Nez Avis Ne 090605

DOGA\AJI POTPUNO SU ME IZOLOVALI, NISAM POZIVAN NA SASTANKE I SJEDNICE OP[TINSKOG ODBORA ^IJI SAM BIO PREDSJEDNIK, KAZAO MIKEREVI]

Nove ostavke u Partiji demokratskog progresa

HRONIKA U TUZLI ZBOG UBISTVA UHAP[EN FIKRET [ABI]

Dragan Mikerevi} Izbo biv{u napustio PDP suprugu str. 5!i 6

str. 9!i :

www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 3890 • PETAK 5. JUNA 2009.

QSWP!J[EBOKF

Na Cetinju odr`an samit "Raznolikost kulturne ba{tine - upravljanje i turisti~ka promocija"

Turizmom protiv lo{eg imid`a

BiH NE KORISTI U POTREBNOJ MJERI SVOJU KULTURNU RAZLI^ITOST, REKAO RADMANOVI] str. 3 i 4 SAVJET MINISTARA BiH

Ispunili ve}inu uslova za liberalizaciju viznog re`ima str. 8 ^arls Ingli{, ameri~ki ambasador u BiH, u radnoj posjeti Banjaluci

SAD zabrinute zbog skup{tinskih zaklju~aka str. 3!i 4

2

qfubl 5. 6. 2009.

Doga|aji Elvis Keljmendi pu{ten

SARAJEVO - Elvis Keljmendi pu{ten je ju~e iz prostorija Slu`be za poslove sa strancima.

Dragan Mekti}, direktor Slu`be, kazao je da je Keljmendiju, koji je predat ovoj slu`bi zbog isteka boravi{ne dozvole, oduzeta putna isprava Republike Srbije. "Mi }emo i dalje prikupljati informcije o njemu i sprovesti postupak", rekao je Mekti}. Mithat Ko~o, Keljmednijev branilac, kazao je da je njegov branjenik predao zahtjev za dobijanje bh. dr`avljanstva. Keljmendi je uhap{en u srijedu iza pono}i, jer je u klubu "Koloseum" vri je |ao An to ana Ma ga {a, svjedoka na su|enju Muhamedu Aliju Ga{iju i drugim optu`enima za udru`ivanjem u zlo~ina~ku organizaciju. A.S.

RiTE Gacko potvrdio arbitra`u BANJALUKA - Rudnik i termoelektrana (RiTE) Gacko i zvani~no je potvrdio da je ~e{ki gigant ^EZ protiv tog preduze}a i "Elektroprivrede RS" pokrenuo arbitra`u pred Me|unarodnom trgovinskom komorom u Parizu. RiTE Gacko u dopisu Banjalu~koj berzi navodi da ih je Komora 27. maja obavijestila o podnesenom zahtjevu za arbitra`u zbog spora nastalog oko realizacije ugovora iz zajedni~kog projekta izgradnje nove termoelektrane u Gacku, koji je potpisan 2007. godine. Arbitra`a zbog spora ^EZ je nedavno objavio da je nastalog u vezi s pokrenuo tu arbitra`u, ali nije realizacijom ugovora `elio navesti njegove detalje. iz zajedni~kog projekta "Nezavisne" su nezvani~no saznale da od{tetni zahtjev ~e{ke kompanije iznosi oko 60 miliona evra, ne ra~unaju}i kamate u toku trajanja arbitra`e. ^esi su po~etkom godine saop{tili da se povla~e iz projekta u Gacku, procijenjene vrijednosti 1,4 milijarde evra, optu`uju}i "Elektroprivredu RS" (ERS) da nije u~inila ni{ta na realizaciji zajedni~kog projekta. Branislava Mileki}, generalni direktor ERS, istakla je da su spremni za arbitra`u, iako smatraju da je i sada mogu} pominju}i dogovor kao mogu}e rje{enje dokapitalizaciju RiTE Gacka. P.K.

Na prodaju akcije 341 preduze}a u RS BANJALUKA - Investiciono-razvojna banka (IRB) RS objavila je javni poziv za prodaju akcija Fonda za restituciju RS iz 341 preduze}a i veterinarskih stanica koji su u{li u proces privatizacije. Na listi se, izme|u ostalih, nalazi do pet odsto akcija banjalu~kih preduze}a "Fruktona", "Mljekara", "Glas srpski - Grafika", "Glas srpski - Trgovina", Gradska pivnica, hotel "Bosna" i Robna ku}a "Boska". Na prodaju su i manji paketi akcija "Famosa", Fabrike specijalnih transmisi ja, GIK "Hi dro gra dnje" i "Energoinvest - Rasklopne opreme" iz Isto~nog Sarajeva, Swisslion Industrije alata Trebinje, "Jel{ingrada" i "Ribnjaka" iz Prnjavora, te dobojskog "Trudbenika" i bijeljinskog "@itoprometa". IRB je pozvala sve investitore da brokerskim ku}ama u roku od osam dana pisanim putem iska`u svoju zainteresovanost za kupovinu akcija, dok }e berzanski posrednici u roku od 10 dana IRB-u dostaviti spiskove preduze}a koja su pobudila interes. Akcije preduze}a za koja se iska`e

zainteresovanost ima}e prioritet prilikom uno{enja naloga u berzanski sistem trgovanja, isti~u u IRB-u ukazuju}i da je javni poziv otvoren do 30. septembra ove godine. Za akcije Fonda za restituciju za koje ne bude zainteresovanih kupaca, kako se navodi, bi}e iznesene na prodaju u skladu sa dinamikom koju utvrdi Uprava Investiciono-razvojne banke. IRB je pozvala investitore da u roku od osam dana iska`u svoju zainteresovanost za kupovinu akcija

U IRB-u ju~e nismo mogli dobiti informacije o motivima odluke o prodaji akcija Fonda za restituciju niti na~inu odre|ivanja cijena ponu|enih udjela u preduze}ima. Vrijednost imovine Fonda za restituciju RS na kraju aprila iznosila je oko 176 miliona KM. P.K.

Klju~no hap{enje Mladi}a i Had`i}a NJUJORK - Ser` Bramerc, glavni tu`ilac Ha{kog tribunala, u izvje{taju Savjetu bezbjednosti UN izrazio je zabrinutost da se ''pravosudni sistem BiH i dalje suo~ava s ozbiljnim izazovima koji mogu imati uticaja na saradnju s Tribunalom'', navode}i da me|unarodno prisustvo u pravosudnim institucijama, kao {to je Odjeljenje za ratne zlo~ine Suda BiH, treba da se odr`i. Govore}i o saradnji BiH, Bramerc je rekao da ''nema posebnih otvorenih pitanja u vezi sa su|enjima u Tribunalu''. On je ocijenio da je Srbija u proteklih {est mjeseci dodatno napredovala u saradnji s Tu`ila{tvom, ali da klju~no ostaje pitanje hap{enja preostalih bjegunaca Ratka Mladi}a i Gorana Had`i}a. Bramerc je naglasio da su vlasti Srbije ispunile sve zahtjeve za pomo} koje im je Ha{ko tu`ila{tvo uputilo u vezi s pristupom arhi va ma, do ku men ti ma i svjedocima. (Agencije)

Neizvjestan nastavak radova BR^KO - U Vladi distrikta odr`an je ju~e sastanak s predstavnicima austrijske firme "Vabag", koja je glavni izvo|a~ radova na fabrici vode, ali nije potpuno izvjesno ho}e li ova investicija biti dovedena do kraja. Radovi su po~eli u ljeto 2006, a obustavljeni su ve} godinu dana. "Spor je nastao zbog zahtjeva lokalnog podizvo|a~a za novih milion evra zbog navodnih poskupljenja repromaterijala na doma}em tr`i{tu, {to za nas nije bilo prihvatljivo. Poslije ekspertske analize i nalaza stru~njaka Ekonomskog fakulteta da je rije~ najvi{e do 230.000 evra, mi smo spremni na korekcije jer je fabrika vode nasu{na potreba gra|ana", izjavio je gradona~elnik Dragan Paji}. "Vabag" je spreman na pregovore s novim lokalnim podizvo|a~em o onome {to prihvata Vlada. N.Ta.

Karad`i} od UN-a tra`i dokumentaciju HAG - Radovan Karad`i}, biv{i predsjednik RS, zatra`io je u pismu Ban Ki Munu, generalnom sekretaru UN-a, da mu ova svjetska organizacija pru`i vi{e dokumenata neophodnih za njegovu odbranu pred Ha{kim tribunalom. Karad`u} je zatra`io i informacije o kr{enju embarga na oru`je UN-a i dopremanju oru`ja bosanskim muslimanima u Tuzli u februaru i martu 1995. godine. Karad`i} posebno tra`i izvje{taj iz 1993. godine o unutra{njoj istrazi UN-a koja je zaklju~ila da su bosanski muslimani stalno krijum~arili oru`je u konvojima humanitarne pomo}i. (Agencije)

Na Cetinju odr`an samit "Raznolikost

Kulturom protiv Predsjednici zemalja jugoisto~ne Evrope u Crnoj Gori FOTO AFP

Vesna POPOVI]

CETINJE - Neboj{a Radmanovi}, predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH, rekao je na samitu predsjednika zemalja jugoisto~ne Evrope u Crnoj Gori da su kultura i turizam jedan od na~ina za zajedni~ku promjenu negativnog imid`a koji jo{ imaju zemlje zapadnog Balkana zbog nedavne ratne pro{losti. "Lak{e je tu negativnu sliku mijenjati zajedni~kom promocijom na{e kulturno-istorijske ba{tine i turisti~ke ponude, nego odvojeno i pojedina~no, kako se to uglavnom do sada radilo", poru~io je Radmanovi} u obra}anju u~esnicima samita na Cetinju. On je rekao da je cilj BiH da ~uvaju}i svoj kulturno-istorijski identitet i bogatstvo razli~itosti bude dio {ireg evropskog kulturnog i ekonomskog prostora.

"Na`alost, BiH jo{ ne koristi u potrebnoj mjeri svoju kulturnu razli~itost i bogatstvo u turisti~ke svrhe. Pored zna~ajnih spomenika kulture i prirodnih ljepota, za ve}i dolazak stranih turista potrebno je promijeniti dosada{nje lo{e navike, prihvatiti nove evropske standarde i osposobiti turisti~ke menad`ere i radnike", ocijenio je Radmanovi} i dodao da }e pobolj{anju turisti~ke ponude BiH doprinijeti izgradnja putnog koridora 5c koji povezuje zemlje regiona. Radmanovi} je podsjetio da je BiH ove godine bila doma}in Svjetskog prvenstva u raftingu koje je odr`ano na Vrbasu i Tari, u Banjaluci i Fo~i, i najavio da }e sljede}e godine BiH biti doma}in va`ne sportske i turisti~ke manifestacije Evropskog prvenstva u flaj fi{ingu. "BiH je svojim jedinstvenim i rijetkim kulturno-istorijskim spomenicima dala zna~ajan doprinos

^arls Ingli{,

Amerika zabrinuta V. POPOVI]

BANJALUKA - Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave duboko su zabrinute zbog zaklju~aka Narodne skup{tine RS u vezi s preno{enjem nadle`nosti s RS na institucije BiH, izjavio je ju~e u Banjaluci ^arls Ingli{, ameri~ki ambasador u BiH. "Premijeru RS Miloradu Dodiku detaljno sam objasnio sve elemente koji su podstakli zabrinutost SAD, ali i me|unarodne zajednice sa `eljom da imamo dobro i jasno razumijevanje o ~emu se radi", rekao je Ingli{ nakon sastanka sa Dodikom, ocijeniv{i da je razgovor bio veoma koristan. Iz OHR-a poru~ili da poslanici treba da se "pona{aju razumno i poni{te zaklju~ke"

"Ovo je veoma ozbiljno pitanje za SAD i mi `elimo da se na{ stav razumije po tom pitanju", istakao je ameri~ki ambasador, ne `ele}i da, kako je rekao, spekuli{e o mogu}nosti upotrebe bonskih ovla{tenja. On je rekao da je sa Dodikom bilo rije~i i o "nekim elementima" posjete ameri~kog potpredsjednika D`ozefa Bajdena BiH, kao i o uslovima ''pet plus dva'' za pristupanje BiH Evropskoj uniji. Ingli{ se ju~e sastao i s predsjednikom Narodne skup-

{tine RS Igorom Radoji~i}em, predsjednikom PDP-a Mladenom Ivani}em i predsjednikom Demokratske partije Draganom ^avi}em. Radoji~i} je ju~e pozvao Valentina Incka, visokog predstavnika u BiH, da se obrati poslanicima Skup{tine RS u vezi sa svojim zahtjevom da se ukinu zaklju~ci parlamenta o prenosu nadle`nosti na dr`avni nivo.

Doga|aji

5. 6. 2009. qfubl

kulturne ba{tine - upravljanje i turisti~ka promocija"

Deklaracija

i turizmom lo{eg imid`a rom, makedonskim predsjednikom \or|em Ivanovim i predsjednikom Albanije Bamirom Topijem. Radmanovi} je izjavio da je bilateralna i regionalna saradnja BiH sa susjednim zemljama politi~ki gledano na veoma visokom nivou, ali da druge oblasti ne prate tu dobru saradnju, prije svega ekonomija. Vujanovi} je na samitu izjavio da su sastanci predsjednika dr`ava jugoisto~ne Evrope uvijek afirmisali mir, toleranciju, regionalnu saradnju i razvoj i izrazio zadovoljstvo {to je na pro{logodi{njem samitu Crnoj Gori povjereno da bude doma}in ovog skupa i {to je upravo Cetinje, poslije Atine, kolijevke evropske civilizacije. Predsjednik Srbije Boris Tadi} rekao je na samitu i da je program UNESCO-a o za{titi svjetske kulturne ba{tine izdr`ao test uprkos poku{ajima vlasti kosovskih Albanaca da vje{ta~ki uklone dio srpske o~evine iz Srbije. On je upozorio na poku{aje kosovskih Albanaca da politiziranjem kulturnog naslje|a ili njegovim uni{tenjem prekrajaju istoriju i istakao da takvi poku{aji moraju biti najstro`e ka`njeni i da region, UNESCO i Savjet Evrope ne smiju ostati pasivni. BiH ne koristi u potrebnoj mjeri svoju kulturnu razli~itost

Cilj BiH je da bude dio {ireg evropskog kulturnog i ekonomskog prostora, poru~io Radmanovi}

kulturno-civilizacijskoj ba{tini Evrope. Danas BiH ima dva spomenika na listi svjetske ba{tine, stari most u Mostaru i most Mehmed pa{e Sokolovi}a u Vi{egradu, a u toku su aktivnosti za nominaciju stare jezgre grada Jajca", rekao je on. Radmanovi} je promovisao i arheolo{ka nalazi{ta iz praistorijskog, anti~kog i rimskog perioda u mjestima Donja Dolina kod Gradi{ke, Hutovo blato i Skelani, kao barski rezervat Barda~a kod Srpca, pra{umu Peru}icu u sastavu Nacionalnog parka "Sutjeska", kulturni pejza` Blidinje i pe}inu Vjetrenicu, drugu pe}inu na svijetu po biodiverzitetu. Radmanovi} se u ~etvrtak uve~e sastao sa crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovi}em, generalnim sekretarom Savjeta Evrope Terijem Dejvisom, generalnim direktorom UNESCO-a Koi}irom Macu-

Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesi} rekao je na samitu da je kulturna ba{tina u regionu ugro`ena modelom profitersko gra|evinskog grabe`a i globalizacije. "Ukoliko ne krenemo korak naprijed kulturna ba{tina u regionu }e biti prepu{tena zaboravu i brzom profitu i ne}e postati, kao {to bi trebalo, osnova za razvoj odr`ivog turizma", upozorio je Mesi}. Or ga ni za to ri sa mi ta su predsjednik Crne Gore Filip Vujanovi}, program UNESCO-a i Savjet Evrope. Na regionalnom forumu u~estvuju i makedonski predsjednik \or|e Ivanov, predsjednik Slovenije Danilo Tirk, bugarski predsjednik Georgi Prvanov i predsjednik Albanije Bamir Topi. U radu skupa u~estvuju i generalni direktor UNESCO-a Koi}iro Macura i generalni sekretar Savjeta Evrope Teri Dejvis.

\f!gp!wj!esabwb!sf!hj!. pob!vtwp!kj!mj!tv!ob!tb!nj!uv!ob Df!u j!o kv!ef!l mb!s b!d j!kv!lp!kpn qpu!ws}v!kv!eb!vqsbw!mkb!okf!lvm!. uvs!opn!j!qsj!sp!eopn!cb!|uj!. opn!of!lph!qp!esv!•kb!np!sb cj!uj!{b!top!wb!op!ob!qp!uqv!opn qp!{ob!wb!okv!okf!oji!jt!up!sjk!tljilvm!u vs!o ji!j!qsj!s p!e oji!wsj!kf!. eopt!uj-!uf!qp!{ob!wb!okv!tqf!dj!. gj!• oji! sf!t vs!t b! pesf!e f!o f pcmbt!uj-!lbp!j!okf!oji!ptkf!umkj!wji ub!•b!lb!lp!kf!tv!qp!empaof!qsj!. kf!uokb!nb!j!qsj!ujt!dj!nb/ V!df!u jok!t lpk!ef!l mb!s b!d j!kjqpe!ob!{j!wpn!#Vqsbw!mkb!okf!sb!. {op!wstopn!lvm!uvs!opn!cb!|uj!. opn!j!okf!op!qsp!np!wj!tb!okf!v uv!sjt!uj!•lf!twsif#-!ob!wp!ej!tf eb!~f-!qp!mb!{f!~j!pe!#Voj!wfs!. {bm!of!ef!lmb!sb!dj!kf!p!lvm!uvs!opk sb!{op!mj!lpt!uj#-!qp!uqj!toj!dj!vob!. qsj!kf!ej!uj!j!kb!•b!uj!sf!hj!pobm!ov!j nf!}v!ob!sp!eov!lvm!uvs!ov!tb!sb!. eokv-!uf!ep!qsj!op!tj!uj!qp!|up!wb!. okv! nf!} v! lvm!u v!s b!n b! j sb!{ v!n j!kf!w b!o kv!j!up!mf!s bo!d j!kj nf!}v!mkv!ej!nb/

Kritike zbog Kosova Qsfe!tkf!eojl!Bm!cb!oj!kf Cb!njs!Up!qj!lsj!uj!lp!wbp!kf!ps!hb!. oj!{b!up!sf!|up!ob!tb!nju!qsfe!. tkf!eoj!lb!{f!nb!mkb!kv!hp!jt!up!•of Fwsp!qf-!lp!kj!tf!pesab!wb!v Dsopk! Hp!s j-! oj!kf! qp!{ wbo! j qsfe!tkf!eojl!Lp!tp!wb!Gb!unjs Tfk!ej!kv/! #[f!nmkf!lp!kf!oj!tv!qsj!{ob!mf of!{b!wj!toptu!Lp!tp!wb!usf!cb!mp kf!eb!qsj!iwb!uf!pe!hp!wps!optu Wmb!ef!Lp!tp!wb!p!{b!|uj!uj!lvm!uvs!. of!cb!|uj!of!lp!kv!tqsp!wp!ej!{b!. kf!eop!tb!tv!tkf!ej!nb/!Okj!ip!wp jt!lmkv!•f!okf!tb!tb!nj!ub!of!tmv!aj jo!uf!sf!tv!sb{!hp!wp!sb#-!sf!lbp!kf Up!q j!j!ep!e bp!eb!tf!np!s b vwb!aj!uj!{b!mb!hb!okf!lp!tpw!tlph sv!l p!w pe!t uwb!{b!p•v!w b!o kf lvm!uvs!oph!ob!tmkf!}b!ob!upn qspt!up!sv/!

ameri~ki ambasador u BiH, u radnoj posjeti Banjaluci

zbog skup{tinskih zaklju~aka

Ingli{ prenio Dodiku razloge zbog kojih je Amerika zabrinuta FOTO G. [URLAN

"Jedini normalan put iz ove situacije jeste da svako prezentuje svoje stavove i da se dijalogom prona|e rje{enje. Izlaz nije u konfrontaciji, jer ona ne treba ni me|unarodnoj zajednici ni RS", rekao je Radoji~i}. Iz OHR-a je saop{teno da se zaklju~cima Narodne skup{tine RS poku{avaju negirati dr`avne nadle`nosti koje su jasno i eksplicitno navedene u Dejtonskom sporazumu.

U OHR-u o~ekuju od poslanika RS da se "pona{aju odgovorno i poni{te svoje zaklju~ke u postavljenom roku". ''Jo{ ima vremena da poslanici djeluju i OHR o~ekuje da }e to i uraditi'', isti~u u OHR-u i dodaju da ''ne shvataju za{to su poslanici Skup{tine RS iskomplikovali politi~ku atmosferu usvajanjem ovih zaklju~aka''. U OHR-u isti~u da bi sprovo|enje skup{tinskog zaklju~ka koji predvi|a pristanak Skup{tine RS prije usvajanja zakona na dr`avnom nivou bio jasan poku{aj blokiranja dr`ave. ''Sve institucije EU jasno su stavile do znanja da dr`ava mora funkcionisati kako bi ova zemlja napredovala, a ne da postane manje funkcionalna, kao {to to tra`i Narodna skup{tina RS'', navode iz OHR-a. U OHR-u isti~u da se na listi 68 prenesenih nadle`nosti nalazi nekoliko nadle`nosti koje se odnose na ulazak i boravak stranaca, protjerivanje i azil te status izbjeglica, dok Ustav BiH nadle`nost za imigraciju i azil jasno daje dr`avnom nivou. OHR smatra da zaklju~ci osporavaju i odluke Ustavnog suda BiH. ''I na kraju Narodna skup{tina RS sebe progla{ava kona~nim tuma~em Dejtonskog sporazuma izjavljuju}i da su svi zakoni koje je donio visoki predstavnik neustavni'', navode iz OHR-a. Incko je 25. maja uputio pismo najvi{im zvani~nicima RS u kojem je zatra`io da do 11. juna budu poni{teni zaklju~ci parlamenta RS o efektima prenosa ustavnih ovla{tenja s RS na institucije BiH.

Laj~ak: Kriza }e dovesti do dijaloga Usf!ov!uob!lsj!{b!v!peop!tj!nb ST!j!PIS.b!~f!ep!wft!uj!ep!puwp!sf!. oph!ej!kb!mp!hb!v!ev!iv!tqp!sb!{v!nb!j lpn!qsp!nj!tb!j!uj!nf!pnp!hv!~j!uj!ob!. qsf!ebl!CjI!ob!qv!uv!v!fwspb!umbo!utlf jo!uf!hsb!dj!kf/ Pwp!kf!lb!{bp!Nj!sp!tmbw!Mbk!•bl-!nj!. ojt!ubs!jopt!usb!oji!qp!tmp!wb!Tmp!wb!•lf lp!kj!kf!ep!nbs!ub!cjp!wj!tp!lj!qsfe!tub!. wojl!v!CjI/ #Af!mjn!twjn!{wb!oj!•oj!dj!nb!v!CjI qv!op!vt!qkf!ib!j!tusqmkf!okb!v!okj!ip!wjn ob!qp!sj!nb!v!qsp!ob!mb!af!okv!lpo!tusv!. luj!woph!skf!|f!okb!ob!twb!puwp!sf!ob!qj!. ub!okb#-!qp!sv!•jp!kf!Mbk!•bl/! Po!kf!ob!hmb!tjp!eb!of!nb!qp!usf!cf usb!aj!uj!cj!mp!lb!lwf!qb!sb!mf!mf!j{nf!}v usf!ov!uoph!tub!okf!v!peop!tj!nb!PIS. b!j!ST!j!tj!uv!bdj!kf!v!qsp!|mpt!uj/

3

Vijesti Izvje{taj o ukidanju viza 12. juna SARAJEVO - BiH }e 12. juna u Briselu biti uru~en a`urirani izvje{taj Evropske komisije (EK) o spremnosti BiH za ispunjavanje obaveza iz "mape puta" za liberalizaciju viznog re`ima, potvr|eno je iz Delegacije EK u BiH. "Tada }e biti re~eno {ta je ura|eno, a {ta jo{ treba uraditi na putu ukidanja viza za gra|ane BiH", izjavila je Zora Stani}, portparol Delegacija EK u BiH. Osman Top~agi}, ambasador BiH u misiji EU u Briselu, smatra da u ovom izvje{taju ne}e biti nekih iznena|enja, s obzirom na to da je ve} poznato {ta je BiH ostalo da uradi na ovom planu. On isti~e da je najva`nije da sada bh. vlasti punu pa`nju posvete usvajanju potrebnih zakona te da uvo|enje biometrijskih paso{a ide planiranom dinamikom. "Ako nemamo ispunjenu 'mapu puta', te{ko mo`emo ne{to posti}i. Zato je potrebno da u ovom periodu, dok EU radi na izvje{taju i EC priprema prijedloge, uradimo {to vi{e, jer na osnovu toga mo`emo ne{to tra`iti i lobirati", kazao je Top~agi}. (Fena)

Me|unarodnoj komisiji za nestale 50.000 evra SARAJEVO - Vlada ^e{ke donirala je 50.000 evra Me|unarodnoj komisiji za nestale osobe (ICMP) ~ime je nastavila da pru`a podr{ku radu ove organizacije, saop{teno je iz ICMP-a. Ketrin Bomberger, generalni direktor ICMP-a, izrazila je zahvalnost na ovoj pomo}i, kao i na ~vrstom opredjeljenju da se podr`e porodice nestalih osoba u BiH i njihovo pravo da znaju za svoje stradale. ^e{ka Republika je od 2008. godine ICMP-u donirala vi{e od 70.000 evra. (Srna)

Incko ~estitao Tihi}u SARAJEVO - Valentin Incko, visoki predstavnik i specijalni predstavnik Evropske unije, ~estitao je ju~e Sulejmanu Tihi}u na tre}em mandatu predsjednika SDA, saop{teno je ju~e iz OHR-a. Incko je tokom sastanka s Tihi}em izrazio o~ekivanje da }e on i dalje uspje{no sara|ivati s ostalim partnerima bosanskohercego va ~ke po li ti ~ke sce ne i s me|unarodnom zajednicom, na dobrobit svih gra|ana. Tokom susreta s predsjednikom SDA Incko je naglasio svoju podr{ku dijalogu i postizanju kompromisa, kao jedinom putu koji BiH vodi naprijed u procesu evroatlantskih integracija i izrazio o~ekivanje da }e prudski proces biti nastavljen. "U ovom trenutku na{i napori moraju biti fokusirani na rje{avanje pitanja dr`avne imovine, te kompletiranje procesa u vezi s vojnom imovinom. Sjednica Savjeta za implementaciju mira bi}e odr`ana krajem juna i Savjet o~ekuje da vidi konkretan napredak u vezi s ovim pitanjima", kazao je In cko i do dao da su doma}i politi~ki lideri ti koji najvi{e mogu i moraju doprinijeti pozitivnom rje{enju ovih pitanja. N.M.

4

Doga|aji

qfubl!5. 6. 2009.

Vijesti

Nove ostavke visokih funkcionera PDP-a

Usvojen Izvje{taj o poslovanju BHRT-a SARAJEVO - Komisija za finansije i bud`et Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH usvojila je ju~e Izvje{taj o finansijskom poslovanju BHRTa za 2008. godinu i Pregled korekcije finansijskih izvje{taja BHRT-a za 2007. i 2008. godinu. U saop{tenju Parlamentarne skup{tine BiH navodi se da je Komisija za finansije i bud`et usvojila Izvje{taj o finansijskom poslovanju i Pregled korekcije finansijskih izvje{taja BHRT-a prema uputstvu revizije i zahtjevu Upravnog odbora BHRT-a, kao i korekcije finansijskih izvje{taja BHRT-a za 2007. i 2008. godinu, s prijedlozima zaklju~aka. Upravni odbor BHRT-a prihvatio je na sjednici 24. aprila korekciju finansijskih izvje{taja ove medijske ku}e za 2007. i 2008. godinu prema kojima su iskazani gubici od {est miliona KM. (Srna)

Mikerevi}

Mikerevi} tvrdi da ni sa kim u stranci nije u sukobu FOTO V. STOJAKOVI]

Vije}u za {tampu u BiH 50.000 evra SARAJEVO - Vije}e za {tampu u BiH dobilo je 50.000 evra od Vlade Savezne Republike Njema~ke iz fonda Pakta za stabilnost jugoisto~ne Evrope za podr{ku slobodi novinarskog izra`avanja u BiH. Joakim [mit, njema~ki ambasador u BiH, kazao je da je novac na mi je njen za ra zli ~i te projekte Vije}a u ovoj godini. Ljiljana Zurovac, izvr{ni direktor Vije}a za {tampu, kazala je da }e me|u projektima koji }e biti finansirani ovim novcem biti edukacija studenata `urnalistike u {koli za etiku te edukaciju sa sudijama koji rade na predmetima baziranim na Zakonu o za{titi od klevete. (Fena)

HSS-NHI kritikuje na~in zapo{ljavanja BR^KO - HSS-NHI u Br~kom je izrazila o{tar protest protiv rada Odbora za zapo{ljavanje i na~ina prijema radnika u institucije koje se finansiraju iz bud`eta distrikta. "Simptomati~no je da ~lanovi Odbora daju prednost tzv. 'ekspertima' izvan Br~ko distrikta, dok mladi Br~aci moraju da napu{taju svoj grad, jer ne mogu do zaposlenja. Tra`imo odgovor za{to profesori, ekonomisti, pravnici, pa ni voza~i i portiri koji `ive u Br~kom, nemaju pravo na zaposlenje ve} su stru~niji oni koji dolaze iz Grada~ca, Sre bre ni ka, [am ca, Lukavca, Ora{ja i drugih mjesta", isti~e se u saop{tenju za javnost ove koalicije stranaka. Tvrde da }e u Skup{tini distrikta zatra`iti smjenu kompletnog Odbora za zapo{ljavanje, a pozvali su gra|ane da se uklju~e u kampanju protiv korupcije. N.Ta.

Vesna POPOVI]

Ve} tri godine sam stavljen u stranu, nisam pozivan na sastanke ni na sjednice Odbora ~iji sam bio predsjednik, kazao Mikerevi}

BANJALUKA, DOBOJ - Dragan Mikerevi}, poslanik u Narodnoj skup{tini RS i ~lan Glavnog odbora PDP-a, istupio je iz ove stranke i ubudu}e }e nastupati kao nezavisni poslanik u parlamentu Republike Srpske. Osim Mikerevi}a, iz PDP-a su istupili Jelena Polja{evi} iz Doboja, ina~e ~lan Glavnog odbora, kao i Sini{a Mari}, ~lan dobojskog odbora PDP-a,

Iz stranke istupili i Sini{a Mari} i Jelena Polja{evi} iz dobojskog PDP-a

koji }e od sada nastupati kao nezavisni odbornik u Skup{tini op{tine Doboj. Mikerevi} je rekao da je o razlozima ostavke obavijestio predsjednika stranke Mladena Ivani }a, te da ve} tri go di ne ni je na is tom fo nu s politikom PDP-a i da je jedino preostalo da podnese ostavku na sve funkcije u stranci. "Nisam imao mogu}nost da uti~em na politiku PDP-a i morao sam da podnesem ostavku. Jedino rje{enje za mene i PDP je bilo da napustim stranku.

Poo{triti kontrolu agencija za obezbje|enje U. VUKI]

BANJALUKA - Vlada RS obavezala je na ju~era{njoj sjednici MUP RS da intenzivira nadzor nad radom agencija za obezbje|enje lica i imovine zbog spekulacija da se preko ovih agencija RS naoru`avaju i stvaraju paravojne formacije. Stanislav ^a|o, ministar unutra{njih poslova RS, rekao je da je pra}enje rada ovih agencija redovan posao MUP-a, ali da dodatnu pa`nju izaziva i niz spekulacija, konstrukcija i podmetanja od odre|enih nosilaca visokih funkcija, podr`anih od pojedinih medija. "Iznose se neistine o tobo`njem organizovanju paravojnih i parapolicijskih struktura u RS, do drugih spekulacija o ovoj temi. Jedan dio takvih neistina odnosio se i na neke od agencija koje se, navodno, koriste kao pokri}e za te ili sli~ne radnje. Iza takvih navoda krije se orkestrirana namjera da se kompromituju institucije RS", rekao je ^a|o. On je istakao da }e agencije biti obavije{tene da }e MUP poVlada odobrila 25 miliona KM Fondu za razvoj i zapo{ljavanje RS

o{triti kontrolu, ali i inicirati saradnju s agencijama, jer se i one u odre|enom dijelu bave segmentima koji se ti~u bezbjednosti. Vera Saji}, {ef Biroa za odnose s javno{}u, istakla je da je Vlada RS dala saglasnost za memorandum o razumijevanju izme|u vlada Srbije i RS, o na~inu rje{avanja imovinsko-pravnih odnosa izme|u preduzeca "Srbija gas" iz Novog Sada i "Gas prometa" iz Pala i za potpisivanje dokumenta ovlastila ministra industrije, energetike i rudarstva Sobodana Puhalca. "Memorandum bi trebalo da bude potpisan za deset dana", kazala je Saji}eva.

Odobreno 49.600 KM za sufinansiranje avio-linije Beograd - Banjaluka za januar i februar FOTO M. RADULOVI]

Prema njenim rije~ima, Vlada RS odobrila je 25 miliona KM Fondu za razvoj i zapo{ljavanje RS za realizaciju Privredno-razvojnog programa, a u skladu sa utvr|enim planom plasmana sredstava iz Razvojnog programa RS za period od 2007. do 2010. godine. Vlada je odobrila i 49.600 KM za sufinansiranje aviolinije Beograd - Banjaluka za januar i februar ove godine. Vlada Republike Srpske utvrdila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju, kojim se, izme|u ostalog, obezbje|uju uslovi za razvoj i promociju tradicionalnih zanata i zanimanja, koji izumiru ili ih gotovo nema.

Za sigurne ku}e 327.459 maraka Wmb!eb!ST!eb!mb!kf!kv!•f!Nj!ojt!ubs!tuwv {esbw!mkb!j!tp!dj!kbm!of!{b!|uj!uf!ST!tb!hmb!toptu!{b qsf!opt!438/56:!LN!dfo!usj!nb!{b!tp!dj!kbm!oj!sbe lb!lp!cj!asuwf!ob!tj!mkb!cj!mf!tnkf!|uf!of!v!tj!hvs!of lv!~f/ #Up!kf!qvo!j{opt!lp!kj!kf!pcf!{cj!kf!}fo!{b!pwv hp!ej!ov-!lb!lp!kf!cj!mp!j!qmb!oj!sb!op#-!sf!lmb!kf!Wf!sb Tb!kj~-!|fg!Cj!spb!Wmb!ef!ST!{b!peop!tf!t!kb!wop|!. ~v/

Doga|aji

napustio stranku Ivani}: Mikerevi} }e iza}i kao gubitnik Nmb!efo!Jwb!oj~-!qsfe!tkf!eojl!QEQ.b-!lb!. {bp!kf!eb!kf!Nj!lf!sf!wj!~f!wb!pemv!lb!eb!ob!qvt!uj qbs!uj!kv!mj!•ob-!bmj!eb!~f!v!pwpn!po!cj!uj!obk!wf!~j hv!cj!uojl/ #Nj!lf!sf!wj~!kf!ob!qvt!ujp!qbs!uj!kv!lp!kb!nv!kf pnp!hv!~j!mb!eb!cv!ef!qsfe!tkf!eojl!Wmb!ef-!qsfe!. tkf!eb!wb!kv!~j!Tb!wkf!ub!nj!ojt!ub!sb!CjI-!bmj!up!kf!okf!. hp!wb!mj!•ob!pemv!lb/!Nj!jef!np!t!op!wjn!tob!hb!nb eb!mkf!j!twp!kjn!qsp!hsb!npn#-!lb!{bp!kf!Jwb!oj~/!

Nisam ja PDP-u okrenuo le|a, oni su meni", kazao je on. Mikerevi} je izjavio da je u PDP-u ve} tri godine "stavljen u stranu", te da su u Doboju, gdje je bio predsjednik partije, ljudi koji su mu bili bliski do`ivljavali stalna poni`enja. "Ljudi koji su mi bliski su zaobila`eni i `igosani u {irokom krugu od svih kao da sam formirao neku paravojnu ili parapartijsku formaciju", rekao je Mikerevi}.

On je odbacio navode da je razlog ostavke njegov prelazak u SNSD i da zbog toga nikad ne bi okrenuo le|a PDP-u. "Niko me nikad iz SNSD-a nije zvao da im pristupim. Nisam im potreban u ovom trenutku, oni imaju dovoljno svojih kadrova. Moja pozicija je najbolja na poziciji nezavisnog poslanika", kazao je Mikerevi}. On je rekao da nije naru{io ugled partije i da o~ekuje napade poslije ovog poteza, ali da mu je savjest mirna jer je sve svoje obaveze prema partiji, kako ka`e, odgovorno obavljao. "Vr{e}i du`nost predsjedavaju}eg Savjeta ministara BiH i predsjednika Vlade RS doprinio sam poras tu po vje re nja, a ni ka ko ni sam na ru {io ugled PDP-a", kazao je i dodao da su "dobojske prilike najvi{e uticale da napusti PDP". "Potpuno su me izolovali iz stranke, ni sam po zi van na sas tan ke, sje dni ce Op {tin skog odbora ~iji sam bio predsjednik. Ne mogu da preuzimam odgovornost niti da budem protagonista takve politike. Previ{e sam ozbiljan ~ovjek da bih bio u stranci na ~iju politiku ne mogu uticati", kazao je. On je rekao da je stoga procijenio da je sazrelo vrijeme da ne dijeli dalje odgovornosti s onima koji vode PDP u bezna|e. "Zbog tog ne `elim da preuzmem odgovornost za propast stranke", kazao je i istako da ni sa kim u stranci nije bio u li~nom sukobu.

M. RENER

SARAJEVO - Sulejman Tihi}, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), obavio je ju ~e kon sul ta ci je s Fu adom Kasumovi}em, zamjenikom ministra finansija i trezora BiH i jednim od ozbiljnijih kandidata za premijera FBiH. "Bili smo na sastanku. Tihi} je rekao da sam jedan od ozbiljnijih kandidata za premijera FBiH i da }e Predsjedni{tvo stranke naredne sedmice donijeti kona~nu odluku o prijedlogu kandidata", rekao je Kasumovi}. U SDA ka`u da }e Kasumovi} 90 odsto biti kandidat za premijera FBiH. Kasumovi} je istakao da, ako stranka smatra da je on dobar izbor za mjesto premijera FBiH, onda ne bi bilo korektno od njega da ne pomogne. "Trenutno nema te`eg mjesta u {iroj okolini. Me|utim, i to je posao i izazov. FBiH je trom sistem i treba ga razdrmati. Tihi} me pozvao na sastanak i to su bile samo konsultacije. Razmije-

nili smo mi{ljenja kako da se FBiH izvu~e iz krize. Smatram da prioriteti moraju biti stabilan bud`et FBiH, po mo} pri vre di, otva ra nje no vih radnih mjesta i privla~enje investicija", rekao je Kasumovi}. Ned`ad Brankovi}, premijer FBiH, je pro{le sedmice podnio neopozivu ostavku na tu funkciju. Zamjenik ministra finansija BiH najozbiljniji kandidat SDA za premijera FBiH

Glavni odbor SDA na sjednici 11. juna donije}e odluku o novom federalnom premijeru, a prije toga treba biti odr`an sastanak ~elnika ~etiri vladaju}e stranke u FBiH. U SDA su rekli da ovaj sastanak formalno trebaju organizovati predsjednica i potpredsjednici FBiH jer su oni mandatari, te da bi on mogao biti odr`an tek oko 10. juna zbog obaveza predsjednika stranaka.

Predstavljen Zakon o sistemu naplate doprinosa MOSTAR - Predstavnici Ministarstva finansija FBiH predstavili su ju~e Zakon o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, koji je prije tri dana usvojen u federalnom parlamentu. Projekat jedinstvene registracije, kontrole i naplate doprinosa, koji je Vlada FBiH 2006. godine zapo~ela sa USAID-om, sprovodi}e se istovremono u cijeloj BiH. "Projekat }e koristiti kako poslodavcima, tako i gra|anima BiH, odnosno osiguranim osobama, dr`avnim organima te korisnicima javnih prihoda", kazala je Mira Bradara, pomo}nik federalnog ministra finansija za privredne finansije. Ona je dodala da je zavr{etak projekta planiran do polovine 2011. godine. (Fena)

"Apelacije u korist BiH, a ne protiv nje" SARAJEVO - Jakob Finci, predstavnik Jevrejske zajednice u BiH, izrazio je nadu da }e Evropski sud za ljudska prava utvrditi da BiH kr{i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i da }e nalo`iti da se to promijeni. Finci je izrazio uvjerenje da }e "svi shvatiti da su ove apelacije, mada formalno pokrenute protiv BiH, u stvari pokrenute u korist BiH da bismo se {to prije pripremili za ulazak u evroatlantske integracije, u koje s ovakvim propisima sigurne ne}emo biti primljeni". "Tu`io sam BiH zato {to joj `elim dobro i zato {to je, kao moju domovinu, volim i `elim joj sve najbolje", izjavio je Finci. Pred Velikim vije}em Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu pokrenuta je javna rasprava u predmetu "Sejdi} i Finci protiv BiH". Rije~ je o apelaciji koju su Dervo Sejdi}, koordinator Vije}a Roma BiH, i Finci podnijeli Evropskom sudu za ljudska prava zbog diskriminatorskih odredaba Ustava BiH i Izbornog zakona kojima se onemogu}ava da se Romi i Jevreji kandiduju u Predsjedni{tvo BiH i Dom naroda dr`avnog parlamenta. (Srna)

5

Optu`nica protiv ^ovi}a "luta" SARAJEVO - Optu`nica protiv Dragana ^ovi}a za zloupotrebu polo`aja u predmetu "Lijanovi}i", koju je 24. marta ove godine Tu`ila{tvo BiH proslijedilo Kantonalnom tu `i la{ tvu u Sa ra je vu, ponovno je vra}ena dr`avnom tu`ila{tvu. Rije~ je o optu`nici podignutoj prije vi{e od ~etiri godine protiv ^ovi}a i jo{ {est osoba. Nakon maratonskog su|enja, Sud BiH progalsio se nenadle`nim da donese presudu ^ovi}u, dok su optu`be protiv ostalih otpale. Potom je Tu`ila{tvo BiH proslijedilo optu`ncu protiv ^ovi}a na ni`i nivo, a glavni kantonalni tu`ilac Branko [ljivar je saop{tio da }e nakon {to pregleda dostavljeni materijal i uredi optu`ni akt, optu`nicu po dni je ti na dle `nom su du u Sarajevu. "Optu`nica je proslije|ena Tu`ila{-

tvu BiH da preispita u ~ijoj je nadle`nosti predmet. Optu`nicu s prate}om do ku men ta ci jom smo proslijedili, a Tu`ila{tvo BiH nam jo{ nije odgovorilo", kazala je Edina Pirija, portparol Kantonalnog tu`ila{tava u Sarajevu. Sarajevskom tu`ila{tvu nije jasno ko je nadle`an

Boris Grube{i}, portparol Tu`ila{tva BiH, nije mogao re}i da li }e i ko procesuirati ovaj slu~aj. "Odluka jo{ nije donesena", kratko je kazao. Zdravko Rai}, ^ovi}ev advokat, upoznat je da je optu`nica vra}ena, ali nije `elio o tome komentarisati. A.S.

Parastos za 45 srpskih boraca HAN PIJESAK, @EPA - U mjestu @epa, kod Han Pijeska, ju~e je slu`en parastos za 45 srpskih boraca, koji su poginulih u proteklom ratu prije 17 godina. Poslije parastosa polo`eni su vijenci i cvije}e i prislu`ene svije}e, te minutom }utanja odata po~ast poginulim borcima. "^etrnaest godina mi dolazimo na ovo sveto mjesto osve{tano krvlju izabranih najmoralnijih i naj~asnijih srpskih sinova, koji su sada u carstvu Bo`jem", rekao je Mihailo Para|ina, predsjednik Predsjedni{tva Bora~ke organizacije RS, i istakao da je ovo postalo tradicionalno hodo~a{}e. On je naglasio da je ovo jedan od natragi~nijih datuma u najnovijoj istoriji Sarajevsko-romanijske regije, a posebno op{tine Pale. Minutom }utanja "Prkosna i slobodarska Romaodata po~ast nija tada je pustila suzu, jer je poginulim borcima ovoliki broj boraca iz Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS poginuo na jednom zadatku i lokaciji", rekao je Para|ina. On je ocijenio da je "ovo skup tuge i ponosa, a ponos bri{e suze, jer je najvrednija tekovina odbrambeno-otad`binskog rata - Republika Srpska". "Zahvaljujemo ovim i borcima {irom RS koji su odbranili svoju neja~ i slobodu, sa~uvali narod i stvorili RS kao najvredniju tekovinu", rekao je Para|ina. On je istakao da je poruka sa skupa svim nosiocima vlasti u RS da moraju biti jedinstveni i odlu~ni u borbi da se RS sa~uva u okviru Dejtonskog sporazuma, jer je ona garancija bezbjednosti Srba u BiH. (Srna)

Lo{e stanje privrede u HNK FOTO I. SI^AJA

Sulejman Tihi} obavio konsultacije s Fuadom Kasumovi}em

Vijesti

5. 6. 2009. qfubl

Bh. gra|ani ne tra`e svoja prava SARAJEVO - BiH se nalazi na samom po~etku izgradnje efikasnog i funkcionalnog sistema za{tite ljudskih prava, a razlozi su nedovoljno razvijena pravna svijest gra|ana i gra|anki o ljudskim pravima. Ovo je jedna od ocjena u godi{njem izvje{taju o stanju ljudskih prava u BiH za 2008. godinu Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu. U izvje{taju, koji }e danas biti promovisan, navodi se da se od ukupnog broja ispitanih gra|ana samo 12,7 odsto nekome obratilo radi za{tite ljudskih prava, dok 87,3 odsto gra|ana uop{te nije potra`ilo neku vrstu za{tite. (Fena)

MOSTAR - Stanje gospodarstva Hercegova~ko-neretvanske `upanije je iznimno lo{e, ocijenio je ju~er na konferenciji za medije ministar gospodarstva HN@ Esad Humo. "Potrebno je podr`ati proizvodnju. Godinama se ula`e u neka druga podru~ja, osim u proizvodnju, a proizvodnja je ta koja nam vra}a novac. Nagla{avam kako je i HN@ pogo|ena globalnom krizom i to u onolikoj mjeri u kojoj je pogo|en i ostatak BiH. I to je zasigurno jedan od uzroka ovakvoga stanja u gospodarstvu `upanije", rekao je Humo. Ipak, kao jedan od osnovnih razloga lo{eg stanja u podru~ju go-

spodarstva, `upanijski ministar naveo je nepostojanje strategije razvoja go spo dar stva. "Mali i srednji poduzetnici bore se sami za sebe uz malo ili nimalo podr{ke, jer je Vlada HN@ tek od pro{le godine po~ela uvoditi poticaje i podr{ku gospodarstvu. U ovoj smo, pak, godini planirali utro{iti oko 2,4 milijuna KM na poticaje razvoja poduzetni{tva. Od toga, milijun bi bio ispla}ivan putem banaka preko kredita, a 1,4 milijuna kroz razne poticaje", pojasnio je ministar. Naglasio je kako od spomenutih sredstava jo{ ni{ta nije utro{eno zbog slo`ene situacije oko priliva novca u prora~un. J.G.

6

Doga|aji

qfubl!5. 6. 2009.

Rekli su

Kada bismo imali normalnu vlast, imali bismo sasvim dovoljno sredstava za normalno funkcionisanje.

^esto smo imali slu~ajeve da neke sasvim normalne, logi~ne odluke ispadnu problem jer se htjelo da se tu na|u i Mujo i Suljo i Ante i Pante.

Fuad KASUMOVI], zamjenik ministra finansija i trezora BiH

Sulejman TIHI], predsjednik SDA

Procjenjuje se da je u Banjaluci oko 20.000 nelegalnih objekata

Stanje u urbanisti~ko-prostornoj dokumentaciji op{tina RS katastrofalno

Stara dokumentacija izaziva haos u op{tinama Nepostojanje planske dokumentacije ima za posljedicu potpunu i trajnu degradaciju prostora, kazala Ibri{agi}-Hrsti}eva Dra`en REMIKOVI]

BANJALUKA - Vi{e od pola op{tina u RS nema usvojen prostorni plan op{tine, dok oko 20 op{tina nije usvojila ni urbanisti~ki plan grada, upozorili su u resornom ministarstvu. Prostorno-planska dokumentacija je u ve}ini op{tina prevazi|ena i stara vi{e od 20 godina, pa samim tim i neuskla|ena sa Prostornim planom RS koji je donesen 2006. godine. Pre ma ri je ~i ma Maide Ibri{agi}Hrsti}, pomo}nika ministra za urbanizam i prostorno planiranje RS, svi op{tinski urbanisti~ki planovi moraju da budu uskla|eni sa Prostornim

planom RS koji je jedan od najva`nijih strate{kih dokumenata. "Nepostojanje prostornog plana je izazvalo mnoge negativne posljedice. Objekat postoji i po 150 godina, a da nije upisan", kazala je Ibri{agi}Hrsti}eva i upozorila da nepostojanje planske dokumentacije ima za posljedicu potpunu i trajnu degradaciju prostora. Ona obja{njava da se katastrofalna posljedica neplanske gradnje vidi tek kada se sagradi neki bespravni objekat, a tu treba da prolazi saobra}ajnica, toplovod, vodovod ili neka druga infrastruktura.

Bud`etom za 2009. godinu Ministarstvo za prostorno ure|enje, gra|evinarstvo i ekologiju RS je odobrilo op{tinama 300.000 KM kao pomo} za izradu prostorno-planske dokumentacije. Op{tinama "Prioritet predstavljaju izrazito nerazvijene i odobreno nerazvijene op{tine, kao i one koje nemaju ni ur300.000 KM banisti~ki, ni prostorni plan. Izrada planskog akta za izradu zavisi od veli~ine prostora za koji se plan radi, taprostorno ko da se sredstva raspore|uju u odnosu na veli~inu -planske op{tine", rekla je Ibri{agi}-Hrsti}eva. dokumentacije U Odje lje nju za prostorno ure|enje Administrativne slu`be grada Banjaluka su kazali da je u toku pro{logodi{nje akcije legalizacije bes-

Ne zna se broj nelegalnih objekata V!Nj!ojt!ubs!tuwv!qspt!ups!oph!vsf!}f!okb-!hsb!}f!wj!obs!tuwb!j!flp!mp!hj!kf!ST!lb!av!eb!of!qpt!up!kf!ub!•oj!qp!eb!dj!p csp!kv!of!mf!hbm!oji!pckf!lb!ub!v!ST/ #Pe!3115/!hp!ej!of!kf!pe!twji!pq!|uj!ob!v!ST!usb!af!op!usj!qv!ub!eb!tf!ept!ub!wj!ep!lv!nfo!ub!dj!kb!p!csp!kv!of!mf!hbm!oji!hsb!. }f!wj!ob!lb!lp!cj!tnp!np!hmj!eb!ep!cj!kf!np!kb!toj!kv!tmj!lv/!Nf!}v!ujn-!uf!qp!ebu!lf!oj!lb!eb!oj!tnp!ep!cj!mj!qb!kf!uf!|lp!sf!~j!lp!mj!. lp!ji!kf!vlv!qop#-!lb!{b!mj!tv!v!pwpn!nj!ojt!ubs!tuwv/ Poj!tv-!qp!sfe!of!qpt!up!kb!okb!qmbo!tlf!ep!lv!nfo!ub!dj!kf-!lbp!obk!wf!~j!qsp!cmfn!{cph!lp!kfh!tf!hsb!ej!ob!ejw!mkf!jt!ub!lmj {bt!ubs!kf!mptu!qpt!up!kf!~f!ep!lv!nfo!ub!dj!kf!j!of!sj!kf!|f!of!jnp!wjo!tlp!qsb!wof!peop!tf/!

pravno podignutih objekata ovom odjeljenju podneseno oko 7.000 zahtjeva da se objekti legalizuju, zbog ~ega je i formiran poseban odsjek za legalizaciju. "Odziv gra|ana nije bio o~ekivan, s tim da je akcija trajala godinu dana i da nije bilo produ`etaka roka u toku ove godine. Ako se sva dokumentacija poklapa, legalizacija mo`e biti gotova za dva mjeseca", kazali su u Odsjeku za legalizaciju. Prema nekim grubim procjenama, u Banjaluci jo{ ima oko 20.000 bespravno podignutih objekata. Ibri{agi}-Hrsti}eva je istakla da sam proces izrade prostornog plana traje jako dugo, tako da to nije samo finansijsko ve} i vremensko pitanje. "Veoma je te{ko re}i kada }e svi prostorni planovi biti doneseni i uskla|eni sa Prostornim planom RS. Sredstva koja daje Ministarstvo nisu dovoljna, tako da op{tine moraju dijelom iz svojih bud`etskih sredstava finansirati taj projekat", kazala je Ibri{agi}-Hrsti}eva. U RS postoje 34 nerazvijene op{tine, od ~ega je 17 izrazito nerazvijenih koje uglavnom nemaju usvojenu prostorno-plansku dokumentaciju.

Doga|aji

5. 6. 2009. qfubl

7

Savjet ministara BiH nakon usagla{avanja usvojio prijedloge ~etiri zakona

Ispunili ve}inu uslova za liberalizaciju viznog re`ima Usvojeni prijedlozi zakona o me|unarodnoj pravnoj pomo}i, o grani~noj kontroli, kontroli kretanja oru`ja i vojne opreme i spre~avanju pranja novca i finansiranja teroristi~kih aktivnosti Prijedlozi zakona usvojeni u Savjetu ministara u parlamentu }e biti razmatrani po hitnoj proceduri FOTO S. PINJAGI]

Nata{a KRSMAN

SARAJEVO - Savjet ministara BiH usvojio je ju~e prijedloge ~etiri zakona koji su uslovi Evropske komisije za liberalizaciju viznog re`ima i uputio ih bh. parlamentu na razmatranje po hitnoj proceduri. Nikola [piri}, predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH, stoga je ju~era{nju sjednicu okarakterisao kao najuspje{niju od kada je ovaj saziv preuzeo izvr{nu vlast u BiH. [piri} je kazao da su nakon usagla{avanja usvojeni prijedlozi zakona o me|unarodnoj pravnoj pomo}i u krivi~nim stvarima, grani~noj kontro li, za tim kon tro li kre ta nja oru `ja i voj ne opreme, te spre~avanju pranja novca i finansiranja teroristi~kih aktivnosti. "Odmah sam uputio pismo rukovodstvima oba doma Parlamentarne skup{tine BiH da sazovu zajedni~ku sjednicu i usvoje ove zakone po hitnoj proceduri, odnosno bez amandmana,

kako bismo Briselu dali signal da smo opredijeljeni za evropski put i obezbijedili liberalizaciju viznog re`ima za na{e gra|ane", kazao je [piri} i dodao da o~ekuje kako }e biti nadokna|eno izgubljeno vrijeme kod predlaganja i usagla{avanja ovih zakona. Naglasio je da je Savjet ministara ju~e donio odluku o obavezi me|usobnog uskla|ivanja entitetskih, kantonalnih i propisa Br~ko distrikta o

[piri} o~ekuje pozitivne ocjene onih koji prate napredak BiH ka EU

Bez konsenzusa o stranim sudijama Tb!wkfu!nj!ojt!ub!sb!kv!•f!oj!kf!vtwp!kjp!j{!nkf!of!j!ep!. qv!of![b!lp!ob!p!Tv!ev!j!Uv!aj!mb|!uwv!CjI!lp!kf!tv!tf!peop!. tj!mf!ob!nbo!ebu!tusb!oji!tv!ej!kb!kfs!oj!kf!cj!mp!lpo!tfo!{v!tb/ \qj!sj~!kf!lb!{bp!eb!tv!{b!j{!nkf!of!cj!mb!tb!np!ewb!nj!ojt!. usb!Esb!hbo!Wsbo!lj~!j!Cb!sj!|b!_p!mbl-!b!twj!pt!ub!mj!tv!cj!mj qsp!ujw/ #Nbo!ebu!tusb!oji!tv!ej!kb!kf!qfu!hp!ej!ob!j!{b!toj!wb!tf!ob tqp!sb!{v!nv!•j!kj!kf!qp!uqj!tojl!Qsfe!tkf!eoj|!uwp!CjI-!spl!{b

Vladi FBiH neprihvatljiv zakon o invalidima S. VELI]

MOSTAR - Vlada FBiH ocijenila je neprihvatljivim Prijedlog zakona o osnovnim pravima osoba s onesposobljenjem, saop}eno je nakon sjednice Vlade u Mostaru. Ovaj stav Vlada je zauzela na osnovu mi{ljenja predstavnika ministarstava za rad i socijalnu politiku, pravde i finansija, te Ureda za zakonodavstvo i uskla|enost s propisima EU. "Vlada smatra da predlo`ena rje{enja ni u broju korisnika, ni u iznosu potrebnog bud`etskog novca za ostvarivanje prava ne}e doprinijeti promjeni sada{njeg stanja u ovoj oblasti", navedeno je u saop}enju. Mi nis tri su oci je ni li ka ko ovo pitanje, s obzirom na to da je rije~ o osobama ~ija je invalidnost nastala u periodu od ro|enja do navr{enih 18, odnosno 27 godina, treba tretirati u Zakonu o za{titi porodica s djecom, kako je to i ranije predlo`eno. Prilikom odlu~ivanja, u obzir su uzeti i stavovi Svjetske banke, koja je spremna da fi nan sij ski po dr`i re for me socijalnog sektora, a koje podrazumijevaju utvr|ivanje imovinskog cenzusa, sveobuhvatnu reviziju korisnika i uspostavu jedinstvene baze podataka.

oru`ju i njihovim uskla|ivanjem s me|unarodnim aktima. "Ova je odlu ka plod kompromisa i saradnje sa svim ovim institucijama u BiH, a posebno sa Delegacijom Evropske komisije u BiH koja je pomogla da se do|e do rje{enja", rekao je [piri}. Jedan od uslova za liberalizaciju viznog re`i-

Za finansiranje duga rudnika uglja 28 miliona maraka

Zakon o osnovnim pravima osoba s onesposobljenjem predlo`ili su klubovi SDA i Stran ke za BiH u Pred sta vni ~kom domu Parlamenta FBiH. Prijedlog zakona usvojen je u ovom domu sredinom februara, kada su osobe s invalidite tom ko je ne ma ju pra vo na na kna du nasilnim upadom u salu tra`ile njegovo usvajanje. Pri je dlog ovog za ko na uvr{ten je u dnevni red sjednice Doma naroda, ali su pojedini delegati u Domu naroda istakli kako ne}e podr`ati ovaj zakon dok ne dobiju mi{ljenje resornog ministarstva kako }e u bud`etu biti dovoljno novca za njegovu realizaciju. Vlada je ju~e donijela odluku o raspodijeli 28 miliona KM za finansiranje di je la du ga ru dni ka uglja u FBiH po osnovu penzijskog i invalidskog osigura nja i po re za na pla tu. Usvo jen je i Plan povratka, obnove, gradnje i razvoja odr`ivog povratka za 2009. godinu. "Prioriteti }e biti povratak u regiju Srebrenice, na koji ~eka 6.811 porodica, u Gornjodrinsku regiju za 3.265 porodica, povratak raseljenih osoba s boravi{tem u FBiH u op}ine u FBiH i RS, te povratak u isto~nu Hercegovinu, kao i podr{ka povratku Srba u FBiH. Za ove projekte predvi|eno je 28 miliona KM", istaknuto je u saop}enju.

nbo!ebu!tusb!ojn!tv!ej!kb!nb!jt!uj!•f!29/!ef!dfn!csb!j!ep!csp kf!eb!tnp!qp!•f!mj!eb!sb{!hp!wb!sb!np!p!up!nf#-!lb!{bp!kf \qj!sj~/ Tb!wkfu!nj!ojt!ub!sb!pesabp!kf!kv!•f!uf!nbu!tlv!tkf!eoj!dv!p ob!qsfu!lv!CjI!lb!OB!UP.v-!hekf!kf!{b!lmkv!•f!op!eb!kf!ob!. qsbw!mkfo!wf!mj!lj!ob!qsf!ebl/!\qj!sj~!kf!qp!lsf!ovp!joj!dj!kb!uj!wv eb!qbs!mb!nfou!CjI!vtwp!kj!sf!{p!mv!dj!kv!p!pqsf!ej!kf!mkf!opt!uj CjI!{b!qsj!lmkv!•f!okf!FV/

Janu [tedulu razbojnici ukrali auto SARAJEVO - Nepoznate osobe su u srijedu ujutro u Sarajevu ukrale vozilo Jana [tedula, producenta iz Zagreba, koji je ~lan `irija OBN-ovog {oua. Iz MUP-a KS je saop{teno da je prijavio da mu je BMW X3 ukra den oko ~etiri sata u Franjeva~koj ulici. Naveo je kako su ga dvije nepoznate osobe prijete}i mu pi{toljem istjerale iz vo zi la za gre ba ~kih re gis tarskih oznaka, a zatim se odve zle u ne po zna tom pravcu. Po li ci ja in ten zi vno ra di na ras vje tlja va nju ovog slu~aja, identifikaciji i prona las ku iz vr{i oca, kao i ukradenog vozila. Iz OBN te le vi zi je, gdje [tedul u~estvuje u emisiji "Star mo dels by De ja na Ro su lja{", ta ko |e je po vr|eno da je ukradeno [tedulovo vozilo. A.S.

ma koji jo{ nije usagla{en je zakon o prevozu opasnih materija u BiH. "Nigdje u 'mapi puta' ne pi{e da to mora biti zakon, nego da ova oblast mora biti regulisana u skladu s preporukama EU. Vjerujem da }e se posti}i kompromis i za to, ali je va`no da usvajanjem ova ~etiri zakona poka`emo spremnost i vjerujem u pozitivne ocjene onih koji prate napredak BiH ka EU", istakao je [piri}. Objasnio je da zemlje ~lanice EU ve} imaju nacrt izvje{taja o napretku BiH, a da se kona~na verzija o~ekuje na jesen. Savjet ministara ju~e je usvojio i izmjene Zakona o imunitetu BiH koji je uskla|en sa standardima EU. Izmijenjen je i Zakon o dr`avnoj himni BiH, gdje se u tekst ubacuju rije~i "more" i cijeli naziv Bosne i Hercegovine. Savjet ministara ju~e je imenovao Sini{u Macana za direktora Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), a za zamjenika Mirsada D`aferovi}a.

ZA ILI PROTIV Pi{e: Selma VELI]

Ostanak Vlade FBiH Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH nije prihvatio izvje{taj o radu Vlade FBiH za 2008. godinu. Svi koji su glasali protiv izvje{taja tvrdili su da su nezadovoljni njegovim sadr`ajem, odnosno radom Vlade FBiH. Podatak da su se svega 52 poslanika izjasnila o ovom izvje{taju dovoljno govori koliko su predstavnici zakonodavne vlasti zainteresirani za izvje{taj, odnosno rad Vlade. Bitno je napomenuti da su izvje{taj prihvatile stranke ~iji su ministri u Vladi. Iako su navodno nezadovoljni radom Vlade FBiH, ipak su joj u srijedu na sjednici Predstavni~kog doma dali puni legitimitet i dozvolu za rad. Nisu prihvatili inicijativu SDP-a o izglasavanju nepovjerenja izvr{noj vlasti. Za razliku od prethodne ta~ke, u momentu glasanja o SDPovoj inicijativi svi poslanici su bili u svojim klupama. Rasprava o ovoj iniSvi su pravdali cijativi li~ila je na me|ustrana~ka svoje ministre, svoje prepucavanja. Svi su pravdali svoje strana~ke kolege ministre, svoje strana~ke kolege. Eto, kao ba{ svi ministri iz drugih stranaka nisu ba{ najbolje radili, ali zbog ministara iz njihove stranke nisu mogli podr`ati smjenu Vlade. Istini za volju, pojedini poslanici s opravdanjem su obrazlagali kako ne mogu podr`ati smjenu Vlade. Smatrali su kako ovakav potez nije rje{enje situacije u kojoj se nalazi FBiH. I zaista su u pravu. [ta bi se zaista desilo da su poslanici izglasili nepovjerenje Vladi FBiH? Koliko bi liderima politi~kih stranaka trebalo da predlo`e kandidate, odnosno Predsjedni{tvu FBiH da ih delegira? I da li bi nova vlada FBiH imala snage i mo}i da popravi kompletnu situaciju. U svakom slu~aju stara vlada FBiH nastavit }e s radom. Imat }e dovoljno vremena da opravda povjerenje Parlamenta FBiH i gra|anima omogu}e kvalitetniji `ivot ili da nastavi s neradom.

8

Doga|aji

qfubl!5. 6. 2009.

FOTO NN

Komercijalna banka donirala kompjuter

Nije nam prvi put da smo u ovom domu zdravlja, rekao [uput

timovima porodi~ne medicine da pru`e kvalitetniju zdravstvenu za{titu i olak{ati posao zdravstvenim radnicima. Sr|an [uput, direktor Komercijalne banke Banjaluka, rekao je da mu je drago {to su posjetili Mrkonji} Grad i da `ele dati svoj dopri-

nos da se projekat porodi~ne medicine i u ovoj op{tini {to prije i kvalitetnije realizuje. "Ni je nam prvi put da smo u ovom domu zdravlja i pro{le godine smo bili kada smo donirali klime za porodili{te. Ovo je samo nastavak na{e dobre saradnje sa op{tinom Mrkonji} Grad i sa pomenutim domom zdravlja", rekao je [uput. Ra di voj Erak, di re ktor Do ma zdravlja "Dr Jovan Ra{kovi}", zahvalio je Komercijalnoj banci, koja ima razumijevanja za ovu ustanovu. Istakao je da }e kompjuter biti od velike pomo}i za opremanje ambulanti. D.L.

Tra`e pove}anje naknada za 30 KM SA RA JE VO - De mo bi li sa ni borci u Federaciji BiH ne}e dozvoliti smanjenje njihovih naknada i za pravo koje im zakonski pripada borit }e se svim mehanizmima, zaklju~eno je ju~e na na sjednici Upravnog odbora Saveza demobilisanih boraca. Predstavnici Saveza ka`u da }e se danas sastati sa ministrom za bora~ka pitanja FBiH Zahidom Crnki}em, pre ni je ti mu odlu ku UO i zatra`iti pove}anje naknada za oko 30 KM. "Na sastanku s ministrom tra`it }emo uskla|ivanje osnovica sa prosje~nim li~nim dohotkom. Zakon je tu jasan. Naknade demobilisanim borcima moraju biti 25 odsto od prosje~ne plate. Na{e naknade sada

su obra~unate po prosje~noj plati iz 2006. godine. Plate su pove}ane, a na{e naknade nisu", istakao je Mehmed [i{i}, predsjednik Saveza demobilisanih boraca. Dodao je kako je mjese~na naknada demobilisanih boraca 150 KM. Ka`e kako ovu pomo} danas prima 58.000 demobilisanih boraca, od oko 100.000 demobilisanih boraca u BiH koji su nezaposleni. Smatra kako udru`enja koja pristaju na smanjenje naknada nemaju legitimna bora~ka prava. "To su dru{tva jednog lica i dodvoravaju se vlasti. Mi se dodvora va mo bo ra ~koj po pu la ci ji. Politika nas ne zanima", istakao je [i{i}. S.V.

Vatrogasci stupili u generalni {trajk MOSTAR - Vatrogasci grada Mostara ju~er su stupili u generalni {trajk. Milenko Zovko, predsjednik sindikalne organizacije mostarskih vatrogasaca, je kazao kako vatrogasci od Gradske uprave prvenstveno tra`e usvajanje sistematizacije radnih mjesta, {to je minimum da bi se ponovo vratili svojim svakodnevnim obavezama. ''Insistiramo i na usvajanju prora~una grada Mostara za 2009. godinu. Isto tako zahtijevamo da Gradska Zahtijevamo da Gradska uprava uprava usvoji i usvoji i sistematizaciju radnih mjesta sis te ma ti za ci ju ra dnih mjes ta Profesionalne vatrogasne jedinice, ~ime bi se napokon rje{ili organizacijski problemi s kojima se susre}emo u ostvarivanju svojih prava'', naveo je Zovko. Uz usvajanje prora~una i sistematizaciju radnih mjesta, on je istakao kako vatrogasci zahtijevaju i isplate regresa, toplog obroka, naknada za no}ni rad, prekovremene satnice i isplate rada u vrijeme dr`avnih i vjerskih praznika. "Ipak, bez obzira {to smo u {trajku obavaljat }emo svoj posao spasavanja ugro`enih", izjavio je Zovko. Iz Gradske uprave Mostara su kazali kako je odluka o osnivanju Slu`be za civilnu za{titu i vatrogastvo donesena prije stupanja na snagu Zakona o organizaciji organa uprave te kako nikad nije uskla|ena s tim zakonom. ''Sve dok se ne donese nova odluka o organizaciji slu`be, ne}e se mo}i rije{iti problemi vezani za prava iz radnog odnosa koja potra`uju uposlenici'', re~eno je u Gradskoj upravi. J.G.

Nastavili proteste ispred op{tine ZENICA - Radnici Javnog preduze}a "Komrad" ju~e su oko 13 ~asova proteste nastavili ispred zgrade op{tine Zenica. Oni su prethodna dva dana {trajkovali u krugu preduze}a, zahtijevaju}i isplatu prvo dvije, a kasnije svega jedne pla}e i uvezivanje radnog sta`a. "Nevjerovatnim se ~ini da op{tinska vlast nije u mogu}nosti osigurati 80.000 KM, koliko je potrebno za jednu na{u platu", razo~aran je Muha med Pi vi}, pred sje dnik Sin di kal ne or ga ni za ci je u "Komradu". Ra dni ci ju ~e u op {tin skoj administraciji nisu prona{li re le van tnog sa go vor ni ka s obzirom na to da su na~elnik Husejin Smajlovi} i njegovi saradnici bili na sve~anosti u jednom zeni~kom selu. Na putu prema op{tini grupu od pedesetak od ukupno 78 zaposlenih susrela je policija, koja ih je upozorila da ne }e do zvo li ti even tu al nu blokadu saobra}aja. A.M.

U naselju Sjenjak u Tuzli zbog ubistva uhap{en Fikret [abi} zvani [pico Kom{inica Ranka Begi} ka`e da su se Fikreta svi bojali

Izbo

Roditelji odustaju od tu`be MOSTAR - Roditelji osmogodi{njeg S.B., oboljelog od meningokokne sepse, zasada }e odus ta ti od tu `be pro tiv pedijatra iz mostarske ambulante Brankovac Ned`ada [ehovi}a. Pot vrdio je to ju ~er otac dje~aka Sead Ba{i}, navode}i kako }e lije~nik biti prijavljen Eti~kom komitetu Regionalnog medicinskog centra "Safet Muji}" nakon ~ega }e obitelj odlu~iti o svojim daljim koracima. "Eti~ki komitet bolnice }e naj pri je odlu ~i ti ka k ve }e mjere poduzeti protiv doktora [e ho vi }a. Uko li ko mi, kao familija, budemo zadovoljni tim mje ra ma on da ne }e mo poduzimati dalje korake", kazao je Ba{i}. J.G.

Maloljetnici polupali stakla na d`amiji BANJALUKA - \.A. (14), te se da mna es to go di{ nja ci V.M. i S.D. svi iz Banjaluke, uhap{eni su ju~e zbog sumnje da su u ~et vrtak oko je dan ~as iza pono}i polupali stakla na d`amiji u banjalu~kom naselju Ko~i}ev vijenac, saop{teno je ju~e iz policije. Gospa Arsenovi}, portparol CJB Banjaluka, kazala je da su maloljetni vandali uhap{eni oko dva ~asa u Ulici Franca [uberta. Nakon hap{enja kod maloljetnika je prona|en plinski pi{tolj koji je oduzet", izjavila je Arsenovi}eva. Prijava o razbijanju prozora na d`amiji, kako navode iz policije, primljena je u ~etvrtak oko jedan ~as. N.M.

FOTO NN

MRKONJI] GRAD - Komercijalna banka Banjaluka donirala je ju~e Domu zdravlja "Dr Jo van Ra {ko vi}" u Mrko nji} Gradu kompjuter, koji }e pomo}i

Vijesti

Kom{ije ka`u da su supru`nici koji su se prije nekoliko godina razveli, a potom prije ~etiri mjeseca pomirili i nastavili izvanbra~nu zajednicu i ranije imali problema, jer je Fikret maltretirao porodicu

Jasmina [ARAC

TUZLA - Fikret [abi} (58) zvani [pico ju~e je oko 14 sati u stanu u tuzlanskom naselju Sjenjak na smrt izbo nevjen~anu suprugu Safetu Ja{arevi} (56). Nakon toga je od{etao sa lica mjesta, a uhap{en je desetak minuta kasnije tako|e u naselju Sjenjak. Kom{ije ka`u da su supru`nici koji su se prije nekoliko godina razveli, a potom prije ~etiri mjeseca pomirili i nastavili izvanbra~nu zajednicu i ranije imali problema, jer je Fikret maltretirao porodicu. Ubistvu je prethodila sva|a na pijaci u naselju [i selo, gdje Safeta prodaje tekstilnu robu. Samo desetak

Nedefinisano sindikalno organizovanje u slu~aju generalnog {trajka u RTV FBiH

Od tri sindikata jedan odlu~uje N. KRSMAN

SARAJEVO - Zaposleni u radio-televizijama BiH i Federacije BiH (BHRT i RTV FBiH) okupljeni su u tri sindikata koji djeluju u ovim javnim emiterima, a samo }e jedan mo}i da pregovara s poslodavcem ako se pokrene generalni {trajk. Samostalni sindikat javnih RTV servisa, koji je najavio generalni {trajk, okuplja oko 900 ~lanova i ovdje smatraju da se bez njih ne}e mo}i pregovarati. Fahrudin Balvanovi}, ~lan [trajka~kog odbora, ka`e da se generalni {trajk ne mo`e organizovati "na brzaka". "Kao {to smo rekli na protestu u srijedu, ukoliko rukovodstvo RTV FBiH ne povu~e otkaze za troje zaposlenika do 8. juna ta~no u podne, mi kre}emo u organizovanje generalnog {trajka. Tome prethode mnoge procedure, mirovno vije}e i obezbje|ivanje minimuma rada da se ne ugrozi osnovna funkcija", isti~e Balvanovi}. Podsje}a da su njihove osnovne zamjerke na pravilnike o sistematizaciji radnih mjesta, a saznanja o nere gu lar nos ti ma u po slo va nju s mar ke tin {kim i producentskim ku}ama dostavili su tu`ila{tvima. Poslovodstvo RTV FBiH oglasilo se saop{tenjem u kojem dovodi u pitanje i legitimitet ovog sindikata i nje-

govog predsjenika Mirze Huski}a, koji je dobio otkaz. Balvanovi} ka`e da imaju rje{enje Ministarstva pravde FBiH koje potvr|uje njihov legitimitet, te podsje}a da su oni samo mijenjali ime, a nikada nisu prekidali s radom. Amer Toski}, predsjednik Sindikata grafi~kih, izdava~kih i medijskih radnika BiH, ka`e da pri njihovom sindikatu djeluju dvije sindikalne organizacije - jedna koja okuplja 71 ~lana iz BHT 1, te sedam ~lanova iz Samostalni sindikat javnih RTV servisa okuplja oko 900 ~lanova

sindikalne organizacije RTV FBiH koja je u osnivanju. "Samostalni sindikat javnih RTV servisa nije se priklju~io na{em sindikatu, ali smo podr`ali za{titu radnih prava njihovih ~lanova na protestu", dodao je Toski}. Jedna od primjedaba upu}enih na adresu Samostalnog sindikata je i nepostojanje sporazuma s poslodavcem na osnovu kojeg se mogu regulisati njihovi odnosi. "Ne treba nama nikav sporazum ve} kolektivni ugovor, a bi}e i to. Okupljamo ljude koji rade u BHRT, RTV FBiH, ali i one koji treba da budu dio korporacije. Nemamo ni{ta protiv drugih sindikata, drago nam je da se ljudi na taj na~in organizuju", rekao je Balvanovi}.

