)

Bend je prodao preko 120 miliona albuma {irom svijeta

Solo pjesme Toma Jorka ž

Fron tmen "Ra di ohe ada" objavi}e dvije solo pjesme, a mo`da je na pomolu i turneja. Tom Jork (40) je snimio svoju obradu pjesme "Radiohead" - "Feeling pulled apart by horses", koju }e objaviti kao dupli singl zajedno s pjesmom "Hollow Earth". Druga pjesma trebalo je da zavr{i na njegovom solo izdanju "The eraser" (2006), ali je muzi~ar mislio da zvu~i nedovr{eno. Jork, koji va`i za jednog od najuticajnijih modernih muzi~ara, nikada nije i{ao na solo turneju, a sada se ipak odlu~io za taj korak, pi{e "Bilbord". "Ra di ohe ad" je ne da vno obja vio dvi je no ve pje sme: "These are my twisted words" i "Harry Patch", a polako priprema i novi album.

januara 2010. u Japanu, a navodno bi koncert dva dana prije zagreba~kog trebalo da odr`i i u Beogradu. Ipak, na slu`benim stranicama benda ova informacija nije potvr|ena, a nije poznato ni gdje bi ta~no ova dva koncerta trebalo da budu odr`ana. "Bon Jovi" je ameri~ki rok sastav iz Nju D`erzija osnovan 1983. godine. Vo|en od glavnog pjeva~a i tvorca imena benda D`ona Bon D`ovija, bend je originalno ostvario veliki uspjeh osamdesetih kao metal bend.

"Bon Jovi" se dokazao kao puno trajnija od ve}ine grupa tako etiketiranih, spajaju}i elemente hard roka, hair metala, heartland roka, i stila "MTV Unpluggeda" da bi odr`ali komercijalno uspje{nu karijeru i duboko u dvijehiljaditima. Bend je prodao vi{e od 40 miliona albuma u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama i preko 120 miliona albuma {irom svijeta, a svirali su u`i vo kon cer te u ve }im gra do vi ma u Azi ji, Evropi, Australiji, Kanadi, Ju`noj Africi i Ju`noj Americi, uz dodatak velikog broja gradova u SAD.

"White Stones" Kit Ri~ards i D`ek Vajt nedavno su zajedno bili u studiju gdje su snimili nekoliko pjesama. Na naga|anja da }e D`ek Vajt biti producent novog albuma "Rolling Stonesa", Ri~ards je za "Rolling Stone" izjavio: "Ne mogu da odam ni{ta vi{e od toga da smo nas dvojica u kontaktu." Ri ~ar ds je pot vrdio da "Rol ling Sto nes" pri pre ma ju lu ksu zno re iz da nje al bu ma "Exile on Ma in St." iz 1972. godine, sa bonus pjesmama na koje su ~lanovi "Stonsa", kako ka`e, potpuno zaboravili da ih imaju. Pored toga, gitarista "Stonsa" tre nu tno ra di na svo joj autobiografiji, u saradnji s piscem D`ejmsom Foksom. "Po ku {a vam da se pri sje tim svega, ali mi to te{ko ide", izjavio je Ri~ards. Vajt i Ri~ards su ve} sara|ivali na dokumentarcu o koncertu "Rolling Stonesa", "Shine a Light" Martina Skorsiza.

36

ofekfmkb!6. 9. 2009.

KALEIDOSKOP Alisia Alonso, jedna od najpoznatijih balerina Njeni performansi su svugdje imali brojnu publiku

Da kompenzuje parcijalni vid na jedno oko trenirala je s partnerima da nau~i svaki pokret FOTO NN

Uprkos sljepilu `ivot Davor PAVLOVI]

ubanska primabalerina i koreograf Alisia Alonso, jedna od za{titnih znakova Kube, ali i jedna od najpoznatijih balerina, posebno se proslavila plesom u "@isel" i "Karmen". Kada je imala 19 godina zbog defekta na oku ostala je skoro slijepa. Njeni partneri su uvijek morali da budu na pravom mjestu na kojem ih je ona o~ekivala, a kori{tena su svjetla na razli~itim dijelovima bine da je vode. Alonsova je ro|ena kao Alisia Ernestina de la Karidad del Kobre Martinez Hoja u Havani 21. decembra 1920. godine kao jedna od dvije k}erke oficira. Porodica joj je bila finansijski dobrostoje}a i `ivjeli su u bogatijem dijelu glavnog grada Kube. U ranoj dobi Alonsova je pokazala interesovanje za muziku i ples, a njena majka je zadovoljila njene `elje kupuju}i joj fonograf i plo~e. Po~ela je da ple{e sa sedam godina i upisala je balet na Sociedad Pro-Arte muzi~koj {koli u Havani kod Sofije Fedorove. Godinu kasnije imala je prvi javni nastup u "Uspavanoj ljepotici" ^ajkovskog. U Kubi je plesala pod imenom Alisia Martinez. Pro ble mi s vi dom: Njen brzi progres u u~enju baleta je zastao 1937, kada se zalju bi la u ta ko |e stu den ta ba le ta Fer nan da

K

Alonsa, za kojeg se i udala. Nakon vjen~anja uzela je njegovo prezime. Par se preselio u Njujork Siti nadaju}i se profesionalnoj karijeri. Na{li su ku}u s ro|acima u Aper Vest Sajdu na Menhetnu. Ubrzo je rodila i k}erku Lauru, ali je nastavila da trenira u Ameri~koj baletnoj {koli i uzima la pri va tne ~a so ve kod Le ona Fo ki na, Aleksandre Fedorove, Enrika Zanfreta i Anatola Vilzaka. Onda je otputovala u London da sudira kod Vere Volkove. U me|uvremenu, njen mu` se pridru`io

S Igorom Juskevi~om

Po~ela je da ple{e sa sedam godina i upisala je balet na Sociedad Pro-Arte muzi~koj {koli u Havani

novom Mordkin baletnom dru{tvu u Njujorku. Nakon {to je posjetila doktora zbog problema s vi dom, 1941. go di ne je us ta nov lje na odvojena mre`nja~a. Imala je operaciju i morala je le`ati tri mjeseca da bi joj se oko izlije~ilo. U nemogu}nosti da vje`ba micala je samo nogama kako bi se odr`avala u kondiciji. Kada joj je banda`a skinuta, shvatila je da operacija nije uspjela do kraja. Doktori su predlagali drugu operaciju, ali su shvatili da plesa~ica nikada ne}e imati dobar vid. Na kraju je prihvatila i tre}u operaciju u Havani, poslije koje je morala da le`i ~itavu godinu. Nije joj bilo dopu{teno da se igra s k}erkom, smije i pla~e ili pokre}e glavu. Njen mu` je provodio vrijeme s njom svaki dan, koriste}i njene prste da je u~i velike uloge klasi~nog baleta. Kasnije je rekla da je plesala u snu. Kada je napustila bolnicu, protiv savjeta doktora, vratila se u baletski studio. Malo kasnije je uragan pogodio njen grad i sasuo joj staklo s prozora u lice. Na sre}u, o~i joj nisu bile povrije|ene. Djelimi~no slijepa, otputovala je nazad u Njujork 1943. godine da obnovi svoje sposobnosti. Prije nego {to se vratila u punu formu, ponu|ena joj je da ple{e "@isel" kao zamjena za povrije|enu primabalerinu. Zvi jez da: Alon so va je pri hva ti la i imala takav performans da su je kriti~ari odmah proglasili zvijezdom. Odmah nakon toga je promovisana u prvu plesa~icu kompanije 1946. godine i igrala je @i-

sel sve do 1948, kao i u "Undertow", "Theme and Variations" i svjetskoj premijeru Demilovog baleta "Fall River Legend" 1948. godine. U to vrijeme je razvila reputaciju intenzivne dramatur{ke plesa~ice, sa ~istom tehnikom i odli~nim interpreterskim sposobnostima klasi~nih i romanti~nih repertoara. Njeno dugotrajno partnerstvo u plesu s Igorom Juskevi~om pore|eno je s onim Freda Aster i D`ind`er Rod`ers. Juskevi~ i njeni drugi partneri su ubrzo postali eksperti u pomaganju Alonsovoj da prevazi|e svoj hendikep. Da kom pen zu je par ci jal ni vid na je dno oko, balerina je trenirala s partnerima da nau~i svaki pokret i polo`aj partnera. Imala je, tako|e, svoje dizajnere seta, koji su strogo instalirali mjesta u razli~itim bojama da bi joj pomogli kod pokreta. Alonsova je znala, na primjer, ako do|e pod svjetlost reflektora blizu ivice stejd`a, da je preblizu orkestru. Tu je bila i tanka `ica koja je visila preko ivice stejd`a kao drugi marker za nju, ali je ipak naj~e{}e plesala tako {to bi je vodio partner. Njena `elja da razvije balet na Kubi vratila ju je u Havanu 1948. godine, gdje je osnovala svoju kompaniju "Alisia Alonso balet", koja je imala vrlo malu finansijsku podr{ku, a postala je Nacionalni balet Kube. Kompanija je radila i imala premijere u Havani, a onda i{la na turneje po Ju`noj Americi. Re la ci ja Nju jork - Ha va na: Performansi su imali veliku publiku svagdje, ali

6. 9. 2009. ofekfmkb

I dalje upravlja Nacionalnim baletom Kube

posvetila plesu Alonsova je kompaniju i dalje finansirala svojim sredstvima da nastavi da radi, uprkos kasnijim donacijama bogatih familija. Putovala je izme|u Njujorka i Havane da bi anga`ovala najbolje u~itelje da treniraju studente. Ostala je primabalerina u tom periodu, ple{u}i dva puta u Rusiji 1952. godine, a onda i produciraju}i i igraju}i u "@isel" za parisku operu 1953. godine. Izme|u 1955. i 1959. godine Alonsova je plesala svake godine sa "Ballet Russe" iz Monte Karla kao gost. Bila je prva plesa~ica zapadne hemisfere koja je plesala u Sovjetskom Savezu i prva ameri~ka predstavnica koja je plesala s Bolj{oj i Kirov teatrima iz Moskve i Lenjingrada. Tokom decenije koja je uslijedila pro{la je zapadnom i isto~nom Evropom, Azijom, obje Amerike, a kao gost je plesala u Parizu, Danskoj i nekim drugim baletskim ku}ama. Sredinom pedesetih godina pro{log vijeka njena baletska kompanija je bila u te{koj situaciji finansijski i politi~ki. Diktator Fulgencio Batista je uzeo kontrolu i `elio se obra~unati sa svim protivnicima. Podr`avan od mafije, ameri~kih poslovnih interesa, bespo{tedno je uni{tavao svakog ko mu se na{ao na putu. Svi umjetnici i intelektualci ko ji su bi li li je vo ori jen ti sa ni ni su do bi ja li sredstva iz bud`eta. Prisiljeni da rade u no}nim klubovima da bi pre`ivjeli, plesa~i nisu imali snage da ple{u s Alonsovom. Re`im je Alonsovoj ponudio 500 dolara

Alisia Alonso i Fidel Kastro

mjese~no da prestane da kritikuje, a ona zgro`ena napustila je {kolu i pridru`ila se "Balett Russo" u Monte Karlu zajedno s Jusevi~em. Za njih je plesala do 1959. godine i za to vrijeme je dobila "Dance Magazine Award". Po vra tak na Ku bu: Kada je Fidel Kastro uzeo vlast od Batiste pove}ao je ulaganja u nacionalni kulturni progres.

Ohrabrena tim postupkom i nostalgijom za Kubom, Alonsova se vratila i primila 200.000 dolara da oformi novu {kolu, koja je nazvana Kada je imala Nacionalni balet Kube. 19 godina zbog Rekla je da je 1958. godine primila pismo defekta na oku od Kastra iz Sijera Maestre da vodi kompaniju ostala je skoro kada oni osvoje vlast. slijepa Osnovala je zvani~no {kolu 1960. godine,

37

Bila je prva plesa~ica zapadne hemisfere koja je plesala u Sovjetskom Savezu

Postala je inspiracija za mnoge mlade balerine. Svojim posebnim stilom ostavila je trag na me|unarodnoj plesnoj sceni a za nekoliko godina njeni plesa~i su pobje|ivali na me|unarodnim takmi~enjima. Alonsova je smatrala da je njena {kola dio kubanske revolucije i `eljela je da njeni plesa~i donesu ljepotu baletu, a ujedno i pomognu farmerima i radnicima u obnavljanju dr`ave. Zbog pasionirane povezanosti s novim komunisti~kim re`imom u Havani, ameri~ka publi ka joj je okre nu la le |a i izba ~e na je iz kulturnog `ivota Amerike. Ipak, njena je kompanija nastavila da gostuje po Evropi. Tokom 1967. i 1971. godine je gostovala u Kanadi, gdje su kriti~ari ustanovili da je jo{ sjajna balerina. Kada je Vijetnamski rat zavr{en i Nikson napustio poziciju predsjednika Amerike, Kastro joj je ponovo dozvolio da nastupa u Americi. Mnogi ameri~ki kriti~ari su napisali da je tada pedeset~etvorogodi{nja plesa~ica kao baka zra~ila vi{e nego pola balerina upola mla|ih od nje. Alonsova je nastavila da upravlja Nacionalnim baletom Kube i po~etkom 21. vijeka. Brojne knjige su napisane o njoj, a postala je inspiracija za mnoge mlade balerine. Svojim posebnim stilom ostavila je trag na me|unarodnoj plesnoj sceni. Neki od njenih biv{ih i najpoznatijih studenata su danas ~lanovi ameri~kih baleta. U~estvovala je i u dokumentarnom filmu sni mlje nom u Ku bi, pod na zi vom "Ali sia", gdje je pri~ala o svom radu. U junu 2002. godine postala je ambasador UNESCO-a.

38

ofekfmkb!6. 9. 2009.

Dvanaest godina od smrti najomiljenijeg ~lana britanske kraljevske porodice

Sje}anje na princezu Dajanu

Priredila: Dragana RADU[KI

Godi{njica obilje`ena u Londonu FOTO AFP

Saobra}ajna nesre}a u pariskom Alma tunelu prije dvanaest godina u kojoj je zadobila smrtonosne povrede princeza Dajana, mo`da ipak nije glavni krivac za njenu smrt

Radu Duda se povukao iz trke za predsjednika

ve sedmice obilje`ena je 12. go di{ nji ca od smrti princeze Dajane, koja je bila i ostala najomiljeniji ~lan britanske kraljevske porodice. Iako je pro{lo nekoliko decenija od njene smrti, hiljade njenih poklonika odalo joj je po{tu na dan njene smrti. Prema zvani~noj istrazi, princeza je poginula u saobra}ajnoj nesre}i u paris-

O

Hiljade Dajaninih poklonika odalo joj je po{tu na dan njene smrti

Brojne su teorije o smrti princeze pa ~ak i one da je rije~ o ubistvu

Belgijski kraljevski par, kralj Albert i kraljica Paola

Pedeset godina braka

"@ao mi je {to se povla~im, {to ne zna~i da ne vjerujem u budu}nost ove dr`ave", izjavio je rumuski princ

Rumunski princ Radu Duda objavio je ove sedmice da se povla~i iz utrke za predsjednika dr`ave, za {ta se kandidovao: "@ao mi je {to se povla~im, {to ne zna~i da ne vjerujem u budu}nost ove dr`ave", izjavio je princ Radu Duda u obra}anju rumunskoj javnosti. "Sada kada sam se i zvani~no povukao, svjestan sam da izborna utrka ne}e biti izborna, ve}, zapravo, bi}e to sukob klanova", izjavio je Duda, koji je dodao da je sada{nji predsjednik zapo~eo privatizaciju rumunske dr`ave, a da }e naredni predsjednik nastaviti sa tom praksom. U svom obra}anju, princ Radu Duda obratio se i kralju Mihaju I. "Blagoslov koji ste mi dali prilikom kandidature za predsjednika je najve}i znak povjerenja koji sam ikada dobio od nekoga u svom `ivotu. To mi mnogo zna~i i daje mi snage da se i dalje borim za svoju zemlju", rekao je princ Radu Duda. Radu se kandidovao u aprilu kao nezavisni kandidat, {to mu je navodno garantovalo nepristrasnost ako postane predsjednik. Biv{i glumac, princ Radu Duda, po~eo je svoju politi~ku karijeru 2002, kada je postavljen za specijalnog predstavnika rumunske vlade. Na toj funkciji je bio do pro{le godine. Nakon toga se o`enio princezom Margaretom, k}erkom kralja Mihaja. D. Ra.

kom tunelu Alma, dok je njen voza~ poku{avao da izbjegne paparace. Me|utim, i danas su aktuelne brojne teorije o njenoj smrti, pa ~ak i one da je rije~ o ubistvu. Istraga nije otkrila gdje su nestali dokumenti koji su pripadali Dajani, identitet voza~a bijelog fijata koji se tako|e spominjao kao u~esnik nemilog doga|aja, te i veliki iznosi novca koje je tri mjeseca prije nesre}e primio Henri Paul, voza~ mercedesa u kome je Dajana stradala. Saobra}ajna nesre}a u pariskom Alma tunelu prije dvanaest godina u kojoj je zadobila smrtonosne povrede princeza Dajana, mo`da ipak nije glavni krivac za njenu smrt. Upravo to tvrdi advokat Majkl Mensfild u svojim memoarima koji je u sudskom postupku tra`e}i istinu o nesre}i, zastupao Mohameda Fajeda, oca princezinog zaru~nika koji je tako|e izgubio `ivot uz Dajanu. Advokat je u svojoj knjizi napisao da ne mo`e prihvatiti ~injenicu da su doga|aji koji su doveli do stradavanja princeze u pariskom tunelu samo nesretan splet okolnosti. Iznosi sumnju u slu`benu istragu koja je okon~ana zaklju~kom da je princeza stradala u saobra}ajnoj nesre}i izazvanoj prevelikom brzinom, okolnostima na saobra}ajnici, potjerom fotografa na motociklima.... Smatra da je istraga bila gubitak vremena i novca, koja je donijela isti zaklju~ak kakav su dali istra`ioci na licu mjesta. Sve je to velika zabluda, smatra Mensfild. Smatra i da istraga nije rasvijetlila brojne detalje, da je dosta dokaza izgubljeno, namjerno ili slu~ajno poput cijele kutije li~nih dokumenata koji su pripadali Dajani.

Albert je postao kralj 1993. godine, nakon smrti svog starijeg brata

D. RADU[KI

Kralj i kraljica na proslavu pozvali vi{e od {ezdeset belgijskih parova koji su se vjen~ali istog datuma kao oni

Belgijski kraljevski par, kralj Albert i kraljica Paola proslavili su 50. godi{njicu braka povodom ~ega su priredili veliki prijem u Kraljevskoj palati u Lakenu. Kako bi ovogodi{nji prijem u~inili {to zanimljivijim, kralj i kraljica su pozvali vi{e od {ezdeset belgijskih parova koji su se vjen~ali istog datuma kao oni. Albert II upoznao je svoju budu}u suprugu Paolu Rufu na prijemu u belgijskoj ambasadi u Italiji, 1958. godine, koji je odr`an povodom inauguracije pape Ivana XXIII. Svega nekoliko mjeseci kasnije, Paola je predstavljena belgijskoj javnosti. Belgijski mediji su se vrlo pohvalno izjasnili o novoj princezi, jer je i Albert tada jo{ uvijek bio princ: "[arm i ljepota plave princeze sa juga osvojili su srca belgij-

skog naroda", pisali su tada belgijski mediji. Nakon sedam godina braka, kraljevski par je imao ozbiljnu krizu, i jedno vrijeme su `ivjeli odvojeno. Navodno su oboje imali vanbra~ne veze, a u pripremi je bio i razvod. Prema novinskim natpisima iz tog vremena, kralj je navodno imao vezu sa jednom baronesom, koja je bila razvedena i sa kojom je imao i dijete, koje je ro|eno 1968. godine. Kralj Albert nikada javno nije priznao da ima dijete iz vanbra~ne veze. Nedavno, u intervjuu povodom svog 70. ro|endana, kraljica Paola je izjavila da je istina da je to bio najte`i period njihovog braka: "[to je bilo, bilo je. Sada smo presre}ni zajedno", rekla je Paola. Ina~e, Albert je postao kralj 1993. godine, nakon smrti svog starijeg brata Boduena.

6. 9. 2009. ofekfmkb

39

40

ofekfmkb!6. 9. 2009.

