Nez Avis Ne 090707

SVIJET

Istorijski susret Dmitrija Medvedeva i Baraka Obame

Dogovorili smanjenje nuklearnog naoru`anja

DOKUMENTOM SE PREDVI\A SMANJENJE NA 1.500 DO 1.675 NUKLEARNIH BOJEVIH GLAVA SA SVAKE STRANE str. 37

U FOKUSU Manje penzije ispla}ene za oko 730 korisnika U REVIZORSKOM IZVJEŠTAJU O POSLOVANJU ZAVODA PIO/MIO FBiH NAVODI SE DA JE str. : PREKR[EN ZAKON O PIO

www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 3922 • UTORAK 7. JULA 2009.

QSWP!J[EBOKF

HRONIKA

Poginuli zbog brzine RIZAH I MEHMED SALKANOVI] NASTRADALI U SAOBRA]AJNOJ NESRE]I KOD KALESIJE str. 25!i 26

DOGA\AJI

Prijava protiv Gotovine i 14 pripadnika HVO-a CJB BANJALUKA PODNIO TU@ILA[TVU BiH IZVJE[TAJ ZBOG SUMNJE O PO^INJENIM RATNIM ZLO^INIMA str. 6

Tehni~ki problemi obilje`ili prvi dan testnog izdavanja biometrijskih paso{a u BiH str.

3!i 4

Gra|ani vra}ani sa {altera

NAKON [TO SU MEDIJI OBJAVILI DA JE GINEKOLOG ZARA@EN AIDS-om

MOGU]I ZASTOJI U RADU NAREDNIH PETNAESTAK DANA

Oko 70 Tuzlaka se za dva dana testiralo na HIV str. 8

2

vupsbl 7. 7. 2009.

Doga|aji Uhap{en zbog ubistva politi~ara MOSTAR, [IROKI BRIJEG - Policijski slu`benici PU [iroki Brijeg su ju~er u Kne{polju uhitili Ivana Lasi}a zvanog Goranki} (75) iz Mostara, biv{eg visokorangiranoga du`nosnika Slu`be dr`avne sigurnosti biv{e Jugoslavije, priop}eno je iz MUP-a ZH@. U policijskom priop}enju stoji kako je Lasi} uhi}en temeljem zahtjeva Interpola iz njema~koga grada Viesbadena. ''Uhi}eni Lasi} bit }e smje{ten u prostoriji za zadr`avanje PU [iroki Brijeg do trenutka kada }e ga preuzeti policijski slu`benici nadle`ne agencije. Osumnji~en je za pomaganje i poticanje na ubojstvo'', isti~e se u priop}enju. Lasi} se dovodio u vezu s ubojstvom hrvatskog emigranLasi} uhap{en na tskog politi~ara Stjepana \ureosnovu zahtjeva Interpola kovi}a. Tako je njema~ki iz njema~kog grada savezni kriminalisti~ki ured (BKA) objavio sredinom lipnja na svojim internetskim stranicama tjeralicu za Lasi}em i jo{ trojicom hrvatskih dr`avljana zbog povezanosti s ubojstvom \urekovi}a. ''U svezi s ubojstvom Stjepana \urekovi}a 28. srpnja 1983. u bavarskom gradu Volfratshausenu, njema~ka istra`na tijela me|unarodnim nalogom za uhi}enje tragaju za Zdravkom Musta~em, Ivanom Lasi}em, Josipom Perkovi}em i Borisom Brneli}em'', stoji na internetskim stranicama BKA. U obrazlo`enju tjeralice navedeno je da su tra`eni bili djelatnici dr`avnih sigurnosnih slu`bi biv{ih Socijalisti~ke Republike Hrvatske i BiH, te tajne slu`be Saveza komunista Jugoslavije. Vi{i zemaljski sud u Minhenu osudio je u srpnju pro{le godine hrvatskog dr`avljanina Krunoslava Pratesa na do`ivotni zatvor zbog ubojstva \urekovi}a. Sud je pritom ustvrdio da su presudnu ulogu u tom, kako je navedeno, "politi~ki motiviranu" ubojstvu imale tajne slu`be tada{nje Jugoslavije. BKA je, tako|er, na svojim slu`benim stranicama objavila kako je spremna za informacije koje bi pridonijele uhi}enju tra`enih u Njema~koj ili njihovu izru~enju isplatiti nagradu od 5.000 eura. J.G.

Insistiraju na povla~enju interventnog zakona SARAJEVO - Predstavnici Saveza samostalnih sindikata BiH ostaju pri zahtjevu da iz procedure bude povu~en takozvani interventni zakon, kojim se predvi|aju smanjenja plata bud`etskim korisnicima u Federaciji BiH. Saop{tio je ovo ju~e predsjednik Sindikata dr`avnih slu`benika i namje{tenika u FBiH Salih Kru{~ica nakon sastanka delegacije Sindikata i Vlade FBiH. Dodao je da je novi sastanak u ~etvrtak. "Ne `elimo da se zakon uvodi na mala vrata i da se stave van snage kolektivni ugovori. Potrebno je da

pravnici na|u modus kako privremeno izmijeniti kolektivne ugovore u smislu umanjenja bilo koje vrste", dodao je Kru{~ica. Napomenuo je da ostaje ranija odluka o protestu pred zgradom Vlade FBiH 13. jula s obzirom na to da ju~e nije ni{ta konkretno dogovoreno, te da {trajk mo`e biti obustavljen ako do|e do sporazuma s Vladom i aneksa kolektivnog ugovora. Ge ne ral ni {trajk upo zo re nja bud`etskih korisnika u FBiH po~eo je 26. juna zbog dono{enja interventnog zakona. M.R.

Unaprijediti saradnju Maroka i BiH SARAJEVO - Neophodno je intenzivirati saradnju na politi~kom nivou izme|u BiH i Maroka jer postoje potencijali za unapre|enje ekonomskih odnosa dvije zemlje, istaknuto je prilikom posjete Kraljevini Maroko delegacije Ministarstva inostranih poslova (MIP) BiH. Delegaciju MIP-a BiH predvodila je zamjenik ministra Ana Tri{i}-Babi}, na poziv princeze Lale Emine. Kako je ju~e saop{teno iz Kabineta Tri{i}-Babi}eve, nagla{ena je potreba {to bolje saradnje na ekonomskom planu, o ~emu je bilo rije~i s marokanskim ministrom spoljne trgovine Abdelatifom Mazouzom. N.K.

Za su|enje potrebno 30 mjeseci

Tehni~ki problemi obilje`ili prvi dan testnog izdavanja biometrijskih paso{a u BiH

BERLIN - Kristof Flige, sudija Ha{kog tribunala, izjavio je da je za su|enje Radovanu Karad`i}u, biv{em predsjedniku RS, potrebno oko 30 mjeseci, ali da je realan rok za oko~anje rada tog suda 2013. godine. ''To }e u svakom slu~aju biti jedan od najopse`nijih procesa. Karad`i} je optu`en zbog 11 zlo~ina iza kojih se krije hiljadu pojedinih zlo~ina. Smatramo da }emo raditi otprilike 30 mjeseci'', rekao je Flige u intervjuu njema~kom politi~kom nedeljniku ''[pigel''. On je kazao da je nerealno da }e su|enja biti okon~ana 2010. godine. ''To je potpuno nerealno. Karad`i} mo`e poslije presude da upo trije bi pra vna sred stva i zato je, vjerovatno, 2013. godi na re alis ti ~na. Do ta da bi mogli da zavr{imo posljednjih desetak slu~ajeva'', rekao je Flige. (Tanjug)

Knaus: Duboke podjele ISTANBUL - Sve dok postoji Kancelarija visokog predstavnika, BiH ne mo`e da aplicira za ~lanstvo u EU, kazao je Gerlad Knaus, predsjedavaju}i Evropske ini ci ja ti ve za sta bil nost (ESI), koji se bavi pitanjima jugoisto~ne Evrope, Turske i svim pitanjima koja se odnose na budu}nost pro{irenja EU. "Uz izuzetak Srbije i BiH, sve zemlje Balkana su ve} aplicirale za ~lanstvo u EU, s tim da se o~ekuje da }e Srbija to u~initi ove jeseni. Bilo bi zaista opasno da BiH bude izostavljena. To bi zna~ilo lo{ signal za sve gra|ane BiH", izjavio je Knaus za turski list "Hurriyet". Knaus smatra da je BiH duboko podijeljeno dru{tvo. "Istina je da postoje duboke podjele. Nije samo rije~ o me|uetni~koj konkurenciji, ve} i o unutaretni~koj", ka`e Knaus. D.Ra.

Ristovi} na ~elu ESS RS BANJALUKA - Rade Ristovi}, ministar rada i bora~ko-inva lid ske za {ti te RS, predsjedava}e Ekonomsko-socijalnim savjetom (ESS) RS u narednih godinu dana, dok }e funkciju potpredsjedavaju}eg obavljati Ranka Mi{i}, predsjednik Saveza sindikata RS. Na ju~era{njoj sjednici Savjeta Ristovi} je na ovu funkciju imenovan umjesto Borka \uri}a, predsjednika Privredne komore RS. Savjet je imenovao ~lanove Savjetodavnog odbora Agencije za rad i zapo{ljavanje BiH, koji }e predstavljati Savez sindikata RS i Uniju udru`enja poslodavaca, koji dosad nisu bili zastupljeni.

Gra|ani Ne mo`e se `ivot zaustaviti zbog novog sistema. Meni je u pitanju krov nad glavom ako u op{tini ne predam potvrdu iz MUP-a, rekao Kapid`i} Nata{a KRSMAN, Rade [EGRT

SARAJEVO, BANJALUKA - Gra|ani BiH ni ju~e nisu mogli predati zahtjeve za izdavanje putnih isprava i li~nih dokumenata zbog tehni~kih problema koji su obilje`ili prvi dan procesa testnog izdavanja biometrijskih paso{a. Zbog prelaska na novi sistem gra|ani zahtjeve za paso{e nisu mogli predavati od 26. juna, a za li~ne karte od 30. juna, ali je bilo re~eno da }e ove zahtjeve ponovo mo}i po~eti predavati od ponedje-

ljka, 6. jula. Iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) saop{tili su ju~e da se u prvim ~asovima funkcionisanja novog sistema javljaju tehni~ki problemi, ali da }e biti otklonjeni. Amila Opardija, portparol IDDEEA, kazala je da je ju~e oko 16 ~asova sistem tehni ~ki pro fun kci oni sao, te da }e u na re dnih petnaestak dana dolaziti do povremenih zastoja dok se sistem ne uhoda. Iz IDDEEA su ju~e saop{tili da je sistem regis-

Odr`ana konstitutivna sjednica novog UO RTV FBiH

Uprava zadu`ena da podnese izvje{taj Radenko Udovi~i} rekao da su preuzeli upravu nad najgledanijim javnim emiterom u BiH N. KRSMAN

SARAJEVO - Novi upravni odbor Radio-televizije FBiH odr`ao je ju~e konstitutivnu sjednicu na kojoj je obavljena i primopredaja du`nosti, potvrdio je biv{i predsjednik UO RTV FBiH Slavo Kuki}. "Zadu`ili smo menad`ment da podnese izvije{}e o poslovanju do 31. svibnja 2008. godine. Revizorska ku}a uradila je izvije{}e za 2008. godinu i to je prezentirano. Po`eljeli smo kolegama sre}u u budu}em radu i zavr{ili svoj posao", kazao je Kuki}, koji je na ~elu UO RTV FBiH bio sedam godina. Du`nost predsjednika UO RTV FBiH ju~e je preuzeo Igor Soldo, a ~lanovi su Kadrija Hod`i}, Radenko Udovi~i} i Goran Samard`i}.

Udovi~i} je rekao da su preuzeli upravu nad najgledanijim javnim emiterom u BiH, koji ima najvi{e uspjeha u marketin{kom poslovanju. "Nastoja}emo da se nastavi taj trend. Prioritet je sada dono{enje statuta RTV FBiH. Jedan od ciljeva je da se unaprijedi saradnja sa preostala dva javna emitera u BiH, uspje{no formira RTV sistem BiH i za`ivi Korporacija kao ~etvrti subjekt", istakao je Udovi~i} i dodao da u septembru o~ekuje zna~ajnije aktivnosti Odbora Javnog RTV sistema BiH u novom sazivu. Osvr}u}i se na dugovanja RTV FBiH Udovi~i} je kazao da "slika nije tako crna kako se predstavlja u medijima". "Najve}i problem su unutra{nja dugovanja, odnosno dug koji nastaje u odnosima BHRT-a i RTV FBiH i taj problem }e se rje{avati. RTV FBiH nema zna~ajnih dugovanja mimo toga, ali to }emo analizirati u narednom periodu", rekao je Udovi~i}. Na pitanje da li }e biti izmjena menad`menta RTV FBiH jer se spekulisalo da }e novi UO birati novi menad`ment, Udovi~i} je odgovorio da je to regulisano zakonom, te da }e od rezultata rada zavisiti i status menad`menta. Naglasio je da ima pomaka i u odnosima sa zaposlenicima, jer su nakon sudskih odluka vra}eni na posao oni koji su dobili otkaz, {to je bio jedan od razloga za najavu generalnog {trajka.

Doga|aji

7. 7. 2009. vupsbl

Sva dokumenta na jednom mjestu Qsf!nb!qsb!wj!mj!nb!lp!kb!tf!vwp!ef qsf!mbt!lpn!ob!op!wj!tjt!ufn-!hsb!}b!oj!wj!|f of!~f!np!sb!uj!ep!op!tj!uj!gp!up!hsb!gj!kf!j!qp!usf!. cob!ep!lv!nfo!ub!ob!mp!lb!dj!kf!hekf!qsf!eb!. kv!{bi!ukfw!{b!qb!tp|-!of!hp!~f!sp!eoj!mjtuvwkf!sf!okf!p!esabw!mkbo!tuwv-!nb!uj!•oj!cspk!j twj!qp!usf!coj!qp!eb!dj!wf~!cj!uj!v!cb!{j!qp!eb!. ub!lb/!Ob!pwbk!ob!•jo!cj!~f!pof!np!hv!~f!of cj!mp!lb!lwf!nbm!wfs!{b!dj!kf!t!mb!aojn!ep!lv!. nfo!uj!nb!kfs!tv!v!tjt!ufn!vwf!{b!oj!j!nb!uj!. •oj!vsf!e j/!Vcv!e v!~ f-!hsb!} b!o j!~f!cj!u j gp!up!hsb!gj!tb!oj!ob!mp!lb!dj!kj!hekf!qsf!eb!kv {bi!ukfw!{b!qb!tp|-!b!uv!~f!jn!cj!uj!v{fu!j puj!tbl!qstub/!Pcsb!eb!qp!eb!ub!lb!~f!tf!v uft!uopn!qf!sj!pev!sb!ej!uj!ob!op!wj!ob!•jo!v plwj!sv!qpt!ubw!mkf!oph!tjt!uf!nb-!bmj!~f!qb!. tp!|lf!lokj!aj!df!kp|!cj!uj!of!qsp!nj!kf!okf!of/!J{ JE!EFFB!tv!qpe!tkf!uj!mj!hsb!}b!of!eb!of np!sb!kv!nj!kf!okb!uj!qb!tp!|f!•j!kb!wb!aoptu!oj!kf jt!uf!lmb/

Gra|ani se vra}ali sa {altera Paso{kog odjeljenja MUP-a KS FOTO D`. TORCHE

vra}ani sa {altera tracije vozila od ju~e ujutro u punoj funkciji, ali se javljaju kra}i zastoji. "Kao {to je ranije najavljeno, sistem li~nih dokumenata zna~ajno je pobolj{an s aspekta sigurnosti, te se u prvim satima funkcionisanja javljaju tehni~ki problemi koji su posljedica novog na~ina rada i uvezanosti svih MUP-ova i op}ina u sistem", navedeno je u saop{tenju za javnost IDDEEA. Gra|ani koji su do{li da predaju zahtjev za izdavanje paso{a u MUP-u Sarajevskog kantona bili su vidno razo~arani, a mnogi nisu dobili ni dokumenta koja nemaju veze s izdavanjem putnih isprava. Na ulazu u Paso{ko odjeljenje MUP-a KS istaknut je natpis "Zahtjeve za paso{e ne primamo do daljeg", a slu`benici su rekli da ni{ta ne zavisi od njih, nego od uputstava koje ~ekaju iz IDDEEA. Sulejman Kapid`i}, kojeg smo zatekli ispred jednog od {altera u MUP-u KS, kazao je da od pro{le sedmice dolazi po potvrdu o kretanju, ko-

ja mu je neophopdna za otkup stana i ne mo`e da je dobije. "Razumijem da nam je poteban sigurniji sistem li~nih dokumenata i da od toga zavise vizne olak{ice, ali ne mo`e se `ivot zaustaviti zbog novog sistema. Meni zavisi krov nad glavom ako u op{tini ne predam ovu potvrdu. I oni u op{tini znaju za novi sistem pa tra`e potvrdu, a ovi ovdje ni{ta ne izdaju. U`as", rekao je Kapid`i}. Iz MUP-a RS tako|e su potvrdili da nisu primali zahtjeve za izdavanje paso{a i li~nih doku me na ta zbog te hni ~kih pro ble ma, te su uz izvinjenje pozvali gra|ane na strpljenje dok novi sistem ne profunkcioni{e. Na takozvanoj CIPS-ovoj lokaciji u Banjaluci, gdje }e ubudu}e biti primani zahtjevi za paso{e, ju~e nismo zatekli gu`ve, a gra|ani su na ulazu mogli vidjeti obavje{tenje da se zahtjevi ne primaju do 6. jula. Kako saznajemo, zastoji u sistemu su o~ekivani

Sistem tehni~ki profunkcionisao ju~e oko 16 ~asova. Mogu}i zastoji narednih petnaestak dana

u prvim ~asovima rada jer je sada uvezano 270 lokacija i 500 korisnika. Prema obja{njenju iz IDDEEA, do zastoja je do{lo zbog pune bezbjednosti, kako kasnije ne bi bilo propusta u novom sistemu kojim su od pro{le sedmice obuhva}eni svi podaci o putnim ispravama, li~nim kartama, jedinstvenom mati~nom broju (JMB), prebivali{tu i boravi{tu, te registraciji vozila i voza~kim dozvolama. Prelazak na novi sitem izdavanja putnih isprava jedan je od uslova koje je Evropska komisija postavila BiH za liberalizaciju viznog re`ima. Prelaskom na novi sistem cijene paso{a osta}e 30 KM, a cijena biometrijskih paso{a, za koje }e knji`ice biti naknadno nabavljane, nije jo{ utvr|ena. Prema procjenama u Savjetu ministara BiH, cijena biometrijskih paso{a ne bi trebalo da bude iznad 40 KM. O~ekuje se da }e izdavanje biometrijskih paso{a po~eti od idu}e godine.

Nakon po~etka generalnog {trajka zbog plata i doprinosa

Protestovalo oko 350 radnika "Vranice" M. RENER

FOTO S. PINJAGI]

Radnici sarajevske "Vranice" tvrde da od oktobra nisu dobili plate

SARAJEVO - Oko 350 radnika sa ra jev ske fir me "Vra ni ca" oku pi lo se ju ~e pred upra vnom zgra dom pre du ze }a po no viv {i zahtjeve za isplatu jednokratne nov~ane pomo}i i redovnu isplatu po 500 KM za plate. Ovi ra dni ci su u ge ne ral nom {traj ku od pro {le se dmi ce jer od oktobra nisu dobili platu, a doprinosi za PIO im nisu upla}eni tri godine. "Osno vni uslo v za obustavu {trajka je jednokratna pomo} od po 600 KM i is pla ta 500 KM do 20. jula. Tra`imo da do svakog 20. u mjesecu dobijamo po 500 KM i da se po{tuje strategija koja predvi|a penzionisanje radnika koji su stekli uslove za to, utvr|ivanje tehnolo{kog vi{ka, prodaju imovine od koje bi i{lo za PIO i plate", kazao je Mustafa Avdagi}, predsjednik Sindikata "Vranice".

Posao ide, radi se, ali mi nemamo za golu egzistenciju

Is ta kao je da "ra de lo bi ji sa strane da bi oborili 'Vranicu'". "Ra dim 26 go di na ovdje. Posao ide, radi se, ali mi nemamo ni ka kvih is pla ta, ne ma mo za golu egzistenciju. Dobro bi bilo kada bi do{la Finansijska policija makar da znamo ko je krivac", rekla je jedna od radnica "Vranice", koji su ju~e pje{ke do{li od naselja Stup do upravne zgrade u Hrasnom. Predstavnici Sindikata i menad`menta ju~e su po~eli sastanak o zah tje vi ma ra dni ka, ali je on bio prekinut jer je menad`ment dobio poziv za razgovor sa potencijalnim kupcem dijela imovine "Vranice". Ka ko je re kao zamjenik predsjednika [trajka~kog odbora Ibro Kurtovi}, {trajk }e biti nastavljen danas ispred upravne zgrade. Predsjednik [trajka~kog odbora "Vranice" Enver D`elilovi} naglasio je da se generalni {trajk odr`ava u vrijeme kada ovaj nekada{nji gigant obilje`ava 60 godina postojanja.

3

Vijesti [trajk u "Prenji" PETROVO - Radnici preduze}a "Prenja" iz Karanovca, u op{tini Petrovo, stupili su ju~e u generalni {trajk, jer nije potpuno ispo{tovan protokol izme|u Sindikata i poslodavca potpisan 30. aprila. Od 45 stalno zaposlenih {trajkuju 32 radnika, dok 25 radnika koji obavljaju privremene i povremene poslove nije u {trajku. Drago Trifkovi}, predsjednik Sindikata u "Prenji", izjavio je da radnicima nisu ispla}ene plate za mart, april i maj, te doprinos za pen zij sko-in va lid sko osiguranje za 10 mjeseci 2007, devet mjeseci 2008. i {est mjeseci ove godine, odnosno za ukupno 25 mjeseci. Trifkovi} je precizirao da nisu upla}eni ni doprinosi za zdravstveno osiguranje, zbog ~ega radni ci ne mo gu os tva ri va ti zdravstvenu za{titu. Preduze}e "Prenja" najve}i je drvoprera|iva~ u op{tini Petrovo, a njegov ve}inski akcionar je "Nova forma" iz [amca. (Srna)

Ingli{ otvorio kamp "Civitas" BR^KO - Kada bih mogao vama predati BiH na upravljanje ve} od sutra, bio bih siguran da ova zemlja ima sigurnu budu}nost, rekao je ambasador SAD u BiH ^arls Ingli{ ju~e popodne otvaraju}i 9. ljetni kamp "Civitas" u Br~kom. U kampu u~estvuje 300 osnovaca i srednjo{kolaca koji su bili najuspje{niji na regionalnim i kan to nal nim ta kmi ~e nji ma u okvi ru pro je kta "Gra |a nin", identifikaciji i rje{avanju problema unutar lokalne zajednice. U~esnicima kampa su se obratili gradona~elnik Dragan Paji} i predsjednik Skup{tine distrikta Mirsad \apo, te supervizor za Br~ko Rafi Gregorijan. N.Ta.

Ujedinjenje bez konkretnih koraka MOSTAR - Iako je Dragan ^ovi}, lider HDZ BiH, na subotnjem saboru HDZ-a Hrvatske, najavio kako }e se dva bh. HDZa ujediniti kroz tri mjeseca, jo{ nisu dogovoreni nikakvi konkretni koraci ka tom cilju. Mi{o Relota, glasnogovornik HDZ BiH, ju~er je kazao kako }e se dvije stranke kroz tri mjeseca zasigurno ujediniti, ali da to ne}e biti proces koji }e se voditi u javnosti. "Ne}emo svaki korak najavljivati na sva zvona", rekao je Relota.Dodao je kako kontakti izme|u stranaka postoje, te kako }e se intenzivirati u skoroj budu}nosti. Me|utim, iz HDZ 1990. su jasno kazali kako proces ujedinjenja dvije stranke nije ni zapo~eo. "Mi smo dosad nebrojeno puta kazali kako smo za ujedinjenje dvije stranke, ali javno i transparentno. Ujedinjenje moraju voditi vo|stva stranaka i to po jasno utvr|enim procedurama. Po tom pitanju jo{ ni{ta nije u~injeno osim {to je HDZ 1990 javno pozvala HDZ BiH na ujedinjenje", rekao je Veso Vegar, glasnogovornik HDZ 1990. J.G.

4

Doga|aji

vupsbl!7. 7. 2009.

Vijesti

Stru~njaci tvrde da je zdravstveno stanje djevoj~ice iz Ljubu{kog

Ravnomjeran razvoj jedan od principa FO^A - ^etvrta javna diskusija o ustavnim reformama u BiH odr`ana je ju~e u Fo~i u okviru projekta "Ustavne reforme - diskusija u op{tinama". Petar Kuni}, profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Ba nja lu ci, ka `e da je istaknuto niz problema s kojima se suo~ava lokalna samouprava, gdje se insistira na decentralizaciji vlasti, odnosno preno{enju nadle`nosti s republi~kih na najni`i nivo. Olivera Elez, zamjenik na~elnika op{tine Fo~a, smatra da je ravnomjeran razvoj RS ono {to mora biti ugra|eno u ustavne reforme. "Nepravedno je neravnomjerno razvijati pojedine dijelove jer princip pravednosti je jedan od osnovnih ustavnih principa", isti~e Elezova. Javne diskusije uz finansijsku podr{ku [vajcarske razvojne agencija SDC provodi Savez op{tina i gradova RS. D.Vu.

Na konferenciji u Ministarstvu zdravlja FBiH re~eno da se ve}i broj oboljelih o~ekuje na jesen FOTO N. UGLJE[A

Zdravstvenim preporu~en

Zainteresovani za IPA fondove DONJI @ABAR - Predstavnici op{tine Donji @abar zainteresovani su za projekte koji bi bili kandidovani prema EU za dobijanje sredstava iz IPA fondova, istakao je Miroslav @igi}, predstavnik ove op{tine. @igi} je na sastanku op{tina iz RS, BiH i Vukovarsko-sremske `upanije, koji je odr`an u Gunji u Hrvatskoj, kazao da je sastanak bio usmjeren na me|ugrani~nu saradnju i izradu zajedni~kih projekata prema EU. "Razgovarali smo o razvoju turizma i privrede u na{im op{tinama, kao i o ja~anju lokalnih i javnih institucija", istakao je @igi} i najavio da }e naredni sastanak biti odr`an 21. jula u Br~kom, kada bi neki dogovori trebalo da budu konkretizovani. Vladimir Crnov, na~elnik op{tine Gunja, rekao je da je dogovoreno da u svakoj sredini bude formiran razvojni tim i odre|eni odgovorni za pisanje projekata za konkurse, organizovanje razvojnog marketin{kog plana turisti~kih potencijala sa obje strane. (Srna)

Selma VELI], Jurica GUDELJ

Osoblje je educirano. Imamo pripremljene sobe koje su odvojene i dovoljan broj lijekova, poru~ili iz Klinike za infektivne bolesti u Sarajevu

Protest udru`enja Srebreni~anki zbog hap{enja Midhata Salihovi}a

Uskla|ivanjem propisa do fondova EU

M. ^UBRO, S. VELI]

BR^KO - Distrikt Br~ko trebalo bi da u procesu evropskih integracija harmonizuje pravne i ostale propise, pri ~emu je neophodna pomo} Agencije BiH za evropske integracije, kao i da u vezi s tim izradi program rada za period 2010 - 2014. godina. Ovo je ju~e kazao Ilija Stojanovi}, {ef Sektora za evropske integracije u Vladi Br~ko distrikta. ''Ispunjavanjem tih obaveza, Br~ko distriktu bi}e omogu}eno da aplicira za dobijanje sredstava Fonda IPA koji nudi pretpristu pnu po mo}'', is ta kao je Stojanovi}. Mustafa [ahinovi}, direktor Agencije BiH za evropske integracije, rekao je da distrikt mo `e ra vno pra vno sa entitetima da se uklju~i u procese koji su ubrzani potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju BiH EU. (Srna)

SARAJEVO - Udru`enja porodica `rtava i onih koji su pre`ivjeli genocid u Srebrenici sutra }e odlu~iti ho}e li 11. jula biti obavljen ukop i klanjana d`enaza `rtvama u Memorijalnom centru u Poto~arima, kod Srebrenice. Munira Suba{i}, predsjednica Udru`enja "Pokret majki enklava Srebrenica i @epa", rekla je ju~e da je otkazivanje d`enaze mogu}e zbog hap{enja Midhata Salihovi}a, jednog od onih koji su pre`ivjeli genocid u Srebrenici, na grani~nom prelazu u Ora{ju po potjernici Okru`nog suda u Bijeljini zbog sumnje da je po~inio ratni zlo~in nad Srbima. "Tra`imo da Sud BiH preuzme sve predmete u vezi s po~injenim zlo~inima na podru~ju Srebrenice i Podrinja, te smjenu glavnog tu`ioca Odjela za ratne zlo~ine. Procesuiranje optu`enih za ratne zlo~ine ne smije biti u nadle`nosti lokalnih sudova, a pogotovo ne u nadle`nosti Suda u Bijeljini", kazala je Suba{i}eva.

SARAJEVO - Zdravstveno stanje djevoj~ice iz Ljubu{kog oboljele od nove gripe tipa A je dobro, ona je pod terapijom i u ku}noj izolaciji, potvrdili su ju~e iz mobilnog tima koji prati stanje u vezi sa novom gripom u Hercegova~ko-neretvanskoj `upaniji i iz Ministarstva zdravlja Federacije BiH. Doktorica Jelena Ravlija, ~lanica mobilnog tima, podsjetila je na izvanrednoj konferenciji za medije u Mostaru da je djevoj~ica boravila u Australiji i da se vratila u Ljubu{ki neposredno prije oboljenja. "Primila je odgovaraju}e lijekove, kao i tri ~lana njezine obitelji koja su bila s njom u neposrednom kontaktu. Ukupno je osam osoba imalo kontakt s pacijenticom i svi su pod zdravstvenim nadzorom'', kazala je ju~e Jelena Ravlija i istakla kako nitko od njih nema simptome nove gripe. Doc. dr Ivo Curi}, predsjednik mobilnog tima i glavni

Pod ljekarskim nadzorom tri osobe koje su bile u kontaktu sa oboljelom djevoj~icom

infektolog u SKB Mostar, rekao je kako su zdravstvene slu`be pravodobno reagirale u ovom slu~aju, te da je zdravstveni sustav u na{oj zemlji spreman za eventualnu pojavu novih slu~ajeva obolijevanja. Iz Ministarstva zdravlja Federacije BiH istaknuli su da je zdravstvenim radnicima u Federaciji BiH preporu~eno da pa`ljivije prate pacijente sa simptomima karakteristi~nim za obi~nu gripu kako bi na vrijeme bio otkriven virus koji uzrokuje ovu, novu gripu. Zara`enost novom gripom A (H1N1) kod djevoj~ice iz Ljubu{kog potvr|ena je u nedjelju, a krajem juna u Banjaluci je kod jedne djevojke, koja je doputovala iz Ju`ne Amerike, utvr|en prvi slu~aj obolijevanja od ove zarazne bolesti u na{oj zemlji. Sajma Dautovi}, {ef Klinike za infektivne bolesti Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu, ka`e da su medicinari spremni za novu gripu. "Osoblje je educirano. Imamo pripremljene sobe koje su odvojene i dovoljan broj lijekova. Osobe koje dolaze iz

Mogu}e odga|anje ukopa `rtava u Poto~arima

Istakla je da udru`enja porodica `rtava tra`e od parlamenta BiH da usvoji rezoluciju o progla{enju 11. jula danom sje}anja na `rve genocida u Srebrenici. "Od odnosa vlasti prema ovim na{im zahtjevima ovisi ho}e li biti odgo|ena d`enaza u Poto~arima, u kojima je dosad ukopano 3.215 `rtava genocida po~injenog u julu 1995. godine", dodala je Suba{i}eva. Sutra odlu~uju o mogu}oj odgodi ukopa 520 `rtava u Poto~arima

Po ja sni la je da je nemogu}e da ovi zahtjevi budu usvojeni za dan ili dva, te da od parlamenta o~ekuju da u ~etvrtak 11. juli proglasi danom `alosti u cijeloj BiH, {to bi bila potvrda da i politi~ari iz RS prihvataju da je u Srebrenici po~injen genocid. Hatid`a Mehmedovi}, predsjednica Udru`enja "Srebreni~ke majke", tako|er je

upozorila kako svi predmeti moraju pre}i na Sud BiH, jer je to jedini sud kojem vjeruju porodice `rtava. "Svi dokumenti o osumnji~enim Srebreni~anima, koji su krivi jer su ostali `ivi, moraju biti dostavljeni Sudu BiH. Vlasti ne smiju dozvoliti da se na{a djeca odvode u Sud u Bijeljini, koji nije priveo nijednog zlo~inca odgovornog za genocid u Srebrenici", poru~ila je Mehmedovi}eva. Predstavnice srebreni~kih udru`enja ju~er su namjeravale razgovarati s predstavnicima svih politi~kih stranaka zastupljenih u parlamentu BiH, ali su se pozivu odazvale samo SDA i Stranka za BiH. "Pro blem je {to mnogo pre`ivjelih iz Srebrenice namjerava do}i na d`enazu, a boje se da bi mogli biti uhap{eni bez ikakvog valjanog razloga. Frustracije i strah ovih osoba su opravdani, ali mislim da do otkazivanja d`enaze ne treba da do|e", rekao je Sadik Ahmetovi}, potpredsjednik SDA i poslanik ove stranke u bh. parlamentu.

"Tempirano hap{enje" Tb!gfu!Ib!mj!mp!wj~-!qpu!qsfe!tkf!eojl Tusbo!lf!{b!CjI!j!nj!ojt!ubs!{b!mkve!tlb!qsb!wb j!j{!ckf!hmj!df!CjI-!tnb!usb!eb!kf!ib!q|f!okf Nje!ib!ub!Tb!mj!ip!wj!~b-!j{!ws|f!op!v!tv!cp!uv-!5/ kv!mb-!ob!nkfs!op!ufn!qj!sb!op!qsfe!vlvq!631 qpt!nsuoji!pt!ub!ub!lb!tsf!csf!oj!•lji!asub!wb!v Qp!up!•b!sj!nb!qmb!oj!sbo!{b!22/!kv!mj/! #Djmk!kf!eft!ub!cj!mj!{j!sb!uj!nb!oj!gft!ub!dj!kv!pcj!mkf!. ab!wb!okb!hf!op!dj!eb#-!sf!lbp!kf!Ib!mj!mp!wj~!kv!•f ob!lpo!tbt!ubo!lb!t!qsfe!tub!woj!db!nb!vesv!. af!okb!Tsf!csf!oj!•bo!lj/ Lp!nfo!ubs!pe!hp!wps!oji!v!Plsv!aopn!uv!aj!. ufmk!tuwv!Cj!kf!mkj!ob!kv!•fs!oj!tnp!vt!qkf!mj!ep!cj!uj qp!|up!hmb!woj!uv!aj!mbd!j!hmb!top!hp!wps!oj!db!oj!. tv!jnb!mj!wsf!nf!ob!eb!pe!hp!wp!sf!ob!ob!|f qp!{j!wf/!Uv!aj!mb|!uwp!CjI!kv!•fs!kf!tbp!q~j!mp!eb oj!kf!sb!tqj!tb!mp!qp!ukfs!oj!dv!oj!uj!eb!jnb!cj!mp lb!lwf!wf!{f!t!ib!q|f!okfn!Tb!mj!ip!wj!~b-!lp!kj kf!v!tv!cp!uv!ob!lpo!ib!q|f!okb!qv!|ufo!ob tmp!cp!ev/

Doga|aji

oboljele od novog gripa dobro

Vijesti

radnicima oprez

Potpisan sporazum vrijedan 25 miliona dolara

Jedinstven plan pripravnosti Tb!gfu!Pnf!sp!wj~nj!ojt!ubs!{esbw!mkb!GCjIjt!ub!lbp!kf!eb!kf!vsb!}fo qmbo!qsj!qsb!wopt!uj!lpo!usp!. mf!qbo!ef!njk!tlf!hsj!qf/! #Qmbo!usf!cb!eb!vtwp!kj Wj!kf!~f!nj!ojt!ub!sb!CjI!j!cju ~f!kf!ejo!tuwfo!{b!dj!kf!mv esab!wv#-!lb!{bp!kf!Pnf!. sp!wj~/! Ep!ebp!kf!lb!lp!of!nb wb!ldj!ob!{b!op!wv!hsj!qv B-!uf!eb!kp|!oj!lp!of!{ob lb!eb!~f!cj!uj!mbo!tj!sb!of!ob usaj!|uf/! #Tubm!op!tnp!v!lpo!ub!. luv!t!ewb!qspj!{wp!}b!•b wb!ldj!ob/!Oj!poj!of!nb!kv jo!gps!nb!dj!kv!lb!eb!~f!pwf wb!ldj!of!cj!uj!ob!qsbw!mkf!of!j qv!|uf!of!ob!usaj!|uf/!Tj!. hvs!op!kf!eb!~f!tf!{po!. tlf!wb!l dj!o f!ob!kf!t fo wf~!cj!uj!ob!usaj!|uv#-!pckb!. tojp!kf!Pnf!sp!wj~/!

inostranstva du`ne su da se jave ljekaru, pogotovo one koje imaju simptome ovog gripa. Apelujemo na njih da se obrate ljekarima u ambulantama primarne zdravstvene za{tite, a ne direktno na kliniku", istakla je Dautovi}eva na ju~era{njoj konferenciji za medije odr`anoj u Ministarstvu zdravlja FBiH. Podsjetila je kako su simptomi kod nove gripe tipa A sli~ni obi~noj gripi. Bolest je pra}ena povi{enom temperaturom, op}om slabo{}u i malaksalo{}u, bolovima u kostima i mi{i}ima, glavoboljom. Slabije su izra`ene hunjavica i grlobolja. "Lije~enje pacijenata ovisi od njihove klini~ke slike. Ako je klini~ka slika blaga, onda se ide s ku}nom izolacijom, lak{om ishranom, s puno C vitamina. U slu~aju te`e klini~ke slike, oboljelom je neophodno u roku od 24 sata dati antivirotik, a najkasnije u roku od 48 sati. Preporuka je da se pacijentima daju dva lijeka, jer virus brzo mutira s jednom tabletom", objasnila je Dautovi}eva.

Mirsada Mulaomerovi}, epidemiolog u Zavodu za javno zdravstvo FBiH, ponovila je kako se u jesen, u vrijeme kada se javlja i obi~na gripa, mo`e o~ekivati pove}an broj oboljelih od gripe A u na{oj zemlji. "Sad je bolest s lak{im simptomima. Prema procjenama, na jesen i u zimu tok bolesti mo`e biti te`i, a klini~ka slika izra`enija. Zasad nema rigoroznijih mjera. Situacija }e diktirati dodatne mjere. Nema ograni~enja putovanja, ali je i dalje na snazi preporuka gra|anima da ne putuju u zemlje u kojima je evidentiran novi grip A", kazala je Mulaomerovi}eva, naglasiv{i kako su ekipe Hitne pomo}i stalno na Me|unarodnom aerodromu u Sarajevu. "Kapetan aviona je obavezan, ukoliko u avionu ima osoba sa simptomima novog gripa, da obavijesti aerodrom, a oni zdravstvene ekipe", rekla je Mulaomerovi}eva. U Hitnoj pomo}i su nam kazali kako do sada nisu imali nijednu prijavu sa sarajevskog aerodroma i da u takvim situacijama osobu za koju se sumnja da je oboljela od ove gripe {alju na Kliniku za infektivne bolesti.

Prijava protiv Gotovine i 14 pripadnika HVO-a N. MORA^A

BANJALUKA - Centar javne bezbjednosti Banjaluka podnio je Tu`ila{tvu BiH izvje{taj protiv hrvatskog generala Ante Gotovine i jo{ 14 pripadnika Vojske Republike Hrvatske i Hrvatskog vije}a odbrane BiH, osumnji~enih za zlo~ine protiv ~ovje~nosti, ratne zlo~ine protiv civilnog stanovni{tva i ratnih zarobljenika tokom 1995. godine, saznaju "Nezavisne". Gotovina i ostali osumnji~eni su za zlo~ine po~injene tokom akcija "Oluja" i "Maestral 95" u drugoj polovini 1995. godine na podru~ju op{tina Bosansko Grahovo, Glamo~ i Drvar. "Prijavljena lica su osumnji~ena da su na podru~ju Bosanskog Grahova, Glamo~a i Drvara zajedno planirali, naredili i pokrenuli vojne napade {irokih razmjera, u kojima je stradalo 101 lice, a prognano 40.000 stanovnika", navodi se u ju~era{njem saop{tenju MUP-a Republike Srpske. Gotovini i ostalima na teret je stavljeno da su ujedno uni{tavali javnu i privatnu imovinu, te vjerske objekte. "Nezavisne" saznaju da je banjalu~ka policija Tu`ila{tvu BiH zbog ratnih zlo~ina prijavila i hrvatskog generala Stanka Soptu, zvanog Baja. "Na ovoj istrazi je intenzivno ra|eno sedam mjeseci. Izvje{taj je proslije|en i ono {to je sigurno jeste da }e je-

dnog dana biti su|eno svima", kazao je izvor "Nezavisnih" blizak istrazi. Op{tina Mrkonji} Grad je pro{le godine tako|e podnijela izvje{taj protiv nekoliko generala Vojske Republike Hrvatske i HVO BiH zbog ratnih zlo~ina i plja~ke. Zoran Tegeltija, na~elnik op{tine Mrkonji} Grad, jo{ ranije je izjavio da je regularna vojska Hrvatske prilikom okupacije Mrkonji} Grada od 10. oktobra 1995. do 4. februara 1996. godine, odnosno u akcijama "Maestral" i Prijavljene sumnji~e za zlo~ine na podru~ju Bosanskog Grahova, Glamo~a i Drvara

"Ju`ni potez" napravila niz stravi~nih zlo~ina nad Srbima, u kojima je ubijeno 480 Srba, od kojih su do sada prona|ena i ekshumirana tijela tek njih 219. "U agresiji na zapadne dijelove Republike Srpske uni{tena je imovina u vrijednosti od 650 miliona maraka", kazao je tada Tegeltija. Prema podacima Op{tinske komisije za procjenu ratne {tete, vojska Republike Hrvatske i HVO na podru~ju Mrkonji} Grada potpuno su uni{tile i razorile 3.644 ku}e i 700 stanova, a o{te}eno je jo{ 6.017 stambenih objekata.

SARAJEVO - Kreditni sporazum vrijedan 25 miliona dolara, namijenjen zavr{etku ~etiri medicinske ustanove u FBiH, potpisali su ju~e u Sarajevu Dragan Vranki}, ministar finansija i trezora BiH, i Jusef al Basam, direktor saudijskog Fonda za razvoj. Vranki} je rekao da je rije~ o kreditu ~ija je kamatna stopa dva odsto na godi{njem nivou i sa rokom otplate od 25 godina, uklju~u ju }i i grejs pe ri od od pet godina, koji je namijenjen za unapre|enje zdravstvenih ustanova. Prema njegovim rije~ima, Klini~kom centru Univerziteta u Sarajevu bi}e dodijeljeno oko 14,5 miliona dolara, Klini~koj bolnici u Mostaru 6,6 miliona dolara, Regionalnom medicinskom centru u Mostaru 3,5 miliona dolara i Op{toj bolnici u Konjicu 400.000 dolara. Vranki} je rekao da je ovaj kredit izuzetno povoljan i dodao da je rije~ o drugom velikom kreditu koji saudijski fond plasira u BiH. Al Basam je rekao da je Saudijska Arabija finansirala razne projekte u BiH sa oko 76,45 miliona KM, te dodatno u sredstvima granta 20 miliona dolara, koji su namijenjeni za obnovu oko 2.300 ku}a u BiH. (Srna)

"BiH i dalje veoma podijeljena" BANJALUKA - BiH je i dalje veoma podijeljena i 13 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Mada su mir i bezbjednost ve} dugo vremena uspostavljeni, mali broj raseljenih lica vratio se ku}ama u oblasti u kojima njihova etni~ka grupa nije u ve}ini, izvje{tava "Doj~e vele". U komentaru pod naslovom "Normalizacija u BiH sti`e u malim dozama" navodi se da, uprkos tome, raste osje}aj me|u nekim ljudima da je vrijeme da se me|unarodna zajednica povu~e i preda vi{e odgovornosti za budu}ost zemlje lokalnim politi~arima. "Dejtonski sporazum, koji je okon~ao krvoproli}e u BiH krajem 1995. godine, jedno je od malog broja pitanja o kojima se ve}ina u BiH sla`e. Svi }e vam re}i da je sporazum uspje{no okon~ao rat, ali da je podbacio u smislu pronala`enja dugoro~nog puta za budu}nost zemlje", navodi "Doj~e vele". (Srna)

Oprema Poreskoj upravi FBiH SARAJEVO - Me|unarodni program pomo}i u kriminalisti~koj obuci - ICITAP Ministarstva pravosu|a SAD donirao je Poreskoj upravi FBiH ra~unarsku opremu za rad u vrijednosti od 18.063 dolara. Oprema je namijenjena Sektoru za obavje{tavanje i istrage radi unapre|enja rada, efikasnije borbe protiv finansijskog kriminala i sastoji se od pet kompleta - laptopa i torbe za laptop, skenera, printera, projektora i torbe. (Fena)

7. 7. 2009. vupsbl

5

Kom{i} preuzeo predsjedavanje

SARAJEVO - @eljko Kom{i} ju~e je preuzeo du`nost predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH nakon osmomjese~nog predsjedavanja Neboj{e Radmanovi}a, saop{teno je iz Kom{i}evog kabineta. Sjednica Predsjedni{tva BiH, na kojoj se predaje du`nost predsjeda-

vaju}eg po na~elu rotacije, ju~e nije odr`ana. Kako je navedeno u saop{tenju iz Kom{i}evog kabineta, sjednica kolektivnog {efa dr`ave nije odr`ana "zbog nemogu}nosti svih ~lanova Predsjedni{tva BiH da prisustvuju sjednici". N.K.

Podr`ano smanjenje plata u dr`avnim institucijama SARAJEVO - Komisija za finansije i bud`et Predstavni~kog doma parlamenta BiH podr`ala je ju~er smanjenje pla}a, naknada za topli obroki i ostalih naknada svim uposlenim u dr`avnim institucijama, ~ime }e se u{tedjeti oko 40 miliona KM. "Podr`ali smo ustavni osnov i principe izmjena zakona o pla}ama koje podrazumijevaju vra}anje primanja na nivo iz pro{le godine. To zna~i smanjenje osnovice pla}a svim uposlenim u dr`avnim institucijama kao i ostalih naknada. Time }emo ispuniti na{ dio obaveza iz pisma namjere za sklapanje kreditnog aran`mana s MMF-om", rekao je Lazar Prodanovi}, zamjenik predsjedavaju}eg ove komisije. Komisija za finansije i bud`et jednoglasno je podr`ala izmjene ovog zakona koji }e Predstvni~ki dom parlamenta BiH razmatrati po skra}enoj proceduri. "Predstavnici SDA ranije su kazali da pla}e ne treba svima jednako smanjivati, nego da treba tra`iti model pravednog smanjenja, odnosno da oni koji imaju ve}e plate vi{e osjete smanjenje. Me|utim, danas su predstavnici Ministarstva finansija kazali da smo se pismom namjere upu}enog MMF-u obavezali na smanjenje, {to su predstavnici SDA prihvatili", istakao je Prodanovi}. M.^.

Koncentracionom vladom prevazi}i krizu BANJALUKA - Igor Radoji~i}, potpredsjednik SNSD-a, izjavio je bi formiranjem koncentracione vlade koja se nudi opoziciji bili lak{e prevazi|eni efekti ekonomske i politi~ke krize koji se tek o~ekuju. On ka`e da ''nije zgoreg razmi{ljati o koncentracionoj vladi da bi se zajedni~ki prevazi{li ekonomski i politi ~ki pro ble mi s ko ji ma se RS suo~ava''. ''Ta~no je da je da je vlast najodgovornija za ekonomsko stanje, ali duboki ekonomski problemi ne idu u korist ni opozicije, osim na {tetu gra|ana RS", kazao je on. On je rekao da na prijedlog premijera RS Milorada Dodika o formiranju koncentracione vlade gleda iz dva ugla - jedan se odnosi na narastaju}e ekonomske probleme zbog globalne krize ~ija se eskalacija o~ekuje u jesen i sve ja~ih politi~kih pritiska na RS. ''Iako u RS ekonomska situacija nije dramati~no lo{a, ona ima negativne tren do ve zbog glo bal ne ekonomske krize, a primjetan je i poja~an politi~ki pritisak na RS kroz razne inicijative o promjeni Ustava i redefinisanju Dejtonskog sporazu-

ma'', kazao je on. Opozicione partije smatraju da ideja o koncentracionoj vladi nije dobra i da ukazuje na dramati~no lo{e stanje u kojem se RS nalazi. Mladen Bosi}, predsjednik SDS-a, izjavio je da se koncentraciona vlada formira samo u slu~aju ako postoji opasnost za RS i da premijer RS, ako zna da je takvo stanje, ima obavezu da to i ka`e. On je rekao da ne vidi nijedan argument za formiranje koncentracione vlade budu}i da, kako ka`e, premijer RS kontroli{e sve i ima stabilnu skup{tinsku ve}inu. I Mladen Ivani}, predsjednik PDPa, smatra da ideja o koncentracionoj vladi nije dobra i da je pokazatelj duboke ekonomske krize u kojoj se RS nalazi. ''Koncentraciona vlada se nudi kada je sve u raspadu, i to je nudi opozicija da bi spasila stvar, a ne vlast'', ka`e Ivani}. U SDA i SBiH smatraju da Dodikova ponuda o koncentracionoj vladi nije slu~ajna, ali da nije ni dobra jer bi zna~ila podjelu odgovornosti s opozicijom za lo{e poteze koje je vlast napravila. V.P.

6

Doga|aji

vupsbl!7. 7. 2009.

Rekli su

Po{tujem svaku lijepu rije~ koja o meni dolazi iz Republike Srpske.

Bez entitetskog glasanja nema nikakve pri~e o reformama Ustava.

Mirsad KEBO, ~lan Predsjedni{tva SDA i potpredsjednik FBiH

Milica MARKOVI], poslanik SNSD-a u parlamentu BiH

Gra|ani se `ale da zbog pregleda kod doktora moraju uzimati slobodan dan na poslu FOTO NN

Gra|ani u RS se `ale na velike gu`ve kod porodi~nog doktora

Za jedan pregled treba i do dva dana Prema anketi koju je radio FZO, pacijenti najvi{e negoduju upravo na dugotrajna ~ekanja pred ordinacijom porodi~nog doktora Bojana VU^ENOVI], Bojana DIVLJAK

BANJALUKA - Gra|ani u RS `ale se da su nakon uvo|enja porodi~ne medicine ~ekanja mnogo du`a, te da za odlazak kod porodi~nog doktora treba odvojiti cijeli dan. Prema rije~ima jedne pacijentkinje, ako je potrebno raditi i laboratorijske nalaze onda su za kompletan pregled potrebna i dva dana. "Ujutro prvo ~ekam na red za pregled kod doktora. Onda mi doktor da uputnicu za laboratoriju, pa onda i tamo ~ekam na red. I nakon {to

kona~no dobijem rezultate moram ponovo kod doktora do}i da pregleda laboratorijske nalaze tek drugi dan po{to je tada ve} oko 13 ~asova i ne mogu sti}i na red", pri~a pacijentkinja iz Banjaluke, koja je `eljela da ostane anonimna. Ona je istakla da je zbog takve "organizacije" prisiljena dva dana tra`iti slobodno na poslu da bi oti{la kod doktora. Ni ko li na Du {a ni}, portparol Fonda zdravstvenog osiguranja RS, rekla je da se prema anketi koju je radio Fond pacijenti najvi{e `ale upravo na dugotrajna ~ekanja pred ordinacijom porodi~nog doktora. Ona je kazala da se od juna ove godine pomo}u novih anketnih listi}a u bolnicama i domovima zdravlja kontroli{e koliko su pacijenti zadovoljni i uslovima lije~enja. "Za razliku od prethodnih anketa koje nisu omo gu }a va le egzak tno po re |e nje izme |u zdravstvenih ustanova, posebno domova zdravlja, nova anketa je koncipirana tako da je pore|enje mogu}e", kazala je Du{ani}eva. Ona je is ta kla da se pored dugog ~ekanja pred ordinacijom porodi~nog doktora, pa ci jen ti jo{ `a le i na to {to oso blje Do ma zdravlja slabo poma`e kod zakazivanja specija-

Pacijenti ka`u da im osoblje ne poma`e kod zakazivanja pregleda

listi~kog pregleda u bolnici. "Primjedbe pacijenti imaju i na pojedine usluge iz paketa prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, koje pla}aju u Domu zdravlja", rekla je Du{ani}eva. Dodala je da se konkretniji podaci o tome ka ko pa ci jen ti ocje nju ju po je di ne do mo ve

Nadle`ni zadovoljni porodi~nom medicinom Hps!ebo!Kf!mj~-!ej!sf!lups!Kf!ej!oj!df!{b!lp!ps!ej!ob!dj!kv!qsp!kf!lb!ub v!{esbw!tuwv!Nj!ojt!ubs!tuwb!{esbw!mkb!j!tp!dj!kbm!of!{b!|uj!uf!ST-!lb!{bp!kf!eb vlv!qbo!qsp!kf!lbu!vwp!}f!okb!qp!sp!ej!•of!nf!ej!dj!of!v!ST!jef!kf!eojn {b!wj!eojn!up!lpn!j!eb!kf!v!qp!sf!}f!okv!t!GCjI!tj!uv!bdj!kb!nop!hp!cp!mkb/ Kf!mj~!kf!ob!wfp!eb!ep!lsb!kb!3121/!hp!ej!of!usf!cb!eb!cv!ef!{b!ws|f!op plp!81!pe!tup!sb!ep!wb!ob!tb!ob!dj!kj!{esbw!tuwf!oji!vt!ub!op!wb!v!ST/ #Usf!ov!uop!tv!{b!qp!•f!uj!sb!ep!wj-!b!of!hekf!kf!v!up!lv!j!j{cps!j{wp!}b!. •b!sb!ep!wb!ob!pckf!luj!nb!{esbw!tuwf!oji!vt!ub!op!wb!v!pq!|uj!ob!nb!Tp!. lp!mbd-!Jt!up!•op!Tb!sb!kf!wp-!Cj!kf!mkj!ob-!\j!qp!wp-!Lp!ups!Wb!sp|-!Nj!mj!~jWj!|f!hsbe-!Hsb!ej!|lb!j!Op!wj!Hsbe#-!lb!{bp!kf!Kf!mj~/ Po!kf!ob!wfp!eb!kf!ep!tbe!{b!ws|f!ob!tb!ob!dj!kb!jmj!j{!hsb!eokb!qp!uqv!. op!op!wji!pckf!lb!ub!v!pq!|uj!ob!nb!Cb!okb!mv!lb-!Qsj!kf!eps-!Tscbd-!Qb!mfWj!|f!hsbe!j!Sj!cojl/

zdravlja na osnovu nove ankete mogu o~ekivati za nekoliko mjeseci. Du {i ca Stan ko vi}, portparol Doma zdravlja Banjaluka, rekla je da su gu`ve u ambulantama porodi~ne medicine bile ve}e kada je bila u toku rekonstrukcija ambulanti. "Gu`ve se mogu pojaviti eventualno kada se pojave neke viroze. Ljudi se sve vi{e navikavaju na sistem funkcionisanja porodi~ne medicine", kazala je Stankovi}eva. Gor dan Je li}, direktor Jedinice za koordinaciju projekata u zdravstvu Ministarstva zdravlja i socijalne za{tite RS, je kazao da se, prema podacima kojima on raspola`e, gu`ve kod porodi~nog doktora stvaraju samo u Banjaluci. "Posljednjih nekoliko dana sam bio na terenu i nigdje nisam vidio da se stvaraju gu`ve kod porodi~nog doktora. Problem Banjaluke je specifi~an jer su zbog izvo|enja radova na izgradnji ambulanti one zatvarane i gra|ani su bili upu }i va ni u dru ge, {to je do ve lo do tih gu`vi", naveo je Jeli}. Istakao je da je potrebno i da se gra|ani disciplinuju i da nau~e da zakazuju termin za pregled kako bi se izbjegle gu`ve.

Doga|aji

7

7. 7. 2009. vupsbl

Nakon {to su mediji objavili da je ginekolog zara`en AIDS-om

Oko 70 Tuzlaka se za dva dana testiralo na HIV FOTO NN

Pres-konferencija Ljekarske komore TK

Nemam informaciju kada i na koji na~in je zara`en. Stanje pacijenta zbrinutog u UKC Tuzla je te{ko, ali stabilno, naveo je ^i~ku{i} Jasmina [ARAC

TUZLA - Broj gra|ana zainteresovanih za testiranje na virus HIV-a od subote je pove}an i za dva dana se u Centar za testiranje javilo oko 70 pacijenata, izjavio je ju~e Elmir ^i~ku{i}, direktor UKC Tuzla. On je istakao da mogu odgovoriti na sve potrebe pacijenata, ~ak i na one koji nisu zdravstveno osigurani, te da se svi testiraju anonimno. Mediji su objavili da je tuzlanski ginekolog A.[. zara`en AIDS-om i da je smje{ten u UKC, me|utim to ju~e na pres konferenciji Ljekarske komore TK nije demantovano niti potvr|eno. Ipak, saop{teno je da je prije mjesec i po dana otkriveno da je jedna osoba HIV pozitivna. Novinari su upozoreni da nisu smjeli objaviti identitet zara`ene osobe, stavljaju}i u prvi plan privatnost pacijenata, a zanemaruju}i javni interes. "Nemam informaciju kada i na koji na~in je zara`en. Stanje pacijenta zbrinutog u UKC Tuzla je te{ko, ali stabilno", naveo je ^i~ku{i}, koji je odbio odgovoriti na novinarsko pitanje da li je oboljeli ginekolog lije~en od karcinoma, te da li je zaraza HIV-om mogla biti ranije otkrivena. Sead Ahmetagi}, direktor Klinike za infektivne bolesti UKC Tuzla, je naveo da prema propisima, osobe zara`ene HIV-om ne treba izolirati iz dru{tva, te da ti pacijenti imaju pravo baviti se profesionalnom djelatno{}u sve dok ne ugro`avaju zdravlje drugih ljudi. HIV pozitivni ljudi, pa i ljekari, imaju pravo da se bave svojom djelatno{}u sve do granice dok ne ugroze zdravlje ljudi. U slu~aju kada imaju pozitivan nalaz, oni su du`ni obavijestiti pacijenta", kazao je Ahmetagi}. Ahmetagi} je istakao da Tuzlaci ne treba da pani~e, jer se HIV prenosi seksualnim putem i kr-

vlju, odnosno s majke na plod. Objasnio je da je rizik prenosa putem ljekarskih pregleda nizak, odnosno ubodom 0,3 odsto, a putem sluznice 0,1 odsto, te da u svijetu ljekari koji su HIV pozitivni ~ak vr{e i operativne zahvate. Iako su ljekari UKC Tuzla obavezni da budu podvrgnuti sistematskim pregledima, testiranje na HIV nije obavezno, ve} dobrovoljno. Iz UKC Tuzla su naglasili da niti jedna osoba nije zara`ena u njihovoj ustanovi, niti da je HIV prenesen putem transfuzije krvi. ^elnici UKC Tuzla su novinare okrivili za paniku me|u pacijentima koje je ginekolog A.[. doskora lije~io u privatnoj ordinaciji u centru grada. Me|utim, nisu odgovorili na pitanje za{to se eti~nost probudila kada je u pitanju ljekar, a za{to je izostala reakcija kada je pro{le

Privremeno obustavljena primjena Zakona o za{titi doma}e proizvodnje u BiH

Logi~no da cijene vratimo na nivo prije po~etka primjene zakona, kazao Pavle Davi{i}

ispostave. Obustava primjene ovog zakona bit }e na snazi do kona~ne odluke Ustavnog suda BiH o uskla|enosti ovog zakona s Ustavom BiH", rekao je ju~er Ratko Kova~evi}, glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Distributeri i uvoznici proizvoda iz ove dvije susjedne zemlje protekle sedmice su pove}ali cijene svojih proizvoda

FOTO A. ^AVI]

SARAJEVO - Primjena Zakona o za{titi doma}e proizvodnje u BiH od ju~er je privremeno obustavljena, potvr|eno je u Upravi za indirektno oporezivanje BiH. Uvoznici poljoprivrednih proizvoda iz Srbije i Hrvatske najavili su da }e prestanak primjene ovog zakona zna~iti i vra}anje cijena na nivo od prije 1. jula i po~etak uvo|enja pune carine na ove proizvode. "Odluka Ustavnog suda BiH o privremenoj suspenziji Zakona o za{titi doma}e proizvodnje, donesena u petak, dostavljena nam je danas. Odmah je po~ela njena primjena o ~emu su obavije{tene sve na{e carinarnice i carinske

Ahmetagi} je istakao da Tuzlaci ne treba da pani~e

ne sumnjam da je to na{ uposlenik, jer mi smo ustanova u kojoj dnevno pro|e 7.000 do 10.000 ljudi, od u~enika, do specijalizanata", izjavio je ^i~ku{i}.

Uhap{ena jo{ dvojica zbog okr{aja kod "Rome"

Slijedi pojeftinjenje uvezenih proizvoda M. ^UBRO

godine u medijima objavljeno da je ukrajinska prostitutka Lina, koja je ordinirala u Tuzli, zara`ena AIDS-om. Direktor ^i~ku{i} je najavio pokretanje istrage u cilju utvr|ivanja na koji na~in je informacija o zara`enom ginekologu procurila u javnost. "Mi }emo provesti mjere da provjerimo da li je informacija potekla iz UKC Tuzla i od koga. To zahtjeva dublju istragu. Ja

jer je primjena spornog zakona o uvo|enju carina po~ela 1. jula. Ju~er su najavili da }e cijene vratiti na staro odmah po obustavi primjene ovog zakona. "Pove}ali smo cijene jer su uvedene carine. Kada je odluka o uvo|enju carina suspendovana, logi~no je da snizimo cijene, odnosno da ih vratimo na nivo prije po~etka primjene ovog zakona", rekao je Pavle Davi{i} iz "Vindije BH", jednog od uvoznika mlije~nih proizvoda iz Hrvatske. Mesud Lakota, sekretar Udru`enja potro{a~a BiH, tvrdi da udru`enje ju~e nije evidentiralo smanjenje cijena.

TUZLA - Vahid Fejzi} (32) iz Tuzle i Ademir M. (23) iz Srebrenika uhap{eni su ju~e zbog sudjelovanja u vatrenom okr{aju koji se prije desetak dana dogodio na parkingu iza diskoteke "Roma" u centru Tuzle, gdje je ranjen njihov prijatelj Beriz Kabilovi}. Oni su dali iskaz kantonalnom tu`iocu Emiru Ibrahimovi}u, koji je predlo`io da im bude odre|en pritvor. Ademiru M. na teret je stavljeno izazivanje op}e opasnosti pomaganjem u~initelju, a Fejzi}u pomo} u~initeljima nakon krivi~nog djela. Njihov prijatelj Ademir Pele{ (22) pu{ten je na slobodu, kao i Selver Salimovi}. Zbog ovog obra~una u pritvoru su Asim Ku~evi}, vlasnik diskoteke "Roma", i izbaciva~i Radenko Bogdanovi}, [ev}et Kurtovi}, Hasan Hod`i} i Fahrudin Mazi}, te Beriz Kabilovi}, bliski prijatelj ratnog komandanta Armije BiH Nasera Ori}a. J.[.

Zara`eno 14 osoba V!Dfo!usv!{b!uft!uj!sb!okf!IJW.b!j!BJET.b!v VLD!Uv!{mb!pe!2::8/!hp!ej!of!uft!uj!sb!of!tv!443!ptp!. cf-!b!lpe!25!qb!dj!kf!ob!ub!kf!vu!ws}f!op!eb!tv!{b!sb!af!. oj!pwjn!wj!sv!tpn/!Pe!up!hb-!ewj!kf!ptp!cf!tv!vnsmf-!b ewj!kf!tv!ob!qvt!uj!mf!CjI/!Tf!ebn!IJW!qp!{j!uj!woji!qb!dj!. kf!ob!ub!tf!usf!ov!uop!mj!kf!•j!bn!cv!mbo!uop-!b!hj!of!lp!mph B/\/!kf-!lb!lp!tb!{ob!kf!np-!ip!tqj!ub!mj!{p!wbo!v!VLD Uv!{mb/ V!VLD!Uv!{mb!of!nb!kv!jo!gps!nb!dj!kf!eb!kf!uji!ptbn qb!dj!kf!ob!ub!qsp!|j!sj!mp!{b!sb!{v!v!Uv!{mbo!tlpn!lbo!up!ov/

Dioni~ari tra`e zakonit izbor uprave VELIKA KLADU[A - Udru`enje dioni~ara velikokladu{kog "Agrokomerca" zatra`ilo je od Vlade FBiH obustavu svih imenovanja upravlja~kih struktura u ovoj firmi i sazivanje sjednice Skup{tine dioni~ara kako bi na zakonit na~in bili izabrani Nadzorni odbor i direktor. U otvo re nom pi smu upu }e nom ju ~e pre mi je ru Federacije BiH Mustafi Mujezinovi}u, svim ministrima, te strankama parlamentarne ve}ine, istaknuto je da sva procedura mo`e biti okon~ana za oko 20 dana. U protivnom }e, tvrde, mali dioni~ari biti prisiljeni podnijeti prijavu protiv Vlade zbog zloupotrebe polo`aja i ovla{tenja, te omogu}avanja neovla{tenim osobama da raspola`u i upravljaju imovinom vri je dnom 310 mi li ona KM i otu|enja te imovine. Tra`imo da Mujo Milak Dioni~ari upozoravaju da preuzme ulogu direktora, "Agro ko merc" od 2005. navedeno je u pismu godine nema legalni nadMujezinovi}u zorni odbor, te da su imeno va nja ko ja je iz vr{i la Vlada FBiH u pro{loj i ovoj godini nezakonita, {to potvr|uju akti Komisije za vrijednosne papire (KVP) FBiH. "Tra`imo da Mujo Milak preuzme ulogu direktora, jer ga je smijenio nepostoje}i NO. Firma gubi mnoge sudske procese jer je na sudu mo`e zastupati samo osoba upisana u sudski registar, a to je Milak. Ako se to hitno ne desi, lako se mo`e desiti da izgubimo svu imovinu u Srbiji i Hrvatskoj", navedeno je u pismu, te istaknuto da, nakon imenovanja NO na sjednici Skup{tine, treba imenovati privremenog direktora i raspisati konkurs za izbor novog. M.R.