Doga|aji

5. 6. 2009. qfubl Ubistvo se desilo u stanu u suterenu zgrade

9

Vijesti Akcija u "Springfildu" BANJALUKA - U "Springfildovim" buticima ovih dana na akci ji je je dan od bren do va ove ku }e - po lo majice. U "Springfildu" ka`u da jednu polo majica prodaju po cijeni od 40 KM, dok se dvije ma ji ce mo gu ku pi ti po jo{ po vo ljni joj ci je ni, odno sno 59 KM. "Ako ste ovih dana razmi{ljali da obnovite garderobu za ljetne dane, ovo je odli~na ponuda", kazali su u "Springfildovoj" radnji u Gospodskoj ulici u Banjaluci i dodali da se kupovinom u "Springfildu" i kupuje i {tedi, a i obla~i u trendi fazonu. B.P.

Mjesnim zajednicama po 3.000 KM

biv{u suprugu minuta prije ubistva Safeta se kom{inicama, koje se okupljaju u trgovini pored ulaza u kojem `ivi, `alila na probleme s mu`em. "Posva|ali su se na pijaci, htio ju je tu}i nekom letvom, ali su ga prodava~i sprije~ili. Rekla nam je da joj je tad rekao: 'Uo~i je petka, a znaj da petka do~ekati ne}e{'", pri~a jedna kom{inica. Safeta je sa kom{inicama namjeravala popiti kafu kao {to to ~ini svaki dan, a njen mu` je sjedio ispred susjednog ulaza. Trgovkinja, koja se nije `eljela predstaviti, ka`e da je nesretna `ena si{la u stan u suterenu zgrade po ljestve, kako bi dohvatila trenerku koja je spala na nadstre{nicu ulaza.

Bio je u sakou, sav krvav. Znali smo da je neko zlo, iako je mirno i{etao

Niko od njih nije primijetio kada je Fikret u{ao u ulaz i oti{ao u stan, ali vjeruju da je isplanirao ubistvo i da je Safeti napravio ~eku. Stanarka Amela Zenunovi} ga je srela krvavog na ulazu u zgradu, nakon ~ega je zavri{tala, ali se on nije uzrujavao. "Bio je u sakou, sav krvav. Znali smo da je neko zlo, iako je mirno i{etao", ka`u svjedokinje. U stan nesretnih supru`nika u suterenu prvi su u{li Miralem Begi} i predsjednik ku}nog savjeta Sakib Zenunovi}. Safetu, sa vi{e ubodnih rana u predijelu stomaka i grudnog ko{a, prona{li su na podu. Davala je znakove `ivota, ali je u sanitetu Hitne pomo}i na

putu do UKC Tuzla podlegla. "Safeta je samo kazala da joj pozovemo snahu Lelu", kazao je Zenunovi} policiji. Kom{inica Ranka Begi} ka`e da su se Fikreta skoro svi bojali. ^esto je pio, kako navodi, maltretirao je Safetu, ali i maloljetnog sina Jaska i sina Mi}u, koji sa suprugom Lelom i dvoje djece `ivi u istom stanu. "On je nju uvalio u dugove. Ali, primila ga je zbog djece, da ih ne sramoti po ulici. Doskora je radio kao taksista na crno, ali prodao je i mercedes koji je vozio. Ona je crn~ila na pijaci, a on je tamo i{ao samo da je provocira. Znali smo da ne}e iza}i na dobro", ka`u kom{ije.

U FOKUSU

Pi{e: Nikola MORA^A

Akcija {panske policije kodnog naziva "Operacija Jugoslavija"

BR^KO - Sve mjesne zajednice dobile su po 3.000 KM, a omladinske organizacije u Br~ko distriktu dvostruko ve}i iznos. Omo gu }e no je to ugo vo rom koji je ju~e gradona~elnik Dragan Paji} potpisao sa 50 predstavnika mjesnih zajednica i 26 omladinskih klubo va u se li ma dis tri kta o raspodjeli bud`etskih sredstava iz granta Vlade za njihove re do vne dje la tnos ti u ovoj godini. "Na kon dos tav lje nih pro grama rada i tro{kova djelatnos ti, bi }e fi nan si ra no i preostalih 28 mjesnih zajednica koje se do kraja maja nisu obratile Vladi distrikta za ovu vrstu podr{ke", izjavila je Anica Radi}-Savi}, {ef Pododjeljenja za rad mjesnih zajednica. N.Ta.

Uhap{ena kriminalna grupa iz biv{e Jugoslavije

MADRID - Policija u Madridu i Taragoni uhapsila je ju~e 42 ~lana organizovane kriminalne grupe iz zemalja biv{e Jugoslavije, me|u njima i BiH, koja je u proteklih go di nu da na pro va li la u vi {e sto ti na sta no va i oplja~kala najmanje {est kilograma nakita. [panska policija, kako prenose tamo{nji mediji, vjeruje da su ovi 'Jugosloveni' po~inili vi{e od 500 provala u zadnjih godinu dana, iako su zvani~no optu`eni za 90 provala. Akcija kodnog naziva "Operacija Jugoslavija" izvedena je na {irem podru~ju madridske regije, a me|u uhap{enim ve}ina je Roma. Svi uhap{eni i ranije su bili ka`njavani za istovrsna krivi~na djela, a dolaze iz zemalja biv{e Jugoslavije, odnosno BiH, Crne Gore, Hrvatske i Makedonije. MUP-ovi RS i FBiH ju~e nisu bili slu`beno obavije{teni, niti im je potvr|eno da me|u uhap{enim ima dr`avljana BiH. "Jo{ je rano za takve informacije. Ako me|u uhap{enima ima dr`avljana BiH, Interpol }e nas obavijestiti tek u nare dnim da ni ma", ka zao je ju ~e Goj ko Va si}, na ~el nik Uprave Kriminalisti~ke policije MUP-a RS. Policajci su tokom pretresa luskuznih vila i stanova ko-

Policija sumnja da su uhap{eni po~inili vi{e od 500 provala u zadnjih godinu dana

je su koristili osumnji~eni, prona{li 200.000 evra u nov~anicama od po 500 evra, a vi{e od {est kilograma nakita otkrili su detektorima metala u dvori{tu jedne ku}e u kojoj su `ivjeli neki od uhap{enih. [panska policija objavila je da su sa uhap{enima `ivjela 33 maloljetnika, koji su proslije|eni nadle`nim centrima za socijalni rad. Istraga, u kojoj je u~estvovalo 240 policajaca, po~ela je

[efovi grupe imaju ogromne ku}e i skupe automobile

krajem januara ove godine, otkako je pra}ena ta organizacija za koju se vjeruje da svoje ogranke ima u Francuskoj, Italiji i Portugalu. Dionisio Martin, koji je vodio operaciju, naveo je da je razbijena organizovana kriminalna grupa koja je imala ~vrstu hijerarhiju u svojim redovima, vrlo strogo podijeljene uloge i poslovala je uz velike mjere bezbjednosti. Najni`e pozicije zauzimalo je 19 `ena, Romkinja, a upravo su one prve ulazile u stanove. Oplja~kanu robu prali su kroz ilegalne aktivnosti, kupnjom nekretnina u Taragoni i kroz me|unarodne transakcije. [panski mediji navode da su {efovi organizacije posjedovali ogromne ku}e i svaki od njih gotovo sedam skupih automobila. Provale i plja~ke obavljali su u toku radnog vremena u stanovima srednje ili ni`e klase, jer su slabije za{ti}eni pa ih je bilo lak{e provaliti. Mediji prenose i policijske pozive gra|anima da im se obrate, a na veb stranici policije mo}i }e se pogledati i fotografije ukradenih predmeta, me|u kojima je vi{e od 2.000 komada ukradenog nakita.

10

Doga|aji

qfubl!5. 6. 2009.

Tu`e mljekaru DTD iz [njegotine

FOTO M. RADULOVI]

Mljekari ogor~eni zbog duga za neispla}eno mlijeko

Bojana VU^ENOVI]

BANJALUKA - Oko 3.000 proizvo|a~a mlijeka, zajedno sa Udru`enjem poljoprivrednih proizvo|a~a i farmera RS, tu`i}e mljekaru DTD iz [njegotine zbog vi{e od dva miliona maraka duga za neispla}eno mlijeko. Ostoja Modi}, direktor Zemljoradni~ke zadruge "Sloga" iz Brane{aca kod ^elinca, kazao je da su nakon nekoliko bezuspje{nih poku{aja da se dogovore sa rukovodstvom mljekare o isplati duga, proizvo|a~i odlu~ili da ih tu`e.

Direktor mljekare je investirao u drvnu industriju i zato ne mo`e izmiriti svoje obaveze prema mljekarima, kazao Usorac

"Tako|e smo odlu~ili da mlijeko prodajemo drugoj mljekari, a to }e najvjerovatni- Mljekara sada prera|uje je biti 'Mlijekoprodukt' iz Dubice ili 'Natura Vita' 5.000 litara mlijeka dnevno umjesto 50.000 iz Tesli}a", kazao je Modi}. On je dodao da proizvo|a~i ne}e pristati na reprogram isplate duga koji je ponudila mljekara DTD jer je to "samo kupovina vremena". Goran Risti}, predstavnik Udru`enja proizvo|a~a mlijeka iz op{tine Kotor Varo{, izjavio je da Iz DTD saop{teno njemu DTD duguje isplatu za oko 5.500 litara mli- da su napravili plan jeka i da sada na podru~ju ove op{tine pojedini otplate duga proizvo|a~i prosipaju po 150 litara mlijeka dnevno.

Due to the upcoming closure of the Embassy of Canada in Bosnia & Herzegovina, the Embassy wishes to inform all Canadian citizens residing in Bosnia & Herzegovina that passport services at the Embassy in Sarajevo will end on June 12, 2009, at 1:15pm. After that date, Canadian citizens who require passport assistance should send applications (forms are available at: http://www.pptc.gc.ca/form/index.aspx?lang=eng) to the Embassy of Canada in Budapest, Hungary at the following address:

Dragan \or|evi}, proizvo|a~ mlijeka iz op{tine ^elinac, ima nepla}enih 6.320 litara mlijeka i dodaje da je 496 kooperanata iz ^elinca, kojima mlijeko nije pla}eno sedam do osam mjeseci, obustavilo isporuku po~etkom maja. "Vjekoslav Jovi}, direktor DTD, nas je omalova`io jer nije do{ao na sastanak, ni on ni bilo ko iz njegove firme. Mi od 1. maja prosipamo mlijeko jer nemamo kuda s njim a ne~ija djeca su `eljna mlijeka", kazao je \or|evi}.

Mili}: Dobi}emo pove}anje Kasipovi}: To nije realno kriza bude jo{ ve}a na}i }e se najbolje rje{enje za ovaj problem. Znamo da u okviru mjera {tednje Ministarstvo prosvjete i kulture RS treba da u{tedi dva miliona maraka. Jedna od mjera {tednje je racionalizacija putovanja prosvjetnih radnika", kazao je Mili}. On je poru~io da prevoz ne}e biti ukinut niti umanjen, kako se spekulisalo, ali da }e kontrole biti stro`e jer je bilo dosta zloupotreba s raspodjelom novca za prevoz.

Embassy of Canada 1027 Budapest, Ganz u. 12-14 Hungary Tel: +36 1 392 3342 Fax: +36 1 392 3390 [email protected] http://www.canadainternational.gc.ca/hungary-hongrie/ A cause de la prochaine fermeture de l'Ambassade du Canada en Bosnie-Herzégovine, l'Ambassade souhaite informer tous les Canadiens qui résident en Bosnie-Herzégovine que les services de passeport de l'Ambassade à Sarajevo vont être terminés le 12 juin à 13 :15. Apr~s cette date, les citoyens canadiens ayant besoin des services de pas se port de vraient en voyer le urs de man des (les for mu la ires sont di spo ni bles à: http://www.pptc.gc.ca/form/index.aspx?lang=fra) à l'Ambassade du Canada à Budapest, Hongrie, à l'adresse suivante: Ambassade du Canada 1027 Budapest, Ganz u. 12-14 Hongrie Tél: +36 1 392 3342 Fax: +36 1 392 3390 [email protected] http://www.canadainternational.gc.ca/hungary-hongrie/ Zbog skora{njeg zatvaranja Ambasade Kanade u Bosni i Hercegovini, Ambasada `eli obavijestiti sve Kana|ane koji borave u Bosni i Hercegovini, da }e se paso{ke usluge, koje pru`a Ambasada u Sarajevu, zavr{iti 12. juna u 13.15. Nakon tog datuma, kanadski dr`avljani koji `ele podnijeti zahtjev za poso{, trebaju slati svoje zahtjeve (formulari su dostupni na http://www.pptc.gc.ca/form/index.aspx?lang=eng) u Ambasadu Kanade u Budimpe{ti, Ma|arska, na sljede}u adresu: Embassy of Canada 1027 Budapest, Ganz u. 12-14 Hungary Tel: +36 1 392 3342 Fax: +36 1 392 3390 [email protected] http://www.canadainternational.gc.ca/hungary-hongrie/

Vladimir Usorac, predsjednik Udru`enja poljoprivrednih proizvo|a~a i farmera RS, je kazao da prema informacijama kojim raspola`e, direktor mljekare je investirao u drvnu industriju i zato ne mo`e da izmiri svoje obaveze prema proizvo|a~ima mlijeka. "Ova mljekara sada prera|uje 5.000 litara mlijeka dnevno umjesto 50.000 koliko je imala ranije, {to zna~i da }e nakon ove tu`be vjerovatno prestati sa radom jer niko ne}e htjeti da sara|uje sa njom", kazao je Usorac. Iz DTD [njegotina je saop{teno da je mljekara napravila plan otplate zaostalog duga, prema kojem }e se u dvanaest jednakih rata izvr{iti isplata duga po~ev{i od jula. "@ao nam je {to je do{lo do ovakve situacije jer smo u ovome najvi{e izgubili mi, a do problema je do{lo zbog sni`avanje cijena sira u EU, ispod ekonomske opravdanosti", saop{tili su iz ove mljekare.

B. DIVLJAK

Jedna od mjera je racionalizacija putovanja prosvjetnih radnika

BA NJA LU KA - Ste van Mi li}, pred sje dnik Granskog sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, izjavio je ju~e da }e prosvjetari, ipak, u septembru dobiti pove}anje plata za pet odsto, dok je resorni ministar Anton Kasipovi} poru~io da to u ovom trenutku uop{te nije realno. Mili} je kazao da se o~ekuje da prosvjetarima budu pove}ane plate ako ne do|e do naglog pada punjenja bud`eta. "Prosvjetnim radnicima su ranije obe}ali pove}anje plata i to treba biti ispo{tovano, a ukoliko

"Racionalizacijom prevoza se mogu u{tedjeti velika sredstva. Radnici }e za prevoz od sada morati dostaviti potvrdu s potpisom direktora {kole i predsjednika sindikalne organizacije", pojasnio je Mii}. Resorni ministar je, pak, poru~io da je u ovom trenutku, kada se najvi{e govori o {tednji, nerealno govoriti o pove}anju plata. "Cilj je da se zadr`e sva radna mjesta i da zadr`imo plate na sada{njem nivou", kazao je Kasipovi}.

Isplata dje~jeg dodatka BIJELJINA - Redovna isplata materinskog i dje~jeg dodatka za maj po~inje danas, saop{teno je iz Javnog fonda za dje~ju za{titu RS. Majskom isplatom dodatka obuhva}eno je 35.847 djece, odnosno 25.828 korisnika-roditelja, {to je u odnosu na decembar 2008. godine vi{e za 3.712 djece, odnosno vi{e za 2.597 korisnika-roditelja. Dje~ji dodatak za tre}e dijete i djecu iz vulnerabilne kategorije iznosi 100 KM, a za drugo i ~etvrto dijete 45 KM. Ukupna sredstva obezbije|ena za redovnu Majskom maj sku is pla tu do dat ka za dje cu izno se isplatom dodatka 2.411.330 KM ili za 32.295 KM vi{e u odnoobuhva}eno su na april. 35.847 djece U odnosu na decembar pro{le godine ovo je pove}anje za 139.680 KM. Za isplatu materinskog dodatka obezbije|eno je 317.200 KM, odnosno 100 KM po djetetu. Javni fond za dje~ju za{titu RS najavljuje i po~etak realizacije projekta "Socijalizacija djece RS - 2009" od 12. juna. (Srna)

Izvje{taj protiv ~etiri lica [AMAC - Okru`nom tu`ila{tvu Doboj podnesena su dva izvje{taja protiv M.B. (43) i E.A. (28) iz [amca zbog prevare pri dobijanju kredita i falsifikovanja isprava, saop{teno je iz CJB Doboj. Izvje{tajem je obuhva}en i M.M. (58) iz Modri~e zbog falsifikovanja isprava i zloupotrebe polo`aja ili ovla{tenja. U toku 2006., M.M. je, kao odgovorno lice u banci u Modri~i, omogu}io kori{tenje kreditnih sredstava M.B. na osnovu falsifikovane dokumentacije korisnika kredita i `iranta E.A. (Srna)

5. 6. 2009. qfubl

Po{tovani ~itaoci, u rubrici Forum plus mo`ete da izrazite svoje mi{ljenje o aktuelnim doga|ajima i temama.

Intervju

Va{e odgovore {aljite na e-mail: [email protected]

11

Dana{nje pitanje: Kako komentari{ete ~injenicu da BiH nema kampanju "Kupujmo doma}e"?

Zahid Crnki}, ministar za bora~ka pitanja Federacije Bosne i Hercegovine

Ne `elimo gasiti bora~ka udru`enja

M

Razgovarala: Selma VELI]

inistarstvo za bora~ka pitanja Federacije BiH ne}e gasiti brojna bora~ka udru`enja, ali }e ih na to natjerati ekonomski faktor, ka`e resorni ministar Za-

hid Crnki}. "Bora~kim udru`enjima novac od Ministarstva ne}e biti dovoljan za rad", rekao je Crnki}. Ka`e da }e svim korisnicima bud`eta FBiH zbog po{tivanja preporuka MMF-a, pa samim tim i pripadnicima bora~kih udru`enja biti smanjene naknade. Smatra da se problem nezaposlenih demobilisanih boraca mo`e rije{iti kreiranjem projekta zapo{ljavanja, gdje bi novac za naknade bio usmjeren u podsticaje za zapo{ljavanje. NN: Ho}e li biti umanjene naknade pripadnicima bora~kih populacija? CRNKI]: U 18 mjeseci moramo provesti reforme. Svim bud`etskim korisnicima, pa i borcima, bit }e umanjene naknade za 10 odsto. To sam prezentirao i borcima. Pozvao sam ih na saradnju, razumijevanje da odr`imo sisteme, fiskalnu stabilnost dr`ave. Na njih sam prenio dio odgovornosti, da ka`u {ta ho}e, ho}e li jo{ {iriti prava ili }emo i}i na racionalizaciju. Moramo biti po{teni i svakog korisnika napraviti transparentnim. Svjetska banka je tra`ila da svi korisnici budu transparentni, da bude uveden imovinski cenzus kako naknade ne bi primali oni koji su bogati, ili da bude uveden limit preko kojeg se ne mo`e i}i. I sad je sve stvar pregovora. NN: ^injenica je da u FBiH ima zna~ajan broj bora~kih udru`enja. Je li ovakva organizacija kvalitetno

Traje revizija korisnika OO;!V!lp!kpk!gb!{j!kf!sf!wj!{j!kb!lp!sj!toj!lb!cp!sb!•lji ob!lob!eb@ DSOLJ^; Sf!wj!{j!kb!usb!kf/!Qsj!qsf!nj!mj!tnp!Qsj!kf!emph {b!lp!ob!p!sf!wj!{j!kj-!lp!kj!qp!esb!{v!nj!kf!wb!qsp!wkf!sv!eb!mj!kf of!lp!cjp!qsj!qb!eojl!Psv!ab!oji!tob!hb-!v!lpn!qf!sj!pevplpm!opt!uj!sb!okb!wb!okb-!qp!hj!cj!kf-!oft!ubo!lb-!qsp!wkf!sv ukf!mf!toph!p|uf!~f!okb/!V!wj!|f!qsb!wb!db!jef!ub!sf!wj!{j!kb/ Pw!ekf!~f!np!qswp!wj!ekf!uj!lp!kf!qsp!wp!ej/!Obk!wf!~j!qsp!. cmfn!tv!obn!vqsb!wp!poj!lp!kj!j{!eb!kv!qpu!wsef/!Lsp{ ep!tb!eb|!okf!jo!tqf!ldjk!tlf!obe!{p!sf!vwj!ekf!mj!tnp!eb jnb!ptp!cb!lp!kf!oj!tv!v!tlmb!ev!tb!{b!lp!opn!eb!wb!mf pwf!qpu!wsef/!

Zbog po{tivanja preporuka MMF-a svim korisnicima bud`eta bi}e smanjene naknade, kazao Crnki} rje{enje? CRNKI]: Dobro bi bilo kada bismo imali jedinstvenu bora~ku organizaciju ili koordinaciju bora~kih udru`enja, preko kojeg bismo plasirali novac za realizaciju njihovih projekata. Na ovakav na~in organizacije oni su rasuti. NN: Ho}e li Ministarstvo tra`iti ukidanje pojedinih udru`enja? CRNKI]: Nije nam cilj da ukinemo pojedina udru`enja. Na to }e ih natjerati ekonomski faktor. Ako ne budu imali ~lanarinu ili druge izvore finansiranja i samo budu koristili novac od Ministarstva bit }e prisiljeni na to. Ne pada mi na pamet da se petljam u nevladin sektor. Sastali smo se s njima i poku{ali im ukazati na racionalnost. Ako bismo napravili jednu organizaciju ili koordinaciju, mogli bismo racionalnije koristiti novac koji im sad dajemo. NN: Koliko je ove godine obezbije|eno novca za udru`enja? CRNKI]: Ove godine je obezbije|eno 700.000 KM za 17 udru`enja na federalnom nivou. Imamo ~etiri ve}a udru`enja iz komponente Armije RBiH. Simboli~no podr`avamo manja udru`enja, srazmjerno njihovom ~lanstvu. NN: Parlament FBiH u aprilu je usvojio 12 zaklju~aka koji su u vezi s bora~kom populacijom i jedan od njih je revizija radnih mjesta. U kojoj fazi je realizacija ovog zaklju~ka? CRNKI]: Upravo taj zaklju~ak mi je upitan za realizaciju. S obzirom na to da je rije~ o radnim mjestima u organima javne uprave, javnim preduze}ima za to bi trebalo da budu nadle`ni Agencija za dr`avnu slu`bu FBiH i Zavod za zapo{ljavanje FBiH. Rokove za realizaciju ostalih zaklju~aka po{tujem. Ili su u nacrtu ili u proceduri. NN: Koliko se mjese~no izdvaja za naknade bora~koj populaciji? CRNKI]: Za invalidnine mjese~no bude obezbije|eno oko 28 miliona KM, za dobitnike najve}ih priznanja oko 1,5 miliona KM, a za demobilisane nezaposlene borce oko 8,9 miliona KM. Isplata ovih naknada je posebna

Zahid Crnki}: Pozvao sam borce na razumijevanje da odr`imo sistem NN FOTO

Problem s isplatama naknada demobilisanim borcima kost mi je u grlu

pri~a. Novac bi trebalo da obezbijede Zavod za zapo{ljavanje FBiH i kantonalne slu`be za zapo{ljavanje. U izmjenama zakona koje smo pripremili predvi|eno je da oni izdvoje 50 odsto novca, a nedostaju}i dio da izmire kantoni i FBiH. Odlukom Ustavnog suda oboren je taj na~in. Nismo prikupili sve saglasnoti od kantona. Ostalo je da kantoni ne daju, a slu`be nemaju novca. Ispla}ene su naknade za prva tri mjeseca. Upitan je april. NN: Koliko je korisnika ove naknade za nezaposlene demobilisane borce? CRNKI]: U aprilu ih je bilo oko 58.000. Od maja }e ih biti oko 40.000 KM. Problem s isplatama ovih naknada kost mi je u grlu. Ti ljudi o~ekuju naknadu i to mora biti ura|eno. Opredjeljenje Vlade FBiH je bilo da novac koji dajemo bude usmjeren kao podsticaj za zapo{ljavanje. Ovdje moramo biti oprezni i moramo rije{iti problem. Vlada FBiH je spremna, ali oni koji su po zakonu du`ni da to rije{e ne dr`e se toga.

FORUM PLUS Da li treba dozvoliti studentima da dr`e predavanja u osnovnim i srednjim {kolama?

Ob!sb!wop!eb!jn!usf!cb ep!{wp!mj!uj-!kfs!kf!up!kf!ej!oj ob!•jo!eb!tuflov!qsb!ltv {b!cv!ev!~j!sbe/!Lb!lp!nj!. tmj!u f! eb! ~f! tf! cv!e v!~ j qsp!gf!tpsj!jt!qsp!gj!mj!tb!uj!blp of!v•f!lb!lp!tf!sb!ej!qp!. tbp@!Qb-!cp!mkf!kf!eb!tuv!. efo!uj!ep!cj!kv!qp!tbp!of!hp of!lf!cb!cf!lp!kf!qsf!eb!kv qp!51!hp!ej!ob/ Student, Prijedor

Of!usf!cb/!Oj!kf!v!sf!ev eb!ekf!dv!v•f!ekf!db-!kfs tuv!efo!uv!kp|!ev!wb!qsp!. qvi!lsp{!hmb!wv/!Ob!emf!aoj tf!iwb!mf!vwp!}f!okfn!of!. lji!fwspq!tlji!tubo!ebs!ebusf!cb!ji!qj!ub!uj!eb!mj!ub!np ekf!dv!v•f!tuv!efo!uj/ drago_bl @hotmail.com

Usf!cb!jn!ep!{wp!mj!uj-!bmj!of qv!op!sb!eop!wsj!kf!nf/!Qsb!. ltb!kf!vwj!kfl!ep!cspep!|mbbmj!tuv!efou!usf!cb!eb!cv!ef qpe!lpo!usp!mpn!tub!sj!kfh lp!mf!hf!lp!kj!~f!hb!vwft!uj!v qp!tbp!tb!ekf!dpn-!lp!kj!oj!kf mbl-!kfs!j!tb!usj!ef!tfu!hp!ej!ob sb!eb!v!qspt!wkf!uj!v•j!ufmk!of np!af!sf!~j!eb!kf!qsp!gf!tj!. pob!mbd!v!twpn!qp!tmv/ Razrednik, Bile}a

Twb!|ub"!Qb!uv!of!nb!ej!. mf!n f-! tb!n p! v! ob!| pk esab!w j!ob!e mf!a oj!np!h v ep!{wp!mj!uj!eb!obn!ekf!dv v•f!tuv!efo!uj/ Rade, Prijedor

Tj!hvs!op!eb!of!usf!cbqp!hp!up!wp!blp!{ob!np!eb tf!up!ef!| b!w b!v!nb!mjn nkft!uj!nb-!hekf!ej!qmp!nj!. sb!oj!qsp!gf!tp!sj!of!~f!eb sb!ef!j!sb!ej!kf!~f!cj!uj!ob [b!wp!ev!{b!{b!qp!|mkb!wb!okf of!hp!eb!sb!ef!v!tf!mv/ Milica, Doboj

Qb!np!s b!n p!j!nj!of!. hekf!tuf!~j!qsb!ltv"!Lb!lwf wf!{f!jnb!|up!qsf!eb!kf!npuv!tv!tub!sj!kf!lp!mf!hf!eb obn!qp!np!hv!blp!obn of|up!oj!kf!kb!t op/!Lpe obt! tf! vwj!kfl! qbs!w j v{cvob!plp!of!qp!usf!coji tuwb!sj/ Jana85 @yahoo.com

12

qfubl!5. 6. 2009.

Panorama FOTO NN

Obilje`en "Dan polja" u Bijeljini

BIJELJINA - Tradicionalna manifestacija "Dani polja" ju~e je obilje`ena u Bijeljini, a cilj je bila prezentacija kvaliteta i kvantiteta strnih `ita i drugih kultura. "@elja nam je da prezentujemo bijeljinski Poljoprivredni zavod kao jednu od vode}ih ustanova u regionu koja mo`e da prati kvalitet strnih `ita i drugih kultura", rekao je Vojo Kosanovi}, direktor tog zavoda. On je naveo da }e stru~njaci ovog zavoda u narednom periodu obi}i sve poljoprivredne proizvo|a~e Semberije kako bi im pru`ili stru~ne sa@elja nam je da vje te i os ta le uslu ge, a u ci lju prezentujemo bijeljinski tje{nje saradnje. Poljoprivredni zavod [eval Suljkanovi}, pomo}nik gene ral nog di re kto ra "Bi mala" iz Br~kog, rekao je da ve} imaju konkretnu saradnju s PD "Semberija" i ve}im individualnim proizvo|a~ima. "Na podru~ju RS za ovu godinu imamo dogovoreno vi{e od 3.000 hektara pod sojom i 1.000 hektara pod uljanom repicom", naveo je Suljkanovi} i dodao da je to samo 10 odsto ukupnih potreba "Bimala". Marko Skoko, in`enjer poljoprivrede i stru~njak za p{enicu, kazao je da su na oglednom polju Poljoprivrednog zavoda ove godine zasijane 23 selekcije p{enice, je~ma, tritikalije i zobi. O.S.

Osve{tano zvono crkve u Suvaji BOSANSKA KRUPA - Njegovo preosve{tenstvo episkop biha}ko-petrova~ki Hrizostom osve{tao je zvono crkve u izgradnji u Suvaji kod Bosanske Krupe. Hrizostom je nakon osve{tanja istakao potrebu da se mje{tani me|usobno po{tuju i poma`u, te da `ive u slozi i sa svojim kom{ijama Bo{njacima. Gojko [trbac, predsjednik mjesne zajednice, ka`e da se u Gornju i Donju Suvaju i Gudavac vratilo 90 porodica sa oko 180 stanovnika, {to je tek manji dio stanovni{tva koje je tu `ivjelo do posljednjih ratnih dejstava 1995. godine. On ka`e da je uglavnom rije~ o stara~kim doma}instvima i da je od 2000. godine u ta tri sela ro|eno samo jedno dijete. (Srna)

Izvoze koliko i uvoze KOZARSKA DUBICA - Op{tina Kozarska Dubica ima gotovo 100 odsto pokrivenost izvoza uvozom, re~eno je na sastanku predstavnika Privredne komore regije Banjaluka i op{tine Kozarska Dubica. "Su{tina posjete je da u okviru redovnih aktivnosti razgovaramo sa privrednicima ove op{tine. Izvoz je preko 73 miliona KM, a uvoz oko 74 miliona KM, {to je izuzetno dobro", rekao je Nikola Tolimir, predsjednik Privredne komore. On je naveo da je BiH imala problem sa Hrvatskom po pitanju izvoza, ali na svu sre}u ti problemi su prevazi|eni. Prema rije~ima Tolimira, nastoja}e da se prije zasjedanja Skup{tine Privredne komore sumiraju rezultati upitnika koji je sproveden me|u privrednicima svih sektora kako bi imali prioritete u daljem radu.

"Vlada je u ovom trenutku pomogla u prvom polugodi{tu tekstilnoj industriji i tu je situacija najslo`enija. Nadam se da }e se izna}i sredstva da se i dalje poma`e ovom sektoru kao i drugima. U drvoprera|iva~koj industriji situacija je takoNa{im privrednicima putem Privredne komore se mo`e olak{ati poslovanje

|e te {ka, ali je ovaj se ktor u povoljnijem polo`aju u odnosu na tekstilnu industriju", rekao je Tolimir. Nino Jauz, na~elnik Kozarske Dubice, kazao je da se na{im privrednicima putem Privredne komore mo`e olak{ati poslovanje. D.Ko.

Za{titio od propadanja porodi~no poku}stvo

Br`e do urbanisti~ke saglasnosti MRKONJI] GRAD - Op{tina Mrkonji} Grad je ju~e potpi sa la Spo ra zum o uspostavljanju automatskog i elektronskog sistema za izdavanje urbanisti~ke saglasnosti, a u okviru projekta SPIRA. "Ovo bi trebalo zna~ajno da ubrza izdavanje urbanisti~kih dokumenata i svega {to je u vezi s gra|enjem. To }e, prije sve ga, po slu`iti da gra |a ni do bi ju pri je do ku men ta, a i nama da imamo informacije dokle smo stigli u pojedinim fazama izdavanja urbanisti~ke saglasnosti. Sad bi trebalo da sve bu de dva do tri pu ta br`e", rekao je Zoran Tegeltija, na~elnik op{tine Mrkonji} Grad. D.L.

Pomo} zatra`ilo 600 gra|ana LI VNO - Kan ce la ri ji om budsmana u Livnu od januara do ma ja ove go di ne zbog kr{enja ljudskih prava obratilo se 605 gra|ana, {to je za 20 odsto vi{e nego u istom periodu lani. Ombudsmani su u prvih pet mjeseci rije{ili 157 predmeta, od kojih 69 iz ove godine, dok su 73 `albe ocijenjene neprihvatljivim, od kojih je 31 iz ove godine. Prema podacima izvje{taja o radu Kancelarije ombudsmana u Livnu u periodu od 1. januara do 31. maja otvorili su 165 novih predmeta, a u jo{ 440 slu~ajeva gra|anima je od ombudsmana pru`ena stru~na pomo}. (Srna)

galerija Vesna DUKA

Na policama vrijedni predmeti

Najdra`i od svega mu je, kako ka`e Sredanovi}, stari mlin za kafu, za koji je njegova pokojna baba pri~ala da joj ga je kupio suprug, pla}aju}i za njega pravo bogatstvo

Po~ela akcija "Brzina razara `ivot" [AMAC - Policijska stanica za bezbjednost saobra}aja [amac ju~e je po~ela s akcijom "Brzina razara `ivot", jer je u pro{loj godini u RS u saobra}aj nim ne sre }a ma po gi nu lo 180 lica, od kojih 81 zbog neprilago|ene brzine kretanja. Cilj akci je je pre ven ti vno djelovanja na u~esnika u saobra}aju, s akcentom na smanje nje brzi ne, a akci ja je pokrenuta na inicijativu Ministarstva unutra{njih poslova RS. Dragan [ar~evi}, komandir Policijske stanice za bezbjednost saobra}aja [amac, izjavio je da ova sta ni ca represivno djeluje na u~esnike u saobra}aju, a prvenstveno na podru~ju gdje je izra`eno doga|anje saobra}ajnih nesre}a s te`im posljedicama. [ar~evi} je apelovao na voza~e da po{tuju ograni~enja brzine kretanja, prvenstveno u naseljenim mjestima. (Srna)

TREBINJE - Osim {to je ~uven po svojim drvenim skulpturama, Milenko Sredanovi} iz sela Vu~ija kod Trebinja u ku}i ima galeriju starih stvari koje bi mnogi muzeji po`eljeli da imaju. Sredanovi}, koji je ljubav prema drvetu i njegovoj obradi naslijedio od oca, pa za sebe u {ali ka`e da nije samouk, obradio je i od daljeg propadanja za{titio brojne dijelove starog porodi~nog poku}stva. "Najprije sam s ocem po~eo izradu dubina u kojima su nekada `ivjele p~ele, pa mi je `elja da u porodi~noj ku}i Sredanovi}a, iz koje su se svi raselili, a ja joj se ponovo vratio, osnujem galeriju koju bi ~inile moje skulpture od drveta i staro poku}stvo, a nazvao bih je 'Dubina'", pri~a Sredanovi}. On je u svakom dijelu ku}e napravio police u kojima ljubomorno ~uva stogodi{nje duvanske kutije, ~uturu za vodu sa Solunskog fronta, staru tikvu iz ko-

Komandno-{tabna vje`ba "Drina 2009"

Najve}a ugro`enost od poplava O. STJEPANOVI]

BIJELJINA - Komandno-{tabna vje`ba "Drina 2009" Op{tinskog {taba Civilne za{tite Bijeljina demonstrirana je ju~e s ciljem provjere spremnosti u slu~aju prirodnih i drugih nesre}a ve}ih razmjera. "Bijeljinska op{tina je posebno ugro`ena od svih vrsta prirodnih opasnosti zbog specifi~ne konfiguracije terena, a posebno od poplava jer se nalazi na u{}u rijeka Save i Drine. Prisutan je i veliki broj brdskih rijeka buji~astog karaktera koje ~esto izazivaju poplave", rekao je Drago Risti}, {ef bijeljinskog odsjeka Civilne za{tite. On je kazao da je akcenat vje`be "Drina 2009" bio na spre~avanju plavljenja rijeke Drine u Amajlijama i Janji, na preduzimanju preventivnih mjera evakuaci-

[tab Civilne za{tite ima dobro organizovane jedinice

je stanovni{tva kao i na sprovo|enju naknadne evakuacije, zbrinjavanju stanovni{tva, pru`anju prve medicinske pomo}i i anga`ovanju na spasavanju povrije|enih iz ru{evina. Najkriti~nija mjesta gdje dolazi do poplava su Amajlije, Janja, Popovi i Me|a{i. Risti} je rekao da [tab Civilne za{tite ima dobro organizovane jedinice za spasavanje i odbranu, te da su dobro opremljene. Tokom proteklih pet godina na podru~ju op{tine Bijeljina nije bilo progla{avanja vanrednog stanja. "Republi~ka uprava Civilne za{tite je inicirala obuku svih jedinica u RS, a veliki zna~aj se konstantno daje obuci {tabova", rekao je Dragan [tark, na~elnik Odjeljenja za obuku, informisanje i logistiku u Republi~koj upravi Civilne za{tite.

5. 6. 2009. qfubl 13

Panorama FOTO NN

Javno preduze}e

ELEKTROPRIVREDA BOSNE I HERCEGOVINE d.d. Sarajevo

Skulptor Milenko Sredanovi} iz sela Vu~ija kod Trebinja ne zaboravlja tradiciju

Sarajevo, June 5th 2009 Javno preduze}e "Elektroprivreda Bosne i Hercegovine" d.d. Sarajevo, Vilsonovo {etali{te 15, Sarajevo, announce

In vi ta ti on for Bids 1. Javno preduze}e "Elektroprivreda Bosne i Hercegovine" d.d. Sarajevo (EP BiH) invites sealed bids from interested bidders for buying electricity during period July - December 2009.

Granica preko njegove zemlje Lb!eb!Nj!mfo!lp!Tsf!eb!op!wj~!j{!twp!hb!tf!mb ob!dsop!hps!tlpk!hsb!oj!dj!qp!}f!qsf!nb!Usf!cj!okv!jmj Oj!l|j!~v-!ewb!qv!ub!qsf!mb!{j!esab!wof!hsb!oj!df!kfs hsb!oj!db!CjI!tb!Dsopn!Hp!spn!qsp!mb!{j!qsf!lp!okf!. hp!wph!jnb!okb-!qb!jnb!{f!nmkf!j!ob!kf!eopk!j!ob esv!hpk!tusb!oj/ #Obk!qsj!kf!np!sbn!qsp!~j!uv!hsb!oj!dv-!b!po!eb!jefn ob!sf!hv!mbs!of!hsb!oj!•of!qvo!lup!wf#-!lb!af!Tsf!eb!op!. wj~/ W/E/

U ku}i starih stvari je se nekada pila voda, fenjere, lampe i sli~ne predmete. Sve ovo je, kako ka`e, sakupio na jedno mjesto, sa `eljom da mla|e generacije, ne samo Sredanovi}a nego i svih znati`eljnika i putnika namjernika koji ga obi|u, saznaju kako se nekada `ivjelo, kako je izgledalo posu|e u kojem su kuvale bake ili oru|e kojim su njihovi djedovi obra|ivali zemlju. Ono {to zbog gabarita nije bilo za police poput kabla za mu`u krava, burila ili stapa za pravljenje maslaca uredno je slo`io podno polica, gdje stoje i stari alati - srpovi, kantari, zatim verige, stara vaga. Posebno mjesto zauzima stari radio-prijemnik. Najdra`i od svega mu je, kako ka`e Sredanovi}, stari mlin za kafu za koji je njegova pokojna baba pri~ala da joj ga je kupio suprug, pla}aju}i za njega pravo bogatstvo. "Najbolji dio pri~e o mlinu je da ga je baba 1914. godine, kada je bila u zarobljeni{tvu, zakopala tu ne-

gdje pored ku}e, a kada se vratila ponovo ga je na{la i sada stoji tu, ~ak i melje, mada krupno, pa bi ga trebalo nao{triti", ka`e Sredanovi} podi`u}i uvis i stari {i{ u kome se, kako tvrdi, decenijama unazad u njegovoj porodici pr`ila kafa. Malo je danas stanovnika u ovom selu, ali to Milenku Sredanovi}u ne smeta jer, kako ka`e, `ivi u skladu sa prirodom, ima stotinak ko{nica p~ela od Ovaj Trebinjac uzgaja i oko 1.000 ~okota vinove loze

~ega su neke i u tradicionalnim dubinama. Tako|e, ovaj Trebinjac uzgaja i oko 1.000 ~okota vinove loze. Za sebe tvrdi da spada u onu vrstu ljudi koji se svako jutro bude bogatiji, ali se bogatstvo ne mjeri novcem ve} unutra{njim zadovoljstvom i osje}ajem slobode.

2. This invitation is open for all interested domestic and foreign bidders. 3. Electricity shall be delivered as "baseload" with maximum capacity up to 60 MW and may be offered in block's capacity of 10 MW. Bid (block) must be related to the whole period. 4. Delivery of electricity is guaranteed. 5. Delivery point will be: (a) DAF Bosnia and Herzegovina transmission system borders with Croatia, Serbia or Montenegro; or (b) inside of electric power system of Bosnia and Herzegovina. Buyer shall provide the cross border transmission capacity and Buyer shall bear all prospective costs relating to ensuring the cross border transmission capacity. 6. Bids must be received by the EP BiH no later than 13.00 hrs local time on June 15th 2009 at the address: JP "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo, Vilsonovo {etali{te 15, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina. 7. A complete set of bidding documents may be downloaded by interested bidders on web site www.elektroprivreda.ba or obtained in a hard copy at the offices of EP BiH. 8. A Bid Security in the amount of 5% of total value of Bid, issued by a first class reputable bank acceptable for the Seller must accompany bids. 9. Bids will be opened in the presence of bidders' representatives who choose to attend at 13.00 hrs local time, on June 15th 2009 at the office of EP BiH, Vilsonovo {etali{te 15, Sarajevo, room no. 111. 10. All further information may be obtained from: Mr Muris Dlaki} (phone: +387 33 751 363; e-mail: [email protected]), or Mr Smajo Bi{anovi} (phone: +387 33 751 371; e-mail: [email protected]), on fax: +387 33 751 368.

Javno preduze}e

ELEKTROPRIVREDA BOSNE I HERCEGOVINE d.d. Sarajevo

Sarajevo, 05.06.2009. Javno preduze}e "Elektroprivreda Bosne i Hercegovine" d.d. Sarajevo, Vilsonovo {etali{te 15, Sarajevo, objavljuje

Poziv za podno{enje ponuda 1. Javno preduze}e "Elektroprivreda Bosne i Hercegovine" d.d. Sarajevo (EP BiH) objavljuje poziv za podno{enje ponuda od zainteresovanih ponu|a~a za kupovinu elektri~ne energije tokom perioda juli decembar 2009. godine. 2. Ovaj poziv je upu}en svim zainteresiranim doma}im i stranim ponu|a~ima.

Tri sestre obo`avaju {ah

3. Elektri~na energija }e biti isporu~ena sa snagom u bandu do 60 (MW) i mo`e se nuditi u blokovima sa snagom od po 10 MW. Ponuda (blok) se mora odnositi na kompletan period.

Z. ^EKI]

4. Isporuka elektri~ne energije je garantovana.

CAZIN - Petnaestogodi{nje Ajna i Ajla Topi}, te njihova tri godine mla|a sestra Aja iz Cazina, velike su zaljubljenice u {ahovske figure i drevnu igru. Starije sestre isti~u kako su {ah zavoljele jo{ u prvom razredu osnovne {kole zahvaljuju}i tada{-

5. Mjesto isporuke }e biti (a) DAF granice elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine s Hrvatskom, Srbijom ili Crnom Gorom; ili (b) unutar elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine. Prekograni~ni kapacitet }e biti obezbije|en od strane kupca. Sve eventualne tro{kove vezane za obezbje|enje prekograni~nog prenosnog kapaciteta snosi kupac. 6. Ponude moraju biti zaprimljene od strane EP BiH najkasnije do 13 sati po lokalnom vremenu, dana 15.06.2009. godine, na adresu: JP "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo Vilsonovo {etali{te 15, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina.

U ku}i ~esto organizujemo turnire na kojima sudjeluje i na{ otac

njem u~itelju Milanu [ipkaru, tako|er velikom zaljubljeniku u tu igru. Od tada pa do danas {ah je najomiljenija igra u porodi~nom domu Topi}evih, a ljubav prema igri prenesena je i na mla|u sestru. "U ku}i ~esto organizujemo turnire na kojima sudjeluje i na{ otac koji nas podr`ava u svemu. Mama se ~esto zna naljutiti na nas jer ona nije ba{ veliki ljubitelj {aha", ka`u sestre kroz smijeh dok zajedno sjede oko {ahovske table. Njih tri su, ina~e, ~lanice @enskog {ahovskog

7. Tenderska dokumentacija mo`e biti preuzeta od strane zainteresiranih ponu|a~a sa veb stranice (www.elektroprivreda.ba) ili u pisanoj formi u sjedi{tu EP BiH. Sestre Topi} FOTO NN

kluba "Dama" iz Cazina, koji ve} godinama uspje{no djeluje u ovom gradu. Tako|er, sve tri sestre Topi} nalaze se na {irem spisku kandidatkinja za `ensku {ahovsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine. Na brojnim takmi~enjima u svojim uzrasnim kategorijama osvajale su nagrade i priznanja, te ih ubrajaju u velike {ahovske nade na{e zemlje.

8. Ponude moraju sadr`avati ponudbenu garanciju na iznos od 5% od ukupne vrijednosti ponude izdatu od prvoklasne banke prihvatljive za prodavca. 9. Ponude }e biti otvorene u prisustvu predstavnika ponu|a~a koji odlu~e da prisustvuju otvaranju ponuda, u 13 sati, 15.06.2009. u uredu EP BiH, Vilsonovo {etali{te 15, Sarajevo, soba broj 111. 10. Sve dodatne informacije mogu se dobiti od: gosp. Muris Dlaki} (tel: +387 33 751 363; e-mail: [email protected]), gosp. Smajo Bi{anovi} (tel: +387 33 751 371; e-mail: [email protected]), ili na fax: +387 33 751 368.

14

qfubl!5. 6. 2009.

Forum

GLOBUS

VREME

Hrvatsko loto ludilo

Svi ljudi Joce Amsterdama

Press Pi{e: Milorad DODIK, premijer RS

TIMES

Prohodao nakon terapije botoksom Me|utim, danas ovaj 49-godi{njak mo`e bez i~ije pomo}i da pre|e 20 metara, a uz pomo} hodalice ~ak 100 metara. "Mislio sam da }u umrijeti u invalidskim kolicima. Me|utim, uz pomo} terapije botoksa zapo~eo sam novi `ivot", pri~a Mekfi. On ka`e da su njegovi prijatelji iz srednje {kole po~eli da pla~u kada su ga vidjeli da stoji pored svojih invalidskih kolica. Do ovog dramati~nog preokreta i pobolj{anja do{lo je kada su doktori zapo~eli tretman botoksom, a svega mjesec dana nakon prve injekcije Mekfi je uspio da ustane iz kolica. Australijanac Rasel Mekfi bio je paralizovan vi{e od 20 godina, a nedavno je ponovo prohodao i to uz pomo} terapije koja je bazirana na botoksu. Mekfi, iz australijske Viktorije, bio je zdrav mladi} koji se redovno bavio sportom, ali se u 26. godini iznenada sru{io na poslu. Kada se probudio u bolnici rekli su mu da je do`ivio te{ki mo`dani udar i da vi{e ne}e mo}i hodati. "Imao sam osje}aj da se moj `ivot tog momenta okon~ao", ka`e Mekfi: "Izgubio sam posao, supruga me ostavila, ostao sam bez igdje i~ega".

Svjesni smo da bi svaka nepotrebna avantura stavila Republiku Srpsku u te`ak polo`aj, a ne `elimo ni sebi ni drugima vje~ito neprijateljstvo

Dejton zauvijek

K

Uz pomo} terapije botoksom zapo~eo sam novi `ivot, pri~a Mekfi

Ina~e, terapija botoksom je op{teprihva}en na~in lije~enja pacijenata koji ostanu nepokretni nakon mo`danog udara. Me|utim, najbolji rezul ta ti se pos ti `u ako se sa terapijom po~ne neposredno nakon udara. Ovakvo pobolj{anje kod pacijenata koji su nepokretni vi{e godina do sada nije zabilje`eno, ali doktori veliki dio uspjeha pripisuju i Mekfiovoj ~eli~noj volji i snazi.

Press

Dejtonski sporazum je me|unarodni ugovor, Republika Srpska ga po{tuje i to tra`i i od drugih

DAILY TELEGRAPH

Gej pingvini ponosni roditelji pileta Dva gej pingvina uspje{no su izlegla jaje koje su dobili od zvani~nika zoo-vrta u Bremerhavenu i sada su ponosni roditelji jednog malog pileta. Naime, dva odrasla pingvina, poznatija kao Z i Vilpunkt, nedavno su dobili jaje koje su odbacili njegovi biolo{ki roditelji. Nakon nekog vremena, iz jajeta se izleglo pile, koje je staro oko ~etiri sedmice. "Z i Vilpunkt su rado prihvatili jaje i odmah su po~eli da le`e na njemu", ka `e zva ni ~nik zoo-vrta i dodaje: "Kada su dobili podmladak, tj. pile, pona{aju se tako za{titni~ki prema nje mu, kao pra vi ro di te lji. Sre}ni o~evi su se u potpunosti posvetili svom "potomku". Z i Vilpunkt su dio {esto~lane gej zajednice u zoo-vrtu u Bremerhavenu. Postali su planetarno popularni kada su im 2005. godine doveli ~etiri `enke za parenje jer se radi o ugor`enoj vrsti pingvina. Me|utim, parenje je propalo jer su svi pingvini bili gej. Ova tri para gej pingvina su poku{ali da se me|usobno pare, a jedan par je poku{avao da izle`e kamen, za koji su mislili da je njihovo jaje.

Pitam i one druge kojima su puna usta cjelovitosti BiH: Za{to spre~avaju da BiH podnese zahtjev za ~lanstvo u NATO-u

"Homoseksualnost nije ni{ta neobi~no me|u `ivotinjama. Oni ljubav ne povezuju sa reprodukcijom", ka`u u zoo-vrtu. Ina~e, ovi pingvini pripadaju vrsti humboldt i obi~no ih mo`ete prona}i u ^ileu i Peruu, ali njihov broj je znatno opao posljednjih godina. Danas ih ima svega oko 12.000 {irom svijeta. Razlog tome su metode industrijskog ribolova kojima se love i oni organzimi i ribe neophodni za opstanak ove vrste pingvina. Ina~e, i ranije je bilo slu~ajeva da gej pingvini usvoje tu|e jaje.

ada je Klub poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, prije vi{e od godinu dana, u februaru 2008. godine, Predstavni~kom vije}u Parlamentarne skup{tine BiH, podnio Prijedlog deklaracije o odgovornosti, bo{nja~ki poslanici su rekli da je ne prihvataju, ali ne}e je ni odbiti. Procijenili su da bi prihvatanje takvog dokumenta sa Republike Srpske moglo skinuti izmi{ljene optu`be za secesiju, separatizam i ru{enje Dejtonskog sporazuma. U toj deklaraciji predlo`ili smo ono {to su principijelni stavovi koje iznosimo od nastanka SNSD-a i {to pi{e u Dejtonskom sporazumu. U deklaraciji smo pozvali na o~uvanje stabilnosti i definisanja uslova za nesmetano funkcionisanje Bosne i Hercegovine kao zajedni~ke dr`ave stvorene mirovnim sporazumom, uz neophodnost sticanja statusa kandidata BiH za ~lanstvo u Evropskoj uniji kao i vi{eg stepena ka ~lanstvu u NATO paktu. Konstatovali smo da je Bosna i Hercegovina ustanovljena kao slo`ena dr`ava sastavljena od dva entiteta - Federacije BiH i Republike Srpske, ~ime je definitivno potvr|en status Republike Srpske kao dr`avotvornog entiteta. Deklaracija potvr|uje da je Bosna i Hercegovina zajedni~ka dr`ava tri konstitutivna naroda - Bo{njaka, Srba i Hrvata i ostalih naroda i gra|ana, a da se njena ustavna struktura mo`e razvijati na osnovu dogovora i konsenzusa kao temeljnih vrijednosti svake vi{enacionalne dr`ave. Naglasili smo da su neprikosnoveni temeljni principi postojanja Bosne i Hercegovine - njen suverenitet, politi~ka nezavisnost u skladu s me|unarodnim pravom i teritorijalni integritet, uz nepovredivost me|unarodno priznatih granica. Deklaracijom smo rekli da Bosnu i Hercegovinu mogu o~uvati i u~initi demokratskom i prosperitetnom samo njeni narodi i gra|ani, neposredno i putem dijaloga politi~kih predstavnika izabranih na slobodnim i demokratskim izborima. Samo tako usagla{ena rje{enja su garancija njihove provodivosti. Pozvali smo da nakon toliko godina od zavr{etka tragi~nog rata, Bosna i Hercegovina krene putem novog i odgovornog po~etka koji bi omogu}io stabilan politi~ki i ekonomski razvoj cijele zemlje i time ubrzao njen put ka evroatlantskim integracijama. To podrazumijeva prestanak postojanja institucije visokog predstavnika i njeno potpuno prerastanje u specijalno predstavni{tvo Evropske unije. Zato u deklaraciji pi{e da Evropska unija za Bosnu i Hercegovinu nije samo politi~ki cilj, ve} uslov dugoro~ne stabilnosti, pa je u skladu s tim nezamjenjiva uloga evropskih institucija kroz razumijevanje i svaki vid podr{ke. Evropska budu}nost Bosne i Hercegovine gradi se saradnjom, tolerancijom i razumijevanjem, bez uslovljavanja i nametanja rje{enja bilo kome i od bilo koga. Deklaracijom smo potvrdili svoje opredjeljenje za trajan mir u Bosni i Hercegovini, zahtjevom da kontingent evropskih vojnih snaga ostane na tlu BiH, sve do njenog ~lanstva u Evropskoj uniji. Te strane vojne snage treba da budu nepristrasna garancija za sve stanovnike BiH. Tako pi{e u SNSD-ovoj deklaraciji o odgovornosti, kojoj su opet pri{ili da je poziv na secesiju. Iako smo prepisali odredbe Ustava BiH, iako smo se zalagali za ostanak EUFOR-a, iako smo tra`ili ubrzaniji put ka NATO-u . I tada i sada izvr}e se teza. Zapravo, smeta principijelan stav da institucija visokog predstavnika preraste u specijalno predstavni{tvo Evropske unije. To se u iskrivljenim izvje{tajima za Brisel i Va{ington predstavlja kao zahtjev za secesiju Republike Srpske. Tako iskrivljeni izvje{taji slu`e za iskrivljenu politiku. Ima mnogo izmi{ljotina, podvala i la`i, poput one o {tampanju glasa~kih

listi}a za referendum o nezavisnosti. Mnogo puta sam rekao da vlast Republike Srpske ne ~ine avanturisti, da smo svjesni regionalnog aspekta stabilnosti, da `elimo jasne odnose i ~iste ra~une, ba{ onako kako pi{e u Dejtonskom sporazumu, {to je, po njegovom slovu, a ne po izmi{ljenom duhu. Svjesni smo da bi svaka nepotrebna avantura stavila Republiku Srpsku u te`ak polo`aj, a ne `elimo ni sebi ni drugima vje~ito neprijateljstvo. Dejtonski sporazum je me|unarodni ugovor, Republika Srpska ga po{tuje i to tra`i i od drugih. To je na{e pravo, jer je Republika Srpska potpisnik svih jedanaest aneksa Op{teg okvirnog sporazuma za mir u BiH, koji se ~uva u Ujedinjenim nacijama. Mi smo legalisti i na taj na~in ostvarujemo legitimne interese Republike Srpske. O~igledno, drugi to nisu, jer uporno odbijaju da prihvate Dejtonski sporazum, kr{e taj me|unarodni ugovor, insistiraju na promjeni ustavnog ure|enja koja bi od BiH napravila unitarnu dr`avu, s jakim centralnim institucijama. To se poku{ava pod pla{tom reformi svega i sva~ega, pravdaju}i takve poteze evropskim integracijama. Kada pitamo da li je to evropski standard, pogotovo u slo`enim dr`avama koje su ~ak jednonacionalne, poput Njema~ke, ka`u nevoljko: "Pa, nije." Od unitarne BiH, do dr`ave Bo{njaka muslimana, po receptu i zahtjevima njihovog najve}eg politi~kog autoriteta, reisa Mustafe Ceri}a, ima samo polukorak. Imamo pravo da se tome suprotstavljamo kao dr`avotvorni entitet koji ima svoju me|unarodnu potvr|enost iz Dejtona i Pariza i od toga ne}emo odstupiti. Pravo je institucija Republike Srpske da insistiraju na Dejtonskom sporazumu kao osnovu nastanka i postojanja BiH. To pravo ne mo`e niko oduzeti, kao {to ne mo`e uskratiti pravo da se na antidejtonske nasrtaje odgovori jasnim dejtonskim stavovima. Oni koji u svojim glavama jo{ vode rat, `ele upregnuti Evropsku uniju i SAD da pod firmom nedovr{enog posla, prave novi ustav i dr`avu po mjeri jednog, suprotno legitimnim interesima drugih naroda u BiH. Tako ne{to samo mo`e produbiti podjele, poja~ati tenzije i BiH u~initi jo{ zaostalijom u svakom pogledu. Za{to bo{nja~kim politi~kim strukturama, umjesto napretka po osnovu mogu}ih dogovora konstitutivnih naroda, vi{e odgovara da stalno okrivljuju Republiku Srpsku {to nije za reforme po njihovim zamislima? Time zapravo zaustavljaju BiH na putu pomirenja, povjerenja i stvaranja zajedni~kih interesa. Pitam i one druge, kojima su puna usta cjelovitosti BiH: Za{to spre~avaju da BiH podnese zahtjev za ~lanstvo u NATO-u? Primaju Albaniju i Hrvatsku, {to zna~i ~uvanje njihovog teritorijalnog integriteta, ali takvo ~uvanje jo{ nije predvi|eno za BiH. Insistiranje na promjeni klju~nih dejtonskih rje{enja koja ne mogu pro}i bez konsenzusa koga, o~igledno, nema i ne mo`e biti, ra|a sumnju u krajnji opstanak jedino mogu}e dejtonske BiH. Za mene i za stranku na ~ijem sam ~elu, ne postoje ni autoriteti ni razlozi da dozvolimo da se oduzimanjem nadle`nosti od Republike Srpske napravi prazna lju{tura i da to bude upakovano u reforme radi integracija. Vlast Republike Srpske samo sprovodi ono {to je interes njenih stanovnika. To je potpuno legitimno i legalno, to doprinosi o~uvanju mira i stabilnosti u BiH i regionu. Na{e protivljenje protivpravnom djelovanju OHR-a i "reformama" ~iji je cilj unitarizacija, a ne evroatlantske integracije, sada zovu nacionalisti~kom retorikom. A, mi smo protiv kr{enja Dejtonskog sporazuma, protiv nametanja zakona, kojima se poku{ava uz stranu pomo}, pritiske, ucjene, politi~ke progone i nazor stvoriti dr`ava po mjeri ve}inskog bo{nja~kog naroda, jer smatramo da je to suprotno i njegovim dugoro~nim interesima `ivota u zajedni~koj dr`avi.

Forum

Press DAILY MAIL

Postao umjetnik nakon operacije mozga

5. 6. 2009. qfubl

Nemiri i nesanice

15

Pi{e: Drago PILSEL

Bosanski franjevac Ivo Markovi} je ~ovjek dijaloga. Trud da izrekne i imenuje zla u svijetu, s kojima je neprestano bio u dodiru, nikada ga nije stjerao u rovove protiv drugih

Fra Ivo "od Bosne"

V Za ve}inu ljudi mo`dani udar i operacija mozga mogu imati katastrofalne posljedice, ali ne i za Alana Brauna (49), koji je nakon operacije mozga postao slikar, iako do tada nikada nije uzeo kist u ruke. Kada se Alan probudio nakon {esnaesto~asovne operacije, shvatio je da je ima nevjerovatan dar da crta i slika s izuzetnom precizno{}u. Alan Braun iz Malverna u Vor~est{ajeru vjeruje da se nakon operacije sasvim iznenada uklju~io kreativni dio mozga. Ta bolest je zapravo bila prekretnica u mom `ivotu jer sam otkrio svoju kreativnu stranu, ka`e Alan Braun

Sve do mo`danog udara nije znao da nacrta ~ak ni najjednostavnije stvari. Kako je nakon operacije proveo tri mjeseca u bolnici, vrijeme je prekra}ivao pisanjem i slikanjem. Tada je, na sasvim bizaran na~in, otkrio svoj novi talenat.

"Iako vi{e nisam bio u `ivotnoj opasnosti, proveo sam tri mjeseca na Odjeljenju intenzivne njege. Jednog dana medicinska sestra je primijetila da mi je dosadno i predlo`ila mi da crtam", ka`e Alan i dodaje: "Dala mi je papir, olovku i sliku njenog psa koju sam naslikao do najsitnijih detalja." ^im je vidjela sliku, sestra ga je pitala da slu~ajno nije umjetnik i predlo`ila mu da upi{e kurs slikarstva. "Od tada, pa sve do danas, slikanje je moj `ivot", ka`e Alan, koji je u me|uvremenu zavr{io Likovnu akademiju. "Ta bolest je zapravo bila prekretnica u mom `ivotu jer sam otkrio svoju kreativnu stranu za koju nisam znao da postoji", ka`e i dodaje da ranije ~ak nikada nije ni u{ao u umjetni~ku galeriju. [tavi{e, nakon uspje{nog okon~anja studija na likovnoj akademiji, Alan je odlu~io da otvori sopstvenu galeriju jer nakon mo`danog udara ne mo`e da koristi lijevu ruku, tako da je nesposoban za bilo kakav fizi~ki rad.

STAV Pi{e: Predrag KLINCOV

Alhemi~ari Da je BiH zemlja ~uda u kojoj je sve mogu}e, znamo odavno, a odskora smo saznali da su sudije Ustavnog suda polo`ile i ispit za alhemi~are. Prihvatanjem apelacije bra}e Alijagi}a u sporu protiv RS, Ustavni sud je potvrdio da je njihova zanatska radnja u Trebinju 1993. na lageru umjesto obi~nih imala vi{e od ~etiri tone skupocjenih srebrnih elektroda. Po{to je obi~aj da se odluke Ustavnog suda ne komentari{u, ve} sprovode, morali bi skloniti mozak u stranu i }utke prihvatiti tezu da je ta radnja, kako su naveli sami tu`ioci, godi{nje varila 617.000 kondenzatora za fri`idere "Oboda". Da bi obavili taj posao, njihova dva varioca srebrnih elektroda morala su raditi bez odmora svih 365 dana u godini, dnevno vare}i 1.690 komada, odnosno za jedan ~as 70 komada ili svakog 51. sekunda jedan komad?! Ostale sporne odluke Ustavnog Mora}emo suda mo`da nisu tako zanimljive, ali skloniti mozak u stranu i prihvatiti tezu prijete da izazovu dalekose`nije pogubne posljedice. Prihvatanjem Ustavnog suda BiH apelacija protiv banjalu~ke firme "Krajina Borac" sudije de facto ru{e koncept privatizacije u BiH po entitetski-teritorijalnom principu. Presedan je da su time zgazili i odluku visokog predstavnika (ako izuzmemo polovi~no usvajanje bezazlenih apelacija Dragana Kalini}a i Milorada Bilbije koje je OHR prihvatio). Sada se, pak, OHR na{ao pred daleko ve}im ispitom. Usteza}e se da poni{ti odluku Ustavnog suda, jer kako }e, zaboga, o{amariti dr`avnu instituciju koju pa`ljivo njeguje. Da je to parlament RS, lako bi se oni obra~unali, a ovako imaju krupan problem, jer bi Incko, slijedom onoga {to zamjera Banjaluci, mogao biti optu`en za "blokadu i uru{avanje dr`avnih institucija". Eto kakve no}ne more ~ak i nedodirljivom OHR-u prave nadnaravne sudije koje imaju pretenziju da vra}aju to~ak istorije, a u slobodno vrijeme se zabavljaju alhemijskim pokusima.

a lja lo bi se u~i ti di ja lo gu i sno{ljivosti, poruka je mojega prijatelja fra Ive Markovi}a, bosanskog fratra i voditelja interreligijskog zbora Pontanima.

Dijalog. Prekinuti, razlomljeni govor. Govor koji pu{ta drugoga da od-govori. Nedovr{eni i nedovr{ivi govor. Govor koji od po~etka zna da nije cjelovit. Nedostatni, necjeloviti govor. Svjesno djelomi~ni govor. Dijalog je rije~ koja nema nakanu izre}i sve, nego zastaje, za{uti da drugi izrekne, da se iska`e. Dijalog je rije~ koja svjesno uvijek iznova `eli biti prekinuta, razlomljena, nedore~ena. I u isto vrijeme dijalog je rije~ koja tra`i da je drugi nastavi, dovr{i, dore~e. Sva te`nja du{e, njena najdublja strast je u ljubavi prema mudrosti, u tra`enju istine

Dijalog je govor u kojem unaprijed ostavljamo slobodno mjesto drugoj i druk~ijoj rije~i. Nali~i radu u vlastitom vrtu u kojem ostavljam mnogo prostora za drugog, druge. Dijalog je rije~ s otvorenim mjestima za druge. Dijalog je govor otvorenih u{iju. Nali~i zastoju, stanci na putu, predahu kad za~ujem drugu rije~. Dijalog je govor koji ne zavr{ava i nema zadnje rije~i. Molitva zavr{ava s amen. Dijalog ne poznaje amen. Ili, bolje re~eno, svaki amen u dijalogu otvara novi govor. To je zato {to u molitvi stojim pred beskona~nim Bogom, a u dijalogu s ravnopravnim, kona~nim ~ovjekom.

"Bosanska misa" je nekakav zbornik radova o dijalogu. Rije~ pra}enu blago{}u bez osude ljudi

Na{ je svijet, satkan od mno{tva rije~i i neugasivih nagnu}a da se govorom i rije~ju pridobije tu|a pozornost, isprepleten mno{tvom glasova koji sve vi{e gube sposobnost slu{anja, tog nezaobilaznog preduvjeta dijalogu. Do mu~nine smo bombardirani frazama o potrebi dijalo ga, a do gla di izmu ~e ni nje go vim nedostatkom. O~ekujemo od drugih spremnost na dijalog, a sve te`e zastajemo i slu{amo. I zato je rijetkost susresti ~ovjeka poput fra Ive, nekoga tko se ne poziva samo na dijalog nego slu{a, pu{ta druge u svoju rije~. Nekoga tko u sebi nosi trag nedostatnosti svoje rije~i, nekoga sa `ivom svije{}u kako je mogu}e biti u krivu i kako mu je stoga potreban drugi. Ivo Markovi} je rijetka iznimka u na{em duhovnom svijetu. Duhovnom, ne samo intelektualnom. Duhovnom stoga {to dijalog spada nadasve u duhovnost. Fra Ivo i njegovi prijatelji iz zbora Pontanime, kao {to je ~inio Platon, u~e nas kako dijalog valja najprije misliti unutar duha, du{e same. I tu, gdje bismo o~ekivali da je svatko sam i u suglasju sa samim sobom, i tu du{a, do~im po~ne misliti, ve} misli u dva glasa. U srcu aktivnosti ljudskog duha, u mi{ljenju, susre}emo dijalog. Sva te`nja du{e, njezina najdublja strast je u ljubavi prema mudrosti, u tra`enju istine. Tako je dijalog neodvojiv od tra`enja onog {to jest, zajedni~kog priznanja osobne nedostatnosti pred istinom, zajedni~ke strasti za istinom. Dijalog tako tra`i da drugome izlo`imo {to mislimo, {to nam se ~ini. Da iznesemo na svje-

tlo ono {to je drugom skriveno jer se doga|a u dubini na{e du{e. Dijalog nimalo ne nali~i suprotstavljanju stavova i obrani mi{ljenja, tom razvikanom demokratskom pravu na slobodu rije~i. Dijalog ne tra`i da branimo, nego da poka`emo, iznesemo i razlo`imo svoje misli. Da dopustimo da ih se vidi, postavi u pitanje. Dijalog, me|utim, tra`i jo{ vi{e. Tra`i da se izlo`imo. Izla`u}i {to mislimo, izla`emo sebe. I to je vjerojatno najhrabriji, najbolniji i istodobno najva`niji korak. Vrlo brzo, tra`e}i istinu, dijalog sudionike gurne u nu`nost da se sami izlo`e, otvore. Dijalog tra`i otvorenost. I ako se sustegnemo, on odmah poka`e zatvoreni dio du{e. Zato dijalog lako otkriva istinsko tra`enje istine od privida i retorike. Koliko god izlaganje svoje du{e u dijalogu bilo bolno, otkri}e zatvorenosti na ve} zapo~etom putu dijaloga jo{ je bolnije. Zato dijalog tra`i uvijek novu spremnost, novi trud. Fra Ivo je otvoren svijetu i spreman na razgovor. Fasciniran je mogu}no{}u da se u tako izranjavanom dru{tvu kakvo je ovo u BiH ipak budi svijest o mogu}nosti vlastite krivnje, o mogu}im promjenama i druk~ijim putovima. Ta ga fasciniranost, koja uklju~uje nadasve povjerenje u dobro usprkos mr`nji, nije nikada napustila. Ni onda kada je bol otvaranja zamijenila bol zatvaranja. Ni onda kada je ideologija odgurnula dijalog. Ni onda kada je u vihoru rata gubio ~lanove obitelji. Na vrlo krvav na~in. Trud da izrekne i imenuje zla u svijetu s kojim je neprestano bio u dodiru nikada ga nije stjerao u rovove protiv drugih. Ljudi nisu nikada samo ono {to se o njima percipira u javnosti. Ne poistovje}uju se s idejama koje zastupaju. To je njegovo veliko i va`no otkri}e ste~eno godinama ulo`enim u dijalog na raznim stranama, s razli~itim sugovornicima i za razli~itim stolovima. S kojom god se pjesmom koju komponira na|emo, s kojim god se tekstom iz njegova pera susreli, u podno`ju uvijek odzvanja ton pomirljivosti, su}uti i razumijevanja. Usprkos svemu. Nedavno sve~ano promovirana "Bosanska misa" u sarajevskom Narodnom pozori{tu (genijalno djelo Andrije Pavli~a) sabire na jedno mjesto napore mirotvoraca iz razli~itih podru~ja i interesa. Sabrani su oko dijaloga kao radnoga naslova. Ta "Bosanska misa" je nekakav zbornik radova o dijalogu. Rije~ je ponajprije o radovima autora koji su, kao {to to radi fra Ivo Markovi}, zahvalni za trud oko zajedni~kog svijeta, rije~ pra}enu blago{}u bez osude ljudi, uvid dozreo u `udnji za znanjem, u duhovnosti i vjeri, dijalog u kojem svojim sudjelovanjem omogu}avamo promjene u du{i. Ali ovi su tonovi te grandiozne kompozicije, kao i svaki ljudski dijalog, necjeloviti, nedovr{ivi, djelomi~ni. Tra`e da ih se dore~e, prere~e i domisli. U dijalogu sviju nas. Danas, ipak, i takvi kakvi jesmo mo`emo iskazati duboku zahvalnost fra Ivi "od Bosne", u~itelju dijaloga, i njegovu radu.

16

qfubl!5. 6. 2009.

Hronika Priznali plja~ku i pu{teni BANJALUKA - Okru`no tu`ila{tvo u Banjaluci nije zatra`ilo pritvor za Zorana Daki}a, Dragana ^uli}a i Vitomira Ticu, osumnji ~e ne za ra zboj ni{ tvo po~injeno 2003. godine u Mrkonji} Gradu. Daki}, ^uli} i Tica uhap{eni su u srijedu prijepodne, a tokom kriminalisti~ke obrade u policiji priznali su da su 2003. godine pretukli sugra|anina Petra Stupara i ukrali mu 15.000 maraka. "Nezavisnim" je potvr|eno da policija i dalje traga za Aleksandrom Jari}em, sau~esnikom u ovom razbojni{tvu, a koji se trenutno nalazi u Austriji i nedostupan je organima

gonjenja. Daki}u, ^uli}u, Tici i Jari}u na teret je stavljeno da su 17. decem bra 2003. go di ne u ka snim ve~ernjim satima izvr{ili razbojni{tvo nad Stuparom. Pretukli sugra|anina Petra Stupara i ukrali mu 15.000 maraka

Iz policije su ju~e naveli da postoje saznanja da je jedan od osumnji~e nih za ra zboj ni{ tvo po ~i nio i te{ku kra|u 2004. godine, {to }e naknadno biti utvr|eno. N.M.

Napadnut dok je obilazio ovce VELIKA KLADU[A - Mirsada ^. (49) napale su ju~e oko jedan sat poslije pola no}i ~etiri nepoznate osobe dok je obilazio tor s ovcama koji se nalazi u neposrednoj blizini ku}e. Njemu su nanesene te{ke tjelesne povrede ubodom nepoznatog o{trog predmeta u glavu. Mirsad je kazao da je krenuo u obilazak tora s ovcama, te da je u tom trenutku primijetio dva automobila koja su se zaustavila u blizini. Iz vozila su iza{le ~etiri mu{ke osobe koje su potom napale pastira. Napada~i su pobjegli nakon {to je otac Mirsada ^., za~uv{i buku, iza{ao iz ku}e. Pretpostavlja se kako su napada~i imali namjeru da ukradu neku od ovaca. Povrije|eni je hospitaliziran u Domu zdravlja u Velikoj Kladu{i, gdje su mu konstatirane te{ke tjelesne povrede od kojih se oporavlja. Policija traga za po~iniocima ovog napada. Z.^.

Bomba{ nije povezan s "Paji} promom" ISTO^NO SARAJEVO - Slobodan Paji}, direktor Mesne industrije "Paji} prom" iz Isto~nog Sarajeva, ju~e je demantovao da je Miroslav Paji}, koji je osumnji~en za bacanje bombe u mesaru "Gricko", njegov sin. "Taj momak nije moj sin i nema veze sa Mesnom industrijom 'Paji} Miroslav Paji} nije sin vlasnika mesara

prom'. Imamo isto prezime i rodbina smo, ali mi nije sin", rekao je Paji}. Dodao je da je on u dobrim odnosima sa Vojislavom Grani}em, vlasnikom mesare "Gricko", koji je

ranije radio kod njega. "Grani} mi ne mo`e biti konkurencija jer ja imam 18 prodavnica, a Grani} jednu", kazao je Paji}. Miroslav Paji} uhap{en je u srijedu. U policiji je priznao da je aktivirao ru ~nu bom bu, a na kon saslu{anja je pu{ten na slobodu. Protiv njega }e Okru`nom tu`ila{tvu u Isto~nom Sarajevu biti podnesena krivi~na prijava zbog o{te}enja tu|e stvari. Miroslav Paji} je policiji izjavio da je bombu u mesaru bacio jer se sva|ao sa Grani}evim bratom, dok je rekao da njegov brat nikad nije bio u sukobu 21-godi{njim mladi}em. A.S.