Nezaobilazni trendovi za Priredio: Igor JANKOVI]

iroki d`emperi zanimljivog uzorka, ko`ne tajce, aktovke i ribarske ~izme samo su neki od noviteta u kojima treba u`ivati u nadolaze}oj modnoj sezoni jesen - zima 2010. Dizajneri su se razigrali, a vi od svakog trenda ukradite pone{to Ve~ernje jaknice: Nina Ri~i, "Yves Saint Laurent", "Costume National", Husein ^alajan, "Balenciaga", "Prada", Stela Mekartni i "Balmain" predstavili su savr{en ve~ernji sako u kakav se isplati ulo`iti u ova te{ka vremena. Elegantna jaknica svakoj odjevnoj kombinaciji, bez obzira na to nosite li pantalone, haljinu ili ~ak farmerke, odi{e elegancijom. Afganistanski kaputi: Tzv. afganistanske kapute predstavili su "House of Holland", "Paul & Joe", "Maison Martin Margiela", "Givenchy" i "Lanvin". Utoplite se ove jeseni i zime ovim najotka~enijim primjercima. Lude osamdesete: Brojni dizajneri -

[

Mark D`ejkobs, Vena Kava, E{li I{am, Aleksander Vang, "Basso & Brooke", \or|o Armani, Emanuel Ungaro, A{ish, Betsi D`onson, D`ulien Mekdonald, "Gucci" i "Balmain" skloni su osamdesetima ove jeseni. Stil osamdesetih vi|amo u svemu ~ega se dizajneri dotaknu, od kombinacija boja do povratka jastu~i}a na ramenima i pank preporuka Pleteni d`emperi: [to ve}i, {to {iri, {to zanimljivije pleteni, d`emperi su obavezni. Najlu|e primjerke na piste su izbacili "Pringle of Scotland", "Topshop Unique", Aleksandar Mekvin, "Missoni", D`ulien Mekdonald. Ikone: Istorijske `ene koje nas najvi{e inspiri{u dobile su glavnu ulogu otisnute na haljinama, majicama i suknjama. Tako je Marilin Monro otisnuta na kreaci-

jama "Dolce & Gabbane", ba{ kao i Maria Kalas, dok su Elizabet i kontesa Devonska na kreacijama "Burberry Prorsuma". Hevi metal: Kao {to su to na pistama pokazali Derek Lam, Fillip Lim, Mark D`ejkobs, Trejsi Rizi, Filip Lim, Zak Posen, @ils, Ri~ard Ni kol, "D&G", Kris ti an La kroa te "Prada" i dalje }e se nositi zlato, srebro i bronzu. Metalik, a najvi{e zlatne odsjaje, vidje}emo na svemu, od ~izmica do haljina. Dimije: Dimije ne}e iza}i iz mode, zapovjedili su Kristian Dior, "Noir/Black Noir", Stela Mekartni, Aleksander Vang i "Chloe". Voljeli ih vi ili mrzili, ostaju u modi, a kao da postaju sve ljep{e, elegantnije, zanimljivije. Kombinezoni: Jo{ jedan ovoljetni hit se nastavlja - opet nam dolaze kombinezoni, samo u jesenskoj varijanti, kako to pokazuju "Chloe", "Marchesa", Fillip Lim i Kristian Dior.

6. 9. 2009. ofekfmkb

U posljednje vrijeme stil osamdesetih vi|amo u svemu ~ega se dizajneri dotaknu, od kombinacija boja do povratka jastu~i}a na ramenima i pank preporuka

modni jesen [to ve}i, {to {iri, {to zanimljivije pleteni, d`emperi su obavezni

[iroka ramena: Roksanda Illin~i}, Stela Mekartni, Viktoria Bekam, Karen Voker, D`onatan Sanders, "Balmain", Zak Posen, Nikol Farhi, D&G, "Prada", "Dolce & Gabbana", Nina Ri~i - svi su se oni priklonili trendu ogromnih ramena i rukave zvane "ov~je no`ice" mo`ete o~ekivati po svim modnim du}anima. Ko`ne tajce: ^ak i vegetarijanci poput Stele Mekartni na piste {alju tajce od ekoko`e i bi}e to ultimativni hit sezone. Ribarske ~izme: Ribarske ~izme preferiraju "Prada", "Costume National", Rik Ovens, "Viktor & Rolf", "Chloe", Luj Viton i Antonio Berardi. Vrlo visoke, preko koljena, {iroke na vrhu. Ove ~izme bi}e obavezne ove sezone. Spomenimo na kraju da ne}ete pogrije{iti s mornarsko plavom bojom koja }e biti hit sezone, kao idealna alternativa crnoj odje}i. Ubojita kombinacija bi}e pak crveno-crno. Dizajneri su i dalje skloni `ivotinjskim printovima poput zebre i leoparda, a haljine }e krasiti i poneki prozirni detalj. [ik su i trake ili mre`ice za kosu, oko glave ili ~ak oko vrata.

41

42

ofekfmkb!6. 9. 2009.

NAUKA

Lijek bi starijim ljudima omogu}io da u`ivaju u dobrom zdravlju

Ameri~ki nau~nik Dejvid Sinkler FOTO NN

Po~elo testiranje lijeka protiv starosti

Nau~nici na tragu dugovje~nosti Utvr|eno je da ishrana sa smanjenim kalorijama kod nekih `ivotinja dovodi do produ`etka `ivota kao i osloba|anja od svih bolesti Priredio: Boris \URI]

vjetski nau~nici tvrde da je potrebno uzeti samo jedan lijek koji bi pomogao u borbi protiv starenja i ve} su po~eli s njegovim testiranjem. Oni su u posljednjih nekoliko godina utvrdili da ishrana sa smanjenim kalorijama kod nekih `ivotinja dovodi do produ`etka `ivota kao i osloba|anja od svih bolesti. Neki nau~nici tvrde da je samo potrebno uzeti jedan lijek koji vara tijelo ubije|uju}i ga da dobija ishranu sa smanjenim kalorijama i takvi lijekovi trenutno prolaze kroz klini~ke testove. ^ak i u slu~aju da ne pro|u testove, njihov razvoj nudi novi optimizam za biologe da se mo`e uticati na starenje i da tijelo ima resurse

S

koji se mogu pokrenuti radi otpora bolestima smanjenja nelagodnosti starenja. Taj optimizam ne dijele svi. Evolucioni biolozi, koji su eksperti za teoriju starenja, imaju jake razloge da pretpostave da se du`ina ljudskog `ivota ne mo`e promijeniti na neki brz i lagan na~in. Ipak, oni su prili~no zbunjeni eksperimentima na malim laboratorijskim `ivotinjima kao {to su okrugli crvi, vinske mu{ice i mi{evi. Kod svih tih vrsta promjenom jednog gena do{lo je do zna~ajnog pove}anja `ivotnog doba. "Moja praksa je da konstantno ingori{em evolucione biologe", obja{njava Geri Ruvkun

Neki nau~nici tvrde da je samo potrebno uzeti jedan lijek koji vara tijelo

iz bolnice Mase~usets d`eneral koji je ovog ljeta pru`io neobi~no otkri}e o dugovje~nosti. Uzbu|enje me|u istra`iva~ima o starenju poraslo je u posljednjih nekoliko godina sa pojavom dvije stvari - promjenama pojedina~nog gena i praktikovanje ishrane poznate kao kalorijska restrikcija. U kalorijskoj restrikciji mi{evi dobijaju zdravu ishranu koja ima 30 odsto manje kalorija nego normalna ishrana. Ti mi{evi su `ivjeli 30 do 40 procenata du`e nego obi~ni mi{evi i jedini nedostatak koji se javio je bilo smanjenje plodnosti. Ljudi veoma te{ko mogu sprovesti takvu ishranu tako da je ona ostala predvi|ena samo za laboratorijske `ivotinje. Nakon toga, do{lo se do otkri}a promjene pojedina~nog gena, od kojih su mnogi uklju~eni u regulaciju rasta, metabolizma energije i reprodukciju. Promjena pojedina~nog gena ukazivala je na iste biohemijske puteve pomo}u kojih kalorijska restrikcija produ`ava `ivotni vijek. Ako bi biolozi identifikovali te puteve, onda bi bilo mogu}e proizvesti lijekove koji bi ih inicirali. Ti lijekovi bi imali dalekose`ne efekte. Mi{evi na kalorijskoj restrikciji su bili imuni na degenerativne bolesti, zbog ~ega su mo`da i `ivjeli du`e. Lijek koji bi {titio od degenerativnih bolesti starosti omogu}io bi starijim ljudima da u`ivaju u godinama dobrog zdravlja pa ~ak i slu~aju da nije do{lo do produ`enja `ivota. Vode}i kandidat za tu ulogu je grupa lijekova poznatih kao aktivatori sirtuina koji mo-

gu do bro opo na {a ti ka lo rij sku restrikciju. Gla vni me |u nji ma je re zve ra trol, ~i je se osnovni sastojci nalaze u gro`|u i crvenom vinu. Ameri~ka kompanija "Sirtris farmaceutikals" iz Mase~usatsa ovih dana sprovodi klini~ke tes to ve re zve ra tro la i jo{ ne ko li ko lijekova. Oni su za sada pro{li bezbjednosne testove i trenutno se testiraju za djelovenje protiv dijabetesa i drugih bolesti. Ame ri ~ki nau ~nik Le onard Ga ren te je 1991. godine tra`io gene koji bi mogli produ`i ti `i vot kod je dno }e lij skih or ga ni za ma i uspio je otkriti jedan gen. U pitanju je sir-2 gen koji se nalazi i kod ljudi i kod mi{eva i koji proizvodi proteine zvane sirtuini. Garente i njegov kolega Dejvid Sinkler tvrde da kalorijska restrikcija djeluje tako da se aktiviraju sirtuini i da je mogu}e napraviti lijekove koji bi sami aktivirali te proteine. Ipak, treba}e jo{ vremena da u potpunosti bude ispitan rezveratrol i drugi lijekovi po{to neki sumnjaju da kalorijska restrikcija ne djeluje na ljude.

Glavni me|u lijekovima je rezveratrol, ~ije se osnovni sastojci nalaze u gro`|u i crvenom vinu Leonard Garente

6. 9. 2009. ofekfmkb 43

PIRAMIDA

PREVLAKA KOD KORINTA

Rje{ava se tako {to slovima iz prethodne rije~i dodamo jedno slovo i premetanjem dobijemo novu rije~.

VRSTA OBLAKA

MJENICA SA MALIM IZNOSOM

KONCERT U ^AST JEDNOG ILI DVOJICE KOMPOZITORA

RANA TRE[NJA

^E[KO MU[KO IME

BUDALIJA U NARODNIM PJESMAMA

SMU^ARKA PUTIAINEN

NEPRAVILNOST (LAT.)

BITI UPORAN DO KRAJA

U^ESNIK U STRELI^ARSKOM TAKMI^ENJU

VODORAVNO: 1. Kratica za tonu, 2. Izbo~ina kopna u more, 3. ^okot vinove loze, 4. Simbol hri{}anstva, kri`, 5. Barska biljka, 6. Izra{taj na glavi pijetla, 7. Politi~ke partije.

ODRE\IVANJE TRASE ARGENTUM (SREBRO) RIJEKA U VIJETNAMU (.RAL.)

PLODNA @ENKA P^ELA

DJED (MA\.) (OTA.A)

URAN

TRITIJ

SVE[TENIK U FRANC. (ABBE)

ZAVJERA RIJEKA I PLANINA U RUSIJI VRSTA SIRA

RIJEKA U RUSIJI VRSTA POVR]A CRTA^ KARIKATURA

KLASI^NA UKR[TENICA 1

2

3

4

5

11

12

15

6 13 17

20

33

10

SOBOSLIKAR

RIJEKA U INDIJI (.UL)

KOJI NEMA SRE]E

ZAVJET, SVETINJA (MN.)

21

NEPER BESANICA JEDAN (SLOV.) SLOVA IZA "NJ" I "]"

RUMA SAMILOST

22

NOBELIJ PRISTALICA TOTALITARIZMA RIJEKA U [VAJCARS. GLUMAC I REPER, SMIT

24

26

30

9

18

23 25

8

14

16

19

7

27

28

31

29

METAR KU[TRAVOST

32

ODABRANO DRU[TVO ADISIN IMENJAK

NEODBRANJIV SERVIS U TENISU

34

VRSTA DRAMSKE IZVEDBE BILJKA \UMBIR (TUR.)

TEMPO

VODORAVNO: 2/!_pwkfl!jtuji!hpejob-!7/!J{mb{bl!qsfe!qvcmjlv-!22/!Ejp!puqmbuf!lsfejub-!23/!Tubspkvefktlj!lsbmk25/!Obqsbwb!{b!qv|fokf!evwbob-!26/!Obkv•ftubmjkf!afotlp!jnf!ob!twjkfuv-!27/!Tubsb!j!nbmp wsjkfeob!spcb-!29/!Wstub!mvlb-!qpsjmvl-!2:/!Tmpwb!j{b!#g#!j!#d#-!31/!Qspqjt-!pcsb{bd-!opsnb-!33/ Bvup.p{oblb!{b!Wjspwjujdv-!34/!Ubltb!{b!qp|ubotlv!vtmvhv-!36/!Hsbe!j!mvlb!v!Gsbodvtlpk-!38/ Qkfwb•jdb!Qpqpw-!39/!Hmbt-!wjkftu!)uvs/*-!41/!Hsbe!v!esabwj!Lpmpsbep-!43/!Nv{j•lb!mkftuwjdb-!44/ Obusjkfw!pltje-!mvajob-!tpeb-!45/!Jtusbkbo/

LANENO PLATNO MLADUN^E SRNE

DAR, POKLON, UZDARJE OSOBA GRAD U HERCEGOVINI SA SLIKE

ENGLESKA PJESNIKINJA, KETLIN (.E.N) INTERNATIONAL NEWS SERVICE (KRAT.)

USPRAVNO: 2/!Oftub|bo!ekf•bl-!}bwpmbo-!3/!Tup•bstlb!gbsnb!v!Tkfwfsopk!Bnfsjdj-!4/!Vqjuob!{bnkfojdb5/! Ewbeftfup! j! qswp! tmpwp! bcfdfef-! 6/! Kfeob! cpsjmb•lb! wkf|ujob-! 7/! Qpuwseb-! 8/! Lsbujdb! {b tmj•op-! 9/! Ofobp|usfo-! :/! Lpmj•job! vmpwmkfoph-! 21/! Cfphsbetlj! tqpsutlj! lmvc-! 24/! Usbwobup qpesv•kf!v!uspqtljn!lsbkfwjnb-!27/!Lsbt-!hpmfu-!28/!Jnf!hmvnjdf!Nflhsp-!31/!Cf{ebo-!32/!Ob pobk!ob•jo-!34/!Npstlb!mvlb!)mbu/*-!35/!Pcbs-!37/!Mkfupwbmj|uf!lpe!Pqbujkf-!3:/!Ofnbo-!tbcmbtu42/![obl!{b!opcfmjk-!43/!Bvup.p{oblb!{b!Tmbwpotlv!Qpafhv/ O/!OJLPM_J^

SREDSTVO ZA ANESTEZIJU

SLIKAR, BO@IDAR PLETENICE TONA FUDBALER REAL MADRIDA, RIKARDO

KOM[INICA (ODMILA) TE@INA ROBE BEZ OMOTA

SLOVA IZA "R" I "D@"

IGRA^ICE TENISA

INDUSTRIJA ALATA TREBINJE (KRAT.)

UZRUJANOST, UZBU\ENJE

KLIN Rje{ava se tako {to slovima u prethodnoj rije~i oduzmemo jedno slovo i premetanjem dobijemo novu rije~.

GRAD U GR^KOJ (IT..) ZAPAD

NEVOLJA

VODORAVNO: 1. Vo|a sportske ekipe, 2. Peti dio, 3. Ime odmila, Pantelija, 4. Pripovijetka Josipa Kozarca, 5. Stari Sloven, 6. Znak za natrij, 7. Prvo slovo abecede i azbuke.

ZIMSKI SPORT ALT OTO^JE U MAR[ALOVIM OTOCIMA

44

ofekfmkb!6. 9. 2009.

Evropska vjeverica se razlikuje od drugih srodnika

Uljez svoje vrste

Pripremio: @eljko DERAJI]

vrop ska vje ve ri ca je vrsta arborealnih vjeverica iz ro da Sci urus. Evrop ske vje ve ri ce su sva {to je di glo da ri ko ji `ive na prostoru skoro cijele Evroazije. Me|utim, u Britaniji broj ovih vjeverica je drasti~no opao zbog uvo|enja sive vjeverice iz Sjeverne Amerike. Evropske vjeverice se po mnogome razlikuju od svojih srodnika tako da se ~esto smatra uljezom svoje vrste.

E

Evropske vjeverice su sva{tojedi glodari koji `ive na prostoru skoro cijele Evroazije

Duga~ke su od 19 do 23 centimetra, dok je rep duga~ak 15 do 20 centimetara. Te`ina tijela je od 250 do 340 grama. Polni dimorfizam nije prisutan, a mu`jaci i `enke su iste veli~ine. Ne{to je manja od sive vjeverice koja je duga~ka od 25 do 30 centimetara, a te`i od 400 do 800 grama. Vjeruje se da duga~ak rep ima ulogu u odr`avanju ravnote`e i odr`avanju pravca pri

skakanju od drveta do drveta. Boja krzna varira od crne do crvene. Stomak je krem bijele boje. Dva puta godi{nje mijenjaju krzno - ljeti je tanje, a zimi deblje i tamnije. Izme|u avgusta i novembra im se tako|e pojavljuju veliki ~uperci na u{ima, po kojima se ova vrsta vjeverica razlikuje od drugih i smatra se uljezom u odnosu na druge vrste vjeverica. Kao i dru ge ar bo re al ne vje ve ri ce, i evropske imaju o{tre, iskrivljene kand`e, pomo}u kojih se pentraju po drve}u. Parenje traje kasno u zimu, tokom februara i marta, i ljeti izme|u juna i jula. @enka jednom godi{nje donese na svijet dva okota. Oko tri ili ~etiri mladih se nalazi u jednom okotu, iako i do {est mo`e da se rodi. @enka je bremenita 38 ili 39 dana. Mladun~ad se ra|aju slijepa, gluva i skroz zavise od majke. Na ro|enju su te{ki izme|u 10 i 15 grama. Jedino se `enka brine o potomstvu. Nakon 21 dan dobijaju dlaku, o~i i u{i im se otvaraju nakon tri do ~etiri nedjelje, a svi zubi su razvijeni kada napune 42 dana. ^vrstu hranu mogu da jedu nakon 40 dana i od tada su spremni da napuste gnijezdo u potrazi za hranom. Me|utim, sisaju sve dok ne napune 10 nedjelja.

Vjeruje se da duga~ak rep ima ulogu u odr`avanju ravnote`e i odr`avanju pravca pri skakanju od drveta do drveta

Dva puta godi{nje mijenjaju krzno ljeti je tanje, a zimi deblje i tamnije

Prosje~an `ivotni vijek evropske vjeverice je tri godine, iako individualne jedinke mogu po`ivjeti do sedam, a u zato~eni{tvu do deset godina. Opstanak vjeverica je uslovljen u odnosu na dostupljenost sjemenki sa drve}a u jesen i zimu.

Prosje~no, 75 do 85 odsto mladih vjeverica izgine tokom svoje prve zime, a smrtnost je pribli`na 50 odsto tokom naredne zime. Evropske vjeverice se prvenstveno hrane sjemenkama {i{arki, a mogu da jedu i gljive, pti~ja jaja, bobice i mladice grana.

[areni da`devnjak `utim mrljama privla~i pa`nju

Najuo~ljiviji gmizavac na svijetu Pripremio: @. DERAJI]

@ute mrlje na crnom tijelu upozoravaju grabljivce

[areni da`devnjak je vjerovatno najpoznatiji predstavnik ove familije, koji naseljava centralni i ju`ni dio Evrope, sve do Male Azije i Sirije. Postoji dosta podvrsta. Tijelo je vretenasto, crne boje, s karakteristi~nim `utim mrljama, koje upozoravaju grabljivce. [areni da`devnjak je crne boje sa `utim mrljama razli~itih dimenzija i oblika. Tijelo je vretenasto i na presjeku oblo, dok su mu`jaci ne{to vitkiji od `enki. Rep je malo kra}i od trupa. Glava je {iroka i prema naprijed se su`ava i zavr{ava zaobljenim ustima. U ustima posjeduju nep~ane zube. Ekstremiteti su slabo razvijeni, pa se kre}u lagano i tromo potiskuju}i nogama tijelo, u ~emu u~estvuju i pokreti trupa. Na povr{ini glatke i sjajne ko`e uo~avaju se mnogobrojne `lijezde koje lu~e otrovne materije. [areni da`devnjak

lu~i ovu materiju u vidu bjeli~aste te~nosti, koja iritira o~i i usta predatora. [areni da`devnjaci narastu do 20, rje|e do 25 centimetara. [areni da`devnjaci naseljavaju bre`uljkasta podru~ja s listopadnom {umom i `bunjem. @ive na kopnu, ali blizu vode, naj~e{}e brdskih potoka i izvora. Danju vrijeme provode skriveni na vla`nim mjestima, kao {to je mahovina, li{}e, korijenje, kamenje i sli~no. Predve~e, u toku no}i ili rano ujutro napu{taju svoja skrovi{ta u potrazi za hranom. Posebno su aktivni poslije ki{e, kad se mo`e susresti veliki broj jedinki. [areni da`devnjaci se hrane glistama, pu`evima, insektima i njihovim larvama, ra~i}ima i sitnijim vodozemcima. Pare se u prolje}e ili ljeto. Ritual parenja se vr{i na kopnu ili u plitkoj vodi. Oplo|enje je unutra{nje, a embrionalni razvoj traje devet do 10 mjeseci. @enka ra|a 30 do 70 li~inki.

