Nez Avis Ne 090508

EKONOMIJA

Banjaluka dobila jo{ jedan veliki tr`ni centar

Otvoren najve}i "Mercator" u BiH

SLOVENA^KI "MERCATOR" U GRADNJU OBJEKTA ULO@IO 80 MILIONA KM, A U NJEMU JE ZAPOSLENO 350 RADNIKA

str. 31!i 32

AKTUELNO Pet miliona KM za ~uvanje str. 5!i 6 oronulih kasarni

www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 3862 • PETAK 8. MAJA 2009.

QSWP!J[EBOKF

Nakon vi{e konkursa i `albenih procesa za javnu nabavku registarskih tablica u BiH

ponuda skuplja za 680.000 KM SINI[A MACAN, DIREKTOR IDDEEA, KAZAO DA REGISTARSKE TABLICE NE]E BITI SKUPLJE ZBOG TOGA [TO JE IZABRANA SKUPLJA PONUDA

AGENCIJA ZA ZA[TITU BILJA BiH JO[ NIJE PO^ELA DA RADI NA PRAVI NA^IN

TEMA DANA

Otrovni herbicidi na bh. tr`i{tu

str. 7

str.

3!i 4

2

qfubl 8. 5. 2009.

Doga|aji Ukinuti vize za gra|ane BiH BANJALUKA - Milorad Dodik, predsjednik Vlade RS, izjavio je ju~e da od ameri~ke administracije o~ekuje da u odnosu prema BiH poka`e racionalan i realan pristup. Komentari{u}i najavljenu posjetu ameri~kog potpredsjednika D`ozefa Bajdena zapadnom Balkanu, Dodik je rekao da je to prilika da se BajSud i Tu`ila{tvo BiH mjesta ''politi~ke egzekucije''

den upozna sa razli~itim pozicijama u BiH i najavio da }e od Bajdena tra`iti ukidanje viza za gra|ane BiH. Dodik smatra da su Sud i Tu`ila{tvo BiH mjesta ''politi~ke egzekucije''. "To nisu nikakve dr`avne institucije, ve} politi~ke ili grupne institucije razli~itih me{etara koji se ne pridr`avaju zamisli kako to funkci-

oni{e u normalnim institucijama'', rekao je Dodik i kazao da je isto govorio i prije nego {to je Agencija za istrage i za{titu BiH pokrenula istragu protiv njega. On je dodao da su "Sud i Tu`ila{tvo BiH nametnute institucije, koje nisu predvi|ene Dejtonom i Ustavom BiH, te i ne treba da postoje". Komentari{u}i izjavu predsjednika HDZ BiH Dragana ^ovi}a da ima informaciju da je planirano njegovo hap{enje i to kao "balans" hap{enju Dodika i potpredsjednika SDA Bakira Izetbegovi}a, Dodik je istakao da je, prema nekim medijima, trebalo da bude uhap{en prije dvije godine. Do dik je re kao da je pro tiv odlaska pripadnika Oru`anih snaga BiH u Gruziju, istu~u}i da je to neprihvatljivo i pozvao Srbe koji bi kao pripadnici Oru`anih snaga BiH trebalo da odu u Gruziju da se vrate. (Srna)

Stabilizacijom do zatvaranja OHR-a BEOGRAD - Politi~ari u BiH mogli bi da pomognu proces zatvaranja OHR-a tako {to bi dokazali da je politi~ka situacija u zemlji stabilna, rekao je Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH. Incko je istakao da bi usvajanje reformi Ustava pokazalo evropskoj zajednici da je politi~ka situacija u BiH stabilna. "Ako bi oni usvojili makar malu reformu Ustava, kada bi se entiteti i partije dogovorili da treba mijenjati Us tav, re ci mo, da Dom na ro da umjesto 15 ljudi ima vi{e ~lanova ili da predsjednik dr`ave bude jedan, onda bi Evropska zajednica rekla vidi, oni su mijenjali Ustav, politi~ka situacija je stabilna, jer su oni

sami u stanju da naprave ne{to takvo", rekao je Incko. On je istakao da je za njega prudski proces va`an jer je to rezultat dogovora politi~ara u BiH bez stranaca. "BiH ima zrelost, ali jo{ nije na tom nivou kao neka druga zemlja Prudski proces je va`an

gdje je posljednji rat bio prije 50 ili 100 godina. Ipak su tu jo{ ljudi koji pate", rekao je Incko. Incko je rekao da je bezbjednosna situacija u BiH stabilna i u ovom trenutku daleko od sukoba. (Srna)

Novi `ivot poslije Gvantanama PARIZ - Al`irac Lakhdar Bumedin, koji je proveo sedam godina u Gvantanamu, sljede}e sedmice }e biti preba~en u Francusku, gdje }e zapo~eti novi `ivot, saop{tilo je Ministarstvo spoljnih poslova Francuske. Bumedin }e tako postati prva osoba iz Gvantanama koja }e biti preba~ena u Francusku, a da pritom nije francuski dr`avljanin. "Trenutno privodimo kraju formalnosti kako bismo mogli da ga primimo sljede}e nedjelje", izjavio je Erik [evalije, portparol Minstarstva spoljnih poslova Francuske. Predsjednik Nikola Sarkozi pristao je na ovo nakon sastanka s Barakom Obamom u Strazburu pro{log mjeseca. Bumedin je uhap{en 2001. godine s jo{ pet Al`iraca u Bosni i Hercegovini pod sumnjom da su planirali da postave bombu u ameri~ku ambasadu u Sarajevu. U Gvantanamu se nalazi od januara 2002. godine. Ameri~ki federalni sudija odlu~io je u novembru pro{le godine da dokazi protiv Bumedina nisu uvjerljivi i naredio njegovo pu{tanje. On se nije vratio sa dijelom "al`irske grupe" u Bosnu i Hercegovinu jer mu je u me|uvremenu oduzeto bh. dr`avljanstvo. D.Ra.

Ren: BiH kora~a ka EU BRISEL - Bosna i Hercegovina je potpisivanjem SSP-a i stupanjem na snagu privremenog sporazuma u~inila korak naprijed ka EU, kazao je Oli Ren, evropski komesar za pro{irenje, i apelovao na EU da dovr{i proces {irenja. On je povodom 9. maja, Dana Evrope dodao da zemlje zapadnog Balkana postojano, premda ponekad sporo napreduju prema EU. On je dodao da je proces {irenja usredsre|en na jugoisto~nu Evropu. "Zapadni Balkan i Turska imaju evropsku perspektivu i na{e obe}anje da }e postati ~lanovi EU kada ispune sve uslove", rekao je Ren. (Srna)

Meta policije 1.500 ilegalaca BANJALUKA - Policija RS ima spisak stranaca, uglavnom afroazijskog porijekla, koji ilegalno borave u BiH i koji su meta akcije hap{enja u BiH. "To su spiskovi koji su sa~injeni unazad godinu dana od kada ra di Ko mi si ja Sa vje ta ministara BiH, koja provjerava dr`avljanstva lica, posebno afroazijskog porijekla", izjavio je Gojko Vasi}, na~elnik Uprave Kriminalisti~ke policije MUP-a RS. On je dodao da takvih lica u FBiH boravi jo{ oko 1.500 . Robert Cvrtak, portparol Federalne uprave policije, izjavio je da su do sada na podru~ju FBiH uhap{ena tri lica. "Akcija hap{enja lica afroazijskog porijekla, koja ilegalno bora ve u BiH, nas tav lja se", izjavio je Cvrtak. (Srna)

Petri} predsjednik CIK-a SA RA JE VO - Cen tral na izborna komisija (CIK) BiH sprovela je ju~e na sjednici u Sarajevu proceduru rotacije na mjestu predsjednika ove komisije, pa }e od danas na toj funkciji biti Branko Petri} umjesto Suada Arnautovi}a. U saop{tenju CIK-a navodi se da su na ju~era{njoj sjednici ove komisije donesene 23 odluke o izricanju sankcija predsjednicima i ~lanovima bira~kih odbora, zbog toga {to su obrasce sa rezultatima popunili supro tno odre dba ma Izbor nog zakona. (Srna)

Nezakonita suspenzija SARAJEVO - ^lanovi Upravnog odbora Pravnog fakulteta u Sarajevu odbacili su rje{enje dekana o suspenziji profesora ovog fakulteta Bajre Goli}a. Goli} je, nakon {to ga je dekan Fu ad Sal ta ga su spen di rao iz nastavnog procesa i smanjio mu pla}u za oko 75 odsto, podnio `albu Upravnom odboru kao drugostepenom organu. Poni{tavanjem Saltaginog rje{enja Goli}u su vra}ena sva prava na sarajevskom Pravnom fakultetu. "Upravni odbor ocijenio je da ovo rje{enje nije bilo u skladu sa zakonom i pravilima fakulteta", kazali su nam ~lanovi UO. Goli} je kazao kako }e najvjerovatnije tu`iti Saltagu. Saltaga je rje{enje o suspenziji Goli}a izdao na osnovu ukora koji je Goli} zaradio jo{ prije skoro godinu zbog neprihvatljivog pona{anja prema studentici koja ga je optu`ila za seksualno uznemiravanje. Tada je Eti~ki komitet Univerziteta u Sarajevu protiv Goli}a izdao odre|ene mjere. Me|utim, Goli} tvrdi kako ga je Saltaga suspendirao zato {to je menad`ment fakulteta upozorio na lo{e finansijsko poslovanje u 2008. godini. S.V.

Nakon vi{e konkursa i `albenih procesa za javnu nabavku registarskih tablica u BiH

Izabrana skuplja Nata{a KRSMAN

Sini{a Macan, direktor IDDEEA, kazao je da registarske tablice ne}e biti skuplje zbog toga {to je izabrana skuplja ponuda

SARAJEVO - Konzorcijum ASA-KIG (firme iz BiH i Slovenije), koji je dobio posao na tenderu za nabavku nepersonalizovanih registarskih tablica, imao je ponudu skuplju za 680.000 KM od njema~ke firme "Tonnjes". U Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), koja je raspisala javni poziv, potvrdili su da je "Tonnjes" imao jeftiniju ponudu, ali zbog tajnosti postupka nisu `eljeli da ka`u koliko je skuplja ponuda konzorcijuma ASA-KIG. "Komisija za odabir najpovoljnijeg ponu|a~a prvobitno je za LOT 2 - nepersonalizirane registarske tablice i folije za bojenje tablica, odabrala firmu "Tonnjes"

Milorad Bara{in, glavni tu`ilac Tu`ila{tva BiH

Produ`iti mandat stranim sudijama i tu`iocima V. POPOVI]

SARAJEVO - Milorad Bara{in, glavni dr`avni tu`ilac, izjavio je da je potrebno produ`iti mandat stranih sudija i tu`ilaca koji rade u pravosudnim institucijama u BiH i nakon decembra ove godine, jer jo{ nisu sazreli uslovi za samostalan rad doma}eg pravosu|a. On je rekao da ima politi~kog uticaja na rad pravosudnih organa ''i da se ti pritisci vr{e na razne na~ine''. ''Pri tis ci na rad pravosu|a su raznovrsni, od smanjenja bud`eta pa do svih ostalih vrsta zloupotreba'', kazao je Bara{in. On je ocijenio nerealnim zahtjeve iz RS da mandat stranih sudija i tu`ilaca u pravosudnim institucijama treba da bude okon~an do decembra ove godine. ''Politi~ari iz RS moraju realno sagledati stvari. Ako ho}emo normalan su`ivot na ovim prostorima i pravnu dr`avu potreban je ostanak stranih sudija i tu`ilaca. Bez tolerancije, uzajamnog uva`avanja, po{tovanja i profesionalizma u ovoj oblasti nema ni pravne dr`ave'', kazao je on i poru~io da se mora izna}i jedinstven metod da zakonitost i pravo funkcioni{u. D`erard Selman, ministar pravde RS, pak, smatra da su strani tu`ioci i sudije doprinijeli efikasnosti rada Tu`ila{tva i Suda BiH, jer su po~eli s primjenom odre|enih me|unarodnih standarda, ali je do{lo vrijeme da odu, jer

njihov ostanak kr{i ustavne odredbe. "Stav RS je jasan i nekoliko puta je kroz zaklju~ke Vlade i samim opredjeljenjem poslanika u Narodnoj skup{tini re~eno da su oni stvarno doprinijeli efikasnosti rada Tu`ila{tva i Suda BiH, jer su po~eli s primjenom odre|enih me|unarodnih standarda. Ali, moraju oti}i da bi se zadovoljila profesionalna i stru~na strana, jer njihov ostanak kr{i odre|ene ustavne i zakonske odredbe", ka`e Selman. On je poru~io da pravosudni sistem treba da buNjihov ostanak kr{i ustavne odredbe, kazao Selman

de organizovan po svim va`e}im pravilima i da je to jedini interes Srpske i njenog nastojanja da stranci odu iz pravosu|a BiH. I Igor Ra do ji ~i}, predsjednik Narodne skup{tine RS, izjavio je da je stav NS RS koji se odnosi na mandat me|unarodnih sudija i tu`ilaca u BiH jasan, a to je da ove godine treba da bude okon~ano njihovo prisustvo, osim u slu~ajevima koji se ti~u ratnih zlo~ina. On je rekao da je to stav i Visokog sudskog i tu`ila~kog savjeta BiH koji ima gotovo identi~no mi{ljenje, a to je da bi trebalo okon~ati njihovo prisustvo i prenijeti sve na doma}e pravosu|e.

Doga|aji

8. 5. 2009. qfubl

3

Vijesti Sada{nja saobra}ajna dozvola se nabavlja od dobavlja~a iz Velike Britanije FOTO NN

Razlike od dosada{njih dozvola [b!n kf!o b!tbp!. csb!~bk!oji!ep!{wp!mb!v!CjI qp!•f!~f!qp!mp!wj!opn!tfq!. ufn!csb-!b!jtqp!sv!lb!op!wji sf!hjt!ubs!tlji!ub!cmj!db!p•f!. lv!kf!tf!v!kv!mv!pwf!hp!ej!. of/ Vnkft!up!ep!tb!eb|!okji tbp!csb!~bk!oji!ep!{wp!mbvwp!ef!tf!qpu!wsef!p!wmb!. toj|!uwv!j!sf!hjt!usb!dj!kj!wp!{j!. mb-! uf! tuj!l f!s j! lp!kj! ~f qpu!ws}j!wb!uj!eb!kf!pcbw!mkfo uf!ioj!•lj!qsf!hmfe!bvup!. np!cj!mb/ Dj!kf!of!{b!twf!pwf!ep!. lv!nfo!uf!kp|!oj!tv!vu!ws}f!. of/

ponuda za 680.000 KM kao ponu|a~a koji je bio najpovoljniji. Na ovu odluku je konzorcij ASA-KIG ulo`io prigovor, {to je IDDEEA odbacila kao neosnovano", odgovrili su iz IDDEEA. Isti~u da se konzorcij ASA-KIG `alio Kancelariji za razmatranje `albi BiH, koja je poni{tila odluku IDDEEA i nalo`ila im da ponovo provedu postupak u odabiru najpovoljnijeg ponu|a~a. "Sho dno rje {e nju Ureda za `albe, IDDEEA je od 'Tönnjesa' zatra`ila poja{njenja za odre|ene se gmen te, ko ji su bi li klju ~ni za po ni {te nje prethodne odluke komisije. Me|utim, menad`ment 'Tönnjesa' se o~itovao da ne `eli u~estvovati u daljnjem postupku", pi{e u odgovoru koji su uputili iz IDDEEA. Nakon konsultacija s Agencijom za javne nabav-

Konkursne procedure i `albe traju od 2004. godine

ke BiH, u IDDEEA su odlu~ili da posao dodijele konzorcijumu ASA-KIG. Sini{a Macan, direktor IDDEEA, kazao je da registarske tablice ne}e biti skuplje zbog toga {to je izabrana skuplja ponuda. "I ova skuplja ponuda bi}e jeftinija od sada{njih tro{kova koje entitetski MUP-ovi imaju u nabaci registarskih tablica. Pojedina~ne tablice bi}e jeftinije nego sada{nje", kazao je Macan. Dodaje da }e manji tro{kovi biti i kod nabavke vlasni~kih i potvrda o registraciji, koji }e biti jeftiniji od sada{nje saobra}ajne dozvole koja se nabavlja od dobavlja~a iz Velike Britanije. U IDDEEA tvrde da bi jo{ jedno odga|anje izbora najpovoljnijeg ponu|a~a za nabavku registarskih ta-

blica negativno uticalo na cijeli proces jer konkursne procedure i `albe traju od 2004. godine. Ferid Bajrovi}, direktor sarajevske firme "Ferba international", ka`e da tri i po godine ~eka da Sud BiH rije{i njegovu tu`bu protiv Ministarstva civilnih poslova BiH, koje je vodilo prvi konkurs za registarske tabli ce. On se ta da `a lio na izbor naj po vo ljni jeg ponu|a~a, koji je i tada bio "Tonnjes" iz Njema~ke. Nezvani~no saznajemo da je menad`ment "Tonnjesa" `elio da odustane i od posla za nabavku opreme za personalizaciju registarskih tablica koji su dobili na posljednjem tenderu. Nakon kontakata s rukovodstvom IDDEEA pristali su da isporu~e opremu uz tvrdnju da najgora iskustva imaju u BiH iako rade u svim zemljama svijeta.

Savjet ministara BiH po~eo da sprovodi obaveze preuzete u pregovorima s MMF-om

Smanjenje primanja za 40 miliona M. ^UBRO

^ekamo mi{ljenje Predsjedni{tva BiH za odluku o statusu Komisije za imovinske zahtjeve FOTO N.UGLJE[A

SARAJEVO - Vije}e ministara BiH izdvajanja za pla}e i naknade zaposlenih u dr`avnim institucijama smanjit }e za oko 40 miliona KM, ~ime }e biti ispo{tovan dio obaveza koje su vlasti BiH preuzele tokom pregovora o stend baj aran`manu s MMF-om. "Ne mo`emo i}i u rebalans bud`eta, jer zakon to ne dozvoljava. Li~no mislim da bismo trebali raditi rebalans bud`eta kada imamo suficit ili deficit", izjavio je Nikola [piri}, dr`avni premijer. Vije}e ministara BiH utvrdilo je ju~er Prijedlog izmjena Zakona o jedinstvenom ra~unu i sistemu indirektnih prihoda, kojim se uspostavlja posebni podra~un na jedinstvenom ra~un BiH za prikupljanje prihoda od putarine. "Utvrdili smo prijedloge izmjena dva zakona koje }e parlament razmatrati po hitnoj proceduri, odnosno po principu uzmi ili ostavi. Izmjenama je predvi|eno uspostavljanje posebnog podra~una na jedinstvenom ra~unu na koji }e biti upla}ivani prihodi od putarine u iznosu od deset feninga po litri goriva. Ovim izmjenama po-

~eli smo provedbu obaveza preuzetih tokom pregovora o stend baj aran`manu s MMF-om", izjavio je [piri}. Komisija za finansije i bud`et Predstavni~kog doma parlamenta BiH danas }e u drugom ~itanju razmatrati Zakon o akcizama kojim je, izme|u ostalog, predvi|eno uvo|enje takse od deset feninga za litar goriva. Zakon o akcizama parlament bi Uspostavlja se posebni podra~un za prikupljanje prihoda od putarine

trebalo da razmatra naredne sedmice. Vije}e ministara BiH na ju~era{njoj sjednici nije produ`ilo mandat Komisiji za imovinske zahtjeve raseljenih lica u BiH. [piri} je pojasnio da Vije}e ministara BiH prije kona~ne odluke o statusu ove komisije ~eka mi{ljenje Predsjedni{tva BiH koje ju je i osnovalo. "Komisija za imovinske zahtjeve dosad je potro{ila oko 1,7 miliona KM. Savjet ministara BiH nije prihvatio izvje{taj o njenom radu, ali odluku o ga{enju nismo mogli donijeti dok ne dobijemo stav Pred-

sjedni{tva BiH koje ju je osnovalo. Komisija treba da rije{i jo{ stotinak zahtjeva. Nismo odlu~ili treba li formirati privremenu komisiju za rje{avanje ovih pitanja ili sve ove predmete prebaciti na Sud BiH, gdje gra|ani mogu tra`iti za{titu svojih prava", kazao je [piri} nakon sjednice Vije}a ministara. Vije}e ministara BiH je Tihomira ]urka i Jasminku Su{u imenovalo za ~lanove Komisije za dr`avnu imovinu. Oni }e zamijeniti dosada{nje ~lanove Anku [e{liju i D`evada Deli}a. Ministri su prihvatili i informaciju o statusu imovine firmi iz BiH u dr`avama nastalim raspadom biv{e Jugoslavije. Zaklju~eno je da Ministarstvo pravde BiH intenzivira aktivnosti na sklapanju ugovora o imovinsko-pravnim odnosima s nakada{njim jugoslovenskim republikama. Usvojena je i informacija o stanju sigurnosti novinara u kojoj je konstatira no da su to kom pro {le go di ne registrovana 34 slu~aja verbalnih i fizi~kih napada na novinare. "U prva tri mjeseca zabilje`eno je ukupno 12 napada, {to je pobolj{anje u odnosu na pro{lu godinu", rekao je [piri}.

Prihvatljiv zahtjev Kluba Bo{njaka BANJALUKA - Vije}e za za{titu vitalnog interesa Ustavnog suda RS utvrdilo je ju~e da je prihvatljiv zahtjev Kluba delegata bo{nja~kog naroda u Vije}u naroda RS. Klub delegata zahtjeva pokretanje postupka za utvr|ivanje za{ti te na ci onal nog in te re sa bo{nja~kog naroda u odluci o imenovanju nezavisne komisije za nadzor nad za{titom i stanjem ljudskih prava i uslova kojim se izvr{avaju krivi~ne sankcije i druge mjere izre~ene u krivi~nom postupku. Odluku o imenovanju nezavisne komisije donijela je Narodna skup {ti na RS 26. fe bru ara, a Klub Bo{njaka smatra da je povrije|en vitalni nacionalni interes bo{nja~kog naroda, jer u tu komisiju nije izabran nijedan Bo{njak. V.P.

U HNK ipak bez smanjenja plata MOSTAR - Vlada Hercegova~ko-ne re tvan ske `u pa ni je je odlu~ila kako ne}e biti smanjenja bruto pla}a za travanj teku}e godine ''Vlada je odlu~ila sve obveze podrediti osiguranju dovoljnog iznosa sredstava za isplatu pla}a prora~unskim korisnicima'', priop}eno je ju~er nakon sjednice Vlade HN@. J.G.

Godi{njica BHRT-a SARAJEVO - Zaposleni na BHRT-u ju~e su skromnom ceremonijom obilje`ili sedam godina od po~etka emitovanja Informati vnog pro gra ma na BHT 1 i osam godina emitovanja programa BH radija 1. Ceremonija je obavljena bez prisustva li~nosti iz dru{tvenopoliti~kog i javnog `ivota, pa i ~lanova Upravnog odbora njihove mati~ne ku}e. Senada ]umurovi}, direktor BH radija 1, rekla je da su osam godina nakon po~etka rada ovog radija i sedam godina od po~etka rada BHT 1, klima, atmosfera i ambijent u kome rade nepovoljniji nego {to su bili 2001. godine. Na ceremoniji su uru~ene nagrade najboljim na ovogodi{njem konkursu za originalnu radio-dramu. (Srna)

Prodaju la`ne lijekove SA RA JE VO - Mi nis tar stvo bezbjednosti BiH upozorava gra|ane da pojedinci i kriminalne organizacije uveliko koriste pojavu novog gripa (virus A) za ilegalnu prodaju la`nih lijekova putem Interneta. "Samo u posljednjoj sedmici pojavilo se stotine novih internet stranica na kojima ilegalne apoteke nude lijekove bez licence i bilo kakvih garancija o njihovoj ispravnosti, kvalitetu ili efikasnosti, a nije isklju~ena ni proizvo dnja la `nih an tivi ru snih lijekova", navodi se u saop{tenju Ministarstva. (Srna)

4

Doga|aji

qfubl!8. 5. 2009.

Vijesti Prijedlog rebalansa bud`eta u junu BANJALUKA - Vlada RS }e u junu predlo`iti rebalans bud`eta, koji }e uputiti u Narodnu skup{tinu, kazao je Milorad Dodik, predsjednik Vlade RS. Dodik je istakao da u RS nema potrebe za rebalansom, ali da }e on biti predlo`en u skladu s preuzetim obavezama za mogu}i kredit MMF-a i do kraja avgusta trebalo bi da bude usvojen u Narodnoj skup{tini. "Prihvatili smo da u dijelu paketa u vezi s mogu}im kreditom MMF-a, gdje tre}ina od 1,2 milijarde evra treba da pripadne RS, u|emo u rebalans sa stanovi{ta smanjenja tro{kova, koje smo mjerama Vlade i predvidjeli i u ovim mjesecima pokazali da mo`emo da u{tedimo", rekao je Dodik. On smatra da }e biti problema u FBiH iako vjeruje da su obaveze koje je FBiH preuzela realne. (Srna)

Smanjena starosna granica vozila BANJALUKA - Starosna granica vozila kojima se vr{i prevoz lica u javnom linijskom i vanlinijskom prevozu putnika smanjena je s 30 na 20 godina, saop{teno je ju~e iz Ministarstva saobra}aja i veza RS. Dono{enjem novih pravilnika o izdavanju licenci prevoznicima odre|eno je da se licenca za vozilo starije od 20 godina izdaje samo za vr{enje prevoza putnika za vlastite potrebe, dok se licenca ne izdaje za vozilo starije od 30 godina. (Srna)

"Zato~enice obilazio Naser Ori}" SKELANI - Mileniju Mitrovi} iz sela Ku{i}i kod Skelana i druge srpske `ene iz Podrinja, koje su 1993. godine zarobile muslimanske snage, dva puta je obi{ao Naser Ori} dok su bile u zato~eni{tvu u Srebrenici. Milenija Mitrovi} pri~a da je Ori} tada samo hodao po zatvoru ni{ta ne govore}i, ali da bi poslije njegovog odlaska dolazio drugi vojnik i pitao prepla{ene `ene - koja }e sada na klanje. Ogor~ena {to Ori}a Ha{ki sud nije osudio za po~injena zlodjela nad nedu`nim Srbima, Mitrovi}eva isti~e da je to velika nepravda prema `rtvama, me|u kojima je najvi{e bilo `ena, djece i staraca. Mitrovi}eva je zarobljena 16. januara 1993. godine u ofanzivi pri pa dni ka Ar mi je BiH pod vo|stvom Nasera Ori}a na Skelane i okolna srpska sela. Njenog mu`a muslimanski vojnici zaklali su na ku}nom pragu. U Srebrenici su, dodaje, provele tri sedmice. Kada je kona~no do{lo vrijeme za razmjenu, Mitrovi}eva ka`e da su `ene razmijenjene `ive, ali da mu{karci nisu. Poslije razmjene oti{la je kod k}erke u Srbiju, gdje je provela narednih {est godina. Potom se opet vratila u RS, ali ne i u Ku{i}e, gdje je u januaru 1993. godine sve oplja~kano i poru{eno, nego je za novi `ivot izabrala Skelane. (Srna)

Katanac umjesto luksuznog hotela FOTO S. PIJAGI]

^ekanje zakona V!Nj!ojt!ubs!tuwv!pe!csb!of!CjI!jt!uj!•v!eb ~f!vtwb!kb!okfn!{b!lp!ob!p!esab!wopk!jnp!wj!oj!cj!uj tuwp!sf!oj!vtmp!wj!eb!tb!eb|!okf!of!jt!lp!sj!|uf!of!lb!. tbs!of!ep!cj!kv!op!wv!ob!nkf!ov/! Lp!nj!tj!kb!lp!kv!kf!Wj!kf!~f!nj!ojt!ub!sb!CjI!gps!nj!. sb!mp! pe! 3115/! hp!ej!of! of!vt!qkf!|op! qp!lv!|b!wb vtb!hmb!tj!uj![b!lpo!p!sb!tqp!ekf!mj!esab!wof!jnp!wj!. of/! #Ob!ab!mptu-!up!kf!tuwbs!qp!mj!uj!lf#-!lb!{bp!kf!nj!. ojt!ubs!pe!csb!of!Tfm!np!Dj!lp!uj~/

Svakodnevno oko 800 vojnika OS BiH obezbje|uje 174 neperspektivna objekta

Pet miliona ~uvanje oronulih Davud MUMINOVI]

Nadamo se da }emo tokom godine pedesetak lokacija mo}i prepustiti entitetima, ~ime bismo na{ bud`et oja~ali sa 1,5 do dva miliona KM, rekao Cikoti} Evropska komisija zatra`ila hitno imenovanje direktora Direkcije za evropske integracije BiH

SARAJEVO - Za fizi~ko obezbje|ivanje neperspektivnih objekata Oru`anih snaga BiH godi{nje se potro{i izme|u ~etiri i pet miliona KM, potvrdio je Selmo Cikoti}, ministar odbrane BiH. Ka`e da u cijeloj BiH postoje 174 takva objekta i da je na njihovom obezbje|ivanju svakodnevno anga`ovano oko 800 vojnika Oru`anih snaga BiH (OS BiH). "To je ogroman novac koji se gubi. Na{i vojnici stra`are oko ovih objekata samo da bi ih sa~uvali od lopova i od daljeg propadanja. Uputili smo zahtjev entitetskim vladama i Predsjedni{tvu BiH da se preuzimanje objekata ubrza, jer ovako ve} godinama gubimo milione

Vojnici stra`are oko ovih objekata samo da bi ih sa~uvali od lopova

maraka koji bi se, posebno u ova te{ka ekonomska vremena, mogli bolje iskoristiti", isti~e Cikoti}. Do kraja maja Ministarstvo odbrane dostavi}e Predsjedni{tvu BiH kona~an spisak neperspektivne pokretne i nepokretne imovine. Nakon toga ta }e imovina biti prodata, donirana ili uni{tena. "Nadamo se da }emo tokom ove godine pedesetak lokacija ve} mo}i prepustiti entitetima, ~ime bismo na{ bud`et oja~ali sa 1,5 do dva miliona KM godi{nje", ka`e Cikoti}. Osim direktnog tro{ka zbog obezbje|ivanja oronulih objekata OS BiH i nadgledanja velikog zemlji{ta, indirektne {tete zbog neiskori{tavanja ovih kapaciteta su mnogo ve}e.

Ka{njenje smetnja i za kori{tenje fondova EU

M. ^UBRO

SARAJEVO - Evropska komisija zatra`ila je od Vije}a ministara BiH hitno imenovanje direktora Direkcije za evropske integracije BiH (DEI) kako ne bi bio usporen prijenos ovlasti za odobravanje i realizaciji projekata koji se finansiraju iz IPA fondova EU. "Direkcija za evropske integracije je klju~na kontakt ta~ka izme|u BiH i Evropske komisije na operativnom nivou. Implementaciju projekata koji se finansiraju iz pretpristupnih fondova trenutno vodi Delegacija Evropske komisije u BiH, a taj posao treba da preuzme Direkcija za evropske integracije. Problemi s imenovanjem direktora mogu usporiti ovaj proces", kazali su u Vije}u ministara BiH. Funkcija direktora DEI upra`njena je od po~etka godine. Osman Top~agi}, dotada{nji direktor, preuzeo je funkciju ambasadora BiH pri EU.

Konkursna procedura uskoro }e biti zavr{ena ali ne postoji politi~ki dogovor kojem narodu }e pripasti funkcija direktora DEI. Agencija za dr`avnu slu`bu dostavit }e Vije}u ministara BiH listu uspje{nih kandidata, a Vije}e treba da imenuje Top~agi}eva nasljednika. "Direkcija za evropske integracije BiH je veoma va`na institucija u zemlji za cijeli proces pridru`ivanja. O~ekujemo da doma}e vlasti hitno i

O~ekujemo da doma}e vlasti hitno imenuju direktora, rekla Zora Stani}

Osam kandidata za direktora Ob!lpo!lvst!{b!ej!sf!lup!sb!Ej!sf!ldj!kf!{b!fwspq!tlf!jo!uf!hsb!dj!kf!CjI qsj!kb!wj!mj!tv!tf!Cj!tf!sb!Uvs!lp!wj~-!Of!wfo!lb!Tb!wj~-!Fm!nj!sb!Qb!|b!hj~-!Of!ef!mklp Nb!tmf!|b-!Sb!ef!Kfw!uj~-!Mj!ej!kb!Up!qj~-!Nf!infe!Df!sp!j!Esb!hj!|b!Nf!lj~/! Bhfo!dj!kb!{b!esab!wov!tmv!acv!CjI!ob!lpo!qp!mp!af!oji!tusv!•oji!jtqj!ub!j!jo!ufs!. wkvb!t!lbo!ej!eb!uj!nb!tb!•j!oju!~f!mjt!uv!ob!kvt!qkf!|oj!kji!t!lp!kf!~f!Wj!kf!~f!nj!ojt!. ub!sb!CjI!j{b!csb!uj!op!wph!ej!sf!lup!sb!Ej!sf!ldj!kf/

bez odlaganja imenuju njenog direktora kako bismo imali puni administrativni kapacitet ove institucije. Izbor direktora ove direkcije od su{tinske je va`nosti za cijeli proces jer je to klju~na institucija za saradnju i koordiniranje aktivnosti", kazala je Zora Stani}, glasnogovornica Evropske komisije u BiH. Pre ma ne zva ni ~nim in for ma ci ja ma, Direkcija za evropske integracije uskoro bi trebalo da dobije ovlasti da realizira projekte koji se finansiraju iz pretpristupnih fondova. Trenu tno Ured dr`a vnog ko or di na to ra za IPA fonodove bira projekte, a Delegacija Evropske komisije u BiH raspisuje tendere i vodi cijeli proces realizacije. "Dio posla koji sad radi Delegacija EK radit }e Direkcija za evropske integracije. Direktor treba da pripremi Direkciju za preuzimanje ovih poslo va", re kao je na{ sa go vor nik iz Vi je }a ministara BiH.

Doga|aji

Vijesti Politi~ke podjele prekinule sjednicu BIHA] - Sjednica Skup{tine Unsko-sanskog kantona prekinuta je ju~e zbog nepostojanja parlamentarne ve}ine, nedostatka konsenzusa i politi~kih podjela. Nakon ~etvoro~asovne rasprave i nekoliko pauza, sjednica je prekinuta jer su politi~ke podjele, ~ak i unutar strana~kih klubova, rezultirale neusvajanjem izmijenjenog prijedloga dnevnog reda. Tako }e na ~ekanju do narednog zasjedanja ostati dugo o~ekivani Prijedlog zakona o visokom obrazovanju i Prijedlog mjera za suzbijanje posljedica recesije. Na dne vnom re du je bi lo predvi|eno i razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesija ma, za ko ji ve} dva pu ta Skup {ti na Un sko-san skog kan to na ni je da la "ze le no svjetlo". (Srna)

Prijava protiv 217 osoba

maraka za kasarni "Govorimo o vi{e od 170 objekata od kojih su mnogi mogli koristiti lokalnoj zajednici. Na velikim zemlji{tima mogle su biti izgra|ene industrijske zone, moglo se zaposliti hiljade radnika", obja{njava ministar odbrane BiH. Kasarna "Jajce" iznad Sarajeva jedan je od primjera koliko se novca gubi zbog neiskori{tavanja neperspektivnih vojnih objekata. Prije {est godina saudijski princ ovu kasarnu je namjeravao kupiti i pretvoriti u hotel sa pet zvjezdica. Umjesto luksuznog hotela, kasarna "Jajce", sa koje se pru`a jedan od ljep{ih pogleda na Sarajevo, danas je ru{evina koju ~uva jedan stra`ar Oru`anih snaga BiH. "Na`alost, taj projekat je blokiran zbog kompliko-

vane vlasni~ke strukture. Ne}e niko ulagati u ne{to ako ne zna ~ije je to zemlji{te i ako nema ~iste papire. Lokalna zajednica u ovim slu~ajevima ne mo`e ni{ta. Nama ostaje `al {to se ove investicije nisu izvr{ile, jer je investitor u kasarnu 'Jajce' namjeravao ulo`iti na desetine miliona KM, a bilo bi zaposleno bar pedesetak na{ih gra|ana", ka`e Tarik Poturovi}, pomo}nik na~elnika sarajevske op{tine Stari grad za investicije. Op{tina Stari grad planirala je iskoristiti i kasarnu "Faleti}i", koja se prostire na 17 hektara zemlji{ta. Planirano je bilo otvaranje eko-industrijske zone u kojoj bi poljoprivrednici i mali poduzetnici napravili svoje minitvornice. Iako je i kasarna "Faleti}i" progla{ena besperspektivnom, i ovaj projekat je propao.

Zavr{en Nacrt zakona o popisu stanovni{tva N.KRSMAN

SARAJEVO - Interresorna radna grupa uradila je Nacrt zakona o popisu stanovni{tva u BiH i uputila ga Savjetu ministara, {to je jedan o va`nijih koraka da bi bili ispunjeni uslovi da popis bude odr`an 2011. godine, rekao je Zdenko Milino vi}, di re ktor Agen ci je za sta tis ti ku Bosne i Hercegovine. Istakao je da su u toku sve aktivnosti koje mogu uraditi prije dono{enja ovog zakona. U Savjetu ministara ju~e nismo saznali kada }e se nacrt zakona na}i na dnevnom redu jer prije toga mora pro}i kroz uobi~ajene procedure u Uredu za zakonodavstvo i nadle`nim odborima. "Za pripreme popisa stanovni{tva Agencija ima na raspolaganju milion KM, kako je odobreno u ovogodi{njem prora~unu. Trenutno se radi na popisnici za osobe i doma}instva, te dizajnu upitnika koji treba biti usugla{en sa europskim standardima", kazao je Milinovi}. Isti~e da politi~ke nesuglasice u vezi sa sadr`a-

jem upitnika na sljede}em popisu u ovoj fazi rada ne uti~u na aktivnosti Agencije. "Sve }e biti rije{eno zakonom o popisu stanovni{tva i zato je njegovo usvajanje prioritet. Pripreme za popis stanovni{tva uobi~ajeno traju od tri do pet godina, a mi smo krenuli u ovaj posao sa zaka{njenjem i svako odugovla~enje dovelo bi u pitanje pripreme i odr`avanje popisa 2011. godine", kazao je Milinovi}. Predvi|eno da se stanovnici izja{njavaju o nacionalnoj i jezi~koj opredijeljenosti

Nacrtom zakona predvi|eno je da se prilikom popisa stanovnici BiH izja{njavaju o nacionalnoj, vjerskoj i jezi~koj opredijeljenosti o ~emu su se sporili predstavnici politi~kih partija u BiH. Na sastanku tri strana~ka lidera u Prudu postignut je dogovor i o popisu stanovni{tva, nakon ~ega su zadu`ene bh. institucije da urade sve pripreme.

SARAJEVO - Savez logora{a BiH podnije}e krivi~nu prijavu protiv 217 osoba, predsjednika i ~lanova kriznih {tabova iz 22 op{tine, koji su bili anga`ovani 1992. godine u okviru tada{nje srpske republike BiH. "Radi se o op{tinama, odnosno ~lanovima kriznih {tabova za koje je Savez logora{a BiH dosad prikupio podatke, a koji su tokom 1992. u okviru zajedni~ke zlo~ina~ke organizacije realizirali plan koji su osmislili Ra do van Ka ra d`i}, Bi lja na Plav{i}, Mom~ilo Kraji{nik, Nikola Koljevi} i drugi", kazao je Murat Tahirovi}, predsjednik Saveza logora{a BiH. Pre ma nje go vim ri je ~i ma, krivi~na prijava podnesena je protiv "protagonista zlo~ina~kog poduhvata", koja je provo|ena protivno odredbama me|unarodnih konvencija o za{titi civila tokom ratnih sukoba. Tahirovi} smatra da su onda{nji krizni {tabovi direktno odgovorni, te "da predstavljaju najzna~ajniju kariku, odnosno sponu izme|u vrha vlasti tada{nje srpske re pu bli ke BiH i egzekutora na terenu". (Fena)

Maes: BiH ima posebne probleme BERLIN - U BiH postoje posebni problemi kada je rije~ o dr`avnoj strukturi, kazao je Albert Maes, biv{i ambasador EU u nekada{njoj Jugoslaviji. On je za Radio Doj~e vele naveo da "ukoliko BiH ostane konfederacija pod onim uslovima koje je propisao Dejtonski sporazum, to ne}e biti dovoljno da bi se ispunili politi~ki kriterijumi za ulazak u EU". "Ako tako slaba konfederacija, s tako malim ovla{tenjima, u|e u EU, evropske institucije }e joj preuzeti jo{ vi{e nadle`nosti i {ta }e tada ostati dr`avi? Ne ba{ mno go", na vo di Maes, ~lan Evropskog centra za mir i razvoj. (Srna)

8. 5. 2009. qfubl

5

Hrvati i slu`beno za izmjenu Statuta Preko pet odsto bira~kog tijela Mostara `eli izmjene Statuta

MOS TAR - Klub Hrva ta u Gradskom vije}u Mostara danas }e Parlamentu FBiH uputiti slu`benu inicijativu za izmjene Statuta grada Mostara. Pred sje dnik Klu ba Hrvat a u Gradskom vije}u Mostara @ivko Budimir ju~er je u Mostaru kazao kako ovu inicijativu hrvatski vije}nici temelje na peticiji koju je potpi sa lo vi {e od 5.500 gra |a na Mostara. Tako|er, za sljede}i je tjedan najavio i odr`avanje nove sjednice Gradskog vije}a Mostara na kojoj }e ponovno poku{ati izabrati gradona~elnika. ''Preko pet posto bira~kog tijela Mostara `eli izmjene Statuta. U petak slu`beno pokre}emo inicijativu za izmjene Statuta i ponavljanje izbora u Mostaru. Pored Parlamenta FBiH obratit }emo se i Ustavnome sudu BiH, te Domu naroda Federacije. O~ekujemo kako }e to rezultirati promjenama Statuta Mostara'', izjavio je Budimir. Go vo re }i o slje de }oj sje dni ci Gradskog vije}a, Budimir je kazao kako o~ekuje da }e na toj sjednici Mostar kona~no dobiti gradona~elnika.

''Ponovno }emo otvoriti to~ku izbora gradona~elnika. Nadamo se da }emo do tada stvoriti uvjete za izbor novog ~elnog ~ovjeka grada. Tako|er, morat }emo otvoriti i raspravu o Nacrtu prora~una za 2009. godinu. Stanje s financirajem javnih ustanova je postalo neodr`ivo'', rekao je Budimir. Marko Romi} iz Narodne stranke Radom za boljitak je, pak, kazao kako }e ta stranka podr`ati bilo kojeg hrvatskog kandidata za gradona~elnika koji ne dolazi iz HDZ BiH. ''Pored na{ega kandidata za gradona~elnika, mi mo`emo podr`ati i bilo kojega drugoga kandidata iz reda Hrvata, ukoliko on ne dolazi iz HDZ BiH. To je na{a suparni~ka stranka i takav je stav Kluba na{ih vije}nika'', kazao je Romi}. Iz HDZ BiH nisu htjeli komentirati ovakav Romi}ev stav. Podsje}amo kako je za izbor gradona~elnika Mostara potrebno 18 od ukupno 35 vije}ni~kih glasova. Time se Mostar razlikuje od svih ostalih gradova u BiH. Glavna dva kandidata su Ljubo Be{li} iz HDZ BiH i Suad Hasandedi} iz SDA. J.G.

Bla` Petrovi} pu{ten na slobodu SARAJEVO - Bla` Petrovi} (47), koji je uhap{en u Ljubu{kom po potjernici iz Hravatske, ju~e je pu{ten na slobodu nakon {to je utvr|eno da je dr`avljanin BiH. "Utvr|eno je da ima CIPS-ove dokumente, ro|en je u Klobuku, u Ljubu{kom, i odmah je pu{ten", kazao je Boris Grube{i}, portparol Tu`ila{tva BiH, i podsjetio da BiH po zakonu ne mo`e izru~ivati svoje dr`avljane drugim dr`avama. Petrovi}a su u srijedu u porodi~noj ku}i uhapsili pripadnici Federalne uprave poUtvr|eno da je licije po potjernici koja je raspisana zbog dr`avljanin BiH zloupotrebe polo`aja. Prema Grube{i}evim rije~ima, Petrovi} nije saslu{avan u Tu`ila{tvu BiH, ve} su ga pripadnici FUP-a saslu{ali u Policijskoj upravi u Ljubu{kom, gdje je bio zadr`an tokom no}i, a na slobodu je pu{ten ju~e poslijepodne. Protiv Petrovi}a i njegove saradnice Vesne Kvartu~ @upanijski sud u Zagrebu krajem aprila pokrenuo je istragu i odredio im je jednomjese~ni pritvor zbog sumnje da su zloupotrebama nezakonito zaradili 9,6 milijuna kuna. Petrovi} i Kvartu~eva su, kako se sumnja, od septembra 2003. do juna 2004. godine osmislili i realizirali vi{e fiktivnih pravnih poslova s fizi~kim i pravnim osobama. A.S.

Nije po~eo popis dr`avne imovine SARAJEVO - Popis dr`avne imovine jo{ nije po~eo iako je Vije}e ministara BiH Komisiju za inventuru imovine formiralo prije nekoliko sedmica. "Nismo imali konstituiraju}u sjednicu Komisije za popis imovine. ^ekali smo da Vlada FBiH predlo`i svoje predstvanike u ovu komisiju kako bismo mogli po~eti s radom. Mi slim da }e mo prvu sje dni cu odr`ati naredne sedmice kada }emo dogovoriti metodologiju prikupljanja podataka o dr`avnoj imovini", rekla je ju~e Dragica Mileti}, dr`avna pravobraniteljica i ~lanica ove komisije. Vije}e ministara BiH Komisiji je postavilo rok od {est mjeseci da napravi popis cjelokupne dr`avne imovine na teritoriju BiH. Mileti}eva isti~e da je Vije}e ranije

osnovalo radnu grupu koja je napravila spisak imovine u dr`avnom vlasni{tvu koja se nalazi u inozemstvu. Komisija za dr`avnu imovinu trebalo bi da usaglasi zakon o raspodjeli cjelokupne dr`avne imovine, odnosno imovine koju je BiH dobila sukcesijom SFRJ i ~iji je vlasnik bila nekada{nja SR BiH. Vlasti BiH trenutno ne znaju koliko dr`ava ima imovine, koja je njena vrijednost i koliko dr`avne svojine nije upisano u vlasni~ke knjige. "Prona}i }emo adekvatne metoda da prikupimo podatke o cjelokupnoj dr`avnoj imovini u zemlji. Treba sa~ekati sjednicu Komisije na kojoj }emo iza bra ti pred sje da va ju }eg i usvojiti model popisa", dodala je Mileti}eva. M.^.

6

Doga|aji

qfubl!8. 5. 2009.

Rekli su

Me|unarodni monetarni fond (MMF) ~ak nam je sugerirao da budemo bla`i u u{tedama koje smo planirali.

Banke prema ovakvom na~inu rada mogu podizati kamate za 500 posto.

Ned`ad BRANKOVI], premijer FBiH

Dragan DOKO, ombdsman za za{titu potro{a~a BiH

Agencija za za{titu bilja BiH jo{ nije profunkcionisala na pravi na~in Neophodna kontrola upotrebe pesticida Qspj!{wp!eoj!qsp!dft!j!vqp!usf!cv!qft!uj!dj!. eb!v!okf!nv!of!lpo!usp!mj!|f!oj!lp!j!tusv•!okb!dj uwsef!eb!jnb!tmv!•b!kf!wb!eb!qspj!{wp!}b!•j!tb!np ewb!eb!ob!qp!tmj!kf!qstlb!okb!ifs!cj!dj!ej!nb!qspj!. {wp!ef!qmb!tj!sb!kv!ob!usaj!|uf/ #Lpe!obt!tf!lpo!usp!mj!|f!gj!obm!oj!qspj!{wpe-!b qsb!ltb!FV!kf!eb!tf!lpo!usp!mj!|f!qspj!{wp!eoj!qsp!. dft-!pe!lpo!usp!mf!{f!nmkj!|ub-!wp!ef!lp!kpn!tf!{f!. nmkj!| uf!{b!mj!w b!qb!ep!vqp!u sf!c f!qft!u j!d j!e b/ Qspj!{wp!}b•!np!sb!wp!ej!uj!vsf!eov!fwj!efo!dj!kv!p lp!sj!|uf!okv!qft!uj!dj!eb!j!vlp!mj!lp!pe!tuv!qb!pe!pwf qsb!ltf!cj!wb!esbt!uj!•op!lba!okfo#-!sf!lbp!kf!Wp!kj!. tmbw!Uslv!mkb-!|fg![b!wp!eb!{b!{b!|uj!uv!cj!mkb-!tkf!. nf!obs!tuwp!j!cj!puf!iop!mp!hj!kv!v!Qp!mkp!qsj!wsf!eopn jo!tuj!uv!uv!ST/ Po!jt!uj!•f!eb!kf-!qsj!kf!twf!hb-!qp!usf!cob!fev!. lb!dj!kb!qspj!{wp!}b!•b/ Wmb!ej!njs!Vtp!sbd-!qsfe!tkf!eojl!Vesv!af!okb!qp!. mkp!qsj!wsf!eoji!qspj!{wp!}b!•b!j!gbs!nf!sb!ST-!lb!af eb!tb!eb!jnb!tmv!•b!kf!wb!eb!qp!mkp!qsj!wsf!eoj!qspj!. {wp!}b!•j!jnb!kv!qp!tf!cof!qbs!df!mf!ob!lp!kf!tj!kv {b!twp!kv!qp!usp|!okv-!b!qp!tf!cof!{b!qsp!eb!kv/!

Iako je Gramoxon toksi~an nije potrebna nikakva dozvola za kupovinu

Otrovni herbicidi na tr`i{tu BiH Uro{ VUKI]

Odre|ene vrste herbicida, me|u kojima je i Gramoxon, treba zabranuti na na{em tr`i{tu. Zemlje EU su ga zabranile upravo zbog jakog otrova koji sadr`i, ka`e Darbi}

BANJALUKA - Na tr`i{tu BiH jo{ se mogu prona}i herbicidi koji su zabranjeni u EU i svijetu, a jedan od njih je Gramoxon, koji je ~ak uzrokovao i smrt zbog neadekvatnog kori{tenja. "Gramoxon se koristi za suzbijanje korova i on je na bazi parakvata koji spada u jake otrove. Isparljiv je na sobnoj temperaturi tako da se ne smije koristiti u zatvorenim prostorima, odnosno plastenicima jer dolazi do trovanja onoga koji s njim radi", rekao je Mile Darbi}, profesor na Odsjeku za biljne proizvode na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci. On isti~e da herbicid tipa Gramoxona ubija sve i poljoprivrednici ga uglavnom koriste za suzbijanje korova. "Nekoliko herbicida, izme|u ostalog i Gramoxon, treba zabraniti na na{em tr`i{tu. Zemlje EU su ga zabranile upravo zbog jakog otrova koji sadr`i", nagla{ava Darbi}. EU je Gramoxon zabranila prije tri godine, a prema nezvani~nim informacijama u BiH ovog hebricida godi{nje bude uvezeno oko 4.000 litara. U jednoj od poljoprivrednih apoteka u Banjaluci ka`u da litar Gramoxona ko{ta oko 27 KM i da iako je toksi~an nije potrebna nikakva dozvola za kupovinu te da ima u prodaji i ja~ih pesticida u smislu otrovnih supstanci koje sadr`e. "Kupcu se samo daju preporuke kako da se koristi i ako

se pridr`ava toga nema nikakvih problema jer se on brzo rastvara. Ima mnogo ja~ih otrova koji se kod nas koriste, ali potrebno je da se samo pridr`avaju uputstva za upotrebu", ka`u u apoteci i dodaju da kada je rije~ o Gramoxonu treba da se upotrebljava oko 20 metara udaljeno od vode i ne smije do}i u kontakt s ko`om. Mario Beus iz Ministarstva poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede FBiH ka`e da se u FBiH herbicid Gramoxon ne mo`e na}i u apotekama, ali da firme koje se bave proizvodnjom uz dokaz da imaju stru~no lice mogu da ga dobiju. "Gramoxon je kad ga stru~no lice primjenjuje bezopasan jer ima nisku karencu i za samo tri dana isparava. Problem nije u Gramoxonu, ve} u neupu}enosti proizvo|a~a", nagla{ava Beus. Ka ko ne zva ni ~no sa zna je mo, her bi cid Gra moxon je kancerogen i toksi~an i koristi se za uni{tavanje korova i trave. Njegova velika primjena je zabilje`ena u vojsci i poslije njegove upotrebe ostaje samo zemlja. Jedan od sagovornika koji `eli da ostane anoniman ka`e da ga je vojska uvijek koristila kada su u pitanju ~i{}enja pruga i mjesta na kojem se kasnije postavljaju vojni kampovi jer poslije njegove upotrebe ne ostaje ni{ta. "Na na{em tr`i{tu {to se ti~e pesticida je katastrofa jer ljudi ih ne znaju koristiti, misle - {to vi{e to bolje. Agencija za za{titu bilja, koja ne radi ni{ta, treba da kontroli{e uvoz i primjenu tih pesticida", rekao je Vladimir Usorac, predsje-

dnik Udru`enja poljoprivrednih proizvo|a~a RS. Agencija za za{titu bilja formirana je pri Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a u Ministarstvu priznaju da iako je ta agencija formirana prije nekoliko godina jo{ nije preuzela dio posla koji treba. Dragi{a Meki}, pomo}nik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ka`e da oni samo daju saglasnost na uvoz pesticida koji dostavljaju resorna ministarstva poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede. U Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Agencija za za{titu bilja treba da kontroli{e uvoz i primjenu tih pesticida

FBiH ka`u da u Federaciji ne postoji lista pesticida koji se smiju uvoziti nego samo onih koji su zabranjeni i da se trenutno radi na dono{enju nove liste. U resornom ministarstvu u RS ka`u da je u Gramoxonu aktivna supstanca parakvat - dihlorid koji je na listi dozvoljenih supstanci koje se smiju uvoziti i da je trenutno u izradi nova lista. "Spisak aktivnih supstanci koje su zabranjene za uvoz, kao i onih koje su dozvoljene, donosi Ministarstvo zdravlja", ka`e Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede RS.

Doga|aji

8. 5. 2009. qfubl

7

Darko Toma{, na~elnik op{tine Prnjavor

Utvrditi okolnosti izbijanja po`ara zahvaljuju}i po`rtvovanosti radnika i gra|ana, sa~uvana dokumentacija FOTO NN

Da je izgorjela dokumentacija za autoput, mogla bi biti rekonstruisana, ali bi taj posao dosta usporio proces eksproprijacije, kazao Gligori} Tatjana ROKVI], Rade [EGRT

PRNJAVOR - Darko Toma{, na~elnik op{tine Prnjavor, izjavio je ju~e da postoje odre|ene kontradiktornosti oko izbijanja po`ara u zgradi Geodetsko-pravno imovinske slu`be op{tine Prnjavor. Toma{ je kazao da nadle`ni organi treba da ispitaju i utvrde uzrok po`ara u zgradi Geodetskopravno imovinske slu`be op{tine Prnjavor, te da ne treba donositi preuranjene procjene vezane za

uzrok po`ara koji je zahvatio zgradu geodetske slu`be. On je rekao da su podru~noj jedinici Republi~ke uprave za geodetske poslove Prnjavor ponu|ene uslovne prostorije u okviru JU Centra za kulturu, kako bi mogli smjestiti dokumentaciju i kako bi radnici mogli da nastave s radom. Toma{ se zahvalio svim gra|anima koji su pomogli prilikom izno{enja dokumenata iz zapaljenih prostorija geodetske slu`be, kao i pri ga{enju samog po`ara.

Tihomir Gligori}, direktor Republi~ke geodetske uprave za imovinskopravne poslove, ka`e da je, zahvaljuju}i po`rtvovanosti radnika i gra|ana, sa~uvana dokumentacija. "Sa~uvana je kompletna dokumentacija vezana za poslove eksproprijacije zemlji{ta za autoput Banjaluka – Doboj, koja se odnosi na op{tinu Prnjavor", kazao je Gligori}, dodaju}i da je kojim slu~ajem i izgorjela ta dokumentacija, mogla bi biti rekonstruisana, ali da bi taj posao dosta usporio proces eksproprijacije.

MUP RS konstruktivan faktor na putu ka EU V. POPOVI]

BANJALUKA - Stanislav ^a|o, ministar unutra{njih poslova RS, rekao je da }e MUP RS u procesu pribli`avanja evropskim asocijacijama biti konstruktivan faktor. "MUP RS }e u tom procesu biti konstruktivan faktor, i to {to je mogu}e br`e. Nijedna obaveza za nas ne}e biti ne{to {to }e ~ekati posljednji trenutak realizacije. Naprotiv, mi }emo poku{ati da idemo ispred vremena", kazao je on nakon prijema povodom Dana Evrope s me|unarodnim diplomatskim i policijskim predstavnicima u BiH. ^a|o je podsjetio da je ovo tre}a godina da je MUP doma}in obilje`avanja va`nog datuma za Evropu i izrazio uvjerenje da }e ovaj dan ubudu}e biti zna~ajniji za RS i BiH, s obzirom na to da institucije ubrzano rade na pribli`avanju evropskim asocijacijama, Posebna odgovornost institucija u ostvarivanju uslova za liberalizaciju viznog re`ima

te da to daje odre|ene rezultate koji }e biti prepoznati. On je dodao da je posebna odgovornost institucija u ostvarivanju uslova za liberalizaciju viznog re`ima, navode}i da }e u tom pogledu MUP RS u~initi sve da gra|ani {to prije osjete efekte. "Imamo obaveze i odgovornost u ostvarivanju uslova za liberalizaciju viznog re`ima i MUP RS }e u~initi sve da gra|ani {to prije osjete pozitivne efe-

Ko ne po{tuje zakon snosi}e posljedice Tub!oj!tmbw!_b!}p-!nj!ojt!ubs!vov!usb|!okji!qp!. tmp!wb!ST-!j{kb!wjp!kf!eb!ps!hb!oj!lp!kj!tf!cb!wf!tmv!. •b!kfn!Hp!sb!ob!Nj!lb!op!wj!~b-!ob!•fm!oj!lb!Tub!oj!df kb!wof!cf{!ckf!eopt!uj!v!Qsj!kf!ep!sv-!jnb!kv!qv!ov!qp!. es|lv!NVQ.b!ST!j!okf!hb!mj!•op/ Ob!qj!ub!okf!eb!mj!~f!Nj!lb!op!wj~!cj!uj!puqv!|ufo!blp cv!ef!qp!ej!hov!ub!lsj!wj!•ob!qsj!kb!wb!qsp!ujw!okf!hb!po kf!sf!lbp!eb!#usf!cb!qp!|up!wb!uj!tb!np!{b!lpo!j!oj!|ub esv!hp#/! #[b!lpo!j!qsp!qj!tj!tv!kb!toj!j!pobk!lp!of!{ob!eb!ji •j!ub!jmj!•j!ub!lsj!wp!np!sb!eb!top!tj!qp!tmkf!ej!df#-!qp!. sv!•j!p!kf!_b!}p/ Nj!lb!op!wj~!kf!tv!tqfo!ep!wbo!ob!lpo!|up!kf!jt!usb!. hb!qp!lb!{mb!eb!kf!mb!aop!ep!kb!wjp!eb!kf!v!sft!up!sb!. ov!v!Qsj!kf!ep!sv!qpt!ubw!mkf!ob!cpn!cb/ kte", rekao je on. Prijemu ~iji je doma}in bio MUP RS prisustvovali su predstavnici Policijske misije EU, EUFOR-a, OHR-a, konzulata Srbije, Slovenije, Francuske, Hrvatske, te predstavnici medija iz RS. Dan Evrope, 9. maj, ustanovljen je kao dan sje}anja na [umanovu deklaraciju, kojom je prije 58 godina po~eo proces evropskih integracija. Na samitu lidera EU u Milanu 1985. godine odlu~eno je da se 9. maj proslavlja kao Dan Evrope.

Zemljotres potresao Bosansku Krajinu BA NJA LU KA - Ze mljo tres ja~ine 3,8 stepeni po Rihte ru i pro ci je nje nim intenzitetom u epicentralnoj zoni od pet do {est stepeni Merkalijeve skale na planini Kozari ju~e u 14.11 mogao se osjetiti u cijeloj Bosanskoj Krajini. Prema informacijama iz Hidrometeorolo{kog zavoda RS, potres su najja~e osjetili mje{tani Omarske i Lamovite. "Primili smo dosta poziva zabrinutih gra|ana iz mnogih gradova u regiji, {to zna~i da se zemljotres osjetio na {irem podru~ju. Za sada je najvi{e poziva stiglo iz Prijedora i Kozarske/Bosanske Dubice ", rekla je Snje`ana Cviji}, na~elnik Odjeljenja za seizmologiju. Kako saznajemo iz Republi~kog centra za osmatranje, oba vje {a ta va nje i uzbunjivanje Banjaluka, materijalne {tete su mogu}e na slabije gra|enim objektima u epicentralnoj zoni. A.St.

Prema njegovim rije~ima, posao eksproprijacije u Prnjavoru ide brzim tempom jer je od 817 zahtjeva koji se odnose na ovu op{tinu 400 zahtjeva rije{eno za samo osam dana. Zahvaljuju}i "Taj posao }emo nastaviti i dalje kapo`rtvovanosti ko bismo do 30. juna izvr{ili proces eksproprijaciradnika i je i Vladi RS predali urednu dokumentaciju", gra|ana, rekao je Gligori}. sa~uvana Maja \akovi}, portparol banjalu~kog tu`ila{dokumentacija tva, nije mogla da ka`e {ta je uzrok po`ara i rekla je da je istraga jo{ u toku.

ZA ILI PROTIV Pi{e: Nata{a KRSMAN

U{tede Predstavnici vlasti u BiH proteklih dana gr~evito su se borili da im Me|unarodni monetarni fond (MMF) odobri kredit kunu}i se da }e napraviti u{tede u javnoj potro{nji. U {ta su se zakleli ~elnicima MMF-a, ne zna se, a da su dr`ali iza le|a prekr{tena dva prsta koji govore "pik - ne va`i", to je sasvim sigurno. Pa, znamo se dobro. Nije ni prvi, ni posljednji put da ovda{nje vlasti daju obe}anja zaklinju}i se u sve {to im je sveto, a onda urade druga~ije. U{tede }e napraviti na le|ima bud`etskih korisnika koji nam lije~e i {koluju djecu, a sebi i svojim savjetnicima i dalje }e pla}ati rad u komisijama, putne tro{kove, odvojeni `ivot, kupova}e nova Treba li nam vozila, iznajmljivati prostorije i kuuop{te kredit MMF-a povati namje{taj. ako }e i taj novac biti Treba li nam uop{te kredit MMF-a potro{en na ugodno ako }e i taj novac biti potro{en na vladanje {irokim ugodno vladanje {irokim narodnim narodnim masama masama? Samo za zakup prostorija iz bud`eta institucija BiH ove godine bi}e potro{eno 8,6 miliona KM vi{e nego pro{le. Svi se `ale kako im je tijesno i neuslovno, neki ka`u da rade u nehumanim uslovima. Ne zna se {ta bi im na ovo odgovorili rudari ko ji `i vi iza |u iz ja ma gdje ru du va de po aus tro ugar skim standardima?! U posljednje dvije godine u bud`etu bh. institucija imali su vi{ak od 180 miliona KM. U {ta su to potro{ili? Za kupovinu, izgradnju ili rekonstrukciju zgrada o~igledno nisu jer zakupnine im rastu iz godine u godinu. Zato su mnogi ministri odlu~ili da kupe stanove u Sarajevu jer im se vi{e isplati da pla}aju ratu banci od onog {to iz bud`eta dobiju za odvojeni `ivot. Ko ne zna sebi - ne zna ni drugima.

8

Doga|aji

qfubl!8. 5. 2009.

Vijesti Prijem za nosioce partizanske spomenice Stupili u generalni {trajk

PRIJEDOR - Povodom Dana pobjede nad fa{izmom, 9. maja, na~elnik Prijedora Marko Pavi} ju~e je uprili~io prijem za nosioce partizanske spomenice. Od 564 biv{a borca NOR-a i nosioca partizanske spomenice od 1941. do 1945. godine sa podru~ja U toj borbi poginula su 2.894 borca u partizanskim redovima

Prijedora, `ivih je osam, a ~etverica su bila na prijemu kod na~elnika. Prema Pavi}evim rije~ima, Prijedor ima izuzetan udio u antifa{isti-

~koj borbi, jer je narod tog kraja i potkozarskih sela u NOB-u podnio velike `rtve. "Iz svih tih razloga svijetle tradicije antifa{izma se ne smiju zaboraviti, a posebno mlade generacije treba to da znaju", kazao je Pavi}. Blagoja Gaji}, predsjednik SUBNOR-a RS, rekao je da je 9. maj i dan sje}anja na sve borce Narodnooslobodila~kog rata, koji su izvr{ili ~estit zadatak prema svom narodu, donijev{i mu slobodu. "U toj borbi poginula su 2.894 borca u partizanskim redovima i to se ne smije zaboraviti niti minimizirati", naveo je Gaji}. D.K.

Romske porodice tra`e ubijenu djecu BROD - Op{tinskom udru`enju za tra`enje zarobljenih boraca i nestalih civila iz Broda u posljednjih nekoliko dana se javljaju romske porodice iz Srbije, koje navode da su njihova djeca likvidirana kada su se autobusima u maju 1992. godine iz Broda uputila preko Hrvatske ka evropskim zemljama. "Nakon {to je objavljeno da su romska djeca, bje`e}i s ratom zahva}enog podru~ja, kod Broda zaustavljena i likvidirana, porodice iz Srbije su ovih dana kontaktirale na{e udru`enje", rekao je Marko Grabovac, predsjednik Udru`enja. On je naveo da je prije ~etiri godine na muslimanskom groblju u Sijekovcu, kraj Broda, iskopana masovna grobnica s 59 `rtava, od koji su 23 `rtve djeca iz jednog od ~etiri autobusa koji su prevozili romsku djecu.

Stanovi za devet porodica ZVORNIK - Rade Ristovi}, ministar rada i bora~ko-invalidske za{tite RS, uru~io je ju~e u Zvorniku klju~eve stanova za devet porodica poginulih boraca. On je naveo da su uru~eni klju~evi od tri garsonjere, dva jednosobna i ~etiri dvosobna stana i izrazio zadovoljstvo {to su ove porodice dobile krov nad glavom. Ristovi} je rekao da je Vlada RS za izgradnju ovih stanova izdvojila 330.000 KM, a op{tina Zvornik oko 100.000 KM. "U RS trenutno ima 4.227 porodica koje nisu stambeno zbrinute, od kojih }e 1.668 porodica dobiti stanove, dok }e 2.559 dobiti nepovratna sredstva za stambeno zbrinjavanje", rekao je Ristovi}. Istakav{i da je u ovoj godini planirano da {est porodica u Zvorniku dobije nepovratna sredstva za stambeno zbrinjavanje, Ristovi} je naveo da je planirano da u 2010. godini jo{ 59 porodica dobije nepovratna sredstva. (Srna)

ZVORNIK - Radnici Rekreati vno-spor tskog cen tra iz Zvornika stupili su ju~e u generalni {trajk jer im nije ispla}en dio januarske i plate za fe bru ar i mart, pot vrdio je predsjednik Sindikata ove javne ustanove Goran Bo`i}. Bo`i} je rekao da, osim plata, radnicima nisu ispla}eni ni tro{kovi prevoza za pet posljednjih mjeseci. On je istakao da radnici, nezadovoljni stanjem u ovoj usta no vi, tra `e i smje nu direktora Rekreativno-sportskog centra Milenka Nikoli}a. Nikoli} je istakao da ispunjenje zahtjeva radnika zavisi od na pla te po tra `i va nja ove us ta no ve, ko ja u ovom tre nut ku izno se oko 80.000 KM. (Srna)

Pojedine {kole u RS zabrinute zbog sve manjeg broja upisanih |aka u prvi razred

Recesija nije kriva za stanje u BiH SARAJEVO - BiH je, uprkos velikim resursima kojima raspola`e, i ranije bila u ekonomskoj krizi, te recesija koja je zahvatila cijeli svijet nije kri va za sa da{ nje sta nje u BiH, kazao je Obrad Belenzada, predsjednik Konfederacije sindikata RS. U~es tvu ju }i u ra du okru glog stola o temi "Partnerstvo za socijalnu pravdu - politi~ko-sindikalni dijalog", koji je u Sarajevu odr`an u organizaciji SDP BiH, Belenzada je naglasio da je polo`aj radnika u BiH veoma lo{. On je izrazio bojazan da se pod pla {tom svjet ske kri ze kriju odre|ene nesposobnosti menad`menta i vlasti. Belenzada je istakao da se ovakvo stanje mora iz temelja promijeniti. Edhem Biber, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, istakao je da je interes sindikata da sara|uju sa svim po li ti ~kim stran ka ma ko je `e le po dr`a ti nji hov rad na za{titi ekonomskog i socijalnog statusa, prije svega zapo sle nih, ali i os ta le populacije. (Srna)

Prva~i}a i do Do}i }emo u situaciju da imamo vi{ak kadra. Nadamo se da }e resorno ministarstvo prona}i rje{enje o tehnolo{kom vi{ku radnika, istakao Sandev

Bojana DIVLJAK

BANJALUKA - U pojedinim {kolama u Republici Srpskoj ove godine upisano je ~ak i do 50 odsto manje prva~i}a u odnosu na pro{lu godinu, pa direktori upozoravaju da }e zbog toga imati problema sa vi{kom kadra. Slav~o Sandev, direktor Osnovne {kole "Vuk Karad`i}" iz Vi{egrada, rekao je da je kod njih u {koli pro{le godine upisano 110 prva~i}a, a ove godine njih 80. "To nam predstavlja veliki problem, jer }emo do-

}i u situaciju da imamo vi{ak kadra. Nadamo se da }e resorno ministarstvo prona}i rje{enje o tehnolo{kom vi{ku radnika", istakao je Sandev. On je dodao da u~iteljima u ovom trenutku nije svejedno jer ne znaju {ta ih o~ekuje, te da li }e u budu}nosti imati posao. Rajka ^aji}, v.d. direktora Osnovne {kole "Vojislav Ili}" iz Krupe na Vrbasu, rekla je da je kod njih u {koli ove godine upisano 50 odsto manje u~enika. "Pro{le godine u na{u {kolu upisana su 42 prva~i}a, a ove godine 21 u~enik. Raspitali smo se kakvo je stanje u ostalim {kolama i dobili informacije da je i kod njih smanjen broj upisane djece", rekla je ^aji}eva. Ona je dodala da je najbitnije da se to ne}e odraziti na broj zaposlenih u~itelja i da radnici ne}e ostati bez posla.