Maloljetnik opet napao SARAJEVO - [esnaestogodi{nji Robert M. ponovo je uhap{en nakon {to je u srijedu oko 17 sati u Sarajevu fizi~ki napao i oplja~kao `enu. Kako je saop{teno iz MUP-a Kantona Sarajevo, mladi} je u srijedu u Ulici @rtava fa{izma napao H.\. i ukrao joj ta{nu u kojoj je bio mobilni telefon i novac, a zatim pobjegao u nepoznatom pravcu. Povrije|enoj H.\. ljekarska pomo} ukazana je u bolnici. Napao H.\. i Policija je Roberta M. uhapsila u ukrao joj ta{nu u neposrednoj blizini mjesta gdje je kojoj je bio mobilni oplja~kao H.\. i kod njega su protelefon i novac na|eni i oduzeti ukradeni predmeti koji su vra}eni vlasnici. Roberto M. do sada je privo|en vi{e puta zbog napada i kra|a. Policija ga je ju~e, kao i svih prethodnih puta, predala Kantonalnom tu`ila{tvu u Sarajevu. Zajedno s maloljetnim Robertom H. i Jetonom O. on je progla{en krivim za ubistvo Ljubice \oki}-Spasojevi} u januaru pro{le godine. A.S.

Policijski bilten

Na gradili{tu u banjalu~kom naselju Ko~i}ev vijenac bager aktivirao bombu

Prona|ena planta`a marihuane KLJU^ - Pri pa dni ci Policijske stanice Klju~ otkrili su u naselju Ponjir zemlji{nu parcelu sa zasadima marihuane. Pre ma in for ma ci ja ma iz Kriminalisti~kog odjela Tre}e policijske uprave, prona|eno je ukupno 26 sta blji ka ove bi ljke, ko je su izu ze te i bi }e uni {te ne. Zbog su mnje da su po ~i ni li proi zvo dnju i stavljanje u promet opoj nih dro ga, policija je privela B.K. (20) i S.K. (27), obojica iz Klju~a, nad kojima je provedena kriminalisti~ka obrada. Z.^.

Oplja~kao pumpu ZVORNIK - Maskirani ra zboj nik na oru `an pi {to ljem oplja ~kao je ben zin sku pum pu "Ke so pro met" u Tr{i }u, kod Zvornika, potvr|eno je ju ~e u CJB Bi je ljina. Plja~ka se dogodila 3. juna u 22.30 kada je maskirani plja~ka{ pd prijetnjom pi {to ljem od radnice benzinske pumpe ukrao 2.111 KM. Policija je obavila uvi|aj i istraga o plja~ki je u toku. O.S.

Prona|eno zapaljeno vozilo razbojnika TRAVNIK - Policija je ju~e, tri dana nakon plja~ke po{tanskog vozila u selu Lupac, kod Viteza, prona{la zapaljen automobil audi A4 karavan, koji su koristili razbojnici, kao i zapaljenu automatsku pu{ku, saop{teno je iz MUP-a Srednjobosanskog kantona. Uvi|aj su obavili slu`benici Krim-policije Policijske uprave Vitez. Trojica maskiranih razbojnika naoru`ani automat skom pu {kom i pi{toljem ukrali su 1. juna iz po{tanskog vozila nekoliko vre}a u kojima su bila pisma, a ne novac. Na pad se do go dio is pred "BH po{te" u mjestu Do lac na La {vi, kod Travnika. (Srna)

Radnici nakon eksplozije prona{li jo{ jednu ka{ikaru FOTO V. STOJAKOVI]

Nikola MORA^A

ranili

BANJALUKA - Goran Raduki} (40) radnik Gra|evinske firme "Stefan Milutin" iz Banjaluke, ju~e je zadobio povrede po glavi nakon eksplozije bombe ka{ikare na gradili{tu u banjalu~kom naselju Ko~i}ev vijenac. D.H., povratnik u Banjaluku i vlasnik parcele na kojoj se ju~e oko 13 ~asova dogodila eksplozija, izjavio je da je prava sre}a da nije povrije|eno vi{e osoba. "Ve}ina nas je stajala na samo nekoliko metara udaljenosti od mjesta eksplozije i niko nije povrije|en. Bager je ru{io staru ku}u i najednom se za~ula eksplozi-

ja. Geleri su pogodili radnika koji je bio dalje od mjesta eksplozije, prema Vrbasu", ispri~ao je vidno potreseni vlasnik koji nije `elio da mu navodimo ime. On je ujedno naveo da su radnici nakon eksplozije prona{li jo{ jednu ka{ikaru koja je bila sakrivena u po-

Povrije|eni radnik nakon ukazane pomo}i otpu{ten na ku}no lije~enje

mo}nom objektu ku}e, koji je tako|e bio predvi|en za ru{enje.

Kantonalno tu`ila{tvo Tuzla ispituje navode sedamnaestogodi{nje G.Z.

Maloljetna {ti}enica tvrdi da je silovana

J. [ARAC

TUZLA - Sedamnaestogodi{nja G.Z., {ti}enica u Ku}i za djecu bez roditeljskog odgoja "Mala Solina" u Tuzli, tvrdi da su je preksino} u naselju Dokanj silovala dva nepoznata mladi}a. Slu~aj je prijavio njen vaspita~ O.A., kojem se maloljetnica povjerila, ali u Kantonalnom tu`ila{tvu Tuzla ka`u da prema prvim saznanjima silovanja najvjerovatnije nije bilo. Tako|e, navode da se jo{ utvr|uje da li je G.Z. te ve~eri imala seksualni odnos. Tjelesnim pregledom na maloljetnici nisu otkriveni tragovi nasilja

G.Z. je preksino} iza{la da pro{eta s prijateljicama, a u ku}u "Mala Solina", koja djeluje u okviru SOS sela Gra~anica, vratila se oko 23.30, {to je sat vremena ka-

snije od dozvoljenog boravka vani. S obzirom na to da je zakasnila, vaspita~ ju je pitao gdje je bila, a ona mu je, pla~u}i, rekla da je silovana. Prema izjavi datoj policijskim inspektorima, ona je dva mladi}a koje ne poznaje upoznala u dvori{tu Osnovne {kole "Solina", gdje se mladi tog naselja svakodnevno skupljaju u ve~ernjim satima. Prema njenim rije~ima, pozvali su je da se provoza na motoru, {to je ona prihvatila, te su se zaputili u nekoliko kilometara udaljeno naselje Dokanj. Tvrdi da ju je najprije jedan, pa onda i drugi mladi} silovao, te da su se odvezli na motoru. Nju su ostavili u Doknju, a ona se u ku}u "Mala Solina" zaputila pje{ice. U putu je susrela, kako je ispri~ala, jednog od silovatelja na motoru koji joj je ponudio prevoz, {to je i prihvatila, te ju je dovezao do ku}e u kojoj je smje{tena. Tjelesnim pregledom na maloljetnici nisu otkriveni tragovi nasilja, niti je imala pocijepanu odje}u. Po nalogu kantonalnog tu`ioca Ive Ivelji}a, bit }e obavljen ginekolo{ki pregled. G.Z. je policiji rekla da se ne mo`e sjetiti niti jednog detalja izgleda silovatelja i njihove starosne dobi, niti vrste motora. "Najvjerovatnije da nije bilo silovanja, ali se jo{ provjeravaju navodi prijave", izjavila je Jasna Suboti}, glasnogovornik Kantonalnog tu`ila{tva Tuzla. Direktor SOS sela Eldar ^ivi} ka`e da ne `ele komentarisati ovaj slu~aj dok policija ne obavi istragu.

Hronika

Bager je ru{io staru ku}u i najednom se za~ula eksplozija. Geleri su pogodili radnika koji je stajao nedaleko, kazao D.H.

5. 6. 2009. qfubl

17

Bosna i Hercegovina BR^KO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE VLADA Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove

Bosna i Hercegovina BR^KO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE VLADA Odjeqewe za prostorno planirawe i imovinsko-pravne poslove

Bulevar mira 1, 76100 Br~ko distrikt BiH, Telefon: 049/ 240-817, Faks: 049/240-691 Bulevar mira 1, 76100 Br~ko distrikt BiH; Telefon: 049/240-817, Faks: 049/240-691

Broj: 06-22-017002/09. Br~ko, 04.06.2009. godine

Obavje{tavaju se gra|ani o provo|ewu javnog uvida u nacrte sqede}ih regulacionih planova: 1. 2. 3. 4.

Regulacioni plan stambenog naseqa "Gr~ica" u Br~ko distriktu BiH Regulacioni plan stambenog naseqa "Srpska Varo{" Regulacioni plan stambenog naseqa "[" Izmjena i dopuna Regulacionog plana "Izmjene i dopune Regulacionog plana stambenog naseqa Bosnaplod" u Br~ko distriktu BiH 5. Regulacionog plana stambenog naseqa "Brezik I" 6. Regulacionog plana stambenog naseqa "Brezik II" 7. Regulacioni plan stambenog naseqa "Mujki}i II" 8. Regulacioni plan stambenog naseqa "Ivici" 9. Regulacioni plan stambenog naseqa "Meraje" 10 Regulacioni plan dijela urbanog podru~ja "Gorwi Rahi}-Centar" 11 Regulacioni plan stambenog naseqa "Centar II" Nacrti gore navedenih regulacionih planova stavqaju se na javni uvid u periodu od 08.06.2009. godine do 08.07.2009. godine, u holu Doma kulture od 9 do 15 ~asova svakim radnim danom.

radnika FOTO V. STOJAKOVI]

Banjalu~ka policija o eksploziji je obavije{tena ne{to iza 13 ~asova, kada je na teren i upu}ena uvi|ajna ekipa. D.H. je ispri~ao kako je nakon odlaska iz Banjaluke 1994. godine tro{nu ku}u koristilo nekoliko izbjegli~kih porodica. "Nakon {to sam prikupio sve neophodne papire, odlu~io sam se da sru{im staru ku}u i napravim novu, a za izvo|a~a radova anga`ovao sam firmu "Stefan Milutin". Nisam imao pojma da je neko mogao bukvalno posakrivati bombe na raznim mjestima u staroj ku}i", ispri~ao je D.H. Raduki} je nakon eksplozije preba~en u Klini~ki

Vlasnici ku}e na moru

centar Banjaluka. "Nakon manjeg operativnog zahvata, Raduki}u je iz glave izva|eno strano tijelo", kazali su KC-u. Povrije|eni radnik je nakon ukazane pomo}i otpu{ten na ku}no lije~enje. Banjalu~ka policija ju~e je obezbijedila mjesto eksplozije, a pozvani su bili i specijalizovani timovi koji treba da utvrde da li na gradili{tu postoji jo{ podmetnutih bombi. "Istraga koja slijedi pokaza}e ko je i kada ove bombe postavio i kakvu je namjeru uop{te imao", kazali su u banjalu~koj policiji.

BANJALUKA - Dio porodi~ne ku}e Igora J. u banjalu~kom naselju Paprikovac izgorio je u no}i izme|u srijede i ~etvrtka zbog kvara na elektri~nim instalacijama. "Nezavisne" saznaju da u ku}i u trenutku izbijanja po`ara nije bilo nikoga, odnosno da su vlasnici zajedno U po`aru izgorila jedna soba i dio krovne konstrukcije

sa svojim maloljetnim djetetom bili na godi{njem odmoru. Iz Vatrogasne brigade Banjaluka naveli su ju~e da je po`ar u Ulici Davida [trpca prijavljen oko pono}i, te da je izazvao ve}u materijalnu {tetu. "Nakon dojave, na mjesto po`ara upu}ena su dva vozila i devet vatrogasaca. Po`ar je uga{en za nepuna dva ~asa", kazali su u Vatrogasnoj brigadi.

Nakon javnog uvida i javne rasprave Odjeqewe za prostorno planirawe i imovinskopravne poslove }e, kao nosilac pripreme, utvrditi prijedloge regulacionih planova i dostaviti ih Skup{tini Br~ko distrikta BiH na razmatrawe i usvajawe. [EF ODJEQEWA: Svjetlana ^iv~i}, dipl. in`. gra|. Na osnovu ~lana 17 Odluke o kriterijima, na~inu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizacijama ("Slu`beni glasnik op{tine Gradi{ka'' broj 1/06), Komisija za saradnju s nevladinim organizacijama i raspodjelu sredstava za projekte nevladinih organizacija je dana, 03.04.2009. godine donijela

ODLUKU

o raspodjeli sredstava nevladinim organizacijama po konkursu za izbor najpovoljnijih projekata koji u~estvuju u razvoju lokalne zajednice od 05.02.2009. godine

Kvar na instalacijama izazvao po`ar u banjalu~kom naselju Paprikovac

Izgorio dio ku}e N. MORA^A

Svi zainteresovani mogu ostvariti uvid u predlo`eni nacrt plana, izjasniti se o nacrtu plana i dati pisane primjedbe.

"Nezavisnim" je potvr|eno da je u po`aru, koji je izazvao kratki spoj na elektri~nim kablovima, izgorila jedna soba u ku}i, te dio krovne konstrukcije. Stanari u Ulici Davida [trpca ispri~ali su ju~e da je po`ar na ku}i Igora J. prvi primijetio slu~ajni prolaznik. "Mladi} je prolazio ulicom i povikao da iz kom{ijine ku}e izlazi dim. Nakon ovoga, pozvali smo vatrogasce koji su do{li u kratkom roku i tako sprije~ili da ku}a u potpunosti izgori", ispri~ao je jedan od kom{ija. On je dodao da u po~etku niko nije znao da li se porodica Igora J. nalazi u ku}i. "Tek kasnije smo saznali da je kom{ija jo{ ranije sa porodicom otputovao na more. U prvi momenat mislili smo da spavaju u ku}i i da ne znaju da im ku}a gori", navela je jedna od kom{inica. Izvor "Nezavisnih" iz Vatrogasne brigade ispri~ao je da bi {teta na ku}i bila daleko ve}a da po`ar nije na vrijeme otkriven, odnosno lokalizovan. "U prizemlju ku}e nalazi se nekakva {tamparija. Da je vatra zahvatila taj dio, kao i hemikalije u prizemlju {teta na ku}i bi bila mnogo ve}a", kazao je izvor "Nezavisnih".

^lan 1 Po konkursu za izbor najpovoljnijih projekata koji u~estvuju u razvoju lokalne zajednice od 05.02.2009. godine odobrena su sredstva nevladinim organizacijama i to: 1. Udru`enju roditelja sa ~etvoro i vi{e djece za projekat ''Kako `ive vi{e~lane porodice i kako im pomo}i'' iznos od 4.000,00 KM, 2. Savezu `ena oboljelih od raka dojke-podru`nica Gradi{ka za nastavak projekta ''Edukacija protiv raka dojke'' iznos od 3.000,00 KM, 3. Forumu Gradi{~anaca za projekat ''Dje~ije igrali{te MZ Obradovac'' iznos od 4.200,00 KM, 4. Udru`enju inovatora Gradi{ka za projekat ''Izrada prototipa 2. vrste - naizmjeni~na poluga sa specijalnim adapterima na primjeru bicikla'', iznos od 3.000,00 KM i 5. Udru`enju `ena i porodica za projekat ''Stop nasilju u porodici'' iznos od 500,00 KM. ^lan 2 O izvr{enju ove odluke stara}e se Odjeljenje za dru{tvene djelatnosti op{tine Gradi{ka. ^lan 3 Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a bi}e objavljena u ''Slu`benom glasniku op{tine Gradi{ka''. Broj: 02-434-7/09.

Dana: 03.04.2009. god. PREDSJEDNIK KOMISIJE Dobrila Todorovi}

18

qfubl!5. 6. 2009.

Region

Svjetska banka odlu~uje o Kosovu

Djeca na udaru nasilja ZAGREB - Kancelarija hrvatskog pravobranioca za djecu lani je zaprimila 20 odsto vi{e prijava za povredu prava djece nego godinu ranije. "Dominiraju pritu`be zbog nasilja nad djecom koje ~ine gotovo 30 posto svih prijava", saop{tila je ju~e pravobranilac za djecu Mila Jelavi}, podnose}i Hrvatskom saboru Dr`ava zakazala na svim nivoima

izvje{taj o pro{logodi{njem radu njene kancelarije. Jelavi}eva je istakla da je Kancelarija lani zaprimila 2.075 novih predmeta, od ~ega 989 pojedina~nih prijava, iz kojih je vidljiv rast nasilja nad i me|u djecom i mladima. Upozorila je na nedovoljnu u~inkovitost i neuskla|enost sistema za{tite i prevencije od nasilja nad djecom - sistem socijalne za{tite i za{tite porodice jo{ ne mo`e odgovoriti na brojne postavljene zahtjeve koji su pred njega postav-

ljeni. Jelavi}eva je istakla da probleme nasilja u vaspitno-obrazovanim ustanovama i dalje ne prati preduzimanje odgovaraju}ih preventivnih za{titnih mjera. [kole, kazala je, ~esto ne izvje{tavaju centre o nasilju, a ponekad ga i zata{kavaju, dok centri, kada je nasilje i prijavljeno, nemaju uvijek u~inkovit odgovor. [to se zdravstvenih prava djece ti~e, bilje`i se nedostatak odjeljenja za djecu kojoj je potrebna psihijatrijska pomo}, te dje~jih psihijatara i psihologa. Jelavi}eva je upozorila kako je i dalje prisutna sporost sudova u rje{avanju porodi~no-pravnih odnosa i dono{enju odluka koji se odnose na prava djece. Prigovorila je i odnosu medija prema pravima djece, koji ~esto kr{e prava na dje~ju privatnost, internetski portali, forumi i blogovi ~esto objavljuju za djecu neprimjerene sadr`aje, dok u medijima manjka sadr`aja koji bi za djecu imali obrazovni i informativni karakter. (Agencije)

Srbija istra`uje imovinu [iptara i Kuma BEOGRAD - Specijalno tu`ila{tvo za borbu protiv organizovanog kriminala u Srbiji pokrenulo je postupak za preispitivanje porijekla imovine ubijenih vo|a "zemunskog klana" Du{ana Spasojevi}a [iptara i Mileta Lukovi}a Ku ma, sa op {te no je ju ~e u Prvom op{tinskom sudu u Beogradu. Na su|enju po tu`bi za naknadu {tete Spasojevi}eve i Lukovi}eve udovice, zbog ru{enja vi{e objekata u [ilerovoj ulici u Zemunu, marta 2003. godine, zamjenica republi~kog pravobranioca Vera Kr~i} zatra`ila je prekid su|enja do okon~anja postupka koji je pokrenulo Specijalno tu`ila{tvo. Kr~i}eva je obavijestila sud da je Specijalno tu`ila{tvo zatra`ilo kompletne spise predmeta i dokumentaciju u vezi s ru{enjem spornih objekata, radi sprovo|enja postupka po Zakonu o oduzimanju imovine proistekle iz kriviSupruge Spasojevi}a ~nog djela. i Lukovi}a tu`ile dr`avu Ona je ukazala da je Prvi op{tinski sud u drugom predmetu, u kojem je Tanja Spasojevi} tu`ila dr`avu za naknadu {tete zbog oduzimanja d`ipa, ve} prekinuo su|enje, zbog zahtjeva Specijalnog tu`ila{tva za preispitivanje porijekla imovine. Sudija Vlada Mioljevi} ostavio je rok od 15 dana punomo}niku tu`ilja da se pismeno izjasni o prijedlogu javnog pravobranioca, poslije ~ega }e donijeni odluku o prekidu postuka. Tanja Spasojevi} i Maja Lukovi} tu`ile su Republiku Srbiju, grad Beograd, op{tinu Zemun i MUP Srbije zbog bespravnog ru{enja tri ku}e i tr`nog centra u [ilerovoj ulici, u martu 2003. godine, tra`e}i od{tetu od 8,5 miliona evra. Tu`ilje smatraju da su sporni objekti u [ilerovoj sru{eni nezakonito. (Beta)

QSJ!\UJ!OB!.!Twkfu!tlb!cbo!lb!tb!. pq!|uj!mb!kf!kv!•f!eb!~f!sf!{vm!ub!uj!hmb!. tb!okb!p!v•mb!okf!okv!Lp!tp!wb!v!pwv jo!tuj!uv!dj!kv!cj!uj!{wb!oj!•op!pckbw!mkf!oj tsf!ej!opn!kv!ob/ Pecps!ej!sf!lup!sb!TC!qsf!ebp!kf 32/!bqsj!mb!Ob!dsu!sf!{p!mv!dj!kf!p!v•mb!. okf!okv!Lp!tp!wb!Pecp!sv!hv!wfs!of!sb/ Sf!{vm!ub!uj!okj!ip!wph!hmb!tb!okb!cj!~f pckbw!mkf!oj!lbe!ji!qpu!wsej!Pecps!ej!. sf!lup!sb!Twkfu!tlf!cbo!lf/!)C:3*

Nastavak segregacije na Kosovu LONDON - Sve je jasnije da je jednostrano progla{enje nezavisnosti Kosova doprinijelo pove }a nju i u~ vr{}e nju ni za neuspjeha u oblasti prava manjina, pi{e londonski "Gardijan", ana li zi ra ju }i izvje {taj Me|unarodne grupe za manjinska prava, u kojem je konstatovan nastavak segregacije na Kosovu. Takva ocjena MRG ru{i tvrdnje me|unarodne zajednice i Vlade u Pri{tini da su prava manjina na Kosovu zagarantovana, isti~e list. (Agencije)

Kosovo dobilo ombudsmana PRI[TINA - Skup{tina Kosova je na ju~era{njoj sjednici izabrala magistra politi~kih nauka Samija Kurte{ija za kosovskog ombudsmana. Poslije ~etiri neuspjela poku{aja ju~e su poslanici izabrali Kurte{ija za za{titnika naroda Kosova i time prekinuli praksu da funkciju ombudsmana obavlja vr{ilac du`nosti, {to je ~etiri godine radio Hiljmi Ja{ari, i to nakon odlaska Mareka Antonija Novickog sa funkcije ombudsmana. (Beta)

Informator Policija Srbija Hrvatska Crna Gora

92 92, 112 92

Vatrogasci Srbija Hrvatska Crna Gora

93 93, 112 93

Hitna pomo} Srbija Hrvatska Crna Gora

94, 112 94, 112 94

Pomo} na putu Srbija Hrvatska Crna Gora

987 987 987

Telefonske informacije Srbija Hrvatska Crna Gora

988 988 988

Jasna MATI], ministarka telekomunikacija Srbije

Pomalo me je sramota da priznam da u ovim godinama i dalje `ivim kod mame i tate.

Radosav [vabi} FOTO NN

Radosav [vabi} osumnji~en da je zloupotrijebio slu`beni polo`aj

Uhap{en predsjednik BEOGRAD - Pripadnici Ministarstva unutra{njih poslova Srbije, zbog zloupotrebe slu`benog polo`aja, priveli su predsjednika op{tine Aran|elovac, radikala Radosava [vabi}a. Radosav [vabi} uhap{en je rano ju~e zbog sumnje da je zloupotrebom slu`benog polo`aja op{tinski bud`et o{tetio za vi{e od pola miliona evra. Njemu je ve} odre|eno policijsko zadr`avanje od 48 sati. Zajedno s predsjednikom op{tine, uhap{en je i lokalni biznismen Aleksandar ]iri}. [vabi}u se na teret stavlja da je s ]iri}evom firmom 2007. godine sklopio {tetan ugovor o gasifikaciji

Aran|elovca, a posao na {tetu op{tinske kase, kako navodi policija, sklopio je sa jo{ jednom firmom, koja je trebalo da izgradi i opremi vrti}e. Saslu{anje Radosava [vabi}a i Aleksandra ]iri}a obavljeno je ju~e pred istra`nim sudijom Op{tinskog suda u Aran|elovcu. Prema saop{tenju MUP-a, predsjednik op{tine Aran|elovac je prije dvije godine s preduze}em "]ira" zaklju~io ugovor sa znatno nepovoljnijim uslovima pla}anja za gasifikaciju Aran|elovca od onih koji su bili predvi|eni postupkom javne nabavke. Tako se op{tina obavezala da umjesto te privatne firme, koja je uzela kredit od finansijske organi-

Ukradeni podaci o izbjeglicama NOVI SAD - Dokumentacija o izbjeglicama s prostora SFRJ i raseljenih sa Kosova koji `ive na podru~ju Novog Sada, ukradena je iz Odjeljenja za izbjeglice Gradske uprave za socijalnu za{titu, potvr|eno je ju~e u Gradskoj upravi. Na~elnica Gradske uprave za socijalnu za{titu Vera Grkavac rekla je da su prostorije Komesarijata za izbjeglice obijene u no}i izme|u 2. i 3. juna i odnesena dva ra~unara u kojima su bili podaci. "Kompjuteri su ukradeni, ali su baze podataka za{ti}ene, tako da nema mesta za paniku. Odmah je obave{tena policija, napravljen je uvi|aj i sada ~ekamo da vidimo do ~ega su do{li. Ne sumnjam da }e po~inioci biti na|eni", rekla je Vera Grkavac. Po je di ni me di ji su prenijeli da su u bazi bili podaci vi{e od 250.000 izbjeglica, ali je Vera Grkavac rekla da je tu nekoliko razli~itih baza podataka, sa

dosta imena koja se ponavljaju. Ona je rekla i da je osiguravaju}oj ku}i upu}en zahtjev za nadoknadu {tete. Prema ocjeni republi~kog ombudsmana Sa{e Jankovi}a, ozbiljan problem je kada dr`avni organi ne moKompjuteri su ukradeni, ali su baze podataka za{ti}ene

gu da obezbijede za{titu podataka o li~nosti, jer podaci ne smiju dospjeti u ruke neovla{}enih. "Na{i dr`avni organi moraju da shvate kolika je odgovornost to {to rukuju li~nim podacima i {to ih dr`e kod sebe i zato apsolutno moraju poja~ati odgovornost za obezbe|ivanje sigurnosti i onemogu}avanje da neko neovla{}eno do|e do tih podataka." (Beta)

Region

5. 6. 2009. qfubl

\ilas predla`e smjenu

Nikoli}: Ove godine izbori

CFP!H SBE! .! Hsb!e p!o b!• fm!o jl Cfp!hsb!eb!Esb!hbo!]j!mbt!{b!usb!aj!~f eb!tf!Tlvq!|uj!oj!hsb!eb!qsf!emp!aj tnkf!ob!ej!sf!lups!lf!Ep!nb!{esbw!mkb Op!wj!Cfp!hsbe/! ]j!mbt!kf!sf!lbp!eb!~f!up!v•j!oj!uj {cph!twf!hb!|up!tf!ef!tj!mp!v!upk!vt!. ub!op!wj!j!ob!ptop!wv!ob!mb!{b!jo!tqf!. ldj!kf!lp!kj!vlb!{v!kv!eb!kf!v!sb!ev Ep!nb!{esbw!mkb!v!tusv!•opn!j!uf!ioj!. •lpn!ejkf!mv!cj!mp!kb!toji!of!qsb!wjm!. opt!uj/!)Cf!ub*!

CFP!H SBE! .! Qsfe!t kf!e ojl Tsqtlf!ob!qsf!eof!tusbo!lf!Up!nj!. tmbw!Oj!lp!mj~!j{kb!wjp!kf!kv!•f!eb!kf t!mj!ef!spn!Ef!np!lsbu!tlf!tusbo!lf Tscj!kf!Wp!kj!tmb!wpn!Lp!|uv!oj!dpn sb{!hp!wb!sbp!p!uf!ioj!•lpk!tb!sb!eokj j!wbo!sf!eojn!qbs!mb!nfo!ubs!ojn j{cp!sj!nb/ Oj!lp!mj~!kf!lb!{bp!eb!kf!ptop!woj {b!eb!ubl!eb!Tscj!kb!pwf!hp!ej!of ep!cj!kf!wbo!sf!eof!qbs!mb!nfo!ubs!of j{cp!sf/!)Bhfo!dj!kf*

Lokalna vlast kontrolisana godinu dana

Vijesti

Policija je hap{enje obavila rano ju~e

Pe!nb!kb!qsp!|mf hp!ej!of-!cv!eafu!tlb!jo!tqf!. ldj!kb!kf!lpo!usp!mj!tb!mb!mp!lbm!. ov!wmbtu!v!Bsbo!}f!mpw!dv!j vt!ub!op!wj!mb!eb!kf!cj!mp!of!. sb!d j!p obm!o ph! usp!| f!o kb tsfe!tub!wb/! Qp!eof!tf!op!kf!wj!|f!lsj!wj!. •oji!qsj!kb!wb!j!qp!ej!hov!ub kf!eob!pq!uv!aoj!db-!qsp!ujw cjw!|fh!ob!•fm!oj!lb!{b!gj!. obo!tj!kf!pq!|uj!of!Bsbo!}f!mp!. wbd!_f!ep!nj!sb!]ps!}f!wj!~b/! Ob!ptop!wv!ob!mb!{b!Sf!. qv!cmj!•lf!cv!eafu!tlf!jo!. tqf!ldj!kf!pe!nb!kb!qsp!|mf hp!ej!of-!v!lp!kfn!tf!v!35 {b!lmkv!•lb!vqp!{p!sb!wb!ob of!ob!nkfo!tlp!j!of!{b!lp!oj!. up!usp!|f!okf!nj!mj!pob!fwsb cv!eafu!tlji!qb!sb-!ep!tb!. eb!kf!qsp!ujw!\wb!cj!~b!qp!. eof!t f!o p!wj!| f!lsj!w j!• oji qsj!kb!wb/

"DB nije pripremala atentat na Dra{kovi}a"

Tomo Zori}

SO Aran|elovac zacije sa Britanskih Djevi~anskih Ostrva, pla}a kamatu. Rije~ je o sumi od 192.000 evra. Radosavu [vabi}u na teret se stavlja jo{ jedan, po op{tinsku kasu {tetan posao. Po istom principu, sklopio je i ugovor s preduze}em AD MDSE o izgradnji i opremanje vrti}a u Aran|elovcu. Tim ugovorom op{tina se obavezala da za uzete kredite NLB Interfinans banke iz Ciriha, preko pomenutog preduze}a, na ime kamate isplati 371.000 evra. Hap{enje predsjednika op{tine Radosava [vabi}a glavna je tema me|u gra|anima u Aran|elovcu. ]iri}eve strana~ke kolege iz Srpske radikalne stranke i predstavnici

19

op{tine Aran|elovac ka`u da su na funkcije do{li poslije potpisivanja spornih ugovora, pa ne `ele da ulaze u detalje. Ipak, ne vjeruju da je u toj op{tini bilo malverzacija. Radikali Aran|elovac vode zajedno sa socijalistima i Novom Srbijom. Za razliku od vladaju}ih stranaka, lokalna opozicija koju ~ine demokrate, G17 i DSS o~ekivala je hap{enje predsjednika op{tine. I pored hap{enja prvog ~ovjeka Aran|elovca, u op{tini ka`u da }e nastaviti da rade normalno i da za sada nisu zakazane nikakve vanredne sjednice. Ina~e, Radoslav [vabi} izabran je 2008. za predsje-

Na osnovu ~lana 274 stav 2 Zakona o preduze}ima ("Sl. glasnik RS", broj 24/98), ~lana 7 Zakona o javnim preduze}ima ("Sl. glasnik RS", broj 75/04), ~lana 36 Statuta AD "Vodovod i kanalizacija" Bijeqina i ~lana 13 Poslovnika o radu Skup{tine akcionara br. 1974/04. od 20. oktobra 2004. godine, Nadzorni odbor na 31. vanrednoj sjednici odr`anoj dana 04. jula 2009. godine donio je

O D L U K U o odlagawu 10. (desete) redovne sjednice Skup{tine akcionara AD "Vodovod i kanalizacija" Bijeqina

Op{tinski bud`et o{te}en za pola miliona evra

[vabi}u se na teret stavlja da je s ]iri}evom firmom 2007. godine sklopio {tetan ugovor o gasifikaciji Aran|elovca

dnika op{tine Aran|elovac kao kandidat liste Srpske radikalne stranke - Dr Vojislav [e{elj. Portparol republi~kog tu`ioca Tomo Zori} ka`e da je ovaj slu~aj u skladu s najavom najvi{ih dr`avnih funkcionera, uklju~uju}i i republi~kog tu`ioca Slobodana Radovanovi}a, da }e se protiv korupcije spovesti o{tra i beskompromisna borba. "Upravo ovaj slu~aj dokazuje da je po~ela u Srbiji ozbiljna borba protiv korupcije", rekao je Zori}. "Dr`ava }e ovoga puta i}i do kraja da iza|e kao pobednik u borbi protiv korupcije i onih koji su vr{ili krivi~na dela protiv korupcije", zaklju~io je Zori}. (Agencije)

Bosna i Hercegovina BR^KO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE

Vlada Br~ko distrikta Odjeqewe za stru~ne i administrativne poslove

odluku objavi u "Nezavisnim novinama" odmah a najkasnije u roku od 24 ~asa od dana stupawa na snagu iste.

^lan 2 ZADU@UJE SE Slu`ba za pravne, kadrovske i op {te po slo ve ovog dru{ tva da pre dme tnu

NADZORNI ODBOR - PREDSJEDNIK Miroslav Bosiq~i}, dipl. in`. gra|., s.r.

^lan 3 Predlo`eni dnevni red za 10. (desetu) redovnu sjednicu ostaje nepromijewen. ^lan 4 Ova odluka stupa na snagu danom dono{ewa i ista se arhivira u kwigu odluka Nadzornog odbora. Broj: NO-1648-1/09. Bijeqina

Dana, 04. juna 2009. godine

Makedonci osudili incident SKOPLJE, ATINA - Glavne makedonske partije VMRO DPMNE i opozicione Socijaldemokrate osudili su incident u Atini kada su gr~ki ultranacionalisti upali na promociju gr~ko-makedonskog rje~nika. Oko 20 aktivista gr~ke organizacije "Chrysi Avgi"(Zlatna zora) prekinuli su promociju gr~ko-makedonskog rje~nika koju je organizovala "Duga", grupa koja okuplja Makedonce u Gr~koj. Tokom promocije maskirani pripadnici organizacije u{li su u Me|unarodni pres-centar. O{tetili su opremu kamermana, uni{tili promotivni materijal i vrije|ali u~esnike promocije. (Agencije)

Bosna i Hercegovina BR^KO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE Vlada Br~ko distrikta Odjel-Odjeljenje za stru~ne i administrativne poslove

Bulevar mira 1, 76100 Br~ko distrikt BiH; Tel: 049/217-234, Faks: 217-234, Centrala: 240-600; e-mail:nikostoparic @bdcentral.net Bulevar mira 1, 76100 Br~ko distrikt BiH; Tel: 049/217-234, Fax: 217-234, Centrala: 240-600; e-mail: [email protected]

Broj: 02-33-061084/08.

^lan 1 ODLA@E SE do daqeg 10. (deseta) redovna sjednica Skup{tine akcionara AD "Vodovod i kanalizacija" Bijeqina zakazana za dan 05. juna 2009. godine zbog organizaciono-tehni~kih problema koji se nisu mogli predvidjeti u momentu sazivawa odnosno objavqivawa sjednice. Po prestanku razloga odlagawa iz stava 1 ovog ~lana Nadzorni odbor }e u roku od 3 (tri) dana posebnom odlukom odrediti ta~an dan i ~as 10. (desete) redovne sjednice Skup{tine akcionara AD "Vodovod i kanalizacija" Bijeqina i istu objaviti u sredstvima javnog informisawa.

BEOGRAD - Biv{i {ef Dr`avne bezbjednosti Radomir Markovi} izjavio je ju~e, na su|enju u Okru`nom sudu u Beogradu, da ta slu`ba nije u~estvovala u pripremi (neuspjelog) atentata na lidera SPO-a Vuka Dra{kovi}a u Budvi 2000. "Akcija koju je slu`ba preduzela prema Dra{kovi}u na prole}e 2000. nema veze s poku{ajem atentatom na njega. U slu`bi niko nikad nije ni rekao da su opservacije nad Dra{kovi}em u Budvi vr{ene u tom cilju. To tvrde samo Dra{kovi} i tu`ilac", rekao je Markovi} svjedo~e}i na su|enju trojici pripadnika DB-a zbog optu`bi da su u~estvovali u pripremi atentata. (Agencije)

Br~ko, 27.5.2009. godine

Na osnovu Odluke Odbora za zapo{qavawe broj 01.8-33-006235/09. od 26.2.2009. godine, Odjeqewe za stru~ne i administrativne poslove - Pododjeqewe za qudske resurse o b j a v q u j e

DJELIMI^NO PONI[TEWE JAVNOG KONKURSA Poni{tava se djelimi~no javni konkurs broj 02-33-061084/08. od 14.11.2008. godine, koji je objavqen u sredstvima javnog informisawa dana 17.11.2008. godine, za prijem u radni odnos u: I - KANCELARIJI KOORDINATORA BR^KO DISTRIKTA BiH U SAVJETU MINISTARA BiH Na neodre|eno vrijeme Pozicije pod rednim brojem: 1. Pomo}nik koordinatora za pitawa iz oblasti ustava, statuta, zakonodavstva i pravnih poslova ... 1 izvr{ilac Iz razloga {to nije bilo prijavqenih kandidata. Pripremila: Vi{i stru~ni saradnik za zapo{qavawe Qiqana Haseqi}

[ef Odjeqewa za stru~ne i administrativne poslove Niko Stopari}, dipl. ekonomista

20

qfubl!5. 6. 2009.

U Fabrici cementa

Ekonomija

Dvostruko Borivoje SIMI]

Direktor "Tr`nice" dobio 93.400 KM

Kontrole banaka u Zvorniku i Fo~i

BANJALUKA - Radosav Grbi}, direktor banjalu~ke "Tr`nice", }e po osno vu me na d`erskog ugovora dobi ti 93.419 KM, a radnici tog preduze}a 350.000 KM kroz raspodjelu pro{logodi{njeg profita. Skup{tina akcionara "Tr`nice" je na sjednici u srijedu donijela odluRadosav Grbi} ku o raspodjeli dobiti za 2008. godinu koja iznosi 3.074.003 KM, navodi se u obavje{tenju tog preduze}a. Pored isplate direktoru i radnicima, odre|ena je i dividenda akcionarima, kroz emisiju 2.630.584 akcije pojedina~ne nominalne vrijednosti od jedne KM. Datum presjeka na koji se pripisuje dividenda u akcijama je 24. jun ove godine. U "Tr`nici" navode da se shodno odluci o emisiji akcija mijenjaju dva ~lana Statuta preduze}a tako da osnovni kapital firme iznosi 26.227.899 KM. Skup{tina akcionara je, tako|e, razrije{ila stari i postavila novi Upravni odbor u koji su izabrani Gostimir Ja}imovi}, Nedeljko Vujovi}, Andrej Juki}, @eljko Rodi} i Mla|en Krupljanin. P.K.

SARAJEVO - Inspektori u RS kontrolisa}e jo{ ~etiri ugovora o potro{a~kim kreditima na osnovu pritu`bi gra|ana zbog nezakonito podignutih kamatnih stopa, potvr|eno je u Inspektoratu RS. "Rije~ je o dvije `albe potro{a~a iz Zvornika i jednoj iz Fo~e. Tako|e, pristigla je i jedna pritu`ba iz Banjaluke koja se odnosi na Volksbank BiH Sarajevo", kazala je ju~e Borka Surtov, glavna tr`i{na inspektorica RS. Dodaje da kontrola tri kredita u UniCredit banci Banjaluka, koja je po~ela prekju~e, jo{ nije zavr{ena. Od ponedjeljka, kada su po~ele kontrole, do sada su izre~ene po tri kazne od po 2.500 banci i 500 KM odgovornoj osobi u banci UniCreditu Mostar, Poslovna jednica Banjaluka, te Raiffeisen banci BiH. B.S.

BIFX

SASE

SASX-30

SASX-10

+1,72% +1,90% -0,23% Najve}i promet dionicama "BH Telecoma"

Kotacija kompanija Kotacija fondova

Slobodno tr`i{te

Sekundarno slobodno tr`i{te

Vanberzanske transakcije

EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB

DJKFOB!)LN*!

QSPNKFOB

#Qp!ckf!eb!tqpsu#!Hp!sb!aef

29-61

34-36&

#Cbht.fofs!hp!uf!ioj!lb#!Wp!hp|!~b

3-36

.61-11&

Kretanje cijene dionica "Pobjeda sporta" Gora`de

Kretanje cijene dionica Fabrike duhana Sarajevo

SARAJEVO - Na ju~era{njem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je promet od 473.998,79 KM, a u sklopu 165 tran sa kci ja pro me to va ne su 36.123 dionice. Promet na berzanskoj kotaciji iznosio je 174.324,64 KM, dok je na kotaciji kompanija trgovano u vrijednosti od 60.112,39 KM. Najve}i promet na kotaciji kompanija ostvaren je dionicama "Bosnalijeka" iz Sarajeva u iznosu od 54.281,29 KM po cijeni od 15,96 KM. Na primarnom slobodnom tr`i {tu os tva ren je pro met od 266.974,46 KM, a najtra`nije su bile dionice "BH Telecoma", kojima je trgovano u vrijednosti od 90.777,19 KM po cijeni od 23 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 29.135,69 KM, a najvi{e je trgovano dionicama "Elektrogrupe" iz Jajca u iznosu od 18.570 KM po cijeni od 100,38 KM. Dionicama fondova trgo va no je u vri je dnos ti od 114.212,25 KM, a najve}i promet ostvaren je dionicama sarajevskog "Big invest. gr." u iznosu od 86.597,55 KM po cijeni od 5,74 KM. Najve}i rast vrijednosti na ju~era{njem trgovanju od 23,25 odsto na 18,50 KM imale su dionice "Pobjeda sporta" iz Gora`da, dok su najve}i pad vrijednosti od 50 odsto na 2,25 KM imale dionice "Bags Energotehnike" iz Vogo{}e. Vrijednost BIFX-a je porasla za 1,72 odsto na 2.028,87 poena, SASX10 indeks je pao za 0,23 odsto i iznosi 1.167,71 poen, dok je SASX-30 indeks po ras tao za 1,90 od sto na 1.224,53 poena. Z.D.

LUKAVAC - Nova proizvodna linija Fabrike cementa Luka vac, ko ja udvos tru ~a va kapacitet fabrike, ju~e je pu{tena u pogon. Ova proizvodna linija, ~ija je izgradnja trajala 15 mjeseci, obezbje|uje i ekolo{ki ~istu proizvodnju. Na prigodnoj sve~anosti re~eno je da je kapacitet fabrike 2.000 tona dnevno, a sa proizvodnih tra ka go di{ nje }e si la zi ti 600.000 tona klinkera i 800.000 tona cementa. Osim {to s novom linijom postaje najve}i proizvo|a~ ovog gra|evinskog materijala u BiH, lukava~ka fabrika, kako je re~eno, bi}e jedna od tri tehnolo{ki naj mo der ni je ce men ta re u Evropi. Svjedo~i tome ugradnja 33 "vre}asta filtera" koji ispu{taju minimalnih 10 miligrama pra{ine po kubnom metru zraka. To je ~ak pet pu ta ma nje od stro gih pro pi sa Evropske unije, zbog ~ega je fabrika me|u stru~njacima ve} dobila nadimak zelena tvornica cementa. "Ova tvornica sada je toliko

Tvornica je sada toliko ekolo{ki pouzdana i ~ista da je bez bojazni mo`emo smjestiti u centar bilo kojeg grada, istakao Imamovi}

Izgradnja novih pogona trajala 15 mjeseci FOTO NN

BIRS

BLSE

FIRS

ERS10

-0,27% -0,67% -1,55% RiTE Gacko nastavljaju s rastom

Slu`beno berzansko tr`i{te - lista B

Slu`beno berzansko tr`i{te - akcije IF-ova

Slu`beno berzansko tr`i{te - novo tr`i{te Slobodno tr`i{te

Obveznice i ostale HOV

EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB

DJKFOB!)LN*!

QSPNKFOB

Sj!UF!Hbd!lp

1-33

6-88&

Wf!uf!sj!obs!tlb!tub!oj!db!Op!wj!Hsbe

1-37

.26-69&

Kretanje cijene akcija "Tr`nice" Banjaluka

Kretanje cijene akcija RiTE Gacko

BANJALUKA - Na ju~era{njem trgovanju na Banjalu~koj berzi ostvaren je promet od 153.074,79 KM kroz 74 transakcije. Na slu`benom berzanskom tr`i{tu B lista najve}i promet je ostva ren akci ja ma ba nja lu ~ke "Tr`nice" u iznosu od 12.655,69 KM po cijeni od 1,33 KM za 2,31 odsto vi{oj u odnosu na prethodno trgovanje. Najve}i promet na slobodnom ber zan skom tr`i {tu os tvaren je akcijama RiTE Gacko u iznosu od 11.288,42 KM po cijeni od 0,22 KM za 5,77 odsto vi{oj u odnosu na prethodno trgovanje. Akcije ovog preduze}a imale su i najve}i rast cijene, a pad vrijednosti akcija zabilje`en je samo kod Veterinar ske sta ni ce iz No vog Grada/Bosanskog Novog ~ija je cijena smanjena za 15,58 odsto na 0,26 KM. Kod fondova najve}i promet je os tva ren akci ja ma ba nja lu ~kog "Zeptera" u iznosu od 9.757,60 KM po cijeni od 6,05 KM za 2,58 odsto ni`oj u odnosu na prethodno trgovanje. Akcije ovog fonda imale su najve}i pad vrijednosti, a rast cijene imale su jedino akcije banjalu~kog "Bors investa" koje su oja~ale za 5,56 odsto na 3,99 KM. Vrijednost BIRS se smanjila za 0,27 odsto na 990,38 poena, FIRS je ni `i za 0,67 od sto i izno si 1.940,85 poena, a ERS10 indeks je pao za 1,55 odsto na 779,64 poena. Z.D.

Ekonomija

5. 6. 2009. qfubl

21

Lukavac pu{tena u rad nova proizvodna linija

ve}a proizvodnja cementa ekolo{ki pouzdana i ~ista da je bez bojazni mo`emo smjestiti u centar bilo kojeg grada", isti~e Izet Imamovi}, direktor Fabrike cementa Lukavac. Vrijednost posljednje investicije je 80 miliona KM, a ukupna ulaganja austrijske "Asamer grupe" u Fabriku cementa Lukavac od njenog preuzimanja 2001. godine, pre{la su sumu od 200 miliona KM. U radovima, vrijednim 80 miliona KM, u~estvovalo 66 bh. firmi

Pu{tanjem u puni pogon Fabrike cementa Lukavac zna~ajno se smanjuje uvozna ovisnost BiH o cementu. Uvoz ovog gra|evinskog ma te ri ja la iz Ma |ar ske i Hrvatske smanji}e se sa sada{njih vi{e od 30, na svega 10 posto. Od ove druge velike investicijske faze korist je imala i do ma }a pri vre da, jer je u njoj u~estvovalo 120 preduze}a kao isporu~ioci i izvo|a~i radova. Vla-

Zeni~ka fabrika auto -dijelova polako izlazi iz krize

Djkfob Qspnkfob

Obgub

78-32

2-1:

Qsjspeoj!hbt

4-91

1-14

Nfubmj

Djkfob Qspnkfob

[mbup

:7:-11

4-51

Tsfcsp

26-37

.1-15

BANJALUKA - Kompanija "M:tel" lansirala je novi proizvod, pod nazivom HaloINO kartica, posredstvom koje svi korisnici fiksne telefonije po znatno povoljnijim cijenama mogu razgovarati s inostranstvom. Korisnici HaloINO kartice }e me|unarodne razgovore mo}i ostvariti po cijeni od 0,30 KM po minutu prema fiksnim i mobilnim mre`ama u inostranstvu. Kartice se mogu kupiti u apoenima od deset i 20 KM, a nalaze se u prodaji na svim "M:telovim" prodajnim mjestima i kod ovla{tenih distributera. Ova kartica omogu}ava pozivanje fiksnih i mobilnih mre`a na 18 me|unarodnih destinacija. Aktiviranje kartice, memorisanje broja koji se poziva, provjera stanja na ra~unu i dopuna kredita ostvaruje se pozivom na besplatan broj 0800 50 006, a pozivi prema inostranstvu ostvaruju se pozivanjem besplatnog broja 080 10 10 51. Z.D.

Na jesen proizvodnja punim kapacitetom

BOJA NOVCA Pi{e: Borivoje SIMI] FOTO ZEDA

Izvještaj sa svjetskih berzi ($) Fofshfou

Jeftiniji razgovor s inostranstvom

"Cimos" pokrenuo drugu livni~ku liniju

ZENICA - "Cimos TMD Casting", firma k}erka slovena~kog koncerna "Cimos" iz Kopra, pokrenuo je probnu proizvodnju na drugoj od tri livni~ke linije, koje bi u budu}nosti trebalo da rade u modernoj livnici. Probna proizvodnja na drugoj liniji pokrenuta je 14 mjeseci nakon otpo~injanja proizvodnje na prvoj liniji. Probni rad na drugoj livni~koj liniji traja}e oko dva mjeseca, a prema najavama iz Uprave zeni~kog "Cimosa", linija }e na jesen funkcionisati u punom kapacitetu od oko 25.000 tona proizvoda godi{nje. Kao i na prvoj liniji, pokrenutoj krajem februara 2008. godine, proizvodi}e se ko~ioni diskovi i dobo{i, zamajci, centralna ku}i{ta za turbokompresore i drugi dijelovi za "Peugeot", "Renault", "Citroen", "Volkswagen", BMW, "Opel", "Audi" i ostale gigante svjetske auto-industrije. Nova proizvodna linija omogu}ila je otvaranje 50 radnih mjesta, tako da }e do jeseni u tvornici u Zenici raditi ukupno oko 210 radnika. "Uprkos problemima na tr`i{tu izazvanim globalnom ekonomskom krizom, Uprava 'Cimosa' Koper ~vrsto je opredijeljena da zavr{i projekat u Zenici. Tu opredijeljenost najbolje ilustruje podatak da je ovo jedina investicija koja se, uprkos krizi, realizuje na nivou grupe 'Cimos'", ka`e Razim Lu{ni~ki}, direktor "Cimos TMD Castinga". Kriza }e, ipak, usporiti realizaciju investicije u Zenici vrijedne vi{e od 30 miliona evra zahvaljuju}i kojoj bi posao trebalo da dobije 600 radnika, pa se in sta li ra nje tre}e li vni~ke li ni je i potpuno opremanje pogona mehani~ke obrade

snici cementare isti~u izuzetan doprinos ~ak 66 bh. firmi, koje su svoj po sao, ka ko je is ta knu to, odradile profesionalno, kvalitetno i na vrijeme. Izme|u ostalih, u radovima su u~estvovali i naplatili oko 25 miliona KM "[irbegovi}" Gra~anica, "Remont monta`a" Tuzla, FGO Banovi}i, "Fakoumel" Lukavac i "Butmir" Sarajevo. "U BiH, a posebno u Tuzlanskom kantonu nai{li smo na dobrog partnera za sprovo|enje na{ih poslovnih aktivnosti. Veoma smo zadovoljni uspjesima koje ostvaruje Fabrika cementa Lukavac, a dosada{nje rezultate mo`emo usporediti s onima koje ostvarujemo u drugim evropskim zemljama", istakao je Kurt Asamer, ~lan Uprave "Asamer Holdinga". Austrijski "Asamer Holding" je 99-pos to tni vla snik Fa bri ke cementa Lukavac. Ova austrijska porodi~na firma specijalizovana je za proizvodnju betona, cementa, {ljun ka, ka me na, re ci kli ra nje, obradu mineralnih sirovina, turizam i nekretnine. Ima 5.000 zaposle nih na 150 lo ka ci ja u 19 zemalja svijeta.

o~ekuje tek 2011. godine, odnosno sa 12 mjeseci zaka{njenja. Pored druge livni~ke pokrenuta je i linija za mehani~ku obradu na kojoj }e se Nova livni~ka linija proizvodi}e auto-dijelove za vode}e svjetske proizvo|a~e

proizvoditi auto-dijelovi za vode}e proizvo|a~e automobila u svijetu. U ovom pogonu trenutno se proizvode zamajci za proizvo|a~e automobila

iz Japana i Italije, a nedavno je dopremljena linija na kojoj }e uskoro biti pokrenuta proizvodnja zamajaca za vozila kompanija "Peugeot" i "Citroen". Ugo vo re ni po slo vi sa svjetskim proizvo|a~ima potvr|uju da auto-industrija polako izlazi iz krize kojom je prva bila pogo|ena. Zeni~ki "Cimos" nedavno je u Ma|arskoj potpisao ugovor o proizvodnji dijelova motora za "Volkswagenova" vozila. "U odnosu na po~etak godine narud`be za maj i jun pove}ane su i do 50 posto", ka`e Lu{ni~ki}. (Zeda)

Kako pre`ivjeti Kako prebroditi 2009. godinu pitanje je koje postavljaju sebi najve}i proizvo|a~i iz metalskog sektora BiH. Do 2010. godine, kada }e, kako svi procjenjuju, kota~ krize po~eti da se okre}e u suprotnom, pozitivnom smjeru, treba pre`ivjeti, a to u bh. uslovima nimalo nije lako. Iako je pokreta~ka snaga ekonomije, doma}a metalska industrija prepu{tena je sebi i talasima svjetskog cunamija koji je nemilosrdno zapljuskuju. I dok zapadne dr`ave ula`u milijarde kapitala kako bi spasile svoje gigante i uposlene u njima, sufinansiraju neradne dane, subvencioniraju cijene ~elika te podsti~u kupovinu automobila i stanograDok zapadne dnju i time indirektno poma`u dr`ave ula`u milijarde svo je eko no mi je, na {i vo de }i za spas svojih giganata, izvoznici ne dobijaju nikakvu pona{i vode}i izvoznici mo} dr`ave. ne dobijaju nikakvu Kao da na{im vlastodr{cima dr`avnu pomo} jo{ nije jasno da vitalnost doma}e privrede upravo ovisi od "Aluminija", "Mittala", "Bir~a" i nekolicine vode}ih proizvo|a~a i izvoznika. Jer, kada oni ne rade punom snagom, onda nemaju posla ni hiljade drugih radnika u povezanim malim i srednjim preduze}ima, manji su doprinosi, porezi, pa na kraju i javni prihodi od kojih `ivi brojna administracija. Vlasti se "sjete" privrede i obaveza prema njoj samo kada oja|eni radnici svojim tijelima pregrade ceste ili blokiraju institucije dr`ave ne tra`e}i vi{e milostinju nego kredite koji }e zna~iti opstanak na tr`i{tu. Izgleda da }e biti potrebno da dogori do nokata, da proradi ulica, kako re~e Kasim Kotori}, direktor te{anjske "Pobjede", pa da vlade i parlamenti kona~no shvate od ~ega svi zajedno `ivimo.

22

Ekonomija

qfubl!5. 6. 2009.

Dogodine oporavak {panske privrede

REVIZOR

ING gubici tjeraju iz deset dr`ava AMSTERDAM - Holandska finansijska grupacija ING poslovala je u prvom tromjese~ju ove godine s gubitkom od 793 miliona evra u pore|enju s profitom od 1,54 milijarde evra u istom periodu lani. ING je saop{tio da planira da se u narednih tri do ~etiri godine povu~e iz deset od ukupno 48 zemalja u kojima trenutno posluje. Generalni direktor ING Jan Homen je potvrdio da ta grupacija planira da proda deset do 15 svojih tr`i{nih aktiva i time do|e do sume od {est do osam milijardi evra. Homen je istakao da }e ta prodaja zavisiti od prilika na tr`i{tu, ali nije precizirao o kojim se poslovnicama radi i o kojim zemljama. Nazna~io je tek da su se pojavili potencijalni interesenti s kojima }e grupacija pregovarati. Prema nezvani~nim informacijama ING se `eli osloboditi svojih filijala u Ukrajini, a preispituje i svoje aktivnosti u vezi sa `ivotnim osiguranjem u Kini i Japanu. ING `eli da se, prije svega, usredsrijedi na poslovanje u zemljama Beneluksa, Poljskoj, Rumuniji i Turskoj, dok }e se u oblasti osiguranja usmjeriti na penziono i `ivotno osiguranje u srednjoj Evropi, Beneluksu, Aziji, SAD i Latinskoj Americi. (Agencije)

Kb!qbo!tlj!#Nju!tv!cjt!ij!Np!upst# qp!•fp!kf!kv!•f!tf!sjk!tlv!qspj!{wp!. eokv!fmfl!usj!•oph!wp!{j!mb!v!plwj!sv qsj!qsf!nb!eb!v!kv!mv!mbo!tj!sb!ob usaj!|uf!pwp!wp!{j!mp!ovm!uf!fnj!tj!kf |uf!uoji!hb!tp!wb/!#Nju!tv!cjt!ij#!kf ep!cjp!wj!|f!pe!3/111!qp!sv!eacj!. ob!{b!ubk!np!efm-!vhmb!wopn!pe lpn!q b!o j!kb! {b! qspj!{ wp!e okv fmfl!usj!•of!fofs!hj!kf/

Bnf!s j!• lj! op!c f!mp!w bd! Qpm Lsv!hnbo!tnb!usb!eb!~f!pqp!. sb!wbl!qsj!wsf!ef!usb!kb!uj!j{nf!}v qfu!j!ef!tfu!hp!ej!ob-!uf!eb!~f ev!hp!usbk!oj!pqp!sb!wbl!j{!hmf!eb!uj lbp!sf!df!tj!kb/![cph!tqp!sph pqp!sbw!lb!qsj!wsf!ej!TBE!cj!~f qp!usf!cbo!esv!hj!qb!lfu!qpe!tuj!. db!kb!wsj!kf!ebo!obk!nb!okf!611 nj!mj!kbs!ej!ep!mb!sb/

Spajaju se brokerske ku}e u Hrvatskoj ZAGREB - Brokerska dru{tva "Fima vrijednosnice" i "Interkapital vrijednosni papiri" najavila su ju~e spajanje u novu brokersku ku }u "Fi ma In ter ka pi tal", ko ja }e bi ti vo de }a na tr`i {tu Hrvatske. Spajanjem, koje }e biti realizovano po na~elu povezivanja jednakih, nastaje broker s najve}im udjelom u trgovini akcijama (oko 15 odsto) i u ukupnom berzanskom prometu u Hrvatskoj. Udru`ivanjem, koje }e po~eti krajem juna i treba da bude zavr{eno u septembru, po~inje konsolidacija u hrvatskoj brokerskoj industriji. U "Fimi" i "Interkapitalu" ocjenjuju da se tom poslovnom kombinacijom kreira kvalitetna platforma za odr`ivi rast i razvoj u narednim godinama koje }e obilje`iti ulazak Hrvatske u EU i shodno tome dalja integracija i globalizacija berzanskog posredovanja. Prema podacima Zagreba~ke berze "Interkapital vrijednosni papiri" su u maju bili tre}i prema ostvarenom prometu koji je dostigao 34,58 miliona evra, {to predstavlja ne{to vi{e od 11 odsto ukupnog prometa, a "Fima vrijednosnice" su u ukupnom prometu u~estvovale sa 5,6 odsto zahvaljuju}i prometu od 17,26 miliona evra ~ime su peta brokerska ku}a prema prometu. (Agencije)

NLB zaprijetila [rotu pljenidbom akcija LJU BLJA NA - No va Lju bljanska banka (NLB) nije produ`ila rok za otplatu kredita od 230 miliona evra mariborskom "Infond Holdingu" ~iji je vlasnik tajkun Bojan [rot, koji je za jam po di gao za ku po vi nu akcija trgovinskog lanca "Mercator". "Infond Holdingu" od srijede te~e osmodnevni rok za isplatu kredi ta, a u pro ti vnom }e NLB zaplijeniti petinu akcija "Pivovare La{ko", koja je, tako|e, u njegovom vlasni{tvu i osminu "Mercatora". Ukupna vrijednost tih akcija prema cije ni na ber zi u sri je du je iznosila 148 miliona evra, a u slu~aju zapljene NLB }e postati naj-

ve}i pojedina~ni vlasnik "Mercatora". Kancelarija za za{titu konkurencije je, istovremeno, zabranila "Infond Hol din gu" ra spo la ga nje akcijama "Mercatora", koje bi mogao prodati samo na berzi. Tako|e, prije toga bi "Infond Holding" morao isplatiti kredit NLB-u kako bi banka povukla svoje pravo na zapljenu. Na taj na~in je zao{trena bitka izme|u [rota i dr`ave za prevlast u "Mercatoru". Po tez blo ki ra nja ra spo la ga nja akcijama "Mercatora" poslovna javnost u Sloveniji obja{njava prije svega kao jasan znak da dr`ava `eli da vra ti taj trgo va ~ki la nac, odnosno da sprije~i da on do|e u ruke stranaca. (Delo)

MADRID - [panska privreda }e ponovo po~eti da bilje`i rast 2010. godine, izjavio je premijer te zemlje Hoze Luis Rodrigez Zapatero. On je naveo da su ekonomski podaci za prvo tromjese~je, koji su pokazali pad bruto doma}eg proizvoda od 1,9 odsto na kvartalnom nivou, bili negativni, ali da }e oni za drugo i tre}e tromjese~je biti ne{to bolji. "Krenu}emo na put privrednog oporavka pod uslovom da istim putem ide i globalna privreda", rekao je Zapatero. Evropska komisija o~ekuje da }e [panija biti posljednja ~lanica Evropske unije koja }e uspjeti da se izvu~e iz recesije, vjerovatno 2011. godine, usljed kraha sektora gra|evinarstva, koji je u [paniji ostvarivao veliki rast ~ak deset godina, kao i zbog globalne krize. (Reuters)

Propala prodaja letonskog duga RIGA - Poku{aj letonske vlade da prikupi novac prodajom trezorskih zapisa propao je zbog nedostatka interesa, {to je podstaklo zabrinutost za stanje u ekonomiji u cijeloj srednjoj i isto~noj Evropi. Letonski neuspjeh doveo je u pitanje sposobnost nekih zemalja u toj regiji da prikupe kapital, istovremeno pritisnuv{i cijene akcija {vedskih banaka koje su naveliko ulagale u Letoniju. Slab interes za kupovinu letonskog dr`avnog duga rezultat je nekoliko faktora, uklju~uju}i neizvjesnosti u vezi sa skorim lokalnim i evropskim izborima i nedostatak likvidnosti na tr`i{tu, budu}i da banke nisu sklone dodjeli kredita. Strah od mogu}e devalvacije letonske valute latsa tako|e je uticao na nezainteresovanost investitora za 70 miliona evra vrijedne trezorske zapise koje je ponudila letonska vlada. (Financial Times)

Vladimir Putin upozorio Evropu da

Na pomolu HELSINKI - Isporuka ruskog gasa Evropi preko Ukrajine mo`da }e u potpunosti biti prekinuta krajem juna ili po~etkom jula, ukoliko Kijev ne bude bio u sta nju da ga una pri jed pla ti, upozorio je ruski premijer Vladimir Putin tokom posjete Finskoj. On je po no vo ape lo vao na Evropsku uniju da pomogne Ukrajini da plati gas i podvukao da Kijev nema mogu}nosti da skladi{ti gas koji }e toj zemlji biti potreban idu}e zime. "'Gazprom' ima pravo da tra`i da gas bude pla}en unaprijed. Svi na{i poku{aji kod Evropske komisije za rje{enje problema nisu urodili plodom. Dobili smo samo jedan odgovor: nemamo no-

Putin ponovo apelovao na Evropsku uniju da pomogne Ukrajini da plati ruski gas

Nova tema za Ekonomski forum Hb!toj!tqps!j{nf!}v!Sv!tj!kf!j!Vlsb!kj!of!of!ob!eb!op!cj!np!hbp qpt!ub!uj!kf!eob!pe!wb!aoji!uf!nb!24/!nf!}v!ob!sp!eoph!flp!opn!tlph gp!sv!nb!lp!kj!kf!kv!•f!qp!•fp!v!Tbo!lu!Qf!ufs!cvs!hv/ Puwb!sb!kv!~j!tlvq!qsfe!tkf!eojl!Sv!tj!kf!Enj!usjk!Nf!ewf!efw!qp!{wbp!kf v•f!toj!lf!j!hpt!uf!gp!sv!nb!eb!eb!kv!ep!qsj!opt!v!vtqpt!ubw!mkb!okv!op!wf bs!ij!uf!luv!sf!gj!obo!tjk!tlf!tj!hvs!opt!uj!j!pqp!sbw!lb!qsj!wsf!ef/ Ob!gp!sv!nv!v•ft!uwv!kf!wj!|f!pe!9/111!ef!mf!hb!ub!j!hpt!uj!kv-!nf!}v!lp!. kj!nb!tv!mj!ef!sj!esab!wb-!qsfe!tub!woj!dj!qp!tmp!wof!fmj!uf!j!nj!ojt!usj!{f!nb!mkblp!kj!~f!sb!{np!usj!uj!qp!tmkf!ej!df!twkfu!tlf!gj!obo!tjk!tlf!lsj!{f!j!ob!•j!of!{b j{mb!{bl!j{!tb!eb|!okfh!~ps!tplb!lb/!Tlv!qv!v!Tbo!lu!Qf!ufs!cvs!hv!qsj!. tvt!uwp!wb!~f!j!qsf!nj!kfs!ST!Nj!mp!sbe!Ep!ejl!j!nj!ojt!ubs!tqp!mkof!ushp!wj!of j!flp!opn!tlji!peop!tb!Nmb!efo![j!sp!kf!wj~/

Nakon zahtjeva za poni{tenje izbora ~lanova Nadzornog odbora

"BH Telecom" ~eka novi spisak kandidata

Iran Kinezima zamijenio "Total" TEHERAN - Iranske vlasti su saop{tile da su potpisale 4,7 milijardi dolara vrijedan ugovor s kineskom dr`avnom firmom o razvoju jednog dijela velikog nalazi{ta gasa u Persijskom zalivu, zamijeniv{i francusku energetsku firmu "Total", koju su optu`ile za ka{njenje. Ugovor za razvoj 11 nalazi{ta "Ju`ni Pars" sklopljen je u Pekingu izme|u predstavnika iranske nacionalne naftne kompanije NIOC i kineske CNPC. Budu}i da su firme za Zapada obazrive kad je rije~ o ulaganjima u Iran zbog spora te islamske zemlje sa SAD u vezi s nuklearnom energijom, zvani~ni Teheran se sve vi{e okre}e azijskim zemljama u potrazi za investicijama koje bi doprinijele eksploataciji ogromnih iranskih rezervi nafte i gasa. "Ju`ni Pars", najve}e svjetsko nalazi{te gasa, zajedni~ki dijele Iran i Katar, a iranski dio je podijeljen u 24 faze. (Reuters)

vac za Ukrajinu", rekao je ruski premijer i dodao da Rusija predla`e da se problem rije{i s EU. Rusija je vi{e puta ponovila da }e Ukrajina, koju je `estoko pogodila ekonomska kriza, imati pote{ko}a da plati gas, {to bi moglo da dovede do nove krize s gasom poput januarske kada je desetak evropskih zemalja sedmicama bilo bez gasa zbog rusko-ukrajinskog spora u vezi s cijenom tog energenta. Evropa je ponovo zabrinuta jer ~etvrtina njene potro{nje zavisi od ruskih isporuka gasa. Kijev, me|utim, odbacuje tvrdnje Moskve i isti~e da Ukrajina ne}e imati problema s pla}anjem ruskog gasa. Evropska komisija }e poslati ekipu visokih zvani~nika u Moskvu i Kijev kako bi utvrdila ~inje ni ce u ve zi s no vim spo rom izme|u dvije prijestonice. "Ova misija }e omogu}iti da se opi{e situacija u izvje{taju koji }e biti uru~en {efovima evropskih dr`ava i vlada na samitu 18. i 19. ju na", izja vio je pred sje dnik Evropske komisije @oze Manuel Baroso. Ruski analiti~ari smatraju da je Putinovo upozorenje iznova u prvi plan stavilo va`nost izgradnje alternativnih gasovoda "Sjeverni tok" i "Ju`ni tok". Na taj na~in bi ukrajinski cjevovod za transport gasa u Evropu izgubio sada{nji strate{ki zna~aj, dok bi se uloga

B. SIMI]

SARAJEVO - "BH Telecom" }e sazvati sjednicu Skup{tine dioni~ara i ponoviti izbor Nadzornog odbora kompanije kada od Vlade FBiH dobije novi spisak nominovanih kandidata, izjavila je Alma ^olo, sekretar te kompanije. Ured ombudsmana FBiH zatra`io je od Vlade FBiH i Skup{tine "BH Telecoma" da poni{te izbor Nadzornog odbora ove kompanije i provedu novi postupak nominovanja kandidata. Ombudsmani su utvrdili da me|u imenovanim ~lanovima Nadzornog odbora nema nijedne `ene, mada su dvije kandidatkinje imale vi{e bodova od imenovanih ~lanova, a ustanovili su i da je imenovanjem Nihada Imamovi}a i Josipa Tomi}a prekr{en Zakon o privrednim dru{tvima FBiH. Tako|e su ocijenili nezakonitim i imenovanje Mirsada Huseinba{i}a, jer je on i savjetnik ministra za ljudska prava BiH Safeta Halilovi}a. Mirko Pulji}, zamjenik predsjednika Komisije za

vrijednosne papire FBiH, ka`e da su nalazi ombudsmana najve}im dijelom istovjetni s ranijim upozorenjima ove komisije na nezakonitosti, zbog ~ega je Komisija i odbila registrovati izabrane ~lanove Nadzornog odbora. "Preporuke ombudsmana nisu obavezuju}e, ali bi Vladi FBiH i 'BH Telecomu' bilo pametno da postupak izbora ponove", kazao je Pulji}. Rizah Softi}, predsjednik Udru`enja dioni~ara, akcionara i udjeli~ara BiH, ka`e da je Udru`enje kojem je na ~elu bio jedan od troje subjekata i pojedinaca koji su se prije {est mjeseci `alili ombudsmanima na izbor Nadzornog odbora "BH Telecoma". "Zahtjevom za poni{tenje odluke ombudsmani su utvrdili da su naru{ene odredbe Zakona o vladinim imenovanjima i mi }emo se obratiti Kantonalnom sudu u Sarajevu da sudski spor koji je 'BH Telecom' pokrenuo protiv Komisije za vrijednosne papire bude odba~en kao neosnovan", kazao je Softi}. Ka`e da ombudsmani svojim zahtjevom za poni{tenje izbora NO {tite prava kandidata koji su u{li u u`i izbor za ~lanove Nadzornog odbora - @eljke Marinkovi}-Sekuli} i Amele Ke~o, koje su na rang-listi bile ispred izabranih Seada Gu{mirovi}a i Vjekoslava IvanNalazi ombudsmana poklapaju se sa zaklju~cima Komisije za vrijednosne papire

kovi}a. Na izbor ~lanova Nadzornog odbora `alio se i Haris Ba{i}, aktuelni direktor FIPA, koji je sa Samirom ^au{evi}em dobio najvi{e glasova. U Nadzorni odbor 2. decembra pro{le godine izabrani su Samir ^au{evi}, Mirsad Huseinba{i}, Saed Gu{mirovi}, D`emo Salihovi}, Josip Tomi}, Vjekoslav Ivankovi} i Nihad Imamovi}. Stav ministra prometa i komunikacija FBiH Naila [e}kanovi}a o zahtjevu ombudsmana ju~e nismo uspjeli dobiti.

5. 6. 2009. qfubl 23

Ekonomija

Ukrajina ne mo`e platiti ruski energent

Rusija ponovo srezala kamatu

gasni spor

MOSKVA - Ruska centralna banka smanjila je ju~e svoju osnovnu kamatnu stopu za pola procenta na 11,5 odsto, a to je tre}e sni`avanje cijene novca od aprila ~iji je cilj pomo} privredi u recesiji. Centralna banka navodi da su mogu}a nova smanjenja tokom ove godine, uz ocjenu da je ruska ekonomija na putu oporavka. Izra`en je i optimizam u pogledu inflacije za koju banka o~ekuje da }e usporiti i spustiti se sa sada{njeg nivoa od 6,8 procenata. (AP)

Evropa ponovo zabrinuta, jer ~etvrtina njene potro{nje zavisi od ruskih isporuka gasa

ECB zadr`ala kamatu na jedan procenat

FOTO NN

tranzitnih zemalja znatno pove}ala. Ruski premijer je iskoristio boravak u Finskoj i da bi "omek{ao" stav tamo{njih politi~ara povodom izgradnje dijela gasovo da "Sje ver ni tok", ~i ji bi dio trebalo da ide trasom po dnu Balti~kog mora u Finskom zalivu.

Zvani~ni Kijev i dalje tvrdi da ne}e biti problema s pla}anjem

NEZVANI^NO

Premijer Finske Mati Vanhanen je izjavio da eksperti u njegovoj zemlji do kraja juna treba da saop{te svoj stav koliko bi postavljanje cjevovoda za transport gasa u pomenutom dijelu Baltika nanijelo {tetu biljnom i `ivotnjskom svijetu. (Agencije)

FRAN KFURT - Evrop ska centralna banka (ECB) ju~e je prema o~ekivanjima zadr`ala svoju klju~nu kamatnu stopu na nepromijenjenom rekordno niskom nivou od jedan odsto. ECB je objavila da planira izdvojiti oko 60 milijardi evra za otkup vrijednih pokrivenih obveznica. (Reuters)

"United Airlines" kupuje 150 aviona NJUJORK - "United Airlines", tre}i po veli~ini ameri~ki avio-prevoznik, planira da poru~i do 150 putni~kih aviona u vrijednosti ve}oj od 10 milijardi dolara. Pozivaju}e se na izvor blizak kompaniji, "Wall Street Journal" navodi da mati~na firma "United Airlinesa", korporacija UAL, namjerava da ponudu za nabavku aviona, koja }e biti kompletira na do kra ja go di ne, upu ti "Airbusu" i "Boeingu", a bi}e poru~eni razli~iti tipovi aviona, {irokotrupne i uskotrupne letjelice. "United Airlines" namjerava da zamijeni ve}inu od 111 {irokotrupnih aviona i oko 97 mo-

dela boing 757 sa dva reda sjedi{ta. Evropski "Airbus" i ameri~ki "Boeing", dva najve}a proizvo|a~a putni~kih aviona na svije"United Airlines" namjerava da zamijeni ve}inu od 111 {irokotrupnih aviona i oko 97 modela boing 757

tu, su o~e na su s uspo re nom potra`njom i velikim brojem otkaza ve} poru~enih aviona ove godine, zbog recesije koja je pogodila avionski putni~ki i teretni transport. (Wall Street Journal)

Vrhunska tehnologija, svjetski kvalitet

Royal Jelly prirodni stimulator organizma Ja~a imunitet, daje energiju, pobolj{ava pam}enje i koncentraciju U svakodnevnoj ishrani na{em organizmu su potrebne brojne hranljive i za{titne materije, koje su uz to pravilno izbalansirane. Mati~na mlije~ je vrhunski koncentrat biolo{ki aktivnih sastojaka bitnih za pravilno funkcionisanje organizma. Ova prirodna supstanca proizvod je p~ela radilica koje uz izdvajanje punovrijednih sastojaka svojih pljuva~nih `lijezda, koriste}i polen i med, tvore hranu namijenjenu ishrani p~ele matice. Royal Jelly kapsule su "Bosnalijekov" proizvod vrhunskog kvaliteta, rezultat najsavremenije svjetske farmaceutske tehnologije, koji sadr`i mati~nu mlije~ u liofiliziranom stanju koje predstavlja najbolji i najsigurniji oblik primjene mati~ne mlije~i, jer omogu}ava odli~nu apsorpciju u tkivo i bolju iskoristljivost za organizam izuzetno vrijednih sastojaka kao {to su vitamini, minerali, proteini, esencijalne aminokiseline, imunoglobulin, enzimi itd.

sve vitamine B-kompleksa. Predstavlja najbogatiji izvor vitamina B6 i pantotenske kiseline (vitamin B5) koji imaju va`nu ulogu u metabolizmu masti i ugljikohidrata. U sastav mati~ne mlije~i ulaze minerali kao {to su kalcij, bakar, `eljezo, fosfor, kalij, silicij i sumpor, a oni u~estvuju u brojnim reakcijama koje kontroli{u }elijski metabolizam.