Ekstremiteti su slabo razvijeni, pa se kre}u lagano i tromo potiskuju}i nogama tijelo

6. 9. 2009. ofekfmkb 45

Vodi~

Vodi~

Nedjeljni Pi{e: Dragana ZEC,

BANJALUKA FILMOVI QB!MBT! Twf!np!kf!cjw!|f Nf!ukv!Nf!lp!ob!ij-!Eaf!oj!gfs Hbs!ofs Sf!aj!kb;!Nbsl!Wp!ufst )29/41-!31/41-!33/41!i*

Ob!sp!eoj!of!qsj!kb!ufmk Eap!oj!Efq-!Lsjt!uj!kbo!Cfkm Sf!aj!kb;!Nbk!lm!Nbo )29-!31/56-!32-56!i*

Wf!mj!lb!bwbo!uv!sb! nb!mph!ej!op!tb!vsv!tb boj!nj!sb!oj!gjmn )27/56!i* Csv!op Tb!| b! Cb!s po! Lp!f o-! Fmjt Fwbot-!Lfo!ejt!Lb!ojo!hbn Sfajkb;!Ebo!Nfk!{fs )31-!32/56!i* Of!cf!tb boj!nj!sb!oj!gjmn )27!i!twb!lj!ebo-!23-!27!j 29!i!wj!lfo!epn*

IZLO@BE NV![FK! SF!QV!CMJ!LF! TSQTLF Tubm!ob!j{mp!acf!ob! qpt!ubw!lb! Nv!{f!kb!ST; #Pe!qsb!jt!up!sj!kf! ep!tb!wsf!nf!oph!ep!cb# Nvm!uj!nf!ej!kbm!ob!j{mp!acb; #Kb!tf!op!wbd!tjt!ufn!vt!ub!. |lji!mp!hp!sb!tnsuj#

J{mp!acb; #Lp!•j!~f!wp![nj!kb!okf#

astrolog

Ovan Qptbp; Wb|! cps. cfoj!evi!kf!v!qvopk qsjqsbwoptuj! {b pcbwf{f!lpkf!~fuf tjmpn!qsjmjlb!npsbuj eb!j{ws|juf/!Tbwkfuvkf!wbn!tf!eb!twf {bqp•fup!{bws|juf!v!qswpk!qpmpwjoj!tfe. njdf-!kfs!lbtojkf!ob!tdfov!tuvqbkv!oflb esvhb!ef|bwbokb/ Mkvcbw; Lbe!kf!mkvcbw!v!qjubokv-!qp•fubl j!lsbk!tfenjdf!qspwpejuf!v!mkvcbwopn sbtqpmpafokv-!nbeb!ojtuf!wpmkoj!eb!jlpnfnblbs!j!evhphpej|okfn!qbsuofsv-!qsfukfs. bop!vhb}buf/ [esbwmkf;!Wjubmoj!tuf!j!cpscfoj-!|up!kf!{b wbt!epcjuob!lpncjobdjkb/!Ptkf~buf!eb!tuf qpqvu!jhsb•lf!ob!tusvkv-!opo.tupq!v qplsfuv-!bmj!eb!wb|f!lsfubokf!ejlujsbkv esvhj/!Up!wbt!gsvtusjsb/

Rak Qptbp; Ob qptmpwopk! tusboj! tf bohbavkfuf! ufl! tsfej. opn! tfenjdf-! b! ep ubeb!obqsptup!vajwbuf!v!esvhjn!tuwbsjnb/ Qpnbmp! tuf! tf! vmjkfojmj! j! vmkvmklbmj! v! tbo. kbsfokv-!qb!~f!ob!wbt!obhpnjmbof!sbeof pcbwf{f!ekfmpwbuj!tusftop/ Mkvcbw;! Jnbuf! qpusfcv! eb! tf! epqbe. ofuf! of! oflpnf! pesf}fopn! ofhp twjnb/!V!qp{bejoj!pwf!wb|f!qpusfcf!lsjkf tf! qpusfcb! eb! tf! epqbeofuf! tfcj/! Vn. kftup! eb! upmjlp! qbaokf! qptwf~vkfuf! twp. kjn! fnpdjpobmojn! ptdjmbdjkbnbqp{bcbwjuf! tf! esbhjn! mkvejnb! plp! wbt epl!tv!kp|!uv/ [esbwmkf; Ptkf~buf! eb! wbn! of|up! dsqj fofshjkv! j! tjtufnbutlj! wbt! voj|ubwb/! Ob wb|v!abmptu-!up!of|up!epmb{j!j{ovusb/

Vaga Qptbp; V!pwpk!tfe. njdj!jtujotlj!vajwbuf!ob qptmv! lpkj! sbejuf/ Npaeb!kf!up!sf{vmubu nbokf!qptmb-!npaeb!kf sjkf•!p!upnf!eb!{bjtub!wpmjuf!pop!•jnf!tf cbwjuf-!b!npaeb!tv!sb{mp{j!tbtwjn!esvhf qsjspef/!Cjmp!lblp!cjmp-!wbnb!kf!mjkfqp!j vajwbuf-!b!qsj!upnf!tf!of~fuf!oj!{bnbsbuj tvwj|f/ Mkvcbw; Oflj!pe!wbt!tv!mkvcbw!qspob|mj!ob sbeopn!nkftuv-!qb!v!obsfeopk!tfenjdj vajwbkv!v!twblpn!tvtsfuv!tb!opwjn!qbsu. ofspn/!Vlpmjlp!opwv!wf{v!kp|!j!tlsjwbuf!pe qptmpwoji!lpmfhb!wb|f!{bepwpmktuwp!~f!cjuj wf~f-!kfs!tuf!pwf!tfenjdf!sbtqpmpafoj!{b jhsf!uf!wstuf/ [esbwmkf; Lbe!kf!p!{esbwmkv!sjkf•-!of!usfcb eb!csjofuf/!Twf!kf!v!obkcpmkfn!sfev/

Jarac Qptbp; Blp!kf!wb| qptbp! qpwf{bo! tb nfejkjnb!jmj!cjmp!lpkpn wstupn!lpoublbub!tb mkvejnb-!p•flvkf!wbt vtqkf|ob!tfenjdb/!Jnb~fuf!oflpmjlp!csjm. kbouoji!qsjkfemphb!lpkf!~f!{bqb{juj!j!wb|j |fgpwj/!Tnjkf|j!wbn!tf!qptmpwoj!vtqkfi/ Mkvcbw;!Pev|fwmkbwb!wbt!qbsuofspwb!bn. cjdjp{optu!j!afmkb!eb!of|up!obqsbwj!v!ajwpuv/ Ublwv!ptpcv!j!afmjuf!lsbk!tfcf/!Jqbl-!qpnbmp tf!ptkf~buf!{bqptubwmkfojn-!kfs!kf!tvwj|f qbaokf!vtnkfsjp!ob!qptbp/!Lblp!hpe!eb plsfofuf-!of!npafuf!eb!{bepwpmkjuf!twf afmkf/ [esbwmkf; Pemj•op!tf!ptkf~buf!j!up!tf!ob wbnb!wjej/!Pwv!tfenjdv!~f!wbt!qsbujuj!j of|up!cpmkf!sbtqpmpafokf-!blp!j{v{nfuf nbokf!ofvhpeoptuj!{b!wjlfoe/

Bik Qptbp; Vlpmjlp!wbt p•!flvkv!wbaoj!qp!tm!p.! w!oj!qsfhpwpsj!obtup. kuf!eb!ji!pcbwjuf!ep ts!jkfef-!kfs!wbt!v!upn qfsjpev!|ujuj!Nfslvs!lpkj!kf!tnkf|ufo!v wb|fn!|ftupn!qpmkv!j!lpkj!pcf~bwb!epcbs jtipe!ephb}bkb!ob!qptmpwopn!qmbov/ Mkvcbw; Tsfejopn!tfenjdf!cj~fuf!wpmkoj eb!tf!qptwfujuf!pojnb!lpkf!wpmjuf/!Qp|up!tuf qbsuofsb!qpqsjmj•op!{bofnbsjmj-!usfcbmj!cjtuf eb!tf!nbmp!wj|f!qpusvejuf!eb!nv!vhpejuf!j eb!wb|pk!wf{j!qpwsbujuf!j{hvcmkfov!sbwopufav/ [esbwmkf;!Nfslvs!v!|ftupn!qpmkv!v!pwpk tfenjdj!lsf~f!sfusphsbeop-!qb!wbn!epoptj cspkof!j{b{pwf!lbe!kf!p!{esbwmkv!sjkf•/ Npafuf!p•fljwbuj!vqbmf!j!qpuf|lp~f!tb hsmpn-!b!ojkf!jtlmkv•fop!j!eb!qbs!ebob qspwfefuf!v!lsfwfuv/

Lav Qptbp;!Vlpmjlp v!qsp|mpk!tfenjdj ojtuf!{bws|jmj!of|up |up!wbn!kf!pe!wf. mjlf!wbaoptuj!ob!qptmpwopn!qmbov-!pwf!tfe. njdf!up!j!of!qplv|bwbkuf-!kfs!~f!wbn!tf!ob qvuv!ep!ptuwbsfokb!djmkb!jtqsjkf•juj!nophf ofqsfewj}fof!tuwbsj/ Mkvcbw;!J!lbe!kf!p!mkvcbwj!sjkf•!tjuvbdjkb!ojkf cb|!obkwfesjkb/!Obqsptup!kp|!ojkf!wsjkfnf!eb tf!cbdjuf!ob!uv!pcmbtu/!Qpmpabk!{wjkf{eb!kf ublbw!eb!~f!wbn-!vlpmjlp!j!qplv|buf!eb!tf wj|f!bohbavkfuf-!epojkfuj!qbs!ofvhpeoptuj!jmj •bl!pecjkbokb!pe!tusbof!qpufodjkbmoji!qbsu. ofsb/ [esbwmkf;!Lbe!kf!p!{esbwmkv!sjkf•-!qpob|b~fuf tf!qpqsjmj•op!ofpehpwpsop/!Ofvsfebo!ajwpuoj tujm!j!jtdsqmkjwbokf!lpkfn!tf!j{mbafuf!nphmj!cj v{fuj!ebobl!lsbkfn!tfenjdf/

[korpija Qptbp;!Wb|f!wsjkfnf!ufl epmb{j/!Ojtuf!kp|!v!fmf. nfouv!eb!tf!of|up!tqfdj. kbmop!eplb{vkfuf!ob!qptmv lpkj!sbejuf-!qb!njsop!qspwpejuf!ebof/ Nphv~j!tv!nbokj!tvlpcj!tb!lpmfhbnb-!bmj oj|ub!plp!•fhb!cjtuf!tf!usfcbmj!{bcsjovuj/ Mkvcbw; Blp!kf!wb|!qbsuofs!npsbp!eb!pu. qvuvkf!jmj!pesabwbuf!wf{v!tb!ofljn!lp!of!ajwj v!wb|fn!nkftuv-!mkvcbw!epmb{j!v!qjubokf/ Tvnokj•bwj! tuf! j! qmb|juf! tf! |ub! ~f! tf ef|bwbuj!tbe!lbe!kf!upmjlp!ebmflp!pe!wbt/![b ptubmf!qsjqbeojlf!{oblb!ofnb!cjuojkji!qspn. kfob/ [esbwmkf;!Ptjn!|up!tuf!tlmpoj!mkvcpnpsj!j upnf!eb!of!tqbwbuf!kfs!wbt!nv•j!|ub!wb| qbsuofs!sbej!v!upn!usfovulv-!of~fuf!jnbuj wf~ji!qspcmfnb/

Vodolija Qptbp; Pe!tsjkfef!tf!kp|!wj|f bohbavkfuf!ob!qptmpwopk!tusboj!j jtujotlj! sbejuf/! Vlpmjlp! tuf {bqp•fmj!oflblbw!cjuojkj!qspkflbunpafuf!p•fljwbuj!eb!~f!sfbm. j{bdjkb!qpusbkbuj!wj|f!ofhp!|up!tuf qmbojsbmj-!qb!~fuf!tipeop!upnf npsbuj!wj|f!eb!tf!qpusvejuf/ Mkvcbw; Eb!mj!tuf!wj!j{csjtbmj!pwv!lbufhpsjkv j{!wb|fh!ajwpub!jmj!wbn!kf!{bjtub!upmjlp eptbeop@!Lbp!eb!tuf!pemv•jmj!eb!twb ef|bwbokb!ob!pwpn!qpmkv!jhopsj|fuf/!Svlv ob!tsdf-!ef|bwbokb!j!ojtv!cb|!wfmjlb-!qb!kf mblp!nphv~f!eb!cjtuf!tf!eptb}jwbmj!vlpmjlp cjtuf!jn!qptwfujmj!wj|f!wsfnfob/ [esbwmkf; Wb|f!{esbwmkf!kf!of|up!p!•fnv tbe!kfeoptubwop!of!tujafuf!eb!njtmjuf-!kfs tuf!qsfusqboj!qptmpn/!Vtqpsjuf"

Blizanci Qptbp; Qsfe!wbnb!kf!kp|!kfeob cvsob!qptmpwob!tfenjdb!v!lpkpk ~fuf!vtqkfuj!qplb{buj!twjnb!lpmjlp {bqsbwp! wsjkfejuf/! Epcbs! ejp pcbwf{b-!qb!j!poji!lpkf!ojtvqsfv{f~fuf!ob!tfcf!j!pqfu!twf!vt. qkfuj!eb!{bws|juf!v!qptubwmkfojn!splpwjnb/ Mkvcbw;!Npaeb!kf!ofnjopwop!eb!pwbk!bt. qflu!wb|fh!ajwpub!cvef!{bofnbsfo!{cph cvsoji!ef|bwbokb!ob!qptmpwopn!qmbov-!bmj cjmp!lblp!cjmp!.!up!wbt!of~f!qsfwj|f!csjovuj/ Upmjlp!tuf!{bv{fuj!qptmpwjnb!eb!kfewb!jnbuf wsfnfob!eb!pcsbujuf!qbaokv!ob!cjmp!|ub esvhp/ [esbwmkf;! Ptkf~buf! tf! epcsp! j! blp j{v{nfnp!ofeptububl!wsfnfob!.!ofnbuf ojlblwji!qpuf|lp~b/!Tvodf!v!•fuwsupn!qpmkv wv•f!wbt!eb!wj|f!wsfnfob!qspwpejuf!lpe lv~f/

Djevica Qptbp; Nbmp!tuf!pqv|ufojkj!v tfenjdj!lpkb!kf!qsfe!wbnb!j mbl|f!qmjwbuf!lsp{!twblpe. ofwof!qptmpwf/!Lbp!eb!tuf epcbs!ejp!ufsfub!tljovmj!tb twpkji!qmf~b!qb!tbeb!jnbuf nbmp! wj|f! wsfnfob! j! wj|f nphv~optuj! eb! tf! qptwfujuf! j! esvhjn tuwbsjnb/ Mkvcbw; Oflf!Ekfwjdf!cj!mkvcbw!nphmf!ob~j ubnp!hekf!kf!obknbokf!p•flvkv-!nf}v!qsj. kbufmkjnb/!J{hmfeb!eb!~f!wbt!of•jkb!qsj•b pnbnjuj!ep!uf!nkfsf!eb!~fuf!v•jojuj!pop!|up job•f!of!cjtuf!.!qplv|b~fuf!eb!tf!qsjcmjajuf ptpcj!tb!lpkpn!tuf!wf~!cmjtlj!bmj!of!ob!fnpuj. wbo!ob•jo/ [esbwmkf; Twf!|up!obnkfsbwbuf!eb!v•jojuf!eb cjtuf!vobqsjkfejmj!twpkf!{esbwmkf!v•jojuf!v!uplv pwf!tfenjdf"

Strijelac Qptbp; V! wb|pk qptmpwopk!tgfsj!ofnb cjuojkji!qspnkfob/!Pwp!kf tfenjdb!{buj|kb!v!lpkpk ~fuf! tf! •bl! qpnbmp eptb}jwbuj/!Obwjlmj!tuf!tf!ob!nbmp!avtusjkj ufnqp-!qb!wbn!usfovuob!v•nbmptu!of!qsjkb/ Mkvcbw; Tfenjdb!kf!qpwpmkob!{b!pof!qsj. qbeojlf!{oblb!lpkj!tv!v!tubmopk!wf{j/!Tb qbsuofspn!tuf!cmjaj!ofhp!jlbe!j!qsbwjuf qmbopwf!p!{bkfeoj•lpn!penpsv/!Wb|b!wf{b kf!vqmpwjmb!v!njsojkv!j!tsf~ojkv!gb{v/!Poj!tmp. cpeoj!~f!npsbuj!kp|!nbmp!tb•flbuj!qsjkf ofhp!|up!vqp{obkv!oflph!opwph!j!{bo. jnmkjwph/ [esbwmkf; Tsfejopn!tfenjdf!jnb~fuf nbokji!qpuf|lp~b-!bmj!wj|f!v!wjev!of{bep. wpmktuwb!jmj!eptbef/

SARAJEVO FILMOVI BQP!MP Qsp!sp!•bo!tuwb Oj!lp!mbt!Lfkea! Sf!aj!kb;!Bmflt!Qsp!kbt )31!i* NF!FUJOH!QP!JOU Of!cf!tb Hmb!tp!wj;!Fewbse!B|ofs-!Lsjt!up!. gfs!Qmb!nfs Sf!aj!kb;!Qju!Ep!lufs-! Cpc!Qj!ufs!tpo )29-!31!i* DJ!OF!NB!DJUZ Qsj!tj!mb!ob!csbl Tbo!esb!Cv!mpl Sf!aj!kb;!Foj!Gmf!•fs )29/61-!32!i* Of!cf!tb tjo!isp!oj!{p!wb!op Sf!aj!kb;!Qju!Ep!lufs )21/61-!23/61-!25/61-!27/61!i*! V!jhsj Sb!tfm!Lspv-!Cfo!Bgmfl Sf!aj!kb;!Lf!wjo!Nf!lep!obm!et )31/56!i*

Mf!ef!op!ep!cb!4;! Ej!op!tb!vsv!tj!ep!mb!{f tjo!ispoj!{p!wb!op! Sf!aj!kb;!Lbs!mpt!Tbm!eb!ob )22/41-!24/41-!26/41!i* Qsp!lmf!uoj!dj Csfe!Qju-!Fmj!Spu-!Tf!nkv!fm!M/ Eaf!ltpo Sf!aj!kb;!Lwfo!ujo!Ub!sbo!uj!op )28/41-!31/41!i* Punj!db!nf!uspb!234 Eapo!Usb!wpm!ub Sf!aj!kb;!Up!oj!Tlpu )27/66-!2:/16-!32/26!i* Op~!v!nv!{f!kv!3 Cfo!Tuj!mfs-!Pwfo!Wjm!tpo Sf!aj!kb;!\pv!Mf!wj )23/61-!25/26-!27/36-!29/46!i* Nb!nvs!mvl Csf!emj!Lv!qfs-!If!efs!Hsf!kfn Sf!aj!kb;!Upe!Gj!mjqt )26/31-!28/31-!2:/41-!32/41!i*

Ribe Qptbp; Iukfmj!wj up!jmj!of-!npsbuf eb!sbejuf/!Ojkf!eb tuf!cb|!v!upn!sbtqpmpafokv-!bmj!pe!qptmb!of ckfajuf! jblp! wbn! kf! v! njtmjnb! npsf! j qkf|•bob!qmbab!ob!lpkpk!cjtuf!sbep!eb!tf j{mfabwbuf!oblpo!qmjwbokb/!Jblp!kf!mkfup!qsj lsbkv-!wj!tf!of!avsjuf!eb!jtlpsjtujuf!penps/ [bepwpmkoj!tuf!nb|ubokfn!p!okfnv!kfs!{obuf eb!~f!wbn!lbtojkf!cjuj!qpusfcojkj/ Mkvcbw; \bsnjsbuf!twf!plp!tfcf!ob!wbnb twpktuwfo!ob•jo/!J{hmfebuf!pemj•op!b!ublp!tf j!ptkf~buf-!qb!ojlblwph!sb{mphb!ofnb!eb!tf of!vqvtujuf!v!opwb!ptwbkbokb/!Vlpmjlp!tuf {bv{fuj-!qsjqsfnjuf!tf!ob!qbsuofspwf!j{mjwf pcpabwbokb/!Djkfmb!tfenjdb!wbn!kf!v!{oblv epcsph!qspwpeb/ [esbwmkf;![esbwmkf!wbn!kf!epcsp/

IZLO@BE IJT!UP!SJK!TLJ!NV![FK! #Pq!lp!mkf!op!Tb!sb!kf!wp# #\ub!gf!ub# #Uj!up!wj!qps!usf!uj# )21!ep!25!i*

46

ofekfmkb!6. 9. 2009.