U FOKUSU

Pi{e: Maja RENER

Petosedmi~na akcija inspekcija u FBiH obuhvati}e firme iz pet oblasti

Kontrola u najmanje 20.000 preduze}a SA RA JE VO - In spe kcij ska kon tro la ra da na crno, koja po~inje u ovom mjesecu i traja}e pet sedmica, obuhvati}e najmanje 20.000 pravnih subjeka ta u FBiH, re kao je Ibra him Ti rak, di re ktor Federalne uprave za inspekcijske poslove. Istakao je da }e 120 do 150 kantonalnih i federalnih inspektora kontrolisati prije svega po{tivanje propisa iz oblas ti ra da i ra dnih odno sa u ve te ri nar skim stanicama, mesarama, klaonicama, pilanama i kamenolomima. "Idemo ciljano na odre|ene oblasti u kojima imamo najvi{e indicija da ima prekr{aja. Rije~ je o oblastima zdravstvene za{tite, veterinarstva, {umarstva,

eksploatacije mineralnih sirovina i saobra}aja. Svi }e biti pregledani po pitanju rada i radnih odnosa, a sve ostalo }e biti specijalisti~ke kontrole subjekata iz tih oblasti", dodao je Tirak. Kazao je da je glavni zadatak, s obzirom na rast broja nezaposlenih i broj otkaza, utvrditi da li postoje manipulacije. Upozorio je da }e poslodavci biti ka`njeni ako zatvore objekte uo~i dolaska inspekcija. "Nema zatvaranja radnji pred inspekcijom jer }e one onda biti zape~a}ene. Pe~a}enje ko{ta 1.000 KM pa neka vide da li im se isplati", naglasio je Tirak odbijaju}i re}i kada i gdje po~inje kontrola. "Nije nam cilj kazniti nego da se oblast ure|uje.

Poslodavci }e biti ka`njeni ako zatvore objekte uo~i dolaska inspekcija, rekao Tirak

Formira}emo mje{ovite ekipe. Inspektori iz Livna i}i }e u, na primjer, Sarajevo, iz Sarajeva u Tuzli i tako dalje", dodao je Tirak. Edhem Biber, predsjednik Saveza samostalnih sin di ka ta BiH, pro cje nju je da u FBiH ima vi {e od 50.000 radnika na crno, a najvi{e u trgovini, ugostiteljstvu, te u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina. "Akciju treba pro{iriti na sve oblasti, posebno trgovinu, ugostiteljstvo, gra|evinarstvo. Prethodna akcija, koja je po~ela 2007. godine, dala je fantasti~ne rezultate. Vi{e od 80.000 ljudi je prijavljeno. Ima prostora da se jo{ 50.000 osoba prevede iz neformalnog u formalni sektor. To bi bilo zna~ajno za fondove i bud`et", kazao je Biber.

Doga|aji

manje 50 odsto

Prema dosada{njim podacima, upisan 4.251 u~enik

"Situacija nije pozitivna, ali ne mo`emo ni{ta promijeniti. Djeca koja su upisana bi}e prihva}ena na najbolji mogu}i na~in", pojasnila je ^aji}eva. U Osnovnoj {koli "Desanka Maksimovi}" u Ribniku potvrdili su da je ove godine upisano manje 50 odsto u~enika u odnosu na pro{lu godinu. U nekim {kolama bude upisano desetak ili ~ak i manje djece

"Pro{le godine smo u {koli imali 34 prva~i}a, a ove godine ih je upisano samo 18, {to je zabrinjavaju}e", kazali su u {koli "Desanka Maksimovi}". Miroslav Bobrek, pomo}nik ministra prosvjete i kulture RS, rekao je da su sada 82 osnovne {kole dostavile podatke o broju upisanih u~enika u prvi ra-

zred {kolske 2009/2010. godine. "Prema tim podacima, upisan je 4.251 u~enik. U pojedinim {kolama zna~ajno je smanjen broj prva~i}a u odnosu na pro{lu godinu", kazao je Bobrek. On je dodao da neke {kole upisuju, na`alost, tek desetak ili ~ak i manje djece, dok druge upisuju i po pet-{est odjeljenja po 25 u~enika. "Pro{le godine u RS upisano je ukupno 10.836 prva~i}a. Ima}emo kompletnije podatke kada nam sve {kole dostave podatke o broju upisane djece", istakao je Bobrek. Bobrek je podsjetio da se ove godine u {kolu upisuju djeca ro|ena od jeseni 2002. do septembra 2003. godine. Na zahtjev roditelja i uz pozitivno mi{ljenje upisne komisije, u {kolu mogu biti upisana i djeca koja do kraja 2009. godine napune {est godina.

Neizvjesno usvajanje zakona o pravima invalida u FBiH

Sporan novac za sprovo|enje S. VELI]

SARAJEVO - Predstavnici vlasti FBiH jo{ nisu utvrdili koliko bi ko{talo provo|enje zakona o osnovnim pravima osoba s onesposobljenjem, tako da nije poznato ni kada }e i ho}e li ovaj zakon biti usvojen. Na posljednjoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH zaklju~eno je da predsjednica FBiH Borjana Kri{to hitno mora organizovati sastanak predstavnika izvr{ne i zakonodavne vlasti FBiH kako bi ustanovili koliko je ovaj zakon realan. Sastanak nije odr`an, a Kolegij Doma naroda nema povratnu informaciju od predsjedince FBiH. Tokom pregovora s Me|unarodnim monetarnim fondom vlasti u BiH su upozorene kako ne bi trebalo da usvajaju zakone za ~iju provedbu ne}e imati finansijsku podlogu. Ned`ad Brankovi}, premijer FBiH, ka`e da }e u pripremi rebalansa bud`eta biti razmatrana finansijska konstrukcija za realizaciju zakona. "Moramo u{tedjeti, ali stvari ne treba gledati pojedi-

na~no. Moramo prilago|avati bud`et i raditi u svim segmentima", kazao je Brankovi}. Vjekoslav Bevanda, ministar finansija FBiH, tvrdi da ovo ministarstvo jo{ nije dobilo na razmatranje zakon o osnovnim pravima osoba s onesposobljenjem. "Ne znam ho}e li biti novca za implementaciju ovog zakona. Ako ne bude novca za njegovu provedbu mi{ljenje Ministarstva }e biti da zakon ne mo`e biti usvojen", rekao je Bevanda. Ako ne bude novca, mi{ljenje Ministarstva finansija bi}e da zakon ne mo`e biti usvojen

Izmir Had`iavdi}, sekretar Doma naroda Parlamenta FBiH, tvrdi da Kolegij ne}e bje`ati od zakona i da }e ga staviti na dnevni red. "Zakon bi trebalo da bude na dnevnom redu. Od delegata }e zavisiti njegova dalja sudbina. ^ekamo mi{ljenje Vlade FBiH i ~elnika FBiH", ka`e Had`iavdi}.

8. 5. 2009. qfubl

9

10

Doga|aji

qfubl!8. 5. 2009.

Kata Senjak za anga`man u komisijama naplatila 60.511 KM, Marko Raj~evi} 48.300 KM, a Niko Grube{i} 47.400 KM

CIN istra`io ko su najbolje pla}eni ~lanovi komisija u BiH u periodu od 2006. do 2008. godine

Senjakova najpla}enija ~lanica komisija u BiH

Najpla}eniji Senjakova, Raj~evi} i Grube{i} SARAJEVO - Kata Senjak, predsjednica Ustavnog suda FBiH, Marko Raj~evi}, sudija Ustavnog suda RS, i Niko Grube{i}, zamjenik ministra pravde BiH, su u periodu od 2006. do 2008. godine na ime ~lanstva u komisijama zajedno zaradili vi{e od 155.000 maraka. Senjakova je za anga`man u komisijama naplatila 60.511 KM, Raj~evi} 48.300 KM, a Grube{i} 47.400 KM. Grube{i}, Nikola Sladoje i Jusuf Halilagi}, visokorangirani funkcioneri Ministarstva pravde BiH, su u dr`avnim komisijama u pomenutom periodu ukupno zaradili najmanje 127.000 KM. Prema podacima do kojih je do{ao CIN, najbolje pla}eni ~lan komisija u dr`avnim institucijama u tom periodu sa 47.400 KM bio je Grube{i}, pomo}nik ministra pravde. Za nepune tri godine Grube{i} je bio ~lan najmanje osam komisija. Najplodnija godina za njega bila je 2006. kada je u komisijama naplatio 32.038 KM. Iste te godine bio je na funkciji zamjenika ministra pravde. U spomenutom trogodi{njem periodu, Sladoje, tako|er pomo}nik ministra pravde, u komisijama je zaradio 41.162 KM, dok je Halilagi}u, sekretaru Ministarstva ispla}eno 38.911 KM. Sladoje je radio u tri, a Halilagi} u ~etiri komisije. Ministarstvo finansija i trezora BiH je u izvje{taju o komisijama iz 2007. godine upozorilo da su "neki od ru-

kovodilaca u Ministarstvu pravde uklju~eni u tri, ~etiri ili ~ak {est komisija". Za Halilagi}a je tako normalno {to on i drugi pomo}nici ministra istovremeno rade u vi{e komisija i {to zara|uju i po nekoliko desetina hiljada KM. On i njegove kolege Grube{i} i Sladoje ka`u da u Ministarstvu rade najve}i stru~njaci za upravu i pravosu|e i da je stoga logi~no da ba{ oni vode stru~ne, upravne i pravosudne ispite. Grube{i} obja{njava da su komisije imenovane na izri~iti zahtjev ministra pravde ili premijera. "Nisam ja svojom voljom u{ao u komisiju. Meni je nare|eno pismeno. I {ta sam ja trebao re}i - ne}u naknadu", ka`e on. Ka ta Se njak, predsjednica Ustavnog suda FBiH, je za svoj anga`man u ~etiri komisije naplatila 60.511 KM {to u prosjeku iznosi 1.891 KM mjese~no, pored svoje redovne plate od 3.800 KM. Ona je u tom periodu u prosjeku zara|ivala 5.691 KM mjese~no. Senjakova je, prema podacima koje je prikupio CIN, najpla}enija ~lanica komisija u BiH uop{te. Od septembra 2008. godine plata Senjakove kao predsjednice Ustavnog suda FBiH pove}ana je na 4.400 KM. Senjakova ka`e da njene naknade nisu ispla}ivane iz bud`eta ve} od uplata kandidata koji su se prijavljivali za stru~ne, pravosudne ili notarske ispite. Dodaje ujedno da je svaki nov~i} zaradila. Hajrudin Hajdarevi}, sudija Vrhovnog suda FBiH,

Plate ostaju iste LIVNO - Primanja korisnika bud`eta u drugom kvartalu }e ostati ista kao i u prvom, dogovoreno je na ju~era{njem sastanku predstavnika sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja i MUPa Hercegbosanskog kantona s pregovara~kim timom Vlade ovog kantona. O postignutom dogovoru Vlada i sindikati potpisa}e jedinstveni sporazum do kraja maja ove godine, kojim }e biti definisana primanja korisnika bud`eta za drugi kvartala ove godine. Ovaj sastanak je nastavak razgovora pregovara~kog tima Vlade s predstavnicima sindikata koji je po~eo 20. aprila u sklopu mjera koje je preduzela Vlada Hercegbosanskog kantona radi prevladavanja krize. (Fena)

Sramotno mala kazna SARAJEVO - Udru`enje za za{titu i sigurnost djece "Djeca - Dje~je carstvo" osu|uje "sramotno malu kaznu" koju je Op{tinski sud @ivinice izrekao Almiru Dedai}u, koji je kao ~uvar na Psihijatrijskoj klinici Univerziteta u Tuzli imao seksualne odnose s trinaestogodi{njom pacijentkinjom. U saop{tenju za javnost Udru`enje je podiglo glas protiv nepravde jer se tu`ila{tvo nagodilo s okrivljenim i time zape~atilo ovaj slu~aj, ali i glas protiv pomirljivosti gra|ana sa svim onim {to ~ine oni koji bi trebalo da donose pravdu i {tite `rtve. "^injenica da se povodom ovog slu~aja nije oglasio niko od aktivista za ljudska i dje~ja prava, te prava `ena, govori o letargiji koja vlada na{im dru{tvom", saop{tilo je ovo udru`enje. (Fena)

Kontrola biciklista i motociklista TUZLA - Pripadnici MUP-a TK u maju }e intenzivirati akciju kontrole motociklista i biciklista, koji su, kao i pje{aci, ozna~eni kao najugro`enije kategorije u~esnika u saobra}aju. Policija }e kontrolisati koliko motociklisti i biciklisti po{tuju saobra}ajne propise u pogledu brzine, semafora, preticanja kolona i drugog, ali i posjeduju li potrebnu opremu, posebno kacige. "To su kategorije u~esnika u saobra}aju koje predstavljaju posebnu opasnost, jer mogu razviti velike brzine, imaju velike mogu}nosti za manipulacije, preticanje kolona, prolazak kroz crveno. Cilj nam je preventivno uticati i na ovu kategoriju, kako bismo pove}ali stepen bezbjednosti svih u~esnika u saobra}aju", izjavio je Miralem Malki}, glasnogovornik MUP-a TK. U akciji kontole pona{anja pje{aka, nekoliko desetina ih je dobilo prekr{ajne naloge, a veliki broj ih je upozoren. J.[.

je za anga`man u komisijama zaradio 46.221 KM, {to u prosjeku iznosi 1.444 KM mjese~no. Ako se ima u vidu da mjese~na plata sudije Vrhovnog suda FBiH iznosi 3.800 KM, Hajdarevi} je u tom periodu u prosjeku mjese~no zara|ivao 5.244 KM. Njegov kolega Mirko Bo{kovi}, u to vrijeme sudija Ustavnog suda FBiH, je u komisijama zaradio 44.660 KM, {to u prosjeku iznosi 1.395,60 KM mjese~no. Uz platu od 3.800 KM, njegova prosje~na mjese~na primanja su iznosila 5.195,60 KM. Ista slika je i u RS. Marko Raj~evi}, sudija Ustavnog suda RS, je u periodu od januara 2006. do jula 2008. godine zaradio 48.300 KM na ime ~lanstva u komisijama. U prosjeku to je 1.558 KM mjese~no. Uz mjese~nu platu od 3.800 KM, Raj~evi} je u prosjeku mjese~no zara|ivao 5.358 KM. Prema podacima koje je prikupio CIN, Raj~evi} je najbolje pla}eni ~lan komisija u RS. U istom periodu Nikola Kova~evi}, pomo}nik ministra pravde RS, zaradio je u komisijama u RS i BiH 41.352 KM, odnosno u prosjeku 1.334 KM. Njegova mjese~na plata u 2006. i 2007. godini je iznosila 1.723 KM, a u 2008. godini 3.000 KM. Enes Ha{i}, zamjenik ombudsmana RS, je zaradio 38.000 KM komisijskih naknada, {to u prosjeku iznosi 1.226 KM mjese~no. Imaju}i u vidu da je njegova mjese~na plata, kako ka`e, iznosila 3.000 KM, Ha{i} je u

tom periodu u prosjeku zara|ivao 4.226 KM. Fuad Kasumovi}, ~ovjek koji je pokrenuo reformu komisijskog sistema u dr`avi, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, ka`e da je nemoralno da neko, mimo svog redovnog rada, dodatno u komisijama zaradi po 30.000 i 40.000 KM. Prema podacima do kojih je do{ao CIN, naknade su u nekim slu~ajevima bile i vi{e od plata. Tako je Grube{i} u 2006. godini primio 32.380 KM naknada, dok je njegova ukupna godi{nja plata iznosila 26.671 KM. PlaNaknade u nekim slu~ajevima bile i vi{e od plata

ta Halilagi}a u 2006. bila je 18.394 KM, a naknada za rad u komisijama 23.399 KM. Sladoje je u komisijama iste godine zaradio 16.500 KM, dok mu je ukupna plata iznosila 15.362 KM. Novom odlukom o formiranju komisija i isplatama naknada na dr`avnom nivou uvedena je podjela komisija u ~etiri grupe i shodno tome utvr|ene su maksimalne naknade za ~lanove. Prema podacima do kojih je do{ao CIN, devet ministarstava je u 2006. godini ~lanovima komisija isplatilo 809.921 KM, dok je 2008. godine ispla}eno svega 166.640 KM. (CIN)

Nedefinisani pregledi za nastavnike S. VELI]

SARAJEVO - Sistematski pregledi prosvjetnih radnika u kantonima su neure|ena oblast, iako na nivou FBiH postoji pravilnik kojim je to detaljno definisano. U pojedinim kantonalnim ministarstvima obrazovanja ka`u kako je sistematski pregled za prosvjetne radnike obavezan jednom godi{nje, ali da jo{ nisu ta~no utvrdili {ta pregled treba da obuhvati. Sabaheta Zvizdi}, pomo}nik ministra obrazovanja Kantona Sarejvo, ka`e kako su sistematski pregledi obavezni, ali da njihov sadr`aj ovisi od {kole do {kole. Sadr`aj pregleda zavisi od {kole do {kole

"Ovo je jo{ neure|ena oblast i podzakonskim aktima poku{at }emo je rije{iti. Sad sistematski pregled u ve}ini {kola podrazumijeva pregled interniste, neuropsihijatra i okuliste", rekla je Zvizdi}eva. Dodala je kako bi sistematski pregled za prosvjetne radnike trebalo da bude zahtjevniji, odnosno da osim laboratorijskih pretraga obuhvati detaljniji pregled pulmolo ga, te ne urop si hi ja tra, na osno vu ko jeg bi bi lo utvr|eno da li nastavnik zaista mo`e raditi s djecom.

Na neure|enost ove oblasti upozoravali su i ombudsmani FBiH, odnosno njihov nekada{nji odjel za prava djeteta. "Bilo je slu~ajeva gdje je nastavnik maltertirao djecu zbog njihove nacionalne pripadnosti. Uprava {kole bila je svjesna problema, ali nije znala kako da ga rije{e", istakli su u ovoj instituciji. Nastavnici u O[ "Fahro Ba{~elija" u Gora`du sistematski pregled obavljaju pred po~etak {kolske godine i on podrazumijeva rendgen plu}a, briseve grla i nosa, te psiho-test.

Koliko novca toliko pregleda Nvt!ub!gb!Dv!qmpw-!nj!ojt!ubs!{esbw!mkb!LTlb!af!lb!lp![esbw!tuwf!ob!jo!tqf!ldj!kb!of!lpo!usp!mj!|f v!lpo!uj!ov!juf!uv!{esbw!tuwf!of!lbs!up!of!qspt!wkf!uoji sb!eoj!lb-!ub!lp!eb!tv!qsp!qvt!uj!v!pwpn!tf!hnfo!uv np!hv!~j/! #Lpe!obt!twj!j{!ckf!hb!wb!kv!ef!ub!mkoj!kf!tjt!uf!nbu!. tlf!qsf!hmf!ef!kfs!ji!np!sb!kv!qmb!uj!uj/!Pwj!qsf!hmf!ej tv!twf!ef!oj!ob!nj!oj!nvn#-!jt!ub!lbp!kf!Dv!qmpw/! J!v!Nj!ojt!ubs!tuwv!pcsb!{p!wb!okb![f!oj!•lp.ep!cpk!. tlph!lbo!up!ob!jt!uj!•v!lb!lp!ef!ub!mkbo!qsf!hmfe!lp!. |ub-!uf!eb!tjt!uf!nbu!tlj!qsf!hmf!ej!pwj!tf!pe!opw!db lp!kj!kf!ob!sb!tqp!mb!hb!okv/!

Doga|aji Zavr{ena nastava za srednjo{kolce maturante BANJALUKA - Nastava za 15.164 ma tu ran ta sre dnjih {kola u RS zavr{ava se danas, a 22. maja za u~enike devetih razreda, saop{teno je iz Ministarstva prosvjete i kulture RS. Nastava za sve ostale u~eni ke za vr{a va se 5. ju na 2009. godine. Anton Kasipovi}, ministar prosvjete i kulture RS, tim je po vo dom ma tu ran ti ma uputio ~estitku. "Iskrene ~estitke svim maturantima koji su uspje{no zavr{ili srednje obrazovanje i na la ze se pred odlu kom koja }e odrediti njihovu budu}nost. Kojim god putem da krenu, `elio bih da im na prvom mjestu bude po{ten rad, a `elja za znanjem vodilja kroz `ivot'', kazao je Kasipovi}. On je podsjetio maturante da su oni veoma va`ni za RS i da se cijene zanimanja za koja su se opredijelili. ''Vjerujemo da }e ste~enim zna njem i ra dom oni graditi bolju budu}nost. Savjet onima koji `ele da nastave {kolovanje je da biraju ona za ni ma nja ko ja su tra`ena na tr`i{tu rada jer }e po sticanju diplome imati obezbije|en posao'', istakao je Kasipovi}. B.Vu.

8. 5. 2009. qfubl

11

Nakon {to su zbog nedozvoljenog sadr`aja histamina sa slovena~kog tr`i{ta povu~ene konzerve eva

U BiH nema sporne tunjevine Selma VELI], Bojana VU^ENOVI]

SARAJEVO, BANJALUKA - Na tr`i{tu BiH nema ''Podravkine'' konzervirane tunjevine eva, koja je povu~ena sa slovena~kog tr`i{ta nakon {to je utvr|eno da sadr`i nedozvoljenu koli~inu histamina, saop{teno je iz "Podravke". U saop{tenju se navodi da je cijela koli~ina serije proizvoda tunj fileti u kojoj je prona|en histamin ~ija je koli~ina ve}a od dopu{tene, bila isporu~ena u "Mercator" u Sloveniji i da je odmah povu~ena s prodajnih mjesta. Rije~ je o konzervama od 115 grama sa datumom proizvodnje 20.3.2009, zlatno-crvene boje i pravougaonog oblika. Agencija za bezbjednost hrane BiH nema informacija da na bh. tr`i{tu ima konzervi filtrirane tunjevine eva u maslinovom ulju, koja sadr`i histamin u

"VITAMINKA" AD BANJALUKA B A NJ A L U K A Bra}e Pi{telji}a 22

nedozvoljenim koli~inama, niti je takvu obavijest dobila od Direkcije za za{titu zdravlja Evropske komisije. Zoran \eri}, zamjenik direktora Agencije za bezbjednost hrane BiH, istakao je ju~e kako Direkcija za za{titu zdravlja EK prati protok hrane i da }e, zajedno s vlastima Slovenije upozoriti nadle`ne institucije u BiH, ukoliko se pojavi sumnja da ovakvih proizvoda ima i na bh. tr`i{tu. "Ukoliko dobijemo informaciju da ova tunjevina, koja u sebi sadr`i nedozvoljene koli~ine histamina, postoji i na na{em tr`i{tu, obavezat }emo nadle`ne inspektore da prekontroli{u prodavnice, a proizvo|a~u da povu~e svoje proizvode iz prodaje", rekao je \eri}. Podsjetio je da inspektori samostalnu mogu da kontroli{u tr`i{te, te da do|u do informacija da li ovakvih proizvoda zaista ima u BiH. Drago Nedi}, direktor Kancelarije za veterinar-

Broj: 179/2009. god. Dana: 07.05.2009. god.

Rije~ je o konzervama od 115 grama, zlatno-crvene boje i pravougaonog oblika

stvo BiH, rekao je da je u BiH u posljednjem periodu bilo osam uvoza eva tune, zadarskog proizvo|a~a "Adria" ali da nijedan nije bio s datumom proizvodnje od 20. marta. "Roba je ulazila na grani~nim prelazima Kamensko, Iza~i} i Gorica. I dalje }emo provjeravati sve uvezene koli~ine ove robe", kazao je Nedi}. Jelena Ravlija, {ef Epidemiolo{ke slu`be u Zavodu za javno zdravstvo FBiH, kazala je da je prekomjerno uno{enje histamina kod ljudi okarakterisano kao trovanje hranom. "Ispoljava se kao te`ak oblik alergije s lupanjem srca, crvenilom posebice o~iju, povra}anjem, mu~ninom, glavoboljom. Nema smtrnosti. Pove}ane koli~ine histamina javljaju se u ribljim proizvodima, pogotovo kod bajatih riba", kazala je Ravlija. Siptomi se pojavljuju od deset minuta do tri sata nakon konzumacije.

Na osnovu ~lana 60 Zakona o ure|ewu prostora ("Sl. glasnik Republike Srpske", br. 84/02-pre~i{}eni tekst, 14/03, 112/06. i 53/07) ODJEQEWE ZA PROSTORNO URE\EWE I STAMBENO-KOMUNALNE POSLOVE OP[TINE KOZARSKA DUBICA kao nosilac pripreme plana, obavje{tava javnost da }e

U skladu s ~lanom 53 Statuta i ~lanom 7 Poslovnika o radu Skup{tine akcionara "Vitaminka" AD Banjaluka, a na osnovu Odluke broj 178 od 2009. godine Upravni odbor

JAVNI UVID

SAZIVA

U NACRT IZMJENA I DOPUNA REGULACIONOG PLANA "CENTRALNA ZONA KOZARSKA DUBICA"

VIII redovnu sjednicu Skup{tine akcionara "Vitaminka" a.d. Banjaluka za dan 29.05.2009. godine (petak) u 10 ~asova, koja }e se odr`ati u poslovnim prostorijama Dru{tva u Banjaluci, Ulica bra}e Pi{telji}a broj 22. Za sjednicu se predla`e sljede}i

trajati u vremenu od 16.05. do 15.06.2009. godine. Sva zainteresovana pravna i fizi~ka lica mogu u navedenom roku eventualne primjedbe, sugestije i prijedloge na Nacrt izmjena i dopuna regulacionog plana dostaviti:

DNEVNI RED 1. Izbor verifikacione komisije, zapisni~ara i broja~a glasova 2. Verifikacija zapisnika sa VII sjenice Skup{tine akcionara od 30.05.2008. godine 3. Razmatranje Izvje{taja o radu Nadzornog odbora ''Vitaminka'' a.d. Banjaluka za 2008. godinu 4. Razmatranje Izvje{taja o radu Upravnog odbora ''Vitaminka'' a.d. Banjaluka za 2008. godinu 5. Razmatranje godi{njeg obra~una Dru{tva za 2008. godinu 6. Razmatranje Izvje{taja o poslovanju Dru{tva za 2008. godinu 7. Dono{enje odluke o raspore|ivanju dobitka ostvarenog 2008. godine 8. Razmatranje proizvodno-finansijskog plana Dru{tva za 2009. godinu 9. Razmatranje i usvajanje Prijedloga statuta "Vitaminkz" a.d. Banjaluka 10. Razmatranje i usvajanje Prijedloga poslovnika o radu Skup{tine akcionara "Vitaminka" a.d. Banjaluka 11. Razno N A P O M E N A: Shodno ~lanu 217 stav 5 Zakona o preduze}ima, akcionari se mogu udru`ivati i ugovorom regulisati na~in ostvarivanja prava na odlu~ivanje u Skup{tini akcionara. Svaka akcija daje pravo glasa srazmjerno nominalnoj vrijednosti vlastitih ili zastupanih akcija, a punomo}nici su du`ni punomo} dostaviti Stru~noj slu`bi preduze}a najkasnije tri dana prije odr`avanja sjednice Skup{tine. Akcionari imaju mogu}nost uvida u materijale svakim radnim danom od 9 do 15 ~asova u prostorijama Dru{tva. U slu~aju da se sjednica Skup{tine ne odr`i navedenog dana, zbog nedostatka kvoruma, ponovljena sjednica Skup{tine }e se odr`ati 30.05.2009. (subota) godine u 10 ~asova, na istom mjestu i sa istim dnevnim redom.

- u pisanom obliku na adresu Odjeqewa za prostorno ure|ewe i stambeno-komunalne poslove op{tine Koz. Dubica, zakqu~no sa 15.06.2009. godine; - u Kwigu primjedbi i sugestija u vremenu trajawa javne rasprave koja }e se voditi kod Odjeqewa za prostorno ure|ewe i stambeno-komunalne poslove op{tine Koz. Dubica, u vrijeme trajawa javnog uvida. Stru~na rasprava i zavr{na javna prezentacija }e se odr`ati dana 18.06.2009. godine (^ETVRTAK) u 10 ~asova u Velikoj sali zgrade Skup{tine op{tine. Na stru~noj raspravi pravna i fizi~ka lica }e mo}i pred nosiocem izrade izmjena i dopuna regulacionog plana i Odjeqewem za prostorno ure|ewe i stambeno-komunalne poslove obrazlo`iti svoje primjedbe koje su u pisanom obliku stavqene tokom javnog uvida. Sva zainteresovana pravna i fizi~ka lica mogu, pored uvida u grafi~ki dio koji je izlo`en u holu ispred Velike sale zgrade Skup{tine op{tine, izvr{iti uvid i u tekstualni i u grafi~ki dio izmjena i dopuna regulacionog plana kod Odjeqewa za prostorno ure|ewe i stambeno-komunalne poslove, svakog radnog dana u vremenu od 8 do 14 ~asova.

Banjaluka, 07.05.2009. godine PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA Ilija Sirovina

ODJEQEWE ZA PROSTORNO URE\EWE I STAMBENO-KOMUNALNE POSLOVE

12

qfubl!8. 5. 2009.

Panorama Potrebni ljekari porodi~ne medicine

DOBOJ - Domu zdravlja u Doboju potrebno je pet do deset ljekara specijalista porodi~ne medicine jer postoje}i ljekari specijalisti drugih oblasti koji rade u ovoj ustanovi nisu zainteresovani za prekvalifikaciju. "Ljekari nisu zainteresovani zato {to su zavr{ili za neku specijalnost, ali ako se izgubi interes za njih, ako ne mogu zaraditi svoju platu u pru`anju tih usluga, onda im je ostalo da biraju porodi~nu medicinu ili da tra`e sebi drugi posao", ka`e Dragan Kova~evi}, direktor Doma zdravlja Doboj. Dom zdravlja namjerava reorganizacijom smanjiti 13 postoje}ih slu`bi na {est do sedam, ali to, uvjerava Kova~evi}, ne}e naru{iti pru`anje usluga. "Ako imamo tri slu`be za dijagnostiku spoji}emo ih u jednu, ako imamo

nekoliko konsultativno-specijalisti~kih slu`bi svrsta}emo ih u jednu radi lak{eg pra}enja rada i tro{kova", obja{njava on. U Slu`bi porodi~ne medicine registrovano je 73.659 korisnika primarne zdravstvene za{tite, a prema nekim procjenama na podru~ju op{tine `ivi oko 78.500 stanovnika. Ugovor s Fondom zdravstvenog osiguranja za 2009. godinu za rad Doma zdravlja predvi|a 7.050.000 KM, a ugovorena sredstva su zavisila od broja registrovanih lica, starosne strukture i vrste usluga koje Dom zdravlja pru`a. Iako je predvi|ano da bi zbog nedostatka sredstava moglo do}i do ukidanja pojedinih slu`bi Doma zdravlja, nakon potpisivanja ugovora s Fondom situacija je povoljnija, isti~u u ovoj zdravstvenoj ustanovi. S.^a.

Prihodi manji za 11 odsto HAN PIJESAK - Ukupni prihodi u bud`etu op{tine Han Pijesak u prvom kvartalu 2009. godine ostvareni su u iznosu od 445.817 KM, {to je za 11 odsto manje u odnosu na plan, za 25 odsto manje nego u istom periodu pro{le godine. Manjak prihoda u odnosu na rashode za prvi kvartal 2009. godine iznosi 205.144 KM. Gordana Terzi}, na~elnik Odjeljenja za privredu, finansije i dru{tvene djelatnosti op{tine Han Pijesak, izjavila je da su prihodi od indiManjak prihoda rektnih poreza ostvareni u iznou odnosu na rashode su od 284.273 KM, {to je za za prvi kvartal 2009. sedam odsto manje od plana, a godine iznosi 205.144 KM za 14 odsto manje nego u istom periodu pro{le godine. Pre ma nje nim ri je ~i ma, u prvom kvartalu 2008. godine evidentna je tendencija rasta prihoda, dok u 2009. godini prihodi bilje`e opadanje, {to je posljedica svjetske ekonomske krize. (Srna)

Lo{e punjenje kantonalnog bud`eta ZENICA - Bud`et Zeni~ko-dobojskog kantona (ZDK) u prva ~etiri mjeseca ove godine pro`ivljava krizu. Prihodi su ostvareni u iznosu od oko 72 miliona KM, {to je za blizu 10 miliona KM manje u odnosu na isti period 2008. godine. "Zbog negativnih tendencija u ubiranju indirektnih poreza, te{ka situacija koja po~ela jesenas nastavljena je i ove godine. U minusu smo 10 miliona KM. Neophodno je da {to prije budu ura|ene reforme na federalnom nivou, koje bi podrazumijevale definisanje obaveza po osnovu bora~ke i socijalne za{tite. Tako|e, potrebno je van snage staviti kolekti-

vne ugovore", ka`e Mirsad [aranovi}, ministar finansija ZDK. Zbog lo{ijeg punjenja kantonalnog bud`eta u 2008. godini, Vlada je jo{ pro{le godine iskoristila mogu}nost i manjak pokrila suficitom iz prethodnih godina. "Pritisak na bud`et je stalan, a najve}i tro{ak predstavljaju pla}e 8.200 zaposlenih u javnim slu`bama na koje je potrebno izdvojiti 55 odsto bud`eta. Borba sa ekonomskom krizom i deficitima bit }e te{ka, ali u drugoj polovini godine o~ekujemo ne{to bolje stanje. Tada }e vjerovatno do}i i do rebalansa bud`eta", smatra [aranovi}. A.M.

David Davidovi}, rukovodilac Podru~ne jedinice Arhiva RS

Slijedi masovno cijepljenje ovaca TRAVNIK - Na podru~ju Srednjobosanskog kantona i dalje je prisutna bruceloza, zbog ~ega je najavljeno masovno cijepljenje svih kategorija ovaca, navedeno je u informaciji Ministarstva {umarstva, vodoprivrede i poljoprivrede ovog kantona. "Iako nema dojava o u~estalim manifestnim obolijevanjima kod `ivotinja, ipak se epizootiolo{ka situacija mora okvalifikovati kao slo`ena. U kontekstu ove problematike navodi se da sredstva zacrtana programom za{tite zdravlja `ivotinja u ovoj godini nisu postala operativna i nije preduzeto {ire sprovo|enje mjera", navedeno je u informaciji. U infomaciji se navodi da je po~etak godine, zbog te{ko}a u finansiranju, obilje`io zastoj u sprovo|enju mjera u akciji zdravlja `ivotinja i suzbijanja bruceloze. (Srna)

Zavr{eno prolje}no ~i{}enje DRVAR - U Drvaru je okon~ana tradicionalna akcija prolje}nog ~i{}enja i ure|enja grada, potvrdila je Anka Papak-Dodig, na~elnik op{tine. "U okviru akcije uklonjen je krupni otpad iz svih gradskih zona, te sanirane divlje deponije, a zelene povr{ine i parkovi osvje`eni su novim ukrasnim biljem", ka`e Papak-Dodigova. Ona je istakla da je rije~ je o ve} tradicionalnoj akciji koja se svakog prolje}a organizuje u gradu i na obalama Unca u organizaciji lokalne uprave, a uz pomo} Ja vnog ko mu nal nog preduze}a "Komunalac" i nevladine organizacije "Vije}e mladih". Veliki doprinos akciji dali su i gra|ani ure|enjem prostora oko svojih zgrada i dvori{ta. (Srna)

Sanirano pet divljih deponija KOTOR VARO[ - Ekolozi iz Maslovara, kod Kotor Varo{a, sanirali su pet divljih deponija pored dionice magistralnog puta Tesli} - Banjaluka i uredili prostor oko pijace u ovom mjestu, rekao je @eljko @upljanin, predsjednik maslovarskog Ekolo{kog pokreta "Eko-Mas". "U toku je dogovor u vezi s organizovanjem akcije ure|enja okoline potoka Uzlomac, a bi}e preduzete i mjere s ciljem masovnijeg uklju~ivanja gra|ana u te akcije", rekao je @upljanin. Pomo} ekolo{kim akcijama pru`aju kotorvaro{ko [umsko gazdinstvo "Vrbanja" i pilana "Brio" iz Maslovara, koji obezbje|uju mehanizaciju za prevoz prikupljenog otpada. (Srna)

Zbog starosti i oronulosti objekta Podru~ne jedinice Arhiva RS u Doboju

Ugro`ena gra|a Kada bismo primili arhivsku gra|u svih devet op{tina za posljednjih 15 godina, trebalo bi nam pet ovakvih zgrada, kazao je Davidovi}

Sanja ^AKAREVI]

DOBOJ - Arhivska gra|a smje{tena u objektu Podru~ne jedinice Arhiva RS u Doboju nije adekvatno za{ti}ena jer se nalazi u starim i oronulim prostorijama. Od 1966. godine arhivska gra|a iz nekoliko op{tina ~uva se u tom objektu koji se nalazi u Ulici kralja Aleksandra, a ~iji je vlasnik op{tina Doboj. "Unutra{nje ure|enje je potpuno lo{e, zidovi su po~eli pucati, nismo imali centralno grijanje pa smo ga u posljednje tri godine uspjeli uvesti u samo dvije radne prostorije, prozori su do-

Pripreme za uni{tavanje komaraca u Semberiji

Prioritet podru~ja uz Drinu i Savu O. STJEPANOVI]

BIJELJINA - Pet preduze}a se prijavilo na javni oglas za izbor najpovoljnijeg preduze}a koje }e izvr{iti uni{tavanje komaraca u Semberiji, a ko }e obaviti ovaj zna~ajan posao za Semberce, zna}e se do kraja ovog mjeseca. Koliko }e posao dezinsekcije ko{tati zavisi}e od ponuda izvo|a~a kao i od toga da li }e komarci u Semberiji biti tretirani jednom ili vi{e puta. Bud`etom je za za{titu `ivotne okoline, dezinsekciju i deratizaciju predvi|eno oko 350.000 KM. Najva`nije je krenuti sa tretmanom na vrijeme

"Najva`nije je krenuti sa larvicidnim tretmanom na vrijeme. Ova metoda je najuspje{nija jer se njom uni{tavaju larve, ali i odrasle jedinke koje rasijavaju jaja{ca. Na taj na~in se smanjuje broj insekata, a ukoliko ne bude ki{na godina mo`emo u potpunosti izbje}i avionsko tretiranje", rekao je Predrag Jovi}, na~elnik Odjeljenja za privredu i poljoprivrdu u bijeljinskoj op{tini. On je naveo da ukoliko ipak bude neophodno, pristu-

Komaraca ima uz plavljena podru~ja

pi}e se uni{tavanju komaraca i avio-tretmanom na podru~jima uz rijeke Drinu i Savu, naro~ito na onim lokacijama koje su plavljene tokom prolje}a. Iako proljetna deratizacija na podru~ju bijeljinske op{tine ove godine nije planirana, ona }e biti djelimi~no ura|ena. Imaju}i u vidu da nadle`nim inspekcijama svakodnevno sti`u prijave da je primjetno pove}an broj glodara, u op{tinskoj upravi planiraju da upotrijebe dio sredstava namijenjenih za jesenju deratizaciju i ovaj posao obave na podru~ju kanala Da{nica, blizini smetlji{ta, fabrika sto~ne hrane, mlinova i ambara. "Suzbijanje glodara je bitno jer se radi o prenosnicima zaraznih bolesti, a oni mogu da pri~ine i velike {tete u doma}instvima i na njivama. Za ove namjene u bud`etu je planirano oko 150.000 KM", rekao je Jovi}.

8. 5. 2009. qfubl 13

Panorama Zgrada se nalazi u Ulici kralja Aleksandra

RADIO-TELEVIZIJA BOSNE I HERCEGOVINE

JA V N I P O Z I V

za iznajmljivanje prostora namijenjenog pru`anju ugostiteljskih usluga u zgradi RTV doma I - Radio-televizija Bosne i Hercegovine poziva kvalificirane potencijalne kompanije na iskazivanje interesa za zakup prostora u zgradi RTV doma, Bulevar Me{e Selimovi}a br. 12 Sarajevo, namijenjenog pru`anju ugostiteljskih usluga: 1. Restoran u prizemlju (kuhinja, sala i sneck) ukupne povr{ine 2. Pomo}ni prostori kuhinje u suterenu ukupne povr{ine 3. ^ajna kuhinja na I spratu 4. ^ajna kuhinja na II spratu 5. ^ajna kuhinja na VI spratu 6. ^ajna kuhinja na VII spratu 7. ^ajna kuhinja u prizemlju du`ne zgrade Ukupna povr{ina prostora iznosi:

721,90 m2 323,20 m2 10,80 m2 33,90 m2 9,90 m2 9,90 m2 9,80 m2.

_________________ 1.119,40 m2

Napomena: Zbog, po potrebi kori{tenja sale restorana i hola na II spratu i za druge svrhe za potrebe emitera i zaposlenika u povr{ini od 330,00 m2 navedeni prostor se izuzima iz pla}anja na ime zakupa, te ukupna povr{ina za pla}anje zakupa iznosi 819,40 m2. Kompanija sa kojem se potpi{e ugovor ima obavezu o svom tro{ku odr`avati navedeni prostor povr{ine 330, 00 m2.

arhivska trajali, kao i podovi, vrata, tako da bi u unutra{njosti trebalo dosta intervencija", ka`e David Davidovi}, rukovodilac Podru~ne jedinice Arhiva RS. On navodi da bi u narednih pet godina bilo potrebno obezbijediti jo{ prostorija. "Imamo platne liste nekog preduze}a koje su trajan dokument unazad 60 godina. Apsurdno je to ~uvati, to nema vi{e nikakvu vrijednost. Povremeno, trebalo bi da vr{imo odabir te gra|e i osloba|amo se onog {to je nekada bilo trajno i vi{e nije, ali niti smo kadrovski osposobljeni niti materiNemamo arhivske gra|e iz srednjeg vijeka, ima ne{to iz 19. i 20. vijeka, ka`e Davidovi}

jalno da to mo`emo ~e{}e vr{iti", isti~e Davidovi}. Zbog nedostatka prostora Podru~na jedinica Arhiva RS u Doboju ne mo`e da primi gra|u svih usta-

Vlada Unskosanskog kantona sazvala vanrednu sjednicu

nova i institucija koje je stvaraju, pa se materijal koji potpada pod arhivu zadr`ava u prostorima te institucije. "Kada bismo primili arhivsku gra|u svih devet op{tina za posljednjih 15 godina trebalo bi nam pet ovakvih zgrada. Na{a du`nost je da vr{imo nadgledanje kako se ~uva, odla`e i da pravovremeno interveni{emo, da kontroli{emo rad onoga ko vodi arhivu u tim institucijama, op{tinama jer one su produktori najve}eg dijela te arhivske gra|e", ka`e Davidovi}. O bogatoj zbirci, koja datira ve}inom iz 20. vijeka, brigu vode dva zaposlena. "Ne ma mo ar hiv ske gra |e iz srednjeg vijeka, ima ne{to iz 19. i 20. vijeka. Ve}ina gra|e je iz perioda poslije Drugog svjetskog rata, vrlo malo izme|u dva svjetska rata i relativno dosta iz austrougarskog perioda, obi~no arhivska gra|a kotarskih sudova Doboja, Maglaja i Te{nja", dodaje Davidovi}.

Za mjere treba izdvojiti 1,6 miliona maraka

FOTO NN

Set mjera za borbu protiv bruceloze BIHA] - Vlada Unsko-sanskog kantona usvojila je ju~e set mjera za borbu protiv bruceloze, koje bi trebalo da stave pod kontrolu dalje {irenje ove opasne zarazne bolesti koja napada `ivotinje i ljude. Zbog rje{avanja ovog problema sazvana je vanredna sjednica Vlade kantona, te je zaklju~eno kako za provo|enje predvi|enih mjera iz bud`eta kantona treba izdvojiti 1,6 miliona maraka. Ministrica poljoprivrede Rasima Bobi} istakla je kako je stanje po pitanju {irenja ove bolesti u nekoliko prvih mjeseci ove godine alarmantno. "Od 150 uzetih uzoraka `ivotinja, koji su testirani na brucelozu u Veterinarskom zavodu u Biha}u, 41 uzorak bio je pozitivan. To su mnogo gori rezultati nego ranijih godina", rekla je Bobi}eva. Ona je dodala kako donesene mjere predvi|aju dija-

gnostiku svih grla stoka na podru~ju USK, ne{kodljivo uklanjanje zara`enih `ivotinja, izgradnju groblja za `ivotinje te edukaciju vlasnika. Donesene mjere predvi|aju dijagnostiku svih grla stoke na podru~ju USK

Istakla je kako {irenju bruceloze pogoduje ra{irena praksa nomadske ispa{e ovaca, dodaju}i kako se tom problemu mora stati ukraj. Prema zvani~nim evidencijama u Unsko-sanskom kantonu u toku 2008. godine evidentirano je 2.633 grla zara`ena brucelozom, dok je u istom periodu 155 osoba oboljelo od te bolesti. Z.^.

II - Potencijalni korisnici ugostiteljskih usluga su: 1. Uposlenici Radio-televizije Bosne i Hercegovine 2. Uposlenici Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine 3. Uposlenici Radio-televizije Kantona Sarajevo 4. Zakupci poslovnih prostora u zgradi RTV doma 5. Ostali korisnici - gosti u zgradi RTV doma III - Opremljenost i stanje prostora koji se iznajmljuju: Detaljan opis opremljenosti i stanja pojedinih prostora je dat kao poseban prilog. Kuhinju restorana je neophodno renovirati u periodu godi{njih odmora, kada je najmanji broj korisnika ugostiteljskih usluga. Tehni~ka dokumentacija za navedeno je pripremljena i ponu|a~ je mo`e dobiti na uvid. IV - Ugostiteljske usluge kompanije uklju~uju: 1. Pripremu i poslu`ivanje toplih napitaka, ~aja i kafe 2. Poslu`ivanje bezalkoholnih napitaka i hrane prema utvr|enom cjenovniku 3. Pru`anje navedenih usluga za interne sastanke 4. Ostale ugostiteljske usluge prema dogovoru sa zakupodavcem V - Uslov da bi se ponuda odre|ene kompanije uzela u razmatranje je da cijena sljede}ih napitaka ne mo`e biti ve}a od cijene koju je odredila BHRT kako slijedi: 1. 2. 3. 4.

sve vrste kafa ~ajevi gazirana/negazirana fla{irana voda - 0,33 l sve vrste fla{iranih prirodnih i gaziranih sokova - 0,5 l

do 0,50 KM/kom. do 0,50 KM/kom. do 1,00 KM/kom. do 2,00 KM/kom.

Uslov da bi se ponuda odre|ene kompanije uzela u razmatranje je da ponu|a~ nudi svakodnevno tri vrste glavnog obroka po cijeni do 3,50 KM. U navedene cijene nije uklju~en PDV. Uslov da bi se ponuda odre|ene kompanije uzela u razmatranje je da ponu|a~ nije u sporu sa BHRT ili da nema dugovanja prema BHRT-u. VI - Uz prijavu, ponu|a~ je du`an prilo`iti: - cijenu po kojoj je spreman platiti zakup po m2 sa i bez ura~unatog PDV-a - izjavu da je spreman avansno uplatiti zakupnine u iznosu neophodnom za adaptaciju prostora - izjavu da je saglasan s cijenama zadatim u ta~ki IV - izjavu da je saglasan da svakodnevno nudi tri glavna jela po cijeni regulisanoj u ta~ki IV - izvod iz sudskog registra - uvjerenje nadle`nog organa da nije osu|en u sudskom postupku za kr{enje zakona u smislu poslovnog pona{anja u periodu od 5 (pet) godina, koji je prethodio datumu podno{enja ponude - uvjerenje nadle`nog organa da je ispunio obavezu pla}anja poreza u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama - izjavu da ponu|a~ nije u sporu sa BHRT ili da nema dugovanja prema BHRT-u - izjavu ponu|a~a da prihvata refundirati bruto pla}e i naknade utvr|ene op}im aktima BHRT-a za servirke-zaposlenice BHRT koje obavljaju poslove u ~ajnim kuhinjama u dijelu poslovnog prostora koji je predmet zakupa, svakog mjeseca do prestanka radnog odnosa istih u skladu sa zakonom i op}im aktima BHRT, odnosno isteka perioda na koji }e se zaklju~iti ugovor o zakupu. VII - Javni poziv }e biti objavljen na WEB SITE-u BHRT-a i u dnevnim listovima "Avaz", "Dnevni list" i "Nezavisne novine" i u programu BHRT-a. Prijave treba dostaviti u zatvorenoj koverti, sa oznakom "Zakup prostorija u zgradi RTV doma" na adresu: Radio-televizija Bosne i Hercegovine, Bulevar Me{e Selimovi}a br. 12, Sarajevo, najkasnije do 26.05.2009. godine do 12 sati. VIII - Detaljne informacije o uslovima javnog poziva i tehni~ka dokumentacija mogu se dobiti u pisanoj formi, u zgradi RTV doma. Kontakt osobe: D`emila Koli}, tel. 033/462-801 Mesud ^ukurija, tel. 061/141-816 i 033/462-610 Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Radio-televizija Bosne i Hercegovine Bulevar Me{e Selimovi}a br. 12 71000 Sarajevo Jakov Jurjevi}, v.d. gen. direktora

14

qfubl!8. 5. 2009.

Po{tovani ~itaoci, u rubrici Forum plus mo`ete da izrazite svoje mi{ljenje o aktuelnim doga|ajima i temama.

Intervju

Va{e odgovore {aljite na e-mail: [email protected]

Dana{nje pitanje: Da li }ete, ako BiH ne dobije bezvizni re`im do kraja godine, tra`iti dr`avljanstva susjednih zemalja?

Rusi `ele otvoren dijalog s BiH @eljko Janjetovi}, ambasador BiH u Rusiji

Rusi spremni za krizu Odlazak vojnika BiH u Gruziju mo`e se odraziti na politi~ke i ekonomske odnose BiH s Rusijom

Janjetovi}: Ruska strana podr`ava put BiH ka EU FOTO M. RADULOVI]

Razgovarala: Vesna POPOVI]

eljko Janjetovi}, ambasador BiH u Rusiji, izjavio je da su odnosi izme|u BiH i Ruske Federacije dobri, ali da se odlazak vojnika BiH u Gruziju mo`e odraziti na politi~ke i ekonomske odnose BiH s Rusijom. On je kazao da je nagla{ena spremnost Ruske Federacije za saradnju s cijelom BiH, a ne samo s RS i da se o~ekuje posjeta delegacija dvije zemlje na najvi{em nivou. On je rekao da je predsjednik Dmitrij Medvedev istakao opredijeljenost Ruske Federacije za otvoren i obostrano koristan dijalog s BiH, te da smatra neprihvatljivim da se reforme Ustava BiH uslovljavaju implementacijom Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju. NN: Kako gledate na slanje pripadnika Oru`anih snaga BiH na vojnu vje`bu NATO-a u Gruziji? Da li }e to poremetiti odnose s Rusijom? Vje`be u Gruziji odr`avaju se blizu granice s Rus kom Fe de ra ci jom i pro ti vi im se zvani~na Moskva. JANJETOVI]: Jo{ nemamo zvani~an stav Ruske Federacije o ovom pitanju, ali predsjednik Dmitrij Medvedev je prilikom potpisivanja Sporazuma o saradnji na za{titi granica Abhazije i Ju`ne Osetije i koordinaciji dr`avnih bezbjednosnih agencija rekao da je vojna vje`ba u Gruziji provokacija i akt neprijateljstva. Odnosi izme|u BiH i Ruske Federacije su dobri, idu uzlaznom putanjom i odlazak vojnika BiH u Gruziju mo`e se odraziti na politi~ke i ekonomske odnose BiH s Rusijom. NN: Na funkciji ambasadora u Moskvi ste od februara ove godine. Da li ste zadovoljni politi~kom saradnjom BiH i Ruske Federacije? JANJETOVI]: U februaru prilikom predaje akreditivnih pisama susreo sam se s predsjednikom Medvedevim, koji je istakao opredijeljenost Ruske Federacije za otvoren dijalog s BiH, u ~emu je dao zna~aj energetskim projektima. Istakao je da je Rusija jedan od garanata Mirovnog sporazuma u BiH i

@

da }e Ruska Federacija i dalje pomagati konsolidaciji mira i stabilnosti u BiH, ali i cijelom regionu! Ruska strana podr`ava put BiH ka EU, kao i potpisani Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju. Smatra da se stabilnost BiH mo`e odr`ati na principima Mirovnog sporazuma, kompromisom i konsenzusom dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Medvedev smatra neprihvatljivim da se reforme Ustava BiH uslovljavaju implementacijom SSP-a. Rusija je velika dr`ava, s velikim politi~kim i ekonomskim uticajem u dana{njem svijetu i svojim ~lanstvom u Savjetu bezbjednosti UN-a, OSCE-u i drugim me|unarodnim organizacijama i institucijama, pomaga la je i po ma `e BiH u os tva ri va nju nje nih spoljnopoliti~kih interesa. Stoga su dobri odnosi s Ruskom Federacijom i njihovo dalje unapre|enje od velike va`nosti za budu}nost BiH. Odnosi izme|u BiH i RF su dobri, postoje uslovi za ja~anje sara-

U Rusiji postoji interes za ulaganja u BiH

Sve spremno za "Eurosong" OO;!Npt!lwb!kf!ep!nb!~jo!ob!sf!eoph!#Fvsp!tpo!hb#/!Eb!mj kf!Bn!cb!tb!eb!CjI!v!lpo!ub!luv!t!ob!|jn!qsfe!tub!woj!dj!nb@ KB!OKF!UP!WJ^; Flj!qb!CjI!{b!#Fvsp!tpoh#!j!•mb!op!wj!hsv!qf!#Sf!hj!. ob((!ep!qv!up!wb!mb!tv!v!Npt!lwv-!sb!tqp!mp!af!okf!kf!ep!csp!j!qsp!cf!tf pesab!wb!kv/!Bn!cb!tb!eb!CjI!v!Npt!lwj!kf!v!lpo!ub!luv!t!ob!|jn!qsfe!. tub!woj!dj!nb!j!p•f!lv!kf!np!ep!cbs!sf!{vm!ubu!j!qsp!np!dj!kv!ob!|f!{f!nmkf/

dnje, a o~ekuje se da }e u narednom periodu do}i i do realizacije dugoo~ekivane posjete na najvi{em nivou. Ruska Federacija je izrazila zadovoljstvo postignutim dogovorom entitetskih premijera i predsjedavaju}eg Savjeta ministara o uvo|enju takse na gas u visini od pet dolara za 1.000 m3, koja bi se koristila za otplatu duga za isporu~eni gas u periodu od 1992. do 1995. godine, za {ta je ruska strana imala strpljenja ~ekati do danas, kako bi pomogla BiH. NN: Da li ste zadovoljni ekonomskom saradnjom BiH i Ruske Federacije? JANJETOVI]: Prema podacima koje nam je dostavila ruska strana, robna razmjena u prvih 10 mjeseci 2008. godine bila je oko 113 miliona dolara. Zanimljivo je ista}i da je izvoz BiH u prvih 10 mjeseci 2008. godine porastao za 154 odsto u odnosu na isti period pro{le godine, {to zna~i da se ogromni debalans u robnoj razmjeni po~eo smanjivati i da na{i proizvodi imaju prolaz na ruskom tr`i{tu. Tra`ili smo da nadle`ne institucije u BiH redovno dostavljaju informacije Ambasadi u vezi s izvoznim potencijalima koje bismo mi mogli prezentovati tokom sastanaka s ruskim zvani~nicima i privrednicima. U Rusiji postoji interes za ulaganja u BiH. Prema podacima Ministarstva za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose BiH, ukupna ulaganja Ruske Federacije u BiH iznose 392 miliona KM do oktobra 2008. godine. Vlada RS napravila

OO;!Eb!mj!~f!Svt!lb!Gf!ef!sb!dj!kb tqsf!nop!ep!•f!lb!uj!flp!opn!tlv!lsj!{v@ KB!OKF!UP!WJ^;!Svt!lb!wmb!eb!qsf!ewj!}b!eb ~f!lsj!{b!usb!kb!uj!ev!hp!j!v!tlmb!ev!t!ujn!qsf!ewj!. }b!okj!nb!vtwp!kj!mb!kf!ev!hp!sp!•oj!qsp!hsbn!tp!. dj!kbm!oph!j!flp!opn!tlph!sb!{wp!kb!ep!3131/ hp!ej!of-!lbp!j!lsbu!lp!sp!•of!qsj!psj!uf!uf!Wmb!ef ep!3123/!hp!ej!of/!Svt!lb!wmb!eb!tnb!usb!eb kf!v!qsf!wb!{j!mb!af!okv!twkfu!tlf!flp!opn!tlf lsj!{f!wb!abo!qsjo!djq!nf!}v!ob!sp!eof!flp!. opn!tlf!tb!sb!eokf!j!cmjt!lf!tb!sb!eokf!nf!}v esab!wb!nb!v!plwj!sv!H9-!H31-!BQFD"!Sv!tj!kb tf-!ub!lp!}f-!{b!mb!af!{b!op!wv!bs!ij!uf!luv!sv twkfu!tlf!flp!op!nj!kf!j!gj!obo!tj!kb-!vwp!}f!okf!sf!. hj!pobm!oji!wb!mv!ub-!twp!kjn!qsp!hsb!npn!tf cp!sj!qsp!ujw!ep!mb!sj!{b!dj!kf!svt!lf!flp!op!nj!kf qp!wf!~b!okfn!qp!wkf!sf!okb!v!sv!cmkv-!tnb!okf!. okb!sbt!ub!dj!kf!ob-!vtqpt!ubw!mkb!okfn!flp!opn!. tlf!mj!l wj!e opt!u j!j!tqsf!• b!w b!o kfn!qp!kb!w f hb!mp!qj!sb!kv!~f!jo!gmb!dj!kf/! je odli~ne rezultate na polju ekonomske saradnje s Ruskom Federacijom i ta saradnja se i dalje nastavlja. Ruska strana je zainteresovana za ulaganja u energetski sektor u BiH, ali i ulaganja u dobre projekte iz razli~itih privrednih oblasti. Aktivnosti Ambasade }e u narednom periodu biti usmjerene u pravcu promocije privrede BiH u RF i o~ekujemo aktivnu saradnju privrednih subjekata u BiH. NN: Kakve su diplomatske aktivnosti Ambasade BiH u Rusiji? JANJETOVI]: Ambasada BiH u Moskvi radi na usagla{avanju bilateralnih sporazuma izme|u dvije zemlje. Na{om inicijativom usagla{en je Sporazum o vazdu{nom transportu izme|u RF i BiH na sastanku u Moskvi u aprilu ove godine, ~ime je stvorena mogu}nost za uspostavljanje direktne aviolinije izme|u dvije zemlje. U Ambasadu su dolazili predstavnici ruske avio-kompanije "Moskovija", koja obavlja letove na relaciji Moskva - Podgorica i Moskva - Tivat, koji su izrazili spremnost za uspostavljanjem redovne linije na relaciji Moskva - Saraje vo i Mos kva - Ba nja lu ka. In for ma ci ja je dostavljena u MIP BiH. I sporazum o kulturnoj i nau~noj saradnji je spreman za potpisivanje, ~ime }e biti stvoreni uslovi za kori{tenje programa Ministarstva obrazovanja RF u oblasti stipendiranja, u~enja ruskog jezika itd. U pripremi je potpisivanje sporazuma o za{titi investicija i zabrani dvostrukog oporezivanja.

FORUM PLUS Kako komentari{ete ~injenicu da je tr`i{te BiH preplavljeno la`nim lijekovima?

Mkv!ej!oj!of!pcsb!~b!kv!qba!. okv!nop!hp!ob!qspj!{wp!ef lp!kf!lv!qv!kv!qb!{b!up!j!of wj!ef!lb!eb!kf-!sf!dj!np-!of!. lpn!mj!kf!lv!jt!uf!lbp!spllb!eb!kf!of!lj!mj!kfl!qspj!{wf!. efo!v!of!lpk!tv!nokj!wpk {f!nmkj!jmj!tmj!•op/!Csp!kj!tf tb!n p!usp!w b!o kf!wj!e mkj!w p hp!mjn!plpn/ rijad_87 @hotmail.com

Pobk!lp!kj!lv!qv!kf!mj!kf!lp!wf v!esab!wojn!bqp!uf!lb!nb of!cj!usf!cbmp!eb!jnb!ub!. lwji!qsp!cmf!nb/!Lb!eb!kf sj!kf•!p!qsj!wb!uojn!bqp!uf!. lb!nb-!oj!tbn!cb|!tj!hv!. sbo! eb! kf! twb!l j! mj!kfl jt!qsb!wbo/

Jo!tqf!ldj!kb!of!sb!ej!ep!csp twpk!qp!tbp!j!{b!up!obn!tf ef!|b!wb!kv!usp!wb!okb!mj!kf!lp!. wj!nb-!lp!kf!gbs!nb!df!vu!tlf lpn!qb!oj!kf!{mp!vqp!usf!cmkb!. wb!kv!lb!lp!cj!flp!opn!tlj fl!t qmp!b uj!t b!mf!cp!mf!t of mkv!ef/

Dejan, Prijedor

dinka_91 @yahoo.com

Lb!lp!ji!oj!kf!tsb!np!ub!eb obn!eb!kv!qp!hsf!|of!j!mb!. aof!mj!kf!lp!wf@!Qb!{bs!oj!kf ep!w p!mkop!|up!obt!qmkb!. •lb!kv!ob!twb!lpn!np!hv!. ~fn!lp!sb!lv!j!nkft!uv!ob lpkfn!tuj!hov-!of!hp!obn tb!eb!kp|!j!{esbw!mkf!v{j!. nb!kv@ Doma}ica, Trebinje

Wf!mj!lj!cspk!qspj!{wp!eb!lp!kj ep!mb!{f! tb! [b!qb!eb-! b j{nf!}v!pt!ub!mph!j!mj!kf!lp!wbv!t!uwb!sj!tf!qspj!{wp!ej!v {f!nmkb!nb!Eb!mf!lph!jt!up!. lb-!hekf!tv!sb!eob!tob!hb j!sf!qsp!nb!uf!sj!kbm!wf!pnb kfg!uj!oj/![b!up!kf!gbs!nb!dj!kb!. nb!cj!uob!tb!np!lp!mj!•j!ob mj!kf!lp!wb-!bmj!of!j!oj!ipw lwb!mj!ufu/

Lora, Doboj

Hsb!}b!oj!nb!CjI!j!of!usf!cb oj!|ub!esv!hp!ptjn!mj!kf!lp!wb-!t pc!{j!spn!ob!up!eb!kf!qp!qsj!mj!. •op!cp!mf!tob!ob!dj!kb/![b!up of!lb!jnb!ept!ub!mj!kf!lp!wb!j!oj!. lp!nf!oj!|ub!of!~f!iwb!mj!uj/!Nj!j of!{b!tmv!av!kf!np!oj!|ub!ptjn mj!kf!•f!okb/ lloyd_sa @gmail.com

8. 5. 2009. qfubl

Forum Press Mejdof bio egomanijak

Kad god je bio pod pritiskom, bio je lo{e volje

njegov karakter je uporedila sa doktorom D`ekilom i mister Hajdom. Kad god je bio pod pritiskom, bio je lo{e volje. To je posebno bilo izra`eno neposredno pred otkrivanje jednog od najve}ih skandala u ameri~koj istoriji, decembra pro{le godine. Skilarijeva ka`e da je fizi~ki propao u tih mjesec dana.

VREME

Klonirao sam mrtvu djevoj~icu

Potomci i nasljednici Josipa Broza Tita

Nemiri i nesanice

TIMES

Bernard Mejdof je bio seksulani egomanijak koji je imao ~itavu svitu svojih maserki i koji je vrije|ao osoblje kada je bio pod pritis kom, tvrdi nje go va dugogodi{nja sekretarica. Elenor Skilari, koja je vi{e od 25 godina radila za Mejdofa, ka`e da je imao vrlo promjenjivo pona{anje, a

GLOBUS

Proteklih mjeseci Elenor Skilari je ~esto davala intervjue za ameri~ke TV stanice, a jedan od najdetaljnijih intervjua dala je za najnovije izdanje "Vanity Faira". Opisala ga je kao ~ovjeka koji je ~esto flertovao sa `enama i znala ga je uhvatiti kako u novinama tra`i oglase za maserke i eskort dame. "Jednom sam pogledala u njegov adresar pod slovom m. Tu je bilo na desetine telefonskih brojeva maserki", ka`e Skilarijeva, dodaju}i da je nekada masa`e zakazivao tokom radnog vremena, te da se u kancelariju uvi jek vra }ao "vi dno rasplo`eniji". "Nekada je znao iza}i iz toaleta zakop~avaju}i {lic. Kada bih po~ela da vrtim glavom u znak neodobravanja, on bi samo rekao: 'Ma hajde, znam da te to uzbu|uje'", ka`e Elenor Skilari. Upravo zbog takvog njegovog pona{anja supruga Rut ga je uvijek dr`ala "na oku", posebno kada je bio u dru{tvu mladih, atraktivnih dama. Skilarijeva priznaje da se njoj nikada nije nabacivao, ali da joj je znao uputiti neke neprijatne komentare poput: "Izgleda{ u`asno, udebljala si se". "Nikada nisam to uzimala kao uvredu, jer sam znala da je on jednostavno takav", ka`e na kraju Skilarijeva.

Biv{a ministrica financija RS Svetlana Ceni} je rekla da je @eljko Kopanja stradao zbog nekih para te da je ovaj list Dodikov megafon

Za{to gutati gor~inu? pjesmi "@ivot na licu mjesta" poljska je dobitnica Nobelove nagrade za knji`evnost 1996. Wisława Szymborska napisala da je `ivot na licu mjesta predstava bez probe, tijelo bez mjere, glava bez razmi{ljanja, spoticanje na svakom koraku s nepoznatim stvarima, amaterski instinkti, sretne okolnosti koje osje}amo kao okrutne, `alosne posljedice na{ih htjenja, trema koja, obja{njavaju}i nas, jo{ nas vi{e poni`ava, te{ko podno{ljiv nametnut tempo akcije, redoslijed nepovratnih rije~i i pokreta, improviziranje...

U Ceni}eva je relativizirala teroristi~ki napad u kojem je stradao Kopanja

STAV Pi{e: Sa{a ^AVRAG

Heroj \umi{i} Humanost Namika \umi{i}a i njegovog oca, koji su u Drugom svjetskom ratu spasili Stevu i Anku Kopanju i njihovu djecu Dragicu, Mom~ila, Nikolu i Panteliju od usta{kog pokolja, "nagra|ena" je svirepim ubistvom Namika 1993. godine. Znam, svi }e re}i kako je bio rat, suluda vremena, niko nije mogao kontrolisati raznorazne pse rata, ubice, profitere, kriminalce, hoh{taplere... Ali, niko me ne mo`e ubijediti da petnaestak godina od tog nemilog doga|aja relevantne institucije nisu mogle da istjeraju pravdu na ~istac i prona|u i kazne ~ovjeka koji je ubio Namika. Ne mogu ni Istina, bio je sudski spor, ali zamisliti kako se je optu`eni na kraju osloboosje}aju potomci |en. Ne mogu ni zamisliti banjalu~ke bo{nja~ke kako se osje}aju potomci porodice \umi{i} kada banjalu~ke bo{nja~ke poroznaju da Namikov dice \umi{i} kada znaju da egzekutor slobodno {eta Namikov egzekutor slobodno {eta. Sada svi punih usta pri~amo kako eto puste sre}e da je devedesetih godina pro{log vijeka bilo vi{e \umi{i}a jer bi zlo koje nas je zateklo bilo koliko-toliko bezbolnije. Me|utim, malo ko je tako razmi{ljao, svi su gledali sebe, svoju porodicu i {utke i `mire}i posmatrali {ta se de{ava s prvim kom{ijom. Jedno je sigurno - pravda u slu~aju "\umi{i}", kao i sli~nim pri~ama, vjerovatno ne}e biti zadovoljenja. Zato bi vlastodr`ci bar nasljednicima \umi{i}a trebalo da pru`e bilo kakvu satisfakciju. Ona se mo`e ogledati u raznoraznim na~inima - odlikovanje, posebna penzija ili ne{to tre}e. Neka odlu~e, ako odlu~e, a trebalo bi jer je krajnje vrijeme da se vi{e ne {uti i ne `miri pred nepravdom.

