12.i.13.2009

Subota i nedjeqa

www.glassrpske.com

12. i 13. septembar 2009.

Broj 12.006 Godina LXVII Cijena

0.80 KM DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

VIJESTI

Dodik: Ne}emo po{tovati nametnuta rje{ewa

DRU[TVO

Prijemni ispit za studente u Srpskoj 17. septembra

HRONIKA

Ubio kom{iju pa zaspao u wegovom krevetu strana 17.

strana 6.

FOTO: @. DOMAZET

strana 2.

Branislava Mileki}

BAWA LUKA

FBiH tra`i novac na koji nema pravo strana 4. Bawolu~ka “Tr`nica“

Grbi} zvani~no na mjestu direktora strana 7.

DANAS

Logora{i polo`ili vijenac ispred Suda BiH

Srpski i hrvatski logora{i mirno protestovali ispred Suda BiH

Nema BiH bez pravde za Srbe i Hrvate Srpski i hrvatski logora{i polo`ili vijenac ispred kapije Suda BiH, jer sudska policija nije dozvolila ulazak u krug zgrade koja je tokom rata kao kasarna “Viktor Bubaw“ bila logor uglavnom za Srbe

POKLON

Ako se situacija ne promijeni i u roku od 60 dana ne budemo imali rezultate na ovom planu, logora{i }e se okupiti jo{ masovnije i zatra`iti da se ove institucije prisile da rade prema normama prava i pravde za sve, kazao Duki}

strana 3.

Mirko Luji} o prerasporedu pomo}nika direktora SIPA

Dragan Luka~ ne}e u penziju POSTER FK BORAC

Ne ulazim u to niti `elim da spekuli{em {ta }e biti sa wegovim ratnim sta`om i da li }e on i kada to iskoristiti za penzionisawe, rekao Luji} strana 5.

Mirko Luji}

2 12. i 13. septembar 2009. GLAS SRPSKE

Mogu}e je da se Salko Obho|a{ naqutio jer nije htio da predsjedava Radnom grupom sa obrazlo`ewem da, ako su tu premijer i dva potpredsjednika Vlade FBiH, ne mo`e predsjedavati ministar. Mustafa Mujezinovi}, premijer FBiH

Bruno Vekari}

Najvi{e predmeta iz Haga ide u BiH BEOGRAD - Ha{ki tribunal pozvao je tu`ioca za ratne zlo~ine Vladimira Vuk~evi}a na sastanak 1. novembra u Hagu, na kome }e se govoriti o preuzimawu pojedinih predmeta od Tribunala, javqa B92. Portparol Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Bruno Vekari} rekao je da }e svi tu`ioci i sudije iz regiona biti u Hagu i da pretpostavqa da }e najvi{e predmeta i}i u Bosnu, gdje je formirano me|unarodno sudstvo, koje bi trebalo da preuzme sve predmete Tribunala u Hagu, koji su bazirani na zlo~inima u Bosni - ka`e Vekari}. Dodao je da }e delegacija iz Srbije i}i na taj sastanak, spremna da odbrani stav da mo`e da tu`i i da sudi bilo kome u Srbiji i da poka`e da je srpsko pravosu|e spremno da se nosi sa svim me|unarodnim standardima.

Sud BiH osudio Suada Kapi}a

Milorad Dodik

Milorad Dodik, premijer RS o zakonima o Sudu i Tu`ila{tvu BiH

Za ubistva vojnika VRS 17 godina zatvora SARAJEVO - Apelaciono vije}e Suda BiH osudilo je u petak Suada Kapi}a na 17 godina zatvora zbog ratnog zlo~ina protiv ratnih zarobqenika na podru~ju Sanskog Mosta 1995. godine. Sud BiH je u novembru pro{le godine uva`io `albu Tu`i la{ tva BiH i uki nuo prvostepenu presudu, te odredio odr`avawe pretresa pred Apelacionim vije}em. Pre ma na vo di ma iz op tu `nice, Kapi} je kao pripa-

FOTO: GLAS SRPSKE

Vijesti dana

dnik Petog korpusa Armije RBiH 18. septembra 1995. godine sa drugim vojnicima Armi je RBiH, u~es tvo vao u zarobqavawu {est pripadnika Vojske RS u rejonu sela Dabar kod Sanskog Mosta. Poslije razoru`avawa i vezivawa zarobqenika, Kapi} je iz vatrenog oru`ja tri zarobqenika ubio, a jednog te{ko ra nio. Ta da je je dnom vojniku Armije RBiH naredio da usmrti te{ko rawenog zarobqenika. FOTO: GLAS SRPSKE

Suad Kapi}

Valentin Incko

Potrebni strane sudije i tu`ioci SARAJEVO - Me|unarodna zajednica jedinstvena je u podr{ci radu pravosudnih organa u BiH, pogotovo kada je rije~ o procesuirawu ratnih zlo~ina, jer je to jedno od pitawa od posebnog zna~aja za pomirewe, izjavio je u petak visoki predstavnik u BiH Valentin Incko. Na sastanku sa predsjednikom Suda BiH Medyidom Kreso i glavnim tu`iocem Miloradom Bara{inom u Sarajevu, Incko je, govore}i o produ`ewu mandata stranim sudijama i tu`iocima, podsjetio da su upravo Kreso i Bara{in naglasili neophodnost wihovog ostanka. - Nadam se da }e Parlament BiH 16. septembra usvojiti ispravnu odluku, odnosno da }e institucije BiH iskoristiti ovu priliku da same rije{e ovo pitawe - rekao je Incko.

www.glassrpske.com Ne mogu da vjerujem da jo{ uvijek svi pri~aju o {koli koja je otvorena u Palama. Ne znam {ta nekima toliko smeta {to se {kola zove “Srbija“ i {to ju je otvorio predsjednik Srbije Boris Tadi}. Jedino je va`no samo da se {kole otvaraju. Email: [email protected] Veoma mi je drago {to su vatrogasci dobili nova vozila. Mislim da su ona wihova dotrajala i bila su im potrebna nova. Ova }e omogu}iti br`e i efikasnije intervencije prilikom po`ara. Email: [email protected]

Ne}emo po{tovati nametnuta rje{ewa

Nametawe zakona nije mandat visokog predstavnika. Zato }e RS tu`iti Pedija E{dauna u Britaniji. Tu`ba }e biti proslije|ena za nekoliko mjeseci, a anga`ovana je jedna inostrana kancelarija, veoma uspje{na, rekao Dodik PI[E: @EQKA DOMAZET [email protected]

ISTO^NO SARAJEVO Premijer Srpske Milorad Dodik rekao je u petak da visoki predstavnik u BiH nema nikakvo ustavno ni zakonsko pravo da nametne zakone o Sudu i Tu`ila{tvu BiH. - On to ne mo`e da uradi. Visoki predstavnik ni po Dejtonskom sporazumu ni po “bonskim ovla{}ewima“ nema pravo da nametne zakone. U “bonskim ovla{}ewima“ stoji da mo`e da nametne rje{ewa iz nadle`nosti Savjeta ministara i Predsjedni{tva

BiH, ali ne i one iz nadle`nosti Parlamenta BiH - rekao je Dodik. On je dodao da svi zakoni koje je visoki predstavnik nametnuo nemaju legitimitet i protiv su wegovog mandata. - Upravo zbog toga }e RS tu`iti biv{eg visokog predstavnika Pedija E{dauna u Britaniji. Tu`ba }e biti proslije|ena za nekoliko mjeseci dok prikupimo sve podatke. Za to smo anga`ovali jednu inostranu kancelariju, veoma uspje{nu, rekao je Dodik. On je kazao da je “E{daun radio protiv Dejtonskog spo-

ISTO^NO SARAJEVO Milorad Dodik je rekao da je Isto~no Sarajevo, pored Bawe Luke i jo{ nekih mjesta, strate{ka pozicija Vlade RS. - Ovaj kraj se odli~no razvija i on je svaki put sve boqi i boqi. U Isto-

~nom Sarajevu u ovom trenutku prisutne razne investicije u vrijednosti od 85 miliona KM. Gotovo da nema nijednog zahtjeva na koji Vlada RS nije reagovala - naglasio je Dodik.

razuma i da nije po{tovao wegove odredbe“. - RS ne}e prihvatiti bilo koji nametnuti zakon, a ukoliko do toga do|e bi}e odr`ana sjednica Narodne skup{tine koja }e donijeti odluku da se takvi zakoni ne primjewuju u RS - rekao je Dodik.

SRPSKA }e imati zajedni~ki stav o ulasku u NATO Istakao je da odluka o pridru`ewu BiH NATO-u jo{ uvijek nije rije{ena iako “neki `ele da dr`e predstavu o tom rje{ewu“. - Smatram da BiH treba da bude ~lanica NATO-a, ali kao i sve druge zemqe i mi moramo provesti procedure. U zajedni~kim institucijama sjede i predstavnici RS koji treba da potvrde legitimitet odluke koji zavisi od stava svih u RS rekao je Dodik. Dodao je da je ovo pitawe te{ko, jer iako on smatra da

BiH treba da u|e u NATO, sve vi{e qudi misli suprotno. - Sve je vi{e qudi koji misle suprotno, a kao politi~ar moram da uva`avam mi{qewe qudi koje predstavqam, kao {to i Barak Obama uva`ava mi{qewe svog naroda. U svim zapadnim zemqama normalno je da politi~ari uva`avaju mi{qewe qudi koje predstavqaju i ne znam zbog ~ega bi to samo kod nas bilo nenormalno - kazao je Dodik. On je kazao da }e prije odluke u Parlamentu BiH o ulasku BiH u NATO, RS i}i sa zajedni~kim stavom. Rekao je da je pri~a o isto~nom i zapadnom dijelu Srpske nametnuta i poru~io da postoji samo jedinstvena RS. - Ne postoji isto~ni i zapadni dio RS. Postoji samo jedna i jedinstvena RS, sa svojom himnom, zastavom, grbom, sa dobrim i lo{im qudima, ali RS. Nema dijeqewa RS, ona je jedinstvena poru~io je Dodik.

Igor Radoji~i} izrazio `aqewe {to Klub Bo{waka RS odbija da radi u punom kapacitetu

Bo{wacima nisu oduzeta prava BAWA LUKA - Predsjednik Narodne skup{tine RS Igor Radoji~i} izrazio je `aqewe {to Klub Bo{waka u Vije}u naroda RS jo{ odbija da radi u punom kapacitetu i ponovio da takvo pona{awe nije u skladu ni sa Ustavom RS ni sa Poslovnikom Vije}a, jer zakonodavni organ, kao {to je ovaj, ne mo`e da bude u {trajku. - Oni imaju obavezu da rade, a ako se neko politi~ki sa ne~im ne sla`e, onda podnosi ostavku, a ne blokira rad institucije - rekao je Radoji~i} novinarima u Bawoj Luci i istakao da je ovo vjerovatno

nezabiqe`ena situacija na ovim prostorima.

HRONI^AN nedostatak inicijative parlamenata BiH i FBiH Govore}i o predmetima pred Ustavnim sudom, Radoji~i} je naveo da su svi akti sa pro{le sjednice Narodne skup{tine RS objavqeni i stupili na snagu u skladu sa zakonom i Ustavom. - Ako bi bilo oduzeto pravo bilo kome, pa i Klubu Bo{waka ili bilo kome dru-

gom u Vije}u naroda RS da odlu~uje, onda bi pred Ustavnim sudom mogla da se ospori ustavnost ili zakonitost takvih akata. Wima niko pravo nije oduzeo - rekao je Radoji~i}, prenosi Srna. Radoji~i} je rekao da je u mje{ovitoj grupi za evrointegracije, koju sa~iwavaju predstavnici slu`bi tri parlamenta, evidentan hroni~an nedostatak inicijative parlamenata BiH i FBiH. - Predstavnici parlamenta RS godinu su forsirali razgovor triju parlamenata, ali od marta, kad je predsjedavawe

preuzeo Parlament BiH, do danas se nije de{avalo ni{ta rekao je Radoji~i}.

SDA Radoji~i} smatra da odbijawe Kluba Bo{waka RS da rade predstavqa rezultat radikalizacije politi~kih stavova pojedinih stranaka, a posebno SDA, koja je na startu izborne kampawe. Ukupna politi~ka situacija u BiH je prili~no napeta i sa mnogo tenzija na razli~itim osnovama, kazao je on.

GLAS SRPSKE 12. i 13. septembar 2009. 3

U ratu u BiH poginulo i nestalo vi{e od 35.000 Srba BAWA LUKA - U proteklom ratu u BiH procjewuje se da je poginulo i nestalo vi{e od 35.000 srpskih vojnika i civila, izjavio je u petak v.d. direktora Republi~kog centra za istra`ivawe ratnih zlo~ina Janko Velimirovi}.

Velimirovi} je na konferenciji za novinare odr`anoj u Bawoj Luci kazao da je rije~ o procjeni koja je trenutno u opticaju, a Centar }e u nastavku istra`ivawa vidjeti da li je rije~ o ve}em ili mawem broju srpskih `rtava u proteklom ratu.

Srpski i hrvatski logora{i mirno protestovali ispred Suda BiH

Vijesti

Nema BiH bez pravde za Srbe i Hrvate Vijenac polo`en ispred kapije Suda BiH, jer sudska policija nije dozvolila ulazak u krug zgrade koja je tokom rata kao kasarna “Viktor Bubaw” bila logor uglavnom za Srbe PI[E: @EQKA DOMAZET [email protected]

SARAJEVO - Predstavnici Saveza logora{a RS i hrvatski logora{i okupqeni oko Udru`ewa “Kroacija libertas“ u petak su ispred kapije zgrade Suda i Tu`ila{tva BiH polo`ili vijenac za `rtve koje su `ivot okon~ale upravo u ovoj zgradi, koja je tokom rata kao kasarna “Viktor Bubaw” bila logor za Srbe. Vijenac je polo`en ispred kapije, jer sudska policija nije

Protest osu|enika Osamnaest osu|enika, kojima je vi{egodi{we kazne zatvora zbog ratnog zlo~ina izrekao Sud BiH, a koji kazne izdr`avaju u Fo~i, ju~e je {trajkovalo gla|u. Kako su naveli u dopisu javnosti, oni su na ovaj na~in `eqeli da se pridru`e protestima, koji su organizovani ispred zgrade Suda i Tu`ila{tva BiH, zbog diskriminacije i selektivnosti ovih institucija. D. T.

dozvolila ulazak u krug zgrade. Predsjednik Saveza logora{a RS Branislav Duki} zatra`io je da ih primi predsjednik Suda BiH Medyida Kreso i glavni tu`ilac BiH Milorad Bara{in, ali su ih sudski policajci obavijestili da niko ne}e razgovarati sa wima. Duki} je ispred kapije Suda BiH odr`ao i Skup{tinu Saveza na kojoj je zatra`io smjenu Bara{ina i odlazak stranih sudija i tu`ilaca iz BiH zbog opstrukcija prilikom procesuirawa odgovornih za ratne zlo~ine nad Srbima. - Ako se situacija ne promijeni i u roku od 60 dana ne budemo imali nikakve rezultate na ovom planu, logora{i }e se okupiti jo{ masovnije i zatra`iti da se ove institucije prisile da rade prema normama prava i pravde za sve. Bez svega toga nema ni BiH, ni pomirewa ni su`ivota - kazao je Duki} i napomenuo da je kroz logore u Sarajevu pro{lo vi{e od 5.000 Srba koji su uglavnom bili civili, da je ubijeno wih 70 i da se jo{ uvijek traga za kostima 30 logora{a.

^orda{ - Juri{i}

Podr{ka Institutu za nestale BAWA LUKA - Potpredsjednik RS Davor ^orda{ podr`ao je u petak rad Insti tu ta za nes ta la li ca BiH i istakao zna~aj te institucije u procesu pomirewa u BiH. Taj proces }e te}i sporo sve dok se ne bude znala sudbina sve ijedne nestale osobe sa ovih prostora - istakao je ^orda{ tokom sastanka u Bawoj Luci sa ~lanom Kolegijuma direktora Instituta Markom Juri{i}em.

Jir`i Kudela

Okrenuti se budu}nosti

Protest logora{a u Sarajevu

Predsjednik “Kroacije libertas” Leo Plo~kini} je rekao da je rad Suda prepun gre{aka.

TU@ILA[TVO BiH: Ne}emo se sastati sa vo|ama logora{a Mirnim protestima prisustvovao je i biv{i logora{, poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH Slavko Jovi~i}, koji je rekao da se kona~no mora po~eti raditi prema zakonima i da stranci moraju da napuste Sud i Tu`ila{tvo BiH. Supruga Dragana [uwi}a, koji je osu|en na 21 godinu zatvora, Mirjela [uwi} ka`e da se svim Srbima i Hrvatima u BiH sudi kao pripadnicima paravojnih formacija i po krivi~nom zakonu koji je done-

FOTO: AGENCIJE

sen poslije po~iwewa krivi~nih djela iz 2003. godine odlukom visokog predstavnika, dok se Bo{wacima sudi po zakonima biv{e Jugoslavije. Tu`ila{tvo BiH saop{tilo je da na rad ove institucije “ne}e uticati ni demonstracije, niti agresivne izjave u javnosti, te da }e nastaviti da djeluje u skladu sa najvi{im profesionalnim standardima“. U Tu`ila{tvu poru~uju da ne}e dozvoliti da na wih uti~u kako pojedinci,

tako ni udru`ewa. - Ne}emo se sastati sa vo|ama Saveza logora{a i time dati te`inu, odnosno kredibilitet onome u {ta to vo|stvo poku{ava da ubijedi svoje ~lanove ili javnost. Sara|iva}emo sa svakim odgovornim ~lanom bilo kojeg udru`ewa koji s nama `eli da radi na jedan konstruktivan na~in, razgovorima o su{tinskim pitawima, a ne o besmislicama - navodi se u saop{tewu.

DODIK Premijer RS Milorad Dodik kazao je u Isto~nom Sarajevu da srpskom narodu niko ne mo`e i ne smije da nametne kolektivnu krivicu, kao {to to poku{avaju da urade Sud i Tu`ila{tvo BiH, koji su Srbima izrekli 1.400

godina zatvora, a Bo{wacima samo 40 godina. - Kao da je 29.000 Srba pucalo samo na sebe ili kao da su ih pobile neke humanitarne organizacije. Gdje je odgovornost drugih - kazao je Dodik.

PDP: Vlada izbjegava raspravu o IRB RS

Srpskoj kredit EIB-a od Odbrane Mileti}a i 50 miliona evra Gvere tra`e osloba|awe

BAWA LUKA - [ef poslani~kog kluba PDP-a Branislav Borenovi} ocijenio je u petak da Vlada RS izbjegava na dnevni red Narodne skup{tine RS da stavi ta~ke koje su veoma bitne za RS, poput strategije penzijskog sistema, izvje{taja o radu Investiciono-razvojne banke RS, Komisije za reviziju privatizacije i zakona o socijalnoj i zdravstvenoj za{titi, prenose agencije. Poru~io je da }e wegova stranka insistirati na tome da se te ta~ke na|u u Skup{tini, posebno kada je u pitawu IRB RS poslije najnovije afere u toj banci oko prodaje akcija “Medicinske elektronike“.

LUKSEMBURG - Evropska in ves ti ci ona ban ka (EIB) kreditira}e sa 50 mi li ona evra ma la i sredwa pre du ze }a i in frastrukturne projekte u op{tinama u RS, izjavio je u petak Srni ministar finansija Srpske Aleksandar Yombi}. On je naglasio da je sada potrebno sprovesti proceduru potpisivawa ugovora i dodao da bi ta sredstva mogla da budu operativna krajem ove ili po~etkom 2010. godine.

HAG - Odbrane biv{ih generala Vojske Republike Srpske Radivoja Mileti}a i Milana Gvere zatra`ile su u petak od sudija Ha{kog tribunala da oni budu oslobo|eni optu`bi za zlo~ine protiv ~ovje~nosti nad muslimanima u Srebrenici i @epi 1995. godine. U zavr{nim rije~ima na kraju trogodi{weg su|ewa, branioci Mileti}a i Gvere tvrdili su da tu`ioci nisu dokazali wihovu krivicu za etni~ko ~i{}ewe muslimanskog stanovni{tva iz dvije enklave u isto~noj Bosni koje su bile pod za{titom UN. Mileti} i Gvero u qeto 1995. bili su pomo}nici komandanta Glavnog {taba VRS Ratka Mladi}a.

SARAJEVO - Ambasador ^e{ke u BiH Jir`i Kudela smatra da politi~ari i naro di u BiH tre ba da se usredsrede na wenu budu}nost, su|ewe za zlo~ine da ostave sudijama, a interpretacije nedavne pro{losti novim generacijama. Kudela je, povodom odlaska sa du`nosti ambasadora, u petak poru~io BiH da prestane od me|unarodne zajednice o~ekivati da ona izvr{i promjene, jer to mogu da u~ine samo doma}i politi~ari i gra|ani, prenosi Srna.

OHR

Jasna odluka o smjeni Jovi~i}a SARAJEVO - Odluka visokog predstavnika o smjeni na~elnika Slu`be za operativnu podr{ku Agencije za istrage i za{titu BiH Radislava Jovi~i}a je jasna i obrazlo`ena, a sve informacije mogu se na}i na In ter net stra ni ci OHR-a, saop{teno je u petak iz OHR-a.

IDDEEA

Uspje{na testna faza SARAJEVO - Testna faza iz da vawa pu tnih is pra va po bi ome trij skim standardima pokazala se uspje{nom, jer je od 1. jula iz da to 41.345 pu tnih is pra va, sa op {te no je u petak iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu poda ta ka BiH (ID DEEA). Iz ove agencije nagla{ava ju da ne ma ni ka kvih prepreka za po~etak izdavawa do ku me na ta od 1. oktobra, javile su agencije.

4 12. i 13. septembar 2009. GLAS SRPSKE FOTO: GLAS SRPSKE

Komentar dana

LO[E STAWE prenosne mre`e u Federaciji

Pi{e: Slobodan PUHALO

Mar{ egzodusa Vozu}ani su 10. septembra mar{om dugim 25 kilometara podsjetili sve na svoj put egzodusa prije 14 godina i o`ivjeli sje}awa u kojima dominiraju samo strahote koje je srpski narod - vojnici i zarobqenici - do`ivio u logorima muyahedina, a pod okriqem Armije RBiH. Vi{e od 20.000 vojStotiwak srpskih nika Armije RBiH i porodica iz Vozu}e, muyahedina na pros14 godina poslije toru Vozu}e i dijela egzodusa jo{ ~eka da Ozrena, u~estvovalo se prona|u wihovi je u operacijama koje najmiliji. Ko~nica su, osim “Uragan 95”, ima le i na zi ve na tom putu su oni “Na{ put u yihad“, koji `ele da se po “Polumjesec nad Bosvaku cijenu sakrije snom“, “Mu sli man istina o zlo~inima ska Bosna“ i druge. nad Srbima Udru`ewe ratnih za robqeni ka Vi je nac, Vozu}a i ostali sa sjedi{tem u Doboju, jo{ krajem 1999. i po ~et kom 2000. go di ne, upu ti li su dokumentaciju o zlo~inima nad Srbima tada{wem visokom predstavniku Karlosu Vestendorpu i tu`iteqki Ha{kog tribunala Luiz Arbur. Od tada je pro{lo desetak godina, ali za zlo~ine niko nije odgovarao. U Udru`ewu tvrde da su brojni koqa~i i tamni~ari Srba u pravosudnim organima Srpske, Federacije BiH i BiH tako da je sve to u “bosanskom loncu“ rezultiralo nepravdom, ta~nije prikrivawem zlo~ina i zlo~inaca, skrivawem srpskih `rtava. Istovremeno, BiH je postala odsko~na daska za teroriste. Jer nije tajna da su trojica pripadnika odreda “El muyahid“- me|u kojima je i Mohamed Ata, koji su imali kqu~nu ulogu u zauzimawu Vozu}e, bili 11. septembra 2001. godine u avionima kada su u nezapam}enoj teroristi~koj akciji sru{ena dva torwa u Wujorku. O tome postoji dokumentacija, kojom raspola`u qudi koji se bave istra`ivawem doga|awa na podru~ju Vozu}e, sa kojeg je cjelokupno srpsko stanovni{tvo protjerano. Postoje, tako|e, podaci koji govore da je na desetine veterana avganistanskog rata poginulo na vozu}kom frontu. Za to vrijeme jo{ stotiwak srpskih porodica iz Vozu}e ~eka da se prona|u wihovi najmiliji, nestali u vihoru minulog rata. Ko~nica na tom putu su oni koji `ele da se po svaku cijenu sakrije istina o zlo~inima nad Srbima koje su po~inili muyahedini u sastavu tada{we Armije FBiH. A bez utvr|ivawa istine o zlo~incima i stradalima u proteklom krvavom gra|anskom ratu, BiH nema perspektivu.

Stanislav ^a|o, ministar unutra{wih poslova RS

Branislava Mileki}

Problemi u funkcionisawu “Elektroprenosa BiH”

FBiH tra`i novac na koji nema pravo

Zbog problema u funkcionisawu “Elektroprenosa BiH” kod izvoza struje mi nismo dovoqno konkurentni elektroprivredama iz susjednih zemaqa. ERS, kao veliki izvoznik struje, je na gubitku, naglasila Branislava Mileki} PI[E: MIROSLAV FILIPOVI] [email protected]

BAWA LUKA - Federacija BiH nastoji da “Elektro pre nos BiH” u wenu prenosnu elektromre`u ulo`i vi{e novca nego {to na to ima pravo. Izjavila je to za “Glas Srpske“ ge ne ral ni di re ktor “Elektroprivrede RS“ Bra ni sla va Mi le ki} ko men ta ri {u }i pro ble me u fun kci oni sawu “Elek tro prenosa BiH”. - Problemi u “Elektroprenosu BiH” postoje jo{ od osnivawa kompanije 2006. godine. Ovo je veoma va`no pi-

tawe, jer bez razvoja prenosne mre`e nema ni izgradwe novih proizvodnih pogona, a ni novih potro{a~a - istakla je Mileki}eva. Istakla je da stawe prenosne mre`e u oba entiteta ni je bi lo is to u vri je me osnivawe “Elektroprenosa BiH”. - Si tu aci ja u FBiH je bila lo{ija. I sada FBiH tra`i da u wenu mre`u bude ulo `e no vi {e nov ca ne go {to joj po zakonu pripada rekla je Mileki}eva. Elek tro pri vre da BiH ove sedmice uputila je pismo svim relevantnim doma}im i

PUHALAC Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Slobodan Puhalac izjavio je da poziv Vlade FBiH visokom predstavniku da se ukqu~i u rje{avawe problema u “Elektroprenosu BiH“ govori u kakvom stawu je ovo akcionarsko dru{tvo i wegovi akcionari. - ^ini mi se da je Vlada FBiH zamislila da je rije~

o politi~koj, a ne o privrednoj organizaciji i akcionarskom dru{tvu - naveo je Puhalac, prenijela je Srna. Naveo je da sve vrijeme iz RS, Vlade i nadle`nog ministarstva dolaze inicijative da se usklade akti dru{tva, prije svega, Statut, kao i da se pokrenu inicijative za izmjene i dopune zakona koji reguli{u ovu oblast.

me|unarodnim institucijama u kojem upozorava na mogu}e posqedice nerada “Elektroprenosa BiH“.

IAKO NIJE ispunila uslove, u~e{}e FBiH 58 odsto U saop{tewu EP BiH navedeno je da “zbog ~iwenice da krajem septembra general, nom direktoru Elektropre, nosa BiH i Upravnom odboru isti~e mandat, a konkurs za no vo ru ko vod stvo jo{ ni je ra spi san, pos to ji re al na opasnost potpune blokade u ovoj kom pa ni ji ko ja mo `e imati dugoro~no nesagledive posqedice na pogonsku spremnost i sigurnost snabdijevawa ku pa ca elek tri ~ne energije u BiH”. Mi le ki }e va ka `e da je ERS jo{ pri je osni vawa “Elektroprenosa BiH” imala ozbiqne primjedbe na ponu |e na rje {ewa Za ko na o osnivawu kompanije za prenos struje u BiH. - To se, prije svega, odnosilo na ustavnost ovog zakona i us tu pawe pre no sne mre `e i tra fos ta ni ca sa proi zvo dnih pre du ze }a i elektrodistribucija iz sas-

tava ERS - kazala je ona. Dodala je da je prenosom mre`e u sastav “Elektroprenosa BiH” do{lo do smawivawa vrijednosti osnovnog kapitala elektrodistribucija i proizvodnih preduze}a u RS na {tetu wihovih akcionara. - Me|utim, ova osnovna sred stva dis tri bu ci ja i proizvodnih preduze}a ERS su 2006. go di ne pra vno i kwigovodstveno prenijeta na “Elektroprenos BiH” za razliku od ostale dvije elektroprivrede iz FBiH koje to nisu u~inile ni do danas na gla si la je Mi le ki }e va. Navela je da je, i pored ove ~iwenice, “Elektroprenos BiH” registrovan sa u~e{}em FBiH u kapitalu kompani je sa 58 od sto, dok je u~e{}e RS 42 odsto. - Zbog problema u funkcionisawu “Elektroprenosa BiH” i obra ~u na pr e no sne mre `a ri ne kod izvoza struje mi nismo dovoqno konkurentni drugim elektroprivredama iz susjednih zemaqa. Kada se zna da je ERS ve li ki izvo znik stru je on da je ja sno ko je u ovom slu~aju o{te}en - ukazala je Mileki}eva.

Sjednica Komisije za dr`avnu imovinu BiH MUP RS zatra`i}e izmjene Zakona o za{titi tajnih podataka BiH zbog nepreciznih odredbi u vezi sa dobijawem dozvola za pristup tajnim podacima.

Ministarstvo bezbjednosti BiH Svim rukovodnim strukturama MUP-a RS dostavilo bezbjednosni upitnik za dobijawe dozvole za pristup podacima sa oznakom “povjerqivo“, ~ime je otvoren prostor za brojne manipulacije.

Razmatraju ~etiri verzije zakona SARAJEVO - ^lanovi Radne grupe Komisije za dr`avnu imovinu u petak su dobili ~etiri teksta nacrta zakona o dr`avnoj imovini i poku{a}e do sjednice Komisije koja je zakazana za ~etvrtak, 17. septembra, u Bawoj Luci da usaglase sporne odredbe. To je potvrdila pravobranilac BiH i ~lan Radne grupe Dragica Mileti}.

Ona je pojasnila da su svi nivoi vlasti u BiH ponudili svoju verziju nacrta zakona o dr`avnoj imovini, odnosno da su ~lanovi Komisije iz oba entiteta, dr`avnog nivoa i distrikta Br~ko ponudili svoje prijedloge. - Do sqede }e sje dni ce Komisije poku{a}emo da usaglasimo sporne odredbe i da do|emo do kvalitetnog zako-

na o dr`avnoj imovini - dodala je Mileti}eva.

KOMISIJA TREBA da usaglasi odredbe do 17. septembra Predstavnici Republike Srpske u radnoj grupi smatra ju da BiH u skla du sa wenim potrebama treba dati dio imovine, dok bi ostala

imovina kojom raspola`u entiteti trebalo da pripadne entitetima. Pitawe dr`avne imovine jedan je od pet uslova za zatvarawe OHR-a, a Komisi ja za dr`a vnu imo vi nu BiH ve} je imala niz neuspjelih poku{aja da usaglasi Na crt za ko na o dr`a vnoj imovini. M. F.

GLAS SRPSKE 12. i 13. septembar 2009. 5

Nikola [piri}

Mirko Luji} o prerasporedu pomo}nika direktora SIPA

Bitka za imenovawa bije se po kuloarima

Luka~ ne}e u penziju

BAWA LUKA - Sjednica Savjeta ministara BiH zakazana je za ponedjeqak, a na SDA i SBiH je da odlu~e da li }e se raspravqati o imenovawima direktora dr`avnih agencija. Rekao je to u petak “Glasu Srpske“ predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri} napomiwu}i da nije dobio ni od koga nikakvu odluku ni za, ni protiv nastavka pri~e o imenovawima direktora. - Bitka se bije negdje po kuloarima. Kao predsjedavaju}i Savjeta ministara nisam dobio nikakvu najavu, a sjednica treba da se odr`i u ponedjeqak - rekao je [piri}. ^lan Predsjedni{tva SDA Salmir Kaplan rekao je u petak da ova stranka ne}e povu}i kadrove iz Savjeta ministara i da to ostavqa kao krajwu mogu}nost, te da o~ekuje reakciju OHR-a.

Ne ulazim u to niti `elim da spekuli{em {ta }e biti sa wegovim ratnim sta`om i da li }e on i kada to iskoristiti za penzionisawe, rekao Luji}

Milorad @ivkovi}

Preuzeo predsjedavawe Predstavni~kim domom SARAJEVO - Predsjedavawe Predstavni~kim domom Parla men ta BiH u sqede }ih osam mjeseci u petak je od Beriza Belki}a preuzeo Milorad @ivkovi}, istakav{i da je zavr{etak obaveza potrebnih za bezvizni re`im bio pri ori tet Par la men ta u

prethodnom periodu, javile su agencije. - Ulazimo u jedno veoma turbulentno vrijeme sa izuzetno na bi je nim elek tri ci te tom, politi~kim i svim mogu}im i nemogu}im kombinacijama u sve mu to me - is ta kao je @ivkovi}.

Srpska demokratska stranka Mirko Luji} PI[E: GORAN MAUNAGA [email protected]

SARAJEVO - Pomo}nik direktora Agencije za istrage i za{titu (SIPA) Dragan Luka~ odlu~io je da ne koristi ratni sta` i tako ostvari uslove za penziju, poslije isticawa mandata na mjestu pomo}nika direktora 9. septembra. Direktor SIPA Mirko Luji} ka`e za “Glas Srpske” da je penzionisawe, za one koji imaju tu privilegiju po osnovi u~e{}a u ratu, wihov li~ni izbor. - Ne ulazim u to niti `elim da spekuli{em {ta }e biti sa wegovim ratnim sta`om i da li }e on i kada to iskoristiti za penzionisawe. Po personalnoj evidenciji n a

FOTO: GLAS SRPSKE

osnovu ostalog sta`a, izuzimaju}i ratni, on jo{ nije u kategoriji za penziju. A svih 17 na{ih radnika, koji ispuwavaju uslove za penziju, mi smo ve} obavijestili o tome ka`e Luji}. Luji} potvr|uje da je u ~etvrtak, po isteku mandata Luka~u na mjestu pomo}nika direktora, donio Odluku o wegovom rasporedu na mjesto na~elnika Odjeqewa za obezbje|ewe li~nosti i objekata (OBL). - Odluka je donesena poslije isteka mandata Luka~u u skladu sa Zakonom o SIPA. Luka~ je na poziciju na kojoj je bio do srijede do{ao iz te jedinice u koju je sad vra}en. Logi~no je da bude vra}en na poziciju

na~elnika OBL-a, jer je on i kreirao to odjeqewe i vodio ga na po~etku - dodaje Luji}. On isti~e da nisu ta~ne tvrdwe da OBL vi{e nije u sastavu SIPA.

ODLUKA o rasporedu Luka~a donesena prema Zakonu o SIPA - Prelazne odredbe Zakona o SIPA ka`u da }e OBL nastaviti da funkcioni{e u SIPA dok ga ne preuzme Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, a najkasnije 90 dana od po~etka funkcionisawa te nove direkcije - ka`e Luji}. Prelazne odredbe zakona su, isti~e, upravo predvidjele ovakvu situaciju da OBL ostaje integralni dio SIPA dok ga ne

preuzme druga institucija. U SIPA nema nikakvog problema oko toga, zakqu~uje Luji}, kao ni nekog drugog stava, jer se radi o proceduri koja je ispo{tovana. On je rekao i da je na mjesto svog pomo}nika imenovao dosada{weg na~elnika OBL-a An|elka Hrgi}a, a da je Mirzu Li{inovi}a za dr`ao na dosada{woj poziciji svog drugog pomo}nika. Luka~ je u petak izjavio za federalne medije da je ulo`io `albu Odboru za `albe policijskih slu`benika. - Osnov za `albu je taj {to prema novom Zakonu o SIPA Odjeqewe za za{titu dr `avnih objekata i osoba vi{e nije sastavni dio SIPA, ve} prelazi u Direkciju za koordinaciju policijskog rada tvrdi Luka~.

SLOMIO NOGU Portparol SIPA @eqka Kujunxija potvrdila je da je Luka~ u srijedu uve~e, istog dana kad mu je istekao mandat, slomio nogu. - Ta~no je da je Luka~ slomio nogu, ali detaqe o tome ne mogu da iznosim, jer se radi o privatnoj

stvari - ka`e Kujunxija. Mostarski portali objavili su da je Luka~, vra}aju}i se s diplomatskog prijema, slomio nogu na dva mjesta. Povredu je navodno zadobio jer je bio “u vidno alkoholisanom stawu“.

Ne svi|a im se Dnevnik RTRS-a BAWA LUKA - Srpska demokratska stranka zatra`ila je u petak razgovor sa nadle`nima za program RTRS-a kako bi im iznijela svoje ideje “koje bi omogu}ile da javni servis bude istinski glas gra|ana“. Pozivaju}i se na petnaestodnevnu analizu Dnevnika RTRS-a SDS tvrdi da postoji politi~ka pristrasnost u ure|ivawu ove najva`nije i najuticajnije informativne emisije u korist aktuelne vlasti, a na {tetu opozicije. Zahtjev za razgovor upu}en je Upravnom odboru, Programskom savjetu i generalnom direktoru RTRS-a, kao i RAK-u i OEBS-u. SDS smatra da je vrijeme za izmjenu Zakona o RTRS-u iz 2006. godine kako bi se osna`ila uloga Programskog savjeta i programski sadr`aji izuzeli iz nadle`nosti UO i generalnog direktora.

Nezavisni odbor Parlamenta BiH

Pravilnik, pa imenovawa SARAJEVO - Nezavisni odbor Parlamenta BiH odr`ao je u petak u Sarajevu konstitu ti vnu sje dni cu, ali je za po ~e tak wego vog ra da na ime no vawu ru ko vo di la ca i zamjenika rukovodilaca policijskih agencija potrebno da bude usvojen pravilnik o ra du Odbo ra, ja vi la je Srna.

Nezavisni odbor ~ini devet ~lanova, po tri predstavnika Hrvata, Bo{waka i Srba, a za dono{ewe odluke potrebno je minimalno sedam glasova. Pred sje da va ju }i Odbo ra @ivko Kruni} izjavio je da bi za desetak dana trebalo da bude gotov nacrt pravilnika, ko ji po tom tre ba da usvo ji Parlamentarna skup{tina.

Dragan Luka~: Ulo`io `albu

Uredno obavije{teni o dolasku Borisa Tadi}a

GPBiH demantovala Kom{i}a SA RA JE VO - Gra ni ~na po li ci ja BiH je 7. sep tem bra ure dno i pra vo vre me no oba vi je {te na o po sje ti predsjednika Srbije Borisa Tadi}a, pa je na notu Ambasa de Srbi je u BiH iz da la ~e ti ri odo brewa za uno {ewe slu `be nog oru `ja pri pa dni ci ma obez bje |ewa iz Tadi}eve pratwe. Ovo je u petak saop{teno u demantiju Grani~ne polici je BiH po vo dom izja ve pred sje da va ju }eg Pred sje dni{ tva BiH @eqka Ko -

m{i}a, koji tvrdi da je grupa naoru`anih pripadnika bezbjednosnih agencija Srbije u{la na teritoriju BiH bez odobrewa nadle`nih institucija.

KOM[I] ponovo pi{e i tra`i broj pi{toqa Kom{i} je postavio pitawe odgovornosti Grani~ne policije BiH, “koja je to dozvolila“. Nezadovoqan odgovorom

di re kto ra GP BiH Vin ka Duman~i}a, Kom{i} mu je u pe tak upu tio no vo pi smo. Ovog puta je zatra`io podatke o tome da li je Tadi}eva pratwa bila naoru`ana, ukoliko jeste koliko je to qudi te ko ja je ko li ~i na na oru `awa unesena u BiH. Kom{i} je istakao da je u noti Ambasade Srbije najavqeno da }e pri pa dni ci obez bje |ewa uni je ti u BiH sedam pi{toqa, a Duman~i} je na veo da su iz da li odo brewe za ~etiri pi{toqa.

Tadi} je za RTS izjavio da postoji mawak me|usobnih posjeta u regionu i dodao da i veoma neformalne posjete doprinose otopqavawu atmosfe re, boqem raz go vo ru i razumijevawu, bez ~ega nema rje {a vawa hro ni ~nih pro blema. Dodao je i da je sa zadovoqstvom pri hva tio pri je dlog Dra ga na ^o vi }a da Srbi ja bu de zemqa par tner pokroviteq privrednog sajma u Mostaru. @. B.

Rezultati nalaza grupe wema~kih stru~waka kojima je atleti~arka Kaster Semewa bila podvrgnuta kako bi se otkrio wen pravi pol pokazali su da je ona hermafrodit, odnosno dvopolac, prenose agencije. Semewa je na nedavnom Svjetskom prvenstvu u Berlinu osvojila zlatnu medaqu u trci na 800 metara, a svojim je izgledom izazvala sumwe radi li se zaista o `eni. Prve sumwe u seksualni identitet 18-godi{we Semewe pojavile su se na juniorskom prvenstvu Afrike u julu kada je ubjedqivo pobijedila. Nalazi su pokazali da ima tri puta ve}u koli~inu testosterona od prosje~nih `ena, a navodno ima uvu~ene testise.

6 12. i 13. septembar 2009. GLAS SRPSKE

Podru~ne {kole u Bosanskom Grahovu nemaju nijednog |aka BOSANSKO GRAHOVO - Podru~ne osnovne {kole u mjestima Rasanovci, Crni Lug i Marikovci u op{tini Bosansko Grahovo sedam godina poslije obnove nisu primile nijednog u~enika, javila je Srna. Na~elnik op{tine Bosansko Grahovo Uro{ Maki} rekao je da su sve podru~ne {kole prestale sa

Dru{tvo

radom, nakon egzodusa stanovni{tva sa ovog podru~ja, te da se proteklih godina mahom vra}ala stara~ka doma}instva. - Kako podru~ne {kole ne rade zbog nedostatka broja u~enika, mjese~ni prevoz nekoliko |aka do {kole u Bosanskom Grahovu ko{ta vi{e od 10.000 KM - rekao je Maki}. FOTO: ARHIVA

Beograd

Patrijarh Pavle proslavio 95 ro|endan BEOGRAD - Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Pavle proslavio je u petak ro|endan uz molitvu i sveto pri~e{}e, rekao je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije poslije liturgije u kapeli Vojno-medicinske akademije u Beogradu. Patrijarh se skoro dvije godine nalazi na lije~ewu u toj ustanovi, prenio je RTS. Prema rije~ima mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, srpski patrijarh Pavle se dobro osje}a i uputio je blagoslove qekarima i osobqu VMA koji o wemu brinu, kao i svom vjernom narodu. Patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril uputio je najtoplije i iskrene ~estitke patrijarhu srpskom Pavlu povodom wegovog 95. ro|endana. Predsjednik Srbije Boris Tadi} i premijer Srbije Mirko Cvetkovi} posjetili su u petak patrijarha Pavla.

Neboj{a Ku{trinovi}

Septembar topliji od vi{egodi{weg prosjeka BAWA LUKA - ^lan Komiteta za klimatske promjene BiH i meteorolog Neboj{a Ku{trinovi} rekao je da dugo ro ~ne pro gno ze vre me na ukazuju da }e septembar biti to pli ji od vi {e go di{weg prosjeka koji za ovaj mjesec iznosi 15,1 stepeni Celziju-

Na bawolu~kom Univerzitetu slobodno 600 mjesta

sa, javila je Srna. Ku{trinovi} je rekao da }e koli~ina padavina u ovom periodu biti ne{to ispod vi{egodi{weg prosjeka. On je dodao da bi oktobar i novembar trebali biti u granicama vi{egodi{weg prosjeka u pogledu temperature i padavina.

Nagradna igra bawolu~ke pivare "Odlijepi od sre}e"

Tre}i upisni rok na fakultetima u Srpskoj

Prijemni ispit 17. septembra

Prijem dokumenata od budu}ih studenata po~e}e u ponedjeqak, 14. septembra i traja}e dva dana, rekao Simo Jokanovi}

"Eos" porodici Boji} BAWA LUKA - Komercijalni direktor bawolu~ke pivare Branislav Igwati} u petak je u Bawoj Luci uru~io kqu~eve sedmogodi{wem Sa{i Boji}u iz Kne`eva, dobitniku glavne nagrade automobila “folksvagen eos”, u nagradnoj igri “Odlijepi od sre}e“, koju je u wegovo ime preuzeo otac Stevan Boji}. - Prezadovoqan sam veoma vrijednom nagradom, a da je moj sin postao vlasnik automobila javili su mi prijateqi, rodbina i kom{ije koji su po~eli da zovu sa svih strana i ~estitaju - rekao je Stevan Boji} i istakao da je poslao 40 koverata na ime svojih sinova. Igwati} je podsjetio da je nagradna igra Bawalu~ke pivare trajala od 1. juna do 15. avgusta ove godine i da je na adresu pivare stiglo 72.000 koverata sa etiketama. - Dodijeqena su tri putovawa za dvije osobe na oktobar fest, deset ba{tenskih setova, a podijeqeno je i 10.000 instant nagrada - dodao je Igwati}. T. M.

PI[E: TAWA MILAKOVI] [email protected]

FOTO: S. ILI]

BAWA LUKA - Kandidati koji se na fakultet nisu uspjeli upisati u prvom i drugom upisnom roku, poku{a}e da se upi{u u tre}em roku, a prijemni ispit na univerzitetima u Bawoj Luci i Isto~nom Sarajevu zakazan je za 17. septembar. Potvrdio je ovo u petak “Glasu Srpske” prorektor za nastavu na univerzitetu u Bawoj Luci Simo Jokanovi} i istakao da na oba Univerziteta ima oko 1.000 mjesta. - Na fakultetima koji organizuju tre}i upisni rok, odnosno fakultetima koji nisu popunili slobodna mjesta, prijem dokumenata od bu-

du}ih studenata po~e}e u ponedjeqak, 14. septembra i traja}e dva dana - rekao je Jokanovi}.

SLOBODNO oko hiqadu mjesta On je istakao da }e se 16. septembra znati koliko }e ta~no studenata polagati prijemni ispit u tre}em upisnom roku. Na fakultetima bawolu~kog univerziteta ostalo je 600 slobodnih mjesta, dok je u prvom i drugom upisnom roku na fakultete ovog Univerziteta upisano oko 3.000 studenata. - Najvi{e slobodnih mjesta ostalo je na Elektrote-

hni~kom fakultetu i to 280, na Ma{inskom 180, na Tehnolo{kom 40, dok je znatan broj slobodnih mjesta ostao i na Prirodno-matemati~kom fakultetu, odnosno na studijskim programima fizika, hemija, te matematika i informatika, gdje je bila mala zainteresovanost studenata rekao je Jokanovi}. Na fakultetima Univerziteta u Isto~nom Sarajevu ostalo je jo{ 397 slobodnih mjesta, a u prvom i drugom upisnom roku upisano je ukupno 2.350 studenata. - Najvi{e slobodnih mjesta ostalo je na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu i to 107, na Filozofskom fakultetu ostalo je 89, dok je 61 slobodno mjesto os-

talo na Ma{inskom fakultetu - podaci su Univerziteta u Isto~nom Sarajevu.

Nastava Nastava u zimskom semestru za sve studente Univerziteta u Bawoj Luci po~iwe 5. oktobra i traja}e 15 nedjeqa do 1. februara. - Qetni semestar po~iwe 8. marta i traje do 21. juna. Akademskim kalendarom predvi|ena su tri ispitna roka, odnosno januarsko-februarski, junsko-julski i septembarski ispitni rok kazali su u rektoratu bawolu~kog Univerziteta.

Strah od novog gripa nije odgodio ekskurzije

\aci ipak idu u [paniju Plate zaposlenih u zdravstvu RS

Sindikati imaju suprotne stavove BAWA LU KA - Pred sje dnik Sindikata radnika u zdrav stvu i so ci jal noj za {titi RS Milenko Granuli} izja vio je Srni da je Na crt po se bnog ko le kti vnog ugovora veoma dobar i da je wegovo kona~no potpisi vawe u in te re su svih zdravstvenih radnika u RS. Granuli} je naglasio da je ovaj ko le kti vni ugo vor u

skladu sa Zakonom o radu. Samostalni sindikat radni ka u zdrav stvu i so ci jal noj za {ti ti RS ne prihvata pre~i{}en Nacrt posebnog kolektivnog ugovo ra za za po sle ne u zdrav stvu. Pot pred sje dnik ovog sindikata @eqko [ukalo tvrdi da se ovim na crtom gru bo po vri je |e ne odre dbe Zakona o radu. D. K.

BAWA LUKA - Pored preporuka Ministarstva prosvjete i kul tu re RS ve }i na sredwo{kolaca ove jeseni putova}e na ekskurziju u [paniju. Direktor bawolu~ke Medicin ske {ko le Slo bo dan ka \uki} istakla je da se ve}ina roditeqa slo`ila da djeca

otputuju u [paniju. - Devedeset odsto u~enika 15. sep tem bra kre }e na ek skurziju u [paniju, a wihovi roditeqi su saglasni sa tim rekla je \uki}eva. Ovakva odluka, zabrinula je mnoge roditeqe koji ka`u da su djeca podijeqena na one koji idu i one koji ne idu.

[KRBI] Ministar zdravqa i socijalne za{tite RS Ranko [krbi} rekao je u petak da putovawa u inostranstvo nisu zabrawena, ali da postoji

odre|eni rizik zbog {irewa novog gripa. - Maturske ekskurzije su pojedina~na stvar {kola i savjeta roditeqa - rekao je [krbi}.

- Oni ko ji ne idu mo ra }e i}i u {kolu. Ali, jo{ vi{e brine ~iwenica da }e djeca po povratku i}i zajedno na nastavu, a ako se neko razboli od novog gripa, to predstavqa rizik i za ostale - istakla je majka jednog od u~enika Medicinske {kole.

MNOGI roditeqi zabrinuti \uki}eva je rekla da “nema govora da }e djeca koja ne budu i{la na ek skur zi ju i}i u {kolu“ i dodala da su oni u to vrijeme slobodni da idu

gdje `ele. U Tu ris ti ~koj agen ci ji “Star Travel“ su potvrdili da 90 odsto u~enika ide na ekskurziju u [paniju. - Da li }e za ostatak u~enika biti organizovana putovawa ili }e biti otkazana, vidje}emo sa {kolom. U slu~aju odustajawa postupi}emo po op{tim uslovima putovawa na{e agencije koji su u skladu sa Zakonom - istakla je Jelena Vuksan iz ove agencije. U~enici bawolu~ke Gimnazije na ekskurziju idu u nedjequ, dok u utorak kre}u i u~enici Gra|evinske {kole. M. ^.

GLAS SRPSKE 12. i 13. septembar 2009. 7

Osve{tan pravoslavni hram Svetog Jovana Krstiteqa u Olovu OLOVO - Wegovo preosve{tenstvo vladika zvorni~ko-tuzlanski Vasilije osve{tao je u petak pravoslavni hram Svetog Jovana Krstiteqa u Olovu, uz saslu`ewe sve{tenstva i mona{tva Eparhije zvorni~ko-tuzlanske. Vladika Vasilije poru~io je pravoslavnim vjernicima da se vrate na svoju

zemqu, navode}i da nemaju koga da se pla{e. - @ivimo u slobodnoj BiH. Srbi ne smiju prodavati svoju zemqu nego joj se trebaju vra}ati i obra|ivati je - poru~io je vladika Vasilije ispred hrama u Olovu. B. M.

Odr`ana prva sjednica Upravnog odbora bawolu~ke “Tr`nice“

Vijesti

Grbi} zvani~no vra}en na mjesto direktora

Bawa Luka

Mi smo u ovom momentu jedini legalan Upravni odbor “Tr`nice“ i u ~etvrtak uve~e donijeli smo odluku o vra}awu Radosava Grbi}a na mjesto direktora, istakao Kne`evi} PI[E: MARINA ^IGOJA [email protected]

BAWA LUKA - Smijeweni di re ktor bawolu ~ke “Tr`nice“ Radosav Grbi} u petak je i zvani~no vra}en na ~elo ovog preduze}a, potvrdio je “Gla su Srpske“ predsjednik Upravnog odbora “Tr`ni ce“ Mo m~i lo Kne`evi}. On je pod sje tio da je Skup {ti na akci ona ra “Tr`nice“ na vanrednoj sjednici odr`anoj 2. i 3. septem bra sta vi la van sna ge odluke sa prethodne sjednice. Na toj sjednici smijewen je Upravni odbor, ~iji je predsjednik bio Kne`evi}, kao i direktor “Tr`nice“ Radosav Grbi}. - Mi smo u ovom momentu jedini legalan UO “Tr`nice“ i u ~etvrtak uve~e, na na{oj prvoj sjednici, donijeli smo odluku o vra}awu Radosava Grbi}a na mjesto direktora - istakao je Kne`evi}. On je dodao da se sjednica UO, koja je bila zakazana za 8. septembar, odnosila na sprovo|ewe odluka Skup{tine akcionara. - S obzirom na to da dva ~lana UO, Nedeqko Vujovi} i Andrej Juki}, nisu htjeli d a

O prenosu prava i svojine

Bawolu~ka “Tr`nica“

FOTO: ARHIVA

ti nije bilo dovoqno samo da ga razrije{e du`nosti, ve} su ga u me |u vre me nu i penzionisali.

KNE@EVI]: Smjena bila nezakonita - Ni smo `eqeli da Grbi} na takav na~in ide u penziju i bili smo saglasni da se on po no vo vra ti na mjesto direktora. Kako je u me|uvremenu penzionisan, po tom osnovu ne mo`e da zasnuje radni odnos, ali mo`e da bude direktor po menayerskom ugovoru. Na to ima zakon sko pra vo i UO je napravio menayerski ugovor

koji je i potpisan, tako da je Grbi} zvani~no od petka ponovo direktor “Tr`nice“ naglasio je Kne`evi}. On je re kao da za wega Grbi} nikada nije

ni bio smi jewen “jer je wegova smjena bila nezakonita“. Radosav Grbi} smijewen je 13. jula sa funkcije direktora bawolu~ke “Tr`nice“.

Radosav Grbi}

Kontrola rje{ewa li~nih i porodi~nih invalidnina u Srpskoj

Sporno vi{e od 3.800 uvjerewa 3.874 rje{ewa sporna, odnosno nemaju potpunu ili adekvatnu dokumentaciju. Pot vrdio je to “Gla su Srpske“ mi nis tar ra da i bora~ko-invalidske za{tite

REGIJE Ristovi} je istakao da }e sqede}e sedmice Komisija kontrolisati rje{ewa u op{tinama Sokolac, Han Pijesak, Isto~na Ilixa, Isto~no Novo Sarajevo, Stari Grad, a zatim na red

BAWA LUKA - Predstavnici ~e{kog Ministarstva poqoprivrede u subotu }e Ministarstvu poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede RS uru~iti automobil opremqen ure|ajem za hla|ewe uzoraka mlijeka. Donacija }e biti uru~ena u okviru projekta “O~uvawe genofonda uvezenih grla u RS i BiH, u poslijeratnom periodu“. T. M.

Javne rasprave

prisustvuju sjednici, pre{li smo prvu ta~ku dnevnog reda i zakazali nastavak sjednice za dva dana, odnosno 10. septembra. Pomenuta dva ~lana se ni tada nisu pojavila, tako da smo sjednicu zavr{ili bez wih - kazao je Kne`evi}. On je istakao da Grbi} je na dnevnom redu sje dni ce bi lo i vra }awe Grbi }a Poslije posqedwe Skup{tine akcina mjes to di re onara koja je poni{tila prethodne ktora. odluke, Radosav Grbi} je rekao da je Prema wegopregledana kompletna dokumentacija vim ri je ~i ma, i da su time pobijene sve pri~e o loUpravnom odboru {em poslovawu i proma{enim inkoji je Grbi}a ravesticijama preduze}a. zrije{io du`nos-

BAWA LUKA - Komisija za kontrolu rje{ewa li~nih i po ro di ~nih invalidnine do sada je u 32 op {ti ne Srpske obra di la 14.167 uvjerewa, od ~ega su

^esi poklawaju hladwa~u

dolaze op{tine Bratunac i Zvornik. - Tada }e biti zavr{ena kompletna isto~na regija, a u zapadnoj regiji RS revizija je do sada zavr{ena u 18 op{tina - rekao je Ristovi}.

RS Rade Ristovi}. - Li~nu i porodi~nu inva li dni nu u RS pri ma 71.000 korisnika, a s obzirom na to da je Ko mi si ja pre kon tro li sa la vi {e od 14.000 uvjerewa, mo`emo re}i da je {es ti na rje {ewa obra|ena. Ne radi se o la`nim uvjerewima, jer se to ne mo`e tvrditi dok se ne doka`e pravnim postupkom kazao je Ristovi}. Prema wegovim rije~ima, najve}em broju spornih rje{ewa nedostaju qekarska uvjerewa, a reviziju }e ura-

diti prvostepena i drugostepena komisija.

STATUS izgubilo 15 korisnika - Prvostepena komisija radi ako ima mawkavosti i ako su rje{ewa prevedena po zakonskoj regulativi, a ako nisu prevedena, to je posao drugostepene komisije - rekao je Ristovi} i dodao da je 15 korisnika porodi~nih invalidnina izgubilo dosada{wi status. On je istakao da revizi-

ja rje{ewa li~nih i porodi~nih invalidnina treba da bu de za vr{e na do kra ja godine. Ristovi} je naglasio da je u toku i revizija ka te go ri za ci je bo ra ca, a sumwa se da 351 li ce ni je u~estvovalo u ratu. - Osim na te re nu, ovaj posao obavqa se i u Ministar stvu, gdje su od 47.000 predmeta o okolnostima rawavawa i po gi bi je, za 210 bo ra ca obus tavqena do sa da{wa prava - naglasio je Ristovi}. T. M.

BAWA LUKA - Prvi dio javnih rasprava o Nacrtu zakona o prenosu prava i svojine na kapitalu RS, koje or ga ni zu je Mi nis tar stvo lokalne uprave i samouprave u op{tinama RS, traja}e od 14. do 16. septembra ove godine, saop{teno je iz resornog mi nis tar stva. U saop{tewu se navodi da }e se ras pra va prvog da na odr`ati u Bijeqini, drugog u Isto~nom Sarajevu i posqedweg dana u Trebiwu. T. M.

MIP BiH

Bez odluke o oduzimawu tablica SA RA JE VO - Mi nis tar stvo inos tra nih po slo va BiH jo{ nije dobilo zvani~nu odluku o obustavqawu oduzimawa registarskih tabli ca BiH na te ri to ri ji Srbije za gra|ane sa dvojnim dr`avqanstvom kojima je mjes to pre bi va li {ta u Srbiji, re~eno je u Ministarstvu, javila je Srna. U Ministarstvu navode da je Ambasada BiH u Beogradu do sa da za pri mi la 30 re gistracionih tablica BiH, ali da jo{ nemaju nikakvih informacija kada bi mogao da se rije{i ovaj slu~aj.

Drvar

Rekordan rod vo}a DRVAR - Ovo go di{wi rod vo}a, posebno {qiva i jabuka, na podru~ju drvarske op{tine bio je rekordan, ja vi la je Srna. U pojedinim dijelovima op{tine, posebno na podru~ju se la Qes ko vi ca, sta bla nisu mogla da izdr`e preobiman rod, pa je bilo slu~ajeva lomqewa grana.

8 12. i 13. septembar 2009. GLAS SRPSKE

Liturgija u Kowevi} Poqu protekla bez ometawa BRATUNAC - U Kowevi} Poqu kod Bratunca u petak je skromno obiqe`ena krsna slava pravoslavnog hrama Usekovawe glave svetog Jovana Krstiteqa. Sve~anu liturgiju slu`io je sve{tenik Borislav Todi}, a lomqewu slavskog kola~a prisustvovao je mali broj vjernika. FOTO: S. SAVI]

Kroz RS

Vjerski obred, uz obezbje|ewe policije, protekao je mirno. Kako “Glas Srpske“ saznaje, slava te crkve obiqe`ava}e se skromno sve do wenog izmje{tawa na drugu lokaciju, jer je sagra|ena na privatnom bo{wa~kom zemqi{tu. K. ].

Sjednica SO Bile}a

U buxetu polovina planiranog novca BILE]A - Odbornici Skup{tine op{tine Bile}a, na sjednici u petak, istakli su da puwewe buyeta za prvih {est mjeseci ove godine te~e prema predvi|enoj dinamici. Od ukupno 7.113.500 maraka, koliko je ukupno planirani buyet za ovu godinu, u prvih {est mjeseci ostvareno je 3.715.840 maraka, {to je 52,20 odsto od ukupno planiranih sredstava za ovu godinu. Kako je istakao na~elnik Odjeqewa za finansije op{tine Bile}a Bla`o Vujovi}, u prvih {est mjeseci raspore|ena su sredstva od 2.770.043 marke, a priliv u op{tinski buyet bio je za 2,20 odsto ve}i od planiranog. Istovremeno, neraspore|ena sredstva za prvih {est mjeseci 2009. godine iznosila su 945.777 maraka. [. A.

Doboj

DOBOJ - Na ulazima u Doboj i ve }im ras krsni ca ma bi}e ugra|en video-nadzor, kako bi se poboq{ala bezbjednost u~esnika u saobra}aju. Ovo je poslije sjednice Foruma za bezbjednost gra|ana op{tine Doboj u petak re kao wegov pred sje dnik Enes Suqkanovi}. On je do dao da je bez bje dnosna situacija na podru~ju op{tine Doboj zadovoqava-

ju}a i boqa nego {to je bila prije nekoliko mjeseci. - Policija je u me|uvremenu u{la u trag kradqivcima krupne stoke, koji su nanosili veliku {tetu doma}inima. Osim toga, u akcijama “Gradina 1” i “Gradina 2” policija je prekinula lanac droge na ovom i {irem podru~ju - istakao je Suqkanovi}. Sl. P.