Oglasi

Po{aljite SMS poruku na telefon:

065 758 000 061 629 608

BESPLATNI MALI OGLASI Va{ oglas }e se ~itati u cijeloj BiH

SLU@BA ^ITULJA

8.9.2009. navr{avaju se tri godine od prerane smrti na{e

^itulje i male oglase mo`ete predati radnim danom i nedjeljom od 8 do 18 ~asova Kralja Petra I Kara|or|evi}a (Zanatski centar Hani{te) 051 223 210

@ELJKE EGI] 6.9.2009. godine posjeti}emo njenu vje~nu ku}u. O`alo{}ena porodica A-8

IN MEMORIAM

NEZAVISNE NOVINE svojim ~itaocima daju mogu}nost objave

BESPLATNE ^ITULJE u kojoj se objavljuje smrt najbli`ih (dimenzije 123x85 mm) Sve druge objave i formati se napla}uju po cjenovniku. - Pro da jem dvi je ku}e u Ba nja lu ci po 650.000 KM. Telefon: 065/549-687. BK

Ku}e PRODAJA - Prodajem dvije ku}e s poslovnim prostorom 400 m2 na jednoj parceli, licem okrenute prema glavnom putu, Put srpskih branilaca 95, Dervi{i, Banjaluka. Telefon: 065/467-412, 065/686-290. BK - Prodajem ku}u 9,5x9,75 m u Novoj varo{i, Banjaluka, Srpskih pilota 3 i 5, dvori{te 410 m2, dvije gara`e, jednosoban stan 36 m2, dva trosobna stana po 81 m2, 700.000 KM. Telefon: 065/523-796, 065/511-147. BK - Prodajem ku}u 9x8 m i 540 m2 zemlje u Kne`ici (struja, voda, telefon, 1/1), ili mijenjam za od go va ra ju}e u Hrvat skoj. Te le fon: 051/307-088. BK - Prodajem sre|enu ku}u na sprat 10x11 m s mansardom, iza "Perutnine", na placu 500 m2, Trn. Telefon: 065/779-394. BK - Prodajem ku}u i prate}e objekte na placu 3.300 m2 u Mahovljanima. Telefon: 0043/6645-486-580, 065/761-497. BK

- Prodajem imanje: ku}a, prate}i objekti, 25 dunuma oku}nice, Dragelji, Gradi{ka. Telefon: 065/569-294. BK

- Marketing Kralja Petra I Kara|or|evi}a 83/A 051 331 864 ^ELINAC: - ^elina~ke novine 065 958 266 KOTOR VARO[: 051 785 266

- Pro da jem ku }u spra tni cu s pot krov ljem, oko 220 m2 stambenog prostora, na Paprikovcu, 250.000 KM. Telefon: 065/682-591. BK - Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma zemlje u Debeljacima. Telefon: 065/850-418. BK - Hitno i povoljno prodajem ku}u u Banjaluci. Telefon: 065/671-420. BK

- Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u (poslo vni pros tor, dvi je ga ra `e), Bo s. Pe tro vac. Telefon: 065/764-079. BK

- Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije ga ra `e, cen tral no gri ja nje, na pla cu 500 m 2 , 120.000 KM. Telefon: 065/671-420. BK

- Prodajem ku}u 11x9 m u Sanskom Mostu (P+S+P) i 1.200 m 2 ze mlji {ta. Te le fon: 065/577-468. BK

- Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M, sa ga ra `om i gri ja njem, plac 330 m 2 , 330.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK

- Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360 m2. Telefon: 065/520-623. BK

- Pro da jem u Pri je ~a ni ma use lji vu ku }u 8,5x9,5 m (P+1+M) novogradnja, plac 500 m2 (voda, struja, septi~ka), 70.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK

- Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri spra ta i res to ran u pri ze mlju, dvi je ga ra `e), 450.000 evra ili mijenjam za objekat u Beogradu. Telefon: 065/623-901, 051/380-571. BK - Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na atraktivnoj lokaciji u Glamo~anima. Telefon: 065/541-558. BK - Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km od Banjaluke (asfalt, struja, gradska voda, telefon), vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK

- Prodajem ku}u (dva odvojena stana), dvori {na zgra da - lje tna ku hi nja i WC, dvo ri {te 1.000 m2 i gara`a. Telefon: 061/858-517. BK - Hitno prodajem ku}u 9x8,5 m u Mahovljanima, nova gradnja. Telefon: 066/759-151.

IPC SARAJEVO: - Ul. Zagreba~ka 20/3 (zgrada [umarskog fakulteta) 033 653 953 ISTO^NO SARAJEVO: - Iinternacional pres (dvorana Slavija) 057 340 503 - Ermeks 057 318 323

- Knji`ara Internacional press Pale (Tr`ni centar Tom Pale) 057 225 880 DOBOJ: - Glas Komuna 053 226 853 BRATUNAC: 056 410 418 065 890 830

NEZAVISNE NOVINE

- Prodajem vi{e ku}a na razli~itim lokacijama. Telefon: 065/698-012. BKM

- Prodajem ku}u na sprat u centru grada. Telefon: 061/858-517. BK

BK

BANJALUKA: - Ul. kralja Petra I Kara|or|evi}a (Zanatski centar Hani{te) 051 223 210 - Robna ku}a "Boska" (pored {altera Razvojne banke) - [tamparija NN Mahovljani bb

- Prodajem u Lijevoj Novoseliji, pored glavnog puta, spratnicu 10x10 m, u prizemlju poslo vni pros tor i je dno so ban stan, plac 1.000 m2, 120.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u Vrbanji, pored {kole, dvije ku}e i ~e ti ri pla ca, uku pno ze mlje 2.650 m 2 , 150.000 KM. Telefon: 065/516-927. BK

POTRA@NJA - Potrebna ve}a opremljena ku}a ili ve}i trosoban namje{ten stan u Banjaluci ili Lakta{ima. Telefon: 051/580-020. BK

KUPOVINA - Kupujem manju ku}u na ve}em placu u okolini Banjaluke. Telefon: 065/528-414. BK

Vikendice PRODAJA - Povoljno i hitno prodajem vikendicu (vo}njak, pom. objekat, struja, voda, asfalt) u Slatini kod Banjaluke. Telefon: 065/763-941, 066/668-350. BK - Hitno i povoljno prodajem vikendicu. Telefon: 065/671-420. BK - Prodajem povoljno vi{e vikendica i placeva u Slatini i okolini. Telefon: 051/588-150, 065/964929. BK

Stanovi

- Prodajem u blizini "Sirana" ve}u sre|enu ku}u. Telefon: 066/165-323. BK

PRODAJA

- Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i pet placeva po 500 m2. Telefon: 065/510-196, 051/429-608. BK

IZDAVANJE

- Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988504. BK

- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na placu 400 m2, kraj {kole u Bud`aku, 300.000 KM. Telefon: 065/682-591. BK

- Izdajem namje{ten sprat ku}e (c. grijanje, klima, kablovska, telefon, Internet, parking). Telefon: 051/355-374. BK

- Prodajem stan 75 m2, Ul. \. \akovi}a, Hiseta. Telefon: 061/968-856. BK - Prodajem dvosoban stan na Hisetama, 1. sprat

Oglasi (ni{a, trpezarija, dvije sobe, dva balkona, dva hodnika, kupatilo, {pajz, podrum, gleda na dvije strane). Telefon: 061/858-517. BK - Prodajem dvosoban stan 62 m2 u Boriku, 1. sprat. Telefon: 061/858-517. BK - Prodajem useljiv, klimatizovan stan 40 m2, centr. grijanje, 1/1, podrum, oko 9 m2. Telefon: 065/355-029, 066/782-684. BK - Prodajem sre|en dvosoban stan u Boriku, povoljno. Telefon: 065/219-368. BK - Prodajem stan 78 m + podrum, 4. sprat, Ulica Milana Tepi}a. Telefon 065/894-672, 065/620-276. 2

BK

rovi}a. Telefon: 065/632-976. BK

- Prodajem renoviran trosoban stan 76 m2 u Beogradskoj ulici, 140.000 KM. Telefon: 065/562426. BKM

- Prodajem u Obili}evu u Ulici carice Milice renoviran dvosoban stan 48 m2, 4. sprat. Telefon: 066/165-323. BK

- U centru Banjaluke prodajem dvosoban stan, 2. sprat, dva balkona. Telefon: 065/523-100. BKM

- Prodajem u Malba{i}evoj zgradi, kod "Medicinske elektronike", trosoban stan, 5. sprat, lift, use ljiv u av gus tu + ga ra `no mjes to. Te le fon: 065/516-927. BK

- Prodajem dvosoban stan 48 m2, novogradnja, 1. sprat, Ul. Isidore Sekuli} 13, Hiseta, 95.000 KM. Telefon: 065/614-854. BKM - Prodajem dvosoban renoviran stan 49 m , 1. sprat, Ul. P.A. ^arnojevi}a 9, Obili}evo, 95.000 KM. Telefon: 065/614-854. BKM 2

- Prodajem dvosoban stan 48 m2 u Novoj varo{i, 2.150 KM/m2. Telefon: 065/988-336, 051/307-428.

- Prodajem dvosoban stan 57 m2, 2. sprat, iza MUP-a. Telefon: 065/922-163. BK

BKM

- Prodajem jednosoban stan 40 m , Ulica Novice Cerovi}a 13, Borik. Telefon: 066/776-188. BK

- Prodajem stan 50 m , 1. sprat, kod "Ardora", Lau{, 1.800 KM/m2. Telefon: 065/820-586. BKM

2

6. 9. 2009. ofekfmkb

Banjaluci, povoljno. Telefon: 065/562-426. BKM

2

- Prodajem u "pentagonu" renoviran troiposoban stan 100 m2, 6. sprat, parking mjesto. Mo`e zamjena za manji do 40 m2. Telefon: 065/516-927. BK

- Izdajem jednosoban namje{ten stan 40 m2 (poseban ulaz). Telefon: 065/745-939, 063/220-653.

- Prodajem jednosoban stan 46 m2 + gara`a, 1. sprat, u centru Banjaluke. Telefon: 051/302-724. BK

- Prodajem stan 62 m2 u centru Banjaluke, Ul. Slavka Rodi}a 2a. Telefon: 051/350-365, 066/260062. BK

- Prodajem u Obili}evu, Vilsonova ulica, dvosoban stan 54 m2, VP. Telefon: 066/165-323. BK

- Prodajem ure|en useljiv jednosoban stan 42 m , 1. sprat, lift, novogradnja, Petri}evac. Telefon: 065/511-121. BK - Prodajem jednosoban stan 40 m2 u centru, 4. sprat, Ul. vojvode Mom~ila. Telefon: 065/511-121. BK

- Prodajem ure|en namje{ten ~etvorosoban stan 71 m2, 3. sprat, novogradnja, Mejdan. Telefon: 065//511-121. BK - Prodajem useljiv dvoiposoban stan 56 m2, 1. sprat, lift, novogradnja, Ulica S. Novakovi}a. Telefon: 065/511-121. BK - Prodajem stanove 32, 38, 42, 48, 49, 50, 55, 79, 89 i 110 m2. Telefon: 065/549-687. BK - Prodajem trosoban stan 85 m2 u Zenici ili mijenjam za stan u Vi{egradu, Sarajevu ili Trebinju. Telefon: 066/296-651. BK - Prodajem dvosoban stan 63 m , na po~etku ulice \ede Kecmanovi}a, 2. sprat, 110.000 KM + porez na promet 3%. Telefon: 065/562-426. BKM 2

- Prodajem nov useljiv dvosoban stan 47,50 m2, kod fakulteta, Mejdan, 105.000 KM, hitno. Telefon: 065/562-426. BKM - Prodajem renoviran dvoiposoban stan 68 m , 1. sprat, Ul. majke Kne`opoljke, povoljno. Telefon: 065/562-426. BKM 2

- Prodajem dvoeta`ni trosoban stan 78 m2, novogradnja, useljiv u decembru, 110.000 KM, hitno. Telefon: 065/562-426. BKM - Prodajem nove useljive stanove na razli~itim lokacijama i placeve za izgradnju individualnih i poslovno-stambenih objekata na vi{e lokacija u

- Prodajem dvosoban stan 50 m2, 3. sprat, Nova varo{. Telefon: 065/510-918. BK - Prodajem stanove i apartmane u Herceg Novom (Savina, Igalo). Telefon: 0038163549230. BK - Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna. Telefon: 065/495-065. BK - Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~evica. Telefon: 065/677-569. BK - Prodajem u Boriku dvosoban stan 63 m2, 3. sprat. Telefon: 065/516-927. BK - Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban stan 75 m2, novogradnja, 3. sprat, lift. Telefon: 065/516927. BK - Prodajem za gotovinu na Rebrovcu o~uvan useljiv dvosoban stan 62 m2, 4. sprat. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem u Boriku u Ul. Mi{e Stupara trosoban stan, 3. sprat, fasadna cigla. Telefon: 065/371611. BK - Prodajem u `utim zgradama nov namje{ten jednosoban stan 39 m2, 2. sprat, 100.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem gotove stanove svih veli~ina i stanove u izgradnji, na vi{e lokacija. Telefon: 066/165323. BK - Prodajem na Paprikovcu dvosoban renoviran i luksuzno namje{ten stan 56 m2, prizemlje, gara`a, 120.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK

- Prodajem na Star~evici, kod restorana "Ognji{te", trosoban stan 73 m2, 1. sprat, potpuno renoviran. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem u `utim zgradama nov, odmah useljiv stan 49 m2, 3. sprat, lift. Telefon: 065/371-611. BK

- Prodajem na Rebrovcu jednosoban stan u izgradnji 41 m2, 1. sprat, useljiv u septembru ove godine. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem na bulevaru trosoban stan 75 m2, 2. sprat. Telefon: 066/165-323. BK

DO 15 RIJE^I

BANJALUKA: Ul. kralja Petra I Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"), Vidovdanska (stara autobuska stanica kod biletarnice) i robna ku}a "Boska" (pored {altera Razvojne banke)

- Izdajem u novoj zgradi opremljenu garsonjeru jednoj osobi. Telefon: 066/850-656. BK - Izdajem studentima jedsnosoban stan u centru, kod Gimnazije, povoljno. Telefon: 051/219-966. BK - Izdajem dvosoban stan uz stari put u Glamo~anima. Telefon: 065/338-129. BK - Izdajem jednosoban stan u centru Doboja (soliter). Telefon: 053/289-190. Zvati od 18 do 20 ~asova. - Izdajem stan u ^esmi. Telefon: 051/359-048. BK

Sobe IZDAVANJE - Izdajem studentima sobe u Rosuljama, kablovska TV i Internet. Zvati radnim danom od 8 do 16 ~asova. Telefon: 051/213-590. BK

- Prodajem renoviran jednosoban stan, 42 m2, 2. sprat, Borik. Telefon: 065/516-927. BK

- Izdajem sobu (dva le`aja), povoljno. Telefon: 065/173-130. BK

- Prodajem jednosoban stan 31 m2, prizemlje, Obi li }e vo, Uli ca Ga vri la Prin ci pa. Te le fon: 065/516-927. BK

- Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu (upotreba kuhinje). Telefon: 051/464-274. BK

- Prodajem trosoban stan 87 m2 u naselju Sunce, Ulica majke Jevrosime, 2. sprat. Telefon: 065/371611. BK - Prodajem renoviran ~etvorosoban stan 83 m2, 3. sprat, na po~etku Star~evice, kod brvnare "Aleksandrija". Telefon: 065/371-611. BK

ZAMJENA - Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Jaki}a za trosoban u istom. Pla}am razliku u kvadraturi. Telefon: 065/518-563, 065/656-384. BK - Mijenjam dvosoban stan u Srpskim toplicama za jednoiposoban u Mejdanu ili Hisetima. Telefon: 051/413-640. BK

KUPOVINA

Kupon za besplatne male oglase po{aljite po{tom ili dostavite li~no na adresu:

BK

- Prodajem dva placa po 600 m2 u Trnu i pored Vrbasa u Karanovcu. Telefon: 065/516-927. BK

- Prodajem trosoban stan 78 m2, Ul. Novice Ce-

KUPON ZA MALE OGLASE

- Izdajem nenamje{ten stan 44 m2, namje{ten 60 m2 i nenamje{ten 86 m2. Telefon: 065/549-687. BK

- Prodajem u Ul. majke Jugovi}a (kod studentskog doma) nov dvosoban stan, 66 m2, 4. sprat, lift. Telefon: 065/371-611. BK

- Prodajem garsonjeru 28 m2 u Kozarskoj Dubici. Telefon: 052/413-612. BK

2

- Prodajem u Obili}evu, kod dvorane, nov namje{ten dvososban stan i gara`u, 550 KM + re`ije. Telefon: 065/942-516, 051/282-644. BK

- Izdajem jednosoban stan studentkinjama (grijanje), kod MUP-a, 300 KM. Telefon: 065/836056. BK

- Prodajem stan u Ul. \ure \akovi}a ili mijenjam za stan u Boriku. Telefon: 051/306-949. BK

- Prodajem dvosoban stan 64 m2 (podrum i gara`a) u Kozarskoj Dubici. Hitno i povoljno. Telefon: 065/452-141. BK

- Izdajem nov namje{ten dvosoban stan + gara`a kod dvo ra ne "Obi li}evo", 550 KM. Te le fon: 065/492-516, 051/282-644. BK

- Prodajem nov odmah useljiv jednosoban stan 34 m2, 2. sprat, Kozarska ulica, kod hotela "Meriot". Telefon: 066/165-323. BK

- Prodajem u Aleji sv. Save trosoban stan 82 m2 + {upa 5 m2, dva balkona, 5. sprat, lift, novogradnja. Telefon: 065/516-927. BK

- Prodajem ili izdajem nov nenamje{ten stan 40 m2 u zgradi, Lau{. Telefon: 065/569-294. BK

47

- Izdajem nov namje{ten trosoban stan 71 m2, Ul. Prvog kraji{kog korpusa, kod nove zgrade Vlade. Telefon: 065/444-150. BK

- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci, prednost Mejdan. Telefon: 065/528-320. BK

- Izdajem studentkinjama namje{tenu dvokrevetnu sobu, blizu fakulteta (c. grijanje, kuhinja, kupatilo). Telefon: 065/668-870. BK - Izdajem namje{tenu sobu u Boriku, upotreba kuhinje, kupatila, kablovska TV. Telefon 065/670587. BK - Izdajem dvije namje{tene sobe i jednosoban stan u Obili}evu. Telefon: 051/467-588, 065/513795. BK - Izdajem djevojkama namje{tenu dvokrevetnu sobu (upotreba kuhinje, poseban ulaz). Telefon: 065/351-951. BK - Izdajem jednokrevetnu ili dvokrevetnu sobu stu den tkinja ma, Tri ve Ame li ce 46. Te le fon: 051/351-082. BK - Izdajem djevojkama dvije dvokrevetne sobe (centralno grijanje, kuhinja, TV kab., poseban ulaz), Nova varo{. Telefon: 051/311-584. BK - Izdajem studentima prve godine dvokrevetnu sobu (upotreba kuhinje i kupatila, centralno grijanje). Telefon: 051/464-458. BK

- Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM. Telefon: 065/920-434. BK - Kupujem manji stan do 40 m2 u Beogradu, stara gradnja. Telefon: +381642293239. BK

IZDAVANJE

Poslovni prostori PRODAJA - Preduze}e ABI SEZ slobodnom pogodbom prodaje osnovna sredstva, vozila, opremu i namje{taj. Telefon: 065/514-851. BK

SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)

- Izdajem stan u centru grada. Telefon: 065/514419. BK

TEKST OGLASA:

- Izdajem namje{ten jednosoban stan kod rebrova~ke crkve, centralno grijanje. Telefon: 066/140654. BK

- Prodajem poslovni objekat biv{e Fabrike samoljepljivih traka "Fast" u Kotor Varo{u. Povr{ina objekta 3.276 m2 i zemlji{ta 7.261 m2. Telefon: 065/896-422. BK

- Izdajem dvosoban namje{ten stan (centralno grijanje) kod `eljezni~ke stanice u Br~kom. Telefon: 049/360-066, 065/394-527. BK

- Prodajem poslovne prostore 30, 43, 44, 68, 168, 216, 360, 700, 1.260 i 1.460 m2. Telefon: 065/549-687. BK

48

Oglasi

ofekfmkb!6. 9. 2009.