Pi{e: Drago PILSEL

Nemamo pravo {utjeti pred tu|im neda}ama, ali i niskosti i rugobama

Sve se to meni dogodilo nedavno u dvorcu Reichenau, u Austriji, kada sam se verbalno sukobio s biv{om ministricom financija RS Svetlanom Ceni}. Bilo je to u nedjelju, 26. aprila, na kraju trodnevnog skupa u organizaciji Nacionalne akademije za obranu tamo{njeg Ministarstva obrane, 18. (prisustvujem tim sku po vi ma od po ~et ka), a u sklo pu studijske grupe "Regionalna stabilnost na jugoistoku Europe". Gospo|a Ceni} se na na{im okupljanjima pojavila lani, kada smo razgovarali o Kosovu. Nisam primijetio neku posebnost u njenom izlaganju. Ove godine, pak, pred diplomatama, generalima, aka dem skim i po li to lo {kim stru~ nja ci ma, vehementno je progovorila o problemu korupcije, naro~ito u strukturama vlasti RS. O~ekivao sam, stoga, da kao diskutant doprinese artikuliranju problema kojeg sam postavio u svom referatu, u kojem sam izlo`io neu~inkovitost i nedovoljnu uspje{nost medija u procesu izgradnje mira. Me|utim, izbio je skandal. Svetlana Ceni}, {to nije vi|eno na ovakvim skupovima, prekinula je moje izlaganje kada sam isticao primjere dobrog novinarstva spomenuv{i magazin "BH dani" i list koji ~itate. Upravo sam bio krenuo istaknuti ulogu @eljka Kopanje i "Nezavisnih novina" kada se gospo|a Ceni}, ne pri~ekav{i da joj moderator dadne rije~, grubo oglasila: "Ne, ne... Nije @eljko Kopanja nastradao zbog savjesnog obavljanja novinarskog posla, ve} zbog nekog novca. I ne postoji u RS ama ba{ nikakvog profesionalnog medija za kojeg bi se moglo re}i da je korektan i hrabar. [tovi{e, Kopanjin list je, kao i on sam, u potpunoj slu`bi korumpirane Dodikove vlasti...", rekla je, prema mojim bilje{kama, prema zapa`anju dru gih pri su tnih ko le ga i pre ma pe dan tnom uhu moje supruge, koja je, kao magistar znanosti iz podru~ja engleske filologije i knji`evnosti (Sveu~ili{te u Heidelbergu), stru~njak za engleski jezik, jezik na{eg skupa. Od {oka nisam odmah reagirao. Kada je Ceni}eva zavr{ila s napadom na ovaj list, nastavio sam i zavr{io referat. Gomilala mi se gor~ina. Dok je moderator prikupljao pitanja za izlaga~e tog panela, a dosta je pitanja bilo upravo upu}eno meni, smi{ljao sam odgovor. Ali u meni je samo rasla ljutnja. Dobiv{i tri minute da odgovorim na sva pitanja, rekao sam: "Ne hvala. Bit }e mi dovoljno samo 30 sekun-

di." I tada sam rekao da me jednostavno {okira na~in na koji je gospo|a Ceni} relativizirala stra{an teroristi~ki napad u kojem je te{ko stradao gospodin Kopanja, da je to skandalozno, kao i da je neprihatljivo njeno negiranje truda svih, ali ba{ svih koji rade u ovoj profesiji ne samo u "Nezavisnim novinama". Poku{ala me ta dama jo{ jednom prekinuti, ali sam podigao glas, na razini ekscesa, i potpuno ju onemogu}io. Demonstrativno sam ustao i napustio dvoranu. Nakon pauze, u zavr{noj raspravi skupa, gospo|a Ceni} je rekla da tra`i stenogram njenih rije~i, jer ne `e li bi ti kri vo in ter pre ti ra na ili zloupotrijebljena, te da ona osobno "simpatizira" kolegu Kopanju, {to god to nakon svega zna~ilo! Refleksivno, posegnuo sam za CV koji je prilo`ila o sebi i odmah zapazio da je gospo|a Ceni} {to{ta zatajila skupu, po~ev{i od politi~kih uloga u vlasti RS. Naravno, i epizodu u Palama u dru{tvu Koljevi}a i drugih. Znam da za to {to je ona kazala nema mjere ni ra~una. Da je pretjerala i vrije|ala. Da je uprisutnila patnju i bol. @estoko sam joj prigovorio i, kao sada, nailazim na olak{anje jer je u tom prokazivanju njene grubosti sva moja nesigurna i kratkotrajna veli~ina. Pred vama je, na po~etku nove kolumne, u kojoj }u o mojim nemirima i mojim nesanicama pisati kao i o na{im identitetima, priznajem, moja slabost. Bez obzira na to {to ~ovjek, kako je u~io Ivo Andri}, jo{ najmanje glupo radi kad se sakriva i kad pokopava svoje najosnovnije bojazni i guta gor~ine jednu za drugom. Ali u meni je bunt. Ja se pitam: Za{to gutati gor~inu?! I po{to kanim pisati i o fragmentima najuzvi{enijeg poziva koji prepoznajem, onog o jedinstvu, mislim da nemamo pravo {utjeti kada se susretnemo s nasiljem, pa bio on i verbalni, kad se savija i lomi i posljednje vlakno u ~ovjeku zbog tu|ih neda}a ali i niskosti i rugoba. Ne, ne `elim biti tajanstven. Ovaj list i ova kolumna, po{to smo prozvani za netransparentnost i za izdaju deontologije novinarske profesije, zahtijevaju iskrenost, razgoli}ivanje, provjeru na{ih (navo dno) ne za mje nji vih ulo ga. Na {a ulo ga pretpostavlja, prema sjajnoj Szymborski, da }emo puno toga odgonetnuti tek na sceni. Ovaj list, ovo obavljanje na{e du`nosti, naime, na{a je scena. Danas imamo premijeru i varljiva je misao da je svaki tekst u ovome listu, ~iji danas postajem kolu mnis ta, sa mo po vr{an ispit na {e auten ti ~nos ti odr`an u nekakvoj provizornosti, u neznanju. Teme kojima se bavimo i o kojima }ete ~itati najavljene su ve} davno i {to god da u~inimo, kako god da ispunimo najavljeni prostor, on }e se pretvoriti zauvijek u ono {to smo u~inili, jesmo i {to }emo biti. Toliko za danas o navodnom krivom tuma~enju ru`nih rije~i ekonomistice Svetlane Ceni}.

15

16

qfubl!8. 5. 2009.

Hronika Uz prijetnju no`em oteo pazar

PRIJEDOR - Maskirani i naoru`ani razbojnik preksino} je oko 22.15 upao u prodavnicu mje{ovite robe "Boki" vlasni{tvo Prijedor~anina @.M. u Ulici Osmana D`afi}a, u prijedorskom povratni~kom naselju Puharska i uz prijet-

Policijski bilten

nju no`em od prodava~ice zatra`io da mu preda sav novac iz blagajne. Prodava~ica J.B. (24) rekla je da je razbojnik na sebi imao crnu {u{kavu trenerku te da mu je oko glave bila obmotana siva majica koja mu je prekrivala lice. "U ruci je dr`ao veliki crni kuhinjski no`, kojim je poku{avao da me zastra{i. Kada sam mu predala pazar iz blagajne, rekao mi je da mu dam jo{ novca. Morala sam da zavirim ispod tezge i da mu predam 625 maraka. Potom se okrenuo i pobjegao", svjedo~i J.B. Nezvani~no saznajemo da je policija na tragu po~ionocu ovog razbojni{tva i da sumnja da je rije~ o nekom od mje{tana Puharske, koji o~ito dobro poznaje teren. D.K.

Saobra}ajna nesre}a u mjestu \ur|evik na ulazu u @ivinice

U saobra}ajnim nesre}ama na putevima u Bosni i Hercegovini

Provala u ku}u MRKO NJI] GRAD - Iz ku}e Radinke R. u selu Podbrdo, na po dru ~ju op {ti ne Mrkonji} Grad, ukradeno je 3.000 KM i 800 evra. Provala se desila u vrijeme kada nikoga nije bilo u ku}i. Pretpostavlja se da je lopov ili vi{e njih u{ao kroz otklju~ana vrata koja se nalaze na dijelu ku}e koji se ne vidi sa glavnog puta. Uvi|aj je izvri{ila Krim-policija Mrkonji} Gra da, a is tra ga je u toku. D.L.

Golf 2 u kojem je poginuo Mrkonji}anin

Pokraden u~enik

Odluka o `albi u ponedjeljak BR^KO - Krivi~no vije}e Apelacionog suda Br~ko distrikta najavilo je za ponedjeljak 11. maja kona~nu odluku po `albama osu|enih Fikreta Hasanovi}a (51) i Pepe Pavi}a (42), nastanjenih u Srebreniku i Tuzli, kojima je u prvostepenom postupku pred Osnovnim sudom u Br~kom izre~ena kazna zatvora od po {est godina za ratni zlo~in u Bosanskoj Bijeloj. Na javnoj sjednici krivi~nog vije}a Apelacionog suda u Br~kom, advokat nepravosna`no osu|enih Hasanovi}a i Pavi}a Mensur Radon~i} je istakao da je "sud u obrazlo`enju prvostepene presude naveo elemente koji objektivno govore da su oni izvr{ili obljubu nad nemo}nim licem, a ne silovanje". Tu`ilac Gojko Stjepanovi} je u odgovoru na `albu rekao da nijedan `albeni dio odbrane na presudu Osnovnog suda nije osnovan. "Upad u spava}u sobu gdje je njegovala ranjenog mu`a, izvo|enje i prijetnja da }e je ubiti ako bilo kome ka`e za silovanje, kao i sam na~in na koji je bludna radnja izvr{ena, dovoljni su elementi za postojanje silovanja", rekao je Stjepanovi}. U obrazlo`enju prvostepene presude Hasanovi} i Pavi} su kao pripadnici Vojne policije Armije BiH 25. februara 1993. godine u Bosanskoj Bijeloj kod Br~kog silovali tada tridesetosmogodi{nju Srpkinju C.M. N.Ta.

ORA[JE - Pripadnici Policijske postaje u Ora{ju tragaju za u~enikom ili vi{e njih koji su u srijedu predve~er u Sre dnjoj {ko la fra Mar ti na Nedi}a u Ora{ju pokrali 18godi{njeg Josipa @., u~enika za vr{nog ra zre da sre dnje {kole. Kra dlji vac je is ko ris tio odr`avanje sata tjelesnog odgoja na kojem je bio Josip, te je u{ao u nezaklju~anu {kolsku svla ~i oni cu i iz hla ~a u~e ni ka ukrao nov ~a nik u ko jem je bi lo 50 ma ra ka. Ura|en je o~evid, a ovo nije prva kra|a novca u ora{koj srednjoj {koli. N.Tr.

Tri lica

DRAGA LEKI], JASMINA [ARAC, SANJA ^AKAREVI]

@IVINICE, MRKONJI] GRAD, PELAGI]EVO - Tri lica su poginula u saobra}ajnim nesre}a ma na pu te vi ma u BiH, dok je {es to ro povrije|eno. Pje{ak [aban Nuhanovi} (55) iz @ivinica poginuo je prekju~e oko 17 sati na magistralnom putu Tuzla Sarajevo, u mjestu \ur|evik na ulazu u @ivinice. Njega je teretnjakom, kojim je prevozio balvane, udario Muhamed Agi} (46) iz Grada~ca. Uvi|ajem su konstatovani tragovi ko~enja, a pje{ak je udaren na sredini desne saobra}ajne trake. Na licu mjesta je prona|en {tap, koji potvr|uje da je bio te`e pokretan. Po nalogu Kantonalnog tu`ila{tva Tuzla bit }e ura|ena obdukcija, alkotestiranje voza~a i kontrola tahografa radi utvr|ivanja brzine vo`nje teretnjaka. Neki svjedoci tvrde da se Nuhanovi} namjerno bacio pod teretno vozilo, a policija }e ispitati te navode.

Motociklista Zdenko Brki} (31) iz Zagreba je poginuo, a M.J. (55) iz Bla`evca, op{tina Pelagi}evo, je te{ko povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i koja se u srijedu nave~e dogodila u mjestu Bla`evac. Prema informacijama iz CJB Doboj, nesre}a se dogodila na parkingu benzinske pumpe "Niki}", kada je Brki} naglo startovao motocikl jamaha, na ~ijem se zadnjem sjedi{tu nalazio M.J., i izgubio kontrolu nad vozilom. "Voza~ motocikla udario je u parkirano putni~ko vozilo fiat forino, a zatim u stub, gdje se zaustavio. Voza~ i suvoza~ su pali s motocikla na asfalt, prilikom ~ega je voza~ na licu mjesta smrtno stradao, a suvoza~ zadobio te{ke tjelesne povrede", saop{teno je u CJB Doboj. Povrije|eni M.J. nalazi se na lije~enju u Medicinskom centru Br~ko. Na magistralnom putu Mrkonji} Grad - Jajce, na dionici puta od Balkane prema tunelu, preksino} je

IZ SUDSKE BILJEŽNICE

Pi{e: Nikola MORA^A

Su|enje Banjalu~aninu Goranu Vuk{i}u, optu`enom za poku{aj ubistva sugra|anina Renata Psutka

"U pucnjavi u~estvovale tri osobe" BANJALUKA - Bogdana Kne`evi}, svjedok Tu`ila{tva, izjavila je ju~e u nastavku su|enja Goranu Vuk{i}u (52) zvanom Vuk{a iz Banjaluke, optu`enom za poku{aj ubistva sugra|anina Renata Psutka 2001. godine, da je nekoliko trenutaka nakon obra~una u naselju Borik, ~ula da su u pucnjavi u~estvovale tri osobe, a ne dvije, kako se navodi u optu`nici. Kne`evi}eva je pojasnila da je 2001. godine radila u prodavnici u naselju Borik, te da je informaciju o tome kako je jedan mladi} napao drugu dvojicu, ustvari ~ula od mu{terije. Optu`eni Vuk{i} tokom vi{egodi{njeg su|enja tvrdi da nije on pucao na Psutka, ve} da je to u~inila tre}a osoba. Vuk{i} je i ju~e ponovio da je sa Psutkom izlazio iz zgrade u naselju Borik, te da ih je na parkingu napao nepoznati mladi}, ispaliv{i nekoliko hitaca koji su pogodili Psutka. Miladin Trivi}, svjedok Tu`ila{tva, ju~e je izme|u ostalog naveo da ga je Psutak pozvao nakon ranjavanja iz bolnice i upitao {ta je s Vuk{i}em. Trivi} je dodao da Psutak nije naveo ko je pu-

cao na njega, ve} samo da su u pitanju neki nera{~i{}eni ra~uni. No, tokom ju~era{njeg su|enja Sudsko vije}e Okru`nog suda u Banjaluci najvi{e je vremena potro{ilo saslu{avaju}i svjedoke koji su bili povezani s pretresom ku}e vlasni{tvo optu`enog Vuk{i}a, u banjalu~kom naselju Ko~i}ev vijenac, a gdje je navodno prona|en pi{tolj iz kojeg je pucano u Psutka. Braco Petrovi}, svjedok Tu`ila{tva, je tako izjavio da je vidio trojicu "policajaca u civilu" Trivi dodao da Psutak nije naveo ko je pucao na njega

koji su do{li pred ku}u Vuk{i}a tra`e}i tada dvadesetogodi{njeg Sa{u Pani}a, ranijeg {ti}enika Dje~ijeg doma "Rada Vranje{evi}", kojeg je udomio optu`eni Vuk{i}. Petrovi} je Vije}u ispri~ao da je vidio kako trojica inspektora udaraju {akama u glavu mladi}a i tra`e od njega da im poka`e ne{to. Olga Male{evi}, predsjednica Sudskog vije}a,

zatim je upitala svjedoka da li je u sudnici prepoznao osobe koje su tukle pomenutog mladi}a. Petrovi} je odgovorio potvrdno, dodav{i da je upravo jedan od ju~e pozvanih svjedoka, odnosno Darko Ili}, aktuelni {ef Odjeljenja za istrage i bezbjednost Specijalnog tu`ila{tva RS, tukao tada dvadesetogodi{njeg Pani}a. Sa{a Pani} ju~e je tvrdio da su ga 2001. godine inspektori CJB Banjaluka tukli bez razloga jer, kako je naveo, nije imao pojma {ta tra`i policija. "Vukli su me iz ku}e u dvori{te, tukli po glavi, udarili drvenom motkom u nogu i za sve postoji medicinska dokumentacija. Tra`ili su od mene da priznam ne{to, ali nisam znao {ta", kazao je Pani}, dodav{i kako nije potpisao ni naredbu o pretresu ku}e, niti naredbu o oduzimanju stvari. Sudsko vije}e je kao svjedoka za naredni pretres pozvalo i Dragija Milo{evi}a, aktuelnog zamjenika na~elnika Uprave kriminalisti~ke policije MUP-a RS, koji je tako|e u~estvovao u spornom pretresu ku}e vlasni{tvo Vuk{i}a. Ili} ju~e nije saslu{an jer je zbog obaveza morao napustiti sud, ali je pozvan na naredno ro~i{te zakazano za 25. maj.

OPTU@NICA: Hp!sbo!Wv!l|j~!)63*!{wb!oj!Wv!l|b!j{ Cb!okb!mv!lf-!pq!uv!afo!kf!eb!kf!2:/!tfq!ufn!csb 3112/!hp!ej!of!plp!23!•b!tp!wb!v!cb!okb!mv!. •lpn!ob!tf!mkv!Cp!sjl-!qp!hp!ejp!Sf!ob!ub!Qtvu!. lb!tb!ewb!ij!db!v!{b!eokj!dv!j!mf!}b-!ob!oj!kfw!|j nv!uf!|lf!qp!wsf!ef!wj!ubm!oji!ps!hb!ob/! V!pq!uv!aoj!dj!tf!ob!wp!ej!eb!kf!qv!dokb!wj!qsfu!. ip!ej!mb!twb!}b-!peop!top!{bi!ukfw!Qtvu!lb!eb nv!pq!uv!af!oj!wsb!uj!sb!oj!kf!qp!{bk!nmkf!oj!op!wbd/ Wsip!woj!tve!ST!kf!ep!tb!eb!v!ewb!ob!wsb!ub vlj!ebp!qswpt!uf!qf!of!qsf!tv!ef!lp!kf!kf!pq!uv!. af!opn!j{sj!dbp!Plsv!aoj!tve!v!Cb!okb!mv!dj!pe 3114/!hp!ej!of!ep!eb!obt/ Wsip!woj!tve!kf-!ob!jnf-!3114/!hp!ej!of!qswp vlj!ovp!ptv!}v!kv!~v!qsf!tv!ev-!lp!kpn!kf!Wv!lv!. |j~!{b!qp!lv!|bk!vcjt!uwb!Qtvu!lb!cjp!ptv!}fo ob!41!nkf!tf!dj!{b!uwp!sb-!eb!cj!3116/!hp!ej!of vlj!ovp!j!ptmp!cb!}b!kv!~v!qsf!tv!ev!j{sf!•f!ov Wv!lv!|j!~v/

Hronika Trebinjci imali nezgodu u citroenu

8. 5. 2009. qfubl

Vijesti Odre|en pritvor Kenanu Kurtovi}u

FOTO NN

Pje{ak [aban Nuhanovi} (55) iz @ivinica poginuo je kada ga je udario teretnjak. @ivot je izgubio i motociklista Zdenko Brki}, a vo`nja je bila kobna i za Mrkonji}anina Branislava Tomi}a

poginula oko 21 ~as `ivot izgubio Mrkonji}anin, dvadesetosmogodi{nji Branislav (Miroslava) Tomi}. On se u svom vozilu golf 2 kretao iz pravca Rogolja prema Te{ke povrede zadobili voza~ Sini{a Ratkovi} i suvoza~ Petar Babi} iz Trebinja

Mrkonji} Gradu, kada je iz sada nepoznatih razloga izgubio kontrolu nad vozilom, sletio s desne strane puta i upao u rigolu. Iz glofa je ispao i motor, a Tomi} je na licu mjesta ostao mrtav. Tijelo nastradalog je ubrzo nakon nesre}e prona{la policijska patrola. Uvi|aj su izvr{ili radnici Policijske stanice za bezbjednost saobra}aja iz Mrkonji} Grada. Tu`ilac je naredio obdukciju tijela i vje{ta~enje, nakon ~ega }e se saznati {ta je dovelo do tragedije.

U Ulici Du{anovoj u Trebinju preksino} oko 1.30 desila se saobra}ajna nezgoda u kojoj su te{ke tjelesne povrede zadobili voza~ Sini{a Ratkovi} i suvoza~ Petar Babi} iz Trebinja, dok su ostali mladi}i koji su bili s njima u vozilu, Marko Dosti}, Nemanja [kero i Sr|an Elakovi}, lak{e povrije|eni. Sve se desilo kada je vozilo marke citroen, najvjerovatnije usljed prevelike brzine, neprilago|ene uslovima na putu, udario u drvo pored kolovoza. S obzirom na to da se saobra}ajna nezgoda dogodila u neposrednoj blizini Op{te bolnice u Trebinju, medicinsko osoblje je reagovalo veoma brzo. Ratkovi} i Babi} su zadr`ani na Odjeljenju intenzivne njege Op{te bolnice u Trebinju, dok su ostala tri mladi}a, nakon pregleda i ukazane medicinske pomo}i, pu{tena ku}i. De`urni ljekari su potvrdili da je Ratkovi} zadobio prelom butne kosti i potres mozga, dok je kod Babi}a dijagnostifikovana kontuzija trbu{ne duplje.

Klju~ u nalazima vje{taka

Banka najavila od{tetni zahtjev

djelo", kazala je Veli}eva. Mirza Kova~, branilac optu`enog, iznio je niz ocjena o kontradiktornostima nalaza vje{taka. "Vje{tak Rijad Konjhod`i} izjavio je da je procesirao

FOTO N. UGLJE[A

SARAJEVO - Optu`ba je ju~e zatra`ila da An|elko Veljan~i} bude osu|en za kra|u 2,2 miliona eura u Sarajevu, dok je odbrana, uz tvrdnju da nisu dokazani navodi optu`nice, zatra`ila osloba|anje. Kantonalni sud u Sarajevu presudu za plja~ku Privredne banke Sarajevo, koja je po~injena prije tri godine, izre}i }e u ponedjeljak, 11. maja. Tu`ilac Suada Veli} kazala je da je van svake razumne sumnje dokazano da je Veljan~i} u~estvovao u plja~ki, iako optu`ba nije mogla precizirati koju radnju je po~inio s obzirom na to da su ovo djelo izvr{ile tri osobe obu~ene u kombinezone policije i s fantomkama na glavi. "Klju~ni dokazi Tu`ila{tva su nalazi vje{taka DNA, a analiza vje{taka i optu`be i odbrane je potvrdila da biolo{ki materijal (dio hirur{ke rukavice) pripada Veljan~i}u", kazala je Veli}eva. Dodala je da svjedoci odbrane nisu bili prisutni prilikom izvr{enja krivi~nog djela. "Odbrana nije dokazala Veljan~i}ev alibi da je bio na poslu 29. juna 2006. godine, kada je izvr{eno krivi~no

Zavr{ne rije~i na su|enju u Sarajevu

Optu`eni negirali silovanje dje~aka ZENICA - Eldin Topalovi} (20), optu`en za silovanje, i Mirza Garanovi} (20), oba iz Zenice, kojeg sumnji~e za pomo} po~initelju, ju~e su u Kantonalnom sudu u Zenici pred sudijom za prethodni postupak Faikom Spahi}em negirali ove optu`be. Prema nedavno podignutoj optu`nici Kantonalnog tu`ila{tva Zenica, Topalovi} i Garanovi}, u no}i izme|u 16. i 17. marta ove godine, u ku}i prvoimenovanog konzumirali su alkohol sa dvojicom dje~aka K.A. (15) i A.B. (16). Navodi se da su A.B. odveli u jednu od prostorija na spratu ku}e, gdje su ga ostavili da spava. Nakon {to su se vratili iz grada, oko tri ~asa, dje~aka su probudili i natjerali da zajedno s njima ponovo pije. Nakon toga, prema onome {to pi{e u optu`nici, Topalovi} je tra`io od A.B. da skine jaknu i da mu je preda, a kada je dje~ak odbio Topalovi} i Garanovi} su mu zadali vi{e udaraca. Poslije toga Topalovi} je zatra`io od dje~aka da skine svu odje}u sa sebe, {to je A.B. u strahu i pod batinama od strane Topalovi}a i u~inio. Topalovi} je zatim dje~aka odveo u drugu sobu, gdje ga je silovao, odnosno primorao ga na oralni seks. Kada su se maloljetnici ujutro spremali za polazak u {kolu, Topalovi} i Garanovi} su im zaprijetili da o onome {to se de{avalo protekle no}i ne smiju nikome govoriti. A.M.

Fizi~ki napadnut pripadnik SIPA SARAJEVO - Refik ^ukle (54) iz Sarajeva uhap{en je nakon {to je napao pripadnika Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA), koji je obezbje|ivao zgradu u izgradnji ameri~ke ambasade u Sarajevu. Iz MUP-a KS nisu mogli otkriti vi{e datalja o napadu, a ni @eljka Kujund`ija, portprol SIPA, nije `eljela komentarisati doga|aj. "Mi ne}emo za medije iznositi nikave detalje o tom doga|aju", kazala je portparol SIPA. Napad na pripadnika SIPA dogodio se u srijedu u Ulici Zmaja od Bosne, gdje je u toku izgradanja zgrade ameri~ke ambasade. A.S.

Prodaja sredstava i opreme OSCE misija u Bosni i Hercegovini ogla{ava prodaju sljede}ih sredstava i opreme: SREDSTVA: 1 kom. - VOZILO VW GOLF 1.9 TDI VARIANT 1999. na lokaciji: SARAJEVO 8 kom. - DIESEL GENERATOR (razni, 6-22 KVA) na lokacijama: BANJALUKA (2), TUZLA (1), MOSTAR (4), FO^A (1) 2 kom. - ^ISTA^ SNIJEGA na lokacijama: BANJALUKA, SARAJEVO OPREMA: 16 kom. - KOPIR APARAT XEROX DC 425 na lokacijama: BIHA], BIJELJINA, BANJA LUKA (3), BR^KO, DOBOJ, FO^A (2), SARAJEVO, BRATUNAC (2), TRAVNIK, TREBINJE, TUZLA, ZENICA 63 kom. - STOLNI RA^UNAR HP COMPAQ DC7600, 3.0 GHZ, 512 MB sa LCD MONITOROM HP L1706 na lokaciji: SARAJEVO

U ponedjeljak presuda An|elku Veljan~i}u za kra|u 2,2 miliona evra

A. SORGU^

SARAJEVO - Sud BiH odredio je ju~e jednomjese ~ni pri tvor Ke na nu Kur to vi }u, osu mnji ~e nom za trgovinu drogom, saop{teno je iz ovog suda. Kako se navodi, u prijedlogu za odre|ivanje pritvo ra Tu `i la{ tvo BiH je navelo da je Kurtovi} bio ~lan or ga ni zi ra ne gru pe ljudi i da je u~estvovao u or ga ni zi ra nju neo vla {te nog pro me ta opoj nim drogama. Opojna droga je putem po sre dni ka iz Sa ra je va prebacivana u mjesto Vodnjane u Hrvatskoj. Osu mnji ~e nom je pri tvor odre |en zbog opa snosti od bjekstva, kao i zbog mo gu }nos ti da bi boravkom na slobodi mogao ometati tok krivi~nog postupka. Kurtovi}a su pripadnici FUP-a uhapsili u utorak. A.S.

17

29 kom. - FAX MA[INA: PANASONIC (22), BROTHER (6), CANON (1) na lokaciji: SARAJEVO 7 kom. - TELEFONSKA SEKRETARICA (ANSWERING MACHINE): PANASONIC na lokaciji: SARAJEVO 2 kom. - DIGITALNI GLASOVNI PROCESSOR (VOICE MAIL) PANASONIC na lokaciji: SARAJEVO 311 kom. - TELEFON PANASONIC, razni, na lokaciji: SARAJEVO Sredstva i oprema se prodaju u zate~enom stanju, bez garancije. Svi tro{kovi vezani za prenos vlasni{tva, uklju~uju}i ali ne ograni~avaju}i se na tro{kove transporta, izvoza/uvoza, preregistracije, osiguranja, su isklju~iva odgovornost kupca. OSCE ne}e prihvatiti nikakve obaveze koje proisteknu iz upotrebe vozila i ostalih stvari poslije njihove prodaje. Vozilo je u voznom stanju. Sredstva i oprema se mogu pogledati u srijedu, 13. maja 2009. godine u periodu od 10 do 16 sati na trenutnim lokacijama kako je navedeno na spisku. Za dalje informacije kontakt osoba je Admir Krni}, tel: 033/752-161, e-mail: [email protected]. Ponude za sredstva se mogu odnositi na pojedina~ne komade iz svake stavke, dok }e se ponude za opremu razmatrati u kompletu za svaku stavku. Ponude se primaju do 20. maja 2009. do 16 sati po lokalnom vremenu. Ponude treba da sadr`e kontakt podatke o ponu|a~u (naziv, ime, adresa, telefon) i predaju se u zatvorenoj koverti na sljede}u adresu:

(iskuhao) kompletan trag hirur{ke rukavice i tvrdi da je prakti~no nemogu}e vi{e u budu}nosti isti ispitivati na iste okolnosti, da bi na glavnom pretresu govorio da je to mogu}e", rekao je Kova~. On je napomenuo da je vje{tak odbrane za DNA analizu kazao da biolo{ki tragovi poti~u od najmanje dvije osobe. Nusreta Sinanovi}, predstavnica PBS-a, ju~e je predlo`ila da bude usvojen imovinskopravni zahtjev u iznosu od 2,2 miliona eura sa zateznim kamatama od 29. septembra ukoliko optu`eni bude progla{en krivim.

OSCE misija u Bosni i Hercegovini Fra An|ela Zvizdovi}a 1 71000 Sarajevo Na koverti treba da je jasno nazna~eno PVIO/09. Kupac je du`an da uplati puni iznos u korist OSCE misije u BiH u roku od sedam dana od dana obavijesti da je njegova ponuda prihva}ena. Kupljena roba se preuzima u vi|enom stanju u roku od pet dana od dana uplate postignute cijene. Vozila }e biti prodata pojedina~no ponu|a~u koji ponudi najvi{u cijenu. Uplate }e biti izvr{ene bankovnim transferom, prije preuzimanja vozila. Tro{kove carine, poreza i ostale tro{kove snosi kupac. OSCE zadr`ava pravo da obustavi ili poni{ti prodaju u bilo kojoj fazi prije uplate.

18

qfubl!8. 5. 2009.

Region

Pjeva~ maltretirao brata i suprugu

FOTO NN

[e{elj: I tu`ilac i sudije deblji od mene

HAG - Statusnu konferenciju na su|enju Vojislavu [e{elju u Ha{kom tribunalu ju~e je obilje`ila rasprava o njegovom zdravstvenom stanju i tvrdnje njegovih pravnih zastupnika da mu je `ivot ugro`en u Hagu. Sudija @an-Klod Antoneti rekao je da je dobio izvje{taj ljekara, koji su pro{log mjeseca pregledali [e{elja, i da se u njemu navodi da on nema ozbi ljni jih zdrav stve nih problema, osim visokog krvnog pritiska i problema s te`inom i da ga doktori savjetuju da po~ne s vje`bama. [e{elj je, me|utim, rekao da ga doktori nisu dobro pregledali, da mu je krvna slika lo{a i da ima problema s jetrom.

On je naveo da su holandski ljekari s njim razgovarali, pregledali ga stetoskopom, izmjerili mu pritisak i opipali mu stomak. "Pitali su da li me boli, a ja sam odgovorio da me ne boli, jer nisam folirant", kazao je on. "Tu`ilac je deblji od mene i, kada bismo stali jedan pored drugog, tu`ilac bi imao ve}i stomak, a i sudije su debele", kazao je [e{elj. Sudija Holandski ljekari utvrdili da [e{elj ima problema s te`inom

je nagovijestio da }e Raspravno vije}e tra`iti da [e{elja pregleda i specijalista za jetru. Povodom tvrdnji [e{eljevog pravnog zastupnika Zorana Krasi}a da je lideru radikala u Ha{kom tribunalu ugro`en `ivot, Antoneti mu je rekao da je uvijek bio zainteresovan za njegovo zdravstveno stanje i da su Krasi}eve tvrdnje zasnovane na vrlo malo dokaza. "Najlak{e vam je da zavr{ite ovaj predmet tako {to }ete mene da otrujete", odgovorio je lider radikala. Sudija je rekao [e{elju da }e uskoro biti obavije{ten o tome kada }e su|enje biti nastavljeno. (Agencije)

Milo \ukanovi} {esti put premijer

Stani{i}eva odbrana tra`i odlaganje su|enja HAG - Odbrana optu`enog Jovice Stani{i}a zatra`ila je od Ha{kog tribunala da po~etak su|enja, zakazan za 25. maj, bude odlo`en za najmanje mjesec dana kako bi se branioci pripremili za proces. Stani{i}, biv{i na~elnik Slu`be dr`avne bezbjednosti Srbije, optu`en je, zajedno s nekada{njim pomo}nikom Frankom Simatovi}em Frenkijem, za zlo~ine nad Hrvatima i Muslimanima u Hrvatskoj i BiH 1991-95. (Beta)

Ubistvo Pukani}a nije planirano u Crnoj Gori PODGORICA - Ubistvo novinskog izdava~a Ive Pukani}a nije planirano u Crnoj Gori, rekla je predstavnica crnogorske Uprave policije Tamara Popovi}. Ona je podsjetila na ranije provjere koje je policija sprovela u vezi s ubistvom Pukani}a, o ~emu je obavijestila policiju Hrvatske. (Beta)

Informator Policija

CETINJE - Crnogorski predsjednik Filip Vujanovi} predlo`io je ju~e dosada{njeg premijera Mila \ukanovi}a za mandatara nove vlade. Objavljuju}i vijest u Cetinju, Vujanovi} je kazao da }e \ukanovi} u ovom mandatu biti posve}en "savladavanju posljedica globalne ekonomske krize", kao i "daljoj me|unarodnoj afirmaciji Crne Gore i njenoj evropskoj i atlantskoj integraciji". Vujanovi} je kazao da je \ukanovi} uspje{no obavljao du`nost predsjednika Vlade i ranije predsjednika Crne Gore ~uvaju}i i afirmi{i}u njene kapi tal ne vri je dnos ti - mir, stabilnost, me|unacionalni i meU jednom mandatu |uvjerski sklad. bio je i predsjednik dr`ave "Sve ove vrijednosti su godinama bile ugro`ene i trebalo im se posvetiti maksimalnim strpljenjem i odgovorno{}u. U takvim vremenima izazova i rizika obnovljena je nezavisnost Crne Gore. U tim uslovima \ukanovi} je promovisao dr`avnu politiku koja je uva`avala realnost i strpljenjem obezbijedio izvjesnost uspjeha", kazao je Vujanovi}. On je dodao i da su ekonomska dostignu}a i njena socijalna efikasnost o~igledan dokaz uspje{nosti \ukanovi}eve politike. Na parlamentarnim izborima 29. marta koalicija koju je predvodio \ukanovi} odnijela je do sada najubjedljiviju pobjedu i osvojila ve}inu u parlamentu Crne Gore. \ukanovi}u je ovo peti mandat na mjestu premijera, a u jednom mandatu je bio predsjednik dr`ave. Prvi put za premijera izabran je kada je imao 29 godina, kao najmla|i predsjednik vlade u Evropi. Nakon izbora u jesen 2006. godine mandatar je bio @eljko [turanovi}, ali je nakon godinu i po kormilo Vlade preuzeo \ukanovi}. (Beta)

[B!EBS!.!Qp!qv!mbs!oj!{b!ebs!tlj!qkf!. wb•! Nmb!e fo! Hsep!w j~! {cph qpspej•oph!ob!tj!mkb!qsj!wf!efo!kf!tvejkj {b!qsf!ls|b!kf-!ob!lpo!|up!kf!vibq|fo v!twpn!tub!ov/!Qkf!wb•!kf!qj!kbo!nbm!. usf!uj!sbp!64.hp!ej|!okfh!csb!ub!j!twp!kv 53.hp!ej|!okv!tv!qsv!hv!uf!hb!kf!qp!mj!dj!. kb!qsj!wf!mb/!Pecjp!kf!bm!lp.uftu-!bmj!tv #qmbw!dj#!qpu!wsej!mj!lb!lp!kf!cjp!v!wj!eop bm!lp!ip!mjtb!!opn!tub!okv/!Op~!kf!qsp!. wfp!ob!usj!kfa!okf!okv!v!tub!oj!dj/!

Srbija Hrvatska Crna Gora

92 92,112 92

Vatrogasci Srbija Hrvatska Crna Gora

93 93,112 93

Hitna pomo} Srbija Hrvatska Crna Gora

94 94,112 94

Pomo} na putu Srbija Hrvatska Crna Gora

987 987 987

Telefonske informacije Srbija Hrvatska Crna Gora

988 988 988

Aleksandar TIJANI], direktor RTS ^edomir Petrovi}, u ~ar{iji poznat kao ^kaljin sin, svojevoljno je postao limeni dobo{ o koji lupaju neimenovani bubnjari.

Radnici kragujeva~kog "Partizana", iako lo{eg zdravstvenog stanja, nastavljaju {trajk gla|u

[trajka~i smr{ali po Na dana{njem sastanku u Beogradu poku{a}e prona}i kona~no rje{enje i zaustaviti agoniju koja traje ve} danima KRAGUJEVAC - Radnici kragujeva~ke fabrike ko`e "Partizan", koji su ju~e {esnaesti dan zaredom {trajkovali gla|u, veoma su lo{eg zdravstvenog stanja, ali ne odustaju od protesta, iako su ljekari ponovo ispunili uputnice o hitnom prebacivanju oboljelih u Klini~ko-bolni~ki centar u Kragujevcu. Predsjednik [trajka~kog odbora Svetozar Bojani} istakao je da je zdravstveno stanje 12 radnika kraguje-

va~ke fabrike "Partizan", koji tre}u sedmicu {trajkuju gla|u, veoma dramati~no. On je dodao da su {trajka~i malaksali, psihi~ki iznureni i da su smr{ali po najmanje pet kilograma. Bojani} je rekao da je jedan od radnika sa sr~anim problemima u no}i izme|u srijede i ~etvrtka odvezen u Hitnu pomo}, ali da je odbio bolni~ko lije~enje. Poslije ura|enih analiza srca i krvi on se vratio u fabriku, gdje je nastavio {trajk gla|u. Ljekari su intervenisali kod jo{ petoro radnika, me|utim, niko od njih nije prihvatio preporuku da prekine {trajk. U [trajka~kom odboru ka`u da jo{ ne znaju kada }e, gdje i s kim biti odr`an eventualni sastanak koji je najavljivan za danas. Bojani} je rekao da danas ne}e prisustvovati protestu ispred gradske skup{tine Kragujevca koji organi-

Pahor: Malo nade za konsenzus s Hrvatskom LJUBLJANA - Slovena~ki premijer Borut Pahor iznio je ju~e mi{ljenje da postoji malo nade za postizanje konsenzusa s Hrvatskom u vezi s nerije{enim grani~nim pitanjem. Premijer je prije odlaska na sastanak predsjednika dr`ava i vlada u Pragu, svoju vladu i javnost jo{ jednom upoznao s tokom pregovara~kog procesa u vezi s rje{avanjem otvorenih pitanja slovena~ko-hrvatske granice. Prijedlog za rje{enje tih pitanja je uputio evropski komesar Oli Ren, a predsjednici parlamentarnih partija u Sloveniji u srijedu nisu uspjeli da usklade stavove u vezi sa slovena~kim odgovorom na taj prijedlog. Razgovori }e biti nastavljeni idu}e nedjelje. "Na sastanku s predsjednicima parlamentarnih stranaka }u predlo`iti da Slovenija prihvati one dopune nacrta prijedloga sporazuma koje su od su{tinskog zna~aja za

Sloveniju i za koje smo, ~ini mi se, postigli na~elni dogovor", rekao je Pahor. On ni ju~e nije govorio o konkretnim primjedbama na Renov prijedlog, koji predstavlja drugi poku{aj rje{avanja grani~nog pitanja izme|u Slovenije i Hrvatske u posljednjih 18 godina, i Stranke nisu uspjele da se dogovore o Renovom prijedlogu

koji nosi rizike da pregovara~ki proces ne uspije. "[to se mene ti~e, ocijeni}u da li je sa dopunjenim ili novim prijedlogom Evropske komisije taj rizik razuman, i ako ocijenim da jeste Vladi i parlamentu }u predlo`iti da se dopunjeni ili novi prijedlog sporazuma razmatra i prihvati", rekao je premijer. (Beta)

Region

8. 5. 2009. qfubl

19

U~itelji i profesori idu u {trajk

Terase kafi}a "samo za pu{a~e"

[B!HSFC!.!Wf!mj!lj!|usbkl!kb!woji!tmv!. acj!v!Iswbu!tlpk!qp!nb!lovu!kf!tb!23/ ob!24/!nbk/!Qswj!~f!t!sb!epn!qsf!lj!. ov!uj!{b!qp!tmf!oj!v!ptop!wojn-!tsf!eokjn j!wj!tp!ljn!|lp!mb!nb!uf!obv•ojdj-!b tmkf!ef!~j!ebo!25/!nbkb!qsj!esv!aj~f!jn tf!j!pt!ub!mj!kb!woj!sbeojdj-!{b!qp!tmf!oj!v {esbw!tuwv-!lvm!uv!sj!j!tp!dj!kbm!opk!{b|ujuj/! V![b!hsf!cv!~f!cj!uj!ps!hb!oj!{pwbo qspuftu!ob!lp!kfn!tf!p•f!lv!kf!31/111 mkv!ej/!)Bhfo!dj!kf*

[B!H SFC! .! Ob!l po! |up! kf! v Iswbu!tlpk!ob!tob!hv!tuv!qjp!{b!. lpo!p!{b!csb!oj!qv!|f!okb!v!{b!uwp!. sf!o jn! qspt!u p!s j!n b-! of!l j! pe {b!hsf!cb!•lji!vhpt!uj!uf!mkb!sb!{nj|!. mkb!kv!eb!ob!uf!sb!tb!nb!twp!kji!lb!gj!. ~b!lp!ov!{nb!dj!kv!ep!{wp!mf!tb!np qv!|b!•j!nb/!Vhpt!uj!uf!mkj!uwsef!eb!kf pe!vwp!}f!okb!{b!csb!of!qv!|f!okb qsp!n fu! v! okj!i p!w jn! mp!l b!mj!n b esbt!uj!•op!pqbp/!)Bhfo!dj!kf*

Vijesti Radnici fabrike ko`e ne odustaju od svojih zahtjeva

"Srbe na vrbe" u Splitu

Ljaji} radnicima poru~io da je optimista FOTO NN

iznureni, pet kilograma mostalnih sindikata odlu~ilo je da se radnici okupe danas ispred 'Partizana', a od ponedeljka }e svi zaposleni iz Srbije da odu u Kragujevac da se solidari{u s tim ljudima i poku{aju da na|u zajedni~ko re{enje", rekao je Orbovi}. Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije Mla|an Dinki}, koji je u srijedu u Kragujevcu boravio povodom Dana grada, apelovao je na radnike da zbog svog zdravstvenog stanja odustanu od {trajka gla|u. Ministar rada i socijalne politike Srbije Rasim Ljaji} rekao je da }e se danas u Beogradu na sastanku s predstavnicima radnika kragujeva~ke fabrike "Partizan" poku{ati prona}i kona~no rje{enje i zaustaviti agonija koja traje ve} danima. Ljaji} je radnicima poru ~io da je op ti mis ta u po gle du rje {a va nja tog problema. Ipak, on je objasnio da dr`ava u ovom slu~aju mo`e da bude samo posrednik i da upozori vlasnika

zuje Savez samostalnih sindikata u znak podr{ke radnicima "Partizana", jer }e i}i u Beograd na nastavak pregovora s predstavnicima dr`avnih institucija kojima }e prisustvovati i ve}inski vlasnik. "Poru~ujem nadle`nima da `elim da pregovoram s kupcem akcija 'Partizana' na berzi, a ne s njegovom tetkama, strinama ili tatom", rekao je Bojani}. On je ponovio da "[trajka~ki odbor ima dokumentaciju koja potvr|uje da se kupac akcija na berzi obavezao da preuzima obaveze prethodnog vlasnika". Problem kragujeva~kih ko`ara bi}e jedna od tema i na sjednici Socijalno-ekonomskog savjeta. Predsjednik Samostalnog sindikata Ljubisav Orbovi} ka`e da imaju spreman plan ako rje{enja pod hitno ne bude. "Ako se ne na|u mere, gradsko ve}e Saveza sa-

Ljekari ispunili uputnice za bolnicu, {trajka~i odbili

na mogu}e posljedice ako ne izmiri svoja dugovanja. Radnici "Partizana", koji od 22. aprila {trajkuju gla|u, tra`e uplatu penzijskog i invalidskog osiguranja od 1. januara 2004. godine i realizaciju socijalnog programa koji podrazumijeva isplatu 200 evra po godini radnog sta`a i odlazak na tr`i{te rada. Svih 114 radnika odreklo se zahtjeva za isplatu zaostalih zarada u proteklih osam godina u iznosu od 184 miliona dinara. Fabrika ko`e privatizovana je prije pet godina, ali je poslije vi{e {trajkova i protesta radnika, koji su ukazivali na probleme u poslovanju i nepo{tovanje ugovora od strane poslodavca, taj kupoprodajni ugovor raskinut u junu pro{le godine. U novembru pro{le godine fabriku je kupio Aleksandar Aleksi}, sin kragujeva~kog biznismena Jovana Aleksi}a. (Agencije)

Policija tra`i do`ivotni zatvor za ubice policajaca FOTO NN

Jagi}: @elimo za{tititi svoje `ivote

ZAGREB - Vlada Hrvatske usvojila je Prijedlog zakona o policijskim poslovima i ovla{tenjima, kojima se uskla|u ju pra vi la po li cij skog pos tu pa nja s evrop skim standardima. Ministar unutra{njih poslova Tomislav Karamako istakao je da }e se ovim zakonom policijski poslovi voditi transparentnije, br`e i u~inkovitije. Naglasio je da }e iz toga proiza}i i jednostavnija upotreba sile i vatrenog oru`ja. Prijedlog zakona predvi|a i Od sada jednostavnija upotreba sile i oru`ja za policiju

pove}anje policijskih ovla{tenja sa dosada{njih 17 na 25, te policijskih poslova sa dosada{njih osam na 14. Policajci }e novim zakonom dobiti ve}a ovla{tenja, pa }e tako u progonu kriminalaca mo}i upotrijebiti auta i mobitele gra|ana. Zakon }e ih i bolje {tititi nakon upotrebe sile. Li~ni podaci policajca koji je upotrijebio vatreno oru`je su tajna, a kad se protiv njega vodi

krivi~ni ili postupak za naknadu {tete zbog upotrebe sredstava prislile, obezbije|ena mu je pravna pomo} na teret MUP-a i nakon {to prestane radni odnos. Premijer Hrvatske Ivo Sanader izrazio je sau~e{}e porodici stradalog policjaca Ivana Grbavca koji je ubijen u utorak tokom plja~ke Reiffaisen banke u zagreba~kom naselju Sesvete. "Dr`im pal~eve da policajac koji se bori za `ivot pre`ivi, a da se ostali {to prije oporave", rekao je Sanader. "Sindikat policije od MUP-a bezuvjetno tra`i bolju opremu i za{titna sredstva za policajce, {to uklju~uje sa~marice, kratko automatsko oru`je i pancirke. Tako|e, za ubojice policajaca, Sindikat tra`i do`ivotni zatvor", istakao je ju~e Dubravko Jagi}, predsjednik Sindikata policije. "Pokazali smo razumijevanje prema stanju u dr`avnoj blagajni kada smo pristali na smanjenje pla}a za {est posto. Time smo pokazali socijalnu osjetljivost, a spremni smo na sve akcije, pa ~ak i na {trajk. @elimo za{titi svoje `ivote", rekao je Jagi}. On je policajce pozvao da danas u 15 sati minutom }utnje i upaljenim rotacijskim svjetlima odaju po~ast poginulom mladom policajcu Ivanu Grbavcu. (Agencije)

SPLIT - Dr`avno tu`ila{tvo Hrvatske nalo`ilo je policiji da prikupi informacije o incidentu na koncertu "^etiri prijatelja za ^etvrtu", odr`anom nedavno u splitskoj Spaladium areni, povodom obilje`avanja dana brigade Hrvatske vojske na kojem je vi{e stotina posjetilaca pjevalo u slavu Jure i Bobana, uz povike "Srbe na vrbe". Sve je emitovano na Radio Splitu, {to je ~uo i vicepremijer Hrvat ske Slo bo dan Uze lac, koji je uputio pismo mjerodavnim dr`avnim organima, a kontaktirao je i rukovodstvo HRT-a od kojih je tra`io obja{njenje. (Srna)

Na Kosovu pronevjereno 70 miliona LONDON - Evropska unija i Ujedinjeni narodi nakon progla{enja nezavisnosti Kosova odustali su od istrage o ozbiljnim pronevjerama i korupciji u vezi sa 70 miliona evra koje je Brisel uputio na Kosovo. Kako se saznaje, postojali su dokazi o kra|i, podmi}ivanju i kr{enju propisa o tenderima i aktivnostima koje je od 1999. do 2008. finansirala EU, a sprovodio UNMIK. Sredstva EU namijenjena ekonomskoj obnovi Kosova proizvela su 12 navo dnih kri vi ~nih dje la i 27 primjera navodnog kr{enja propisa u vezi sa dodjelom ugovora i nepotizam. (Daily Telegraph)

Rektor protiv zamrzavanja semestra ZAGREB - Rektor Zagreba~kog univerziteta Aleksa Bjeli{ ocijenio je ju~e da je situacija ve za na za blo ka du nas ta ve "izuzetna", istaknuv{i kako je namjera Univerziteta da se organizuje {to ve}i dio nastave. "Situacija je izuzetna, da ne ka`em krizna, no potrudili smo se na}i {to pogodnije prostore. Na{a je intencija da naprave {to god mogu da se {to ve}i dio nastave organizira i pokrene", izjavio je Bjeli{. Na pitanje razmi{lja li se o zamrzavanju semestra, rektor je rekao kako "na to ne bi trebalo i}i". "Plediram na racionalnost", istakao je Bjeli{. (Agencija)

20

qfubl!8. 5. 2009.

Ekonomija ZDK poma`e privredi ZENICA - Iako kuburi s bud`etskim deficitom, Vlada Zeni~ko-dobojskog kantona i ove godine za podsticaj preduze}ima u privatizaciji i industrije planira utro{iti 1,55 miliona KM. "Za subvencioniranje administrativnih tro{kova privrednika koji grade nove proizvodne objekte bi}e izdvojeno 400.000 KM, za regresiranje kamata na investicijske kredite 250.000, za uvo|enje sistema za upravljanje kvalitetom po me|unarodnim standardima 200.000, a isti iznos namijenjen je i za projekat pove}anja konkurentne sposobnosti, a odnosi se na predstavljanje preduze}a iz ZDK na me|unarodnim sajmovima i skupovima", ka`e Fahrudin Omerhod`i}, ministar privrede ZDK. Kao i prethodnih godina, finansijsku injekciju mogu o~ekivati inovatori, investitori u obrt i hotelijeri, a sa 118.000 KM Vlada }e nastaviti da pla}a obaveze ranije privatizovanih tekstilnih tvornica KIMO iz Zenice, koju je kupio "Prevent", i "Ziko" iz Zavidovi}a, ~iji je kupac "Ferimpex". A.M.

Ja~anje saradnje bankara u superviziji BEOGRAD - Predstavnici centralnih banaka BiH, Srbije i Crne Gore razgovarali su ju~e u Beogradu o unapre|enju saradnje u oblasti supervizije, kako bi se garantovala stabilnost finansijskog sektora, saop{tila je Narodna banka Srbije. Razmijenjena su iskustva i o aktivnostima koje centralne banke preduzimaju radi ubla`avanja efekata svjetske finansijske krize i o~uvanja finansijske i makroekonomske stabilnosti. (Beta)

BIFX

SASE

SASX-30

Prodavnica za doma}e proizvode BIJELJINA - Prodavnica s isklju~ivo doma}im prehrambenim artiklima u Bijeljini bi trebalo da po~ne s radom do kraja mjeseca, potvrdio je Predrag Jovi}, na~elnik Odjeljenja za privredu i poljoprivredu ove op{tine. "Inicijativu su pokrenuli semberski privrednici i mi }emo je u potpunosti podr`ati", rekao je Jovi} i istakao da Semberija ima ve} prepoznatljive, zdrave i kvalitetne proizvode, a ovom inicijativom se otvara mogu}nost da se afirmi{u i drugi proizvodi doma}ih firmi i da se podsti~e doma}a proizvodnja. Zainteresovanost za plasman svojih proizvoda u pomenutoj prodavnici potvrdila su bijeljinska preduze}a ZP "Komerc", "Leder", "Spektar Drink" i "Tanasi}". O.S.

SASX-10

+2,11% +2,96% +1,46%

Kotacija fondova

Slobodno tr`i{te

Sekundarno slobodno tr`i{te

DJKFOB!)LN*!

QSPNKFOB

#Bhsp!usfoe#!Lb!lbok

6-36

61-11&

Voj!po!cbo!lb!Tb!sb!kf!wp

23-11

.53-91&

Kretanje cijene dionica "Energopetrola" Sarajevo

Najve}i Zorica DRAGOVI]

BANJALUKA - Slovena~ki trgova~ki lanac "Mercator" otvorio je ju~e u Banjaluci svoj najve}i trgova~ki centar u BiH. "Mercator" je u gradnju modernog i savremeno opremljenog objekta, povr{ine 41.500 metara kvadratnih, ulo`io 80 miliona KM, a time je omogu}io i zapo{ljavanje 350 radnika. Tr`ni cen tar su otvo ri li predsjednik Uprave "Mercatora" @iga Debeljak, direktor banjalu~ke ispostave Damjan Davidovi}, premijer RS Milorad Dodik i gradona~elnik Banjaluke Dragoljub Davidovi}. Debeljak je nakon ceremonije sve~anog otvaranja istakao da }e se na policama banjalu~kog "Mercatora" nalaziti vi{e od polovine doma}ih proizvoda, dok }e preostalu robu uvoziti. "Na{a ideja je veoma jednostavna i jedinstvena u svakoj zemlji. Time {to lokalne proizvode stavljamo na police i zapo{ lja va mo lo kal nu ra dnu sna gu pridobijamo lokalne potro{a~e", rekao je Debeljak.

Direktor banjalu~kog "Mercatora" je istakao da kvalitetnom i bogatom ponudom nastoje da zadovolje potrebe i `elje potro{a~a u Banjaluci. "Banjaluka je jedan od najprosperitetnijih gradova u BiH, a `elimo da na{ centar postane mjesto ne samo najpovoljnije, ve} i najugodnije kupovine", rekao je Davidovi}. On je podsjetio da otvaranje banjalu~kog "Mercatora" pru`a velike mogu}nosti re gi onal nim proi zvo |a ~i ma i distributerima. Dodik je istakao da je "Mercator" jedna od najve}ih regionalnih kompanija, a da njegov dolazak u Banjaluku zna~i veliki doprinos kulturi `ivljenja i potro{nje. "Otvaranje 'Mercatora' je veoma dobar znak da RS podr`ava investicije, ali i signal povjerenja stranih investitora u RS", rekao je Dodik. Gradona~elnik Davidovi} je ocijenio da je otvaranje "Mercatora" dobar signal za sve one koji `ele da ula`u u Banjaluku i RS i podvukao va`nost ~injenice da je na policama tog tr`nog centra svoje mjesto na{ao veliki broj doma}ih proizvoda. Novootvoreni tr`ni centar se prostire na dva

BIRS

BLSE

FIRS

Kretanje cijene dionica Postbank BH Sarajevo

SARAJEVO - Na ju~era{njem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je promet od 580.699,90 KM, a u sklopu 170 transakcija prometovane su 52.924 dionice. Pro met na ko ta ci ji izno sio je 137.631,52 KM, a na kotaciji kompanija trgovano je u vrijednosti od 66.212,97 KM. Najve}i promet na kotaciji kompanija ostvaren je dionicama "Bosnalijeka" iz Sarajeva u iznosu od 65.762,97 KM po 13,63 KM. Na primarnom slobodnom tr`i {tu os tva ren je pro met od 345.274,88 KM, a najvi{e je trgovano di oni ca ma "Elek tro pri vre de BiH" u iznosu od 177.031,80 KM po cijeni od 27,07 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 97.793,50 KM, a najve}i promet obavljen je dionicama sarajevskog UNIS-a u iznosu od 65.000 KM po cijeni od 6,50 KM. Dionicama fondova trgovano je u vrijednosti od 71.418,55 KM, a najvi{e je trgovano dionicama "Big investicione grupe" iz Sarajeva u iznosu od 42.452,80 KM po cijeni od 4,02 KM. Najve}i rast cijene od 50 odsto na 5,25 KM imale su dionice "Agrotrenda" iz Kaknja, dok su najve}i pad vrijednosti od 42,80 odsto na 12 KM imale dionice Union banke iz Sarajeva. Vrijednost BIFX-a je porasla za 2,11 od sto na 1.635,32 po ena, SASX-10 indeks je oja~ao za 1,46 od sto i izno si 986,69 po ena, a SASX-30 indeks je porastao za 2,96 odsto na 1.095 poena. Z.D.

ERS10

+0,14% +5,22% +0,08% Veliki uspon FIRS

Optimizam podigao promet i indekse

Kotacija kompanija

EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB

Vode}i slovena~ki

Slu`beno berzansko tr`i{te - lista B

Slu`beno berzansko tr`i{te - akcije IF-ova

Slobodno tr`i{te

EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB

DJKFOB!)LN*!

QSPNKFOB

#CMC.qsp!gju!gpoe#!Cb!okb!mv!lb

3-:8

21-11&

#Hmbt!Tsqtlf#!Cb!okb!mv!lb

1-57

.9-56&

Kretanje cijene akcija HE na Drini Vi{egrad

Kretanje cijene akcija "Boksita" Mili}i

BA NJA LU KA - Na ju ~e ra{ njem trgo va nju na Ba nja lu ~koj ber zi os tva ren je pro met od 105.205,60 KM, kroz 32 transakcije. Na slu`benom berzanskom tr`i{tu lista B najve}i promet ostvaren je akci ja ma "Te le ko ma Srpske" u izno su od 46.755,80 KM, po prosje~noj cijeni od 1,08 KM za 0,92 odsto ni`oj u odnosu na prethodno trgovanje. Na slo bo dnom ber zan skom tr`i{tu najve}i promet je ostvaren akcijama RiTE Gacko u iznosu od 9.350 KM, po prosje~noj cijeni od 0,17 KM za 5,03 odsto ni`oj u odnosu na pro{lo trgovanje. Rast vrijednosti akcija nije zabilje`en ni kod jednog emitenta na ovom segmentu tr`i{ta, a najve}i pad cijene od 8,45 odsto na 0,466 KM imale su akcije "Glasa Srpske" iz Banjaluke. Kod fondova najvi{e je trgovano akcijama "Kristal investa" iz Banjaluke u iznosu od 6.066 KM, po prosje~noj cijeni od 4,80 KM, za 9,09 odsto vi{oj u odnosu na prethodno trgovanje. Najve}i rast cijene od deset odsto na 2,97 KM imale su akcije "BLB-profita" iz Banjaluke, a pad vrijednosti akcija nije zabilje`en ni kod jednog fonda. Vrijednost BIRS se pove}ala za 0,14 odsto na 906 poena, FIRS je sko ~io za 5,22 od sto i izno si 1.561,61 poen, a ERS10 indeks je po ras tao za 0,08 od sto na 664,77 poena. Z.D.

Ekonomija

8. 5. 2009. qfubl

21

tr`ni centar otvorio objekat u Banjaluci

"Mercator" u BiH Hipermarket se prostire na 3.910 metara kvadratnih FOTO M. RADULOVI]

nivoa, a veoma zna~ajan dio zauzima hipermarket koji se prostire na 3.910 metara kvadratnih i u kojem je kupcima na usluzi 20 kasa. U "Mercatoru" su smje{tena 52 lokala, me|u kojima su multibrend prodavnica "Modijana", prodavnica sportske opreme "Intersport", kafe-bar, butici i igraonica za djecu. Pored toga, u "Mercatoru" se nalazi jo{ 47 lokala u zakupu u kojima Banjalu~ani mogu da kupe mnoge svjetske brendove. Posjetiocima je, izme|u ostalog, na raspolaganju i Na policama banjalu~kog "Mercatora" nalazi}e se vi{e od polovine doma}ih proizvoda

"Mercator" u gradnju modernog i savremeno opremljenog objekta, povr{ine 41.500 metara kvadratnih, ulo`io 80 miliona KM

Prve reakcije na preporuke ombudsmana za za{titu potro{a~a BiH

UniCredit vratio kamatne stope FOTO S. PINJAGI]

B. SIMI]

SARAJEVO - Mostarska UniCredit banka vratila je kamatne stope na kredite u otplati s promjenjivom kamatnom stopom, koje je nedavno podigla, kazao je Ivo Vlahun, izvr{ni direktor ove banke. UniCredit je zna~ajno podigao kamatne stope pravdaju}i svoje poteze globalnom ekonomskom i finansijskom krizom. Tada je ova banka, kazao je Vlahun, pove}ala kamate za auto-kredite u otplati za 1,5 posto, za stambene kredite podigla je za 0,8 posto, a za gotovinske za dva posto. "Zbog pro ce du ral nih gre{aka vratili smo kamatne stope na raniji nivo i ispri~ali se klijentima na propustu", kazao je Vlahun. On nije kazao o kakvim je proceduralnim gre{kama rije~, ali je potvrdio da su one uo~ene u aprilu. "Prosje~na kamata na{ih stambenih kredita sada je 7,8 posto, a gotovinskih 10,4 posto, a one su i s nedavnim pove}anjem kamata ispod trenutne cijene kapitala na tr`i{tu", ustvrdio je Vlahun. Dodao je da banka ima oko 100.000 plasiranih kredita i da je do sada prekontrolisala najve}i dio ugovora. "Kontrole se nastavljaju. Ima}emo jo{ jedan krug ~e{ljanja ugovora", pojasnio je Vlahun. Banke su krenule u kontrolu ugovora nakon {to je javnost izrazila ogor~enje zbog podizanja kamata, a nadle`ne institucije im zaprijetile ka`njavanjem u slu~aju da ih ne vrate na raniji nivo, jer je prilikom njihovog podizanja

Izvještaj sa svjetskih berzi ($) Fofshfou

Djkfob Qspnkfob

Obgub

68-98

2-64

Qsjspeoj!hbt

4-:2

1-13

Nfubmj

Djkfob Qspnkfob

[mbup

:28-11

7-11

Tsfcsp

24-:9

1-38

mahom prek{en Zakon o za{titi potro{a~a. Na ju~era{njem sastanku predstavnika banaka, ombudsmana za za{titu potro{a~a, entitetskih inspekcija, Agencije za bankarstvo FBiH i Centralne banke BiH, kojem je doma}in bilo Udru`enje banaka Zbog proceduralnih gre{aka vratili smo kamatne stope na raniji nivo, kazao Vlahun

BiH, dogovoreno je da se banke o 16 preporuka ombudsmana za za{titu potro{a~a BiH izjasne do 15. maja. Preporuke, izme|u ostalog, uklju~uju i definisanje uslova pod kojima banke mogu korigovati promjenjivu kamatnu stopu i zahtjev za

sni`enje kamata u slu~ajevima gdje su neopravdano podignute. Banke su najavile da }e ombudsmanima iznijeti nejasno}e u vezi s primjenom pojedinih preporuka proisteklih iz Zakona o za{titi potro{a~a BiH, a koje smatraju neprovodivim. S tim u vezi, Udru`enje banaka BiH }e do 19. maja usaglasiti prijedloge kako bi se u dogovoru s ombudsmanima do{lo do cjelovitih rje{enja za primjenu Zakona o za{titi potro{a~a. Bankari su ustvrdili da su jedino sudovi nadle`ni da u parni~nom postupku utvrde da li su ugovori s klijentima o kreditima u saglasnosti sa zakonom. "Ne mo `e se donijeti automatska odluka o smanjenju kamatnih stopa. To je stvar banaka ponaosob. Ovdje nema kolektivne odgovornosti", naglasio je Mijo Mi{i}, izvr{ni sekretar Udru`enja banaka BiH. Predstavnici banaka, tako|e, ustvrdili su da su neke do 16 preporuka neprovodive i najasne i tra`ili su da institucija Ombudsmana za za{titu potro{a~a podastre bankama dopunska poja{njenja. Me di ha Ba ka lo vi}, za mje ni ca obudsmana za za{titu potro{a~a, uzvratila je opaskom da je u porukama sve jasno i da one proisti~u iz Zakona o za{titi potro{a~a i direktiva Evropske komisije. Direktor Federalne uprave inspekcija Ibrahim Tirak naglasio je da ova institucija ima ovla{tenja da za{titi potro{a~e i da }e krenuti u kontrole i ka`njavanja banaka ukoliko banke ne budu po{tovale zakon, navode}i da kazne po ugovoru iznose od 2.500 do 5.500 KM.

Poslovnica NLB Razvojne banke, koja }e raditi od devet do 17 ~asova, te "Hemofarmova" apoteka. Kako bi kupcima obezbijedili {to ugodniju kupovinu "Mercator" posjeduje i dvoeta`nu gara`u sa 610 parking mjesta. Ve} na dan otvaranja "Mercator" je izazvao interesovanje velikog broja Banjalu~ana, a sve~anosti su prisustvovali brojni istaknuti zvani~nici, privrednici i predstavnici javnog `ivota RS.

Donacija centru "Za{titi me" Eb!nkbo! Eb!wj!. ep!wj~-! ej!sf!lups! cb!okb!. mv!• lph! #Nfs!d b!u p!s b#vsv!• jp! kf! Nj!s p!t mb!w v Hb!kj!~v-!ej!sf!lup!sv!Dfo!. usb! {b! ekf!dv! t! qp!tf!. cojn! qp!u sf!c b!n b #[b!|uj!uj!nf#!j{!Cb!okb!mv!. lf-!•fl!wsj!kf!ebo!6/111 LN/ V! #Nf!sd! b!up!sv#! tv! jt!. ub!lmj! eb! ob! pwbk! ob!•jo af!mf! qp!l b!{ b!u j! twp!kv ob!n kf!s v! eb! qpesaf sb!{wpk!mp!lbm!of!{b!kf!eoj!. df!v!lp!kpk!qp!tmv!kv!j!eb qp!np!hov! poj!nb! lp!kj!. nb! kf! qp!np~! obk!qp!. usf!coj!kb/

Ste~aj i u bile}kom "@itoproduktu" BILE]A - Nakon "Jugomonta`e" i u preduze}u "@itoprodukt" je pokrenut ste~ajni postupak. Ova dva preduze}a, u najuspje{nijem periodu su zapo{ljavala oko 400 radnika, a nekada uspje{ni privredni kolektivi danas su opusto{eni, pa je ste~aj bio jedino rje{enje. Po izbijanju rata "Jugomonta`a" je odmah obustavila proizvodnju, dok je "@itoprodukt", koji posjeduje najve}i mlin i silos u Hercegovini, odr`avao proizvodnju i u ratu i nekoliko godina nakon njegovog zavr{etka. Trenutno je na evidenciji "@itoprodukta" oko 60, a "Jugomonta`e" 28 radnika. V.D.

BOJA NOVCA Dragovan PETROVI], Pokret potro{a~a RS

"@itoprodukt" kao potreba Pozdravljam namjeru Vlade RS da inicira pokretanje ste~ajnog postupka u propalom banjalu~kom preduze}u "@itoprodukt" i kroz taj proces kupi imovinu tog zna~ajnog kapaciteta koji je nekada hljebom snabdijevao cijelu Banjaluku. To je trebalo jo{ davno uraditi, jer to preduze}e ima velike skladi{ne kapacitete koji mogu da prime robne rezerve RS ~ime bi se u{tedjelo na tro{kovima zakupa koji se sada pla}a. Me|utim, ono {to je najva`nije je da bismo pokretanjem "@itoprodukta", koji bi bio u dr`avnom vlasni{tvu, dobili velikog proizvo|a~a pekarskih proizvoda i koji bi vodio korektnu cjenovnu politiku prema potro{a~ima i uticao na stabili"@itoprodukt" zaciju tr`i{ta. To bi sigurno dobi doprinio i da privatni prinijelo i da privatni pekari pekari imaju realne budu realni u odre|ivanju cijene cijene hljeba hljeba. Kada je 2007. zbog su{e do{lo do nagle eskalacije cijena kukuruza, a posebno p{enice, mlinari su pohrlili da stvaraju zalihe po visokim cijenama, ne o~ekuju}i rodnu 2008. godinu. S obzirom na to da je ulazna cijena sirovine bila visoka, onda je posljedi~no i cijena hljeba bila vi{a od realne gornje granice od 0,90 KM za veknu od 600 grama. Potvrda toga bile su cijene u Srbiji koje su barometar i za na{e tr`i{te, a gdje su se vekne hljeba od 500 grama prodavale za 0,50 KM. Na tr`i{tu RS sada u zavisnosti od trgovine cijena hljeba od 600 grama kre}e se od 0,80 do 1,10 KM, {to je neka prihvatljiva cijena. Me|utim, da bi preduprijedili da pekari bez potrebe pove}avaju cijene, bilo bi dobro da Vlada RS preuzme "@itoprodukt" i postavi stru~an menad`ment koji }e znati pridobiti potro{a~e i omogu}iti profitabilno poslovanje preduze}a.

22

Ekonomija

qfubl!8. 5. 2009.