Mje{tani Braweva okupqeni ispred nove {kole

Dodik i Kasipovi} boravili u Isto~noj Ilixi i Zvorniku

Otvorene dvije {kole u Srpskoj

Vlada RS u izgradwu O[ “Petar Petrovi} Wego{“ u Isto~noj Ilixi ulo`ila oko tri miliona maraka, a za O[ “Vuk Karaxi}“ u Brawevu 980.000 maraka, dok je op{tina Zvornik izdvojila 100.000 maraka PI[U: @EQKA DOMAZET [email protected] SLOBODANKA SAVI] [email protected]

IS TO ^NA ILIYA Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik i

Projekti

FOTO: D. JOVI^I]

Vi{e~lane porodice u Srpcu

Uxbenike dobilo 25 |aka SRBAC - Besplatne komplete uybenika za novu {kolsku godinu dobilo je 30 u~enika iz 25 vi{e~lanih porodica sa ~etvoro i vi{e djece iz srba~ke op{tine. Rije~ je o u~enicima od tre}eg do devetog razreda srba~kih osnovnih {kola koji su pro{le godine postigli odli~an uspjeh. - Kwige je doniralo Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport s ciqem pomo}i siroma{nim vi{e~lanim porodicama koje ne}e morati da pla}aju komplete ~ija je vrijednost oko 150 maraka - rekao je stru~ni saradnik za dru{tvene djeD. J. latnosti op{tine Srbac Vladislav Ili}.

Mrkowi} Grad POLICIJA Evidentirano jedno naru{avawe javnog reda i mira i jedna saobra}ajna nesre}a sa materijalnom {tetom na vozilima, bez povrije|enih lica.

STRUJA Bilo je planiranih iskqu~ewa zbog radova na dalekovodima i niskonaponskoj mre`i, pa su bez struje bili neki potro{a~i u vremenu od osam do 15 ~asova.

VODA Uredno snabdijevawe vodom.

PORODILI[TE Ro|en jedan dje~ak.

- Mi }emo sagledati koliko je sredstava potrebno za nastavak vodovoda “Sjever“, koji }e snabdijevati devet sela, kao i koliko je sredstava jo{ potrebno za dovr{etak Doma omladine. @elimo da u~estvujemo u rekonstrukciji sportske hale i da u|emo u opse`an projekat rekonstrukcije gradskih ulica - rekao je Dodik u Zvorniku.

republi~ki ministar prosvjete i kulture Anton Kasipovi} otvorili su u petak osnovne {kole u Isto~noj Iliyi i u Brawevu kod Zvornika. Vlada RS je u izgradwu O[ “Pe tar Pe tro vi} Wego{“ u Isto~noj Iliyi ulo`ila oko tri miliona maraka, a za O[ “Vuk Karayi}“ u Brawevu 980.000 maraka, dok je op{tina Zvornik izdvojila 100.000 maraka. Do dik je u Is to ~noj Iliyi re kao da je sre }an zbog svih 550 |aka i wihovih nastavnika, koji su poslije 13 godina iz kasarne uspjeli da pre|u u moderan objekat. - Na proqe}e }e Vlada RS obezbijediti novac i za sportsku dvoranu koja je neophodna ovim |a ci ma, a za par dana uz ovaj {kolski objekat

bi}e sagra|eni sportski tereni - istakao je Dodik. Na~elnik op{tine Isto~na Iliya Pre drag Ko va~ izrazio je uvjerewe da }e ova {kola slijediti tradiciju koju ima otkako je osnovana 1968. godine.

U^ENICI iz kasarne pre{li u novu {kolu Dodik je podsjetio da su u Is to ~nom Sa ra je vu u ovom trenutku prisutne razne investicije u vrijednosti 85 miliona KM, te da nema goto vo “ni je dnog zah tje va na koji Vlada RS nije reagovala“. Dodik je naglasio da se ove godine u Republici Srpskoj otvara deset novih {kola, ko li ko ni je iz gra |e no

otkako Srpska postoji. Kasipovi} je rekao da se gradi 17 no vih {kol skih dvo ra na, adaptira jo{ 50 {kola i dvorana, istakav{i da je {kola bila neophodna u Brawevu, jer djeca vi{e ne}e morati da putuju oko devet kilometara do {kola u drugim mjestima, ne go }e i}i u {ko lu u svom dvori{tu, bezbjedna i sigurna. Do dik je is ta kao da je Brawevo upoznao prije pet{est godina i od tada su u wemu izgra|eni put, vodovod i {kola, radi se kanalizacija i gradi crkva, i da je to ono {to je zajedni~ko i potrebno svima. [kolu u Brawevu u pe tak je osve {tao Wego vo preo sve {ten stvo vladika zvorni~ko-tuzlanski Vasilije, a nastavu u woj poha|a oko 250 u~enika.

U Isto~nom Sarajevu sve vi{e pasa lutalica

Pare ko~e izgradwu azila ISTO^NO SARAJEVO Na ulicama Isto~nog Sarajeva sve vi{e je pasa lutalica. Iako su lova~ka dru{tva nekoliko puta uklawala lutalice iz u`eg dijela grada, ve} poslije nekoliko mjeseci broj pasa se znatno pove}ao. Zbog toga je direktor Komunalnog preduze}a “Rad” u Isto~nom Sarajevu Momir Bjelica pokrenuo projekat azila za `ivotiwe. - U toku je obuka kadra i izgradwa objekta na deponiji, a jo{ preostaje da se kupi adekvatno vozilo koje }e transportovati pse do objekta. Ako prikupimo preostala sredstva, objekat bi sa radom mogao da po~ne sredinom oktobra i je-

dina stvar koja nas trenutno ko~i je nedostatak sredstava rekao je Bjelica.

MNOGI strahuju od bjesnila On je dodao da postoji velika opasnost od pojave i {irewa bjesnila jer lutalice dolaze u dodir sa divqim lisicama, naro~ito na pojasu od Lukavice prema Tilavi. Bjelica smatra da jedino preostaje da veterinarske slu`be provjere u kojoj mjeri je rasprostrawena bolest. - Nisam zadovoqan reagovawem lokalne zajednice na ovaj problem, jer je smawen

FOTO: M. KEWI]

Video-nadzor za ve}u bezbjednost u saobra}aju

Vlasnici ~esto napu{taju pase

buyet Javnom komunalnom preduze}u “Rad“ za 40 odsto. Zbog toga }e se javiti veliki problem kada je u pitawu daqe funkcionisawe ove institucije - obja{wava Bjelica. On je dodao da }e se `ivotiwe u azilu ~uvati najmawe 90

dana i otvarawem ovog “prihvatnog centra“ umnogome }e se pomo}i projektima za{tite `ivotiwa. Psi koji pro|u qekarsku kontrolu bi}e ponu|eni na usvajawe, a oni koji budu bolesni bi}e uspavani, na osnovu prirodne selekcije. M. K.

GLAS SRPSKE 12. i 13. septembar 2009. 9

Biv{i logora{i posje}uju ostrvo Mamula TREBIWE - Stotiwak biv{ih logora{a i wihovih potomaka posjeti}e u subotu zato~eni~ki logor iz Drugog svjetskog rata na ostrvu Mamula, na ulazu u Bokokotorski zaliv. U italijanskom logoru Mamula bila su zato~ena

2.332 lica iz Hercegovine, te hrvatskog i Crnogorskog primorja, od ~ega 125 mu{karaca i 57 `ena iz Trebiwa. Iz Herceg Novog do ostrva Mamula besplatno }e se putovati brodom koji raspola`e sa oko 600 mjesta. R. Mi.

Uspje{na realizacija programa razvoja Srebrenice

Za obnovu objekata deset miliona KM

Obnova zgrade biv{e bolnice, komunalnog preduze}a “Polet“ i Kulturnog centra doprinije}e boqoj zdravstvenoj za{titi te pove}ati kapacitete lokalne zajednice za rje{avawe komunalnih problema rekao Halilovi} PI[E: KRSTINA ]IRKOVI] [email protected]

Savo Kasapovi}

Op{tina Tesli} nema para za puteve TESLI] - Planom buyeta op{tine Tesli} za ovu godinu planirano je da se za puteve izdvoji 500.000 maraka, {to je {est puta mawe nego pro{le godine. Od tog iznosa polovina je planirana za teku}e odr`avawe postoje}ih lokalnih puteva, a druga polovina za nekategorisane puteve i zimsku slu`bu. Na~elnik op{tine Tesli} Savo Kasapovi} rekao je da je ovako mali iznos stavke za puteve posqedica stvorenih obaveza u buyetu op{tine Tesli} iz ranijih godina od sedam miliona maraka, od ~ega najve}i dio ~ine neizvr{ene obaveze za puteve. Kasapovi} je rekao da }e kreditnim sredstvima od tri miliona maraka, za ~ije zadu`ewe je Skup{tina op{tine donijela odluku, biti ulo`eno u infrastrukturu, prvenstveno u modernizaciju putne mre`e. Prioritet su ve} zapo~eti projekti kako bi se pripremqene trase spasile od propadawa. V. T.

Dowa Qupqanica

SREBRENICA - U Srebrenici je u petak izvr{en tehni~ki prijem i primopre da ja ~e ti ri sa ni ra na objekta u okviru programa za opo ra vak i ra zvoj ove op {tine za {ta je Savjet minis ta ra BiH obe zbi je dio deset miliona maraka. Obi la ze }i obnovqene zgrade biv{e bolnice, komunalnog preduze}a “Polet“ i Kulturnog centra ministar za qud ska pra va i iz bje gli ce

Doktor obi{ao pacijente u prirodi DER VEN TA - Kar di ohi rurg Emir Kabil posjetio je svoje pacijente, a me|u wima mnoge Derven}ane, koji posli je ope ra ci je bo ra ve u pri ro di na je ze ri ma u Dowoj Qupqani ci. Mi li voje Ayi} i Vaso Simi} bili su doma}ini doktoru i prvom ~o vje ku Cen tra za srce iz Tuzle Emiru Kabilu i wegovoj ekipi na jezeri-

ma u Dowoj Lupqanici. Bila je to u stvari i “kontro la“ ka ko su pa ci jen ti podnijeli hirur{ke zahvate, a osmijeh na licu pacijenata i nove {ale koje su stalno “pa da le“, go vo ri da je zdravstveno stawe dobro. Ovom dru `ewu je pri sus tvovao i na~elnik op{tine Derventa Milorad Simi} i mnogi drugi. N. S.

Delegacija obi{la obnovqene objekte

Prema Halilovi}evim rije~ima za ure|ewe i nabavku opreme za zgradu stare bolnice u sastavu Doma zdravqa u Srebrenici ulo`eno je ukupno 497.478 maraka, dok je za obnovu i opremawe Kulturnog centra ukupno izdvojeno 351.299 maraka. Za sanaciju i ure|ewe poslovne zgrade Komunalnog preduze}a “Polet“ i vi{enamjenske zgrade u mjesnoj zajednici Crvica utro{eno je 206.888 maraka, dok je nabavka opreme za obavqawe komunalnih poslova ko{tala 950.000 KM.

BiH Safet Halilovi} je naglasio da }e wihova rekonstru kci ja i opre mawe doprinijeti boqoj zdravstvenoj za{titi, pove}ati kapacitete lokalne zajednice za rje{avawe osnovnih komunalnih problema, te uticati na br`i razvoj kulturnog `ivota u Srebrenici. Halilovi} je rekao da je sredstvima Savjeta ministara BiH obuhva}eno 20 projekata na podru~ju Srebrenice i da je do sada realizovano vi{e od 85 odsto odobrenih sredstava. - Ve}ina projekata je ve} zavr{ena. Oni su, osim obno-

FOTO: N. SIMI]

Novac FOTO: K. ]IRKOVI]

ve stam be nih i po slo vnih zgrada nekih ustanova, obuhvatili obnovu i izgradwu niza infrastrukturnih objekata, pomo} malim i sredwim preduze}ima sa ne{to vi{e od mi li on ma ra ka, te ra zvoj poqo pri vre de u izno su od 421.000 maraka - rekao je Halilovi}.

BI]E obnovqena Gimnazija i stadion On je is ta kao da je za programe obrazovawa i pomo} radu udru`ewa osoba sa invaliditetom izdvojeno oko mi-

lion maraka. Halilovi} je u petak obi{ao i trasu lokalnog puta Dobrak-Noga~evi}i u du`ini od 3,3 kilometra koji se asfaltira, zahvaquju}i sredstvima Savjeta ministara BiH od 720.000 maraka. Sredstvima iz ovog Programa zapo~eta je rekonstrukcija biv{e zgrade gimnazije, gradskog stadiona i izgradwa lokalnog puta Poto~ari-Pe}i{ta. Na ~el nik sre bre ni ~ke op{tine Osman Suqi} ocijenio je da se Program uspje{no re ali zu je i da da je veliki doprinos oporavku i razvoju Srebrenice.

[amac POLICIJA Zabiqe`ena ~etiri naru{avawa javnog reda i mira. Nije bilo saobra}ajnih nesre}a. HITNA POMO] U slu`bi Hitne pomo}i pre-

gledano je 27 pacijenata. VODA Redovno snabdijevawe vodom. STRUJA Redovno napajawe elektri~nom energijom.

Fabrika celuloze i papira "CELPAK" a.d. u ste~aju Prijedor, Aleja kozarskog odreda bb Broj: ST - 490/03 Datum, 9.9.2009. godine Na osnovu ~lana 51,101, 102 i 103 Zakona o ste~ajnom postupku ("Slu`beni glasnik RS", broj 67/02, 7/02, 38/03 i 96/03), ~lana 28, 89, 130 i 131. Zakona o izvr{nom postupku ("Slu`beni glasnik RS", broj 59/03, 85/03 i 64/05), Odluke Skup{tine povjerilaca od 20.9.2007. godine i Odluke Odbora povjerioca od 16.11. i 18.12.2007, 16.1, 14.2, 27.3. i 16.7.2008. te 1.7.2009. godine, ste~ajni upravnik Fabrike celuloze i papira "CELPAK" a.d. u ste~aju Prijedor dana, 9.9.2009. godine donosi

ZAKQU^AK

o prodaji nepokretnih stvari ste~ajnog du`nika putem usmenog javnog nadmetawa 1. Izla`u se prodaji nepokretne stvari ste~ajnog du`nika "Celpak" a.d. u ste~aju Prijedor, koje se nalaze u Prijedoru u Ulici Aleja kozarskog odredba bb, po procijewenoj vrijednosti koja predstavqa po~etnu cijenu, kako slijedi: Putem prvog usmenog javnog nadmetawa: 1.1. Zemqi{te u ulici Vuka Karayi}a, upisano u Z.k. ulo`ak broj 583 K.o. Prijedor, dio K.~. 12/314 i K.~. 12/265 u povr{ini od 101 m², i upisano u Z.k. ulo`ak broj 1793 K.o. Prijedor, dio K.~. 12/257 u povr{ini od 85 m² i dio K.~. 12/274 u povr{ini od 116 m², koje je po regulacionom planu predvi|eno za izgradwu poslovnih objekata, po po~etnoj cijeni od 51.041,90 KM. 1.2. Zemqi{te upisano u Z.k. ulo`ak broj 583 K.o. Prijedor K.~. 41/29, 41/31, 41/34, 41/36, 41/40, 41/43, 41/44, 41/51 i 41/54 u ukupnoj povr{ini od 1.188 m² predvi|eno za izgradwu trafo stanica, po po~etnoj cijeni od 28.749,60 KM. 1.3. Zemqi{te upisano u Z.k. ulo`ak broj 583 K.o. Prijedor dio K.~. 841/12 i K.~. 841/13 dio zemqi{ta na K.~. 2985/63 u povr{ini koje se nalazi uz ogradu industrijskog kruga "Bosnamonta`e" u povr{ini od 1.560 m² po po~etnoj cijeni od 15.946,80 KM. 2. Nekretnine se prodaju u fakti~kom i pravnom stawu, u kakvom se te nekretnine nalaze u momentu prodaje i na kupca se prenosi obim prava kojim ste~ajni du`nik raspola`e u momentu prodaje. Kupac nema pravo na naknadnu reklamaciju. Eventualna naknadno utvr|ena razlika u povr{ini zemqi{ta obra~una}e se za doplatu ili povrat sredstava po izlicitiranoj cijeni.

3. Rok pla}awa cjelokupne prodajne cijene nepokretnih stvari, je 15 dana od dana objavqivawa Zakqu~ka o prodaji najpovoqnijem ponu|a~u na oglasnoj tabli suda. Ponu|a~ ~ija ponuda bude prihva}ena, du`an je da pristupi zakqu~ewu Ugovora u roku od 5 dana po uplati sredstava. Uvo|ewe u posjed nepokretnosti bi}e izvr{eno odmah po uplati sredstava i potpisu ugovora. a) Zajedni~ke odredbe za prodaju nepokretne imovine ste~ajnog du`nika 1. Javna prodaja nepokretne imovine ste~ajnog du`nika }e se odr`ati dana, 30.9.2009. godine (srijeda) u 13 ~asova u prostorijama Osnovnog suda u Bawoj Luci, ulica Vladike Platona 7, soba broj 13. 2. Prodaja }e se vr{iti putem javnog nadmetawa a pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja na `iro ra~un ste~ajnog du`nika broj 562-007-00004462-55 otvoren kod NLB - Razvojna banka. a.d. Bawa Luka Filijala Prijedor uplate depozit u vrijednosti od 10% od po~etne vrijednosti imovine, po konkretnoj stvari; i to najkasnije dan prije odr`avawa licitacije. Kod kupovine cjelokupne imovine visinu depozita obra~unati i uplatiti zbirno. Prije po~etka licitacije, bi}e provjerene uplate depozita, izvr{i}e se identifikacija u~esnika u nadmetawu, a licitaciji }e mo}i pristupiti samo lica koja su uplatu izvr{ila u naprijed navedenom roku i izmirili obaveze prema ste~ajnom du`niku u ste~ajnom postupku. Javno nadmetawe odr`a}e se i kad prisustvuje samo jedan ponu|a~. 3. Na ro~i{tu za javno nadmetawe imovina iz ta~ke 1. ovog Zakqu~ka ne}e se prodati ispod utvr|ene vrijednosti.

4. Prednost u kupovini imovine ste~ajnog du`nika pored op{tih propisa, imaju ponu|a~i prema slijede}em redoslijedu prioriteta: - koji kupuju nepokretnosti u cijelosti, ili ve}i broj nepokretnosti - koji se svojom imovinom naslawaju na zemqi{te ogla{eno za prodaju - ostali ponu|a~i. 5. Ponu|a~ima ~ije ponude nisu prihva}ene, vrati}e se depozit u roku od 3 dana nakon zavr{etka javnog nadmetawa, osim tri najpovoqnija ponu|a~a. 6. U~esnicima koji budu prihva}eni kao najpovoqniji ponu|a~i, depozit se ura~unava u kupoprodajnu cijenu, a ukoliko isti odustanu od kupovine, depozit se ne vra}a. 7. Nekretnine se mogu pregledati svakog radnog dana od 8 do 14 ~asova. 8. Ukoliko ponu|a~ sa najve}om ponudom ne deponuje prodajnu cijenu u predvi|enom roku, Zakqu~kom o prodaji, prodaja }e se proglasiti nevaqanom i donije}e se novi zakqu~ak kojim se imovina prodaje drugom po redu ponu|a~u koji u istom roku treba da deponuje prodajnu cijenu. Ukoliko drugi ponu|a~ ne polo`i cijenu u roku ova Pravila se primjewuju na tre}eg ponu|a~a. 9. Sve tro{kove ovjere kupoprodajnog Ugovora, pripadaju}e takse, tro{kove prenosa apsolutnih prava, poreza i ostale tro{kove, snosi kupac. 10. Kontakt telefon - faks 052/241-780; E-mail [email protected] 11. Ovaj oglas objaviti na oglasnoj tabli ste~ajnog suda, dnevnom listu "Glas Srpske" a.d. Bawa Luka, "Kozarski vjesnik" Prijedor, i web. stranici. ; www.preda rs.ba. Ste~ajni upravnik

10 12. i 13. septembar 2009. GLAS SRPSKE

Rasprava o strategiji zapo{qavawa PRIJEDOR - Nacrt zakona o posredovawu u zapo{qavawu i pravima za vrijeme nezaposlenosti obavezuje Vladu i Narodnu skup{tinu RS da usvoje strategiju zapo{qavawa i akcione planove, izjavio je ju~e pomo}nik ministra rada i bora~ko-invalidske za{tite RS ^edo Kova~evi}.

Ministar [krbi} posjetio bolnicu u Prijedoru

Gradi se centar za hemodijalizu Vi{e od 70 pacijenata koji svakodnevno dolaze na hemodijalizu u tri ili ~etiri smjene ima}e mnogo boqe uslove, rekao [krbi} PRI JE DOR - Op {ta bol ni ca Pri je dor ide za vi dnim ko ra ci ma na pri jed i je dna je od dvi je naj boqe bol ni ce u Srpskoj. Ovo je u pe tak, pri li kom posjete ovoj zdravstvenoj us ta no vi, re kao mi nis tar zdravqa i so ci jal ne za {ti te RS Ran ko [krbi} i najavio po~etak iz gradwe he mo di ja li znog cen tra, ~i ja je vri je dnost 2,5 miliona evra. On je dodao da }e na taj na~in vi{e od 70 pa ci je na ta ko ji sva ko dne vno do la ze na he modijalizu u tri ili ~etiri smje ne ima ti mno go boqe uslove, {to }e Prijedo ru da ti pri li ku da se na me tne kao re gi onal ni centar u tom pogledu. - Akti vnos ti ko je smo imali u proteklom periodu i{le su ka to me da po di gne mo kva li tet uslu ga, da osi gu ra mo opre mu ko ja je neophodna, da obezbijedimo adekvatan kadar koji }e mo}i da izne se sve ono {to je dna bol ni ca ovog ran ga treba da ima, kako bi pacijen ti na je dnom mjes tu do bili {to vi{e i {to boqe - rekao je [krbi}. Di re ktor Op {te bol ni ce u Pri je do ru Mir ko So viq is ta kao je da je osobqe ove zdravstvene us-

FOTO: S. TASI]

PI[E: SNE@ANA TASI] [email protected]

Soviq i [krbi}

OPREMA [krbi} je dodao da je prijedorska bolnica iskazala potrebu za odre|enom opremom koja je u dotrajalom stawu, kao {to su anesteziolo{ki aparati i respiratori, te o~ekuje da ta no ve spre mno da pra ti ra zvoj ni pro gram i da se dodatno edukuje ukoliko je to potrebno.

CENTAR }e biti izgra|en za {est mjeseci On je naglasio da administrativne aktivnosti za po~etak izgradwe hemodijali znog cen tra po ~iwu odmah i da }e centar biti

}e uz pomo} korejskog kredita i aktivnosti sa renomiranim svjetskim proizvo|a~ima ove opreme do Nove godine ovi aparati biti instalisani u bolnici. iz gra |en za naj du `e {est mjeseci. [krbi} je po sje tio i Gerijatrijski centar, koji je u fa zi re kon stru kci je, a za ko ji je Vla da Srpske do sa da iz dvo ji la 1,1 mi lion KM i ~ije opremawe }e po mo }i, kao i obje kat Dom zdravqa, ko ji se obnavqa i za ko ji je Vla da kroz projekat sa Svjetskom ban kom iz dvo ji la oko 900.000 KM.

Biro za zapo{qavawe Kotor Varo{

Posao tra`e 2.844 lica KOTOR VARO[ - Krajem avgusta ove godine na eviden ci ji ko tor va ro {kog Biroa za zapo{qavawe nala zi la su se 2.844 ne za po sle na li ca, {to je za 51 vi{e u odnosu na stawe kra-

Sredwo{kolci na listi Biroa

jem prvog polugodi{ta ove godine, saop{teno je u Odjeqewu za privredu i dru{tvene djelatnosti op{tinske administrativne slu`be. Me |u ne za po sle ni ma su i

daqe najbrojniji kvalifiko va ni ra dni ci, ko jih je evi den ti ra no 1.146, za tim 1.135 nekvalifikovanih lica i 431 li ce sa sredwom stru~nom spremom.

BEZ POSLA jedan magistar Posao tra`i 19 osoba sa vi{om, 29 sa visokom stru~nom spre mom i je dan ma gis tar eko nom skih na uka. Na~elnik Odjeqewa za privre du i dru{ tve ne dje la tnos ti Slo bo dan Pe {e vi} rekao je da je pove}awu broja lica na evidenciji Zavoda za za po{qavawe do pri nio pri liv svr{e nih sredwo {ko la ca u ju nu ove go di ne i ote `a ni uslo vi privre|ivawa zbog posqedica svjetske krize. D. K.

GLAS SRPSKE 12. i 13. septembar 2009. 11

Pri kraju `etva strnih `ita marxi} rekla je u petak Srni da je p{enica zasijana na 61 hektaru, je~am na 20 hektara, zob na 25, a tritikala na 15 hektara. Na imawima rogati~kog “Kombinata“ u toku je i `etva p{enice na 17 hektara, kao i zobi na 12 hektara.

FOTO: S. MITORIVI]

ROGATICA - Na podru~ju op{tine Rogatica na imawima 78 poqoprivrednih doma}instava u zavr{noj je fazi `etva strnih `ita na ukupno 131 hektaru, dok su prinosi ~etiri tone p{enice po hektaru. Poqoprivredni inspektor ove op{tine Milka Sa-

Prelaz preko mosta u Fo~i opasnost za pje{ake i voza~e

Nesre}a vreba sa drinskog mosta

Mje{tani nisu oguglali na {kripu dotrajalih drvenih dasaka, a svaki automobil koji nai|e “utjeruje im strah u kosti“. Pje{aci se moraju potpuno priqubiti uz ~eli~nu konstrukciju mosta, kako bi voza~ mogao da pro|e preko rasklimanih dasaka PI[E: DRAGO TODOROVI] [email protected]

Rogatica

Op{tina kupuje stanove za bora~ke kategorije ROGATICA - Vlada Republike Srpske dala je saglasnost op{tini Rogatica da kupi stanove za bora~ke kategorije u nedovr{enom dijelu stambeno-poslovne zgrade na Topliku. Kupovini stanova pristupi}e se nakon izvje{taja komisije, ~iji je zadatak da utvrdi stawe uslovnosti objekta za daqu izgradwu i mogu}nost izgradwe potrebnog broja stanova za dodjelu stambenih jedinica u op{tini, koje ~eka 43 lica. - Zgrada na Topliku, ~iju izgradwu smo ove godine intenzivirali, ima 10 dvosobnih stanova i 15 jednosobnih, uz deset garsowera - istakao je Milan \eri} iz “Termaga“. S. M.

Kolo srpskih sestara Zvornik

@eqezni most za mnoge jedini prelaz

ve}e otkako je nedavno prelaze}i preko mosta poginula Zora Radovi}. Jo{ mnogi pri ~a ju o to me ka ko je ne sre }nu `e nu na mos tu uda rio auto mo bil i pri kli je {tio uz ~e li ~nu konstrukciju.

RU[EWE Drinski, @eqezni most, koji se nalazio nasuprot Kazneno-popravnog zavoda, sru{en je u NATO bombardovawu 1995. godine, kada su poru{eni svi mostovi u Fo~i. Pripadnici EUFORa montirali su ~eli~nu konstrukciju mosta 1997. godine, koja je kori{}ena

do 2003. Tada su je demontirali i odnijeli. Poslije su ~eli~nu konstrukciju mosta darovali pripadnici Vojske Republike Srpske. Stari, @eqezni most u Fo~i, prvi put je ru{en 1942. godine, tokom Drugog svjetskog rata.

FOTO: D. TODOROVI]

Stanovnici Rje~ice ka`u da ne ma ju kra }i put do bol ni ce ili na seqa Dowe Poqe od ovog. Tako govore i novi stanovnici “Bora~kog naseqa” koji bi, u slu~aju da se zabrani saobra}aj preko mosta, morali okolnim putem kroz grad dugim ~etiri kilometra, stizati do bolnice ili do fakulteta.

SANITETSKA vozila prevoze pacijente preko mosta Ovim mostom kre}u se i sa ni tet ska vo zi la ko ja do bolnice prevoze pacijente iz Vi{egrada, Rogatice, Gora`da i ^ajni~a. Zah tje vi op {tin skim

vlastima za zabranu saobra}aja poslije tragi~nog doga|a ja su u~es ta li. ^ak su i odbornici opozicije, na jednom od skup{tinskih zasjedawa, to pi tawe ja vno postavili. Op{tinske vlasti od go va ra ju da je most u na dle `nos ti Oru `a nih snaga BiH i da sada{wim stawem zadovoqava minimum saobra}ajnih uslova, tako da se saobra}aj mawih motornih vo zi la pre ko wega i daqe odvija. Za nimqivo je da je na ~el nik op {ti ne Zdrav ko Krsma no vi}, kao je dan od kapitalnih projekata, svojevre me no pred izbo re, na javqivao iz gradwu no vog mosta na Drini, kod KPZ-a.

Nastavqaju putem humanosti ZVORNIK - ^lanice Kola srpskih ses ta ra “Ca ri ca Milica“ iz Zvornika }e posjetiti desetak slabih i nemo }nih qudi i maj ke sa vi {e dje ce i uru ~i ti im prehrambene pakete. Predsjednica Kola Ja dran ka Eri} rekla je da su ~lanice u pro te klih desetak da na obi {le tri porodice i uru ~i le FOTO: S. SAVI]

FO^A - Iako ih vreba opasnost, mje{tani fo~anskih naseqa Rje~ica i Petko vi na pri nu |e ni su da svakodnevno prelaze preko @eqeznog drinskog mosta. Mje {ta ni ka `u da jo{ ni su ogu gla li na {kri pu dotrajalih drvenih dasaka, a svaki automobil koji nai|e “utjeruje im strah u kosti“. - Most je {irok samo dva metra. Kada nai|e automobil, pje{aci se moraju potpuno priqubiti uz ~eli~nu konstrukciju mosta, kako bi voza~ mogao da pro|e preko ras kli ma nih da sa ka. Ni su samo ugro`eni pje{aci, jer se ~es to de {a va da vo za ~i probu{e automobilske gume na ekserima - ka`e jedna od sta no vni ca obli`weg na seqa Rje~ica, koju smo zatekli ispred mosta. Most je mje{tanima neophodan, a posebno u~enicima. Me |u tim, ro di teqi svakodnevno strahuju ho}e li im dje ca bez bje dno do }i u {kolu. Wihove brige su jo{

Aktiv direktora osnovnih {kola u Bir~u

Boqi uslovi za |ake iz sela BRATUNAC - Predsjednik Akti va 15 osno vnih {kola u regionu Bira~ Jovan Nikoli} ocijenio je opravdanim za tva rawe po dru ~nog odjeqewa u Slapa{nici, koje je radilo u sastavu bratuna~ke O[ “Branko Radi~evi}“, ~iji je on direktor. Istakao je da u tom selu trenutno ima samo pet u~enika do petog razreda i da je do sada nastava organizovana u neuslovnom prostoru. - Ro di teqi se pro ti ve ukidawu {kole u Slapa{nici, iako znaju da se nastava odvijala u baraci, bez vode i mokrog ~vora. Mislim da }e se tim u~enicima prelaskom u

drugu {kolu omogu}iti odgovaraju}i uslovi za u~ewe i napre do vawe, kao i socijalizacija u~enika - rekao je Nikoli}, dodaju}i da je Mi nis tar stvo pros vje te i kulture RS donijelo rje{ewe o uki dawu {ko le u Sla pa {nici, Crvici, Novoj Kasabi i Zalukoviku, te da }e za u~enike sa tih podru~ja biti organizovan prevoz do najbli`e {kole. Istaknuto je da je ciq zatvarawa ovih {kola da |aci iz sela imaju boqe uslove {kolovawa, kao wihovi vr{waci u cen tral nim {kolama. Roditeqi se pozivaju na tra di ci ju {ko le u Sla pa -

{nici, isti~u}i da je ona po ~e la sa ra dom pri je 59 go di na. Na po miwu da je u tom se lu obnovqena in frastruktura i da se vra}aju mladi.

ZATVORENA podru~na {kola u Slapa{nici - Te {ko je pri hva ti ti ~iwenicu da }e poslije {est decenija biti ukinuta {kola u selu, koja je jedan od va`nih uslo va za po vra tak sta no vni{tva - ka`e mje{tanin Dragan Stevi}, ~ije je dijete upisano u tre}i razred. K. ].

Zakqu~ci Direktor Jovan Nikoli} je istakao da je na posqedwem sastanku Aktiva doneseno nekoliko zakqu~aka, koji proizilaze iz Zakona o osnovnoj {koli. - Direktorima osnovnih {kola u Bir~u zabrawuje se da raspisuju konkurse za upra`wena radna mjesta sa punom ili nepotpunom normom na odre|eno ili neodre|eno vrijeme, dok se ne utvrdi da u tom regionu nema nastavnika sa nedostatkom tih ~asova - rekao je Nikoli}.

im hranu. Eri }e va je is ta kla da je ovo udru`ewe nedavno dobilo op {tin sko pri znawe “Zahvalnicu“, koje je veliki podstrek za budu}i rad. - Imamo odli~nu saradwu sa op{tinom, a ova “Zahvalnica“ nam puno zna~i, a istovremeno je i priznawe za na{ rad - is ta kla je Eri}eva. Ona je dodala da Kolo srpskih sestara “Carica Milica“ postoji od 1992. godine i bavi se uglavnom hu ma ni tar nim ra dom sa ciqem da, u skladu sa mogu }nos ti ma, pru `e po mo} oni ma ko ji ma je ona po tre bna. S. S.

Jadranka Eri}

Zvornik POLICIJA Javni red i mir je naru{en dva puta, po~iwena su tri krivi~na djela, dogodila se jedna saobra}ajna nesre}a.

STRUJA Uredno snabdijevawe strujom. VODA Zbog planiranih radova u petak dolazilo do prekida u snabdijevawu vodom.

Srebrenica HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledana su tri pacijenta. STRUJA

Snabdijevawe strujom uredno. VODA Snabdijevawe vodom uredno.

12 12. i 13. septembar 2009. GLAS SRPSKE

Zbriwavawe porodica sa petoro i vi{e djece u Brodu

Grade ku}e za osam porodica Obaveza Ministarstva porodice, omladine i sporta RS bila da izgradi ku}e, a op{tina Brod obezbijedila zemqi{te, izgradila temeq i pribavila urbanisti~ku saglasnost FOTO: ARHIVA

Izgra|ene ku}e PI[E: NENAD SIMI] [email protected]

BROD - Izgradwa osam ku}a za porodice sa petoro i vi{e djece u op{tini Brod je pri kraju. Ostalo je jo{ da se zavr{e unutra{wi radovi i pri-

bave potrebne saglasnosti da ove porodice dobiju sopstveni krov nad glavom. Oba ve za Mi nis tar stva porodice, omladine i sporta RS bila je da izgradi ku}e, a op{tina Brod je obezbijedila zemqi{te, izgradila temeq i pribavila urbanisti~ku saglasnost, kao i prikqu~ke na in fras tru ktur nu mre `u, a obje strane do sada su ispunile svoje ugovorene obaveze.

OP[TINA obezbijedila 80.000 KM - Za sprovo|ewe projekta “Stambeno zbriwavawe vi{e~lanih porodica“ u buyetu op {ti ne pla ni ra no je 80.000 maraka - rekao je na~elnik op{tine Brod Milovan ^erek. On je naglasio da je do sada utro{eno ukupno 73.261 maraka.

Milovan ^erek

- Projekat }e se okon~ati potpisivawem ugovora izme|u Ministarstva, op{tine i korisnika kojim }e korisnicima biti dodijeqene ku}e bez naknade, ali uz ograni~ewe prava prodaje tre}im licima - dodao je ^erek. Zahvaquju}i ovom projektu ku}e }e dobiti vi{e~lane porodice Dane Jerini}a, Jelene Mitrovi}, Save Radulovi}, Rajka [uvire, Mare Trifuno vi}, Mi lo {a To li mi ra, Du {a na Vu kma na i Mar ka Panti}a.

Projekat Projektom stambenog zbriwavawa vi{e~lanih porodica, u 24 op{tine u Srpskoj bi}e izgra|eno 97 ku}a za porodice koje do sada nisu imale rije{eno stambeno pitawe ni po jednom osnovu.

Sanacija puta od Bijeqine do Baw brda

Za magistralu 100.000 KM BIJEQINA - Sanacija 50 kilometara magistralnog puta od Bijeqine do Baw brda na Majevici, koje sa 100.000 maraka finansira Javno preuze}e “Putevi Srpske“ je u toku, javila je Srna. Nakon {to preduze}e “Bijeqina put”, koje je

izvo|a~ radova, zavr{i rekonstrukciju ove magistrale za deset dana odvijawe saobra}aja prema Tuzli i Sarajevu iz Bijeqine bi}e mnogo lak{e i bezbjednije.

LAK[I i bezbjedniji saobra}aj - Planirano je da se kompletna dionica

FOTO: ARHIVA

Sanacija magistralnog puta

sanira ili, eventualno, gdje su izra`enije deformacije da se izvr{i skidawe i zamjena fitonosivog sloja odnosno presvuku odre|ene dionice - rekao je tehni~ki direktor “Bijeqina puta“ Jovan Tadi}. Zbog ovih radova na dionici ovog puta kod Obrije`i ~eka se po nekoliko minuta zbog ~ega iz “Bijeqina puta“ apeluju na strpqewe voza~a za jo{ nekoliko dana.

OGLASI

GLAS SRPSKE 12. i 13. septembar 2009. 13

14 12. i 13. septembar 2009. GLAS SRPSKE

“Opel“ ide u ruke kanadske “Magne“ BERLIN - Ameri~ki proizvo|a~ automobila “Xeneral motors“ donio je odluku da ve}inski udio u wema~kom “Opelu“ i kompaniji “Vauxhall“ proda kanadskoj firmi za proizvodwu autodijelova “Magna“, javile su agencije. Wema~ki kancelar Angela Merkel izrazila je zadovo-

Biznis

qstvo ovom odlukom, a iz wema~ke vlade nagla{avaju da dr`ava ne}e dodatnim finansijskim sredstvima u~estvovati u programu sanacije “Opela“. “Magna“, koja ima finansijsku podr{ku ruske banke “Sberbank“, saop{tila je da }e ostaviti u pogonu sva ~etiri wema~ka postrojewa “Opela“. FOTO: G. [URLAN

ZVANI^NA KOTACIJA Zvani~ni Promjena Vrijednost kursa kurs

Dioni~ko dru{tvo BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO

16.50

-0.42 10,956.00

KOTACIJA FONDOVA Dioni~ko dru{tvo " " IF BIG INVEST. GR. D.D. SARAJEVO

Sredwi PrometVrijednost kurs dionica 5.40

8.42

17,198.42

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE Dioni~ko dru{tvo

Sredwi Promet Vrijednost kurs dionica

10.00 0.00 39,000.00 BIMAL BR^KO 20.31 0.06 108,199.58 BH TELEKOM D.D. SARAJEVO 6.51 -1.41 15,980.59 ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO 112.50 2.27 40,219.38 FD SARAJEVO D.D. SARAJEVO 4.05 -2.41 4,047.50 HIDROGRADWA D.D. SARAJEVO 128.38 4.23 37,530.55 IK BANKA D.D. ZENICA 52.00 3.99 17,263.00 JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR JP ELEKTROPRIVREDA BiH D.D. SARAJEVO 26.93 1.64 123,595.70 40.00 0.00 120.00 POSTBANK BH D.D. SARAJEVO

NLB Razvojna banka

Povoqnosti za korisnike

BAWA LUKA - NLB Razvojna banka svojim klijentima nudi niz povoqnosti u okviru druge zajedni~ke kampawe na nivou NLB grupe “Svi putevi do banke“, koja }e trajati do 31. decembra ove godine, saop{teno je u petak iz banke. U saop{tewu se isti~e da je NLB banka omogu}ila korisnicima da putem ra~unara i NLB klika banku posje}uju putem Interneta 24 ~asa dnevno, pla}aju obaveze, prenose sredstva na druge ra~une, te pregledaju promet i stawe na ra~unu. T. M.

Sa konferencije za novinare u Bawoj Luci

Seminar “Uvod u japanski menaxment za mala i sredwa preduze}a"

Japan ula`e u preduze}a u RS

Pet preduze}a iz RS koja budu zainteresovana dobi}e besplatnu stru~nu pomo} japanskih eksperata, rekao Milan Cviji} PI[E: MARINA ^IGOJA [email protected]

BAWA LUKA - Na osnovu procjena ekspertskog ti-

ma iz Ja pa na, ko ji }e u sqede}a tri mjeseca obilaziti preduze}a u RS i BiH, vlada ove zemqe i organizacija JICA donije}e odluku koliko novca }e potro{iti u idu }e ~e ti ri go di ne na po mo} ma lim i sredwim preduze}ima u BiH. Re~eno je to u petak poslije seminara “Uvod u japanski menayment za mala i sredwa pre du ze }a u BiH“, koji je odr`an u Bawoj Luci. Di re ktor Re pu bli ~ke agencije za razvoj malih i sredwih preduze}a RS Slobodan Markovi} rekao je da }e u Srpskoj, na osnovu preporuka eksperata, nastojati da se napravi model za prevazila`ewe problema u poslovawu. - Posmatraju}i kako druge zemqe rje{avaju iste proble me, `e li mo da vi di mo ko ji je mo del najprimjew-

iviji za nas - kazao je Markovi}. Pomo}nik ministra industrije, energetike i razvoja RS Milan Cviji} rekao je da }e pet pre du ze }a iz RS koja budu zainteresovana dobiti besplatnu stru~nu pomo} japanskih eksperata.

PROJEKAT }e oja~ati malo i sredwe preduzetni{tvo Japanski ekspert Kazu~iku Sato istakao je da je ciq ovog pro je kta ja ~awe ma log i sredweg pre du ze tni{tva. - Uo~qiv je na pre dak poslovawa u RS posqedwih go di na, ali po tre bno je jo{ mnogo toga da se uradi. Obi {ao sam vi {e od 50 zemqa i vo dio pre ko 400 pre du ze }a, ta ko da sam imao pri li k u da vi dim

probleme sa kojima se oni susre}u. Kroz posjete preduze}ima nastoja}emo da im pomognemo da kreiraju jedinstvenu poslovnu politiku - istakao je Sato.

Preduzetnici Direktor preduze}a “Iskra AE Komponenta“ iz Lakta{a An|elko Guwi} istakao je da bi preduzetnici iz RS mogli dosta toga da nau~e od japanskih eksperata, a u prilog tome govori ~iwenica da su Japanci poslije Drugog svjetskog rata krenuli od temeqa, a danas su jedna od najve}ih svjetskih ekonomija. Dodao je da }e japanske eksperte pozvati i u svoje preduze}e.

FTSE 100 INDEX MEMBERS Naziv kompanije VODAFONE GROUP ROYAL BK SCOTLAN LLOYDS BANKING BARCLAYS PLC HSBC HLDGS PLC

Cijena

Promjena

137.9 56.4 106.95 370.85 658.8

-0.25 1.08 1.69 0.77 0.69

Cijena

Promjena

17.22 14.8 23.01 19.76 25

1.06 -0.47 3.51 -0.85 0.89

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS Naziv kompanije BANK OF AMERICA GENERAL ELECTRIC CISCO SYSTEMS INTEL CORP MICROSOFT CORP

GLAS SRPSKE 12. i 13. septembar 2009. 15

EBRD pozajmquje “Lukoilu“ 347 miliona dolara BRISEL - Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) najve}em ruskom nezavisnom proizvo|a~u nafte “Lukoil“ odobrila je pozajmicu od 347 miliona dolara za finansirawe projekta svog ogranka “TGC-8” kako bi modernizovala termalni pogon u Krasnodaru u ju`noj Rusiji,

prenijela je Srna. Na tom projektu “Lukoil“ je konsolidovao svoju vlasni~ku poziciju i tokom protekle godine postao je strate{ki partner, kao dio restrukturacije ruskog sistema elektri~ne mre`e.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE Prosje~na cijena

Naziv emitenta

Република Српска - измирење ратне штете 1

Podaci Agencije za bankarstvo za prvih {est mjeseci

Dobit banaka u RS smawena za 30 odsto

Pro{le godine sa gubitkom poslovala samo jedna banka, dok su se ove godine sa negativnim bilansom stawa suo~ile tri banke u Srpskoj, ka`u u Agenciji za bankarstvo

Promjena Promet

Република Српска - измирење ратне штете 2

49,93 -0,14 61.032,32 50,05 -0,41 34.755,36

Република Српска - стара девизна штедња 1

90,20 -0,01

Хидроелектране на Требишњици а.д. Требиње

0,40

0,25

Електрокрајина а.д. Бања Лука

0,46

6,93

Меридиан а.д. Бања Лука

1,08 -6,90

Телеком Српске а.д. Бања Лука

1,35

0,75

947,10 738,40 463,00 432,00 145,80

FONDOVI Prosje~na Promjena Promet cijena

Naziv emitenta

-0,47 10.620,93

ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бања Лука

4,21

PI[E: MARINA ^IGOJA [email protected]

ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бања Лука

4,00

0,00

0,00

ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бања Лука

4,89

6,30

342,00

ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бања Лука

3,60

2,86

686,80

BAWA LUKA - Neto dobit svih deset banaka u Repu bli ci Srpskoj u prvih {est mje se ci ove go di ne izno si la je 13,6 mi li ona maraka, {to je za 5,7 miliona ili 30 od sto mawe u odnosu na isti period pro{le go di ne, po da ci su Agencije za bankarstvo RS. U Agen ci ji su “Gla su Srpske“ kazali da je pro{le godine sa gubitkom poslovala samo jedna banka, dok su u prvoj polovni ove godine sa gubitkom poslovale tri banke. - Banke su zbog negativnih efekata finansijske krize, koji se reflektuju i na realni sektor, izlo`ene pove}anim kreditnim gubicima, {to iziskuje od banaka ve }a iz dva jawa za rezerve, a to direktno uti~e na mawu pro fi ta bil nost finansijskih institucija istakli su u Agenciji. Predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udru`ewu ekono mis ta RS “SWOT“ Ale ksandar Quboja isti~e da su se mogli i o~ekivati ovakvi rezultati poslovawa banaka, s obzirom na to da je obim poslovawa cijele privrede smawen. - To je sistem “spojenih posuda“, dakle ne mo`e jedan segment da posluje dobro i da ima rast prihoda, ako svi oni ko ji su osloweni na wega, stagniraju. Ohrabruje ~iwenica da dolazi do oporavka razvijenih ekonomija u svijetu i da

ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бања Лука

9,05

6,47

6.132,52

ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина

0,07

9,68

136,00

ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале

2,70

0,00

0,00

ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бања Лука

6,00

4,35 15.200,82

ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бања Лука

5,35

2,88

973,94

ЗИФ Привредник инвест а.д. Бања Лука

2,00

0,00

0,00

ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина

1,10

0,00

0,00

ЗИФ ВБ фонд а.д. Бања Лука

4,50

0,00

0,00

ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бања Лука

3,00

0,00

240,00

ЗИФ Zepter фонд а.д. Бања Лука

6,10

5,17 11.333,42

Evropska unija

Uvodi se regulatorno tijelo za banke

Agencija za bankarstvo RS

stagnacija nije onolika kao {to se o~ekivalo. Vjerujem da }e u do kraja godine taj pad pro fi ta bi ti mawi istakao je Quboja.

BANKE izlo`ene ve}em kreditnom riziku

FOTO: G. [URLAN

kazao je Quboja. Do dao je da su i mje re koje su vlasti Srpske preduzele pomogle da pad prihoda banaka ne bude mnogo ve}i. - Sigurno je da su preduze te mje re ima le odre |e ne efe kte na po slo vawe ka ko re al nog, ta ko i fi nan sij skog se kto ra. Te {ko je u

On ka`e da pad profita banaka i nije toliko velik, s obzirom na to da je RS mala ekonomija. - U pri log to me ide i ~iwenica da su banke trenutno stabilne, dovoqno kapita li zo va ne i da }e vjerovatno poslije ove krize pre du ze ti i do da tne akti vnosti kako bi unaprijedile svo je po slo vawe i sa mim tim po mo gle i pri vre di -

ovom trenutku re}i koliko su uticale, mislim da }e se to zna ti tek ka sni je ka da kriza bude potpuno na izmaku - rekao je Quboja i nagla sio da je ban kar ski sistem u RS stabilan, s obzirom na to da nas globalni uticaj krize nije mogao zaobi}i.

SRBIJA Banke u Srbiji su za {est mjeseci ove godine zabiqe`ile duplo mawu dobit u pore|ewu sa istim periodom pro{le godine. Banke su u ovom periodu ukwi`ile profit od 192 miliona maraka, {to je za 214 miliona mawe u odnosu na prvo polu-

BRISEL - unija planira da formira regulatorno tijelo za banke, ~ija bi ovla{}ewa prevazilazila ona regulatornih tijela pojedinih zemaqa ~lanica, navodi se u nacrtu zakona koji je dobila na uvid novinska agencija Rojters, prenosi business.hr. Predlo`eno je i da se kreira panevropsko regulatorno tijelo ~iji bi zadatak bio da upozorava na po~etne znakove krize poput ove teku}e, koja je te{ko pogodila finansijska tr`i{ta i zamrznula globalne kreditne aktivnosti. Predlo`eni zakoni trebalo bi evropskim institucijama da daju do sada najve}a ovla{}ewa u sklopu nastojawa Brisela da u~vrsti kontrolu nad bankama koje mnogi krive za izazivawe ekonomske krize.

“Avtovaz“

Planira da otpusti 5.000 radnika MOSKVA - Ruski konstruktor automobila “Avtovaz“, u kojoj 25 odsto udjela ima fran cus ka kom pa ni ja “Re no“, pla ni ra da otpus ti 5.000 ra dni ka, ja vi la je Srna. Izvor iz “Avtovaza“ navodi da se smawewe broja zapo sle nih odno si na admi nis tra ti vne ra dni ke.

godi{te 2008. godine, javile su agencije. U prvoj polovini ove godine ukupna dobit banaka iznosila je 192 miliona maraka. U Srbiji 21 banka ostvarila je profit od 314 miliona, a 12 banaka gubitak od 122 miliona maraka.

Kompanija, ~ija je prodaja i proizvodwa drasti~no opala od po ~et ka eko nom ske kri ze, za po{qava oko 110.000 qudi. “Avtovoz“ je u avgustu suspendovao na mjeseca dana proizvodwu u svojoj ve li koj fa bri ci u Toqati ju, na oba li Vol ge, kako bi prodao zalihe automobila.

APIF Republike Srpske

KURSNA LISTA

Verifikacija {tedwe BAWA LUKA - Agencija za posredni~ke, informati~ke i finansijske usluge (APIF) RS saop{tila je u petak da gra|ani Srpske staru deviznu {tedwu mogu verifikovati do kraja godine, kada je po Zakonu o staroj deviznoj {tedwi krajwi rok da se to u~ini. U saop{tewu APIF obavje{tava {tedi{e da ne ~ekaju posqedwi dan, nego da pravovremeno obave verifikaciju devizne {tedwe. Iz Agencije navode da je u toku pro{le godine staru deviznu {tedwu verifikovalo je 35.000 {tedi{a.

ZIF Invest nova fond a.d. Bijeqina Cijena (KM)

Promjena

0,068

9,68 %

Na osnovu izvr{ene verifikacije stare devizne {tedwe u Agenciji, iz buyeta RS {te di {a ma su na wiho ve te ku }e ra ~u ne upla}eni gotovinski iznosi do 2.000 maraka i emitovane obveznice na rok od pet godina sa isplatom dva puta godi{we, a po tom osnovu izvr{ene su tri uplate na teku}e ra~une {tedi{a. Agencija u svim op{tina ma {i rom RS ima or ga ni za ci one jedinice gdje {tedi{e mogu obaviti sve poslove u vezi sa verifikacijom stare devizne {tedwe. T. M.

^ajavec mega a.d. Bawa Luka Cijena (KM)

Promjena

0,461 -19,12%

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 12.9. 2009. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

Zemlja EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize

Kupovni za devize

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.149980 1.235477 26.631818 0.076510 0.262086 0.716520 1.456796 0.565032 0.225191 0.190475 1.287665 0.890353 2.227737 1.341313 2.089699

Srednji za devize 1.955830 1.152862 1.238573 26.698564 0.076702 0.262743 0.718316 1.460447 0.566448 0.225755 0.190952 1.290892 0.892584 2.233320 1.344675 2.094936

Prodajni za devize 1.955830 1.155744 1.241669 26.765310 0.076894 0.263400 0.720112 1.464098 0.567864 0.226319 0.191429 1.294119 0.894815 2.238903 1.348037 2.100173

Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710, SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: [email protected] Web: www.kombank-bl.com

16 12. i 13. septembar 2009. GLAS SRPSKE

Bawolu~ka policija privela ~etvoricu pqa~ka{a BAWA LUKA - Bawolu~ani Drago Mari} (35), Dra`enko Kova~evi} (30) i Radenko [avija (39) uhap{eni su zbog sumwe da su 26. januara u nasequ Paprikovac opqa~kali P. S. i tom prilikom mu oteli 8.000 maraka.

Hronika

U CJB Bawa Luka su istakli da su uhap{eni 26. januara oko 5.15 ~asova sa~ekali da P. S. iza|e iz svoje ku}e, pa ga pesnicom udarili, oborili, iz xepa mu oteli 8.000 maraka i pobjegli u nepoznatom pravcu. G. O. FOTO: N. TOMA[EVI]

Policija u Fo~i

Sarajka uhva}ena u poku{aju kra|e FO^A - Fo~anska policija uhapsila je S. Y. (50) iz Sarajeva zbog poku{aja kra|e u trgova~kim radwama u Fo~i, sa op {te no je u pe tak iz Cen tra ja vne bez bje dnos ti Isto~no Sarajevo. “Glas Srpske“ saznaje da je rije~ o Sabaheti Yindo iz Kantona Sarajevo, koja je jo{ ranije optu`ivana za sli~ne kra|e. - Radnica u prodavnici “Marija“ prijavila je nepoznatu `enu da joj je ukrala nov~anik sa 800 maraka. Za poku{aj kra|e nov~anika `enu istog opisa prijavila je i radnica frizerskog salon “Valentino“ - naveli su u policiji. Dodali su da je policija istragom otkrila da je rije~ o Sarajki protiv koje je Okru`no tu`ila{tvo u Trebiwu podiglo optu`nicu zbog sli~nih kra|a. N. T.

MALE[EVI] izrazio `aqewe za ubistvo

Policija Br~ko distrikta

Suqagi} suspendovan zbog ratnog zlo~ina BR^KO - [ef Po li ci je Br~ko distrikta Goran Luji} suspendovao je policajca Jedinice op{te policije Mirsa da Suqagi }a po sli je pokrenute istrage o wegovoj umije{anosti u ratni zlo~in protiv ratnih zarobqenika, javila je u petak Srna. Br~ansko Tu`ila{tvo pokre nu lo je is tra gu pro tiv Suqagi}a jer se sumwa da je tokom 1992. godine bio ~u-

var muslimanskog logora u Gorwem Rahi}u kod Br~kog. Ovo je dru gi po li cij ski slu`benik u Br~kom koji je suspendovan zbog sumwe da je u~estvovao u vr{ewu ratnog zlo~ina. [ef policije je 11. ma ja su spen do vao po li caj ca Bran ka Pu di }a, poslije pokretawa istraga protiv wega zbog sumwe da je po ~i nio zlo ~in pro tiv civilnog stanovni{tva.

Put Kotor Varo{ - Bawa Luka

Povrije|ena u sudaru “pe`oa“ i “audija“ KOTOR VARO[ - V. J. iz Kotor Varo{a lak{e je povrije|ena u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u ~etvrtak na magistralnom putu Kotor Varo{ - Bawa Luka, u nasequ Slatina. V. J. je upravqala vozilom “audi A6”, u koji je iz jo{ neutvr|enih razloga udario automobil “pe`o 406”, za ~ijim upravqa~em je bio I. P. iz Usore u Federaciji BiH. “Pe`o”, koji se kretao iz pravca Bawe Luke, pre{ao je iznenada na lijevu stranu puta i tada je do{lo do sudara sa “audijem“ koji se kretao iz suprotnog pravca. Usqed sna`nog sudara “audi“ je odba~en desetak metara u kanal na desnu stranu magistralnog puta. D. K.

Slupani “pe`o“

FOTO: D. KEREZOVI]

Slavi{u Male{evi}a izvode iz bawolu~kog Okru`nog suda

Zavr{eno su|ewe optu`enom za ubistvo Du{ka Zori}a u Prwavoru

Male{evi}u devet godina zatvora

Male{evi} Zori}a ubio 7. avgusta 1993. godine ispred kafi}a “Estrada“ u Prwavoru ispaliv{i mu pet hitaca u grudi. Poslije toga pri{ao Zori}u i ispalio mu hitac u glavu PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

BAWA LUKA - Slavi{a Male{evi} (35) osu|en je na devet godina zatvora zbog ubistva Du{ka Zori}a koje je po~inio u avgustu 1993. go di ne is pred ka fe ba ra “Estrada“ u Prwavoru. Presudu je izrekla predsje dnik Sud skog vi je }a bawolu~kog Okru`nog suda Olga Male{evi} i istakla da }e u kaznu optu`enom biti ura~unato i vrijeme provedeno u pritvoru i ekstradicionom pritvoru. Obra zla `u }i pre su du ona je rekla da je nesporno ut vr|e no da je Ma le {e vi} po~inio ubistvo. - Kao olak{avaju}a okolnost je uzeto to da je u vrijeme ubistva imao nepunih 20

godina, da je porodi~an ~ovjek i da je izrazio kajawe. Ote`avaju}a je wegova upornost u iz vr{ewu dje la i ~iwenica da je poslije ispaqenih pet hitaca pri{ao `rtvi i ispa lio hi tac u glavu - rekla je Male{evi}eva.

PORODICA ubijenog nezadovoqna kaznom Opunomo}enik porodice nastradalog Zori}a advokat Jevto Jankovi} je rekao da je ka zna ma la “s ob zi rom na brutalan i bezobziran na~in ubistva“. Majka nastradalog Zori}a Vasiqka tako|e je nezadovoqna kaznom i rekla je da bi “i 30 godina robije bilo malo“.

- Izgubila sam sina koji je do{ao iz Austrije da brani Srpsku. Wega ni{ta ne mo`e da vrati, a ova kazna ubici je sramota i premala rekla je Vasiqka. Pre ma na vo di ma op tu `ni ce, ko ju zas tu pa okru `ni tu `i lac Di ja na Kukobat, Male{evi} je optu`en da je Zori}a ubio 7. avgus ta 1993. go di ne is pred kafi}a “Estrada“ ispaliv{i mu ne ko li ko hi ta ca u grudi, a potom i u glavu iz

pi{toqa “mauzer“. On je to uradio kada je vidio prepirku izme|u kolege Nedjeqka Banovi}a i Zori}a ispred kafi}a. Ma le {e vi} je po sli je to ga po bje gao i krio se u Hrvatskoj, a MUP RS 2002. godine za wim je raspisao In ter po lo vu po tjer ni cu. Uhva}en je u junu 2007. godine u Splitu i poslije godine i po u ek stra di ci onom pri tvo ru izru ~en je BiH krajem januara ove godine.

@ALBA ODBRANE Male{evi}ev advokat Simo To{i} najavio je `albu na presudu jer smatra da je kazna preo{tra. - Bili smo voqni da sklo-

pimo sporazum o priznawu krivice i predlo`ili smo realnu kaznu od sedam godina - rekao je To{i}.

Voza~ nije ko~io kada je udario pje{aka

PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

BAWA LU KA - Vo za~ “pe`oa 306” Milan Milankovi} vozio je 22. marta oko 70 kilometara na ~as i nije ko ~io ka da je uda rio i us mrtio pje {a ka Dra go mi ra Vrsaj ko vi }a (64) na pu tu Srbac - Prwavor. To je u petak na su|ewu Milankovi}u u bawolu~kom

Okru`nom sudu potvrdio vje{tak saobra}ajne struke Nedeqko Vu~en i rekao da na vozilu nisu bile ispravne ko~nice. Is ta kao je i da je ut vrdio da je i pje{ak napravio pro pust, jer se kre tao kolovozom, a mogao je bankinom pored puta, dok voza~ nije prilagodio brzinu vidnom poqu. Do udara je do{lo me-

tar i po od desne ivice kolovoza.

MILANKOVI] vozio neispravno i neregistrovano vozilo Vje{tak, qekar specijalis ta Ve sel ka Bje la ko vi} istakla je da je utvr|eno da je nastradali Vrsajkovi} u vri je me ne sre }e imao 1,71

promil alkohola u krvi i da je bio u stawu sredweg pijanstva. Specijalista sudske medicine Milan Srdi} je rekao da je Vrsajkovi} preminuo zbog te{kih povreda koje su uticale na mo`dane funkcije, te povreda grudnog ko{a i plu}a. Imao je i povrede po nogama. Optu`nicom koju zastupa okru `ni tu `i lac Di ja na

Kukobat, Milankovi} se tereti da je 22. marta, voze}i bez dozvole neispravno i neregistrovano vozilo, skrivio sao bra }aj nu ne sre }u u kojoj je poginuo Vrsajkovi}. Mi lan ko vi} je, pre ma optu`nici, udario Vrsajkovi}a dok se kretao desnom ivi com ko lo vo za u mjes tu Dowa Lepenica kod Srpca oko 20.30 ~asova.