Ja~a otpornost organizma Stanje odbrambenog sistema organizma presudan je faktor u o~uvanju zdravlja organizma. Mati~na mlije~ je izuzetno djelotvorno prirodno sredstvo za ja~anje odbrambenih snaga organizma a prisustvo imunoglobulina ja~a prirodnu otpornost prema razli~itim infekcijama i oboljenjima i podsti~e rad `lijezda sa unutra{njim lu~enjem.

Ve}a izdr`ljivost Umor je redovna i neizbje`na pojava u savremenom na~inu `ivota. U borbi protiv umora poma`e mati~na mli je~ ko ja po ve}ava ra dnu spo so bnost i izdr`ljivost. Djelovanjem svojih sastojaka pokazuje odli~ne efekte u smislu pove}anja energije, otklanjanja bolova u mi{i}ima i zglobovima te pobolj{anju zdravlja u cjelini. Royal Jelly je proizvod namijenjen djeci i odraslima, a mo`e se nabaviti u svim apotekama bez ljekarskog recepta, u pakovanju sa 24 kapsule. PR Vrhunski kvalitet

Mati~na mlije~ je u pravom smislu rije~i multivitaminski proizvod jer sadr`i A, C, D, E vitamine, kao i

Spzbm!Kfmmz!kf!j{wbo!sf!ebo!tqpk!wj!tp!lp!wsj!kf!eoji tbt!up!kb!lb!lp!kj!kb•bkv!jnv!oj!ufu!j!eb!kv!ps!hb!oj!{nv fofs!hj!kv!j!wj!ubm!optu-!qp!cpmk!|b!wb!kv!nf!np!sj!kv!j! lpo!dfo!usb!dj!kv/

24

Ekonomija

qfubl!5. 6. 2009.

Evropska komisija ubrzava isplate iz Evropskog socijalnog fonda

Protiv nezaposlenosti sa 19 milijardi evra Bez posla sve vi{e Francuza

^lanice EU ove i sljede}e godine ne}e morati sufinansirati programe za borbu protiv nezaposlenosti kao {to je to ina~e slu~aj

Of!{b!qp!tmf!optu v! Gsbo!dvt!lpk! p|!usp! tf qp!qf!mb!v!qswpn!lwbs!ub!. mv!pwf!hp!ej!of!j!pcv!iwb!. ub! 9-8! qsp!d f!o b!u b bluj!woph! tub!op!woj|!uwbtb!pq!|uj!mb! kf! kv!•f! ob!dj!. pobm!o b! tub!u jt!u j!• lb bhfo!dj!kb/ V! peop!tv! ob! qp!tmkf!. eokf!usp!nkf!tf!•kf!qsp!|mf hp!ej!of-! of!{b!qp!tmf!optu v! Gsbo!dvt!lpk! kf! tlp!•j!mb {b! 2-2! pe!t up/! Esv!h b obk!wf!~b! qsj!wsf!eb! fwsp!. {p!of! qsp!mb!{j! lsp{! obk!. ev!a v! sf!d f!t j!kv! qp!t mjkf Esv!hph! twkfu!tlph! sb!ub j{b!{wb!ov!twkfu!tljn!flp!. opn!t ljn! vtqp!s b!w b!. okfn! lp!kf! kf! uf!| lp qp!h p!e j!mp! jo!e vt!u jk!t lv qsp!j{wp!eokv!j!j{wp{/

@oze Manuel Baroso FOTO NN

BRISEL - Evropska unija }e osloboditi 19 milijardi evra iz Evropskog socijalnog fonda za pomo} svojim ~lanicama u bor bi pro tiv ne za po sle nos ti, izja vio je predsjednik Evropske komisije @oze Manuel Baroso. Rije~ je o ranije planiranim sredstvima, ali }e njihova isplata biti ubrzana, a ~lanice EU ove i sljede}e godine ne}e morati sufinansirati programe kao {to je to ina~e slu~aj.

Sredstva su namijenjena za stvaranje novih radnih mjesta i za prekvalifikaciju radnika. "Evropa je brzo reagovala na finansijsku i ekonomsku krizu, uklju~uju}i i akciju na socijalnom planu. Danas Komisija ~ini dodatni korak u zajedni~kom anga`manu i u koordinisanom djelovanju Unije, zemalja ~lanica i socijalnih partnera kako bi se sa~uvala radna mjesta i stvorila nova", rekao je Baroso.

Nezaposlenost u 16 zemalja koje koriste evro u aprilu je dostigla rekordnih 9,2 odsto

Nezaposlenost u 16 zemalja koje koriste evro u aprilu je dostigla rekordnih 9,2 odsto, {to je Evropsku komisiju nagnalo na pokretanje nove akcija za o~uvanje radnih mjesta. Kao jednu od mjera za o~uvanje postoje}ih i otvaranje novih radnih mjesta Evropska ko mi si ja pre dla`e da Evrop ska investiciona banka, zajedno s ostalim partnerima, pokrene novu kreditnu liniju s mikrokreditima za otvaranje malih ili mikropreduze}a

koja imaju problema s obezbje|ivanjem kredita za pokretanje posla budu}i da su banke zbog globalne finansijske krize poo{trile uslove kreditiranja. Kao jedan od na~ina u borbi protiv ne za po sle nos ti, Evrop ska ko mi si ja je pozvala ~lanice EU i socijalne partnere da maksimalno koriste mogu}nost skra}ivanja radnog vremena umjesto otpu{tanja radnika. (Business)

U najrazvijenijim zemljama pada inflacija PARIZ - Inflacija u vode}im svjetskim ekonomijama usporila je u aprilu i u 12 mjeseci do tog mjeseca zbog strmoglavog pada cijena energenata u uslovima ekonomske krize, objavila je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). "Potro{a~ke cijene u 30 ~lanica OECD-a porasle su za 0,6 odsto u 12 mjeseci do aprila u pore|enju sa stopom njihovog rasta od 0,9 odsto u 12-mjese~nom razdoblju do marta", navode u OECD-u. Cijene energije bile su ni`e za 13,3 odsto u godini dana do aprila, nakon {to su u odgovaraju}em razdoblju do marta pale za 11,9 odsto. U dvije najve}e svjetske privrede, ameri~koj i japanskoj, cijene su pale u svim sektorima. U SAD je indeks potro{a~kih cijena pokazao pad od 0,7 odsto u godini dana do aprila, dok je u Japanu ukazivao na pad cijena za 0,3 odsto. U evrozoni je indeks potro{a~kih cijena u istom razdoblju ostao nepromijenjen, uz stopu inflacije od 0,6 odsto. (Business)

Najve}i pad BDP-a evrozone od 1995. BRISEL - Bruto doma}i proizvod 16 zemalja ~lanica evrozone pao je u prvom tromjese~ju ove godine 2,5 odsto u odnosu na prethodni kvartal, {to je najve}e smanjenje ekonomskih aktivnosti od 1995. godine, kada su ti podaci prvi put objavljeni, saop{tila je ju~e statisti~ka agencija Evropske unije - Eurostat. Mjereno prema godi{njoj osnovi pad ekonomske aktivnosti u zemljama koje koriste evro tokom prva tri mjeseca ove godine bio je jo{ ve}i - 4,8 odsto. U posljednjem kvartalu pro{le godine BDP evrozone smanjen je 1,7 procenata na godi{njoj osnovi. Najnoviji izvje{taj Eurostata ukazuje da je u evrozoni tokom perioda januar - mart zabilje`en i najve}i pad potro{a~ke tra`nje i izvoza u proteklih 14 godina. Potro{a~ka tra`nja, koja obuhvata vi{e od polovine ukupne privredne aktivnosti evrozone pala je u prvom kvartalu pola procenta, dok je u istom periodu izvoz smanjen 8,1 odsto, a uvoz 7,2 odsto. (Agencije)

5. 6. 2009. qfubl

25

26

qfubl!5. 6. 2009.

Reporta`a

Popularne bile babu{ke s likom premijera Vladimira Putina

Prepolovljena proizvodnja najpopularnijeg ruskog suvenira

Ekonomska kriza prijeti babu{kama

^uvenoj ruskoj babu{ki, najpopularnijem nacionalnom suveniru, prijeti ozbiljna opasnost. Zbog ekonomske krize, pada narud`bina i prodaje, mogu}e je da }e biti obustavljena proizvodnja popularnih drvenih lutkica. Prodaja babu{ki, Rusi je obi~no nazivaju matrjo{ka, pala je za 90 odsto i bez dr`avne pomo}i njihova bi proizvodnja mogla biti uga{ena. Najve}i proizvo|a~ babu{ki, fabrika u ruskom gradu Hohlomi, prepolovila je dosada{nju proizvodnju, a pojedinim zaposlenim smanjena je plata za preko 30 odsto. Fabrika ra~una da }e ove godine prodati samo 50.000 suvenira za razliku od pro{logodi{njih 100.000 prodatih babu{ki. Na sli~an problem upozoravaju i drugi proizvo|a~i babu{ki. Ba bu {ke iz Se mjo no va i da lje se izvoze u Japan, Njema~ku, Argentinu i druge zemlje, ali ostali proizvo|a~i bilje`e zna~ajan pad narud`bina i prestanak izvoza. Ruska vlada je do sada ve} izdvojila milijardu rubalja (27 miliona evra) za podr{ku proizvodnji tradicionalnih ruskih suvenira, ali proizvo|a~i ka`u da ova mjera ne}e u potpunosti ukloniti posljedice krize. Babu{ka (matrjo{ka na ruskom), set lutkica jednakog oblika, razli~itih veli~ina, smje{tenih jedna unutar druge, predstav lja po ro di cu, prin cip maj ke. Lik

Babu{ke imaju dugu istoriju i posebno zna~enje za Ruse, a napravljene su prema liku iz ruske legende

babu{ke je izvorno lik rumene, bucmaste `ene u narodnoj no{nji. Babu{ke imaju dugu istoriju i posebno zna~enje za Ruse, a napravljene su prema liku iz ruske legende koji u domove donosi sre}u i blagostanje. Postoji puno razli~itih pri~a o nastanku babu{ke. Prema jednoj, manje vjerovatnoj verziji, ideja za babu{ku do{la je u Rusiju s japanskom igra~kom koju je donio neki putnik. Prema drugoj verziji, prvu babu{ku napravio je jedan ruski monah, a naziv je dobila po tada vrlo popular nom `en skom ime nu Ma trjo na ili Matrio{a. Babu{ke su sastavljene od dva do 24 dijela, a najpopularnije se sastoje od tri, osam ili 12 dijelova. Najve}a na~injena lutka, koliko se zna, imala je 72 dijela i bila visoka jedan metar. Devedesetih godina pro{log vijeka babu{ke po~inju da se izra|uju i sa likom javnih li~nosti i poznatih ruskih politi~ara, a ne samo u prepoznatljivoj crvenoj boji sa "zabra|enom `enom" i cvjetnim motivima. Tako su krajem pro{le godine veoma popularne bile babu{ke s likom premijera Vladimira Putina i predsjednika Dmitrija Medvedeva. Kampanije koje proizvode takve specijalne suvenire ne usu|uju se da zapo~nu masovnu proizvodnju jer je za razra|eni i prepoznatljiv brend tog tipa ipak nu`na i sagasnost lica ~iji se lik nalazi na suveniru. (Beta)

Propisi o pu{enju u Libanu omogu}avaju ~ak i tinejd`erima da kupuju cigare

duvanske Cijene kubanskih cigara ovdje su gotovo najjeftinije na svijetu, cigarete nemaju visoke takse, a upozorenja o {tetnosti nikotina po zdravlje na pakovanjima cigareta ispisana su sitnim slovima Nata{a TE[I]

A

ktivisti kampanje za zabranu pu{enja nemaju velikog uticaja u Libanu, a Vlada ne brine mnogo o ovom pitanju. Stoga su cijene kubanskih cigara ovdje gotovo najjeftinije na svijetu, cigarete nemaju visoke takse, a upozorenja o {tetnosti nikotina po zdravlje na pakovanjima cigareta ispisana su sitnim slovima. Ovakve slike daleko su od onih koje se mogu vidjeti {irom svijeta, poput upozorenja velikim {tampanim slovima i ru`nih slika karcinoma koje prema preporuci Svjetske zdravstvene organicazije (SZO) traba da budu istaknute na svim kutijama cigareta, a posebno u sedmici u kojoj se promovi{e svjetski dan nepu{a~a. Jeftine i dostupne svima: U Libanu ~ak i tinejd`eri mogu sebi priu{titi kutiju cigareta koja u prosjeku ko{ta jedan dolar, za razliku na primjer od Francuske, gdje je prosje~na cijena pakovanja od 20 cigareta sedam dolara ili gotovo devet dolara u Velikoj Britaniji. Doktor Gazi Zatari predsjedavaju}i je Odjela patologije pri Ameri~kom univerzitetu u Bejrutu i {ef studijske grupe SZO za regulative u duvanskoj industriji. "Od prvog trenutka kada sletite u ovu zemlju, po~nete uvla~iti i ispuhivati duvanski dim", ka`e on i dodaje: "[to se ti~e duvana, u Libanu je katastrofalna situacija po zdravlje stanovnika." D`ord` Sade, kardiolog i {ef Odjeljenja za duvansku kontrolu pri Ministarstvu zdravlja Libana, predstavlja sli~nu sliku.

"Libanska vlada ne radi ni{ta kada je rije~ o kontroli duvanske industrije i pu{enja", nezadovoljan je Sade, dijelom pripisuju}i krivicu nestabilnoj politi~koj situaciji. On je opisao kako njegovo odjeljenje smje{teno u maloj kancelariji Ministarstva uz dosta muke dobija 20.000 dolara godi{njeg bud`eta, {to je kap u moru sredstava kojima raspola`e duvanska industrija. "Duvanske kompanije veoma su mo}ne u ovoj zemlji i uklju~ene su u mnoge stvari koje bi u drugim zemljama otvorile pitanje konflikta interesa", izjavio je Tinejd`eri mogu sebi priu{titi kutiju cigareta koja u prosjeku ko{ta jedan dolar

Sade, dodaju}i: "Oni sponzori{u koncerte, televizijske emisije i sportske doga|aje na kojima dijele besplatne cigarete. Gdje su mladi u Libanu, tu su i duvanske kompanije." U Libanu je 42 odsto mu{karaca i 30 procenata `ena pu{a~a

Reporta`a

5. 6. 2009. qfubl

27

KAN CE LA RI JA ZA VE TE RI NAR STVO BO SNE I HER CE GO VI NE

Sve vi{e pu{e nargilu FOTO AFP

"EVROPSKA PRAKSA ZA SUZBIJANJE BRUCELOZE U BiH MASOVNA VAKCINACIJA OVACA i KOZA" Sve ma so vni ja po ja va bru ce lo ze - za ra zne bo les ti lju di i `ivo ti nja, u po slje dnjim de se tlje}ima umno go me uti~e na uku pni zdrav stve ni te eko nom ski am bi jent, ne sa mo u BiH ve} u ci je lom re gi onu pa i {i re. Ova zoonoza u posljednje dvije decenije prouzrokovala je masovne epidemije i velike {tete u razvijenim evropskim dru{tvenim zajednicama: [panija, Portugal, Francus ka, Ita li ja i Gr~ka sa mo su ne ke od ze ma lja ko je prednja~e kada je u pitanju pojava bruceloze. Mediteranska oblast predilekciona je zona kada je u pitanju ova problematika. Stoga ni zemlje regionalnog okru`enja pa ni BiH nisu mogle ostati po{te|ene ovog globalnog problema.

Duvanske kompanije veoma su mo}ne

"Raj" za kompanije Emil Mukarzel, regionalni menad`er za kompaniju "Philip Morris", najve}eg uvoznika cigareta u Liban, odbacuje ove optu`be. "Mi na{e proizvode reklamiramo samo odraslim pu{a~ima i veoma smo striktni u vezi s tim", rekao je Mukarzel, dodaju}i: "Poku{avamo najbolje {to mo`emo da sprije~imo mlade da pu{e, ne samo zato {to je to obavezno u slu~aju {tetnosti na{ih proizvoda po zdravlje, ve} i zato {to je to i dobar poslovni potez." Po rast bro ja obo lje lih: Zdravstveni stru~njaci ka`u da je broj pu{a~a u Libanu me|u najvi{ima u regionu, ali i u svijetu, a oboljenja direktno povezana sa pu{enjem, kao {to su razni oblici karcinoma, u stalnom su porastu. Procjenjuje se da u Libanu godi{nje umire 3.500 ljudi od oboljenja povezanih sa pu{enjem. "U posljednjih pet godina svjedoci smo porasta kardiovaskularnih oboljenja od 17 odsto, dok su Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave u istom periodu imale smanjenje tih oboljenja za isti procenat", upozorio je Sade. Ironi~no, neke od lokalnih kompanija za reklamira-

nje i distribuciju cigareta, tako|e su zastupnici za lijekove koji se koriste u lije~enju karcinomskih oboljenja. Najve}u brigu zadaje sve popularniji trend pu{enja nargila ili vodenih luli, posebno me|u tinejd`erima koji pogre{no vjeruju da su one manje {tetne po zdravlje od uobi~ajenih cigareta. "Svaki dan suo~avamo se sa novim dokazima o pu{enju nargila koje je sve vi{e rasprostranjeno me|u svim starosnim grupama, a posebno me|u mladima", izjavila je Rima Naka{, profesorka na Ameri~kom univerzitetu u Bejrutu, koja radi istra`ivanja na ovu temu. Ona je rekla da prema istra`ivanju iz 2005. godine koje je provela SZO, 60 odsto mladih izme|u 13 i 15 godina u Libanu pu{i nargile ili cigare, {to je najvi{i broj u regionu. Ukupno, procjenjuje se da su u ovoj zemlji koja ima oko 4,5 miliona stanovnika 42 odsto mu{karaca i 30 procenata `ena pu{a~i. Opasan i vazduh: Duvanska industrija prepoznala je Bliski istok kao podru~je u svijetu koje ima najbla`e regulative i restrikcije u pore|enju sa drugim zemljama, pa ~ak i Azijom, objasnio je doktor Zatari. Oboljenja direktno povezana sa pu{enjem, kao {to su razni oblici karcinoma, u stalnom su porastu

"Stoga ponekad oni koriste zemlje poput Libana da prodaju proizvode koje ne mogu ni unijeti u druge zemlje", rekao je on i dodao kako je duvanska industrija "posebno zainteresovana za mlade ljude, zato {to oni koji jednom postanu zavisni o nikotinu, ostaju korisnici do kraja `ivota." Zatari je tako|e primijetio da, iako je Liban potpisao Konvenciju o duvanskoj kontroli SZO jo{ 2005. godine, do danas Vlada nije ratifikovala dokument i pokazala je malo interesovanja za njegovo sprovo|enje. Na primjer, istra`ivanje provedeno u 40 restorana {irom Libana u saradnji sa [kolom za javno zdravlje Univerziteta Harvard iz Amerike, pokazalo je da se kvalitet vazduha u takvom okru`enju smatra opasnim prema standardima SZO. "Problem u Libanu je taj {to mi kasnimo 20 do 30 godina {to se ti~e kontrole duvanske industrije, ali na{a prednost je u tome {to mo`emo u~iti iz iskustava drugih zemalja. Mo`emo u~iti na onome na ~emu su pogrije{ili i u ~emu su uspjeli", izjavila je Rima Naka{.

Odgovorni iz Kancelarije za veterinarstvo BiH, entitetskih ministarstva, nau~noistra`iva~kih institucija, referentnih dijagnosti~kih instituta i laboratorija, u skladu sa nadle`nostima propisanim zakonom, kontinuirano rade na iznala`enju rje{enja za usvajanje i implementaciju efikasnih mjera za kontrolu i suzbijanja bruceloze u Bosni i Hercegovini. ^lanove "Operativne radne grupe" ~ine doma}i te me|unarodni eksperti iz oblasti veterinarske dijagnostike, epidemiologije i analize rizika. Prema rije~ima dr sci. Drage N. Ne di}a, di re kto ra Kancelarije za veterinarstvo BiH, struka se konsenzusno izjasnila i prepoznala problem te prioritetnost njegovog rje{avanja. Zahvaljuju}i takvom pristupu usvojena je i pra kti~no se pri mje nju je "No va stra te gi ja ma so vne vakcinacije prijem~ivih `ivotinja" u formi "Operativnog plana" kojim }e se od 15.05.2009. godine: - kontinuirano suzbijati bruceloza na teritoriji cijele BiH - smanjiti broj oboljelih ljudi i `ivotinja - opravdati povjerenje potro{a~a i gra|ana u BiH i izvan nje - u~initi ozbiljan iskorak ka evropskim integracijskim procesima za sektor poljoprivrede i sto~arstva - te unaprijediti preduslovi za otvaranje afirmativnih spoljnotrgovinskih tokova U skladu sa ukupnom epidemiolo{kom situacijom u BiH koja u 2008. godini ukazuje na broj od preko 1.000 oboljelih ljudi i preko 24.000 zara`enih `ivotinja, te uz ~injenicu da jo{ nije uspostavljen apsolutno funkcionalan sistem kontrole kretanja `ivotinjske populacije, kao i faktom da izostaje funkcionalno primjenljiv sistem za kontrolu kvalitete proizvoda `ivotinjskog porijekla prema principu sljedivosti "od {tale do trpeze", nu`no se pristupilo strate{kim promjenama. Dosada{nji sistem "testiranja i ne {ko dlji vog ukla nja nja za ra`enih `ivo ti nja" zamijenjen je "masovnom - totalnom vakcinacijom" svih prijem~ivih `ivotinjskih jedinki i unapre|enjem ukupnih zoohigijenskih standarda. Primjena masovne vakcinacije prijem~ivih `ivotinjskih vrsta, a u prvoj fazi ovaca i koza koja je na snazi od 15.05.2009. godine - predstavlja zna~ajan iskorak koji nadle`ni servisi u BiH ~ine na putu unapre|enja kontinuiranog monitoringa i evaluacije dijagnosti~kog, preventivnog i (u oblasti humane medicine) kurativnog procesa. Radi se o primjeni pozitivne prakse provjerene u nekim od zemalja Evropske unije sa sli~nom epidemiolo{kom i sanitarno-veterinarskom situacijom. Doc. dr Drago N. Nedi} isti~e da su kontrola i suzbijanje bolesti ljudi i `ivotinja dr`avni prioritet kako u svim naprednim dru{tvenim zajednicama evropskih prostora tako i u BiH. "Svjesni smo odgovornosti koja nam pripada i spremni opravdati ukazano povjerenje. Radna grupa sa~injena od doma}ih i inostranih eksperata obavila je detaljnu analizu postoje}eg stanja i na osno vu re zul ta ta te me|unarodno predstavljenih pozitivnih iskustava usvojila jedino ispravno strate{ko rje{enje. Ovaj pristup prepoznali su i predstavnici stranih

donatora. Ambasada Kraljevine [vedske i Razvojna agencija SIDA u nama su prepoznali respektabilnog partnera koji je dorastao zadatku i koji nudi argumentovanu strategiju kao odgovor na ovaj izazov. Financijska i stru~na podr{ka nije izostala. Ovaj program se realizira zahvaljuju}i financijskoj pomo}i u vrijednosti od preko 4 miliona KM koju su omogu}ili spomenuti partneri." U skladu sa svim spomenutim predstavnici donatorske strane o~ekuju da svoju aktivnu i odgovornu ulogu u realizaciji ovog procesa preuzmu svi dru{tveni subjekti u BiH "od farmera do ~elnika nadle`nih i politi~kih institucija". Njegova ekscelencija Buese Herdberg, ambasador Kraljevine [vedske u BiH, ka`e da je nakon detaljne partner ske ana li ze sta nja i pre dlo`enih pro gra ma bi lo o~igledno da se hitno mora preduzeti ne{to prakti~no. Donirana sredstva namijenjena su obezbje|ivanju vakcine REV 1 ali i obezbje|ivanju svih ostalih preduslova za efi ka snu im ple men ta ci ju prve fa ze uku pno predvi|enih aktivnosti. Dr sci. Drago N. Nedi} napominje da je Kancelarija za veterinarstvo kao dr`avno nadle`no tijelo preuzela ulogu koordinatora ali isti~e da su: "Dr`avne politi~ke instance, Vije}e ministara, nadle`no ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstvo financija i Trezor, entitetska nadle`na ministarstva u~inili sve kako bi se pove}ao stepen pozitivne realizacije ovog programa. To ukazuje i pokazuje na ~injenicu da je bh. politi~ka i strukovna svijest na visokom nivou i da }e se problem zajedni~ki prevazi}i." Kontinuirana i dugoro~na masovna vakcinacija protiv bruceloze ovaca, koza, a u kasnijim fazama programske implementacije i svih drugih prijem~ivih `ivotinja garancija su efikasnosti u borbi protiv ove zoonoze. Ovakav pristup bi}e okosnica Operativnog programa kao jedinstvene nacionalne strategije za kontrolu i suzbijanje bruceloze u BiH. Prema rije~ima doc. dr Drage N., po~etak realizacije zajedni~kog Operativnog programa koji su nadle`ni teren ski ve te ri na ri obi lje`ili prvim obav lje nim vakcinacijama ovaca i koza u drugoj polovini maja kratkoro~no }e se obavljati do prve polovine jula teku}e godine. Prakti~ni rezultati i zna~ajno smanjenje incidence zaraze u humanoj i `ivotinjskoj populaciji o~ekuju se ve} u narednoj godini. U skladu s ~injenicom da je redovni remont stada u bh. uslovima 20% jasno je da se apsolutno ispunjenje cilja mo`e o~ekivati u periodu od 5 godina. Farmeri trebaju aktivno podr`ati implementaciju programa koji se provodi i u njihovom interesu. Podr{ka svih nadle`nih subjekata ne}e ni ubudu}e izostati, stoga dr sci. Drago N. Nedi} i isti~e: "Dugoro~na implementacija je imperativ u borbi protiv ove bolesti i na{a strategija predstavlja niz aktivnosti ~ija je realizacija planirana za period od narednih 8 godina. PR

28

qfubl!5. 6. 2009.

Svijet

Britanci i Holan|ani na birali{tima

Vijesti

Australijski ministar odbrane podnio ostavku

Molotovljevim koktelima na policiju

Premijer je izjavio na konferenciji za no vi na re po vo dom os tav ke ministra odbrane da je Ficgibon bio "prvoklasan ministar odbrane", ali je ipak dodao kako njegovi ministri moraju znati da Vlada "o~ekuje visoke standarde u pogledu li~ne odgovornosti". Ficgibon je u utorak nave~e bio prisiljen da uputi izvinjenje parlamentu jer nije prijavio tro{kove smje{taja ispla}ene privatnoj komKANBERA - Australijski ministar odbrane D`oel Ficgibon podnio je ostavku ju~e, nakon {to se na{ao pod talasom kritika jer nije prijavio poklone koje je primao, me|u kojima su i dva poklona dobijena tokom posjete Kini. Tako|e je do{lo do sukoba interesa zbog kontakta izme|u Vlade i kompanije njegovog brata, naveo je Ficgibon u izjavi za javnost. On je prvi politi~ar koji je napustio laburisti~ku vladu otkako je Kevin Rud preuzeo premijersku du`nost u novembru 2007. godine. Australijske novine su javile kako je Ficgibon u pismu premijeru Rudu naveo da nije "u potpunosti ispo{tovao pravila pona{anja ministara".

Na{ao se pod talasom kritika jer nije prijavio poklone koje je primao

paniji zdravstvenog osiguranja kojom upravlja njegov brat Mark. On je, tako|e, morao da ispravi prijavu iz marta ove godine kada se ispostavilo da nije platio tro{kove za putovanje koje je platila kinesko-australijska poslovna `ena Helen Liu. Rud je tad na veo da }e "vrlo brzo" do}i do smjene ministra odbrane. (Agencije)

Po~inje "ka`njeni~ki Tur de Frans" PARIZ - Gotovo 200 zatvorenika iz francuskih zatvora priprema se za u~e{}e u prvoj biciklisti~koj trci "ka`njeni~ki Tur de Frans". Zatvorenici, njih 194, u pratnji 124 ~uvara zatvora i sportskih instruktora, krenu}e iz grada Lila do Pariza, stazom dugom 2.400 kilometara. Oni }e se kretati u grupi, a tokom trke nije dozvoljen sprint kojim bi se

ATINA - Desetak maskiranih lica napalo je ju~e policijsku patrolu Molotovljevim koktelima u sjeveroisto~nom atinskom predgra|u Melisija. Jedan od pripadnika obezbje|enja ispalio je hitac upozorenja u vazduh, dok je drugi policajac bacio dvije upozoravaju}e signalne bombe prema napada~ima, ko ji su po bje gli. Ne ma podataka o pri~injenim materijal nim {te ta ma na po li cij sku zgradu, kao i na {est vozila, od kojih je jedno privatno. (AFP)

Usvojen sporni zakon o ~i{}enju mina

Ameri~ki predsjednik odr`ao

Ameri~ki lider se sastao sa egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom

Obama pozvao

ISTANBUL - Turski parlament usvojio je kontroverzni zakon za ra{~i{}avanje mina du` ju`ne granice Turske i privla~enje stranih investicija u region. Diskusija o zakonu, kojim }e biti dozvoljeno stranoj kompaniji da iznajmi pograni~nu oblast sa Sirijom na 49 godina, pokrenula je nacionalisti~ke strasti i uzrokovala da opoziciona stranka zaprijeti da }e nacrt iznijeti pred Ustavni sud. U turskom parlamentu se od 12. maja vodila diskusija o ovom zakonu. (Reuters)

Brod Sjeverne Koreje u{ao u vode Ju`ne Koreje

neki od takmi~ara izdvojio iz grupe. Zatvorske vlasti nadaju se da }e trka pomo}i zatvorenicima da imaju uvid u neke od vrijednosti poput timskog rada i sticanja samopouzdanja. "To je za nas neka vrsta bijega, {ansa da promijenimo zatvorsku svakodnevicu. Ukoliko se budemo dobro pona{ali, mo`da }emo biti i oslobo|eni ranije, na uslovnu slobodu", rekao je jedan od zatvorenika identifikovan kao Danijel na pokretanju ovog projekta u maju. Zatvorenici, koji izdr`avaju kazne izme|u pet i deset godina, zaustavlja}e se u 17 razli~itih gradova, od kojih svaki ima zatvor. (Agencije) Gotovo 200 zatvorenika }e voziti stazu dugu 2.400 kilometara

MPO!EPO-!BN!TUFS!EBN!.!V Wf!mj!lpk!Csj!ub!oj!kj!j!Ip!mbo!ej!kj!kv!•f kf!qp!•f!mp!hmb!tb!okf!{b!j{cp!sf {b!Fwspq!tlj!qbs!mb!nfou!j!mp!lbm!. ov!benj!ojt!usb!dj!kv/!P•f!lv!kf!tf eb!~f!{wb!oj!•oj!sf!{vm!ub!uj!mp!lbm!. oji!j{cp!sb!cj!uj!pckbw!mkf!oj!eb!obtbmj!sf!{vm!ub!uj!hmb!tb!okb!{b!Fwspq!. tlj!qbs!mb!nfou!of!~f!cj!uj!pckbw!. mkf!oj!qsj!kf!8/!kv!ob!v!lp!ps!ej!ob!dj!kj t!pt!ub!mjn!•mb!oj!db!nb!FV/

SEUL - Sjevernokorejski patrolni brod uplovio je ju~e ujutro nakratko u vode Ju`ne Koreje, ali se vratio poslije verbalnog upozorenja. Brod je pre {ao gra ni cu na moru uz zapadnu obalu Korejskog poluostrva. Vratio se nakon {to je upozoren sa jednog broda ju`nokorejske flote. Ovaj in ci dent se desio u vri je me kada raste napetost u regionu, poslije nuklearne probe i nekoliko testova raketa koje je izvr{io Pjongjang. (Agencije)

KAIRO - Ameri~ki predsjednik Barak Obama izjavio je ju~e u egipatskoj prijestonici Kairu da se "krug sumnji~avosti i neslaganja" izme|u SAD i muslimanskog svijeta mora okon~ati. U istorijskom govoru u Kairu Obama je pozvao na "novi po~etak" u vezama izme|u SAD i muslimanskog svijeta. On je priznao postojanje "godina nepovjerenja" i da obje strane moraju u~initi "veliki napor u me|usobnom po{tovanju i tra`enju zajedni~kog temelja".

Majka k}erku hranila izmetom OSTIN - Emili Bet Mekdonald (23) iz ameri~kog grada Ostina, u Teksasu, optu`ena je da je svoju trogodi{nju k}erku hranila izmetom. Zbog dovo|enja djetetovog `ivota u opasnost, Mekdonaldovoj prijeti do`ivotni zatvor. Zlo~in je otkriven nakon {to su je u nedjelju snimile kontrolne kamere u bolnici. Mekdonaldova je k}erku u bolnicu dovela jo{ Vadila izmet iz pelene i ubrizgavala ga djetetu u krvotok

Pomo} Pakistanu

Japanci sve stariji

TBE! qmb!oj!sb!kv! eb! qsv!af! ep!eb!uoji! 311! nj!mj!. pob!ep!mb!sb!Qb!ljt!ub!ov!lbp!qp!np!~!tub!op!woj|!uwv sb!tf!mkf!opn! {cph! wpk!of! pgbo!{j!wf! qsp!ujw! ub!mj!cb!. ob/

Tub!op!woj|!uwp!Kb!qb!ob!tf!tnb!okv!kf!j!twf!kf!tub!. sj!kf-!b!qsp!|mf!hp!ej!of!kf!v!upk!{f!nmkj!{b!cj!mkf!af!op 62/411!tnsuoji!tmv!•b!kf!wb!wj!|f!of!hp!|up!kf!cj!mp sp!}f!oji/

Obama je odr`ao govor na Kairskom univerzitetu u okviru svoje turneje po Bliskom istoku i Evropi. Ameri~ki predsjednik je dan ranije posjetio i Saudijsku Arabiju, a tako|e }e posjetiti Njema~ku i Francusku. "Do{ao sam ovdje da zatra`im novi po~etak izme|u SAD i muslimana {irom svijeta, zasnovan na obostranom interesu i uzajamnom po{tovanju", izjavio je Obama. On je kazao da "nasilni ekstremisti" siju strah i da se "krug sumnji~enja i neslaganja mora prekinuti" te pri-

15. aprila. Djevoj~ica je imala temperaturu i hroni~nu dijareju. Testiranje krvi je pokazalo kako je tije lo dje voj ~i ce pu no ba kte ri ja ka kve se mo gu prona}i u ljudskom izmetu. Ljekari su odmah posumnjali kako je za te{ko zdravstveno stanje djevoj~i-

ce kriva njena majka, s obzirom na to da je k}erku ve} nekoliko puta u bolnicu dovodila s istim simptomima. Skrivena kamera u bolesni~koj sobi snimila je u nedjelju Mekdonaldovu kako vadi izmet iz pelene i ubrizgava ga k}erki u krvotok. Policija ju je odmah uhapsila. Na ispitivanju je navodno priznala kako je bila svjesna da svojim postupcima ugro`ava `ivot svoje k}erke te da ju je tako mogla ubiti, ali nije otkrila {ta ju je navelo na takvo monstruozno postupanje. U srijedu je uz kauciju od 100.000 dolara pu{tena iz pritvora do po~etka su|enja, ali je dobila elektronsku narukvicu pomo}u koje policija mo`e da kontroli{e njeno kretanje. Mekdonaldova je dobila trajnu zabranu vi|anja svoje troje djece. O njenoj {estogodi{njoj k}erki i ~etvorogodi{njem sinu sada brinu ro|aci, a trogodi{njakinja se i dalje oporavlja u bolnici. (Agencije)

Svijet

5. 6. 2009. qfubl

Medvedev u svojoj biv{oj {koli

Bugari }ute o korupciji TP!GJ!KB!.!Wj!|f!pe!61!pe!tup Cv!hb!sb!of!wkf!sv!kf!bo!uj!lp!svq!djk!. tljn!nkf!sb!nb!Wmb!ef-!kfs!tnb!. usb! eb! kf! lp!s vq!d j!kb! v|mb ev!cp!lp!v!tve!tuwp-!qp!mj!uj!•lf qbs!uj!kf!j!qp!mj!dj!kv/! Qsf!nb!kf!eopn!jt!usb!aj!wb!okvwj!|f!ep!21!pe!tup!Cv!hb!sb!~v!uj!p lp!svq!djkj-!kfs!tf!qmb!|j!eb!~f jnb!uj!qsp!cmf!nb/

TBO!LU!QF!UFS!CVSH!.!Svt!. lj!qsfe!tkf!eojl!Enj!usjk!Nf!ewf!. efw!jhsb!gv!ecbm!up!lpn!qp!tkf!uf twp!kpk!of!lb!eb|!okpk!tsf!eokpk |lp!mj/V!upk!pcsb!{p!wopk!vt!ub!op!wj v!Tbo!lu!Qf!ufscvs!hv-!lp!kb!op!tj ob!{jw!\lp!mb!416-!Nf!ewf!efw!kf nb!uv!sj!sbp!qsj!kf!ub!•op!38!hp!ej!. ob/!Svt!lj!qsfe!tkf!eojl!tf!esv!. ajp!tb!tb!eb|!okjn!v•f!oj!dj!nb!j sb!eojn!ptp!cmkfn!v!pwpk!|lp!mj/

istorijski govor u egipatskoj prijestonici Kairu

Vijesti

muslimane na novi po~etak Hamnei: SAD omra`ene na Bliskom istoku Jsbo!tlj!wsip!woj!wkfs!tlj!mj!efs!bkb!up!mbi!Bmj!Ib!nofj!j{kb!wjp!kf!kv!. •f!eb!tv!TBE!pnsb!af!of!ob!Cmjt!lpn!jt!up!lv!j!eb!uv!nsaokv!of!np!. hv!eb!vcmb!af!sj!kf!•j-!wf~!tb!np!ekf!mb/!#Ob!sp!ej!v!pwpn!ej!kf!mv!twj!kf!ub ev!cp!lp!ns{f!Bnf!sj!lv#-!sf!lbp!kf!Ib!nofj-!lp!kj!tf!pcsb!ujp!kb!wopt!uj jt!uph!eb!ob!lb!eb!kf!bnf!sj!•lj!qsfe!tkf!eojl!Cb!sbl!Pcb!nb!ep!qv!up!. wbp!v!Fhj!qbu/!Ib!nofj!kf-!ub!lp!}f-!ob!{wbp!J{sb!fm!#{mp!~v!eojn!uv!np!. spn!v!tsdv#!nv!tmj!nbo!tlph!twj!kf!ub/

On je priznao postojanje godina nepovjerenja i da obje strane moraju u~initi veliki napor u me|usobnom po{tovanju i tra`enju zajedni~kog temelja znao da "nijedan govor ne mo`e izbrisati godine nepovjerenja", ali je tra`io od obje strane da "otvoreno ka`u o stvarima koje dr`e u srcima, a koje se pre~esto govore iza zatvorenih vrata". Ameri~ki lider je citirao i re~enicu iz Kurana: "Budite svjesni Boga i uvijek govorite istinu", dodaju}i da je islam "uvijek bio dio ameri~ke pri~e". Dodao je kako mnogo govori to {to je on Afroamerikanac po imenu Barak Husein Obama postao ameri~ki predsjednik, ali je naglasio da njegova pri~a

Obama je kazao da se krug me|usobne sumnji~avosti i neslaganja mora okon~ati

"nije tako posebna". "San o prilici za sve ljude nije postao stvarnost za sve u Americi, ali mogu}nosti njegovog ostvarenja postoje za sve koji do|u na na{e obale - me|u kojima je i skoro sedam miliona ameri~kih muslimana", izjavio je Obama. Ameri~ki predsjednik je, prije nego {to }e odr`ati govor o ~esto zategnutim odnosima izme|u Amerikanaca i muslimana, razgovarao o bliskoisto~nim mirovnim naporima i iranskim spornim nuklearnim ambicijama s egipatskim predsjednikom

Hosnijem Mubrakom. Obama i Mubarak sastali su se privatno kako bi razgovarali o brojnim temama. Glavne me|u njima su bile iranski napori na stvaranju nuklearne bombe i dugotrajni sukob izme|u Izraela i Palestinaca. Ameri~ki predsjednik pri{ao je svom egipatskom kolegi te se s njim pozdravio rukovanjem i tradicionalnim poljupcem u oba obraza. Dok su dva lidera stajala na balkonu, vojni orkestar u plavim uniformama izveo je himne dviju zemalja. (Agencije)

Erbas A330 se vjerovatno raspao u vazduhu

U Parizu je odr`ana molitva za `rtve u avionskoj nesre}i FOTO AFP

29

FERNANDO DE NORONJA - Ekipe za potragu koje nadlije}u Atlantski okean su ostatke sru{enog francuskog aviona prona{le razbacane na povr{ini od oko 90 kilometara, {to ih je u~vrstilo u uvjerenju da se avion raspao u vazduhu. Brazilski ministar odbrane Nelson @obim je, me|utim, rekao da prisustvo velike mrlje od kerozina na povr{ini okeana isklju~uje eksploziju i dovodi u sumnju spekulacije o bomba{kom napadu. "Prisustvo ostataka kerozina moglo bi da isklju~i mogu}nost po`ara ili eksplozije", rekao je ministar i dodao da ukoliko postoje ostaci kerozina zna~i da avion nije gorio. Stru~njaci navode da su ekstremne turbulencije ili dekompresija (gubitak pritiska) mogle da izazovu raspad "Erbasovog" A330 aviona sa 223 putnika i ~lana posade prije ~etiri dana tokom njegovog puta od Rio de @aneira do Pariza. Francuski zvani~nici saop{tili su u srijedu da se mo`da

ne}e nikada otkriti za{to se avion sru{io, po{to su podaci i zapisi o letu (crna kutija) vjerovatno izgubljeni na dnu okeana. Brazilski ministar @obim je rekao da du` obale dr`ave Pernambuko ima ajkula, kao i da je poznato da je Prisustvo velike mrlje od kerozina na povr{ini okeana isklju~uje eksploziju

nekada potrebno tijelima nekoliko dana da isplivaju na povr{inu. Piloti koji pretra`uju oblast naveli su da nije bilo znakova o pre`ivjelima, a zvani~nici da }e pronala`enje tijela mo`da biti ekstremno te{ko. Brazilski brodovi su u blizini mjesta pada aviona, na oko 1.100 kilometara sjeveroisto~no od brazilske obale, gdje vr{e potragu za ostacima.

Zaplijenjeno skoro 20 tona smole kanabisa RABAT - Marokanske vlasti zaplijenile su skoro 20 tona smole kanabisa u luci Nador, na sjeveru Maroka, saznaje se ju~e iz zvani~nih izvora u toj zemlji. Smola kanabisa, od koje se pravi ha{i{, u vrijednosti od oko 17,3 miliona evra, otkrivena je u kamionu koji je prevozio hobotnice iz jednog preduze}a za proizvodnju ribe u Agadiru, na jugu Maroka, ka [paniji. Policija je uhapsila voza~a kamiona, Italijana, i nje go vog pra ti oca ko ji je {panski dr`avljanin. (AFP)

U sukobu s Hamasom ubijen policajac KALKILJA - Jedan policajac ju~e je poginuo kada su pa les tin ske sna ge lo jal ne predsjedniku Mahmudu Abasu na Zapadnoj obali pokrenu le ope ra ci ju ha p{e nja militanata iz Hamasa. Operacija, koja je pokrenuta u gradu Kalkilji dio je napora palestinskog predsjednika da poka`e SAD da sprovodi bezbjednosne obaveze Palestinske uprave preuzete "mapom puta" iz 2003. godine. Sukob izbio nakon {to je policija opkolila ku}u u gradu Kalkilji u kojoj su se nalazila tri militanta iz Hamasa. (Agencije)

OAS ukinuo suspenziju Kube SAN PEDRO SULA - Organizacija ameri~kih dr`ava (OAS) je na sjednici Skup{tine u Hondurasu jednoglasno ukinula suspenziju Kube iz 1962. godine i tako joj omogu}ila da se nakon 47 godina vrati u ovu regionalnu organizaciju koju ~ine 34 dr`ave ameri~kog kontinenta. Kuba je, me|utim, vi{e puta istakla kako nema interesa da se vrati u organizaciju koju smatra instrumentom ameri ~ke po li ti ke u Ju `noj Americi. SAD su tokom ove godine ukinule ograni~enja na putovanja i nov~ane po{iljke na Ku bu za ame ri ~ke dr`avljane koji su imigrirali u Ameriku. (Agencije)

30

Svijet

qfubl!5. 6. 2009.

Obilje`eno 20. godina od sukoba na Tjenanmenu

Prije dvije decenije Kina je ugu{ila pobunu prodemokratskog pokreta u Pekingu FOTO AFP

Peking ogor~en na Klintonovu

Dalaj-lama odao po{tu `rtvama Uj!cf!ubo!tlj!ev!ip!woj!wp!}b!eb!mbk.mb!nb!kv!•f!kf pebp!qp!|uv!asuwb!nb!lj!oft!lph!hv!|f!okb!qp!cv!of!ob!Ushv Ukf!obo!nfo/! #Ob!ebn!tf!eb!~f!lj!oft!lj!mj!ef!sj!jnb!uj!isb!cspt!uj!{b!kf!. eov!up!mf!sbo!uoj!kv!qp!mj!uj!lv!v!peop!tv!ob!sb!{mj!•j!ub!nj|!mkf!okb#ep!ebp!kf!uj!cf!ubo!tlj!wp!}b/

PEKING - Kina je ju~e izrazila "duboko nezadovoljstvo" zbog poziva ameri~kog dr`avnog sekretara Hila ri Klin ton da se obja ve ime na ubijenih, nestalih i uhap{enih tokom gu{enja pobune na Trgu Tjenanmen u junu 1989. godine. "Takva odluka SAD predstavlja neosnovanu optu`bu na ra~un kineske vlade zbog ~ega izra`avamo duboko nezadovoljstvo", rekao je portparol Ministarstva spoljnih poslova Kine ^in Gang na redovnoj konferenciji za novinare. U pisanom saop{tenju Klintonove od Pekinga se tra`i i da oslobodi sve one koji su i dalje zatvoreni poslije ovih protesta, da prestane da mu~i one koji su u njima u~estvovali i da zapo~ne dijalog s porodicama `rtava. "Povodom godi{njice surovog gu{enja demonstracija, treba da obilje`imo tragi~an gubitak stotina nedu`nih `ivota i da razmislimo o zna~aju doga|aja koji su im prethodili", navela je Klintonova. Ovi zahtjevi predstavljaju stav koji Va{ington ve} dugo zastupa, ali je ovoga puta rije~ o o{trijem tonu o ljudskim pravima u Kini. Stotine, mo`da i hiljade ljudi poginule su 4. juna 1989. u intervenciji protiv prodemokratskog pokreta u Pekingu, koju Kina opravdava kao neophodnu za po{tovanje prava i uspostavljanje reda. U izvje{taju gradske uprave Pekinga je

Hilari Klinton zatra`ila da se objave imena ubijenih

30. juna 1989. saop{teno da je "vi{e desetina vojnika poginulo, 6.000 pripadnika snaga reda ranjeno, vi{e od 3.000 civila ranjeno, a poginulo vi{e od 200 civila, me|u kojima 36 studenata". Veliki broj policajaca bio je raspore|en ju~e na Tjenanmenu. Mada je od jutra na trgu bio uobi~ajeno veliki broj posjetilaca, stranim novinarima je bio ograni~en ulazak na trg. Pripadnici slu`be bezbjednosti zabranili su pristup stranim snimateljima i fotografima koji su `eljeli da snime podizanje kineske zastave. I pristup blogovima, internet forumima i drugim internet sajtovima, kao {to je sajt za slanje poruka Tviter i za razmjenu slika Flikr, ju~e je bio zatvoren, da bi se, navodno, sprije~ile diskusije o 20. godi{njici. (Agencije)

U pisanom saop{tenju ameri~kog dr`avnog sekretara od Pekinga se tra`i i da oslobodi sve one koji su i dalje zatvoreni poslije ovih protesta

5. 6. 2009. qfubl

Svijet stripa

(1)

Apokalipti~ni junak sa nadom za budu}nost Crnobradi "Dupuis", a iste godine za novine "Spirou" stvara Bobose, a dvije godine kasnije kreira strip o mornaru Niku i Crnoj Bra di. Iz ra zlo ga do bro zna nog je di no francuskoj cenzuri, ina~e prili~no aktivnoj "Pavillons noirs", prvi album njihovih pustolovina bio je dugo vremena nedostupan u Francuskoj. Godine 1964. zapo~inje rad na serijalu "Hultrasson le viking", koji nije do`ivio ve}i uspjeh, pa nakon 10 godina odustaje od crtanja tog stripa. Umro je 1999. godine. Najpoznatije Remaklovo djelo svakako je strip o Crnoj Bradi, koji na svoj {aljivi na~in o`ivljava vrijeme kada su gusari bjesnili Karipskim morem. Glavni junak je gusarski kapetan, divlji razbojnik koji terori{e okeane. Zlobni i podmukli gusar u stvari je priglupi

Autor: Nbs!tfm!Sf!nblm Godina izdavanja: 2:69/ @anr: iv!np!sjt!uj!•ob!bwbo!uv!sb Mjesto i vrijeme radnje: Lb!sjq!tlp!np!sf!29/!wj!kfl Prijatelj i neprijatelj: Ekf!ej!db!j!nps!obs!Ojl!tb!Tf!.

cbt!uj!kb!opn

M

arsel Remakl, autor stripa o Crnoj Bradi, ro|en je 16. januara 1926. u Namuru u Belgiji. Karijeru po~inje ve} s 18 godina pod pseudonimom Ted Sme dli, kao ilus tra tor pred kraj Drugog svjetskog rata. Godine 1956. ula zi u iz da va ~ku ku }u

Jedina osoba koje se Crna Brada zaista boji je njegov Djedica. Mrzovoljni starac patuljastog rasta sve nesuglasice koje ima s unukom rje{ava sna`nim {amarima

nespretnjakovi} ~iji planovi plja~ka{kih napada redovno zavr{avaju neuspjehom, tjeraju}i ~itaoce u urnebesni smijeh. Jedina osoba koje se Crna Brada zaista boji je njegov Djedica. Mrzovoljni starac patuljastog ras ta sve ne su gla si ce ko je ima s unu kom r je {a va sna`nim {amarima, kojima redovno ~asti doti~nog. Zakleti neprijatelj Crne Brade je mornar Nik, stari mornar, uprkos velikom broju godina jo{ u punoj snazi, koji ne oklijeva suo~iti se s najstra{nijim piratima. Da bi na dmu drio i sa vla dao svo je pro ti vni ke ko ris ti se mnogim lukavim trikovima. Njegov najbolji prijatelj je Sebastien, hrabri harpunar s govornom manom. Nik ga prvi put susre}e na kitolovcu, netom oplja~kanom

od strane Crne Brade i njegovih gusara. Mornar Nik, u po~etku zami{ljen kao glavni lik, za razliku od Crne Brade koji u prvim epizodama ima vi{e sporednu ulogu i nedore~en karakter, brzo biva potisnut istim. Crna Brada postepeno preuzima glavnu ulogu u stripu, s vremenom se njegov karakter rafini{e, dora|uje i oplemenjuje, on postaje okosnica pri~e, za razliku od mornara Nika koji dobija epizodnu ulogu. Ta ko taj strip ka sni je po zna je mo pod na zi vom "Crna Brada" ili "Crnobradi". Nik u prvoj epizodi nastoji prona}i brod koji su svladali i zauzeli gusari. Morski razbojnici jo{ su na nje mu i ne na mje ra va ju ga tek ta ko na pus ti ti. Vrlo brzo sre{}e se o~i u o~i s istovremeno ozlogla{enim ali i ~udnim, drskim i smije{nim gusarskim kapetanom Crnom Bradom, koji }e mu zauvijek postati najve}i ne pri ja telj. Po dmu kao ali i vrlo glup, za os tva re nje svojih plja~ka{kih namjera previ{e ne bira sredstva. Svoje stra{ne poduhvate kasnije poku{ava ostvariti uz pomo} svog neugodnog i mrskog Djedice. Od pri~a koje se izdvajaju iz prosjeka vrijedi tako|e spomenuti epizodu "Osvaja~i Pecograda", u kojoj Crna Brada na nagovor Djedice ve} prili~no zabrinutog za svoj gusarski sta` poduzima plja~ka{ki pohod na Pecograd i upu{ta se u dugotrajnu opsadu tog grada. U tome mu se poku{avaju suprotstaviti mornar Nik i Sebastien, koji su se zatekli u gradu. Uz cijeli niz tragikomi~nih planova i poku{aja ulaska u grad, posebno treba spomenuti smije{nu situaciju u kojoj Crna Brada po prvi put obrije svoju bradu, kako bi se preru{io u dje~aka i neprimjetno uvukao u grad, gdje se priklju~u je u~e ni ci ma je dne {ko le, s na mje rom da na ve ~e svojim gusarima otvori gradska vrata. Sve, naravno, zavr{ava neuspjehom i zarobljavanjem Crne Brade i Djedice.

D`eremaja vjelih poku{ava se nekako organizovati. Normalno, ta nova "civilizacija" ima problem. Jednostavno vlada bezakonje i razli~ite bande haraju, te plja~kaju i ubijaju sve {to im stane na put. Tada dolazi ono neizbje`no, junak koji je odrastao u savr{enom svijetu sa tetkom Martom i misli da je svijet lijepo mjesto puno pravde i ostalih lijepih stvari, a tu dobijamo D`eremaju. Tada pri~a tra`i ono drugo, glavnog sporednog lika koji }e biti su{ta suprotnost glavnom liku. Taj lik je Kurdi Maloj. Kurdi je navikao `ivjeti u borbi za opstanak. Dok je bio mali otac ga je tukao i zaklju~avao u {upu kad je lagao. Kurdi ne misli ni na koga drugog nego na samog sebe. Kada mora i ne mora on krade i ubija, te ostavlja D`eremaju u opasnosti spasavaju}i

Autor: Ifs!nbo!Iv!qfo Godina izdavanja: 2:8:/ @anr: qpt!ub!qp!lb!mjq!uj!•oj Mjesto i vrijeme radnje: Bnf!sj!lb!v!cv!ev!~opt!uj Prijatelj i neprijatelj: Lvse!Nb!mpk!j!

nop!hj!of!qsj!kb!uf!mkj

I

z haosa, u Americi koja je uni{tila samu sebe, koja se bacila 300 godina unazad, u kojoj je os ta lo sa mo de set mi li ona lju di, u ko joj vi {e ne ma pra va i prav de, ra |a se D`eremaja. Nema povratka, ve}ina ljudi je zbrisana sa kontinenta, a ono malo pre`i-

Kroz strip se provla~e razli~ite epizodne uloge kao {to su [arita, samoubica, Aleks, mu~iteljica, Lena "bogata djevoj~ica" i tetka Marta, zatim ]oravac i razli~iti tirani toga svijeta

vlastitu glavu. Oni ne mogu biti oslonac jedan drugom, ali uprkos tome jedan ne bi mogao bez drugog. Da D`eremaja nema Kurdija vrlo bi brzo poginuo, a da Kurdi nema D`eremaju vjerovatno bi poginuo od lovaca na glave ili neke bande. U postapokalipti~nom svijetu ne postoje dobri i lo{i. Svi su dobri i svi su lo{i, ubica ili tiranin su jednaki svojoj `rtvi. Nema pravde u borbi, slu`i se svakovrsnim oru`jima, zavisno o tome {ta ima. Kroz strip se provla~e razli~ite epizodne uloge, tako da osim D`eremaje i Kurdija imamo cijeli reper-

to ar ra zli ~i tih li ko va kao {to su [a ri ta, sa mo ubi ca, Aleks, mu~iteljica, Lena "bogata djevoj~ica" koja prikazuje odraz dru{tva i Marta, tetka koja u Kurdiju vidi naj go re rje {e nje, za tim ]o ra vac i ra zli ~i ti ti ra ni toga svijeta. Herman Hupen njima ~esto suprotstavlja lik male djevoj~ice koja svojom nevino{}u impresionira i prikazuje svijet kakav bi trebalo da bude. Svi ovi fantasti~ni elementi ~ine ovaj strip jednim od najpopularnijih stripova 20. vijeka. Herman je ro|en 17. jula 1938. godine u Bekerkeu, malom selu u Belgiji. U sedamnaestoj godini seli se u Kanadu. Nakon ~etiri godine vra}a se u Belgiju, a tek 1964. godine dolazi u prvi kontakt sa stripom, zahvaljuju}i svome {ogoru. Njegov prvi rad su "Do`ivljaji ujaka Paula". Godine 1966. Greg, upoznat s njegovim radom pi{e za njega Bernarda Prinsa, {to je Hermanov prvi poku{aj da se doka`e kao crta~. Nakon uspjeha radi na prva dva albuma Jogurte, te iste 1966. tako|e s Gregom pravi "Koman~a" kojeg izdaje 1969. godine. Godine 1977. pravi svoj prvi samostalni rad "D`eremaju" kojeg izdaje po~etkom 1979. u Njema~koj. Za njega je dobio ideju kada je 1969. godine na Bel Eru ubijeno pet osoba i kada su se te iste i sljede}ih godina odr`avala predavanja o razornosti atomske bombe. Zanimljivo je da je prema ovom stripu snimljena poznata tri lo gi ja "Po bje{ nje li Maks", a sni mlje na je i se ri ja "D`eremaja" sa Lukom Perijem. U Jugoslaviji su objavljene njegove najbolje epizode "No} grabljivica", "Usta puna pijeska", "Divlji na slje dni ci", "Usi ja ne o~i", "Za mor ~e za vje ~nost", "Sekta", "Bijesne vode", "Zima klovnova"... Do danas Herman radi na tom stripu.

Dana{nji svijet ima tri `ari{ta stripa: Francusku i Belgiju kao jedno, Japan i Ameriku. Oni imaju sasvim razli~ite tradicije: Francuska i Belgija njeguju umjetni~ku stranu, Japan je najmla|i, a Amerika je stvorila masovnu potro{nju stripova kroz ideju superjunaka, koja i danas ~ini osnovu industrije stripa. Najzna~ajniji strip autori su Hugo Prat, Herman, Milton Kanif, Moebius, Osamu Tezuka, Frenk Miler, @ebe i drugi. Ovdje }emo se podsjetiti njihovih najzna~ajnijih junaka

31

32

qfubl!5. 6. 2009.

Tre}i dan Teatar festa

Kultura Slijedi izbor bendova za "Demofest" FOTO S. ILI]

Dikli}evo stanje i dalje te{ko

kovi}eva. Grupe koje }e nastupati u revijalnom dijelu programa su "Kosheen", "Asian Dub Foundation" i "Therapy?". Pored sjajnih koncerata koji Festival }e trajati od 23. do 26. jula

}e etablirati Banjaluku na muzi~koj mapi Evrope, "Nektar Demofest" donosi i radionice koje }e odr`ati hip-hop zvijezda Mar~elo, \ani Pervan i Sale Veruda iz "KUD Idijota", izlo`bu fotografija Predraga Mila{inovi}a, besplatne filmove u multipleksu "Palas" i afterpartije na kojima }e nastupiti "Sopot", "Afrodizijak", Grof \uraz i "Post Scriptum". Ulaz za sve koncerte, radionice, filmove i afterpartije bi}e besplatan. J.B.

Fo~aci pjesmom kazivali

Izlo`ene najbolje novinske fotografije

Umrla Koko Tejlor, kraljica bluza ^IKAGO - Ameri~ka pjeva~ica Koko Tejlor (Taylor), zvana kraljica bluza, umrla je u srijedu u 81. go di ni od pos to pe ra ti vnih komplikacija, saop{tila je njena diskografska ku}a. Ro|ena kao Kora Volton u Memfisu, na jugu SAD, a nadimak je dobila zbog strasti prema ~okoladi. U ^ikago se, u potrazi za poslom, preselila 1952. sa svojim budu}im suprugom Robertom Popsom Tejlorom. Kako su bili bez novca, Koko je no}u pjevala po bluz klubovima, a preko dana radila po ku}ama.

Godine 1963. kompozitor Vili Dikson, koji je svojevremeno rekao da nikada nije ~uo neku `enu da pjeva bluz kao ona, pomogao joj je da potpi{e ugovor s ku}om "Chess Records", za koju je snimila album "Wang Dang Doodle", koji je 1965. prodat u milion primjeraka. Kasnije je snimila jo{ devet albuma, od kojih posljednji 2007. Posljednji put je nastupila 7. maja u Memfisu, gdje je primila svoju 29. nagradu za bluz muziku. Dobitnica je i nagrade "Gremi" 1984. (Agencije)

FOTO N. UGLJE[A

SARAJEVO - Izlo`ba najboljih novinskih fotografija u pro{loj godini "Wor ld Press Pho to" otvorena je u srijedu u Umjetni~koj galeriji BiH u Sarajevu. Prikazano je oko 200 pobjedni~kih fotografija iz 10 tematskih oblasti natjecanja, kojima su obuhva}eni najzna~ajniji doga|aji u svijetu pro{le godine. Postavljena je i fotografija godine Entonija Sua, objavljena u magazinu "Time", koja prikazuje policajca kako ulazi u ku}u u ameri~kom gradu Klivlendu zaplijenjenu zbog neispla}ene hipoteke. Ova fotografija pokazuje svu kompleksnost ekonomske krize koja je pro{le godine pogodila svijet. Svake godine fotografi iz cijelog svijeta {alju svoje radove za ovu izlo`bu. Ove godine prijavljen je rekordan broj od 5.508 autora, koji su poslali vi{e od 69.000 fotografija. M.L.

Najdra`a nagrada aplauz: Detalj iz predstave FOTO M. RADULOVI]

NOVI SAD - Konzilijum ljekara Instituta za kardiovaskularne bolesti Instituta za plu}ne bolesti i Klinike za hirurgiju Klini~kog centra Vojvodine saop{tio je ju~e da je stanje glumca Bogdana Dikli}a i dalje ozbiljno, ali sa tendencijom blagog pobolj{anja. Kako je navedeno u saop{tenju, ljekari nastavljaju sa intenzivnim terapijskim procedurama i neprestanim monitoringom u Jedinici postoperativne intenzivne nege Klinike za kardiovaskularnu hirurgiju Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine u Sremskoj Kamenici. Bogdanu Dikli}u se 2. juna zdravsteno stanje pogor{alo zbog krvarenja u trbuhu, pa ga je tim hirurga Klini~kog centra Vojvodine operisao. Dikli}u je pozlilo tokom predstave na "Sterijinom pozorju" u nedjelju uve~e. (Agencije)

Najvi{e prijava iz Srbije

BANJALUKA - Festival demo bendova "Nektar Demofest" nastavlja sa svojom revolucijom kulture, a ovog ljeta odr`a}e se od 23. do 26. jula na tvr|avi Kastel u Banjaluci. Povodom toga prire|ena je preskonferencija u multipleksu "Palas", na kojoj su u~estvovali Anton Kasipovi}, ministar prosvjete i kulture RS, Dragoljub Davidovi}, gradona~elnik Banjaluke, Brankica Jankovi}, direktor "Demofesta", i Nik Peni, direktor "Banjalu~ke pivare". Jo{ nisu poznata imena bendova koji }e u~estvovati na takmi~enju. Zasad se zna da je najvi{e prijava stiglo iz Srbije - 141, zatim iz BiH 81, Hrvatske - 57, Slovenije sedam, Makedonije - 10 i iz Crne Gore pet. "Slijedi nimalo jednostavan posao selekcije i odabira 30 bendova koji }e nastupiti na festivalu. Rezultati selekcije `irija bi}e poznati u toku sljede}eg mjeseca", kazala je Jan-

"Kauboji"

FO^A - Muzi~ko-scenski kola` Amaterskog pozori{ta iz Fo~e, pod sloganom "Pjesmom da ti ka`em", izveden je u srijedu u Gradskom narodnom pozori{tu u Fo~i. Program je otvorila Tijana Danilovi}. Pored nje, romskim, makedonskim i etno pjesmama, uz pratnju orkestra KUD "Vila" iz Fo~e, predstavili su se mladi fo~anski izvo|a~i Sanja Ristanovi}, Jovana Bojat, Nikolina Elez, Tijana Danilovi}, Milica Nikoli}, te Bo`idar Boban Vre}o. U pitanju je nastavak prvog serijala, koji je pod sloganom "]ehotina Drini zapjevala, a Fo~a im pjesmu sa~uvala" Amatersko pozori{te iz Fo~e priredilo pro{le godine. Naredni muzi~ko-scenski kola` bi}e organizovan u dvori{tu pozori{ta, kada }e se mladi izvo|a~i iz Fo~e predstaviti drugim muzi~kim `anrom. D.Vu.

Ve~e uz gusle BANJALUKA - Promocija knjige "Pjevanje uz gusle" Dimitrija O. Golemovi}a, u organizaciji Udru`enja inicijativa kulturne raznolikosti ICD, bi}e odr`ana ve~eras u 19 sati u Vije}nici Kulturnog centra Banski dvor u Banjaluci. O knjizi }e, pored autora, govoriti dr Luka [ekara i Miroslav Mi{kanovi}, te guslari Vaso Dra{kovi} i Vladimir Iri}. Dimitrije O. Golemovi}, etnomu zi ko log i kom po zi tor, od 1979. radi kao nastavnik za predmet etnomuzikologija na Fakulte tu mu zi ~ke ume tnos ti u Beogradu. U okviru bavljenja tradicionalnom muzikom obi{ao je vi{e stotina sela na teritorijama Srbije, BiH i Crne Gore, sakupiv{i na hiljade narodnih melodija. Autor je niza knjiga i nau~nih radova iz oblasti etnomuzikologije, nekoliko gramofonskih plo~a, audio-kaseta i kompakt-diskova, kao i dvije TV serije za djecu. D.Z.

Predstava kombinuje gluma~ku i re`isersku inventivnost i dobru scensku zabavu, rekao glumac Rakan Ru{aidat Nevena VR@INA

BANJALUKA - Predstava "Kauboji" Teatra "Exit" iz Zagreba, koja je izvedena u srijedu na Velikoj sceni Narodnog pozori{ta RS, obilje`ila je tre}i dan Teatar festa "Petar Ko~i} 2009" u Banjaluci. Autor teksta, re`iser i glumac Sa{a Ano~i} ka`e da su komad koji ima manire najklasi~nijeg mjuzikla pri-

Zavr{en Osmi festival bh. drame u Zenici

premali {est mjeseci. Sve po~inje pri~om o formiranju gluma~ke trupe, koja priprema kaubojsku predstavu, ali ispod te povr{ine "posute" malim ljudima od po~etka struji do`ivljaj, koji ova gluma~ka ekipa iznosi s posebnim emocijama. "Od po~etka rada na predstavi bavili smo se vje{tinama, sviranjem, pjevanjem, imali smo pri~u ugrubo i na kraju smo nekako uspjeli do}i do uspje{nog fini{a. Znao sam {ta koji glumac mo`e dati i na neki na~in sam im podilazio. Poku{ao sam gdje je to bilo mogu}e izvu}i ne{to vi{e iz glumaca, kako bi napredovali i razvijali se", rekao je Ano~i}. Prema njegovim rije~ima, na predstavi je potrebno konstantno raditi i pobolj{avati kvalitet kako nikada ne bi izgubila na interesovanju. "'Kauboji' su nedavno imali stotu izvedbu. Tada su nam do{li ljudi koji su bili i na premijeri. Njihove reakcije su bile vi{e nego pozitivne; rekli su da je mnogo

"Dervi{ i

M. LINGO

ZENICA - Najbolja predstava na sino} zavr{enom Osmom festivalu bh. drame u Zenici je "Dervi{ i smrt" koju je, po romanu Me{e Selimovi}a, re`irao Egon Savin, a izvodi je Beogradsko dramsko pozori{te. Savin je dobio nagradu i za najbolju re`iju, a Nikola Ristanovski za najbolje ostvarenu ulogu u ovoj predstavi. "Mnogo mi zna~i ova nagrada. Ne samo zbog toga {to sam ja Sarajlija i {to mi je Bosna u srcu, nego zbog Me {i nog tek sta koji govori o sudbini Bosanaca i Hercegovaca, ali i o sudbini svih ljudi sa ovih na{ih eks jugoslovenskih Egon Savin prostora", rekao FOTO ARHIVA

je Savin. Tekst Me{e Selimovi}a izabrao je jer, kako isti~e, pripada i bh. i srpskoj knji`evnosti. "Sretan sam posebno {to sam predstavu 'Dervi{ i smrt' radio sa Nikolom Ristanovskim, velikim glumcem. Rad na ovoj predstavi uslovio sam time da on igra Nurudina. U Beogradu ima odli~nih glumaca, ali ja sam u ovoj predstavi `eleo ba{ njega", ka`e Savin. Nikola Ristanovski, makedonski glumac, isti~e kako je reditelj imao potpuno povjerenje u njega, pa ~ak i vi{e nego {to je on sam vjerovao u sebe. "Zbog toga su valjda reditelji potrebni pozori{tu. S druge strane, meni je rad na ovoj predstavi, igranje ove predstave jedna sasvim nova faza koja je zbog mog intimnog istra`ivanja konteksta lika, mentalnog, psiholo{kog, dervi{tva, postala ne{to vi{e od pozori{ta.

Kultura

5. 6. 2009. qfubl

"Petar Ko~i} 2009" u znaku zagreba~kog "Exita"

Vijesti

odu{evili publiku

Premijera art filma "Kupljeno"

Predavanje o pozori{tu Qsf!eb!wb!okf!ob!uf!nv!#Ob!sp!eob!qp!{p!sj!|ub!lbp!jo!tuj!uv!dj!kf-!nj!. tj!kb-!sf!qfs!up!bs!j!dj!mkf!wj#!esb!nb!uvs!hb!Tmbw!lb!Nj!mb!op!wj!~b!pesab!op!kf kv!•f!ob!Nb!mpk!tdf!oj!Ob!sp!eoph!qp!{p!sj!|ub!ST!v!plwj!sv!Uf!bubs!gft!ub/ Qp!{ob!uj!esb!nb!uvsh!kf!upn!qsj!mj!lpn!vlb!{bp!ob!lsj!{of!qf!sj!pef!lp!kj tv!v!jt!up!sj!kj!qp!hb!}b!mj!j!jo!tuj!uv!dj!kf!qp!{p!sj!|ub-!pt!wsovw!|j!tf!qsj!up!nf!j ob!vt!lv!qp!wf!{b!optu!qp!mj!uj!•lf!tj!uv!bdj!kf!v!{f!nmkj!j!pwji!lvm!uvs!oji!jo!. tuj!uv!dj!kb/ #Jt!lvt!uwp!tp!dj!kb!mjt!uj!•lji!{f!nb!mkb!kf!eb!tnp!jnb!mj!nop!hp!ob!sp!eoji qp!{p!sj!|ub!j!eb!kf!ob!spe!cjp!usbo!tdfo!efu!uv!up!sj!bm-!|up!kf!cjp!lpo!dfqu qp!lp!kfn!kf!qp!{p!sj!|uf!hp!wp!sj!mp!p!ob!sp!ev#-!ob!wfp!kf!Nj!mb!op!wj~/ Jblp!kf!kv!•f!sb|!okf!qsf!eb!wb!okf!usf!cbmp!eb!esaj!qp!{p!sj!|oj!lsj!uj!•bs Jwbo!Nf!ef!oj!db-!po!{cph!{esbw!tuwf!oph!tub!okb!oj!kf!np!hbp!eb!ep!. qv!uv!kf!v!Cb!okb!mv!lv-!bmj!~f!hb-!lb!lp!ob!wp!ef!j{!Ob!sp!eoph!qp!{p!sj!|ub ST-!pesab!uj!ob!kf!tfo/

Nagrade Ep!lb{!lwb!mj!uf!ub!qsfe!tub!wf!tv!j!nop!hp!. cspk!of!ob!hsb!ef/!J{nf!}v!pt!ub!mji-!ptwp!kj!mj!tv!ob!. hsb!ev!{b!obk!cp!mkv!qsfe!tub!wv!v!dkf!mj!oj!j!ob!hsb!ev {b!obk!cp!mkf!sf!ej!ufmk!tlp!pt!uwb!sf!okf!v!3119/!hp!ej!oj/ Qp!sfe!up!hb-!qsj!qb!mp!jn!kf!j!qsj!{ob!okf!{b!j{v!{f!ubo ep!qsj!opt!lvm!uvs!opn!aj!wp!uv!hsb!eb-!lbp!j!#Wkf!toj!lp!. wb#!ob!hsb!eb!#Ev!csbw!lp!Evk!|jo#!{b!qp!{p!sj!|ov vnkf!uoptu!v!3119/!hp!ej!oj/ Ob!#Nb!sv!mj!~f!wjn!eb!oj!nb!311:#!ptwp!kj!mj!tv!qsj!. {ob!okf!#Nb!svm#!{b!obk!cp!mkv!qsfe!tub!wv!v!dkf!mj!oj/!Tb!. |b!Bop!•j~!kf!jt!uv!ob!hsb!ev!ep!cjp!{b!obk!cp!mkf sf!ej!ufmk!tlp!pt!uwb!sf!okf-!epl!kf!Sb!lbo!Sv!|b!jebu ob!hsb!ev!ep!cjp!{b!obk!cp!mkv!hmv!nb!•lv!j{wf!ecv/

Komad pripremali {est mjeseci

stabilnija i ~vr{}a u odnosu na prvo igranje, {to nama jako imponuje", rekao je Ano~i}. Ivana Star~evi}, iako nije profesionalna glumica, zahvaljuju}i svojim vokalnim sposobnostima dobro se sna{la u ulozi Marice. "S obzirom na to da se ostali glumci dobro snalaze u pjevanju, meni je bilo lak{e da njih nau~im da dobro pjevaju, nego njima da mene nau~e da dobro glumim. Upoznali smo se u Kazali{tu 'Tre{nja', gdje sam i ranije pjevala u nekim mjuziklima, ali mi je ovo prva ozbiljna gluma~ka rola", navela je Star~evi}eva. Rakan Ru{aidat, koji igra lik Miodraga, smatra da je glumcu najve}a nagrada aplauz. "Najdra`a nagrada svakom glumcu je svakako aplauz i kada je publika zadovoljna. To je doista dirljivo. Onda zna{ da je posao napravljen kako treba, jer ako je publika dirnuta to se osjeti, to je ono zbog ~ega bi svaki glumac trebalo da radi ovaj po-

sao", istakao je on. Dodao je da "Kauboji" kombinuju gluma~ku i re`isersku inventivnost i dobru scensku zabavu, da mogu biti veseli, ali i zabrinuti nad egzistencijom svojih junaka, {to je karakteristika koja krasi rijetke predstave. Radovan Ru`djak, koji je pored svoje uloge imao zadatak da ostale glumce nau~i da igraju step, ka`e da mu je ponekad bilo jako te{ko raditi s njima. "Step sam u~io preko DVD-a. U to vrijeme mi je Afrikanac koji je pokazivao pokrete na TV-u bio najve}i prijatelj. Potom je Sa{a predlo`io da to ukomponujemo u predstavu", pojasnio je Ru`djak. Istakao je da je kod stepovanja najbitnije da se na kraju svi ujedna~e, kao i da su ostali glumci relativno brzo prihvatili pokrete, {to je publika imala priliku da vidi na sceni. U vi{e od tri sata predstave "Kauboji" igraju i Matija Antoli}, Hrvoje Bari{i} i Krunoslav Klabu~ar.

smrt" najbolja predstava Smatram da sam se poslije dugo vremena vratio sebi vi{e nego {to to pozori{te dopu{ta. Osje}am se kao dervi{ pozori{nog reda. Prestao sam da razmi{ljam o mehanizmima i na~inima i po~eo sam se vi{e baviti su{tinom, sobom i ljudima. Zbog toga je za mene svaki put zadovoljstvo igrati ovu predstavu", rekao je Ristanovski. Kad bi u jednoj re~enici morao da opi{e osje}aj u vezi s dobijanjem nagrade, rekao bi, kako ka`e, da Osje}am se kao dervi{ pozori{nog reda, rekao Ristanovski

Scena iz pobjedni~kog komada

ne postoje pobjede i porazi. "Postoje razgovori, postoji razumijevanje, postoji istina", objasnio je. Nagradu za najbolji dramski tekst za predstavu "Mosuefuckers" na festivalu u Zenici dobio je Almir Im{irevi}. Najboljim mladim glumcem progla{en je Sa{a Hand`i}, a specijalna nagrada "Adem ]ejvan" dodijeljena je Ka}i Dori} za sjajne gluma~ke kreacije i ukupan doprinos razvoju teatarske umjetnosti u BiH.