- Izdajem objekat za skladi{tenje i gara`iranje u Lazarevu, povoljno. Telefon: 051/370-751. BK

- Prodajem plac 470 m2 u Drago~aju, kod igrali{ta. Telefon: 0654/462-366. BK

- Prodajem plac za halu, UT uslovi. Telefon: 065/671-420. BK

- Izdajem poslovni prostor 100 m2, 200 m od centra ^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329352-34-73. BK

POTRA@NJA

- Prodajem 1.800 m2 zemlje u polju na po~etku [u{njara (struja, voda), 18.000 KM. Telefon: 065/624-480. BK

- Prodajem plac u Banjaluci. Telefon: 065/671420. BK

- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem centru Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK

- Potreban poslovni prostor do 50 m2, prizemlje, u Gospodskoj ulici. Telefon: 066/651-108. BK

- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem centru Prijedora. Telefon: 065/696-149. BK

- Knji`ara "Litera" tra`i u zakup poslovni prostor do 30 m2 u u`em centru Banjaluke. Telefon: 065/620-717. BK

IZDAVANJE

- Izdajem poslovni prostor 60 m2 u centru Banjaluke, UT uslovi. Zvati od 18 do 20 ~asova, osim petka. Telefon: 066/184-625. BK - Izdajem lokal 100 m2 u u`em centru grada, pogodan za poslovne prostore i kancelarije. Telefon: 065/390-929. BK - Izdajem poslovni prostor u centru Banjaluke, vi {e par king mjes ta. Te le fon: 065/514-410, 051/217-916, 051/218-011. BK - Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m u tr`nom centru u Boriku, pored supermarketa. Telefon: 065/450-530. BK 2

- Izdajem kancelarijski prostor 33 m2, u sklopu prodajnog centra "Centrum" Lakta{i. Kompletna mre`na infrastruktura. Telefon: 065/896-422. BK - Izdajem dva kancelarijska poslovna prostora u Ul. \ure Jak{i}a, Banjaluka, prizemlje - kancelarija 16 m2, dvije kancelarije 22 m2, mokri ~vor. Telefon: 065/517-980. BK - Izdajem poslovni prostor 80 m (kafe-poslasti~arnica) kod Gradskog mosta. Telefon: 065/917133. BK 2

- Izdajem poslovni prostor 65 m2 kod crkve u Prije~anima, pogodan za sve djelatnosti. Telefon: 065/517-895. BK

Placevi PRODAJA - Prodajem dva placa u ^esmi, kod auto-praonice "Dado". Telefon: 065/931-125. BK - Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz Duboki potok. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Telefon: 066/184-131. BK - Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Velikog kod broja 66, ^esma. Telefon: 065/679-481. BK - Povoljno prodajem placeve u Debeljacima. Telefon: 065/227-475. BK - Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, struja i voda. Telefon: 0049/7317-23-614. BK - Prodajem plac 1.500 m2 (gra|evinska dozvola) u Lamincima. Telefon: 066/138-224. BK - Prodajem plac 623 m2 u Karanovcu, uz Vrbas. Telefon: 065/978-775. BK - Prodajem dva placa na Kr~maricama, UT uslovi. Telefon: 065/623-554. BK - Prodajem 30 dunuma zemlje i {ume u komadu na Kr~maricama. Telefon: 065/623-554. BK

- Izdajem, prodajem ili mijenjam za Banjaluku lokal 26 m2, kod autobuske stanice, Prijedor. Telefon: 065/517-925. BK

- Prodajem plac 750 m2, Ul. kralja Aleksandra K. I br. 39, Petri}evac, zvati poslije 20 ~asova. Telefon: 00385-12-451-994. BK

- Izdajem poslovni prostor 15,5 m2, Majke Jugovi}a 30, Banjaluka. Telefon: 065/441-113. BK

- Pro da jem plac 1.500 m u Mo ti ka ma, 10 KM/m2. Telefon: 066/264-138. BK

- Izdajem poslovni prostor u Ulici Jovana Ra{kovi}a 7 ("Tamarisova" zgrada). Prednost pravna lica (banke, PTT). Telefon: 065/744-263, Banjaluka. BK

- Prodajem plac 1.300 m2 u Karanovcu (voda, struja, asfalt, pored potoka), povoljno. Telefon: 065/365-144. BK

2

- Prodajem plac u Trnu, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/251-263. BK - Prodajem placeve za gradnju hala i stambenoposlovnih objekata. Telefon: 065/549-687. BK

- Izdajem tri poslovna lokala u centru grada. Telefon: 065/390-929. BK

- Prodajem placeve u Ul. B. Parovi}a, dozvoljena gradnja, 1/1. Telefon: 065/279-619. BK

- Izdajem poslovni prostor 34 m2 u Ul. Petra Ko~i}a 47. Telefon: 065/486-070. BK

- Prodajem zemlji{te od 700 do 2.500 m2 na lokacijama Zalu`ani, Prije~ani, Slatina. Telefon: 065/511-121. BK

- Izdajem poslovni prostor 30 m2 u Jevreskoj ulici i 40 m2 u Ul. Stepe Stepanovi}a. Telefon: 066/398-707. BK

- Prodajem placeve u Ulici Blagoja Parovi}a, do zvo lje na gra dnja, vla sni{ tvo 1/1. Te le fon: 065/279-619. BK - Prodajem plac u Vrbanji, kod Zelenog vira. Telefon: 051/464-458. BK

- Izdajem poslovne prostore 23, 44, 48, 58, 110, 158, 450, 700 i 1.460 m2. Telefon: 065/549-687. BK

- Izdajem registrovan poslovni prostor 34 m2 u u`em cen tru gra da. Te le fon: 051/319-607, 065/486-070. BK

- Prodajem {est dunuma zemlje u brdu, pogled na Vrbas, 50 mladih i 20 starih vo}aka, 300 m od puta. Telefon: 065/624-480. BK

- Prodajem placeve za hale i stambeno-poslovne objekte. Telefon: 065/549-687. BK

- Prodajem 3.000 m2 plodnog zemlji{ta, pogodnog za poljoprivredu i gra|evinske parcele, pet km od Gradi{ke, blizu autoputa. Telefon: 065/452141. BK - Prodajem 5,5 dunuma zemlje u Stanarima kod Doboja, 1/1, blizu pijace. Telefon: 065/455-456, 065/803-257. BK - Prodajem osam dunuma zemlje u Rije~anima, ~etiri km od centra Lakta{a, atraktivna lokacija. Telefon: 051/315-906, 065/380-908. BK - Povoljno prodajem dunum zemlje kod {kole u Glamo~anima, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606531. BK - Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima. Telefon: 065/842-942. BK - Prodajem 50 hektara vi{enamjenskog zemlji{ta u Slatini. Telefon: 065/481-600. BK - Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u Trnu, papiri uredni 1/1. Telefon: 065/322-144. BK - Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Jablanu. Telefon: 051/355-337, 065/981-129. BK - Prodajem plac 2.200 m2, Sarajevo, Ilid`a, Kasindolska ulica (priklju~ak za plin i kanalizaciju). Telefon: 065/455-753. BK

- Prodajem pored autoputa, kod "]ambele" 30.000 m2 zemlje, 100 evra/m2. Telefon: 065/371611. BK - Prodajem u Drakuli}u 4.400 m2 zemlje, pored asfal ta (stru ja, vo da), 65.000 KM. Te le fon: 065/371-611. BK - Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m2 zemlje pored potoka (dva placa), cijena 30.000 KM. Telefon: 065/516-927. BK - Prodajem povoljno placeve u Debeljacima. Telefon: 066/358-920. BK

TV i video tehnika - Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzivnije televizore (digital, 100 Hz slika u slici...). Telefon: 051/216-969. BK

Automobili PRODAJA - Prodajem golf 4, 2000. godi{te, knjiga servisa ili mijenjam za golf 5 ili pasat uz doplatu. Telefon: 065/403-491. BK - Prodajem registrovan teretni kombi VW T4 dizel 2.4, g. p. '96. Telefon: 065/797-238. BK - Prodajem opel astru 1.7 dizel, g. p. decembar '94. Telefon: 065/543-656. BK - Prodajem opel korsu 1.7 dizel, g. p. 2000. Telefon: 065/430-796. BK - Prodajem reno modul star tri godine. Telefon: 065/527-527. BK

- Prodajem 4.500 m2 zemlje i 4.665 m2 {ume kod aerodroma u Mahovljanima, 3.500 KM/dunum. Telefon: 051/282-644, 00381112272103. BK

- Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g. p., ABS, ser vo, cen tral na, el. po di za ~i. Te le fon: 065/785-860. BK

- Prodajem plac 1.200 m2 (voda, struja, objekat 5x8 m, betonska plo~a 10x20 m, pola placa iskopano, nasuto, uvaljano, 70 m od glavnog puta), Kobatovci, Lakta{i. Telefon: 065/740-381. BK

- Prodajem FIAT mareu, '99. g. p., trula vi{nja. Telefon: 065/579-481. BK

- Prodajem 4.700 m zemlje i ku}u 10,50x9,50 m (izlivena druga plo~a), povoljno, Maglajani. Telefon: 065/964-377. BK 2

- Prodajem VW pasat 1.6 TDI, '91. g. p., registrovan do maja 2010, al. felge, alarm, daljinsko zaklju~avanje, servo, ABS, 6.000 KM. Telefon: 066/122-144. BK

- Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`anima, Prnjavor. Telefon: 051/351-684, 065/977-779. BK

- Prodajem reno lagunu 1.9 karavan, g. p. 2003, bijela boja, neocarinjen, 6.500 evra. Telefon: 065/579-306. BK

- Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu ili placevima) u Peto{evcima, kod Oroza. Telefon: 065/363-203, 051/533-941. BK

- Prodajem reno 11 benzin 1.7, g. p. '87, registrovan do juna 2009, 980 evra. Telefon: 066/449784. BK

- Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici bra}e Mileti}a, iznad Desne Novoselije. Telefon: 051/427-393. BK

- Prodajem kombi VW T5 furgon, 2003. godi{te, pre{ao 114.000 km, servisiran u servisu "Vidovi}", 63 kW, nosivost 1.200 kg, oprema serijska,

6. 9. 2009. ofekfmkb 49

Oglasi 25.000 KM. Telefon: 065/896-422. BK - Prodajem reno espase, '90. g. p., registovan, 4x4. Telefon: 065/720-475. BK - Prodajem opel kadet 1.3 benzin, g. p. '87, registrovan do februara 2010. Telefon: 065/561-138. BK

- Prodajem kamion mercedes 12-13 kiper, dizalica, g. p. '91. Telefon: 065/652-759. BK - Prodajem pe`o 405 dizel, g. p. '90, cijena povoljno. Telefon: 065/694-653. BK - Prodajem opel kadet '79. g. p., registrovan do 1.4.2010. Telefon: 051/372-304. BK - Prodajem pe`o 406 HDI karavan, 2001. g. p., registrovan, sva oprema, 14.000 KM. Telefon: 065/713-586. BK - Prodajem pasat 5 benzin 1.6, '98. g. p., klima, registrovan do maja 2009, 12.500 KM, Banjaluka. Telefon: 065/791-324. BK - Prodajem jugo 65, '90. godi{te, registrovan. Telefon: 065/483-964. BK - Prodajem opel fronteru benzin-plin 2.0i, '94. godi{te. Telefon: 065/798-972. BK - Prodajem ford eskort karavan 1.6, '94. g. p., registrovan do februara 2010, 3.200 KM. Telefon: 066/705-113. BK - Prodajem mercedes 123, 240D, '81. g. p., registrovan do decembra 2009. Povoljno. Telefon: 065/307-364. BK - Prodajem mercedes 124-200 dizel '87. g. p., stranac, u dijelovima i hladnjak za mercedes sprinter. Telefon: 065/218-600. BK

Li~ni kontakti - Prirodna plavu{a, nje`ne gra|e `eljela bi da joj se javi duhovit, potentan mu{karac za ugodne trenutke. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK Ana be la, pla vu {a s ko jom }e{ u`iva ti do vrhunca strasti. Telefon: 065/450-038, 065/896776. BK

vove, opravke ravnih krovova, podrume i mokre ~vorove. Telefon: 051/584-790, 065/426134. BK - Pi{em sve vrste stru~nih radova, radim lekturu i korekturu tekstova. Telefon: 033/541-224, email: [email protected] BK - U~iteljica poma`e u~enicima od I do V razreda. Telefon: 065/461-666. BK - Izvodim sve vrste masa`a i kineziterapiskih procedura kod hroni~nih i degenerativnih stanja. Telefon: 051/420-520, 066/268-938. BK - Prevodim sa engleskog na srpski ili slovena~ki, sa slovena~kog na engleski ili srpski. Telefon: 066/626-957. BK - Njema~ki advokat iz BiH zastupa u svim pravnim stvarima u Njema~koj. Telefon: 061/537739. BK - Izvodim sitne vodoinstalaterske radove. Telefon: 065/875-684. BKM - Ovla{teni prevodilac-sudski tuma~ za ruski i engleski jezik. Prijem dokumenata od 8 do 20 ~asova. Telefon: 066/497-868. BKM - Pronala`enje podzemnih voda, bu{enje bunara na podru~ju Banjaluke, Kozarske Dubice, Prije do ra, Gra di {ke, La kta {a, Prnja vo ra, dva de se to go di{ nje is kus tvo u ra du. Te le fon: 065/952-183. BKM - Molerski radovi: kre~enje, gletovanje, tapete, unutra{nje fasade, izolacije, postavljanje plo~ica i laminata, sanacija i adaptacija stambenih i poslovnih prostora. Telefon: 065/343-745. BKM - Servisiram i ~istim klima-ure|aje. Telefon: 066/324-473. BK - Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni i pisani prevodi. Telefon: 065/832-521. BK - Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i kvalitetno. Telefon: 065/337-932. BK - Instrukcije iz matematike |acima srednje i osnovne {kole, profesor matematike. Telefon: 051/313-705. BK

Razno Usluge - Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radnicima u zemlji i inostranstvu, furgon do 3,5 t sa rampom. Telefon: 065/317-840, 051/313-116. BK - Kucam maturske, seminarske, diplomske, magistarske, knjige, ugovore..., {tampam i narezujem na CD. Telefon: 065/984-971. BK - Radimo krovne konstrukcije, vile, gara`e, nazide, trotoare, kamene ograde i staze. Telefon: 066/531-497. BK - Ra di mo gip sa ne stro po ve, pre zi de i gips akustike. Telefon: 065/912-269. BK

- Pro da jem 30 m bu ko vih drva. Te le fon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem brusilicu za ravno bru{enje, ~e{ka proizvodnja, pogodna za bru{enje glava motora, du`ina 1000x320 mm. Telefon: 065/524-526. BK - Pro da jem no vu okru glu bru si li cu fi 380x1700 mm, g. p. '90, Kikinda, po njema~koj licenci. Telefon: 065/524-526. BK - Prodajem kamion mercedes kiper 16/19. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

u dvije veli~ine. Telefon: 065/696-767. BK - Prodajem dvije stilske ko`ne garniture, bivolja ko`a, si vi tik, drvo-ru~ni rad. Te le fon: 065/896-422. BK - Prodajem polovne gusane radijatore. Povoljno. Telefon: 065/412-829. BK - Prodajem dva prozora, dva kau~a, dvije fotelje, TA pe}, hrastovo bure, umivaonik, tu{-bateriju. Telefon: 051/216-356, 066/137-133. BK - Ekskluzivne pozivnice, cvjeti}i i bidermajeri za vjen~anje. Telefon: 066/300-884. BK - Prodajem spava}u sobu. Telefon: 065/786511. BK - Prodajem bagremovo kolje za ograde i pulceve. Telefon: 065/206-060. BK

- Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki kameni ugalj, bukovi briket i ogrevno drvo za centralno grijanje (bukva i hrast) s prevozom do va{eg dvori{ta, mo`e i `iralna uplata. Telefon: 065/894241, 065/969-530. BK

- Prodajem motor tomos za ~amac 4,5 KS, povoljno. Telefon: 065/755-541. BK

- Odgajiva~nica "Julifarm" prodaje {tenad rotvajlera. Telefon: 065/979-947. BK

- Prodajem klavir petrof pianino, 4.000 KM. Telefon: 065/635-329. BK

- Elektri~ar kvalitetno i povoljno postavlja nove i sanira stare instalacije. Telefon: 065/209286. BK

- Prodajem dvije fotelje, stare dvije godine, povoljno. Telefon: 066/206-629. BK

- Ku pu jem ma nji ra kijs ki ka zan. Te le fon: 065/528-414. BK

- Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ijacu), efikasno i povoljno. Zvati od 16 do 21 ~as, Banjaluka. Telefon: 065/561-138. BK

- Prodajem polovna ulazna dvokrilna vrata, {irina 130 cm, 120 KM, 1.300 komada polovnog crijepa, 200 KM, krilo unutra{njih vrata, 80 cm, 30 KM. Telefon: 066/752-365, 051/359-060. BK

- Prodajem nove mrvilice, {rotilice, ma{ine za vo}e i povr}e i druge alate. Telefon: 051/532426. BK

- Prevodi, instrukcije i ~asovi engleskog jezika. Telefon: 065/566-206. BK - Popravak ve{-ma{ina, fri`idera i rashladnih vitrina. Telefon: 065/568-830, 051/351-666. BK

- Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije, namje{taja, le`aja i roletni, stakli stolariju. Telefon: 051/281-470, 065/562-149. BK - Popravljam okvire nao~ara svih vrsta, brzo i kvalitetno, Aleja svetog Save br. 16. Telefon: 051/318-227. BK - Brusim i lakiram parket i brodski pod. Telefon: 065/178-743, 065/785-769. BK - Radim sve vrste hidroizolacije, ravne kro-

- Prodajem kasa pultove s kompletnom instalacijom i pokretnom trakom, du`ina 3,10 m, {irina 1,20 m. Kase mo`ete pogledati u prodajnom centru "Centrum" Zalu`ani. Telefon: 065/896-422. BK

- Mijenjam kiosk za drva. Telefon: 065/757021. BK - Za poslasti~are i salone vjen~anica povoljno prodajem plasti~ne mladence (za svadbene torte)

- Prodajem povoljno stolarsku klupu, 300 KM. Telefon: 065/624-480. BK

- Prodajem motokultivator 20 KS, povoljno, hitno, Brod. Telefon: 065/495-231. BKM - Prodajem nove i ja~eg kapaciteta ma{ine za vo}e i povr}e. Telefon: 051/532-426. BK - Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem dizalicu sa rukom za manji kamion. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem cirkular za rezanje oblovine i manji

gra|evinski. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem planetare i osovine vitla traktora timber~ek 225. Telefon: 051/318-487, 065/485805. BK - Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i generator za struju 45 kilovata. Telefon: 051/318487, 065/485-805. BK - Prodajem elektromotor 11 kilovata, 1.400 o/min. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Pro da jem ma li to kar ski stroj. Te le fon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem mvigmeltov kalorifer 6 kW. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do 300 bara. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za kovane ograde. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem vakcinisanu {tenad njema~kog ov~a ra sta ru dva mje se ca, s pa pi ri ma. Te le fon: 065/212-067. BK - Prodajem automehani~arima hidrauli~ne prese od sedam i 12 tona. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom, 350 KM. Telefon: 065/938-176. BK - Prodajem monofazni motor, 2,2 kW, 1.400 o/min., 200 KM. Telefon: 065/513-413. BK - Prodajem 50 kg {umskog meda, cijena 12 KM/kg. Telefon: 065/267-961. BK - Prodajem televizor 72 cm, kao nov, cijena povoljna. Telefon: 066/122-144. BK - Prodajem {tene njema~kog ov~ara, s papirima. Telefon: 065/698-020. BK

50

ofekfmkb!6. 9. 2009.

(16)

Svijet klasi~ne muzike

Predstavnici muzi~kog romantizma i baroka Franc [ubert je rano u~io svirati violinu i klavir, i u dobi od devet godina Mihael Holzer podu~avao ga je sviranju orgulja i kontrapunktu. Kasnije je u~io pjevanje, harmoniku i orgulje. Njegove kompozicije iz prakti~no svih muzi~kih `anrova, svje`e su i neposredne, iskrene i bliske narodnoj muzici. Godine 1808. primljen na Bogosloviju carske kapele kao horista i tu je svirao violinu u orkestru, a nekad i zamjenjivao dirigenta. Violu je svirao kod ku}e u guda~kom kvartetu. Godine 1812. umrla mu je majka, a otac se sljede}e godine ponovo o`enio, te [ubert 1813. pi{e prvu simfoniju, napu{ta Bogosloviju, nastavljaju}i da radi sa Salieriem. Izu~avao je vi{e muzi~kih pravaca odjednom, stu-

Godina i mjesto ro|enja: 42/!kbovbs!28:8/! hpejof!v!Cf•v Godina i mjesto smrti: 2:/!opwfncbs!2939/! hpejof!v!Cf•v! Period: spnbouj{bn Poznata djela: #9/!ofepws|fob!tjngpojkb#-!djlmvtj tpmp!qkftbnb!#Mjkfqb!nmjobslb#-!#[jntlp!qvupwbokf##Mbcvepwb!qkftnb# ranc Peter [ubert, austrijski kompozitor ~iji se talenat raspoznavao u muziciranju od najranijih dana, jedan je od najizrazitijih predstavnika muzi~kog romantizma. Ro|en je 31. januara 1797. godine u Be~u. Otac mu je bio u~itelj, koji je u porodici odr`avao muzi~ku tradiciju. [ubert

F

Komponovao je oko 630 solo pjesama na stihove Getea, [ilera i drugih pjesnika, djela za vokalne sastave i zborove, te klavirske sonate, komorna djela i simfonije

dirao je klavir, violinu, orgulje, pjevanje i harmoniju, bio je pjeva~ u dvorskoj kapeli, gdje mu je poduku iz kompozicije davao Salieri. Finansijski nije bio naro~ito sposoban da se izdr`ava od pisanja muzike, tako da su mu brojni prijatelji pomagali i tako omogu}avali kompozitorov rad. Radio je sa 17 godina i kao pomo}ni u~itelj kod oca u {koli, ~ime je izbjegao vojnu obavezu. Godine 1816. napu{ta {kolu. [ubert se ~esto sa svojim dru{tvom, koje se sastojalo prije od umjetnika i knji`evnika nego muzi~ara, sastajao na takozvanim [ubertijadama, gdje su

izvo|ene njegove kompozicije. Njegova muzika se ~ula van kruga njegovih prijatelja, tako da su oni i potpomogli izdavanje prve njegove zbirke pjesama 1821. godine. @ivio je u Be~u ~itav svoj `ivot, osim nekih ljetnih ekskurzija i dviju posjeta Ugarskoj kao ku}ni muzi~ar porodice Esterhazi od 1818. do 1824. godine. Ka`u da se kompozitor redovno, vrlo rano, budio i posve}ivao komponovanju do u podne, kad se priklju~ivao svojim prijateljima. Njegov `ivot bio je na neki na~in tajanstven. Nije bio o`enjen. Iako je kratko `ivio, ostavio je vi{e djela nego ijedan drugi kompozitor. Opus mu broji preko 900 djela, u ~emu prvo treba ista}i veliku "8. nedovr{enu simfoniju". Neka od najzna~ajnijih djela su mu ciklusi solo pjesama "Lijepa mlinarka", "Zimsko putovanje", "Labudova pjesma", scenska muzika za "Rozamundu", klavirske kompozicije "Muzi~ki trenuci", "Impromptija", opera "Alfonso i Estrela", operete, kamerna muzika, mise, kompozicije za mu{ke horove. Komponovao je oko 630 solo pjesama na stihove Getea, [ilera i mnogih drugih pjesnika, zatim djela za vokalne sastave i zborove, te klavirske sonate, komorna djela i simfonije. Njegova scenska muzika i opere pale su u zaborav. Prvi javni koncert na kojem su izvedene isklju~ivo njegove kompozicije odr`an je neposredno pred njegovu smrt, 1828. godine. [ubert je obo`avao Betovena. Na Betovenovoj sahrani nosio je njegov sanduk da bi nedugo potom, nakon godinu dana, 19. novembra 1828. i sam bio zakopan pokraj njega, po vlastitoj `elji. Na [ubertovom nadgrobnom spomeniku pi{e: "Muzika je zakopala ovdje veliko bogatstvo, ali jo{ ve}e nade".