8

Doga|aji

vupsbl!7. 7. 2009.

Sindikalci i [krbi} o platama u narednim danima

BANJALUKA - Predstavnici tri sindikata u zdravstvu RS u narednih nekoliko dana sasta}e se s Rankom [krbi}em, ministrom zdravlja i socijalne za{tite RS, kako bi rije{ili problem u vezi s pla tama za po sle nih u zdravstvu RS. Ovo je ju~e potvrdio Milenko Granuli}, predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne za{tite RS. On je dodao da sada ne mo`e do}i do promjene u ispla}ivanju pla ta, jer su u to ku go di{ nji odmori. "Zakon o platama koji je predlo`ilo Ministarstvo zdravlja i so-

cijalne za{tite RS je neustavan. Ustavnom sudu smo uputili apelaciju da ispita taj zakon i u narednom periodu o~ekujemo njihov odgovor", istakao je Granuli}. Vlada RS nije prihvatila izmjene i do pu ne Za ko na o pla ta ma zdrav stve nih ra dni ka, ~i me su sindikalci bili zadovoljni, ali od tada je pro{lo oko mjesec dana, a rje{enje za plate nisu dobili. Iz Ministarstva zdravlja i socijalne za{tite RS ju~e nismo dobili odgovor da li }e biti ne{to preduzeto u narednom periodu za rje{avanje ovog problema. B.D.

Najavljena dalja podr{ka Srebrenici SREBRENICA - Savjet ministara BiH nastavi}e da pru`a finansijsku pomo} za oporavak Srebrenice i naredne godine, najavili su ju~e Sven Alkalaj, ministar inostranih poslova BiH, i Osman Sulji}, srebreni~ki na~elnik. "Ministarstvo inostranih poslova BiH nastoja}e da pomogne Srebrenici i putem uspostavljanja kontakata sa nekim stranim kompanijama da bi investirale u gradnju privrednih kapaciteta i zapo{ljavanje u ovoj op{tini", izjavio je Alkalaj u Srebrenici nakon razgovora sa Sulji}em. On je rekao da je upoznat sa realizacijom projekata koje na ovom i podru~ju susjednih op{tina finansira Savjet ministara BiH, istakav{i da je veliki broj uspje{no primijenjen ili je u zavr{noj fazi. Alkalaj je naveo da }e Ministarstvo inostranih poslova BiH poku{ati da u okviru diplomatske saradnje izme|u BiH i Srbije ubrza rje{avanje pitanja u vezi sa naknadom op{tini Srebrenica za potopljeno poljoprivredno zemlji{te od Hidroelektrane Bajina Ba{ta. Sulji} je naveo da su do sada realizovani ili ugovoreni poslovi u vrijednosti od 8,5 miliona KM, koji se u ovoj op{tini finansiraju sredstvima Savjeta ministara BiH. On je rekao da je tra`io od Savjeta ministara da uti~e na holandsku vladu, koja izdvaja zna~ajna sredstva za oporavak Srebrenice, da ta sredstva direktno usmjerava u op{tinu da bi br`e bila dostupna i da bi izbjegavanjem posrednika bili smanjeni tro{kovi za njihovu implementaciju. (Srna)

Protestovali posavski ratari OD@AK - Nezadovoljni statusom poljoprivrede i nerazumijevanjem Vlade FBiH pri dono{enju otkupne cijene ovogodi{njeg uroda p{enice, od`a~ki poljoprivrednici ju~e su u Od`aku odr`ali protest upozorenja. Ratari su ispred zgrade Kantonalnog ministarstva poljoprivrede prosuli prikolicu po`njevene p{enice, a potom su s oko pedesetak traktora pro{li glavnom gradskom ulicom. Poljoprivrednici zahtijevaju od Vlade FBiH da najkasnije do 8. jula utvrdi otkupnu cijenu p{enice u iznosu od 56 feninga po kilogramu, u {to su ura~unate premije, te da federalne robne rezerve bez odga|anja uskladi{te sve Tokom protesta ratari prosuli prikolicu robne vi{kove. Ako njihovim zahtjevima ne bude po`njevene p{enice udovoljeno, poljoprivrednici prijete op{tim protestima. Iz Ministarstva poljoprivrede FBiH poru~ili su da od od ju~e preduze}e MID@ u Ora{ju prima u svoja skladi{ta p{enicu posavskih poljoprivrednih proizvo|a~a. Ton~i Bavrka, direktor Direkcije za robne rezerve FBiH, potvrdio je da }e u prvoj fazi biti obavljeno samo uskladi{tenje p{enice dok ne bude poznata otkupna cijena. On je istakao da }e p{enica biti skladi{tena u ora{kom poduze}u MID@ iz preventivnih razloga 30 ili najvi{e 60 dana kako bi je sa~uvali od eventualnog propadanja na poljima ili da je ne bi odlagali u nekom neuslovnom skladi{tu. (Fena)

Vijesti Op{tina duguje pola miliona KM DRVAR - Na ime neupla}enih doprinosa za zdravstveno i penziono-invalidsko osiguranje zaposlenih u op{tinskoj administraciji, op{tina Drvar duguje oko pola miliona maraka, potvrdila je Anka Papak-Dodig, na~elnik ove op{tine. Ona je dodala da se neizmirene obaveze odnose na period od po~etka 2002. do kraja 2004. godine. Prema njenim rije~ima, od 1. januara 2005. godine redovno se upla}uju doprinosi za penzionoinvalidsko osiguranje, dok su neizmirene obaveze za zdravstveno osiguranje iz ranijeg perioda u dogovoru sa Zavodom za zdravstveno osiguranje kantona reprogramirane, odnosno njihovo pla}anje je odgo|eno. Navode}i da su dugovanja iz ranijeg perioda velika obaveza i optere}enje za bud`et op{tine, koji u ovoj godini, zbog globalne krize, bilje`i zna~ajan pad ostvarenih u odnosu na planirane prihode, Papak-Dodigova je rekla da ne zna na koji na~in }e biti rije{en problem ovih dugovanja. (Srna)

Sindikati ~estitaju Vladi MOSTAR - Sindikati osnovnog i srednjeg obrazovanja Hercegova~ko-neretvanskog kantona ~estitaju Vladi tog kantona na kupovini tri nova automo bi la, jer je "na taj na ~in dokazala da uspje{no prevladava krizu i neima{tinu". "O~igledno je da je Vladin program mjera {tednje urodio plodom, te da svi korisnici bud`eta mogu spokojno do~ekati ljeto i jesen, sigurni da }e nam na{a vlada osigurati neumanjena sredstva za isplatu plata i osta lih na kna da", sto ji u saop{tenju iz Unije nezavisnih sindikata. (Fena)

Zaustaviti raseljavanje sela u RS TREBINJE - Ukoliko se `eli zaustaviti dalje raseljavanje ruralnih podru~ja Hercegovine, ali i cijele Republike Srpske, neophodno je preduzeti konkretne mjere za pobolj{anje uslova `ivota na selu i poljoprivredne proizvodnje, ali i racionalno gazdovati prirodnim bogatstvima. To je zaklju~eno ju~e u Trebinju na javnoj raspravi o Strate{kom planu ruralnog razvoja RS 2009 - 2015. Slavica Samard`i} iz Sektora za ruralni razvoj u resornom ministarstvu kao najve}e probleme je navela depopulaciju ruralnih oblasti, zastarjelu mehanizaciju na posjedima, nedovo ljnu pri mje nu mo der nih tehnologija kod seoskih gazdinstava, kao i neujedna~eni razvoj Srpske. Novi dokument o kome se raspravljalo je, tvrdi Samard`i}eva, prilagodljiv na{im uslovima, a po {tu je sve prin ci pe ruralnog razvoja koji se primjenjuju u zemljama ~lanicama Evropske unije. V.D.

Slobodno Sanja ^AKAREVI]

Vi{e od 60 odsto mladih je u anketi navelo da jedan od faktora za nastanak bolesti zavisnosti mo`e biti i kada ne provode slobodno vrijeme na zdrav na~in

DOBOJ - Mladi u Doboju svoje slobodno vrijeme ne provode na kvalitetan i zdrav na~in i uglavnom se okupljaju na platoima ispred stambenih zgrada, u parku, u nekom od kafi}a, u internet klubovima ili slobodne sate odspavaju. Pokazala je to anketa koja je sprovedena me|u 230 mladih uzrasta od 14 do 18 godina, a koja je ra|ena u sklopu projekta "Zdravim u`ivanjem i provo|enjem slobodnog vremena u borbi protiv zavisnosti". Vi{e od 60 odsto mladih je u anketi navelo da jedan od faktora za nastanak bolesti zavisnosti mo`e biti i kada ne provode slobodno vrijeme na zdrav na~in. Mladenka Milanovi}, psiholog Centra za mentalno

O preporukama za ukidanje viza 14. jula SARAJEVO - Evropska komisija trebalo bi 14. jula da obznani koje }e zemlje zapadnog Balkana dobiti bezvizni re`im. Prema najavama [vedske, zemlje predsjedavaju}e EU, gra|ani BiH jo{ }e za putovanje u EU trebati vize. Samir Rizvo, {ef pregovara~kog tima BiH za liberalizaciju viznog re`ima, ju~er nije mogao potvrditi da BiH ne}e biti u krugu zemalja kojima }e biti ukinute vize. "Evropska komisija 14. jula donijet }e odluku za koje }e zemlje predlo`iti ukidanje viza. Vije}e EU donosi kona~nu odluku. Mi smo ispunili ve}inu, ali ne i sve uslove iz smjernica za ukidanje viza. Potrebno je usvojiti zakon o antidiskriminaciji, strategiji borbe protiv organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca", rekao je Rizvo, isti~u}i da je i po~etak izdavanja biometrijskog paso{a uslov za ukidanje viza. Tobias Bilstorm, ministar emigracije i uto~i{ta

[vedske, izjavio je da }e Evropska komisija sredinom mjeseca preporu~iti ukidanje viza za Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru. BiH i Albanija su tako|er obuhva}ene procesom liberalizacije viznog re`ima. EK, prema najavama zemlje predsjedavaju}e EU, smatra da ove dvije zemlje jo{ nisu ispunile uslove za ukidanje viza. Proteklih sedmica Rizvo ka`e da je BiH ispunila ve}inu, ali ne i sve uslove iz smjernica za ukidanje viza

vlasti BiH ubrzale su proces provedbe postavljenih uslova, a predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Nikola [piri} najavio je da BiH mo`e do septembra, kada }e Vije}e EU donijeti kona~nu odluku o liberalizaciji, ispuniti preostale uslove. M.^.

Doga|aji

7. 7. 2009. vupsbl

9

Vijesti ^ak 80 odsto mladih smatra da u Doboju nema mjesta za kreativne aktivnosti Vra}aju se ku}i poslije pono}i V!plwj!sv!bluj!wopt!uj!ob!j{sb!ej!Tusb!uf!hj!kf!qsj!. nbs!of! qsf!wfo!dj!kf! {b! cp!mft!uj! {b!wj!topt!uj! {b! qp!esv!. •kf! pq!| uj!o f! Ep!c pk! v! plup!c sv! 3119/! hp!e j!o f tqsp!wf!ef!op!kf!jt!usb!aj!wb!okf!lp!kf!kf!qp!lb!{b!mp!eb!wj!. |f!pe!kf!eof!usf!~j!of!nmb!eji!vpq!|uf!of!qsp!wp!ej!wsj!. kf!nf! v! ps!hb!oj!{p!wb!ojn! |lpm!tljn! j! wbo!|lpm!tljn bluj!wopt!uj!nb/! #Wj!|f!pe!21!tb!uj!tf!enj!•op!qsp!wp!ef!ob!Jo!ufs!of!uv jmj!jhsb!kv!~j!lpn!qkv!ufs!tlf!jhsj!df-!qsp!tkf!•op!ub!lp!wsj!. kf!nf!qsp!wp!ej!26-2!pe!tup!nmb!eji/!Lb!eb!kf!v!qj!ub!okv wsj!kf!nf!qp!wsbu!lb!lv!~j!ob!lpo!wf!•fs!okfh!j{mbt!lb-!j{b qp!op!~j! tf! lv!~j! wsb!~b! 2:! pe!tup! •f!usob!ft!up!hp!ej|!. okb!lb! j! 51! pe!tup! qf!uob!ft!up!hp!ej|!okb!lb-! |up! {ob!•j eb!tf![b!lpo!p!kb!wopn!sf!ev!j!nj!sv!of!qp!|uv!kf#-!lb!. af!Nmb!efo!lb!Nj!mb!op!wj~-!qtj!ip!mph/ Qp!wf!{b!optu!lp!sj!|uf!okb!qtj!ipb!luj!woji!tvq!tubo!dj!t wsf!nf!opn!wsb!~b!okb!lv!~j!ob!lpo!wf!•fs!okfh!j{mbt!lb kf!wf!mj!lb-!ob!wp!ej!pob-!qb!ub!lp!nmb!ej!lp!kj!vpq!|uf!of j{mb!{f-! 53! pe!tup-! oj!lb!eb! of! qj!kv-! epl! poj! lp!kj! tf wsb!~b!kv!lv!~j!ob!lpo!usj!tb!ub!j{b!qp!op!~j!v!:4-8!pe!tup tmv!•b!kf!wb!pcb!wf!{op!up!•j!of/

Omladina slobodno vrijeme ~esto provodi u kafi}ima FOTO NN

vrijeme prespavaju zdravlje Doma zdravlja Doboj, ka`e da je slobodno vrijeme jedan od za{titnih faktora i da njegovo zdravo provo|enje, ali i nezdravo, mo`e uticati na psihofizi~ki razvoj mlade osobe. Mladi "Mladi pored obaveza i odgovornosti smatraju da moraju imati i zadovoljstva, ta zadovoljstva treba da postoje}u budu zdrava, a direktno se ti~u zdravog provo|enja sloponudu bodnog vremena. U protivnom mladi mogu oti}i ka mjesta nezdravim u`icima i nezdravom u`ivanju, a znamo da treba da to mogu biti i droga i alkohol i Internet", navodi Milaunaprijenovi}eva. dimo, ^ak 80 odsto mladih smatra da sredina u kojoj `iobja{njava ve nema dovoljno mjesta gdje mogu u`ivati i provesti Jasenica slobodno vrijeme, iako su kao zdrava mjesta za u`ivanje, izme|u ostalog, naveli izleti{ta Preslicu i Goransko

jezero, tvr|avu Gradinu, Centar za kulturu i obrazovanje, kulturno-umjetni~ko dru{tvo... Sabrina Jasenica iz Organizacije za omladinski rad i neformalno obrazovanje (CORNO) isti~e da se mladi osje}aju zapostavljenim kada je u pitanju ponuda mjesta za kreativno provo|enje slobodnog vremena. "Mladi smatraju da postoje}u ponudu mjesta treba da unaprijedimo, da treba napraviti programe, odnosno da sve te institucije koju su naveli kao mjesta za zdravo u`ivanje treba da imaju programe koji }e biti prilago|eni i namijenjeni njima", obja{njava Jasenica. Za odabir mjesta za provo|enje slobodnog vremena va`an je i ekonomski faktor, ka`u u Centru za mentalno zdravlje, jer mladi neke stvari sebi ne mogu

priu{titi zato {to puno ko{taju. "Omladinskih domova nemamo u na{em gradu, a nema kao prije rata mjesta gdje se mladi okupljaju", navodi Milanovi}eva. Sve lokacije koje su mladi u anketi naveli kao mjesta za zdravo u`ivanje ~ine mapu koja }e biti postavljena na info-punktovima u gradu, u {kolama, a bi}e i dijeljeni leci s vi{e informacija o tim mjestima. U Omladinskoj politici op{tine Doboj za period od 2009. do 2013. godine, dokumentu koji je po~etkom marta ove godine predstavljen javnosti, izme|u ostalog stoji da je protekli rat imao velike posljedice na kvalitet provo|enja slobodnog vremena mladih ljudi u BiH, posebno u malim sredinama.

Mogu} susret vije}nika AVNOJ-a TESLI] - Mitar Suboti} iz Doboja i Krstan Bjelajac iz Isto~nog Sarajeva, jedini `ivi vi je }ni ci AVNOJ-a iz BiH, mo gli bi se sres ti sko ro 70 godina nakon istorijskog zasjedanja u Jajcu, na kojem je stvorena nekada{nja Jugoslavija. \or|e Stankovi} iz Udru`enja "Josip Broz Tito" u Tesli}u izja vio je da je po sje tio Suboti}a koji ima 96 godina, dobrog je fizi~kog i mentalnog zdravlja i `ivi u dobojskom selu Osredci. Udru`enje jo{ traga za sada{njom adresom stanovanja Bjelajca u Sarajevskoj regiji, na kon ~e ga }e or ga ni zo va ti susret dvojice nosilaca partizan ske spo me ni ce iz 1941. godine. AVNOJ je skra }e ni ca od An ti fa {is ti ~ko vi je }e na ro dnog oslobo|enja Jugoslavije, na kojem su 142 delegata novembra 1943. godine u Jajcu donijela odluke kojima je stvorena nova jugoslovenska dr`ava. (Srna)

"Zaustaviti uni{tavanje jezera" LU KA VAC - Op {tin ski odbor Na{e stranke u Lukavcu uputio je ju~e pitanje nadle `nim op {tin skim stru ktu ra ma i udru `e nji ma koja se bave o~uvanjem i za{ti tom oko li ne "do ka da }e ignorisati uni{tavanje jezera Modrac, a u posljednje vrijeme i rijeke Turije". "Postoji osnovana sumnja u zaga|ivanje Turije i `ivotne sredine Lukavca uop{te", navo di se u sa op {te nju Na {e stranke. Na {a stran ka je upu ti la "mol bu na dle `nim vlas ti ma da sprije~e dalji genocid nad oko li nom tog po dru ~ja, de vastatore i manipulatore kazne, te po kre nu hi tnu sanaciju uni{tenog podru~ja i izrade detaljne planove za za{ti tu i una pre |e nje je ze ra Modrac, te rije~nih tokova i izvora". (Fena)

U FOKUSU

Pi{e: Maja RENER

Revizorski izvještaj o poslovanju Zavoda PIO/MIO FBiH u prošloj godini

Za oko 730 korisnika ispla}ene manje penzije SARAJEVO - Zavod PIO/MIO Federacije BiH u prošloj je godini za 91 korisnika, ~ije su penzije po rješenju ve}e od iznosa najviše penzije, isplatio oko 900.000 KM manje, ~ime je prekršen Zakon o PIO, ocijenili su revizori. Za 637 penzionera ispla}eno je oko 980.000 KM manje novca jer isplatni koeficijent nije primjenjivan u cjelosti, navedeno je u revizorskom izvještaju koji je ju~e objavio Ured za reviziju institucija u FBiH. "Upravni odbor Zavoda PIO je utvrdio da najviša penzija iznosi 1.393 KM. Korisnicima ~ije su penzije ve}e limitirana je isplata do tog iznosa, pa na ove

penzije nije obra~unat ni ispla}en isplatni koeficijent, što je u suprotnosti sa izmjenama i dopunama Zakona o PIO kojim je regulisano da se isplatni koeficijent primjenjuje na sve penzije", piše u revizorskom izvještaju. Ured za reviziju na ovu nepravilnost ukazao je i u prethodnoj reviziji, ali preporuke nisu ispoštovane. "Najviše penzije ispla}uju korisnicima koji po rješenju imaju niže penzije od najviših, ali sa primjenom isplatnog koeficijenta dolaze u kategoriju najviših penzija. Za 637 korisnika ovih penzija primjenjivao se isplatni koeficijent do iznosa

najviše, limitirane penzije, zbog ~ega im je ispla}eno manje sredstava", istaknuto je u izvještaju. Zamjerka revizora odnosi se i na to da je u okviru imovine Zavoda PIO iskazana i vrijednost imovine Instituta za medicinsko vješta~enje zdravstvenog stanja u iznosu od oko 1,5 miliona KM, iako je Institut od 2007. godine samostalno pravno lice. "Ne vrši se provjera kona~nog unosa podataka iz obrasca M4 za osiguranike bivšeg nositelja osiguranja Društveni fond PIO BiH iako je propisano da je kontrola u nadležnosti federalnog zavoda", zamjerka je revizora koji su utvrdili i da baze poda-

Ivan Rogi}, zamjenik direktora Zavoda PIO, kazao da revizori nisu u pravu

taka ranijih nosilaca osiguranja nisu integrisane u jedinstvenu organizacionu jedinicu u sastavu Zavoda kako je to ure|eno zakonom i Statutom. Ivan Rogi}, zamjenik direktora Zavoda PIO, kazao je da revizori nisu u pravu kada je rije~ o primjedbi u vezi sa maksimalnom penzijom jer postoje sudske presude koje potvr|uju da su bili u pravu kada su ograni~avali penzije, ali da je 1. januara ove godine donesen zakon koji je ovo pitanje kona~no regulisao. Dodao je da }e na jesen otvoriti pitanje integracije informati~kog sistema ERC ZIPO u Zavod.

10

vupsbl!7. 7. 2009.

Pojava gmizavaca tokom ljeta sve ~e{}a i u u`em dijelu semberskog grada

Panorama

BIJELJINA - Za tradicionalnu manifestaciju "Zlatni kotli} Semberije", koja }e biti odr`ana 10. i 11. jula, Organizacioni odbor je obezbijedio kotao ~ija je zapremina 3.500 litara, a u njemu }e biti spremana riblja ~orba. "Tokom dvodnevne manifestacije kuva}emo riblju ~orbu koja }e svim Manifestacija }e biti organizovana na lokalitetu Pet jezera

posjetiocima biti slu`ena besplatno", rekao je Miodrag \uki}, predsjednik Organizacionog odbora ove manifestacije, i najavio u~e{}e od 90 do 110 takmi~arskih ekipa. \uki} je kazao da }e se ekipe takmi~iti u spremanju ~orbe na alaski na~in, a nagradu od 1.500 KM od

Rajfajzen banke dobi}e pobjedenik. Tako|e, bi}e odr`ano i takmi~enje u pecanju udicom na plovak. "Ove godine planiramo da 11. jula u ve~ernjim satima organizujemo paljenje petrovdanskih lila. Obezbijedi}emo neograni~en broj besplatnih lila za sve mali{ane koji budu posjetioci ove manifestacije", naveo je \uki}. On o~ekuje da }e biti ve}i odziv posjetilaca nego pro{le godine kada je stiglo 5.000 gra|ana. Ma ni fes ta ci ja }e biti or ga ni zovana na lokalitetu Pet jezera pod pokroviteljstvom bijeljinske op{tine, a organizatori su Turisti~ka orga ni za ci ja Bi je lji na i Spor tsko ribolovno dru{tvo "Riba". Organizatori za dvodnevnu manifestaciju pripremaju i bogat zabavni program uz truba~e. O.S.

Vatrogasci ~uvaju imovinu "Jadra" ZVORNIK - Op{tina Zvornik je, prema dogovoru i uputstvima Ministarstva finansija RS, preuzela ~uvanje i obezbje|ivanje imovine zvorni~ke Drvne indus tri je "Ja dar" u ko joj je zavr{en ste~ajni postupak, potvrdio je ju~e Milan Cvjetinovi}, v.d. na~elnika Odjeljenja za privre du i dru{ tve ne dje la tnos ti ove op{tine. Cvjetinovi} je rekao da fizi~ko obezbje|ivanje imovine "Jadra" vr{i Profesionalna vatrogasna jedinica iz Zvornika i podsjetio da je Vlada RS na licitaciji 31. marta kupila imovinu ovog kolektiva, koju ~ine objekti i zemlji{te povr{ine ve}e od osam

hektara i predala je na upravljanje op{tini Zvornik. "Jedan broj ~lanova Profesionalne vatrogasne jedinice smje{ten je u krugu preduze}a da obavljaju poslove koji su im povjereni", rekao je Cvjetinovi} i pojasnio da }e vatrogasci, u slu~ajevima po`ara, i}i na ga{enja, s tim da u tom intervalu policiji predaju imovinu fabrike na ~uvanje. Podsje}aju}i da su vatrogasci u radnom odnosu i da ne}e biti dodatnih tro{kova za ~uvanje imovine "Jadra", Cvjetinovi} je podsjetio da je osnovni cilj Vlade RS da se na lokaciji ovog preduze}a organizuje industrijsko-poslovna zona. (Srna)

Prevoznici protiv ukidanja stovari{ta HAN PIJESAK - Trideset prevoznika iz Udru`enja autoprevoznika "[umatrans" iz Han Pijeska ju~e je polu~asovnom protestnom vo`njom izrazilo nezadovoljstvo mogu}om odlukom Nadzornog odbora Javnog preduze}a "[ume RS" o ukidanju centralnog stovari{ta u ovom mjestu. "Imamo podr{ku lokalnog rukovodstva i ve}ine stanovni{tva. Bori}emo se svim legalnim sredstvima da stovari{te ostane, a spremni smo i na potpunu blokadu {umskih puteva", rekao je Rade Mumovi}, predsjednik Udru`enja "[umatrans". On je dodao da je odluka o {trajku donesena u petak, 3. jula, te da bi ukidanjem centralnog stovari{ta 30 autoprevoznika i jo{ toliko pomo}nih radnika ostalo bez egzistencije. "Ugovorom potpisanim sa [umskim gazdinstvom 'Viso~nik' iz Han Pijeska autoprevoznici su obavezni za ovu godinu da prevezu 74.000 metara kubnih oblove gra|e iz {ume do centralnog stovari{ta. Do sada je prevezeno 30.000 metara kubnih gra|e, a ukidanjem centralnog stovari{ta ne bi bilo mogu}e izvr{enje drugog dijela ugovora", rekao je Mumovi}. On je podsjetio da je i prije dvije godine Nadzorni odbor JP "[ume RS" trebalo da donese odluku o ukidanju centralnog stovari{ta, ali da je u procesu dono{enja te odluke sa {umskog lagera nestalo 300 metara kubnih gra|e i da po~inioci nikada nisu identifikovani. (Srna)

u strahu

Pri kraju obnova Doma zdravlja GORA@DE - Rekonstrukcija prostorija slu`bi u Domu zdravlja "Dr Isak Samokovlija" u Gor`adu je pri kraju. Prema rije~ima Sabine Gu{o, di re kto ri ce Do ma zdrav lja, predstoji jo{ dio radova kako bi u potpunosti bila zavr{ena rekonstrukcija prostorija Slu`be za laboratorijsku dijagnostiku. Ona je podsjetila da je prije desetak dana zavr{ena rekonstrukcija stomatolo{ke ambulante. "U planu je i rekonstrukcija di je la am bu lan te za za {ti tu zdravlja pred{kolske i {kolske djece, koja dosad nije bila obuhva}ena radovima. U najve}oj mjeri potrebno je obaviti gra|evinske radove te obnoviti dotraja lu opre mu i in ven tar, a nastojat }e se izna}i i mogu}nosti za zamjenu opreme u stomatolo{koj ambulanti", kazala je ona. Sredstva za realizaciju ovog projekta obezbijedio je UNDP, a posao je povjeren firmi "Tehnogradnja" iz Fo~e. E.Du.

U Kumbor ide 30 mali{ana TE SLI] - Na lje to va nje u Kum bor }e po lo vi nom ju la otputovati 30 djece iz Tesli}a, u okviru projekta koji finansira Javni fond dje~je za{tite RS, kazao je Zoran Petrovi}, referent za dje~ji dodatak u tesli}kom Centru za socijalni rad. Petrovi} je dodao da su ovim projektom obuhva}ena djeca sa posebnim potrebama, djeca iz siroma{nih i vi{e~lanih porodica, kao i djeca iz bora~kih katego ri ja i ko ri sni ka dje ~ jeg dodatka. On je dodao da }e sa mali{anima putovati i stru~ni kadrovi neophodni djeci iz odre|enih kategorija. Petrovi} je istakao da je upu}en i zahtjev lokalnoj vlasti da obezbijedi djeci d`eparac za sokove, sladolede i slatki{e na odmoru, koji je nastavak prakse iz ranijih godina. (Srna)

Osnovni uslovi djeci s posebnim potrebama GACKO - Prva faza "Projekta plus", ~iji je cilj da u {kolama bu du stvo re ni osno vni uslovi za u~enike s posebnim potrebama da bi mogli nesmetano poha|ati nastavu po~ela je da se pri mje nju je u Gac kom. "U ovoj fazi u {kolama }e biti postavljene pristupne rampe i svi mokri ~vorovi u {kolama mora}e biti prilago|eni ovoj strukturi u~enika. Nadam se da }e neke arhitektonske barijere na taj na~in biti sru{ene", rekla je An|elka Boljanovi}, koordinator na ovom projektu. (Srna)

Olivera STJEPANOVI]

U Hitnoj slu`bi u Bijeljini su potvrdili da su proteklih mjeseci zabilje`ena dva ujeda zmija, a kako su nam rekli, raspola`u dovoljnim koli~inama seruma protiv zmijskog ujeda

BIJELJINA - Gra|ani Bijeljine su uznemireni pojavom zmija i drugih gmizavaca u u`oj gradskoj zoni. Da razloga za strah ima, pokazuju primjeri od prije nekoliko dana kada se pojavila zmija u Ulici kneginje Milice u centru grada, a u Majevi~koj ulici u dvo ri {tu po ro di ce Ibri {i mo vi} pro na |e na je zmija du`ine 120 cm. Zmiju je primijetila kom{inica sa kojom je bio i njen {estogodi{nji sin. Zmija je bila sklup~ana na betonskoj stazi, ali zahvaljuju}i ostalim kom{ijama je uhva}ena i ubijena. Bahra Ibri{imovi}, u ~ijem je dvori{tu bila zmija, no} je prije toga ure|ivala oko ku}e i ka`e da ne smije ni pomisliti {ta se moglo desiti da je nagazila na nju. "Zmije se sada pojavljuju i po ulicama pa najvi{e strahujemo da djeca tokom igre na nai|u na njih. U gradu ima i nekoliko napu{tenih ku}a i zaraslih dvori{ta o kojima niko ne vodi ra~una jer se Dvori{te u kojem je prona|ena zmija

Protiv zmija se gra|ani bore sami FOTO NN

Stigao kotao od 3.500 litara za riblju ~orbu

Po~inje volonterski eko-kamp Od 10. do 20. jula na Zelenkovcu kod Mrkonji} Grada

D. LEKI]

MRKONJI] GRAD - Volonterski eko-kamp }e biti odr`an od 10. do 20. jula na Zelenkovcu, kod Mrkonji} Grada, a umjetni~ka galerija "Za{to nije oti{ao Boro?" priprema jo{ zanimljivih de{avanja tokom ljeta. Borislav - Boro Jankovi}, predsjednik Ekolo{kog pokreta "Zelenkovac", ka`e da }e pored radnih aktivnosti volonteri s razli~itih meridijana imati priliku upozna ti na {e pri ro dne lje po te, kul tur no- is to rij ske znamenitosti, jezik, muziku i kakav je uop{te `ivot ovda{njih ljudi. "Kamp bi trebalo da nas pozitivno prezentuje u svijetu", isti~e Jankovi}. Ka`e da }e se ove godine volonteri otisnuti prema izvorima rijeke Sane da tamo naprave drveni most, koji je potreban za prelazak, i da }e tako|e praviti drvene klupe. Ono {to slijedi poslije volonterskog kampa jeste d`ez festival

"Organizacija 'Rempart' iz Francuske nam daje podr{ku u svemu, a posla}e ove godine i svoje volontere. Do}i }e Francuzi, Nijemci, Austrijanci, Slovenci i ljudi

Na Zelenkovac sti`u volonteri iz raznih zemalja

FOTO NN

iz na{e i zemalja regiona", navodi Jankovi}. Obja{njava da su u~esnici kampa ljudi razli~ite starosne dobi, te da }e im smje{taj i hrana biti organizovani na Zelenkovcu, a poslovi koje }e obavljati su vezani za eko-zonu Zelenkovac. "Mnogo toga je planirano ove godine od manifestacija. Uspje{no su zavr{eni me|unarodni go turnir i hajdu~ki sastanak. Na izleti{te Zelenkovac dolaze ljudi koji imaju `elju da ne{to naprave i da tu ostave dio sebe", ka`e Jankovi}. Ono {to slijedi poslije volonterskog kampa jeste d`ez festival, koji }e biti odr`an od 7. do 9. avgusta.

Panorama

vlasnici nalaze izvan Bijeljine, a i klimatski uslovi doprinose razmno`avanju gmizavaca", kazao je jedan Bijeljinac. U Hitnoj slu`bi u Bijeljini su potvrdili da su proteklih mjeseci zabilje`ena dva ujeda zmija, a kako su nam rekli, raspola`u dovoljnim koli~inama seruma protiv zmijskog ujeda. Ako se desi da zmija U Majevi~koj ulici u dvori{tu porodice Ibri{imovi} prona|ena zmija

nekoga ugrize, prema savjetu ljekara, treba mu ukazati prvu pomo} koja se sastoji u podvezivanju ujede nog mjes ta i hi tno ga tran spor to va ti do prve ambulante. Bijeljinci ne znaju kome da se obrate za pomo} u uni{tavanju gmizavaca, a apeluju na gradsku vlast bar da povede vi{e ra~una o ure|enju centralnih dijelova grada u kojima se nalaze i na-

pu{teni objekti koji mogu biti leglo zmija i {teto~ina. Predrag Jovi}, na~elnik Odjeljenja za privredu i poljoprivredu bijeljinske op{tine, rekao je da je planirana deratizacija polovinom septembra, ali da ona podrazumijeva samo uni{tavanje glodara. Deratizacija }e biti obavljena na podru~ju kanala Da{nica, u blizini smetlji{ta, fabrika sto~ne hrane, mlinova i ambara. "Suzbijanje glodara je bitno jer se radi o prenosnicima zaraznih bolesti, a glodari mogu da pri~ine i velike {tete u doma}instvima i njivama. Za ove namjene u bud`etu je planirano oko 100.000 KM", re kao je Jo vi} i do dao da je se nja de ra ti za ci ja u Semberiji ne}e izostati, te da }e biti obuhva}ena sva seoska i gradska doma}instva kao i javne povr{ine i objekti. Dok postoji plan za uni{tavanje glodara, gra|ani }e se ovo ljeto izgleda sami morati boriti protiv zmija i drugih gmizavaca. BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON OP]INA GORA@DE NA^ELNIKOP]INE

Vijesti Humanitarno ve~e za djecu MRKONJI] GRAD - Humanitarno ve~e "Da nas isto sunce grije", na kojem su nastupili lokalni glumci i muzi~ari, odr`ano je u nedjelju uve~e u Domu kulture u Mrkonji} Gradu. ^lanovi gradskog amaterskog pozori{ta "Teatar alter ego" izveli su dje~ju predstavu "Crvenkapa i zbunjeni vuk", u re`iji mlade glumice Kose Nikoli}. Nakon predstave je odr`ano rok ve~e, na ko jem su nas tu pi li ben do vi "Wanted" i "Homo sapiens". Sav prihod namijenjen je djeci bez jednog ili oba roditelja. D.L.

Smanjen broj nezaposlenih LI VNO - Pre ma po da ci ma Zavoda za zapo{ljavanje Hercegbosanskog kantona krajem maja ove godine na evidenciji su se nalazile 8.302 osobe, {to je za 70 osoba manje u odnosu na april. Iz tog zavoda isti~u da je razlog smanjenja nezaposlenih na evidenciji otvaranje novih trgovina gdje je odre|eni broj ljudi na{ao posao. (Fena)

11

Kukuruzni plamenac uni{tava usjeve FOTO NN

Bijeljinci od zmija

7. 7. 2009. vupsbl

S A N S K I MOST - Poljoprivredni proizvo|a~i iz sela [ehovci ukazali su na pojavu kukuruznog plamenca, opasne biljne bolesti koja napada i uni{tava stabljike kukuruza. Pre ma ri je ~i ma po ljo pri vre dni ka Harisa Tali}a, ta biljna bolest mu je pri~inila ogromne {tete na prinosima od dva hektara kukuruza koje je zasijao. "Bolest je po~ela da se {iri i na susjedna polja kukuruza. Trebalo bi hitno djelovati i poduzeti ne{to na planu zapra{ivanja usjeva kako bi se suzbio kukuruzni plamenac", istakao je Tali}. On smatra da je na ove prostore Radi se o kukuruzni plamenac najvjerovatnije larvama koje napadaju do{ao u uvezenom sjemenu kukurumetlicu kukuruza za koje nabavljaju ovda{nji poljoprivredni proizvo|a~i. Ovaj poljoprivrednik obja{njava kako se radi o larvama koje napadaju metlicu kukuruza i uni{tavaju mu{ki dio biljke, koji je izuzetno va`an za oplodnju. Sem toga, na njihovoj meti su i klip i stablo biljke. Poljoprivrednici iz [ehovaca su o pojavi kukuruznog plamenca obavijestili nadle`ne op}inske institucije i o~ekuju brzu reakciju. Ukoliko se ne{to ne u~ini, kako isti~e Tali}, usjevi kukuruza u ovom dijelu sanske op}ine mogli bi biti uni{teni, a poljoprivrednici bi mogli pretrpjeti ogromne gubitke. Z.^.

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA BOSNIAN-PODRINJE CANTON GORA@DE MUNICIPALITY MAYOROFGORA@DE

Broj: 02-36-3705

Gora`de, 03.07.2009. godine

Na osnovu "Uputstva o provo|enju procedura za odabir korisnika Programa pomo}i u obnovi stambenih jedinica u svrhu povratka" ("Slu`beni glasnik BiH", br. 48/06 od 26. juna 2006. godine) Op}ina Gora`de objavljuje:

JA V N I

P O Z I V

Izbjeglicama iz BiH, raseljenim licima u BiH i povratnicima za prijavu u dodjeli pomo}i u rekonstrukciji i povratku na podru~ju Op}ine Gora`de Pomo} u rekonstrukciji i povratku dodjeljuje se u okviru implementacije "Zajedni~kih projekata 2009" odobrene od strane Komisije za izbjeglice i raseljene osobe u BiH, koji se finansijski realizuje kroz fond za povratak, a odnosi se na sanaciju i obnovu ratom o{te}enih i uni{tenih stambenih jedinica za potrebe povratka raseljenih osoba u BiH, povratnika i izbjeglica iz BiH, a na osnovu Memoranduma o razumijevanju zaklju~enog izme|u Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i Op}ine Gora`de. "Zajedni~ki projekat 2009" u vrijednosti od 550.000,00 KM implementirat }e se na podru~ju Op}ine Gora`de u svrhu povratka lica srpske i bo{nja~ke nacionalnosti po sistemu "klju~ u ruke" od ~ega otpada za gra|ane bo{nja~ke nacionalnosti iznos od 300.000 KM, a za gra|ane srpske nacionalnosti iznos od 250.000 KM. Kona~an broj korisnika utvrdit }e se nakon provedene tenderske procedure za odabir izvo|a~a radova na obnovi stambenih jedinica. KRITERIJI ZA ODABIR KORISNIKA Odabir korisnika pomo}i Prilikom odabira korisnika pomo}i, nadle`ni organi su obavezni utvrditi da li potencijalni korisnik pomo}i ispunjava op}e i posebne kriterije predvi|ene ovim uputstvom. Op}i kriteriji (1) Op}i kriteriji su eliminatorni i obavezuju}i za sve potencijalne korisnike. (2) Op}i kriteriji za utvr|ivanje potencijalnih korisnika projekata povratka i rekonstrukcije stambenih jedinica su: a) da je izbjeglica iz BiH, raseljena osoba u BiH ili povratnik, b) da je iskazao namjeru za povratkom, c) da je utvr|en status vlasni{tva ili stanarsko pravo nad stambenom jedinicom koja je predmet rekonstrukcije, d) da je na dan 30.04.1991. godine imao prebivali{te u stambenoj jedinici koja je predmet rekonstrukcije, e) da se stambena jedinica koja je predmet rekonstrukcije smatra neuslovnom za stanovanje, u skladu s odgovaraju}im standardima o minimumu stambenih uslova, f) da on i ~lanovi njegovog doma}instva od 1991. godine nemaju na teritoriji BiH drugu stambenu jedinicu koja se smatra uslovnom za stanovanje, u skladu s odgovaraju}im standardima o minimumu stambenih uslova, g) da nije primio pomo} u rekonstrukciji, dovoljnu da zadovolji odgovaraju}e standarde o minimumu stambenih uslova. (3) Op}i kriterij iz ta~ke f) iz stava (2) ovog ~lana isklju~ivo se odnosi na ~lanove sada{njeg doma}instva. Dokazivanje op}ih kriterija - status izbjeglice iz BiH, raseljene osobe u BiH i povratnika Dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje op}ih kriterija da je potencijalni korisnik pomo}i izbjeglica iz BiH, raseljena osoba u BiH i povratnik je potvrda nadle`nog organa o statusu (za sve ~lanove povratni~ke porodice prijavljene za pomo} u rekonstrukciji): a) izbjeglica iz BiH svoj status dokazuje odgovaraju}om potvrdom (izbjegli~ka legitimacija/karton) o statusu izbjeglice iz BiH, b) raseljena osoba u BiH svoj status dokazuje potvrdom/pravosna`nim rje{enjem nadle`nog organa op}ine privremenog boravka o statusu raseljene osobe, c) povratnik svoj status dokazuje potvrdom nadle`nog organa op}ine povratka o statusu povratnika. Dokazivanje op}ih kriterija - namjera za povratkom Potpisanom i ovjerenom izjavom potencijalni korisnik pomo}i dokazuje svoju namjeru za povratkom. Izjavom podnositelja, koja se ovjerava od strane nadle`nog organa op}ine povratka, dokazuje se da: a) je iskazana namjera za dobrovoljnim povratkom, b) je stambena jedinica koja je predmet rekonstrukcije neuslovna za stanovanje u skladu s odgovaraju}im standardima o minimumu stambenih uslova,

c) korisnik/nositelj doma}instva i ~lanovi njegovog doma}instva koji su prijavljeni za dobijanje pomo}i u rekonstrukciji od 1991. godine nemaju na teritoriji BiH drugu stambenu jedinicu koja se smatra uslovnom za stanovanje, u skladu s odgovaraju}im standardima o minimumu stambenih uslova, d) korisnik nije primio pomo} u rekonstrukciji dovoljnu da zadovolji odgovaraju}i standard o minimumu stambenih uslova. Dokazivanje op}ih kriterija - dokaz o vlasni{tvu/stanarskom pravu (1) Dokaz o vlasni{tvu/stanarskom pravu nad stambenom jedinicom koja je predmet rekonstrukcije se sljede}im dokumentima: a) ZK (zemlji{no-knji`ni) izvadak - izvod iz katastarske evidencije, ne stariji od 6 ({est) mjeseci, i/ili b) CRPC odluka - odluka Komisije za imovinske zahtjeve izbjeglica i raseljenih osoba, i/ili c) Pravosna`no rje{enje o povratu imovine/stanarskog prava - rje{enje nadle`nog op}inskog organa o povratu i/ili uvo|enju u posjed. (2) U smislu ovog uputstva, a u izuzetnim slu~ajevima, kada se vlasni{tvo ili stanarsko pravo ne mo`e pouzdano dokazati dokumentima iz prethodnog stava, vlasni{tvo se mo`e dokazivati i drugim relevantnim dokumentima, koje izdaju nadle`ni organi (pravosna`no rje{enje o naslje|ivanju, gra|evinska dozvola, urbanisti~ka saglasnost, avionski snimak i sl.). Dokazivanje op}ih kriterija - uvjerenje o kretanju (1) Uvjerenjem o kretanju podnositelja zahtjeva za rekonstrukciju, koje izdaje nadle`ni organ unutra{njih poslova i nadle`no odjeljenje Br~ko distrikta BiH, dokazuje se da je korisnik pomo}i na dan 30.04.1991. godine imao prebivali{te u stambenoj jedinici koja je predmet rekonstrukcije. Potrebno je prilo`iti original uvjerenja o kretanju ili ovjerenu kopiju. (2) U smislu ovog uputstva, a u izuzetnim slu~ajevima, kada se uvjerenjem o kretanju ne mo`e pouzdano utvrditi prebivali{te na dan 30.04.1991. godine, kao dokaz prebivali{ta pribavlja se izjava dva svjedoka, ovjerena od strane nadle`nog organa op}ine povratka. Posebni kriteriji (1) Ispunjavanje posebnih kriterija slu`i Komisiji za odabir korisnika na op}inskom nivou kao temelj za procjenu potreba potencijalnih korisnika po prioritetima, te im poma`e da izvr{e odabir korisnika projekata povratka i rekonstrukcije stambenih jedinica, po{tuju}i na~ela transparentnosti i jednakopravnosti pristupu pomo}i za rekonstrukciju. (2) Na~in vrednovanja posebnih kriterija vr{i se na temelju Tablice za vrednovanje posebnih kriterija. Posebni kriteriji - kojima korisnik dokazuje da pripada odre|enim skupinama Posebni kriteriji su: a) Korisnik pomo}i se vratio na svoje prijeratno prebivali{te i `ivi u uslovima koji su ispod utvr|enog stambenog minimuma, uklju~uju}i i korisnike koji privremeno borave u improviziranim naseljima, kampovima, kontejnerima i sli~no. b) Korisnik pomo}i pripada odre|enim skupinama kao {to su: 1) socijalne kategorije, 2) osobe s onesposobljenjem/invaliditetom, 3) samohrani roditelji, staratelji ili hranitelji porodice, 4) porodice poginulog borca, 5) porodice nestalih osoba i biv{i logora{i. c) Korisnik se nalazi u kolektivnim oblicima zbrinjavanja (tranzitno-prihvatni i kolektivni centri), alternativnom smje{taju ili zadovoljava uslove i ima/ostvaruje pravo na alternativni smje{taj. d) Broj i starosna dob ~lanova doma}instva koji su se prijavili za povratak na svoje prijeratno prebivali{te. Dokazivanje posebnih kriterija - povratak u prijeratno prebivali{te) Dokazivanje ~injenice da se korisnik vratio na svoje prijeratno prebivali{te dokazuje se ko-

pijom li~ne karte, kojom se dokazuje da korisnik ima prijavljeno prebivali{te na adresi na kojoj se nalazi objekt koji je predmet rekonstrukcije ili potvrda nadle`nog op}inskog organa da je povratnik. Dokazivanje posebnih kriterija - status povratnika Porodica u procesu povratka svoj povratni~ki status dokazuju potvrdom nadle`nog op}inskog organa kojom se potvr|uje da je korisnik, odnosno porodica u statusu povratnika Dokazivanje posebnih kriterija - posebne skupine ^injenica da korisnik pripada odre|enim grupama dokazuje se: a) socijalne kategorije svoj status dokazuju relevantnim dokazima i to: posljednji ~ek od penzije, dokaz da se radi o korisniku socijalnih davanja od nadle`nog centra za socijalni rad ili nadle`ne op}inske slu`be za socijalnu i dje~ju za{titu, dokaz da se radi o civilnoj `rtvi rata i da ostvaruje/ne ostvaruje prihode po tom osnovu, b) status lica s invaliditetom dokazuje se rje{enjem koje se pribavlja od strane nadle`nog organa (ratni vojni invalid, lice s uro|enim ili ste~enim invaliditetom i sl.), c) status samohranog roditelja, staratelja ili hranitelja dokazuje se relevantnim dokazom koji se pribavlja od strane nadle`nog centra za socijalni rad ili op}inskog organa uprave, nadle`nog za poslove socijalne i dje~je za{tite kod kojeg se vodi slu`bena evidencija, d) status {ehidske porodice poginulog borca dokazuje se potvrdom koja se pribavlja od strane nadle`nog organa kod kojeg se vodi slu`bena evidencija, e) status porodice nestale/ih osoba dokazuje se potvrdom koja se pribavlja od strane nadle`nog organa kod kojeg se vodi slu`bena evidencija i f) status biv{eg logora{a dokazuje se potvrdom koja se pribavlja od strane nadle`nog organa kod kojeg se vodi slu`bena evidencija. Dokazivanje posebnih kriterija - osobe u tranzitno-prihvatnim i kolektivnim centrima (1) ^injenica da se korisnik nalazi u kolektivnim oblicima zbrinjavanja (tranzitno-prihvatni i kolektivni centri), alternativnom smje{taju dokazuje se potvrdom nadle`nog organa na ~ijoj teritoriji se nalazi kolektivni centar ili alternativni smje{taj. (2) ^injenica da korisnik zadovoljava uslove i ima/ostvaruje pravo na alternativni smje{taj dokazuje se potvrdom nadle`nog organa op}ine, kantona, entiteta u kojem korisnik privremeno boravi. Dokazivanje posebnih kriterija - brojnost porodice (1) Brojnost porodice/obitelji koje imaju vi{e ~lanova doma}instva i njihova starosna dob, koji su se prijavili za povratak, dokazuje se ku}nom listom, ovjerenom od strane nadle`nog op}inskog organa. (2) Uz ovjerenu ku}nu listu korisnik je du`an prilo`iti rodne listove za maloljetne ~lanove, odnosno ovjerene kopije li~ne karte za punoljetne ~lanove porodice. Podno{enje prijava i dokumenata Prijava za obnovu stambenih jedinica, sa popunjenim obrascom prijave/izjavom i prate}om dokumentacijom kojom se dokazuje ispunjavanje svih op}ih i pojedinih posebnih kriterija dostaviti na protokol op}ine u Centar za pru`anje usluga gra|anima svakim radnim danom od 08.00 do 16.00 ili po{tom na adresu: Op}ina Gora`de, Ul. mar{ala Tita br. 2, po{tanski broj: 73000 mjesto Gora`de, sa naznakom "ZA JAVNI POZIV ZA OBNOVU KU]A U OKVIRU PROGRAMA 'ZAJEDNI^KI PROJEKTI 09' - NE OTVARAJ!" Obrazac prijave/izjave se mo`e podi}i u kancelariji br. 33 zgrada Op}ine Gora`de ili na internet stranici Op}ine Gora`de www.gorazde.ba Javni poziv ostaje otvoren 30 dana od dana objavljivanja u "Dnevnom avazu" ili "Nezavisnim novinama", zavisno koji je zadnji rok objave. Prigovor: Prigovor se podnosi Komisiji za odabir korisnika pomo}i u roku od 15 dana od dana javnog ogla{avanja preliminarne liste korisnika na op}inskoj oglasnoj plo~i i putem lokalnih medija. NA^ELNIK OP]INE Muhamed Ramovi}

12

vupsbl!7. 7. 2009.

Po{tovani ~itaoci, u rubrici Forum plus mo`ete da izrazite svoje mi{ljenje o aktuelnim doga|ajima i temama.

Intervju

Va{e odgovore {aljite na e-mail: [email protected]

Dana{nje pitanje: Da li se vi{e odlu~ujete za kupovinu doma}ih ili inostranih proizvoda?

Slobodan Stani}, direktor Instituta za za{titu zdravlja RS

O~ekujemo epidemiju novog gripa na jesen FOTO V. STOJAKOVI]

Razloga za paniku nema s obzirom na to da su blagovremeno preduzete mjere i precizno definisane procedure Razgovarala: Bojana DIVLJAK

lobodan Stani}, direktor Insti tu ta za za {ti tu zdrav lja RS, rekao je da je trenutno oko 80 odsto aktivnosti Instituta vezano za pandemijski grip. "To su nam pri mar ne aktivnosti, s obzirom na to da se o~ekuje da }e tokom jeseni i zime do}i do epidemije gripa A (H1N1) u ve}em obimu. Preduzimamo odre|ene mjere da bismo to do~ekali spremni", istakao je Stani}. NN: [ta se konkretno radi na prevenciji novog gripa u RS? STANI]: Ura|en je plan pripravnosti na osnovu koga su domovi zdravlja, bolnice, klini~ki centri, pa ~ak i banjska lje~ili{ta i drugi izradili sve planove aktivnosti u vezi sa pojavom gripa. Institut je napravio stru~no metodo lo {ko uput stvo za zdrav stve ne ra dni ke, inspekciju, ~ak i lokalne vlasti. Poslali smo ekipu da se sagledaju kadrovski potencijali, prostor, a sve u svrhu smje{tanja eventualno onih koji obole od gripa. Ra|en je vodi~ za ljekare, ali i savjetovanja po regionima. Na taj na~in je podignuta svijest zdravstvenih radnika i razra|eni su postupci i procedure kako treba da postupe kada im do|e zara`en pacijent. Nabavili smo 600 testova za brzu dijagnostiku pandemijskog gripa, a sa Institutom za imunologiju i virusologiju "Torlak" iz Beograda je dogovoreno da }e raditi potvrdnu dijagnostiku. Posljednja kontrolna dijagnostika za sve se radi u centru u Londonu. NN: Ima li razloga za paniku i zabrinutost s obzirom na to da je novi grip stigao i kod nas?

S

STANI]: S obzirom na postoje}u epidemiolo{ku situaciju u svijetu, Evropi i na{em bli`em okru`enju, te na stalna putovanja gra|ana u inostranstvo, bilo je o~ekivano da se u RS pojave prvi slu~ajevi oboljelih od novog gripa. Me|utim, razloga za paniku nema, s obzirom na to da su blagovremeno preduzete mjere i precizno definisane procedure i od strane kako Ministarstva zdravlja i socijalne za{tite RS, Instituta za za{titu zdravlja RS i ostalih nadle`nih institucija. Nerealno bi bilo o~ekivati da ova dva slu~aja (jedan u Banjalu-

Stani}: Bilo je za o~ekivati da }e novi virus sti}i i kod nas

Rezervisali smo 150.000 vakcina protiv novog gripa

ci i jedan u Ljubu{kom) ostanu usamljeni. NN: Da li je nabavljena laboratorijska oprema? STANI]: Svjetska banka je jednim dijelom preuzela na sebe da u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne za{tite RS nabavi PSR aparat pomo}u koga bi se radila kona~na dijagnostika. Aparat }e biti u vlasni{tvu Instituta. NN: Da li je Institut za za{titu zdravlja RS zvani~no obavije{ten o proizvodnji vakcine protiv virusa H1N1?

"Zdrave {kole" OO;!\ub!Jo!tuj!uvu!usf!ov!uop!sb!ej!qp qj!ub!okv!lpo!usp!mf!wp!ef!v!|lp!mb!nb@ TUB!OJ^; V!qp!uqv!opt!uj!tf!qsj!esab!wb!np qsb!wjm!oj!lb!{b!lpo!usp!mv!wp!ef!v!|lp!mb!nbbmj!j!lpe!esv!hji!tv!ckf!lb!ub/!Ubk!qsb!wjm!ojl vuspt!usv!•b!wb!cspk!lpo!usp!mb-!b!ob!mb!{f!sb!ej Tmv!acb!ij!hj!kf!of/!Ekf!dj!usf!cb!pnp!hv!~j!uj {esb!wv!wp!ev!kfs!up!kf!ptop!wop/!Sb!ej!np qsp!kf!lbu!#[esb!wf!|lp!mf#!lp!kj!qp!esab!wb |wbk!dbs!tlb!#Ib!nj#!ps!hb!oj!{b!dj!kb/!Nj!~f!np sb!ej!uj!fev!lb!uj!woj!ejp-!b!Nj!ojt!ubs!tuwp!qspt!. wkf!uf!j!lvm!uv!sf!v!tb!sb!eokj!tb!Nj!ojt!ubs!. tuwpn!{esbw!mkb!j!tp!d j!kbm!o f!{b!| uj!u f!~f sj!kf!|j!uj!qj!ub!okf!imp!sj!tb!okb!wp!ef!j!cv!ob!sb!j pep!csf!ob!tv!tsfe!tuwb/!Fev!lb!dj!kv!~f!np sb!ej!uj!v!tfq!ufn!csv!j!tb!eb!ws|j!np!jo!ufo!{j!. wof!qsj!qsf!nf/! STANI]: Za sada nismo zvani~no obavije{teni. Me|utim, mi smo rezervisali 150.000 doza vakcina protiv novog gripa i vakcina je u fazi proizvodnje, s tim da niko ne mo`e ta~no re}i od stru~njaka da li }e se ova vakcina primati u jednoj ili dvije doze. Ako bi se primala u dvije doze, mora}e se nabaviti jo{ dodatna koli~ina. Re pu bli ka Srpska je iz dvo ji la zna ~aj na sredstva za ove vakcine, za rezerve lijeka tamiflu, za maske i ostale stvari, ali na tome se ne mo`e {tedjeti. Neblagovremeno reagovanje mo`e izazvati nesagledivo ve}e tro{kove. NN: Koje vakcine trenutno nisu dostupne u Institutu za za{titu zdravlja RS, a trebalo bi da ih imate? STANI]: U Institutu trenutno imamo sve vakcine koje su nam potrebne. Puno je faktora koji uti~u na snabdjevenost RS vakcinama. Nabavku vakcina vr{i Fond zdravstvenog osiguranja RS, a Institut ih prima, skladi{ti i dostavlja domovima zdravlja. Za ve}inu vakcina radi se atest u Agenciji za lijekove Srbije, {to nekad zna trajati dva-tri mjeseca, tako da ako su vakcine na atestu neki mediji to zloupotrijebe i ka`u da Institut nema vakcina. S druge stra ne, te {ko je pre ci zi ra ti ko li ko }e lju di ugristi pas ili zmija pa da bismo mi znali i nabavili odre|enu koli~inu vakcina.

FORUM PLUS Da li ste bili u situaciji da nekome ponudite ili date mito za odre|enu uslugu?

Ob!sb!wop!eb!tbn!cjp-!j up!of!csp!kf!op!qv!ub/!Tb!np kf!qsp!cmfn!|up!of!nbn |ub!qp!ov!ej!uj!lp!svn!qj!sb!. opn!j!opw!d b!hmb!e opn tmv!acf!oj!lv"![ob!kv!~j!tf!. cf-!wkf!sv!kfn!eb!cji!twf np!hv~f!tmv!acf!oj!lf!qp!. enj!ujp!tb!np!eb!jnbn!t •jn/ Vesko, Dizeldorf

Wj!|f!qv!ub!tbn!ebp!nj!. up!kfs!cf{!qp!enb!{j!wb!okb v!pwpk!{f!nmkj!of!cj!cjmp np!hv~f!!puj!~j!oj!ob!mj!kf!•f!. okf/!Up!{ob!kv!twj-!qb!j!poj obk!oj!aj!tmp!kf!wj!esv|!uwb/ Cf{!nj!ub!of!nb!oj!qp!tmboj!mj!kf!•f!okb-!oj!{b!sb!ef-!oj qv!up!wb!okb-!oj!oj!•f!hb/ deripaska @hotmail.com

Oj!tbn!cj!mb!v!qsj!mj!dj!eb eb!kfn!nj!u p-!bmj!kf!t bn qsf!lp!qp!{obo!tuwb!ep!mb!. {j!mb!ob!qsj!nkfs!ep!ep!lup!. sb-! kfs! esv!h b!• j!kf! oj!kf np!hv!~f!ep!~j!ob!sfe!{b pesf!}f!of!vtmv!hf/!Up!kf ab!mp!top!kfs!uf!|lp!poj!nb lp!kj!of!nb!kv!•j!nf!qpu!qmb!. uj!uj!ep!lup!sb/!Np!hv!tb!np vnsj!kf!uj/ Milica, Doboj

Cf{!qpu!qmb!~j!wb!okb!jmj!of!. lf!kb!lf!wf!{f!lpe!obt!of np!!aft!oj!|ub!vsb!ej!uj-!oj!vqj!. tb!uj!tf!ob!gb!lvm!ufu-!oj!ob!~j qp!tbp-!bmj!nj!tmjn!eb!kf!obk!. hp!sf!up!|up!cf{!nj!ub!of np!aft!ep!~j!ep!ep!lup!sb|up!cj!lbp!v!twb!lpk!op!sn ! b! .! m!!opk!{f!nmkj!usf!cb!mp!eb!cvef tb!twjn!ops!nbm!ob!tuwbs/ Borislav, Isto~no Sarajevo

Up!oj!kf!oj!|ub!•v!eop/!Up kf-!ob!ab!mptu-!qpt!ub!mp!ops!. nbm!op-!eb!obt!of!np!af| ej!kf!uf!v!wsuj~!vqj!tb!uj!blp of!nb|!of!lv!kb!lv!wf!{v-!b eb!of!qsj!•bn!p!pt!ub!mjn tuwb!sj!nb/ Up!kf!kf!eob!lb!ubt!usp!gb/ Milena, Prnjavor

Oj!t bn!tf!tv!t sf!u b!mb!t ujn-!bmj!j!eb!tbn!cj!mb!v!qsj!. mj!dj!nj!up!oj!lb!eb!of!cji!eb!. mb-! kfs! {b!| up! qv!o j!u j eaf!qp!wf!of!lp!nf!lp!up!of {b!tmv!av!kf/! Dana, Bijeljina

7. 7. 2009. vupsbl

Forum Press THE ECONOMIST TIMES

Du{a kao `irant Spremni ste da se odreknete du{e za kredit u ovim te{kim, kriznim vremenima? U Letoniji, gdje je kriza izra`enija nego u ostatku Evropske unije, ljudi pribjegavaju raznim na~inima zarade, pa tako i Viktor Mirosi~enko (34) nudi pozajmice ljudima, a ako ih ne vrate, samo }e ostati bez du{e, ~ega se svi boje. Mirosi~enko maksimalno posu|uje 500 dolara, a do sada je uspio sklopiti vi{e od 200 ugovora s klijentima koji su mu obe}ali du{u kao garanciju. Ovaj na~in pozajmljivanja sigurno odgovara Letoncima, jer je to zemlja EU koja je najte`e pogo|ena svjetskom ekonomskom krizom. Kao zajmodavac u sporazumu se navodi kompanija "Kontora", ~ije je glavno lice upravo Mirosi~enko. On sa klijentima potpisuje sporazum, a kao zalog za pozajmicu klijent pristaje da da svoju du{u ili, kako u sporazumu stoji, "moju besmrtnu du{u". Mirosi~enko ka`e da njegova kompanija nema utjeriva~e dugova koji bi primorali ljude da vrate pozajmicu, a ka`e, nisu mu ni potrebni. Mirosi~enko [tavi{e, potpisnik sporazuma ~ak maksimalno ne mora da poka`e ni li~na dokuposu|uje 500 dolara menta, ve} samo da se potpi{e. "Ako ne vrate, {ta ih ~eka? Pa ostaju bez du{e, a toga se ovdje svi boje", ka`e Mirosi~enko, obja{njavaju}i ovaj neobi~an na~in zadu`ivanja. Njegova kancelarija se nalazi u podrumu jedne zgrade, a u njoj su samo tri stolice i kompjuter. On dodaje da ima dosta interesenata, jer je zbog krize hiljade ljudi ostalo bez posla, a pozjamljivanje je postalo uobi~ajena praksa. Mirosi~enko ka`e da se njegova kompanija uglavnom oslanja na povjerenje, tj, rije~ klijenta da }e vratiti posu|eni novac. Najvi{e posu|uje 500 dolara, a maksimalan rok otplate je 90 dana i to po prili~no visokoj kamati. On na kraju ka`e da radi tek dva mjeseca, a da ima vi{e od 200 klijenata, {to je impozantan broj za ovako kratko vrijeme.

STAV Pi{e: Albina SORGU^

PARIS MATCH

Moskovska dobrodo{lica

Specijal o Majklu D`eksonu

Pi{e: @eljko IVANKOVI]

Ili smo osu|eni na dr`avnike koji se vi{e ni odijelom ne razlikuju od svojih policijskih pratilaca, koji vi{e od njih psuju, koji su manje od njih obrazovani

Biti dr`avnik intelektualac N

Ako pije{, ne vozi Pijani mladi} voze}i velikom brzinom u centru Sarajeva "pokosio" je svojim autom osmoro pje{aka. Na sre}u, svi su pro{li s lak{im povredama, ali su posljedice ovog u najmanju ruku nepromi{ljenog ~ina mogle biti znatno gore. Tridesetjednogodi{nji Mahir Travljanin, kad je sjeo za volan u pijanom stanju, zasigurno nije razmi{ljao o tome da mo`e ugroziti svoj, ali i `ivote drugih ljudi. Iako su ~este kampanje policije s poznatom parolom "Ako pije{, ne vozi", jako mali broj voza~a se pridr`ava te parole. Svakodnevno smo svjedoci saobra}ajnih nesre}a s najte`im posljedicaNerealno je ma koje su izazvali upravo o~ekivati da policija pijani voza~i. sama s ulica skloni svakog Iako policija iz saobra}aneodgovornog voza~a ja isklju~uje voza~e koji voze pod dejstvom alkohola i zbog prekora~enja brzine, nerealno je o~ekivati da sama s ulica skloni svakog neodgovornog voza~a. Jedino je logi~no rje{enje da se voza~i urazume i pridr`avaju saobra}ajnih propisa. Pje{aci koje je Travljanin povrijedio zbog njegove }e nepromi{ljenosti, osim fizi~kih, imati i psihi~ke posjedice i ne}e se osje}ati sigurno kad {etaju gradom. S obzirom na to da je pje{acima nanio lak{e povrede, Mahir Travljanin ju~e je po nalogu tu`ila{tva pu{ten na slobodu. Nakon istrage }e biti poznato da li }e odgovarati za krivi~no djelo ili prekr{aj. Ina~e, zakonodavac je predvidio minimalne sankcije za nesavjesne voza~e, te se mo`emo samo nadati da }e se oni sami urazumiti. Dobro bi bilo i da bude nastavljena akcija Jedinice za saobra}aj sarajevske policije o oduzimanju vozila od potencijalnih ubica na cestama.