33

BANJALUKA - Premijera kratkog igranog filma "Kupljeno - fini neki ljudi" prema scenariju i re`iji Zdravka Kru lja, u proi zvo dnji "BLStu di ja" iz Ba njalu ke, bi}e odr`ana u subotu, 6. juna, u 19 sati u sali Gradskog pozori{ta "Jazavac". Dvanaestominutni art film koji je sniman u aprilu 2008. na Banjalu~kom velesajmu, pre ma ri je ~i ma pro du cen ta Bo ri sa Lju ji }a, ba nja lu ~ka publika }e mo}i da pogleda i na ovogodi{njem "Kratkofilu". "Snimanje je trajalo osam dana, nakon ~ega je uslijedila pos tpro du kci ja u ko joj smo se suo~ili sa brojnim pote {ko }a ma, me |u ko ji ma i ne dos tat kom fi nan sij skih sredstava", rekao je Ljuji}. Ulo ge tu ma ~e Sla |a na Zrni}, Milka Br|anin-Babi}, Ale ksan dra Bla ni}, Da vor Toj ~i}, Va len ti na Duv njak, Boris Ljuji}, Zdravko Krulj, Vo ji slav Mi la no vi}, Ni ko la [urlan, Boris Ljolji}, Du{ka Vukmilovi}, Aleksandra Vlaji}-Ljulji}, Katja Ljuji}, Nenad Timkov, Dragan ^i~a i @a na Vu ~ko vi}. Mu zi ku je potpisao Filip Gavranovi}. Film je ra|en u HDV formatu, {to je novitet na ovom podru~ju. Pored premijernog prikazivanja filma, u subotu }e u sali GP "Jazavac" biti odr`an i mini-koncert Filipa Gavranovi}a i saradnika. D.Z.

Merilin Robinson nagrada "Orind`"

LONDON - Ameri~ka knji`e vni ca Me ri lin Ro bin son dobitnica je britanske literarne nagrade "Orind`" za beletris ti ku za svoj tre }i ro man "Home". Me ri lin je po bije di la pet drugih autora i dobila nagradu vri je dnos ti 30.000 fun ti na ceremoniji odr`anoj u srijedu u Rojal festival holu, u Londonu. Nagrada "Orind`", koja se do dje lju je sa mo `e na ma za beletristiku na engleskom jeziku, ustanovljena je 1996. Merilin Robnison je napisala i roman "Housekeeping" (1981), koji je britanski list "Ob ser ver" svrstao u 100 najboljih romana svih vremena i koji je bio nominovan za Pulicerovu nagradu. To prizna nje do bi la je 2004. za knjigu "Gilead". (Agencije)

34

qfubl!5. 6. 2009.

Problemi u Dalmatinskoj ulici

Sarajevo Sredstva za sanaciju {kola u op{tini Centar

Redukcije u Dobrinji i Blagovcu

D`e vad Be }i re vi}, na ~el nik op {ti ne Cen tar i di re kto ri osnovnih {kola s ovog podru~ja, ju~er su potpisali protokole o re ali za ci ji gran ta za sanaciju pet {kolskih objekata i dvori{ta. Op{tina Centar je u ovogodi{njem bu d`e tu za ovu namje nu izdvojila 124.000 KM. "Osnovnoj {koli 'Musa ]azim ]ati}' dodijeljeno je 35.000 KM, {to }e poslu`iti za izmjenu dijela prozora na {kolskoj zgradi i za-

Doma}instva u Uli ci To me Mende{a 2 i Mlinskoj, te naselja ^etojevi}i, Blagovac 2 i Ku~ukovi}i danas od devet do 15 sati ne}e imati struje, saop{teno je iz "Elektrodistribucije". Bez na pa ja nja elek tri ~nom energijom od 8.30 do 10 bi}e i podru~je Dje~jeg sela u Mojmilu. Dijelovi Dobrinje bez struje }e biti od 10 do 11.30, te od 11.30 do 13 i od 13 do 14.30. [.P.

Deminiran lokalitet Curinih njiva na Trebevi}u Pred sta vni ci or ga ni za ci je "Nor ve {ka na ro dna po mo}" predali su ju~er predstavnicima Civilne za{tite op}ine Stari grad deminirani lokalitet Curine njive - Rasadnik na podru~ju Trebevi}a. Ovim je ozna~eno okon~anje deminiranja 36.305 kvadratnih metara povr{ine. Mesud Arnautovi}, koordinator za deminiranje lokaliteta u op}ini Stari grad, isti~e da je nakon ~i{}enja mina na Curinim njivama ostalo jo{ da se deminiraju dva manja lokaliteta i time }e u ovoj godini u potpunosti biti okon~ano deminiranje Trebevi}a. M.L.

Važniji telefoni Bfsp!espn!Tb!sb!kf!wp Cb!lj!kf Cpm!oj!db!#Lp!|f!wp# Ej!nokb!•bs #Fmfl!usp!ejt!usj!cv!dj!kb#!.!lwb!sp!wj HSBT!Jo!gp.dfo!ubs KLQ!#Sbe# Lbo!up!obm!ob!jo!tqf!ldj!kb #Qp!lpq# #Sb!ejp.ub!ltj# #Tb!sb!kf!wp.tubo# Uf!mf!gpo!tlf!jo!gps!nb!dj!kf #Up!qmb!of# Uv!sjt!uj!•lj!jo!gps!nb!uj!woj!dfo!ubs #Wp!ep!wpe# Bvup!cvt!lb!tub!oj!db Cpm!oj!db!#Qpe!isbt!up!wj# Fl!tqsf!toj!qp!|ubo!tlj!tfs!wjt Lb!ob!mj!{b!dj!kb NVQ Pq~b!cpm!oj!db!Tb!sb!kf!wp QUU!lwb!sp!wj #Tb!sb!kf!wp!hbt# Uf!mf!hsb!nj #Wf!mf!qf!lb!sb# Wf!uf!sj!obs!tlb!tub!oj!db

39:.211 644.874 555.911 769.666 341.878 3:4.294 769.149 774.95: 753.554 2626 553.691 2293 761.:8: 643.717 752.573 324.211 555.454 2528 779.36: 775.322 396.211 :88 383.:91 2313 759.616 553.414

Nije se vodilo ra~una o sastavu tla [b!tb!o b!d j!kv!lmj!{ j!| ub!v Ebm!nb!ujo!tlpk!vmjdj!pq!|uj!ob!Dfo!. ubs!kf!j{!ewp!kj!mb!611/111!LN-!b Wmb!eb!LT!qv!ufn!Vqsb!wf!Dj!wjm!of {b!|uj!uf!nj!mj!po!LN/!#Hmb!woj!qsp!kf!. lbu!tb!ob!dj!kf!vsb!ej!mb!kf!gjs!nb!(Lp!. oflt(! j{! Npt!u b!s b/! Qswb! gb!{ b tb!ob!dj!kf!lmj!{j!|ub!v!Eb!mn!bujo!tlpk vmj!dj!usf!cb!mp!kf!eb!cvef!{b!ws|f!ob {b!usj!nkf!tf!db#-!lb!{bp!kf!Tb!mji Ip!sp!{p!wj~-!tusv!•oj!tb!sb!eojl!v Tmv!acj!{b!jo!gps!nb!uj!lv!j!jo!gps!nj!tb!. okf!pq!|uj!of!Dfo!ubs/! Tubn!cf!of!{hsb!ef!v!Ebm!nb!ujo!. tlpk!tb!hsb!}f!of!tv!2:83/!hp!ej!. of-!bmj!tf!oj!kf!wp!ej!mp!sb!•v!ob!p tbt!ub!wv!umb-!lp!kf!•j!of!hmj!ob!j!|mkv!. obl/! #Hsb!e j!u f!mkj!ub!e b!oj!t v!vsb!e j!mj bef!l wb!u ov!qp!e mp!h v!j!uf!n f!mkf {hsb!ef!j!bef!lwb!uov!lp!nv!obm!ov jo!gsbt!usv!luv!sv#-!ep!ebp!kf!Ip!sp!{p!. wj~/! Ewb!uv!of!mb!jtqpe!Eb!mbn!ujo!tlf vmj!df!j{!hsb!}f!ob!tv!•fuseftfuji hp!ej!ob!qsp!|mph!wj!kf!lb/

Dom zdravlja dobio RTG aparat Pneumofiziolo{ki dispanzer Doma zdravlja u Had`i}ima u ponedjeljak }e nastaviti pru`anje svojih usluga. Dispanzer od 3. juna ne radi zbog monta`e RTG aparta. "Aparat ~ija je osnovna namjena snimanje plu}a, preba~en je iz Doma zdravlja Stari grad u Had`i}e, kazao je Arman [arki}, glasnogovornik JU Dom zdravlja KS. [.P.

Servisne informacije Policija

[ejla PERTEF

122

Velika koli~ina podzemnih voda usporava sanaciju klizi{ta u Dalmatinskoj ulici. Zbog ovog klizi{ta direktno su ugro`ena dva stambena objekata na brojevima 13 i 15 u ovoj ulici. Mirsad Okeri}, nadzorni in`enjer Zavoda za izgradnju KS, isti~e da poja~ana koli~ina podzemnih voda ne dozvoljava ubrizgavanje mase u {upljine iznad tunela. "U toku su radovi na konsolidacionom injektiranju terena. Injektiranje je proces ubrizgavanja mase u teren. U ovom slu~aju injekciona masa se sastoji od cementa, aditiva i vode. Ona se pod pritiskom

Ob!qp!esv!•kv!NVQ.b!LT!v qsp!uf!lmb!35!tb!ub!fwj!efo!uj!. sb!op!kf!|ftu!lsj!wj!•oji!ekf!mb; ewb!sb!{cpk!oj|!uwb-!sb!{cpk!oj!. •lb!lsb!}b-!ewb!ob!tjm!oj!•lb qp!ob!|b!okb!j!uf!|lb!lsb!}b/

Hitna pomo}

124 Flj!qf!Ij!uof!qp!np!~j!jnb!mf tv!516!jo!ufs!wfo!dj!kb/

Porodili{ta

285-287 250-259 V!qp!sp!ej!mj!|uj!nb!kf!sp!}f!op 38!cf!cb;!26!ekf!•b!lb!j!23 ekf!wpk!•j!db/

FOTO D@. TORCHE

mjenu parketa u sali za tjelesni odgoj. Iznosi od po 25.000 KM dodijeljeni su O[ 'Mehmed-beg Kapetanovi} Ljubu{ak' za izmjenu di je la sto la ri je na {kol skom objektu i O[ 'Alija Nametak' za sanaciju mokrih ~vorova. Za zamjenu dijela stolarije 20.000 KM dobila je {kola 'Hasan Kiki}'. O[ 'Isak Samokovlija' dodijeljen je iznos od 19.000 KM, namijenjen za sanaciju {kolskog dvori{ta", saop{teno je iz op{tine Centar. [.P.

Podzemne sanaciju

ubrizgava u teren oko tunela. Prilikom izgradnje tunela, pretpostavka je da je ostalo dosta {upljina iznad gornjeg dijela tunela. To su velike {upljine koje se ispunjavaju tom injekcionom masom", objasnio je Okeri}. Kazao je da su uzroci nastanka {upljina i podzemne vode, te o{te}ene kanalizacione i vodovodne instalacije. "Niz je uzroka {to je raslabljen teren s dosta {upljina. Niko se nije htio uhvatiti u ko{tac s ovim problemom, jer je rije~ o jako osjetljivom i zahtjevnom projektu", tvrdi Okeri}. Sanacija klizi{ta je po~ela krajem oktobra pro{le godine, ali, kako navodi Okeri}, zavr{etak radova niko

Foto-vijest

Vatrogasci

123 Flj!qf!wb!usp!hb!tb!db!jnb!mf tv!kf!eov!jo!ufs!wfo!dj!kv;!hp!sjp kf!bvup!np!cjm!ob!qbs!lj!sb!mj!|uv/

Kada }e nadle`ni posijati travu u parku "At Mejdan"? U toku je zadnja faza sanacije Ulice Hamdije Kre{evljakovi}a, a po zavr{etku radova posija}emo travu.

Ai{a BE[OVI], doma}ica

Tarik POTUROVI], pomo}nik na~elnika za komunalne poslove i investicije op{tine Stari grad

Radnici Komunalnog preduze}a "Park" ovih dana vrijedno ~iste i ure|uju obalu Miljacke.

5. 6. 2009. qfubl 35

Sarajevo

daleko ve}i nego {to se o~ekivalo

Vodi~

vode usporavaju klizi{ta

U stambenim zgradama popucale instalacije FOTO D`. TORCHE

FILMOVI

BQP!MP Ufs!nj!ob!ups;!Tqb!tf!okf Lsjt!uj!kbo!Cfkm-!Tfn! Wps!ujo!hupo-!Nvo! Cmbe!hve Sf!aj!kb;!NdH )29-!31!i* NF!FUJOH!QP!JOU Tubs!Usfl! Lsjt!Qbko-![b!lb!sj!Lwjo!up-! Eafk!Eafk!Bcsbnt )29-!31-!33!i*

PREDSTAVE QP![P!SJ!\UF!NMB!EJI Tlb!qj!op Sf!aj!kb;!Lb!~b!Ep!sj~ )31!i* TBS!US Vuj!dbk!hb!nb!{sb!lb!ob! tb!cmb!tof!of!wf!of Sf!aj!kb;!Tfm!nb!Tqb!ij~ )31! i! v! ewp!sb!oj! pq!|uj!of Op!wj!hsbe* ne mo`e sa sigurno{}u definisati. Sabahudin Begovi}, direktor projekta sanacije klizi{ta u Dalmatinskoj ulici iz firme "Hidrogradnja", ka`e da }e nakon prve faze pristupiti sanaciji objekata koji su o{te}eni zbog ovog klizi{ta. "Kad bude za vr{ena konsolidacija terena oko ugro`enih objekata, pristupi}e se preusmjeravanju tih voda. One moraju biti rije{ene nakna dno. Te vo de se po ja ~a va ju ti me {to mi injektiranjem zatvaramo te prazne prostore. To je prvi dio sanacije klizi{ta u Dalmatinskoj, a ujedno i stabilizacija terena, a nakon toga bi pristupili sanaciji stambenih objekata", istakao je Begovi}. Prije po~etka sanacije, izvr{ena su mnoga ispita-

Zavr{etak radova ne mo`e sa sigurno{}u biti definisan

vanja ovog klizi{ta, te ura|ena projektna dokumentacija. "Me|utim, mnogo je ostalo nepoznanica, jer nismo o~ekivali ovoliko problema. Prema projektu, o~ekivali smo da je potrebno 300 kilograma suhe tvari, mase za popunjavanje {upljina. Me|utim, desilo se da smo stavljali i preko 1.000 kilograma mase u neke {upljine", pri~a Begovi}. Podsje}a da je samo godinu nakon izgradnje zgrada do{lo do havarije, jer gra|evinska jama za fundiranje objekata nije bila ura|ena na adekvatan na~in. "Tu je do{lo do pucanja i propadanja objekta i tada su popucale vodovodne i kanalizacione instalacije. Ta o{te}enja su mnogo ve}a nego {to se o~ekivalo", kazao je Begovi}.

IZLO@BE

Kad bude zavr{ena konsolidacija terena oko ugro`enih objekata, pristupi}e se preusmjeravanju tih voda

HB!MF!SJ!KB!#HB!CSJ!KFM# #Qp!{p!sj!|oj!qmb!lbu! Lb!nfs!oph!ufb!usb!66# VNKF!UOJ!_LB! HB!MF!SJ!KB #Sf!usp!tqfd!usvn#

Sre}ni {to napokon imaju vodu i struju }i", upozorio je Beganovi}. On je apelovao na predstavnike vlasti da prona|u na~in da pomognu ovim ljudima da zara|uju od svog rada. "Oni su dobri majstori, razumiju se u umjetne zanate, znaju kalajisati, raditi u bakru, samo im je potreban po~etni kapital. Vlada KS, ali i dr`ava BiH trebalo bi da pomogne da ovi ljudi imaju budu}nost", rekao je Beganovi}. Nakon iseljavanja vi{e od 180 ljudi iz Bu tmi ra, ra dni ci Ko mu nal nog pre du ze }a "Rad" ju~er su nastavili ~i{}enje i ogra|iva-

M. LINGO

Jasenija Sulejmanovi} ka`e da je prezadovoljna uslovima za `ivot u stanu u koji je pre se li la u po ne dje ljak, ka da su iseljeni svi stanovnici romskog naselja u Butmiru. Njena porodica dobila je jedan od stanova izgra|enih u naselju Nadosjek. "Pre za do vo ljni smo. Tu smo sa na {im kom{ijama Seferovi}ima i Sejdovi}ima. Imamo vo du, stru ju, ima mo na ~e mu spa va ti, sjediti, mo`emo i kuhati. Sve je dobro. U Butmiru smo `ivjeli u te{kim uslovima. Nismo imali ni vodu ni struju, djeca nisu imala gdje da se operu. Sada }u djecu mo}i poslati u {kolu jer ne}e biti prljavi i ima}e uslove da u~e", kazala nam je ju~er Sulejmanovi}eva. Uprkos tome {to su stam be ni pro ble mi 33 po ro di ce iz Bu tmi ra ri je {e ni preseljenjem u nove stanove izgra|ene na podru~ju nekoliko op}ina, Bajro Beganovi}, predsjednik Udru`enja Roma KS, ukazuje da su oni preseljenjem iz Butmira izgubili mogu}nost da zara|uju za `ivot. "Oni nemaju posla. Djeca im nemaju {ta obu}i, a ni jesti. Do sada su skupljali otpad i tako pre`ivljavali, a sad vi{e ni to ne}e mo-

Potrebno im je pomo}i da mogu zara|ivati za `ivot

Stanovnici naselja u Butmiru iseljeni prije dva dana FOTO N. UGLJE[A

nje vodoza{titne zone, gdje su protekle ~etiri decenije `ivjele romske porodice. "Bilo je manjih problema prilikom preseljenja, ali se ipak sve dobro zavr{ilo. I 30 ~lanova porodice Seferovi} koji su pravili najvi{e problema i nisu `eljeli preseliti u Nadosjek ipak su preuzeli klju~eve i u{li u svoj novi dom", rekao je ^edomir Luki}, ministar za stambena pitanja KS.

NV![FK!LOKJ!AF!WOPT!UJ! J!QP![P!SJ!\OF! VNKF!UOPT!UJ Tubm!of!qpt!ubw!lf! sb!eoji!tp!cb! Tjm!wj!kb!Tusb!ij!nj!sb! Lsbok!•f!wj!~b-! Ib!tb!ob!Lj!lj!~b-! Lbm!nj!kf!Cb!sv!ib! j!Qf!usb!Lp!•j!~b CSV!TB!CF![JT!UBO Tubm!ob!qpt!ubw!lb;! #Sb!{wpk!Tb!sb!kf!wb! pe!qsfu!ijt!up!sjk!tlph! ep!bvt!usp!vhbs!tlph! qf!sj!peb# #Qmf!uf!oj!of!t!Ckf!mb!|oj!df# NV![FK!TB!SB!KF!WB Tubm!ob!qpt!ubw!lb;! #Tb!sb!kf!wp!2989!.!2:29#

36

qfubl!5. 6. 2009.

Banjaluka Psi ~ekaju udomljenje

Prije usvajanja svaki pas biva mikro~ipovan

U banjalu~kom azilu za pse poru~uju da gra|ani ove napu{tene plemenite `ivotinje mogu besplatno usvojiti. Slaven Grbi}, magistar veterinarskih nauka kojem je povjerena briga o azilu u gradu na Vrbasu, istakao je da svaki pas koji se daje na udomljavanje mora biti zdrav, vakcinisan, o~i{}en od spoljnih i U azilu svakodnevno rade na kampanji kako bi {to vi{e pasa bilo usvojeno

unutra{njih parazita. "Prije usvajanja svaki pas biva mikro~ipovan, kako bi nadle`ni u Azilu mogli da prate njegovo kretanje u vremenu i prostoru nakon izlaska iz ove ustanove. Tako|e, svaki vlasnik

FOTO ARHIVA

ima obavezu da obavijesti azil ukoliko ima problema s tim psom", nagla{ava Grbi}. On je istakao da svakodnevno rade na kampanji kako bi {to vi{e napu{tenih `ivotinja bilo usvojeno. Prema njegovim rije~ima, ukoliko zainteresovani usvoje psa i po`ele da ga sterili{u, u Azilu }e napraviti besplatnu sterilizaciju. "U azilu se vodimo filozofijom Engleske, koja proklamuje pet prava `ivotinja, a to su pravo na hranu, vodu, psihofizi~ku aktivnost, smje{taj i neometan razvoj", objasnio je Grbi}. Azil se u potpunosti finansira iz bu d`e ta gra da, a go di{ nji iznos sredstava koji obuhavata Higijeni~arsku slu`bu, odr`avenje, struju, vodu, hranu, ugra|ivanje mikro~ipova, vakcinisanje i udomljavanje iznosi oko 180.000 KM godi{nje. @.K.

Vi{e naselja bez struje Dijelovi naselja Ko~i}ev vijenac, Lau{, Paprikovac, Petri}evac, Sara~ica, Jo{ikova Voda i Bronzani Majdan danas ne}e imati struju od pet do 5.30. Struju ne}e imati ni dijelovi nase-

lja Mi{in Han, Drago~aj, Rami}i i Tunjice izme|u 10 i 11 sati. Dijelovi ulica Novice Cerovi}a i Majke Kne`opoljke ne}e imati struju od od osam do 15 sati. @.K.

Ro|eni Marija Popovi}, k}i Dejana i Sla|ane; Matej Popovi}, sin Ljubi{e i Danijele; Melisa Tica, k}i Alena i Alise; Filip Juri{i}, sin Gorana i Jelene; Anastasija Kecman, k}i Sini{e i Biljane; Mihajlo Grbi}, sin Milana i Ivane; Ma{a Kuzmanovi}, k}i Zorana i Fahrije; Na|a Vidovi}, k}i Velibora i Snje`ane; Tara Peki}, k}i Milo{a i Ive; David Ba{i}, sin Dejana i Violete; Nikola Zor~i}, sin Igora i Sanje; Nikola Terzi}, sin Dragana i Slavice; \or|e Topi}, sin Aleksandra i Rade; Sergej Joki}, sin Nenada i Darije; Mladen Miljkovi}, sin Miroslava i Nikoline; Ivona Plav{i}, k}i Vladimira i Nade.

Umrli

Tokom juna u Banjaluci }e biti odr`ano nekoliko zna~ajnih sportskih doga|aja, koji su uvr{teni u godi{nji kalendar sportskih manifestacija grada. D`udo klub "Rade Li~ina" organizuje 10. me|unarodni d`udo kup, koji }e biti odr`an 14. juna u sportskoj dvorani O[ "Borisav Stankovi}". Istog dana u organizaciji Auto-moto kluba "Banjaluka" na stazi u Zalu`anima zakazana je me|unarodna trka automobila za {ampionat Centralnoevropske zone. Na platou ispred Narodnog pozori{ta RS od 10. do 26. juna bi}e odigran turnir u uli~noj ko{arci "Mikroelektronika Street Ball 2009". Tako|e, {est juniorskih ekipa iz zemlje i okru`enja takmi~i}e se na 6. me|unarodnom ko{arka{kom turniru "Radivoj Kora} 2009". Manifestacija }e, u organizaciji istoimenog kluba, biti odr`ana u dvorani "Obili}evo" od 12. do 14. juna. Za kraj mjeseca, 28. juna, na Gradskom stadionu zakazan je bokserski spektakl "No} {ampiona" u organizaciji Kik-boks kluba "Dra`enko Nini}", a u okviru kojeg }e biti odr`an i koncert Lepe Brene. N.K.

Policija

Jelena BJELICA

Banjalu~ki mali{ani se radije odlu~uju da idu na ~asove plesa nego manekenstva, jer smatraju da tako mogu vi{e izraziti svoju kreativnost. "Mama me prije godinu upisala na manekenstvo, ali sam tamo izdr`ala samo mjesec jer mi je bilo dosadno. Na ~asovima smo samo u~ili pravilan manekenski hod, {to me ponekad smaralo", kazala je {estogodi{nja Jovana Stani}. Ona je do da la da sa da ide na ples i mnogo joj je zanimljivije. "Sada kada ple{em izgledam kao moje omiljene pjeva~ice koje, dok pjevaju, izvode plesne koreografije", dodaje ona. Mala Nevena ka`e da voli plesati. Dok je i{la u vrti} plesala je, a kada je krenula u {kolu prestala je. "Kada sam krenula u {kolu morala sam

122

V!DKC!Cb!okb!mv!lb!fwj!efo!uj!sb!of tv!•f!uj!sj!qsp!wbm!of!lsb!}f-!ewj!kf lsb!}f-!kf!eop!sb!{cpk!oj|!uwp!j!kf!. eop!ob!op!|f!okf!ukf!mf!toji!qp!. wsf!eb/!Kb!woj!sfe!j!njs!ob!sv!|fo kf!ewb!qv!ub/!Ep!hp!ej!mp!tf!qfu tbp!csb!~bk!oji!of{!hp!eb/

Hitna pomo}

124

Porodili{te

342-142 V!qp!sp!ej!mj!|uv!ob!Qb!qsj!lpw!dv sp!}f!op!qfu!ekf!•b!lb!j!ewj!kf ekf!wpk!•j!df/

Vatrogasci

123 Wb!usp!hb!tob!kf!ej!oj!db!kf!jo!. ufs!wf!oj!tb!mb!ewb!qv!ub/

Kada }e biti asfaltirana Ulica Starog Vujadina? Programom zajedni~ke komunalne potro{nje za 2009. godinu planirana je modernizacija kraka ove ulice. U toku je javna nabavka za izbor izvo|a~a radova. Za ove namjene planirana su sredstva u iznosu od 100.000 KM.

@arko MITRI], u~enik

Dje~ji

Servisne informacije

V!tub!oj!dj!Ij!uof!qp!np!~j!qsf!. hmf!eb!op!kf!99!pesb!tmji!qb!dj!. kf!ob!ub!j!33!ekf!df/!Pcbw!mkf!of tv!34!lv!~of!qp!tkf!uf/

Mati~ni ured

Miljka (Miladin) Mihalj~i}, ro|ena 1928. godine.

Jun u znaku sporta

Slobodno vrijeme mali{ana ispunjeno kreativno{}u

Administrativna slu`ba grada

Dugovanja zavr}u slavine V. VRBLJANAC

Do privremenog isklju~enja u vodosnabdijevanju s javnog sistema vodovoda do{lo je ju~e u naseljima [argovac, Tunjice i Motike, te u Ulici Nenada Kosti}a. Razlog ove nepopularne mjere je nepla}anje dugova nja pre du ze }u "Vo do vod", ali i zbog to ga {to doma}instva navedenih podru~ja nisu legalno priklju~na na gradsku vodovodnu mre`u. Dug mje{tana Ulice Nenada Kosti}a iznosi 30.000 KM

"U nase lji ma [ar go vac, Motike, Tunjice i u Ulici Nenada Kosti}a do isklju~enja u vodosnabdijevanju do{lo je zbog neizmirenja dugova. Mi u 'Vodovodu' o~ekujemo da mje{tani ovih naselja do|u

u na{e prostorije kako bi isplatili bar dio dugovanja, jer je nemogu}e da odmah isplate cijeli dug, ali i kako bismo se dogovorili o daljem na~inu ispla}ivanja. Dugovanja su zaista velika i pretstavljaju ogroman teret za doma}instva", obja{njava An|elka Vilende~i}, portparol "Vodovoda". Du g mje {ta na Uli ce Ne na da Kos ti }a izno si 30.000, a naselja Motike, [argovac i Tunjice 60.000 maraka. Zbog novonastale situacije, isti~e An|elka Vilende~i}, ispa{taju obje strane, ali dodaje da je ovo isklju~enje privremeno i da su u naseljima koja su ostala bez vode postavljene cisterne s vodom. I Ulica bra}e Pi{telji}a ju~e je ostali bez vode, ali zbog nastalog kvara podzemnih cijevi. Ekipa "Vodovoda" ubrzo je krenula na saniranje nastalog kvara. "U pitanju je popravka {uplje cijevi i radovi su u zavr{noj fazi", potvrdio je Stojan Stojanovi}, {ef za gra|evinske poslove ovog preduze}a.

Banjaluka

5. 6. 2009. qfubl

37

Vodi~ Neophodni stalni nastupi FOTO ARHIVA

FILMOVI QB!MBT Ufs!nj!ob!ups;!Tqb!tf!okf Lsjt!uj!kbo!Cfkm-! Tfn!Wps!ujo!hupo Sf!aj!kb;!NdH )27-!29/26-!31/4133/56!i*

Ritmovi privla~e mlade

Razlog sve ve}e zainteresovanosti djece za ples u odnosu na manekenstvo jesu mnogobrojne emisije u kojima poznati ple{u

ples do snova Bavljenje plesom pru`a mogu}nost u~e{}a na velikom broju takmi~enja

da prestanem s plesanjem. Mama mi je obe}ala da }e me ponovo upisati na ples kada se zavr{i {kolska godina", ka`e Nevena. U Plesnom klubu "Latino dance" ima veliki broj zainteresovanih mali{ana za u~enje plesa. Razlog sve ve }e za in te re so va nos ti dje ce za ples su mnogobrojne emisije u kojima poznati ple{u. "Djeca se interesuju za ples jer sada imaju zabavne emisije kao {to su 'Plesom do snova', 'Zvijezde ple{u'... Uglavnom su djevoj~ice vi{e zainteresovane za ples nego dje~aci", obja{njavaju u ovom plesnom klubu. Po njihovim rije~ima, upis rade u gradskim osnovnim {kolama i uglavnom se prijavi veliki broj mali{ana. Neki ostanu i po deset godina i u~estvuju na takmi~enjima, a drugi odustanu nakon mjesec dana. "Razlog {to se djeca vi{e prijavljuju za ples nego za manekene, po mom mi{ljenju, jeste {to je ples zanimljiviji, ima razli~itih ritmova, puno razli~itih

pjesama. Djeci je to interesantno. Pored toga, bavljenje plesom im pru`a i veliki broj takmi~enja na kojima se mogu pokazati, kao {to su klupska i {kolska takmi~enja, pa do prvenstva RS i BiH", ka`e Vladimir Divjak, potpredsjednik Saveza sportskog plesa u RS. Jedna od rijetkih agencija u kojoj je ve}a zainteresovanost za manekenstvo nego za ples je Agencija "Maxi still". "Mi djeci ujedno pru`amo i ~asove manekenstva i plesa, ali malo ve}a je zainteresovanost za manekenstvo. Imamo oko 40 mali{ana u na{oj agenciji", ka`u u ovoj agenciji. Isti~u da mali{anima pru`aju dosta prilika na kojima se mogu dokazati, pa je vjerovatno to razlog koji je presudan za veliko interesovanje. "Stalno imamo neke nastupe i djeci je to zanimljivo. Imamo dje~ji izbor u sklopu banjalu~kog karnevala, u~estvuju na '\ur|evdanskom festivalu', te u 'Kiki

{ouu'", ka`u u "Maxi stillu". Smatraju da roditelji vi{e `ele da im se djeca bave manekenstvom zbog pravilnog dr`anja mali{ana. U Agenciji "Energija" ka`u da je vi{e interesovanja za ~asove manekenstva bilo u ranijem periodu nego sada. U njihovoj agenciji nalaze se samo djevoj~ice i ima ih dvadesetak. To su djevoj~ice od tri do 15 godina i one se opredjeljuju za manekene i fotomodele, zavisno od toga koja {ta vi{e voli. U Modnoj agenciji "Primera Look" otkrivaju da ima zainteresovanih djevoj~ica, ali u ovom periodu manje. U ovoj agenciji ima i dje~aka. Uglavnom je ve}e interesovanje u septembru, kada kre}e {kolska godina. Ova modna agencija, ina~e, ima i ma`oretkinje. U okviru Plesne {kole "Bolero" postoji program pod nazivom "Bambi", koji je prilago|en pred{kolskom uzrastu. Broj mali{ana u ovoj {kolskoj godini, u odnosu na pro{lu, bio je u porastu od ~ak 50 odsto.

Qb!lmf!of!vmj!df!5 Wjo!Ej!{fm-!Qpm!Wp!lfs-! Nj!|fm!Sp!esj!hf{ Sf!aj!kb;!Eabt!ujo!Mjo )2:!i*

Bo!}f!mj!j!ef!np!oj Upn!Ifo!lt-! Kv!bo!Nfl!hsf!hps-! Tuf!mb!Tlbs!thkbse Sf!aj!kb;!Spo!Ibvbse )32!i*

Sf!wj!kb!gjm!np!wb )29/41-!32/26!i!twb!lj!ebo j!wj!lfo!epn-!uf!27/41!i!v tv!cp!uv!j!of!ekf!mkv*

KONCERTI WJ!KF!^OJ!DB-!CBMG Lpo!dfs!uj!v•fojlb Nv!{j!•lf!|lp!mf! #Wmb!ep!Nj!mp!|f!wj~# )27!i*

PROMOCIJE NV![J!_LJ!QB!WJ!MKPO-!CBMG Qsp!np!dj!kb!lokj!hf! Ej!nj!usj!kb!P/!Hp!mf!np!wj!~b #Qkf!wb!okf!v{!hv!tmf#

IZLO@BE

Prva faza borbe protiv ambrozije V. VRBLJANAC

Predvi|ena sredstva u iznosu od 210.000 KM

U toku je ko{enje korova u u`em gradskom podru~ju, a po~etkom jula }e po~eti i ko{enje neure|enih javnih povr{ina radi suzbijanja ambrozije, sa op {te no je iz Od sje ka za odnose s javno{}u. Naime, Administrativna slu`ba grada intenzivno po~etkom ljeta preduzima sve potrebne mjere za uklanjanje ambrozije sa javnih povr{ina u gradu. Ko {e njem ja vnih povr{ina uklanja se ovaj korov, koji u najve}em broju slu~jeva uti~e na pojavu alergija. Nadle`ni u Odjeljenju za

komunalne i stambene poslove i poslove saobra}aja godi{nje dva puta uklanjaju ambroziju. Prvo ko{enje je po~etkom jula, prije cvjetanja ove biljke, a drugo ko{enje mjesec dana poslije, kako ne bi do{lo do njenog ponovnog cvjetanja. Programom zajedni~ke koNajefikasniji na~in uklanjanja munalne potro{nje za 2009. godinu za ovu namjenu predvi|ena ambrozije je su sredstva u iznosu od 210.000 njeno ~upanje maraka. Administrativna slu`ba apeluje na gra|ane da u svojim dvori{tima na vrijeme uni{tavaju ovaj korov, u vidu ~upanja biljke, jer je to, tvrde i stru~njaci, najefikasniji na~in njenog ukla-

njanja. Ukoliko primijete pojavu ambrozije na javnim povr{ina ma, gra |a ni tre ba da obavijeste Komunalnu policiju, a Odje lje nje za in spe kcij ske poslove ukoliko je rije~ o prisustvu ambrozije na poljoprivrednom zemlji{tu. "Komunalna policija }e izlaziti na teren i opomi nja ti vla sni ke ze mlji {ta u urbanom podru~ju da moraju odr`avati svoje povr{ine. Poljoprivredna inspekcija je nadle`na za nalaganje primjene mjera za suzbijanje ambrozije na poljoprivrednom zemlji{tu", obja{nja va ju u Admi nis tra ti vnoj slu`bi.

CBO!TLJ!EWPS J{mp!acb!wf!{p!wb; #V!ejw!mkpk!usf|!okj qmb!wj!wf{# Bvups;!Sb!efo!lb!Kvo!hj~ )ep!21/!kv!ob* NV![FK!ST #Sf!usp!tqf!luj!wob j{mp!acb!sb!ep!wb Cp!aj!eb!sb!.!Cp!af!Oj!lp!mj!~b# )ep!7/!kv!ob* Tubm!ob!j{mp!acf!ob qpt!ubw!lb!Nv!{f!kb! Sfqvcmjlf!Tsqtlf #Kb!tf!op!wbd!tjt!ufn vt!ub!|lji!mp!hp!sb!tnsuj# NV![FK!TB!WSF!NF!OF VNKF!UOPT!UJ #Nf!nfo!up# Ob!eb!Qj!wbd!)2:37.3119* #Ej!tjo!gfd!ufe# Tlvm!quv!sf![esbw!lb Kp!ltj!np!wj!~b )ep!25/!kv!ob*

38

qfubl!5. 6. 2009.

Oglasi Tu`no sje}anje na dragu suprugu

Po{aljite SMS poruku na telefon:

065 758 000 061 629 608

BESPLATNI MALI OGLASI Va{ oglas }e se ~itati u cijeloj BiH

5.6.2009. navr{avaju se tri godine od smrti na{e drage k}erke

VESNU (Ivana) BRI[EVAC

Posljednji pozdrav dragom

DRAGANU KUVELJI

SANELE AHMETOVI]

5.6.2006 - 5.6.2009.

S ljubavlju i po{tovanjem, tvoj Ivan

Toga dana u 14 ~asova okupi}emo se na mezarju Halipa{ino turbe (Gornji {eher). Zauvijek tvoja neutje{na porodica: majka [aha, otac Ahmet - Nana, brat Suad i sestra Sandra

I/16

PRODAJA

kara, dvori{na zgrada, plac 500 m2, kod "Alibabe", Ulica Koste Vojnovi}a, povoljno. Telefon: 065/636-545, 065/939-969. BK

- Prodajem ku}u 9,5x9,75 m u Novoj varo{i, Banjaluka, Srpskih pilota 3 i 5, dvori{te 410 m2, dvije gara`e, jednosoban stan 36 m2, dva trosobna stana po 81 m2, 700.000 KM. Telefon: 065/523-796, 065/511-147.

- Prodajem ili izdajem u Trnu uz put veliku ku}u na sprat (600 m2 stambenog prostora, 400 m2 poslovnog prostora, 3.000 m2 oku}nice, ogra|eno, hitno. Telefon: 065/636-545, 065/939-969. BK

Ku}e

BK

- Prodajem ku}u 9x8 m i 540 m2 zemlje u Kne`ici (struja, voda, telefon, 1/1), ili mijenjam za odgovaraju}e u Hrvatskoj. Telefon: 051/307-088. BK - Prodajem sre|enu ku}u na sprat 10x11 m s mansardom, iza "Perutnine", na placu 500 m2, Trn. Telefon: 065/779-394. BK - Prodajem ku}u i prate}e objekte na placu 3.300 m2 u Mahovljanima. Telefon: 0043/66-45-486-580, 065/761-497. BK - Prodajem ku}u u Zagrebu ili mijenjam za dva stana u Banjaluci. Telefon: 051/465-742. BK - Prodajem imanje: ku}a, oku}nica 25 dunuma, struja, gradska voda, asfalt, Dragelji, Gradi{ka. Telefon: 065/569-294. BK - Prodajem ku}u u Sanskom Mostu na placu 966 m2, uredna dokumetacija, blizu bolnice. Telefon: 051/303903, 065/371-300. BK - Prodajem ku}u 10x11 m, pet eta`a, ~etiri stana s posebnim ulazima, podrum, Ulica Rade Vranje{evi} 107. Telefon: 051/311-451. BK - Prodajem ku}u u Mi{inom Hanu. Telefon: 065/565468. BK

- Prodajem ku}u na sprat (dva stana po 80 m2, dvori{te, gara`a), po~etak Ulice Jovice Savinovi}a, hitno, povoljno. Telefoni: 065/636-545, 065/939-969. BK - Prodajem ku}u u Trnu, kod "Robota". Telefon: 066/235-816. BK - Prodajem ku}u na sprat (dva dvosobna stana, 750 m2 zemlje), po~etak Star~evice. Telefon: 051/437-658. BK

- Prodajem novu ku}u 9,5x8,5 m, prate}e objekte i ~etiri dunuma zemlje kod sto~ne pijace u Novoj Topoli, 76.000 KM. Telefon: 065/363-252. BKM - Prodajem vi{e ku}a na razli~itim lokacijama. Telefon: 065/698-012. BKM - Prodajem imanje u Hrvatskoj - devastirana ku}a, 25 dunuma zemlje, uz glavni put Raji} - Novska. Telefon: 065/430-790. BKM Prodajem Banjaluka Bud`ak baraku dvosoban stan dupleks.Telefon: 065/698-012. BKM - Hitno prodajem ku}u kod {kole u Zalu`anima. Telefon: 065/698-012. BKM - Prodajem ku}u 8x7 m na placu 800 m2, Tunjice, pored ulice, 33.000 evra, hitno. Telefon: 065/562-426. BKM

- Prodajem ku}u kods prijedorske petlje i 3.500 m2 zemlje, 105.000 KM. Telefon: 065/549-687. BK

- Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u (poslovni prostor, dvije gara`e), Bos. Petrovac. Telefon: 065/764079. BK

- Prodajem ku}e u Banjaluci od 40.000 do 1.000.000 KM. Telefon: 065/549-687. BK

- Prodajem ku}u 11x9 m u Sanskom Mostu (P+S+P) i 1.200 m2 zemlji{ta. Telefon: 065/577-468. BK

- Prodajem saniranu ku}u 50 m2, dvori{te 120 m2, Ul. Gavrila Principa, hitno. Telefon: 065/636-545, 065/939969. BK

- Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360 m2. Telefon: 065/520-623. BK

- Prodajem dvije ku}e po 120 m2, Ul. G. Principa, oku}nice 500 i 1.000 m2, uz put. Telefoni: 065/636-545, 065/939-969. BK - Prodajem useljivu ku}u na sprat (dva poslovna prostora, gara`a, oku}nica 500 m2, Krfska ulica, hitno i povoljno, papiri 1/1. Telefon: 065/636-545, 065/939969. BK - Prodajem hitno ku}u na sprat (poslovni prostor-pe-

- Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri sprata i restoran u prizemlju, dvije gara`e), 450.000 evra ili mijenjam za objekat u Beogradu. Telefon: 065/623-901, 051/380-571. BK

- Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i pet placeva po 500 m2. Telefon: 065/510-196, 051/429-608. BK - Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na placu 400 m2, kraj {kole u Bud`aku, 300.000 KM. Telefon: 065/682-591. BK - Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem, oko 220 m2 stambenog prostora, na Paprikovcu, 250.000 KM. Telefon: 065/682-591. BK - Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma zemlje u Debeljacima. Telefon: 065/850-418. BK - Hitno i povoljno prodajem ku}u u Banjaluci. Telefon: 065/671-420. BK - Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e, centralno grijanje, na placu 500 m2, 120.000 KM. Telefon: 065/671-420. BK - Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M, sa gara`om i grijanjem, plac 330 m2, 330.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem u Prije~anima useljivu ku}u 8,5x9,5 m (P+1+M) novogradnja, plac 500 m2 (voda, struja, septi~ka), 70.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u Lijevoj Novoseliji, pored glavnog puta, spratnicu 10x10 m, u prizemlju poslovni prostor i jednosoban stan, plac 1.000 m2, 120.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u Vrbanji, pored {kole, dvije ku}e i ~etiri placa, ukupno zemlje 2.650 m2, 150.000 KM. Telefon: 065/516-927. BK

I/8

Prijatelj Aleksandar Ra~i}

I/16m

Telefon: 0038598295204. BK - Izdajem ku}u (dvosoban stan) i gara`u. Telefon: 065/432-310. BK

POTRA@NJA - Potrebna ve}a opremljena ku}a ili ve}i trosoban namje{ten stan u Banjaluci ili Lakta{ima. Telefon: 051/580-020. BK

Stanovi PRODAJA - Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988-504. BK - Prodajem stan 75 m2, Ul. \. \akovi}a, Hiseta. Telefon: 061/968-856. BK - Prodajem sre|en stan 94 m2, prizemlje, Star~evica. Telefon: 051/439-595. BK -Prodajem ve}i ~etvorosoban stan u centru Banjaluke, zvati od 12-17 ~asova. Telefon: 065/520-038. BK - Prodajem jednosoban stan 46 m2, 1. sprat, u centru Banjaluke + gara`a. Cijena 2.400 KM/m2. Telefon: 051/302-724. BK - Prodajem dvosoban stan 57 m2, 2. sprat, iza MUP-a. Telefon: 065/922-163. BK - Prodajem dvosoban useljiv stan kod Gimnazije, Banjaluka. Telefon: 065/770-592. BK - Prodajem stan 45 m2 u Mejdanu, 3. sprat, Ul. bra}e Jugovi}a 45, 1.800 KM/m2. Telefon: 063/414-275. BK

IZDAVANJE - Izdajem dvosoban namje{ten stan u ku}i (dvije sobe - ~etiri le`aja, ve}a kuhinja, terasa, 3. sprat, visoko potkrovlje). Telefon: 051/219-988, 061/723-776. BK - Izdajem besplatno stan za manju pomo} u ku}i. Telefon: 065/636-195, 051/212-691. BK - Izdajem namje{tenu dvori{nu ku}u u Novoj varo{i, Banjaluka. Telefon: 051/310-174. BK - Veoma povoljno izdajem ku}u i dva dunuma placa kod "Tempa" u Banjaluci. Telefon: 065/442-002. BKM

- Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na atraktivnoj lokaciji u Glamo~anima. Telefon: 065/541-558. BK

ZAMJENA

- Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km od Banjaluke (asfalt, struja, gradska voda, telefon), vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK

- Prodajem opremljenu prizemnicu 100 m2 (centralno, plac 2.800 m2, uz Dunav), Dalj, R. Hrvatska ili mijenjam za ku}u u Banjaluci, Lakta{ima ili Slatini.

- Prodajem sre|en trosoban komforan stan 79 m2 u Novoj varo{i, Ul. Masarikova, 1. sprat, hitno i povoljno. Telefon: 065/636-545, 065/939-969. BK - HITNO! Prodajem trosoban komforan stan u Boriku. Telefon: 065/636-545, 065/939-969. BK - Prodajem stan 30 m2, 4. sprat, Obili}evo, Ul. Marka Kraljevi}a. Telefon: 066/235-816. BK - Prodajem stan 52 m2, 1. sprat, Ul. \ure \akovi}a. Telefon: 066/235-816. BK - Prodajem stan 64 m2, 3. sprat, centar grada, Ulica Save Mrkalja. Telefon: 066/235-816. BK - Prodajem stan 60 m2, prizemlje, Ul. Rajka Bosni}a, Star~evica. Telefon: 066/235-816. BK - Prodajem stan 38 m2 u centru i stan u Novoj varo{i. Telefon: 065/549-687. BK

Oglasi

5. 6. 2009. qfubl

- Prodajem stanove 32, 38, 42, 48, 49, 50, 55 i 79 m2. Telefon: 065/549-687. BK

- Prodajem stan 62 m2 u centru Banjaluke, Ul. Slavka Rodi}a 2a. Telefon: 051/350-365, 066/260-062. BK

- Prodajem u Obili}evu, Vilsonova ulica, dvosoban stan 54 m2, VP. Telefon: 066/165-232. BK

- Hitno prodajem stan 40 m2, Nova varo{. Telefon: 065/698-012. BKM

- Prodajem dvosoban stan 64 m2 (podrum i gara`a) u Kozarskoj Dubici. Hitno i povoljno. Telefon: 065/452141. BK

- Prodajem na Star~evici, kod restorana "Ognji{te", trosoban stan 73 m2, 1. sprat, potpuno renoviran. Telefon: 066/165-232. BK

- Prodajem stanove i apartmane u Herceg Novom (Savina, Igalo). Telefon: 0038163549230. BK

- Prodajem u `utim zgradama nov, odmah useljiv stan 49 m2, 3. sprat, lift. Telefon: 065/371-611. BK

BKM

- Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna. Telefon: 065/495-065. BK

- Prodajem trosoban stan 96 m2, 4. sprat, Star~evica. Telefon: 065/698-012. BKM

- Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~evica. Telefon: 065/677-569. BK

- Prodajem na Rebrovcu jednosoban stan u izgradnji 41 m2, 1. sprat, useljiv u septembru ove godine. Telefon: 065/371-611. BK

- Prodajem dvosoban stan, 1. sprat, Ul M. Kraljevi}a. Telefon: 065/698-012. BKM

- Prodajem u Boriku dvosoban stan 63 m2, 3. sprat. Telefon: 065/516-927. BK

- Prodajem stan 84 m2, Star~evica. Telefon: 065/698012. BKM

- Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban stan 75 m2, novogradnja, 3. sprat, lift. Telefon: 065/516-927. BK

- Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Jaki}a za trosoban u istom. Pla}am razliku u kvadraturi. Telefon: 065/518-563, 065/656-384. BK

- Prodajem stan 37 m2, 1. sprat, naselje A. Jaki}a. Telefon: 065/698-012. BKM

- Prodajem u naselju G. Lorke dvosoban stan 49 m2, prizemlje. Telefon: 065/516-927. BK

- Mijenjam stan u Ulici \ure \akovi}a za stan u Boriku. Telefon: 051/306-949. BK

- Prodajem stan 64 m2, 4. sprat, Lorkino naselje. Telefon: 065/698-012. BKM

- Prodajem za gotovinu na Rebrovcu o~uvan useljiv dvosoban stan 62 m2, 4. sprat. Telefon: 066/165-323. BK

- Prodajem jednosoban stan 45 m2, novogradnja, 1. sprat, centar, kod Ekonomske {kole. Telefon: 065/562426. BKM

- Prodajem u Boriku u Ul. Mi{e Stupara trosoban stan, 3. sprat, fasadna cigla. Telefon: 065/371-611. BK

- Mijenjam dvosoban stan 60 m2 i jednoiposoban 40 m2, 1. sprat, na Star~evici za trosoban u blizini O[ "Ivo Andri}" ili u "pentagonu". Telefon: 065/517-899, 065/669-503. BKM

- Prodajem u Obili}evu stanove 35 i 27 m2, 2. sprat. Telefon: 065/698-012. BKM - Prodajem trosoban stan 75 m2, 1. sprat (gara`no mjesto i ostava), Nova varo{. Telefon: 065/698-012.

- Prodajem dva dvoiposobna stana po 68 m2, na po~etku Borika, 1. sprat, pogodni i za poslovne prostore. Telefon: 065/562-426. BKM - Prodajem jednosoban stan 44 m , 1. sprat, blize suda, pogodan za kancelarije, 110.000 KM. Telefon: 065/562-426. BKM 2

- Prodajem renoviran dvoiposoban stan 69 m , 1. sprat, Borik, 140.000 KM, hitno. Telefon: 065/562-426. 2

BKM

- Prodajem opremljen ~etvorosoban stan 127 m2, novogradnja, u centru Banjaluke. Telefon: 065/562-426. BKM

- Prodajem jednosoban stan 40 i dvosoban 60 m2, novogradnja, 1.900 KM/m2. Telefon: 065/562-426. BKM - Prodajem dva useljiva dvosobna stana 50 i 60 m2, novogradnja, kod Poljoprivredne {kole. Telefon: 065/562-426. BKM - Prodajem dvoeta`ni stan 78 m2, novogradnja, useljiv 1.9.2009, 105.000 KM. Telefon: 065/562-426. BKM - Prodajem jednosoban stan 35 m2 kod Ugostiteljske {kole, fiksno 75.000 KM. Telefon: 065/562-426. BKM - Prodajem dvosoban stan 40 m2, 2. sprat, lift, zgrada u izgradnji, Borik, Kne`opoljska ulica. Telefon: 065/518-567. BKM - Prodajem stan u zgradi 50 m2, 1. sprat, Lau{, kod "Ardora", 45.000 evra. Telefon: 065/820-586. BKM - Prodajem garsonjeru 28 m2 u Kozarskoj Dubici. Telefon: 052/413-612. BK

- Prodajem u `utim zgradama nov namje{ten jednosoban stan 39 m2, 2. sprat, 100.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem gotove stanove svih veli~ina i stanove u izgradnji, na vi{e lokacija. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem na Paprikovcu dvosoban renoviran i luksuzno namje{ten stan 56 m2, prizemlje, gara`a, 120.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem trosoban stan 78 m2, Ul. Novice Cerovi}a. Telefon: 065/632-976. BK - Prodajem u Obili}evu u Ulici carice Milice renoviran dvosoban stan 48 m2, 4. sprat. Telefon: 066/165323. BK - Prodajem u Malba{i}evoj zgradi, kod "Medicinske elektronike", trosoban stan, 5. sprat, lift, useljiv u avgustu + gara`no mjesto. Telefon: 065/516-927. BK - Prodajem u "pentagonu" renoviran troiposoban stan 100 m2, 6. sprat, parking mjesto. Mo`e zamjena za manji do 40 m2. Telefon: 065/516-927. BK - Prodajem nov odmah useljiv jednosoban stan 34 m2, 2. sprat, Kozarska ulica, kod hotela "Meriot", 2.350 KM/m2. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem u Ul. majke Jugovi}a (kod studentskog doma) nov dvosoban stan, 66 m2, 4. sprat, lift. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u Ul. Maksima Gorkog dvosoban stan 55 m2, 3. sprat, nova gradnja. Telefon: 065/516-927. BK - Prodajem u Aleji sv. Save trosoban stan 82 m2 + {upa 5 m2, dva balkona, 5. sprat, lift, novogradnja. Telefon: 065/516-927. BK

ZAMJENA

39

zgradi na Mejdanu. Telefon: 065/433-952. BK

IZDAVANJE - Izdajem stan u centru grada. Telefon: 065/514-419. BK

- Izdajem namje{ten jednosoban stan kod rebrova~ke crkve, centralno grijanje. Telefon: 066/140-654. BK - Izdajem studentkinjama ili zaposlenim osobama namje{tenu garsonjeru 35 m2 u ku}i, Nova varo{, poseban ulaz. Telefon: 065/697-194, 065/458-678. BK - Izdajem namje{ten stan 60 m2 i nenamje{ten 78 m2. Telefon: 065/549-687. BK - Izdajem dvoeta`ni stan, eta`no grijanje, kamin, klima, gara`a. Telefon: 063/894-172. BKM - Izdajem dvosoban namje{ten stan, 3. sprat, Ul. M. Gorkog, klima, centralno grijanje, video-interfon. Telefon: 065/523-093. BK - Izdajem jednosoban stan u centru Doboja (soliter). Telefon: 053/289-190. Zvati od 18 do 20 ~asova. - Izdajem stan u ^esmi. Telefon: 051/359-048. BK

KUPOVINA - Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci, prednost Mejdan. Telefon: 065/528-320. BK

Sobe

- Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM. Telefon: 065/920-434. BK

- Izdajem studentima sobe u Rosuljama, kablovska TV i Internet. Zvati radnim danom od 8 do 16 ~asova. Telefon: 051/213-590. BK

- Kupujem manji stan do 40 m2 u Beogradu, stara gradnja. Telefon: +381642293239. BK

- Izdajem sobu (dva le`aja), povoljno. Telefon: 065/173-130. BK - Izdajem namje{ten dvosoban stan u Novoj varo{i, blizu PMF-a. Telefon: 065/629-100. BK

POTRA@NJA - Mla|i bra~ni par tra`i namje{ten jednosoban stan u

- Izdajem sobu (poseban ulaz, centralno grijanje i kablovska TV) u zgradi, upotreba kuhinje, kupatila i ve{-

KUPON ZA MALE OGLASE Kupon za besplatne male oglase poš{aljite po{tom ili dostavite li~no na adresu:

DO 15 RIJE^I

BANJALUKA: Ul. kralja Petra I Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"), Vidovdanska (stara autobuska stanica kod biletarnice) i robna ku}a "Boska" (pored {altera Razvojne banke) SARAJEVO:

[umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)

TEKST OGLASA:

40

Oglasi

qfubl!5. 6. 2009.

ma{ine. Telefon: 065/346-260. BK

066/235-816. BK

BK

gistrovan do oktobra 2009. Telefon: 065/937-315. BK

- Izdajem studentkinjama namje{tenu dvokrevetnu sobu u Obili}evu, grijanje, upotreba kuhinje. Telefon: 065/520-966. BK

- Izdajem poslovne prostore 23, 48, 150, 450 i 1.460 m2. Telefon: 065/549-687. BK

- Prodajem tri dunuma zemlje na Kr~maricama. Telefon: 065/482-426. BK

- Prodajem opel korsu 1.7 dizel, g. p. 2000. Telefon: 065/430-796. BK

- Izdajem poslovni prostor 150 m2 + kancelarija, Trn, uz glavni put. Telefon: 065/513-439, 051/585- 957. BKM

- Prodajem u Lakta{ima 3.000 m2 zemlje i vikendicu 57 m2, povoljno. Telefon: 065/404-644. BK

- Izdajem poslovni prostor 70 m2 u centru Banjaluke, pogodan za administrativne poslove i privatne ambulante. Telefon: 065/565-915. BKM

- Povoljno prodajem plac u Srpcu. Telefon: 065/651275. BKM

- Prodajem FIAT sei}ento 1.1, g. p. 2000, reg. do avgusta 2009, troja vrata, metalik crna, 5.000 KM. Telefon: 065/698-020. BK

- Izdajem garsonjeru i sobe (grijanje). Telefon: 065/636-195, 051/212-691. BK

Apartmani - Izdajemo apartmane u Neumu, 20 m od pla`e hotela "Zenit", klima, TV-sat, parking, informacije na veb stranici: www.villaplava.com. Telefon: 036/885-555, 063/436-333. PK

- Izdajem poslovni prostor 15,5 m2, Ul. majke Jugovi}a 22. Telefon: 065/ 441- 113, 065/441-113. BKM - Izdajem registrovan poslovni prostor 34 m2 u u`em centru grada. Telefon: 051/319-607, 065/486-070. BK

- Hrvatsko primorje. Apartmani u Karinu, toplo more, ljubazni doma}ini. Sve {to je potrebno za va{ odmor. Do|ite. Telefon: +38598310225. BKM

- Izdajem tri stambeno-poslovna prostora po 110 m2 i jedan 33 m2, kod Zagreba~ke banke. Telefon: 066/249233. BK

- Izdajem apartmane 100 m od pla`e. Upotreba gara`e, glisera, internet/ wlan, Vir kod Zadra. Telefon: ++385989570964. BKM

- Izdajem tri poslovna lokala u centru grada. Telefon: 065/390-929. BK

- Povoljno izdajem ~etvorokrevetni apartman u Igalu (klima, TV i opremljena kuhinja). Do mora sve ravno. Dobro do{li. Telefon: +38269538189. BKM

- Izdajem poslovni prostor 16 m2 u `utim zgradama, upotrebna dozvola. Telefon: 066/422-398, 065/573151. BK - Izdajem poslovni prostor 34 m u Ul. Petra Ko~i}a 47. Telefon: 065/486-070. BK

- Prodajem 5,5 dunuma zemlje u Stanarima kod Doboja, 1/1, blizu pijace. Telefon: 065/455-456, 065/803257. BK

PRODAJA - Prodajem dva placa u ^esmi, kod vise}eg mosta. Telefon: 065/931-125. BK

- Prodajem 50 hektara vi{enamjenskog zemlji{ta u Slatini. Telefon: 065/481-600. BK

- Prodajem VW pasat 1.9 TDI, 105 KS, 2005. godi{te, klima, muzika, sredi{nji naslon, al. felge, 39.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK

- Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u Trnu, papiri uredni 1/1. Telefon: 065/322-144. BK

- Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`anima, Prnjavor. Telefon: 051/351-684, 065/977-779. BK

BK

- Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici bra}e Mileti}a, iznad Desne Novoselije. Telefon: 051/427393. BK

- Prodajem lokal (picerija) 47 m2. Telefon: 065/698012. BKM

- Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Velikog kod broja 66, ^esma. Telefon: 065/679-481. BK

- Prodajem plac za halu, UT uslovi. Telefon: 065/671420. BK

IZDAVANJE

- Povoljno prodajem placeve u Debeljacima. Telefon: 065/227-475. BK

- Prodajem plac u Banjaluci. Telefon: 065/671-420. BK

- Izdajem poslovni prostor 100 m2, 200 m od centra ^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329-352-34-73. BK

- Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, struja i voda. Telefon: 0049/7317-23-614. BK

- Prodajem pored autoputa, kod "]ambele" 30.000 m2 zemlje, 100 evra/m2. Telefon: 065/371-611. BK

- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem centru Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK

- Prodajem plac 1.400 m2, pet km od centra. Telefon: 065/422-727. BK

- Prodajem u Drakuli}u 4.400 m2 zemlje, pored asfalta (struja, voda), 65.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK

- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem centru Prijedora. Telefon: 065/696-149. BK

- Prodajem tri placa, UT uslovi, Kr~marice. Telefon: 065/623-554. BK

- Izdajem vi{enamjenski lokal 44 m2 u centru Banjaluke. Telefon: 051/311-166, 065/480-025. BK

- Prodajem 23 duluma zemlje i 37 {ume u komadu, Kr~marice. Telefon: 065/623-554. BK

- Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m2 zemlje pored potoka (dva placa), cijena 30.000 KM. Telefon: 065/516-927. BK

- Izdajem poslovni prostor 60 m2 u centru Banjaluke, UT uslovi. Zvati od 18 do 20 ~asova, osim petka. Telefon: 066/184-625. BK

- Prodajem plac 1.500 m2, gra|. dozvola, u Lamincima. Telefon: 066/138-224. BK

- Izdajem poslovni prostor u centru Banjaluke, vi{e parking mjesta. Telefon: 065/514-410, 051/217-916, 051/218-011. BK - Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m u tr`nom centru u Boriku, pored supermarketa. Telefon: 065/450530. BK 2

- Izdajem kancelarijski prostor 33 m2, u sklopu prodajnog centra "Centrum" Lakta{i. Kompletna mre`na infrastruktura. Telefon: 065/896-422. BK - Izdajem vi{enamjenski poslovni prostor 45 m2 u Lazarevu, kod kasarne "Kozara", upotrebna dozvola. Povoljno. Telefon: 065/540-732. BK - Izdajem poslovni prostor 65 m2 (market, kancelarije, pekoteka...), kod crkve u Prije~anima. Telefon: 065/517-895. BK - Izdajem povoljno namje{tenu kancelariju u Gospodskoj ulici. Telefon: 065/547-725. BK - Izdajem namje{ten kancelarijski poslovni prostor. Telefon: 063/904-603. BK - Izdajem poslovni prostor u centru 75 m2. Telefon: 066/263-816. BK - Izdajem poslovni prostor 10 m2 u centru. Telefon:

- Prodajem plac 680 m2 u ^esmi, UT uslovi, 70 KM/m2. Telefon: 065/317-840. BK - Prodajem plac 750 m2, Ul. kralja Aleksandra K. I br. 39 Petri}evac, zvati poslije 20 ~asova. Telefon: 00385/12-451-994. BK - Prodajem 19 placeva (17 dunuma), Ul. Novaka Piva{evi}a, 2,5 km od glavne po{te. Telefon: 065/510196, 051/420-190. BK - Prodajem plac 600 m2 u Motikama, 10 KM/m2. Telefon: 066/264-138. BK - Prodajem zemlju (vi{e placeva) kod motela "Brvnara", povoljno, Gornje Motike. Telefon: 065/789-138. BK - Prodajem plac 470 m2 kod igrali{ta u Drago~aju, papiri 1/1. Telefon: 065/462-366. BK - Prodajem dva placa {est i sedam dunuma u Karanovcu. Telefon: 066/242-599. BK - Prodajem dva placa u Trnu, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/251-263. BK - Prodajem u Kuljanima vi{e placeva raznih veli~ina i ku}u 11x10 m, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/351-431.

- Prodajem FIAT tipo 1.4e, g. p. '92, {iber, ljetni i zimski set guma, 1.900 KM. Telefon: 065/169-916. BK

- Prodajem reno 11 benzin 1.7, g. p. '87, registrovam do juna 2009, 980 evra. Telefon: 066/449-784. BK

- Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Telefon: 066/184131. BK

- Prodajem plac 622 m2 u Karanovcu, uz Vrbas. Telefon: 065/978-775, 051/211-681. BK

- Prodajem FIAT mareu, '99. g. p., trula vi{nja. Telefon: 065/579-481. BK

- Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima. Telefon: 065/842-942. BK

- Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu ili placevima) u Peto{evcima, kod Oroza. Telefon: 065/363203, 051/533-941. BK

- Prodajem poslovne prostore 18, 30, 43, 44, 68, 168, 216, 360, 450, 1.260 i 1.460 m2. Telefon: 065/549-687.

- Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g. p., ABS, servo, centralna, el. podiza~i. Telefon: 065/785-860. BK

- Prodajem reno laguna 1.9 karavan, g. p. 2003, bijela boja, neocarinjen, 6.500 evra. Telefon: 065/579-306. BK

- Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz Duboki potok. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem poslovni prostor 80 m u Rosljama, opremljen za ambulantu. Telefon: 066/235-816. BK 2

- Prodajem reno modul star tri godine. Telefon: 065/527-527. BK

- Povoljno prodajem dunum zemlje kod {kole u Glamo~anima, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK

- Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Jablanu. Telefon: 051/355-337, 065/981-129. BK

Placevi

- Prodajem poslovni objekat biv{e fabrike samoljepljivih traka "Fast" u Kotor Varo{u. Povr{ina objekta 3.276 m2 i zemlji{ta 7.261 m2. Telefon: 065/896-422. BK

- Prodajem 5 dunuma placa u Kla{nicama, blizu autoputa, gradska voda. Telefon: 065/471-036. BKM

2

Poslovni prostori PRODAJA

- Prodajem zemlju za stambenu i poslovnu gradnju. Telefon: 065/698-012. BKM

TV i video tehnika - Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzivnije televizore (digital, 100 Hz slika u slici...). Telefon: 051/216-969. BK - Prodajem polovne i nove resivere za strane i doma}e kanale i daljinski, od 50 do 130 KM, garancija. Telefon: 065/822-255. BKM

Vikendice - Prodajem vikendicu u Slatini, 15.000 evra. Telefon: 065/549-687. BK - Prodajem vikendice u Slatini i Barlovcima. Telefon: 065/549-687. BK - Prodajem vikendicu u Slatini na placu 2.000 m2. Povoljno. Telefon: 065/562-426. BKM - Hitno i povoljno prodajem vikendicu. Telefon: 065/671-420. BK

Automobili PRODAJA - Prodajem opel korsu 1.0, g. p. 2000, reg. do 15.5.2010, Banjaluka. Telefon: 065/713-625. BK - Prodajem juga 45, '89. godi{te, u voznom stanju, re-

- Prodajem por{e boxster, srebrna metalik, 220 KS, 2001. godi{te, ko`a, klima, al. felge 18", radio sa CDom, 44.900 KM. Telefon: 049/217-602 BK - Prodajem VW golf 2.0 TDI, srebrna metalik, 140 KS, 2004. godi{te, klima, muzika, zeder, 24.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem VW golf 1.9 TDI, siva metalik, 130 KS, 2003. godi{te, klima, alarm, radio sa CD-om, 16.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem audi A6 4.2 quattro tiptronic, crna metalik, 300 KS, 2000. godi{te, ugra|en plin, ko`a, xenoni, navigacija, klima, 18.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK

- Prodajem audi A6 2.8 quattro, crna metalik, klima, zeder, radio kasetofon, al. felge 16", 17.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem audi A6 2.0 TDI, crna, 140 KS, 2007. godi{te, klima, xenoni, zeder, sredi{nji naslon, 59.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem {kodu superb 1.8 T, crna metalik, 150 KS, 2005. godi{te, klima, xenoni, senzori za parkiranje nazad, 23.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem VW pasat 2.5 TDI 4 motion, plava metalik, 150 KS, 2001. godi{te, xenoni, senzori za parkiranje, navigacija, ko`a, 21.990 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem VW pasat 1.9 TDI variant, srebrna metalik, 100 KS, 2002. godi{te, klima, muzika, sredi{nji naslon, 16.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem VW golf 1.9 TDI, plava, 90 KS, '99. godi{te, klima, el. podiza~i, ko`a, sredi{nji naslon, felge 17", 12.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem audi A6 2.0 TDI, quartz siva, 140 KS, 2005. godi{te, klima, MMI color, al. felge 18", 45.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem VW golf 1.9 TDI, crna, 105 KS, 2005. godi{te, klima, radio sa CD-om, zeder, 22.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem VW golf 1.9 TDI, crna, 100 KS, 2001. godi{te, klima, al. felge 16", alarm, bord computer, 15.500 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem BMW X5 3.0 D, siva metalik, 184 KS, 2001. godi{te, ko`a, klima, xenon, alarm, al. felge 19", 39.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem audi A6 3.0 TDI quattro tiptronic, plava, 225 KS, 2004. godi{te, klima, xenon, navigacija, priprema za mobilni, 49.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK

- Prodajem audi A4 1.9 TDI, crna, 130 KS, 2003. godi{te, klima, CD changer, al. felge 16", bord compu-

Oglasi ter, 27.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem audi A4 1.9 TDI, siva metalik, 115 KS, 2006. godi{te, klima, ko`ni volan, bord computer, radio sa CD-om, 36.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem reno espase '90. g. p., registovan, 4x4. Telefon: 065/720-475. BK - Prodajem opel kadet 1.3 benzin, g. p. '87, registrovan do februara 2010. Telefon: 065/561-138. BK - Prodajem alfu 146, 1.6, g. p. '99. Cijena povoljna. Telefon: 065/247-322. BK - Prodajem o~uvan kadet 1.4, g. p. '91, registrovan, 2.600 KM. Telefon: 065/463-526. BK - Prodajem ford fokus 1.8 benzin, 4 vrata, 2002. godi{te, sva oprema, registrovan. Telefon: 065/530-031, 065/291-189. BKM - Prodajem golf 2 1.6 TD, '87. g. p., stranac. Telefon: 065/530-031, 065/291-189. BKM - Prodajem pasat 5 1.8 T benzin, 2000. g. p., klima, registrovan do juna 2010, 11.500 KM, hitno, ili mijenjam za plac u okolini Banjaluke. Telefon: 065/530-560, 065/530-560. BKM - Prodajem ladu nivu, 2003. godi{te. Telefon: 066/766-900. BKM - Prodajem ili mijenjam audi 80 dizel, g. p. '85, registrovan do 12.1.2009. Telefon: 065/641-159. BK

Li~ni kontakt - Prirodna plavu{a (22) nje`ne gra|e `eljela bi da joj se javi duhovit, potentan mu{karac za ugodne trenutke. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK - Anabela, plavu{a s kojom }e{ u`ivati do vrhunca strasti. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK

vala bolesnika. Telefon: 065/283-336. BK

Usluge - Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radnicima u zemlji i inostranstvu, furgon do 3,5 t sa rampom. Telefon: 065/317-840, 051/313-116. BK - Kucam maturske, seminarske, diplomske, magistarske, knjige, ugovore..., {tampam i narezujem na CD. Telefon: 065/984-971. BK - Radimo gra|evinske, krovne konstrukcije, vile, gara`e, nazide, trotoare, kamene ograde i staze. Telefon: 066/531-497. BK - Prevodi, instrukcije i ~asovi engleskog jezika. Telefon: 065/566-206. BK

- Ozbiljna `ena bi ~uvala djecu. Telefon: 065/983781. BK - Obavljala bih ku}ne poslove, ~uvala djecu ili njego-

- Prodajem gliser i motor jamaha, 40 KS. Telefon: 065/927-086. BK

- Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i kvalitetno. Telefon: 065/337-932. BK

- Prodajem ma{inu za proizvodnju papirnih kesica za pekare i pekoteke (automatska, dvobojna, 15 vrsta kesica) ili mijenjam za auto. Mo`e na kredit. Telefon: 065/220-700. BKM

- Instrukcije iz matematike |acima srednje i osnovne {kole, profesor matematike. Telefon: 051/313-705. BK

Razno - Prodajem brusilicu za ravno bru{enje, ~e{ka proizvodnja, pogodna za bru{enje glava motora, du`ina 1000x320 mm. Telefon: 065/524-526. BK

- Primam na poklon namje{taj za doma}instvo. Telefon: 065/834-227. BKM - Prodajem {tenad rotvajlera odli~nog porijekla sa rodovnikom uz odgajiva~ku garanciju, 300 KM. Telefon: 065/379-278. BKM - Prodajem koki~ar na plin i opremu, spreman za rad, 230 KM, hitno. Telefon: 065/822-255. BKM

- Prodajem kamion mercedes kiper 16/19. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Povoljno kucam i printam seminarske, diplomske i magistarske radove. Telefon: 065/615-028. BK

- Prodajem dva grobna mjesta na Perduvovom groblju u Banjaluci. Telefon: 065/562-352. BK

- Prodajem mobilne telefone od 25 do 260 KM, o~uvani, garancija, dijelovi, Banjaluka. Telefon: 065/ 485955. BKM

- Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ijacu), efikasno i povoljno. Zvati od 16 do 21 ~as, Banjaluka. Telefon: 065/561-138. BK

- Odgajiva~nica "Julifarm" prodaje {tenad rotvajlera. Telefon: 065/979-947. BK

- Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- ^asovi i instrukcije iz engleskog jezika i biznis engleskog, prevodi svih vrsta tekstova, sudski tuma~ dokumenata. Telefon: 065/938-401. BK - Popravljam okvire nao~ala svih vrsta, brzo i kvalitetno, Aleja svetog Save br. 16. Telefon: 051/318-227. BK - Radim sve vrste hidroizolacija, ravne krovove, opravke ravnih krovova, podrume i mokre ~vorove. Telefon: 051/584-790, 065/426-134. BK

- Brusim i lakiram parket i brodski pod. Telefon: 065/178-743, 065-785-769. BK

- Organizaciji "Dobri medo" potrebne odgovorne `enske osobe radi ~uvanja djece na du`i period u Banjaluci. Telefon: 065/412-112. BKM

- Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni i pisani prevodi. Telefon: 065/832-521. BK

- Elektri~ar vr{i kvalitetno i povoljno postavljanje nove i sanaciju stare instalacije. Telefon: 065/209-286. BK

- Upoznao bih `ensku osobu nepu{a~a, mo`e brak. Telefon: 051/212-691, 065/636-195. BK

- Bar-resotran "Mala stanica" otvara konkurs za popunu radnih mjesta na poslovima konobara i barmena. Ostale informacije u resotranu ili na telefon 065/938939, sa sobom ponijeti CV. Adresa: Kralja Petra I Kara|or|evi}a bb. BK

BKM

- Popravak ve{-ma{ina, fri`idera i rashladnih vitrina. Telefon: 065/568-830, 051/351-666. BK

- Visok, lijep, pametan mladi} (26) tra`i djevojku od 18-22 god. radi dru`enja. Telefon: 065/844-711. BK

- Potrebna `ena s hrvatskim paso{em za ~uvanje djece u Bazelu. Telefon: +417-870-544-63. BK

41

- Prodajem povoljno metalni kiosk 2x2 m. Telefon: 051/413-205, 065/696-590. BK

- Prodajem novu okruglu brusilicu fi 380x1700 mm, g. p. '90, Kikinda, po njema~koj licenci. Telefon: 065/524-526. BK

- Bravar i varilac VKV. Profesionalna izrada i monta`a vrata, ograda, tendi, balkona... Telefon: 061/141659. BK

Posao

5. 6. 2009. qfubl

garancije, od 250 do 360 KM. Telefon: 065/822-255.

