Nezavisne090507

  • Uploaded by: Boki
  • 0
  • 0
  • May 2020
  • PDF

This document was uploaded by user and they confirmed that they have the permission to share it. If you are author or own the copyright of this book, please report to us by using this DMCA report form. Report DMCA


Overview

Download & View Nezavisne090507 as PDF for free.

More details

  • Words: 62,913
  • Pages: 64
@IVOT

TEMA DANA

Humanost bo{nja~ke porodice \umi{i} ne pada u zaborav

NAMIK \UMI[I], KOJI JE 1941. U^ESTVOVAO U SPASAVANJU VI[E SRPSKIH PORODICA, UBIJEN JE 1993. U SVOJOJ KU]I U BANJALUCI. NIKO NIJE OSU\EN ZA TAJ ZLO^IN

BiH ME\U VODE]IM EVROPSKIM ZEMLJAMA PO SUN^EVOM POTENCIJALU

Heroj ubijen na najsvirepiji na~in

BiH ne koristi str. 7 solarnu energiju

str. 5!i 6

www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 3861 • ^ETVRTAK 7. MAJA 2009.

QSWP!J[EBOKF

Penzije ne}e biti smanjene

Program MMF-a usmjeren je samo na {tednju u teku}im tro{kovima u BiH i stimuli{e kapitalna ulaganja, rekao Hristu

Kostas Hristu, voditelj Misije MMF-a za BiH

str.

25

AKTUELNO Entitetski ministri finansija saop{tili detalje kreditnog sporazuma sa MMF-om vrijednog 2,4 milijarde maraka

Izgorio i dio arhive star 200 godina 9! : str.

i

TRI PO@ARA U PRNJAVORSKOJ GEODETSKO-IMOVINSKOJ PRAVNOJ SLU@BI

str. 3!i 4

390 miliona KM

2

•fuwsubl 7. 5. 2009.

Doga|aji Bilt: Mnogo izazova

VA[INGTON - Jedna od zemalja koja je izrazila `elju za u~lanjenjem u EU je BiH, u kojoj postoji mnogo izazova, jer je rije~ o jednoj od najslo`enijih multietni~kih dr`ava u Evropi, kazao je Karl Bilt, {vedski ministar vanjskih poslova, ~ija zemlja 1. ju la pre uzi ma predsjedavanje EU. On se u utorak, nakon {to je u Cen tru za ra zvoj de mo kra ti je "Carnegie" govorio o prioritetima EU, odnosima sa SAD, te o pro{irenju Unije, u Va{ingtonu sastao

sa Hi la ri Klin ton, ame ri ~kim dr`avnim sekretarom. Bilt je naglasio kako su nerealni maksimalisti~ki "zahtjevi za ukidanje Republike Srpske ili napu{tanje BiH", te izrazio uvjerenje u "ustavnu evoluciju u BiH" idu}ih godina. "U~la nje nje u EU za hti je va ispunjenje uslova, a odluka se donosi u Briselu. Moramo biti uvjere ni da je dr`a vna stru ktu ra za do vo lja va ju }a za u~la nje nje. Sve dok uslovi ne budu ispunjeni, ne}e biti ni u~lanjenja, ne samo za BiH, nego za bilo koju drugu zemlju", kazao je Bilt. "Ljudima u BiH smo rekli 'sada je to va{a zemlja, ne na{a, nego va {a. Mo ra te do }i do vlas ti tih kompromisa kada je ustavno ure|enje u pitanju. Me|utim, ljudi pre vi {e o~e ku ju od stra na ca, a premalo od sebe samih. Smatraju da }e stranci reformisati Ustav. Ne}e, to se ne}e dogoditi, jer to nije na~in kako se gradi dr`ava'", kazao je Bilt, za Glas Amerike. On je dodao da pro{irenje EU nikada nije i{lo bez problema i uvijek neka zemlja, koja je ve} ~lan, imala ne{to protiv neke koja je kandidat za u~lanjenje. (Fena)

Izuzeti dokumenti iz Pravnog fakulteta TUZLA - Na zahtjev kantonalne tu`iteljice Dijane Mili} pripadni ci SI PA su iz pros to ri ja tuzlanskog odjeljenja Pravnog fakulteta Sarajevo izuzeli svu dokumen ta ci ju u ve zi s upi som studenata i polaganjem ispita, potvr|eno je u Kantonalnom tu`ila{tvu Tuzla. Dokumentacija je odvezena u dva kombija. Sva izuzeta dokumentacija je jo{ zape~a}ena, a otvaranje se o~ekuje do kraja ove sedmice. S obzirom na to da se radi o obimnom materijalu, analiza njegovog Utvr|ivanje da li je bilo neregularnosti kod polaganja ispita moglo bi potrajati

sadr`aja i utvr|ivanja da li je bilo neregularnosti kod polaganja ispita mogla bi potrajati du`e. Mili}eva je od Op}inskog suda Tuzla, koji je izdao naredbu, pljenidbu dokumentacije Pravnog fakulteta Sarajevo tra`ila u okviru istrage seks i korupcijske afere na tom fakultetu. Istraga je pokrenuta pro{log septembra, kada je uhap{en voza~ Vlade TK Jasmin Ma{i} pod su-

mnjom da je profesorima podvodio studentice i druge djevojke, a da su studentice na taj na~in polagale ispit. Navedeno je tada da su se profesori Ma{i}u odu`ili davanjem ispitnih pitanja koja je on kasnije prodavao. Ma{i} je u prvostepenom postupku nepravosna`no osu|en na godinu zatvora i to zbog prevare studenata. Tokom su|enja nisu uva`ene izjave svjedokinja, koje su potvrdile da su imale intimne odnose s profesorima. Naj~e{}e pominjana imena su profesori me|unarodnog prava Zdravko Lu~i} i uvoda u ekonomiju Bajro Goli}, ali i dekan ovog fakulteta Fuad Saltaga i Sanjin Omanovi}. Alisa Sarajki}, Jovana Zolji}, Belma Mustafi} i Sandra Moranki} na su|enju Ma{i}u, koje je ve}inom bilo zabranjeno za javnost, svjedo~ile su o "kombinacijama" s profesorima. Prilikom upada SIPA u prostorije tuzlanskog odjeljenja Pravnog fakulteta u Studentskoj slu`bi su poku{ali osporiti zapljenu dokumentacije, uz obrazlo`enje da bi to poremetilo normalno funkcionisanje nastave. Komentar Uprave Pravnog fakulteta Sarajevo na zapljenu dokumentacije i zabranu nastave ju~e nismo uspjeli dobiti. J.[.

"BiH i dalje krhka" SARAJEVO - Geri Robins, {ef Misije OEBS-a u BiH, izjavio je tokom ju~era{njeg obra}anja Stalnom savjetu OEBS-a u Be~u da je od njegovog prethodnog obra}anja pro{le godine BiH "ostala stabilna, ali krhka" i da je, na`alost, ostvaren ograni~en napredak u ispunjavanju uslova iz SSP-a. Robins je istakao da }e ova misija u BiH nastaviti s podr{kom dr`avi u ispunjenju njenih obaveza kao dr`ave ~lanice OEBS-a i ostvarenju napretka ka evroatlantskim integracijama ja~anjem njene bezbjednosti i stabilnosti kroz zavr{etak procesa izgradnje mira unutar dejtonskog okvira i razvojem sveobuhvatnog politi~kog razgovora i demokratski odgovornih institucija koje po{tuju raznolikost, vladavinu prava i podr`avaju dogovor. (Srna)

Uhap{en Kenan Kurtovi} SARAJEVO - Pripadnici Federalne uprave policije uhapsili su Kenana Kurtovi}a (27), ro|enog u Priboju, a nastanjenog u Sarajevu, zbog trgovine drogom, potvr|eno je ju~e iz Tu`ila{tva BiH. Iz FUP-a je saop{teno da ih je MUP Republike Hrvatske obavijestio da su na njihovom terito ri ju za pli je nje na ~e ti ri pakovanja od po 500 grama heronina, koji je u Hrvatsku preba~en iz BiH. "Utvr|eno je da postoji osnov da je K.K. heroin posredstvom tre }eg li ca iz BiH po slao u Hrvatsku licu s kojim je prethodno dogovorio prodaju nabavljenog heroina", navodi se u saop{tenju FUP-a. Kurtovi} je uhap{en u utorak, a izvr{en je pretres na dvije lokacije u Sarajevu koje koristi Kurtovi}. Federalna policija je saslu{ala jo{ nekoliko osoba u vezi s ovim slu~ajem. A.S.

Predstavnici ameri~kog univerziteta u posjeti AUBiH BANJALUKA, SARAJEVO Predstavnici SUNY Univerziteta iz Amerike sastali su se ju~e u Banjaluci s Antonom Kasipovi}em, ministrom prosvjete i kulture RS. Ova posjeta je organizovana u okviru vi{ednevne posjete predsta vni ka ovog uni ver zi te ta Ameri~kom univerzitetu u BiH (AUBiH) Predstavnici SUNY Univerziteta i ~lanovi uprave AUBiH u ponedjeljak su posjetili ameri~ku ambasadu u BiH i razgovarali s ambasadorom ^arlsom Ingli{em, a prisustvovali su i predavanju Stjepana Mesi}a, predsjednika Hrvatske u Bo{nja~kom Institutu u Sarajevu. U Predsjedni{tvu BiH sastali su se s Harisom Silajd`i}em, ~lanom Predsjedni{tva. B.D.

Entitetski ministri finansija saop{tili

U julu miliona Od ukupno 1,2 milijarde evra, prva tran{a }e biti iskori{tena za izmirivanje ino-duga, a sljede}e }e biti usmjerene na kapitalne investicije Borivoje SIMI], Dra`en REMIKOVI]

SARAJEVO, BANJALUKA - Prvu tran{u kredita Me|unarodnog monetarnog fonda od 390 miliona KM Bosna i Hercegovina bi na osnovu stend baj aran`mana mogla dobiti ve} po~etkom jula, izjavili su ju~e entitetski ministri finansija. MMF je u utorak na~elno odobrio aran`man za BiH u vrijednosti od 1,2 milijarde eura kredita za tri godine, od ~ega je 400 miliona eura, odnosno jedna tre}ina namijenjena za RS, a 800 miliona eura za FBiH. Ovu odluku treba potvrditi Izvr{ni odbor MMF-a. Ministri finansija FBiH i RS Vjekoslav Bevanda i Aleksandar D`ombi} kazali su da se druga tran{a od 170 miliona eura mo`e o~ekivati u decembru, a tre}a, koja iznosi 25 miliona eura, u martu sljede}e godine. "Prva tran{a }e biti iskori{tena za izmirivanje inoduga, dok }e sljede}e biti usmjerene ka kapitalnim investicijama. Aran`man se odobrava sa grejs periodom od ~etiri godine i sa rokom otplate od ~etiri do pet godina, sa godi{njom kamatnom stopom od 1,95 odsto", precizirao je D`ombi}. Bevanda je objasnio da je uvjet za povla~enje sredstava definisanje makroekonomskog okvira BiH na Fiskalnom vije}u do 30. juna. Okvir }e sadr`avati sve obaveze preuzete pismom namjere sa MMF-om,

Usvajanje mjera protiv krize opet odgo|eno

Optu`en za ratni zlo~in SARAJEVO - Tu`ila{tvo BiH podiglo je optu`nicu protiv Izeta Smaji}a (48) iz Tuzle, koja ga tereti za ratni zlo~in protiv ranjenika i bolesnika 1992. godine u slu ~a ju "Tu zlan ska kolona". Op tu `en je da je 15. ma ja 1992. godine u Tuzli, poku{ao ubiti ranjenog vojnika JNA Radovana Krsti}a. Smaji} je pri{ao Krsti}u, nakon {to je on ranjen na raskrsnici Br~an ska Mal ta pri li kom izlaska kolone JNA iz kasarne ''Husinska buna'' i bespomo}no le`ao pokraj puta u naselju Slavinovi}i, te mu u usta stavio cijev pi{tolja i pucao s namjerom da ga ubije. (Srna)

S.VELI]

SARAJEVO - Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH zadu`io je Vladu FBiH da do naredne sjednice pripremi dopunjeni prijedlog mjera za ubla`avanje posljedica ekonomske krize i dostavi ih ovom domu na razmatranje i usvajanje. Nakon vi{esatne rasprave o mjerama za ubla`avanje ekonomske krize poslanici su, tako|er, zadu`ili Vladu FBiH da prilikom kreiranja novog prijedloga mjera u obzir uzme prijedloge klubova politi~kih stranaka, Gra|anske koordinacije, te sve sugestije koje su iznesene tokom ju~era{nje sjednice. Ned`ad Brankovi}, premijer FBiH, kazao je kako je najkvalitetniji izlaz iz postoje}e

Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH FOTO S. PINJAGI]

Vlada treba da objedini sve prijedloge

situacije da Vlada FBiH, na bazi svih prijedloga, uradi reviziju svojih mjera i da ih dogradi. "Osim toga, Vlada FBiH bi trebalo da napravi izvje{taj o realizaciji mjera za ubla`avanje ekonomske krize koje su u toku, te da ih na narednoj sjednici prezentira Parlamentu", kazao je Brankovi}. On je kazao da je zadovoljan sporazumom o stend baj aran`manu s Me|unarodnim monetarnim fondom, te najavio kako }e izme|u 23. i 28. maja BiH posjetiti predstavnici Svjetske banke. "Trebalo bi da nam ponude nove kredite za razvojne projekte", kazao je Brankovi}. Edhem Biber je u ime Gra|anske koordinacije, koja je i inicirala sjednicu o ovoj temi, izrazio zadovoljstvo zaklju~kom rasprave. "Dio predlo`enih mjera je identi~an na{im. Nemamo ni{ta protiv da na{e mjere budu poja~ane mjerama drugih", istakao je Biber. Poslanici ju~er nisu glasali o izmjenama Zakona o federalnim jedinicima, jer je Klub Hrvata tra`io da glasanje bude odgo|eno do idu}e sjednice, do kada bi Vlada FBiH trebalo da se izjasni o ovom zakonu. Rije~ je o izmjenama na osnovu kojih bi op}ina Olovo, koja pripada Zeni~ko-dobojskom kantonu, bila integrirana u Kanton Sarajevo.

Doga|aji

7. 5. 2009. •fuwsubl

detalje kreditnog sporazuma sa MMF-om vrijednog 2,4 milijarde KM

prvih 390 maraka

Prva kontrola u novembru

FOTO S. PINJAGI]

uklju~uju}i izmjene Zakona o akcizama BiH i rebalanse bud`eta. Saop{tio je da se od 414 miliona KM u{teda, koje je potrebno ostvariti u Federaciji, 184 miliona KM odnosi na federalni bud`et, a ostatak na kantone, op{tine i vanbud`etske fondove. "Kresanja }e obuhvatiti sve li~ne transfere, a {to zna~i pla}e, tro{kove administracije, prate}e materijalne tro{kove, kao i socijalna i bora~ka davanja. Vjerovatno }e to podrazumijevati uvo|enje jedinstvenog registra korisnika usluga, eliminisanje dvostrukih korisnika", rekao je Bevanda, ali nije precizirao koliko }e biti smanjeni izdaci za ove kategorije bud`etskih korisnika jer }e se o tome tek razgovarati. Ministar finansija FBiH istakao je da je MMF priDruga tran{a od 170 miliona evra u decembru

Bevanda: U federalnom bud`etu neophodno u{tedjeti 184 miliona KM

hvatio da kresanja budu po{te|eni demobilizirani borci budu}i da je vrijeme trajanja zakona koji tretira njihova prava ograni~eno na tri godine. "Svim bud`etskim korisnicima ranije su date instrukcije da moraju napraviti u{tede. Kantoni i op}ine koji ne budu napravili u{tede ne}e mo}i ni ra~unati na novac od MMF-a, jer im ga ova institucija ne}e ni odobriti", dodao je Vjekoslav Bevanda. No, u{tedama koje }e se posti}i i sredstvima do kojih }e do}i kroz stend baj aran`man sa MMF-om, ne}e mo}i pokriti deficit. "I pored toga nedostaja}e nam jo{ 60 miliona KM, a {to bi moglo biti pokriveno uklju~ivanjem Svjetske banke i ostalih finansijskih institucija", kazao je Bevanda. Dodao je da konsolidovani deficit na niovu Federacije BiH, prema metodologiji MMF-a, iznosi oko 1,2 milijarde KM, a Republike Srpske 984 miliona KM. Aleksandar D`ombi}, ministar finansija RS, ka`e da MMF odobrava nastavak Razvojnog programa RS i

Ef!mf!hb!dj!kb!NNG.b-!lb!lp!kf!ob!kb!wjp!Wkf!. lp!tmbw!Cf!wbo!eb-!v!op!wfn!csv!~f!qp!tkf!uj!uj!CjI eb!cj!vt!ub!op!wj!mb!lb!lp!tf!qsp!wp!ef!pcb!wf!{f!j{ tqp!sb!{v!nb/! Nf!}v!nkf!sb!nb!lp!kf!NNG!usb!aj!pe!wmbt!uj!Cf!. wbo!eb!kf!qp!nf!ovp!j!vlj!eb!okf!tvc!wfo!dj!kb!kb!. wojn! qsf!e v!{ f!~ j!n b-! epl! qsj!w b!u j!{ b!d j!kb qsf!pt!ub!mph!esab!woph!lb!qj!ub!mb!{cph!qsj!mj!lb!ob twkfu!tlpn!usaj!|uv!oj!kf!qpt!ubw!mkf!ob!lbp!vtmpw/ Qsf!qp!sv!•f!op!kf!eb!tf!qp!wf!ev!joj!dj!kbm!of!bluj!. wopt!uj!j!eb!tf!qsf!ev!{f!~b!qsj!wb!uj!{j!sb!kv!lb!eb!up cv!ef!np!hv!~f-!bmj!jt!lmkv!•j!wp!ob!usbo!tqb!sfo!ubo ob!•jo/

Bilo je i opstrukcija #Of!lj!pe!v•f!toj!lb!v!qsf!hp!wp!sf!tb NNG.pn!v|mj!tv!t!dj!mkfn!eb!poj!of!cv!ev!{b!. ws|f!oj#-!lb!{bp!kf!Wkf!lp!tmbw!Cf!wbo!eb-!nj!oj!tubs gj!obo!tj!kb!GCjI-!bmj!oj!kf!qsf!dj!{j!sbp!lp!kf!pq!tusv!. jsbp!qsf!hp!wp!sf/ #Qp!tmj!kf!ewb!eb!ob!twf!eft!usv!ldj!kf!tv!qb!mf!kfs NNG!kf!p{cj!mkob!jo!tuj!uv!dj!kb!lp!kb!sb!ej!qp!lsj!uf!sj!kj!. nb!lp!kj!wb!af!{b!dj!kf!mj!twj!kfu#-!jt!ub!lbp!kf!Cf!wbo!. eb/ Ep!ebp!kf!eb!kf!v!qsf!hp!wp!sj!nb!cj!mp!qsf!wj!|f qp!mj!uj!lf-!bmj!eb!tnp!tb!eb!ob!qv!uv!eb!tub!cj!mj!{j!sb!. np!gj!obo!tjk!tlf!up!lp!wf!j!ob!qsb!wj!np!pesajw!tjt!. ufn/![b!lmkv!•jp!kf!eb!kf!pe!NNG.b!ep!cj!kf!op!wj!|f tsfe!tub!wb!of!hp!|up!tf!p•f!lj!wb!mp/ tvrdi da je zbog toga RS u boljoj situaciji od ostalih dijelova BiH. Po sporazumu sa MMF-om RS mora u{tedjeti 146 miliona KM. "RS je ve} predala MMF-u program u{teda za 2009. godinu, a u{tede }e biti napravljene na planu materijalnih tro{kova i grantova, neproduktivnih ulaganja i strukturalne reforme. Umanjili smo plate dr`avnih slu`benika i obustavili prijem novih radnika, te izvr{ili smanjenje dnevnica", kazao je D`ombi} dodav{i da }e Vlada RS usvojiti rebalans bud`eta do juna.

Bezvizni re`im za BiH kad i zemljama u regionu V. POPOVI]

BA NJA LU KA - Ne boj {a Ra dma no vi}, predsjedavaju}i Predsjedni{va BiH, izrazio je nadu da se ne}e dogoditi da zemlje u okru`enju dobiju bezvizni re`im, a BiH ne dobije, te istakao da vjeruje u politi~ku mudrost EU. Ukoliko se to desi, kazao je Radmanovi}, to }e ve} biti problem EU. On je ocijenio da je dobijanje viza veliki problem za gra|ane BiH i da je stajanje u redovima EU ne}e ostaviti gra|ane BiH kao jedine u Evropi kojima su vize neophodne, kazao Radmanovi}

pred ambasadama nedostojno Evropljana i ~ovjeka. On je uvjeren da }e EU do kraja godine pokazati politi~ku mudrost i da ne}e ostaviti gra|ane BiH kao jedine u Evropi kojima su vize neophodne za putovanje izvan granica svoje zemlje. "Evropska unija, koja je ponekad spora i biro-

kratizovana, ako ne pomogne u ovom slu~aju pokaza}e gra|anima BiH {ta u stvari misli o njima. Siguran sam da se to ne}e desiti", rekao je Radmanovi} Komentari{u}i slanje Oru`anih snaga BiH u Gruziju, on je podsjetio da su se Predsjedni{tvo BiH i ve}ina gra|ana opredijelili za put BiH ka NATO savezu, koji podrazumijeva i odre|ene obaveze. "Slanju bh. vojnika u Gruziju protivi se Ruska Federacija jer je to suprotno njihovim interesima", rekao je on i naglasio da je kasno da Predsjedni{tvo i Ministarstvo odbrane BiH promijene odluku. "Predsjedni{tvo BiH je moglo to sprije~iti ako bi bilo jedinstveno, ali se moralo ranije reagovati", rekao je Radmanovi} i dodao da prije godinu dana, kada su donosili odluku, nisu mogli procijeniti i nisu mogli znati da }e se politi~ka situacija toliko uslo`niti da mo`e biti problem u~e{}e bh. vojnika u nekoj zemlji. Komentari{u}i dolazak potpredsjednika SAD D`ozefa Bajdena polovinom maja u BiH, Radmanovi} je istakao da je to veoma zna~ajno jer su SAD pomogle da se stabilizuje stanje u BiH.

3

Vijesti Vasi}: Novi virus unitarizacije BANJALUKA - Na politi~koj sceni u BiH se {iri "novi virus" unitarizacije sakriven pod sintagmom stvaranja funkcionalne dr`ave BiH koju, navodno, zahtjeva EU u procesu pristupanja, kazao je Rajko Vasi}, izvr{ni sekretar SNSD-a. "Doma}i i inostrani unitaristi pod poj mom fun kci onal ne dr`ave podrazumijevaju takve promjene Ustava, u kojima bi se entitetsko glasanje i vitalni nacionalni interes isklju~ili kod usvajanja zakona i propisa vezanih za evropske integracije, a da umjesto dejtonskih teritorijalnih cjelina u BiH u novi ustav budu ugra|eni mehanizmi kulturne autonomije", upozorava Vasi}. On smatra da je, "nakon propasti plana sarajevskog politi~kog kru ga da se na sil nim politi~kim putem ukine RS", ovo "rezervna varijanta" koja ima podr{ku i nekih takozvanih slobodoumnih intelektualaca iz "pla}eni~kog spektra". (Srna)

Ispitati ratnu pro{lost mud`ahedina BANJALUKA - Ne smije se dozvoliti da pripadnici odreda "El mud`ahedin" i strani pla}enici, koji su ratovali u Armiji BiH, napuste teritoriju BiH prije nego {to nadle`ne institucije ne preispitaju njihovu ratnu pro{lost. Ovo je zaklju~io Nedeljko Mitrovi}, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila RS, komentari{u}i posljednju akciju hap{enja lica afroazijskog porijekla koja ilegalno bora ve u BiH na po dru ~ju Kantona Sarajevo. Mitrovi} je rekao da to samo potvr|uje raniju namjeru bo{nja~ke politi~ke elita, "da strani pla}enici koji su po~inili stravi~ne zlo~ine nad Srbima tokom proteklog rata u BiH deportuju i uklone iz BiH, kako bi izbjegli pravdu i mogu}nost da svjedo~e o zlo~inima". Pantelija ]urguz, predsjednik Bora~ke organizacije RS, kazao je da pomenuta akcija predstavlja ''jo{ jednu u nizu podvala bo{nja~kog politi~kog rukovodstva u BiH''. (Srna)

Za biv{e borce 2,6 miliona KM SARAJEVO - Federalno ministarstvo finansija uplatilo je ju~e 2,6 miliona KM za demobilisane borce iz Hercegova~ko-neretvanskog, Posavskog, Unsko-sanskog, Tuzlanskog i Zapadnohercegova~kog kantona. Ovo ministarstvo je ju~e izvr{ilo i uplatu obaveza iz pro{le godine u iznosu 14 miliona KM za poljoprivredu, raseljene osobe, industriju, turizam i okolinu, a upla}en je i iznos od 5,2 miliona KM za staru deviznu {tednju. Izmirene su i sve obaveze iz pro{le godine prema Federalnom ministarstvu unutra{njih poslova . (Fena)

4

Doga|aji

•fuwsubl!7. 5. 2009.

Vijesti Barber: BiH na putu samouni{tenja BRISEL - Bosna i Hercegovina je poseban neuspjeh komesara za pro{irenje EU Olija Rena, jer se ~ini da je ta zemlja vi{e na putu samouni{tenja nego {to je stvarno na putu za EU, smatra Toni Barber, {ef briselskog dopisni{tva "Fajnen{el tajmsa". "Moglo bi se re}i da sporazumi o pridru`ivanju i stabilizaciji usmjeravaju zemlje zapadnog Balkana prema Briselu. Ali, tu je veliki izuzetak BiH, gdje je Renov rezultat nula. Iako je osigurala Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju, ne mo`e se smatrati da je ta zemlja stvarno na putu za EU. U stvari, ponekad se ~ini da je ona na sasvim druga~ijem putu, na putu samouni{tenja", pi{e Barber u svom "Briselblogu" na internet izdanju najuticajnijeg evropskog dnevnog lista. Barber ocjenjuje da je Ren ispunio samo manji dio plana koji je najavio kada je 2004. godine imenovan za komesara za pro{irenje EU, a kao poseban Renov neuspjeh isti~e BiH. Barber ka`e da su zadaci s kojima se Ren suo~io 2004. godine bili vrlo zahtjevni i da je, generalno gledaju}i, rezultat relativno dobar. (Srna)

Falsifikovane kovanice od pet KM SARAJEVO - Centralna banka BiH upozorila je ju~e gra|ane i u~esnike u gotovinskom platnom prometu da je na podru~ju BiH uo~en falsifikovani kovani novac u apoenima od pet KM. U saop{tnju za javnost Centralne banke BiH navodi se da je rije~ o lo{e izra|enom falsifikatu koji se mo`e lako uo~iti jer je izra`enijeg sjaja u odnosu na originalni, a boja centralnog dijela, koji je na originalnom kova nom nov cu zla tna, brzo otpada. Na falsifikatu su oznaka denominacije na licu kovanog novca, odnosno broj pet, i motiv goluba na nali~ju vi{e ispup~eni i podebljani nego na originalnim kovanicama. Falsifikovani kovani novac ima i manju te`inu u odnosu na originalni. (Srna)

Utvr|uju istinitost navoda FTV-a SARAJEVO - Regulatorna agen ci ja za ko mu ni ka ci ja (RAK) pokrenula je niz aktivnosti kako bi utvrdila da li je kod kablovskih operatera u RS do{lo do bilo kakvih promjena u tehni~kom smislu za vrijeme emitovanja politi~kog magazina "60 minuta" Federalne televizije u ponedjeljak, 4. maja. "RAK je ovo u~inila po slu`benoj du`nosti, iako Federalna televizija nije dostavila zvani~an prigovor", rekla je Amela Odoba{i}, portparol RAK-a. Ova agencija u utorak nije `eljela da komentari{e "pau{alne ocje ne Fe de ral ne te le vi zi je (FTV) da im neko namjerno gasi signal u RS dok ne utvrdi ~injeni~no stanje". (Srna)

Namik \umi{i}, koji je 1941. godine u~estvovao u spasavanju vi{e srpskih porodica, svirepo je ubijen 1993. godine u svojoj ku}i. Niko nije osu|en za taj zlo~in

Namik \umi{i}

Humanost bo{nja~ke porodice \umi{i}, koja je u Drugom svjetskom ratu spasavala Srbe, ne pada u zaborav

na najsvirepiji Rade [EGRT

BANJALUKA - Zahvaljuju}i humanosti bo{nja~ke porodice \umi{i} vi{e srpskih porodica je us pje lo da pre `i vi us ta {ki po kolj u Ba nja lu ci 1941. godine, ka`e Zoran Kopanja ~ije su pretke spasili \umi{i}i. Kopanja, koji je ro|en poslije Drugog svjetskog rata, ka`e da mu je njegova pokojna baba Anka pri~ala kako su u zimu 1941. godine, kada su usta{e redom krenule po srpskim ku}ama i ubijale sve `ivo {to su zaticali, uto~i{te na{li kod \umi{i}a koji su ih sakrili u podrumu svoje ku}e do zavr{etka krvavog pira.

Zbog svih tih doga|aja, Kopanja ka`e da ih posebno boli na koji na~in je svoj `ivot okon~ao Namik \umi{i} koji je 1993. godine u svojoj ku}i u banjalu~kom naselju Lau{ svirepo ubijen no`em. "Da Namik i njegov otac nisu pomogli mojim precima, ja danas ne bih ni postojao", ka`e Kopanja i tvrdi da kom{ije nikada ne bi dozvolile da se Namiku ne{to desi. Prema njegovim rije~ima, i Namik je vjerovao svojim kom{ijama i zbog toga nije ni pomi{ljao da napusti ku}u. Zoran ka`e da su \umi{i}i tada spasili Anku i Stevu Kopanju i njihovu djecu Dragicu, Mom~ila, Nikolu i Panteliju.

Ankina i Stevina djeca su iza sebe ostavila 15 potomaka koji i danas `ive

Prema njegovim rije~ima, Ankina i Stevina djeca su iza sebe ostavila 15 potomaka koji i danas `ive. Na`alost, istu sudbinu nisu do`ivjeli i njegovi ro|aci koji nisu uspjeli da se sakriju 1941. godine, jer su svi ubijeni na svirep na~in. Tako je njegove babe Anke ~itava familija zaklana u Drakuli}u, a usta{e su posebno svire pe bi le pre ma nje noj ses tri ko joj su ple te ni ce vezali `icom i vukli je po seoskom putu dok nije umrla. Zbog svih tih doga|aja Kopanja ka`e da kod svih kom{ija posebnu gor~inu ostavlja to {to niko nije odgovarao za zlo~in po~injen nad ~ovjekom koji je pokazao svoju veli~inu u najte`im trenucima.

I pored nove zgrade Savjet ministara BiH u ovoj godini nije rije{io jeftiniji smje{taj bh. institucija

Zakupnine vi{e za 8,6 miliona KM N. KRSMAN

SARAJEVO - Iz bud`eta institucija BiH ove godine }e za zakupnine biti potro{eno 8,6 miliona KM vi{e nego pro{le godine iako je useljena zgrada "Gr~ko-bh. prijateljstva", novi objekat za smje{taj Savjeta ministara BiH. Prema izvje{tajima o izvr{enju bud`eta za posljednje tri godine, vidljivo je da se svake godine pove}avaju tro{kovi zakupa prostorija za institucije, pa je u 2007. godini potro{eno 16,2 miliona KM, a u 2008. 18,7 miliona KM. Prema planu ovogodi{njeg bud`eta, za zakupnine }e biti izdvojeno 26,8 miliona KM. Fuad Kasumovi}, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, kazao je da je ovo posljedica nedoma}inskog poslovanja Savjeta ministara ~iji je i on ~lan. "Na`alost, ovo je potpuno neure|ena oblast jer ni Zakon o javnim nabavkama BiH ne tretira zakup prostorija, pa rukovodioci institucija mogu da izaberu i pla}aju smje{taj po sopstvenom naho|enju. Zato imate slu~ajeva da u zaba~enim dijelovima Sarajeva i Isto~nog Sarajeva izdaju metar kvadratni prostora po 40 KM", tvrdi Kasumovi}. Nagla{ava da su ~esto iznajmljene prostorije neuslovne i zahtijevaju dodatna ulaganja {to je jo{ ve}i tro{ak. Takav slu~aj nedavno se desio u Ministarstvu inostranih poslova BiH (MIP) koje je svojih pet odsjeka preselilo u zgradu Union banke u Sarajevu koja, prema tvrdnjama zaposlenih, ne zadovoljava minimum uslova za rad.

Za smje{taj SIPA 1,2 miliona KM

"MIP dijeli zgradu sa '@eljeznicama FBiH' i valjda bi bilo logi~no da se kao reprezentativno ministarstvo pro{iri u toj zgradi, a ne da smje{taju odsjeke po bankama. Kada sam to jednom predlo`io, napali su me jer je to dugogodi{nje sjedi{te '@eljznica' iako to preduze}e ima svoju ogromnu zgradu", ka`e Kasumovi} i podsje}a da ima zgrada u vlasni{tvu dr`ave koje niko ne koristi niti izdaje. Komentar o kriterijumima za dodjelu prostorija u novoj zgradi Savjeta ministara ju~e nismo uspjeli dobiti od Bakira Dautba{i}a, koji je bio na ~elu komisije zadu`ene za taj posao. Kasumovi} isti~e da je njegov prijedlog bio da se uzme kredit i rije{i pitanje smje{taja bh. institucija. "Umjesto {to pla}amo mjese~ne zakupnine, mo`emo pla}ati rate", dodaje Kasumovi}. Du{anka Majki}, zamjenik predsjedavaju}eg Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH, podsje}a da su oba

Zgrada "Gr~ko-bh. prijateljstva" tijesna za institucije BiH FOTO N. UGLJE[A

Ima zgrada u vlasni{tvu dr`ave koje niko ne koristi

V!pwp!hp!ej|!okfn!cv!eaf!uv!toj!af!oj!tv usp!|lp!wj!{b!lv!qb!of!lp!mj!lp!nj!ojt!ubs!tub!wb!•j!kj!tv tf!lup!sj!qsf!tf!mj!mj!v!op!wv!{hsb!ev!Tb!wkf!ub!nj!ojt!ub!. sb/!Jblp!kf!qmb!oj!sb!op!eb!Esab!wob!bhfo!dj!kb!{b!jt!. usb!hf!j!{b!|uj!uv!)TJ!QB*!qsf!tf!mj!v!pckf!luf!lp!kj!tf!{b okv!hsb!ef-!pwf!hp!ej!of!vwf!~b!oj!tv!usp!|lp!wj!{b!. lv!qb!{b!249/111!LN!j!vlv!qop!~f!qmb!uj!uj!2-3!nj!. mj!pob!LN/!Vtf!mkf!okfn!v!twp!kv!{hsb!ev!Hsb!oj!•ob qp!mj!dj!kb!CjI!v|uf!ekf!mb!kf!222/111!LN/ #Qsf!nb!j{!wkf!|ub!kv!lp!kj!tnp!ep!cj!mj-!{hsb!eb!TJ!. QB!of!~f!cj!uj!{b!ws|f!ob!pwf!hp!ej!of/!V!op!wv {hsb!ev-!j{!hsb!}f!ov!pe!hs•lf!ep!ob!dj!kf-!qsf!tf!mj!mp tf!twf!hb!31!pe!tup!benj!ojt!usb!dj!kf/!Oj!lb!lwf!mp!. hj!lf!oj!kf!cj!mp!oj!v!pwpn!sb!tqp!sf!ev!kfs!oj!tv!tqp!. kj!mj!twf!pe!t kf!l f-!qb!jnb!nj!o jt!u bs!t ub!w b!tb tkf!ej!|ufn!ob!usj!besf!tf#-!lb!{bp!kf!Lb!tv!np!wj~/! doma parlamenta tra`ila od Savjeta ministara da im dostave analizu o zakupu, ali je nisu dobili. "I ovo je jedan od razloga da se sljede}i put ozbiljnije pozabavimo izvje{tajem o radu Savjeta ministara BiH. 'Kresanje' plata samo je jedna mjera za u{tede, ali mnogo bi bilo efikasnije uz to smanjiti enormne tro{kove zakupa i jo{ nekih stavki", rekla je Majki}eva.

Doga|aji

Vijesti Poni{tene odluke SO Bratunac BRATUNAC - Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS poni{tilo je ju~e sve odluke s prve sjednice SO Bratunac, odr`ane 25. marta ove godine, kojima su smijenjeni s funkcija direktori javnih ustanova i preduze}a ~iji je osniva~ op{tina Bratunac jer ih je Ministarstvo ocijenilo kao nezakonite. Uz obrazlo`enje odluke, Ministarstvo je navelo da je na osnovu uvida u relevantnu dokumenaciju zaklju~ilo da nije po{tovana zakonska procedura, statut i preduze}a javnih ustanova, da nije bilo mi{ljenja i stava organa upravljanja, kao i da nisu razmatrani izvje{taji o poslovanju. (Srna)

Konkurs za dodjelu stanova

na~in Okru`no tu`ila{tvo u Banjaluci je vodilo istragu protiv Miodraga Mali}a iz Kme}ana za ubistvo Namika \umi{i}a. Protiv njega je bila podignuta i optu`nica koja ga je teretila da je 1. septembra 1993. godine ubio sedamdesettrogodi{njeg Namika. U optu`nici se navodilo da je Mali} u ve~ernjim ~asovima do{ao do \umi{i}eve ku}e, razbio staklo na ulaznim vratima, proturio ruku kroz otvor i otklju~ao vrata. Dalje se opisuje da je u{ao u ku}u i u spava}oj sobi prona{ao \umi{i}a od kojeg je tra`io novac, ali da starac nije ni imao novac, nakon ~ega ga je ubio. Prema navodima optu`nice, on je \umi{i}a izbo no`em ~etiri puta po grudima i preponama i nepo-

Ku}a u kojoj je ubijen Namik \umi{i} FOTO V. STOJAKOVI]

znatim predmetom ga udario vi{e puta po glavi. Mali} nije priznao ubistvo, a Sudsko vije}e kojim je predsjedavao sudija @elimir Lepir ga je u febru aru 2007. go di ne oslo bo di lo svih na vo da optu`nice. Iste godine je i Vrhovni sud potvrdio osloba|aju}u presudu {to je ujedno i ozna~ilo da se Mali}u vi{e ne}e mo}i suditi za ovo djelo. Razlog za osloba|anje je bio nedostatak dokaza, a kako "Nezavisne" nezvani~no saznaju, dokazi za ubistvo \umi{i}a ali i ubistva Marije Maru{i} i Ratomira Dragolji}a, za koje je tako|e su|eno Mali}u, su nestali tokom rata iz banjalu~ke policije pod nerazja{njenim okolnostima.

Utvr|ivanje odgovornosti zbog incidenta ispred zgrade Suda Bosne i Hercegovine

Komisija jo{ nije po~ela s radom A. SORGU^

SARAJEVO - Komisija koja je formirana radi provo|enja disciplinskog postupka protiv @elimira Bo{njaka, komandira Sudske policije BiH, zbog nedavnog incidenta ispred zgrade Suda BiH, jo{ nije po~ela s radom. Neven Ak{amija, direktor Agencije za dr`avnu slu`bu BiH, kazao je da }e nakon {to bude odr`ana konstituiraju}a sjednica komisije biti zakazana javna rasprava, a disciplinski postupak trebalo bi da bude okon~an za 60 dana. Komisiju, koja je formirana za zahtjev Ministrastva pravde BiH, ~ine dva ~lana iz ovog ministrastva i tri ~lana drugih dr`avnih institucija. "Disciplinski postupak protiv Bo{njaka vodi se zbog neizvr{avanja poslova, a mo`e mu biti izre~ena sankcija od pismenog ukora do suspenzije s posla do 30 dana s obzirom na to da se radi o prvom prestupu", objasnio je Ak{amija. Disciplinski postupak otvoren je nakon {to je 21. aprila Tasim Ku~evi}, osu|en za trgovinu ljudima, o{amario M.S. i silinom udarca je oborio na zemlju. Nakon

toga je Enver Spahi} novinarku Vildanu Duran uhvatio za ramena i nije joj dozvolio da pomogne `eni. @elimir Bo{njak kazao je da je upoznat s tima da je formirana komisija i da se vodi disciplinski postupka protiv njega. "Znam da je pokrenut postupak, ali jo{ nisam pozvan na su~eljavanje", rekao je Bo{njak. Disciplinski postupak protiv komandira Sudske policije

On je ponovio da smatra da nije moglo biti sprije~eno da Ku~evi} o{amari `enu jer se radilo o sekundama, ali da je policija mogla druga~ije reagovati kada je u pitanju napad na novinarku. Ku~evi} i Spahi} su u pritvoru zbog nasilni~kog pona{anja, a tu`ilac Oleg ^avka ka`e da je istraga u zavr{noj fazi. "O~ekujemo da }e optu`nica biti podignuta za vrijeme trajanja jednomjese~nog pritvora koji im je odre|en", rekao je ^avka i dodao da jo{ ~eka nalaz o povredama.

BILE]A - Konkurs za dodjelu stanova porodicama poginulih boraca i invalidima do ~etvrte kategorije, koji treba da bude ostvaren do kraja maja ove godine, raspisan je u Bile}i, potvr|eno je u Komisiji za raspodjelu stanova. U pitanju su stanovi u stambenoj zgradi u naselju Zlati{te. Povr{ina zgrade je oko 860 metara kvadratnih, a gradi se po cijeni od 1.220 KM po kvadratu. Sredstva za izgradnju stanova obezbijedila je Vlada RS, a op{tina Bile}a zemlji{te i infrastrukturu. Uz planiranih 18 stanova, bora~kim porodicama }e, kako ka`e predsjednik Komisije Radomir Albijani}, biti dodijeljen i jo{ jedan stan na dogra|enom prostoru na Vatrogasnom domu i najmanje ~etiri stana u stambenoj zgradi u naselju Dubrave, gra|enoj za potrebe smje{taja izbjeglih i raseljenih lica. On dodaje da je u planu izgradnja jo{ jedne stambene zgrade u Bile}i, namijenjene bora~kim porodicama, ali jo{ nije donesena kona~na odluka o lokaciji. V.D.

Podr{ka pripremi popisa stanovni{tva SARAJEVO - [vedska }e se pridru`iti EU u podr{ci za pripreme popisa stanovni{tva i doma}instava u BiH 2011. godine, za {ta }e izdvojiti oko 1.600.000 evra posredstvom programa Evropske unije IPA 2008. Ova podr{ka usagla{ena je na ju~era{njem sastanku general nog di re kto ra [ved ske agencije za me|unarodni razvoj (SI DA) An der sa Nor dstroma i otpravnika poslova Delegacije Evropske komisije u BiH Borisa Iaro~evi~a. "Sredstva EU u okviru programa IPA 2008 zajedno s finan sij skom po dr{kom [ved ske izno si }e oko 3.000.000 evra, a planirano je da doprinos [vedske posredstvom ovog programa EU bude efe kti van kra jem ove godine", saop{teno je iz Delega ci je Evrop ske ko mi si je BiH. (Srna)

7. 5. 2009. •fuwsubl

5

Potrebno utvrditi cure li informacije iz OBA SARAJEVO - Visokorangirani du`nosnici Obavje{tajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) koji su, navodno, lidera HDZ BiH Dragana ^ovi}a obavijestili o planiranju njegova hap{enja, postupili su protuzakonito, tvrdi [emsudin Mehmedovi}, zamjenik predsjedavaju}eg parlamentarne komisije za nadzor nad radom OSA. "Ne mo`emo pokretati istrage na osnovu novinskih napisa, ali mo`emo ako dobijemo prijavu zbog sumnji u ne za ko ni to pos tu pa nje. Direktora OSA svakako treba pitati da li mu cure informacije iz agencije", rekao je ju~e Mehmedovi}. Direktora OSA svakako treba pitati da li mu cure informacije iz agencije, rekao Mehmedovi}

Nije mogao potvrditi navode Dragana ^ovi}a, koji je izjavio kako su ga visokorangirani du`nosnici OSA informisali da se priprema njegovo hap{enje u paketu s Bakirom Izetbe go vi }em, pot pred sje dni kom SDA, i Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD-a i premijerom RS.

"Ako je bilo ko iz OSA obavijestio bilo koga o pripremi odre|enih akcija ili omogu}io neovla{tenim osobama pristup povjerljivim podacima, onda je postupio suprotno zakonu. Predsjednik bilo koje stranke nije osoba koja ima pravo na podatke koje prikupi OSA i ako su ta~ni navodi da su du`nosnici ove agencije takve podatke dostavili predsjedniku HDZ BiH, onda su prekr{ili zakon", isti~e Mehmedovi}. Parlamentarna komisija ovaj }e slu ~aj is tra `i ti uko li ko do bi ju, usmenu ili pismenu, prijavu protiv djelatnika OSA zbog odavanja informacija do kojih je do{la agencija. ^ovi} je u ponedjeljak novinarima izjavio da je od vi{e razli~itih izvora dobio informacije kako predstavnici me|unarodne zajednice u BiH pripremaju, me|u ostalim, i njegovo hap{enje. ^ovi} je kazao da je takve informacije dobio i od visokih du`nosnika OSA. U obavje{tajnoj agenciji ju~er nismo uspjeli provjeriti da li je OSA zvani~nim putem obavijestila ^ovi}a o navodnoj pripremi hap{enja. Direktor OSA Almir D`uvo i njegov zamjenik Risto Zari}, kako su nam kazali u ovoj agenciji, na slu`benom su putu do kraja sedmice. M.^.

Martin Luter King Tre}i dolazi u BiH SARAJEVO - Martin Luter King Tre}i, sin najve}eg borca za ljudska prava u Sjedinjenim ameri~kim dr`avama, doputova}e u ponedjeljak u Bosnu i Hercegovinu. Tokom svoje posjete na{oj zemlji Martin Luter King Tre}i, osniva~ i predsjednik organizacije "Ostvarenje sna", koja se bori za ljudska prava u SAD i svijetu, posjeti}e Sarajevo, Tuzlu, Mostar, Banjaluku i Stolac. "Martin Luter King Tre}i nastavlja naslje|e svoga oca. To naslje|e je jako va`no za SAD, ali i za druge zemlje. SAD imaju kratku ali bogatu historiju koja se sastoji i od negativnih i od pozitivnih stvari. Ovom posjetom `elimo da razgovaramo o problemima koje smo imali i kako smo ih promijenili", kazao je ju~e Ronald Hokins, kulturni ata{e Ameri~ke ambasade u BiH. Luter King u BiH dolazi povodom 55. godi{njice sudske odluke kojom je ukinuta rasna segregacija u {kolskom sistemu u SAD. U na{oj zemlji }e boraviti do 16. maja i odr`a}e nekoliko predavanja {irom BiH. D.Mu.

RS povoljna za strane investitore BANJALUKA - Pravni i administrativni ambijent u RS je povoljan i privla~an je za strane investitore, kazao je Rajko Kuzmanovi}, predsjednik RS, tokom susreta s Vang Aiminom, gradona~elnikom kineskog grada Lang Fanga u provinciji He Bei. Kuzmanovi} je predstavio perspektive privredne i kulturne saradnje s RS i raspolo`ive prirodne i ljudske resurse koji predstavljaju kvalitetnu osnovu za privredni razvoj. On je pojasnio poziciju RS unutar BiH, izra`avaju}i neophodnost po{tovanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH, saop{teno je iz Biroa predsjednika RS za odnose s javno{}u. Gradona~elnik Lang Fanga ohrabrio je napore RS za unapre|enje privrednog sistema i razvoj privrednih kapaciteta i izrazio nadu da }e do}i do konkretizacije saradnje izme|u RS i provincije He Bei u mnogim oblastima. Tokom razgovora u Kini, posebno je bilo rije~i o procesu evropskih integracija u kojem se nalaze RS i BiH, kao i o implementaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju s Evropskom unijom. (Srna)

6

Doga|aji

•fuwsubl!7. 5. 2009.

Rekli su

Isuvi{e je poslova kojima smo okupirani, a kojima je cilj da svaka nestala osoba u BiH bude prona|ena, da bismo se bavili podmetanjima.

Siguran sam da }e mo}ni lobiji poku{ati da podmite delegate Doma naroda parlamenta BiH i tako sprije~e usvajanje zakona o za{titi doma}e proizvodnje.

Milan BOGDANI], predsjedavaju}i Kolegijuma Instituta za nestale BiH

Jerko IVANKOVI], poslanik u Predstavni~kom domu parlamenta BiH

Evropske vlade nov~ano stimuli{u gra|ane da instali{u plo~e za proizvodnju tople vode i grijanje

Iako je na{a zemlja me|u vode}im evropskim zemljama po sun~evom potencijalu

BiH ne koristi solarnu energiju Uro{ VUKI]

Pilot projekti ve} dali rezultate i opravdali postavljanje jer su ra~uni za elektri~nu energiju duplo smanjeni

Jo{ nije razvijena svijest ljudi o kori{tenju sun~eve energije

BANJALUKA - Iako je potencijal energije Sunca, kao alternativnog izvora elektri~ne i toplotne energije, u BiH na nivou mediteranskih zemalja, on nije iskori{ten na pravi na~in jer se nadle`ni u vezi sa ovim odnose pasivno i ne stimuli{u dovoljno proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, upozorili su stru~njaci. Vid Jovi{evi}, profesor Ma{inskog fakulteta u Banjaluci, ka`e da jo{ nema preciznih podataka o potencijalima sun~eve energije u BiH, ali da je na temelju istra`ivanja po zonama koje su radile zemlje EU potencijal Sunca u na{oj zemlji odli~an. "Na{a zemlja se nalazi u ju`noj zoni i imamo odli~ne uslove za iskori{tavanje solarne energije. Najve}i problem je {to na{a dr`ava ne stimuli{e iskori{tavanje obnovljivih izvora energije kao {to to rade zemlje Evrope i svijeta", nagla{ava Jovi{evi}. On isti~e da kod nas jo{ nije razvijena svijest ljudi o kori{tenju energije Sunca, ali da prepreku za masovnu upotrebu sistema za solarno grijanje predstavlja visoka cijena instalacije i ~injenica da od dr`ave nema podsticaja. U Austriji podsticaji dr`ave za one koji se odlu~e da na porodi~nu ku}u instali{u plo~e za proizvodnju tople vode i grijanje su

oko 200 KM po metru kvadratnom instalisanih plo~a. Pored toga austrijska vlada daje oko 2.500 KM kao podsticaj za cijeli sistem. Pore|enja radi, Njema~ka koja u Evropi najvi{e struje proizvodi pomo}u sun~eve energije, ima tri puta manje potencijala nego BiH i u 2007. godini instalisala je nekoliko solarnih panela za proizvodnju ukupno 1,1 GW struje {to je ekvivalent jednoj elektrani. U Ministarstvu industrije energetike i rudarstva RS ka`u da su pilot projekti ve} dali rezultate i opravdali postavljanje jer su ra~uni za elektri~nu energiju duplo ni`i, ali da je prije svega za kori{tenje ove vrste obnovljive energije potrebno urediti zakonom. Jo{ nije razvijena svijest ljudi o kori{tenju sun~eve energije

"Prvi korak za ve}e iskori{tavanje sun~eve energije i ina~e obnovljivih izvora energije je zakon o energetici koji }e se pred poslanicima Narodne skup{tine RS na}i 14. maja", ka`e Aleksandra Vuka{inovi}, potparol Ministarstva. Ona nagla{ava da }e se poslije usvajanja zakona o energetici

Zavr{ena studija V!CjI!tv!{b!ws|f!of!bluj!wopt!uj!ob!sf!bmj!{b!dj!kj!qsp!kf!lub!#Tuv!ej!kf!np!hv!~opt!uj!lp!sj!|uf!okb!j!qsp!np!dj!kf!sb!{wp!kb!tp!mbs!of fofs!hj!kf!v!CjI#!lp!kf!kf!gj!obo!tj!sb!mb!Wmb!eb!\qb!oj!kf!v!j{op!tv!pe!315/111!fwsb/ Tuv!ej!kb!kf!pcsb!ej!mb!qsj!nkf!ov!ewj!kf!uf!iop!mp!hj!kf!j!up!tp!mbs!op.ufs!nj!•lf!uf!iop!mp!hj!kf!{b!{b!hsj!kf!wb!okf!wp!ef!j!tubn!cf!op!hsj!kb!okf!j gp!up!ob!qpo!tlf!uf!iop!mp!hj!kf!{b!qspj!{wp!eokv!fmfl!usj!•of!fofs!hj!kf/ V!ob!emf!aojn!nj!ojt!ubs!tuwj!nb!GCjI!j!ST!lb!av!eb!kf!t!pc!{j!spn!ob!of!jt!lp!sj!|uf!of!sf!tvs!tf!{b!qspj!{wp!eokv!fmfl!usj!•of!fofs!hj!kf {b!oj!nmkj!wj!kb!tp!mbs!op.ufs!nj!•lb!uf!iop!mp!hj!kb!{b!{b!hsj!kb!wb!okf!wp!ef!j!tubn!cf!op!hsj!kb!okf/ Qj!mpu!qsp!kf!luj!lp!kj!tv!vsb!}f!oj!v!Cb!okb!mv!dj-!Usf!cj!okv!j!Npt!ub!sv!wsj!kf!eoj!tv!plp!plp!221/111!fvsb!epl!kf!pt!ub!ubl!puj!|bp!ob j{sb!ev!tuv!ej!kf/!!

Energetski monopol V!of!lp!mj!lp!gjs!nj!v!CjI!lp!kf!tf!cb!wf!jo!tub!mj!tb!. okfn!pqsf!nf!{b!qspj!{wp!eokv!up!qmp!uof!j!fmfl!usp!fofs!hj!kf qp!np!~v!Tvo!db!lb!av!eb!tv!tf!v!wf!{j!tb!pwjn!qj!ub!okfn tuwb!sj!qp!nkf!sj!mf!t!nsuwf!ub!•lf/!Nf!}v!ujn-!lb!lp!lb!avtusb!iv!kv!eb!~f!v!ob!sf!eopn!qf!sj!pev-!{cph!•j!okf!oj!df!eb kf!fofs!hj!kb!Tvo!db!of!jt!dsqob!j!eb!kf!okf!hp!wp!lp!sj!|uf!okf {b!{b!hsj!kf!wb!okf!tub!ob!j!qspj!{wp!eokv!tusv!kf!cft!qmb!uobep!~j!ep!lpn!qmj!lb!dj!kb!{cph!fofs!hfu!tlph!np!op!qp!mb!lp!kj wmb!eb!v!CjI/ podzakonskim aktima detaljno regulisati ova oblast. Nijaz Salihod`i}, direktor firme "ITM Controls" koja je ve} radila nekoliko pilot projekata ove vrste u BiH, ka`e da su resorna ministarstva sve vi{e zainteresovana za iskori{tavanje solarne energije, ali potrebno je da se tome pristupi na organizovan na~in, a ne samo na pojedina~nim slu~ajevima. "Imamo odli~ne uslove, fondovi EU jo{ su otvoreni za ove projekte jer je preporuka da do 2020. godine koristimo 20 odsto energije iz obnovljivih izvora, ali fondovima treba da se pristupa organizovano i u zajedni~kom nastupu dr`avnih organa i potencijalnih investitora kako bi EU shvatila ozbiljnost i opredijeljenost da ispo{tujemo njihove preporuke", ka`e Salihod`i}. Dra{ko ^utura, direktor preduze}a "Bemind" iz Banjaluke, koje se bavi postavljanjem i instalisanjem sistema za iskori{tavanje energije Sunca, ka`e da se investicija za porodi~nu ku}u ili stan od oko 100 kvadrata isplati za oko pet godina. "Cijena postavljanja solarnih kolektora za zagrijevanje ku}e i iskori{tavanje tople vode za porodi~nu ku}u iznosi oko deset hiljada KM", poja{njava ^utura i dodaje da je neophodno da zakonodavac to reguli{e i stimuli{e ugradnju ovih sistema jer u suprotnom sve }e ostati na pri~ama.

Doga|aji

7

Ser` Bramerc saslu{ao primjedbe

FOTO S.PINJAGI]

Ha{ki tu`ilac se sastao s ~lanovima udru`enja `rtava rata

7. 5. 2009. •fuwsubl

^lanovi udru`enja nisu dobili konkretne odgovore od Ser`a Bramerca

Davud MUMINOVI]

SARAJEVO - Glavni ha{ki tu`itelj Ser` Bramerc sastao se ju~er s ~lanovima udru`enja `rtava rata sva tri naroda u BiH, koji su mu iznijeli razli~ite zahtjeve, kao i kritike na ra~un rada Ha{kog suda. Konkretne odgovore, kako ka`u, tu`ilac Bramerc im nije dao.

"Ha{ki tribunal ne bi trebalo zatvoriti dok ne budu privedeni Ratko Mladi} i Goran Had`i} i zahtijevamo da se izvr{i pritisak na Srbiju da ih isporu~i. Tra`ili smo od tu`ioca i da se prestane s privo|enjem nevinih ljudi poput slu~aja iz Dobrovolja~ke ulice, te smo zahtijevali da dokumentacija koju Ha{ki tribunal posjeduje bude vra}ena u BiH", kazala je Munira Suba{i}, Predsjednica Pokreta "Majke enklava Srebreni-

ca i @epa", istakav{i da je njeno udru`enje podr`alo rad tu`ioca. Suba{i}eva je od tu`ioca tra`ila potvrdu o uni{tavanju dokaza koji su bili kori{teni za procesuiranje ratnih zlo~inaca. "Bramerc je objasnio da su dokazi li~ne karte, odje}a i fotografije uni{teni zbog propadanja i nemogu}nosti arhiviranja. Radi se o oko 1.000 dokaza", kazala je Suba{i}eva.

Banjaluci nagrada za najevropskiji grad FOTO M. RADULOVI]

V. POPOVI]

BANJALUKA - Na sve~anoj akademiji "Vrijeme je za Evropu", koja je odr`ana u utorak uve~e u banjalu~kom Kulturnom centru Banski dvor, Banjaluka je nagra|ena kao najevropskiji grad, a njen gradona~elnik Dragoljub Davidovi} je dobio nagradu kao najevropskiji gradona~elnik. Kao evropski prijatelji za 2009. na akademiji, koja je odr`ana povodom Dana Evrope, plaketama su nagra|eni ambasador Ma|arske Imre Varga, ambasador Slova~ke u BiH Miroslav Moj`ita i ambasador ^e{ke u BiH Jir`i Kudela. Za evropeizaciju u BiH plaketama su nagra|eni Vlada RS, Parlamentarna skup{tina BiH i Predsjedni{tvo BiH. U ime Predsjedni{tva plaketu je primio Neboj{a Radmanovi} naglasio da je Banjaluka oduvijek pripadala Evropi

Radmanovi}, predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH, koji je zahvalio Evropskom pokretu na dodijeljenoj nagradi. Radmanovi} je naglasio da je Banjaluka oduvijek pripadala Evropi i da }e ubudu}e prednja~iti na putu ka Evropskoj uniji u ~itavoj BiH i regionu, jer je ona najevropskiji grad u BiH. On je poru~io ambasadorima evropskih zemalja da onima koji odlu~uju u Evropi ka`u da ne}e biti dobro da BiH jedina ostaje izvan EU.

Presuda za plja~ku naredne sedmice

Za evropeizaciju u BiH nagra|eni Vlada RS, Parlamentarna skup{tina BiH i Predsjedni{tvo BiH

"Nadam se da se to ne}e desiti i vjerujem da }e oni koji odlu~uju omogu}iti da BiH bude stvaran dio Evropske unije", rekao je Radmanovi}. Gradona~elnik Banjaluke se zahvalio na nagradi i istakao da Evropa ve} dugo `ivi u Banjaluci i da je Banjaluka istinski najevropskiji grad u BiH. "Mislim da je Banjaluka zaslu`ila ovu nagradu i to smo pokazali na djelu. Ne `elimo biti Evropa samo geografski i deklarativno ve} i su{tinski, i blizu smo toga", rekao je Davidovi}. Igor Davidovi}, predsjednik Evropskog pokreta u BiH, izrazio je nadu da }e BiH ispuniti sve svoje obaveze koje od nje tra`i Evropska unija i da }e uspje{no zavr{i ti pro ces tran zi ci je i pri mje ne Spo ra zu ma o stabilizaciji i pridru`ivanju. Za napore i iskorak u evropeizaciji BiH nagra|ene su i op{tine Pale, Srebrenica, Gradi{ka, Vitez, Gora`de, Grada~ac, Biha} i Zenica.

SA RA JE VO - Sud BiH izre}i }e 12. maja presudu Suadu Glavini}u i Saudinu Duvnjaku za sau~esni{tvo u plja~ki 2,5 miliona KM na sarajevskom aerodromu. Od bra na je ju ~e u za vr{nim rije~ima zatra`ila da se optu`eni oslobode krivnje. Se nad Kre ho, bra ni lac Gla vi ni }a, is ta kao je ka ko optu`ba nije uspjela dokazati da njegov branjenik nije zaklju~ao katanac na vratima kargo slu`be, odakle su plja ~ka {i odni je li no vac ABS banke. I bra ni lac Sa udi na Duv njaka, Almin Dautbegovi}, tako|e je zatra`io da njegov branjenik bude oslobo|en. Ova plja~ka dogodila se 5. de cem bra 2007. go di ne. Gla vini} je bio upo sle nik kargo centra, a Duvnjaku je na teret stavljeno da je nabavio i predao vozilo audi Q7, ko jim su se plja ~ka {i odvezli s lica mjesta. A.S.

Pitali smo tu`ioca da li Srbija ima pravo da vodi procese protiv bh. dr`avljana, ali se Bramerc vje{to izvukao, kazao Tahirovi}

Murat Tahirovi}, predsjednik Saveza logora{a BiH, zahtijevao je od Bramerca da se proces protiv Radovana Karad`i}a ne usporava i ne pretvori u lakrdiju. "Pitali smo tu`ioca da li Srbija ima pravo da vodi procese protiv bh. dr`avljana i to za zlo~ine koji su u~injeni u BiH, ali se Bramerc vje{to izvukao i nije konkretno odgovorio", kazao je Tahirovi} nakon zajedni~kog sastanka predstavnika udru`enja u sjedi{tu UN-a u Sarajevu. Predsjednik Hrvatske udruge logora{a Domovinskog rata BiH Mirko Zelenika izrazio je razo~aranje radom Ha{kog tribunala, ali i lokalnog pravosu|a. "@ivimo u dr`avi gdje je vlast jo{ na strani zlo~inaca. Ljudi koji sjede u Predsjedni{tvu BiH, Vije}u ministara i parlamentu organizovali su logore za Hrvate", kazao je Zelenika. Branislav Duki}, predsjednik Udru`enja logora{a RS, Bramercu je kazao da su Ha{ki tribunal i Sud i Tu`ila{tvo BiH politi~ki, a ne sudovi pravde. "Srbi su u Hagu osu|eni na 1.117 godina, a Bo{njaci na samo 46 godina. Reisu-l-ulema je s Srpski i Harisom Silajd`i}em i Alijom Izetbegovi}em u hrvatski ratu obilazio logore, pa i kasarnu 'Viktor Bupredstavnici banj', u kojoj je danas Sud BiH i kroz koji je nezadovoljni pro{lo 5.000 ljudi, ali ovi slu~ajevi nikad ne}e procesuiranjem biti procesuirani kao ni Ejup Gani}, za kojeg se odgovornih zna da je naredio ubijanje vojnika JNA u Dobrovolja~koj ulici", kazao je Duki}.

ZA ILI PROTIV Pi{e: Bojana DIVLJAK

Lijekovi Prema podacima Savjeta Evrope, oko 10 odsto svjetskog tr`i{ta ~ine la`ni lijeovi. Ova informacija uzdrmala je javnost, koja je zabrinuta ~injenicom da se i lijekovi proizvode "fu{". ^injenica da gra|ani u slu~aju bolesti, pored brige za svoje zdravstveno stanje, treba da se brinu i za to da li su u apotekama kupili ispravan lijek, vi{e je nego pora`avaju}a. Bruka i sramota! Kriminal i u proizvodnji lijekova, e pa to je ba{ pre{lo sve granice. Nije to ni{ta ~udno, kriminal na svim poljima, pa za{to ne i u ovom, ali izgleda da nadle`ne nije zabrinula ~injeniKriminal i u ca da ovaj vid kriminala odnosi proizvodnji lijekova, godi{nje na stotine hiljada ljue pa to je ba{ di. pre{lo sve granice Pored proizvodnje falsifikovanih lijekova, zabrinjavaju}e su ~injenice i da uputstva u lijekovima nisu prevedena, {to je tako|e kr{enje zakona, te da ima prodaje lijekova putem Interneta i sli~no. Ma spisak je zaista previ{e dug. Nadle`ni iz Inspektorata RS ka`u da lijekovi nisu identifikovani na na{im prostorima. Pitanje je da li sa sigurno{}u mo`emo re}i da je to ta~no, jer je falsifikovane lijekove gotovo nemogu}e prepoznati. Gra|anima RS ne preostaje ni{ta drugo nego da ~uvaju svoje zdravlje kako ne bi do{li u situaciju da piju lijekove, a nadle `nim or ga ni ma da se za pi ta ju na ko ji na ~in tre ba da odreaguju kako bi sprije~ili kriminalne radnje bar u djelatnostima gdje stradaju nedu`ni ljudi.

8

Doga|aji

•fuwsubl!7. 5. 2009.

Formirana Komisija za izmjenu Zakona o platama u zdravstvu BANJALUKA - Predstavnici tri sindikata u zdravstvu RS i Ranko [krbi}, ministar zdravlja i socijalne za{tite RS, ju~e su uz zajedni~ki dogovor formirali komisiju koja }e raditi na izmjenama i dopunama Zakona o platama u ovoj bran{i. Naime, tu komisiju ~ine po dva ~la na iz tri sin di ka ta zdrav stva RS i nadle`ni iz Ministarstva. "Komisija }e danas po~eti s radom na izmjenama i dopunama Zakona o platama u zdravstvu, na kon ~e ga }e ra di ti Pri je dlog kolektivnog ugovora", rekao je Mi len ko Gra nu li}, pred sje dnik Sin di ka ta zdrav stva i so ci jal ne za{tite RS.

Dra gan Un ~a nin, pred sje dnik Stru ko vnog sin di ka ta do kto ra medicine RS, kazao je da }e predlo`iti da u novom zakonu koefici jent za do kto ra op {te pra kse bude 10, a za svaku godinu edukacije da se pove}ava za jedan. Zdenko Stupar, predsjednik Samos tal nog sin di ka ta ra dni ka u zdravstvu i socijalnoj za{titi RS, rekao je da je optimista i da se nada da }e posao uskoro biti zavr{en. [krbi} je rekao da su svi dali konkretne prijedloge i da }e posao u vezi s izmjenama i dopunama za ko na i izra de kolektivnog ugovora biti zavr{en do kraja sedmice. B.D.

Han Pijesak u projektu "Lokalno je primarno" HAN PIJESAK - Op{tina Han Pijesak izabrana je za u~e{}e u pro je ktu "Lo kal no je pri mar no" - kom po nen ta "Upravljanje op{tinom i preuzimanje odgovornosti", a koji je osmislila i dizajnirala Misija OEBS-a u BiH. Projekat "Lokalno je primarno" zasniva se na pretpostavci da ja~anje demokratije po~inje na lokalnom nivou, ja~anjem uticaja lokalnih zajednica, stvaranjem uslova da politi~ka mo} bude ravnopravno raspore|ena kroz cijelo dru{tvo i pru`anjem pomo}i gra|anima da postave i ostvare sopstvene prioritete. Komponenta "Upravljanje op{tinom i preuzimanje odgovornosti" sastoji se od tri elementa, a to su unapre|enje kapaciteta za planiranje razvoja, pobolj{anje sposobnosti za upravljanje i preuzimanje ve}ih odgovornosti. (Srna)

Zavr{ena obuka vatrogasaca MILI]I - Pokaznom vje`bom, kojoj je prisustvovala i ambasador Francuske u BiH Mariz Bernio, ju~e je u Mili}ima zavr{ena dvodnevna obuka vatrogasca iz Regije Bira~ za spasavanje unesre}enih u saobra}ajnim nezgodama. Obuku je organizovala Teritorijalna vatrogasna jedinica u Mili}ima, a instruktori su bili pripadnici francuskog udru`enja "Vatrogasci za hitne intervencije", koji su po~etkom godine, posredstvom francuske ambasade u BiH, mili}kim kolegama poklo ni li set spe ci jal nog ala ta za iz vla ~e nje nas tra da lih u saobra}ajnim nezgodama. Francuski ambasador Mariz Bernio izjavila je po zavr{etku vje`be da je `eljela da se li~no uvjeri na koji na~in se koristi oprema koja je iz Francuske stigla u Mili}e. (Srna)

Vijesti

Tri po`ara izbila u zgradi prnjavorske

Radnicima obe}ana uplata TO MI SLAV GRAD - Ivan Vukadin, na~elnik op{tine Tomislavgrad, obe}ao je radnicima "Duvno-busa" da }e op{tina izmiriti dugovanja iz ranijih godina prema ovom preduze}u u iznosu od 600.000 KM, a da }e prioritetne biti obaveze prema radnicima koji ispunjavaju uslove za penziju. Vukadin je apelovao na pravosu|e Livanjskog kantona da {to prije uzme u postupak tu`be radnika "Duvno-busa" protiv biv{e Uprave tog preduze}a, direktora i vlasnika, a koje su radnici podnijeli prije nekoliko godina i do sada nisu procesuirane. Tridesetak radnika sastalo se sa Vukadinom i predsjednikom Op{tinskog vije}a Matom Kelavom, nakon {to su protestova li de se tak da na. Tom prilikom op{tinski rukovodioci izrazili su spremnost da pomognu u rje{avanju njihovog radnopravnog statusa. Preduze}e "Duvno-busa" djelimi~no je dokapitalizovano 1997. godine, ali umjesto zapo{ljavanja novih radnika i razvoja, imovina preduze}a je uni{tena. Preduze}e je prije dvije godine prestalo da radi, a radnici su zavr{ili na ulici. (Srna)

I gra|ani spasavali dokumentaciju FOTO NN

Izgorio i star 200

Ote`ana isporuka oblovine KOTOR VARO[ - Te{ko}e zbog plasmana oblovine u velikoj mjeri utica}e na realizaciju investicionog plana [umskog gazdinstva "Vrbanja" u Kotor Varo{u, rekao je Dalibor Vu~anovi}, direktor gazdinstva. On je naveo da ovogodi{nje planirano investiciono ulaganje iznosi 2.115.750 KM, od ~ega se vi{e od 1.200.000 KM odnosi na nabavku osnovnih sredstava, ugla vnom {um ske mehanizacije, a predvi|ena je i izgradnja novih i rekonstrukcija postoje}ih {umskih puteva. "Ako se stanje ne pobolj{a, ne samo da }e biti dovedena u pitanje realizacija plana investicija nego i poslovanja kolektiva", istakao je Vu~anovi}. (Srna)

Tatjana ROKVI]

PRNJAVOR - U tri po`ara, koji su u periodu od nekoliko ~asova izbili u zgradi Geodetsko-imovinske pravne slu`be op{tine Prnjavor izgorjela je krovna konstrukcija, dio vrijedne arhive i unutra{njosti tog objekta, a na sre}u povrije|enih nije bilo. Prvi po`ar, kako je potvr|eno u prnjavorskoj Vatrogasnoj jedinici, prijavljen je prekju~e u 14.49. Vatrogasci su odmah pristupili ga{enju po`ara, pri ~emu je spa{eno pet radnika koji su se nalazili u zgradi jer je radno vrijeme bilo jo{ u toku. "Nakon evakuacije pet radnika iz zgrade koja je gorjela, po`ar je uga{en za oko 20 minuta. Nakon ovog, na zaprepa{tenje svih, istu zgradu zahvatila su

jo{ dva po`ara. Drugi po`ar, koji je bio i najgori, prijavljen je u 18.20 i uga{en oko 21 ~as. U toku tog po`ara nastala je i najve}a {teta, izgorjeli su krovna konstrukcija i pod. Dio velike arhive je spa{en od po`ara, a jedan dio je odnesen. Sam po`ar presje~en je u dvije prostorije u prizemlju, od ukupno ~etiri, ali se ipak pro{irio i na krov, pa je postojala opasnost od uru{avanje konstrukcije", kazao je Igor @ivkovi}, rukovodilac akcije ga{enja po`ara. Dojava o tre}em po`aru primljena je minut iza pono}i. "Na{a jedinica je opet iza{la na teren i prema izvje{taju tada je gorjela gornja prostorija katastra, dakle na samom vrhu zgrade", naveo je @ivkovi}. Prema rije~ima o~evidaca, mnogi gra|ani su

U FOKUSU

Pi{e: Jurica GUDELJ

Zbog neizbora gradona~elnika u Mostaru trpe sirotinja i ostali gra|ani

Narodna kuhinja bez novca

MOSTAR - Pu~ka kuhinja u Mostaru ve} dva mjeseca duguje dobavlja~ima novac za namirnice, potvrdio je ju~er Franjo Sli{kovi}, ravnatelj Pu~ke kuhinje. Dug je nastao zbog ~injenice da Mostar jo{ nema usvojen prora~un za ovu godinu. ''Zbog neizbora gradona~elnika Mostara i neusvajanja gradskog prora~una, Pu~ka kuhinja Mostar ovisi isklju ~i vo o do broj vo lji na {ih do bav lja ~a. Odlu ka o privremenom financiranju je vrijedila za prva tri mjeseca. Dakle, ve} dva mjeseca smo prepu{teni sami sebi'', kazao je Sli{kovi}. Ironi~no dodaje kako ''razumije vije}nike u Gradskom vije}u jer oni nemaju pojma kako je ljudima koji moraju jesti u Pu~koj kuhinji''. ''Dnevno podijelimo oko 200 obroka. Dobro bi bilo da jedan dan i vije}nici iz Gradskog vije}a posjete na{u ustanovu, te da porazgovaraju s ljudima koji koriste na-

{e usluge. To su ljudi svih dru{tvenih kategorija i nacionalnosti'', rekao je Sli{kovi}. No, sasvim je izvjesno kako Mostar u skorije vrijeme ne}e dobiti gradona~elnika, a time niti gradski prora~un. Pred sje dnik Grad skog vi je }a Mos ta ra Da ni jel Vidovi} nam je kazao kako jo{ nije poznato kada }e biti odr`ana sljede}a sjednica Vije}a. ''Za sada nema nikakvoga pomaka kada je izbor gradona~elnika Mostara u pitanju. Nema smisla odr`avati sjednicu ukoliko nitko unaprijed nema osiguranu potrebnu ve}inu od 18 vije}nika'', naglasio je Vidovi}. Predsjednik HDZ BiH Dragan ^ovi} je izjavio kako }e izbor gradona~elnika Mostara biti nemogu} prije kongresa SDA. ''Ve} sam nebrojeno puta kazao kako }e Mostar uskoro dobiti gradona~elnika. Sada, pak, mogu kazati kako gradona~elnika ne}emo dobiti prije kongresa SDA'',

^ovi} izjavio kako }e izbor gradona~elnika biti nemogu} prije kongresa SDA

rekao je ^ovi}. Iz Gradskog odbora SDA za Mostar odgovaraju kako su ^ovi}eve izjave neutemeljene. ''Ne znam na ~emu Dragan ^ovi} bazira takve izjave. Mi imamo punu podr{ku Predsjedni{tva SDA kada je izbor gradona~elnika u pitanju. [to se ti~e SDA ovaj je proces mogao biti okon~an i prije pet mjeseci. Isto tako, svjesni smo da je u ovakvoj atmosferi mogu}e da tavorimo bez gradona~elnika jo{ godinu dana'', kazao je tajnik GO SDA Salem Mari}. Smatra kako hrvatskim strankama odgovara trenutno stanje jer su jo{ aktualni gradona~elnik Ljubo Be{li}, kao i predsjednik Gradskog vije}a hrvatske nacionalnosti. Podsje}amo kako se gradona~elnik Mostara, za razliku od svih ostalih gradova u BiH, bira posredno, odnosno glasovanjem u Gradskom vije}u. Za izbor gradona~elnika potrebna je dvotre}inska ve}ina u Vije}u, koju jo{ nitko ne mo`e osigurati.