REVIZOR

Dobit "Holcima" pala ~ak 80 odsto SENT GALEN - [vajcarska kompanija "Holcim", jedan od najve}ih proizvo|a~a cementa i gra|evinskih materijala u svijetu, objavila je da je u prvom ovogodi{njem tromjese~ju zabilje`ila pad neto dobiti za 80 odsto u odnosu na isti period pro{le godine. "Holcim" je objavio da mu je neto dobit iznosila 74 miliona u odnosu na 370 miliona {vajcarskih franaka u odgovaraju}em razdoblju pro{le godine. Prihodi su mu bili manji za 18 odsto i iznosili su 4,52 milijarde franaka. Kao osnovne razloge za lo{e poslovanje u kompaniji navode pad aktivnosti u svjetskoj privredi i o{tru zimu u Evropi i Sjevernoj Americi, koji su te{ko pogodili gra|evinski sektor, a u kompaniji isti~u da te{ko}e o~ekuju i u nastavku godine. Na ta dva tr`i{ta i u Latinskoj Americi prihodi su najdrasti~nije pali, dok u Africi i Aziji "Holcim" bilje`i znatno bla`e smanjenje aktivnosti. (Business)

Lb!u bs!j!Lv!c b!tv!qp!u qj!t b!mj tqp!sb!{vn!p!j{!hsb!eokj!mv!ltv!. {oph!ip!uf!mb!tb!qfu!{wkf{!ej!db wsjkf!eoph!86!nj!mj!pob!ep!mb!sb!v lv!cbo!tlpn!mkf!up!wb!mj!|uv!Lb!kp Mbs!hp-!|up!kf!qswp!lsv!qop!{b!kf!. eoj!•lp!vmb!hb!okf!cp!hb!uph!{b!mjw!. tlph!fnj!sb!ub!j!lp!nv!ojt!u•lph pt!uswb/!Puwb!sb!okf!ip!uf!mb!qsf!. ewj!}f!op!kf!{b!3123/!hp!ej!ov/

#Bjs!cvt#!kf!qp!op!wp!tsf!{bp qmbo!jtqp!sv!lf!tv!qfs!eabn!cp bwj!pob!B491-!ob!kb!wjw!|j!eb!~f!v pwpk!hp!ej!oj!lmj!kfo!uj!nb!jtqp!sv•juj 25!vnkft!up!dj!mkb!oji!29!bwj!pob/ Qmbo!kf!qsp!nj!kf!okfo!{b!up!|up of!lj!lvq!dj!oj!tv!v!np!hv~opt!uj qmb!u j!u j!bwj!p of!v!pwpk!hp!e j!o j {cph!vuj!db!kb!flp!opn!tlf!lsj!{f ob!wb{!ev!|oj!tbp!csb!~bk/

EU poma`e Rumuniji sa pet milijardi evra BRISEL - Evropska unija odobrila je ju~e Rumuniji pet milijardi evra pomo}i za suo~avanje s ekonomskom krizom koja je te{ko pogodila privredu te zemlje. Kredit je dio paketa od 20 milijardi evra namijenjenog Rumuniji koji sad`i 12,95 milijardi evra od Me|unarodnog monetarnog fonda i po milijardu evra Svjetske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj. EU }e novac za sedmogodi{nji kredit sakupiti prodajom obveznica i isporu~u}e ga Rumuniji u pet rata. Rumunija je obe}ala da }e dugoro~no smanjiti svoj bud`etski deficit koji se za ovu godinu procjenjuje na 5,1 odsto bruto doma}eg proizvoda zemlje, {to je znatno iznad granice EU od tri procenta. EU procjenjuje da }e privredna aktivnost Rumunije opasti ove godine za ~etiri odsto i da ne}e rasti tokom idu}e godine. Ma|arska i Letonija su ve} primile 9,6 milijardi evra pomo}i EU koja je ove sedmice udvostru~ila krizni fond za 11 ~lanica koje ne koriste evro na 50 milijardi evra. (AP)

MMF odobrio Poljskoj 20,58 milijardi dolara VA[INGTON - Izvr{ni odbor Me |u na ro dnog mo ne tar nog fonda (MMF) odobrio je Poljskoj je dno go di{ nji aran `man vrijedan oko 20,58 milijardi dolara u okviru svoje Fleksibilne kreditne linije (FCL). Poljske vlasti su najavile da }e taj aran`man smatrati kreditom iz predostro`nosti, {to zna~i da ne namjeravaju da odmah posegnu za novcem. Poslije Meksika, Poljska je druga zemlja koja je sklopila aran`man u okvi ru pro gra ma FCL, koji je MMF osnovao 24. marta 2009. godine, tokom obimne reorganizacije svoje kreditne prakse. FCL je naro~ito pogodan za svrhe spre~avanja krize, jer pru`a fleksibilnu mogu}nost za povla~enje novca u bilo koje vrijeme. Ovakvi aran`mani ne predvi|aju

povla~enje kredita po tran{ama, niti zadovoljavanje striktnih zahtjeva za reforme, kao {to je slu~aj kod tradicionalnih podsticajnih pro gra ma MMF-a. Fle ksi bi lan pristup opravdava veoma zdrava ekonomska politika zemalja koje se kvalifikuju za FCL, koja pru`a povjerenje da }e privreda tih zemalja i dalje ostati jaka. Prvi za mje nik pred sje dni ka MMF-a D`on Lipski ocijenio je da je privredni rast Poljske posljednjih godina bio veoma jak i uravno te `en. Is ta kao je da je rast pri va tne po tro{ nje bio sna `an, me|unarodna pozicija odr`iva, a kapitalizacija bankarskog sektora dobra. Posljednji put je Poljska uzela kredit MMF-a u okviru stend baj aran`mana koji je istekao 4. marta 1996. godine. (Fena)

Pad nezaposlenosti u Australiji SIDNEJ - Nezaposlenost u Australiji neznatno se smanjila u aprilu na 5,4 odsto, uprkos predvi|anjima daljeg porasta broja nezaposlenih zbog svjetskog ekonomskog usporavanja. Statisti~ki biro Australije objavio je da je pro {log mje se ca otvoreno 27.000 novih radnih mjesta, {to daje podr{ku tvrdnji premijera Kevina Rada da veliki stimulativni paket Vlade {titi zaposlene i privredu od recesije. Od oktobra 2008. godine Vlada je u privredu ubacila vi{e od 37 milijardi ameri~kih dolara. Ekonomisti su o~ekivali ga{enje dodatnih 25.000 radnih mjesta i porast stope nezapslenosti na 5,9 procenata. (AP)

Procvjetala ~e{ka prodaja automobila PRAG - Prodaja novih putni~kih automobila u ^e{koj u aprilu je porasla za 19 odsto, {to je pokrilo pad iz prethodnih mjeseci, objavio je ~e{ki Savez uvoznika automobila. Od januara do aprila na ~e{kom tr`i{tu je prodato 48.667 vozila, {to je rast na godi{njem nivou od 1,8 odsto. Prema rije~ima sekretara Saveza Pavela Tunkla, rast pro da je je re zul tat primjene novog Zakona o porezu na dodatu vrijednost, koji od prethodnog mjeseca omogu}ava firmama da kupe automobil bez pla}anja tog poreza. Ranije su oslobo|ena poreza bila samo privredna vozila, pa su mnoge firme, u o~ekivanju promjene zakona koji je Vlada najavila jo{ u januaru, odlo`ile kupovinu upravo za april. (Agencije)

Po~eli pregovori ~elnika dvije

Udru`uju se "Volkswagen" [TUT GART - Nje ma ~ki proi zvo |a~ auto mo bi la "Por sche" saop{tio je ju~e da pregovara o udru`ivanju sa drugim velikim proizvo|a~em iz Njema~ke "Volkswagenom". U saop{tenju se navodi da se s "Volkswagenom" pregovara o stvaranju zajedni~ke udru`ene automobil ske gru pa ci je, a de fi ni ti vna odluka bi}e donesena u naredne ~etiri sedmice. Odluka o udru`ivanju do{la je, kako se navodi u saop{tenju "Porschea", poslije intenzivnih pregovora o produbljivanju saradnje u kojima su u~estvovali ~lanovi po ro di ce Pih, vla sni ka

"Porsche" ne}e "Scaniju" #Wpm!ltxbhfo#!kf!wf!~jo!tlj!bldj!pobs!v!|wfe!tlpn!qspj!{wp!}b!. •v!lb!nj!pob!#Tdb!ojb#!j!qsf!nb!|wfe!tljn!qsp!qj!tj!nb!#Qps!tdif#!kfob!lpo!tuj!db!okb!wf!~jo!tlph!qb!lf!ub!v!#Wpm!ltxbhf!ov#-!tb!eb!pcb!wf!. {bo!eb!j{b!}f!t!qp!ov!epn!{b!qsf!v{j!nb!okf!#Tdb!oj!kf#/ V!#Qps!tdifv#-!nf!}v!ujn-!jt!uj!•v!eb!of!nb!kv!tusb!uf!|lf!jo!uf!sf!tf!v #Tdb!oj!kj#!j!eb!~f!qp!ov!ej!uj!nj!oj!nbm!ov!djkf!ov!{b!okf!of!bldj!kf!lp!kv!{b!. lpo!ep!{wp!mkb!wb/

[ira istraga u Northern Rocku BRISEL - Evropska komisija pro{irila je obim svoje jednogodi{nje istrage o tome da li je pomo} koju je Velika Britanija dala za spas banke Northern Rock u skladu s pravilima o konkurentnosti EU. Evropska komisija je istragu zapo~ela u aprilu pro{le godine, a Brisel je saop{tio da je pro{irena nakon {to su 30. marta dobijeni zna~ajni dodaci na paket za spas banke. "Glavna uvedena promjena je podjela Northern Rocka na 'dobru banku' koja mo`e da nastavi s komercijalnim aktivnostima i 'lo{u banku' s prethodnim pozajmicama s hipotekama koje }e biti postepeno umanjivane", navodi se u saop{tenju Evropske komisije. (Reuters)

"Apple" i "Google" na meti istrage VA[INGTON - Ameri~ka Fede ral na trgo vin ska ko mi si ja (FTC), tijelo za kontrolu tr`i{ne konkurencije, pokrenula je istragu o mogu}im monopolskim vezama informati~ke kompanije "Ap ple" i veb pre tra `i va ~a "Google". FTC }e detaljno ispitati da li se "Apple" i "Google" dogovaraju u vezi s uslugama i korisni~kim programima za mobilne telefone. (Agencije)

Deset brendova, od kojih devet pripada "Volkswagenu", bi}e ujedinjeno u zajedni~ku kompaniju, ali }e biti obezbije|ena nezavisnost svakog

Akcija kanadskog sindikata

"Porschea", i ~lanovi odbora direktora dvije auto-kompanije. U "Porscheu" ka`u da }e ta kompanija, poznata po proizvodnji brzih sportskih automobila, ako do|e do udru`ivanja s "Volkswagenom" zadr`ati samostalnost. "U kona~nim okvirima deset brendova, od kojih devet pripada 'Volkswagenu', bi}e ujedinjeni u zajedni~ku kompaniju, dok }e nezavisnost svakog biti osigurana", navodi se u saop{tenju. Njema~ki mediji spekulisali su da je "Porsche" zapao u finansijske te{ko}e, zbog svjetske krize i pada prodaje, koje bi mogle da uti~u na pla no ve za po ve }a nje nji ho vog udjela u "Volkswagenu". "Porsche" je trenutno najve}i akcionar "Volkswagena" sa 51 odsto akcija te kompanije. U "Porscheu" `ele da taj udio podignu na 75 odsto, {to vjerovatno ne}e biti ostvarivo ove godine s obzirom na globalnu ekonomsku krizu. "Porsche" je nedavno uspio da obezbijedi deset milijardi evra kredita iz nekoliko banaka, ali je za finansiranje kompanije potrebno jo{ 2,5 milijardi evra. Ni u slu~aju da je ostvario ciljanih 75 odsto, "Porsche" nije mogao da preuzme kontrolu nad "Volkswagenom" zbog takozvanog "Volkswagen zakona" po kojem pokrajina Donja Saksonija sa svojih 20 odsto udjela mo`e da blokira strate{ke odluke kompanije. Imaju}i u vidu te{ku situaciju u kojoj se na{ao "Porsche"

Sat otkucava broj otkaza

OTAVA - Ispred zgrade parlamenta Kanade u Otavi proradio je prvi elektronski ~asovnik koji prikazuje nezaposlenost. Di gi tal na na pra va "od bro ja va" gubitak radnih mjesta u Kanadi, a sat je montiran na kamion koji }e putovati Kanadom i zaustavljati se u Toron tu, Mon tre alu i dru gim ve }im gradovima, da bi 5. juna stigao u kona~nu bazu - Vankuver. Cilj kam pa nje je da se uka`e na sve ve}u nezaposlenost izazva nu i vi {e go di{ njom po slo vnom pra ksom ve li kih kor po ra ci ja ko je

Sat koji odbrojava gubitak radnih mjesta montiran na kamion koji }e putovati Kanadom FOTO NN

Cilj kampanje je da se uka`e na sve ve}u nezaposlenost

mnoge poslove iz Kanade premje{taju u udaljene, manje razvijene zemlje gdje jeftino regrutuju lokalnu radnu snagu i ostvaruju nesrazmjerno visoke profite. Prema podacima Kanadskog statisti~kog zavoda, stopa nezaposlenosti dostigla je osam odsto. U ja nu aru je po sao iz gu bi lo 130.000 zaposlenih s punim radnim vre me nom, u fe bru aru 82.000, a u martu jo{ 60.000. Od oktobra 2008. do sada otpu{teno je 357.000 zaposlenih, {to je izazvalo procentualno najve}i pad zaposlenosti u jednom petomjese~nom periodu od recesije 1982. godine. Uz to, bez posla su ostale hiljade onih koji su radili povremeno i s nepunom satnicom. Koliko je sati na ~asovniku, odnosno koliki je trenutni broj nezaposlenih u Kanadi mogu da vide i posje ti oci In ter ne ta. U tre nut ku pripreme ove vijesti ~asovnik je pokazivao brojku - 1.522.315. Ka nad ski ~a so vnik ne za po sle nosti pokrenuo je i odr`ava ga sindikat TWU, za po sle nih u komunikacionim djelatnostima ~ija je tradicija duga 65 godina. Prvi sat te vrste u svijetu baziran isklju~ivo na Internetu ~iji su kreatori dva televizijska profesionalca po~eo je da radi u martu u SAD. (Beta)

8. 5. 2009. qfubl 23

Ekonomija

njema~ke gigantske auto-kompanije

"Porsche" i

Sezonski rekord cijene nafte

NEZVANI^NO

NJUJORK - Cijena nafte ju~e je sko~ila na blizu 58 dolara za barel, na visinu nezabilje`enu u proteklih {est mjeseci. Skok je podstaknut o~ekivanjem ulaga~a da }e svjetska privreda mo`da krenuti u oporavak krajem godine {to }e pove}ati tra`nju za gorivom. Barel lake nafte za junske isporuke poskupio je za 1,31 dolar i ju~e se prodavao za 57,68 dolara, {to je najskuplje od sredine novembra pro{le godine. Cijena barela nafte tipa brent iz Sjevernog mora po ra sla je za 1,19 do la ra na 57,38 dolara. (AP)

Markione uskoro {ef "Chryslera"

Venecuela postaje gasni div

odbori direktora dva njema~ka autogiganta postigli su dogovor da pokrenu proces udru`ivanja. Dugovi koje je "Porsche" nagomilao u periodu krize prinudili su dvije firme da stabilizuju poslovanje udru`ivanjem i da potra`e svje` kapital za rje{avanje finansijskog manjka. "Volkswagen" je pozdravio odluke "Porschea" i porodice Pih da udru`e poslove,

Timoti Gajtner, ameri~ki ministar finansija

Dugovi koje je "Porsche" nagomilao u periodu krize prinudili su dvije firme da stabilizuju poslovanje udru`ivanjem

navode}i da to zna~i da "Porsche" ne}e preuzeti "Volkswagen". Pregovori }e se odr`avati u pokrajini Donja Saksonija, sjedi{tu "Volkswagena", u kojima }e u~estovati i predstavnici zaposlenih. Predsjednik pokrajine Kristijan Vulf izjavio je da je spreman za razgovore koji bi trebalo da po~nu {to prije. (Agencije)

Velike banke nisu u opasnosti Usporava pad privrede Uj!np!uj!Hbk!uofs-!nj!ojt!ubs!gj!obo!tj!kb!TBEkf!ub!lp!}f!sf!lbp!eb!bnf!sj!•lj!flp!opn!tlj!qbe vtqp!sb!wb-!bmj!eb!kf!qsj!wsf!eb!j!eb!mkf!tv!p•f!ob!t phsp!nojn!ofj!{wkf!topt!uj!nb/Qsj!wsf!eob!bluj!woptu v!TBE!tf!vnb!okj!mb!{b!7-2!pe!tup!v!qswpn!pwp!. hp!ej|!okfn!lwbs!umv-!b!qpt!uf!qf!oj!pqp!sb!wbl!tf qsf!ewj!}b!{b!esv!hv!qp!mp!wj!ov!hp!ej!of/

VA[INGTON - Ministar finansija SAD Timoti Gajtner izjavio je da nijedna od 19 velikih banaka koje je Vlada podvrgla "stres-testu", nije u opasnosti od insolvencije. Finansijska kriza izazvana neodmjerenim ulaganjima na stambenom tr`i{tu SAD, zadala je te{ke gubitke bankama koje sada Vlada ispituje da bi vratila povjerenje ulaga~a u zdravlje sistema. Gajtner ka`e da }e ve}ina od 19 ispitanih banaka biti sposobna da za {est mjeseci sakupi dovoljno kapitala iz privatnih izvora. "Ako, me|utim, to ne budu u stanju, Vlada }e mo`da morati da ubaci jo{ novca poreskih obveznika da bi bankama obezbijedila dovoljno kapitala za poslovanje. Ako ta ulaganja podignu javno u~e{}e iznad 30 proceneta Vlada }e uzeti aktivniju ulogu u upravljanju bankama", ka`e Gajtner. Ame ri ~ka vla da sino} je trebalo da objavi rezultate "stres-testa" 19 najve}ih banaka u zemlji. Prema informacijama koje su procurile do medija, najmanje polovina od tih banaka nema dovoljne zalihe gotovine za pre`ivljavanje ekonomske recesije. Prema nezvani~nim informacijama, Ministarstvo finansija smatra da }e Bank of Americi biti potrebne

jo{ 34 milijarde dolara da bi se za{titila od budu}ih ekonomskih potresa. Ova banka je do sada dobila 45 milijardi dolara Vladine pomo}i. Vlasti su "stres-testom" htjele da utvrde da li su banke dovoljno sna`ne da pre`ive finansijsku krizu bez pomo}i novca poreskih obveznika. Predsjednica Federalne komisije za osiguranje Banke }e neophodni kapital morati da prikupe od privatnih investitora

depozita, [ila Ber, izjavila je ranije da }e banke morati same da nabave dodatna sredstva. "Te institucije }e morati da se obrate nevladinim izvorima. Ministarstvo finansija mo`e da bude posljednja odstupnica, ali moraju prije svega da potra`e nevladine izvore", kazala je ona. Istovremeno, zakonodavci razmatraju mogu}nost o{trijih regulativa cjelokupnog finansijskog sektora. "Ne mo`emo da dopustimo da neke od banaka ugroze cio finansijski sistem", poru~io je predsjednik senatskog odbora za bankarstvo Kris Dod. (Agencije)

KARAKAS - Venecuela }e uskoro postati jedan od najve}ih svjetskih proizvo|a~a prirodnog gasa, izjavio je predsjednik te zemlje Ugo ^avez. On je saop{tio da je filijala dr`avne petrohemijske korporacije PDVSA zavr{ila radove na prvoj od 36 bu{otina u Karipskom moru i da rezultati ukazuju na veliko nalazi{te prirodnog gasa koje }e samo na tom bloku omogu}iti dnevnu eksploataciju 70 mi li ona ku bnih sto pa tog energenta. ^avez je rekao da }e Venecuela, peti po veli~ini izvoznik nafte, postati i jedan od najve}ih proizvo|a~a gasa u svijetu. Rezerve priordnog gasa u Venecueli se procjenjuju na 180 biliona kubnih stopa. (Agencije)

NJUJORK - Izvr{ni direktor FIAT-a Ser|o Markione planira da preuzme rukovode}u funkciju u ameri~kom "Chrysleru", na kon {to po srnu li ame ri ~ki auto-gigant iza|e iz ste~ajnog postupka. "'Chrysler' je na dobrom putu da iza|e iz procesa sudske za{tite od bankrota za 60 dana", izjavio zvani~ni predstavnik ameri~ke kompanije. O toj ideji, prenio je isti izvor, razgovarano je na sastanku s predstavnicima ameri~kog Ministarstva finansija. "Chrysler" je i formalno obezbijedio put za udru`ivanje s FIAT-om na kon {to je ame ri ~ki Ste ~aj ni sud po dr`ao pla no ve kompanije da proda prakti~no cjelokupnu imovinu. Ameri~ka kompanija je objavila ste~aj u pro{li ~etvrtak i ima 30-dnevnu za{titu od povjerilaca nakon {to nije uspjela da postigne dogovor sa svim kreditorima o restrukturiranju du-

gova. FIAT }e u po~etku imati 20 od sto vla sni{ tva u no vom "Chrysleru", u zamjenu za isporuku tehnologije manjih automobila bez ulaganja svje`eg novca, a uskoro bi taj udio mogao da poraste na 35 procenata. Spekuli{e se i da drugi auto-velikan "General Motors" namjerava Italijan dolazi na ~elo "Chryslera" nakon {to kompanija okon~a ste~ajni postupak

da obezbijedi dio u~e{}a u FIAT-u ukoliko Italijani preuzmu njihove evropske i latinoameri~ke poslove. Markione je spreman da "General Motrsu" ponudi deset odsto akcija FIAT-a, ali Amerikanci tra`e najmanje 30 odsto vlasni{tva. FIAT `eli da udru`i poslove "Chryslera" s evropskom filijalom "General Motorsa" u okviru koje posluju "Opel" i "Saab". (Agencije)

24

qfubl!8. 5. 2009.

8. 5. 2009. qfubl

25

26

qfubl!8. 5. 2009.

Reporta`a

Osmogodi{nja Mejsi Kouzi vozi bolid 90 kilometara na sat

Djevoj~ica po~inje trka~ku karijeru Pripremio: Boris \URI]

Djevoj~ica Mejsi Kouzi je prvi put sjela za volan crnog sportskog automobila s 30 konjskih snaga i provozala ga na stazi "Konkord spidvej", dugoj 600 metara. Uspjela je posti}i brzinu od 90 kilometara na pravcima, a njen instruktor je mjerio vremena krugova i derao se putem radio-veze kako ko~i previ{e rano i da mora du`e dr`ati papu~icu gasa. Nakon nekoliko odvezenih krugova osmogodi{nja Mejsi je si{la sa staze. Njeni roditelji Ret i Di su otvorili gornji poklopac i njene male ruke su uhvatile o~eve ruke. "Odli~an posao, djevoj~ice", rekao je Ret. Mejsi je uklonila svoju kacigu i namrgodila se zbog znoja koji je silazio niz ~elo. Ali, bez ob zi ra na to, nje na lju bav prema sportu se iskazala veoma brzo. "@elim opet da vozim", govorila je Mejsi povla~e}i oca za rukav. Njeno vozilo, polovni bandoleros, koji je ko{tao oko 3.000 dolara, je bio poklon od roditelja za osmi ro|endan pro{log novembra i njen otac ju je u~io kako da ga vozi. Ina~e, 250 kilograma te`ak bolid mo`e dosti}i 120 kilometara na ~as. Bez obzira na to, brzina je ograni~ena na kratkim stazama predvi|enim za djecu starosti izme|u osam i 15 godina. Mnoga djeca po~inju voziti karting s tri godine. Mejsi, koja poha|a drugi razred osnovne {kole u gradu Sifordu, po~inje svoju karijeru s ovim vozilom, koje predstavlja automobil za po~etnike. Potrebno je samo da takmi~ari imaju najmanje osam godina, a nije potrebno da pro|u posebne siguronosne testove ili da imaju odre|ene kvalifikacije. Godine 2008. vi{e od 550 mladih iz

17 ameri~kih dr`ava i Kanade se takmi~ilo s bandolerosima i to u tri ranga - banditi (izme|u osam i 11 godina), mladi ratnici (izme|u 12 i 15) i odmetnici (16 i stariji). Njeno Organizacija "Inex" reguli{e trke i zabravozilo, njuje modifikaciju bolida. Zbog toga njipolovni hovi vlasnici ne treba da potro{e puno bandoleros, novca da bi bili konkurenti ostalim vozako{tao je ~ima. oko 3.000 "Ako mo`ete djetetu priu{titi bicikl za dolara i bio Bo`i} onda vjerovatno mo`ete kupiti i je poklon od bandoleros", ka`e Derel Krenc, izvr{ni diroditelja za rektor "Inexa". ro|endan Ipak, trke zahtijevaju i druge tro{kopro{log ve. Gotovi svi imaju motornu kamp ku}inovembra cu, a Kouzijeva ko{ta oko 300.000 dolara. U njoj se nalazi manji stan s ko`nim kau~om, satelitskom televizijom, kuhinjom i kupatilom s tu{em. Roditelji se nadaju da }e njihova k}erka biti poznata kao Naskar voza~i Dejvid Ragan i Rid Sorensen, koji su svoje karijere zapo~eli u bandolerosima. S druge strane, sve to je i vrlo opasno. "Mi smo veoma ponosni na na{e siguronosne sisteme", obja{njava Krenc. "Ako uporedimo ovaj sport s bejzbolom, u kojem igra~i stalno lome ruke, onda je svima jasno da su dje~je trke bezbjednije", dodao je on. Na kru`noj stazi "Konkord spidvej" svi roditelji znaju kakvu opremu njihova dje ca moraju nositi. Ipak, Lari Tomas, porRoditelji se tparol ove staze, obja{njava da postoje nadaju da odre|ene opasnosti s kojima se mladi su}e njihova sre}u. Po~etkom aprila devetogodi{nji Gek}erka biti ret Bi gers se pre vrnuo sa svo jim poznata automobilom. kao Naskar "Dje~ak je isko~io iz automobila i revoza~i kao: 'Ovo je bolesno. @elim opet da to uraDejvid dim.' Promijenio je mi{ljenje kasnije kada Ragan i Rid ga je po~ela boljeti glava", rekao je ToSorensen mas.

U indone`a

Sveto dr za sve Pripremila: Dragana RADU[KI

rili~no brz razvoj Balija kao turisti~ke destinacije uticao je i na obi~aje i kulturu njegovih stanovnika, jer se sve vi{e okre}u zapadnja~kim vrijednostima i na~inu `ivota. Me |u tim, u za ba ~e nim i izolovanim selima tradicija stara vijekovima jo{ `ivi, posebno kada je rije~ o odnosu prema mrtvima. Jedno od takvih sela je Trunjan, gdje seljani ponosno ~uvaju svoje stare obi~aje. Smje{teno pored jezera Batur, u podno`ju planine Abang, do sela se nekada moglo do}i samo ~amcem. Prije tri godine izgra|en je prvi asfaltni put kojim je selo povezano s ostatkom ostrva. Naime, oni svoje mrtve ne sahranjuju niti kremiraju, ve} ih ostavljaju da istrunu ispod svetog drveta banjan, {to je vrsta smokve, za koje se vjeruje da je zemaljski oblik nebeske boginje. Ova tradicija datira jo{ od prije 800 godina i zadr`ana je samo u ovom selu. U drugim dijelovima Balija tra di ci ja je ili za bo rav lje na ili vre me nom izmijenjena. Strah od pro mje ne ri tu ala: "Sve tradicionalne obi~aje i rituale smo naslijedili od na{ih predaka", ka`e Ketut Jaksa, zamjenik poglavice sela. "Ukoliko prekr{imo tradiciju, ljudi vjeruju da }e to donijeti neku opasnu bolest, pa mo`da ~ak i smrt. Upravo zato niko u Trunja nu se ne usu |u je da pro mije ni ovaj ri tu al ili da ne po {tu je tra di ci ju. To je i osno vni ra zlog za {to nas tavljamo s ovom praksom, iako je mno gi ma ~u dna", dodaje on. Seosko groblje se nalazi van sela, sa druge strane jezera, i do njega se dolazi isklju~ivo ~amcem. Centralni dio groblja je veliko, drevno drvo, koje se smatra svetom reinkarnacijom nebeske boginje

P

koja je si{la na Zemlju i udala se za javanskog princa. Ti je la pos tav lja ju ispod drveta, a postave ih tako {to ih bam bu so vim ogra da ma za{tite od pasa i divljih `ivotinja. "Ovo dvoje ljudi je umrlo pro{log mjeseca", ka`e Jaksa, pokazuju}i mjesto skriveno ki{obranima i baldahinom od bijelog satena. Posljednji posmrtni os ta ci pri pa da ju dvje ma `e na ma i oni su zagra|eni bambusovom trskom.

Li ce je dne od `e na je ja sno vidljivo, vidi se i njena kosa kao i zatvorene o~i. Kod druge je ve} zapo~eo pro-

Reporta`a

8. 5. 2009. qfubl

anskom selu Trunjan sa~uvan stari obi~aj sahranjivanja

rvo banjan grob mje{tane Ketut Jaksa, zamjenik poglavice sela

Pored svake bambusove ograde nalazi se i bambusova korpa, u koju su polo`eni predmeti koji su pripadali pokojniku

ces truljenja i vidi joj se lubanja. Ono {to je ~udno jeste da nema smrada trule`i. Dru gi ske le ti i kos ti ve} po la ko to nu u ze mlju ispod sve tog drve ta. Kod osnove drveta poredane su brojne lubanje i sve pod sje }a na je dnu vrstu oltara. Zanimlji vo je da na gro blju ni ka da ne mo`e biti vi{e od 11 bambuso vih ogra da. Kada se nakupi 11, on da se naj sta rija ograd a ukla nja ka ko bi se naprav i l o mjesta za no vu, a lobanja tog le {a se stavlja i s p o d drveta. N a ovo gro blje donose se samo le{evi

vjen~anih ljudi koji su umrli prirodnom smr}u, dok se drugi sahranjuju na obli`njem groblju. Po red sva ke bam bu so ve ogra de na la zi se i bambusova korpa, u koju su polo`eni predmeti koji su pripadali pokojniku, poput tanjira iz kojih je jeo ili ~a{a iz kojih je pio. U nekim korpama se mogu vidjeti tranzistor i ~e{alj. "Predmeti se donose i stavljaju u korpu kako bi ih mogli koristiti i u zagrobnom `ivotu", ka`e Jaksa. Obi ~a ji sta ri sto ti nama go di na: Ina~e, seljani Trunjana tvrde da su potomci autohtonih stanovnika Balija. Praktikuju obi~aje koji datiraju jo{ prije dolaska mo}nog Majapatih carstva koje je prije 200 godi na vla da lo su sje dnim os trvom Ja va i ko je je imalo veliki uticaj na ovaj region. ] [tavi{e, pretpostavlja se da njihovi obi~aji datiraju jo{ iz 13. vijeka. Ketut Sutapa, poglavica sela, ka`e da je drvo ba njan pred stav lja otje lov lje nje bo gi nje ko ja se udala za javanskog princa, ali su njihovi potomci umrli zbog mirisa njenog tijela. O~ajan zbog nasljednika, princ je zabranio seljanima da sahranjuju mrtve u nadi da }e smrad trule`i neutralisati miris boginje. "Od ta da pa sve do da nas mrtve po la `emo ispod ovog drveta, poznatog jo{ i kao taru menjan, {to u prevodu zna~i mirisno drvo", ka`e Sutapa. Seljani Trunjana vjeruju da ogromno drevno banjan drvo neutrali{e smrad trule`i i smrti. "To je zaista nevjerovatno", ka`e indone`anski turista koji je do{ao na odmor na Bali. "Mislim da je ovo jedino mjesto na svijetu gdje mrtve ne sahranjuju, a pritom se ne osje}a nikakv smrad", dodao je on. Uz novi asfaltni put sve je vi{e turista koji dolaze u ovo neobi~no selo koje je ostalo nedirnuto. I dok se lja ni sma tra ju da je do la zak tu ris ta do bar znak za razvoj ovog kraja, istovremeno su odlu~ni da sa~uvaju svoje drevne obi~aje i rituale. "Svako kr{enje tradicije, pa bilo ~ak i minimalno, mo`e imati fatalan uticaj na ~itavo selo i zato mi ~uvamo i pridr`avamo se na{ih obi~aja", ka`e Jaksa.

Ono {to je ~udno jeste da nema smrada trule`i. Kod osnove drveta poredane su brojne lubanje i sve podsje}a na jednu vrstu oltara. Zanimljivo je da na groblju nikada ne mo`e biti vi{e od 11 bambusovih ograda

Tijela postavljaju ispod drveta, a postave ih tako {to ih bambusovim ogradama za{tite od pasa i divljih `ivotinja

27

28

qfubl!8. 5. 2009.

Svijet

Gore luksuzne ku}e

Karolina Kenedi odustala od politike zbog svoje djece

LOS AN\ELES - Ameri~ki ~asopis "Veniti fer" objavi}e u junskom broju odlomke iz knjige "Ted Kenedi: San koji nikada ne umire", autora Edvarda Klajna u kojima se pominje njegova bratanica Karolina Kenedi. U odlomcima se mo`e pro~itati da je Karolina Kenedi, k}erka biv{eg ameri~kog predsjednika D`ona Kenedija, brata senatora Edvarda Kenedija, odustala od trke za Senat pod pritiskom porodice. Njena djeca i suprug smatrali su, naime, da je bavljenje politikom ~ini druga~ijom osobom. Anga`ovanjem Nakon {to je njenom stricu, senatou politici, ova povu~ena ru Tedu Kenediju, dijagnostikovan `ena postala je bu~na rak mozga, Karolina Kenedi, uz poi te{ka dr{ku predsjednika Baraka Obame, bila je kandidat za nastavljanje porodi~ne politi~ke tradicije. Svojim anga`ovanjem u politici, ta povu~ena `ena postala je "bu~na, te{ka i neprijatna", pi{e autor knjige o Tedu Kenediju. U stvarnost su je vratila njena djeca koja su je pitala {ta bi njena majka, @aklina Kenedi, mislila o svoj toj medijskoj uskome{anosti koju je izazivala, prije svega u `utoj {tampi. (Agencije)

[varceneger mo`da legalizuje marihuanu SAN FRANCISKO - Guverner Kalifornije Arnold [varceneger izjavio je da `eli da razmotri slu~ajeve zemalja koje su legalizovale ma ri hu anu i da je do {lo vrijeme da se o tome pokrene rasprava. Tako prijedlog Toma Amijana, demokratskog poslanika u Skup{tini Kalifornije, o legalizaciji marihuane, polako ali sigurno nastavlja da sebi kr~i put. Predsjednik Barak Obama odbacio je tu ideju na nacionalnom planu, ali ona ostaje aktuelna na nivou saveznih dr`ava. Guverner [varceneger je popustio nakon objavljivanja ankete koja je pokazala da je 56 odsto kalifornijskih bira~a za legalizaciju marihuane. "Uvijek }u podr`ati svaku otvore-

nu raspravu o idejama koje mogu da omo gu }e po ve }a nje pri ho da dr`ave Kalifornije. Potrebno je da pobli`e prou~imo one zemlje koje su legalizovale marihuanu i druge droge i vidimo kakvi su efekti", rekao je on upozoravaju}i me|utim da ne treba pogrije{iti i odluku donijeti "samo radi prihoda". Za legalizaciju je 56 odsto kalifornijskih bira~a

Prije tri godine [varceneger je iznenadio svoje okru`enje odlukom o primjeni Protokola iz Kjota u Kaliforniji, koju je tako|e donio pod uti ca jem lo kal nog ja vnog mnjenja. (Agencije)

TBO!UB!CBS!CB!SB!.!Wf!mj!lj |vn!tlj!qpabsj!lp!kj!tv!{b!iwb!uj!mj Lb!mj!gps!oj!kv!ob!ukf!sb!mj!tv!ij!mkb!ef mkv!ej!ob!fwb!lv!bdj!kv!j{!okj!ip!wji ep!np!wb/ Nop!hj!ep!np!wj!v!Tbo!ub!Cbs!. cb!sj!tv!tf!{b!qb!mj!mj-!b!fwb!lvj!. tb!op!kf!6/541!lv!~b!v!lp!kj!nb ajwj!plp!24/611!mkv!ej/!Wj!|f!pe 911!wb!usp!hb!tb!db!hb!tj!qpabsb! {b!u sbafop! ji! kf! kp|! plp 2/411!eb!qsjt!lp!•f!v!qp!np~/

Vijesti Otkriven oboga}eni uranijum u Egiptu BE^ - Eksperti Me|unarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), prilikom pregleda jednog nau~nog nuklearnog postrojenja u Egiptu, prona{li su visokooboga}eni uranijum. Tragovi visokooboga}enog uranijuma prona|eni su jo{ 2007. i 2008. u probama, koje su inspektori prona{li u dijelu istra`iva~kog reaktora u In{asu. Nije poznato da li je uranijum bio toliko oboga}en da bi mogao biti kori{}en za izradu nuklearnog naoru`anja. (Agencije)

Island }e zatra`iti prijem u EU

Gornji dom

Dug put Odluka ~e{kog parlamenta nai{la je na odobravanje u Briselu FOTO AFP

REJKJAVIK - Islandska vlada lijevog centra najavila je da }e zatra`iti prijem u Evropsku uniju, ne navode}i kada bi mogla podnijeti zvani~an zahtjev. Premijerka Johana Sigurdardotir izjavila je u srijedu nave~e na nacionalnoj televiziji da }e njen kabinet zatra`iti dozvolu parlamenta da zapo~ne pripre me za kan di do va nje za ulazak u EU. Vlada }e saglasnost parlamenta zatra`iti ve} naredne sedmice. (Reuters)

Poplave odnijele 32 `rtve SAO PAULO - Brazilske vlasti su nastavile da kopnenim i vazdu{nim putem dopremaju pomo} u desetak gradova i naselja koja su izolovana zbog velikih poplava u kojima je do sada `ivot izgubilo 32 ljudi, a 200.000 ostalo bez krova nad glavom. Tolika poplava u toj oblasti nije zabilje`ena u posljednje dvije decenije. Ki{a je i ju~e nastavila da pada {irom oblasti koja se prostire od amazonske d`ungle do obale Atlantika, na sjeveroistoku zemlje. Meteorolozi su najavili da bi lo{e vrijeme moglo da potraje nekoliko narednih sedmica. (Agencije)

Bezbjednost pape

Lopovi ukrali ku}u

Plp!91/111!#cf{!ckf!eokb!lb#!~f-!v!pqf!sb!dj!kj #Cj!kf!mj!qmb|u#-!pcf{!ckf!}j!wb!uj!qp!tkf!uv!qb!qf!Cf!of!. ej!lub!YWJ-!lp!kj!v!qp!of!ekf!mkbl!tuj!af!v!J{sb!fm/

Of!eb!mf!lp!pe!Buj!of-!qmkb!•lb!|j!tv!peoj!kf!mj!kf!eov npo!ub!aov!lv!~v!j!twf!v!okpk!uf!of!usb!hpn!oft!ub!mj-!b qp!mj!dj!kb!of!np!af!v~j!v!usbh!qmkb!•lb!|j!nb/

Odlaze}i ~e{ki premijer Mirek Topolanek potpisao je sporazum, ali je istakao da ga ne prima s euforijom

Za ratifikaciju su se izjasnila 54 senatora, dok ih je 20 bilo protiv, a najtvrdokorniji su najavili da }e poku{ati da je ospore pred Ustavnim sudom

PRAG - Iako je gornji dom ~e{kog parlamenta, Senat, ve}inom glasova ratifikovao Lisabonski sporazum, predsjednik ^e{ke Vaclav Klaus poru~io je da ga ne}e potpisati sve dok ga ne prihvate Irci na ponovljenom referendumu. Za ratifikaciju su se kasno u srijedu izjasnila 54 senatora, dok ih je 20 bilo protiv. Najtvrdokorniji su najavili da }e poku{ati da ospore ratifikaciju pred Ustavnim sudom ^e{ke. ^e{ki predsjednik je poru~io da je u ovom trenutku Lisabonski sporazum mrtav jer je odba~en na referendumu jedne zemlje ~lanice Evropske unije i dodao da odluka o njegovoj ratifikaciji jo{ nije na dnevnom redu.

Usvojene dje~ake vje{ali o kuke STOKHOLM - Tri {vedska dje~aka pro{la su pravi pakao kod usvojitelja koji su ih ostavljali da vise na kukama na tavanu. Naime, tri brata su u porodici koja ih je usvojila zavr{ila nakon smrti majke, kada su imali dvije, ~etiri i pet godina. Ovaj gnusni na~in opho|enja prema usvojenoj djeci je otkriven kada je jedan od dje~aka napravio nepodop{tinu nakon {to je ve} oti{ao iz zlostavlja~ke porodice, za~udio se kako to da ne}e biti "primjereno" ka`njen. U novim porodicama i njegova bra}a su ispri~ala potpuno istu pri~u o metodama ka`njavanja u toj porodici. Oni su kazali da su ih ~lanovi porodica u kojima su `ivjeli, znali i po nekoliko sati dr`ati u vre}ama bez hra-

ne i vode. Ponekad su ih tjerali da le`e u snijegu u donjem ve{u. Usvojiteljski par, star 42 i 49 godina, su odbacili sve optu`be o zlostavljanju, uprkos poklapanju pri~a Tri brata su ponekad morala da le`e u snijegu u donjem ve{u

dje~aka i cijelom nizu konkretnih dokaza koji podupiru njihove iskaze. Optu`nica protiv njih uglavnom se temelji na pri~ama dje~aka. U ku}i usvojitelja su prona|ene i lisice, om~e te tragovi tkanine na mjestu gdje su dje~aci navodno vezani. (Agencije)

Svijet

8. 5. 2009. qfubl

U potresu stradalo 5.335 |aka

Deset mrtvih u po`aru LJ!KFW!.!Ef!tfu!ptp!cb!kf!qp!hj!. ov!mp!v!op!~j!j{nf!}v!tsj!kf!ef!j •fu!wsulb!v!qp!ab!sv!v!kf!eopn!mp!. lb!mv!{b!jhsf!ob!tsf!~v!v!Eokf!. qsp!q f!u spw!t lv-! ob! jt!u p!l v Vlsb!kj!of/! Kf!eb!ob!ftu!ptp!cb!kf!v!cpm!oj!dj .!|ftu!jnb!pqf!lp!uj!of-!b!qfu!usp!. wb!o kf!ej!n pn/!Qp!a bs!lp!kj!kf j{cjp!j{!{b!tb!eb!of!qp!{ob!uji!sb!. {mp!hb-!voj!|ujp!kf!mp!lbm!{b!jhsf ob!tsf!~v-!v!qsj!{f!nmkv!tubn!cf!. of!qf!upt!qsb!uoj!df/

_FO!HEV!.!Lj!oft!lf!wmbt!uj tv!qswj!qvu!kv!•f!{wb!oj!•op!tb!. pq!|uj!mf!eb!kf!6/446!}b!lb!qp!. hj!ov!mp!pe!{f!nmkp!usf!tb!lp!kj!tf nb!kb!3119/!hp!ej!of!ep!hp!ejp v!lj!oft!lpk!qp!lsb!kj!oj!Tf!•v!bo/! [f!nmkp!usft!kf!tsv!|jp!wf!mj!lj cspk!|lp!mb-!|up!kf!j{b!{wb!mp!qp!. mf!nj!lv!p!lwb!mj!uf!uv!|lpm!tlji {hsb!eb!j!lp!svq!dj!kj!lp!kb!vhsp!. ab!wb!j!pcsb!{p!wb!okf/

~e{kog parlamenta podr`ao Lisabonski ugovor

Vijesti

do ratifikacije Irci najodgovorniji

Js!dj-!jqbl-!jnb!kv!ob!kpe!hp!wps!oj!kv!vmp!hv/!Hsb!}b!oj!Js!. tlf-!lp!kj!tv!tf!kf!ej!oj!j{kb|!okb!wb!mj!ob!sf!gf!sfo!ev!nv!j!pecb!dj!mj Mj!tb!cpo!tlj!tqp!sb!{vn-!jtqp!tmp!wb!mj!tv-!qp!tmj!kf!okf!hp!wph pecb!dj!wb!okb-!j{!wkf!tof!vt!uvq!lf!qp!qvu!{bi!ukf!wb!{b!p•v!wb!. okf!wpk!of!ofv!usbm!opt!uj-!tb!npt!ubm!of!qp!sft!lf!qp!mj!uj!lf!j!{b!lp!. ob!p!bcps!uv!tv-!lbp!vtmpw!{b!qp!op!wop!ps!hb!oj!{p!wb!okf sf!gf!sfo!ev!nb!ep!plup!csb!311:/!hp!ej!of/!Lsj!uj!•b!sj!uwsef!eb kf!qp!opw!mkf!op!hmb!tb!okf!bo!uj!ef!np!lsbu!tlp-!bmj!eb!~f-!vlp!mj!lp tmkf!ef!~f!hp!ej!of!lb!av!#eb#-!js!tlj!hmb!tb!•j!j{wv!~j!Voj!kv!j{!obk!. wf!~f!lsj!{f!v!lp!kv!kf!{b!qb!mb!pe!twph!ptoj!wb!okb/! Klaus smatra da sporazum ukida nacionalni suverenitet i da je korak bli`e stvaranju evropske naddr`ave. Odlaze}i ~e{ki premijer Mirek Topolanek potpisao je sporazum, ocijeniv{i da je ratifikacija bolji izbor u odnosu na rizik da se EU razjedini. On je istakao da ne prihvata Lisabonski sporazum s euforijom, ali da smatra da je on cijena za ~lanstvo u evropskom klubu i da bi njegovo odbijanje odvelo ^e{ku u rusku sferu uticaja. Zamjenik premijera Aleksandar Vondra istakao je da je parlament svojim glasanjem jasno pokazao da ^e{ka `eli da nastavi da igra glavnu ulogu u procesu evropskih integracija u okviru EU. Odluka ~e{kog parlamenta nai{la je na odobravanje

Sporazum za sada nisu ratifikovale ^e{ka, Poljska, Njema~ka i Irska

u Briselu. Predsjednik Evropske komisije @oze Manuel Baroso pozdravio je odluku ocijeniv{i da }e to pomo}i da se ubrza kona~na ratifikacija i dodao da sada postoje veoma dobri izgledi u vezi s glasanjem u Irskoj. Da bi stupio na snagu, Lisabonski sporazum mora ratifikovati svih 27 zemalja ~lanica Evropske unije - za sada to jo{ nisu u~inile ^e{ka, Poljska, Njema~ka i Irska. ^e{ki parlament je bio jedna od najve}ih prepreka ratifikaciji upravo zbog protivljenja predsjednika Klausa i poslanika Gra|anske demokratske stranke, koji ne odustaju od dalje opstrukcije okon~anja procesa ratifikacije, uprkos pozitivnom izja{njavanju i donjeg i gornjeg doma ~e{kog parlamenta.

Posao u ^e{koj je daleko od zavr{etka; osim {to }e se sada ~ekati odluka suda o ustavnosti, ne postoji ni rok u kojem ga predsjednik mora potpisati. I poljski predsjednik Leh Ka~injski, tako|e evroskeptik, poru~io je da ne}e potpisati Lisabonski sporazum dok ga ne ratifikuje Irska, iako ga je poljski parlament odobrio. Njema~ki parlament je usvojio sporazum, ali pravne prepreke odla`u kona~nu ratifikaciju sve dok se Ustavni sud te zemlje ne izjasni o njegovoj valjanosti. I zemlje zapadnog Balkana pomno prate cijeli proces jer od sudbine Lisabonskog sporazuma zavisi i dalji proces pro{irenja EU. U slu~aju da propadne, nerealno je o~ekivati prijem novih ~lanica u evropski klub. (Agencije)

Policija u ku}i lidera opozicije RANGUN - Policija Mjanmara u{la je ju~e rano u kompleks u kojem se u pritvoru nalazi lider opozicije Aung San Su Kjui. Policija je u kompleks u{la dan nakon {to su bezbjednosne snage prona{le ~ovjeka s ameri~kim paso{om kako poku{ava da preko jezera otpliva dalje od kompleksa. Su Kjui se u proteklih 19 godina nalazi u ku}nom pritvoru

Ovo je prvi put da je neko u{ao u kompleks u kojem `ivi Su Kjui

29

Pre ma iz vje {ta ji ma, on je doplivao do ku}e, ali nije objavljen motiv njegove posjete. Su Kjui se u proteklih 19 godina nalazi u ku}nom pritvoru. O~evici koji nisu `eljeli da budu imenovani rekli su da je oko 20 policajaca u{lu u ku}u lidera opozicije koja se nalazi na obalama jezera Inja.

Dr`avni list "Novo svjetlo Mjanmara" pisao je da je Amerikanac identifikovan kao D`on Viljem Jetou tajno u{ao u ku}u i da je uhap{en pri poku{aju da se vrati na drugu obalu jezera. On je kao balans koristio plasti~ne boce od pet litara. Kod njega su prona|eni ameri~ki paso{, ruksak, klije{ta, kamera i dolari. Ovo je prvi put da je neko u{ao u kompleks u kojem `ivi lider opozicije Mjanmara po{to je ta oblast pod jakim obezbje|enjem, a kupanje u jezeru je zabranjeno. Portparol ameri~ke Ambasade u Rangunu rekao je da nisu obavije{teni o hap{enju i da nemaju nikakve podatke o tome. Me|utim, Nijan Vin, portparol stranke Nacionalna ligaza demokratiju, ~iji je San Su Kjui lider, rekao je da je incident pokazao slabost obezbje|enja oko kompleksa. Su Kjui je u ku}nom pritvoru od 1990. godine kada je NLD odnijela pobjedu na op{tim izborima, koje je vojna hunta odbacila kao neva`e}e. (Agencije)

Pobjegli iz straha od odmazde DIJARBAKIR - Vi{e od 100 mje{tana pobjeglo je iz svojih domova na jugoistoku Turske, strahuju}i od odmazde zbog nedavnog masakra na svadbi u selu Bilge, kada je, zbog sva|e dvije porodice, ubijeno 44 ljudi. ^lanovi 12 porodica za koje se vjeruje da su povezane s osumnji~enima za napad natovarili su sino} namje{taj, alatke i odje}u na vozila i traktore i napustili domove, pod nadzorom paravojne milicije. Oni, iz bezbjednosnih razloga, nisu `eljeli da ka`u kuda su se zaputili. (Reuters)

Nju Hemp{ir za gej brakove KON KORD - Lo kal ne vlasti u ameri~koj dr`avi Nju Hemp{ir usvojile su prijedlog zakona kojim se odobra va ju ho mo se ksu al ni brakovi u toj dr`avi. Za ko no dav ci u dr`a vi Mejn tako|e su kasno u srijedu odobrili prijedlog zakona o dozvoli homoseksualnih brakova. Da bi zakoni postali pravosna`ni neophodno je da ih odobre guverneri tih dr`ava, koji se za sada nisu izjasnili. Ukoliko guverneri prihvate prijedloge tih zakona, Mejn i Nju Hemp{ir posta}e peta i {esta ameri~ka dr`ava u kojima su dozvoljeni gej brakovi. (Agencije)

Ubijen sin sve{tenika DIR - Sin radikalnog muslimanskog sve{tenika koji je prekinuo mirovni pakt kojim je okon~ano nasilje u nestabilnoj dolini Svat ubijen je ju~e kada je artiljerijska gra na ta pa la na porodi~nu ku}u. "Obavije{ten sam od porodice (radikalnog sve{tenika) Mulana Sufija Mohamada da je njegov sin Kifajatulah poginuo i da je njegov zet te{ko ranjen", rekao je sve{tenikov portparol Amir Izat Kan. Ostalo je nejasno ko je ispalio granatu, mada artiljeriju koristi pakistanska vojska, dok se ekstremisti slu`e raketama i oru`jem manjeg kalibra. (Reuters)

30

qfubl!8. 5. 2009.

Svijet

U jo{ jednoj Evropskoj zemlji zabilje`en slu~aj virusa novog tipa A (H1N1)

Svinjski grip u Poljskoj U toj zemlji su s podozrenjem da mogu da imaju novi grip testirane 43 osobe, a potvr|en je samo kod jedne Poljakinje

Broj zara`enih novim virusom iznosi 1.893 u 23 zemlje {irom svijeta FOTO AFP

VAR[AVA - Poslije pojave prvog slu~aja novog gripa A (H1N1) u Poljskoj kod 58-godi{nje `ene na posmatranje }e morati 170 ljudi; putnici i posada aviona kojim se ta Poljakinja 2. maja vratila iz SAD, saop{tio je u srijedu nave~e glavni sanitarni inspektor And`ej Vojtila. Ministarka zdravlja Poljske Eva Kopa~ potvrdila je na vanrednoj konferenciji za novinare da su testovi potvrdili novi virus gripa kod `ene iz Potkarpatskog vojvodstva, a u utorak je smje{tena u bolnicu u gradu Mjelec na jugoistoku Poljske. "Njeno stanje nije te{ko, ima ka{alj i glavobolju. Brinu se o njoj ljekari, a izgledi za oporavak su optimisti~ki", kazala je portparol bolnice Aneta Dika Urbanjska. Pored putnika i posade aviona kojim se vra}ala iz SAD, na posmatranje }e morati i tri ~lana njene naju`e porodice. "S obzirom na to da se nisu u vrijeme puta jo{ razvili klini~ki simptomi, mala je {ansa da je nekoga zarazila", kazao je poljski stru~njak za infektivne bolesti And`ej Horban. Poljska je o~ekivala da }e zaraza doprijeti do nje

zbog velike dijaspore koju ima u SAD. U Poljskoj su s podozrenjem da mogu da imaju novi grip testirane 43 osobe, a potvr|en je samo kod jedne Poljakinje. Svjet ska zdrav stve na or ga ni za ci ja (SZO) saop{tila je ju~e da broj zara`enih novim virusom H1N1 iznosi 1.893 u 23 zemlje {irom svijeta, kao i da je ve}ina novih slu~ajeva potvr|ena u Meksiku i SAD. Oboljela `ena je smje{tena u bolnicu

Prema najnovijem izvje{taju SZO, u Americi se od srijede broj potvr|enih slu~ajeva pove}ao sa 403 na 642, {to je najve}i rast broja zara`enih u pojedina~noj zemlji. U Meksiku su potvr|ena 942 slu~aja, od kojih je 29 imalo smrtni ishod. Ocijeniv{i da je najgore pro{lo, meksi~ke vlasti su ubla`ile ograni~enja trgova~kih i javnih aktivnosti u zemlji. Iako je, prema izvje{taju SZO, broj zara`enih manji u odnosu na izvje{taje pojedina~nih zemalja, statistika tog tijela Ujedinjenih nacija se smatra nau~no pouzdanijom. (Agencije)

8. 5. 2009. qfubl

Najve}e bitke

(9)

Izvi|a~i i taksi vozila pomogli u pobjedi Bitka na Marni Tokom njema~kog napada na Francusku, britanska vojska je imala veliki broj `rtava. Komandant britanskih ekspedicijskih snaga D`on Fren~ krivio je francusku stranu za te{ke gubitke. Posebno je krivio komandanta francuske pete armije, generala Lanrezaka, te je namjeravao povu}i britansku vojsku s fronta. Me|utim, francus ki gla vni komandant @o sef Jo fre je na go vo rio britanskog ministra rata, lorda Horacija Ki~enera, da interveni{e. Ki~ener je prenio Fren~u poruku da bi povla~enje britanske vojske bilo katastrofalno. Kako su se njema~ka 1. i 2. armija pribli`avale Parizu, po~eli su izlagati svoja desna krila saveznicima. Do 3. septembra Jofre je uo~io njema~ku takti~ku gre{ku i brzo je napravio plan da napadne Nijemce du` cijele linije. Britanska Francusku 6. armiju je spasio dolazak 6.000 rezervista pomo}u 600 taksi vozila iz Pariza

Datum bitke: pe!6/!ep!23/!tfq!ufn!csb!2:25/ Zara}ene strane: gsbo!dvt!lb-!csj!ubo!tlb!j okf!nb!•lb!wpk!tlb Vojskovo|e: Ap!{fg!Kp!gsf-!Gsbo!|f!E(F!tqf!sfk! j!Ifm!nvu!gpo!Npm!ulf!j!Bmf!ltbo!efs!gpo!Lmvl Ishod bitke: qp!sb{!okf!nb!•lf!wpk!tlf! )plp!611/111!vcj!kf!oji* rva bit ka na Mar ni je bit ka iz Prvog svjetskog rata, koja je vo|ena od 5. do 12. septembra 1914. godine. U bici su francuska i britanska vojska pobijedile nje ma ~ku voj sku. Bit ka na Mar ni je predstavljala veliku prekretnicu na po~etku Prvog svjetskog rata.

P

vojska i francuska 6. armija su dobile zadatak da napadaju izlo`eno desno krilo njema~ke 1. armije. Napad je trebalo da po~ne ujutro 6. septembra. Me|utim, komandant njema~ke 1. armije general Aleksander fon Kluk primijetio je prisutnost savezni~kih snaga i zapo~eo je okretati svoju vojsku prema zapadu. Bitka je zapo~ela popodne, kada je francuska 6. armija do{la u kontakt s prethodnicom njema~ke 1. armije. Fon Kluk je tokom okretanja svoje armije prema zapadu otvorio 50 kilometara {iroku rupu u njema~kim linijama. Savezni~ki izvi|a~ki avioni su otkrili postojanje rupe u njema~kim linijama i o tome su obavijestili komandanta na terenu. Poslate su trupe iz britanskog ekspedicijskog korpusa da se priklju~e francuskoj 5. armiji u prola`enju kroz nastalu rupu u njema~kim linijama. Peta francuska armija je

trebalo istovremeno da napada njema~ku 2. armiju. Ipak, Nijemci su bili blizu toga da postignu pobjedu i da probiju linije francuske 6. armiju. Francusku 6. armiju je spasio dolazak 6.000 rezervista pomo}u 600 taksi vozila iz Pariza. Ve} 8. septembra Fran~e D'Esperej je sa svojom 5. armijom izveo iznenadni napad na njema~ku 2. armiju i time jo{ vi{e pro{irio rupu izme|u njema~ke 1. i 2. armije. On je do{ao na mjesto komandanta 5. armije neposredno pred bitku. Zamijenio je generala Lanre za ka. Ve} 9. sep tem bra je iz gle da lo kao da }e njema~ka 1. i 2. armija biti potpuno opkoljene i uni{tene. General Fon Moltke je pretrpio nervni slom i njegovi podre|eni su preuzeli komandovanje i naredili povla~enje do rijeke Aisne da bi se tu vojska pregrupisala. Francuzi i Britanci su lovili njema~ke snage u povla~enju, ali brzina savezni~kog napredovanja bila je dosta mala, samo 19 kilometara na dan. Njema~ka vojska se zaustavila nakon 65 kilometra povla~enja, na mjestu sjeverno od rijeke Aisne. Tu su se ukopali i pripremili rovove, koji }e trajati nekoliko godina. Helmut fon Moltke Mla|i je navodno tada izvijestio njema~kog cara da su Nijemci izgubili rat. Poslije te bitke obje strane su se ukopale i uslijedilo je ~etiri godine uglavnom rovovskog ratovanja. Bio je to prvi veliki sukob i jedan od najva`nijih doga|aja rata. Njema~ko povla~enje ozna~ilo je da propada njema~ka nada u brzu pobjedu na zapadu. Njema~ka se nadala brzoj pobjedi na zapadu, poslije ~ega bi se obra~unala s Rusijom na istoku. Umjesto toga morala se boriti na dva boji{ta. Bitka za Marnu bila je prva velika bitka u kojoj se pokazala odlu~na uloga izvi|a~kih aviona u otkrivanju slabih ta~aka u njema~kim linijama, {to je omogu}ilo saveznicima da to vojno iskoriste. U bici za Marnu borilo se dva miliona vojnika, a 500.000 je ubijeno ili ranjeno.

Galipoljska bitka koja su {titile ulaz u tjesnac Dardaneli. Osvajanjem poluostrva saveznici bi sebi omogu}ili pristup Carigradu s kona~nim ciljem njegovog zauzimanja, ~ime bi se iz daljeg toka rata izbacilo Osmansko carstvo i ponovo otvorila ruta za opskrbu Rusije. Snage Antante su mahom sa~injavale trupe Britanskog carstva izvan Engleske tj. Irska, Australija i Novi Zeland, koje su ~inili dobrovoljci i neredovna vojska, {to je ranije smatrano za jedan od glavnih razloga katastrofalnog poraza saveznika. Danas se smatra da razlog potpune propasti invazije le`i u nizu gre{aka koje su na~inili komandanti operacije. Tursku vojsku je predvodio Kemal Ataturk, kasniji utemeljitelj turske republike, te njen prvi predsjednik. Prvi napad na Dardanelu je po~eo 19. februara, kada su

Datum bitke: pe!36/!bqsjmb!2:26/!ep!7/!kb!ov!bsb 2:27/ Zara}ene strane: Csj!ubo!tlp!dbs!tuwp-!Jo!ej!kb-! Bvt!usb!mj!kb!j!Bvt!uspvhbs!tlp!j!Ptnbo!tlp!dbs!tuwp Vojskovo|e: tjs!Kbo!Ib!njm!upo-!mpse!Lj!•f!ofs-!Pup!gpo Tbo!efst-!Nvt!ub!gb!Lf!nbm!Bub!uvsl Ishod bitke: Qp!sb{!Bo!ubo!uf!)wf!mj!lj!hv!cj!dj! t!pckf!tusb!of* alipoljska bitka jedna je od najkrvavijih bitaka Prvog svjetskog rata. Vo|ena je od 25. aprila 1915. do 6. januara 1916. Odluku da se desantom osvoji Galipoljsko poluostrvo savezni~ki komandanti su donijeli nakon niza uzaludnih poku{aja bombardovanja s mora po vanjskim utvr|enjima,

G

Danas Galipolje u Australiji i Novom Zelandu predstavlja simbol velikog stradanja, te se u tim zemljama 25. aprila svake godine obilje`ava Anzak dej

sna`ne snage, uklju~uju}i i britanski brod "HMS Kraljica Elizabeta", napale tursku artiljeriju du` obale. Admiral Karden je poslao neza{ti}enu poruku ^er~ilu da }e flota sti}i u Konstantinipolj za 14 dana. Me|utim, uhva}ena je poruka da su turski vojnici skoro bez municije. Mno{tvo kruzera i bojnih brodova je 18. marta udarilo na naju`i dio Dardanela. Mine su prouzrokovale uni{tenja nekoliko brodova i ti gubici su natjerali da se dalje nastavi samo s pje{adijom, a to je istovremeno dalo Turcima podsticaj za dalju odbranu. Mnogi su mislili da je i dalje nastavljeno s napadom Galipolje ne bi moglo biti odbranjeno. Turski komandanti su se slo`ili da }e se najbolje odbraniti dr`e}i terene na ve}im na-

dmorskim visinama. Kemal Ataturk i Oto Liman fon Sanders su se razilazili u mi{ljenju. Plan invazije je bio da se 25. aprila 29. divizija spusti na Hel i da napreduje prema utvr|enjima na Kilibahiru. Na Anzak je trebalo da se stigne sjeverno od Gaba Tepe i da se sprije~i povla~enje turske vojske iz Kilibahira. Francuzi su napravili diverziju na Kum Kale, dok je Kraljevska mornarica sletjela u Bulairu. I na Vi W pla`ama turski branioci su bili u takvim pozicijama da su nanijeli ogromne gubitke saveznicima. Oni koji su se uspjeli probiti na pla`u bezuspje{no su vodili borbu s utvr|enim turskim vojnicima. Kemal je 27. aprila naredio kontranapad da vrati napada~e na pla`u. Sljede}eg dana Britanci su uz pomo} Francuza namjeravali da osvoje Kritiu, {to je bila poznata kao prva bitka za Kritiu. Nisu uspjeli u svom naumu, ve} su stigli do pola puta. Turski kontranapadi su se nastavili i 1. i 3. maja, {to je dovelo do proboja francuske odbrane. Napad saveznika na Anzak se desio u no}i 3. maja i uspjeli su uz velike gubitke da ga osiguraju. Tada je general Hamilton prebacio dvije brigade u Heles, gdje su zajedno sa ostalima uspjeli da osvoje za jednu no} samo ~etvrt milje. Turci su lansirali veliki napad na Anzak 19. maja i sa 42.000 ljudi napali 17.000 vojnika. Do~ekani su spremni i izginulo ih je oko 13.000. Do kraja tre}eg napada na Kritiu 4. juna osvojeno je nekoliko stotina metara, a gubici su bili oko 4.500. Izme|u 1. i 5. jula Turci su imali nekoliko kontranapada protiv Britanaca koji nisu uspjeli. Kona~na akcije za Britance je bila 12. jula, a za novi poku{aj osvajanja Kritie napravljen je plan koji je rezultovao bitkom za Sari Ber. Nijedan napad nije urodio velikim plodom, a samo je odnio veliki broj `ivota. Danas Galipolje u Australiji i Novom Zelandu predstavlja simbol velikog, nepotrebnog i uzaludnog stradanja, te se u tim zemljama 25. aprila svake godine obilje`ava Anzak dej, spomen na `rtve Galipolja.

Rat je zbir besmislenih postupaka koji se shvataju i hvale tek onda ako se pobijedi, a osu|uju kao pogre{ni kada se izgubi. Zapo~inju ih ljudi "u foteljama" koji se o ne~emu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi, a zavr{e ih obi~no oni koji su ih i po~eli. Ovdje }emo se sjetiti najve}ih i najva`nijih istorijskih bitaka, koje su odnijele hiljade `ivota, ali i doprinijele razvoju taktika i naoru`anja

31

32

qfubl!8. 5. 2009.

Kultura D`ez kao motori~na muzika dana{njice BANJALUKA - Koncert kvarteta "Sinan Alimanovi}" odr`an je u srijedu nave~e u Koncertnoj dvorani banjalu~kog Kulturnog centra Banski dvor. Kvartet, pored pijaniste Alimanovi}a, ~ine truba~ Ladislav Fidri, kontrabasista Dinko [imunovi} i bubnjar Ratko Divjak. "Ono {to me posebno ve`e za ovaj grad je to {to sam ve} imao koncert u ovoj dvorani. Tada je Banski dvor dobio na poklon od Hypo Alpe Adria banke klavir i ja sam imao ~ast da prvi sviram na njemu", rekao je Alimanovi}. Prema njegovim rije~ima, d`ez je muzika ovog vremena i muzika ~ija publika stalno tra`i vi{e standarde. "D`ez je postao umjetnost jednaka serioznoj muzici i na neRepertoar sastavljen ki na~in je savremena muzika uglavnom od d`ez standarda ovog vremena. To je motori~na muzika koja ima ritam i koja mo`e da primi razne primjese, ne samo iz vremena bluza, ve} je primio i dosta elemenata iz fanka i rokenrola", naveo je Alimanovi}. Ratko Divjak, bubnjar iz Ljubljane, u kvartetu uspje{no u~estvuje zadnje tri godine. "Na{ repertoar uglavnom ~ine standardi d`eza, ali ono {to je bitno je na{a izvedba, kako mi komuniciramo i kako to publika do`ivljava. Smatram da je potrebno vi{e zainteresovati publiku za ovu vrstu muzike. Potrebna je ve}a reklama, a mislim da ni ovaj koncert nije dovoljno reklamiran", istakao je Divjak. Pijanista Sinan Alimanovi} poznat je svim ljubiteljima d`ez scene. Svirao je u brojnim rok i d`ez sastavima, ali i u velikim orkestrima, a tokom bogate muzi~ke karijere sara|ivao je s mnogim velikim imenima evropske i ameri~ke d`ez scene. N.V.

Po~inju "Majske sve~anosti" BIJELJINA - Nastupom Srpskog pjeva~kog dru{tva "Srbadija", Dje~jeg hora i Kamernog hora Akademije umjetnosti "Slobomir P" Univerziteta ve~eras u 20 ~asova bi}e otvoren Osmi horski festival "Majske sve~anosti" u Bijeljini. Horovi }e nastupiti pod dirigentskim palicama profesora dr Desanke Trakilovi} i profesora Jelene Trakilovi}. Prvog takmi~arskog dana festivala bi}e odr`ano takmi~enje u kategorijama: dje~ji, mu{ki, `enski horovi i ansambli s tradicionalnom muzikom, a planiran je i solisti~ki koncert Go-

rana Stevanovi}a u galeriji "Milenko Atanackovi}". U sabornom hramu na Ledincima bi}e odr`an koncert duhovne muzike. U okviru takmi~enja, drugog dana }e biti odr`ano takmi~enje u kategoriji kamernih i mje{ovitih horova u hramu Svetog Velikomu~enika Georgija u Bijeljini. Za 11. maj je planirano nau~no predavanje u sali Muzi~ke {kole "Stevan Mokranjac" u Bijeljini, a predava~ je dr Vesna Miki} sa FMU Beograd, a u porti manastira hor "Srbadija" }e odr`ati koncert. O.S.

U trci za nagrade osam horova PRIJEDOR - Deveti me|unarodni festival horova "Zlatna vila 2009", tradicionalna kulturna manifestacija na kojoj }e se u horskom pjevanju predstaviti osam horova iz sedam zemalja, po~e}e ve~eras u Prijedorskom pozori{tu. Ovogodi{nju smotru horova u Prijedoru trebalo bi da otvori pro{logodi{nji laureat, hor "Svetozar Markovi}" iz Novog Sada. Prema rije~ima Mi}e Glamo~anina, koordinatora ovog presti`nog festivala, prve festivalske ve~eri publici }e se predstaviti Akademski mje{oviti hor Sveu~ili{ta Jurja Dobrile iz Pule, horovi "Kantukum novum" iz Beograda, Mje{oviti zbor "Kamera Habra" iz Praga i Gradski `enski mladinski hor "Menada" iz makedonskog Festival bi trebalo grada Tetovo. da otvori hor "Svetozar "Druge festivalske ve~eri nastuMarkovi}" iz Novog Sada pi}e ~lanovi hora 'Liceum' iz Kragujevca, Mje{oviti hor 'Edukatus' iz poljskog grada Krakova i Omladinski kamerni hor dvorca kulture 'Lensoveta' iz Petersburga u Rusiji. Prijedor~ane }e na festivalu predstavljati hor Srpskog pravoslavnog crkvenog dru{tva 'Vila'. Najbolji me|u horovima osvoji}e plaketu 'Zlatna vila' i glavnu nov~anu nagradu od 5.000 KM, a predvi|ena je i dodjela jo{ pet posebnih priznanja", kazao je Glamo~anin. Dodao je da }e tro~lani stru~ni `iri u sastavu Milovan Pani} iz Beograda, Suzana Kosti} iz Ni{a i Rade Radovi} iz Sarajeva posebno ocjenjivati najbolje izvedbe horova savremenog, doma}eg i duhovnog `anra, inovaciju, virtuoznost i interpretaciju, a bi}e dodijeljena i povelja - nagrada publike i nov~ana nagrada u visini od 1.500 KM. Bud`et Me|unarodnog festivala horova "Zlatna vila" ove godine iznosi 45.000 KM, a osim lokalne zajednice u finasiranju ovog presti`nog festivala trebalo bi da u~estvuje i Ministarstvo prosvjete i kulture RS i sponzori. D.K.