- Turisti~ka agencija "Hilandar" organizuje pokloni~ko putovanje u Ostrog 5.6.2009. u 21 ~as sa stare autobuske stanice. Telefon 051/465-210, 065/644-500. BK - Vodovod, kanalizaciju i sitne popravke radim kvalitetno, garancija. Telefon: 051/211-763, 065/546-390. BKM

- Kerami~ar i vodoinstalater kvalitetno postavljaju keramiku i vodoinstalacije na podru~ju Banjaluke i okoline. Telefon: 066/265-127. BKM - Ovla{teni prevodilac-sudski tuma~ za ruski i engleski jezik, prijem dokumenata od 8 do 20. Telefon: 065/535-820, 063/988-650. BKM

- Prodajem dvije moderne fotelje, stare dvije godine, povoljno. Telefon: 066/206-629. BK - Prodajem novu limenu burad 200 litara, 20 KM. Telefon: 065/351-402. BK - Prodajem prikolicu hainman, '94. g. p., ocarinjena, udarna ko~nica, nosivost 2.000 kg. Telefon: 051/580004. BK - Mijenjam kiosk za drva. Telefon: 065/757-021. BK - Prodajem o~uvan dvosjed. Telefon: 051/280-158. BK - Prodajem ovce i jagnjad vinterberg i slovenke, veterinarski ispitane i zdrave. Telefon: 051/580-851, 065/411-735. BK - Prodajem CO2 aparat za varenje iskra-var, mogu}nost CO2 i argonsko varenje, 220/380 volti, garancija. Telefon: 065/761-497. BK - Prodajem dvije ekskluzivne stilske ko`ne garniture, bivolja ko`a, sivi tik, drvo-ru~ni rad. Telefon: 065/896422. BK

- Punionica koka-kole, fante, sprajta, radenske + recepti, 3.000 KM, zamjena za auto ili motocikl. Telefon: 066/838-979. BKM

- Prodajem dizalicu sa rukom za manji kamion. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem cirkular za rezanje oblovine i manji gra|evinski. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem planetare i osovine vitla traktora timber~ek 225. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i generator za struju 45 kilovata. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem elektromotor 11 kilovata, 1.400 o/min. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem mali tokarski stroj. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem mvigmeltov kalorifer 6 kW. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do 300 bara. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem elektri~nu {iva}u ma{inu, trpezarijski sto na razvla~enje i trosjed. Telefon: 065/538-919. BK

- Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za kovane ograde. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem plasti~nu (poliester) kontejner cisternu za vodu, 1.000 l, 120 KM. Telefon: 051/301-555. BK

- Prodajem vakcinisanu {tenad njema~kog ov~ara staru dva mjeseca, s papirima. Telefon: 065/212-067. BK

- Ekskluzivne pozivnice i cvjeti}i za va{e vjen~anje. Telefon: 066/300-884. BK

- Prodajem automehani~arima hidrauli~ne prese od sedam i 12 tona. Telefon: 051/318-487, 065/485-805.

- Izvodim sitne vodoinstalaterske radove. Telefon: 065/875-684. BKM

- Prodajem bagremovo kolje za ograde i vinovu lozu i pulceve za gra|evinare, Banjaluka. Telefon: 065/206060. BK

- Ugra|ujem satelitske antene sa preko 1.200 stranih i doma}ih radio i TV programa, bez pretplate, godina

- Prodajem zemlju za cvije}e, pakovanje 5 i 10 l. Cijena povoljna. Telefon: 065/656-125. BK

BK

- Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom, 350 KM. Telefon: 065/938-176. BK - Prodajem monofazni motor, 2,2 kW, 1.400 o/min., 200 KM. Telefon: 065/513-413. BK

BOSNA I HERCEGOVINA

B O S N A I H E R C E GO V I N A

VIJE]E MINISTARA URED KOORDINATORA ZA REFORMU JAVNE UPRAVE

KANCELARIJA KOORDINATORA ZA

SAVJET MINISTARA

REFORMU JAVNE UPRAVE

IN FOR MA CI JA O JA VNOJ NA BAV CI USLU GA PU TEM OTVO RE NOG POS TUP KA Ured koordinatora za reformu javne uprave pri Uredu predsjedavaju}eg Vije}a ministara Bosne i Hercegovine objavio je Obavje{tenje o nabavci ("Slu`beni glasnik BiH", 42/09. od 01.06.2009. godine) za pru`anje usluga za projekat: • "Informacijski sistem upravljanja bud`etom" (Odluka o nabavci broj 01-07-199-8/08). Tekst obavje{tenja objavljen je i na slu`benoj internet stranici Ureda koordinatora za reformu javne uprave www.parco.gov.ba. Rok za prijem ponuda je 13.07.2009. u 12 sati. Kontakt osobe: Azra Brankovi}, Svjetlana Bo{njak, tel: 033/565-762, 033/565-786; e-mail: [email protected]; [email protected] Koordinator za reformu javne uprave Nevenka Savi}

42

qfubl!5. 6. 2009.

BHT 1

Preporu~ujemo 00.35

RT RS

Napad na policijsku stanicu broj 13, film Op!wp!hp!ej|!okb!op~!v!usp!|opk!qp!mj!djk!tlpk tub!oj!dj!cs/!24!cj!~f!wb!usf!oj!kb!of!hp!jlbe/!V tub!oj!dv!kf!ep!qsf!nmkfo!nb!gj!kb|!Oj!lp!mbt [bn!csb!op-!b!of!hpw!ep!mb!{bl!qsj!wv!lbp!kf qba!okv!qp!kf!ej!ob!db!tb!twji!tusb!ob!{b!lp!ob/

NOVA Jeza u no}i, film

00.40

Efkw!qp!lv!qj!v!kf!eopn!cb!sv!Fwf!. mjo-!b!qp!tmj!kf!v!okf!opn!tub!ov-!pob nv!qsj!{ob!eb!kf!pob!ub!lp!kb!hb!tubm!. op!{p!wf!j!np!mj!eb!kpk!qvt!uj!lmb!tjl!Fs!. spm!mb!Hbs!of!sb!#Njtuz#/!Of!pcb!wf!{bo tqpk!Efk!wv!v!qp!uqv!opt!uj!nj!kf!okb ajwpu/

RTL 22.00 [lampavi mu`evi, film Wp!{b•!okv!kps!|lph!hsbe!tlph bvup!cv!tb!Sbmg!Lsbn!efo!j!okf!. hp!wb!qshb!wb!tv!qsv!hb!Bmj!df!uf!. |lp!tqb!kb!kv!lsbk!t!lsb!kfn-!jblp tf!Sbmg!ob!twf!ob!•j!of!qp!lv!|b!. wb!pcp!hb!uj!uj!qsf!lp!op!~j/!Ob!sb!. wop-!up!nv!of!qp!mb!{j!{b!sv!lpn/!

Tb!tbufmjub HBO 21.00 Savr{eni stranac, film Lb!eb!op!wj!obs!lb!Sp!wf!ob!tiwb!uj!eb!kf vcjt!uwp!okf!oph!qsj!kb!uf!mkb!npaeb!qp!wf!. {b!op!t!np!~ojn!nf!obeafspn!Ib!sj!tp!. opn!pob!nj!kf!okb!jefo!uj!ufu!v{!qp!np~ twp!hb!tb!sb!eoj!lb-!Nj!mf!tb!v!tf!{po!tlv sb!eoj!dv!v!Ib!sj!tp!op!wpk!bhfo!dj!kj/

N. Geographic 19.00 Svemirske misterije, dok. program [wj!kf{!ef!sf!qb!uj!df;!Up!lpn!jt!. up!sj!kf!mkv!ej!tv!tf!cp!kb!mj-!bmj!j pcpabwb!mj!{wj!kf{!ef!sf!qb!uj!df!. mf!ef!of!ej!wp!wf!tqp!tp!cof!eb voj!|uf!ajwpu!ob![f!nmkj/!Tb!eb!ji qsp!v•b!wb!kv!t!dj!mkfn!vu!ws}j!wb!okb!lb!lp!kf!ob|!twf!njs!obt!ubp/!

MRE@A PLUS 1:/11! Cfo! 21-! dsub!o j! gjmn-! 1 :/41 Ifm!mp Ljuuz-! dsub!oj! gjmn-! 1:/46 Zv! Hj! Pi! HY! 4dsub!oj! gjmn--! 21/11 Tf!sb!op!wj-! tf!sj!kb-! 23/11 Nb!e sf! Mv!o b-! tf!s j!kb-! 2 4/11 WJQ-! tf!s j!kb26/11 Sf!cfm!ef-!tf!sj!kb-!227/11 [b!vwj!kfl!tv!. tkf!ej-!tf!sj!kb-!227/41 Penp!sj!tf-!{b!tmv!ajp!tjtf!sj!kb-!333/11 GJMN [njk!tlf!p•j-!334/61!Wj!. kft!uj-!334/66 Tqpsu!dfo!ubs-!111/11 GJMN Qmft nsuwji-!112/51 WJQ-!tf!sj!kb

BN 17/41 Kv!ubs!okj! qsp!hsbn-! 19/41 Jt!usb!hb! kf qp!lb!{b!mb-! 1:/41 Tkf!~b!okb-! epl/! qsp!hsbn21/11 Op!wpt!uj-! 21/16 Isb!ob! j! wj!op- 22/11 Lsj!nj!obm!v!Sv!tj!kj!)s*-!223/11 Op!wpt!uj-!223/16 Twj!kfu! ob! emb!ov- 24/11! Tv!qfs! lf|-! jhsb25/11 Op!wpt!uj-!225/16 Qsj!•f!j{!Jub!mj!kf-!225/41 Isb!o b! j! wj!o p-! 2 5/66 Tv!t sf!u j! qswf! wstuf27/11 Op!w pt!u j-! 2 7/29 Twj!kfu! ob! emb!o v-

18/11!!!E Ep!csp!kv!uspkv!ubs!okj!qsp!hsbn Lpe!obt!v!Fwsp!qj; 1:/16!!!L Nbm!ub- epl/!qsp!hsbn Nv!{j!•lj!qsp!hsbn 1:/31!!!N 1:/41!!!AAj!wpu!j!pt!ub!mp;! Kf!ebo!pe!obt-! epl/!qsp!hsbn!)s* 21/11!!!C CIU!wj!kft!uj 21/18!!!N Nb!mj!twj!kfu- epl/!tf!sj!kb 21/23!!!GGsfo!ef!sj!v•f!csp!kb!uj 21/31!!![[mb!uob!kb!cv!lb! j!efwfu!qb!voj!dbjhsb!oj!qsp!hsbn 21/61!!!C Cjp!kf!eopn!kf!ebo 21/66!!!MMkv!cb!wob!pmv!kbtf!sj!kb!)s* 22/56!!!N Np!kb!nb!mb!lv!ij!okb )s* 22/68!!!JJ!pwp!kf! Cp!tob!j!Ifs!df!hp!wj!ob 23/11!!!C CIU!wj!kft!uj 23/26!!!O Ob!lfe/UW;! Qsj!sp!eop!wt! vnkf!uop )s* 23/61!!!UUf!ojt!)n*;! Hsboe!tmbn!Sp!mboe! Hbs!spt!311:qp!mv!gj!ob!mf-!qsf!opt CIU!wj!kft!uj 27/26!!!C 27/36!!![[mb!up!v!cp!dj-! epl/!qsp!hsbn 28/36!!!L Lp!ob!•op!qf!ubl" 29/56!!!C Cj!{ojt!wj!kft!uj 29/61!!!D Df!mft!ujo-!dsub!oj!gjmn 29/68!!!JJ!pwp!kf!Cp!tob! j!Ifs!df!hp!wj!ob 2:/11 Eof!wojl 2:/41!!!D Dsub- qp!mj!uj!•lj! nb!hb!{jo

FTV

17/11!!!JJo!gp!lb!obm 18/11!!!KKv!ubs!okj!qsp!hsbn 1:/11!!!Q Qsb!jt!up!sjk!tlj!qbsl-! epl/!qsp!hsbn 21/11!!!WWj!kft!uj 21/16!!!L Lv!ij!okj!db 21/41!!!\ \vn!tlb!|lp!mbqsp!hsbn!{b!ekf!dv 21/46!!!!E Ef!oj!kf!wf!np{!hb!mj!df-! qsp!hsbn!{b!ekf!dv 21/51!!!N Np!kb!{mb!uob! sj!cj!db!kf!{mj!db-! dsub!oj!gjmn 22/16!!!T Twf!uj!psbi-!tf!sj!kb!)s* 22/41!!![[esbw!mkf!kf!mj!kfl )s* 23/11!!!WWj!kft!uj 23/26!!!Q Qf!•bu-! qp!mj!uj!•lj!nb!hb!{jo!)s* 24/21!!!GGsfk!afs- tf!sj!kb 24/46!!! GJMN 26/16!!!S Sf!qps!ub!ab 26/41!!!UUv!sj!{bn!qmvt )s* 27/31 J{!wkf!|ubk!tb! Cb!okb!mv!•lf! cfs!{f 27/41!!!T Tsqtlb!eb!obt 28/26!!!T Tup!mkv!ej-! tup!~v!ej-! epl/!qsp!hsbn!)s* 28/46!!!E Esv!hj!oj!wp 29/26!!!UUW!Cjo!hp 2:/11!!!GGsfk!afs-!tf!sj!kb 2:/41!!!E Eof!wojl

PINK

18/11!!!E Ep!csp!kv!usp-! kv!ubs!okj!qsp!hsbn 1:/11!!!WWj!kft!uj 1:/16!!!Q Qkf!tnpn! eb!uj!lb!afn 1:/41!!!JJo!wfouepl/!qsp!hsbn 21/11!!!WWj!kft!uj 21/16! Qp!{j!uj!wob!hfp!hsb!gj!kb-! {bc/!qsp!hsbn 21/41!!!T Twj!ns{f!Lsjtb-! tf!sj!kb 22/11!!!P Pqfu!Difs- tf!sj!kb Of!ekf!mkoj!sv!•bl!)s* 22/41!!!O Eof!wojl 23/11!!!E 23/26!!!O Ob!|b!nb!mb! lmj!oj!lb-!tf!sj!kb!)s* 24/11!!!Q Qp!|uf!op )s* 25/31!!!N Np!{b!jl!sf!mj!hj!kb 25/61!!!WWj!kft!uj 26/11!!! GJMN Ob!{mb!uopn! kf!{f!sv!)T* 27/56!!!N Nb!mb!qsjo!df!{bdsub!oj!gjmn 28/11!!!GGf!ef!sb!dj!kb!eb!obt 28/41!!!O Ob!|b!nb!mb! lmj!oj!lb-!tf!sj!kb 29/31!!!Q Qsj!•b!p!Oj!kb!{v Ev!sb!lp!wj!~v-! epl/!tf!sj!kb 2:/41!!!E Eof!wojl!3

18/11!!!D Dsub!oj! gjmn )s* 18/21 Tb!sb!kf!wp! po!mbko 18/31!!!N Nfke!jo Cb!okb!mv!lb 18/41!!!T Tqps!uj!tj!np 18/46!!!Q Qjol!ub!ltj )s* 19/11!!!JJ{!eb!kb-!tf!sj!kb 1:/11 Cbm!lbo!ofu 21/26 Ob!qv!|uf!oj! bo!}fp-!tf!sj!kb 22/11!!![[b!vwj!kfl! {b!mkv!cmkf!oj-! tf!sj!kb 23/11 Jo!gp!upq 23/21!!!N Nkf!|p!wj!uj!csbl-! tf!sj!kb Pcj!•oj!mkv!ej-! 24/11!!!P tf!sj!kb 25/11!!!JJo!gp!upq 25/21!!!T Tb!sb!kf!wp! po!mbko 25/36!!!N Nfke!jo! Cb!okb!mv!lb 25/46!!!T Tqps!uj!tj!np 25/51!!!KKvtu!gps!Mb!vhi 26/11 J{!eb!kb-! tf!sj!kb 26/61!!!JJo!gp!upq 27/11!!!O Ob!qv!|uf!oj! bo!}fp-!tf!sj!kb 28/11!!!L Lwj!{cj-!ekf!•!kj!lwj{ 29/11!!!JJo!gp!upq 29/36!!!T Tb!sb!kf!wp!po!mbko 29/46 Nfke!jo!Cb!okbmv!lb 29/56!!![[wj!kf{!ef!Hsbo!eb 2:/11!!![[b!vwj!kfl!{b!mkv!cmkf!oj-! tf!sj!kb

00.15

13.10

15.00

23.15

^eli~ni krov, film

Frej`er, serija

Na zlatnom jezeru, film

Moma~ko ve~e, film

Gjmn!qsb!uj!ajwp!uov!qsj!•v Gsbo!dj!tb!Qif!mb!ob!lp!kj!jnb nop!hp!qsp!cmf!nb/!Po!tf cp!sj!t!ib!mv!dj!ob!dj!kb!nb!lp!kf tv!qspj!{wpe!ev!hp!hp!ej|!okfh qj!kbo!tuwb!j!hsf!|b!lb!v!qsp!. |mpt!uj/!Cjw!|j!usf!ofs!cfk!{cp!mbb!tb!eb!tlj!uoj!db!j!qj!kb!oj!db/

Hmb!woj!mj!lp!wj!tv!wj!tp!lpp!. csb!{p!wb!oj!qtj!ij!kb!usj!lp!kj wp!mf!ep!csv!isb!ov-!ep!csp wj!op-!vnkf!uoptu!j!pqf!sv/ Tf!sj!kb!tqb!kb!|ftu!tb!twjn pqsf!•oji!mj!lp!wb!lp!kj!jnb!kv qp!uqv!op!sb!{mj!•j!uf!ajwp!uftiwb!ub!okb!j!ob!wj!lf/!

Fufm!j!Ops!nbo!tv!tub!sj qbs!lp!kj!ajwj!ob![mb!uopn!kf!. {f!sv/!Okj!ip!wb!l~fs!lb-!jnb 53!hp!ej!of!j!oj!lbe!tf!oj!kf veb!wb!mb/!V!wf!{j!kf!t!Cjm!mpn lp!kfh!ep!wp!ej!ob!vqp!{ob!. wb!okf!t!sp!ej!uf!mkj!nb/

Lb!eb!tf!Wj!lups!wsb!ujp lv!~ j!pu!l sj!w b!eb!tv!nv esv!hb!sj!qsj!sf!ej!mj!j{of!ob!. }f!okf!{b!okf!hp!wp!np!nb!. •lp!wf!•f!j!qp!{wb!mj!ewjkf tusjq!uj!{f!uf!eb!ji!vwf!tf!mkb!. wb!kv/

31/21!!!O Op!hp!nfu;! CjI!.!Tf!mf!ldj!kb! op!wj!ob!sb-!qsf!opt 33/11!!!C CIU!wj!kft!uj 33/26!!!E Ej!nfo!{j!kb!wj!|f-! fnj!tj!kb!j{!lvm!uv!sf 34/21!!!GGft!uj!wbm!CI! esb!nf-!isp!oj!lb 34/36!!!N Nb!gj!p{b!.!lmbo- tf!sj!kb 11/26!!! GJMN _f!mj!•oj!lspw 13/51!!!Q Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! {b!tv!cp!uv

31/11!!!GGft!uj!wbm!.!qkf!tnb! Nf!ej!uf!sb!ob-!qsf!opt 33/41!!!JJo!gp!qsp!gjm 33/56!!!T Tqpsu 33/66!!!C Csp!kf!wj- tf!sj!kb 34/51!!!UUsj!cv!obm 11/21!!!!T Twf!uj!psbi-!tf!sj!kb 11/46!!! GJMN Ob!qbe!ob! qp!mj!djk!tlv!tub!oj!dv! cs/!24 13/31!!!E Eof!wojl 13/56 Esv!hj!oj!wp-!)s* 14/36!!!N Nv!{j!•lj!qsp!hsbn 15/31!!!C Cjp!hsb!gj!kfepl/!qsp!hsbn 16/16 [esbw!mkf!kf!mj!kfl!)s* 16/41!!!L Lv!ij!okj!db )s* ......!!!!Q Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! {b!tv!cp!uv

28/26 Lsj!nj!obm! v! Sv!tj!kj-! epl/! qsp!h sbn29/11 Eb!obt!v!Tsqtlpk-!229/41 Np!oj!up!sjoh2:/11 Tqpsu!gmf|-!22:/41 CO!np!oj!ups-!331/21 Tmv!•bk!oj! qbs!uof!sj-! 32/11! Twj!kfu! Sf!op!nfb33/41 Qsf!hmfe!eb!ob-!334/11 Hmbt!Bnf!sj!lf34/41 Cf{! nbt!lf-! 11/26! Sf!{fs!wj!tbo! ufs!. njo-! 11/56 GJMN Usb!hp!wj! ob! ev!|j-! 13/56 Tb!uf!mju!tlj!qsp!hsbn

RTS

RT RS

nb!nv-!tf!sj!kb-!225/66 Fh{ju!v!qp!lsf!uv-!nv{/ qsp!h sbn! )s*-! 2 6/21 Wsf!n f! kf! {b! cf!c f{bc/! qsp!h sbn! )s*-! 2 6/56 Lv!w b!u j! tsdfn{bc/! qsp!hsbn! )s*-! 27/14 Cp!mkj! aj!wpu-! tf!sj!kb )s*-! 28/11 Eof!wojl-! 28/31! Fwsp!ofu-! epl/ qsp!h sbn-! 2 8/36! \ub! sb!e j!u f-! csf-! 2 8/56 Cfp!hsbe!tlb!isp!oj!lb-!229/36 Plp!nb!hb!{jo2:/11 Tmb!hb!mj!db-! lwj{-! 2:/41 Eof!wojl! 331/16! Cp!mkj! aj!wpu-! tf!sj!kb-! 32/11 Wj!tp!lj! ob!. qpo-! lwj{-! 33/16 GJMN -! 11/11 Eof!wojl11/26 Fwsp!ofu-! epl/! qsp!hsbn! )s*-! 11/31 Fh{ju! v! qp!lsf!uv-! nv{/! qsp!hsbn! )s*-! 11/39 _p!wfl!lp!kj!of!qpt!up!kj-!tf!sj!kb-!112/26 GJMN V!qp!uf!sj!{b!{b!wp!eoj!lpn-!113/56 Wj!tp!lj!ob!. qpo-!lwj{!)s*-!114/11 Wft!uj-!114/41 Wsf!nf!kf {b!cf!cf-!{bc/!qsp!hsbn!)s*-!115/41 Plp!)s*16/14!Sb{!hmf!eoj!db;!Fhj!qbu-!epl/!qsp!hsbn )s*- 16/59 Wfs!tlj!lb!mfo!ebs

17/16 Kv!u bs!o kj! qsp!h sbn-! 1 9/11 Kv!u bs!o kj eof!wojl-!119/26 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!11:/17 V {esb!wpn! uf!mv-! 1:/31 Lv!wb!uj! tsdfn-! {b!cb!. woj! qsp!h sbn-! 1 :/46 Tmb!h b!mj!d b-! lwj{! )s*21/16 Sb{!hmf!eoj!db;! Nb!vsj!dj!kvt-! epl/! qsp!. hsbn-!221/46 Ob!tlsj!wf!op!uf!wp!ejn!nft!uppcsb{/!qsp!hsbn-!222/11 Wft!uj-!222/16 Bmj!kbttf!s j!kb! )s*-! 2 3/11 Eof!w ojl-! 2 3/26 Tqpsu qmvt-! 23/41 [mp!•j!ob!•lj! vnp!wj-! tf!sj!kb! )s*24/26 Tbu! )s*-! 25/11 Qvu! plp! twf!ub-! epl/ VIKOM qsp!hsbn-!225/41 Lb!lp!tbn!vqp!{obp!wb!|v 17/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!119/11

31/21!!!UUW!Cjo!hp!|pv-! ej!sfl!uop!j{!wmb!•f!okf 32/21!!![[wkf{!eb!oj! tuv!ejp-! nv{/!qsp!hsbn 33/11!!!E Ef!bexppe-!tf!sj!kb 34//11!!!Wj!kft!uj 34/21!!! GJMN Poj!)[* 11/61!!!WWf!•f!mf!hfo!ej! .!Gft!uj!wbm!Jmj!eab! 3119/!)2/!ejp* 13/41!!!Q Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! {b!tv!cp!uv

31/11!!!T Twf!{b!mkv!cbw 32/26!!!H Hsboe!|pv 34/26!!! GJMN Np!nb!•lp wf!•f 12/26 Tb!sb!kf!wp!po!mbko 12/36!!!N Nfke!jo!Cb!okb!mv!lb 12/46!!!T Tqps!uj!tj!np 12/51!!!E Ewp!hmfe!)s* 13/51!!! GJMN Np!nb!•lp! wf!•f 15/51 Qjol!Eav!cplt

Hmbt! Bnf!sj!lf-! 1:/11 Mp!wbd! ob! op!wbdlwj{-!221/11 Bnf!sj!lb-!tf!sj!kb-!222/11 Twf!{ob!. mj!db-!lwj{-!223/11 Sb!ejp ob UW-!224/16!Mp!wbd ob!op!wbd-!lwj{-!225/11 Uf!mf!|pq-!226/11 Twf!. {ob!mj!d b-! lwj{-! 2 6/66 Dsub!o j! gjmn-! 2 7/11 Bnf!sj!lb-! tf!sj!kb-! 28/11 Njt!uf!sj!kf! qpt!ub!okbobv!•oj! qsp!hsbn-! 29/11 Gpml 21-! 2:/41 Eof!w ojl SUT 3-! 3 1/41 Isp!o j!l b-! 3 2/11 Hptu!t!qp!wp!epn-!333/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb v{! TNT! •bu-! 34/41 Ob!sp!eob! nv!{j!lb! v{ TNT!•bu-!111/41 Bt!usp!mp!hj!kb

26/66 Tqpsu!dfo!ubs-!227/11 [b!vwj!kfl!tv!tkf!. ej-! tf!sj!kb-! 27/41 Penp!sj! tf-! {b!tmv!ajp! tjtf!sj!kb-!228/41!Af!of!t!csp!kb!24-!tf!sj!kb-!229/21 Tqpsu!qmvt- 2:/11 Wj!kft!uj!v!8-!22:/66 Tqpsu dfo!ubs-!331/11 GJMN -!333/11 GJMN [njk!tlf p•j-! 34/56 Wj!kft!uj-! 11/11! GJMN Qmft! nsu. wji-! 12/51 WJQ-! tf!sj!kb-! 13/26 Wj!kft!uj-! 14/11 Af!of!t!csp!kb!24-!tf!sj!kb-!114/41 Tqpsu!qmvt15/26 Nv!{j!•lj!qsp!hsbn

TV HAJAT

17/66! Tb!s b!kfw!t lp! kv!u sp-! 1 8/11 Wj!kft!u j UWTB-! 2 1/11 Csb!~ b! Lp!b mf-! dsub!o j! gjmn21/21 Hsj!np!wf! cbk!lf-! dsub!oj! gjmn-! 21/41 Ep!l v!n fo!u bs!o j! qsp!h sbn-! 2 3/11 Wj!kft!u j UWTB-!223/21!Vaj!wp!v!32-!jog/!qsp!hsbn!)s*24/11! Nv!{ j!• lj! qsp!h sbn-! 2 4/41 Ejw!mkj! v tsdv-! tf!sj!kb! )s*-! 25/36 Qvt!uj! nv!{j!lv! )s*26/11 Sb{!hp!mj!~f!ob!ob!vlb-!epl/!qsp!hsbn27/11 Tf!sj!kb!{b!nmb!ef- 28/11 Wj!kft!uj!UWTB28/18 Sbk!wp!tb-! {b!cb!woj! qsp!hsbn-! 28/26

17/56 Ep!csp! kv!usp! CjI-! kv!ubs!okj! qsp!hsbn19/31 Ib!kb!upw!dj! ob! sb!tqvt!uv-! ekf!•kj! qsp!. hsbn-! 1:/11! Cfo! 21-! dsub!oj! gjmn-! 1:/41 Ifm!mp!Ljuuz-!dsub!oj!gjmn-!11:/51 Zv!Hj!Pi!HY 4-!dsub!oj!gjmn--!21/11 Tf!sb!op!wj-!tf!sj!kb-!222/41 Nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!222/56 Wj!kft!uj-!223/11 Nb!. esf! Mv!ob-! tf!sj!kb-! 24/11 WJQ-! tf!sj!kb-! 25/11 Nv!{j!•lj! qsp!hsbn-! 26/11 Sf!cfm!ef-! tf!sj!kb-

TV SARAJEVO

5. 6. 2009. qfubl 43

TV mre`a

ATV 18/13! Nb!esf!Mv!ob-! tf!sj!kb!)s* 19/11!!!ZZv!Hj!Pi!HYdsub!oj!gjmn 19/41!!!Q Qf!qb!Qsb|!•j~dsub!oj!gjmn 19/66!!!WWj!kft!uj 1:/11!!!C Cfo!21-! dsub!oj!gjmn Ifm!mp!Ljuuz1:/41!!!I dsub!oj!gjmn 1:/46 Zv!Hj!Pi!HYdsub!oj!gjmn 21/11!!!T Tf!sb!op!wj-! tf!sj!kb 22/66 Wj!kft!uj 23/11!!![[bn!lb-!tf!sj!kb 24/11!!!WWJQ-!tf!sj!kb 25/11!!!L Lwj{ 26/11!!!S Sf!cfm!ef-!tf!sj!kb 27/11!!![[b!vwj!kfl!tv!tkf!ejtf!sj!kb 27/41!!!P Penp!sj!tf-! {b!tmv!ajp!tj-!tf!sj!kb 28/41!!!WWj!kft!uj 28/46!!!WWj!ub!gpo 29/11!!!P Psbm!op!ep!cb;! Fsb!Pk!eb!oj~ 2:/11!!!WWj!kft!uj! 2:/41!!!B BUW!tqpsu 2:/61!!!B Bn!qmj!uv!eb

OBN 17/21!!!E Ekf!•!kj!qsp!hsbn 17/26!!!UUsbo!tgps!nfs!tjdsub!oj!gjmn 17/51!!!Q Qp!dpzp- dsub!oj!gjmn Lsj!aj~!lsv!aj~ 17/61!!!L 18/16!!!N Nf!npsz 18/31!!!N Nb!mb!|lp!mb 18/46!!!T Twf!{ob!mj!df 19/31!!!V Vesj!nv!|lj{bc/!qsp!hsbn 21/11!!!P PCO!Tubs!Np!efm!cz! Ef!kb!ob!Sp!tv!mkb|-! sj!bmj!uj!|pv 21/41!!!P Pesfe!{b!•jt!up!~v-! {bc/!fnj!tj!kb!)s* 22/11!!!GGf!mj!djuz-!tf!sj!kb!)s* PCO!jo!gp 22/66!!!P 23/21!!!C Cpk!op!qp!mkf-! epl/!qsp!hsbn 23/46!!!GGf!mj!djuz-!tf!sj!kb 24/36!!!JJ{!hv!cmkf!oj!twj!kfu-! tf!sj!kb 25/36!!! GJMN Qsb!{of! qsj!•f!)s* 28/11!!!D DTJ;!Mbt!Wf!hbt-! tf!sj!kb 28/61!!!GGb!mj!•oj!qbo!tj!po-! tf!sj!kb 29/31!!!D Dsob!hv!kbtf!sj!kb 29/66!!!P PCO!jo!gp 2:/26!!!I Ifk"!Nv!tjd

22.00

18.20

NOVA

HRT 1

17/41 Puwp!sj!twp!kf!tsdf-! tf!sj!kb 18/31!!!ZZv!Hj!Pi-! dsub!ob!tf!sj!kb 18/56!!!GGj!gj!j!dwkf!uop! esv|!uwp-!dsub!ob!tf!sj!kb Hsb!ej!ufmk!Cpc-! 19/11!!!H dsub!ob!tf!sj!kb 19/26!!!UUp!nj!db!j! qsj!kb!uf!mkjdsub!ob!tf!sj!kb F{p!UW-!ub!spu!|pv 19/41!!!F 1:/41!!!O Op!wb!mp!wb 21/36!!!S Sf!cfm!ef-!tf!sj!kb 22/36!!!WWb!usf!op!tsdf-!tf!sj!kb 23/31!!!JJO!nb!hb!{jo 24/16!!!JJo!tqf!lups!Sflt-! tf!sj!kb 25/16!!!GGbs!nb- sj!bmj!uj!|pv 26/16!!! GJMN Mp!wb!ep!lsp!wb 28/11 Wj!kft!uj 28/36!!!!JJo!tqf!lups!Sflt-! tf!sj!kb 29/36!!!!JJO!nb!hb!{jo-! |p!v.cj{!fnj!tj!kb 2:/26!!!E Eof!wojl!Op!wf!UW

00.25

15.05

Zmijske o~i, film

Crna guja, serija

Lova do krova, film

Kf!ebo!lp!svn!qj!sb!oj!qp!. mj!db!kbd!np!sb!sj!kf!|j!uj!tmv!•bk vcjt!u wb!qsp!n j!o fo!u oph qp!mj!uj!•lph!{wb!oj!•oj!lb!j!jt!. up!wsf!nf!op!{b!|uj!uj!uj!qsj!kb!. uf!mkb!lp!kj!kf!cjp!{b!evafo {b!{b!|uj!uv!vcj!kf!oph/!

Qsjod!Sf!hfou!vobk!nmkv!kf of!lp!mj!lp!hmv!nb!db!eb!hb ob!v•f!lb!lp!eb!esaj!cp!mkf hp!wp!sf!j!lb!lp!eb!hb!mkv!ej wj!|f!qp!|uv!kv///

Lbe!Eapk-!of!{b!qp!tmfo mv!•lj!sb!eojl-!ob!}f!2-3!nj!mj!. kbs!ef!ep!mb!sb!lp!kf!tv!jtqb!. mf! j{! cmjo!e j!s b!o ph! bvubpemv!•j!v•j!oj!uj!pop!obk!mp!hj!. •oj!kf;!v{f!uj!op!wbd!j!qp!ckf!. ~j/!#Lp!ob!}f-!okf!hp!wp!kf#!. okf!hp!wp!kf!ob!•f!mp/!

32/41!!!N Nb!vsj!dj!kvt-! qv!up!qjt! 33/11!!! GJMN [njk!tlf!p•j 34/61!!!WWj!kft!uj 34/66!!!T Tqpsu!dfo!ubs 11/11!!!L Lwj{!j!hsbe 12/41!!!WWJQ-!tf!sj!kb!)s* 13/41!!!O Op!~oj!qsp!hsbn; ......!!!!T Tf!sb!op!wj-!tf!sj!kb!)s* ......!!!!P Psbm!op!ep!cb-! tf!sj!kb )s* ......!!!!WWj!kft!uj!)s* ......!!!! GJMN Wsb!ob!JW!)s*

31/11!!!P PCO!Tubs!Np!efm!cz! Ef!kb!ob!Sp!tv!mkb|-! sj!bmj!uj!|pv 31/41!!!T Tqpo!{p!sv!|f-! {bc/!fnj!tj!kb 31/11!!!T Tv!qfs!Nj!mj!kv!ob|-!lwj{ 33/11!!!S Sfe!Lbs!qfu{b!cb!woj!qsp!hsbn 33/51!!!Q Qfo!j!Ufm!mfs-!tf!sj!kb 34/21!!! GJMN Qsb!{of! qsj!•f!)s* 11/51!!!V V{nj!mp!wv-!lwj{ 13/51!!!L Lvq!VFGB;! ITW!.!Wfs!efs-! tojn!lb

Fwspq!tlj! sf!hj!po.Lbo!upo! Tb!sb!kf!wp-! jog/ qsp!hsbn-!228/66 Ub!job-!tf!sj!kb-!229/28!Ub!. sji-! epl/! qsp!h sbn-! ! 2 9/41 Eof!w ojl2:/11 Csb!~b! Lp!bmf-! dsub!oj! gjmn-! 2:/21 Hsj!np!wf!cbk!lf-!dsub!oj!gjmn-!331/11 Tb!sb!. kfw!tlp! wf!•f-! sf!wj!kbm!oj! qsp!hsbn-! vaj!wp32/41 Wj!kft!uj!UWTB-!332/51 Np!eob!qjt!ub{bc/! qsp!hsbn-! 33/36 Hsbe!tlb! wsf!wbtf!sj!kb-!334/41 WPB-!111/11! Qsf!hmfe qsp!. hsb!nb {b tv!cp!uv

RTV USK BIHA] 19/11! Kv!ubs!okj! qsp!hsbn-! 1:/41 Oj!hfm{bc/!qsp!hsbn-!221/11 Wj!kft!uj-!221/26 Qsp!. hsbn!{b!ekf!dv-!222/11 \bs!qp!wj!tusj!kfm!djtf!sj!kb-! 23/11 Wj!kft!uj-! 23/16! GJMN )s*24/51! Qsp!hsbn! {b! ekf!dv! )s*-! 25/41 Wj!. kft!uj-! 25/46 Tub!sj! {b!ob!uj-! epl/! qsp!hsbn )s*-!226/11 V!gp!lv!tv!)s*-!227/46 Qvu!{b!Fk!. wpo!mj-!tf!sj!kb-!228/31 Qpe!tvo!dfn!tu/!Usp!. qfb-! tf!s j!kb! )s*-! 2 9/21 Twj! wp!mf

31/11!!!GGbs!nb-!sj!bmj!uj!|pv 34/11!!! GJMN Bnf!sj!•lb! qj!ub!ob!Ib!spm!epw! j!Lv!nb!spw!ob!•jo 11/51 GJMN Kf!{b!v!op!~j 13/41!!!F F{p!UW-!ub!spu!|pv 14/41!!! GJMN M/B/! Dpo!gj!efo!uj!bm 16/51!!!JJO!nb!hb!{jo!cz! Cj!kf!mf!vep!wj!df 17/26!!!L Lsbk!qsp!hsb!nb

Sfk!npo!eb-! tf!sj!kb! )s*-! 29/46 Twj! wp!mf Sfk!npo!eb-! tf!sj!kb-! 2:/11 Eof!wojl UW VTL-! 2:/41 Uvs!ljzf!aefo! nv!{jl-! nv{/ qsp!hsbn-!331/16 Jtmbn!v!wsf!nf!ov-!epl/ qsp!h sbn-! 3 2/11 Nv!{ j!• lj! qsp!h sbn32/41 Isp!o j!l b! UW! VTL-! 3 2/61 Mp!| f ekf!wpk!lf-! tf!sj!kb-! 33/51 TNT! qp{!esb!wj! j •ft!u ju!l f-! 3 4/21 GJMN
TV TK TUZLA 18/16! Eav!c plt-! nv!{ j!• lj! qsp!h sbn18/41 Ob!usb!hv!qsj!sp!ef-!pcsb!{p!woj!qsp!. hsbn-! 19/11 [b!csb!okf!ob! mkv!cbw-! tf!sj!kb )s*-! 1:/11 Ekf!•!kf! kv!usp-! 21/11 Wj!kft!uj21/16 Ij!up!wj! Njt!ufs! Eajs!mb-! 21/26 Gsfk!. afs-! tf!sj!kb-! 21/56 Twj!kfu! qsj!sp!ef-! 22/41 Csb!~b!Lp!bmf-!ekf!•kj!qsp!hsbn-!222/51 Up!. nbt! j! qsj!kb!uf!mkj-! ekf!•!kj! qsp!hsbn-! 22/56 UW! fo!dj!lmp!qf!ej!kb! {ob!okb-! 23/11 Wj!kft!uj23/16 Qf!•bu! v! wsf!nf!ov-! 23/56 Wf!mj!lj

HRT 2

16/66!!!UUsf!ov!ubl!tqp!{ob!kf 17/56!!!UUW!lb!mfo!ebs 18/11!!!E Ep!csp!kv!usp-! Iswbu!tlb 1:/21!!!T Tf!sj!kb 1:/66!!!D Dsp!bujb! ptj!hv!sb!okf!.!qsp!{ps! v!twj!kfu 21/11!!!WWj!kft!uj 21/21!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 21/26!!!KKp!vs!ofz!pg! b!Mj!gf!uj!nf-!epl/!gjmn 22/26!!!P Pqsb!|pv 22/66!!!C Cvs!{p!wop!j{!wkf|!~f 23/11!!!E Eof!wojl 23/26!!!UUW!lb!mfo!ebs 23/46!!!E Esb!hb! of!qsj!kb!uf!mkj!db-!tf!sj!kb Ebo!{b!eb!opn-! 24/36!!!E {b!cb!wob!fnj!tj!kb 25/41!!!WWj!kft!uj 25/51!!!H Hmbt!ep!np!wj!of 26/16!!![[obo!tuwf!ob!qf!uj!db 26/46!!!Esv!hp!nj|!mkf!okf 27/26!!!WWj!kft!uj 28/36!!!D Dsp!bujb!ptj!hv!sb!okf! .!qsp!{ps!v!twj!kfu 28/46!!!KKf!mp!woj!dj! j{!hv!cmkf!oph!wsf!nf!ob 28/66!!!JJ{b!flsb!ob 29/46!!!T Tf!sj!kb 2:/41!!!E Eof!wojl

RTL

18/11!!!N Nb!mj!uj!ub!oj-! dsub!ob!tf!sj!kb 18/36!!!L Lv{!dp!.!db!sf!wb! op!wb!|lp!mb-! dsub!ob!tf!sj!kb 18/61!!!UUW!wsuj~; .......!!!!Lmb!vo!Lj!sj .......!!!!Uj!lwj!~j .......!!!!Qjo!hv 19/21!!!B Bcf!dfb!FV;! Tmp!wp!O 19/31!!!S Sbo•!lpe!Qj!lp!wf! tf!enj!df-!tf!sj!kb 19/56!!!C Cf!wfs!mj!Ijmt- tf!sj!kb 1:/41!!!WWjq!Nv!tjd!Dmvc 21/11 Qsj!kf!opt!tkf!eoj!db! Iswbu!tlph!tb!cp!sb 24/41!!!E Ep!lv!uf!lb!.!Csbo!lp! Mfo!uj~;!Ej!ob!nj!ub!|jepl/!gjmn 25/26!!!E Esv!hj!sfe!qbs!uf!sb-! fnj!tj!kb!p!lb!{b!mj!|uv 25/66!!!P Pcj!•oj!mkv!ej-!tf!sj!kb 26/51!!!L Lp!hb!csj!hb@ 27/26!!!V V!vsf!ev!4- tf!sj!kb 27/46!!!Q Qsj!kb!uf!mkj!2- tf!sj!kb Npol!5-!tf!sj!kb 28/11!!!N 28/66!!!L Lp!|bs!lb-!QI-! {b!ws|oj!db 29/56!!!WWj!kft!uj!ob!Esv!hpn 29/66!!!L Lp!|bs!lb-!QI{b!ws|oj!db 2:/56!!!WWJQ!Nv!tjd!Dmvc

01.35

18/16!!!L Lsb!wb!j!Qj!mj~-! dsub!ob!tf!sj!kb 18/41!!!T Tqv!awb!Cpc! Tlpd!lb!ojdsub!ob!tf!sj!kb Qv!opn!qb!spn-! 18/66!!!Q lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw! Lp!sbl!qp!lp!sbl19/31!!!L tf!sj!kb 19/61!!!Q Qpe!jt!ujn!lsp!wpn-! tf!sj!kb Lv!op!mp!wbd-!lwj{ 1:/46!!!L 21/51!!!B Bt!usp!|pv- fnj!tj!kb Lb!lp!tbn! 22/51!!!L vqp!{obp!wb!|v! nbk!lv-!tf!sj!kb!)s* V!ep!csv!j!{mv-! 23/21!!!V tf!sj!kb!)s* 23/46!!!S Sf!cb- tf!sj!kb 24/16!!!F Fl!tlmv!{jwnb!hb!{jo!)s* 24/26!!!WWf!•f!sb!{b!6 24/56!!!N Nb!sj!ob- tf!sj!kb Lp!csb!22- tf!sj!kb 25/46!!!L 26/36!!!N Nb!hovn- tf!sj!kb 27/26!!!L Lp!sbl!qp!lp!sbl-! tf!sj!kb 27/56!!!Q Qpe!jt!ujn! lsp!wpn-!tf!sj!kb 28/21!!!L Lb!lp!tbn! vqp!{obp!wb!|v! nbk!lv-!tf!sj!kb V!ep!csv!j!{mv-!tf!sj!kb 28/46!!!V Sf!cb- tf!sj!kb 29/11!!!S 29/41!!!WWj!kft!uj 29/66!!!F Fl!tlmv!{jw-!nb!hb!{jo 2:/16!!!WWf!•f!sb!{b!6 2:/46!!!Q Qv!opn!qb!spn-! lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw

00.15

Zvjezdane staze, serija

Dr`avnik novog kova, serija

Bolji na~in za smrt, film

Ob!h v!t b! [f!l b! puj!n b!kv •mb!op!wj!qp!lsf!ub!puqp!sb!j{ tv!q sp!u oph! twf!n j!s b/! Ob ET:!tujaf!F{sj!j{!tv!qsp!uoph twf!nj!sb!j!ov!ej!sb{!nkf!ov/ [fl!{b!ob!qsb!wv!{b!tlsj!wb!. okf/

Sf!qv!ub!dj!kb!Bmb!ob!lbp!ob!. kfl!tusf!noj!kfh!ef!toj!•bs!tlph up!sj!kfw!tlph!qbs!mb!nfo!ubs!db kf!vhspafob/!Ef!cf!mklp!Wjd!ups kf!vqsb!wp!qp!cj!kf!ejp!ob!ep!. qvo!tljn!j{cp!sj!nb!{b!lpo!. {fs!wb!ujw!df/!

J{nv!• fo! ob!t j!mkfn! v kvaopn!_j!l b!h v-!Cv!n fs pemb!{j!j{!qp!mj!dj!kf!j!qv!uv!kf ob! tkf!w fs! eb! cj! ub!n p pcop!wjp!sp!nbo!tv!tb!twp!. kpn!ekf!wpk!lpn/!

31/26!!! GJMN 33/21!!!C Cvs!{p!wop!j{!wkf|!~f 33/26!!!E Eof!wojl!4 33/46!!!MMj!db!ob!dj!kf 34/36!!!Q Qp!tmp!wof!wj!kft!uj 34/41!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 34/51!!!E Ep!tj!kf!Y-!tf!sj!kb 11/36!!![[wkf{!eb!of!tub!{f; Ef!fq!Tqb!df!Oj!of!8-! tf!sj!kb 12/21!!!MMkv!cb!woj!df!2tf!sj!kb 13/11!!!N Npol!5-!tf!sj!kb 13/56!!S Sf!qsj!{oj!qsp!hsbn 15/36!!!P Pqsb!|pv 16/21 Esb!hb!qsj!kb!uf!mkj!db-! tf!sj!kb

31/31!!!I Ip!nf- epl/!gjmn 32/66!!!WWj!kft!uj!ob!Esv!hpn 33/26!!!C Cj!ubo!hf!j!qsjo!df!{f!3tf!sj!kb 33/66!!!MMkv!cb!woj!df!2-!tf!sj!kb 34/61!!!C Cv!}f!okf!nsuwji!7-! tf!sj!kb 11/51!! Cv!}f!okf!nsuwji!7-! tf!sj!kb 12/46!!!E Esab!wojl!op!wph! lp!wb!4- tf!sj!kb 13/16!!! GJMN Qp!jou! Nfo 14/46!!! GJMN Vcpk!tuwp! eb!wj!uf!mkb!t!pcspo!lb 15/66 Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! {b!qf!ubl

ptwb!kb!•j-!epl/!qsp!hsbn-!224/56 UW!fo!dj!. lmp!qf!ej!kb! {ob!okb-! 25/11 Wj!kft!uj-! 25/16 Bluv!fm!op-! jog/! qsp!hsbn-! 25/61 Ij!up!wj Njt!ufs! Eajs!mb-! 26/11 Ekf!•kf! qp!qp!eof27/11 Wj!kft!uj!v!27-!227/26 Aj!wf!tmj!lf!mkf!. ub-! puwp!sf!oj! qsp!hsbn-! 28/41 CI! wf!{bjog/! qsp!h sbn-! 2 9/11 Mkf!u p! ob! emb!o v{bc/!qsp!hsbn-!229/56 Dsub!oj!gjmn-!22:/11 Eof!wojl 3-! 2:/41 Twj! wp!mf! Sfk!npo!ebtf!sj!kb-! 31/16 [b!csb!okf!ob! mkv!cbw-! tf!sj!kb32/11 Qsft! lmvc-! jog/! qsp!hsbn! ! 33/11 Gsfk!afs-! tf!sj!kb-! 33/41 Ob! lsb!kv! eb!ob33/56 Lmj!oj!lb-! tf!sj!kb-! 34/41 GJMN -! .... Tlsj!wf!ob!lb!nf!sb-!112/11!Hmbt!Bnf!sj!lf12/41 Tb!uf!mju!tlj!qsp!hsbn

UW!tub!oj!df!{b!esab!wb!kv! qsb!wp!j{!nkf!of!qsp!hsb!nb"

87,7 88,4 89,7

07.00 07.40 08.00 08.35 09.00 10.00 11.00 15.00 17.00 18.30 20.00 21.00 22.00 23.00 00.00

31/11!!!I Iswbu!tlb!usb!aj! {wj!kf{!ev-!vaj!wp 33/11!!! GJMN \mbn!qb!wj! nv!af!wj!)2/!ejp* 34/11!!!I Iswbu!tlb!usb!aj! {wj!kf{!ev-!pemv!lb 34/36!!! GJMN \mbn!qb!wj! nv!af!wj!)3/!ejp* 11/16!!!WWj!kft!uj 11/26!!! GJMN Cp!mkj!ob!•jo! {b!tnsu 12/66!!!B Bt!usp!|pv-! fnj!tj!kb

95,5 99,3 106,4

Jutarnji program Stanje na putevima Izbor iz dnevne {tampe Jutarnja `eljoteka Mali oglasi Horoskop Selebriti info Mali oglasi Ultrazvuk Dnevnik Ve~ernji program Mali oglasi No}ni program Tajm-aut, pregled sportskih de{avanja Pregled dana

07.30 90+, sportski pregled 08.00 Deutche Welle 08.15 5 u 8 08.45 Album nedjelje 09.00 Castra stanje na putevima 09.30 Preko daleko 10.00 Hit dana 10.30 90+, sportski pregled 11.30 [ta ima? 12.00 Deutche Welle 12.30 Music Magazine 13.00 Info Breifing 13.30 Projektor

14.00 90+, sportski pregled 14.30 Showbizz caffe 15.15 Preko daleko 15.45 Album nedjelje 16.00 Deutche Welle 16.30 [ta ima? 17.00 Hit dana 17.30 Music Magazine 18.00 90+, sportski pregled 18.30 Showbizz caffe 19.00 Info Breifing - Jelena Kukri} 21.00 Diskoteka

44

qfubl!5. 6. 2009.

Ve~eras utakmica

Sport

Bla`evi}: Vijesti @uka u La Korunji Do sa da{ nji ~lan srpskog prvaka Partizana Brazilac @uka (29), potpisao je dvogodi{nji ugo vor sa {pan skim prvoliga{em Deportivom iz La Korunje. @uka, koji igra na poziciji veznog igra~a, u Deportivo je stigao bez od{tete, nakon {to mu je istekao ugovor sa Beogra|anima. Brazilac je u Beograd stigao 2007. godine, a za Partizan je sakupio 51 nastup, te upisao po osam pogodaka i asistencija.

Mehmed Janjo{ FOTO NN

Mehmed Janjo{ bi volio Galatasaraj Mehmed Janjo{, {ef stru~nog {taba Fudbalskog kluba Sarajevo, volio bi u drugom kolu kvalifikacija za Evropsku ligu UEFA za rivala dobiti turski Galatasaraj. "To je, prema onome {to sam vidio koga sve mo`emo dobiti za protvnika, najatraktivniji klub. Napunili bismo stadion, a vjerovatno se ne bismo ni obrukali. Bolje i to nego da dobijemo nekog neatraktivnog rivala, a podjednakog kvaliteta kao Galatasaraj", ka`e Janjo{. Za sada se u Sarajevu ni{ta ne zna. Ni s kojim }e igra~kim kadrom u}i u evropske izazove, ni ho}e li rukovodstvo kluba prihvatiti plan i program rada koji je predlo`io Janjo{. "Obavio sam sastanak sa ~lanovima stru~nog {taba i Senadom Merdanovi}em, sportskim direktorom. Napravio sam plan i program rada do prve utakmice 2. kola kvalifikacija i sada ~ekamo da vidimo stav kluba. Moramo znati ho}e li taj plan mo}i da bude realizovan u ovim te-

{kim ekonomskim vremenima, te kakav }emo igra~ki kadar imati na raspolaganju. Za sada je jedino sigurno da je Nedim Hiro{ otputovao u [vedsku na probu u jedan tamo{nji klub, te da je Damiru Had`i}u istekao ugovor", pri~a Janjo{. Strateg Sarajlija }e danas gledati juniorsku ekipu Sarajeva u ogledu s tuzlanskom Slobodom i mo`da predlo`iti neke igra~e da budu prekoNapravljen plan i program rada, ~ekaju stav rukovodstva

mandovani u seniorski tim. Uz to, u posljednje vrijeme se pri~a da bi Alen Avdi} mogao ponovo zaigrati u bordo dresu. "Dolazak Avdi}a zavisi}e od toga ho}e li prona}i anga`man u inostranstvu. Razgovarao sam s njim i ukoliko ne ode izvan BiH, igra}e za Sarajevo", zaklju~io je Janjo{. D.M.

Pranji} uz Oli}a Da ni jel Pra nji} no vi je fu dba ler Ba jer na, na vo di nje ma ~ki "Bild". Trener Bavaraca i doskora{nji strateg AZ Alkmara Luis van Gal ~esto je gledao Pranji}a u dresu holandskog Herenvena i upravo je on insistirao na dovo|enju hrvatskog reprezentativca. "[to re}i nego da sam presretan, radi se o velikom klubu. Dat }u sve od sebe da opravdam povjerenje Van Gala. Drago mi je {to }u igrati sa Ivicom Oli}em", izjavio je Pranji}. Herenven }e na ime obe{te}enja dobiti 10 miliona evra, a jo{ nije poznato koliku }e platu Pranji} imati u njema~kom fudbalskom gigantu. Osim Pranji}a, Bajern je u sklopu projekta vra}anja na tron Bundes lige ve} doveo napada~e: Ivicu Oli}a (HSV), Marija Gomeza ([tutgart), te veziste Anatolija Timo{~uka ([ahtjor) i Aleksandera Baumjohana (Borusija M.).

I Lion ho}e D`eku Za usluge Edina D`eke, fudbalskog reprezentativca BiH, ovih dana interesovanje je pokazao i francuski Lion, koji je, poslije sedam godina vladavine, od Bordoa izgubio tron u svojoj zemlji. Jedna generacija sa "@erlana", predvo|ena Brazilcem @uninjom, o~igledno je zavr{ila sa svojom dominacijom, te klub ima namjeru da stvori novu pobjedni~ku ekipu. Bernar Lakomb, sportski direktor Li-

ona, najavio je mnoge zanimljivosti "Mnogo interesantnih igra~a imamo u planu. Neki pregovori su po~eli, pa tako mogu re}i da smo blizu da do|e Cisoko iz Porta ili Bastos iz Lila. No, to nije ono najbitnije {to }e se dogoditi. @elimo dovesti Abidala, ali ne samo njega. Traju pregovori s Amantinom Mansinijem iz Intera, a i Edin D`eko je igra~ o kojem sve ~e{}e pri~amo na na{im sastancima", rekao je Lakomb.

Klasni} `eli u Bundes ligu Ivan Klasni}, dosada{nji fudbaler francuskog Nanta, potvrdio je njema~kom "Bildu" da se `eli vratiti u Bundes ligu. Interesovanje za nekada{njeg napada~a Verdera iz Bremena pokazala je, prije svih, berlinska Herta. No, hrvatski napada~, osim {to je naglasio da `eli povratak u Njema~ku, nije precizirao kojem bi se klubu mogao priklju~iti. "Trenutno se nalazim kao na nekom vidikovcu i posmatram ponude oko sebe. Naravno da bih se volio vratiti u ligu u kojoj sam igrao sa velikim uspjehom", rekao je Klasni}.

Zakazana sjednica Skup{tine NK Ora{je Za subotu, 6. juna, s po~etkom u 11 sati, zakazana je sjednica Skup{tine NK Ora{je. Tu informaciju je potvrdio i Jo so Mar ko vi}, aktu el ni predsjednik kluba koji se iz Premijer lige BiH preselio u ni`i rang. "Sazvao sam sjednicu Skup{tine kluba. O~ekujem kvorum, a ra zma trat }e mo izvje{}a o radu u proteklom razdoblju, financijska izvje{}a, ali se dota}i i drugih tema", kratko je prokomentirao Markovi}. Zanimljivo je da predsjednik, a neki ve} tvrde da je on odla ze }i, sa zi va sjednicu Skup{tine umjesto skup{tinskog predsjednika. Istina, to mu omogu}ava Statut. "U~init }emo sve da bude izmijenjen dnevni red. Klub moraju voditi drugi ljudi. Za to sam da se igra~ima koji su nezadovoljni daju odrije{ene ruke, jer neki od njih nemaju mjesta ni u ni`erazrednim klubovima. Isto tako, `elimo otjerati svaku politiku iz kluba i uvesti profesionalno poslovanje na zdravim marketin{kim osnovama", rekao je jedan od djelatnika kluba koji je `elio ostati anoniman. N.Tr.

Prijem u parlamentu BiH

Amra KRVAVAC

Pred nama je kompleksan zadatak i upotrijebi}u sav svoj uticaj na igra~e da pobijede u ve~era{njoj utakmici sa selekcijom novinara, jer bih eventualni poraz ili nerije{en rezultat te{ko do`ivio, rekao je Miroslav Bla`evi}, selektor fudbalske reprezentacije BiH. Prijateljska utakmicu izme|u bh. ti ma i se le kci je no vi na ra BiH bi}e igrana ve~eras s po~etkom u 20.15, na Olimpijskom stadionu "Asim Ferhatovi} - Hase" u Sarajevu. Selektor je istakao kako za njega ova utakmica nema revijalni karakter, te da o~ekuje veliki nogometni spektakl. "Iako nas vi novinari ~esto ocjenjujete, kritizirate, ali i hvalite, sada smo na suprotnim stranama. Istina je da, uprkos svemu, antagonizam postoji i primijetio sam da na{i protivnici ni{ta ne prepu{taju slu~aju. Vrijedno se spremaju, a ~ak su poslali svoje {pijune i na pres-konferenciju", kazao je Bla`evi} u svom stilu.

Iako nas vi novinari ~esto ocjenjujete, kritizirate, ali i hvalite, sada smo na suprotnim stranama. Istina je da, uprkos svemu, antagonizam postoji, ka`e selektor na{eg A tima

I pred ovu utakmicu, prvi ~ovjek bh. selekcije imao je problema sa sastavom zbog povreda igra~a. "Moram priznati da sam u velikoj dilemi. Na Emira Spahi}a sigurno ne mo gu ra ~u na ti, a dvo umim se jo{ izme|u Zvjezdana Misimovi}a i Miralema Pjani}a. Misimovi} }e mo`da odigrati jedno poluvrijeme, a za me~ sa Omanom }e biti potpuno spreman. Ina ~e, ovo je stan dar dna for ma ci ja koju koristim i u kvalifikacijskim susretima i ne}u da mi izostanak nekih igra~a bude alibi za neuspjeh. I bez ~etvorice smo uspjeli pobijediti Belgiju, pa ne vidim za{to bi sada bilo druga~ije", isti~e Bla`evi}. U taboru "novinara" je sve spre mno za ovaj ve li ki me~, a Dragan Jovi}, selektor novinarske selekcije, nada se da }e neki od njegovih igra~a u budu}nosti zaigrati za A tim. "Primijetio sam veliki entuzijazam kod na{ih fudbalera iz Premijer lige BiH, jer `ele da se nametnu selektoru Bla`evi}u. Koliko god da je na{a liga slaba, toliko imamo kvalitetnih pojedinaca. Najbolji primjer je Vlastimir Jovanovi}, igra~ Slavije, koji se odli~no pokazao u utakmici sa Uzbekistanom", kazao je Jovi}. On je naglasio da je tra`io slabe ta~ke na{eg dr`avnog tima, ali da ih nije prona{ao. "Se le ktor Bla `e vi} je odli~no ukomponovao tim i nadam se da }emo im uspjeti pru`iti dostojan otpor. U ovom me~u 'glumi}emo' Tursku i cijelu igru smo zasnovali na tom konceptu, jer BiH s njima igra na 'Ko{evu'. Nadam se povoljnom rezultatu, a on podrazumijeva samo da ne izgubimo", zavr{ava Jovi}. Najmla|i igra~ novinarske selekcije je sedamnaestogodi{nji Muhamed Muji}, koji nastupa za Slobodu,

Slobodi bodovi spasa D. PRA[TALO

U okr{a ju "dav lje ni ka" Gla sinca i Slobode, u srijedu, slavila je eki pa iz No vog Gra da/Bo san skog Novog. Jedan pogodak odlu~io je pobjednika, a Sloboda je sa ova tri boda napravila veliki korak ka opstanku u Prvoj fudbalskoj ligi Republike Srpske. Uo~i posljednjeg kola ostala je jo{ dilema ko }e se, pored br~anskog Je din stva, pre se li ti u ni `i rang. U najte`em polo`aju su Glasinac i Drina HE. Re zul ta ti 29. ko la: [A MAC: Bo rac - Ru dar Pri je dor 0:0, GRA DI [KA/BO SAN SKA GRA DI [KA: Ko za ra - Ra dnik 2:0, VI [E GRAD: Dri na HE - Pro le ter 3:2, SOKOLAC: Glasinac - Sloboda 0:1, PRNJAVOR: Ljubi} - BSK 5:2, GACKO: Mladost - Drina (Z) 2:1, DOBOJ: Sloga - Famos 2:0, FO^A: Sutjeska Jedinstvo 4:1. Poredak: Rudar Prijedor 61 bod, Kozara 54, Radnik 49, Proleter 41, Su tjes ka 40, Lju bi} 40, Dri na (Z) 39, Sloga 38, BSK 38, Borac ([) 37, Sloboda 36, Famos 36, Drina HE 36, Glasinac 34, Jedinstvo 30. Parovi posljednjeg kola (6. juna): NOVI GRAD/BOSANSKI NOVI: Sloboda - Sutjeska, BR^KO: Jedinstvo - Mladost, ZVORNIK: Drina - Sloga, VOJKOVI]I: Famos - Borac ([), PRI-

Goran Kotaran (Rudar Prijedor)

Ostala jo{ dilema ho}e li Glasinac ili Drina HE u ni`i rang

JEDOR: Rudar Prijedor - Ljubi}, BANJALUKA: BSK - Drina HE, TESLI]: Proleter - Kozara, BIJELJINA: Radnik Glasinac.

Sport

5. 6. 2009. qfubl

45

fudbalske reprezentacije BiH i selekcije novinara

Te{ko bih do`ivio poraz a smatra da je ovo vrhunac njegove karijere. "Zaista mi je velika ~ast igrati protiv velikih zvijezda poput Edina D`eke, Zvjezdana Misimovi}a i Sejada Salihovi}a. Sigurno }emo dati sve od sebe da odigramo najbolje {to znamo i da se predstavimo u najboljem svjetlu", ka`e Muji}.

]iro odabrao sastav Nj!sp!tmbw! .! ^j!sp! Cmb!af!wj~ pesf!ejp! kf! qswji! 22! lp!kj! ~f! wf!•f!. sbt!jt!us•b!uj!ob!uf!sfo-!b!up!tv;!Of!. nb!o kb! Tv!q j~-! Beobo! Nsb!w bdTb!gfu! Ob!eb!sf!wj~-! Cp!sjt! Qbo!eabTf!kbe!Tb!mj!ip!wj~-!Tb!ofm!Kb!ij~-!Fm!wjs Sb!ij!nj~-! Tb!njs! Nv!sb!up!wj~-! Nj!sb!. mfn!Qkb!oj~!jmj![wkf{!ebo!Nj!tj!np!wj~uf!Fejo!Eaf!lp!j!Tf!oj!kbe!Jcsj!•j~/!

Koliko god da je na{a liga slaba, toliko imamo kvalitetnih pojedinaca, ka`e Jovi}

Dvoumi se izme|u Misimovi}a i Pjani}a: Miroslav Bla`evi}

Be riz Bel ki}, pred sje da va ju }i Predstavni~kog doma parlameta BiH, uprili~io je prijem za bh. reprezentativce i tom prilikom im po`elio sre}u u kva li fi ka ci onim uta kmi ca ma za odlazak na SP u Ju`noafr~ku Republiku.

Bh. reprezentativci ozbiljno shvataju test s "novinarima" FOTO S. PINJAGI]

BOSNAIHERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON OP]INA BIHA] OP]INSKI NA^ELNIK Na osnovu ~lana 16 poglavlja III Uputstva o na~inu i procedurama odabira korisnika projekata povratka i rekonstrukcije stambenih jedinica ("Slu`beni glasnik BiH" br. 48/06), op}inski na~elnik op}ine Biha} o b j a v l j u j e

JAVNI POZIV

za podno{enje prijava za dodjelu gra|evinskog i drugog materijala za obnovu stambenih jedinica na podru~ju op}ine Biha} Pozivaju se izbjeglice iz BiH, raseljene osobe u BiH i povratnici s podru~ja op}ine Biha} da podnesu prijave za dodjelu gra| evinskog i drugog materijala, namijenjenog za obnovu ratom o{te}enih stambenih jedinica. Projekat se finansira sredstvima iz bud`eta op}ine Biha} za 2009. godinu u iznosu od 50.000 KM. Implementator projekta je op}ina Biha}. Broj korisnika projekta pomo}i utvrdi}e se nakon razmatranja prijava, a shodno odobrenim sredstvima. I Kriteriji za odabir korisnika za sanaciju stambenih objekata 1. Op}i kriteriji Op}i kriteriji su eliminitorni i obavezuju}i za sve korisnike pomo}i. Op}i kriteriji za utvr|ivanje potencijalnih korisnika pomo}i projekata povratka i rekonstru- kcije stambenih jedinica su: - korisnik pomo}i je izbjeglica iz BiH, raseljena osoba u BiH ili povratnik, - korisnik pomo}i je iskazao namjeru za povratkom, - utvr|en je status vlasni{tva ili stanarsko pravo nad stambenom jedinicom koja je predmet rekonstrukcije, - korisnik pomo}i je na dan 30.04.1991. godine imao prebivali{te u stambenoj jedinici koja je predmet rekonstrukcije, - stambena jedinica koja je predmet rekonstrukcije se smatra neuslovnom za stanovanje u skladu sa utvr|enim standardima o minimumu stambenih uslova, - korisnik pomo}i i ~lanovi njegovog doma}instva od 1991. godine nemaju na teritoriji BiH drugu stambenu jedinicu koja se smatra uslovnom za stanovanje, u skladu sa utvr|enim standardima o minimumu stambenih uslova, - korisnik pomo}i nije primio pomo} u rekonstrukciji, dovoljnu da zadovolji utvr|ene standarde u skladu sa utvr|enim standardima o minimumu stambenih uslova. 2. Dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje op}ih kriterija 2.1. Potvrda nadle`nog organa o statusu (za sve ~lanove povratni~ke porodice prijavljene za pomo} u rekonstrukciji): - Izbjeglice iz BiH - odgovaraju}a potvrda (izbjegli~ka legitimacija/karton) o statusu izbjeglice iz BiH, - Raseljene osobe u BiH - potvrda nadle`nog organa op}ine privremenog boravka o statusu raseljene osobe, - Povratnici - potvrda nadle`nog organa op}ine povratka. 2.2. Namjera za dobrovoljni povratak Izjavom podnositelja, koja se ovjerava od strane nadle`nog organa op}ine povratka, dokazuje se da: - korisnik pomo}i je iskazao namjeru za dobrovoljnim povratkom, - stambena jedinica koja je predmet rekonstrukcije neuslovna je za stanovanje u skladu sa odgovaraju}im standardima o minimumu stambenih uslova, - korisnik pomo}i i ~lanovi njegovog doma}instva koji su prijavljeni za dobijanje pomo}i u rekonstrukciji, od 1991. godine nemaju na teritoriji BiH drugu stambenu jedinicu koja se smatra uslovnom za stanovanje, u skladu sa odgovaraju}im standardima o minimumu stambenih uslova, - korisnik pomo}i nije primio pomo} u rekonstrukciji, dovoljnu da zadovolji utvr|ene standarde u skladu sa utvr|enim standardima o minimumu stambenih uslova. 2.3. Dokaz o vlasni{tvu/stanarskom pravu Status vlasni{tva ili stanarsko pravo nad stambenom jedinicom koja je predmet rekonstru-

kcije dokazuje se sljede}im dokumentima: - ZK (zemlji{no-knji`ni) izvadak - izvod iz katastarske evidencije, ne stariji od 6 ({est) mjeseci, i/ili - CRPC odluka - odluka Komisije za imovinske zahtjeve izbjeglica i raseljenih osoba, i/ili - Pravosna`no rje{enje o povratu imovine/stanarskog prava - rje{enje nadle`nog op}inskog organa o povratu i/ili uvo|enju u posjed. 2.4. Uvjerenje o kretanju Uvjerenjem o kretanju podnositelja zahtjeva za rekonstrukciju, koje izdaje nadle`ni organ unutra{njih poslova, dokazuje se da je korisnik pomo}i na dan 30.04.1991. godine imao prebivali{te u stambenoj jedinici koja je predmet rekonstrukcije. Potrebno je prilo`iti original uvjerenja o kretanju ili ovjerenu kopiju. U izuzetim slu~ajevima kada se uvjerenjem o kretanju ne mo`e pouzdano utvrditi prebivali{te na dan 30.04.1991. godine kao i dokaz prebivali{ta pribavlja se izjava dva svjedoka, ovjerena od strane nadle`nog organa op}ine povratka.

koji se pribavlja od strane nadle`nog centra za socijalni rad ili op}inskog organa uprave nadle`nog za poslove socijalne i dje~je za{tite kod kojeg se vodi slu`bena evidencija, d) status {ehidske porodice poginulog borca dokazuje se potvrdom koja se pribavlja od strane nadle`nog organa kod kojeg se vodi slu`bena evidencija, e) status porodice nestalih osoba dokazuje se potvrdom koja se pribavlja od strane na dle`nog organa kod kojeg se vodi slu`bena evidencija, f) status biv{eg logora{a dokazuje se potvrdom koja se pribavlja od strane nadle`nog organa kod kojeg se vodi slu`bena evidencija. 4.3. Korisnik se nalazi u kolektivnim oblicima zbrinjavanja (tranzitno-prihvatni i kolektivni centri), alternativnom smje{taju ili zadovoljava uslove i ima/ostvaruje a) pravo na alteratvni smje{taj dokazuje se potvrdom nadle`nog organa na ~ijoj teritoriji se nalazi kolektivni centar, b) ~injenica da korisnik zadovoljava uvjete i ima/ostvaruje pravo na alternativni smje{taj dokazuje se potvrdom nadle`nog organa op}ine, kantona, entiteta u kome korisnik privremeno boravi.

3. Posebni kriteriji Ispunjavanje posebnih kriterija slu`i Komisiji za odabir korisnika na op}inskom nivou kao temelj za procjenu potreba potencijalnih korisnika pomo}i po prioritetima, te im poma`e da izvr{e odabir korisnika pomo}i u rekonstrukciji na transparentan na~in, po{tuju}i principe jednakopravnosti pristupu pomo}i u rekonstrukciji. 3.1. Korisnik pomo}i se vratio na svoje prijeratno prebivali{te i `ivi u uslovima koji su ispod utvr|enog stambenog minimuma, uklju~uju}i i korisnike koji privremeno borave u {atorskim naseljima, kampovima, kontejnerima i sli~no. 3.2. Korisnik pomo}i pripada odre|enim skupinama kao {to su: - socijalne kategorije, - osobe s onesposobljenjem/invaliditetom, - samohrani roditelji, staratelji ili hranitelji porodice, - {ehidske porodice/porodice poginulog borca, - porodice nestalih osoba i biv{i logora{i. 3.3. Korisnik se nalazi u kolektivnim oblicima zbrinjavanja (tranzitno-prihvatni i kolektivni centri), alternativnom smje{taju ili zadovoljava uslove i ima/ostvaruje pravo na alternativni smje{taj. 3.4. Broj i starosna dob ~lanova doma}instva koji su se prijavili za povratak na svoje prijeratno prebivali{te. 4. Dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje posebnih kriterija 4.1. Korisnik se vratio na svoje prijeratno prebivali{te dokazuje se kopijom li~ne karte, prijavom prebivali{ta na adresi na kojoj se nalazi objekat koji je predmet rekonstrukcije ili potvrda nadle`nog op}inskog organa da je povratnik. 4.2. Korisnik pomo}i pripada odre|enim skupinama - svi validni dokumenti kojima se potvr|uje pripadnost odre|enim skupinama. a) socijalne kategorije svoj status dokazuju sljede}im i to: posljednji ~ek od penzije, dokaz da se radi o korisniku socijalnih davanja od nadle`nog centra za socijalni rad ili nadle`ne op}inske slu`be za socijalnu i dje~ju za{titu, dokaz da se radi o civilnoj `rtvi rata i da ostvaruje/ne ostvaruje prihode po tom osnovu, b) status lica sa invalditetom dokazuje se rje{enjem koje se pribavlja od strane nadle`nog organa (ratni vojni invalid, lice sa uro|enim ili ste~enim invalditetom i sl.), c) status samohranog roditelja, staratelja ili hranitelja dokazuje se relevantnim dokazom

4.4. Broj ~lanova i starosna dob doma}instva koji se vra}aju u prijeratno prebivali{te. a) brojnost porodice/obitelji koji imaju vi{e ~lanova zajedni~kog doma}instva i njihova starosna dob, koji su se prijavili za povratak dokazuje se ku}nom listom ovjerenom od strane nadle`nog op}inskog organa, b) uz ovjerenu ku}nu listu korisnik je du`an prilo`iti rodne listove za maloljetne ~lanove, odnosno ovjerene kopije li~nih karata za punoljetne ~lanove porodice. II Obaveza podnositelja prijave za obnovu stambenih jedinica je da li~no obezbijedi tra`enu dokumentaciju. Prilo`eni dokumenti uz prijavu moraju biti originali ili ovjerene fotokopije. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatranje. Podno{enje prijava i dokumenata: Zape~a}ene prijave s naznakom "ZA JAVNI POZIV - NE OTVARAJ! Prijava za dodjelu gra|evinskog i drugog materijala: PROJEKAT OP]INE BIHA] 2009" sa popunjenim zahtjevom/izjavom i prate}om dokumentacijom iz OP]IH I POSEBNIH KRITERIJA dostaviti na protokol op}ine Biha}, svaki radni dan od 8 do 17 sati ili putem po{te na adresu: Op}ina Biha}, Ulica bosanska br. 4. Obrazac prijave/izjave se mo`e podi}i u op}ini Biha}, info punkt u prizemlju zgrade ili Slu`ba prostornog ure|enja i komunalnih djelatnosti, 3. sprat, kancelarija br. 314, kao i u svim drugim op}inama Bosne i Hercegovine, diplomatsko-konzularnim predstavni{tvima Bosne i Hercegovine i na internet stranici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice www.mhr.gov.ba. Javni poziv traje 30 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama. Prijedlog rang-liste o izboru potencijalnih korisnika pomo}i bi}e objavljen na oglasnoj plo~i op}ine Biha} u roku od 30 dana od isteka roka objave javnog poziva. Prigovor se podnosi Komisiji za odabir korisnika u roku od 15 dana od dana javnog ogla{avanja preliminarne liste korisnika na op}inskoj oglasnoj plo~i. Dodatne informacije o javnom pozivu mogu se dobiti svakog radnog dana od 8 do 12 sati na telefon 037/229-600, kontakt osoba s potencijalnim korisnicima Fehira Hod`i}. OP]INSKI NA^ELNIK mr Hamdija Lipova~a

46

Sport

qfubl!5. 6. 2009.