Doga|aji

7. 5. 2009. •fuwsubl

Geodetsko-imovinske pravne slu`be

dio arhive godina Koliko je meni poznato, po`ar je ve} jednom bio uga{en, a u predve~erje se ponovo pojavio. To se nije smjelo tako ostaviti, smatra Auli}

9

Op{ta poljoprivredna zadruga "Vo}e i povr}e Krajine" adresa: Starog Vujadina bb, Lakta{i RS BiH tel/fax 0038751/535-577, mob. 0038765/955-774 NLB - Razvojna banka a.d. 562-099-0016383-39 Br. deviznog `iro ra~una 540-410198220 PIB. 402081270002 e-mail: [email protected] www.vipkrajina.com

Na osnovu ~lana 32 stav 6 Zadru`nih pravila OPZ "Vo}e i povr}e Krajine", Lakta{i raspisuje se javni konkurs za izbor direktora zadruge. Pored op{tih uslova predvi|enih zakonom kandidat mora ispunjavati i sljede}e uslove: 1. da ima visoku ili vi{u stru~nu spremu poljoprivrednog ili ekonomskog smjera, 2. da ima tri godine iskustva u radu na rukovode}im razvojnim ili stru~nim poslovima, 3. da ima poslovne i organizacione sposobnosti ispoljene na obavljanju poslova iz oblasti zadrugarstva ili srodnih djelatnosti 4. poznavanje rada na ra~unaru

Kandidat obavezno treba dostaviti: 1. diplomu ili ovjerenu kopiju diplome 2. potvrdu o radnom iskustvu 3. uvjerenje o neka`njavanju 4. kratku biografiju Mandat direktora zadruge traje 4 godine s mogu}no{}u reizbora.

Po`eljno je da kandidat poznaje jedan strani jezik, da posjeduje voza~ku dozvolu "B" kategorije, kao i da dostavi preporuku prethodnog poslodavca. Detaljnije informacije se mogu dobiti na broj telefona 051/535-577, 051/535-576. Prijave za u~e{}e na konkursu se mogu dostaviti putem po{te na adresu Ul. Starog Vujadina bb, 78250 Lakta{i RS, putem faksa 051/535-577, 051/535-576 ili direktno u kancelariji zadruge. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Razgovori s kandidatima koji ispunjavaju tra`ene uslove }e se obaviti u roku od 7 dana od dana zatvaranja konkursa.

Izgorjela krovna konstrukcija

iznosili dokumente iz po`arom zahva}enog objekta. Ti ho mir Gli go ri}, direktor Republi~ke uprave za geodetsko-imovinske pravne odnose, naVe}i dio dokumentacije glavnog servera, klju~ i pe~at sa~uvani

glasio je da su ve}i dio dokumentacije glavnog servera, klju~ i pe~at sa~uvani. Gligori} je podsjetio na pravilo vatrogasaca da kada se jednom lokalizuje po`ar treba da bude pod kontrolom 24 ~asa. "Oni su slu`beno to zatvorili i rekli da niko ne mo`e da u|e, nakon ~ega je buknuo jo{ ve}i po`ar s

ve}im posljedicama", istakao je Gligori}. Sre}ko Auli}, zamjenik na~elnika op{tine Prnjavor, kazao je da }e istraga pokazati {tai je uzrok i kakve su posljedice ovog doga|aja. "Koliko je meni poznato, po`ar je ve} jednom bio uga{en, a u predve~erje se ponovo pojavio. To se nije smjelo tako ostaviti", smatra Auli}. Bra ne @u ni}, pred sje dnik Skup {ti ne op {ti ne Prnjavor, rekao je da je ono {to se dogodilo stra{no, napominju}i da je jo{ stra{nije {to je prema rije~ima zaposlenih u katastru izgorio ve}i dio planova starih i po 200 godina. "Velika je ovo {teta za sve nas. Mnoge zgrada na podru~ju op{tine Prnjavor su stare, instalacije su ta kve ka kve je su, te je mo ra lo do }i je dnom do ovog", kazao je @uni}.

"Potraga za nestalima u fazi stagnacije" SANSKI MOST - Udru`enja koja tragaju za nestalim osobama na podru~ju sjeverozapadne Bosne nezadovoljna su ovim procesom koji se odvija u nekoliko posljednjih godina, istaknuto je na ju~e odr`anom sastanku u Sanskom Mostu. Ovom sastanku su prisustvovali predstavnici dr`avnog tu`ila{tva, Kantonalnog tu`ila{tva USK, Instituta za nestale osobe BiH, Me|unarodne komisije za nestale osobe (ICMP) i udru`enja koja tragaju za nestalim licima. "Porodice su nezadovoljne rezultatima potrage za nestalima, jer je o~igledno da se ovaj proces nalazi u fazi stagnacije. Tra`imo potpunu odgovornost svih nadle`nih institucija kada je rije~ o ovim aktivnostima", istakao je Edin Ramuli}, predstavnik Udru`enja "Izvor", koje je bilo organizator ovog sastanka. Dejvid [endiman, {ef Posebnog odjela za ratne zlo~ine u Tu`ila{tvu BiH, rekao je kako ova in-

stitucija razumije porodice koje tragaju za nestalima i istakao da }e u narednom periodu biti intenzivirane pravne i druge aktivnosti na ovom planu. Centralizacijom sistema upravljanja podacima o nestalim licima stvorene su pretpostavke da ove aktivnosti u budu}em periodu mogu da budu mnogo efikasnije. U~esnici sastanka pozdravili su otvaranje PoTra`imo potpunu odgovornost svih nadle`nih institucija

dru~nog odjela Instituta za nestale osobe BiH u Biha }u ko ji }e po kri va ti po dru ~je sje ve ro za pa dne Bosne. Prema zvani~nim podacima, na podru~ju nekoliko op}ina u ovom dijelu zemlje traga se za oko 1.500 lica nestalih u proteklom ratu. Z.^.

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Federalno ministarstvo zdravstva

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina Federal ministry of healt

Broj: 06-34-3874-1/09. Sarajevo, 06.05.2009.godine Na osnovu ~lana 23a u vezi s ~lanom 30 stav 6 Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 49/05), federalni ministar zdravstva o b j a v l j u j e

JAVNI OGLAS za popunu radnog mjesta namje{tenika u Federalnom ministarstvu zdravstva - Kurir - jedan (1) izvr{ilac - na odre|eno vrijeme do povratka namje{tenika sa bolovanja Opis poslova Obavlja sve vrste kurirskih poslova za potrebe Ministarstva, kao i druge poslove po nalogu neposrednog rukovodioca, a koji se odnose na zadatke iz njegovog opisa poslova. Uvjeti za obavljanje poslova:

NSS - osnovna {kola, - najmanje {est mjeseci radnog sta`a

U svrhu dokaza o ispunjavanju op}ih uslova predvi|enih u ~lanu 24 Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji BiH, uz prijavu na ovaj oglas, kandidat je du`an prilo`iti sljede}e dokumente (original ili ovjerene kopije): - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od {est mjeseci) ili kopija CIPS-ove li~ne karte; - izvod iz mati~ne knjige ro|enih, - dokaz o tra`enoj stru~noj spremi; - dokaz o radnom sta`u; - ovjerenu izjavu da kandidat u posljednje dvije godine od dana objavljivanja ovog oglasa nije otpu{tan iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine , odnosno u Bosni i Hercegovini; - ovjerenu izjavu da kandidat nije obuhva}en ~lanom IX 1 Ustava BiH; - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri mjeseca). Izabrani kandidat }e biti du`an dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije preuzimanja du`nosti namje{tenika. Radni odnos se zasniva na odre|eno vrijeme - do povratka namje{tenika sa bolovanja. Sve tra`ene dokumente, s kratkom biografijom, treba dostaviti u roku od 15 dana ra~unaju}i od dana posljednjeg objavljivanja ovog oglasa, putem po{te preporu~eno na adresu: FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA SARAJEVO Ul. Titova broj 9 s naznakom "Prijava na javni oglas" Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatranje. MINISTAR Prim. dr Safet Omerovi}

10

•fuwsubl!7. 5. 2009.

@EQEZNICE REPUBLIKE SRPSKE AD DOBOJ Broj: II-2.4.

Dana, 23.04.2009. god.

Na osnovu ~lana 58 Statuta "@eqeznice Republike Srpske" AD Doboj, Odluke Nadzornog odbora "@eqeznice Republike Srpske" AD Doboj, br. I-2.36870/08. od 09.12.2008, Uprava preduze}a o b j a v q u j e

O G L A S za davawe u zakup zemqi{ta i poslovnih prostorija 1. Zakupodavac: "@eqeznice Republike Srpske" AD Doboj, Ulica svetog Save br. 71, Doboj 2. Na~in izdavawa u zakup: Putem javne licitacije (dostavqawe pisanih ponuda) 3. Predmet zakupa: ^VOR DOBOJ a) Zemqi{te: 1. Lokacija br. 2, zemqi{te - plato `eqezni~ke stanice Doboj, dio k.~. 8164/1, pl. 762 KO Doboj, povr{ina 10 m2. 2. Lokacija br. 14, zemqi{te - plato `eqezni~ke stanice Doboj, dio k.~. 8164/1, pl. 762 KO Doboj, povr{ina 20 m2. 3. Lokacija br. 16, zemqi{te - plato `eqezni~ke stanice Doboj, dio k.~. 8164/1, pl. 762 KO Doboj, povr{ina 30 m2. 4. @eqezni~ko zemqi{te ispred Sekcije ZOP-a Doboj, k.~. 6952/1 KO Doboj, povr{ina 21,47 m2. 5. Lokacija br. 22, zemqi{te - plato `eqezni~ke stanice Doboj, dio k.~. 8164/1, pl. 762 KO Doboj, povr{ina 1.800 m2. 6. Lokacija br. 24, zemqi{te - plato `eqezni~ke stanice Doboj, dio k.~. 8164/1, pl. 762 KO Doboj, povr{ina 15 m2. 7. Lokacija br. 25, zemqi{te - plato `eqezni~ke stanice Doboj, dio k.~. 8164/1, pl. 762 KO Doboj, povr{ina 12 m2. 8. Stanica Doboj, `eqezni~ko zemqi{te, dio k.~. 8164/1 pl. 762 KO Doboj, povr{ina 4.132,74 m2. 8. @eqezni~ko zemqi{te k.~. 1480/01 pl. 257 KO [amac, povr{ina 4 m2. 9. Zemqi{te - plato `eqezni~ke stanice [amac, dio k.~. 1480/01 pl. 257 KO [amac, povr{ina 70 m2. 10. @eqezni~ko zemqi{te - stanica Osje~ani, povr{ina 2.000 m2. 11. @eqezni~ko zemqi{te - stanica Modri~a, povr{ina 84 m2. 12. @eqezni~ko zemqi{te - stanica Doboj, povr{ina 200 m2. 12. @eqezni~ko zemqi{te - stanica Modri~a, k.~. 3144/2 i k.~. 3144/3 KO Modri~a, povr{ina 380 m2. 13. @eqezni~ko zemqi{te - stanica Osje~ani, povr{ina 696 m2 i po slovne prostorije, povr{ina 82 m2. 14. @eqezni~ko zemqi{te - plato `eqezni~ke stanice Doboj k.~. 8164/1 KO Doboj, povr{ina 14,50 m2. 15. @eqezni~ko zemqi{te - plato `eqezni~ke stanice Doboj dio k.~. 8164/1 KO Doboj, povr{ina 44,20 m2. 16. @eqezni~ko zemqi{te - plato `eqezni~ke stanice Doboj k.~. 8164/1 KO Doboj, povr{ina 15 m2. 17. @eqezni~ko zemqi{te - plato `eqezni~ke stanice Doboj k.~. 8164/1 KO Doboj, povr{ina 48 m2. 18. @eqezni~ko zemqi{te - plato `eqezni~ke stanice Doboj k.~. 8164/1 KO Doboj, povr{ina 22 m2. 19. @eqezni~ko zemqi{te - plato `eqezni~ke stanice Doboj k.~. 8164/1 KO Doboj, povr{ina 31,93 m2 20. @eqezni~ko zemqi{te - u stanici Doboj, dio k.~. 8164/1 KO Doboj, povr{ina 23 m2. 21. @eqezni~ko zemqi{te-u Doboju , k.~. 6952/1 K.O. Doboj , povr{ine 40m2. 22. @eqezni~ko zemqi{te - plato `eqezni~ke stanice Doboj k.~. 8164/1 KO Doboj, povr{ina 43 m2. 23. @eqezni~ko zemqi{te - plato `eqezni~ke stanice Doboj k.~. 8164/1 KO Doboj, povr{ina 18 m2. 24. @eqezni~ko zemqi{te - u Doboju, dio k.~. 8164/1 KO Doboj, povr{ina 10 m2. 25. @eqezni~ko zemqi{te - plato `eqezni~ke stanice Doboj k.~. 8164/1 KO Doboj, povr{ina 10,50 m2. 26. @eqezni~ko zemqi{te - plato `eqezni~ke stanice Doboj k.~. 8164/1 KO Doboj, povr{ina 28 m2. 27. @eqezni~ko zemqi{te - plato `eqezni~ke stanice Doboj k.~. 8164/1 KO Doboj, povr{ina 44 m2. 28. @eqezni~ko zemqi{te - ukrsnica Stanari, povr{ine 53 m2. 29. @eqezni~ko zemqi{te u Rudanci, k.~. 2037 KO Velika Bukovica, povr{ina 20 m2. 30. @eqezni~ko zemqi{te - ukrsnica Stanari, povr{ina 38 m2. 31. @eqezni~ko zemqi{te - stanica Modri~a, k.~. 3144 KO Modri~a, povr{ina 24 m2. 32. @eqezni~ko zemqi{te - plato `eqezni~ke stanice Doboj k.~. 8164/1 KO Doboj, povr{ina 45 m2. 33. @eqezni~ko zemqi{te - stanica Srpski Brod, dio k.~. br. 1922/7 KO Brod, povr{ina 1.500 m2.

^VOR PRIJEDOR a) Zemqi{te: 1. Stanica Prijedor, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 10 m2. 2. Stanica Prijedor, `eqezni~ko zemqi{te k.~. 5683/1 pl. 3657/1 KO Prijedor, povr{ina 20 m2. 3. Stanica Prijedor, `eqezni~ko zemqi{te k.~. 5683/1 pl. 3657/1 KO Prijedor, povr{ina 10 m2. 4. Stanica Prijedor, `eqezni~ko zemqi{te k.~. 5683/1 pl. 3657/1 KO Prijedor, povr{ina 12 m2. 5. Stanica Prijedor, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 19,25 m2. 6. Stanica Brezi~ani, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 51 + 49 m2. 7. Stanica Prijedor, `eqezni~ko zemqi{te, k.~. 5683/1 pl. 3657/1 KO Prijedor, povr{ina 64 m2. 8. Lokacija br. 2, stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 44,80 m2. 9. Lokacija br. 17, stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 28,80 m2. 10. Stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 12 m2. 11. Lokacija br. 15, stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 28,80 m2. 12. Lokacija br. 10, stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 24,15 m2. 13. Lokacija br. 9, stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 20 m2. 14. Lokacija br. 8, stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 38,5 m2. 15. Lokacija br. 7, stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 28,80 m2. 16. Lokacija br. 5 stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 28,80 m2. 17. Lokacija br. 3 stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 40 m2. 18. Lokacija br. 1 stanica Omarska, Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 60 m2. 19. Stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 45 m2. 20. Lokacija br. 16, stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 28,80 m2. 21. Stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 40 m2. 22. Stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 16 m2. 23. Stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 12 m2. 24. Stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 53,75 m2. 25. Lokacija br. 4, stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 23 + 14 m2. 26. Lokacija br. 6, stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 28 + 15 m2. 27. Lokacija br. 11, stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 35 + 17 m2. 28. Lokacija br. 12, stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 18 + 9 m2. 29. Lokacija br. 13, stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 65 m2. 30. Lokacija br. 14, stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 4 m2. 31. Lokacija br. 18, stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 5 m2. 32. Lokacija br. 20, stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 48 m2. 33. Lokacija br. 21, stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 51 m2. 34. Lokacija br. 22, poslovni objekat @RS. 35. Stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te dio k.~. 5881, odnosno dio k.~. 5880, pl. 132/08 KO Omarska, povr{ina 12 m2. 36. Stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te dio k.~. 5871/1 KO Omarska, povr{ina 7 m2. 37. Stanica Omarska, `eqezni~ko zemqi{te k.~. 5871/1, KO Omarska, povr{ina 200 m2. 38. Stanica Prijedor, `eqezni~ko zemqi{te, k.~. 5683/1 pl. 3657/10 KO Prijedor, povr{ina 28 m2. 39. Stanica Prijedor, `eqezni~ko zemqi{te, k.~. 5683/1 pl. 3657/1 KO Prijedor, povr{ina 15 m2. 40. @eqezni~ko zemqi{te, Petrov Gaj, op{tina Prijedor, k.~.1928 pl. 45 KO Petrov Gaj, povr{ina 20 m2.

b). Poslovne prostorije: 1. Restoran na spratu renovirane `eqezni~ke stanice Doboj, povr{ina 322,6 m2. 2. Krug Sekcije za VV Doboj, restoran dru{tvene ishrane (kuhiwa i restoran), povr{ina 485 m2. 3. Pridjel, magacinski prostor (kod podvo`waka), povr{ina 200 m2. 4. Kostajnica, magacinski prostor, `eqezni~ka stanica, povr{ina 40 m2. 5. Rudanka, poslovni prostor, `eqezni~ka stanica, povr{ina 47 m2. 6. So~kovac, magacinski prostor, `eqezni~ka stanica, povr{ina 139,6 m2 7. Modri~a, magacinski prostor, `eqezni~ka stanica, povr{ina 215 m2 natkrivenog i zatvorenog prostora i 180 m2 ru{evnog prostora. 8. Brod, stara `eqezni~ka stanica, poslovne prostorije, povr{ina 172,00 m2. 9. Brod, plato `eqezni~ke stanice, zemqi{te, povr{ina 1.600 m2 i poslovne prostorije - magacinski prostor, povr{ina 244,00 m2. 10. Brod, `eqezni~ka stanica, poslovne prostorije - magacinski prostor, povr{ina 326,20 m2. 11. Doboj, Sekcija O[V - restoran, povr{ina 398 m2. 13. Stanica Modri~a, skladi{ni prostor, povr{ina 250 m2. 14. Stanica [amac, poslovne prostorije, povr{ina 10,50 m2. 15. Stanica [amac, poslovne prostorije, povr{ina 18,80 m2. 16. Doboj, poslovne prostorije, zgrada olimpik, povr{ina 31,23 m2. 17. Poslovne prostorije u Tesli}u, k.~. 429/2 KO Tesli} Grad, robni magacin stare `eqezni~ke stanice Tesli}, povr{ina 74,57 m2.

b) Poslovne prostorije: 1. Stanica Prijedor, robni magacin, povr{ina 200 m2. 2. Stanica Prijedor, poslovne prostorije, povr{ina 60 m2. 3. Stanica Prijedor, restoran i bife sa ba{tom, povr{ine: restoran 317,03 m2, bife 51,35 m2 i bife ba{ta 66,5 m2. 4. Stanica Potkozarje, poslovne prostorije, bife "@eqo", povr{ina 78 m2. 5. Stanica Prijedor, poslovne prostorije, povr{ina 10 m2. ^VOR BR^KO a) Zemqi{te: 1. Br~ko, dio 4. industrijskog kolosijeka "Tovari{te". 2. Br~ko, krug RJ za VV, bunker za ugaq (zemqi{te). 3. Br~ko, zemqi{te, povr{ina 11,44 m2. 4. Zemqi{te, `eqezni~ka stanica Br~ko, povr{ina 27m2. b) Poslovne prostorije: 1. Br~ko, poslovne prostorije, povr{ina 20 m2. 2. Br~ko, `eqezni~ka stanica, povr{ina 87,88 m2. 3. Br~ko, `eqezni~ka stanica, poslovne prostorije, povr{ina 350 m2. 4. Br~ko, krug RJ za VV, hala za IO kola (kolska remiza), devastirano, povr{ina 1.113 m2. 5. Br~ko, `eqezni~ka stanica, poslovne prostorije, povr{ina 57,50 m2. 6. Br~ko, `eqezni~ka stanica, povr{ina 79 m2. 7. Br~ko, poslovne prostorije, povr{ina 19,40 m2. 8. Br~ko, poslovne prostorije, povr{ina 16,70 m2. 9. Br~ko, `eqezni~ka stanica, poslovne prostorije, povr{ina 26,70 m2.

^VOR BAWALUKA a) Zemqi{te: 1. Stanica Bawaluka, `eqezni~ko zemqi{te dio k.~. 2165/1, KO Ba waluka 6, povr{ina 1.100 m2. 2. Stanica Ukrina, `eqezni~ka stanica, `eqezni~ko zemqi{te, k.~.1074/1 pl. 174 KO Dubrava Stara, povr{ina 30 m2. 3. Stanica Potkozarje, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 30 m2. 4. Bawaluka, `eqezni~ko zemqi{te, k.~. 499 i 2165/1 KO Bawaluka 6, povr{ina 2.000 m2. 5. Stanica Vrbawa, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 74 m2 i na dstre{ica povr{ina 40 m2. 6. Stanica Vrbawa, `eqezni~ko zemqi{te uz magacinski kolosijek, povr{ina 100 m2. 7. @eqezni~ko zemqi{te, objekat povr{ina 58 m2 i qetna ba{ta povr{ina 35 m2 i parking ispred istog. 8. @eqezni~ko zemqi{te povr{ina 272 m2 i objekat povr{ina 77 m2, dogra|eni dio 66 m2. 9. @eqezni~ko zemqi{te povr{ina 500 m2. 10. @eqezni~ko zemqi{te. 11. @eqezni~ko zemqi{te (frizerski salon), povr{ina 18 m2. 12. Stanica Bawaluka, `eqezni~ko zemqi{te, dio k.~. 2165/1, povr{ina 100 m2. 13. Stanica Bawaluka, `eqezni~ko zemqi{te, k.~. 373/1 KO Bawaluka 6, povr{ina 10 m2. 14. Stanica Bawaluka, plato `eqezni~ke stanice, povr{ina 40 m2. 15. Stanica Bawaluka, `eqezni~ko zemqi{te, dio k.~. 2165/1 KO Ba waluka, povr{ina 2.000 m2. 16. Stanica Bawaluka, `eqezni~ko zemqi{te k.~. 2165/1 KO Bawa luka, povr{ina 10,50 m2. 17. Stanica Bawaluka, `eqezni~ko zemqi{te, dio k.~. 373/1, 372/2, povr{ina 12 m2. 18. Stanica Bawaluka, `eqezni~ko zemqi{te, dio k.~. 373/1, 372/2, povr{ina 12 m2. 19. Stanica Bawaluka, `eqezni~ko zemqi{te, dio k.~. 373/1, 372/2, povr{ina 12 m2. 20. Stanica Bawaluka, plato `eqezni~ke stanice, `eqezni~ko zemqi{te, dio k.~. 2165/1 KO Bawaluka, povr{ina 70 m2. 21. Stanica Bawaluka, plato `eqezni~ke stanice, `eqezni~ko zemqi{te, dio k.~. 2165/1 KO Bawaluka, povr{ina 1.500 m2. 22. Stanica Vrbawa, `eqezni~ko zemqi{te, dio k.~. 2658 KO Vrbawa 2, povr{ina 12,50 m2. 23. Stanica Ukrina, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 20 m2. 24. Stanica Vrbawa, `eqezni~ko zemqi{te, dio k.~. 2658 KO Vrbawa 2, povr{ina 15 m2. 25. Stanica Ukrina, `eqezni~ko zemqi{te, dio k.~. 1074/1 pl. 174 KO Dubrava Stara, povr{ina 30 m2. 26. Stanica Vrbawa, `eqezni~ko zemqi{te, k.~. 2658, povr{ina 20 + 1.250 m2. 27. Stanica Jo{avka, `eqezni~ko zemqi{te, k.~. 3710 KO Jo{avka Dowa, povr{ina 12 m2. 28. Stanica Ukrina, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 6 m2. 29. Stanica Dubrava Stara, `eqezni~ko zemqi{te, k.~. 1074/1 KO Du brava Stara, povr{ina 33 m2. 30. Stanica Ukrina, `eqezni~ko zemqi{te, dio k.~. 1074/1, povr{ina 64 m2. 31. Stanica Ukrina - plato, `eqezni~ko zemqi{te, k.~. 1074/1, povr{ina 32,50 m2. 32. Stanica Ukrina, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 32 m2. 33. Stanica Bawaluka, `eqezni~ko zemqi{te, k.~. 2165/1 pl. 1289/4 KO Bawaluka 6, povr{ina 8 m2. 34. Stanica Bawaluka, zemqi{te povr{ine 272 m2. 35. Stanica Vrbawa, `eqezni~ko zemqi{te, k.~. 2658 KO Vrbawa 2, povr{ina 1.629 m2. 36. Stanica Vrbawa, `eqezni~ko zemqi{te, k.~. 2658 KO Vrbawa 2, povr{ina 55 m2. 37. Stanica Bawaluka, `eqezni~ko zemqi{te, k.~. 2165/1 pl. 1289/4 KO Bawaluka 6, povr{ina 14 m2. 38. Stanica Bawaluka, `eqezni~ko zemqi{te, k.~. 2165/1 pl. 1289/4 KO Bawaluka 6, povr{ina 15 m2. 39. Stanica Ukrina-Dubrava Stara, `eqezni~ko zemqi{te, dio k.~. 1074/1 KO Dubrava Stara, povr{ina 26 m2. 40. Stanica Ukrina-Dubrava Stara, `eqezni~ko zemqi{te, dio k.~. 1074/1 KO Dubrava Stara, povr{ina 82,80 m2. 41. Stanica Bawaluka, `eqezni~ko zemqi{te, k.~. 2165/1 pl. 1289/4 KO Bawaluka 6, povr{ina 15 m2. 42. Stanica Bawaluka, `eqezni~ko zemqi{te, k.~. 2165/1 pl. 1289/4 KO Bawaluka 6, povr{ina 500 m2. 43. Stanica Bawaluka, `eqezni~ko zemqi{te, k.~. 2165/1 pl. 1289/4 KO Bawaluka 6, povr{ina 30 m2. 44. Stanica Bawaluka, `eqezni~ko zemqi{te, k.~. 2165/1 pl. 1289/4 KO Bawaluka 6, povr{ina 15 m2. 45. Stanica Bawaluka, `eqezni~ko zemqi{te, k.~. 2165/1 pl. 1289/4 KO Bawaluka 6, povr{ina 10 m2. 46. Stanica Ukrina-Dubrava Stara, `eqezni~ko zemqi{te, dio k.~. 1074/1 KO Dubrava Stara, povr{ina 33 m2. 47. Stanica Bawaluka, `eqezni~ko zemqi{te, k.~. 160/02 pl. 1289/4 KO Bawaluka 6, povr{ina 2.850 m2. b) Poslovne prostorije: 1. Poslovne prostorije - @AS Bawaluka. 2. Bawaluka, Lo`ioni~ka ulica bb, ugostiteqski objekat. 3. Bawaluka, poslovne prostorije, kancelarijski prostor, povr{ina 70 m2 i skladi{ni prostor povr{ina 150-300 m2. 4. Stanica Jo{avka, poslovne prostorije, povr{ina 36,90 m2. 5. Ukrsnica Jo{avka, poslovne prostorije (magacinski prostor), povr{ina 15,67 m2. 6. Bawaluka, Lo`ioni~ka bb, poslovne prostorije (robni magacin), povr{ina 3 m2. 7. Stanica Bawaluka, poslovne prostorije (stani~no robni magacin), povr{ina 10 m2. 8. Stajali{te Prijakovci, dio `eqezni~kog objekta, povr{ina 12 m2.

Doga|aji

7. 5. 2009. •fuwsubl FOTO V. STOJAKOVI]

Po~ela proslava velikog hri{}anskog praznika FOTO NN [e}ir Osmanovi} u dru{tvu porodice skromno obilje`io praznik

Samo su se najhrabriji prijedorski Romi okupali u hladnoj rijeci

11

Uranci Usb!ej!dj!pobm!oj!}vs!}fw!ebo!. tlj!vsb!obl!ps!hb!oj!{p!wbo!kf!j!pwf hp!ej!of!v!nop!hjn!nkft!uj!nb!|j!. spn!ST/! V!Lp!{bs!tlpk0Cp!tbo!tlpk!Ev!cj!dj kf!vqsj!mj!•f!ob!wpa!okb!hsb!epn!v{ qkf!tnv!pk!lb!•lf!hsv!qf-!ubn!cv!. sb!|b!j!gpm!lmps!of!hsv!qf!Tsqtlph qspt!wkf!uoph!esv|!uwb!#Qspt!wkf!ub#/ _mb!op!wj! tf!ldj!kb! Vt!ub!op!wf! {b lvm!u v!s v-! Vesv!a f!o kb! hsb!} b!o b #Bvsp!sb#!j!Tsqtlph!qspt!wkf!uoph j! lvm!uvs!oph! esv|!uwb! #Qspt!wkf!ub# tb!Tp!lp!db!ps!hb!oj!{p!wb!mj!tv!kv!•f }vs!}fw!ebo!tlj! vsb!obl! lpe! Op!. wb!l p!w f! qf!~ j!o f! ob! Sp!n b!o j!kjhekf!kf!cj!mp!ps!hb!oj!{p!wb!op!lb!{j!. wb!okf!tuj!ip!wb!j!esv!af!okf!v{!jhsv j!qkf!tnv/!

\ur|evdan kao tradicija Aleksandar STIJAKOVI], Dinka KOVA^EVI]

Ovaj \ur|evdan je ne{to skromniji nego {to smo navikli. Valjda je to zbog ove ekonomske krize o kojoj svi pri~aju, rekao Osmanovi}

BANJALUKA, PRIJEDOR - Sve~anim ru~kom u krugu porodice i prijatelja ju~e je po~ela proslava \ur|evdana u mnogim doma}instvima, a toj slavi najvi{e su se obradovali Romi iz cijele BiH. [a}ir Osmanovi}, predsjednik Udru`enja Roma "Veseli brijeg" iz Banjaluke i otac petoro djece, ka`e kako se nada da }e se sljede}i \ur|evdan na Veselom brijegu slaviti uz novu kanalizaciju i put. "\ur|evdan je na{a tradicija i slavimo ga godinama. Na{a djeca }e isto tako slaviti sljede}ih godina. Mi ne biramo naciju i svi su pozvani na slavlje", rekao je Osmanovi}. Prema njegovim rije~ima, trpeza mora biti spremna iako se ovih dana te{ko dolazi do novca.

9. Stanica Vrbawa, poslovne prostorije, povr{ina 16 m2. 10. Bawaluka, Sekcija O[V - restoran, povr{ina 200 m2. 11. ^elinac, u stani~noj zgradi restoran "@eqo", povr{ina oko 80 m2. 12. Stanica Bawaluka, u stani~noj zgradi restoran oko 987,66 m2, bife MB "Studenac", staklena povr{ina 77 m2, dogra|eno 66 m2, lokacija RJ @AS BL, mo`e se izdati sjeverni dio objekta na parceli k.~. 2172 KO Bawaluka 6. 13. Stanica Bawaluka, poslovne prostorije (stani~no-robni magacin), povr{ina 10,60 m2. 14. Stanica Bawaluka, poslovne prostorije (stani~no-robni magacin), povr{ina 56,26 m2. 15. Stanica Bawaluka, poslovne prostorije (stani~no-robni magacin), povr{ina 10,60 m2. 16. Stanica Bawaluka, poslovne prostorije (stani~no-robni magacin), povr{ina 12 m2. 17. Poslovne prostorije stanica Ukrina, povr{ine 30 m2. 18. Stanica Bawaluka, poslovne prostorije (stani~no-robni magacin), povr{ina 20,67 m2. 19. Stanica Bawaluka, poslovne prostorije (stani~no-robni magacin), povr{ina 7,50 m2. 20. Stanica Bawaluka, poslovne prostorije (stani~no-robni magacin), povr{ina 625 m2. ^VOR NOVI GRAD a) Zemqi{te: 1. Novi Grad, parcela dio k.~. 921/1, pl. 896/08 KO Novi Grad (dio k.~. 565/1, zk.i. 528, KO Novi Grad - stari premjer), povr{ina 70,00 m2. 2. Novi Grad, `eqezni~ka stanica, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 40 m2. 3. Novi Grad, `eqezni~ka stanica, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 20 m2. 4. Novi Grad, `eqezni~ka stanica, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 28 m2. 5. Novi Grad, `eqezni~ka stanica, parcela dio k.~. 921/1, pl. 896/08 KO Novi Grad, povr{ina 200 m2. 6. Novi Grad, `eqezni~ka stanica, parcela dio k.~. 921/1, pl. 896/08 KO Novi Grad, povr{ina 50 m2. b) Poslovne prostorije: 1. Novi Grad, Sekcija (u sektorskoj zgradi), `eqezni~ki restoran, povr{ina 80 m2. ZVORNIK b) Poslovne prostorije 1. Zvornik, poslovne prostorije, povr{ina 17,5 m2. 2. Zvornik, poslovne prostorije, povr{ina 13,82 m2. TREBIWE a) Zemqi{te: 1. Trebiwe, biv{i prostor @AS-a, poslovne prostorije, povr{ina 108 m2 i zemqi{te, povr{ina 209 m2. GORA@DE b) Poslovne prostorije 1. Stanica Ustripra~a, poslovne prostorije, povr{ina 138,20 m2.

Kupanjem u Sani Romi sapiraju grijehe

"Ovaj \ur|evdan je ne{to skromniji nego {to smo navikli. Valjda je to zbog ove ekonomske krize o kojoj svi pri~aju", rekao je Osmanovi}. Prijedorski Romi su po tradiciji na u{}u Gomjenice u rijeku Sanu kod Prijedora kupanjem zapo~eli obilje`avanje \ur|evdana. Ovo kupanje okupilo je na u{}u oko petnaestak Roma, a u prili~no hladnu vodu u~li su samo oni najhrabriji. Rom Dejan Ma{i}, koji ve} tradicionalno upra`njava ritual |ur|evdanskog kupanja na u{}u Gomjenice u Sanu, ka`e da romski praznik i slavu \ur|evdan Romi bez razlike obilje`avaju, ali svako na svoj na~in. "Va`ni su muzika u`ivo i pjevanje tradicionalnih romskih pjesama. Kupanje u Sani ritualno obavljamo kako bi sa sebe saprali grijehe koji su se nakupili tokom godine", govori Ma{i}.

PALE a) Zemqi{te: 1. Pale, Trebevi}ka bb, `eqezni~ko zemqi{te, povr{ina 42,40 m2. 4. Cijena zakupa U konvertibilnim markama, bez poreza na dodatnu vrijednost i ostalih eventualnih naknada (komunalne naknade, NKGZ i dr). 5. Po~etna cijena zakupa I Za zemqi{te koje se izdaje u zakup na mjese~nom nivou iznosi: 1. Visina zakupnine za zemqi{te koja slu`i za podizawe monta`nodemonta`nog objekta po 1 m2 iznosi: - do 30 m2........................................................................................3,50 KM - preko 30 m2.................................................................................2,50 KM 2. Ustupawe zemqi{ta na kori{tewe (parkirawe, istovar materi jala, poqoprivredne svrhe i dr) po 1 m2 iznosi......................0,10 KM. II Za poslovne prostorije koji se izdaju u zakup na mjese~nom nivou iznosi: 1. Visina zakupnine poslovnih prostorija po 1 m2 iznosi: - do 10 m2........................................................................................10,00 KM - od 10 do 30 m2...............................................................................8,50 KM - od 30 do 50 m2...............................................................................6,50 KM - preko 50 m2....................................................................................5,00 KM 2. Visina zakupnine za natkriven prostor po 1 m2 iznosi: - do 10 m2...........................................................................................5,00 KM - preko 10 m2.....................................................................................3,50 KM 3. Visina zakupnine za magacinski, skladi{ni i sl. prostor po 1 m2 iznosi: - do 100 m2........................................................................................3,50 KM - preko 100 m2..................................................................................2,50 KM III Po~etna licitaciona cijena za postavqawe reklamnih tijela na svim `eqezni~kim objektima iznosi 10,00 KM po metru kvadratnom reklamnog tijela. IV 6. Vrijeme trajawe zakupa Zemqi{te i poslovne prostorije iz ta~ke 3 ovog oglasa daju se u zakup na period od jedne godine uz mogu}nost produ`ewa trajawa zakupa po isteku ovog roka na period od 5 godina. Svi me|usobni odnosi vezani za zakup, kao i prava i obaveze proistekle iz tog odnosa, regulisa}e se i precizirati ugovorom o zakupu, a sve obaveze, kao i trajawe zakupa, teku od momenta uvo|ewa zakupca u posjed predmetnih nepokretnosti. 7. Uslovi za u~e{}e u postupku licitacije Pravo u~e{}a u postupku licitacije imaju sva pravna i punoqetna fizi~ka lica koja dostave ponudu sa svom potrebnom dokumentacijom u roku od 8 dana od dana objavqivawa oglasa, kao i potvrdu o uplati kaucije na ime u~e{}a u postupku javne licitacije u iznosu od 20,00 KM, na adresu zakupodavca, Ul. svetog Save br. 71, Doboj.

Rome je na ritualnom kupanju posjetio i predsjednik Udru`enja Roma iz Prijedora Ramo Sale{evi}, koji je i odbornik u SO Prijedor. Okupao se, ka`e, nije jer mu je bilo hladno, ali se umio vodom iz rijeke i bacio vijenac od cvije}a u jo{ nabujalu rijeku. Pored Roma, \ur|evdan su ju~e proslavile i op{tine kojima je to krsna slava. Tako je u Novom Gora`du, jednoj od najmla|ih op{tina u RS, prigodnim programom ju~e po~ela proslava krsne slave op{tine. Krsna slava je obilje`ena i u Bratuncu lomljenjem slavskog hljeba u crkvi Uspenja presvete Bogorodice i sve~anim ru~kom u Svetosavskom domu. U ^ajni~u su ~lanovi Kulturno-umjetni~kog dru{tva "Izvor" sve~anim defileom ulicama tog grada do izvori{ta Vrelo po~eli proslavu krsne slave i 62 godine postojanja tog dru{tva.

Ponuda mora da sadr`i ta~nu oznaku parcele i lokacije, odnosno oznaku poslovne prostorije, kao i namjenu kori{tewa i po~etnu cijenu koja se nudi po metru kvadratnom (svi nabrojani elementi moraju biti u skladu s prethodnim ta~kama ovog oglasa ). Uz ponudu potrebno jo prilo`iti i sqede}u dokumentaciju: Za pravna lica: kompletno rje{ewe o registraciji pravnog subjekta, uvjerewe o registraciji obveznika poreza na dodatnu vrijednost ili uvjerewe o JIB obvezniku ukoliko nije registrovan PDV obveznik, potvrda banke o solventnosti (ne starija od tri mjeseca), uvjerewe da se ne vodi ste~ajni ili likvidacioni postupak (ne starija od 3 mjeseca), sva dokumentacija u originalu ili ovjerenoj fotokopiji. Za fizi~ka lica: fotokopija li~ne karte, uvjerewe o prebivali{tu, potvrda o imovnom stawu (izvod iz posjedovnog lista, ZK izvadak, potvrda o stalnom zaposlewu i sl), sva dokumentacija u originalu ili ovjerenoj fotokopiji. Kauciju u iznosu od 20,00 KK potrebno je uplatiti na `iro-ra~un "@eqeznice RS" AD Doboj broj 562-005-0000-303-569 kod NLB Razvojna banka AD Bawaluka. Upla}ena kaucija vra}a se na zahtjev ponu|a~ima ~ija ponuda ne bude prihva}ena, a ponu|a~u ~ija ponuda bude prihva}ena ura~unava se u cijenu zakupa. Ponudu s potrebnom dokumentacijom, kao i potvrdu o uplati kaucije, dostaviti na adresu zakupodavca, u zape~a}enoj koverti s naznakom "NE OTVARATI - ponuda za zakup zemqi{ta i poslovnih prostorija", kao i uz obaveznu naznaku ta~ne kontakt adrese i kontakt telefona na koji se ponu|a~ mo`e kontaktirati u periodu od 7 do 15 ~asova, svakog radnog dana. Ukoliko ponuda odgovara uslovima iz ovog oglasa, s ponu|a~em }e biti zakqu~en ugovor o zakupu. Ukoliko za jednu nepokretnost bude dostavqeno vi{e ponuda, sprove{}e se postupak nadmetawa izme|u ponu|a~a, o ~emu }e ponu|a~i biti pravovremeno obavije{teni. Zakupci koji imaju va`e}e ugovore o zakupu zemqi{ta i poslovnih prostorija sa @RS AD Doboj ne trebaju dostaviti tra`enu dokumentaciju za licitaciju, samo ponudu. Zakupodavac zadr`ava pravo da ne uzme u razmatrawe ponude koje se ne dostave u skladu sa uslovima propisanim ovom ta~kom oglasa. 8. Ostali uslovi Kod izbora ponu|a~a prednost pod istim ponu|enim uslovima imaju ponu|a~i koji su sa zakupodavcem prethodno imali zakqu~ene ugovore o zakupu na predmetnoj nepokretnosti i redovno izmirivali svoje ugovorene obaveze. Ponu|a~ ~ija ponuda bude prihva}ena du`an je o svom tro{ku da pribavi svu dokumentaciju i dozvole potrebne za postavqawe objekta, kao i svu ostalu dokumentaciju potrebnu za rad. Sve nepokretnosti u zakup se daju u vi|enom stawu. Zakupodavac zadr`ava pravo odbijawa bilo koje prijave za postupak licitacije bez sno{ewa odgovornosti prema ponu|a~ima. Sve preciznije informacije u vezi sa ovim oglasom mogu se dobiti na kontakt broj telefona: 053/209-000, lok. 323.

Generalni direktor "@eqeznice RS" AD Doboj Dr Petko Stanojevi}, dipl. in`. ma{.

12

•fuwsubl!7. 5. 2009.

Panorama

POSU[JE - U op}ini Posu{je ju~e je potpisan Ugovor o sufinanciranju izvo|enja radova na izgradnji vodovoda Posu{je - Vir, izme|u op}ine Posu{je i GAP-a, Projekta upravne odgovornosti. Ugovor su potpisali na~elnik op}ine Posu{je Petar Poli} i predsjeOko 80 odsto ideja projekata poteklo od samih gra|ana

dnik GAP-a Dan Frej. Ceremoniji potpisivanja nazo~ili su jo{ Zdenko Bo{ njak, pred sje dnik po su {kog Op}inskog vije}a, te Jasmina Repak-@uljevi} ispred GAP-a. Ukupna vri je dnost ovog pro je kta izno si

772.240,12 KM, s tim da }e op}ina Posu{je financirati 647.240,12 KM, a GAP 125.000 KM. "Posebno nam je drago {to smo dio ovog projekta, a ova sredstva su i te kako potrebna kako bismo unaprijedili same lokalne zajednice. Na ovaj na~in suradnja s pu~anstvom i kvaliteta usluga }e biti podignuti na jednu vi{u razinu", kazao je Bo{njak. Frej je naveo da je oko 80 odsto ideja projekata kapitalnih ulaganja, pre ma po da ci ma oso blja GAP-a, poteklo od samih gra|ana. "Mislim da je to demokratsko sudjelovanje gra|ana u davanju prijedloga projekata izuzetno", kazao je Frej. A.K.

Zbog krize kre}u i u prinudne naplate DOBOJ - Prinudnom naplatom prihoda, izdavanjem u zakup i prodajom imovine u njenom vlasni{tvu, te zaustavljanjem zapo{ljavanja radnika u Administrativnu slu`bu i u javne slu`be op{tina Doboj planira da ubla`i negativne efekte globalne ekonomske krize. Program mjera za ubla`avanje negativnih efekata ekonomske krize u op{tini Doboj predvi|a izme|u ostalog prinudnu naplatu zakupnina, komunalnih taksi i naknada od nenapla}enih potra`ivanja iz ranijeg perioda, legalizaciju bespravno izgra|enih objekata i naplatu prihoda po tom osnovu. Obren Petrovi}, na~elnik op{tine Doboj, navodi da su u okviru mjera Opozicija {tednje ve} smanjene plate zaposlesmatra da predlo`ene nima u Administrativnoj slu`bi, te mjere ne}e donijeti ukinute prinadle`nosti poput goriva, konkretne rezultate dnevnica i pla}anja ra~una za mobilne telefone. "S ciljem racionalizacije, smanjenja tro{kova, u toku ove godine }e se administracija smjestiti na dvije lokacije, ~ime }e biti ukinuto pla}anje zakupnina i drugih tro{kova koje koriste brojni op{tinski organi", rekao je Petrovi}. Opozicija u lokalnom parlamentu, me|utim, smatra da predlo`ene mjere ne}e donijeti konkretne rezultate, jer ne predvi|aju pomo} odre|enim preduze}ima da zaposle radnike i pove}aju obim proizvodnje. Potrebno je, navode u opoziciji, najprije uvesti red u oblast naplate neporeskih prihoda. S.^a.

Za samozapo{ljavanje 22.500 evra NOVO GORA@DE - Njema~ka }e posredstvom svoje ambasade u BiH i ne vla di ne or ga ni za ci je "Help" u narednih 12 mjeseci u projekte samozapo{ljavanja na podru~ju op{tine Novo Gora`de ulo`iti 22.500 evra, potvrdio je Tomislav ^arapi}, {ef Odsjeka za privredu ove op{tine. On je istakao da }e se projekat "Smanjenje siroma{tva kroz podr{ku lokalnom ekonomskom razvoju" sufinansirati i iz op{tinskog bud`eta. Korisnici projekta bi}e 15 nezaposlenih socijalno ugro`enih gra|ana sa zdravim poslovnim idejama za

zapo~injanje ili razvoj samostalne djelatnosti. "Bi}e podr`ane sve djelatnosti kojima se mogu obezbijediti odgovaraju}i mjese~ni prihodi. Korisnici ne}e dobijati novac nego materijalno-tehni~ka sredstva predvi|ena u projektnom prijedlogu u prosje~noj vrijednosti do 1.500 evra", ka`e ^arapi}. Korisnici koji dobiju donacije bi}e obavezni da sa 15 odsto od ukupnog iznosa sufinansiraju projekat, registruju djelatnost, ali i odrade 10 sati dru{tveno korisnog rada za lokalnu zajednicu. (Srna)

Povratnici dobijaju struju

Nihad @igo i njegov otac Hamid nastavljaju porodi~ni zanat

GLAMO^ - Izgradnja visokonaponske mre`e u du`ini od osam kilometara od naselja Stekerevca do sela Ro re na po dru ~ju op {ti ne Gla mo~ bi }e za vr{e ni do kraja ovog mjeseca, kazao je Radovan Markovi}, na~elnik ove op{tine. "Oko 30 srpskih povratni~kih porodica u selu Rore }e dobiti elektri~nu energiju 12 godina nakon {to su se iz izbje gli{ tva vra ti li u ovo naselje u FBiH", rekao je Markovi}. On je dodao da su op{tina Glamo~, Fond za povratak i "Elek tro pri vre da Her ceg Bo sne" u ovaj pro je kat elek tri fi ka ci je ulo `i li 200.000 KM. (Agencije)

Jedini kova~i u

^i{}enje platoa Babanovac

Ljudi ne mogu obraditi i posijati vrt i lijehu ako nemaju plug i leme{, a oni koji se bave malo obimnijim poslom plasteni~ke proizvodnje, ne mogu raditi bez freze, ka`e Nihad

TRA VNIK - Udru `e nje "Vla{i} - planet `ivota" po~e lo je akci ju ~i{ }e nja i ure|enja platoa Babanovac na Vla{i}u, koja bi trebalo da bu de za vr{e na do 23. maja. "Planiramo da zatravimo odre|ene povr{ine, te uredimo i posadimo cvije}e i uklonimo sme}e i otpad koji se nalazi na centralnom pla tou", re kao je Sa mer Dolovac, koordinator projekta. Osim akcije ure|enja, do kraja godine planirana je i promocija turizma te njegov sistematski razvoj. (Srna)

Danka VUJI^I]

GORA@DE - Nihad @igo i njegov otac Hamid jedini su kova~i u Gora`du, a bave se sada isklju~ivo izradom i popravkom poljoprivrednog alata. "Pravimo plugove, no`eve za freze, kose za motokultivatore, ma{ine za mljevenje vo}a, za cije|enje vo}a, te kotlove za uvarivanje pekmeza. Ne znam da se neka fabrika u Bosni i Hercegovini bavi proizvodnjom toga alata, mahom se kod nas uvozi iz Hrvatske i Slovenije, s tim {to su cijene ve}e nego {to su kod mene", pri~a nam Nihad. On je nastavio porodi~nu tradiciju ovog zanata ko-

KONJIC - Biro rada u Konjicu je krajem aprila ove godine na evidenciji imao ukupno 3.618 nezaposlenih osoba, {to je za 56 vi{e nego na po~etku godine. Ned`ad Had`iosmanovi}, rukovodilac Biroa rada, kazao je da se broj nezaposlenih sa fa kul tet skom di plo mom po ve }ao sa 66, ko li ko je bi lo pro te klog mjeseca, na 76, koliko ima krajem aprila. "Vi{u {kolu ima 46 osoba, srednju 714, kvalifikova nih ra dni ka ima 1.256, dok na evidenciji Biroa trenutno ima 1.489 nekvalifiko va nih ra dni ka", re kao Had`iosmanovi}. U toku aprila evidentirano je 60 novoprijavljenih osoba koje tra`e posao, a putem Biroa na neodre|eno vrijeme u istom periodu zaposleno je 11 ra dni ka, dok je ra dni odnos u toku aprila prestao za 35 radnika. (Fena)

ja datira od 1943. godine. "Moj je rahmetli dedo Latif @igo bio kova~ u Orahovicama. Kasnije je moj babo Hamid po~eo da se bavi tim poslom od 1967. godine", navodi Nihad. Ovaj tridesetpetogodi{njak dodaje da su njegovi prvi kova~ki poslovi bili u vezi sa pravljenjem crnih {poreta. "To je pravio moj dedo. Prvo fijakere, pa onda babo pravi srbijance - takozvani {poret. I onda prvo se pravi lu`nica i vrata mala za lo`enje. To su bili moji prvi koraci, to sam pravio sa 13 godina", prisje}a se Nihad. On ka`e da je ponosan na izradu poljoprivrednih aparata. Njihov mlin za mljevenje vo}a snage jedan ki-

Adem Hafizovi} iz Klju~a postaklio zgrade zna~ajnih institucija

Bez posla 3.618 osoba

Zbog neima{tine prodaje kristalni pehar udarnika Postavljao stakla i na Centru "Sava" u Beogradu

FOTO NN

Izgradnja vodovoda Posu{je - Vir

Nihad i Hamid ispred kova~ke radionice

Centar "Sava" u Beogradu, zgrada Skup{tine BiH u Sarajevu i druge. "U vrijeme Titove Jugoslavije, 1980. godine progla{en sam udarnikom u staklarskoj industriji. Kao nagradu sam dobio skupocjeni kristalni pehar", prisje}a se Hafizovi}. Dugo godina ovaj staklar je `ivio i radio u Banjaluci, a nakon posljednjeg rata preselio se u rodni Klju~, gdje je otvorio staklarsku radnju. Progla{en 1980. godine udarnikom u staklarskoj industriji

Z. ^EKI]

KLJU^ - Nekada{nji udarnik u staklarskoj industriji biv{e Jugoslavije Adem Hafizovi} iz Klju~a danas `ivi u svom rodnom gradu u uslovima krajnjeg siroma{tva i bez stalnih izvora prihoda. On nam pri~a kako je u prijeratnom periodu bio jedan od vode}ih majstora u staklarskoj industrije i da je za svoj rad dobijao brojne vrijedne nagrade. Hafizovi} dodaje kako je radio na ostakljavanju poznatih gra|evina na prostoru biv{e Jugoslavije, me|u kojima su

"Od ovog posla se ne mo`e `ivjeti, pa sam bio prisiljen radnju zatvoriti prije nekoliko godina. Pre`ivljavao sam izra|uju}i makete slavnih gra|evina u staklu, ali {ta vrijedi kad ni to vi{e niko ne kupuje", jada se Hafizovi}. Navodi kako su njegov zahtjev za penziju odbili u Fondu PIO RS iz njemu nepoznatih razloga, te da je na takvu odluku ulo`io `albu. "Kako bih prehranio sebe i porodicu primoran sam da prodajem stvari iz ku}e. Na prodaju sam ponudio i kristalni pehar udarnika kako bih mogao platiti struju", isti~e Hafizovi}.

7. 5. 2009. •fuwsubl 13

Panorama FOTO NN

Na osnovu odluke Upravnog vije}a Centralne banke Bosne i Hercegovine 100-UV broj 373/09. od 26. marta 2009. godine, Centralna banka Bosne i Hercegovine o g l a { a v a

L I C I T A C I J U za prodaju kori{tenih vrata prikupljanjem pisanih ponuda I

Predmet licitacije je prodaja, prikupljanjem pisanih ponuda u zatvorenim kovertama, jednih kori{tenih vrata: - Portal sa dvokliznim vratima i mehanizmom sa otvaranjem, dimenzija (du`ina 3360+840)x2930. Konstrukcija profila je bez prekinutog termi~kog mosta iz serije "EKY 53" italijanskog proizvo|a~a "Profilati", boja silver eloksirana (Gr 1), okovi italijanskog proizvo|a~a "Dorma", ispuna "termopan staklo" 6+9+4, laminirano spolja, unutra "flot", s po~etnom cijenom od 3.281,70 konvertibilnih maraka; - Vrata se prodaju u vi|enom stanju bez prava na naknadnu reklamaciju i mogu se pogledati na lokaciji Glavna banka Republike Srpske Centralne banke Bosne i Hercegovine u Ulici kralja Petra I Kara|or|evi}a 83a Banjaluka, dana 14. i 15. maja 2009. godine, u vremenu od 13 do 15 ~asova. Ponude ispod navedene po~etne cijene se ne}e razmatrati i Centralna banka Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Centralna banka) mo`e obustaviti postupak licitacije ukoliko ne bude postignuta po~etna cijena.

Porodi~ni zanat po~eo davne 1943. godine

Gora`du lovat ko{ta oko 300 maraka, koliko i presa za cije|enje vo}a kapaciteta 38 litara. "Recimo to je u prodavnicama 700 maraka, s tim {to nije kvalitet kao {to je kod mene, jer ja znam {ta ljudi donose na popravke i {ta se na ~emu mo`e slomiti, iskriviti i onda se to kod nas pravi malo ja~e", obja{njava Nihad. Tako se, ka`e on, dijelovi koji se krive na fabri~kim plugovima u njihovoj kova~koj radionici "@igo", smje{tenoj u prizemlju porodi~ne ku}e, prave od 30 do 40 odsto debljeg materijala. Njihov mlin za mljevenje vo}a snage jedan kilovat ko{ta oko 300 maraka

"Za taj plug meni samome treba da ga napravim dva i po dana. S tim {to ja radim malo du`e. Moje radno vrijeme je do osam sati uve~e", dodaje Nihad.

Njihova kova~ka radionica uspje{no posluje, a mu{terije im dolaze iz cijele regije. "To je kod mene sve unaprijed rezervisano. Zna~i, sve {to radim danas to je naru~eno prije 10 ili 15 dana", tvrdi Nihad. Smatra da ovim tipom kova~kog posla on i njegov otac ujedno pridonose i opstanku ljudi na selu. "Ljudi ne mogu obraditi i posijati vrt i lijehu ako nemaju plug i leme{, a oni koji se bave malo obimnijim poslom proizvodnje zdrave hrane, plasteni~ke proizvodnje, ne mogu raditi bez freze. Sada konkretno radimo no`eve za frezu, za nekakav traktor kojeg prije Tokija nema, a mi ga moramo napraviti da bi ljudi mogli posijati", ka`e Nihad. On ima dva sina, a vjeruje da }e porodi~nu tradiciju naslijediti stariji koji poha|a {esti razred. "Njega to puno interesuje, a mla|i ne znam, on ima tek {est mjeseci. Te{ko }e se iko odlu~iti da se bavi ovim poslom jer treba puno vi{e od nekakve diplome koja se mo`e dobiti", ka`e Nihad.

Bijeljinci imaju priliku da pomognu recikliranje

Jo{ nema sankcija za gra|ane

FOTO NN

O. STJEPANOVI]

BIJELJINA - Kontejneri za odvojeno prikupljanje plasti~nog i papirnog otpada postavljeni su na 38 punktova u Bijeljini. "Vrijednost novih kontejnera je 30.000 evra. Postavili smo 76 kontejnera, od kojih su 38 za plastiku, a 38 za papir", rekao je Dragi{a Marjanovi}, direktor JP "Eko-Dep" u Bijeljini. On je kazao da je osnovni cilj stvaranje navike kod gra|ana da odvajaju vrste otpada. "O~ekujemo da kroz ovaj pilot-projekat uti~emo na svijest gra|ana da se taj otpad mo`e svojim recikliranjem dalje koristiti i iskoristiti u finansijskom smislu", naveo je Marjanovi}. On je dodao da je za "Eko-Dep" bitno da {to manja koli~ina otpada stigne na deponiju, odnosno da se prije samog bacanja razvrsta i {to ve}i dio odvoji za recikla`u. "Iako kontejneri nisu postavljeni na cijeloj teritoriji

Postavljeni kontejneri za odvajanje otpada op{tine, Bijeljinci se pri razvrstavanju otpada pona{aju uglavnom savjesno", rekao je Miodrag \uki}, na~elnik Komunalne policije. Bu du }i da se ra di o eksperimentalnom projektu postvaljanja kontejnera za odvajanje otpada, Komunalna policija umjesto sankcija radi na edukaciji Postavili smo 76 kontejnera, od kojih su 38 za plastiku, a 38 za papir

gra|ana. [tampani su flajeri i leci sa upustvima za odvajanje otpada koji su dijeljeni Bijeljincima. Komunalna policija planira i organizaciju edukativnih predavanja na ovu temu Komunalna policija ima u planu da donese zabranu kori{tenja plasti~nih vre}ica, kako bi bila smanjena koli~ina plasti~nog otpada za ~iju razgradnju u prirodi treba vi{e od 1.000 godina.

II Pravo u~e{}a na licitaciji imaju sva pravna i punoljetna fizi~ka lica koja se u skladu sa ovim oglasom prijave za u~e{}e na licitaciji i na ra~un Centralne banke broj: 0000020000000097 uplate depozit u iznosu od 330,00 konvertibilnih maraka. Prilikom uplate kao primaoca je potrebno nazna~iti "Centralna banka Bosne i Hercegovine - Centralni ured" a kao svrhu uplate navesti "uplata za licitaciju". Izvr{enom uplatom depozita u~esnici licitacije prihvataju uslove licitacije iz ovog oglasa. U~esnicima licitacije, ~ija ponu|ena cijena ne bude najpovoljnija odnosno najve}i upla}eni iznos depozita }e biti vra}en u roku od (7) sedam dana od dana javnog otvaranja ponuda na broj `iro/teku}eg ra~una navedenog u prijavi za licitaciju. U~esniku licitacije koji bude ponudio najve}u cijenu i ~ija ponuda bude prihva}ena kao najbolja upla}eni depozit }e biti ura~unat u cijenu izlicitiranih vrata odnosno u vrijednost ugovora o prodaji, a ukoliko odustane od zaklju~enja ugovora depozit mu ne}e biti vra}en. Podnosilac prijave ne sti~e svojstvo u~esnika licitacije kada Centralna banka utvrdi da do datuma odre|enog za javno otvaranje ponuda, nije evidentiran priliv sredstava, po osnovu uplate depozita, na `iro ra~un Centralne banke naveden u oglasu licitacije. III Prijava za licitaciju mora da sadr`i: - Ponudu u pisanoj formi, potpisanu od strane fizi~kog lica odnosno ovjerenu pe~atom i potpisanu od strane ovla{tenog lica - za pravna lica, u kojoj je jasno nazna~en fiksni iznos ponu|ene cijene u konvertibilnim markama, - Ime, prezime i JMB fizi~kog lica, adresu stanovanja/prebivali{ta, ovjerenu fotokopiju li~ne karte, broj `iro/teku}eg ra~una, naznaku da djeluje u svoje ime i dokaz o uplati depozita (fotokopija platnog nalo ga/naloga za izvr{eno pla}anje tkz. peti primjerak) - za fizi~ka lica, - Ovjerenu fotokopiju rje{enja/izvoda o upisu u sudski registar odnosno rje{enja o obavljanju djelatnosti ~ija ovjera nije starija od tri mjeseca od posljednjeg dana za dostavljanje prijava za licitaciju, JIB/ID odnosno identifikacioni broj u sistemu PDV-a, sjedi{te pravnog lica, ime, prezime i ovjerenu fotokopiju li~ne karte ovla{tenog lica i naznaku da djeluje u ime pravnog lica, broj `iro/teku}eg ra~una i dokaz o uplati depozita (fotokopija platnog naloga/naloga za izvr{eno pla}anje tzv. peti primjerak) - za pravna lica. Sve blagovremene prijave za licitaciju koje ne budu ispunjavale uslove iz ove ta~ke bi}e odba~ene kao nepotpune i ne}e se razmatrati. Jedan ponu|a~ mo`e podnijeti samo jednu prijavu za licitaciju i ponudu. IV Prijava za licitaciju se dostavlja u zatvorenoj koverti s naznakama: "Licitacija za prodaju kori{tenih ulaznih vrata - NE OTVARAJ prije zvani~ne sjednice Komisije za otvaranje ponuda". Na koverti moraju biti nazna~eni osnovni podaci o podnosiocu prijave (ime i prezime fizi~kog lica odnosno naziv firme, adresa i kontakt telefon). Prijave za licitaciju se dostavljaju putem po{te na adresu: Glavna banka Republike Srpske Centralne banke Bosne i Hercegovine Kralja Petra I Kara|or|evi}a 83a 78000 Banjaluka ili li~no na Protokol Glavne banke. U razmatranje se uzimaju samo koverte/prijave za licitaciju predate li~no na Protokol ili poslane preporu~eno-po{tom, na adresu iz ove ta~ke, koje su pristigle do 22. maja 2009. godine do 13 ~asova po lokalnom vremenu. Sve koverte/prijave za licitaciju koje pristignu poslije nazna~enog roka i koje ne budu dostavljene na gore opisani na~in ne}e se uzeti u razmatranje i bi}e vra}ene neotvorene. V Javno otvaranje ponuda }e se odr`ati dana 22. maja 2009. godine u prostorijama Glavne banke Republike Srpske Centralne banke Bosne i Hercegovine, Kralja Petra I Kara|or|evi}a 83a - Banjaluka, s po~etkom u 14 ~asova. O postupku javnog otvaranja ponuda }e se voditi zapisnik koji po zavr{etku istog potpisuju ~lanovi nadle`ne komisije i tri najbolje rangirana ponu|a~a. Javnom otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponu|a~i koji su podnijeli prijavu za licitaciju i uplatili odgovaraju}i iznos depozita. Fizi~ka ili pravna lica mogu biti predstavljena li~no, po zakonskom zastupniku ili punomo}niku, a prije po~etka postupka licitacije du`ni su radi dokazivanja indentiteta, predo~iti li~nu kartu ili paso{, a u slu~aju zastupni{tva/punomo}stva - ovla{tenje odnosno punomo} za zastupanje ovjerenu kod nadle`nog organa. U~esnik na licitaciji koji ponudi najvi{u cijenu, progla{ava se kupcem. Ukoliko dva ili vi{e u~esnika na licitaciji ponude istu najvi{u cijenu, odmah }e se izvr{iti dodatno licitiranje putem pisanih ponuda do dobijanja iznosa najvi{e ponude. Ukoliko kupac ne uplati prodajnu cijenu u skladu sa ovim oglasom, Centralna banka mo`e pozvati drugorangiranog, a zatim i tre}erangiranog ponu|a~a na licitaciji da stupi na mjesto kupca i uplati iznos prema ponudi koju je istakao na licitaciji, a mo`e i proglasiti postupak licitacije neuspjelim. VI Centralna banka je du`na da u roku od (15) petnaest dana od dana odr`avanja javnog otvaranja ponuda donese odluku o ishodu licitacije i u slu~aju uspje{ne licitacije pozove najpovoljnijeg ponu|a~a na potpisivanje ugovora o prodaji. Najpovoljniji ponu|a~ je du`an da u roku od (15) petnaest dana od dana prijema ovog poziva uplati razliku novca do iznosa ponu|ene cijene i zaklju~i ugovor o prodaji sa Centralnom bankom. Primopredaja odnosno preuzimanje vrata iz ta~ke I }e se vr{iti po uplati kompletnog iznosa ponu|ene cijene i zaklju~enju ugovora, a kupac je du`an da iste preuzme u roku od (5) pet kalendarskih dana od dana uplate cjelokupnog iznosa prodajne cijene i zaklju~enja ugovora o prodaji. Kupac snosi sve tro{kove vezane za preuzimanje vrata. Sve informacije vezane za licitaciju se mogu dobiti na e-mail [email protected] odnosno broj telefona 051/243-620. U Banjaluci, 04. maja 2009. godine

14

•fuwsubl!7. 5. 2009.

Po{tovani ~itaoci, u rubrici Forum plus mo`ete da izrazite svoje mi{ljenje o aktuelnim doga|ajima i temama.

Intervju Kostas Hristu, voditelj Misije MMF-a za Bosnu i Hercegovinu

Va{e odgovore {aljite na e-mail: [email protected]

Kako komentari{ete ~injenicu da je tr`i{te BiH preplavljeno la`nim lijekovima?

Penzije ne}e biti smanjene

Nepopularne mjere Program MMF-a usmjeren je samo na {tednju u teku}im tro{kovima u Bosni i Hercegovini i stimuli{e kapitalna ulaganja, rekao Hristu

OO;! Np!hv! mj! tp!dj!kbm!oj of!n j!s j! vsv!| j!u j! ep!h p!w p!s f!o j bsbo!anbo@ ISJT!UV; Up!kf!uf!|lp!qsf!ewj!. ekf!uj/! Of!lf! pe! pwji! nkf!sb! tv {b!jt!u b! of!q p!q v!mbs!o f/! CjI! kf jnb!mb!usj!wf!pnb!ep!csf!hp!ej!of sbt!ub! j! sb!{wp!kb! ep! 3119/! Hp!. ej!o f! 3117/! kf! vwf!e fo! QEW lp!kj! kf! ptj!hv!sbp! tob!aof! qsj!. ip!ef! {b! ps!hb!of! wmbt!uj-! 3118/ ef!tj!mf! tv! tf! wf!mj!lf! qsj!wb!uj!{j!kf v!ST-!b!3119/!wf!pnb!nop!hp opw!d b! ep!| mp! kf! j{! jopt!u sbo!. tuwb!vtmkfe!wf!mj!lf!lsf!ej!uof!fl!. tqbo!{ j!kf/! J! qsj!i p!e j! tv! v cv!eaf!uj!nb!ept!ub!qp!sb!tmj/!Opqv!op!tv!qp!wf!~b!oj!sbt!ip!ej-!b nb!mp! tf! sb!e j!mp! ob! sf!g ps!n b!. nb/!Up!tf!pesb!{j!mp!ob!cv!eaf!. uf-!qp!tf!cop!v!GCjI/!Tb!eb!kf tj!u v!b dj!kb! uf!| lb! j! np!s b!kv! tf qsp!wp!ej!uj! of!qp!qv!mbs!of! nkf!sf/ Wb!aop!kf!eb!qp!mj!uj!•b!sj!pckb!tof ob!sp!ev! {b!|up! tf! pwf! nkf!sf np!sb!kv! qsp!wp!ej!uj/! Of!nb! esv!. hph! ob!•j!ob! of!hp! eb! tf! twj qsj!mb!hp!ef/!

Hristu: Smanji}e se plate, transferi i materijalni tro{kovi FOTO N. UGLJE[A

Razgovarao: Borivoje SIMI]

lade u BiH preduze}e mjere da kroz kreditni aran`man s Me|unarodnim monetarnim fondom za{tite najugro`enije kategorije stanovni{tva, a jedna od tih mjera jeste da penzije ne}e biti smanjivane ni u Republici Srpskoj ni u Federaciji BiH. Izjavio je ovo u intervjuu za "Nezavisne" Kostas Hristu, voditelj Misije Me|unarodnog monetarnog fonda za BiH, nakon usagla{enog dogovora po kojem bi MMF u naredne tri godine BiH odobrio kredit od 1,2 milijarde eura. Tvrdi da }e stend baj aran`man omogu}iti BiH

V

Dana{nje pitanje:

da prebrodi krizu i da krene u oporavak ve} u 2010. godini. NN: Po~etkom pro{le sedmice federalni zvani~nici iznijeli su podatak da u FBiH treba u{tedjeti 500 miliona KM. Na kraju ta brojka svedena je na 414 miliona KM. Zna~i li to da je kroz pregovore oslabljen pritisak na bud`et kad su u pitanju kresanje plata i socijalnih davanja? HRISTU: Protekle dvije sedmice smo proveli ocjenjuju}i situaciju u BiH. Rekli smo im: "Situacija je te{ka, morate ne{to u~initi". Pitali smo ih {ta vi predla`ete i oni su dali prijedloge. I mo`da su tada iza{le neke brojke. Onda smo mi analizirali te njihove prijedloge da bismo bili sigurni da su realno izvodivi. I tokom tog procesa do{li smo do brojki koje su objavljene. Mislim da je 414 miliona KM

realna brojka mogu}ih u{teda. To je okvir unutar kojeg smo pregovarali i s FBiH i s RS. Radili smo na tome da vlade same izna|u vjerodostojne mjere. NN: S obzirom na to da su vlade iznosile prijedloge, da li o~ekujete da }e sve biti ispo{tovano? Kakve ste garancije dobili? Kreditni HRISTU: Vrlo je te{ko o~ekivati eksplicitne aran`man garancije. Imamo njihovo obe}anje da }e to ispunidovoljan ti. I oslonili smo se na njihovu izjavu da mjere moda Bosna i raju provesti bez obzira na aran`man s MMF-om. Hercegovina [to se ti~e FBiH, ministar Bevanda ve} nekoliko prebrodi mjeseci ponavlja da se primanja po osnovu plata i posljedice socijalni transferi moraju smanjiti. Smatramo da to krize predstavlja dovoljne garancije da su oni iskreno predani za provo|enje ovih mjera. Ako to ne urade, fiskalna situacija }e se dodatno pogor{ati.