ECONOMIST

Pogled s margine

Jedva je zamislivo da politika komunicira s kulturom i dru`i se s ljudima iz kulture, jer je uglavnom upu}ena na krimogeno podzemlje

e da vno u no vi na ma pro ~i tam kra}i interview Sr|ana Dizdarevi}a pod naslovom "Odijelo ne ~ini dr`avnika". Ugledni Slavoj @i`ek, potom, u drugim novinama go vo ri o Ahma di ne d`a du kao o "iskvarenom islamofa{isti~kom populisti", kao "iranskom Berlusconiju"... Jo{ nedavno je kvalificirao Busha! I onda se, ~itaju}i ovih dana izvanredne \ilasove memoare, zapi tam pos to je li jo{ uo p}e i je su li jo{ mo gu }i dr`avnici formata Churchilla, Adenauera, Bene{a, kasnije Brandta ili, za{to ne, formata \ilasa? Koji znaju misliti svijet oko sebe dr`avni~ki? Barem kilometar dalje izvan svog feuda? Koji imaju kulturu po{tovanja umjetnosti, ako joj ve} sami nisu dorasli? Koji bi, poput \ilasa, bili toliko obrazovani dru`iti se s Krle`om, ako ve} ne napisati "Legendu o Njego{u", s Andri}em ili Zogovi}em, ako ve} ne i napisati serijal tekstova za dnevne novine? Govoriti na dva svjetska jezika, ako ve} ne i prevoditi Miltonov "Izgubljeni raj"? Biti toliko pismeni da danas znaju govoriti bez "e", "a", "ovaj", ako ve} ne sutra sami znati napisati svoje memoare? (Ako uop}e budu imali u njima {to re}i?!) Ili smo osu|eni na dr`avnike koji se vi{e ni odijelom ne razlikuju od svojih policijskih pratilaca, koji vi{e od njih psuju, koji su manje od njih obrazovani, koji znaju manje jezika od svojih voza~a, koji jedva imaju moralnu vertikalu...? \ilasova knjiga "Vlast i pobuna" impresionira visokim ritmom memoarsko-politi~kog svjedo~enja, jezi~no-literarnom kultivirano{}u `anra iz kojeg taj govor dolazi, sposobno{}u da se sagleda cjelina, tj. ukupni kontekst djelovanja, trudom da se govori istinito i krajnje objektivno, pa makar i o vlastitim zabludama i gre{kama, da se govori bez trunke ressentimenta...

Hrabrost Adenauera ili Brandta je nedosti`na bajka iz davnih vremena za mnoge

13

Ono {to na poseban na~in mora impresionirati ~itatelja koji dobrano zna prva desetlje}a Titove Jugoslavije i sve mogu}e perturbacije (Staljin, Goli otok i dr.) je impresivna ekipa dr`avnika i diploma ta ko ju je ta da{ nji kraj nje ide olo gi zi ra ni i totalitarni sustav imao. Na stranu sve ]opi}eve "osme ofenzive" i "jereti~ke pri~e", na stranu sav skorojevi}ko-{umski mentalitet, "banalnost i vulgarnost nove vlasti", ideolo{ka krutost poluinteligenata, partijskih aparat~ika, ulizice i laktaro{i, ta je zemlja imala ozbiljan broj umnih ljudi i za unutarnju i za vanjsku (diplomatsku) reprezentaciju. Znali smo to i bez \ilasova svjedo~enja, ali nam je ono u svjetlu ranije re~ene re~enice da odijelo ne ~ini dr`avnika dodatno ukazalo kako, na`alost po nas i na{e vrijeme uop}e, ne samo ovo lokalno nego i europsko, danas me|u dr`avnicima nemamo obrazovane likove tipa Milovana \ilasa, Ko~e

Popovi}a, Vladimira Velebita, Ale{a Beblera, Radovana Zogovi}a... A da i ne nabrajamo one iz drugog intelektualnog reda jugoslavenskih politi~ara, koji su jo{ visoko iznad dana{nje tzv. prve garniture politi~ara i dr`avnika, kojima je ve} i ideja o poroku, otrovu politike (Bene{) intelektualno i moralno nedoku~iva. Kad se cijela stvar izvede na ta da{ nju europ sku ra zi nu, ko li ko god ideolo{ki o{tro polariziranu, doista vidite svijet u kojemu se `ivjelo na intelektualno znatno vi{oj razini. Osobito impresionira \ilasovo svjedo~enje o uglednim jugoslavenskim knji`evnicima i umjetnicima, s kojima se dru`io, sura|ivao, polemizirao, a {to je danas nekom politi~aru jedva zamislivo. Jedva je zamislivo da politika komunicira s kulturom i dru`i se s ljudima iz kulture, jer je uglavnom upu}ena na krimogeno podzemlje, vezana uz skorojevi}ki primitivizam, sama po sebi psova~ka i pornografska, primitivno-skandaliziraju}a, nacionalisti~ka ili, u najbolju ruku isprazna, licemjerna i blazirana. A odijela im i radni prostori, kabineti i vozni parkovi malogra|anska mjera njihove uspje{nosti. Intelektualni kapaciteti ravni svakodnevnim skandalima koje @i`ek vidi kao "mje{avinu klaunovskih nastupa i bezobzirne politike". Ne, ne}emo o onome {to godinama ~itamo o gospodarima Turkmenistana ili Bjelorusije, Sjeverne Koreje ili... Tek, uspore|ujemo neka imena dr`avnika iz \ilasova doba i u povodu njegove knjige. Nezamislive su danas nekakve krle`ijanske inicijative za izlo`bu u Parizu ili za ustanovljenje leksikografije. I ne samo na na{im prostorima. Te{ko zamislive velike i hrabre Adenauerove geste, Churchillovi memoari ili ukupni intelektualni \ilasov aktivitet. Hrabrost Adenauera ili Brandta je nedosti`na bajka iz davnih vremena za mnoge koji bi htjeli da ih se, premda ne znamo za{to, tretira kao ozbiljne dr`avnike... Osobna gra|anska i intelektualna hrabrost koju svjedo~i \ilasova knjiga je hrabrost suo~enja s gubitkom svih politi~kih i gra|anskih privilegija zarad vlastitosti. No, hrabrost iziskuje ne samo tvrdokornost, nego i visoku intelektualnu i moralnu odgovornost. A to je, ipak, malo prezahtjevno, zar ne, i tu je ona demarkacijska crta izme|u dr`avnika i onoga koji to glumi u "lister odijelu" i zadnjem tipu automobila visoke klase! To ga mo`da ~ini va`nim u njegovu selu, kod `ene mu ili ljubavnice?! Ono po ~emu se novi tip dr`avnika jedino u stanju identificirati s onima iz pro{losti, upravo su najgore od zna~ajki, svedive na bahatost i autoritarnost, ili smije{nu europsko-ma lo gra |an sku bla zi ra nost, {to su u oba slu~aja najobi~nije kompenzacije vlastite nesigurnosti, neobrazovanosti, kona~no - nedoraslosti i vremenu i pozivu.

14

vupsbl!7. 7. 2009.

Hronika Nakon sva|e napao bejzbol palicom

Policijski bilten Udavio se kota~em vodenice

PRIJEDOR - Dvdesetsedmogodi{nji D.@., mje{tanin Omarske kod Prijedora, policiji u tom mjestu prijavio je da ga je prekju~e, 20 minuta poslije pono}i, na parkingu ispred motela "Peti neplan", bejzbol palicom napao A.B. (28), tako|e iz Omarske. On je kazao da mu je pri tome nanio povrede u predjelu glave i lijeve ruke. Prema informacijama iz policije, incidentu na parkingu prethodio je verbalni sukob izme|u D.@. i A.B., na kon ~e ga je A.B. bejzbol palicom prvo polupao sta kla na auto mo bi lu golf dvojka, koji je vlasni{tvo D.@., a potom palicom nasrnuo i na njega.

Kako saznajemo u Slu`bi hitne pomo}i u Omarskoj, nakon ukazane intervencije D.@. je pu{ten na ku}no lije~enje. Prema nezvani~nim informacijama, nakon incidenta na parkingu kod "Petog neplana" napada~ je s bejzbol palicom pobjegao s lica mjesta, da bi se nekoliko sati poslije sam prijavio policiji. Tako|e, nezvani~no saznajemo da je u trenutku incidenta bio pijan. Protiv njega je ju~e nadle`nom tu`ila{tvu proslije|en izvje{taj za po ~i nje no dje lo o{te }e nja tu |e stvari i fizi~kog napada. D.K.

Pu{ten na slobodu voza~ koji je "pokosio" pje{ake SARAJEVO - Mahir Travljanin (31) iz Sarajeva, koji je u subotu voze}i u pijanom stanju svojim autom udario i lak{e povrijedio osmoro pje{aka u centru Sarajeva, ju~e je pu{ten na slobodu. Edina Pirija, portparol Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, objasnila je da }e nakon provo|enja istrage biti utvr|eno da li je Travljanin po~inio krivi~no djelo ili prekr{aj. Prema policijskim informacijama, Travljanin je u vrijeme nezgode imao 1,54 promila alkohola u krvi, a povrije|enim pje{acima ljekarska pomo} ukazana je u sarajevskom Klini~kom centru i Op}oj bolnici "Prim. dr Abdulah Naka{". Policija je saop{tila da su povrije|ene ~etrnaestogodi{nje N.O. i E.B. i ~etrnaestogodi{nji O.F., {esnaestogodi{nja M.H. i {esnaestogodi{nji M.S., te K.T. (33), E.R. (60) i [.R. (63), svi iz Sarajeva. Nezgoda se desila u subotu oko 22 sata u Titovoj ulici, kada je Travljanin upravlja}i sitroenom velikom brzinom izgubio kontrolu nad vozilom i skrenuo s ceste na trotoar. Najprije je autom oborio `ardinjere na trotoaru, a potom slu~ajne prolaznike koji su {etali Titovom. Travljanin je uhap{en u nedjelju ujutro, bio je zadr`an 24 sata u policiji, zatim je predat Kantonalnom tu`ila{tvu, odakle je nakon saslu{anja pu{ten. A.S.

BIJELJINA - Sedamdesetpetogodi{nji Gavro Deli} iz Priboja stradao je ju~e nesretnim slu~ajem u vodenici. "B.S. iz Priboja je oko 9.30 u vodenici prona{ao be`ivotno tijelo G.D. i odmah obavijestio policiju", rekao je Dragomir Peri}, portparol CJB Bijeljina. Policajci su zajedno sa ljekarom iza{li na lice mjesta i utvrdili da se radi o nesretnom slu~aju davljenja kota~em vodenice. O.S.

Oslobo|eni nakon kra|e auta SARAJEVO - Sarajlije Faruk Omer be go vi} (28) i Adnan Alagi} (32), osumnji~eni da su u ne dje lju pri je te }i no `em ukrali auto Darku Matu{ku iz Ne uma, ju ~e su po na lo gu Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu pu{teni na slobodu, potvr|eno je iz MUP-a Kantona Sarajevo. Omerbegovi}a i Alagi}a u nedjelju je oko 18.30 uhapsila gora`danska policija nakon {to su istog dana u mjestu Brezova~a - Igman u Had`i}ima kod Sarajeva prijete}i no`em Matu{ku ukrali golf 2, odre|enu koli~inu novca i mobilni telefon. Gora`danska policija ih je uhapsila i predala pripadnicima MUP-a KS odakle su ju~e po nalogu tu`ila{tva pu{teni na slobodu, a protiv njih }e biti podnesena krivi~na prijava za razbojni{tvo. Kod osumnji~enih je prona|eno ukradeno vozilo, koje je vra}eno vlasniku. A.S.

Maskirani razbojnici oplja~kali jo{ jednu poslovnicu Rajfajzen banke u Banjaluci

10.000 Nikola MORA^A

BANJALUKA - Nepoznati razbojnici maskirani fantomkama i naoru`ani pi{toljima oplja~ka li su ju ~e Po slo vni cu Raj faj zen ban ke u banjalu~kom naselju Dervi{i, odakle su odnijeli 10.000 maraka. Oru`ana plja~ka dogodila se oko 12 ~asova, kada su dvojica razbojnika sa fantomkama na glavi upala u objekat banke u Ulici put srpskih branilaca, te uz prijetnju oru`jem od radnica uzeli novac, oko 10.000 maraka. Iz banjalu~kog Okru`nog tu`ila{tva ju~e su potvrdili da se dogodila plja~ka, te da je policija obavila uvi|aj po nalogu de`urnog tu`ioca. "De`urni tu`ilac nalo`io je da se preduzmu sve istra`ne radnje na pronalasku po~inilaca i rasvjetljavanju ovog krivi~nog djela", saop{teno je iz

banjalu~kog tu`ila{tva. "Nezavisne" saznaju da su se razbojnici pred Poslovnicu Rajfajzen banke dovezli oko 12 ~asova u audiju metaliksive boje. "U autu su ostala dvojica, dok su dvojica upala u banku, zaprijetila blagajnici staviv{i joj pi{tolj na glavu. Nakon {to im je radnica predala novac, razbojnici su pobjegli sa mjesta zlo~ina", kazao je izvor "Nezavisnih" iz banjalu~ke policije. Policija je nakon dojave o oru`anoj plja~ki Poslovnice Rajfajzen banke, u relativno kratkom roku, gotovo svim raspolo`ivim patrolama krenula u potjeru za razbojnicima i potpuno blokirali naselje. Prolaznicima koji su ju~e u {oku posmatrali `utu traku sa natpisom "mjesto zlo~ina" oko ulaza u Rajfajzen banku bilo je jako ~udno kako su se razbojnici uop{te odlu~ili za plja~ku ove poslovnice

IZ SUDSKE BILJEŽNICE

Pi{e: Albina SORGU^

U Sudu BiH razmatrano priznanje krivice jednog od optu`enih za zlo~in na Kori}anskim stijenama

Gordan \uri} danas svjedok Tu`ila{tva SA RA JE VO - Gor dan \u ri}, jedan od optu`enih za ratni zlo~in na Kori}anskim stijenama, danas }e u Sudu BiH svjedo~iti kao svjedok Tu`ila{tva BiH protiv ostale {estorice optu`enih u ovom predmetu. \uri} je 26. juna postigao sporazum sa Tu`ila{tvom BiH o priznanju krivnje i taj sporazam ju~e je razmatran u Sudu BiH, ali }e presuda naknadno biti donesena. \uri} je i ju~e na ro~i{tu u Sudu BiH ponovio da je kriv za djelo koje

mu je optu`nicom stavljeno ne teret. Potvrdio je i da je saglasan sa prijedlogom Tu`ila{tva da mu bude izre~ena zatvorska kazna u rasponu od pet do osam godina. Zbog stri je lja nja vi {e od 200 hrvatskih i bo{nja~kih civila 21. augusta 1992. godine na Kori}anskim stijenama na Vla{i}u, osim \uri}a optu`eni su i Zoran Babi}, Milorad Rada ko vi}, Mi lo rad [krbi}, Lju bi {a ^eti}, Du{an Jankovi} i @eljko Stojni}. U istom predmetu su|eno je i biv-

Tu`ila{tvo utvrdilo da \uri}, za razliku od Damira Ivankovi}a, nije u ~estvovao u strijeljanju civila

{em pripadniku prijedorske policije Damiru Ivankovi}u, koji je pro{le sedmice, nakon priznanja krivice, pravosna`no osu|en na 14 godina zatvora. Tu `i lac Sla vi ca Ter zi} Sudu BiH ju~e je prezentirala dokaze koji Gordana \uri}a terete za djelo koje je priznao da je izvr{io. Ve}ina dokaza koje je Tu`ila{tvo prezen to va lo Su du ko ri {te na je u pos tup ku protiv Damira Ivankovi}a. Tu`ila{tvo je ranije utvrdilo da \uri}, za razliku od Ivankovi}a, nije u~estvovao u strijeljanju civila

na Kori}anskim stijenama, nego da je bio prisutan na mjestu zlo~ina u vrijeme kad su likvidacije izvr{ene. \uri} se priznanjem krivnje obavezao da }e potpuno ili djelimi~no platiti tro{kove sudskog postupka i da }e izmiriti imovin sko pra vni zah tjev os te }e nih uko li ko takvog zahtjeva bude bilo. Zbog sumnje da je u~estvovao u zlo~inu na Ko ri }an skim sti je na ma pro {le se dmi ce je uha p{en i akti vni po li ca jac iz Prijedora Sa{a Ze~evi}, kojem je Sud BiH odredio jednomjese~ni pritvor.

Hronika

7. 7. 2009. vupsbl

Vijesti Uhap{en zbog silovanja

Poslovnica Rajfajzen banke u Dervi{ima smje{tena u dobro ogra|enom prostoru FOTO V. STOJAKOVI]

Dvojica su upala u banku i zaprijetila blagajnici, staviv{i joj pi{tolj na glavu. Kad su uzeli pare, pobjegli su u audiju gdje su ih ~ekala jo{ dvojica

Ukrali maraka koja se nalazi, kako su naveli, u dobro ogra|enom prostoru. "Postoji ~eli~na ograda ispred objekta u kome se uz samu banku nalazi i ulaz u 'Maxi market'. Tu su ~etiri kamere koje su morale snimiti razbojnike. Na O~evidaca je bilo jako malo, iako je u blizini lokal i gradili{te

izlazu iz ogra|enog dvori{ta je stra`arska ku}ica 'Alarm West osiguranja' i razbojnici su morali pro}i pored nje. Pravo je ~udo kako su se uop{te odlu~ili da izvedu ovu plja~ku", ispri~ao je jedan od mje{tana banjalu~kog naselja Dervi{i. O~evidaca oru`ane plja~ke je bilo jako malo, iako se preko puta banke nalazi lokal u kome je u trenutku plja~ke bilo gostiju, ali i gra|e-

vinskih radnika koji su radili na obli`njim objektima. "Ni{ta nisam vidio, niti ~uo. Nemam pojma kada se to dogodilo", izjavljivali su redom oni koji su bili svega nekoliko metara od oplja~kane Poslovnice Rajfajzen banke. Iz banjalu~ke policije ju~e nisu isklju~ili mogu}nost da su banku u Dervi{ima oplja~kale iste osobe koje su u maju ove godine izvr{ile oru`anu plja~ku Poslovnice Rajfajzen banke u banjalu~kom naselju Obili}evo/ Mejdan. Tada su, naime, trojica razbojnika razoru`ala slu`benika "Alarm West osiguranja", a zatim iz kase banke odnijeli blizu 50.000 maraka. Iz centrale Rajfajzen banke u Sarajevu ju~e su odgovorili da nemaju trenutno preciznu informaciju koliko je odneseno iz njihove poslovnice u Dervi{ima i dodali da }e vi{e detalja o tome tek pokazati istraga.

Rizah i Mehmed Salkanovi} nastradali kod Kalesije

Poginuli zbog brzine J. [ARAC

KALESIJA - Dvije osobe su smrtno stradale u saobra}ajnoj nesre}i koja se ju~e u 1.30 dogodila na regionalnom putu @ivinice - Kalesija u mjestu Donje Vukovije. Voze}i se u fordu u pravcu @ivinica, Rizah Salkanovi} (42) iz Gornjih Dubrava kod @ivinica i Mehmed Salkanovi} (20) su automobilom sletjeli s ceste i udarili u potporni stub benzinske pumpe "Karamuji}". Ford je potpuno smrskan, Rizah Salkanovi} je na licu mjesta podlegao, dok je Mehmed Salkanovi} izdahnuo na putu do Doma zdravlja Kalesija. Uzrok nesre}e je najvjerovatnije neprilago|ena brzina. Kantonalni tu`ilac Fahrudin [ljivi} je naredio obdukciju, a u Kantonalnom tu`ila{tvu Tuzla ka`u da je jo{ nepoznato ko je upravljao automobilom. Obojica stradalih su iz Gornjih Dubrava, a ju~er nam nitko nije `elio potvrditi jesu li njih dvojica u srodstvu. Prema informacijama iz @upanijskog tu`iteljstva,

vozilo ford se kretalo regionalnim putem @ivinice - Kalesija u smjeru @ivinica, te je dolaskom u blizinu benzinske pumpe "Karamuji}" iz za sada nepoznatog razloga, a najvjerojatnije usljed neprilago|ene brzine, vozilo sletjelo s ceste, te udarilo u jedan od nosivih stubova objekta pumpe. Kako smo saznali od susjeda, nitko nije vidio kako je do{lo do prometne nesre}e. Oni su samo ~uli jak prasak. Na obli`njoj benzinskoj crpki saznali smo da se auto kretao velikom brzinom, pretpostavlja se ~ak izme|u 160 i 180 na sat. Neprilago|ena brzina na ovoj dionici ceste je ~esta, a susjedi nam ka`u da ~esto budu svjedoci divljanja na cestama. Jedan od o~evidaca nam ka`e da su slike nesre}e bile u`asne. "Ja to nisam vidio ni na filmovima. U`as i ni{ta drugo", rekao nam je on. Radi pru`anja pomo}i i asistencije pri izvla~enju tijela poginulog Rizaha Salkanovi}a anga`irani su i pripadnici Vatrogasne postrojbe. Tu`itelj je naredio prevoz mrtvih tijela radi obavljanja tjelesnog pregleda i obdukcije.

FO^A - Slu`benici Policijske stanice Fo~a uhapsili su Avdu Kr{u (30) iz sela Kr{ovine zbog osnovane sumnje da je proteklog vikenda na livadi pored puta u mjestu Tjenti{te, op{tina Fo~a, silovao Stojanku T. (48). Iz CJB Isto~no Sarajevo nisu `eljeli otkrivati detalje gdje se ta~no silovanje desilo, ni da li je osumnji~eni slu~ajno odabrao svoju `rtvu, kao ni to da li je bio pod uticajem alkohola. Stojanka T. je prijavila da ju je Kr{o silovao, nakon ~ega su policajci, po ovla{tenju de`urnog tu`ioca, iza{li na mjesto doga|aja, te priveli osumnji~enog, dok je o{te}ena upu}ena u fo~anski Klini~ki centar na tjelesni i ginekolo{ki pregled. Stojanka T. pregledana je u KBC Fo~a i prona|eni su tragovi sa obu}e, odje}e, noktiju i tijela, koji su izuzeti s oba lica i bi}e predmet vje{ta~enja. N.N.

Istraga o zapaljenom BMW-u jo{ traje BANJALUKA - Pripadnici CJB Banjaluka intenzivno tragaju za osobom ili vi{e njih koje su protekle sedmice zapalile luksu zni BMW X5, vri je dan 100.000 ma ra ka, vla sni{ tvo Danka Stani{i}a iz Banjaluke. Gospa Arsenovi}, portparol banjalu~ke policije, izjavila je ju~e da je policija 2. jula ove godine dobila prijavu da je u Ulici bra}e ^ubrilovi}a ispred bro ja 18 za pa ljen luksu zni BMW. "Nakon prijave policija je obavila uvi|aj i pokrenula istragu. Prema izjavi D.S., vlasnika, vrijednost zapaljenog terenskog vozila BMW procijenjena je na 100.000 maraka", izjavila je portparol banjalu~ke policije. "Nezavisnim" je od izvora bliskog istrazi potvr|eno da je luksuzni BMW najvjerovatnije zapaljen Molotovljevim koktelom. Zapaljeni BMW bio je, kako sa zna ju "Ne za vi sne", osiguran kasko osiguranjem. N.M.

Uhap{en zbog poku{aja ubistva TUZLA - Kadir R. (21) iz Glogove, kod Bratunca, osumnji~en je za poku{aj ubistva ~etiri mladi}a u blizini diskoteke "Galaksis" u Dedi}ima, kod Srebrenika, saop{teno je u tuzlanskom tu`ila{tvu. On je u nedjelju dva sata iza pono}i bajonetom automatske pu{ke vi{e puta udario Mirsada Kuduzovi}a (18) i ]amila Kuduzovi}a (25) iz Mramora, kod Tuzle, koji su smje{teni na Odjel intenzivne njege, te bra}u Nermina (22) i Ned`ada (27) Junuzovi}a, koji su smje{teni na Odjelu hirurgije UKC Tuzla. Kadir R. je deset sati kasnije uhap{en na podru~ju op}ine Lukavac, a nakon saslu{anja kantonalni tu`ilac Mugdim Zul~i} je predlo`io da mu bude odre|en jednomjese~ni pritvor. J.[.

15

Dvije godine zatvora zbog prevoza droge SARAJEVO - Sud BiH osudio je ju~e Zdravka Jurkovi}a iz Stoca na dvije godine zatvora jer je kao ~lan zlo~ina~ke organizacije prevozio drogu. Pravosna`na presuda izre~ena je nakon {to je Jurkovi} postigao spo ra zum s Tu`ila{ tvom BiH o priznanju krivnje, a oduzeta mu i imovinska korist 2.500 eura, koje je stekao "vr{enjem krivi~nog djela", saop{teno je iz Suda BiH. Osim Jurkovi}a, za udru`ivanje u zlo~ina~ku or ga ni za ci ju op tu`eni su @e ljko Ili} iz Bi le}e, advo kat iz Ba nja lu ke Ma ri ca ]ulum, Nikola Glu{ac, Boris Samard`i}, Ilija Bjeleti}, svi iz Bile}e, Ante Prce iz Stoca, te Sabro Rami} i Andrea Kogoj, oboje iz Zenice. Iz Suda BiH je saop{teno da je Jur ko vi} kao pri pa dnik zlo~ina~ke organizacije od febru-

ara 2008. godine, zajedno s vi{e njemu poznatih osoba, kontinuirano prebacivao prethodno ugovo re ne ko li~ine skan ka. "Jurkovi}u poznata osoba je dalje or ga ni zi ra la pre uzi ma nje i distribuciju skanka na podru~ju BiH i Hrvat ske. Od fe bru ara 2008. godine Jurkovi}u je isporu~eno naj ma nje 45 ki lo gra ma skanka. Droga mu je isporu~ena u ~etiri navrata po cijeni od 200 do 1.200 eura po kilogramu", nave de no je u sa op {te nju Su da BiH. Prema informacijama iz Suda, Jur ko vi} je dro gu pre uzi mao u nje mu po zna tim skro vi {ti ma u op}ini Stolac, a zatim je s osobom iz Splita prevozio do drugog skro vi {ta u bli zi ni ula za u ^apljinu. Droga je preuzimana i prebacivana iz BiH u Hrvatsku. A.S.

Grbi} ubijen tupim i tvrdim predmetom BANJALUKA - @eljko Karan, patolog, izjavio je ju~e u banjalu~kom Okru`nom sudu da je Lazar Grbi} iz Orahove kod Gradi{ke u februaru 2001. godine ubijen nakon {to je u glavu udaren tupotvrdim predmetom. Semir Buri} (38) iz Orahove kod Gradi{ke optu`en je da je 12. februara 2001. godine ubio svog kom{iju Grbi}a. Buri} je, prema navodima iz optu`nice, u ku}u svog kom{ije u{ao kroz prozor. Vidjev{i da Grbi} le`i na krevetu, Buri} je, kako se navodi u optu`nici, udario `rtvu kundakom automatske pu{ke u predjelu glave. Karan je ju~e pojasnio da je tupi predmet najvjerovatnije mogla biti motka ili bejzbol palica. Patolog, me|utim, nije isklju~io ni mogu}nost da je Grbi} udaren kundakom automatske pu{ke. Lazar Grbi} je nedugo nakon te{kog ranjavanja preminuo u banjalu~kom Klini~kom centru. @eljko Karan ju~e je pred Sudskim vije}em izjavio i da bi Grbi} imao ve}e {anse da pre`ivi da je ljekarski tim znao {ta se uistinu dogodilo s njim. "Ljekari su deset dana lije~ili Grbi}a misle}i da je on imao mo`dani udar. Da su na vrijeme otkrili da je u stvari dobio udarac u glavu, {anse za pre`ivljavanjem Grbi}a bi bile ve}e, ali to ne zna~i da bi ostao `iv", pojasnio je Karan. Sudija Daniela Milovanovi} odgodila je nakon svjedo~enja patologa su|enje Buri}u na neodre|eno vrijeme, odnosno do pravosna`nosti rje{enja koje treba donijeti Vrhovni sud Republike Srpske, a koje se odnosi na ~itanje izjava koje je Buri} dao pred policijom u Gradi{ci 25. februara 2001. godine. N.M.

"Dokazali smo krivicu optu`enog" BA NJA LU KA - Go ran Glamo~anin, specijalni tu`ilac RS, izjavio je ju~e da je tokom su|enja u potpunosti dokazao da je op tu `e ni Sa {a Kan di} (40) iz Mostara tokom svjedo~e nja u slu ~a ju "Auto-ma fi ja iz Isto~nog Sarajeva" u oktobru 2007. godine dao la`ni iskaz. Specijalno tu`ila{tvo RS tereti Kandi}a da je la`no svjedo~io 3. okto bra 2007. go di ne u banjalu~kom Okru`nom sudu u postupku koji se vodio protiv tada op tu `e nih za kra |e auta na podru~ju Sarajeva, a od kojih je ve }i na u me |u vre me nu pra vo sna`no oslobo|ena krivice. Kandi} je, naime, tokom istrage pred policijskim inspektorima prvo izjavio da je svoj pasat, koji mu je bio ukraden 2006. godine u Sarajevu, vratio uz pomo}

Milo{a Batini}a, jednog od optu`enih u slu~aju "Auto-mafija". To kom su |e nja Kan di} je izmi je nio svoj is kaz, do dav {i pred Sudskim vije}em u oktobru 2007. godine da nikada u `ivotu nije vidio Batini}a. Glamo~anin je posebno istakao da je Kandi} la`nim svjedo~enjem "pogodovao optu`enom Milo{u Batini}u". Jev to Jan ko vi}, advo kat Kandi}a, izjavio je da njegov klijent nije kriv za la`no svjedo~enje. Jan ko vi} je na veo da inspektori MUP-a Kantona Sarajevo, koji su radili na slu~ajevima kra|e auta u Sarajevu, nikada nisu pozvali Kandi}a na zakonsko pre po zna va nje op tu `e nog Batini}a. Sudsko vije}e presudu Kandi}u objavi}e danas. N.M.

16

vupsbl!7. 7. 2009.

Region Muftija Zukorli} kritikuje SDP i Bo{nja~ku listu

BUJ!OB!.!Op!wj!cbm!lbo!tlj!|ubc DJB! cj!~ f! v! Tlp!q mkv! v! op!w pk Bn!c b!t b!e j! TBE-! qj!| f! hs•lj eof!wojl!#Fuopt#/ Mjtu!ob!wp!ej!eb!kf!qsf!nb!wf!mj!. •j!oj!{hsb!ef!up!obk!wf!~b!bnf!sj!. •lb! bn!c b!t b!e b! ob! Cbm!l b!o v/ Qp!ws|j!ob! ob! lp!kpk! kf! j{!hsb!}f!. ob!qspt!uj!sf!tf!ob!of!lp!mj!lp!ef!. tf!uj!of! if!lub!sb-! b! lv!qmkf!ob! kf v{! qp!np~! nb!lf!epo!tlf! wmb!. ef/!)Tsob*

DSS i NS tra`e ostavku Vlade

lider Narodnog pokreta Sand`aka D`email Suljovi}, koji nisu potpisali usvojenu deklaraciju. Potpredsjednik Sand`a~ke demokratske partije Meho Omerovi} u nedjelju je izjavio da ta stranka razumije `elju Islamske zajednice da se bavi i podsti~e pitanja va`na za Bo{njake, ali da to nije mjesto gdje se vode politi~ki skupovi i rasprave. Me{ihat Islamske zajednice u Srbiji je u saop{tenju za javnost ocijenio da je skup "pokazao najvi{i ste pen na ci onal nog kon sen zu sa Bo{njaka, a potpisnici Deklaracije visok stepen nacionalne i politi~ke Stranke optu`ene da su se svrstale u re`imski blok

svijesti". Ocijenjeno je i da ~injenica da poslanik Munir Poturak i predsjednik Narodnog pokreta Sand`aka D`email Suljevi} nisu potpisali Deklaraciju nipo{to ne umanjuje njenu vrijednost, ve} pokazuje da je "politi~ki put Bo{njaka izme|u ove dvije krajnosti". Me{ihat je ocijenio da su "skoro identi~ni" komentari Esada D`ud`evi}a, Munira Poturka i Meha Omerovi}a po~etak zbli`avanja ili ujedinjenja SDA i SDP protiv interesa Bo{njaka. (Beta)

Radnici blokirali SO Kur{umlija

BEOGRAD - Demokratska stranka Srbije i Nova Srbija organizovali su u Beogradu simboli~no izja{njavanje gra|ana o radu Vlade Srbije. Lider Nove Srbije Velimir Ili} i predsjednik Ekonomskog savjeta Demokratske stranke Srbije Nenad Popovi} pozvali su premijera Srbije Mirka Cvetkovi}a da podnese ostavku, ocijeniv{i da Srbiji prijeti socijalna i ekonomska katastrofa ako se ne raspi{u novi izbori. (B92)

Jadranka Kosor predstavila

Nova vlada, Radovan Fuks dolazi u Vladu

Popunjen Ustavni sud ZAGREB - Mato Arlovi} i Antun Palari} nove su sudije Ustavnoga suda, odlu~io je ju~e Hrvatski sabor tajnim glasanjem Za dva upra`njena mjesta na Ustavnom sudu kandidovalo se ~etvoro kandidata. Arlovi} je dobio 110 glasova, a Palari} 82. Arlovi} je bio saborski poslanik SDP-a u pet mandata i prizna ti je us ta vno-pra vni stru~njak. Palari} na mjesto ustavnog suduje dolazi sa du`nos ti dr`a vnog sekretara Centralne dr`avne kancelarije za upravu. (Tportal)

Kosorova je posebno naglasila obezbje|ivanje makroekonomske stabilnosti, stvaranje uslova za oporavak privrede i izlazak iz krize

Informator Policija

KUR[UMLIJA - Biv{i radnici privatizovanih preduze}a konfekcije "Sedmi jul" i kombinata "Kopaonik" blokirali su ju~e ulazak u zgradu Skup{tine op{tine Kur{umlija. Okupljeni zahtijevaju od op{tinskog rukovodstva da posreduje u pregovorima s Vladom Srbije o isplatama njihovih zaostalih zarada. U me|uvremenu su u Ministarstvu rada i socijalne politike zavr{eni razgovori ministra Rasima Ljaji}a s predstavnicima {trajka~kih odbora kombinata "Kopaonik", konfekcije "7. jul" i op{tine Kur{umlija, ali bez konkretnih rezultata. [ef Kriznog {taba Ministastva rada i socijalne politike Sa{a Peri{i} je rekao da }e najvjerovatnije u slu~aju obje firme, budu}i da imaju velike dugove, biti predlo`en reprogram. Radnicima okupljenim ispred zgrade SO Kur{umiliTra`e da ih ja, obratio se zamjenik predsjednika opposjeti i premijer {tine Dejan Milo{evi}, koji je rekao da lokalna samouprava nema ni{ta s privatizacijom preduze}a, ali da }e predstavnici op{tine pomo}i da se u razgovoru s resornim ministrima na|e rje{enje. Predsjednik Jedinstvenog {trajka~kog odbora dva preduze}a Borivoje Uro{evi} ka`e da }e, bez obzira na to kakav dogovor postigne delegacija {trajka~a i lokalne samouprave u Beogradu, radnici dr`ati u blokadi rad op{tinske uprave sve dok u Kur{umliju ne do|e premijer Mirko Cvetkovi}. "@elimo da Cvetkovi}a provedemo kroz napu{tene hale ovda{njih preduze}a, da popri~amo s njim, pa tek onda mo`emo razgovarati o tome da odblokiramo rad lokalne samouprave", naveo je Uro{evi}. Nekoliko stotina radnika i dalje dr`i u blokadi zgradu op{tine, oni su na ulazu u zgradu i ne dozvoljavaju nikome da u nju u|e. (B92)

Srbija Hrvatska Crna Gora

92 92, 112 92

ZAGREB - Mandatarka za sastav hrvatske vlade Jadranka Kosor ju~e je u Saboru predstavila ~lanove svoje vlade, u kojoj je ve}ina dosada{njih ministara. Vlada }e imati ~etiri potpredsjednika, pet novih ministara i jedno novo ministarstvo. Za potpredsjednike predlo`eni su Damir Polan~ec (Hrvatska demo krat ska za je dni ca), ko ji bi tre ba lo da bu de i

Vatrogasci Srbija Hrvatska Crna Gora

93 93, 112 93

Hitna pomo} Srbija Hrvatska Crna Gora

94, 112 94, 112 94

Srbija Hrvatska Crna Gora

987 987 987

Jovanka Broz dobila li~nu kartu i paso{

Telefonske informacije Srbija Hrvatska Crna Gora

988 988 988

Andrija HEBRANG, potpredsjednik HDZ-a Maks Luburi} borio se za hrvatske interese kroz svoju viziju. Sad, sredstva su fa{isti~ka, strana je pogre{na, ali on se nije borio protiv Hrvatske, on je vidio svoju viziju Hrvatske i to je za njega bio jedini ispravni put.

ministar privrede, rada i preduzetni{tva, i Bo`idar Pankreti} (Hrvatska selja~ka stranka), koji je predlo`en i za ministra regionalnog razvoja, {umarstva i vodoprivrede. Za potpredsjednike su predlo`eni i \ur|a Adle{i} (Hrvatska socijalno-liberalna stranka) i Slobodan Uzelac (Samostalna demokratska srpska stranka). Ko so ro va je kao no ve mi nis tre predlo`ila Radovana Fuksa za nauku, obrazovanje i sport; Tomislava Ivi}a koji bi premijerku trebalo da

Jovanka Broz dobila li~na dokumenta

Pomo} na putu

paso{. Titova udovica je zahvalila ministrima, dodaju}i da je veoma sre}na, jer sada mo`e da putuje. "Ovo mi zna~i puno. Ovo smo zapo~eli pre dve godine", rekla je Jovanka Broz, na {ta joj je Da~i} rekao: "Ovo nije ni{ta posebno, svako na to ima pravo". "Za mene jeste", rekla je Jovanka Broz. Jovanka Broz bez li~nih isprava bila od 1980. godine

FOTO TANJUG

NO VI PA ZAR - Me {i hat Islamske zajednice u Srbiji, na ~ijem je ~elu muftija Muamer Zukorli}, optu`io je dvije vode}e bo{nja~ke partije da su se "svrstale u re`imski blok stranaka protiv interesa Bo{njaka i Sand`aka". Islamska zajednica je u saop{tenju kritikovala Sand`a~ku demokratsku partiju zato {to nije podr`ala usvojenu Deklaraciju protiv kr{enja prava Bo{njaka i muslimana putem diskriminacije i daljeg raspar~avanja regije Sand`ak, kao i Bo{nja~ku listu za evropski Sand`ak jer nije ni prisustvovala sjednici na kojoj je Deklaracija usvojena. Poslanik Bo{nja ~ke lis te Esad D`u d`e vi} je odbio da u~estvuje na skupu kojeg je sazvao muftija Zukorli}. Skupu su prisustvovali poslanik Sand`a~ke demokratske partije Munir Poturak i

Novi {tab CIA u Skoplju

BEOGRAD - Ministar unutra{njih poslova Srbije Ivica Da~i} uru~io je ju~e li~na dokumenta Jovanki Broz, udovici nekada{njeg predsjednika Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita. Da~i} je s ministrom za rad i socijalna primanja Rasimom Ljaji}em Jovanki Broz predao li~nu kartu i

Jovanka Broz je, prema pisanju medija, bez li~nih isprava od 1980. godine, kada joj je preminuo suprug. Da~i} je 12. maja ove godine bio u posjeti Jovanki Broz, kada je i obe}ao da }e brzo biti rije{eno pitanje njenih li~nih dokumenata, a ranije je u kontaktu s njom bio i Ljaji}, na ~iju inicijativu je nedavno i dobila dr`avljanstvo. Rasim Ljaji} je prvi ministar koji je prije tri godine posjetio Titovu udovicu i tada se upoznao s lo{im uslovima u kojima `ivi. (RTS)

Region

7. 7. 2009. vupsbl

Srbi ljetuju u Gr~koj

SAD nepopularne u Srbiji

CFP!H SBE! .! J! pwf! hp!e j!o f Hs•lb!kf!pnj!mkf!op!mkf!up!wb!mj!|uf!uv!. sjt!ub!j{!Tscj!kf-!b!up!obk!cp!mkf!ep!lb!. {v!kf!cspk!qsp!eb!uji!bsbo!anb!ob!v bhfo!dj!kb!nb/! Twkfu!t lb! flp!n po!t lb! lsj!{ b pesb!{j!mb!tf!jqbl!ob!uv!sjt!uj!•lv!tf!. {p!ov!j!v!pwpk!{f!nmkj-!b!nop!hj Hsdj!uwsef!eb!tv!hpt!uj!j{!Tscj!kf ep!of!lmf!qp!qv!oj!mj!nkft!ub!vnkft!up hpt!uj!kv!j{!Sv!nv!oj!kf!j!Cv!hbs!tlf lp!kji!of!nb/!)C:3*

CFP!HSBE!.!Tscj!kb-!{b!kf!eop!t!Qb!. ljt!ub!opn-!ejkf!mj!qswp!nkft!up!ob!mjt!uj {f!nb!mkb!•j!kb!kb!woptu!obk!•f|!~f!jt!lb!. {v!kf!of!hb!uj!wof!tub!wp!wf!qsf!nb!TBE/ Lb!lp!kf!qp!lb!{b!mb!bo!lf!ub!Bhfo!dj!kf #Nf!ej!kvn!Hb!mvq#-!ob!tv!qspu!peop!tb qsf!nb!TBE-!qp!qj!ub!okv!peop!tb!qsf!. nb!Sv!tj!kj!Tscj!kb!kf!ob!qf!upn!nkft!uv mjt!uf!{f!nb!mkb!t!qp!{j!uj!wojn!tub!wpn qsf!nb!upk!{f!nmkj/!)SUT*

~lanove svog kabineta

stari ministri Jadranka Kosor ima}e pomo} ~etiri vicepremijera

zamijeni na ~elu Ministarstva porodice, branitelja i me|ugeneracijske solidarnosti. Davorin Mlakar treba da vodi novoosnovano Ministarstvo uprave; Bjanka Matkovi} predlo`ena je za ministarku bez portfelja, dok Petar ^obankovi} preuzima Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Mandatarka je prije saborske rasprave u Banskim dvorima razgovarala s poslanicima Hrvatske stranke umirovljenika i nacionalnih manjina, koji su

ranije najavljivali da }e podr{ku novoj premijerki usloviti potpisivanjem novih koalicionih sporazuma. Pred stav lja ju }i pro gram Vla de, Kosorova je, posebno naglasila obezbje|ivanje makroekonomske stabilnosti, stvaranje uslova za oporavak pri vre de i izla zak iz kri ze, bor bu pro tiv korupcije i sprovo|enje reformi u zdravstvu, pravosu|u i javnoj upravi. Najavila je tako|e da }e Vlada i dalje raditi na za{titi dostojanstva branitelja, nezaposlenih `ena starijih od 45 godina, `rtava nasilja i svih manjina od bilo kojeg oblika diskriminacije. Poslanici vladaju}e koalicije podr`ali su novu hrvatsku vladu koju je predlo`ila mandatarka Jadranka Kosor, ali je poslani~ki Klub nacionalnih manji na tu po dr{ku uslo vio po {to va njem ro ko va iz sporazuma sa HDZ-om. Poslanici opozicije u raspravi su najavili da ne}e podr`ati novu vladu i zalo`ili se za raspisivanje prijevremenih izbora. Furio Radin u ime Kluba manjina naglasio je da se brojne mjere iz sporazuma, kao {to su upotreba manjinskih jezika, povratak Srba, pozitivna diskriminacija, lo{a komunikacija sa dr`avnim tijelima - ne sprovode. Milorad Pupovac (Samostalna demokratska srpska stranka) rekao je da se Hrvatska kre}e prema nestabilnosti, te da taj put treba zaustaviti i stvoriti pretpostavke za stabilnost, posebno u finansijama, u dr`avnim institucijama, politici i povjerenju gra|ana u institucije. Kao prioritete kojima bi trebalo da se bavi nova vlada naveo je i {tednju, racionalno tro{enje i za{titu temeljnih ustavnih vrijednos ti, a po no vio je i da Vla di tre ba ko ali ci ono vije}e koje bi se sastajalo barem jednom mjese~no i razmatralo koaliciona pitanja. Zoran Milanovi} (Socijaldemokratska partija SDP) kritikovao je mandatarku jer u programu nije navela nijednu konkretnu mjeru za borbu protiv krize.

Milanovi}: Sve se nastavlja tamo gdje se stalo

Bez radikalnih poteza prema Sloveniji Kb!esbo!lb!Lp!tps!j{kb!wj!mb!kf!v!#Jo!ufs!wkvv ukf!eob#!Iswbu!tlph!sb!ej!kb!eb!oj!lb!lwj!sb!ej!lbm!oj qp!uf!{j!qsf!nb!Tmp!wf!oj!kj!of!ep!mb!{f!v!pc!{js/!Ob!qj!. ub!okf!|ub!nj!tmj!eb!qsf!ev!{nf!qp!qj!ub!okv!tmp!wf!. ob!• lf! cmp!l b!e f! qsjt!u v!q oji! qsf!h p!w p!s b! t Fwspq!t lpn!voj!kpn!cv!e v!~ j!eb!Iswbu!t lb!v pwpn!usf!ovu!lv!{cph!up!hb!usqj!wf!mj!lv!|uf!uv-!Lp!. tp!sp!wb!kf!pemv!•op!pecb!dj!mb!np!hv!~optu!eb Iswbu!tlb!qsf!ev!{nf!of!lf!qsp!ujw!nkf!sf-!ob!qsj!. nkfs!qsf!nb!tmp!wf!ob!•lpk!jnp!wj!oj!v!Iswbu!tlpk/

Vijesti Rodila u d`ipu GORNJI MILANOVAC Milunka Krstovi} (22) rodila je si na u d`i pu na pu tu do bolnice u Gornjem Milanovcu, a poro|aj su, umjesto ljeka ra i ba bi ce, oba vi li njen suprug i kom{ija. Porodilja Milunka Krstovi} iz Gornjih Braneti}a, na padinama Suvobora, osjetila je bolove i to rekla mu`u Dragi }u Va so vi }u, ko ji je po zvao kom{iju Rado{a da je hitno prevezu do porodili{ta. Me|utim, na pola puta do bolnice u Gornjem Milanovcu po~eo je poro|aj pa se d`ip zaustavio u Takovu, gdje je obavljen poro|aj. (Beta)

Sat vremena 1.000 evra

Uslovna podr{ka manjina novoj vladi

"Sve se nastavlja tamo gdje se stalo, nema ni~ega novog", kazao je Milanovi}. Najkriti~nija bila je Vesna Pusi}, koja je u ime HNS-a ocijenila da je nakon ostavke Ive Sanadera bitno oslabljen legitimitet nove vlade, koji, kako je rekla, po~iva tek na 77 ruku u Saboru, a ne na podr{ci javnosti. "Ova koalicija ima slabu podr{ku... i zato ova vlada dolazi s ozbiljnim problemom", navela je Pusi}eva. I Pusi}eva je mandatarki zamjerila da u programu nije navela kako misli da se bori s krizom, upitav{i je i kako misli da se bori s korupcijom, zbog koje je, smatra, Sanader i podnio ostavku. (RTS)

Nasred ulice ubio suprugu i njenu k}erku

Policija je obavila uvi|aj na mjestu ubistva FOTO NN

17

OZALJ - Mirko Mihi~inec (52) iz Ferenaca ju~e ujutro ubio je u centru hrvatskog gradi}a Ozlja nevjen~anu suprugu Anu M. (60) i njenu 30-godi{nju k}er Ivanu P. koja je preminula u vozilu Hitne medicinske pomo}i. Ubica je savladan jer je svega 50 metara od mjesta tragedije smje{tena ozaljska policijska stanica, a u blizini je zgrada Uprave. U automobilu s njegovom suprugom bilo je i njeno dvoje unu~adi u dobi od sedam i osam godina, te zet. Oni su pro{li bez povreda, iako je, nakon {to je ubio suprugu i njenu k}erku, Mihi~inec po~eo tr~ati za zetom koji je s djecom bje`ao pred njim i izbjegavao metke. Ispred apoteke gdje se dogodila tragedija ju~e je obavljen policijski uvi|aj, a {okirani mje{tani gledali su u pi{tolj marke TT koji je ostavljen le`ao na plo~niku. Kako se saznaje, motiv ovog ~ina bila je Mihi~i ne co va lju bo mo ra zbog ~e ga je u posljednje vrijeme bio nasilan. "Ubio mi je mamu, ubio mi je mamu", tako su zvu~ali vrisci dje~ice koja su svjedo~ila ubistvu, saznaje se od mje{tana koji

su ~uli nekoliko pucnjeva i zapomaganja. Ubica je bio stari de~ko sve do prije pet godina kad je po~eo ljubavnu vezu s pokojnom A.M. koja je u njemu prona{la sigurnost bje`e}i od mu`a nasilnika iz obli`njeg Ja{kova. Mihi~inec je radio u ozaljskom preduze}u za proizvodnju kada, a ubijena A.M. bavila se poljoprivredom. Ozaljska gradona~elnica Biserka Vrani} kazala je da je Mihi~inec u policiji ve} evidentiran kao vi{estruki po~inilac porodi~nog nasilja. Tragediju posmatrala djeca ubijene Ivane P.

Koordinatorka `enske grupe "Korak" Sadika Zvirki} izjavila je da je Ana M. u subotu prijavljivala porodi~no nasilje, ali da policija tu `ensku grupu, koja upravlja i Skloni{tem za `ene i djecu `rtve nasilja, nije obavijestila o krizi u toj porodici, odnosno da se nije radilo po protokolu o postupanju sa `rtvama porodi~nog nasilja. (Agencije)

NOVI SAD - Novosadski biznismeni spremni su da za sat vremena vo|enja ljubavi s prvo ra zre dnom pros ti tu kom plate i hiljadu evra. Pre ma is tra `i va nji ma ta mo{ njih me di ja, ci je ne ut vr|uju makroi, a najskuplje su djevojke izuzetnog fizi~kog izgleda, koje novosadskim biznismenima pokazuju i potvrde o uredno izvr{enim ginekolo{kim pregledima. Do takvih, vrhunskih majstorica "najstarijeg zanata na svijetu", dolazi se putem brojeva telefona, koji su poznati samo malom broju "probranih" Novosa|ana. Luksuzni automobili dovoze dje voj ke do mu {te ri ja i odvoze sa "ljubavne seanse", a pra}ene su bodigardovima "firmi" za koje rade. (Srna)

Potvr|en 21 slu~aj oboljelih BEOGRAD - U Srbiji je, zaklju~no s nedjeljom nave~e, potvr|en 21 slu~aj obolijevanja od gripa izazvanog no vim ti pom vi ru sa A (H1N1), sa op {ti la je ju ~e Nacionalna referentna laboratorija za respiratorne viruse Instituta za virusologiju, vakcine i serume "Torlak". Institut nagla{ava da je rije~ o importovanim slu~ajevima, kod 18 osoba koje su doputovale iz zemalja u kojima je ranije registrovano oboljenja - Argentina, Australija, Kanada, Velika Britanija i SAD. Tri oboljele osobe su bile u kontaktu s potvr|enim slu~ajevima. (Tanjug)

18

vupsbl!7. 7. 2009.

Ekonomija Metalski sektor nema vremena za ~ekanje ZENICA - Metalski sektor u BiH pro`ivljava te{ke trenutke, a krizi, koja je u ovom sektoru odnijela vi{e od hiljadu radnih mjesta, kraj se i ne nazire, upozorili su predstavnici Sindikata metalaca BiH. Oni su ponovo apelovali na Vladu FBiH i premijera, Mustafu Mujezinovi}a, da u skladu sa svojom obavezom realizuju set zaklju~aka koje je 2. juna s ciljem pobolj{anja stanja u ovoj oblasti, usvojio Parlament FBiH. "Zaklju~ci kojima se jasno nala`e uvezivanje radnog sta`a, pokretanje velikih javnih investicija, rastere}enje, stimulisanje i kreditiranje privrede pod povoljnim uslovima su obavezuju}i za Vladu kojoj je ovo posljednja prilika da uradi ne{to za dobrobit radnika i gra|ana", ka`e Ismet Bajramovi}, predsjednik Sindikata metalaca BiH. Metalci upozoravaju da }e u slu~aju da ne do|e do realizacije zaklju~aka, za {ta je rok po~etak avgusta, biti primorani na poduzimanje radikalnih mjera. "Godinu dana smo vodili aktivnosti koje bi trebalo da donesu odre|ene pomake u metalskom sektoru i ne}emo dozvoliti da oni ~ija je javna potro{nja enormna, sada sve zaustave. Radni sta` mora da bude uvezan za oko 15.000 radnika", ka`e Bajramovi}. Posebno te{ko stanje je u firmama iz metalskog sektora u Zeni~ko-dobojskom kantonu, odakle o~ekuju hitnu reakciju novog federalnog premijera. Jakov Niki}, predsjednik Sindikata metalaca ZDK, rekao je ju~e da je u posljednjih pola godine bez posla ostalo vi{e od 300 metalaca. "Vi{e od 6.000 metalaca u ZDK jedva sastavlja kraj s krajem. Radnik na visokoj pe}i zaradi 650 do 700 KM, a ovi na bud`etu to dobiju za nekoliko ~asova", kazao je Niki} navode}i da su mnoge firme radnu sedmicu skratile na ~etiri dana. A.M.

BIFX

SASE

SASX-10

Sporne odluke ve}inskog

Izdvajanje Predstavnici investicionih fondova, koji su akcionari SL IAT-a, tvrde da je odluka Skup{tine akcionara tog preduze}a od 29. juna, za koju je glasao predstavnik "Swisslion Takova", usvojena bez dostavljene elaboracije i prethodno potpisanog aneksa privatizacionog ugovora s Vladom RS. Odlukom je predvi|eno da se kao ulog za osnivanje prehrambene firme "SL Takovo" d.o.o. u Trebinju izdvoje proizvodne hale dvije fabrike SL IAT-a, objekat maloprodaje i veleprodaje, s pripadaju}im zemlji{tem u ukupnoj vrijednosti od 4,85 miliona KM. Do go vor o pro {i re nju postoje}e djelatnosti SL IAT-a na prehrambenu bran{u, kako bi bila zadr`ana 1.192 radna mjesta u uslovima globalne recesije, postignut je u martu izme|u pred sta vni ka Vla de RS, Sin di ka ta i "Swisslion Takova", ali do sada o tome nije potpisan aneks privatizacionog ugovora. Anka Vu~en, direktor Dru{tva za upravljanje investicionim fondovima (DUIF) "Bors invest", sumnja u potcjenjivanje vrijednosti prenesene imovine, ocjenjuju}i da samo zemlji{te vrijedi vi{e od 4,85 miliona KM. "Nikakvu eleboraciju o tome nismo

Propao drugi poku{aj prodaje Fabrike vijaka MRKONJI] GRAD - I druga licitacija za prodaju imovine Fabrike vijaka iz Mrkonji} Grada je propala, jer se nije pojavio nijedan zainteresovani kupac, iako je po ~e tna ci je na pre du ze }a smanjena sa 75 odsto na 49 odsto njegove procijenjene vrijednosti. Aleksa Nje`i}, ste~ajni upravnik ove fabrike, najavio je sljede}u licitaciju za mjesec dana i podvukao da Odbor povjerilaca sigurno ne}e smanjivati cijenu sa sada{njih 923.035 KM. On je dodao da 20 radnika fabrike uprkos ste~aju mjese~no ostvaruje proizvodnju vrijednu 30.000 KM zahvaljuju}i ugovorima sa do ma }im fir ma ma naf tnog i elektroenergetskog sektora. Z.D.

SASX-30

-0,77% +3,16% +0,31%

Predrag KLINCOV

TRE BI NJE - Ma li akci ona ri "Swisslion Industrije alata" Trebinje (SL IAT) izrazili su sumnju u legalnost odluka ve}inskog vlasnika, srbijanskog "Swisslion Takova", da dio imovine tog hercegova~kog giganta unese kao ulog u osnivanje zajedni~ke prehrambene firme u Trebinju.

Goli}: Nema tu ni{ta sporno, jer se radi o zajedni~kom ulaganju u prehrambenu firmu, a ne izuzimanju imovine

BIRS

BLSE

FIRS

-0,87% -1,38% 0,00% Promet akcijama fondova potpuno zakazao

"Sarajevska pivara" u minusu Kotacija kompanija Kotacija fondova

Primarno slobodno tr`i{te

Sekundarno slobodno tr`i{te

EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB

DJKFOB!)LN*!

QSPNKFOB

#Fofs!hp!jo!wftu#!Tb!sb!kf!wp

8-21

29-44&

#Tb!sb!kfw!tlb!qj!wb!sb#!Tb!sb!kf!wp

23-61

.2:-98&

Kretanje cijene dionica "Energoinvesta" Sarajevo

Kretanje cijene dionica "Solane" Tuzla

SARAJEVO - Na ju~era{njem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je promet od 271.113,96 KM, a u sklopu 86 transakcija prometovane su 24.282 dionice. Promet na berzanskoj kotaciji iznosio je 98.326,74 KM, a na kotaciji kompanija trgovano je u vrijednosti od 30.669,64 KM. Najve}i promet na kotaciji kompanija obavljen je dionicama "Bosnalijeka" iz Sarajeva u iznosu od 30.669,64 KM po cijeni od 15,02 KM. Na primarnom slobodnom tr`i {tu os tva ren je pro met od 169.203,22 KM, a najvi{e je trgovano dionicama Fabrike duhana Sarajevo u iznosu od 86.150,12 KM po cijeni od 109,80 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 3.584 KM, a najtra`enije su bile dionice preduze}a "Metalno" iz Zenice, kojima je trgovano u vrijednosti od 3.384 KM po cijeni od 7,52 KM. Dionicama fondova trgovano je u iznosu od 67.657,10 KM, a najvi{e je trgovano dionicama sarajevske "Big investicione grupe" u iznosu od 67.620 KM po cijeni od 4,90 KM. Najve}i rast vrijednosti na ju~era{njem trgovanju od 18,33 odsto na 7,10 KM imale su dionice sarajevskog "Energoinvesta", dok su najve}i pad cijene od 19,87 odsto na 12,50 KM imale dionice "Sarajevske pivare". Vrijednost BIFX-a se smanjila za 0,77 odsto na 1.993,48 poena, SASX10 indeks je sko~io za 3,16 odsto i iznosi 1.038,68 poena, a SASX-30 indeks je porastao za 0,31 odsto na 1.126,29 poena. Z.D.

ERS10

Slu`beno berzansko tr`i{te - lista B

Slu`beno berzansko tr`i{te - akcije IF-ova

Slobodno tr`i{te

Obveznice i ostale HOV

EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB

#_jt!up!~b#!Cb!okb!mv!lb Voj!Dsf!eju!cbo!lb!Cb!okb!mv!lb

Kretanje cijene akcija "^isto}e" Banjaluka

DJKFOB!)LN*!

QSPNKFOB

1-83

2-95&

227:-11

.21-19&

Kretanje cijene akcija Rafinerije nafte Brod

BANJALUKA - Na ju~era{njem trgovanju na Banjalu~koj berzi ostvaren je promet od 197.036,47 KM, kroz 61 transakciju. Na slu`benom berzanskom tr`i{tu B lista najve}i promet je ostvaren akcijama banjalu~ke "^isto}e" u vrijednosti od 72.000 KM po cijeni od 0,72 KM za 1,84 odsto vi{oj u odnosu na prethodno trgovanje. Na slobodnom berzanskom tr`i{tu najvi{e je trgovano akcijama UniCredit banke Banjaluke u iznosu od 4.676 KM po cijeni od 1.169 KM za 10,08 odsto ni`oj u odnosu na prethodno trgovanje. Akcije ove banke imale su najve}i pad cijene, a na ovom segmentu tr`i{ta nijedan emitent nije imao rast vrijednosti akcija. Na kotaciji fondova trgovano je samo akcijama banjalu~kog "Zepter fonda" u vrijednosti od 413 KM po cijeni od 5,16 KM za 4,44 odsto ni`oj u odnosu na prethodno trgovanje. U segmentu du`ni~kih hartija od vrijednosti najvi{e je trgovano obveznicama RS izmirenje ratne {tete 1 u vrijednosti od 76.569,20 KM po cijeni od 40 KM za 0,05 odsto vi{oj u odnosu na prethodno trgovanje. Vrijednost BIRS se smanjila za 0,87 odsto na 984,71 poen, FIRS je pao za 1,38 odsto i iznosi 1.777,67 poena, a ERS10 indeks je ostao na 736 poena. Z.D.

Ekonomija

7. 7. 2009. vupsbl

19

vlasnika "Swisslion Industrije alata" Trebinje

imovine bez saglasnosti Odluka o izdvajanju imovine usvojena bez dostavljene elaboracije i prethodno potpisanog aneksa ugovora o privatizaciji s Vladom RS, ka`u mali akcionari

Srbijanski konzorcijum "Zekstra-Delta" ispo{tovao dogovor

dobili niti je poznato kolika je visina na{eg udjela u toj novoj firmi", istakla je ona. ^elnik Dru{tva za upravljanje investicionim fondovima VIB Vladan Jovi} ka`e da su odluke o prenosu imovine SL IAT-a suvi{e ozbiljne da bi se usvajale bez adekvatnog obrazlo`enja. "U najmanju ruku radi se o neodgovornom odnosu prema akcionarima", kazao je Jo vi}, do da ju }i da }e ma li akcionari SL IAT-a uskoro organizovati sastanak na kojem }e utvrditi dalje zajedni~ke poteze. Kako saznajemo, protiv odluke o izdvajanju imovine SL IAT-a bili su predstavnici Fonda PIO i Fonda za restituciju RS. Sindikat SL IAT-a, koji djeluje pri Konfederaciji sindikata RS, zatra`io je od Vla de RS da se odre di o namjerama "Swisslion Takova" o formiranju nove firme na dijelu njene imovine, kao i budu}em statusu radnika. Bo{ko Pikula, predsjednik tog fabri~kog sindikata, istakao je da ih najvi{e zanima da li Vlada prihvata prijedlog aneksa privatizacionog ugovora i {ta }e biti s radnicima koje je poslodavac ve} uplanio kao vi{ak. U Ministarstvu industrije, energetike

Radnici "Boske" dobili po 1.100 KM

P. KLINCOV

BANJALUKA - Radnici banjalu~ke Robne ku}e "Boska" dobili su obe}ane tri zaostale plate i ju~e su, po dogovoru s novim ve}inskim vlasnikom firme, srbijanskim konzorcijumom "Zekstra-Delta", upu}eni na kolektivni godi{nji odmor do 27. jula. U Sindikalnoj organizaciji "Boske" potvrdili su da su radnici dobili tri li~na dohotka u prosje~nom ukupnom iznosu od oko 1.100 KM, ~ime su ispunjeni uslovi za obustavljenje {trajka koji su pokrenuli pro{le sedmice. "Radnici su trenutno zadovoljni ovom isplatom i sada ~ekamo da se odr`i sjednica Skup{tine akcionara 'Boske', koja je zakazana za 24. jul, na kojoj }e biti izabran novi menad`ment preduze}a koji treba da u|e u rje{avanje preuzetih obaveza

Izvještaj sa svjetskih berzi ($) Energent

Cijena Promjena

Obgub

75-15

.3-7:

Qsjspeoj!hbt

4-61

.1-21

Metali

Cijena Promjena

[mbup

:35-81

.7-41

Tsfcsp

24-28

.1-34

Sindikat SL IAT-a zatra`io od Vlade da se odredi o namjerama "Swisslion Takova"

IAT-a, odbacio tvrdnje o nezakonitim odlukama Skup{tine akcionara. "Nema tu ni{ta sporno, jer se radi o zajedni~kom ulaganju u prehrambenu firmu, a ne izuzimanju imovine", tvrdi Goli}. On ka`e da }e probna proizvodnja u "SL Takovu" po~eti krajem oktobra, a da u njoj po~etkom 2010. planiraju uposliti 250 do 300 radnika SL IAT-a, dok bi 750 radnika, navodi, nastavilo s proizvodnjom alata. "Ostatak radnika }e oti}i u penziju ili }e njihov status biti rje{avan naknadno kroz socijalni program", kazao je Goli}.

Administracija ko~i "Violetu" LIVNO - Najve}i proizvo|a~ i izvoznik papirne galanterije u BiH, preduze}e "Violeta" iz Gruda, za dva mjeseca predstavi}e projekat izgradnje fabrike papira i celuloze koja }e biti izgra|ena na podru~ju Begova~e, kod Livna, a u koju }e biti ulo`eno oko 50 miliona evra, najavio je direktor ovog preduze}a Petar ]orluka. On je dodao da projekat kasni zbog administrativnih prepreka, odnosno dorade projekta i pribavljanja dozvola i saglasnosti nadle`nih kantonalnih i federalnih institucija. ]orluka isti~e da }e u novoj fabrici biti zaposleno 240 radnika, a predvi|ena je proizvodnja 100 tona papira dnevno. "Fabrika }e proizvoditi papir po najsavremenijoj {vedskoj tehnologiji, a kao finalni proizvod i takozvane d`ambo-role papira, koji sada uvozimo iz Italije", rekao je ]orluka. (Srna)

BOJA NOVCA Pi{e: Zorica DRAGOVI]

Trgova~ka samovolja

Velika o~ekivanja od predstoje}e Skup{tine akcionara "Boske"

iz privatizacionog ugovora", kazala je Branka Gosti}, predsjednik Sindikata "Boske". Ona je izrazila o~ekivanje da }e tada s novom upravom "Boske" dogovoriti dinamiku izmirenja radni~kih potra`ivanja po osnovu 21 zaostale plate, neupla}enih toplih obroka, kao i doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje. Prioritet u isplati, prema njenim rije~ima, treba da budu radnici koji su ispunili uslove za odlazak u penziju, te onima koji izraze `elju da odu iz "Boske".

i rudarstva RS rekli su da je za aneks privatizacionog ugovora nadle`na Investiciono-razvojna banka RS, ali nam u toj banci nisu mogli re}i dokle se stiglo s tim procesom i da li je "Swisslion Takovo" mogao usvojiti sporne odluke. Ro do lju ba Dra {ko vi }a, vla sni ka "Swisslion Takova", ju~e nismo uspjeli dobiti, ali je Bogdan Goli}, direktor SL

Konzorcijum "Zekstra-Delta" kupio je krajem maja oko 58 odsto akcija "Boske" za tri miliona evra. Privatizacionim ugovorom se obavezao i na investicije u istom iznosu, te izmirenje svih obaveza "Boske" koje prelaze 13 miliona KM. Beogradske kompanije su sedam mjeseci nakon potpisivanja privatizacionog ugovora odugovla~ile s uplatom cijene, s obrazlo`enjem da nisu rije{eni imovinsko-pravni odnosi za 15 prodatih lokala u prizemlju objekta. Vitomir Despotovi}, vlasnik lokala "Nicola's" i predstavnik ostalih kupaca po-

slovnih prostora u "Boski", rekao je ju~e da ih jo{ niko iz "Zekstra-Delte" nije kontaktirao. Istakao je da oni u principu ne namjeravaju prodati te poslovne prostore, ali su izrazili spremnost za razgovor. "Jo{ nikakvu ponudu 'ZekstraDelte' nismo dobili da bismo se o njoj mogli izjasniti niti smo upoznati s njihovim kona~nim planom za najavljivanu rekonstrukcije 'Boske'", kazao je Despotovi}, dodaju}i da je mogu}e da }e se stvari pokrenuti sa mrtve ta~ke nakon sjednice Skup{tine akcionara "Boske".