Vuka{in Stojanovi}, rukometni reprezentativac BiH

Nada posljednja umire Dejan MAKSIMOVI]

Pre ma mi{ lje nju Vu ka {i na Stojanovi}a, rukometnog reprezentativca BiH, nisu izgubljene sve {anse za odlazak na Evropsko prvenstvo 2010. godine u Austriji. Stojanovi} smatra da nada posljednja umire. Na{u selekciju u periodu od 11. do 20. juna o~ekuju susreti s Italijom, [vajcarskom, Rusijom i Farskim Ostrvima. "Ne bih se slo `io s mi{ljenjem mnogih da smo izgubili sve {an se za odla zak na 'EURO 2010'. Naprotiv, isto kao {to smo mi propustili da pobijedimo Italiju u gostima, tako se nadam da mogu Srbija ili Rusija napraviti kiks u posljednja ~etiri kola. Najvi{e nade pola`em u Srbiju, koja bi mo`da mogla pobijediti Rusiju u gostima i tako nama otvoriti vrata Evropskog prvenstva. S druge strane, mi moramo biti svjesni va`nosti svake od ~etiri preostale utakmice jer u svakoj nam je neophodna pobjeda ako `elimo ostati u igri za odlazak u Austriju", pri~a Stojanovi}, koji se trenutno odmara u rodnoj Gajdobri u Vojvodini, a u ponedjeljak sti`e na okupljanje bh. reprezentacije u Zenici. Sjajno lijevo krilo bh. tima ima sjajnu sezonu iza sebe i to prvu u {panskoj ASOBAL ligi, uz njema~ku najja~u na svijetu. Dobre igre u Naturhausu su ga preporu~ile Aragonu, s kojim je potpisao dvogodi{nji ugovor. "Moj odlazak iz Naturhausa do-

Najvi{e nade pola`em u Srbiju koja bi mo`da mogla pobijediti Rusiju u gostima i tako nama otvoriti vrata Evropskog prvenstva, ka`e lijevo krilo na{eg tima

Peti strijelac ASOBAL lige: Vuka{in Stojanovi} (s loptom) FOTO NN

Finalni turnir Kupa Republike Srpske za rukometa{e odr`a}e se danas i sutra u banjalu~koj dvorani "Borik". U prvom polufinalnom susretu snage }e da odmjere dobojska Sloga i Slavija iz Isto~nog Sarajeva, dok }e poslije njih na parket istr~ati igra~i doma}eg Borca i br~anske Lokomotive, {ampiona RS. "Utakmicu protiv Lokomotive shvatamo veoma ozbiljno jer `elimo da osvojimo pehar Kupa RS i na najljep{i na~in zavr{imo uspje{nu sezonu. Doma}ini smo i to nam daje odre|enu prednost u odnosu na rivale, ali i dodatni pritisak da prigrabimo trofej", istakao je Dra{ko Budi{a, trener Borca. Parovi polufinala, danas: Sloga - Slavija (18 ~asova), Borac - Lokomotiva (20). Finale je na programu sutra od 17 ~asova. D.Pr.

Istupili iz Balkanske lige Zbog te{ke finansijske situacije KK Sloboda Dita, uprkos najavama, od jeseni ne}e biti sudionik Balkanske lige. Direktor @arko Vujovi} prije dva mjeseca najavio je kako }e se Sloboda Dita oku{ati u takmi~enju kojeg sa~injavaju klubovi iz Rumunije, Izraela, Srbije, Bugarske i Makedonije. Me|utim, te{ka finansijska situacija i ~injenica da od generalnog sponzora Fabrike deterd`enata "Dita" nisu dobili niti jednu KM u protekloj sezoni nagnala je ~elnike kluba da odustanu od takmi~enja u Balkanskoj ligi. Zbog manjka finansija pod velikim znakom pitanja je koji }e sve ko{arka{i ostati u "Mejdanu". D.S.

U Sarajevu 70 boksera U Sarajevu ve~eras po~inje 13. me|unarodni bokserski turnir "Memorijal Hakija Turajli}", koji }e ugostiti 70 boksera iz 11 zemalja. Ismet @eri}, Adnan Had`ihajdi}, \emal Fetahovi}, Dalibor Vidi}, Mirza Alji}, Damir Beljo i \emal Bo{njak predstavlja}e BiH na ovogodi{njem memorijalu. Sve~ano otvaranje turnira na programu je u 17 sati, nakon ~ega po~inju prve ~etvrtfinalne borbe. U subotu i nedjelju nastupaju polufinalisti, odnosno finalisti. Turnir }e se odr`ati u Maloj dvorani KSC "Skenderija", dok se besplatne ulaznice mogu dobiti u Bokserskom savezu BiH. O.Z.

Fantomi u finalu

Naredne dvije godine u Aragonu iz Saragose

gao. Uz to, trener mi je odmah u pripremnom periodu dao {ansu, koju sam iskoristio. Kasnije tokom sezone pokazao je da ima veliko povjerenje u mene, pa mi je bilo lak{e igrati. Da mi je pred dolazak u [paniju neko ponudio da }u imati ovakvu sezonu odmah bih prihvatio. Ovako, kad se sve sabere, smatram da mogu i bolje igrati. Stoga o~ekujem da naredne sezone u Aragonu jo{ napredujem i doka`em da ova sezona nije bila slu~ajnost. I u Saragosi ima igra~a s ovih prostora poput Ivana Stankovi}a i Dalibora Dodera, tako da ne bi trebalo da bude problema sa prilago|avanjem na novu sredinu", zaklju~io je Stojanovi}.

Ugar okuplja ribolovce

Odbojka{i Fantoma, bez obzira na poraz u revan{u od SPID-a sa 2:3, plasirali su se u finale Kupa BiH. Susret je odigran u srijedu u Sarajevu, a Fantomi su pro{li dalje zahvaljuju}i trijumfu od 3:1 u prvom ogledu. Doma}ini su u revan{ utakmici slavili sa 3:2 (20:25, 25:10, 21:25, 25:16, 15:6), {to im nije bilo dovoljno da se domognu finala. Finale Kupa BiH izme|u Fantoma i Sinova Bosne (Lukavac) igra}e se u nedjelju u SD "Ramiz Sal~in" s po~etkom u 12 sati. Sudije zavr{nice bi}e Orhan Deliba{i} (Zenica) i Senad Hela~ (Sarajevo). O.Z.

Spektakl ispred pozori{ta Na parkingu Narodnog pozori{ta u Sarajevu u srijedu nave~er odr`ane su spektakularne motokros egzibicije, ~iji je cilj predstavljanje svjetske turneje "Red Bull X Fighters". Nik Frenklin iz Novog Zelanda, Belgijanci Stiven Stjuven i D`imi Verbur, te Morgan Karlson iz [vedske priredili su mnogobrojnoj sarajevskoj publici "pravi mali raj za o~i". Promotivna turneja se ove godine organizira u 13 zemalja, na tri kontinenta, {ou je ve} odr`an u Meksiku i Kanadi, a slijede takmi~enja u SAD, [paniji i Engleskoj. O.Z.

FOTO NN

Borac `eli trofej Kupa RS

godio se isklju~ivo zbog bolje finansijske situacije u Aragonu iz Saragose. Rukovodstvo Naturhausa nije bilo u situaciji da me zadr`i i odlu~io sam se da prihvatim ponudu Aragona, koji je poznatiji i ve}i klub od mog dosada{njeg. Potpisao sam dvogodi{nji ugovor", pri~a Stojanovi}. Iako novajlija u {panskoj ligi, Stojanovi} je sezonu okon~ao kao peti strijelac ASOBAL-a, te najbolji Naturhausa. Malo ko je o~ekivao takav uspon na{eg krila. "Imao sam sre}u da je Ljubomir Pa vlo vi} igra~ Na tur ha usa i mnogo mi je pomogao kada sam sti-

O~ekuju se gosti iz Hrvatske i Srbije

O. ZUKI]

Peti internacionalni kup Ugra u flaj fi{ingu tehnikom maha~ odr`a}e se 13. i 14. juna ove godine na rijeci Ugar kod Kne`eva/Skender Vakufa. Organizator ove tradicionalne manifestacije je Sportsko-ribolovno dru{tvo "Ugar", a o~ekuje se veliki broj takmi~ara iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. "Pozivamo sve ljubitelje ovog sporta, ali i prirode da do|u na rijeku Ugar na dvodnevno dru`enje. Cilj ove manifestacije je popularizacija rije~nog turizma ovog kraja, ali i cijele dr`ave. Pripreme za dvodnevno takmi~enje privodimo kraju, a trenutno ure|ujemo kamp u kojem }e biti smje{teni svi takmi~ari. Kao i pro{lih godina, u organizaciji nam poma`u ~lanovi Rafting kluba Kanjon iz Banjaluke", rekao je Radovan \uri}, sekretar Sportsko-ribolovnog dru{tva "Ugar".

Pravo u~e{}a na takmi~enju imaju svi zainteresovani ribolovci koji su stariji od 18 godina i du`ni su sa sobom da ponesu {tap za mahanje, kotur sa {pagom, mre`u za prihvat ribe i ribolova~ke ~izme. U toku takmi~enja na vezu se mo`e koristiti jedna vje{ta~ka muha slobodnog izbora, a takmi~enje }e biti odr`ano po zvani~nim propisima Svjetske flaj fi{ing Takmi~enje se odr`ava po zvani~nim propisima Svjetske flaj fi{ing organizacije

organizacije. Organizaciju ovog takmi~enja pomogli su Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport u Vladi Republike Srpske, op{tina Kne`evo, a medijski pokrovitelji su RT RS, "Glas Srpske" i "Nezavisne novine".

Sport

5. 6. 2009. qfubl

47

Bh. olimpijka najvjerovatnije propu{ta Mediteranske igre i Univerzijadu

Kimanijeva suspendovana Maja PREDRAGOVI]

Bh. olimpijka Lusija Kimani propusti}e Mediteranske igre i Univerzijadu ukoliko se ne rije{i situaci ja s Atlet skim klu bom Bo rac, ko ji ju je suspendovao na neodre|eno vrijeme. "Iz Olimpijskog komiteta BiH smo dobili potvrdu da Lusija ne}e mo}i da nastupi na ovim takmi~enjima ukoliko se ne rije{i nesporazum s Borcem. Ona nije nastupila na ekipnom prvenstvu BiH jer smo bili na pripremama za Mediteranske igre u Crnoj Gori. Imali smo usmeni dogovor sa ~elnicima Borca da klub nju i dalje finansira, me|utim, to se ove godine nije desilo. Ona je u novembru 2008. godine dobila 6.000 KM za pripreme u Keniji, koje su trajale do marta ove godine, i u klubu smatraju da je taj novac u{ao i u 2009. godinu. Tu je do{lo do nesporazuma. Od tih 6.000, 4.000 su potro{ene na avionske karte i vize", rekao je Sini{a Mar~eti}, trener i suprug Kimanijeve, te dodao: "Uo~i ekipnog prvenstva smo zatra`ili da nam se polovina dugovanja za pro{lu godinu

Lusija ne}e mo}i da nastupi na ovim takmi~enjima ukoliko se ne rije{i nesporazum s Borcem, rekao Mar~eti}

Do nesporazuma s klubom do{lo zbog novca: Lusija Kimani FOTO NN

^eka se Disciplinska komisija \ub!~f!cj!uj!tb!tmv!•b!kfn!#Lj!nb!oj#!cj!~f qp!{ob!up!ob!lpo!tkf!eoj!df!Ejt!dj!qmjo!tlf!lp!nj!tj!kflp!kb!kp|!oj!kf!{b!lb!{b!ob/ #Tv!tqfo!ep!wb!ob!kf!kfs!oj!kf!iukf!mb!eb!obt!uv!qj ob!flj!qopn!qswfo!tuwv-!b!{b!obt!uvq!kf!usb!aj!mb op!wbd/!Lj!nb!oj!kf!wb!jnb!{b!csb!ov!obt!uv!qb!ob ep!nb!~jn!j!tusb!ojn!ub!lnj!•f!okj!nb-!b!tv!tqfo!{j!kb usb!kf!ep!plpo!•b!okb!ejt!dj!qmjo!tlph!qpt!uvq!lb/!Qsj!. lv!qmkb!kv!tf!ep!lv!nfo!uj-!b!{btb!e!oj!kf!qp!{ob!up lb!eb!~f!cj!uj!pesab!ob!tkf!eoj!db!Ejt!dj!qmjo!tlf!lp!. nj!tj!kf#-!sf!lbp!kf!Of!cpk!|b!Nb!uj!kf!wj~-!tf!lsf!ubs Cps!db-!j!ep!ebp!eb!kf!lmvc!twf!pcb!wf!{f!qsf!nb okpk!jtqp!|up!wbp/ izmiri kako bismo nastavili pripreme, {to je okarakterisano kao da ona tra`i novac za nastup na prvenstvu BiH, {to nije ta~no." Mar~eti} je istakao da klub ne}e da podr`ava Kimanijevu jer nastupa na komercijalnim trkama i dodao: "Da bi ispunila normu za neko veliko takmi~enje mora da tr~i maraton, a ne postoji maraton koji nema nagrada. Ako juri normu mora da tr~i maraton, a to je komercijalna trka." U narednom periodu Mar~eti} o~ekuje sastanak s rukovodstvom Borca kako bi se {to prije problem rije{io. "Lusija veoma dobro radi, na mitingu u Beogradu je popravila li~ni rekord na 5.000 metara i bila prva u Zagrebu. Zaista bi bilo {teta da cijeli njen trud propadne. U posljednje vrijeme je propu{tala komercijalne trke kako bi se pripremila za Mediteranske igre i Univerzijadu, na kojima joj je cilj osvajanje medalje", rekao je Mar~eti}.

Uspjeh u Zagrebu Ci/!bumf!uj!•bs!lb!Mv!tj!kb!Lj!nb!oj!qp!cj!kf!ej!mb!kf!v!usdj!ob!2/611!nf!ub!sb!ob nj!ujo!hv!v![b!hsf!cv-!b!qswb!nkft!ub!kp|!tv!{b!v{f!mj!Nj!mbo!Tub!oj!wv!lp!wj~-!Wb!okb!Sb!. •j~!j!Ibn!{b!Bmj~/!Lj!nb!oj!kf!wb!kf!tmb!wj!mb!v!tsj!kf!ev!t!wsf!nf!opn!5;3:-31!nj!ov!ub/ Sb!•j!~f!wb!j{!Cb!okb!mv!lf!cj!mb!kf!obk!cp!mkb!ob!511!n!)69-55*-!b!ub!lnj!•bs![f!oj!df Ibn!{b!Bmj~!v!cb!db!okv!lv!hmf!)2:-:6!nf!ub!sb*/!Bumf!uj!•bs!Cb!okb!mv!lf!Tub!oj!wv!lp!wj~kf!ej!oj!qsfe!tub!wojl!j{!CjI!lp!kj!kf!obt!uv!qjp!v!lpo!lv!sfo!dj!kj!kv!oj!psb-!qp!cj!kf!ejp!kf!v usdj!ob!2/111!nf!ub!sb!)3;47-96*/!Hp!sb!ob!Uf!|b!op!wj~!j{!Cps!db!cj!mb!kf!esv!hb!v!cb!. db!okv!lv!hmf!)23-87*!j!•fu!wsub!v!cb!db!okv!ejt!lb!)55-48*-!epl!kf!okfo!lmvq!tlj!lp!mf!. hb!Tb!|b!Lf!dnbo!cjp!esv!hj!ob!511!n!)5:-13*!j!usf!~j!ob!211!n!)21-:6*/!Bumf!uj!•bs Cb!okb!mv!lf!Ev!|bo!Cb!cj~!cjp!kf!esv!hj!ob!911!n!)2;63-15*-!b!Jhps!Nj!usp!wj~-!ub!lp!. }f!•mbo!Cb!okb!mv!lf-!kf!ob!4/111!nf!ub!sb!{b!v{fp!usf!~f!nkft!up!)9;59-95*/!Tf!njs Cf!hj~!j{!Tb!sb!kf!wb!cjp!kf!•fu!wsuj!v!cb!db!okv!lv!hmf!)29-1:*/ N/Q/

Banjalu~ani pove}ali nagrade

FOTO NN

Nagradni fond za ATP ~elend`er "Banjaluka 2009" pove}an je u odnosu na pro{lu godinu i iznosi}e 42.500 evra + hospitaliti. Pro{le godine iznosio je 30.000 evra + hospitaliti. Teniski klub Mladost }e osmi put ugostiti svjetske tenisere na turniru, koji }e biti odr`an od 12. do 20. septembra. "Po ve }a li smo na gra dni fond ka ko bi smo za dr`a li nivo igra~a koji dolaze na na{ turnir. Dosad smo imali jako dobre turnire, a siguran sam da }e tako biti i u seprembru. S pove}anjem nagradnog fonda do{lo je do pove}enja ATP bodova u~esni ci ma. Po bje dni ku }e umjesto dosada{njih 50 pripasti 80 bodova, a finalista }e biti nagra|en sa 48. Kada je rije~ o nov~anim nagradama prvoplasirani }e dobiti 6.150 evra, a pora`eni u finalu 3.600 evra", rekao je Milan Radakovi}, direktor Teniskog kluba Mladost. Banjalu~ani su se odmah nakon sedmog po~eli pripremati za osmi turnir. "Uradili smo rekonstrukciju terena i pobolj{ali uslove. Zbog gledalaca smo dva terena na kojima }e se igrati pribli`ili klubu", dodao je Radakovi}. Pokrovitelji ~elend`era su Vlada RS i grad Banjaluka.

Nema para, nema Balkanijade

KKK Vrbas ostao bez podr{ke

M. PREDRAGOVI]

Balkansko prvenstvo u slalomu u kajaku i kanuu najvjerovatnije ne}e biti odr`ano u Banjaluci u julu zbog nedostatka sredstava, ta~nije 10.000 KM. Kajak-kanu klub Vrbas trebalo je od 10. do 12. jula da bude doma}in najboljim juniorima i seniorima Balkana. "Grad Banjaluka i Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport u Vladi RS nemaju novca da nas podr`e tako da }emo najvjerovatnije morati da odustanemo od organizacije Balkanskog prvenstva. Za organizaciju takmi~enja je potrebno 10.000 konvertibilnih maraka, me|utim, nismo mogli da obezbijedimo taj novac. Ipak, ne}emo se predati, poku{a}emo preko sponzora obezbijediti novac kako bismo takmi~enje ipak organizovali. @ao nam je {to smo se na{li u ovoj situaciji, jer je ovo prilika da budemo doma}ini jo{

jednog velikog sportskog doga|aja", rekla je Branka Stankovi}, sekretar Kajak-kanu kluba Vrbas. Ba nja lu ka i ri je ka Vrbas imaju priliku da organizuju prvi put no}nu trku na Balkanskom prvenstvu. Ne}emo se predati, poku{a}emo preko sponzora obezbijediti novac, ka`e Stankovi}eva

"Balkansko prvenstvo je trebalo da bude odr`ano na slalom stazi koja je pravljena za nedavno odr`ano Svjetsko prvenstvo u raftingu, a htjeli smo da napravimo no}ni slalom. Ta trka bi bila izuzetno atraktivna i za takmi~are i za gledaoce, a s obzirom na termin odr`avanja takmi~enje bi bilo izuzetno kvalitetno jer se kajaka{i i kanuisti pripremaju za Svjetsko prvenstvo", dodala je Stankovi}eva.

48

Sport

qfubl!5. 6. 2009.

Vijesti

Godi{nja analiza konsultantsko-revizorske

Trijumf Kostarike

Fudbal otporan

U ranije odigranoj utakmici 5. ko la KON KA KAF zo ne kva li fi ka ci ja za Svjet sko prvenstvo selekcija Kostarike je u San Hozeu nadigrala selekciju SAD rezultatom 3:1 i zasjela na ~elo tabele sa devet bodova iz ~etiri me~a. Utakmica je odigrana ranije zbog u~e{}a selekcije SAD na Kupu konfederacija. Plasman na Svjetsko prvenstvo iz Sjeverne i Centralne Amerike izbori}e tri prvoplasirane selekcije, dok }e ~etvrtoplasirana igrati bara` sa petoplasiranom selekcijom iz Ju`ne Amerike.

Gaza se opet napio Pol Gas kojn nas tav lja po sta rom. Fo to gra fi "Sa na" uhvatili su nekada{njeg engleskog reprezentativca u potpu nom pi ja nom sta nju na `eljezni~koj stanici u Njukaslu. Tamo ga je do~ekao ponajbolji prijatelj D`imi Gardner, koji je pijanog Gaskojna doslovno uhvatio da ne ispadne iz voza. Potom su pola sata, po navodima svjedoka, {etali du` stotinak metara izlaznog puta sa stanice. "Nikada u `ivotu nisam vidio nekog tako pijanoga", rekao je je dan od slu ~aj nih prolaznika i svjedoka. Pri~a o Gazi i njegovim pijanim avanturama se, dakle, nastavlja.

Japan na Kopa Americi Fudbalska reprezentacija Japana u~estvova}e 2011. godine na kon ti nen tal nom {ampionatu Ju`ne Amerike, Ko pa Ame ri ci, pre ni je li su mediji u toj azijskoj zemlji. Japan je 1999. godine ve} u~estvovao na Kopa Americi, kada je eliminisan u grupnoj fa zi ta kmi ~e nja sa bo dom osvo je nim na tri uta kmi ce. O~ekuje se da bi Fudbalski savez Japana zvani~an poziv za u~e{}e na turniru u Argentini mogao da dobije u narednih nekoliko dana, a da }e predstavnici te organizacije sredinom ovog mjeseca procijeniti gdje bi ekipa mogla da se pripre ma za me ~e ve. Ja pan bi prethodno 2010. godine mogao da i ~etvrti put uzastopno u~es tvu je na Svjet skom prvenstvu, pod uslovom da u subotu u kvalifikacijama pobjedi Uzbekistan.

Ranjen engleski navija~ Engleski navija~ ranjen je u utorak u baru u kirgistanskom gradu Bi{eku, a nakon ukazane ljekarske pomo}i, vratio se u Englesku, objavili su ju~e strani mediji. Je dan ta mo{ nji mje {ta nin upozorio je engleskog navija~a i njegove prijatelje da prestanu navijati, nakon ~ega ga je pi{toljem ga|ao u bedro, {to je potvrdilo i Ministarstvo inostranih poslova te dr`ave.

Evropsko fudbalsko tr`i{te u sezoni 2007/2008. vrijedilo 14,6 milijardi evra, milijardu vi{e u odnosu na prethodnu godinu

Premijer liga i dalje najbogatija: Rafa Benitez i Stiven D`erard (Liverpol)

Revizorska ku}a "Dilojt" uradila je analizu fudbalskog tr`i{ta u Evropi i utvrdila da se njegova vrijednost pove}ala u odnosu na prethodnu sezonu. Fudbalsko tr`i{te u Evropi u sezoni 2007/2008. vrijedilo je 14,6 milijardi evra, {to je pove}anje od milijardu evra u odnosu na prethodnu godinu. Za taj rast najzaslu`nije je odr`avanje Evropskog fudbalskog prvenstva u 2008. godini i porast prihoda pet velikih liga od 0,7 milijardi evra. Prihodi pet najve}ih liga (Premijer liga, Serija A, Primera, Bundes liga i francuska liga) u sezoni 2007/2008. iznosili su ukupno 7,7 milijardi evra, isti~e se u Godi{njem pregledu finansija u fudbalu konsultantsko-revizorske kompanije "Dilojt" Povoljniji dogovori oko prodaje prava prenosa utakmica u~vrstili su poziciju engleske Premijer lige, koja ostvaruje najve}e prihode u svijetu fudbala. Njeni klu-

Prihodi pet najve}ih liga iznosili ukupno 7,7 milijardi evra

bovi su u sezoni 2007/2008. ostvarili prihod od ukupno 2,4 milijarde evra. Uprkos deprecijaciji funte od 15 odsto u odnosu na evro, Premijer liga danas zara|uje milijardu evra vi{e u odnosu na drugoplasiranu me|u pet velikih liga. Den D`ons, partner za analizu sportskog poslovanja u "Dilojtu", prokomentarisao je rast prihoda u ligama "velike petice". "Stalni porast prihoda Real Madrida i Barselone, koji su na prvom, odnosno tre}em mjestu me|u klubovima s najve}im prihodom, pomogao je {panskoj Primeri da svoje prihode izjedna~i sa Bundes ligom. Obje lige su u sezoni 2007/2008. ostvarile prihod od po 1,43 milijarde evra, dok italijanska Serija A tek neznatno zaostaje sa prihodom od 1,42 milijarde evra. O~ekujemo da }e pobjeda Barselone u Ligi {ampiona omogu}iti Primeri da u sezoni 2008/2009. sama zauzme drugo mjesto na listi liga s najve}im prihodima", rekao je D`ons.

Man~esteru 80 miliona od "Aona" Fudbaleri Man~ester junajteda sljede}e sezone }e i dalje na dresovima nositi logo AIG iako su osigurali rekordan sponzorski ugovor s ameri~kim gigantom "Aonom". Poslije tronedjeljnih pregovora, Junajted je osigurao 80 miliona funti vrijedan ~etvorogodi{nji ugovor s ameri~kom osiguravaju}om kompanijom, koji }e biti zapo~et u sezoni 2010/2011, po isteku ugovora {ampiona Premijer lige s kompanijom AIG. To }e biti najskuplji ugovor u istoriji, tri miliona po sezoni vredniji od Bajernovog s kompanijom "T-Mobile". Razlog Junajtedovog uspjeha da u vrijeme globalne ekonomske krize do|e do rekordnog ugovora je mogu}nost Prvak Engleske da se "Aon" probije na azijima vi{e od 330 miliona sko tr`i{te. Klub ima vi{e od 330 mi- navija~a {irom svijeta liona navija~a {irom svijeta, ~ak {est puta vi{e u Indiji nego u Velikoj Britaniji, dok "Najk" godi{nje u prodaju pusti oko {est miliona dresova s logom sponzora. "Man~ester junajted je jedan od najpoznatijih sportskih brendova na svijetu. Sre}ni smo {to }e na{ logo mo}i da vide milioni ljubitelja fudbala, a uzbu|eni smo zbog mogu}nosti da globalno iskoristimo na{e partnerstvo", rekao je Greg Kejs, predsednik i izvr{ni direktor "Aona". Junajted je bio u pregovorima sa nekoliko kompanija od januara, kada je postalo poznato da ugovor sa sada{njim sponzorom AIG-om (pla}ao 14 miliona funti) ne}e biti produ`en.

5. 6. 2009. qfubl 49

Sport

kompanije "Dilojt"

Vijesti

na krizu

Laveci blizu "dame"

Trijumf Barselone u L[ omogu}i}e Primeri da ostane sama na drugom mjestu FOTO BETA

Ostali zaklju~ci Nf!}v! pt!ub!mf! {b!lmkv!•lf! #Ej!mpk!up!wph#! j{!wkf!. |ub!kb!tqb!eb!kv; .!Tf!sj!kb!B!qpt!uj!hmb!kf!v!tf!{p!oj!311803119/!obk!wf!. ~j! bq!tp!mv!uoj! j! sf!mb!uj!woj! qp!sbtu! qsj!ip!eb! nf!}v! qfu wf!mj!lji! mj!hb/! Qsj!ip!ej! pwf! jub!mj!kbo!tlf! mj!hf! qp!sb!tmj! tv {b! 45! pe!tup-! qb! tbe! j{op!tf! 2-53! nj!mj!kbs!ef! fwsb•f!nv!kf!ep!qsj!ojp!j!qp!wsb!ubl!Kv!wfo!uv!tb!v!mj!hv/!Qmb!. uf! jhsb!•b! v! Tf!sj!kj! B! qp!sb!tmf! tv! {b! 46! pe!tup-! qb tbeb!j{op!tf!:83!nj!mj!pob!fwsb/! .!Gsbo!dvt!lb!Qswb!mj!hb!{b!cj!mkf!aj!mb!kf!obk!tmb!cj!kj!qp!. sbtu!qsj!ip!eb!v!qfu!wf!mj!lji!mj!hb!){b!28!nj!mj!pob!fwsbpeop!top!ewb!pe!tup*-!qb!poj!tbe!j{op!tf!:9:!nj!mj!. pob!fwsb/!Nf!}v!ujn-!qmb!uf!jhsb!•b!v!upk!mj!hj!sb!tmf!tv vcs{b!ojn!ufn!qpn!j!j{op!tf!95!nj!mj!pob!fwsb-!{cph •f!hb! kf! tsb{!nkf!sb! qmb!uf! .! qsj!ip!ej! pe! 82! pe!tup! v upk!mj!hj-!obk!wf!~j!nf!}v!qfu!wf!mj!lji!mj!hb/! .! Qsj!ip!ej! Cvo!ef!t! mj!hf! qp!sb!tmj! tv! {b! 6:! nj!mj!pob fwsb! )•fujsj! pe!t up*! qb! tv! v! tf!{ p!o j! 311803119/ j{op!tj!mj!vlv!qop!2-549!nj!mj!kbs!ej!fwsb/![b!ub!lbw!qp!. sbtu! {b!tmv!aoj! tv! lp!nfs!dj!kbm!oj! qsj!ip!ej! j! qsj!ip!ej! pe vub!lnj!db-! cv!ev!~j! eb! okf!nb!•lb! mj!hb! jnb! obk!cp!mkv qsp!tkf!•ov! qp!tkf!~f!optu! vub!lnj!db! nf!}v! qp!nf!ov!. ujn!mj!hb!nb/! .! \qbo!tlb! Qsj!nf!sb! pt!uwb!sj!mb! kf! qp!sbtu! qsj!ip!eb pe! ptbn! pe!tup-! qb! tb!eb! ej!kf!mj! esv!hp! nkft!up! tb Cvo!eft!mj!hpn!ob!upq.mjt!uj!mj!hb!tb!obk!wf!~jn!qsj!ip!. ej!nb/!Qmb!uf!jhsb!•b!qp!sb!tmf!tv!{b!ptbn!pe!tup-!ob :11!nj!mj!pob!fwsb/! Kao znak otpornosti fudbala prema ekonomskoj krizi, u "Dilojtu" o~ekuju da }e prihodi vode}ih evropskih klubova nastaviti da rastu i u sezonama 2008/2009. i 2009/2010, ali ne{to sporijim tempom. "Klju~ni ispit sposobnosti pet velikih liga da izdr`e ova ekonomski izazovna vremena dolazi u sezoni 2009/2010, kad }e na prihode posebno uticati obnova sponzorskih ugovora i kupovina sezonskih karata. Me|utim, ohrabruje podatak da je posje}enost utakmica u se zo ni 2008/2009. porasla za dva odsto. Bundes liga, francuska Prva liga i Premijer liga, kao i vode}i klubovi Primere, sklopili su dugoro~ne ugovore

Kama~o produ`io ugovor Nakon {to je u uzbudljivoj zavr{nici sezone sa~uvao Osasunu u {panskoj Primeri, trener Hoze Antonio Kama~o produ`io je ugovor s klubom iz Pamplone na jo{ godinu dana. Kama~o je Osasunu preuzeo u oktobru pro{le godine i, uprkos velikim oscilacijama, uspio da je zadr`i u dru{tvu najboljih.

Stigla ponuda za Vidi}a Engleski "Dejli mejl" navodi da je Man~ester junajted dobio ponudu od 25 miliona funti za Nemanju Vidi}a. List navodi da je ponuda mogla da sti gne sa tri adre se - iz Barselone, Milana ili Reala. Vidi}ev agent, me|utim, nagovijestio je kako nema namjeru da zapo~inje bilo kakav posao koji ima veze sa selidbom srpskog reprezentativca sa "Old Traforda", a istog mi{ljenja je i trener Aleks Ferguson, koji je veliki za{titnik ovog dvadeasetsedmogodi{njeg defanzivca.

za prava prenosa koji znatno doprinose njihovom ukupnom prihodu. Najve}i izazov predstavlja}e odr`avanje istog nivoa komercijalnih prihoda i prihoda od "Korporejt hospitaliti" programa, to jest paketa ulaznica koje kompanije poklanjaju svojim zaposlenima i poslovnim partnerima", nastavio je D`ons. Ve}ina novca od pove}anja prihoda u sezoni 2007/2008 potro{ena je na plate i transfere igra~a. Plate fudbalera u ligama "velike petice" porasle su za 14 odsto, pa sada na njih odlazi ukupno 4,8 milijardi evra. Znatan porast plata igra~a bilje`e sve vode}e fudbalske lige. "Ni`e stope porasta prihoda u narednim sezonama primora}e klubove da bolje kontroli{u svoje tro{kove plate igra~a i druge operativne tro{kove - kako bi njihova baza tro{kova mogla biti fleksibilna u odnosu na eventualni pad prihoda", komentari{e Alan Svicer, direktor za analizu sportskog poslovanja u "Dilojtu".

Na pomolu trampa Drogba - Pirlo Karlo An}eloti }e u ^elsi poku{ati da dovede neke od igra~a koje je trenirao u Mila nu, prije svih An dre u Pir la, na vo de italijanski mediji. An}eloti je odmah po dolasku u Lon don izra zio `e lju da "plavce" poja~aju Kaka, Pirlo i Pato. Po{to je prelazak Kake u Real Madrid za 65 miliona evra blizu realizacije, An}eloti se obratio vlasniku kluba Romanu Abramovi~u da uradi sve da bi doveo Pirla u ^elsi. Vjeruje se da "rosoneri" pristati da se Pirlo preseli u London isklju~ivo ako Didije Drogba ode suprotnom smjeru. Centarfor Obale Slonova~e nalazi se blizu dogovora sa ^elsijem oko produ`etka ugovora, ali s obzirom na planove novog menad`era An}elotija, postoji mogu}nost da do dogovora ne do|e. ^elsi je, tako|e, poslao ponudu za Pata, ali je mladi Brazilac izjavio kako ne `eli da odlazi iz italijanskog kluba s kojim namjerava da "osvoji sve {to mo`e da bude osvojeno".

Juventus je zauzeo tre}e mjesto u tek zavr{enoj sezoni Serije A, a ve} se uveliko sprema za narednu. Jo{ ranije je "stara dama" vratila nekada najboljeg fudbalera svijeta Fabija Kanavara iz Real Madrida i dovela kreativnog Brazilca iz Verdera Dijega. I tu nije kraj, sada bi trebalo da stigne jo{ jedan Ju`noamerikanac Ezekil Laveci. Problem je u njegovom sada{njem klubu Napoliju, koji ne `eli da ga pusti s obzirom na to da mu ugovor jo{ nije istekao. Zbog toga se Argentinac posva|ao sa generalnim direktorom kluba, Pjerpaolom Marinom. Laveci (24), koji mo`e da igra u {picu, po krilnim pozicijama, ~ak i u veznom redu, uprkos svemu, rekao je "da" ~elnicima torinskog kluba. Njegov menad`er se, prema izvorima italijanskih medija, ve} sve dogovorio sa @an-Klodom Blanom i Alesiom Sekom, a Argentinac bi, prema ugovoru, dobijao 2,5 miliona evra po sezoni, do 2014. Sada jo{ treba ubijediti Napolitance.

Brus vodi Sanderlend Engleski Sanderlend anga`ovao je Stiva Brusa, dosada{njeg trenera Vigana. Poznati stru~njak }e na klupi tima sa "Stadiona svjetlosti" zamijeniti privremenog trenera Rikija Sbragiju, koji je sa Sanderlendom izborio opstanak u Premijer ligi u zavr{nici sezone. Sbragija je preuzeo du`nost od Roja Kina, po{to je legendarni Irac pro{le godine podnio ostavku. Brus je najve}i dio igra~ke karijere proveo u Man~ester junajtedu, a sa terena se povukao 1999. godine. Do sada je kao trener vodio jo{ ekipe [efild junajteda, Hadersfilda, Kristal Palasa i Birmingema.

Povjerenje Montanijeu Novi trener francuskog fudbalskog prvoliga{a Valensijena je ~etrdeset~etvorogodi{nji Filip Montanije, dosada{nji trener Bulonja, s kojim je izborio plasman u elitni rang takmi~enja. Montanije }e u Valensijenu naslijediti Antoana Kumbuarea, koji je preuzeo ekipu Pari Sen @ermena.

Moraju da pobijede u posljednja tri me~a

Naoru`ana banda upala na trening Naoru`ana banda prekinula je trening argentinskog prvoliga{a San Martina, zaprijetila igra~ima i ispalila najmanje jedan hitac u zrak, izjavio je u srijedu fudbaler Kristijan Kanio. Argentinski mediji objavili su da je najmanje 50 navija~a u{lo na trening i zahtijevalo od kluba, kojem prijeti ispadanje iz Prve lige, da pobijedi u posljednje tri utakmice prvenstva. "Po~eli su se sva|ati i prijetili su nam. Zatim su krenuli na trenera, jer, prema njihovom mi{ljenju, igra previ{e odbrambeno. Zatim su izvadili pi{tolje, pokazali nam ih i kada su napu{tali teren ispalili su hitac u vazduh", rekao je Kanio, ~ileanski napada~ u San Martinu, za radio-stanicu u svojoj rodnoj zemlji dodao: "Rekli su nam da }emo se, ako ne osvojimo devet bodova, morati su-

o~iti s posljedicama." San Martin, koji je u nedjelju pora`en (0:3) od Boka juniorsa, zauzima 19. mjesto u prvenstvu u kojem od dvadeset klubova dva posljednja idu u Drugu ligu. Argentinske fudbalske klubove prate organizovane grupe radikalnih navija~a, poznatijih kao "barras bravas" koje optu`uju za nasilje na staKada su napu{tali teren, ispalili su hitac u vazduh, rekao Kanio

dionima i oko njih. Grupe navija~a ~esto tra`e da razgovaraju s igra~ima kada nisu zadovoljne njihovom igrom, a ponekad im i prijete. (Agencije)

Stankovi}: Ne pla{imo se Austrije Kapiten fudbalske reprezentacije Srbije Dejan Stankovi} izjavio je da su "orlovi" veliki optimisti pred duel s Austrijom u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2010. godine. "Ne pla{imo se Austrije. Li~no se i ne bih bavio fudbalom kada bih se pla{io Austrije u Beogradu. Naravno da idemo na pobedu. Poku{a}emo da, kao i na prethodnim utakmicama u ovim kvalifikacijama, otpor protivnika Poku{a}emo otpor slomimo u prvih 15 ili 20 minuta, ali i ako ne uspemo, ne treba da nas za- protivnika da slomimo pla{i eventualnih 0:0 na poluvreme- u prvih 15 ili 20 minuta nu", istakao je Stankovi}. Srbija }e Austriju do~ekati u subotu, od 20.30 ~asova, a tribine stadiona Crvene zvezde trebalo bi, poslije du`eg vremena, da budu popunjene. "@ao mi je samo {to takvu podr{ku nismo imali na nekim ranijim utakmice koje su bile vrlo bitne, poput one sa Finskom u kvalifikacijama za EP 2008, kada je bilo 0:0", ocijenio je kapiten srpskog tima.

50

Sport

qfubl!5. 6. 2009.

Navija~i nisu `ivotinje Predsjednik FIFA Sep Blater poru~io nacionalnim savezima

Sep Blater, predsjednik Svjetske fudbalske federacije (FIFA), izjavio je da nacionalni savezi ne treba da tretiraju navija~e kao "zatvorenike i divlje `ivotinje", jer je to jedan od na~ina da se izbjegnu tragedije na stadionima. On je objasnio da ne treba da se podi`u bedemi na sku~enim stadionima kako bi se navija~i potisnuli dalje od terena. FIFA je saop{tila da je devet navija~a poginulo u junu pro{le godine za vrijeme kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Liberiji kada je popustila metalna ograda, a da je u martu 22 navija~a umrlo u stampedu koji je nastao prije utakmice izme|u Obale Slonova~e i Malavija. Od 1964. poginulo je vi{e od 1.300 navija~a na stadionima za vrijeme me|unarodnih utakmica. "Moramo da u|emo u su{tinu problema. Moramo da znamo za{to su se nesre}e i incidenti dogodili", rekao je Blater. Godi{nji kongres Svjetske fudbalske federacije na Bahamima po~eo je minutom }utanja zbog 31 navija~a koji su poginuli za vrijeme me~eva kvalifikacija za SP u prethodnim godinama. "Ljudi jo{ nisu na stadionima kada utakmica po~ne ili treba da po~ne. Tamo je buka i ljudi se guraju. Dame i gospodo, bedemi na stadionima nisu za fudbal. Ko je iza zida? Pa zatvorenici ili divlje `ivotinje. Da li su navija~i u toj kategoriji?" naglasio je Blater. Prvi ~ovjek svjetske ku}e fudbala saop{tio je da }e FIFA odgoditi primjenu spornog "6+5" pravila, jer }e mu trebati jo{ godinu dana da ispita pravnu odr`ivost propisa, po kojem bi klubovima bilo dozvoljeno da imaju samo po pet stranih igra~a u postavama. Ideja je izazvala `estoku reakciju grupe najve}ih klubova, koji su zaprijetili [vajcarcu evropskim sudom, koji ne dozvoljava ograni~enja broja zaposlenih iz bilo koje dr`ave EU. Blater se nada da bi poslije jednogodi{njeg odlaganja propis mogao da bude

Odga|a primjenu pravila "6+5": Sep Blater FOTO AFP

Vijesti Jovanovi} tri godine u Bosni Zlatko Jovanovi}, sjajni plejmejker, potpisao je ju~er trogodi{nji ugovor s Ko{arka{kim klubom Bosna ASA BH telekom. Odli~ne partije ovog ko{arka{a u dresu Sloboda Dite nisu ostale nezapa`ene, te su ~elnici "studenata" odlu~ili da ga anga`uju. "Radujemo se {to }e igra~ velikog kalibra nositi dres Bosne u naredne tri godine. To je znak da }emo nastaviti projekat koji smo zapo~eli potpisivanjem ~etvorogodi{njeg ugovora s Vladom Vu ko i~i }em. Mo ram naglastiti da se na ovome ne}emo zaustaviti, te da }e u narednom periodu biti jo{ zvu~nih imena u na{em klubu", kazao je Admir Bukva, direktor Bosne. Am.K.

Zaustavljena Fati}eva

napravljen u skladu sa Evropskim zakonom o radu. "Evropska unija vi{e ne pri~a o tome da je takav prijedlog po zakonu, ve} od nas tra`i da provjerimo da li kr{imo zakon. To je veliki napredak", tvrdi Blater, koji nade pola`e u ratifikaciju Lisabonskog sporazuma, jer taj ugovor daje sportu donekle izdvojen status u odnosu na ostale djelatnosti. Sep Blater smatra da veliki broj igra~a iz inostranstva dovodi do podjela u svla~ionici. "Trenerima su potrebni prevodioci. Da li je to fudbal? Ja mislim da nije", rekao je Blater, koji se kao igra~ fudbalom bavio kao amater u ni`im {vajcarskim ligama.

Kako izigrati propise Dame i gospodo, bedemi na stadionima nisu za fudbal. Ko je iza zida? Pa zatvorenici ili divlje `ivotinje, rekao Blater

Varga u Crnoj Gori Tama{ Varga, ma|arski vaterpolista, potpisao je ugovor sa crnogorskim Katarom. Tridesettrogodi{nji Ma|ar, koji je osvojio dva olimpijska zlata i zlato na Svjetskom prvenstvu, bi}e veliko poja~anje za ekipu koja je pro{le godine zauzela tre}e mjesto u prvenstvu Crne Gore. Varga je u Katar do{ao iz Segeda, tima koji je po crnogorski klub bio koban u LEN kupu.

Qsf!uqpt!ubw!mkb!tf!eb!cj!vwp!}f!okf!qsb!wj!mb #7,6#! jnb!mp! phsp!nbo! vuj!dbk! ob! Qsf!nj!kfs! mj!hv! j Cvo!eft! mj!hv-! epl! kf! v! Qsj!nf!sj! tj!uv!bdj!kb! of!|up cp!mkb/!Lsj!uj!•b!sj!Cmb!uf!sp!wf!jef!kf!ob!wp!ef!eb!cj!lmv!. cp!wj! np!hmj! eb! qsp!qj!tf! j{j!hsb!kv! ob! kf!eopt!ub!wbo ob!•jo! .! qsj!cbw!mkb!kv!~j! esabw!mkbo!tuwb! jhsb!•j!nb! tb esv!hji!lpo!uj!of!ob!ub/!Up!v!Qps!uv!hb!mv!j!Cfm!hj!kj!gvo!. ldj!poj!|f!kp|!pe!lb!eb!kf!Cp!tnb!op!wjn!qsb!wj!mpn 2::6/! vlj!o v!u p! phsb!o j!• f!o kf! csp!kb! jhsb!• b! tb esabw!mkbo!tuwpn!of!lf!pe!•mb!oj!db!FV/

Ivica Barbari} trener [irokog U starom jatu: Mario Bazina

Odustao i Hej Britanski bokser Dejvid Hej zbog povrede je u srijedu odustao od borbe za titulu sa {ampionom u IBF i VBO verziji sa Ukrajincem Vladimirom Kli~kom. Hej je saop{tio da se povrijedio na treningu, ali za sada nije poznato o kakvoj se povredi radi. Me~ je trebalo da se odr`i 20. juna pred vi{e od 60.000 gledalaca na fudbalskom stadionu [alkea u Gelzenkirhenu. To je drugi otkazani me~ u posljednjih sedam dana, jer su u pro{lu subotu za titulu u WBA verziji rebali da boksuju Rus Nikolaj Valujev i Uzbekistanac Ruslan ^agajev. Do okr{aja u Helsinkiju nije do{lo, jer je ^agajev bio potitivan na hepatitis B.

Nejra Fati}, jedina predstavnica BiH na teniskom turniru "Sarajevo open 2009", pora`ena je u srijedu prvog dana takmi ~e nja u po je di na ~noj konkurenciji. Bolja od na{e teniserke bila je Italijanka Ana Floris sa 2:0 (6:1, 6:4). Od ostalih bh. takmi~arki na turniru }e nastupiti Nina Mujezinovi} koja }e u dublu igra ti za je dno s Fa ti }e vom. Kvalifikacioni dio turnira nisu pro{le Jelena Simi}, Anita Husari} i Dinka Lujinovi} iz BiH. Ruskinja Aleksandra Panova, prva nositeljica turnira vrijednog 25.000 dolara, uspje{no je zavr{ila prvi me~ savladav{i Teu Faber iz Hrvatske sa 2:1. Me~evi glavnog dijela turnira trebali su po~eti u ponedjeljak, ali su zbog ki{e otkazani za srijedu. O.Z.

Zanimljivo, prvi suradnik izbornika reprezentacije Bosne i Hercegovine Miroslava Bla`evi}a, po tre}i put preuzet }e kormilo [irokog Brijega, a prethodna dva puta odlazio je nakon poraza od biha}kog Jedinstva. "Na obostrano zadovoljstvo na godinu dana dogovorili smo suradnju sa Ivicom Barbari}em. Ovih dana pregovaramo i s nekoliko kvalitetnih igra~a, a najzvu~nije ime je svakako Mario Bazina. S njim smo na~elno dogovorili povratak u mati~ni klub. [ili} produ`io ugovor na jo{ godinu dana

D. KNEZOVI]

Ivica Barbari} novi je trener [irokog Brijega. Vijest je to koja je iznenadila mnoge budu}i da se njegovo ime posljednjih dana nije spominjalo u naju`em krugu kandidata za Katalini}evog nasljednika. Barbari} je do sada u dva navrata, i to uspje{no vodio klub s "Pecare" s kojim je osvojio naslov prvaka BiH, dva puta igrao finale nacionalnog Kupa i ostva rio naj bo lji re zul tat na me |u na ro dnoj sce ni.

[ili} je produ`io ugovor na jo{ godinu dana, a danas }emo potpisati ugovore s trojicom mladih igra~a koji su pro{le sezone branili boje Posu{ja. Rije~ je o vrataru Borisu Ba}ku, te dvojici na{ih [irokobrije`ana Mariju Ljubi}u i Juri Ivankovi}u koji je karijeru po~eo u [irokom Brijegu", kazao je Mijo Jeli}, prvi ~ovjek kluba s "Pecare". Povratak proslavljenog [irokobrije`aninaMarija Bazine, koji je vrhunac slave do`ivio u Austriji brane}i boje GAK-a, Rapida i be~ke Austrije, veliki je dobitak za klub, a kako je kazao Jeli}, ovo nije kona~an popis imena koji }e idu}e sezone nositi majicu [irokog Brijega.

Sport

5. 6. 2009. qfubl

51

Drugi teniski grend slem turnir sezone - Rolan Garos

Safina na popravnom Najbolja teniserka svijeta savladala Dominiku Cibulkovu i do{la u priliku da osvoji svoj prvi grend slem trofej Ruskinja Dinara Safina igra}e u finalu Rolan Garosa. Najbolja svjetska teniserka je u polufinalu lako pobijedila Slovakinju Dominiku Cibulkovu rezultatom 6:3, 6:3 i tako do{la do prilike da se iskupi za pro{logodi{nji poraz u odlu~uju}em me~u za trofej od Ane Ivanovi}. Pored finala pro{le godine u Parizu, Safina je igrala jo{ jedno finale grend slema. Bilo je to na Australijen openu ove godine, kada je pora`ena od Serene Vilijams. Cibulkova je dobro po~ela me~ i povela 2:0, ali je tada Safina nanizala pet gemova zaredom i lako rije{ila set u svoju korist. Slovakinja je dobro krenula i u drugom setu, ali je propustila da realizuje pet brejk {ansi i Ruskinja je to znala da kazni. Ovim porazom Cibulkova je propustila priliku da na WTA listi prestigne Anu Ivanovi}. Srpska teniserka }e od ponedjeljka biti 13, a Slovakinja 14. teniserka svijeta. Safina }e u finalu igrati s pobjednicom drugog polufinala, u kojem se sastaju Australijanka Samanta Stosur i jo{ jedna Ruskinja Svetlana Kuznjecova. Rod`era Federera jo{ dvije pobjede dijele od jedinog grend slem trofeja koji mu nedostaje. [vajcarac se plasirao u polufinale Rolan Garosa pobijediv{i u ~etvrtfinalu doma}eg tenisera Gaela Monfisa rezultatom 7:6 (6), 6:2, 6:4. Pretposljednja prepreka na putu do krune bi}e mu Huan Martin Del Potro, koji je u ~etvrtfinalu bez

Lako do finala: Dinara Safina FOTO AFP

problema savladao Tomija Robreda rezultatom 6:3, 6:4, 6:2. U drugom polufinalu sastaju se Robin Soderling i Fernando Gonzales. "Konstantne pri~e da su ispali Nadal, \okovi}, Marej i da mi je put ka tituli otvoren, stalno odzvanjaju u mojoj glavi. Ipak, bez obzira na to da li sam skroz opu{ten ili mnogo

Ispali Nenad Zimonji} i Danijel Nestor

nervozan, znam kako da sa~uvam mir i koncentraciju i kako treba da odigram va`ne me~eve u fini{u grend slem turnira", izjavio je Federer. Ju`noafrikanac Vesli Mudi i Belgijanac Dik Norman plasirali su se u finale Rolan Garsa u konkurenciji parova. Njih dvojica su u polufinalu savladali druge nosioce bra}u Boba i

Majka Brajana rezultatom 0:6, 7:6 (5), 6:4. Protivnici Mudija i Normana u borbi za titulu bi}e Luka{ Dlouhi (^e{ka) i Leander Paes (Indija), koji su rezultatom 7:6 (4), 7:6 (5) izbacili Nenada Zimonji}a (Srbija) i Danijela Nestora (Kanada). Nagradni fond turnira na Rolan Garosu je 15.264.500 evra.

Umjereno obla~no V! Cp!toj! j! Ifs!df!hp!wj!oj eb!o bt! ~f! cj!u j! vnkf!s f!o p ep! qsf!ufaop! pcmb!•op! wsj!. kf!n f-! b! up!l pn! eb!o b nkft!u j!n j!• op! t! lj!| pn! jmj mp!l bm!o jn! qmkvt!l p!w j!n b! t hsnmkb!wj!opn/! Wkf!ubs! tmbc ep! vnkf!sfo-! kvaoj! j! kv!hp!. {b!qb!eoj/!Kv!ubs!okb!ufn!qf!. sb!uv!sb!pe!efwfu!ep!27-!ob kv!hv!{f!nmkf!ep!31-!b!obk!. wj!|b!eof!wob!pe!31!ep!39 tuf!qf!oj!Dfm!{j!kv!tb/

Afmklp!LPQBOKB!

BIHA]

ejsflups!OJHE!#EOO#

BANJALUKA

Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^ hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!

BIJELJINA ZENICA

Subota Nby/ Njo/

Nedjelja Nby/ Njo/

,39pD ,31pD

Ponedjeljak Nby/ Njo/

,39pD ,32pD

SARAJEVO

LIVNO

,39pD ,29pD Sarajevo

+21oC

Banjaluka

+26oC

Bijeljina

+26oC

Biha}

+25oC

Livno

+22oC

Mostar

+26oC

Zenica

+23oC

Trebinje

+26oC

MOSTAR

TREBINJE

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH

Biometeorolo{ka prognoza je relativno povoljna. Ne{to ugodnije trebalo bi da bude u prvom dijelu dana, dok }e poslijepodne, uz sparno vrijeme, osjetljive

osobe imati izra`enije tegobe, zbog ~ega bi trebalo da budu redukovane aktivnosti. U~esnicima u saobra}aju sugeri{emo oprezniju vo`nju.

Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-! Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-! Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-! Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-! Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof*-! Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-! Csbolp!UPNJ^!)qpnp~ojl!vsfeojlb!nbhb{job*-! Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-! Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-! Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*Boesfb!CBTBSB!)lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-! Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-! Hpsbob!KBLPWMKFWJ^ )bhfodjkf*Hpsbo!LBSB^ )tqpsu*Jwbob!QJMJQPWJ^ )ufioj•lb*-! Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-! [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/

J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/ Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!oo`nbslfujoh@ufmflmjl/ofu
sport

Odluka u ponedjeljak: Silvio Berluskoni (lijevo) FOTO AFP

Politika umije{ala prste D

Prelazak Kake u Real nije obi~an transfer Berluskoniju predstoje izbori u Evropskom parlamentu i on smatra da bi mu odluka o prodavanju ikone Milana mogla donijeti negativan publicitet

Sve bli`e Madridu: Kaka

a li je Kakin transfer u Real Madrid gotova stvar, o ~emu su se raspisali skoro svi ita li jan ski i {panski mediji? Vjerovatno jeste i vje ro va tno }e mo u po ne dje ljak do bi ti pot vrdu da je ponajbolji svjetski vezista poja~ao redove "kraljevskog kluba", iako se kleo da }e do`ivotno ostati u Milanu. No, 65 miliona razloga ipak je bilo ja~e od njegove `elje za ostankom i Brazilac }e, vjerovatno te{kog srca, napus ti ti evrop sku mo dnu pri jes to ni cu, gdje je proveo {est godina i stasao kao velika fudbalska zvijezda. Me|utim, {panski mediji ostavljaju sumnju da nije sve tako gotovo kao {to se ~ini u prvi mah. Kaka vjeruje da je veliki gazda Mi la na Sil vio Ber lus ko ni odlu ~io da sto pi ra transfer, jer se boji reakcije svojih bira~a. Njemu, naime, predstoje izbori u Evropskom parlamentu, koji zavr{avaju u nedjelju, i on smatra da bi mu odluka o prodaji ikone Milana mogla donijeti negativni publicitet. Prodaja brazilskog repre zen ta tiv ca Re alu ta ko je pos ta la ve li ko politi~ko pitanje koje se mo`e odraziti ~ak i na najbitnije evropsko zakonodavno tijelo. Sigurno je samo jedno, do ponedjeljka ne}e biti nikakvih slu`benih objava. To su potvrdile obje strane, a nema sumnje da }emo do tada ~itati o jo{ neko-

Perez se okre}e dovo|enju Ronalda Budu}i da se plan dovo|enja Kake bli`i realizaciji, predsjednik Real Madrida Florentino Perez sve glasnije spominje dovo|enje svoje druge velike `elje - Kristijana Ronalda iz Man~ester junajteda. "Ovog vikenda se ni{ta ne}e desiti, ali

nastavljam da radim na dovo|enju Kake i Kristijana Ronalda. Nije to lak posao, a i pritisak na nas ga dodatno ote`ava. Kaka je pokazao interes da zaigra za nas i to nam olak{ava posao", ka`e Perez. Prvi ~ovjek Madri|ana isti~e da ni{ta ne

zna o navodnom predugovoru portugalskog asa i "kraljevskog kluba", koji su, navodno, sklopili njegov prethodnik Visente Boluda i fudbaler Man~estera: "Ni Boluda ni bilo ko drugi mi o tome nije ni{ta rekao".

liko dramati~nih preokreta u zasigurno najve}em transferu ovog prelaznog roka. "U ponedjeljak }u razgovarati s Kakom i poslije toga }u objelodaniti kona~nu odluku", rekao je Berluskoni. Skaj Italija, sa druge strane, ekskluzivno donosi izjavu glavnog aktera pri~e. Iako Kaka nije `elio da progovori nirije~ kada je u pitanju njegov transfer, navodno je uhva}en kako se "ispovijeda" svojim saigra~ima iz reprezentacije. "Sve je skoro gotovo. Znam da }u igrati u Madridu i veoma sam sre}an", navodne su njegove rije~i. ^elsi demantovao da je ponudio 80 miliona evra za Brazilca

Da je Kaka jednom nogom ve} u Realu, potvr|uje i izjava potpredsjednika Milana Adrijana Galijanija u italijanskoj "Gazeti". "Milan ne mo`e sebi da dozvoli gubitak od 70 miliona evra svake godine. Srce gubi borbu sa takvim brojkama, ali to ne zna~i da }emo se demobilisati. O~ekujemo dolazak sjajnog napada~a i krilnog igra~a, budu}i da }emo sljede}e sezone igrati u formaciji 4-3-1-2. Nadam se da }e na{i navija~i to shvatiti", rekao je Galijani i dodao da Pato, Pirlo i Sedorf nisu na prodaju. Istovremeno, iz ^elsija su demantovali da su "rosonerima" ponudili 80 miliona evra za Kaku.

Film "U vrtlogu igre"

Dvoboj novinara i kongresmena zbog ubistva strane 4 i 5

Savjeti

"Za~inite" ljubavni `ivot strana 6

Glumci koji nas uspijevaju odr`ati nasmijanim u te{kim vremenima

Najmo}niji komi~ari dana{njice Pripremio: Dragan SLADOJEVI]

D

ok u ovom sumornom periodu mnogi pri~aju kako svijet zbog recesije vi{e nikad ne}e biti isti, drugima svjetska ekonomska kriza ne zadaje glavobolje. Ne tako rijetki su oni koji se uop{te nisu zabrinuli, ve} `ivce umjesto uz optere}uju}e informativne emisije odmaraju uz

komedije. Donosimo spisak ljudi koji vladaju globalnim humorom. Predstavljamo najuspje{nije, najpopularnije, najbogatije i najtalentovnije komi~are dana{nje popularne kulture. NASTAVAK NA STRANI 2

2

qfubl!5. 6. 2009. Sa{a Baron Koen

NASTAVAK SA STRANE 1

Rasel Brend

D`ud Apatou: Ova TV faca nije ba{ klasi~ni komi~ar koji svoj nos gura pred kameru, ve} ~ovjek iz sjene zadu`en za neke od najsmje{nijih filmova u posljednjih nekoliko godina, scenarista, re`iser i producent koji je postao brend, sposoban prodati svaki naslov na blagajnama. Da smo u pravu, dovoljno govore sljede}i naslovi iz njegove radionice: "Anchorman", "The 40 Year-Old Virgin", "Knocked Up", "Superbad", "Pineapple Express"... Osim toga, Apatou je stvorio i novi talas mladih glumaca. Set Rogen: Rije~ je o jednom od najpoznatijih lica iz vojske gospodina Apatoua, te jednom od najbolje pla}enih mladih glumaca dana{njice, superstaru koji je trenutno je na vrhu svijeta ili makar Holivuda. Ovaj debelju{kasti Kana|anin razvio je imid` brbljavog, spontano duhovitog pu{a~a marihuane. Oni koji ga znaju ka`u da to ba{ i nije imid`, ve} stvarnost. Rogen je pro{le godine u~estvovao u produkciji ~ak sedam filmova, od animiranog hita "Kung Fu Panda" do "Zack And Miri Make A Porno", a ove godine vra}a se s tri nova filma i jednom serijom. Osim toga, on }e idu}e godine biti jedan od {efova glasno najavljivanog rimejka "Zelenog obada", serije koja je proslavila Brusa Lija. Riki Gervas: [ta jo{ treba napraviti ~ovjek koji je stvorio "Extras" i "The Office", neke od najboljih stvari koje su se pojavile na televiziji u istoriji? Pa, treba da pre|e na film. Nakon {to je pokorio TV produkciju s obje strane Atlantika i odr`ao neke od najpopularnijih stend ap nastupa u Britaniji, Gervas je i dalje odbijao snimiti film za koji, kako je sam rekao, ne}e dobiti slobodu i dovoljno novca. Izgleda da je neko odlu~io da ispuni njegove uslove, jer ne samo da ove godine u kina sti`e s komedijom "This Side Of The Truth", pri~om o svijetu bez la`i u kojoj glume Tina Fej i D`enifer Garner, ve} je pripremio i jo{ dva filma za 2010. godinu "The Men At The Pru" i "Flanimals". Izvrstan start za nekoga ko je deset godina izbjegavao Holivud. Tina Fej: Tina nije samo glumica u Gervasovom novom, filmskom po~etku karijere, ve} i najmo}nija `ena ameri~ke komedije danas. Prije ta~no deset godina, Tina je postala prva `ena na ~elu tima scenarista najpopularnije ameri~ke {ou komedije svih vremena, legendarnog "Saturday Night Livea". Na temelju svojih iskustva u {ouu, stvorila je vi{estruko nagra|ivani i izuzetno popularni "30 Rock". Nakon {to je tokom ameri~ke predsjedni~ke kampanje postala Sara Pejlin u ske~evima koji su joj toliko podigli popularnost da je danas zovu jednom od najslavnijih `ena u SAD, bacila se i na film. Dodu{e, ona je jo{ 2004. godine napisala "Mean Girls", komediju u kojoj je i glumila uz Lindzi Lohan, a pro{le godine je uspjela i komedijom "Baby Mama". Nakon "This Side Of The Truth" dolazi i sa drugim filmskim projektima, kao

Magazin "Time" Stiva Karela proglasio najduhovitijim u Americi

Sajmon Peg

{to su crtani "Master Mind" i komedija "Date Night" u kojoj bi trebalo da glumi sa Stivom Karelom. Stiv Karel: Magazin "Time" ga je pro{le godine stavio na naslovnicu i proglasio "najduhovitijim ~ovjekom u Americi". Onoliko koliko je 2008. godina bila odli~na za Seta Rogena, toliko je bila i godina Stiva Karela. Ovaj komi~ar, za divno ~udo, nije po~eo karijeru u "Saturday Night Liveu", za razliku od mnogih svojih kolega, ve} je ime gradio radom u "The Daily Showu", ne bi li uspjehom "40 Year-Old Virgin" postao jednim od najtra`enijih i najbolje pla}enih glumaca. Pored uloge u ostvarenju "The Office", Karel je pro{le godine snimio rimejk "Get Smart", a trenutno radi na nekoliko projekata, uklju~uju}i i "Hight T", pri~u o ~ovjeku koji u sebe ubrizga previ{e testosterona. "Date Night" i "Dinner For Schmucks" su tako|e u planu. Sajmon Peg: Radi se o ~ovjeku koji je napravio mo`da najve}i skok od malog nacionalnog britanskog TV komi~ara do me|unarodne zvijezde koja najavljuje ~ak pet novih filmova. Peg je devedesetih u{ao u istoriju genijalnom TV serijom "Spaced", koja je ozna~ila po~etak njegove bliske saradnje s D`esikom Stivenson, Edgarom Rajtom i Nikom Frostom. Nakon dvije izvrsne filmske posvete `anrovskim klasicima uz koje je odrastao ("Shaun Of The Dead" i "Hot Fuzz"), Peg je krenuo putem koji je najavio pristav{i glumiti u tre}em dijelu "Nemogu}e misije". Na ovaj na~in stigao je u Holivud. Tako je pro{le godine istinski zapo~eo avanturu s "How To Lose Friends & Alienate People", a uskoro }emo ga vidjeti i u novim "Zvjezdanim stazama". U planu je jo{ nekoliko velikih projekata, koji mo`da jako i ne vesele njegove stare fanove, ali }e obradovati Pegov

3

5. 6. 2009. qfubl

Tina Fej Elvis J. Kurtovi}

Doma}in koncerta, koji potpisuje "Darko Poljak Quartet", jeste Elvis J. Kurtovi}

Riki Gervas

Set Rogen, debelju{kasti Kana|anin, razvio je imid` brbljavog, spontano duhovitog pu{a~a marihuane Vil Ferel

Tina Fej tokom ameri~ke predsjedni~ke kampanje postala Sara Pejlin

D`imi Falon dobio vlastiti ve~ernji tok-{ou

Stiv Karel FOTO ARHIVA

Kratkom {etnjom kroz kulturno-umjetni~ka de{avanja u ~etiri grada preporu~i}emo mjesta na kojima se ovog vikenda mo`ete najbolje provesti. U sarajevskom klubu "Koloseum" ve~eras }e biti odr`ano tambura{ko ve~e, a u subotu je kabaretski d`ez koncert koji potpisuje "Darko Poljak Quartet", a doma}in je Elvis J. Kurtovi}. U nedjelju }e u ovom klubu biti odr`ana "Latino no}". Od muzi~kih de{avanja nezaobilazna je dana{nja "Kin|urijada" u Domu mladih, koja se u kontinuitetu odr`ava ve} petu godinu. Koncept manifestacije je, ka`u organizatori, da se te`i{te baci na individualizam koji se izra`ava kroz odje}u, {minku, nakit. Za muzi~ki dio programa zadu`eni su DJ Focho, DJ Kenan from Sa, te specijalni gosti, sarajevska grupa "Velahavle". U Narodnom pozori{tu u Sarajevu u subotu, sa po~etkom u 20 sati, ljubitelji opere mogu pogledati "Traviatu". Dirigent je Andrija Pavli~, a re`iju potpisuje Ognian Draganof. U Kamernom teatru 55 na repertoaru danas i sutra, u 20 sati, jeste drama "@aba" u re`iji Elmira Juki}a. Maturanti Muzi~ke Igraju Emir Had`ihafizbegovi}, Ale{kole "Vlado ksandar Seksan, Mirsad Tuka i MoMilo{evi}" nastupaju amer Ka su mo vi}. Za one ko ji u Banjaluci preferiraju folk muziku u restoranu "Bazeni" ve~eras }e goste zabavljati folk zvijezda Vesna Zmijanac, a sutra Sanja Maleti}. Ve~eras od 20 sati u Muzi~kom paviljonu u Banjaluci bi}e odr`an koncert maturanata Muzi~ke {kole "Vlado Milo{evi}". U 19 sati u Vije}nici Banskog dvora bi}e odr`ana promocija knjige Dimitrija O. Golemovi}a "Pjevanje uz gusle". Na promociji }e u~estvovati dr Luka [ekara, Miroslav Mi{kanovi}, autor Vaso Dra{kovi}, te guslar Vladimir Iri}. Za ljubitelje muzike u`ivo restoran "Jezero" i "Kantri" organizuju muziku u`ivo. Goste }e zabavljati lokalni bendovi. Beogra|ani }e danas mo}i da u`ivaju u nastupu grupe "Sunshine" u SKC, ~ime }e biti otvorena sezona ba{tenskih priredbi prepoznatljivih po dobrim live konceratima. Frontmen benda, harizmati~ni Bane Bojovi} obe}ava "petardu u petak petog juna", specijalne goste i zaniBeogra|ani danas mljivu set-listu koncerta. Karte u mogu da u`ivaju pretprodaji ko{taju 750 dinara. u koncertu grupe U klub "Kolos" ve~eras sti`e Italijan "Sunshine" Marko Karola, po{tovaocima tvrdog zvuka poznat prije svega kao inovator i odli~an partimejker. Karte mo`ete kupiti po cijeni od 790 dinara. Ve~eras }e u zagreba~kom "Akvariusu" nastupiti Arop Roj. Arop Roj je umjetnik i producent ~ija muzika slavi {irok spektar `anrovskih uticaja, istovremeno zadr`avaju}i stvarala~ku jedinstvenost. Arop kombinuje elemente d`eza, fanka i latino muzike s progresivnim beatovima i soul razmi{ljanjem. Koncert po~inje u 22 sata, a cijene ulaznica su 30 kuna prije pono}i i 40 kuna poslije pono}i. U subotu, s po~etkom u 12 sati, u Galeriji "Mala" bi}e otvorena izlo`ba slika D`onatana Robertsa. Rije~ je o djelima koja nije jednostavno definisati iako nastaju spontano i zadr`avaju neposrednost. Njihova struktura je krajnje precizna, a unutra{nji red odaje logiku i te`nju za savr{enim skladom. @.D-E.D. Marko Karola

FOTO ARHIVA

ra~un u banci. Rasel Brend: Jo{ jedna zvijezda nezaustavljivog velikog britanskog talasa u napadu na ameri~ki filmski biznis - nekada{nji radijski voditelj kojeg su zvali engleskim Hauardom Sternom i kontroverzna figura poznata po avanturama s drogom i `enama. Nakon glume u hitu "Forgetting Sarah Marshall" i vo|enja MTV "Awardsa", zapo~inje novi `ivot u SAD, gdje postaje velika zvijezda. I dok se tabloidi pitaju da li je hodao s Britni Spirs ili nije, Brend u`iva u novom tr`i{tu - pro{le godine je snimio i komediju s Adamom Sandlerom "Bedtime Stories", a trenutno zavr{ava rad na tri nova filma, uklju~uju}i i "Despicable Me", gdje }e dijeliti {picu sa Stivom Karelom. Sa{a Baron Koen: Jedan od najo~ekivanijih filmova ovoga ljeta je saga o avanturama njegovog tre}eg komi~nog lika, austrijskog modnog stru~njaka, koji dolazi u SAD shvatiti... pa, ~ekamo da vidimo {ta, a ne sumnjamo da }e nastaviti dobitnu kombinaciju koju je zapo~eo Ali D`i i zakucao Borat. Ovi likovi donijeli su mu finansijsko carstvo te{ko oko sto miliona dolara, nominacije za "Emi" i "Oskara", a s Brunom najavljuje opro{taj od njih. Naime, Koen namjerava "ubiti" sva tri lika i posvetiti se

"ozbiljnoj glumi". Osim ako se ne {ali. D`imi Falon: D`imi je jedan od onih ameri~kih fenomena koji ba{ i nije do`ivio preveliki izvoz. A i {ta }e mu - odnedavno je dobio vlastiti ve~ernji tok-{ou, kojim je zamijenio Konana O'Brajena na NBC-ju, a ve} je dugi niz godina jedan od najpopularnijih komi~ara u "Saturday Night Live". Pored svih tih obaveza stigne da glumi na filmu, pa je 2008. godine imao ulogu u "The Year Of Getting To Know Us", uz bok [eron Stoun. Vil Ferel: Iako ve} neko vrijeme nije imao uloge dostojne onih u "Old School" i "Zoolander", Vil Ferel, jo{ jedan veteran iz {oua "Saturday Night Live", ne odmara. Naprotiv, radi punom parom pa je tako prije dvije godine lansirao veb sajt Funny Or Die, stranicu sa kratkim duhovitim filmovima, a osim toga aktivno lobira kod Akademije da komediju shvate ozbiljno kada je "Oskar" u pitanju. Ove godine postigao je velik uspjeh imitiraju}i D`ord`a Bu{a u "Will Ferrell: You're Welcome America - A Final Night with Ge or ge W. Bush", gostovao je u seriji "Eastbo und & Down", a uskoro mu sti`e i nova kino-komedija, zapravo komi~ni avantu ris ti ~ki nau ~nofan tas ti ~ni film o ljudima i dinosa uru si ma "Land Of The Lost", u kojem ima gla vnu ulogu.

Kabaretski d`ez koncert u Sarajevu

4

qfubl!5. 6. 2009.

PROJEKTOR

"U vrtlogu igre", politi~ki triler s Raselom Krouom i Benom Aflekom

Pi{e: Davor PAVLOVI]

"Put oslobo|enja", Sem Mendez, 2009.

Slika porodice na (ne)tipi~an ameri~ki na~in Ponovo zajedno - Kejt Vinslet i Leonardo Di Kaprio, par koji je prije 12 godina sve odu{evio u filmu "Titanik". U me|uvremenu, i jedno i drugo su izgradili uspje{nu karijeru, Kejt vi{e u nezavisnom filmu, biraju}i uloge, a Leonardo u blokbaster filmovima, od kojih su neki odskakali kvalitetom. Kejt se i udala za re`isera Sema Mendeza, koji se odlu~io da snimi jo{ jedan film o funkcionisanju porodice u "sre}nom" ameri~kom sistemu, pod nazivom "Put oslobo|enja", a glavne uloge je dao paru iz 1997. godine. Mendez je sve odu{evio "Ameri~kom ljepoOdnos tom", dok je novi film s tematskog gledi{ta dosta supru`nika sli~an. Glumu glavnih i sporednih aktera ne trekoje mu~i ba ni spominjati jer je ona besprijekorna i doveokru`enje, dena do savr{enstva. U centru pa`nje je par ali i vlastita Ejpril i Frenk Viler sa dvoje djece, liberalnih podsvijest ubje|enja, koji se doseljavaju u mirno predgrasu neke od |e pedesetih godina, gdje s vremenom shvataju izvrsno da to nije ono {to su `eljeli. Malo slo`eniju struobra|enih kturu pri~e za prosje~nog gledaoca re`iser je tema poku{ao da savlada uvo|enjem "ludog" sina kom{inice, {to je ispalo kao puni pogodak jer on na kraju ispada jedini glas razuma. Kompleksnost same situacije, od odnosa supru`nika koje mu~i okru`enje, ali i vlastita podsvijest, do sukoba liberalnog i konzervativnog na~ina `ivota i da li je sre}a na bilo kojem mjestu ako smo mi sami sre}ni, su same neke od tema izvrsno obra|enih u ovom filmu. Njihove intenzivne prepirke oko abortusa ili preseljenja ostavljaju gor~inu iza sebe. Me|utim, re`iser ne daje odgovor ni na jedno ovo pitanje, ve} samo iznosi argumente, a na svakom gledaocu je da donese zaklju~ak. Mala zamjerka se mo`e uputiti previ{e pateti~nom i razvu~enom kraju. Da su izostavljene zadnje dvije minute filma i da je kraj bio u stilu "Ameri~ke ljepote", sve bi tada bilo jo{ mnogo efikasnije.

+++++

+++++!Sf!nfl.ekf!mp-!++++!Of!qsp!qvt!uj!uj-!+++!Qp!hmf!eb!uj ++!Qp!hmf!eb!uj!blp!ep!cj!kf!uf!lbs!uv!cft!qmb!uop-!+!Qmb!uj!uf!eb!of!hmf!eb!uf

2/!Vq! )311:*!!

2/!Ojh!iu!bu! uif!Nv!tf!vn;! Cbu!umf!pg!uif Tnju!itp!oj!bo )311:*!

Tf!enj!•op;!%!79-2!N!! Vlv!qop;!%!79-2!N!!

Tf!enj!•op;!£ 3/165/87: Vlv!qop;!£ 23/242/494!

3/!Ojh!iu!bu!uif!Nv!tf!vn; Cbu!umf!pg!uif!Tnju!itp!oj!bo )311:*!! Tf!enj!•op;!%!35-5!N!! Vlv!qop;!%!215!N!! 4/!Ufs!nj!ob!ups!Tbm!wb!uj!po )311:*!! Tf!enj!•op;!%!27-5!N!! Vlv!qop;!%!:1-:!N!! 5/!Esbh!Nf!up!Ifmm! )311:*!! Tf!enj!•op;!%!26-9!N!! Vlv!qop;!%!26-9!N!! 6/!!!!Tubs!Usfl! )311:* Tf!enj!•op;!%!23-7!N!! Vlv!qop;!%!31:!N!! 7/!Bo!hfmt!'!Ef!npot! )311:*!! Tf!enj!•op;!%!22-5!N!! Vlv!qop;!%!216!N!! 8/!Ebo!df!Gmjdl!)311:*!! Tf!enj!•op;!%!5-85!N!! Vlv!qop;!%!2:-2!N!! 9/!Y.Nfo!Psj!hjot;! Xpm!wf!sj!of! )311:*!! Tf!enj!•op;!%!4-98!N!! Vlv!qop;!%!282!N!! :/!Hipt!ut!pg! Hjs!mgsj!fo!et!Qbtu! )311:*!! Tf!enj!•op;!%!2-:2!N!! Vlv!qop;!%!61!N!! 21/!Pc!tft!tfe! )311:*!! Tf!enj!•op;!%!768!L!! Vlv!qop;!%!78-6!N!!