NN: Najavili ste da }ete kroz aran`man voditi brigu o siroma{nima. Da li ste to ugradili u pismo namjere i {ta }e to podrazumijevati? HRISTU: Oni su se na to obavezali. Preduze}e sve neophodne mjere za za{titu siroma{nih i dok budu provodili obaveze mora}e osigurati da najugro`eniji ne do|u pod uticaj ovih mjera. Jedan od tih primjera jeste da se penzije ne}e smanjivati ni u RS, ni u FBiH. NN: Stend baj aran`man s MMF-om otvara vrata za podr{ku drugih finansijskih institucija - Svjetske banke, EBRD-a... S obzirom na Va{a iskustva, kakvu i koliku pomo} mo`emo o~ekivati. HRISTU: O tome se jo{ razgovara sa Svjetskom bankom i s EU. Svjetska banka je ~ekala da vidi ho}e li do}i do aran`mana izme|u BiH i MMF-a i kolika }e finansijska pomo} biti da bi mogli razgovarati sa svojom upravom o tome koliku pomo} mogu pru`iti. Nadamo se da }e te informacije biti poznate narednih dana ili sedmica. NN: Da li je aran`man s MMF-om dovoljan da BiH prebrodi posljedice krize i da bude nastavljen ekonomski rast ve} od 2010. godine? HRISTU: Vjerujemo da je tako. Procijenili smo da }e ove godine BDP pasti za oko tri posto, ali od idu}e godine o~ekujemo polagan rast od pola procenta. Mnogo toga }e ovisiti od toga kada }e krenuti istinski oporavak u zapadnoj Evropi i {ta }e se doga|ati u susjednim zemljama. S obzirom na to da je program MMF-a usmjeren samo na {tednju u teku}im tro{kovima u BiH i da stimuli{e kapitalna ulaganja, stvori}e se uslovi za ponovni rast. Isto va`i i za reformu vladine potro{nje, smanjenje socijalnih transfera, reformu javne uprave... To su sve mjere s ciljem stvaranja uslova za dugoro~ni rast i razvoj. NN: Imate li procjenu koliko }e kapitalna ulaganja iznositi, u {ta }e najvi{e biti ulagano? HRISTU: Sje}am se da je predvi|eno pove}anje kapitalnih ulaganja od jednog postotka za ovu godinu. Radi se o planovima za kapitalna ulaganja koja postoje u bud`etima. Konkretno, u RS imaju razvojni program koji iznosi oko 250 miliona KM za ovu godinu. I to }e se provesti kako je planirano, nema rezanja u tom segmentu. NN: Kakvi su elementi dogovor s RS. ^ini se da ste tamo mnogo lak{e do{li do usagla{enog paketa mjera? HRISTU: Isti princip je kori{ten, a radi se i o istim vrstama u{teda. Smanji}e se plate, transferi i materijalni tro{kovi.

FORUM PLUS Da li bi trebalo ukinuti ili odgoditi |a~ke i studentske ekskurzije zbog svinjskog gripa u svijetu?

Twb!ub!qsj!•b!p!twjok!tlpn hsj!qv!kf!tnj|!mkf!ob!mba!lb!. lp!cj!of!lf!cp!hb!uf!{f!. nmkf! tqsp!w f!mf! twp!kf wmbt!uj!uf!jo!uf!sf!tf-!b!okj!ip!. wf!gbs!nb!df!vu!tlf!lpn!qb!. oj!kf! tuf!l mf! phsp!n of {b!sb!ef/!Ekf!dj!{cph!ub!lwf tuwb!sj!of!usf!cb!csb!oj!uj!eb jev!ob!qvu/! Sanjin B.

Ob!sb!wop!eb!of!usf!cb!tmb!. uj!ekf!dv!v!pof!{f!nmkf!lp!. kf! tv! {b!s b!a f!o f! ujn twjok!tljn!hsj!qpn/!Usf!cb gps!nj!sb!uj!of!lv!lp!nj!tj!kv lp!kv!~f!•j!oj!uj!obt!ub!woj!dj!j lp!kb!~f!qsb!uj!uj!tj!uv!bdj!kv!j qvt!u j!u j!ekf!d v!ufl!lb!e b cv!ef!cf{!ckf!eop/! sojja@ hotmail.com

Of!usf!cb!csb!oj!uj!ekf!dj!eb qv!uv!kv-!b!|bo!tb!eb!tf {b!sb!{f!jpob!lp!kf!nj!oj!. nbm!ob/!Nj!tmjn!eb!kf!ubk!sj!. {jl!wsj!kf!ebo!up!hb/! Stojan Sa.

Nj!tmjn!eb!of!cj!usf!cb!mp/ Ekf!d b!j!tuv!e fo!u j!kf!e wb •f!lb!kv!eb!ep!}f!ubk!ebo eb!jev/!Ob!sb!wop-!usf!cb qsf!ev!{f!uj!nkf!sf!pqsf!{bbmj!kf!vlj!eb!okf!j!pe!hb!}b!. okf!cb|!sb!ej!lb!mbo!qp!uf{/ Milivoje1978 @blic.net

Usf!c b!mp! cj/! [esbw!mkf ob|f!ekf!df!kf!obk!qsf!•f/ Of!usf!cb!ji!vlj!ov!uj-!bmj pe!hp!ej!uj!ob!lsb!~j!qf!sj!pe epl!of!wj!ej!np!lp!mj!lp!kf up!v{f!mp!nb!ib-!b!lbeb tf!nb!mp!tj!uv!bdj!kb!tnj!sjtwf!qp!tub!spn/ Zabrinuti otac, Tesli}

Usf!cb!pemp!aj!uj-!qp!tf!cop!{b ekf!dv!j!tuv!efo!uf!lp!kj!jev!wbo {f!nb!mkb!cjw!|f!Kv!hp!tmb!wj!kf/ _j!ubw!twj!kfu!kf!ob!op!hb!nb!j tusf!qj!pe!uf!hsj!qf-!b!nj!tf qp!ob!|b!bnp!lbp!eb!oj!|ub!oj!. kf!cj!mp/!Njtm!jn!eb!sp!ej!uf!mkj!usf!. cb!eb!v{nv!tuwbs!v!twp!kf sv!lf!j!bqf!mv!kv!ob!ob!emf!aof eb!tf!fl!tlvs!{j!kf!pe!hp!ef!cb!s {b!|ftu!nkf!tf!dj/ Jorgovanka, Bijeljina

7. 5. 2009. •fuwsubl

Forum Press Biskupi kritikuju Berluskonija

Ita li jan ski pre mi jer Sil vio Ber lus ko ni na ja vom ra zvo da izazvao je buru u italijanskoj ja vnos ti, a sa da se na nje gov ra zvod os vrnu la i Ka to li ~ka crkva. Naime, katoli~ki biskupi su ga upozorili da malo upristoji svoje po na {a nje jer to ne pri li ~i je dnom od na ju ti caj ni jih lju di dr`ave. I dok je njegova `ena ve} rekla da je bilo dosta, to su sada u~inili i ri mo ka to li ~ki bis ku pi, a o ovome pi{e i "Avenire", italijanski katoli~ki dnevnik koji je ukorio ita li jan skog pre mi je ra zbog "sa mo pro kla mo va ne sla bos ti prema glumicama u cvijetu mladosti", nakon ~ega je pozvao 72godi{njeg milijardera da poka`e vi{e samokontrole. Ma da je ra zve den od prve `ene, Berluskoni je na izborima

PEOPLE

U.S. NEWS

Najljep{e `ene Holivuda

Borba protiv svinjskog gripa

Zapisi iz zemlje

TIMES

pro{le godine dobio podr{ku katoli~kih bira~a upravo zbog poro di ~nih vri je dnos ti ko je je promovisala njegova desni~arska koalicija. Ove go di ne je odo bro vo ljio i Va ti kan jer je in ter ve ni sao da sprije~i jednu porodicu da prekine vje{ta~ko hranjenje `ene koja je posljednjih 17 godina u komi. Bilo kako bilo, supru`nici Berluskoni navodno su ve} izabrali advokate koji }e ih predstavljati tokom brakorazvodne parnice, a ita li jan ska {tam pa spe ku li {e o tome da li }e premijerova supruga Veronika Lario svakako tra`iti od{tetu od Silvija Berluskonija, ~iji se porodi~ni imetak procjenjuje na 6,5 milijardi dolara. Ber lus ko ni je pri je dva da na izja vio da vi {e ne vi di mo gu }nost zajedni~kog `ivota sa suprugom Veronikom Lario, a kao razlog za to je naveo "medijski kri mi nal, u ~i ju zam ku je ona upala". "Ona je upala u zamku. Znam ko je savjetuje ili, bolje re~eno, hu{ka protiv mene. Ne vjerujem da `elim da se ovog puta pomirimo. Ona tre ba da mi se ja vno izvini, ali nisam siguran da bi i to bilo dovoljno", rekao je Berluskoni.

Krme u Teheranu ma kod na{ih naroda jedna sintagma sa dva znakovito suprotna tuma~enja i ozna~ava pojedinca izoliranog u neprijateljskom okru`enju svojom razli~ito{}u. Po jednom tuma~enju, tog pojedinca okolina do`ivljava takvom opasno{}u da je u svojoj socijalnoj izolaciji posve siguran, a po drugoj on sam svoju okolinu do`ivljava tako opasnom da je u svojoj manjini trajno nesiguran. U oba slu~aja, rekao bi na{ narod, nesretnik se osje}a otprilike kao krme u Teheranu.

I

STAV Pi{e: Nikola MORA^A

Nemaju, me|utim, sve svinje sre}u da `ive samo u narodnoj predaji. Ima ih, naime, koje na svoju nesre}u `ive upravo u Teheranu ili Teheranu paralelnim geografskim paralelama. Prije nekoliko dana objavljena je tako vijest kako su egipatske vlasti - u pani~nom strahu od gripe A, kako se sad politi~ki korektno zove svinjska gripa - donijele odluku da se pokolju sve svinje u dr`avi, njih gotovo ~etiri stotine hiljada, uglavnom u vlasni{tvu koptske kr{}anske manjine na jugu dr`ave. "Pitanje je bilo treba li svinje usmrtiti ili ih premjestiti daleko izvan urbanih zona", rekao je glasnogovornik Vlade Magdi Radi. "Prevladala je ideja da ih se ubije." Usred svinjocida u Egiptu svjetske agencije javile su i o tu`noj sudbini jedinog poznatog primjerka svinje u najradikalnijoj muslimanskoj dr`avi - Afganistanu. Posljednje afganistansko prase nalazi se, posve logi~no, u Zoolo{kom vrtu u Kabulu, gdje je ovih dana izdvojeno od ostalih `ivotinja u posebnu nastambu. Nesretna `ivotinja, izolirana najprije kao `ivotinja, pa islamom ozna~ena kao ne~ista, a sada dodatno stigmatizirana i panikom od svinjske gripe, nalazi se tako u Kabulu u trostrukoj izolaciji.

Osu|enici Osu|enici u Kazneno-popravnom zavodu u Zenici, jednom od najve}ih u regionu, kako ga pojedini vole kvalifikovati, ponovo su svoj protest izrazili tako {to su se popeli na krov jednog od paviljona unutar zidina zatvora. Protesti osu|enika u BiH polako postaju svakodnevica na koju vi{e niko, na`alost, ne `eli da obrati pa`nju. I dok dr`ava vodu vu~e na svoj "mlin" i tvrdi da osu|enici imaju vi{e prava nego slobodan ~ovjek, ispod tepiha se provla~e nevi|ena korupcija i podmi}ivanje. Ispod tepiha Zakon o krivi~nom postupku provla~e se Federacije BiH i RS je gotovo nevi|ena korupcija identi~an i navodi da osu|enici i podmi}ivanje nakon polovine odslu`ene kazne ima ju pra vo na slo bo dne vikende. No, kona~nu odluku, s pravom donosi "stru~ni tim" svakog zatvora ponaosob. Da ovi "stru~njaci" normalno rade svoj posao, protesti osu|enika u BiH bili bi nepoznanica, no stvarnost je potpuno druga~ija. Ubice, razbojnici i mnogi drugi koji su osu|eni na vi{egodi{nje kazne zatvora, zahvaljuju}i novcu i "vezama", vikendima slobodno {etaju u svojim gradovima u BiH. Dok ih obi~ni ljudi i ne primje}uju, {to je jako dobro i po`eljno, njihove kolege koje su osu|ene za daleko bla`a krivi~na djela, osje}aju se prevarenim. Osu|enika je uvijek bilo i bi}e, ali mito i korupcija, ma gdje bila, ono je na {ta su nadle`ni ve} odavno morali obratiti pa`nju.

Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Usred svinjocida u Egiptu svjetske agencije javile su i o tu`noj sudbini jedinog poznatog primjerka svinje u najradikalnijoj muslimanskoj dr`avi - Afganistanu

Pri~e o svinjama u Egiptu i Afganistanu nisu, me|utim, samo agencijske vijesti, ve} i suvremene basne

Petnaestak godina kasnije vi{e ne ubijamo na{e svinje. Dr`imo ih u zoolo{kim vrtovima, ~uvamo i pazimo

15

"Zasad se svinja nalazi pod promatranjem u nastambi koju smo izgradili posebno zbog nje", izjavio je za Reuters Aziz Gul Sakib, direktor Zoolo{kog vrta u Kabulu. "Ovo smo morali napraviti jer su ljudi bili zabrinuti da bi mogla pro{iriti bolest. Ve}ina njih nema dovoljno znanja, i kad vide svinju u kavezu, zabrinu se da bi se mogli razboljeti." Ove dvije pri~e predstavljaju zapravo dva tuma~enja sintagme o krmetu u Teheranu. Krme u Egiptu zbog svog je zlosretnog zoolo{kog porijekla i pani~nog straha okoline osu|eno na smrt, dok je krme u Kabulu iz istih razloga u ovom trenutku vjerojatno najsigurnije `ivo bi}e na planeti, sigurnije i od mladun~eta pande u Zoolo{kom vrtu u Atlanti. Pri~e o svinjama u Egiptu i Afganistanu nisu, me|utim, samo agencijske vijesti, ve} i suvremene basne. ^itane kao basne o krmetu u Teheranu, to su pri~e o druga~ijima u svijetu istih, pri~e o stigmatiziranim manjinama u okru`enju ugro`ene ve}ine, pri~e o - nama. "Pitanje je bilo treba li ih usmrtiti ili premjestiti",

re~enica je koju je umjesto glasnogovornika egipatske vlade mogao izgovoriti glasnogovornik bilo koje od vlada na{e suvremene historije, u ono vrijeme kad su nosioci "svinjske gripe" bili Albanci u Srbiji, Srbi u Hrvatskoj, Hrvati u Vojvodini ili Bo{njaci u Podrinju. Jednako kako je Egip}anima svaka svinja potencijalni nositelj smrtonosne gripe, nama je svaki Srbin bio ~etnik, svaki Hrvat usta{a, svaki Bo{njak mud`ahedin. I svaki susjed manjinskog porijekla bio nam je krme u Kairu. Petnaestak godina kasnije vi{e ne ubijamo na{e svinje. Dr`imo ih u zoolo{kim vrtovima, ~uvamo i pazimo po svim demokratskim uzusima za{tite manjina. Izoliramo nosioce "svinjske gripe" u manjinske izborne kvote, parlamentarne klubove, nacionalne udruge i kulturne organizacije, {titimo ih `eljeznim re{etkama i ostalim mehanizmima pozitivne diskriminacije, ~uvaju}i zapravo sebe od njih. Jednako kako je Afganistancima jedina preostala svinja potencijalna nositeljica svinjske gripe, nama je svaki preostali Srbin potencijalni ~etnik, svaki preostali Hrvat potencijalni usta{a, svaki preostali Bo{njak potencijalni mud`ahedin. I svaki nam je susjed manjinskog porijekla krme u Kabulu. "Zasad se nalaze u nastambama koje smo izgradili posebno zbog njih", re~enica je koju umjesto direktora kabulskog zoolo{kog vrta mo`e izgovoriti ministar manjina bilo koje od vlada na{e suvremene historije: u Hrvatskoj, gdje nekako istih dana kad su stizale vijesti iz Kaira i Kabula, na oglasnoj plo~i Ureda dr`avne uprave Zadarske `upanije stoje objave o podnijetim zahtjevima za promjenom imena svjedo~e}i kako Stevani mijenjaju ime u Stjepan, Jovani u Ivan, Du{ani u Duje - u Sarajevu, gdje Srbe i Hrvate dr`e u sli~nim zoolo{kim vrtovima kao Bo{njake u Republici Srpskoj, ili u Srbiji, gdje je "nositelj svinj ske gri pe" po dje dna ko mi nis tar Ra sim Ljaji}, koji }e izazvati parlamentarni skandal pozivaju}i kao musliman Srbe na proslavu Dana dr`avnosti, i Romi koji `ive u divljim naseljima usred ~istog, civiliziranog i evropskog Beograda. "Ovo smo morali napraviti jer su ljudi bili zabrinuti da bi mogli pro{iriti bolesti. Ve}ina njih nema dovoljno znanja i kad ih vide zabrinu se da bi se mogli razboljeti", mogao je umjesto direktora Zoolo{kog vrta u Kabulu re}i i gradona~elnik Beograda, opravdavaju}i humano preseljenje beogradskih Roma u sigurne "nastambe izgra|ene posebno za njih", nude}i civiliziran odgovor na ono ne tako davno pitanje - "ubiti svinje ili ih premjestiti daleko izvan urbanih zona"? Danas, petnaestak godina nakon pojave endemske balkanske "svinjske gripe", napravili smo golem korak od Egipta do Afganistana. Ali svaki nam je susjed manjinskog porijekla i dalje krme u Teheranu. [to god to zna~ilo.

16

•fuwsubl!7. 5. 2009.

Hronika Tra`e produ`enje pritvora Medi}u, [aki}u i ]ulumu BANJALUKA - Okru`no tu`ila{tvo u Banjaluci zatra`ilo je ju~e od Osnovnog suda da produ`i pritvor za jo{ mjesec dana Vesi Medi}u (21), Sini{i [aki}u (24), zvanom Kinez i Slavi{i ]ulumu (24), svima iz Banjaluke, osumnji~enim za razbojni{tvo na benzinskoj pumpi kod Srpca u martu ove godine. Tu`ila{tvo je kao glavni razlog produ`enja pritvora osumnji~enim razbojnicima navelo mogu}nost da }e izlaskom na slobodu ponoviti krivi~no djelo koje im je stavljeno na teret, te da }e uticati na svjedoke. @ivko Boji}, ispred advokatskog ti ma od bra ne, na veo je da nisu opravdani razlozi Tu`ila{tva za produ`enje pritvora, te je ujedno zatra-

`io da se Medi}u, [aki}u i ]ulumu ukine pritvor. "Razlozi Tu`ila{tva da }e osumnji~eni ponoviti djelo ne stoje, jer ono {to su u~inili nije razbojni{tvo", kazao je Boji}. Banjalu~ki Osnovni sud u naredna dva dana trebalo bi da donese odluku o produ`enju pritvora ili pu{tanju osumnji~enih na slobodu. Razbojni~ka trojka uhap{ena je 8. marta ove godine, neposredno nakon oru `a ne plja ~ke be nzi nske pumpe "]eji}" kod Srpca. Osumnji~eni, koji su od ranije poznati policiji po izvr{enju te{kih krivi~nih djela, oplja~kali su pumpu samo dva dana nakon {to su pu{teni iz pritvora, u kojem su se nalazili zbog ranije po~injenog razbojni{tva. N.M.

Motociklista podlegao od povreda SPLIT - [esnestogodi{nji T.B. iz Livna preminuo je u ponedjeljak uve~e u splitskoj bolnici "Firule" od te{kih povreda koje je zadobio u nesre}i koja se dogodila nekoliko ~asova prije u mjestu Li{tani kod Livna. Do nesre}e je do{lo kada je na T.B., koji je vozio motor kavasaki, naletio Vinko Marti} (56), voza~ kombija. Maloljetni motocilista je sa te{kim povredama prevezen u Medicinski centar u Livnu, a zatim u splitsku bolnicu gdje je i pored velikih napora de`urnih ljekara preminuo. Policija je obavila uvidaj na mjestu nesre}e i radi na rasvjetljavanju okolnosti koje su dovele do nesre}e u kojoj je poginuo maloljetnik. N.M.

Ka`njeno 795 voza~a dostavnih vozila BANJALUKA - U okviru republi~ke akcije kontrole voza~a i vozila za snabdijevanje u aprilu ove godine ka`njeno je ukupno 795 vo za ~a, sa op {te no je ju~e iz MUP-a RS. Akciju je, kako se navodi, sprove lo Odje lje nje za bez bje dnost saobra}aja Uprave policije RS, a kontrolisano je ukupno 1.356 voza~a i vozila. "U skladu sa Zakonom o bezbjednosti saobra}aja na putevima u BiH sva ki dru gi kon tro li sa ni voza~ koji je upravljao dostavnim vozilom po~inio je prekr{aj", po-

ja{njavaju iz MUP-a. Voza~i su, naime, najvi{e sankcionisani zbog nepropisnog zaustavljanja. Republi~ka akcija kontrole voza~a i vozila za snabdijevanje orga ni zo va na je, ka ko na vo de iz MUP-a, jer je uo~e no da je u gradskim podru~jima izra`en problem koji se odnosi na nepropisno par ki ra nje i za us tav lja nje vozila za snabdijevanje robe, {to posebno ote`ava kretanje pje{aka, ali i ostalih u~esnika u saobra}aju. N.M.

Dva puta u tri dana uhap{en zbog kra|e SARAJEVO - Danijel Kova~evi} (35) ponovo je pu{ten na slobodu nakon {to je za tri dana dva puta uhap{en zbog kra|e. Kova~evi} je uhap{en u utorak nakon {to su ga gra|ani zatekli dok je vr{io provalnu kra|u u zajedni~kim prostorijama u Ulici Alojza Benca u Novom Sarajevu. Policija je kod njega prona{la ukradene predmete, a nakon saslu{anja pu{ten je po nalogu tu`ioca. Kova~evi} je bio uhapa{en i u nedjelju nakon {to su ga stanari zatekli dok je krao u jednom od stanova u stambenoj zgradi u Novom Sarajevu. Stanari ove zgrade zadr`ali su Kova~evi}a do dolaska policije, kada je li{en slobode, a potom i pu{ten. U MUP-u KS ka`u da je Kova~evi} odranije poznat po vr{enju kra|a, te da je hap{en vi{e puta. A.S.

Policijski bilten Osu|eni za razbojni{tvo NOVI TRAVNIK - Kantonalni sud u Novom Travniku nepravosna`no je osudio Zeni~ane Nermina Sadriju na dvije godine zatvora, Sanela Sadriju na 16 mjeseci i Vejsila Menzilovi}a na godinu dana zbog razboj ni{ tva po ~i nje nog na podru~ju Zenice. Sud ih je proglasio krivim {to su 2. juna 2006. godine oplja~kali i lak{e povrijedili Nijaza ^au{a. Nermin i Sanel Sadrija su od ^au{a oduzeli vozilo, voza~ku i saobra}ajnu dozvolu, zeleni karton, polisu osiguranja za vozilo, telefon nokia i 96 KM, a njega su natjerali da skine odje}u i u donjem ve{u ga osta vi li na mjes tu do ga |a ja. Oduzete stvari od ^ua{a predali su Menzilovi}u. (Srna)

Izgorio i kompletan inventar FOTO NN

Vatrena stihija uni{tila poznati ugostiteljski objekat u Prijedoru

Izgorio kafe-bar Dinka KOVA^EVI]

Uhap{eni na osnovu depe{e LA KTA [I - M.S. (28) i M.B. (23), obojica iz Lakta{a, uhap{eni su ju~e na osnovu hitne depe{e iz Prnjavora zbog ve}eg broja krivi~nih djela po~injenih na podru~ju prnjavorske op{tine, saop{teno je ju~e iz policije. Osumnji~eni su nakon hap{enja predati u nadle`nost prnjavorske policije, gdje su i saslu{ani. Protiv M.B. Okru`nom tu`ila{tvu Banjaluka podnesen je izvje{taj zbog te{ke kra|e u poku{aju i nedozvoljene trgovine opoj nim dro ga ma, a pro tiv M.S. izvje{taj zbog po~injenog krivi~nog djela nedozvoljene trgovine drogama. N.M.

Razbojniku tri godine robije PODGORICA - Krivi~no vije}e Vi{eg suda u Podgorici osudilo je ju~e Branka @. Radi{kovi}a (20) iz Doboja na tri godine zatvora zbog razbojni{tva. On je pro{log decembra napao Stefana Mali{i}a, radnika kladionice "Medison" u Podgorici, i pritom mu nanio te{ke povrede, a potom oteo novac od pa za ra u izno su od 850 evra i mobilni telefon. Radi{kovi} se potom ukrcao na voz za Beograd s namjerom da pobjegne u Srbiju, ali ga je policija prepoznala i uhapsila u Bijelom Polju, nakon ~ega je predat istra`nom sudiji Osnovnog suda u Podgorici. Sud je Radi{kovi}u produ`io pritvor jer je strani dr`avljanin. D.R.

PRIJEDOR - Kafe-bar ''Kim'', poznato okupljali{te mladih, koji se nalazi u Ulici srpskih velikana u Prijedoru, izgorio je u po`aru. Jedno lice je zadobilo manje opekotine kada je poku{alo da pomogne vatrogascima u ga{enju vatrene stihije. Gostiju i zaposlenih, na sre}u, u to vrijeme nije bilo u "Kimu" jer je radno vrijeme do pono}i. Po`ar je izbio 35 minuta iza pono}i na krovu tog ugostiteljskog objekta u blizini terena Teniskog kluba Dr Mladen Stojanovi}. Prvu dojavu o po`aru prijedorskim vatrogascima i policiji je dojavila Milica Samard`ija, ~ija se ku}a nalazi u blizini "Kima", a koja je prema rije~ima njene majke Grozdane Majki} vidjela gust dim i vatru koji su sukljali iz objekta. "K}erka me probudila i kazala da gori 'Kim'. U ku}i mi je ve} bilo mnogo dima, koji nas je po~eo gu{iti. ^uli smo prasak, koji je dolazio od uru{enog

krova kafi}a", govori Majki}eva. Prema prvim procjenama, materijalna {teta koja je pruzrokavana po`arom u "Kimu", ~iji je zakupac Prijedor~anin Dubravko Kukobat, iznosi oko 150.000 maraka jer je vi{e od 100 kvadratnih metara u lokalu zahva}enom vatrom potpuno uni{teno, kao i invetar koji se nalazio u njemu. Mile Medvjed, komandir prijedorske Teritorijalne vatrogasne jedinice, kazao je da je odmah po dojavi 11 prijedorskih vatrogasaca s tri vatrogasna vozila iza{lo na lice mjesta, te da su ovaj veliki po`ar koji je izbio na krovnoj konstrukciji gasili do ~etiri sata ujutro. "Vatrogasci su ulo`ili nadljudske napore kako bi lokalizovali po`ar, jer je krovna konstrukcija bila izgra|ena od lakozapaljivog materijala, ciporeksa, tegule pa ~ak i kartonskih kutija. Na svu sre}u uspjeli smo da sprije~imo {irenje po`ara na Upravu Teniskog kluba Dr Mladen Stojanovi}", naveo je Medvjed. Vuka{in Kondi}, de`urni tu`ilac, zajedno s policijom i protivpo`arnim inspektorom pokrenuo je

Optu`eni za ratne zlo~ine najavljuju {trajk A. SORGU^

SARAJEVO - Pritvorenici i osu|enici za ratne zlo~ine srpske i hrvatske nacionalnosti saop{tili su da }e stupiti u {trajk gla|u i bojkotovati Sud BiH ukoliko ne budu ispunjeni njihovi zahtjevi. U otvorenom pismu entitetskim i dr`avnim institucijama ~etrdesetak pritvorenika tra`e da politi~ki i zakonodavni organi donesu odluku da se za procesuiranje ratnih zlo~ina primjenjuje u cijeloj BiH krivi~ni zakon iz vremena sukoba u BiH ili da se na procesuiranje ratnih zlo~ina primjenjuje statut Me|unarodnog krivi~nog suda za biv{u Jugoslaviju (MJSJ). Oni tako|e zahtijevaju da u BiH bude formirana krovna sudska institucija, odnosno da do njenog uspos tav lja nja tu ulo gu obav lja ju en ti tet ski vrhovni sudovi. Ukoliko se na rje{avanju njihovih zahtjeva ni{ta ne preduzme u roku od 40 dana, navode da }e stupiti u {trajk gla|u, bojkotovati Sud BiH, te preduzeti druge mjere.

"Ovim mjerama `elimo skrenuti pa`nju na pravno nasilje u procesuiranju ratnih zlo~ina pred Sudom BiH, koji traje ve} pet godina. Nama je ovo jedini na~in da poku{amo za{tititi svoja ljudska prava jer mi samo tra`imo pravi~no i zakonito su|enje. Za ovakve poteze mi smo jedinstveni i ovo je izraz volje svih Srba i Hrvata koji su osu|eni iz KPD FoPonovo aktuelizovali probleme sa zakonom

~a, optu`eni u KPZ Kula i pritvorskoj jedinici Suda BiH", navedeno je u pismu. Oni u pismu navode i da se svi osumnji~eni za ratne zlo~ine iz reda bo{nja~kog naroda brane sa slobode i da se njima izri~u ni`e kazne zatvora. Srpski i hrvatski osumnji~eni i optu`eni za ratne zlo~ine proteklih godina vi{e puta su protestovali sa sli~nim zahtjevima. Posljednji put su {trajkovali gla|u u septembru pro{le godine.

Hronika Gostiju i zaposlenih, na sre}u, u to vrijeme nije bilo u "Kimu" jer je radno vrijeme do pono}i

Mikanovi}: Nisam bio zakupac

Kom{inicu Grozdanu Majki} upla{io dim

"Kim" Prema prvim procjenama, materijalna {teta iznosi oko 150.000 maraka

Kondi} je naglasio da je "Kim" imao no}nog ~uvara, ali da je on u trenutku po`ara navodno bio na nekom drugom mjestu. "Danas ga je policija saslu{ala, kao i zakupca objekta Dubravka Kukobata. Obojica su dala izjavu. Ono {to smo mogli zasada u~initi je to da smo s lica mjesta izuzeli tragove koje smo poslali na vje{ta~anje u Krim-slu`bu CJB Banjaluka. U ovom trenutku samo mo`emo re}i da je po`ar izbio

17

Komisija za utvr|ivawe rang-liste kandidata za ~lanove Upravnog odbora javnih radio-televizijskih servisa u Bosni i Hercegovini, osnovana od strane predsjedavaju}eg Savjeta Regulatorne agencije za komunikacije, u skladu sa ~lanovima 25, 26 i 36 Zakona o Javnom radio-televizijskom servisu Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH" broj 92/05), a u vezi sa Odlukom o imenovawu ~lanova Upravnog odbora Javnog RTV servisa BiH ("Slu`beni glasnik BiH" 75/06) r a s p i su j e

KONKURS

Po`ar izbio na krovnoj konstrukciji

opse`nu istragu u ovom slu~aju. Tvrdi da je zasad rano spekulisati o tom da li je ovaj po`ar koji je potpuno uni{tio "Kim" podmetnut ili je uzrokovan slu~ajno.

7. 5. 2009. •fuwsubl

Jnf!of!eb!wop!tv!. tqfo!ep!wb!oph!ob!•fm!oj!lb qsj!kf!eps!tlf!qp!mj!dj!kf!Hp!sb!ob Nj!lb!op!wj!~b!v!kb!wopt!uj!kf •ft!up!ep!wp!}f!op!v!wf!{v!t #Lj!npn#/!Qsj!•b!mp!tf!eb!kf po!kf!eop!wsj!kf!nf!ob!wp!eop cjp!kf!e bo!pe!{b!l v!q b!d b pwph!vhpt!uj!ufmk!tlph!pckf!. lub!j!up!qp!sp!}b!•lpk!mj!oj!kj/! Nj!lb!op!wj~!kv!•f!qp!abs!v pwpn! vhpt!u j!u fmk!t lpn pckf!luv! oj!kf! af!mjp! eb! lp!. nfo!ub!sj!|f-!sf!lbw!|j!lsbu!lp v!uf!mf!gpo!tlpn!sb{!hp!wp!sv eb!po!oj!lb!eb!oj!kf!cjp!wmb!. tojl! oj!uj! {b!lv!qbd! #Lj!nb#uf! eb! tb! tmv!•b!kfn! of!nb oj!lb!lwf!wf!{f/

na krovnom dijelu objekta", ispri~ao je Kondi}. Dodao je da }e vje{ta~enje izuzetih uzoraka iz ugostiteljskog objekta biti okon~ano za petnaestak dana, kada }e biti poznat uzrok izbijanja po`ara. Zakupac Kukobat ju~e nije `elio da komentari{e cijeli slu~aj. Nezvani~no se saznaje da je on "Kim" bespravno izgradio prije vi{e od 10 godina na op{tinskom zemlji{tu, ~iji je vlasnik prijeratni Savez organizacija fizi~ke kulture op{tine Prijedor. Iz Teniskog kluba Dr Mladen Stojanovi} tako|e se nezvani~no saznaje da je dio prostora koji se nalazi unutar ovog kluba izdat Kukobatu pod zakup i da je rije~ o svega 60 kvadratnih metra. Ostali prostor u kome je nekad bila smje{tana ljetna ba{ta, ~ija je povr{ina 162 kvadrata, Kukobat je pretvorio u ugostiteljski objekat, koji je u vi{e navrata bio meta raznih incidenata. Mladi Prijedor~ani su rado dolazili u "Kim", a za danas je bilo najavljeno i gostovanje srbijanske pjeva~ice Sandre Afrike.

za ~lana Upravnog odbora Javnog radio-televizijskog servisa BiH iz reda srpskog naroda Mandat ~lanova Upravnog odbora Javnog RTV servisa BiH (UO BHRT) traje ~etiri godine, osim u prvom sazivu kada }e jedan ~lan biti imenovan na period od 4 godine, jedan ~lan na period od tri godine, jedan ~lan na period od dvije godine i jedan ~lan, izabran iz reda ~lanova postoje}eg Upravnog odbora Javnog servisa BiH, na period od jedne godine. S obzirom da je ~lan UO BHRT iz reda srpskog naroda, s prebivali{tem u Republici Srpskoj, imenovan na period od tri godine, te uzimaju}i u obzir ~iwenicu da mu mandat isti~e 07.09.2009. godine, Agencija, u skladu sa Zakonom o Javnom RTV servisu BiH, pokre}e proceduru izbora novog ~lana iz reda srpskog naroda, s prebivali{tem u Republici Srpskoj, na period od ~etiri godine. ^lanove Upravnog odbora imenuje Parlamentarna skup{tina BiH na osnovu rang-liste kandidata koju dostavqa Regulatorna agencija za komunikacije. Nadle`nost Upravnog odbora: • donosi statut i druge op{te akte • odlu~uje o raspolagawu imovinom u skladu sa zakonom i statutom • odlu~uje o ulagawima za razvoj BHRT u skladu sa zakonom i statutom • usvaja izvje{taje o finansijskom poslovawu • odobrava godi{wi buyet i finansijski plan • usvaja programske planove za radio i televiziju • imenuje i razrje{ava generalnog direktora • daje saglasnost na imenovawe nosilaca najvi{ih programskih funkcija • odlu~uje o nazivu i logu radija i televizije • prati i kontroli{e zakonitost i uspje{nost rada BHRT • predstavqa parlamentu i u javnosti godi{we finansijske planove i planove programa i izvje{taje o realizaciji tih planova • obavqa druge poslove u skladu sa zakonom i statutom • obezbje|uje uslove iz dozvole sistema Uslovi prema Zakonu o javnom RTV servisu BiH • Upravni odbor BHRT ima ~etiri ~lana, po jednog iz reda svakog od konstitutivnih naroda i iz reda ostalih. • Dva od ~etiri ~lana moraju imati mjesto stanovawa u Federaciji BiH, a dva u Republici Srpskoj. • ^lanovi Upravnog odbora ne mogu biti 1. nosioci funkcija u zakonodavnoj, izvr{noj i sudskoj vlasti na bilo kojem nivou, 2. ~lanovi organa politi~kih stranaka, 3. zaposleni u BHRT, RTV FBiH, RT RS i Javnoj korporaciji, 4. zaposleni u drugim firmama koje obavqaju djelatnost RTV emitovawa, ukqu~uju}i i agencije koje prikupqaju RTV taksu, ~lanovi wihovih uprava ili nadzornih odbora ili osobe koje obavqaju poslove zbog kojih bi moglo do}i do sukoba interesa • ^lanovi Upravnog odbora mogu biti samo dr`avqani BiH. Op{ti uslovi: a) da su stariji od 18 godina b) da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be u institucijama BiH odnosno entiteta kao rezultat disciplinske mjere u periodu od 3 godine prije dana objavqivawa konkursa c) da se na wih ne odnosi ~lan IX 1 Ustava BiH ("Nijedno lice koje se nalazi na izdr`avawu kazne izre~ene presudom Me|unarodnog tribunala za biv{u Jugoslaviju, i niti jedna osoba koja je pod optu`nicom Tribunala a koja se nije povinovala naredbi da se pojavi pred Tribunalom...")

Plja~ka se dogodila u ranim jutarnjim ~asovima

Posebni standardi za izbor i ocjewivawe:

FOTO M. RADULOVI]

Iz Unikredit banke ukrali 2.000 KM N. MORA^A

BANJALUKA - Lopovi maskirani fantomkama oplja~kali su ju~e rano ujutro Poslovnicu Unikredit banke u banjalu~kom naselju Star~evica i odnijeli metalni sef u kome se nalazilo 2.000 KM. Izvor "Nezavisnih" iz banjalu~ke policije naveo je da su lopovi nakon provale u Poslovnicu banke u{li u prostoriju u kojoj su se nalazila dva sefa sa novcem. Nakon svega, lopovi su ipak odnijeli manji sef u kome se nalazilo 2.000 KM. Iz Unikredit banke ju~e nisu `eljeli da iznose deLopovi provalili u banku i u{li u prostoriju gdje su se nalazila dva sefa

taljnije informacije i saop{te ta~an iznos ukradenog novca. Slavica [iljegovi}, direktor Segmenta porodi~nog

bankarstva Unikredit banke, izjavila je da se informacije o visini ukradenog novca ne mogu iznositi jer je istra`ni postupak u toku. "Ono {to mo`emo re}i jeste da su od strane banke ispo{tovane sve interne procedure i pravila koja se odnose na manipulaciju gotovim novcem, kao i pravila i procedure iz segmenta bezbjednosti i za{tite imovine i lica banke, pa je upravo zahvalju}i tome, pretrpljena {teta minimalna", kazala je [iljegovi}eva. Gospa Arsenovi}, portparol CJB Banjaluka, kazala je da je provala prijavljena ju~e oko 4.30. Prema nezvani~nim informacijama provalnike je snimila i sigurnosna kamera postavljena na samom ulazu u banku. Nakon {to su pajserom odvalili ulaznu bravu, razbojnici su iz poslovnice odnijeli metalnu kasu u kojoj se nalazio novac. Inspektori Uprave kriminalisti~ke policije ju~e su obavili uvi|aj i izuzeli odre|ene tragove u cilju otkrivanja identiteta provalnika.

• Pravno, ekonomsko, tehni~ko ili drugo relevantno iskustvo i ekspertiza u oblasti emitovawa (potrebno prilo`iti relevantnu univerzitetsku diplomu) • Dobro razumijevawe na~ina stvarawa i provo|ewa politike javnog emitovawa • Dobro razumijevawe specifi~nih bh. okolnosti, a naro~ito problematike stvarawa i funkcionisawa javnog servisa • Komunikativne i kreativne sposobnosti za savjesno, odgovorno i odlu~no obavqawe upra`wene pozicije • Po`eqno poznavawe jednog od vode}ih evropskih jezika, prednost se daje engleskom jeziku • Dr`avqanin Bosne i Hercegovine s prebivali{tem u BiH, odnosno u Republici Srpskoj. Uz prijave obavezno dostaviti potpisanu izjavu o nepostojawu bilo kakvih smetwi u vezi sa obavqawem du`nosti ~lana UO BHRT (opisano pod 1, 2, 3, 4 u smislu Zakona o BHRT, te pod ta~kama b) i c) op{tih uslova ovog konkursa), izjavu o nacionalnom opredjeqewu, uvjerewe o dr`avqanstvu i dokaz o prebivali{tu (kopija CIPS li~ne karte). Konkurs je objavqen u "Dnevnom avazu", "Nezavisnim novinama", "Glasu Srpske", "Oslobo|ewu" i "Dnevnom listu" kao i u "Slu`benom glasniku BiH" i "Slu`benom glasniku Br~ko distrikta", te na veb stranici Agencije www.rak.ba Konkurs ostaje otvoren 14 dana od dana objavqivawa u dnevnom/im listu/ovima. Biografije s prate}im pismom se dostavqaju na adresu: • Sjedi{te Regulatorne agencije za komunikacije, Mehmeda Spahe 1, 71000 Sarajevo Prijave moraju biti podnesene u zatvorenim kovertama s naznakom "Prijava za ~lana Upravnog odbora BHRT" i mogu biti podnesene li~no ili putem preporu~ene po{te. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti uzete u razmatrawe. Obavije{teni }e biti samo kandidati koji u|u u u`i izbor. Molimo kandidate da ne vr{e upite putem telefona.

18

•fuwsubl!7. 5. 2009.

Region

Ponovo suzavac

Kapetan Dragan: Nisam mu~itelj, nego heroj

Srbija protiv prijema Kosova u MMF

nik koji je silovao i koji je odobravao torturu nad zatvorenicima". "Nisam mu~itelj, ja sam heroj", kazao je Vasiljkovi}. Vasiljkovi} je tu`io kompaniju "Nej {nvajd njuz" zbog kle ve te, odnosno zbog ~lanka objavljenog 2005. godine u kojem se ka`e da je Vasiljkovi} negirao optu`be za silovanja

SIDNEJ - Dragan Vasiljkovi} poznat i kao Kapetan Dragan negirao je pred Vi{im sudom Novog Ju`nog Velsa optu`be da je odgovoran za silovanja, mu~enja i premla }i va nja ne srba to kom devedesetih godina pro{log vijeka dok je bio komandant vojne jedinice "Knind`e" u Hrvatskoj. Jedna muslimanka iz Zvornika, na sudu navedena kao "svjedok A", posvjedo~ila je u utorak da ju je Vasiljkovi} - koji se nalazi u pritvoru i ~eka odluku o izru~enju Hrvatskoj silovao pet-{est puta u hotelskoj sobi u Zvorniku. Ona tvrdi da je tamo bila dr`ana oko tri mjeseca tokom 1992. godine. Vasiljkovi} je to negirao, navode}i da je prvi put vidi u `ivotu. Vasiljkovi} je pred sudom izjavio da mu se "gade optu`be da je nasil-

LP!TPW!TLB!NJ!USP!WJ!DB!.!Qsj!. qb!eoj!dj!FVMFLT!qp!mj!dj!kf!tv!{bw!. dfn!tv!j!kv!•f!vtqkf!mj!eb!tqsjkf!•f Tscf!j{!ob!tf!mkb!Cs}b!oj!v!tkf!wfs!. opn!ejkf!mv!Lp!tpw!tlf!Nj!usp!wj!df!eb tf!qsj!cmj!af!u{w/!av!upk!mj!oj!kj!lp!kb!ji sb{!ewb!kb!pe!Bm!cb!ob!db!v!pwpn!ob!. tf!mkv/! Ob!lpo!|up!tv!qsp!cj!mj!lps!epo!Lp!. tpw!tlf!qp!mj!djk!tlf!tmv!acf-!FVMFLT qp!mj!dj!kb!kf!sf!bhp!wb!mb!cb!db!okfn tv!{bw!db!ob!Tscf-!b!v!jo!dj!efo!uv!oj!. kf!cj!mp!qp!wsjkf!}f!oji/!)Bhfo!dj!kf*!

bio vo|a paravojnih formacija koje su ~inile zlo~ine u BiH i Hrvatskoj. Advokat "Nej{nvajd njuza" Tom Blekbrn pozvao se na tekst jednog engleskog novinara koji je intervjuisao Vasiljkovi}a u Kninu 1991. godine. "Kada hrvatska strana koristi bolnice i policijske stanice i sela za svoje utvr|enje, izvinite, ja moram da ih pobijem", prenesena je tada kao izjava Kapetana Dragana. To je na su|enju Vasiljkovi} negirao uz navo|enje da takva izjava ne li~i na njega. "Da li ja vama izgledam kao takav idiot", rekao je on. Pro{le nedjelje, nekoliko hrvatskih ratnih zarobljenika optu`ilo je Vasiljkovi}a da su ih stra`ari pretukli u tvr|avi u Kninu tokom rata i da je Ka pe tan Dra gan to gle dao. (Agencije)

Slovenija bi da dopuni Renov prijedlog LJUBLJANA - Slovena~ki ministar spoljnih poslova Samuel @bogar izjavio je kako smatra da Slovenija mo`e prihvatiti zadnji prijedlog Olija Rena, ali uz dopune u vezi s kojima se premijer Borut Pahor poku{ava usaglasiti s politi~kim strankama, na osnovu ekspertiza slovena~kih pravnih stru~njaka. "Mislim da je prijedlog dobar i da predstavlja va`an poku{aj, ali ga ne shvatamo kao kona~an prijedlog koji se mora prihvatiti ili ostaviti. Prijedlog mo`emo prihvatiti, ali uz dopune", rekao je @bogar. Na pitanje da li je prijedlog prihvatljiv za Sloveniju, slovena~ki ministar odgovorio je da }e o tome odlu~iti Vlada i parlament, vjerovatno krajem sedmice, kada bi trebalo da bude poznat i odgovor Slovenije koji }e biti upu}en u Brisel sljede}e sedmice. "Prijedlog je svakako dobra osnova za raspravu u samoj Sloveniji. Mislim da jo{ nismo dosegli zadnju ta~ku niti iscrpili sve mogu}nosti i kreativnost kako bi on dobio svoj kona~an oblik. Mislimo da prijedlog mo`emo pri@bogar ocijenio hvatiti, ali ga je mo`da mogu}e i doda je prijedlog dobar puniti", rekao je @bogar. "Moramo utvrditi koliko nam Renov sada{nji prijedlog - koji sadr`i i va`ne elemente koje je predlo`ila Slovenija - zaista odgovara. Moramo procijeniti jesu li elementi koje je predlo`ila Slovenija, onako kako su u prijedlogu komesara Rena zapisani, sada dovoljna garancija za za{titu na{ih interesa", rekao je @bogar. Najavio je da bi, kada Slovenija oblikuje svoje stajali{te o Renovom prijedlogu, bio mogu} i sljede}i susret premijera dviju dr`ava na kojem bi "svaka strana iznijela svoja stajali{ta". (Fena)

KRAGUJEVAC - Potpredsjednik Vlade Srbije Mla|an Dinki} izjavio je ju~e da je Srbija u~inila sve da izrazi protivljenje najavljenom prijemu Kosova u Me|unarodni monetarni fond (MMF). "Mi ne me nja mo stav u vezi sa suverenitetom Srbije, a ukoliko Kosovo postane ~lan MMF-a onda je sigurno da }e morati da preuzme dugove", rekao je on. (Beta)

Uhap{eni zbog optu`be za zlo~ine SISAK - U Hrvatskoj su uhap{ena dva mu{karca za koje se sumnja da su 1991. godine kao pripadnici Vojske Republike Srpske Krajine po~inili ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva. Policija je uhapsila ~etrdesetogodi{njaka sa podru~ja koje pokriva osje~ko-baranjska Policijska uprava i {ezdeset se dmo go di{ nja ka iz mjesta Gornji Hrastovac u op{tini Majur. (Srna)

Krvavi bilans plja~ke banke u Zagrebu

slobodi U okr{aju ranjen plja~ka{ Kazimir Du`inovi}, kao i ~etiri policajca, od kojih je jedan `ivotno ugro`en

Informator Policija Srbija Hrvatska Crna Gora

92 92,112 92 Uvi|aj na licu mjesta

Vatrogasci Srbija Hrvatska Crna Gora

93 93,112 93

ZAGREB - Jedan ubijen policajac i ~etvorica ranjenih, od kojih je jedan u te{kom stanju, bilans je krvavog pohoda Kazimira Du`inovi}a (28) koji je u utorak kasno poslijepodne oplja~kao Poslovnicu Raiffeisen banke u zagreba~kom naselju Sesvete. Uz njega, koji je u okr{aju s policijom i sam zadobio lak{u prostrelnu ranu i za kojeg je nedvosmisleno utvr|eno da je po~inio ubistvo, poku{aj ubistva i te{ko

Hitna pomo} Srbija Hrvatska Crna Gora

94 94,112 94

Pomo} na putu Srbija Hrvatska Crna Gora

987 987 987

Telefonske informacije Srbija Hrvatska Crna Gora

988 988 988

Inspektori ulovili 11 pu{a~a Uhva}eni pu{a~i zaboravili na zabranu

Oliver DULI], ministar za za{titu `ivotne sredine Srbije Supruga i ja izuzetno {tedimo. Kada skuvamo supu, ne stavljamo je vru}u u fri`ider, ve} tek kada se sama ohladi.

"Gosti su zapalili cigaretu jer se nisu sjetili da je po~ela zabrana", rekao je ministar zdravstva i socijalne za{tite Hrvatske Darko Milinovi}. "Samo u kafi}ima koji su bili predmet inspekcijskog nadzora, konobarima smo produ`ili `ivot za preko 600 minuta", rekao je Milinovi}. Od danas, inspektori }e ka`njavati prekr{ioce. Pu{enje zabranjeno u restoranima i kafi}ima

ZAGREB - Hrvatski inspektori ju~e ujutro obi{li su 1.023 kafi}a i restorana. Kontrolisali su po{tuju li gosti i ugostitelji zabranu pu{enja. Zabilje`ili su 11 slu~ajeva kr{enja zakona kojim je od ju~e pu{enje zabranjeno u svim kafi}ima i restoranima.

O~ekuje se da }e zdravstveni sistem zabranom u{tedjeti tri milijarde kuna godi{njih tro{kova za lije~enje bolesti koje su direktna posljedica pu{enja. Ne vjeruje da }e pasti promet u ugostiteljstvu jer su ve} otvorene terase kafi}a i restorana. (Agencije)

Region

7. 5. 2009. •fuwsubl

Kerum i dalje najpo`eljniji

Sru{io se avion

TQMJU!.!Jt!usb!aj!wb!okf!lp!kj!tv tqsp!wf!mj!tuv!efo!uj!tqmju!tlp!h!Qsb!. woph!gb!lvm!uf!ub!qp!lb!{b!mp!kf!eb kf!obk!qp!af!mkoj!kj!tqmju!tlj!hsb!ep!ob!. •fm!ojl!qsf!ev!{f!uojl!Af!mklp!Lf!. svn/! Ep!cjp!kf!4:-8!pet!up!hmb!tp!wb bo!lf!uj!sb!oji/!Ob!esv!hpn!nkft!uv kf!f{ef!qf!pwbd!Sbo!lp!Pt!up!kj~ tb!33-8!pet!up!hmb!tp!wb/!)Bhfo!. dj!kf*

EV!CSP!WOJL!.!\lpm!tlj!bwj!po qj!qfs!kv!•f!kf!qbp!v!np!sf!qsj!mj!. lpn!qsf!mf!ub!pe!Ev!csp!woj!lb qsf!nb!Dbw!ub!uv/!Mf!ukf!mj!db!tf tsv!|j!mb!v!blwb!up!sjkvn!lpe!ptus. wbb!Nslbo!j!Cp!cb!sb/!Lb!lp!tf tb!{ob!kf!qj!mpu!kf!cjp!tbn-!b tqb!tj!pdj!tv!hb!vcs{p!j{wv!lmj!j{ np!sb/!Qj!mpu!kf!mf!ujp!ob!wj!tj!oj!pe plp!611!nf!ub!sb-!b!qsf!uqpt!ubw!. mkb!tf!eb!kf!v{spl!qb!eb!lwbs!ob np!up!sv/!)Bhfo!dj!kb*!

Na uslovnoj ubio policajca Ubijeni policajac

FOTO NN

razbojni{tvo, policija je tokom no}i na obradu privela jo{ dvije osobe, Kristijana J. i Miodraga M., za koje je sumnjala da su na neki na~in povezane s nemilim doga|ajem, ali su obojica tokom srijede poslijepodne pu{tena ku}i jer se utvrdilo da s plja~kom nemaju veze. Ranjeni policajci, Bo{ko ^enan, Milovan Daki} i Kristijan Novosel van su `ivotne opasnosti,

Prije smrti Grbavac spasao jednu `enu i njeno dijete

dok se ljekari jo{ bore za `ivot Jadranka Certina. Zbog nereagovanja na mjestu doga|aja i neupozoravanja policije o svemu {to se doga|alo u banci, na~elnik Kancelarije direktora policije Krunoslav Borovec najavio je da }e Inspektorat MUP-a obaviti nadzor nad za{titarom "Sokol Mari}a" koji o~ito nije savjesno obavljao svoj posao. Pored toga, Borovec je demantovao vlasnika za{titarske firme Zlatka Mari}a koji je ustvrdio da je njegov zaposlenik alarmirao policiju. "Nije to~no da je policija zaprimila dojavu od za{titarske slu`be. Dojavu smo u 18.06 zaprimili od gra|ana. Za{titar nije alarmirao policiju i nije ni{ta poduzeo po pitanju spre~avanja ovoga kaznenog djela. Inspektorat MUP-a obavit }e nadzor nad ovim za{titarom. Za{titar je sve vidio {to se doga|a na video-nadzoru, ali o tome nije obavijestio policiju, nego samo svoje nadle`ne", kazao je Borovec i dodao da se u trenutku razbojni{tva u RBA nalazilo 15 stranaka, osam zaposlenika i jedan za{titar koji uop{te nije bio na mjestu na kojem je trebalo da bude. Najbli`oj policijskoj patroli je od dojave do izlaska na teren trebalo svega tri minuta, a prema Borov~evim tvrdnjama, "svoj posao obavili su profesionalno, beskompromisno i hrabro". "Pri{li su ulazu RBA, a u tom trenutku po~initelj je iz prostora banke otvorio rafalnu paljbu i ubio Ivana Grbavca. Potom je iza{ao iz banke, zapucao prema policiji i krenuo bje`ati na parkirali{te u Ulici Jakova Gotovca, a u obostranoj pucnjavi ranjen je policajac Bo{ko ^enan i sam po~initelj. Kod ku}nog broja 18 razbojnika je stigla druga patrola, a on je otvorio rafalnu vatru na policijski automobil u kojemu ranjava Daki}a i Novosela, a ozljede opasne po `ivot zadobiva

Jadranko Certina. Razbojnik je u{ao i na ku}ni broj 34 u istoj ulici, gdje je zate~en i jedan gra|anin koji je priveden na operativnu obradu u policiju, ali je s njega otklonjena svaka sumnja. U tom haustoru Du`novi} se predao, a policija ga razoru`ala", prepri~ao je Borovec. Na pitanje za{to policajci po izlasku na teren nisu imali pancirke, Borovec je ustvrdio da je prva i osnovna zada}a policije za{tita imovine i gra|ana i dodao da je policijska patrola koja je prva stigla u automobilu imala dvije pancirke i dvije automatske pu{ke. "Da su i imali pancirke na sebi, te{ko da bi im pomogle s obzirom na to iz kakvog je oru`ja pucano i s koje udaljenosti", kazao je Borovec. Kazimir Du`inovi}, koji je iz banke ukrao oko 250.000 kuna, ima podeblji policijski dosije. Osam puta evidentiran je za po~injenje razli~itih krivi~nih djela. Iza sebe ima {est razbojni{tava i dvije te{ke kra|e. Sva razbojni{tva po~inio je tokom 2004. zbog ~ega je osu|en je na pet i po godina zatvora u kojem se nalazio do 5. decembra 2008, da bi potom bio na uslovnom otpustu do 26. januara 2010. godine. Ubijeni policajac Ivan Grbavac (24) zaposlen je u PUZ u oktobru 2007, a do oktobra 2008. bio je pripravnik policajac. Mediji u Hrvatskoj javljaju da je Grbavac, prije ulaska u banku, uspio da sprije~i Melitu K., koja je u naru~ju nosila dijete, da u|e u sesvetsku poslovnicu Rajfajzen banke. "Bilo je nevjerovatno i {okantno. Dok smo bje`ali, ~uli smo pucnjavu. Kasnije sam ~uo da je nastradao policajac koji je odgurnuo moju `enu i na taj na~in spasio im `ivote. Moja supruga i dijete nisu povrije|eni, ali su u velikom {oku", ispri~ao je suprug Melite K. (Agencije)

Troje radnika u kriti~nom stanju KRAGUJEVAC - Dvanaest radnika fabrike "Partizan" koji ve} 15 dana {trajkuju gla|u proveli su no} mirno, ali je njihovo zdravstveno stanje ozbiljno ugro`eno. Predsjednik [trajka~kog odbora Svetozar Bojani} rekao je da je troje radnika u najkriti~nijem stanju i da i dalje odbijaju preporuku ljekara da odu na bolni~ko lije~enje, a ne `ele ni da ih posje}uju ~lanovi porodice. "Svakoga dana uporno poku{avam, kao i lekari koji pregledaju radnike, da nagovorim ovih troje radnika da odu na le~enje u bolnicu i prekinu gladovanje, ali oni to ne Dinki} radnicima poru~io da se dogovore s vlasnikom fabrike

prihvataju", dodao je Bojani}. Prema njegovim rije~ima, ti radnici veoma lo{e izgledaju, krvni pritisak im varira, a prijeti opasnost da padnu u komu. Bojani} je rekao da }e u Ministarstvu za rad i socijalnu politiku, biti odr`an pripremni sastanak uo~i

19

pregovora koji }e biti nastavljeni sutra u Beogradu. On je naveo da do tada ne}e biti radikalizacije {trajka, jer je zdravlje radnika ve} veoma ugro`eno. Odustalo se i od najavljenog dolaska {trajka~a gla|u ispred Skup{tine grada jer su tamo ju~e odr`avane manifestacije povodom proslave Dana grada. Kako je objasnio, bilo je pritisaka "najvi{eg dr`avnog vrha, MUP-a i lokalne uprave da {trajka~i ne do|u na proslavu". Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomije Srbije Mla|an Dinki} zamolio je {trajka~e gla|u da prekinu s gladovanjem i da ne ugro`avaju svoje zdravlje. Dinki} je radnicima poru~io da se o svemu dogovore s vlasnikom fabrike budu}i da je, kako je rekao, rije~ o kompleksnoj situaciji i da bi pla}anjem dugova njima iz dr`avne kase bila otvorena Pandorina kutija. Mi nis tar je do dao da u uslovima svjetske ekomske krize dr`ava mora da podr`ava fabrike koje rade, a ne da namiruje stare dugove. "Moramo znati da u ovom trenutku, na`alost, u Srbiji ima desetine hiljada radnika kojima nije povezan radni sta`", rekao je Dinki}. (B92)

Vijesti Srbin bi za gradona~elnika Vukovara VUKOVAR - Prvi put nakon osamostaljivanja Hrvatske me |u kan di da ti ma za gradona~elnika Vukovara na}i }e se i jedan Srbin, re~eno je u sjedi{tu Partije podunavskih Srba (PPS). Za kandidata za prvog ~ovjeka grada na desnoj obali Dunava imenovan je Andrej Leskovac, ina~e sin predsjednika PPS-a Radeta Leskovca, dok su za mje ni ci kandidata, odnosno kandidati za dva dogradona~elnika Vukovara Dinko Ba`dar i Dragoljub Rajak, tako|e srpske nacionalnosti. Njihovu kandidaturu potvrdila je Gradska izborna komisija grada Vukovara. (Agencije)

Ubio `enu pred dvoje djece BJELOVAR - ^etrdeset{estogodi{nji mu{karac iz Bjelovara ubio je tridesetsedmogodi{nju suprugu nakon porodi~ne sva|e. On je suprugu nekoliko puta ubo no`em nakon ~ega je pobjegao automobilom u nepoznatom pravcu, saop{tila je bjelovarsko-bilogorska policijska uprava. Izbodena `ena preba~ena je u bolnicu u Bjelovaru, ali ljekari nisu uspjeli da joj spase `ivot. Policija za odbjeglim suprugom intenzivno traga. Ovaj bra~ni par imao je troje djece od kojih se dvoje nalazilo u ku}i kada se dogodila tragedija. (Srna)

Ranjena zbog ljubomore

[trajka~i odbijaju odlazak na lije~enje FOTO NN

BEO GRAD - U beo grad skom naselju Petlovo brdo u utorak nave~e ranjena je Jasmina Jeremi}. Jeremi}eva je pogo|ena jednim hicem u donji dio le|a, na kon ~e ga je zbri nu ta na Odjelenju hirurgije Urgentnog centra. Na nju je sa vi{e hitaca pucao pedesetogodi{nji mu{karac koji je poznavao `rtvu, a koji je sa li ca mjes ta po bje gao automobilom marke mercedes. Pretpostavlja se da je razlog ranjavanja ljubomora. Pucnjava se dogodila u neposrednoj blizini osnovne {kole. (RTS)

20

•fuwsubl!7. 5. 2009.

Vlada RS pokrenula

Ekonomija Na pomolu Konferencija - {ansa za tr`i{te kapitala RS BANJALUKA - Investicione mogu}nosti na tr`i{tu kapitala RS bi}e tema ^etvrte me|unarodne konferencije Banjalu~ke berze, koja }e 12. maja biti odr`ana u banjalu~kom hotelu "Bosna". Konferencija }e biti otvorena panelom o pravcima reforme penzijskog sistema, a poseban fokus interesovanja ove godine }e biti stavljen na prezentacije preduze}a sa slu`benog berzanskog tr`i{ta. "Svoje dosada{nje poslovanje i planove za naredni period }e predstaviti {est preduze}a i holding 'Elektroprivreda RS'. Informacije iz ovih predstavljanja namijenjene su potencijalnim investitorima, te doma}im i stranim bankama, fondovima i malim akcionarima", rekao je Darko Laki}, pomo}nik direktora Banjalu~ke berze. Tre}i panel konferencije na temu perspektive razvoja tr`i{ta kapitala RS posve}an je mogu}nostima prepoznavanja novih perspektiva finansijskog tr`i{ta u svjetlu svjetske ekonomske krize. Laki} je istakao da je u~e{}e na ~etvrtoj konferenciji Banjalu~ke berze jedan od najzna~ajnjinih finansijskih skupova u BiH u toku ove godine, navode}i da je svoj dolazak do sada prijavilo izme|u 250 i 300 u~esnika. Konferenciji }e prisustvovati menad`eri svih ve}ih akcionarskih dru{tava iz RS, direktori brokerskih ku}a iz BiH, direktori i investicioni menad`eri dru{tava za upravljanje investicionim fondovima, te predstavnici institucija sa tr`i{ta kapitala iz BiH i regiona. Z.D.

BIFX

SASE

SASX-30

Koksara "Arcelora" prekida rad na tri mjeseca ZE NI CA - Odje lje nje Koksara kompanije "ArcelorMittal Zenica" }e na tri mjeseca prekinuti proizvodnju za po ~e tu u apri lu 2008. godine, potvrdila je portparol zeni~ke kompanije Dijana Bo`i}-Srdanovi}. "Koksara ne}e proizvoditi koks u tri mje se ca jer kom pa ni ja ima do vo ljne zalihe koksa za taj period", izjavila je Bo`i}-Srdanovi}eva. Radnici "Koksare" upu}eni su na privremeni prekid rada, osim onih koji su an ga `o va ni na re do vnom odr`avanju postrojenja. (Fena)

SASX-10

+2,41% +0,04% -0,58%

Dejan [AJINOVI]

BANJALUKA - Predste~ajni postupak za banjalu~ko pekarsko preduze}e "@itoprodukt" bi}e uskoro pokrenut, potvrdio je ju~e Radivoje Brati}, ministar poljoprivrede u Vladi RS. Vlada RS ve} neko vrijeme razmi{lja o kupovini imovine tog banjalu ~kog pre du ze }a u nje go vom ste~ajnom postupku kako bi na taj na~in poku{ala uticati na stabilizaciju cijene hljeba. Prema Brati}evim rije~ima, Vlada je zadu`ila to ministarstvo da nadle`nom sudu uplati 2.000 KM kako bi se predste~ajni postupak pokrenuo na inicijativu od strane grupe radnika. On je, tako|e, rekao da je zasad rano upu{tati se u bilo kakve spekulacije u vezi s kona~nim ishodom postupka, ali je rekao da bi najbolja varijanta bila da Vlada RS postane vlasnik "@itoprodukta". Nekada{nji banjalu~ki pekarski gigant godinama se nalazi u ogromnim dugovima. S obzirom na to da najve}i dio potra`ivanja ima Vlada, o~ekuje se

Interes Vlade u "@itoproduktu" je da dovede do sni`enja cijena hljeba, ali i da skladi{ta za `ito budu iskori{tena za robne zalihe, kazao Brati}

BIRS

BLSE

FIRS

Kotacija fondova

Slobodno tr`i{te

Sekundarno slobodno tr`i{te

EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB

DJKFOB!)LN*!

QSPNKFOB

Qptucbol!CI!Tbsbkfwp

57-94

25-32&

[JN![fojdb

3-:2

.5:-94&

Kretanje cijene dionica "Energopetrola" Sarajevo

Kretanje cijene dionica Postbank BH Sarajevo

SARAJEVO - Na ju~era{njem trgovanju na Sarajevskoj berzi os tva ren je pro met od 594.816,42 KM, a u sklopu 137 tran sa kci ja pro me to va no je 53.813 dionica. Na kotaciji kompanije najve}i promet su ostvarile dionice sarajevskog "Bosnalijeka" u vrijednosti od 77.451,70 KM po cijeni od 13,55 KM. Naj ve }i rast vri je dnos ti od 32,08 odsto na sedam KM ostvarile su dionice zeni~kog "Poljoprometa", dok su najve}i pad od 49,96 odsto na 6,50 KM zabi lje `i le di oni ce sa ra jev skog "Unisa". Na pri mar nom slo bo dnom tr`i{tu najve}i promet su zabilje `i le di oni ce sa ra jev skog "BH Te le co ma" u izno su od 79.622,37 KM po ci je ni od 23,69 KM, dok su na se kun darnom slobodnom tr`i{tu najtra `e ni je bi le di oni ce "Elektrogrupe" iz Jajca, kojima je trgo vano u vri je dnos ti od 98.000 KM po cijeni od 98 KM. Kod fondova je ostvaren promet od 87.941,58 KM, a najvi{e je trgo va no di oni ca ma mostarskog "Herbos fonda" u iznosu od 39.426,20 KM po cijeni od 4,10 KM. Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 0,58 odsto na 972,50 poena, SASX-30 se uve}ao za 0,04 odsto na 1.063,57 poena, dok je BIFX-a porastao za 2,41 odsto na 1.601,47 poena. Z.D.

ERS10

-0,29% +2,38% +1,37% Promet oko 100.000 KM

Rast BIFX-a Kotacija kompanija

da upravo ona ima klju~nu ulogu u predstoje}em ste~ajnom postupku i kupovini tog preduze}a. Brati} je, tako|e, rekao da je interes Vlade u "@itoproduktu" u tome da se kroz fer i tr`i{nu utakmicu dovede do sni`enja cijena hljeba, ali i da skladi{ta za `ito budu iskori{tena za robne zalihe. "Nesre}nom i lo{om privatizacijom do{li smo u situaciju da Dire kci ja za ro bne re zer ve RS mo ra pla}ati zakup za skladi{tenje `ita, a '@itoproduktovi' silosi su prazni", ka`e on. Brati} ka`e da nije poznato koliko }e cijeli postupak trajati, jer }e to biti u ingerenciji banjalu~kog suda. Dragan Ivankovi}, direktor "@itoprodukta", ju~e nije mogao ni{ta re}i o predste~ajnom postupku navode}i da nije informisan o bilo kakvim odlukama Vlade. On je ranije potvrdio da Vlada pokazuje interes za "@itoprodukt" i da su tim povodom u Banjaluci nedavno boravili stru~njaci novosadskog pekarskog preduze}a "Mlin Pek". Prema njihovim podacima, pekara bi nakon neophodnih ulaganja u pogone u po~etku mogla proizvoditi oko 20.000

Slu`beno berzansko tr`i{te - lista B

Slu`beno berzansko tr`i{te - akcije IF-ova

Slobodno tr`i{te

Obveznice i ostale HOV

EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB

DJKFOB!)LN*!

QSPNKFOB

SjUF!Hbdlp

1-29

26-59&

#Wpepqsjwsfeb!Usfcj|ojdb#!Usfcjokf!

1-22

.31-11&

Kretanje cijene akcija HE na Drini Vi{egrad

Kretanje cijene akcija "Boksita" Mili}i

BANJALUKA - Na ju~era{njem trgovanju na Banjalu~koj berzi ostvaren je promet od 109.281,16 KM, kroz 49 transakcija. Na slu`benom berzanskom tr`i{tu B lista najve}i promet su imale akcije "Telekoma Srpske" u vrijednosti od 27.420,42 KM po cijeni ~ija je vrijednost pala za 1,80 odsto na 1,09 KM. Na slobodnom berzanskom tr`i{tu naj ve }i pro met su os tva ri le akcije banjalu~kog hotela "Palas", kojima je trgovano u iznosu od 5.770 KM po nepromijenjenoj cijeni od jednu KM. Naj ve }i rast vri je dnos ti u se gmentu slobodnog tr`i{ta imale su akcije "Veletrgovine" iz Gradi{ke za 2,94 odsto na 0,35 KM, dok su najve}i pad od 19,86 odsto na 0,47 KM zabilje`ile akcije "Topa" iz Banjaluke. Kod fondova su najve}i promet ostvarile akcije banjalu~kog "Zeptera" ~ije su akcije u ovom segmetu ujedno bile i jedine koje su zabilje`ile rast vrijednosti. Akcijama "Zeptrera" je trgovano u iznosu od 18.963,60 KM po cijeni za 8,19 odsto vi{oj u odnosu na prethodno trgovanje i koja je iznosila 4,49 KM. Me|u fondovima su samo akcije banjalu~kog "Bors investa" zabilje`ile pad vrijednosti i to od 1,41 odsto na 2,80 KM. Vrijednost indeksa BIRS umanjila se za 0,29 odsto na 904,70 poena, FIRS se pove}ao za 2,38 odsto na 1.484,12 poena, dok je ERS10 porastao za 1,37 odsto na 664,26 poena. Z.D.

Ekonomija

7. 5. 2009. •fuwsubl

21

postupak za preuzimanje banjalu~kog preduze}a

ste~aj "@itoprodukta" "@itoprodukt" prije rata bio najve}e pekarsko preduze}e u Banjaluci

vekni hljeba dnevno. Ivankovi} je mi{ljenja da bi, ukoliko bi se aktivirala pekara, cijena hljeba mogla pasti ako bi Direkcija za robne rezerve u pekaru unijela svoju p{enicu. Ina~e, "@itoprodukt" je godinama zapu{ten, proizvodnje nema, a u zgradi Uprave preduze}a prostorije su zakupile razli~ite firme. Da bi Vlada postala ve}inski vlasnik "@itoprodukta" sada joj nedostaje oko 13 odsto akcija, s obzirom na to da njen Nekada{nji banjalu~ki gigant godinama se nalazi u ogromnim dugovima

Akcijski fond ima 25,2 odsto, Fond PIO 8,4 odsto, te Fond za restituciju RS 4,2 odsto. Ostali akcionari su investicioni fondovi "Balkan investment", "Zepter", "Kristal investment", "Aktiva invest" i "Bors invest". "@itoprodukt" je prije rata bio najve}e pekarsko preduze}e u Banjaluci sa dnevnom proizvodnjom od 120.000 hljebova, a hljebom je snabdijevao cijelu banjalu~ku regiju.