Ve} dugo je poznato da su mahinacije trgovaca na doma}em tr`i{tu kojima je prepu{teno slobodno formiranje cijena uzele toliki zamah da je opasno ugrozilo izdr`ljivost potro{a~a. Trgovci su odavno uzjahali na le|a gra|ana, a situacija je kulminirala po~etkom globalne finansijske i ekonomske krize od kada nov~anik na{ih ljudi nema kapaciteta za slobodno formiranje cijena. Koncept slobodnog formiranja cijene je me|u doma}im trgovcima shva}en proizvoljno, pa su kroz monopol i visoke mar`e sebi priu{tili visoke zarade, a potro{a~e bacili u o~aj. Budu}i da se Konkurencijski savjet BiH do sada nije bavio pitanjima dogovaranja cijena vlasti su odlu~ile da krenu u potragu za sistemom koji bi obuzdao razgoropa|ene trgovce. Koncept Zvani~na Banjaluka je, ~ini se, na slobodnog formiranja tragu patenta, a vjerovatno boljeg licijene me|u jeka u ovakvoj (ne)prilici i nema od doma}im trgovcima `estokog udara po nov~aniku za sve shva}en proizvoljno frime i njihove direktore koji se budu beskrupulozno nastavili igrati cijenama i kalkuli{u}i ih po li~nom naho|enju i principu uzmi koliko mo`e{ da zagrabi{. U oktobru bi na snagu trebalo da stupi novi zakon o regulisanju cijena RS. Ovim dokumentom predvi|ene su kazne ~ak i do 20.000 KM, a sankcionisa}e formiranje monopola, zloupotrebu dominantnog polo`aja, formiranje cijene bez kalkulacije i drugi trgova~ki trikovi za dobru, laku i brzu zaradu. Bi}e ka`njeni i trgovci koji ne budu na vidnom mjestu i u doma}oj valuti isticali cijene svojih usluga i proizvoda, ali to je u sada{njoj situaciji i najmanji problem. Ve} samo pominjanje ovog zakona polako vra}a osmijeh na lica potro{a~a koji su se, pored konstante borbe s poskupljenjima i niskim `ivotnim standardom, prilikom svakodnevnih dolazaka do kase osje}ali namagar~enim.

20

Ekonomija

vupsbl!7. 7. 2009.

REVIZOR

Societe Generale o~ekuje povratak profitabilnosti PARIZ - Francuska banka Societe Generale saop{tila je ju~e da procjenjuje da se u drugom kvartalu vratila profitu, poslije oporavka od gubitaka uzrokovanih finansijskom krizom. Banka je ukazala da o~ekuje mali profit poslije gubitka od 278 miliona evra u prvom tromjese~ju ove godine. Banka je i pro{lu godinu zavr{ila s velikim gubitkom, a pored globalne finansijske krize na njeno poslovanje se negativno odrazio skandal u kojem je njen broker pronevjerio oko pet milijardi evra. (Tanjug)

Fwspq!tlb!cbo!lb!{b!pcop!wv!j sb!{wpk!jo!wft!uj!sb!~f!33!nj!mj!pob fwsb!v!qpmk!t lv!jo!g ps!n b!u j!• lv lpn!qb!oj!kv!#Bt!tf!dp!TFF#-!lp!kb qp!l sj!w b!usaj!| uf!kv!h p!jt!u p!• of Fwsp!qf/!Pwb!jokf!ldj!kb!pnp!hv!. ~j!~f!sbtu!lpn!qb!oj!kf!#Bt!tf!dp#!v kv!hp!jt!up!•opk!Fwsp!qj!j!qsf!v{j!nb!. okf!kp|!•f!uj!sj!jo!gps!nb!uj!•lf!lpn!. qb!oj!kf!gjs!nf!v!upn!sf!hj!pov/

Ef!vu!tdif!Cbol!vobk!nj!mb!kf ef!uf!luj!wf!eb!|qj!kv!oj!sb!kv!{b!qp!. tmf!o f-! nf!} v! okjnb! j! •mb!o b Obe!{ps!oph!pecp!sb-!ej!sf!lup!sf!j bldj!pob!sf/!Ef!uf!luj!wj!tv!vobk!. nmkf!oj!ob!lpo!|up!kf!qp!tv!nokb!. op!eb!kf!qsfe!tub!wojl!Tjo!ej!lb!ub v!Obe!{ps!opn!pecp!sv!op!wj!ob!. sj!nb!pu!lsjp!qp!ebu!lf!p!qp!tmp!wb!. okv!cbo!lf!{b!usf!~j!lwbs!ubm!3112/

Veliki poslovi za ameri~ke firme u Rusiji MOSKVA - Ameri~ki korporativni d`inovi "John Deere", "Pepsi" i "Boeing" sklopi}e sporazume u vrijednosti ve}oj od 1,5 milijardi dolara tokom posjete ameri~kog predsjednika Baraka Obame Rusiji, u okviru napora za o`ivljavanje posustale trgovine i investicija izme|u tih dviju zemalja. Proizvo|a~ poljoprivredne mehanizacije "John Deere" investira}e tokom sljede}ih {est godina 500 miliona dolara u pro{irenje proizvodnje u Rusiji, uklju~uju}i izgradnju nove fabrike za proizvodnju traktora i druge poljoprivredne tehnike u Kalugi. Drugi po veli~ini ameri~ki proizvo|a~ bezalkoholnih napitaka "Pepsi" pove}a}e ulaganja u Rusiju u naredne tri godine na ~etiri milijarde sa sada{njih tri milijarde dolara. Proizvo|a~ aviona "Boeing" planira osnivanje zajedni~kog preduze}a s najve}im svjetskim proizvo|a~em titanijuma, ruskom kompanijom "VSMPO-Avisma". "Ukoliko postignemo uspjeh na geopoliti~koj strani samita, znatno }emo pove}ati investicije ameri~kih kompanija", ukazao je predsjednik ameri~ke Privredne komore u Rusiji Endrju Somers. Poslovnom samitu Rusije i SAD prisustvova}e i ~elnici ameri~kih naftnih d`inova "Exxon Mobil", "Chevron" i "ConocoPhillips", te aluminijumske kompanije "Alcoa". (Reuters)

Kinezi za "Opel" nude 660 miliona evra PEKING - Kineski proizvo|a~ automobila "Beijing Automotive" ponudio je 660 miliona evra za preuzimanje ve}inskog udjela u "Opelu", evropskoj poslovnici "General Motorsa", {to bi moglo dati novi smjer pregovorima o prodaji tog posrnulog njema~kog proizvo|a~a automobila. "Beijing Automotive" je predao neobavezuju}u ponudu za "Opel" u ~etvrtak nave~e uo~i isteka roka za iskazivanje interesa za kupovinu. Kinezi su, tako|e, uputili pismo nekolicini ~lanova njema~ke vlade u kojem predla`u preuzimanje 51 odsto akcija "Opela" uz 2,64 milijarde evra vrijedne dr`avne garancije. ^elnik kineske kompanije Su Heji obe}ao je u pismu da nijedna fabrika u Njema~koj ne}e biti zatvorena, iako je naglasio da nije isklju~eno smanjivanje broja zaposlenih. U trci za "Opel" i dalje ostaje kanadsko-austrijski proizvo|a~ auto-dijelova "Magna" u partnerstvu s ruskom dr`avnom bankom Sberbank. "Magna" je ve} bila progla{ena pobjednikom, a njema~ka vlada je u maju predstavila plan spasavanja "Opela" prema kojem bi 35 odsto pripalo Sberbanku, a 20 odsto "Magni". Pregovori su u me|uvremenu izgubili na intenzitetu nakon ~ega su otvorena vrata i za ostale zainteresovane kupce. Neobavezuju}u ponudu je dostavio i belgijski industrijski holding "RHJ International" iza kojeg stoji ameri~ki investicioni fond "Ripplewood", a interes je odranije pokazao i FIAT, ali nije izlazio s ponudom. (Agencije)

Recesija brzo {iri siroma{tvo @ENEVA - Globalna recesija gurnula je u ekstremno siroma{tvo 90 miliona ljudi, saop{tile su ju~e Ujedinjene nacije na konferenciji Svjetske trgovinske organizacije u @enevi, uz upozorenje da bi smanjenje inostrane pomo}i moglo da izazove jo{ vi{e slu~a je va gla di i bo les ti u siroma{nim zemljama. Generalni sekretar UN-a Ban Ki Mun izjavio je da su siroma{ni ljudi i ranije bili najve}e `rtve ekonomske krize i apelovao na razvijene zemlje da ne smanjuju bud`ete za pomo}. Prema podacima UN-a, trenutno u ekstremnom siroma{tvu `ivi 55 do 90 miliona vi{e ljudi nego {to se o~ekivalo prije nego {to je svjetska privreda zapala u krizu, jer zemljama u razvoju, ~iji je brzi privredni rast smanjivao broj siroma{nih, vi{e ne predstoji tako svijetla budu}nost. Generalni sekretar UN-a je istakao da trgovina mora da bude dio globalnih napora za stimulisanje ekonomskog oporavka. Predsjednik Svjetske banke Robert Zelik upozorio je da bi mjere koje vlade preduzimaju za stimulisanje ekonomije mogle da nanesu {tetu trgovini i izmaknu kontroli u vrijeme rasta nezaposlenosti. (Agencije)

FIAT gradi fabriku u Kini RIM - Italijanski proizvo|a~ automobila FIAT potpisao je ju~e ugovor o izgradnji fabrike u Kini s kineskom automobilskom industrijom "Guangzhou Automobile Industry Group". Ugovor je potpisan tokom susreta kineskog predsjednika Hu \intaoa i predsjednika Vlade Italije Silvija Berluskonija u Rimu. Vrijednost investicije iznosi oko 400 miliona evra. Prema informacijama, nova fabrika bi trebalo da po~ne da proizvodi automobile 2011. godine, najprije bi izra|ivala model FIAT linea, a potom i bravo i grande punto. (AFP)

Nastavak istrage o kolapsu "MG Rovera" LONDON - Britanska Kancelarija za istra`ivanje ozbiljnih prevara (SFO) odlu~i}e da li }e nas ta vi ti is tra gu po kre nu tu 2005. godine povodom kolapsa doma}eg proizvo|a~a automobila "MG Rover", saop{tila je ju~e britanska vlada, koja je time odlo`ila objavljivanje rezultata vlastite istrage. Po slje dnji ve li ki ne za vi sni proizvo|a~ automobila u Velikoj Britaniji "MG Rover" na{ao se pod administrativnom upravom aprila 2005. godine, kada je kompanija nagomilala gubitak ve}i od milijardu funti, uz otpu{tanje vi{e od 6.000 radnika. Zadatak istrage bio je da se utvrde okolnosti koje su dovele do propasti "MG Rovera" poslije sumnji da je bilo nezakonitosti u poslovanju. "MG Rover" je 2006. godine prodat kineskoj kompaniji "Nanjing Autmobile", koja je iste godine ponovo po~ela proizvodnju sportskih modela MG. (Tanjug)

Braco Erceg, potpredsjednik Upravnog

MKO ne}e Razgovarala: Maja RENER

Mi kro kre di tne or ga ni za ci je (MKO) u BiH ne namjeravaju u narednom periodu sniziti kamate, ka`e Braco Erceg, potpredsjednik Upravnog odbora Udru`enja mikrofinansij skih or ga ni za ci ja u BiH i po mo }nik di re kto ra ba nja lu ~kog dru{tva "Mikrofin". On smatra da }e tr`i{te prisiliti MKO, ~ije kamate prelaze 20 odsto, da snize svoje mar`e. Dodaje da je pro{la godina za sektor bila dobra, iako su sredinom godine imali pote{ko}e s likvidno{}u i prilivom svje`nih sredstava. NN: Namjeravaju li MKO sni`avati svoje visoke kamate? ERCEG: Vjerovatno ne. Nismo kamate ni pove}avali, iako je u proteklih nekoliko mjeseci do{lo do pove }a nja ci je ne sred sta va ko je koristimo. Mi koristimo isklju~ivo kreditna sredstva po{to nismo depozi tne in sti tu ci je i ko li ka je ci je na

Ne postoje zakonski propisi koji ograni~avaju visinu kamatne stope, a na kraju krajeva, niko ne prisiljava klijenta da kupi sredstva po toj cijeni, rekao Erceg

Pro{la godina uspje{na uprkos pote{ko}ama OO;!Lb!lp!tv!NLP!qp!tmp!wb!mf!v!qsp!|mpk!hp!ej!oj@ FS!DFH; Qsp!uf!lmb!hp!ej!ob!kf!cj!mb!ep!csb-!jblp!tnp!tsf!ej!opn hp!ej!of!j!nj!qp!•f!mj!qp!nb!mp!ptkf!~b!uj!vuj!dbk!hmp!cbm!of!flp!opn!. tlf!lsj!{f!v!tnj!tmv!eb!tv!tf!of!lj!of!hb!uj!woj!fgf!luj-!lp!kj!tv!{b!. iwb!uj!mj! ob!|f! gj!obo!tj!kf!sf-! qp!•f!mj! qsf!mj!kf!wb!uj! ob! obt/! Jnb!mj! tnp qp!uf!|lp!~b! t! mj!lwj!eop|!~v! j! qsj!mj!wpn! twkf!aji! tsfe!tub!wb! |up! kf {ob!•bk!op!vtqp!sj!mp!tup!qf!sbt!ub!lpe!qp!kf!ej!oji!NLP/!V!tv!|uj!oj tv!sf!{vm!ub!uj!cj!mj!ep!csj!ob!oj!wpv!tf!lup!sb/!Vlv!qbo!sbtu!cjp!kf!plp 31!pe!tup/ Ep!cju!#Nj!lsp!gj!ob#!ob!lpo!pqp!sf!{j!wb!okb!cj!mb!kf!8-8!nj!mj!pob!LN/ [b!obt!kf!j{mb{!eb!tf!usbo!tgps!nj!|f!np!v!cbo!lv!j!eb!qp!lv!|b!np qp!ov!ej!uj!esv!hf!vtmv!hf-!kfs!{b!lpo!tlji!qsf!qsf!lb!{b!up!of!nb/

sredstava na tr`i{tu toliko je pla}amo na{im kreditorima. Sada tu razliku, koja je negativna za nas, kompenziramo na ra~un vlastite profitabilnosti. Ne ma mo mo gu }nos ti da u narednom bli`em periodu zna~ajnije smanjimo kamatne stope. Vi{e od 90 odsto na{ih sredstava dolazi od inostranih partnera. U~e{}e doma}ih banaka pada iz mjeseca u mjesec kao posljedica de{avanja u finansijskom sektoru. Ono je bilo ne{to ve}e pro{le godine, izme|u deset i 15 odsto, a sada je ispod deset odsto, tako da smo oslonjeni na razvojne banke iz inostranstva kao {to je Evropska banka za obnovu i razvoj, ko ja je zna ~a jan fi nan si jer na {ih MKO. Osim toga, pojavljuje se ~itav niz privatnih investicionih fondova iz zapadne Evrope. NN: Za{to su kamate tako visoke? U nekim MKO dosti`u i 30 odsto. ERCEG: To nije slu~aj s "Mikrofinom". Efektivne kamatne stope su izme|u 18 i 20 odsto. Mogu komentarisati samo taj segment. Kada je rije~ o na~inu formiranja kamate, ulazna cijena sredstava je sada ve} izme|u sedam i osam odsto. Na tu cijenu idu tro{kovi koje imamo, koji su na ni vou oko osam od sto. Ako pla }a mo se dam od sto, ako su na {i tro{kovi osam odsto, to je ve} 15 odsto. Kada dodate rezervisanje iza|e na 16 odsto. Na{a zarada, odnosno mar`a je ~etiri odsto, a ima slu~ajeva gdje je i ispod tog nivoa. Ranije je ta mar`a bila puno ve}a. Neke MKO jo{ se uspijevaju zadr`avati na ne{to vi{em nivou. Me|utim, mislim da }e tr`i{te jednostavno i njih prisiliti da svoje mar`e snize i da kamatne stope

Odobren plan za prodaju dijelova ameri~ke auto-kompanije

Pred ra|anjem novi "General Motors"

NJUJORK - Ameri~ki federalni sud dao je "zeleno svjetlo" posrnulom auto-gigantu "General Motorsu" da nastavi sprovo|enje plana izlaska iz bankrota i da proda profitabilne dijelove kompanije novoj firmi koju }e podr`avati administracija SAD. Sudija Robert Gerbert odlu~io je da "General Motors" mo`e da ide dalje sa sprovo|enjem plana izlaska iz krize, nagla{avaju}i da }e prodaja zdravih dijelova prezadu`ene firme sprije~iti "smrt pacijenta koji se nalazi na operacionom stolu". "General Motors" je 1. juna podnio

Nova kompanija bi}e manja od sada{nje i ima}e manje zaposlenih

zahtjev Ste~ajnom sudu u Njujorku za za{titu od bankrota, upozoravaju}i da }e biti prinu|en da ide u likvidaciju ukoliko njegov program izlaska iz krize ne bude odobren. Novi "General Motors", bez proizvodnje koja ne donosi profit, bi}e 60 odsto u vlasni{tvu ameri~ke vlade. Nova kompanija bi}e manja od sada{nje i ima}e manje zaposlenih. "'General Motors' ne mo`e pre`ivjeti gomilaju}i gubitke i bez Vladine pomo}i ~ije finansiranje isti~e za koji dan", naglasio je sudija Gerber. Kompanija }e dobiti 60 milijardi dolara od ameri~kog Ministarstva finansija, {to daje Vladi SAD 60 odsto udjela u novom "General Motorsu", dok }e Ujedinjeni sindikat zaposlenih u autoindustriji imati 17,5 odsto udjela u novoj kompaniji, koja ne}e biti optere}ena ogromnim dugovima. Udio u "General Motorsu" ima}e i Vlada Kanade, oko 12 odsto, a akcionarima }e pripasti deset procenata. Nova firma trebalo bi da po~ne da funkcioni{e sredinom jula. Novi "General Motors", kako se procjenjuje, vrijede}e vi{e do 38 milijardi dolara, a sva njegova imovina u Evropi je ve} ponu|ena na prodaju. Kompanija namjerava da proda i 16 fabrika u SAD i nekretnine koje idu uz te pogone, a bi}e zatvoreno i oko 40 odsto prodajne mre`e, s ukupno 6.000 dilera. (Reuters)

Ekonomija

7. 7. 2009. vupsbl

21

odbora Udru`enja mikrofinansijskih organizacija u BiH

sni`avati kamate ~injenicu da su banke mijenjale kamatne stope i uslove kreditiranja za ranije odobrene kredite. Opet mogu dati komentar samo za "Mikrofin". Apsolutno nismo mijenjali kamatne stope za kredite koji su bili u toku, niti }emo to raditi niti smo bilo kada razmi{ljali o tome. NN: Kako komentari{ete tvrdnje ombudsmana za za{titu potro{a ~a BiH da su ka ma te izu ze tno visoke i da se na taj na~in kr{e prava potro{a~a? ERCEG: Ne mogu to komentarisati. Koliko znam, ne postoje zakon ski pro pi si ko ji ogra ni ~a va ju visinu kamatne stope. Ostavljam kao rezervu ~injenicu da nisam precizno i

Erceg: Vi{e od 90 odsto na{ih sredstava dolazi od inostranih partnera FOTO S. PINJAGI]

Mikrokreditne organizacije oslonjene na inostrane kreditore

do|u na nivo od oko 20 odsto. Va`an parametar, koji zna~ajno odre |u je ka ma tnu sto pu, su sa mi tro{kovi. Mnogo je lak{e i jeftinije dati jedan kredit od 50.000 KM i raditi s jednim klijentom, nego raditi sa 20 klijenata i dati 20 kredita po

Rast prodaje automobila na kineskom tr`i{tu

Porasla cijena novca do kojeg MKO dolaze na tr`i{tu

2.500 KM. NN: Tokom inspekcijske kontrole u bankama gra|ani su se `alili i na MKO, pa je najavljeno da }e i one biti kontrolisane. Imate li takvih najava? ERCEG: Gra|ani su se `alili na

dovoljno upoznat sa svim odredbama Za ko na o za {ti ti po tro {a ~a, ali su mnjam da bilo ko od regulatornih tije la ima am bi ci ju da re gu li {e kamatne stope. Mislim da je to vrijeme pro{lo i da je to prepu{teno tr`i{tu. Na kra ju kra je va, ni ko ne prisiljava klijenta da kupi sredstva po toj cijeni ako ih mo`e dobiti u drugim MKO po jeftinijoj cijeni ili banka ma po jo{ jef ti ni joj ako zadovoljava kriterije koje je banka propisala. Bitno je da klijenti imaju izbor, da ne postoji monopol, a iz kojih razloga se odlu~e da pozajmljuju sredstva iz institucija ~ije su kamate ve}e u odnosu na druge, to je vjerovatno zato {to imaju neke druge komparativne prednosti.

Kina luka spasa za auto-kompanije

PEKING - U jeku globalne ekonomske krize koja je uni{tila tra`nju za novim automobilima na ve}ini svjetskih tr`i{ta Kina postaje luka spasa za najve}e proizvo|a~e automobila koji u najmnogoljudijoj zemlji svijeta bilje`e sna`an rast prodaje. Ameri~ki "General Motors" i "Ford" zabilje`ili su u prvom polugodi{tu rast prodaje na kineskom tr`i{tu od 28, odnosno 14 odsto, dok je njema~ki "Audi" ostvario rast prodaje od 11 procenata u odnosu na isto pro{logodi{nje razdoblje. Prodaju automobila u Kini podstakli su veliki paketi podsticaja kineske vlade, te rastu}a potra`nja u srednje velikim gradovima i ruralnim podru~jima. Kina je prepolovila porez na kupovinu manjih automobila i obezbijedila subvencije za nabavku kola u seos kim kra je vi ma ze mlje, ka ko bi podstakla potra`nju nakon {to je lanjska prodaja kola rasla po najmanjoj stopi u posljednjih desetak godina. "General Motors" i njegove zajedni~ke kompanije s kineskim partnerima prodali su vi{e od 800.000 vozila u Kini u prvih {est ovogodi{njih mjeseci. "Kinesko tr`i{te vozila nastavilo je da nadma{uje ve}inu o~ekivanja u vezi s rastom. Prodaja vozila u Kini osta}e sna`na i tokom druge polovine 2009. godine", izjavio je predsjednik kineskog ogranka "General Motorsa" Kevin Vejl. Rezultat kineskog ogranka u velikoj je suprotnosti s poslovanjem njenog ma-

NEZVANI^NO

Braun za nastavak globalne akcije LONDON - Britanski premijer Gordon Braun zatra`i}e na predstoje}em sastanku grupe osam bogatih zemalja (G8) nastavak aktivnosti na ja~anju globalne ekonomije, uprkos pokazateljima da je, {to se ti~e finansijske krize, najgore pro{lo, rekli su izvoru u britanskoj vladi. Izvori navode da }e Braun iznijeti stav da su rastu}e cijene nafte i ograni~eno bankarsko pozajmljivanje i dalje prijetnja oporavku i da svjetski lideri moraju da poja~aju borbu protiv protekcionizma. Britanski premijer smatra da potreba za koordinisanom me|unarodnom akcijom radi primjene odluka koje su donesene nikad nije bila zna~ajnija. "Ukoliko sada ne preduzmemo ne op ho dne mje re da oja ~a mo svjetsku privredu i ispunimo uslove za odr`ivi rast suo~i}emo se s nezaposleno{}u narednih godina, koja se mogla izbje}i", prenose izvori stav Brauna.

Svjetski lideri sasta}e se od 8. do 10. jula u italijanskom gradu Akvili gdje }e razgovarati o globalnim izazovima i recesiji. Braunov plan za G8 sastoji se od pet ta~aka - pove}anje bankarskih pozajmica, mjere u vezi s rastom cijena nafte, mjere protiv protekcionizma, pove}anje investicija i spre~avanje geBraunov plan za sastanak G8 sastoji se od pet ta~aka

neracije mladih ljudi da ostanu bez posla. Braun mo`e da vidi odre|enu utjehu u ~injenici da britanska ekonomija po~inje da se stabilizuje nakon drasti~nog i brzog pada. Prema istra`ivanju, britanski sektor usluga u junu bilje`i rast drugi mjesec uzastopno {to pokazuje da bi privreda mogla da se vrati prvobitnom rastu ve} po~etkom drugog kvartala. (Reuters)

"Rio Tinto" prodao filijalu da bi smanjio dug LONDON - Britansko-australijska metalur{ka grupacija "Rio Tinto" saop{tila je ju~e da je za 1,2 milijarde dolara prodala dio svoje filijale za proizvodnju ambala`e, "Alcan", da bi smanjila dugove. Kompanija "Bemis", najve}i proizvo|a~ fleksibilne ambala`e u Sjevernoj i Ju`noj Americi, pristala je da plati milijardu dolara u gotovini i 200 miliona dolara u akcijama za "Food Americas", filijalu "Alcana". "Food Americas", sa sjedi{tem u ameri~koj saveznoj dr`avi Viskonsin, koji zapo{ljava 4.600 radnika u 23 postrojenja u SAD, Kanadi, Meksiku, Brazilu, Argentini i Novom Zelandu, u 2008. je ostvario prihode od 1,5 milijardi dolara. Od po~etka godine "Rio Tinto" je od prodaje nekretnina i akcija prikupio 18,9 milijardi dolara u svrhu smanjenja dugova koji su na kraju 2008. iznosili ~ak 38,7 milijardi dolara, a nastali su nakon preuzimanja "Alcana". (Bloomberg)

MOL preispituje portfelj i ulaganja

Podsticajne mjere kineske vlade o`ivjele tr`i{te automobila

ti~nog koncerna, koji je podnio zahtjev za pokretanje ste~aja, {to ukazuje na sve ve}u va`nost azijskog tr`i{ta za globalnu automobilsku industriju. U januaru ove godine Kina je od SAD prvi put preotela status najve}eg svjetskog tr`i{ta automobila. "Ford", jedini veliki ameri~ki proizvo|a~ automobila koji je izbjegao bankrot i koji pre`ivljava bez dr`avne pomo}i, prodao je u prvih {est mjeseci ove godine u Kini oko 197.000 vozila. Direktor zajedni~kog preduze}a "Ford-China" Robert Gracijano izjavio je da je nevjero-

vatna popularnost nove fijeste podstakla nastavak jake potra`nje me|u kineskim kupcima. "Audi" je u prvom polugodi{tu kineskim kupcima isporu~io 67.000 automobila. Nje ma ~ki proi zvo |a~ je u ju nu postavio i novi mjese~ni rekord s prodatih 13.265 automobila. "Rekordna prodaja pokazuje da smo napravili dobar izbor za kinesko tr`i{te i da na{i modeli odgovaraju kineskim potro{a~ima", istakao je direktor za prodaju "Audija" Peter [varcenbauer. (Agencije)

BUDIMPE[TA - Ma|arska naf tna i ga sna kom pa ni ja MOL mora}e efikasnije organizovati poslovanje i preispitati ula ga nja u okol nos ti ma globalne ekonomske krize, kazao je izvr{ni direktor kompanije Zolt Hernadi. "Prije svega mora}emo razmotri ti na{ por tfelj bu du}i da se mo gu}nos ti sma nju ju, a mo ra}emo i efikasnije urediti poslo va nje. Ta ko |e, mo ra mo preispitati ulaganja. Pitanje je u kojoj mjeri su tr`i{tima potrebna ulaganja s obzirom na sada{nji trend pa da tra`nje", ka zao je Hernadi, odgovaraju}i na pitanje da li je globalna kriza promijenila srednjoro~ne strate{ke planove MOL-a.

Her na di ni je `elio de ta ljni je go vo ri ti o di je lo vi ma MOL ovog portfelja koji bi mogli biti ponu|eni na prodaju. MOL ima rafinerije ne samo u Ma|arskoj ve} i u su sje dnoj Slo va~koj, Hrvatskoj i Italiji. Hernadi je istakao da se MOL pre uzi ma njem kon tro le nad hrvatskom naftnom industrijom INA u potpunosti repozicionirao. "U centralnoj Evropi ne}emo mo}i ste}i ja~u poziciju nego {to je imamo u ovom trenutku, tako da je do {ao tre nu tak za sa ra dnju", kazao je Hernadi. Kao podru~ja pro{irene saradnje izdvojio je regionalno tr`i{te pri ro dnog ga sa ko je zahtijeva dalji razvoj infrastrukture. (Magyar Nemzet)

22

vupsbl!7. 7. 2009.

Reporta`a Butan, zemlja sa sve ve}im brojem samoubistava

Ben sa djevojkom Breanom

Bena Sautala o~ekuju veliki izazovi na ostrvu Hamilton Island

Britanac zapo~eo posao iz snova Pripremio: Boris \URI]

Britanac koji je osvojio takmi~enje za "najbolji posao na svijetu" stigao je na idili~no australijsko ostrvo Hamilton Island, da bi zapo~eo svoj {estomjese~ni posao u ovom tropskom raju. Ben Sautal, star 34 godine, zapo~eo je svoj prvi dan slanjem video-bloga sa aerodroma u Brizbejnu, gdje je snimio sebe i svoju djevojku Breanu Votkins. "Ovo je ono {to smo ~ekali, po~etak posla na Hamilton Islandu. Kada stignemo tamo prou~i}emo na{u ku}u i kad budemo imali prilike vozi}emo bagi, {to predstavlja jednu od brojnih prednosti ovog posla", rekao je Sautal. Ovaj britanski humanitarac je pobijedio nekoliko hiljada ostalih takmi~ara za posao, koji je bio `estoko marketin{ki ogla{avan i koji je privukao pa`nju u ~itavom svijetu. Na~in reklamiranja i predstavljanja ovog posla donio je me|unarodne nagrade za njegove kreatore. Ben }e kao ~uvar na glavnom ostrvu tako|e morati roniti, plivati i jedriti oko nekoliko manjih okolnih Vitsandej ostrva i svakodnevno pisati i slati video-blogove s ciljem da promovi{e destinacije za turisti~ku organizaciju "Toursim Queensland", koja promovi{e veliku australijsku regiju Kvinslend. Sautal, koji ima pratnju od oko 20 ljudi, prvo }e dobiti ve~eru za dobrodo{licu, nakon {to }e provesti svoj prvi dan u obilasku ostrva

Nedavno je izazvao senzaciju kada je priznao da }e propustiti duge ljetne dane u Velikoj Britaniji i tradicionalne ro{tilje

Sautal je zapo~eo svoj prvi dan slanjem video-bloga s aerodroma u Brizbejnu, gdje je snimio sebe i svoju djevojku Breanu

Doktor Nirola

i prou~avanju osnovnog polo`aja njegovih pla`a, stijena i otvorenih prostora. Sve njegove aktivnosti }e biti detaljno zabilje`ene na dva internet sajta www.islandreefjob.com.au i www.bestjobben.com, kao i putem socijalne mre`e "Twitter". On je nedavno izazvao manju senzaciju kada je priznao da }e propustiti duge ljetne dane u Velikoj Britaniji i tradicionalne ro{tilje, {to je navelo medije da ga optu`e da je "ucviljeni Englez". Nedavno se tako|e `alio da su ga stavili u ekonomsku klasu prilikom leta do Australije. "Nisam mogao vjerovati da se nalazim u ekonomskoj klasi. Ipak, ne mogu se `aliti na priliku koja mi je ukazana", rekao je Sautel. Entoni Hejz, {ef "Tourism Queenslanda", je insistirao da }e Sautal morati prili~no naporno raditi i da je reklamni trik "najbolji posao na svijetu" upotrijebljen da bi se odr`ao turisti~ki biznis u globalnoj ekonomskoj krizi. "Ovo je po~etak njegove avanture. Dobili smo zaista ogroman publicitet, ali sada moramo zaista komunicirati sa ljudima koji bi `eljeli do}i u Kvinslend", rekao je Hejz. Vladini izvje{taji ovog mjeseca su upozorili da bi australijski turizam mogao biti zna~ajno usporen i za o~ekivati je gubitak posla za hiljade ljudi. Tako|e, mogu}e je da }e se pri ovome izgubiti nekoliko milijardi dolara nakon {to je u periodu od 1995. do 2008. godine zabilje`en pad turisti~ke posjete od 14 procenata. "^itava poenta ovog eksperimenta je da se sa~uva {to je vi{e mogu}e radnih mjesta u turisti~koj industriji tokom te{kih vremena", dodao je Hejz.

Tamni oblac U Pripremila: Dragana RADU[KI

podno`ju Himalaja izme|u dvije ogromne kom{ijske zemlje, Indije i Kine, razvoj se nije mjerio bruto nacionalnim proizvodom ve} "bruto nacionalnom sre}om". Na`alost, to se promijenilo u zadnje vrijeme. Rije~ je o Butanu, ~iji narod se smatrao najsre}nijim na svijetu. Me|utim, posljednjih mjeseci nadvili su se tamni oblaci jer je, sasvim iznenada, pove}an broj samoubistava. Samo pro{le sedmice zabilje`ena su tri samoubistva, od ~ega su dva izvr{ile tinejd`erke. Iz policije ka`u da broj slu~ajeva varira, ali da je najvi{e zabilje`eno pro{le godine, ukupno 58. Ove godine je zabilje`eno 15 slu~ajeva samoubistva. Sve ovo je alarmiralo do sada mirnu naciju, a glavni psihijatri ka`u da je razlog tome najvjerovatnije nezaposlenost, beznade`nost, ali i sve prisutniji alkohol. "Mislim da ljudi izvr{avaju samoubistva jer nemaju snage i sposobnosti da se izbore sa stresom", ka`e doktor D. K. Nirola. Depresija uznemirila zemlju: On potvr|uje da su razli~iti faktori koji dovode do ovih nemilih doga|aja, s tim da je tri puta izglednije da }e mu{karci di}i ruku na sebe u odnosu na `ene. Doktor Nirola ka`e da je narod Butana prili~no depresivan posljednjih godina, {to se i odrazilo na broj samoubistava. "Bitno je obratiti pa`nju na istorijat ranijih samoubistava jer osoba koja je jednom poku{ala da oduzme `ivot, vrlo vjerovatno }e to opet poku{ati", ka`e Nirola. Nakon poku{aja samoubistva osobe su du`ne da idu na psihijatrijsko savjetovanje, nakon ~ega moraju da potpi{u izjavu da vi{e to ne}e poku{ati. Zanimljivo je da se ljudi ~e{}e ubijaju u selima, nego u gradovima. [tavi{e, samoubistvo u selima je postalo ne{to sasvim uobi~ajeno.

Reporta`a

7. 7. 2009. vupsbl

23

Butan je izolovan od ostatka svijeta

ci nad sre}nom nacijom Narod Butana se smatrao najsre}nijim na svijetu. Me|utim, posljednjih mjeseci nadvili su se tamni oblaci jer je, sasvim iznenada, pove}an broj samoubistava. Samo pro{le sedmice zabilje`ena su tri samoubistva

"Ukoliko su ljudi u nevolji, samoubistvo je jedini na~in da izraze svoje nezadovoljstvo", ka`e jedan seljanin iz Dunglaganga. U nekim krajevima razlog za pove}an broj samoubistava je depresija i mentalni poreme}aji, jer skoro sve samoubice su bile poznate kao mentalno labilne osobe. "Moj mu` se pona{ao sasvim normalno, ali nekoliko dana pred samoubistvo postao je nervozan", ka`e Mon Maja, ~iji se suprug ubio pro{log mjeseca. Alkohol je jo{ jedan od razloga samoubistva, dok se ljudi ubijaju i zbog te{ke ekonomske situacije i porodi~nih problema. Uobi~ajeni metod je vje{anje, dok je u provinciji Dagana zabilje`eno nekoliko slu~ajeva samozapaljivanja. Me|utim, ve}ina stanovnika Butana samoubistva, posebno vje{anja, smatra kletvom. "Svi se boje pri}i drvetu na koje se neko objesio",

ka`e jedan seljanin. Prema budisti~kom i hinduisti~kom vjerovanju, osoba koja po~ini samoubistvo ne}e se reinkarnirati. "Du{a }e im lutati i uticati na `ive ljude i mo`e biti izvor bolesti u nekom selu", mi{ljenje je jednog budisti~kog sve{tenika. Egzotika daleke zemlje: Me|utim, i pored toga Butan se ipak smatra jednom od sre}nijih nacija. Da je zemlja prili~no zanimljiva govori i to da je `ivot nesputan, jer u cijeloj zemlji nema saobra}ajnih znakova, pa ~ak ni semafora. Kuriozitet ove zemlje jeste i to da pse lutalice niko ne dira, a neki Butanci idu tako daleko da pili}e po{te|ene klanja pu{taju da slobodno {etaju po hramovima. Butan je jo{ prili~no izolovan od vanjskog svijeta i strancima je dopu{ten pristup samo u pojedina podru~ja zemlje. Budizam je dr`avna religija i pripada mu ve}ina stanovni{tva. Stanovni{tvo se sastoji od tri grupe: u zapadnom planinskom dijelu `ivi narod Ngalong koji je do{ao U nekim krajevima razlog za pove}an broj samoubistava je depresija i mentalni poreme}aji

u srednjem vijeku iz Tibeta i toj etni~koj grupi pripada i kraljevska porodica, u isto~nim planinskim predjelima `ivi narod Sar~op, koji je etni~ki blizak brdskim plemenima sjeveroisto~ne Indije. Te dvije grupe stanovni{tva su me|usobno bliske zbog svoje pripadnosti budizmu. Tre}a grupa `ivi u dolini uz indijsku granicu, a prete`no su nepalski Butanci. Oni su sa sobom donijeli i svoju religiju, hinduizam. Nepalci su se po~eli naseljavati na jugu Butana od kraja 19. vijeka i to u po~etku sa pristankom Vlade koja je trebala dodatnu radnu snagu. Me|utim, 1958. godine granice su zatvorene. Zakon o dr`avljanstvu iz iste godine otvorio je Nepalcima stalno nastanjenim u

ju`nom Butanu mogu}nost da dobiju formalno dr`avljanstvo Butana. Nakon 1958. se nastavilo doseljavanje posebno iz gusto naseljenog Nepala, ali i iz Indije, {to je izmaklo svakoj kontroli. Promjenom Zakona o dr`avljanstvu s retroaktivnim djelovanjem, 1985. godine su svi stanovnici Butana porijeklom iz Nepala morali dokazati da su imali stalni boravak u Butanu prije 1959. godine. Ko nije mogao dokazati na{ao se u polo`aju da bude progla{en ilegalnim useljenikom. Od 1988. Vlada provodi izra`enu politiku kulturne asimilacije. Ta politika nazvana i butanizacija sastoji se u poja~anom insistiranju na osnovama na kojima po~iva dr`ava.

24

vupsbl!7. 7. 2009.

Svijet

Prva smrt u Diznilendu

Lider Meksika gubitnik na izborima

MEKSIKO SITI - Stranka meksi~kog predsjednika Felipea Kalderona - Partija nacionalne akcije (PAN) izgubila je na izborima za Kongres, osvojiv{i, prema preliminarnim rezultatima, oko 27 odsto glasova. Kalderon je na ovim izborima, odr`anim u nedjelju, ra~unao na podr{ku glasa~a zbog rata protiv kriminala koji je odlu~no zapo~eo prije tri godine i u kojem je do sada ubijeno vi{e od 12.000 osoba. Ipak, prevagnulo je nezadovoljstvo zbog privredne recesije i neispunjenog obe}anja da }e do}i do zapo{ljavanja ljudi kako ne bi morali masovno da ilegalno prelaze u SAD u potrazi za poslom, uglavnom slabo pla}enim. Ve}inu u Kongresu, odnosno donjem domu meksi~kog parlamenta sa 500 poslani~kih mjesta, ima}e opoziciona stranka centra Instituci-

onalna revolucionarna parija (PRI) sa dobijenih 34,8 odsto glasova, kako je objavio Savezni izborni institut nakon prebrojanih glasova u oko 60 odsto izbornih jedinica. Na tre}em mjestu, sa oko 12 odsto osvojenih glasova, je najve}a ljevi~arska stran"Zatajila" podr{ka glasa~a zbog rata koji je pokrenuo protiv kriminala

ka Partija demokratske revolucije, koja je do sada bila po zna~aju druga stranka u Meksiku. Nova raspodjela snaga u Kongresu zna~i, kako smatraju analiti~ari, da }e Kalderonu biti veoma te{ko da progura reforme koje je najavio kada je postao predsjednik Meksika 2006. godine. (Tanjug)

Bomba{ ubio dvije osobe KABUL - Bomba{ samoubica ubio je ju~e dvoje ljudi izvan velike NATO vojne baze na jugu Avganistana, izjavili su zvani~nici, a ameri~ki marinci pokrenuli su novu veliku ofanzivu, uz sporadi~no nasilje {irom zemlje. Bomba{ je dovezao automobil s Ameri~ki marinci eksplozivom do kamiona za snabsu pokrenuli novu veliku dijevanje stranih trupa na aerodroofanzivu u Avganistanu mu u Kan da ha ru i akti vi rao bombu. Na ovom aerodromu u provinciji koja se smatra upori{tem talibanskih pobunjenika smje{tena je velika me|unarodna vojna baza. Kandahar se nalazi uz provinciju Helmand, u kojoj su hiljade marinaca pro{le sedmice pokrenule ofanzivu kako bi potisnuli talibane. Helmad je poznat i kao provincija u kojoj se uzgaja najve}i dio avganistanskog opijuma, od ~ije prodaje se finansira talibanska pobuna. Pristigli marinci su dio poja~anja od 17.000 vojnika, koliko je predsjednik Barak Obama poslao u zemlju radi kona~nog trijumfa nad talibanima i stabilizacije Avganistana. (Agencije)

PS!MBO!EP!.!Ewb!wp!{b!lp!kb wp!{f!j{obe!{b!cb!woph!lpn!qmf!. ltb!#Wpmu!Ej!{oj!Wps!me#!v!Ps!mbo!. ev! v! bnf!s j!• lpk! tb!w f!{ opk esabwj!Gmp!sj!ej!tv!eb!sj!mb!tv!tfqsj!•f!nv!kf!kf!ebo!wp!{b•!qp!hj!. ovp-!b!esv!hj!kf!qp!wsj!kf!}fo/!V wp!{p!wj!nb!kf!v!usf!ovu!lv!of!tsf!. ~f!cj!mp!tb!np!qfu!qv!uoj!lb-!pe lp!kji!oj!lp!oj!kf!qp!wsj!kf!}fo/!Pwp kf!qswj!tnsuoj!tmv!•bk!v!Ej!{oj!mfo!. ev-!pu!lbe!kf!po!puwp!sfo!qsj!kf 49!hp!ej!ob/

Vijesti Stradalo pet radnika u Turskoj ISTANBUL - Pet osoba je poginulo, a osam povrije|eno kada je u ju~era{njoj eksploziji bombe na putu na jugoistoku Turske uni{teno vozilo u kojem su se nalazili. Vozilo je prevozilo radnike u pokrajini Sirnak, javila je televizija Si-En-En-Turk, ne navode}i nikakve detalje incidenta. Gerilci Radni~ke partije Kurdistana su odgovorni za vi{e sli~nih napada tokom 25-godi{njeg sukoba, u kojem je `ivot izgubilo vi{e od 40.000 ljudi. (AFP)

Oslobo|en osmi radnik britanske ambasade LONDON - Iranske vlasti ju~e su oslobodile i osmog radnika zaposlenog u britanskoj ambasadi u Teheranu, a u pritvoru je ostao jo{ jedan radnik te ambasade, saop{tilo je ju~e Ministarstvo inostranih poslova Britanije. "[to hitnije osloba|anje preostalog zaposlenog na{ je apsolutni prioritet", saop{teno je ju~e iz Ministarstva inostranih poslova Britanije. Radnici britanske ambasade u Teheranu su uhap{eni 28. juna nakon demonstracija opozicije u Teheranu zbog po no vnog izbo ra Mahmuda Ahmadined`ada za predsjednika dr`ave. (Tanjug)

Dvije {kole zatvorene zbog novog gripa BERLIN - Gimnazije u berlinskoj ~etvrti Kepenik i bavarskom gradu Bajrojtu zatvorene su ju~e na najmanje nedjelju dana da bi bilo sprije~eno {irenje zaraze virusom A/H1N1 koji izaziva novi, meksi~ki grip. Gradske zdravstvene vlasti i {kola su istakli da svi oboljeli imaju samo lake simptome, da su u izolaciji, na ku}nom lije~enju i uzimaju lijek tamiflu. U Berlinu je od juna zabilje`eno 13 slu~ajeva novog gripa. (Agencije)

Sukob vlasti i demonstranata u regionu Sin|ang, na zapadu Kine

Protesti su nakon nekog vremena postali nasilni, pa je policija po~ela da hapsi okupljene

najmanje Pripremila: Dragana RADU[KI

URUM^I - Najmanje 140 osoba je ubijeno, a 800 povrije|eno u neredima u regionu Sin|ang, na zapadu Kine, dok su vlasti ju~e saop{tile da je situacija u tom podru~ju "pod kontrolom". Sve je po~elo u nedjelju, protestima u gradu Urum~i, koji su nakon nekog vremena postali nasilni, pa je policija po~ela da hapsi u~esnike, a kasnije da primjenjuje i druge mjere suzbijanja nasilja. I dok zvani~ni Peking tvrdi da su Ujguri ti koji su krenuli protiv policije, jedan ujgurski lider, koji se nalazi u egzilu, tvrdi da je policija prva otvorila vatru na studente koji su iza{li na ulice.

Biv{i tjelohranitelj novi premijer Bugarske SOFIJA - Partija desnog centra GERB gradona~elnika Sofije Bojka Borisova osvojila je 39,7 odsto glasova na parlamentarnim izborima u Bugarskoj, saop{tila je ju~e Izborna komisija zvani~ne rezultate na osnovu 99,88 odsto prebrojanih glasa~kih listi}a. Borisov, koji je stranku osnovao 2006, izjavio je da }e ubrzo formirati vladu, ali nije kazao s kojim strankama kao koalicionim partnerima. GERB }e u novom sazivu parlamenta imati 116 od ukupno 240 poslani~kih mjesta. Socijalisti premijera Sergeja Stani{eva pretrpjeli su te`ak poraz osvojiv{i 17,72 odsto glasova, Socijalisti Sergeja Stani{eva pretrpjeli te`ak poraz

Ban za ve}u pomo}

Eksplozija u Atini

Hf!of!sbm!oj!tf!lsf!ubs!VO!Cbo!Lj!Nvo!{b!usb!ajp!kf pe!wmb!eb!v!twj!kf!uv!eb!qp!wf!~b!kv!sb!{wpk!ov!qp!np~ {b!obk!tj!sp!nb!|oj!kf!{f!nmkf!j!qp!cpmk!|b!kv!{esbw!tuwf!. of!vtmv!hf/

Jt!qsfe!{hsb!ef!Qp!sft!lf!tmv!acf!v!qsfe!hsb!}v Buj!of!kf!bluj!wj!sb!ob!fl!tqmp!{j!wob!ob!qsb!wb-!|up!kf j{b!{wb!mp!qp!abs-!lp!kj!kf!vcs{p!vhb!|fo-!b!v!jo!dj!. efo!uv!of!nb!qp!wsj!kf!}f!oji/

Prvobitni povod protesta bio je sukob Ujgura i Han Kineza na jugu Kine, pro{log mjeseca, koji je bio fatalan po Ujgure. Ovo je svakako jedan od najozbiljnijih sukoba vlasti i demonstranata jo{ od demonstracija na Tjenanmenu, 1989. godine. O~evici ka`u da je nasilje zapo~elo u nedjelju u gradu Urum~i, kada je prvo nekoliko stotnina ljudi iza{lo na ulice u znak protesta protiv pogibije Ujgura. Protesti su ubrzo postali masovni, jer su se demonstrantima pridru`ili i studenti. Prema izvje{tavanju kineske novinske agencije Sinhue, demonstranti su nosili no`eve, cigle i palice kojima su razbijali automobile, prodavnice, a onda krenuli i na policiju koja je obezbje|ivala skup.

odnosno 40 poslani~kih mjesta. Ta stranka je na prethodnim izborima 2005. dobila 33,98 odsto glasova. Jo{ tri stranke su uspjele da u|u u parlament, me|u kojima su i nacionalisti~ka Ataka, stranka Plava koalicija te nova narodnja~ka partija Red. Sve tri stranke su izrazi-

Bojko Borisov

le spremnost da sara|uju sa strankom Bojka Borisova. Borisov (48) je prije dolaska na vlast bio poznat kao tjelohranitelj biv{eg premijera cara Simeona, ali i biv{eg komunisti~kog ~elnika Todora @ivkova. Simpatije bugarske javnosti je osvojio jednostavnim, narodu lako razumljivim jezikom, ali i `estokom kampanjom protiv kriminala koju je vodio kao funkcioner Ministarstva unutra{njih poslova u pro{loj vladi. Prva sjednica novog parlamenta trebalo bi da bude odr`ana 14. jula. (Agencije)

Svijet

7. 7. 2009. vupsbl

Mar{ uz baklje u Akvili

U susret sastanku G8

B!LWJ!MB!.!Tub!op!woj!dj!B!lwj!mfhsb!eb!v!dfo!usbm!opk!Jub!mj!kj-!lp!kj!kf uf!|lp!qp!hp!}fo!{f!nmkp!usf!tpn qp!•fu!lpn!bqsj!mb-!pesab!mj!tv nbs|!qpe!cb!lmkb!nb-!{b!iuj!kf!wb!. kv!~j!#jt!uj!ov!j!qsbw!ev#/! Qp!wps!lv!pe!of!lp!mj!lp!tup!uj!ob mkv!ej-!up!lpn!op!~j!j{nf}v!of!. ekf!mkf!j!qp!of!ekf!mklb-!tv!qsf!ewp!. ej!mj!•mb!op!wj!qp!sp!ej!db!tusb!eb!mji tuv!ef!ob!ub/

HPS!OKB!TB!WP!KB!.!Gsbo!. dvt!lj!qsfe!tkf!eojl!Oj!lp!mb!Tbs!. lp!{j!sb{!hp!wb!sb!tb!csj!ubo!tljn qsf!nj!kf!spn!Hps!ep!opn!Csb!. vopn-!up!lpn!41/!gsbo!lp.csj!. ubo!t lph! tb!n j!u b-! v! nkft!u v Hps!okb!Tb!wp!kb!v!Gsbo!dvt!lpk/ Tb!nju!tf!pesab!wb!ewb!eb!ob qsj!kf!tbt!ubo!lb!H9-!lp!kj!~f!pwf hp!ej!of!cj!uj!pesabo!v!Jub!mj!kj/

Vijesti

Ujguri i Sin|ang

Reklame na Radio Vatikanu

.!Vk!hv!sj!tv!nv!tmj!nb!oj!lp!kj!aj!wf!v!Lj!oj-!qp!sj!kf!. lmpn!j{!Uvs!tlf/ .!Pe!vlv!qop!25!nj!mj!pob!tub!op!woj!lb!qsp!wjo!dj!kf!Tjo!. }boh-!Vk!hv!sj!•j!of!ptbn!nj!mj!pob/! .!Lj!ob!kf!wsb!uj!mb!lpo!usp!mv!obe!qsp!wjo!dj!kpn!2:5:/!hp!ej!. of-!ob!lpo!|up!kf!sb!tgps!nj!sb!ob!u{w/!esab!wb!Jt!up!•oj!Uvs!. lft!ubo! .!Pe!2:5:/!hp!ej!of!qsp!wjo!dj!kv!nb!tp!wop!ob!tf!mkb!wb!kv Ibo!Lj!of!{j-!epl!tf!Vk!hv!sj!tb!esv!hf!tusb!of!cp!kf!voj!. |uf!okb!twp!kf!usb!ej!dj!kf!j!lvm!uv!sf/ .!Pe!2::2/!qsj!tv!uoj!tv!tqp!sb!ej!•oj!tv!lp!cj!t!wmbt!uj!nb/ .!Qsp!|mph!bw!hvt!ub!v!ob!qb!ev!lpe!Lb!|hb!sb!vcj!kf!op!kf 27!lj!oft!lji!qp!mj!db!kb!db/

Ubijeno 140 Ujgura Prema rije~ima portparola Vlade provincije Sin|ang, uni{teno je vi{e od 260 automobila i razbijeno najmanje 200 prodavnica. Adam Gord, ameri~ki student koji studira u Urum~iju, je kazao da je scena podsje}ala na pravi rat. "Vojske je bilo na sve strane, policija je stajala na svakom }o{ku. Saobra}aj je bio potpuno obustavljen", ispri~ao je on. Vlada provincije Sin|ang krivi separatisti~ku grupu Ujgura, ~iji se lideri nalaze u inostranstvu, za organizovanje protesta. Me|utim, Ujguri tvrde da su protesti bili mirni, a da su jo{ jednom ispali `rtve nasilnih dr`avnih organa, jer je policija, navodno, bukvalno nasumice pucala po demonstrantima.

25

Ove prve informacije osporio je Dolkun Isa, portparol Svjetskog ujgurskog kongresa sa sjedi {tem u Min he nu, ko ji tvrdi da je u pro tes ti ma u~estvovalo najmanje 10.000 ljudi, te da ih je 600 ubijeno. On je jo{ demantovao vijest Sinhue da je upravo Svjetski ujgurski kongres (SUK) inicijator protesta. Isa je jo{ dodao da je istina da je SUK pozvao na proteste jo{ u petak, ali na proteste koji su trebalo da se odr`e ispred svih kineskih ambasada u svijetu. Alim Sejtof, potpredsjednik drugog ujgurskog udru`enja, baziranog u SAD, pozvao je me|unarodnu zajednicu da osudi pretjeranu reakciju kineskih bezbjednosnih snaga. "Tra`imo od me|unarodne zajednice da osudi ubis-

Protesti su ubrzo postali masovni jer su se demonstrantima pridru`ili i studenti

U neredima je povrije|eno 800 osoba

Prvobitni povod protesta bio je sukob Ujgura i Han Kineza na jugu Kine, pro{log mjeseca, koji je bio fatalan po muslimanski `ivalj u toj zemlji tvo nevinih Ujgura. Ovo je jedan od najmra~nijih dana u ujgurskoj istoriji", rekao je Sejtof. Kratki komentar Ban Ki Muna, generalnog sekretara UN-a, na de{avanja u Urum~iju bio je da sve zemlje moraju da za{tite slobodu govora te "`ivot i bezbjednost svih svojih civila". Etni~ke tenzije u provinciji Sin|ang traju decenijama, od osnivanja komunisti~ke Narodne Republike Kine. Analiti~ari tvrde da Ujguri, kojih ima oko osam miliona, `ele da se odvoje od Kine. Vlasti Sin|anga su samo kratko saop{tile da red i mir u provinciji obezbje|uju policijske snage, te da }e svako ko izazove bilo kakav nered biti zatvoren i ka`njen.

Pala prva `rtva u Hondurasu

Protestanti koji tra`e povratak Zelaje se sukobili sa policijom

TEGUSIGALPA - Privremena vlada Hondurasa produ`ila je no}ni policijski ~as u zemlji, po{to je u nedjeljnim protestima jedna osoba izgubila `ivot. Privremena vlada, koja je na vlast do{la po sli je pro {lo ne dje ljnog voj nog uda ra i svrgavanja predsjednika Manuela Zelaje, odredila je da policijski ~as od sada po~inje u 19 sati, tri sata ranije nego prethodnih no}i. Izvori u Slu`bi hitne pomo}i su izjavili da je najmanje jedna osoba izgubila `ivot, a dvije su te{ko povrije|ene, kada su se demonstranti koji tra`e povratak svrgnutog predsjednika, sukobili s pripadnicima vojske na me|unarodnom aerodromu u Tegusigalpi, poslije ~ega je vojska zauzela polo`aje i oko aerodroma. Svrgnuti predsjednik Hondurasa Manuel Zelaja izjavio je u no}i izme|u nedjelje i ponedjeljka da je njegov avion sletio u Nikaragvu, po{to su hondura{ke oru`ane snage osujetile njegov poku{aj da se vrati ku}i u Tegusigalpu.

Zelaja je takvu izjavu dao TV mre`i Telesur, sa sjedi{tem u Karakasu, po{to je ne{to ranije istom elektronskom mediju saop{tio da }e se, poslije neuspjelog slijetanja u glavni grad Hondurasa, uputiti ka Salvadoru. Oru`ane snage Hondurasa su, u nedjelju popodne po lokalnom vremenu (ne{to poslije pono}i po srednjoevropskom), vojnim vozilima blokirale pistu aerodroma u Tegusigalpi i tako sprije~ile prizemljenje aviona predsjednika Zelaje. Prethodno su aeroPrivremena vlada je produ`ila policijski ~as u zemlji

dromske vlasti odbile da izdaju dozvolu za slijetanje njegovog aviona i obavijestile pilota da bi u slu~aju takvog poku{aja avion mogao da bude presretnut. Prelazna vlada Hondurasa je ranije u nedjelju saop{tila da ne}e dozvoliti Zelajinom avionu da se spusti u Honduras. (Agencije)

LONDON - Radio Vatikan - glas Rimokatoli~ke crkve po~e}e da emituje reklame, prvi put u 80-godi{njoj istoriji te stanice, ~emu je blagoslov dao papa Benedikt XVI. Prva reklama koja }e biti emitovana bi}e reklama za italijanskog prodavca prirodnog gasa i elektri~ne energije "Enel". Do sa da, Ra dio Vatikan finansirala je Rimokatoli~ka crkva. Godi{nji bud`et te stanice, koja emituje program na 45 jezika na FM talasima i Internetu, isnosi oko 30 miliona dolara. (AFP)

Po~inje odbrana Tejlora AMSTERDAM - Branioci biv{eg liberijskog predsjednika ^arlsa Tejlora po~e}e da iznose svoje dokaze i izvode svje do ke 13. ju la, odlu ~io je ju ~e Spe ci jal ni sud za Sijera Leone. Tejloru (61) se u Hagu, u pros to ri ja ma Me |u na ro dnog krivi~nog suda, sudi od 2007. go di ne za ra tne zlo~ine po~injene tokom ratova u Liberiji i Sijera Leoneu u kojima je poginulo vi{e od 250.000 osoba. Tejlor se ranije u toku su|enja izjasnio da nije kriv ni po je dnoj od 11 ta ~a ka op tu `nice, me|u kojima su ubistvo, silovanje, regrutovanje dje ce voj ni ka i se ksu al no roblje. (Tanjug)

Nove poplave u Austriji BE^ - Nove padavine izazva le su no ve po pla ve u Austriji, a ovaj put je bila po go |e na op {ti na Melk, gdje se izlila rijeka. Mjesta Emersdorf, Lajben i Vajten djelimi~no su bila do jednog metra poplavljena, saop{tila je ju~e centrala za elementarne nepogode u po kra ji ni Do nja Aus tri ja. Brojne ku}e su bile pod vodom, a pojavilo se vi{e klizi {ta, odno sno odro na. Pored toga, poplave su uticale na saobra}aj, jer su pojedini putevi morali da budu zatvoreni, isto kao i `eljezni~ka pruga u tom dijelu zemlje. (Agencije)

26

Svijet

vupsbl!7. 7. 2009.

Najja~e mjere bezbjednosti

Dvojica lidera izrazila o~ekivanja da je ovo novi po~etak u ameri~ko-ruskim odnosima

V!svt!lpk!qsj!kft!up!oj!dj tv!vp•j!ep!mbt!lb!Pcb!nf!qsf!. ev!{f!uf!obk!kb!•f!nkf!sf!cf{!ckf!. eopt!u j! v! lp!kj!n b! kf bo!h bapwb!o p!21/111!mkv!e j/ Qsfu!i p!e oj!d b! bnf!s j!• lph qsfe!tkf!eoj!lb!ep!qsf!nj!mb!kf •v!wf!oj!#pcb!np!cjm#-!lb!ej!mbl pqsf!nmkfo!obk!tb!wsf!nf!oj!kjn ept!uj!hov!~j!nb!uf!ioj!lf-!•j!kb!kf dj!kf!ob!546/111!ep!mb!sb/!