Po~ela realizacija projekta "Sarajevo grad filma" Kineska skulptura u Kopenhagenu KOPENHAGEN - Dok statua "Mala sirena" bude krasila danski paviljon na izlo`bi EXPO u [angaju, njeno mjesto ~uva}e skulptura kineskog arhitekte. Arhitekta Ai Vajvaj, poznat po dizajniranju Olimpijskog stadiona u Pekingu, trebalo bi da izradi skulpturu koja bi od maja do oktobra 2010. godine opleme ni la pros tor na ko jem je 1913. godine postavljena "Mala sirena", omiljene turisti~ke atrakcije Kopenhagena. "Vrlo sam zadovoljna da je odluka o prvom putovanju 'Male sirene' u Kinu podstakla kulturnu razmjenu Kine i Danske. Zadivljuje da je svjetski poznati umjetnik Ai Vajvaj prihvatio na{u ponudu da svoje umjetni~ko djelo postavi u Kopenhagenu", kazala je danska ministarka privrede Lene Espersen. (Agencije)

U {irem izboru 39 djela BEOGRAD - U {iri izbor za nagradu "Isidora Sekuli}" ove go di ne je uvr{te no 39 dje la objavljenih u 2008. godini, saop{tio je `iri za dodjelu tog knji`evnog priznanja. U konkurenciji za nagradu su gotovo svi laureati nedavno dodijeljenih knji`evnih priznanja, me|u kojima je ~ak {est autora iz u`eg izbora za NIN-ovu nagradu. Knji`evnu nagradu koja nosi ime srpske knji`evnice Isidore Sekuli} (1877 - 1958) ve} 43 godine dodjeljuju istoimeni fond i beogradska op{tina Savski venac. U`i izbor kandidata za nagradu "Isidora Sekuli}" bi}e saop{ten do kraja maja, a 10. juna bi}e progla{en dobitnik priznanja. Nagrada }e laureatu biti uru~ena krajem juna u Skup{tini Beograda. (Agencije)

Filmovi na "Cankarijevim danima" SARAJEVO - U okviru kulturne manifestacije "Cankarijevi dani" u Sarajevu }e od 10. do 12. maja ove godine biti prikazano i nekoliko filmova. Fimovi Mihe Mazzinija "Slobodna si, odlu~i se", "Siro~e ~udesnog glasa", "Sasvim obi~na pri~a", "Slatki snovi" i "Operacija Cartier" bit }e prikazani 10. maja u kinu UNITIC. Mazzini je jedan od najproduktivnijih i najpoznatijih slovenskih pisaca srednje generacije. Zavr{io je postdiplomski studij scenaristike u Velikoj Britaniji i redovan je ~lan Evropske filmske akademije. Autor je 12 knjiga, prevedenih na osam jezika, te dobitnik brojnih priznanja i nagrada na festivalima {irom svijeta. M.L.

kadrovi Mirsada LINGO

SARAJEVO - Snimanjem zajedni~kih kadrova za pet kratkometra`nih igranih projekata mladih autora iz jugoisto~ne Evrope ju~er je ozvani~en po~etak realizacije ovogodi{njeg programa "Sarajevo grad filma". Prvi zajedni~ki kadrovi kratkometra`nih filmova snimljeni su na terasi hotela "Evropa" u Sarajevu, a sami akteri su bili zvanice, novinari. Lu lia Ru gi na, mlada rediteljica iz Rumunije, kazala nam je ju~er da su snimanje njenog filma "Muzej pokidanih veza" zavr{ili ju~er, te da je danas prisustvovala snimanju kadrova koji }e naja-

viti svaki od pet filmskih projekata. "Upravo smo zavr{ili snimanje, sad kre}emo u produkciju. Film govori o djevojci koja dolazi u Sarajevo kako bi preboljela nesretnu ljubav i o stanjima kroz koje ona prolazi tokom svoga izlje~enja. Vrlo sam nervoza pred premijeru, koja je zakazana na ovogodi{njem SFF-u. ^ula sam da }e biti dosta ljudi", kazala je Lulia Rugina. Igor Drlja~a, mladi bh. reditelj, koji je akademiju zavr{io u Torontu, snima film "@ena u ljubi~astom". Ka`e kako mu je ovo ~etvrti kratkometra`ni igrani film, te da je i prvi svoj film snimao u Sarajevu. "Prvi put sam snimao film o mojoj baki. @elio sam da prika`em taj fenomen mobilnih telefona i taj otklon koji prema novoj tehnici imaju stariji lju-

Sve spremno za Sajam knjige Sajam }e biti odr`an u organizaciji AD "Grad" od 13. do 18. maja na prostoru Agro-tr`nog centra "Knez Ivo od Semberije", a o~ekuje se da }e sajam otvoriti Anton Kasipovi}, ministar prosvjete i kulture RS. "Od{tampano je 3.000 ulaznica po simboli~noj cijeni od jedne KM", rekao je v.d. direktora AD "Grad" Miodrag Popadi} i istakao da se ulaznice ne}e napla}ivati organizovanim grupama osnovnih i srednjih {kola. Sajam }e trajati od 13. do 18. maja

O. STJEPANOVI]

BIJELJINA - Za Sedmi me|unarodni sajam knjige, nastavnih sredstva i grafi~ke industrije "Knjiga 2009" u Bijeljini prijavilo se ve} 30 izlaga~a iz Srbije, Crne Gore i BiH, re~eno je na kofe ren ci ji za no vi ne Or ga ni za ci onog odbo ra u Bijeljini.

"U okvi ru ove kul tur ne ma ni fes ta ci je bi }e odr`ane i brojne knji`evne ve~eri, promocije, dru`enja sa poznatim pjesnicima i knji`evnicima", rekla je Du{anka Novakovi}, predsjednik Organizacionog odbora "Knjiga 2009" i direktor Narodne biblioteke "Filip Vi{nji}", i dodala da }e kao i prethodnih godina najuspje{niji izlaga~i i izdanja biti nagra|eni. Pokrovitelji ove kulturne manifestacije su Ministrstvo prosvjete i kulture RS i Administrativna slu`ba op{tine Bijeljina, a generalni sponzor RiTE Ugljevik.

Kultura

8. 5. 2009. qfubl

Vijesti

Sa prijema SFF-a

Ju~e snimljeni zajedni~ki kadrovi na terasi hotela "Evropa"

Umro Milutin Stefanovi}

Nadam se da }e pet novih filmova, zajedno sa onim pro{logodi{njim, donijeti novu vrijednost za filmsku scenu u cijeloj regiji, kazao Purivatra

BEOGRAD - Akademik Milutin Stefanovi} preminuo je ju~e u 85. godini, saop{teno je iz Srpske aka de mi je na uka i umjetnosti (SANU). Milutin Stefanovi} ro|en je 1924. godine u Beogradu. Doktorirao je na Prirodno-matemati~kom fakultetu u Beogradu 1954. godine. Oblast rada akademika Stefanovi}a bila je organska hemija, hemija prirodnih proizvoda. Bio je ~lan Odeljenja prirodno-matemati~kih nauka SANU, do pi sni ~lan od 1968. godine, a redovni od 1974. Bio je ~lan Srpskog hemijskog dru{tva, Odbora za hemiju i Odbora za za{titu ~ovjekove sredine. (Beta)

FOTO D@. TORCHE

Zajedni~ki pet filmova di", kazao je Drlja~a. "@ena u ljubi~astom" je pri~a o dje~aku koji odrasta bez roditelja i dila drogu. "Njegov susret sa `enom u ljubi~astom koju igra Mediha Musliovi} mijenja njegov stav prema `ivotu i on prestaje s dilanjem droge", rekao je Drlja~a i dodao da }e snimanje po~eti 16. maja na lokacijama Alipa{ina polja i Dobrinje. Sarajevo film festival ve} drugu godinu organizira projekat "Sarajevo grad filma". Na tarasi hotela "Evropa" ju~e je prisustvovao veliki broj doma}ih filmskih radnika, predstavnika vlasti, organizatora festivala i brojnih drugih uglednih li~nosti. "Pro{le godine Sarajevo film festival dao je priliku

Snimaju mladi umjetnici iz regiona

mladim talentiranim filmskim stvaraocima da sa znanjem i kontaktima ste~enim na 'Sarajevo Talent Campusu', obrazovnom programu ovog festivala, snime svoje prve kratkometra`ne igrane filmove. Tako|er, ovaj projekat potaknuo je saradnju me|u mladim kreativnim autorima, te inicirao stvaranje nove mre`e mladih filmskih talenata ~iji rad predstavlja budu}nost regionalne kinematografije", rekao je ju~er Mirsad Purivatra, direktor SFF-a. Istaknuo je kako }e ove godine u Sarajevu biti snimano pet filmova mladih re`isera, autora, poducenata i glumaca. "Pro {le go di ne uz podr{ku Vlade FBiH krenuli smo sa ovim projektom, a jedan od filmova sni-

mljenih te godine progla{en je najboljim filmom u Ma|arskoj. Nadam se }e pet novih filmova, zajedno sa onim pro{logodi{njim, donijeti novu vrijednost za filmsku scenu u cijeloj regiji", kazao je Purivatra. Dobrodo{licu i uspje{an rad filmskim stvaraocima po`eljeli su i Gavrilo Grahovac, ministar kulture i sporta FBiH, te gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen. Projekti ovogodi{njeg projekta "Sarajevo grad filma" su kratki filmovi: "Muzej pokidanih veza" Lulie Rugine, rediteljice iz Rumunije, "Oslobo|enje u 26 slika" kojeg re`iraju Ivan Ramljak i Marko [kobalj iz Hrvatske, "Ru`i~asta rijeka" gr~kog reditelja Zachariasa Mavroeidisa, "@ena u ljubi~astom" bh. reditelja Igora Drlja~e, te "^ekanje", film Daniela Deresa iz Ma|arske.

Milinovi} snima film "Motel Nana" N. VR@INA

BANJALUKA - Re`iser Predrag Milinovi} iz Beograda, koji radi kao gostuju}i profesor na Akademiji umjetnosti u Banjaluci, snima kratkometra`ni film radnog naziva "Motel Nana", novi filmski projekat u RS. Film u koprodukciji rade agencije "VizArt" iz Banjaluke i "Sirius productin" iz Beograda. "Posao u vezi s filmom podjednako radi petnaest ljudi iz Beograda i Banjaluke. Snimanje scena Film rade agencije "VizArt" i "Sirius productin"

Scena iz filma "Motel Nana"

33

koje su planirane za Beograd su zavr{ene, a uskoro bi trebalo da po~ne i snimanje u Banjaluci", rekao je Zoran Gali}, predsjednik "VizArta". Ovu zanimljivu filmsku pri~u osmislio je Ranko Bo`i}, koji je radio mnoge kvalitetne projekte. "Smatram da je sama ~injenica da je Bo`i} pisao tekst pohvalna, imaju}i u vidu njegova rani-

ja angan`ovanja. Radio je scenario za serije 'Ovo malo du{e' i 'Vrati}e se rode'", naveo je Gali}. Gluma~ku ekipu u ovom ostvarenju ~ine: Dragan Mi}anovi}, Zijah Sokolovi}, Nikolina \or|evi} i Nikola - Kolja Pejakovi}. "Pri~a govori o profesoru istorije u Gimnaziji u Beogradu koji jednom prilikom o{amari u~enika, nakon ~ega biva izba~en iz {kole. 'Po kazni' dolazi u Banjaluku, gdje po~inje raditi u jednoj maloj podru~noj {koli, gdje ima samo osam u~enika od prvog do osmog razreda", rekao je Gali}. Iako je to velika promjena za njega, on se ipak zaljubljuje u djevojku iz tog mjesta i sklapa prijateljstva s tim ljudima. Tu se stvara zaplet gdje }e on biti posmatra~ i akter doga|aja. Pro je kat ima finansijsku podr{ku Ministarstva prosvjete i kulture Srbije, Filmskog centra Srbije, Sekretarijata za kulturu Beograda, a u toku su i pregovori s Ministarstvom prosvjete i kulture RS. Prema Gali}evim rije~ima, cilj je da se prika`u "sukobljavanje" dvije sredine i razli~iti mentaliteti ljudi kroz ovu filmsku formu.

Prona|eno koplje iz kamenog doba LJUBLJANA - Slovena~ki arheolozi prona{li su u rijeci nedaleko od Ljubljane drveno koplje za koje se vjeruje da je staro izme|u 38.000 i 45.000 godina. "Drveni vrh koplja je ne{to {to je apsolutno novo za taj period", rekla je {ef Instituta za za{titu kulturnog naslje|a Slovenije Barbara Nadbat. Vrh koplja, jedinstven po tome {to je od drveta, prona{ao je u septembru pro{le godine podvodni arheolo{ki tim Instituta na gra|evinskoj lokaciji u Sinjoj Gorici, u mo~varama Ljubljan sko bar je za pa dno od prijestonice. U saop{tenju se navodi da je zbog svog oblika predmet upore|en s vrhovima iz srednjeg kamenog doba tipi~ne za centralnu Evropu u periodu izme|u 50.000 i 30.000 go di na prije nove ere, te da je starost kasnije utvr|ena radiometrijskim istra`ivanjem u laboratori ja ma u Ma ja mi ju i na Oksfordu. (Agencije)

La`no Nefertitino poprsje SARAJEVO - Slavno Nefertitino poprsje koje se ~uva u Ber li nu la `no je i izra |e no 1912. godine za polihromatske testove, tvrdi ugledni istori~ar umjetnosti Henri Stirlin u nedavno objavljenom djelu. "Sakupljaju se indicije kojima se dokazuje da je nemogu}e da je poprsje egipatske kraljice legendarne ljepote staro 3400 godina", tvrdi {vajcarski istori~ar umjetnosti u djelu "Nefertitino poprsje, obmana egiptologije". Stirlin je autor nekoliko desetaka djela o Egiptu, Istoku i islamskom svijetu. On smatra da je poprsje na samom mjestu iskopine 1912. godine izradio umjetnik Gerard Marks na inicijativu njema~kog arheologa Ludviga Borhardta. Arheolog je `elio portret kraljice s tijarom. @elio je na starim pigmentima prona|enim u iskopinama napraviti polihromatske analize. Za poprsje prona|eno 6. decembra 1912. godine vjerovalo se da je autenti~no. (Agencije)

34

qfubl!8. 5. 2009.

Aktivno klizi{te ugro`ava 20

Sarajevo "Rad" obilje`io 50 godina rada FOTO NN

Komunalno preduze}e "Rad" ju~er je sve~ano obilje`ilo 50 godina postojanja i rada. "Prije 50 godina, ta~nije 7. maja 1959. godine, formirano je preduze}e '^isto}a i putevi'. Iako proslavljamo zna~ajn jubilej, smatramo da nije vrijeme za grandiozne priredbe zbog te{ke ekonomske situacije", kazao je Selim Babi}, direktor "Rada". Ove godine manje sredstava za odr`avanje ~isto}e

Dodao je da preduze}e ove godine ima manje sredstava na raspolaganju za odr`avanje ~isto}e. "Ove godine planirana sredstva iz bud`eta su manja od milion KM. Zna~i, manje novca je predvi|eno za ma{insko i ru~no ~i{}enje, pranje

ulica, zimsko odr`avanje, odr`avanje javne higijene u Trnovu, zelenih povr{ina u Ilija{u, za rad komunalnih redara, kao i za ru{enje bespravno izgra|enih objekata", rekao je Babi}. Prema njegovim rije~ima, ekonomska kriza }e i na druge na~ine utjecati na poslovanje ovog preduze}a jer }e pojedine firme koje koris te nji ho ve uslu ge ka sni ti s pla}anjem usluga. "U svakom slu~aju, predstoji nam te{ka godina, ali nema mjesta panici i predvi|anju nekih katastrofi~nih scenarija, jer preduze}e 'Rad' ima potencijala da izbjegne {tetne posljedice krize", rekao je Babi}. Na obilje`avanju jubileja prikazan je dokumentarni film o preduze}u, te poslovima koje obavlja, a sve~anosti su prisustvovali i predstavnici Vlade i Skup{tine KS. M.L.

Važniji telefoni Bfsp!espn!Tb!sb!kf!wp Cb!lj!kf Cpm!oj!db!#Lp!|f!wp# Ej!nokb!•bs #Fmfl!usp!ejt!usj!cv!dj!kb#!.!lwb!sp!wj HSBT!Jo!gp.dfo!ubs KLQ!#Sbe# Lbo!up!obm!ob!jo!tqf!ldj!kb #Qp!lpq# #Sb!ejp.ub!ltj# #Tb!sb!kf!wp.tubo# Uf!mf!gpo!tlf!jo!gps!nb!dj!kf #Up!qmb!of# Uv!sjt!uj!•lj!jo!gps!nb!uj!woj!dfo!ubs #Wp!ep!wpe# Bvup!cvt!lb!tub!oj!db Cpm!oj!db!#Qpe!isbt!up!wj# Fl!tqsf!toj!qp!|ubo!tlj!tfs!wjt Lb!ob!mj!{b!dj!kb NVQ Pq~b!cpm!oj!db!Tb!sb!kf!wp QUU!lwb!sp!wj #Tb!sb!kf!wp!hbt# Uf!mf!hsb!nj #Wf!mf!qf!lb!sb# Wf!uf!sj!obs!tlb!tub!oj!db

39:.211 644.874 555.911 769.666 341.878 3:4.294 769.149 774.95: 753.554 2626 553.691 2293 761.:8: 643.717 752.573 324.211 555.454 2528 779.36: 775.322 396.211 :88 383.:91 2313 759.616 553.414

Za ure|enje zelenih povr{ina i parkovskog mobilijara u Novom Sa ra je vu obe zbi je |e no je 210.000 KM. O realizaciji ovih sredstava ju~er su sporazum potpisali na~elnik op}i ne No vo Sa ra je vo Ned`ad Kold`o i direktor Komunalnog preduze}a "Park" Re{ad Pa{i}. Ovim sredstvima predvi|ena je za mje na drvo re da u Uli ci Ham di je ^e mer li }a. Za ovaj projekat op}ina Novo Sarajevo obezbijedila je 50.000 KM, a preduze}e "Park" }e osigurati radnu snagu. Sporazumom je predvi|eno i ure|enje parkovskih povr{ina, {to se odnosi na sanaciju dje~jih igrali{ta, postavljanje novih klupa i zamjenu uni{tenih {tafli na klupama, te sadnju ru`a i sadnica horikulturnih vrsta drve}a i grmlja, kao i lukovica cvije}a, te `ive ograde. Za ove radove planirano je 160.000 KM. M.L.

Tlo se pomjera u du`ini od jednog i po kilometra FOTO N. UGLJE[A

Servisne informacije Policija

122

Ob!qp!esv!•kv!NVQ.b!LT!v qsp!uf!lmb!35!tb!ub!fwj!efo!uj!sb!. ob!tv!•f!uj!sj!lsj!wj!•ob!ekf!mb; sb!{cpk!oj|!uwp-!ob!qbe!ob!tmv!. acf!ov!ptp!cv-!uf!|lb!lsb!}b!j qp!tkf!ep!wb!okf!esp!hf/!

Hitna pomo}

124 Flj!qf!Ij!uof!qp!np!~j!jnb!mf tv!534!jo!ufs!wfo!dj!kf-!pe!•f!hb tv!77!cj!mf!lv!~of!qp!tkf!uf/!

Porodili{ta

285-287 250-259 V!qp!sp!ej!mj!|uj!nb!kf!sp!}f!op 27!cf!cb;!ef!wfu!ekf!•b!lb!j tf!ebn!ekf!wpk!•j!db/

Vatrogasci

123 Flj!qf!wb!usp!hb!tb!db!jnb!mf tv!usj!jo!ufs!wfo!dj!kf/!Hps!kf!. mp!kf!tnf!~f!v!lpo!ufk!of!sj!. nb/

Zbog ~ega su kontejneri za sme}e u prigradskim naseljima uvijek puni? U prigradskim naseljima sme}e se odvozi tri puta sedmi~no. Mogu}e je da su kontejneri puni vikendom ako se sme}e odvozi ponedjeljkom, srijedom i petkom.

Hakija HAD@IALI], radnik

Radovi 10.000

Zamjena drvoreda u Ulici Hamdije ^emerli}a

Ahmed \IPA, portparol KJKP "Rad"

[ejla PERTEF

Zbog izuzetno aktivnog klizi{ta u ilija{kom naselju Donji ^evljanovi}i ugro`eno je 20 stambenih objekata. Projektna dokumentacija za sanaciju ovog klizi{ta je ura|ena, ali jo{ nije raspisan tender za izvo|a~a radova jer se, prema rije~ima nadle`nih, ~eka prebacivanje jo{ svega 10.000 KM. "To je prirodni ambijent koji je nestabilan, a koji je vezan za dio naselja Donji ^evljano vi }i. Sve kli zi", obja{ nja va Emir Ku le no vi}, savjetnik u Ministarstvu prostornog ure|enja i za-

{tite okoli{a KS. Isti~e da je ugro`eno 20 stambenih objekta i da mje{tani Donjih ^evljanovi}a `ive u stalnom strahu za svoja imanja i objekte. Mje{tanka Fatima Spahi} ka`e da joj je u ku}i prije tri godine do{lo do zna~ajnih o{te}enja. "Bili su mi popucali zidovi u ku}i, podovi su se podigli, a na gornjem spratu pukao je plafon. Morali smo se iseliti da bismo renovirali ku}u. @ivjeli smo kod kom{ija. Prije dvije godine smo adapritali ku}u, uglavnom svojim sredstvima, op{tina Ilija{ nam je dala malo materijala", ispri~ala je Spahi}eva. Selver Heri}, predsjednik Savjeta mjesne zaje-

Apel osam sportskih {kola [. PERTEF

SARAJEVO - Sportske {kole, koje organizuju aktivnosti u Ledenoj dvorani Centra "Skenderija", tra`e od lokalnih vlasti da im godi{nje osiguraju izme|u 150.000 KM do 200.000 KM za kori{tenje ove dvorane. Osam {kola ovaj apel uputilo je gradu Sarajevu, Ministarstvu kulture i nauke KS, te op{tinama Stari grad, Novo Sarajevo i Centar. Ru smir Ha li lo vi}, osni va~ Udru`enja "RIN family", istakao je da sportske {kole 14 godina svakodnevno u Ledenoj dvorani okupljaju 2.000 djece. "Tra`imo od institucija da stave djecu na prvo mjesto i daju doprinos njihovom vannastavnom vremenu u pozitivnom ozra~ju Ledene dvorane. O~ekujemo od Kantona Sarajevo, grada Sarajevo, te op}ina Stari grad,

Centar i Novo Sarajevo da daju svoj doprinos", kazao je Halilovi}. Dodao je da, tako {to pru`aju mladima kvalitetne vannastavne programe, {tite i od uticaja poroka ulice, te da vrhunskim talentima omogu}avaju pravilan razvoj. "Na{a zajedni~ka konstatacija Od lokalnih je da se u ime mladih koji se okupljaju u Levlasti denoj dvorani ni po koju cijenu ne smije dotra`e da pustiti njihovo izbacivanje na ulice. Mislimo obezbijede da djeca moraju biti izvan politike. Zna~i, nevannastavne ma ovdje politike. Dajte, pomozite nam u aktivnosti ovome {to mi radimo", poru~io je Halilovi}. djece Predrag Pa{i} Paja, direktor [kole fudbala "Bubamara", kazao je da je do pro{le godine Kanton Sarajevo izdvajao sredstva za rad ovih {kola. "Dakle, mi smo koristili ove prostore bez naknade i pla}anja. Mi bismo `eljeli da opet dobijemo taj status da koristimo Ledenu dvoranu na na~in na koji smo je koristili do prije godinu dana", objasnio je Pa{i}.

8. 5. 2009. qfubl 35

Sarajevo

doma}instava u Donjim ^evljanovi}ima

Vodi~

zapeli zbog maraka

FILMOVI BQP!MP Sbu!nf!}v!of!wkft!ub!nb Lfku!Ibe!tpo-!Fo!Ib!ubwfk Sf!aj!kb;!Hf!sj!Wj!ojl )29-!31!i*

NF!FUJOH!QP!JOU Y.nfo!qp!•f!ubl;!Wpm!wf!sj!o Ikv!Eaf!lnfo Sf!aj!kb;!Hf!wjo!Ive )29-!31!i*

Sb!{sfe! Gsbo!tpb!Cf!hp!ep-! Ob!tjn!Bnsbc-! Mp!sb!Cb!lf!mb! Sf!aj!kb;!Mp!sbo!Lbo!uf )33!i*

PREDSTAVE OB!SP!EOP!QP![P!SJ!\UF Lpo!dfsu!Tb!sb!kfw!tlf! gjm!ibs!np!oj!kf Ej!sj!hfou;!Kv!mj!kp!Nb!sj~ )31!i*

Mje{tanka Fatima Spahi} ka`e da su joj prije tri godine popucali zidovi u ku}i, podovi se podigli, te pukao plafon dnice Srednje, kojoj pripada naselje Donji ^evljanovi}i, navodi da je ovo klizi{te dugo najmanje jedan i po kilometar. "To kli zi {te da ti ra iz austro-ugarskog perioda kada je izgra|en za{titni podzid. Poslije Drugog svjetskog rata niko nije ni{ta radio na ovom klizi{tu i zato se ono usljed otapanja snijega i obilnih ki{a ponovo aktiviralo", obja{njava Heri} i dodaje da se na nekim dijelovima zemlja odvojila ~ak i po pola metra. Prema njegovim rije~ima, desetak objekata u naselju je o{te}eno zbog pomjeranja tla. "U podrumima tih ku}a su se podigli podovi u

Na klizi{tu ni{ta nije sanirano vi{e od 60 godina

du`ini od pola metra", kazao je Heri}. Na ovom podru~ju, kako je dodao, izvr{ena su ispitivanja terena, a i sredstva za sanaciju su izdvojena. U Ministarstvu prostornog ure|enja i za{tite okoli{a KS ka`u da su u ovogodi{njem bud`etu planirali 85.000 KM za sanaciju klizi{ta u Donjim ^evljanovi}ima. Fuad Babi}, koordinator za sanaciju klizi{ta u KS, ka`e da se jo{ ~ekaju sredstva op{tine Ilija{ kako bi radovi bili zapo~eti. "Ve} je potro{eno 60.000 KM za izradu projektne dokumentacije. Ne mo`emo raspisati tendersku proceduru za izbor izvo|a~a radova dok op}ina Ilija{

ne prebaci svoj dio sredstva. Zna~i, ~im op}ina Ilija{ prebaci novac, po~et }emo sanaciju ovog klizi{ta", tvrdi Babi}. Me|utim, Nusret Ma{i}, na~elnik op{tine Ilija{, ka`e da u bud`etu nemaju dovoljno sredstava, te isti~e da im Kanton Sarajevo duguje novac od pro{logodi{njeg rebalansa. "Rije~ je o sredstvima od oko 10.000 KM koja treba da budu preba~ena kako bismo krenuli sa sanacijom klizi{ta. ^injenica je da op{tina Ilija{ nema novca. Kanton Sarajevo nam duguje najmanje 600.000 KM pro{logodi{njeg novca. To je novac iz rebalansa bud`eta iz 2008. godine", objasnio je Ma{i}.

Putnici dvije godine ne mogu koristiti stajali{ta [. PERTEF

Stanovnici iz Kasindolske ulice ve} skoro dvije godine insistiraju kod nadle`nih da u funkciju budu stavljena izgra|ena tramvajska stajali{ta u njihovoj ulici. Oni su prinu|eni da svakodnevno prepje{a~e oko dva kilometra do tramvajskih stajali{ta na Ilid`i ili kod "Energoinvesta". Stajali{ta su izgra|ena kad i nova saobra}ajanica Rustempa{ina M-17 i kru`ni tok Ilid`a. Stanovnici Kasindolske ulice moraju pje{a~iti do udaljenih stanica

Tramvajske stanice ne ispunjavaju sigurnosni aspekt

FOTO D@. TORCHE

Mulija Brankovi}, predsjednica Savjeta mjesne zajednice Stup 2, istakala je da bi stavljanjem u fukciju ovih stajali{ta, stanovinici morali duplo manje pje{a~iti. "Go to vo dvi je go di ne upu}ujemo na ovaj problem. Slali smo dopise GRAS-u, resornom ministarstvu i op}ini Ilid`a", kazala je ona. U GRAS-u ka`u da su 23. novembra 2006. godine

podnijeli zahtjev za registraciju tramvajskih stajali{ta u Kasindolskoj ulici, ali da nikad nisu dobili odgovor. I u op{tini Ilid`a ka`u da su se obra}ali Ministarstvu saobra}aja KS. "U odgovoru nisu definisali datum pu{tanja u funkciju tramvajskih stajali{ta, ve} su obja{anjavali da se moraju ste}i uslovi kako bi oba tramvajska stajali{ta bila pu{tena u funkciju", naveli su iz op{tine Ilid`a. Mihajlo Krmpoti}, ministar saobra}aja KS, obja{njava da stajali{ta moraju zadovoljavati odre|ene tehni~ke karakteristike da bi bila stavljena u funkciju. "Sta ja li {ta mo ra ju omogu}iti putnicima bezbjedan ulazak i izlazak iz vozila. S obzirom na to da je navedeno stajali{te na vrlo frekventnoj saobra}ajnici, posebnu pa`nju treba obratiti na sigurnosi aspekt, te zavr{iti dodatne radove koji se odnose na horizontalnu i vertikalnu signalizaciju", kazao je Krmpoti}. Dodao je da }e Ministarstvo nastojati da stajali{ta {to prije ispune potrebene tehni~ke karakteristike kako bi nakon stupanja na snagu pravilnika o uvjetima, na~inu i specifi~nosti organizacije obavljanja javnog prevoza stajali{te bilo u funkciji i na raspolaganju korisnicima prevoza.

LB!NFS!OJ!UF!BUBS Twkf!epl Sf!aj!kb;!Nj!lj!Usj!gv!opw )31!i* QP![P!SJ!\UF!NMB!EJI Tlb!qj!op Sf!aj!kb;!Lb!~b!Ep!sj~ )31!i* TBS!US Fo!lobq Sf!aj!kb;!Cp!kbo!Kb!cmb!op!wfd )31!i*

IZLO@BE HB!MF!SJ!KB! #HB!CSJ!KFM# #Qp!{p!sj!|oj!qmb!lbu! Lb!nfs!oph!ufb!usb!66# VNKF!UOJ!_LB!HB!MF!SJ!KB #Np!hv!~j!sf!usp!tqfd!usvn# #Sf!usp!tqfd!usvn# NV![FK!LOKJ!AF!WOPT!UJ! J!QP![P!SJ!\OF! VNKF!UOPT!UJ Tubm!of!qpt!ubw!lf! sb!eoji!tp!cb! Tjm!wj!kb!Tusb!ij!nj!sb! Lsbok!•f!wj!~b-! Ib!tb!ob!Lj!lj!~b-! Lbm!nj!kf!Cb!sv!ib! j!Qf!usb!Lp!•j!~b CSV!TB!CF![JT!UBO Tubm!ob!qpt!ubw!lb; #Sb!{wpk!Tb!sb!kf!wb! pe!qsfu!ijt!up!sjk!tlph! ep!bvt!usp!vhbs!tlph! qf!sj!peb# #Qmf!uf!oj!of!t!Ckf!mb!|oj!df# NV![FK!TB!SB!KF!WB 2989!.!2:29/!hp!ej!of Tubm!ob!qpt!ubw!lb;! #Tb!s b!kf!w p! 2989! .! 2:29/ hp!ej!of#

36

qfubl!8. 5. 2009.

Banjaluka Dva sata du`e radno vrijeme

Ugos ti telj ski obje kti na po dru~ju grada od danas do 25. maja radi}e dva sata du`e zbog Svjetskog prvenstva u raftingu. Odlu ku da svi ugos ti telj ski obje kti mo gu da ra de du `e u odnosu na radno vrijeme propisano Odlu kom o odre |i va nju ra dnog vre me na ugos ti telj skim objektima na podru~ju grada donio je gradona~elnik Dragoljub Davidovi}. Tako|e, du`e radno vrijeme }e imati i pravna lica i preduzetnici koji obavljaju trgovinsku, zanatsku i uslu`nu djelatnost. U tu kategoriju spadaju: prodajni objekti u kojima se obavlja trgovina na malo - klasi~ne prodavnice, samoposluge, diskontne prodavnice, bu ti ci, ro bne ku }e, ki os ci, trgovine na malo cvije}em, trgova~ki centri, frizerski i drugi saloni za uljep{avanje. "Ovo radno vrijeme se odnosi i na republi~ki praznik 9. maj, Dan pobjede nad fa{izmom, tako da tog dana mogu da rade navedeni subjekti", saop{teno je iz Odsjeka za odnose s javno{}u. U ovom pe ri odu ugos ti telj ski objekti poput restorana i kafe-ba-

Zbog nepostojanja marketinga i primamljivih sadr`aja

Vi{e ulica bez struje i vode

rova mogu da rade od sedam ~asova do jedan ~as poslije pono}i radnim danima i od sedam ~asova do dva ~asa poslije pono}i u dane vikenda. Dis ko te ke i no }ni ba ro vi u ovom periodu mogu da rade od 19 ~asova do ~etiri ~asa poslije po no }i ra dnim da ni ma i vi ken dom. Svi ugostiteljski objekti }e raditi po novoj odluci od danas do 25. maja

Kafe-barovi smje{teni u sklopu stam be nih zgra da }e u pe ri odu odr`avanja prvenstva imati radno vrijeme od sedam do jedan ~as ujutro radnim danima i u dane vikenda. Svi vlasnici ugostiteljskih objekata du`ni su da se pridr`avaju radnog vremena utvr|enog ovim zaklju~kom, uz obavezu po{tivanja javnog reda i mira, kao i obave zu da se glasno}a emi to va ne muzike svede samo na unutra{njost ugostiteljskog objekta. D.J. - V.G.

Policija

122

V!DKC!Cb!okb!mv!lb!fwj!efo!uj!. sb!ob!tv!ewb!lsj!wj!•ob!ej!kf!mb; kf!eob!lsb!}b!j!kf!eob!qsp!wbm!. ob!lsb!}b/!Kb!woj!sfe!j!njs!kf ob!s v!| fo!ewb!qv!u b!v{!usj qsf!ls|b!kb-!pe!up!hb!kf!eob uv!•b!j!ewb!hsv!cb!wsj!kf!}b!okb/

Hitna pomo}

124 V!tub!o j!d j!Ij!u of!qp!n p!~ j qsf!hmf!eb!op!kf!66!pesb!tmji qb!d j!kf!o b!u b! j! 48! ekf!d f/ Pcbw!mkf!o p!kf!31!lv!~ oji qp!tkf!ub/!

Ro|eni

Vatrogasci

123

Wb!usp!hbt!dj!tv!ob!uf!sj!up!sj!kj hsb!eb!jnb!mj!kf!eov!jo!ufs!. wfo!dj!kv/![b!qb!mjp!tf!lpo!ufk!. ofs! v! Vmj!d j! Tuf!w b!o b Cv!mb!kj!~b/

Da li }e gradske vlasti preuzeti gradski prevoz? Gradske vlasti raspisuju tendere za pojedina~ne linije na koje se prijavljuju zainteresovani prevoznici koji zadovoljavaju uslove propisane tenderom. Goran PA\EN, radnik

Festivali i izlo`be Epn!pnmb!ej!of!kf!vt!. qkf!|op!sf!op!wj!sbo!3118/!hp!ej!. of! j! pe! ub!e b! kf! v! okf!n v pesab!op!of!lp!mj!lp!gft!uj!wb!mbnf!}v!lp!kj!nb!tv!gft!uj!wbm!lsbu!. lph!gjm!nb!#Lsbu!lp!gjm#-!lbp!j!cb!. okb!mv!• lj! jo!u fs!o b!d j!p obm!o j gft!uj!wbm!gjm!nb!CMJGG/!Of!eb!wop kf! v! qspt!u p!s j!kb!n b! Ep!n b pesab!ob!j{mp!acb!gp!up!hsb!gj!kb nmb!eji!j!of!bgjs!nj!tb!oji!gp!up!. hsb!gb!qpe!ob!{j!wpn!#Sf!usp#/

Mladi ne gdje je Vladimir GRBI], David JOJI]

Mladi u gradu uglavnom nisu upoznati s tim da postoji Dom omladine i da se u njemu unazad dvije godine organizuju omladinski projekti i to je osnovni razlog male posje}enosti programa ove ustanove. "Studiram ovdje ve} tri godine, ali do sada nisam bila u Domu omladine. Iskreno, nisam ni znala da postoji jedno takvo mjesto koje je predvi|eno samo za mlade ljude", izjavila je Dajana Slavni}, student Filozofskog fakulteta. O radu Doma malo vi{e zna studentkinja Tama-

ra Stupar, koja isti~e da zna za postojanje Doma, ali nije sigurna kakve sadr`aje nudi. "Znam da postoji Dom omladine, ali nisam ga nikada posje}ivala i ne znam kakve aktivnosti se tu organizuju", rekla je Stupareva. Uprava Omladinskog savjeta trenutno radi na marketing planu kojim se javnosti `eli pokazati profil i aktivnosti Doma omladine. Bojan Grebenar, predsjednik Upravnog odbora Omladinskog savjeta, je rekao da }e Dom omladine u narednom periodu nastojati da ponudi {irok spektar aktivnosti zanimljivih mla|oj populaciji. Me|utim, ova us ta no va jo{ ni je po tpu no spre mna za

Porodili{te V!qp!sp!ej!mj!|uv!ob!Qb!qsj!lpw!. dv!sp!}f!op!kf!ptbn!cf!cb; tf!e bn!ekf!• b!l b!j!kf!e ob ekf!wpk!•j!db/

Anamarija Krstovi}, k}i Gorana i Dijane; Marija Dobri}, k}i Marka i Bojane; Sr|an Pisari}, sin Miroslava i Snje`ane; Aleksa Kojadinovi}, sin Aleksandra i Suzane; Sara Glamo~, k}i Sanjina i Vesne; Milica Kukolj, k}i Sa{e i Vesne; Milana Savanovi}, k}i @eljka i Suzane; Katarina Iliktarevi}, k}i Nikole i Vesne; Vuk Vrsajkovi}, sin Sini{e i Svjetlane; Ana Milunovi}, k}i \oke i Zorice.

Umrli

Servisne informacije

342-142

Mati~ni ured

Gostimir (Vladimir) Gligori}, ro|. 1947. god.

Bez struje }e danas u periodu od osam do 14.30 biti dijelovi ulica Despota Steva na La za re vi }a, Bran ka Popovi}a, Sretena Stojanovi}a, te Puta srpskih branilaca i Sopo}anske ulice. Ta ko |e, u is tom pe ri odu stru je ne }e ima ti di je lo vi na se lja Ka ra ula, Prpe, Jo vir, Jan ko vi }i, Re ka vi ce, Rui{ta, Mi{i}i, Blagojevi}i, Gruji}i, Kasipovi}i, Bare i Dervi{i. Do prekida u snabdijevanju elektri~nom energijom }e do }i zbog ra do va na elektroenergetskim objektima. U "Vo do vo du" is ti ~u da Ulica Zdravka Kodre u periodu od osam do 20 ~asova ne}e imati vode zbog radova na novom cjevovodu. A.St.

Administrativna slu`ba grada

Osvjetljavaju prelaze A. STIJAKOVI]

Postavljanje dodatnog osvjetljenja na pje{a~kim prelazima, koji }e pove}ati bezbjednost pje{aka koji prelaze ulicu tokom no}i, zapo~elo je u Ulici Mladena Stojanovi}a kod parka i kod "Fabrike duvana". "S ciljem pove}anja bezbjednosti svih u~esnika u saobra}aju, a naro~ito pje{aka, pje{a~ki prelazi su, osim horizontalnom signalizacijom, nedavno opremljeni i dodatnim svjetiljkama, te svijetle}im znacima upozorenja", navode u Administrativnoj slu`bi grada. Dodatno osvjetljenje uskoro }e imati i drugi pje{a~ki prelazi na podru~ju grada. Oprema za osvjetljenje i obilje`avanje jednog prelaza ko{ta 5.650 KM

Nedeljko Vu~en, {ef Odsjeka za saobra}aj pri Administrativnoj slu`bi grada, istakao je da su pje{aci najugro`eniji u~esnici u saobra}aju i da ih je potrebno za{titi na sve na~ine. "Planirali smo dodatno osvijetliti jo{ dva pje{a~ka prelaza na kojima svakodnevno ulicu pre|e ve}i

broj gra|ana. Pje{aci su, zbog sve ve}eg broja automobila na na{im ulicama, najugro`eniji pa smo `eljeli da nekako smanjimo broj povrije|enih pje{aka", rekao je Vu~en. Prema njegovim rije~ima, svjetiljke su postavljene na konzolne stubove visine {est metara i obezbje|uju maksimalno osvjetljenje pje{a~kog prelaza. "Na ovaj na~in postignuta je maksimalna uo~ljivost i preglednost pomenutih pje{a~kih prelaza", dodao je Vu~en. Na iste konzole postavljeni su i svijetle}i znaci upozorenja, obilje`en pje{a~ki prelaz s LED diodama. Oprema za osvjetljenje i obilje`avanje jednog pje{a~kog prelaza ko{tala je 5.650 KM.

Banjaluka

8. 5. 2009. qfubl

Vodi~ Mnogi srednjo{kolci i studenti nisu sigurni kakve sadr`aje nudi ova institucija FOTO V. STOJAKOVI]

Svi mladi su dobrodo{li u Dom omladine i za svakoga }e biti mjesta, rekao Grebenar

FILMOVI QB!MBT Y.nfo!qp!•f!ubl;!Wpm!wf!sjo Ikv!Eaf!lnfo-!Sb!kbo! Sfk!opm!et-!Ef!oj!Ikvt!upo Sf!aj!kb;!Hb!wjo!Ive )27/41-!29/56-!32-! 33/26!i*

_v!ep!wj!|ub!qsp!ujw! wbo!{f!nb!mkb!db Hmb!tp!wj;!Sj{!Wj!ufs!tqvoTfu!Sf!hbo! Sf!aj!kb;!Spc!Mb!ufs!nbo )27/26-!29/26!i* Obe!{j!sb!•j Nb!mjo!Blfs!nbo-! Cj!mj!Lsv!evq Sf!aj!kb;![bl!Tobk!efs )27-!33*

znaju Dom omladine Sprema se prezentacija Doma omladine

Cilj je da ova ustanova postane novi brend grada

normalno funkcionisanje i ne posjeduje radionice nikakvog sadr`aja. "Dom omladine jo{ nije u potpunosti stavljen u funkciju i nema radionice niti sadr`aje koje sam realizuje. Upravo smo u proceduri gdje Omladinski savjet Banjaluke radi svoj strate{ki plan s kojim se upo re dno ra di po slo vni plan za Dom omladine", rekao je Grebenar i dodao da bi bilo {teta da mladi ljudi grada nemaju mjesto gdje }e se okupljati i pokazivati svoj talenat. On je napomenuo da objekat sli~an banjalu~kom Domu omladine ima svaki ve}i grad u okolini.

Grebenar je, tako|e, naglasio da je gradskim vlastima upu}en zahtjev da se Omladinskom savjetu dozvoli kori{tenje Doma. U skladu s tim, ka`e Grebenar, priprema se program i u narednih nekoliko dana bi trebalo da s radom po~nu radionice, ali i mnogi drugi sadr`aji. U Domu omladine napominju da su svi mladi dobrodo{li i da za svakog ima mjesta. "Dom omladine nije udru`enje gra|ana i nema nikakav pravni status. Ako ste mladi mo`ete biti korisnici svega {to nudi ova institucija", rekao je Grebenar.

U sklopu Doma omladine napravljena je sala sa 130 sjede}ih mjesta koju }e mo}i koristiti svi mladi ljudi bez naknade. "Razlog zbog kojeg smo napravili ovu salu je prevashodno to {to je cijena ostalih sli~nih prostorija veoma visoka i omladina to sebi ne mo`e da priu{ti. Ovaj projekat se pokazao kao veoma uspje{an. Cilj Omladinskog savjeta je da svi mladi ljudi vide Dom omladine kao svoju ku}u", rekao je Grebenar. "Na{ cilj je da Dom omladine postane na{ novi brend i da svi mladi slobodno vrijeme provode u ovom omladinskom prostoru", istakao je Grebenar.

Osve{tanje hrama na Spasovdan N. KNE@EVI]

Radovi na ure|enju prostora oko hrama Hrista Spasitelja u centru grada teku po planu i bez zaka{njenja, tako da }e sve~ano otvaranje biti 28. maja, ka`u u Administrativnoj slu`bi grada. "Gradske vlasti su zadu`ene za ure|enje prostora oko hrama. Radovi su po~e li 9. fe bru ara i tre ba lo bi da budu zavr{eni u predvi|enom roku, do kraja maja ove godine", rekao je Milenko [aji}, portparol u Administrativnoj slu`bi grada. Treba da budu postavljene klupe od tikovine

Do sada je zavr{eno postavljanje podloga za klupe i ogradu, koja }e imati ~eti ri ka pi je, po je dnu na sva koj stra ni hrama. "Trenutno je u toku postavlja nje plo ~a od gra ni tnog ka me na oko hrama, kao i sadnja trave. U planu je jo{

Radovi su po~eli 9. februara

postavljanje klupa od tikovine, izgradnja rasvjete, kao i postavljanje video-nadzora", dodao je [aji}. Za izgradnju i rekonstrukciju prostora oko hra ma grad je iz bu d`e ta iz dvo jio 1.524.857 KM. Projekat ure|enja prostora uradila je firma "Ars studio" iz Banjaluke, dok je izvo|a~ radova "Niskogradnja" iz Lakta{a. "Hram Hrista Spasitelja bi}e osve{tan 28. maja na Spasovdan, krsnu slavu crkve i grada", potvrdio je Ratko Radujkovi}, protojerej stavrofor sabornog hrama Svete trojice. On je dodao da nisu zavr{eni svi radovi u unutra{njosti hrama, ali da }e biti gotovi do otvaranja. Hram Hrista Spasitelja obnovljen je na mjestu gdje se do 12. aprila 1941. godine nalazio hram Svete trojice, koji je sru{en za vrijeme Drugog svjetskog rata. Sada{nji obnovljeni hram arhitektonski je identi~an s prethodnim i najvi{i je vjerski objekat u gradu, sa zvonikom visokim 47 metra i kupolom od 22,5 metara.

Sf!wp!mv!dj!pobs!oj!qvu Mf!pobs!ep!Ej!lb!qsjp-! Lfku!Wjo!tmfu-!Nbk!lm!\b!opo Sf!aj!kb;!Tfn!Nfo!ef{ )2:-!32/26*

Ip!ufm!{b!qtf Fnb!Sp!cfs!ut-!Epo!_femEap!oj!Tj!npot Sf!aj!kb;!Ups!Gsv!efo!ubm )29-!31!i*

IZLO@BE CBO!TLJ!EWPS J{mp!acb!gp!up!hsb!gj!kb! jo!tub!mb!dj!kb! #Cvw!mkb!qj!kb!db# Bvups;!Esb!hp!Wfk!op!wj~ )ep!2/!kv!ob* NV![FK!SF!QV!CMJ!LF TSQTLF #Sf!usp!tqf!luj!wob!j{mp!acb sb!ep!wb!Cp!aj!eb!sb! .!Cp!af!Oj!lp!mj!~b# )ep!7/!kv!ob* Tubm!ob!j{mp!acf!ob! qpt!ubw!lb!Nv!{f!kb!ST #Kb!tf!op!wbd!tjt!ufn! vt!ub!|lji!mp!hp!sb!tnsuj# NV![FK!TB!WSF!NF!OF VNKF!UOPT!UJ #Nf!nfo!up# Ob!eb!Qj!wbd! )2:37!.!3119* J{mp!acb!lb!sj!lb!uv!sb;! #Qkfs#

37

38

Phmbtj

qfubl!8. 5. 2009.

Oglasi

Po{aljite SMS poruku na telefon:

065 758 000 061 629 608

BESPLATNI MALI OGLASI Va{ oglas }e se ~itati u cijeloj BiH

Tužno sje}anje na voljene baku i ujku

10.5.2009. navršava se tužna godina od tragi~ne smrti moje majke i mog nikad neprežaljenog voljenog i jedinog brata

i DRAGICU MIHAILA CRNATKA Unuke i sestri~ne Milica i Danijela s porodicama

DRAGICE i MIHAILA

9.5.2009. navršava se 40 tužnih dana od smrti naše drage

I/8

U nedjelju 10.5.2009. godine navršava se godina od smrti naše drage

CRNATKA JELKE (\or|a) KOZOMARA Osta}ete vje~no voljeni i nezaboravljeni u srcima vaših k}eri, sestre Mire i zeta Duška s porodicom.

MIRJANE PETRUŠINSKI

Pozivamo rodbinu, prijatelje i komšije da tog dana u 11 ~asova posjetimo njenu vje~nu ku}u na groblju Šumnjaci u Glamo~u. Suprug Jevto, sinovi, snahe, unu~ad i praunu~ad

I/4

I/16

Tužno sje}anje na voljene i nikad prežaljene

NEZAVISNE NOVINE svojim ~itaocima daju mogu}nost objave

KEMALA (Aziza)

MUHAREMA (Aziza)

8.5.2001 - 8.5.2009.

28.5.1992 - 28.5.2009.

BESPLATNE ^ITULJE u kojoj se objavljuje smrt najbli`ih (dimenzije 120x85 mm)

SMAJLOVI]A Sestra Nejra, brat Sejfo, sestri~na Edina i sestri} Edin

I/8

(struja, voda, telefon, 1/1), ili mijenjam za odgovaraju}e u Hrvatskoj. Telefon: 051/307-088. BK

Ku}e PRODAJA - Prodajem ku}u 9,5x9,75 m u Novoj varo{i, Banjaluka, Srpskih pilota 3 i 5, dvori{te 410 m2, dvije gara`e, jednosoban stan 36 m2, dva trosobna stana po 81 m2, 700.000 KM. Telefon: 065/523-796, 065/511-147. BK - Prodajem ku}u 9x8 m i 540 m zemlje u Kne`ici 2

- Prodajem sre|enu ku}u na sprat 10x11 m s mansardom, iza "Perutnine", na placu 500 m2, Trn. Telefon: 065/779-394. BK - Prodajem ku}u i prate}e objekte na placu 3.300 m2 u Mahovljanima. Telefon: 0043/66-45-486-580, 065/761-497. BK - Prodajem ili mijenjam ku}u u Zagrebu za dva

Sve druge objave i formati se napla}uju po cjenovniku.

U subotu 9.5.2009. u 11.30 na groblju "Sveti Marko" održa}emo pomen. Zahvaljujemo svima koji je nisu zaboravili. S poštovanjem, Zahvalna porodica

I/16

PLA]ENE nbmf!phmbtf!j!•juvmkf!npafuf v!Tbsbkfwv!qsfebuj; \VNBSTLJ!GBLVMUFU )[bhsfcb•lb!3104* JOUFSOBDJPOBM! QSFTT )bvupcvtlb!tubojdbMvlbwjdb* QPHSFCOP!ESV\UWP #TWFUJ!NBSLP# )Vmjdb!wpkwpef! Sbepnjsb!Qvuojlb*

stana u Banjaluci. Telefon: 051/465-742. BK

fon: +387 66 156 976. BK

- Prodajem ku}u u Sanskom Mostu na placu 966 m2, uredna dokumetacija, blizu bolnice. Telefon: 051/303-903, 065/371-300. BK

- Prodajem ili izdajem u centru grada ku}u (10 soba), pogodna za poslovni prostor ( vrti}, {kola, klinika...) , dvori{te i gara`e. Telefon: 061/858-517. BK

- Prodajem imanje osam km od Lakta{a i 14 dunuma zemlje. Telefon: 051/310-089, 051/312-179, 065/306-116. BK

- Prodajem ku}u (poslovni prostor) u Biha}u, Mehmeda Mujezinvi}a 34. Telefon: 065/786-539. BK

- Prodajem devastiranu ku}u na sprat i 1.000 m2 zemlji{ta, tri km od Han Dervente, 5.000 evra. Tele-

- Prodajem imanje – ku}a, centr. grijanje, dvori{na zgrada, pomo}ni objekti, 300 vo}aka i devet dunuma zemlje, Donje Motike, Bla`evac. Telefon:.

Oglasi

NEZAVISNE NOVINE - MALI OGLASI - LI^NE PORUKE - IN MEMORIAM - ^ITULJE - MARKETIN[KE PORUKE - KONKURSI I OGLASI

BANJALUKA:

Lvqpo!{b cftqmbuof nbmf phmbtf qpš|bmkjuf qp|upn!jmj eptubwjuf mj•op!ob besftv;

- Ul. kralja Petra I Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog") - Vidovdanska (stara autobuska stanica kod biletarnice) - Robna ku}a "Boska" (pored {altera Razvojne banke)

SARAJEVO: - [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3) - Internacional press (autobuska stanica, Lukavica)

- Prodajem vilu ({est soba, dvije kuhinje, dva kupatila, pet balkona, gara`a) u Vranjici kod Trogira, 80 m do mora. Telefon: 051/303-038, 065/180-753. BK

- Prodajem ku}u pored autoputa, kod raskrsnice za Rakova~ke bare. Telefon: 063/248-125. BK - Prodajem novu ku}u 9,5x8,5 m, prate}e objekte i tri dunuma zemlje (asfalt, rasvjeta) u Novoj Topoli, kod sto~ne pijace, 78.000 KM. Telefon: 065/363252. BKM - Prodajem ku}u u Gradi{ci 10x11 m, + gara`a, 800 m2 zemlji{ta. Telefon: 051/840-308, 066/661332. BKM - Prodajem ku}u u Toplicama, Banjaluka, 19.000 evra. Telefon: 062/141-534, 061/385-116. BKM - Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u (poslovni prostor, dvije gara`e), Bos. Petrovac. Telefon: 065/764-079. BK - Prodajem ku}u 11x9 m u Sanskom Mostu (P+S+P) i 1.200 m2 zemlji{ta. Telefon: 065/577468. BK - Prodajem novu ku}u 210 m , plac 360 m . Telefon: 065/520-623. BK 2

`om i grijanjem, plac 330 m2, 330.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem u Prije~anima useljivu ku}u 8,5x9,5 m (P+1+M) novogradnja, plac 500 m2 (voda, struja, septi~ka), 70.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u Rami}ima, kod "Elektroprenosa" ku}u ozidanu do plo~e, na placu oko 350 m2 (struja, voda, gra|evinska dozvola), 25.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u Lijevoj Novoseliji, pored glavnog puta, spratnicu 10x10 m, u prizemlju poslovni prostor i jednosoban stan, plac 1.000 m2, 120.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u Vrbanji, pored {kole, dvije ku}e i ~etiri placa, ukupno zemlje 2.650 m2, 150.000 KM. Telefon: 065/516-927. BK

- Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri sprata i restoran u prizemlju, dvije gara`e), 450.000 evra ili mijenjam za objekat u Beogradu. Telefon: 065/623-901, 051/380-571. BK - Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na atraktivnoj lokaciji u Glamo~anima. Telefon: 065/541558. BK - Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km od Banjaluke (asfalt, struja, gradska voda, telefon), vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK - Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i pet placeva po 500 m2. Telefon: 065/510-196, 051/429608. BK

BANJALUKA: Ul. kralja Petra I Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"), Vidovdanska (stara autobuska stanica kod biletarnice) i robna ku}a "Boska" (pored {altera Razvojne banke) SARAJEVO:

[umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)

TEKST OGLASA:

DO 15 RIJE^I ku, Kne`epoljska ulica. Telefon: 061/858-517. BK - Prodajem jednosoban stan 46 m2, 1. sprat, u centru Banjaluke + gara`a, 2.400 KM/m2. Telefon: 051/302-724. BK - Prodajem trosoban stan (podrum i gara`a), 1. sprat, u centru Banjaluke. Telefon: 051/219-798, 061/802-945. BK - Prodajem dvosoban stan 66 m , 4. sprat, lift, Ul. majke Jugovi}a. Telefon: 061/904-465. BK 2

ZAMJENA

- Prodajem dvosoban stan 54 m2, 2. sprat, Obili}evo. Telefon: 065/400-689. BK

- Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~evica. Telefon: 065/677-569. BK

POTRA@NJA

- Prodajem u Boriku dvosoban stan 63 m2, 3. sprat, 2.300 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK

- Potrebna ve}a opremljena ku}a ili ve}i trosoban namje{ten stan u Banjaluci ili Lakta{ima. Telefon: 051/580-020. BK

- Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban stan 75 m2, novogradnja, 3. sprat, lift, 2.700 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK

- Potrebna ku}a na du`i period za stanovanje i odr`avanje uz povoljniju stanarinu u Banjaluci. Telefon: 065/363-252. BKM

- Prodajem u naselju G. Lorke dvosoban stan 49 m2, prizemlje. Telefon: 065/516-927. BK

- Prodajem stanove i apartmane u Herceg Novom (Savina, Igalo). Telefon: 0038163549230. BK

- Hitno i povoljno prodajem u Ul. \ure \akovi}a, Hiseta, dvosoban stan 62 m2, 2. sprat, lift. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem za gotovinu na Rebrovcu o~uvan useljiv dvosoban stan 62 m2, 4. sprat, 70.000 evra. Telefon: 066/165-323. BK

- Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988504. BK

- Prodajem u Boriku u Ul. Mi{e Stupara trosoban stan, 3. sprat, fasadna cigla, 205.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK

- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na placu 400 m2, kraj {kole u Bud`aku, 300.000 KM. Telefon: 065/682-591. BK

- Prodajem stan 72 m2 + ostava, Ul. Mi{e Stupara, kod bazena "Akva", 150.000 KM. Telefon: 065/583-108, 065/836-928. BK

- Prodajem u `utim zgradama nov namje{ten jednosoban stan 39 m2, 2. sprat, 100.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK

- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem, oko 220 m2 stambenog prostora, na Paprikovcu, 250.000 KM. Telefon: 065/682-591. BK

- Prodajem dvosoban stan 52 m2, 3. sprat, Obili}evo, Ul. carice Milice, 110.000 KM. Telefon: 065/691-900. BK

- Prodajem gotove stanove svih veli~ina i stanove u izgradnji, na vi{e lokacija. Telefon: 066/165-323.

- Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma zemlje u Debeljacima. Telefon: 065/850-418. BK

- Prodajem stan 75 m2, 1. sprat, gara`no mjesto i ostava, centar, 220.000 KM. Telefon: 065/691-900.

- Hitno i povoljno prodajem ku}u u Banjaluci. Telefon: 065/671-420. BK - Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e, centralno grijanje, na placu 500 m2, 120.000 KM. Telefon: 065/671-420. BK - Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M, sa gara-

BK

- Prodajem stan 75 m2 u Banjaluci, Ul. \ure \akovi}a. Telefon: 061/968-856. BK - Prodajem dvosoban stan 57 m2, 1. sprat, Ul. R. Domanovi}a. Telefon: 061/858-517. BK - Prodajem dvosoban stan 62 m2, 1. sprat u Bori-

- Prodajem u Ul. majke Jugovi}a (kod studentskog doma) nov dvosoban stan, 66 m2, 4. sprat, lift, 2.600 KM/m2. Telefon: 065/371-611. BK

- Prodajem ve}i ~etvorosoban stan u centru Banjaluke, zvati od 12 do 17. Telefon: 065/520-038. BK

- Mijenjam ku}u na sprat 100 m2 u Sanskom Mostu i 800 m2 placa za sli~no u Banjaluci. Telefon: 037/687-134. BK

PRODAJA

- Prodajem nov odmah useljiv jednosoban stan 34 m2, 2. sprat, Kozarska ulica, kod hotela "Meriot", 2.350 KM/m2. Telefon: 066/165-323. BK

- Prodajem u \ure \akovi}a, Hiseta, dvosoban stan 62 m2, 2. sprat, 1.900 KM/m2. Telefon: 065/371-611. BK

- Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna. Telefon: 065/495-065. BK

Stanovi

- Prodajem u Boriku u Ul. Novice Cerovi}a jednosoban stan 35 m2, visoko prizemlje, cijena 2.100 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK

- Prodajem u Mejdanu jednosoban stan 45 m2, 3. sprat. Telefon: 032/421-192. BK

ZAMJENA

2

39

KUPON ZA MALE OGLASE

Tel: 051 331 864, 033 653 953 051/307-514, 065/180-753 BK

8. 5. 2009. qfubl

BK

- Prodajem na Paprikovcu dvosoban renoviran i luksuzno namje{ten stan 56 m2, prizemlje, gara`a, 120.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem trosoban stan 78 m2, Ul. Novice Cerovi}a. Telefon: 065/632-976. BK - Prodajem u Obili}evu u Ulici carice Milice renoviran dvosoban stan 48 m2, 4. sprat, 2.250 KM/m2. Telefon: 066/165-323. BK

- Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Jaki}a za trosoban u istom. Pla}am razliku u kvadraturi. Telefon: 065/518-563, 065/656-384. BK - Mijenjam dvosoban stan 66 m2, 2. sprat, Nova varo{, kod {kole, za trosoban u centru, 1. ili 2. sprat. Telefon: 051/307-514, 065/180-753. BK

KUPOVINA - Kupujem jednosoban stan s terasom, naselje Sunce. Zvati poslijepodne. Telefon: 065/535-041. BK - Kupujem stan do 50 m2 u Banjaluci. Telefon: 065/892-811, 065/750-002. BK - Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci, prednost Mejdan. Telefon: 065/528-320. BK - Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM. Telefon: 065/920-434. BK - Kupujem manji stan do 40 m2 u Beogradu, stara gradnja. Telefon: +381642293239. BK

IZDAVANJE - Izdajem namje{ten jednosoban stan kod rebrova~ke crkve, centralno grijanje. Telefon: 066/140654. BK - Izdajem na du`i period trosoban namje{ten stan na Novom Beogradu. Telefon: 066/165-323. BK - Izdajem namje{ten dvosoban stan 65 m2 u centru grada, Jevrejska ulica. Telefon: 065/663-203. BK - Izdajem dvosoban stan u centru, naselje ^aire, 3. sprat. Telefon: 051/219-988, 061/723-776. BK

Sobe - Izdajem studentima sobe u Rosuljama, kablovska TV i Internet. Zvati radnim danom od 8 do 16 ~asova. Telefon: 051/213-590. BK - Izdajem namje{tenu dvokrevetnu sobu u Obili-

40

Oglasi

qfubl!8. 5. 2009.

}evu. Upotreba kuhinje i kupatila, centralno grijanje. Telefon: 051/462-552, 065/520-966. BK - Izdajem sobu (poseban ulaz, kuhinja, centralno grijanje, kupatilo). Telefon: 051/211-892, 065/228840. BK

Gara`e POTRA@NJA - Tra`im gara`u u blizini naselja "pentagon" u Banjaluci. Telefon: 065/696-149. BK

Poslovni prostori PRODAJA - Prodajem poslovni objekat biv{e fabrike samoljepljivih traka "Fast" u Kotor Varo{u. Povr{ina objekta 3.276 m2 i zemlji{ta 7.261 m2. Telefon: 065/896-422. BK - Prodajem ili izdajem tri poslovna prostora po 300 m2 s mogu}no{}u kori{tenja rashladne komore, Dervi{i, Banjaluka. Telefon: 065/404-644. BK - Prodajem kafe-restoran (tri sobe za spavanje, prate}i prostori) na ski-centru Kne`evo. Telefon: 065/240-525. BK - Prodajem poslovni prostor 25 m2, Aleja svetog Save, Banjaluka. Telefon: 051/219-011, 065/794304. BK

IZDAVANJE - Izdajem poslovni prostor 100 m2, 200 m od centra ^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329-352-3473. BK

Ul. \ure Jak{i}a, Banjaluka, prizemlje - kancelarija 16 m2, mokri ~vor, dvije kancelarije 22 m2, mokri ~vor. Telefon: 065/517-980. BK - Izdajem poslovni prostor 65 m kod crkve u Prije~anima (kancelarije, market, pekoteka…). Telefon: 065/517-895. BK - Izdajem kancelarijski poslovni prostor pogodan za notare i predstavni{tva, 2. sprat, Jevrejska ulica. Telefon: 065/441-115. BK

TV i video tehnika

- Prodajem placeve u Ulici Blagoja Parovi}a, dozvoljena gradnja, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/279619. BK

- Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzivnije televizore (digital, 100 Hz slika u slici...). Telefon: 051/216-969. BK

Vikendice - Prodajem vikendicu u Mi{inom Hanu. Telefon: 065/565-468. BK

- Izdajem poslovni prostor 150 m2 + kancelarija, Trn, uz glavni put. Telefon: 065/513-439, 051/585957. BKM

- Prodajem plac 3.000 m2 kod @utih zgrada, dozvoljena gradnja stambenog objekta Po+P+4+M. Telefon: 065/705-460. BKM

- Izdajem vikendicu na obali Une ljubiteljima prirode i ribarima, upotreba motornog ~amca. Telefon: 065/758-017. BK

- Izdajem kancelarijski prostor 55 m2 (upotrebna dozvola), u`i centar Banjaluke, Jevrejska ulica. Telefon: 065/902-567. BKM

- Prodajem osam dunuma zemlje, Mostarsko raskr{}e, prema Vlakovu, op{tina Ilid`a, povoljno. Telefon: 065/958-039. BKM

- Hitno i povoljno prodajem vikendicu. Telefon: 065/671-420. BK

- Prodajem pet dunuma placa u Kla{nicama, blizu autoputa, gradska voda. Telefon: 065/471-036. BKM

Placevi PRODAJA - Prodajem dva placa u ^esmi, kod vise}eg mosta. Telefon: 065/931-125. BK - Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Telefon: 066/184-131. BK - Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Velikog kod broja 66, ^esma. Telefon: 065/679-481. BK - Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz Duboki potok. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Povoljno prodajem placeve u Debeljacima. Telefon: 065/227-475. BK

- Prodajem plac 1.400 m2, pet km od centra. Telefon: 065/422-727. BK

- Izdajem vi{enamjenski lokal 44 m2 u centru Banjaluke. Telefon: 051/311-166, 065/480-025. BK

- Prodajem tri placa, UT uslovi, Kr~marice. Telefon: 065/623-554. BK

- Izdajem poslovni prostor 60 m2 u centru Banjaluke, UT uslovi. Zvati od 18 do 20 ~asova, osim petka. Telefon: 066/184-625. BK

- Prodajem 23 dunuma zemlje i 37 {ume u komadu, Kr~marice. Telefon: 065/623-554. BK

- Izdajem dva kancelarijska poslovna prostora u

- Prodajem plac 750 m2, Ul. kralja Aleksandra K. I br. 39, Petri}evac, zvati poslije 20. Telefon: 00385/12-451-994. BK

- Prodajem u Kuljanima vi{e parcela raznih veli~ina i ku}u 11x10 m. Telefon: 065/351-431. BK

- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem centru Prijedora. Telefon: 065/696-149. BK

- Izdajem kancelarijski prostor 33 m2 u sklopu prodajnog centra "Centrum" Lakta{i. Kompletna mre`na infrastruktura. Telefon: 065/896-422. BK

- Prodajem plac 470 m kod igrali{ta u Drago~aju, papiri 1/1. Telefon: 065/462-366. BK

- Izdajem poslovni prostor 46 m2 u Lazarevu, upotrebna dozvola za vi{enamjensku djelatnost, povoljno. Telefon: 065/540-732. BK

- Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, struja i voda. Telefon: 0049/7317-23-614. BK

- Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m2 u tr`nom centru u Boriku, pored supermarketa. Telefon: 065/450-530. BK

Telefon: 065/516-927. BK 2

2

- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem centru Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK

- Izdajem poslovni prostor u centru Banjaluke, vi{e parking mjesta. Telefon: 065/514-410, 051/217916, 051/218-011. BK

088. BK

- Prodajem plac 1.500 m2 (gra|. dozvola) u Lamincima. Telefon: 066/138-224. BK - Prodajem plac 622 m2 u Karanovcu, uz Vrbas. Telefon: 065/978-775, 051/211-681. BK - Prodajem plac 680 m2 u ^esmi, UT uslovi, 70 KM/m2. Telefon: 065/317-840. BK

- Povoljno prodajem dunum zemlje kod {kole u Glamo~anima, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606531. BK

Automobili PRODAJA - Prodajem juga 45, '89. godi{te, u voznom stanju, registrovan do oktobra 2009. Telefon: 065/937-315. BK

- Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima. Telefon: 065/842-942. BK - Prodajem 50 hektara vi{enamjenskog zemlji{ta u Slatini. Telefon: 065/481-600. BK - Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u Trnu, papiri uredni 1/1. Telefon: 065/322-144. BK - Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Jablanu. Telefon: 051/355-337, 065/981-129. BK

- Prodajem opel korsu 1.7 dizel, g. p. 2000. Telefon: 065/430-796. BK - Prodajem FIAT sei}ento 1.1, g. p. 2000, reg. do avgusta 2009, troja vrata, metalik crna, 5.000 KM. Telefon: 065/698-020. BK - Prodajem reno modul star tri godine. Telefon: 065/527-527. BK

- Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`anima, Prnjavor. Telefon: 051/351-684, 065/977-779. BK

- Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g. p., ABS, servo, centralna, el. podiza~i. Telefon: 065/785-860. BK

- Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu ili placevima) u Peto{evcima, kod Oroza. Telefon: 065/363-203, 051/533-941. BK

- Prodajem FIAT punto II 1.2, 44 kW, g. p. 2001. Telefon: 065/567-383, e-mail: [email protected]. BK

- Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici bra}e Mileti}a, iznad Desne Novoselije. Telefon: 051/427-393. BK

- Prodajem FIAT mareu, '99. g. p., trula vi{nja. Telefon: 065/579-481. BK

- Prodajem plac za halu, UT uslovi. Telefon: 065/671-420. BK - Prodajem plac u Banjaluci. Telefon: 065/671420. BK - Prodajem pored autoputa, kod "]ambele" 30.000 m2 zemlje, 100 evra/m2. Telefon: 065/371611. BK

- Prodajem zemlju kod motela "Brvnara", Gornje Motike, povoljno. Telefon: 065/789-138. BK

- Prodajem u Drakuli}u 4.400 m zemlje, pored asfalta (struja, voda), 65.000 KM. Telefon: 065/371611. BK

- Prodajem placeve u centru Aleksandrovca, 1/1, dozvoljena gradnja, UT uslovi. Telefon: 065/397-

- Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m zemlje pored potoka (dva placa), cijena 30.000 KM.