Mjere Vlade i "[uma RS" za stimulaciju drvoprerade

Poslodavci tra`e realizaciju mjera

Isporuka trupaca na tri godine

SARAJEVO - Udru`enje poslodavaca FBiH zatra`ilo je ju~e {to br`u reakciju izvr{ne vlasti kada je u pitanju sprovo|enje ve} predlo`enih mjera koje }e omogu}iti br`i privredni razvoj cijele BiH. Program mjera za ubla`avanje posljedica globalne ekonomske krize i unapre|enja poslovnog ambijenta, Udru`enje poslodavaca FBiH, Savez samostalnih sindikata BiH i federalna vlada usaglasili su u decembru pro{le godine, te uputili u parlamentarnu proceduru. Iz Udru`enja podsje}aju da je parlament primio k znanju ove mjere, ali da do njihove realizacije nikada nije do{lo. "Na`alost, ove mjere nikada nisu usvojene niti sprovedene. Bespotrebno je izgubljeno {est mjeseci, a privreda je ta koja trpi", isti~u iz Udru`enja poslodavaca FBiH. Z.D.

Rodi}: Inicirali smo reprogram dugovanja proizvo|a~a prema "[umama RS"

Z. DRAGOVI]

BANJALUKA - Javno preduze}e "[ume RS" raspisalo je tender za trogodi{nje ugovaranje prodaje trupaca preduze}ima drvne industrije u RS, {to je jedna od prvih povoljnosti za drvoprera|iva~e u okviru mjera Vlade za stimulaciju proizvodnje u tom sektoru. To je istakao Rade Rodi}, pomo}nik ministra industrije, energetike i rudarstva RS, u okviru prezentacije analize stanja u oblasti drvne industrije s fokusom na najnovije mjere Vlade RS za ubla`avanje efekata svjetske ekonomske krize. On je istakao da }e resorno ministarstvo raditi na tome da se stvore uslovi za ve}e investicije u ovom sektoru kako bi on pre{ao na vi{i stepen prerade, pove}ao broj zaposlenih i stvorio ve}u dodatnu vrijednosti. "Inicirali smo izvr{enje reprograma dugo-

vanja proizvo|a~a prema '[umama RS', jer smo uo~ili da su mnoge firme zbog takvih optere}enja po~ele kupovati drvo iz inostranstva", rekao je Rodi}. Pre du ze }e "[u me RS" je pre dlo`ilo odgo|eno pla}anje, koje podrazumijeva da fir me iz pri mar ne pre ra de oba ve ze

Izvještaj sa svjetskih berzi ($) Fofshfou

Djkfob Qspnkfob

Obgub

65-37

.1-32

Qsjspeoj!hbt

4-78

.1-16

Nfubmj

Djkfob Qspnkfob

[mbup

:16-:1

4-81

Tsfcsp

24-26

1-15

Pi{e: Borivoje SIMI]

Isto~ni front FOTO S. ILI]

Pravo na te ugovore ima}e preduze}a koja rade finalnu prerade drveta

BOJA NOVCA

izmiruju 20 odsto avansno, a ostatak u roku od 30 dana, dok bi ovaj rok za kompanije iz finalne prerade iznosio 45 dana uz 20 odsto avansa. "Pre du ze }a }e ima ti oba ve zu obezbje|enja garancije banke, a ona koja je ne mogu obezbijediti garanciju }e biti obavezana na avansno pla}anje", precizirao je Rodi}. Pravo na ugovore o trogodi{njoj kupovini trupaca ima}e preduze}a koja rade finalnu

preradu drveta i kod kojih prihodi od proizvodnje iznose najmanje tri miliona maraka, a koja su pozitivno poslovala u minuloj godini i uredno pla}ala poreske obaveze i obaveze prema "[umama RS". Je dan od uslo va je i da u~e{ }e izvoza tog preduze}a u ukupnom prihodu, bez izvo za tru pa ca, re za ne gra |e, ce lu lo znog i ogrevnog drveta, bude minimalno 40 odsto.

Bosna i Hercegovina sistem lak{eg i jeftinijeg me|unarodnog cestovnog transporta TIR Carnet uvodi sa debelim zaostatkom u odnosu na Hrvatsku, Srbiju i druge zemlje okru`enja. Niko ne mo`e izra~unati koliko su na{i prevoznici finansijski izgubili zbog nepostojanja ovih pojednostavljenih carinskih procedura na granicama, ali je sasvim sigurno da su potro{ili bezbrojne sate ~ekaju}i carinske preglede. Da ne govorimo o tome da su mnoge poslove na{im trgovcima i prevoznicima zbog nepostojanja TIR Carneta preoteli drugi. Najilustrativniji je primjer Turske, odakle na{e kompanije kupljenu robu nisu mogle voziti do BiH vlastitim kamionima, nego su to umjesto njih ~inile turske kolege. Mnoge poslove TIR Carnet, iako dobrodona{im prevoznicima {ao, ne}e proizvesti efekte, zbog nepostojanja TIR kakve je mogao da je uveden Carneta preoteli su drugi mnogo ranije. Na{i prevoznici, najve}im dijelom orijentisa ni su pre ma Za pa du i ne ma ju ve }ih pro ble ma u pre vo zu stupanjem na tlo EU. Me|utim, omogu}i}e prodor prema Istoku, gdje na{i kamioni bez TIR Carneta dobacuju samo do Bugarske i Rumunije. Sada, sa TIR Carnet dokumentima, mo}i }e otvoriti isto~ni front i potra`iti nova tr`i{ta, poput Rusije, Ukrajine, Uzbekistana... S obzirom na to da TIR Carnet uti~e na tokove me|unarodne trgovine, mo`e se o~ekivati i da BiH pro{iri trgovinsku razmjenu s nekim od isto~nih zemalja. S obzirom na potpisane ugovore o slobodnoj trgovini susjedne Srbije s Rusijom i Bjelorusijom, putevi se polako otvaraju.

22

Ekonomija

•fuwsubl!7. 5. 2009.

"Microsoft" dijeli 3.000 otkaza

REVIZOR

BMW iz profita u "crvenu zonu" FRANKFURT - Njema~ki proizvo|a~ luksuznih automobila BMW u{ao je po~etkom godine u "crveno" po{to je u prvom kvartalu prijavio neto gubitak od 152 miliona evra, saop{tila je ova kompanija. U istom periodu pro{le godine BMW je ostvario profit u iznosu od 487 miliona evra. Kompanija je saop{tila da ne mo`e da iznese predvi|anja za cjelokupnu 2009. godinu sem da }e prodaja biti manja nego pro{le godine. U prva tri mjeseca ove godine prodato je 267.637 automobila {to je pad u pore|enju sa 405.595 u istom periodu preotekle godine. U saop{tenju se dodaje da je BMW, tako|e prodao 29.111 motocikala, {to je pove}anje za 552 u odnosu na isti period pro{le godine. (AFP)

Qsp!eb!kb!qp!tsov!mph!bnf!sj!. •lph!bvup.hj!hbo!ub!#Hf!of!sbm Np!ups!tb#!qp!sb!tmb!kf!v!Lj!oj!v bqsj!mv! {b! 61! qsp!d f!o b!u b! v peop!tv!ob!jt!uj!nkf!tfd!nj!ov!mf hp!ej!of-!{b!iwb!mkv!kv!~j!tlp!lv qp!usba!okf!{b!np!ef!mj!nb!ckv!jl!j wv!mjoh/!Bqsjm!tlb!qsp!eb!kb!lpn!. qb!oj!kf!qsf!nb!|j!mb!kf!262/111 wp!{j!mb/

Wsj!kf!e optu! lv!~ b! v! TBE obt!u b!w j!mb! kf! eb! qb!e b! v qswpn!pwp!hp!ej|!okfn!lwbs!. ub!mv-!{cph!•f!hb!tb!eb!wj!|f pe!kf!eoph!ob!twb!lji!qfu!wmb!. toj!lb!jnb!wf!~v!ij!qp!uf!lv!of!. hp!|up!ub!of!lsf!uoj!ob!wsj!kf!ej ob!usaj!|uv/!Wsj!kf!eoptu!lv!~b!v TBE!vlv!qop!tnb!okf!ob!{b 815!nj!mj!kbs!ef!ep!mb!sb/

Njema~ka i Japan zajedno protiv krize

VA[INGTON - Najve}a softverska kompanija na svijetu, ameri~ki "Microsoft", objavila je da uskoro ukida 3.000 radnih mjesta u SAD i ostalim dijelovima svijeta, {to je u skladu s planom za smanjenje radne snage. Najavljeno ukidanje radnih mjesta bi}e drugi talas smanjenja broja zaposlenih, nakon {to je u januaru bilo otpu{teno 1.400 radnika u gotovo svim "Microsoftovim" sektorima - istra`ivanje i razvoj, marketing, finansijski i pravni sektor, sektor za ljudske resurse i informati~ki sektor. Kompanija je tada objavila da mora da smanji radnu snagu za pet odsto, ukidanjem 5.000 radnih mjesta tokom 2009. Iako je taj cilj skoro potpuno postignut, glavni izvr{ni rukovodilac "Microsofta" Stiv Bolmer nije isklju~io mogu}nost dodatnih ukidanja radnih mjesta. (Agencije)

BERLIN - Njema~ka i Japan uklonili su nesuglasice o na~inu borbe protiv svjetske finansijske krize te su najavili poja~anu zajedni~ku saradnju u borbi protiv recesije, saop{teno je u Berlinu nakon susreta njema~ke kancelarke Angele Merkel i japanskog premijera Taroa Asoa. "Njema~ka je vrlo rano i sveobuhvatno reagovala na finansijsku krizu", rekao je Aso nakon razgovora s Merkelovom. Ukazao je da je Japan po uzoru na Njema~ku uveo dr`avnu subvenciju otkupa polovnih automobi-

la u svrhu ja~anja automobilske industrije. "Njema~ke mjere su vrlo dobre", rekao je Asu koji je uo~i samita grupe po~etkom aprila u Londonu, posve}enog borbi protiv globalne recesije, kritikovao Njema~ku da svojim otezanjem primjene nekih mjera ote`ava situaciju. Merkelova je ukazala na to da je Njema~ka investirala 80 milijardi evra za podsticanje unutra{nje potro{nje. "Od ovih mjera profitira i Japan i njegova automobilska industrija", naglasila je Merkelova. (Business)

UniCredit }e kreditirati preduzetnike u BiH SARAJEVO - Direktor Grupacije UniCredit banke Alesandro Profumo najavio je ju~e potpisivanje novog ugovora s Evropskom bankom za obnovu i razvoj od 45 miliona evra namijenjenog kreditiranju malih i srednjih preduze}a u BiH. Profumo je istakao tokom susreta s ministrom finansija i trezora BiH Draganom Vranki}em veliku zainteresovanost ove grupacije za rad u BiH i regionu, te za investiranje u infrastrukturne i energetske projekte, saop{teno je iz Ministarstva finansija i trezora BiH. Vranki} je naglasio kao veoma va`no uspostavljanje partnerskih odnosa, navode}i da likvidnost banaka zna~i i likvidnost privrede, odnosno boljeg dru{tvenog i socijalnog standarda gra|ana. Z.D.

Ljuti zbog Robert Fico

U SAD akcija "ke{ za krntije" VA [IN GTON - Ame ri ~ki predsjednik Barak Obama i poslanici Kongresa postigli su dogo vor o pri je dlo gu no vog zakona, ve} popularno nazvanog "ke{ za krntije", koji bi trebalo da stimuli{e prodaju automobila u SAD, koja je pala na gotovo 30-godi{nji minimum. Prema jednogodi{njem planu, koji su formulisali ~lanovi Predstavni~kog doma Kongresa, vlasni ci sta rih auto mo bi la, ko ji tro{e mnogo goriva, dobija}e vau~er vrijednosti do 4.500 dolara ukoliko rije{e da svoje "krntije" zamijene novim vozilima s efikasnijom potro{njom. Cilj je da se za narednih godinu dana proda vi{e od milion novih automobila u SAD. (Reuters)

"Vindija" otvara fabriku u Srbiji

Angela Merkel

Nove ~lanice EU nezadovoljne

NOVI SAD - Prehrambeni poslovni sistem "Vindija" iz Hrvatske otvo ri }e su tra u vojvo|anskom mjestu Plandi{te fabriku za proizvodnju peradarskog mesa i prera|evina u koju je ulo`eno vi{e od 12 miliona evra. U saop{tenju iz "Vindije" navodi se da je rije~ o otvaranju prve fa bri ke te kom pa ni je u Srbiji. Navode da }e "Vindijina" fabrika mesa i prera|evina od peradi u Plandi{tu u potpunosti za do vo lja va ti naj zah tje vni je standarde zakonodavstva EU. Poslovni sistem "Vindija" je vode}i prehrambeni sistem u Hrvatskoj sa sjedi{tem u Vara`dinu. (Srna)

VAR [A VA - No ve ~la ni ce Evropske unije nezadovoljne su pesmizmom u najnovijoj revidiranoj prognozi Evropske komisije (EK), koja svima predvi|a jo{ dublju recesiju. Jedino se Litvanija pobunila da su evropski analiti~ari u njenom slu~aju bili suvi{e veliki optimisti. Prva se protiv pretjera nog pe si mi zma EK po bu ni la Poljska, koja je kao jedna od rijetkih na Starom kontinentu o~ekiva la sta gna ci ju ili mi ni mal ni privredni rast, a EK joj je u ponedjeljak umjesto toga predvidjela pad bru to do ma }eg proi zvo da (BDP) od 1,4 odsto.

Prva se protiv pretjeranog pesimizma Evropske komisije pobunila Poljska, koja je o~ekivala stagnaciju ili minimalni privredni rast

Negativna kretanja u spoljnotrgovinskoj razmjeni

Agrar u deficitu Mladen Zirojevi}

miliona maraka. Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u prvom tromjese~ju ove godine zabilje`en je zna~ajan deficit u trgovinskoj razmjeni s inostranstvom koji je prema{io cifru od 385,7 miliona maraka. Drugim rije~ima, u tom periodu preduze}a iz Srpske prodala su robu na svjetskim pijacama u vrijednosti od 387,7 miliona maraka, a ovda{nji uvoznici su na tim istim pijacama potro{ili vi{e od 773,4 miliona maraka. Iz statisti~kih podataka jasno se mo`e uo~iti da se deficit u trgovinskoj razmjeni s inostranstvom iz mjeseca u mjesec pove}ava. U martu Sve carinske grupe poljoprivrednih proizvoda u prosjeku napravile po 92 miliona deficita

Albanija uzela kredit od 250 miliona evra TIRANA - Albanija je od Deutsche banke i gr~ke Alpha banke dobila kredit od 250 miliona evra za finansiranje investicionog programa, uklju~uju}i puteve na Kosovu. Zahvaljuju}i sindikovanom zajmu Albanija }e mo}i da zavr{i ambiciozne infrastrukturne projekte, a da ne pozajmljuje od lokalnih banaka, {to ide u prilog finansijskoj stabilnosti te balkanske zemlje. (Beta)

^e {ki ana li ti ~a ri ta ko |e su procijenili da je pad BDP-a od 2,7 odsto pretjerano crna procjena, a u Slova~koj je premijer Robert Fico upozorio da i previ|eni pad zna ~i us pjeh ka da se upo re di s tim kako bolno prolaze krizu privrede susjeda. Jedina se Litvanija, kojoj je EK predvidjela pad od 11 odsto, buni, a litvanski ekonomisti tvrde da }e taj pad iznosti najmanje 13 do 15 odsto. "EK je pripremila izvje{taj, a da o~igledno nija znala rezultate prvog kvartala u Litvaniji", rekao je analiti~ar litvanske Svedbankas Tomas Andrejauskas. Na ci onal na kan ce la ri ja za statistiku ve} je za prvi kvartal ove go di ne izvijes ti la o pa du BDP-a Litvanije od 12,6 odsto. U re gi onu sre dnje i is to ~ne Evro pe kri za naj du blje poga|a upravo balti~ke republike i Ma|arsku, dok relativno najbezbolnije kroz nju pliva Poljska. Prema najnovijim statistikama, djelimi~no zahvaljuju}i krizi, Poljska krupnijim koracima nego susjedi nadokna|uje zaostajanje za Evropom. Poljska je prema najnovijim podacima Eurostata pretekla sada Letoniju i na 55,9 odsto je prosjeka EU, dok Letonija dosti`e 55,1 odsto bogatstva EU, a o~ekuje se da }e ove godine Poljska po BDP-u na stanovnika, uz ura~unavanje kupovne mo}i, prete}i i Litvaniju. Poljski komentatori upozoravaju da je to ipak "radost kroz suze", po {to Polj ska ne sus ti `e bogatu Evropu zahvaljuju}i tome

BANJALUKA - Preduze}a u RS bilje`e znatno manji spoljnotrgovinski deficit od firmi u FBiH, rekla je Dragica Risti}, izvr{ni direktor Privredne komore RS. Ona je istakla da je krajem pro{le godine ukupan spoljnotrgovinski deficit BiH bio ne{to ve}i od 9,5 milijardi maraka, a od ~ega na preduze}a iz Srpske otpada tek ne{to vi{e od 2,2 milijarde maraka. Dvadeset ~etiri carinske grupe poljoprivrednih proizvoda u BiH pro{le godine su u prosjeku napravile po 92 miliona deficita u trgovanju s inostranstvom, a RS, koja bi po svim kriterijumima hranu trebalo da izvozi, za tri mjeseca ove godine za uvoznu hranu potro{ila je vi{e od 123,5

ove godine u odnosu na februar ve}i je za 16 miliona maraka. Za prva tri mjeseca ove godine za uvoz hrane Srpska je potro{ila ne{to vi{e od 123,5 miliona mara ka. U is to vri je me izvo ze }i ne ke pre hram be ne proizvode na svjetskoj pijaci zaradila je tek ne{to vi{e od 27,7 miliona maraka, dakle gotovo pet puta manje. "Nesporno je da je visok trgovinski deficit BiH glavni ekonomski problem i da bi u narednom pe ri odu tre ba lo s jo{ ve }im in ten zi te tom nastaviti zapo~ete reforme posebno u ekonomskoj sferi. Visok trgovinski deficit u du`em vremenskom periodu mo`e prouzrokovati ozbiljnije probleme, kao {to su monetarna i cjenovna nestabilnost. Drugim rije~ima, mogla bi da se pogor{a makroekonomska sta bil nost ze mlje", re kao je mi nis tar za ekonomske odnose s inostranstvom BiH Mladen Zirojevi}. (Srna)

7. 5. 2009. •fuwsubl 23

Ekonomija

projekcijama o dubokoj recesiji

pesimizma

Bernanke: Ekonomski rast ve} 2009. VA[INGTON - [ef ameri~kih Federalnih rezervi (Fed) Ben Bernanke iznio je svoju najoptimisti~niju prognozu o kraju recesije ocjenom da o~ekuje da }e ekonomija ove godine po~eti ponovo da raste, mada }e oporavak mo`da biti slab i pra}en daljim gubicima radnih mjesta. Bernanke je Zajedni~kom ekonomskom komitetu Kongresa rekao da dobri znaci za privredu SAD uklju ~u ju u~ vr{}i va nje stambenog tr`i{ta, bu|enje potro{nje stanovni{tva i neka pobolj{anja u uslovima podizanja pozajmica. "O~ekujemo da }e kriza dodirnuti dno i da }e oporavak krenuti kasnije ove godine", rekao je {ef centralne banke SAD koji je ranije ocijenio da recesija mo`e da bude okon~ana ove godine ako Vlada uspije da stabilizuje finansijska tr`i{ta. (Beta)

Sarkozi za evropsku berzu gasa

{to bi se ubrzano bogatila, nego stoga {to siroma{i sporije od ostalih. U susjednoj ^e{koj, koja je od postkomunisti~kih novih ~lanica poslije Slovenije najbo ga ti ja u EU, BDP po gla vi stanovnika 2008. godine iznosio je 20.400, evra a ove godine }e

^esi procijenili da je pad BDP-a od 2,7 odsto pretjerano crna procjena

pre ma pro gno za ma spas ti na 19.500 evra, dok }e u Slova~koj sa pro{logodi{njih 17.700 pasti na 17.000. Najsiroma{nija u EU ostaje Bugarska sa pro{logodi{njih 9.800 evra po stanovniku i o~ekivanih 9.600 evra ove godine. (Agencije)

Aziju o~ekuje slab oporavak nakon pada

SINGAPUR - Ve}ina azijskih ekonomija suo~ena je s o{trim padom ove go di ne i sla bim opo rav kom to kom 2010. zbog manje svjetske potra`nje za azijskim izvozom, saop{tio je Me|unarodni monetarni fond (MMF). Ukupni azijski ekonomski rast }e se po svoj prilici usporiti na 1,3 odsto ove godine, u odnosu na 5,1 procenat rasta pro{le, prije nego {to se pove}a na 4,3 odsto 2010. Azijske privrede }e ove godine pasti za 2,9 procenata, a porasti 1,6 odsto idu}e, procjenjuje fond. Kina, tre}a po veli~ini ekonomija svijeta, ima}e najve}i rast me|u vode}im azijskim dr`avama u naredne dvije godine

MMF o~ekuje da }e se privreda Japana umanjiti za 6,2 odsto ove godine

- 6,5 odsto ove i 7,5 proceneta 2010. Singapur, ~ija privreda te{ko zavisi od trgovine, finansija i turizma, ima}e najve}i pad - od 10 odsto ove i 0,1 procenat idu}e godine. MMF o~ekuje da }e se privreda Japana, najve}a u regionu i druga u svijetu, umanjiti za 6,2 odsto ove godine, a da }e porasti pola procenta tokom 2010. Ekonomije Novog Zelanda, Hong Konga, Ju`ne Koreje, Tajvana, Malezije i Tajlanda ima}e pad od najmanje dva procenta ove godine i pora{}e ne vi{e od 1,5 odsto idu}e. Indija }e po svoj prilici zabilje`iti privredni rast od 4,5 odsto 2009. godine i 5,6 procenata 2010. (AP)

PARIZ - Predsjednik Francuske Nikola Sarkozi predlo`io je osnivanje evropske berze prirodnog gasa, kao jedinstvenog cen tra za nje go vu ku po vi nu, ocjenjuju}i da bi to Evropi omogu}ilo da zauzme neophodnu jaku po zi ci ju u pre go vo ri ma s isporu~iocima tog energenta. Osnivanje berze, prema njegovim rije~ima, treba da postane osnova za "ozbiljnu energetsku strategiju" EU. (Prime-Tas)

NEZVANI^NO

FIAT gasi pogone u Italiji i Britaniji FRAN KFURT - Os tva ri li italijanski FIAT plan o spajanju s evropskom podru`nicom "General Motorsa" teret smanjenja broja zaposlenih u najve }oj }e mje ri po dni je ti fabrike u Italiji i Velikoj Brita ni ji, pi {e nje ma ~ki "Fran kfurter Allgemeine Zeitung". Taj list se poziva na tajni izvje {taj o FI AT-ovoj in ter noj strategiji od 3. aprila koja sadr`i pojedinosti plana rezanja tro{kova nakon spajanja. Plan predvi|a zatvaranje FIAT-ovih fabrika u Pomi|anu na jugu Italije te u mjestu Termini Inerese na Siciliji, uz ukidanje ukupno 6.200 radnih mjesta. U planu je, tako|e, zatvaranje

"Vauxhal lo vih" fa bri ka u en gleskim gradovima Luton i Elsmer Port, te jedne "Opelove" fabrike u belgijskom Antverpenu, {to bi ukupno rezultiralo zatvaranjem 6.100 radnih mjesta, navodi taj list. "Opel" i "VauxZatvaranjem fabrika bez posla bi ukupno ostalo 12.300 radnika

hall" brendovi su GM-ove podru `ni ce u Evro pi. Odmah nakon preuzimanja "Chryslera", FIAT je ove sedmice pristupio njema~koj vladi radi preuzimanja "Opela". (Frankfurter A.Z.)

24

•fuwsubl!7. 5. 2009.

7. 5. 2009. •fuwsubl

25

26

•fuwsubl!7. 5. 2009.

Reporta`a

Amai u dru{tvu Banjalu~ana FOTO V. STOJAKOVI]

Doga ~asovi sve popularniji u Americi, a izmi{ljeni prije sedam godina

Psi vje`baju jogu

Jambalsurena Zolbajar, poznatiji kao Amai, obi{ao dosad 59 zemalja

Mongol putu Nata{a TE[I] Pripremio: Boris \URI]

Ako se ne osje}ate ba{ najbolje za prolje}e, ako vam mozak izgleda uspavan i ako su vam zglobovi malo zar|ali, vrijeme je da isprobate va{e doga ~asove. Provo|enje sat vremena posmatraju}i vlasnike pasa kako bez nekog posebnog razloga raste`u svoja tijela mo`da na prvi pogled ne privla~i ljude, ali postoje ljudi koji misle druga~ije i obo`avaju da vode svoje pse na ~asove joge, samo {to se u ovom slu~aju ne nazivaju joga ve} doga. Za one koji `ele praktikovati jogu zajedno sa svojim psima postoje stroga pravila

kako se to obavlja. Psi ne smiju biti zavezani i posmatrati sa strane svoje vlasnike kako obavljaju vje`be. Kada instruktor zatra`i proces pozdrava Suncu ~upavi ljubimac mora biti spreman da ispru`i prednje {ape i da ih okrene Suncu. Treneri govore da se ve}ina pasa pona{a prili~no normalno kada treba da izvodi klasi~ne joga poze, odnosno adho mukha svanasana vje`be. Doga postaje sve vi{e popularna u Americi. Izmislila ju je prije sedam godina u jednoj njujor{koj teretani Suzi Teitelman. Doga je reklamirana kao {ansa za pse i njihove vlasnike da se bolje pove`u, tako {to }e razviti svoja tijela i i{~istiti svoje umove meditiraju-

Izmislila ju je Suzi Teitelman prije sedam godina u jednoj njujor{koj teretani

Ve}ina joga ~asova uklju~uje neku vrstu masa`e i lagano istezanje pse}ih udova na madracu

}i. Psima se daju vje`be bikram joge, koje se obavljaju po toplom vremenu i niko ne bi preporu~io ljubimcima da praktikuju mantra jogu, vje`be u kojima se glasno pjeva. Ljubitelji joge, ponekad znani kao jogiji, govore da ljubimci ne moraju savr{eno znati klasi~ne joga poze. Ve}ina doga ~asova uklju~uju neku vrstu masa`e i lagano istezanje pse}ih udova na madracu i mogu}ih poza u kojima tijela ljubimaca slu`e kao prekriva~i ili jastuci za vlasnike. Suzi Teitelman (37) zapo~ela je kurs vufa joga na Menhetnu 2002. godine. Svoju {kolu je preimenovala u doga kada je napustila Njujork i preselila se u D`eksonvil Bi~ na Floridi. Ona dr`i grupnu nastavu u kojoj obi~no u~estvuje po pet pasa i ljudi. Tako|e podu~ava i druge instruktore i trenutno planira izdavanje svog prvog doga videa namijenjenog ljudima koji bi isprobali novu vrstu joge kod ku}e. "Doga se vrlo brzo uvu~e pod ko`u i postaje dio va{eg `ivotnog stila", obja{njava Teitelmanova. "Vi i va{ pas mo`ete obavljati poze kada se probudite, kada do|ete ku}i nakon posla i prije nego {to odete na spavanje", dodaje. Teitelmanova ka`e da interes za dogu raste u ~itavom svijetu. Ali, puristi kao {to je Dejvid Friman, koji podu~ava jogu na Menhetnu, nisu potpuno relaksirani po pitanju ove ideje. "Ne mo`e se i}i na ~asove joga i ujedno biti sa svojim psom i praktikovati poze. Umjesto toga mora postojati vrijeme odvojeno za dru`enje s va{im ljubimcima", ka`e Friman. Friman, koji ~esto radi sa studentima iz specijalnih zajednica, uklju~uju}i starije i hendikepirane, sprovodi podu~avanje sutre patanjali, koja slu`i da se uklone sve prepreke i otvori mozak prema mo}i meditacije. "Doga mo`da da zvu~i zabavno, ali {ta mo`e vi{e odvu}i pa`nju nego va{ pas koji se igra oko vas", ka`e Friman.

U BiH je odu{evljen rakijom i lijepim djevojkama

Na svoje pute{estvije je krenuo preko Rusije, obi{ao skandinavske zemlje i zapadnu Evropu, onda je putovao ju`no preko Italije i Gr~ke i stigao na Bliski istok, a zatim i u Afriku. Nakon Evrope ide u Ju`nu i Sjevernu Ameriku, Australiju i jugoisto~nu Aziju

U istoriji nomadskog naroda Mongolije postoji stara tradicija, vrsta misije koja se zove badarchin. To bi zna~ilo da mladi mu{karac koji je stekao odre|ene vje{tine i obrazovanje, te zrelost, uzme torbu i dva {tapa i krene na dug put. Negov zadatak je da ide pje{ke, da pro|e razli~ite te{ko}e, iskusi bol, da stekne znanja i iskustva i onda nakon nekog vremena mora da se vrati i da svom narodu ispri~a {ta je do`ivio i nau~io. Nedavno je u BiH stigao jedan moderni mongolski badrachin. Jambalsurena Zolbajar, poznatiji kao Amai, 4. novembra 2005. godine upustio se u uzbudljivu i neizvjesnu avanturu zvanu put oko svijeta, a BiH mu je 59. dr`ava koju je obi{ao. On planira da posjeti najmanje 150 dr`ava i {est kontinenata prije nego {to se vrati u Mongoliju. "Ve} mnogo godina nismo ~uli za badarchine, kao da je ovaj obi~aj nestao. Ja sam `elio da obnovim ovu tradiciju i da svom mongolskom narodu i mla|im generacijama pru`im mogu}nost da odlaze u druge zemlje, tako {to }u istra`iti kakvi su na~ini za Mongole da putuju po svijetu. Ja iz ugla na{e kulture pi{em o tome kakva je neka zemlja, kakvi su narodi koji u tim zemljama `ive i {ta mogu o~ekivati. Svaku zemlju poku{avam uporediti s mongolskim narodom i kulturom", ka`e Amai. Mongolija je posljednja nomadska civilizacija na svijetu. Sovjetski Savez ju je tokom 70 godina poku{avao da poni{ti, ali tako duga i bogata istorija nije mogla nestati tokom dvije ili tri generacije. "Ljudi drugih kultura poti~u iz civilizacija gradova, {to nije mongolska tradicija, ali danas moderna Mongolija mora da spoji te dvije kulture, posebno u doba globalizacije", rekao je Amai. Otvo re nost pre ma dru gim kulturama: Amai danas sa 30 godina ima bogato `ivotno iskustvo. Ro|en je u Ulan Batoru 28. juna 1979. godine u porodici u kojoj je cijenjeno znanje. Otac mu je profesor istorije na Nacionalnom univerzitetu Mongolije. Poti~e sa sela i radio je na Ruskom univerzitetu u Irkutsku, u Sibiru, pet godina, dok mu je majka ekonomista iz gradske porodice. Jedno

Reporta`a

7. 5. 2009. •fuwsubl

27

Kao i svi njegovi sunarodnici, bio je iznena|en kada je ~uo da se Jugoslavija raspala i da je u njoj izbio gra|anski rat

na zanimljivom oko svijeta Svaku zemlju poku{ava uporediti s mongolskim narodom i kulturom

vrijeme je `ivio u Sovjetskom Savezu, gdje je vidio posljednje dane komunisti~kog re`ima, da bi se u Mongoliju vratio 1991. godine. Zavr{io je spoljnju politiku na Fakultetu politi~kih nauka, na Univerzitetu u Ulan Batoru. Prije nego {to je po{ao na svoje dugo i usamljeno putovanje Amai je bio avangardni umjetnik u Mongoliji i me|u prvima je u Mongoliju donio elektronsku muziku sa Zapada, kombinuju}i je s tradicionalnim nomadskim zvucima. Tako|e je u~io o drugim narodima i kulturama bez predrasuda, tako da je odluka o izuzetnom `ivotnom poduhvatu do{la spontano. "Mislim da svaka osoba u sebi defini{e {ta `eli da radi ili ~ime da se bavi u `ivotu, da neko zna da li }e biti ko{arka{, matemati~ar ili ekonomista. Kada sam imao 13 godina znao sam da `elim da putujem po svijetu i sve je vodilo tome; moje obrazovanje bilo je priprema da nau~im vi{e, da budem otvoren za upoznavanje drugih kultura i naroda", prisje}a se Amai. Bilo mu je jako te{ko na}i informacije o mnogim zemljama na mongolskom jeziku. Iako govori engleski i ruski jezik, s vremenom je otkrio da se podaci koje je pronalazio ~es to ne po du da ra ju s nje go vim znanjem. Kako upoznaje druge narode, istovremeno poku{ava da prenese poruku o Mongoliji i da ljudima koje upoznaje ispri~a o svojoj zemlji, o tome ko su Mongoli i kako `ivi taj nomadski narod dalekih sjevernih stepa. Zbog toga se trudi da u svakom gradu koji posjeti obi|e univerzitete i odr`i predavanje o Mongoliji i putovanju na kojem je ve} tri i po go di ne. Ta ko }e da nas odr`ati predavanje na Filozofskom fakultetu u Banjaluci. Od Ru si je do ju go is to ~ne Azije: Na svoje pute{estvije je krenuo preko Rusije, obi{ao skandinavske zemlje i zapadnu Evropu, onda je putovao ju`no preko Italije i Gr~ke i stigao na Bliski istok, a zatim i u Afriku. "U Africi sam obi{ao 32 dr`ave i vratio se u Evropu, gdje sam dosad posjetio 20 zemalja. Plan mi je da poslije Balkana krenem prema central-

Ku}i se ne}e vratiti vjerovatno sljede}ih {est godina

noj Aziji, gdje }u do}i na samu granicu svoje domovine, ali ne}u je pre}i, zato {to su tri godine i {est mjeseci veoma te`ak period izbivanja iz zemlje. Poslije toga vrati}u se u Evropu da obi|em zemlje koje nisam, a onda odlazim na put po Ju`noj i Sjevernoj Americi, Australiji i jugoisto~noj Aziji", pri~a Amai o planovima za dalja putovanja. Jedno od pravila koja je Amai odlu~io da slijedi na svom putovanju je da putuje najvi{e putevima, tako da mo`e bolje da vidi prirodu, krajolike i da upozna ljude. Tokom tri i po godine samo je dva puta koristio avion, a koristio je sve vrste transporta, uklju~uju}i helikoptere, slonove, konje, magarce, kamile, ~etvroto~ka{e, vozove, brodove... "Nisam se vra}ao ku}i i ne}u i}i u Mongoliju vjerovatno narednih {est godina, dok ne zavr{im svoje putovanje oko svijeta. Te{ko je, ali to je moja odluka. Mi nosimo u sebi mongolske stepe i ja znam osobe koje ne `ive u Mongoliji da no}u pla~u za domovinom samo da bi vidjeli stepe, da bi vidjeli slobodu", ka`e Amai. Problemi s vizama: Za Amaija je putovanje komplikovanije nego za gra|ane drugih dr`ava zbog viza koje su potrebne stanovnicima Mongolije. Ve}ina dr`ava nema ambasade u Mongoliji, a tek nakon pada komunizma 1992. godine ona je po~ela da se otvara prema svijetu i uspostavlja diplomatske odnose. "Mongolija je veoma sli~na Bosni i Hercegovini. Sje}am se da sam slu{ao od ljudi u mojoj zemlji da je biv{a Jugoslavija bila ideal svih komunisti~kih zemalja. Ljudi koji su iz Mongolije dolazili na studije u Jugoslaviju smatrali su to velikim uspjehom, kao kada danas neko dobije priliku da se {koluje u Americi", pri~a Amai. Kao i svi njegovi sunarodnici bio je iznena|en kada je ~uo da se Jugoslavija raspala i da je u njoj izbio gra|anski rat.

"Niko nije shvatio {ta se desilo. To je jedan od razloga za{to sam ja zainteresovan da vi{e upoznam ove prostore. @elio bih prona}i odgovore kako je do{lo do konflikta me|u gra|anima tako ugledne dr`ave. Kako je mogu}e da su se ljudi koji su `ivjeli zajedno kao kom{ije okrenuli jedni protiv drugih. Moje iskustvo je da ne postoje dobri i lo{i ljudi, samo dobre i lo{e situacije", govori mongolski putnik. U Ambasadi BiH u Zagrebu Amai je zatra`io vizu za na{u zemlju, gdje je odbijen uz obrazlo`enje da gra|ani Mongolije vizu mogu dobiti jedino u Pekingu, u Kini. Nije pomoglo obja{njenje da Amai putuje ve} vi{e od tri godine, te da je i u mnogim drugim dr`avama vize tra`io u ambasadama susjednih dr`ava. "Ne" je bio kona~ni odgovor. Otputovao je u Srbiju, jednu od rijetkih zemalja za koju mu nije bila potrebna viza. Veoma uporan, odlu~io je da poku{a jo{ jednom u Ambasadi BiH u Beogradu, gdje je vizu dobio za nekoliko sati. "Bio sam veoma iznena|en kako je mogu}e da je spoljnja politika jedne zemlje toliko razli~ita u ambasadama dvije susjedne zemlje. Kasnije sam saznao da je to sasvim uobi~ajeno u ovoj zemlji, iako me mnogo stvari zbunjuje potrudi}u se da je upoznam i nau~im vi{e o va{em narodu", ka`e Amai. Jo{ jedno iznena|enje bilo je i to da u Banjaluci `ivi njegova sunarodnica Mongolka. Koliko dugo }e ostati u BiH, ne zna ni on sam, a ali izvjesno je da }e se uputiti ka Sarajevu, a poslije i u kom{ijsku Crnu Goru. Badarchin tokom svog puta bilje`i utiske koje }e nekada kasnije pretvoriti u knjigu i u kojoj }e se na}i zanimljivi podaci. Zasad je otkrio da }e rakija svakako biti opisana kao pi}e koje ugrije du{u, a tako|e je u Banjaluci odu{evljen i lijepim djevojkama.

28

•fuwsubl!7. 5. 2009.

Svijet

Poplave u Brazilu TBM!WB!EPS!.!Bwj!po!tlj!toj!. nbl!qp!qmbw!mkf!oji!vmj!db!v!Cp!. lb!ep!Sjp-!•fu!wsuj!Tbm!wb!ep!sb!v Csb!{j!mv/! Qp!qmb!wf!j!cmb!uob!lmj!{j!|ub!qp!. tmkf!ej!db!tv!pcjm!oji!lj!|b-!lp!kf wf~!nkf!t f!d j!n b!qb!e b!kv!ob tkf!w f!s v! Csb!{ j!mb/! Wj!| f! pe 297/111!kv!ej!cj!mp!kf!qsj!np!sb!op eb!ob!qvt!uj!twp!kf!ep!np!wf-!b 2:!mkv!ej!kf!j{!hv!cj!mp!aj!wpu/

Vijesti Roksana Saberi prekinula {trajk gla|u Snje`na lavina usmrtila 24 osobe

TEHERAN - Ameri~ka novinarka iranskog porijeka Roksana Saberi, koja je osu|ena na osam godina zatvora prema optu`bama za {pijuna`u za SAD, prekinula je {trajk gla|u nakon {to je dvije sedmice odbijala hranu. Prema rije~ima njenog oca Reze Saberija, novinarka je ju~e po~ela da uzima hranu. Saberijeva, koja je smje{tena u ozlogla{eni zatvor "Evin" u Teheranu, osu|ena je tokom proteklog mjeseca na osam godina zatvora prema optu`bama za {pijuna`u za SAD. Advokat novinarke ulo`io je `albu na ovu preIran je osudio na sudu koja }e biti razmatrana tokom osam godina zatvora idu}e sedmice. Iransko pravosu|e negiralo je da zbog navodne {pijuna`e Saberijeva {trajkuje gla|u isti~u}i za SAD da je ona dobrog zdravlja. Novinarka, koja ima iransko i ameri~ko dr`avljanstvo, uhap{ena je krajem januara zbog rada u Iranu nakon {to joj je 2006. godine istekli pres akreditacija. Va{ington odbacuje optu`be za {pijuna`u protiv Saberijeve kao potpuno neosnovane. Ona je, prema njihovim navodima, izvje{tavala za britanski BBC i ameri~ki Nacionalni javni radio. (Agencije)

Pijani ministar se sukobio s policijom BERLIN - Ukrajinski ministar unutra{njih poslova Juri Lu`enko i njegov 19-godi{nji sin do{li su, na aerodromu u Frankfurtu, u sukob s policijom koja je htjela da ih sprije~i da u pijanom stanju putuju dalje, objavio je ju~era{nji "Bild". Ukrajinski prvi policajac i njegov sin pijani htjeli u avion

Prema navodima lista, ministar i njegov sin doletjeli su iz Kijeva u Frankfurt na Majni, odakle su `eljeli da lete dalje u Seul u Ju`noj Koreji avionom njema~ke kompanije "Lufthanza". Pilot aviona, me|utim, nije `elio

da primi dvojicu putnika koji su ve} bili pijani, vikali i nepristojno se pona{ali. Kada su se na izlazu ka avionu pojavili i policajci, ministar i njegov sin ga|ali su ih mobilnim telefonima. Do{lo je i do tu~e poslije koje su ministar i njegov sin odvedeni u aerodromsku policijsku stanicu. Prema navodima "Bilda", kod ministrovog sina je kontrola pokazala da ima tri promila alkohola u krvi. Po{to su se otrijeznili, putnici iz Ukrajine su u utorak nave~e nastavili put. Policija je potvrdila da je do {lo do in ci den ta u ko jem je u~es tvo vao ukra jin ski mi nis tar unutra{njih poslova i najavila da }e naknadno saop{titi dodatne detalje. (Agencije)

MUZAFARABAD - Najmanje 24 osobe izgubile su `ivot u snje`noj lavini u udaljenoj planinskoj oblasti na sjeveru Pakistana. Do nesre}e je do{lo u ponedjeljak sjeverno od grada Muzafarabada, u pakistanskom dijelu Ka{mira, a pretpostavlja se da se radi o lokalnim selja ni ma ko ji su se ba vi li prikupljanjem ljekovitih trava. Spasioci su do sada izvukli ti je la 13 nas tra da lih, a potraga za ostalima je nastavljena. (Agencije)

Akcija protiv pedofilije VAR[AVA - Poljska policija je ju~e u racijama protiv {irenja dje~je pornografije i pedofila uhapsila 54 osobe. U ope ra ci ji pod na zi vom "Ire na", po li caj ci su {i rom Poljske pretresli 60 ku}a, stanova i preduze}a. Zaplijenili su 84 kompjutera, 32 hard diska, vi{e od 5.000 CD i DVD, disketa i mobilnih telefona. Uhap{eni su raznih profesija, a deset gra|ana je ve} privo|eno u sli~nim racijama. Za posjedovanje i {irenje dje~je pornografije kazna je do osam godina zatvora. (AFP)

Pirati oteli rumunske mornare BUKURE[T - Somalijski pirati u Adenskom zalivu oteli su u utorak nave~e 11 rumunskih mornara. Rumuni su upravljali teretnim brodom "Viktorija", koji plovi pod libanskom zastavom i prevozi 10.000 tone pirin~a. Brod je krenuo iz Indije i putovao je za Saudijsku Arabiju. Vla snik bro da je nje ma ~ka kompanija. Od po~etka godine oteto je jo{ devet rumunskih mornara, a petorica su oslobo|ena. (Agencije)

Policija ~uva penzionere

Civili `rtve napada

Qfo!{j!pof!sj!wj!|f!of!~f!np!sb!uj!eb!tusf!qf!pe!ob!. qb!eb!lbe!tf!wsb!~b!kv!lv!~j!qp!|up!tv!qp!ej!hmj!qfo!. {j!kf-!kfs!jn!qp!mj!dj!kb!v!kf!eopn!lwbs!uv!Mpo!ep!ob ov!ej!qsb!uokv!j!{b!|uj!uv/

V!ob!qb!ej!nb!j{!wb{!ev!ib!tob!hb!qsf!ewp!}f!oji Bnf!sj!lbo!dj!nb!v!qsp!wjo!dj!kj!Gb!sb!ob!{b!qb!ev!Bw!hb!. ojt!ub!ob!tusb!eb!mp!kf!wj!|f!pe!ef!tfu!dj!wj!mb-!vlmkv!•v!kv!. ~j!af!of!j!ekf!dv/

Prva godi{njica

Medvedev Emocije i pragmati~nost Nf!e wf!e fw! tf nb!okf!ob!nf!~f!nj!ojt!usj!. nb-!of!qp!lb!{v!kf!puwp!sf!. op! fnp!d j!kf-! wp!mj qsb!woj!•lf!j{sb!{f!j!qsp!up!. lp!mbs!oj!tujm-!{b!sb!{mj!lv!pe Qv!uj!ob!lp!kj!lp!sjt!uj!ob!sp!. eoj-!•ft!u p!bgp!s jt!u j!• lj!j hsvc!kf!{jl/! V!sb!uv!v!_f!•f!oj!kj!jmj!v tv!lp!cv!t!svt!ljn!pmj!hbs!tj!. nb-!Qv!ujo!tf!lbu!lbe!wp!. ejp!fnp!dj!kb!nb-!epl!kf Nf!ewf!efw!nop!hp!qsb!. hnb!uj!•oj!kj/! Nf!ewf!efw!mj!•j!ob!nf!. ob!eaf!sb!lp!kj!tf!wj!|f!ptmb!. okb!j!v{!eb!v!tjt!ufn!of!hp v!twp!kv!mj!•ov!wp!mkv!j!af!mkf/

Ruski lider je ispoljio stil vladanja i opho|enja s javno{}u dosta razli~it od svog prethodnika Vladimira Putina

MOSKVA - Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev danas obilje`ava prvu godinu mandata u kojoj je ispoljio stil vladanja i opho|enja s javno{}u dosta razli~it od svog prethodnika Vladimira Putina. Analiti~ari Kremlja se pitaju da li te razlike mogu dovesti do razmimoila`enja izme|u "u~itelja i u~enika", ili je sve samo vje{t manevar premijera Putina. Po is te ku dru gog, Ustavom dopu{tenog mandata, Putin je za nasljednika predlo`io svog bliskog saradnika i {ti}enika Medvedeva, a ovaj je uzvratio imenovanjem Putina za premijera. Obe}ali

su da }e zemlju voditi kao "tandem". "Oni su dobri partneri, dijele zajedni~ka stanovi{ta o ruskoj budu}nosti, ali se veoma razlikuju po porijeklu, na~inu vladanja i gledi{tima kako voditi stvari", izjavio je jedan neimenovani analiti~ar. Sto ga je je dna od ocjena ruskih analiti~ara uo~i dana{nje prve godi{njice Dmitrija Medvedeva na mjestu {efa dr`ave bila da tandem vlasti u Rusiji mo`e da funkcioni{e. Naime, u tim ocjenama niko ne spori da Vladimir Putin, biv{i predsjednik, a sada{nji premijer, i dalje igra ogromnu ulogu u unutra{njoj i spoljnoj politici zemlje, ali se ve}ina sla`e s tim da

U ^e{koj ponovo o sudbini Lisabonskog sporazuma PRAG - Senat ~e{kog parlamenta po~eo je ju~e raspravu o ratifikaciji Lisabonskog sporazuma s velikim izgledima da pro|e. Naime, sporazum je ve} usvojen u donjem domu, ali je njegova definitvina sudbina u rukama evroskepti~nog ~e{kog predsjednika Vaclava Klausa i neizvjesna bar do jeseni. Vlada ~e{kog premijera Mireka Topolaneka, lidera evroskepti~ne Gra|anske demokrat ske stran ke (ODS) ~i ji po sla ni ci i se na to ri uglavnom odbijaju Lisabonski sporazum, lobirala je me|u senatorima i prema op{tim o~ekivanjima uskoro bi trebalo da se na|e sedam senatora ODS koji bi glasali za sporazum ili makar iza{li iz sale da smanje neophodnu ve}inu, po{to su sve ostale stranke u Senatu za. Napeto i s velikom pa`njom sjednicu gornjeg

doma ~e{kog parlamenta pratila je cijela EU, po{to je ^e{ka ostala posljednja zemlja Unije u kojoj proces ratifikacije nije jo{ dovr{en u parlamentu, a jedna od ~etiri zemlja koja jo{ mo`e da ga minira. Irska koja je Lisabonski sporazum odbila Senat je zapo~eo novu javnu raspravu o ratifikaciji

na referendumu ponovi}e ga s velikim izgledima da ga Irci podr`e, u Njema~koj i Poljskoj za ratifikaciju nedostaju samo potpisi predsjednika, ali i evroskepti~ni poljski predsjednik Leh Ka~injski mnogo puta je ponovio da sigurno Poljska ne}e biti ta koja bi minirala sporazum. (Agencije)

Svijet

7. 5. 2009. •fuwsubl

Eksplozija na bagdadskoj pijaci

Transseksualci protiv Vlade CBO!HB!MP!SF!.!Jo!ejk!tlj!usbo!. ttf!ltv!bm!dj!v{wj!lv!kv!tmp!hb!of qsp!ujw!Wmb!ef!up!lpn!qsp!uft!ub Eb!mj!ub-!v!jo!ejk!tlpn!Cbo!hb!mp!. sfv/ Ob!jnf-!usbo!ttf!ltv!bm!dj!tv!tf qsj!esv!aj!mj!qsp!uft!uv!lp!kj!kf!ps!hb!. oj!{p!wb!mb!obk!oj!ab!lbt!ub!Eb!mj!ublp!kj!qsp!uft!uv!kv!{cph!esv!|u!wf!of qp!ejkf!mkf!opt!uj!Jo!ej!kf/

CB!HEBE!.!Obk!nb!okf!22!mkv!. ej!kf!qp!hj!ov!mp-!b!wj!|f!pe!41 sb!okf!op!v!kv!•f!sb|!okpk!fl!tqmp!. {j!kj!bvup!np!cj!mb!cpn!cf!ob!kf!. eopk!qj!kb!dj!v!Cb!heb!ev/ Fl!tqmp!{j!kb!tf!ep!hp!ej!mb!v lwbs!u v! Ep!s b-! ob!t f!mkf!o pn vhmb!wopn!tv!oj!uj!nb/!Jblp!kf!v Jsb!l v! qp!c pmk!| b!o b! cf{!c kf!. eoptu-!v!hmb!wopn!hsb!ev!Cb!. heb!ev!qp!tmkf!eokji!of!ekf!mkb cj!mp!oj{!cpn!cb!|lji!ob!qb!eb/

predsjednikovanja ruskog {efa dr`ave

nije iznevjerio

Najve}i dometi \up!tf!uj!•f!vov!usb|!okf qp!mj!uj!lf-!tnb!usb!kv!lsj!uj!•b!sjobk!wj!|f!|up!kf!Nf!ewf!efw!vsb!. ejp!kf!qsp!ev!af!okf!qsfe!tkf!. eoj!•lph!j!qbs!mb!nfo!ubs!oph nbo!eb!ub/! Lb!eb!kf!sj!kf•!p!tqp!mkopk!qp!. mj!uj!dj-!#obk!wf!~j!ep!nfu#!cj!mb!kf qsj!nkf!ob!wpk!of!tj!mf!v!Hsv!{j!kj/!! Ep!ev!|f-! lsj!uj!•b!sj! qsj!{ob!kv eb! kf! Nf!ewf!efw-! qp! twf!nv tv!e f!~ j-! vtqjp! eb! ob!q sb!w j ep!cbs!lpo!ublu!t!op!wjn!bnf!. sj!•ljn! qsfe!tkf!eoj!lpn! Cb!sb!. lpn!Pcb!npn/

Jedna od ocjena ruskih analiti~ara je da u Rusiji tandem vlasti Medvedev-Putin mo`e da funkcioni{e Medvedev nije ostao u njegovoj sjenci onoliko koliko se to predvi|alo prilikom pro{logodi{njeg inaugurisanja novog ruskog predsjednika. Podsje}a se da prva godina za Medvedeva nije bila jednostavna, jer je morao da se suo~i sa sukobom u Ju`noj Osetiji i finansijskom krizom, koja je u dobroj mjeri pogodila i Rusiju. Ipak, navodi se da je Medvedev mogao vi{e da u~ini na realiza ci ji svog pro gra ma, po se bno na pla nu da ljeg razvoja gra|anskih i ekonomskih sloboda i borbe protiv korupcije. Kriti~ari Medvedeva kao argument za to navo-

de proces protiv biv{eg {efa "Jukosa" Mihaila Hodorkovskog, kojem prijeti jo{ jedna zatvorska kazna, kao i ~injenicu da se povjerenje gra|ana u sudstvo nije pove}alo, uprkos mnogobrojnim izjavama zvani~nika o vlaZnatno je davini zakona. smanjio Za go di nu da na na mjestu predsjednika nacionalisti~ku Rusije Medvedev je znatno smanjio nacionalisti~ku retoriku retoriku Kremlja, izjasnio se za ja~anje nevladinih Kremlja organizacija, kojima je Putin `elio da ograni~i rad i koje je prozivao da su "poluge zapadnih vlada". "Medvedev je postsovjetski ~ovek, on ne dijeli uspomene poput Putina na pad standarda i ugleda

zemlje poslije kraha komunisti~ke vladavine. Putin njeguje ugled lidera koji voli susrete s vojnim zapovjednicima, leti borbenim avionima i plovi nuklearnom po dmor ni com, a Me dve dev ra di je sje di za kompjuterom", slo`ili su se analiti~ari. Oni ko ji po zi ti vno ocjenjuju rad Medvedeva u proteklih godinu dana tako|e podsje}aju i na njegov rejting. U januaru 2008. godine, samo 34 odsto anketiranih ga je nazivalo politi~arem kojem najvi{e vjeruju, u martu 2008 - 39 odsto, a u septembru pro{le, kao i u februaru ove godine - 45 odsto. (Agencije)

Po~eli kontroverzni NATO manevri TBILISI - Jednomjese~ne vojne vje`be NATOa u Gruziji, koje je `estoko kritikovala Rusija, po~ele su ju~e po planu, dan poslije pobune dijela gruzijskih oru`anih snaga. Rusija je osudila ove manevre Alijanse kao demonstraciju sile na njenoj ju`noj granici gdje je u avgustu Rusija je osudila vje`be Alijanse kao demonstraciju sile na njenoj granici

pro{le godine vodila rat da sprije~i poku{aj Gruzije da vrati svoju separatisti~ku oblast Ju`nu Osetiju. Gruzija je saop{tila u utorak da je ugu{ila pobunu u tenkovskoj bazi isto~no od Tbilisija i optu`ila Rusiju da poku{ava da poremeti planirane NATO vje`be i pokrene {iru pobunu protiv predsjednika Miha-

29

ila Saka{vilija. Rusija je ove optu`be ocijenila kao "luda~ke" i optu`ila Saka{vilija da poku{ava da na Rusiju prebaci odgovornost za vi{enedjeljne proteste opozicije u kojima se on poziva da podnese ostavku zbog lo{eg u~inka u demokratskim procesima i pro{logodi{jneg te{kog poraza. Vojne vje`be Alijanse bi}e u punom zamahu tek idu}e nedjelje. One uklju~uju oko 1.000 vojnika iz petnaestak zemalja ~lanica ili partnera NATO-a. Jermenija, strate{ka saveznica Rusije u ju`nom Kavkazu, ju~e se pridru`ila Kazahstanu, Srbiji i Moldaviji i otkazala u~e{}e u ovim NATO manevrima. Manevri se odr`avaju u biv{oj ruskoj vazdu{noj bazi isto~no od Tbilisija nekoliko kilometara od baze Muhrovani. NATO je saop{tio da je vje`ba priprema za odgovor na krizu i treniranje na terenu i ne predstavlja nikakvu prijetnju Rusiji. Manevri se smatraju kao gest solidarnosti s Gruzijom ~iji je put ka ~lanstvu u Alijansi od avgusta privremeno zamrznut. (Agencije)

Vijesti Pariz istra`uje tri afri~ka predsjednika PA RIZ - Su di je u Pa ri zu otvorile su istragu protiv tri afri~ka predsjednika koja se odnosi na njihovu imovinu u Francuskoj, na osnovu tu`be o pronevjeri javnih sredstava. Rije~ je o 39 objekata i 70 bankarskih ra~una predsjednika Gabona Omara Bonga i njegovih bli`njih, zatim o 24 objekta i 112 bankarskih ra~una predsjednika Republike Kongo Denisa Sasua-Nguesoa. Istraga se odnosi i na limuzine koje je u Parizu kupio predsjednik Gvineje Teodoro Obianga za ~etiri miliona evra. (Agencije)

Napadnuti Romi BUDIMPE[TA - Nepoznate osobe pucale su na jednu romsku ku}u u ma|arskom selu Taska, ali nije bilo `rtava, rekla je ju~e predstavnica te zajednice. "Dva metka su pro{la kroz prozor, a dva su zavr{ila u zidu", rekla je \ila Horvat. Nepo zna te oso be su otvo ri le vatru iz vozila koje se potom brzo udaljilo sa mjesta napada. [ef ma|arske policije Jo`ef Ben ~e re kao je u ponedjeljak da }e agenti FBI pomo}i ma|arskim kolegama da ra svije tle niz na pa da na Rome. Od po~etka godine, tri Roma su ubijena, dok je tokom 2008. godine bilo 16 napada na Rome. (AFP)

Ubijeno 10 kurdskih pobunjenika ANKARA - Deset kurdskih pobunjenika iz Turske ubijeno je ju~e u najnovijem turskom bombardovanju njihovih upori{ta na sjeveru Iraka. Pobunjenici Radni~ke partije Kurdistana (PKK) ubijeni su u napadima turske avijacije na nekoliko skloni{ta i skladi{ta oru`ja u oblastima Zap i Avazin Basjan na sjeveru Iraka. Ovo je od go vor tur ske voj ske na ne da vne na pa de kurdskih separatista na jugoistoku Turske, u kojima je poginulo deset turskih vojnika. Turski lovci redovno izvode napade na ciljeve PKK u ira~kom Kurdistanu gdje se, prema na vo di ma An ka re, sklonilo oko 2.000 kurdskih pobunjenika. (AFP)

30

Svijet

•fuwsubl!7. 5. 2009.

Novi grip tipa A ne jenjava, ali nije ni tako opasan kako se u po~etku mislilo

Novi smrtni slu~aj u SAD Na snazi su i dalje o{tre mjere predostro`nosti

FOTO AFP

Sumnja na zarazu u Pri{tini V!qsj!|ujo!tlpk!cpm!oj!dj!kf!kv!•f!vkv!usp!vnsmb afob!)38*-!lp!kb!tf!up!lpn!op!~j!j{nf}v!vups!lb!j!tsj!. kf!ef-!qpabmj!mb!ob!tjn!qup!nf!lb!sb!luf!sjt!uj!•of!{b!op!. wv!wstuv!hsj!qb/!Afob!kf!qp!•fu!lpn!tf!enj!df ep!qv!up!wb!mb!j{!\wbk!dbs!tlf/!Pekf!mkf!okf!{b!ij!uof!tmv!. •b!kf!wf!qsj!|ujo!tlf!cpm!oj!df!kv!•f!kf!{b!uwp!sf!op!{b!op!. wf!qb!dj!kfo!uf-!b!penbi!tv!hb!pq!lp!mj!mj!qp!mj!dbk!dj!lp!kj tv!optjmj!qp!tf!cof!nbt!lf/!Ep!{b!lmkv!•f!okb!pwph csp!kb!oj!kf!cj!mp!qpu!wsef!eb!mj!tf!sb!ej!p!qswpk!asuwj op!wf!wstuf!hsj!qb!ob!Cbm!lb!ov-!kfs!tv!sf!{vm!ub!uj!mb!cp!. sb!up!sjk!tlji!jtqj!uj!wb!okb!cj!mj!ept!uv!qoj!ufl!lb!toj!kf!kv!•f/

Prema najnovijim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) zara`eno 1.655 ljudi, dok je broj sumnjivih slu~ajeva porastao na 1.616

i smrtnih, ali do sada se virus pokazao kao blago patogen. Uje dno je ju ~e Pasterov institut u Parizu objavio da je razvio test koji omogu}ava da se prisustvo novog virusa gripa A (H1N1) utvrdi za samo 12 sati, umjesto za 24 sata, koliko je ranije bilo potrebno. Taj test }e, ~im bude standardizovan, biti stavljen na raspolaganje svim zvani~nim laboratorijama, saop{tio je Institut, koji se nada da }e to sljede}e sedmice biti zavr{ena stvar. Pasterov institut u Parizu razvio duplo br`i test utvr|ivanja virusa H1N1

HJUSTON - @ena iz Teksasa zara`ena novim gripom tipa A umrla je po~etkom sedmice, saop{tile su ju~e lokalne zdravstvene vlasti. To je drugi slu~aj smrtnog ishoda kod osobe zara`ene gripom H1N1 u SAD. Prema najnovijim podacima Centra za kontrolu i

prevenciju bolesti (CDC), u SAD su potvr|ena 403 slu~aja obolijevanja od novog gripa tipa A kojeg izaziva virus H1N1, i to u 38 ameri~kih dr`ava. Stru~njaci CDC-a su na po~etku epidemije bili najavili da o~ekuju da }e se novi grip pro{iriti na svih 50 ameri~kih dr`ava i da }e biti i ozbiljnijih slu~ajeva, pa ~ak

Zahvaljuju}i tom testu, koji se smatra "osjetljivijim" od ranijih, sada je mogu}e potvrditi prisustvo novog virusa tipa A preska~u}i fazu izdvajanja virusnog genoma (skupa gena u virusu), {to omogu}ava dobijanje rezultata za kra}e vrijeme. Na drugom kraju svijeta, ta~nije u Kini, ju~e je iz Meksika doletio avion sa 98 Kineza i svi putnici su dobrog zdravstvenog stanja, mada }e morati da provedu nedjelju dana u karantinu jer dolaze iz zemlje u kojoj je izbila epidemija novog gripa. Meksiko se smatra epicentrom novog gripa od kojeg je u svijetu zara`eno, prema najnovijim podacima Svjetske zdravstvene ogranizacije (SZO), 1.655 ljudi, dok je broj sumnjivih slu~ajeva porastao na 1.616. (Agencije)

7. 5. 2009. •fuwsubl

Najve}e bitke

(8)

Iscrpljuju}i dani uz veliki broj `rtava Bitka kod Vaterloa

Datum bitke: 29/!kv!oj!2926/ Zara}ene strane: Tf!enb!lp!bmj!dj!kb!j!gsbo!dvt!lb!wpk!tlb Vojskovo|e: Ob!qp!mf!po!j!wpk!wp!eb! pe!Wf!mjo!hup!ob!j!Hfc!ibse!gpo!Cmj!ifs Ishod bitke: Qp!sb{!gsbo!dvt!lf! wpk!tlf!)wf!mj!lj!hv!cj!dj!tb!pckf!tusb!of* itka kod Vaterloa je bila posljednja Napoleonova bitka. Na Vaterlou se 18. juna 1815. borio i izgubio protiv vojske Sedme koalicije, kojom su komandovali vojvoda od Velin gto na i Geb hard fon Bli her. Sna ge ostatka Evrope ujedinile su se protiv Francuske u Sedmu koaliciju oko Velike Britanije, Pruske i Rusije, a bitka se odigrala u Belgiji, dva kilometra od Vaterloa. Napoleon nije uspio u poku{ajima da uvjeri nekoga od ~lanova Sedme koalicije da odustane od koalicije i zbog toga je smatrao da je njegova jedina {ansa ako prvi napadne, prije nego {to koalicija sakupi svu vojsku. Podijelio je svoju vojsku na lijevo krilo pod komandom Mi{ela Neja, desno krilo pod komandom mar{ala Gru{ija i rezervu, kojom je komandovao on li~no. Kada su pre{li granicu sa Belgijom, Francuzi su izgurali koalicijske predstra`e i Napoleon je osigurao centralnu poziciju na raskrsnici izme|u Velingtonove savezni~ke vojske na sjeverozapadu i Bliherove pruske vojske na sjeveroistoku. Napoleon je Pruse smatrao najve}om prijetnjom, pa se okrenuo najprije protiv njih, napadaju}i njihovu predstra`u u Tuenu blizu [arlroa, zatim je napredovao kroz [arlroa. To ve~e Napoleonovi izvi|a~i su do{li do Katr Bra. Napoleon je poslao mar{ala Neja da osigura raskr{}e puteva u Katr Bra. Napoleon je u me|uvremenu sa rezervom i desnim krilom armije pobjedio Pruse pod komandom generala Blihera u bici kod Linjija 16. juna 1815. Pruski centar je popustio pod te{kim francuskim napadom, ali krila su se odr`avala. Da je tada Nej do{ao u pomo} kako je bilo planirano, Prusi bi bili uni{teni. Pruski poraz kod Linjija u~inio je Velingtonovu poziciju na Katr Bra neodbranjivom, pa se on 17. juna povukao na sjever. Me|utim, Velingtonova kontrola nad Katr Bra omogu}ila je Prusima da se vrate i da podr`e Velingtona {to Napoleonu nikako nije odgovaralo. Proganjanje Prusa: Komandant pruskog {taba Avgust fon Gnajzenau planirao je da sakuplja prusku vojsku u Tiliju. Ve}inu je vojske sakupio u Vavru, a tu je odlu~io da u zoru krene prema Velingtonovom lijevom krilu sa Prvim, Drugim i ^etvrtim korpusom. Stigli su u no}i izme|u 17. i 18. juna kao poja~anje. Velington je proveo 17. jun vra}aju}i se na prethodni obrambeni polo`aj na brdu Sent @an. Napoleon se pridru`io Neju sa ve}inom rezervi, koje su porazile Pruse u Linjiju. Napoleon je generalu Gru{u izdao 17. juna neodre|ene komande da sa 30.000 vojnika proganja Pruse. Gru{ je sa proganjanjem zapo~eo kasno toga dana, kada Prusi vi{e nisu bili anga`ovani. Izgubljeno je bilo dragocjeno vrijeme da se odredi gdje je glavnina pruske vojske, tako da je bilo kasno da se sprije~e Prusi da do|u do Vavra. Sa de-

B

snim krilom armije Sjevera 18. juna do{lo je do sukoba sa Prusima kod Vavra. U bici je u~estvovalo 71.947 francuskih vojnika. Saveznici iz Britanije, Brunsvika, Hanovera, Nasaua i Holandije imali su 67.661 vojnika. Na desnoj strani Vaterloa je dvorac Igomon, koji nije predstavljao neko ozbiljno vojno utvr|enje, a i selo Papelot. Na zapadnoj strani druma ispred Velingtonove linije bila je farma La Haj Sent, gdje je Velington smjestio 350 pje{adinaca. Na suprotnoj strani druma bio je pijesak, koji je predstavNapoleon je Pruse smatrao najve}om prijetnjom, pa se okrenuo najprije protiv njih

ljao za{titu za jednu jedinicu strijelaca. Velington je zauzeo dobar bojni poredak, jer bilo koji napad bi bio jako te`ak. Napoleon se odlu~io za plan da napravi napad kojim bi odvukao Velingtonovu pa`nju od pravog cilja. Napoleon je smatrao da }e napad na Igomon odvu}i Velingtonove rezerve u tom pravcu, pa }e mo}i napasti lijevi centar punom snagom. Odlu~uju}a bitka: Bitka je zapo~ela napadom na Igomon. Velington je stvarno povukao ve}inu rezervi na desno krilo. Me|utim, napad na Igomon razvio se u cjelodnevnu bitku, u koju je ulazilo sve vi{e francuskih vojnika. Zbog toga je to imalo suprotan efekat od namjeravanog. Osim toga blato je spre~avalo i pje{adiju i konjicu. Napoleon je dobio informacije da Prusi napreduju prema njegovoj desnoj strani i zbog toga je naredio mar{alu Neju da po{alje pje{adiju pod komandom Derlona prema Velingtonovom lijevom centru. Divizija koja je bila na krajnje lijevoj strani upustila se u sukobe sa braniocima na La Haj Sent, a desna se upustila u borbe kroz Papelot. Izgledalo je da }e Piktonovi vojnici izgubiti, ali se u tom klju~nom trenutku pojavila britanska te{ka Napoleon se odlu~io za plan da napravi napad kojim bi odvukao Velingtonovu pa`nju od pravog cilja

konjica, koja se dotad nije vidjela iza izbo~ine. Derlonova pje{adija nije imala ni vremena ni prostora da formira obrambene kvadrate i dvije regimente oklopnika, dvije divizije Donzeloa i Markonjea su razbijene. Britanska te{ka konjica je krenula dalje u napad, ali ih je napala francuska konjica i nanijela im te{ke gubitke. Prusi su se po~eli pojavljivati na bojnom polju. Napoleon je poslao 15.000 vojnika, da ih zadr`i. Tako je Napoleon

potro{io sve pje{adijske rezervne snage, osim garde. Ostao je da se obra~una sa Velingtonom sa manjim brojem vojnika. U tom trenutku mar{al Nej je primijetio o~ito povla~enje iz Velingtonova centra, {to je ustvari bilo izno{enje ranjenih iz prethodnih okr{aja. Nej nije imao rezervne pje{adije i zbog toga odlu~uje da prodre u centar samo te{kom konjicom. Poslije niza neuspje{nih napada, francuska konjica je bila iscrpljena. Kasnije je organizovao napad na La Haj Sent, koju je osvojio, nakon {to je tu njema~ka legija ostala bez municije. Da su imali rezervne pje{adije, Francuzi bi se probili kroz Velingtonov centar. Prusi su po~eli potiskivati Lobauove snage iz Plansenoa, koji je bio iza francuske desne strane. Napoleon je na to poslao Mladu gardu od 10 bataljona da bi vratio Pruse. Mlada garda je poslije te{kih borbi vratila Plansenoa, ali je poslije kontranapada ponovo izgubila. Napoleon na to {alje dva bataljona Stare garde, koji poslije te{ke borbe bajonetama ponovo zauzimaju Plansenoa. Ponovo su Prusi napali Plansenoa. Stara garda i druga vojska zadr`avali su oko sat vremena masivni pruski kontranapad, pa su bili ponovo izba~eni iz Plansenoa. Imali su stravi~ne gubitke. Zadnje pru`anje otpora: Napoleon je uklju~io svoju zadnju rezervu, dotad nepobjedivu Imperijalnu gardu. Oko 3.000 gardista je pro{lo kroz savezni~ku vatru i porazili su savezni~ku prvu liniju. U me|uvremenu na bojno polje su kona~no do{li dijelovi Citenovog Prvog pruskog armijskog korpusa, pa su olak{ali pritisak na Velingtonovo lijevo krilo. Francuski gardijski napad se nastavljao. Na zapadu je 1.500 britanskih gardista le`alo {tite}i se od artiljerijske vatre, a oni su iznenadili Imperijalnu gardu kad su ustali i zapucali. Zadali su Imperijalnoj gardi te`ak udarac. Uslijedila je borba bajonetama, a u pomo} je do{ao svje` bataljon francuske lova~ke pje{adije. Britanska garda se tada po~ela povla~iti, ali ni Francuzi nisu napredovali zbog vatre sa strane. Ostaci Imperijalne garde povukli su se razbijeno i haoti~no. Panika se ra{irila francuskim redovima, da se garda povla~i. Vojvoda od Velingtona je procijenio da je povla~enje garde trenutak kad treba napasti. Kada je francuska garda protjerana iz Velingtonovog centra Prvi pruski korpus se probijao kroz francuski centar. Prvi pruski korpus zauzeo je Briselski drum, jedinu francusku odstupnicu. Prusi su zapo~eli veliki tre}i napad na Plansenoa, sa tri brigade. Plansenoa je branila francuska garda i druge jedinice. Uspjeli su izbaciti Francuze i odatle. Zadnja jedinica koja je pru`ala zdru`en otpor bila su dva bataljona Stare garde u mjestu La Bel Alijans. To je bila li~na Napoleonova garda. Garda se borila dok se Napoleon nije uvjerio da se mora povu}i. Velington i fon Bliher su se sreli oko 21 sat, a to je ozna~ilo kraj bitke. Saveznici su imali 15.000 mrtvih ili ranjenih, a Prusi 7.000. Napoleon je imao 25.000 mrtvih ili ranjenih i 8.000 zarobljenih.

Rat je zbir besmislenih postupaka koji se shvataju i hvale tek onda ako se pobijedi, a osu|uju kao pogre{ni kada se izgubi. Zapo~inju ih ljudi "u foteljama" koji se o ne~emu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi, a zavr{e ih obi~no oni koji su ih i po~eli. Ovdje }emo se sjetiti najve}ih i najva`nijih istorijskih bitaka, koje su odnijele hiljade `ivota, ali i doprinijele razvoju taktika i naoru`anja.

31

32

•fuwsubl!7. 5. 2009.