Istorijski susret lidera Rusije i SAD Dmitrija Medvedeva i Baraka Obame

Dogovoreno smanjenje nuklearnog naoru`anja U dvodnevnu, radnu posjetu Rusiji Obama je stigao s porodicom

Oba predsjednika su izrazila uvjerenje da }e ameri~ko-ruski samit rezultirati zatvaranjem ~itavog niza te{kih stranica iz me|usobne istorije MOSKVA - Ameri~ki predsjednik Barak Obama i ruski predsjednik Dmitrij Medvedev postigli su ju~e u Kremlju dogovor o potpisivanju sporazuma o smanjenju nuklearnog strate{kog naoru`anja koji treba da zamijeni postoje}i START 2 koji isti~e u decembru, saop{teno je u Moskvi. Medvedev i Obama su potpisali dokument pod nazivom "Zajedni~ki memorandum o razumijevanju o budu}em smanjenju strate{kog naoru`anja", javila je ruska novinska agencija Itar-Tass. Dokumentom se predvi|a smanjenje na 1.500 do 1.675 nuklearnih bojevih glava sa svake strane, a dogovoreni nivo treba da bude postignut u roku od sedam godina od potpisivanja sporazuma. "U roku od sedam godina od stupanja na snagu

Soba s pogledom na Kremlj Qsfn!eb!oj!Lsfnmk!oj!Cj!kf!mb!lv!~b!oj!tv!pu!lsj!mj!hekf ~f!csb!•oj!qbs!Pcb!nb!qsp!wft!uj!ewj!kf!op!~j!v!Npt!lwj-!svt!lj nf!ej!kj! uwsef! eb! ~f! {b! sb!{mj!lv! pe! Lmjo!up!op!wji! j! Cv!|p!wjilp!kj!tv!pe!tkf!eb!mj!v!ip!uf!mv!#Nf!sj!pu!hsboe#-!bluv!fm!oj!bnf!sj!. •lj!qsfe!tkf!eojl!jnb!uj!ob!sb!tqp!mb!hb!okv!sbt!lp!|bo!qsfe!tkf!. eoj!•lj! bqbs!unbo! ip!uf!mb! #Sjd.Lbs!mupo#! t! qp!hmf!epn! ob Lsfnmk-!Dswf!oj!ush!j!dslwv!Wb!tj!mj!kb!Cmbafoph/! Qf!up!tp!coj!bqbs!unbo!qp!ws|j!of!348!lwb!esb!ub!jnb!usqf!{b!sj!. kv-!lb!cj!ofu!t!cj!cmj!puf!lpn-!hbs!ef!sp!cv-!lv!qb!uj!mp!v!nfs!nf!. sv-! qp!tf!cov! tb!vov-! lbp! j! tp!cv! t! cmjo!ej!sb!ojn! tub!lmj!nb! j wsb!uj!nb! j! bvup!op!nojn! tjt!uf!npn! tobc!ej!kf!wb!okb! tusv!kf! j uf!mf!lp!nv!oj!lb!dj!kb!nb/! sporazuma, nuklearno strate{ko naoru`anje treba da bude smanjeno na izme|u 500 i 1.100 nuklearnih nosa~a i 1.500 i 1.675 nuklearnih bojevih glava", navedeno je u dokumentu. Predsjednici Rusije i SAD izrazili su ju~e, na po~etku razgovora, nadu da }e dvodnevni ameri~ko-ruski samit omogu}iti novi po~etak u ameri~ko-ruskim odnosima. Medvedev je rekao da se nada da }e rezultat njegovih razgovora s Obamom biti zatvaranje ~itavog niza te{kih stranica iz istorije rusko-ameri~kih odnosa i otvaranja novih. "Na{e zemlje suo~avaju se s raznim problemima, koje sada zajedni~ki rje{avamo - ekonomskim, bezbjednosnim i problemima koji se ti~u smanjenja

strate{kog ofanzivnog naoru`anja. Smatram da po svim ovim pitanjima imamo {anse da do|emo do va`nih i neophodnih rje{enja", rekao je ruski predsjednik. Ameri~ki predsjednik Obama je, tako|e, izrazio o~ekivanje da }e razgovori doprinijeti napretku u odnosima. "Ako budemo radili zajedno u oblasti bezbjednosti, energije i za{tite `ivotne sredine, uvjeren sam da mo`emo nastaviti da gradimo odli~ne odnose", kazao je Obama, podsjetiv{i na, kako je rekao, "odli~ne razgovore koji su vo|eni u Londonu" (na samitu G20). On je istakao da SAD i Rusija imaju vi{e zajedni~kih stavova po pitanju bezbjednosti, energetskog

[ef ameri~ke dr`ave je polo`io cvije}e na spomenik neznanom junaku, pored zidina Kremlja

Ako budemo radili zajedno, mo`emo nastaviti da gradimo odli~ne odnose, kazao Obama

Bro{ura na poklon

Prve dame SAD i Rusije, Mi{el Obama i Svetlana Medvedeva

Qsfe!tkf!eojl!Sv!tj!kf!Enj!usjk!Nf!ewf!efw!qp!lmp!ojp!kf!kv!•f!twpn bnf!sj!•lpn!lp!mf!hj-!qsfe!qp!•f!ubl!sb{!hp!wp!sb-!csp!|v!sv!t!gp!up!hsb!gj!kb!nb pckf!lb!ub!lp!kf!kf!Pcb!nb!lbp!tf!ob!ups!pcj!|bp!qsj!kf!of!lp!mj!lp!hp!ej!ob!v plwj!sv!qsp!hsb!nb!qp!twf!~f!oph!tnb!okf!okv!ov!lmf!bs!oph!ob!psvabokb/!Csp!. |v!sb!lp!kb!twkf!ep!•j!p!tb!sb!eokj!Nj!ojt!ubs!tub!wb!pe!csb!of!Sv!tj!kf!j!TBE!tbesaj gp!up!hsb!gj!kf!obt!ub!mf!3116/!hp!ej!of!lb!eb!kf!Pcb!nb-!lbp!tf!ob!ups!j{!Jmj!op!jtb{b!kf!eop!t!sf!qv!cmj!lbo!tljn!tf!ob!up!spn!Sj!•bs!epn!Mv!hb!spn!cp!sb!wjp!v Qfs!nv!eb!cj!tf!vwkf!sjp!lb!lp!uf!•f!sf!bmj!{b!dj!kb!qsp!hsb!nb!voj!|ub!wb!okb!{bt!. ubs!kf!mji!wj!ep!wb!tusb!uf!|lph!ob!psvabokb!{b!lp!kj!tv!TBE!j{!ewb!kb!mf!op!wbd/

sektora i za{titi `ivotne sredine, i da ako budu vrijedno radili u narednom periodu, to mo`e donijeti koristi gra|anima obje dr`ave. Obama je ju~e stigao u prvu posjetu Rusiji od stupanja na du`nost, u okviru koje }e se sastati s Medvedevom i premijerom Rusije Vladimirom Putinom, kao i predstavnicima politi~kog i javnog `ivota. Avion ameri~kog predsjednika sletio je ju~e u 11.20 na moskovski aerodrom "Vnukovo". Odmah po dolasku, Obama je oti{ao na kratku ceremoniju ispred spomenika neznanom junaku, u blizini Kremlja, a potom imao kratak sastanak s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevim nakon ~ega je odr`ana konferencija za novinare dvojice predsjednika. Dva predsjednika su imala zajedni~ku ve~eru u rezidenciji Medvedeva u Gorkom, u dru{tvu supruga Mi{el Obame i Svetlane Medvedeve. U fokusu pa`nje dvojice lidera }e biti i bilateralni odnosi, u~lanjenje Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju, pitanje antiraketnog {tita koji SAD planiraju da postave na teritoriji ^e{ke i Poljske, ~emu se Moskva o{tro protivi, kao i situacija u Avganistanu, Sjevernoj Koreji, Iranu i na Bliskom istoku. Kako je medijima rekao pomo}nik ruskog predsjednika Sergej Prihotko, Obama dolazi u dvodnevnu, radnu posjetu Rusiji, a dogovor o takvom karakteru posjete postigli su predsjednici s namjerom da se usredsrijede na su{tinska pitanja, a zanemare protokol. (Agencije)

7. 7. 2009. vupsbl

Svijet stripa

(33)

Osvetnik bez maske koji se vra}ao iz ponora Vinsor Mekej Mekeja smatraju i za~etnikom produkcije animiranih filmova. Ro |en je 26. sep tem bra 1869. go di ne u mjes tu Spring Lejk, Mi~igen. Podaci koji se ti~u prvih tridesetak godina njegovog `ivota podlo`ni su korekciji, a prvi posao koji se ti~e njegovog budu}eg poziva je dobio u "Vonderlendu", putuju}em cirkusu. Crtao je portre te po sje ti la ca za 25 cen ti po ko ma du. Brzo je pokazao svoj talenat i zahvaljuju}i nesvakida{noj mo}i zapa`anja i izuzetnoj brzini crtanja postao atrakcija cirkusa. Malo kasnije, 1889. seli se najprije u ^ikago, gdje poha|a jednu umjetni~ku {kolu. Nakon {to se o`eSve sposobnosti koje je sticao pretvorio je u samo jedan strip. To je "Little Nemo in Slumberland". "Mali Nemo" je strip koji je napravio revoluciju u novoj umjetnosti

Mjesto ro|enja: Tqsjoh!Mfkl-!Nj!•j!hfo Vrijeme ro|enja: 37/!tfq!ufn!cbs!297:/ Prvi strip: #Ub!mf!pg!uif!Kvo!hmf!Jn!qt# Najpoznatiji strip: #Mju!umf!Of!np!jo!Tmvn!cfs!mboe#

R

ijetki su autori kojima je jedino va`no da stvaraju. Jedan od najkarakteristi~nijih izuzetaka u svijetu stripa, ujedno i jedan od pionira devete umjetnosti, je Vinsor Mekej. Za svega nekoliko godina bio je u stanju da uradi vi{e nego mnogi istaknuti autori za ~itav `ivot.

nio i dobio dvoje dece u nedostatku novca za izdr`avanje porodice bio je primoran da potra`i dodatni posao. Zaposlio se kao ilustrator u lokalnim novinama "Cinncinati Times Star". Da bi uve}ao prihode 1899. godine po~inje da crta i za humoristi~ni magazin "Life". Iako je tada ve} raspolagao zavidnom crta~kom tehnikom, nekoliko zaposlenih crta~a je bolje od njega izra`a va lo po kret i do ~a ra va lo pros tor pri li kom kompozicije ilustracije, te je premje{ten da crta nedjeljne stripove. "Tale of the Jungle Imps" u magazinu "Enquirer" bio je prvi susret sa stripom. Posliije nekog vremena njegov rad je zapa`en i stigao je poziv da preuzme posao u "New York Heraldu". Preselio se u Njujork i u narednih nekoliko godina razvijao svoje spo so bnos ti is to vre me no crta ju }i ne ko li ko stri po va. Najprije je radio na nekoliko manje zapa`enih stripova. Od jula 1904. godine do decembra 1906. crtao je "Lit-

tle Sammy Sneezed". Uvijek je tabla bila podijeljena na {est jednakih polja, od kojih je posljednje bilo uvek isto. Strip je imao pre dvi di ve za ple te. Po{to se nije zadovoljavao samo jednim stripom, Mekej pod pseudonimom Silas za jedan drugi ~asopis pokre}e strip "Dream of the Rarebit Fiend" 1904. godine. Tre}i strip je bio "The Story of Hungry Henrieta" iz januara 1906. godine, a u junu 1906. zapo~eo je i ~etvrti strip "A Pilgrim's Progress". Sve te sposobnosti koje je sticao pretvorio je u samo jedan strip. To je "Little Nemo in Slumberland", zapo~et 15. oktobra 1905. "Mali Nemo" je strip koji je napravio revoluciju u novoj umjetnosti. Svako od Nemovih snovi|enja bila je avantura {estogodi{njeg de~aka razbaru{ene kose u carstvo kralja Morfeusa, koji se ujutro zavr{ava padom s kreveta ili naglim bu|enjem. Izuzetna galerija likova koji posje}uju Nema u snu je kreirana tako savr{eno da snovi izgledaju kao stvarnost. Strip je objavljivan jedino u "Heraldu". Po~etkom 1911. godine napravio je svoj prvi animirani film "Little Nemo". Film nije imao konkretnu radnju, ve} je predstavljao eksperiment u spajanju crte`a i pokreta. Ubrzo je uradio i drugi film "The Story of a Mosquito". To je duhovita crtica o komarcu koji napada pijanca. U februaru 1914. godine prikazan je "Gertie the Dinosaur", film kojeg se ni dana{nji autori ne bi postidjeli. Kada je pre{ao u novine "The American", nastavio je da objavljuje stripove o malom Nemu, ali sada pod novim imenom, "In the Land of Wonderful Dreams". Kada je po~eo Prvi svjetski rat, na zahtjev svog urednika Artura Brisbejna prestaje da crta stripove i po~inje da radi ilustracije za njegove politi~ke uvodnike. Nakon {to mu je istekao ugovor 1924. vra}a se u "Herald" i nakratko o`ivljava malog Nema. Posljednjih osam godina velikan stripa je radio isto {to i na po~etku - crtao je ilustracije. Umro je 1934. godine.

Pani{er ubijao je kriminalce bez milosti, ali se trudio da za{titi nevine. S tom idejom Konvej je oti{ao kod D`ona Romite Seniora i zamolio ga da napravi dizajn. Romita je napravio visokog, crnog lika obu~enog u crni kostim sa mrtva~kom glavom na grudima i bez maske. Lik }e biti toliko manijakalno opsjednut svojom osvetom nad kriminalcima da privatan `ivot za njega ne}e ni postojati. Polako je izras tao iz za da tih okvi ra, a nje go ve re pli ke postajale su ozbiljnije nego {to je planirano. Falilo je samo ime i lik je nazvan Pani{er. Frenk Kastl, ro|en Kastaljone, bio je tipi~an mornari~ki kapetan. Slu`io je svojoj zemlji po{teno, o`enio se i dobio dvoje djece. U Vijetnamu je pro{ao kroz pakao, dobio je ordenje, ali ga je pomisao na `enu i djecu odr`ala u `ivotu. Frenk se vratio ku}i i s porodicom oti{ao na

Autor: Hb!sj!Lpo!wfk!j!Eapo!Sp!nj!ub!Tf!oj!ps Godina izdavanja: 2:85/

"Marvel" dugo nije znao {ta da radi s Pani{erom. S jedne strane, publici se dopao taj beskrupulozni ubica, a s druge strane likovi koji prvo ubijaju pa onda ka`u "dobar dan" nisu ba{ bili moralno ispravni

@anr: bwbo!uv!sjt!uj!•lj Mjesto i vrijeme radnje: Bnf!sj!lb!v!tb!eb|!okpt!uj Prijatelj i neprijatelj: Nj!lsp!•jq!j!nop!hj!of!qsj!kb!uf!mkj

S

ve je po~elo tako {to je Gariju Konveju trebao negativac za jedan broj "Amazing Spider ma na". Ni ko po se ban, sa mo ne ki bezvezni lik bez supermo}i kojeg }e Spajdermen na kraju epizode mo}i da porazi i po{alje u zatvor. Lik koji se Konveju muvao po podsvijesti bio je osvetni~ki nastrojen,

izlet u Central park i uletio u obra~un mafije, gdje mu je porodica iskasapljena pred o~ima. Odlu~io se za osvetu. "Marvel" dugo nije znao {ta da radi sa Pani{erom. S jedne strane, publici se dopao taj beskrupulozni ubica, a s druge strane likovi koji prvo ubijaju pa onda ka`u "dobar dan' nisu ba{ bili moralno ispravni. Zato je prepu{ten na nemilost svojim scenaristima. Tako je siroti Kastl tonuo sve dublje, bez svog serijala. Apsolutna najni`a ta~ka je bio kada je predstavljen kao ludak koji puca na obi~ne prestupnike. To nije potrajalo, jer je scenarista Stiven Grant od "Marvela" 1986. dobio zeleno svijetlo da napra-

vi seriju. Grant je pokupio crta~a Majka Zeka i ono {to je nastalo osta}e upam}eno kao grafi~ka novela podijeljena na pet dijelova i nazvana "Circle of blood", jedno od najboljih ostvarenja koje je "Marvel" izdao osamdesetih. "Circle of blood" se ne bavi samo ubijanjem, ve} unutra{njom burom koja pro`dire Kastla, njegovim bijesom, o~ajem i jadom. U gomili internih monologa, Grant secira prirodu Kastla, ali i samu prirodu nasilja i ljudi kojima je ono odgovor na probleme. U "Marvelu" su nestale sve dileme o moralnoj opravdanosti izdavanja stripa o Pani{eru. Pani{er je kona~no dobio svoj serijal. Tada su nastali novi problemi. Prvi i osnovni su negativci, jer niko ne mo`e da se pojavi vi{e od jednog puta. Dalje, Pani{er je u svakom momentu mogao da se na nekom krovu sudari sa Spajdermenom, Volverinom ili Halkom. To je, tako|e, zna~ilo da je vrhovni {ef mafije nadaleko ~uveni Vilson Fisk Kingpin i da je bilo potrebno samo koknuti njega, pa bi mafija bila obezglavljena. Utisak koji se name}e je da Pani{er jednostavno nije stvoren za serijal, tako da nije ni ~udo {to se sredinom devedesetih cijela fran{iza uru{ila. Pani{er je sveden na tehno frika koji nerijetko SF oru`jem ubija kriminalce uz pomo} svog "vjernog pomo}nika", hakera zvanog Mikro~ip. Negativci su uvijek bili dvodimenzionalni, ili bi uspijevali da se "za dlaku" izvuku, a onda su po~eli i standardna osvje`enja, poput Lejdi Pani{er i gostovanja drugih superjunaka. Da bi se podigli ulozi, Mikro~ip je ubijen, Kastl je u jednom momentu postao {ef mafija{ke porodice, onda je proveo nekoliko godina bez sje}anja, da bi na kraju poginuo i postao Divine Punisher! U pri~i nazvanoj "Welcome back, Frank" dvojac Gart Enis i Stiv Dilon se posvetio matorom vojniku koji svojim mitraljezom ~isti prljave ulice Njujorka na {to krvaviji na~in. Nakon tridesetak brojeva Enis je ugasio serijal i preselio Pani{era u MAX, ali samo nekoliko brojeva je iza{lo.

Dana{nji svijet ima tri `ari{ta stripa: Francusku i Belgiju kao jedno, Japan i Ameriku. Oni imaju sasvim razli~ite tradicije: Francuska i Belgija njeguju umjetni~ku stranu, Japan je najmla|i, a Amerika je stvorila masovnu potro{nju stripova kroz ideju superjunaka, koja i danas ~ini osnovu industrije stripa. Najzna~ajniji strip autori su Hugo Prat, Herman, Milton Kanif, Moebius, Osamu Tezuka, Frenk Miler, @ebe i drugi. Ovdje }emo se podsjetiti njihovih najzna~ajnijih junaka

27

28

vupsbl!7. 7. 2009.

Kultura KRAJ PRI^E Pi{e: Mirsada LINGO

Kriza i film Publika koja }e ove godine posjetiti 15. Sarajevo film festival ne}e imati priliku vidjeti nijedno bosanskohercegova~ko filmsko ostvarenje. Razlozi su, ka`u nam u SFF-u, {to nisu okon~ane postprodukcije fimova snimanih u potekle dvije-tri godine. Me|utim, razloga je vi{e, a najzna~ajniji je ekonomska kriza koja je najvi{e u proteklih {est mjeseci pogodila kulturne radnike. Ima tu i drugih razloga, poput toga da zna~ajniji bh. filmski autori poput Danisa Tanovi}a i Jasmile @bani}, najvjerovatnije, svoje filmove `ele prikazati na nekim zna~ajnijim svjetskim filmskim festivalima. Danis Tanovi} }e svoje najnovije Iako je ekonomska filmsko ostvarenje "Trija`", koje je kriza uveliko snimano pro{le godine, prikazati na pogodila filmad`ije, Toronto film festivalu. to se ne bi moglo Za pretpostaviti je da }e film "Na re}i za sami Sarajevo putu" Jasmile @bani} vidjeti publika film festival na berlinskom festivalu, jer ova autorica zavr{etak postprodukcije svoga filma najavljuje za kraj ove godine. Iako je ekonomska kriza uveliko pogodila filmad`ije, to se ne bi moglo re}i za sami Sarajevo film festival, jer Mirsad Purivatra i za ovo 15. izdanje najavljuje spektakularan program i zna~ajne goste koji }e pohoditi ovogodi{nji festival. Prvo najavljeno veliko ime u svijetu evropske kinematografije je mladi rumunski reditelj Kristijan Mun|i, kojemu }e ovo biti druga posjeta Sarajevu i SFF-u. I dok mladi i perspektivni reditelji iz reginona dolaze u Sarajevo i na SFF kako bi promovirali svoja ostvarenja, reditelji iz BiH hrle u Evropu i svijet jer ne vide budu}nost za svoja ostvarenja u BiH i Sarajevu.

Sanel Red`i} opet najbolji KUTNA HORA - Gitarista Sanel Red`i} osvojio je prvo mjesto na me|unarodnom takmi~arskom bijenalu, odr`anom proteklog vikenda u Kutnoj Hori u ^e{koj Republici. Sanel Red`i} je jednoglasno progla{en najboljim na otvorenom takmi~enju, na kojem je prije dvije godine osvojio drugo mjesto u kategoriji do 20 godina. Pobjeda na ovogodi{njem takmi~enju jo{ je zna~ajnija jer je takmi~enje organizovano bez starosnog ograni~enja. Okupilo je vi{e od 30 gitarista od Venecuele do Australije, a na{eg su gitaristu `iri i publika nakon nastupa u finalu nagradili velikim aplauzom i ispratili ovacijama. Prvu nagradu Osim skupocjene gitare ~e{kog gradiosvojio na takmi~enju telja Petra Matouseka i nov~ane nagrade, Sanelu Red`i}u je za osvojeno prvo u ^e{koj Republici mjesto na ovom me|unarodnom takmi~enju pripala ~ast da u~estvuje na velikim evropskim festivalima, na kojima }e nastupiti tokom ove i naredne godine. Ve} je dogovoreno 15 njegovih koncerata u Poljskoj, ^e{koj, Austriji, Njema~koj, Francuskoj i [paniji, a prvi iz serije koncerata bi}e odr`an u Francuskoj 21. jula ove godine. Ova je nagrada jo{ jedno veliko priznanje mladom Tuzlaku koji je samo ove godine osvojio ~etiri zna~ajna me|unarodna priznanja na takmi~enjima u Veimaru, Lisabonu, Markneukirchenu, te Kutnoj Hori. Nakon svog prvog albuma, objavljenog za Izdava~ku ku}u "Gramofon" 2007. godine, do kraja godine tako|e za "Gramofon" bi}e objavljen novi Sanelov album, na kojem svira muziku francuskog kompozitora Erika Satia. (Agencije)

Zatvorena me|unarodna umjetni~ka manifestacija Knji`evni konkurs "Istina o Srbima" GRA DI [KA - Op {tin ski odbor Srpskog prosvjetno-kulturnog dru{tva "Prosvjeta" iz Gradi{ke objavio je 14. knji`evni konkurs pod nazivom "Istina o Srbima". Predsjednik SPKD "Prosvjeta" Mirko Milisavi} rekao je da se poezijom i prozom borimo za istinu, objektivno i nepristrasno, daju}i mjesto srpskom narodu u evropskoj zajednici. "Ovaj konkurs je prerastao lokalni interes i zato `elimo da ve}e u~e{ }e uzmu Srbi iz dijaspore", rekao je Milisavi} i dodao da su do sada stigla dva knji`evna rada iz SAD. On je istakao da se od u~esnika o~ekuje umjetni~ko svjedo~enje istine i spoznaje o istoriji osobinama, obi~ajima, ljubavi i nadi. Za prvo mjesto iz proze i poezije predvi|ene su nov~ane nagra de od 1.200 KM, dru go 1.000 KM, a tre}e 800 KM. Konkurs je otvoren do 30. avgusta. (Srna)

Pra{ki simfonijski orkestar u Beogradu BEOGRAD - Pra{ki simfonijski orkestar pod vo|stvom dirigenta Jir`ija Kouta, uz ~elistu Gotjea Kapisona kao solis tu, nas tu pi }e 11. ju la u Centru "Sava" u Beogradu. Na programu }e biti Uvertira iz opere "Katja Kabanova" Leo{a Jana~eka, Koncert za violon~elo i Deveta simfonija "Iz Novog sveta" Antonjina Dvor`aka, najavljeno je iz te ustanove. Koncert se organizuje u sara dnji s pre du ze }em "Ju go koncert", povodom zavr{etka muzi~ke sezone i predstoje}eg "^elo festa", koji se odr`ava od 5. do 11. jula. Pra{ki simfonijski orkestar je osno van 1934. go di ne. Osni va~, di ri gent i mu zi ~ki or ga ni za tor Ru dolf Pe ka rek definisao je polje rada ansambla rije~ima "Film - opera kon cert", ~i ja je skra }e ni ca FOK pos ta la dio na zi va or kestra. (Mondo)

Laureat Uli [upel BEOGRAD - Njema~ki re`iser Uli M. [upel dobitnik je nagrade "Andergraund spirit" za izuzetno umjetni~ko stvarala{tvo na polju nezavisnog filma Festivala evropskog filma Pali}, saop{tili su organizatori festivala. [upel je studirao re`iju i dramaturgiju na Njema~koj akademi ji za film i te le vi zi ju u Berlinu. (Tanjug)

Najbolja kolonija u regionu Jhps!Pcspw!tlj-!tmj!lbs!j{!Op!wph!Tb!eb-!tnb!usb!eb!kf!Lp!mp!oj!kb hsb!ep!wb!qbs!uof!sb!kf!eob!pe!obk!cp!mkji!ob!qspt!up!sv!cjw!|f!Kv!hp!tmb!wj!kflbp!j!eb!kf!pob!pemj!•bo!qsj!nkfs!lb!lp!np!hv!eb!gvo!ldj!poj!|v!hsbe!tlf wmbt!uj!tb!fo!uv!{j!kb!{npn!okf!oji!ps!hb!oj!{b!up!sb/ #Qp!nf!oj-!kf!eob!j{mp!acb!kf!lbp!kf!eob!tmj!lb!j!nj!tmjn!eb!kf!wj!|f!tmj!lb!v tuwb!sj!kf!ebo!sbe/!Pop!|up!kf!plwjs!op!ob!np!kjn!ekf!mj!nb!kft!uf!aj!wp!uj!okbqp!tnb!usb!kv!~j!wb!kbs!tlj!nb!uf!sj!kb!mj!{p!wb!ob!of!uj!qj!•ojn!nb!uf!sj!kb!mj!nb!v!tmj!. lbs!tuwv/!Pop!|up!nf!of!qp!tf!cop!jo!uf!sf!tv!kf!kft!uf!mb!hb!oj!kj!sf!mkfg#-!sf!lbp kf!Pcspw!tlj/

Kolonija posebna po tome {to umjetnici stvaraju prema vlastitim `eljama, ka`e [esti}eva

Vidljivi rezultati ostaju iza umjetnika FOTO G. [URLAN

Izlo`ba

Nevena VR@INA

BANJALUKA - Tre}a me|unarodna kolonija gradova partnera zatvorena je u nedjelju nave~e u Centru "Za{titi me" u Banjaluci izlo`bom radova koji su nastali tokom manifestacije. Ovogodi{nja deseta jubilarna likovna kolonija "[esti}" i 13. vajarska kolonija "Krupa" okupile su 18 slikara i vajara iz BiH, Srbije, Crne Gore, Ma|arske, Slovenije, Bugarske i Njema~ke. "Kad se zavr{i ne{to na ~emu radite, dobar je osje}aj jer ste ne{to uradili i vidljivi rezultati osta ju iza vas. Mi slim da su ove go di ne ne ka ko najkvalitetnije slike, ali bih voljela ~uti kritike i mi{-

ljenja istori~ara umjetnosti i ljudi koji su zadu`eni za to", rekla je organizator kolonije Jagoda [esti}. Kolonija je posebna po tome {to umjetnici stvaraju prema vlastitim `eljama, tako da iza njih ostaje {arolik opus slikarskih i vajarskih radova. "Svaki od umjetnika je ostavio najmanje po dva djela, tako da sam zaista prezadovoljna. To dokazuje da su imali inspiraciju. Nikad nisam `eljela da im nametnem neku temu, jer smatram da svako od njih ima na svoj na~in ne{to da ka`e i to je ono po ~emu je kolonija zanimljiva", navela je [esti}eva. U~esnici kolonije imaju veoma pozitivne komentare. Motiva za inspiraciju im nije nedostajalo, a imali su priliku da jedan dan stvaraju na poznatom

"Ljubav se pjesmom osvaja" D. KONDI]

KOZARSKA/BOSANSKA DUBICA - U okviru "Dubi~kog kulturnog ljeta" u velikoj skup{tinskoj sali organizovana je promocija knjige pjesama za djecu "Cvr~kova pjesma" autora Du{ka Milunovi}a. O knjizi, koju je izdalo Srpsko prosvjetno dru{tvo "Prosvjeta" pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete i kulture RS i op{tine Kozarska Dubica, govorili su recenzenti pjesnikinja Dara Sekuli} i knji`evni kriti~ar profesor dr Zorica Turja~anin. "U ovim pjesmama, odrastao, ozbiljan ~ovjek, pjesnik, kazuje ono {to je kao dje~ak zadivljeno i op~injeno do`ivio. Iskustva djetinjstva Du{ko Milunovi} je preto~io u ~ist poetski do`ivljaj takozvanog malog, obi~nog svijeta i stao u red onih pjesnika koji nanovo potvr|uju da je to u svojoj su{tini svijet poezije. U ljubavi,

pjesnik }e spojiti cvr~ka i skakavicu, jer ljubav se pjesmom osvaja, ali i prestaje da pjeva kada se u ljubavi zanijemi", istakla je Dara Sekuli}. Prema rije~ima Zorice Turja~anin, Milunovi} kao svaki dobar pjesnik za najmla|e, ne optere}uje djelo didakti~kim balastom, poukom koja se gotovo servira djeci na pasivno usvajanje. "On je vi{e sklon da mali{ana podstakne na vlastiti sud, naravno u obimu njegovog Knjigu je objavilo SPKD "Prosvjeta"

nevelikog iskustva i skromnog saznanja o svijetu. Milunovi}evi stihovi su dotjerani, skladni, muzikalni. Ukoliko bude ustrajao na izabranoj stvarala~koj stazi, ima puno razloga da vjerujemo u njegovu pjesni~ku budu}nost", rekla je Turja~aninova.

Kultura

7. 7. 2009. vupsbl

29

Vijesti Maksimovi}u "Zlatna kolajna" BEOGRAD - Dodjelom "Zlatnih kolajni" za monodramu i pantomimu i nagrade publike, u nedjelju nave~e je u Zemunu zavr{en 34. me|unarodni festival monodrame i pantomime. Prema odluci `irija u kome su bili glumci Goran Sultanovi}, Jelica Sretenovi} i Vladan Gajovi}, "Zlatna kolajna" za monodra mu pri pa la je mla dom beogradskom glumcu Mihailu Maksimovi}u za "Azbuku - Vukov rje~nik", po tekstu Milo{a @uti}a, kojom je Maksimovi} pro{le godine diplomirao na Fakultetu dramskih umjetnosti. Jednom od najboljih pantomimi~ara Evrope Damiru Dantesu pripala je "Zlatna kolajna" za pantomimu za predstavu "Sje}anje za sutra". Gosti iz Rumunije Ri~ard Bovnocki i Dana Kavaleru, sa pantomimom "Kontrast", bili su najbolji prema ocjeni festivalske publike. Publika u Pozori{tu lutaka "Pino kio" ima la je pri li ku da u okviru takmi~arskog programa, prije dodjele nagrada, vidi i dvije monodrame i jednu pantomimu iz inostranstva. (Tanjug)

"Dijalog" u KCB-u i Javnom kupatilu

zatvorila koloniju banjalu~kom izleti{tu Krupa na Vrbasu. Zoran Srdi}, vajar iz Slovenije, ka`e da je posebno zadovoljan organizacijom i radnog dijela, ali i slobodnog vremena koje je bilo posebno zanimljivo. "Malo mi je i `ao {to je do{ao kraj ovog predivnog dru`enja. Iako su postojale dvije generacije, to nam nije bio problem jer umjetnici lako na|u zajedni~ki jezik. Odu{evljen sam i prirodnim ljepotama koje smo imali priliku da vidimo. I{li smo na rafting, ~ime nam je pru`en neponovljiv do`ivljaj", istakao je Srdi}. Inspirisan japanskim stripovima Srdi} je napravio zanimljivu i neobi~nu skulpturu. Slikarka Marijana Savi} prvi put je na koloniji,

U Banjaluci se okupilo 18 slikara i vajara

jer ne dolazi ~esto u grad na Vrbasu, ali nije krila zadovoljstvo {to je bila jedan od u~esnika. "Naslikala sam dva portreta, po{to sam radila seriju portreta za samostalnu izlo`bu koja je nedavno otvorena pa sam nastavila u istom pravcu i na koloniji. Jedan je u crno-bijeloj tehnici, drugi u boji", pojasnila je Savi}eva. Vladan Terzi}, slikar iz Srbije, smatra da je veoma bitno da iza njega ostanu dobri radovi, te da mu je ova kolonija pru`ila sve uslove kako bi to i ostvario. "U~estvovao sam na koloniji i pre dve godine i tada mi je `elja bila da u~estvujem i na desetoj, jubilarnoj, ako je bude, {to se sada ostvarilo. Zadnjih godina sam retko na kolonijama, ali ovde sam rado

do{ao jer uslovi za rad i gostoprimstvo koje imamo veoma su bitni za nastanak dobrih slika", zaklju~io je Terzi}. On dodaje da je cijeli njegov slikarski opus vezan za prirodu. "S obzirom na to da sam vezan za prirodu, ovde sam imao i tu sre}u da sa svog balkona gledam ze le na brda od ko jih sam la ko mo gao da napravim varijaciju nekih vazdu{astih zbivanja u tom zelenilu", ka`e Terzi}. U narednih nekoliko dana ve}ina slika }e biti poklonjena Banjaluci, dok }e skulpure krasiti odre|ena mjesta u gradu, dok ne budu pripremljene lokacije gdje }e one biti smje{tene.

Film rumunskog reditelja Kristijana Mun|ija otvara 15. Sarajevo film festival

Ove godine nema bh. filmova FOTO S. PINJAGI]

Kompletan program ovogodi{njeg SFF-a bi}e objavljen za dvije sedmice

M. LINGO

SARAJEVO - Film "Pri~e iz zlatnog doba" rumunskog reditelja Kristijana Mun|ija otvori}e 15. Sarajevo film festival (SFF), koji }e biti odr`an od 12. do 20. augusta, rekao je ju~e Mirsad Purivatra, direktor SFF-a. Istakao je i da ove godine na festivalu ne}e biti prikazan nijedan bh. film. Purivatra je ocijenio da je Mun|i jedan od najzna~ajnijih mladih reditelja u Evropi, ali i svijetu. Njegov film "Pri~e iz zlatnog doba" svjetsku premijeru imao je na ovogodi{njem Filmskom festivalu u Kanu. On je prije dvije godine na kanskom festivalu za svoj film "^etiri mjeseca, tri sedmice i dva dana" dobio "Zlatnu palmu". Kristijan Mun|i prije dvije godine bio je gost na SFF-u, kada je i prikazan ovaj njegov nagra|eni film. Film "Pri~e iz zlatnog doba" je omnibus od {est epizoda, a sarajevska publika vidjet }e kansku verziju ovog filma od pet epizoda. Film govori o urbanim mitovima iz posljednje decenije re-

`ima rumunskog predsjednika Nikolaja ^au{eskua koju je upravo njegova propagandna ma{ina nazvala "zlatnim dobom". To su pri~e koje su se dugo vremena prepri~avale u dugim redovima za hranu, za koje nije bilo va`no da li su se zaista desile ili su plod ma{te narodnih pripovjeda~a. Obja{njavaju}i za{to publika ove godine na SFF-u ne}e vidjeti nijedan bh. film, Purivatra je kazao da postprodukcija niti jeNije zavr{ena postprodukcija nijednog od ~etiri snimljena bh. filma

dnog od ~etiri filma koja su snimljena nije zavr{ena. "@ao mi je {to nismo mogli ovogodi{nji SFF otvoriti filmom 'Na putu' Jasmile @bani}, ali film jo{ nije zavr{en i tek koncem ove godine bit }e spreman za prikazivanje. Ni Pjer @alica nije uspio zavr{iti film o Plavom orkestru, a u postprodukciji se nalaze i filmovi 'Jasmina' Ned`ada Begovi}a i 'Gola ko`a' Adisa Bakra~a", rekao je Purivatra.

BEOGRAD - Umjetni~ki projekat "Dijalog", rad umjetnica Anice Vu~eti}, koja }e se predstaviti u Likovnoj galeriji Kultur nog cen tra Beo gra da, i Ksenije ^er~e u Javnom kupatilu Beograda, bi}e otvoren 8. jula. Taj projekat je rezultat saradnje dvije institucije: Umetni~ke galerije Maribor i KCB-a i dvije kustoskinje Aleksandre Estele Bjelice-Mladenovi} i Brede Kolar-Sluge. Vu~eti}eva se u svome radu bavi pitanjem individuacije i odnosom spolja{njeg i unutra{njeg prostora individue. U video-in sta la ci ji "Uvi ra nje", koriste}i simbol vira, spirale, ona }e predstaviti uzbudljiv proces poniranja bi}a u sebe samog. Ksenija ^er~e }e se predstaviti audio-video instalacijom "Likvid" i bavi se istra`ivanjem elemen tar nih te ma: fenomenologijom percepcije, strukturom vizuelnog i, prije svega, fizi~kom kratkotrajno{}u zvuka i fenomena svjetlosti u savremenim medijima. (Tanjug)

Koncert TO BHRT-a SARAJEVO - Festival "Ba{~ar{ijske no}i 2009." na dana{njem }e re per to aru po nu di ti nastup Tambura{kog orkestra Muzi~ke produkcije BHRT-a pod nazivom "Zvuk Sarajeva". Orkestar }e nastupiti sa vokalnim solistima Vesnom Had`i}, Milanom Milidragom, Ernom Bajri} i Reufom Fekovi}em, saop{teno je iz pres-slu`be festivala. Na programu }e biti najljep{e sevdalinke, starogradske i dalmatinske pjesme. Prigodan tekst "Pri~a o gradu kroz narodnu pjesmu" autora Valerijana @uje govori}e dramski umjetnik Miki Trifunov. (Fena)

30

vupsbl!7. 7. 2009.

Sarajevo Tra`e borbu protiv uli~nog kriminala

Vlada }e predlo`iti odgodu usvajanja rebalansa bud`eta KS

Bez struje Osenik i Luke

FOTO S. PINJAGI]

Zbog izvo|enja neophodnih radova na odr`avanju energetskih postrojenja bez napajanja elektri~nom energijom danas }e ostati trafo-podru~ja u naseljima Osenik, u periodu od 10 do 13 sati. Iz "Elektrodistribucije" ju~e je saop}eno da }e i trafo-podru~je Luke ostati danas bez elektri~ne energije u periodu od devet do 15 sati. M.L.

Doma}instva ~esto ostaju bez vode

Udru`enje "Akcija gra|ana" za tra `i lo je ju ~er od Vla de Kan to na Sa ra je vo i Grad ske uprave Sarajevo da sazovu hitnu zajedni~ku sjednicu kako bi dogovorili odlu~nu akciju protiv uli~nog kriminala u gradu. U saop}enju ovog udru`enja istaknuto je da se uli~ni kriminal, vo`nja automobila pod dejstvom al ko ho la i nar ko ti ka, te uli ~ne utrke u Titovoj ulici u centru grada svako ve~e de{avaju pred o~ima policije. Po vod za rea kci ju Udru `e nja "Akcija gra|ana" je incident koji se desio u subotu nave~er u Titovoj ulici kada je voza~, voze}i u pijanom stanju, svojim automobilom zavr{io na trotoaru i udario osmoro pje{aka. "Akci ja gra |a na" od Vla de

Kantona Sarajevo i Gradske uprave Sarajevo tra`i da hitno instaliraju usporiva~e brzine direktno na ko lo vo znim tra ka ma di oni ca grad skih sao bra }aj ni ca Do lac mal ta - Vi je }ni ca i Vi je }ni ca Ne d`a ri }i, u Ali pa {i noj ulici i Ulici Ko{evo. "Tra`imo da bude poja~ana saobra}ajna kontrola vozila u ve~ernjim i no}nim satima. Gospodo, za 674 miliona KM javnog novca, koliko smo vam povjerili da tro{ite u 2009. godini (bud`et Kantona Sarajevo), zaslu`ujemo puno bolji tretman od sudbine pje{aka koje pokupi pijani voza~ na glavnoj ulici kao u kuglani. Imate u rukama 674 miliona KM, a gra|ani stradaju dok {etaju", saop}ili su iz Udru`enja "Akcija gra|ana". M.L.

Za javnu rasvjetu u Centru 510.000 KM Op}ina Centar je u ovogodi{njem bud`etu za izgradnju, rekonstrukciju i sanaciju javne rasvjete na svom podru~ju izdvojila 510.000 KM. Prema ugovoru izme|u investitora - op}ine Centar i Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo, koji je zadu`en za realizaciju i nadzor, predvi|eno je postavljanje, odnosno sanacija javne rasvjete na lokacijama mjesnih zajendica Bardak~ije, Betanija-[ip, Ciglane-Gorica. Bit }e postavljena nova rasvjeta na podru~ju mjesnih zajednica Hrastovi-Mrkovi}i, Marijin dvor-Crni vrh, Mejta{-Bjelave. U mjesnoj zajednici Pionirska dolina-Nahorevo planirana je izrada projektne dokumentacija za postavljenje javne rasvjete u novom naselju u Ulici Aleksandra Pu{kina od broja 13 do broja 57, saop}eno je iz op}ine Centar. Istaknuto je da }e nova rasvjeta biti postavljena u ulicama: Gradac, Patriotske lige, Muharemovi}i, Nahorevska. Novu rasvjetu dobit }e i mjesne zajednice Skenderija-Podtekija i Soukbunar. M.L.

U naselju Terezija u op}ini Stari grad vodovodna i kanalizaciona mre`a dotrajala je i o{te}ena, zbog ~ega vi{e od 1.000 doma}instava ~esto ostaje bez pitke vode. Najnoviji kvar na instalacijama u ovom naselju zabilje`en je u nedjelju kada je pukla glavna vodovodna cijev. Iz Javnog preduze}a "Vodovod i kanalizacija" ka`u da su kvar otklonili tek ju~er u jutarnjim satima. Tvrde da su odmah u nedjelju iza{li na teren, jer se voda iz cijevi izlila, a sva naselja koja se nalaze iznad Bistrika ostala su bez napajanja vodom. Nadle`ni iz "Vodovoda i kanalizacije" isti~u da su na podru ~ju sta ro grad ske op}i ne vodovodne i kanalizacione cijevi stare vi{e od 30 godina i da bi ih trebalo zamijeniti. Ovog problema svjesni su i u op}ini Stari grad. Tarik Poturovi}, pomo}nik op}inskog na~elnika za investicije, tvrdi da je 70 posto vodovodne i kanalizacione mre`e u Starom gradu potpuno uni{teno, te da ta mre`a nije uop}e u funkciji. "Cijevi od vode i kanalizacije treba da budu obnovljene jer su stare i preko 40 godina. Me|utim, tu vam je problem s politikom. Ni ko ne `e li da ula `e novac u ne{to {to se ne vidi, a cijevi za vodu, kanalizaciju, plin... su pod zemljom i to narod ne vidi i oni se ne mogu pohvaliti kako su ne{to izgradili", ka`e Poturovi}. Isti~e da op}ina nema novac da uradi rekonstrukciju vodovodne i kanalizacione mre`e u nase lju Te re zi ja, ali da }e u budu}nosti tra`iti na~in da prikupe novac kako bi sanirali bar ono {to je najprioritetnije. M.L.

Da li }e gra|ani zbog izdavanja biometrijskih paso{a morati mijenjati svoje paso{e koji jo{ nisu istekli? U cilju stvaranja {to manjih gu`vi na MUP-ovim lokacijama, jo{ jednom napominjeno da nema potrebe za zamjenom li~nih dokumenata ~ija va`nost nije istekla.

Mirela RAMI], studentkinja

IDDEEA, Odnosi s javno{}u.

Sindikalci s predstavnicima Vlade KS raspravljali o interventnom zakonu FOTO D@. TORCHE

Sindikati predla`u u{tede Sindikat prihvata da se ne mo`e izlaziti iz okvirnog bud`eta koliko je predlo`eno rebalansom, rekao Rener [ejla PERTEF

Vla da Kan to na Sa ra je vo pre dlo` i}e su tra Skup{tini KS da prolongira usvajanje rebalansa bud`eta za 2009. godinu za sedam dana. Saop{tio je ovo ju~e Franjo Rener, predsjednik Sindikata KS, nakon sastanka s predstavnicima Vlade Kantona Sarajevo i diskusije o takozvanom interventnom zakonu, koji predvi|a smanjenje plata bud`etskim korisnicima. "Vlada KS i Sindikat bud`etskih korisnika KS dogovorili su da zajedno analiziraju bud`et kantona za 2009. Ukoliko Sindikat ima boljih prijedloga u raspodjeli bud`eta i o u{tedama, Vlada KS }e amandmanski u~initi izmjenu i dopunu rebalansa. Sindikat prihvata ~injenicu da se ne mo`e izlaziti iz okvirnog bud`eta koliko je predlo`eno rebalansom. A rije~ je o umanjenju od 60 miliona KM", objasnio je Rener. Dodao je da je Vlada KS dala prijedlog da u narednih 60 dana, od usvajanja rebalansa bud`eta, u saradnji s Ekonomsko-socijalnim vije}em KS i Sindikatom KS radi na dono{enju zajedni~kog rebalansa bud`eta. Mirjana Deak, zastupnica Skup{tine Kantona Sarajevo, smatra da rebalans bud`eta KS mora biti

donesen. "U Skup{tini KS treba biti donesen rebalans u kojem se Vlada pozvala na interventni zakon, koji jo{ ne postoji. Ono {to sve nas zbunjuje jesu dijelovi odluka kojima se zadire u pla}u kao osnovno i zagarantovano pravu koje je ve} dogovoreno sa Socijalnim vije}em. Rebalans mora biti donesen. ^iDeak: Rebalans budžeta KS mora biti donesen

njenica je da su federalne vlasti dovele ovaj dio BiH u takvu situaciju da smo sada na koljenima. Za taj kolaps bi trebalo da ispa{taju isklju~ivo oni koji su zbog toga krivi i odgovorni", istakla je Deakova. Dodala je da je najve}i problem {to se svi osvr}u na obrazlo`enje Vlade koja donosi rebalans. "Vlada KS mo`e u datom momentu da ponudi potpuno drugo obrazlo`enje za dono{enje rebalansa za ovu godinu", rekla je Deakova.

7. 7. 2009. vupsbl

Banjaluka

Putevi }e biti obnovljeni u Stri~i}ima, Pavi}ima i Stratinskoj

dova iznosi oko 160.000 KM. U mjesnoj zajednici Pavi}i u toku su radovi na modernizaciji neka te go ri sa nog pu ta Gru ji }i Aljeti}i - Topi}i - [ipke - Grgi}i u du`ini od 800 metara, ~ija vrijednost iznosi 60.000 KM. U MZ Stratinska su po~eli radovi na modernizaciji lokalnih puteva od 36. ki lo me tra na re la ci ji Batari - Veliko brdo i od 39. kilo-

metra na relaciji Vuli}i - Kondi}i u ukupnoj du`ini od 2,5 kilometara. Vrijednost radova na ovim dionicama puta iznosi oko 230.000 KM. Izvo|a~ radova je preduze}e "MG mind" d.o.o. Mrkonji} Grad, a predvi|eni rok za zavr{etak pomenutih radova je kraj jula. Iz Administrativne slu`be grada najavljuju da su u toku i pripreme za po~etak radova na investicionom odr`avanju lokalnih i nekate go ri sa nih pu te va na po dru ~ju grada, koje podrazumijeva obnavlja nje - pres vla ~e nje do tra ja lih asfaltnih povr{ina. Ovim projektom investicionog odr`avanja bi}e obuhva}eni putni pravci Potkozarje - Veri}i, Donja Kola - Dedi} Lokva - Subotica, Bo~ac - Agino Selo - Tisovac i Krupa na Vrbasu - Krmine. Vrijednost ugovorenih radova je 218.262 KM, izvo|a~ radova je preduze}e "Mrkonji}putevi" a.d. Mrkonji} Grad, a rok predvi|en za izvo|enje radova je 30 dana. G.V.

Ula`u u obnovu infrastrukture Administrativna slu`ba grada planira da usvajanjem regulacionog plana Drago~aj u ovoj godini ulo`i 40.000 KM za nabavku klupa, kontejnera i nadstre{nica na autobuskim stajali{tima, te izgradnju dje~jeg igrali{ta u ovoj mjesnoj zajednici. "Trenutno radimo na dono{enju regulacionog plana, nakon ~ega }emo mo}i planirati infrastrukturne radove. Programom zajedni~ke komunalne potro{nje planirani su i zavr{ni radovi na izgradnji dijela sekundarne mre`e Barlovci - Rami}i i sekundarnog vodovoda Orlovac", ka`u u Administrativnoj slu`bi grada i isti~u da su u toku pripreme za nastavak izgradnje drugog dijela ove sekundarne mre`e. "Za ovu godinu smo planirali modernizaciju lokalnih puteva Gradske vlasti }e Rami}i - Savi}i, Barlovci - Ceriulo`iti 40.000 KM }i i Ta di }i - Oso je", ka `u u Administrativnoj slu`bi. Usvajanjem regulacionog plana u mjesnu zajednicu Drago~aj bi bilo planski ulo`eno oko 700.000 KM, ~ime bi stanovnicima ovog velikog naselja bili obezbije|eni bolji uslovi za `ivot. "Mjesna zajednica ima oko 10.000 stanovnika, pa se ubrajamo u ve}a naselja i samim tim su potrebna ve}a ulaganja", ka`u u mjesnoj zajednici Drago~aj i isti~u da podr`avaju planove Administrativne slu`be grada. N.S.

Vi{e ulica bez struje Zbog izvo|enja planiranih radova na elektroenergetskim objektima danas }e bez struje biti Ulica Rade Vrenje{evi} u vremenu od 8.30 do 13 ~asova. U periodu od devet do 15 ~asova bez struje }e ostati ulice Popa Jovice, 13. Kraji{ke brigade, Isidore Sekuli}, te dijelovi Kozarske ulice i Stojana Novakovi}a. U vremenu od devet do 15 ~asova bez elektri~ne energije }e biti naselje Pavi}i. Dijelovi ulica Branka Popovi}a i Srpskih branilaca u periodu od devet do 18 ~asova ostaja}e povremeno bez struje u trajanju od jednog sata. N.S.

Djeca s Kosova u posjeti gradu Na jednodnevni izlet u Banjaluku ju~e je do{lo 67 djece s Kosova i Metohije, koja ovih dana bo ra ve na de se to dne vnom odmoru u Lije{}u, kod Broda. Djeca iz op{tina Novo Brdo i Gnjilane, koja su smje{tena kod porodica u Lije{}u, posjetila su ju~e hram Svete trojice, hram Hrista Spasitelja i Rafting klub "Kanjon". Odbor za prikupljanje pomo}i Srbima na Kosovu i Metohiji pri Banjalu~koj eparhiji, koji je organizovao izlet, obezbijedio je za dje cu ru ~ak u res to ra nu Ugostiteljske {kole u Banjaluci, te posjetu mini-zoolo{kom vrtu. Djeca s Kosova i Metohije do{la su u Lije{}e, kod Broda, 29. juna i boravi}e u Republici Srpskoj do 8. jula. Organizator ovog desetodnevnog odmora za djecu s Kosmeta su Savez mjesnih zajednica i crkvena op{tina Lije{}e. N.S.

Prezentacija Kluba "25" na jesen Crveni krst Banjaluka }e krajem mjeseca organizovati akciju dobrovoljnog davanja krvi za vi{egodi{nje davaoce krvi radi prikupljanja zaliha. "Planiramo akciju 28. ili 29. jula za stalne davaoce krvi, koja se odr`ava tri puta godi{nje u martu, julu i novembru, u saradnji sa Zavodom za transfuziju", rekla je Koviljka Vla{ki, koordinator u oblasti zdravstvene djelatnosti Crvenog krsta. Ideja o prezentaciji Kluba "25" Crvenog krsta, koja je trebalo da bude realizovana za Dan grada prolongirana je do jeseni kada je u planu akcija dobrovoljnog davanja krvi u~enika. "Na jesen po~inje akcija dobrovoljnog davanja krvi mladih ljudi u {kolama i tada planiramo i prezentaciju Kluba '25' da bi svi mladi koji daju krv postali ~lanovi kluba", najavila je Vla{ki. Ona nagla{ava da }e u Klub biti uklju~eni svi dobrovoljni davaoci krvi od 18 do 25 godina, a sam naziv je dobio po gornjoj granici godina za u~lanjenje. Cilj Kluba "25" je sakupljanje rezervi krvi kroz organizovanje akcija dobrovoljnog davanja, pru`anje pomo}i, ali i bu|enje savjesti kod {ire javnosti. V.V.

Kolike kazne su predvi|ene za vlasnike koji {etaju pse bez za{titnih korpi? Kazne predvi|ene za vlasnike koji {etaju pse bez za{titnih korpi iznose oko 100 KM.

Aleksandar KOJDI], radnik

I ove godine u zavr{nici }e biti organizovani tradicionalni skokovi sa Gradskog mosta

Vijesti

Modernizacija lokalnih puteva Po~eli su radovi na modernizaciji lokalnih i nekategorisanih puteva u mjesnim zajednicama Stri~i}i, Pavi}i i Stratinska, ka`u u Admi nis tra ti vnoj slu `bi grada. Na podru~ju MZ Stri~i}i radovima su obu hva }e ni pu tni prav ci Vrbe - Du ja kov ci, Kri vo ku }e i Duli}i u ukupnoj du`ini od 1.900 metara. Vrijednost ugovorenih ra-

Sve spremno za veliku kulturno-sportsku manifestaciju

31

Komunalna policija

"Ljeto na Vrbasu" od 10. do 12. jula Bi}e odr`ana takmi~enja u malom fudbalu, rukometu i basketu, a nastupi}e i padobranci Vesna VRBLJANAC

Manifestacija "Ljeto na Vrbasu" bi}e odr`ana od 10. do 12. jula na pla`i kod Zelenog mosta. Na sve~anom otvaranju }e u~estvovati poznata kulturno-umjetni~ka dru{tva i estradni umjetnici. "U petak, 10. jula, na bini ispod Zelenog mosta je sve~ano otvaranje manifestacije 'Ljeto na Vrbasu', na kojem }e u~estvovati poznati folklora{i. Iako je sve~ano otvaranje u petak, dan ranije, odnosno 9. jula, po~e}e sportska de{avanja", rekao je Zoran Sankovi}, samostalni stru~ni saradnik Turisti~ke organizacije Banjaluka (TO BL). Za "Ljeto na Vrbasu" pripremljen je bogat kulturno-umjetni~ki i zabavni program, a samu manifestaciju }e otvoriti gradona~elnik Dragoljub Davidovi}. "Manifestaciju }e otvoriti gradona~elnik Banjaluke. Na samom otvaranju nastu-

pi}e ansambl KUD-a '^ajavec', a u revijalnom dijelu hor 'Banjalu~anke' i Maja Tati}", istakao je Ostoja Bara{in, direktor Turisti~ke organizacije. Za sportska de{avanja za ~etvrtak, petak i subotu planirana su takmi~enja u malom fudbalu, rukometu i basketu. Tako|e }e na ovoj manifestaciji u~estvovati i padobranci, koji }e izvoditi skokove. Rukomet i mali fudbal }e biti igrani na pijesku, dok }e se ekipe u basketu takmi~iti na tvrdoj podlozi. Broj u~esnika jo{ nije poznat, jer u Organizaciji ~ekaju odgovor na dopis koji su poslali mnogim klubovima. "Poslali smo poziv za u~e{}e na manifestaciji svim zna~ajnijim klubovima i dru{tvima iz dr`ava u okru`enju kao i iz cijele na{e dr`ave i Sportska trenutno ~ekamo odgovor, ali se nadamo da }e takmi~enja se odazvati veliki broj u~esnika i da }e ih privupo~inju }i nagrade", obja{njava Sankovi}. 9. jula Pobjednike o~ekuju vrijedne nov~ane nagrade, za prvo mjesto nagrada je 1.000, za drugo 700 i za tre}e 500 KM. U nedjelju, 12. jula, je zavr{ni dio sportskog takmi~enja, kada su planirani trka u dajaku i kajaku, preplivavanje rijeke kao i skokovi s mosta. "Za zavr{nicu smo spremili takmi~enja u~esnika u kajaku i dajaku, zatim preplivavanje Vrbasa i na kraju }e biti tradicionalni skokovi s Gradskog mosta", dodaje Sankovi}. Poziv za Na kraju ceremonije bi}e dodijeljene nau~e{}e grade za najbolje u~esnike cjelokupne manifesposlat svim ta ci je. Za najmla|e gra|ane organizovan je zna~ajnijim koncert srbijanske grupe "D`a ili bu". klubovima

32

vupsbl!7. 7. 2009.

Oglasi

Po{aljite SMS poruku na telefon:

065 758 000 061 629 608

BESPLATNI MALI OGLASI Va{ oglas }e se ~itati u cijeloj BiH

Tu`nim srcem javljamo rodbini i prijateljima da je 6.7.2009. u 73. godini, nakon kratke i te{ke bolesti, preminuo na{ dragi

Posljednji pozdrav na{em prijatelju i radnom kolegi

NE\O (Simo) MITRI] 1937 - 2009.

Sahrana }e biti obavljena 8.7.2009. godine u 13 ~asova na Gradskom groblju u Banjaluci. O`alo{}eni: supruga An|elka, sin Ognjen, k}erka Aldena, snaha Snje`ana, bra}a Vojo, Sava i Slobodan s porodicama, sestre Zora i Stoja s porodicama, te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji. B^ Tvojim odlaskom zauvijek je oti{ao dio nas, uvijek }emo u srcu ljubomorno ~uvati uspomenu na tebe.

OGNJENU ELAKOVI]U

Posljednji pozdrav dragom

NE\I od Slobodana Malinovi}a sa porodicom. 000021 A-1 M

OGNJEN ELAKOVI] Posljednji pozdrav dragom zetu

Posljednji pozdrav od tvoje bra}e: kum Laki, Te{an, Cabo, Menza, Poka i Krulj. A-8

Tvoje kolege i prijatelji iz Slu`be za poslove sa strancima B-5

7.7.2009. navr{ava se sedam tu`nih dana od smrti na{eg dragog

NE\I od {urjaka Stanka, Mate, Tonka, Pere, Ljube i Darka sa porodicama. 000020 A-2 M

Tu`nim srcem javljamo rodbini i prijateljima da je 5.7.2009. u 87. godini preminula na{a draga Posljednji pozdrav dragom prijatelju

NENADA JANKOVI]A Ovom prilikom zahvaljujemo svima koji su bili uz nas u ovim te{kim trenucima i ispratili Nenada do njegove vje~ne ku}e. Supruga Marina, sinovi Mirko i Nikola, k}erka Dajana, snaha Sanela, bra}a Rodoljub, Milorad i Predrag sa porodicama. A-8

MILJKA (ro|. Mihajlovi}) KREMENOVI]

NE\I od prijatelja Slavka i Bose. 0000020 A-1 M Posljednji pozdrav dragom

NEZAVISNE NOVINE

Sahrana }e biti obavljena 7.7.2009. (utorak) u 14 ~asova na porodi~nom groblju u Bistrici, zaselak Kremenovi}-Baji}. O`alo{}eni: pastorke Jovanka i Milka, snaha Milka, zet Ilija, unu~ad, praunu~ad i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji.

svojim ~itaocima daju mogu}nost objave B^

BESPLATNE ^ITULJE

NE\I

u kojoj se objavljuje smrt najbli`ih (dimenzije 123x85 mm)

IN MEMORIAM BANJALUKA: - Ul. kralja Petra I Kara|or|evi}a (Zanatski centar Hani{te) 051 223 210 - Robna ku}a "Boska" (pored {altera Razvojne banke) - [tamparija NN Mahovljani bb - Marketing Kralja Petra I Kara|or|evi}a 83/A

051 331 864 ^ELINAC: - ^elina~ke novine 065 958 266 KOTOR VARO[: 051 785 266 IPC SARAJEVO: - Ul. Zagreba~ka 20/3

(zgrada [umarskog fakulteta) 033 653 953 ISTO^NO SARAJEVO: - Iinternacional pres (dvorana Slavija) 057 340 503 - Ermeks 057 318 323 - Knji`ara Internacional

press Pale (Tr`ni centar Tom Pale) 057 225 880 DOBOJ: - Glas Komuna 053 226 853 BRATUNAC: 056 410 418 065 890 830

NEZAVISNE NOVINE

Sve druge objave i formati se napla}uju po cjenovniku.

od Zorke i Slobe. 000021 A-1 M

SLU@BA ^ITULJA ^itulje i male oglase mo`ete predati radnim danom i nedjeljom od 8 do 18 ~asova

Kralja Petra I Kara|or|evi}a (Zanatski centar Hani{te) 051 223 210

Oglasi Ku}e PRODAJA - Prodajem dvije ku}e s poslovnim prostorom 400 m2 na jednoj parceli, licem okrenute prema glavnom putu, Put srpskih branilaca 95, Dervi{i, Banjaluka. Telefon: 065/467-412, 065/686-290. BK - Prodajem ku}u 9,5x9,75 m u Novoj varo{i, Banjaluka Srpskih pilota 3 i 5, dvori{te 410 m2, dvije gara`e, jednosoban stan od 36 m2, dva trosobna stana po 81 m2. Cijena 700.000 KM. Telefon: 065/523-796, 065/511147. BK - Prodajem ku}u 9x8 m, sa 540 m2 zemlje u Kne`ici, sa svim priklju~cima (struja, voda, telefon), 1/1, ili mijenjam za odgovaraju}e u Hrvatskoj. Telefon: 051/307-088. BK - Prodajem ekstra sre|enu ku}u na sprat sa mansardom u Trnu (iza "Perutnine"), 10x11 m, na placu 500 m2. Telefon: 065/779-394. BK - Prodajem ku}u i prate}e objekte na 3.300 m2 u Mahovljanima. Telefon: 0043/66-45-486-580, 065/761497. BK - Prodajem ili mijenjam ku}u u Zagrebu za dva stana u Banjaluci. Telefon: 051/465-742. BK - Prodajem ku}u 10x11 m, pet eta`a sa ~etiri stana svaki sa posebnim ulazom + podrum. Ulica Rade Vranje{evi} 107. Telefon: 051/311-451. BK - Prodajem ku}u u izgradnji 130.000 evra, zvati od 12 do 17 ~asova u strogom centru. Telefon: 051/300-903.

- Prodajem u Prije~anima useljivu ku}u 8,5x9,5 m (P+1+M) novogradnja, plac 500 m2 (voda, struja, septi~ka), 70.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u Lijevoj Novoseliji, pored glavnog puta, spratnicu 10x10 m, u prizemlju poslovni prostor i jednosoban stan, plac 1.000 m2, 120.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK

- Prodajem u Boriku dvosoban stan 63 m2, 3. sprat. Telefon: 065/516-927. BK - Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban stan 75 m2, novogradnja, 3. sprat, lift. Telefon: 065/516-927. BK

- Prodajem u `utim zgradama nov namje{ten jednosoban stan 39 m2, 2. sprat, 100.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK

- Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Jaki}a za trosoban u istom. Pla}am razliku u kvadraturi. Telefon: 065/518-563, 065/656-384. BK

- Prodajem gotove stanove svih veli~ina i stanove u izgradnji, na vi{e lokacija. Telefon: 066/165-323. BK

- Mijenjam dvosoban stan, 66 m2, drugi sprat, kula kod {kole u Novoj varo{i, za trosoban u centru, 1. ili 2. sprat. Telefon: 051/307-514, 065/180-753. BK

- Izdajem ku}u (jednosoban stan), namje{tena, veliko dvori{te, kod Zelenog mosta. Telefon: 065/809-034. BK

ZAMJENA - Mijenjam ku}u u Dalju RH uz Dunav za stan u Banjaluci ili okolini. Telefon: 065/547-7373, 00385/98295-204. BK

POTRA@NJA - Tra`im ve}u opremljenu ku}u ili ve}i trosoban namje{ten stan u Banjaluci ili Lakta{ima. Telefon: 051/580-020. BK - Potrebna ku}a za stanovanje i odr`avanje blizu {kole uz povoljniju stanarinu u Banjaluci ili okolini. Telefon: 065/363-252. BKM

Vikendice PRODAJA

- Prodajem za gotovinu na Rebrovcu o~uvan useljiv dvosoban stan 62 m2, 4. sprat. Telefon: 066/165-323. BK

- Prodajem na Paprikovcu dvosoban renoviran i luksuzno namje{ten stan 56 m2, prizemlje, gara`a, 120.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem trosoban stan 78 m2, Ul. Novice Cerovi}a. Telefon: 065/632-976. BK - Prodajem u Obili}evu u Ulici carice Milice renoviran dvosoban stan 48 m2, 4. sprat. Telefon: 066/165323. BK - Prodajem u Malba{i}evoj zgradi, kod "Medicinske elektronike", trosoban stan, 5. sprat, lift, useljiv u avgustu + gara`no mjesto. Telefon: 065/516-927. BK - Prodajem u "pentagonu" renoviran troiposoban stan 100 m2, 6. sprat, parking mjesto. Mo`e zamjena za manji do 40 m2. Telefon: 065/516-927. BK - Prodajem nov odmah useljiv jednosoban stan 34 m2, 2. sprat, Kozarska ulica, kod hotela "Meriot", 2.350 KM/m2. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem u Ul. majke Jugovi}a (kod studentskog doma) nov dvosoban stan, 66 m2, 4. sprat, lift. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u Ul. Maksima Gorkog dvosoban stan 55 m2, 3. sprat, nova gradnja. Telefon: 065/516-927. BK

- Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u (poslovni prostor, dvije gara`e), Bos. Petrovac. Telefon: 065/764079. BK

Stanovi

- Prodajem ku}u 11x9 m u Sanskom Mostu (P+S+P) i 1.200 m2 zemlji{ta. Telefon: 065/577-468. BK

- Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988-504. BK

- Prodajem u Aleji sv. Save trosoban stan 82 m2 + {upa 5 m2, dva balkona, 5. sprat, lift, novogradnja. Telefon: 065/516-927. BK

- Prodajem stan 75 m2, Ul. \. \akovi}a, Hiseta, Banjaluka. Telefon: 061/968-856. BK

- Prodajem u Obili}evu, Vilsonova ulica, dvosoban stan 54 m2, VP. Telefon: 066/165-323. BK

- Prodajem jednosoban stan u centru Banjaluke 46 m2, 1. sprat + gara`a. Telefon: 051/302-724. BK

- Prodajem na Star~evici, kod restorana "Ognji{te", trosoban stan 73 m2, 1. sprat, potpuno renoviran. Telefon: 066/165-323. BK

- Prodajem atraktivan dvoeta`ni ~etvorosoban stan, 84 m2, Banjaluka, naselje Sunce, Maksima Gorkog 15, novogradnja. Telefon: 065/851-800. BK

- Prodajem u `utim zgradama nov, odmah useljiv stan 49 m2, 3. sprat, lift. Telefon: 065/371-611. BK

- Prodajem dvosoban komforan stan 58 m2, Bulevar cara Du{ana, centar, ili mijenjam za manji stan uz dogovor. Telefon: 065/636-545, 065/939-969. BK

- Prodajem na Rebrovcu jednosoban stan u izgradnji 41 m2, 1. sprat, useljiv u septembru ove godine. Telefon: 065/371-611. BK

- Prodajem dvosoban stan 57 m2, 2. sprat, iza SUP-a, naselje ^aire. Telefon: 065/922-163. BK

- Prodajem na bulevaru trosoban stan 75 m2, 2. sprat.

- Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i pet placeva po 500 m2. Telefon: 065/510-196, 051/429-608. BK - Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na placu 400 m2, kraj {kole u Bud`aku, 300.000 KM. Telefon: 065/682-591. BK - Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem, oko 220 m2 stambenog prostora, na Paprikovcu, 250.000 KM. Telefon: 065/682-591. BK - Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma zemlje u Debeljacima. Telefon: 065/850-418. BK - Hitno i povoljno prodajem ku}u u Banjaluci. Telefon: 065/671-420. BK - Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e, centralno grijanje, na placu 500 m2, 120.000 KM. Telefon: 065/671-420. BK - Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M, sa gara`om i grijanjem, plac 330 m2, 330.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK

- Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM. Telefon: 065/920-434. BK

ZAMJENA

Izdajem dvori{nu ku}u, Kozarska 35. Telefon: 066/483-705. BK

- Hitno i povoljno prodajem vikendicu. Telefon: 065/671-420. BK

- Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km od Banjaluke (asfalt, struja, gradska voda, telefon), vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK

- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci, prednost Mejdan. Telefon: 065/528-320. BK

- Prodajem u Boriku u Ul. Mi{e Stupara trosoban stan, 3. sprat, fasadna cigla. Telefon: 065/371-611. BK

- Prodaje novu ku}u 9,5x8,5 m sa prate}im objektima i ~etiri dunuma zemlje kod sto~ne pijace u Novoj Topoli, 76.000 KM. Telefon: 065/363-252. BKM

- Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na atraktivnoj lokaciji u Glamo~anima. Telefon: 065/541-558. BK

KUPOVINA

IZDAVANJE

- Hitno povoljno prodajem nedovr{enu vikendicu u Prijedoru pored rijeke Sane. Telefon: 065/783-199. BKM

- Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri sprata i restoran u prizemlju, dvije gara`e), 450.000 evra ili mijenjam za objekat u Beogradu. Telefon: 065/623-901, 051/380-571. BK

33

- Prodajem u naselju G. Lorke dvosoban stan 49 m2, prizemlje. Telefon: 065/516-927. BK

- Prodajem staru ku}u u Bud`aku na 400 m2 placa. Telefon: 065/617-967. BK

- Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360 m2. Telefon: 065/520-623. BK

7. 7. 2009. vupsbl

Telefon: 066/165-323. BK

- Prodajem u Vrbanji, pored {kole, dvije ku}e i ~etiri placa, ukupno zemlje 2.650 m2, 150.000 KM. Telefon: 065/516-927. BK

BK

- Prodajem vilu sa {est soba, dvije kuhinje, dva kupatila, pet balkona, gara`a, 80 m do mora, Vranjica, kod Trogira. Telefon: 051/303-038, 065/180-753. BK

- Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~evica. Telefon: 065/677-569. BK

PRODAJA

- Prodajem ve}i ~etvorosoban stan u centru Banjaluke, zvati od 12 do 17 ~asova. Telefon: 065/520-038. BK - Prodajem stan 87 m2 u centru Banjaluke, Ul. Sime [olaje br. 8. Telefon: 065/516-037. BKM - Prodajem stan od 37 m2 u Sutomoru (Crna Gora). Telefon: 065/516-037. BKM - Prodajem dvosoban stan 40 m2, 2. sprat, lift, i garsonjeru 28 m2 na istom spratu, zgrada u izgradnji, Banjaluka, Borik, Kne`opoljska ulica. Telefon: 065/518-567. BKM

- Prodajem stan, 82 m2, Ulica Prvih kraji{kih brigada br. 3, Star~evica. Zvati od 16 do 20 ~asova. Telefon: 051/464-801. Garo. BK - Prodajem stanove i apartmane u Herceg Novom (Savina, Igalo). Telefon: 0038163549230. BK - Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna. Telefon: 065/495-065. BK

- Kupujem manji stan do 40 m2 u Beogradu, stara gradnja. Telefon: +381642293239. BK

IZDAVANJE - Br~ko, izdajem dvosoban komforno namje{ten stan sa centralnim grijanjem kod `eljezni~ke stanice. Telefon: 049/360-066, 065/394-527. BK - Izdajem studentima komplet namje{ten stan u blizini PMF-a, Nova varo{. Telefon: 065/629-100. BK - Izdajem jednoiposoban nenamje{ten stan na Star~evici. Telefon: 065/350-615. BK - Izdajem na du`i perod prazan ve}i dvosoban stan u strogom centru, kod {kole "Ivo Andri}", centralno grijanje. Telefon: 065/636-545, 065/939-969. BK - Izdajem dvosoban komforan namje{ten stan, strogi centar Banjaluke, grijanje, telefon, satelitska TV. Telefon: 051/213-474. BK - Izdajem namje{tenu garsonjeru, poseban ulazom, blizu centra. Telefon: 051/216-786. BK - Izdajem namje{ten dvosoban stan u zgradi u centru Banjaluke. Telefon: 065/843-289. BKM - Izdajem stan u centru grada. Telefon: 065/514-419. BK

- Izdajem namje{ten jednosoban stan kod rebrova~ke crkve, centralno grijanje. Telefon: 066/140-654. BK

Sobe IZDAVANJE - Izdajem u zgradi namje{tenu sobu, poseban ulaz, centralno grijanje. Upotreba kupatila i kuhinje. Telefon: 065/811-900. BK - Izdajem mu{karcu jednokrevetnu sobu. Poseban ulaz, kupatilo, centralno, blizu Gradskog mosta - Obili}evo. Telefon: 066/617-682, 051/462-986. BK - Izdajem studentima sobe u Rosuljama, kablovska TV i Internet. Zvati radnim danom od 8 do 16 ~asova.