GLAS SRPSKE 12. i 13. septembar 2009. 17

Pobjegao Grani~noj policiji BiH GRUDE - Policija u Grudama dobila je u ~etvrtak dojavu da je automobil hrvatskih registarskih oznaka pre{ao preko grani~nog prelaza “Gorica“, a voza~ se oglu{io o naredbu grani~nih policajaca da se zaustavi, javile su agencije.

Poslije dojave policija je poku{ala da zaustavi vozilo u Sovi}ima, ali voza~ ponovo nije stao. Na kraju je voza~ S. F. (28) prona|en. Prilikom prekr{ajne obrade omalova`avao je i vrije|ao policijske slu`benike.

Milan \ur|evi} u Bo~cu kod Bawe Luke usmrtio Bogoquba Novakovi}a

Cjepanicom ubio kom{iju i zaspao u wegovom krevetu \ur|evi} poslije sva|e cjepanicom vi{e puta po glavi udario Novakovi}a, a potom oti{ao u wegovu ku}u i legao u wegov krevet da spava. Tijelo Novakovi}a prona{la wegova majka PI[E: GORAN OBRADOVI] [email protected]

BO ^AC - Mi lan \ur |evi} (73) je u no}i izme|u srijede i ~etvrtka u selu Novakovi}i kod Bo~ca cjepanicom ubio kom{iju Bogoquba No va ko vi }a (62), potvrdila je u petak “Glasu Srpske“ portparol CJB Bawa Lu ka Go spa Ar se novi}. Ubis tvo se do go di lo u ra nim ju tarwim ~a so vi ma ispred porodi~ne ku}e Novakovi}a, kada su se pijani Novakovi} i \ur|evi} posva |a li, a za tim i po tu kli. Tada je \ur|evi} cjepanicom vi{e puta po glavi uda rio No va ko vi }a, a po tom je oti{ao u wegovu ku}u i le gao u wegov kre vet da spava. U CJB Bawa Lu ka re kli su da im je u ~etvrtak oko dva ~a sa Sta na No va ko vi} (90) pri ja vi la da je ma lo pri je to ga pro na {la u dvo ri {tu be `i vo tno ti je lo svog si na Bogoquba. - Istog dana oko 15 ~aso va po li ci ja je uhap si la M. \. iz Bo~ca zbog sumwe da je vi {e pu ta drve tom udario Novakovi}a, koji je od za do bi je nih po vre da

Vijesti Trebiwe

Ukraden “golf 4” GP BiH TREBIWE - Policijskoj stanici Trebiwe u ~etvrtak je prijavqena kra|a putni~kog vozila “golf 4“, vlasni{tvo Grani~ne policije BiH. Vozilo je otu|eno sa par kin ga u uli ci Mi }e Qubo bra ti }a u Tre biwu, saop{teno je u petak iz CJB Trebiwe. R. Mi.

Derventa

Provalnik odnio nakit DER VEN TA - Ne po zna to lice u ~etvrtak je provalilo u stan vlasni{tvo T. G. koji se nalazi u Derventi, odakle je ukralo zlatni nakit i novac, potvr|eno je u petak iz Centra javne bezbjednosti Doboj. G. O.

Bawa Luka

Ispreturali stvari po ku}i

Ku}a ispred koje je ubijen Novakovi}

preminuo - re~eno je u CJB Bawa Luka.

\UR\EVI] poku{ao da sakrije cjepanicu Ko m{i je nas tra da log No va ko vi }a pri ~a ju da je on bio veoma dobar ~ovjek,

ali da su i on i \ur|evi} voqeli da popiju. Bo goqubo va maj ka Sta na je is pri ~a la da se uju tru oko dva ~asa probudila da ode do to ale ta i da je ta da pri mi je ti la da ne ko le`i u dvori{tu. - Odmah sam se vratila u ku}u da probudim sina da

FOTO: G. [URLAN

iza|e da vidi ko je to. Kad sam stigla do wegovog kreveta vidjela sam da to nije on, ve} da Mi lan le `i u wego vom kre ve tu. Iza {li smo ponovo sa baterijom i tek sam tad pre po zna la svog sina i rekla sam Milanu da zove policiju - ispri~ala je Stana u suzama.

NEPOZNAT RAZLOG SVA\E

Ubijeni Bogoqub Novakovi}

Policija

Bogoqubov ro|ak Ratko Novakovi} rekao je da je to ve~e Milan i{ao od ku}e do ku}e i tra`io ko }e mu prodati rakiju. - Vjerovatno su wih dvojica sjeli ispred ku}e da popiju pokoju ~a{icu. Milan je bio mnogo krupniji i ja~i. Niko ne zna za{to su se posva|ali, ali vjerovatno da je do toga do{lo zbog alkohola. Oni su se izgleda

prvo potukli, pa su se rvali po dvori{tu, jer ima krvi i iza ku}e. Vjerovatno je da su ponovo sjeli ispred ku}e i opet se potukli i tom prilikom je Milan vi{e puta drvetom u glavu udario Bogoquba, a kad je on pao, onda je skakao po wemu, jer je imao polomqena i tri rebra - pri~a vidno potreseni Ratko Novakovi}.

Kod Jajca te{ko povrije|en motociklista

Prona|en zasad indijske konopqe

JAJCE - Josip Luki} (21) iz mjesta Mile kod Jajca te{ko je povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i kod Jajca, saop{te no je iz MUP-a Sredwobo san skog kan to na, ja vi la je Srna. Luki}u je qekarska pomo} ukazana u bolnici u Jajcu, a potom je prevezen u Klini~ki centar Ko{evo u Sarajevu. U nesre}i su u~estvovali vozilo marke “opel kadet“, kojim je upravqao Semir Ajkuni} (40) iz Divi~ana kod Jajca i motocikl marke “kavasaki“ bez registarskih oznaka, kojim je upravqao nastradali Luki}. Nesre}a se dogodila u ~etvrtak uve~e na regionalnom putu Jajce - Dobreti}i u mjestu [imi}a Poqe.

PELAGI]EVO - Dobojska policija prona{la je zasad sa 70 stabqika indijske konopqe u mjestu Gorwa Tramo{nica kod Pelagi}eva i privela G. S. (25) i S. P. (25) iz Obudovca, saop{teno je u petak iz CJB Doboj. - Policija je u zaseoku Pari}i zatekla G. S. i S. P. koji su zasadili i uzgojili 62 stabqike indijske konopqe visoke od 140 do 300 centimetara - istakli su u policiji. Dodali su da je u istom zaseoku, u blizini porodi~ne ku}e, ~iji se vlasnik nalazi na radu u inostranstvu, policija prona{la jo{ osam stabqika indijske konopqe visokih od 145 do 250 centimetara. N. T.

Ko m{i je pri ~a ju da je \ur |e vi}, ka da je kre nuo da po zo ve po li ci ju, sa so bom po nio, a za tim ba cio cje pa ni cu ko jom je uda rio Novakovi}a. - Po li ci ja je tek ka snije prona{la to drvo na ko jem je jo{ bi lo krvi i dlaka - rekle su kom{ije.

BAWA LUKA - Bawolu~anin D. P. prijavio je u ~etvrtak policiji da je u toku dana nepoznato lice ispod otira~a ulaznih vrata ku}e wegove ta{te u bawolu~kom na sequ Kuqani pro na {lo originalni kqu~ i u ku}i ispreturalo sve stvari, ali tom pri li kom ni {ta ni je ukradeno, rekli su u petak u CJB Bawa Luka. G. O.

Bawa Luka

Lopov odvezao bicikl BAWA LU KA - V. D. iz Bawe Lu ke pri ja vio je u ~etvrtak policiji da mu je lopov u srijedu iz podrumskih pros to ri ja stam be ne zgra de u uli ci Dra ge Mali }a u Bawoj Lu ci ukrao `en ski bi cikl, ka za li su u petak u CJB Bawa Luka, do da ju }i da je ti me pri ~iwena {te ta od 200 maraka. G. O.

Uhap{ena dva dilera SARAJEVO - Sarajevska policija uhapsila je u ~etvrtak Gorana Krsti}a iz Isto~nog Sarajeva, kod koga je kontrolom wegovog vozila prona{la kilogram marihuane, saznaje “Glas Srpske“ iz izvora bliskog istrazi. Osim marihuane, kod wega su na|ena dva mobilna telefona i odre|ena koli~ina novca. Istog dana sarajevska policija uhapsila je Elmira Huski}a (36) iz Novog Pazara zbog sumwe da se bavi trgovinom drogama, a prilikom hap{ewa kod wega je na|ena ve}a koli~ina oru`ja. Huski} je predat bawolu~kom Okru`nom tu`ila{tvu koje mu je predlo`ilo jednomjese~ni pritvor. Dovodi se u vezu sa ranije uhap{enim u akciji "Diler" bawolu~ke policije. N. T.

18 12. i 13. septembar 2009. GLAS SRPSKE

Da se ja pitam, da ja treba da potpi{em ministrima nalog za odlazak na more, ne bi se oni meni za vreme ove finansijske krize kupali ni u drvenom koritu, a kamoli u Gr~koj.

Srbija

Dragan Markovi}, lider Jedinstvene Srbije

FOTO: ARHIVA

Fond “Dr Zoran \in|i}“

Usavr{avawe studenata u Austriji BEOGRAD - Fond “Dr Zoran \in|i}“ u saradwi sa Austrijskom agencijom za razvoj, ve} tre}u godinu za redom, realizuje program radnih praksi u Austriji. Pedeset mladih studenata, stipendista iz Srbije, ima}e priliku da u sqede}a tri mjeseca sta`iraju u najpoznatijim kompanijama i dr`avnim institucijama Austrije. Pedeset mladih studenata, najboqih u svojoj oblasti, otputova}e u Austriju, gdje }e mo}e daqe da se usavr{avaju, ostvare svoje ambicije i upoznaju se sa kolegama iz Evrope. Odlazak u Austriju vide kao na~in da se usavr{e u svojoj struci ali svoje planove vezuju za Srbiju. Predsjednik Srbije Boris Tadi} poru~io je studentima da na usavr{avawu u Austriji nau~e {to vi{e ali da se obavezno vrate u Srbiju i pomognu na putu ka Evropskoj uniji. “@eleznice Srbije“

Nacionalna aviokompanija “Jat ervejz“

Gubitak do kraja godine 20-25 miliona evra

Policija Srbije

Akcija policije u Beogradu, Smederevu, Vrwa~koj Bawi i Kraqevu

Uhap{ena osmo~lana kriminalna grupa Uhap{eni osumwi~eni da su sa~iwavawem fiktivne dokumentacije o navodnoj nabavci robe i kori{}ewem ugostiteqskih usluga, o{tetili preduze}e za 69 miliona i 288 hiqada dinara (oko 1,5 miliona maraka)

BEOGRAD - Nacionalna aviokompanija “Jat ervejz“ zabiqe`i}e na kraju godine gubitak od oko 20 do 25 miliona evra, ukoliko se do tada ne desi ni{ta pozitivno, izjavio je u petak generalni direktor “Jat Ervejza“ Sr|an Radovanovi}. - Ako do 1. januara 2011. godine ne do|emo na “pozitivnu nulu“, lo{e nam se pi{e - rekao je Radovanovi} u intervjuu za novi broj “Ekonomist magazina“ i ukazao da se globalna

ekonomska kriza negativno odrazila na poslovawe Jata. On je ukazao da Jat te{ko podnosi krizu i da je promet te aviokompanije pao za oko 20 odsto. Prema wegovim rije~ima, glavni razlozi za dosada{we lo{e poslovawe kompanije, koja je pro{le godine zabiqe`ila gubitak od 29 miliona evra, su to {to je Jat “staromodna, organizaciono prevazi|ena firma, napravqena po kalupu od pre 20-30 godina“.

Zbog nepriznavawa Kosova

Ahtisari razo~aran BEOGRAD - Biv{i predsjednik Finske i dobitnik Nobelove nagrade Marti Ahtisari izrazio je, u intervjuu be~kom dne vni ku “Stan dard“, ra zo ~a rawe {to sve zemqe Evropske unije nisu priznale Kosovo. On je rekao da mu se `urilo sa rje{ewem statusa Kosova jer je `elio da izbjegne jo{ jedan zamrznuti konflikt. - U Be~u mi je pri{ao neko i pitao za{to tolika `urba oko Kosova. Ja sam odgovorio da nisam tu da bih stvarao daqe zamrznute konflikte, i da i oni to ne bi trebalo. Oni treba da nam pomognu po tom pitawu, jer UN gube vjerodostojnost. Pogledajte kako smo, kao EU, izgubili podr{ku os tat ka svi je ta po pi tawu re zo lu ci ja o qud skim pravima. To je katastrofalno - objasnio je Ahtisari.

DOBRA VIJEST

BEOGRAD Vlada od oktobra najavquje povoqne stambene kredite za koje }e dr`ava obezbijediti 20 odsto u~e{}a, a tako|e }e pla}ati bankarsku kamatu prve tri godine. Ovaj projekat trebalo bi da pokrene zamrlu gra|evinsku industriju, ali i da pomogne gra|anima da do|u do sopstvenih kvadrata.

BEOGRAD Mu{karac starosti oko {ezdeset godina, ~iji identitet zasad nije poznat, poginuo je, kada ga je pregazio kamion dok je pretr~avao preko saobra}ajnice u Beogradu kod Glavne po{te. Teretwak kojim je upravqao Ivica \. iz Pan~eva pre{ao je preko nesre}nog ~oveka sa tri dupla to~ka, usqed ~ega je on preminuo na licu mjesta.

LO[A VIJEST

BEO GRAD - Mi nis tar policije Ivica Da~i} potvrdio je za RTS da su pripadnici Kriminalisti~ke policije MUP-a Srbije i Policijske uprave Smedere vo uhap si li osmo ~la nu kriminalnu grupu na teritoriji Beograda, Smedereva, Vrwa ~ke Bawe i

Kraqeva. Me|u uhap{enima je vlasnik pre du ze }a “Anis“ iz Vrwa ~ke Bawe Obrad [a ran ~i} i ge ne ral ni di re ktor “@el tur sa“ Ol gi ca Rudakovi}. Na ~el nik po li cij ske uprave Smederevo Dejan Popovi} rekao je da su uhap{e-

“@ELVOZ“ SE OGRA\UJE Fabrika `elezni~kih vozila “@elvoz“ iz Smedereva je privatizovana, nova kompanija, koja je od stare zadr`ala samo ime, navodi se u saop{tewu “@elvoza“ koji isti~e da wegovo ime “vi{e nikada ne}e biti pomiwano u kontekstu bilo kakvih afera“.

ni osumwi~e ni da su sa ~iwavawem fiktivne dokumen ta ci je o na vo dnoj nabavci robe i kori{}ewem ugostiteqskih usluga, o{tetili preduze}e za 69 miliona i 288 hiqada di na ra (oko 1,5 miliona maraka).

HAP[EWE u aferi “@elvoz“ i “@elturs“ Grupa se sumwi~i za zloupotrebu slu`benog polo`aja u preduze}ima “@elvoz“ i “@el turs“ ko ji po slu ju u okvi ru JP “@e le zni ce“ Srbije. Biv{i direktor “@elvoza“ uhap{en je u julu ove godine zbog nezakonite nabav ke HTZ opre me, vri je dne 16 mi li ona di na ra. Istraga se vodila jo{ pro-

tiv pet osoba iz ovog preduze}a zbog nezakonite nabav ke ra dnih ci pe la i re znog ala ta, obja vi li su tada mediji. Policija je provjeravala i poslovne aran`mane i tokove novca izme|u “@elvoza“, JP “@eleznice Srbije“ i tu ris ti ~ke agen ci je “@elturist“. Rije~ je o besplatnim odmorima radnika “@elvoza“ iz 2006. koji su fabriku ko{tali 70 miliona dinara. Nije bilo dokaza na {ta je potro{eno dvadesetak miliona dinara, {to je pravda no ne ja snim stav ka ma provizija i ostalih tro{kova. Nema obja{wewa ni za astronomski ra~un za sve~anu ve~eru radnika na qetovawu od 12,8 mi li ona dinara.

Incident na administrativnom prelazu Jariwe

Kosovska policija vratila Srbe ^AGLAVICA - Pripadnici KPS-a sprije~ili su u ~etvrtak nave~e grupu od oko 80 Srba, da do pu tu ju u Veliku Ho~u kako bi prisustvovali otkrivawu spomenika ki dna po va nim i stradalim Srbima, prenosi Tanjug. Autobus, kombi vozilo i jo{ tri auto mo bi la sa Srbima zaustavila je, prema sa znawima KIM ra di ja KPS policija sa nekoliko patrolnih vozila na ulazu u Srbicu gdje im je re~eno da ne mo gu da nas ta ve put ka Velikoj Ho~i. ^lan Ko mi si je Vla de Srbi je za nes ta le, Veqko Odalovi}, koji je bio sa os-

talim putnicima izjavio je KIM radiju da ih je KPS policija vi{e od tri sata legitimisala i proveravala da bi im na kraju naredi la da se vra te na admi nis tra ti vni pre laz Merdare.

SVA VOZILA koja su bila u koloni uredno registrovana - Mi smo ure dno pro {li administrativni prelaz Jariwe. Tri sata su nas pro ve ra va li i na kra ju su nam saop{tili da ne mo`emo da nas ta vi mo put daqe jer je takva naredba stigla

Jariwe

iz Vlade Kosova - rekao je Odalovi} KIM radiju. On je na po me nuo da su sva vozila koja su bila u kolo ni ure dno re gis tro va na kao i da su svim putnicima pregledane li~ne karte i da

FOTO: ARHIVA

s tim u vezi nije bilo nikakvih problema. Oko 150 Srba prisustvova lo je u pe tak ot kri vawu spomenika Srbima otetim i stradalim od 1998. do 2000. godine u Velikoj Ho~i.

GLAS SRPSKE 12. i 13. septembar 2009. 19

@ena izbodena u centru Beograda BEOGRAD - Na uglu ulice Kneza Milo{a i Bulevara kraqa Aleksandra u Beogradu, mu{karac je u petak no`em izbo `enu, koja je poslije toga preba~ena u Urgentni centar Srbije. Kako je re~eno u MUP-u, incident se dogodio oko 14 ~aso-

va, a `ena je poslije toga preba~ena na odjeqewe reanimacije Urgentnog centra Srbije. Portparol Urgentnog centra Drago Jovanovi} kazao je da `ena ima 22 godine, ali nije mogao da da vi{e informacija o wenom zdravstvenom stawu.

Protest profesora Beogradskog univerziteta i javnih li~nosti iz kulture

Vijesti

Intelektualci zabrinuti za anarhiste "Crnog Ilije" Zabrinuti smo zbog najave da }e protiv {estoro osumwi~enih za napad “molotovqevim koktelima“ na Ambasadu Gr~ke u Beogradu biti podignuta optu`nica koja ih tereti za djelo me|unarodnog terorizma, isti~u intelektualci Podr{ka BEOGRAD - Grupa pro“kolegama“ fe so ra Beo grad skog uni ver zi te ta i ja vnih li~nosti iz kulture uputili su u petak otvoreno pismo ja vnos ti u ko jem izra `a va ju za bri nu tost zbog na ja ve da }e pro tiv {es to ro osumwi~e nih za napad “molotovqevim kokte li ma“ na am ba sa du Gr~ke u Beogradu biti podignuta optu`nica koja ih tereti za djelo me|unarodnog te ro ri zma, pre no se agencije. “Bez `eqe da na bi lo koji na~in pravdamo ovakav ~in, sma tra mo na {om du `no{}u da uka`emo na ono {to prepoznajemo kao politi ~ku po za di nu pri mje ne dvostrukih standarda, a koja mo`e pogubno uticati na daqi razvoj na{eg dru{tva “, isti~e se u otvorenom pismu koje su potpisali Zaga Golubovi}, @elimir @ilnik, To dor Kuqi}, Vla di -

Gr~ka ambasada u Beogradu

mir Ili}, Bo ris De `u lo vi}, Sowa Drqevi}, Qubomir @iv kov i Vla di mir Arsenijevi}. Ta grupa je istakla da je to kom pro tes ta 21. fe bru -

Uhap{eni anarhisti

FOTO: ARHIVA

Rusija protiv odlaska OEBS-a sa Kosova BEOGRAD - Vlada Rusije smatra da je nedopustivo okon~awe aktivnosti Misije OEBS-a na Kosovu i Metohiji za za{titu prava etni~kih zajednica, pod izgovorom smawivawa me|unarodnog prisustva, prenijela je u petak ruska agencija ITAR TASS. - Takvi koraci, koje niko nije sankcionisao, jednostrani su i poga|aju ukupnu djelotvornost akcija pod mandatom te misije - rekao je ruski ambasador pri OEBS-u Anvar Azimov. Vrijeme je pokazalo, zakqu~io je Azimov, da jednostrano progla{ewe nezavisnosti nije vodilo rje{ewu temeqnih problema u Pokrajini. Azimov je govorio na redovnom sastanku Stalnog savjeta OEBS-a povodom izvje{taja o situaciji na Kosovu i Metohiji, koji je podnio {ef Misije Verner Almhofer.

FOTO: ARHIVA

ara 2008. godine nakon progla{ewa nezavisnosti Koso va, za paqena Am ba sa da SAD u Beogradu i da je znatno o{te}ena po`arom, dok je je dan od na pa da ~a tom prilikom izgubio `ivot. “Je di ni u~e snik ovog napada koji se na{ao na optu`eni~koj klupi tereti se za iz vr{ewe te {kog dje la protiv op{te bezbjednosti. Nasuprot tome, dr`avni organi razbijawe jednog prozo ra na pra znoj zgra di ambasade Gr~ke uz pomo} dve za paqene fla {e ko je ni su dovele do po`ara, karakteri{u kao ~in me|unarodnog terorizma, {to je delo koje u Kri vi ~nom za ko ni ku Re publike Srbije stoji odmah uz vr{ewe genocida, ratnih zlo ~i na i vo |ewe agre si vnog rata“, isti~e se u pismu. Pro fe so ri i ja vne li -

~nosti su izrazili bojazan da je paradoksalno razli~ito po zi ci oni rawe or ga na gowewa prema ta dva slu~aja po li ti ~ki uslovqeno nas to jawem di je lo va aktu el ne vlas ti da po boq{a ju svoj rej ting kod na ci ona listi~ki orijentisanog dijela bira~kog tijela.

POLITI^KA pozadina primjene dvostrukih standarda Po li ci ja je uhap si la petoricu aktivista “Anarhosindikalne inicijative“, Ta de ja K. (24), Iva na V. (24), Sawu D. (19), Ratibora T. (28) i Ivana S. (25), koji se sumwi~e da su, zajedno sa Nikolom M. (29), koji je u bjek stvu, iz vr{i li kri vi ~no dje lo me |u na ro dni te rorizam. Poslije zavr{enog djela

Qubqanski anarhisti su ispisali anarhisti~ke grafite i lepili plakate na zidove zgrade Ambasade Srbije u Qubqani, re~eno je FoNetu u Amabasadi Srbije u Qubqani. Policija je stigla samo nekoliko minuta poslije doga|aja, me|utim, tri maskirane osobe, koje je snimila kamera ispred ambasade, uspele su da pobjegnu. Kakao tvrde u slovena~koj policiji, rije~ je o akciji qubqanskih anarhista u znak podr{ke uhap{enim anarhistima u Beogradu, koji su “molotovqevim koktelima“ napali Ambasadu Gr~ke.

Beograd

“Bomba{u“ produ`en pritvor BEOGRAD - Prvi op{tinski sud u Beogradu produ`io je u petak pritvor Draganu Mari}u iz Vaqeva, koji je u maju u zgradi Predsjedni{tva Srbije prijetio da }e aktivirati ru~nu bombu ukoliko mu dr`ava ne obezbijedi sudsko poravnawe, izjavio je Tanjugu portparol suda Zoran [e{i} i najavio da }e Mari}u uskoro po~eti su|ewa.

Ivica Da~i}

Zajedno protiv terorizma BEOGRAD - Zamjenik premijera i ministar unutra{wih poslova Ivica Da~i} najavio je ju~e da }e sqede}ih mjeseci biti potpisana Deklaracija o zajedni~koj borbi protiv terorizma i organizovanog kriminala u regionu jugoisto~ne Evrope.

“Koha ditore“ odgovornost za napad na amba sa du pre uze la je do ta da nepoznata anrhisti~ka grupa “Crni Ilija“. Oni su osumwi~eni da su 25. avgusta oko tri sata najpri je ispi sa li gra fit na fasadi, a potom bacili dva “mo lo tovqeva ko kte la“ na zgra du Am ba sa de Gr~ke u Francuskoj ulici u Beogradu.

Pri{tina prihvata protokol PRI[TINA - Sporazum da vlasti u Pri{tini prihvate potpisivawe protoko la izme |u EULEX-a i Srbije pitawe je sata, a ne da na, pi {e pri {tin ski dnevnik “Koha ditore“.

OGLAS JAHORINA OSIGURAWE A.D. FILIJALA PRIJEDOR IZDAJE U ZAKUP DVA POSLOVNA PROSTORA U NOVOM GRADU U UL. P. PECIJE B.B. (KRUG BIV[E TIK "SANA"), POVR[INE 180,00 I 240,00 METARA KVADRATNIH, POGODNE ZA OBAVQAWE USLU@NIH I ZANATSKIH DJELATNOSTI. CIJENA PO DOGOVORU. TELEFON ZA KONTAKT: 052/234-276.

NBS: Ne zna se sadr`aj vre}a BEOGRAD - U trezoru Narodna banke se od 1982. godine nalazi deset zape~a}enih vre}a nepoznate sadr`ine, ~ije otvarawe je mogu}e samo na zahtjev ostavodavca, ka`u u NBS. - U trezoru NBS-a nalazi se 10 zape~a}enih vre}a, nepoznate sadr`ine, koje su tu primqene na ~uvawe 7. maja 1982. godine, po odluci komisije Predsjedni{tva SFRJ - navedeno je u pisanoj izjavi generalne direktorke Sektora za poslove trezora u NBS Bla`enke Robovi}. Postoji i 11. vre}a, koja je tako|e zape~a}ena, a u woj se nalazi spakovana kompletna dokumentacija popisanih stvari u pomenutih 10 vre}a, a wihovo preuzimawe i otvarawe mo`e da obavi samo wihov vlasnik ili pravni nasqednik. Tokom ove nedjeqe, beogradska {tampa je spekulisala da se u pomenutim yakovima nalazi blago porodice Kara|or|evi}, me|u kojima su vre}e pune zlatnih poluga te`ine deset kilograma sa utisnutim {vajcarskim pe~atima...

JAVNA USTANOVA DOM U^ENIKA DOBOJ Broj:130/09 Doboj, 10.9.2009. godine

Objava poni{tewa dijela konkursa U oglasnom dijelu dnevnih novina "Glas Srpske" od 19.3.2009. godine, objavqen je tekst konkursa za popunu upra`wenih radnih mjesta za prijem na rad u Dom u~enika Doboj, pod ta~kom 3. Vaspita~ sa radnim iskustvom 1 izvr{ilac na neodre|eno vrijeme. Poni{tava se konkurs u ta~ki 3. a u ostalom dijelu konkurs se ne mijewa. V.D. DIREKTORA Dragica Mi{anovi}

20 12. i 13. septembar 2009. GLAS SRPSKE

Treba ostati objektivan i profesionalan, nikakvo `utilo ne smije stanovati u na{oj redakciji.

Region

Bo{ko Matkovi}, novi predsjednik uprave NCL grupe

Prema izvje{taju hrvatske policije

"Doktor pru`io adekvatnu pomo}"

ZAGREB - Policija je saop{tila da su istra`ili medijske napise o neprimjerenom pona{awu doktora Esada Mujkanovi}a, 45-godi{weg doktora Doma zdravqa Oto~ac, te da nije utvr|eno da pacijentu nije pru`io adekvatnu medicinsku pomo}, ali je zaradio optu`ni prijedlog Prekr{ajnom sudu u Oto~cu zbog naru{avawa javnog reda i mira. - Utvr|eno je da je 71-godi{weg Bo{ka Radi}a iz Vrhovina, de`urni doktor Esad Mujkanovi} pru`io medicinsku pomo} i zadr`ao ga na posmatrawu - ka`u u policiji. Prilikom otpu{tawa Radi}a je dr Mujkanovi} verbalno napao Deli}a i zamjenika na~elnika Miroslav Ma{i}, vrije|aju}i ih i omalova`avaju}i na nacionalnoj osnovi. Radi} je potom prevezen u Op{tu bolnicu Ogulin gdje je zadr`an na lije~ewu.

Monstrum iz Ka{tela

KA[TEL - A. R. iz Ka{tela priveden je istra`nom sudiji zbog bludnih radwi, zlostavqawa djeteta i polnog odnosa sa svojom petogodi{wom k}erkicom. Cijelu sedmicu dolazio je no}u u wen krevet, dirao je po tijelu, ukqu~uju}i i intimne dijelove. Kada bi se malena probudila, rekao bi joj: “Ja sam tvoj tata, sve je u redu“. Slu~aj je prijavila majka, koja se razvela od A. R. Prijavqen je i za nasiqe u

porodici, jer se ispostavilo i da je od po~etka 2007. do septembra 2008. godine udarao i gu{io `enu, a k}erku pquskao po glavi i zadwici. Na ispitivawu u istra`nom centru splitskog @upanijskog suda sve je porekao. Zadr`an je u pritvoru dok dr`avno tu`ila{tvo ne podnese istra`ni zahtjev s prijedlogom za pritvor. A. R. se psihijatrijski lije~io, sada }e ga vje{ta~iti da utvrde u kakvom je psihi~kom stawu.

Makedonski MIP

Potro{ili 29 miliona evra SKOPQE - Makedonsko Ministarstvo inostranih poslova potro{ilo je nezakonito 29 miliona evra, pokazao je revizorski izvje{taj. Objelodaweno je da gra|evinski radovi u Ambasadi u Be~u nisu zavr{eni na vrijeme, a nepravilnosti su utvr|ene i u rashodima ambasada u Qubqani i Moskvi. Ministarstvo je nezakonito isplatilo i 78.000 evra za hotelske i ugostiteqske usluge. Izme|u ostalog, utvr|eno je da nepotro{enih 320.000 evra, suprotno zakonu, nisu vra}eni u buyet, ~ime je omogu}eno wihovo nenamjensko tro{ewe.

DOBRA VIJEST

PODGORICA Predstavnici Vlada Crne Gore i SAD potpisali su u Podgorici Sporazum o spre~avawu {irewa oru`ja za masovno uni{tewe i unapre|ivawu vojnih odnosa, prenosi Tanjug. Sporazum su potpisali ministar unutra{wih poslova i javne uprave Ivan Brajovi} i ambasador SAD u Podgorici Roderik Mur.

ZAGREB Portparol Ministarstva spoqnih poslova Hrvatske Mario Dragun izjavio je da protiv hrvatskih maturanata ne}e biti podnesene nikakve prijave, nakon {to su se u Pragu sukobili sa srpskim vr{wacima, koji su tako|e boravili na maturskoj ekskurziji.

LO[A VIJEST

Zagreb i Qubqana postigli dogovor Hrvatska }e povu}i iz svojih pregovara~kih poglavqa sa EU, sve dokumente koji su potpisani poslije 25. juna 1991. godine, a Slovenija }e odmah prekinuti sa svojom blokadom hrvatskih pregovora sa EU QUBQANA - Slovenija i Hrvatska su se dogovori le, Hrvat ska }e po vu }i sve spor ne do ku men te, a Slovenija povla~i blokadu hrvat skih pre go vo ra sa EU. Slo ve na ~ki pre mi jer, Bo rut Pa hor i hrvat ska premijerka, Jadranka Kosor su po sli je sa mo ne ko li ko sati sastanka u Qubqani, u pri sus tvu svo jih {e fo va di plo ma ti ja, ko na ~no pos tigli dogovor. Kako javqaju slovena~ki mediji, kona~no je do{lo da ozbiqnog pomaka u slovena~ko-hrvatskom sporu, naime Hrvatska }e povu}i iz svojih pregovara~kih poglavqa sa EU, sve do ku men te ko ji su potpisani poslije 25. juna 1991. godine, a Slovenija }e odmah pre ki nu ti sa svojom blokadom hrvatskih pregovora sa EU. Hrvatska premijerka je u petak ve} poslala predsjedavaju}oj EU, [vedskoj, pi-

FOTO: BETA

Zlostavqao petogodi{wu k}erku

Uspje{an sastanak hrvatskog i slovena~kog premijera

Jadranka Kosor i Borut Pahor

smo u kome navodi da nijedan dokument, koji se ti~e ne ri je {e nih po gra ni ~nih pitawa izme|u Slovenije i Hrvatske, potpisan poslije 25. juna 1991. godine, nema pravnu podlogu.

PAHOR obje dr`ave pobjednice U za mje nu za ovo ispuwavawe slovena~kih uslova od stra ne Hrvat ske,

Slo ve ni ja }e pre dlo `i ti povla~ewe blokade za ulazak Hrvatske u EU. Slo ve na ~ki pre mi jer, Bo rut Pa hor je, odmah po -

slije za vr{enog raz govora sa hrvat skom pre mi jer kom, izjavio da su poslije napornog i us pje {nog di ja lo ga obje dr`ave - pobjednice. Evropska unija pozdravila je ju~e dogovor Sloveni je i Hrvat ske o rje{avawu svog dugotrajnog pograni~nog spora i istakla da Zagreb sada mo`e da nastavi pristupne pregovore sa EU. - Pozdravqamo to {to je u~iweno. To zna ~i da EU sa da mo `e da nas ta vi sa pris tu pnim pro ce som Hrvatske - izjavio je Frede rik Raj nfelt, pre mi jer [ved ske, ko ja je aktu el ni predsjedavaju}i u Uniji.

JELIN^I]: IZDAJA SLOVENIJE Lider Slovena~ke nacionalne stranke Zmago Jelin~i~ je izjavio da je vlada Boruta Pahora, ovim dogovorom sa Hrvatskom o

deblokadi pristupnih pregovora Zagreba sa EU i nastavku dijaloga o granici, izdala Sloveniju i sve wene dr`avqane.

Poznati hrvatski novinar se predomislio u vezi sa Pantov~akom

Latin odustao od predsjedni~ke trke ZAGREB - Poznati hrvatski novinar, autor emisije “La ti ni ca“ De nis La tin odustao je od namjere da se kan di du je za pred sje dni ka Hrvatske. Samo {to je glavna urednica Informativnog progra ma HTV-a Hlo ver ka Novak-Srzi}, poslije 16 godi na emi to vawa, uki nu la emisiju “Latinica“ zbog najave wenog autora Denisa Latina da }e se kandidovati na predstoje}im predsjedni~kim izborima, urednik i TV vodi teq se pre do mi slio oko

kandidature, prenose hrvatski mediji. Pri je ne go je uki nu la emisiju Novak-Srzi} je Latinu poru~ila da }e sa “Latini com“ mo }i da ra di {ta ho}e ako postane predsjednik.

LATIN Hloverka Novak-Srzi} ne `eli “Latinicu“ - Ne}u se kandidovati za pred sje dni ka Hrvat ske. Imam jo{ puno toga da ka`em i uradim u novinarstvu pa mislim da je korisnije da os ta nem na te le vi zi ji.

Osim toga, ne `elim da budem fi kus na Pan tov ~a ku. Emi si ja je stor ni ra na i oko toga nema novosti. Hloverka Novak-Srzi} ne `eli “La ti ni cu“. Go di nu da na ~i ni la je sve da je uki ne. Ipak, mislim da }e i tome do }i kraj - re kao je “La tin“. Ra ni je mu je Hlo ver ka po nu di la da vo di emi si ju “Otvoreno“ umjesto “Latinice“, {to je on odbio, uporediv{i to s prelaskom iz dnevnog lista u dje~ije novine.

GLAS SRPSKE 12. i 13. septembar 2009. 21

TOP STORIES CNN

Svijet

Novi dramati~ni i prethodno neemitovani snimak trenutka kada je drugi avion udario u jednu od zgrada Svjetskog trgovinskog centra u Wujorku 11. septembra 2001. godine u petak je

prikazan javnosti. Trenutak udara snimqen je kroz `i~anu ogradu i na snimku se jasno vidi crn dim koji kuqa iz sjeverne kule, poslije ~ega je drugi avion udario u ju`nu kulu.

Vijesti

U SAD obiqe`ena godi{wica teroristi~kih napada

Sje}awe na 11. septembar

Ovogodi{wa godi{wica obiqe`ena na nov na~in, kao Nacionalni dan slu`be i sje}awa, na kom su gra|ani u~estvovali u brojnim projektima pomo}i susjedima i zajednici, u svih 50 saveznih dr`ava

Vladimir Putin

Rusija `ali MOSKVA - Rusija i danas `ali zbog `rtava tragedije od 11. septembra 2001. godine u SAD, izjavio je u petak ruski premijer Vladimir Putin. Navode}i da u Rusiji, kao ni u jednoj drugoj zemqi, dobro znaju {ta je terorizam, Putin je rekao da je “u borbi protiv zajedni~kih prijetwi potrebno sve eventualne razlike i sporove skloniti u stranu i ujediniti napore“. Agencija Itar-Tass prenijela je Putinove rije~i da su se prije osam godina SAD i ~itav svijet suo~ili sa u`asnom tragedijom i velikim brojem qudskih `rtava.

Irak

Ugu{ena pobuna u Abu Graibu @rtve nisu zaboravqene

WUJORK - U SAD je obiqe`ena osma godi{wica tragi~nih doga|aja od 11. septembra 2001. godine, kada je u teroristi~kim napadima “Al-Kaide“ ubijeno gotovo 3.000 qudi. Ameri~ki predsjednik Barak Obama i supruga Mi{el u petak su, zajedno sa hiqadama prisutnih, minutom }utawa odali po{tu `rtvama teroristi~kog napada, javio je AFP. Ovogodi{wa godi{wica obiqe`ena je na nov na~in, kao Nacionalni dan slu`be i sje}awa, na kom su gra|ani u~estvovali u brojnim projektima pomo}i susjedima i zajednici, u svih 50 saveznih dr`ava. Doprinose}i donacijama i

FOTO: AP

vlastitim radom, Amerikanci }e u~estvovati u prikupqawu hrane za siroma{ne, popravcima u susjedstvu, ~i{}ewu parkova i pla`a, pripremama za prirodne katastrofe, slawu paketa i pisama vojnicima na rati{tu, te sli~nim aktivnostima.

DESETINE volonterskih projekata

Gra|ani Wujorka odr`ali su ~etiri minute }utawa, dva puta u trenutku kada su avionu udarili u torweve Svjetskog trgova~kog centra i dva puta kada su se torwevi sru{ili. Amerikanci su u petak u~estvovali u desetinama volonterskih projekata, ukqu~uju}i i ~i{}ewe Central parka koji je nedavno pogodio uragan, i odavawe po~asti `rtvama i vaKomisija trogascima herojima koji su Slu`bena dr`avna komisija za 11. septem- poginuli u bar utvrdila je da su otmi~ari “Al-Kaide“ torwevima. namjerno sru{ili avion u Pensilvaniji Ove godine kada su putnici poku{ali da preuzmu konslavni igra~ klutrolu u kokpitu. Samoubila~ke napade na ba “Wujork yajanSAD, sa ~etiri oteta putni~ka aviona, ts“ Yory Martin izvelo je 19 pripadnika “Al-Kaide“.

odlu~io je da maratonski pro{eta do Wu Yersija. Na tom putu poku{a}e da prikupi {to vi{e novca za pla}awe medicinskih ra~una vatrogascima koji su pre`ivjeli, i za porodice onih koji nisu. Ve}ina Wujor~ana sje}a se tog jutra 11. septembra 2001. kao bqe{tavo vedrog i mirnog dana. Ali, sve je to nestalo kada se, u 8.46 ~asova, u prvi neboder Svjetskog trgova~kog centra

Predsjednik SAD i prva dama na komemoraciji

zabio avion. An|ela Yekon vidjela je taj neboder kroz prozor svoje obli`we kancelarije: - Vidjeli smo ogromnu, zjape}u rupu. Vidjeli smo qude kako ska~u kroz prozore; svi smo bili izbezumqeni. Mene su na telefon zvali ~lanovi moje porodice. Samo nekoliko minuta ka-

Dagestan

Ubijen zamjenik tu`ioca MOSKVA - Zamjenik tu`ioca Maksud Maksudov ubijen je u petak ujutro u Maha~kali, glavnom gradu Dagestana, prenosi agencija RIA Novosti. Maksudov je ubijen hicem u glavu iz vatrenog oru`ja prilikom ulaska u automobil u blizini wegove ku}e. U Dagestanu je u ~etvrtak ubijen biv{i zvani~nik regionalne administracije Magomed Sahratulajev. “Nepoznato lice u{lo je u gara`u odakle se Sahratulajev spremao da iza|e i pucao mu u glavu“, izjavio je portparol policije.

Gradili{te na mjestu torweva

Kolekcija snimaka tragedije Diplomatski odnosi VA[INGTON - Fondacija “Nacionalni memorijal i mu- Nikaragve i Abhazije zej 11. septembar“ pokrenula je u petak Internet stranicu sa kolekcijom snimaka tragedije koje su prikupili gra|ani. Na Internet stranici nalaze se fotografije, video i audio-snimci sje}awa profesionalnih fotografa, radnika koji su bje`ali iz Svjetskog trgova~kog centra i o~evida ca ko ji su sni ma li ono {to su vi dje li na mo bil ni telefon i digitalne kamere. Svaka od fotografija postavqena je uz snimke Guglovog programa “Uli~ni pogled“ raznih lokacija. Korisnici mogu da mi{em kliknu na lokaciju, temu ili vrijeme da vide video-snimak ili fotografiju. Grafi~ki prikazi udara aviona u kule STC-a nalaze se me|u eksponatima koji }e biti dio izlo`be za tri godine kada bude otvoren muzej “9/11”.

snije i drugi je neboder bio pogo|en. Na ulicama je vladao haos: - Neki su bili izvan sebe, zapomagali i plakali, drugi su po ku {a va li da po mo gnu qudima koje su posjekli komadi stakla koji su pqu{tali oko nas - sje}a se An|ela Yekson.

BAGDAD - Zatvorenici zloglasnog ira~kog zatvora Abu Graib izazvali su po`ar i napali ~uvare prilikom poku{aja bijega. Pobuna je ugu{ena tek dolaskom ira~kih i ameri~kih vojnika, javqa Rojters. Namir Mohamed, lokalni odbornik u ~etvrti Abu Graib, kazao je kako su zatvorenici poslije pretresa }elija u potrazi za mobilnim telefonima, zabrawenim lijekovima i drogama zapalili madrace.

MOSKVA - Predstavnici Nikaragve i Abhazije potpisali su zajedni~ko saop{tewe o uspostavqawu diplomatskih odnosa izme|u dvije zemqe, javio je Itar-Tass. Na ceremoniji odr`anoj u ~etvrtak po lokalnom vremenu u nikaragvanskom glavnom gradu Managvi, potpisan je ujedno i sporazum o redovnim konsultacijama ministarstava spoqnih poslova dvije zemqe. Dokumenta su potpisana tokom posjete delegacije ove kavkaske republike Nikaragvi, koju predvodi zamjenik {efa diplomatije Maksim Kvindzhija, napomiwe ruska agencija. Nikaragva je, poslije Rusije, druga zemqa koja je priznala nezavisnost Abhazije i Ju`ne Osetije, nakon wihovog otcjepqewa od Gruzije sredinom pro{le godine, i uspostavila sa wima pune diplomatske odnose.

DOBRA VIJEST

JEMEN Ruski qekar koga su u ~etvrtak kidnapovala jemenska plemena na sjeveroistoku zemqe oslobo|en je u petak. Qekar koji je otet na putu ka prijestonici Sani oslobo|en je nepovrije|en, uz posredovawe plemenskih poglavica. Qekar je zaposlen u bolnici u pokrajini [aba.

GVATEMALA Najmawe 333, a vjerovatno i na hiqade mali{ana otele su snage bezbjednosti Gvatemale i prodale ih u inostranstvu za vrijeme 36-godi{weg gra|anskog rata u toj centralnoameri~koj zemqi, otkriva najnoviji izvje{taj wene vlade. Vojnici i policija ubijali su roditeqe ove djece, najmla|eg uzrasta, lagali o tome kako su na|ena i predavali ih domovima za prodaju na usvajawe u SAD i Evropi.

LO[A VIJEST

22 12. i 13. septembar 2009. GLAS SRPSKE

Bewamin Netanijahu

“Ho}emo mir ali nismo naiv~ine“ TEL AVIV - Izraelski premijer Bewamin Netanijahu upozorio je da Izraelci ne}e biti “naiv~ine“ u mirovnim pregovorima, uprkos wihovoj `eqi da prave ustupke kako bi postigli sporazum sa svojim susjedima, javile su agencije. - Mi smo dokazali vi{e puta da smo spremni da u~inimo kompromise za mir, ali ne}emo zalutati - nismo voqni da budemo naiv~ine - rekao je Netanijahu ~lanovima svoje konzervativne partije Likud. - Postoji vlada u Izraelu koja ja~a na{u bezbjednost, koja vodi ekonomiju iz krize u oporavak i koja napreduje u diplomatskom procesu odgovorno i otvorenih o~iju, dok ~vrsto stoji iza interesa na{eg naroda i na{e zemqe - dodao je Netanijahu. Ovaj govor tuma~i se kao prete~a objave o privremenom zamrzavawu izgradwe u jevrejskim naseqima na Zapadnoj obali, kako zahtijevaju SAD, a ~emu se neki u Likudu `estoko protive.

Kineska pokrajina Sin|ang

Nastavqaju se napadi iglama PEKING - Tajanstveni napadi iglama {ire se izvan zapa dno ki nes ke po kra ji ne Sin|ang, a vlasti su objavile da su uhapsile jo{ devet osoba u tri grada, javila je Hina. Predstavnik za {tampu vlade u Urum~iju, glavnom gradu pokrajine, rekao je da su osumwi~eni privedeni u gradovima Hotan, Altaj i Ka{gar, smje{tenim na jugu, sjeveru i

zapadu Kine. Napada~i su navodno napadali injekcijama, a ta pojava po~ela je u pokrajini Sin|ang s me|uetni~kom pozadinom, jer su pripadnici naroda Han, ve}inskog u Kini, optu`ili muslimane Ujgure da se slu`e takvim sredstvima. Ujguri su u Kini mawina, ali ve}insko su stanovni{tvo pokrajine Sin|ang.

Pripadnici vojske i milicije odlaze u potjeru za talibanima

Uspje{na akcija pakistanskih snaga bezbjednosti

Uhap{eni lideri i portparol talibana U Pakistanu uhap{en portparol talibana Muslim Kana i ~etvorica talibanskih vo|a u dolini Svat na sjeverozapadu zemqe, saop{tila vojska Dolina Svat Lokacija hap{ewa lidera i portparola talibanskih snaga

Sjeverozapadna pograni~na provincija

Muslim Kan

FOTO: AP

ISLA MA BAD - Pa kis tan ske snage bezbjednosti uhapsile su portparola talibana Muslima Kana i jo{ ~etvoricu talibanskih vo|a u dolini Svat, saop{tio je portparol oru `a nih sna ga Pa kis ta na za tu oblast general major Aktar Abas. Muslim Kan je nedavno postavqen za glavnog portparola nakon {to je pro{log mjeseca uhap{en wegov prethodnik Maulvi Omar, objavio je BBC.

Silvio Berluskoni

“Ja sam najboqi premijer“ RIM - Silvio Berluskoni je izjavio da je on, uprkos medijskoj hajci protiv wega, najboqi premijer kog je Italija ikada imala. Tako|e, italijanski premijer je dodao da ni u jednom trenutku nije pomislio da podnese ostavku, ~ak ni kad su skan da li o wego vom pri va tnom `i vo tu bi li na vrhuncu, prenosi Rojters. U svom govoru, nakon susreta sa {panskim premijerom Zapaterom na Sardiniji, 72-godi{wi premijer je osudio dnevni list “El Pa is“ ko ji je me |u prvi ma ot krio da je italijanski premijer pla}ao djevojkama seksualne usluge, a {to on uporno demantuje. Berluskoni je dodao da prostitutki koja je objavila razgovor s wim prijeti zatvorska kazna i do 18 godina zatvora.

Upori{te Talibansko upori{te u dolini Svat je razoreno, a vojska posqedwih sedmica izvodi operacije protiv pobuwenika u oblasti Kiber, u blizini avganistanske granice na sjeverozapadu zemqe, ~ija su meta konvoji koji snabdijevaju me|unarodne snage u Avganistanu.

“Snage bezbjednosti uhapsile su Muslima Kana i Mahmuda Kana, za koje je bila raspisana nagrada od 10 miliona rupija (87.000 evra) u uspjeloj akciji u Svatu“, navodi se u saop{tewu vojske.

UBIJENO vi{e od 2.000 pobuwenika Vladine snage su krajem aprila zapo~ele u dolini Svat, koja spada u sjeverozapadnu grani~nu provinciju, ofanzivu protiv pobuwenika, podsje}a Rojters. Vojni zvani~nici ka`u da je u toj operaciji ubijeno vi{e od 2.000 pobuwenika i stradalo vi{e od 300 vojnika. Izme|u ostalih, ubijen je i vo|a pakistanskih talibana Baitulah Mehsud, a operacija se, i pored pojedina~nih na pa da ko ji se nas tavqaju, smatra uspje{nom.

Osu|en ^en [u Ban, biv{i predsjednik Tajvana

Ni jaka ki{a nije sprije~ila uli~nog prodavca da uslu`i prolaznike.

TAJPEJ - Biv{i predsjednik Tajvana ^en [u Ban osu|en je u petak na do`ivotnu robiju, po{to je pred sudom u Tajpeju progla{en krivim za korupciju, javile su agencije. ^en je optu`en za korupciju, uzimawe mita i prawe novca. Pomiwe se suma od 15 miliona dolara, dok je bio na du`nosti predsjednika u periodu od 2000. do 2008. godine. On je ne gi rao op tu `be isti~u}i da su politi~ki motivisane. Wego va su pru ga Vu [u ^en je ranije osu|ena na za-

tvorsku kaznu zbog davawa la`nog iskaza pred sudom i na do`ivotnu robiju prema optu`bama za korupciju.

FOTO: AP

Do`ivotna robija zbog korupcije PRONEVJERIO 15 miliona dolara Nekada{wi prvi tajvanski bra~ni par optu`en je za prevaru 3,15 miliona dolara iz specijalnog predsjedni~kog fonda koje su “oprali“ preko banaka u [vajcarskoj. Optu`eni su i da su primili najmawe devet miliona dolara mita od tajvanske kom-

^en [u Ban sa suprugom

panije kako bi pomogli da dio zemqe bude prodat vladi te da su prihvatili jo{ tri mili-

ona dolara od preduzima~a kojem su pomogli da dobije vladin projekat.

GLAS SRPSKE 12. i 13. septembar 2009. 23

Poslije najnovijeg prijedloga Irana o razvoju nuklearnog programa

Va{ington protiv, Teheran ne odustaje SAD smatraju da novi prijedlog Irana nije zadovoqio me|unarodne zahtjeve. Iran predla`e globalni sistem za eliminisawe nuklearnog oru`ja

Samare Ha{emi: Iran ne odustaje od nuklearnog programa

VA[INGTON - Ameri~ki zva ni ~ni ci izja vi li su kako najnoviji prijedlog Irana za pregovore sa Zapadom nije zadovoqio me|u na ro dne zah tje ve da ta zemqa iznese pojedinosti o svom nuklearnom programu, javile su agencije. - Time se zapravo ne odgovara na na{u najve}u zabrinutost, a to je iranski nuklearni program. Iran je ponovio svoj stav da je, {to se ti~e wega, wegov nuklear ni do si je za tvo ren. To svakako nije slu~aj. Postoji mno go otvo re nih pi tawa rekao je portparol Stejt departmenta Filip Krauli na konferenciji za novinare.

OBAMINA administracija otvorena za razgovore On je rekao da su {est velikih sila koje s Teheranom pregovaraju o wegovim nuklearnim ambicijama, pet stal nih ~la ni ca Sa vje ta bez bje dnos ti UN i Wema ~ka, u petak nastavili konsultacije. SAD su okvirno odredile rok do sep tem bra da se Iran odlu~i o wihovoj ponudi za otvarawe i razgovore. Zvani~nici u Va{ingtonu ka`u da Obamina administracija ostaje otvorena za razgovore i nade se da }e iranski zvani~nici pokazati sli~no interesovawe do okupqawa svjet skih dr`a vni ka na go di{wem za sje dawu Generalne skup{tine UN kra jem sep tem bra u Wujorku. Predsjednik Barak Obama upozorio je iranski re-

Poqska

Poginuo rudar PRAG - Jedan poqski rudar je po gi nuo, a tro ji ca wegovih kolega su povrije|ena u najve}em ~e{kom rudniku OKD pri li kom pomjerawa tla u ugqenokopu, izjavili su u petak zvani~ni ci te kom pa ni je. Po drhtavawe tla se dogodilo u ~etvrtak u tom rudniku ugqa na sjeveroistoku ^e{ke. Kako bi se ustanovile okolnosti smrti rudara, pokrenuta je istraga, prenijela je britanska agencija Rojters.

Bugarska

Zaplijewen kanabis

Mahmud Ahmadinexad u obilasku nuklearnog postrojewa

`im po ~et kom ove go di ne kako SAD `ele da vide pozitivan odgovor na svoju ponu du za otva rawe do kra ja sep tem bra. U su pro tnom, Obama je upozorio da SAD mogu da izvr{e pritisak za uvo|ewe novih sankcija protiv Irana. Iran u svom prijedlogu ni je od go vo rio na po nu du grupe {est velikih sila za ustupke u zamjenu za obustavu iranskog oboga}ivawa urana i wegove prerade. Iranci ni su ni spo me nu li odre|ene zabrinutosti oko svog nuklearnog programa, re kao je ame ri ~ki zva ni ~nik, a pre no si MSNBC News. U me |u vre me nu, je dan iranski zvani~nik je izjavio da Iran ne `eli nuklear no oru `je, ali ne }e ra zma tra ti odus ta jawe od svog nuklearnog programa. On ka`e da Iran, s druge strane, predla`e global-

Voza~i crnih taksija u Londonu

Protest zbog ubice LONDON - Voza~i crnih taksija u Londonu protestovali su protiv zapo{qavawa osu|enog ubice. Oko 1.500 ~lanova Ujediwene unije taksista u~estvovalo je u protestu ko ji se odvi jao na pu tu u Islingtonu, prenosi “Skaj wuz“. Protestovali su tako {to su stotine voza~a taksija iza{li na ulice u svojim crnim taksijima, vozili izrazito polako i trubili. Protest je posqedica dopu{tawa gradskih vlasti osu|enom ubici `ene da pola`e

Vijesti

poseban voza~ki ispit za taksije. Prolaskom na ispitu automatski dobija dozvolu za vo`wu taksija i mogu}nost zaposlewa kao taksista. Agencija za za{titu javnog prevoza omogu}ila mu je polagawe voza~kog ispita uprkos tome {to je biv{i zatvorski osu|enik. - Protest je bio jako glasan i dobronamjeran te je pro{ao bez ikakvih nereda osim gu`vi koju su uzrokovali - kazao je novinar “Skaj wuza” sa mjesta doga|awa. Policija je cijelo vrijeme nadgledala situaciju.

ni sistem za eliminisawe nuklearnog oru`ja, kao i saradwu o pitawu Avganistana i bor be pro tiv terorizma. - Iran ne sa mo da ne `e li da pra vi nu kle ar no oru`je, ve} je zapravo odlu~no protiv nuklearnog oru`ja - izja vio je Moyta ba Samare Ha{emi, koji je vodio kam pawu za rei zbor Ma hmu da Aham di neyada za pred sje dni ka dr`a ve, za ameri~ki list “Va{ington post“.

FOTO: AGENCIJE

LAVROV Ruski ministar spoqnih poslova Sergej Lavrov izjavio je u Moskvi da u iranskom prijedlogu o rje{avawu nuklearnog programa te zemqe ima korisnih elemenata. “Najva`nije je da je Iran

spreman za razumnu diskusiju o situaciji, o pozitivnoj ulozi koju mo`e da odigra u Iraku, Avganistanu i regionu“, rekao je ministar Lavrov akademicima i novinarima iz debatnog kluba Valdaj.

SOFIJA - Bugarska policija zaplijenila je 547 kilograma kanabisa na podru~ju op{tine Petri~, na jugozapadu dr`ave. U saop{tewu policije u Blagoevgradu navodi se da je u selu Baskalci prona|ena wiva sa 400 kilograma kanabisa. U dvori{tu 37-godi{weg mu{karca iz sela Javornica policija je otkrila sedam kilograma, a u selu Kqu~, kod 48-godi{weg mu{karca jo{ 113 kilograma kanabisa. U selu Kolarovu zaplijewena su jo{ 34 kilograma kanabisa.

Rusija

Stradalo sedam osoba SAMARA - Sedam lica je poginulo, a jedno je povrije|eno u sudaru putni~kih auto mo bi la na gra ni ci izme|u ruskih regiona Samara i Saratov u oblasti Volga, saop{tila je u petak lo kal na me di cin ska slu`ba.

24 12. i 13. septembar 2009. GLAS SRPSKE

Razbibriga

GLAS SRPSKE 12. i 13. septembar 2009. 25

Na ~asu engleskog u~enici rade pismeni zadatak. Jedan od wih vadi neki papiri}, a profesor qutito uzvikne: - Daj taj papir ovamo, uhvatio sam te da prepisuje{. Ne mo`e to tako! U~enik pru`i profesoru papir i sa smije{kom re~e:

- Prazan je, jedan naprema nula za mene! Svi se nasmija{e, a profesor otvara dnevnik, upisuje mu jedinicu i ka`e: - E, vidi{, sada je jedan naprema jedan.

Oti{ao Haso na ergelu i tamo je iznajmio kowa za jahawe. Osedlao ga je, ali je sedlo okrenuo u suprotnom smjeru, na {ta ga

je upozorio radnik u {tali. Haso se malo iznervirao pa mu je odbrusio: - A kako ti zna{ u kom smjeru ja idem?

Mu` operske dive se obra}a kom{iji: - Kom{ija, ~im moja `ena po~ne da uvje`bava arije va{ pas po~ne da zavija, a to woj silno

smeta. Mo`ete li da uti{ate va{eg psa? - Mogu! Ali, samo da znate, va{a `ena uvijek po~iwe prva.

Od tra~a do istine Sastojci

Lumpovawe do zore Fudbaler wema~kog Verdera Du{ko To{i} nedavno je, uz prisustvo kumova i najbli`ih prijateqa, ludom `urkom proslavio ro|ewe druge k}erke, kojoj su on i supruga, ina~e poznata pjeva~ica Jelena Karleu{a dali ime Nika, po gr~koj bogiwi trijumfa i pobjede. ^im je saznao da je Jelena na svijet donijela zdravu k}erku, Du{ko je organizovao veliko slavqe na popularnom beogradskom splavu “Akapulko“, javili su pojedini listovi i portali. Za dobar {timung pobrinuli su se pjeva~i Darko Radovanovi} i @eqko [a{i}, a sre}ni otac tokom slavqa nije {tedio, pa je najskupqi {ampawac neprestano stizao u wegov separe. - Wegovi prijateqi i kumovi nazdravqali su ~itavo ve~e, a onda su mu u jednom trenutku pocijepali majicu, {to je u srpskom narodu obi~aj tokom proslave ro|ewa djeteta - ispri~ao je izvor sa lica mjesta. Poznati fudbaler napravio je pravi lumperaj za najbli`e prijateqe, a vesela ekipa je uz dobru muziku i obiqe skupih pi}a slavila sve do ranih jutarwih ~asova.

Priprema

(za 4 osobe) 200 g 1 Ovaj so~an rolat od junetine, {pinata i pancete, poslu`en s lova~kim sosom oplemewenim vinom i kiselim krastavcima, jednostavan je, a mo`e da bude i odli~na ideja za pripremu druga~ijeg jela od mqevenog mesa. Za pripremu ma{tovitog rolata, za ~etiri osobe, potrebno je oko 60 minuta.

1

Za fil od {pinata: 150 g 1 1 2 100 g

{pinata ~en bijelog luka jaje ka{ike prezle pancete

Poslu`ivawe

Za sos: 1

Ma{tovit rolat

mqevene junetine jaje malo za~ina ~en bijelog luka

300 ml 50 ml 50 g

1. Mqevenom mesu dodajte jaje, za~in (dodatak jelu), izgwe~eni bijeli luk i sve zajedno izmije{ajte. 2. [pinat ili blitvu skuvajte, ocijedite i nasjeckajte. Dodajte izgwe~eni bijeli luk, jaje i prezlu, te dobro izmije{ajte. 3. Aluminijumsku foliju prema`ite uqem i poslo`ite kri{ke pancete. Preko pancete rasporedite pripremqeno meso, a preko wega {pinat. Sve zarolajte u rolat i premjestite u tepsiju. Rolat podlijte s malo vode i pecite u rerni zagrijanoj na 200 stepeni Celzijusovih, oko 30 minuta. 4. Pripremite sos tako da sadr`aj kesice za~ina za lova~ki sos umije{ate u mlaku vodu i uz mije{awe zagrijete dok ne prokuva. Dodajte vino i kisele krastavce narezane na tanke {tapi}e.

kesica za~ina za lova~ki sos vode crnog vina kiselih krastavaca

Pe~en rolat nare`ite na kri{ke i poslu`ite s pripremqenim sosom, kuvanim povr}em i wokima ili tjesteninom.

Savjet Prije kraja pe~ewa rolatu skinite foliju da se panceta zape~e i dobije lijepu boju.