2

2

- Prodajem reno lagunu 1.9 karavan, g. p. 2003, bijela boja, neocarinjen, 6.500 evra. Telefon: 065/579-306. BK - Prodajem kombi VW T5 furgon, 2003. godi{te, pre{ao 114.000 km, servisiran u servisu "Vidovi}", 63 kW, nosivost 1.200 kg, oprema serijska, 25.000 KM. Telefon: 065/896-422. BK - Prodajem reno 11 benzin 1.7, g. p. '87, registrovan do juna 2009, 980 evra. Telefon: 066/449-784. BK

- Prodajem reno espase '90. g. p., registovan, 4x4. Telefon: 065/720-475. BK - Prodajem opel kadet 1.3 benzin, g. p. '87, regis-

Oglasi trovan do februara 2010, 2.200 KM. Telefon: 065/561-138. BK

zemlji i inostranstvu, furgon do 3,5 t sa rampom. Telefon: 065/317-840, 051/313-116. BK

- Prodajem dva kamiona zastava 624, nosivost 2.500 kg. Telefon: 065/518-843. BK

- Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ijacu), efikasno i povoljno. Zvati od 16 do 21 ~as, Banjaluka. Telefon: 065/561-138. BK

- Prodajem mercedes 190 benzin, g. p. '85., 66 kW, plin ugra|en u ovla{tenom servisu, upisan u saobra}ajnu, servo i centralna. Telefon: 066/642391. BK - Prodajem o~uvan gara`iran golf 2 D 1.6, troja vrata, g. p. '86, vlasnik. Telefon: 065/541-965. BK - Prodajem juga 55, '90. godi{te, registrovan, bijeli, hitno, 750 KM, Banjaluka. Telefon: 066/ 838979. BKM - Prodajem pasat GT 1.9 TDI, 81 kW, '96. godi{te, delfin, limuzina, klimatronik, el. paket, al. felge, plavi metalik, alarm. Telefon: 065/981-938. BKM - Prodajem (mijenjam) boru TDI 74 kW, 2001. godi{te, al. felge, registrovan. Telefon: 065/981-938. BKM

- Prodajem opel korsu 1.0 benzin, '98. godi{te, registrovana, 5.900 KM. Telefon: 066/766-900. BKM - Prodajem FIAT stilo 1.6 benzin, 2005. godi{te, neocarinjen, troja vrata, metalik plavi, sva oprema, 7.800 KM. Telefon: 065/295-763. BKM - Prodajem d`etu 2 benzin 1.6, '86. godi{te, metalik plava, nove prednje gume, CD MP3, registrovana do jula 2009, fiksno 1.750 KM. Telefon: 066/239-516. BKM - Prodajem pasat 1.9 TDI, '99. g. p. Telefon: 065/ 696-497. BKM

Apartmani - Izdajemo apartmane u Neumu, 20 m od pla`e hotela "Zenit", klima, TV-sat., parking, informacije na veb stranici: www.villaplava.com. Telefon: 036/885-555, 063/436-333. PK

Li~ni kontakt - Prirodna plavu{a (22) nje`ne gra|e `eljela bi da joj se javi duhovit, potentan mu{karac za ugodne trenutke. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK - Anabela, plavu{a s kojom }e{ u`ivati do vrhunca strasti. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK

Posao - Potrebna djevojka za rad u kafi}u na benzinskoj pumpi "Integral", Star~evica. Telefon: 065/266-326, 051/300-374. PK - Potrebna `ena s hrvatskim paso{em za ~uvanje djece u Bazelu. Telefon: +417-870-544-63. BK - Bar-resotran "Mala stanica" otvara konkurs za popunu radnih mjesta na poslovima konobara i barmena. Ostale informacije u resotranu ili na telefon 065/938-939, sa sobom ponijeti CV. Adresa: Kralja Petra I Kara|or|evi}a bb. BK

- Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije, namje{taja, le`aja i roletni, stakli stolariju. Telefon: 051/281-470, 065/562-149. BK - ^asovi i instrukcije iz engleskog jezika i biznis engleskog, prevodi svih vrsta tekstova, sudski tuma~ dokumenata. Telefon: 065/938-401. BK - Popravljam okvire nao~ala svih vrsta, brzo i kvalitetno, Aleja svetog Save br. 16. Telefon: 051/318227. BK - Radim sve vrste hidroizolacija - ravne krovove, opravke ravnih krovova, podrume i mokre ~vorove. Telefon: 051/584-790, 065/426-134. BK - Arhitekta s licencom radi projekte stambenih, stambeno-poslovnih objekata i hala (legalizacija i novogradnja). Telefon: 065/644-526. BK - Posjedujem licence za projektovanje, izvo|enje, te nadzor nad izvo|enjem ma{inskih konstrukcija u gra|evinarstvu. Telefon: 065/175-855. BK - Zavr{ni radovi u gra|evinarstvu: kre~enje, gletovanje, lakiranje stolarije, radijatora, postavljanje rigipsa. Telefon: 065/562-745. BKM - Popravljam sve vrste analognih digitalnih fotoaparata. Miki. Telefon: 065/573-349. BKM - Izvodim sitne vodoinstalaterske radove. Telefon: 065/875-684. BKM - Sanacije objekata, molerski radovi - kre~enje, gletovanje, tapete, unutra{nje fasade, farbanje stolarije, postavljanje laminata, plo~ica i drugi zav{ni radovi. Telefon: 065/343-745. BKM - Vodovod, kanalizaciju i sitne popravke radim kvalitetno, garancija. Telefon 051/211-763, 065/546-390. BKM - Instrukcije iz hemije i pripreme za prijemne ispite. Telefon: 065/833-345. BKM - Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni i pisani prevodi. Telefon: 065/832-521. BK - Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i kvalitetno. Telefon: 065/337-932. BK - Instrukcije iz matematike |acima srednje i osnovne {kole, profesor matematike. Telefon: 051/313705. BK

Razno - Prodajem brusilicu za ravno bru{enje, ~e{ka proizvodnja, pogodna za bru{enje glava motora, du`ina 1000x320 mm. Telefon: 065/524-526. BK - Prodajem novu okruglu brusilicu fi 380x1700 mm, g. p. '90, Kikinda, po njema~koj licenci. Telefon: 065/524-526. BK

- Potrebni radnici za ma{insko malterisanje. Telefon: 065/337-932. BK

- Prodajem kamion mercedes kiper 16/19. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Ozbiljna `ena bi ~uvala djecu. Telefon: 065/983781. BK

- Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki kameni ugalj, bukovi briket i ogrevno drvo za centralno grijanje (bukva i hrast) s prevozom do va{eg dvori{ta, mo`e i `iralna uplata. Telefon: 065/894-241, 065/969-530. BK

- Ozbiljna `ena bi ~uvala dijete starije od 2,5 godina, po mogu}nosti Star~evica. Telefon: 066/301304. BK - Obavljala bih ku}ne poslove, ~uvala djecu ili njegovala bolesnika. Telefon: 065/283-336. BK

Usluge - Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radnicima u

- Prodajem kasa pultove s kompletnom instalacijom i pokretnom trakom, du`ina 3,10 m, {irina 1,20 m. Kase mo`ete pogledati u prodajnom centru "Centrum" Zalu`ani. Telefon: 065/896-422. BK - Prodajem prikolicu hainman '94. g. p., ocarinjena, udarna ko~nica, nosivost 2.000 kg. Telefon: 051/580-004. BK

- Mijenjam kiosk za drva. Telefon: 065/757-021. BK

- Prodajem o~uvan dvosjed. Telefon: 051/280158. BK - Prodajem ovce i jagnjad vinterberg i slovenke, veterinarski ispitane i zdrave. Telefon: 051/580851, 065/411-735. BK - Prodajem CO2 aparat za varenje iskra-var, mogu}nost CO2 i argonsko varenje 220/380 volti, garancija. Telefon: 065/761-497. BK - Prodajem dvije ekskluzivne stilske ko`ne garniture, bivolja ko`a, sivi tik, drvo -ru~ni rad. Telefon: 065/896-422. BK - Prodajem elektri~nu {iva}u ma{inu, trpezarijski sto na razla~enje i trosjed. Telefon: 065/538-919. BK - Prodajem zemlju za cvije}e, pakovanje 5, 10 i 50 l. Cijena 1,20, 2,10 i 10 KM. Telefon: 065/656125. BK - Prodajem bagremovo kolje za ograde, vinovu lozu, mlade vo}ke, paradajz i gra|evinske pulceve. Telefon: 065/206-060. BK - Prodajem harmonike veltmaister 60 basova i pet registara i harmoniku melodija 60 basova i tri registra, Banjaluka. Telefon: 065/206-060. BK - Hitno prodajem dva kau~a, dvije fotelje i fri`ider, vrlo povoljno. Telefon: 065/820-902. BK - Prodajem legla kalifornijskih glista, humus, supstrat za povr}e, zemlju za cvije}e pakovanje 5, 10, 20 i 50 l. Telefon: 065/287-104, 065/934-301.

8. 5. 2009. qfubl

41

Banjaluka. Telefon: 065/ 843-252. BKM - Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem dizalicu sa rukom za manji kamion. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem cirkular za rezanje oblovine i manji gra|evinski. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem planetare i osovine vitla traktora timber~ek 225. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i generator za struju 45 kilovata. Telefon: 051/318487, 065/485-805. BK - Prodajem elektromotor 11 kilovata, 1.400 o/min. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem mali tokarski stroj. Telefon: 051/318487, 065/485-805. BK - Prodajem mvigmeltov kalorifer 6 kW. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do 300 bara. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za kovane ograde. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem vakcinisanu {tenad njema~kog ov~ara staru dva mjeseca, s papirima. Telefon: 065/212067. BK

BK

- Prodajem automehani~arima hidrauli~ne prese od se dam i 12 to na. Te le fon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem gliser s prikolicom i motorom jamaha 40 KS. Telefon: 065/927-086. BK

- Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom, 350 KM. Telefon: 065/938-176. BK

- Prodajem o~uvane mobilne telefone, vi{e modela, 25-350 KM, dijelovi, baterije, garancija,

- Prodajem monofazni motor, 2,2 kW, 1.400 o/min., 200 KM. Telefon: 065/513-413. BK

42

qfubl!8 . 5. 2009.

BHT 1

Preporu~ujemo BHT 1 23.10 Ubica iz sjene, film Sp!v{!j!Nbk!lj!tv!qmb!~f!oj!dj-!lp!kj!nb tv!fnp!dj!kf!hp!up!wp!of!qp!{ob!uj!qpk!. np!wj-!j{v!{fw!|j!pof!lp!kf!hb!kf!kf!eop qsf!nb!esv!hpn/!Okj!ip!wb!~f!tf!twb!. lp!eof!wj!db!qsp!nj!kf!oj!uj!lbe!nb!gj!kb!|lj cpt!ob!sf!ej!vcjt!uwp!wmbt!uj!uf!af!of/

FTV Krug, film

00.00

Twj!lp!kj!qp!hmf!eb!kv!lsbu!lj!gjmn ob!wj!efp.lb!tf!uj!)j!penbi!qp!. upn!qsj!nf!uf!mf!gpo!tlj!qp!{jw* vnsj!kf!~f!ub!•op!{b!tf!ebn!eb!. ob/!Nmb!eb!op!wj!obs!lb!Sf!jlp qp!hmf!eb!lb!tf!uv!uf!jnb!tf!enj!. dv!eb!ob!eb!sj!kf!|j!njt!uf!sj!kv/

RTL 22.00 Praznici iz pakla, film Twf! |up! ep!l ups! Nj• Tobk!efs!af!mj!twp!kpk!pcj!uf!mkj kf!tv!usb!ej!dj!pobm!op!qsp!wf!. ef!oj!qsb!{oj!dj!t!sp!}b!dj!nb/ Bmj-!qpt!u p!kj!kf!e bo!qsp!. cmfn!.!Tobk!ef!sp!wj-!ob!. jnf-!of!nb!kv!sp!}b!lf/

Tb!tbufmjub N. Geographic

19.00

Je li to istina?, dok. serija Np!hv!mj!mkv!ej!•j!oj!uj!tmp!af!of!{mp!. •j!of!epl!nkf!tf!•b!sf@!Vqp!{obk!uf kf!e oph!pe!pq!u v!a f!o ji!vcj!d b!j qsb!uj!uf!jo!usj!hbo!uov!jt!usb!hv-!•j!kj!sf!. {vm!ub!uj!~f!wbt!np!aeb!esab!uj!cv!. eoj!nb!op!~v/

Hallmark Detektivka iz knji`are: Dadilja, film

18.00

Tb!nbo!ub! Ljo!tj! ob!}f! tf! vtsfe ub!kbo!tuwf!oph! nb!gj!kb!|lph! vcjt!. uwb-!ob!lpo!|up!nbk!lb!wsmp!tmj!•ob Tfn!pt!ubw!mkb!twp!kv!cf!cv!v!lokj!. ab!sj/

MRE@A PLUS 1:/11! Cfo! 21-! dsub!o j! gjmn-! 1 :/41 Ifm!mp Ljuuz-! dsub!oj! gjmn-! 1:/46 Zv.Hj.Pi! HY! 4dsub!oj! gjmn- 21/11 TNT-! tf!sj!kb-! 21/41 Sf!. cfm!ef-! tf!sj!kb-! 23/11 Nb!esf! Mv!ob-! tf!sj!kb24/11 WJQ-!tf!sj!kb-!226/11 Af!of!wpk!oj!lb-!tf!sj!. kb-! 27/11 [b!vwj!kfl! tv!tkf!ej-! tf!sj!kb-! 27/41 Twf! ~f! cj!u j! ep!c sp-! tf!s j!kb-! 3 3/11 GJMN Qbe! mf!ub! 434-! 34/61! Wj!kft!uj-! 34/66 Tqpsu dfo!ubs-!111/11 GJMN Top!wj!v!wkf!|uj!•!kpk!lv!. ~j-!112/51 WJQ-!tf!sj!kb

BN 17/41 Kv!ubs!okj! qsp!hsbn-! 19/41 Jt!usb!hb! kf qp!lb!{b!mb-! 1:/41 Tkf!~b!okb-! epl/! qsp!hsbn21/11 Op!wpt!uj-! 21/16 Isb!ob! j! wj!op- 22/11 Lsj!nj!obm!v!Sv!tj!kj!)s*-!223/11 Op!wpt!uj-!223/16 Twj!kfu! ob! emb!ov- 24/11! Tv!qfs! lf|-! jhsb25/11 Op!wpt!uj-!225/16 Qsj!•f!j{!Jub!mj!kf-!225/41 Isb!ob! j! wj!op-! 25/66 Mkv!cbw! tb! of!qsj!kb!uf!.

18/11!!!E Ep!csp!kv!uspkv!ubs!okj!qsp!hsbn Lpe!obt!v!Fwsp!qj-! 1:/16!!!L epl/!qsp!hsbn 1:/41!!!AAj!wpu!j!pt!ub!mp )s* 21/11!!!C CIU!wj!kft!uj 21/18!!!N Nb!mj!twj!kfuepl/!tf!sj!kb 21/23!!!GGsfo!ef!sj!v•f!csp!kb!uj 21/28!!!C Cj!kf!mj!lpok- tf!sj!kb 21/53!!!E Ekf!•j!kj!gft!uj!wb!mj 21/66!!!MMkv!cb!wob!pmv!kb )s* Np!kb!nb!mb!lv!ij!okb )s* 22/56!!!N 23/11!!!C CIU!wj!kft!uj 23/26!!!O Ob!lfe/UW;! Gjm!np!mkvq!dj!)s* Nv!{j!•lj!qsp!hsbn 23/56!!!N 24/11!!!GGj!hv!sf )s* 25/11!!!C CIU!wj!kft!uj 25/16!!!UUbk!of!jt!up!sj!kf )s* .!!!!!!!!!!!Q Qsp!hsbn!{b! ekf!dv!j!nmb!ef 26/11!!!V V•j!mj!db- lwj{ Nv!nj!kf!wj-! 26/36!!!N boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb 26/61!!!V Vsb!ej!tbn-! vsb!ej!tb!nb 26/66!!!N Np!lp-!ej!kf!uf!twj!kf!ub 27/11!!!O Obv!•ob!qpt!uj!hov!~b 27/26!!!C CIU!wj!kft!uj 27/36!!!JJo!ufs!wkv!tb///!)s* 27/56!!!JJ{!hv!cmkf!oj!twj!kfu-! epl/!tf!sj!kb 28/26!!!N Np!kb!nb!mb!lv!ij!okb 28/36!!!L Lp!ob!•op!qf!ubl" 29/56!!!C Cj!{ojt!wj!kft!uj 29/61!!!D Df!mft!ujo-!dsub!oj!gjmn 2:/11 Eof!wojl 2:/41!!!E Ebo!FV-!jog/!qsp!hsbn

FTV

17/11!!!JJo!gp!qsp!gjm 18/11!!!KKv!ubs!okj! qsp!hsbn 19/66!!!] ]vs!}fw!ebo!tlj! gft!uj!wbm-! hmb!tb!okf! )eb!mkf!ob!twb!lj!tbu* 1:/11!!!L Lv!ij!okj!db 1:/36!!!MMpt!Mv!ojtqsp!hsbn!{b!ekf!dv 21/11!!!WWj!kft!uj 21/16!!!\ \vn!tlb!|lp!mb-! qsp!hsbn!{b!ekf!dv 21/26!!!C Cjp!hsb!gj!kf-! epl/!qsp!hsbn 22/11!!!N NUT!nb!hb!{jo-! {bc/!qsp!hsbn!)s* 22/36!!![[esbw!mkf!kf!mj!kfl 23/11 Wj!kft!uj 23/31!!!Q Qf!•buqp!mj!uj!•lj! nb!hb!{jo!)s* Twf!uj!psbi-! 24/31!!!T tf!sj!kb 25/21!!!_ _b!sp!mj!kb-! tf!sj!kb 26/16!! Sf!qps!ub!ab 26/41!!!UUv!sj!{bn!qmvt 27/31!!!JJ{!wkf!|ubk!tb! Cb!okb!mv!•lf!cfs!{f 27/41 Tsqtlb!eb!obt 28/26!!!T Tup!mkv!ej-! tup!~v!ej-! epl/!qsp!hsbn 28/46!!!E Esv!hj!oj!wp )s* 29/26!!!UUW!Cjo!hp 2:/11!!!F Fl!tusf!noj!aj!wpu;! Tqmb!wb!sf!okf!Ub!spn 2:/41!!!E Eof!wojl

PINK

18/11!!!E Ep!csp!kv!usp-! kv!ubs!okj!qsp!hsbn 1:/11!!!Q Qsp!hsbn!{b!ekf!dv; .!!!!!!!!!!!Q Q•f!mj!db!Nb!kb .!!!!!! Cb!sjn!cb 21/11!!!WWj!kft!uj 21/16!!!P Pqfu!Difstf!sj!kb!)s* 22/11!!!T Tf!enj!db-! nb!hb!{jo! j{!lvm!uv!sf!)s* 22/41!!!Q Qp!wsb!ubl! qp!lmp!okf!opn! wsf!nf!ov-! epl/!qsp!hsbn!)s* 23/11!!!E Eof!wojl 23/26!!!O Ob!|b! nb!mb!lmj!oj!lb-! tf!sj!kb!)s* Plp!wb!ob!mf!epn24/16!!!P epl/!qsp!hsbn!)s* Qp!|uf!op )s* 24/41!!!Q 25/66!!!WWj!kft!uj 26/16!!!P Pqfu!Difstf!sj!kb! 27/11!!!UUv!sj!{bn!qmvt 28/11!!!GGf!ef!sb!dj!kb! eb!obt 28/41!!!O Ob!|b! nb!mb!lmj!oj!lb-! tf!sj!kb Qp!{j!ujw-! 29/31!!!Q nb!hb!{jo Op!ej-! 2:/16!!!O dsub!oj!gjmn 2:/41!!!E Eof!wojl!3

18/11!!!D Dsub!oj!gjmn )s* 18/21 Tb!sb!kf!wp!po!mbko 18/31!!!N Nfke!jo! Cb!okb!mv!lb 18/41!!!T Tqps!uj!tj!np 18/46!!!Q Qjol!ub!ltj )s* 19/11!!!JJ{!eb!kb-! tf!sj!kb 1:/11 Cbm!lbo!ofu 21/26 Ob!qv!|uf!oj!bo!}fp-! tf!sj!kb 22/11!!![[b!vwj!kfl!{b!mkv!cmkf!oj-! tf!sj!kb 23/11 Jo!gp!upq 23/21!!!N Nkf!|p!wj!uj!csbl-! tf!sj!kb Pcj!•oj!mkv!ej-! 24/11!!!P tf!sj!kb 25/11!!!JJo!gp!upq 25/21!!!T Tb!sb!kf!wp!po!mbko 25/36!!!N Nfke!jo! Cb!okb!mv!lb 25/46!!!T Tqps!uj!tj!np 25/51!!!KKvtu!gps!Mb!vhi 26/11 J{!eb!kb-! tf!sj!kb 26/61!!!JJo!gp!upq 27/11!!!O Ob!qv!|uf!oj!bo!}fp-! tf!sj!kb Nkf!|p!wj!uj!csbl-! 28/11!!!N tf!sj!kb 29/11!!!JJo!gp!upq 29/36!!!T Tb!sb!kf!wp!po!mbko 29/46 Nfke!jo! Cb!okbmv!lb 29/56!!![[wj!kf{!ef! Hsbo!eb 2:/11!!![[b!vwj!kfl!{b!mkv!cmkf!oj-! tf!sj!kb

00.45

20.30

15.05

23.15

Pakleni ubica, film

Lijepe `ene prolaze kroz grad, film

Opet [er, serija

@ivoti su u pitanju, film

Wj!unbo!kf!sf!mj!hjp!{oj-!qtj!. ip!q bu!t lj! vcj!d b! lp!kj! kf ptv!}fo!ob!tnsu/!Nb!mp!qsj!. kf!tnb!lov!~b-!tqb!tb!wb!hb ubk!ob!wmb!ej!ob!ps!hb!oj!{b!dj!kb lp!kb!kf!pemv!•j!mb!pe!okf!hb ob!qsb!wj!uj!qmb!~f!oph!vcj!dv/

Cfp!hsbe!3125/!ob!qv!|ufo!j voj!|ufo!hsbe!qsf!qvo!tnf!~b/ V!okf!nv!aj!wj!of!lp!mj!lp!tub!sb!. db;!cjw!|j!op!wj!obs!t!~fs!lpncjw!|j!qp!mj!uj!•bs!tb!af!opn!j cjw!|j!qp!mj!db!kbd!lp!kj!•v!wb!jo!. ufs!obu!tb!ptbn!ekf!wp!kb!lb/

Wb!mfo!uj!op!wp!kf-!b!\fs!kf wsmp!v{of!nj!sf!ob!kfs!qswj qvu!of!nb!ef!•lb!{b!Wb!. mfo!uj!op!wp/!Nf!}v!ujn-!\fs qspv!{sp!lv!kf!vab!tof!qsp!. cmf!nf!j{nf!}v!Nb!sf!kb!j Ej!pof/

Uf!sj!Mp!hbo-!gv!ecb!mfs!j{ Mpt!Bo!}f!mf!tb-!qsf!lj!eb!lb!. sj!kf!sv-!pt!ub!kf!cf{!opw!db!j kf!ej!oj!ob!•jo!eb!{b!sb!ej!kf!eb tf!vqv!uj!v!Nf!ltj!lp!j!qsp!ob!. }f!ekf!wpk!lv!twph!qsj!kb!uf!mkbl~fs!lv!{f!nmkp!qp!tkf!eoj!lb/

31/16!!!T Twj!sbk!of!|up!ob!sp!eop 31/41!!! GJMN Mj!kf!qf!af!of! qsp!mb!{f!lsp{!hsbe 33/26!!!GGsfk!afs- tf!sj!kb 33/56!!!JJo!gp!qsp!gjm 34/11!!!T Tqpsu 34/21!!!GGjm!ntlj!gft!uj!wbm! #Csje!hf!gftu!311:#isp!oj!lb 34/36!!!C Csp!kf!wj- tf!sj!kb 11/21!!!UUsj!cv!obm 11/51!!!_ _b!sp!mj!kb- tf!sj!kb 12/46!!!T Twf!uj!psbi- tf!sj!kb 13/11!!!E Esv!hj!oj!wp )s* 13/51!!!E Eof!wojl! 14/16!!! GJMN Mj!kf!qf!af!of! qsp!mb!{f!lsp{!hsbe )s* 15/61!!!N Nv!{j!•lj!jo!ufs!nf!dp 16/11!!![[esbw!mkf!kf!mj!kfl )s*

31/16!!!UUW!Cjo!hp!|pv-! ej!sfl!uop!j{!wmb!•f!okf 32/26!!!Q Qp!{j!uj!wob!hfp!hsb!gj!kb-! {bc/!qsp!hsbn 32/61!!![[wkf{!eb!oj!tuv!ejp-! nv{/!qsp!hsbn 33/56!!!WWj!kft!uj 34/11!!!E Eof!wojl!kf!eoph! nmb!eph!gb!|jt!uf-! epl/!qsp!hsbn 11/11!!! GJMN Lsvh!)[* 12/51!!![[wkf{!eb!oj!tuv!ejpnv{/!qsp!hsbn!)s* 13/41!!!Q Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! {b!tv!cp!uv

31/11!!!D Dsubqp!mj!uj!•lj!nb!hb!{jo Nb!gj!p{b!.!Lmbo-! 32/11!!!N tf!sj!kb 33/11!!!C CIU!wj!kft!uj 33/26!!!E Ej!nfo!{j!kb!wj!|f-! fnj!tj!kb!j{!lvm!uv!sf 34/21!!! GJMN Vcj!db! j{!tkf!of 11/56!!! GJMN Qb!lmf!oj! vcp!kj!db 13/26!!! GJMN Of!wp!mkb! twb!lph!eb!ob 14/66!!!Q Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! {b!tv!cp!uv

mkfn-!tf!sj!kb-!227/11 Op!wpt!uj-!227/29 Twj!kfu!ob emb!ov-! 28/26 Lsj!nj!obm! v! Sv!tj!kj-! epl/! qsp!. hsbn-!229/11 Eb!obt!v!Tsqtlpk-!229/41 Np!. oj!u p!s joh-! 2 :/11 Tqpsu! gmf|-! 2 :/41 CO np!oj!ups-! 31/21 Mkv!cbw! tb! of!qsj!kb!uf!mkfntf!sj!kb-! 32/11! Twj!kfu! Sf!op!nfb-! 33/41 Qsf!. hmfe! eb!o b-! 3 4/11 Hmbt! Bnf!s j!l f-! 3 4/41 Cf{!nbt!lf-!111/26! GJMN -!113/16 GJMN

RTS

RT RS

25/41 Lb!lp! tbn! vqp!{obp! wb!|v! nb!nvtf!sj!kb-! 25/66 Fh{ju! v! qp!lsf!uv-! nv{/! qsp!. hsbn! )s*-! 26/21 Wsf!nf! kf! {b! cf!cf-! {bc/ qsp!h sbn! )s*-! 2 6/56 Lv!w b!u j! tsdfn-! {bc/ qsp!hsbn! )s*-! 27/14 Cp!mkj! aj!wpu-! tf!sj!kb! )s*28/11 Eof!w ojl-! 2 8/36! \ub! sb!e j!u f-! csf28/56 Cfp!h sbe!t lb! isp!o j!l b-! 2 9/36 Plp nb!h b!{ jo-! 2 :/11 Tmb!h b!mj!d b-! lwj{-! 2 :/41 Eof!wojl! 3-! 31/16! Hps!lj! qmp!ep!wj-! tf!sj!kb32/11 Wj!t p!l j! ob!q po-! lwj{-! 3 3/16 Lmkv•{bc/!qsp!hsbn-!334/16 Jt!usb!aj!uf!mkj!j{!Nb!kb!nj!. kb-!tf!sj!kb-!111/26!Fwsp!ofu-!epl/!qsp!hsbn!)s*11/31! Fh{ju! v! qp!lsf!uv-! nv{/! qsp!hsbn! )s*11/39 Ejt!usjlu-! tf!sj!kb-! 12/26 GJMN Lsj!dj! j |b!qv!ub!okb-! 13/56 Wj!tp!lj! ob!qpo-! lwj{! )s*14/11 Wft!uj-!114/56 Lmkv•-!{bc/!qsp!hsbn!)s*15/51 Plp!)s*-!116/26!Np!{b!jl

17/16 Kv!u bs!o kj! qsp!h sbn-! 1 9/11 Kv!u bs!o kj eof!wojl-!119/26 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!11:/17 V {esb!wpn! uf!mv-! 1:/31 Lv!wb!uj! tsdfn-! {b!cb!. woj! qsp!h sbn-! 1 :/46 Tmb!h b!mj!d b-! lwj{! )s*21/16 Sb{!hmf!eoj!db;! Nb!vsj!dj!kvt-! epl/! qsp!. hsbn-!221/46 Ob!tlsj!wf!op!uf!wp!ejn!nft!uppcsb{/!qsp!hsbn-!222/11 Wft!uj-!222/16 Bmj!kbttf!s j!kb! )s*-! 2 3/11 Eof!w ojl-! 2 3/26 Tqpsu qmvt-! 23/41 Jt!usb!aj!uf!mkj! j{! Nb!kb!nj!kb-! tf!sj!kb VIKOM )s*-! 25/11 Qvu! plp! twf!ub-! epl/! qsp!hsbn- 17/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!119/11

31/11!!!T Twf!{b!mkv!cbw 32/26!!!H Hsboe!|pv 34/26!!! GJMN Aj!wp!uj! tv!v!qj!ub!okv 12/26 Tb!sb!kf!wp!po!mbko 12/36!!!N Nfke!jo! Cb!okb!mv!lb 12/46!!!T Tqps!uj!tj!np 12/51!!!E Ewp!hmfe!)s* 13/51!!! GJMN Aj!wp!uj! tv!v!qj!ub!okv 15/51 Qjol!Eav!cplt

Hmbt! Bnf!sj!lf-! 1:/11 Mp!wbd! ob! op!wbdlwj{-!221/11 Bnf!sj!lb-!tf!sj!kb-!222/11 Twf!{ob!. mj!db-!lwj{-!223/11 Sb!ejp ob UW-!224/16!Mp!wbd ob!op!wbd-!lwj{-!225/11 Uf!mf!|pq-!226/11 Twf!. {ob!mj!d b-! lwj{-! 2 6/66 Dsub!o j! gjmn-! 2 7/11 Bnf!sj!lb-! tf!sj!kb-! 28/11 Njt!uf!sj!kf! qpt!ub!okbobv!• oj! qsp!h sbn-! 2 9/11 Gpml 21-! 2 :/41 Eof!w ojl SUT 3-! 3 1/41 Isp!o j!l b-! 3 2/11 Hptu!t!qp!wp!epn-!333/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb v{! TNT! •bu-! 34/41 Ob!sp!eob! nv!{j!lb! v{ TNT!•bu-!111/41 Bt!usp!mp!hj!kb

[b!vwj!kfl! tv!tkf!ej-! tf!sj!kb-! 27/41 Twf! ~f! cj!uj ep!csp-! tf!sj!kb-! 28/41! [jn!nfs! gsfj-! tf!sj!kb29/21! Tqpsu! qmvt- 2:/11 Wj!kft!uj! v! 8-! 2:/66 Tqpsu! dfo!ubs-! 31/11 GJMN -! 33/11 GJMN Qbe! mf!ub! 434-! 34/61 Wj!kft!uj-! 34/66 Tqpsu dfo!ubs-!111/11 GJMN Top!wj!v!wkf!|uj!•j!kpk!lv!~j12/51 WJQ-!tf!sj!kb-!113/26 Wj!kft!uj-!114/11 Dj!nfs gsbk-!tf!sj!kb-!114/41 Tqpsu!qmvt-!115/26 Nv!{j!•lj qsp!hsbn

TV HAJAT

17/66! Tb!s b!kfw!t lp! kv!u sp-! 1 8/11 Wj!kft!u j UWTB-! 2 1/11 Csb!~ b! Lp!b mf-! dsub!o j! gjmn21/21 Hsj!np!wf! cbk!lf-! dsub!oj! gjmn-! 21/41 Ep!l v!n fo!u bs!o j! qsp!h sbn-! 2 3/11 Wj!kft!u j UWTB-!223/21!Vaj!wp!v!32-!jog/!qsp!hsbn!)s*24/11! Nv!{ j!• lj! qsp!h sbn-! 2 4/41 Ejw!mkj! v tsdv-! tf!sj!kb! )s*-! 25/36 Qvt!uj! nv!{j!lv! )s*26/11 Sb{!hp!mj!~f!ob!ob!vlb-!epl/!qsp!hsbn27/11 Tf!sj!kb!{b!nmb!ef- 28/11 Wj!kft!uj!UWTB-

17/56 Ep!csp! kv!usp-! CjI-! kv!ubs!okj! qsp!hsbn19/31 Ib!kb!upw!dj! ob! sb!tqvt!uv-! ekf!•kj! qsp!. hsbn-!11:/11!Cfo!21-!dsub!oj!gjmn-!11:/41 Ifm!. mp! Ljuuz-! dsub!oj! gjmn-! 1:/46 Zv.Hj.Pi! HY! 4dsub!oj!gjmn--!21/11 TNT-!tf!sj!kb-!221/41 Sf!cfm!. ef-!tf!sj!kb-!223/11 Nb!esf!Mv!ob-!tf!sj!kb-!224/11 WJQ-!tf!sj!kb-!226/11 Af!of!wpk!oj!lb-!tf!sj!kb-!227/11

TV SARAJEVO

8. 5. 2009. qfubl 43

TV mre`a

ATV 18/13! Nb!esf!Mv!ob-! tf!sj!kb!)s* 19/11!!!ZZv.Hj.Pi!HYdsub!oj!gjmn 19/41!!!Q Qf!qb!Qsb|!•j~dsub!oj!gjmn 19/66!!!WWj!kft!uj 1:/11!!!C Cfo!21-! dsub!oj!gjmn Ifm!mp!Ljuuz1:/41!!!I dsub!oj!gjmn 1:/46 Zv.Hj.Pi!HYdsub!oj!gjmn 21/21!!!T TNT-! tf!sj!kb 21/51!!!S Sf!cfm!ef-! tf!sj!kb 22/66 Wj!kft!uj 23/11!!![[bn!lb-! tf!sj!kb 24/11!!!WWJQ-! tf!sj!kb 25/11!!!L Lwj{ 26/11!!!AAf!of!wpk!oj!lb-! tf!sj!kb 27/11!!![[b!vwj!kfl!tv!tkf!ejtf!sj!kb 27/41!!!T Twf!~f!cj!uj!ep!csp-! tf!sj!kb 28/41!!!WWj!kft!uj 28/46!!!WWj!ub!gpo 29/11!!!P Psbm!op!ep!cb!.!Np!np! Lb!qps 2:/11!!!WWj!kft!uj! 2:/41!!!B BUW!tqpsu 2:/61!!!B Bn!qmj!uv!eb

OBN 17/21!!!E Ekf!•!kj!qsp!hsbn 17/26!!!UUsbo!tgps!nfs!tljdsub!oj!gjmn 17/51!!!Q Qp!dpzpdsub!oj!gjmn 17/61!!!L Lsj!aj~!lsv!aj~ 18/16!!!N Nf!npsz 18/31!!!N Nb!mb!|lp!mb 18/46!!!T Twf!{ob!mj!df 19/31!!!V Vesj!nv!|lj{bc/!qsp!hsbn Pesfe!{b!•jt!up!~v-! 21/11!!!P {bc/!qsp!hsbn!)s* 21/41!!!GGf!mj!djuz-! tf!sj!kb 22/41!!!T Tqps!utlf!wf!•f!sj-! tf!sj!kb 22/66!!!P PCO!jo!gp 23/21!!!C Cpk!op!qp!mkf-! epl/!qsp!hsbn 23/46!!!GGb!mj!•oj!qbo!tj!po-! tf!sj!kb 24/36!!!T Tubs!hb!uf!TH2-! tf!sj!kb 25/36!!!Q Qf!qf!mkv!hb-! tf!sj!kb 26/36!!!L Lvq!VFGB;! \bl!iubs!.!Ej!ob!np!L-! tojn!lb 28/36!!!WWj!lb!sj!db!j{!Ej!cmfzb-! tf!sj!kb 29/11!!!O Ob!|b!nb!mb!lmj!oj!lb-! tf!sj!kb PCO!jo!gp 29/66!!!P 2:/26!!!I Ifk"!Nv!tjd

NOVA 17/41 Puwp!sj!twp!kf!tsdf-! tf!sj!kb 18/31!!!ZZv.Hj.Pi-! dsub!ob!tf!sj!kb 18/56!!!GGj!gj!j! dwkf!uop!esv|!uwp-! dsub!ob!tf!sj!kb 19/11!!!H Hsb!ej!ufmk!Cpc-! dsub!ob!tf!sj!kb 19/26!!!UUp!nj!db!j!qsj!kb!uf!mkj-! dsub!ob!tf!sj!kb F{p!UW19/41!!!F ub!spu!|pv 1:/41!!!O Op!wb!mp!wb 21/41!!!JJO!nb!hb!{jo 22/36!!!JJo!tqf!lups!Sflt-! tf!sj!kb 23/36!!!GGbs!nb-! sj!bmj!uj!|pv 24/36!!!WWb!usf!op!tsdftf!sj!kb 25/31!!!S Sf!cfm!ef-! tf!sj!kb 26/31!!! GJMN Tft!usf 28/11 Wj!kft!uj 28/36!!!JJo!tqf!lups!Sflt-! tf!sj!kb 29/36!!!JJO!nb!hb!{jo-! |p!vcj{!fnj!tj!kb 2:/26!!!E Eof!wojl! Op!wf!UW

22.00

23.25

22.00

Pad leta 323, film

Pen & Teler, dok. serija

Mrak film, film

Ujn!gf!ef!sbm!oji!jt!usb!aj!uf!. mkb!np!sb!qsf!•f|!mkb!uj!pmv!qj!. of! bwj!p ob! lb!l p! cj qsp!ob!|mj!v{spl!qb!eb!bwj!. pob/!Of!nb!qsf!aj!wkf!mji!v pwpk!gb!ubm!opk!of!tsf!~j/!Eb!mj kf!v!qj!ub!okv!uf!sp!sj!{bn@

Nop!hj!uwsef!eb!tv!jt!. lv!tj!mj!tnsu-!uk/!usf!ov!ubl lb!eb!j{mb!{f!j{!uj!kf!mb!j!mfc!. ef!v!qspt!up!sv!j{nf!}v!aj!. wp!ub!j!tnsuj/!Qtj!ip!mp!{j!j mj!kf!•oj!dj!tf!of!tmb!av!tb okj!nb/

#Nsbl!gjmn#!kf!nb!ioj!ub qb!s p!e j!kb!ob!bq!t p!mv!u op twf!ip!sps-!usj!mfs!j!uf!fo!gjm!. np!wf!toj!nmkf!of!v!qp!tmkf!. eokji!21!hp!ej!ob/

32/41!!!N Nb!ej!hb!op!wb!nj!tj!kb-! tf!sj!kb 33/11!!! GJMN Qbe!mf!ub!434 34/61!!!WWj!kft!uj 34/66!!!T Tqpsu!dfo!ubs 11/11!!!L Lwj{!j!hsbe 12/41!!!WWJQ-! tf!sj!kb!)s* 13/41!!!O Op!~oj!qsp!hsbn; ......!!!!T Twf!~f!cj!uj!ep!csp-! tf!sj!kb! ......!!!! Af!of!wpk!oj!lb-! tf!sj!kb )s* ......!!!!! GJMN V!qmb!nf!ov!)s*

31/11!!!T Tqpo!{p!sv!|f-! {bc/!qsp!hsbn 31/41!!!T Tv!qfsnj!mj!kv!ob|lwj{ 32/51!!!S Sfe!lbs!qfu{b!cb!woj!qsp!hsbn 34/36!!!Q Qfo!j!Ufm!mfs-! tf!sj!kb 11/11!!! GJMN Qv!up!wb!okf! v!op~!)s* 13/11!!!D Dbmm!UW-! lwj{ 15/11!!!T Tf!sj!kb!B;! Hf!opb!.!Kv!wfo!uvt

28/18 Sbk!w p!t b-! {b!c b!w oj! qsp!h sbn28/26! Fwspq!tlj! sf!hj!po.Lbo!upo! Tb!sb!kf!. wp-! jog/! qsp!hsbn-! 28/66 Ub!job-! tf!sj!kb29/28!Ub!sji-!epl/!qsp!hsbn-!!229/41 Eof!. wojl-! 2:/11 Csb!~b! Lp!bmf-! dsub!oj! gjmn2:/21 Hsj!np!wf!cbk!lf-!dsub!oj!gjmn-!331/11 Tb!s b!kfw!t lp! wf!• f-! sf!w j!kbm!o j! qsp!h sbnvaj!wp-! 32/41 Wj!kft!uj! UWTB-! 32/51 Np!. eob! qjt!ub-! {bc/! qsp!hsbn-! 33/36 Hsbe!. tlb! wsf!wb-! tf!sj!kb-! 34/41 WPB-! 11/11 Qsf!hmfe qsp!hsb!nb {b tv!cp!uv

RTV USK BIHA] 19/11! Kv!ubs!okj! qsp!hsbn-! 1:/41 Oj!hfm{bc/!qsp!hsbn-!221/11 Wj!kft!uj-!221/26 Qsp!. hsbn!{b!ekf!dv-!222/11 \bs!qp!wj!tusj!kfm!djtf!s j!kb-! 2 3/11 Wj!kft!u j-! 2 3/16! GJMN! )s*24/51! Qsp!hsbn! {b! ekf!dv! )s*-! 25/41 Wj!. kft!uj-! 25/46 Tub!sj! {b!ob!uj-! epl/! qsp!hsbn )s*-!226/11 V!gp!lv!tv!)s*-!227/46 Qvu!{b!Fk!.

31/11!!!GGbs!nb-! sj!bmj!uj!|pv 33/11!!! GJMN Nsbl! gjmn 34/41!!! GJMN Op!~oj! vcp!kj!df 12/21!!!F F{p!UW-! ub!spu!|pv 13/21!!! GJMN Tft!usf 14/51!!! GJMN Tnsup!op!toj! wj!svt 16/21!!!L Lsbk!qsp!hsb!nb

wpo!mj-!tf!sj!kb-!228/31 Qpe!tvo!dfn!tu/!Usp!. qfb-!tf!sj!kb!)s*-!229/21 Twj!wp!mf!Sfk!npo!. eb-!tf!sj!kb!)s*-!229/46 Twj!wp!mf!Sfk!npo!ebtf!sj!kb-! 2:/11 Eof!wojl UW VTL-! 2:/41 Uvs!l jzf!a efo! nv!{ jl-! nv{/! qsp!h sbn31/16 Jtmbn!v!wsf!nf!ov-!epl/!qsp!hsbn32/11 Nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!332/41 Isp!oj!lb UW! VTL-! 32/61 Mp!|f! ekf!wpk!lf-! tf!sj!kb33/51 TNT! qp{!esb!wj! j! •ft!uju!lf-! 34/21 GJMN
HRT 1

HRT 2

16/66!!!UUsf!ov!ubl!tqp!{ob!kf 17/56!!!UUW!lb!mfo!ebs 18/11!!!E Ep!csp!kv!usp-! Iswbu!tlb 1:/26!!!T Twf!~f!cj!uj!ep!csp-! tf!sj!kb Dsp!bujb!Ptj!hv!sb!okf! 1:/66!!!D .!qsp!{ps!v!twj!kfu 21/11!!!WWj!kft!uj 21/21!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 21/31!!!AAj!wpu!t!nfe!wkf!ej!nb-! epl/!gjmn 22/21!!!P Pqsb!|pv 22/66!!!C Cvs!{p!wop!j{!wkf|!~f 23/11!!!E Eof!wojl 23/26!!!UUW!lb!mfo!ebs 23/46!!!E Esb!hb!of!qsj!kb!uf!mkj!db-! tf!sj!kb 24/36!!!E Ebo!{b!eb!opn-! {b!cb!wob!fnj!tj!kb 25/41!!!WWj!kft!uj 25/56!!!H Hmbt!ep!np!wj!of 26/21!!![[obo!tuwf!ob!qf!uj!db 26/51!!!Esv!hp!nj|!mkf!okf 27/26!!!WWj!kft!uj 28/36!!!I Iswbu!tlb!vaj!wp 28/46!!!D Dsp!bujb!Ptj!hv!sb!okf! .!qsp!{ps!v!twj!kfu 28/51!!!KKf!mp!woj!dj! j{!hv!cmkf!oph! wsf!nf!ob 29/16!!!JJ{b!flsb!ob 29/51!!!T Twf!~f!cj!uj!ep!csptf!sj!kb Eof!wojl 2:/41!!!E

17.40

Jelovnici izgubljenog vremena, dok. serija

Qb!|uf!uf!j!ob!nb!{j-!kf!ebo tv!pe!obk!sb!gj!oj!sb!oj!kji!qp!ej!. plb!v!qp!wj!kft!uj!hbt!usp!op!nj!. kf! j! twf! ep! qp!• fu!l b! YY wj!kf!lb!cj!mf!tv!ob!nj!kf!okf!of {b!qsp!csb!of!tup!mp!wf/ 31/26!!! GJMN 33/21!!!C Cvs!{p!wop!j{!wkf|!~f 33/26!!!E Eof!wojl!4 33/46!!!MMj!db!ob!dj!kf 34/36!!!Q Qp!tmp!wof!wj!kft!uj 34/41!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 34/46!!!E Ep!tj!kf!Y-!tf!sj!kb 11/36!!![[wkf{!eb!of!tub!{f;! Ef!fq!Tqb!df!Oj!of!7-! tf!sj!kb 12/21!!!MMkv!cb!woj!df!2tf!sj!kb 12/66!!!!Q Qv!up!qj!toj! ep!lv!nfo!ubs!dj 13/51!!!P Pqsb!|pv 14/36!!!S Sf!qsj!{oj!qsqp!hsbn 14/61!!!MMj!kf!qpn!ob!|pn;!Tfok 15/61 Esb!hb!qsj!kb!uf!mkj!db-! tf!sj!kb

wj!kf!lp!wb-! epl/! qsp!hsbn-! 23/46 Ij!up!wj Njt!ufs! Eajs!mb-! 23/56 Hp!wp!sj!np! puwp!sf!. op-! jog/! qsp!hsbn-! 25/11 Wj!kft!uj-! 25/16 Np!{b!jl-!lvm!uvs!oj!qsp!hsbn-!225/61 Ij!up!wj Njt!ufs! Eajs!mb- 26/11 Wkfs!tlj! qsp!hsbn26/56 Wj!kft!uj! {b! hmv!if-! 27/11 Wj!kft!uj! v 27-!227/26 UW!sb{!hmf!eoj!db-!jog/!qsp!hsbn28/11! Mkv!cbw! t! of!qsj!kb!uf!mkfn-! tf!sj!kb28/56 Tqpsu!wj!lfoe-!tqps!utlj!qsp!hsbn29/26 Gsfk!{ fs-! tf!s j!kb-! 2 9/51 Wj!u b!g po2:/11 Eof!wojl-!22:/41 Twj!wp!mf!Sfk!npo!. eb-! tf!sj!kb-! 31/16 Cjo!hp! |pv-! {b!cb!woj qsp!h sbn-! 3 2/41 Dsof! lokj!h f-! tf!s j!kbTV TK TUZLA 33/11 Lmj!oj!lb-! tf!sj!kb-! 33/56 Ob! lsb!kv 18/16 Lp!sb!op!sb!oj-!11:/11 Ob!usb!hv!qsj!. eb!ob-!334/11 GJMN -!111/41 Hmbt!Bnf!sj!. sp!ef-!pcsb!{p!woj!qsp!hsbn-!11:/36 Ij!up!wj lf-!112/16 Tb!uf!mju!tlj!qsp!hsbn Njt!u fs! Eajs!mb-- ! 1:/46 Gsfk!{ fs-! tf!s j!kb21/11 Mkv!cbw!t!of!qsj!kb!uf!mkfn-!tf!sj!kb!)s*21/56 Ekf!•j!kf! kv!usp-! 22/26 Hmbt! Bnf!sj!. lf-!jog/!qsp!hsbn-!222/56 UW!fo!dj!lmp!qf!ej!. UW!tub!oj!df!{b!esab!wb!kv! kb! {ob!o kb-! 2 3/11 Wj!kft!u j-! 2 3/16 Ipe qsb!wp!j{!nkf!of!qsp!hsb!nb"

18/21!!!E Efl!tuf!spw!mb!cp!sb!up!sjk-! dsub!ob!tf!sj!kb 18/41!!!T Tqv!awb!Cpc! Tlpd!lb!ojdsub!ob!tf!sj!kb Qv!opn!qb!spn-! 18/66!!!Q lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw! Lp!sbl!qp!lp!sbl19/36!!!L tf!sj!kb 19/66!!!L Lb!lp!tbn!vqp!{obp! wb!|v!nbk!lv-! tf!sj!kb!)s* 1:/46!!!L Lv!op!mp!wbd-!lwj{ Bt!usp!|pv- fnj!tj!kb 21/51!!!B 22/51!!!N Nbm!lpmn!v!tsf!ej!oj-! tf!sj!kb!)s* 23/21!!!V V!ep!csv!j!{mvtf!sj!kb!)s* 23/51!!!S Sf!cb- tf!sj!kb 24/16!!!F Fl!tlmv!{jwnb!hb!{jo!)s* 24/31!!!WWf!•f!sb!{b!6 24/56!!!N Nb!sj!ob- tf!sj!kb Lp!csb!22- tf!sj!kb 25/46!!!L 26/36!!!N Nb!hovn- tf!sj!kb 27/31!!!L Lp!sbl!qp!lp!sbl-! tf!sj!kb 27/56!!!L Lb!lp!tbn!vqp!{obp! wb!|v!nbk!lv-! tf!sj!kb 28/21!!!N Nbm!lpmn!v!tsf!ej!oj-! tf!sj!kb 28/46!!!V V!ep!csv!j!{mv-!tf!sj!kb Sf!cb- tf!sj!kb 29/11!!!S 29/41!!!WWj!kft!uj 29/66!!!F Fl!tlmv!{jw-!nb!hb!{jo 2:/16!!!WWf!•f!sb!{b!6 2:/46!!!Q Qv!opn!qb!spn-! lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw

09.15

18.00

Beverli Hils, serija

Reba, serija

Lf!mj!tf!ep!hb!}b!kv!tkbk!of tuwb!s j! ob! qp!t mv-! bmj! kpk qpt!ub!kf!kb!top!j!eb!~f!np!. sb!uj!vqp!tmj!uj!kp|!mkv!ej/!Ej!mbo ep!{ ob!kf!eb!kf!okf!h p!w b qsj!kb!wb!ob!gb!lvm!ufu!pecb!. •f!ob/

Wbo!kf!ob!kb!wjp!lb!lp!~f tf!p|j!|b!uj!ob!#ov!mf!sj!dv#!j ub!lp!tv!ekf!mp!wb!uj!v!sj!uv!bmv twph!uj!nb/!Op!_f!kfo!kf vab!tov!ub!upn!jef!kpn!qb hb!ob!twf!ob!•j!of!qp!lv!. |b!wb!pe!hp!wp!sj!uj/

31/31!!!MMj!kf!qpn!ob!|pn;!Tfok 32/36!!!WWj!kft!uj!ob!Esv!hpn 32/51!!!C Cj!ubo!hf!j!qsjo!df!{f!2-! tf!sj!kb 33/31!!!MMkv!cb!woj!df!2-! tf!sj!kb 34/21!!!T Tusv!ob!v!lswj!6-! tf!sj!kb 11/61!!!E Esab!wojl!op!wph! lp!wb!3tf!sj!kb 12/31!!! GJMN Nb!gj!kb!|j!df 13/66!!! GJMN Vmj!•ob!qsbw!eb 15/36!!!Q Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! {b!qf!ubl

87,7 88,4 89,7

07.00 07.40 08.00 08.35 09.00 10.00 11.00 15.00 17.00 18.30 20.00 21.00 22.00 23.00

RTL

18/21!!!Q Qvt!up!mp!wj!of! Nbs!lb!j!Hp!hfdsub!ob!tf!sj!kb 18/41 Lv{!dp!.!db!sf!wb! op!wb!|lp!mb-! dsub!ob!tf!sj!kb 18/66!!!UUW!wsuj~ 19/26!!!B Bcf!dfb!FV;!Tmp!wp!F 19/36!!!N Nb!mj!uj!ub!oj-! dsub!ob!tf!sj!kb \lp!mbs!dj!pcb!wkf!|ubk!dj-! 19/61!!!\ tf!sj!kb 1:/26!!!C Cf!wfs!mj!Ijmttf!sj!kb 21/11!!! GJMN 22/41!!!O Ob!qswj!qp!hmfe-! tf!sj!kb 23/11!!! GJMN 24/46!!!S Sf!qsj!{oj!qsp!hsbn 25/26!!!E Ep!lv!uf!lb!.!Csbo!lp! Mfo!uj~;!34/111! sp!}fo!eb!obepl/!gjmn 25/61!!!P Pcj!•oj!mkv!ejtf!sj!kb 26/51!!!L Lp!hb!csj!hb@ 27/26!!!V V!vsf!ev!4-! tf!sj!kb 27/46!!!UUv!}jo!dj!v!Bnf!sj!dj-! tf!sj!kb Esv!hj!sfe!qbs!uf!sb-! 28/11!!!E fnj!tj!kb!p!lb!{b!mj!|uv 28/56!!!AAv!qb!ojk!tlb! qb!op!sb!nb 29/21!!!WWj!kft!uj!ob!Esv!hpn 29/41!!![[b!hsfc;!Lb!sb!uf-!FQ 2:/56!!!P Pe!csp!kb!wb!okf! ep!Fvsp!tpo!hb 2:/56!!!WWjq!Nv!tjd!Dmvc

Jutarnji program Stanje na putevima Izbor iz dnevne {tampe Jutarnja `eljoteka Mali oglasi Horoskop Selebriti info Mali oglasi Ultrazvuk Dnevnik Ve~ernji program Mali oglasi No}ni program Tajm-aut, pregled sportskih de{avanja 00.00 Pregled dana

31/11!!!I Iswbu!tlb! usb!aj!{wj!kf{!ev-! vaj!wp 33/11!!! GJMN Qsb!{oj!dj! j{!qb!lmb!)2/!ejp* 34/11!!!I Iswbu!tlb! usb!aj!{wj!kf{!ev-! pemv!lb 34/36!!! GJMN Qsb!{oj!dj! j{!qb!lmb!)3/!ejp* 11/16!!!WWj!kft!uj 11/31!!! GJMN Ptwf!ub

95,5 99,3 106,4

07.30 90+, sportski pregled 08.00 Deutche Welle 08.15 5 u 8 08.45 Album nedjelje 09.00 Castra stanje na putevima 09.30 Preko daleko 10.00 Hit dana 10.30 90+, sportski pregled 11.30 [ta ima? 12.00 Deutche Welle 12.30 Music Magazine 13.00 Info Breifing 13.30 Projektor

14.00 90+, sportski pregled Showbizz caffe Preko daleko Album nedjelje Deutche Welle [ta ima? Hit dana Music Magazine 18.00 90+, sportski pregled 18.30 Showbizz caffe 19.00 Info Breifing - Jelena Kukri} 21.00 Diskoteka 14.30 15.15 15.45 16.00 16.30 17.00 17.30

44

qfubl!8. 5. 2009.

Sport Svi `ele da pobijede BiH Ne}e biti sramota ako ispadnemo u 1. kolu, jer je Evropsko prvenstvo svake godine sve kvalitetnije i sve reprezentacije `ele da pobijede na{ tim, ka`e Fikret Selman, selektor `enske karate reprezentacije BiH. Selman }e na seniorskom EP u Zagrebu od 8. do 10. maja ra~unati na sljede}e karatistkinje: Unu Selman (do 50 kg), Dijanu Okanovi} (55), Mirsadu Suljkanovi} (- 61), Arnelu Od`akovi} (- 68), Merimu

Softi} (+ 68), te Amilu Fazli} i Tanju Umi~evi} koje bi trebale nastupiti u ekipnom dijelu EP. "U nekompletnom sastavu smo obavili bazi~ni dio priprema, a jo{ razmi{ljam ko }e nastupiti u ekipnom dijelu programa", pri~a Selman. Selektor ka`e kako su probleme s povredama imale Od`akovi}eva i Lejla Ferhatbegovi}-Dizdarevi}, koja ne}e ni putovati u Hrvatsku. D.S.

Sjajni Nikola Prce Ni ko la Prce, biv {i rukometni reprezentativac BiH, pru`io je jo{ jednu sjajnu partiju za svoj klub Pilotes Posadu. U sausretu 28. kola {panske ASOBAL lige Pilotes je an doma}em parketu remizirao sa Tore vi ehom re zul ta tom 33:33. ^ak tre}inu golova ekipe iz Viga postigao je Prce, dok je drugi bh. ru ko me ta{ Dar ko Martinovi} dodao ~etiri pogotka. Sa ovih 11 golova Prce je stigao do drugog mjesta liste strijelaca sa 176 golova. Sr|an Tri vun d`a i Branislav Obradovi} u srijedu uve~er sa svojom Antekuerom deklasirali su Almeriju rezultatom 42:22. Trivund`a je bio strijelac {est golova, a Obradovi} se jednom upisao u strijelce. Poslije 28 kola Pilotes Posada je na devetom mjestu sa 24 boda, dok je Antekuera stepenicu ispod sa bodom manje. D.M.

^etvorica nastupaju danas Na Evropskom seniorskom karate prvenstvu koje danas po~inje u Zagrebu prve nastupe ima}e ~etvorica bh. takmi~ara: Aleksandar Mihajlovi} u katama, te u borbama Alem Kupusovi} (do 84 kg), Oliver Mandari} (preko 84) i Adnan Had`i} (do 75). Prema izboru Suada ]upine, selektora mu{ke reprezentacije, boje na{e zemlje u pojedina~nim borbama jo{ }e braniti: Edin Musli} (do 60) i Tarik Lu{ija (do 65). U ekipnim borbama Had`i}u, Kupuso-

vi}u i Mandari}u jo{ }e se pridru`iti Admir Zukan, Mate Odak, Nermin Potur i Milan Trkulja. "Nezahvalno je prognozirati, ali sigurno je da od na{ih karatista o~ekujemo osvajanje medalja, koji ve} godinama na velikim takmi~enjima posti`u zavidne rezultate. Ekipa je sa~injena od iskusnih i najboljih takmi~ara i siguran sam da }e svi dati maksimum kako bi opravdali ukazano povjerenje", rekao je ]upina. V.R.

U Sarajevu vi{e od 500 boraca ^etvrto me|unardno tekvondo prvenstvo Olimpik open odr`at }e se u Sarajevu 9. maja u organizaciji TK Zlatni ljiljan. Pored 40 takmi~ara iz sarajevskog kluba, na turniru }e nastupiti jo{ oko Proba bh. tekvondista pred EP

500 boraca iz 12 zemalja Evrope i Azije, a ukupno je prijavljeno 50 klubova. Ahmet Dilek, direktor turnira i selektor kadetske reprezentacije BiH, od ovog prvenstva o~ekuje da bude jedno od najve}ih me|una-

rodnih tekvondo takmi~enja. "Nadamo se da }e ovo takmi~enje postati jedno od najve}ih i najkvalitetnijih okupljanja mladih i talentovanih sportista iz cijelog svijeta, a sam odziv i interesovanje u~esnika obe}ava da }e se na{ dugoro~ni cilj i ostvariti. Ovo je jo{ jedna provjera na{e kadetske reprezentacije pred Evropsko prvenstvo u Zagrebu krajem juna", kazao je Dilek. Kvalifikacione borbe bi}e na programu u subotu s po~etkom u devet sati u KSC "Ilid`a", a sve~ano otvaranje, nakon kojeg slijede finalne borbe, po~inje u 18 sati. O.Z.

Vijesti Drama u borbi za opstanak I nakon 19. kola Premijer lige BiH za rukometa{ice nastava lja se dra ma u bor bi za opstanak. Glavni kandidati, uz otpisanu Kne`opoljku, mostarska Lokomotiva i tuzlansko Jedinstvo pretrpjeli su poraze. Tuzlanke su na doma}em terenu pora`ene od Ljubu{ki LO sa 29:32, a Mostarke su pretrpjele katastrofu u gostima kod @e lje zni ~a ra iz gu biv {i 20:43. Odluka o tom ko }e ostati u dru{tvu najboljih mogla bi pasti u narednom kolu kada }e se u Mostaru sastati Lokomotiva i Jedinstvo. Rezultati 19. kola: TUZLA: Jedinstvo - Ljubu{ki LO 29:32, HAD@I]I: @eljezni~ar - Lokomotiva 43:20, PRIJEDOR: Mira - Ilid`a 31:25, BOSANSKA/KOZARSKA DUBICA: Kne`opoljka @ivinice 26:30, BANJALUKA: Borac - Katarina 30:25, MOSTAR: Zrinjski - Gora`de 25:28. Po re dak: Bo rac 52 bo da, Ljubu{ki 43, @eljezni~ar 32, Katarina 31, Zrinjski 31, Ilid`a 31, @ivinice 27, Gora`de 25, Mira 24, Jedinstvo 19, Lokomotiva 17, Kne`opoljka 3. D.M.

Bh. rukometa{i u Grupi B Rukometna reprezentacija BiH na Mediteranskim igrama u Peskari od 26. juna do 5. jula igra}e u Grupi B. Voljom ju~er odr`anog `rijeba rivali bh. rukometa{a u grupi bi}e Italija, Turska, Tunis i Gr~ka. U Grupi A igra}e Francuska, Slovenija, Srbija, Al`ir i Albanija. Prvi susret na turniru BiH }e igrati protiv Turske 27. juna. Slijede ogledi s Tunisom (28. juna), Gr~kom (29. juna) i Italijom (1. jula). Dvije prvoplasirane selekcije iz obje grupe plasira}e se u polufinale. D.M.

Sparing Valujeva i Buharalije Adnan Buharalija, bh. bokser, otputovao je u Berlin u trening kamp ~uvenog ruskog boksera Nikolaja Valujeva s kojim }e sparingovati. Za vrijeme trosedmi~nog boravka kod svjet skog bo kser skog prvaka Buharalija }e se pripremati za svoj naredni me~ u Be~u 16. ma ja pro tiv Ru sa Nikolaja Peretitkaja, a Vulajev za me~ za titulu u WBA verziji protiv Ruslana ^agajeva. "Velika mi je ~ast sparingovati sa svjetskim bokserskim prvakom Valujevim. Veliki je profesionalac u ringu, te stoga nije te{ko raditi s njim iako je od mene vi{i 30 centimetara", rekao je Buharalija. V.R.

Raspored turnira

Dosada{nji osvaja~i

Qp!mv!gj!ob!mf-! qf!ubl;! Cp!. tob!Tvo!df!ptj!hv!sb!okf!.!Cp!sbd )28! tb!u j-! CIU2*-! J{wj!} b•! NJ hsv!qb! .! Tmp!hb! )2:*/! Gj!ob!mf! kf ob! qsp!hsb!nv! v! tv!cp!uv! v! 31 tb!uj!v{!ej!sf!lubo!UW!qsf!opt!ob CIU2/ Dj!kf!ob! vmb!{oj!db! {b! ewj!kf! qp!. mv!gj!ob!mf!vub!lnj!df!j{op!tj!6!LNb! jt!uj! j{opt! {b!jo!uf!sf!tp!wb!oj! ~f usf!cb!uj! j{!ewp!kj!uj! {b! tv!cp!uokf! gj!. ob!mf/! Lb!qb!dj!ufu! Hsbe!tlf! ewp!sb!of v!Mkv!cv!|lpn!kf!plp!5/111!tkf!. ef!~ji!nkft!ub/

2::6/!.!Cp!tob!)Wj!tp!lp* 2::7/!.!Tmp!cp!eb!Tp!mb!ob!)Uv!{mb* 2::8/!.!Cp!sbd!)Usb!wojl* 2::9/!.!Cp!tob!)W* 2:::/!.!J{wj!}b•!)Mkv!cv!|lj* 3111/!.!Tb!sb!kf!wp!Mf!hop 3112/!.!Cp!tob!)W* 3113/!.!J{wj!}b• 3114/!.!Cp!tob!)Tb!sb!kf!wp* 3115/!.!Cp!tob!)T* 3116/!.!Tmp!hb!)Ep!cpk* 3117/!.!Tmp!hb!)Epcpk* 3118/!.!Cp!sbd!)Cb!okbmv!lb* 3119/!.!Cp!tob!)T*

U petak i subotu u Ljubu{kom }e se igrati finalni turnir Kupa BiH za rukometa{e

Jedan trofej, Dejan MAKSIMOVI]

Sva ~etiri u~esnika finalnog turnira Kupa BiH, koji }e se u petak i subotu odr`ati u Ljubu{kom, `ele osvojiti pobjedni~ki pehar. Tako }e se za trofej boriti Bosna SO, branilac naslova, banjalu~ki Borac, dobojska Sloga i doma}in turnira Izvi|a~ MIG. Ve} su odre|eni parovi polufinala, pa }e se za ulazak u finale boriti sarajevska Bosna SO i Borac, te Sloga i Izvi|a~. Po mnogima duel Sarajlija i Banjalu~ana je finale prije finala. Stoga se i o~ekuje veoma kvalitetna, ali i neizvjesna utakmica. "Ulogu favorita prepu{tamo Bosni, {to je i realno, jer je ona najbolja ekipa u BiH. Me|utim, to ne zna~i da se unaprijed predajemo. Naprotiv, dobro smo se pripremili za polufinale i u~ini}emo sve da napravimo iznena|enje. Igramo veoma dobro cijelim tokom

drugog dijela sezone i puni smo samopouzdanja. To nam mnogo zna~i pred ovako va`nu utakmicu sa rivalom kakav je Bosna SO. Klju~ uspjeha bi}e na{a dobra odbrana, ali i zatvaranje kontre i polukontre Sarajlija. To je njihovo najja~e oru`je, i ako budemo dobro pokrivali prostor nakon na{ih napada, ima}emo {ansu da pobijedimo", ka`e Dra{ko Budi{a, trener Banjalu~ana. U redovima novog-starog {ampiona BiH i branioca naslova pobjednika Kupa svjesni su svog kvaliteta, ali i ja~ine protivnika u polufinalu. "Ve} u polufinalu sasta}e se dvije najbolje ekipe u BiH. Borac je uvijek izazov za nas, pa }e tako biti u Ljubu{kom. Znamo da nas ne ~eka nimalo lagan posao, ali vjerujem da mo`emo savladati Banjalu~ane i plasirati se u finale. Borac ima veoma dobro fizi~ki pripremljenu ekipu i igra izuzetno ~vrstu odbranu iza koje je sjajan golmanski tandem. Krasi ga kolektivna igra. Me|utim, imamo i mi svoje adute, prije

Tipsarevi} 9. jula u Banjaluci M. PREDRAGOVI]

Egzibicioni me~ izme|u srpskih tenisera Nenada Zimonji}a i Janka Tipsarevi}a bi}e odigran 9. jula u Banjaluci, potvr|eno je ju~e u Teniskom klubu Borac, koji }e biti doma}in ovog susreta. "Razgovarao sam sa Zimonji}em i Tipsarevi}em i dogovorili smo da egzibicioni me~ odigraju 9. jula, jer je to termin koji njima najvi{e odgovora. Bi}e to jo{ jedan teniski spektakl u Banjaluci i siguran sam da }e publika u`ivati u me~u, ali i dru`enju s vrhunskim igra~ima. NaI \okovi} uskoro u gradu na Vrbasu

ravno, razlog njihove posjete je promocija tenisa na ovim prostorima", rekao je Bojan Vuji}, bh. selektor, na ~iji poziv Zimonji} i Tipsarevi} dolaze u grad na Vrbasu.