Otvorena 48. me|unarodna

Kultura Poljska na fotografijama BANJALUKA - Izlo`ba istorijskih fotografija "Putevi za slobodu - istorija Poljske u periodu od 1795 - 1918.", koju je organizovala Ambasada Republike Poljske u Sarajevu u saradnji sa Udru`enjem Poljaka Banjaluke, otvorena je u utorak nave~e u Muzeju RS u Banjaluci. Izlo`ba broji 17 fotografija, koje je Ambasada Poljske u Sarajevu dobila od Var{avskog instituta. Postavku je otvorio konzul Ambasade Poljske u BiH Luka{ Himjak. "Povodom dana Republike Poljske, 3. maja, organizovali smo ovu izlo`bu koja predstavlja istoriju Poljske od 18 do 20 vijeka. Predstavljamo izlo`bu ne samo ljudima poljskog porijekla ve} i svim gra|anima Banjaluke. Ambasada Poljske Smatram da je ovo vrlo intereradove dobila od santna interpretacija jednog periVar{avskog instituta oda poljske istorije", rekao je Himjak. On je naglasio da je 3. maj veoma bitan za njihovu istoriju, jer je na taj dan 1791. godine donesen prvi ustav Poljske. Poljska istorija nije mnogo poznata na ovim prostorima, ali postoje sli~nosti izme|u tih naroda. "Istorija Poljske nije mnogo poznata ovdje kao {to ni istorija BiH nije mnogo poznata tamo. Zbog toga imamo prezentaciju ovih fotografija koje predstavljaju neke sli~nosti ovih naroda po bogatstvu, snazi i energiji", dodao je Himjak. Predsjednica Udru`enja Poljaka Banjaluke Ivanka \elovi}, ka`e da su putevi Poljske, kao i kod mnogih zemalja koje su bile porobljavane, bili te{ki i surovi. Ona je dodala da je cilj izlo`be da se surova istorija ne ponavlja nikome i nigdje. N.Vr.

Preskupa Pikasova i \akometijeva djela \akometijeva "Ma~ka", po ocjenama stru~njaka njegovo remekdjelo, dostigla je najvi{u ponudu od 14,5 miliona dolara, pa je i ona ostala neprodata po{to je i ona bila bila procjenjena na sumu izme|u 16 i 24 miliona dolara. Svjetski rekord za neko Pikaso vo umje tni ~ko dje lo je ma lo vi{e od 104 miliona dolara, a za \akometijevo 27,48 miliona dolara. (Agencije)

Gre{kom uni{tili Benksijevo djelo BRISTOL - Grafit svjetski poznatog umjetnika Benksija pao je kao `rtva revnih gra|ana tokom akcije ~i{}enja gradskih zidova u Glastonburiju. Nakon {to je njegov grafit u rodnom Bristolu nedavno za{ti}en staklenim izlogom, a radovi mu dosti`u sve ve}e cijene na tr`i{tu umjetnina, Benksijev crte` u engleskom Glastonburiju uni{tila je neupu}ena grupa volontera tokom akcije uklanjanja grafita s gradskih zidova. Inicijativu je pokrenulo gradsko vije}e Glastonburija, a crte` koji prikazuje medvjedi}a Padingtona, junaka serijala knjiga za djecu Majkla Bonda, kako stoji uz natpis "Migracija nije zlo~in", gra|ani su prekrili bojom. Iz gradskog vije}a istakli su `aljenje zbog nesre}nog ~ina, te najavili da }e ukloniti povr{inski sloj boje i uz pomo} restauratora poku{ati spasiti djelo. Benksijev rad bio je u vlasni{tvu Juliana ^ata, koji je nekoliko dana prije nezgode dogovorio njegovu prodaju po cijeni od 5.000 funti. (Agencije)

Spomenik od 10 miliona evra SKO PLJE - Spo me nik voj skovo|e Aleksandra Makedonskog bi }e pos tav ljen na Trgu Makedonija u centru Skoplja najkasnije do oktobra ove godine. Spomenik }e biti visok kao jedna osmospratna zgrada, odnosno 22 metra, a pravi se u italijanskoj livnici "Fonderija artistika Ferdinando Marineli". Gradona~elnik skopske op{tine Cen tar Vla di mir To do ro vi} rekao je da }e spomenik ko{tati

10 miliona evra. Am ba sa dor Evrop ske uni je u Makedoniji Ervan Fuere upozorio je makedonsku vladu da se uzdr`i od svih odluka koje su prepreka u procesu koji vodi posrednik UN Metju Nimic u sporu sa Gr~kom u vezi sa imenom. Spor u vezi sa imenom Makedonija, koji Gr~ka smatra svojim istorijskim naslije|em, traje od 1991. godine, od kada Atina blokira me|unarodno priznanje te dr`ave pod tim imenom. (Agencije)

Najve}i sajam umjetnosti BE^ - Najve}i austrijski sajam umjetnosti "Viennafair" bi}e otvoren danas u Sajamskom centru "Messe Wien", gdje }e ove godine do 10. maja izlagati 120 galerija iz cijele Evrope. Sajam savremene umjetnosti "Viennafair" peti }e put okupiti renomirane i umjetnike u usponu, a u fokusu }e i ove godine biti galerije iz isto~ne i jugoisto~ne Evrope. Iz zemlje doma}ina predstavi}e se 43 galerije, a njih 29 iz isto~ne Evrope. Najvi{e galerija koje }e biti predstavljene su iz Poljske, pet ih je iz Slovenije, po ~etiri iz Rumunije, Slova~ke i Ma|arske, a me|u izlaga~ima su i galerije iz ^e{ke i Srbije. Ve} 13. maja ljubitelje umjetnosti u Muzejskom kvartu o~ekuje drugi sajam umjetnosti "Art Austria 1900 - 2000." na kojem }e biti predstavljeno 45 galerija i trgovaca umjetninama. U sredi{tu ovog sajma bi}e austrijska umjetnost 20. vijeka. (Agencije)

Tambura{ki festival u U`icu U@ICE - Peti me|unarodni tambura{ki festival u U`icu bi}e odr`an idu}eg petka, najavilo je Udru`enje estradnih umjetnika "Ere", koje je organizator ove tradicionalne manifestacije. Prema najavama organizatora, nastupi}e {est tambura{kih orkestara iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Festival }e i ove godine imati revijalni karakter, a pored doma}eg orkestra "Kapedunum", nastupi}e tambura{i iz Bijelog Polja, Kumanova, tambura{ki orkestar @eljezare Zenica i tambura{i iz Konjica, dok iz Novog Sada dolazi tambura{ki orkestar RT Vojvodine. D.Vu.

U`i~ani gostovali u Fo~i FO^A - ^lanovi Malog pozori{ta "Duga", koje ve} 10 godina djeluje pri Klubu mladih Crvenog krsta U`ice, izveli su u Fo~i predstavu za djecu "Laku no}, Joja", po tekstu Du{ka Radovi}a, a u re`iji prvaka drame u`i~kog Narodnog pozori{ta Slobodana Ljubi~i}a. "Du{ko Radovi} je jedini srpski pisac za decu koji je pisao nadrealne pri~e, a ovo je pri~a o de~aku koji ne}e nikada da spava. Buni se protiv spavanja, a na kraju zaspi", kazao je glumac Vladimir Kur}ubi}, koji u ovoj predstavi igra glavnu ulogu Joje. Predstava je u Gradskom narodnom pozori{tu izvedena pred u~enicima ni`ih razreda osnovnih {kola "Veselin Masle{a" i "Sveti Sava" iz Fo~e. Sne`ana Kova~, sekretar Crvenog krsta u Fo~i, ka`e da je ova predstava plod dosada{nje saradnje izme|u fo~anskog i u`i~kog Crvenog krsta, koja }e zvani~no biti potpisana 15. maja u U`icu. D.Vu.

Gotovo svaka rasprava o pjesni{tvu danas po~inje pitanjem: "^emu pjesnici u oskudnu vremenu", kazao Stoji}

Mirsada LINGO

SARAJEVO - ^itanjem izabranih stihova pjesnika iz cijelog svijeta, uz prate}i muzi~ki i likovni sadr`aj, ju~er je u Sarajevu otvorena 48. me|unarodna knji`evna manifestacija "Sarajevski dani poezije". Manifestacija }e trajati do 13. maja i okupi}e oko 100 u~esnika iz BiH i svijeta. Ovogodi{nje poetske susrete, osim Sarajeva, ugostit }e i Mostar, Banjaluka, Gora`de, Te{anj i ^eli}. Goste i u~esnike susreta ju~er je u Domu mladih "Skenderija" u Sarajevu pozdravio knji`evnik i predsjednik programskog savjeta manifestacije Mile Stoji}, nagla{avaju}i da }e Sarajevo narednih desetak dana otvoriti sve svoje kapije pjesnicima iz Evrope i svijeta, prevoditeljima, slikarima i muzi~arima. On je kazao da gotovo svaka rasprava o pjesni{tvu danas po~inje pitanjem: "^emu pjesnici u oskudnu vremenu?" "Grad Sarajevo kao malo koji grad na ovom planetu ima odgovor na to pitanje: pisati, uprkos oskudici, nevremenu i pusto{enju, te darovati svoju rasko{ sveop}em siroma{tvu svijeta", kazao je Stoji}. Prisje}aju}i se mnogih stranih pjesnika koji su osudili opsadu Sarajeva, on je naglasio da su u glavnom gradu BiH i u to vrijeme odzvanjali stihovi.

Izlo`ba obuhvata 39 radova nastalih u dvije godine

"Buvlja pijaca" kao slika dru{tva D. ZEC

BANJALUKA - Izlo`ba fotografija "Buvlja pijaca" autora Drage Vejnovi}a otvorena je u utorak nave~e u Velikom izlo`benom salonu Kulturnog centra Banski dvor u Banjaluci. Izlo`bom je obuhva}eno 39 radova nastalih u zadnje dvije godine, a predstavlja fotografije ljudi i njihovih li~nih sitnica koje su prinu|eni da prodaju da bi prehranili porodice. "Radovi iz ove postavke bili su izlo`eni i u okviru 'Sarajevske zime' pro{le godine. Na`alost, svakim danom bi se mogli dodavati novi jer je sve ve}i broj ljudi koji se na razli~ite na~ine snalaze za pre`ivljavanje u ovim te{kim vremenima", rekao je Vejnovi}. Pojasniv{i da mu je cilj bio da predstavi sliku dana{njeg dru{tva istakao je da njegova izlo`ba nema posebnu poruku, ali da bi mogla biti okarakterisana pitanjem: "Kako mi idemo u Evropu?" Na slikama je Vejnovi} predstavio ljude koji se, kako sam ka`e, bore za komad hljeba. "Svi se bore na svoj na~in. Za komad hljeba prodaju sitnice. Ova izlo`ba koja je po~ela kao izlo`ba fotografija, sada je dobila jedan multimedijalni efekat", naveo je Vejnovi} i dodao da se ona odnosi na ljude koji su prije rata radili u proizvodnim gigantima poput banjalu~kog "^ajaveca", a kasnije bili prinu|eni da vje{tine i alate prodaju za sitan novac. Drago Vejnovi} je ro|en u Novom Gradu 1964. godine. Zavr{io je Akademiju umjetnosti u Banjaluci, Smjer kamera. Fotografijom se bavi ve} 10 godina, a njegovi radovi su objavljeni u mnogim vode}im svjetskim listovima. Njegova postavka "Buvlja pijaca", ~ije je otvaranje muzikom ispratio Gradski tambura{ki orkestar Banjaluka, za javnost }e biti otvorena do 1. juna.

FOTO M. RADULOVI]

NJUJORK - Slika Pabla Pikasa i skulptura Alberta \akometi ja, dva naj zna ~aj ni ja dje la ponu|ena na aukciji u "Sotbiju" u utorak u Njujorku ostala su neprodata. Za Pikasovu sliku "Umjetnikova dvoipogodi{nja k}erka s brodi}em", procijenjenu na sumu izme|u 16 i 24 miliona dolara, najve}a ponuda je iznosila 12,5 miliona dolara.

Praznik

"Zlatna iskra" 10. maja KRAGUJEVAC - Me|unarodni lutkarski festival "Zlatna iskra" bi}e odr`an od 10. do 16. maja u Kragujevcu, a ansambli 15 pozo ri {ta iz Srbi je i inostranstva prikaza}e 21 predstavu. U ta kmi ~ar skom di je lu u~estvova}e 13 lutkarskih pozori{ta iz Kine, Bugarske, Rusije, Rumunije, Slovenije, Ukrajine, Hrvatske, Bo sne i Her ce go vi ne i Srbije. Festival }e 10. maja otvoriti predstava "Crvenkapa" Pozori{ta lutaka iz Lom`a u Poljskoj, koja je bila pobjednik na pro{logodi{njem festivalu "Zlatna iskra". Prema najavi organizatora, tro ~la ni me |u na ro dni `i ri iza bra }e tri naj bo lje predstave, bi}e dodijeljena i nagrada za najbolju produkciju, dok }e dvije zlatne plakete pripasti najboljim glumcima na festivalu. Sve festivalske predstave bi}e izvedene na sceni Pozori{ta za decu u Kragujevcu, je di no }e ko mad "Zlatna ribica" pozori{ta iz Rusije biti odigran na sceni Knja`evskog srpskog teatra. Organizator ovog festivala je Pozori{te za decu iz Kra gu je vca, a ge ne ral ni pokrovitelj grad Kragujevac. (Agencije)

Kultura

7. 5. 2009. •fuwsubl

33

knji`evna manifestacija

poezije u Sarajevu Sarajevo otvorilo kapije poetama FOTO S. PINJAGI] Me|u brojnim zvanicama bili su i ~lan Predsjedni{tva BiH Haris Silajd`i} i federalni ministar kulture i sporta Gavrilo Grahovac

"U dobru je lako dobar biti, ali u zlim vremenima na{e rije~i druga~ije odzvanjaju, a na{e pjesme malo ko slu{a. Ipak, Sarajevo se tih mra~nih godina bilo pretvorilo u planet poezije", istakao je Stoji}. [arolik program narednih }e dana obuhvatiti razli~ite susrete, teme i doga|aje, kao {to su oma` Ahmetu Hromad`i}u, sje}anje na knji`evnika Vladimira Osim u Sarajevu, poetski susreti u jo{ pet gradova

Do 13. maja susreti }e okupiti oko 100 u~esnika iz BiH i svijeta

^erkeza, knji`evni portret Jasmine Musabegovi}, kao i program "Sje}aju}i se pjesnika Rajka \urice". Na ovoj me|unarodnoj knji`evnoj manifestaciji bit }e odr`ane i knji`evne ve~eri u pet bh. gradova i Sarajevu te susreti prevodilaca, studenata, izdava~a i osnovaca s piscima. Poseban program posve}en je mladoj generaciji bh. pjesnika.

Svoje }e pjesni~ke dosege predstaviti poete iz mnogih zemalja, kao {to su Japan, Rusija, Turska, Jordan, Njema~ka, Poljska, Ma|arska, Italija i Norve{ka te iz susjedne Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Me|u brojnim su zvanicama prigodne sve~anosti otvaranja bili i ~lan Predsjedni{tva BiH Haris Silajd`i} i federalni ministar kulture i sporta Gavrilo Grahovac. U okviru 48. "Sarajevskih dana poezije" ju~er je otvorena izlo`ba "@ivot i djelo Ahmeta Hromad`i}a" u Galeriji "Mak" Muzeja knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti u Sarajevu. Danas je u okviru susreta pjesnika planirano odr`avanje okruglog stola "Moja poetika - autopo eti ~ne ispo vi jes ti", a su dje lo vat }e pje sni ci iz Njema~ke, Japana, Norve{ke, Srbije i BiH. Sutra je, tako|er, planiran i susret pjesnika u Banjaluci, a poslijepodne }e se ljubitelji poezije u Sarajevu prisjetiti Rajka \urice, bh. pjesnika koji je preminuo pro{le godine.

34

•fuwsubl!7. 5. 2009.

Sarajevo Rekonstrukcija pet ulica u Hrasnici Planirano je da polovinom maja ove godine po~ne sanacija pet ulica u ilid`anskim mjesnim zajednica Hrasnica 1 i 2. "U mjesnoj zajednici Hrasnica 1 bi}e sanirane dvije ulice, dok }emo u mjesnoj zajednici Hrasnica 2 rekonstruisati tri ulice. Te ulice su uni-

{tene usljed izgradnje gasne mre`e", rekao je Zlatko Pilavac, {ef Odsjeka za komunalne poslove op{tine Ilid`a. Izvo|a~ radova je GP "Put", a za realizaciju ovog projekta op{tina Ilid`a obezbijedila je 120.000 KM. [.P.

Do jeseni kanalizacija u naselju Lokve Najmanje 250 doma}instava naselja Lokve do jeseni }e dobiti sekundarnu kanalizacionu mre`u, kazao je Hamdo Ejubovi}, na~elnik op{tine Had`i}i. "Primarna kanalizaciona mre`a u tom naselju je ve} izgra|ena, a zavr{ena je i projektna dokumentacija za sekundarni vod", objasnio je Ejubovi}. Za realizaciju ovog projekta op{tina Had`i}i je izdvojila 100.000 KM. "Stanovnici tog naselja imaju septi~ke jame iz kojih cure fekalije. Realizacijom ovog projekta rije{ili bismo {irenje zaraze i neugodnog mirisa", kazao je Ejubovi}. [.P.

Donji Had`i}i bez struje Stanovnici naselja Grivi}i, Blagovac, U{ivak, Donji Had`i}i i Lje{evo danas od devet do 15 sati ne}e imati struje, saop{teno je iz "Elektrodistribucije". Bez napajanja elektri~nom energijom od 10 sati do 11.30 bi}e i stanovnici naselja ^engi} Vila 2, a od 13 do 14.30 Ulica Velika drveta 2, te trafo-stanice Podvo`njak 1 i 2. [.P.

Važniji telefoni Bfsp!espn!Tb!sb!kf!wp Cb!lj!kf Cpm!oj!db!#Lp!|f!wp# Ej!nokb!•bs #Fmfl!usp!ejt!usj!cv!dj!kb#!.!lwb!sp!wj HSBT!Jo!gp.dfo!ubs KLQ!#Sbe# Lbo!up!obm!ob!jo!tqf!ldj!kb #Qp!lpq# #Sb!ejp.ub!ltj# #Tb!sb!kf!wp.tubo# Uf!mf!gpo!tlf!jo!gps!nb!dj!kf #Up!qmb!of# Uv!sjt!uj!•lj!jo!gps!nb!uj!woj!dfo!ubs #Wp!ep!wpe# Bvup!cvt!lb!tub!oj!db Cpm!oj!db!#Qpe!isbt!up!wj# Fl!tqsf!toj!qp!|ubo!tlj!tfs!wjt Lb!ob!mj!{b!dj!kb NVQ Pq~b!cpm!oj!db!Tb!sb!kf!wp QUU!lwb!sp!wj #Tb!sb!kf!wp!hbt# Uf!mf!hsb!nj #Wf!mf!qf!lb!sb# Wf!uf!sj!obs!tlb!tub!oj!db

39:.211 644.874 555.911 769.666 341.878 3:4.294 769.149 774.95: 753.554 2626 553.691 2293 761.:8: 643.717 752.573 324.211 555.454 2528 779.36: 775.322 396.211 :88 383.:91 2313 759.616 553.414

Zvani~no obilje`en po~etak rada JU Spomenik prirode Vrelo Bosne

Kuponi za prevoz djece Op}ina Centar obezbijedila je sredstva za nabavku kupona gradskog pre vo za za po tre be 13 djece sa posebnim potrebama i 22 njihova pratioca. Za ove namjene iz bud`eta je izdvojeno 8.200 KM. Za {ti }e ni ke Cen tra "Vla di mir Na zor", ko ji pri odlasku u {kolu koriste gradski prevoz, izdvojeno je 5.600 KM, za djecu Zavoda za specijano obrazovanje "Mjedeni ca" 1.100 KM, a za u~enike Centra za slu{nu i govornu rehabilitaciju 1.260 KM. Sredstva }e biti iskori{tena za nabavku kupona za pre voz to kom de vet mje se ci u {kol skoj 2008/2009. godini. M.L.

Servisne informacije Policija

122

Ob!qp!esv!•kv!NVQ.b!LT!v qsp!uf!lmb!35!tb!ub!fwj!efo!uj!sb!. ob!tv!•f!uj!sj!lsj!wj!•ob!ekf!mb; sb!{cpk!oj|!uwp-!p|uf!~f!okf!uv!. }f!tuwb!sj!j!ewj!kf!uf!|lf!lsb!}f/

Hitna pomo}

124 Flj!qf!Ij!uof!qp!np!~j!jnb!mf tv!617!jo!ufs!wfo!dj!kb-!pe!•f!. hb!tv!63!cj!mf!lv!~of!qp!tkf!. uf/!

Porodili{ta

285-287 250-259 V!qp!sp!ej!mj!|uj!nb!kf!sp!}f!op 28!cf!cb;!ef!wfu!ekf!wpk!•j!db!j ptbn!ekf!•b!lb/

Vatrogasci

123 Flj!qf!wb!usp!hb!tb!db!jnb!mf tv!qfu!jo!ufs!wfo!dj!kb/!Hps!kf!mp kf!tnf!~f!v!lpo!ufk!of!sj!nb!j bvup!np!cjm!ob!qbs!ljo!hv/!

Zbog ~ega u parkovima nema dovoljno klupa? Klupa ima dovoljno u svakom parku, a {to gra|ani uni{tavaju klupe, to je drugi problem.

Aida Mo~evi}, novinar

Suad He}o, direktor Sektora za odr`avanje zelenih povr{ina i mobilijara KJKP "Park"

Srda~an susret Denisa Zvizdi}a i Alije Budnje

Promociji je prisustvovao i Alija Budnjo, vlasnik nelegalno sagra|enog restorana "Labud" u samom nukleusu vodoza{titne zone

Za{tititi Mirsada LINGO

Javna ustanova Spomenik prirode Vrelo Bosne ju~er je zvani~no po~ela sa radom, a njen cilj }e biti da ovaj biser prirode za{titi i o~uva, posebno, kako je ju~e re~eno, od ru{itelja i agresivne izgradnje. "Vrelo Bosne je biser prirode u Kantonu Sarajevo, ali i {ire. Moja zada}a }e biti da sa~uvam ovaj dragulj. Pozivam i sve gra|ane Sarajeva da sa~uvamo Vrelo Bosne, jer ono nije na{e, mi smo ga posudili od budu}ih generacija", rekao je ju~er Osman Deli}, direktor JU Spomenik prirode Vrelo Bosne. Ova ustanova ima}e svoje eko-redare kojima }e,

kako je re~eno, ovlasti biti pro{irene. Skup{tina KS jo{ 2005. godine proglasila je Vrelo Bosne spomenikom prirode, a zakonom su predvi|ene posebne mjere za{tite ovog podru~ja koje je, osim {to je bogato florom i faunom, izvori{te pitke vode, te prva vodoza{titna zona. Abid Jusi}, ministar prostornog ure|enja i za{tite okoli{a KS, istaknuo je da od novoformirane ustanove o~ekuje pozitivne promjene kada je u pitanju za{tita ovog podru~ja. "Po~eli smo od Vrela Bosne koje je posebni ekolo{ki i prirodni fenomen. @elimo ga za{tititi od ru{itetelja, neljubitelja prirode, od agresivne izgradnje",

Podsticaj za poljoprivredu 200.000 maraka M. LINGO

Op}ina Novi grad izdvojila je ove godine 200.000 KM za poticaj poljoprivredne proizvodnje. Iz ove op}ine isti~u da, u cilju podizanja nivoa zapo{ljavanja u sektoru poljoprivrede kroz osnivanje samoodr`ivih firmi, plasteni~ke proizvodnje, op}ina i ove godine nastavlja pomagati projekte koji su uspje{no realizovani proteklih godina. "Projekti se realizuju uz pretpostavke da se kori{tenjem poljoprivrednog zemlji{ta i ostalih prirodnih resursa za pove}anje proizvodnje hrane mogu obezbijediti nova radna mjesta i pobolj{ati ekonomski polo`aj stanovni{tva koje se opredijeli za poljoprivrednu proizvodnju", ka`u u ovoj op}ini. Projekat plasteni~ke proizvodnje nai{ao je na veliku zainteresiranost gra|ana

Cilj podizanje nivoa zapo{ljavanja kroz osnivanje samoodr`ivih firmi

na lokacijama Rajlovca, Reljeva, Dobro{evi}a i Rje~ice. "Ovaj projekat omogu}ava postizanje visokih prinosa na malom prostoru tokom cijele godine, a time i konkurentnost na tr`i{tu i za njega su planirana sredstva od 60.000 KM", ka`u u op}ini. Za sti mu li ra nje farmera kroz dodjele nov~anih nagrada i kandidovanje mini-projekata planirano je 15.000 KM, dok je za nastavak projekta hortikulturnog ure|ivanja zelenih povr{ina pred{kolskih ustanova planirano 10.000 KM. Bit }e organizovana i ~etvrta manifestacija "Dani ljekovitog bilja i p~elarstva Novi grad", za koju su planirana sredstva u iznosu od 6.000 KM, a za projekat snimanja stanja i izrdu radno-operativnog programa "Odr`ivo upravljanje poljoprivrednim resursima na novom gradu" planirnao je 50.000 KM.

7. 5. 2009. •fuwsubl 35

Sarajevo

Vodi~ FILMOVI BQP!MP Sbu!nf!}v!of!wkft!ub!nb Lfku!Ibe!tpo-!Fo!Ib!ubwfk Sf!aj!kb;!Hf!sj!Wj!ojl )29-!31!i*

NF!FUJOH!QP!JOU Y.nfo!qp!•f!ubl;!Wpm!wf!sj!o Ikv!Eaf!lnfo Sf!aj!kb;!Hf!wjo!Ive )29-!31-!33!i*

PREDSTAVE OB!SP!EOP!QP![P!SJ!\UF Nps!ubm!lpn!cbko Sf!aj!kb;!Ej!op!Nvt!ub!gj~ )31!i*

od ru{itelja istakao je Jusi}. Najavio je pro{irivanje aktivnosti za{tite i na za{ti}ena podru~ja Skakavca, Bijambara i drugih. "Gazdinstva nad Bijambarama i Skakavcem sada imaju 'Sarajevo{ume', ali smatramo da ova ustanova treba da opravda svoje postojanje", rekao je Jusi}. I Denis Zvizdi}, predsjedavaju}i Skup{tine KS, zalo`io se da sve nezakonite pojave, posebno kada je u pitanju bespravna gradnja, treba sprije~iti i kazniti. Ju ~e ra{ njoj pro mo ci ji rada JU Spomenik prirode Vrelo Bosne prisustvovao je i Alija Budnjo, vlasnik nelegalno sagra|enog restorana "Labud" u samom nukleusu vodoza{titne zone. Uprkos neda-

vnom nalogu inspkecije i striktno postavljenom roku, nezakonito dogra|eni dio ovog restorana jo{ nije uklonjen. Stra na ~ke ko le ge iz SDA, Zvizdi} i BuVrelo Bosne }e dnjo, koji je ina~e i vije}nik u op}ini Ilid`a, srda~no su se imati eko pozdravili na ju~era{njoj sve~anosti. Na pitanje zbog ~ega nije ispo{tovana odluka Vlade -redare sa pro{i- KS da do 30. aprila bude sru{en nadogra|eni dio objekta "La bud", ministar Abid Jusi} je kazao da je za ru{enje renim nadle`na Gra|evinsko-urbanisti~ka inspekcija op}ine Iliovla{ted`a. njima "Vladu KS sam upoznao sa problemom bespravne gradnje, a u nadle`nosti Vlade nije da donosi odluku o ru{enju, to je nadle`nost Gra|evinske inspekcije op}ine.

Promocija Spomenika prirode Vrelo Bosne, Alija Budnjo FOTO D@. TORCHE

Postoji procedura. Op}inski inspektor iza|e na teren, provjeri da li je ne{to van zakona, a ako utvrdi da jeste i donese rje{enje o ru{enju, investitor ima pravo da se `ali drugostepenoj komisiji KS. Rje{enje o ru{enju `alba ne odla`e", kazao je Jusi} i za ostale informacije uputio na op}inu Ilid`a. On je potvrdio da je za Park prirode Vrelo Bosne nadle`na Vlada KS, ali je napomenuo kako ovaj restoran postoji ve} 50 godina i kako problem treba rije{iti. Dodao je i kako se odlu~nost Vlade KS o uklanjanju nelegalno nadogra|enog dijela nije promijenila. Vlada je nedavno ocijenila da je izgradnja septi~ke jame ovog restorana ekolo{ki incident.

Postavljen kamen temeljac u Dobrinji

Po~inje izgradnja 342 stana M. LINGO

Objekat planiran u Dobrinji 5 FOTO D@. TORCHE

Kamen temeljac za izgradnju 342 stana, koji su namijenjeni za prodaju po povoljnijim uslovima uglavnom mladima, postavljen je ju~er u Dobrinji 5. Planirano je da za 18 mjeseci ovaj objekat bude useljiv, a kako je rekao ^edomir Luki}, ministar za stambena pitanja u Vladi KS, dio stanova bi}e izgra|en i za bora~ku populaciju, a jedan broj }e biti i u slobodnoj prodaji. "Ovaj projekat traje ve} pet godina. U naselju Rosulje stanovi su ve} gotovi, sad radimo u Dobrinji, a planiramo jo{ neke lokacije. Odlu~ili smo da ponudimo povoljnu cijenu, tako da jedan kvadrat ko{ta 1.376 KM bez PDV-a, a sa PDV-om 1.610 KM. Smatramo da je ovo najni`a cijena kvadrata stana u BiH, ali i u cijelome regionu", rekao je Luki}. Kako je napomenuo, cjelokupan projekat vrijedan je 40 miliona KM, a investitor je Stambeni fond Kantona Sarajevo.

LB!NFS!OJ!UF!BUBS Ab!cb Sf!aj!kb;!Fm!njs!Kv!lj~ )31!i*

"U posljednje vrijeme de{avalo nam se da mladi odustaju od kupovine stanova, iako su ve} bili pro{li sve formalnosti. Tako da smo obezbijedili s nekim bankama dvije povoljne kreditne linije da tim mladim ljudima budu omogu}eni {to bolji uslovi kreditiStanovi po povoljnijim uslovima kupovine namijenjeni mladima

ranja, kako bi mogli ostvariti kupnju stana", rekao je Luki}. Postavljanju kamena temeljca za novi stambeni objekat u naselju Dobrinja 5 prisustvovali su i na~elnik op}ine Novi grad Damir Had`i} i predsjedavaju}i Skup{tine KS Denis Zvizdi}. Had`i} je istaknuo kako je zadovoljan {to se kona~no ostvaruje projekat izgradnje stanova za mlade, koji je u naselju Dobrinja pokrenut jo{ 1992. godine, te kako je ova lokacija savr{ena za mlade ljude.

QP![P!SJ!\UF!NMB!EJI Tuwbs!kf!v!pcmj!lv Sf!aj!kb;!Benjs!Hmb!np!•bl )31!i*

IZLO@BE HB!MF!SJ!KB!#HB!CSJ!KFM# #Qp!{p!sj!|oj!qmb!lbu! Lb!nfs!oph!ufb!usb!66# VNKF!UOJ!_LB! HB!MF!SJ!KB #Np!hv!~j!sf!usp!tqfd!usvn# #Sf!usp!tqfd!usvn# NV![FK! LOKJ!AF!WOPT!UJ! J!QP![P!SJ!\OF! VNKF!UOPT!UJ Tubm!of!qpt!ubw!lf! sb!eoji!tp!cb! Tjm!wj!kb!Tusb!ij!nj!sb! Lsbok!•f!wj!~b-! Ib!tb!ob!Lj!lj!~b-! Lbm!nj!kf!Cb!sv!ib! j!Qf!usb!Lp!•j!~b CSV!TB! CF![JT!UBO Tubm!ob!qpt!ubw!lb;! #Sb!{wpk!Tb!sb!kf!wb! pe!qsfu!ijt!up!sjk!tlph! ep!bvt!usp!vhbs!tlph! qf!sj!peb# #Qmf!uf!oj!of!t!Ckf!mb!|oj!df# NV![FK! TB!SB!KF!WB 2989!.!2:29/!hp!ej!of Tubm!ob!qpt!ubw!lb;! #Tb!sb!kf!wp! 2989!.!2:29/!hp!ej!of#

36

•fuwsubl!7. 5. 2009.

Banjaluka Revija filmova u Domu omladine

Evrop ska re vi ja fil ma bi}e odr`ana od 9. do 12. maja u prostorijama Doma omladine. Prema rije~ima Milice Mijatovi}, sekretara Francuskog kulturnog centra, koji je organizator ove filmske manifestacije, na reviji }e biti predstavljeno osam filmova koji }e biti ravnomjerno raspore|eni u ~etiri dana trajanja manifestacije. "Revija filmova }e biti zvani~no otvorena u subotu 9. maja u 18.15, predstavljanjem ~e{kog filma 'Sre}a', a nakon njega u 20 ~asova slijedi por tu gal ski film 'Film ko ji govori'", rekla je Mijatovi}eva. Program revije bi}e nastavljen u nedjelju u 19 ~asova predstavljanjem italijanskog filma "Preodgajanje". Ljubitelji sedme umjetnosti poslije te projekcije u 21 ~as mo}i }e da pogledaju njema~ki film "^e-

Grade kanalizaciju na Veselom brijegu

tiri minute". U ponedjeljak se na programu od 19 ~asova nalazi {panski film "Leptirov jezik", a u drugom terminu od 21 ~as istog dana bi}e uprili~ena projekcija francuskog ostvarenja "Bijeg". U utorak, zavr{nog dana manifestacije, na programu }e od 19 ~asova biti {vajcarski film "Moje ime je Na reviji }e biti predstavljeno osam filmova

Eugen". Festival }e biti zatvoren predstavljanjem gr~kog filma "Haritonov hor", koji }e publika mo}i da pogleda u 21 ~as. D.J. - V.G.

Vi{e naselja bez struje U ulicama Stepe Stepanovi}a i Sr|e Zlopogle|e danas ne}e biti elektri~ne energije u periodu od 8.30 do 13 ~asova, javljaju iz "Elektrokrajine". Bez struje }e od 8.30 do 10.30 ostati i dio naselja Gligori}i. Dio naselja Gole{i ne}e imati elektri~ne energije od 11 do 13 ~asova. Do prekida u elektrosnabdijevanju }e do}i zbog izvo|enja planiranih radova na elektroenergetskim objektima. J.Bj.

Mati~ni ured

Kanalizacija koja se gradi na Veselom brijegu trebalo bi da bude zavr{ena u narednih nekoliko dana. Stanovnici ovog naselja su izuzetno zadovoljni saradnjom sa gradskom upravom, a u prvi plan stavljaju dobre odnose sa gradona~elnikom Dragoljubom Davidovi}em. "Sve {to smo po`eljeli od gradske uprave to smo i dobili. Za sada nam je bitno da kanalizaciona mre`a bude zavr{ena kako bi bio olak{an `ivot stanovnicima ovog naselja", istakli su neki od Roma koji `ive na Veselom brijegu. Prema njihovim rije~ima, sljede}e godine treba da bude zavr{en put ko ji }e vo di ti do njihovih ku}a i napominju da ne sumnjaju da }e gradske vlasti odr`ati svoje obe}anje i da }e put biti zavr{en. A.St.

Servisne informacije Policija

122

V!DKC!Cb!okb!mv!lb!fwj!efo!uj!. sb!op!kf!|ftu!lsj!wj!•oji!ej!kf!. mb-!pe!up!hb!kf!eob!lsb!}bkf!eob!qsp!wbm!ob!lsb!}b-!kf!. eop! sb!{ cpk!o j|!u wp-! ewb p|uf!~f!okb!uv!}f!tuwb!sj!j!kf!. eop!lsj!wj!•op!ekf!mp!j{!lb!uf!. hp!sj!kf!pt!ub!mp/!Kb!woj!sfe!j njs!kf!ob!sv!|fo!usj!qv!ub!v{ usj!qsf!ls|b!kb/

Hitna pomo}

124 V!tub!o j!d j!Ij!u of!qp!n p!~ j qsf!hmf!eb!op!kf!88!pesb!tmji qb!d j!kf!o b!u b! j! 38! ekf!d f/ Pcbw!mkf!o f!tv!33!lv!~ of qp!tkf!uf/!

Gradnja Doma penzionera zapo~eta je 1990. godine

Biblioteka Tb!n j!qfo!{ j!p of!s j ob!qsb!wj!mj!tv!tf!cj!cj!cmj!puf!lv v!tlmp!qv!Ep!nb-!ep!oj!sb!kv!~j twp!kf!lokj!hf!lp!kji!usf!ov!uop jnb!qsf!lp!3/111/!Cj!mp!kf!j tmv!• b!kf!w b! ep!o b!d j!kb! pe tusb!of!nmb!eji!j!esv!hji!mkv!ej lp!kj!tv!•v!mj!{b!ptoj!wb!okf!cj!. cmj!p uf!l f-!sf!l mb!kf!Tb!o kb Tuv!qbs/

Istorijat Hsb!e okb! Ep!n b qfo!{ j!p of!s b!{b!q p!• f!u b!kf 2::1/!hp!ej!of-!b!qsf!lj!ov!ub 2::3/!hp!ej!of!{cph!qp!•fu!. lb!sb!ub/!Qp!mj!dj!kb!kf!v|mb!v pckf!lbu!2::5/!hp!ej!of!j!lp!. sjt!uj!mb!hb!lbp!|lp!mv!NVQ.b ob!sf!eoji!21!hp!ej!ob/!Pe qsf!eb!kf!pckf!lub!Gpo!ev!{b qfo!{jk!tlp!j!jo!wb!mje!tlp!ptj!. hv!sb!okf!ST!qb!ep!eb!obt ob!pckf!luv!oj!|ub!oj!kf!sb!}f!. op/!

Nata{a MIKANOVI], Gojko VESELINOVI]

Iako vi{e od 400 penzionera ~eka na smje{taj, a {ko la MUP-a ve} pet go di na ne ko ris ti prostorije Doma penzionera, ulaganja u renoviranje ove institucije uop{te nije bilo. Oktobra 2007. godine Dom penzionera, uz pomo} Ministarstva za rad i bora~ku za{titu RS, aplicirao je za sredstva Projekta za razvoj RS. Odluka Savjeta za razvoj RS jo{ nije donesena. "Aplicirali smo za Projekat za razvoj RS uz potporu resornog ministarstva. Predstavljeni smo kao prioritetni projekat i zadovoljili sve uslove. Po-

trebna sredstva su iznosila oko 9,5 miliona KM, ali smo odustali od gradnje ~etvrtog sprata, te smanjili iznos na oko sedam miliona KM. O~ekujemo odobrenje sredstava u ~emu nas podr`ava i ministar rada i bora~ke za{tite RS Rade Ristojevi}", rekao je direktor Doma penzionera Nenad Ratkovi}. Savjet za razvoj zasjedao je do sada sedam puta, ali Dom penzionera jo{ nije do{ao na red. Do sada su odobrena sredstva za 174 projekta u iznosu od oko 373 miliona KM. "Savjet je upoznat s problematikom i Ministarstvo za rad i bora~ku za{titu RS nam je predlo`ilo ovaj projekat Doma penzionera. Ukupan iznos Ra-

Porodili{te

\or|e Todorovi}, sin Branislava i @eljke; Ana Loli}, k}i \or|a i Bojane; Ivana Krajinovi}, k}i Milana i Vesne; Dejan Dobrijevi}, sin Pane i Nikoline; Marko Vu~enovi}, sin Du{ka i Suzane; Luka Mari}, sin Sini{e i Milijane; Ana Jankovi}, k}i Dragi{e i Daliborke; Vanja D`ani}, sin Irmana i Ivane; Andrej Mr|enovi}, sin Radenka i Jovanke.

V!qp!sp!ej!mj!|uv!ob!Qb!qsj!lpw!. dv!sp!}f!op!kf!ef!wfu!cf!cb; |ftu!ekf!•b!lb!j!usj!ekf!wpk!•j!. df/

Vatrogasci

Foto-vijest

123

Wb!usp!hbt!dj!ob!uf!sj!up!sj!kj!hsb!. eb!oj!tv!jnb!mj!jo!ufs!wfo!dj!kb/

Kolike su kazne za voza~e koji se nepravilno parkiraju? Premje{tanje vozila na udaljenost do dva kilometara ko{ta 40 KM, na udaljenost od dva do 10 kilometara 60 KM, dok za du`e destinacije kazna iznosi 90 KM.

@ivana VOJA[^UK, u~enik

Odsjek za parking i gara`e

Ljep{e vrijeme nije izmamilo na ulice samo {eta~e i rekreativce, nego i kupa~e. Iako ni temperatura vazduha nije dostigla "vrijeme kupanja", ovi hrabri mladi}i su se odlu~ili okupati u Vrbanji.

FOTO A. ^AVI]

342-142

Ro|eni

Umrli Novak (Nikola) Bijeli}, ro|. 1935. god.

Pet novac

Neizvjesna sudbina Doma penzionera

Banjaluka

7. 5. 2009. •fuwsubl

godina ~ekaju za obnovu Kada smo do{li da preuzmemo objekat, vrata su bila "zaklju~ana" metlom, rekla Stupareva

Vrata "zaklju~ana" metlom

37

Vodi~ FILMOVI QB!MBT Y.nfo!qp!•f!ubl;!Wpm!wf!sjo Ikv!Eaf!lnfo-!Sb!kbo! Sfk!opm!et-!Ef!oj!Ikvt!upo Sf!aj!kb;!Hb!wjo!Ive )27/41-!29/56-!32-! 33/26!i*

_v!ep!wj!|ub!qsp!ujw! wbo!{f!nb!mkb!db Hmb!t p!w j;! Sj{! Wj!u fs!t qvoTfu!Sf!hbo! Sf!aj!kb;!Spc!Mb!ufs!nbo )27/26-!29/26!i*

Obe!{j!sb!•j Nb!mjo!Blfs!nbo-! Cj!mj!Lsv!evq Sf!aj!kb;![bl!Tobk!efs )27-!33!i* Sf!wp!mv!dj!pobs!oj!qvu Mf!pobs!ep!Ej!lb!qsjp-! Lfku!Wjo!tmfu-!Nbk!lm!\b!opo Sf!aj!kb;!Tfn!Nfo!ef{ )2:-!32/26!i*

WC u ruiniranom stanju

U projektu ih podr`ava ministar rada i bora~ke za{tite RS Rade Ristojevi}

zvojnog projekta je 592 miliona KM bespovratnih sredstava namijenjenih za razvoj infrastrukture, obrazovanja, zdravstva i reforme penzionog sistema. Posljednja sjednica odr`ana je u decembru pro{le godine, a naredna bi trebalo da se odr`i ovog mjeseca. Ipak, ostalo je jo{ oko 1.100 predlo`enih projekata koji ~ekaju i isto tako ispunjavaju uslove kao i Dom penzionera", istakla je zamjenik ministra finansija RS Radmila Mihi}. Admi nis tra ti vna slu `ba gra da i Centar za socijalni rad Banjaluka pomogli su u osnivanju Dnevnog centra u Domu penzionera. Centar radi svaki dan od devet do 15 ~asova, gdje

penzioneri mogu provoditi vrijeme. "Ovdje imamo kafu, ~aj i sok, a hrane nema nikako. Do|emo se odmoriti uz partiju {aha ili karata. Sramota je da ovakav objekat propada, a penzioneri hodaju gladni", rekao je jedan od penzionera u Dnevnom centru. Sredstva za Dnevni centar donirale su humanitarne organizacije, pojedina~ni donatori i gradska uprava. "Imali smo nekoliko pojedina~nih donacija, sami penzioneri su pone{to donosili. Kancelarijski namje {taj smo do bi li od Ame ri ~ke am ba sa de, a nedavna donacija humanitarne organizacije 'Most' u

vidu hrane, kafe i ~aja podijeljena je penzionerima koji dolaze. Od gradske uprave svaki dan dobijamo dnevnu {tampu", izjavila je tehni~ki sekretar Doma penzionera Sanja Stupar. U Domu penzionera trenutno su u funkciji tri prostorije, a sve ostale su u ru{evnom stanju. "Kada smo do{li da preuzmemo objekat, vrata su bila 'zaklju~ana' metlom. Desilo se ~ak da su prethodni korisnici prostorija zapalili lift prije nego {to su oti{li. I ostale prostorije su bile u lo{em stanju, a u zadnjih pet godina su jo{ vi{e propale", izjavila je Stupareva.

Ip!ufm!{b!qtf Fnb! Sp!cfs!ut-! Epo! _femEap!oj!Tj!npot Sf!aj!kb;!Ups!Gsv!efo!ubm )29-!31!i*

PROMOCIJA CBO!TLJ!EWPS Qsp!np!dj!kb!lokj!hf! #Lbq!|qbo!tlf!lswj# Bvups;!Esb!hj!|b!Jmj!tj~ )2:!i*

IZLO@BE

Maturanti slave u Banskom dvoru i "Bosni" V. VRBLJANAC

Maturanti srednjih {kola za najljep{e ve~e u toku svog {kolovanja pripremali su se dugo i nisu {tedjeli na omiljenim toaletama ili restoranima gdje }e proslaviti jo{ jedan segment svog odrastanja. Najljep{e ve~e, koje ve} osje}aju svi stanovnici grada, mnogi }e proslaviti u Kulturnom centru Banski dvor ili u hotelu "Bosna". U~enici zavr{nih razreda }e igrati i tombolu

Pro sla va ma tu ra se uglavnom organizuje u ugostiteljskim objektima koji zadovoljavaju potrebe {kola, odnosno u koje mogu stati svi u~enici. Maturanti Ugostiteljsko-trgovinsko-turisti~ke {kole matursko ve~e tradicionalno proslavljaju u hotelu "Bosna".

Maturanti proslavljaju svoje odrastanje FOTO ARHIVA

"Na {i u~e ni ci ma tu ru pro slav lja ju u 'Bosni' i to je ve} pre{lo u tradiciju. Uz obaveznu konzumaciju maturanti }e dobiti i fotografije i CD s proslave, a oni najsre}niji dobi}e nagrade na tomboli", rekla je Slavica Patovi}, pomo}nik direktora Ugostiteljsko-trgovinsko-turisti~ke {kole. Na istom mjestu svoje matursko ve~e }e proslaviti i maturanti Medicinske {kole. "Medicinska {kola maturu ove godine proslavlja 13. maja. U cijenu uplate je ura~unat samo {vedski sto, dok }e pi}e maturanti sami morati pla}ati. Imamo 10 razreda i veoma je te{ko na}i mjesto gdje }e svi zajedno slaviti maturu", kazala je Slobodanka \uki}, direktorica Medicinske {kole. Gimnazija, zajedno sa Srednjom muzi~kom {kolom "Vlado Milo{evi}", kao i prethodnih godina matursko ve~e proslavlja u Kulturnom centru Banski dvor. Maturu zajedno slave iz tog razloga {to u Muzi~koj {koli ima svega 26 u~enika zavr{nih razreda. Iz Gimnazije maturu slavi 10 razreda, a bi}e organizovana i jedna me|unarodna matura.

CBO!TLJ!EWPS J{mp!acb!gp!up!hsb!gj!kb! jo!tub!mb!dj!kb! #Cvw!mkb!qj!kb!db# Bvups;!Esb!hp!Wfk!op!wj~ )ep!2/!kv!ob* NV![FK! SF!QV!CMJ!LF!TSQTLF #Sf!u sp!t qf!l uj!w ob! j{mp!a cb sb!ep!wb! Cp!aj!eb!sb! .! Cp!af Oj!lp!mj!~b# )ep!7/!kv!ob* Tubm!ob!j{mp!acf!ob! qpt!ubw!lb!Nv!{f!kb!ST #Kb!tf!op!wbd!tjt!ufn! vt!ub!|lji!mp!hp!sb!tnsuj# NV![ FK! TB!W SF!N F!O F VNKF!UOPT!UJ #Nf!nfo!up# Ob!eb!Qj!wbd! )2:37!.!3119* J{mp!acb!lb!sj!lb!uv!sb;!##Qkfs#

38

Phmbtj

•fuwsubl!7. 5. 2009.

Oglasi

Po{aljite SMS poruku na telefon:

Tu`nim srcem javljamo rodbini i prijateljima da je 3.5.2009. u 62. godini iznenada preminula na{a draga

- MALI OGLASI - LI^NE PORUKE - IN MEMORIAM - ^ITULJE - MARKETIN[KE PORUKE - KONKURSI I OGLASI

1947 – 2009.

B^

065/764-079. BK

Ku}e PRODAJA - Prodajem ku}u 9,5x9,75 m u Novoj varo{i, Banjaluka Srpskih pilota 3 i 5, dvori{te 410 m2, dvije gara`e, jednosoban stan 36 m2, dva trosobna stana po 81 m2, 700.000 KM. Telefon: 065/523-796, 065/511147. BK - Prodajem ku}u 9x8 m i 540 m2 zemlje u Kne`ici (struja, voda, telefon, 1/1), ili mijenjam za odgovaraju}e u Hrvatskoj. Telefon: 051/307-088. BK - Prodajem sre|enu ku}u na sprat s mansardom 10x11 m, iza "Perutnine", na placu 500 m2, Trn. Telefon: 065/779-394. BK - Prodajem ku}u i prate}e objekte na placu 3.300 m2 u Mahovljanima. Telefon: 0043/66-45-486-580, 065/761-497. BK - Prodajem ili mijenjam ku}u u Zagrebu za dva stana u Banjaluci. Telefon: 051/465-742. BK - Prodajem ku}u u Sanskom Mostu na placu 966 m2, uredna dokumetacija, blizu bolnice. Telefon: 051/303-903, 065/371-300. BK - Prodajem imanje osam km od Lakta{a i 14 dunuma zemlje. Telefon: 051/310-089, 051/312-179, 065/306-116. BK - Prodajem devastiranu ku}u na sprat i 1.000 m2 zemlji{ta, tri km od Han Dervente, 5.000 evra. Telefon: +387 66 156 976. BK - Prodajem ili izdajem u centru grada ku}u (10 soba), pogodna za poslovni prostor (vrti}, {kola, klinika...), dvori{te i gara`a. Telefon: 061/858-517. BK - Prodajem ku}u u Biha}u (poslovni prostor), Ul. Mehmeda Mujezinvi}a 34. Telefon: 065/786-539. BK - Prodajem ku}e u Banjaluci 40.000, 70.000, 100.000, 120.000, 200.000, 300.000, 350.000, 400.000, 500.000, 600.000, 750.000, 800.000 i 1.000.000 KM. Telefon: 065/549-687. BK - Prodajem novu ku}u 9,5x8,5 m, prate}i objekti i tri dunuma zemlje, asfalt, rasvjeta, u Novoj Topoli, kod sto~ne pijace, 78.000 KM. Telefon: 065/363-252. BKM - Prodajem ku}u u Toplicama, Banjaluka, 19.000 evra. Telefon: 062/141-534, 061/385-116. BKM - Prodajem ku}u na placu 400 m2, Ul. kraji{kih brigada 5. Telefon: 065/705-460. BKM - Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u (poslovni prostor, dvije gara`e), Bos. Petrovac. Telefon:

BESPLATNI MALI OGLASI Va{ oglas }e se ~itati u cijeloj BiH

NEZAVISNE NOVINE

DRAGICA (Vlade) JAGNJI] Sahrana }e se obaviti 7.5.2009. godine u 13 ~asova na Gradskom groblju u Banjaluci. O`alo{}eni: sin Zoran, k}erka Tatjana, unuka Dolores te ostala rodbina, kom{ije i prijatelji.

065 758 000 061 629 608

- Prodajem ku}u 11x9 m u Sanskom Mostu (P+S+P) i 1.200 m2 zemlji{ta. Telefon: 065/577-468. BK

- Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360 m2. Telefon: 065/520-623. BK - Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri sprata i restoran u prizemlju, dvije gara`e), 450.000 evra ili mijenjam za objekat u Beogradu. Telefon: 065/623901, 051/380-571. BK - Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na atraktivnoj lokaciji u Glamo~anima. Telefon: 065/541-558. BK

- Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km od Banjaluke (asfalt, struja, gradska voda, telefon), vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK - Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i pet placeva po 500 m2. Telefon: 065/510-196, 051/429-608. BK

- Hitno i povoljno prodajem ku}u u Banjaluci. Telefon: 065/671-420. BK - Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e, centralno grijanje, na placu 500 m2, 120.000 KM. Telefon: 065/671-420. BK - Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M, sa gara`om i grijanjem, plac 330 m2, 330.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem u Prije~anima useljivu ku}u 8,5x9,5 m (P+1+M) novogradnja, plac 500 m2 (voda, struja, septi~ka), 70.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u Rami}ima, kod "Elektroprenosa" ku}u ozidanu do plo~e, na placu oko 350 m2 (struja, voda, gra|evinska dozvola), 25.000 KM. Telefon: 065/371611. BK - Prodajem u Lijevoj Novoseliji, pored glavnog puta, spratnicu 10x10 m, u prizemlju poslovni prostor i jednosoban stan, plac 1.000 m2, 120.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u Vrbanji, pored {kole, dvije ku}e i ~etiri placa, ukupno zemlje 2.650 m2, 150.000 KM. Telefon: 065/516-927. BK

- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem, oko 220 m2 stambenog prostora, na Paprikovcu, 250.000 KM. Telefon: 065/682-591. BK

ZAMJENA

NEZAVISNE NOVINE svojim ~itaocima daju mogu}nost objave

BESPLATNE ^ITULJE u kojoj se objavljuje smrt najbli`ih (dimenzije 120x85 mm) Sve druge objave i formati se napla}uju po cjenovniku.

- Ul. kralja Petra I Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog") - Vidovdanska (stara autobuska stanica kod biletarnice) - Robna ku}a "Boska" (pored {altera Razvojne banke)

SARAJEVO: - [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3) - Internacional press (autobuska stanica, Lukavica)

Tel: 051 331 864, 033 653 953

- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na placu 400 m2, kraj {kole u Bud`aku, 300.000 KM. Telefon: 065/682-591. BK

- Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma zemlje u Debeljacima. Telefon: 065/850-418. BK

BANJALUKA:

KUPOVINA - Kupujem ku}u u Banjaluci, od vlasnika, do 60.000 KM. Telefon: 065/673-010. BKM - Kupujem stan do 50 m2 u Banjaluci. Telefon: 065/892-811, 065/750-002. BK - Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci, prednost Mejdan. Telefon: 065/528-320. BK - Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM. Telefon: 065/920-434. BK - Kupujem manji stan do 40 m2 u Beogradu, stara gradnja. Telefon: +381642293239. BK

POTRA@NJA - Potrebna ve}a opremljena ku}a ili ve}i trosoban namje{ten stan u Banjaluci ili Lakta{ima. Telefon: 051/580-020. BK - Potrebna ku}a na du`i period za stanovanje i odr`avanje uz pla}anje povoljne stanarine u Banjaluci. Telefon: 065/363-252. BKM

Stanovi PRODAJA

- Mijenjam ku}u na sprat 100 m2 i 800 m2 placa u Sanskom Mostu za ku}u u Banjaluci. Telefon: 037/687-134. BK

PLA]ENE nbmf!phmbtf!j!•juvmkf!npafuf v!Tbsbkfwv!qsfebuj; \VNBSTLJ!GBLVMUFU )[bhsfcb•lb!3104* JOUFSOBDJPOBM! QSFTT )bvupcvtlb!tubojdbMvlbwjdb* QPHSFCOP!ESV\UWP #TWFUJ!NBSLP# )Vmjdb!wpkwpef! Sbepnjsb!Qvuojlb*

- Prodajem stanove i apartmane u Herceg Novom (Savina, Igalo). Telefon: 0038163549230. BK - Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna. Telefon: 065/495-065. BK - Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988-504. BK

- Prodajem stan 72 m2 + ostava, Ul. Mi{e Stupara, kod bazena "Akva", 150.000 KM. Telefon: 065/583108, 065/836-928. BK - Prodajem dvosoban stan 52 m2, Obili}evo, 3. sprat, Ul. carice Milice, 110.000 KM. Telefon: 065/691-900. BK - Prodajem stan 75 m2, 1. sprat, gara`no mjesto i ostava, centar, 220.000 KM. Telefon: 065/691-900. BK - Prodajem stan 75 m2 u Banjaluci, Ul. \ure \akovi}a. Telefon: 061/968-856. BK - Prodajem dvosoban stan 57 m2, 1. sprat, Ul. R. Domanovi}a. Telefon: 061/858-517. BK - Prodajem dvosoban stan 62 m2, 1. sprat, u Boriku, Kne`epoljska ulica. Telefon 061/858-517. BK - Prodajem ve}i ~etvorosoban stan u centru Banja-

Oglasi luke, zvati od 12 do 17. Telefon: 065/520-038. BK - Prodajem jednosoban stan 46 m2, 1. sprat, u centru Banjaluke + gara`a, 2.400 KM/m2. Telefon: 051/302724. BK - Prodajem dvosoban stan u centru Bos. Petrovca. Telefon: 051/386-745, 065/655-910. BK - Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~evica. Telefon: 065/677-569. BK - Prodajem gotove stanove svih veli~ina i stanove u izgradnji, na vi{e lokacija. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem u Boriku u Ul. Novice Cerovi}a jednosoban stan 35 m2, visoko prizemlje, cijena 2.100 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK - Prodajem nov odmah useljiv jednosoban stan 34 m2, 2. sprat, Kozarska ulica, kod hotela "Meriot", 2.350 KM/m2. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem u Ul. majke Jugovi}a (kod studentskog doma) nov dvosoban stan, 66 m2, 4. sprat, lift, 2.600 KM/m2. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u \ure \akovi}a, Hiseta, dvosoban stan 62 m2, 2. sprat, 1.900 KM/m2. Telefon: 065/371-611. BK

soko potkrovlje, 3. sprat. Telefon: 051/219-988, 061/723-776. BK - Izdajem namje{tenu garsonjeru (cen. grijanje, kablovska TV). Telefon: 065/918-015. BKM

Sobe

- Izdajem samcu jednokrevetnu sobu, zvati od 19. Telefon: 051/437-353. BK - Izdajem jednokrevetne i dvokrevetne sobe djevojkama, poseban ulaz, kuhinja i grijanje, 100 KM. Telefon: 065/892-206. BKM

Gara`e POTRA@NJA - Tra`im gara`u u blizini naselja "pentagon" u Banjaluci. Telefon: 065/696-149. BK

ZAMJENA - Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Jaki}a za trosoban u istom. Pla}am razliku u kvadraturi. Telefon: 065/518-563, 065/656-384. BK

KUPOVINA - Kupujem jednosoban stan s terasom, naselje Sunce. Zvati poslijepodne. Telefon: 065/535-041. BK - Kupujem stan u Banjaluci, u`i centar, do 50 m2, stara gradnja, razgovor samo s vlasnicima. Telefon: 065-673-010. BKM

IZDAVANJE - Izdajem namje{ten jednosoban stan kod rebrova~ke crkve, centralno grijanje. Telefon: 066/140-654. BK

Poslovni prostori PRODAJA - Prodajem poslovni objekat biv{e fabrike samoljepljivih traka "Fast" u Kotor Varo{u. Povr{ina objekta 3.276 m2 i zemlji{ta 7.261 m2. Telefon: 065/896-422. BK

- Prodajem ili izdajem tri poslovna prostora po 300 m2, mogu}nost kori{tenja rashladne komore, Dervi{i, Banjaluka. Telefon: 065/404-644. BK - Prodajem kafe-restoran (tri sobe za spavanje, prate}i prostori) na ski-centru Kne`evo. Telefon: 065/240-525. BK - Prodajem posl. prostore 12, 20, 30, 43, 48, 68, 150, 216, 360, 144, 600, 1.260 i 1.640 m2. Telefon: 065/549-687. BK

- Izdajem na du`i period trosoban namje{ten stan na Novom Beogradu. Telefon: 066/165-323. BK

- Prodajem poslovni prostor 25 m2, Aleja svetog Save, Banjaluka. Telefon: 051/219-011, 065/794-304. BK

- Izdajem namje{ten stan, garsonjeru. Telefon: 051/212-691, 065/636-195. BK

- Prodajem useljive poslovne prostore od 80, 150 i 200 m2, prizemlje stambenih zgrada. Telefon: 065/371-611. BK

- Izdajem namje{ten dvosoban stan 65 m2 u centru grada, Jevrejska ulica. Telefon: 065/663-203. BK - Izdajem namje{ten dvosoban stan u centru Banjaluke, prednost poslovnim ljudima i samcima. Telefon: 065/523-803. BK - Izdajem namje{ten dvosoban stan (centralno grijanje) u Br~kom, kod `eljezni~ke stanice. Telefon: 049/360-066, 065/394-527. BK - Izdajem dvosoban stan u centru, naselje ^aire, viBosna i Hercegovina Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bawa Luka

- Prodajem pored puta za Bronzani Majdan, na po~etku Sara~ice, ozidan i pokriven vi{enamjenski objekat 43x14 m, na placu 1.300 m2, vlastiti ve}i parking prostor. Pogodan za svadbeni salon ili proizvodnju, 360.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK

- Izdajem studentima sobe u Rosuljama, kablovska TV i Internet. Zvati radnim danom od 8 do 16 ~asova. Telefon: 051/213-590. BK - Izdajem namje{tenu dvokrevetnu sobu u Obili}evu. Upotreba kuhinje i kupatila, centralno grijanje. Telefon: 051/462-552, 065/520-966. BK

7. 5. 2009. •fuwsubl

- Prodajem u PC "Krajina" (kod hotela "Bosna") poslovni prostor, 2. sprat, lift, 3.650 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK

- Izdajem poslovni prostor 100 m2, 200 m od centra ^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329-352-34-73. BK - Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem centru Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK - Izdajem kancelarijski prostor 100 m u {irem centru Prijedora. Telefon: 065/696-149. BK 2

- Izdajem vi{enamjenski lokal 44 m2 u centru Banjaluke. Telefon: 051/311-166, 065/480-025. BK - Izdajem poslovni prostor 60 m2 u centru Banjaluke, UT uslovi. Zvati od 18 do 20 ~asova, osim petka. Telefon: 066/184-625. BK - Izdajem poslovni prostor u centru Banjaluke, vi{e parking mjesta. Telefon: 065/514-410, 051/217-916, 051/218-011. BK - Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m2 u tr`nom centru u Boriku, pored supermarketa. Telefon: 065/450-530. BK do daljnjeg - Izdajem kancelarijski prostor 33 m2, u sklopu prodajnog centra "Centrum" Lakta{i. Kompletna mre`na infrastruktura. Telefon: 065/896-422. BK - Izdajem poslovni prostor 65 m2 kod crkve u Prije~anima (kancelarije, market, pekoteka…). Telefon: 065/517-895. BK - Izdajem kancelariski poslovni prostor pogodan za notare i predstavni{tva, 2. sprat, Jevrejska ulica. Telefon: 065/441-115. BK - Izdajem poslovni prostor 46 m2 u Lazarevu, upotrebna dozvola za vi{enamjensku djelatnost, povoljno. Telefon: 065/540-732. BK - Izdajem poslovni prostor 150 m2 + kancelarija, Trn, uz glavni put. Telefon: 065/513-439, 051/585957. BKM - Izdajem poslovni prostor 500 m2, idealan za samoposlugu, naselje Ante Jaki}a. Telefon: 065/296-555. BKM

- Prodajem u Rosuljama sre|en kafi} 52 m2 sa inventarom, 6.000 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK - Prodajem poslovni prostor 30 m2 u prizemlju stambene zgrade, 110.000 KM. Telefon: 066/165323. BK

- Izdajem ugostiteljski objekat 80 m i opremu u centru Kne`eva. Telefon: 065/260-863. BK

Bosna i Hercegovina Agencija za identifikacijske/ identifikacione isprave/dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Banja Luka

Broj: 15/02-16-5-1424/09.

Datum: 04.05.2009.

Na osnovu ~lana 20 stav 4 Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH" br. 49/04, 19/05, 52/05, 92/05. i 24/06, 70/06. i 12/09), Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH o b j a v l j u j e

O B A V J E [ T E NJ E Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH je u "Slu`benom glasniku BiH" broj 32/09. od 27.04.2009. godine, na stranici 43-45 izvr{ila objavu obavje{tenja o nabavci informati~ke opreme. Nabavka }e se izvr{iti putem otvorenog postupka.

2

- Izdajem poslovni prostor oko 100 m2 u Ulici Petra Ko~i}a, prednost stranim firmama. Telefon: 065/547866. BK - Izdajem poslovni prostor (pet kancelarija) oko 100

Placevi

- Prodajem dva placa u ^esmi, kod vise}eg mosta. Telefon: 065/931-125. BK - Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Telefon: 066/184131. BK - Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Velikog kod broja 66, ^esma. Telefon: 065/679-481. BK - Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz Duboki potok. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Povoljno prodajem placeve u Debeljacima. Telefon: 065/227-475. BK - Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Jablanu. Telefon: 051/355-337, 065/981-129. BK - Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`anima, Prnjavor. Telefon: 051/351-684, 065/977-779. BK - Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici bra}e Mileti}a, iznad Desne Novoselije. Telefon: 051/427393. BK - Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, struja i voda. Telefon: 0049/7317-23-614. BK - Prodajem plac 1.400 m2, pet km od centra. Telefon: 065/422-727. BK - Prodajem tri placa, UT uslovi, Kr~marice. Telefon: 065/623-554. BK - Prodajem 23 dunuma zemlje i 37 {ume u komadu, Kr~marice. Telefon: 065/623-554. BK - Prodajem plac 1.500 m2 (gra|. dozvola) u Lamincima. Telefon: 066/138-224. BK - Prodajem plac 622 m2 u Karanovcu, uz Vrbas. Telefon: 065/978-775, 051/211-681. BK - Prodajem plac 680 m2 u ^esmi, UT uslovi, 70 KM/m2. Telefon: 065/317-840. BK - Prodajem zemlju kod motela "Brvnara", Gornje Motike, povoljno. Telefon: 065/789-138. BK - Prodajem placeve u centru Aleksandrovca, 1/1, dozvoljena gradnja, UT uslovi. Telefon: 065/397-088. BK

- Prodajem placeve za hale i stambeno-poslovne objekte. Telefon: 065/549-687. BK - Prodajem plac 470 m2 u Drago~aju, kod igrali{ta, papiri 1/1. Telefon: 065/462-366. BK - Prodajem plac 6.500 m2 u [u{njarima, na brdu, povoljno. Telefon: 065/705-460. BKM - Povoljno prodajem 18 dunuma zemlje uz magis-

KUPON ZA MALE OGLASE Lvqpo!{b cftqmbuof nbmf phmbtf qpš|bmkjuf qp|upn!jmj eptubwjuf mj•op!ob besftv;

Predmetni postupak je otvoren do 08.06.2009. godine do kada se i mogu podnositi ponude. Sve dodatne informacije mogu se dobiti neposrednim uvidom u tekst obavje{tenja o javnoj nabavci ili putem tel. na broj 033/561-557. DIREKTOR Mr Sini{a Macan

- Izdajem namje{ten mu{ki frizerski salon 14 m2, Ul. Vase Pelagi}a 10, u centru Banjaluke. Telefon: 065/856-833. BK

PRODAJA IZDAVANJE

- AD "Sintetik" Rami}i bb Banjaluka izdaje halu 2.000 m2 (skladi{te ili proizvodnja i kancelarija 300 m2). Telefon: 063/995-724. BKM

- Prodajem ozbiljnim kupcima pored autoputa poslovni prostor 1.000 m2 na placu oko 6.000 m2, upotrebna dozvola, dodatne informacije usmeno. Telefon: 065/371-611. BK

39

m2 u Boriku, Save Kova~evi}a 21. Telefon: 065/884503. BK

DO 15 RIJE^I

BANJALUKA: Ul. kralja Petra I Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"), Vidovdanska (stara autobuska stanica kod biletarnice) i robna ku}a "Boska" (pored {altera Razvojne banke) SARAJEVO:

[umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)

TEKST OGLASA:

40

Oglasi

•fuwsubl!7. 5. 2009.

tralni put Prijedor - Banjaluka. Telefon: 065/170-879. BKM

- Prodajem plac 2.200 m2, Sarajevo, Ilid`a, Kasindolska ulica (priklju~ak za plin i kanalizaciju). Telefon: 065/455-753. BK - Prodajem 4.500 m2 zemlje i 4.665 m2 {ume kod aerodroma u Mahovljanima, 3.500 KM/dunum. Telefon: 051/282-644, 00381112272103. BK

065/430-796. BK - Prodajem FIAT sei}ento 1.1, g. p. 2000, reg. do avgusta 2009, troja vrata, metalik crna, 5.000 KM. Telefon: 065/698-020. BK - Prodajem reno modul star tri godine. Telefon: 065/527-527. BK - Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g. p., ABS, servo, centralna, el. podiza~i. Telefon: 065/785-860.

- Prodajem ford eskort kabriolet, '91. godi{te, registrovan godinu dana, nov krov. Telefon: 065/098-890. BK

- Prodajem mercedes 220 C dizel karavan, '96. g. p., sva oprema. Telefon: 065/645-876, 051/216-267. BK - Prodajem ford puma, g. p. '99, 8.000 KM. Telefon: 065/480-025. BK

BK

- Prodajem ford sijeru 2.0i, '85. godi{te, neregistrovan, 1.000 KM. Telefon: 065/562-352. BK

- Prodajem FIAT punto II 1.2, 44 kW, g. p. 2001. Telefon: 065/567-383, e-mail: [email protected]. BK

- Prodajem VW pasat 1.9 TDI, 105 KS, 2005. godi{te, klima, muzika, sredi{nji naslon, al. felge, 39.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK

- Prodajem 4.700 m2 zemlje i ku}u 10,50x9,50 m (izlivena druga plo~a), povoljno, Maglajani. Telefon: 065/964-377. BK

- Prodajem FIAT mareu, '99. g. p., trula vi{nja. Telefon: 065/579-481. BK

- Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu ili placevima) u Peto{evcima, kod Oroza. Telefon: 065/363203, 051/533-941. BK

- Prodajem reno laguna 1.9 karavan, g. p. 2003, bijela boja, neocarinjen, 6.500 evra. Telefon: 065/579306. BK

- Prodajem por{e boxster, srebrna metalik, 220 KS, 2001. godi{te, ko`a, klima, al. felge 18", radio sa CDom, 44.900 KM. Telefon: 049/217-602 BK

- Prodajem pored autoputa, kod "]ambele" 30.000 m2 zemlje, 100 evra/m2. Telefon: 065/371-611. BK

- Prodajem kombi VW T5 furgon, 2003. godi{te, pre{ao 114.000 km, servisiran u servisu "Vidovi}", 63 kW, nosivost 1.200 kg, oprema serijska, 25.000 KM. Telefon: 065/896-422. BK

- Prodajem plac 1.200 m (voda, struja, objekat 5x8 m, betonska plo~a 10x20 m, pola placa iskopano, nasuto, uvaljano, 70 m od glavnog puta), Kobatovci, Lakta{i. Telefon: 065/740-381. BK 2

- Prodajem u Drakuli}u 4.400 m2 zemlje, pored asfalta (struja, voda), 65.000 KM. Telefon: 065/371611. BK - Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m2 zemlje pored potoka (dva placa), cijena 30.000 KM. Telefon: 065/516-927. BK

TV i video tehnika - Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzivnije televizore (digital, 100 Hz slika u slici...). Telefon: 051/216-969. BK - Prodajem ispravan samsung video-rikorder, 20 KM, sive boje. Telefon: 066/757-273. BKM

Vikendice - Prodajem vikendicu i 3.000 m2 oku}nice, struja, izvorska voda, gara`a, vo}njak. Telefon: 065/930777. BKM - Prodajem vikendicu u Mi{inom Hanu. Telefon: 065/565-468. BK - Izdajem vikendicu na obali Une ljubiteljima prirode i ribarima, upotreba motornog ~amca. Telefon: 065/758-017. BK - Hitno i povoljno prodajem vikendicu. Telefon: 065/671-420. BK

- Prodajem reno 11 benzin 1.7, g. p. '87, registrovam do juna 2009, 980 evra. Telefon: 066/449-784. BK

- Prodajem reno espase '90. g. p., registovan, 4x4. Telefon: 065/720-475. BK - Prodajem opel kadet 1.3 benzin, g. p. '87, registrovan do februara 2010, 2.200 KM. Telefon: 065/561138. BK - Prodajem dva kamiona zastava 624, nosivost 2.500 kg. Telefon: 065/518-843. BK - Prodajem mercedes 190, g. p. '85, 66 kW, benzinplin ugra|en u ovla{tenom servisu, upisan u saobra}ajnu, servo i centralna. Telefon: 066/642-391. BK - Prodajem volvo 940 benzinac, g. p. '91, klima, uvoz iz [vajcarske, 1.250 KM. Telefon: 065/218-600. BK

- Prodajem VW golf 1.9 TDI, siva metalik, 130 KS, 2003. godi{te, klima, alarm, radio sa CD-om, 16.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem audi A6 4.2 quattro tiptronic, crna metalik, 300 KS, 2000. godi{te, ugra|en plin, ko`a, xenoni, navigacija, klima, 18.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem audi A6 2.8 quattro, crna metalik, klima, zeder, radio kasetofon, al. felge 16", 17.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem audi A6 2.0 TDI, crna, 140 KS, 2007. godi{te, klima, xenoni, zeder, sredi{nji naslon, 59.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem {kodu superb 1.8 T, crna metalik, 150 KS, 2005. godi{te, klima, xenoni, senzori za parkiranje nazad, 23.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK

- Prodajem VW pasat 1.9 TDI variant, srebrna metalik, 100 KS, 2002. godi{te, klima, muzika, sredi{nji naslon, 16.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK

- Prodajem devu kalos 1.4 benzin, 2004. g. p., SX sport, fabri~ki plin, vlasnik, pre{ao 30.000 km, ili mijenjam za jeftinji auto. Telefon: 065/581-581. BKM

- Prodajem VW golf 1.9 TDI, plava, 90 KS, '99. godi{te, klima, el. podiza~i, ko`a, sredi{nji naslon, felge 17", 12.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK

- Prodajem pasat TDI 1.9, '99. g. p. Telefon: 065/ 696-497. BKM

- Prodajem audi A6 2.0 TDI, quartz siva, 140 KS, 2005. godi{te, klima, MMI color, al. felge 18", 45.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK

BKM

- Prodajem VW golf 1.9 TDI, crna, 105 KS, 2005. godi{te, klima, radio sa CD-om, zeder, 22.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK

PRODAJA

- Prodajem FIAT mareu, g. p. 2000. Telefon: 065/345-132. BK

- Prodajem juga 45, '89. godi{te, u voznom stanju, registrovan do oktobra 2009. Telefon: 065/937-315.