Cijene u KM junetina jaja za~ini luk {pinat prezla panceta vino krastavci

2,6 0,4 1,2 0,2 0,3 0,2 1,6 0,4 0,3

CIJENA RU^KA

7,2

Istra`ivawa pokazuju kako su u~enici koje roditeqi na razli~ite na~ine poma`u, te doprinose `ivotu {kole, motivisaniji za u~ewe i posti`u boqi uspjeh

Sudoku U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

svladavawe, budu}i da u~iteq u razredu ne mo`e svakom u~e ni ku da po sve ti dovoqno pa`we za ovako te`ak za da tak. Ta ko |e, vje `bajte pisawe i pravopis, a sa starijim {kolarcima i pisawe sastava. [ko lar cu mo `e te da pomognete i pri u~ewu tako {to }ete mu ne{to da razjasnite, pojednostavite, objasnite, da mu prenesete svoja is kus tva ili na kra ju u~ewa da ga ispitate gradivo. Starijim u~enicima mo `e te da po ka `e te ka ko da sa`imaju cjelinu, izdvajaju bitno, da rade umne mape ili da ih savjetujete o najboqim na~inima u~ewa. Nastojte svog {kolarca da u~i te ka ko da stal no pro{iruje znawe, kako da u~i kroz ci je li `i vot i, {to je najva`nije, kako da se prilagodi i dr`i korak sa mo der nim svi je tom. U

Ovan

Vaga

( 21.3 - 20.4)

( 24.9 - 23.10)

Sve {to planirate u ovom trenutku mo}i }ete vrlo brzo da realizujete. Kanali{ite svoj temperament da se ne biste povrijedili. Aktivirajte svoj dru{tveni `ivot i u`ivajte u dru`ewu sa qudima oko sebe.

Bik

Motivacija donosi uspjeh

Polazak u {kolu predstavqa veliku promjenu za dijete te mu je, za dobrobit wego vog daqweg obra zo vawa, pomo} roditeqa najpotrebnija, ka`u stru~waci i roditeqima predla`u: Redovno pregledajte i po potre bi po ma `i te dje te tu u izradi doma}e zada}e. Odredite dnevno vrijeme za pisawe doma}eg rada kada ste slobodni i kada se mo`ete posvetiti svom novom u~eniku. Me|utim, nikako nemojte preuzeti wegove obaveze na sebe te izvr{avati zadatke umjesto wega. Nadgledajte ga i kontroli{ite ta~nost, ali rad prepustite wemu. Pohvalite ga poslije dobro ura|enog posla. Pri djetetovom polasku u prvi razred osnovne {kole, posebnu pa`wu svakako posvetite vje`bawu ~itawa jer je upravo tada va{a pomo} pre su dna za wego vo

HOROSKOP

tome vam mogu pomo}i moder ne te hno lo gi je, po put ra~unara ili televizije koji pru`aju mnogo informaci ja. Iza be ri te za svog naj mla |eg pou ~ne crta }e ili zanimqive, informati vne, is to rij ske i do ku mentarne filmove i DVD, zajedno prelistajte edukati vne kwige i ~a so pi se ili zai graj te za nimqive pou ~ne kvi zo ve. Ta ko |e, podstaknite ga na obilazak muzeja, pozori{ta i biblioteke ili organizujte porodi~ni izlet u nacionalne parkove ili posjetite spomenike kulture.

[KOLARCA motivi{e ve} sam osje}aj uspjeha Motivisanost za u~ewe razvija se kod djeteta ve} u pred{kolskom razdobqu kada ga pohvalama i nagradama podsti~ete na otkrivawe

i u~ewe. Kasnije dijete motivi{e ve} sam osje}aj uspje ha. Me |u tim, uko li ko koji put primijetite da mu nedostaje voqe za u~ewem, ohrabrite ga i podstaknite razgovorom o ciqevima koje `eli posti}i i pozitivnom stranom rje{avawa te obaveze. Istaknite mu kako se ra di o wego vom `i vo tu i kako u~i iskqu~ivo radi sebe. Sara|ujte sa {kolskim osobqem i ra zvij te do bru saradwu. Redovno se informi{ite o uspjehu va{eg djeteta preko individualnih i zajedni~kih roditeqskih sastanaka, uva`avajte svaki konstruktivan savjet {kolskih stru~waka koji tako|e `ele najboqe za va{e dijete. Ukqu~ite se u akcije i pro je kte {ko le. Za je dni ~kom saradwom vas i {kole mogu}e je ostvariti odli~ne re zul ta te, na vo de stru~waci.

( 21.4 - 20.5) Va{e ideje ne}e biti sa odu{evqewem prihva}ene ako nisu tradicionalne i ako se baziraju na najsavremenijim idejama. Ovih dana mo`ete zapo~eti qubavnu vezu jer vam se ve} neko vrijeme dopada osoba iz kom{iluka.

Iskustvo vam govori da treba da napravite emotivnu distancu u odnosu sa osobom koja vam daje sumwive prijedloge. Ali vama je stalo da ponovo osjetite zaqubqenost, partnerovu naklonost i uzajamno povjerewe.

[korpija ( 24.10 - 22.11) Provodite dosta vremena sa porodicom jer vam prijaju harmonija i mir u ku}i. Dru`ite se samo sa qudima koje volite i u ~ijem dru{tvu u`ivate. Treba da konkretizujete neke svoje kreativne zamisli i ideje.

Blizanci

Strijelac

( 21.5 - 21.6)

( 23.11 - 21.12)

Ima}ete vrlo povoqnu poslovnu saradwu sa inostranstvom, treba brzo da odreagujete i da odradite posao. S obzirom da ste veoma komunikativni, ta va{a osobina dolazi do izra`aja ve} u prvom trenutku i pri prvom kontaktu.

Imponuju vam pa`wa i komplimenti va{ih uku}ana. Nemojte voziti no}u i po neosvjetqenim ulicama. Oslonite se na svoju intuiciju i shvatite ozbiqno dobronamjerne savjete koji dolaze iz va{e porodice.

Rak

Jarac

(22.6 - 21.7)

( 22.12 - 20.1)

Spontan i otvoren razgovor sa voqenom osobom }e obostrano razrije{iti dileme u vezi sa o~ekivawima koje oboje imate. Nemojte ovih dana da kre}ete na putovawe i budite disciplinovani i oprezni u saobra}aju.

Odluke koje treba da donesete na finansijskom planu treba da budu brze i odlu~ne, ne treba da odugovla~ite i usporavate situaciju. Unesite vi{e strasti u svoju vezu da biste i vi i partner bili zadovoqniji.

Lav

Vodolija

( 22.7 - 22.8)

( 21.1 - 19.2)

Upotrijebite svoj {arm u skladu sa situacijom. Imate potrebu da se dokazujete. Prisustvo partnera vas smiruje i vra}a vam unutra{wi mir koji vam nedostaje. Sna`ni izlivi emocija i uzajamna razmjena strasti.

Djevica ( 23.8 - 23.9) Prili~no ste eufori~ni i nagli ovih dana. Posao koji imate ne mo`ete da uradite polako i smireno niti da bilo {ta sa~ekate. Ne prija vam dru`ewe sa ro|acima ili kom{ijama zato se posvetite samo stvarima koje vas opu{taju.

Sve poslove u vezi sa novcem odradite brzo jer }e se situacija promijeniti muwevitom brzinom. Poja~ane emocije izaziva vam vrlo intenzivan odnos sa partnerom. Izbjegavajte brzu hranu i uzimajte vitamine.

Ribe ( 20.2 - 20.3) Nesporazum sa partnerom }e kulminirati tek sqede}ih dana. Zato poku{ajte da izbjegnete sva|e i neprijatnosti. Posvetite se nekom u~ewu ili usavr{avawu. Imate malo nerealne stavove koji vam zamagquju vidike.

RJE[EWE: RBM, DU@, UZGON, PROBE, RIVALKA, CESARSTVO, ARG, STRMOVO, ADEL, LAZAREVAC, PI, BARITONI, IRAN, USLIKANOST, A, S, KOTIJAR, MRAV, NA, TO, RAPIDOGRAF, DJECA, WOKI, U, TARTAN, C, QUQ, KRDARI, ARAGON, CER.

26 12. i 13. septembar 2009. GLAS SRPSKE

Majkl Krejn, LAZAREV KRUG

David Albahari OPIS SMRTI

Kultura

FOTO: GLAS SRPSKE

Dani Du{ka Trifunovi}a u Palama

Velikom pjesniku u ~ast PALE - Tradicionalna manifestacija “Dani Du{ka Trifunovi}a“, na kojoj }e se okupiti zna~ajni srpski pjesnici, otvorena je ju~e (petak) u Kulturnom centru Pale. U {kolama “Srbija“, “Pale“ i “Mokro“ u~enici su imali priliku da se dru`e sa pjesnicima Todom Nikoleti}em, Qubivojem R{umovi}em, Milovanom Jevtovi}em, \or|om Sladojem i Nedeqkom Zelenovi}em. Pored ovih kwi`evnika, danas (subota) Branko Br|anin, Boro Kapetanovi}, Mirko Vukovi} i Dejan Gutaq u~estvova}e u programu naslovqenom “Ve~e za odrasle“. Centralni dio programa ~ini}e “Besjeda o Du{ku“, koju bi trebalo da govori \or|o Slado je, pro {lo go di{wi do bi tnik kwi`evne nagrade koja nosi ime velikog pjesnika, a koja se dodjequje na svakoj drugoj po redu manifestaciji “Dani \or|o Du{ka Trifunovi}a“. D. Vu. Sladoje

“Dani malih stvari“

Zagonetne varijacije na zatvarawu TRE BIWE - Pred sta vom “Zagonetne varijacije“ Narodnog pozori{ta iz Beograda spu{tena je zavjesa na ovogodi{wi, ~etvrti po redu, interdisciplinarni fest “Dani malih stvari“, koji se odr`ava u Trebiwu. Predstava, koju je po tekstu savremenog francuskog dramskog pisca Erika Emanuela [mita re`irao Bo`idar \urovi}, kroz dramu intimnih svjetova dva lika koje tuma~e Marko Nikoli} i Boris Pingovi}, donosi pri~u o veli~i-

ni qubavi – od odbacivawa i negirawa wene vrijednosti, do potpune afirmacije, gdje je qubav nadahnu}e koje osmi{qava `ivot, pa i onda kada je svedena na iluziju i la`. “Zagonetne varijacije“ na repertoaru Narodnog pozori{ta u Beogradu traju ve} 11 godina, a predstava je igrana na scenama Be~a, Ciriha, Londona, Kijeva. @iri interdisciplinarnog festa priznawe za protagonistu ve~eri dodijelio je do ajenu srpskog glu mi {ta Marku Nikoli}u. R. Mi.

Umjetni~ka galerija u Doboju

Otvorena izlo`ba likovne radionice

FOTO: S. PUHALO

DOBOJ - Izlo`ba ~etrnaestoro u~esnika Likovne radionice “Tvr|ava Doboj 2008“ otvorena je u ~etvrtak uve~e u Umjetni~koj galeriji Centra za kulturu i obrazovawe u Doboju. U isto vrijeme, otpo~eo je i rad tre}e po redu Likovne radionice “Tvr|ava Doboj 2009“, u kojoj u~estvuje petnaest umjetnika. - Pe~at svakom gradu daju doma}e snage, doma}i umjetnici, a svi drugi su dobro do{li. Na taj na~in, zapravo, gradimo nove kapacitete, kakav je slu~aj i sa Dobojem. Svoje radove izla`e pet ovda{wih umjetnika i to je velika vrijednost ove izlo`be, ali i druge likovne radionice ~iji su oni u~esnici - rekla je otvaraju}i ovaj kulturni doga|aj pomo}nik ministra prosvjete i kulture Irena Soldat. Svoja djela nastala pro{le godine izlo`ili su Milivoje Bogosavqevi}, Jano{ Mesaro{, Mihailo Gligori} Gli{a, ^edomir Ke si}, Dra go slav Hu sar, Bra ni slav Ko va ~e vi} Ko va, Branislav Markovi}, Drago Simi}, Jagoda [esti}, Radoslav Todi}, Drago Handanovi}, Branislav Vi{t, Savo Petkovi} i Pavle Risti~evi}. Sl. P.

Hor “Bawalu~anke“

@enski kamerni hor “Bawalu~anke“

Pripreme za Kinu Iza nas je sigurno jedna od najuspje{nijih sezona u vi{e od tri decenije postojawa i aktivnog rada ansambla. Sigurno }e 2009. godina ostati zlatnim slovima upisana u istoriju ovog ansambla, rekao Mladen Matovi} PI[E: ALEKSANDRA RAJKOVI] [email protected]

BAWA LUKA - @enski ka mer ni hor “Bawalu ~anke“ priprema se za brojne nas tu pe, a me |u wima je sva ka ko naj zna ~aj ni je u~e{}e na svjetskoj horskoj Olimpijadi u Kini. - Iza nas je sigurno jedna od najuspje{nijih sezona

u vi{e od tri decenije postojawa i aktivnog rada ansambla. Poslije nastupa na ma ni fes ta ci ja ma i sve ~a nostima od republi~kog zna~aja, kao i visokih rezultata ostvarenih na doma}im i me|u na ro dnim ta kmi ~ewima, mo`emo re}i da }e 2009. godina ostati zlatnim slovima upisana u istoriju ovog

“MOSTOVI PRIJATEQSTVA“ “Bawalu~anke“ bi trebalo da u~estvuju na Me|unarodnom festivalu horova “Mostovi prijateqstva“ u Mostaru. Festival }e biti odr`an od 1. do 4. oktobra,

a najavqen je dolazak horova iz [panije, Turske i drugih zemaqa. Osim toga, bawolu~ki hor o~ekuje i Festival `enskih horova po~etkom decembra u Br~kom.

ansambla - rekao je umjetni~ki rukovodilac, kompozitor i di ri gent “Bawalu ~an ki“ pro fe sor Mla den Matovi}. On je pod sje tio da su “Bawalu ~an ke“ na pres ti `nom In ter na ci onal nom

SVJETSKA olimpijada u Kini 2010. godine horskom takmi~ewu “Anton Bruckner“ u Lincu osvojile zlatnu medaqu. Time je ovaj hor stekao pravo direktnog u~e{}a na svjetskoj horskoj Olimpijadi, najve}em i najzna~ajnijem horskom takmi~ewu. Olim pi ja da }e bi ti

odr`ana u julu 2010. godine, a okupi}e nekoliko stotina horova iz cijelog svijeta. - Po dolasku iz Linca, iskreno i srda~no, uz puno razumijevawe za ono {to radimo, primili su nas gradona ~el nik Bawe Lu ke Dra goqub Davidovi} i ministar prosvjete i kulture RS An ton Ka si po vi}. Oni su nam obe}ali punu podr{ku kad je u pi tawu odla zak u Kinu - ka`e Matovi}. Prema wegovim rije~ima, “Bawalu~anke“ }e se potruditi da opravdaju ukazano povjerewe koje su dobile od grada Bawe Luke i Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.

Zavr{en Festival dje~ijeg dramskog stvarala{tva u Mrkowi} Gradu

Nagrade "Uspavanoj qepotici" MRKOWI] GRAD - Dodje lom na gra da naj boqim predstavama i pojedincima u ~etvrtak uve~e je u pozori{noj sali mrkowi}kog Doma kulture zavr{en Dje~iji fes ti val dram skog stvarala{tva Republike Srpske. Za najboqu predstavu na ovoj manifestaciji progla{ena je “Uspavana qepotica“ Dje ~i je {ko le glu me u Dje ~i jem po zo ri {tu Re pu blike Srpske. Predstavu po tek stu kwi`e vni ka Qubi voja R{umovi}a re`irala je

Aleksandra Spasojevi}, koja je dobila nagradu i za najboqu re`iju. - Ovo je nama prvo u~e{}e na jednom dje~ijem festivalu i prva nagrada. Mi smo ukupno dobili pet nagrada, zbog ~ega smo izuzetno sre }ni i svi smo u pozori{noj grupi izuzetno zadovoqni - rekla je rediteqka predstave Aleksandra Spasojevi}. Za najboqeg glumca nagradu je dobio David Vrhovac iz Dje~ije {kole glume

Dje ~i jeg po zo ri {ta RS, a najboqa glumica je Awa Maqukan iz Dramskog studija glume iz Vi{egrada.

NAJBOQA re`ija Aleksandre Spasojevi} - Izuzetno sam sre}an i mislim da mi je ovo jedan od najsre}nijih dana u `ivotu. Trudi}u se da i ubudu}e vrijedno radim i da postanem dobar glumac - rekao je David Vrhovac.

Nagradu za scenografiju dobio je @eqko Milanovi}, a za najboqu muziku i aran `man Jan ko Ro di} iz Dje~ijeg studija “Roda“. Nagrada za gluma~ku budu}nost pri pa la je Bra ni sla vu Roqi}u i Ozrenu ^uli}u iz Mrkowi} Grada, te Nevenu Mi ka ~u iz Dje ~i je {ko le glu me Dje ~i jeg po zo ri {ta Republike Srpske. Ovom pozori{nom ansamblu pripala je i nagrada za najboqu kolektivnu igru. S. D.

GLAS SRPSKE 12. i 13. septembar 2009. 27

Lorin Bekol dobija po~asnog “Oskara“ LOS AN\ELES - Glumica Lorin Bekol, producent-re`iser Roxer Korman i majstor fotografije Gordon Vilis dobi}e po~asne “Oskare“, javile su agencije. Ameri~ka filmska akademija saop{tila je u ~etvrtak da }e wih troje dobiti po~asne nagrade na inauguralnom balu

Upravnog odbora Akademije 14. novembra u Holivudu. Lorin Bekol na filmu je debitovala sa Hemfrijem Bogartom u filmu “Imati i nemati“ iz 1944. godine. Dodjela “Oskara“ odr`a}e se 7. marta 2010. godine, u Kodak teatru u Holivudu.

Otvorena izlo`ba “29 radova“ Milete Prodanovi}a u Muzeju savremene umjetnosti RS

Vijesti

Od sta re Gr~ke do mo der ne Ho lan di je

Sarajevo

Prodanovi} je zna~ajan stvaralac za formirawe postmoderne umetni~ke scene na prostoru biv{e Jugoslavije poznih sedamdesetih i ranih osamdesetih godina 20. veka, rekla Lidija Merenik PI[E: ALEKSANDRA RAJKOVI] [email protected]

BAWA LUKA - Izlo`ba “29 radova“ Milete Prodanovi}a od ~etvrtka krasi pros tor Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske. Rije~ je postavci koja obuhvata presjek umjetni~kog rada ovog beogradskog slikara i kwi`evnika. Prodanovi}eva izlo`ba, koju je otvorila istori~arka umjetnosti Lidija Merenik, privukla je brojne posjetioce, ko ji su sa za ni mawem razgledali izlo`ena djela. Od slika velikog formata i jarkih boja, koje zra~e optimizmom, pa do fotografija iz savremenog Amsterdama, umje tnik je na pra vio put kroz vrijeme u kome je stvarao. Fotografije iz Gr~ke, Holandije, ali i prizori iz svakodnevice, poput cvije}a, {ume ili vo}a, ~ine ovu izlo`bu vedrom i otvorenom za svako oko. Prodanovi} je izlo`io i fotografije na kojima se nalaze brojne reklame koje su preplavile Srbiju devedesetih godina. - Ovo je va`na izlo`ba, jer je prva velika retrospekti-

Tavna nacionalni spomenik SARAJEVO - Crkva Svete trojice u Tavni kod Bijeqine progla{ena je nacionalnim spomenikom u BiH, javila je Srna. Komisija za o~uvawe nacionalnih spomenika donijela je ju~e 14 odluka, od kojih je 11 progla{ewe kulturnih dobara nacionalnim spomenicima, a odbijeni su zahtjevi da se se nacionalnim spomenicima proglase [arena yamija u Gra~anici, Spomen-park narodnih heroja u Doboju i objekat “Ledare“ u Mostaru.

Holivud

Rimejk filma

Slike privukle pa`wu posjetilaca

va radova Milete Prodanovi}a. Muzej savremene umjetnosti RS je odli~an prostor za izlagawe, koji omogu}ava jedan kru`ni tok kroz samu izlo`bu i umetnik mo`e da po segmentima postavi radove - rekla je Lidija Merenik. Ona dodaje da je sigurna

Detaq sa otvarawa

FOTO: S. ILI]

da izlo`ba na ovakav na~in ne mo`e da bude ponovqena u Srbiji. - Mileta Prodanovi} je ovu postavku posebno osmislio za bawolu~ki prostor. On je zna~ajan stvaralac za for mi rawe pos tmo der ne umetni~ke scene na prostoru biv{e Jugoslavije poznih sedamdesetih i ranih osamdesetih godina 20. veka. Preko

ove izlo `be pri zor ne ka da{we velike umetni~ke scene pri su tan je i u Bawoj Luci - istakla je Lidija Merenik.

POSTAVKA posebno ra|ena za Bawu Luku

Mi le ta Pro da no vi} je naglasio da ga je odu{evio pros tor Mu ze ja sa vre me ne umjetnosti RS. - Prva dilema je bila da li da izlo`im Evropska samo novije radove, kultura koji su mawih dimenzija. Rani ra- Manifestacija “Dani evropske ba{tido vi iz prve ne“ je, kao i sama Evropa, dosta razu|ena po lo vi ne osam i drago mi je da svi na{i nekada{wi de se tih go di na prostori gravitiraju toj vi{eslojnoj kulsu slike vrlo veturi. Nacionalna kultura je vrlo va`an i likih formata i neodvojiv deo jedne {ire evropske kultuna prostoru bivre - ka`e Mileta Prodanovi}.

{e Jugoslavije nema mnogo galerija u kojima ih je mogu}e izlo`iti. Zato sam odlu~io da napravim neki presek svega {to sam u oblasti vizuelnih umetnosti radio od 1980. go di ne do da nas - re kao je Prodanovi}. On ka`e da nikada nije volio “okrugle“ jubileje i da se zato duhovito odlu~io za “okrweni“ jubilej, 29 godina umjetni~kog rada. - Vi si na pros to ri ja u Muzeju savremene umjetnosti dopu{ta da se izlo`e najrazli~itiji radovi. Letos sam dolazio u ovaj muzej da bih znao da napravim adekvatan izbor i da svaki od tih radova na |e ne ko svo je mes to u ovom prostoru. Drago mi je da vi dim po zi ti vne rea kci je qudi u Bawoj Luci - rekao je Prodanovi}.

LOS AN\ELES - Bra}a Yoel i Itan Koen snimi}e rimejk filma “^ovjek zvani hrabrost“ iz 1969. godine, javio je Mondo. Yef Briyis je u pregovorima za ulogu u tom filmu, za koju je u originalu Yon Vejn dobio “Oskara“. “^ovjek zvani hrabrost“ je pri~a o ~etrnaestogodi{woj djevoj~ici koja uz pomo} ostarjelog {erifa nastoji da u|e u trag odmetniku koji je ubio wenog oca, a potjera ih odvodi na neprijateqsku indijansku teritoriju. U novoj verziji, pri~a }e biti ispri~ana iz ugla djevoj~ice.

Izlo`ba

Ovjekovje~ena pro{lost SMEDEREVO - Samostalna izlo`ba grafika autorke Marije Ili} “Memory Game - level one“ bi}e otvorena u utorak u 19 ~asova u Galeriji savremene umetnosti u Smederevu, javili su mediji iz Srbije. Ova postavka se sastoji iz 50 otisaka i 50 grafi~kih plo~a. To su skice trenutaka iz pro{losti kojih se wihov autor naj~e{}e ili najradije sjeti, trenutaka koji se sami vra}aju, ~ak iako su mnogi od wih naizgled sasvim neva`ni.

Milano Jugoslovensko dramsko pozori{te

Udru`ewe izdava~a Republike Srpske

Probe [ekspira

Na sajmovima u Bawoj Luci i Beogradu

BEO GRAD - Pro be za predstavu “Kako vam drago“ Viqema [ekspira, u re`iji Slobodana Unkovskog, po~ele su u Jugoslovenskom dramskom pozori{tu, javio je B92. U gluma~koj ekipi su Voji slav Bra jo vi}, Ne boj {a Glogovac, Nikola \uri~ko, Nada [argin, Sowa Kola~ari}, Radovan Vujovi}, Boris Isakovi}, Marinko Maygaq, Marko Ba}ovi}, Miodrag Radovanovi}, Dubravka Kovjani} i Milena Predi}. “Kako vam drago“ je pastoralna komedija s vi{es-

trukim zapletom, koja govori o qubavi, izdaji i spoznaji, o bjekstvu iz zamr{enog i mra~nog dvorskog `ivota u ar den sku {u mu, u ko joj se porodi~ni i qubavni sukobi i ne spo ra zu mi sre }no raspli}u.

BAWA LUKA - Udru`ewe izdava~a Republike Srpske predstavi}e se i ove godine na sajmovima kwiga u Bawoj Luci i Beogradu. Predsjednik Upravnog odbora Udru`ewa izdava~a RS Nenad Novakovi} ka`e da }e se i ove godine potruditi da qubiteqima kwige omogu}e da do|u do raznovrsnih naslova. - Ove godine `elimo da se predstavimo na najboqi na~in. Organizova}emo nekoliko kwi`evnih promocija na oba sajma. Ekonomska kriza je pogodila sve, a posebno izdava~e,

Nenad Novakovi}

pa se smawio broj pojedinaca izlaga~a koji }e u~estvovati na bawolu~kom i beogradskom sajmu. Ina~e, sajmovi su jedin-

stvena prilika da izdava~i poka`u {ta su od pro{le godine pripremili za ~itaoce - ka`e Nenad Novakovi}. A. R.

Leonardov Kodeks MILANO - Atlantski kodeks Leonarda da Vin~ija, rukopis koji ima 1.119 stranica, bi}e prvi put javno izlo`en u cjelini u Milanu, javio je B92. Atlantski kodeks ~ine Leonardovi crte`i i zabiqe{ke iz biblioteke Ambrozijane, podijeqeni u 12 tomova. Na listovima velikog formata Leonardo se pojavquje kao nau~nik, filozof, umjetnik i vizionar. Rije~ je o crte`ima raznih pronalazaka, oru`ja i utvr|ewa, hidrauli~nih sprava, ma{ina za letewe, plovila, arhitektonskih projekata.

28 12. i 13. septembar 2009. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawa Luka

4

6

dje~aka

djevoj~ica

Odsjek za civilnu za{titu Administrativne slu`be grada

GRADSKI VODI^

Va`ni telefoni Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S. telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

bolnice Paprikovac Poliklinika

342-100 247-333

ordinacije Deamedika Euromedik Intermedik Jelena Firena

309-221 216-875 216-661 324-310 437-222

apoteke "Nova" "Neven" "Tempo"

218-264 281-017 310-044

prevoz Autobuska st. 090/513-000 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawa Luka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi "A" taksi Bawalu~ki taksi Bel taksi Euro taksi Maksi taksi Patrol taksi Ideal taksi Mobil taksi

Voda razara skloni{ta Da bi bila u funkciji, neophodna ozbiqna ulagawa za rekonstrukciju agregatskih stanica, kompletne rasvjete i ventilacionih ure|aja u skloni{tima, rekao @eqko Kati} PI[E: SVJETLANA TADI] [email protected]

Na ve}ini javnih skloni{ta u Bawoj Luci armirano betonske plo~e propu{taju oborinske vode, usqed ~ega su se javila velika o{te}ewa pa su u dosta lo{em stawu. Ovo je za “Glas Srpske“ re kao {ef Od sje ka za ci vilnu za{titu u Administra ti vnoj slu `bi gra da @eqko Kati}. - Da bi bila u funkciji, zavisno od namjene, u skloni{ta su neophodna ozbiqna ula gawa za re kon stru kci ju agre gat skih sta ni ca, kom pletne rasvjete i ventilacionih ure |a ja. Me |u tim, ne postoji realna {ansa da }e u skorije vrijeme biti obnovqena, sanirana i za{ti}ena

“Geto“ i “Feniks“ udomqeni u skloni{tu Nova varo{

od propadawa - naglasio je Kati}. Prema wegovim rije~ima, u Bawoj Luci postoji 11 atomskih skloni{ta razli~itih kapaciteta. - Odre |en broj sklo ni {ta ili di je lo va sklo ni {ta je izdat u zakup, dok je je dno sklo ni {te pra zno kazao je Kati}. On isti~e da su pojedina sklo ni {ta u so li dnom stawu, ali da je ve}ini neophodna detaqna rekonstrukcija. Kati} je pomenuo da ar-

1500 1544 1550 1555 1551 1533 1545 1566

hoteli "Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

inspekcija Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

kvarovi Prijava kvarova 300-384 Kvarovi na telefonima 1275

Skloni{te ruglo Lazareva

mi ra no be ton ska plo ~a skloni{ta “Simo Matavuq 2“ propu{ta oborinske vode pa je pri su tna vla ga u je dnom dijelu objekta. - Cijeli prostor je izdat na ko ri{ }ewe Spe le olo{kom dru{tvu “Ponir“ na period od dvije godine, bez na kna de i ko ri snik prostora redovno ga odr`ava - rekao je Kati}. Javno skloni{te “Lazarevo“, kapaciteta 533 metra kvadratna, ka`e Kati}, ve} je du`i period u veoma lo{em stawu. Betonska plo~a propu{ta vodu, {to dovodi do stva rawa o{te }ewa u objektu. - Svojevremeno je skloni {te bi lo iz da to na ko ri{}ewe jednom privatnom zdravstvenom centru. Me|utim, zakupac, iako je to bila wego va oba ve za, ni je sa ni rao sklo ni {te. Skup {ti na gra da je ras ki nu la ugovor, a novi zakupac bi}e izabran na licitaciji predmetnog prostora - istakao je Kati}.

FOTO: S. ILI]

Ja vno sklo ni {te “Bo rik“ ko ris ti se kao ga ra `ni pros tor, a po slo vni prostor skloni{ta u Novoj varo{i koristi Udru`ewe nezavisnih stvaralaca “Geto“ i dru{tvo “Feniks“, i oba su u dobrom stawu i redovno se izmiruju ugovorene obaveze.

VE]INA skloni{ta izdata u zakup - Skloni{te “Centar“, koje je jedno od najve}ih na podru~ju grada, kapaciteta 1.500 metara kvadratnih, u jednom dijelu je u dosta lo{em stawu. Betonska plo~a je po pu ca la i pro pu {ta oborinske vode, usqed ~ega

se stvorila ogromna vlaga. Po slo vne pros to ri je u ovom objektu koristi vi{e sportskih klubova i Odsjek za ci vil nu za {ti tu za skla di {tewe opre me Ci vil ne za {ti te - re kao je Kati}. Javno skloni{te “Pe}ina“, dodaje on, u junu je dodijeqeno jednom od bawolu~kih sportskih kolektiva i preure|uje se za wihove namjene. Kati} je napomenuo da je javno skloni{te “Simo Matavuq 1” u dobrom stawu. - Taj pros tor dat je na ko ri{ }ewe Ar hi vu RS na period od dvije godine, bez na kna de - izja vio je {ef Odsjeka za civilnu za{titu @eqko Kati}.

ELABORAT U Odjeqewu za civilnu za{titu koje je nadle`no za pra}ewe stawa i na~ina kori{}ewa javnih skloni{ta u gradu isti~u da je svojevremeno Zavod za

izgradwu Bawa Luka uradio Elaborat za sanaciju javnih skloni{ta koji bi i u sada{we vrijeme mogao biti primjenqiv, samo je potrebno izdvojiti sredstva.

REPERTOAR BIOSKOPI MULTIPLEKS “PALAS“ PROKLETNICI - akcija re`ija: Kventin Tarantino uloge: Bred Pit, Dajana Kruger, Me-

lani Laurent, Kristof Valc, Danijel Brahl, Eli Rut, Sem Levin termini: 16.55, 19.00, 20.00, 22.00 ~asa svaki dan, petkom i subotom u 23.00 ~asa NARODNI NEPRIJATEQ - triler re`ija: Majkl Men uloge: Xoni Dep, Kristijan Bejl, Maron Kotlard, Xejson Klark, Bili Krudap, Stiven Dorf termini: 18.00, 20.45 ~asova NEBESA - animirani, sinhronizovan re`ija: Piter Dokter glasovi: Ed A{ner, Kristofer Plamer, Xon Racenberger, Deloraj Lindo termini: subotom i nedjeqom u 16 ~asova

VELIKA AVANTURA MALOG DINOSAURUSA (IMPY’S WONDERLAND) - animirani re`ija: Rejnhard Kloz, Haloger Tejp glasovi: Filip Grladinovi}, Zlatan Zuhri}, Aleksandar Cvjetkovi}, Hrvoj Klobura~ termini: 16.45 ~asova svaki dan, subotom i nedjeqom u 12.00 ~asova LTG GALERIJA Izlo`ba odabranih slika iz fundusa galerije MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Stalna izlo`bena postavka “Od praistorije do savremenog doba” Multimedijalna izlo`ba “Jaseno-

vac - sistem usta{kih logora smrti” Izlo`ba “Ko~i}evo Zmijawe” MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI Izlo`ba “29 radova“ beogradskog umjetnika i teoreti~ara umjetnosti profesora Milete Prodanovi}a, otvorena do 10. oktobra GALERIJA “UDAS“ Izlo `ba grafika auto ra Milice \eri} u okviru kul tur ne ma nifestacije “Qeto gra fike“. Izlo `ba je otvorena do 15. septem bra svakog radnog da na od devet do 15 ~asova.

GLAS SRPSKE 12. i 13. septembar 2009. 29

Tr`nica crveni luk bijeli luk krompir mrkva

1,3 4 1,5 - 1,7 1,5

kupus blitva karfiol paprike

0,5 - 0,7 1 2,5 - 3 1,2 - 1,5

tikvice pasuq patlixan paradajz

1,5 3-7 1,5 1,5

krastavci mahune orasi gro`|e

0,7 - 1 2 - 2,5 13 - 16 2,5

nektarine breskve {qive kru{ke

1,8 - 2 1,3 - 1,5 1 1,5 - 1,7

FOTO: GLAS SRPSKE

GRADSKE VIJESTI

Zavr{eno igrali{te na Bulevaru Zavr{ena je izgradwa dje~ijeg igrali{ta koje se nalazi izme|u Bulevara cara Du{ana, ulica Vojvode Mom~ila, Bra}e Ma`ar i majke Marije i Kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a. Djeca uzrasta do deset godina mo}i }e da koriste dva torwa, quqa{ku, klackalicu, mosti}-korwa~u... - Va`no je naglasiti da je podloga izra|ena od livene gume, odnosno antitraumatska podloga koja zadovoqava zdravstvene i bezbjednosne standarde, ~iji zavr{ni sloj ima za{titu od UV zra~ewa. Na ovom prostoru su ure|ene staze i stepenice od betonske galanterije, a postavqeno je i pet klupa - saop{teno je iz Odsjeka za odnose s javno{}u Administrativne slu`be grada. Izvo|a~ radova bilo je preduze}e “Kozaraputevi”, koje je osim ovog iz gra di lo i dje ~i ja igra li {ta u De beqacima i Barlovcima, za {ta je Slu`ba grada obezbijedila 109 hiqada maraka. S. T.

Obuka slu`benika Uskoro nova radna mjesta za gluva lica u proizvodwi obu}e

Administrativna slu`ba grada podr`ala tri omladinska projekta

Pomo} zapo{qavawu gluvih i nagluvih

Osnovna ideja projekta “Zapo{qavawe mladih“ jeste stalno zapo{qavawe mladih gluvih obu}ara. U tom smislu, namjeravamo da kupimo kvalitetnu ma{inu za izradu kai{eva i suvenira od ko`e, rekao Rajko Milo{evi} PI[E: MARIJANA MIQI] [email protected]

Administrativna slu`ba grada Bawe Luke je za pro je kat “Za po{qavawe mladih“, koji je predlo`ilo Udru`ewe gluvih i nagluvih Bawa Lu ka iz dvo ji la 5.000 ma ra ka. Grad je po dr`ao jo{ dva pro je kta mladih sa po 2.500 maraka, a to su Udru`ewe gra|ana “Ipostasis“ i Udru`ewe za realitetnu terapiju Republike Srpske. Sekretar Udru`ewa gluvih i nagluvih Rajko Milo{e vi} re kao je da na

podru~ju grada ima 157 gluvih osoba, te da je 85 odsto wih nezaposleno. - Osnovna ideja projekta “Zapo{qavawe mladih“, jeste stalno zapo{qavawe mladih gluvih obu}ara. Namjeravamo da kupimo kvalitetnu ma{inu za izradu kai{eva i suvenira od ko`e. Imamo u planu da nabavimo i ma{inu za izradu srbijanskih opanaka, koje bismo proizvodili za potrebe kulturno-umjetni~kih dru{tava i dijasporu, kao i proizvodwu malih opanaka koje bismo prodavali kao suvenire - izjavio je Milo{evi}.

On je naglasio da }e radi {to boqeg obu~avawa kadra poslati nekoliko qudi iz Udru`ewa na dokvalifikaciju u Srbiju, gdje bi se obu~avali na ma{inama, u~ili o tehnolo{kim svojstvima ma te ri ja la, di zaj ni rawu i samoj proizvodwi.

PODR[KA projektima realitetne terapije - Uko li ko bi i os ta li ~la no vi na {eg Udru `ewa izrazili `equ da se obu~e za zanat proizvodwe obu}e, or ga ni zo va li bi smo kurs

Radionice Udru`ewe “Ipostasis“ organizuje psiholo{koedukativne radionice za mlade u Domu omladine od septembra do kraja godine, ~iji je ciq edukacija u vezi sa psihi~kim zdravqem i problemima savremenog ~ovjeka, te podr{ka mladima u stresnim situacijama.

obuke u na{im prostorijama. Ciq sve ga ovo ga jes te da obu~imo gluve za samosta lan rad i proi zvodwu, a od os tva re nih sred sta va proizvodwe platili bismo wihov rad i nas to ja li bi smo da pomognemo siroma{nim glu vi ma - izja vio je Milo{evi}. Administrativna slu`ba grada je ovaj projekat i po~etkom godine pomogla finan si rawem obu ke na ra~unaru, a prije tri mjeseca ovo udru`ewe otvorilo je i Internet klub za gluva i nagluva lica. U Udru`ewu za realitetnu terapiju RS ka`u da }e novac koji su dobili od gradske uprave ulo`iti u finansi rawe omla din skog savjetovali{ta. - Savjetovali{te }e raditi od oktobra do februara sqede}e godine, svakog ponedjeqka i srijede. Radi se o individualnim savjetovawima, a u savjetovali{tu }e raditi sedam savjetnika is ta kli su u Udru `ewu za realitetnu terapiju RS.

MATI^NI URED Ro|eni: Sofija Ra~i}, k}i Bojana i @ane; Sofija Nin~i}, k}i Miqana i Nade; Milica Qubojevi}, k}i Sini{e i Dragane; Du{an Kowevi}, sin Sr|ana i

Milane; Milica Auli}, k}i Du{ka i Sawe; Vawa Stankovi}, k}i Sre}ka i Sandre; Milica Rudi}, k}i Milana i Milene; Du{ica Vukomanovi}, k}i Du{ka i Nata{e; Aleksandar Trnini}, sin @eqka i Mirjane.

Umrli: Dragica (Jovo) Novakovi}, ro|ena 1952. godine; Mirko (\or|o) Mitrovi}, ro|en 1936. godine.

Sa ciqem po boq{awa sposobnosti Administrativne slu`be grada Bawa Luka za privla~ewe predpris tu pnih fon do va Evropske unije, po~ela je obuka slu`benika gradske administarcije u okviru druge faze Projekta upravne odgovornosti (GAP), saop{teno je iz Odsjeka za odno se sa ja vno{ }u. - Grad Bawa Luka }e biti u stawu da apsorbuje zna-

~ajna sredstva ukoliko bude raspolagao kapacitetima za kvalitetnu pripremu prijava, izradu logi~kih okvi ra i upravqawe ci klusima projekata, sa ~im }e biti upoznati polaznici to kom obu ke ko ja }e trajati sve do 8. oktobra ove godine - rekla je koordi na tor GAP pro je kta grada Bawa Luka Biqana Bira~. M.Mi.

[kola crtawa nastavqa rad

[kola crtawa i slikawa organizacije amputiraca “UDAS“ nastavqa sa radom u prostorijama ove organizacije koje se nalaze na Star~evici. - Nakon qetne pauze {kola crtawa i slikawa nastavqa sa kreativnim i umjetni~kim stvarala{tvom. Teorijsku i prakti~nu nastavu polaznicima {kole u ovom ciklusu izvodi}e diplomirani grafi~ar Sr|an Kosi} i Sandra Bawac - rekao je predsjednik organizacije amputiraca “UDAS“ Sini{a Todorovi}. On je naglasio da je cijena poha|awa {kole 40 maraka, te da }e se u septembru, po zavr{etku nastave, organizovati izlo`ba svih nastalih radova ovog ciklusa. Prema Todorovi}evim rije~ima, ovaj projekat finansijski su podr`ali Ministarstvo prosvjete i kulture RS i Ministarstvo civilnih poslova BiH.

PA@WA De`urstva notara Poznato je koji }e notari do kraja oktobra de`urati subotom od devet do 13 ~asova. U subotu, 19. septembra radi}e Marinko Plav{i}, a sedam dana kasnije Mara Rodi}. Prve subote u oktobru de`ura}e Milenko Deli}, a

potom Goran Goli}. Qeposava Macanovi} radi}e 17. oktobra, dok je sedam dana kasnije de`urna Gordana Gerdijan. Posqedwe subote u oktobru gra|anima }e na raspolagawu biti notar Slada Iveli}. T. P. X.

30 12. i 13. septembar 2009. GLAS SRPSKE

LICA DESPOTIZMA (Crkveni despotizam: Borxije)

FOTO: ARHI VA

Feqton

(6)

Papski razvratnici usred Vatikana

ERIK KARLTON

Rim je u 14. vijeku opisivan kao smetqi{te grijeha. Na oko 50.000 stanovnika dolazilo je nekih 7.000 prostitutki, one su uglavnom radile po javnim ku}ama koje su imale papsko ovla{}ewe, a u wima su bolesti, naro~ito veneri~ne, bile uobi~ajene Kriminal je cvjetao, u prosjeku je bilo 14 ubistava dnevno. Izbor Rodriga Borxije za papu i te kako je uznemiruju}e djelovao na italijansku politiku uop{te

Papstvo je prolazilo kroz periode veoma promenqive sre}e; ponajvi{e se to vidi u periodu koji obi~no nazivamo sredwim vekom. Ozbiqna neslagawa o tome ko treba da bude biran na taj polo`aj okon~ala su se “ve li kim ras ce pom“, kad su dvo ji ca pa pa “vladala“ u isto vreme (1377-1378), jedan u Rimu a drugi u Aviwonu, pri ~emu su svakog od wih po dr`a va le od go va ra ju }e gru pe evropskih dr`ava. Rim je u to vreme opisivan kao smetli{te greha. Na oko 50.000 stanovnika dolazilo je ne kih 7.000 pros ti tut ki, one su uglavnom radile po javnim ku}ama koje su imale papsko ovla{}ewe, a u wima su bolesti, na ro ~i to ve ne ri ~ne, bi le uobi ~a je ne. Kriminal je cvetao: u proseku je bilo 14 ubistava dnevno. Sam grad je navodno bio auto no man a wime su u stva ri upravqali crkveni slu`benici u okviru birokratske strukture poznate pod nazivom kurija. Wu su ~inila odeqewa koja su se bavila finansijskom administracijom. Prihodi papskog Rima bukvalno su bili neprocewivi.

Boga}ewe u ime Boga Krajem petnaestog veka on je bio jedna od najbogatijih italijanskih dr`ava jer je, sem uobi~ajenih poreza, tu bilo i neregistrovanih ali znatnih poklona u novcu i dragom kamewu, a mnogo toga odlazilo je pravo u papinu privatnu riznicu. Tehni~ki gledano, wegova vlast bila je pot~iwena voqi Ve}a kardinala, ali je protivqewa ~esto bilo

Vladavina Dilema ovog autora je kako opisati fenomen i istoriju despotske vlasti i li~nosti samih despotskih vladara - Ivana Groznog, Idi Amina, Huana Perona, Staqina, ^au{eskua... Ako za nekog vlastodr{ca ka`emo da je despot, mislimo i na neke crte li~nosti izra`ene za takav mentalni sklop, ali se mo`e govoriti i o nekim ovla{}ewima vlastodr{ca. Zanimqiv je i vjerski despotizam koji se tako|e opisuje, pqa~ka{ki, apsolutisti~ki, crkveni despotizam, vojni,~ak i skorojevi}ki...

mogu}e zaobi}i darivawem ili ukidawem pap skog pa tro na ta, ne {to na lik odno su izme|u dana{weg premijera u Britaniji i Ka bi ne ta. U pra ksi, pre ma to me, pa pe su u`ivale bukvalno neograni~enu mo}. Bili su bogati, ~esto stra{no bogati; bili su ovozemaqski vladari i, shodno tome, `iveli u ogromnim dvorcima, sa svitom slugu. Kako su bili i verske vo|e, samo su oni imali na raspolagawu duhovne sankcije, a wih su u to vreme svi uop{teno priznavali. ^ak su se i kraqevi pla{ili pretwe ekskomunikacijom. Bilo je zato najboqe dr`ati se uz papstvo: malo nebesko osigurawe moglo je da bude od koristi, a da {kodi nije moglo nikako. Zlo upo tre be ko je je vi {e sve {ten stvo vr{ilo proizvodile su odbojnost kako me|u sve{te nicima tako i me|u svetovwacima. ^ak i pre Martina Lutera i onoga {to se naziva reformacijom, po~etkom {esnaestog veka (a ~iji naziv ~esto dovodi u zabludu), verske prilike petnaestog veka stvorile su pretprotestantske reformatore koji su, kao i Luter, do{li iz redova crkve. Jedan od najuticajnijih bio je \irolamo Savonarola (ro|en 1451), skoro savremenik Rodriga Boryije, koji je docnije postao papa Aleksandar VI. Savonarola je postao veoma poznat kao propovednik i na izvestan na~in bio ekstremniji od Yona Viklifa, engleskog u~ewaka koga nazivaju “zvezdom zorwa~om reformacije“, ili ~ak i od samog Lutera. Savonarola je osu|ivao i vladare i papstvo.

BORXIJE SU PORIJEKLOM bile iz [panije i tvrdili su da poti~u od kraqeva Aragona U Fi ren ci, gde je bio do mi ni kan ski fratar, ukqu~io se u politi~ke sukobe i pomogao da se pokrene revolucija koja je uvela u period prihvatqivije oligarhijske vladavine namesto kontrole koju su sprovo di li auto krat ski ~la no vi po ro di ce Medi~i. To mu je stvorilo mnoge neprijateqe, naro~ito me|u plemstvom, i to ka ko u Fi ren ci ta ko i u su se dnim zemqama, koje su se pla{ile mogu}eg uticaja takvih ideja na wihove vlade. Wegov ra di ka li zam us ko ro je pri vu kao pa`wu

papstva; papa (Aleksandar VI) zabranio mu je da propoveda jer se to {to je govorio smatralo ravnim jeresi. Nije potrebno ni re}i: prkosio je zabrani, ali time je ve} osporio vlast Crkve, i zato je bio ekskomuniciran (1497). Kad je postao persona non grata, shvatio je da podr{ka koju je ranije imao po~iwe da slabi.

Pobijeno pola porodice Tako izolovan mogao je da bude uhap{en bez mnogo halabuke; u tamnici su ga mu~ili, obe si li i na kra ju spa li li zbog je re si (1498) - bio je “`rtva sopstvenog fanatizma i moralnog `ara“ (Revill, 1962:331) i, moglo bi se dodati, netrpeqivosti i nesumwivog despotizma papstva. Jula meseca 1.500 godine, na primer, do{lo je do krvoproli}a kakvog se ne bi posti deo ni ne ki sce na rio za sa vre me ni mafija{ki obra~un. Poznato je pod cini~nim nazivom “krvava svadba“, a re~ je o suko bu to kom ko je ga je po lo vi na po ro di ce Baqoni iz Peru|e pobila drugu polovinu iste porodice, i to na spavawu. Iznajmqivawe ubi ca uve li ko je bi lo pri zna to, a otrov do bro zna ni in stru ment po li ti ke. Kad se, na primer, ugledni ~lan milanskog plemstva Fran~esko Sforca, dok je jo{ bio sasvim mlad, o`enio nekom naslednicom iz Kalabrije, Polisenom Rusom, groficom od Montalta, koja mu je rodila k}erku, wena nezadovoqna tetka otrovala je i majku i dete, i prigrabila nasledstvo. [pance je bio glas da su naro~ito ve{ti s otrovima; pri~a se da je ^ezare Boryija - koji je bio {panskog porekla - imao li~nog trova~a, kao {to je imao i li~nog yelata. Boryije su poreklom bile iz [panije i tvrdili su da poti~u od kraqeva Aragona. Alfonso Boryija je u Napuq i do{ao kao predstavnik Aragona, a kasnije je postao kardinal. [panija je u to vreme nastojala da stekne status dominantne sile u Evropi i silno je `elela da ima - boqe re}i: bio joj je neophodan - papa [panac u Vatikanu; nade su joj se ostvarile kada je Alfonso Boryija postao Kalikst III, 1455. godine. Pape - bar u to vreme - nisu imale ni{ta protiv malo nepotizma, naro~ito ako se to odr`avalo unutar porodice. (Nastavi}e se)

12. septembar 1683. godine

12. septembar 1916. godine

13. septembar 1808. godine

Poqaci potukli Turke

Ofanziva Srba protiv Bugara

Osnovana Velika {kola

1683 - Vojska poqskog kraqa Jana III Sobjeskog potukla je Turke i razbila drugu opsadu Be~a. U ratu nastavqenom do 1699. austrijska vojska je, koriste}i pobune na Balkanu, prodrla do Skopqa, Prizrena i Pe}i i spalila Sarajevo. Mi-

rom u Sremskim Karlovcima Be~ je zauzeo Ugarsku (osim Banata i jugoisto~no dijela Srema), Erdeq, Slavoniju. Povla~ewe austrijskih trupa pokrenu}e i Veliku seobu Srba sa prostora Stare Srbije (danas Kosovo i Metohija).

1916 - Na Kajmak~alanu je u Prvom svjetskom ratu otpo~ela ofanziva srpske vojske protiv Bugara i Nijemaca. U ogor~enim borbama vrh planine Nixe vi{e puta je prelazio iz ruke u ruku, da bi Drinska divizija, oja~ana pukovima Dunavske divizije, u strahovitom naletu kona~no ovladala Kajmak~lanom 3. okto-

bra 1916. {to je bila prva pobjeda srpske vojske poslije tragi~nog povla~ewa do obala Jonskog i Jadranskog mora. Na`alost, broj srpskih `rtava bio je ogroman. Spomenik koji je kraq Aleksandar Kara|or|evi} podigao na tom mjestu, razorili su bugarski okupatori 1941.godine..

1808 - U Beogradu je osnovana Velika {kola, prva visoko{kolska ustanova u tada{woj Srbiji i za~etak beogradskog univerziteta. Najstarija ustanova s rangom visoke {kole kod Srba je bogoslovija u Karlovcima iako sada u rangu sredwe {kole u doba Austrije ona se

pribli`ila visoko{kolskom nivou. Za otvarawe Velike {kole glavnu zaslugu imao je Dositej Obradovi}.Me|u dvadestek k u~enika-studenabio je i Vuk Karaxi}. Poslije propasti ustanka 1813. wen rad je obustavqen. Taj datum prihva}en je kao Dan Univerziteta u Beogradu.

GLAS SRPSKE 12. i 13. septembar 2009. 31

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE

Oglasi KU]E PRODAJA Prodajem ku}u 8h7, useqiva na tri eta`e (P+S+P) sa gra|evinskom dozvolom, iza {kole u Prije~anima, tel. 065/351-000 i 051/428-008. Prodajem ku}u u Sremskoj Mitrovici ili mijewam za stan u Bawoj Luci uz moju doplatu. Cijena 20.000,00 evra, tel. 00381/63/7025878 i 065/997-834. Prodajem kod motela "NANA" na glavnom putu ku}u na placu 700 m2, Predvi|ena izgradwa poslovne zgrade, tel. 387 66/280-130; 051/310994. Prodajem u Zalu`anima prije pruge ku}u P Pk, plac 639 m2-135.000 KM. Prodaja na kredit bez kamata ili zamjena, tel. 387 66/280-130; 051/310-994. Hitno i povoqno prodajem ku}u, [ibovi, Bawa Luka, papiri 1/1, cijena po dogovoru, nova gradwa, tel. 387 65/256-838; 065/758-680.

ZAMJENA Mijewam ku}u u centru Tuzle na korzu sa pos. pros. za Bawaluku uz dogovor. Tel.00385917303797.

STANOVI

ulaz, Ilije Gara{anina 125, tel. 051/ 352-707. Izdajem jednosoban, namje{ten stan, poseban ulaz, parking, tel. 387 65/373-915; 051/280-713; 066/249-393. Izdajem u Gradi{ci u centru u zgradi prazan jednosoban stan na na du`i period samcu ili bra~nom paru bez djece, tel. 387 65/470-403; 065/470-403. Izdajem dvoiposoban namje{ten stan sa centralnim grijawem i gara`om, tel. 387 66/470-570; 066/ 661-213.

POSLOVNI PROSTORI

MOTORNA VOZILA

IZDAVAWE

PRODAJA

Izdajem poslovni prostor u Jevrejskoj 25 m2, tel. 065/819-555. Izdajem u centru prostor 17 m2-600 KM/mjese~no, tel. 387 66/280-130; 051/310-994. Izdajem razra|eno skladi{te gra|evinskog materijala u Trnu na glavnoj cesti sa svim prate}im objektima, tel. 387 65/539-888. Izdaje se u N. varo{i prostor 125 m2, I sprat, 1.500 KM/mjese~no, tel. 387 66/280-130; 051/310-017. Izdajem poslovni prostor 50 m2, ul. Branka Popovi}a 56, preko puta "Intereksa", tel. 387 65/663-313.

PRODAJA Prodajem dvosoban stan, novogradwa, 48 m2, prvi sprat, ul. Isidore Sekuli} 13, Hiseta, cijena 100.000 KM, tel. 065/614-854. Prodajem dvosoban stan, renoviran, 49 m2, prvi sprat, ul. P. A. ^arnojevi}a 9, Obili}evo, cijena 100.000 KM, tel. 065/614-854. Prodajem stan, 64 m2, drugi sprat, ul. Krfska 114, Obili}evo, tel. 065/620322. Prodajem stan 62 m 2 ul. Sime Matavuqa 2, tel. 065/656-571.

Prodajem stan 69 m2, novogradwa u centru Bawe Luke, useqiv u oktobru 2009. godine, tel. 065/581-558, 000017 M. Prodajem stan u Bawaluci, Aleja Centar, 75 m2, novogradwa, vlasnik. 175.000 KM ili mijewam za mawi, tel. 387 66/223-428. Prodajem dvosoban stan 55 m 2 u Novom Beogradu, Du{ana Vukasovi}a, blok 62, tel. 387 65/665-914; 381 64/616 0578 , 381 11 2691488. Prodajem dvosoban stan 40 m2, II sprat, lift i garsoweru 28 m2 na istom spratu, zgrada u izgradwi, Bawa Luka, Borik, Kne`opoqska ulica, tel. 387 65/518-567. Prodajem iznad Gimnazije na Pobr|u nov stan 55 m2 sa parking mjestom - 115.000 KM. Mogu}nost kreditirawa bez kamata, tel. 387 66/280-130; 051/310-994. Prodajem stan na Star~evici, eta`a ku}e, 87 m2, V.P, ostava 30 m2 115.000 KM, tel. 387 66/280-130; 051/310-017. Prodajem dvosoban stan, 62 m2, 2. sprat, ostava, Krfska ulica, tel. 387 65/208-318.

KUPOVINA Hitno kupujem mawi dvosoban stan u Obili}evu. Bez posrednika, tel. 387 66/213-232.

IZDAVAWE Izdajem namje{tenu garsoweru, tel. 051/436-125. Izdajem trosoban stan sa centralnim grijawem+gara`a, poseban ulaz, Zore Kova~evi} br. 97, tel. 355-272. Izdajem namje{ten stan za dvije ili tri studentkiwe, tel. 065/715-188. Izdajem stan 46. m2 u zgradi IV sprat, ul. \ure \akovi}a 26, stan br. 26, tel. 38160164-1001. Izdajem stan, dvori{na, poseban

jawem Toplane u ulici Brace Potkowaka 16, Obili}evo, tel. 387 65/586-918; 051/462-167. Izdajem namje{tenu sobu u Boriku u~eniku ili studentu, u zgradi, I sprat, centralno grijawe, upotreba kupatila, tel. 306-620. Izdajem dvije namje{tene sobe i jedan apartman u Vrwa~koj bawi u centru kod motela “Merkur”, tel. 0038162484954. U centru grada izdajem dvo krevetnu sobu sa kuhiwom i kupatilom, tel. 065/660-459.

PLACEVI PRODAJA Prodajem tri placa u Prije~anima iza {kole, od 450 do 500 m2, tel. 065/351-000 i 051/428-008. Prodajem vi{e placeva u [argovcu 1/1, struja, voda, tel. 00497 31723614. Prodajem plac u Glamo~anima 586 m2 sa gra|evinskom dozvolom i ura|enim temeqom i plo~om, povoqno, tel. 065/640-146. Prodajem plac u Bawoj Luci, ulica Du{ana i Vlade Kopawe, naseqe Lau{, cijena - 15.000 evra. Informacije na, tel. 387 66/658066. Povoqno prodajem plac u Srpcu, struja, voda, asfalt, kanalizacija, tel. 387 65/651-275. Prodajem placeve u blizini "Lova~kog bara" Prije~ani,1/1,gradska voda, struja, kanalizacija, tel. 387 65/161-284; 051/355-896. Prodajem placeve u Drago~aju, udaqeno 300 m od {kole, tel. 387 66/280-130; 051/310-994. Prodajem dva placa, 1000 m2 i 850 m2, u Kuqanima iznad kasarne, 1/1, tel. 387 65/543-499. Prije~ani, plac 400 m2, gradska voda, struja, kanalizacija, put, telefon, veoma lijepa lokacija, povoqno, tel. 387 65/161-284; 051/355-896. Prodajem plac u Kuqanima, 540 metara kvadratnih, 150 metara od po{te, tel. 387 65/306-147. Prodajem plac u Lakta{ima u blizini bazena, dozvoqena gradwa, tel. 387 65/493-216; 051/351-478. Prodajem zemqu na putu SlatinaKla{nice. Prodajem aparat za govor sa puwa~em, tel. 387 65/267-635. Prodajem 70 dunuma zemqe, sa jednim izvorom na imawu i jednim potokom koji prolazi preko, 20-ak dunuma je {uma. Voda i struja. Pogodno za lovi{te, tel. 387 66/267-638.

Prodajem “reno 19” 1,4 benzinac, 88. godi{te, metalik sivi, 4 vrata, neocariwen kao nov, cijena 950 KM, tel. 065/894-570. Prodajem “ford fiestu” 1,4 1996. god. u super stawu, tel. 065/353-418. Prodajem autoprikolicu “sabatijer” sa poklopcem, tel.065/971-583 i 065/410-485. Prodajem "nisan patrol", 12/2003. g.p, odli~an, pre{ao 48.000 km, nove gume ili mijewam za "mercedes" E klase 4-matic ili mawe auto uz doplatu, tel. 387 65/513-897. Prodajem "nisan terano", 2,7 2004. god. Cijena 26.999 KM, tel. 387 65/515-052. Prodajem hitno "audi 80", 89. g.p, "jaje", u odli~nom stawu, povoqno, tel. 387 66/717-442. Prodajem plinski viqu{kar "yalle" 98. god. 1500 kg, H =4.5 m, tel. 387 65/515-052. Automobil "alfa 146", benzin, plin, 1400cc. G.p. 2000. Ful oprema. Cijena 6.000 KM. Mo`e zamjena za mawe auto uz doplatu, tel. 387 65/497-037. Motocikl skuter "jamaha" 125-beluga, '94, o~uvan, 4-takta, 100 km/h, istekla registracija, hitno, 1.050 KM, tel. 387 65/696-380. Prodajem povoqno kamper "fijat" 90. g.p. Ili mijewam za auto ili gra|u i drva za ogrev, tel. 387 65/513-897.

DIJELOVI I OPREMA Prodajem lijevi retrovizor (mehani~ki) za “golf 3”, cijena 50 KM, tel. 065/894-570. Prodajem elektropodiza~e stakla za “golf 2” sa 4 vrata sa instalacijom i prekida~ima, wema~ki, sve 150 KM, tel. 065/894-570. Prodajem vi{e guma 14, 15, 16, 17 i 18 coli, tel. 065/931-383. Prodajem elektropodiza~e stakala sa prekida~ima za “golf dva” sa ~etvoro vrata, wema~ki, cijena 150 KM, tel. 065/894-570.

USLUGE OSTALO Dimwa~ar, ~istim dimwake i pe}i za centralna grijawa, povoqno, tel. 051/483-144 i 065/670-639.

Tra`im cimerku. Soba u dvosobnom stanu u zgradi, bez gazda. Ko~i}ev vijenac, tel. 387 65/195-259. Izdajem studentkiwama sobu u centru grada, tel. 065/824-916. Izdajem dvokrevetnu sobu studentima ili |acima u zgradi sa gri-

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

Postavqawe kerami~kih plo~ica i kompletna sanacija kupatila povoqno i brzo, tel. 066/338-840. Vr{im usluge sje~ewa, {temawa i bu{ewa u armiranom betonu, bez pra{ine i vibracija, Bawa Luka, tel. 387 66/228-620. Pronala`ewe podzemnih voda, bu{ewe bunara. Rad na podru~ju BL, KD, Prijedora, Gradi{ke, Prwavora, Dervente, dvadesetogodi{we iskustvo u radu, tel. 387 65/952-183. Prevoz, selidbe i u inostaranstvu, sa radnicima ili po dogovoru, iskusno, pouzdano i odgovorno, tel. 065/198-933; 063/541-688.