34

Oglasi

vupsbl!7. 7. 2009.

Telefon: 051/213-590. BK - Izdajem sobu (dva le`aja), povoljno. Telefon: 065/173-130. BK

Apartmani IZDAVANJE - Izdajem sobe i apartmane u Bijeloj, iza hotela "Delfin". Voda non-stop, parking, klima. Telefon: 00382/88683-379, 00382/69-079-527. BK - Izdajem pansion na obali Une u Rudicama sa ~amcem i motorom za vo`nju po Uni i ribarenje. Telefon: 065/758-017. BK - Svakog ponedjeljka i petka mo`ete rezervisati apartman na Hvaru i najaviti se na riblju ~orbu. Telefon: 00385/21-742-328. BK

- Izdajem ili prodajem dvije hale u Glamo~anima, asfaltiran parking, vilju{kar, upotrebna dozvola, ekstra lokacija. Telefon: 065/528-882, 051/319-792, 065/514070. BKM - Izdajem poslovni prostor 100 m2, 200 m od centra ^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329-352-34-73. BK - Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem centru Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK - Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem centru Prijedora. Telefon: 065/696-149. BK - Izdajem vi{enamjenski lokal 44 m2 u centru Banjaluke. Telefon: 051/311-166, 065/480-025. BK - Izdajem poslovni prostor 60 m2 u centru Banjaluke, UT uslovi. Zvati od 18 do 20 ~asova, osim petka. Telefon: 066/184-625. BK

- Rezervi{ite apartman na Hvaru u toku ~itavog ljeta. Telefon: +385/21-742-328. BK

- Izdajem lokal 100 m2 u u`em centru grada, pogodan za poslovne prostore i kancelarije. Telefon: 065/390929. BK

- Izdajem apartmane na moru, blizu pla`a, terasa, parking, Vir, kod Zadara. Telefon: 00385/23-346-877. BK

- Izdajem poslovni prostor 500 m2, idealan za samoposlugu, naselje Ante Jaki}a. Telefon: 065/296-555.

- Izdajem apartmane za porodice od dvije do deset osoba, pogodni za djecu radi pje{~ane pla`e i blizine mora Vir, kod Zadra. Telefon: 00385/989-570-964. BKM - Hrvatsko primorje. Apartmani u Karinu, toplo more, ljubazni doma}ini. Sve {to je potrebno za va{ odmor. Do|ite! Telefon: +385/98-310-225. BKM

Poslovni prostori IZDAVANJE - Izdajem poslovni prostor u strogom centru Banjaluke sa vi{e parking mjesta. Telefon: 065/514-410, 051/217-916, 051/218-011. BK - Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m2 u tr`nom centru u Boriku, pored supermarketa. Telefon: 065/450530. BK - Iznajmljujem kancelarijski prostor povr{ina 33 m2, u sklopu prodajnog centra "Centrum" Lakta{i. Kompletna mre`na infrastruktura. Telefon: 065/896-422. BK

BKM

- AD "Sintetik" Rami}i bb Banjaluka izdaje halu 2.000 m2 (skladi{te ili proizvodnja i kancelarija 300 m2). Telefon: 063/995-724. BKM

tor. Pogodan za svadbeni salon ili proizvodnju, 360.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK

- Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u Trnu, papiri uredni 1/1. Telefon: 065/322-144. BK

Placevi - Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, struja i voda. Telefon: 0049/7317-23-614. BK

- Prodajem plac 2.200 m2, Sarajevo, Ilid`a, Kasindolska ulica (priklju~ak za plin i kanalizaciju). Telefon: 065/455-753. BK

- Prodajem 19 placeva, Ul. Novaka Piva{evi}a, Banjaluka, 2,5 km od glavne po{te. Placevi su na lokaciji s lijepom panoramom grada, ravan plato od 17 dunuma. Telefon: 065/510-196, 051/420-190. BK

- Prodajem 4.500 m2 zemlje i 4.665 m2 {ume kod aerodroma u Mahovljanima, 3.500 KM/dunum. Telefon: 051/282-644, 00381112272103. BK

- Prodajem ~etiri dunuma zemlje u ^okorskim poljima. Telefon: 051/467-243, 065/766-730. BK - Prodajem plac, 750 m2, Ulica kralja Aleksandra Kara|or|evi}a I br. 39 Petri}evac. Telefon: 00385/12-451994 zvati poslije 20 ~asova. BK - Prodajem plac pored Vrbasa 630 m2, sedam km od centra, cijena 50.000 KM. Telefon: 066/264-138. BK - Prodajem 3.000 m2 zemlje u Drakuli}u. Telefon: 051/381-249, 065/926-261. BK - Prodajem 2.000 m2 zemlje u Krupi na Vrbasu, iznad mlinova. Telefon: 065/487-926, 065/456-965. BK - Prodajem placeve u Ulici Blagoja Parovi}a, dozvoljena gradnja, 1/1. Telefon: 065/279-619. BK

- Izdajem poslovni prostor oko 100 m2 u Ulici Petra Ko~i}a, prednost stranim firmama. Telefon: 065/547866. BK

- Prodajem dva placa, odnosno 1.600 m2 u Kla{nicama, preko puta crkve. Telefon: 051/533-122. BK

- Izdajem namje{ten mu{ki frizerski salon 14 m2, Ul. Vase Pelagi}a 10, u centru Banjaluke. Telefon: 065/856-833. BK odajem poslovni objekat biv{e fabrike samoljepljivih traka "Fast" u Kotor Varo{u. Povr{ina objekta 3.276 m2 i zemlji{ta 7.261 m2. Telefon: 065/896-422. BK

- Prodajem dva placa u Karanovcu od {est i sedam dunuma zemlje. Telefon: 066/242-599. BK

- Prodajem plac 1.200 m2 (voda, struja, objekat 5x8 m, betonska plo~a 10x20 m, pola placa iskopano, nasuto, uvaljano, 70 m od glavnog puta), Kobatovci, Lakta{i. Telefon: 065/740-381. BK - Prodajem 4.700 m2 zemlje i ku}u 10,50x9,50 m (izlivena druga plo~a), povoljno, Maglajani. Telefon: 065/964-377. BK - Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`anima, Prnjavor. Telefon: 051/351-684, 065/977-779. BK - Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu ili placevima) u Peto{evcima, kod Oroza. Telefon: 065/363203, 051/533-941. BK - Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici bra}e Mileti}a, iznad Desne Novoselije. Telefon: 051/427393. BK - Prodajem plac za halu, UT uslovi. Telefon: 065/671420. BK - Prodajem plac u Banjaluci. Telefon: 065/671-420. BK

- Prodajem plac, 2.200 m , Nova Topola, prema Srpcu. Telefon: 051/304-914 BKx2 2

- Prodajem placeve tri km od centra u [eheru. Telefon: 065/183-254. BKM - Prodajem imanje u Hrvatskoj 25 dunuma zemlje pored ku}e, ku}a je devastirana pored glavnog puta Raji} - Novska. Telefon: 065/430-790. BKM - Prodajem pet dunuma placa u Kla{nicama blizu autoputa (gradska voda). Telefon: 065/471-036. BKM

- Izdajem dva kancelarijska poslovna prostora u Ul. \ure Jak{i}a Banjaluka, prizemlje. Jedan poslovni prostor povr{ine 16 m2 je kancelarija, mokri ~vor, a drugi poslovni prostor povr{ine 22 m2 sa dvije kancelarije i mokri ~vor. Telefon: 065/517-980. BK

- Prodajem useljive poslovne prostore od 80, 150 i 200 m2, prizemlje stambenih zgrada. Telefon: 065/371611. BK

- Izdajem poslovni prostor u Prije~anima, kod crkve, pogadan za sve namjene. Telefon: 065/517-895. BK

- Prodajem u Rosuljama sre|en kafi} 52 m2 sa inventarom, 6.000 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK

- Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Telefon: 066/184131. BK

- Izdajem poslovni prostor 21 m2 na Star~evici, preko puta benzinske pumpe, povoljno. Telefon: 066/693837. BK

- Prodajem poslovni prostor 30 m2 u prizemlju stambene zgrade, 110.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK

- Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Velikog kod broja 66, ^esma. Telefon: 065/679-481. BK

- Izdajem dva poslovna prostora 27 m2 i 45,5 m2, Solunska 35 Banjaluka, nasuprot "Ne{kovi}a" u centru. Telefon: 051/219-988, 061/4-723-776. BK

- Prodajem ozbiljnim kupcima pored autoputa poslovni prostor 1.000 m2 na placu oko 6.000 m2, upotrebna dozvola, dodatne informacije usmeno. Telefon: 065/371-611. BK

- Povoljno prodajem placeve u Debeljacima. Telefon: 065/227-475. BK

- Izdajem poslovni prostor u centru Aleksandrovca, kod kafane "Granit". Telefon: 051/580-076, 065/799574. BKM

- Prodajem pored puta za Bronzani Majdan, na po~etku Sara~ice, ozidan i pokriven vi{enamjenski objekat 43x14 m, na placu 1.300 m2, vlastiti ve}i parking pros-

PRODAJA

- Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Jablanu. Telefon: 051/355-337, 065/981-129. BK

- Prodajem plac 1.500 m2 sa gra|evinskom dozvolom u Lamincima. Telefon: 066/138-224. BK

- Izdajem ugostiteljski objekat 80 m2 i opremu u centru Kne`eva. Telefon: 065/260-863. BK

- Izdajem poslovni prostor (pet kancelarija) oko 100 m2 u Boriku, Save Kova~evi}a 21. Telefon: 065/884503. BK

- Prodajem 50 hektara vi{enamjenskog zemlji{ta u Slatini. Telefon: 065/481-600. BK

- Prodajem dva placa u ^esmi, kod vise}eg mosta. Telefon: 065/931-125. BK - Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz Duboki potok. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Povoljno prodajem dunum zemlje kod {kole u Glamo~anima, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK - Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima. Telefon: 065/842-942. BK

- Prodajem pored autoputa, kod "]ambele" 30.000 m2 zemlje, 100 evra/m2. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u Drakuli}u 4.400 m2 zemlje, pored asfalta (struja, voda), 65.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m2 zemlje pored potoka (dva placa), cijena 30.000 KM. Telefon: 065/516-927. BK

TV i video tehnika - Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzivnije televizore (digital, 100 hz slika u slici...). Telefon: 051/216-969. BK

Automobili PRODAJA - Prodajem reno lagunu 1,9 karavan, g. p. 2003. bijela boja, neocarinjen. Cijena 6.500 evra Telefon: 065/579306. BK - Prodajem mercedes 250 turbo dizel '99. godina proizvodnje. Telefon: 065/757-011. BK - Prodajem reno 11, g. p. '87, benzin 1.7, registrovam

Oglasi do juna 2009. Cijena 980 evra. Telefon: 066/449-784. BK

- Prodajem kombi VW, t5 furgon, 2003. godi{te, 114.000 KM, servisiran u servisu "Vidovi}", 63 kW/85 KS, nosivost 1.200 kg, serijska oprema, cijena 25.000 KM. Telefon: 065/896-422. BK - Prodajem reno espase, 1990. g. p., registovan, 4x4. Telefon: 065/720-475. BK - Prodajem opel kadet 1,3 benzin, g. p. '87, registrovan do februara 2010, cijena po dogovoru. Telefon: 065/561-138. BK - Prodajem kombi dizel 1.600 ccm, g. p. 1981, neregistrovan. Telefon: 065/055-854. BK - Prodajem u dijelovima mercedes, 190 dizel, "stranac". Telefon: 065/218-600. BK - Prodajem mercedes 123, g. p. 1984, 240D, registrovan, ABS, servo, zelena boja, u ekstra stanju. Cijena 2.400 KM. Carigradska 12, Vrbanja. Telefon: 066/226463. BK - Prodajem golf 4, 2000. g. p. u odli~nom stanju, knjiga servisa. Mo`e zamjena za glf 5 ili pasat uz doplatu. Telefon: 065/403-491. BK - Prodajem opel kadet 1.3 benzin/plin, g. p. '86, registrovan do oktobra 2009. Prva registracija 1997, cijena 1.000 evra. Telefon: 065/757-207. BKM - Prodajem hitno kamion mercedes 814 sa ceradom. Mo`e zamjena za kombi. Telefon: 065/183-254, 065/582-959. BKM - Prodajem FIAT stilo, 2005. g. p., 1.6 benzin, neocarinjen, 3v, metalik plav, ful oprema. Cijena 7.800 KM. Telefon: 065/295-763. BKM - Prodajem FIAT mareu 1.9 JTD, '99. g. p., bijela boja, karavan, klima, CD, ABS, servo, cijena 6.900 KM. Telefon: 065/295-763. BKM - Prodajem opel korsu 1.0, g. p. 2000, reg. do 15.5.2010, Banjaluka. Telefon: 065/713-625. BK - Prodajem juga 45, '89. godi{te, u voznom stanju, registrovan do oktobra 2009. Telefon: 065/937-315. BK

trenutke. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK - Anabela, plavu{a, s kojom }e{ u`ivati do vrhunca strasti. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK - Mladi} 26 godina, visok, lijep, pametan, tra`i djevojku od 18 do 22 godina radi lijepog i veselog dru`enja. Telefon: 065/844-711. BK

Posao PONUDA - Zaposlenje gra|evinske struke, ma{inista, voza~, kuvarica, tesar, armira~, bravar, zidar, elektri~ar moler BAKAU sve {ef snosi, plata 2.950 dolara, PAVI^AR. Telefon: 065/375-848. BKM - Potrebna `ena s hrvatskim paso{em za ~uvanje djece u Bazelu. Telefon: +417-870-544-63. BK - Potrebni radnici za ma{insko malterisanje. Telefon: 065/337-932. BK

POTRA@NJA - Ozbiljna `ena tra`i ~uvanje djeteta. Telefon: 066/301-304. BK - Obavljala bih ku}ne poslove, ~uvala djecu ili njegovala bolesnika. Telefon: 065/283-336. BK

Usluge

- Prodajem FIAT tipo 1.4e, g. p. '92, {iber, ljetni i zimski set guma, 1.900 KM. Telefon: 065/169-916. BK - Prodajem FIAT mareu, g. p. 2000. Telefon: 065/345-132. BK - Prodajem golf 1.6 benzinac '88. godi{te, cijena povoljna. Telefon: 061/329-133. BK - Prodajem kombi nisan serena SLX 1.6, sjedi{ta 6+1, '97. g. p., 5.500 evra. Telefon: 065/383-426. BK - Prodajem ford eskort kabriolet, '91. godi{te, registrovan godinu dana, nov krov. Telefon: 065/098-890. BK

- Prodajem mercedes 220 C dizel karavan, '96. g. p., sva oprema. Telefon: 065/645-876, 051/216-267. BK

- Prodajem kasa pultove sa kompletnom instalacijom i pokretnom trakom, du`ina 3,10 m {irina 1,20 m. Kase mo`ete pogledati u prodajnom centru "Centrum" Zalu`ani. Telefon: 065/896-422. BK

BK

- Pronala`enje podzemnih voda, bu{enje bunara, rad na podru~ju Banjaluke, Prijedora, Dubice, Prnjavora, Dervente, Gradi{ke, 20 godina iskustva. Telefon: 065/952-183. BKM - Turisti~ka agencija "Hilandar" organizuje pokloni~ko putovanje u Ostrog 9.7.2009, sa trodnevnim boravkom na moru. Telefon: 051/465-210, 065/644-500. BKM - Ovla{teni prevodilac - sudski tuma~ za ruski i engleski jezik. Prijem dokumenata od osam do 20 ~asova. Telefon: 065/535-820, 063/988-650, 066/497-868. BKM

- Prodajem ford sijeru 2.0i, '85. godi{te, neregistrovan, 1.000 KM. Telefon: 065/562-352. BK

- Vr{im ~i{}enje kupatilskih i kuhinjskih bojlera, u{teda struje do 50%. Banjaluka. Telefon: 065/592-300. BKM

- ^uvala bih ili njegovala stariju osobu u njenom domu za smje{taj. Telefon: 066/207-688. BK - ^istila bih ku}e, stanove, poslovne prostore i stubi{ta. Telefon: 066/207-688. BK

- Prodajem dizalicu sa rukom za manji kamion. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem cirkular za rezanje oblovine i manji gra|evinski. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem planetare i osovine vitla traktora timber~ek 225. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem elektromotor 11 kilovata, 1.400 o/min. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Poslasti~arima i salonima vjen~anica povoljno prodajem plasti~ne mladence (za svadbene torte) u dvije veli~ine. Telefon: 065/696-767. BK - Prodajem o~uvan dvosjed. Telefon: 051/280-158. BK

- Prodajem elektri~nu {iva}u ma{inu, trpezarijski sto na razvla~enje i trosjed. Telefon: 065/538-919. BK

- Popravak gumenih i PVC ~amaca, jogija du{eka i svih tipova povr{inskih bazena. Telefon: 065/990-944.

- Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Mijenjam kiosk za drva. Telefon: 065/757-021. BK

- ^asovi i instrukcije iz engleskog jezika i biznis engleskog, prevodi svih vrsta tekstova, sudski tuma~ za dokumenata. Telefon: 065/938-401. BK

- Brusim i lakiram parket i brodski pod. Telefon: 065/178-743, 065/785-769. BK

- Prodajem kamion mercedes kiper 16/19. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i generator za struju 45 kilovata. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem dvije ekskluzivne stilske ko`ne garniture, bivolja ko`a, sivi tik drvo - ru~ni rad. Telefon: 065/896422. BK

- Radim sve vrste hidroizolacija, ravne krovove, opravke ravnih krovova, podrume i mokre ~vorove. Telefon: 051/584-790, 065/426-134. BK

- Prodajem novu okruglu brusilicu fi 380x1700 mm, g. p. '90, Kikinda, po njema~koj licenci. Telefon: 065/524-526. BK

- Prodajem prikolicu hainman, 1994. godina proizvodnje, ocarinjena, s udarnom ko~nicom, nosivost 2.000 kg. Telefon: 051/580-004. BK

- Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije, namje{taja, le`ajeva i roletni, stakli stolariju. Telefon: 051/281-470, 065/562-149. BK

- Prodajem ford puma, g. p. '99, 8.000 KM. Telefon: 065/480-025. BK

- Prirodna plavu{a, nje`ne gra|e, 22 godine, `eljela bi da joj se javi duhovit, potentan mu{karac za ugodne

- Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki kameni ugalj, bukov briket i ogrevno drvo za centralno grijanje (bukva i hrast) sa prevozom do va{eg dvori{ta, mo`e i `iralna uplata. Telefon: 065/894-241, 065/969-530. BK

- Prodajem CO2 aparat za varenje iskra-var mogu}nost CO2 i argonsko varenje, 220/380 volti, u garanciji. Telefon: 065/761-497. BK

- Molerski radovi: kre~enje, gletovanje, tapete, unutra{nje fasade, dekoracije, izolacije postavljanje plo~ica, laminata kao i sanacije stambenih i poslovnih prostora. Telefon: 065/343-745. BKM

Li~ni kontakt

Razno

- Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ijacu), efikasno i povoljno. Zvati od 16 do 21 ~as, Banjaluka. Telefon: 065/561-138. BK

- Novo! "Novi dom" nudi luksuzan smje{taj, ishranu, njegu, medicinski nadzor starijih, bolesnih i drugih osoba. Ulica Milana Stevilovi}a 47, Banjaluka. Telefon: 051/308-017, 051/308-022, 065/952-866. BK

35

- Prodajem brusilicu za ravno bru{enje, ~e{ka proizvodnja, pogodna za bru{enje glava motora, du`ina 1000x320 mm. Telefon: 065/524-526. BK

- Prodajem dva grobna mjesta na Perduvovom groblju u Banjaluci. Telefon: 065/562-352. BK

- Prodajem ovce i jagnjad rase vinterberg i slovenke, veterinarski ispitane i zdrave. Telefon: 051/580-851, 065/411-735. BK

- Prodajem FIAT sei}ento 1.1, g. p. 2000, reg. do avgusta 2009, troja vrata, metalik crna, 5.000 KM. Telefon: 065/698-020. BK

- Prodajem FIAT mareu, '99. g. p., trula vi{nja. Telefon: 065/579-481. BK

- Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i kvalitetno. Telefon: 065/337-932. BK

- Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radnicima u zemlji i inostranstvu, furgon do 3,5 t s rampom. Telefon: 065/317-840, 051/313-116. BK

- Popravljam okvire nao~ara svih vrsta, brzo i kvalitetno, Aleja svetog Save br. 16. Telefon: 051/318-227. BK

- Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g. p., ABS, servo, centralna, el. podiza~i. Telefon: 065/785-860. BK

- Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni i pisani prevodi. Telefon: 065/832-521. BK

- Instrukcije iz matematike |acima srednje i osnovne {kole, profesor matematike. Telefon: 051/313-705. BK

- Prodajem opel korsu 1.7 dizel, g. p. 2000. Telefon: 065/430-796. BK

- Prodajem reno modul star tri godine. Telefon: 065/527-527. BK

7. 7. 2009. vupsbl

- Servisiram i ~istim klima-ure|aje. Telefon: 066/324-473. BK

- Prodajem kontejner cisternu za vodu plasti~na, poliester, 1.000 l. Cijena 120 KM. Telefon: 051/301-555. BK

- Prodajem ekskluzivne pozivnice i cvjeti}i za va{e vjen~anje. Telefon: 066/300-884. BK - Prodajem polovan namje{taj: dvosjed, fotelju, ugaoni dio i fri`ider 210 l. Telefon: 065/656-125. BK - Prodajem legla kalifornijske gliste i humus ili mijenjam za svinje, stajnjak ili ogrevno drvo. Telefon: 065/287-104, 065/934-301. BK

- Prodajem mali tokarski stroj. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem mvigmeltov kalorifer 6 kW. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do 300 bara. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za kovane ograde. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem vakcinisanu {tenad njema~kog ov~ara staru dva mjeseca, s papirima. Telefon: 065/212-067. BK - Prodajem automehani~arima hidrauli~ne prese od sedam i 12 tona. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem CD ~ita~ za ra~unar, 10 KM. Model CDROM Drive, GCR-8520B. Telefon: 065/614-842. BK - Prodajem napajanje za ra~unar, 15 KM. Model Allied Premier, DR-B350ATX (max. 350 W) i model LPK9-42W (novo). Telefon: 065/614-842. BK - Prodajem knjigu "Modern automotive mechanics", James E. Duffy, 990 stranica, tvrdi povez. Telefon: 065/614-842. BK - Cropaid, prirodni antifriz za vo}e, povr}e i cvije}e, {titi do -7 stepeni Celzijusa. Telefon: 065/435-615. BK

- Prodajem braun mre`ice za brijanje i el. aparate. Telefon: 061/323-906. BKM

- Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom, 350 KM. Telefon: 065/938-176. BK

- Prodajem kvalitetne sadnice smokve. Telefon: 051/580-076, 065/799-574. BKM

- Prodajem monofazni motor, 2,2 kW, 1.400 o/min., 200 KM. Telefon: 065/513-413. BK

- Prodajem kolekciju od 320 komada starina i suvenira. Telefon: 065/817-380. BKM

- Prodajem 50 kg {umskog meda, cijena 12 KM/kg. Telefon: 065/267-961. BK

KUPON ZA MALE OGLASE Kupon za besplatne male oglase po{aljite po{tom ili dostavite li~no na adresu:

DO 15 RIJE^I

BANJALUKA: Ul. kralja Petra I Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"), Vidovdanska (stara autobuska stanica kod biletarnice) i robna ku}a "Boska" (pored {altera Razvojne banke) SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)

TEKST OGLASA:

36

vupsbl!7. 7. 2009.

BHT 1

Preporu~ujemo 22.25

BHT 1

Salam Bombaj, film [cph!up!hb!|up!hb!tubm!op!qsp!wp!dj!sb!j wsj!kf!}b-!Lsj!|ob!~f!{b!qb!mj!uj!csb!upw!np!. ups-!|up!~f!ob!mkv!uj!uj!okj!ip!wv!nbk!lv/!Pob hb!ep!wp!ej!ep!djs!lv!tb!#Bqp!mp#!j!hp!wp!sj nv!eb!tf!of!wsb!~b!epl!of!{b!sb!ej!op!. wbd!eb!npaf!qp!qsb!wj!uj!csb!upw!np!ups/

NOVA

21.45

Goli pi{tolj, film Qp!mj!dbk!dv!Gsbo!lv!of!lp!lpo!usp!mj!|f vn/!Gsbol!kf!qsp!hsb!nj!sbo!eb!vcj!kf lsb!mkj!dv!Fmj!{b!cf!uv/!Ef!uf!luj!wb!Ops!. ecfs!hb-!qsf!qb!sj!sb!oph!eb!cb!sb-!ewb cfk!{cpm!tlb!uj!nb!j!esv!hf!•v!eb!lf!v gjm!nv!of!np!hv!~f!kf!qp!iwb!ub!uj!qsj tb!np!kf!eopn!hmf!eb!okv///

RTL

21.05

Pun pogodak, film Ewb!ev!hp!hp!ej|!okb!qsj!kb!uf!mkb!j hv!cj!uoj!lb!j{!Njm!wp!lj!kb!Eap!Lv!qfs j! Ep!v h! Sf!n fs! j{nj!t mf! op!w v tqps!utlv!jhsv!jhsb!kv!~j!lp!|bs!lv!v{ cfk!{cpm!tlb!qsb!wj!mb/!Lb!eb!okj!ip!wb jhsb!qpt!uj!hof!vt!qkfi-!poj!ptov!kv qsp!gf!tj!pobm!ov!mj!hv/

Sa satelita HBO 16.45 Gas do daske 3, film Sb!eokb!tf!pewj!kb!v!Qb!sj!{v-!hekf!tf of!lpn!qb!uj!cjm!oj!qbs!uof!sj!t!Jt!up!lb!j![b!qb!. eb!cp!sf!qsp!ujw!ej!kf!mb!lj!oft!lf!lsj!nj!obm!of ps!hb!oj!{b!dj!kf!j{!qp!sp!ej!df!Usj!kb!eb!.!tb twp!kpn!qsf!qp!{ob!umkj!wpn!lpn!cj!ob!dj!kpn wf!mj!lji!bldjk!tlji!tdf!ob!j!iv!np!sb/

N. Geographic 19.00 Velika rastavljanja, dok. prog. [b!wj!sj!uf!v!twj!kfu!tub!. sph!afmkf!{b!hekf!mp!. lp!n p!u j!w f! pemb!{ f vnsj!kf!uj!j!qp!op!wop!tf sp!ej!uj/!Ewb!wp!{b!pe 291!up!ob!qsf!sb!}v!kv v!op!wf!tusp!kf!wf/

MRE@A PLUS 1:/11! Cfo! 21-! dsub!o j! gjmn-! 1 :/41 Ifm!mp Ljuuz-! dsub!oj! gjmn-! 1:/46 Zv! Hj! Pi! HY! 4dsub!oj! gjmn-! 21/11 Tfs!sb!op!wj-! tf!sj!kb-! 23/11 Nb!e sf! Mv!o b-! tf!s j!kb-! 2 4/11 WJQ-! tf!s j!kb26/11 Sf!cfm!ef-!tf!sj!kb-!227/41 [b!vwj!kfl!tv!. tkf!e j-! tf!s j!kb-! 2 8/11! Mv!e b! lv!~ b-! tf!s j!kb31/11 GJMN Oj!kf! mb!l p! t! nv!| lbs!d j!n b33/11 GJMN Gf!e f!s bm!o b! {b!| uj!u b-! 3 4/66 Tqpsu!dfo!ubs-!111/11 WJQ-!tf!sj!kb

BN 17/41 Kv!ubs!okj! qsp!hsbn-! 19/41 Qp!{ob!uj1:/11! Gjm!ntlf! op!wpt!uj-! 1:/56 Mf!ltj!lpo {esbw!mkb-!221/11 Op!wpt!uj-!221/16 Isb!ob!j!wj!. op-! 22/11 Lsj!nj!obm! v! Sv!tj!kj! )s*-! 23/11 Op!. wpt!uj-! 23/16! Twj!kfu! ob! emb!ov-! 24/11 Tv!qfs lf|-! lwj{-! 25/11 Op!wpt!uj-! 25/21 Wj!ub!gpo{wvl! lp!kj! mj!kf!•j-! 26/11 Isb!ob! j! wj!op-! 27/11 Op!wpt!uj-!227/36!Qp!{ob!uj-!228/16!Gjm!ntlf!op!.

19/11!!!C CIU!wj!kft!uj 19/21!!!O Of!qsp!mb!{ob!qkf!tnb-! nv{/!qsp!hsbn 1:/11!!!AAj!wkf!uj!t!qsj!sp!epn-! fnj!tj!kb!p!flp!mp!hj!kj 21/11!!!C CIU!wj!kft!uj 21/16!!!C Cf!Ib!Uf!cf!cf 21/21!!!E Ekf!•kj!gft!uj!wb!mj 21/36!!!_ _v!ef!toj!twj!kfu-! pcsb{/!tf!sj!kb 21/51!!!Q Qbu!lp!hsbeboj!nj!sb!ob!tf!sj!kb 21/66!!!MMkv!cb!wob!pmv!kb-!tf!sj!kb! 23/11!!!C CIU!wj!kft!uj 23/26!!!P Poj!tv!hp!wp!sj!mj! esv!hb!•j!kf;! Of!qsf!lj!ov!uf!wf!{f!)s* 23/56!!!T Tnb!okj!hbt"-!fnj!tj!kb! p!tbp!csb!~b!kv!)s* 24/21!!!B Bs!ij!uf!luv!sb!nps!tlf! pcb!mf-!epl/!qsp!h/)s* CIU!wj!kft!uj 25/11!!!C 25/16!!!H Hp!wps!uj!|j!of-!fnj!tj!kb! {b!ptp!cf!p|uf!~f!oph! tmv!ib!j!hp!wp!sb!)s* 25/46!!!S Sf!usp!wj!{ps-!nv{/!qsp!h/ Nf!np!bsj!qp!sp!ej!df! 26/11!!!N Nj!mj~- tf!sj!kb 26/36!!!UUsb!hpn!quj!df!Ep!ep 27/26!!!C CIU!wj!kft!uj 27/36!!!JJo!ufs!wkv!tb/// )s* 27/56!!!O Op!ljb!usfo!et!mbc 28/26!!!E Esv|!uwp!{ob!okb 28/56!!!N Np!kb!nb!mb!lv!ij!okb 28/66!!!MMkv!cb!wob!pmv!kb-!tf!sj!kb 29/56!!!C Cj!{ojt!wj!kft!uj 29/61!!!D Df!mft!ujo-!dsub!oj!gjmn 2:/11!!!!E Eof!wojl 2:/46!! Jo!ufs!wkv!tb///

FTV

17/11!!! GJMN Ekf!wpk!lb! t!Lp!tnb!kb 19/11!!!WWj!kft!uj 19/46!!!L Lv!ij!okj!db 1:/11!!!Q Qpe!tvo!dfn! Tfo!Usp!qfb- tf!sj!kb 21/11!!!WWj!kft!uj 21/16!!!\ \vn!tlb!|lp!mbqsp!hsbn!{b!ekf!dv 21/21!!!E Ef!oj!kf!wf!np{!hb!mj!df-! qsp!hsbn!{b!ekf!dv 21/26!!!T Tqbk!efs!Sbk!efs-! dsub!ob!tf!sj!kb NUT!nb!hb!{jo-! 21/51!!!N {bc/!qsp!hsbn Twf!uj!psbi-!tf!sj!kb 22/16!!!T 22/41!!!GGsfk!afs-!tf!sj!kb 23/11!!!WWj!kft!uj 23/26!!!C Csp!kf!wj-!tf!sj!kb _b!sp!mj!kb-!tf!sj!kb 24/11!!!_ 24/61!!!MMkf!up-!UW!esb!nb 26/21!!!JJwbo!ebo-! wkfs!tlj!qsp!hsbn 26/26!!!Q Qpk!dj!j{!Ef!•b!ob )3/!ejp* 26/46!!!C Cjp!hsb!gj!kf-! epl/!qsp!hsbn!)s* 27/41!!!T Tsqtlb!eb!obt 28/16!!!Q Qpe!tvo!dfn!Tfo! Usp!qfb-!tf!sj!kb 29/11!!!MMkf!up!qjt-! {b!cb!woj!qsp!hsbn 2:/11!!!GGsfk!afs-!tf!sj!kb Eof!wojl 2:/41!!!E

21.00

17.05

Kraljevski dragulji, dok. program

Pod suncem Sen Tropea, serija

Kp|!v!22/!wj!kf!lv!Wj!mkfn Ptwb!kb•!kf!tb!hsb!ejp!•v!wf!. oj!mpo!epo!tlj!Upxfs/!Lsp{ wj!kf!lp!wf-!pwb!hsb!}f!wj!ob!kf •v!wb!mb!j!|uj!uj!mb!j!kf!eop!pe obk!wsf!eoj!kji!cmb!hb;!lsvo!tlf esb!hv!mkf!lsb!mkj!df!Fo!hmft!lf/

Fnp!uj!wop!tb!{sj!kf!wb!okf!ob gsbo!dvt!lpk!sj!wj!kf!sj/!Nf!mp!esb!. nb!uj!•oj!pcsuj!ob!tvo!dfn plv!qb!ojn!qmbabnb!B{vs!of pcb!mf/!Qsb!uj!uf!vtqp!of!j!qb!. ep!wf!v!ajwp!uj!nb!Eaf!tj!lfMp!sf!j!Lb!sp/

31/11!!!MMj!gftuzmf!sf!qps!ub!ab;! Lstub!sf!okf!Oj!mpn 31/41!!!S Sf!usp!wj!{psnv{/!qsp!hsbn 32/11!!!L Lsb!mkfw!tlj!esb!hv!mkj-! epl/!qsp!hsbn 33/11!!!C CIU!wj!kft!uj 33/26!!!C Cj!{ojt!wj!kft!uj 33/36!!! GJMN Tb!mbn! Cpn!cbk" 11/26!!!Q Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! {b!tsj!kf!ev

wpt!u j-! epl/! qsp!h sbn-! 2 9/11 Eb!o bt! v Tsqtlpk-!229/36 Np!oj!up!sjoh-!22:/41 CO!np!. oj!ups-! 31/21! Oj!kf!tnp! nj! pe! kv!•f-! tf!sj!kb31/46 GJMN -! 33/26 Mp!up-! 33/41 Qsf!hmfe eb!ob-! 34/11 Hmbt! Bnf!sj!lf-! 34/41 GJMN 12/11 Bt!uspd!ibu-!114/11!Tb!uf!mju!tlj!qsp!hsbn

RTS

RT RS

17/16 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!119/11 Kv!ubs!okj!eof!. wojl-!119/26 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!11:/17 V!{esb!. wpn! uf!mv-! 1:/31 Lv!wb!uj! tsdfn-! {b!cb!woj qsp!hsbn-! 1:/46 Tmb!hb!mj!db-! lwj{! )s*-! 21/16 Lwb!esb!uv!sb!lsv!hb-!epl/!qsp!hsbn!)s*-!221/46 Twfu!sj!cp!mp!wb-!sf!qps!ub!ab-!222/11 Wft!uj-!222/16 Bmj!kbt-! tf!s j!kb! )s*-! 2 3/11 Eof!w ojl-! 2 3/26 Tqpsu!qmvt-!223/41 Lv!wb!uj!tsdfn-!{bc/!qsp!. hsbn! )s*-! 23/56 Cp!vot-! tf!sj!kb! )s*-! 24/41 GJMN Qf!up!sp!ef!df!j!up-!2 26/11!Wft!uj-!226/21 VIKOM Kf!eob! qf!tnb-! kf!eob! af!mkb-! nv{/! qsp!hsbn 17/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!119/11 )s*-! 27/14 Cp!mkj! aj!wpu-! tf!sj!kb! )s*-!228/11 Eof!. Hmbt! Bnf!s j!l f-! 1 :/11 Mp!w bd! ob! op!w bdwojl-! 28/31 Fwsp!ofu-! epl/! qsp!hsbn-! 28/36 lwj{-!221/11 Bnf!sj!lb-!tf!sj!kb-!222/11 Twf!{ob!.

18/11!!!D Dsub!oj!gjmn )s* 18/21 Tb!sb!kf!wp! po!mbko 18/31!!!N Nfke!jo! Cb!okb!mv!lb 18/41!!!T Tqps!uj!tj!np 18/46!!!Q Qjol!ub!ltj )s* Sv!cj-!tf!sj!kb 19/11!!!S 1:/11 Cbm!lbo!ofu 21/26 Ob!qv!|uf!oj! bo!}fp-!tf!sj!kb 22/11!!![[b!vwj!kfl! {b!mkv!cmkf!oj-!tf!sj!kb 23/11 Jo!gp!upq 23/21!!!N Nkf!|p!wj!uj!csbl-! tf!sj!kb Pcj!•oj!mkv!ej-! 24/11!!!P tf!sj!kb 25/11!!!JJo!gp!upq 25/21!!!T Tb!sb!kf!wp po!mbko 25/36!!!N Nfke!jo! Cb!okb!mv!lb 25/46!!!T Tqps!uj!tj!np 25/51!!!KKvtu!gps!Mb!vhi 26/11 Sv!cj-!tf!sj!kb 26/61!!!JJo!gp!upq 27/11!!!O Ob!qv!|uf!oj! bo!}fp-!tf!sj!kb Lwj!{cj-! 28/11!!!L ekf!•kj!lwj{ 29/11!!!JJo!gp!upq 29/31!!!C CCJ!tvn!nfs! sf!qpsu 29/36!!!T Tb!sb!kf!wp!po!mbko 29/46!!!N Nfke!jo!Cb!okb!mv!lb 29/56!!![[wj!kf{!ef!Hsbo!eb 2:/11!!![[b!vwj!kfl!{b!mkv!cmkf!oj-! tf!sj!kb

18/11!!!E Ep!csp!kv!usp-! kv!ubs!okj!qsp!hsbn 1:/11!!!WWj!kft!uj 1:/16!!!Q Qsp!hsbn! {b!ekf!dv; .!Opez .!Mvu!lp!lb{ . _bs!mj!j!Nj!np 1:/41!!!UUbk!of!qsj!sp!ef-! epl/!qsp!hsbn 21/11!!!WWj!kft!uj 21/16!!!Q Qp!{j!uj!wob! hfp!hsb!gj!kb-! {bc/!qsp!hsbn Twj!ns{f!Lsj!tb-! 21/41!!!T tf!sj!kb!)s* 22/11!!!O Op!wb!{wj!kf{!eb-! tf!sj!kb 22/41!!!O Of!ekf!mkoj!sv!•bl )s* Eof!wojl 23/11!!!E 23/26!!!O Obj!wob!of!wkft!ub-! tf!sj!kb 24/16!!!C Cjp!hsb!gj!kf;! Ubk!lv!oj-! epl/!qsp!hsbn 24/46!!!L Lpo!dfsu;! Jhsbk-!jhsbk-! of!npk!tubu( 25/66!!!WWj!kft!uj 26/16!!! GJMN Ekf!•b!dj! Qb!wmp!wf!vmj!df! )T*-!3/!ejp 28/11!!!GGf!ef!sb!dj!kb!eb!obt 28/41!!!WWj!{b!{b! cv!ev!~optu-!tf!sj!kb 29/21!!!O Obj!wob!of!wkft!ub-! tf!sj!kb Opez- dsub!oj!gjmn 2:/16!!!O 2:/41!!!E Eof!wojl!3

20.25

31/16!!!_ _b!sp!mj!kb-!tf!sj!kb 32/11!!!B Bluv!fm!oj!sb{!hp!wps 32/61!!!N Nkft!up!{mp!•j!ob-! Nb!kb!nj-!tf!sj!kb 33/46!!!JJ{nf!}v!jt!up!lb!j! {b!qb!eb;!Mkv!cb! Nb!ob!tj!kf!wj~epl/!qsp!hsbn 34/11!!!Q Qp!sv!lf!ev!ib! wsf!nf!ob!.!tusbo!dj! jmj!uv!sjt!uj 34/21!!!JJo!gp!qsp!gjm 34/36!!!T Tqpsu 34/41!!!GGj!obo!tjk!tlf!op!wpt!uj 34/46!!!C Csp!kf!wj-!tf!sj!kb Tb!gft!uj!wb!mb!FYJU 11/31!!!T 11/61!!!N NUT!nb!hb!{jo 12/26 Mkf!up!qjt!311:/ 13/21!!!T Twf!uj!psbi-!tf!sj!kb

\ub!sb!ej!uf-!csf-!228/56 Cfp!hsbe!tlb!isp!oj!lb29/36 Plp!nb!hb!{jo-!22:/11 Tmb!hb!mj!db-!lwj{2:/41 Eof!wojl! 3-! 31/21 Cp!mkj! aj!wpu-! tf!sj!kb32/11 Jo!ufs!wkv;! Njs!lp! Dwfu!lp!wj~-! qsfe!tf!. eojl!Wmb!ef!Sf!qv!cmj!lf!Tscj!kf-!333/16 59!tb!uj .! twb!ecb-! {bc/! qsp!hsbn! )s*-! 34/11 Wft!uj34/16 Cp!vot-!tf!sj!kb-!111/11!Eof!wojl-!111/26 Fwsp!ofu-!111/31!Fh{ju!v!qp!lsf!uv-!nv{/!qsp!. hsbn!)s*-!111/39 Qp!tf!uj!pdj!j{!Qsb!jt!lp!ob-!tf!. sj!kb-! 12/26! GJMN \p!hvo-! 13/61! Jo!ufs!wkv; Njs!lp! Dwfu!lp!wj~-! qsfe!tf!eojl! Wmb!ef! Sf!qv!. cmj!lf!Tscj!kf-!jo!gp!)s*-!!114/11 Wft!uj-!114/56!59 tb!uj!.!twb!ecb-!{bc/!qsp!hsbn!)s*-!115/36!Sb{!. hmf!eoj!db;! Lstub!sf!okf! Wpm!hpn-! epl/! qsp!. hsbn! )s*-! 15/66 Lwb!esb!uv!sb! lsv!hb-! epl/ qsp!hsbn!)s*-!116/59 Wfs!tlj!lb!mfo!ebs

PINK

22.30

Bera~ ostriga, film

Eafl!ob!qv!|ub!wf!mj!lj!hsbe j!pemb!{j!v!hsb!ej~!ob!bvt!usb!. mjk!tlpk!sj!kf!dj!hekf!hf!of!sb!dj!kf cf!sb!•b!pt!usj!hb!ajwf!j!hsb!ef twp!kv!jt!up!sj!kv/!Eafl!tf!{b!. qp|!mkb!wb!lbp!cf!sb•!pt!usj!hb j!qp!•j!okf!pu!lsj!wb!uj!nfo!ub!mj!ufu nb!mph!ob!tf!mkb/ 31/21!!!MMp!upqsj!kf!opt!j{!wmb!•f!okb 31/36!!! GJMN Cf!sb•! pt!usj!hb!)[* 33/26!!!H Hf!of!sb!mj;!Tf!gfs! Ib!mj!mp!wj~- epl/!tf!sj!kb 34/21!!!WWj!kft!uj 34/36!!!UUsb!af!oj- tf!sj!kb 11/26!!!B Bmflt- tf!sj!kb 12/56!!!F Fo!gb!df;! [f!sj!ob!Dp!lp!kb ......!!!!Q Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! {b!tsj!kf!ev

mj!db-! lwj{-! 23/11 Sb!ejp ob UW-! 24/21 Mp!. wbd!ob!op!wbd-!lwj{-!225/11 Uf!mf!|pq-!226/11 Twf!{ob!mj!db-! lwj{-! 26/66 Dsub!oj! gjmn-! 27/11 Bnf!sj!lb-! tf!sj!kb-! 28/11 Njt!uf!sj!kf! qpt!ub!okbobv!• oj! qsp!h sbn-! 2 9/11 Gpml 21-! 2 :/41 Eof!wojl SUT 3-!331/41 Isp!oj!lb-!332/11 Twf!. epl-!qp!mj!uj!•lb!fnj!tj!kb-!333/11 Ob!sp!eob!nv!. {j!lb! v{! TNT! •bu-! 34/41 Ob!sp!eob! nv!{j!lb v{!TNT!•bu-!111/41 Bt!usp!mp!hj!kb

TV HAJAT 17/56 Ep!csp! kv!usp! CjI-! kv!ubs!okj! qsp!hsbn19/31 Ib!kb!upw!dj-! ekf!•kj! qsp!hsbn-! 1:/11 Cfo!21-!dsub!oj!gjmn-!11:/31 Ifm!mp!Ljuuz-!dsub!. oj! gjmn-! 1:/51 Zv! Hj! Pi! HY! 4-! dsub!oj! gjmn 21/11 Tf!sb!op!wj-!tf!sj!kb-!222/41 Nv!{j!•lj!qsp!. hsbn-! 22/56 Wj!kft!uj-! 23/11 Nb!esf! Mv!obtf!sj!kb-!224/11 WJQ-!tf!sj!kb-!225/11 Nv!{j!•lj!qsp!. hsbn-!226/11 Sf!cfm!ef-!tf!sj!kb-!227/41 [b!vwj!. kfl! tv!t kf!e j-! 2 8/11 Mv!e b! lv!~ b-! tf!s j!kb28/16 Tqpsu! dfo!ubs-! 28/41! Af!of! t! csp!kb

Dugi poljubac za laku no}, film

Tb!n bo!u b! ajwj! njs!o jn ajwp!upn/!Bmj!okf!ob!qsp!|mptu kf!qsf!lsj!wf!ob!wf!mpn!njt!uf!. sj!kf!•bl!j!{b!okv/!Lb!eb!qsp!. |mptu! qp!• of! eb! kpk vhspabwb!ajwpu-!pob!bo!. hbavkf!qsj!wb!uoph!ef!uf!luj!wb/ 31/11!!!N Nj!kf!okbn!af!ov 32/11!!!H Hsboe!qb!sb!eb 33/41!!! GJMN Ev!hj! qp!mkv!cbd! {b!mb!lv!op~ 12/26!!!T Tb!sb!kf!wp po!mbko 12/36!!!N Nfke!jo! Cb!okb!mv!lb 12/46!!!T Tqps!uj!tj!np 12/51!!!H Hsboe!qb!sb!eb )s* 14/21!!! GJMN Ev!hj! qp!mkv!cbd! {b!mb!lv!op~ 16/51!!!Q Qjol!eav!cplt

24-! tf!sj!kb-! 29/11 Sf!dfqu! {b! ep!cbs! aj!wpusf!wj!kbm!oj!qsp!hsbn-!22:/11 Wj!kft!uj!v!8-!331/11 GJMN Oj!kf! mb!l p! t! nv!| lbs!d j!n b-! 3 3/11 GJMN Gf!ef!sbm!ob!{b!|uj!ub-!3 34/66 Tqpsu!dfo!. ubs-!111/11 WJQ-!tf!sj!kb-!112/21 Sf!dfqu!{b!ep!. cbs! aj!wpu-! sf!wj!kbm!oj! qsp!hsbn-! 13/11 Wj!kft!uj13/56 Af!of! t! csp!kb! 24-! tf!sj!kb-! 14/26 [wj!. kf{!e b! np!a f|! cj!u j! uj-! nv!{ j!• lj! qsp!h sbn15/46 Ib!kbu! qsp!e v!l dj!kb! usb!a j! {wj!kf{!e vnv{/!qsp!hsbn-!116/21 Nv!{j!•lj!qsp!hsbn

TV SARAJEVO 17/66! Tb!sb!kfw!tlp! kv!usp-! 18/11 Wj!kft!uj! UW TB-!221/11 Csb!~b!Lp!bmf-!dsub!oj!gjmn-!221/21 Dsub!oj! gjmn-! 21/41 Qsb!jt!up!sjk!tlj! qbsl-! epl qsp!hsbn-!223/11 Wj!kft!uj!UW!TB-!223/21!Vaj!wp v! 32! )s*-! 24/11! Nv!{j!•lj! qsp!hsbn-! 24/46 Sb{!hp!mj!~f!ob!ob!vlb-!epl/!qsp!hsbn-!225/41 Tqpsu!nb!hb!{jo-!226/31 Nf!usp!opn-!nv!{j!•lj qsp!hsbn-!227/11 Tf!sj!kb!{b!nmb!ef--!28/11 Wj!. kft!uj!UW!TB-!228/16 Ep!csf!wj!csb!dj!kf-!sf!wj!kbm!.

TV mre`a

ATV 17/13! Nv!{j!•lj! qsp!hsbn!)s* 18/11!!![[bn!lb-!tf!sj!kb!)s* 19/11!!!ZZpv!Hij!Pi-! dsub!oj!gjmn Qf!qb!Qsb|!•j~19/41!!!Q dsub!oj!gjmn 19/66!!!WWj!kft!uj 1:/11!!!C Cfo!21dsub!oj!gjmn 1:/41!!!I Ibm!mp!Ljuuzdsub!oj!gjmn 1:/46!!!ZZpv!Hij!Pi-! dsub!oj!gjmn! Tf!sb!op!wj-! 21/21!!!T tf!sj!kb 22/66!!!WWj!kft!uj 23/11!!!N Nb!esf!Mv!ob-!tf!sj!kb 24/11!!!WWJQ-!tf!sj!kb Lwj{!j!hsbe 25/11!!!L 26/11!!!S Sf!cfm!ef-!tf!sj!kb 27/11!!!WWj!kft!uj 27/16!!!L Lv!~j!db!v!dwj!kf!~v 27/41!!!T Tqpsu!dfo!ubs 27/42!!![[b!vwj!kfl!tv!tkf!ej-! tf!sj!kb 28/11!!!MMv!eb!lv!~b- tf!sj!kb 29/11!!!T Tvs!wj!wps! )3/!ejp* 2:/11!!!WWj!kft!uj!eb!ob 2:/14 BUW!wj!kft!uj 2:/46 BUW!tqpsu 2:/51 BUW!nv!tjd

OBN 18/11!!!UUsbo!tgps!nfs!tj-! dsub!oj!gjmn 18/31!!!Q Qp!dpzp-! dsub!oj!gjmn 18/41!!!L Lsj!aj~!lsv!aj~ 18/51!!!N Nf!npsz 18/56!!!N Nb!mb!|lp!mb 18/61!!!T Twf!{ob!mj!df 19/31!!!V Vesj!nv!|lj-! {bc/!qsp!hsbn 21/11!!!N Nv!~lf-!tf!sj!kb!)s* Pesfe!{b 21/41!!!P •jt!up!~v-! {bc/!fnj!tj!kb!)s* 22/11!!!T Tb!lv!qmkb•-! tf!sj!kb!)s* PCO!jo!gp 22/66!!!P 23/21!!!C Cpk!op!qp!mkf-! epl/!qsp!hsbn 24/11!!!T Tb!lv!qmkb•tf!sj!kb 24/66!!!O Oj!lj!ub-! tf!sj!kb PCO!Tubs 25/51!!!P Np!efm! cz!Ef!kb!ob! Sp!tv!mkb|-!|pv 27/41!!![[wj!kf{!ef!qmf!|v-! qmf!toj!|pv!)s* 29/21!!!N Nv!~lf-!tf!sj!kb!)s* 29/66!!!P PCO!jo!gp 2:/26!!!""Ifk!Nv!tjd

22.00

20.40

Federalna za{tita, film

Gsfo!lj!kf!ob!qsb!wjp!lb!sj!kf!sv pe! lsb!} f! bvub/! Qp!l v!| bk vcjt!uwb!wp!}f!nb!gj!kf!lsf!~f qp!{mv!j!Gsfo!lj!tf!twf!uj-!bmj {b!ws|b!wb!v!sv!lb!nb!gf!ef!sb!. mb!db/!Qsjt!ub!kf!eb!twkf!ep!•j qsp!ujw!nb!gj!kb!|b/ 31/11!!! GJMN Oj!kf!mb!lp! t!nv!|lbs!dj!nb 33/11!!! GJMN Gf!ef!sbm!ob! {b!|uj!ub 34/66!!!T Tqpsu!dfo!ubs 11/11!!!L Lwj{!j!hsbe 12/41!!!Q Qsf!hmfe! qsp!hsb!nb

RTV USK BIHA] 17/66!Tb!sb!kfw!tlp!kv!usp-!118/11 Wj!kft!uj!UW TB-! 19/11 GJMN {b! ekf!dv-! 19/56 Qsp!. hsbn!{b!ekf!dv-!11:/41 Of!wb!mkb!mf!ekf!wpk!. lf-!tf!sj!kb-!221/11 Wj!kft!uj-!221/26 Qsp!hsbn {b! ekf!d v-! 2 2/11 Ob!| b! sf!b m!o ptu! )s*23/11 Wj!kft!uj!UW!TB-!223/16! GJMN -!224/51 Qsp!h sbn! {b! ekf!d v! )s*-! 2 5/41 Wj!kft!u j25/46 Of!q p!{ ob!u j! uf!s j!u p!s jk-! epl/! qsp!. hsbn-!226/21 Epl/!qsp!hsbn-!226/51 Qp!. tmkf!e okb! lb!s j!l b-! tf!s j!kb-! 2 7/46 Qvu! {b Fk!wpo!mj-!tf!sj!kb-!228/31 Qpe!tvo!dfn!Tfou

HRT 1

18/16!!!P Puwp!sj! twp!kf!tsdftf!sj!kb 19/11!!!GGj!gj!j! dwkf!uop!esv|!uwp-! dsub!ob!tf!sj!kb Hsb!ej!ufmk!Cpc19/26!!!H dsub!ob!tf!sj!kb 19/26!!!UUp!nj!db! j!qsj!kb!uf!mkj-! dsub!ob!tf!sj!kb 19/41!!!!F F{p!UW-!ub!spu!|pv 1:/41!!!O Op!wb!mp!wbUW!jhsb Sf!cfm!ef- tf!sj!kb 21/61!!!S 22/51!!!P Puwp!sj!twp!kf!tsdftf!sj!kb 23/51!!!JJO!nb!hb!{jo 24/36 Jo!tqf!lups!Sflt-! tf!sj!kb 25/36!!!I If!sp!kj- tf!sj!kb 26/36!!! GJMN Qj!lojl 28/26!!!WWj!kft!uj 28/41!!!JJo!tqf!lups!Sflt-! tf!sj!kb 29/41!!!!JJO!nb!hb!{jo-! |p!v.cj{!fnj!tj!kb 2:/26!!!E Eof!wojl

HRT 2

16/66!!!O Ops!nb!mbo!aj!wpu-! fnj!tj!kb!p!ptp!cb!nb t!jo!wb!mj!ej!uf!upn 17/56!!!UUW!lb!mfo!ebs 18/11!!!E Ep!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb 1:/11!!![[B!CB!.!:1!tf!lvo!ej-! fnj!tj!kb!qpe! qp!lsp!wj!ufmk!tuwpn 1:/16!!!_ _b!sp!mj!kb!21- tf!sj!kb 1:/66!!!D Dsp!bujb!ptj!hv!sb!okf! .!qsp!{ps!v!twj!kfu!236 21/11!!!WWj!kft!uj 21/21!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 21/26!!!E Ejw!mkb!Lj!ob-! epl/!tf!sj!kb 22/21!!!P Pqsb!|pv 22/66!!!C Cvs!{p!wop!j{!wkf|!~f 23/11!!!E Eof!wojl 23/26!!!UUW!lb!mfo!ebs 23/41!!!E Esb!hb! of!qsj!kb!uf!mkj!db-!tf!sj!kb 24/26!!!Jef!np!ob!qvu!t! Hp!sb!opn!Nj!mj!~fn;! Sv!tj!kb 25/16!!!KKf!mp!woj!dj! j{!hv!cmkf!oph!wsf!nf!ob 25/41!!!WWj!kft!uj 25/56!!! GJMN Ob!sf!eojl! Sv!umfe!hf 27/46!!!T Tj!uj!gpml;!Lbs!mp!wbd 28/11!!!C Cpm!oj!•lf!qsj!•f-!tf!sj!kb 28/61!!!D Dsp!bujb!ptj!hv!sb!okf! .!qsp!{ps!v!twj!kfu 28/66!!!I Iswbu!tlb!vaj!wp 2:/41!!!E Eof!wojl

14.45

15.25

Piknik, film

Wf!mj!lj!Eafkl!kf!ob!usb!hv cbo!ej!penf!uoj!lb!lp!kv!wp!ej {mp!hmb!toj!Eapo!Gb!jo/!Gb!jo!kf pufp!Eafk!lp!wv!ptnp!hp!ej|!. okv!vov!lv!j!voj!|ujp!nv!sbo•/ Eafk!lp!wb!afob!|b!mkf!qp!tv!. qsv!hb!lb!lp!cj!qsp!ob!|bp!j tqb!tjp!okj!ip!wv!ekf!wpk!•j!dv/

Afmkb!{b!njs!oj!kjn!ajwp!upn ep!wf!ef!tlj!uoj!dv!Ib!mb!v!nb!. mj!hsbe/!Ob!eb!tf!eb!~f!nv cp!h b!u j!of!l b!e b|!o kj!dj!n fs Bmbo!eb!uj!qp!tbp/!Ob!qj!loj!lv lp!kj!tf!pesabwb!qp!wp!epn Eb!o b! sb!e b-! Ibm! {b!w f!e f Bmb!op!wv!ekf!wpk!lv/!