Klaudio Monteverdi sjeveru Italije, Monteverdi je bio jedan je od utemeljiva~a rane operske umjetnosti. Bio je instrumentalista i pjeva~ na dvoru u Mantovi, te muzi~ki direktor crkve Svetog Marka u Veneciji. Ime Monteverdi, zna~i "zelena planina" na talijanskom. Godine 1590. po~inje raditi na dvoru vojvode u Mantui kao vokalista i violinista, a 1602. postaje dirigent na tom mjestu. Komponovao je desetak opera, ali je sa~uvan samo manji dio, pa se njegov stilski razvoj mo`e potpunije pratiti u crkvenim djelima i osam zbirki madrigala. Svoj novi dramati~an i afektivan stil izlo`io je u predgovoru 8. knjige madrigala. Od opera sa~uvane su, pored "Orfeja", njegovog najpoznatijeg djela, "Tu`aljka" iz opere "Arijana", "Uliksov povratak u domovinu" i "Krunidba Popeje", kojom je polo`io temelje talijanskoj baroknoj operi. Uticaji Monteverdije-

Godina i mjesto ro|enja: 2678/!hpejof!v! Lsfnpoj-!ob!tkfwfsv!Jubmjkf Godina i mjesto smrti: 2754/!hpejof!v!Jubmjkj Period: cbspl Poznata djela: Pqfsb!#Psgfk#

K

laudio Monteverdi, italijanski kompozitor, orgulja{, violinista i pjeva~ posljednji je veliki majstor renesansnog madrigala i prvi izraziti operski dramati~ar epohe baroka. Ro|en 1567. godine u Kremoni, na

Njegov ''Orfej'' spada me|u prve sa~uvane opere i nastao je samo 10 godina poslije prve poznate opere ''Dafne'' Jakopa Perija iz 1597. godine

vog stila prote`u se preko venecijanske i rane napuljske operske {kole sve do Hendla. Njegov ''Orfej'' spada me|u prve sa~uvane opere i nastao je samo 10 godina poslije prve poznate opere ''Dafne'' Jakopa Perija iz 1597. godine. Do ~etrdesete godine uglavnom je komponovao madrigale. Deveta knjiga madrigala, objavljena posthumno 1651. godine, sadr`i lak{e komade "kanconete". Jako je bitno napomenuti da se Monteverdi uvo|enjem novog stila u muziku, sukobljavao sa pobornicima koji nisu bili za promjene stila. Promjena stila dovela je do stvaranja opere.

Kompozitor je smatran veoma zna~ajnom i revolucionarnom li~no{}u, jer je operi kao `anru dodao zna~ajan udio dramskog; tek poslije njega opera postaje ''dramma per musica''. Izme|u ostalog, za ''Orfeja'' je karakteristi~no da predstavlja sponu, prelaz ili prekretnicu izme|u renesansne i barokne poetike, u muzi~kom i tematsko-semanti~kom smislu. Na muzi~kom planu osje}a se jo{ uvijek zna~ajna nota renesansne dvorske muzike, u uvodnoj sceni svadbe, i smirena i tu`na elegancija baroka. Anti~ka pri~a o silasku mitskog pjeva~a, Apolonovog sina Orfeja, u podzemni svijet za voljenom, umrlom Euridikom, obra|ena je sa uglavnom svim elementima, za razliku od nekih kasnijih interpretacija, kao {to je Glukova, koja predla`e sasvim druga~iji zavr{etak. Sam izbor teme je indikativan za svoje doba: bavljenje anti~kim mitovima i temama jedna je od najve}ih strasti renesanse, ali opera kao `anr je ne{to novo, neobi~no. Zato je upravo predstavljanje podzemnog svijeta smrti, kazne i ispa{tanja moralo biti jako privla~no i svje`e za publiku s po~etka 17. vijeka, uz obavezno provla~enje kroz tekst raznih deviza koje imaju porijeklo u knji`evnoj zaostav{tini ili op{toj duhovnoj klimi epohe. Osim toga, tema proslavljanja mo}i muzike i umjetnosti, koja potpuno gospodari nad svim vidovima `ive i ne`ive prirode, pogodna je za predstavljanje u operi, vrhuncu i mo`da najvi{em dometu muzike. Zbog svega toga, vjerovatnija je pretpostavka da je djelo u`ivalo autoritet ozbiljne umjetnosti, nego da je prosto slu`ilo kao zabava dokonom plemstvu, kako neki smatraju za mogu}e. Monteverdi je za `ivota imao sre}u da bude slavan {irom Evrope. Umro je 1643. godine.

Klasi~na muzika obuhvata vrlo {iroku lepezu umjetni~kog stvaranja i brojne umjetnike koji su je tokom vremena, sve do na{ih dana, u~inili veoma popularnom {irom svijeta. Svaki od stvaralaca je predstavnik specifi~nog stilskog pravca. Ovdje }emo se prisjetiti najve}ih kompozitora, operskih pjeva~a, opera i drugih simbola klasi~ne muzike

6. 9. 2009. ofekfmkb

Na dana{nji dan Ro|en Petar Drugi Kara|or|evi}

SUDOKU 4

9

6

9

3

3

8

2

6

7

4

8

:

7 2

6

4 3

2

:

9

:

9

Srednje te{ko

5

2 8

3

:

4

7 7

3 8 3

2

9

:

6

5

9 6

4

:

4

2

2

5

7 : 6 9 3 4 8 2 5

:

5 3 2 8 4 : 9 7 6

3 5 9 6 8 2 7 4 :

2 8 4 5 : 7 6 3 9

6

4 6 8 7 5 9 2 : 3

5 2 3 6 : 8 4 7 9

4 6 7 9 5 2 : 3 8

3

: 9 7 2 6 3 4 5 8

: 9 8 7 3 4 6 2 5

9 7 4 3 6 : 5 8 2

2

9 4 3 : 7 8 5 6 2

8 3 2 5 4 7 9 : 6

6 : 5 2 8 9 7 4 3

7 8 9 : 2 6 3 5 4

2 5 : 4 9 3 8 6 7

3 4 6 8 7 5 2 9 :

5

8 7 5 3 2 6 : 9 4

6

Djmk!jhsf! kf!eb! qp!qv!oj!uf qsb!{ob! qp!mkb!ub!lp! eb!v! twb!lj!sfelp!mp!ov!j! nj!oj.lwb!esbu {b!qj!|f!uf csp!kf!wf! pe!2!ep!:/ Qsj!up!nf! of!tnj!kf! ep!~j!ep! qp!obw!mkb!okb/

9

6 2 : 4 9 5 3 8 7

8

Te{ko

5

Kralj Petar Drugi Kara|or|evi}, prvoro|eni sin kralja Aleksandra Prvog i kraljice Marije, ro|en je na dana{nji dan 1923. godine. Kum na kr{tenju bio mu je

engleski kralj D`ord` [esti. Poslije osnovnog obrazovanja koje je stekao na Dvoru, poha|ao je {kolu u Engleskoj, iz koje se vratio poslije atentata na njegovog oca 1934. Po{to je tada bio malo-

ljetan, kraljevska vlast prenesena je na Namjesni{tvo na ~elu sa knezom namjesnikom Pavlom Kara|or|evi}em. Po~etak Drugog svjetskog rata stavio je Kraljevinu Jugoslaviju pred te{ku odluku: da li da pristupi Trojnom paktu ili da se suprotstavi neprijatelju. Odluka kneza Pavla da potpi{e ponu|eni ugovor nai{la je na `estoke proteste u zemlji, koji su 27. marta 1941. doveli do krize vla de. Kralj Pe tar Dru gi progla{en je punoljetnim i odmah preuzeo vlast od Namjesni{tva. Po sli je slo ma Ju go sla vi je emigrira s vladom u Atinu, potom u Kairo, pa u Palestinu da bi od septembra 1941. do kraja rata, s vla dom bo ra vio u Lon do nu. S vlas ti je zba ~en 29. novembra 1945. kada je Ustavotvorna skup{tina FNRJ nakon odr`anog referen du ma do ni je la odlu ku o ukidanju monarhije. S obzirom da Aleksandar Kara|or|evi} nije htio abdicirati i vratiti se kao gra|anin u Jugoslaviju zabranjen mu je dolazak. Poslije rata `ivio je u Francuskoj i SAD. Poslije duge i te{ke bolesti umro je u denverskoj bolnici 3. novembra 1970, a sahranjen u crkvi svetog Save u Libertvilu (SAD).

Zavr{en prvi put oko svijeta 1522.

Prvo putovanje oko svijeta kojim je o~igledno dokazano da Zemlja ima loptast oblik zavr{eno je na da{nji dan 1522. godine. Fernando Magelan je bio portugalski istra`iva~ koji je plovio pod {panskom zastavom. On je prvi otplovio iz Evrope u Aziju idu}i na zapad, prvi Evropljanin koji je pre{ao Tihi okean i prvi koji je vodio ekspediciju sa ciljem da oplovi zemaljsku kuglu. Magelan je tragi~no izgubio `ivot na Filipinama, prije povratka u Evropu, ali se 18 ~lanova njegove posade vratilo u [paniju. Ispitao je jugoisto~ne obale Ju`ne Amerike, otkrio 1520. moreuz (kasnije nazvan Magelanov) i njime pro{ao u Veliki okean, koga je nazvao Tihi okean (Pacifik), jer u nje mu ni je do`ivio bure kao u Atlantskom okeanu.

51

52

ofekfmkb!6. 9. 2009.

FK Partizan ostao bez trenera

Sport [panska opsada Poljske

Evropsko prvenstvo u Poljskoj, koje po~inje sutra, okupi}e 16 reprezentacija i ukupno 192 igra~a. Najve}i broj doma}ih igra~a na Eurobasketu ima}e Rusija, branilac zlatne medalje sa prethodnog {ampionata u [paniji 2007. godine. Oni u svo jim re do vi ma ima ju kompletnu ekipu koja nastupa u ruskoj ligi, osim selektora Davida Blata koji je stranac, a slijede Turci sa 10 igra~a iz doma}ih klubova Rusija ima najvi{e doma}ih igra~a

(Iljasova i Turkoglu jedino nastupaju u NBA ligi). Srbija ima ~etiri ko{arka{a koji su ~lanovi Svislajon lige (Markovi} i

Ma~van iz Hemofarma, Bjelica iz Zvezde i Raduljica iz FMP @eleznika), dok Slovenci imaju najvi{e "pe~albara" i samo jednog igra~a iz doma}eg {ampionata - Klobu~ara, koji igra za Olimpiju. Najbrojniji u Poljskoj bi}e igra~i iz {panskog prvenstva (~ak 30), dok }e NLB liga ukupno imati sedam ko{arka{a. U Rusiji igra 21 igra~ na Eurobasketu, tri vi{e nego u NBA ligi, {to je i posljedica velikog broja otkaza ovog ljeta. Real Madrid je klub koji }e imati najvi{e ko{arka{a na EP - {estoricu (Serhio Ljulj, Horhe Garbahosa i Felipe Rejes, reprezentativci [panije, Novica Veli~kovi}, ko{arka{ Srbije, Darjus Lavrinovi~, uzdanica Litvanije, i D`eremaja Mesi, lider makedonskog tima).

Ispala Azarenka Najve}e iznena|enje u petak na US openu napravila je Fran~eska Skjavone, koja je kao 26. nosilac savladala Viktoriju Azarenku, osmog nosioca u `enskoj konkurenciji, sa 4:6, 6:2, 6:2. Kim Klajsters nastavila je odli~ne igre po{to je sa ubjedljivih 6:0, 6:2 savladala zemljakinju Kirsten Flipkens, a D`o-Vilfrid Conga u tri seta je bio bolji od Finca Jarka Nieminena. Marin ^ili} (16) uspio je da nadoknadi deficit od dva seta protiv doma}eg tenisera D`esija Livajna, a dalje ide i deveti nosilac @il Simon, kome su tri seta bila dovoljna za pobjedu nad Tomazom Belu}ijem iz Brazila. I njegov zemljak Gael Monfis (13) u tri seta je savladao Nijemca Andreasa Beka, dok je 11. nosilac Fernando Gonzales u ~etiri dionice bio bolji od jo{ jednog Francuza @oslena Uane.

Reno mo`da namjestio trku Svjetska automobilska federacija (FIA) pozvala je ~elnike tima Reno na saslu{anje povodom optu`bi da je ekipa tokom pro{le sezone namjerno izazvala udes na trci u Singapuru da bi pobijedila. FIA je u petak saop{tila da francuski tim treba da se pojavi na saslu{anju pred Svjetskim vije}em moto-sporta u Parizu 21. septembra. Francuski tim optu`en je da je pro{le godine naredio voza~u Nelsonu Pikeu da izazove nesre}u da bi na stazu iza{lo bezbjednosno vozilo, koje je pomoglo njegovom klupskom dru gu Fer nan du Alon su. [panski voza~ je na kraju pobijedio u trci. Ako bi bio progla{en krivim, Reno bi mogao biti nov~ano ka`njen,

suspendovan ili ~ak isklju~en iz {ampionata. FIA je istragu pokrenula po{to je navod u nesre}i objavila brazilska televizija Globo tokom trke za Veliku nagradu Belgije pro{le nedjelje. Sumnja se da je Reno namjerno izazvao udes u Singapuru da bi pobijedio

[ef Formule 1 Berni Eklston rekao je ranije ove nedjelje da bi i Reno i Nelson Pike mogli da zapadnu u ozbiljnu nevolju ako bi istraga otkrila bilo kakve aktivnosti vezane za namje{tanje trke.

Tka~ijev igrao pijan Francuski velemajstor ruskog porijekla Vladislav Tka~ijev igrao je pijan partiju prvog kola turnira u Kalkuti, ali su mu organizatori to oprostili i dopustili mu da nastavi takmi~enje. Tka~ijev, koji prema rejtingu zauzima 58. mjesto u svijetu, zaspao je za stolom u toku partije sa indijskim velemajstorom Pravenom Kumarom, a poku{aji organizatora da ga probude nisu urodili plodom. Indijski listovi navode da je Tka~ijev poslije jedanaestog poteza utonuo u "carstvo snova" i umalo zavr{io na podu. Kumar je dobio partiju kontumacijom.

Vijesti Rosi odbio Ferari Italijanski motociklista Valentino Rosi saop{tio je da je odbio ponudu Ferarija da vozi za taj tim u {ampionatu Formule 1 na VN Italije u Monci. Tridesetogodi{nji Rosi je tokom prethodnih go di na ne ko li ko pu ta testirao Ferarijeve bolide. "Razgovarao sam s ~elnicima Ferarija oko mog u~e{}a na Velikoj nagradi Italije u Monci. Ipak, bez prethodnih test vo`nji, bilo bi nelogi~no da u~estvujem", rekao je Rosi. Umjesto test voza~a Luke Badoera, koji je u prethodne dvije trke mijenjao povrije|enog Felipea Masu, za ekipu Ferarija }e, 13. septembra u Monci, voziti doskora{nji ~lan Fors Indije \ankarlo Fizikela.

Vitsel pomilovan Kaznu od 11 utakmica neigranja za Aksela Vitsela Disciplinska ko mi si ja bel gij skog fudbalskog saveza smanjila je na osam poslije `albe mladog fudbalera. Vitselu je prvo zabranjeno da igra do 23. novembra, {to je uklju~ivalo 10 prvenstvenih i jednu kup utakmicu, zbog preo{trog starta poslije kojeg je Poljaku Vasilevskom, fudbaleru Anderlehta, polomio nogu, da bi mu kazna nakon `albe smanjena na osam me~eva zabrane igranja. On je iskoristio priliku da jo{ jednom uputi izvinjenje Vasilevskom i da napomene da nije imao namjeru da ga povrijedi.

Triju d`ek-pot U Briselu je u petak odr`an posljednji miting Zlatne lige u atletici nakon kojeg je stanje u trci za glavnu nagradu od milion dolara ostalo nepromijenjeno. Ruskinja Jelena Isinbajeva (skok s motkom), Amerikanka Sanja Ri~ards (400 metara) i Kenijac Kenenisa Bekele (5.000 metara) podijeli}e na ravne ~asti milion "zelenih" nov~anica po{to su pobijedili na svih {est mitin ga Zla tne li ge u svo jim disciplinama. Sa druge strane, zvijezda ve~eri je bio Usein Bolt koji je slavio u trci na 200 metara ostvariv{i ~etvrti najbolji rezultat svih vremena pretr~av{i tu distancu za 19.57 sekundi.

Opro{taj Bouena Brus Bouen je odlu~io da vi{e ne igra ko{arku nakon {to je na impresivan na~in odigrao 12 NBA sezona. Ovaj 38-godi{njak je pet puta biran u "idealnu defanzivnu petorku" lige, a tokom karijere je osvojio tri titule sa San Antoniom, u ~ijim je redovima proveo osam sezona. Nakon {to je ovog ljeta "trejdovan" u Milvoki, odlu~io je da ka`e "zbogom" aktivnom bavljenju ko{arkom.

Oti{ao Jokanovi} Kako je saop{teno na zvani~nom sajtu kluba, ugovor s trenerom koji je osvojio dvije duple krune sporazumno je raskinut Fudbalski klub Partizan i dosada{nji trener prvog tima Slavi{a Jokanovi} sporazumno su ju~e raskinuli ugovor, objavljeno je na sajtu beogradskog kluba. Kako je saop{teno na zvani~nom sajtu kluba, ugovor s trenerom koji je osvojio dvije duple krune sporazumno je raskinut. Jokanovi} je na mjesto trenera do{ao u polusezoni 2007/2008, kada je na klupi zamijenio Miroslava \uki}a. Nezadovoljstvo dijela Uprave njegovim radom, prema pisanju medija, pojavilo se nakon neuspjeha u kvalifikacijama za Ligu {ampiona i poraza od Apoela, iako je tim nakon toga izborio vrijednu pobjedu u @ilini i obezbijedio nastupe u Evropskoj ligi koja startuje ve} 17. septembra utakmicom s Tuluzom u Beogradu. "Hvala svima na ukazanom poverenju i korektnom odnosu. Uvek kada bude bilo potrebno pomo}i }u Partizanu i njegovim navija~ima koji su sve nas neis-

crpno i bezrezervno bodrili na svim utakmicama i u svim prilikama. Partizan trenutno ima na raspolaganju skup talentovanih fudbalera, vaspitanih i po{tenih momaka, divnih sportista. Sa njima sam uspostavio perfektan odnos i najve}a dobit za mene }e biti ukoliko oni imaju ose}aj da su zahvaljuju}i saradnji sa mnom napredovali u svojim karijerama. Ponosan sam {to sam bio na spisku onih koji su u~estvovali u sjajnim rezultatima i biti trener Partizana bila je velika ~ast i jo{ ve}a obaveza. U ispunjavanju te obaveze dao sam sve od sebe i, verujem, ostavio trajan trag u klubu. Molim navija~e da podr`e igra~e i mog naMediji ve} du`e vrijeme pi{u da }e Mateus opet na klupu Partizana

slednika na mestu trenera, jer sam siguran da oni poseduju potencijal za jo{ bolje rezultate i igre u budu}nosti", kazao je Jokanovi} u svom saop{tenju. Dragan \uri}, predsjednik Fudbalskog kluba Partizan, potvrdio je da je do{lo do sporazumnog raskida ugovora s Jokanovi}em, ali nije `elio da ka`e ko }e biti njegov naslednik, osim da }e u narednom peirodu tim predvoditi prvi pomo}nik biv{eg trenera Goran Stevanovi}. Mediji ve} du`e vrijeme pi{u da }e Nijemac Lotar Mateus ponovo sjesti na klupu beogradskog kluba s kojim je u sezoni 2002/2003. Partizan bio u~esnik Lige {ampiona.

Sport

6. 9. 2009. ofekfmkb

53

Vijesti

Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u fudbalu

Odlazi Jork

Sigurna pobjeda BiH

Ne ka da{ nji na pa da~ Man~ester junajteda Dvajt Jork najavio je povla~enje iz fudbala u 37. godini. Jork, kome je na kraju pro{le sezone istekao ugovor sa San drlen dom, osvojio je Ligu {ampiona s Junajtedom 1999. On je tako|e osvojio i tri uzastopne titule u Premijer ligi, a 2006. na SP u Njema~koj bio je kapiten Trinidada i Tobaga.