RAZNA ROBA PRODAJA Prodajem mje{alicu za beton u odli~nom stawu, tel. 065/971-583 i 065/410-485. Prodajem ogrevna drva, tel. 065/209-268. Prodajem {poret imitaciju “alfe”, tri godine star, tel. 368-292 i 065/249-183. Prodajem veoma kvalitetne {qive - “savke”, sedam tona, mo`e i na mawe koli~ine, cijena samo 25 feninga po kilogramu, pristup odli~an, tel. 052/316-096. Prodajem "kercher" ma{inu za prawe automobila, topla voda, dizel, tel. 387 65/515-052. Hitno i povoqno prodajem komplet industrijsku kotlovnicu, 600 kg pare na sat sa cisternom za lo`uqe i akumulatorom pare, tel. 387 65/ 651-275. Povoqno prodajem komplet liniju za proizvodwu stiropora, tel. 387 65/651-275. Prodajem polovan crijep "kawi`a" u dobrom stawu, tel. 387 65/300-091; 051/351-324. Prodajem harmoniku sa koferom, E soprani, 120 basova, registri sedam plus ~etiri. Crna sa crvenim mijehom, Bawaluka, tel. 387 65/582-485. Prodajem TA pe} 6 kw, tel. 387 65/988-813. Prodajem armaturne mre`e, jelovu gra|u, betonske cijevi i ostali gra|evinski materijal, povoqno, tel. 387 65/541-743. Prodajem grobnice betonske Pravoslavno grobqe u Boriku, Bawa Luka za 2, 3, 4, 6, 8, 10, 12, 16 i 18 mjesta, tel. 065/973-605; 000005 M. Prodajem rakiju {qivovicu, 48 stepeni, tel. 065/206-060. Prodajem drva za ogrev, tel. 065/209-269. Prodajem kwige raznih `anrova, jeftino, tel. 051/302-196.

ZAPO[QAVAWE POTRA@WA Potrebni restoranski konobari i konobarice, barmeni, tel. 065938939.

Potreban referent komercijalista na terenu, tel. 387 66/702-036; 051/450-230. Potreban elektri~ar jake struje, 3 god. iskustva, tel. 387 66/702-036; 051/450-230. Potreban bravar varilac, 3 god. radnog iskustva, tel. 387 66/702-036; 051/450-230. Vode}a firma za naplatu od{teta tra`i saradnike za rad na terenu u svim gradovima BiH, tel. 066/802337. Kafe baru potrebna djevojka ili momak za rad, tel. 051/308-190; 065/212-969. Nastavnica matematike daje instrukcije u~enicima osnovne {kole, tel. 051/302-196. Potrebna konobarica za rad u kafi}u, inforamcije na telefon od 9 do 14 ~asova, tel. 065/516-019.

LI^NI KONTAKTI Momak 33 god. iz Bawe Luke, visok, sme|. Upoznao bih djevojku ili usamqenu stariju damu za dru`ewa. Prednost B. Luka i okolina. Prvi kontakt SMS, tel. 387 65/249-031. 58-godi{wem francuskom dr`avqaninu potrebna `ena do 50 godina za rad i vi{e u ku}i, po mogu}nosti sa hrvatskim paso{em, tel. +33-63/1972-918; 000008 M. Tra`im djevojku od 23 do 30 god. za dopisivawe.Iskren momak `eli dopisivawe s moralnom djevojkom, iz Trebiwa sa okolinom, tel. 387 66/873-904. Student (21) tra`i situiranu `enu da mu pla}a tro{kove studirawa u zamjenu za seks, SMS na tel. 387 66/546-011; 065/546-011.

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka

SOBE IZDAVAWE

www.glassrpske.com

Tekst:

Telefon:

32 12. i 13. septembar 2009. GLAS SRPSKE

OGLASI

OSNOVNI SUD U BAWALUCI Broj: 11 71 Ps 006053 04 Ps Bawaluka, 8.9.2009. godine

OSNOVNI SUD U BAWALUCI Broj: 11 71 Ps 009020 04 Ps Bawaluka, 8.9.2009. godine

Osnovni sud u Bawaluci po sudiji Deanu Trivi}u u pravnoj stvari tu`ioca "Hypo Alpe Adria Bank" a.d. Bawaluka, Aleja Svetog Save br. 13, protiv tu`enog "Adria Trejd" d.o.o. Bawaluka, Bulevar Revolucije br. 48, radi duga, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku RS, objavquje slijede}i:

Osnovni sud u Bawaluci po sudiji Deanu Trivi}u, u pravnoj stvari tu`ioca "Ledo" d.o.o. ^itluk, Poslovnica Bawaluka, ul. Dunavska br. 1c, protiv tu`enog TP "Konzum" Bawaluka, Vidovdanska br. 47, radi duga, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku RS, objavquje slijede}i:

OGLAS

OGLAS

Dana 26.5.2004. godine tu`ilac "Hypo Alpe-Adria Bank" a.d. Bawaluka je podnio tu`bu protiv tu`enog "Adria Trejd" d.o.o. Bawaluka, radi isplate duga. Tu`bom tra`i da sud donese presudu kojom }e obavezati tu`enog da tu`iocu po osnovu ugovora o deviznom kreditu broj: 02-03-544/94 od 1.2.1994. godine i ugovora o kreditu broj: 6020-6-00905 isplati iznos od 313.219,85 KM, sa zakonskom zateznom kamatom od 1.4.2001. godine, pa do isplate, kao i da nadoknadi tro{kove postupka, sve u roku od 30 dana od dana dono{ewa presude, pod prijetwom prinudnog izvr{ewa. Tu`ilac je u tu`bi predlo`io dono{ewe presude zbog propu{tawa.

Dana 29.6.2004. godine tu`ilac je podnio tu`bu protiv tu`enog TP "Konzum" Bawaluka, radi naplate duga. Tu`bom tra`i da sud donese presudu kojom }e obavezati tu`enog da tu`iocu na ime duga isplati iznos od 4.447,26 KM, sa zakonskom zateznom kamatom, po~ev od 8.4.2002. godine, pa do kona~ne isplate, kao i da tu`iocu nadoknadi tro{kove postupka sa kamatom od dana presu|ewa do kona~ne isplate, sve u roku od 30 dana po pravosna`nosti presude, pod prijetwom prinudnog izvr{ewa.

Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavqenom protekom roka od 15 dana, od dana objavqivawa ovog pismena u dnevnim novinama RS, i na oglasnoj tabli suda, te se isti obavje{tava da priloge dostavqene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. Obavje{tava se tu`eni da na osnovu ~l. 70 stav 1. ZPP-a RS tu`eni je du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumqiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, wihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositeqa (~l. 334 ZPP-a RS). U odgovoru na tu`bu, tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavqeni tu`beni zahtjev. (~l. 71. stav 1. ZPP-a RS). Kad tu`eni, kome je uredno dostavqena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{ewe presude zbog propu{tawa, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tawa), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan. (~l. 182. stav 1. ZPP-a RS). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoqnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta.

Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavqenom protekom roka od 15 dana, od dana objavqivawa ovog pismena u dnevnim novinama RS, i na oglasnoj tabli suda, te se isti obavje{tava da priloge dostavqene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. Obavje{tava se tu`eni da na osnovu ~l. 70 stav 1. ZPP-a RS tu`eni je du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumqiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, wihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositeqa (~l. 334 ZPP-a RS). U odgovoru na tu`bu, tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavqeni tu`beni zahtjev. (~l. 71. stav 1. ZPP-a RS). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~iwenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~iwenice, te pravni osnov za navode tu`enog. (~l. 71. stav 2. ZPP-a RS). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a RS). Kad tu`eni, kome je uredno dostavqena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{ewe presude zbog propu{tawa, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tawa), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan. (~l. 182. stav 1. ZPP-a RS). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoqnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta.

GLAS SRPSKE 12. i 13. septembar 2009. 33

OGLASI/^ITUQE REPUBLIKA SRPSKA GRAD BAWA LUKA GRADONA^ELNIK ADMINISTRATIVNA SLU@BA Odjeqewe za prostorno ure|ewe

Obavje{tavamo rodbinu i prijateqe da }emo u subotu, 12.9.2009. godine, u 12 ~asova na porodi~nom grobqu u Bukvaleku dati dvogodi{wi pomen na{oj dragoj i voqenoj

Trg srpskih vladara 1; tel:+387 51 244 416; faks: +387 51 244 450; www.banjaluka.rs.ba

OBAVJE[TEWE ZA JAVNOST Obavje{tava se javnost da se NACRT REGULACIONOG PLANA CENTRALNOG DIJELA NASEQA KRUPA NA VRBASU ponovo stavqa na javni uvid. Nacrt Regulacionog plana stavqa se na uvid u salu Urbanisti~kog zavoda Republike Srpske, a.d. Bawaluka, Ul. Save Mrkaqa br. 16, prostorije Administrativne slu`be Grada Bawaluka, te Mjesnu zajednicu "Krupa na Vrbasu" svaki dan osim subote, nedjeqe i dr`avnih praznika u vremenu od 8 do 16 ~asova. Nacrt Plana bi}e objavqen i na web site-u : www.banjaluka.rs.ba. Za vrijeme javnog uvida svako fizi~ko i pravno lice mo`e dati mi{qewe, primjedbe i prijedloge na Nacrt, upisom u kwigu koja }e se nalaziti u prostorijama u kojima }e biti Nacrt izlo`en ili u formi dopisa Administrativnoj slu`bi Grada Bawaluka – Odjeqewu za prostorno ure|ewe ili Urbanisti~kom zavodu Republike Srpske, a.d. Bawaluka , Ul. Save Mrkaqa br. 16. Izlagawe Nacrta na javni uvid i davawe mi{qewa, primjedbi i prijedloga traja}e 30 dana, po isteku 8 dana od dana objavqivawa.

GP "VRBAS" a.d. LAKTA[I

NADI NAVOLI]

PRODAJE u strogom centru grada u poslovnom objektu na uglu ulica Bana Lazarevi}a i Vase Pelagi}a u Bawoj Luci A) Podrum 1 - skladi{ni prostor u povr{ini; 3,20 m² i 7,30 m² B) Podrum 2 - skladi{ni prostor u povr{ini; 46, 95 m² i 26,25 m²

Prazninu u srcu od tvog odlaska ni{ta ne mo`e da nadoknadi. Tvoji najmiliji: suprug Stanislav, sinovi Vinko, Marinko, Dra{ko i Qubomir, k}erka @elimirka, snaha Suzana, zet Aco, unu~ad Denis, Jelena, Nikola i Du{an

Cijene skladi{nih prostora su 1.100,00 KM po 1 m². U cijenu je ura~unat PDV. Kontakt telefoni 051/532-056, 066/931-670. 000002 B-5 M JZU APOTEKA ZVORNIK Kara|or|eva 8 Broj: 53/09 Datum: 11.9.2009.

Dana 13.9.2009. godine navr{ava se petnaest tu`nih godina od prerane smrti na{eg dragog

Dana 12.9.2009. navr{ava se 40 tu`nih dana od kako nije sa nama na{ dragi i voqeni brat

Sje}awe na dragog tatu

Na osnovu ~lana 20. Statuta JZU Apoteke Zvornik, direktor ustanove raspisuje

MOM^ILO RADOVI]

KONKURS za popunu upra`wenog radnog mjesta Diplomirani farmaceut - {ef apoteke diplomiranog farmaceuta "Zvezda". Radni odnos se zasniva na Potrebna dokumentacija: neodre|eno vrijeme. Uz prijavu za konkurs kandidati su du`ni prilo`iti dokaze o ispuwavawu op{tih i Op{ti uslovi: posebnih uslova. - prednost imaju dr`avqani BiH Za navedeno radno mjesto se daje stan na - da ima op{tu zdravstvenu sposobnost kori{tewe. - da nije osu|ivan za krivi~no djelo Prijave slati na adresu: JZU Apoteka - da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak Zvornik, Kara|or|eva broj 8 sa naznakom: Prijava na konkurs. Posebni uslovi: Konkurs ostaje otvoren do popune radnog - Visoka stru~na sprema - farmaceutski mjesta a objavi}e se u javnom glasilu "Glas fakultet Srpske". - polo`en stru~ni ispit Nepotpune prijave ne}e se razmatrati. - posjedovawe licence za obavqawe poslova Direktor

DRAGUTINA ^UBRILOVI]A S qubavqu i po{tovawem Sestra Brankica i brat Du{ko 000035 A-2 G Tu`no sje}awe na voqenog supruga

Na osnovu ~lana 44. Statuta A.D. "Vodoprivreda Trebi{wica" Trebiwe Upravni odbor donio je

KOREKCIJU ODLUKE O SAZIVAWU SKUP[TINE AKCIONARA

13.9.2001 - 13.9.2009. od brata Danila, snahe Milojke i brati~ine Daliborke.

Tvoja k}erka Milovanka, zet Radislav i unuka Ana

A-2 IP 002624

000003 A-2 M

Tu`no sje}awe na dragog

Tu`no sje}awe na brata

PERU

13.9.2006 - 13.9.2009.

MARJANA JOKANOVI]A

O`alo{}ena supruga Jovanka 000032 A-1

O`alo{}ena porodica 000032 A-1 G

Tu`no sje}awe na na{eg dragog

^etrdesetodnevni pomen na{em dragom

DARKA

\UR\U VUKOVI]U

BO@U M. KALABU

A.D. "VODOPRIVREDA TREBI[WICA"

DRAGANA TE[I]A

Sestra Jadranka sa porodicom 000006 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog sina i oca

Kojom se mijewa i dopuwuje predlo`eni dnevni red za 7. redovnu Skup{tinu akcionara "Vodoprivreda Trebi{wica" Trebiwe, koja }e se odr`ati dana 5.10.2009. godine u 10 ~asova u prostorijama dru{tva. Predlo`eni dnevni red se dopuwuje ta~kama: - Razmatrawe i usvajawe Odluke o pokri}u ostvarenog gubitka Dru{tva za 2008. godinu - Razmatrawe i usvajawe Plana poslovawa za 2009. godinu - Dono{ewe Odluke o izboru revizorske ku}e za reviziju finansijskih izvje{taja za 2009. i 2010. godinu.

13.9.2005 - 13.9.2009.

Ta~ka 6. predlo`enog dnevnog reda se mijewa i glasi: - Dono{ewe odluke o razrje{ewu predsjednika i ~lanova Nadzornog odbora Ta~ka 7. predlo`enog dnevnog reda mijewa se i glasi: - Dono{ewe odluke o izboru predsjednika i ~lanova Nadzornog odbora. UPRAVNI ODBOR

Porodica Savi} 000004 A-3 M

Odr`a}emo 12. septembra 2009. godine (subota) u 11 ~asova na grobqu Rekavice. O`alo{}ena porodica 001233 A-3 ^N

PETRA MARKOVI]A 12.9.2009. Pro{lo je 17 godina a bol i tuga su vje~ni. Majka Stojanka, otac Radivoje, k}erke Jelena i Maja 000006 A-3 M

34 12. i 13. septembar 2009. GLAS SRPSKE Dana 12.9.2009. god. navr{ava se ~etrdeset dana od kada nas je napustio na{ dragi osniva~ i predsjednik

Tu`no sje}awe na drage roditeqe

MANOJLA (Mane) MILINKOVI]

VLADIMIR JOVAN^I] Rado te se sje}aju ~lanovi KUD "Slavija" Isto~no Novo Sarajevo A-8 IP 002622

i

Sje}awe na na{u dragu

SAVKU MILINKOVI]

15.9.1978 - 15.9.2009. 12.2.1995 - 15.9.2009. iz Malog Bla{ka Dragi na{i, godine neumitno prolaze, ali Va{a posebnost i plemenitost ostaju neponovqeni. Neka Va{e ~iste i plemenite du{e po~ivaju u vje~nom miru, a mi }emo Vas nositi u svojim srcima i ~uvati od zaborava. Va{a djeca: sin Mladen, k}erke Bo`ana, Vera i Mira sa porodicama 000008 A-9 G

[EFIKU SIMI] 12.9.2000 - 12.9.2009. Boro, Duwa i Bojan 000007 A-8 M

Sje}awe na na{eg dragog druga

Dana 14.9.2009. navr{avaju se dvije godine od smrti na{e drage majke, bake i prabake

Dana 12.9.2009. godine navr{ava se 15 tu`nih godina od smrti na{eg

VLADIMIRA JOVAN^I]A

KRSTINE MITROVI]

ZDENKA (Ostoje) WE@I]A

S qubavqu, po{tovawem i ponosom ~uvamo uspomenu na tebe. Tvoji iskreni prijateqi Bori{a i Gordana Ni{i} sa djecom A-8 IP 002623 Tu`no sje}awe na dragog {efa

U nedjequ, 13.9.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na Perduvovom grobqu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Vje~no o`alo{}eni: sinovi Stanislav, Bo{ko i Sveto, k}erke Jelena i Nevena sa porodicama 000009 A-8 G

Ro|en 1963. godine, vojnika Vojske Republike Srpske. Za wim }e vje~no tugovati otac, bra}a i sestra i ostala rodbina. 000030 A-8 G Pomen

Dana 12.9.2009. godine navr{ava se sedam godina od smrti na{eg dragog

QUBOMIR (Milenka) UMI]EVI] 13.9.2006 - 13.9.2009.

GENKU JALOVI

JOVANA - JOVE BARALI]A

Na ovaj tu`ni na~in izra`avamo zahvalnost za sve lijepo {to ste u~inili za nas. Osobqe restorana Narodne skup{tine Republike Srpske 000016 A-8 G

Po dobru }emo te pamtiti, s qubavqu pomiwati, u srcu od zaborava ~uvati. Supruga Bjelica, k}erke Mira i Zora, sinovi Dragan i Zoran, zetovi, snahe i unu~ad 000005 A-8 G

Tu`no sje}awe na na{eg dragog oca

Dana 14.9.2009. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{eg dragog

Dana 12.9.2009. godine u 10.30 ~asova obiqe`avamo trogodi{wi pomen. Vje~no o`alo{}eni: majka Mihoqka, brat Radovan, snaha Nada, sa djecom, Zoranom i Tawom, sestra Rada i zet Dragan 000004 A-6 G Dana 18.9.2009. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog

BRANISLAVA DOBRA[A U subotu, 12.9.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Perduvovom grobqu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica 000011 A-6 G Dana 14.9.2009. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{eg dragog

S qubavqu i po{tovawem Tvoja porodica 000014 A-8 G Tu`no sje}awe na dragu suprugu i majku

BORKU SIMI]

Tu`no sje}awe na

BORKU SIMI]

13.9.2003 - 13.9.2009. Suprug Velimir, sinovi Bojan i Ogwen 000038 A-3 G

NOVAKA KOVA^EVI]A

SVETOZARA [EVE

LAZU POPOVI]A

Bo`ica i Aleksandra 000038 A-3 G

U subotu, 12.9.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na [evskom grobqu u Piskavici, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. Osta}e{ vje~no u na{im srcima. O`alo{}eni: supruga Jawa, sinovi Miroslav i Zlatko, snahe, unuci i praunuci 000002 A-8 G Sje}awe

Tu`no sje}awe na dragog

DRA[KO MILINKOVI]

NIKOLU MEDI]A 14.3.2009 - 14.9.2009.

U subotu, 12.9.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}eni supruga Mileva sa porodicom 000025 A-6 G Dana 12.9.2009. godine navr{ava se deset tu`nih godina od smrti na{eg dragog

Tu`no sje}awe na dragog supruga i oca

DRAGANA KO[^ICE

VASU BARA[INA

Po dobroti te pamtimo, s qubavqu spomiwemo, u srcima zauvijek ~uvamo. Tvo ji: maj ka Bo sa, otac \u ro, sestre Dragana i Nikolina

12.9.1977 - 12.9.2009.

1999 - 2009. U nedjequ, 13.9.2009. godine, u 11 sati obi}i }emo wegovu vje~nu ku}u i polo`iti cvije}e. Majka Ru`a, brat Darko i snaha Qubinka sa djecom 000006 A-3 G

Po~ivaj u miru, neka te an|eli ~uvaju od zaborava, Tvoja supruga Mla|enka, sinovi Darko i Du{ko, snahe Valentina i Bojana, unu~ad Nikolina, Sr|an, Maja, Nika i Nikolica 000003 A-3 M

000003 A-3 G

Supruga Stana, sinovi Ratko i Mi ro, sna he, unu ~ad i os ta la rodbina 000001 A-3 G

GLAS SRPSKE 12. i 13. septembar 2009. 35 Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 10.9.2009. godine, u 57. godini `ivota, iznenada preminuo na{ dragi

Tu`no sje}awe na radnog kolegu

Dana 15.9.2009. godine navr{ava se godinu dana od prerane smrti, voqenog nam

LAZARA PETROVI]A

MILAN - MI]O (Rade) BABI] 1952 - 2009.

Tim povodom, u nedjequ, 13.9.2009. godine u 11 ~asova na grobqu "Sveti Pantelija" odr`a}emo pomen. Petrovi}i 000022 A-6 G Posqedwi pozdrav

S pijetetom }emo ga se uvijek sje}ati

MI]I

LAZAR PETROVI]

od tetke Dragiwe i Dragana sa porodicom.

15.9.2008 - 15.9.2009.

Sahrana }e se obaviti 12.9.2009. godine u 14 ~asova na Gradskom grobqu u Bawoj Luci. O`alo{}eni: sin Aleksandar, Swe`ana, sestra Slobodanka, brat Slobodan, te ostala rodbina, kom{ije i prijateqi 000021 A-8 G

NIKOLU VUKAJLOVI]A

Posqedwi pozdrav dragom ocu

Radne kolege: Malba{i} Petar, Paji} Novak, Milanovi} Goran, Radulovi} Bo{ko, Joki} \uro, Smiq~i} Zoran, Radulovi} Mladen, Udov~i} Milutin, Majstorovi} Milenko, Jovanovi} Kosta, Mocowa Gojko, Mali} Pantelija, Yaji} Dragan i Kavi} Brane

Vujanovi}i 000013 A-2 G Posqedwi pozdrav dragom

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

MI]I

00005 B-1 M Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 10.9.2009. godine u 75. godini `ivota preminuo na{ dragi

000022 A-2 G

od sina Aleksandra.

MI]I 000021 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

MI]I

od Sandre i Tomasa ^oli} sa porodicom. 000021 A-1 G

od Rade Gligi}a sa porodicom. 000021 A-1 G

Posqedwi pozdrav bratu

Posqedwi pozdrav dragom sinu, bratu, ujaku i stricu

MI]I

BOGOQUBU

od Slobodanke i Gordane sa porodicama.

od majke Stane, brata Slavka, sestara Milene, An|e, Jovanke i \uke sa porodicama.

000013 A-2 G

000026 A-2 G

MI]I

MLA\AN (Qube) NARAN^I] Sahrana }e se obaviti u subotu 12.9.2009. godine u 13 ~asova na mjesnom grobqu Osredak - Motike. O`alo{}eni: supruga Ru`ica, k}erka Radmila, snaha Dijana, zet Vitomir, unuci Jovan, Du{ko i Mi{o i ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi 000007 A-8 G Posqedwi pozdrav dragom suprugu

od brata Slobodana sa porodicom. 000021 A-6 G Posqedwi pozdrav dragom bratu

Posqedwi pozdrav dragom ocu

Tu`nim srcem javqamo da je na{ dragi otac, punac i djed dana 10.9.2009. godine tragi~no preminuo u 62. godini `ivota

MI]I BOGOQUB - BOBO (Mihajla) NOVAKOVI]

od sestre Slobodanke sa porodicom.

MLA\ANU od supruge Ru`ice. 000007 A-1 G Posqedwi pozdrav na{em dragom

MLA\ANU od k}erke Radmile, zeta Vitomira, unuka Du{ka i Mi{e. 000007 A-1 G

000021 A-6 G Posqedwi pozdrav dragom

Posqedwi pozdrav bratu

MLA\ANU

Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 12.9.2009. godine u 13 ~asova na porodi~nom grobqu u Bo~cu. O`alo{}eni: k}erka Bogdana, zet Dejan (Riki) i unuka Milena 000026 A-6 G Posqedwi pozdrav dragom

MI]I MLA\ANU

Posqedwi pozdrav dragom stricu

od Swe`ane.

MI]I MI]I

od Sawe i Sr|ana.

od snahe Stoje, Nade i Vesne sa porodicama. 859 A-1 R.^.

od brata Rade sa porodicom. 000018 A-1 G

000021 A-2 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

Posqedwi pozdrav dragom bratu

Posqedwi pozdrav dragom djedu

Posqedwi pozdrav dragom

MLA\ANU

MLA\ANU

MLA\ANU

MLA\ANU

000021 A-2 G

od Milana, Boleta, Ege i Cefe.

VIDA POPOVI]A

000028 A-1 G

13.9.2000 - 13.9.2009.

Tu`no sje}awe na dragu majku

MARU KOS 13.9.2001 - 13.9.2009.

od sestre Mire sa porodicom. 000015 A-1 G

od sestre Dragice sa porodicom. 000015 A-1 G

od unuka Jovana.

od snahe Dijane i unuka Jovana. 000007 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog supruga, oca i djeda

000007 A-1 G

K}erka Stojica sa porodicom 000040 A-1 G

O`alo{}ena porodica 000006 A-2 G

36 12. i 13. septembar 2009. GLAS SRPSKE Dana 12.9.2009. godine navr{ava se {est godina od smrti na{e drage majke

Tu`no sje}awe na dragog

Tu`no sje}awe na dragog

Tu`no sje}awe na dragog

Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

MILODRAGA - MIWU RA^I]A

ZORKE AJDARI]

ZORANA RATKOVI]A 15.9.1995 - 15.9.2009.

U nedjequ, 13.9.2009. godine, u 11 ~asova iza}i }emo na grobqe i zapaliti svije}e. Sin Ne|o sa porodicom

U nedjequ u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u. Porodica Ratkovi}

000017 A-3 G

000029 A-3 G

Tu`no sje}awe na dragu majku

MILODRAGA RA^I]A Porodica Ratkovi} 000029 A-1 G Sje}awe na dragog

Tu`no sje}awe na dragu majku

ZORANA RATKOVI]A Sestra Radmila, zet Dragan, sestri~ine Jelena i Milica

Tu`no sje}awe na dragu majku

000031 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom bratu

Tvoji najmiliji: supruga Zora, k}erka Dragana i sin Zoran 000014 A-2 G

DU[KU S po{tovawem supruga Nevenka, sinovi Nevenko i Neboj{a, snaha Dijana i unuci 00007 A-6 M

od brata ^ede i snahe Radinke. 000031 A-1 G

Tu`no sje}awe na voqenog oca i supruga

Posqedwi pozdrav dragom

Posqedwi pozdrav dragom ocu, puncu, djedu i prijatequ

VLADU KO^I]A

DU[KU

DU[KU

od tetke Rade, brata Spomenka i sestre Svjetlane sa porodicom.

od k}erke Slobodanke, zeta Dragana, unuka Aleksandra i prije Koviqke.

Posqedwi pozdrav dragom

MILANU BABI]U RADE BALTA U subotu, 12.9.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, kom{ije i prijateqe da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica Balta 000005 A-4 G

od Milorada Trivunye.

i

Nevenke

000034 A-2 G

2000 - 2009. K}erke Jovana, Marija i supruga Nata{a 000030 A-3 G Posqedwi pozdrav dragom

ZORKU MILANU

Lijepo je sje}ati se tebe majko, ali je tu`no `ivjeti bez tebe. K}erka Milanka s porodicom

od porodice Stijakovi}. 000005 A-1 M

000017 A-2 G

RADU

000012 A-2 M

000031 A-2 G

Posqedwi pozdrav dragom stricu

Posqedwi pozdrav dragom suprugu, ocu i djedu

DU[KU

DU[KU MIQKOVI]U

Posqedwi pozdrav dragom

Tu`no sje}awe na dragog i voqenog brata

Tu`no sje}awe na dragu sestru

Porodica Ra~i}

000029 A-1 G Dana 17.9.2009. godine navr{ava se tu`nih ~etrdeset dana od smrti na{eg voqenog i nikad pre`aqenog sina, brata, strica i djeda

ZORKU Majko, mnogo mi nedostaje{. K}erka Nena s porodicom 000017 A-1 G

Dana 17.9.2009. navr{ava se osam godina od smrti na{eg dragog

ZORANA RATKOVI]A

SRETKA BRKQA^A

13.9.1995 - 13.9.2009.

@ivje}e{ vje~no u mom srcu. K}erka Dragica s porodicom 000017 A-1 G

U nedjequ 13.9.2009. godine posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. S qubavqu i po{tovawem ~uvamo uspomene na tebe i tvoj dragi lik. Tvoji najmiliji 000031 A-6 G

Tu`no sje}awe na dragog brata

DU[ANA (Dmitra) A]I]A ZORKU

15.9.1995 - 15.9.2009.

Posqedwi pozdrav dragom

MILANU BABI]U od Slobodana Trivunye sa porodicom. 000034 A-2 G

od sinovke Qubinke sa porodicom. 000031 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom stricu

od supruge Novke, sina Slavi{e i unuka Nemawe. 000031 A-2 G Posqedwi pozdrav dragom

Posqedwi pozdrav dragom

S qubavqu, po{tovawem i ponosom ~uvam uspomenu na tebe Brat Pero

DU[KU

000005 A-2 G

ZORKU RA^I] Vje~no }emo te ~uvati od zaborava. Brat Qubomir, sestre Radmila, Dragomila i Nevena sa porodicama 000010 A-3 G

Tu`no sje}awe na dragog strica i djeda

MILANU

MILANU BABI]U

od Aleksandra Kondi}a sa porodicom. 000005 A-1 M

od kolega Nine, Miwe i Mirka.

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

Posqedwi pozdrav velikom prijatequ

DU[KU

Posqedwi pozdrav dragom kumu

od tetke Dese i brata Gorana sa porodicom. 000012 A-1 M

000001 A-1 M Posqedwi pozdrav

RA[U

Tu`no sje}awe na dragu k}erku

MILANU BABI]U

Osta}e{ vje~no nezaboravqen u na{im srcima. Tvoji Sawa, Boris i Kristijan 000005 A-2 G Tu`no sje}awe na dragu majku

ZORKU RA^I] Godine prolaze, qubav, bol i patwa za tobom ostaju vje~no. Draga moja k}eri neka te An|eli ~uvaju. Majka Stoja 000010 A-3 G

od sinovca Qubi{e, Tijane i Jane. 000031 A-1 G

od kuma Te{e sa porodicom. 000011 A-1 M

MI]I od Nove sa porodicom. 000033 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom

ZORKU (ro|. Barali}) RA^I] Vole te tvoji Sanela, Ra{o i An|ela 000010 A-2 G

MI]I od prijateqa iz bifea "Brtan". 000031 A-1 G

MI]I BABI]U od Borana Stijaka. 000034 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

Posqedwi pozdrav dragom

MI]I od Mome, ^ave, Mede i Mla|e. 000029 A-1 G

MILANU od tetke Radojke sa porodicom. 000015 A-1 M Posqedwi pozdrav bratu

MILANU BABI]U od Swe`ane Guni} sa porodicom. 000034 A-2 G

MILANU od Gorana Babi}a sa porodicom. 000013 A-1 M

GLAS SRPSKE 12. i 13. septembar 2009. 37 Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 11.9.2009. godine u 84. godini `ivota preminuo na{ dragi

Sa dubokim bolom i tugom javqamo da je dana 6.9.2009. godine preminula na{a voqena i nikad zaboravqena

Posqedwi pozdrav dragom suprugu

BRANKO (Ostoje) KNE@EVI] Sahrana }e se obaviti 12.9.2009. godine u 13 ~asova na Mali}a grobqu u Glamo~anima. O`alo{}eni: supruga Zorka, sin Milisav, k}erka Joka, snaha, zet, unu~ad, bra}a, sestra te ostala rodbina i prijateqi 000016 A-6 M Posqedwi pozdrav dragom ocu i puncu

MIRJANA BUTORAC-VINCEK Sahrana }a se obaviti na grobqu "Sveti Marko" u subotu 12.9.2009. godine u 13 ~asova. O`alo{}eni: suprug Mehmed, k}erke @eqkica i Svjetlana, unu~ad Vitomil, Una i Alek, brat Zvonko, sestre Svjetlana i Gordana, zetovi Milenko, Vlado i Denis, snaha Valerija, te porodice: Novakovi}, Ilin~i}, Butorac, Arnautovi}, kumovi i prijateqi. 0000014 B-2 M

BRANKU

Posqedwi pozdrav dragom bratu

MLA\ANU

MLA\ANU

od snahe Vukosave, brati}a Vlade, Qiqane, Sini{e, Dragana i Nemawe.

od sestre Lazarke i sestri}a Du{anke, Qubice, Mire i \ure Ratkovi}a.

0000010 A-2 M

000009 A-2 M

Posqedwi pozdrav voqenom ujaku

Posqedwi pozdrav dragom dedi

BRANKU od unuka Vladimira. 000016 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom stricu

Posqedwi pozdrav voqenom ujaku

BRANKU BOGOQUBU NOVAKOVI]U

BOGOQUBU NOVAKOVI]U

od @eqka sa porodicom. 000016 A-1 M

od sestri}a Marinka Antoni}a. 000008 A-1 M

od sestri}a Slavka Antoni}a sa porodicom. 000008 A-1 M

Dana 13.9.2009. godine navr{ava se 17 godina od kada nije sa mnom moj sin

Sje}awe na jedinog brata

Sje}awe na dragog ujku

MLADENA

MLADENA

MLADEN BOJANI]

Sestri}i Mladen i Milica Braco, {to vrijeme vi{e prolazi ja sam sve bli`e tebi. Tvoja Seka 000017 A-2 M

Tata Qubo 000017 A-1 M Dragi moj sine

Sje}awe na dragog

MLADENE MLADENA Uvijek }e{ biti dio nas. Tetka Stanimirka, tetak Sanislav, sestra Maja i bra}a @eqko i Dragan

Ti si moja zvijezda koja na nebu najja~e sija, postoji{ samo u sje}awima i snovima a bez tebe sam niko i ni{ta ja. Voli te tvoja majka Jela

000017 A-2 M

000017 A-3 M

Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav

MILANU BABI]U

MILANU BABI]U

od porodice Gligi}. 000018 A-1 M

od porodice Mila{inovi}. 000018 A-1 M

000017 A-2 M

od k}erke Joke i zeta Radivoja. 000016 A-1 M

od supruge Zorke. 000016 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom dedi

Posqedwi pozdrav dragom ocu i svekru

BRANKU

BRANKU

od unuka Darije i An|ele. Posqedwi pozdrav dragom djeveru i stricu

BRANKU

000016 A-1 M

od sina Milisava i snahe Mirjane. 000016 A-1 M

38 12. i 13. septembar 2009. GLAS SRPSKE

Mi smo ni na nebu ni na zemqi. Ne postoji nijedan ozbiqan klub koji nema rije{eno pitawe trenera. A mi osim trenera, nemamo ni predsjednika. Situacija je gora nego pro{le sezone, neizvjesnost ubija. Tadija Dragi}evi}, ko{arka{ Crvene zvezde

Sport

Velika nagrada Italije na programu ovog vikenda FOTO: ROJTERS

Vjetrovi} na skup{tini Predstavnici FK Partizan prisustvovali su u @enevi redovnoj skup{tini Evropske klupske asocijacije kojom je predsjedavao Karl Hajnc Rumenige. U toku dva dana bilo je prisutno 100 klubova iz cijele Evrope, a srpskog {ampiona je i ovoga puta predstavqao portparol Marko Vjetrovi}.

Zvezda opet ka`wena

Disciplinska komisija UEFA kaznila je Crvenu zvezdu sa 7.000 evra zbog dvije bakqe i jednog vatrometa koji su upaqeni na utakmici kvalifikacija za Ligu Evrope protiv Rudara u Velewu. U obrazlo`ewe stoji da je beogradski klub do sada dobio vi{e od 20 opomena i kazni za sli~ne prekr{aje.

[panska banka Santander }e u narednih pet godina sponzorisati najtrofejniji tim “formule 1“, italijanski Ferari. Detaqi ugovora nisu saop{teni, a zanimqivo je da ona trenutno jedan od glavnih sponzora Meklaren Mercedesa.

Proslavqeni fudbalski stru~wak Nikola Niki} imenovan je za novog {efa stru~nog {taba Crvene zemqe iz Nove Vesi. On }e na klupi drugoliga{a naslijediti dosada{weg trenera Boru Pilipovi}a.

Luis Hamilton (Meklaren Mercedes)

Braunu i Red Bulu ne cvjetaju ru`e, Ferari i Meklaren vra}aju se u formu, a Fors Indija, Tojota, pa ~ak i BMW Zauber mogu da se ukqu~e u borbu za sam vrh PRIPREMIO: DEJAN MARI] [email protected]

MONCA - Velika nagrada Ita li je u le gen dar noj Monci ima sve preduslove da bude jo{ jedna spektakularna i dramati~na trka. Jer, vode}em tandemu Brauna i Red Bula u posqedwe vrijeme ne cvjetaju ru`e, KERS-om opremqeni Ferari i Meklaren, polako ali sigur-

RENO Afera Reno se sve vi{e zahuktava. Nakon {to je Nelson Pike optu`io ~elnike tima da su mu naredili da se namjerno zabije u zid na VN Singapura, te tako pomogne klupskom ko-

Foto dana

legi Fernandu Alonsu da do|e do pobjede, oglasio se i direktor ekipe iz Enstona, Pet Sajmonds, koji tvrdi da je sam Brazilac predlo`io da napravi incident.

jewenom aerodinamikom, po{to najbr`a pista u kalendaru iziskuje minimalan nivo “daunforsa“, te da }e bolidi sa KERS-om imati gotovo tri desetinke prednosti u odnosu na ostale.

MEKLAREN me|u favoritima za trijumf Tako se u prvog favorita isti~e Meklaren, ~iji piloti }e pritiskom na dugme imati dodatnih 80 kowskih snaga po krugu, ali i novi paket poboq{awa koja bi trebalo da bude prevaga na wihovoj strani. S druge strane, Ferari je “zamrznuo“ razvoj bolida, te se ve} pomirio da }e Kimi

^ekawe se isplatilo

Marko PANTELI], fudbaler Ajaksa

Klub u kojem nastavqam karijeru ~etiri puta je bio evropski i svetski prvak Igra~i Pitsburg Stajlersa Daniel Sepulveda i Xef Rid proslavqaju pobjedu protiv Tenesi Titansa u okviru profesionalne lige u ameri~kom fudbalu.

no vra}aju se u formu, a takmi~ewe na Spa-Frankor{amu pokazalo je da se Fors Indija, Tojota, pa ~ak i BMW Zauber mogu ukqu~iti u borbu za sam vrh. U takvim okolnostima nezahvalno je bilo {ta prognozi ra ti pred 13 sta ni cu {ampionata. Ipak, ono {to je izvjesno je da }e svi timovi nas tu pi ti sa bi tno izmi -

Potpisivawem jednogodi{weg ugovora sa Ajakskom kona~no sam re{io svoj status u narednoj sezoni. Bilo je dosta spekulacija gde }u nastaviti karijeru, ali na kraju mogu da ka`em da je vredelo ~ekati. Dovoqno je re}i da je klub u kojem nastavqam karijeru ~etiri puta bio evropski i svetski prvak. Iako u posledwe vreme nisu ostvarivali zavi dne re zul ta te, skla pawem ugo vo ra sa mnom, pokazuju da imaju velike sportske ambicije. Do sada su uglavnom dovodili mlade igra~e, prosek godina igra~kog sastava je malo ve}i od 20 godina, a izuzetak koji su napra vi li po nu div {i ugo vor me ni, do voqno govori. O~ekujem da }e mi u upoznavawu sa novom sredinom dosta pomo}i mladi reprezentativac Srbije Miralem Sulejmani, koji }e mi sada biti saigra~. Mnogo sam pomogao Gojku Ka~aru kada je do{ao u Hertu, o~ekujem da }e meni sada Sulejmani. Po red prven stva Ho lan di je moj no vi klub o~ekuje i nastup u Ligi Evrope. Na{a grupa nije ba{ te{ka tako da o~ekujem prolazak u slede}i fazu takmi~ewa. Najintere-

Raikonen te{ko sti}i do novog slavqa, dok }e Reno poslije du`e vremena u svoj “R29” vratiti Sistem za obnovu kineti~ke energije. Od ova tri ti ma tre ba o~ekivati dobra izdawa, jer je Monca, mo`da i vi{e nego bilo koja druga staza, idealna za upotrebu KERS-a. No, niko ne smije otpisati pomenuti Braun GP i Red Bul, pred kojim su `estoke bit ke za lo vor, a bi }e za nimqivo vi dje ti mo gu li Fors Indija, Tojota, BMW Zauber, Vilijams ponovo pomrsiti ra~une vode}im. Kvalifikacije i trka su u standardnim terminima - subota i nedjeqa u 14 ~asova.

santniji dueli u grupnoj fazi trebalo bi da budu oni sa zagreba~kim Dinamom, ali to su za mene susreti ba{ kao i svi drugi. Selektor reprezentacije Srbije Radomir Anti} opravdano me je izostavio sa spiska reprezentacije zbog toga {to nisam do wegovog objavqivawa imao anga`man. Bilo je to prvi put posle du`eg vremena i moram da priznam da je jako te{ko gledati utakmicu sa strane. Osje}ao sam se tu`no, jer sam svestan da sam i ja bar jednim malim dijelom zaslu`an za prvo mjesto u grupi na{e selekcije. Nadam se da }u ve} za slede}e susrete biti ponovo me|u reprezentativcima. Mnogi su od dr`avnog tima pri`eqkivali mnogo boqe izdawe protiv “trikolora“, o~ekivali pobedu i da sav posao ve} u sredu bude zavr{en. Me|utim, dobar je i remi. Zadr`ali smo ~etiri boda prednosti, sve je u na{im rukama i samo pravo ~udo treba da se desi da se direktno ne plasiramo u Ju`nu Afriku. A, tamo }e svi oni kojima bude ukazano poverewe morati da to opravdaju i da se kona~no reprezentacija Srbije vine visoko.

GLAS SRPSKE 12. i 13. septembar 2009. 39

Po~ela druga faza takmi~ewa na EP u Poqskoj

LO\ - Ko{arka{ka reprezentacija Srbije u subotu nas tavqa ta kmi ~ewe na Evropskom prvenstvu u Poqskoj. Prvi rival “orlovima“ u grupi “F” je selekcija Poqske, a me~ po~iwe u 18.15 ~asova. Nakon prve faze takmi~ewa selektor Du{an Ivkovi} zadovoqan je u~iwenim i vjeruje da wegov tim mo`e da se plasira me|u osam najboqih na Starom kontinentu. Tim Srbije nema iskustva u igrawu na velikim takmi~ewima, ali je spreman da odgovori svakom rivalu. - To {to smo se iz ovako te{ke grupe kvalifikovali daqe zasluga je igra~a i celog stru~nog {taba jer su izdr`ali pritisak. Bili smo iznena|ewe prvog kola. Znam kako se pona{ala moja porodica posle pobede nad [panijom, a mogu samo da zamislim kako su reagovali qudi kraj malih ekrana. Nama trenerima bilo je vrlo te{ko da odreagujemo, kako da spustimo loptu na zemqu i izbegnemo euforiju. Dan kasnije usledila je kazna, sasvim zaslu`en poraz od Slovenije. Protiv Britanaca uspeli smo da se saberemo i odli~no odigramo. Zadovoqan sam, jer su oni protiv svih bili dugo u igri, a mi smo im nametnuli na{ ritam i nismo dozvolili da nas preteknu. Znamo sad {ta mo`emo. Optimista sam. Verujem da smo spremniji od ostalih - istakao je Ivkovi}. U ~etvrtfinalnoj grupi “F” o~ekuje se velika borba za ~etiri mjesta koja vode u ~etvrtfinale Evropskog prvenstva. Sis tem ta kmi ~ewa je

Subota i nedjeqa U subotu se sastaju: Turska [panija (15.45), Poqska Srbija (18.15), Litvanija Slovenija (21), nedjeqa: Makedonija - Wema~ka (15.45), Gr~ka - Rusija (18.15), Hrvatska - Francuska (21).

Strijelci 1. L. Elijahu (Izrael) 21,3 2. T. Parker (Francuska)19,7 3. M. Lampe (Poqska) 17,7 4. E. Rouland (Bugarska)17,7 5. M. Gortat (Poqska) 17,3 . 32. N. Krsti} (Srbija) 12

FOTO: AGENCIJE

Nemamo iskustva u igrawu na ovakvim takmi~ewima, ali imamo mlad i dobar tim koji }e znati kako da odgovori bilo kome, naglasio Ivkovi}

Rije~ ko{arka{a

KOSTA PEROVI] - Ima nekih elemenata koje bi trebalo da popravimo, ali kada se sve sabere, mislim da delujemo ~vrsto, kao tim koji zna {ta ho}e i kako to da ostvari. Izgubili smo jednu utakmicu, od Slovenije, ali smo pokazali da mo`emo brzo da ispravimo gre{ke. Mislim da zaslu`ujemo da se na|emo na Svetskom prvenstvu u Turskoj slede}eg leta. Ali, moramo to i da doka`emo na terenu.

NENAD KRSTI] - Sada se okre}emo drugom krugu. Imamo dovoqno vremena da se pripremimo. Poqska nam je najve}a nepoznanica, dok smo protiv Litvanije igrali na Akropolis kupu. Turska je izuzetno neugodan protivnik, to su dokazali u prvoj fazi ostvariv{i sve tri pobede - rekao je Krsti}.

Stefan Markovi}

takav da bi svaki poen mogao da bude presudan, a Ivkovi} je uvjeren da Srbija mo`e da se suprotstavi svakom rivalu.

POQSKA peta u grupi - Svi su u igri. Verovatno je da }e [panci dizati formu i biti me|u najboqima, a da }e za tre}e i ~etvrto mesto odlu~ivati krugovi. Igra se po jednom skra }e nom sis te mu, svaki drugi dan, {to nas tera da posebno vodimo ra ~u na o sva kom de taqu. Nemamo iskustva u igrawu na ovakvim takmi~ewima, ali imamo mlad i dobar tim koji }e znati kako da odgovori bilo kome naglasio je Ivkovi}. Poqska je u prvoj fazi EP slavila sigurne pobjede nad Litvanijom (86:75) i Bugarskom (90:78), ali je u posqedwem kolu do`ivjela te`ak poraz od Turske (69:87). Poqaci na velikim takmi~ewima odavno nisu imali ve}ih uspjeha, a ~elnici wihovog saveza su uo~i aktuelnog prvenstva davali izjave u kojima je preovladavala skromnost. Kao glavni ciq navedena je popularizacija ko{arke u

MEMFIS ODUSTAO OD NAVARA NBA ekipa Memfis Grizlis odustala je od prava da potpi{e ugovor sa {panskim reprezentativcem Huanom Karlosom Navarom, u slu~aju da taj {panski igra~ odlu~i da se vrati u SAD. Generalni zemqi, ~ija je liga sve ja~a. Me|utim, dobre igre u Vroclavu, gdje su doma}i ko{arka{i imali zna~ajnu podr{ku navija~a, uticale su na rast ambicija. Sada nije malo onih koji vjeruju da sastav Mulija Kacurina mo`e i do ~etvrtfinala. Vo|a tima bez sumwe je Marsin Gortat, centar NBA liga{a Orlando Meyika. Osim wega, veliki doprinos daju krilni igra~i Mihal Igwerski i David Golat, kao i centar Ma}ej Lampe. Na bekovskoj poziciji imaju naturalizovanog Amerikanca Dejvida Logana. Uo~qivo je da se prva petorka po kvalitetu dosta izdvaja od ostatka tima pa je razumqivo {to selektor, Izraelac Kacurin, tokom utakmice vr{i vrlo malo izmjena. Da je “kratka klupa“ glavni problem poqskog tima, moglo

menaxer Memfisa Kris Valas objasnio je da se klub odlu~io za ovakav potez kako bi obezbijedio dovoqno novca za ugovor Alana Ajversona, koji je do{ao iz Detroita.

BOJAN POPOVI] - Napravili smo prvi korak ka ostvarewu primarnog ciqa, plasmanu na Svetsko prvenstvo. Sada su nam sve misli usmerene na me~ protiv Poqske. Imamo dovoqno vremena da se pripremimo. I sistem je druga~iji, sada se me~evi igraju svakoga drugog dana - naglasio je Popovi}.

se zapaziti tokom utakmice sa Turskom, kada su Gortat i drugovi potpuno posustali. Poqska je na prvenstvima Evrope osvojila tri medaqe, jednu srebrnu i dvije bronzane. U prvoj utakmici druge faze takmi~ewa u grupi “E”Rusija je savladala Hrvatsku rezultatom 62:59, a pored wih u petak jo{ su igrali: Wema~ka Gr~ka, Francuska - Makedonija.

Grupa “E” 1. Gr~ka 2. Francuska 3. Rusija 4. Hrvatska 5. Wema~ka 6. Makedonija

2 2 3 3 2 2

2 2 1 1 1 0

0 0 2 2 1 2

162:122 139:129 199:204 208:209 141:143 125:167

4 4 4 4 3 2

Grupa “F” 1. Turska 2. Slovenija 3. Srbija 4. [panija 5. Poqska 6. Litvanija

2 2 2 2 2 2

2 1 1 1 1 0

0 171:145 1 164:159 1 135:137 1 147:150 1 155:162 2 151:170

4 3 3 3 3 2

MILAN MA^VAN - Lak{e se di{e! Pro{li smo daqe i preneli jednu pobedu. Ostali smo sa realnim {ansama da se plasiramo u ~etvrtfinale, {to je sqede}i korak ka vizi za Svetsko prvenstvo - kazao je Ma~van.

40 12. i 13. septembar 2009. GLAS SRPSKE FOTO: GLAS SRPSKE

Osmi teniski ~elenxer “Bawa Luka 2009“ Pi{e: Darko PA[AGI]

Medaqa, ipak, daleko

[panija, Rusija, Srbija, Finska bio je plasman najboqih na 25. evropskom prvenstvu, koje je prije dvije godine odr`ano u Rusiji. A sada, na 26. odbojka{koj smotri Starog kontinenta, me|u onima koji }e se boriti za odli~ja u Turskoj od navedene ~etiri selekcije u bici je samo jedna, Rusija. Me|u najboqima nema vi{e [panije, Finske, ali, na `alost svih qubiteqa odbojke u Srbiji i Republici Srpskoj, ni “orlova“. Zavr{ili su takmi~ewe na petom mjestu, a jedina korist sa ovog takmi~ewa je {to su izabranici Igora Kolakovi}a, ipak, uspjeli da obezbijede plasman za sqede}i, 27. {ampionat, koji }e se 2011. godine odr`ati u Austriji i ^e{koj. Od samog po~etka je krenulo naopako, iako su mnogi smatrali da poraz u prvom kolu od Bugarske ne}e biti bitan. Me|utim, pokazao se kao sudbonosan i doveo je “orlove“ na petu poziciju. Mnogi }e re}i da je Kolakovi} pogrije{io {to je formu svojih pulena tempirao za zavr{ni turnir Svjetske lige. Na smotri odr`anoj u Beogradu Srbija je osvojila drugo mjesto, iza Brazila, i svi su o~ekivali da }e se u Turskoj juri{ati na sami vrh. Malo }e biti onih koji }e priznati da je selektor tokom priprema veoma malo vremena imao na okupu sve kandidate za dr`avni tim, da su mnogi od wih do{li sa povredama. Uz sve to, generacija od prije nekoliko godina polako se osipa. Ovaj {ampionat je bio posqedwi reprezentativni izazov za Andriju Geri}a, pitawe je koliko }e jo{ na raspolagawu biti Nikola Grbi} i Ivan Miqkovi}. Zato ne treba biti mnogo tu`an. Treba vjerovati da }e ve} sqede}a smotra biti uspje{nija za srpsku odbojku, ali i da }e se uskoro u nacionalnom timu pojaviti dosqedni nasqednici srpskih zvijezda, koje su na sedam evropskih prvenstava prije Turske osvojile {est medaqa (jednu zlatnu, jednu srebrnu, ~etiri bronzane) i jedno ~etvrto mjesto.

Prva {ahovska liga Srbije za seniore

Kvartet vreba titulu KRAGUJEVAC - Kolo prije kraja Prve {ahovske lige Srbije za seniore, koja se igra u hotelu “[umarice“, ~ak ~etiri kluba ma{taju o tituli: V[K “Sveti Nikolaj Srpski“ (Vaqevo), Beo grad Be opu bli kum, No vo sad ski [K DDOR i Radni~ki (Kragujevac). Rezultati 10. kola: Beograd Beopublikum - S[K SK “Premier“ (Smederevo) 4,5:1,5, Mladenovac - Ni{ 0,5:5,5, Lasta (Beograd) - V[K “Sveti Nikolaj Srpski“ 2,5:3,5, Novosadski [K DDOR - Sloga Amiga (Kraqevo) 3:3, Spartak Merkur (Subotica) - Agronom (Novi Sad) 3:3, Politika PEP (Beograd) - Radni~ki 2:4. Plasman prije posqedweg kola: 1. V[K “Sveti Nikolaj Srpski 23 me~ boda (36 poena), 2. Beograd Beopublikum 22 (36), 3. Novosadski [K DDOR 22 (35,5), 4. Radni~ki 21 (35,5), 5. Ni{ 16 (34), 6. Lasta 16 (33,5), 7. S[K SK “Premier“ 15 (30,5), 8. Sloga Amiga 12 (30,5), 9. Spartak Merkur 9 (30,5), 10. Politika PEP 6 (27), 11. Agronom 5 (22,5), 12. Mladenovac 0 me~ bodova (8,5 poena). D. P.

US open

\okovi} mjerka finale WU JORK - Novak \okovi} i Royer Fe de rer svoj me~ polufinala na US openu igra}e u subotu. Srpski teni ser is ti ~e da, ako bu de imao svoj dan, mo`e pro}i u finale. - Ne treba tro{iti re~i o Federeru, ali sam ga dobijao na ovoj podlozi i imam recept. Ako bu dem imao svoj dan, sve je mogu}e - rekao je Novak i otkrio da }e se pripremati tako {to }e igrati golf sa svojim novim trenerom Todom Martinom. Najboqi igra~ na svijetu je naglasio da ga ~eka te`ak zadatak u polufinalu. - \okovi} je igrao dobro u

~et vrtfi na lu, ali ima on jo{ re zer vi. Vje ro va tno je naj boqe os ta vio za kraj. U{ao je u polufinale, ali sigurno ne smatra da je to neki veliki uspjeh. Znam koliko je opasan na betonu, ali dobio sam ga u Sinsinatiju i to je recept za sqede}i me~ rekao je Federer. U ~etvrtfinalu Huan Martin del Potro je pobijedio Marina ^ili}a sa 3:1 (4:6, 6:3, 6:2, 6:1). Posqedwi ~etvrtfinalni me~ izme|u Rafa ela Na da la i Fer nan da Gonzaleza trebalo je da bude zavr{en u petak nave~e, jer je u ~etvrtak ki{a prekinula susret.

Po~iwu kvalifikacije

Ilija Bozoqac

Prvi nosilac turnira [panac Danijel Himeno Traver, koji je pro{le godine pora`en u finalu od srpskog tenisera Ilije Bozoqca, a trenutno je 101. igra~ na svijetu PI[E: MILAN ZUBOVI] [email protected]

BAWA LUKA - Kvalifikacije na osmom teniskom ~e lenyeru u Bawoj Luci po~iwu u subotu ujutro u deset ~asova i bi}e nas tavqene i u ne djequ u istom terminu. ^e tvo ri ca naj boqih izbo ri }e pra vo nas tu pa u glavnom dijelu turnira, koji startuje u ponedjeqak. Organizator je odlu~io da dvije vajld karte za kvalifikacije dodijeli doma}im teniserima Aleksandru Mari}u i Jovanu Zeqkovi}u.

U pe tak uve ~e u Bawu Lu ku je sti gao su per vi zor turnira, Nijemac Hans Jirgen Ohs, i napravqen je kostur glavnog turnira, kao i kostur kvalifikacija.

BESPLATAN ulaz na svim me~evima Prvi nosilac turnira je [pa nac Da ni jel Hi me no Traver, koji je pro{le godine pora`en u finalu od srpskog te ni se ra Ili je Bozoqca, a trenutno je 101. igra~ na svijetu. Srbin ove godine ne}e biti u prilici

da brani titulu jer sqede}e sedmice igra za Dejvis kup reprezentaciju Srbije protiv Uzbekistana u Beogradu. Drugi nosilac, Hrvat Roko Karanu{i}, najvjerovatnije ne}e nastupiti, budu}i da, kao i Bozoqac, igra me~eve u Dejvis kupu. Kao tre}i nosilac postavqen je [panac Ivan Navaro, 119. igra~ sa ATP liste, a ~ak sedmorica su pla si ra na ispod 200. mjesta. Nagradni fond ove go di ne izno si 42.500 evra (plus hospitali ti). Po bjednik turnira zaradi}e 6.150 evra i upisati 80 ATP bodo-

va. Me~evi }e se igrati na ~etiri terena, a ulaz tokom svih dana turnira je besplatan. Di re ktor tur ni ra Mi lan Radakovi} ~etiri vajld karte je dodijelio Filipu Krajinovi}u, Arseniju Zlata no vi }u, Sve nu La li }u i Marku Stani}u. - Za ovo izdawe odlu~ili smo da vajld karte damo perspektivnim teniserima iz Srbi je, Kra ji no vi }u i Zlatanovi}u, te dvojici doma}ih igra~a Svenu Lali}u i Marku Stani}u - istakao je Radakovi}.

Srbija pobijedila Holandiju u posqedwem susretu na EP

Pobjeda "plavih" na opro{taju IS TAN BUL - Odboj ka {ka reprezentacija Srbije po bje dom nad Ho lan di jom (3:1), zavr{ila je nastup na Evrop skom prven stvu i na kraju zauzela peto mjesto, ~ime je izborila pravo nastupa na sqede}em EP, koje }e se odr`a ti u Aus tri ji i ^e {koj. Selektor Igor Kolakovi} istakao je da je ekipa os-

Andrija Geri}

tvarila zadatak koji su postavili na po~etku EP. - Pri`eqkivali smo borbu za medaqe, ali smo pokaza li da ovaj tim ima du{u i sna gu, i da mo`e da se bori sa te{kim stvarima. Holandija je veoma dobar protivnik, pobedili smo je i ta ko izbegli kvali fi ka ci je za sle de }e prven stvo rekao je Kolakovi}. Sredwi bloker selekci je An d r i j a Geri}, kojem je ovo b i l o opro{tajno takmi~ewe u dresu naci-

onalnog tima, `ali {to zbog bola u le|ima nije mogao da igra protiv Holan|ana. - Ovo mi je bi la po sledwa utakmica u reprezenta ci ji. Na {a eki pa po kvalitetu zaslu`uje da bude me|u ~etiri najboqe, a {ansu za po lu fi na le pro pus ti li smo jo{ u prvoj fazi, kada smo iz gu bi li od Bu gar ske. Ide mo daqe, ima mo dos ta mladih igra~a koji dolaze izjavio je Geri}.

SRBIJI na kraju peto mjesto Re zul ta ti tre }eg ko la, grupa “F”: Rusija - Bugarska 3:0 (25:21, 25:23, 25:22), Itali ja - Fin ska 3:0 (27:25, 25:19, 27:25), Plasman: 1. Rusija 10, 2. Bugarska 9, 3. Srbija 8, 4. Holan di ja 7, 5. Ita li ja 6, 6. Finska 5. Grupa “E”: Wema~ka - Slo va ~ka 3:1 (25:22, 21:25, 25:16, 25:21), Francuska - [panija 3:1 (25:21, 25:15, 25:27, 25:17), Poqska - Gr~ka 3:0 (25:22, 28:26, 25:20). Plasman: 1. Poqska 10, 2. Francuska 9, 3. Wema~ka 8, 4. Gr~ka 7, 5. [panija 6, 6. Slova~ka 5.

SRBIJA HOLANDIJA

3 1

(25:20, 25:23, 21:25, 25:23) Dvorana: “Abdi Ipek~i“. Gledalaca: 450. Sudije: Abdulkadir Ilbejli (Turska), Eldar Alijev (Azerbejxan). SRBIJA: Kova~evi} 18, Jani} 6, Petkovi}, Samarxi}, Grbi} 2, Niki} 1, Rosi}, Geri}, Miqkovi} 24, Starovi}, Petri} 4, Podra{~anin 9. Selektor: Igor Kolakovi}. HOLANDIJA: Van Gent, Van Harskamp 4, Horstink 17, Van Dajk 7, Tromel, Rauverdink 12, Snipe, Koistra 2, Klapvajk 12, Lorshajd 6, Bontje 8, Man. Selektor: Peter Blan`e.

Polufinale je na rasporedu u subotu, a sastaju se Poqska - Bu gar ska (16.30 ~asova), Rusija - Francuska (19.30). Finale je na programu u Izmiru, u nedjequ, 13. septembra, u 19.30 ~asova, a utakmica za tre}e mjesto igra se od 16.30 ~asova.

GLAS SRPSKE 12. i 13. septembar 2009. 41

Rukometa{i Borca m:tel u subotu igraju protiv Eurotek Beva

Prijateqska odbojka{ka utakmica

FOTO: S. ILI]

Srbija boqa od Italije VERONA - @enska odbojka{ka reprezentacija Srbije pobijedila je u Mantovi Italiju sa 3:1 u setovima (10:25, 25:23,28:26, 25:23), u pri pre mnoj uta kmi ci za Evrop sko prvenstvo u Poqskoj. Najefikasnije u ekipi Srbije bile su Bri`itka Molnar i Milena Ra{i} sa po 14 poena, dok je poen mawe postigla Jovana Brako~evi}. Odbojka{ice Srbije }e od 11. do 13. septembra u Veroni u~estvovati na me|unarodnom turniru “Vital Natur Kup“ sa selekcijama Italije, Poqske i Bugarske. U prvom kolu, u petak Srbija je igrala protiv Poqske, u drugom kolu protiv Belgije, a posqedweg dana turnira, u nedjequ, protivnik }e im biti doma}in, Italija.