Ob!lpo!|up!tv!qsp!ob!}f!oj nsuwj!{b!qp!wkf!eojl!lp!okj!df!j okf!hp!wb!l~j-!tv!nokb!qb!eof ob!ob!sf!eoj!lb!Sv!umfe!hfb/ Of!tsf!uoj!Sv!umfe!hf!vib!q|fo kf-!bmj!vcs{p!qp!ckf!hof!ob tmp!cp!ev/

31/11!!!MMve-!{cv!okfo-! ops!nb!mbo-!tf!sj!kb 32/11!!!Q Qb!{j-!{je"-! hfkn!|pv 32/56!!! GJMN Hp!mj!qj!|upmk 34/41!!!WWj!kft!uj 34/56!!!I If!sp!kj- tf!sj!kb Tfk!ogfme- tf!sj!kb 11/56!!!!T 12/26!!!AAj!wpu!ob!tkf!wf!sv-! tf!sj!kb 13/21!!!F F{p!UW- ub!spu!|pv 14/21!!! GJMN Pecb!•fo! aj!wpu 15/56!!!T Tfk!ogfme- tf!sj!kb 16/21!!!AAj!wpu!ob!tkf!wf!sv-! tf!sj!kb 16/66!!!JJO!nb!hb!{jo 17/41!!!Q Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! {b!tsj!kf!ev

31/16!!![[B!CB!.!:1!tf!lvo!ej-! fnj!tj!kb!qpe! qp!lsp!wj!ufmk!tuwpn 31/26!!!_ _b!sp!mj!kb!21-!tf!sj!kb 32/21!!!C Cp!kf!uv!sj!{nb 33/11!!!B Bo!uj!•lj!Sjn;!Vtqpo!j! qbe!kf!eoph!dbs!tuwb! .!Qp!cv!ob-!epl/!tf!sj!kb 33/61!!!C Cvs!{p!wop!j{!wkf|!~f 34/11!!!E Eof!wojl!4 34/36!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 34/46!!!E Ep!lv!nfo!ubs!oj!tf!sj!kb!mj 11/21!!!E Ep!tkfj!Y-!tf!sj!kb 12/11!!![[wkf{!eb!of!tub!{f;! Wpzbhfs!2-!tf!sj!kb 12/56!!!E Ejw!mkj!v!tsdv!2-!tf!sj!kb 13/41!!!N Nbk!tups!2- tf!sj!kb 14/26!!!L Ltf!ob!.!qsjo!df!{b! sb!uoj!db-!tf!sj!kb

Usp!qfb-! tf!sj!kb! )s*-! 29/21! Twj! wp!mf! Sfk!. npo!eb-!tf!sj!kb-!229/46 Twj!wp!mf!Sfk!npo!. eb-! tf!sj!kb! )s*-! 2:/11 Eof!wojl UW VTL2:/41!Nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!331/11 Qps!usf!uj; Jwbo! \usb!vt-! epl/! qsp!hsbn-! 32/11 Npk {b!w j!• bk;! Pt!u sp!a bd-! epl/! qsp!h sbn32/41 Isp!oj!lb! VTL-! 32/56 Qpe! tvo!. dfn! Tfou! Usp!qfb-! tf!sj!kb-! 33/46 TNT qp{!esb!wj! j! •ft!uju!lf-! 34/21 GJMN
TV TK TUZLA 18/16! Eav!c plt-! nv!{ j!• lj! qsp!h sbn18/41 Ob!usb!hv!qsj!sp!ef-!pcsb!{p!woj!qsp!. hsbn-! 19/11 [b!csb!okf!ob! mkv!cbw-! tf!sj!kb )s*-! 1:/11 Ekf!•kf! kv!usp-! 21/11 Wj!kft!uj21/16 Ij!up!wj! Njt!ufs! Eajs!mb-! 21/26 Gsfk!. afs-! tf!sj!kb-! 21/56 Twj!kfu! qsj!sp!ef-! 22/41 Csb!~b!lp!bmf-!ekf!•kj!qsp!hsbn-!222/51 Up!. nbt! j! qsj!kb!uf!mkj-! ekf!•kj! qsp!hsbn-! 22/56 UW! fo!dj!lmp!qf!ej!kb! {ob!okb-! 23/11 Wj!kft!uj-

Narednik Rutledge, film

23/16 Usj!cv!obm-!223/46 Ij!up!wj!Njt!ufs!Eajs!. mb-! 23/56 Tqpsu! 8-! 24/26 Ob!|f! qsj!•f24/56 UW! fo!dj!lmp!qf!ej!kb! {ob!okb-! 25/11 Wj!kft!uj-!225/16 Sb{!hp!mj!~f!ob!ob!vlb-!225/61 Ij!up!wj!Njt!ufs!Eajs!mb-!226/11 Ekf!•kf!qp!qp!. eof-!227/11 Wj!kft!uj!v!27-!227/26 Aj!wf!tmj!lf mkf!ub-! puwp!sf!oj! qsp!hsbn-! 28/41 Mj!cfs!uj UW-!jog/!qsp!hsbn-!229/11 Mkf!up!ob!emb!ov{bc/! qsp!hsbn-! 29/51 Wj!ub!gpo-! {wvl! lp!kj mj!kf!•j-! 2:/11 Eof!wojl 3-! 2:/41 Twj! wp!mf Sfk!npo!eb-! tf!sj!kb-! 31/16 [b!csb!okf!ob mkv!cbw-! tf!sj!kb-! 32/11 UW! sb{!hmf!eoj!db32/56 Ipe! wj!kf!l p!w b-! epl/! qsp!h sbn33/11 Gsfk!afs-!tf!sj!kb-!333/41 Ob!lsb!kv!eb!. ob-! 33/56 Lmj!oj!lb-! tf!sj!kb-! 34/41 Qps!usfuepl/! qsp!hsbn-! ....! Tlsj!wf!ob! lb!nf!sb11/41! Hmbt! Bnf!sj!lf-! 12/11 Tb!uf!mju!tlj qsp!hsbn UW!tub!oj!df!{b!esab!wb!kv! qsb!wp!j{!nkf!of!qsp!hsb!nb"

07.00 07.40 08.00 08.35 09.00 10.00 11.00 15.00 17.00 18.30 20.00 21.00 23.00 00.00

17/56!!!L Lsb!wb!j!Qj!mj~dsub!ob!tf!sj!kb 18/21!!!UUsbo!tgps!nf!sj-! dsub!ob!tf!sj!kb 18/46!!!Q Qv!opn!qb!spn-! lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw 19/16!!!B Bt!usp!|pvfnj!tj!kb 22/41!!!L Lb!lp!tbn vqp!{obp!wb!|v! nbk!lv-!tf!sj!kb!)s* V!ep!csv!j!{mv22/66!!!V tf!sj!kb!)s* Sf!cb-!tf!sj!kb 23/36!!!S 23/61!!!F Fl!tlmv!{jwnb!hb!{jo 24/16!!!WWf!•f!sb!{b!6-! mj!gftuzmf!fnj!tj!kb!)s* Nb!sj!ob-!tf!sj!kb 24/46!!!N 25/36!!!I If!sp!kj!j{!tusbt!ujtf!sj!kb Nb!hovn- tf!sj!kb 26/26!!!N 27/21!!!L Lp!sbl!qp!lp!sbltf!sj!kb 27/46!!!Q Qpe!jt!ujn! lsp!wpn-!tf!sj!kb Lb!lp!tbn! 28/16!!!L vqp!{obp!wb!|v nbk!lv-!tf!sj!kb 28/41 V!ep!csv!j!{mv-! tf!sj!kb 29/11!!!S Sf!cb- tf!sj!kb 29/41!!!WWj!kft!uj 29/66!!!F Fl!tlmv!{jw- nb!hb!{jo 2:/16! Wf!•f!sb!{b!6-! mj!gftuzmf!nb!hb!{jo 2:/46!!!Q Qv!opn!qb!spn-! lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw

20.00

Paklena ~etvrt, film

Bibin svijet, serija

_f!uwf!sp!nmb!eji!pesb!tmji Okv!kps!•b!ob!pemv!•f!tf!ob twp!kv!qswv!qmkb!•lv!v!pqb!. topk!•fu!wsuj/!Qp!lv!|bk!{b!. ws|b!w b! usb!h j!• op-! tns~v Ibk!ef!ob!j!ib!q|f!okfn!Eap!. oj!kb-!epl!Qb!uj!j!Hmp!sjb!vtqj!kv qp!ckf!~j/

Tqsf!nb!kv!~j!tubo!Cj!cb qsp!ob!}f!twp!kv!tub!sv!mvu!lv pe!lp!kf!tf!wj!|f!of!afmj pewp!kj!uj/!Nbs!ujo!tf!vabtb!. wb!mvu!lf!j!pecj!kb!tqb!wb!uj!t Cj!cpn!epl!kf!mvu!lb!t!okj!. nb!v!lsf!wf!uv/

31/16!!!N Nbk!tups!2-!tf!sj!kb 31/66!!!P Penp!sj!tf-! {b!tmv!ajp!tj-! tf!sj!kb 32/46!!!WWj!kft!uj!ob! Esv!hpn 32/61!!!335-!tf!sj!kb 33/56!!! GJMN Qb!lmf!ob! •fu!wsu 11/36!!!E Esv!hj!gps!nbu 12/16!!!Q Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! {b!tsj!kf!ev

87,7 88,4 89,7

37

RTL

18/11!!!N Nb!mj!uj!ub!oj-! dsub!ob!tf!sj!kb 18/31!!!L Lsb!wb!j!qj!mf-! dsub!ob!tf!sj!kb 18/56!!!O Ob!lsb!kv!vmj!df 19/11!!!_ _b!sp!cob!qmp!•b-! v•j!np!fo!hmft!lj!kf!{jl 19/26!!!S Sbo•!lpe! Qj!lp!wf!tf!enj!df-! tf!sj!kb!{b!ekf!dv 19/56!!!UUsff!Ijmm!5-!tf!sj!kb 1:/41!!!WWjq!Nv!tjd!Dmvc!! 21/16!!!F Fmj!Nf!lcjm!4- tf!sj!kb 21/61!!!E Esb!hj!Eap!of!2-! tf!sj!kb 22/21!!!Q Qsj!kb!uf!mkj!3-!tf!sj!kb Qsj!kb!uf!mkj!3-!tf!sj!kb 22/41!!!Q 22/66!!!WWf!mj!lj!vt!qkf!tj! iswbu!tlph!tqps!ub 24/41!!!P Pcj!•oj!mkv!ej-! tf!sj!kb 25/26!!!MMve!cj!cjp! (lp!cj!{b!nkf!sjp-! fnj!tj!kb!qv!•lf! j!qsf!ebk!of!lvm!uv!sf 25/56!!!N Nf!}v!ob!nb;! Ib!hj!puf!sb!qj!kb 26/51! \f!uokb!twj!kf!upn;! Bvt!usj!kb-!epl/!tf!sj!kb 27/46!!!E Ejw!mkj!v!tsdv!2-!tf!sj!kb Ltf!ob!.!qsjo!df!{b! 28/36!!!L sb!uoj!db-!tf!sj!kb 29/26!!!WWj!kft!uj!ob!Esv!hpn 29/46!!!D Dsub!oj!gjmn 2:/21!!!E Eap!oj!Csb!wpdsub!ob!tf!sj!kb 2:/41!!!WWJQ!Nv!tjd!Dmvc

22.45

Veliki D`ejk, film

31/11!!!N Nv!~lf!tqf!dj!kbm-! tf!sj!kb 31/51!!! GJMN Wf!mj!lj! Kb!lf 33/51!!!N Nv!~lf tqf!dj!kbm-! tf!sj!kb!)s* 34/31!!! GJMN Jn!qvmt )s* 12/11!!!T Tf!sj!kb!B;! \b!lubs!.!Nbs!tfmk-! tojn!lb

oj!qsp!hsbn-!228/66 Twj!wp!mf!Sfk!npo!ebtf!s j!kb-! 2 9/31 Ub!s ji-! epl/! qsp!h sbn29/41 Eof!w ojl-! 2 :/21 Cbk!l f! csb!~ f Hsjn-!331/11!Lmj!oj!lb-!tf!sj!kb-!332/11 Wj!kft!uj UW! TB-! 3 2/21 Aj!w pu! j! {esbw!mkf-! 3 3/11 Pcb!wf!{bo!tnkfs-!333/41 Tfw!ebi-!334/11 Twj!wp!mf!Sfk!npo!eb-!tf!sj!kb-!334/41 WPB11/11 Qsf!hmfe qsp!hsb!nb {b tsj!kf!ev

NOVA

7. 7. 2009. vupsbl

31/11!!!C Cj!cjo!twj!kfutf!sj!kb 32/16!!! GJMN Qvo!qp!hp!ebl 33/61!!![[b!cp!sbw!mkf!oj! tmv!•bk-!tf!sj!kb 34/61!!!WWj!kft!uj 11/11!!! GJMN Usj!lsb!mkb 12/61!!!B Bt!usp!|pv-! fnj!tj!kb

95,5 99,3 106,4

Jutarnji program Stanje na putevima Izbor iz dnevne {tampe Jutarnja `eljoteka Mali oglasi Horoskop Selebriti info Mali oglasi D`uboks Dnevnik Ve~ernji program Mali oglasi Tajm-aut, pregled sportskih de{avanja Pregled dana

07.30 90+, sportski pregled 08.00 Deutche Welle 08.15 5 u 8 08.45 Album nedjelje 09.30 Preko daleko 10.00 Hit dana 10.30 90+, sportski pregled 11.30 [ta ima? 12.00 Deutche Welle 12.30 Music Magazine 13.00 Info Breifing 13.30 Projektor 14.00 90+, sportski

pregled 14.30 Showbizz Caffe 15.15 Preko daleko 15.45 Album nedjelje 16.00 Deutche Welle 16.30 [ta ima? 17.00 Hit dana 18.00 90+, sportski pregled 18.30 Showbizz Caffe 19.00 Info Breifing - Dejan Ili} i Danijel Daki} 20.00 Black Sound Box

38

vupsbl!7. 7. 2009. Samo dva poja~anja pred zavr{nicu prvenstva

Sport Odbojka{ice BiH {este u Gr~koj

@enska juniorska odbojka{ka reprezentacija BiH osvojila je {esto mjesto na Balkanskom prvenstvu, koje je protekle sedmice odr`ano u gr~koj Portariji. Bh. juniorke su u nedjelju nave~er u utakmici za peto mjesto pora`ene od doma}ina Gr~ke. Grkinje su pred svojom publikom slavile rezultatom 3:1 (25:22, 25:20, 20:25, 25:19). Izabranice selektora Zorana Vidakovi}a u prvoj fazi takmi~enja igrale su u Grupi B sa Turskom, Albanijom i Crnom Gorom. "Prije dolaska u Portariju pripremali smo se za utakmice koje su nas ~ekale prema `rijebu obavljeRa~unaju}i sve nom puno prije prvenstva. Dolasokolnosti, ovaj kom ovamo ispostavilo se da neke rezultat nije zanemariv, selekcije ne}e do}i na Balkanijaka`e Vidakovi} du, {to je organizatora primoralo da obavi novo `rebanje. Tako smo dobili vrlo jake protivnike preko kojih je bilo te{ko odbraniti bronzu osvojenu pro{le godine u Tuzli. Ra~unaju}i sve okolnosti koje su nas zadesile, ovaj rezultat nije zanemariv", reko je Vidakovi}. Bh. odbojka{ice u prvoj utakmici grupne faze izgubile su od Bugarske sa 0:3, da bi u drugom me~u slavile protiv Crne Gore (3:1). U odlu~uju}em susretu za drugu poziciju koja je vodila u borbu za medalje pretrpjele su poraz od Turske (0:3). U kvalifikacionom me~u za petu poziciju BiH je pobijedila Albaniju sa tijesnih 3:2 u setovima. "Kada uzmemo u obzir ~injenicu da s nama nisu najbolje igra~ice koje su pro{le godine igrale u Tuzli i koje su sada u seniorskom sastavu, mogu biti zadovoljan ovogodi{njim u~inkom na Balkanijadi", zavr{io je Vidakovi}. Na Balkanijadi u Gr~koj prvo mjesto pripalo je juniorkama Bugarske, koje su u finalnom me~u bile bolje od Srbije. O.Z.

Begi} odbio Zdovca Mirza Begi}, bh. ko{arka{ sa slo ve na ~kim dr`av ljan stvom, odbio je poziv selektora Jurija Zdovca da se priklju~i pripremama reprezentacije Slovenije za "Eurobasket 2009" u Poljskoj. Begi}, kojeg je Zdovc pozvao

umjesto na{eg Emira Preld`i}a, `eli da se oporavi nakon niza povreda koje je imao u drugom dijelu pro{le sezone. U dr`avnom timu Slovenije }e ga zamijeniti Jurica Golemac, ko{arka{ italijanske Lotomatike. Am.K.

Prvaci bez [TEK {tapova Nakon {to su proteklog vikenda briljirali na republi~kom takmi~enju u lovu ribe udicom na plovak u Gra di {ci, pred mla dim fo~anskim ribarima pojavio se veliki problem kako bi nastavili sa takmi~enjem koje ih vodi na Fo~aci `ele na SP u Belgiju, ali nemaju ribarske {tapove

Svjetsko prvenstvo koje }e biti odr`ano u Belgiji. "Osvojili smo prvo mjesto u Gradi{ci. Od 15 ekipa iz Republike Srpske mi smo bili najbolji, zna~i i u

ekipnoj i u pojedina~noj konkurenciji. To je za nas bilo razigravanje za reprezentaciju BiH koja }e i}i na predstoje}e prvenstvo ribara u Belgiju i da bi uspje{no nastavili takmi~e nje po tre bni su nam [TEK {tapovi. Po{to na{e dru{tvo nema sredstava da nam ih nabavi, primorani smo da se obratimo za pomo} svim ljubiteljima prirode i svima koji su radi pomo}i", ka`e Miodrag Suboti}, jedan od ~lanova tro~lane ekipe juniora RD Mladica iz Fo~e. Za razliku od juniora, fo~anski seniori su osvojili peto mjesto od 24 ekipe, ali im je i to bilo dovoljno za plasman u Premijer ligu BiH. D.Vu.

FOTO NN

Vijesti Ceri}evoj srebro Larisa Ceri}, d`udo reprezentativka BiH, osvojila je srebrnu medalju zadnjeg dana Me di te ran skih iga ra u Peskari. Na{a predstavnica je u kategoriji preko 78 kilograma u ~etvrtfinalnom me~u bila bolja od Marokanke Ranije El-Kilali, dok je u polufi na lu sa vla da la Sa mah Ramadan iz Egipta. U me~u za zlatnu medalju Ceri}eva je pora`ena od Lucije Polvader iz Slovenije. Zadnja grupa sportista i sporta{ica na{e zemlje krenula je iz Peskare za Sarajevo u nedjelju nave~er nakon sve~anog zatvaranja 16. mediteranskih igara. O.Z.

Jugi} -Salki}eva na 167. mjestu Mervana Jugi}-Salki}, najbolja bh. teniserka, zauzela je 167. mjesto na najnovijoj WTA rang-listi. Na{a teniserka je ovim plasmanom pa la za se dam mjes ta u odnosu na posljednje vrednovanje. Bh. teniserka Sandra Mar ti no vi} je napredovala za jednu poziciju i sada se nalazi na 290. mjestu. U konkurenciji dublova, Jugi}-Salki}eva dr`i 92, dok Martinovi}evoj pripa da 282. mjes to. Na kon Vimbldona i poraza u polufinalu, Ruskinja Dinara Safina je i dalje ostala prvoplasirana teniserka svijeta ispred Serene i Venus Vilijams. O.Z.

Veli} odabrao 14 ko{arka{a Ivan Veli}, selektor mu{ke juniorske reprezentacije BiH, odabrao je 14 igra~a s kojima }e oba vi ti pri pre me za Evropsko prvenstvo Divizije B u Sarajevu od 23. jula do 2. avgusta. Ko{arka{i se trenutno pripremaju u Livnu, a do kraja sedmice }e biti poznat kona~an spisak. "Na`alost, mora}u se odlu~iti za 12 ko{arka{a koji }e nastupiti na EP jer propozicije FIBA tako nala`u. Imamo nekih sitnih problema s povredama, ali za sada sve ide po planu", istakao je Veli}. Na spisku Veli}a nalaze se sljede}i igra~i: Neboj{a An|eli}, Ali Demi}, Nermin Buza, Dario Crnali}, Miralem Halilovi}, Haris Cani}, Josip Gunja~a, Neboj{a Maksimovi}, Nikola Gaji}, Boris Had`imuratovi}, Dino Begagi}, Aleksandar Raduki}, Obrad Vukovi} i Rusmir Gro{i}. Am.K.

Od naredne sezone izmjene za ko{arka{ku NLB ligu

Viceprvak umjesto prvaka Mo`e se dogoditi da neki tim ima ve}i broj bodova od prvaka zemlje i plasira se u regionalno takmi~enje, ka`e Nihad Imamovi}, ~lan Predsjedni{tva KS BiH Amra KRVAVAC

Od naredne sezone se boduje kompletan u~inak bh. klubova u NLB ligi, Prvenstvu i Kupu BiH, {to zna~i da se mo`e dogoditi da se prvak na{e zemlje ne plasira u regionalno takmi~enje, ka`e Nihad Imamovi}, predsjednik KK Bosna ASA BHT i ~lan Predsjedni{tva Ko{arka{kog saveza BiH. Na nedavno odr`anoj sjednici Predsjedni{tva KS BiH odlu~eno je da se formira komisija koja }e bodovati nastupe svih timova u doma}im i me|unarodnim takmi~enjima, a prema kojima }e se odre|ivati bh. predstavnici na me|unarodnoj sceni. Primjena novog pravila }e po~eti ve} od sezone 2009/2010. "U komisiji se nalaze Mirsad \onlagi}, ~lan Predsjedni{tva, Nadir Kored`ija, komesar bh. lige, i Zdravko Kne`evi}, generalni sekretar. Dugo smo raspravljali i kona~no donijeli odluku o uspostavljanju ovoga sistema. Mo`e se vrlo lako dogoditi da neki tim ima ve}i broj bodova od prvaka zemlje i samim tim se plasira u regionalno takmi~enje. Isto tako se mo`e dogoditi da na{a zemlja ponovo ima samo jednog predstavnika u NLB ligi, a sve zavisi od rezultata na{ih klubova", istakao je Imamovi}.

Pored ovog pravila, Imamovi} je kao veoma zna~ajnu odluku Predsjedni{tva istakao nemogu}nost dovo|enja vi{e od dva igra~a u zavr{nici Prvenstva BiH. Do sada su klubovi imali odrije{ene ruke po tom pitanju, {to su neki zloupotrebljavali. "Najbolji primjer je [iroki Eronet koji je osvojio titulu prvaka jer je pred po~etak Lige 8 doveo nekoliko kvalitetnih igra~a za malo para, te tako napravio jaku ekipu. U Aleksandrovcu izgube od Igokee 32 ko{a razlike, a 15 dana nakon toga pobijede Bosnu u dvije utakmice. To nikako nije bilo pravedno. Bosna se tokom sezone istro{ila, obezbijedila dva predstavnika u NLB ligi i na kraju ostala bez najva`nijeg pehara. @eljeli smo sprije~iti takvu praksu, ali i stimulisati klubove da se vi{e trude u svim takmi~enjima, a naro~ito u Kupu kojeg do sada niko nije ozbiljno shvatao", ka`e Imamovi}. Kad je u pitanju aktuelni viceprvak BiH, predsjednik nagla{ava da su ciljevi isti kao i svake sezone. "@elimo obje titule u doma}em takmi~enju, a u NLB ligi da se plasiramo do sedmog mjesta. To bi nam obezbijedilo nastup u ULEB kupu ili Euroligi, a smatram da imamo mlad i dobar tim koji to mo`e napraviti. I pro{le sezone smo se dobro pokazali u regionalnom prvenstvu i vjerujem da smo sposobni u~initi i vi{e". Igra~ki kadar "studenata" je skoro zaokru`en, Formirana komisija koja }e bodovati nastupe svih timova u doma}im i me|unarodnim takmi~enjima

a nedostaje samo igra~ na poziciji organizatora igre. "Jo{ smo u potrazi za kvalitetnim plejmejkerom. I ako ga ne na|emo, ne}emo se previ{e brinuti jer i ovakav tim mo`e mnogo pru`iti. Najvi{e smo pregovarali sa na{im nekada{njim igra~em Brajanom Bejlijem i bili smo blizu dogovora. Jo{ je slobodan igra~ i ukoliko ne na|e neki povoljniji anga`man postoji velika mogu}nost da ponovo obu~e dres Bosne", zavr{ava Imamovi}.

Sport

7. 7. 2009. vupsbl

39

Iz N/FS BiH poslali molbe za odigravanje test utakmice 12. avgusta

Mogu} ogled s Crnogorcima Vedran RADENOVI]

Molbu za odigravanje prijateljske utakmice u avgustovskom FIFA terminu poslali smo na desetak adresa i jo{ ~ekamo odgovor, rekao je Sulejman ^olakovi}, predsjednik Fudbalskog/Nogometnog saveza BiH. Iako ^olakovi} nije mogao potvrditi o kojim se ta~no dr`avama radi, iz bh. ku}e fudbala saznali smo da su osim evropskih zemalja molbe oti{le i na adrese na drugim kontinentima. "U opciji je desetak potencijalnih protivnika. Intenzivno radimo na tome da bh. A reprezentaciji osiguramo kvalitetnog rivala za FIFA termin 12. avgusta, {to }e biti posljednja provjera pred nastavak kvalifikacija za odlazak na Svjetsko prvenstvo u Ju`noafri~koj Republici. Iako jo{ ne znamo koja }e se ekipa suprotstaviti izabranicima selektora Miroslava Bla`evi}a, sigurno je da termin ne}emo propustiti, te da }e utakmica biti odigrana", istakao je Bogdan ^eko, potpredsjednik N/FS BiH. ^eko ne isklju~uje ni mogu}nost odigravanja prijateljskog ogleda protiv reprezentacije neke od zemalja regiona. "Glavnu rije~ po pitanju prijateljske utakmice ima}e selektor Bla`evi}, jer on najbolje

Slavija bolja od Brazilaca Nakon {to je otkazana subotnja prijateljska utakmica protiv austrijskog Rida, fudbaleri Slavije dan kasnije imali su prvi test u odmarali{tu Pu{bergu. Izabranici trenera Zorana Erbeza na stadionu "Terninz" rezultatom 2:1 pobijedili su brazilsku ekipu Koko Vila`, sastavljenu od igra~a do 21 godine "Po izuzetno sparnom vremenu stvorili smo mnogo vi{e prilika za gol od kojih smo iskoristili dvije. [}epanovi} je pogodio u 18. minuti za 1:0, poravnanje je djelo Mateusa u 30. minuti, da bi pobjednika odlu~io Igor Radovanovi} u 65. minuti susreta. Uprkos umoru koji je prouzrokovan jakim tempom priprema pru`ili smo dopadljivu igru, {to ohrabruje, jer polako hvatamo ritam za nastup na me|unarodnoj sceni", rekao je Nemanja [e{lija, mladi prvotimac Slavije. G.I.

Nurkovi} se vratio s probe Adis Nurkovi}, golman reprezentacije BiH, koji je u pro{loj sezoni stajao na golu NK Travnik, vratio se iz Austrije, gdje je proteklih dana bio na probi u poljskoj Visli Krakov. Nurkovi} je branio u tri kontrolne utakmice u dresu poljskog prvaka i prema onome {to je pokazao, uspio je zadovoljiti Stru~ni {tab, ali do realizacije transfera, ipak, nije do{lo. Pote{ko}e oko definitivnog prelaska na{eg golman u Poljsku nastale su oko finansijskih detalja ugovora, te bi u narednim danima trebalo da bude odr`an novi sastanak po ovom pitanju. V.R.

FOTO NN

Zahtjevi za prijateljske utakmice oti{li na desetak adresa u Evropi i na drugim kontinentima

Modri~ani zavr{ili na Zlatiboru Gv!ecb!mf!sj!Np!esj!•b!Nb!ltj!nf!plpo!•b!mj!tv!ef!tf!up!. eof!wof!qsj!qsf!nf!ob![mb!uj!cp!sv-!b!usf!ofs![p!sbo!^vs!hv{!ekf!. mj!nj!•op!kf!{b!ep!wp!mkbo!pesb!}f!ojn!qp!tmpn/ #Jblp!obn!wsf!nfo!tlf!qsj!mj!lf!j!oj!tv!j|mf!v!qp!uqv!opt!uj!ob sv!lv!twf!qmb!op!wf!ob![mb!uj!cp!sv!vt!qkf!mj!tnp!sf!bmj!{p!wb!uj/!Af!. mkf!mj!tnp!eb!qp!ej!hof!np!gj!{j!•lv!tqsf!nv!ob!{ob!uop!wj!|j!oj!. wp-! qsp!wkf!sj!uj! jhsb!•f! v! of!lp!mj!lp! lpo!uspm!oji! vub!lnj!db-! uf! v upn!qp!hmf!ev!np!af!np!cj!uj!{b!ep!wp!mkoj#-!sf!lbp!kf!^vs!hv{/ Nf!}v!ujn-!ewb!qp!sb!{b!pe!qpe!hp!sj!•lf!Cv!ev!~opt!uj!)2;3*!j Kb!hp!ej!of! )1;4*! j! tmb!cb!|ob! jhsb! qsp!ujw! {p!ob!|b! Kf!ejo!tuwb Qv!uf!wj-!hekf!kf!{b!cj!mkf!afo!usj!kvng!pe!5;3-!jqbl-!vop!tf!{b!csj!. ov!uptu/ #Of! np!af!np! cj!uj! {bep!wp!mkoj! •j!okf!oj!dpn! eb! tnp! qsj!nj!mj tf!ebn!hp!mp!wb-!pe!•f!hb!kf!•bl!qfu!j{!qsf!lj!eb/!Up!kf!ob!|b tub!sb!cp!mklb!lp!kf!tf!np!sb!np!ptmp!cp!ej!uj!ep!qp!•fu!lb!op!wf tf!{p!of/! [b!ep!wp!mkbo! tbn! qbt! jhspn! j! jtqp!mkf!opn! bhsf!tj!. wop|!~v-!bmj!qsf!lj!ej!tv!obn!kp|!tmb!cptu#-!ep!ebp!kf!^vs!hv{/ T/K/ zna koja bi ekipa najvi{e odgovarala uo~i va`nih utakmica kvalifikacija koje su na rasporedu u septembru. Za avgustovski termin u opciji je bio i me~ s Iranom, ali ne isklju~ujemo ni mogu}nost igranja s nekom od zemalja iz kom{iluka, kao naprimjer s Crnom Gorom. S njihovim fudbalskim savezom imamo odliU opciji ~nu saradnju i lako bismo se mogli dogovoriti, je bio i me~ s Iranom, rekao ali o svemu mora odlu~iti selektor", dodao je ^eko. je Bogdan Na{a najbolja fudbalska repre^eko, zen tacija u septembru, u kvalifikacijama za SP, potpredsjednik gos tu je u Armeniji, te do~ekuje Tursku. IzabraN/FS BiH nici selektora Bla`evi}a u oktobru }e gostovati u Estoniji, te istog mjeseca do~ekati aktuelne prvake Evrope [pance.

Glasanje za D`eku i Ibi{evi}a Bh. reprezentativci Edin D`eko (Volfsburg) i Vedad Ibi{evi} (Hofenhajm) uvr{teni su me|u kandidate za najbolje strijelce Bundeslige u predstoje}oj sezoni. Naime, na veb stranici Bundeslige (www.bundesliga.de) otvorena je tema ko }e postati novi najbolji strijelac Njema~ke, odnosno ko }e naslijediti Brazilca Grafitea, koji je u pro{loj sezoni postigao 28 golova. Me|u sedmoricom napada~a, uz Grafitea, te bh. dvojac, jo{ su Mario Gomez, Kevin Kuranji, Mladen Petri} i Milivoje Novakovi}. V.R.

U avgustu posljednja provjera pred nastavak kvalifikacija

40

Sport

vupsbl!7. 7. 2009.

Bogatstvo pobjednicima Ob!h sb!e oj! gpoe! ob! pwp!h p!e j|!o kfn Wjn!cmep!ov!kf!{b!7-3!pe!tup!wf~j!of!hp!qsfu!ip!. eof! tf!{p!of/! Vlv!qbo! ob!hsb!eoj! gpoe! j{op!tjp kf! 25-28! nj!mj!pob! fwsb-! b! qpckf!eoj!dj! v! nv!. |lpn!j!afo!tlpn!tjo!hmv!)Sp!eafs!Gf!ef!sfs!j!Tf!. sf!ob!Wj!mj!kbnt*!{b!sb!ej!mj!tv!:71/111!fwsb-!|up!kf {b!24-4!pe!tup!wj!|f!of!hp!|up!tv!qsp!|mf!hp!ej!. of!ptwp!kj!mj!Sb!gb!fm!Ob!ebm!j!Wf!ovt!Wj!mj!kbnt-!lp!kj!. nb!kf!ub!eb!qsj!qb!mp!qp!951/111!fwsb/

Poznati na tribinama Jt!up!sjk!tlj! nf•! v! Mpo!ep!ov! qsb!uj!mf! tv nop!hf! qp!{ob!uf! mj!•opt!uj-! b! ob! usj!cj!ob!nb! tvqp!sfe!pt!ub!mji-!cj!mj!nf!ob!eafs!Nbo!•ft!ufs!kv!obk!. uf!eb!Bmflt!Gfs!hv!tpo-!gv!ecb!mfs!_fm!tj!kb!Nj!ib!fm Cb!mbl-!hmvn!dj!Wv!ej!Bmfo!j!Sb!tfm!Lspv-!lbp!j!kf!. ebo! pe! obk!cp!hb!uj!kji! mkv!ej! ob! twj!kf!uv! Sj!•bse Csfo!tpo/!Pe!uf!ojt!lji!mf!hfo!ej!ptjn!Tbn!qsb!tb nf•!tv!qsb!uj!mj!Cp!sjt!Cf!lfs-!Ckf!so!Cpsh///

[vajcarac opet zasjeo na prvo mjesto na ATP rang-listi

Federer teniski Smjena polaznika u kampu "AND1 Rising stars" u Trebinju ^. MUCOVI]

U kampu "AND1 Rising stars" u Trebinju ve} nekoliko dana boravi i Dejan Bodiroga, koji se odmah pojavio na terenu, {to je izazvalo odu{evljenje u~esnika. Ne{to ranije radili su i s Milenkom Tepi}em, novim igra~em Panatinaikosa. U ponedjeljak je izvr{ena smjena polaznika u kampu Dejana Bodiroge. Zavr{ena su interna takmi~enja, pa }e najuspje{nijima biti dodijeljene nagrade. Milivoje Karaleji}, direktor kampa, blista jer sve te~e kako treba. "Generalno mo`emo re}i da je sve proteklo u najboljem redu. Sve to mo`emo zahvaliti jednoj sjajnoj grupi trenera koji su jako odgovorni i predati svom poslu. To je najbolji dio kampa. Drugi dio, za koji moramo re}i da je tako|e izvanredan, su na{i

posjetio poslije sedam godina. On je istakao da je Federer osvajanjem 15. trofeja na najve}im turnirima rije{io dileme oko toga ko je najbolji teniser svih vremena. "Osvojio je titule na svim grend slem turnirima. Osvoji}e jo{ nekoliko ovdje u Vimbldonu, tako da, po mom mi{ljenju, on jeste najbolji", rekao je Sampras. Sampras se pojavio na tribinama Centralnog terena nenajavljen, u trenutku kada je Rodik vodio sa 2:1 u prvom setu. "Rod`er je moj prijatelj, on je veliki igra~ i dobar momak. Sada ima 15 titula, mo`e da osvoji 17 ili 18, pa i vi{e ukoliko ne bude imao problema s povredama", rekao je Sampras, osvaja~ sedam titula na Vimbldonu i ukupno 14 na grend slem turnirima. Federer je uvijek bio korektan na terenu i van njega. Nikada mu nije bilo te{ko da pohvali protivnika, a Amerikanac Endi Rodik za igru u finalu Vimbldona zaslu`uje upravo to. Borio se maksimalno, ali je [vajcarac za {esti trofej u Londonu slavio sa 5:7, 7:6 (6), 7:6 (5), 3:6, 16:14. "Rodik je igrao nevjerovatno. Osje}aj je fantasti-

Supruga Mirka Vavrinec nije skrivala zadovoljstvo

~an. Bio je to lud me~, s nevjerovatnom zavr{nicom, jo{ mi se vrti u glavi, ali ovo je veliki trenutak u mojoj karijeri", izjavio je Federer neposredno nakon finalnog me~a koji je trajao ~etiri sata i 17 minuta. Rod`er Federer ro|en je 8. avgusta 1981. godine u Bazelu (`ivi u Botmingenu, [vajcarska). Majka Linet, po ro|enju Ju`noafrikanka i otac Robert ([vajca-

Federer sada ima 15 titula, a mo`e da osvoji 17 ili 18, ka`e Sampras

Na terenima i Dejan Bodiroga klinci. Bili su dobro koncentrisani, vrijedni i radni. Treneri su ulagali svoju energiju i znanje, a klinci su profitirali i ku}i odlaze zadovoljni i prije svega zdravi", pri~a Karaleji} i dodaje: "Najve}e je zadovoljstvo kada vidite da su djeca sre}na. Djeca su najbolji paPolaznici kampa radili s Milenkom Tepi}em

rametar u radu, oni najbolje znaju i ko je najbolji trener i ko im je koliko znanja prenio. Djeca su ispoljila zadovoljstvo, a to je za nas dokaz da smo radili kvalitetno. Vrijeme nas je malo omelo u radu, ali nije uticalo na ispunjenje plana. Kada se vrijeme pogor{alo, onda smo odlazili u gradsku dvoranu", za-

klju~io je direktor kampa. Na terenima se osje}alo prisustvo velikog ko{arka{kog maga Dejana Bodiroge, koji je obra}aju}i se u~esnicima u kampu rekao: "@elim vam re}i da mi je veliko zadovoljstvo biti s vama i to {to ste do{li u ovaj kamp. Zbog toga sam i sre}an i zadovoljan. Neki od vas dolaze ve} drugu i tre}u godinu zaredom, {to zna~i da se ovde ose}ate veoma dobro i da je ovaj kamp dobar i kvalitetan. S druge strane, `eleo bih da vam ka`em da imate veliku sre}u da radite s profesorom Karaleji}em, s kojim sam dugo sara|ivao u reprezentaciji i u klubu, ali i sa svim trenerima koji su ovde. Velika stvar za vas je da mo`ete na nau~ite dosta toga kroz kamp, da budete dobri igra~i, ali i dobre li~nosti, a pre svega da steknete nove prijatelje."

FOTO NN

Ne igram tenis da bih obarao rekorde i ovo ne zna~i da }u sada da prekinem karijeru, rekao Federer

[vajcarac Rod`er Federer ponovo je na tronu. Od ju~e je zvani~no preuzeo prvo mjesto od Rafaela Nadala na listi najboljih tenisera svijeta, ponovo je osvojio Vimbldon, a 15. grend slem titulom sru{io je legendarnog Pita Samprasa. Sve to nije toliko va`no Federeru. On samo `eli da igra, a to radi najbolje na svijetu. "Obaranje rekorda u broju grend slem titula nije bio jedan od ciljeva o kojima sam razmi{ljao kada sam po~injao da se bavim tenisom. Ne igram tenis da bih obarao rekorde i ovo ne zna~i da }u sada da prekinem karijeru. Nadam se da }u se vra}ati ovdje jo{ mnogo godina", rekao je Federer, koji se poslije 46 sedmica vratio na prvo mjesto ATP rang-liste. [vajcarac je prvi na listi najboljih bio od 2. februara do 18. avgusta pro{le godine, kada je tu poziciju preuzeo [panac Rafael Nadal, koji nije branio titulu u Londonu zbog povrede. Finalni me~ izme|u Federera i Amerikanca Endija Rodika posmatrao je jedan od najboljih tenisera u istoriji Amerikanac Pit Sampras, koji je Centralni teren prvi put

Dejan Bodiroga (lijevo) s Milivojem Karaleji}em

Sport

Vijesti

7. 7. 2009. vupsbl

41

Rodik: Izvini Pit

Noulsu i Grenefeldovoj titula Mark No uls s Ba ha ma i Njemica Ana Lena Grenefeld (deveti nosioci) osvojili su titulu u miks dublu na Vimbldo nu. U du elu, ko jim je zatvoreno ovogodi{nje takmi~enje u Londonu, oni su pobijedili prve nosioce Indijca Leandera Paesa i Karu Blek iz Zimbabvea sa 7:5, 6:3.

Slavlje Andreja Kuznjecova Rus Andrej Kuznjecov trijumfovao je na juniorskom Vimbldonu po{to je savladao D`ordana Koksa iz SAD rezultatom 4:6, 6:2, 6:2. Tajlan|anka Nopavan Lerkevaken je nakon pobjede u singlu slavila i u dublu. Ona i Australijanka Sali Pirs pobijedile su Kristinu Mladenovi} iz Francuske i Silviju Njiri} iz Hrvatske (drugi nosioci) sa 6:1, 6:1.

Odgo|en turnir u Tuzli

kralj rac), oboje farmaceuti, upoznali su se na poslovnom putu. Tenis je po~eo da igra sa {est godina, a ve} sa 14 je postao dr`avni prvak. Idol mu je u djetinjstvu bio Boris Beker, a uzor ne{to poslije Pit Sampras. Prvu vimbldonsku titulu osvojio je 1998. godine kao junior, {to je do tada uspio samo jo{ Pet Ke{, Bjern Borg i [tefan Edberg. "Kao dijete nikad nisam ni sanjao da }u biti ovako uspje{an. Tada bih bio sretan s nekoliko osvojenih turnira i mo`da jednim Vimbldonom, bio bi to scenario iz snova. Ali sve ove rekorde? Nikako! Ovo je za~u|uju}e i za mene", rekao je [vajcarac, koji je dosad od tenisa zaradio preko 50 miliona evra. Najbolji teniser svijeta vjerni je navija~ Fudbalskog kluba Bazel, pa su ~elnici ovog grada odlu~ili da se od ovog ljeta najve}a sportska dvorana, dosada{nja "The St. Jakobshalle" ubudu}e zove "Rod`er Federer Arena". Federer je ina~e jedan od rijetkih sportista koji mnogo zara|uju, a koji i dalje `ive skromnim porodi~nim `ivotom. Sa Slovakinjom Mirkom Vavrinec, biv{om teniserskom, u braku je od aprila ove godine i ~eka sina koji bi trebalo da se rodi ovog ljeta.

Rod`er Federer

Navratilova i Federer najbolji Ob!wj!kb!•j!tv!j{b!csb!mj!Sp!eaf!sb!Gf!ef!. sf!sb!j!Nbs!uj!ov!Ob!wsb!uj!mp!wv!{b!obk!cp!mkf!uf!oj!. tf!s f! v! jt!u p!s j!kj! Wjn!c mep!o b/! V! bo!l f!u j! ob {wb!oj!•opn!tbk!uv!Wjn!cmep!ob!v•ft!uwp!wb!mp!kf tlp!sp!211/111!ob!wj!kb!•b-!b!\wbk!db!sbd!kf!ep!. cjp! 39/8:5! hmb!tp!wb-! jmj! 6:-9! pe!tup/! Esv!hp!. qmb!t j!s b!o j! Qju! Tbn!q sbt! ep!c jp! kf! 23/684 hmb!tp!wb-!b!usf!~j!kf!cjp!Ckfso!Cpsh!tb!3/251 hmbtp!wb/! Bnf!sj!lbo!lb! •f!ip!tmp!wb!•lph! qp!sj!. kf!lmb!Nbsujob!Ob!wsb!uj!mp!wb!ptwp!kj!mb!kf!2:/657 hmb!t p!w b-! peop!t op! 51-7! pe!t up/! Okf!n j!d b \uf!gj!Hsbg!kf!jnb!mb!26/:45!hmb!tp!wb-!Bnf!sj!. lbo!lb! Wf!ovt! Wj!mj!kbnt! kf! ep!cj!mb! 4/89:! hmb!. tp!wb/

Slavlje Pedrose, Lorenco slomio nogu [panac Deni Pedrosa zabilje`io je prvu pobjedu u sezoni na osmoj trci MotoGP {ampionata, ali je junak ipak bio njegov zemljak Horhe Lorenco. Lorenco je imao te`ak pad na zvani~nom treningu i bilo je gotovo izvjesno da ne}e voziti trku. On je Lorenco vozio sa slomljenom nogom i i{~a{enim ramenom

osvojio pol poziciju, a zatim do`ivio stra{an pad, poku{avaju}i da popravi vrijeme i bilo je pitanje da li }e uop{te da vozi na VN SAD, koja se tradicionalno vozi na stazi "Laguna Seka".

Pravo iz bolnice, s konstatovanim prelomima kostiju u nozi i i{~a{enim ramenom, sjeo je na svoju jamahu i borio se za pobjedu do posljednjeg kruga, kada je napao kolegu iz tima Valentina Rosija na drugoj poziciji i zbog toga umalo do`ivio novi pad. "Ludi" Lorenco se odr`ao na motoru i zavr{io trku kao tre}i. Na drugom mjestu zavr{io je Rosi. On je kroz cilj pro{ao sa zaostatkom od 344 hiljaditih dijelova sekunde i tako je pove}ao prednost u generalnom plasmanu nad Lorencom. Kejsti Stoner na dukatiju zavr{io je kao ~etvrti i malo je izgubio priklju~ak za Rosijem i Lorencom na tabeli. Rosi ima 151 bod, Lorenco 142, Stoner 135, a Pedrosa 92. Naredna trka vozi se na stazi u Brnu, gdje }e biti odr`ana Velika nagrada ^e{ke.

Osmi no go me tni tur nir "Mustafa Huki} Huka" u Tuzli, ko ji se tra di ci onal no odr`ava sedam dana prije po~etka novog prvenstva, biti }e prolongiran za drugu polovinu avgusta, u vrijeme reprezentativne pauze. Odga|anje odr`avanja turnira najavio je novi sportski direktor FK Sloboda Mersed Kova~evi}, s obja{ nje njem da klup ska administracija nije zbog drugih obaveza uspjela na vrijeme pripremiti listu u~esnika i dobiti njihovu saglasnost za sudjelovanje. D.S.

Leotar se poja~ava FK Leotar zavr{ava prvu fazu priprema i priprema se za odlazak na Tjenti{te, gdje }e provesti najmanje sedam dana. Do odlaska }e biti odigrane dvije pripremne utakmice. Jo{ nije poznat prvi protivnik, onaj iz kategorije lak{ih protivnika, dok }e na "Policama" u subotu 11. jula gostovati Lakta{i, s kojima }e biti odigrana utakmica i na Tjenti{tu. Poja~anja lagano sti`u na "Police", a prvo ime prelaznog roka je Semjon Milo{evi}. Uz njega, tu su napada~i Dejan Ra{evi} i Dragan Risti}, te vezista Dalibor Krezovi}. Jo{ ni je ja san sta tus Branka [e{lije, koji je od @eljezni~ara dobio slobodnih {est mjeseci i u tom periodu mo `e igra ti na po zaj mi cu. Nje ga o~e ku je raz go vor s predstavnicima Leotara. "Radimo maksimalno odgovorno, svakodnevno u dva termina. Ve} su stigla ~etiri kvalitetna poja~anja za koje vjerujem da }e se dobro uklopiti u novu sredinu", rekao je Sr|an Baji}, trener Leotara. ^.M.

Publika je Endija Rodika poslije me~a pozdravila jednako glasno kao i Federera. "Jedan sam od rijetkih ljudi koji su do`ivjeli da stoje ovdje pred vama i sre}an sam {to sam dobio ovakve ovacije. ^estitam Rod`eru, on je veliki {ampion i zaslu`io je sve {to mu se dogodilo u `ivotu", rekao

je Rodik poslije 19. poraza u 21. me~u sa [vajcarcem. "Uradio sam sve {to sam mogao, poku{ao ba{ sve, ali... Izvini, Pit", tra`io je Rodik pogledom Pita Samprasa i dobio nove ovacije s tribina za dozu humora. Rodik je zbog povrede kuka odustao od nastupa za SAD u Dejvis kupu.

Rako~evi} igra na EP Igor Ra ko ~e vi} je pot vrdio u~e{}e za reprezentaciju Srbije na na re dnom EP ko je }e biti odr`ano u Poljskoj. Rako~evi} je u razgovoru sa selektorom Du{anom Ivkovi}em dogovorio da se pripremama priklju~i kasnije i tako se odmori poslije naporne sezone u Taukeramici. Rako~evi} }e se reprezentaciji pridru`iti po~etkom avgusta, poslije priprema u italijanskoj Folgariji. On je nakon zavr{etka sezone i transfera u Efes Pilsen izjavio da nije siguran da li }e biti spreman da nastupi na EP. "Moja `elja da igram za reprezentaciju nije sporna, ali ne mogu da garantujem da moje tijelo mo`e da izdr`i nove napore nakon obnovlje-

ne povrede ahilove tetive", rekao je tada Rako~evi}. Naknadni ljekarski pregledi su potvrdili da je stanje ahilove tetive sasvim solidno, ali da ipak treba ne{to du`u pauzu za oporavak. Igra}u, ali ne znam da li }u izdr`ati nove napore, ka`e Rako~evi}

Rako~evi} }e poslije odmora u Crnoj Gori i [paniji biti spreman da se izme|u 1. i 5. avgusta priklju~i srpskom timu. Srbija na EP u Poljskoj igra u grupi sa selekcijama [panije, Slovenije i Velike Britanije.

Valas u Bostonu Boston Seltiksi poja~ali su se dovo|enjem Ra{ida Valasa (34), dosada{njeg krilnog centra Detroit Pistonsa. Valas je krajem pro{le sezone postao slobodan ko{arka{ {to je iskoristio da se pridru`i ekipi koja se godinu dana prije toga okitila prstenjem NBA {ampiona. Bil Strikland, Valasov menad`er, je rekao da mu je njegov klijent rekao da otka`e sastanke s ostalim zainteresovanim stranama, me|u kojima su se isticali klubovi iz Orlanda, San Antonija i Dalasa. Posljednjih {est sezona Valas je igrao za Detroit Pistonse, s kojima je 2004. godine postao prvak lige. U ekipi punoj sjajnih veterana (Kevin Garnet, Paul Pirse, Rej Alen) nada se da }e mu to jo{ jednom po}i za rukom. Valas ima prosjek od 15 poena i 6,9 skokova kroz 14 odigranih sezona u NBA ligi, u kojima je uz Detroit igrao za Atlantu, Portland i Va{ington. S druge strane, jo{ stariji igra~ dobi}e jo{ ve}i ugovor. Uprava Dalasa planira da ponudi D`ejsonu Kidu novi trogodi{nji ugovor iako on ima ve} 36 godina. Kid, kojeg `eli i dalje pola lige, a posebno Njujork Niksi, }e od Maveriksa dobiti oko 25 miliona dolara za tri sezone.

[etki} napredovao Poredak prvih 10 tenisera svijeta: Rod`er Federer ([vajcarska) 11.220 bodova, Rafael Nadal ([panija) 10.735, Endi Marej (Velika Britanija) 9.450, Novak \okovi} (Srbija) 8.150, Huan Martin del Potro (Argentina) 5.705, Endi Rodik (SAD) 5.440, @il Simon (Francuska) 4.000, @o Vilfrid Conga (Francuska) 3.600, Fernadno Verdasko ([panija) 3.500, Fernando Gonzales (^ile) 3.185. Najbolje rangirani bh. teniser Aldin [etki} napredovao je za 23 pozicije i sada je 508. na listi (88 poena). Na listi su jo{ Ismar Gor~i} (622. mjesto), Sini{a Markovi} (1.119), Mirza Ba{i} (1.223), Tomislav Brki} (1.469).

42

Sport

vupsbl!7. 7. 2009.

Silvio Berluskoni, predsjednik Milana

"Jaki smo koliko i Inter" U na{im redovima su veliki {ampioni poput Pata, Ronaldinja i Pirla, a imamo i veliki broj mladi}a koji obe}avaju, rekao Berluskoni

Silvio Berluskoni

Protesti navija~a

Silvio Berluskoni, predsjednik Milana i italijanski premijer, s nestrpljenjem o~ekuje start nove sezone u Seriji A. O~ekuje gazda "rosonera" i poneki trofej jer tvrdi da je njegova ekipa jednako jaka kao ve} godinama nedodirljivi Inter. Milan je lani zavr{io prvenstvo na tre}em mjestu, ponovo sa pogledom u le|a prema "cimeru" sa "San Sira" koji je i ~etvrtu uzastopnu godinu osvojio titulu italijanskog prvaka. Otkud Berluskoniju pravo na optimizam nakon prodaje Kake i penzionisanja Paola Maldinija, te u trenucima kada se Milan jo{ nije uklju~io u transfer groznicu, objasnio je sam predsjednik kluba. "Gledamo samo naprijed, a trenutno smo fokusirani na renoviranje tima. Navija~i mogu da budu mirni jer imamo jak tim kojem predvi|am uspje{nu sezonu", istakao je Berluskoni. Na novinarsko pitanje da li misli da je njegova

Neuspjela potraga za poja~anjima Nj!mb!of!{j!{b!tb!eb!of!nb!kv!vt!qkf!ib v!qp!usb!{j!{b!qp!kb!•b!okj!nb/!Kb!top!j!hmb!top #of#!sf!lmj!tv!jn!•fm!oj!dj!Wpm!gtcvs!hb!{b!Fej!. ob! Eaflv-! Tf!wj!mkf! {b! Mv!jtb! Gb!cj!kb!ob-! Bs!. tf!ob!mb! {b! Fnb!ov!fmb! Bef!cb!kp!sb-! lbp! j Sf!bm!Nb!esj!eb!{b!Lmbt.Kb!ob!Ivo!uf!mb!sb/

ekipa jednako sna`na kao i ~etvorostruki uzastopni prvak, Berluskoni je odgovorio: "Sigurno. Niko, ~ak ni Inter, ne mo`e tako mirno da gleda u budu}nost. U na{im redovima su veliki {ampioni poput Pata, Ronaldinja i Pirla, a imamo i veliki broj mladi}a koji obe}avaju. Tehni~ki gledano, niko u Italiji nema ja~u ekipu od na{e". Prema rije~ima Berluskonija, Milan }e i nare-

Predstavljen An}eloti Italijanski stru~njak Karlo An}eloti predstavljen je ju~e kao novi menad`er ^elsija, a prvi posao trenera bio je razgovor sa medijima o poja~anjima i ostancima igra~a u klubu. "D`on Teri je simbol ovog kluba i osta}e u ^elsiju do kraja karijere. Bi}e kapiten i sljede}e sezone. On je upravo igra~ kakvog trebam. Podsje}a me jako na Maldinija po svojoj profesionalnosti na utakmicama, kvalitetu i mislim da je on najbolji kapitan kojeg ^elsi mo`e da ima", rekao je An}eloti. Juri @irkov njegova je prva akvizicija, a doskora{nji fudbaler CSKA je sa "plavcima" potpisao dvogodi{nji ugovor. Vjeruje se da je transfer vrijedan 18 miliona funti.

Velez prvak Klausure Fudbaleri Veleza osvojili su sedmu titulu prvaka Argentine (petu u Klausuri) po{to su u posljednjem kolu savladali do ovog kola vode}i Hurakan sa 1:0. Velez je do velike pobjede do{ao golom Moralesa u 83. minutu. Hurakan je bio prvi na tabeli do ovog kola sa bodom prednosti nad Velezom, ali najefikasniji tim lige nije uspio da osvoji potreban bod na stadionu "Hoze Amalfitani" u predgra|u Buenos Ajresa, Boedi. U Kupu Libertadores u~estvova}e Boka Juniors, Lanus, River Plejt, San Lorenco i Estudijantes. Iz najbolje argentinske lige ispali su San Martin i Himnasija Huhuj po{to su imali najslabije rezultate u posljednje tri godine. U plej-ofu za opstanak - ulazak u Prvu ligu sastaju se Atletiko de Rafaela i Himnasija La Plata i Belgrano protiv Rosario Central.

Laka pobjeda Egipta U odlo`enom me~u 3. kola kvalifikacija Afri~ke zone za Mundijal u Ju`noj Africi, reprezentacija Egipta je savladala Ruandu sa 3:0. Do prve pobjede u Grupi C kvalifikacija Egipat je do{ao golovima Abu Trika (dva) i Abdrabua i sa ukupno ~etiri osvojena boda trenutno dijeli drugo mjesto sa selekcijom Zambije, dok prvoplasirani Al`ir ima tri boda vi{e.

Fudbaler ubio navija~a Fudbaler kolumbijskog Junior de Barankilje Havijer Florez ubio je navija~a koji mu je zamjerio na gubitku titule nacionalnog prvaka. Florez je optu`en da je dva puta pucao u 27-godi{njeg elektri~ara iz Barankilje, grada na sjeveru Kolumbije. Fudbaler je nakon ubistva poku{ao da pobjegne sa mjesta zlo~ina, ali ga je policija ubrzo uhapsila. Junior je izgubio u finalu plej-ofa za titulu {ampiona Kolumbije od Onse Kaldasa ukupnim rezultatom 2:5.

dne sezone juri{ati na sve trofeje. "Kao i uvijek, u sezonu }emo u}i sa namjerom da osvojimo sve, iako postoje sre}ne godine i one koje to nisu. Uslov za dobru sezonu nisu ~ak ni poja~anja. Ukoliko se otvore neka vrata transfera, mo`da }emo nekoga i dovesti, ali i da ostanemo ovakvi kakvi jesmo mislim da smo dovoljno jaki. Ne moramo da kupujemo po svaku cijenu", zaklju~io je predsjednik italijanskog velikana.

I Fabregas ima svoju cijenu Uprava Arsenala otkrila je da bi, ukoliko do|e prava ponuda u klub, prodala Seska Fabregasa (22). [panski reprezentativac je izdanak katalonske {kole fudbala, koji je kao 16-godi{njak oti{ao u Arsenal, gdje je svojim igrama i zalaganjem na terenu dogurao i do kapitenske trake. "Niko u Arsenalu ne bi volio da vidi Fabregasa da odlazi, ali uvijek postoji nov~ana granica preko koje je te{ko pre}i, ponuda koja je predobra da bi se odbila. Primi li Arsenal ponudu u visini od 40 miliona funti, pritisak da prodamo kapitena bi}e ogroman", rekao je jedan od ~lanova Uprave "tobd`ija" koji je `elio da ostane anoniman.

Kao i uvijek, u sezonu }emo u}i sa namjerom da osvojimo sve

Qswph! eb!o b! ob!. lpo! qp!wsbu!lb! tb! penp!sb gv!ecb!mf!sf! Nj!mb!ob! v! okj!ip!. wpn! usf!o joh! lbn!q v! ep!. •f!l b!mb! kf! wb!u sf!o b bunp!t gf!s b/! Tup!u j!o bl! obk!. wb!usf!oj!kji! qsjt!ub!mj!db! #sp!tp!. of!sb#! sb!{cj!kb!mp! kf! twf! |up jn!kf!ep!|mp!qpe!sv!lv!qb!. mf!~j! cb!lmkf! j! qkf!wb!kv!~j! qsj!. kf!uf!~f! qkf!tnf! •fm!oj!dj!nb lmv!c b/! Hmb!w ob! {hsb!e b #Nj!mb!of!mb#!cpn!cbs!ep!wb!ob kf! tub!lmf!ojn! cp!db!nb-! sb!. {ojn! qsf!enf!uj!nb! j! {b!qb!. mkf!o jn! cb!l mkb!n b/! Ob!l po ep!mbt!lb! qp!mj!dj!kf! tj!uv!bdj!kb tf! nb!mp! tnj!sj!mb-! bmj! ob!wj!. kb!•j!j!eb!mkf!{bi!ujkf!wb!kv!pe!. hp!w p!s f! pe! Tjm!w j!k b Cfs!mvt!l p!o j!kb! j! Besj!kb!o b Hb!mj!kb!oj!kb! {b!|up! Nj!mbo! kp| oj!kf! ep!wfp! oj!kf!eop! qp!kb!. •b!okf/! Ob!wj!kb!•j! tv! of!{b!. ep!wp!mkoj!qsj!kf!twf!hb!{cph qsp!eb!kf!Lb!lf!Sf!bm!Nb!esj!. ev-! b! of!{ b!e p!w pmk!t uwp! kf lvm!nj!oj!sb!mp! ob! ebo! lb!eb kf! v! #Nj!mb!of!mv#! nf!ej!kj!nb usf!c bmp! eb! cv!e f! qsfe!. tubw!mkfo! op!wj! usf!ofs-! cjw!|j jhsb•!lmv!cb!Mf!pobs!ep/

Navija~i Dinama opet divljali "Bed blu bojsi" jo{ jednom zagor~ali `ivot svom klubu

Rednap zove Figa Uprkos ~injenici da se ve} zvani~no oprostio od aktivnog igranja fudbala, Portugalac Luis Figo bi ipak mogao i naredne sezone da obuje kopa~ke, koje ve} neko vrijeme "vise na klinu", ukoliko Hari Rednap uspije da ga nagovori da obu~e dres Totenhema. "Pri~ali smo o fudbalu i rekao mi je da jo{ nije odlu~io o daljem toku karijere. Rekao mi je da mu je Inter ponudio da preuzme neku funkciju u klubu", istakao je Rednap koji nije htio da otkrije cio tok razgovora. Figo je u bogatoj karijeri pored mati~nog Sportinga igrao za Barselonu, Real i Inter, a u reprezentativnom dresu odigrao je 127 utakmica u kojima je postigao 32 gola.

Navija~i Dinama, takozvani "Bed blu bojsi", ponovo su zagor~ali `ivot zagreba~kom klubu. Na pripremnoj utakmici u Austriji protiv rumunske Steaue (0:1) zagreba~ki huligani "popravili" su ionaku lo{u reputaciju. Navija~i "modrih", u nedostatku suparni~kih pristalica ili policije, dvoboj s timom iz Bukure{ta za~inili su me|usobnom maklja`om. Prema izvje{tajima hrvatskih medija, prvi prekid utakmice u Bad Blajbergu dogodio se u 15. minutu kada je jedan od huligana u{etao u mre`u rumunskog golmana. Uslijedilo je bacanje baklji u teren, cijepanje korner zastavica, a sedam minuta prije kraja me~a masovno su utr~ali na teren i prekinuli susret. Povodom nemilih scena u Austriji ~elnici Dinama su na zvani~nom sajtu kluba izdali saop{tenje za javnost u kojem se ka`e: "Na utakmici u Bad Blajbergu dogodilo se ono ~ega se NK Dinamo pribojavao. Klub jo{ jednom pla}a cijenu

zbog onih koji o~ito dolaze samo raditi nerede. Dinamo se ogra|uje od tih huligana, jer oni blate Zagreb, cijelu Hrvatsku i na{ klub. Oni nikako nisu navija~i Dinama, no na`alost mi }emo se kao klub, po tko zna koji put, ispri~ati i organizatorima utakmice i cjelokupnoj austrijskoj javnosti. Nemamo na~ina da tome stanemo na kraj, ^elnici Dinama se ogradili od huligana

pa ovim putem molimo odgovorne institucije da nam pomognu u rje{avanju ovog problema". Ovo je ve} tre}i slu~aj divljanja Dinamovih huligana u Austriji, po{to su 2002. godine na dvoboju sa Slovanom iz Bratislave u Faker Siju demolirali cijeli stadion i napali policajce. Pet godina kasnije u Kapfenbergu, "Bed blu bojsi", udru`eni sa pristalicama be~kog Rapida, `estoko su se sukobili sa tridesetak policajaca.

Sport

7. 7. 2009. vupsbl

43

Zavr{na sjednica Organizacionog odbora Svjetskog prvenstva u raftingu

Opravdana ulo`ena sredstva Od utro{enih 6.424.149 KM u SP direktno ulo`eno 1.665.502 KM, a preostali dio novca investiran u infrastrukturu

Na SP u~estvovali timovi iz 34 zemlje

Qp!{j!uj!woj! fgf!luj! TQlp!kf!kf!plv!qj!mp!64!uj!nb!j{!45 {f!nmkf-! tv! wj!emkj!wj/! Uv!sjt!uj! tv qp!•f!mj!eb!ep!mb!{f!ob!lpo!TQb! ps!hb!oj!{b!up!sj! ji! twb!lf! hp!. ej!of!p•f!lv!kv!wj!|f/ #\up!tf!uj!•f!qsj!ip!eb!pe!uv!. sjt!ub!lp!kj!tv!ep!tb!eb!cp!sb!wj!. mj! uf!| lp! kf! hp!w p!s j!u j-! kfs! ~f Uv!sjt!uj!•lb! ps!hb!oj!{b!dj!kb! hsb!. eb!Cb!okb!mv!lb!ob!lsb!kv!hp!ej!. of! eb! tv!nj!sb! sf!{vm!ub!uf/! Bmjj{!wkf!top!kf!eb!kf!ept!ub!mkv!ej cj!mp!tnkf!|uf!op!v!ob!|jn!ip!. uf!mj!nb!up!lpn!TQ!j!eb!nop!hj tb!eb! ep!mb!{f#-! sf!lbp! kf! Eb!. wj!ep!wj~/

MAJA PREDRAGOVI]

Za organizaciju Svjetskog prvenstva u raftingu "Banjaluka 2009", koje je odr`ano u maju na rijekama Vrbas i Tara, utro{eno je 6.424.149 KM, saop{teno je ju~e na 10. zavr{noj sjednici Organizacionog odbora ovog takmi~enja. Direktni tro{kovi, koji uklju~uju smje{taj i ishranu takmi~ara, tro{kove transporta, nabavku ~amaca i opreme, promo-kampanju i ostalo iznosili su 1.665.502 KM. Od ukupno realizovanih 4.758.647 KM, dio koji se odnosi na izgradnju infrastrukture za organizaciju SP iznosi 2.149.319 KM. Preostali dio se odnosi na izgradnju infrastrukture koja nije vezana samo za rafting, nego i za potrebe razvoja avantu ris ti ~kog, spor tskog i eko-tu ri zma po projektu "Vrbas adventure resort". "Kada gledamo ukupnu cifru to jeste puno novca, ali treba da gledamo odvojeno ono {to je ulo`eno u organizaciju SP. Sve ostalo je ulo`eno u infrastrukturu, koja je bila planirana i koja }e slu`iti za razvoj turizma. Organizacija SP je ko{tala 1.665.502 KM, od ~ega je grad Banjaluka ulo`io 500.000 KM u dvije godine. Vlada RS je ulo`ila 900.000 KM, Vije}e ministara BiH 120.000 KM i sponzori preostali dio", rekao je Dragoljub Davidovi}, gradona~elnik Banjaluke i predsjednik OO, i dodao: "Infrastruktura koja je pravljena za potrebe ovog sporta slu`i}e za turizam u kanjonu

Pozitivni efekti

Vrbasa, a kada je rije~ o infrastrukturi za razvoj avanturisti~kog, sportskog i eko-turizma, u nju ubrajamo, izme|u ostalog, rekonstrukciju putnog pravca Krupa na Vrbasu - Ledenice, pristupne puteve i parkirali{ta." U ovu vrijednost uklju~ena je izgradnja fudbalskog stadiona u Krupi na Vrbasu, koji }e da ko{ta 1.175.246 KM. "Teren sa vje{ta~kom stazom, koji je ura|en, jedini je takve vrste u RS. Tribine i pomo}ni objekti treba da budu ura|eni, ali sve je uklju~eno u tu cifru", istakao je Davidovi}. Op {ti na Fo ~a je tre ba lo da iz dvo ji 200.000 KM, me|utim novac do sada nije upla}en.

"Apsolutno smo opravdali ulo`ena sredstva, ~ak smo i jedan dio u{tedjeli s obzirom na to da je predvi|eni bud`et iznosio ne{to viInfrastruktura }e slu`iti za turizam u kanjonu Vrbasa, rekao Davidovi}

{e od 1.700.000 KM. Bilo je vi{e od 40 odsto novih aktivnosti u sklopu SP, ali oni su finansirani indirektnim sredstvima uz pomo} na{ih klubova, institucija, ljudi i firmi, koji nisu direktno novcem podr`ali SP. Bud`et smo za-

dr`ali u granicama predvi|enog, a napravili smo najbolje organizovano SP u istoriji", rekao je Aleksandar Pastir, direktor SP. Uo~i sjednice ~lanovi OO su obi{li mjesta na kojima je odr`ano takmi~enje, posjetili Info-centar u Krupi na Vrbasu, a Pastir ih je podsjetio da ideja o organizaciji SP datira iz 2003. godine i da se od tada radilo na ovom projektu. Pastir je istakao da je SP bilo u sklopu velikog turisti~kog projekta, da vjeruje da }e i filmska industrija koristiti ove destinacije, te dodao: "Na Fes ti va lu sportskog filma smo dobili specijalnu nagradu `irija i film 'BL extreme' }e biti predstavljen na festivalu u Milanu u oktobru."

Davidovi}: Klubovi nisu o{te}eni Esb!hp!mkvc! Eb!wj!ep!. wj~!tf!pt!wsovp!j!ob!twf!•f|!. ~f! qsj!•f! eb! tv! cb!okb!mv!•lj lmv!cp!wj! ep!cj!mj! nb!okf! opw!db {cph! vmb!h b!o kb! v! Twkfu!t lp qswfo!tuwp!v!sbg!ujo!hv; #Ept!u b! tf! qsj!• b!mp! eb! tv {cph! sbg!u jo!h b! cb!o kb!mv!• lj lmv!cp!wj! p|uf!~f!oj-! bmj! up! oj!kf ub!l p/! Lmv!c p!w j!n b! tv! tnb!. okf!ob!tsfe!tuwb!v!tlmb!ev!tb cv!eaf!upn!hsb!eb#/

Prete`no obla~no V! Cp!t oj! j! Ifs!d f!h p!w j!o j qsfwmb!eb!wb!~f! vnkf!sf!op! ep qsf!ufaop! pcmb!•op! wsj!kf!nfnkft!uj!nj!•op! t! lj!|pn! jmj! mp!. lbm!o jn! qmkvt!l p!w j!n b! tb hsnmkb!wj!opn/!Wkf!ubs!tmbc!ep vnkf!sfo-! kvaoj! j! kv!hp!{b!qb!. eoj/!Ufn!qf!sb!uv!sf!~f!tf!lsf!. ub!u j! pe! 28! ep! 39! tuf!q f!o j Dfm!{j!kv!tpwji/

Afmklp!LPQBOKB!

BIHA]

ejsflups!OJHE!#EOO#

BANJALUKA

Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^ hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!

BIJELJINA ZENICA

Srijeda Nby/ Njo/

^etvrtak Nby/ Njo/

,35pD ,28pD

Petak Nby/ Njo/

,38pD ,29pD

SARAJEVO

LIVNO

,39pD ,29pD Sarajevo

+28oC

Banjaluka

+28oC

Bijeljina

+26oC

Biha}

+26oC

Livno

+24oC

Mostar

+29oC

Zenica

+30oC

Trebinje

+27oC

MOSTAR

TREBINJE

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH

Tokom prijepodneva }e biti ugodnije u odnosu na drugi dio dana. Planirane aktivnosti trebalo bi provoditi u jutarnjim satima, a poslije podne izbjegavati du`e

boravke na otvorenom s obzirom na to da }e biti sparno. Neophodno je povesti brigu o za{titi od vru}ine i sunca, posebno djece, starijih osoba i hroni~nih bolesnika.

Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-! Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-! Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-! Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-! Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof*-! Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-! Csbolp!UPNJ^!)qpnp~ojl!vsfeojlb!nbhb{job*-! Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-! Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-! Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*Boesfb!CBTBSB!)lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-! Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-! Hpsbob!KBLPWMKFWJ^ )bhfodjkf*Hpsbo!LBSB^ )tqpsu*Jwbob!QJMJQPWJ^ )ufioj•lb*-! Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-! [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/

J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/ Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!oo`nbslfujoh@ufmflmjl/ofu
sport Selektor Engleske posjetio Ju`nu Afriku

ve} bira hotele Ovdje sam kako bih nam prona{ao smje{taj u kojem }emo boraviti sljede}e godine, rekao Fabio Kapelo ako kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010. godine jo{ nisu zavr{ene, selektor fudbalske reprezentacije Engleske Fabio Kapelo ve} sada za svoje pulene bira hotele u Ju`noj Africi. Englezi su dobili svih sedam dosada{njih kvalifikacionih susreta u Grupi 6 i samo ~udo mo`e da ih sprije~i da sljede}eg ljeta ne u~estvuju na svjetskom sajmu fudbala. Biv{i trener Rome, Milana, Juventusa i Real Madrida u Johanesburgu je dao intervju za slu`bene stranice FIFA, u kojem je ot krio ra zlo ge do las ka u ze mlju do ma }i na Mundijala. "Ov dje sam ka ko bih nam pro na {ao smje{taj u ko jem }e mo bo ra vi ti sljede}e

I

godine. Nisam bio na turisti~kom razgledanju ni vidio mnogo od zemlje. Do{ao sam po slu`benoj du`nosti", rekao je Kapelo. Italijanski stru~njak, poznat po gvozdenoj disciplini, je napravio i plan priprema za SP. "Prvo idemo u Austriju, tamo }emo se pripremati, a put Ju`ne Afrike kre}emo sedam dana prije otvaranja. [to se ti~e klime, sedmica }e Imamo priliku da sljede}eg ljeta odemo do samog vrha

nam biti dovoljno za prilago|avanje", naglasio je Kapelo. Otkrio je selektor Engleske i ambicije svoje ekipe na zavr{nom turniru najboljih planetarnih reprezentacija. "Imamo priliku da sljede}eg ljeta odemo do samog vrha. Ne}e to biti nimalo lako posti}i, ali uvijek stremim prema najvi{oj pozici ji. Igra mo da do bi je mo i ta ko }e bi ti i na Svjetskom prvenstvu", zaklju~io je Fabio Kapelo. Narednu kvalifikacionu utakmicu "Gordi Albion" igra 9. septembra na svom terenu protiv Hrvat ske, za tim sli je di gos to va nje kod Ukrajine 10. oktobra i na kraju ciklusa izabranici Fabija Kapela se sastaju kod ku}e s Bjelorusijom. Kako bi i zvani~no ovjerili vizu za Ju`nu Afriku Englezima je dovoljna jo{ samo jedna pobjeda.