Tipsarevi}a, trenutno 63. igra~ na ATP listi, publika u Banjaluci je imala priliku da vidi na ~elend`erima, ba{ kao i tre}eg dubl igra~a svijeta Zimonji}a. Zimonji} je u aprilu boravio u Banjaluci, tako|e, zbog promocije tenisa. Njegov dolazak u grad na Vrbasu izazvao je veliko interesovanje posebno mladih tenisera i teniserki zbog kojih je i do{ao. "Bila je to prava stvar za klince, koji sada imaju mnogo ve}u motivaciju da treniraju. Siguran sam da }e i ovaj me~ biti dodatni motiv da nastave da rade", istakao je Vuji}. Nakon Zimonji}a i Tipsarevi}a u Banjaluku bi trebao da do|e i Novak \okovi}, tre}i s liste najboljih tenisera svijeta. "Razgovarao sam sa Goranom \okovi}em, Novakovim stricem i menad`erom i rekao mi je da ima veliku `elju da do|e u Banjaluku u skorije vrijeme. Kada }e to biti, zavisi od njegovih obaveza, ali `elja postoji i to je najva`nije u ovom trenutku", dodao je Vuji}.

Sport

8. 5. 2009. qfubl

45

Vijesti [etki} u ~etvrtfinalu Ve} su odre|eni parovi polufinala, pa }e se za ulazak u finale boriti sarajevska Bosna SO i Borac, te Sloga i Izvi|a~

Sarajlije }e braniti naslov osvojen pro{le godine FOTO NN

~etiri `elje svega agresivnu odbranu iz koje razvijamo kontranapade i posti`emo lake golove. Mislim da smo spremni za finalni turnir i da mo`emo odbraniti trofej", rekao je Adnan [abanovi}, kapiten "studenata". Drugi polufinalni duel donije}e ogled timova iz donjeg dijela premijerliga{ke tabele. Me|utim, ni Izvi|a~ ni Sloga nisu bez ambicija. "Da smo mogli birati, ne bismo izabrali boljeg rivala u polufinalu. Sloga je rival pribli`no na{eg kvaliteta, s tim {to mi imamo mla|u ekipu. Igramo ku}i pred na{om publikom i stvorila se atmosfera kao da smo favoriti. Objektivno i jesmo zbog doma}eg parketa, ali je to te{ko breme za moje mlade igra~e. Moj najve}i posao bi}e da rukometa{e rasteretim i da potpuno smireni i skoncentirasni na na{u igru u|emo u ogled sa Slogom. Mnogo ja~i timovi znaju podle}i pritisku, ali se nadam da }emo uspjeti rije{iti taj problem. Imamo mladost koja je u usponu forme i uz punu dvoranu mi-

Iz Sloge o~ekuju da }e se `rijeb tek odr`ati

slim da mo`emo do finala, {to bi nam donijelo izlazak u Evropu", pri~a Sa{a Ku~ek, trener ljubu{kih "skauta". Iz redova Sloge ka`u kako jo{ ne znaju ko im je rival u polufinalu, jer prema propozicijama takmi~enja `rijeb treba da se odr`i na dan polufinalnih utakmica. "Za nas `rijeb nije ni odr`an, jer propozicije ka`u druga~ije. Smatramo da su ovi polufinalni parovi koji su objavljeni od strane Saveza {ala i o~ekujemo `rijeb u petak. Me|utim, ko god da nam bude protivnik u polufinalu na{ cilj je jasan - prolaz u finale. I u finalu je jasno da `elimo osvojiti trofej. Dakle, nebitno je ko }e nam biti protivnici, jer u Ljubu{ki putujemo s namjerom da osvojimo trofej namijenjen pobjedniku Kupa BiH", ka`e Zoran Doki}, trener Dobojlija. U pro{logodi{njem finalu Kupa BiH, ~ija se zavr{nica igrala u Sarajevu, doma}a Bosna SO savladala je Konjuh sa 26:24.

Lazi}eva izbacila Fafaliu

U finalu prije finala Bosna i Borac

Sjajna uvertira "studenata" O. ZUKI]

Peta uzastopna pobjeda ko{arka{a Bosne ASA BHT, ovoga pu ta pro tiv Bo rac Ne kta ra (106:68), uje dno je i sjaj na uvertira pred me~eve koji o~ekuju aktuelnog {ampiona BiH u Ligi 8. Vlada Vukoi~i}, trener tima iz Sarajeva, zadovoljan je igraom u srijedu u utakmici 12. kola, te se nada da }e njegov tim zadr`ati Sarajlije zadr`ale prvu poziciju na tabeli Lige 8

odli~nu formu u kojoj se trenutno nalazi. "Pred utakmicu sa Borcem spremali smo se onako kako se spremamo pred svaku drugu, samo smo u ovu u{li sa dodatnim oprezom zbog poraza u Banjaluci.

Zadovoljan sam igrom svojih igra~a i nakon ste~ene prednosti imali smo priliku odmoriti neke povre|ene igra~e i dati {ansu mla|im ko{arka{ima kako bi stekli potrebno iskustvo. Moram napomenuti da je tim Borca u Sarajevo do{ao sa znatno oslabljenim sastavom i to je bila dodatna {ansa za nas. Uspeli smo ostvariti balans izme|u minuta`e i u~inka i time sam posebno zadovoljan", pri~a Vukoi~i}. Bosna ASA BHT ovom pobje dom po no vo je na prvom mjestu Lige 8 i sada ima izgledne {anse da s te pozicije u|e u doigravanje, ali i osigura mjesto u NLB ligi. Rezultati 12. kola: SARAJEVO: Bosna ASA BHT - Borac Nektar 106:68, TUZLA: Sloboda Dita - Hercegovac 83:62, [IROKI BRIJEG: [iroki Eronet - Zrinjski HT Mostar 87:74, TREBINJE: Leotar - Igokea Partizan 72:77.

Bosna ASA BHT 106 22:16, 24:16, 30:18, 30:18 Borac Nektar 68

Nb!mb!ewp!sb!ob!LTD!#Tlfo!ef!sj!kb#!v!Tb!sb!kf!wv/ Hmf!eb!mb!db;!811/!Tv!ej!kf;!Eb!njs!Lv!op!tj~!)Uv!. {mb*-!Bo!uf!Esnj~!)Up!nj!tmbw!hsbe*-!Tb!|b!Mb!lj~ )Cj!kf!mkj!ob*/ CP!TOB!BTB!CI!UF!MF!LPN; Jwb!op!wj~!22\f!ip!wj~!22-!Jlp!oj~!4-!Sb!lj~!7-!Wv!•v!sp!wj~!29]v!sb!tp!wj~!21-!Tv!mkb!hj~!3-!Ibk!sj~!9-!Qb!|b!mj~!6]ps!}f!wj~!22-!Bw!ej~!22-!Pw!•j!ob!21/! CP!SBD!OF!LUBS;!Wv!•j~!5-!Beb!np!wj~!26Mpo!•bs-!Qf!ufs!ljo!29-!Lp!nmkf!op!wj~-!Nj!mf!lj~Dsjtq!22-!Qb!wmp!wj~!5-!Nj!mj!op!wj~-!]v!sb!op!wj~ 21-!Kp!tj!qp!wj~!7/

Bojan Milinovi} proku{ava da probije Bosninu odbranu FOTO NN

Bh. teniser Aldin [etki} (sedmi nosilac) plasirao se u ~etvrtfi na le 10.000 do la ra vrijednog fju~ersa u Doboju. On je ju~e pobijedio Nijemca Denisa Blemkea u drugom kolu rezultatom 7:6 (7), 7:5, a za polufinale }e igrati s prvim nosiocem Ru som Mi ha ilom Vasilievim. Drugi bh. predstavnik Ismar Gor~i} pora`en je u drugom kolu od Ivana Bjelice iz Srbije rezultatom 5:7, 6:7 (6). [etki} i Hrvat Kristijan Mesaro{ bili su uspje{ni u prvom kolu du bla. Oni su u sri je du nave~e savladali srpsku kombinaciju Nikola ^a~i}/Aleksandar Slovi} rezultatom 6:3, 6:4. Rezultati 2. kola: Mihail Vasiliev (Rusija, 1) - Ilija Starkov (Rusija) 6:3, 6:0, Martin Rmu{ (Slovenija) - Aleksandar Slovi} (Srbija, 4) 2:6, 6:3, 7:6 (4), Nikola Mekti} (Hrvatska, 5) - Nikola ^a~i} (Srbija) 6:2, 6:2, Marin Bradari} (Hrvatska, 8) Mislav Hizak (Hrvatska) 1:0 (pre da ja), Kor nel Bar doc ki (Ma|arska, 3) - Zoran Golubovi} (Slovenija) 6:3, 6:1, Kristijan Mesaro{ (Hrvatska, 2) Marko Simoni (Italija) 6:2, 6:2. M.P.

1. Bosna 2. [iroki 3. Igokea 4. Sloboda 5. Zrinjski 6. Borac 7. Leotar 8. Hercegovac

12 12 12 12 12 12 12 12

10 10 9 6 4 4 3 2

2 2 3 6 8 8 9 10

1052:870 1040:935 946:867 987:959 928:936 890:951 823:912 806:927

22 22 21 18 16 16 15 14

Srpska teniserka Marina Lazi} pobijedila je Grkinju Stamatiju Fafaliu, tre}eg nosioca, u drugom kolu 10.000 dolara vrijednog ITF turnira u Mostaru. Lazi}eva je ju~e slavila sa 6:0, 6:4. Neira Fati} je u srijedu zaustavljena u ~etvrtfinalu dubla, a bolje od nje i Karoline Jovanovi} iz Srbije bile su srpske teniserke Zorica Petrov i Ema Poli} koje su slavile sa 1:6, 6:2, 10:4. Rezultati, 2. kolo: Dalila Jaku po vi} (Slo ve ni ja) - Ma ra Zovko (Hrvatska) 6:1, 6:2, Indire Akiki (Hrvatska, 4) - Anja Prislan (Slovenija) 6:1, 6:2, Alesija Bertoja (Italija) - Barbora Krti~kova (^e{ka, 8) 7:6 (4), 6:2, Suzana Zlohova (Slova~ka) - Zorica Petrov (Srbija, 6) 4:6, 6:4, 6:4, Tamara ^urovi} (Srbija) - Bjanka Teper (Australija) 6:4, 6:3, Paola ]ugui (Italija, 1) - An |e la Ne m~e vi} (Srbija) 6:1, 6:2; 1. kolo: Zlohova - Sanja Sandano (Italija) 6:2, 6:4, ]igui - Katja Milas (Hravtska) 6:0, 6:2, Martina Ka}ioti (Italija, 7) - Nevena Selakovi} (Srbija) 4:6, 6:3, 6:4. M.P.

Bez bh. odbojka{a u Peskari Mu{ka odbojka{ka reprezentacija Bosne i Hercegovine ne}e igra ti na pred sto je }im Mediteranskim igrama u Peskari, potvr|eno je ju~e iz Odbojka{kog saveza BiH, dok je na{ najbolji `enski tim dobio protivnike. U Grupi A odbojka{icama BiH su prot sta vi }e se selekcije Albanije, Gr~ke i Turske. U Grupi B su Hrvatska, Al`ir, Francuska i doma}in Italija. Prve utakmice igraju se 28. juna. V.R.

46

qfubl!8. 5. 2009.

Sport

^elnici Ferarija odlu~ili

Finac je te`i od Mase pa je zato ve}i izazov da prilagodimo dodatnu te`inu KERS sistema na njegovom bolidu, saop{teno iz Ferarija

Tadi}: Moramo pomo}i Zvezdi Predsjednik Srbije Boris Tadi} izjavio je u U`icu da dr`ava mora da pomogne FK Crvena zvezda, koja se nalazi u te{koj finansijskoj situaciji. "Moramo pomo}i Crvenoj zvezdi, moramo je podignuti na neki na~in. Zvezda je poput Partizana, ali i drugih klubova, potrebna Srbiji", izjavio je Tadi}. Dug Crvene zvezde iznosi oko 23 miliona evra, a biv{i igra~i kluba iz Ljutice Bogdana prije tri dana su pokrenuli hitnu akciju za pomo} i najavili da }e zatra`iti pomo} od predsjednika Srbije. "Delije", najvatreniji navija~i Zvezde, krajem aprila izdali su saop{tenje u kojem su pozvali dr`avu da se aktivno uklju~i u cilju spasavanja kluba koji je stub srpskog sporta.

Pobjeda \okovi}a Novak \okovi} pobijedio je Janka Tipsarevi}a sa 6:2, 4:6, 6:0 i plasirao se u ~etvrtfinale turnira "Serbia open powered by Telekom Srbija", na kojem je postavljen za prvog nosioca. \okovi}, ujedno i organizator turnira, u narednom kolu }e se sastati s Viktorom Troickim, jo{ jednim saigra~em iz dejvis kup tima Srbije, koji je prethodno u dva seta pobijedio Marsela Granoljersa iz [panije. Jedini dosada{nji duel dvojice najboljih srpskih tenisera pripao je Troickom, koji je \okovi}a pobijedio 2007. godine na turniru u Umagu. Duel tre}eg i 63. tenisera svijeta trajao je ta~no dva sata.

Vujo{evi} ka`njen Du{ko Vujo{evi}, trener ko{arka{a Partizana, ka`njen je sa 1.700 evra zbog isklju~enja u fini{u tre}e utakmice polufinala plej-ofa sa Hemofarmom. Vujo{evi} }e platiti 200 evra za tehni~ku gre{ku, za isklju~uju}u jo{ 500, dok }e ga prijava sudija zbog ru`nog pona{anja ko{tati dodatnih 1.000 evra. Partizanov {ef struke je u posljednjem minutu utakmice, zbog serije protesta, psovki i ulaska na centar terena, prvo dobio tehni~ku, a zatim i isklju~uju}u gre{ku. Svoj protest demonstrirao je tako {to nekoliko trenutaka nije htio da napusti teren.

Jelena Jankovi} ne}e braniti titulu na WTA turniru koji se u igra u Rimu za nagradni fond od dva miliona dolara, po{to je u ~etvrtfinalu pora`ena od Svetlane Kuznjecove. Ruskinja je poslije jednog sata i 38 minuta igre pobijedila rezultatom 2:0, po setovima 6:1, 7:6 (3), nanijev{i tako Jeleni prvi poraz poslije tri godine u Rimu. Naime, Jankovi}eva je 2007. i 2008. godine osvajala turnir u "vje~nom gradu", a posljednji poraz upisala je 2006. godine.

47

Raikonenu lak{i bolid

Kimi Raikonen

Jankovi}eva predala krunu

8. 5. 2009. qfubl

Pavlovi} slomio nos Aleksandar Pavlovi}, bek Klivlend Kavalirsa, slomio je nos na prvoj utakmici te ekipe sa Atlantom u polufinalu plej-ofa Isto~ne konferencije. Pavlovi} je povrije|en kada ga je centar Atlante Zaza Pa~ulija udario laktom u ~etvrtoj dionici me~a odigranog u no}i izme|u utorka i srijede, ko jeg je Kli vlend do bio rezultatom 99:72. Trener "konjanika" Majk Braun o~ekuje da }e Pavlo vi} bi ti spre man za dru gu utakmicu, po{to mu je ve} napravljena za{titna maska.

Hauard najbolji defanzivac Dvajt Hauard, centar Orlanda, izabran je za najboljeg odbrambenog igra~a NBA lige u ovoj sezoni. Hauard je dobio 27 glasova od 30 trenera timova koji se takmi~e u najja~oj ligi svijeta. Centar Med`ika je ovo priznanje prethodno dobio i u izboru novinara. Idealnu defanzivnu petorku lige uz Hauarda ~ine jo{ Kobi Brajant iz Los An|eles Lejkersa, Lebron D`ejms iz Klivlenda, Kris Pol iz Nju Orleansa i Kevin Garnet iz Bostona. U no}i izme|u srijede i ~etvrtka odigrane su dviije utakmice drugog kola NBA plej-ofa i u obje su doma}ini zabilje`ili pobjede kojima su do{li do izjedna~enja u seriji na 1:1. Rezultati: Boston - Orlando 112:94 (rezultat u seriji 1:1), LA Lejkers Hjuston 111:98 (1:1).

Nekada{nji {ampion u Formuli 1 Kimi Raikonen vozi}e lak{i bolid na Velikoj nagradi [panije, koja se odr`ava predstoje}eg vikenda, saop{teno je iz Ferarija. Ekipa "crnog konja" }e finskom voza~u, koji je prethodne sezone slavio u Barseloni, da dodijeli lak{e vozilo zbog razlike u kila`i s klupskim kolegom Brazilcem Felipeom Masom. "Finac je te`i od Mase pa je zato ve}i izazov da prilagodimo dodatnu te`inu KERS sistema na njegovom bolidu", poja{njeno je na internet sajtu Ferarija. Italijanski tim, koji je ostvario najgori po~etak u istoriji "najbr`eg cirkusa" sa samo tri osvojena boda iz ~etiri trke, navodi da ovom izmjenom nije dovedena u pitanje bezbjednost voza~a, po{to je bolid pro{ao obavezan test. Novi KERS sistem, koji voza~ima daje sna`no ubrzanje pritiskom na dugme, te`i izme|u 25 i 30 kilo-

grama i do sada ga je koristilo samo nekoliko timova, me|u kojima i Ferari. Bolidi ne smiju da budu lak{i od 605 kilograma tokom trke i voza~i koriste balast, koji mo`e biti uklonjen Novi KERS sistem voza~ima daje sna`no ubrzanje pritiskom na dugme

da bi se postigla idealna distribucija i ravnote`a, te da bi ih "podiglo" do legalnog minimuma. Velika nagrada [panije vozi se u nedjelju na stazi Katalunja pored Barselone. Timovi Formule 1 ju~e su zatra`ili hitan sastanak s vladaju}im tijelom sporta Svjetskom automobilskom federacijom (FIA) o predlo`enom bud`etu.

48

Sport

qfubl!8. 5. 2009.

Vijesti Riberi mjerka ponude Pored Kake, Kristijana Ronalda i Zlatana Ibrahimovi}a, najve}a zvijezda narednog prelaznog roka sasvim sigurno bi}e i Frank Riberi, fudbaler Bajerna iz Minhena. Francuza u svojim redovima `ele najve}i evropski klubo vi, a tim po vo dom se oglasio i sam Riberi. "Tek treba da razgovaram sa svojim menad`erima, ali }u kona~nu odluku donijeti sam. Nekoliko klubova me `eli, a sve }e biti poznato ve} za nekoliko dana", rekao je Riberi. Barselona i Real, odnosno Man~ester junajted i gradski rival Siti spremili su ve} novac za ovaj transfer i samo ~ekaju kona~nu Riberijevu odluku.

Nova bruka Zvezde U finalu fudbalskog Lav kupa Srbije, 20. maja u Beogradu, igra}e beogradski Partizan i ekipa Sevojna. "Crno-bijeli" su na svom stadionu savladali ekipu Banata rezultatom 1:0, a jedini gol postigao je Stevanovi} u 41. minutu. Drugoliga{ Sevojno je pobijedio Crvenu zvezdu sa 2:1. Strijelci za doma}i tim bili su Vujovi} u 70. i Kamberovi} u 90. minutu, dok je jedini gol za "crvenobijele" postigao Some u 86. minutu. Partizan }e 20. maja, najvje ro va tni je na sta di onu Crvene zvezde, igrati za duplu krunu i 11. trofej u Kupu, a Sevojno je plasmanom u finale ostvarilo najve}i uspjeh u istoriji.

Adrijano u Flamengu Brazilski napada~ Adrijano potpisao je ugovor s ekipom Flamenga, iako je nedavno izjavio da }e se neko vrijeme odmarati od fudbala. Adrijano je bez anga`mana bio mjesec dana, nakon {to je raskinuo ugovor s Interom. Brazilac je sam doprinio ra zla zu s ita li jan skim {ampionom, po{to se poslije nas tu pa za re pre zen ta ci ju svoje zemlje u kvalifikacijama za Svjet sko prven stvo 2010. godine nije vratio u Milano. Adrijano je potom objavio da namjerava da se odmara od fudbala po{to je u Italiji nesre}an. Ispostavilo se, me|utim, da nije odbio poziv kluba u kojem je i po~eo profesionalnu karijeru, koju je od 2001. godine nasta vio u Evro pi. Ovaj dvadesetsedmogodi{njak je svojevremeno bio najbolji strijelac "karioka" na njihovom putu ka osvajanju Kopa Amerika 2004. i Kupa Konfederacija 2005, ali mu 29 golova u 47 nastupa za Brazil nisu bili dovoljni da se "skrasi" u Italiji, ve} }e ponovo igrati u dresu Flamenga, ko ji u ne dje lju pro tiv Kruzeira po~inje novu pri~u u brazilskom {ampionatu.

Norve{ki arbitar najzaslu`niji za plasman Barselone u finale

Sudijska kra|a u Tom Hening drasti~no o{tetio ^elsi i sprije~io novi engleski okr{aj u finalu elitnog fudbalskog takmi~enja

Drogba izgubio kontrolu Ob!lpo!|up!kf!tv!ej!kb!p{ob!•jp!lsbk vub!lnj!df-!ob!qb!eb•!_fm!tj!kb!Ej!ej!kf!Esp!hcb kf!qp!uqv!op!j{!hv!cjp!lpo!usp!mv/!Aft!up!lp!kf ob!qbp!If!ojo!hb-!b!tb!np!Ops!wf!ab!ojo!j okf!hp!wj!qp!np!~oj!dj!{ob!kv!|ub!nv!kf!Esp!. hcb!twf!j{!hp!wp!sjp/!Ob!lpo!|up!tv!pcf{!. ckf!}f!okf!j!okf!hpw!usf!ofs!of!lb!lp!vt!qkf!mj eb!hb!pewp!kf!pe!tv!ej!kf-!lp!kj!kf!Esp!hcj!qp!. lb!{bp!tb!np!av!uj!lbs!upo-!tub!tj!uj!dfo!ubs!gps kf!obt!ub!wjp!eb!vs!mb!qsf!nb!UW!lb!nf!sj;! #Tv!ej!kb!kf!cmb!nb!ab-!tv!ej!kb!kf!tsb!np!ub"# Ponavljanje pro{logodi{njeg engleskog finala bilo je ono {to je UEFA zacrtala da ne smije biti ponovljeno, uvjereni su mnogi igra~i ^elsija, koje je norve{ki sudija Tom Hening sprije~io da drugu godinu zaredom iza|u na megdan Man~ester junajtedu u finalu Lige {ampiona. ^elsi i Barselona su u Londonu odigrali nerije{eno 1:1. Kataloncima je plasman u finale omogu}io Andres Inijesta golom u 92. minutu, ali prije svega norve{ki sudija Tom Hening, koji je drasti~no o{tetio ^elsi. Koliko je "Barsa" bila nemo}na svjedo~i i podatak da sve do isteka 90. minuta i pogotka Inijeste nije uputila ni jedan jedini udarac u okvir gola doma}ina! "Rije~ urota je mo`da kriva. ^ak {est penala Norve`anin nam nije dosudio pred 40.000 ljudi. Nevjerovatno, kakva kra|a", izjavio je D`on Teri, kapiten ^elsija i dodao: "Jedino {to tra`imo je po{teno su|enje. Do 93. minuta Barselona nije imala nijednu {ansu. Mo`da je trebalo da rije{imo utakmicu prije, ali da nam je arbitar dosudio bar jedan od tih penala, bili bismo u finalu. Vidio sam sve sporne situacije i sve su dosu|ene na na{u {tetu. Kada igra~ stalno grije{i, trener ga zamijeni, a tako bi trebalo da bude i sa sudijama. Sada je na Evropskoj ku}i fudbala da bude o{tra. Najbolje sudije bi trebalo da sude najva`nije utakmice." Teri ka`e da nema {ta da zamjeri svojim suigra~ima: "Sve smo napravili {to je trebalo. Imali smo plan i uradili

sve {to je trener tra`io od nas, ali ispali smo zbog lo{eg su|enja. Nijedan na{ igra~ nije pogrije{io u dvije utakmice, a sudija je napravio ~etiri, pet ili {est gre{aka i ostali smo bez finala." Menad`er ^elsija Gus Hidink bio je veoma razo~aran dijeljenjem "pravde" norve{kog arbitra. "Nije mi lako da analiziram utakmicu s ovom dozom adrenalina u krvi. [to se ti~e situacija u kojima smo protestovali, ne}u da ka`em {ta ta~no osje}amo, ali re}i }u da je ovo nepravda. Pike i Eto nisu smjeli da diraju loptu ispru`enim rukama", istakao je Hidinik i dodao: "Tu`no je vidjeti sve situacije u kojima smo o{te}eni. Drogba je u kaznenom prostoru povu~en za dres, Dani Alve{ je povukao Maludu. I to je bio penal... Bilo je vi{e od jedne sumnjive sudijske odluke." Hidink je sportski priznao jo{ neke stvari, kao na primjer da je isklju~enje Erika Abidala poslije duela s Nikolasom Anelkom vjerovatno bilo prestrogo: "Trebalo je da postignemo drugi gol, imali smo dovoljno {ansi za to, ali desile su se neke stvari koje je te{ko prihvatiti. Ono u {ta sam siguran je to da za ovakve utakmice treba da budu odre|ene sudije koje dijele pravdu u velikim ligama, kao {to su italijanska, {panska, engleska ili njema~ka, kako bi izdr`ali pritisak. Razumljivo je da igra~i naprave gre{ke, da to urade treneri ili arbitri jer je sve to sastavni dio igre, ali, iskreno

Gvardiola: Mo`da su i bili penali Strateg Barselone Pepe Gvardiola blistao je od sre}e nakon plasmana njegove ekipe u finale Lige {ampiona. Ipak, trener Katalonca ka`e da razumije frustracije u redovima ^elsija nakon me~a. "Mogu da razumijem da su u ^elsiju razo~arani su|enjem norve{kog arbitra. Nisam vidio te penale za koje u londonskoj ekipi tvrde du su postojali. Mogu}e je da su zaista i postojali, ali mora}u da pregledam snimak i vidim {ta se ta~no desilo", rekao je Gvardiola. Ipak, Pep isti~e kako treba i njegovim igra~ima dati zasluge za prolazak u finale, a ne sve svaljivati na norve{kog sudiju: "Koliko god oni pri~ali o sudiji, mislim da bi trebalo i nama dati malo zasluga za prolazak u finale. Sve smo napravili kako Pepe bismo izborili nastup u Rimu, a ~ak smo ih do- Gvardiola bro stisnuli s igra~em manje. Moram priznati da su me doma}ini malo razo~arali, o~ekivao sam ve}i njihov pritisak s igra~em vi{e." Gvardiola nagla{ava da su njegovi fudbaleri pokazali snagu, karakter i hrabrost, {to im se u posljednjim trenucima utakmice i isplatilo. Napa{}emo "Niko sada nije sre}niji od mene. Man~ester Sre}an sam zbog Inijeste jer je on simbol Bar- u finalu

selone i na~ina na koji mi igramo. Ponekad ga kritikuju {to previ{e dodaje i {to ~e{}e ne trese mre`e, ali mislim da to vi{e nije potrebno. Sada je postigao najva`niji od svih golova", naglasio je Gvardiola i najavio ofanzivu u finalu protiv Man~estera 27. maja: "Man~ester je aktuelni prvak, imaju nevjerovatan tim s trenerom ~ije je iskustvo ogromno, ali mi smo Barselona. U finalu }emo ih napasti, da}emo im golove i oni to znaju."

govore}i, morao bih dobro da razmislim prije nego {to se sjetim nekog lo{ijeg su|enja. Ne preostaje mi ni{ta drugo nego da zaklju~im da bismo mi sada bili u finalu Lige {ampiona da je bilo pravde." Upitan {ta misli o reakcijama fudbalera ^elsija, prije svih Drogbe i Mihaela Balaka, Hidink je rekao da ih u potpunosti razumije: "U sklopu ovakve utakmice moraju da se jave i takva osje}anja. Ja im zahvaljujem {to ih imaju." Mnogi igra~i ^elsija tvrde kako je UEFA u~inila sve da bi sprije~ila drugo uzastopno englesko finale. Hidink, ipak, nije ^ak {est penala Norve`anin nam nije dosudio pred 40.000 ljudi, ka`e Teri

oti{ao tako daleko: "Zavjera je vrlo te{ka rije~. Ako i postoji, tako ne{to morate da doka`ete. Mnogo toga je re~eno i napisano o toj temi i prije utakmice, ali mogu da komentari{em samo ono {to sam vidio. Ne mogu da tvrdim da UEFA nije `eljela novo englesko finale." Finale Man~ester junajted - Barselona na programu je 27. maja na Olimpijskom stadionu u Rimu.

Ibrahimovi} ostaje

Posljednjih dana se u medijima sve ~e{}e provla~i informa ci ja da }e Zla tan Ibrahimovi} na ljeto napustiti Inter i pre}i u Real Madrid. I sam napada~ {vedske reprezentacije dolivao je ulje na vatru izja va ma ka ko je nje gov odlazak mogu}, ali njegov menad`er Mino Raiola tvrdi sasvim suprotno. "Zla tan s In te rom ima vrlo sna`nu relaciju. Ako je i postojao bilo kakav problem u tom

odnosu, uvjeravam vas da je on ve} rije{en. Mogu vam potvrditi da je vrlo sre}an u Interu i da `eli ostati u klubu", izjavio je Raiola i dodao: "Inter, kao i svaki drugi klub, ima predsjednika, sportskog direktora i trenera. Ibrahimovi} je samo igra~. Prema tome, ukoliko sutra u klub stigne ponuda za njegov transfer, na predsjedniku i klubu je odluka da li }e je pri hva ti ti. To ne za vi si od Zlatana."

8. 5. 2009. qfubl 49

Sport

Lige {ampiona

Vijesti

Londonu Norve`aninu prijetili smr}u

@estoki protesti poslije brojnih sudijskih gre{aka

Tv!ej!kb!Upn!If!ojoh Pwsf!cp!jt!qsb!~fo!kf!j{!Wf!mj!lf Csj!u b!o j!kf!qpe!qp!mj!d jk!t lpn qsb!u okpn! {cph! qsj!kf!u okj tns~v!lp!kf!kf!ep!cjp!pe!cj!kf!. toji!ob!wj!kb!•b!_fm!tj!kb/![cph {b!csj!ov!uptuj!{b!okf!hp!wv!cf{!. ckf!e optu-! qp!mj!d j!kb! hb! kf tnkft!uj!mb!v!esv!hj!ip!ufm-!b!lb!. toj!kf!kf!ps!hbo!{j!pwb!op!ubk!op qsf!c b!d j!w b!o kf!v!Ops!w f!| lv/ Ops!wf!|lb!qp!mj!dj!kb!kf!tb!pq!|uj!mb eb!kf!If!ojoh!tuj!hbp!v!Ptmpb!jo!tqf!lup!sj!tv!ob!kb!wj!mj!eb!~f jt!usb!aj!uj!twf!qsj!kf!uokf!vqv!~f!of ops!wf!|lpn!tv!ej!kj-!qp!tf!cop pof!qpt!ubw!mkf!of!ob!Jo!ufs!ofu/

Penal nad Drogbom bio ~ist kao suza

Bosingva: Hening je bio kupljen! Uf!|lp!kf!qsf!csp!kb!uj!twf!sfb!ldj!kf!phps!•f!okb!tv!}f!okfn!ops!wf!|lph!bs!cj!usb!Up!nb!If!ojo!hb!v!sf!ep!wj!nb _fm!tj!kb!ob!lpo!fmj!nj!ob!dj!kf!pe!Cbs!tf!mp!of/!Jqbl-!•j!oj!tf!eb!kf!Qps!uv!hb!mbd!Ap!{f!Cp!tjo!hwb!cjp!obk!af|!~j!v!lsj!uj!lb!nb/ #Tv!ej!kb!kf!cjp!lv!qmkfo/!Of!{obn!{b!qsb!wp!eb!mj!kf!up!cjp!tv!ej!kb!jmj!mp!qpw"!Of!nbn!sj!kf!•j!lp!kj!nb!cji!pqj!tbp uph!•p!wkf!lb!ob!uf!sf!ov!lp!kj!kf!wp!ejp!vub!lnj!dv#-!sf!lbp!kf!Cp!tjo!hwb!j!ep!ebp; #Twj!tnp!kb!lp!uv!aoj-!bmj!np!sb!np!wj!tp!lp!eb!v{!ej!hof!np!hmb!wf/!P!Cbs!tf!mp!oj!opn!hp!mv!of!nbn!|ub!eb!lb!. afn-!tv!ej!kb!obn!oj!kf!ep!tv!ejp!of!lp!mj!lp!kf!eb!ob!ft!uf!sb!db!j!up!kf!pemv!•j!mp/!Ubk!If!ojoh!wj!|f!oj!lb!eb!of!cj!tnjp eb!v{nf!qj!|ub!mklv!v!sv!lf/#

Kri`anac slomio palac Fudbaler ruskog Zenita i hrvatske reprezentacije Ivica Kri`anac (30) slomio je palac na nozi, te ne}e konkurisa ti za uta kmi cu sa Ukrajinom 6. juna u Zagrebu. Iskusni {toper povrijedio se na treningu prilikom jednog {uta, a nakon ljekarskih pregleda ustanovljen je lom palca. Kri`anac bi danas trebao da doputuje u Zagreb, gdje }e mu biti stavljen gips i gdje }e zapo~eti s procesom rehabilitacije. U ovom trenutku nije poznato koliko }e odsustvovati s terena.

Novi golovi Ronalda Lu is Na za rio de Li ma Ronaldo (32) ne prestaje da trese mre`e u dresu Korintijansa. Biv {i naj bo lji fu dba ler svijeta postigao je oba gola u po bje di pro tiv Atle ti ko Paranaensea (2:0) i odveo klub iz Sao Pa ula u ~et vrtfinale brazilskog Kupa. Atletiko je u prvom me~u sla vio sa 3:2. Ko rin ti jans }e se u ~etvrtfinalu sastati s pobjednikom me~a Fluminense - Gojas. Bra zil skom ve te ra nu to su bili prvi golovi u Kupu, a do sada je u dresu Korintijansa ukupno 10 puta zatresao mre`u protivni~kog golmana.

Pike: Igrao sam rukom

Nakon polufinalne utakmice Lige {am pi ona izme |u ^el si ja i Barselone @erar Pike je priznao da je igrao rukom u svom {esnaestercu. "Sudija je mogao da dosudi penal za doma}ine. Iskreno, lopta me pogodila u ruku, iako zaista nisam htio da igram rukom. Sudija je u toj situaciji imao mogu}nost izbora, bilo je to njegovo slobodno uvjerenje. Nije dosudio jedanaesterac i ta njegova Ponekad su odluke arbitara pogre{ne, ali takav je fudbal

odluka mora da se po{tuje. Ponekad su odluke arbitara pogre{ne, ali takav je fudbal. Sre}an sam {to smo izborili plasman u finale. Na ostale stvari ionako ne mo`emo da uti~emo", rekao je dvadesetdvogodi{nji {toper Barselone. Igra~i ^elsija su jo{ na terenu bili

vidno ogor~eni zbog su|enja Norve`anina Toma Heninga, smatraju}i da je ovaj morao zapravo da dosudi ~ak {est jedanaesterca. Me|utim, Pike se vi{e bavio svojom ekipom, a muku Engleza ostavio je njima. "Bilo bi te{ko o~ekivati da u dvije utakmice ne postignemo nijedan pogodak. To se ekipi kao {to je na{a te{ko mo`e da dogodi, iako smo od 66. minuta, nakon isklju~enja Abidala, igrali sa desetoricom igra~a. Istina je da smo mre`u doma}ina zatresili u posljednji ~as, u zadnjoj minuti, ali najva`nije je da smo postigli gol. Ne mogu da opi{em koliko sam sre}an zbog toga", dodao je Pike. Defanzivac "Barse" }e tako u finalu igrati protiv svog biv{eg tima Man~ester junajteda. "Bi}e to posebna utakmica, naro~ito za mene. Proveo sam tri dobre sezone u Man~esteru. Bilo je to lijepo iskustvo. Vidje}emo kako }e biti u Rimu, a sada `elim da proslavim ulazak u finale", kazao je Pike.

50

Sport

qfubl!8. 5. 2009.

Miroslav Bla`evi} odbacio mogu}nost preuzimanja reprezentacije Srbije

Zavr{i}u karijeru na klupi BiH

Najva`nije je da uspijem sa BiH i sve {pekulacije oko odlaska okon~ao bih rije~ima da }u umrijeti na klupi reprezentacije BiH, rekao Bla`evi} Vedran RADENOVI]

Zavr{i}u karijeru kao izbornik reprezentacije Bosne i Hercegovine i to je kraj kada je rije~ o bavljenju ovim poslom, rekao je ju~e Miroslav - ]iro Bla`e vi}, se le ktor naj bo ljeg ti ma na {e zemlje. Naime, hrvatski mediji objavili su da su ~elnici Fudbalskog saveza Srbije izrazili `elji da "trener svih trenera" preuzme "orlove" po zavr{etku Svjetskog prvenstva, koje }e se 2010. godine odr`ati u Ju`noj Africi. Ugovor sada{njem prvom strategu Srbije Radomiru Anti}u isti~e po zavr{etku Svjetskog prvenstva, kada }e se najvjerovatnije vratiti u [paniju, gdje je ranije uspje {no vo dio ne ko li ko klu bo va, uklju~uju}i Real Madrid i Barselonu, dok je sa Atletikom iz Madrida osvojio i titulu prvaka. "Velika mi je ~ast {to su za moje usluge zainteresirani u svim krajevima nekada{nje Jugoslavije. To je znak da sam svuda dobrodo{ao i priznanje za moj trenerski posao, ali realno govore}i te{ko da }e do}i do realizacije mog odlaska na klupu Srbije. Ja sam sa svojim `ivotnim godinama ve} u 'suda~koj nadoknadi' i te{ko je predvi|ati bilo kakve anga`mane za godinu, dvije ili vi{e", istakao je Bla`evi}. Iako mu laskaju ponude selektor na{eg

tima nagla{ava da mu je trenutno najva`nija reprezentacija BiH s kojom je na dobrom pu tu da os tva ri is to rij ski us pjeh plasman na Svjetsko prvenstvo. "Najva`nije je da uspijem sa BiH. Za relativno kratko vrijeme u BiH sam napravio dos ta po sla. Re zul ta ti ma u do sa da{ njem dijelu kvalifikacija za SP obradovao sam brojne Bosance i Hercegovce, ujedinio sam dr`a vu, a po nu da iz Beo gra da otvara mi mogu}nost da ujedinim i Jugoslaviju", kazao je Bla`evi}. Osim Anti}a, odlazak nakon SP u Ju`noj Africi najavio je i aktuelni selektor Hrvat ske Sla ven Bi li}. S ob zi rom da je Velika mi je ~ast {to su za moje usluge zainteresirani u svim krajevima nekada{nje Jugoslavije, ka`e Bla`evi}

Bla`evi} kao selektor "vatrenih" 1998. godine na Mundijalu u Francuskoj bio bronzani, nije isklju~ena mogu}nost da ponovo dobije i ponudu za klupu Hrvatske. "Ne postoji mogu}nost ni da pono vo peu zmem hrvat sku re pre zen ta ci ju. Nagla{avam, svoj posao izbornika zavr{i}u na klupi BiH i to je kraj, a ako mi po|e za rukom da se plasiramo na SP, onda }e to biti odli~na stvar. Zavr{io bih sa {pekulacijama i re}i }u da }u umrijeti na klupi reprezentacije BiH", dodao je Bla`evi}. Popularni ]iro ju~e je potvrdio da jo{ nema informaciju da li su Austrijanci poslali i zvani~nu pisanu ponudu u N/FS BiH za odigravanje prijateljske utakmice 12. avgusta u Be~u.

Magat `eli i Misimovi}a

Demir Hoti}: Nema kalkulacija, samo pobjeda V. RADENOVI]

Nisam od onih trenera koji kalkuli{u uo~i utakmice. U subutu u vje~itom derbiju protiv Sarajeva `elim pobjedu, rekao je Demir Hoti}, trener @eljezni~ara. Stru~ni {tab "plavih" u duelu sa "bordo" timom najvjerovatnije ne}e mo}i ra~unati na povrije|ene Damira Rov~anina i Igora Radovanovi}a, dok su svi ostali fudbaleri spremni. "Naravno da u derbiju `elimo napraviti {to bolji posao. Igra~i su toga svjesni. Motiva ne nedaostaje, a tim prije {to igramo na doma}em terenu. Nisam od onih koji bi se unaprijed zadovoljili remijem. Samo pobjeda nas interesuje i potrudi}emo se da pru`imo igru koja }e nas odvesti do trijumfa", rekao je Hoti}. Najja~i adut tima iz "Doline }upova" u susretu 27. kola Premijer lige BiH svakako }e biti povratnik i nekada{nji bh. repre zen ta ti vac Mir sad Be {li ja. Naj bo lji igra~ "@elje", kojem }e ovo biti ~etvrti derbi, a u prethodna tri je slavio, potpuno se opo ra vio od po vre de {to }e si gur no uni je ti do da tnu do zu sa mo po uz da nja u ekipi. Svi Hoti}evi puleni derbi vide kao odli~nu priliku da se iskupe navija~ima

FOTO NN

Njema~ki mediji {pekuli{u ka ko bi Fe liks Ma gat, aktuelni trener Volfsburga, nakon definitivne potvrde da od kraja sezone preuzima [alke, sa sobom u Gelzenkirhen mogao povesti i Zvjez da na Mi si mo vi }a. Na kon {to je dan na kon Magatovog potpisivanja za [alke, objavljeno je da bi ovaj stru~njak rado u svoj novi klub poveo na{eg napa da ~a Edi na D`e ku, od brandbenog igra~a Marsela [afera i veznjaka Sa{u Rihtera, internet portal "transfermarkt.de" objavio je da je na listi `elja i Misimovi}. S obzirom da bh. interna ci ona lac tre nu tno ju ri rekord Andreasa Hercoga za najboljeg asistenta Bundes lige i nedostaju mu jo{ dvije asistencije, sigurno je da }e Magat u~initi sve kako bi ga doveo u svoj novi klub. Obe{te}enje za Misimovi}a prema neslu`benim informacijama kre}e se od osam do 11 miliona eura. V.R.

Miroslav Bla`evi}: Ve} sam u "suda~koj nadoknadi" FOTO NN

Spreman za derbi: Mirsad Be{lija

za dosta lo{u sezonu, te treba o~ekivati ofanzivnu igru. Zbog povreda Utakmica @eljezni~ar - Saupitan nastup rajevo igra se u subotu sa po~etkom u 17 Damira sati, a cijena ulazinica ko{ta}e 7 KM za Rov~anina ju`nu tribinu, 10 za istok i 15 za sjever. i Igora Radovanovi}a Ulaz za zapadnu tribinu iznosi 30 KM.

Sport

8. 5. 2009. qfubl

Sve spremno za Otvoreno prvenstvo BiH u raftingu

Generalka za SP FOTO V. STOJAKOVI]

O~ekuje se vi{e od 25 timova na Vrbasu

Maja PREDRAGOVI]

Otvoreno prvenstvo BiH u raftingu bi}e odr`ano u subotu i nedjelju na rijeci Vrbas i bi}e posljednja proba uo~i Svjetskog prvenstva u ~iji je doma}in BiH. "Tempirali smo ovu trku uo~i SP, jer `elimo da uhodamo na{e timove, prije svega timove koji se ti~u logistike i transporta. [to se ti~e sportskog dijela, tu je sve jasno, jer smo bili organizatori Evropskog prvenstva, evro kupova... Ujedno radimo jednu od proba rasvjete u kanjonu

Tijesno, a testove }emo imati svako ve~e nakon OP", rekao je Aleksandar Pastir, direktor SP, ~iji je organizator Rafting klub Kanjon. OP BiH }e ujedno biti druga od ~etiri trke Lige BiH. U prvoj, koja je vo`ena na rijeci ]ehotini u Fo~i, ekipa Vrbasa je sla vi la is pred Ka njo na i Una Akvarijusa. U subotu je od 10 do 13 ~asova na programu sprint i head to head na stazi Bijeli buk, a od 16 do 19 ~asova slalom u kanjonu Tijesno. Drugog dana takmi~enja bi}e vo`en spust od Bijelog potoka do Karanovca, a start je u 10 ~aso-

va. Tokom OP bi}e djelimi~na obustava saobra}aja, odnosno vozila }e se kretati jednom kolovoznom trakom. "O~ekujemo nastup vi{e od 25 timoDanas na va. Osim ekipa iz BiH dolaze mu{ke i Tari proba `enske reprezentacije Srbije i Japana. Dologisti~kih }i }e Ma|ari i Slovenci, ali i ostali koji treniraju na Vrbasu. Njima su bitni treninzi i timova priprema za SP, ali nama je trka va`na jer }e pobjednik Bosnu i Hercegovinu predstavljati na narednim velikim takmi~enjima", rekao je Pastir. Pastir je istako da je, {to se ti~e organizacije, Svjetsko prvenstvo, koje

"M:tel" generalni sponzor Lpn!qb!oj!kb!#N;ufm#!~f!cj!uj!hf!of!. sbm!oj!tqpo!{ps!TQ-!bmj!j!PQ!CjI/ #[b!ep!wpmk!tuwp! obn! kf! |up! obt!ubw!mkb!. np!tb!sb!eokv-!qswfo!tuwf!op!{b!up!|up!tf sb!ej!p!lmv!cv!lp!kj!tf!tubm!op!sb!{wj!kb/!Lb!. lp!cj!v•f!toj!dj!jnb!mj!|up!lwb!mj!uf!uoj!kv!lp!. nv!oj!lb!dj!kv! (N;ufm(! kf! pcf!{cj!kf!ejp! plp 291! np!cjm!oji! uf!mf!gp!ob-! WQO! nsf!av! {b v•f!toj!lf!lb!lp!cj!lp!nv!oj!dj!sb!mj!cft!qmb!. uop-!bmj!j!tmb!uj!TNT!qp!sv!lf-!|up!kf!op!wj!. ufu/! Ub!lp!}f-! pcf!{cj!kf!ej!mj! tnp! xjsf!mftt BE!TM!v!Qsft.dfo!usv!v!Nv!{j!•lpn!qb!wj!. mkp!ov-!v!ip!uf!mv!#Cp!tob#!j!Sbg!ujoh!lmv!cv Lb!okpo/!V!dj!mkv!|up!cp!mkf!lp!nv!oj!lb!dj!kf v!Qsft.dfo!usv!~f!cj!uj!qpt!ubw!mkf!op!ef!tfu sb!•v!ob!sb!j!qsjo!uf!sb#-!sf!lmb!kf!Bjeb!Ib!mj!. mp!wj~-!qps!uqb!spm!#N;uf!mb#/! Qbt!ujs! tf! {b!iwb!mjp! #N;uf!mv#! ob! tb!sb!. eokj!j!ep!ebp; #Cf{! okj!ip!wf! qp!es|lf! TQ! of! cj! np!. hmp!eb!tf!pesaj!ob!pwpn!oj!wpv/# je na programu od 17. do 24. maja na rijekama Vrbas i Tara, ve} po~elo. "Zavr{eni su gr|evinski radovi. Preostalo je ure|enje staza, ali sve }e biti spremno za SP. Danas }emo na Tari imati generalnu probu logisti~kih timova, a zatim se vra}amo u Banjaluku. Tako|e, u toku je obuka timova za transport, do~ek gostiju i reprezentacija...", rekao je Pastir. Sino} je u BiH stigla reprezentacija Venecuele, koja }e u~estvovati na SP, a danas se o~ekuje dolazak timova Velike Britanije i Rusije. Odranije na bh. rijekama treniraju Ma|ari, Slovenci i Japanci.

Vijesti Otkaz Janevskom Makedonac ^edomir Janevski nije vi{e trener Crvene zvezde, nezvani~no saznaje B92. "Kap koja je prelila ~a{u" definitivno je bio poraz u polufinalu Kupa od Sevojna. Podsjetimo, samo jedan dan prije odlaska Den Tane s mjesta predsjednika gotovo svi beogradski mediji izvijestili su pozivaju}i se na svoje izvore da je Janevski smijenjen, ali se kasnije ispostavilo da je prijedlog Tanasijevi}a odbijen. Umjesto Janevskog oti{ao je prvi ~ovjek kluba i UO, a ostanak Makedonca sportski direktor Ilija Ivi} obrazlo`io je rije~ima da promjena trenera {est kola prije kraja i pred polufinale Kupa ne bi donijela ni{ta. Sada kada je jasno da od trofeja u najte`oj godini kluba u istoriji nema ni{ta, po svemu sude}i gotova je i epizoda ^edomira Janevskog.

Novi golovi Ronalda Ronaldo (32) ne prestaje da trese mre`e u dresu Korintijansa. Biv{i najbolji fudbaler svijeta postigao je oba gola u pobje di pro tiv Atle ti ko Pa ra na en sea (2:0) i odveo klub iz Sao Paula u ~etvrtfinale brazilskog Kupa. Atletiko je u prvom me~u slavio sa 3:2. Brazilskom veteranu to su bili prvi golovi u Kupu, a do sada je u dresu Korintijansa ukupno 10 puta zatresao mre`u protivni~kiog golmana.

Sun~ano i toplo V!Cp!toj!j!Ifs!df!hp!wj!oj qsf!w mb!e b!w b!~ f! ! tvo!• b!. op! j! up!q mp! wsj!kf!n f-! v{ nb!m v! ep! vnkf!s f!o v pcmb!•optu/! Wkf!u bs! tmbc! ep! vnkf!. sfo-!vhmb!wopn!{b!qb!eoj j! kv!hp!{b!qb!eoj/! Kv!ubs!okb ufn!q f!s b!u v!s b! pe! 8! ep 24-! ob! kv!h v! {f!n mkf! ep 27-! b! obk!w j!| b! eof!w ob pe! 32! ep! 39! tuf!q f!o j Dfm!{j!kv!tp!wji/

Afmklp!LPQBOKB!

BIHA]

ejsflups!OJHE!#EOO#

BANJALUKA

Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^ hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!

BIJELJINA ZENICA

Subota Nby/ Njo/

Nedjelja Nby/ Njo/

,3:pD ,24pD

Ponedjeljak Nby/ Njo/

,41pD ,25pD

SARAJEVO

LIVNO

,37pD ,24pD Sarajevo

+23oC

Banjaluka

+28oC

Bijeljina

+27oC

Biha}

+25oC

Livno

+22oC

Mostar

+26oC

Zenica

+25oC

Trebinje

+25oC

MOSTAR

TREBINJE

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH

Uz relativno povoljne biometeorolo{ke prilike ve}ina stanovni{tva }e biti boljeg

raspolo`enja, a hroni~ni bolesnici i meteoropati ne}e imati izra`enijih tegoba.

51

Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-! Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-! Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-! Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-! Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof*-! Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-! Csbolp!UPNJ^!)qpnp~ojl!vsfeojlb!nbhb{job*-! Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-! Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-! Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*Boesfb!CBTBSB!)lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-! Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-! Hpsbob!KBLPWMKFWJ^ )bhfodjkf*Hpsbo!LBSB^ )tqpsu*Jwbob!QJMJQPWJ^ )ufioj•lb*-! Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-! [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/

J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/ Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!oo`nbslfujoh@ufmflmjl/ofu
sport Porodica Doki} rasuta na ~etiri strane svijeta

Ocu poznate teniserke odre|en jednomjese~ni pritvor

Damir Doki} iza re{etaka

amiru Doki}u, ocu teniserke Jelene Doki}, odre|en je pritvor od 30 dana, rekao je ju~e Branislav Raki~evi}, istra`ni sudija Op{tinskog suda u Rumi. Doki} je na saslu{anje kod istra`nog sudije doveden u srijedu uve~e oko 22 ~asa, ali je zbog njegovog zahtjeva da dobije branioca saslu{anje odlo`eno za dan kasnije. Sudija Raki~evi} je pritvor odredio zbog procjene da Doki} predstavlja opasnost. Do ki} je uha p{en u sri je du na svom ima nju u Vrdniku zbog prijetnji australijskoj ambasadorki Kler Birgin. Kako je rekao ministar unutra{njih poslova Srbije Ivica Da~i}, obaveza policije je da za{titi sva diplomatsko-konzularna predstani{tva u zemlji. Policija je Doki}a privela zbog sumnje da je izvr{io krivi~no djelo ugro`avanje bezbjednosti i nedozvoljeno dr`anje oru`ja i eksplozivnih materijala. Doki} je putem izjava za dnevne listove prijetio ambasadorki Austarlije da }e je ubiti zoljom usred Beograda, ukoliko ne reaguje na izmi{ljen intervju u australijskim novinama. "Australijancima sam rekao da }u ubiti njihovu ambasadorku u Srbiji ako ne prona|u i ne kazne ~ovjeka koji izmi{lja i {iri la`i, o Jeleni i meni. Ja sam veteran iz rata sa usta{ama, imam dosta oru`ja. Znam da }e me srpska policija uhapsiti, ali se ne pla{im. Ove prijetnje su

D

Nije se opirao hap{enju: Damir Doki}

jedini izlaz da toj novinarskoj gamadi iz Australije stanem nakraj. Uni{tili su mi porodicu koja se rasula na ~etiri strane svijeta. Ako im je problem {to sam `iv, neka do|u po mene. Ovdje sam u Vrdniku, neka do|u i uzmu moju glavu", govorio je Doki} i dodao da je Jelena u razgovoru s njenim bratom Savom potvrdila kako nije izjavila da ju je otac zlostavljao i tukao. Policija je na Doki}evo imanje do{la u srijedu poslijepodne, a tokom pretresa u njegovoj ku}i na|eno je sedam lova~kih pu{aka i pi{tolj bereta u legalnom posjedu, dvije bombe i 20 metaka kalibra 357 u ilegalnom posjedu. Kako je istakla radnica na Doki}evom imanju, policijski pretres je trajao nekoliko ~asova. Ona ka`e da se Doki} nije opirao i da se ponudio i sam da donese oru`je koje posjeduje, kao i papire, ali je policija rekla da }e sami donijeti oru`je, a od njega su samo tra`ili da im ka`e gdje se nalazi. Kako je rekla radnica, policija je pretresla sve objekte, podrume, kazane, a Doki} je, nakon toga, odveden u policiju.

Tvrdi da nije zlostavljao k}erku Jelenu

Doki} prijetio ambasadorki Austaralije da }e je ubiti zoljom usred Beograda

Bing gradona~elnik Detroita Dejvid Bing, koji je izabran me|u najboljih 50 ko{arka{a NBA lige svih vremena zbog svo jih nas tu pa u De tro it Pistonsima od 1966. do 1975. godine, izabran je za novog gradona~elnika grada u kojem je stekao svjetsku slavu.

Ovaj sedmostruki u~esnik utakmice "Svih zvijezda" najja~e ko{arka{ke lige svijeta, koji je tokom karijere odigrao i dvije sezone za Va{ington Vizardse, te jednu za Bos ton Sel ti kse, pos ti gao je 18.327 po ena, imao 3.420 sko ko va i

U njegovoj ku}i na|eno sedam lova~kih pu{aka, pi{tolj bereta, dvije bombe i 20 metaka kalibra 357

5.397 asistencija. Stoga je izabran u tamo{nju ko{arka{ku "Ku }u sla vnih", a zbog igra ~kih i dru{tvenih aktivnosti popularnost mu je po mo gla da ga grad De tro it iza be re za svog novog gradona~elnika.

Pjeva~ice nakon poro|aja

Soja

Mame koje su i dalje atraktivne

Ipak nije tako zdrava namirnica

strane 2 i 3

strana 8

"An|eli i demoni", film po romanu kontroverznog Dena Brauna

Davor PAVLOVI]

im koji je radio na filmu "Da Vin~ijev kod" ponovo se vra}a s dugo is~ekivanim filmom "An|eli i demoni", koji je tako|e snimljen prema bestseleru Dena Brauna. Tom Henks ponovo igra ulogu Roberta Langdona, simbologa s Harvarda, a Ron Hauard je ponovo sjeo u re`isersku stolicu, dok se u producentskom timu pojavljuju Brajn Grejzer, Ron Hauard i D`on Kali. Scenario su napisali prepoznatljivi Akiva Goldsman i Dejvid Kep. Film svjetsku premijeru ima 13. maja u nekoliko zemalja svijeta, a u isto vrijeme po~e}e sa prikazivanjem i u doma}im bioskopima. Tek dva dana kasnije po~inje sa prikazivanjem u Americi.

Nova borba T Iluminata i Katoli~ke crkve

NASTAVAK NA STRANI 4

2

qfubl!8. 5. 2009.

Brojne pjeva~ice su uspje{no vratile izgled koji su imale i prije poro|aja Po mnogima najljep{a Novosa|anka, pop pjeva~ica Nata{a Bekvalac, u rekordnom roku postala jedna od najljep{ih mama

Mame koje su i dalje atraktivne Dragan SLADOJEVI]

rojne pjeva~ice u zemljama u regionu, koje su nedavno mikrofone zamijenile pelenama i dojenjem, vratile su se u formu i maj~instvo im nije smeta lo da vra te do bar fi zi ~ki izgled, na kojim bi im pozavidjele mnoge djevojke. Kada su se ponovo vratile pjevanju, mamile su uzdahe mnogih mu{karaca. Neke od njih su, da bi vratile izgled po kojem ih pamtimo, koristile poznati recept: gimnastiku, dijetu, ali nerijetko i "no`". Rijetke se pravdaju da je posrijedi majka priroda, te da su liniju vratile samo zahvaljuju}i njoj. Mina Kosti}: Nasljednica Anastasija od prije nekoliko mjeseci centar je svijeta pje va ~i ci Mi ni Kos ti}. K}er ki ca zvi jez de folk muzike je mnogo promijenila u Mininom `ivotu i njenim ustaljenim navikama. Me|utim, nije promijenila njen izgled, jer Mina Kosti} i dalje izgleda, kako ka`e jedna njena pjesma, kao "Seksi robot". Pjeva~ica ka`e da nije navikla da je neisfenirana i da ne ode na trening, te da joj sve to ne dos ta je. Ipak, nje na fi gu ra i da lje je atraktivna i privla~i pripadnike ja~eg pola. Je le na Kar le u{a: Ako slu ~aj no niste ~itali `utu {tampu, propustili ste da je Jelena Karleu{a prije nekoliko mjeseci postala majka. Me|utim, to sigurno niste mogli za klju ~i ti po nje nom iz gle du. "Ma la od skandala" se u rekordnom roku vratila pred publiku, a ni sama ne vjeruje kako joj je uspjelo da zasija na isti na~in kako je sijala pri je ne go {to je os ta la u dru gom sta nju. Iako je car skim re zom na svi jet do ni je la zdravu djevoj~icu, kojoj je dala ime Atina, iz gle dom je po no vo za blis ta la, ta ko da njen mu`, fudbaler Du{ko To{i}, ima jo{ vi{e razloga za zadovoljstvo. Zadovoljni su i fanovi JK, koji joj pu tem broj nih fo ru ma oda ju pri zna nje zbog figure koju je ponovo dovela do savr{enstva. Kako pi{u srbijanski mediji, bra~ni par Karleu{a - To{i} ponovo bi tre bao da do bi je pri no vu, ali niko ne smunja da }e nakon toga Karleu{a opet biti jedna od najseksepilnijih pjeva~ica na na{im prostorima. Vesna i Anabela \ogani: Poput To{i}a, sre}e imaju i popularna bra}a \ogani, vo|e srbijanskih grupa "\ogani" i "Fanki D`i". To se posebno odnosi na \oleta, kojem je prva supruga Sla|a Deliba{i} nedavno nakon poro|aja izgledala kao "no va". Za tim se o`e nio Vesnom, koja je, tako|e, nakon poro|aja, uspjela ponovo pos ta ti je dna od seks ikona doma} estrade. "Tata, treba da ~asti{, ni je u re du ra dost da se

B

Prema pisanju medija JK ~eka i drugu bebu

Pjeva~ice, da bi vratile izgled po kojem ih pamtimo, koristile poznati recept: gimnastiku, dijetu, ali nerijetko i "no`". Rijetke se pravdaju da je posrijedi majka priroda, te da su liniju vratile samo zahvaljuju}i njoj Vesna \ogani se nakon poroda ponovo uhvatila mikrofona

krije...", stihovi su koje je Vesna otpjevala u poodmakloj trudno}i, a na kraju se i ispostavilo da je bila u pravu. Tandem pop grupe "\ogani" se ubrzo nakon Vesninog poro|aja vratio na scenu, a iz publike su se mogli ~uti komentari da Vesna izgleda bolje nego ikad. Ni {ta ma nje sre }e ni je imao ni \oletov brat Gagi, fron tmen gru pe "Fanki D`i". Anabela, njegova supruga i pje va ~i ca gru pe, je nakon poro|aja postala jedna od najpo`eljnijih majki na doma}oj estradi, a novim hitovima i temperamentnim nastupima golica ma{tu mu {ke po pu la ci je. Me |u tim, Ga gi nije u`ivao mnogo, jer informacije koje dolaze iz Beograda ka`u da se slavni par razi{ao. Na ta {a Be kva lac: Po mno gi ma najljep{a Novosa|anka, pop pjeva~ica Nata{a Be kva lac, ta ko |e je u re kor dnom ro ku postala jedna od najljep{ih mama. Pjeva~ica se, na ra dost su pru ga, va ter po lis te Da ni la Iko di no vi }a i broj nih obo `a va la ca, brzo "oporavila" od poro|aja. Ana Koki}: Atraktivna plavu{a i folk pjeva~ica Ana Koki}, osim {to je nedavno postala mlada mama, prije izvjesnog vremena je i pro mo vi sa la pje smu pod na zi vom "Letnja {ema". Poslije vjen~anja i poro|aja, popularna plavu{a nije izgubila na atraktivnosti. Fotografi su se potrudili da je uslikaju sa stomakom kakve imaju "obi~ne" majke, {to im je i uspjelo, ali su bili razo~arani ve} nakon nekoliko mjeseci, vidjev{i da su se postporo|ajne masne naslage Koki}eve po~ele topiti. Sumnjamo da bi Koki}eva i da se to nije desilo bila razo~arana, jer je pjeva~ica nedavno za srbi jan ske ta blo ide do ka za la da ne ma

8. 5. 2009. qfubl

3

Ana Koki}

Mina Kosti} sa k}erkom Anastasijom

Amadeus otvara "Mjesec muzike" Po sedmi put se u gradu na Vrbasu odr`ava manifestacija "Mjesec muzike", a nju otvara ve~eras eminentni crnogorski kantautor Rambo Amadeus. Ulaz je 15 maraka Elma DUVNJAK, @eljko DERAJI]

Viki Miljkovi}

komplekse, izjaviv{i da bi u parku, pred o~ima prolaznika, dojila k}erkicu Ninu. Da li joj je "stezanje kai{a" pomoglo da zablista starim sjajem, te{ko je re}i, ali je sigurno da tome doprinose svakodnevne aktivnos ti, jer se ne da vno po no vo uhva ti la mikrofona. Viki Miljkovi}: Iako je trebalo da se album sa novim pjesmama folk pjeva~ice Viki Miljkovi} pojavi jo{ krajem pro{le godine, njime jo{ nije obradovala publiku, a kako se {u{ka po estradnim kuloarima, veliki povratak, poslije ~etvorogodi{nje pauze, samo {to nije nastupio. Balkanska Penelope Kruz, kako zovu Eminu Jahovi}, u `eludac ubacila balon i samim tim stalni osje}aj sitosti

Oni koji su vidjeli popularnu folkerku nakon {to je postala majka tvrde da ona ima istu liniju kao i prije poro|aja. Emina Jahovi}: Balkanska Penelope Kruz, kako zovu Eminu Jahovi}, porodi la se sre di nom pro {le go di ne car skim rezom u ameri~koj bolnici u Istanbulu, a na svijet je donijela dje~aka Jemana. Sve vrijeme poroda uz nju je bio njen suprug i otac dje te ta, po pu lar ni tur ski pje va~ Mus ta fa Sandal. Osim {to je rodila nasljednika Mustafi, pjeva~ica je u rekordnom roku ponovo vratila obline. Kako joj je to uspjelo, samo ona zna. Me|utim, prema pisanju turskih medija, da bi zadr`ala djevoja~ku liniju, pjeva~ica je u `eludac ubacila balon, uz pomo} kojeg je obezbije|en pritisak na zidove `eluca i samim tim stalni osje}aj sitosti. Zahvaljuju}i ovome, kako pi{u pojedini mediji, nije mogla da konzumira previ{e hrane.

Balkanska Penelopa Kruz je carskim rezom rodila Jemena

Svi jedva do~ekaju posljednji radni dan u sedmici da se predstoje}i vikend odmore, zabave i napune baterije. U Sarajevu }e biti pregr{t de{avanja, od predstava do koncerata. Svi oni koji u`ivaju u laganim notama pop pjesama, Svi oni koji u`ivaju imaju priliku u Klubu "Koloseum" veu laganim pop ~eras poslu{ati Sergeja ]etkovi}a, dok pjesmama, u Klubu u diskoteci "Aqua" u subotu gostuje "Koloseum" }e Nata{a Bekvalac. Oni koji naginju nave~eras mo}i rodnoj ili folk muzici, ve~eras i subotu poslu{ati Sergeja u restoranu "Bazeni" mogu slu{ati pje]etkovi}a va~a Dadu Polumentu. Za one koji su ipak za opu{tanje uz taktove klasi~ne muzike, prava poslastica je koncert Sarajevske filharmonije ve~eras sa po~etkom u 20 ~asova u Narodnom pozori{tu. Koncert pod dirigentskom palicom Julija Mari}a se odr`ava u sklopu manifestacije "Dani kantona". U subotu je u Narodnom pozori{tu, s po~etkom u 20 ~asova, predstava "Kaligula". U Kamernom teatru 55 ve~eras u isto vrijeme igra "Svjedok" u re`iji Mikija Trifunova. U subotu u ovom pozori{tu je predstava "Umri mu{ki", re`isera Admira Glamo~aka, koji i glumi u predstavi. Pored njega tu su jo{ i Tatjana [oji} i Senad Ba{i}. Ovog vikenda bi}e zabavno i u Banjaluci. "Kantri klub", kao i restoran "Jezero" organizuju za svoje goste muziku u`ivo. Po sedmi put se u gradu na Vrbasu odr`ava manifestacija "Mjesec muzike" u organizaciji "Hard rok radio kafea" i "Front stage promotions", a nju otvara ve~eras eminentni crnogorski kantautor Rambo Amadeus. Ulaz je 15 maraka. Ljubitelji bioskopa mogu pogledati film Sem Mendesa "Put oslobo|enja" s Leonardom di Kapriom i Kejt Vinslet, kao i "Nadzira~e", ekranizaciju stripa Alana Mura. Beogradskoj Beogradskoj publici }e se u subotu u publici }e se Domu sindikata predstaviti finski sastav u subotu u "Lenjingradski kauboji", poznat po Domu sindikata brojnim obradama svjetskih rok klasika, predstaviti finski uvrnutim frizurama i pola metra dugim sastav {picastim cipelama, a tako|e im je naj"Lenjingradski poznatiji finski re`iser Aki Kaurismaki kauboji" posvetio film. Iste ve~eri u "Beogradskoj areni" nastupi}e Dejvid Geta, autor velikih klupskih hitova poput "The World Is Mine", "Love is gone", "Money", "Tomorrow can wait"…, ina~e velikan Francuske, ali i svjetske DJ scene. U Zagrebu se u subotu od 21 ~as u klubu "Akvarijus" nastupiti Mar{al D`eferson, koji se naziva kumom haus muzike, a karijeru je zapo~eo kao producent u Universalovom studiju. Prvi je ubacio klavirsku dionicu u haus i prvi je producirao acid house single. Cijena ulaznice je 50 kuna prije pono}i, a 60 nakon pono}i.

4

qfubl!8. 5. 2009.

PROJEKTOR

NASTAVAK SA STRANE 1

Pi{e: Davor PAVLOVI]

"X Men Po~eci: Volverin", Gejvin Hud, 2009.

Hju D`ekmen u ulozi mutant modela Trilogija o mutantima po Marvelovom stripu "X Men" imala je velikog uspjeha kod gledaoca. Prvenstveno su ovi filmovi bili bazirani na raznolikosti likova, ali i vizualizaciji koje ne nedostaje ni u ~etvrtom nastavku, koji nas vra}a na sam po~etak de{avanja. Jedini lik koji je prepoznatljiv i oko kojeg se sve vrti je Volverin, kojeg glumi Hju D`ekmen dok su svi ostali promijenjeni. On i njegov brat su mutanti i nakon {to je Logan, koji kasnije postaje Volverin, ubio oca, postaju vrlo vezani, da bi ih na kraju prevelika "ljubav" i okrenula jednog protiv drugog. Tipi~no frojSve se de{ava dovskoj pozadini pri~e, ali lai~ki ispri~anoj, se u tipi~nom pridru`uje i eksperiment isfrustriranog geneholivudskom rala kojem je k}erka mutantica ubila `enu, a maniru da bi on `eli osvetu i kako sam ka`e u jednom trenutna kraju ku "osveta je najbolji motivator za mu{karca", kulminiralo kre}e u taj pohod. Sve se de{ava u tipi~nom s ne tako holivudskom maniru da bi na kraju kulminiraspektakularnim lo s ne tako spektakularnim trobojom Logana, trobojom njegovog brata Viktora i Dedpula. Sve skupa dosta predvidljivo i neoriginalno! Glavni junak Volverin ili, bolje re~eno, Hju D`ekmen, koji je pokazao da je kvalitetan glumac, u ovom filmu je vi{e seks simbol nego glumac. Njegova muskulatura s izljevom emocija, bilo ljubavi ili mr`nje, mnogo vi{e zaokupira kadar nego njegova karakterizacija i "uplivavanje" u samu pri~u koja nam ne odgovara ni na jedno pitanje koje smo postavili (Zbog ~ega mutanti ne stare? Kako su nastali?) Kao i scenario, tako je i sama re`ija bezidejna, a da nema rasko{nih specijalnih likova, vizualizacije i rasko{nog spektra razli~itih karaktera, koji su na`alost povr{no prikazani, film ne bi zaslu`io nimalo pa`nje. S druge strane, ovaj film ni ne `eli da pru`i ne{to vi{e od adrenalinske zabave i mu{kog hedonizma, tako da oni koji to tra`e jedini }e i u`ivati u filmu.