0

Akcija fer-plej Qsj!kf! {wb!o j!. •oph! qp!• fu!l b! vub!. lnj!d f! j! jo!u p!o j!s b!o kb ob!d j!p obm!o ji! ij!n oj hmf!eb!pdj!nb!ob!tub!ej!. pov! pcsb!u j!mj! tv! tf! j lb!qj!uf!oj! pckf! flj!qf Fnjs! Tqb!ij~! j! Tbs!. hjt! Ipw!tf!qkbo/! Sj!. kf•! kf! p! bldj!kj #gfs.qmfk#-! lp!kv! tv! ep!. nb!~j! ob!wj!kb!•j! jt!qsb!uj!mj {wj!aev!dj!nb/!Ob!tub!ej!. pov!kf!kv!•f!cj!mp!j!ewb!. ef!tf!ubl!ob!wj!kb!•b!! CjI/

Incidenti u kampu Rome Oko 500 navija~a Rome okupilo se u trening kampu kluba "Trigorija" da bi izra zi li ne za do volj stvo zbog lo{eg starta sezone, smjene trenera Spaletija (zamijeni}e ga Ranijeri), prodaje Akvilanija Liverpulu i ~injenice da vlasnici kluba, porodica Sensi, ni su pri hva ti li ni je dnu ponudu za prodaju kluba. Me |u tim, pro test ni je pro {ao mir no po {to su naj va tre ni ji na vi ja ~i ba cali baklje i dimne bombe na ulaz u upra vnu zgradu u trening centru, a potom opkolili automobile igra~a ne dozvoliv{i im da napuste "Trigoriju". Jedini igra~ koji je po{te|en od strane navija~a je Danijele de Rosi.

Vedran RADENOVI]

Fudbalska A reprezentacija pobijedila je ju~e u Jerevanu u 7. kolu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Ju`noafri~koj Republici, doma}u selekciju Jermenije rezultatom 2:0. Fudbaleri BiH poveli su u 6. minuti. Na desnoj strani Samir Muratovi} odli~no je proigrao Admira Vladavi}a. Igra~ Salzburga uputio je dobar centar{ut za Senijada Ibri~i}a, koji u prvom poku{aju {utira glavom u stativu, ali se lopta ponovo odbija do njega i u drugom poku{aju poga|a za 1:0. Dvije minute kasnije, Muratovi} je odli~no

har pokazao je na jedanaesterac, ali je D`eko sa bijele ta~ke {utirao visoko iznad gola. Doma}ini su krajem prvog poluvremena stvorili manji pritisak, a u najboljoj prilici bio je Mkhitarjan, koji je u 41. loptu glavom poslao pored na{eg gola. Prvi su u drugom poluvremenu zaprijetili Jermenci preko Artavadza Karamjana, koji je sna`nim udarcem sa oko 20 metara poku{ao iznenaditi dobro postavljenog Supi}a. Bla`evi}evi izabranici drugi pogodak postigli su u 75. minuti. D`eko je u{ao u {esnaesterac, na drugoj strani odli~no uposlio rezervistu Zlatana Muslimovi}a, koji s pet metara poga|a prazan gol za kona~nih 2:0.

Obla~no V!Cp!toj!j!Ifs!df!hp!wj!oj!~f qsf!wmb!eb!wb!uj!vnkf!sf!op!ep qsf!ufaop!pcmb!•op!wsj!kf!nfof!|up!wj!|f!pcmb!•opt!uj!cj!~f!v dfo!usbm!ojn!j!jt!up!•ojn!qp!esv!. •kj!nb-!epl!~f!v!{b!qb!eojn!j tkf!wf!sp!{b!qb!eojn!ejkf!mp!wj!nb cj!uj!nb!okf!pcmb!•opt!uj!j!wj!|f tvo!•b!oji!qf!sj!peb/!V!Ifs!df!. hp!wj!oj!tf!p•f!lv!kf!nb!mp!ep vnkf!sf!op!pcmb!•op!j!tvo!•b!op wsj!kf!nf/!Kv!ubs!okb!ufn!qf!sb!uv!sb pe!8!ep!24-!ob!kv!hv!ep!31-!b obk!wj!|b!eof!wob!pe!27!ep!36ob!kv!hv!ep!39!tuf!qf!oj/

Afmklp!LPQBOKB!

BIHA]

ejsflups!OJHE!#EOO#

BANJALUKA

Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^ hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!

BIJELJINA ZENICA

Ponedjeljak Nby/ Njo/

Utorak Nby/ Njo/

,34pD ,28pD

Srijeda Nby/ Njo/

LIVNO

,32pD ,29pD

,33pD ,27pD

Sarajevo

+27oC

Banjaluka

+29oC

Bijeljina

+30oC

Biha}

+29oC

Livno

+26oC

Mostar

+32oC

Zenica

+28oC

Trebinje

+31oC

SARAJEVO MOSTAR

TREBINJE

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH

[to se ti~e biometeorolo{kih prilika ve}ina stanovni{tva bi se trebala osje}ati bolje, ponajvi{e zahvaljuju}i sun~anijem vremenu i osvje`enju

usljed ne{to ni`ih temperatura. Hroni~ni bolesnici i meteoropati tako|e }e osjetiti pozitivne promjene i olak{anje tegoba.

2

U 75. minutu D`eko je u{ao u {esnaesterac, na drugoj strani odli~no uposlio Muslimovi}a, koji s pet metara poga|a prazan gol za 2:0

uposlio Edina D`eku. Prvotimac Volfsburga {utirao je sa desetak metara, ali je golman Gevorg Kasparov bio na mjestu. Jermenci su prvi put zaprijetili golu Nemanje Supi}a u 14. minutu. Henrik Mkhitarjan je pobjegao svom ~uvaru Sanelu Jahi}u, poku{ao iz velike udaljenosti, ali je lopta zavr{ila iznad gola. U 15. minuti Vedad Ibi{evi} uputio je odli~an centar{ut za D`eku, koji {utira glavom, Edin D`eko u ali golman Jermenaca skre}e je u stativu. Ibri~i} je u 28. 33. minutu minutu bio u solo prodoru, pro{ao nekoliko odbrambeproma{io nih igra~a, iza{ao sam pred Kasparova, ali je golman jedanaesterac odbio loptu u korner. U 33. minuti Kasparov je u {esnaestercu nepropisno oborio Ibi{evi}a. Sudija Erik Bram-

Strijelac prvog pogotka: Senijad Ibri~i} (desno) FOTO NN

Jermenija - BiH

Tusj!kfm!dj;!1;2!Jcsj!•j~!v!7-!1;3!Nv!tmj!np!wj~!v!86/!nj!ov!uj/ Tub!ej!po!#Sf!qv!cmj!lb#!v!Kf!sf!wb!ov/!Hmf!eb!mb!db;!3/111/ Tv!ej!kb;!Fsjl!Csbn!ibs!)Ip!mbo!ej!kb*!8/!Av!uj!lbs!up!oj;!Ipw!. tf!qkbo-!Lb!tqb!spw-!Bs!ub!wbe{!Lb!sb!nkbo-!Ub!ef!wp!tkboNlijubsjkbo!)Kfs!nf!oj!kb*-!Cbk!sb!np!wj~!)CjI*/ KFS!NF!OJ!KB; Lb!tqb!spw!6/6-!Ipw!tf!qkbo!7/6-!Bs!{v!nb!. okbo!6/6-!Ub!ef!wp!tkbo!6/6-!Nlsu•j!kbo!6/6-!Fej!hbs!kbo!7Bsb!lmf!mkbo!6/6!)pe!77/!nj!ov!uf!Nj!ob!tkbo!.*-!Bs!nbo!Lb!. sb!nkbo!7-!Bs!ub!wbe{!Lb!sb!nkbo!7-!Nlij!ubs!kbo!7/6-!Kb!wsv!. kbo!6/6!)pe!57/!nj!ov!uf!Hp!ibs!kbo!.*/!Tf!mf!lups;!Wbs!ebo Nj!ob!tkbo/ CP!TOB!J!IFS!DF!HP!WJ!OB; Tv!qj~!8-!Tqb!ij~!8/6-!Ob!. eb!sf!wj~!8-!Kb!ij~!8-!Tb!mj!ip!wj~!8-!Wmb!eb!wj~!8/6-!Nv!sb!up!wj~ 8/6!)pe!74/!nj!ov!uf!Qkb!oj~!.*-!Sb!ij!nj~!8-!Jcsj!•j~!8/6!)pe 97/!nj!ov!uf!Cbk!sb!np!wj~!.*-!Jcj!|f!wj~!8!)pe!79/!nj!ov!uf Nv!tmj!np!wj~!8*-!Eaf!lp!8/!Tf!mf!lups;!Nj!sp!tmbw!Cmb!af!wj~/! Jhsb•!vub!lnj!df;!Tf!oj!kbe!Jcsj!•j~!)CjI*!8/6/

Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-! Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-! Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-! Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-! Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof!j!ofekfmkop!j{ebokf*-! Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-! Csbolp!UPNJ^!)vsfeojl!nbhb{job*-! Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-! Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-! Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*Boesfb!CBTBSB!)lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-! Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-! Nbkb!WVKJOJ^!)bhfodjkf*Hpsbo!LBSB^ )tqpsu*Jwbob!QJMJQPWJ^ )ufioj•lb*-! Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-! [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/

J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/ Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!oo`nbslfujoh@ufmflmjl/ofu
54

ofekfmkb!6. 9. 2009.

BHT 1

Preporu~ujemo 22.00 PINK BH Poslije pono}i, film _p!wkfl!j{mb!{j!j{!{b!uwp!sb!qp!tmj!kf!26 hp!ej!ob!tmvafokb!lb!{of!{cph!vcjt!uwb twp!kf!afof-!b!tp!dj!kbm!ob!sb!eoj!db!{b!. evafob!{b!okf!hb!kf!vcjkf!}f!ob!eb!kf po!v!tuwb!sj!of!wjo!j!qpt!uf!qf!op!tf!{b!. mkv!cmkv!kf!v!okf!hb/

22.25

RTL Drakula, film Nmb!ej!bewp!lbu!Eap!ob!ubo!Ibs!. lfs!pemb!{j!v!{b!cb!•f!oj!ejp!jt!up!. •of!Fvsp!qf!ob!qp!tmp!woj!qvu/ Lb!eb!tuj!hof!ob!pesf!ej!|uf-!v ewp!sbd!{mp!hmb!toph!hsp!gb!Esb!lv!. mf-!qp!•j!okv!tf!ep!hb!}b!uj!ofp!. ckb|!okj!wf!j!kf!{p!wj!uf!tuwb!sj/

01.10 NOVA Gospodin D`ons, film Hp!tqp!ejo!Eap!ot!qb!uj!pe!cj!qp!mbs!. oph!qp!sf!nf!~b!kb/!Vqsb!wp!j{!uph!sb!{mp!. hb!okf!hp!wp!sb!tqp!mpafokf!wb!sj!sb!pe jo!ufo!{j!woph!fnp!dj!pobm!oph!{b!ep!wpmk!. tuwb!j!pq!uj!nj!{nb!ep!tv!jdj!ebm!of!ef!. qsf!tj!kf/!

Sa satelita N. Geographic 22.00 Istra`ivanje planete Zemlje, dok. program [b!nj!tmj!uf!twj!kfu!v!lp!kfn!tf!ojwp np!sb!qp!ej!hbp!{b!|ftu!nf!ub!sb/ Hsb!ep!wj!qp!qmbw!mkfoj-!b!pcbm!of!sf!hj!. kf!oft!ub!kv/!Puqv!uvk!uf!ob!Hsfo!mboehekf!obv!•oj!dj!jt!usbavkv!npaf!mj!pwb op!~ob!np!sb!qpt!ub!uj!tuwbs!optu/

HBO 22.05 Nestala bez traga, film Qsj!•b!qp!•j!okf!v!cpt!upo!tlpn lwbs!uv-!v!lp!kfn!tv!unvs!of!vmj!. df!sb!eoj!•lf!lmb!tf!qp!qv!okf!of qp!up!ov!mjn! top!wj!nb/! Up! kf nkft!up!ob!lp!kfn!kf!•f!uwp!sp!. hp!ej|!okb!Bnbo!eb!qsj!kbw!mkf!ob oft!ub!mpn!cf{!jlb!lwp!hb!usb!hb/

MRE@A PLUS

gram

------ Program za djecu i mlade 08.05 Mumijevi, animirana serija 08.30 Uradi sam, uradi sama 08.35 Puki, drama 08.50 Dje~ji festivali 09.10 Galakti~ki fudbal, crtana serija 09.35 Nema problema (r) 09.55 Pri~e iz 1.001 no}i, serija 10.30 Retrovizor, muz. program (r) 11.00 ^udesna planeta, dok. program (r) 12.00 BHT vijesti 12.10 GJMN Ispovijest varalice 13.45 Svjetsko blago: Sej{eli, dolina Mai - Dolina Loare (r) 14.15 Sir Elton D`on: Live at Avo Session, koncert 16.15 [e}ergrad, dok. program 17.15 GJMN Neo~ekivani udarac 18.50 Celestin, crtani film 19.00 Dnevnik 19.30 TV Liberti

12.10

Ispovijest varalice, film

Ekf!•bl!vlsb!ef!ptbn!qf!oj!kb pe!twp!kji!sp!ej!uf!mkb-!ob!lpo!•f!. hb!pt!ub!of!tj!sp!•f-!b!lb!lp!cj hb!lb!{oj!mj-!sp!ej!uf!mkj!nv!vt!lsb!uf wf!•f!sv/!Poj!tf!pusv!kv!hmkj!wb!nb lp!kf!tv!cj!mf!ob!nf!oj!kv/!Lb!toj!. kf!~f!sb!ej!uj!nop!hf!tuwb!sj/ 20.00 Policijska stanica, serija 20.55 Moda je... magazin 21.25 Enjoy film - Enjoy BHT: Kan 2009 22.00 BHT vijesti 22.15 BHT sport 22.30 GJMN Neo~ekivani udarac (r) 00.00 GJMN Ispovijest varalice (r) 01.30 Pregled programa za ponedjeljak

RT RS 06.00 Info kanal 07.00 Muzi~ki program 07.30 Frej`er, serija 08.00 Vijesti 08.05 Sviraj ne{to narodno (r) 08.30 Zdravlje je lijek 09.00 Duhovnici, vjerski program (r) 10.00 Vijesti 10.05 Lovci na zmajeve, crtana serija 10.30 Ultramen, zabavni program 11.30 WWM Magazin, zab. program 12.00 Teniski turnir "ITF futures Br~ko 2009", finale 13.50 EP u odbojci: Srbija - Italija, prenos 15.30 Obijesna sudbina, serija 16.30 Sabor starog pjevanja u Srba, reporta`a 17.00 Vijesti 17.05 Magazin Lige {ampiona 17.40 Ah, ta planeta! 18.00 Ljetopis, zabavni program 19.00 Frej`er, serija 19.30 Dnevnik

16.30

Sabor starog pjevanja u Srba, reporta`a

V!Jt!up!•opn!Tb!sb!kf!wv!5/!j!6/ tfq!ufn!csb!usf!~j!qvu!pesabob kf!nb!oj!gft!ub!dj!kb!#Tb!cps!tub!. sph!qkf!wb!okb!v!Tscb#/!Ob!Tb!. cp!sv!kf!v•ft!uwp!wb!mp!71!hsv!qb tb!qsf!lp!711!v•f!toj!lb/ 20.05 GJMN Vrhovi Zelengore 21.40 Koncert: Zvonko Bogdan 22.40 Sportski pregled 23.10 Gillette World sport 23.40 Vijesti 23.45 Veliki sportski dueli - Ragbi: All Blacks - Springboks 00.40 Ah, ta planeta! 01.00 Kuhinja, serija 04.00 Dnevnik 04.25 Koncert: Zvonko Bogdan 05.25 Zdravlje je lijek 05.55 Muzi~ki intermeco ------- Pregled programa za ponedjeljak

FTV

PINK

08.00 U susret pjesmi: Mostar 09.00 Vijesti 09.05 Program za djecu - ^arli i Mimo - Marvi Hamer - Nody - Barimba - Nody - Festivali - Garfield 11.00 Crusoe, serija 12.00 Vijesti 12.05 Zelena panorama, program za agrar 12.30 Rezovi, serija 13.00 Fauna Francuske, dok. program 13.30 Vrijeme je za bebe 14.10 Ba{~ar{ijske no}i: Sandi Lopi~i} Orkestar 15.00 Vijesti 15.05 Zvjezdani studio 16.00 GJMN Zagonetna gospo|ica C (S) 17.40 Gori vatra, serija 18.30 Put do tekije, dok. program 19.00 Crtani filmovi: - Mala princeza - Mala Rupert - TV {kola saobra}aja 19.30 Dnevnik 2

20.10

06.55 Sarajevo on lajn (r) 07.05 Mejd in Banjaluka (r) 07.15 Sportisimo (r) 07.25 Crtani film 08.00 Jedna bajka 09.00 Balkan net, jutarnji program 10.30 Da pre|emo na ti 11.00 Info top 11.10 Gold ekspres 13.00 Ima ko da pita 13.30 Sarajevo on lajn 13.40 Mejd in Banjaluka 14.00 Info top 14.10 Sve za ljubav 15.45 GJMN Ni nalik 18.00 Info top 18.20 BBI sumer report 18.35 Sarajevo on lajn 18.45 Mejd in Banjaluka 19.00 MoBiH, emisija 19.30 Kursad`ije

20.00

Odgovor vatrom, film

Ne zaljubljuj se na prvi pogled, film

Sb!eokb!kf!tnkf!|uf!ob!v!wsj!. kf!nf!cvs!oji!ef!|b!wb!okb!sf!gf!. sfo!ev!nb!v!Jt!up!•opn!Uj!np!sv 2:::/!hp!ej!of!j!vab!toji!qp!. tmkf!ej!db!up!h!sf!gf!sfo!ev!nb/ Ewb!VO!wp!mpo!uf!sb!tv!tf!ob!. |mb!v!tsf!ej!|uv!ep!hb!}b!kb/

Po!kf!vhmb!}f!oj!Okv!kps!•b!ojo/ Pob!kf!wb!usf!ob!ekf!wpk!lb!nf!. ltj!•lp.bnf!sj!•lph!qp!sj!kf!lmb lp!kb!wkf!sv!kf!v!tob!hv!tv!ecj!of/ Ojkf!eop!pe!okji!ewp!kf!oj!kf!oj qp!nj!tmj!mp!eb!cj!kf!eob!tusbtob op~!np!hmb!qsf!sbt!uj!v!mkv!cbw/

20.10 GJMN Odgovor vatrom 22.00 Paralele, politi~ki magazin 22.30 Vijesti 22.40 GJMN Zagonetna gospo|ica C (S) 00.20 Koncert: Dubrova~ka no} - Tereza Kesovija i Ibrica Jusi} 01.10 Pregled programa za ponedjeljak

20.00 GJMN Ne zaljubljuj se na prvi pogled 22.00 GJMN Poslije pono}i 00.00 Sarajevo on lajn (r) 00.10 Mejd in Banjaluka (r) 00.20 Ivkova slava (r) 01.20 GJMN Ne zaljubljuj se na prvi pogled (r) 04.00 GJMN Poslije pono}i 06.00 Pink d`uboks

porta`a (r), 05.03 Slagalica, kviz (r), 05.48 film, 09.00 Ben 10, crtani filmovi, 09.30 ToVerski kalendar fitijada, dje~ji program, 10.00 Mali mi{ velikog srca, crtani film, 11.30 Ulica Sezam, dje~ji program, 12.00 P~elin plan, crtani VIKOM film, 13.00 Stipe u gostima, serija, 13.45 Ar06.00 Narodna muzika uz SMS ~at, 08.00 gentina - Brazil, 15.15 Goli kuhar - D`ejmi Oli ver, 16.02 GJMN , 17.40 Hajat productiGlas Amerike, 09.00 Pismo-glava, putopis, 09.55 Crtani film, 10.00 U na{em ataru, emi- on, zab. program, 18.00 Glam Blam, zabasija o poljoprivredi, 11.00 Blesimetar, serija, vni program, 19.00 Vijesti u 7, 19.31 Hajat 12.00 Radio na TV, 13.05 Sveznalica, kviz, sport, 20.00 GJMN Me ksi ka nac, 22.00 14.00 Tele{op, 15.00 Sveznalica, kviz, 15.55 GJMN Neprijatelj, 23.50 Sport centar, 00.00 Crtani film, 16.30 Kviz znanja, kviz, 18.00 GJMN , 01.05 Hajat production, 02.00 Vijesti Marketing, 19.30 Dnevnik RTS 2, 20.30 Pre- u 7, 02.30 Hajat sport, 03.00 Glam Blam, gled sedmice, inf. program, 21.00 Dokaz zab. program, 03.20 Moj dom, 04.45 Kastvaranja, nau~ni program, 22.00 Izazovi isti- mer ni te atar, re por ta `a, 05.15 Bo san ske ne, dokum. film, 23.00 Narodna muzika uz brvnare, reporta`a, 05.40 Muzi~ki program; ------ Pregled programa za ponedjeljak SMS ~at, 00.00 Erotski program

Andy Richter, serija, 08.00 Vijesti, 08.00 Program za djecu, 11.00 Obavezan smjer, dok. pro gram, 11.30 Ja vni agent 033, 12.00 Vijesti, 12.10 Biografije, zab. program (r), 13.00 Evropski region - Kanton Sarajevo, inf. program (r), 15.00 Biznis magazin, 15.30 Program za mlade, 17.00 Vi jes ti, 17.05 Mo der ni zoo-vrto vi, dok. serija, 17.50 Crne knjige, serija (r), 18.12 Julijina knjiga, zab. program, 18.30 Dnevnik, 19.00 Program za djecu, 20.15 Velikani vijeka, dok. program, 21.00 Vijesti, 21.10 Sarajevo Art, 21.40 Metronom, muzi~ki program, 22.05 GJMN , 23.45 Auto{op, 00.10 Pre gled pro gra ma za ponedjeljak