“Trke nade“ u Francuskoj

Kasi 29. mjesto @ERARMER - Reprezentativac Srbije u biciklizmu Ga bor Ka sa za uzeo je 29. mjesto u {estoj etapi “Trke nade“ koja je vo`ena na stazi dugoj 146 kilometara, od [ato Salena do @erarmera u Francuskoj. Po bje dnik eta pe je ~lan ruske reprezentacije Timofej Kritskij, drugo mjesto pri pa lo je Ro me nu Si ka ru (Francuska A), dok je tre}i kroz ciq pro{ao Amerikanac Tej van Gaderen.

@u tu ma ji cu od zemqaka @ilijena Berara (Francuska B) pre uzeo je Si kar, Kritskij je drugoplasiran, a tre }a po zi ci ja pri pa da Van Gaderenu. U eki pnoj kon ku ren ci ji vo|stvo je od B preuzela A selekcija Francuske, dok je Kasin miks tim i daqe na ~etvrtom mjestu. Trka ima devet etapa, boduje se za Kup nacija za voza~e do 23 godine, a zavr{ava se 13. septembra.

PRO boks organizacija u BiH Goran Gari}

Devet golova prednosti ostvarenih u “Boriku“ je lijepa zaliha, ali mi ne `elimo da se osvr}emo na wu, ve} naprotiv, i u drugi me~ uzlazimo sa silnom `eqom da trijumfujemo, rekao Goran Gari} PI[E: DEJAN MARI] [email protected]

BAWA LUKA - Rukometa{i Borca m:tel u subotu biju drugu evropsku bitku. Nakon sigurnih 28:19 protiv Eurotek Beva, u prvom me~u prvog kola EHF Kupa, “crveno-plavi“ }e poku{ati da i u revan{u ostvare do bar re zul tat, te izbo re duel sa podgori~kom Budu}nosti.

DVORANA: “Bauvkou~ halen“. Po~etak me~a: Subota, 20 ~asova. Sudije: Jan Erik Leanderson, Mikael Lindroos (Finska). EUROTEK BEVO: B. Lenen, Lojven, Gilen, Hanen, Knipenberg, Kopes, Van de Gor, De Kujper, Peters, Gal, Kleman, Vosen, R. Lenen, Ajmers, Van de Bojken, Augustinus, Blom. Trener: Pjotr Konic. BORAC m:tel: Bla`evi}, Mulabdi}, Srdi}, Mali}, Gari}, Pucarevi}, Rakocija, Pijetlovi}, Ili}, Bibi}, Halilbegovi}, Kulenovi}, Pani}, Miki}, Trkuqa, Me|edovi}, Kara~i}. Trener: Dra{ko Budi{a.

na je fi ka sni ji po je di nac prvog duela Goran Gari}.

BAWOLU^ANI brane devet golova prednosti Sli~no razmi{qa i kapi ten bh. vi ce {am pi ona Goran Mali}: - U susret ulazimo kao da nemamo nikakvu prednost, po {to de vet go lo va vi {ka mo`e da zavara. Mislim da smo favoriti, ali zbog negativnog iskustva protiv Volendama, moramo da pru`imo maksimum kako bismo stigli do dobrog rezultata. Dobro smo obratili pa`wu na gre{ke iz prvog me~a, pogotovo

u napadu. Poku{a}emo da zadr`imo agresivnost u odbrani, te hla dne gla ve i bez potcjewivawa poku{ati da do|emo do novog slavqa. Pivot Vladan Rakocija vjeruje u uspjeh: - Idemo na pobjedu u Paningenu. Ne `elimo da razmi{qamo o prednosti, jer bi nam se to moglo obiti o glavu. Mislim da smo boqi od Euroteka, te da je razlika u “Boriku“ trebala biti ve}a. Su sret Euro tek Be vo Borac m:tel igra se u subotu, a pobjednik ovog okr{aja u dru goj run di EHF Ku pa kopqa }e ukrstiti sa podgori~kom Budu}nosti.

BAWA LU KA - Bo kser ski su di ja svjet skog for ma ta Bawolu~anin Zdravko Milojevi} izabran je za potpredsjednika asocijacije PRO boks BiH. - Ubudu}e niko u BiH ne}e mo}i da organizuje me~eve me|unarodnog karaktera dok na{a organizacija ne da saglasnost za to. Do sada je sve bilo na divqe. Radio je ko je {ta htio, bio je totalni haos i nered. Sada to moramo da dovedemo pod konac - istakao je Milojevi}. Predsjednik PRO boks BiH organizacije koja vodi me~eve EBU federacije je Prols Meta. - Moramo da se uozbiqimo i uvedemo red u profi boks na prostorima BiH. Svako ko bude organizovao me~eve, a ne do bi je do zvo lu od nas sno si }e kon se kven ce. Bi }e pri javqen. Sve mora da se radi po pravilniku, nema vi{e me{e ta rewa. Mo ra mo sve mal ver za ci je i ne ga ti vnos ti da elimini{emo. Radi}emo samo po slovu zakona kome god da se to svi|a ili ne - istakao je Milojevi}. S. B. FOTO: GLAS SRPSKE

EUROTEK BEVO BORAC m:tel

Bawolu~ki tim }e mnogo spre mni je u}i u dru gi okr{aj sa mladom, ali veoma neugodnom holandskom ekipom. Protivnik je snimqen, gre{ke analizirane, pa se svi na da ju jo{ boqem iz dawu i pro la zu u drugu rundu. - De vet go lo va pre dnos ti os tva re nih u “Boriku“ je lijepa za li ha, ali mi ne `e li mo da se os vr}e mo na wu, ve} naprotiv, i u drugi me~ uzla zi mo sa sil nom `eqom da tri jum fu je mo. Kal ku la ci ja ne ma, ne }e mo braniti rezultat, ve} igrati kao i u prvoj utakmici. Dobro smo prostudirali protivnika tako da iznena|ewa ne}e biti. Uz to, prvi me~ je za mno ge od nas bio prvi nastup na me|unarodnoj sceni, tako da je bila prisutna doza treme. No, ovog puta je ne}e biti, pa sigurno mo`emo pru `i ti jo{ boqe iz dawe re kao je

Milojevi} potpredsjednik

PAROVI U prvom kolu EHF Kupa se sastaju: SKA Minsk - Polva Serviti (prvi me~ 22:28), Tbilisi - “Kuru{i Prodevtikos“ (dva me~a), Gamadue Sekia - Diomidis (dva me~a), Sutjeska - E{ (dva me-

~a), Fram - FIQAS (prvi me~ 30:23), Dudelan` - Karvina (prvi me~ 21:32). Plasman u drugu rundu ve} je obezbijedila pra{ka Dukla, koja je s ukupnim rezultatom 52:49 eliminisala Haslum.

Po~iwe Premijer liga rukometa{a

Br~aci na Viso~ake

BAWA LUKA - Nova sezona Premijer lige BiH za rukometa{e po~iwe ovog vikenda, a ve} prva runda donije }e ne ko li ko za nimqivih duela. To je pri je sve ga du el starih znanaca, Borca m:tel i Sloge, koji }e se zbog obaveza Bawolu~ana u EHF Kupu odigrati tek u srijedu, ali zato uzbu|ewa ne}e nedosta-

jati ni na drugim parketima.

ODGO\EN me~ u Bawoj Luci Po vra tnik u eli tu, br~an ska Lo ko mo ti va, na premijer, ugosti}e viso~ku Bosnu. - Mo gli smo iz me di ja vi dje ti da pro ti vnik na -

javquje pobjedu. Me|utim, mi se ne}emo predati bez borbe. Izu ze tno je va `no da osva ja mo bo do ve na svom parketu, jer je to najjednostavniji na~in da opstanemo u Premijer ligi, {to je na{ primarni ciq. Vjerujem da imamo kvaliteta da slavimo i u~ini}emo sve da tako i bude - poru~io je strateg Lokomotive Nikola Markovi}.

Parovi prvog kola, subota: BR^KO: Lo ko mo ti va Bosna (V) (18 ~asova), ZAVI DO VI ]I: Kri va ja Kowuh (19), GORA@DE: Gora`de - ^elik (20), MOSTAR: Zriwski - Bo sna (S) (20), QUBU[KI: Izvi|a~ Gra da ~ac (20), sri je da: BAWA LUKA: Borac m:tel - Sloga (18). De. M.

Zdravko Milojevi} (u sredini)

KK Partizan prodaje sezonske karte

VIP lo`a 500 evra BEOGRAD - Ko{arka{ki klub Par ti zan odre dio je ci je ne se zon skih ula zni ca koje }e 22. septembra biti pu{tene u prodaju, a va`i}e za utakmice doma}e Superlige, regionalne Jadranske lige i Evrolige. Cijena sezonske ulaznice za tri bi ne je 100 evra,

mjesto u parteru ko{ta 150 evra, a u “plavoj“ lo`i 250 evra. Za se zon sku kar tu u “bijeloj“ lo`i potrebno je iz dvo ji ti 400 evra, a za VIP lo`u 500 evra. Ulaznice }e mo}i da se kupe samo na sta di onu fu dbal skog klu ba Par ti zan u Hum skoj 1.

42 12. i 13. septembar 2009. GLAS SRPSKE

Borac u subotu (20.30 ~asova) na svom terenu do~ekuje aktuelnog {ampiona

Ve} danima fudbalska groznica trese grad na Vrbasu. Jedina tema - Borac i derbi susret sa Zriwskim iz Mostara BAWA LUKA, subota u 20.30 ~asova Doma}in: Gost: Ukupno:

Borac - Zriwski

5 5 10

3 0 0 0 3 0

2 6:4 5 5:12 7 11:16

Stadion: Gradski Delegat: Vitomir [tili} (Sarajevo) ^etvrti sudija: Muamer Burekovi} (Zenica) Kontrolor su|ewa: Anto Biqe{ko (Novi Travnik) Edin Jakupovi} (Biha}).

Zikret Kuqaninovi} (Banovi}i)

Zikrija Pa{ali} (Zenica)

Markovi}

@ari} Stojanovi}

Jandri} ]ori}

Marki}

Bilbija

[uwi} Zadro

Musa Melher

Star~evi} Petri}

Ivankovi}

Maksimovi}

Afdezi Kajkut

Kordi}

Vrawe{ Selimovi}

Stupar Trener: Velimir Stojni}

Velimir Stojni}

BAWA LUKA - Fudbalska poslastica u Bawoj Luci. Po ~e tak 20.30 ~a so va, (direktan prenos BHT 1), mjes to: Grad ski sta di on, akteri: Borac Bawa Luka Zriwski Mostar. Ve} da ni ma fu dbal ska gro zni ca tre se grad na Vrbasu. Jedina tema - Borac i derbi susret sa aktuelnim prva kom. Oda vno “crve noplavi“ nisu privla~ili toli ku pa`wu qubi teqa fudbala u najve}em gradu Re-

FOTO: V. STOJAKOVI]

publike Srpske, a sjajan po~etak u {ampionatu najboqe je pozivnica navija~ima da do|u na Gradski stadion i na li cu mjes ta vi de mo gu }nosti izabranika Velimir Stojni}a. - Drago mi je {to je zainteresovanost za utakmicu sa Zriwskim ovolika i o~eku je mo ve li ki broj na {ih navija~a. Mislim da }e taj

vid pritiska ustvari biti do da tni sti mu lans za mo ju eki pu, ali mo ra mo bi ti oprezni i lukavi kako bismo do{li do `eqenog ciqa koji se zo ve po bje da. O Zriwskom zna mo mno go to ga, dobro sam upoznat i sa radom wihovog trenera Dragana Jo vi }a ta ko da smo svjesni da nas o~ekuje izuzetno te`ak me~, mo`da i najte`i u prvenstvu - rekao je {ef stru~nog {taba Borca Velimir Stojni}. Ka pi ten sku tra ku na ovom susretu nosi}e Dra{ko @ari}. - Zbog rezultata koje smo ostvarili u prvih pet kola nama je derbi ustvari svaki me~. Ovu pe tna es to dne vnu pa uzu is ko ris ti li smo da uklonimo sve nedostatke ko-

Trener: Dragan Jovi}

je je {ef stru ~nog {ta ba uo~io u dosada{wim utakmicama i spremni smo da damo svoj maksimum da ostvarimo tri jumf. Po red to ga pu ne tri bi ne da }e nam do da tni “vjetar u le|a“ i u~ini}emo sve da na kraju zajedno proslavimo novi trijumf - istakao je @ari}.

MARKI] najvjerovatnije mijewa Sakana Na posqedwoj provjeri protiv Zagreba (3:1) mladi igra~i pokazali su da se na wih mo`e ozbiqno ra~unati. Jedan od wih je i Toni Marki} koji bi mogao po~eti susret umjesto povrije|enog Du{ka Sakana. - Atmosfera u ekipi je

Tabela 1. Vele` 2. Borac 3. Modri~a M. 4. @eqezni~ar 5. Lakta{i 6. [. Brijeg 7. Zvijezda 8. Zriwski 9. Slavija 10. Leotar 11. Sarajevo 12. Rudar P. 13. ^elik 14. Travnik 15. Sloboda 16. Olimpik

5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 4 5 5 5 5 4

4 4 2 2 2 2 2 1 1 2 1 1 1 1 1 1

1 1 2 2 1 1 1 3 3 0 2 1 1 1 1 1

0 0 1 1 2 2 2 1 1 3 1 3 3 3 3 2

15:3 13 9:3 13 8:5 8 5:4 8 10:9 7 5:4 7 5:7 7 7:7 6 3:4 6 3:5 6 4:6 5 5:6 4 3:5 4 7:11 4 5:9 4 4:10 4

zasta sjajna. Svi jedva ~ekamo po~etak utakmice sa ekipom iz Mostara i u~ini}emo sve da nastavimo uspje{nu seriju i osvojimo nova tri boda - naglasio je Marki}.

Interesovawe Sportski direktor Borca Muhamed Ibrahimbegovi} Fi{er vjeruje da }e Gradski stadion biti prili~no ispuwen. Za susret Borac Zriwski {tampano je 10.000 ulaznica koje }e biti pu{tene u prodaju tri sata prije po~etka me~a. - Zbog velikog interesovawa pred po~etak utakmice ulaznice }e se prodavati na 11 mjesta. O~ekujemo da }e stadion biti prili~no ispuwen jer zaista vlada ogromno interesovawe za derbi 6. kola. Uvijek sam govorio da ovako lijep grad zaslu`uje da ima {ampiona. Dodu{e, mi to jo{ uvijek nismo ali idemo ka tom ciqu - rekao je sportski direktor Borca Muhamed Ibrahimbegovi} Fi{er.

@ur`inov

BORAC bez poraza u pet me~eva

Sve~ana lo`a Borac }e protiv Zriwskog imati podr{ku i od politi~kog vrha Republike Srpske. U sve~anoj lo`i na Gradskom stadionu trebalo bi da budu premijer Milorad Dodik, predsjednik RS Rajko Kuzmanovi}, ~lan Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi}, predsjednik Skup{tine RS Igor Radoji~i}, ve}i broj ministara iz Vlade Srpske...

Karantin Poslije treninga u petak poslijepodne fudbaleri Borca oti{li su u karantin. Oni su bili u motelu “Dragana“ gdje }e u miru do~ekati derbi susret Premijer lige BiH.

Sakan Darko Qubojevi} i Du{ko Sakan ne}e biti u kombinaciji za susret protiv Mostaraca zbog povreda. Iako nije potpuno oporavqen Sakan je i pored svega izrazio `equ da pomogne svojoj ekipi {to najboqe govori kakva je motivacija u redovima Borca pred duel sa Zriwskim.

Ostali parovi

Dra{ko @ari} (Borac)

U ostalim utakmica {estog kola Premijer lige BiH sastaju se: TRAVNIK: Travnik @eqezni~ar, TUZLA: Sloboda - Zvijezda, MOSTAR: Vele` - ^elik (subota, 16.30 ~asova).

GLAS SPORT 12. i 13. septembar 2009. 43

Srpski derbi 6. kola Premijer lige BiH, Rudar Prijedor - Slavija

Prvi duel u eliti Ambicije doma}ina u ovoj sezoni su iskqu~ivo opstanak u Premijer ligi BiH, dok Slavija opet `eli da igra na me|unarodnoj sceni PI[U: SLAVKO BASARA GORAN IVANKOVI] [email protected] [email protected]

PRIJEDOR - Srpski derbi 6. ko la Pre mi jer li ge BiH bi}e odigran u subotu (16.30 ~asova) na Gradskom stadionu u Prijedoru. To je duel doma}ina ~iji je ciq opstanak u dru{tvu najboqih klubova i gosta koji i ove sezone ima ambicije da izbori plasman na me|unarodnu scenu. Pred ovu uta kmi cu {ef stru~nog {taba Rudar Prijedora Darko Nestorovi} ima ka drov skih pro ble ma. De fanzivac Slobodan Dobrije vi} se ni je opo ra vio od povrede sko~nog zgloba zadobijene protiv Zvijezde. Neboj{a [odi} ima tri `uta kartona i wih dvojica }e sigur no pro pus ti ti su botwi me~. - Po {tu je mo Sla vi ju kao rivala. Radi se o organizovanom klubu i takmi~arski kvalitetnom protivniku. Sarajlije imaju jaku ekipu. Me|utim, ne precjewujemo ih i svako ko dolazi u Prijedor mora}e dobro da se namu~i i ra zmi sli. Na{ ciq su tri boda i do wih `elimo da do|emo kvalitetnom borbom na terenu i zalagawem igra~a istakao je strateg Prijedor~ana. Goran Ku{qi} se vratio u trena`ni proces, ali je veliko pitawe koliko }e mo}i da pru `i pro tiv Slavije, jer je povreda ostavila traga na ovom fudbaleru. Fu dba le ri Sla vi je is ko ristili su prvenstvenu pauzu da skoknu na petodnevne mi ni-pri pre me na Tjen ti {te kako bi {to spremnije do~ekali obaveze koje ih ~e-

Ofanzivno od po~etka LA KTA [I - Fu dba le ri SARAJEVO, subota u 20 ~asova Lakta{a u {estom kolu gosSARAJEVO tuju na “Ko{evu“, gdje }e se LAKTA[I sastati sa doma}im Sarajevom. Pro tiv “bor do“ ti ma Stadion: “Ko{evo“. kormilar Lakta{ana Milan Glavni sudija: Du{ko Jo{ki} (PriMilanovi} ne mo`e da ra~u- jedor) mo}nici: Dragan Keranovi} (Prina na Aleksandra Wegomi- jePodor) i Rodoqub Topi} (Bawa Luka). rovi}a i Borislava Miki}a, ^etvrti arbitar: Vladimir Doko ji ne }e nas tu pi ti zbog minkovi} (Ora{je). Kontrolor su|ewa: Slobodan \ukartona. - Bez obzira na ovaj hendi- ri} (Doboj). Delegat: Milovan Vuksan (Bawa Lukep vjerujem da }e moji iza- ka). branici dati maksimum kako SARAJEVO: Alaim, Rizvanovi}, Bebismo protiv Sarajeva ostva- lo{evi}, Dudo, Torlak, Maksumi}, rili povoqan rezultat. Svje- Ihtijarevi}, Muminovi}, Avdi}, Hamsni smo da na{ sqede }i zagi}, Haxi}. Trener: Mehmed Jawo{. LAKTA[I: Vukli{, Sekuli}, Raca, rival nije najboqe startovao Savi}, Baji}, Ili} (Radulovi}), Tanai da }e od po ~et ka igra ti sijevi}, \elmi}, Petkovi}, Stanojevi}, agresivno. Ubije|en sam da Karali}. Trener: Milan Milanovi}. }emo se znati odbraniti, pa Doma}in: 2 2 0 0 3:0 2 1 0 1 3:3 ako nam se uka `e pri li ka, Gost: 4 3 0 1 6:3 mi }emo ih i napasti, jer sa- Ukupno: mo ofanzivnom igrom mo`emo do }i do do brog u~in ka na ovom te {kom gos to vawu istakao je {ef stru~nog {taba Lakta{a Milan Milanovi}. On se nada da ekipa ne}e praviti gre{ke kao u duelu sa Vele`om u Mostaru. - Ukoliko budemo odigrali bez kikseva, onda sam jo{ ubje|eniji da ne}emo izgubiti od Sarajeva - dodao je Milanovi}. D. P.

Leotar gostuje kod Olimpika Nexad @eri} (Rudar Prijedor)

kaju u nastavku prvenstva, a prvi rival im je Rudar Prijedor.

NEBOJ[A [odi} ima tri `uta kartona - Ovo je na{ prvi me|usobni susret u eliti, a ina~e smo sta ri ri va li iz Prve lige Republike Srpske. Bilo je to davno i ne mo`emo re}i da se do bro po zna je mo. Me|utim, ne}emo odustajati od na{ih pravila, a ona su igra ti hra bro i otvo re no bez ob zi ra na to gdje i s kim. Izuzev “Pirote“, pokazali smo pod “Bijelim brijegom“ i na “Pecari“ da ove sezone doma}ini sa nama ne}e ima ti la gan po sao, na pro tiv, za da }e mo im dos ta

FOTO: GLAS SRPSKE

muke. Tako }e biti i ovoga puta. Spremni smo i naoru`ani motivom da u Prijedoru pru`imo dobru igru koja mora da bude nagra|ena barem je dnim, a ne }e bi ti iznena|ewe i sa tri boda rekao je {ef stru~nog {taba Slavije Zoran Erbez. Kor mi lar Sla vi je ne ma mu ka sa po vri je |e nim i ka`wenim igra~ima. Jedino je neizvjestan nastup Gruzijca Levani Kutalie, koji je posqedwih dana u kvalifikacijama igrao za mladu reprezentaciju svoje zemqe. U kon ku ren ci ji }e bi ti povratnik iz Turske Vlastimir Jovanovi}, a nije iskqu~eno da svoj debi u novom klubu imaju novajlije Du{an Da no je vi} i ^e do mir Pa unovi}.

PRIJEDOR, subota u 16.30 ~asova

RUDAR PRIJEDOR SLAVIJA Stadion: Gradski. Glavni sudija: Goran Paraxik (Qubu{ki) Pomo}nici: Toni Bandi} (Grude) i Hrvoje Turudi} (^itluk). ^etvrti arbitar: Anto @ivkovi} (Ora{je). Kontrolor su|ewa: Alija Kurtagi} (Biha}). Delegat: Dragan An|eli} (Ora{je). RUDAR PRIJEDOR: Avduki}, Muzgowa, Kotaran, Staki}, Jevti}, Kova~evi}, Da{i}, @eri}, Stijepi}, Kantar, Despotovi}. Trener: Darko Nestorovi}. SLAVIJA: Lu~i}, Arsenijevi}, Regoje, Stankovi}, Benovi}, [}epanovi}, Jovanovi}, Simi}, Vuksanovi}, Radovanovi}, \ermanovi}. Trener: Zoran Erbez. Doma}in: Gost: Ukupno:

0 0 0

0 0 0

0 0 0

0 0 0

0:0 0:0 0:0

Modri~a Maksima na te{kom isku{ewu protiv [irokog Brijega

Najva`niji jesewi ispit Zlatka \ori}a. U najkra}em, ne}e nam biti nimalo lako. Moramo da budemo pametni, maksimalno oprezni i profesionalni - rekao je ]urguz.

U EKIPU se vra}a Zlatko \ori} Du{ko Staji}, prvi strijelac Modri~a Maksime i wen naj boqi fu dba ler u ovom trenutku, ispoqava optimizam pred najva`niji me~ jeseweg dijela prvenstva. - Ostavi}emo srce na terenu, dati sve od sebe da rivala bacimo na koqena. Veliki se dokazuju kada je te{ko, a smatram da imamo odli~an tim i da }emo tu veli~inu i sr~anost ispoqiti protiv [irokobrije`ana. Nadam se da

}u posti}i pogodak, dati svoj doprinos da moj klub slavi na kraju. Potpuno sam uvjeren da }e svi moji saigra~i pru`iti maksimum i da }emo se na kraju silno radovati - rekao je Staji}. S. J. FOTO: ARHIVA

MODRI^A - Modri~a Maksima u subotu od 16.30 ~asova bi}e na te{kom isku{ewu. U goste joj sti`e [iroki Brijeg, ekipa koja je uvijek unosila zabrinutost u “plavo`ute“ redove. [ef stru~nog {taba Modri~ana Zoran ]urguz svjestan je snage rivala i igra~e priprema za veliki okr{aj. - Ne}e nam biti nimalo lako. Gosti su pokazali na ranijim utakmicama na strani da su izvanredna ekipa. Dolaze nam u najgorem mogu}em trenutku. Ova utakmica odredi}e smjer kojim }emo krenuti. Ili }emo ka vrhu ili ka mjestu gdje su prosje~ne ekipe. Ne mo`emo da ra~unamo na Vladana Kujunyi}a zbog povrede, a ~uvar mre`e Bojan Tripi} je pod velikim znakom pitawa. Opet, ja~i smo za

Te`ak ispit Lakta{a na “Ko{evu“

MODRI^A, subota u 16.30 ~asova

MODRI^A MAKSIMA [IROKI BRIJEG Stadion: “Dr Milan Jeli}“ Glavni sudija: Elmir Pilav (Sarajevo). Pomo}nici: Mujo Tutun (Hrasnica) i Rusmir Ba{i} (Sarajevo). ^etvrti arbitar: Edin Gola} (Banovi}i). Kontrolor su|ewa: Zvonimir Mari} (Ora{je). Delegat: Berislav Markoti} (Mostar).

MODRI^A MAKSIMA: Tripi} (Niki}), Jolovi}, Matovi}, Vasiqevi}, Bogi~evi}, Stjepanovi}, Ranki}, Miqkovi}, Staji}, \ori}, Stoki}. Trener: Zoran ]urguz. [IROKI BRIJEG: Bandovi}, Kri`anovi}, Bari{i}, Renato, Martinovi}, Vagner, [ili}, Varea, Mi{i}, Ivankovi}, Topi}. Trener: Toni Kara~i}.

Vlado Miqkovi}

Doma}in: Gost: Ukupno:

6 6 12

3 1 4

2 1 3

1 9:6 4 7:13 5 16:19

Debi Sredojevi}a TREBIWE - Na utakmici u Sarajevu, koju Leotar igra u ne djequ od 16.30 ~a so va pro tiv no vaj li je u li gi Olimpika, debitova}e novi {ef stru~nog {taba Bor~e Sredojevi}. Od wega svi u Tre biwu o~ekuju da pomogne u prevazila`ewu te{ko}a, sa kojima Leotar kuburi du`i period. Iskusni trener je na svojoj prvoj kon fe ren ci ji za {tampu po dolasku u Leotar obe }ao ma ksi ma lan an ga `man i obja snio {ta sve o~ekuje od svojih fudbalera. - U ovom trenutku imamo ve li ki broj po vri je |e nih fudbalera i to me najvi{e brine. Vidje}u sa klupskim qeka rom i fi zi ote ra pe utom o ~emu se radi. Mislim da Le otar ima ne ophodan kvalitet i da }e sve i}i `eqenim tokom - rekao je Sredojevi}. On je naglasio da o~ekuje puno od utakmice sa Olimpikom. - Prije svega, o~ekujem da momci zaigraju punim kapa-

SARAJEVO, nedjeqa u 16.30 ~asova

OLIMPIK LEOTAR Stadion: “Grbavica“. Glavni sudija: Robert Zrili} (Bawa Luka). Pomo}nici: Momir [irko (Bawa Luka) i Ratko Kuni} (Bawa Luka) ^etvrti arbitar: Danijel Paji} (Bijeqina). Kontrolor su|ewa: Slobodan \or|i} (Bijeqina). Delegat: Dragan Bawac (Kozarska Dubica). OLIMPIK: Vrani}, Sin~evi}, Prli}, Kolarov, Luli}, Gavari}, Nastovski, Joki}, Marinkovi}, Pelak, Spalevi}. Trener: Faik Kolar. LEOTAR: Berak, Trnini}, Proti}, Rami}, ^orlija, Komneni}, Magazin, Lazi}, Ze~evi}, Souto, Vico. Trener: Bor~e Sredojevi}. Doma}in: Gost: Ukupno:

0 0 0

0 0 0

0 0 0

0 0 0

0:0 0:0 0:0

citetom i da ispoqe kvalitet koji posjeduju. Tra`i}u od wih da igraju hrabro, a samim tim i disciplinovano i da ispoqe spor tsku kulturu. Ako ispune zahtjeve koje postavim, rezultat ne}e izostati - dodao je Sredojevi}. ^. M.

Drugoliga{ki vikend ZAPAD U utakmicama {estog kola Druge fudbalske lige Republike Srpske, grupa zapad, sastaju se: SRBAC: Sloga - Mladost (KV), [AMAC: Borac - @upa Milka (subota, 16.30 ~asova), @ERAVICA: Jedinstvo - Ravan (nedjeqa, 11), PELAGI]EVO: Pelagi}evo - Tekstilac, GORWI PODGRADCI: Sloga DIPO - Ozren, BRONZANI MAJDAN: Gomionica - @eqezni~ar (D), MRKOWI] GRAD: Sloboda - Crvena zemqa, OMARSKA: Omarska - Krajina (nedjeqa, 16.30 ~asova).

ISTOK U utakmicama {estog kola Druge fudbalske lige Republike Srpske, grupa istok, sastaju se: DOWI [EPAK: Napredak - Proleter (D), UGQEVIK: Rudar - Vlasenica, SOKOLAC: Glasinac - Podriwe (J), BR^KO: Jedinstvo - Hercegovac (subota, 16.30 ~asova), PU^ILE: Gorica - Mladost (R), VELIKA OBARSKA: Mladost - Lokomotiva, BRODAC: Jedinstvo - Bratstvo (B), MILI]I: Mili}i - Vele` (N) (nedjeqa, 16.30 ~asova).

44 12. i 13. septembar 2009. GLAS SPORT

Maksimalno motivisano ulazimo u ovaj me~, i znamo da nam ne}e biti nimalo lako protiv kvalitetne ekipe koju sa klupe predvodi mladi stru~wak Vinko Marinovi}, rekao Vrawe{ PI[U: MILAN ZUBOVI] [email protected] ZORAN VAJKI] [email protected]

BAWA LUKA - Derbi susret petog kola Prve Fudbalske lige Republike Srpske igra se u Bawoj Luci izme|u BSK-a i Kozare. “Romanti~ari“ su vode}a ekipa u prvenstvu sa maksimalnim u~inkom poslije ~etiri kola. Sqede}a utakmica bi}e im prva na renoviranom stadionu “^aire“ poslije skoro godinu odsustvovawa. [ef stru~nog {taba Bawolu~ana, @eqko Vrawe{, mo`e ra~unati na sve fudbalere, jer niko nema problema sa povredama i kartonima. - Maksimalno motivisano ulazimo u ovaj me~, i znamo da nam ne}e biti nimalo lako protiv kvalitetne ekipe koju sa klupe predvodi mladi stru~wak Vinko Marinovi}. Oni su kiksali u pro{lom kolu kada su pora`eni od Proletera i sada moraju da se iskupe.

Prva fudbalska liga Republike Srpske, peto kolo

Tabela 1. BSK 4 2. Radnik 4 3. Proleter 4 4. Sloga (D) 4 5. Drina HE 4 6. Kozara 4 7. Sutjeska 4 8. Famos 4 9. Sloboda 4 10. Sloga (T) 4 11. Drina (Z) 4 12. Mladost 4 13. Romanija 4 14. Qubi} 4

4 2 2 2 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0

0 2 2 2 3 2 1 1 4 3 3 2 2 1

0 0 0 0 0 1 2 2 0 1 1 2 2 3

9:1 12 7:3 8 5:2 8 4:2 8 2:1 6 3:3 5 6:3 4 5:7 4 1:1 4 2:3 3 1:2 3 5:7 2 3:5 2 3:15 1

Ukoliko moja ekipa pru`i svoj maksimum, vjerujem da }emo ostvariti pozitivan rezultat rekao je Vrawe{. Fudbaleri Kozare ima}e ~ast da prvi zvani~no odigraju utakmicu na renoviranom stadionu “^aire“ u Bawoj Luci. - Uvijek smo u Bawoj Luci igrali dobro. Nadam se da }e tako biti i ovaj put. BSK-u ne}e biti nimalo lako sa nama iako su wihovi rezultati za svako po{tovawe. Oni jesu favoriti u derbiju ali i mi smo u pro{lom kolu bili protiv Proletera pa smo izgubili. Tada smo igrali dosta lo{e. Moramo se trgnuti, pokazati svoju snagu i mo} i ispraviti propu{teno odnosno popraviti utisak iz pro{log kola. Siguran sam da }emo protiv BSK-a pru`iti daleko boqu i

Milenko Devu{i} (BSK)

FOTO: G. [URLAN

po`rtvovaniju igru a iz toga }e sigurno do}i i povoqan rezultat - izjavio je trener Kozare Vinko Marinovi}.

KOM[IJSKI derbi u Isto~noj Ilixi U timu Gradi{~ana niko nema problema sa povredama i kartonima, tako da su svi igra~i na raspolagawu treneru Marinovi}u.

Kom{ijski derbi odigra}e Famos i Romanija u Isto~noj Iliyi. Fudbaler “motorista“ \or|e Jovanovi} o~ekuje dobru partiju svog tima. - Znamo da je tim Dragana Radovi}a opasan i da dolazi otvorenog garda ali i mi nemamo pravo da svojim simpati ze ri ma pri re di mo no vo ra z o ~a rewe. Do bro smo se spremili i vjerujem u trijumf svoje ekipe - istakao je

BSK - Kozara

6 2 4 17:14 2 1 9 6:22 8 3 13 23:36

Stadion “^aire”. Delegat: Mom~ilo To{i} (Isto~no Sarajevo). Kontrolor su|ewa:Zoran Drini} (Omarska). Joco Radi} ([amac)

Bojan Maksimovi} (Modri~a).

Tomi}

Mirko Goji} (Doboj)

Uji}

Iveti}

Topi}

Gigovi} Damjani}

]ulum

\or|evi}

Vukovi}

Miti} Reqi}

Bijeli} Babi}

Devu{i}

[tekovi}

Strika

Stan~i}

Trener: @eqko Vrawe{ NOVI GRAD, subota, 16.30 ~asova

SLOBODA SLOGA (T)

Studen

Kova~evi}

Trener: Vinko Marinovi} BIJEQINA, subota, 16.30 ~asova

RADNIK SLOGA (D)

TESLI], subota, 16.30 ~asova

PROLETER DRINA (Z)

Drina, Z - U Tesli}u nas o~ekuje izuzetno te{ka utakmica. Proleter uvijek protiv nas pru`a dobre partije. Sada su osokoqeni pobjedom nad Kozarom u gostima. Nama preostaje da poka`emo najboqu igru do sada i ako nam se uka`e prilika osvojimo bod sa kojim bi bili zadovoqni. Svi smo zdravi i spremni da poka`emo sve {to znamo - rekao je bek Du{an Sredojevi}. Sloga, T - Gostujemo kod ekipe koja je vrlo neugodna, iako to wihov plasman na tabeli ne pokazuje. Oni su favoriti, a ja se nadam da }e na{i napada~i kona~no proraditi, i da }emo se vratiti sa cijelim plijenom. Nedostaje nam Danijel \uri} zbog kartona, dok je Slavi{a Kraq upitan zbog povrede koju je zaradio na susretu sa Famosom - izjavio je trener Milan Vujasin. Drina HE - Respektujemo ekipu Sutjeske i znamo da nam ne}e biti lako u kom{ijskom derbiju. U ovakvim utakmicama postoji odre|eni rivalitet, ali mislim da nas ne}e iznenaditi po{to se dobro poznajemo - naglasio je trener Zoran Lori}.

\uri}

Radoja

Sladojevi}

kako smo nesre}no izgubili bodove u Bijeqini i Trnu, mislim da se vi{e ne mo`e ponavqati. Ne }e bi ti la ko, Famos nas ~eka osokoqen i naoru`an motivom da nastavi seriju, ali uvjeren sam da im mo`emo pomrsiti ra~une. Ne}e biti iznena|ewe ako se vratimo sa cijelim plijenom naglasio je Aleksandar Gutaq, koji je u svojoj karijeri igrao i za Famos.

Rije~ aktera

BAWA LUKA, subota u 16.30 ~asova Doma}in: 12 Gost: 12 Ukupno: 24

Jovanovi} koji je u Famos do{ao upravo iz Romanije. Fudbaleri Romanije su bez pobjede nakon ~etiri odigrana kola. Paqanski tim bi}e oslabqen neigrawem golgetera Nemawe Kne`evi}a koji je u pro{lom kolu zaradio iskqu~ewe. - Sla bi re zul ta ti ni su mjerilo slabe igre, vi{e je to nedostatak sre}e i tome jednom mora do}i kraj. Onako

GACKO, subota, 16.30 ~asova

MLADOST QUBI]

I. ILIXA, subota, 16.30 ~asova

FAMOS ROMANIJA

FO^A, subota, 19.30 ~asova

SUTJESKA DRINA (HE)

STADION: “Mlakve“. Glavni sudija: Robert [ormaz (Bawa Luka). Pomo}nici: Dragan Mejaki} (Bawa Luka) i @eqko Dragojevi} (Bawa Luka). Delegat: Cvjetko Simi} (Br~ko). Kontrolor su|ewa: Pero Sekuli} (Bijeqina). SLOBODA: Drqa~a, Mar~eta, Tica, Veinovi}, Ivi~i}, Luka~, Gavranovi}, Jelisavac, Kova~evi}, Z. Popovi}, Vrane{evi}. Trener: Milorad In|i}. SLOGA (T): [mawa, Rastovi}, Milojevi}, Tepi}, Kesi}, Kremenovi}, Majki}, Kuki}, Travar, Urukalo, Baki}. Trener: Milan Vujasin.

STADION: Gradski. Glavni sudija: Du{an Berak (Trebiwe). Pomo}nici: Zoran Sokni} (Isto~no Sarajevo) i Miroslav Quboje (Isto~no Sarajevo). Delegat: Nikola Daki} (Novi Grad). Kontrolor su|ewa: Ranko Dragi~evi} (Bawa Luka). RADNIK: \or|i}, \uri}, Sapawo{, Takovac, Ostoji}, Pavi}, Joki}, Sajtanovi}, Ga{evi}, Niki}, Vuji}. Trener: Nikola Bala. SLOGA (D): Plisni}, Sofi}, \uri~i}, Dobri}, Vukovi}, Blagojevi}, Be}arevi}, Mi}evi}, \ukanovi}, Aleksi}, Todorovi}. Trener: Zlatko Spasojevi}.

STADION: “Radolinka“. Glavni sudija: Zoran Grbi} (Prijedor). Pomo}nici: Igor Radakovi} (Prijedor) i Mladen Stupar (Prijedor). Delegat: Zdravko To{ovi} (Fo~a). Kontrolor su|ewa: Dragan Vasiqevi} (Doboj). PROLETER: Kuvekalovi}, Jorgi}, Savi}, [ijakovi}, Jeli}, U{umovi}, Kapi}, Niki}, P. Doli}, Niki}, Ra{i}.Trener: Mihajlo Bo{wak. DRINA (Z): Maksimovi}, Jevti}, Sredojevi}, Vuka{inovi}, Milo{evi}, Pavlovi}, Nini} (Gruji}), Kikanovi}, Novakovi}, Lazarevi}, ]ulum. Trener: Mile Milanovi}.

STADION: Gradski. Glavni sudija: Vladan Mati} (Zvornik). Pomo}nici: Dejan Dabi} (Vlasenica) i Goran Raki} (Ugqevik). Delegat: Branislav Petri~evi} (Doboj). Kontrolor su|ewa: Jovan Kajtez (Modri~a). MLADOST: Vuksan, Mrkovi}, S. Markovi}, Vico, Mu~ibabi}, M. Markovi}, Prodanovi}, No. Su{i}, Vasiqevi}, Prelo, Tohoq. Trener: @eqko Popovi}. QUBI]: Sari}, Simi}, @i`ak, Kraji{nik, Q. Pezer, [u{ak, Deket, Balaban, Jovani}, Blagojevi}, Vasi}. Trener: Predrag [obot.

STADION: SRC Famos-Vojkovi}i“. Glavni sudija: @eqko Latinovi} (Gradi{ka). Pomo}nici: Sini{a Radi} (Lakta{i) i Rodoqub Stefanovi} (Gradi{ka). Delegat: Vladan Simeunovi} (Doboj). Kontrolor su|ewa: Dragi{a \uri} (Bijeqina). FAMOS: Maslovari}, Risti}, O. [ehovac, ]eha, Popovi}, Mojevi}, Otovi}, Jovanovi}, Stankovi}, Mo~evi}, M. Bjelica. Trener: Mom~ilo Stani}. ROMANIJA: Babovi}, Novakovi}, Kre{talica, Gutaq, Vukadin, Delipara, Mazi}, Aleksi}, M. Blagojevi}, [uka, @ivkovi}. Trener: Dragan Radovi}.

STADION: Gradski. Glavni sudija: Zoran Sofreni} (Bijeqina). Pomo}nici: ^edomir Vi}i} (Ugqevik) i Vaso Mi{i} (Mili}i). Delegat: @eqko Babi} (Srbac). Kontrolor su|ewa: Simo Radulovi} (Gradi{ka). SUTJESKA: D. Matovi}, Ra{evi}, Simi}, D. Drakul, Mihajlovi}, N. Drakul, Mojovi}, Muminovi}, Srndovi}, Dosti}, Blagojevi}. Trener: Darko Vojvodi}. DRINA HE: Milisavqevi}, Mitrovi}, Ninkovi}, Iv. Mirkovi}, Pavlovi}, Ig. Mirkovi}, Mutlak, Vidakovi}, Borov~anin, ^oli}, Glibeti}. Trener: Zoran Lori}.

Doma}in: 4 Gost: 4 Ukupno: 8

Doma}in: 6 4 2 0 Gost: 6 0 0 6 Ukupno: 12 4 2 6

Doma}in: 2 Gost: 2 Ukupno: 4

Doma}in: 9 7 2 0 Gost: 9 2 0 7 Ukupno: 18 9 2 7

Doma}in: 0 Gost: 0 Ukupno: 0

Doma}in: 2 Gost: 2 Ukupno: 4

3 1 0 1 0 3 4 1 3

14:1 8:13 22:14

18:3 3:11 21:14

2 0 0 0 0 2 2 0 2

6:1 0:6 6:7

15:3 6:15 21:18

0 0 0 0 0 0 0 0 0

0:0 0:0 0:0

2 0 0 0 0 2 2 0 2

6:3 0:2 6:5

GLAS SRPSKE 12. i 13. septembar 2009. 45

Akcija Bawalu~ke pivare za pomo} fudbalskim klubovima

OFK “Sport tim”

Proslava ro|endana BAWA LU KA - Po vo dom dru ge go di{wice pos to jawa i ra da Omla din ski fu dbal ski klub “Sport tim” or ga ni zu je ovog vi ken da tur nir za fudbalere ro |e ne 1998. godine. Na smotri koja }e se odr`ati u balonu, u bawolu~kom na sequ Re bro vac nastupi}e osam ekipa: Radni ~ki iz Zrewani na, Eko no mist iz Ni k{i }a, Me|ugorje, [kola fudbala “Piksi“ iz Pala, [kola fudbala “Bubamara“ iz Novog Grada, Mladost iz Kotor Varo{a, Kozara iz Gra di {ke i do ma }in OFK “Sport tim”. Na prvom turniru, 2008. trijum fo va la je beo grad ska Crvena zvezda. M. Z.

Izuzetno nam je drago {to kao dru{tveno odgovorna kompanija imamo priliku da pomognemo lokalnim sportskim klubovima koji egzistiraju u te{kim uslovima, rekao Rosi} PI[E: SLAVKO BASARA [email protected]

BAWA LU KA - Akci ja Bawalu~ke pivare pod nazivom “Sakupite ~epove i poklonite svom klubu dresove“ je pokrenuta s ciqem da ovaj privredni gigant pomogne fudbalu u Srpskoj. U ~etvrtak uve~e menayer tr`i {nog mar ke tin ga u Bawalu~koj pivari Vladimir Rosi} uru~io je dvije garniture sportske opreme i lopte Fudbalskom klubu Vrbas iz Srpskih toplica.

Jelen Superliga Veterani Vrbasa i Pivare

FOTO: GLAS SRPSKE

- Bawalu~ka pivara je po~etkom juna pokrenula aktivnost za pomo} fudbalskim klu bo vi ma Tre }e li ge RS, gru pa Bawa Lu ka. Akci ja “Sakupite ~epove i poklonite svom klubu dresove“ je traja la od 10. ju na do 10. septembra. Klubovi su u ovom

PUTOVAWE U BEOGRAD Veterani Vrbasa putova}e u Beograd 10. oktobra i u glavnom gradu Srbije odigra}e prijateqsku utakmicu protiv vr{waka iz Milicionara. Poslije zajedni~kog

ru~ka bawolu~ka ekspedicija uputi}e se ka “Marakani“ i posmatra}e kvalifikacionu utakmicu za odlazak na SP izme|u Srbije i Rumunije.

pe ri odu mo ra li da sa ku pe 5000 ~epova “nektar” piva za je dnu gar ni tu ru spor tske opre me (22 kom ple ta) ili 10.000 ~epova za dvije garniture sportske opreme. Maksimum koji su klubovi mogli da dobiju su dvije garniture ako sakupe i preko 10.000 ~epova - rekao je Rosi}, a potom dodao: - Izuzetno nam je drago {to kao dru{tveno odgovorna kompanija imamo priliku da pomognemo lokalnim sportskim klubovima koji egzistiraju u te{kim uslovima. Ciq ove akti vnos ti je bio da

ukqu~imo stanovni{tvo lokalnih zajednica da pomognu svom klubu. Potpredsjednik FK Vrbas Milorad Arlov zahvalio se Bawalu~koj pivari na poklonima i istakao:

PIVARA poklonila dva kompleta - Ova oprema nam mnogo zna~i pogotovo u te{kom periodu kada mnogi klubovi jedva sastavqaju kraj s krajem. Ovim putem u ime kluba zahvaqujem se Bawalu~koj pivari, a mi }emo i u narednom

pe ri odu nas ta vi ti da sa kupqamo ~epove od piva. Ovom prilikom odigrana je i pri ja teqska uta kmi ca izme|u Bawalu~ke pivare i veterana FK Vrbas. Rezultat je bio u drugom planu, ali ga vrijedi ista}i. Pivara je slavila 4:3. Pivara je poklonila sportsku opremu i fudbalskim klubovima Lau{, @eqezni~ar i Naprijed. U planu je posje ta i Go mje ni ci Cel pak (Prijedor), Lijev~u (Nova Topola), ^elincu, Dubravama, te klubovima s op{tina Srbac, Derventa, Doboj...

Partizan na brdu BEOGRAD - Utakmice 4. kola Jelen Superlige Srbije na programu su ovog vikenda, a sastaju se: subota, 16.30: OFK Beo grad - Na pre dak, Mla di ra dnik - Rad, Bo rac (^) - Ja go di na, Ha bi tfarm Ja vor Spartak Zlatibor voda, 19: Crvena zvezda - Meta lac, ne djeqa, 16.30: Vojvodina - Smederevo, Hajduk - BSK, ^ukari~ki Stan kom - Par ti zan.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

Beograd

Bawa Luka

Bijeqina

Doboj

Umjereno do potpuno obla~no sa kra}im sun~anim intervalima, a na jugu Hercegovine prete`no sun~ano. Kratkotrajno je ki{a mogu}a u brdskoplaninskim krajevima u Krajini, istoku i jugoistoku. Duva}e slab sjeverni i sjeveroisto~ni vjetar, a u Hercegovini ujutru i uve~e slaba bura. Jutarwa temperatura vazduha od 8 na planinama, u ve}ini krajeva 10 do 16, a najvi{a dnevna temperatura vazduha od 17 do 20 na planinama, a u ostalim krajevima od 22 do 25, na jugu Hercegovine i u sjevernim predjelima do 28 stepeni Celzijusa.

Zvornik Zenica

28 oC 16 oC

Maks. Min.

Subotica

Novi Sad

Promjenqivo obla~no, toplije i uglavnom suvo. Samo je na jugu i istoku mogu}a kratkotrajna ki{a.

Tuzla

Umjereno obla~no

Promjenqivo obla~no

Perica PE]ANAC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Dragana ]OSI] (dopisnici, dru{tvo) Daliborka SEKULI] (biznis) Vawa POPOVI] (kroz Republiku Srpsku) @aklina MIJATOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura, Glas plus) Darko GRABOVAC (Bawa Luka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka)

Beograd

Sarajevo Pale

Mostar

Novi Pazar

Ni{

Nik{i}

Bawa Luka Trebiwe

Maks. Min.

26 oC 14 oC

Podgorica

Pri{tina

Svjetske metropole Pariz Madrid Rim Atina Budimpe{ta Prag

19 28 23 24 26 19

Moskva Istanbul Sofija Oslo Milano Bukure{t

BAWALUKA

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik

20 25 19 15 20 28

Berlin Toronto Wujork ^ikago Los An|eles

21 23 22 26 27

Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31.jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

e-mail: [email protected] [email protected]

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawa Luka, Redakcija: Skendera Kulenovi}a 93, 78000 Bawa Luka, tel. (051) 231-031, faks 231-012, e-mail: [email protected], Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel.(051) 231-081, e-mail:[email protected], Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

46 12. i 13. septembar 2009. GLAS SRPSKE

Antena - subota KABLOVSKA 7.00 8.40 9.00 11.00 12.00 12.05 12.55 13.00 14.00 16.00 16.30 17.20

Dora istra`uje, crtani film Vodi~ za roditeqe [pijunka Harijet, film Dobre namjere, serija Vijesti Dobre namjere, serija Vijesti Uve}awe Trojanski kow, film Vijesti Potraga Pametwakovi}i

18.00 Nacionalna geografija i BBC 18.30 Vijesti 19.00 Jelen top 10 20.00 Qudi sa Menhetna, serija 21.00 XFK, film 23.00 Vijesti 23.20 XFK, film 0.40 Pametwakovi}i 1.00 Patrola 1.30 Gorka `etva, film 3.00 Jelen top 10 3.40 Info kanal

Vikom 6.00 8.00 8.30 9.00 9.50 10.00 11.00 12.00 13.05 14.00 14.40

Narodna muzika Glas Amerike Tele{op Pismo-glava, putopis Crtani film Narodna muzika Zlatni minut, kviz Radio i TV Sveznalica, kviz Tele{op Tele{op

15.00 Sveznalica, kviz 15.50 Crtani film 16.00 Mjesta, krajevi, zanimqivosti 16.30 Kviz znawa 18.00 Misterije postawa 19.30 Dnevnik RTS 21.00 Da, mo`da, ne 22.00 Spasilda 23.30 Kviz 0.00 Erotski program

Foks 6.00 7.00 8.00 9.00 9.30 10.30

Nacionalna geografija e-TV Doma}in Puka, crtani film Fajront republika Legenda o velikoj {api, film 11.30 Cirkus 12.30 Top spid 13.30 F1, kvalifikacije

15.00 16.00 18.00 18.20 19.00 21.00 0.30 1.00 2.00 5.00

Ninxa ratnici Kraqevi Ade Red Bul Ke{ taksi Izdajni~ko srce, film Posejdonova avantura, film Ke{ taksi Ameri~ko rvawe Sjaj u o~ima, film Ameri~ko rvawe

National geographic 8.00 9.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 19.00 20.00 21.00 22.00

Opasni susreti Pse}i grad @rtva zmijskog otrova Naj~udniji dinosaurusi Zale|eni dinosaurusi Opasne zvijeri Vrhunska otrovnica ^uvari prirode: Gr~ka ^uvari prirode: Sardinija [est stepeni bi moglo da izmijeni svijet Avionske nesre}e Drugi svjetski rat: Agresija Drugi svjetski rat: @estoki poraz Drugi svjetski rat: [ok

23.00 Drugi svjetski rat: Prekretnica 0.00 Drugi svjetski rat: Kraj no}ne more 1.00 Drugi svjetski rat: Velika iskrcavawa 2.00 Avionske nesre}e 3.00 Drugi svjetski rat: Agresija 4.00 Drugi svjetski rat: @estoki poraz 5.00 Drugi svjetski rat: [ok 6.00 Avionske nesre}e 7.00 Uli~ni majmuni

Radio RS 6.00 9.00 9.05 10.00 11.00 11.05 12.00 12.10 13.00 13.05 13.30 14.00 14.05 15.00 16.00 18.00 19.00 19.10

Jutarwi program Vijesti Qetni mozaik Vijesti Vijesti Zvjezdano nebo djetiwstva Vijesti Zvrk Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Sportsko zabavno popodne Vijesti Dnevnik Vijesti Vijesti Muzi~ka emisija, zabavna muzika

Uloge: Tom Berinxer, Nensi Trevis Re`ija: Xorx Kejs

7.00

19.30 Muzika naroda 20.00 Vijesti 20.05 Evergrin klub 21.00 Vijesti 22.00 Vijesti 22.05 Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 23.00 Muzika za laku no} 0.00 Vijesti 0.05 No}ni program Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I.Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

8.30 9.00 10.05 10.30 10.35 11.10 11.30 12.10 14.00 15.00 15.30 16.20 18.00 19.00 19.20 21.00 22.40 23.45 0.30 1.10 2.10 3.00 3.40

Slavski obi~aji Piskavica Frej`er, serija Sviraj ne{to narodno Zdravqe je lijek ^arolija, serija Lovci na zmajeve [umska {kola Ultramen Sveti orah, serija Crkva u Brodu Tri zvijezde, serija Top FM 20 Do kraja svijeta - Kuba Najxel Marvin EP u odbojci ^arolija, serija Dnevnik EP u odbojci Govor tijela, film Quo, koncert Obijesna sudbina Mjesto zlo~ina: Majami Tom FM 20 Sveti orah, serija Obijesna sudbina Tri zvijezde

6.50 8.00 9.50 10.00 11.30 11.50 12.00 13.30 14.00 15.00 16.00 18.00 19.00 19.40 20.00 22.00 23.00 23.50 0.30

12.00 12.10 12.20 12.30 14.00 14.10 15.50 16.00 17.00 18.30 19.00 20.00 21.00 23.00 1.00 1.10 1.20

Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Napu{teni an|eo Balkan net Gle ko to govori 2, film Info top Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Qubavnik po naruxbini, film Info top Gold muzika Info top Napu{teni an|eo, serija [ou tajm Info top Smolvil, serija Bjekstvo, serija Ne mo`e{ pobje}i, film Bjekstvo iz Los An|elesa, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Grand {ou

8.00 8.05 8.10 8.20 8.40 9.00 10.30 11.00 11.30 12.10 13.00 15.00 15.20 15.50 18.00 20.00 20.20 22.40 0.20 1.50

NOVA 7.10 7.40 8.00 8.30 9.30 10.30 11.30 12.20 13.20 14.50 15.50 16.40 16.50 17.40 18.10 19.10 20.00 21.30 23.40 1.30 3.00 4.40

Mo}ni renxeri, serija Vinks, crtani film Dora, crtani film Ezo TV Nova lova Lude sedamdesete, serija U sedmom nebu, serija Smolvil, serija Medaqon, film Ne zaboravi stihove Nad lipom 35 Vijesti Kod Ane Mister Bin, serija Lud, zbuwen, normalan, serija Dnevnik Smrtonosni kontakt: Pti~ja gripa, film Crveni zmaj, film 88 minuta, film Smrtonosne la`i, film Prevarena, film Marijini qubavnici, film

RTL 7.50 9.30 10.10 11.00

RTRS

Heroji iz strasti, serija Astro Boj, crtani film Ulica Sezam Ben 10, crtani film

2100 PINK BH

Uloge: @an-Klod van Dam, Rozana Arket, Kieran Kalkin Re`ija: Robert Harmon

RTS 1

Zdravo, emisija o zdravqu Jutarwi program Vijesti P~elin plan, crtani film Sporti} Vijesti Klub dje~aka, film Auto {op magazin Kviz i grad F1, kvalifikacije Zbogom Brus Li, film [ta je mu{karac bez brkova, serija Vijesti Muzika Fudbal: Espawol - Real Madrid Stipe u gostima, serija Trava, serija Gradska vreva Emanuela, film

6.05 8.00 8.10 9.05 10.05 11.05 12.30 13.00 13.10 13.30 14.00 15.10 16.00 16.50 18.30 19.00 19.30 20.00 21.00 21.50 0.20 0.25 2.00 3.00

BHT 1

PINK BH 7.10 7.20 7.30 8.00 9.00 10.30

Ne mo`e{ pobje}i

ATV

RTRS 7.30 8.05

B 92

2100

Govor tijela

16.10 18.00 18.30 19.00 20.00 22.10 23.40 1.10

Jutarwi program Dnevnik Jutarwi program @ikina {arenica @ikina {arenica Dizni Moj ujak, serija Dnevnik Sport plus Lud, zbuwen, normalan, serija Ekskluzivno TV lica Volim i ja neranxe, serija Maturanti, pazi {ta radi{, film Kvadratura kruga Slagalica Dnevnik Volim i ja neranxe, serija TV Bingo Iksmen, film Vijesti Otaxbina, film Volim i ja neranxe Ekskluzivno

6.10 6.50 7.40 7.50 10.00 10.20 10.50 12.00 12.30 13.20 14.00 14.30

7.30 7.50 8.20 8.40 9.00 9.20 9.50 10.10 11.00 13.00 13.50

9.40 10.30 11.00 11.40 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 16.00 17.00 17.30 17.40 18.00 20.00 21.00 21.30 21.50 22.10 23.00

15.00 16.10 17.00 18.10 19.10 19.30 20.10 21.00 22.50 23.20 1.10 2.50 5.00

Tajna ~okolade, serija Ostrvska ekipa, serija Gusar, film Neprijateqski rudnik, film Velika namje{taqka, film Zvijezde ekstra Vijesti Nadrealiti {ou Legenda o jeseni, film Policijska akademija, film Savr{en plan, film Velika namje{taqka, film

101 Dalmatinac, crtani film Legenda o Tarzanu, crtani film Na kraju ulice Leo, serija Sportske igre mladih Koga briga Ekstremne `ivotiwe Igrajmo se Briqantin Misa Gimnazija, serija F1, kvalifikacije

Znawe imawe TV lica Star Kid, ratnik iz Vejverli Strita, film Vjerski mozaik Srbije Klinika Vet Kwiga utisaka Agroinfo Profil i profit Svijet zdravqa Sedam RTS dana Gra|anin Leti, leti pjesmo moja mila Rezervisano vrijeme Sport Vrele gume Total tenis Reli Sport Putovawe kroz arhitekturu Ekologija Svijet sporta Jelen super liga Horizont Muzika

OBN

Iza ekrana ^arolija, serija Vijesti Meklintok, film Vijesti Ku}ni qubimci Normalan `ivot Dnevnik Oprezno s an|elom Prizma Duhovni izazovi Jelovnici izgubqenog vremena Reporteri Obrazovni program Moja susjeda Tawa Lijepom na{om Loto Dnevnik ^arolija, serija Festival kajkavske popevke Dnevnik Zauvijek moja, film Viski, film Cesta 9, film Jelovnici izgubqenog vremena

HRT 2 7.10

6.10 7.00 7.50

HRT 1

Be Ha Te bebe Frenderi Dobro do{li u moju zemqu Dje~iji festivali Nema problema Willow and Wind, film Svjetsko blago Tribunal Josip Pejakovi}: U ime naroda ^udesna planeta Fudbal: BiH - Turska, snimak Eurobasket Engleska Premijer liga, pregled Fudbal: Man~ester Siti - Arsenal Ko{arka - EP Dnevnik Fudbal: Borac - Zriwski Ko{arka - EP wwww.ubistvo,com, film Duhovi pro{losti, film

11.40 12.30 12.50 14.40

RTS 2

8.40 9.00 9.10 9.40 10.10 10.40 13.10 14.10 15.10 16.00 17.50 18.20 18.50 19.10 20.00 22.00 0.00 2.00

Transformeri, crtani film Pocoyo, crtani film Dora istra`uje, crtani film Povratak u budu}nost, film Istra`ivawa Michael Flatley Lord of the Dance Mimohod Acapulco Heat, serija Emisija o filmu Zbog jedne Francuskiwe, film Istra`ivawa Odred za ~isto}u Info Muzika Air Force One, film U pravom trenutku, film Vjeruj u qubav, film Air Force One, film

15.10 15.40 16.10 16.20 18.10 20.00 23.10

KS automagazin ^etiri zida Jedrewe Odbojka - EP Atletika Volim fudbal Bitange i princeze, serija 23.40 No} u pozori{tu 2.10 Atletika 2.50 Muzika

BN 6.30 8.00 10.00 11.40 14.00 14.40 16.00 16.20 17.20 18.10 19.30 20.00 20.30 21.00 22.00 23.50 1.50 3.20

Jutarwi program Subotom Film Fojlov rat, serija Auto{op Biqana za vas Novosti Skrivena kamera Svijet na dlanu Pisma iz Herceg Novog Monitor Vitafon zvuk koji lije~i Svijet na dlanu Bulevar Film Film Film Film

GLAS SRPSKE 12. i 13. septembar 2009. 47

1400

Bagdadski lopov

Uloge: Morgan Frimen, Entoni Hopkins, Najxel Hevtorn Re`ija: Stiven Spilberg

RTRS

Uloge: Rodi Mekdauel, Kabir Bedi Re`ija: Klajv Doner

RTRS 7.00 8.05 8.30 9.00 10.05 10.30 11.30 12.10 12.40 13.00 14.00 15.50 16.20 18.00 18.30 19.00 19.20 21.00 21.30 23.00 23.40 0.00