- Prodajem golf 1.6 benzinac '88. godi{te, cijena povoljna. Telefon: 061/329-133. BK

- Prodajem VW golf 1.9 TDI, crna, 100 KS, 2001. godi{te, klima, al. felge 16", alarm, bord computer, 15.500 KM. Telefon: 049/217-602. BK

- Prodajem kombi nisan serena SLX 1.6, sjedi{ta 6+1, '97. g. p., 5.500 evra. Telefon: 065/383-426. BK

- Prodajem BMW X5 3.0 D, siva metalik, 184 KS, 2001. godi{te, ko`a, klima, xenon, alarm, al. felge

BK

- Prodajem opel korsu 1.7 dizel, g. p. 2000. Telefon:

- Prodajem audi A6 3.0 TDI quattro tiptronic, plava, 225 KS, 2004. godi{te, klima, xenon, navigacija, priprema za mobilni, 49.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK

- Prodajem audi A4 1.9 TDI, crna, 130 KS, 2003. godi{te, klima, CD changer, al. felge 16", bord computer, 27.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem audi A4 1.9 TDI, siva metalik, 115 KS, 2006. godi{te, klima, ko`ni volan, bord computer, radio sa CD-om, 36.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK

Li~ni kontakt - Prirodna plavu{a (22) nje`ne gra|e `eljela bi da joj se javi duhovit, potentan mu{karac za ugodne trenutke. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK - Anabela, plavu{a s kojom }e{ u`ivati do vrhunca strasti. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK

Posao PONUDA - Potrebna djevojka za rad u kafi}u na benzinskoj pumpi "Integral", Star~evica. Telefon: 065/266-326, 051/300-374. PK - Potrebna `ena s hrvatskim paso{em za ~uvanje djece u Bazelu. Telefon: +417-870-544-63. BK - Bar-resotran "Mala stanica" otvara konkurs za popunu radnih mjesta na poslovima konobara i barmena. Ostale informacije u resotranu ili na telefon 065/938-939, sa sobom ponijeti CV. Adresa: Kralja Petra I Kara|or|evi}a bb. BK - Potrebni radnici za ma{insko malterisanje. Telefon: 065/337-932. BK

- Prodajem VW pasat 2.5 TDI 4 motion, plava metalik, 150 KS, 2001. godi{te, xenoni, senzori za parkiranje, navigacija, ko`a, 21.990 KM. Telefon: 049/217-602. BK

- Prodajem astru 2.0 dizel, 2002. g. p., metalik siva, oprema, al. felge, pla}eni carina i PDV, 11.500 KM. Telefon: 065/581-581. BKM

- Prodajem dijelove za "fi}u". Telefon: 066/757-273.

Automobili

- Prodajem VW golf 2.0 TDI, srebrna metalik, 140 KS, 2004. godi{te, klima, muzika, zeder, 24.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK

19", 39.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK

POTRA@NJA - Ozbiljna `ena bi ~uvala djecu. Telefon: 065/983781. BK - Ozbiljna `ena bi ~uvala djecu stariju od dvije godine, po mogu}nosti Star~evica. Telefon: 066/301304. BK - Obavljala bih ku}ne poslove, ~uvala djecu ili njegovala bolesnika. Telefon: 065/283-336. BK

Usluge - Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radnicima u zemlji i inostranstvu, furgon do 3,5 t sa rampom. Telefon: 065/317-840, 051/313-116. BK - Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ijacu), efikasno i povoljno. Zvati od 16 do 21 ~as, Banjaluka. Telefon: 065/561-138. BK - ^asovi i instrukcije iz engleskog jezika i biznis en-

Oglasi gleskog, prevodi svih vrsta tekstova, sudski tuma~ dokumenata. Telefon: 065/938-401. BK

zvodnja, pogodna za bru{enje glava motora, du`ina 1000x320 mm. Telefon: 065/524-526. BK

- Popravljam okvire nao~ala svih vrsta, brzo i kvalitetno, Aleja svetog Save br. 16. Telefon: 051/318-227.

- Prodajem novu okruglu brusilicu fi 380x1700 mm, g. p. '90, Kikinda, po njema~koj licenci. Telefon: 065/524-526. BK

BK

- Radim sve vrste hidroizolacija - ravne krovove, opravke ravnih krovova, podrume i mokre ~vorove. Telefon: 051/584-790, 065/426-134. BK

- Prodajem kamion mercedes kiper 16/19. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Instrukcije u~enicima iz konstruisanja (pomo} u izradi maturskih radova) - ma{inska struka. Telefon: 051/350-260, 065/175-855. BK

- Prodajem kasa pultove s kompletnom instalacijom i pokretnom trakom, du`ina 3,10 m, {irina 1,20 m. Kase mo`ete pogledati u prodajnom centru "Centrum" Zalu`ani. Telefon: 065/896-422. BK

- Turisti~ka agencija "Hilandar" organizuje pokloni~ko putovanje u Ostrog 8.5.2009. u 21 ~as sa stare autobuske stanice. Telefon: 051/465-210, 065/644500. BK

- Prodajem prikolicu hainman, '94. g. p., ocarinjena, udarna ko~nica, nosivost 2.000 kg. Telefon: 051/580004. BK

- Arhitekta s licencom radi projekte stambenih, stambeno-poslovnih objekata i hala (legalizacija i novogradnja). Telefon: 065/644-526. BK - Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni i pisani prevodi. Telefon: 065/832-521. BK

- Prodajem o~uvan dvosjed. Telefon: 051/280-158. BK

- Prodajem ovce i jagnjad vinterberg i slovenke, veterinarski ispitane i zdrave. Telefon: 051/580-851, 065/411-735. BK

7. 5. 2009. •fuwsubl

Cijena 1,20, 2,10 i 10 KM. Telefon: 065/656-125. BK

41

- Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do 300 bara. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem bagremovo kolje za ograde, vinovu lozu, mlade vo}ke, paradajz i gra|evinske pulceve. Telefon: 065/206-060. BK

- Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za kovane ograde. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Hitno prodajem dva kau~a, dvije fotelje i stolice, sve 300 KM. Telefon: 065/820-902. BK

- Prodajem automehani~arima hidrauli~ne prese od sedam i 12 tona. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem aparat za mjerenje broja obrtaja, punjenja akumlatora, 50 KM. Telefon: 066/757-273. BKM - Prodajem nov ure|aj za kvarcanje lica, 30 KM. Telefon: 066/757-273. BKM - Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem dizalicu sa rukom za manji kamion. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem vakcinisanu {tenad njema~kog ov~ara staru dva mjeseca, s papirima. Telefon: 065/212-067. BK

- Prodajem automehani~arima hidrauli~ne prese od sedam i 12 tona. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem CD ~ita~ za ra~unar, 10 KM. Model CD-ROM Drive, GCR-8520B. Telefon: 065/614-842.

- Prodajem cirkular za rezanje oblovine i manji gra|evinski. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

BK

- Prodajem planetare i osovine vitla traktora timber~ek 225. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem napajanje za ra~unar, 15 KM. Model Allied Premier, DR-B350ATX (max. 350 W) i model LPK9-42W (novo). Telefon: 065/614-842. BK

- Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i kvalitetno. Telefon: 065/337-932. BK

- Prodajem CO2 aparat za varenje iskra-var, mogu}nost CO2 i argonsko varenje 220/380 volti, garancija. Telefon: 065/761-497. BK

- Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i generator za struju 45 kilovata. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem knjigu "Modern automotive mechanics", James E. Duffy, 990 stranica, tvrdi povez. Telefon: 065/614-842. BK

- Instrukcije iz matematike |acima srednje i osnovne {kole, profesor matematike. Telefon: 051/313705. BK

- Prodajem dvije ekskluzivne stilske ko`ne garniture, bivolja ko`a, sivi tik, drvo -ru~ni rad. Telefon: 065/896-422. BK

- Prodajem elektromotor 11 kilovata, 1.400 o/min. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Cropaid, prirodni antifriz za vo}e, povr}e i cvije}e, {titi do -7 stepeni Celzijusa. Telefon: 065/435-615. BK

- Prodajem mali tokarski stroj. Telefon: 051/318487, 065/485-805. BK

- Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom, 350 KM. Telefon: 065/938-176. BK

- Prodajem mvigmeltov kalorifer 6 kW. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem monofazni motor, 2,2 kW, 1.400 o/min., 200 KM. Telefon: 065/513-413. BK

- Prodajem elektri~nu {iva}u ma{inu, trpezarijski sto na razla~enje i trosjed. Telefon: 065/538-919. BK

Razno - Prodajem brusilicu za ravno bru{enje, ~e{ka proi-

- Prodajem zemlju za cvije}e, pakovanje 5, 10 i 50 l.

U skladu sa Zakonom o raseljenim osobama i izmjenama i dopunama Zakona o izbjeglicama iz BiH i raseljenim osobama u BiH ("Slu`beni glasnik BiH" broj 33/03), Uputstvom o provo|enju procedura za odabir korisnika programa pomo}i u obnovi stambenih jedinica u svrhu povratka ("Slu`beni glasnik" broj 25/04), za program "Trajna rje{enja za korisnike kolektivnih centara u Bosni i Hercegovini", Catholic Relief Services (CRS), Zagreba~ka 18, Sarajevo, o b j a v l j u j e

JAVNI POZIV za podno{enje prijava za povratak u op}ine Srebrenica, Bratunac, Zvornik, Vare{, Olovo, Fo~a, Ustikolina, Novo Gora`de i Gora`de Javni poziv se odnosi samo na: a) korisnike kolektivnih centara i naselja, te alternativnih smje{taja u FBiH b) korisnike alternativnog smje{taja u RS koji su registrovani u kolektivnim centri ma u toku njihovog zatvaranja koji se vra}aju u op}ine navedene u podnaslovu Projekat }e se realizirati sredstvima koja obezbje|uju Vlada Kraljevine Holandije, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo i Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Zeni~ko-dobojskog kantona. Period implementacije projekta je april 2009 - decembar 2011. godine. Ovaj javni poziv se odnosi na prvu godinu implementacije projekta u 2009. godini i obuhvata rekonstrukciju stambenih jedinica i neophodne infrastrukture i pomo} za odr`ivi povratak 55 korisnika/po ro di ca u pret ho dno iden ti fi ci ra na po dru~ja, ko ji su re gis tri ra ni da bo ra ve u kolektivnim centrima i naseljima i alternativnim smje{tajima ili su samostalno zapo~eli proces povratka u posljednjih {est mjeseci iz istih u FBiH (ta~ka a), te u alternativnim smje{tajima u RS koji su bili registrirani kao kolektivni centri prije njihovog zatvaranja (ta~ka b). CRS BiH poziva sve zainteresirane korisnike iz ta~aka a) i b) s prijeratnim prebivali{tem u navedenim mjestima povratka, koji ispunjavaju op}e i posebne kriterije za utvr|ivanje potencijalnih korisnika projekta povratka i rekonstrukcije, da podnesu svoje prijave u op}inama povratka. Kriteriji na osnovu kojih }e se vr{iti odabir prioritetnih korisnika pomo}i su: 1. Op}i kriteriji za utvr|ivanje potencijalnih korisnika projekta povratka i rekonstrukcije stambenih jedinica kroz projekat "Trajna rje{enja za korisnike kolektivnih centara u Bosni i Hercegovini" su: • Korisnik pomo}i je izbjeglica iz BiH, raseljena osoba u BiH ili povratnik, i boravi u kolektivnom centru/naselju ili alternativnom smje{taju, ili je samostalno zapo~eo proces povratka u posljednjih {est mjeseci iz istih u FBiH (ta~ka a) ili alternativnim smje{tajima u RS koji su bili registovani kao kolektivni centri prije njihovog zatvaranja (ta~ka b), a mjesta povratka su op}ine Bratunac, Srebrenica, Zvornik, Vare{, Olovo, Fo~a, Ustikolina, Novo Gora`de i Gora`de; • Korisnik pomo}i je iskazao namjeru za povratak; • Utvr|en je status vlasni{tva ili stanarsko pravo nad stambenom jedinicom koja je predmet rekonstrukcije; • Korisnik pomo}i je na dan 30.4.1991. godine imao prebivali{te u stambenoj jedinici koja je predmet rekonstrukcije; • Stambena jedinica koja je predmet rekonstrukcije se smatra neuslovnom za stanovanje u skladu s utvr|enim standardima o minimumu stambenih uslova; • Korisnik pomo}i/nosilac doma}instva i ~lanovi njegovog doma}instva od 1991. godine ne posjeduju na teritoriji BiH drugu stambenu jedinicu koja se smatra uslovnom za stanovanje, u skladu s utvr|enim standardima o minimumu stambenih uslova; • Korisnik pomo}i nije primio pomo} u rekonstrukciji dovoljnu da zadovolji utvr|ene standarde u skladu s utvr|enim standardima o minimumu stambenih uslova. Op}i kriteriji su eliminatorni i obavezuju}i za sve korisnike pomo}i. 2. Dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje op}ih kriterija: 2.1. Potvrda nadle`nog organa o statusu (za sve ~lanove povratni~ke porodice prijavljene za pomo} u rekonstrukciji): • Izbjeglice iz BiH - odgovaraju}a potvrda (izbjegli~ka legitimacija/karton) o statusu izbjeglice iz BiH • Raseljene osobe u BiH - potvrda nadle`nog organa op}ine privremenog boravka o sta tusu raseljene osobe • Povratnici - potvrda nadle`nog organa op}ine povratka

• Potvrda nadle`nog organa koji upravlja kolektivnim smje{tajem, kolektivnim oblikom stanovanja ili alternativnim smje{tajem da korisnik boravi ili je boravio u jednom od navedenih oblika smje{taja 2.2. Prijava za dobrovoljni povratak (obrazac 1) • Raseljene osobe koje se vra}aju na podru~je RS - prijava za dobrovoljni povratak raseljenih osoba i izbjeglica/povratnika na teritorij RS 2.3. Dokaz o vlasni{tvu/stanarskom pravu Status vlasni{tva ili stanarsko pravo nad stambenom jedinicom dokazuje se sljede}im dokumentima: • ZK (zemlji{no-knji`ni) izvadak - izvod iz katastarske evidencije, ne stariji od {est mjeseci, i/ili • CRPC odluka - odluka Komisije za imovinske zahtjeve izbjeglica i raseljenih osoba i/ili • Rje{enje o povratu imovine/stanarskog prava - rje{enje nadle`nog op}inskog organa o povratu i/ili uvo|enju u posjed 2.4. Uvjerenje o kretanju Uvjerenjem o kretanju podnositelja zahtjeva za rekonstrukciju, koje izdaje nadle`ni organ unutra{njih poslova, dokazuje se da je korisnik pomo}i na dan 30.4.1991. godine imao prebivali{te u stambenoj jedinici koja je predmet rekonstrukcije. Potrebno je prilo`iti original uvjerenja o kretanju ili ovjerenu kopiju. 2.5. Potpisana i ovjerena izjava korisnika pomo}i Izjava da korisnik pomo}i/nositelj doma}instva i ~lanovi njegovog doma}instva od 1991. godine prijavljeni za dobijanje pomo}i u rekonstrukciji, nemaju na teritoriju BiH drugu stambenu jedinicu koja se smatra uslovnom za stanovanje, u skladu s utvr|enim standardima o minimumu stambenih uslova (IMG standard), te da korisnik pomo}i nije primio pomo} u rekonstrukciji dovoljnu da zadovolji utvr|ene standarde. 3. Posebni kriteriji 3.1. Korisnik je samostalno zapo~eo proces povratka u svoje prijeratno prebivali{te i `ivi u uslovima koji su ispod utvr|enog stambenog minimuma (npr. vratio se jedan ~lan doma}instva u improvizovani smje{taj u mjestu prijeratnog prebivali{ta) 3.2. Broj ~lanova doma}instva koji se vra}aju u prijeratno prebivali{te i njihova starosna dob 3.3. Korisnik je ve} pripremio stambenu jedinicu za rekonstrukciju (o~istio, pripremio prilazni put i sli~no) 3.4. Korisnik je voljan u~estvovati u radovima prilikom rekonstrukcije njegove stambene jedinice (uraditi pojedine radove doniranim materijalom) 4. Dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje posebnih kriterija: 4.1. Uvjerenje o kretanju kao dokaz samostalno zapo~etog procesa povratka 4.2. Porodice koje imaju vi{e ~lanova zajedni~kog doma}instva i njihova starosna dob: • Ku}na lista korisnika pomo}i ovjerena u op}ini prebivali{ta/privremenog boravka, ne starija od {est mjeseci • Izvodi iz mati~ne knjige ro|enih za maloljetne ~lanove doma}instva 4.3. Potpisana i ovjerena izjava korisnika pomo}i da je izvr{io neke od pripremnih radnji na objektu i da je spreman samostalno uraditi dio radova doniranim materijalom, s navedenom listom radova koje mo`e sam preuzeti/izvr{iti Vrijeme trajanja poziva Ja vni po ziv va`i 30 da na od da na objav lji va nja u dne vnoj {tam pi, odno sno do 8.6.2009. godine. Javni poziv }e tako|er biti postavljen na oglasnim tablama u op}inama povratka, kolektivnim i alternativnim centrima iz ta~aka a) i b), op}inama u Kantonu Sarajevo, odsjecima Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica RS (OMI) u Fo~i i Zvorniku, kao i u prostorijama nevladinih organizacija uklju~enih u projekat. Ovaj javni poziv }e biti objavljen i na veb stranacima ministarstava koja sufinansiraju program i op{tine Srebrenica. CRS zadr`ava pravo da sve prijave evidentirane od strane op}ina u kojima se predaju a koje su prispjele nakon isticanja roka odbije, uklju~uju}i i korisnike ~ija dokumentacija nije kompletna ili se poka`e da nije u skladu s ~injenicama prikupljenima na osnovu obilaska

terena (o{te}enog objekta) i intervjua s korisnikom. Prilikom odabira korisnika CRS }e uzeti u obzir stanje infrastrukture na terenu, potrebne tro{kove i mogu}nosti za njenu rekonstrukciju. 5. Na~in dostavljanja prijava na poziv Prijave se dostavljaju ISKLJU^IVO na obrascu prijave/izjave zajedno s dokazima o ispunjavanju kriterija iz javnog poziva. Prijave se skupa s dokazima o ispunjavanju kriterija iz javnog poziva dostavljaju PUTEM PO[TE ili LI^NO u urede/slu`be op}ina povratka Bratunac, Srebrenica, Zvornik, Vare{, Olovo, Fo~a, Ustikolina, Novo Gora`de i Gora`de (adrese prikazane u tabeli) s naznakom ZA JAVNI POZIV PROGRAM CRS-a NE OTVARAJ. Adrese i telefoni op}ina gdje se predaju prijave Op}ina povratka

Kontakt osoba

Telefon

Mirsad Mustafi} 2. Bratunac Mirsad Hod`i} i Milan Mom~ilovi} 3. Zvornik Svetog Save 124 Op{tina Zvornik D`evad {alter-sala Ali} 4. Olovo Branilaca Olova Op}ina Olovo Senahid bb {alter-sala Ibrahimovi} 5. Vare{ Zvijezda 34 Op}ina Vare{, Protokol Adila op}ine soba br. 34 Azemovi} 6. Fo~a Kralja Petra I Op{tina Fo~a Lutvija {alter-sala [ukalo i Dragica Kuli} 7. Fo~a/Ustikolina Ustikolina bb Op}ina Fo~a/Ustikolina Suvad zgrada op}ine D`omba 8. Novo Gora`de/ Centar 1 bb Op{tina Novo Gora`de/ Stojanka Ustipra~a Ustipra~apisarnica/{alter-sala Andan 9. Gora`de Mar{ala Tita 2 Op}ina Gora`de Du~i} {alter-sala Temina

056/445-500

1. Srebrenica

Adresa

Ured za predaju prijava

Srebreni~kog odreda bb Svetog Save bb

Op{tina Srebrenica {alter-sala Op{tina Bratunac {alter-sala

056/410-085

056/232-257 032/825-132 032/843-010 032/843-020 056/232-257

038/519-400 058/430-095 038/241-450 lok. 225

6. Dodatne informacije i pomo} pri prikupljanju i predaji potrebne dokumentacije o ispunjavanju kriterija, uklju~uju}i i izjave, potencijalni korisnici mogu dobiti u nevladinim organizacijama, ~lanicama CRS-ove NVO mre`e, koje su uklju~ene u projekat i koje rade s korisnicima kolektivnih/alternativnih centara iz ta~aka a) i b). Adrese i kontakt-telefoni nevladinih organizacija su: • Udru`enje "Snaga `ene" Tuzla, Slanac bb, tel: 035/225-447 • Udru`enje "Srebrenica 99" Srebrenica, Dom kulture, tel: 056/440-609 • Udruga "Majka Terezija" Vare{, Put mira 23, tel: 032/849-050 • CIPP, Svetog Save bb, Zvornik tel: 056/210-412 Rezultati o izboru korisnika programa "Trajna rje{enja za korisnike kolektivnih centara u Bosni i Hercegovini" objavi}e se na oglasnim plo~ama op}ina povratka Bratunac, Srebrenica, Zvornik, Vare{, Olovo, Fo~a, Ustikolina, Novo Gora`de i Gora`de, u kolektivnim centrima, naseljima i alternativnim smje{tajima iz ta~aka a) i b) i prostorijama nevladinih organizacija iz ta~ke 6. Prigovori na objavljenu listu korisnika mo}i }e se uputiti u roku od 15 dana od dana objavljivanja liste na oglasnim tablama op}ina povratka. Projekat "Trajna rje{enja za korisnike kolektivnih centara u Bosni i Hercegovini" odnosi se na povratnike iz kolektivnih centara i naselja u FBiH i registriranih alternativnih smje{taja u RS i FBiH.

42

•fuwsubl!7. 5. 2009.

BHT 1

Preporu~ujemo ATV 22.05 Sedam godina na Tibetu, film Ibk!o sji!Ib!s fs!kf!qmb!o j!o bs!j{ Bvt!usj!kf!lp!kj!kf!qsj!tj!mkfo!eb!cv!ef if!spk!ob!djt!uj!•lf!qsp!qb!hbo!ef/ Ob!qv!|ub!twp!kv!ep!np!wj!ov!2:4:/ lb!lp!cj!tf!qp!qfp!ob!Ij!nb!mb!kf/ Oj{!plpm!opt!uj!ep!wp!ej!hb!v!uj!cf!. ubo!tlj!twf!uj!hsbe!Mb!tb/

RT RS Kona~na verzija, film

23.20

Qpm!Ubs!ofs!kf!of!lb!eb!cjp!dj!kf!okf!oj tdf!ob!sjt!ub-!bmj!kf!qsf!usqjp!cmp!lb!ev qj!tb!okb!ob!lpo!tnsuj!twph!csb!ub!j!sb!. {wp!eb/!Lb!eb!nv!gjm!ntlj!qsp!ev!dfou eb!tb!np!43!eb!ob!eb!ob!qj!|f!tdf!. ob!sjp-!Qpm!tf!{b!lmkv!•b!wb!v!twpk!tubo/!

BHT 1 23.45 Toremolinos '73, film Bm!g sfe!Mp!q f{!kf!ev!h p!h p!e j|!o kj qsp!eb!wb•!fo!dj!lmp!qf!ej!kb/![cph!qsp!. qb!eb!okb!gjs!nf!{b!lp!kv!kf!sb!ejp-!b!j ev!hp!wb!v!lp!kf!kf!{b!qbp-!qsj!ov!}fo kf!eb!toj!nb!jo!uj!nob!esv!af!okb!tb twp!kpn!af!opn!Lbs!nfo!j!vopw!•j!up/

Tb!tbufmjub N. Geographic

20.00

Gepardi, dok. film Ep!lv!nfo!ub!sbd!qsb!. uj!ewj!kf!afo!lf!hf!qbs!. eb!t!nmb!evo!dj!nb!v Tf!sfo!hf!uj!kv!lp!kf!tf cp!sf!eb!qp!ej!hov!qp!. sp!ej!df!epl!tv!twj!j{!. hmf!ej!qsp!ujw!okji/

HBO Sigurna luka, film

16.45

Tj!hvs!ob!kf!mv!lb!v!pwpk!qsj!•j!p!mkv!. cb!wj-!hv!cju!lv!j!tob!aojn!wf!{b!nb!lp!. kf!np!hv!j{mj!kf!•j!uj!sb!okf!op!tsdf/!Pgf!mj kf!nmb!eb!vep!wj!db!lp!kb!uv!hv!kf/!Nbu kf!vnkf!uojl!tmp!nmkf!ob!tsdb/!Pcp!kf jnb!kv!ptkf!~bk!eb!tv!j{!hv!cj!mj!twf/

MRE@A PLUS 1:/11! Cfo! 21-! dsub!o j! gjmn-! 1 :/41 Ifm!mp Ljuuz-! dsub!oj! gjmn-! 1:/46 Zv! Hj! Pi! HY! 4dsub!oj! gjmn--! 21/11 TNT-! tf!sj!kb-! 21/41 Sf!. cfm!ef-! tf!sj!kb-! 23/11 Nb!esf! Mv!ob-! tf!sj!kb24/11 WJQ-!tf!sj!kb-!226/11 Af!of!wpk!oj!lb-!tf!sj!. kb-! 27/11 [b!vwj!kfl! tv!tkf!ej-! tf!sj!kb-! 27/41 Twf!~f!cj!uj!ep!csp-!tf!sj!kb-!332/16!Jtqv!oj!nj af!mkv-!{bc/!qsp!hsbn-!333/16 GJMN 8!hp!ej!. ob! ob! Uj!cf!uv-! 34/61 Wj!kft!uj-! 34/66 Tqpsu dfo!ubs-!111/11!WJQ-!tf!sj!kb

BN 17/41 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!119/41 Dsop!ob!cj!. kf!mp-!11:/41 Tkf!~b!okb-!epl/!qsp!hsbn-!221/11 Op!wpt!uj-!221/16 Isb!ob!j!wj!op-!222/11 Lsj!nj!. obm!v!Sv!tj!kj!)s*-!223/11 Op!wpt!uj-!223/16 Cj!mkb!. ob!{b!wbt-!{bc/!fnj!tj!kb-!224/11 Tv!qfs!lf|jhsb-! 25/11 Op!wpt!uj-! 25/16 Qsj!•f! j{! Jub!mj!kf25/41 Isb!ob!j!wj!op-!225/61 Mkv!cbw!tb!of!qsj!.

1:/11!!!N Np!efs!oj!j{sb{!v! vnkf!uopt!uj;!Ib!nmfu 1:/36!!!O Of!lb!esv!hb!sj!kf!lb-! epl/!qsp!hsbn 21/11!!!C CIU!wj!kft!uj 21/18!!!O Obk!mkf!q|f!qsj!•f! lmb!tj!•of!tub!sj!of 21/31!!!E Ekf!•j!kj!gft!uj!wb!mj 21/51!!!GGsfo!ef!sj!v! {f!nmkb!nb!Fwsp!qf 21/61!!!F Fwspq!tlj!tb!gb!sj-! epl/!tf!sj!kb 21/66 Mkv!cb!wob!pmv!kb )s* 22/56!!!N Np!kb!nb!mb!lv!ij!okb )s* CIU!wj!kft!uj 23/11!!!C 23/26!!!GGb!ubm!oj!tv!tsfu )s* Fvsp!jn!qvmt!)s* 23/56!!!F 24/26!!!E Ev!ip!woj!npt!up!wjj!)s* 25/11!!!C CIU!wj!kft!uj 25/16!!!MMj!hb!|bn!qj!pob! v!op!hp!nf!uv )s* Np!eb!kf///! )s* 25/41!!!N 26/11!!!V V•j!mj!db-!lwj{ Cj!kf!mj!lpok-!tf!sj!kb 26/36!!!C 26/61!!!N Nb!mj!twj!kfu-!epl/!tf!sj!kb 26/66!!!GGsfo!ef!sj!v•f!csp!kb!uj 27/11!!!E Ekf!•j!kj!gft!uj!wb!mj 27/26!!!C CIU!wj!kft!uj 27/36!!!JJo!ufs!wkv!tb///!)s* 27/56!!!C CI!Usbti!sf!njlt 28/26!!!AAj!wpu!j!pt!ub!mp-! epl/!qsp!hsbn 28/56!!!N Np!kb!nb!mb!lv!ij!okb 28/66!!!MMkv!cb!wob!pmv!kb-!tf!sj!kb Cj!{ojt!wj!kft!uj 29/56!!!C 29/61!!!D Df!mft!ujoboj!nj!sb!ob!tf!sj!kb 2:/11!!!E Eof!wojl 2:/46 Jo!ufs!wkv!tb///

FTV

18/11!!!KKv!ubs!okj!qsp!hsbn 19/66!!!] ]vs!}fw!ebo!tlj! gft!uj!wbm-!hmb!tb!okf! )eb!mkf!ob!twb!lj!tbu* 1:/11!!!L Lv!ij!okj!db 1:/36!!!MMpt!Mv!ojtqsp!hsbn!{b!ekf!dv 21/11!!!WWj!kft!uj 21/16!!!WWf!tf!mj!bvup!cv!tj-! qsp!hsbn!{b!ekf!dv 21/21!!!\ \vn!tlb!|lp!mb-! qsp!hsbn!{b!ekf!dv Cjp!hsb!gj!kf21/26!!!C epl/!qsp!hsbn 22/11!!!N NUT!nb!hb!{jo )s* Ebo!hv!cf-!tf!sj!kb!)s* 22/36!!!E 23/11 Wj!kft!uj 23/31!!!L Lb!qj!{b!wj!•b!kb )s* 23/51!!!I If!sp!kj!j!gf!op!nf!oj )s* 24/31!!!T Twf!uj!psbi-!tf!sj!kb 24/56!!!GGsfk!afs-!tf!sj!kb! 25/21!!!_ _b!sp!mj!kb- tf!sj!kb NUT!nb!hb!{jo26/16!!!N {bc/!qsp!hsbn 26/41!!!E Ejw!mkb!tuwp!sf!okb-! epl/!qsp!hsbn 27/31!!!JJ{!wkf!|ubk!tb! Cb!okb!mv!•lf!cfs!{f 27/41 Tsqtlb!eb!obt 28/26!!!C Cp!ob!Ip!np-! fnj!tj!kb!p! ob!dj!pobm!ojn! nb!okj!ob!nb 29/11!!!E Ebo!hv!cf-!tf!sj!kb Tubst )s* 29/46!!!T 2:/11!!!F Fl!tusf!noj!aj!wpu;! Cj!dj!lmj!{bn-!)s* 2:/31!!!GGj!obo!tjk!tlf!op!wpt!uj 2:/41!!!E Eof!wojl

PINK

18/11!!!E Ep!csp!kv!usp-! kv!ubs!okj!qsp!hsbn 1:/11!!!Q Qsp!hsbn!{b!ekf!dv; .!!!!!!!!!!!Q Q•f!mj!db!Nb!kb .!!!!!!!!!!!N Nbs!wj!Ib!nfs 21/11!!!WWj!kft!uj 21/16! Pqfu!Difs-! tf!sj!kb!)s* 22/11!!!I Ibze!v!qbsl!)s*! 23/11!!!E Eof!wojl 23/26!!!O Ob!|b!nb!mb!lmj!oj!lb-! tf!sj!kb!)s* 24/16!!!P Plp!wb!ob!mf!epnepl/!qsp!hsbn Pe!hp!wp!sj!uf! 24/41!!!P mkv!ej!nb )s* 25/41!!![[b!kpo )s* 25/66!!!WWj!kft!uj 26/16!!!P Pqfu!Difstf!sj!kb 26/66!!!Q Qb!sbt!upt!aj!wpn-! epl/!qsp!hsbn 27/36!!!E Eaf!qp!csbo-! qp!usp!|b!•lj!nb!hb!{jo 28/11!!!GGf!ef!sb!dj!kb!eb!obt 28/41!!!O Ob!|b!nb!mb!lmj!oj!lb-! tf!sj!kb 29/31!!!D Dfo!usbm!oj!{b!uwps 2:/21!!!O Opez-! dsub!oj!gjmn 2:/41!!!E Eof!wojl!3

18/11!!!D Dsub!oj!gjmn )s* 18/21 Tb!sb!kf!wp! po!mbko 18/31!!!N Nfke!jo! Cb!okb!mv!lb 18/41!!!T Tqps!uj!tj!np 18/46!!!Q Qjol!ub!ltj )s* 19/11!!!JJ{!eb!kb-! tf!sj!kb 1:/11 Cbm!lbo!ofu 21/26 Ob!qv!|uf!oj!bo!}fp-! tf!sj!kb 22/11!!![[b!vwj!kfl!{b!mkv!cmkf!oj-! tf!sj!kb 23/11 Jo!gp!upq 23/21!!!N Nkf!|p!wj!uj!csbl-! tf!sj!kb 24/11!!!P Pcj!•oj!mkv!ej-! tf!sj!kb 25/11!!!JJo!gp!upq 25/21!!!T Tb!sb!kf!wp!po!mbko 25/36!!!N Nfke!jo!Cb!okb!mv!lb 25/46!!!T Tqps!uj!tj!np 25/51!!!KKvtu!gps!Mb!vhi 26/11 J{!eb!kb-! tf!sj!kb 26/61!!!JJo!gp!upq 27/11!!!O Ob!qv!|uf!oj!bo!}fp-! tf!sj!kb Nkf!|p!wj!uj!csbl-! 28/11!!!N tf!sj!kb 29/11!!!JJo!gp!upq 29/36!!!T Tb!sb!kf!wp! po!mbko 29/46!!!N Nfke!jo! Cb!okb!Mv!lb 29/56!!![[wj!kf{!ef!Hsbo!eb 2:/11!!![[b!vwj!kfl!{b!mkv!cmkf!oj-! tf!sj!kb

22.50

21.00

23.00

23.00

Tajne istorije, dok. serija

Film festival - Bridge fest 2009, prenos

Kum, film

Kobni raskid, film

Lb!lp!kf-!{b!qsb!wp-!{b!. ws|j!mb!obk!•v!wf!oj!kf!lsb!mkfw!. tlb!qp!sp!ej!db!ob!twj!kf!uv@ Kf!tv!mj!twj!•mb!op!wj!qp!sp!ej!. df!Sp!nb!opw!qp!cj!kf!oj!jmj!kf db!sf!wb!l~fs!lb!Bobt!ub!tj!kb qsf!aj!wkf!mb/

Ej!sf!lubo!qsf!opt!puwb!sb!. okb!Gjmn!gft!uj!wb!mb!.!#Csje!hf Gftu!311:#-!b!twj!{b!jo!uf!sf!. tp!wb!oj!~f!qp!sfe!qsp!kf!ldj!. kb! gjm!n b! np!~ j! wj!e kf!u j! j fev!lb!uj!wof!sb!ej!poj!df/

Of!wkft!ub!tf!ob!pm!ub!sv {b!mkv!cmkv!kf!v!lv!nb!ob!qswj qp!hmfe/!Jblp!tf!po!usv!ej eb!j{!ckf!hof!okf!ov!{b!mv!}f!. optu!okj!nf-!pob!kf!pemv!. •ob!eb!qp!oj!|uj!twpk!csbl!j paf!oj!tf!twp!kjn!lv!npn/

Eaj!nj!kf!veb!ub!{b!Gsfo!lj!. kb!Efk!eb-!bmj!wf~!ev!hp!qmb!. oj!sb!eb!hb!ob!qvt!uj!{cph okf!hp!wf!csv!ubm!opt!uj/!Lb!eb kf! qp!t mj!kf! kf!e of! twb!} f Gsfo!lj!hvs!of!tb!tuf!qf!oj!. |ub-!Eaj!nj!{b!ws|j!v!cpm!oj!dj/

31/11!!!KKp!tjq!Qf!kb!lp!wj~;! V!jnf!ob!sp!eb 31/41!!!Q Qj!sb!nj!eb 33/11!!!UUf!nb!eb!ob 33/36!!!C CIU!wj!kft!uj 33/51!!!C Cj!{ojt!wj!kft!uj 33/61!!!UUbk!of!jt!up!sj!kf-! epl/!tf!sj!kb 34/56!!! GJMN Ups!sf!np!mj!opt! (84 12/26!!!Q Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! {b!qf!ubl

kb!uf!mkfn-! tf!sj!kb! )s*-! 27/11 Op!wpt!uj-! 27/29 Twj!kfu! ob! emb!ov-! 28/26 Lsj!nj!obm! v! Sv!tj!kjepl/! qsp!hsbn-! 29/11 Eb!obt! v! Tsqtlpk29/36 Np!oj!up!sjoh-!22:/11 Tqpsu!gmf|-!22:/41 CO! np!oj!ups-! 31/21 Mkv!cbw! tb! of!qsj!kb!uf!. mkfn-!tf!sj!kb-!332/11 Qvmt-!333/41 Qsf!hmfe!eb!. ob-! 3 4/11! Hmbt! Bnf!s j!l f-! 3 4/41 GJMN 12/41 Lsj!nj!obm! v! Sv!tj!kj-! epl/! qsp!hsbn13/11 Tb!uf!mju!tlj!qsp!hsbn

RTS

RT RS

31/16!!!Q Qf!•bu-! qp!mj!uj!•lj!nb!hb!{jo 32/11!!!GGjmn!gft!uj!wbm!#Csje!hf! gftu!311:#-!puwb!sb!okf 32/41!!!I If!sp!kj!j!gf!op!nf!oj-! epl/!qsp!hsbn!)s* 33/11 Kb!hv!bspw!tlpl-!tf!sj!kb 33/66!!!JJo!gp!qsp!gjm 34/21!!!T Tqpsu 34/31!!! GJMN Lp!ob!•ob! wfs!{j!kb 11/61!!!_ _b!sp!mj!kb- tf!sj!kb 12/56!!!T Twf!uj!psbi-!tf!sj!kb 13/21!!!E Ejw!mkb!tuwp!sf!okb-! epl/!qsp!hsbn!)s* 13/66!!!E Eof!wojl 14/31!!!C Cp!ob!Ip!np

psbo!hv!ub!ob-! pcsb{/! tf!sj!kb! )s*-! 25/41 Lb!lp tbn! vqp!{obp! wb!|v! nb!nv-! tf!sj!kb/! 25/66 Fh{ju! v! qp!lsf!uv-! 26/21 59! tb!uj.twb!ecb{bc/! qsp!hsbn! )s*-! 27/14 Cp!mkj! aj!wpu-! tf!sj!kb )s*-! 28/11 Eof!wojl-! 28/36! \ub! sb!ej!uf-! csf28/56 Cfp!h sbe!t lb! isp!o j!l b-! 2 9/36 Plp nb!h b!{ jo-! 2 :/11 Tmb!h b!mj!d b-! lwj{-! 2 :/41 Eof!wojl!3-!331/21!Cp!mkj!aj!wpu-!tf!sj!kb-!332/11 GJMN Lj!lcp!ltfs!3-!3 34/16 Jt!usb!aj!uf!mkj!j{!Nb!. kb!nj!kb-! tf!sj!kb-! 11/26! Fwsp!ofu-! epl/! qsp!. hsbn! )s*-! 1 1/39 Ejt!u sjlu-! tf!s j!kb-! 1 2/26 GJMN Qfs!tp!ob-!1 13/41 Hps!lj!qmp!ep!wj-!tf!sj!. kb! )s*-! 14/11 Wft!uj-! 14/41 [esbw!tuwf!oj! wp!. ej•-! obv!• oj! qsp!h sbn! )s*-! 1 5/14 VO!IDS.Qp!wsb!ubl;!Lp!tp!wp!)s*-!115/41 Plp nb!hb!{jo! )s*-! 16/14 Tb!twjn! qsj!sp!eop-! sf!. qps!ub!ab!)s*-!116/59 Wfs!tlj!lb!mfo!ebs

19/11 Kv!ubs!okj!eof!wojl-!119/26 Kv!ubs!okj!qsp!. hsbn-!11:/17 V!{esb!wpn!uf!mv-!11:/31 Lv!wb!uj tsdfn-!{b!cb!woj!qsp!hsbn-!11:/46 Tmb!hb!mj!dblwj{!)s*-!221/16 Tb!twjn!qsj!sp!eop-!sf!qps!ub!ab )s*-! 21/46! [esbw!tuwf!oj! wp!ej•-! obv!•oj! qsp!. hsbn-! 22/16 Bmj!kbt-! tf!sj!kb! )s*-! 23/11 Eof!. wojl-! 2 3/26 Tqpsu! qmvt-! 2 3/41! Lv!w b!u j tsdfn-! {bc/! qsp!hsbn! )s*-! 23/56 Jt!usb!aj!uf!mkj VIKOM j{! Nb!kb!n j!kb-! tf!s j!kb! )s*-! 2 4/41 Eof!w ojl 17/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!119/11

31/16!!!Q Qp!|uf!op-! upl!|pv 32/36!!!Q Qsb!wbd!op!nb!eb-! epl/!qsp!hsbn 33/26!!!T Tf!enj!db-! nb!hb!{jo!j{!lvm!uv!sf 33/56!!!WWj!kft!uj 34/11!!! GJMN Lvn!)SQ* 11/51!!!D Dfo!usbm!oj!{b!uwps )s* Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! 12/31!!!Q {b!qf!ubl

Hmbt! Bnf!sj!lf-! ! 1:/11 Mp!wbd! ob! op!wbdlwj{-!221/11 Bnf!sj!lb-!tf!sj!kb-!222/11 Twf!{ob!. mj!db-!lwj{-!223/11 Sb!ejp ob UW-!224/21 Mp!wbd ob!op!wbd-!lwj{-!225/11 Uf!mf!|pq-!226/11 Twf!. {ob!mj!db-!lwj{-!227/11 Bnf!sj!lb-!tf!sj!kb-!228/11 Isp!o j!l b! Ep!c p!kb-! 2 9/11 Gpml 21-! 2 :/41 Eof!w ojl SUT 3-! 3 1/41 Isp!o j!l b-! 3 2/11 Hptu!t!qp!wp!epn-!333/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb v{! TNT! •bu-! 34/11 Ob!sp!eob! nv!{j!lb! v{ TNT!•bu-!111/41 Bt!usp!mp!hj!kb

TV HAJAT 17/56 Ep!csp! kv!usp-! CjI-! kv!ubs!okj! qsp!hsbn19/31 Ib!kb!upw!dj! ob! sb!tqvt!uv-! ekf!•kj! qsp!. hsbn-! 1:/11 Cfo! 21-! dsub!oj! gjmn-! 1:/41 Ifm!mp!Ljuuz-!dsub!oj!gjmn-!11:/46 Zv!Hj!Pi!HY 4-!dsub!oj!gjmn-!221/11 TNT-!tf!sj!kb-!221/41 Sf!. cfm!ef-! tf!sj!kb-! 23/11 Nb!esf! Mv!ob-! tf!sj!kb24/11 WJQ-!tf!sj!kb--!26/11!Af!of!wpk!oj!lb-!tf!sj!. kb-! 27/11 [b!vwj!kfl! tv!tkf!ej-! tf!sj!kb-! 27/41

31/11!!!V Vsp!ub-! tf!sj!kb 32/11!!![[b!csb!okf!oj!gp!svn 34/11!!! GJMN Lp!coj!sbt!lje 12/11!!!T Tb!sb!kf!wp! po!mbko 12/21!!!N Nfke!jo! Cb!okb!mv!lb 12/31!!!T Tqps!uj!tj!np 12/36!!!H Hpme!Fl!tqsft 14/11!!! GJMN Lp!coj! sbt!lje!)s* 16/11!!!Q Qjol!eav!cplt

Twf!~f!cj!uj!ep!csp-!tf!sj!kb-!228/41 Dj!nfs!gsbktf!sj!kb-! 29/11! Sf!dfqu! {b! ep!cbs! aj!wpu-! sf!wj!. kbm!oj!qsp!hsbn-!22:/11 Wj!kft!uj!v!8-!331/11 Nv!. tp!mj!oj!kf!wb! l~fs!lb-! tf!sj!kb-! 32/16! Jtqv!oj! nj af!mkv-! {b!c b!w oj! qsp!h sbn-! 3 3/16 GJMN 8 hp!e j!o b! ob! Uj!c f!u v-! 3 4/61 Wj!kft!u j-! 3 4/66 Tqpsu! dfo!ubs-! 11/11 WJQ-! tf!sj!kb-! 12/11 Sf!. dfqu! {b! ep!cbs! aj!wpu-! sf!wj!kbm!oj! qsp!hsbn13/11 Wj!kft!u j-! 1 3/51 Dj!n fs! gsbk-! tf!s j!kb14/21 Jtqv!oj! nj! af!mkv-! {b!cb!woj! qsp!hsbn15/21 Nv!{j!•lj!qsp!hsbn!

TV SARAJEVO 17/66! Tb!s b!kfw!t lp! kv!u sp-! 1 8/11 Wj!kft!u j UWTB-! 2 1/11 Csb!~ b! Lp!b mf-! dsub!o j! gjmn21/21 Hsj!np!wf! cbk!lf-! dsub!oj! gjmn-! 21/41 Qsb!jt!up!sjk!tlj!qbsl-!epl/!qsp!hsbn-!223/11 Wj!. kft!uj! UWTB-! 23/21! Ipdl-! tf!sj!kb! )s*-! 24/11 Nv!{ j!• lj! qsp!h sbn-! 2 4/41 Ep!l v!n fo!u bs!o j qsp!hsbn! )s*-! 25/31 Tb!sb!kfw!ej!tb!okf-! epl/

7. 5. 2009. •fuwsubl 43

TV mre`a

ATV 17/13! Nv!{j!•lj!qsp!hsbn 18/11!!!N Nb!esf!Mv!ob-! tf!sj!kb!)s* 19/11!!!ZZpv!Hij!Pi-! dsub!oj!gjmn Qf!qb!qsb|!•j~19/41!!!Q dsub!oj!gjmn 19/66!!!WWj!kft!uj 1:/11!!!C Cfo!21dsub!oj!gjmn 1:/41!!!I Ifm!mp!Ljuuz-! dsub!oj!gjmn 1:/46!!!ZZpv!Hij!Pi-! dsub!oj!gjmn TNT-!tf!sj!kb 21/21!!!T 21/51!!!S Sf!cfm!ef-!tf!sj!kb 22/66!!!WWj!kft!uj 23/11!!!N Nb!esf!Mv!ob-! tf!sj!kb 24/11!!!WWJQ-! tf!sj!kb 25/11!!!L Lwj{!j!hsbe 26/11!!!AAf!of!wpk!oj!lb-! tf!sj!kb 27/11!!![[b!vwj!kfl!tv!tkf!ej-! tf!sj!kb Twf!~f!cj!uj!ep!csp27/56!!!T tf!sj!kb 28/41!!!WWkft!uj 28/46!!!B Bvup!|pq! nb!hb!{jo 29/11!!!P Psbm!op!ep!cb! .!Ib!sjt!Eaj!op!wj~ 2:/11!!!WWj!kft!uj!eb!ob 2:/14 BUW!wj!kft!uj 2:/46 BUW!tqpsu 2:/56!!!Q Qp!tmp!woj!lvst

OBN 17/21!!!E Ekf!•j!kj!qsp!hsbn 17/26!!!UUsbo!tgps!nfs!tjdsub!oj!gjmn 17/51!!!Q Qp!dpzp-! dsub!oj!gjmn 17/61!!!L Lsj!aj~!lsv!aj~ 18/16!!!N Nf!npsz 18/31!!!N Nb!mb!|lp!mb 18/46!!!T Twf!{ob!mj!df 19/31!!!V Vesj!nv!|lj{bc/!qsp!hsbn Pesfe!{b!•jt!up!~v-! 21/11!!!P {bc/!qsp!hsbn!)s* 21/41!!!GGf!mj!djuz-!tf!sj!kb Tqps!utlf!wf!•f!sj-! 22/41!!!T tf!sj!kb 22/66!!!P PCO!jo!gp 23/21!!!C Cpk!op!qp!mkf-! epl/!qsp!hsbn 23/46!!!GGb!mj!•oj!qbo!tj!po-! tf!sj!kb 24/36!!!T Tubs!hb!uf!TH2-! tf!sj!kb Qf!qf!mkv!hb-! 25/36!!!Q tf!sj!kb DTJ;!Mbt!Wf!hbt-! 26/36!!!D tf!sj!kb!)s* 27/36!!!GGf!mj!djuz-!tf!sj!kb 28/36!!!WWj!lb!sj!db!j{!Ej!cmfzb-! tf!sj!kb 29/11!!!L Lvq!VFGB-! vwp!eob!fnj!tj!kb 29/41!!!L Lvq!VFGB;! \bl!iubs!.!Ej!ob!np!L-! qsj!kf!opt PCO!jo!gp 2:/31!!!P 2:/41!!!L Lvq!VFGB;! \bl!iubs!.!Ej!ob!np!L-! qsj!kf!opt

16.45

NOVA 17/41 Puwp!sj!twp!kf!tsdf-! tf!sj!kb 18/31!!!ZZv.Hj.Pi!HY-! dsub!ob!tf!sj!kb 18/56!!!GGj!gj!j!dwkf!uop!esv|!uwp-! dsub!ob!tf!sj!kb Hsb!ej!ufmk!Cpc-! 19/11!!!H dsub!ob!tf!sj!kb 19/26!!!UUp!nj!db!j!qsj!kb!uf!mkj-! dsub!ob!tf!sj!kb 19/41!!!F F{p!UW-! ub!spu!|pv 1:/41!!!O Op!wb!mp!wb 21/41!!!JJO!nb!hb!{jo 22/21!!!JJo!tqf!lups!Sflt-! tf!sj!kb 23/21!!!GGbs!nb-! sj!bmj!uj!|pv 24/21!!!WWb!usf!op!tsdftf!sj!kb 25/16!!!S Sf!cfm!ef-! tf!sj!kb 26/16!!! GJMN Nv!{b 28/11 Wj!kft!uj 28/36!! Jo!tqf!lups!Sflt-! tf!sj!kb 29/36!!!JJO!nb!hb!{jo-! |p!vcj{!fnj!tj!kb 2:/26!!!E Eof!wojl

12.35

15.05

Sve }e biti dobro, serija

Fali~ni pansion, serija

Muza, film

Lbs!mb!qsfe!Lsf!|pn!ub!kj!eb j!pob!jef!ob!qvu!t!Wjo!lpnb!ub!lp!}fs!j!Wjo!lp!qsfe!Bmf!. ltbo!espn/!Op-!Bmf!ltbo!esb up! tmv!• bk!o p! tb!{ ob/! Bmf!. ltbo!esb!j!Lbs!mb!tf!qp!twb!. }b!kv-!Lbs!mb!ep!cj!kf!|b!nbs/

Hekf!hpe!eb!tf!plsf!of Cb!t jm!wj!e j!lb!l p!tf!hpt!u j qp!ob!|b!kv!ob!of!np!sb!mbo ob!•jo-!epl!v!jt!up!wsj!kf!nf qp!lv!|b!wb!tb!lsj!uj!twp!kv!pq!. tkf!e ov!u ptu!|bs!n bo!u opn ekf!wpk!lpn!j{!Gsbo!dvt!lf/

31/26!!!GGplt!ep!tj!kf 32/16!!!JJtqv!oj!nj!af!mkv-! {bc/!qsp!hsbn 33/16!!! GJMN 8!hp!ej!ob! ob!Uj!cf!uv 34/61!!!WWj!kft!uj 34/66!!!T Tqpsu!dfo!ubs 11/11!!!L Lwj{!j!hsbe 12/41!!!WWJQ-! tf!sj!kb!)s* 13/31!!!O Op!~oj!qsp!hsbn; .......!!!T Twf!~f!cj!uj!ep!csp-! tf!sj!kb )s* ......!!!!AAf!of!wpk!oj!lb-! tf!sj!kb )s* ......!!!!WWj!kft!uj!)s* ......!!!! GJMN Dsob!ub!•lb!)s*

31/51!!!L Lvq!VFGB;! ITW!.!Wfs!efs-! qsj!kf!opt 33/56!!! GJMN Qv!up!wb!okf! v!op~ )s* 11/41!!!D Dbmm!UW-! lwj{ 14/41!!!L Lvq!VFGB;! \bl!iubs!.!Ej!ob!np!L-! qsj!kf!opt

qsp!hsbn!)s*-!225/61 Sb{!hp!mj!~f!ob!ob!vlbepl/! qsp!hsbn-! 27/11 Tf!sj!kb! {b! nmb!ef28/11 Wj!kft!uj! UWTB-! 28/26! Qp!{j!uj!wof! wj!. csb!dj!kf-! sf!wj!kbm!oj! qsp!hsbn-! 28/66 Twj wp!mf! Sfk!n po!e b-! tf!s j!kb-! 2 9/28! Ub!s jiepl/! qsp!hsbn-! ! 29/41 Eof!wojl-! 2:/11 Csb!~b!Lp!bmf-!dsub!oj!gjmn-!22:/21 Hsj!np!. wf! cbk!l f-! dsub!o j! gjmn-! 3 1/11 Ejw!mkj! v tsdv-!tf!sj!kb-!332/11 Vaj!wp!v!32-!jog/!qsp!. hsbn-!333/11 Qvt!uj!nv!{j!lv-!nv{/!fnj!tj!. kb-! 34/11 Twj! wp!mf! Sfk!npo!eb-! tf!sj!kb34/41 WPB

RTV USK BIHA] 19/11! Kv!ubs!okj! qsp!hsbn-! 1:/41 Oj!hfm{bc/!qsp!hsbn-!221/11 Wj!kft!uj-!221/26 Qsp!. hsbn!{b!ekf!dv-!222/11 Qv!uob!hsp!{oj!dbepl/! qsp!hsbn-! 22/41 Cps!cf!of! nb!|j!of cv!ev!~opt!uj-! epl/! qsp!hsbn-! 23/11 Wj!. kft!uj-! 23/16 GJMN -! 24/46! Cb!|uj!ob! Bgsj!.

HRT 1

HRT 2

16/66!!!S Sj!kf•!j!aj!wpu-! sf!mj!hjk!tlj!qsp!hsbn 17/56 UW!lb!mfo!ebs 18/51!!!E Ep!csp!kv!usp-! Iswbu!tlb 1:/26!!!T Twf!~f!cj!uj!ep!csp-! tf!sj!kb 1:/66!!!D Dp!sb!ujb!Ptj!hv!sb!okf! .!qsp!{ps!v!twj!kfu 21/11!!!WWj!kft!uj 21/21!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 21/26!!!MMft!Bjmf!spot! ev!Mb!hpo-! epl/!gjmn 22/21!!!P Pqsb!|pv 22/66!!!C Cvs!{p!wop!j{!wkf|!~f 23/11!!!E Eof!wojl 23/26!!!UUW!lb!mfo!ebs 23/46!!!E Esb!hb!of!qsj!kb!uf!mkj!dbtf!sj!kb Ebo!{b!eb!opn-! 24/36!!!E {b!cb!wob!fnj!tj!kb 25/41!!!WWj!kft!uj 25/56!!!UUsf!ov!ubl!tqp!{ob!kf 26/46!!!T Tf!pt!lj!uv!sj!{bn!ob! sv!cv!np!•wb!sf! .!Mpok!tlp!qp!mkf-! epl/!gjmn 27/21!!!WWj!kft!uj 28/56!!!D Dsp!bujb!Ptj!hv!sb!okf .!qsp!{ps!v!twj!kfu 28/61 Obk!tmb!cj!kb!lb!sj!lb-! lwj{ 29/51!!!T Twf!~f!cj!uj!ep!csp-! tf!sj!kb Eof!wojl 2:/41!!!E

12.35

RTL

18/41 Lv{!dp!.!db!sf!wb! op!wb!|lp!mb-! dsub!ob!tf!sj!kb 18/66!!!UUW!wsuj~ekf!•j!kj!qsp!hsbn Eb!oj!db;!Eb!oj!db! .......!!!E j!mb!of!cvo!up!wojl ......!!!!!Q Qsp!gf!tps!Cbm!ub!{bs;! Lmb!vo!Eb!oj!fm ......!!!!!D Dj!qf!mj!df!mv!ub!mj!df ......!!!!!WWb!usp!hb!tbd!Tbn 19/36!!!N Nb!mj!uj!ub!oj-! dsub!ob!tf!sj!kb 19/61!!!\ \lp!mbs!dj!pcb!wkf!|ubk!dj-! tf!sj!kb 1:/26!!!C Cf!wfs!mj!Ijmt!21tf!sj!kb 21/11!!!T Tqmju;!Tv!eb!nkb 23/41 GJMN 25/26!!!T Tmj!lp!woj!db 25/61!!!P Pcj!•oj!mkv!ej-!tf!sj!kb 26/51!!!L Lp!hb!csj!hb@ 27/26!!!V V!vsf!ev!4-!tf!sj!kb 27/46!!!UUv!}jo!dj!v!Bnf!sj!dj-! tf!sj!kb 28/16!!!WWsj!kf!nf!{b!lokj!hv 28/61!!!AAv!qb!ojk!tlf! qb!op!sb!nf 29/26 Wj!kft!uj!ob!Esv!hpn 29/36!!!L Lvq!VFGB! .!qp!mv!gj!ob!mf;! \b!iubs!.!Ej!ob!np!L-! 2/!qp!mv!wsj!kf!nf 2:/36!!!L Lvq!VFGB! .!qp!mv!gj!ob!mf;! \b!iubs!.!Ej!ob!np!L-! 3/!qp!mv!wsj!kf!nf 2:/41!!!P Pe!csp!kb!wb!okf! ep!Fvsp!tpo!hb

16.35

18/21!!!E Efl!tuf!spw! mb!cp!sb!up!sjk-! dsub!ob!tf!sj!kb 18/41!!!UUsbo!tgps!nf!sj-! dsub!ob!tf!sj!kb 18/66!!!Q Qv!opn!qb!spn-! lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw Lp!sbl!qp!lp!sbl-! 19/36!!!L tf!sj!kb!)s* 19/66!!!L Lb!lp!tbn!vqp!{obp! wb!|v!nbk!lv-! tf!sj!kb!)s* 1:/46!!!L Lv!op!mp!wbd-!lwj{ Bt!usp!|pv-!fnj!tj!kb 21/51!!!B 22/51!!!N Nbm!lpmn!v!tsf!ej!oj-! tf!sj!kb!)s* 23/21!!!V V!ep!csv!j!{mv-! tf!sj!kb!)s* 23/51!!!S Sf!cb- tf!sj!kb 24/16!!!F Fl!tlmv!{jwnb!hb!{jo!)s* 24/31!!!WWf!•f!sb!{b!6-!)s* 24/56!!!N Nb!sj!ob- tf!sj!kb Lp!csb!22- tf!sj!kb 25/46!!!L 26/36!!!N Nb!hovn-!tf!sj!kb 27/31!!!L Lp!sbl!qp!lp!sbl-! tf!sj!kb 27/56!!!L Lb!lp!tbn!vqp!{obp! wb!|v!nbk!lv-!tf!sj!kb 28/21!!!N Nbm!lpmn!v!tsf!ej!oj-! tf!sj!kb 28/46!!!V V!ep!csv!j!{mv- tf!sj!kb Sf!cb-!tf!sj!kb 29/11!!!S 29/41!!!WWj!kft!uj 29/66!!!F Fl!tlmv!{jw-! nb!hb!{jo 2:/16!!!WWf!•f!sb!{b!6 2:/46!!!Q Qv!opn!qb!spn-! lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw

20.00

Hs•lf! nv!{f! qp!kbw!mkv!kv tf!v!mkve!tlpn!pcmj!•kv!ob {f!nmkj!lb!lp!cj!ob!eb!iov!. mf! nv!|lbs!df! {b! vt!qkfi/ Kf!eob!pe!okji-!vukf!mpw!mkf!. ob! v! ekf!wpk!dj! qp! jnf!ov Lj!sb! tv!tsf!~f! vnkf!uoj!lb Tp!oj!kb/

Draga neprijateljica, serija

Tu|inci u Americi, serija

Sp!tj!lb!af!Mp!sf!oj!eb!Tb!sb j{mb!{j!t!Bmpo!tpn!j!Mp!sf!ob of!np!af!qp!wkf!sp!wb!uj!eb!cj kpk!up!obk!cp!mkb!qsj!kb!uf!mkj!db np!hmb!v•j!oj!uj-!bmj!tf!qsj!tkf!uj of!lji!usf!ov!ub!lb!lp!kj!qp!cv!. ef!okf!{j!ov!tv!nokv/

Velike zvijezde cirkusa, zabavni program

Lb!eb!Eabt!uj!opw!sb!{sfe!ep!. cj!kf!{b!mf!luj!sv!lokj!hv!Hp!tqp!. }b!Cp!wb!sj-!kf!eob!pe!nb!nb qp!lsf!of!lbn!qb!okv!{b!{b!. csb!ov!#pq!tdf!oji!lokj!hb#/!Op Eabt!uj!ob!j!Gsf!oj!up!qswj!qvu!v aj!wp!uv!ob!ukf!sb!ob!•j!ub!okf/

Pe!blsp!cb!dj!kb!v!{sb!lvqsf!lp!lmb!tj!•of!lmb!vof!sj!kf!j apo!hmj!sb!okb-!qb!twf!ep!esf!. tv!sf!uj!hsp!wb!np!~j!~f!uf!wj!. ekf!uj!v!obt!uv!qj!nb!dj!kf!okf!oji usv!qb!v!tqf!lub!lmv!#Wf!mj!lf {wj!kf{!ef!djs!lv!tb#/

31/11!!!GGbs!nb-! sj!bmj!uj!|pv 32/11!!!Q Qsp!wkf!sf!op-! jog/!nb!hb!{jo 33/11!!!Q Qpe!opa-!tf!sj!kb 34/16!!!WWj!kft!uj 34/31!!!L Lf!wjo!Ijm- tf!sj!kb 11/31!!!T Tfk!ogfme-!tf!sj!kb 11/61!!!AAj!wpu!ob!tkf!wf!sv-! tf!sj!kb 12/51!!!F F{p!UW-!ub!spu!|pv 13/51!!! GJMN Pcj!ufmk! Nbo!tpo 15/26!!!T Tfk!ogfme- tf!sj!kb 15/51!!!AAj!wpu!ob!tkf!wf!svtf!sj!kb 16/36!!!JJO!nb!hb!{jo 17/16!!!Q Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! {b!qf!ubl

31/21!!!22!qsp!ujw!211-!lwj{ 32/21!!!E Ept!tj!fs/is 33/11!!!Q Qp!mb!vsf!lvm!uv!sf 33/41!!!C Cvs!{p!wop!j{!wkf|!~f 33/46!!!P Puwp!sf!op 34/36!!!E Eof!wojl!4 34/51!!!Q Qp!tmp!wof!wj!kft!uj 34/56!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 34/66!!!E Ep!tj!kf!Y-!tf!sj!kb 11/51!!![[wkf{!eb!of!tub!{f;! Ef!fq!Tqb!df!Oj!of!7-! tf!sj!kb 12/36!!!C Cmj!{v!ep!nb-!tf!sj!kb 13/21!!!C Cpt!upo!tlp!qsb!wp!4-! tf!sj!kb 13/66!!!GGp!up!hsb!gj!kb! v!Iswbu!tlpk 14/21!!!WWsj!kf!nf!{b!lokj!hv 14/61!!!Q Qp!mb!vsf!lvm!uv!sf

31/31!!!WWjq!Nv!tjd!Dmvc 31/51!!!L Lvq!VFGB! .!qp!mv!gj!ob!mf;! Csf!nfo!.!Ibn!cvsh2/!qp!mv!wsj!kf!nf 32/46!!!WWj!kft!uj!ob!Esv!hpn 32/56!!!L Lvq!VFGB! .!qp!mv!gj!ob!mf;! Csf!nfo!.!Ibn!cvsh-! 3/!qp!mv!wsj!kf!nf 33/56!!!C Cmj!{v!ep!nb-! tf!sj!kb 34/46!!!WWsj!kf!nf!kf!{b!eaf{;! Btkb!Wbm!•j~!.!Lmb!vt! Qbjfs!Evp 11/46!!!Q Qfq!qfs!Ef!ojt-! tf!sj!kb 12/31!!!Q Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! {b!qf!ubl

lf-! epl/! qsp!hsbn-! 25/41 Wj!kft!uj-! 25/46 Qsp!hsbn!{b!ekf!dv!)s*- 26/36!Eb!mf!lj!kvhepl/! qsp!h sbn-! 2 7/11 UW! Mj!c fs!u j! )s*27/46 Qvu!{b!Fk!wpo!mj-!epl/!tf!sj!kb-!228/31 Qpe!Tvo!dfn!Tu/!Usp!qfb-!tf!sj!kb-!!229/21 Twj!wp!mf!Sfk!npo!eb-!tf!sj!kb!)s*-!229/46 Twj wp!mf! Sfk!npo!eb-! tf!sj!kb-! 2:/11 Eof!wojl UW VTL-!22:/41 Nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!331/16 V!Gp!lv!tv-!qp!mju/!qsp!hsbn-!332/41 Isp!oj!. lb!UW!VTL-!332/61 Qpe!tvo!dfn!Tu/!Usp!. qfb-! tf!s j!kb-! 3 3/51 TNT! qp{!e sb!w j! j •ft!uju!lf-!334/21! GJMN

wsb!ubl-! jog/! qsp!hsbn! )s*-! 23/41 Ij!up!wj Njt!ufs!Eajs!mb--!23/56!Fqj!dfo!ubs-!jog/!qsp!. hsbn!)s*-!224/36 Qp!{ob!uj-!epl/!qsp!hsbn25/11 Wj!kft!uj-!225/16 Hpt!uj!pob-!jog/!qsp!. hsbn-!225/61 Ij!up!wj!Njt!ufs!Eajs!mb-! 26/11 Ekf!•j!kf! qp!qp!eof-! 27/11 Wj!kft!uj! v! 2727/26 Np!{ b!jl-! nb!h b!{ jo! j{! lvm!u v!s f28/11 Mkv!cbw! t! of!qsj!kb!uf!mkfn-! tf!sj!kb28/56 Qf!•bu!v!wsf!nf!ov-!epl/!qsp!hsbn29/26 Gsfk!{fs-! tf!sj!kb-! 29/51! Csb!~b! Lp!. bmf-! ekf!•j!kj! qsp!hsbn-! 2:/11 Eof!wojl2:/41 Twj!wp!mf!Sfk!npo!eb-!tf!sj!kb-!331/16 Hp!w p!s j!n p! puwp!s f!o p-! jog/! qsp!h sbn32/11 Mfb!Qbs!lfs-!tf!sj!kb-!333/11 Lmj!oj!lbtf!sj!kb-!333/56 Ob!lsb!kv!eb!ob-!334/11 Dj!. TV TK TUZLA 1:/11 Ob!usb!hv!qsj!sp!ef-!pcsb!{p!woj!qsp!. of!ofxt-!gjm!ntlj!nb!hb!{jo-!334/41 Tmb!woj hsbn-!11:/36 Ij!up!wj!Njt!ufs!Eajs!mb-!11:/46 qb!s p!w j-! epl/! qsp!h sbn-! 1 1/11 Hmbt Gsfk!{fs-! tf!sj!kb-! 21/11 Mkv!cbw! t! of!qsj!kb!. Bnf!sj!lf-!111/46 Tb!uf!mju!tlj!qsp!hsbn uf!mkfn-! tf!sj!kb! )s*-! 21/56 Ekf!•j!kf! kv!uspUW!tub!oj!df!{b!esab!wb!kv! 22/26 Hmbt!Bnf!sj!lf-!222/56 UW!Fo!dj!lmp!. qsb!wp!j{!nkf!of!qsp!hsb!nb" qf!ej!kb!{ob!okb-!223/11 Wj!kft!uj-!223/16 Qp!.

87,7 88,4 89,7

07.00 07.40 08.00 08.35 09.00 10.00 11.00 15.00 16.40 18.30 20.00 21.00 22.00 23.00 00.00

31/11!!!WWf!mj!lf! {wj!kf{!ef!djs!lv!tb-! {bc/!fnj!tj!kb 32/11!!!V Vwpe!v!bob!up!nj!kv-! tf!sj!kb 32/66!!!L Lv!~b!oj!df-! tf!sj!kb 34/51!!!WWj!kft!uj 34/61 DTJ;!Okv!kpsl-! tf!sj!kb 11/46!!!N Nfo!ub!mjtu-! tf!sj!kb!)s* 12/31!!!222/!tbu-! tf!sj!kb!)s*

95,5 99,3 106,4

Jutarnji program Stanje na putevima Izbor iz dnevne {tampe Jutarnja `eljoteka Mali oglasi Horoskop Selebriti info Mali oglasi Top 15 nezaboravnih Dnevnik Ve~ernji program Mali oglasi Strana hit-lista Tajm-aut, pregled sportskih de{avanja Pregled dana

07.30 90+, sportski pregled 08.00 Deutche Welle 08.15 5 u 8 08.45 Album nedjelje 09.00 Castra stanje na putevima 09.30 Preko daleko 10.00 Hit dana 10.30 90+, sportski pregled 11.30 [ta ima? 12.00 Deutche Welle 12.30 Music Magazine 13.00 Info Breifing 13.30 Projektor

14.00 90+, sportski pregled Showbizz caffe Preko daleko Album nedjelje Deutche Welle [ta ima? Hit dana Music Magazine 18.00 90+, sportski pregled 18.30 Showbizz caffe 19.00 Info Breifing - Danijel Daki} 22.00 Dj Connection 14.30 15.15 15.45 16.00 16.30 17.00 17.30

44

•fuwsubl!7. 5. 2009.

Bosna i Hercegovina BR^KO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE Vlada Br~ko distrikta Odjel-Odjeljenje za stru~ne i administrativne poslove

Bosna i Hercegovina BR^KO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE Vlada Br~ko distrikta Odjeqewe za stru~ne i administrativne poslove

Bulevar mira 1, 76100 Br~ko distrikt BiH; Tel: 049/217-234, Faks: 217-234, Centrala: 240-600; e-mail: [email protected] Bulevar mira 1, 76100 Br~ko distrikt BiH; Tel: 049/217-234, Fax: 217-234, Centrala: 240-600; e-mail: [email protected] Broj: 02-33-012839/09.