11.30 Sezami street, dje~ji program, 12.00 RTS P~elin plan, crtani film, 13.00 Stipe u gostima, serija, 13.45 Argentina - Brazil, 20.00 06.05 Jutarnji program, 08.00 Jutarnji dneGJMN Meksikanac, 22.00 GJMN Neprijatelj, vnik, 08.15 Jutarnji program, 09.05 @ikina 23.50 Sport centar {arenica, 11.05 Dizni na RTS, 12.43 Kulinarski letopis, zab. program, 13.00 Dnevnik, 13.15 Sport plus, 13.30 Balkanskom ulicom, BN zab. program (r), 14.10 Vreme je za bebe, 05.35 Muzi~ki izlog, 07.00 Hrana i vino, zab. program, 14.50 Vesti, 15.00 SAT, 15.50 08.00 Svijet Renomea (r), 09.30 Zapisi po- Vru} vetar: [ampion, serija (r), 16.50 GJMN red puta, reporta`a, 10.00 Selo, emisija za Lutalica, 18.27 Sasvim prirodno, reporta`a, poljoprivrednike, 10.30 JV komerc: Cvr~ak 19.00 Sla ga li ca, kviz, 19.30 Dne vnik 2, na sat, 12.00 Zavi~aju mili raju, 13.20 Mu- 20.05 Ono kao ljubav, serija, 20.50 GJMN zi~ki izlog, 15.05 Marketing, 15.15 Nedje- Vreli dani u Alabami, 23.05 Razum i osjeljno po po dne, za ba vni pro gram, 19.30 }ajnost, serija, 00.00 Dnevnik, 00.15 EXIT, Monitor, 20.05 Sarajevo - istina zatrpana }u- 01.15 EXIT, muzi~ki program, 02.00 Vesti, RTV USK BIHA] tanjem, dok. film, 21.55 Marketing, 22.00 02.04 Ono kao ljubav, serija (r), 03.00 Vesti, TV HAJAT TV SARAJEVO 09.35 Vijesti, 09.40 Muzi~ki program, 11.30 Slu~ajni partneri, 23.30 Sile u vazduhu, dra- 03.03 SAT (r), 03.48 Balkanskom ulicom, ma, 00.45 Astro~at, 03.00 Satelitski pro- zab. program (r), 04.30 Sasvim prirodno, re- 07.30 Moj dom, 08.00 Hello Kitty, crtani 07.00 Svi vo le Rej mon da, se ri ja, 07.30 Program za djecu (r), 12.00 Vijesti, 12.05

6. 9. 2009. ofekfmkb 55

TV mre`a

ATV 07.02 Zdravo, emisija o zdravlju 08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.00 TV {op 10.30 Dr Deksi, dje~ji program 11.00 Kirby, crtani film 11.30 Ulica Sezam, crtani film 12.00 P~elin plan, crtani film 13.00 Stipe u gostima, serija 13.45 Argentina - Brazil, sportski program 16.00 Vijesti 16.05 Kuba 2000, putopis 16.30 Kuba 2000, putopis 17.10 Crveni cvijet, serija 18.00 Pogodi ko dolazi na ve~eru 19.00 Vijesti 19.45 ATV music

OBN 08.30 BMH, rialiti {ou (r) 12.00 Lana {ou, zab. emisija (r) 12.30 Lonci i poklopci, kulinarski {ou 13.10 Red karpet, zab. program (r) 13.55 Telering, tok {ou 14.55 GJMN Jacknife (r) 16.50 GJMN Iron Will 18.55 OBN info

20.00

21.50

Meksikanac, film

Eaf!sj!Wfm!cb|!ep!cj!kb!ewb vm!uj!nb!uv!nb/!Okf!hpw!nb!gj!. kb!|lj!|fg!hb!|b!mkf!v!Nf!ltj!. lp! qp! of!q sp!d kf!o kj!w p wsj!kf!ebo!bo!uj!•lj!qj!|upmk!qp jnf!ov!#Nf!ltj!lb!obd#/!Of!. vt!q kfi! tb! tp!c pn! op!t j tusb!wj!•of!qp!tmkf!ej!df/ 20.00 22.00 23.50 00.10

GJMN Meksikanac GJMN Neprijatelj

Sport centar Pregled programa

TV TK TUZLA 07.05 De nis Na past, dje ~ji pro gram, 07.30 Moj dom, magazin, 08.00 Na selu, na sijelu, dok. program, 09.00 Bonaventura, magazin, 09.30 Reporta`a, 10.00 Vi jes ti, 10.05 Hi to vi Mis ter D`irla, 10.15 GJMN , 11.45 TV enciklo-

07.15 Sna`ni rend`eri, serija 07.40 Vinks, crtana serija 08.05 Dora, crtana serija 08.30 Kralj Kvinsa, serija 09.30 Ku}anica iz visokog dru{tva, serija 10.25 Zbogom, biv{i, serija 11.20 Magazin Lige prvaka 11.50 Automotiv, auto-moto magazin 12.20 Novac, biznis magazin 12.50 Ulica sje}anja, serija 13.45 GJMN Rok'n'roll {kola 15.35 GJMN Prekr{ena pravila 17.00 Vijesti 17.10 GJMN Prekr{ena pravila 17.40 Mr. Bin, serija 18.10 Lud, zbunjen, normalan, serija 19.15 Dnevnik

13.45

Mafija{ki sin, film

Rock'n'Roll {kola, film

Nmb!ej!tb!wkf!uojl!{b!vmb!hb!. okb!tb!{ob!kf!eb!kf!okf!hpw cj!p mp!| lj!pubd!|fg!nb!gj!kf/ Ob!lpo!p•f!wf!qsf!sb!of!tnsuj okf!h p!w b! op!w b! qp!s p!e j!d b p•f!lv!kf!eb!kpk!tf!qsj!esvaj!j qsfv!{nf!p•f!wv!vmp!hv/

Ef!wfk!kf!hj!ub!sjtu/!Lb!eb!hb j{cb!df!j{!cfo!eb-!np!sb!qsp!ob!. ~j!ob!•jo!lb!lp!~f!qmb!uj!uj!sb!•v!of/ Ob!lpo!|up!kf!okf!hpw!qsj!kb!ufmkv•j!ufmk!Ofe-!qp!{wbo!ob!qsj!wsf!. nf!oj!sbe!Ef!wfk!hb!nj!kf!okb qsf!uwb!sb!kv!~j!tf!eb!kf!po/!

20.00 GJMN Hokus pokus 21.50 GJMN Mafija{ki sin (r) 00.50 GJMN Iron Will (r) 02.50 GJMN Hokus pokus (r)

GJMN , 13.30 Bo na ven tu ra (r), 14.05 Vrata tajne (r), 14.30 Muzi~ki program, 15.00 Vijesti, 15.05 Dok. program (r), 16.00 Muzi~ki program, 16.35 Nedjeljom za je dno, ko la `ni pro gram, 18.30 Pro gram za dje cu, 19.00 Dne vnik TV USK, 19.30 Mu zi ~ki pro gram, 20.05 GJMN , 21.40 Vi jes ti, 21.45 Na {a re al nost, 22.40 SMS poz dra vi i ~es tit ke, 23.10 Nedjeljom zajedno, kola`ni program; ------- Pregled programa za ponedjeljak

NOVA

20.00 Nad Lipom 35, {ou 21.00 GJMN Prvi komad 22.50 Red karpet, {oubiz magazin 00.10 Televizijska posla, serija 01.10 GJMN Gospodin D`ons 03.00 GJMN Propusnica 04.35 Red karpet, magazin 05.45 Pregled programa za ponedjeljak

HRT 1

HRT 2

06.15 Lijepom na{om: Kri`evci 07.15 Euromagazin: Najljep{e od Dunava 07.45 TV kalendar 08.00 Vijesti 08.10 Zavr{nica natjecanja kraljice Elizabete u Briselu 09.10 Skica za portret 09.25 Ludi rimski carevi: Elagabal, obraz. serija 09.55 HP - gdje ste vi, tu je i va{a po{ta 10.00 Vijesti 10.10 Vijesti iz kulture 10.20 Smrt sudskog vje{taka, serija 11.55 Burzovno izvje{}e 12.00 Dnevnik 12.15 TV kalendar 12.30 Plodovi zemlje 13.25 Rijeka: More 14.00 Istra`ivanje vremena, dok. film 15.00 Mir i dobro 15.35 Vijesti 15.50 Ujak Vanja, predstava 16.55 Dokumentarni film 17.45 GJMN Mladi An{tajn 19.14 Za one koji misle unaprijed - CO 19.15 Loto 19.30 Dnevnik

17.45

Mladi Ajn{tajn, film

Ob!lpo!|up!hb!kf!eoph!eb!. ob!veb!sj!lv!uj!kb!qv!ob!kb!cv!lbBm!cfsu!tiwb!uj!qsjo!djq!ekf!mp!wb!. okb!bldj!kf!j!sfb!ldj!kf-!b!lbeb qsp!qb!eof!lsp{!lspw!tub!kf{b!lmkv!•j!eb!tf!uj!kf!mb!qsj!wmb!•f nf!}v!tp!cojn!tj!mb!nb!{b!wj!. tojn!p!okj!ip!wjn!nb!tb!nb/ 20.10 GJMN Flight of Phoenix 22.20 Burzovno izvje{}e 22.35 Dnevnik 3 22.55 Vijesti iz kulture 23.05 GJMN Bandolero! 00.55 Dokumentarni film 01.40 Ludi rimski carevi: Elagabal, obraz. serija 02.10 Duhovni velikani, dokum. film 02.45 Gara`a 03.15 Skica za portret 03.25 Zavr{nica natjecanja kraljice Elizabete u Briselu 04.40 Plodovi zemlje 05.30 Split: More

pedija znanja, dok. program, 12.00 Vi- zin, 01.00 Satelitski program jesti, 12.05 Ostali, dok. program, 12.35 Hi to vi Mis ter D`ir la, 12.45 Gra do vi svijeta, dok. program, 13.20 Auto-{op magazin, 13.45 TV enciklopedija znanja, 14.00 Vijesti, 14.05 Kafe Istanbul, zabavni program, 14.50 Hitovi Mister D`irla, 15.00 Vodena planeta, dok. program, 16.00 Dnevnik 1, 16.15 Brzi kuhar, za ba vni pro gram, 16.45 Pe ~at u vre me nu, dok. pro gram, 17.15 Svi jet taj ni, se ri ja, 17.45 ^e ka ju }i kan di lje, ramazanski program, 19.00 Dnevnik 2, 19.30 ^e ka ju }i kan di lje, ra ma zan ski pro gram, nas ta vak, 20.05 Pres-klub, inf. program, 21.00 Ljetopis, dok. program, 22.00 Auto-{op magazin, 22.30 Po ru ka, ra ma zan ski pro gram, 23.00 Top-ten stars, zabavni program, 23.45 Poznati, zabavni program, 00.05 Glad, TV stanice zadr`avaju serija, 00.35 Cine News, filmski magapravo izmjene programa!

08.20 Nadreality {ou, zab. emisija 08.55 Astro Boy, crtana serija 09.40 Ulica Sezam, crtana serija 10.25 Ben 10, crtana serija 10.50 Skrivene poruke, serija 11.10 Eksploziv, magazin 12.00 Zvijezde Ekstra: 10 najPokantnijih holivudskih razvoda (1. dio) 12.25 Oto~na ekipa, serija 12.50 Bibin svijet, serija 13.20 Mjenja~nica, zab. emisija 14.15 GJMN Neprijateljski rudnik 15.45 GJMN Legenda o jeseni 18.00 Odred za ~isto}u, dok. emisija 18.30 Vijesti 19.05 Ekskluziv, magazin

15.10

20.00

Lovac na talente, film

Neprijatelj u mom krevetu, film

Bm!Qfs!lp!mp!sb!ej!{b!mf!. hfo!e bs!o j!cfk!{ cpm!lmvc #Ofx!Zpsl!Zbo!lf!ft#!lbp mp!wbd!ob!ub!mfo!uf/!Kf!eopn pu!l sj!kf!j{!w stoph!jhsb!• b lp!kj!ajwj!v!qsp!wjo!dj!kj!j!kp| qp!ib!}b!|lp!mv/

Pob!kf!tusb!obd!v!nb!. mpn!hsb!ev/!Qsp!nj!kf!oj!mb!kf jnf-!jefo!uj!ufu!j!j{!hmfe!lb!. lp!cj!qp!ckf!hmb!ob!kp!qb!. toj!kfn!•p!wkf!lv!lp!kfh!kf jlbe!vqp!{ ob!mb!.!twpn tv!qsv!hv/!

20.00 Herr Pilipenko und sein U-boot, dok. film 22.05 Sportske vijesti 22.10 Za one koji misle unaprijed - CO 22.15 Porin 2009. - Tribute to Dino Dvornik 23.45 Nove avanture stare Kristine 2, serija 00.10 Nove avanture stare Kristine 2, serija 00.30 Pregled programa za ponedjeljak

98-8 99-5 9:-8

07.00 07.40 08.00 08.35 09.00 10.00 11.00 15.00 16.00 18.30 20.00 21.00 23.00

RTL

07.00 Obitelj Adams, crtana serija 07.25 Dvostruka zbrka, serija 07.50 GJMN Anastasija 09.20 Jura Hura 09.45 Duhovni velikani: Antun Mahni}, dok. film 10.20 Biblija 10.30 Ludbreg: Sveta nedjelja - prijenos mise 12.35 Sportske igre mladih 09. 12.50 Hannah Montana, serija 13.15 GJMN Jedina igra u gradu 15.10 GJMN Lovac na talente 16.55 Popevke zanavek, snimka koncerta 18.30 Magazin Lige prvaka 19.00 Automobilizam, WTCC prvenstvo 2009. iz Njema~ke, snimka

Jutarnji program Stanje na putevima Izbor iz dnevne {tampe Jutarnja `eljoteka Mali oglasi Horoskop Selebriti info Mali oglasi YU nostalgija Dnevnik Ve~ernji program Mali oglasi Tajm-aut, pregled sportskih de{avanja 00.00 Pregled dana

20.00 GJMN Neprijatelj u mom krevetu 21.35 CSI: Majami, serija 22.25 GJMN Drakula 00.30 GJMN Policijska akademija

:6-6 ::-4 217-5

07.30 90+, sportski pregled 08.00 Deutche Welle 08.15 5 u 8 08.45 Album nedjelje 09.30 Preko daleko 10.00 Hit dana 10.30 90+, sportski pregled 11.30 [ta ima? 12.00 Deutche Welle 12.30 Music Magazine 13.00 Info Breifing 13.30 Projektor 14.00 90+, sportski pregled

14.30 15.15 15.45 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30 19.00 20.00

Showbizz caffe Preko daleko Album nedjelje Deutche Welle [ta ima? Hit dana Music Magazine 90+, sportski pregled Showbizz caffe Info Breifing - Mario Ta{kov Marijovih 10 i po, doma}a top-lista

sport Ken Bejts pozdravio zabranu ^elsiju da kupi mladog Gaela Kakutu

Trguju s igra~ima kao s mesom Sumnje u Real

Qsfe!tkf!eojl!VFGB!Nj!|fm!Qmb!uj!. oj!j!usf!ofs!gv!ecb!mf!sb!Nbo!•ft!ufs!kv!obk!. uf!eb!tfs!Bmflt!Gfs!hv!tpo!qp!op!wp!tv ep!wf!mj!v!qj!ub!okf!ob!•jo!qp!tmp!wb!okb!Sf!. bm!Nb!esj!eb-!lp!kj!kf!v!mkf!uopn!qsf!mb!. {opn! sp!l v! qp!u sp!| jp! qsf!l p! 361 nj!mj!pob!fwsb!ob!qp!kb!•b!okb/! #Gmp!sfo!uj!op!Qf!sf{!af!mj!eb!ptwp!kj!twf |up!np!af!j!{b!up!kf!bo!hb!ap!wbp!up!mj!lp {wj!kf{!eb/!Nf!}v!ujn-!wj!ekf!~f!np!|ub!~f cj!uj!v!nb!kv!lb!eb!tf!v!Nb!esj!ev!cv!ef jhsb!mp!gj!ob!mf!Mj!hf!|bn!qj!pob/!Jt!up!sj!kb gv!ecb!mb!kf!qv!ob!qsj!nkf!sb!v!lp!kj!nb obk!cp!mkj!jhsb!•j!jqbl!oj!tv!ptwp!kj!mj!usp!gf!. kf#-!ep!ebp!kf!Qmb!uj!oj!lp!kj!kf!lbp!jhsb• usj!kvn!gp!wbp!v!Lv!qv!|bn!qj!pob!t!jub!mj!. kbo!tljn!Kv!wfo!uv!tpn/! Tmj!•op!nj|!mkf!okf!jnb!j!Gfs!hv!tpo/ #Jblp!ji!qp!|uv!kfn-!of!wkf!sv!kfn!v pop!|up!poj!qsfe!tubw!mkb!kv/!Tj!hvs!op!kf eb!~f!twj!uj!wf!mj!lj!jhsb!•j!jhsb!uj!ep!cbs!gv!. ecbm!j!qsv!aj!uj!tkbk!ov!qsfe!tub!wv!twp!kjn ob!wj!kb!•j!nb/!Usf!ofs!Qf!mf!hsj!oj!ufl!usf!cb eb!pcmj!lv!kf!ujn#-!jt!ub!lbp!kf!po/

Gael Kakuta

Najve}i problem je {to veliki klubovi kradu mlade igra~e malim klubovima, rekao Bejts iv{i predsjednik ^elsija Ken Bejts pozdravio je odluku Svjetske fudbalske federacije (FIFA) kojom je tom klu bu za bra nje na ku po vi na igra~a zbog spornog transfera tinejd`era Gaela Kakute. Bejts je ocijenio da je bilo samo pitanje vremena kada }e se tako ne{to dogoditi, rekav{i da veliki klubovi trguju s mladim igra~ima kao s "konjskim mesom". FIFA je kaznila ekipu Karla An}elotija zabranom kupovine igra~a u naredna dva prelazna roka zbog spora sa Lansom oko transfera mladog Kakute. Bej ts, ko ji je trenutno predsjednik Lidsa, istakao je da je to ~esta i uobi~ajena stvar kojoj treba stati na put. Lids i Bejts su tako|e prije tri godine uspjeli da dobiju obe{te}enje od ^elsija u vrijednosti od sedam miliona evra, nakon {to su "plavci" potpisali ugovore sa dvojicom mladih igra~a Lidsa Majklom Vudsom i Tomom Tivuom.

B

Ken Bejts

"Najve}i problem je {to veliki klubovi kradu mlade igra~e malim klubovima. U ovom trenutku dok mi pri~amo o tome sa nekima od njih se trguje kao s konjskim mesom", istakao je Bejts. Komisija za rje{avanje sporova (DRC) u okviru FIFA presudila je poslije `albe francuskog Lansa da je Kakuta kriv za kr{enje ugovora, dok je ^elsi kriv jer je nagovorio igra~a da raskine ugovor sa francuskim klubom. Kakuta je ka`njen ~etvoromjese~nom zabranom igranja i mora}e da plati 780.000 evra Lansu, dok }e engleski klub mo ra ti da pla ti fran cus kom

^elsi je kriv jer je nagovorio igra~a da raskine ugovor sa Lansom

klubu 130.000 evra. ^elsi je saop{tio da }e se `aliti na odluku FIFA. "Ulo`i}emo najo{triju `albu na ovakvu odluku FIFA. To je kazna bez presedana i u potpunoj je nesrazmjeri sa navodnim prekr{ajem koji smo napravili. Klub ne mo`e da daje dalje komentare dok ne dobije pismenu odluku FIFA", navodi se u saop{tenju objavljenom na sajtu ^elsija. Odlukom FIFA engleski fudbalski klub mo}i }e da anga`uje nove igra~e tek u januaru 2011. godine. Kakuta je imao samo 15 godina kada je 2007. potpisao ugovor sa ^elsijem, koji je u vlasni{tvu ruskog milijardera Romana Abramovi~a.

Srbija bolja od ^e{ke Odbojka{ka reprezentacija Srbije je poslije poraza u prvom kolu Evropskog prvenstva ostvarila pobjedu u drugom, savladav{i nacionalnu selekciju ^e{ke sa 3:0. Evo i svih rezultata me~eva koji su na Evropskom prvenstvu odigrani u petak i subotu, Grupa A: Poljska - Njema-

~ka 3:1 (25:17, 25:23, 27:29, 25:14). Tabela: Poljska 4 boda, Njema~ka 3, Turska i Francuska po 1. Grupa B: Holandija Estonija 3:1 (27:29, 25:19, 25:18, 30:28). Tabela: Holandija 4 boda, Rusija i Estonija po 2, Finska 1. Grupa C: Gr~ka [panija 3:0 (25:23, 25:20, 25:21), Slova-

~ka - Slovenija 3:0 (25:20, 25:21, 30:28). Tabela: [panija 3 boda, Gr~ka, Slova~ka i Slovenija po 2. Grupa D: Srbija - ^e{ka 3:0 (25:22, 26:24, 25:14), Bugarska - Italija 3:0 (26:24, 25:22, 25:22). Tabela: Bugarska 4 boda, Srbija 3, Italija i ^e{ka po 1.