Veliki sportski dueli Sviraj ne{to narodno Zdravqe je lijek Razotkriveni Lovci na zmajeve Ultramen Magazin Snop Potkozarske pri~e Emisija o Du{ku Trifunovi}u Bagdadski lopov, film Do kraja svijeta EP u odbojci Magazin Lige {ampiona Frej`er, serija Dnevnik EP u odbojci, finale EP u odbojci, zatvarawe Palma me|u palmama, film Sportski pregled @ilet sport Bagdadski lopov, film

ATV 7.00 8.00 9.50 10.30 11.00 11.30 12.00 13.00 13.40 16.00 16.05 16.30 17.10 18.00 19.00 19.40 20.00 22.00

Mejd in Bawa Luka Sportisimo Crtani film Jedna bajka Balkan net Mobih Info top Gold ekspres Zabavni program Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Info top Sve za qubav Zabavni program Mahala{i Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Dvogled Info top Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Mobih Film Dvostruka prevara, film 23.00 Seks i selo, serija 23.40 Ubistva iz zabave, film

8.00 8.05 8.30 8.35 8.50 9.00 9.20 9.50 10.30 11.00 12.10 12.20 12.40 12.50 15.00 15.30 17.30 18.00 20.00 20.30 20.50 23.00 23.30 0.20 0.50

NOVA 7.10 7.40 8.00 8.30 9.00 10.00 10.50 11.20 11.50 12.20 13.20 15.30 17.20 17.30 18.10 19.10 20.00 21.00 22.50 0.10 1.10 3.00 5.30

Mo}ni renxeri, serija Vinks, crtani film Dora, crtani film Kraq Kvinsa, serija Doma}ice iz visokog dru{tva, serija Zbogom biv{i, serija Automotiv Magazin Lige {ampiona Novac Ulica sje}awa, serija [akalov dan, film 2001. suluda odiseja u svemir, film Vijesti Mister Bin, serija Lud, zbuwen, normalan, serija Dnevnik Nad lipom 35 Kraqevi} i ja, film Crveni tepih Televizijska posla, serija @ivot Dejvida Gejla, film Gospodar Balantrea, film Crveni tepih

RTL 8.30 8.50 9.20

6.00 6.05 8.00 8.10 9.00 9.05 10.00 10.05 11.00 11.05 12.40 13.00 13.10 13.30 14.00 14.50 15.00 15.40 15.50 16.40 18.20 19.00 19.30 20.00 21.00

Zvijezde ekstra Skrivene poruke, serija Astro Boj, crtani film

Be Ha Te bebe Mumijevi Uradi sam, uradi sama Kako sam poqubio svoj nos, drama Dje~iji festivali Galakti~ki fudbal Nema problema Pri~e iz 1001 no}i Retrovizor ^udesna planeta Muzika Liga {ampiona Retrovizor Fudbal: Birmingem Siti - Aston Vila Eurobasket Ko{arka - EP TV Liberti Ko{arka - EP Dnevnik Svjetsko blago Ko{arka - EP Sport Policijska stanica Moda Dok. program

Vijesti Jutarwi program Dnevnik Jutarwi program Vijesti @ikina {arenica Vijesti @ikina {arenica Vijesti Dizni Kulinarski qetopis Dnevnik Sport plus Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe Vijesti SAT Vijesti Ono kao qubav, serija Velika frka, film Sasvim prirodno Slagalica Dnevnik Ono kao qubav, serija Qepotica, film

6.00 7.00 7.40 8.00 9.00 9.20 10.00 10.30 11.00 14.00 14.50 15.50 16.20 18.20 19.20 22.00 23.30 0.10 1.00

HRT 1 6.10 7.10 8.10 10.10 12.00 12.20 13.20 14.00 15.00 15.50 16.50 17.30 19.10 19.30 20.10 22.10 22.40 0.40 1.30 2.10 3.10 4.00 4.30

HRT 2 Porodica Adams, crtani film 7.10 Dvostruka zbrka, serija 7.40 Film 9.10 Jura Hura 9.30 Sportske igre mladih 9.50 Duhovni velikani 10.20 Biblija 10.50 Portret mjesta i Crkve

Muzika za dobro jutro Amen a|es Agroinfo Dozvolite UNHCR - povratak: Kosovo Interfejs Akva viva derbi Moj qubimac 100 godina letewa u Srbiji Fudbal: Birmingem Siti - Aston Vila Brazde Emisija iz kulture Fudbal: Vojvodina Smederevo Magazin Lige {ampiona Odbojka - EP, finale Tenis Muzika Vikend Evronet Sport

OBN

Lijepom na{om Obrazovni program Takmi~ewe kraqice Elizabete u Briselu Sve~ani mimohod Vinkova~kih jeseni Dnevnik Plodovi zemqe More Istra`ivawe vremena Mir i dobro Ujak Vawa, pozori{na predstava Dok. program K-9, film Loto Dnevnik Shane, film Dnevnik [arada, film Istra`ivawe vremena Nauka Muzika Duhovni velikani Reprizni program Plodovi zemqe

10.10 Ulica Sezam 10.50 Ben 10, crtani film 11.20 Pre`ivjeti divqinu 12.10 Valovi Havaja 12.40 Qubav je na selu 13.30 Najve}a hrvatska misterija 14.30 Kengur Xek, film 16.00 Krokodil Dandi 2, film 17.50 Odred za ~isto}u 18.30 Vijesti 19.00 Magazin 20.00 Kladioni~ari, film 21.30 Mjesto zlo~ina: Majami, serija 22.20 Vrsta 3, film 0.10 Mjesto zlo~ina: Majami, serija

ATV

Nedjeqa KABLOVSKA

RTS 2

RTS 1

BHT 1

PINK BH 7.00 7.10 7.20 8.00 9.00 10.30 11.00 11.10 13.00 13.30 13.40 14.00 14.05 15.10 15.40 16.30 16.40 17.00 18.00 18.30 18.40 19.00 19.30 21.00

Zdravo, emisija o zdravqu Jutarwi program Vijesti Doktor Deksi Kirbi, crtani film Ulica Sezam Dobri zmaj Dekster, crtani film Stipe u gostima, serija Formula 1, Velika nagrada Italije Vijesti Kuba, putopis Kuba, putopis Crveni cvijet, serija Pogodi ko dolazi na ve~eru Vijesti Muzika Amistad, film Mudrost krokodila, film

2000

Amistad

11.00 12.00 12.50 13.20 16.10 17.20 17.40 18.20 20.00 22.10 23.30 0.00

8.50 9.10 9.15 9.20 9.50 10.20 10.50 11.20 12.00 13.00 13.50 14.50 16.50 18.50 20.00 21.50 0.00 1.00 3.00

Transformeri, crtani film Pocoyo, crtani film Dora istra`uje, crtani film Povratak u budu}nost Hari i porodica Henderson, serija Istra`ivawa Lude sedamdesete, serija Bitange i princeze, serija Lonci i poklopci Crveni tepih Telering Raj, film Princeza Mononoke, crtani film Info Koktel, film 16 blokova, film @ivot na sjeveru, serija Koktel, film Raj, serija

Misa Nosa~ Slikovnica F1, Velika nagrada Italije Sport Bejzbol Magazin Lige {ampiona Atletika Fudbal: Varteks - Hajduk Boris Novkovi}, koncert Nove avanture stare Kristine, serija Nove avanture stare Kristine, serija

BN 5.30 7.00 8.00 9.30 10.00 10.30 12.00

6.50

13.20 15.00 19.30 20.00 22.00 23.20 1.00 3.00

Muzi~ki izlog Hrana i vino Svijet Renomea Pri~e zavi~ajne Selo Cvr~ak na sat Zavi~aju mili raju Muzika Nedjeqno popodne Monitor Dok. program Slu~ajni partneri Film Astro~et Satelitski program

B 92 7.00 9.00 11.00 11.50 12.00 12.05 13.30 14.00 16.00 16.30

[pijunka Harijet, film Znawe na poklon Dobre namjere, serija Hitna 94, serija Vijesti Hitna 94, serija Magazin Trojanski kow 2, film Vijesti Qudi sa Menhetna, serija

17.20 17.50 18.30 19.00 20.00 21.00 23.00 23.30 0.00 0.30 1.20 2.10

Pametwakovi}i [tiklom u vrata Vijesti Nacionalna geografija i BBC Uvod u anatomiju, serija Utisak nedjeqe Vijesti Pametwakovi}i [tiklom u vrata Nacionalna geografija i BBC U`ivo sa Ebi Rouda Info kanal

Vikom 6.00 7.30 8.00 8.30 9.00 9.50 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00

Narodna muzika Tele{op Glas Amerike Tele{op Pismo-glava, putopis Crtani film U na{em ataru, emisija o poqoprivredi Blesimetar, serija Radio i TV Sveznalica, kviz Tele{op

14.40 15.00 15.50 16.30 19.30 20.30

Tele{op Sveznalica, kviz Crtani film Kviz znawa Dnevnik RTS Pregled sedmice 21.00 Dokaz stvarawa 22.00 Izazovi istine 23.00 Narodna muzika 0.00 Erotski program

Foks 6.10 7.00 8.30

e-TV Doma}in Smije{na strana `ivota 9.00 Puka, crtani film 9.30 Posejdonova avantura, film 13.00 Svijet na dlanu 13.40 F1 16.00 Kraqevi Ade

18.00 18.20 19.00 21.00 23.20 1.00 2.00 3.00 3.40

Red Bul Ke{ taksi Taj Kob, film Pisma od ubice, film Ratnici podzemqa, film Top Spid Ameri~ko rvawe Ke{ taksi Taj Kob, film

National geographic 8.00 9.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 18.00 19.00

Uli~ni majmuni Okean u staklu Xinovske pande Drugi svjetski rat: [ok Hitlerovi tajni bunkeri Grbavi kitovi Sve o ajkulama Duh vikinga Duh vikinga 2 Tajne broda sa blagom Tangovih Najve}i kruzer na svijetu Avionske nesre}e

20.00 21.00 22.00 23.00 0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00 7.00

Er Fors 1 Obamin helikopter Opasna jezera Er Fors 1 Obamin helikopter Opasna jezera Drugi svjetski rat: [ok Er Fors 1 Obamin helikopter Tajne broda sa blagom Tangovih Albumi iz Au{vica Predatorske snage

Radio RS 6.00 8.00 8.05 9.00 9.05 9.30 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.05 16.00 16.20 18.00 18.05 19.00

Jutarwi program Vijesti Emisija za selo Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Top lista Radija RS Vijesti Sje}awa Vijesti Religijski program Vijesti Zvrk Vijesti Pri~aonica, omladinska emisija Vijesti Sportski pregled Dnevnik Nedjeqni radio magazin Vijesti Medaqoni u vremenu Vijesti

19.05 Zaigrajmo, zapjevajmo, emisija narodne muzike 20.00 Vijesti 20.05 Zabavna muzika 21.00 Vijesti 21.05 Starogradska sje}awa 22.00 Vijesti 22.05 Kultura u ogledalu 23.00 Sje}awa 0.00 Vijesti 0.05 No}ni program 5.00 Emisija za selo Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

Teri Ha~er izme|u "O~ajnih doma}ica" i li~nih `eqa Holivudska glumica Teri Ha~er nastavila je snimawe serije “O~ajne doma}ice“, ali ima i druge projekte koji nemaju veze sa glumom. - Ove godine punim 45 godina i to je va`an ro|endan. Zakqu~ila sam da treba da sastavim spisak stvari koje treba da uradim od sada do decembra - rekla je glumica u televizijskoj emisiji “Akses Holivud“.

Teri Ha~er ima ambiciozne planove: da te~no progovori francuski jezik, da napi{e novelu, da nau~i ~etiri pjesme koje bi otpjevala uz gitaru i u~e{}e na trijatlonu. Posqedwa `eqa na toj lis ti ispu ni }e joj se su tra (ne djeqa): pola miqe plivawa, 18 miqa na biciklu i ~etiri miqe tr~awa, na trijatlonu koji se organizuje u korist dje~ije bolnice u Los An|elesu.

Luda planeta

Predvi|awe loto dobitka Iluzionista Daren Braun (38) predvidio je kombinaciju {est brojeva koja }e biti izvu~ena na britanskom lotu i pogodio, javio je Mondo. Svoje predvi|awe Braun je zapisao na bijelim lopticama nekoliko ~asova prije samog izvla~ewa, a onda ih je okrenuo prema kamerama. Rezultat je bio nevjerovatan, jer su Braunove loptice pokazivale dobitnu kombinaciju 2, 11, 23, 28, 35 i 39. Nevjerovatan poduhvat je britanskoj publici prikazan u direktnom televizijskom prenosu.

Penzioneri hokeja{i

Citat Paris Hilton u Oksfordskom rje~niku Nasqe dni ca “Hil ton“ imperije, starleta i zvijezda ku}nog filma za odra sle Pa ris Hil ton, upi sa na je “zla tnim slovima“ u posedwe izdawe Oksfor dskog rje ~ni ka citata. Veliki mislioci i Paris Hilton na{li su se na stra ni ca ma posqedweg izdawa presti`nog rje ~ni ka. Negdje odmah iza Kon fu ~i ja na {la se i Paris sa citatom: “Obla~ite se lijepo gdje

god da idete, `ivot je suvi{e kratak da biste se uklopili sa sredinom“. Nasqednica je za svoj doprinos na stranici “Tviter“ napisala da je to “kul”. Pored Paris, mjesto u rje~niku ci ta ta do bi li su i Sa ra Pejlin sa ~uvenom: “Koja je razlika izme|u ’hokej mame’ (termin za maj ke ko je os ta ju kod ku}e i brinu o djeci) i pitbula? Ru` za usne“, kao i re~enica Ba ra ka Oba me: “Luk is to ri je je dug, ali se sa vi ja ka pravdi“.

NEKAD BILO...

Otkrivena pe}ina Lasko

Grupa tinejxera, tra`e}i izgubqenog psa, otkrila je pe}inu Lasko, kod mjesta Montiwak u Dordowi (Francuska) 12. septembra 1940. godine. Rije~ je o ~uvenom arheolo{kom lokalitetu sa crte`ima iz paleolita. Bilo je potrebno deset godina za skidawe algi sa crte`a iz pe}ine. Godine 1963. dolazi do zatvarawa pe}ina za javnost, i pe}ine su u tom stawu ostale do dana{weg dana. Posjetioci danas mogu da vide repliku pe}ine iskopanu nedaleko od originala, a u woj su vjerno preslikani crte`i originala. Lasko svoju slavu duguje kvalitetu crte`a koji su stari oko 16 do 17 hiqada godina. Ukupna povr{ina pe}ine je oko 120 kvadratnih metara. Smatra se da su paleolitski qudi u pe}inama vr{ili magijske rituale i plesove, kao i da su tu prino{ene `rtve bogovima.

POSQEDWA Poqubac Dru Barimor i Elen Pejx Dru Barimor i Elen Pejx za~inile su poqupcem promociju svog novog filma “Whip It“, na ~ijem setu su se i upoznale. Dru, kojoj je ovaj film rediteqski prvenac, ispri~ala je da joj je na snimawu svaki dan bio jako zabavan i da je sa cijelom ekipom koja je na filmu radila ostala u savr{enim odnosima, pogotovo sa 22-godi{wom Pejx, koju smatra beskrajno duhovitom i sa kojom je tokom posqedwih mjeseci postala jako bliska. Toliko bliska da su se ameri~ki tabloidi posebno zainteresovali za wihov odnos. Navodno su se cijelo vrijeme dodirivale, dr`ale za ruke i trqale nosevima, a ve} se naga|a i kako je Elen ulogu u filmu dobila - preko kreveta.

Kanadski penzioneri `eqeli su da obore Ginisov rekord kao najstariji hokeja{i koji su odigrali utakmicu. Penzioneri iz Kanade organizovali su turnir u hokeju za igra~e iznad 80 godina kako bi oborili svjetski rekord u “najstarijoj odigranoj utakmici ikada“. Me|utim, na samom startu je do{lo do problema - utakmica je morala da bude odlo`ena nekoliko ~asova, jer se nekoliko “sportista“ izgubilo na putu od svla~ionice do terena.

Ma~ka u ru{evinama Jedna ma~ka, ku}ni qubimac `ene iz ameri~ke dr`ave Ohajo, prona|ena je `iva ispod ru{evina, 26 dana poslije po`ara u zgradi u kojoj je `ivjela. Sendi Lapjer rekla je da je vjerovala da je jednogodi{wa ma~ka po imenu Smoka stradala u po`aru 10. avgusta u Frenklinu, 48 kilometara sjeverno od Sinsinatija. Po`ar je izbio u zgradi u kojoj je `ena `ivjela u stanu na drugom spratu.

KOLUMNA

www.glassrpske.com

Sva lica Zla PI[E: SAWA VLAISAVQEVI]

INTERVJU Marko Pavi}, predsjednik DNS-a

Entitetsko glasawe nesporno i o tome nema rasprave FOTO: GLAS SRPSKE

[arovi} bio optu`en za kriminal u Privrednoj banci Srpsko Sarajevo. Spektakularno uhap{en i u procesu oslobo|en

Optu`nica protiv ^ovi}a temeqena na carinskim prevarama i poreskim utajama. Spektakularno uhap{en, u sudskom procesu oslobo|en Sud BiH

Pravosu|e BiH za organizovani kriminal sudi iskqu~ivo srpskim i hrvatskim politi~arima

Sud i Tu`ila{tvo BiH vode organizovanu politi~ku hajku

Na Me|unarodnom filmskom festivalu u Veneciji 24 dugometra`na filma u trci za “Zlatnog lava“

2 12. i 13. septembar 2009. GLAS PLUS

Kolumna

Z

Sva li ca Zla

dru`eni gra|anski mediji u Federaciji imaju neiscrpan izvor za pisawe najstra{nijih i najbrutalnijih uvreda u - politi~a ri ma iz RS, me di ji ma iz RS (dva izu zet ka), in te le ktu al ci ma iz RS (jedva dva-tri izuzetka), sarajevskim intelektualcima koji ne pristaju na zdru `e no gra |an sko me dij sko so to ni zirawe wihovih meta i naravno sarajevskom dnevnom listu “Avaz“. Svi koji ne misle isto su “intele ktu al na ga mad“. Ga mad k‘o ga mad {te ti. A sa ga ma di se uobi ~a je no ne radi ni{ta drugo nego ih se uni{tava. Tvrde do bro }u dni sa ra jev ski gra |an ski me di ji i wiho vi naj pre da ni ji pro mo to ri i to kao i uvi jek sa svim biranim rje~nikom: “@ivimo u poreme}enim dru{tvima kojima vlada mafija. U kojima se brine o qudskim pravima kriminalaca, dok se do pu {ta {i ka ni rawe, pre mla }i vawe ili pri jetwe smr}u wiho vim `rtva ma (pa i tu `i oci ma i su di ja ma)… U dru{ tvu u ko jem zlo ~in ci, kri mi nal ci i in te le ktu al na ga mad onoj ma loj sku pi ni ko ja se ne predaje i nastavqa borbu protiv mafi je, za mje ra ju go vor mr`we i ne kul turu dijaloga“. Ova tvrdwa baca sumwu na dobronamjernost odbrane ovih medija samo ako se ozbiqnije zamislimo nad logi~kom utemeqeno{}u ove tvrdwe. Neki qudi zamjere na nekulturi dijaloga i go vo ru mr`we ko ja ni po {to, ne daj Bo `e, ne do la zi iz “na {ih ur ba no ge ril skih“ me di ja i za to {to go vo re neistinu re}i }emo im ni{ta nekulturno, samo eto to da su “gamad“.

SJETIMO SE samo poziva na lin~ legitimnom direktoru RTRS-a... Hajd’ neka netko ka`e da je ovo nekul tur no! Daqe tvrde oni da se u ovom dru{ tvu do zvoqava pre mla }i vawe i {ikanirawe tu`ilaca i sudaca, a bri ne o qud skim pra vi ma kri mi na la ca. Evo mjes ta na ko je mu imamo identi~ne stavove. Dopu{ta, itekako se dopu{ta {ikanirawe sudaca i pozivawe na lin~. Sjetimo se samo vi{emjese~ne hajke pro tiv su ca Bran ka Pe ri }a, Ize Tan ki }a, pred sje dni ce su da BiH… ali

Inbox Po{tovani, povodom va{eg ~lanka o sve mawem broju pacijenata koji se lije~e van RS, `elim ista}i jedan pozitivan primjer. Donedavno pacijenti bolesni od multiplaskleroze morali su odlaziti u Beograd i sli~no po dijagnozu, a nisu se lije~ili nigdje. Sada to je mogu}e u Bawoj Luci. Naime, na Klinici za neurologiju KC Bawa Luka otvoren je MS centar u kome je mogu}a dijagnoza, ali i lije~ewe ove stra{ne bolesti. Ovdje se lije~e i pacijenti iz zapadnog, ali i isto~nog dijela RS. Lije~i ih tim qekara na ~ijem ~elu je Sawa Grgi}. Ovo je izuzetna doktorka koja se sa velikim entuzijazmom uhvatila uko{tac sa ovom bole{}u. Rije~ je o doktorki jer je jedan od najpozitivnijih primjera {ta mo`e da uradi jedan ~ovjek za mnogo qudi i zaslu`na je {to bolesni od ove bolesti mogu voditi relativno normalan `ivot... Email: [email protected]

ni su ih {i ka ni ra li kri mi nal ci, ve} urbani neovisni mediji ali i oni koji to po definiciji nisu. Sjetimo se samo po zi va na lin~ le gi ti mnom di re kto ru RTRS-a, sje ti mo se dirqivih intervjua sa vode}im osobama iz krimi no ge nih sku pi na. Sje ti mo se sa koliko suosje}awa se u tim intervjuima vodilo ra~una da ne budu povrije|eni u qud skom dos to jan stvu. Sje ti mo se wihovih fotografija u novinama. Nema niti jedne preuzete iz policijskog dosjea, sa brojevima ispod foto gra fi je, a sve sa me sli ke ve li kih pozera oki}enih zlatom i naslowenih na skupa vozila. [to li bo`e? Ispade ovako, analiziraju}i, da oni koji se bore protiv mafije jesu izvrgnuti medij skom ru glu, a oni ko ji su pre dmet wihove borbe medijskom tepawu. i je ta ko ma la “lis ta Zla” o ko joj pi {e na juqu dni ji me |u promotorima i borcima tople qudske gra|anske ideje novinarstva koje objektivno i fer informira, ko je ne ma pro blem sa go vo rom mr`we i koje uva`ava politi~ke neisto mi{qeni ke. Dru gi na lis ti je ni mawe ni vi{e ve} omiqeni junak ovih medijskih boraca Milorad Dodik. Wemu i sli ~ni ma za je dni ~ko je “osim su ro vos ti, bes kru pu lo znos ti i ga`ewa svih moralnih normi to {to ni jedan osim Ku~evi}a za svoja nedjela jo{ ni je od go va rao. I {to od wihovog nasiqa ne postoji za{tita“. Do dik ima jo{ ne ko li ko po ~a snih oblika svoga lica Zla. On je i “Veliki Brat, ali ne ovaj iz TV programa za im be ci le, ne go onaj izvor nih staqinis ti ~ko-in kvi zi tor skih am bicija koji organizuje montirane javne procese, hu{ka masu na lin~, vr{i masovna pogubqewa svojih protivnika“. Dakle, vi milionski auditorijume niste ni{ta drugo nego imbecili, pa kako onda o~ekivati da kao takvi ne vidite i ne prepoznate {to vam sve ra di Ve li ki Brat. Za is ta te {ko je zamisliti da qude nazivate imbecilima i pozivate ih na moralnu odgovor nost {to ne re agi ra ju ne sve zlo~ine onih oko wih. Jo{ te`e je zamisliti jednog poli ti ~kog li de ra ka ko pre uzi ma ulo gu iz vje snih me di ja i pra vi mon ti ra ne javne procese ili hu{ka masu na lin~ onako kako to rade ovi mediji pozivaju }i na “do ha ka vawe si leyija ma“, pri

N

~e mu je po li ti ~ki li der iza bran od te mase (imbecila) i oni ne ~ine ni{ta da mu do ha ka ju, ba{ ona ko ka ko to preporu~uju mediji u Sarajevu. Zaista dragi ~itaoci za{to slu{ate sebe, vrijeme je da po~nete slu{ati ove do bro na mjer ne qude ko ji vam te pa ju takve pogrde?

Pi{e: Sawa VLAISAVQEVI]

JO[ TE@E ZAMISLITI jednog politi~kog lidera kako preuzima ulogu izvjesnih medija “Rasista i kriminalac iz Lakta{a pred stavqa se na ci onal nim za {ti tni kom i svo je kri ti ~a re op tu `u je za mr`wu pre ma Srbi ma“, veli opet isti izvor. Evo je dne sa svim po le mi ~ne re ~e nice. Otvara prostor za uqudnu raspravu o tome koliko dobroga i da li uop {te ~i ni do bro na ro du ko ji ga je iza brao prvi ~o vjek RS. A pri po mi sli da ovim povodom bilo {to odgovo ri ve} je su ge ri ran wegov je di ni mo gu }i od go vor. ^o vjek je op sje dnut mr`wom pre ma Srbi ma i op tu `u je sve koji mu prigovore da su srbomrsci, mada nema razloga osim {to je malo ~u dno da se srpskim li de rom i na ro dom u cjelini kontinuirano bave sarajevski gerilci. li izgleda da su i ostali srpski li de ri ma lo ne obi ~ni, jer nema niti jednoga koji nije promoviran u nacionalistu i koji nema potrebu da brani, gle ~uda, srpske nacionalne interese. Nema veze {to su [pi ri}, Ra dma no vi}, Va si}, Radoji~i}, ne tako davno Ivani}, i brojni drugi sarajevskim natpisima o wima stavqeni na isku{ewe qudske izdr`qivosti. A kada je jedan od dva “do bra srpska in te le ktu al ca“ ne da vno na nekom federalnom mediju izjavio da bi naj tu `ni ji dan za Srbe bi lo uki dawe RS, gra |a ni vi {e ni su ima li pri li ku da ga vi de u me di ji ma ovog di je la BiH. Mo `da je i wemu u me|uvremenu pre{ao Dodikov rasizam? I ko na ~no na kon svih ovih opi sa pi ta se i is to vre me no kon sta ti ra isti novinarski izvor da se “~elnim qudima nezavisnih medija i federalnog javnog emitera izmi{qaju… satani zi rawe Do di ka, na zi va ih se op sje dnu tim… KOS-ov ci ma, neou dba -

A

Nije tako mala “lista Zla” o kojoj pi{e najuqudniji me|u promotorima i borcima tople qudske gra|anske ideje novinarstva koje objektivno i fer informira, koje nema problem sa govorom mr`we i koje uva`ava politi~ke neistomi{qenike. Drugi na listi je ni mawe ni vi{e ve} omiqeni junak ovih medijskih boraca Milorad Dodik {ima, {pijunsko-novinarskom ekipom, novinarskom kamarilom u vje{ta~kom sumanutom lovu na Dodika…“. E za is ta uko li ko je net ko iz prethodno navedenih citata i posumwao da neovisni, hrabri, odmjereni sara jev ski me di ji ima ju bi lo {to pro tiv srpskih po li ti ~kih li de ra, onda je taj koji je to pomislio pravi “rasista“ i bez ikakvog razloga optu`uje tamo neke qude za mr`wu prema wima, optu`uje ih da ih sotoniziraju bez ikakvog razloga, izmi{qa da su opsjednuti srpskom politi~kom scenom, te in si nu ira ne ki su ma nu ti lov na Do di ka - ili, pros to ka za no, taj je jo{ samo jedno novo Lice Zla. (Autorka je direktor Centra za kulturu dijaloga BiH)

Komentari ~italaca

Pupovcu je dodvorni{tvo zanimawe ^itaju}i intervju u Va{em listu od 5. septembra sa Miloradom Pupovcom u vezi problema srpskog naroda u Re pu bli ci Hrvat skoj i wego vog statusa koji je po nama katastrofalan, nismo iz nijednog odgovora na postavqena pitawa i{~itali da je u proteklih {est godina bilo koje pitawe rije{eno. Ta pitawa postavqa srpski narod u Hrvatskoj kao i prognani Srbi rasuti po Srbiji, Republi ci Srpskoj i {i rom bi je lo ga svijeta, i ve} godinama slu{aju prevare izabranih predstavnika u Saboru Hrvat ske na ~e lu s Mi lo ra dom Pupovcom o povratku na svoja ogwi{ta, o obja vi op tu `ni ca za ra tne

zlo~ine, o vra}awu stanova, o obnovi, o isplati neispla}enih penzija i bog sami zna {ta jo{. Od toga nikada, ama ba{ nikada ni{ta nije bilo. Va{ kolega koji je vodio intervju po mom li~nom mi{qewu i mojih kolega trebao je postaviti ta goru}a i nerije{ena pitawa srpskog naroda u Hrvatskoj. Na pi tawe no vi na ra o no voj ko ali ci ji tri srpske stran ke u Hrvat skoj Srpske na ro dne stran ke, De mo krat ske par ti je Srba i No ve srpske stran ke ko je su se uje di ni le s tvrdom na mje rom da se izbo re za go re ne u~iweno od stra ne iza -

bra nih “pred sta vni ka“ Srba, Pu po vac od go va ra rje ~ni kom uli ce i ispod sva kog ni voa in te le ktu al ca. On od go va ra kle ve tom ka ko re ~e da se ra di o qudi ma ko je boqe po zna ju u lo kal nim ka fa na ma ne go kod wiho ve ku }e i o qudi ma ko je boqe po zna je po li ci ja ne go wiho va za je dni ca. Boqe se ne mo`ete ni nadati od ~ovjeka kojem je dodvorni{tvo zanimawe i to na nesre}i vlastitog naroda. Predsjednici SNS-a, DPS-a, NSS-a Milan Rodi}, Veqko Yakula, Svetislav La|arevi}

GLAS PLUS 12. i 13. septembar 2009. 3

Doga|aj sedmice

7 - 11. 9.

Srpski predsjednik u Palama

7. 9. Kriminalna grupa Darka Eleza, ~iji ~lanovi su 1. septembra pohap{eni u RS i Srbiji pripremala je atentat na premijera RS Milorada Dodika, rekao je “Glasu Srpske“ izvor blizak srpskim istra`nim organima. Direktor policije RS Uro{ Pena potvrdio je da ima indicija da je me|unarodna kriminalna grupa Darka Eleza planirala likvidacije nekih qudi u RS, ali da je jo{ o tome rano govoriti. I ministar policije Srbije Ivica Da~i} potvrdio je da je policija sprije~ila nekoliko likvidacija akoje je pripremala kriminalna grupa Darka Eleza. Izvori bliski istrazi navode da se utvr|uju motivi i naru~ioci ubistava, me|u kojima je i ubistvo premijera RS, koje je trebalo da izvr{i Elezov kriminalni klan. Kao izvr{ilac se pomiwe odbjegli “zemunac“ Sre}ko Kalini} koji je posqedwih godina odra|ivao poslove za Eleza.

8. 9.Informaciju o potjerni-

Na oisao Interpol Be BiH cama koje je rasp u la po r te jeqewe In anu i br od grad, a koju je Od ji za j zmatrawe Komisi dostavilo na ra ta BiH, stavqena je ta~ka i o wo n me la r Pa t bezbjednos spravqati. se vi{e ne}e ra da su ~lanoaraba i napomenuo [ n da bo o Sl je si mi ko nepotpunom i bez ika Rekao je to ~lan ove formaciju ocijenili veli do obustave in tu da ro na g ko ps koji su do vi iz reda sr poja{wewa postupaka vqanima kvih obrazlo`ewa i je je raspisao Interpol Beograd za dr`a ko je Dusi ca mi ni r ko vu. ^lan ove distribucije potje qa~koj ulici u Saraje tjernicama Intervo o br Do u na ~i zlo ji o po BiH zbog la da se u Informaci {anka Majki} je izjavi nose na predmet “Dobrovoqa~ka ulica“ od je pokrenulo pola Beograd koje se tvo BiH od dana kada jasno vidi da Tu`ila{ danas apsolutno istragu u tom slu~aju do lo. ni{ta nije uradi

9. 9.

SNSD i SDS podr`avaju evropski put BiH i Republike Srpske i smatraju da OHR treba da prestane sa radom, jer je smetwa za evropske integracije, rekli su to u Bawoj Luci lideri ovih stranaka Milorad Dodik i Mladen Bosi}. Oni su ocijenili da me|u wima ne postoji apsolutno jedinstvo o svim politi~kim pitawima, ali nema sumwe da postoji jedinstven stav da ukidawe entitetskog glasawa ne dolazi u obzir, te da se ustavne reforme ne mogu sprovoditi na {tetu RS. Dodik je rekao da su u vezi sa eventualnim ustavnim promjenama obje stranke potvrdile privr`enost Dejtonskom sporazumu i smatraju da se reforme u ovoj oblasti moraju odvijati tako da ne dovode u pitawe entitetsko glasawe. Bosi} je rekao da se ne}e dozvoliti da se razgovara o smawewu ingerencija Doma naroda Parlamenta BiH.

10. 9. U organizaciji Zavi~ajnoDogboj

dovi}ana udru`ewa Zavi roda ica stradawa na w { di go . 14 na e om ratu. e` kl te iq o ob ivaje u pr Kr ni li do u a q tara stazama koVozu}e i nase mar{ dug 12 kilome u op{tini Lukaje n va zo ni ga or m Tim povodo nici - od Tumara ne pro{li stradal jima su 1995. godi ini Zavidovi}i. {t op xahevac do Stoga u iH, uz sadejstvo mu korpusa Armije RB tvo og sk i{ vn an zl no Tu sta i o og tn ~k e rale su kompl Jedinice Zeni tje o pr ne ka di i go vn . no 95 a 19 odus sta dina, 10. septembr kasnije desio se egz g udru`ewa na da t Pe je. va i Kr dnika Zavi~ajno iz doline rijeke tina ma rije~ima predsje desetina sela. Pre tokom egzodusa nestalo je oko pet sto , Zorana Blagojevi}a la, koji su sa wima i{li u proboj, a vode kao boraca VRS i civi }ana jo{ uvijek se gotovo stotinu Vozu tali. nes

11. 9. Predstavnici Saveza logora{a Republike Srpske i Nevladine organizacije “Kroacija libertas“ iz Mostara, mirnim protestom ispred Suda i Tu`ila{tva BiH izrazili nezadovoqstvo radom tih pravosudnih institucija. Oni su polo`ili vijenac za nevino stradale `rtve proteklog rata pred kapijom zgrade Suda BiH, jer im sudska policija nije dozvolila ulazak u krug zgrade. Predsjednik Saveza logora{a RS Branislav Duki}, na sjednici ovog Saveza, ispred kapije Suda, zatra`io je smjenu glavnog tu`ioca Tu`ila{tva BiH Milorada Bara{ina i odlazak stranih sudija iz BiH zbog opstrukcije procesuirawa ratnih zlo~ina po~iwenih nad Srbima. On je podsjetio da je kroz kasarnu “Viktor Bubaw“, koja je bila zloglasni logor za Srbe, pro{lo vi{e od 5.000 srpskih logora{a.

Srbija za dogovore

Od Srbije nikada nije tra`eno da se distancira od RS i wenih politi~ara da bi nastavila put ka EU, a takav zahtev ne bi ni bio prihva}en, rekao Boris Tadi} PI[E: MILAN MIQU[ [email protected]

Srbija nije odgovorna samo za svoje gra|ane, ve} za sve qude koji no se srpsko ime i u~i ni }e sve da po di `e obra zo vnu in fras tru ktu ru gde god `i ve Srbi, jer je kroz celu istoriju srpskog naroda borba za obrazovawe i opi smewavawe na ro da bila vi{e nego o~ita. Rekao je ovo u utorak predsjednik Srbije Boris Tadi} u nasequ Lu ke u Pa la ma, gdje je zajedno sa predsjednikom RS Rajkom Kuzmanovi}em i premijerom RS Miloradom Dodikom sve~ano otvorio novoizgra|enu Osnovnu {kolu “Srbija“. Tadi} je poru~io djeci da imaju priliku da u novoj {koli u~e o srpskoj kulturi i da samo kroz wih srpski narod mo`e da postoji i u budu}nosti, i po`elio da veze izme|u RS i Srbije nikada ne budu raskinute. Naglasio je, izme|u ostalog da se Srbija nikada ne}e mije{ati u unutra{we stvari BiH, niti ijedne druge dr`ave regiona i da }e u~initi sve da ohrabri sva ki do go vor ko ji BiH vodi ka ~lanstvu u EU. On je is ta kao da ni ka da od Srbije nije tra`eno da se distancira od RS i wenih politi~ara da bi nastavila put ka EU i da takav zahtjev ne bi ni bio prihva}en. - Srbija `eli i uspostavqa paralelne veze ne samo sa RS, nego to `e li i sa FBiH i da bu de prijateq ne samo srpskog naroda u BiH ne go i Bo{waka i Hrvata - istakao je Tadi}. Rajko Kuzmanovi} naglasio je da je ova {kola najboqi primjer za je dni{ tva RS i do kaz da }e Vlada i u budu}nosti raditi na ravnomjernom razvoju svih dijelova RS. - Specijalne paralelne veze RS i Srbije i objekti kao {to je {kola “Srbija“ u Palama nemaju ni{ta protiv BiH i wenog in-

tegriteta i suvereniteta - rekao je Kuzmanovi}. Napomenuv{i da Vlada ula`e u isto~ni dio RS, premijer Milorad Dodik je naveo da }e u Pala ma us ko ro po ~e ti iz gradwa ekonomskog fakulteta za koji je odobreno pet miliona KM, da se gradi put prema Jahorini i infras tru ktu ra na toj pla ni ni, odnosno da je Vlada RS ukupno izdvojila oko 85 miliona KM u Isto~no Sarajevo. - Namjera nam je da pomognemo qudima koji ovdje `ive i da ih ohrabrimo da se bore za svoj `ivot - istakao je Dodik.

TADI]: Srbija odgovorna za sve Srbe U izgradwu {kole, povr{ine 2.500 kvadratnih metara, Vlada RS in ves ti ra la je oko ~e ti ri miliona KM. Vlada Srbije obe}a la je sred stva za iz gradwu fiskulturne sale uz {kolu. Povodom posjete predsjednika Srbije, oglasio se ~lan Predsjedni{ tva BiH Haris Silajyi} koji je izjavio da je “na~in na koji je Tadi} posjetio BiH udar na suverenitet i me|unarodni su bje kti vi tet, te ta ko |e pred stavqa nametawe RS kao me|unarodnog subjekta kroz direktnu komunikaciju i organizaciju sa stranim dr`avama“. Tadi} je izjavio da su institucije BiH obavije{tene o wegovoj posjeti Palama i da je ona najavqena u najboqem diplomatskom i protokolarnom obi~aju. - Institucije BiH nisu izrazile nameru da ih posetim. Da jesu, sa velikim zadovoqstvom bih ih posetio - rekao je Tadi}. Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko rekao je da su stavovi predsjednika Srbije Borisa Tadi}a o ure|ewu BiH korektni i da u wima nema ni~ega antidejtonskog.

4 12. i 13. septembar 2009. GLAS PLUS FOTO: GLAS SRPSKE

Marko Pavi}, predsjednik Demokratskog narodnog saveza

ENTITETSKO GLASAWE NESPORNO i o tome nema rasprave

Entitetsko glasawe jedan od na~ina da entiteti i narodi u BiH budu ravnopravni. Niko sebi ne mo`e dati za pravo da bude opozicija kada su u pitawu interesi Srpske i wenih gra|ana, istakao Pavi} RAZGOVARALA: SNE@ANA TASI] [email protected]

D

emokratski narodni savez se, kao pobornik Dejtonskog miro vnog spo ra zu ma, zala`e i uvijek }e se zalagati za to da ostane en ti tet sko gla sawe i ne }e nikada da dozvoli da odluka o eventualnom ukidawu entitetskog glasawa do|e na dnevni red. Naglasio je to u intervjuu “Gla su Srpske“ li der DNS-a Marko Pavi}. - Dobro je da se {to vi{e stranaka ujedini na o~uvawu prin ci pa Dej ton skog mirovnog sporazuma i princi pa op stan ka, na pret ka i prosperiteta Republike Srpske. Svaki dogovor stranaka ko ji vo di o~u vawu dejtonske Republike Srpske i wenom prosperitetu, DNS }e da po dr`i - is ta kao je Pavi}. GLAS: Ka kav je stav DNS-a po pitawu entitetskog glasawa, koje je aktuelizovano posqedwih dana? PAVI]: BiH je dejtonska tvorevina koja ima svoj Us tav,

a Ustavom BiH je predvi|eno entitetsko glasawe. To je jedan od na~ina da entiteti i narodi u BiH budu ravnopravni i da se entitet i nacija za {ti te od pre gla sa vawa. DNS se, kao pobornik Dejtonskog mirovnog sporazuma zala`e i uvijek }e se zalagati za to da ostane entitetsko glasawe i ne}e nikada da dozvoli da odluka o eventualnom uki dawu en ti tet skog glasawa do|e na dnevni red. Na{ izri~it stav je da je entitetsko glasawe nesporno i to je stvar o kojoj se u BiH ne mo`e raspravqati. GLAS: Kako ocjewujete raz go vor ru ko vod stva SNSD-a i SDS-a po pitawu entitetskog glasawa? PAVI]: SNSD je vode}a stranka u Republici Srpskoj i BiH i za nas je normalno da oni komuniciraju sa svim strankama, pa i sa SDS-om. Ne vidim bilo kakvo pribli`avawe SNSDa i SDS-a kroz te razgovore, ali je, pre ma mi{qewu DNS-a bitno da se razgovara o kqu~nim stvarima za Republiku Srpsku. Ovo nije nikakva strana~ka politika i

ideologija u pitawu, ve} je ov dje u pi tawu Re pu bli ka Srpska i za DNS je dobro da se {to vi{e stranaka ujedini na o~uvawu principa Dejtonskog mirovnog sporazuma i prin ci pa op stan ka, na pretka i prosperiteta Republike Srpske. Svaki dogovor stranaka koji vodi o~uvawu dejtonske Republike Srpske i wenom prosperitetu, DNS }e da podr`i.

BO[WA^KI politi~ari smatraju OHR svojim adutom GLAS: SDS je po sli je tog razgovora istakao da ne mo`e da bude opozicija kada je u pi tawu Re pu bli ka Srpska. Smatrate li da to nije samo wihova “privilegija“? PA VI]: Ni ko se bi ne mo`e dati za pravo da bude opozicija kada su u pitawu interesi Republike Srpske i wenih gra|ana. Prema tome, u tom poqu nema opozicije i vlas ti, ve} je pri ori te tna za{tita vitalnih interesa Republike Srpske i naroda

OHR i put u EU nespojivi GLAS: Da li nam je OHR potreban? PAVI]: DNS ima izri~it stav da je OHR -u u BiH vrijeme isteklo i da su OHR i put u Evropsku uniju nespojivi. Ako Evropa misli ozbiqno o BiH i wenom putu u EU, onda se mora odre}i OHR -a. DNS smatra da su OHR i naro~ito “bonska ovla{}ewa“ davno pre`ivqena i da se mora ostaviti politi~arima u BiH da se dogovaraju. Smatramo da tog dogovora ne}e biti dokle god je OHR tu. Neki politi~ari iz Sarajeva misle da lobirawem u inostranstvu, a onda i preko OHR -a mogu da realizuju svoje unitaristi~ke i centralisti~ke ciqeve i zato koriste OHR, a ne da pomognu gra|anima BiH da boqe `ive. OHR se isuvi{e stavio na stranu Bo{waka i kao takav, smatram, da je neodr`iv. Odlazak OHR -a i dogovor politi~kih faktora u Bosni i Hercegovini i put BiH u Evropu, to je na{ put, a Evropska unija sa svojim predstavnikom treba biti prisutan faktor koji }e pomo}i na wenom putu ka EU.

Marko Pavi}

Republike Srpske. GLAS: Po no vo se do go dilo preglasavawe srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH Neboj{e Radmanovi}a. Ovoga puta u pitawu je posjeta predsjednika Srbije Borisa Ta di }a. Ka kvo je Va {e mi{qewe o tome? PA VI]: U posqedwe vrijeme se od strane SDA, i naro~ito od strane Stranke za BiH vo di je dna, re kao bih, ratno-hu{ka~ka politika i retorika usmjerena na sve ono {to je srpsko i sve ono {to je Dejtonskim sporazumom i Ustavom odre|eno da pripada Srpskoj. U tom smislu, i posjeta predsjednika Srbije zasmetala je SBiH i Harisu Silajyi}u {to je nevjerovatno jer, kada u svojoj dr`avi ima gra|ane koji pripadaju istom narodu kao i su sje di, umjes to da to da koristi kao prednost u saradwi dr`ava, on neprekidno ra di pro tiv svo jih susjeda, protiv Srbije, pa i Hrvatske. Smatram da takva re to ri ka iz Sa ra je va sa mo {teti Bosni i Hercegovini. DNS }e se zalagati za dobru saradwu i sa Srbijom i sa Hrvatskom, za po{tovawe paralelnih veza sa Srbijom, za uspostavqawe kontakata sa po li ti ~kim fa kto ri ma u Srbiji bez obzira na to {ta Haris Silajyi} mislio. Me|utim, to nikada ne}emo radi ti na {te tu ne ke tre }e strane, odnosno drugog naroda ve} }emo uvijek to raditi u in te re su BiH, po se bno u interesu Srpske i gra|ana ko ji `i ve u woj. Zato sma tram da neko sa ovakvom reto ri kom (a ko ho }e da se predstavi demokratom) mora pod hi tno da pres ta ne sa tim, ina ~e }e mo iz gu bi ti kredibilitet kod susjeda, a bez susjeda, a naro~ito pomenuta dva, BiH je prakti~no

Glasove najte`e dobiti na ekonomskim pitawima

neodr`iva. GLAS: I vi so ki pred sta vnik u BiH Va len tin Incko smatra da nema ni{ta sporno u izjavama Borisa Tadi}a. PA VI]: Ta di} je bio nekoliko puta u BiH i nikada ni ko od wega ni je ~uo izjavu koja je uperena protiv BiH, wenog us ta vnog ure |ewa i institucija BiH. Napro tiv, on je uvi jek nagla{avao da priznaje BiH u okvirima Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ne treba da smeta bilo kome to {to Boris Tadi} dolazi u wegovu zemqu, jer je neprimjereno da je nekome krivo ako neko do|e najavqeno u wegovu zemqu. Mora se imati u vidu i to da je Srbi ja ga rant i po tpi snik Dej ton skog mi ro vnog sporazuma i da oni imaju i pravo da {tite onakav sporazum kakav je potpisan.

“PRUDSKI PROCES“ mrtvo slovo na papiru GLAS: Kada }e ekonomi ja pos ta ti va `ni ja od politike? PAVI]: DNS je u priori tet svo ga ra da sta vio ekonomska pitawa i smatramo da bi cijela BiH u ovom vremenu krize trebalo da se bavi ekonomijom i na~inom na koji bi prevazi{li krizu i do {li do pro spe ri te ta. Na`alost, mnogi politi~ari koji ne znaju {ta da rade, kako da vode zemqu, kako da gra |a ni ma ola k{a ju `i vot skre}u pa`wu na politi~ke teme, a naro~ito na nacionalisti~ke teme koje su plodno tle kod gra |a na ko je ta ko daqe vuku u bezna|e, umjesto da im otvaraju perspektive. Zato je DNS u nekoliko navrata apelovao da se vratimo ekonomiji, da se bavimo bu-

du}no{}u BiH i svih na{ih generacija. Daleko je lak{e glasove dobiti na nacionalisti~koj retorici nego na ekonomskim pitawima i zato mnoge stranke pribjegavaju takvoj retorici. GLAS: Da li je ve} po~e la pre di zbor na kam pawa? PAVI]: Smatram da je situacija zao{trena jer se bli`i kraj OHR-u, {to dio bo{wa ~kih po li ti ~a ra ne prihvata jer smatraju OHR svojim adutom preko koga mogu da ostvare neke interese koje druga~ije ne mogu da ostvare. Zato je ta retorika koja ~ak upu}uje i priziva rat ako OHR ode besmislena jer OHR nije obustavio rat i on ne mo`e da uti~e na takva pitawa. Zato smatram da u miru treba da se pripremamo za izbore i na{e stranke treba da pripreme adekvatne programe za te izbore i da do tada da nema govora o promjenama Ustava, entitetskog glasawa i sli~no. To su pitawa o kojima sada nije vrijeme za razgovor i koja uop{te nisu uslov za prijem u EU. GLAS: Ka kvo je Va {e mi{qewe o daqoj sudbini “prudskog procesa“? PAVI]: “Prudski proces“ je u onom trenutku mo`da i mo gao da pro |e, s ob zi rom na to da su ~i ni oci ko ji su raz go va ra li imali taj kapacitet u skup{ti na ma da to iz gla sa ju. Sa da je “prud ski pro ces“ mrtvo slovo na papiru i on ne ma po dr{ke po li ti ~kih stranaka u BiH, a DNS nije ni u po ~et k u po dr`a vao “prud ski pro ces“ naj vi {e zbog toga {to su prudskim promjenama, u stvari, preno{ena ovla{}ewa sa Repu bli ke Srpske na BiH, a na{ princip je da to ne radimo.

FOTO: R. TASI]

GLAS PLUS 12. i 13. septembar 2009. 5

U carstvu Pan~i}eve omorike na obroncima brda Gostiqa

[i{arke Pan~i}eve omorike, koje se ubiru i prodaju, su neobi~ne qubi~aste boje koja se na septembarskom i oktobarskom suncu presijava i svijetli kao da je fluorescentna, pa se posmatra~u ~ini da je cijela {uma prekrivena qubi~astom koprenom PI[E: RADOJE TASI] [email protected]

P

an ~i }e va omo ri ka, endemska vrsta drveta, za koju nau~nici tvrde da je pre`ivjela i ledeno doba i koja raste na zapadnim kamenitim liticama, na teritoriji vi{egradske op{tine rasprostrawena je na obroncima planine Veliki Stolac i brda Gostiqa. Do velike sastojine omori ke na Ve li kom Gos tiqu, koju je otkrio qekar po zanimawu (a botani~ar po naklonosti) Josif Pan~i} u rano jutro 1. avgusta 1875. godine u selu Zaovinama na granici Srbije i Bosne i Hercegovine, sti `e se od Vi {e gra da prvo asfaltnim, pa onda makadamskim i na kraju {umskim putem, kojim se jedino mo`e i}i pje{ice. Ovo brdo obraslo je s jedne strane bjelogori~nom {umom, a s druge, kamenite i skoro nepristupa~ne, kao strijela vitkim stablima “pan~i}ke“ na ~ijim vrhovima se presijavaju qubi~aste male {i{arke. Milo{ Karakli} iz Zaovina pri~a da su seqaci za ovo drvo i wegovu tvrdo}u znali i prije otkri}a i da su ba{ oni objasnili nau~niku Pan~i}u da “ono nije ni jela ni omora“. - Zbog tvrdo }e drve ta, wegovih zbijenih godova, ona je kori{}ena za izgradwu postojanijih gra|evina - dodaje Karakli}.

Stani{te Pan~i}eve omorike

[umar u [umskom gazdinstvu “Panos“ iz Vi{egrada Miroslav Baranac ka`e da je posebno zadovoqstvo biti na Gostiqu kad dozrijeva {i{arka Pan~i}eve omorike.

BERA^I od prodaje {i{arki izdr`avali porodice - Wena {i{arka je neobi~ne qubi~aste boje koja se na septembarskom i oktobarskom suncu presijava i svijetli kao da je fluorescentna, pa se posmatra~u ~ini da je cijela {uma pre kri ve na qubi ~as tom koprenom - dodaje Baranac. [umar u odjeqewu gdje se nalazi velika sastojina “pan~i}ke“, Slavi{a In|i}, pri~a

Zaovine 0 Veliko stani{te stabala Pan~i}eve omorike nalazi se u selu gdje je prona|ena, u Zaovinama, u blizini jezera revezibilne hidroelektrane u Ve`awu. Tu ju je locirao i prona{ao Josif Pan~i}. Na mjestu wegovog otkri}a postavqena je i tabla s natpisom o tom doga|aju.

Na motokultivatoru do "pan~i}ke"

da su {i{arke ovog ~etinara za kojeg seqaci iz Zaovina ka`u “da nije ni jela ni omora“ veoma cijewene i da se ubiru i prodaju. - Ubirawe {i{arki “pan~i}ke” sada se obavqa na savre men na ~in uz po mo} {vedskih qestava i za to se u {umskim gazdinstvima obu~avaju {umari. Ali, to se nekad radilo veoma primitivno i rizi~no - obja{wava In|i}. On ka`e da su u vi{egradskom kraju bili poznati bera~i sjemena Pan~i}eve omorike, koji su od prodaje {i{arki izdr`avali porodice. - Bera~ bi se “naoru`ao“ konopcem, ko`nim kai{em kojim bi se vezao za pedesetak metara visoko i vitko stablo, zatim kukom i vre}om za stav-

qawe {i{arki. Kada se popne u wenu klicu (jer su {i{arke nalaze samo na dva metra od stabla), on bi ih obrao i, da ne bi dangubio tako {to }e silaziti sa drveta, zawihao bi ga, drvenom kukom ka~io drugo drvo i polako, lebde}i nad provalijom, prelazio na wega i tu nastavio brawe - pri~a In|i}. Dodaje da se onome ko bi gledao taj prizor krv ledila u `ilama. Bera~i su {i{arke prodavali {umskim gazdinstvima, a tamo su ih su{ili, vadili sjeme i sadili u rasadnicima.

NAU^NICI prou~avaju “pan~i}ku“ Tako se qepotica planine Tare i okolnih visova na{la kao ukrasna biqka u parkovima u Wema~koj, Italiji i Francuskoj. U nacionalne parkove “Tara“ i “Zvezda“ u Srbiji i na obronke Velikog Stoca i Gostiqa u Republici Srpskoj dolaze ~esto nau~nici da se dive Pan~i}evoj omorici, prou~avaju je i otkrivaju wene do sada nepoznate osobine. Tako je nau~nik Mark Sabdn iz [kotske do{ao na Veliki Sto lac da pro u~a va ovo endemi~no drvo.

Izgradwa U istoriji je poznato da su stari Rimqani drvo Pan~i}eve omorike koristili za izgradwu stamenih drvenih mostova na velikim rijekama. A posqedwa - Stigao sam izdaleka da “pan~i}ku“ vidim i u wenom prirodnom stani{tu, a ne u par ko vi ma. Odu {evqen sam mjestom gdje ona provede svoj `ivotni vijek, a to su kamenite litice na velikim nadmorskim visinama, gdje se swegovi ne tope do pola qeta ka`e Sabdn.

Slavi{a In|i}

`eqa wenog pronalaza~a Josifa Pan~i}a bila je da bude sahrawen u kov~egu napravqenom od stabla omorike. @eqa mu je ispuwena. Miodrag Petrovi} iz Nacionalnog parka “Zvezda“ ka`e da se u posqedwe vrijeme nauka okre}e izu~avawu genetskog koda ove omorike, jer nau~nicima nije jasno za{to je ba{ to drvo pre`ivjelo tercijar. - Dobri poznavaoci planine Tare i wenih ogranaka znaju da je 1946. godine stani{te “pan~i}ke“ zahvatio veliki po`ar koji je uni{tio na hiqade wenih stabala. Sre}om, ostala je jedna velika sastojina, koja poti~e od jednog oca i jedne majke, u blizini pe}ine Snije`nica na Velikom Stocu odakle se ona i daqe {i ri pre ma ni `im predjelima - ka`e Petrovi}.

QEPOTICA planine Tare na{la se kao ukrasna biqka u parkovima u Wema~koj, Italiji i Francuskoj

6 12. i 13. septembar 2009. GLAS PLUS

Pravosu|e BiH za organizovani kriminal sudi

Odavno postoji sistem u radu Suda i Tu`ila{tva BiH po kojem bi srpski politi~ari trebalo da se ozna~e kao organizovana kriminalna grupa. To traje ~etiri godine, a sve {to se i danas radi prema politi~arima iz RS, ide u tom smjeru, rekli analiti~ari i politi~ari PI[U: GORAN MAUNAGA [email protected] @EQKA BA[I] [email protected]

pozadini brojnih su|ewa srpskim i hrvatskim politi~arima za organizovani i privredni kriminal u Sudu BiH su namjera ukidawa Republike Srpske i pretvarawe Hrvata u nacionalnu mawinu u BiH. U tom stavu jedinstveni su brojni pravnici, analiti~ari i politi ~a ri ko ji do da ju da su ta kvi poku{aji ipak apsurdni i da su i u me|unarodnoj zajednici shvatili da je takva koncepcija neodr`iva. Isti~u da se preko Suda BiH uporno politi~kim optu`nicama poku{ava predstaviti da je Republi ka Srpska kriminalna, dok istinski kriminalci slobodno {e}u ulicama. Ista je stvar i sa dijelovima FBiH sa hrvatskom ve}inom, dok je kada su u pitawu Bo{waci situacija obrnuta. Tamo nema dr`avnog, ali ima stvarnog kriminala. - Sud i Tu`ila{tvo BiH vode organizovanu politi~ku hajku na srpske i hrvatske politi~are. Odavno postoji sistem u radu Suda i Tu`ila{tva BiH prema kojem bi srpski politi~ari trebalo da se ozna~e kao organizovana kriminalna grupa. De{avawa na tom fonu aktuelna su u posqedwe ~etiri godine. Sve {to se i danas radi prema politi~arima iz RS, ide u tom smjeru - ka`u advokati i pravnici.

U

[arovi}, Ivani}, \eri} Sud BiH je preuzimao predmete ko ji su se ti ca li srpskih politi~ara i iskqu~ivo pravosu|a RS u svoju nadle`nost. Procesi protiv Bo{waka, ako ih je i bilo,

istovremeno su ostavqani federalnim sudovima u nadle`nost i u tim slu~ajevima Sud BiH se nije progla{avao nadle`nim. U slu~aju biv{eg predsjednika RS i srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH Mir ka [a ro vi }a, biv {eg premijera RS Mladena Ivani}a, biv{eg ministra unutra{wih poslova RS Zorana \eri}a, Sud BiH je preuzimao te predmete iako su oni bili u nadle`nosti entitetskog zakonodavstva. To je bio slu~aj ne samo u predmetima za organizovani kriminal, ve} i po drugim osnovama. Mirko [arovi} ka`e da je, i pored insistirawa wegovih advokata i ukazivawa na to da je predmet koji se vodio protiv wega u nadle`nosti entitetskog zakonodavstva, u obrazlo`ewu Suda BiH bilo navedeno da optu`nica za kriminal u vezi sa Privrednom bankom Srpsko Sarajevo ugro`ava monetarni sistem BiH i da zbog toga Sud BiH ima interes za preuzimawe slu~aja. - U mom slu~aju mogu da ka`em da Sud BiH nije provodio svrhu svog postojawa, pravdu, ve} da je bilo poli ti ~kih mo ti va za di zawe optu`nice - isti~e [arovi}. Doga|aj za koji je bio optu`en, dodaje on, desio se 1998. godine, mnogo prije nego {to je formiran Sud BiH, ali ta ~iwenica jednostavno nije uva`ena. Iako su hap{ewa politi~ara Srba i Hrvata bila spektakularna, kao i ono [arovi}evo, Sud BiH mu je na kraju izrekao osloba|aju}u presudu. Zanimqivo je da Sud BiH nije podigao nijednu optu`nicu za najve}e afere proteklih godina u RS, pa tako ni optu`nicu za pqa~ku vi{e od 160 miliona KM iz Elektroprivrede RS u 2002. godini, kako

Sud BiH

je to utvrdila me|unarodni revizor Elen Ralf, koju je anga`ovao OHR. Pa nalogu Tu`ila{tva BiH uhap{en je jedino \or|e @drale optu`en za ubistvo Qubi{e Savi}a Mauzera, dok je vo|a me|unarodne kriminalne grupe Darko Elez i wegovi qudi u BiH “pao” zahvaquju}i Specijalnom tu`ila{tvu Srbije. To Tu`ila{tvo istragu protiv wih otvorilo je u decembru pro{le godine, a kolege iz Tu`ila{tva BiH zamolili su da im se prikqu~e u aprilu ove godine. Da toga nije bilo, vjerovatno oni do danas ne bi bilo dirnuti.

^ovi}, Jelavi}, Prce, Tadi} Op tu `ni ca pro tiv biv {eg hrvatskog ~lana Predsjedni{tva BiH Dragana ^ovi}a, koju je pripremilo Tu`ila{tvo BiH, obuhva-

tila je i nekoliko uticajnih Hrvata me|u kojima je i predsjednik Usta vnog su da BiH Ma to Ta di}. Optu`nica je temeqena na carinskim prevarama i poreskim utajama po ve za nim s po slo vawem fir me “Lijanovi}i“ iz [irokog Brijega. Uz ^ovi}a i Tadi}a osumwi~ene su bile i sudije Vrhovnog suda Federacije BiH Danica [ain i Milan Pavli}. I oni su 2. juna pro{le godine oslobo|eni.