Br~ko, 6.5.2009. godine

Na osnovu ~lana 30 Zakona o dr`avnoj slu`bi u organima uprave ("Slu`beni glasnik Br~ko distrikta BiH", brojevi 28/06, 29/06, 19/07, 2/08, 9/08. i 44/08) i Odluke o realizaciji Plana zapo{qavawa u upravi Br~ko distrikta BiH za 2009. godinu, Odjeqewe za stru~ne i administrativne poslove - Pododjeqewe za qudske resurse Vlade Br~ko distrikta BiH raspisuje

J A V N I KO N K U R S za prijem u radni odnos u

I - KANCELARIJI GRADONA^ELNIKA SEKRETARIJAT VLADE Sektor za op{te poslove NA NEODRE\ENO VRIJEME 1. Lektor I - Obim rukovodne odgovornosti: - Neposredno je odgovoran {efu Sektora i sara|uje sa ostalim zaposlenim u sektoru. II - Svrha posla: - Da svi materijali za sjednice Vlade Br~ko distrikta BiH, sjednice Skup{tine Br~ko distrikta BiH i svi akti koji se objavquju u "Slu`benom glasniku Br~ko distrikta BiH", kao i materijali koji se upu}uju institucijama distrikta, entiteta i BiH budu jezi~ko-stilski ispravni. III - Podru~ja rada: - Lektorisawe materijala za sjednice Vlade Br~ko distrikta BiH, sjednice Skup{tine Br~ko distrikta BiH i svih akata koji se objavquju u "Slu`benom glasniku Br~ko distrikta BiH", kao i materijala koji se iz Vlade upu}uju drugim institucijama distrikta, entiteta i BiH. IV - Opis posla radnog mjesta i odgovornosti po podru~jima rada: - Literarno i jezi~ki savjetuje; zadu`en za gramati~ku i pravopisnu ispravnost odgovaraju}eg je zika (bosanski, srpski i hrvatski) te u tom smislu vr{i jezi~ko-stilsko ispravqawe, terminolo{ko ujedna~avawe i jezi~ko i tehni~ko ure|ivawe tekstova (po nalogu neposrednog rukovodioca); - Brine se o jezi~ko-stilskoj ispravnosti svih tekstova koji se objavquju u "Slu`benom glasniku Br~ko distrikta BiH", svih materijala za sjednice Vlade Br~ko distrikta BiH i dokumenata koji se upu}uju Skup{tini i drugim institucijama u Br~ko distriktu BiH; - Poboq{ava kvalitet teksta i otklawa pogre{ke i koordinira s lektorima za druge jezike u ciqu uskla|ivawa tekstova, odnosno postizawa ciqa da tekstovi na sva tri jezika imaju isto te matsko zna~ewe, bez obzira na upotrijebqene terminolo{ke razlike (u ovom smislu dolazi do izra`aja i prevodila~ka funkcija); - Obavqa i druge poslove po nalogu {efa sektora. V - Minimalni uslovi: Stru~na sprema: VSS - filozofski fakultet VII stepen - odsjek za bosanski jezik i kwi`evnost, odsjek za srpski jezik i kwi`evnost, odsjek za hrvatski jezik i kwi`evnost, odsjek za jugoslovensku kwi`evnost i srpskohrvatski jezik, odsjek za srp skohrvatski jezik i jugoslovensku kwi`evnost Radno iskustvo: 2 (dvije) godine u struci ili 1 (jedna) godina u upravi Posebni uslovi: - polo`en ispit za rad u organima uprave - poznavawe rada na ra~unaru - sposobnost za timski rad i ispuwavawe zadatih rokova Broj izvr{ilaca: 1 (jedan) Platni razred (mjese~na bruto plata): VII 6 (2.026,00 KM) NA ODRE\ENO VRIJEME, DO POVRATKA ZAPOSLENIKA SA BOLOVAWA 2. Stru~ni savjetnik za pravne poslove I - Obim rukovodne odgovornosti: - Neposredno je odgovoran {efu sektora i sara|uje sa ostalim zaposlenim u sektoru. II - Svrha posla: - Pru`awe stru~no-pravne podr{ke u obavqawu poslova iz nadle`nosti sektora. III - Podru~ja rada: - Izrada odluka i drugih akata koji se donose na sjednicama Vlade. IV - Opis posla radnog mjesta i odgovornosti po podru~jima rada: - Vr{i izradu svih akata koji se donose na sjednicama Vlade Br~ko distrikta BiH; - Poma`e {efu sektora u organizovawu rada; - Prati zakonske i druge propise; - Daje pravna mi{qewa; - Odgovoran je za pravilnu primjenu zakona, stru~no, efikasno i blagovremeno izvr{avawe poslova iz djelokruga rada; - Obavqa i druge poslove po nalogu {efa sektora. V - Minimalni uslovi: Stru~na sprema: VSS - pravni fakultet Radno iskustvo: 3 (tri) godine radnog iskustva u struci ili 2 (dvije) godine u upravi Posebni uslovi: - polo`en ispit za rad u organima uprave - poznavawe rada na ra~unaru Broj izvr{ilaca: 1 (jedan) Platni razred (mjese~na bruto plata): VIII 2 (2.437,00 KM) NA ODRE\ENO VRIJEME, DO POVRATKA ZAPOSLENIKA S PORODIQSKOG ODSUSTVA 3. Lektor I - Obim rukovodne odgovornosti:

- Neposredno je odgovoran {efu sektora i sara|uje sa ostalim zaposlenim u sektoru. II - Svrha posla: - Da svi materijali za sjednice Vlade Br~ko distrikta BiH, sjednice Skup{tine Br~ko distrikta BiH i svi akti koji se objavquju u "Slu`benom glasniku Br~ko distrikta BiH", kao i materijali koji se upu}uju institucijama distrikta, entiteta i BiH budu jezi~ko-stilski ispravni. III - Podru~ja rada: - Lektorisawe materijala za sjednice Vlade Br~ko distrikta BiH, sjednice Skup{tine Br~ko distrikta BiH i svih akata koji se objavquju u "Slu`benom glasniku Br~ko distrikta BiH", kao i materijala koji se iz Vlade upu}uju drugim institucijama distrikta, entiteta i BiH. IV - Opis posla radnog mjesta i odgovornosti po podru~jima rada: - Literarno i jezi~ki savjetuje; zadu`en za gramati~ku i pravopisnu ispravnost odgovaraju}eg jezika (bosanski, srpski i hrvatski) te u tom smislu vr{i jezi~ko stilsko ispravqawe, terminolo{ko ujedna~avawe i jezi~ko i tehni~ko ure|ivawe tekstova (po nalogu neposrednog rukovodioca); - Brine se o jezi~ko-stilskoj ispravnosti svih tekstova koji se objavquju u "Slu`benom glasniku Br~ko distrikta BiH", svih materijala za sjednice Vlade Br~ko distrikta BiH i dokumenata koji se upu}uju Skup{tini i drugim institucijama u Br~ko distriktu BiH; - Poboq{ava kvalitet teksta i otklawa pogre{ke i koordinira s lektorima za druge jezike u ciqu uskla|ivawa tekstova, odnosno postizawa ciqa da tekstovi na sva tri jezika imaju isto te matsko zna~ewe, bez obzira na upotrijebqene terminolo{ke razlike (u ovom smislu dolazi do izra`aja i prevodila~ka funkcija); - Obavqa i druge poslove po nalogu {efa sektora. V - Minimalni uslovi: Stru~na sprema: VSS - filozofski fakultet VII stepen - odsjek za bosanski jezik i kwi`evnost, odsjek za srpski jezik i kwi`evnost, odsjek za hrvatski jezik i kwi`evnost, odsjek za jugoslovensku kwi`evnost i srpskohrvatski jezik, odsjek za srpskohrvatski jezik i jugoslovensku kwi`evnost Radno iskustvo: 2 (dvije) godine u struci ili 1 (jedna) godina u upravi Posebni uslovi: - polo`en ispit za rad u organima uprave - poznavawe rada na ra~unaru - sposobnost za timski rad i ispuwavawe zadatih rokova Broj izvr{ilaca: 1 (jedan) Platni razred (mjese~na bruto plata): VII 6 (2.026,00 KM) NA NEODRE\ENO VRIJEME U Slu`bi za `albe i pritu`be gra|ana 4. Vi{i stru~ni saradnik I - Obim rukovodne odgovornosti: - Neposredno je odgovoran {efu slu`be, - Koordinira rad zaposlenih po uputstvima {efa slu`be i odgovoran je za wihov rad, - Odgovoran je za prijedloge i stavove koje zastupa, - Odgovoran za zakonit rad, - Odgovara za proceduru koju sprovodi po `albi, - Odgovoran je za prijedlog zakqu~ewa `albe. II - Ovla{tewa: - Daje prijedloge {efu u oblasti zakqu~ivawa `albi i potrebnih mjera, - Daje prijedloge u ciqu unapre|ewa rada slu`be. III - Svrha posla: - Koordinacija rada u svim dijelovima od zaprimawa `albi do poduzimawa mjera, - Unapre|ewe rada. IV - Podru~je rada: - Analizira `albe, - Prosqe|uje upite i prati rokove za dostavqawe odgovora, - Sprovodi istragu, - Daje prijedlog zakqu~ewa `albe, - Posreduje u koordinaciji s nadle`nim organima tokom rje{avawa `albe. V - Obim poslova i odgovornost: - Analizira `albe, - Prosqe|uje upite i prati rokove za dostavqawe odgovora, - Sprovodi istragu, - Daje prijedlog zakqu~ewa `albe, - Posreduje u koordinaciji s nadle`nim organima tokom rje{avawa `albe, - Neposredno je odgovoran {efu slu`be, - koordinira rad zaposlenih po uputstvima {efa slu`be i odgovoran je za wihov rad, - Odgovoran je za prijedloge i stavove koje zastupa, - Odgovoran je za zakonit rad, - Odgovora za proceduru koju sprovodi po `albi, - Odgovoran je za prijedlog zakqu~ewa `albe. VI - Minimalni uslovi: Stru~na sprema: VSS - dru{tveni smjer Radno iskustvo: 2 (dvije) godine radnog iskustva u struci ili 1 (jedna) godina u upravi

7. 5. 2009. •fuwsubl Posebni uslovi:

- polo`en stru~ni ispit za rad u organima uprave - poznavawe rada na ra~unaru Broj izvr{ilaca: 1 (jedan) Platni razred (mjese~na bruto plata): VII 6 (2.026,00 KM) NA NEODRE\ENO VRIJEME U II - ODJEQEWU ZA JAVNI REGISTAR Pododjeqewe za katastarske kwige 1. Vi{i stru~ni saradnik - geodet u Vije}u za izlagawe Obim rukovodne odgovornosti: • nadre|eni su im {ef ni`e uwutra{we oranizacione jedinice (predsjednik Vije}a) {ef Pododjeqewa i {ef Odjeqewa • nema podre|enih • sara|uju sa strankama u postupku i stru~nim referentima u katastru i gruntovnicom Obim finansijske odgovornosti: Ovla{tewa: • kao ~lanovi Vije}a potpisuju zapisnik u toku izlagawa podataka o nekretninama, potpisuju popisne listove koje su sastavni dijelovi rje{ewa, odgovorni su za identifikaciju parcela po starom i novom premjeru i za unos podataka novog premjera u popisne listove Svrha posla: • utvr|ivawe prava na nekretninama u ciqu formirawa Registra zemqi{ta i prava na zemqi{tu kao jedinstvene evidencije nad nekretninama. Podru~je rada: • u~estvuje u postupku izlagawa podataka o nekretninama i utvr|ivawu prava na zemqi{tu Opis posla radnog mjesta i odgovornosti po podru~jima rada: • preuzima od katastra planove starog i novog premjera sa ucrtanom granicom gradskog gra|evinskog zemqi{ta, elaborat novog premjera, spisak zgrada, abecedni spisak korisnika zemqi{ta, fotoskice ili skice detaqa, spisak povr{ina parcela, spisak katastarskih i bonitetnih klasa i {ifrarnik • izra|uje popisne listove za zemqi{ta i za zgrade • prilikom izlagawa prezentuje strankama podatke o zemqi{tu i zgradama, a koriste}i se starim katastarskim planovima i podacima novog premjera ukoliko je isti ura|en • zavodi iznesene primjedbe strankama u spisak primjedbi • nakon uvi|aja na licu mjesta preuzima od katastra a`urirane podatke i sastavqa popisne listove za zemqi{te, objekte i teretne listove • obavqa i druge poslove po nalogu {efa ni`e unutra{we oranizacione jedinice (predsjednik Vije}a), {efa Pododjeqewa i {efa Odjeqewa Minimalni uslovi: Stru~na sprema: VSS geodetskog smjera Radno iskustvo: 2 (dvije) godine u struci ili 1 (jedna) godina u upravi Posebni uslovi: Polo`en ispit za rad u organima uprave Broj izvr{ilaca: 1 (jedan) Platni razred (mjese~na bruto plata): VII 6 (2.025,85 KM) III - ODJEQEWE ZA OBRAZOVAWE

45

- Obavqa i druge poslove po nalogu {efa Odjeqewa. Minimalni i posebni uslovi: Minimalni uslovi: Stru~na sprema: VSS ekonomske struke - finansijski smjer Radno iskustvo: 2 (dvije) godine radnog iskustva u struci ili 1 (jedna) godina u upravi Posebni uslovi: - polo`en ispit za rad u organima uprave - poznavawe rada na ra~unaru u WORDU-u i EXCEL-u - dobro poznavawe Statuta Br~ko distrikta BiH i Kona~ne arbitra`ne odluke za Br~ko distrikt BiH - poznavawe Zakona o obrazovawu u osnovnim i sredwim {kolama Br~ko distrikta BiH, Zakona o javnim nabavkama i Zakona o buyetu - poznavawe stranog jezika smatra}e se kao prednost Broj izvr{ilaca : 1 (jedan) Platni razred (mjese~na bruto plata): VII 6 (2.026,00 KM) NA ODRE\ENO VRIJEME, DO POVRATKA ZAPOSLENIKA S PORODIQSKOG ODSUSTVA U Pododjeqewu za sredwe obrazovawe 2. Referent za sredwe obrazovawe I - Obim odgovornosti - Odgovoran je za vr{ewe poslova interne kontrole II - Obim finansijske odgovornosti - Bez finansijske odgovornosti III - Ovla{tewa - Pravilno i zakonito vo|ewe registra sredwih {kola i druga ovla{tewa koja mu se povjere IV - Podru~je rada: - Sredwe op{te i sredwe stru~no obrazovawe, vo|ewe evidencije o upisu u registar sredwih {kola, obrada podataka, analize, statistika i mjere na unapre|ewu vaspitno-obrazovnog rada. V - Opis posla: - Odgovoran je za organizovawe, a`urirawe i vo|ewe baze podataka o ustanovama u sredwem op{tem i sredwem stru~nom obrazovawu, - Vr{i prikupqawe izvje{taja o radu sredwih {kola u Br~ko distriktu i vr{i wihovu analizu, - Vr{i internu kontrolu iz djelokruga rada Pododjeqewa za sredwe obrazovawe, - Prikupqa podatke o uspjehu u u~ewu i vladawu u~enika sredwih {kola polugodi{tu i kraju {kolske godine te vr{i wihovu statisti~ku obradu, - Vodi registar sredwih {kola, - Vr{i druge poslove iz oblasti sredweg op{teg i sredweg stru~nog obrazovawa po nalogu {efa Pododjeqewa. Minimalni i posebni uslovi: Minimalni uslovi: Stru~na sprema: VSS - nastavni~kog ili dru{tvenog smjera Radno iskustvo: najmawe dvije godine radnog iskustva u struci ili jedna godina u upravi Posebni uslovi: Polo`en ispit za rad u organima uprave i poznavawe rada na ra~unaru u WORD-u i EXCEL-u Broj izvr{ilaca: 1 (jedan) Platni razred (mjese~na bruto plata): VII 2 (1.793,00 KM)

NA NEODRE\ENO VRIJEME U NA NEODRE\ENO VRIJEME U Pododjeqewu za zajedni~ke poslove obrazovawa 1. Slu`benik za finansije i javne nabavke I - Obim odgovornosti - Direktno je odgovoran {efu Pododjeqewa za zajedni~ke poslove obrazovawa za zakonito i blagovremeno obavqawe poslova iz djelokruga svoga rada II - Obim finansijske odgovornosti - Odgovoran je za finansijsko poslovawe, planirawe i izvr{ewe buyeta, nabavke i internu kontrolu finansijskog poslovawau Odjeqewu za obrazovawe i u javnim {kolama III - Ovla{tewa - Ima svjetodavnu nadle`nost u odnosu na {efa Odjeqewa, sve {efove Pododjeqewa, Odjeqewa za obrazovawe i direktore {kola u vezi s pitawima finansija, nabavke i interne kontrole; - Ima koordinacionu nadle`nost iz djelokruga svog rada sa ostalim organima javne uprave, naro~ito sa Direkcijom za finansije; - Ima koordinacionu nadle`nost iz djelokruga svog rada izme|u {efa Odjeqewa, {efova Pododjeqewa i direktora {kola u vezi s pitawima koja se odnose na buyet i planirawe nabavki; - Ima nadle`nost da {efu Odjeqewa predla`e obuke iz djelokruga svoga rada u Odjeqewu, ukqu~uju}i i one za direktore {kola u pogledu pitawa koja se odnose na internu kontrolu finansijskog poslovawa. IV - Podru~je rada: - Podru~je rada obuhvata finansijsko poslovawe, planirawe i izvr{ewe buyeta, nabavku i internu kontrolu finansijskog poslovawa u Odjeqewu za obrazovawe, ukqu~uju}i javne {kole. V - Opis posla: - Izra|uje nacrt godi{weg buyeta za Odjeqewe, ukqu~uju}i {kole, u skladu s va`e}im propisima - Prati utro{ak finansijskih sredstava za projekte planirane u operativnom buyetu, vr{i analizu planiranih i utro{enih buyetskih sredstava i izvje{tava {efa Pododjeqewa o odstupawima od plana - Izra|uje godi{wi plan nabavke za Odjeqewe i {kole, u skladu sa Instrukcijom o nabavci distrikta Br~ko; - Prati i analizira tro{ewe namjenskih finansijskih sredstava u procesu javnih nabavki i predla`e {efu prioritete u pogledu nabavki; - Pododjeqewu za nabavke dostavqa tehni~ke specifikacije za robu, radove i usluge koji su pred met nabavke; - Pododjeqewu za nabavke osigurava elemente koji su potrebni za pripremu obavje{tewa o nabavci; - Prati finansijsko izvr{ewe naloga za nabavku u skladu s potpisanim ugovorima i status iniciranih naloga za nabavku; - Radi kao ~lan Komisije za nabavku u svim fazama izvr{ewa naloga za nabavku Odjeqewa za obrazovawe; - Priprema naloge za prenos finansijskih sredstava radi direktnog pla}awa ra~una za nabavku robe, usluga ili radova za slu~ajeve nabavke u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, te pla}awe struje, vode, PTT usluga, grantova, taksi, kao i usluga, koje su izuzete od primjene Zakona o javnim nabavkama BiH, u skladu sa Aneksom II Zakona o javnim nabavkama BiH i dostavqa ih Direkciji za finansije na pla}awe; - Nadgleda sprovo|ewe interne kontrole u Odjeqewu i {kolama; - Vr{i analizu revizija finansijskog poslovawa i predla`e mjere za ispravqawe nedostataka i implementirawe preporuka; - [efu Odjeqewa, svim {efovima Pododjeqewa u Odjeqewu za obrazovawe i direktorima {kola daje savjete u vezi s pitawima finansija, nabavke i interne kontrole i koordinira svoj rad sa ostalim organima javne uprave, naro~ito sa Direkcijom za finansije, Pododjeqewem za javne nabavke i Kancelarijom za upravqawe javnom imovinom;

IV - KANCELARIJI ZA UPRAVQAWE JAVNOM IMOVINOM Sektor za odr`avawe 1. Radnik na odr`avawu opreme i objekata sportskih dvorana I - Opis poslova i radnih zadataka - ^iste prostorije za koje su raspore|eni, - Vode propisanu evidenciju o korisnicima prostorija i na~inu kori{tewa istih, - Obavqa i druge poslove, koje odredi neposredni rukovodilac, a koji se odnose na poslove iz nadle`nosti Kancelarije. II- Minimalni i posebni uslovi: - Stru~na sprema: Osnovna {kola - Radno iskustvo: Nije potrebno - Broj izvr{ilaca: 1 (jedan) Platni razred (mjese~na bruto plata): I 1 (643,25 KM) Pravo prijave na konkurs imaju kandidati koji, pored navedenih posebnih uslova, moraju ispuwavati sqede}e op{te uslove za zasnivawe radnog odnosa: da je dr`avqanin BiH (uvjerewe o dr`avqanstvu ne starije od 6 mjeseci); da je punoqetan; da nije obuhva}en odredbom ~lana IX, stav 1 Ustava BiH; da je zdravstveno sposoban za vr{ewe poslova na navedenom radnom mjestu; da u posqedwe 3 (tri) godine (po~ev{i od dana objavqivawa konkursa) nije otpu{ten iz dr`avne slu`be u institucijama BiH, odnosno entiteta i slu`be distrikta, usqed pravosna`no izre~ene disciplinske mjere; da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak (uvjerewe o nevo|ewu krivi~nog postupka ne starije od 3 mjeseca). Konkurs je otvoren od dana objavqivawa u sredstvima javnog informisawa i traje do 15.5.2009. godine. Potpisane prijave treba slati na adresu: VLADA BR^KO DISTRIKTA BiH - Odjeqewe za stru~ne i administrativne poslove - Pododjeqewe za qudske resurse - Bulevar mira br. 1 ili dostaviti li~no u zgradu Vlade Br~ko distrikta BiH - Bulevar mira br. 1, {alter broj 6, najkasnije do 15.5.2009. godine do 16 ~asova. NAPOMENA: Odbor za zapo{qavawe vr{i}e selekciju kandidata na osnovu podataka iz prijava i kandidati koji ispuwavaju uslove utvr|ene konkursom bi}e pozvani na intervju (na broj telefona koji je naveden kao kontakt telefon). Za diplome koje su ste~ene u inostranstvu nakon 6.4.1992. godine potrebna je nostrifikacija. Potpisana prijava koja se podnosi va`i samo za navedeni konkurs. Kandidati koji budu imenovani na navedena radna mjesta du`ni su donijeti originale ili ovjerene fotokopije dokumenata kako je navedeno u op{tim i posebnim uslovima konkursa, kao i qekarsko uvjerewe, ne starije od 3 (tri) mjeseca. Obrazac prijave mo`e se preuzeti na infopultu u zgradi Vlade Br~ko distrikta BiH i na veb stranici Vlade Br~ko distrikta BiH (www.bdcentral.net). Neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane. Sve informacije u vezi s konkursom mogu se dobiti u Odjeqewu za stru~ne i administrativne poslove - Pododjeqewu za qudske resurse, tel. broj 049/240-655. Konkurs je objavqen na veb stranici Vlade Br~ko distrikta BiH (www.bdcentral.net).

Pripremio: {ef Odjeqewa za stru~ne i administrativne poslove Niko Stopari}, dipl. ekonomista

46

•fuwsubl!7. 5. 2009.

Sport

Sulejman ^olakovi}, predsjednik, i Munib U{anovi}, aktuelni prvi operativac

U Tesli}u u petak tematska sjednica Izvr{nog odbora N/FS BiH

FOTO NN

Na dnevnom redu ugovor sa "Sportfive" Vedran RADENOVI]

Iako je sporan i u proteklom periodu je izazvao brojne prepirke, sva|e i nesuglasice, ugovor kojim su televizijska prava ustupljena agenciji "Sportfive", ne mo`e biti raskinut, pot vrdio je Su lej man ^o la ko vi}, predsjednik Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH. Pitanje ugovora bi}e i jedina ta~ka dnevnog reda sutra{nje tematske sjednice Izvr{nog odbora N/FS BiH u Tesli}u. "Za ka za li smo sje dni cu ka ko bismo raspravljali o spornom ugovoru koji se 'vu~e' ve} ~etiri-pet mjeseci. Potpisali su ga Munib U{anovi}, generalni sekretar, i Iljo Dominkovi}, tada{nji predsjednik Saveza, i to nije sporno. Oni i potpisuju ugovor, me|utim, tek nakon {to neko prethodno donese odluku, a to je u ovom slu~aju Izvr{ni odbor, kao krovno tijelo

Saveza. Nagla{avam da je potpisani ugovor mo`da i kvalitetan i povoljan, ali je prirodno da IO donosi takve odluke. To je i do sada bila na{a praksa i nema razloga da se sada ne{to mijenja. Zato o tome `elimo raspraviti u Tesli}u i donijeti kona~an stav. Mogu}nost raskidanja ugovora ne postoji, ali eventualna pobolj{anja su izvodljiva", istakao je ^olakovi}.

Bla`evi}: @elim tri utakmice Nj!sp!tmbw!.!^j!sp!Cmb!af!wj~-!tf!mf!lups!gv!ecbm!tlf!sf!qsf!{fo!ub!dj!kf!CjI-!oj!kf!lsjp!{b!ep!wpmk!tuwp!•j!okf!oj!dpn!eb!kf!hp!up!. wp!tj!hvs!op!vhp!wp!sf!ob!kp|!kf!eob!qsj!kb!ufmk!tlb!vub!lnj!db/!Blp!twf!cv!ef!v!sf!ev-!CjI!cj!tf!23/!bwhvt!ub!v!Cf!•v!usf!cb!mb tbt!ub!uj!tb!Bvt!usj!kpn/!Qsfe!tkf!eoj|!uwp!O0GT!CjI!wf~!kf!qsj!iwb!uj!mp!vtnf!ov!qp!ov!ev!lp!mf!hb!j{!bvt!usjk!tlph!tb!wf!{b/!Qsfu!. ip!eop!~f!ob!|j!gv!ecb!mf!sj!v!kv!ov!pej!hsb!uj!ewb!lpo!uspm!ob!tv!tsf!ub-!qsp!ujw!tf!mf!ldj!kf!op!wj!ob!sb!)6/!kv!ob*!j!Pnb!ob!):/!kv!ob*/ #Af!mjn!eb!pej!hsb!np!twf!usj!qsj!kb!ufmk!tlf!vub!lnj!df!v!qsfe!tup!kf!~jn!ufs!nj!oj!nb/!Ob!sb!wop!eb!kf!qp!af!mkop!eb!jnb!np!|up kb!•f!qsp!uj!woj!lf!j!blp!kf!ebo!pe!okji!j!ef!gj!oj!uj!wop!cv!ef!Bvt!usj!kb-!up!~f!cj!uj!pemj!•op#-!sf!lbp!kf!Nj!sp!tmbw Cmb!af!wj~-!tf!mf!lups!#B#!sf!qsf!{fo!ub!dj!kf!CjI/

BiH zadr`ala 38. mjesto Fudbalska reprezentacija BiH zadr`ala je 38. mjesto na najnovijoj rang-listi Me|unarodne fudbalske federacije (FIFA). Na{ tim ima 737 bodova, a promjena u proteklom mjesecu nije bilo na prvih 39 mjesta. Evropski prvak [panija (1.729) i dalje je na prvom mjestu, ispred Njema~ke (1.362) i Holandije (1.360). Me|u deset najboljih jo{ su Brazil (1.281), Italija (1.271), Argentina (1.195), Engleska (1.173), Hrvatska (1.151), Rusija (1.117) i Francuska (1.074). Me|u 50 najboljih po jedno mjesto napredovale su samo Poljska koja je

Paji} sudi vje~iti derbi Danijel Paji}, sudija iz Bijeljine, voljom `rijeba bi}e glavni arbitar 93. vje~itog derbija sarajevskih gradskih rivala @eljezni~ar i Sarajevo, koji }e se u su bo tu igra ti na sta di onu "Grbavica". Asistenti }e mu biti Dalibor Dra{kovi} (Isto~no Sarajevo) i Sini{a Jani} (Bijeljina). ^etvrti sudija bi}e Anto @ivkovi} iz Ora{ja, delegat Med`id Gvozden (Sarajevo) i kontrolor Mustafa [koro (Mostar). U ostalim utakmicama 28. kola Premijer lige BiH u fudbalu pravdu }e di je li ti: Zvi jez da - Zrinj ski (Vladimir Dominkovi}), ^elik Ora{je (Marinko Jeli}), Slavija - Leotar (Antonio Bla`evi}), Po su {je - Bo rac (Me vlu din Efendi}), Lakta{i - [iroki Brijeg (Adnan Pervan), Modri~a Maksima - Travnik (Vladimir Bjelica) i Vele` - Sloboda (Predrag Stanki}). V.R.

Savez ne smije biti ni~iji talac, rekao ^olakovi}

Jedna od tema koja je tako|e tokom proteklih mjeseci izazvala brojne nesuglasice je i izbor generalnog sekretara krovne ku}e bh. fudbala. Uz aktuelnog prvog operativca Muniba U{anovi}a, kandidati za ovu funkciju jo{ su Ismet Ov~ina, Risto Trivun i Fuad ^olpa. Ovo je potvrdila Konkursna komisija na sjednici odr`anoj u aprilu u Sarajevu, a kona~na odluka

trenutno na 40, Ma|arska na 43. i Norve{ka na 45. mjestu. Od protivnika na{e reprezentacije u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Ju`noj Africi, tre}a najbolje rangirana je reprezentacija Belgija na 62. poziciji (534), Estonija je na 113. (298), a najslabije plasirana je Armenija koja je 125. (268). Od zemalja re gi ona uz Hrvat sku, do bar plasman zauzima i Srbija koja je 23. (819). Slovenija je 63. (510), Makedonija 64. (507) i Crna Gora 117. (284). Narednu rang-listu FIFA }e objaviti 3. juna. V.R.

U mislima finale Kupa BiH Fudbaleri tuzlanske Slobode, drugoplasirane mom~adi Premijer lige BiH, sve misli okrenuli su ka finalu Kupa BiH i prvoj utakmici 13. maja kada na stadionu "Tu{anj" do~ekuju Slaviju iz Isto~nog Sarajeva. "U narednom kolu gostujemo kod Vele`a, ali je te{ko o~ekivati da mo`emo ostvariti povoljan rezultat u trenucima dok se Mostarci gr~evito bore za opstanak. No, ne}emo se ni predati, ba{ kao u Ora{ju kojem je gorjelo pod nogama, ali smo im otkinuli bod. Nogometa{i su sretni jer su napokon do~ekali da imaju slobodnu sedmicu poslije ~etrdesetak dana. Radimo na uigravanju svih linija i slobodno mogu re}i kako smo po~eli s pripremama za susret sa Slavijom", ka`e Sakib Malko~evi}, trener Tuzlaka. U timu ne}e biti kapitena Adnana Sarajli}a koji je obnovio povredu i najvjerovatnije je izgubljen do kraja sezone. Isti slu~aj je i s napada~em Emirom Kasapovi}em, koji je u "autu" cijelu proljetnu polusezonu. D.S.

bi}e donijeta 15. maja na sjednici Izvr{nog odbora u Zenici. "Ne `elim prejudicirati i govoriti o kandidatima za generalnog sekretara, ali moj stav o ovom pitanju je jasan, a to je da moramo po{tovati upute FIFA i UEFA i ovaj savez ne smije biti ni~iji talac. Ne smije biti talac niti generalnog sekretara, niti ~lanova Predsjedni{tva, niti bilo kojeg ~lana, bilo kojeg tijela Saveza. @elim da Savez funkcioni{e po pravilima za dobrobit fudbala u BiH i instrukcije se moraju po{tovati", istakao je ^olakovi}. ^lanovi Predsjedni{tva sasta}e se 11. maja u Sarajevu i obaviti razgovor sa svim kandidatima za funkciju generalnog sekretara. Za izbor je potrebno 12 glasova od ukupno 15. Ukoliko niti jedan od kandidata ne dobije potrebnu ve}inu, ^olakovi} je naglasio da }e se pristupiti izboru vr{ioca du`nosti.

Uspje{na kontrola kadeta Kadetska fudbalska reprezentacija BiH (U 17) u Kre{evu je u prvoj od dvije me|unarodne prijateljske utakmice savladala vr{njake iz Crne Gore rezultatom 3:1. Susret je igran u sklopu priprema za jesenje kvalifikacije u Velsu za odlazak na Evropsko prvenstvo, a strijelci za na{ tim bili su Anid Travan~i} u 30, Dino Bevap u 32, dok je tre}i pogodak postigao vode}i strijelac u kadetskoj Premijer omladinskoj ligi BiH Zdenko Bila} iz [irokog Brijega u 65. minutu. Po~asni pogodak za goste postigao je Novak Rai~evi} u drugoj minuti sudijske nadoknade. Druga utakmica selekcija BiH i Crne Gore igra se danas na Gradskom stadionu u Vitezu s po~etkom u 17 sati. V.R.

Orli} brani titulu Zavr{ni mini-turnir za prvaka BiH u malom fudbalu po~e}e sutra u novoizgra|enoj dvorani u Fo~i. Titulu brani sa ra jev ski Or li}, uje dno i prvak Federacije BiH i pobjednik Kupa BiH, a nastup u Fo~i jo{ su osi gu ra li prvak Republike Srpske, ekipa Leotara iz Trebinja, te Ljubu{ki. Parovi i satnica, petak: Orli} Leotar (18 sati); subota: Ljubu{ki - Orli} (17); nedjelja: Leotar - Ljubu{ki (17 sati). Turnir se igra po bod sistemu. V.R.

Protiv Ora{ja za ugled kluba A. MUJKI]

Nakon {to su prije nekoliko kola rije{ili sve brige oko opstanka u Premijer ligi BiH, fudbaleri ^elika bez rezultatskog imperativa do~ekuju subotnji me~ protiv Ora{ja. Marin Bloudek, trener Zeni~ana, ipak, od svojih igra~a tra`i maksimalan oprez i pobjedu za ugled kluba. "Pet prolje}nih utakmica na 'Bilinom polju' rije{ili smo u svoju korist, imamo maksimalan u~inak i samim tim obavezu prema navija~ima da posao uspje{no privedemo kraju. Ora{ju je svaki bod zlata vrijedan, ali ugled kluba moramo ~uvati i od svojih igra~a tra`i}u da daju sve od sebe kako bismo se sa tri boda u~vrstili u gornjem dijelu tabele", ka`e Bloudek. Zbog isklju~enja u Mostaru, me|u kandidatima za subotnji nastup ne}e biti Almira Hasanovi}a, dok }e zbog povreda izostati Nermin [abi} i Jasmin Moranjki}. Trener Zeni~ana, koji je u fini{u jesenje po-

Zbog povrede propu{ta naredni ogled: Jasmin Moranjki} (^elik, desno) FOTO NN

lusezone, nakon razo~aravaju}ih rezultata pod vodstvom Ive I{tuka, preuzeo ^elikov tim, ju~e je priznao, kako sa Upravom kluba jo{ nije razgovarao o nastavku saradnje. "Sada je najva`nije da poku{amo osvojiti devet bodova iz tri preostale utakmice i biti uz bok vode}im ekipama. To bi svakako bio dobar rezultat s Imamo obavezu prema navija~ima da posao uspje{no privedemo kraju, ka`e Bloudek

obzirom na bodovni zaostatak koji smo imali u jednom dijelu sezone. Imamo dovoljno vremena da se po zavr{etku sezone dogovaramo o saradnji, za koju sam, kada je ^elik u pitanju, uvijek zainteresovan", za kraj je rekao Marin Bloudek pod ~ijim vodstvom ^elik ima omjer od {est pobjeda, isto toliko poraza i ~etiri remija.

Sport

Najbolji svjetski pliva~ opet u bazenu

7. 5. 2009. •fuwsubl

Majklu Felpsu istekla kazna kon {to je jedan britanski tabloid objavio njegovu fotografiju sa studentske `urke na kojoj se vidi da Amerikanac konzumira drogu. On }e se takmi~enju vratiti sljede}e nedjelje na pliva~kom mitingu u [arlotu i to }e biti njegov prvi zvani~ni nastup od OI u Pekingu pro{le godine. Sljede}e nedjelje u~estvuje na mitingu u [arlotu

Sre}an sam {to se vra}am u bazen. Polako podi`em formu, ali }e mi biti neophodno neko vrijeme kako bih se vratio u stari ritam, rekao Majkl Felps

Nova radost Denvera Ko{arka{i Denvera pobijedili su ekipu Dalasa rezultatom 117:105 u drugom me~u polufinala plej-ofa Zapadne konferencije NBA lige. Denver sada vodi 2:0 u polufinalnoj seriji, koja se igra na ~etiri trijumfa. Najzaslu`niji za novu pobjedu bili su Karmelo Entoni i Nene Ilario, koji su postigli po 25 poena. Kod gostiju je najefikasniji bio Dirk Novicki, koji je postigao 35 poena i imao devet skokova i ~etiri asistencije. Klivlend je na svom terenu savladao Atlantu 99:72 u prvom me~u polufinala plej-ofa Isto~ne konferencije. Najefikasniji u pobjedni~kom timu bio je Lebron D`ejms, koji je imao u~inak od 34 poena, 10 skokova i tri asistencije. Kod gostiju, D`o{ Smit je postigao 22 poena, a Majk Bibi 19.

Preminuo bokser Bokser Bend`amin Flores preminuo je u utorak u bolnici od posljedica borbe odr`ane minulog ~etvrtka. Rije~ je o dvadesetpetogodi{njem bokseru bantam kategorije rodom iz Hjustona. Sudija u ringu je u osmoj rundi me~a NABF verzije (Sjevernoameri~ka federacija) proglasio njegovog protivnika Ala Zigera za pobjednika. Flores je zatim sjeo u svoj ugao kako bi mu ljekari ukazali pomo}, a onda je pao u besvjesnom stanju. Odmah je prevezen u bolnicu, gdje je i umro pet dana kasnije.

Ameri~kom pliva~u Majklu Felpsu istekla je tromjese~na suspenzija zbog kori{tenja marihuane, pa }e sljede}e nedjelje u~estvovati na mitingu u [arlotu. Felps je u izjavi za AP priznao da nije bio ni svjestan da mu isti~e suspenzija. "Iskreno, nisam imao pojma", rekao je Felps, kojeg je u februaru suspendovao Pliva~ki savez SAD, na-

Jankovi}eva u ~etvrtfinalu Srpska teniserka Jelena Jankovi} igra}e u ~etvrtfinalu dva miliona dolara vrijednog turnira u Rimu po{to joj je Katerina Bondarenko predala me~ tre}eg kola. Susret je prekinut pri vo|stvu Jankovi}eve od 6:1, 1:0, a Ukrajinka je poslije 35 minuta odustala od takmi~enja zbog prehlade. Jankovi}eva }e se u ~etvrtfinalu sastati s pobjednicom me~a Svetlana Kuznjecova (Rusija, 7) - Flavija Peneta (Italija, 12).

Ponosan na svoja dostignu}a: Majkl Felps

"Sre}an sam {to se vra}am u bazen. Polako podi`em formu, ali }e mi biti neophodno neko vrijeme kako bih se vratio u stari ritam. Vidje}emo kako }u pro}i u prvoj trci poslije Pekinga", izjavio je osmostruki olimpijski {ampion s pro{logodi{njih OI, koji je smr{ao blizu 10 kilograma tokom posljednja dva meseca. Amerikanac je priznao da je poslije skandala s marihuanom razmi{ljao ~ak i da se povu~e iz plivanja, istakav{i da se zasitio sporta, naro~ito po{to je u Pekingu uspio da srusi 36 godina star rekord Marka [pica, koji je dotad bio rekorder sa sedam osvojenih zlata na jednim OI. Pliva~ je u karijeri dosad osvojio ~ak 14 zlatnih medalja na Olimpijskim igrama. Ipak, po{to je dobro razmislio o svemu, rije{io je da nastavi svoju pliva~ku karijeru i isti~e da se ne brine da je taj skandal naru{io njegov imid` i popularnost. "Bila je to glupa gre{ka. Me|utim, niko ne mo`e da ospori ono {to sam dosad u~inio, kako u bazenu, tako i van njega. Jo{ je va`nije {to sam ja veoma sre}an i ponosan na svoja dostignu}a", istakao je Felps.

47

Vijesti BMW prijeti istupanjem Nakon {to se Ferari usprotivio planovima Svjetske automobilske federacije (FIA) za narednu sezonu Formule 1, reagovali su i ~elnici BMW-a upozoriv{i da }e se mo`da povu}i iz takmi~enja ako se ono drasti~no promijeni. FIA je saop{tila da }e svaka ekipa koja pristane na ograni~enje godi{njeg bud`eta na 40 miliona funti dobiti beneficije, prvenstveno ve}u slobodu u tehni~kom razvoju bolida. Poslije tog prijedloga predsjednik Ferarija Luka di Montecemolo optu`io je FIA da }e novim planom nanijeti {tetu Formuli 1, jer }e do}i do podjele na dvije vrste ekipa, a da }e oni koji prihvate promjene imati vi{e slobode, {to prema njegovim rije~ima nije fer. S njegovim mi{ljenjem sla`e se i direktor BMW-a Mario Tajsen, koji je rekao da }e ova ekipa razmisliti o daljem u~e{}u u Formuli 1 ukoliko se ona su{tinski promijeni.

Aguri opet vozi Japanska ekipa Super Aguri mogla bi da se vrati u Formulu 1 sljede}e godine, poslije povla~enja iz ovog sporta pro{le sezone zbog finansijskih problema. Biv{i {ef Aguri Suzuki izjavio je da ga privla~i povratak u F1, koju je prije godinu dana ozna~io kao "klub pun pirana". "Ukoliko bude fizi~ki mogu}e, sigurno je da bih `elio da se vratim u Formulu 1", rekao je Suzuki.

48

Sport

•fuwsubl!7. 5. 2009.

Vijesti Pet golova Stojanovi}a Vuka{in Stojanovi}, rukome tni re pre zen ta ti vac BiH, postigao je pet golova u trijumfu (31:23) svog Naturhausa protiv Teukra u susretu 28. kola {panske ASOBAL lige. Ovom pobjedom Naturhaus je izbio na sedmu poziciju sa 28 bodova. Da je za Sto ja no vi }a prva se zo na u [paniji briljantna, govori podatak da se nalazi na petom mjestu liste strijelaca sa 155 golova. Sino} su i preostali bh. rukometa{i u [paniji igrali svoje uta kmi ce. Bra ni slav Obradovi} i Sr|an Trivund`a s Antekuerom su ugostili Almeriju, dok su Nikola Prce i Dar ko Mar ti no vi} s Pi lo te som bili doma}ini Toreviehi. D.M.

Solidan nastup Krupalije Damir Krupalija, ko{arka{ki reprezentativac BiH, odigrao je solidnu partiju za svoj Di `on, ko ji je u 28. ko lu francuske lige slavio protiv prvoplasirane ekipe iz Lijona rezultatom 84:79. Krupalija je u igri proveo 23 minute, ubacio {est poena, te je upisao ~etiri defanzivna skoka i dvije asistencije. Njegova ekipa se ovom pobjedom u~vrstila na 12. poziciji i gotovo je sigurno da }e i slje de }e go di ne igra ti u dru{tvu najboljih. O.Z.

Svjetski kup u kik-boksu U Sarajevu }e od 8. do 10. ma ja biti odr`an zva ni ~ni Svjetski kup u kik-boksu pod na zi vom "Su perwor ld kup Sa ra je vo 2009". Na prven stvu }e u~estvovati oko 300 takmi~ara iz 12 zemalja svijeta koji }e se boriti za prvaka u ka te go ri ja ma K1 i Lajt-kik, za seniore i juniore u mu {koj i `en skoj kon ku renciji. Sve~ano otvaranje takmi~enja je u petak, dok }e u su bo tu i u ne dje lju biti odr`a ne kva li fi ka ci one, odnosno polufinalne i finalne bor be. Prven stvo }e biti odr`ano u Olimpijskoj dvora ni "Ze tra" i ta kmi ~ar ski program traja}e od 10 do 22 sata. O.Z.

Verkauteren selektor Belgije Belgijska fudbalska federaci ja an ga `o va la je Fran ka Verkauterena za privremenog se le kto ra dok ne bude iza bran nasljednik Renea Vanderejkena, koji je po~etkom aprila smijenjen zbog lo{ih rezultata nacionalnog tima u kvalifikacijama za prvenstvo svijeta 2010. u Ju`noj Africi. Verkauteren }e debitovati kao selektor krajem maja na Kirin kupu u Japanu.

Ponovo najefikasniji kod Tuzlaka: Zlatko Jovanovi} (s loptom) FOTO NN

Liga 8 Bosne i Hercegovine za ko{arka{e, 12. kolo SL IAT Leotar 14:20, 20:16, 22:19, 16:22 Igokea Partizan

72 77

Tqps!utlb!ewp!sb!ob!#Csf!hp!wj#!v!Usf!cj!okv/!Hmf!. eb!mb!db;!611/!Tv!ej!kf;!Qf!ubs!Pcsb!ep!wj~!)_b!qmkj!. ob*-!Nb!uf!Lsj!ab!obd!)Up!nj!tmbw!hsbe*!j!Ef!ojt ^p!sj~!)Npt!ubs*/ TM!JBU!MF!PUBS; T/!Lp!wb!•f!wj~-!Tf!ufo!•j~Bmf!ltj~!7-!Sbk!lp!wj~-!Sb!ev!mp!wj~-![p!up!wj~!35Wv!lp!wj~!3-!Lps!ev!31-!Nbs!lp!wj~!31-!N/!Lp!wb!. •f!wj~-![b!hp!sbd-!]ps!}f!wj~/ JHP!LFB!QBS!UJ![BO; Lft!um!2:-!Wv!ltb!op!wj~ 2:-!Cpd!lb!7-!Nfl!bt!ljm!5-!]v!sj!db!7-!]f!sb!tj!np!. wj~!7-!Ufk!mps!7-!Nj!dj~!4-!Cj!mb!op!wj~-!Nj!|b!op!wj~!5Lp!wb!•f!wj~!5-!Up!qp!mp!wj~/

Ruso opet nezadovoljan

^edomil MUCOVI], Osman ZUKI], Dino SKOKI]

Iako je Igokea Partizan u utorak u 12. kolu Lige BiH za ko{arka{e stigla do va`ne pobjede u Trebinju rezultatom 77:72, Darko Ruso, trener Aleksandrov~ana, bio je jako nezadovoljan. U dosta uzbudljivom susretu Leotaru nije bio dovoljan trojac Du{ko Markovi}, Sofijane Kordu i Branko Zotovi}, koji su odigrali po 40 minuta i zajedno postigli ~ak 64 poena. "Ovakvom igrom nigdje ne idemo. Samo mo`emo da zavr{imo kao tre}i i da izgubimo sa 0:2 u plej-ofu. Meni je neshvatljivo da poslije odli~ne utakmice protiv Borca ve`emo tri katastrofalne protiv Zrinjskog, Slobode i sada Leotara. Ne znam kakav

je umor u pitanju. Oni su profesionalci i zna se {ta je njihov cilj. Umor ne priznajem. Najumornijem organizmu je potrebno 24 sata da se oporavi, a na{i igra~i su ova kvi ve} 10 da na. Ne ma ni kak vog opravdanja za ovakvu igru. Ova ekipa nema 'hemiju'. Nije 'hemija' kada iza|u zajedno na pi}e i dru`e se, nego kada naprave pas vi{e, kada di{u kao jedan na terenu. [to se mene ti~e, ovu utakmicu ve~eras smo izgubili", ljut je bio Ruso nakon utakmice u trebinjskoj dvorani "Bregovi". Iako je Igokea pobijedila Leotar, raspolo`enje trenera je bilo sasvim suprotno. Radomir Kisi}, tre ner Tre bi nja ca je ski nuo ka pu svo jim igra~ima. "Odigrali smo sjajnu utakmicu kao i mnogo pu-

ta u ovom prvenstvu. Pokazali smo da mo`emo da igramo i protiv najboljih ekipa. U posljednjem minutu smo imali egal, ali pad koncentracije i nedostatak sre}e nas je onemogu}io da pobijedimo. Imali smo 15 skokova vi{e, {ut za dva 70 odsto, ali nismo slavili. Takva je ko{arka. Presudila je na{a iscrpljenost u fini{u utakmice. Moram da ~estitam mojim momcima koji su dali i vi{e od svojih mogu}nosti i da naglasim da sam zadovoljan", rekao je Kisi}. ^etvrtom ovosezonskom pobjedom nad bile}kim Hercegovcem 83:62 ko{arka{i tuzlanske Sloboda Dite jednom nogom su zakora~ili u polufinale plej-ofa. Za kona~nu ovjeru plasmana po svoj prilici bi}e im potrebna pobjeda nad Borac Nektarom na doma}em parketu.

Sloboda Dita pobjedom nad Hercegovcem stigla nadomak plej-ofa

Banjalu~anke odbranile titulu M. PREDRAGOVI]

Ru ko me ta {i ce Bor ca od bra ni le su titulu prvakinja BiH tri kola prije kraja Premijer lige, po{to su u utakmici 19. kola pobijedile Katarinu. Ekipa trenera Radeta Un~anina u utorak je na svom terenu slavila rezultatom 30:25 (13:14) i tre}om titulom zaredom potvrdila da je najbolja u BiH. "Ostvarili smo cilj. Sve djevojke su odli~no igrale i zaslu`eno smo slavili u Kupu i prvenstvu. Na{ najve}i konkurent Ljubu{ki je na startu jesenjeg dijela prvenstva do`ivio dva poraza, {to je nama otvorilo {irom vrata osvajanju titule, ali naravno, i mi smo veoma dobro igrali", rekao je Un~anin. Na je fi ka sni je u po bje dni ~kom timu bile su Tanja Keki} sa devet go lo va i Dra ga na Crni} sa se dam, a zna~ajnu ulogu imala je i Bojana Babi}, ko ja je ima la ne ko li ko od bra na, uklju~uju}i i dva sedmerca, kada se rezultat lomio. Nakon 17:17 u 37. minutu Borac je napravio seriju 6:2 i pribli`io se va`noj pobjedi koju je ostvario te`e ne ko u fi na lu Ku pa, ka da je ta ko |e

igrao pro tiv Ka ta ri ne. Naj bo lja kod go{}i bila je Sanja ]avar sa devet golova. "Malo je do{lo i do opu{tanja, {to nas je ko{talo u prvom dijelu, ali presudila je na{a bolja odbrana u nastavku. Za slu `e no smo sla vi le i pre sre }ne smo", rekla je Babi}eva. Keki}eva je istakla da je te`e odbraniti nego osvojiti titulu, ali i da je ekipa Borca pokazala da je najja~a u BiH u posljednje tri godine. Borac tri kola prije kraja Premijer lige BiH osvojio duplu krunu

Trener Un~anin je posebno zahvalio gradu Banjaluci i Ministarstvu za porodicu, omladinu i sport u Vladi RS, koji podr`avaju klub. "Oni nas u posljednje dvije godine maksimalano podr`avaju i nadam se da }e tako biti i u narednom periodu. Mislim da je do {lo vri je me da Bo rac s kvalitetnim poja~anjima poku{a ne{to da napravi u Evropi."

Tanja Keki} (s loptom)

7. 5. 2009. •fuwsubl 49

Sport

Vijesti Meni je neshvatljivo da poslije odli~ne utakmice protiv Borca ve`emo tri katastrofalne protiv Zrinjskog, Slobode i sada Leotara, ka`e Darko Ruso, trener Igokee

Modernizacija "Ko{eva"

Po~inje velemajstorski turnir

Ve~eras }e u 19.30 u Sarajevu biti odr`ana sve~ana ceremonija paljenja reflektorske rasvjete na pomo}nom terenu stadiona "Ko{evo". Ovim ~inom bi}e zaokru`ena druga faza modernizacije pomo}nih terena s umjetnom travom, koji se nalaze u sklopu kompleksa Olim pij skog sta di ona "Asim Ferhatovi} Hase - Ko{evo", ~iji je investitor Gradska uprava Sarajevo. O.Z.

Zeta poma`e Mogrenu

1. [iroki 2. Igokea 3. Bosna 4. Sloboda 5. Zrinjski 6. Borac 7. Leotar 8. Hercegovac

12 10 2 12 9 3 11 9 2 12 6 6 12 4 8 11 4 7 12 3 9 12 2 10

1040:935 946:867 946:802 987:959 928:936 822:845 823:912 806:927

22 21 20 18 16 15 15 14

REZULTATI UV![MB;!Tmp!cp!eb!Ej!ub!.!Ifs!df!hp!wbd 94;73-!\J!SP!LJ!CSJ!KFH;!\j!sp!lj!Fsp!ofu!.![sjok!tlj IU!Npt!ubs!98;85-!USF!CJ!OKF;!TM!JBU!Mf!pubs!. Jhp!lfb!Qbs!uj!{bo!83;88/!Tj!op~!tv!jhb!mj!Cp!tob BTB!CIU!.!Cp!sbd!Of!lubs/ "Blizu smo ostvarenju cilja, ali se ni u kom slu~aju ne smijemo opustiti. Imamo dvije utakmice s Leota rom i Bor cem. Ra ~u ni ca go vo ri ka ko nam je neophodna jo{ jedna pobjeda za polufinale plej-ofa. Ukoliko to ostvarimo, ispunili smo cilj koji nam je postavljen. U plej-ofu }emo u~initi sve da odigramo bar tri utakmice u seriji", ka`e Senad Muminovi}, trener Tuzlaka. U pobjedi nad Bile}anima ponovo je najefikasniji bio Zlatko Jovanovi}, koji je upisao 24 poena. Ran ko Ve li mi ro vi} je pos ti gao 13, a Zla tan Halilbegovi} 12 poena. Ko{arka{i [irokog Brijega ostvarili su pobjedu u hercegova~kom derbiju protiv Zrinjskog rezultatom 87:74. Utakmica je u prve tri ~etvrtine bila do kraja ne-

FOTO NN

Tomislav Nui} (s loptom)

D. MAKSIMOVI]

U redovima Rukometnog kluba Izvi|a~ MI grupa isti~u kako su optimisti uo~i starta finalnog turnira Kupa BiH, koji }e 8. i 9. maja biti odigran u njihovoj dvorani u Ljubu{kom. Mladi tim "skauta" u polufinalu }e se sastati sa dobojskom Slogom i pri`eljkuju finale u kojem bi im rival bio pobjednik ogleda Bosna SO - Borac. "Nadali smo se da u `rijebu parova polufinala mo`emo izbje}i sarajevsku Bosnu, koja je daleko ispred svih timova u na{em rukometu. Sre}om, to se i dogodilo, pa }emo se za finale boriti sa

Duel Branka Zotovi}a (s loptom, Leotar) i Terela Kestla FOTO NN

izvjesna, ali su zadnju dionicu [irokobrije`ani okrenuli u svoju korist i rutinski zavr{ili utakmicu. Prvi igra~ utakmice bio je centar [irokog Ivan Grgat, koji je uspio ubaciti 26 poena, dok se u ekipi Zrinjskog istakao krilni igra~ Zdravko Vu~kovi} sa 20 poena. Valja napomenuti i to da je na parket istr~ao i iskusni [ime [pralja nakon du`eg odsustva zbog povrede. "Uspjeli smo ostvariti pobjedu koja nam vjerojatno donosi drugu poziciju uo~i doigravanja. Jo{ je sve otvoreno. Realno, mi smo najbli`i 'dvojci', premda postoje {anse da budemo i prvi, ali i tre}i nakon Lige 8", zadovoljno je kazao Hrvoje Vla{i}, trener [irokog i dodao: "Za sada sve ide po planu. I u narednom kolu u Aleksandrovcu idemo na pobjedu."

Optimizam u Izvi|a~u Slogom. Mislim da pred na{im navija~ima imamo realne {anse da pro|emo Dobojlije. Na{ cilj je finale jer bi tako osigurali plasman u Evropu. Kvalitetno se pripremamo za ogled sa Slogom i optimista sam pred polufinalni ogled. Pozvao bih na{e navija~e da do|u u {to ve}em broju i daju nam podr{ku, ali i ostale ljubitelje rukometa jer }e imati {ta da vide", pri~a Tomislav Nui}, lijevo krilo Izvi|a~a. Osim {to se na da pla sma nu u fi na le, Nui} nagla{ava kako bi bilo lijepo tamo se sastati s Borcem, koji bi mogao napraviti iznena|enje u susretu s Bosnom SO. "U slu~aju da u|emo u finale, igrali bismo potpuno rastere}eno. Bez obzira na to, ako bi rival bila Bosna, mislim da ne bismo imali nikakvih {ansi za osvajanje pehara. Sarajlije su daleko ispred svih, Ljubu{aci }e se u polufinalu sastati sa dobojskom Slogom

tako da bi Borac bio mnogo bolji rival. Tada bismo imali i realne {anse da do|emo do trofeja, {to bi za na{ mladi tim bila velika stvar. Igramo sve bolje u posljednje vrijeme i spremni smo za izazove u Kupu", zaklju~io je Nui}.

Zeta bi mogla da bude rigorozno ka`njena. Ukoliko Disciplin ska ko mi si ja naj ja ~e crnogorske fudbalske lige bude u potpunosti ispo{tovala propise, tim iz Golubovaca bi oduzimanjem devet bodova do{ao u situaciju da strepi za opstanak. Razlog za ka`njavanje je to {to je Ze ta pro tiv Mo gre na igrala bez 13 standardnih i povremenih prvotimaca, a protiv Budu}nosti u najja~em sastavu. To jasno ukazuje na namjeru da se u borbi za titulu isforsiraju Budvani. Mogren je lako iza{ao na kraj sa desetkovanom Zetom, koja je zatim namu~ila Budu}nost. Ipak, favorizovani tim Miodraga Je{i}a uspio je da pobijedi minimalnim rezultatom. Je{i} je digao glas protiv takvog nastupa Zete rije~ima: "Neka Mogrenu daju titulu." Na tabeli vode Mogren i Budu}nost sa po 59 bodova, a do kraja {ampionata ostalo je pet kola.

Barton suspendovan Vezni fudbaler Njukasla D`oi Barton suspendovan je do kraja sezone nakon {to je, ne biraju}i rije~i, javno kritikovao trenera Alana [irera. Menad`er "svraka" je prethodno izjavio da je Barton napravio glupost zaradiv{i isklju~enje na me~u s Liverpulom poslije grubog starta na ]abija Alonsa. "Zaslu`io je da bude isklju~en zbog gluposti koju je napravio. Nadao sam se da mo`e da pomogne ekipi i napravi razliku, ali nisam se nadao da }e na ovaj na~in odmo}i timu", rekao je [irer ne `ele}i da komentari{e suspenziju Bartona.

"Old Traford" u novom ruhu Stadion Fudbalskog kluba Man~ester junajted "Old Traford" pove}a}e kapacitet na 95.000 mjesta. Sada{nji kapacitet popularnog "Tea tra sno va" izno si 76.000 sjedi{ta, a prema navodima medija u Engleskoj, doda tnih 19.000 sje di {ta bi }e postavljeno na ju`noj strani stadiona. ^itav projekat ko{ta}e oko 100 miliona funti. Ukoli ko po ve }a ka pa ci tet na 95.000 mjesta, "Old Traford" }e postati najve}i stadion u Engleskoj, po{to "Vembli" ima 90.000 sjedi{ta. Tako|e, stadion u Man~esteru bi}e drugi najve}i u Evropi, odmah poslije "Kamp Noua" u Barseloni, koji ima 98.000 mjesta.

Tradicionalni 39. {ahovski velemajstorski superturnir "Bosna 2009" po ~i nje da nas u Sarajevu u sali Doma Oru`anih sna ga BiH u or ga ni za ci ji [a hovskog kluba Bosna. Na turniru }e nastupiti: Sergej Mov se si an (Slo va ~ka, rej ting 2.747), Hao Vang (Kina, 2.696), Pavel Eljanov (Ukrajina, 2.693), Pen ta la Ha ri kris hna (In di ja, 2.686), Ivan Sokolov (Holandija,

2.669) i Borki Predojevi} (BiH, 2.652). Takmi~enje se odr`ava u ~ast dana prijema BiH u Ujedinjene nacije i ima ja~inu 18. katego ri je FI DE s pro sje ~nim rejtingom od 2.691 poen. Uporedo s A tur ni rom bi }e odi gran i Open turnir Gran pri Balkan "Bh. telekom 2009", koji po~inje 12. maja uz u~e{}e oko 150 {ahista u svim starosnim kategorijama. V.R.

Kliza~i Bosne 30. u Evropi Zahvaljuju}i odli~nim nastupima na vi{e me|unarodnih turnira u sezoni 2008/09 Kliza~ki klub Bosna iz Sarajeva na najnovijoj ranglisti najuspje{nijih klubova Evrope zauzima 30. mjesto u konkurenciji 132 tima. Sarajevski kliza~i i kliza~ice ove sezone u~estvovali su na pet me|unarodnih takmi~enja u umjetni~kom klizanju koja se boduju za Evropski kup. Uprava kluba 30. mjesto ocijenila je kao vidan napredak s obzirom na to da je na kraju pro{le sezone Bosna bila na 58. poziciji, a nakon 2006/07 na 98. poziciji. Najve}i doprinos ovom uspjehu dali su Amel Burekovi} i Alma [ehi}, koji su osvojili i najvi{e bodova. Zna~ajan broj bodova osvojili su jo{ Naida Ak{amija, Arijana Tirak, Neira Kiso, Tamara Luki}, Lejla [ehi}, Kanita ^opra, Darja Kordi}, Umihana [ehbarjaktarevi}, Tara-Mi{el Gliha i Naida Kiso. V.R.

Pobjede [etki}a i Gor~i}a Bh. teniseri Aldin [etki} (sedmi nosilac) i Ismar Gor~i} pobijedili su ju~e u prvom kolu 10.000 dolara vrijednog fju~ersa u Doboju. [etki} je savladao Marina Franji~evi}a, kvalifikanta iz Hrvatske, sa 6:2, 6:3 i u narednom kolu }e igrati protiv Denisa Blemkea iz Njema~ke. Gor~i} je u prvom kolu pobijedio Slovenca Aljaza Be de nea 6:3, 3:6, 6:1 i izbo rio me~ s Ivanom Bjelicom iz Srbije. Poraze u prvom kolu do`ivjeli su Tomislav Brki} i Franjo Raspudi}. Bolji od Raspudi}a bio je tre}i nosilac Ma|ar Kornel Bardocki

(6:1, 6:2), a od Brki}a Nikola ^a~i} iz Srbije (6:2, 6:2). Rezultati me~eva 1. kola, koji su igrani u utorak poslije podne i ju~e: Martin Rmu{ (Slovenija) Patrik Ajhenberger ([vajcarska) 6:2, 6:4, Mislav Hizak (Hrvatska) - Matija Lavrigi (Italija) 6:1, 6:4, Ma rin Bra da ri} (Hrvat ska, 8) Adri jan Si ko ra (Slo va ~ka) 6:2, 6:2, Mihail Vasilijev (Rusija, 1) Ivan \ur|evi} (Srbija) 4:6, 6:1, 6:2, Zoran Golubovi} (Slovenija) - Herbert Vil~nih (Austrija) 6:4, 7:5, Marko Simoni (Italija) - Jan Tav~ar (Slovenija) 6:2, 4:6, 6:3. M.P.

Porazi Simi}eve i Husari}eve Bh. teniserke Anita Husari} i Jelena Simi} zaustavljene su u prvom kolu ITF turnira u Mostaru, koji se igra za nagradni fond od 10.000 dolara. Bolja od Husari}eve bila je Zorica Petrov iz Srbije ({esti nosilac) i slavila je sa 6:3, 6:0, dok je Simi}evu savladala ^ehinja Barbora Kri~kova (osmi nosilac) rezultatom 6:3, 6:3. Rezultati me~eva 1. kola, koji su igrani u utorak poslije podne i ju~e: Indire Akiki (Hrvatska, 4) - Mariana Zanevska (Ukrajina) 2:6, 6:4, 6:3, Anja Prislan (Slovenija) - Sara Pili} (Italija) 6:1, 6:0, Marina Lazi} Karolina Jovanovi} (Srbija) 6:3, 6:4, Bjanka Teper (Australija) - Mika Urbani~i} (Slovenija) 6:2, 6:1, An|ela Nemi}evi} (Srbija) - Jasmin [tajner (Njema~ka) 6:1, 6:2, Stamatia Fafaliu (Gr~ka, 3) - Mina Gardi} (Srbija) 6:7 (4), 6:4, 6:4. M.P.

50

Sport

•fuwsubl!7. 5. 2009.

Fudbaleri Man~ester junajteda prvi finalisti Lige {ampiona

Samoubistvo navija~a Arsenala u Najrobiju Lf!oj!kbd! Tv!mfk!nbo Pnpo!e j-! ewbeftf!u efwf!. uphp!ej|!okj!ob!wj!kb•!Bs!tf!ob!. mb-! j{!ws|jp! kf! tb!np!vcjt!uwp ob!l po! qp!s b!{ b! pe! Nbo!. •ft!uf!sb/!Po!kf!qp!qjp!qj!mv!mf lp!kf! tv! j{b!{wb!mf! usp!wb!okfb! lf!o jk!t lb! qp!mj!d j!kb! hb! kf qsp!ob!|mb!kv!•f!vkv!usp!v!tub!. ov!v!Obk!sp!cj!kv/

Kristijano Ronaldo posti`e svoj drugi gol na me~u FOTO AFP

Kraj ve} na startu Poslije samo 11 minuta igre branilac pehara poveo 2:0 i rije{io pitanje pobjednika Man~ester junajted zgromio je Arsenal u Londonu (3:1) u revan{ me~u polufinala Lige {ampiona i 27. maja bi}e u prilici da brani tron evropskog prvaka. Velelepni stadion "Emirejts" bio je do 61. minuta ispunjen do posljednjeg mjesta. Nadali su se navija~i Arsenala da }e njihovi ljubimci zaustaviti Aleksa Fergusona, Kristijana Ronalda, Nemanju Vidi}a... Istakli su i transparent: "Keep the faith" (Verujte!). Ali, poslije samo 11 minuta "Emirejts" je utihnuo. Man~ester je lagano poveo 2:0 i to poslije dva kiksa odbrane "tobd`ija". Egzekutori su bili \i Sung Park (8. minut) i Kristijano Ronaldo (11), koji je sjanim udarcem iz slobodnjaka s oko 25 metara uhvatio golmana Arse-

nala na spavanju. Kasnije je sve bila rutina. Skamenjeno lice Arsena Vengera i tuga na licima navija~a Arsenala bili su dovoljan komentar na uvodne minute me~a. Utakmica je zavr{ena prije nego {to je i po~ela. Da stanovnicima glavnog grada Engleske, kojima je u srcu Arsenal, ovo ve~e bude jo{ mu~nije pobrinuo se niko drugi do Ronaldo svojim drugim golom u 61. minutu, poslije filigranskog kontranapada "|avola" - Park do Runija, Runi do Ronalda - gol. Stadion je tada po~eo da se prazni... Jednom igra~u Man~estera ipak je prisjela pobjeda. Sudija Roberto Roseti pokazao je direktan crveni karton Darenu Fle~eru zbog prekr{aja nad Fabregasom u {esnaestercu Man~estera. Robin van Persi je iskoristio penal u 75. minutu, ali to nije zabrinulo Aleksa Fergusona koliko ~injenica da Fle~er ne}e igrati finale u Rimu. "Bio je to grozno nesre}an slu~aj. Fle~er je bio izuzetno nesre}an i nije zaslu`io crveni karton, ali sada ne mo`emo ni{ta. Vidjeli ste kako je igrao ve~eras i u svim ranijim utakmicama. Daren je uvijek bio na{ klju~an igra~ i mnogo }e nam nedostajati u finalu", rekao je Aleks Ferguson, menad`er Man~estera.

Jokanovi}u novi ugovor Prema pisanju beogradskih medija, ~elnici Fudbalskog kluba Partizan ponudi}e treneru Slavi{i Jokanovi}u produ`etak ugovora do 2012. godine. Jokanovi} je za godinu i po osvojio tri trofeja, a titulu prvaka Srbije odbranio je znatno prije kraja prvenstva. Treneru "crno-bijelih" sada{nji ugovor isti~e 2010.

Magat trener [alkea Trener lidera njema~kog fudbalskog prvenstva Volfsburga Feliks Magat naredne sezone sjedi}e na klupi [alkea, pi{e njema~ki "Bild". Volfsburg je ranije objavio da }e pedesetpetogodi{nji stru~njak krajem sezone napustiti klub. "Ve} smo postigli sve ciljeve koje smo zacrtali po mom dolasku u Volfsburg u ljeto 2007. godine", rekao je Magat, koji bi u [alkeu trebalo da ostane do 2013. godine. Za Magatovog nasljednika u Volfsburgu pominje se Frank Rajkard.

Klasni} mijenja Oli}a Hrvat ski na pa da~ u dre su Nanta Ivan Klasni} (30) mogao bi na kraju sezone da poja~a redove Hamburga, kao zamjena za drugog reprezentativca "vatrenih" Ivicu Oli}a. Oli} pre la zi u Ba jern, a "L'Ekip" navodi da ~elnici HSV-a

`ele da anga`uju Klasni}a, koji s francuskim klubom ima ugovor do 2012. godine. List pi{e da je transfer Klasni}a u klub iz grada u kojem je ro|en izvjestan, pogotovo {to postoje velika vjerovatno}a da Nant ispadne iz elitnog dru{tva.

Trener Junajteda je, svakako, zadovoljan partijom koju su njegovi igra~i pru`ili: "Utakmicu je prelomio na{ odli~an po~etak. Dva brza gola su odsjekla krila Arsenalu, koji je mlada ekipa i nije mogao da reaguje na pravi na~in. Zadovoljan sam na{om igrom jer smo na vrhuncu forme s puno raspolo`enih pojedinaca. Imamo kvalitet koji je neophodan da jo{ jednom osvojimo Ligu {ampiona, iako }e biti jako te{ko bez obzira na to ko nam bude protivnik." Strateg Arsenala Arsen Venger bio je razoTragi~ari mladi Gibs i Fle~er

An}eloti gledao Adebajora Karlo An}eloti, Adrijano Ga li ja ni, Dej vid Be kam i Ma tje Fla mi ni ~inili su Milanovu delegaciju na "Emirejtsu" za vri je me po lu fi nal nog okr{a ja Li ge {am pi ona izme|u Arsenala i Man~ester junajteda. Bekam i Flamini doputovali su u London kako bi da li po dr{ku svo jim biv{im saigra~ima - Englez fudbalerima Junajteda, a Fran cuz mla dim "tobd`ijama". Me|utim, mo tiv odlas ka tre ne ra "ro so ne ra" An }e lo ti ja i pot pred sje dni ka klu ba Ga li ja ni ja bio je po slo vne prirode, a odnosi se na mogu}i anga`man togoanskog napada~a iz redove Arsenala Emanuela Adebajora.

~aran porazom od velikog rivala iz Man~estera, ali i ponosan nastupom svog tima u Ligi {ampiona ove sezone. "Gibsova gre{ka bila je krucijalna, nakon toga sve je bilo rije{eno", rekao je francuski stru~njak i dodao: "Da, znam da je Gibs isuvi{e mlad igra~ za ovako va`nu utakmicu, ali zar svi moji igra~i nisu mladi?! I dalje mislim da je on bio dobro rje{enje, me|utim dogodila se ta nespretnost. Sve je to fudbal."

Te{ka nesre}a porodice Ferguson Ob!jt!uj!ebo!lb!eb!kf!jhsb!ob!esv!hb!qp!mv!gj!obm!ob!vub!lnj!db!Mj!hf!|bn!qj!pob!j{nf!}v!Bs!tf!ob!mb j!Nbo!•ft!ufs!kv!obk!uf!eb-!qp!sp!ej!db!Bmf!ltb!Gfs!hv!tp!ob-!usf!of!sb!uj!nb!tb!#Pme!Usb!gps!eb#!ep!aj!wkf!mb!kf uf!|lv!tbp!csb!~bk!ov!of!tsf!~v/! V!of!tsf!~j!tv!okf!hp!wp!ewp!kf!vov!•b!ej-!{b!kf!eop!t!okj!ip!wpn!nbk!lpn-!uf!|lp!qp!wsj!kf!}f!oj/!Ob!. ejo-!cjw!|b!tv!qsv!hb!Bmf!ltp!wph!tj!ob!Eb!sf!ob-!j!okfop!ewp!kf!ekf!df!)_bs!mj!j!Hsfkt!Gfs!hv!tpo*!ob!. lpo! tusb!wj!•oph! ep!hb!}b!kb! if!mj!lpq!uf!spn! tv! qsf!cb!•f!ob! v! cpm!oj!dv! v! Nbo!•ft!uf!sv/! Of!|up lb!toj!kf! okfo! ef!tf!up!hp!ej|!okj! tjo! qsf!cb!•fo! kf! v! ekf!•!kv! cpm!oj!dv! v! Mj!wfs!qv!mv/! Qsf!nb! sj!kf!•j!nb csj!ubo!tlf!qp!mj!dj!kf-!{esbw!tuwf!op!tub!okf!ewp!kf!ekf!df!kf!tub!cjm!op-!epl!kf!tub!okf!okj!ip!wf!nbk!lf!j eb!mkf!lsj!uj!•op/![b!pwbk!ep!hb!}bk!Bmflt!Gfs!hv!tpo!tb!{obp!kf!ufl!ob!lpo!vub!lnj!df!t!Bs!tf!ob!mpn/

Za Lionela Mesija 150 miliona funti Leo Mesi

dio fijasko u vezi s anga`manom Brazilca Kake i ubije|eni su da mogu privoljeti najve}e svjetske zvijezde da do|u u Man~ester. Iako, prema navodima medija, Mesiju novac nije najva`niji faktor, budu}i da je odli~no pla}en u Barseloni, te{ko je vjerovati da }e odbiti ponudu "gra|ana", koji su spremni godi{nje da izdvoje 10 miliona funti (11,2 miliona evra) za njegove usluge. Tako|e, Man~ester Siti `eli da dovede i trenera Intera @ozea Murinja. Portugalskom stru~njaku, koji je u Engleskoj s uspjehom trenirao ^elsi, bogati vlasnici Sitija bi ponudili {est miliona funti po sezoni Man~ester Siti `eli i trenera Intera @ozea Murinja

Engleski premijerliga{ Man~ester Siti spreman je da ponuditi ~ak 150 miliona funti, odnosno 170 miliona evra za glavnu zvijezdu Barselone Lionela Mesija. Navodi se da vlasnike Sitija nije pretjerano pogo-

(6,5 miliona evra), a ugovor bi va`io ~etiri godine. Mesi je nekoliko puta dosad isticao da ne `eli da ide iz Barselone, te da u Kataloniji `eli da zavr{i karijeru, dok je Murinjo nedavno izjavio da }e i naredne sezone sigurno sjediti na klupi Intera, s kojim se ove sezone nalazi nadomak titule prvaka Italije. Na meti Man~ester Sitija ponovo se na{ao i \anlui|i Bufon, golman Juventusa.