Fabio Kapelo FOTO BETA

Njema~ki fudbaler postaje u~itelj Nekada{nji fudbalski reprezentativac Njema~ke, dvadesetsedmogodi{nji defanzivac Tobijas Rau, odlu~io je da zavr{i karijeru kako bi se {kolovao za u~itelja. Fudbaler Arminije je imao ponudu da ostane u klubu i poslije ispa-

danja iz Bundeslige, ali je ipak odlu~io da se povu~e. "Na{ao sam ne{to {to me ~ini sre}nim i ~ime }u se baviti u budu}nosti. U fudbalu sam postigao dosta toga i mogu da ka`em da sam u`ivao", izja-

vio je Rau. Prije nego {to je obukao dres Arminije, Rau je igrao za Ajntraht Braun{vajg, Volfsburg i Bajern iz Minhena. Za nacionalni tim je nastupao sedam puta i postigao jedan gol.

Jovan Todorovi}, mladi beogradski re`iser

Zanimaju me ljudi sa vlastitim vi|enjem svijeta

Novi Sitroen C3

Nasljednik bestselera na tr`i{tu od novembra strana 8

strana 4

Pripremio: Dragan SLADOJEVI]

Najpla}enije holivudske glumice po izboru magazina "Forbes"

Nj

ihova imena pune bioskopske sale, a one postaju sve bogatije i na bankovne ra~une im lije`e sve vi{e zelenih nov~anica. Ma ga zin "For bes" je objavio listu glumica koje su imale najve}u zaradu u protekloj godini. Donosimo vam spisak poznatih TV lica koje su, zahvaljuju}i zapa`enim ulogama, zaradile vi{e od 100 miliona dolara. One su od po~etka karijere zaradile basnosnovne cifre, od kojih se svakom obi~nom smrtniku zavrti u glavi. NASTAVAK NA STRANI 2

Milionerke sa filmskog platna

2

vupsbl!7. 7. 2009.

D`enifer Aniston

Kameron Dijaz

NASTAVAK SA STRANE 1

Donosimo vam spisak poznatih `enskih TV lica koja su zahvaljuju}i zapa`enim ulogama zaradila vi{e od 100 miliona dolara. One su od po~etka karijere zaradile basnoslovne cifre, od kojih se svakom obi~nom smrtniku zavrti u glavi

An|elina D`oli: Ova glumica se o~ekivano na{la na prvom mjestu godi{nje liste najpla}enijih holivudskih glumica koju objavljuje ameri~ki ~asopis "Forbes". Zarada koju je An|elina ostvarila u periodu od juna 2008. do juna ove godine procijenjena je na 27 miliona dolara. Dobitnica "Oskara" za epizodnu ulogu u filmu "Neprilago|ena" i ove godine je bila me|u kandidatkinjama za nagradu Ameri~ke filmske akademije za glavnu ulogu u fil mu "Za mje na". Vla sni ca je dnih od najljep{ih usana i jednog od najpo`eljnijih mu{karaca na svijetu danas plijeni pa`nju gdje god da se pojavi. D`enifer Aniston: Najmo}nija slavna li~nost na svijetu je za dva miliona dolara "pretekla" biv{u suprugu njene ja~e polovine Breda Pita, D`enifer Aniston. D`enifer se nalazi na drugom mjestu liste sa zaradom od 25 miliona dolara. Ve}i dio zarade stekla je ulogom u filmu "Marli i ja". Li~na karta njene karijere je serija "Prijatelji", koja je po~ela da se prikazuje 1994. godine i ubrzo postigla veliki uspjeh. Frizura koju je imala u tom periodu postala je poznata pod imenom lika koji je tuma~ila. Zahvaljuju}i toj frizuri, koja je bila veoma popularna u SAD, ~asopis

An|elina D`oli

An|elina D`oli se o~ekivano na{la na prvom mjestu liste. Njena zarada u pro{loj godini je 27 miliona dolara

7. 7. 2009. vupsbl

Rene Zelveger

Meril Strip

"Roling Stoun" je D`enifer proglasio "prvom frizurom Amerike". Nikoga ne ~udi {to je nakon petnaestak godina od po~etka emitovanja "Prijatelja" ova holivudska dama u{la u top deset najpla}enijih glumica. Meril Strip: Tre}a na listi je {ezdesetogodi{nja glumica Meril Strip. Njena zarada procijenjena je na 24 miliona dolara. Ova glumica je najvi{e puta nominovana za glumu u istoriji "Oskara" - ~ak 14 nominacija. Debitovala je kao glumica u filmu "D`ulija" 1977. godine, u kome je igrala sa D`ejn Fondom i Vanesom Redgrejv. Komercijalni i kriti~ki uspjeh ostvaruje u filmu "Lovac na jelene" 1978. godine. Sljede}e godine igra sa Dastinom Hofmanom u filmu "Kramer protiv Kramera", za koji dobija svog prvog "Oskara". Kasnije dobija svog drugog "Oskara" u filmu "Sofijin izbor". Nije ni ~udo {to umjetnica sa ovakvom biografijom i dan danas zara|uje onoliko koliko obi~ni smrtnik te{ko mo`e potro{iti. Sara D`esika Parker: Slijedi Keri Bred{ou iz serije "Seks i grad", ta~nije glumica koja ju je utjelovila. Sara D`esika Parker je sa 23 miliona dolara zarade zauzela "utje{nu" ~etvrtu poziciju. Glumica je nakon zavr{etka posljednje, {este sezone serije "Seks i grad" dobila nagradu "Emi" za glavnu `ensku ulogu. Tada je izjavila da vi{e ne}e glumiti u televizijskim serijama. U decembru 2005. godine pojavila u filmu "The Family Stone" i bila nomi no va na za "Zla tni glo bus" za najbolju `ensku ulogu. Ka me ron Di jaz: Popularna glumica Kameron Dijaz je u proteklih godinu dana zaradila 20 miliona dolara i time zauzela petu poziciju godi{nje liste najpla}enijih holivudskih glumica. Njena filmska karijera po~inje ulogom u filmu "Maska" s glumcem D`imom Kerijem. Iako nije imala prethodnog iskustva s glu-

Sandra Bulok

mom, za taj film je unajmljena kao glavna glumica. Nakon toga upisuje se na ~asove glume i igra u nekoliko niskobud`etnih filmova. Na velika filmska vrata se vra}a filmom "Vjen~anje mog najboljeg prijatelja" 1997. godine, u kojem je igra la za je dno sa D`u li jom Ro ber ts. Ka sni je igra u fil mskom ostvarenju "Biti D`on Malkovi~", za koje je nominova za "Zlatni globus" i BAFTA, kao najbolja sporedna glumica. Sve ove uloge donijele su joj slavu, ali i status zahvaljuju}i kojem je postala jedna od najbolje pla}enih glumica. Sandra Bulok: Tridesetpetogodi{nja glumica Sandra Bulok tako|e je jedna od dama kojima je pripala ~ast da budu uvr{tene na ovu listu. Pored mnogobrojnih nagrada za uloge, ovu glumicu magazin "People" izabrao je me|u 50 najljep{ih ljudi na svijetu 1996. i 1999. godine. Njena prva poznatija uloga je bila u filmu "Razbija~" 1993. godine, gdje je igrala zajedno sa Silvesterom Staloneom i Veslijem Snajpsom. Uslijedili su filmovi kao {to su: "Brzina", "Dok si ti spavao", "Mre`a", "Mis tajni agent", "Fatalna nesre}a" i mnogi drugi. Riz Viterspun: Popularna ameri~ka glumica i filmski producent Riz Viterspun igrala je u brojnim visokobud`etnim filmovima. Godinu 2001. mnogi uzimaju kao prekretnicu u njenoj karijeri, jer je te godine igrala glavnu ulogu u filmu "Pravna plavu{a", tuma~e}i lik El Vuds, koja odlu~uje da studira pravo na Univerzitetu Harvard kako bi stalno bila uz biv{eg momka. Tako|e je osvojila i "Oskara" za `ensku ulogu u filmu "Hod po ivici" 2006. Nikol Kidman: Australijska glumica, ro|ena 1967. godine, jedna od najpla}enijih u pro{loj godini, odigrala je do danas ~etrdesetak uloga. Pro{le godine pozitivne kritike i zna~ajan uspjeh zabilje`io je film "Australija", u kojem igra glavnu ulogu. Sa 14 godina dobila je prvu profesinalnu ulogu u filmu "Bush Cristmas", a zatim su uslijedile uloge i u drugim filmovima. Za ulogu u filmu "Moulin Rouge" dobila je "Zlatni globus" i nominaciju za "Oskara" kao najbolja glumica. To je bio jedan od najve}ih uspjeha u dosada{njoj karijeri ove glumice. Dru Barimor: Na devetom mjestu ove liste na{la se Dru Barimor, ameri~ka glumica ro|ena 1975. godine u Kaliforniji. Barimorova je dosad igrala u nekoliko desetina filmova i stekla obo`avaoce {irom svijeta. Nasljednica holivudske dinastije, dijete zvijezda, od ranog djetinjstva, kako pi{u pojedini mediji, alkoholi~arka i narkomanka, ali i seks simbol, imala je uspjeha i padova u Holivudu. Magazin "People" proglasio ju je jednom 50 najljep{ih osoba na svijetu. Njenu karijeru, pored ostalih, obilje`ili su i filmovi "Boys on the Side", "Mad Love" i "Betmen zauvijek". Rene Zelveger: Ameri~ka glumica Rene Zelveger, ro|ena 1969. godine u Teksasu, na posljednjem je mjestu liste, a o njenom uspjehu na filmskom platnu dovoljno govori film "Brid`it D`ouns" iz 2001. godine, koji je zaradio 282 miliona dolara.

Riz Viterspun

Nikol Kidman

Sara D`esika Parker je sa 23 miliona dolara zarade zauzela "utje{nu" ~etvrtu poziciju

Sara D`esika Parker

3

4

vupsbl!7. 7. 2009.

Jovan Todorovi}, mladi beogradski re`iser, govori o filmu "Beogradski fantom"

Zanimaju me ljudi sa svojim vi|enjem sveta Razgovarao: Davor PAVLOVI]

rvi du go me tra `ni film "Beogradski fantom" re`isera Jovana Todorovi}a prikazan je u Banjaluci. Rije~ je o poludokumentarnom filmu o Vladi Vasiljevi}u, koji je bijelim por{eom izlu|ivao policiju krajem sedamdesetih godina. U filmu sami akteri tog doga|aja pri~aju svoje vi|enje, dok u igranom dijelu glavnu ulogu igra Milutin Milo{evi} i ne progovora nijednu rije~. Jovan je privukao pa`nju svojim studentskim filmovima "Gandor" i "Hu - ^ovek kao armija". Scenario za "Beogradskog fantoma" je uradio zajedno sa Bogdanom Petkovi}em i zadovoljan je kako je publika primila film. Posjetio je Banjaluku, bio je ~lan `irija na "Kratkofilu", a predstavio je i novi film. NN: Po{to vam je "Beogradski fantom" prvi dugometra`ni film, koliko ste ima li pro ble ma da na |e te fi nan sij ska sredstva? TODOROVI]: Finansije smo po~eli da tra`imo van zemlje, jer je bilo te{ko da se snimi visokobud`etni film. Nismo poznati u Srbiji i krenuli smo ideju da prodajemo kao dokumentarni film u inostranstvu i na osnovu toga smo dobili neke strane finansije, a onda nam je bilo mnogo lak{e da dobijemo i Skup{tinu grada Beograda i neke doma}e finansije. Kasnije smo se prijavili za "Euroima`" i dobili tu podr{ku. NN: Ko li ko vam je {ko lo va nje na FDU pomoglo u pravljenju filma? TODOROVI]: Druga~ije ne bih mogao da ga snimim na ovaj na~in, jer sam

P

Jovan Todorovi} FOTO ARHIVA

Scena iz "Beogradskog fantoma"

Tra`im pri~e o ljudima koji imaju problem i konflikt u tome {to se trude da svoje vi|enje sveta uspostave u svetu u kojem `ive. Takav je i Gandor, kao i Kinez Hu, a na sli~an na~in i Fantom. Time pokazuje ne{to {to je sloboda

Fan|u do zadnjeg trenutka nisam rekao da sam stavio u film da puca na por{e, a tu informaciju nisam dobio od njega

neke od glavnih saradnika upoznao na fakul te tu. Naj ve }a bla go det stu di ra nja na akademiji je ta {to uspostavi{ kontakte. U smislu znanja sve {to sam nau~io u tom periodu je pomoglo, ne ka`em da je to direktno pomoglo, ali rade}i sa ljudima filmove i kroz okolnosti bio sam prisiljen da se sna|em i nau~im mnogo o produkciji i finansira nju, ta ko da sam i ne ke stu den tske filmove morao sam da finansiram. NN: Zbog ~ega ste se odlu~ili za temu Fantoma? Da li je to isklju~ivo zbog njega kao lika ili zbog odnosa policije u komunizmu i buntovni{tva? TO DO RO VI]: Me ne je spe ci fi ~no privukla pri~a. Tra`im pri~e o ljudima, to su portreti i ljudi koji imaju problem i konflikt u tome {to se trude da svoje vi|enje sveta uspostave u svetu u kojem `ive. Tako je i Gandor svojevrstan ~udak koji ima svoje vi|enje sveta, koji je druga~iji od njegovog merila vrednosti, takav je i Kinez Hu, koji `ivi u Beogradu, a na sli~an na~in i Fantom koji ima svoje vi|enje stvari koje `eli da radi. Time pokazuje ne{to {to je sloboda, a to je `iveti zaista onako kako `elite, kako ka`e Gandor pri tom bolno ne ugro`avaju}i nekog drugog. S druge strane, Fantom ima filmi~ne elemente, poput jurnjave automobilima i milje sedamdesetih godina. NN: Nis te na umu ima li po li ti ~ki kontekst tog perioda? TODOROVI]: Jedini arhivski materijal na filmu je kada Tito dolazi na Kubu i kada se vra}a. Nisam htio da pravim politi-

~ku pri~u ve}om nego {to ona realno jeste. Ima politi~ku implikaciju za neke ljude i gledaoce koji su bili politi~ki aktivni, me|utim, puno ljudi to vidi na na~in "gledaj ga {ta radi ~ovjek". Svaki socijalisti~ki sistem je prevashodno politi~ko-ideolo{ki sistem i svaki kriminalac je politi~ki aktivista. U tom domenu je politi~ka pri~a, ali Fantom nije bio politi~ki svjestan niti je imao takve pretenzije. U filmu se pojavljuje i Momo Seli}, koji je bio politi~ki zatvorenik, koji pri~a o tome, ali je tu Tito kao vremenska referenca kraja jedne ere i po~etka druge ere. Ono {to jeste bila politi~ka dalja implikacija jeste pritisak na policiju, kada u sceni Rade Milenkovi} dolazi ispred zgrade tada{njeg Izvr{nog ve}a i do`ivljava pritisak od jednog politi~ara. A na Slaviji je `i-

Ostavio sam dosta toga nedore~enog, {to mislim da je dobro re{enje, jer sam hteo pri~u o Fantomu, a ne o Vladi Vasiljevi}u

vio jedan politi~ar koji nije mogao da spava i `elio je da se to zavr{i. Ne verujem da je ova pri~a ikada do{la do Tita, jer mislim da su gradske strukture imale pritisak da ne smeju da dozvole da se ne{to tako doga|a, posebno jer je imalo takav veliki odziv u publici. NN: Mnogi policajci, poput Fan|a, i danas `ive u tom periodu. Kako ste ih uspjeli nagovoriti da razgovaraju o tom doga|aju? TODOROVI]: Neki su hteli da pri~aju, a neki nisu. Trebalo je dosta vremena dok smo stekli poverenje tih ljudi, da mi `elimo na ~astan na~in da napravimo film. Mislim da su vrlo zadovoljni, pa ~ak i Fan|o, kojem do zadnjeg trenutka nisam rekao da sam stavio da puca na por{e, a tu infor-

maciju nisam dobio od njega. Trudio sam se da na|em meru i bez obzira na to koliko je on negativno prikazan, njegova `ena mi je bila vrlo zahvalna {to sam ga o`ivio i vratio duh tog vremena i {to je ponovo u centru pa`nje. NN: Scene potjere su snimane no}u i autenti~ne su kao i one koje su stvarno bile, kao i marka por{ea? TODOROVI]: Por{e je targa s 911, mla|i je dvije godine nego {to je ogrinalan i bio je plavi, pa smo morali da ga prefarbamo u bijelo. Snimano je i na identi~nim lokacijama oko Slavije, a kako je Skup{tina grada pomogla snimanju, klju~ni dio ekipe je bila cisterna koja je polivala ulicu, jer smo tako dobijali refleksiju vla`nih ulica za dodatno svetlo. Kreativni deo je bila i policija koja je pomogla u sklanjaju automobila i kr~enju ulica i uprkos svojoj ulozi u filmu, oni su pomogli da se napravi film. NN: Za{to ste se odlu~ili da glavni glumac ne progovori nijednu rije~ u filmu? TODOROVI]: Mislim kada bi progovorio da ne bi vi{e bio fantom. Hteo sam da napravim film o fantomu, koji }e zadr`ati tu neku mistiku o njegovom liku i on }e ostati neki misteorizni junak. Ostavio sam dosta toga nedore~enog, {to mislim da je dobro re{enje, jer sam hteo pri~u o Fantomu, a ne o Vladi Vasiljevi}u.

7. 7. 2009. vupsbl

5

Za ograni~avanje "{tete" tokom demonstracija, nau~nici su osmislili male ru~ne bombe punjene prahom jedne vrste crvene ljute paprike ~ija je ljutina hiljadu puta ja~a od onih koje se koriste u kulinarstvu

Indijski nau~nici razvijaju bombe koje o{amu}uju

^ili - oru`je budu}nosti Pripremio: Davor PAVLOVI]

Indijski nau~nici rade na usavr{avanju nove generacije bombi, koje }e umjesto ubojitim eksplozivom biti punjene prahom najlju}ih ljutih papri~ica na svijetu koji provjereno o{amu}uje. Portparol Ministarstva obrane Indije rekao je da nau~nici u raznim laboratorijima Organizacije za istra`ivanje i razvoj odbrane rade na razvoju granata i drugih oru`ja (DRDO) odvra}anja koja bi se mogla koristiti za suzbijanje protesta i eventualnih sukoba s pobunjenicima ili teroristima. Za ograni~avanje "{tete" tokom takvih doga|aja, nau~nici su osmislili male ru~ne bombe punjene prahom jedne vrste

crvene ljute paprike ~ija je ljutina hiljadu puta ja~a od onih koje se koriste u kulinarstvu. Nau~nici koriste prah vrste bhut jolokija, koja dr`i i Ginisov rekord kao najlju}i od svih za~ina. "Ve} smo sproveli eksperimente s mje{avinama ~ilija za ru~ne bombe i rezultati su pozitivni i zado vo lja va ju }i", re kao je R.B. Sri vas ta va iz DRDO-a. Bhut jolokija pripada porodici capsicum chinese i porijeklom je iz indijske pokrajine Asam. Najlju}a bhut jolokija mjeri 1.001.304 Skoviljeovih jedinica ljutine. To je gotovo dvostruko lju}e od meksi~ke red savina, mo`da i najpoznatije ljute papri~ice na svijetu. Za pore|enje, zeleni ~ili iz Novog

Bhut jolokija dr`i i Ginisov rekord kao najlju}i od svih za~ina

Koncert rok grupe "Generacija 5" u Banjaluci

FOTO A. ^AVI]

Ljubitelji rok zvuka do{li na svoje

Publika se odli~no zabavljala uz pjesme "Energija", "Umoran od svega", "Zarobljen u snu", "Najja~i ostaju"

Tanja [IKANJI]

Jedan od najpoznatijih rok bendova, "Generacija 5", u petak nave~e je nakon du`eg vremena nastupao u Banjaluci, gdje je okupio ljubitelje dobrog rok zvuka u velikom broju. Koncert je po~eo poslije pono}i, ali to nije sprije~ilo obo`avaoce benda "Generacija 5" da, uprkos velikoj vru}ini u klubu, s nestrpljenjem ~ekaju nastup. Svojim starijim i novijim hitovima, grupa se pobrinula za odli~nu atmosferu tokom cijele ve~eri. Publika se odli~no zabavljala uz pjesme "Energija", "Umoran od svega", "Zarobljen u snu", "Ritam tvoga dodira", "Najja~i ostaju" i mnoge druge. Uz ove pjesme, koje odu-

{evljavaju, kako starije, tako i mla|e ljubitelje roka, mogli su u`ivati nepuna dva sata. Rok grupa "Generacija 5" odr`ala se punih trideset godina, stekav{i status generacije ne samo klinaca, koji tek stasavaju, nego i njihovih roditelja. Iako je u razli~itim fazama bend bivao na razli~itim pozicijama rok scene, nikada nije bio zaboravljen. Tvorci hitova "Dolazim za pet minuta" i "Ti samo budi dovoljno daleko", sa prelaza sedamdesetih u osamdesete godine, posljednji album pod nazivom "Energija" izdali su 2007. godine. Odr`avanje koncerta, za koji je ulaz bio slobodan, omogu}io je "Jagermaister", te je tokom ve~eri, jeger slu`en po promotivnim cijenama. Me|utim, ve}ina posjetilaca se ipak opredijelila za pivo tokom ve~eri.

Meksika ima 1,500 Skoviljeovih jedinica, dok prosje~ni halapeno ima oko 10.000. Skoviljeova tabela je mjera za ljutinu, odnosno pikantnost ljutih papri~ica, a odre|uje se koli~inom prisutnog kapsaicina, hemijskog spoja koji nadra`uje nervne zavr{etke u ko`i. Tabela je nazvana prema svom tvorcu, ameri~kom hemi~aru Vilburu Skoviljeu, koji je razvio test za mjerenje ja~ine ~ilija. Alternativna metoda mjerenja ljutine je kvantitativna analiza koja koristi teku}u hromatografiju, kojom se direktno mjeri udio kapsaicinoida. "Granate s bhut jolokiom mogu o{amutiti i onesposobiti neprijatelja, ali ga ne}e ozbiljnije povrijediti ni ubiti. Kad zatreba, granate s ~ilijem u

prahu mogu biti djelotvorno oru`je", ka`e Srivastava. Nau~nici na jednom projektu razvijaju i dimne bombe na bazi bhut jolokije. "Tra`imo i nau~nu potvrdu mo`e li se bhut jolokija uklju~iti u obrok vojnika koji se nalaze na velikim nadmorskim visinama kako bi lak{e odr`ali tjelesnu temperaturu", ka`e Srivastava. ^ili u prahu mo`e se staviti i na ograde oko vojnih objekata kako bi se opasne `ivotinje zbog njegovog jakog mirisa dr`ale podalje. "Pasta od ~ilija mo`e postati glavno oru`je za odbijanje slonova u pojedinim dr`avama koje imaju taj problem", poru~uju nau~nici.

6

vupsbl!7. 7. 2009.

[koda jeti

Peti model "[kodine" ponude trebalo bi da spoji sve kvalitete kojima su se dosad mogli pohvaliti samo razli~iti automobili potpuno razli~itih kategorija, a ne jedno vozilo

Prvi ~e{ki SUV

"[koda" slavi rast ponude modela, nadopunjene novim ~lanom koji je ime dobio po mitskom snje`nom ~ovjeku jetiju. Peti model "[kodine" ponude trebalo bi da spoji sve kvalitete kojima su se dosad mogli pohvaliti samo razli~iti automobili potpuno razli~itih kategorija, a ne jedno vozilo. Pona{anje u vo`nji i udobnost putovanja, koji ne zaostaju za konvencionalnim limuzinama srednje klase, u kombinaciji s neograni~enim ofrod kvalitetima. ^injenica da bi takav automobil trebalo da ujedini natprosje~nu ponudu prostora, velik kapacitet prtlja`nika i ne najmanje va`no veliko optere}enje prikolice, dodatno je ote`alo ovaj zadatak. Jeti se konkurenciji predstavlja s pet velikih vrata koja olak{avaju ulaz u unutra{njost i odlaganje prtljage u prtlja`niku, sa stalnim po-

gonom na sva ~etiri to~ka koji inteligentno raspodjeljuje snagu i razmakom od tla idealnim za ofrod od 180 milimetara. Njegova ukupna du`ina od 4.223 milimetara omogu}ava parkiranje i na ne pretjerano prostranim parkirnim mjestima. [irina vozila od 1.793 milimetara garantuje da se vrata i na uskom parkirnom mjestu mogu do kraja otvoriti. A ako teren postane neprohodan i zahtjevniji, vitka struktura jetija je u svakom slu~aju prednost. Visina od 1.691 milimetara, te`ina praznog vozila s voza~em od 1.520 kilograma i nosivost od najmanje 545 kilograma omogu}avaju iskori{tavanje kapaciteta prtlja`nika od 416 litara do 1.760 litara. U segmentu kompaktnih SUV vozila {koda jeti susre}e se s iskusnim konkurentskim

Zahvaljuju}i sistemu sjedi{ta preuzetom iz rumstera, nudi dosad nepostignutu varijabilnost unutra{njosti

modelima. Zahvaljuju}i sistemu sjedi{ta preuzetom iz rumstera, jeti nudi dosad nepostignutu varijabilnost unutra{njosti u kategoriji kompaktnih SUV automobila. Tri odvojena zadnja sjedi{ta mogu se pojedina~no preklopiti ili izvaditi, vanjska sjedi{ta mogu se pomicati uzdu`no. Ponuda motora uklju~uje pet motora s ~etiri cilindra raspona snage od 77 kW do 125 kW. Sastoji se od dva benzinska i tri dizelska agregata, a svi zadovoljavaju EU 5 normu izduvnih plinova. Osnovni motor je 1,2-litarski TSI-benzinski motor, koji se prvi put koristi u "[kodi". Ovaj potpuno novi motor razvija 77 kW (105 KS) i svoj maksimalan zakretni moment od 175 Nm posti`e izme|u 1.500 - 3.500/min. U ponudi mo`ete izabrati izme|u ru~nog {estostepenog mjenja~a ili inovativnog se-

dmostepenog DSG mjenja~a. Drugi benzinac u jetiju je sna`ni 1,8 TSI-motor sa ~etiri cilindra i 118 kW (160 KS). Novitet u jetiju je tako|er 2,0 TDI, koji se nudi s tri nivoa snage i uvijek s direktnim komonrejl ubrizgavanjem, kao i serijskim filtrom krutih ~estica. Osnovna verzija je motor s 81 kW (110 KS) koji slijedi verzija s 103 kW (140 KS) te najja~i sa 125 kW (170 KS). Jeti zadovoljava i najstro`e ofrod zahtjeve, ne samo zbog svog razmaka od tla od 180 mm ve} posebno zahvaljuju}i pogonu na sva ~etiri to~ka s Haldeks-kva~ilom ~etvrte generacije. Jeti, koji se proizvodi zajedno sa superbom i rumsterom u "[koda" fabrici u Kvasiniju, prvim kup ci ma sti `e po ~et kom dru ge polovine 2009. godine.

BMW aerodinami~ki test centar u Minhenu

Ogromni potencijal "laboratorije"

Testiranje }e biti mogu}e izvesti u ranoj fazi i s modelom od gline realnih dimenzija

Bavarski auto-gigant je u Minhenu izgradio novi centar za ispitivanje i optimizaciju aerodinamike automobila BMW i mini. U okviru ATC-a je Aerolab, a sve u neposrednoj blizini centra za istra`ivanje i inovaciju BMW grupe, kako bi bila obezbije |ena naj bo lja sa ra dnja ek spe ra ta za aerodinamiku i dizajnera, konstruktora, in-

Ranije su sli~na ispitivanja mogla da se izvode na test stazi, u kasnijoj fazi razvoja novog automobila

`enjera za motore i druge podsisteme vozila. ATC }e omogu}iti Bavarcima ne samo da testiraju vozilo u stati~nom polo`aju ve} i da pomo}u hidrauli~ki kontrolisanih "ruku" pomjeraju vozilo simuliraju}i prolazak kroz krivine pri razli~itim brzinama, pa ~ak i da simuliraju situacije pri preticanju, kada se aerodinamika vozila mijenja pod uticajem "prljavog" vazduha koji se formira iza automobila. Potencijal ovakve laboratorije je ogroman jer }e testiranje biti mogu}e izvesti u ranoj fazi, pa ~ak i s modelom od gline realnih dimenzija. Ranije su sli~na ispitivanja mogla da se izvode na test stazi, u kasnijoj fazi razvoja novog automobila. U ATC-u, za ~iju je izgra dnju BMW obez bije dio 170 mi li ona evra, postoje dva vazdu{na tunela koja simuliraju kretanje brzinom do 300 km/h, s tim da je jedan namijenjen radu sa smanjenim modelima. Aerodinamika je prvenstveno bitna za energetsku efikasnost, odnosno potro{nju goriva koje je pak u direktnoj vezi s emisijom {tetnih gasova. [to je otpor strujanja vazduha oko vozila pri kretanju vozila manji, tro{i se manje energije za njegovo pokretanje. Osim toga, aerodinamika je bitna i za dinami~ke performanse vozila.

7. 7. 2009. vupsbl

7

8

vupsbl!7. 7. 2009.

Jamaha WR 125R

Zabava u jednostavnom Pripremio: Dragas SLADOJEVI]

amaha WR 125R veoma cijeni iskonske vrline motocikla, kada je jedino va`no zabaviti se u jednostavnom okru`enju, bez previ{e komplikacija. Mali WR je na scenu, zaje dno sa svo jim su per mo to "bratom", koji nosi oznaku X, stupio ove godine. Vidi se da je dobro "odgojen", {to je naslijedio od WR serije, sa lijepim i o{trim linijama, pogotovo prednjeg svjetla i bo~nog oklopa koji su ne{to posebno. WR nas vra}a u vrijeme kada je vo`nja bila u`itak samo zbog vo`nje. Jamahu WR 125R pogoni ~etvorotaktni je-

J

Novi sitroen C3

dnocilindri~ni agregat sa ~etiri ventila i jednim bregastim vratilom. Dimenzije provrta i hoda glase 52,0 x 58,6 mm, dok kompresioni odnos na ovom agregatu koji posjeduje ubrizgavanje goriva iznosi 11,2:1. Ovaj pogonski agregat, koji je donatora na{ao u razvijenim zemljama popularnom YZF-R125 svojih 15 KS ispoljava pri 9.000 obr/min, dok je podru~je najve}eg obrtnog momenta na 8.000 obr/min. Za raspodjelu obrtnog momenta brine se {estostepeni mjenja~, gdje {esta brzina glumi nekakav overdrive, {to je veoma korisno za brze puteve. Agregat malog WR-a je i prijateljski raspolo`en prema okolini, posjeduje sistem ubacivanja svje`eg vazduha u izduv, a tu je i katalizator u paru sa lambda sondom, pa izdu-

Za raspodjelu obrtnog momenta brine se {estostepeni mjenja~, gdje {esta brzina glumi nekakav overdrive

vni gasovi podlije`u Euro 3 normama. Kad smo ve} kod zaga|enja, WR se brine i za nizak nivo zaga|enja bukom. [to se pokretanja ti~e, WR posjeduje elektri~ni starter s automatskim dekompresorom, dok za no`ni pokreta~ nije bilo mjesta. Razloga za brigu nema jer WR u ba{ svim vremenskim uslovima pali na dodir tipke elektrostartera. [to se okvira ti~e, u "Jamahi" su sebi dali truda i ovu malu 125-icu napravili po uzoru na starijeg i pravog trka}eg "brata", WR 250F. Po uzoru na njega, okvir je ~eli~na konstrukcija u obliku dijamanta, {to osigurava veliku ~vrsto}u i solidnost izrade. Spomenimo kako je sjedi{te visoko 930 mm, {to }e nekima mo`da zadavati probleme, ali na sre}u, sjedi{te je usko, pa se

voza~ mo`e lagano premjestiti na bedro i osloniti se punom nogom na podlogu. Za amortizaciju se brinu vilju{ka promjera 41 mm sa hodom od 240 mm, te zadnji monokros amortizer koji nudi mogu}nost pode{avanja prednapona opruge u sedam stepeni. Na kraju amortizacijskih elemenata su to~kovi od 21" naprijed i 18" pozada. Simpati~ne su i ko~nice. WR-a u R verziji zaustavljaju nazubljeni diskovi promjera 240 mm naprijed i 220 mm pozada, na koje djeluju plutaju}a ko~iona klije{ta. Ko~nice svoj zadatak izvr{avaju solidno, iako je zadnju nekada malo te{ko dozirati. Instrument plo~a je cijela u tonu, minimalisti~ka, pokazuje samo ono najpotrebnije. A to je brzina kretanja, nivo goriva u rezervoaru dva

Nasljednik bestselera na tr`i{tu od novembra S du`inom od 3,94 m i {irinom od 1,71 m ima dimenzije koje su savr{eno prilago|ene za kori{tenje u gradu

Pripremio: D. PAVLOVI]

U prodaji od novembra 2009. }e se na}i novi sitroen C3 koji ima ambiciozan cilj, zamijeniti bestseler prodat u vi{e od dva miliona primjeraka. Odabrana je formula da se uzme ono najbolje od C3 i ode jo{ dalje. Novi sitroen C3 ima tako sve argumente za osvajanje kupaca, zategnutije linije, visok nivo kvaliteta zavr{ne obrade, inteligentnu arhitekturu koja omogu}uje prostornost van normi ostaju}i pritom jedno od najkompaktnijih vozila na tr`i{tu, ali jednako tako i izvanrednu udobnost i pona{anje na cesti bilo u gradu ili na otvorenom. Ove

Zahvaljuju}i svom vjetrobranskom staklu zenit, on je jedinstven

karakteristike u segmentu omogu}uju novom C3 da preuzme ulogu prvog automobila u porodici i sredi{njeg vozila flotne prodaje. Zahvaljuju}i svom vjetrobranskom staklu zenit, on je jedinstven. Osim mnogo svjetla u kabini i preglednosti koju donosi, ovo vjetrobransko staklo omogu}uje putnicima u visiodriveu da do`ive potpuno novo automobilsko iskustvo. Sitroen C3 koristi kvalitetne materijale visoke klase, na primjer armaturnu plo~u oblo`enu termi~ki obra|enim materijalom i nagla{enu popre~nom letvicom u sjajnoj sivoj boji ili od bru{enog sjajnoj aluminijuma, te brojne hromirane ukrasne elemente. Proizveden u Francuskoj u industrijskim pogonima u Aulnaju i Poisiju, on zadovoljava visoke ciljeve u pogledu kvaliteta, i kao novo i kao kori{teno vozilo. Novi sitroen C3 spada me|u najkompaktnija vozila u segmentu. S du`inom od 3,94 m, {irinom od 1,71 m i obrtnim krugom od 10,2 m, on ima dimenzije koje su savr{eno prilago|ene za kori{tenje u gradu. Raspola`e, izme|u ostalog, velikim prostorom u kabini koji mu omogu}uje da zadovolji zahtjeve nametnute njegovim novim statusom prvog vozila u porodici i sredi{njeg vozila flotne prodaje. Pobolj{an i velikodu{an prtlja`nik obima od 300 litara, njegovi brojni pretinci i poluvisoka sjedi{ta koja olak{avaju pristup i preglednost, kao i pobolj{an prostor u unutra{njosti koji osloba|a veliki prostor za koljena to i dokazuju. Sitroen C3 inteligentno upravlja svojom potro{njom i emisijom CO2. On }e biti ponu|en od samog po~etka lansiranja u verziji s emisijom od 99 g i s motorom HDi 90 FAP. Ova kontrola potro{nje nastavi}e se 2011. s dolaskom novih pogonskih sklopova koji uklju~uju sistem Stop & Start druge generacije. Zajedno s upravljanim ru~nim mjenja~ima s pet i {est stepeni prenosa, omogu}i}e ponudu dizelskih verzija s emisijom od 95 i 90 g.

7. 7. 2009. vupsbl

stilu

Ima ne{to u WR-u {to ga ~ini tako zabavnim, a to je jednostavnost. Snage mo`da malo fali, ali gledajte to sa svjetlije strane, ali uz malo truda mo`ete do}i i do toga ako primjenjujete gas-do-kraja stil vo`nje parcijalna broja~a pre|enog puta. Mo`da fali broja~ obrtaja, ali on bi i onako bio zbunjen cijelo vrijeme. Ima ne{to u WR-u {to ga ~ini tako zabavnim, a to je jednostavnost. Snage mo`da malo fali, ali gledajte to sa svjetlije strane, ali uz malo truda mo`ete do}i i do toga, budu}i da WR ubrzava sasvim solidno ako primjenjujete gasdo-kraja stil vo`nje u svakodnevnom `ivotu. Ples na polugi mjenja~a treba izvoditi ~esto i precizno, ali zato je komanda mekana, a sam ~in zabavan, pogotovo na promjenama nani`e. Bilo da se radi o divljanju na uskim krivinama po gradu ili laganoj vo`nji po prirodi, jamaha WR 125R svoju zada}u odra|uje na visokom nivou.

Kombinacija motocikla i automobila Strastveni zaljubljenici u dva to~ka i motocikle ne posustaju i ne prelaze u automobil, a odlu~e se za motocikle s bo~nom prikolicom za prevoz jo{ jedne do dvije osobe. Jedno od novijih rje{enja svakako je sajdkar motocikl, koji je kombinacija motocikla i automobila, pri ~emu motocikl predstavlja osnovni pogonski dio, dok karoserijski spojen automobilski dio glumi prikolicu. Hibridno vozilo motocikla i automobila inspirisano je nekada{njim BMW motociklima sa bo~nim

prikolicama iza Drugog svjetskog rata, ali sajdkar je ipak u pravilu individualna prerada, iako se tim poslom bave i manje firme koje za svoj proizvod imaju sve potrebne ateste. Za izradu Snaefel sajdkara je bio zadu`en Fransoa Knorek iz Italije i utro{io je 10.000 radnih sati u vi{e od 10 godina, a kona~ni tro{ak ko{tao je 15.000 evra. Pola vozila ~ini motocikl laverda, a drugu polovinu je izradio iz dijelova automobila folksvagen GTI, audi 80 i sitroen ksantia.

9

10

vupsbl!7. 7. 2009.

Lane moje u romskom stilu Pjesma @eljka Joksimovi}a "Lane moje" mo`e da zvu~i i mnogo zanimljivije i `ivopisnije ako je u romskom stilu. Na YouTubeu romski dje~ak pjeva ovaj hit, dodu{e malo izmi je niv {i ri je ~i, u kombinaciji s pjesmom Ljube Ali~i}a.

^asovnik - jedan od najstarijih ljudskih pronalazaka

Uvijek zadovoljan kupac Gledaju}i kako na postavljeno pitanje novinara gra|anin daje potpuno deseti odgovor, te{ko da }ete mo}i ostati ozbiljni, pogotovo kada pri~a nema ba{ mnogo smisla. Tako se, gledaju}i ovaj video-klip, ~ini kako je jedan odva`ni prolaznik do~e kao svo jih pet mi nu ta pred ka me ra ma da "ka `e koju pametnu".

Barikada na mostu Kakve su muke mje{tana Brzog broda dok prela ze vi se }i most na Ni{avi mo`ete pogledati na prilogu koji je objavljen na YouTu beu. Na snimku jedan od mje{tana obja{njava da pitanje mosta, koji je potpuno nesposoban, ne}e biti rije{eno sve dok neko s njega izrazito ne padne u vodu.

LBMJK SJKFLB TUBSP!. OBVLB!P KFEOB!PE V!NB]BS. HS_LJ! HMKJWBNB HPSHPOB CPH!SBUB TLPK J[!HS_LF NJUPMPH

LSNB PUNFOHP!TQPETU!. WFO!)GSBO/*

OO

QPLSBKJOB V!JSBOV

MJOD

OFPQSF[OJ KVOBL!J[ CJCMJKF

SJKFLB!V BSNFOJKJ

DSWFOJMP LPAF!J TMV[OJDF

EWBOBFTUJ NKFTFD

OO

QJPO

PUPL!V EBOTLPK

TUBSB_LJ EKFUJO. KBTUJ V[FUPTU )NFE/* WVMLBO!OB PUPLV MVAPO TBSB_TFEMBS

HPTQJ^ PEOPT CPKB!OB TMJDJ LPKJ!JNB WFMJLF!P_J WF[JSPWB OBSFECB PCJN BTUBU

TMBWOB QKFWB_JDB GSFOLMJO

NV\LJ! QPUPNBL TUWBS )MBU/*

KF[FSP! V!ESABWJ NJTJTJQJ V!TBE

TMPWB!J[B #W#!J!#S#

OBQSBWJUJ PE!LB. NFOKB CSBOV! OB!WPEJ WSTUB! QBQJHF

Umro Artur Konan Dojl Artur Konan Dojl, britanski autor kriminalisti~kih romana, najpoznatiji kao "otac" [erloka Holmsa i doktora Votsona, umro je na dana{nji dan 1930. godine. Studirao je medicinu u Edinburgu, te je nakon studija postao brodski ljekar i otplovio na zapadnoafri~ku obalu, da bi 1882. godine zapo~eo privatnu praksu u Plimotu. Njegova je praksa bila neuspje{na, a ~ekaju}i pacijente, pisao bi knjige. Prvo zna~ajnije djelo mu je bilo "Skica u grimizu", koje je iza{lo u "Beeton's Christmas Annual" 1887. godine i u kojem se prvi put pojavljuje [erlok Holms, stvoren prema profesoru D`ozefu Belu. Dojl je bio uklju~en i u kampanju za reforme afri~ke slobodne dr`ave Kongo,

zajedno s novinarem Edmundom Din Morelom i diplomatom Rod`erom Kasementom. Napisao je "The Crime Of The Congo" 1909. godine, dugi pamflet koji opisuje zlo~ine u Kongu. Dojl je jedno vrijeme bio prijatelj Harija Houdinija, ma|ioni~ara i velikog protivnika spiritualisti~kog pokreta. Iako je Houdini smatrao spiritualisti~ke proroke varalicama, Dojl je mislio da i Houdini ima natprirodne mo}i, a to je pokazao u djelu "The Edge Of The Unknown". Houdini nije uspio uvjeriti Dojla da su to samo ~arobni trikovi, {to je dovelo do prekida prijateljstva. Dojl je sahranjen u crkvenom dvori{tu u Minstidu u Nju Forestu u Engleskoj.

Koliki je pre~nik Mlije~nog puta

OFNP!SB!. MBO PQPSV!. _JMBDPQPSV!. _JUFMK

Na dana{nji dan

Ro|en Miroslav Krle`a Miroslav Krle`a, knji`evnik, enciklope dist i je dan od najve}ih hrvatskih pisaca 20. vijeka, ro|en je na dana{nji dan 1893. godine u Zagrebu. Krle`a je ostvario veliki opus, koji pokriva kako sredi{nje knji`evno-umjetni~ke `anrove, tako i atipi~ne ili marginalne zapise. Rani uticaji obuhvataju skandinavske dramatike kao Ibzena i Strindberga i pjesnika-filozofa Ni~ea, kojima su se kasnije pridru`ili prozna i pjesni~ka djela Krausa, Rilkea i romaneskno djelo Prusta. Iako je ~esto iskazivao averziju i prezir prema Dostojevskom, u grozni~avim dijalozima Krle`inih romana i drama, vidljiv je trag ruskoga pisca, kao i impresionizma i ekspresionizma koji su dominirali njema~kim govornim podru~jem prve dvije decenije 20. vijeka.

Provjerite svoje znanje

BMU

BVUP!NP. CJMTLB USLB

Prvi prili~no ta~ni ~asovnici su oni na tornjevima iz 13. vijeka, izra|eni za kalu|ere u sjevernoj Italiji

TLVQ! QSPTUP!. SJKB![B TUBOP!. WBOKF

SKF\FOKB!J[!QSP\MPH!CSPKB-!WPEPSBWOP;!PQTUBOBLQBUFUJLB-!BQFSJUJW-!TSBNOP-!OJSP-!OJU-!PLJTP-!OJ-!TBOUVS-! U\-!BSBCB-!JU-!EJ-!NPTU-!SFHJTUBS/

Pre ~nik gla vnog diska Mlije~nog puta je izme|u 80.000 i 100.000 svjetlosnih godina ili 250.000 do 300.000 svjetlosnih godina u njegovom obimu. Mlije~ni put je spiralna galaksija u kojoj se nalazi i Sunce i koja je ~lan Lokalne galakti~ke grupe unutar Virgo superjata galaksija. Debljina izvan galakti~kog jezgra dose`e pribli`no 1.000 svjetlosnih godina. Procjenjuje se da na{a galaksija sadr`i pribli`an broj od 200 milijardi zvijezda, ali taj broj bi u budu}nosti mogao da se popne na 400 milijardi ukoliko zvijezde manje mase postanu dominantne.

Koja `ivotinja ima najo{triji sluh

Od svih `ivotinja, ris ima najo{triji sluh, tako da i u najdubljem snu ~u je naj sla bi ji {um, ~ak i kada dolazi iz daljine. Ova zvijer ~uje tako dobro zahvaljuju}i "~etkicama" na vrhovima u{iju, koje joj slu `e kao ne ka vrsta antene. Obi~ni ris ili eurazijski ris je najve}a ma~ka u Evropi. Ova vrsta ima izra`ene ~uperke du`e dlake na obrazima, a zajedni~ko svim vrstama risova su {iljaste u{i s ~uperkom dlake na vrhu i kratak rep. Krzno im je `u}kasto do sivo i sme|e i ~esto pro{arano tamnijim pjegama ili eventualno prugama. Vrlo o{tar vid i istan~an sluh im omogu}avaju da lako otkriju plijen.

7. 7. 2009. vupsbl

11

Gospodari vremena Pripremio: Dragan SLADOJEVI]

asovnik je instrument za mjerenje vremena i jedan od najstarijih ljudskih pronalazaka. Sat u svojoj naj~e{}oj modernoj formi, koji je u upotrebi ~ak od 14. vijeka, pokazuje sate, minute, a ponekad i sekunde. Taj isti ~asovnik, tobo`e, u dosta modernijem izdanju, koristimo i danas, a mnogi ka`u da je ta sprava neophodna samo nesre}nim ljudima.

^

Kandila i {tapi}i tamjana koji gore predvidivom brzinom tako|e su kori{}eni kao satovi

Donosimo vam presjek prvih ~asovnika kroz istoriju. Sun~ani sat, koji mjeri vrijeme dana pomo}u smjera sjenke koju baca odre|eni predmet osvijetljen suncem, bio je dobro poznat u drevnim vremenima. Kandila i {tapi}i tamjana koji gore predvidivom brzinom tako|e su kori{}eni kao satovi. Pje{~ani satovi mjerili su vrijeme prolaskom sitnog pijeska kroz uski otvor na staklenoj posudi... Istori~ar Vitruvije izvje{tava da su stari Egip}ani koristili klepsidru, vremenski mehanizam koji radi na vodu. Najstariji egipatski vodeni ~asovnik poti~e iz vremena vladavine Amen-

hotepa Drugog, ~ak s po~etka 14. vijeka pre na{e ere. Vodeni ~asovnici postali su standardni za pokazivanje vremena po cijelom drevnom svijetu, a u Kini su uvedeni u upotrebu u {estom vijeku prije nove ere. Bili su uobi~ajeni u Atini, gdje su prona|eni ostaci gradskog sata napravljenog oko 350. godine prije nove ere. Istori~ari se ne sla`u o porijeklu "Antikitera mehanizma", satnog mehanizma prona|enog kraj gr~kog ostrva Antikitera, za koji se vjeruje da poti~e iz 87. godine p.n.e, ali se smatra da je to bio rani mehani~ki sat. Do 9. vijeka p.n.e. mehani~ki satovi nisu imali uspinja~. Postoji bilje{ka da je 1176. godine u katedrali Sens instaliran "orolog" (od grkih rije~i hora - sat i legein - govoriti), rije~ koja se u Francuskoj jo{ upotrebljava za velike satove. Ova rije~ navela je nau~nike da vjeruju da ti satovi na kulama nisu imali kazaljke i broj~anike, ve} su "govorili" vrijeme zvu~nim signalima kao {to su zvona. Prvi prili~no ta~ni satovi su oni na tornjevima iz 13. vijeka, izra|eni za kalu|ere u sjevernoj Italiji, a kori{}eni su da objavljuju "kanonske sate" u intervalima izme|u molitvi. Smatra se da je prvi ~asovnik sa zvu~nim odbrojavanjem sati izumio ^ang Jeong Sil, glavni in`enjer Koreje, za vreme kralja D`oseona. Nazvan je "Chagyongru", {to na korejskom zna~i "sat s odbrojavanjem". Najraniji stoni satovi koji su pre`ivjeli do danas su oni iz sredine 16. vijeka iz metalur{kih gradova Nirnberga i Augzburga. Ovi satovi imali su samo jednu kazaljku. Broja~ sati je bio

podijeljen na ~etiri jednaka dijela, tako da je sat mogao da pokazuje vrijeme od 15 minuta. Sljede}i zna~ajan razvoj u preciznosti javio se 1657. godine s pronalaskom sata s klatnom. Jo{ ranije je Galilej imao ideju da iskoristi njihaju}e klatno za pokretanje satnog mehanizma. Kristijan Hajgens se, me|utim, obi~no smatra za pronalaza~a. On je napravio matemati~ku formulu odnosa du`ine klatna i vremena i dao da se prvi takav sat napravi. Engleski sajd`ija Vilijem Klement je 1670. godine napravio "uspinja~ sa sidrom", za razliku od Hajgensovog "uspinja~a sa krunom". Za nepunu generaciju dodate su i kazaljke za minute i sekunde. Uzbu|enje zbog sata s klatnom privuklo je pa`nju dizajnera koji su napravili razne oblike ~asovnika. Eli Teri je 17. novembra 1797. godine prvi patentirao sat. On je poznat kao osniva~ ameri~ke industrije ~asovnika. Razvoj elektronike u 20. vijeku doveo je do satova bez ikakvog satnog mehanizma. Vrijeme na ovim satovima mjerilo se na razne na~ine, na primjer, pomo}u kvarcnih kristala ili raspadanjem radioaktivnih elemenata. ^ak su i mehani~ki satovi napajani baterijama, ~ime je navijanje sata postalo suvi{no. Kvarcni satovi su prona|eni dvadesetih godina pro{log vijeka, dok je digitalni prona|en 1956. godine. Najva`nija namjena ~asovnika nije uvijek da "pokazuje" vrijeme. On se koristi da "kontroli{e" ili upozorava na odre|ene doga|aje, {to je slu~aj kod alarmnog sata, ~asovnika na video-ure|ajima ili, na primjer, tempirana bomba.

Ringo Star Pi{e: Dragana ZEC, astrolog

Ovan Nb!oj!uf!tf!cj!mp!lb!lwji tusf!toji!jmj!qp!ufo!dj!kbm!op tusf!toji!tj!uv!bdj!kb!j!plsv!. af!okb!eb!obt"!Nj!tmj!uf!ob tf!cf!j!qsjv!|uj!uf!tf!cj!eb!sb!ej!uf!pop!|up!{b!. jt!ub!wp!mj!uf-!nb!lbs!ob!tbu!wsf!nf!ob!v!up!lv eb!ob/!Jt!ujo!tlj!~f!wbn!qsj!kb!uj-!b!j!qp!~j!~f wbn!{b!sv!lpn!eb!ob!qv!oj!uf!cb!uf!sj!kf!{b!ob!. sf!eof!eb!of!v!lp!kj!nb!wbt!p•f!lv!kf!ept!ub ef!|b!wb!okb/

Lav Kp|!kf!ebo!vt!qkf!|bo qp!tmp!wbo!ebo!kf!qsfe wb!nb/!Bo!hb!ap!wb!mj!tuf tf!ep!nb!ltj!nv!nb!j!p•f!lv!kf!uf!eb!wbn!tf up!penbi!j!jt!qmb!uj/!Qv!oj!tuf!jef!kb!j!fmb!ob-!ob!. qspt!up!tuf!tb!twjn!vwkf!sf!oj!v!twpk!vt!qkfi/ _j!oj!wbn!tf!of!np!hv!~jn!eb!of!|up!lsf!of lb!lp!of!usf!cb-!ob!lsb!kv!lsb!kf!wb-!qp!uqv!op tuf!qp!twf!~f!oj!qp!tmv!j!sb!eojn!{b!eb!dj!nb-!qb of!|up!of!qsf!ewj!}f!op!j!of!np!af!eb!tf!ef!tj/

Strijelac Eb!obt!tuf!v!qp!tmv!j qsf!lp!hmb!wf-!wkf!sp!wb!. uop!tuf!tf!up!mj!lp!voj!kf!mj v!sbe!eb!wj!|f!j!of!qsj!. nkf!~v!kf!uf!lp!mj!lp!j!lb!lp sb!ej!uf/!Cj!uoj!tv!wbn!sf!{vm!ub!uj!lp!kf!pt!uwb!sv!. kf!uf-!b!okji!ob!lsb!kv!sb!eoph!eb!ob!j!uf!lb!lp jnb"!Wb|!pq!uj!nj!{bn!j!tqsf!noptu!eb!tf viwb!uj!uf!v!lp!|ubd!t!qp!tmpn!kf!{b!jt!ub!{b!. ejw!mkv!kv!~j/!Wb!|j!tb!sb!eoj!dj!tf!qj!ub!kv!peblmf dsqj!uf!up!mj!lv!tob!hv/

Bik Wb!nb!usf!cb!tb!np!nb!mp eb! tf! ptkf!~b!uf! pemj!•opob! qsj!nkfs-! eb! tf! qsp!cv!. ej!uf! j! wj!ej!uf! wb!nb! esb!hf tuwb!sj/!Tp!cb!lp!kv!wp!mj!uf-!mkv!ej!lp!kf!wp!mj!uf!j vpq!|uf! wb!nb! qsj!kb!uop! plsv!af!okf-! np!hmp cj! cj!uj! jt!ujo!tlj! j{wps! {b!ep!wpmk!tuwb! v! eb!ov lp!kj!kf!qsfe!wb!nb/!Qp!lv!|bk!uf!eb!ubk!ob!hmj qsj!mjw! ep!csf! wp!mkf! pesaj!uf! up!lpn! •j!ub!wph eb!ob/!

Djevica Np!aeb!of!cj!cj!mp!mp!|f!eb twp!kv!qba!okv!j!eb!obt!vt!nkf!sj!uf ob!qsp!|j!sj!wb!okf!qpt!up!kf!~ji!jmj tuj!db!okf!op!wji!{ob!okb/!Up!kf pop!|up!~f!wbn!tb!twjn!j~j!pe sv!lf!j!|up!wbn!kf!ob!of!lj!ob!•jo of!pq!ip!eop-!|up!qspt!up!np!sb!uf!eb!vsb!ej!uf tb!eb-!{b!twf!pt!ub!mp!~f!uf!jnb!uj!wsf!nf!ob!j lb!toj!kf/!Ob!lsb!kv!lsb!kf!wb-!lp!sj!tof!jo!gps!nb!. dj!kf!tv!eb!obt!kf!ej!op!|up!wbt!{b!oj!nb/

Jarac Blp! tuf! sp!ej!ufmkpwp! kf! ej!wop! wsj!kf!. nf! eb! tf! {cmj!aj!uf tb! ekf!dpn/! Vlp!mj!. lp! ojt!uf-! wkf!sp!wb!uop! ~f!uf! nb!lbs! kf!ebo ejp! eb!ob! qsp!wft!uj! t! ujn! nb!mjn! mkv!ej!nb/ Qsf!pt!ub!mp! wsj!kf!nf! kf! vhmb!wopn! sf!{fs!wj!. tb!op!{b!qbs!uof!sb!t!lp!kjn!tf!twf!cp!mkf!j cp!mkf!tmb!af!uf-!•bl!up!mj!lp!ep!csp!eb!oj!tb!. nj! wj!|f! of! np!af!uf! wkf!sp!wb!uj! eb! of! tb!. okb!uf/

Blizanci Jqbl!cj!j!eb!obt!usf!cb!mp!eb!tf nb!mp!qsj!nj!sj!uf!j!eb!tf!qp!twf!uj!uf tf!cj/!Of!lb!lp!tuf!v!{b!eokf!wsj!kf!. nf!{b!twf!esv!hp!jnb!mj!wsf!nf!. ob-!bmj!{b!tf!cf!oj!tf!lvoe"!Tbeb kf!ep!|mp!j!wb!|ji!qfu!nj!ov!ub-!qb ji!jt!lp!sjt!uj!uf!eb!tf!cb!sfn!ep!csp penp!sj!uf!j!eb!qp!wsb!uj!uf!pov!fofs!hj!kv!lp!kv tuf!ob!qspt!up!jt!dsqj!mj!kvs!db!kv~j!{b!sb!{mj!•j!ujn qp!tmp!wojn!j!qsj!wb!uojn!pcb!wf!{b!nb/

Vaga Np!af!uf!wj!j!cp!mkf!wp!mkf!eb cv!ef!uf-!jblp!eb!obt!ojt!uf tb!twjn!mp!|f-!bmj!wbn!of!|up of!ept!ub!kf/!Np!aeb!tuf!tf tb!np!{b!tj!uj!mj!jt!uji!ef!|b!wb!okb-!mkv!ej-!tuwb!sj-!qb wbn!kf!qp!usf!cob!qsp!nkf!ob!jmj!tuf!v!nj!tmj!nb wf~!puqv!up!wb!mj!ob!hp!ej|!okj!penps!qb!wbn!kf uf!|lp!eb!vsb!ej!uf!j!obk!nb!okf!pe!poph!|up!tf pe!wbt!p•f!lv!kf/!Eof!wof!pcb!wf!{f-!qp!hp!up!wp qp!tbp-!v!pwpn!usf!ovu!lv!of!sb!ep!pcbw!mkb!uf/

Vodolija J! eb!obt! wbn! kf! qp!sp!ej!db! j wb|! epn! ob! qswpn! nkft!uv/ Np!aeb!tuf!{b!qp!•f!mj!of!lb!lbw {b!kf!eoj!•lj! qsp!kf!lbu-! qb! tuf wf!~ j!o v! wsf!n f!o b! v! lv!~ j-! b np!aeb! wbt! ob!qspt!up! ub!np obk!wj!|f! usf!cb!kv! qb! wj! v! tlmb!. ev!tb!twp!kpn!qsj!sp!epn!kv!sj!. uf! eb! tf! qp!o v!e j!u f! eb! pmb!l |b!u f! twf qsp!cmf!nf! lp!kj! tv! tf! wb!|jn! wp!mkf!oj!nb ob!|mj!ob!qv!uv/!

Rak Wj!tuf!eb!obt!pemv!•j!mj!eb wf!~j!ejp!twph!wsf!nf!ob vusp!|j!uf!ob!wb!nb!esb!hf mkv!ef/!Qsj!kb!wbn!esv|!uwp qbs!uof!sb-!bmj!j!qsj!kb!uf!mkb-!qb!~f!uf!obt!up!kb!uj eb!v!up!lv!eb!ob!ob!~f!uf!wsf!nf!ob!eb!ji!twf jtqp!|uv!kf!uf/!Sv!lv!ob!tsdf-!{b!af!mkf!mj!tuf!tf qsj!kb!ufmk!tlji!lb!gb!j!•b!wsmkb!okb!p!lp!kf!•f!nvqb!~f!uf!wf!~j!ejp!eb!ob!jqbl!cj!uj!vtsfe!tsf!. }f!oj!ob!qsj!kb!ufmk!tlf!lpo!ub!luf/

[korpija Mj!kf!qp!wbn!kf!ob!qp!tmvpt!uwb!sv!kf!uf!pemj!•ov!lp!. nv!oj!lb!dj!kv!t!qsj!kb!uf!mkj!nbt!qbs!uof!spn!tuf!pev!|fw!. mkf!oj-!qb!|ub!wj!|f!np!af!uf!eb!qp!af!mj!uf@!Vlp!mj!. lp!tuf!lp!kjn!tmv!•b!kfn!tmp!cp!eoj-!tqsf!nj!uf tf!j!lsf!oj!uf!v!ptwb!kb!•lj!qp!ipe!eb!obt/!Np!. aeb!cj!wbn!jo!uf!sf!tp!wb!okf!np!hmb!qsp!cv!ej!uj of!lb!{b!oj!nmkj!wb!ptp!cb!t!qp!tmb!lp!kb!wbt!wf~ ev!af!wsj!kf!nf!qp!ubk!op!qp!tnb!usb/

Ribe Opw!• b!o f! csj!. hf! tv! pop! |up wbt! kf! viwb!uj!mp/ _bl! j! blp! tuf nf!}v!sj!kfu!lj!nb!lp!kj!ji!of!nb!kv-!sb!{nj!|mkb!. uf!p!vwf!~b!okv!twp!kji!qsj!nb!okb!eb!obt/!Sj!. cf! tv! sj!kfu!lp! lbe! sf!bmjt!uj!•of-! bmj! eb!obt ~f!pwv!lb!sb!luf!sjt!uj!lv-!ub!lp!uj!qj!•ov!{b!{f!. nmkb!of!{ob!lf-!j!uf!! lb!lp!qp!lb!{j!wb!uj/!Qsb!. luj!• optu! wbn! jqbl! oj!kf! kb!• b! tusb!o btup!hb!tf!of!{b!op!tj!uf!qsf!wj!|f/

Mu zi ~ka zvi jez da Ringo Star je ro|en 07. jula 1940. godine u Liver pu lu kao Ri ~ard Sterki, a u muzi~kom svijetu je najpoznatiji kao bubnjar ~uvenih "The Beatlesa". Kao dijete je bio osjetljivog zdravlja i ~est gost bolnica, jednom ~ak i zbog kome, da bi se u svojoj 13. godini bio prinu|en ispisati iz {kole zbog ~es tih izos ta na ka i zdravstvenih smetnji, te po~eti s privatnim ~asovima. Njegovi zdravstveni problemi su kao nuspojavu uzrokovali alergije i preosjetljivost na pojedine namirnice, zbog ~ega je kada je i{ao na koncerte, Ringo uvijek nosio svoju hranu sa sobom. "Bitlse" je sreo 1960. go di ne u Hamburgu, a s njima je po~eo svirati dvije godine kasnije. Uslijedio je vrtoglav uspon na listama popularnosti i planetarna slava koja je ovom muzi~aru donijela i filmske anga`mane. U privatnom `ivotu se `enio dva puta i ima troje djece, od kojih je mla|i sin Zak krenuo njegovim stopama, sviraju}i u grupi "Oasis".

Ja li~no mislim da je ono bijelo u D`ejevom nosu neki odbljesak. Nisam siguran da je to ono. Aca Lukas, pjeva~

Suzan Bojl snimila prvu pjesmu Pjeva~ka senzacija Suzan Bojl, koja je postala poznata u svijetu poslije nastupa u TV emisiji "Britain's Got Talent", snimila je prvu pjesmu za album ekipe glavnog sudije tog programa Sajmona Kauela, objavio je ~asopis "Pipl". "Zvu~i fantasti~no na snimku. Ona je tako dobra. Album ne}e sadr`ati samo snimke iz emisije. Da}emo sebi vremena

da ga uradimo", rekao je Kauel. Suzan Bojl (48), koja je takmi~enje zavr{ila na drugom mjestu i poslije njegovog zavr{etka zavr{ila u bolnici zbog iscpljenosti, otkazala je nekoliko nastupa na turneji organizovanoj za takmi~are, a koja se zavr{ava danas, ali }e ipak nastupiti u tri britanska grada idu}e sedmice.

Danas sahrana Majkla D`eksona Memorijal }e prenositi najve}e svjetske televizije

D`ekson }e biti sahranjen na groblju u Los An|elesu

Jelena BABI]

orodica Majkla D`eksona sahrani}e kralja popa danas u deset ~asova ujutru bez prisustva javnosti, na gro blju "Fo rest Lon" u lo san |e les kom naselju Holivud Hils. Nakon sahrane bi}e odr`ana javna memorijalna slu`ba u "Stejples centru" za koju je podijeljeno 17.500 besplatnih ulaznica. Vi{e od 1,6 miliona ljudi prijavilo se za izvla~enje ulaznica za komemoraciju. Odabranih 8.750 ljudi dobilo je u nedjelju obavje{tenje mejlom, a svakom od dobitnika pripale su dvije ulaznice. Tako|e, ovaj doga|aj }e direktno prenositi najve}e svjetske televizije.

P

Kralj popa, kako su ga mediji nazivali, bi}e sahranjen u sanduku ~ija vrijednost iznosi otprilike 25.000 dolara. Sanduk nazvan prometej izvana je pokriven 14-karatnim zlatom, dok je unutra{njost boje plavog bar{una. U istom je modelu sahranjen i D`ejms Braun, koji je umro na Bo`i} 2006. godine. ^lanovi porodice D`ekson }e poku{ati sanduk nakon sahrane prebaciti na Majklov ran~ "Nedo|ija", ali }e morati da pro|u mukotrpnu sudsku proceduru, po{to je sahranjivanje van groblja u Kaliforniji protivzakonito. Ameri~ki tabloidi pi{u da bi ovaj doga|aj mogao zasjeniti dvije do sada najposje}enije sahrane - Elvisa Prislija, kojoj je prisustvovalo 77.000 ljudi, i princeze Dajane, kada se samo u Hajd parku okupilo 250.000 ljudi.

D`enifer Lopez na svjetskoj turneji

PARIZ - Britanski glumci (s lijeva na desno) Oliver Felps, Boni Rait, D`ejms Felps i Tom Felton poziraju fotografima na `eljezni~koj stanici Gar du Nor u Parizu tokom promocije novog filma "Hari Poter i princ mije{ane krvi".

Pop diva krajem godine }e objaviti novi album, koji }e za tim pro mo vi sa ti ve li kom svjetskom turnejom. D`ej Lo posljednji album "Brave" obja vi la je 2007. go di ne, a od tada se posveti la po ro di ~nom `i vo tu. Pro {log februara s mu`em Mar kom En to ni jem (40) dobila je blizance Maksa i Emi. U maju ove godine Lopezova je po~ela snimanje filma "The backup plan", u kojem igra `enu koja vje{ta~kom oplodnjom ostaje trudna sa blizancima, samo da bi istog dana upoznala ljubav svog `ivota. Igra~ica portorikanskog porijekla, ro|ena u Bronksu, tokom godina postala je najbogatija latinoameri~ka slavna li~nost u Holivudu, a njena karijera obuhvata muziku, film, modu i produkciju.