POTEZI Suda BiH neobja{wivi Onda je ponovo nedavno ^ovi}, za je dno sa je di nim op tu `e nim bo{wa~kim politi~kim funkcionerom Edhemom Bi~ak~i}em, optu`en i za nezakonitu dodjelu stanova davne 1999. godine. Sud BiH osudio je biv{eg ministra odbrane Federacije BiH Miroslava Prcu u “slu~aju Herce-

gova~ka banka“ na pet godina zatvora. Biv{i hrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavi}, poslije prvostepenog postupka u Sudu BiH, za koji se tvrdilo da je re`iran pod vo|stvom stranih sudija 2005. godine, ne pra vo sna `no je zbog “slu ~a ja Hercegova~ka banka“ osu|en na zatvor sku ka znu od de set go di na. Protiv Jelavi}a i nekoliko bliskih saradnika vo|en je sudski postu pak i zbog “ru {ewa us ta vnog poretka“. [ef Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH Josip Peri} sla`e se sa ocjenom advokata koji su zastupali Hrvate i Srbe pred Sudom BiH da u pozadini procesuirawa politi~ara iz ova dva naroda sto ji na mje ra ukidawa RS i tjerawa Hrva ta iz BiH da bi se

Dupli standardi Advokat Neboj{a Panti} ka`e da je primjer kori{}ewa duplih standarda i drugostepena presuda Zijadu Kurtovi}u od 25. marta 2009. godine. - Tu je Sud BiH u `albenom postupku donio presudu prekvalifikuju}i prvostepenu presudu. Kurtovi}u je prvostepeni sud po KZ BiH izrekao kaznu od 40 godina zatvora za ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva i ratnih zarobqenika. Drugostepeni sud je preina~io tu presudu tako {to ju je prekvalifikovao u ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva po primjeni KZ BiH i KZ SFRJ ka`e Panti}. To krivi~no djelo za koje je on bio optu`en po optu`nici Tu`ila{tva BiH i prvostepene presude Suda BiH, dakle za krivi~no djelo ratnog zlo~ina po KZ BiH, Sud BiH je prekvalifikovao na KZ SFRJ. Dakle, Sud BiH je pravilno postupio, ka`e on, ali samo u tom slu~aju, a ne i u ostalim kad su u pitawu Srbi.

EDHEM BI^AK^I] jedini optu`eni bo{wa~ki politi~ki funkcioner

Neboj{a Panti}

GLAS PLUS 12. i 13. septembar 2009. 7

iskqu~ivo srpskim i hrvatskim politi~arima

Neobja{wivi potezi Advokati optu`enih politi~ara iz RS ka`u da su potezi Suda BiH neobja{wivi. Advokatima iz RS, isti~u, nije poznato da je Sud BiH preuzeo neki od predmeta za organizovani kriminal od pravosudnih institucija Federacije BiH. - Mirko [arovi} bio je optu`en

FOTO: GLAS SRPSKE

stvorila dr`ava Bo{waka. - Me|unarodna zajednica zajedno sa Bo{wacima je na tom fonu. RS je me|unarodno priznata Dejtonskim sporazumom i to je ~iwenica. Ona se ne mo`e ukinuti iako se tra`e razni modusi da do|e do toga - rekao je Peri}. Ovo {to se radi Hrvatima u FBiH, dodaje Peri}, ve}a je tragedija nego ono {to se de{avalo u ratu. - Hrvati su izbrisani iz oblasti odlu~ivawa, postoje samo “fikusi“ kojima se prikazuje formalna ravnopravnost i konstitutivnost naroda u BiH. Hrvati su ve} odavno izgubili politi~ki subjektivitet u BiH - istakao je Peri}. Peri} ka`e da su tajne policijske slu`be u BiH u slu`bi pojedinaca, a ne poreskih obveznika. On ocjewuje da je nedovoqan broj kriminalaca u BiH procesuiran i da je o~igledno da se {tede pravi kriminalci, a sude politi~ari, ali ne Bo{wa~ki. - Ako Bo{waka ima najvi{e u FBiH onda ih treba biti i najvi{e na optu`eni~kim klupama. Sud BiH pokazao je selektivan pristup u procesuirawima za organizovani kriminal i druga djela, a

~isto sumwam da su Bo{waci mawi lopovi i od jednih i od drugih - kazao je Peri}. Suditi za kriminal, ratni zlo~in i za bilo koje krivi~no djelo, zakqu~uje on, treba svakom onom ko je kriv, bez obzira na nacionalnost. Niko jo{ ta~no ne zna koliko je buyet BiH o{te}en montiranim politi~kim procesima koji su rezultovali osloba|aju}im presudama.

Presude za ratne zlo~ine Prema podacima Udru`ewa logora{a RS, Sud BiH je od formirawa 2002. godine do danas za ratne zlo~ine osudio 44 Srbina na ukupno 826,5 godina robije. U istom su pe ri odu pro ce su ira na ~e ti ri Bo{waka sa kaznom od ukupno 55 godina. ^lan Udru`ewa logora{a RS Obrad Bubi} ka`e da je od te cifre samo jedan Bo{wak osu|en na 30 godina. - Na zvani~nom sajtu Suda BiH po-

daci o kaznama Odjeqewa za ratne zlo~ine navedeni su kao podaci informativnog karaktera, ali da se iz wih jasno vidi da su daleko naj-

SRBIMA ZA RATNE zlo~ine sude po KZ BiH, a Bo{wacima po KZ SFRJ vi{e osu|ivani Srbi - ka`e Bubi}. Ti podaci govore, isti~e, i da je u navedenom periodu za ratne zlo~ine osu |e no 11 Hrva ta ko ji su ka`weni sa 153,5 godina zatvora. Advokat Neboj{a Panti} ka`e da je frapantna ~iwenica i paradoksalna istina da se i u presudama za ratne zlo~ine, prema potrebi i selektivno, istovremeno koriste Krivi~ni zakon SFRJ i KZ BiH. - Sud BiH primjewuje KZ BiH koji propisuje maksimalnu kaznu dugotrajnog zatvora. Kad izri~u kaznu Bo{wacima i Hrvatima oni izri~u kaznu do 20 godina zatvora, {to je u skladu sa KZ SFRJ. Oni dakle u slu~a-

za krivi~no djelo iz oblasti entitetskog zakonodavstva, a Sud BiH je preuzeo slu~aj bez ikakve odluke. Mandi}u se tako|e sudilo za krivi~no djelo zloupotrebe slu`benog polo`aja koje je tako|e u nadle`nosti entitetskog zakonodavstva, a preuzeo ga je Sud BiH - isti~u advokati.

Mirko [arovi}

Dragan ^ovi}

ju Bo{waka primijene KZ BiH, ali mu izreknu kaznu adekvatnu onoj koju propisuje biv{i KZ SFRJ, koji je bla`i - ka`e Panti}. Sud i Tu`ila{tvo BiH, isti~e, primjewuju dvostruke standarde koji se ogledaju u visini izre~enih kazni. Tako se, ka`e, Bo{waci privileguju primjenom bla`eg KZ SFRJ. Obaveza je, dodaje, da se taj zakon primjewuje za krivi~no djelo ratnog zlo~ina, ali ga Sud BiH ne primjewuje, osim u slu~aju Bo{waka. - Do te nevjerovatne nesrazmjernosti u izricawu kazni dolazi se ovakvom primjenom dvojnih standarda. Bo{wacima daju kaznu po KZ SFRJ, a kao primjewuju}i KZ BiH. U slu~ajevima Srba stvarno se primjewuje KZ BiH pa oni dobijaju vi{e od 20 godina robije. A trebalo bi da se primjewuje i da va`i samo KZ SFRJ - isti~e Panti}. Portparol Suda BiH Manuela Hoyi} rekla je da u Sudu BiH ne komentari{u izjave advokata, politi~ka pi tawa ni ti pre bro ja vawe presuda po nacionalnoj osnovi.

Portparol Tu`ila{tva BiH Boris Grube{i} izjavio je da u Tu`ila{tvu odbacuju tvrdwe advokata i politi~ara da se protiv bilo kog naroda, i bilo koga li~no, vodi hajka. - Sud BiH ima nadle`nost u odre|enim slu~ajevima nad predmetima gdje su sticajem okolnosti bili optu`eni i politi~ari - ka`e Grube{i}. On tvrdi da “nacionalne podijeqenosti u optu`nicama sigurno nema, jer Sud BiH raspola`e predmetima u kojima su zastupqeni pripadnici svih naroda“. Sud BiH osno van je 3. ju la 2002. godine dono{ewem zakona o istom u Parlamentu BiH. Po~eo je da ra di dva mje se ca ka sni je odlu kom vi so kog pred sta vni ka Volfganga Petri~a od 8. maja te go di ne. Sas to ji se od tri odjeqewa: Odjeqewa za ratne zlo~ine, za privredni kriminal i korupciju i Odjeqewa za op{ti kriminal. U Su du ra di 48 su di ja, od kojih su 39 sudije iz BiH, a devet

Milorad Dodik Tu`ila{tvo BiH naredio je nedavno istragu protiv premijera Republike Srpske Milorada Dodika i jo{ 15 osoba iz RS. Oni su osumwi~eni da su prilikom izgradwe Administrativnog centra RS, autoputa Gradi{ka Bawa Luka i zgrade RTRS-a o{tetili buxet RS za 115 miliona maraka. U okviru te istrage SIPA je saslu{ala vi{e od stotinu gra|ana RS, me|u kojima su zvani~nici i poslanici NSRS.

8 12. i 13. septembar 2009. GLAS PLUS

OBJEKTIV

GLAS PLUS 12. i 13. septembar 2009. 9

u Veneciji

Eva Mendez

Organizatori su Festivala uveli du, a gr na ove godine novu for3D u za najboqi film matu. e ji za to priznaw ci n re U konku a m ji ko |u e m , je devet filmova : dinosauruba do no de su “Le vi{ta si dolaze“, “^udo a“ ac aq protiv vanzem “ i “Do neba

Yoav Donat, Samuel Maoz, Michael Moshonov, Zahor Strauss

Fran~esko Mazeli i Valentina Karneluti

Me|unarodni u Vefilmski festival pio je u ok , du neciji, 66. po re rewa u a tv os 24 dugometra`na va“. U takmitrci za “Zlatnog la i filmski je ~arskom programu dnog kreatomo prvenac ameri~kog d ukupno 75 ra Toma Forda. O e“ 17 su filmova sa “Mostr autora t ve de prvenci, dok je ugim dr m ji o do{lo sa sv m mo fil

, Ekipa filma "Brooklyn s Finest"

Marija Gracija Ku~inota

Margaret Made

REDITEQ MAJKL MUR predstavio je u Veneciji svoj novi film “Kapitalizam: Qubavna pri~a” u kojem je ponovo “udario” na temeqe kapitalizma

10 12. i 13. septembar 2009. GLAS PLUS

Hri{}anstvo i komunizam

Nove predstave Narodnog

Radikalni i kabare o

Pi{e: Nedeqko @UGI]

Titov komunisti~ki okultizam

Samosabiraju}e sile koje su stvarale Versajsku i Titovu Jugoslaviju, djelovale su iz vana, a ne iznutra. U saboju, u centralnom dijelu, carovale su sjenke demona iz podzemqa. Wima je sijalo crno sunce. Ciq im je da zamra~e najsvjetliju ta~ku hri{}anstva - Hristovo raspe}e i vaskrsewe, kao temeqni dokaz da je najja~a bo`anska energija mo}i, koja je stvorila bogo~ovjeka i `rtvovala ga da bi spasila svijet. Zlo ako ne mo`e da vlada, ono zamamquje, isku{ava, opsjeda, rasta~e, pridobija, ma|ija, baja, baca ~ini. Vlada slabostima. Na vrhu igle zlovjeri u~i. Korijen okultizma je zlomisleni i zlo~initeqski Najboqi na~in Kain, koji nije mogao da poda iznutra dnese pobli`ewe ro|enog napadnu `ivu krv brata sa Bogom. hri{}anstva su Najboqi na~in da iznusocijalisti~kotra na pa dnu `i vu krv hri{}anstva su socijaliskomunisti~ke ti~ko-komunisti~ke revorevolucije. lucije. Narod su zamamili Narod su idejama idealnog svijeta, zamamili da bi wego ve sla bos ti idejama idealnog dr`ali u svojim rukama, svijeta, da bi dave}i ga sjenkama tajnih mo}i. Na tu kartu igrali wegove slabosti su 3000 godina prije Hrisdr`ali u svojim ta, u Halideji i Egiptu, u rukama, dave}i Gr~koj posredstvom maga ga sjenkama Apolonija. tajnih mo}i U no vi je do ba ma ti ca okultisti~kog djelovawa postala je sociologija, odnosno wena temeqna matrica mar ksi zam. Ona se naj boqe pri ma la na “vje ko vnoj te`wi“ jugoslovenskih naroda za nacionalno oslobo|ewe od Turske i Austrougarske. Ideja se javila u devetnaestom vijeku, ka`e brbqiva i silovana u~iteqica `ivota. Zna ~a jan ko rak ka uje diwewu bi la je Krfska de kla ra ci ja iz 1917. go di ne. To je oja ~a lo odva jawe Hrvatske od Austrougarske, oktobra 1918. godine, ali i Versajski ugovor zemaqa pobjednica u Drugom svjetskom ratu, koji je sklopqen 1919. i 1920. godine. Sve godina za godinom i korak po korak… U drugoj, Titovoj Jugoslaviji, idejna osnova dr`avnosti su radnici i radni~ka klasa. Sve to u naru~je je stavio ideolog proleterskog pokreta Karl Marks, tvorac nau~nog socijalizma i komunizma. Ideje je mogao provesti u p~eliwoj zajednici, a ne kod Titovih partizana, koji su narodu utjerali strah u kosti, a onda mu bacali pra{inu u o~i. Nikakvo ~udo, jer Karlu Marksu su priznali doktorsku disertaciju na osnovu pismenog dijela. Usmeno je nikada nije branio. Da jeste - boqe bi bilo. Mo`da se nikada ne bi u praksi provodilo wegovo iluzorno djelo, koje umno`ava energiju zablude. Istorijski preobra`aj, prelazak od klasnog do besklasnog dru{tva, trebalo je izvr{iti preko proleterijata i Titove radni~ke klase. To se najboqe vidjelo poslije misteriozne Titove smrti. Wegovi komunisti su zaboravili programski dokument nau~nog komunizma - Manifest komunisti~ke partije. Sve se vi{e {irila mrqa u wegovoj biografiji. Put wegovom magistralom bio je neprohodan. Nije ro|en 25. maja u Kumrovcu 1982. godine, kao {to nije umro 4. maja 1980. godine. A narod mu je opjevao ro|ewe i o`a lio smrt. Onaj na rod ko jem je on uni for mi sao mi{qewe, pa ~ak i onim najmla|im u {kolskim klupama: “Dru`e Tito, na{e rosno cvije}e, za tobom se cio narod kre}e…” U narodu je ostao vic. Za{to nismo vidjeli kako je sahrawen? Zato {to se uhvatio za k…. i rekao: “E, evo vam, dovde sam vas ostavio u dugovima!” I prije Tita, masonska matrica stvorila je Jugoslaviju. Oni su se infiltrirani u sve jugoslovenske vlade, a u wegovoj dr`avi tajno su djelovali, vladali umjesto wega. On je bio instrument wihovog nasiqa. Wihovo javno djelovawe obiqe`eno je 27. marta 1941. godine, pu~isti~kim svrgavawem vlade Cvetkovi}-Ma~ek. To je izvedeno pod pokroviteqstvom engleske vlade, {to su, navodno, komunisti vje{to iskoristili da iza|u iz ile ga le. Do ka za no je da je i me |u vi je }ni ci ma AVNOJ-a bilo masona, agenata engleske obavje{tajne slu`be. Bio je to vje{t trik - TITOV komunisti~ki okultizam.

PI[U: ALEKSANDRA RAJKOVI] [email protected] VAWA [TRBAC [email protected]

Nikola Pejakovi}

Predstavu “Povratak“ Harolda Pintera re`ira ku}ni rediteq Nikola-Koqa Pejakovi}, dok je re`ija kabaretske predstave “Star is Born“ povjerena Milo{u Paunovi}u

Nikolina \or|evi}

G

lumci Narodnog pozori{ta Republike Srpske vrijedno rade na pripremi dvije nove predstave, koje }e premijerno biti izvedene do kraja ove godine. Probe za predstavu “Povratak“ Harolda Pintera po~ele su krajem avgusta, a re`ija je povjerena ku}nom reditequ Nikoli-Koqi Pejakovi}u. Scenografiju radi Dragana Purkovi}-Macan, a kostime Ivana Jovanovi}. - “Povratak“ Harolda Pintera je komad koji je klasika avangarde. Pisan je pedesetih godina pro{log vijeka, a Pin ter je bio je dan od predvodnika nove drame tih godina. Ovaj ko mad ne ma pu no ve ze sa da na{wicom, jer je i vremenski i prostorno lociran na jedno drugo mjesto, London poslije Drugog svjetskog rata. Ali, na{a ideja je da iskoristimo to {to nam je Pinter dao kao predlo`ak da progovorimo o ovom na{em vremenu - rekao je Pejakovi}. Prema wegovim rije~ima, “Povratak“ }e radikalnije biti premje{ten u na{e vrijeme. - Promijeni}emo imena likova i toponime koji se pomiwu. Imao sam i ranije iskustva sa dubqim dramatur{kim rezovima i ne bojim se da u|em u taj posao. Sa druge strane, znam koliko to mo`e da bude opasno, pa sam vrlo oprezan. Me|utim, ovo {to mi radimo je neophodno. Bojim se da kada bismo ostavili sve to, da bi to bio

Uloge Gluma~ku ekipu predstave “Povratak“ ~ine Nikolina \or|evi}, Qubi{a Savanovi}, @eqko Stjepanovi}, Goran Joki}, Branko Jankovi}, kao i glumci iz Dje~ijeg pozori{ta RS Aleksandar Blani} i Slobodan Peri{i}. “Narodni poslanik”

neki komad koji bi prakti~no bio nebitan za nas. I ne znam za{to bismo to uop{te igrali - ka`e Pejakovi}. Ta~an datum premijere nije odre|en, ali je sigurno da }e biti krajem oktobra. - Kroz predstavu “Povratak“ mogu da progovorim o svom odrastawu i kriminalu u Bawoj Luci, nekim mojim drugovima koji su po zatvorima i o ovom na{em asfaltu - istakao je Pejakovi}. Jedina `enska uloga u ovoj predstavi povjerena je glumici Narodnog pozori{ta Nikolini \or|evi}. - Probe su vrlo kreativne i zabavne. Koqa na sebi svojstven na~in ima pristup ovom komadu, objasnio nam je svoju vrlo zanimqivu koncepciju i ideju kako da radimo na ovoj predstavi. Imam sre}u da uvijek radim druga~ije likove, razli~ite karaktere, pa ~ak ni tipovi nisu isti. Vrlo zanimqiva uloga, na prvi pogled vrlo jednostavna, a u principu slojevita, kompleksna - ispri~ala je Nikolina \or|evi}. Lik koji \or|evi}eva tuma~i u

KABARETSKA PREDSTAVA u re`iji Milo{a Narodno pozori{te u U`icu

Premijera "Majstora i Margarite"

U@ICE - U`i~ko Narodno pozori{te zapo~elo je u ~etvrtak svoju 64. pozori {nu se zo nu pre mi je rom predstave “Majstor i Mar-

garita“, po istoimenom romanu Mihaila Bulgakova, u adap ta ci ji i re `i ji Ale ksandra Sa{e Luka~a, javio je Tanjug.

Predstava, u kojoj glavne uloge tuma~e Vahidin Preli}, u ulozi Majstora i beograd ska glu mi ca Ana Bret{najder u liku Margarite, uz anga`man kompletnog an sam bla u`i ~kog teatra, nai{la je na izvanredan prijem publike, uz pohva le i mno go broj nih pozori{nih kriti~ara koji su se okupili na 503. premijeri u istoriji ovog pozori{ta. Luka~, koji zbog profe-

sionalnih obaveza u Kanadi nije prisustvovao premijeri, izja vio je ne da vno da Bul ga kovqev ro man do zo voqava li~ni fokus: crni humor, qubavnu pri~u, filozofiju, zagonetku i fantastiku, {to ga ~ini jednim od najbogatijih djela svjetske kwi`evnosti, a svaki poku{aj postavqawa na scenu je unaprijed osu|en - ako ne na pro past, on da na iz vje snu redukciju i izuzetno pedantnu i znala~ku kritiku.

GLAS PLUS 12. i 13. septembar 2009. 11

pozori{ta Republike Srpske

"Povratak" slavnima Detaq sa probe kabaretske predstave

Scena iz predstave “Balon od kamena”

originalu se zove Rut, ali u ovoj verziji je Gordana.

PREMIJERA Pinterovog komada krajem oktobra Umjetni~ki direktor Narodnog pozori{ta i glumac Qubi{a Savanovi} u “Povratku“ glumi Tadiju. - Sude}i po ovome {to smo do sada napravili, sigurno je da }emo dobiti predstavu koja }e biti druga~ija od svih koje sada imamo na repertoaru. Kako probe odmi~u, otkrivamo sve vi{e zanimqivih detaqa, a ne sumwam da }e predstava biti interesantna publici. Tadija je jedan od bra}e iz jedne kriminalne porodice. On je kao momak pobjegao i vra}a se sa suprugom u tu “jazbinu“. Oni ga do~ekaju ne kao brata, nego kao nekoga ko im je ostao du`an - rekao je Savanovi}. Osim “Povratka“, glumci Narodnog pozori{ta aktivno treniraju za kabaretsku predstavu “Star is Born“, u re`iji Milo{a Paunovi}a, koji je i

koreograf u ovom komadu, a tekst za predstavu pi{e Branislav Pipovi}. Uloge su pripale Sla|ani Zrni}, San dri Qubo je vi}, Awi Sta ni}, \ur|i Vuka{inovi}, Borisu [aviji, Velimiru Blani}u, @eqku Erki}u i Vladimiru \or|evi}u. Osim glumaca Narodnog pozori{ta RS, u ovoj kabaretskoj predstavi u~estvova}e i balerine Ana Rosi} i Ana Radovanovi}. - Pjeva~ke i koreografske probe za kabaretsku predstavu ve} traju. Uskoro bi trebalo da do|e rediteq, a trenutno muzi~ki saradnik Sawa Zeli}-^oli} i @eqka Grgi} rade sa glumcima - rekao je Savanovi}. Sla|ana Zrni}, koja glumi u ovom komadu, ka`e da je ova uloga odli~na prilika da, poslije gotovo pet godina otkako je specijalizovala mjuzikl, poka`e {ta je nau~ila i {ta opet iznova u~i. - Rediteq je do{ao na ideju da uradimo jednu kabaretsku predstavu, kada je vidio da ovdje ima kapaciteta za tako ne{to. Me|utim, mjuzikl je dosta skupa igra, mo`da i najskupqa u pozori{nom `ivotu. Onda smo re-

kli hajde da se prilagodimo, da ne ostane neiskori{}en potencijal koji na{ ansambl ima - pri~a Zrni}eva. Ona je naglasila da komad “Star is Born“ ima formu mjuzikla, jer }e glumci u`ivo pjevati, plesati i glumiti, ali da treba jo{ mnogo do nastanka pravog mjuzikla. - Ovo }e biti kompilacija ta~aka iz mjuzikala i na kraju }emo vidjeti rezultat. Mo`da na kraju i postane predstava koja ima sve wegove forme, pa jednom neko i prihvati ovaj tekst kao mjuzikl - istakla je Zrni}eva. Rediteq je do{ao na ideju da se napi{e tekst u kojem }e se govoriti o tome koliko zvijezde mjuzikla, koje

se bave zabavom i estradom - umjetno{}u uop{te, izgaraju i koliko je tu truda ulo`eno, koliko profesionalizma, discipline i samodiscipline da bi neka ta~ka izgledala tako lagana, poletna i prelijepo otpjevana. - Namjera je da se prika`e koliko je mjuzikl zapostavqen, koliko je omalova`avan, jer ga uop{te ne smatraju umjetni~kim vidom, a on to mo`e biti - rekla je Zrni}eva. Mjuzikl, kako ona ka`e, mo`e biti jedan jako anga`ovan komad, mo`e da govori o mnogim stvarima, upakovan u jedan lagan `anr, da ~ovjek kada iza|e sa predstave misli da ga je neko zabavio, a u stvari on sa sobom ponese usa|en jedan dobar komentar i pogled na svijet. Glumica Narodnog pozori{ta RS \ur|a Vuka{inovi} najmla|i je ~lan ekipe predstave “Star is Born“. Kako ka`e, ulogu je dobila potpuno neo~ekivano. - Mislila sam da nemam {anse, po{to sam najmla|a i imam najmawe iskustva. Pitala sam se {ta imam tu da tra`im, pored ostalih, iskusnijih koleginica, ali samu sebe sam iznenadila na kastingu. Mo`da ba{ zbog toga {to nisam o~ekivala da }u pro}i na kastingu, bila sam opu{tena, bez pritiska, pa sam mo`da zato i pro{la - rekla je Vuka{inovi}eva. S obzirom na ~iwenicu da je za pripremu predstave ovog `anra potrebno vi{e vremena nego za neki drugi `anr, premijera komada “Star is Born“ trebalo bi da bude polovinom decembra.

@ivot iza pozornice Komad govori o zvijezdama poput Fredija Merkjurija, Xima Morisona, Bili Holidej, Xudi Garland, Merilin Monro, Elvisa Prislija... - Sve su to nesre}ne osobe, koje su mnogo radile, trudile se i imale potrebu da ih publika voli, i ta ogromna qubav ih je i dotukla - ka`e Sla|ana Zrni}. Dodaje da je komad prije svega zabava, ali iza toga nalazi se pri~a o tome dokle ~ovjek mo`e i}i da bi ga neko volio.

Paunovi}a pred bawolu~kom publikom u decembru Postavka arhitekte Slobodana Maldinija

Izlo`ba putopisa

Istorija kroz kola`

Vi jes ti o gra du sla vne istorije, koji se postepeno osloba|ao orijentalne qu{ture, rado su ~itane u Be~u, Var {a vi, Pa ri zu, Pragu, Petrogradu, Londonu, Lajpcigu. Stra ni ce po sve }e ne Beogradu po pravilu su pune simpatija prema ovoj, u to vrijeme jo{ isto~wa~koj va ro {i, a u opi si ma po je di nih kra je va i zna me ni tos ti kao da se osje }a iz vje sna nos tal gi ja za onim {to se gubi.

BEOGRAD - Izlo`ba fotografija arhitekte Slobodana Maldinija pod nazivom “Mikro intervencije“ otvorena je u ~etvrtak u galeriji “Magacin“ u Beogradu, javio je Tanjug.

Maldini je prikazao radove iz najranijeg perioda stvarala{tva vi|ene u novom, savremenom svjetlu, ali i one koje je izradio tokom posqedwih godina. Maldinijevo djelo predstavqa reakciju na doga|awa u odre|enim situacijama, kao {to su protesti, izbori, religija i sli~no. Autor povezuje istoriju sa dana{wim vremenom kroz kola`, grafi~ki dizajn, crte`, arhitektonske projekte, fotografije. Tako se na Maldinije vim os tva rewima mo gu

Film “Tamo i ovde“, re`isera i scenariste Darka Lungulova, u ~etvrtak je imao bioskopsku premijeru u U`icu, gdje su se qubiteqima filmske umjetnosti poklonili ~lanovi autorske i gluma~ke ekipe. Burnim aplauzom i ovacijama U`i~ani su, pored rediteqa, pozdravili autora muzike Dejana Pejovi}a, kao i glumce Branislava Trifunovi}a, Mirjanu Karanovi}, Fe|u Stojanovi}a i Mirjanu \ur|evi}.

Gari Kuper na po{tanskoj marki Gari Kuper, holivudska zvijezda iz “zlatnog doba“ ameri~ke filmske industrije, dobio je po{tansku marku sa svojim likom, javile su agencije. U ~etvrtak je u SAD u promet pu{teno 40 miliona maraka sa likom glumca koji je za filmove “Narednik Jork“ i “Ta~no u podne“ dobio “Oskare“ za glavnu ulogu, a igrao je i u ostvarewima “Za kim zvone zvona“, “Zbogom oru`je“ i “Prijateqsko ubje|ivawe“. Gari Kuper, koji je tokom karijere snimio vi{e od 100 filmova, umro je 1961, u 61. godini.

Povratak Henkoka

Biblioteka grada Beograda BEO GRAD - U okvi ru Dana evropske ba{tine ju~e (petak) otvorena je izlo`ba “Beograd u 19. veku iz de la stra nih pi sa ca“, po vodom 75 godina izdava~ke dje la tnos ti Bi bli ote ke grada Beograda, javio je Tanjug. Izlo`ba kwiga - putopisa 19. vijeka, ~ija je tema “Beli Grad“ postavqena je u Odeqewu sta re i ret ke kwige Bi bli ote ke gra da Beo gra da, u Zmaj Jo vi noj ulici.

“Tamo i ovde“ u U`icu

vidjeti ukomponovane filmske ili muzi~ke zvijezde sa Hitlerom, Lewinom, papom i drugima. Umjetnik se “igra“ kombinuju}i ono {to je na prvi pogled nespojivo, ali je svaki rad pun simbolike. Maldinijevi radovi predstavqaju individualisti~ki, li~ni stav prema pojavama u umjetnosti, posebno arhitekturi, ali istovremeno sadr`e sna `nu rea kci ju na odre|ene doga|aje i pojave u zemqi i u svijetu.

Studio “Kolumbija“ najavio je da }e se Henkok vratiti jo{ jednom, a da }e se Vilu Smitu u nastavku pridru`iti i [arliz Teron, pi{e Mondo. Film }e ponovo re`irati Piter Berg, a ulogu }e reprizirati i Xejson Bejtmen, PR menaxer kojem je Henkok u prvom dijelu spasio `ivot. Iako nije `elio da otkriva radwu filma, re`iser je rekao da }e se Henkok u nastavku pozabaviti prou~avawem svijeta starog 3.000 godina, kao i da postoji mogu}nost da se glavni junaci susretnu sa “nepoznatim entitetom“.

12 12. i 13. septembar 2009. GLAS PLUS

Las Vegas osje}a posqedice recesije

Ve} drugu godinu zaredom turista je sve mawe, a i oni koji do|u nisu rasipni kao ranije. Neki od najelitnijih restorana sada nude jela i upola cijene u vrijeme kad nema puno gostiju PREVEO: MILENKO KINDL [email protected]

P

o ro di ca Ka ran, iz Granada Hilsa, godi na ma je bez bri `no pro vo di la odmor u Las Vegasu. Me|utim, sada to nije tako, jer je nekada unosan posao Yefa Karana, prodavca kuhiwskog pribora, po~eo strmoglavo da opada. Ove godine, wihov odlazak u “Grad grijeha“ bio je pa`qivo isplaniran. Nekada su bez razmi{qawa pla}a li ula zni cu od sto ti nu dolara po osobi za spektakularni {ou program u kazinu “Venej{n“. A sada su Yef (59), supruga Mi{el (55) i sin i k}er ka mo gli da iz dvoje samo po deset dolara za ma|ioni~arsku predstavu. Ne ta ko da vno, Yef je tro{io i po 500 dolara na slot ma {i na ma; wegov li mit je sada samo 150. Mo del po slo vawa in dus tri je za ba ve u Las Ve ga su, ko ji se de ce ni ja ma za sni vao na privla~ewu gostiju koji ne gledaju koliko }e novca potro{iti, `ele samo boravak u hotelima prve ka te go ri je, ru ~awe u restoranima sa ~etiri zvjezdice i zabavu uz najskupqe

{ou-pro gra me, uz drman je najgorom recesijom. Sposobnost Las Vegasa da prebrodi ranije zastoje ~i ni lo ga je otpor nim na ekonomske udare. Me|utim, to vi{e nije slu~aj. Taj grad do sada nije iskusio takav ekonomski kolaps. Ve} dru gu go di nu za re dom turista je sve mawe, a i oni koji do|u, nisu rasipni kao ranije. Pro{le godine Yef Ka ran je svo joj dje ci dozvolio da u kazinu potro{e koliko `ele - ove godine ograni~ewe im je po 25 dolara. Vrhunac turisti~ke najezde dogodio se 2007. godine, kada je u Vegas navratilo 39,2 mi li ona po sje ti la ca. Pro{le godine bilo je 37,5 mi li ona tu ris ta, a zva ni ~nici ka`u da je organizovawe konvencija i seminara opalo za vi{e od ~etvrtinu u odno su na pro {lu go di nu. Ako se ova kav trend nas ta vi, ove godine Vegas bi mo glo da po-

Ni Las Vegas nije kao {to je nekad bio

sje ti je dva 35 mi li ona tu rista, {to bi bio najgori rezultat od 1999. godine. Neki od najelitnijih restorana sa da nu de je la i upo la ci je ne u vri je me kad ne ma puno gostiju. Cirque du Soleil, popularni akrobatski spektakl sa {est redovnih nastupa u Las Vegasu, za koji se uvijek tra`ila karta vi{e, u~inio je ne{to donedavno ne za mi sli vo: kre nuo je sa ponudom paketa od dvije ulaznice po cijeni jedne.

POPUWENOST kapaciteta samo deset odsto - Uprava ovog spektakla nikada nije davala popuste na svoje nastupe - ka`e Entoni Kertis, izdava~ “Las Vegas advajzora“. Iz upra va koc kar ni ca {i rom Las Ve ga sa sti `u in for ma ci je ka ko je pad prometa dostigao gotovo samo dno, a ne gdje je po puwenost ka pa ci te ta sa mo deset odsto. Me|utim, sve ve}e oba rawe ci je na za di re duboko u profit hotelskih lanaca. Konvencije i seminari, veliki podsticaj `ivota i

ra zvo ja Las Ve ga sa, u eri sve op {teg ste zawa ka i{a, pos ta li su po jam ra zmetqivog ra si pni{ tva. Nije pomoglo ni kad je predsjednik Barak Obama javno prozvao finansijske institu ci je ko je su u lu ksu znim odmarali{tima Las Vegasa prire|ivale luksuzne gozbe, iako su primile sredstva od dr`avnog fonda za pomo}. Obama je donekle korigovao svoj o{tri stav pojaviv{i se u Las Vegasu na skupu organizovanom u maju, u svrhu pri kupqawa sred sta va za ~elnika demokratske ve}ine u senatu Harija Rejda. Ameri~ki predsjednik je preno}io u “Cezarovoj palati“. Ne samo da je ekonomski kolaps te`i i ozbiqniji nego ranije, nego je i puno toga vi {e na “le du“: Las Vegas je 2001. godine imao kapacitet od 125.000 hotelskih soba; na kraju 2008. bilo ih je 141.000, a u sqede}e dvije godine planirano ih je jo{ 16.000. Pre ma uzro ~no-po sq edi ~nim za ko ni ma, po tre bno je da go di{we do |e 200.000 po sje ti la ca vi {e da bi se po pu ni lo hiqadu no vo iz gra |e nih ho tel skih soba - {to zna~i da bi Las Ve ga su za is kori{ }ewe wihovih kapaciteta za goste potrebno dodatnih 3,2 miliona turista. Ukoliko se to

Jeftinije ulaznice za poznati akrobatski spektakl “Cirque du Soleil“

ne bi do go di lo, to bi uz drmalo jedan od temeqa grada: vjerovawe da uvijek ima zainteresovanih za nove, luksuzne apartmane i odmarali{ta. U me|uvremenu, pad cije na je pri mje tan na svim poqima. Jedno od najpoznati jih odma ra li {ta “Vin rizorts“ u prvom kvartalu

Hoteli ^ak i ako se ovakav pad zaustavi, wegove posqedice osje}a}e se jo{ zadugo. Cijene hotelskih usluga drasti~no su pale, pa sada najluksuznije rezidencije mo`ete unajmiti za istu cijenu za koju ste prije dvije godine mogli da iznajmite tek sobicu u tre}erazrednom hotelu.

Sve mawe seminara i konvencija

MODEL POSLOVAWA industrije zabave u Las Vegasu uzdrman najgorom recesijom

ove go di ne ima lo je 291,3 mi li ona do la ra pri ho da. To je sa mo ne {to vi {e od 287,2 mi li ona do la ra os tva re nih u is tom pe ri odu pro {le go di ne, iako su u decembru udvostru~eni smje{taj ni ka pa ci te ti otva rawem hotelskog kompleksa “Enkor“ sa 2.034 sobe. (LA tajms)

GLAS PLUS 12. i 13. septembar 2009. 13 FOTO: TAJM

Pretrpani meksi~ki zatvori

Desetine hiqada osu|enika nabijeno je u ionako pretrpane }elije dr`avnih i gradskih zatvora {irom zemqe, a na wih paze iscrpqeni i slabo naoru`ani ~uvari. Meksi~ke vlasti muku mu~e i sa ra{irenom korupcijom me|u zatvorskim osobqem

Gu{ewe pobune u jednom od zatvora PREVEO: MILENKO KINDL [email protected]

^

uvari meksi~kih zatvora pro{le godine su morali da se izbore sa gotovo nepreglednom listom pobuna, ubistava i or ga ni zo vawa bi je ga. U oktobru 2008. zatvorenici u zatvoru u meksi~koj dr`avi Sinaloa pucali su jedni na dru ge iz “ka la{wiko va“, a “ra di le“ su i ru ~ne bom be. Mjesec dana ranije, policija je ugu{ila zatvorsku pobunu u gradu Tihuani, blizu granice sa SAD, pri ~emu su ubijena 23 zatvorenika. A u maju ove godine, 53 zatvorenika su jednostavno i{etala iz zatvora u Zakatekasu, dok ih je napoqu ~ekao konvoj od 17 automobila, a za svaki slu~aj se na{ao i helikopter. Meksi~ki zatvori su pretrpani novim zatvorenicima, zahvaquju}i ratu protiv narko-kartela koji je pokrenuo predsjednik Felipe Kalderon. U operaciju je ukqu~ena i vojska, koja je uhapsila vi{e od 45.000 ~lanova kartela, od obi~nih krijum~ara preko pla }e nih ubi ca, do ~el nih qudi tih kriminalnih grupa. Me|utim, pojavio se problem -

gdje sve te qude smjestiti? Nekoliko ~elnih qudi kartela izru~eno je SAD, a oni koji su bili na vi{im mjestima u hijerarhijskom lancu smje{teni su u samo za tu namjenu izgra|eni zatvor sa maksimalnim obezbje|ewem, u kome ima mjesta za 800 zatvorenika. Me |u tim, de se ti ne hiqada osu|enika nabijeno je u ionako pretrpane }elije dr`avnih i grad skih za tvo ra {i rom zemqe, a na wih paze iscrpqeni i slabo naoru`ani ~uvari.

UHAP[ENO VI[E od 45.000 ~lanova narko-kartela - Ovaj problem zahvata ~ak i najobi~nije stvari, poput ~iwenice da ponekad nema dovoqno vode za sve zatvorenike. A kada je vrijeme posjeta, nastane gu`va jer do|u hiqade ~lanova porodica zatvorenika - ka`e Hoze Luis Herera, zamjenik upravnika Isto~nog zatvora u Meksiko Sitiju najnaseqenijeg zatvora u Latinskoj Americi. Zatvor je izgra|en 1976. Iako mu je slu`be ni ka pa ci tet 4.700 za tvorenika, u wemu trenutno

boravi 12.500. Kako bi se bar donekle rije{io ovaj problem, SAD su donirale ~etiri miliona dolara u svrhu poboq{awa meksi~kog zatvorskog sistema. Predsjednik Kalderon je tako|e obe}ao da }e izgraditi jo{ zatvora, kako bi izi{ao na kraj sa sve ve}im brojem osu|enika. Me|utim, oni koji poznaju zatvorski sistem ameri ~kog su sje da tvrde da se stawe ne}e poboq{ati izgradwom no vih za tvo ra; pro blem je uko rijewen duboko u meksi~ki pravosudni sis tem. Jer, vi {e od 41 od sto ukupne zatvorske po pu la cije koja broji 220.000 za tvo re nika jo{ nisu ni osu |e ni niti im je odre |e na ka zna, iako su neki od wih iza re {e ta ka, bez

kona~ne presude, proveli i po nekoliko mjeseci. Meksi~ke vlasti muku mu~e i sa ra{irenom korupcijom me|u zatvorskim osobqem, koje je uglavnom na platnom spisku narko-bosova. Na primjer, bijeg 53 zatvorenika iz zatvora u Zakatekasu o~igledno je bio odra|en iznutra: na snimku sigurnosnih kamera jasno se vide ~uvari kako bezbri`no sjede i gledaju dok zatvorenici bez `urbe izlaze iz svo jih }e li ja i pro la ze kroz zatvorsku kapiju. Kasnije su uhap{eni upravnik i nekoliko ~uvara, ali protiv wih jo{ ni je po di gnu ta op tu `ni ca. Mno gi bje gun ci su ~la no vi Ze ta sa, ozlo gl a {e ne paravojske pod ko m a n do m nar kokla na sa sjed i {tem preko granice, u Te ksa su. I iza re {e ta ka

narko-gazde nesmetano obavqaju svoje poslove. Sa svojim sa ra dni ci ma ko mu ni ci ra ju putem ~lanova porodice ili advokata. Prilikom pretresa kod wih ~esto budu prona|eni mobilni telefoni prokrijum~areni preko bodqikave `ice ili potkupqenih ~uvara. Zatvoreni narko-bosovi se ne ustru~avaju da tim telefonima pozovu prepla{ene `rtve ucjene i od wih zatra`e otkupninu. U Isto~nom zatvoru u toku je instalacija sistema za blokirawe signala mobilnih telefona unutar zatvorskih zidova. Narko-bande ~esto prodaju drogu drugim zatvorenicima, od kojih su mnogi ve} “navu~e ni“ na nar ko ti ke. Ha ir Lopez, osu|en zbog kra|e automobila, ka`e da u Isto~nom za tvo ru la ko mo `e na bavi ti ko ka in, ko ji po ve }a va wegovu ionako intenzivnu zavisnost: - Ovdje je u svakom pogledu te{ko. Me|utim, kada “ura|eni“ hodate zatvorskim krugom, to donosi jo{ vi{e nevoqe ka`e Lopez, odmaraju}i se u zatvorskom dvori{tu. Lopez (29) se nedavno do-

brovoqno prijavio u poseban re ha bi li ta ci oni pro gram, ka ko bi se, za je dno sa sto tiwak zatvorenika, poku{ao oslo bo di ti za vi snos ti. Da ne bi mislili na “snifawe“ i “du vawe“, pod vrgnu ti su stro goj te ra pi ji vje `bi, ukqu~u ju }i i in ten zi vno tr~awe po zatvorskom dvori{tu uz izvikivawe parola po ugledu na marince. Prvi rezul ta ti obe }a va ju - na siqe me|u zatvorskom populacijom je smaweno. Ipak, ovakvi programi su rijetkost u drugim zatvorima, gdje su osu|enici prepu{teni sami sebi i gotovo ne mogu ra~unati na bilo kakvu pomo} u odvikavawu. Ve}ina od 43 pobune i 22 bijega ove godine dogodila se u zatvorima na sjeveru Meksika, gdje je ra{irena trgovina narkoticima. A sa hiqadama ~lanova narkokartela koji su nagrnuli u te iste zatvore, poznavaoci prilika strahuju da najgore tek dolazi. - Meksi~ki zatvori su bure baruta. Eksplodira}e prije ili kasnije - napisao je nedavno kolumnista Hugo San~ez Gudino. (Tajm)

Zetas Paravojna grupa Zetas organizovala je svoje ispostave u nekoliko zatvora, najvi{e u centralnom Meksiku. Sukob izme|u zatvorenika - ~lanova Zetasa i suparni~ke bande u zatvoru Rejnosa pro{log oktobra ostavio je iza sebe 21 mrtvog.

Vojska i policija u borbi protiv narko-kartela Pretrpani zatvori

IZA re{etaka narko-gazde nesmetano obavqaju svoje poslove

Korupcija u zatvorskom sistemu

14 12. i 13. septembar 2009. GLAS PLUS

Predsjednik “kraqevskog kluba“ Florentino Perez uveo zabrane za svoje igra~e

Osam pravila za fudbalere Real Madrida Perez kome su mnogi, u wegovom prvom mandatu, zamjerali da je previ{e blizak sa nekim igra~ima, o~ito, ovog puta ne `eli da ponovi istu gre{ku redsjednik Fudbalskog kluba Real Madrid Florentino Perez izdao je dokument koji sadr`i osam osnovnih ta ~a ka ko jih se mo ra da pri dr`a va sva ki profesionalni fudbaler u Realovom pogonu, prenose {panski mediji.

OTO: AGENCIJE

P

Florentino Perez

“Realovi fudbaleri moraju na vrijeme da dolaze na stadion u izvr{avawu svojih obaveza, moraju da budu bliski sa navija~ima, moraju da po{tuju sve sekcije kluba, da promovi{u kulturu napornog rada i truda, da izbjegavaju situacije koje donose rizik povre|ivawa, da izbace iz svog programa no}ne izlaske, da dr`e do klupskog dresa i da sara|uju sa klupskim strukturama i medijima“. To je, otprilike, sa`etak klupskog bontona kojeg je za svoje igra~e pripremio predsjednik Florentino Perez kome su mnogi, u wegovom prvom mandatu, zamjerali da je previ{e blizak sa nekim igra~ima, o~ito, ovog puta ne `eli da ponovi istu gre{ku. Ipak, ostaje da se vidi koliko }e se ovih pravila pridr`avati fudbaleri koji su ovog qeta stigli na “Santjago Bernabe“. Poznata je ~iwenica da najskupqi igra~ na planeti svih vremena, Kristijano Ronaldo, sklon razuzdanim no}nim izlas cima, koji obi~no traju do zore i da ga wegov biv{i trener iz Man~ester junajteda Aleks Ferguson, koji je poznat po strogo}i, nije uspijevao da obuzda.

Kristijano Ronaldo

Fudbaleri Real Madrida

FOTO: AGENCIJE

Fudbaler [alkea na meti provalnika

Guverner Kalifornije i fudbaler LA Galaksija uspostavili saradwu

Obijena ku}a Xermejna Xonsa

[varceneger i Bekam u reklami

Fudbaler wema~kog [alkea Yermejn Yons i wegova supruga Sara, imali su {ta da vi-

Sara i Xermejn Xons

de kada su se vratili sa vikenda u Diseldor fu. Na ime, vi la u ko joj `i ve bi la je obi je na, a stva ri is premetane i pobacane u svim sobama. - Mora da su nas vidje li ka ko odla zi mo, jer su ~e ka li da ku }a ostane prazna. Osje}aj je odvratan. Ni{ta nije ukradeno, jer sve vrijedne stvari su bile na si gur nom mjes tu - {o kirano je rekla Sara. Wihova djeca, Kijanu i Li ja su, ta ko |e, pre trpjeli {ok. - Samo je Lija gorko plakala. Sada smo svi sigurni, jer smo instalirali 24-~asovni video nadzor - dodala je Sara. Ovim do ga |a jem nas tavqena je serija provala u ku}e fudbalera [alkea. Prije Yonsa, na meti provalnika bile su ku}e Yeralda Asa moe i Bra zil ca Ra fFOTO: AGENCIJE iwe.

Guverner Kalifornije, Arnold [varceneger i fudbaler Los An|eles Galaksija, Dejvid Bekam, zajedno }e glumiti u reklamnom spotu u kome }e promovisati Kaliforniju kao po`eqnu turisti~ku destinaciju. Prema pisawu ameri~kih medija, engleski fudbaler je sa odu{evqewem prihvatio ponudu biv{eg filmskog Terminatora da bude dio spota u kome }e se ista}i qepote

Terminator

Ka li for ni je. U re kla mi }e se, po red [varcenegera i Bekama, pojaviti i glumci Vanesa Vilijams i Rob Lou. Izvori bliski gu ver ne ru Ka li for ni je tvrde da je [varceneger uvjeren u uspjeh kampawe sa Beksom, a poznato je da je svaki brend koji je reklamirao engleski igra~ slavno pro{ao na tr`i{tu. Kako je planirano, reklamni spot trebalo bi da bude sniman na jednoj od pla`a Los An|elesa.

FOTO: AGENCIJE

GLAS PLUS 12. i 13. septembar 2009. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA

Posao: Pomije{ali ste lon~i}e, tako da unosite emocije tamo gdje je potreban razum i obrnuto. Morate se pod hitno sabrati. Nemate vremena za gubqewe. Zdravqe: Mu~i vas nesanica ili, pak, od problema bje`ite u san. Sredine nema. I jedno i drugo {kodi. Qubav: Po{to ste racionalni kad vrijeme nije, mogu}i su problemi. Jo{ ako ste u vezi sa osobom ro|enom u znaku Raka...

Rak Posao: Krajem nedjeqe ste}i }e se sve {anse za to da posao krene sa mrtve ta~ke. Tada mo`ete mirno da ubirete plodove truda. Zdravqe: Nastupa poboq{awe. Bez obzira na to {to }ete se boqe osje}ati, ne pretjerujte sa aktivnostima. Po`eqan je odmor. Qubav: Povoqne okolnosti uti~u na va{ qubavni `ivot. Jarac ili Vodolija? Posvetite pa`wu oboma, jer oni predstavqaju dobitnu kombinaciju.

Vaga Posao: Niste objektivni u procjeni poslovne situacije. Startujete sa daleko lo{ijih pozicija nego {to mislite. Budite prakti~niji. Zdravqe: Hormonalni problemi vezani za `lijezde mogu da vam pri~iwavaju neugodnosti. Qubav: Emotivni nesklad lo{e uti~e na zdravqe. Partner se udaqava. Jo{ ako je Vodolija? Morate da krenete u osvaja~ki pohod. Partner to potajno pri`eqkuje.

Jarac Posao: Vrijedno obavqate sve poslove, }utite i radite. Rezultati su vidqivi, a promjena posla mogu}a. Nov~ani dobitak. Zdravqe: Problemi sa organima za varewe. Ukoliko ste pu{a~, prije jutarwe kafe obavezno doru~kujte. Gastritis je po~eo ozbiqnije da vas mu~i. Qubav: Jedna Djevica na mala vrata ulazi u va{ `ivot. Ukoliko se radi o kolegi, sve {anse da do`ivite qubav `ivota trenutno su tu.

Bik Posao: Svojim zalagawem ostvarujete zapa`ene rezultate u dru{tvenom, politi~kom, nau~nom `ivotu, kao i svemu ~ime se bavite. Imate ne~iju podr{ku. Zdravqe: Nemate vremena da razmi{qate o zdravqu. Okupirani karijerom, mislite da sve ostalo mo`e da sa~eka. Naleti melanholije i crnih misli sada su mogu}i. Qubav: Na momente nemate {ta da prigovorite partneru, da biste mu ubrzo na{li hiqadu mana.

Blizanci Posao: Ni{ta vam se ne mili. Nemate motivaciju za rad, pa ga na izvjesno vrijeme odlo`ite. Ionako se od wega ne nazire korist. Zdravqe: Problemi sa ki~mom ili srcem. Kad tome dodate lo{ nervni sistem, kombinacija nije idealna. Tje{ite se jer uskoro ulazite u boqi period. Qubav: Prepucavawa sa Vodolijom, Lavom ili Rakom ~ine vas nezadovoqnim. Pod uslovom da organizujete sjedeqke i dru{tvene aktivnosti, u masi }ete se boqe slagati.

Lav

Djevica

Posao: Nesporazumi sa saradnicima i strahovawa vezana za posao. Kad boqe razmislite, glupo je da unaprijed pani~ite, ali to je

Posao: Planirate nove poslove, mada stare niste obavili na zadovoqavaju}i na~in. Sukobqavate se sa nekim principima, ali ne

ja~e od vas. Zdravqe: Sve bolesti vezane su za emocije. Ako imate stoma~nih problema, svakodnevnu situaciju ne}ete mo}i da svarite. Poku{ajte da unesete filozofiju u ovaj problem. Qubav: Partner je ne{to sli~no drogi. Bez wega ne mo`ete, a sa wim je situacija jo{ te`a.

odustajete. Zdravqe: Ovo je za Djevice dobar period. Bolest, dodu{e, mo`e da se manifestuje sa izvjesnim zaka{wewem. Virusnu infekciju }ete izbje}i. Qubav: Na ne{to ste stavili ta~ku i zaklopili kwigu. Rje{avate da po~nete u novom stilu.

[korpija Posao: Iako vas hvata blaga panika, niste u pravu. Situacija je vi{e nego sigurna. Ne treba tro{iti snagu na strahovawa. Zdravqe: Odli~an period ako mislite na stvarawe potomstva. Dugo niste bili u povoqnijoj situaciji pa iskoristite “plodne dane“. Qubav: Uzbudqiv susret ~ini da se osje}ate boqe nego ikad. ^im se osvijestite, partner }e biti gluv za va{e potrebe. Od Raka ili Lava mo`ete ne~emu da se nadate. Vodolija Posao: Niste zadovoqni poslom i me|uqudskim odnosima. Probleme prikrivate u sebi. Zdravqe: Mentalno ste preoptere}eni. U `eqi da odgovorite na zahtjeve okoline - savladava vas napetost. Za{to biste samo vi bili idealni, kad oko vas ni{ta ne funkcioni{e? Qubav: Sa Blizancem je rat neminovan. Bje`ite od wega {to daqe. Okrenite se Lavu ili Raku, jer vam samo oni podi`u raspolo`ewe.

STRANO SLOVO. PREPLITAJ. ZATIRAWE, NEPRAVDA, TOM HENKS. 7 slova: BRESKVA, VANSTEP, DOPLATA, OTAWATI, SLABINA, HVATAWE. 6 slova: PLAKAT, PROZOR, CEPTER. 5 slova: ESEKS, @AP^E, KRPAN, MAPET, OMARE, TU@BE. 3 slova: ATI, EET, IKS, KAP, POJ, SAR, UMA. 2 slova: BE, BO, VA, DZ, ID, NT, PP, HP, ^S.

11 slova: 9 slova: 8 slova:

Psiho

Strijelac Posao: Problem je u tome {to zapo~iwete vi{e poslova u isto vrijeme, a nijedan ne privodite kraju. Zato je period pred vama odli~an za pravqewe planova. Zdravqe: Stoma~ni problemi. Po{to ste hiperaktivni, na wih ne obra}ate pa`wu. Qubav: U emotivnom smislu ste radoznali i zaqubqivi. Bik i Blizanac nisu za potcjewivawe. Postarajte se da realizujete susret. Telefonski poziv }e vas obradovati.

Ribe Posao: Ukoliko vam se ponudi novi posao, vaqa ga prihvatiti jer {ansa za zaradu postoji. Zdravqe: U fazi ste poboq{awa zdravstvene situacije. Mnoge Ribe te{ko su do{le do dijagnoze, pa rje{avaju da novim na~inom `ivota elimini{u zdravstveni problem. Qubav: Pod uslovom da se izborite sa qubomorom i nesigurno{}u, mo`ete ne~emu da se nadate. Ko je taj sre}nik? Lijepo ste krenuli, kad biste samo mogli da istrajete.

RJE[EWE: TU@BE, OMARE, MAPET, H, ^S, ESEKS, NT, VA, KRPAN, SAR, DZ, IKS, NEPRAVDA, DOPLATA, PP, SLABINA, R, SLIKARSTVO, OTAWATI, Z, HVATAWE, BO, POJ, CEPTER.

Ovan

Pojmove iz spiska rasporedite u lik ukr{tenice. Ako to pravilno uradite, u osjen~enim poqima uspravno dobi}ete ime i prezime na{e mlade umjetnice sa slike, a vodoravno - naziv umjetnosti kojom se bavi.

RJE[EWE: SLUH, A, SKLOP, PARNOPRSTA[, O, OVA, SLAVAR, AL, JA, KRUPA NA UNI, N, PRETURITI SE, IVO, DO[I]I, AD, C, GRANATI SE, A, AZOIK, TVOR

Eros Ramacoti u Beogradskoj areni

Koncertom u Beogradu Ramacoti }e obiqe`iti po~etak evropske turneje na kojoj }e predstaviti svoj novi album “Ali e radici“ PRIPREMILA: VAWA [TRBAC [email protected]

J

edan od najpoznatijih itali jan skih pje va ~a i autor broj nih hi to va slu {a nih {irom svijeta, Eros Ramacoti, 5. novembra }e nastupiti u Beogradskoj areni. Koncertom u Beogradu, Ramacoti }e obiqe`iti po~etak evropske tur ne je, na ko joj }e pred sta vi ti svoj novi album “Ali e radici“. Ovaj po pu lar ni Ita li jan u Srbiji je nastupao prije tri godine. Tada je odr`ao koncert u Novom Sa du, a na ga |a lo se da je glavni razlog za taj nastup bila manekenka Nina Seni~ar, sa kojom je u to vrijeme bio u vezi. Eros Ra ma co ti je ro |en 28. oktobra 1963. godine u Rimu, u gradu u ko jem je, ka ko ka `u “la k{e sawati, nego pogledati realnosti u o~i”. Djetiwstvo je proveo povre me no u~es tvu ju }i u ma so vnim scenama na snimawima filmova, dok je sawao o karijeri poznatog pjeva~a. U toj namjeri ga je podr`avao otac Ro dol fo, mo ler po za ni mawu, koji je i sam snimio nekoliko pjesama. Pri kraju osnovne {ko le, Ra ma co ti se pri ja vio na konzervatorijum, ali nije primqen. Ra zmi{qaju }i o mu zi ci i prate}i svoj san, odustaje od {kole u drugom razredu sredwe.

Prvi uspjeh do`ivio je 1981. godine, kada je u~estvovao na takmi~ewu “Voci Nuove di Costrocaro“ i u{ao u finale sa pjesmom koju je sam napisao, “Rock 80“. Ova pjesma mu je obezbijedila i prvi ugovor sa izdava~kom ku}om. Nakon selidbe u Milano 1982. godine izlazi wegov prvi singl “Ad un amico“. Dvije godine kasnije ostvaruje se Ero sov ve li ki san, nas tu pom na “Sanremo festivalu“ s pjesmom “Terra promessa“, koja ga je vinula u zvijezde. Po no vo u~es tvu je na “San re mu“ 1985. go di ne i osvaja {esto mjesto s pjesmom “Una storia importante“. Erosov drugi album “Nuovi eroi“ objavqen je 1986, a iste godine pobje|uje na “Sanremu“ s pjesmom “Adesso tu“. Ve} sqede}e godine izlazi wegov tre}i album u tri godine.

OSVOJIO SVE evropske top-liste Album “In certi momenti“ prodan je u tri miliona kopija. Svjetska slava mu je bila zagarantovana petim albumom “In ogni senso“, objavqenim 1990. godine u 15 zemaqa svijeta. Nakon velike svjetske turneje, godinu dana kasnije izlazi dvostruki album “Eros in concert“. Album “Tutte storie“ iz

1993. godine prodan je u 6 miliona primjeraka i osvojio je sve evrop ske top -liste. Godine 1994. nas tu pio je na do dje li MTV

Yonom, Rodom Stjuartom, Robertom Plan tom, [e ril Krou, Yimijem Pejyom i Yoom Kokerom. Godine 1996. objavio je prvi al bum ko ji je sam pro du ci rao, snimqen u Ita li ji i Ka li for ni ji u sa radwi

muzi~kih nagra da u Berlinu. Tokom q e t a 1995. godine u~estvovao je na qetnim festivali ma u se dam evrop skih gradova, zajedno sa Eltonom

sa inostranim mu zi ~a ri ma. Napisao je i pje smu “Thats all I need to know“ za svog prijateqa Yoa Kokera. Krajem godine Eros pos-

hi to va “Eros“, a no va svjet ska tur ne ja do no si i no vi al bum u`ivo 1998. godine. Dvije godine kasnije izlazi wegov novi, osmi stu dij ski al bum “Stilelibero“. U junu 2003. izla zi deveti album koji nosi simboli~an naziv “9“. Deseti studijski album “Calma apparente“ objavio je 2005, a 2007. izlazi drugi album najve}ih hitova “E²“ koji obuhvata sve wegove pje sme nas ta le od 1985. do 2007. Dvije godine kasnije Eros izdaje svoj je da na es ti stu dij ski al bum “Ali e radici“ s kojeg je izdan singl “Parla Con Me“. U brojnim hitovima Erosa Ramacotija, ove jeseni }e u`ivati publika u Beogradu, a ulaznice za koncert ko{taju od 2.700 do 4.500 dinara i prodaju se u Beogradskoj areni.

Dueti

ta je po prvi put otac i sqede}ih nekoliko mjeseci ostaje uz svoju porodicu. Sqede }e go di ne izla zi al bum naj ve }ih

Tokom 25 godina karijere, Eros Ramacoti je snimio brojne duete sa velikim muzi~kim imenima. Neki od wih su [er, Tina Tarner, Andrea Bo~eli, Petsi Kensit, Anastasija, Xo Koker, Lu~ano Pavaroti, Laura Pauzini i Riki Martin.

PRVI USPJEH do`ivio 1981. godine, kada je u~estvovao na takmi~ewu “Voci Nuove di Costrocaro“ Doma}a top-lista 1. L2K feat. Repetitor - Slam~ica 2. Supernaut - \avo pod maskom 3. @enekese - [ta bi bilo kad bih ti dao sve {to imam 4. The Branka - Ona mewa sve 5. Ptice - Bubi, bubi 6. S. A. R. S. - Debeli lad 7. E Play - Bez re~i 8. Mar~elo i Kal - Krasnokalipsa 9. Bdat Xutum - Nedeqa 10. Autopark - Radost me uni{tava

Bilbordovih top 10 singlova

1. The Black Eyed Peas - I Gotta Feeling 2. Jay Sean Feat. Lil Wayne - Down 3. Miley Cyrus - Party In The U.S.A. 4. Kings Of Leon - Use Somebody 5. Taylor Swift - You Belong With Me 6. Jay-Z, Rihanna & Kanye West - Run This Town 7. Drake - Best I Ever Had 8. Kery Hilson Featuring Kanye West & Ne-Yo - Knock You Down 9. Pitbull - Hotel Room Service 10. Cobra Starship Feat. Leighton Meester - Good Girls Go Bad

Bilbordovih top 10 albuma

1. Colbie Caillat - Breakthrough 2. Skillet - Awake 3. Miley Cyrus - Time Of Our Lives 4. Kings Of Leon - Only By The Night 5. Imogen Heap - Ellipse 6. Reba - Keep On Loving You 7. George Strait - Twang 8. The Black Eyed Peas - The E.N.D. 9. Taylor Swift - Fearless 10. Various Artists - NOW That’s What I Call Count...