3/!Esbh!Nf!up!Ifmm! )311:*! Tf!enj!•op;!£ 2/:18/842 Vlv!qop;!£ 2/:18/842! 4/!Bo!hfmt!'!Ef!npot! )311:*! Tf!enj!•op;!£ 2/159/125 Vlv!qop;!£ 25/462/154! 5/!Tubs!Usfl! )311:*! Tf!enj!•op;!£ 977/3:4 Vlv!qop;!£ 29/145/939! 6/!23!Sp!vo!et! )311:*! Tf!enj!•op;!£ 437/915 Vlv!qop;!£ 437/915! 7/!Dp!sb!mj!of! )311:*! Tf!enj!•op;!£ 392/531 Vlv!qop;!£ 7/398/145! 8/!Ibo!obi!Npo!ub!ob;! Uif!Np!wjf! )311:*! Tf!enj!•op;!£ 363/341 Vlv!qop;!£ 8/719/12:! 9/!Y.Nfo!Psj!hjot;!Xpm!wf!sj!of )311:*! Tf!enj!•op;!£ 32:/::: Vlv!qop;!£ 26/:51/338! :/!Pc!tft!tfe! )311:*! Tf!enj!•op;!£ 265/455 Vlv!qop;!£ 265/455! 21/!Kp!obt!Cspu!ifst;!Uif! 4E!Dpo!dfsu!Fyqf!sj!fo!df! )311:*! Tf!enj!•op;!£ 228/171 Vlv!qop;!£ 228/171

kongresmena

Davor PAVLOVI]

o li ti ~ki tri ler "U vrtlo gu igre" je adaptacija hit BBC mini-serije od {est nastavaka, u re`iji Kevina Mekdonalda. Film donosi pri~u o poznatom kongresmenu i novinaru koji se na|u u napetoj igri politi~kih la`i. Film je imao premijeru 17. aprila u Americi i zaradio je 36,2 miliona dolara. Uskoro ga treba o~ekivati u doma}im bioskopima.

P

Radnja prati beskompromisnog kongresmena ameri~ke vlade Stivena Kolinsa, kojeg igra Ben Aflek i koji predstavlja budu}nost svoje politi~ke stranke. On je moralna osoba koja obavlja du`nost predsjednika odbora koji nadgleda sredstva koja su namijenjena za Mi nis tar stvo odbra ne. Bli `e se izbo ri za predsjednika SAD i, ako se kandiduje, bi}e jedan od najja~ih konkurenata u predizbornoj trci. Me|utim, tada njegova pomo}nica Sonja biva brutalno ubijena, a za cijeli slu~aj zainteresuje se iskusni va{ingtonski novinar Kal

Mekafri, kojeg igra Rasel Krou. On je dobar prijatelj s Kolinsom, a znaju se jo{ iz studentskih dana kada su bili cimeri. Upravo je to je dan od ra zlo ga za {to ga je beskompromisna urednica Kameron, koju igra britanska zvijezda He len Mi ren, pos ta vi la na taj slu~aj. Kako on i njegova partnerka Dela poku{avaju otkriti identitet i motive ubice, tako Mekafri polako shvata da je u{ao u jednu od najve}ih zavjera i poku{aja za-

"DreamWorks" sprema osam novih crti}a "DreamWorks Animation" najavio je pove}anje proi zvo dnje na ~ak osam no vih du go me tra `nih crti}a do 2012. godine. Dosada{nji tempo bio je dva filma po godini, a sada najavljuju ~ak pet cjelove~ernjih 3D crti}a u samo dvije godine. Me|u novim na slo vi ma su "How to Tra in Your Dragon", ko ji se ba vi mitskim svijetom Vi kin ga i divljih zmajeva, "Oobermind", pri~a o su per ne ga tiv cu ko ji, na kon {to pobijedi svog suparnika superjuna ka, pa da u depresiju te stvara novog. "The Gu ar di ans" je pri ~a o ne obi ~noj eki pi ju na ka - Jack Frost (Snje {ko Bijeli}), Nor th (Djed Mraz), Uskr{nji zeko Bunnymund, Zubi} Vila i Sandman. "Puss In Boots" stavlja junaka iz svijeta "Shreka" - Ma~ka u ~izmama (Puss in boots), kojeg opet tuma ~i An to nio Ban de ras, u prvi plan. Upoznajemo njegove rane godine ka da se udru `io sa zgo dnom Kitty (Salma Hajek). [to se ti~e nas ta va ka, na jav ljen je no vi "Shrek" za koji se sadr`aj jo{ ne zna, ali o~ito je da film sprema stara

ekipa. Glasove daju oni koji su glumili u prija{njim dijelovima (Majkl Majers, Edi Marfi, Kameron Diaz, Antonio Banderas, a jedino je re`iser nov - Majk Mi~el). U novom "Kung fu pandi" na scenu dolazi novi negativac s oru`jem tako sna`nim da prijeti da uni{ti kung fu, a juna~ka panda Dosada{nji tempo bio je dva filma po godini, a sada najavljuju ~ak pet cjelove~ernjih 3D crti}a u samo dvije godine

mora se prvo suo~iti sa svojom pro{lo{}u da bi se mogla boriti protiv novog protivnika. Tu su naravno i nezaobilazni likovi iz "Madagascara". Ekipa se jo{ bori da na|e put prema ku}i, a ovaj put prolaze kroz Evropu, i to u sklopu putuju}eg cirkusa. Osmi film koji se sprema za sada nije poznat.

5. 6. 2009. qfubl

5

"Dvoboj" novinara i zbog ubistva U filmu osim Rasela Kroua i Bena Afleka glume i Helen Miren, Rej~el Mekadams, D`ef Danijels, Robin Rajt Pen i drugi

Film donosi pri~u o napetoj igri politi~kih la`i

ta{kavanja u ameri~koj istoriji. Ot kri va da su na koc ki mi li jar de ameri~kih dolara u gradu gdje vladaju imu}ni politi~ari i "ljudi iz sjene". Ka da se po gle da po pis glu ma ca, mnogi }e pomisliti da je zvjezdani niz poznatih faca najja~i adut filma. Tu su osim Rasel Kroua, Ben Afleka i Helen Miren jo{ Rej~el Mekadams, D`ef Danijels, Robin Rajt Pen i drugi. Ali, oni su samo djelimi~no u pravu jer tu je i poznati {kotski re`iser Kevin Mekdonald, koji je u svojoj karijeri imao nekoliko sjajnih

naslova, a svjetsku slavu i oskarovsko priznanje stekao je politi~kim dokumentarcem "One Day in September", koji govori o napadu palestinskih terorista na sportiste Jevreje u Minhenu, dok je njegov dokumentarni "Dodirnuti vrh" progla{en najboljim britanskim filmom u 2004. godini. Scenario su napisali Metju Majkl Karnahan, Toni Gilroj i Bili Rej. Na Rotten Tomatoesu konsenzus kritika ka`e kako je ovo jedan hrabar i sjajno odglumljen politi~ki triler, ~ije sitne gre{ke padaju u sjenu inteligentnog scenarija i snala`ljive re`ije. Skladno tome, ocjena glasi 84 odsto.

"Sinegdoha, Njujork", re`iserski prvenac scenariste ^arlija Kaufmana

Unutra{nji svijet jednog njujor{kog umjetnika Pripremio: Davor PAVLOVI]

Film koji je svoju premijeru imao u Kanu, a zatim bio prikazan i u Sarajevu, na filmskom festivalu, uz prisustvo samog autora ^arlija Kaufmana, zasigurno zaslu`uje pa`nju svih ljubitelja sedme umjetnosti. Kaufman je ina~e poznat kao scenarista koji je napisao mnoge poznate filmove, poput "Biti D`on Malkovi~" ili "Adaptacija", a ovo mu je prvi re`iserski film. "Sinegdoha, Njujork" nakon putovanja po festivalima {irom svijeta, od Toronta, Rio de @aneira, pa do Zagreba, Osla i Londona, krenuo je u redovnu distribuciju, tako da bi do kraja godine trebalo da obi|e sve zemlje. U Americi je prikazan u oktobru pro{le godine, a zaradio je samo tri miliona dolara. [ta je to sinegdoha? To je stilska figura u kojoj manji dio predstavlja cjelinu. Sada kada to znate mo`emo ukratko ispri~ati radnju filma, pa }ete vjerovatno znati za{to se Kaufman odlu~io za ovakav naslov. Kaden Kotard se bori s poslom i `enama u svom `ivotu, istovremeno poku{avaju}i stvoriti ogromnu repliku Njujorka u iznajmljenom skladi{tu. On je pozori{ni re`iser koji ujedno postavlja novu predstavu. Njegov `ivot ne izgleda

Sjajnu gluma~ku ekipu predvodi Filip Sejmur Hofman, a slijede ga Samanta Morton, Ketrin Kiner, Mi{el Vilijams, Emili Votson

ba{ obe}avaju}e. Supruga Adel ostavila ga je kako bi se bavila slikarstvom u Berlinu, a sa sobom je povela njihovu k}er Oliv. Njegovoj terapeutkinji Madelin Gravis izgleda bolje ide promocija vlastitog bestselera nego terapija, a nova veza s privla~no iskrenom Hazel preuranjeno je propala. Kotard boluje i od tajanstvene bolesti koja mu gasi jednu po jednu autonomnu funkciju. Budu}i da ga zabrinjava prolaznost njegovog `ivota, on napu{ta svoj dom. Okuplja gluma~ku ekipu u skladi{tu i nada se da }e stvoriti brutalno iskreno djelo. Negdje u Berlinu njegova k}er odrasta pod sumnjivim vodstvom Adeline prijateljice Marije, povezanost s Adele i Hazel uni{tava njegov novi brak s glumicom Kler, a glumci kojima je dodijelio uloge u svo-

joj predstavi ote`avaju mu o`ivljavanje veze sa Hazel. Uskoro petljanje stvarnih i pozori{nih veza bri{e granicu izme|u predstave i Kadenove stvarnosti. Sjajnu gluma~ku ekipu predvodi Filip Sejmur Hofman, a slijede ga Samanta Morton, Ketrin Kiner, Mi{el Vilijams, Emili Votson, D`enifer D`ejson Li i drugi. S velikim uzbu|enjem primili su ga i kriti~ari i publika. Kod publike je uspio potaknuti razne diskusije, a kriti~ari na stranici Rotten Tomatoes dodijelili su mu ocjenu od 67 odsto, a mi{ljenje tvrdi kako film, iako ponekad konfuzan i nepovezan, uspijeva ostvariti fascinantan i specifi~an pogled na unutra{nji svijet jednog umjetnika.

6

qfubl!5. 6. 2009.

Organ koji je veoma osjetljiv na stres

Kako sa~uvati H

Jelena BABI]

rana nije va`na samo za tjelesno, ve} i za psihi~ko zdravlje. U`ivanje u hrani odli~no djeluje protiv stresa, a lijepo pripremljena jela povoljno uti~u na na{e raspolo`enje. Sva na{a osjetila razveseli}e lijepa i bogata trpeza, naravno, pod uslovom da pretjerivanje u jelu i pi}u rijetko dopu{tamo. Umjerenost }e vam podariti zdrav organizam. @eludac je jedan od prvih organa koji su "na udaru " ako puno pu{ite, pijete previ{e kafe i ~aja, nepravilno se hranite i puno sekirate. Ljutnja, bijes i uop{te negativni osje}aji ponekad mogu ja~e uticati na oboljenja `eluca nego prehrana. Osnova probave u `elucu je sna`no gr~enje mi{i}a, te lu~enje `elu~anih sokova koji probavljaju hranu. Kako `eludac ne bi "probavio sam sebe", brine se za{titna sluznica `eluca. Problemi sa `elucem nastaju kada se poremeti ravnote`a izme|u sluznice i koli~ine `elu~anih sokova. Kao posljedice javljaju se smetnje: `garavica, bolovi u trbuhu, pritisak u `elucu, osje}aj punog `eluca, kiselo podrigivanje... Ako smetnje ne lije~ite, a uz to nastavite s nezdravim navikama i stre-

Ako imate problema sa `elucem, ozbiljno shvatite ove savjete, a za samolije~enje dobro je piti taheebo ~aj

snim `ivotom, nerijetko }ete zaraditi gastritis ili ~ir. Naj~e{}i uzro~nici `elu~anih tegoba su: premasna hrana, prejako za~injena hrana, previ{e kafe i ~aja, pu{enje, stres, uzbu|enja i ljutnja, prekomjerna tjelesna masa, neki lijekovi i bakterija helicobacter pylori. Kako biste sprije~ili bolesti `eluca, preporu~uje se jesti redovno, najbolje ~e{}e, a manje obroke. Svjedoci smo ~estih kontradiktornih savjeta - za zdravlje mozga dobro je pojesti malo slanine, ali ona ima holesterola, protiv visokog pritiska bolje je piti pivo nego vino ili `estoka pi}a, dok je protiv debljine bolje crno vino nego pivo. ^as nam ka`u kako su soja i kukuruz me|u najzdravijim namirnicama, ~as tvrde kako je upravo me|u tim namirnicama najvi{e genetski modifikovanih vrsta, a nau~nici se ne mogu slo`iti je li to dobro ili nije. Svakodnevno iz novina i drugih medija bombarduju nas savjetima {ta jeste, a {ta nije zdravo. I kako se me|u svim tim savjetima sna}i? Vjerovatno upravo tako da kao zlatnu formulu prihvatimo savjet da je najbolja prehrana - raznolika prehrana.

Lubenica {iri krvne sudove i pobolj{ava cirkulaciju

ljubavni `ivot Ponekad i svakodnevne namirnice koje imamo u kuhinji mogu biti "za~in" ljubavnom `ivotu, jer poznato je da hrana budi mnoga osjetila. Pored toga, sam ~in zajedni~kog ru~anja mo`e biti dobar po~etak strastvene no}i, pi{e "Rider's Digest" koji je za vas odabrao nekoliko najseksi jela: 1. Lubenica, {iri krvne sudove i pobolj{ava cirkulaciju. Uz to osvje`avaju}a je i ima malo kalorija. 2. Masline, bogate antioksidansima, od sta-

rih vremena su poznate kao afrodizijak. 3. Jagode, pune vitamina C i antioksidansa, simbol su zavo|enja. Poku{ajte kombinaciju s ~okoladom ili {lagom. 4. Vi{nje, svojim rasko{nim ukusom "za~ini}e" sladoled ili omiljeno pi}e. 5. Arti~oke, ukusno povr}e koje je odavno poznato po afrodizija~kim svojstvima. 6. ^aj od |umbira oboga}en cimetom poti~e cirkulaciju i opu{ta mi{i}e. 7. Nar, bobice nara veoma su zdrave i uku-

sne, {ire krvne sudove, a dodaju se slanim i slatkim salatama. 8. Pica, uz prave mediteranske za~ine, maslinovo ulje i paradajz koji joj daju poseban ukus, pica se jede rukama {to daje poseban ugo|aj ljubavnicima. 9. [lag, najseksepilnije jelo na svijetu neizostavan je dio ljubavne igre. 10. [nicla, obrok bogat proteinima daje snagu i uvijek je dobar izbor za ve~eru u dvoje.

5. 6. 2009. qfubl

zdravlje `eluca Nije problem ponekad pojesti slatki{e ili ne{to masniju hranu, ako se u tome ne pretjeruje. Meditacija, autogeni trening i sli~ne tehnike opu{tanja, te prihvatanje radosti `ivljenja uz {to manje ljutnje i `iv ci ra nja po dje dna ko su va `ni fa kto ri. "Pumpanje ljutnje i stresa" ~est je mehanizam kod ve}ine ljudi - kad nas ne{to sekira, ~esto u sebi "vrtimo" pri~u satima, ne izbaciv{i iz sebe to {to nas mu~i. @elu~ana kiselina ne aktivira se samo na poticaj uzimanja hrane, ve} i pri svakom ve}em uzbu|enju. Stru~njaci smatraju da bacanje predmeta, udaranje, vikanje i sliAko smetnje ne lije~ite, zaradi}ete gastritis ili ~ir

~no drasti~no izbacivanje negativnih emocija ne koriste. Puno je korisnije bavljenje sportom i drugim tjelesnim aktivnostima, razgovorom i na vrijeme, dok ljutnja i bijes nisu kulminirali, umjerenije izbaciti negativne emocije. Razgovor o problemima novija istra`ivanja pokazuju jednom od boljih preventivnih terapija za zdravlje `eluca. Ukratko, mogli bismo zaklju~iti da su u zabludi oni koji zdravlje `eluca vide samo kroz hranu - `eludac je organ veoma osjetljiv na stres. Ako imate problema sa `elucem, ozbiljno shvatite ove savjete, a za samolije~enje dobro je piti taheebo ~aj (poznat i po nazivima lapacho, ipe roxo i inkam). Za ljekovitost je va`no dr`ati se propisa o na~inu pripreme svakog ~aja.

Nemasne kokice - savr{ene grickalice Gledanje televizije i filmova na DVD-u uobi~ajena su i omiljena zabava svugdje u svijetu. Grickalice su sastavni dio ovog rituala, posebno kad je rije~ o odlu~uju}im utakmicama, omiljenim serijama i hit filmovima. Kokice su tradicionalna grickalica za ovakve prilike, no sastoje se od tri vrlo razli~ita sastojka: jako zdravog kukuruza, te ne ba{ zdravog ulja i vrlo nezdrave soli. Naravno, i so i masno}e potrebni su ljudskom organizmu, ali u prosje~nom pakovanju kokica i jednog i drugog ima u koli~inama koje znatno nadma{uju ukupne dnevne potrebe ~ovjeka. [teta se odre}i kokica samo jer smo ih navikli pripremati na nezdrav na~in. Gotove zdrave kokice pripremaju se na vrelom vazduhu, {to nije metoda koju mo`ete lako izvesti kod ku}e (eventualno mo`ete poku{ati s rernom na vru}i vazduh, prema uputstvima na kraju ovog savjeta). Kokice sa elektri~nog {poreta, pod poklopcem, svima su dostupno rje{enje. Za po~etak, ako se bojite da }e zagorjeti, pripremajte ih s manjom koli~inom masno}e, a poslije mo`ete poku{ati sasvim izbaciti masno}u. Tradicionalna priprema kokica u posudi, pod poklopcem, tra`i dosta masno}e samo zato {to se koriste premale posude. Uzmite najve}u posudu koju imate u ku}i, te je u vrlo tankom sloju nama`ite masno}om (najlak{e je ko-

madi}em maslaca ili margarina pro}i po dnu posude). Dok se ne izvje{tite, pecite male koli~ine kukuruza u svakoj rundi, kako ne bi brzo napunile posudu i po~ele zagorijevati - ionako su kokice za~as gotove, pa nije problem pe}i ve}e koli~ine u nekoliko rundi. Mo`ete ih vrlo malo posoliti ili posuti razli~itim za~inima - bijelim lukom, mljevenom ~ili papri~icom, za~inskim travama, manjim koli~inama sira i sl. Prema nekim informacijama, kokice se mogu ispe}i i na limu u rerni, tako|er s minimalnim koli~inama masno}e ili ~ak potpuno bez masno}e. Nismo provjeravali ovu metodu, no u svakom slu~aju, rerna treba biti jako zagrijana, te dobro o~i{}ena, jer }e kokice po njoj letjeti na sve strane. Preporu~uje se rerna na vru}i vazduh. Najnovija metoda za koju ~ujemo da je ra{irena me|u ljubiteljima zdrave prehrane, a koju tako|e nismo provjeravali, je tako|e pe~enje u rerni, ali tako da vrlo malu koli~inu kukuruza smjestite u tzv. cooking bag (plasti~na vre}ica u kojoj se mo`e pe}i hrana jer podnosi visoku temperaturu). Takve vre}ice mo`ete kupiti u skoro svakom bolje snabdjevenom marketu. Plastika od koje su na~injene cooking bags naj~e{}i je dio ambala`e gotovih ili polugotovih industrijskih jela koja se dovr{avaju u rerni bez va|enja iz ambala`e.

[teta se odre}i kokica samo jer smo ih navikli pripremati na nezdrav na~in

Zdrava hrana tjera na konzumiranje nezdrave

J. BABI]

37 odsto od 70 ispitanih studenata izabralo je ~izburger sa slaninom kada je na meniju bio uklju~en i vege-burger

Ve} i samo razmi{ljanje o salati mo`e zadovoljiti namjeru da pojedete ne{to zdravo. Ironi~no, novo istra`ivanje pokazuje da je lak{e naru~iti pr`ene krompiri}e ako se na meniju nalazi i neka zdrava opcija. U nizu eksperimenata istra`iva~i su utvrdili da je znatno ve}a vjerovatnost da izaberete najmanje zdravu opciju, kao {to su hamburger ili pomfrit, ako se na meniju nudi i neka zdrava opcija, kao {to je vege-burger ili vo}e.

"Budu}i da se na meniju nalazi i zdrava opcija, ona nekako zadovoljava cilj zdrave prehrane u ljudima. Ljudi se osje}aju slobodno da izaberu ne{to stvarno, stvarno lo{e za sebe", objasnio je u intervjuu za "Reuters Health" dr Gavan J. Fitcimons sa Univerziteta "Duke". U eksperimentima koje su proveli Fitcimons i njegov tim pokazalo se da je 37 odsto od 70 ispitanih studenata izabralo ~izburger sa slaninom kada je na meniju bio uklju~en i vege-burger (druge opcije su bile piletina ili sendvi~ od ribe). Ali kad vege-burger nije bio na meniju, svega 17 odsto ispitanika izabralo je ~izburger. Sli~ni obrasci utvr|eni su i u slu~aju salate i pomfrita, pile}ih {tapi}a i pe~enog krompira, te izme|u raznih vrsta kola~a prekrivenih ~okoladom za razliku od zdravih kola~a bez ~okolade. Pokazalo se da }e osobe s visokim nivoom samokontrole izabrati nezdravu hranu kad je na meniju ponu|ena zdrava opcija nego ljudi koji se ba{ i ne mogu pohvaliti samokontrolom. Dalji eksperimenti pokazali su da suzdr`ani ljudi zaista nesvjesno vjeruju kako je njihov cilj zdrave prehrane ispunjen ~im se pojavila mogu}nost zdravog izbora.

[ta mu{karce nervira kod partnerki

Ljubomora i pla~ su put do raskida Iako mu{karci vole lijepe, samostalne, odlu~ne i sna`ne `ene, nerijetko sa njima te{ko izlaze na kraj. Njihov izgled, miris i na~in hoda su samo neki od razloga zbog ~ega ih mu{karci smatraju neodoljivim bi}ima, ali to nije dovoljno za sre}u. Neke stvari, bez obzira na Iako ljubav, mu{karci `enama nikako ne mogu povremeni sitni izlivi da toleri{u. Zadiranje u intimu

Prema mi{ljenju mu{karaca, `ene sanjaju o udaji. Jednom kada stupe u brak, `ele prisvojiti li~ne stvari svojih supru`nika. Same partnerke bi sigurno poludjele kada bi im partneri iz ~ista mira skratili kosu ili pronju{kali po ormaru, ali `ene jednostavno vole da svoje prste umije{aju u sve {to ima veze sa mu{karcem kojeg vole, tako da se dr`e onoga: "[to je tvoje, to je i moje." Previ{e emocija

@ene pla~u zbog svega. Film sa nesre}nim ili ~ak sa sre}nim krajem za njih je pravo "suzoproli}e". Polomljen nokat ili lo{a frizura ~ine ih jednako uznemirenim. [to je najgore, ako postoji ijedna stvar s kojom se mu{karci ne mogu nositi, to je pla~ljiva

ljubomore znaju biti simpati~ni, ljubomorni ispadi i scene mu{karca vrlo brzo "ohlade" od voljene `ene

`ena na ramenu. ^injenica da su `ene obi~no osje}ajnije i ranjivije odgovara mu{karcima, ali s druge strane, oni ne `ele poplavu suza izazvanu svakom sitnicom. Previ{e kupovine

Kada je kupovina u pitanju, ni sati jednostavno nisu dovoljni za ve}inu `ena. Bilo da se radi o razgledanju izloga ili ogromnom tro{enju novca, `ene su u stanju provesti dane u buticima. Najgore je to {to one svoje mu{ke vode u beskrajno duge obilaske prodavnica, {to je za njih neopisivo iritantno. Lavina rije~i

Ve}ina `ena u`iva u pri~i i jednom kad im se pru`i mogu}nost, one ne prestaju. Ne radi se o tome da mu{karce ne zanima {ta one imaju re}i, ali sigurno ne treba da ~uju svaki mogu}i detalj. Ljubomora

Iako povremeni sitni izlivi ljubomore znaju biti simpati~ni, ljubomorni ispadi i scene mu{karca vrlo brzo "ohlade" od voljene `ene. Kao i `ene, ni oni ne podnose lance, tako da je svaki poku{aj kontrole put do raskida.

7

8

qfubl!5. 6. 2009.

Slatko, slano, gorko...

Na povr{ini jezika nalazi se preko 10.000 okusnih pupoljaka, a njihove }elije se u potpunosti obnove kroz sedam dana

Pet okusa hrane Jelena BABI]

ostoji izreka da se o ukusima ne raspravlja jer ih ljudi razli~ito do`ivljavaju i osje}aju. Ako to svedemo na pitanja hrane i okusa, zajedni~ki stav svih je da bi bez okusa jela bila bljutava i neprihvatljiva. Postoji pet okusa: slatko, slano, gorko, kiselo i umami. Neki okus je vi{e prijatan, a drugi manje, mnogima je jedan okus najva`niji (slatko), a za neki jo{ nisu ni ~uli (umami). Okus je funkcija okusnih pupoljaka smje{tenih na ivicama jezika, du` mekog nepca i nazofarinksa. Kada hrana ulazi u usta tvari iz

P

hrane podra`uju okusne pupoljke i mi uz pomo} `ivaca i mozga u`ivamo u slatkom, slanom jelu ili se mr{timo na gorko ili jako kiselo. Od koli~ine podra`aja zavisi intenzitet kona~ne senzacije kiselog ili slatkog. Peti okus (umami) se pojavio tek u posljednjih desetak godina, a nastao je kao reakcija na natrijev glutaminat, koji se dodaje raznim za~inskim smjesama sa svrhom da poja~a okus jela. Danas se smatra kako u usnoj {upljini postoje zone (grupacije) okusnih pupoljaka na vrhu, prednjem kraju i ivicama jezika ili u obliku ve}ih okusnih bradavica na stra`njem kraju i korijenu jezika. Postoji vi{e ~inilaca koji djeluju na percepciju okusa: godine, hormonske oscilacije, temperatura u ustima, lijekovi, hemikalije i tumori centralnih dijelova mozga. Sigurno ne do`ivljavaju okuse isto mladi i stariji ili kada je u pitanju niska i visoka temperatura, kada se koriste neki lijekovi, na po~etku ili tokom jela... Nadalje, postoje i neka bolesna stanja kod kojih se javljaju problemi s osjetom okusa pa tako imamo gubitak okusa, djelimi~ni gubitak okusa, neprijatan okus svega {to se stavlja u usta i kona~no neodgovaraju}i do`ivljaj okusa. Slano, kiselo, slatko, gorko: Osje}aj slano}e izazivaju natrijev hlorid i druge ionizovane soli. Kod toga poma`e hormon aldosteron, koji reguli{e nivo natrijuma u tije-

Osje}aj slatko}e mogu pobuditi i tvari koje nisu {e}eri

Osje}aj slano}e izazivaju natrijev hlorid i druge ionizovane soli

lu i koji pove}ava broj osjetila za slano. Odmah valja re}i da ima ljudi koji vole jako slano i onih koji tra`e slabo slano. Kad je u pitanju do`ivljaj kiselosti, nadra`aj okusnih }elija posti`u kiseline (sir}etna, jabu~na, vinska, limunska) odnosno koncentracija H-iona. Kiselo se mo`e osjetiti na ivicama jezika i njegovom gornjom povr{inom, a grlo "pe~e" od jako kiselog okusa. Osje}aj slatkog do`ivljavamo zahvaljuju}i GPCR receptorima (G proteini), koji se nalaze na povr{ini }elija. Slatko se kod mnogih do`ivljava puno dublje u odnosu na ostale okuse i moglo bi se re}i da ljudi relativno lako postaju ovisni o slatko}i, pogotovo kad je ona vezana uz neki intenzivni miris kao {to su ~okolada, vanilija itd. [to se ti~e osjeta gorkog, ~ovjek ima gene koji "dekodiraju" 25 nijansi pa, naravno, postoji cijela skala gor~ine (gorko-slano, gorko-trpko, gorkoljuto itd). Pelin je pojam neizdr`ive gor~ine. Umami je odgovor na soli glutaminske kiseline (glutaminate) i bitno se razlikuje od ostalih okusa. Ovaj osjet je najte`e i definisati i opisati. Njegov intenzitet zavisi o istim recep to ri ma

koje smo opisali kod slatko}e (G receptori)... Dok je kod Japanaca poznat preko 100 godina (sos od soje), na Zapadu je prepoznat tek nedavno. ^emu slu`e okusi: Na pitanje ~emu slu`e okusi odgovor je relativno jednostavan - za raspoznavanje namirnica, utvr|ivanje njihove svje`ine i izbjegavanje otrova... Treba nam slatko zbog stvaranja energije ({e}eri - saharoza, fruktoza, glukoza), slano jer tijelo ne mo`e funkcionisati bez soli, gorko nas prirodno odbija jer je ve}ina otrova gorkog okusa. Za{to je i ve}ina lijekova gorka? Kako bi ga uzimali u malim koli~inama. Sjetimo se samo izreke: "U malim koli~inama lijek, u velikim otrov". Kako bismo to potkrijepili, evo nekoliko tvari koje izazivaju okus gorkog - kinin, strihinin, nikotin, kofein, kokain... Zanimljivo je da osjet slatko}e mogu pobuditi i tvari koje nisu {e}eri, a ponajprije su to vje{ta~ka sladila. Na primjer, hemijski spoj saharin izaziva jak osje}aj slatko}e kod ~ovjeka, ali ne i kod p~ela koje sakupljaju {e}er radi produkcije meda. Osjet pojedinih okusa mo`e se blokirati anestetikom. Postoji plod ~udnovate biljke (miracle fruit) koja sadr`i tvar mirakulin, koja kiselo pretvara u slatko, kao i plod biljne vrste durian, koji o~ajno smrdi, ali je (kad se obradi) tako sladak da je dobio naziv "kraljevski" (king of fruits).

5. 6. 2009. qfubl

9

Masti i proteini daju osje}aj sitosti Maslac ima klju~nu ulogu u pripremi umaka, koji su va`no obilje`je francuske kuhinje

Opis i po ri je klo: Maslac je u`itak pravih gurmana i odani saveznik u kulinarskoj umjetnosti. Kroz istoriju i na cijeloj kugli zemaljskog maslac ima sveto mjesto. Simbol je mo}i, sre}e, bogatstva i ~isto}e. Njegovu su izradu razvili Arapi i Sirijci, a zapisi o njegovoj upotrebi se`u i do 2.000 godina p.n.e. Specifi~ne masne kiseline maslaca {tite probavni sistem od infekcija. Ispo~etka se pakovao u drvenim posudama ili ba~vama, zatim zamatavao u listove, a od kraja 19. vijeka pakuje se u papir oblo`en parafinom. Ljekovitost: Mnogi izbjegavaju konzumaciju maslaca zbog {tetnog djelovanja masti na zdravlje sr~ano-krvo`ilnog sistema. Godinama zdravstveni stru~njaci upozoravaju da treba smanjiti udio masti u prehrani. Me|utim, mast, pa i ona `ivotinjskog porijekla ima va`nu ulogu u mnogim metaboli~kim procesima u organizmu. Prehrana suvi{e siroma{na mastima mo`e nas ostaviti s osje}ajem gladi, depresijom i sklonima bolestima. Tokom vremena zamijenili smo `ivotinjske masti sa trans-mastima, {e}erima i drugim rafiniranim

Pariski kroasani ugljenim hidratima koji nam ba{ i ne poma`u u gubitku tjelesne te`ine, a uzrokuju mnoge bolesti moder nog do ba (di ja be tes, rak i bo les ti sr~ano-krvo`ilnog sustava). Masti i proteini daju osje}aj sitosti, a skrob i {e}eri dovode do `elje za jo{ vi{e jela. Kupovanje i ~uvanje: Idealno je kupovati maslac u malim koli~inama, dovoljno za sedam dana unaprijed. Treba biti dobro zatvoren u svojoj originalnoj vo{tanoj ambala`i ili aluminijumskoj foliji kako biste sprije~ili njegovo upijanje mirisa druge hrane. Naj~e{}a su pakovanja slanog maslaca su od 20 i 250 g. ^uva se u fri`ideru do datuma ozna~enog na ambala`i ili do mjesec dana.

[paroge s holandskim sosom TBT!UPK!DJ!)[B!5!PTP!CF* 361!h!|qb!sp!hb! 5!qmp!|lf!qs|v!ub! 411!h!qp!ws~b!)csp!lv!mb-!nslwblbs!gj!pm*! [b!tpt;! 5!av!nb!oklb! 61!nm!cj!kf!mph!wj!ob! 2!lb!|j!•j!db!wf!hf!uf! 261!h!nb!tmb!db! 3!lb!|j!lf!mj!nv!op!wph!tp!lb! QSJ!QSF!NB [b!tpt!av!nb!oklf-!wj!op!j!wf!hf!. uv!qkf!obt!up!j{nj!kf!|bk!uf/!Tnkf!. tv!lv!wbk!uf!v{!tubm!op!nj!kf!|b!okf aj!dpn!ob!wp!ef!opk!qb!sj/ Lb!eb!tf!tnkf!tb!qp!•of!{hv|!. okb!wb!uj-!nb!loj!uf!kf!t!qb!sf!uf

QP!TMV!AJ!WB!OKF Up!qmf!|qb!sp!hf!j!qp!ws~f!qsf!mjk!uf t!qsj!qsf!nmkf!ojn!tp!tpn!j!qp!. tmv!aj!uf/ TB!WKFU Tpt!qsj!qsf!nj!uf!of!qp!tsf!eop qsj!kf!qp!tmv!aj!wb!okb/

TBT!UPK!DJ [b!uj!kft!up;! 7!ckf!mb!okb!lb-!361!h!|f!~f!sb! 361!h!nmkf!wf!oji!psb!ib! jmj!mkf|!oj!lb! [b!lsf!nv;! 7!av!nb!okb!lb-!7!lb!|j!lb!wsipn qv!oji!|f!~f!sb-!7!lb!|j!lb!kb!lf dsof!lb!gf-!361!h!nb!tmb!db! 2!wb!oj!mjo!|f!~fs! QSJ!QSF!NB Ckf!mb!oklf!j!|f!~fs!nkf!|bk!uf!ob qb!sj!epl!ep!cj!kf!uf!of!qsf!hvt!uj toj!kfh/ Ob!lpo!up!hb!vnj!kf!|bk!uf!qf!•f!. of!j!nmkf!wf!of!psb!if!jmj!mkf|!ojlf/ Ep!cj!wf!ov!tnkf!tv!sb{!ej!kf!mj!uf ob!usj!ej!kf!mb-!qb!twb!lj!qp!tf!cop qf!dj!uf!ob!nb!tmb!dfn!ob!nb!{b!.

vhbp!qsf!n b!a j!u f!t!usf!~ j!o pn pnf!l|b!oph!nb!tmb!db!ob!tp!. copk!ufn!qf!sb!uv!sj/Uj!kft!up!qsf!tb!. wjk!uf!usj!qv!ub/!Qp!op!wp!hb!qba!mkj!wp sb!{wb!mkbk!uf!eb!{b!esaj!uf!pcmjlqsf!nb!aj!uf!esv!hpn!usf!~j!opn nb!tmb!db!j!qsf!tb!wjk!uf/!Qpt!uv!qbl qp!op!wj!uf!kp|!kf!eopn!uf!vusp!|j!uf qsf!pt!ub!mj!nb!tmbd/!Pwb!lp!qsj!qsf!. nmkf!op!uj!kft!up!qsf!lsjk!uf!j!pt!ub!wj!uf eb!tupkj!41!nj!ov!ub/Uj!kft!up!sb!. {wb!mkbk!uf!)of!qsf!ubo!lp*!ub!lp!eb ep!cj!kf!uf!ewj!kf!ev!af!usb!lf!|j!sj!of 26!dn/!J{sf!aj!uf!usp!vhmpwf!j!{b!sp!. mbk!uf!ji!eb!ep!cj!kf!uf!pcmjl!lsp!. btb!o b/Lsp!b tb!o f! t! mp!a j!u f! ob qb!qjs!{b!qf!•f!okf!j!tb!wjk!uf!v pcmjl!qp!mv!nkf!tf!db/!Qvt!uj!uf!eb tf!qp!lsj!wf!oj!ej!av!pe!26!ep!41 nj!ov!ub!ob!tp!copk!ufn!qf!sb!uv!. sj/Qsf!nb!aj!uf!ji!av!nb!oklpn!j!qf!. dj!uf!v!sfsoj!{b!hsj!kb!opk!ob!3111D plp!26!nj!ov!ub/ QP!TMVAJ!WB!OKF V{!up!qmf!lsp!btb!of!qp!tmv!aj!uf nb!tmbd-!eafn!jmj!lb!gv!tb!|mb!. hpn/

Pa{teta tvist TBT!UPK!DJ! )[B!21!EP!23!PTP!CB* 511!h!~v!sf!~ji!qstb! 361!h!~v!sf!~ji!kf!usj!db! 361!h!nb!tmb!db! 41!h!tv!wf!tmb!oj!of! 2!lb!|j!lb!wf!hf!uf! 211!nm!tmbu!lf!qbwmblf! sj!cb!oj!nv!|lb!uoj!psb|!•j~! 4.5!lj!tf!mb!lsbt!ubw!db! 3!lb!|j!lf!lp!okb!lb! 3!lb!|j!lf!mj!nv!op!wph!tp!lb!

qpt!uf!qf!op!vnj!kf!|bk!uf!sbt!up!. qmkf!oj!nb!tmbd!j!mj!nvo/ \qb!sp!hf!tlv!wbk!uf!v!qp!tp!mkf!opk wp!ej/ Of!l p!mj!l p!lv!w b!o ji!|qb!s p!h b pnp!ubk!uf!qs|v!upn!j!lsbu!lp!qf!. dj!uf!ob!uf!gmpo!ub!wj/ Qp!ws~f!tlv!wbk!uf!v!qp!tp!mkf!opk wp!ej/

Wp!mj!uf!mj!qb!|uf!uf!j!v!okj!nb!np!. af!uf!vaj!wb!uj!hvs!nbo!tlj/!Jef!bm!. op!{b!wf!~ b!plv!q mkb!o kb-!{b imb!ebo!cj!gf/

QSJ!QSF!NB ^v!sf!~f!nf!tp!j!kf!usj!df!ob!sf!aj!uf ob!lpd!lj!df!j!qf!dj!uf!ob!61!h nb!tmb!db/!Ep!ebk!uf!ob!sf!{b!ov tmb!oj!ov!j!wf!hf!uv!qb!ejo!tubk!uf qp!emj!kf!wb!kv!~j!wp!epn!epl!nf!. tp!of!pnf!l|b/!Ejo!tubk!uf!kf!usj!.

df!j!nf!tp!pimb!ej!uf!uf!vtj!uoj!uf/ Qsf!pt!ub!mj!nb!tmbd!j{nj!kf!|bk!ufep!ebk!uf!nmkf!wf!op!nf!tp!j!kf!usj!. df-!tmbu!lv!qbwmblv-!ob!sj!cb!of lsbt!ubw!df-!nv!|lb!uoj!psb|!•j~lp!okbl-!mj!nv!opw!tpl!j!twf!ep!. csp!j{nj!kf!|bk!uf/ Tub!wj!uf!qb!|uf!uov!nb!tv!v!ob!. vmkf!oj!ev!hv!mkbt!uj!lb!mvq!jmj!nb!. okf!lb!mv!qf!j!{bujn!pimb!ej!uf/ QP!TMV!AJ!WB!OKF Pimb!}f!ov!qb!|uf!uv!j{wb!ej!uf!j{ lb!mv!qb!j!qp!tmv!aj!uf!t!qf!•f!ojn imkfcpn!jmj!upt!upn/ TB!WKFU Lpe!ejot!ub!okb!nf!tb!j!kf!usj!db np!af!uf!ep!eb!uj!qj!okp!mf/

Pita od oraha

Makronska torta

Pwb!kf!qsp!gj!okf!ob!ups!ub!twp!kf!. wstoj!ipn!nb!hf!usb!ej!dj!pobm!. ojn!nb!lsp!oj!nb-!lp!mb!•j!~j!nb pe!nmkf!wf!oji!mkf|!oj!lb!jmj!cb!. ef!nb-!of!qf!•f!oj!nb!of!hp tv!|f!oj!nb-!tsp!eoj!dj!nb!qp!mkv!. cb!db!pe!ckf!mb!okb!lb!j!|f!~f!sbcf{!csb!|ob/

TBT!UPK!DJ 611!h!csb!|ob!{b!ej!{b!ob!uj!kft!ub! 71!h!|f!~f!sb-2!lb!|j!•j!db!tp!mj! 3!jo!tubou!lwbt!db!)23!h*! 411!nm!nmj!kf!lb!-361!h!nb!tmb!db! [b!qsf!nb!{j!wb!okf;! 2!av!nb!okbl! QSJ!QSF!NB Qsp!tj!kb!opn!csb!|ov!ep!ebk!uf!|f!. ~fs-!tp!j!tv!wj!lwb!tbd!qb!qsp!nj!. kf!| bk!u f/!V!tsf!e j!o j!ob!q sb!w j!u f sv!qv-!tjqbk!uf!nmj!kf!lp!j!vnj!kf!tj!uf hmbu!lp!uj!kft!up/!Blp!kf!qp!usf!copep!ebk!uf!kp|!nmj!kf!lb/!Uj!kft!up!qsf!. lsjk!uf!lsqpn!j!pt!ub!wj!uf!ob!tp!. copk!ufn!qf!sb!uv!sj!plp!51!nj!ov!ub )epl!tf!wp!mv!nfo!of!vewpt!usv!. •j*/!Uj!kft!up!sb!{wb!mkbk!uf!v!qsb!wp!.

Zanimljiv je sastojak maslaca beta -sitosterol koji je biljnog porijekla, a ima va`nu ulogu u redukovanju nivoa holesterola u krvi

Ip!mbo!etlj!tpt!kf!lmb!tj!•bo!gj!oj tpt!qp!nkf!sj!lv!wb!of!|vo!lf|qb!s p!h b-!pt!u b!mph!qp!w s~b!j nps!t lji!qmp!e p!w b/!Lbp!|up ef!gj!oj!dj!kb!ob!mb!af-!ip!mbo!etlj tpt!of!ep!nj!oj!sb-!wf~!ibs!np!. oj!•op!ep!qv!okb!wb!kf!mb/

Pwv!qsilv!j!tmp!kf!wj!uv!qptmbt!uj!. dv-!hp!up!wp!obk!qsf!qp!{ob!umkj!wj tjn!cpm!gsbo!dvt!lf!lv!ij!okf-!np!. af!uf!pe!tb!eb!qsj!qsf!nj!uj!j!v!wmbt!. uj!upk!lv!ij!okj/!Qsj!qsf!nb!kf!of!|up {bi!ukf!woj!kb-!bmj!twf!~f!up!cj!uj!ob!. hsb!} f!o p!j{!w stojn!vlv!t pn!j vaju!lpn!lp!kj!np!af!uf!qp!op!wj!uj/

opn!qb!qj!sv/ [b!lsf!nv;!Ob!qb!sj!njkf!|bk!uf av!nb!oklf!tb!|f!~f!spn-!dsopn lb!gpn!j!wb!oj!mjo!|f!~f!spn!j!pimb!. ej!uf/!Nb!tmbd!qkf!obt!up!vnv!uj!ufqb!hb!lb!|j!lv!qp!lb!|j!lv!ep!eb!k!. uf!pimb!}f!opk!lsf!nj/!Qf!•f!of mjt!up!wf!qsf!nb!aj!uf!lsf!npn-!qb pt!ub!wj!uf!kfebo!jmj!ewb!ebob!eb pe!tup!kf!ob!imb!eop!n!nkft!uv/ QP!TMVAJ!WB!OKF Lb!eb!tf!pimb!ej-!ups!uv!vlsb!tj!uf |mbhpn/ TB!WKFU Qsj!qsf!nmkf!op!uj!kft!up!np!af!uf!ob jt!uj!ob!•jo!qf!~j!j!v!ufq!tj!kj!qb!ub!. lp!vnkft!up!ups!uf!ep!cj!uj!lp!mb•/

Qj!uv!pe!kb!cv!lb!qp!|b!mkj!uf!ob lsbu!lj!hp!ej|!okj!penps-!b!{b!up wsj!kf!nf!of!lb!kf!{b!nj!kf!oj!qj!ub pe!psb!ib/!Up!mj!lp!kf!cp!hb!ub!j {b!tj!uob-!bmj!j!qsilb-!eb!cj!tf!t qp!wsbu!lb!penp!sf!opk!qj!uj!pe kb!cv!lb!np!hmp!ep!hp!ej!uj!eb!kf ob!tup!mv!ep!•f!lb!{b!nkf!ob/

TBT!UPK!DJ [b!uj!kft!up;! 411!h!q|f!oj!•oph!p|!usph! csb!|ob!ujq!511-!361!h! nb!tmb!db!jmj!nbs!hb!sj!ob-2!kb!kf! 2!lb!|j!lb!lj!tf!mf!qbwmblf! [b!ob!ekfw;! 9!kb!kb-!411!h!|f!~f!sb-!411!h psb!ib-!211!h!hspa!}j!db-!dj!nfu! nv!|lb!uoj!psb|!•j~-!svn! ob!sj!cb!ob!mj!nv!op!wb!lp!sj!db! [b!qp!tj!qb!wb!okf;!|f!~fs!v!qsb!iv! QSJ!QSF!NB Pe!csb!|ob-!nbs!hb!sj!ob-!kb!kb!j!lj!. tf!mf!qbwmblf!vnj!kf!tj!uf!qsilp!uj!. kft!up-!uf!hb!tub!wj!uf!qp!lsj!wf!op ob!imb!eop!nkft!up/[b!ujn!hb!sb!. {wb!mkbk!uf!v!ewb!ej!kf!mb!)kf!ebo nb!mp!wf!~j*!qsf!nb!wf!mj!•j!oj!ufq!tj!. kf!)46y31!dn*/!Wf!~j!mjtu!uj!kft!ub

tub!w j!u f!ob!eop!ob!n b|!~ f!o f ufq!tj!kf!ub!lp!eb!tv!sv!cp!wj!nb!mp qp!ej!hov!uj-!ob!okf!hb!j{mjk!uf!ob!. ekfw!pe!psb!ib-!qb!qp!lmp!qj!uf esv!hjn!uj!kft!upn/!Qsj!kf!qf!•f!okb hps!o kf! uj!kft!u p! ob!c p!e j!u f wjmkv|lpn!ob!of!lp!mj!lp!nkft!ub/ Qf!dj!uf!plp!61!nj!ov!ub!ob!ufn!. qf!sb!uv!sj!pe!3311D/!Qsj!qsf!nb ob!ekf!wb;!av!nb!oklf!j!|f!~fs!qkf!. obt!up!j{nj!kf!|bk!uf-!{b!ujn!ep!ebk!. uf!nmkf!wf!of!psb!if-!hspa!}j!dfdj!nfu-!nb!mp!tusv!hb!oph!nv!|lb!. uoph!psb|!•j!~b-!svn!j!ob!sj!cb!ov mj!nv!op!wv!lp!sj!dv-!b!ob!lsb!kv!mb!. hb!op!vnj!kf!|bk!uf!•wstuj!toj!kfh pe!ckf!mb!okb!lb/ QP!TMV!AJ!WB!OKF Qf!•f!ov!qj!uv!qp!|f!~f!sj!uf!j!lbe tf!pimb!ej-!ob!sf!aj!uf!ob!lpd!lf/

10

qfubl!5. 6. 2009.

Ma~ka zijeva i vi~e Evo je dnog za is ta smije{nog klipa. Pogledajte i poslu{ajte kako ma~ka vi~e dok zijeva. Da napravi dobar klip potrudio se vlasnik koji je snimio ma~ku mobilnim telefonom i onda to postavio na Internetu. Klip pogledajte na www.ludihumor.com pod nazi vom "Ma ~ka vi ~e dok zijeva".

Ozonski omota~ postaje sve ozbiljnije ugro`en ljudskim nemarom

Ivo Karlovi} - Ba{ sve Ivo Karlovi} pro{lih po la go di ne sni ma hip-hop album, koji izlazi na prolje}e. Teniser radi s Baby Dooksom, a najavni singl "Ba{ sve" ve} je iza{ao. Poslu{ajte pjesmu i procijenite da li je mladi teniser bolji na teniskim nego na muzi~kim terenima. Klip po tra `i te na YouTu beu.

Dje~ak i paukovi Ovaj dje~ko je oborio Ginisov rekord u najve}em broju pauka na tijelu, staviv{i na sebe ~ak 125. Ko se boji pauka bolje bi bilo da ne gle da ovaj klip, a za one hrabre evo adrese: www.ludihumor.com klip nosi naziv "Ginisov rekordu u najve}em broju pauka na tijelu".

LPOEF. UFAOKB![B MJDF!LPKF UWBSJ O[PWBOB VKFEJOK/ EBKF LPKF TBTUBWOJ WPEFOB TWJI! BOFTUF. EJP J[B[JWBKV QBSB!OB OBSPEB [JKV BMFSHJKV USBWJ JTM/!WKFSF )NO/*

QJMBUVSQJKB )UVS/*

AFOTLP JNF )MBSB*

TMJLBS AJWPUJOKB )AJWPUJOKB .!BOJNBM*

OBEDF. TUPWOJ QSFMB[![B QKF\BLF TMJ_BOV!OF_FNV TBHMBTBOJTUPWST. UBO QVUOJ_LB LVUJKB!TB QPUSFQ\. UJOBNB )NO/* JOEVTUSJ. KB!NFTB HSBE!V \WFETLPK

QPMVPUPL V!KBESBOV

QMBTU TJKFOB

VOJUFE TUBUFT!PG BNFSJDB )LSBU/*

PCSB]FOB [FNMKB V!WSUV )NO/*

NB]BSTLP N/!JNF OFQSPGF. TJPOBMBD

QPQVMBSOJ EJ[OJKFW MJL )NJLJ!NJ\*

TMPWB!J[B #I#!J!#D#

KFEBO HSBE!V PE!EWB CFMHJKJ PTOPWOB FNBOBDJKB UPOTLB )LSBU/* SPEB 3/!J!2/ TMPWP

LMJDB

SJKFLB!V SVTJKJ VSBO

NJSJT )NO/*

LSBUJDB [B #NJMJPO#

HPSOKJ FLTUSF. NJUFU

SKF\FOKB!J[!QSP\MPH!CSPKB-!WPEPSBWOP;!BLV[BUJW-! QBSBWBOJ-!PSJHJOBM-!UJOPT-!CFLJS-!LBD-!LBSBWBOB-!BUB-! SVUJOFSJ-!TSJKFNBD-!UJ-!BUBLB-!WTBS-!SFU-!PULB_JUJ/

Po~eo {estodnevni rat Na dana{nji dan 1967. godine po~eo je rat izme|u Izraela i arapskih zemalja Egipta, Sirije i Jordana. Izraelske snage su u narednih {est dana izbile na Suecki kanal, zauzele Sinajsko poluostrvo, pojas Gaze, dio Jordana i Golansku visoravan u Siriji. Rat je po~eo izraelskim preventivnim napadom na Egipat, koji je prije toga Tiranski tjesnac blokirao za prolazak izraelskim brodovima i nagomilao snage na Sinaju blizu izraelske granice. Na kraju rata Izrael je kontrolisao pojas Gaze, Sinajsko poluostrvo, Zapadnu obalu i Golansku visoravan. Po slje di ce ovog ra ta uti ~u na geopoliti~ku situaciju u regiji sve do danas. U 8.45 po~eli su iznenadni udari izraelskog ratnog vazduhoplovstva na 10 egipatskih aero dro ma, kao i na si rij ske i jordanske, pa ~ak i na jedan ira~ki vojni aerodrom. Tako su samo tokom prvog da-

na rata bombardovana 23 aerodroma, u kojima je uni{teno gotovo cjelokupno egipatsko, sirijsko i jordansko ratno vazduhoplov stvo. Na kon vi {e neu spje lih protivnapada, tre}eg dana rata egipatske snage su se povukle sa Sinajskog poluostrva prema kanalu, dok su ih Izraelci napadali iz vazduha i sa zemlje. Egipatska javnost nije bila obavije{tena o stanju na boji{tu, ve} je pogre{no vjerovala da se doga|aji odvijaju u egipatsku korist.

Ro|en Adam Smit Adam Smit je bio {kotski ekonomista i moralni filozof. Ro|en je na dana{nji dan 1723. go di ne. Smit je ro|en u malom {kotskom selu Kirkaldi. Sa 14 godina upisao se na Univerzitet u Glazgovu, kako je to bilo uobi~ajeno, i zadr`ao se tri godine, do 1740. godine. Tu je u~io latinski i gr~ki jezik, matematiku i moralnu filozofiju. Po povratku u [kotsku odr`ao je niz zapa`enih javnih predavanja, {to mu je donijelo profesuru na Univerzitetu u Glazgovu iz logike (1751) i moralne filozofije (1752). Predavao je i teologiju, pravo i politi~ku ekonomiju. Godine 1759. objavio je "Teoriju moralnih osje}anja", djelo iz etike koje je popravljao sve do smrti. Umro je 1790. godine u Edinburgu, gde je i sahranjen.

Provjerite svoje znanje

JTUPL OFL/!CPS/ QSPUJW NMF_BOB! J!UVSBLB

NBLFEP. OTLP N/!JNF

Na dana{nji dan

Kada je nastalo ropstvo?

[ta je Mar{alov plan?

Ropstvo je dru{tveni ili pravni status pojedinca, roba, kome su oduzeta ljudska prava, a vlasni{tvo je druge osobe ili zajednice. Rob se postaje ro|enjem, kupovinom ili zarobljeni{tvom. Najraniji izvor u kome se pominje ropstvo je Hamurabijev zakonik (Mesopotamija, oko 1800. godine p.n.e.), iz kojeg se vidi da je ve} tada bilo {iroko rasprostranjeno i prihva}eno. Istorija ropstva u anti~kom svijetu je blisko povezana s ratovanjem. Izvori iz Mesopotamije, Egipta, Izraela, anti~ke Gr~ke, Rima, Persije, Kine, civilizacija Maja, Asteka i Indije obiluju pomenom ropstva u ratnom kontekstu. Ropstvo se pojavljuje prije pisane istorije na svim kontinentima. Poslije usvajanja pisane rije~i, primjeri ropstva bilje`e se me|u raznim plemenima Arapa, Indijanaca, u Africi, na Novoj Gvineji, Novom Zelandu, Germana i Vikinga.

Mar{alov plan, slu`beno nazvan Plan evropske obnove, bio je slu`beni plan SAD o obnovi poslijeratne Evrope i suzbijanju uticaja komunizma nakon Drugog svjetskog rata. Zadatak izrade plana dobili su D`ord` Mar{al i njegove kolege iz Stejt departmenta, a ponajvi{e su uz Mar{ala doprinijeli Vilijem Klejton i D`ord` Kenan. Plan obnove je napravljen na sastanku izme|u dr`ava u~esnica plana 12. jula 1947. Mar{alov plan nudio je takvu vrstu pomo}i i Sovjetskom Savezu i njegovim saveznicima, ali samo ako bi oni napravili politi~ke reforme i prihvatili neki oblik spolja{nje kontrole. Plan je sprovo|en ~etiri godine s po~etkom u julu 1947. godine. U tom periodu oko 13 milijardi ameri~kih dolara ekonomske i tehni~ke pomo}i je poslato evropskim zemljama koje su ostale ~lanice OECD-a.

5. 6. 2009. qfubl

11

^uvar planete u velikoj opasnosti @eljko DERAJI]

posljednje vrijeme najvi{e smo suo~eni sa dva klju~na globalna problema za{tite oko li ne: uni {ta va njem ozonskog omota~a i klimatskim promjenama. Ozonski omota~ naziv je za sloj ozona (O3) u stratosferi na visini 15 do 25 kilometara, koji je odgovoran za apsorpciju opasnog ultraljubi~astog zra~enja. Ozon u stratosferi nastaje i nestaje prirodnim procesima, ali odre|eni hemijski spojevi, koji su rezultat ljudskog djelovanja, uzrokuju poja~anu razgradnju ozona i stanjivanje ozonskog omota~a. Ve} dugo slu{amo pri~e o o{te}enju ozonskog omota~a koji {titi Zemlju od ultraljubi~astog zra~enja koje do Zemlje sti`e od Sunca. Najnoviji podaci pokazuju da je rupa u ozonskom omota~u iznad Antarktika dostigla veli~inu Evrope i da }e se vjerovatno dalje uve}avati. Ve}ina nas smatra da je sun~anje na pla`i najbolja vrsta godi{njeg odmora. Me|utim, taj tip idealnog odmora bi bio smrtonosan bez ozonskog omota~a. Zato je njegov zna~aj za `ivot na Zemlji veliki. Ozon se formira u gornjim slojevima atmosfere tako {to se molekuli kiseonika, koji obi~no

U

Ve}ina nas smatra da je sun~anje na pla`i najbolja vrsta godi{njeg odmora. To bi bilo smrtonosno bez ozonskog omota~a

sadr`e po dva atoma, cijepaju i zatim ponovo spajaju, ali sa po tri atoma u molekulu. Me|utim, dok ozon u gornjim slojevima atmosfere ima pozitivan efekat, to nije uvijek slu~aj kada se ta varijanta kiseonika formira pri Zemljinoj povr{ini. Po{to se hlorofluorougljenici, koji ve}inom uti~u na nestanak ozona u vi{im slojevima atmosfere, manje koriste za rashla|ivanje u fri`iderima i zamrziva~ima, kao i u sprejevima, smatralo se da se rupa u ozonskom omota~u vi{e ne}e uve}avati. Me|utim, najnoviji podaci nagovje{tavaju da }e mo`da biti potrebno i vi{e decenija da bi se preokrenuo trend uzrokovan industrij-

skim zaga|iva~ima. Holandski kraljevski meteorolo{ki institut prati stanje ozonskog omota~a koji je izlo`en opasnosti zbog hlorofluorougljenika, gasova zaga|iva~a koji se, zahvaljuju}i vazdu{nim strujama, koncentri{u iznad Antarktika. Efekat tih gasova se razlikuje od godine do godine, ali se tokom prolje}a i ljeta ozonski omota~ iznad Antarktika toliko istanji da se fakti~ki mo`e govoriti o rupi u njemu. Svojstvo ozona je da apsorbuje {tetne ultraljubi~aste zrake Sunca. Zahvaljuju}i ozonu ne obolijevamo u ve}oj mjeri od raka ko`e, dok biljke mogu da izbjegnu o{te}enje DNK molekula u svojim }elijama, koje bi nastupilo zbog suvi{e jakog Sun~evog zra~enja, ka`u stru~njaci. Najve}a koncentracija ozona u prirodi nalazi se na 10 do 50 kilometara iznad povr{ine Zemlje, u stratosferi. Kada je 1985. godine postalo jasno da se ozonski omota~ stanjuje iznad Zemljinih polova, nau~nici su jednoglasno ozna~ili industrijsko zaga|enje kao glavnog krivca. Hemikalije koje najvi{e ugro`avaju ozonski omota~ su hlorofluorougljenici CFC, gas kori{ten u raspr{iva~ima i haloni. Ono {to ohrabruje je ~injenica da se u istra`ivanje ovih veoma opasnih poreme}aja u atmosferi ula`u ogromna energija i novac. Rezultati jednostavno ne mogu izostati pa }e valjda shodno tome uslijediti i novi me|unarodni ugo-

vori o ograni~avanju proizvodnje inkriminisanih supstanci koje nam mogu do}i glave. Stru~njaci predvi|aju da bi Zemljin omota~ mogao da se obnovi oko 2050. godine i da se vrati na nivo iz 1980. godine, kada su nau~nici prvi put primijetili {tetan uticaj ljudske aktivnosti na ozon. Ako je vjerovati klimatolozima NASA ozon je iznad polarnih oblasti prestao da se smanjuje 1997. godine. Na kraju da napomenemo da je ozonski omota~ jako va`an za odr`avanje `ivota na Zemlji, tako da je odre|en i dan posve}en njemu. To je 16. septembar, koji se slavi kao Dan za{tite ozonskog omota~a u cilju osvje{}ivanja javnosti o potrebi za{tite ozonskog omota~a.

Margaret Drebl Pi{e: Dragana ZEC, astrolog

Ovan Eb!obt!~f!wb!|f!nj!tmj cj!uj!plsf!ov!uf!lb!eb!mf!ljn {f!nmkb!nb!j!op!wjn!lvm!uv!. sb!nb/!Qp!nb!mp!tuf!uv!aoj!j tlmp!oj!eb!tf!v!nj!tmj!nb!wsb!~b!uf!ob!pop!|up kf!cj!mp/!Usf!cb!mp!cj!eb!tf!{b!esaj!uf!ob!popn mj!kf!qpn!|up!kf!usf!ov!uop!v!wb!|fn!aj!wp!uv!j eb!tf!plsf!of!uf!tuwb!sj!nb!ob!lp!kf!jnb!uf!vuj!. db!kb/!Qp!tbp!wbt!of!~f!•f!lb!uj-!lbp!oj!np!. hv!~opt!uj!lp!kf!tf!puwb!sb!kv!ob!upn!qmb!ov/

Lav Mb!wp!wj!nb!kf!eb!obt obk!wb!aoj!kf!eb!pt!ub!wf ep!cbs!vuj!tbl!hekf!hpe eb!tf!qp!kb!wf/!Qp!tf!cov!qba!okv!~f!uf!qp!. twf!uj!uj!twpn!j{!hmf!ev!j!obt!up!kb!~f!uf!eb!tf ep!qb!eof!uf!hp!up!wp!twj!nb/!Wb!|b!vpcj!•b!kf!. ob!af}!{b!mkv!cbw!mkv!kf!eb!obt!qp!tf!cop!ob!. hmb!| f!o b-! qb! ~fuf! tf! eb!u j! v! op!w f ptwb!kb!•lf!qp!ip!ef/!Poj!{b!v{f!uj!qsj!qb!eoj!dj {ob!lb!~f!wf!~j!ejp!wsf!nf!ob!qsp!wft!uj!t!wp!. mkf!opn!ptp!cpn/

Strijelac Wj!tuf!eb!obt!qp!tf!. cop!ep!csf!wp!mkf/!Lb!lp j!of!cjt!uf!cj!mj!lbe!wbn twf!jef!pob!l p!lb!l p tuf!{b!nj!tmj!mj/!Lbe!kf!p qp!tmv!sj!kf•!tj!uv!bdj!kb!kf!qpe!lpo!usp!mpn-!b!wj cjt!uf!np!hmj!ep!cj!uj!lp!ob!•op!qsj!{ob!okf!twp!. kji!qp!tmp!woji!tqp!tp!copt!uj/!Ob!qsj!wb!uopn qmb!ov!np!af!uf!p•f!lj!wb!uj!vhp!eof!wj!kft!uj!pe tusb!of!cmjt!lph!qsj!kb!uf!mkb!lp!kf!~f!tb!np!qp!. kb!•b!uj!ptkf!~b!okf!tsf!~f/

Bik Vlp!mj!lp!tuf!tf!pemv!•j!mj {b!of!lf!p{cj!mkoj!kf!sb{!hp!. wp!s f!t!wp!mkf!o pn!ptp!. cpn-! usf!c b!mp! cj! eb qp!sb!{nj!tmj!uf!kp|!nb!mp!p!ob!•j!ov!ob!lp!kj!af!. mj!uf!eb!kpk!tb!pq!|uj!uf!up!|up!jnb!uf!ob!vnv/ Eb!obt!tv!wbn!fnp!dj!kf!qp!qsj!mj!•op!v{cvs!. lb!of-!qb!of!cj!usf!cb!mp!eb!tf!vqv!|ub!uf!oj!v lb!lwv!wstuv!ep!hp!wp!sb!oj!uj!sb{!hp!wp!sb!ob pwpn!qp!mkv/

Djevica Wb!|f!jo!uf!mf!luv!bm!of!tqp!tp!. copt!uj!tv!of!|up!ob!|ub!~f!uf!tf eb!obt!qp!tf!cop!ptmp!oj!uj/!Qp!. usf!c b!{b!ep!l b!{ j!w b!o kfn!ob nfo!ubm!opn!qmb!ov!kf!lpe!wbt usf!ov!uop!j{sb!af!oj!kb/!Eb!obt!~f!. uf!wf!~j!ejp!wsf!nf!ob!qsp!wft!uj!lpe!lv!~f!usb!. af!~j!op!wf!jo!gps!nb!dj!kf!v!pcmbt!uj!lp!kf!tv qsf!enfu!wb!|fh!jo!uf!sf!tp!wb!okb/!Jnb!uf!v qmb!ov!eb!qsp!|j!sj!uf!twp!kf!tb!{obk!of!wj!ej!lf/

Jarac Mp!| f! tuf! wp!mkf|up!np!af!cj!uj!qp!. tmkf!ej!db!cj!mp!•f!hb!v wb!|fn!tmv!•bk/!Jqblobk!wj!|f!qba!okf!eb!obt!qp!twf!uj!uf!twpn {esbw!mkv-!lp!kf!kf!j!pob!lp!vhsp!af!op/!Wj!lp!kj tuf!ptkf!umkj!wj!ob!lmj!nbu!tlf!qsp!nkf!of!eb!obt ~f!uf!tf!ptkf!~b!uj!qp!tf!cop!sb!okj!wp/![b!nmb!. }f!qsj!qb!eoj!lf!{ob!lb!ob!hmb!tbl!kf!ob!qp!mkv pcsb!{p!wb!okb/!Tb!eb!kf!wsj!kf!nf!eb!tf!v!upk pcmbt!uj!wj!|f!bluj!wj!sb!uf/

Blizanci Mj!kfq! qf!sj!pe! {b! mkv!cbw/! Vlp!mj!. lp!tuf!tf!eb!obt!pemv!•j!mj!ob!of!. lv! wstuv! vob!q sf!} f!o kb qpt!up!kf!~f! wf!{f! jmj! puqp!•j!okb!okf op!wf-!{wj!kf{!ef!wbn!vlb!{v!kv!ob qp!{j!uj!wbo!sb!{wpk!ep!hb!}b!kb/!Eb!. obt!~f!uf!qmj!kf!oj!uj!qba!okv!tv!qsp!. uoph!qp!mb!|bs!npn!j!wf!esj!opn!lp!kjn!~f!uf {sb!•j!uj/! Tuwbs! kf! v! up!nf! eb! tf! ptkf!~b!uf {b!ewp!mkop-!b!tb!njn!ujn!j!tqsf!nop!ob!op!. wf!qp!ev!iwb!uf/

Vaga Of!l jn! qsj!q b!e oj!d j!n b pwph!wb{!ev!|oph!{ob!lb!kf ebo!v!{ob!lv!lp!nv!oj!lb!dj!kfcspk!oji!lpo!ub!lb!ub!j!vpq!|uf!tv!tsf!ub!t!wb!nb esb!hjn!mkv!ej!nb/!Eb!obt!~f!uf!wsmp!nb!mp!wsf!. nf!ob!qsp!wft!uj!tb!nj!jmj!v!lv!~opk!bunp!tgf!sj/ Esv|!uwf!of!bluj!wopt!uj!{bi!ujkf!wb!~f!eb!tf bo!hb!av!kf!uf!plp!sb!{mj!•j!uji!wstub!ef!|b!wb!okb!j eb!tf!qp!kb!wj!uf!ob!wj!|f!nb!oj!gft!ub!dj!kb!{b!cb!. woph!uj!qb/

Vodolija Wj!~f!uf!tf!eb!obt!pqv!|ub!uj!v esv|!uwv!wb!nb!esb!hji!mkv!ej/ Qsj!kb!uf!mkj!lp!kj!tv!wbn!wf~!of!lp wsj!kf!nf!kb!lp!of!ept!ub!kb!mj!~f eb!obt!jhsb!uj!{ob!•bk!ov!vmp!hv v!wb!|fn!aj!wp!uv/!T!of!lj!nb!pe okji!~f!uf!tf!vqvt!uj!uj!v!qmb!oj!sb!. okf!{b!kf!eoj!•lph!qsp!kf!lub-!lp!kj ~f!ob!lsb!kv!ep!oj!kf!uj!vtqj!kfi/!Vlp!mj!lp!qmb!oj!. sb!uf!of!lj!wje!qp!tmp!woji!bluj!wopt!uj!t!okj!nbwsj!kf!nf!kf!eb!ji!qp!lsf!of!uf/

Rak Wj!tuf!{b!jo!uf!sf!tp!wb!oj!{b ef!| b!w b!o kb! ob! qp!t mp!. wopn! qmb!o v/! Usf!o v!u op tuf! tb!twjn! plsf!ov!uj! op!. wjn! np!hv!~opt!uj!nb! |j!sf!okb! tgf!sf! twp!kji qp!tmp!wb!okb-!qb!~f!uf!tf!eb!obt!vqvt!uj!uj!v bluj!wopt!uj! lp!kf! tv! v! wf!{j! t! ujn/! Opw!db jnb!uf!ep!wp!mkop-!|up!wbn!kf!kf!eob!pe!cj!. uoj!kji!tuwb!sj!usf!ov!uop-!kfs!tv!wb!|j!qp!usp!|b!. •lj! bqf!uj!uj! qp!sb!tmj/! [wj!kf{!ef! wbn! |b!mkv ep!csf!wj!kft!uj/

[korpija Of!l jn! qsj!q b!e oj!d j!n b pwph!{ob!lb!tmj!kf!ej!opw!•b!. ob!ep!cju/!Jnb!uf!ep!wp!mkop wsf!nf!ob!eb!tf!qsj!qsf!nj!uf!{b!twf!j{b!{p!wf ob!qp!tmp!wopn!qmb!ov-!qb!tip!eop!up!nf!j eb!tf!qsj!mb!hp!ej!uf!op!wp!obt!ub!mjn!qsp!nkf!ob!. nb/!Ebo!kf!qp!hp!ebo!{b!cj!mp!lp!kv!wstuv vmb!hb!okb-!lbp!j!qp!lsf!ub!okf!|uf!eokf!jmj!sb!. {nb!usb!okf!of!lph!wj!eb!ptj!hv!sb!okb/

Ribe Ebo!kf!j{v!{f!uop ep!cbs!{b!pof!qsj!. qb!eoj!lf!{ob!lb!lp!. kj!nb!kf!lb!sj!kf!sb!kf!eob!pe!cj!uoj!kji!aj!wp!uoji tf!hnf!ob!ub/!Mb!lp!kf!np!hv!~f!eb!eb!obt qp!wv!•f!uf!pemv!•v!kv!~f!qp!uf!{f!ob!pwpn qmb!ov/!Vpq!|uf-!twb!lj!wje!qp!tmp!wof!bluj!. wopt!uj!wbn!kf!ep!csp!btqf!lup!wbo-!qb!cj usf!cb!mp!wj!|f!eb!tf!vt!nkf!sj!uf!v!qsbw!dv!sf!. bmj!{b!dj!kf!wb!|ji!dj!mkf!wb!ob!pwpn!qp!mkv/!

Knji`evnica Margaret Drebl ro|ena je 5. juna 1939. godine u [efildu u Jork{iru kao druga k}erka noveliste i advokata D`ona Drebla. Na kon sre dnje {ko le upi sa la je en gleski jezik i knji`evnost i pridru`ila se Kra ljev skoj [ek spir kompaniji, u kojoj je i obja vi la svo ju prvu knjigu pod nazivom "A Summer Bird Cage" 1963. godine. Napisala je 17 romana, od kojih je zadnji "The Sea Lady" iza{ao iz {tampe 2006. godine. Njen roman "Millstone" iz 1965. godine je odnio dvije nagrade "D`on Livlen Rijus" 1966. godine i "D`ejms Tejt Blek" 1967. go di ne. Prvi put se udala za glumca Klajva Svifta, s kojim je za 15 godina braka stekla troje djece. Ipak, nije im i{lo i 1975. su se razi{li, da bi se 1982. ponovo udala za pisca Majkla Holrojda, s kojim tre nu tno `i vi u Londonu.

Iskreno, kad bih htio da postanem predsjednik Amerike, to bih i postao. Vil Smit, glumac

Neli Furtado pjeva na {panskom i portugalskom Ka nad ska pje va ~i ca Ne li Fur ta do objavi}e novi album, koji }e biti njen prvi s pjesmama na {panskom jeziku, objavljuje BBC News. Neli Furtado je ve} pjevala na {panskom jeziku - u duetu s kolumbijskom

rok zvi jez dom Hu ane som, kao i na svom singlu iz 2006. "No Hay Igual" namijenjenom latinoameri~kom tr`i{tu. Album na {panskom predvi|en je za septembar, a pjeva~ica je najavila i album na portugalskom.

Zavr{ne pripreme za muzi~ki spektakl a banjalu~kom gradskom stadi onu ju ~e su po ~e li ra do vi postavljanja bine za koncert velike muzi~ke zvijezde Lenija Kre vi ca, ko ji }e svi ra ti u Banjaluci 9. juna. Prema rije~ima Sini{e Tomi}a, direktora agencije "Front Stage", koja je organizator koncerta, na stadion je ve} pristiglo nekoliko {lepera s opremom, a na dan koncerta, u osam ~asova ujutro, na banjalu~ki stadion sti`e i producentski tim Lenija Krevica, koji je zadu`en za svjetlo i zvuk. "Ovo je najve}a bina ikad vi|ena u ovom gradu. Preporu~ujem svima da do|u na koncert i budu dio pravog rok spektakla", prou~io je Tomi}. Ovaj muzi~ki spektakl }e po~eti u 20 ~asova, prije Lenija nastupi}e dvije predgrupe, a zvijezda na binu izlazi u 21.30. "Kapije stadiona otvaraju se u 17.30, predgrupe su francuski bend 'Le [eval', koji prati Lenija na turneji, a bend doma}in koji }e nastu pi ti kao pred gru pa je 'Bal kan Express'. Koncert }e trajati oko dva sata", kazao je Tomi}. U slu~aju ki{e ili nevremena, organizator je rekao da nema nikakve alternative, jer mi nemamo arenu ni dvoranu u kojoj bi bilo mogu}e odr`ati ovakav koncert. Gdje }e Leni biti smje{ten i da li je imao posebne zahtjeve, nismo mogli saznati. Jedino {to su nam organizatori rekli je da je tra`io automobil kako bi se mogao provozati i razgledati grad.

N

Na stadion u Banjaluci ve} pristiglo nekoliko {lepera s opremom

Leni nastupa 9. juna

Ella i Dea }e voditi "Kontra regula"

NJUJORK - Debra Diamant, pobjednica takmi~enja "Najseksi rok mama", izvodi nastup na Medison park trgu u Njujorku.

Program na koncertu "Kontra regula", ko ji }e bi ti odr`an 21. ju na u spomen na Dinu i Bo ri sa Dvor ni ka, vodi}e Dinina k}erka Ella Dvornik, te k}i Deana Dvornika - Dea Dvornik. Koncert u ~ast ocu i si nu, ve li kom glumcu, te velikom pjeva~u, koji }e biti odr`an 21. juna na pla `i Ba ~vi ce, u Spli tu, uve li ~a }e svo jim nas tu pom Dinini prijatelji i kolege kao {to su: Gibonni, Nina Badri}, Josipa Lisac, Neno Belan, Marijan Ban i drugi. Svi oni izvodi}e ve} svima poznate Dinine hitove. Na ovom memorijalnom koncertu o~ekuje se 35.000 posjetilaca iz cijele Hrvatske, a svi detalji vezani uz koncert bi}e uskoro otkriveni.