Sport

7. 5. 2009. •fuwsubl

51

U Biha}u predstavljena mu{ka ekipa Bosne i Hercegovine za SP u raftingu

Tim za velika djela

^lanovi Una Akvarijusa spremno do~ekuju Svjetsko prvenstvo

Maja PREDRAGOVI]

Una Akvarijus, mu{ki tim koji }e Bosnu i Hercegovinu predstavljati na predstoje}em Svjetskom prvenstvu u raftingu, predstavljen je u Biha}u u prisustvu brojnih zvanica iz politi~kog, kulturnog i javnog `ivota Biha}a. "Momci su posljednjih mjeseci vrijedno trenirali i spremno do~ekuju SP. Dobro poznaju kanjon

Vrbasa, veoma su motivisani, a cilj je plasman me|u prvih pet", rekao je @eljko Mirkovi}, trener mu{ke reprezentacije. Tim BiH je na pro{lom SP u Ju`noj Koreji najbolji plasman imao u sprintu, gdje je bio sedmi, a sada je cilj vi{i plasman. Bh. tim ~ine Emir [arganovi}, Adis Hrnjica, Semir Behrem, Edvin Deli}, Ferid Medi}, Meho Had`iabdi}, Anel Mid`i} i Amir Alijagi}. U okvi ru pro motivne turneje po BiH pro-

Vrbas je divna rijeka, isti~e Saori Ni{ide, kapiten Japana

Kanjon obilje`io krsnu slavu Mp!nmkf!okfn!tmbw!tlph!lp!mb!•b!Sbg!ujoh!lmvc!Lb!okpo!v!vup!. sbl!ob!wf!•f!kf!pcj!mkf!ajp!lstov!tmb!wv!lmv!cb!Twf!uph!Qmb!up!ob!Cb!okb!. mv!• lph/! Lvn! lmv!c b! Esb!h p!mkvc! Eb!w j!e p!w j~-! hsb!e p!o b!• fm!o jl Cb!okbm!vlf-!jt!ub!lbp!kf!eb!kf!Lb!okpo!op!tj!mbd!pwph!tqps!ub-!of!tb!. np!v!CjI-!of!hp!j!v!kv!hp!jt!up!•opk!Fwsp!qj-!uf!eb!nv!kf!vlb!{b!ob wf!mj!lb!•btu!|up!kf!lvn/!Ebwjepwj~!kf!ep!ebp!eb!po!pwp!of!tnb!. usb!tb!np!mj!•ojn!lvn!tuwpn-!wf~!lvn!tuwpn!hsb!eb!j!Lb!okp!ob/ Eb!wj!ep!wj~!tf!qp!tf!cop!pt!wsovp!ob!qsfe!tup!kf!~f!TQ-!•j!kj!kf!ps!. hb!oj!{b!ups!Lb!okpo/! #Eb! oj!kf! cj!mp! tkbk!oji! np!nb!lb! j{! Sbg!ujoh! lmv!cb! Lb!okpo-! Cb!okb!mv!lb! of! cj! cj!mb! ep!nb!~jo! pwf! wf!mj!lf! tqps!utlf tnp!usf-!ob!sb!wop!of!tnj!kf!np!{b!cp!sb!wj!uj!oj!nop!hf!esv!hf!lp!kj!tv!cj!mj!v{!okji!j!qp!esab!mj!ji#-!sf!lbp!kf!Eb!wj!ep!wj~/ Bmf!ltbo!ebs!Qbt!ujs-!qsfe!tkf!eojl!Lb!okp!ob!j!ej!sf!lups!qsfe!tup!kf!~fh!TQ-!jt!ub!lbp!kf!{b!ep!wpmk!tuwp!|up!kf!tmb!wj!qsj!. tvt!uwp!wbp!wf!mj!lj!cspk!mkv!ej!j!{b!iwb!mjp!tf!Eb!wj!ep!wj!~v-!lp!kj!kf!vwj!kfl!cjp!v{!Lb!okpo!j!|up!kf!cjp!lvn/

@enski tim Japana

Veoma smo motivisani, a cilj je plasman me|u prvih pet, rekao @eljko Mirkovi}, trener Una Akvarijusa

mociji su prisustvovali ~lanovi promo-tima SP "Banjaluka 2009". "Do sada smo obi{li Gradi{ku, Lakta{e, Prijedor, Sanski Most, Klju~, [ipovo, Sarajevo, Zenicu, Travnik i Biha}. Reakcije gra|ana su pozitivne u svim gradovima BiH", rekao je Aleksandar Cviji}, lider promo-tima, i dodao da pripreme za SP, koje }e biti odr`ano u BiH od 17. do 24. maja, teku planiranom dinamikom. Osim bh. tima, na na{im rijekama treniraju Ma|ari, Slovenci i Japanci, a od ju~e `enski tim Japana trenira na Vrbasu. "Sve je zaista divno. Grad Banjaluka je prelijep, okolina i sve ono {to smo do sada imale priliku vidjeti je zaista predivno. Vrbas je divna rijeka i moj prvi utisak je da se radi o zaista brzoj rijeci", rekla je Saori Ni{ide, kapiten Japana, i o prvim utiscima jo{ je rekla: "Velike su razlike u kulturama izme|u va{e zemlje i Japana, ali vjerujem da }emo se brzo i lako prilagoditi. Zapazila sam da ste veoma gostoljubivi, svi ljudi koje smo do sada sreli su ljubazni i to nam prija." Kada je rije~ o o~ekivanjima na SP, Japanke imaju velike ambicije: "Pri`eljkujemo zlatnu medalju. Mi smo tim koji se zajedno priprema ve} pune dvije godine", istakla je Saori Ni{ide.

Umjereno obla~no V! Cp!toj! j! Ifs!df!hp!wj!oj! qsf!. wmb!eb!wb!~f! vnkf!sf!op-! qp!of!. hekf! qsf!u faop! pcmb!• op wsj!!kf!nf/! V! kv!ubs!okjn! tb!uj!nb qp!lp!umj!ob!nb!j!v{!sj!kf!•of!up!. lp!wf! cj!~f! lsbu!lp!usbk!of! nb!. hmf/!Up!lpn!eb!ob!np!hv!~b!kf tmb!cb! lj!|b/! Wkf!ubs! tmbc! ep vnkf!sfo-! tkf!wfs!oj! j! tkf!wf!sp!. {b!qb!eoj-!b!ob!kv!hv!cv!sb/!Kv!. ubs!okb! ufn!qf!sb!uv!sb! pe! 7! ep 24-!ob!kv!hv!{f!nmkf!ep!27-!b obk!wj!|b!eof!wob!pe!28!ep!35 tuf!qf!ob!Dfm!{j!kv!tp!wb/

Afmklp!LPQBOKB!

BIHA]

ejsflups!OJHE!#EOO#

BANJALUKA

Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^ hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!

BIJELJINA ZENICA

Petak Nby/ Njo/

Subota Nby/ Njo/

,39pD ,24pD

Nedjelja Nby/ Njo/

,41pD ,26pD

SARAJEVO

LIVNO

,39pD ,23pD Sarajevo

+17oC

Banjaluka

+22oC

Bijeljina

+23oC

Biha}

+23oC

Livno

+17oC

Mostar

+23oC

Zenica

+19oC

Trebinje

+23oC

MOSTAR

TREBINJE

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH

Pobolj{anje biometeorolo{kih prilika uzrokovano porastom vrijednosti atmosferskog pritiska, prestankom padavina, uz vi{e sun~anih intervala povoljno }e

uticati na raspolo`enje kod ve}ine ljudi. Kod hroni~nih bolesnika i meteoropata tegobe uzrokovane vremenom }e biti slabije izra`ene.

Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-! Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-! Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-! Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-! Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof*-! Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-! Csbolp!UPNJ^!)qpnp~ojl!vsfeojlb!nbhb{job*-! Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-! Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-! Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*Boesfb!CBTBSB!)lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-! Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-! Hpsbob!KBLPWMKFWJ^ )bhfodjkf*Hpsbo!LBSB^ )tqpsu*Jwbob!QJMJQPWJ^ )ufioj•lb*-! Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-! [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/

J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/ Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!oo`nbslfujoh@ufmflmjl/ofu
sport FIFA opet hvali hrvatske, srpske i bh. fudbalere

Branislav Ivanovi} Edin D`eko i Zvjezdan Misimovi}

Najbolje od Balkana ^

Zamislite samo gdje bi reprezentacija BiH bila u kvalifikacijama za SP da se nije povrijedio Ibi{evi}, koji je jesenas senzacionalno zabio 18 golova

Nemanja Vidi}

Ivica Oli} i Mladen Petri}

iji je fudbalski tandem najbolji - hrvatski, bosanskohercegova~ki ili srpski, pita FIFA. "U Bundes ligi bh. i hrvatske trupe su senzacija u napadu, dok u engleskoj Premijer ligi dva srpska '`eljezna' stopera siju strah i teror", pi{e na zvani~nom sajtu FIFA u tekstu pod naslovom "Najbolje od Balkana". Bal kan tre se fudbalska groznica, navodi se dalje u tekstu. U kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2010. godine Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija su na vrlo obe}avaju}im pozicijama. Glavne zvijezde su, svakako, Edin D`eko i Zvjezdan Misimovi}, koji s Volfsburgom jure titulu prvaka Njema~ke, a u Bundes ligi je jo{ i Vedad Ibi{evi}, koji je bio nezaustavljiv u Hofenhajmu prije nego {to se povrijedio. Hrvatski tandem u napadu Hamburga Ivica Oli} i Mladen Petri}, te Ivan Rakiti} u dresu [alkea, tako|e, `are i pale njema~kim fudbalskim terenima, a na Ostrvu caruju Srbi - Nemanja Vidi} u dresu Man~ester junajteda i Branislav Ivanovi}, as ^elsija.

Vladimir Putin `eli Mundijal Predsjednik ruske vlade Vladimir Putin dao je odobrenje tamo{njoj ku}i fudba la da se zva ni ~no kan di du je za or ga ni za ci ju {am pi ona ta pla ne te ko ji je na programu 2018. godine. "Pri pre mi te for mal ni zah tjev u ime

Ru si je za do bi ja nje or ga ni za ci je Svjet skog prvenstva 2018. godine. To mora biti veoma ozbiljna ponuda, a Vlada }e je podr`ati", poru~io je Putin prvom ~ovjeku rus kog fu dbal skog sa ve za Vi ta li ju Mutku.

Podsjetimo, FIFA je u martu objavila da je 13 dr`ava dosad pokazalo zaintereso va nost da or ga ni zu ju svjetska prvenstva ko ja }e biti igra na 2018. i 2022. godine, a odluka o oba doma}ina bi}e donesena u decembru 2010.

Na Ostrvu caruju Srbi - Nemanja Vidi} i Branislav Ivanovi}

"Reprezentacija BiH iznena|uju}e dobro gura u kvalifikacijama za SP u Ju`noafri~koj Republici. Nakon {est utakmica ]irini izabranici su na drugom mjestu, iza evropskog prvaka [panije, a ispred favorizovane Turske. Zamislite samo gdje bi bili da im se nije povrijedio Ibi{evi}, koji je jesenas senzacionalno zabio 18 golova u 17 utakmica", pi{e na stranicama FIFA. U tekstu hvale i hrvatske napada~e. "Oli} i Pe tri} su ubjedljivi. Napada~ki dvojac HSV-a zabio je ukupno 19 golova i pomogao ekipi da bude jedna od najboljih u Bundes ligi. U hrvatskoj reprezentaciji s Rakiti}em blistaju u kvalifikacijama, gdje dr`e drugo mjesto iza Engleske." ^ini se da je svjetsku ku}u fudbala najvi{e impresionirala reprezentacija Srbije. "Srbija je prva u grupi, ispred svjetskih vice{ampiona Francuza. Primili su samo pet golova u pet utakmica, {to je zasluga defanzivaca svjetske klase Nemanje Vidi}a i Branislava Ivanovi}a. Bez ikakve sumnje, na Balkanu je mnogo kvalitetnih fudbalera", zaklju~ak je FIFA.

Od vi{ka inteligencije glava ne boli

Lezbijski poljupci u sedmoj umjetnosti

Recenzija: Men of War

Ples za razigranu mu{ku ma{tu

Napredak u igrivosti i izgledu

strana 4

strana 8

Pripremila: Tanja [IKANJI]

ije lako `ivjeti pod pritiskom reflektora, sla ve i nov ca ako niste za to pose bno men tal no pripremljeni. Stoga se ve}ina zvijezda s teretom op{teg divljenja nosi grani~nom pothranjeno{}u misaonog `ivota, gdje je sve jedno vje~no "ok", "super" ili "zanimljivo". Ipak, da ne bismo ~itavu estradu strpali u astronomsku konstelaciju velike amebe, navedimo nekoliko imena na ~iju pamet biste se mogli ozbiljno porezati.

N

NASTAVAK NA STRANI 2

Superpametni i superuspje{ni

2

•fuwsubl!7. 5. 2009.

NASTAVAK SA STRANE 1

Skarlet Johanson i Natali Portman

Studirala ruski: Kejt Bekinsejl

Tarantinu, filmskom brutalcu koji neumorno ispisuje oma` ljudskoj anatomiji samurajskim ma~evima i dvocijevkama, izmjeren je IQ od 160

Proslavile je "Niske strasti": [eron Stoun

Natali Portman: Djevojka zbog koje je Dart Vejder prodao svoju harizmu mra~noj strani definitivno ima {ta da ponudi zauzvrat, bilo na japanskom, bilo na hebrejskom, kineskom ili francuskom, {to su jezici koje, navodno, te~no govori. Ne samo to, svaki posrnuli ~ovjek }e u njoj na}i sertifikovanu utje{iteljku s obzirom na to da je Natali diplomirala psihologiju na Harvardu. Jeste da je slaba na grudi Skarlet Johanson i da bi ih prvom prilikom dodirnula, ali genijima opra{tamo hirove, makar ih u ovom slu~aju i razumjeli. Kven tin Ta ran ti no: Premda se oprostio sa {kolovanjem ve} u 16. godini, filmskom brutalcu koji neumorno ispisuje oma` ljudskoj anatomiji samurajskim ma~evima i dvocijevkama izmjeren je IQ od 160. Da li je to zbog toga {to mu je majka bila {esnaestogodi{njakinja kada ga je rodila pa da sve ostane u znaku brojeva jedan i {est ili mu je nedostatak formalnog obrazovanja zapravo pomogao da sa~uva krvavu britkost, ko zna... U svakom slu~aju, bio je dovoljno ponosan na svoje mo`dane vijuge da se u~lani u "Mensu". Kejt Be kin sejl: Zvijezda filmova "Underworld", "Serendipity" i "Perl Harbur", `ena koja se ne skida s mu{kih lista seksepila, poradila je i na erotici svojih sivih stanica. Nije stoga sigurno ho}ete li prije pokleknuti pred njenom fizionomijom ili CV-jem, imaju}i na umu da je studirala francuski i ruski na Oksfordu, te da je jo{ kao tinejd`erka dva puta pobijedila na knji`evnom

Superinteligentni komadi ~esto zavr{avaju na udici nezasitih seksualnih eksperimenata

IQ 180: D`ejms Vuds

takmi~enju za kratke pri~e i poeziju. Asja Karera: Mozak s jajima je, ka`u, vrhunska delicija, pa se ne}emo ni mi snebivati nad ~injenicom da superinteligentni komadi nerijetko zavr{avaju na udici nezasitih seksualnih eksperimenata. Asja je odradila oko 250 filmova za odrasle, nadmo}no barataju}i organima koje i narodna mudrost poistovje}uje s glupo{}u. Me|utim, ko bi rekao da je kao djevoj~ica od 13 godina sjedila za klavirom u Karnegi Holu, a kasnije ~ak i probala da studira. Nekako sumnjamo da joj je koeficijent inteligencije od 156 pomogao pri odgoju i obrazovanju napaljenih masa. O~igledno pogre{an izbor nastavnih pomagala. Stiv Martin: Ono {to je danas komi~ar nekada je trebalo da bude profesor filozofije. Na stranu pitanje za{to su filozofi nevjerovatno lo{i u pri~anju viceva, Stiv je skoro zavr{io kao prosvjetar, ali ga je u tome sprije~ila filmska traka. I dan-danas nasmije{eni ~lan "Mense" i vlasnik IQ od 142 ostvaruje kri{om svoje intelektualne snove pi{u}i za "New Yorker" i poku{avaju}i ostati vjeran svom zavjetu da mora nastaviti disati. "Kada bih to prestao, u~inio bih najgori poslovni proma{aj dosad", rekao je jednom. [eron Stoun: Upisala se na fakultet u Pensilvaniji s 15 godina, a testovi inteligencije su je velikodu{no po~astili koeficijentom 154. [eron Stoun je u me|uvremenu nau~ila i kako prekrstiti noge bez ga}ica, {to je vjerno demonstrirala u "Niskim

7. 5 . 2009. •fuwsubl

3

Doktorirala psihologiju: Viktorija Zdrok Lundgren u "Rokiju"

Glumica za odrasle: Asja Karera

Ne mogu ba{ svi briljantni umovi zavr{iti s Nobelovom nagradom

strastima". Scena je progla{ena najseksepilnijim pomicanjem nogu na filmu. Ne mogu ba{ svi briljantni umovi zavr{iti s Nobelovom nagradom, a pogotovo ne u slu~aju kada smrdljive noge poku{ate lije~iti botoksom, {to je glumica probala s usvojenim sinom. D`ej ms Vuds: Jo{ jedan s ~lanskom kartom "Mense", kojem je izbrojano ~ak 180 na testu inteligencije. Kao da to nije dovoljno, Vuds je na testu SAT, standardizovanom ameri~kom ispitu za procjenjivanje akademskih sposobnosti, imao maksimalan broj bodova u verbalnom dijelu. Zavr{io je na presti`nom Univeriztetu MIT studiraju}i politi~ke nauke, ali se spotakao o gluma~ku karijeru korak do diplome. Jo{ za vrijeme samog studija ambiciozni Vuds je odradio 36 predstava. Vi kto ri ja Zdrok: Hefnerova ze~ica, koja je svoje bogomdane intelektualne talente odlu~ila srame`ljivo spremiti s one strane "Plejbojevih" duplerica, `arila je i palila ne samo fantazijom miliona mu{karaca ve} i akademskom gra|om. Neobi~no skakutava djevojka odlu~ila je tako presko~iti srednju {kolu, te se direktno upisala na fakultet. Kada je primila diplomu s pohvalama na Univerzitetu West Chester u Pensilvaniji imala je tek 18 godina. "Barely legal", rekli bismo. Zavr{ila je i pravo, doktorirala psihologiju i usput razvalila postdoktorski u podru~ju seksualne terapije na Medicinskoj {koli "Robert Wood Johnson". Dolf Lundgren: Dvometra{ki snagator koji je svoje suptilne gluma~ke talente demonstrirao u "Rokiju 4" i "He-Manu" ipak je ne{to komplikovaniji od svojih uloga. Frajer je studirao na presti`nom Kraljevskom institutu za tehnologiju u Stokholmu, magistrirao hemiju na Univerzitetu u Sidneju, da bi potom dobio Fulbrajtovu stipendiju za ameri~ki MIT, gdje je izdr`ao cijele dvije sedmice. Inteligencija koja prati ovu gomilu bicepsa iznosi 160, a Lundgren, pored maternjeg, govori i engleski, njema~ki, francuski i japanski jezik, s vi{e ili manje uspjeha. Tako je to kad ti Silvester Stalone "pro{eta" vilicu. @anamari Lali}: Da ne bi sve zavr{ilo bez zvijezda iz regiona, dodajmo da je hrvatska pjeva~ica @anamari Lali} ~lanica "Mense" s koeficijentom inteligencije 156, te da spada u jedan odsto ljudi njene dobi na svijetu s tim koeficijentom. Popularna pjeva~ica, koja je dokazala da izreka "lijepa i glupa" ipak nije istinita, studira `urnalistiku. Za{to tako pametna djevojka pjeva o propalim ljubavima umjesto da pjeva referate o Krle`i, mo`da nikada ne}emo saznati.

Najbolji komi~ar me|u filozofima: Stiv Martin

Lundgren govori engleski, njema~ki, francuski i japanski jezik

@anamari Lali} FOTO ARHIVA

4

•fuwsubl!7. 5. 2009.

Lezbijski poljupci u sedmoj umjetnosti

Junakinje serije "OC" FOTO ARHIVA

Kejt Mos u toplesu N. TE[I]

Sun~aju}i se u toplesu na pramcu jahte u dru{tvu doma}ice Kristine, supruge Filipa Grina, Kejt je izgledala bezbri`no i opu{teno

Odmor od stresnog posla FOTO NN

Kejt posljednjih mjeseci dobila mnogo obliju figuru

Njena veza sa D`ejmijem Hinsom, gitaristom benda "The Kill", je nestabilna, pa ne ~udi {to je Kejt Mos (35) odlu~ila da "pobjegne" na kra}i odmor. Na njenu sre}u, najbolji prijatelj Kejt Mos je ser Filip Grin, britanski biznismen i milijarder, koji ju je pozvao da na privatnoj jahti, s njegovom porodicom, provede odmor u Monaku. Sun~aju}i se u toplesu na pramcu jahte u dru{tvu doma}ice Kristine, Filipove supruge, Kejt je izgledala bezbri`no i opu{teno dok je uz cigarete i pi}e u`ivala na mediteranskom suncu. Primjetno je da je Kejt posljednjih mjeseci dobila mnogo obliju figuru, koja se razlikuje od izuzetno mr{ave siluete koja joj je omogu}ila milionsku zaradu u manekenskom poslu tokom posljednje dvije decenije. Ranije pore|ena sa Tvigi, manekenkom iz {ezdesetih godina, Kejt je pokazala mnogo `enstvenije tijelo. Nedavno je priznala da joj je prvi put u `ivotu potreban grudnjak. Majka {estogodi{nje djevoj~ice Liele Grejs Mos, preokupirana je novim dizjanerskim pozivom. Prije dvije godine ona je u saradnji s lancem prodavnica odje}e "Topshop", ~iji je vlasnik upravo ser Filip Grin, pokrenula sopstvenu dizajnersku liniju, dostupnu mnogim djevojkama. Najnoviju kolekciju predstavila je u Velikoj Britaniji. Pored toga {to je zaokupljena stresnim poslom, veza sa D`ejmijem Hinsom, navodno, nije uspje{na. Vjeruje se da je rok muzi~ar zapo~eo blisko pri ja telj stvo sa dje voj kom za odnose s javno{}u benda tokom posljednje, australijske turneje. Ovo je samo jo{ jedan od problema u nestabilnoj vezi poznate manekenke. Vjeruje se da se Kejt vratila u Englesku ranije sa nedavnog odmora na Maldivima zato {to su sva|e izme|u nje i D`ejmija postale nepodno{ljive. Postoje glasine da se Kejt ~ak dvoumi da povede svog momka na gala ve~eru u "Metropoliten" muzeju u Njujorku tokom koje ona u~estvuje kao voditeljka.

Ples za razigranu mu{ku ma{tu Mi{a Barton

Vatrene "prijateljice"

Vidjeti dvije dive u strasnom zagrljaju sigurno je san svih mu{karaca, tako da su ti momenti od izuzetnog zna~aja za gledanost ostvarenja Priredila: Bla`enka LEJI]

ako u filmovima lezbijski poljupci nisu ni{ta novo, kada tako ne{to naprave najve}e holivudske zvijezde, to postaje glavna tema ve}ine medija. Vidjeti dvije gluma~ke dive u strasnom zagrljaju sigurno je san svih mu{karaca, tako da su ti momenti od izuzetnog zna~aja za gledanost ostvarenja. Tako je dugo o~ekivani poljubac kontroverznih "doma}ica" Teri Ha~er i Eve Longorija-Parker, koji traje tek nekoliko sekundi, dugo bio glavna tema malih mu{kih razgovora i ma{tanja. Ali, nisu Teri i Eva jedine glumice koje su prikivale mu{ke poglede uz televizore. Za one koji ne znaju, bilo je tu jo{ mnogo holivudskih glumica koje su zahvaljuju}i ovim scenama dobile jo{ vi{e mu{kih obo`avalaca. "O~ajne doma}ice": Poljubac zanosne Eva LongorijaParker i Teri Ha~er samo je uvod u ve}u "akciju". Iako su "doma}ice" poznate po vrlo "slobodnom" `ivotu, intimne scene glavnih junakinja iznenadile su javnost iako se sumnjalo da }e do njih do}i kad-tad. "The L Word": Niko to ne radi bolje. Ta{a (Rouz Rolins),

I

Ni "Prijatelji" nisu ostali zakinuti za vru}u lezbijsku scenu

"Doma}ice" nisu tako o~ajne

[ejn (Ketrin Menig), Helena (Rej`el [eli) i Bet (D`enifer Bils) - jednos ta vno ne mo `e mo iza bra ti favorita. Sve su tako dobre u tome {to rade. Njihovi vru}i poljupci sigurno nikoga nisu ostavili ravnodu{nim. "Bafi - ubica vampira": Dvije ubice vampira (Elison Hanigen i Amber Benson) tako|e su imale prvi lezbijski seks upravo na televiziji. Ipak, veza nije trajala dugo. Tara je uskoro poginula. Iza nje su ostale strasne scene. "Ksena ratnica": Ko`ne spravice, duge borbe i samotne no}i stvaraju prave uslove za razvijanje lezbijske romanse izme|u dviju glavnih heroina (Lusi Loules i Reni O'Konor). Romanse koja ple{e ivicama mu{ke ma{te i katkad uroni u akciju. "Degrassi": Nevjerovatan par ~ine Pejd` (Loren Kolins) i Aleks (Deana Kasalu~e), navija~ica i totalna autsajderka. Obje su izlazile s mu{karcima, ali su poslije postale vru}e ljubavnice. Strasti pr{te sa svih strana, dodatno poja~ane razbuktalim emocijama. "Ali Mekbil": Nakon {to su provele no} u baru, o{tra Lusi Lu "zalijepila" je jedan nje`ni poljubac Kalisti Flokart, dok su se mu{ki pogledi bukvalno prilijepili uz ekrane. Prave vrijednosti pojavljuju se iznenada.

"Zvjez da ne sta ze": Pojavu lezbijstva imali smo priliku vidjeti i u popularnoj nau~nofantasti~noj seriji "Zvjezdane staze". Iako znamo da je Daks u pro{lom `ivotu bila mu{karac, time se nimalo ne zamaramo. "Prijatelji": Ni "Prijatelji" nisu ostali zakinuti za vru}u lezbijsku scenu. Dok se Rej~el (D`enifer Eniston) prisje}a svog prvog lezbijskog iskustva kao najponosnijeg trenutka u `ivotu, pojavljuje se partnerka u poljupcu, u me|uvremenu procvala u Vinonu Rajder. Kako Rej~el ne bi bilo neprijatno samoj u Vinoninom zagrljaju, ljubakanju se priklju~uje Fibi (Lisa Kudrou). Fibi i Kortni Koks: Junakinja "Prijatelja" Fibi se jo{ jednom oku{ala u lezbijskoj sceni i to upravo sa svojom prijateljicom Kortni Koks. Pojavila se kao gostuju}a glumica u Koksinoj seriji "Dirt", gdje su se poljubile. "Uvod u anatomiju": Zaboravite sve komade u seriji, pravi komadi vole jedni druge. U tom u`aranom krugu vi{e se ne zna ko je s kim izlazio i da li je preostao jo{ neko ko nije bio dio takvih ljubavnih kombinacija. OC: Lik Mi{e Barton, Marisa, toliko se zaljubila da je svoja osje}anja prema pripadnici istog pola priznala i svojoj majci.

7. 5. 2009. •fuwsubl

5

6

•fuwsubl!7. 5. 2009.

FormatFactory 1.85

Konvertor koji }e vam se dopasti Sve je tu, od formata tipi~nih za mobilne ure|aje, preko klasi~nih video -formata, do audio i grafi~kih formata

Pripremio: @eljko DERAJI] Izvor: bug.hr

Iako alata koji su u stanju me|usobno konvertovati raznovrsne multimedijske formate ima prili~no mnogo, uvijek ima mjesta za jo{ ko ji, i to po go to vo ako je besplatan. Predstavi}emo vam FormatFactory 1.85 koji je u stanju konvertovati neku

video-datoteku napravljenu s egzoti~nim kodekom u onu koju }ete bez problema mo}i reprodukovati na ra~unaru. Jo{ ako ste ljubitelj raznoraznih mobilnih ure|aja koji, izme|u ostalog, omogu}uju i reprodukovanje video-materijala, onda je ovo alat koji }e vam se definitivno dopasti. Osim o~ite sposobnosti konverzije niza video-formata u {a~icu onih najpopularnijih,

Qmb!ugps!nb; Xjo!epxt!31110YQ0Wjt!ub! Wf!mj!•j!ob; 27-3!NC! Epxomp!be; iuuq;00xxx/gps!nb!. .up{/dpn0epxomp!be/iunm

FormatFactory se mo`e pohvaliti i sposobno{}u konverzije grafi~kih formata i audioformata, a tim je osobinama pridru`ena i nekolicina zgodnih stvar~ica koje se mogu ne{to rje|e vidjeti kod besplatnih rivala. Ba{ kao {to je to obi~aj, i u ovome se konverteru sve vi{e ili manje svodi na odabir ve} definisanih profila na temelju kojih }e biti odra|ena konverzija. Dovoljno je u glavni prozor dovu}i datoteke koje namjeravate konvertovati nakon ~ega }e isko~iti dijalo{ki okvir nude}i prikladne profile. Sve je tu, od formata tipi~nih za mobilne ure|aje, preko klasi~nih video-formata ko ji se tra di ci onal no ko ris te za reprodukciju videa na ra~unaru i sli~no. Naravno, profilima su pokriveni i audio i grafi~ki formati. Na lijevoj strani uredno su popisani i grupisani svi dostupni profili, s

procesom konverzije je mogu}e krenuti i klikom na jednu od ikona koja je zapravo pre~ac do zadanog profila. Osim klasi~nog pretvaranja multimedijalnih datoteka, FormatFactory omogu}uje konverziju DVD naslova u neki od podr`anih video-formata. Konverzija uspijeva ~ak i ako je DVD za{ti}en, a uz mogu}nost konverzije video-zapisa direktno s DVD medija, FormatFactory omogu}uje i transformisanje DVD naslova pohranjenih na ~vrstom disku. Slijedi mogu}nost ripovanja muzi~kih CD-ova i automatska konver zi ja pje sa ma u ne ki od po pu lar nih audio-formata. Uz to, tu su i mogu}nost pretvaranja DVD i CD medija u image-datoteku (ISO/CSO), te vi{esmjerna konverzi ja sa mih ISO i CSO for ma ta image-datoteka.

Novi Xandros softver U toku protekle nedjelje, u vrijeme trajanja EcoFocus konferencije za {tampu koja je odr`ana u Njujorku, D`ordan Smit, rukovodilac marketin{kog odjeljenja kompanije Xandros, predstavio je njihov novi Presto dualboot softver koji omogu}ava br`e pokretanje Windowsa ili Linuxa. Ukoliko se odlu~ite za Linux, pristup }e vam biti omogu}en za pet do 20 sekundi za Xandros desktop Linux okru`enje koje podrazumijeva Skype, FireFox, Pidgin univerzalni chat klijent, Thunar file manager, Windows List kao i Xandros Online Presto Application Store, gdje mo`ete prona}i veliki broj dodatnog softvera.

Windows Virtual PC Kompanija Microsoft je krajem pro{le nedjelje potvrdila vijesti o objavljivanju prve beta i specijalne verzije virtuelizacionog softvera specifi~nog za Windows 7. Prvi Release Candidate je odre|enim korisnicima ve} dostupan dok se uskoro o~ekuje da postane dostupan i ostalim korisnicima. Windows Virtual PC ve} ima sopstveni Web sajt i to je sljede}e izdanje u lancu ~ija verzija trenutno nosi naziv Virtual PC 2007, iako je ovog puta softver specifi~no osmi{ljen za Windows 7 kao i za ra~unare koji posjeduju podr{ku za virtuelizaciju u okviru hardvera. Na taj na~in pokriveni su svi moderni procesori, ali posebno Intel brendirani CPU sa Intel-VT i AMD brendirani CPU sa AMD-V.

Podr{ka za Vistu do 2011. Prema pisanju PC Worlda, Microsoftov predstavnik je potvrdio da usprkos skorom izlasku Windowsa 7 firma namjerava nastaviti s podr{kom za Vistu bar do januara 2011. Iako se ovo mo`e ~initi mnogo, ve}ina Windowsa do sada je u`ivala du`u podr{ku, pa su tako Windowsi XP ukupno bili podr`ani od Microsofta zakrpama i service packovima ~ak osam godina nakon izlaska za sve korisnike, a za neke i du`e. Ovih dana je objavljena i vijest da }e Ameri~ka avijacija i dalje nastaviti koristiti windowse XP, a Microsoft se obvezao da }e i dalje nastaviti s podr{kom za njih uz obavezu izdavanja softverskih zakrpa unutar nekoliko dana od pronalaska sigurnosnih rupa. Korisnici Viste u verzijama Business i Enterprise }e ipak biti "sigurni" do aprila 2017.

VIPRE, novo ime me|u antivirusnim rje{enjima

Solidan ~uvar ra~unara U posljednje vrijeme situacija na tr`i{tu sigurnosnih rje{enja se drasti~no promijenila. U igri su sad i neki novi igra~i, no jesu li se uhvatili u ko{tac s ostalim razvikanijim sigurnosnim rje{enjima? Jedan od novih, veoma kvalitetnih ~uvara va{eg ra~unara je VIPRE Antivirus rje{enje od Sunbelt Softwarea. Nakon instalacije program }e odmah po~eti s nadogradnjom svje`ih antivirusnih definicija, a sam proces }e potrajati prili~no, bez obzira na brzu {irokopojasnu vezu. O~ito su serveri same firme s kojih i vu~e update dosta spori pa je najvjerovatnije to razlog sporosti samog upda tea. In ter fejs pro gra ma je minimalisti~ki i svakako nije moderan i lijep kao kod razvikanije komerci jal ne kon ku ren ci je. Sa ma rezidentna za{tita je vrlo efikasna te je program uspje{no detektovao ve}inu namjerno mu podmetnutih inficiranih arhiva. VIPRE ima odli~no integrisan modul za spyware koji jako dobro obavlja posao za{tite od spywarea i pridonosi boljoj sigurnosti va{eg sistema. Kada je u pitanju skeniranje sistema, pro gram po sje du je op ci ju QuickScan koji zaista brzinski pro~a-

~ka sistem u potrazi za virusima i ostalom malicioznom bra}om. Integracija u sistem je odli~na kao i potro{nja sistemskih resursa koja je tek neznatna, te je odli~an izbor i za starije konfiguracije. Integracija antivirusnog modula u ostale e-mail klijente poput Outlooka, Mozilla Thunderbirda je tako|e veoma dobra. Na kraju mo`emo re}i da se radi o odli~no izbalansiranom sigurnosnom rje{enju koje }e se

VIPRE ima odli~no integrisan modul za spyware koji jako dobro obavlja posao za{tite

tek morati dokazati na tr`i{tu, budu}i da konkurencija ne spava, te je pred Sunbelt programerima jo{ dosta posla da ovaj antivirusni proizvod ispoliraju i isprave gore spomenute mane, ponajprije update. Da ne pi{em hvalospjeve, ~lanak }u zavr{iti i preporu~iti ovaj proizvod svima koji tra`e kvalitetan komercijalni antivirusni program, a da nisu spremni platiti veliku svotu.

7. 5. 2009. •fuwsubl

7

8

•fuwsubl!7. 5. 2009.

Sti`e nastavak S.T.A.L.K.E.R-a

GSC Game World je napokon i slu`beno najavio novi projekat vezan uz popularnog S.T.A.L.K.E.R-a. Iako se ranije mislilo da ekipa radi na ekspanziji Shadow of Chernobyl, ispalo je da je S.T.A.L.K.E.R Call of Pripyat (radni naziv igre) pravi nastavak spomenutog. Sama pri~a ka`e da je nakon otkri}a puta u centar Zone vlada odlu~ila pokrenuti vojnu operaciju za kontrolu nad podru~jem, no ne{to je neobja{njivo po {lo po zlu i po sla ti helikopteri su nenadano popadali. Zbog toga ukrajinska slu`ba si gur nos ti {a lje svog operativca u zonu kako bi istra`io uzro ke pro pas ti mi si je S.T.A.L.K.E.R.: Call of Pripyat bi se trebao pojaviti tokom jeseni.

Batman na ljeto

Odgode u posljednji trenutak nisu novost, tako da nas ni najnovija Eidosova nije nimalo za~udila. Samo nekoliko dana nakon {to su objavljeni hardverski zahtjevi Batmana: Arkham Asylum pojavile su se glasine da se spomenuti naslov ne}e pojaviti u junu kako je planirano. Iako su u Eidosu odbijali da potvrde ove tra~eve i uporno govorili da }e igra biti dovr{ena na vrijeme, promijenili su pri~u ko ja sa da gla si da Ar kham Asylum sti`e tokom ljeta. Svoju odluku obrazla`u klasi~nim izgovorima o poliranju igre i uklanjanju nedostataka da bi osigurali najve}i kvalitet "svojim" igra~ima.

U junu kolonizacija svemira

Men of War

Napredak u igrivosti i izgledu Ono {to }e mnoge o~arati u samom po~etku iznimno je privla~na grafika i hrpa efekata razaranja ko i nismo znali {to o~ekivati od Men of Wara, pogled na naziv developera uskoro nam je prizvao u sje}anje neobi~ne strategije: Soldiers: Heroes of WWII i Faces of War. Rije~ je o kombinacijama legendarnih Commandosa i klasi~nih RTS-ova koje nas zbog nedovr{enosti ve}ine dijelova igrivosti nisu pretjerano privukle, a i zahtjevi-

A

Fuel

Nezavisni britanski razvojni tim SaintXi objavio je da }e njihov nau~nofantasti~ni naslov Light of Altair postati dostupan po~etkom juna. Light of Altair je ko lo ni za cij ska stra te gi ja smje{tena u nekoliko sun~evih sistema, a da bi pre`ivjeli i uspje{no se {irili, igra~i }e morati razviti sna`nu ekonomiju, paziti na smrtonosno okru`enje i interne sukobe me|u osam frakci ja.Gra fi ~ki sis tem ko ji pokre}e igru navodno je sposoban da prika`e ~itavu galaksiju i pribli`i kameru do zasebnih planeta nakrcanih raznim gra|evinama.

Glavni adut Fuela je otvorenost - radi se o igri koja pokriva 14.400 kilometara kvadratnih

Ve}ina igre je klasi~na strategija u realnom vremenu

ma su za svoje vrijeme bile prenaduvane. [to se ti~e hardverskih zahtjeva, Men of War je u granicama normale, a i u pogledu igrivosti dosta je toga izmijenjeno nabolje. Sâm pogled na interfejs kod prosje~nih igra~a }e izazvati blagu jezu zbog velikog broja ikona, no vrlo se lako na njih naviknuti. Neke, poput na primjer direktne kontrole, nisu ni namijenjene za ~esto kori{tenje, no kad zatreba, dobro je znati da postoje. Direktna kontro-

la je, naime, dodatak koji je u pro{lom dijelu bio katastrofalno lo{e obra|en, no u ovom radi kako je i zami{ljeno. Uglavnom, direktna kontrola nudi mogu}nost pojedina~nog upravljanja vojnikom ili vozilom kursorskim tipkama, {to je u misijama u kojima s nekoliko jedinica valja obaviti kompleksan zadatak vrlo korisno. Ve}ina igre ipak je klasi~na strategija u realnom vremenu koja nas je na trenutke potpuno izludila te`inom. Osnovna taktika koju morate po{tivati ako `elite pre`ivjeti jest o~uvanje ljudstva jer ne postoje fabrike za {tancanje topovskog mesa, ve} sa datom grupom vojnika uz poneko poja~anje morate izvr{iti zadatak. Neprijatelji su kao i u svakoj sli~noj igri daleko brojniji, no i gluplji od nas, pa pravilnim prebacivanjem izme|u zaklona ne}e biti problem skinuti ih. Za vozila mo`emo re}i da su zabavna, tim vi{e {to za tenkove ne postoje prepreke poput ku}a ili zidova kroz koje prolaze kao od {ale. Na`alost, vozila lako zapinju i ru{e objekte, pa ako `elite sa~uvati zaklon, zaobila`enje je potrebno odraditi ru~no, {to nije jednostavno ako se na|ete u uskim prolazima. Ono {to }e mnoge o~arati u samom po~etku iznimno je privla~na grafika i hrpa efekata razaranja, no glasovi su u krajnju ruku smije{ni, {to vrijedi i za kvalitetom katastrofalno lo{e me|uscene. Kako god bilo, zbog brojnih pobolj{anja ne sumnjamo da }e baza igra~a biti obnovljena starim, ali i novim fanovima ovog serijala.

Za ljubitelje otvorenih puteva Iako se nekad ne sla`emo s njihovom filozofijom auto-trka, ne mo`emo pore}i da je Codemasters izdava~ koji se profilisao s jako dobrim trka}im naslovima - bilo simulacijama, bilo arkadama. Dok ~ekamo njihov F1 i nekoliko nastavaka prija{njih serijala, spremaju nam jednu novu trka}u igru - FUEL. Na njoj je tokom posljednje ~etiri godine radio francuski tim Asobo Studios koji se prije nije previ{e bavio simulacijama, no to mo`da nije ni toliko bitno jer se ovdje radi o ~istoj, pravoj arkadi koja se zbiva u velikom, otvorenom svijetu. Makar bi se moglo misliti da mo`da rade na nekom klonu Burnouta, taj je serijal sa svojim otvorenim gradom mizerija prema onome {to sprema Asobo. Radnja igre se smjestila u alternativnu sada{njost gdje su cijene goriva totalno poludjele i u kojoj smo toliko razvalili maj~icu Zemlju da je klima totalno podivljala. Zbog toga su se ljudi povukli u gradove, a veliki dijelovi Zemlje su sada prazni i slu`e kao zabavni park raznoraznim ljubiteljima adrenalina koji se

trkaju da bi dobili jo{ dragocjenog goriva koje }e iskoristiti za jo{ koju trku. Iskreno, pri~a u ovom segmentu nije ni va`na. Va`na je ona otvorenost o kojoj smo govorili - radi se o igri koja pokriva 14.400 kilometara kvadratnih. Vo`nja }e se odvijati u nekoliko vrsta trka - ponekad dolazak od ta~ke A do ta~ke B, ponekad jurcanje kroz raznorazne check pointove, ponekad trka s helikopterom. Spominje se vi{e od 70 vozila, no ne}emo ih vidjeti odmah sve, nego }emo ih otkrivati

tokom igre, ali i istra`ivanjem okoline. Treba re}i da se radnja igre smjestila u SAD te }emo imati priliku vidjeti dosta poznatih mjesta poput Grand Canyona, parka Yellowstone, Great Salt Lakea i sli~nih. Igra izgleda fantasti~no, no na`alost ne znamo kakav }e biti danak tom izgledu. O nekim preporu~enim konfiguracijama nema ni rije~i, ali sigurni smo da }e se igra i te kako dobro pona{ati s gamepadom. Igra je najavljena za ovaj mjesec.

7. 5. 2009. •fuwsubl

9

10

•fuwsubl!7. 5. 2009.

Miss {arma "Golden Gate Bridge" u San Francisku

Uzbu |e nje, ra dost, trema ili filozofiranje... Ka da se sve saku pi, odje dnom mo `e da predstavlja veliki problem. Bogatstvo je, ka`u lju di, u {to ma nje rije~i re}i puno toga, ali ova djevojka, miss {arma, na jednoj manifesta ci ji je stvar no pretjerala. Na www.kobajagrande.com pogledajte klip pod nazivom Miss {arma.

Smije{no Sa mo dvi je mi nu te ponu|enog videa bi}e dovoljno da se nakon napornog dana nasmijete od srca jer ovaj klip ponudio nam je dvadesetak zaista smije{nih scena u kojima su glavni akteri djeca. Me|utim, ima tu i scena gdje su glavni junaci odrasli ljudi. Klip pod nazivom Smije{no prona|ite na YouTubeu.

Nasmijani voditelj Nije lako biti ni TV voditelj. Pogledajte klip na YouTubeu pod nazivom Dnevnik Slovenija i pogledajte kako novinarski posao mo`e biti jako nezahvalan. Voditelj se nekoliko pu ta za smi jao u to ku Dnevnika, ali u nezavidnu situaciju poveo za sobom i svoju koleginicu. CFMHJKB LSWPAF. EOPTU

HMBWOJ HSBE TSCJKF

CPEFA!T USPTUSV. LPN P\USJDPN )NO/*

SJKFULP LPKJQPLPKJ

IJSVS\LJ [BIWBU

UFOJTLB NSFAB

QBLBP )NJU/*

QSPWPEJUJ UJSBOJKV

QSFENFU J[MPAFO!OB J[MPACJ TUSV_OKB. DJ!V! PSUPQF. EJKJ SBEJKVT WSTUB NJOFSBMB

BNFSJ_LB HMVNJDBQBMUSPV WSTUB LPUVSB. MKLJ EPK_MBOE

QPUWSEOB SJKF_DB

JOEJK UVSTLJ QMFNJ^ VEBMKFOB EPEJS )NO/*

O/O/

TMPWB!J[B #^#!J!#I# OB!ESVHJ OB_JO )MBU/*

211!n3 FMFLUSP. NBHOFUOB JOEVLDJKB )LSBU/*

SJKFLB!V GSBODV. TLPK SJKFLB!V \QBOJKJ )FH/* 2/!J!7/ TMPWP

NJOFSBM QSPOB]FO V!BUBLBNJ

TKFWFS

Oton Prvi Veliki (912 - 973), kralj Njema~ke od 936. do 973. godine i car Svetog rimskog carstva od 962. do 973. umro je na dana{nji dan 973. godine. Titulu Svetog rimskog cara nije nosio niko 40 godina prije njega. Sin je Henrika Prvog Pti~ara. Krunisan je za kralja u Ahenu, biv{oj prijestonici Karla Velikog. Pomazan je od strane nadbiskupa od Majnca. Na sve~anoj ve~eri povodom krunisanja ostale ~etiri vojvode Njema~ke su slu`ile kao pomo}nici. Ve} tim simbolima je `elio naglasiti da je on nasljednik Karla Velikog i da ga njema~ka crkva i vojvode ~vrsto podr`avaju. Papa Jovan Dvanaesti se ipak bojao velike mo}i Otona Velikog, pa je predlo`io Ma|arima i Vizantiji da stvore savez protiv Otona Velikog. Oton Veliki se vra}a novembra 963, saziva sinod biskupa na kojem svrga-

vaju papu Jovana Dvanaestog i postavljaju laika Lava Osmog za papu. Kada je car Oton napustio Rim, izbija gra|anski rat izme|u pristalica Jovana Dvanaestog i pristalica cara. Jovan Dvanaesti ponovo postaje papa nakon velikog krvoproli}a. Pri tome je ekskomunicirao sve one koji su ga svrgli. Oton Veliki se vra}a tre}i put u Rim. Papa Jovan je umro prije Otonovog dolaska tako da je Oton svrgnuo njegovog nasljednika.

Ko je otkrio radon i polonijum

SVTLJ LPNQP[JU/ )CK/M/* TFPTLP QPESV_KF

KFEOBLF

Umro Oton Prvi Veliki

Ro|en Petar Ilji~ ^ajkovski Petar Ilji~ ^ajkovski bio je ruski kompo zi tor po znog romantizma. Ro|en je na dana {nji dan 1840. godine. Pojavio se u ruskoj muzici istovremeno s kompozitorima "Ruske petorke", ali nije bio njihov ~lan. Njegova muzika, koja je sadr`avala ruski karakter, bila je jako dobro prihva}ena. Ipak, sadr`avala je vi{e zapadnih elemenata iako je uspje{no kombinovao internacionalne elemente s elementima ruske narodne muzike. Predavao je harmoniju na konzervatorijumu u Moskvi i pisao muzi~ke kritike. Materijalnu nezavisnost i boravak u inostranstvu omogu}ila mu je njegova mecenkinja Nade`da fon Mek, a njihovo dopisivanje va`an je izvor podataka o stvarala~kom radu i estetskim pogledima ^ajkovskog.

Provjerite svoje znanje

\BIJTUBFSWJO CVLBWJLBMVQB

BOLPOB

Na dana{nji dan

PCBWMKBUJ SBE

SKF\FOKB!J[!QSP\MPH!CSPKB-!WPEPSBWOP;!FLTQSFTLWBMJUFU-!TPOBUJOB-!USBHBMBD-!BNPK-!OJ[-!SBM-!KB-!SU-!UBGPSJPWBD-!GBCSJLBU-!JWB-!OJLB-!OBSUBSBU/

Marija Sklodovska Kiri (1867 - 1934), poznata fizi~arka i hemi~arka poljskog porijekla, otkrila je radon i polonijum. Imala je francusko i poljsko dr`avljanstvo. Ve}i dio `ivota je provela u Francuskoj, a tamo je i zapo~ela nau~nu karijeru. Vr{ila je istra`ivanja iz hemije i fizike. U njena najve}a dostignu}a spadaju rad na teoriji radioktivnosti, tehnikama razdvajanja radioaktivnih izotopa, kao i otkri}e dva nova hemijska elementa - radona i polonijuma. Pod njenim li~nim nadzorom vr{ena su, prva u svijetu, istra`ivanja o mogu}nosti izlje~enja raka pomo}u radioaktivnosti. Jedan je od osniva~a nove grane hemije - radiohemije. Dvostruka je dobitnica Nobelove nagrade, prvi put 1903. godine iz fizike, zajedno s mu`em i Anrijem Bekerelom za nau~na dostignu}a u ispitivanju radioaktivnosti, a drugi put 1911. godine iz hemije, za izdvajanje elementarnog radona.

Ko je tvorac "Autostoperskog vodi~a kroz galaksiju"

Tvorac popularnog radijskog serijala je Daglas Adams (1952 - 2001). Bio je britanski radio-dramaturg i pisac. Za njegovog `ivota ovaj serijal je bio prodat u vi{e od 15 miliona primjeraka. Izuzetno popularan nau~nofantasti~ni radio-serijal, s obiljem izvanrednih akusti~kih efekata i trikova. Posrijedi je svojevrsno parodiranje `anra, odnosno klasi~ne "spejs-opere", s nagla{enim elementima groteske, {to je nai{lo na veoma dobar prijem kod slu{alaca, tako da je serijal stekao gotovo kultne razmjere, preto~iv{i se ubrzo i u druge medije. Tako je, na primjer, snimljena televizijska serija po njegovim motivima, igrana je pozori{na predstava, izdat je spe ci jal ni al bum s na ju spje li jim nu me ra ma, a objavljene su i ~etiri knjige.

7. 5. 2009. •fuwsubl

11

Najspektakularniji most na svijetu Bla`enka LEJI]

no {to je Ajfelov toranj Parizu, to je "Golden Gate Bridge", najspektakularniji most na svijetu, San Francisku. Preko 20 godina vodila se ljuta bitka oko njegove izgradnje. Mnogi su tada govorili da na toj lokaciji ne bi mogao izdr`ati brutalne vjetrove, brzine i do 160 kilometara na ~as, gustu maglu i sna`ne okeanske struje. San onih koji su `eljeli da ga podignu ipak se po~eo ostvarivati 1933. godine i samo ~etiri godine kasnije, 1937. njegova je gradnja bila zavr{ena i pu{ten je u promet. Sama veli~ina mosta zapanjuje. Njegova se dva luka, nad nemirnim vodama San Francisko zaliva, di`u uvis 230 metara, otprilike 48 spratova. Pri dnu su {iroki 37 metara, a razmak izme|u njih iznosi 343 metra. Most je {irok ne{to vi{e od 27 metara i, s prilazima, gotovo tri kilometra dug. Treba, dakle, dva puta da razmislite prije nego {to se pje{ice uputite preko njega kako biste u`ivali u veli~anstvenom pogledu na prostrani zaliv. "Golden Gate Bridge" najskladnije je ~ovjekovo savladavanje prirode na svijetu. Bez obzira na to iz kojeg ga ugla do`ivjeli - u prilazu

O

Odmah nakon otvaranja progla{en najvi{om gra|evinom zapadno od Njujorka i najdu`im vise}im mostom na svijetu

s ju`ne ili sjeverne strane, s pu~ine Pacifika ili iz unutra{njosti zaliva - "graditeljsko ~udo" zvano "Golden Gate Bridge" ostavlja svakoga bez daha. On je simbol trijumfa, ljepote, razuma i matemati~kih istina. Ime "Golden Gate", u prevodu zlatni prolaz, most nije dobio po svojoj boji, jer ona nije zlatno`uta, ve} po gotovo pet kilometara dugom i kilometar i po {irokom morskom prolazu u zaliv San Franciska iz Tihog okeana. Jedan podatak navodi da je prolaz u to vrijeme ve} nosio svoje ime "Zlatni rog", koje mu je 1846. godine dao kapetan ameri~ke vojske, in`enjer topografije D`on Fremont. Ve} nekoliko godina kasnije, 1872. rodila se prvi put ideja za premo{}ivanjem "Golden Gatea". Prvi ozbiljan korak na~injen je tek 1916. godine. Dizajner slavnog mosta i njegov glavni in`enjer D`ozep [traus, bio je uvjeren da se duboki prolaz mo`e premostiti vise}im mostom. Trebalo je samo uvjeriti druge da most mo`e i mora biti izgra|en. Mnogi su se ideji `estoko opirali, naro~ito trajektni prevoznici koji su od prevoza putnika u San Francisko i `ivjeli. Drugi su kao razloge protiv njegove izgradnje navodili sna`ne vjetrove, ~este guste magle, katastrofalan zemljotres iz 1906. godine i blizinu njegovog epicentra lokaciji mosta, te nevjerojatno sna`ne, brze struje koje su duboki kanjon i usjekle. Premo{}ivanje ulaza, govorili

su, nezamislivo je svima osim ludacima i pjesnicima. D`ozep [traus definitivno nije bio ludak, pjesnik i vizionar jeste, ali i kompetentan in`enjer koji je za sobom imao ve} mnoge mostove. "Golden Gate Bridge" rezultat je vizije i upornosti ba{ tog jednog ~ovjeka, jednog pjesnika. Pridobivanje podr{ke za most trajalo je ~etiri puta du`e nego njegova izgradnja. U decembru 1930. godine glasa~i iz {est okolnih op{tina glasali su za izgradnju mosta. Izdavanjem i prodajom obveznica prikupljena je svota od potrebnih 35 miliona dolara, a cijeli taj iznos, naplatom mostarine, u potpunosti je vra}en do 1971. godine. U januaru 1933. godine po~ela je gradnja mosta. Za pje{ake je otvoren 27. maja 1937. godine, a za automobilski saobra}aj 28. maja 1938. godine. "Golden Gate Bridge" progla{en je jednim od 10 najzna~ajnijih gra|evinskih postignu}a 20. vijeka. Bio je tada, odmah nakon otvaranja, progla{en i najvi{om gra|evinom zapadno od Njujorka i najdu`im vise}im mostom na svijetu. Taj je rekord dr`ao punih 27 godina, sve dok ga nije preuzeo njujor{ki most "Verrazano Narrows" 1964. godine.

Pi{e: Dragana ZEC, astrolog

Ovan Eb!o bt!tuf!ptkf!u mkj!w j!kj lbeb!kf!p!{esbw!mkv!sj!kf•/ Qb!{ j!u f!tf!nb!mp!cp!mkf!j obt!upk!uf!eb!qsf!ev!{nf!uf twf!qp!usf!cof!nkf!sf!v!dj!mkv!okf!hp!wf!{b!|uj!. uf/!Tb!wkf!uv!kf!wbn!tf!eb!v!pwpn!qf!sj!pev pcsb!uj!uf!qp!tf!cov!qba!okv!ob!wb!|v!jt!isb!ov uf!eb!v!ps!hb!oj!{bn!vop!tj!uf!ep!wp!mkop!wj!ub!. nj!ob/!Qsf!wfo!uj!wf!sb!ej-!pcb!wf!{op!tf!cj pcf{!cjkf!ej!uf!eof!woj!qp!usf!cbo!vopt!wj!ub!. nj!ob!D/

Lav Wbt!{b!oj!nb!op!wbd!j qsf!nb!okf!nv!tuf!eb!. obt!plsf!ov!uj/!Lpe!wbt tf!eb!obt!twf!wsuj!plp!{b!sb!ef/!Obk!tsf!~oj!kj cjt!uf!cj!mj!lbeb!cjt!uf!vt!qkf!mj!of!lb!lp!eb!{b!. sb!ej!uf!pe!hp!wb!sb!kv!~v!twp!uv-!b!eb!tf!qsj upnf!nj!oj!nbm!op!bo!hb!av!kf!uf/!Ojt!uf!cb| qsf!ukf!sb!op!ps!oj!{b!sbe/!P•f!lvk!uf!of!tqp!sb!. {v!nf!v!lp!nv!oj!lb!dj!kj!tb!tb!sb!eoj!dj!nb!j vpq!|uf!mkv!ej!nb!plp!wbt/

Strijelac Eb!o bt! tuf! v! gb!{ j tqsp!wp!}f!okb!qp!tmp!woji qmb!op!wb/![b!jo!uf!sf!tp!wb!. oj!tuf!{b!kf!ebo!qsp!kf!. lbu!j!twv!twp!kv!tob!hv tuf!vt!nkf!sj!mj!lb!okf!nv/!Ob!vnv!wbn!kf tb!np!pt!ub!wb!sf!okf!wb!|f!qp!tmp!wof!{b!nj!tmj!j v!upn!tnkf!sv!tuf!tf!nb!ltj!nbm!op!bo!hb!ap!. wb!mj/!Ptkf!~b!uf!qp!usf!cv!{b!ep!lb!{j!wb!okfn ob!qp!tmp!wopn!qmb!ov!|up!~f!uf!j!pt!uwb!sj!uj/

Bik Vlp!mj!lp!tuf!nmb!ej-!eb!. obt!cjt!uf!tf!np!hmj!cb!dj!uj ob!usb!a f!o kf!of!l b!l wph ip!c j!kb! jmj! ob!q spt!u p! cj wbn!qba!okv!np!hmb!qsj!wv!~j!cjmp!lblwb!wstub bluj!wopt!uj/!Ebo!kf!qp!hp!ebo!{b!mkv!cb!wof tv!tsf!uf!t!pc!{j!spn!ob!up!eb!~f!uf!cj!uj!qp!tf!. cop!qsj!kf!n•j!wj!{b!ptkf!~b!okb/!Ep!cj!~f!uf!j eb!uj!nop|!uwp!lpn!qmj!nf!ob!ub-!b!mb!lp!kf np!hv!~f!eb!qpe!pwjn!btqf!luj!nb!tlmp!qj!uf op!wp!qsj!kb!ufmk!tuwp/

Djevica Eb!obt!tuf!okf!aoj!j!qp!emp!aoj eb!tf!twj!nb!qp!ov!ej!uf!lbp!sb!. nf!{b!qmb!lb!okf/!Ptkf!umkj!wj!tuf ob!uv!}v!qb!uokv!j!ob!cpm!wb!|ji obk!cmj!aji/!Ebo!kf!qp!hp!ebo!j!{b mkv!cb!wof!lpo!ub!luf!t!pc!{j!spn ob!up!eb!tuf!tqsf!noj!eb!ob!qp!ws|j!ov!qvt!. uj!uf!twp!kv!fnp!uj!wov!tusb!ov/!Qbs!uofs!cj!tf np!hbp!ob!~j!j{of!ob!}fo!pwb!lwpn!wb!|pn tmj!lpn-!bmj!~f!nv!ub!lwb!qsp!nkf!ob!!tj!hvs!op qsj!kb!uj/

Jarac J!eb!obt!tuf!wj!|f plsf!o v!u j! ev!i p!. wopn!sb!ev/!Ptkf!. ~b!u f! qp!u sf!c v! eb qp!sb!ej!uf!ob!tf!cj!j!twp!kjn!mj!•ojn!lwb!mj!uf!uj!. nb/!V!upn!tnj!tmv!eb!obt!puqp!•j!okf!uf!of!lv wstuv!tv!nj!sb!okb!qsp!|mji!ep!hb!}b!kb!lp!kj!cj usf!cb!mp!eb!wbn!qsv!af!kb!toj!kv!tmj!lv!p!popn |up!wj!kft!uf-!lbp!j!p!wb!|pk!vmp!{j!v!tsf!ej!oj!v lp!kpk!tf!ob!mb!{j!uf/!Qp!wsf!nf!op!kf!twj!nb!of!. pq!ip!ebo!qf!sj!pe!tb!np!qsfj!tqj!uj!wb!okb/

Blizanci Cp!mkf!cj!cj!mp!eb!eb!obt!pt!ub!. ofuf!lv!~j/!Oj!kf!ebo!v!lp!kfn!cjt!. uf! tf! np!h mj! qsf!q vt!u j!u j! cj!mp lb!lwpk!wstuj!qp!tmb!b!eb!wbn!up qp!}f!{b!sv!lpn/!Jnb!uf!ob!hmb!tbl ob!hv!cmkf!okv!opw!db!qb!cj!usf!cb!. mp!eb!tf!qb!{j!uf!mkv!ej!lp!kj!cj!np!hmj qp!tf!hov!uj!v!wb!|v!ub!|ov-!bmj!j!{b!cp!sb!wopt!uj kfs!~f!uf!cj!uj!tlmp!oj!eb!tuwb!sj!pt!ubw!mkb!uf!twv!. eb/

Vaga Wj!tuf!qp!nb!mp!of!sb!tqp!mp!. af!oj/!Usf!cb!wbn!eb!tf!nb!. mp! qsf!t b!c f!s f!u f! pe of!hb!uj!woji!ep!hb!}b!kb!lp!kj!nb!cjt!uf!np!hmj cj!uj!j{mp!af!oj/!Ob!qspt!up-!pwp!oj!kf!wb|!ebo/ Qsj!nj!kf!uj!~f!uf!eb!~f!uf!tf!ob!~j!v!qsp!hsf!|op wsj!kf!nf!ob!qp!hsf!|opn!nkft!uv!j!up!wj!|f qv!ub"!Oj!kf!oj!•v!ep!eb!~f!wbn!tf!po!eb!twf pcj!kb!uj!p!hmb!wv/!Ob!qspt!up!vwj!}b!uf!eb!kf!tuj!. db!kfn!plpm!opt!uj!twf!qp!|mp!oj{!csep/

Vodolija Wb!| b!bhp!o j!kb!lbp!eb!tf qsp!ev!av!kf/!Sb!{nj|!mkb!okb!tv wbn!tb!twjn!tv!nps!ob!j!nsb!. •ob!j!ob!qspt!up!of!np!af!uf!b eb!of!qsj!nj!kf!uj!uf!eb!tuf!qpt!. ub!mj!lsbk!okf!qf!tj!njt!uj!•oj-!|up!kf •jt!ub!tv!qsp!uoptu!poph!lb!lwj tuf!job!•f/!Of!cj!cj!mp!mp!|f!eb tf!plsf!of!uf!mkv!ej!nb!lp!kf!wp!mj!uf/!Qsj!kb!ufmk!cj wbn!np!hbp!v!pwjn!usf!ov!dj!nb!qsv!aj!uj!vukf!. iv!lp!kv!usb!aj!uf/

Rak Wj!eb!ob|!okj!ebo!qsp!wp!. ej!u f! vhmb!w opn! sb!e op/ P•f!lv!kv!wbt!cspk!oj!lpo!ub!. luj!tb!esb!hjn!mkv!ej!nb-!b!j t!mkv!ej!nb!vpq!|uf/!Obk!wkf!sp!wb!uoj!kf!kf!eb!~f!. uf!eb!obt!nop!hp!qj!tb!uj-!pe!hp!wb!sb!uj!ob qsjt!uj!hmv!qp!|uv-!qp!{j!wf-!uf!eb!~f!uf!tf!cb!wj!uj qb!qj!sp!mp!hj!kpn/!Of!lj!nb!kf!v!j{!hmf!ev!j!qv!up!. wb!okf/!Obt!upk!uf!eb!tf!of!ofs!wj!sb!uf!{cph up!hb!|up!~f!twf!lb!toj!uj/

[korpija Wj!tuf!vt!nkf!sf!oj!ob!esv!. af!o kb/!Qp!u sf!c oj!tv!wbn qsj!kb!uf!mkj!cj!mp!lbp!tb!wkf!up!. ebw!dj-!cj!mp!lbp!sb!{cj!csj!hb/!P•f!lvk!uf!eb wbn!tf!kb!wj!wf!mj!lj!cspk!mkv!ej!t!lp!kj!nb!tuf!tf esv!aj!mj!sb!oj!kf-!b!wf~!ev!hp!wsf!nf!ob!ojt!uf •v!mj!oj!|ub!p!okj!nb/!Of!lj!qsj!kb!ubo!hmbt!~f wbt!j{of!ob!ej!uj/!Qp!lv!|bk!uf!eb!tf!jt!lmkv!•j!uf pe!qp!tmp!woji!ef!|b!wb!okb!j!qba!okv!vtsfe!. tsf!ej!uf!ob!tf!cf/!

Ribe Wb!nb!kf!qbs!uofs eb!o bt! obk!c j!u oj!kb ptp!c b/!Ptkf!~ b!u f qp!usf!cv!eb!wsj!kf!nf!qsp!wf!ef!uf!t!okjn!kfs!kf up!kf!ej!ob!ptp!cb!t!lp!kpn!np!af!uf!jt!ujo!tlj cj!uj!pob!lwj!lb!lwj!kft!uf/!Ob!sb!wop-!twf!pwp wb!aj!tb!np!{b!pof!lp!kj!tv!v!ev!apk!wf!{j-!b {b!pt!ub!mf!eb!obt!cj!ebo!np!hbp!cj!uj!v!{ob!. lv!af!mkf!{b!mkv!cbw!mkv!j!qba!okpn!j!qp!lv!|b!kb ptwb!kb!okb!of!lph!op!wph/

Trejsi Lords Trejsi Lords je ro|ena 7. maja 1968. godine u Ohaju kao Trejsi Elizabet Lords. Oku{ala se kao glumica, producent, reditelj, pisac i pjeva~ica, ali je publika mahom pamti po pornografskim snimcima na kojima se prvi put pojavila sa samo 15 godina. Trejsi ovaj period svog `ivota obja{njava kao te`ak izbor uslovljen negativnim iskustvima iz djetinjstva. Bila je i uhap{ena 1986. godine zajedno s vlasnikom agencije koja joj je pribavila prvi fil mski an ga `man, upravo zbog ~injenice da se kao maloljetna upustila u svijet porno industrije. Kasnije se pojavljivala u drugorazre dnim fil mo vi ma, mahom u sporednim ulogama poput "Not of This Earth", da bi joj se nakon toga otvorio put i ka ostvarenjima poput "Blade", "Black Mask 2" i dr. Devedesetih godina je zapo~ela muzi~ku karijeru, a objavila je i prvu knjigu u kojoj je sadr`ala svoja iskustva.

^im vidi da sam malo smr{ala, mama me po{alje u 'Mek'. Lindzi Lohan, glumica

Identi~ni blizanci o`enili identi~ne blizanke Identi~ni kineski blizanci o`enili su identi~ne blizanke na zajedni~kom vjen~anju. Sre}ni parovi iz grada Binhaija toliko nalikuju da ih ni porodica ne razlikuje. Kinez Jang Kang (23) iz Binhaija upoznao je i zaljubio se u jednu od sestara, Zang Lanksiang na poslu u Vuksiju. Njegov brat Jang Jian vidio je Jiang Juksiang na njihovoj zaru~ni~koj zabavi. Jang Kang samo je jednom zamijenio sestre. Kupuju}i

u trgovini, zabunom je primio za ruku budu}u {ogoricu, dok je ona mislila da je to njegov brat. Jang Jian ih je razdvojio. Na svadbi su bra}a imala razli~ite frizure dok su sestre imale druga~ije haljine kako bi ih barem tu ve~er malo razlikovali. "Tra`imo da se predstave prije nego {to ka`u i{ta drugo" , rekao je Zang Shengzhong, otac blizanki. Djed blizanaca ni ne trudi se razlikovati ih. Samo im odgovori osmijehom.

Britanac dobio najbolji posao na svijetu T rideset~etvorogodi{nji Britanac izabran je da {est mjeseci radi "najbolji posao na svijetu", posao ~u va ra aus tral ijsko ga tropskog ostrva. Sre}niku je ime Ben Southal, radi u humanitarnoj organizaciji u gradu Petersfieldu i izabran je u konkurenciji vi{e od 35.000 ljudi iz cijelog svijeta. Od Bena, koji u svoje hobije ubraja d`amping i jahanje na nojevima, novi posao zahtijeva da od 1. juna {est mjeseci `ivi na osrvu Hamilton u australijskoj saveznoj dr`avi Kvinslandu i brine se o tamo{njoj flori i fauni, te da o svome iskustvu pi{e blog kojim }e predstaviti taj kraj. Odabir novog ~uvara bio je marketin{ki pun pogodak za australijski turizam i dio je kampanje za popularizaciju sjeveroisto~nog Kvinslanda. Svi svjetski mediji izvje{tavali su o ovom izboru. U finalu za posao iz snova bi-

Sre}nika sada ~ekaju "naporne" pripreme za {estomjese~nu avanturu na rajskom ostrvu za koju }e dobiti honorar od 110.000 dolara. Na Hamiltonu ga ~eka trosobna ku}a na pla`i s bazenom i vozilom za golf

lo je 16 kandidata iz 15 zemalja, a turisti~ka zajednica Kvinslanda pobjednika je proglasila u televizijskoj emisiji, nakon {to su ~etiri dana odr`avali intervjue i ispitivali ronila~ke, pliva~ke, blogerske i ro{tiljske sposobnosti kandidata, te ocjenjivali ~ak i kako im je po{lo za rukom odmarati se u velnesu. Sre}nika sada ~ekaju "naporne" pripreme za {estomjese~nu avanturu na rajskom ostrvu za koju }e dobiti honorar od 110.000 dolara. Na Hamiltonu ga ~eka trosobna ku}a na pla`i s bazenom i vozilom za golf. U opisu posla ~uvara nalazi se da mora istra`ivati ostrva Velikog grebena, plivati, roniti, sprijateljiti se s lokalnim stanovni{tvom i u`ivati u tropskoj klimi i `ivotnom stilu Kvinslanda.

D`enifer Aniston na{la sijedu vlas

KOREJA - Grupa djevoj~ica igra se u fontani u centru Seula, u nastojanju da se rashlade tokom neobi~no vrelog dana, iako je jo{ prolje}e. Temperatura {irom Ju`ne Koreje iznosila je 31 stepen, {to je neuobi~ajeno visoka temperatura za ovo doba godine.

D`e ni fer Anis ton priznala je da je u poslje dnje vri je me ne po dno{ lji vo mu ~i ~injenica {to je na{la sijedu vlas. Nekada{nja zvijezda serije "Prijatelji", koja uspje{no gradi svoj modni stil i ~esto je progla{a va na za naj bo lje odjevenu `enu na svijetu, priznala je da je stalno prate neke boljke. U osamdesetima je imala nebrojeno mnogo modnih proma{aja, a za TV {ou D`imija Falona rekla je da bi `eni odjevenoj poput nje u tom razdoblju trebalo zabraniti hodati ulicom. Obo`avala je uske poderane hla~e, ~izme, policijsku kapu i "mo`da grudnjak". Bila je i ~est posjetilac razuzdanih njujor{kih no}nih klubova. Iako su modni gafovi i luda partijanja iza nje, D`en ima novu brigu. Jesu li partijanja doprinijela izbijanju prvih sijedih vlasi u njenoj ~etrdesetoj godini, ili je to naprosto stvar gena i najnormalnija pojava, nije bitno, jer je sama ~injenica za nju jeziva. "Na{la sam zaista duga~ku sijedu vlas i to me izbacilo iz takta. Nije mi prva, ali bila je toliko duga~ka da me je prenerazila. Pomislila sam, koliko ih jo{ imam na glavi i {to to zna~i. To me natjeralo na suze", priznala je glumica.

Related Documents

Nezavisne090507
May 2020 0

More Documents from "Boki"

Nezavisne090507
May 2020 0
29.i30.08.2009
June 2020 0
Nezavisne090906
June 2020 0
Nezavisne090917
June 2020 0
12.i.13.2009
June 2020 0
05.10
June 2020 0