++

+++++!Sf!nfl.ekf!mp-!++++!Of!qsp!qvt!uj!uj-!+++!Qp!hmf!eb!uj ++!Qp!hmf!eb!uj!blp!ep!cj!kf!uf!lbs!uv!cft!qmb!uop-!+!Qmb!uj!uf!eb!of!hmf!eb!uf

Zvijezde spremaju nove hitove Brus Vilis nije prestar za akciju, a D`im Keri za igra~ke. Hju D`ekmen ganja duhove, a Kidman pjevanje. Ovo su ukratko opisi filmova na kojima spomenute zvijezde rade. Brus Vilis je pro{li mjesec napunio 54 godine, ali svejedno, uglavnom prima ponude za akcione uloge. U trileru "Inventory" trebalo bi da igra detektiva na traBen Stiler je producent, ali ne znamo da li }e i glumiti u filmu koji re`ira, humornoj drami "Help Me Spread Goodness"

gu ubice, a mo`da se pojavi i u "Redu", gdje bi glumio biv{eg agenta koji se mora suprotstaviti vrhunski opremljenom pla}eniku koji prijeti njemu i njegovoj djevojci. D`im Keri je novo ime na listi glumaca filma "The Beaver". Keri je usko~io na film da bi zamijenio Stiva Karela, a film se bavi proizvo|a~em igra~aka koji pos-

tane opsjednut rukom igra~ke koja mu postaje bliska poput nekog ljudskog bi}a. Nikol Kidman }e opet sara|ivati s Majklom Kaninghamom, piscem koji je napisao "oskarovske" "Sate". Ovaj put, Kaningham }e pisati scenario za biografiju pjeva~ice Dasti Springfild, a Kidman pro du ci ra film i se bi dodjeljuje glavnu ulogu Dasti. Istovremeno se sprema konkurentski projekat, u kojem }e istu pjeva~icu glumiti Kristin ^enovet, pa ~ekamo da vidimo ko }e prije dovr{iti film. Ben Stiler je producent, ali ne znamo da li }e i glumiti u filmu ko ji re `i ra, hu mor noj dra mi "Help Me Spread Goodness". Pri~a se bavi ~ika{kim bankarom kojeg prevare u nigerijskoj internetskoj podvali, a film je najavljen i kao anga`ovan komentar na situaciju u Africi. A Hju D`ekmen }e producirati i glumiti u "Ghostopolisu", adaptaciji stripa o tipu koji radi za vladinu posebnu jedinicu za borbu protiv "natprirodne imigracije".

Osim Toma Henksa u filmu jo{ igra pregr{t poznatih gluma~kih imena. Kamerlanga igra Ijan MekGregor, komandanta Rihtera igra Stelan Skarsgard dok Vitoriju Vetru igra Ajelet Zurer

Nakon {to otkrije dokaze o novoj pojavi drevnog tajnog bratstva poznatog kao Iluminati, najmo}nije podzemne organizacije svih vremena, Lan gdon je su o~en s opa snom pri je tnjom naj mrskijem neprijatelju ove organizacije, Katoli~koj crkvi. Film po~inje sa smr}u pape i po~etkom Konklave, procesa putem kojeg kardinali biraju novog papu. Me|u kardinalima nalaze se i preferiti, kardinali koji su ujedno i mogu}i nasljednici preminulog pape. Cijeli taj proces obavijen je velom tajni, a kardinali progla{enje ~ekaju u izolaciji, daleko od o~iju javnosti. Jedina komunikacija s vanjskim svijetom je dimni signal iz kapelice. Crni dim ozna~ava da nije postignut dvotre}inski konsenzus, dok bijeli ozna~ava da je izabran novi papa. Kamerlengo obna{a vrlo specifi~ne du`nosti unutar Vatikana. On je taj koji progla{ava smrt pape, te uni{tava papinski prsten svojim slu`be-

"Put oslobo|enja" ponovo spojio Leonarda di Kapria i Kejt Vinslet

nim pe~atom, poznatim kao Ribarski prsten. Do izbora novog pape Kamerlengo postaje aktivni poglavar dr`ave Vatikan. U filmu "An|eli i demoni" Iluminati kidnapuju preferite, te zaprijete ubistvom po jednog kardinala svaki sat, a cijela stvar kulminira bombom postavljenom unutar vatikanskih zidina. Otkriv{i kako sat na nezaustavljivoj vremenskoj bombi Iluminata nemilosrdno otkucava, Langdon odlazi u Rim, gdje se udru`uje s Vitorijom Vetrom, prekrasnom i pomalo tajan stve nom ita li jan skom nau ~ni com i za je dno kre}u u potjeru prepunu akcije kroz zape~a}ene kripte, opasne katakombe, napu{tene katedrale, sve do srca najstro`e ~uvane grobnice na svijetu. "Langdon u film ulazi s prili~no hladnim stavom prema Vatikanu zbog doga|aja koji su prethodili u filmu 'Da Vin~ijev kod'", komentari{e Tom Hen ks. "Na ra vno, on po sje du je ogro mno znanje o ustrojstvu crkve, njenim ritualima i nje-

Bijeg od

Pripremio: Davor PAVLOVI]

Najpopularniji "ljubavni par" je ponovo zajedno nakon filma "Titanik". Leonarda di Kapria i Kejt Vinslet je spojio re`iser i mu` navedene glumice Sem Mendes u filmu "Put oslobo|enja". Za ovu ulogu Kejt je osvojila "Zlatni globus", a film je kod kritike pobrao pozitivne ocjene. Premijeru je imao 15. decembra pro{le godine u Kaliforniji, da bi mjesec dana kasnije krenuo u distribuciju {irom svijeta. Od ove sedmice mo`emo da ga gledamo i u doma}im bioskopima. Iako je pozitivno ocijenjen, zarada mu u Americi nije bila visoka, samo 22,8 miliona dolara. Frenk i Ejpril Viler su oduvijek sebe do`ivljavali posebnim, druga~ijim i spremnim da `ive svoje `ivote vo|eni vi{im idealima. ^im su se uselili u svoju novu ku}u u ulici zvanoj "Put oslobo|enja", ponosno isti~u svoju razli~itost od u~malosti predgra|a koja ih okru`uje, te obe}aju sebi da nikada ne}e upasti u zamku dru{tvenih ograni~enja. Me|utim, uprkos svom {armu, privla~nosti i nepo{tovanju pravila, Vilerovi primje}uju da postaju upravo ono {to nisu o~ekivali. @ele}i promijeniti njihove sudbine, Ejpril smisli plan kako da po~nu ispo~etka, kako da

Za ovu ulogu Kejt je osvojila "Zlatni globus", a film je kod kritike pobrao pozitivne ocjene

napuste udoban `ivot u Konektikatu i otisnu se u uzbudljivo i nepoznato, u Pariz. Me|utim, nakon {to su ve} po~eli s provo|enjem plana, ovo dvoje krene u suprotnim smjerovima. Film "Put oslobo|enja" je adaptacija uticajnog romana Ri~arda Jetsa, koji je svijetlo dana ugledao davne 1961. godine, te je odmah po izlasku postao veliki hit. Glavnu rije~ u cijelom projektu vodio je "oskarovac" Sem Mendes, koji je legendarnom "Ameri~kom ljepotom" doka zao svo ju spo so bnost i vje {ti nu portretisanja komplikovanih porodi~nih odnosa. Glavnu `ensku ulogu dodijelio je svojoj supruzi Kejt Vinslet, a kako je Leonardo di Kaprio ve} pristao glumiti, svi na setu su jedva ~ekali vidjeti je li me|u njima jo{ aktivna ona legendarna "Titanik" hemija. Osim njih, u filmu jo{ igraju Majkl [enon, Keti Bejt, Taj Simkins i drugi. Kritika na internet stranici Rotten Tomatoes glasi da je film briljantno odglumljen i emocialno vrlo sna`an i da je privla~na adaptacija popularnog romana, a dobio je ocijenu od 68 odsto. Neprevisoka ocjena je zbog toga {to je film jednos ta vno pre du ga ~ak i pre vi {e melodramati~an.

8. 5. 2009. qfubl

5

2/!Y.Nfo! Psj!hjot; Xpm!wf!sj!of )311:*!

Tf!enj!•op;!%96/2N!! Vlv!qop;!%96/2N!! 3/!Hipt!ut!pg!Hjs!mgsj!fo!et! Qbtu!)311:*!! Tf!enj!•op;!%26/5N!! Vlv!qop;!%26/5N!! 4/!Pc!tft!tfe!)311:*!! Tf!enj!•op;!%23/2N!! Vlv!qop;!%57/:N!! 5/!28!Bhb!jo!)311:*!! Tf!enj!•op;!%7/47N!! Vlv!qop;!%59/6N!! 6/!Npo!tufst!wt! Bmj!fot!)311:*!! Tf!enj!•op;!%6/9N!! Vlv!qop;!%293N!! 7/!Uif!Tp!mp!jtu!)311:*!! Tf!enj!•op;!%6/76N!! Vlv!qop;!%29/3N!! 8/!Fbs!ui!)3118*!! Tf!enj!•op;!%5/45N!! Vlv!qop;!%33N!!

Snimanje u Vatikanu nije bilo dozvoljeno zbog tematike

noj istoriji, ali i nije ba{ dobrodo{ao. U su{tini, u Vatikanu se odvija borba za prevlast u obliku sabotiranja papinskih izbora, i uprkos vlastitom neugo dnom is kus tvu kada je ri je~ o crkvi, on je pra vi ~o vjek za spre ~a va nje ove ka tas tro fe", obja{njava Henks. Osim Toma Henksa u filmu jo{ igra pregr{t poznatih gluma~kih imena. Kamerlanga igra Ijan Mek Gre gor, ko man dan ta Ri hte ra igra Ste lan Skarsgard dok Vitoriju Vetru igra Ajelet Zurer. Snimanje je po~elo 4. juna pro{le godine u Rimu ispod la`ne statue Obeliska. U Vatikanu nije bi lo do zvo lje no zbog te ma ti ke, a Ka to li ~ka crkva se pobunila protiv filma isto kao i protiv "Da Vin~ijevog koda", ne znaju}i da mu time daje samo dobar marketing. Osim Vatikana mnogi katolici {irom svijeta pozivaju na bojkot filma iako se smatra da }e on biti jedan od najkomercijalnijih ove godine.

normalnog u~malog `ivota

9/!Ibo!obi!Npo!ub!ob;! Uif!Np!wjf!)311:*!! Tf!enj!•op;!%5/27N!! Vlv!qop;!%81/:N!! :/!!!!Gjh!iujoh!)311:*!! Tf!enj!•op;!%5/12N!! Vlv!qop;!%28/4N!! 21/!!!!Tub!uf!pg!Qmbz!)311:*!! Tf!enj!•op;!%4/83N!! Vlv!qop;!%41/:N!!

2/!Y.Nfo! Psj!hjot;! Xpm!wf!sj!of )311:*

Tf!enj!•op;!£7-769-:8: Vlv!qop;!£7-769-:8:! 3/!Ibo!obi!Npo!ub!ob; Uif!Np!wjf!)311:*! Tf!enj!•op;!£3-141-768 Vlv!qop;!£3-141-768! 4/!Tub!uf!pg!Qmbz!)311:*! Tf!enj!•op;!£:92-62: Vlv!qop;!£4-382-6:9! 5/!Hipt!ut!pg!Hjs!mgsj!fo!et! Qbtu!)311:*! Tf!enj!•op;!£:87-891 Vlv!qop;!£:87-891! 6/!28!Bhb!jo!)311:*! Tf!enj!•op;!£645-927 Vlv!qop;!£21-227-36:! 7/!Npo!tufst!wt!Bmj!fot!)311:*! Tf!enj!•op;!£63:-6:5 Vlv!qop;!£2:-68:-125! 8/!Gbtu!'!Gv!sjpvt!)311:*! Tf!enj!•op;!£566-669 Vlv!qop;!£23-:12-834! 9/!J!Mp!wf!Zpv-!Nbo!)311:*! Tf!enj!•op;!£469-641 Vlv!qop;!£4-342-1:8! :/!Jo!uif!Mp!pq!)311:*! Tf!enj!•op;!£325-718 Vlv!qop;!£2-596-632! 21/!Uif!Vojo!wj!ufe!)311:*! Tf!enj!•op;!£283-:84 Vlv!qop;!£84:-53:

6

qfubl!8. 5. 2009.

Budite oprezni s konzumiranjem

Ipak nije tako zdrava Stru~njaci tvrde da hrana od soje sni`ava nivo testosterona kod mu{karaca, spre~ava normalan rad {titnja~e, uzrokuje debljanje i naru{ava hormonalnu ravnote`u

D

Priredila: Jelena BABI]

onedavno je soja imala status superhrane, ali taj je status ozbiljno poljuljan najnovijim istra`ivanjima koja su pokazala da ostavlja ozbiljne posljedice na zdravlje. Stru~njaci tvrde da hrana od soje sni`ava nivo testosterona kod mu{karaca, spre~ava normalan rad {titnja~e, uzrokuje debljanje i naru{ava hormonalnu ravnote`u. Soja koja originalno poti~e iz Kine, u Evropu je stigla kao egzoti~na hrana, a danas se mo`e na}i svuda, od specijalizovanih prodavnica do supermarketa i restorana, a konzumira se u najrazli~itijim oblicima, od sojinog mlijeka do kola~a i {nicli od soje. ^ak 60 odsto sve hrane na tr`i{tu u sebi sadr`i odre|eni postotak soje. Godinama je bila na glasu kao

Aspirin u ~etrdesetima smanjuje rizik od raka Zdravi ljudi u ~etrdesetim godinama mogli bi smanjiti rizik od obolijevanja od raka u budu}nosti redovnim uzimanjem aspirina, zaklju~ili su nau~nici. Uzimanje aspirina 10 godina prije nego {to se rak uobi~ajeno po~inje javljati mo`e pove}ati djelovanje lijeka, stoji u zaklju~cima istra`ivanja obavljenog na vi{e od 50.0000 ljudi. Prija{nja istra`ivanja pokazala su da mu{karci i `ene koji piju aspirin imaju manje {anse da dobiju rak debelog crijeva, dojke i druge vrste tumora. Aspirin blokira u~inak COX enzima, proteina koji su okida~i upala i povezani su s mnogim vrstama raka. Aspirin svakodnevno piju mnogi pacijenti koji su do`ivjeli sr~ani udar u svrhu prevencije, a lanjsko istra`ivanje dokazalo je da zdravi mu{karci iznad 48 i `ene iznad 57 godina od juednog aspirina dnevno mogu imati samo koristi. Zadnje istra`ivanje proveli su nau~nici iz Centra za istra`ivanje raka Ujedinjenog Kraljevstva, a ispitali su sve dostupne podatke o aspirinu i prevenciji od raka. Redovno uzimanje aspirina u ~etrdesetim godinama mo`e pove}ati u~inak ovog lijeka na spre~avanje nastajanja raka. Uzimanje aspirina u toj dobi najbolje je vrijeme da se zaustavi mogu}nost da neka bolest preraste u rak. Me|utim, doktori ipak upozoravaju da nije pametno svakodnevno piti aspirine jer mogu uzrokovati ~ireve na `elucu i opasna krvarenja u crijevima. Ba{ zato {to se mogu}nost tih nuspojava znatno pove}ava nakon {ezdesete, najbolje je aspirin piti u ~etrdesetima. Ipak, svejedno ka`e da je jo{ prerano savjetovati ljudima da redovno piju aspirin u svrhu prevencije od raka. Potrebno je obaviti dalja istra`ivanja i bolje identifikovati ljude koji imaju ve}e {anse za obolijevanje od raka, a koji bi mogli imati koristi od ovog tretmana. J.B.

60 odsto sve hrane na tr`i{tu u sebi sadr`i odre|eni postotak soje

Ukusno, zdravo i besplatno J. BABI]

U svijetu postoji nekoliko hiljada samoniklih biljaka koje se mogu koristiti u prehrambene svrhe, a u posljednje vrijeme ove biljke se "vra}aju u modu", tako da ih slu`e i u skupim restoranima. Kod nas raste oko stotinak takvih biljaka, a mnoge od njih se jedu upravo u prolje}e. U dana{nje doba kada je masovno proizvedena hrana dostupna u svakoj prodavnici, upotreba jestivog samoniklog bilja u kuhinji skoro je potpuno iskorijenjena. Divlje biljke se da nas pre te `no koriste su{ene, za pripremanje ljekovitih ~ajeva ili sokova, ali njihova upotreba u kuhanim jelima ili salatama je bila i{~ezla. Tek posljednjih godina ove biljke ponovo mo`emo na}i u trgovinama ili restoranima. Najpoznatije jestive samonikle biljke na{ih krajeva su kopriva, masla~ak, divlje {paroge, divlje zelje i blitva, sljez, bazga, komora~, te divlji ili tzv. medvje|i luk. U prolje}e se za ishranu koristi nadzemni dio biljke, dakle listovi, ali kod nekih, kao {to je divlji luk, u

Kopriva sadr`i velike koli~ine C vitamina

prehrani se koristi i korijen biljke. Svje`e ubrane samonikle biljke u pore|enju s kultivisanim su mnogo bogatije hranjivim sastojcima, tako npr. mladi listovi medvje|eg luka sadr`e od 20-50 mg C vitamina i vitamina A i B, mangana, magnezijuma, `eljeza... Kopriva sadr`i velike koli~ine C vitamina, karotena, `eljeza, mangana, natrijuma, kalijuma, kalcijuma, dok komora~ sadr`i razna eteri~na ulja, {e}er, bjelan~evine, `eljezo, kalijum i kalcijum.

8. 5. 2009. qfubl

soje

namirnica

hrana koja "lije~i", poma`e ~ak i kod opakih bolesti poput raka, ja~a kosti i olak{ava tegobe menopauze. Prema posljednjim istra`ivanjima objavljenim u ~asopisu "Journal of Nutrition", soja u proizvodima za djecu mo`e uzrokovati probleme kod mu{ke djece. Istra`ivanje provedeno na Univerzitetu u Edinburgu, koje je posmatralo djelovanje sojinog mlijeka na mu{ku mlaU proizvodima za djecu mo`e uzrokovati probleme kod mu{ke djece

dun~ad majmuna, pokazalo je da je soja negativno uticala na nivo testosterona, izazvav{i zabrinutost za plodnost kod odraslih mu{karaca. Studije provedene u Japanu sugeri{u pak da velik unos hrane mo`e uticati na normalan rad {titnja~e, {to vodi do pove}anja te`ine, umora i problema s raspolo`enjem. "Ne smijete pretjerivati. Soja je zdrava u malim koli~inama, ali mo`e biti jako {tetna ako se konzumira u velikim koli~inama. Jedna mala porcija dnevno, oko 30 grama, idealna je mjera", upozorila je Marilin Glenvil, nutricionista i autor knjige "Nutritional Health Handbook For Women".

Recept za dugovje~nost Da je umjereno pijenje vina dobro za zdravlje ve} je odavno znano, a sada su nau~nici utvrdili i savr{en omjer - pola ~a{e dnevno za pet godina `ivota vi{e. Istra`ivanje holandskih nau~nika koji su prou~avali 1.400 ispitanika (ro|enih izme|u 1900. i 1920) tokom 40 godina pokazalo je da je umjerena konzumacija gotovo bilo kojeg alkohola povoljno uticala na produ`enje `ivotnog vijeka. U najve}oj mjeri to je produ`enje za ~ak ~etiri i po godine, zabilje`eno kod ispitanika koji su pili pola ~a{e vina dnevno, za razliku od ispitanika koji uop{e nisu konzumirali alkohol. Ve}e doze mogu tako|e djelovati blagotvorno. Ispitanici koji su dnevno pili dvije ~a{e vina ili dvije boce piva ili dva kratka `estoka pi}a dnevno tako|e su pokazali tendenciju da `ive du`e, ~ak dvije godine vi{e nego oni koji nisu pili alkohol. Kako bi utvrdili uticaj alkohola na trajanje `ivotnog vijeka, nau~nici s holandskog Uni ver zi te ta "Wage nin gen" prou~avali su kolika je koli~ina dnevne doze alkohola, koji je tip alkohola i tokom kojeg perioda su ispitanici konzumirali taj alkohol. Cilj je bio istra`iti u kojoj mjeri alkohol uti~e na rizik od smrti zbog kardiovaskularnih i sli~nih bolesti. Prou~avali su tako|e uticaj te`ine i dijeta te pu{enja. Ispitanici koji konzumiraju alkohol mogu to i dalje ~initi bez straha za svoj `ivot, ali umjereno. ^a{a ili dvije dnevno je maksimalna doza, a preporu~uje se vino. Velike koli~ine alkohola mogu izazvati nesre}e i te{ka oboljenja poput raka i ciroze jetre. Budu}i da konzumacija alkohola mo`e voditi u ovisnost, po~eti piti alkohol samo zato {to ima i pozitivnih zdravstvenih u~inaka nikako se ne preporu~uje.

Umjerena konzumacija alkohola pove}ava `ivotni vijek

Manikura pove}ava rizik od raka ko`e @ene koje redovno odlaze u kozmeti~ke salone na manikuru pove}avaju rizik od obolijevanja od raka ko`e, pokazalo je novo istra`ivanje. Ameri~ki doktori pozvonili su na uzbunu nakon {to su dvije `ene dobile tumor na rukama zbog izlo`enosti UV lampama, koje se koriste kod ugradnje umjetnih noktiju. UV lampe koriste se u ve}ini kozmeti~kih salona, a mogu se kupiti i za ku }nu upo tre bu. Me |u tim, stru~njaci se boje da visoke doze UV zraka, koje su opasniji oblik UV zra~enja, a koje proizvode te lampe, mogu o{tetiti }elije ko`e. Dermatolozi s univerziteta u Teksasu pozivaju da se detaljnije istra `i si gur nost UV lam pi za manikuru. Tako|e, upozoravaju da bi `ene koje redovno odlaze na tretmane ugradnje umjetnih noktiju trebalo da pregledaju ruke i prste i, primijete li ~udne izrasline, obavezno da posjete doktora. @ene kod kojih su prona|eni tumori na rukama posje}ivale su salone za manikuru redovno, jedna osam puta godi{nje, dok je druga to radila dvaput mjese~no zadnjih 15 godina.

Mu{karci su nje`niji pol Stara izreka ka`e da su `ene nje`niji pol, ali doktori tvrde suprotno. U bolnicama naj~e{}e zavr{e mu{karci. Zaklju~ak je to istra`ivanja koje je provedeno u Australiji, u sklopu kojeg su prou~avani dje~ji odjeli u bolnicama. Od 350.000 djece koja su primljena na hitne odjele u bolnicama, njih 55 odsto bilo je mu{kog pola. Utvr|eno je da su dje~aci skloniji ozlje|ivanju, ali to nije jedini razlog da su u ve}oj mjeri zastupljeni u bolnicama. Doktori su uzeli u obzir ~injenicu da su dje~aci temperamentniji u igri i time skloniji povre|ivanju, ali kada se izu zmu po vre de, oni su i da lje vi {e

zastupljeni u bolnicama, bez obzira na to o kakvoj drugoj bolesti je rije~. Istra`ivanjem je od 2004. bilo obuhva}eno 11 pedijatrijskih i op{tih bolnica {irom Australije. Naj~e{}i razlozi odlaska u bolnicu su gastroenteritis, akutna virusna oboljenja i bolesti gornjeg respiratornog traU bolnicama kta. naj~e{}e Najvi{e djece u bolnici zavr{i krajem zavr{e zime i po~etkom prolje}a, naj~e{}e u mu{karci kasnim ve~ernjim ili no}nim satima. Studija je osim toga pokazala i da su za zdravlje djeteta najkriti~nije prve godine `ivota, a najkriti~nija je u prosjeku ~etvrta godina.

7

8

qfubl!8. 5. 2009.

Osje}ajte se ljep{e od ranog jutra

Kako doru~ak u~initi zdravim D Najva`nije je, isti~u stru~njaci iz "Reader's Digesta", da se doru~ak ne preska~e i da je sastavljen od najvrednijih namirnica

Jelena BABI]

oru~ak je najva`niji dnevni obrok prvenstveno zato jer je prvi obrok koji va{e tijelo dobije nakon vi{esatnog sna i obavezan je da bi organizam mogao pravilno funkcionisati. Najva`nije je, isti~u stru~njaci iz "Reader's Digesta", da se doru~ak ne preska~e i da je sastavljen od najvrednijih namirnica, te ukazuju na to ~ime i kako zapo~eti dan: 1. Uzimajte uvijek tri vrste namirnica - mlije~ne, vo}ne i `itarice. Nekoliko ideja za idealan doru~ak: - velika ~a{a mlijeka, jedna {olja cjelovitih `itarica i {aka sezonskog vo}a kao {to su jagode ili maline - energetska plo~ica, jabuka ili banana, jogurt - tost s vo}nim namazom, jogurt ili mlijeko - kuvano jaje, pecivo, vo}na salata - sirni namaz, pecivo, breskva - kola~, obrano mlijeko, dinja ili lubenica 2. U jogurt ili vo}nu salatu dodajte {aku sjemenki suncokreta, susama ili lana koji poti~u probavu i daju organizmu potrebne omega 3 masne kiseline 3. Umjesto putera uzmite neki drugi, marga-

rinski namaz sa smanjenim udjelom masno}e 4. Napravite sami sok od nekog vo}a, dodajte u njega nemasni jogurt i dobi}ete mnogo kvalitetniju zamjenu za vo}ni jogurt kakav ina~e jedete. 5. Pojedite salatu od tunjevine. Mada mnogi ljudi tunjevinu jedu za glavni obrok, ona je odli~an izvor energije i proteina, te je bolje jesti ujutro. 6. Obi~no mlijeko nekad zamijenite sojinim mlijekom, koje je bogato fitoestrogenima, ali uvijek na amabala`i provjerite da li sadr`i kalcijum. Umjesto putera uzmite margarinski namaz sa smanjenim udjelom masno}e

7. Jednom ili dva puta sedmi~no jedite vegeterijansku hranu za doru~ak, izbacite salame, vir{le, uzmite odrezak od soje ili neko povr}e. 8. Pijte zeleni ~aj, bogat antioksidansima i zasla|en s medom. Zeleni ~aj je odli~an za po~etak dana. 9. Jedite kivi. Dva kivija svakog jutra obezbje|uju dnevnu dozu vitamina C. 10. Uzmite vitaminske dodatke uz doru~ak jer tako }e se najbolje apsorbovati u organizam i djelovati tokom dana.

Tunjevinu je odli~an izvor energije i proteina

Za bolji uspjeh Op!wp!jt!usb!aj!wb!okf!obv!•oj!lb!qp!lb!{b!mp!kf!eb kf!ef!okf!aj!ub!sj!db!{b!ep!sv!•bl!tnb!okv!kf!qbe!nfo!ubm!oji tqp!tp!copt!uj!up!lpn!eb!ob-!j!up!{b!qp!mp!wj!ov/!Oj!kf!tb!np wb!aop!kft!uj!ep!sv!•bl-!wf~!kf!qv!op!wb!aoj!kf!pop!|up!tf kf!ef!v!kv!ubs!okjn!tb!uj!nb-!uwsef!tusv•!okb!dj/! Jt!usb!aj!wb!okf!tv!tqsp!wf!mj!ob!hsv!qj!|lpm!tlf!ekf!df!lp!kb tv!{b!ep!sv!•bl!kf!mb!aj!ub!sj!df!j!up!lpn!qf!sj!peb!pe!•f!uj!sj eb!ob!qpsfejmj!okj!ip!wf!sf!{vm!ub!uf!t!ekf!dpn!lp!kb!tv!kf!mb isbov!ob!cb!{j!hmv!lp!{f!jmj!vp!q|uf!oj!tv!ep!sv!•lp!wb!mb/! Lpe!ekf!df!lp!kb!tv!kf!mb!aj!ub!sj!df!vu!ws}f!op!kf!eb!kf qbe!lpo!dfo!usb!dj!kf!cjp!{ob!•bk!op!vnb!okfo-!lbp!j!tf!. lvo!ebs!op!qb!n~f!okf-!wj!{vfm!ob!qfs!dfq!dj!kb-!skf!•j!uptu!j blb!efn!tlb!vt!qkf!|optu/![b!up!tf!tb!wkf!uv!kf!ep!sv!•lp!. wb!okf!ob!njs!oj!db!ojt!lph!hmj!lf!njk!tlph!jo!ef!ltb-!lbp |up!tv!dkf!mp!wj!uf!aj!ub!sj!df!v!pcmj!lv!aj!uoji!j!lv!lv!sv!{oji qb!iv!mkj!db!j!tmj!•op-!b!of-!ob!qsjnkfs-!cj!kf!mj!imkfc-!lp!kj!jnb wj!tpl!hmj!lf!njk!tlj!jo!eflt/

8. 5. 2009. qfubl

9

Druga najbitnija `itarica svijeta Su{ena kukuruzna svila upotrebljava se kao diuretik

Kukuruz je porijeklom iz Sjeverne Amerike, ~iji fosilni nalazi poti~u ~ak od 4.500 do 1.000 godina prije Hrista

Opis i porijeklo: Skrob je sastojak koji je najvi{e zastupljen u zrnu kukuruza i predstavlja va`an izvor energije. Kukuruz je porijeklom iz Sjeverne Amerike, ~iji fosilni nalazi poti~u ~ak od 4.500 do 1.000 godina prije Hrista. U to su ga vrijeme uzgajali Indijanci du` rijeke Rio Grande. Poslije ga uzgajaju Maje i Asteci, a njegova sadnja i upotreba {ire se do Srednje i Ju`ne Amerike. Kolumbo je kukuruz prenio u Evropu 1493. godine, a njegov se uzgoj poslije pro{irio na Bliski istok, Aziju i cijeli svijet. U uzgoju `itarica kukuruz, u svjetskim razmjerima, zauzima drugo mjesto - iza ri`e, a ispred p{enice. Lje ko vi tost: Su{ena kukuruzna svila upotrebljava se kao diuretik. Koristi se kod bolesti mokra}nih puteva, sr~anih bolesti s pojavama edema, gihta i reumatizma. Ako nije u potpunosti osu{ena, smanjuje izlu~ivanje mokra}e, a pospje{uje i ~i{}enje organizma. Kupovanje i ~uvanje: Ljuske klipa zrelog svje`eg kukuruza su svijetlozelene boje, a niti lagano obojene i ~vrste. Zrna kukuruza su `ute boje, mesnata i mlije~na na dodir. Ako ih ne upotrijebite odmah nakon branja, ~uvajte ih u fri`ideru u ljusci dva-tri dana. Svje`i kukuruz mo`ete i zamrznuti tako da klipove kukuruza stavite u klju~alu vodu i kuvate oko dva minuta, a zatim ih uronite u vodu s ledom. Cijedite ih tako da klipove postavite okomito s vrhom okrenutim prema dolje. O{trim no`em skinite zrna kukuruza, zatim ih stavite u plas-

ti~ne vre}ice i zamrznite. U prodaji mo`ete na}i i kuvani kukuruz u slanoj vodi i ukiseljene male kukuruzne klipi}e koji }e biti izvrsna dekoracija jelu. Pri pre ma je la s ku ku ru zom: Svje`i kukuruz koji se bere u avgustu najbolje je odmah skuvati jer stajanjem se u njemu smanjuje koli~ina {e}era. Svje`im klipovima uklonite ljuske i niti, pa ih kuvajte u slanoj, klju~aloj vodi oko sat vremena. Mo`ete ih ispe}i u rerni tako da klipovima kukuruza uklonite ljuske, zrna prema`ete maslacem i ponovo oblo`ite ljuskama. Prekrijte ih lagano aluminijumskom folijom i pecite u rerni desetak minuta na 220°C. Kukuruz mo`ete pe}i i na ro{tilju, s tim da ga po `elji zajedno s ljuskama mo`ete umo~iti nekoliko sati u vodu kako bi navla`eni klip kukuruza pri pe~enju ispu{tao dovoljno vlage. Zrna kukuruza se koriste u jelima od mije{anog povr}a, slo`encima, a posebno u ameri~kim i meksi~kim kuhinjama. Pe~eni kukuruz sa salatom od paradajza s maslinovim uljem i bosiljkom u kombinaciji s pe~enom piletinom, hamburgerom, hrenovkom ili {niclom specijalitet je ameri~ke kuhinje. U Evropi se, pa tako i kod nas, kukuruzna zrna upotrebljavaju za pripremu raznih mane{tri, te u kombinaciji s raznim povr}em u salatama i varivima. Ipak, vi{e su u upotrebi proizvodi od kukuruza u obliku kukuruznog griza i kukuruznog bra{na, dok ljubitelji zdravog obroka konzumiraju i kukuruzne pahuljice.

Vegetina en~ilada Fo!•j!mb!ef! tf! np!hv! qsj!qsf!nj!uj cs{p!blp!jnb!uf!hp!up!wf!ups!uj!mkf lp!kf!tf!v!Nf!ltj!lv!qsj!qsf!nb!kv pe! lv!lv!sv!{oph-! q|f!oj!•oph! jmj nj!kf!|b!oph! csb!|ob/! Ob!ej!kf!wb!. kv!tf!sb!{mj!•j!ujn!ob!ekf!wj!nb/ TBT!UPK!DJ!)[B!7!PTP!CB* 23!ups!uj!mkb! [b!tpt!pe!qb!sb!ebk!{b;! 3!lb!|j!lf!vmkb! 2!hmb!wj!db!mv!lb! 2!sf!abok!cj!kf!mph!mv!lb! 2!qb!qsj!lb! 511!h!twkf!afh!qbsbebk{b! jmj!qf!mb!ub! 2!wf!{j!db!qfs!|v!ob! 2.3!lb!|j!lf!mj!nv!op!wph!tp!lb! 2!lb!|j!•j!db!wf!hf!uf! tp-!cj!cfs! [b!ob!ekfw;! 61!nm!vmkb! 411!h!qj!mf!~ji!qstb! 261!h!ob!sj!cb!oph!up!qj!wph!tj!sb! 2!dswf!ob!mkv!ub!qb!qsj!lb! 2.3!lb!|j!lf!tp!tb!pe!qb!sb!ebk!{b 311!nm!lj!tf!mf!qbwmblf! 2!lb!|j!•j!db!wf!hf!uf!

QSJ!QSF!NB [b! tpt;! dswf!oj! mvl-! cj!kf!mj! mvl! j qb!q sj!l v! lp!kpk! tuf! pe!t usb!o j!mj tkf!nfo!lf! tj!uop! ob!tkfd!lbk!uf qb!lsbu!lp!qsp!ejo!tubk!uf!ob!vmkv/ Ep!ebk!uf! ob!tkfd!lb!oj! qb!sb!ebk{mj!nv!opw! tpl-! wf!hf!uv-! cj!cfs! j tp! qb! twf! ejo!tubk!uf! plp! qfu ep! 21! nj!o v!u b/! Ob!l po! up!h b tpt!j{nj!kf!|bk!uf!v!tkfd!lb!mj!dj!ep gj!of!tusv!luv!sf/ [b! ob!ekfw;! qj!mf!uj!ov! ob!sf!aj!uf ob! |j!s f! usb!l f-! b! qb!q sj!l v! ob nb!mf!lpd!lf!qb!{b!kf!eop!qf!dj!. uf!v!ub!wj!ob!vmkv/!Ub!wv!nb!loj!uf tb! |qpsfub! j! ep!ebk!uf! tpt! pe qb!s b!e bk{b-! lj!t f!mv! qbwmblvqp!mp!wj!ov! ob!sj!cb!oph! tj!sb! j! wf!. hf!uv/ Pwjn! ob!ekf!wpn! ob!ej!kf!wbk!uf ups!uj!mkf!j!tb!wjk!uf!ji/!Qp!qp!ws|j!oj tub!wj!uf! nb!mp! tp!tb! pe! qb!sb!. ebk!{b!j!qp!tqj!uf!qsf!pt!ub!mjn!ob!. sj!c b!o jn! tj!s pn/! Tub!w j!u f! ji! v wb!uspt!ubm!ov! qp!tv!ev! j! qf!dj!uf ob! ufn!q f!s b!u v!s j! 2:1.311 1 D plp!26!nj!ov!ub!qp!lsj!wf!of!qp!. lmpq!dfn! jmj! bmv!njojkvntlpn gp!mj!kpn/

Kukuruzni hljeb s ljutim papri~icama Palenta s gljivama TBT!UPK!DJ!)[B!9!PTP!CB* 3!kb!kfub! 511!nm!kp!hvs!ub! 71!h!nb!tmb!db! 511!h!lv!lv!sv!{oph!csb!|ob! 2!qsb!|bl!{b!qf!dj!wp! 3!lb!|j!•j!df!tp!mj! 3!mkv!uf!qb!qsj!•j!df! 261!h!mv!lb! 311!h!lv!lv!sv!{b!|f!~fs!db! 211!h!sj!cb!oph!qbs!nf!{b!ob! Jblp!imkfc!qp!tmv!av!kf!np!obk!. •f|!~f!lbp!ep!eb!ubl!kf!mv-!pwbk aft!up!lj!j{!ep!np!wj!of!lv!lv!sv!{b np!af!cj!uj!hmb!woj!ejp!{b!lvt!lf v{!qj!wp-!kb!lf!jmj!pt!wkf!ab!wb!kv!~f lp!luf!mf/

QSJ!QSF!NB V!wf!~pk!{ekf!mj!vnv!uj!uf!kb!kb!qb vnj!kf!|bk!uf!kp!hvsu!j!sbt!up!qmkf!oj nb!tmbd/![b!ujn!ep!ebk!uf!csb!. |op-!qsb!|bl!{b!qf!dj!wp!j!tp/ Mkv!ujn!qb!qsj!•j!db!nb!pe!tusb!oj!uf tkf!nfo!lf!j!tj!uop!ji!ob!sf!aj!uf/ Mvl!tj!uop!ob!sf!aj!uf!j!qsp!ejo!tubk!.

uf!ob!nb!mp!nb!top!~f/ Ep!ebk!uf!nkf!|b!wj!oj!{b!kf!eop!t lv!l v!s v!{ pn!j!qbs!n f!{ b!o pn/ Twf!tbt!upk!lf!ep!csp!j{nj!kf!|bk!uf lb!lp!cjt!uf!ep!cj!mj!hmbu!lp!uj!kft!up/ Uj!kft!up!sb!{wb!mkbk!uf!j!tub!wj!uf!v ob!nb|!~f!ov!ufq!tj!kv!)wf!mj!•j!of 41y29!dn*/ Qf!dj!uf!v!sfs!oj!{b!hsj!kb!opk!ob 2911D!plp!56!nj!ov!ub/ Ob!lpo!qf!•f!okb!pt!ub!wj!uf!imkfc v!ufq!tj!kj!plp!21!nj!ov!ub-!b!{b!. ujn!hb!j{wb!ej!uf!ob!sf!|fu!lv!eb tf!qp!uqv!op!pimb!ej/ QP!TMV!AJ!WB!OKF Lv!lv!sv!{oj!imkfc!t!mkv!ujn!qb!qsj!. •j!db!nb!qp!tmv!aj!uf!v{!kf!mb!t!sp!. |uj!mkb!j!ej!qp!wf/

Blp!ep!tbe!ojt!uf!qsp!cb!mj!pwp kf!mp-!pev!|f!wj!~f!uf!tf!lbe!tb!. np!qsp!•j!ub!uf!sf!dfqu/!

nj!kf!|b!okf!ewb.usj!nj!ov!ub/!Qb!. mfo!uv!vmjk!uf!v!ob!nb|!~fo!plsv!hmj lb!mvq!qsp!nkf!sb!31!dn/!Pt!ub!wj!. uf!kf!of!lb!tf!imb!ej!obk!nb!okf!31 nj!ov!ub/[b!up!wsj!kf!nf!qsj!qsf!nj!uf tpt!pe!qb!sb!ebk!{b/!Ob!vmkv!ejo!. tubk!uf!tj!uop!ob!tkfd!lb!oj!mvl!epl of!pnf!l|b/!Ep!ebk!uf!tj!uop!ob!. tkfd!lb!oj!cj!kf!mj!mvl-!lsbu!lp!qsp!. ejo!tubk!uf-!{b!mjk!uf!cj!kf!mjn!wj!opn!j qvt!uj!uf!eb!wsj!epl!uf!•optu!of jtqb!s j/![b!u jn!tub!w j!u f!qf!mb!u f p•j|!~f!of!pe!tkf!nfo!lj!j!ob!sf!{b!. of!ob!lpd!lj!df/!Ob!lpo!of!lp!mj!lp nj!ov!ub!ep!ebk!uf!|f!~fs!j!wf!hf!uv/ Ejo!tubk!uf!plp!31!nj!ov!ub/!V!ub!wj ob!vnkf!sf!opk!wb!usj!{b!hsj!kj!uf!21!h nb!tmb!db!j!vmkf/!Tub!wj!uf!p•j|!~f!of j!ob!•fu!wsuj!of!ob!sf!{b!of!|bn!qj!. okp!of-!qsf!mjk!uf!ji!mj!nv!op!wjn!tp!. lpn!j!lsbu!lp!ejo!tubk!uf/!

TBT!UPK!DJ! )[B!9!EP!21!PTP!CB* [b!uj!kft!up;! 2!m!nmj!kf!lb! 5!kb!kfub! 231!h!|f!~f!sb! mj!nv!op!wb!lp!sj!db-!tp! 411!h!lv!lv!sv!{oph!csb!|ob! 6!lb!|j!lb!vmkb! [b!qsf!nb!{j!wb!okf;! 311!nm!lj!tf!mf!qbwmblf! 261!h!nbs!nf!mb!ef!nj!kf!|b!of!

qsf!nb!{b!mj!vmkfn!j!ep!csp!{b!hsj!. kb!mj!v!sfs!oj/!Qf!dj!uf!v!{b!hsj!kb!opk sfs!oj!ob!3111D!plp!41!nj!ov!ub/ Qf!• f!o v! cb!{ mb!n b!• v! {b!mjk!u f qbwmblpn!j!{b!qf!dj!uf!kp|!31 nj!ov!ub/

Bazlama~a

[aran s kukuruzom TBT!UPK!DJ!)[B!5!PTP!CF* 2!|b!sbo!)plp!2-6!lh*! 91!h!q|f!oj!•oph!p|!usph!csb!|ob ujq!511-!4!kb!kfub-!tp! 211!h!lv!lv!sv!{oph!csb!|ob! 2!lb!|j!•j!db!nmkf!wf!of!mkv!uf! dswf!of!qb!qsj!lf! 3!lb!|j!•j!db!wf!hf!uf-!vmkf [b!tpt!t!lv!lv!sv!{pn;! 3!ep!4!lb!|j!lf!vmkb-!311!h!mv!lb! 3!sfa!okb!cj!kf!mph!mv!lb! 2!wf!{j!db!qfs!|v!ob-!cj!cfs 61!nm!cj!kf!mph!wj!ob! 311!h!lv!lv!sv!{b!|f!~fs!db! 2!lb!|j!•j!db!hvt!uj!ob 2!lb!|j!•j!db!wf!hf!uf! QSJ!QSF!NB Sj!cv!p•jt!uj!uf-!pqf!sj!uf-!ep!csp!kf p!tv!|j!uf!j!ob!sf!aj!uf!ob!|oj!dmf/!Qp!. tqj!uf!ji!wf!hf!upn!j!pt!ub!wj!uf!of!lb tf!nb!sj!oj!sb!kv!obk!nb!okf!qp!mb!tb!.

Cf!{nf!top!kf!mp!lp!kf!~f!vlv!. tpn!pev!|f!wj!uj!j!{b!esuf!nf!tp!. mkvq!df/!

TBT!UPK!DJ!)[B!9!PTP!CB* 461!h!|bn!qj!okp!ob! 261!h!lv!lv!sv!{oph!hsj{b! 71!h!nb!tmb!db-!5!lb!|j!lf!vmkb! 3!sfaokb!cj!kf!mph!mv!lb! 5!lb!|j!lf!ob!tkfd!lb!oph!qfs!|v!ob! 2!lb!|j!•j!df!twkf!afh!psj!hb!ob!jmj qp!mb!lb!|j!•j!df!tv!wph! 3!lb!|j!•j!df!mj!nv!op!wph!tp!lb! 4!lb!|j!•j!df!wf!hf!uf! [b!tpt!pe!qb!sb!ebk!{b;! 911!h!qf!mb!ub!-2!hmb!wj!db!mv!lb! 2!sf!abok!cj!kf!mph!mv!lb! 211!nm!cj!kf!mph!wj!ob! 3!lb!|j!lf!vmkb!-2!lb!|j!lb!|f!~f!sb! 3!lb!|j!•j!df!wf!hf!uf! QSJ!QSF!NB V!911!nm!lmkv•bmf!wp!ef!tub!wj!uf ewj!kf!lb!|j!lf!wf!hf!uf-!b!{b!ujn vtqj!uf!lv!lv!sv!{oj!hsj{!j!lvwbk!uf ob!mb!hb!opk!wb!usj!v{!of!qsft!ub!op

ub!ob!imb!eop!nf!nkft!uv/![b!ujn ji!vwb!mkbk!uf!v!csb!|op-!sb!{nv!~f!. ob!kb!kb!lp!kb!tuf!nb!mp!qp!tp!mj!mj-!uf v!nkf!|b!wj!ov!lv!lv!sv!{oph!csb!. |ob!j!nmkf!wf!of!dswf!of!qb!qsj!lf/ Pwb!lp!qb!oj!sb!ov!sj!cv!qsaj!uf!v {b!hsj!kb!opn!vmkv!tb!twb!lf!tusb!of plp!•fujsj!nj!ov!ub/!V!nf!}v!wsf!. nf!ov-!ob!{b!hsj!kb!opn!vmkv!qsp!. ejo!tubk!uf!ob!tkfd!lb!oj!mvl-!cj!kf!mj mvl!j!ejp!qfs!|v!ob/!Penbi!{b!mjk!uf tb!211!nm!wp!ef-!wj!opn-!b!{b!ujn ep!ebk!uf!wf!hf!uv!j!cj!cfs/!Ejo!tubk!uf qp!emj!wb!kv!~j!wp!epn!epl!mvl!of pnf!l|b/!Ob!lpo!up!hb!mvl!qsp!. qb!tj!sbk!uf-!wsb!uj!uf!v!qp!tv!ev!j!ep!. ebk!u f!nb!mp!wp!e f-!lv!l v!s v{!j pt!ub!ubl!qfs!|v!ob/!Lb!|j!•j!dv!hvt!. uj!ob!qp!nj!kf!|bk!uf!t!nb!mp!wp!ef!j vnj!kf!|bk!uf!v!tpt/!Twf!{b!kf!eop kp|!lsbu!lp!qsp!lvwbk!uf/

Pwpk!usb!ej!dj!pobm!opk!qptmbt!uj!dj tkf!wfs!of!Iswbu!tlf!ep!eb!ub!kf bsp!nb!uj!•ob!mj!nv!op!wb!lp!sj!dbb!lj!tf!mb!qbwmblb!j!nbs!nf!mb!eb eb~f!kpk!{b!ws|oj!#|uji#/

QSJ!QSF!NB V!nmj!kf!lv!sb!{nv!uj!uf!kb!kb-!vmkf|f!~fs-!ob!sj!cb!ov!mj!nv!op!wv!lp!sj!. dv-!nb!mp!tp!mj!j!lv!lv!sv!{op!csb!. |op/ J{mjk!uf!qsj!qsf!nmkf!ov!tnkf!tv!v ufqtjkv!lp!kv!tuf!qsfu!i p!e op

QP!TMV!AJ!WB!OKF Wsv!~ v!qsf!n b!a j!u f!nbs!n f!mb!. epn-!ob!sf!aj!uf!ob!lpd!lf!j!up!qmv qp!tmv!aj!uf/ TB!WKFU Lpe!cb!{mb!nb!•f!kf!wb!aop!eb nb!top!~b!v!ufqtjkj!cv!ef!kb!lp wsv!~b!j!eb!tf!tnkf!tb!cs{p!{b!. qf!•f!lb!lp!tf!of!cj!{b!mj!kf!qj!mb {b!eop/

10

qfubl!8. 5. 2009.

Pacovi kao zec Presmije{an video na kojem se ~ovjek jada no vi nar skoj eki pi da mu se u bli zi ni ku }e nalazi napu{teno imanje na kojem ima pacova, kako on ka`e po dvije kile, da ljeti ima zmija. Pogledajte na YouTubeu klip pod nazivom Pa pacovi tu ima.

I to je to…

Upoznajte neke od najluksuznijih hotela od leda

Politika zaista nije za sva ko ga. Vje ro va tno }ete i vi to svatiti nakon ovog klipa koji }ete na }i na YouTu beu pod nazivom I to je, na kojem }ete ~uti odgovor jednog politi~kog fun kci one ra na no vi narsko pitanje.

[tikla [ta bi se desilo da nasred ulice vidite djevojku koja zapoma`e jer joj se {tikla zaglavila u propusni {aht. Vjerovatno biste joj pomogli. Na ovom klipu vidite atraktivnu djevojku koja je bila u sli~noj situaciju, ali i junake koji su se upecali na kratku suknjicu i skrivenu kameru. Klip pogledajte na YouTubeu pod nazivom [tikla. TUBOPWOJL HMBWOPH EBWJUJ!TF V!WPEJ HSBEB SVNVOJKF

OPWPOB. WSTUB!LV. TUBMBIJOKTLF TLPWBOB QPTVEF SJKF_ )NO/*

VWBMBEPMJOB )MBU/*

TUWBSJ KF[FSP!V LPKF!TF T/!BNFSJDJ QSJ_BKV )MBU/*

CVEBMFHMVQBOJ )UVS/*

CVLPWP ESWP

VUPWBSJ. WB_

PUNFO _PWKFL )NO/* BMU HMVNJDB NFLHSP

[BQBMKF. OKF

QSJKFWSF. NFOJ UPO-![WVL NJOFSBM QSPOB]FO OB!BWBMJ

FOHMFTLJ TMJLBSWJMJKBN

UPOB UF\LP QSPMB[OP TUBOKF

HB]B_J TUSJKFMDJ )OKFN/* LSBOK PCJ_BKOBWJLB )UVS/*

HSBE!V LFOJKJ HSBE!V BOUJ_LPK UFTBMJKJ PUBD )TMPW/*

2/!J!3/ WPLBM

OPSWF\LB

VQPSBO

LPOKJ!V FQTLJN QKFTNBNB HMBTBO TNJKFI

TMPCPEBO QPTKFE!V GFVEBMJ[/ TMPWB!J[B #N#!J!#V#

TVQSPUOB UF[B

EJP CJMKLF

CBSVOQMFNJ^WMBTUFMJO

SKF\FOKB!J[!QSP\MPH!CSPKB-!WPEPSBWOP;!FLTQPOBU-! PSUPQFEJ-!HWJOFU-!SPMFS-!EB-!EBMFLB-!EPUJDBKJ-!DJ-!JHB[-!BOCKFMJ-!MPBSB-!JTUF-!FHB-!BUBLBNJU-!T-!SBEJUJ/

Na dana{nji dan Umro D`on Stjuart Mil Britanski filozof D`on Stjuart Mil zavr{io je ovozemaljsku misiju na dana{nji dan 1873. godine. Umro je u Francuskoj, gdje je proveo ve}i dio svog nau~nog rada. Ro|en je u Londonu 1806. godine. Njegov otac D`ejms Mil zapo~eo je sinovljevo obrazovanje kada je ovaj imao samo tri godine. Do 17. godine D`on je ve} bio poznavalac gr~ke knji`evnosti i filozofije, a bavio se i prou~avanjima hemije, logike i politi~ke ekonomije. Izuzev perioda kada je bio poslanik u engleskom parlamentu, `ivio je u Francuskoj sve do smrti 1873. godine. Prou~avao je i socijalisti~ku doktrinu, pa, iako nije postao socijalista, aktivno je ra dio na po bolj {a nju po lo`aja radni~ke klase. I pored takvog obrazovanja zadovoljio se statusom "slobodnog intele-

ktualca" i poslom slu`benika u kolonijalnoj isto~noindijskoj kompaniji, gdje se zaposlio 1822. godine. Ne{to kasnije postaje {ef i u kompaniji ostaje sve do penzije 1858. godine. Bio je ~lan engleskog parlamenta od 1865. do 1868. godine, kada nije uspio da bude reizabran, zbog ~ega se vratio u Francusku.

Papa prvi put u d`amiji Papa Jovan Pavle Drugi na da na{ nji dan 2001. je okon ~ao je svoju istorijsku posjetu Siriji, kada je postao prvi papa u istoriji koji je u{ao u d`amiju. Tu zemlju je napustio molitvom za mir izme|u Jevreja i Arapa. Ovo nije bio prvi slu~aj u kojem je katoli~ki poglavar izazvao kontroverze. Nakon hiljadu godina raskola u~inio je prvi korak i oti{ao u posjetu carigradskom patrijarhu. Prvi je papa koji je pohodio i sinagogu. Papa Jovan Pavle Drugi je ~vrsto vjerovao u ekumenizam. Tako|e je bio prvi papa koji je tra`io opro{taj za grijehe pripadnika katoli~ke crkve. Jubilejsko mea culpa jedno je od najva`nijih akcija ovog pontifeksa, kao i postavljanje letka u Zidu pla~a u Jerusalimu.

Provjerite svoje znanje [ta je Frakcija Crvene armije

Koliko postoji sjevernih polova

Frakcija Crvene armije, tako|e poznata i kao Bader-Majnhof grupa, je bila jedna od najuticajnijih ljevi~arskih, zapadnonjema~kih militantnih organizacija. Djelovali su kao urbana gerila od 1970. do 1993. godine. Sve je zapo~elo na studentskim protestima kasnih {ezdesetih godina, kada je tokom nereda smrtno ra njen pro tes tant ko jeg je ubi la ta da{ nja zapadnonjema~ka policija. Tako|e, i za vrijeme kasnijih demonstracija, protiv rata u Vijetnamu njema~ka policija je bila veoma brutalna. Vo|a protesta je ubijen. Sve je to kulminiralo podmetanjem po`ara u nekoliko stanica policije od strane grupe, koju su ~inili Torvald Prol, Horst Zenlajn, Gudrun Enslin i Andreas Bader koji su ubrzo uhap{eni. Ulrike Mari Majnhof je uhap{ena sredinom juna 1972. godine. Bio je to kraj djelovanja tzv. prve generacije RAF-a.

Trenutno, postoje ~etiri razli~ita sjeverna pola koja se nalaze u Sjevernom ledenom okeanu, odnosno na njegovim ostrvima. S promjenom Zemljinog magnetnog polja, mijenja se i polo`aj magnetnog, odnosno geomagnetnog Sjevernog pola, {to se tokom njene pro{losti vi{e puta doga|alo. Tako, imamo geografski Sjeverni pol, koji je najsjevernija ta~ka Zemlje i kao pol se utvr|uje rotacijom Zemlje. Magnetni Sjeverni pol je ta~ka na kojoj su sile magnetnog polja (vektori) uspravne u odnosu na povr{inu Zemlje i pokazuju prema kompasu. Geomagnetni Sjeverni pol sjeverne hemisfere je izra~unati pol nestabilnog Zemljinog magnetnog polja, pod pretpostavkom da se u sredini Zemlje nalazi magnetni {tap. Sjeverni pol nepristupa~nosti po definiciji je stalna ta~ka Arktika, koja je najdalja od svih obalnih linija.

8. 5. 2009. qfubl

11

"Fri`ideri" s pet zvjezdica Bla`enka LEJI]

a one koji su voljni da se smrznu i da jo{ debelo plate za to, hoteli od leda idealno su rje{enje. U po tpu nos ti iz gra |e ni od sni je ga i blokova leda, ovi hoteli tope se u prolje}e, a po~etkom zime ponovo ih podi`u, tako da je svaka inkarnacija jedinstvena. Njihove sobe i predvorja ispunjeni su ledenim skulpturama, kreveti su prekriveni `ivotinjskim krznima, a jelovnik je specijalno primjeren arkti~kim uslovima. Upoznajte najpoznatije od njih. Alta Igloo Hotel-Norve{ka Igloo je u potpunosti napravljen od leda. Sobe, kreveti, tanjiri, ~ak i ~a{e u baru, sve je ledeno. U hotelu postoji i ledena galerija, ice-bar, ledena kapela i nekoliko ledenih prostorija za dnevni boravak. Temperatura vani je ekstremno niska, ali u hotelu ona je konstantna, negdje izme|u minus ~etiri i minus sedam stepeni. Kreveti su od leda, prekriveni "posteljinom" od irvasovog krzna, na kojoj gosti spavaju uvijeni u vre}e za spavanje koje tijelo dr`e toplim i na minus 30 stepeni Celzijusovih.

Z

Stokholma traje 16 sati. Mammut Snow Hotel - Finska Mammut Hotel nalazi se na sjevernom dijelu Botnijskog zaliva, u sklopu snje`nog dvorca Kemi. Ovaj hotel je napravljen od snijega, ali unutra{nja dekoracija i name{taj su od leda. Unutra{nja temperatura je oko minus pet stepeni, a gosti umjesto posteljine dobijaju tople vre}e za spavanje. Hotel ima 29 dvokrevetnih soba, dvije petokrevetne i jedan apartman. Tu su i ledena galerija, toranj, krovna terasa, sauna, ledeni lavirint i tobogani. Hotel de Glace - Kanada Ovo je prvi ledeni hotel u Sjevernoj Americi, prvi put podignut u januaru 2000. godine. Za njegovu izgradnju obi~no se upotrijebi 4,750 tona leda, a u posljednjoj reprodukciji imao je 85 kreveta. Kreveti su oblo`eni jelenovim krznom, a gosti dobijaju i arkti~ke vre}e za spavanje. Temperatura u sobama ne pada ispod minus devet stepeni Celzijusovih, ~ak ni kada napolju dostigne minus 40. Kupatila se nalaze u dijelu hotela koji se grije, tako da se ne morate pla{iti da }ete se na tako niskoj temperaturi u dodiru s vodom i sami pretvoriti u dio hotelskog namje{taja.

Hotel organizuje skuter safari ekskurzije - vo`nju po snijegu na motornim sankama. U hotelu Igloo }ete dobiti i specijalnu opremu za za{titu od spoljne hladno}e. Imajte u vidu da od sredine novembra do kraja januara ovdje sunce uop{te ne izlazi, tako da tih mjeseci zima zaista "grize". Ice Hotel - [vedska Ice Hotel na krajnjem sjeveru [vedske U potpuprvi je i naj~uveniji hotel od leda. Prvi put je nosti izgra|eni sagra|en 1989. godine, a nalazi se 200 kilood snijega metara iznad polarnog kruga, kod sela Jukai blokova sjarvi. U blizini je i gradi} Kiruna, kao i lokalni aerodrom. leda, ovi Za razliku od norve{kog Iglooa, kreveti hoteli tope se u u Ice Hotelu su od drveta, ali sve ostalo je prolje}e, od leda. Zidovi su od ledenih blokova, ~ak a po~etsu i ~a{e u baru napravljene od leda, a led se kom zime pravi od vode iz rijeke Torne. ponovo Hotel ima preko 60 soba i apartmaih podi`u na, bar i recepciju. Jedini problem, kao i sa svim ledenim hotelima, je to {to postoji samo tokom zime, obi~no od novembra do aprila ili maja. Svaka soba je unikatna, a arhitektura hotela se mijenja svake godine jer se u prolje}e cijela gra|evina potpuno istopi. Skandinavski avio-prevoznik SAS leti jednom dnevno do Kirune, a let traje oko sat i po. Dobra opcija je i voz, mada put od

Roberto Roselini Pi{e: Dragana ZEC, astrolog

Ovan Np!hv!~f!kf!eb!eb!obt!t qp!sp!ej!dpn!pef!uf!v!of!. lv!wstuv!qp!tkf!uf!sp!}b!dj!. nb! jmj! tf! ob!q spt!u p plv!qj!uf!ob!okj!ip!wv!joj!dj!kb!uj!wv/!Eb!ob|!okj ebo!wbn!kf!v!{ob!lv!qp!sp!ej!•oji!pcb!wf!{b/ Wkf!sp!wb!uop!~f!uf!ejp!wsf!nf!ob!qp!twf!uj!uj!qsj!. tkf!~b!okv!ob!qsf!ul! f!j!vpq!|uf!qsp!|mf!ep!hb!. }b!kf!j{!aj!wp!ub!wbt!j!wb!|ji!obk!cmj!aji/

Lav Nb!mp!wbn!usf!cb!eb tf!ptkf!uj!uf!vhsp!af!oj!n eb!obt/!Cj!~f!eb!tuf!tf ob!nkf!sj!mj!ob!qp!hsf!|ov!tusb!ov!jmj!eb!tuf twp!kf!qmb!op!wf!j{oj!kf!mj!of!lpnf!lp!nf!oj!kf usf!cb!mp/!Np!hv!~f!kf!j!eb!tuf!t!qp!tmp!wof tusb!of!ep!wf!ef!oj!qsfe!tws|fo!•jo-!|up!kf!{b wbt!kf!eob!pe!obk!hp!sji!tuwb!sj!lp!kf!tf!np!hv ef!tj!uj/!Jqbl-!nb!lb!lbw!veb!sbd!{b!wbt!up cjp-!of!~f!uf!ev!hp!ptkf!~b!uj!qp!tmkf!ej!df/

Strijelac Vlp!mj!lp!ev!af!wsj!kf!nf ojt!uf!qba!okv!qp!twf!uj!mj ev!ip!wopt!uj-!np!aeb!of cj!cj!mp!mp!|f!eb!up!v•j!oj!. uf!eb!obt/!Of!lb!wstub vt!nkf!sb!wb!okb!v!upn!qsbw!dv-!cf{!pc!{j!sb ob!up!lb!lp!tf!ef!lmb!sj!|f!uf-!eb!obt!kf!j{!wkf!. tob/!Of!lj!~f!tf!plsf!ov!uj!qsfj!tqj!uj!wb!okvof!lj!vsb!okb!okv!v!wj!|f!tgf!sf-!b!of!lj!qbl popnf!|up!jn!okj!ip!wb!nb!uj!•ob!sf!mj!hj!kb qsp!qp!wjkf!eb/

Bik Vlp!mj!l p!qmb!o j!s b!u f!eb v{j!n b!u f!qp!{ bk!n j!d v!jmj lsf!eju-!eb!obt!cj!usf!cb!mp eb!tf!sb!tqj!ub!uf!p!np!hv!. ~opt!uj!nb!okf!hp!wph!ep!cj!kb!okb/!Job!•f!-!cj!mp lp!kb!wstub!bluj!wopt!uj!lp!kb!jnb!wf!{f!t!opw!. •b!ojn!usbo!tb!ldj!kb!nb!kf!v!pwpn!eb!ov!ob!. hmb!| f!o b/! Mb!l p! kf! np!h v!~ f! eb! ~f!u f qb!qj!sp!mp!hj!kv!np!sb!uj!eb!qsj!lv!qmkb!uf!v!fub!qb!. nb-!bmj!of!n pk!u f!eb!wbt!up!ob!u kf!s b!eb pevt!ub!of!uf/

Djevica Eb!obt!cj!ob!qspt!up!cj!mp!of!. np!hv!~f!eb!of!j{b!}f!uf!wbo!t qsj!kb!uf!mkj!nb!lp!kf-!{cph!pcb!wf!. {b-!sb!oj!kf!ojt!uf!vt!qkf!mj!eb!wj!ej!. uf/! Bldf!o bu! wbn! kf! ob esv!af!okv-!b!{ob!kv!~j!wbt-!mb!lp kf!np!hv!~f!eb!~f!tf!pop!ef!tj!uj!ob!of!lpn wf!~fn!tlv!qv-!cj!mp!eb!tf!sb!ej!p!ob!vdj-!cj!mp p!of!lpk!wstuj!qsp!np!dj!kf!jmj!j{mp!acf/!Jtqpe wb!|f!ps!hb!oj!{p!wb!opt!uj!mf!aj!qp!usf!cb!{b!qsp!. nkf!opn/

Jarac J{v!{f!uop!mj!kfq!ebo {b!pof!Kb!s•f!wf!lp!kj tv!v!wf!{j/!Bldf!obu kf!ob!qbs!uof!sv!lp!. kjn!~f!uf!tf!j{!of!lph!sb!{mp!hb!eb!obt!{b!jt!ub qp!op!tj!uj/!T!pc!{j!spn!ob!up!eb!wj!vwj!kfl!qp!. sfe!tf!cf!jnb!uf!ptp!cv!lp!kb!kf!v!tlmb!ev!t wb!|jn!wj!tp!ljn!{bi!ukf!wj!nb!p!vt!qkf!|opt!ujpwp!{b!jt!ub!of!~f!cj!uj!j{of!ob!}v!kv!~f/!Qbs!uof!. spw!vtq!kfi!ep!ajw!mkb!wb!uf!lbp!tpq!tuwf!oj/

Blizanci Qsb!wj!kf!np!nf!obu!eb!tf!qp!. twf!uj!uf!tuj!db!okv!opw!db/!Ep!cj!ubl kf!eb!obt!wj!|f!of!hp!j{!wkft!ubo!qb of! cj! cj!mp! mp!| f! eb! tf! nb!mp bohb!av!kf!uf!qp!upn!qj!ub!okv/![wj!. kf{!ef!tv!wbn!ob!lmp!okf!of!cf{ pc!{j!sb!ob!pcmbtu!lp!kpn!tf!cb!wj!. uf!j!ob!ob!•jo!ob!lp!kj!tuf!ob!vnj!mj!eb!vwf!~b!. uf! opw!• b!o v! tv!n v/! Of!l j!n b! pe! wbt pesf!}f!ob!twp!ub!tuj!af!qsf!lp!qp!sp!ej!df/

Vaga Of!| up!cj!u op!tf!eb!o bt ef!|b!wb!ob!wb!|fn!qp!tmp!. wopn!qmb!ov/!Np!hv!~f!kf!eb ep!cj!kf!uf!op!wf!sb!eof!pcb!wf!{f!jmj!wbt!qsf!. cb!df!ob!nkft!up!t!wf!~pn!pe!hp!wps!op|!~v/ V!twb!lpn!tmv!•b!kv!qsp!nkf!ob!~f!cj!uj!v!wj!ev j{of!ob!}f!okb/!Of!|up!|up!ojt!uf!oj!lb!lp!p•f!. lj!wb!mj!cj!wbt!np!hmp!{b!ef!tj!uj!eb!obt!j!vuj!•f ob!wb|!dkf!mp!lv!qoj!tubw!qsf!nb!qp!tmv!lp!kj pcbw!mkb!uf/

Vodolija Eb!obt!~f!uf!tf!wf!pnb!{b!jo!. uf!s f!t p!w b!u j!{b!bm!u fs!o b!u j!w ov nf!ej!dj!ov!jmj!nf!ej!dj!ov!vpq!. |uf/!Wj!tuf!tlmp!oj!op!wp!ub!sj!kb!. nb-!qb!~f!uf!j!ob!pwpn!qp!mkv qp!lv!|b!uj!ob!~j!of!|up!|up!~f pe!hp!wb!sb!uj!wb!|jn!{bi!ukf!wj!nb {b!jop!wb!uj!wop|!~v!j!psj!hj!obm!. op|!~v/!Np!aeb!of!cj!cj!mp!mp!|f!eb!qp!usb!aj!uf of!|up!j{!pcmbt!uj!bsp!nb!uf!sb!qj!kf!jmj!fofs!hfu!. tlf!nf!ej!dj!of/

Rak Eb!obt!cmjt!ub!uf/!Tb!ws|f!. op!tuf!ep!csf!wp!mkf!j!sb!. tqp!mp!a f!o kb-! b! ub!l bw vuj!tbl!pt!ubw!mkb!uf!j!ob!plp!. mj!ov/!Usj!qmb!of!uf!v!wb!|fn!{ob!lv!pcf!~b!wb!kv wbn!wj!ubm!optu-!qp!{j!uj!wbo!tubw-!{b!ep!wpmk!tuwp tp!cpn-!skf!•j!uptu-!pepo!top-!ep!csv!np~ vckf!}j!wb!okb-!ub!lp!eb!of!~f!uf!jnb!uj!ob!|ub eb!tf!qp!ab!mj!uf/!Jt!lp!sjt!uj!uf!okj!ipw!vuj!dbk!v pcmbt!uj!{b!lp!kv!tuf!{b!jo!uf!sf!tp!wb!oj/

[korpija Vlp!mj!lp!qmb!oj!sb!uf!of!lv wstuv!jo!uf!mf!luv!bm!of!ob!ep!. hsb!e okf-! eb!o bt! kf! ebo lbeb!cjt!uf!np!hmj!{b!qp!•f!uj!t!lpo!lsf!uopn bluj!wop|!~v/!Twf!v!twf!nv-!wb!|f!nj!tmj!j!af!. mkf!tv!plsf!ov!uf!v!upn!qsbw!dv/!Of!lj!qsj!qb!. eoj!dj!{ob!lb!cj!np!hmj!ep!cj!uj!qp!{jw!{b!qvu!v jopt!usbo!tuwp/!Usf!cb!mp!cj!eb!jt!lp!sjt!uj!uf!qsj!mj!. lv!kfs!kf!qj!ub!okf!lbeb!~f!wbn!tf!tmj!•ob np!hv!~optu!ob!op!wp!puwp!sj!uj/!

Ribe Wj!~f!uf!tf!eb!obt tb!t wjn!qp!t wf!u j!u j penb!sb!okv/!Vlp!mj!. lp!tuf!tlmp!oj!jhsb!nb!ob!tsf!~v-!eb!obt!cjt!. uf!np!hmj!eb!tf!plv!|b!uf/!Poj!qsj!qb!eoj!dj {ob!lb!lp!kj!tv!{b!top!wb!mj!qps!pej!dv!bldf!obu tubw!mkb!kv!ob!peopt!tb!ekf!dpn/!Ob!upn qp!mkv!~f!uf!tf!eb!obt!j{of!ob!ej!uj!•j!okf!o!jdpn eb!wb!|j!nb!mj!|b!oj!sbt!uv-!jblp-!qsfe!wb!|jn p•j!nb-!csaf!of!hp!|up!tuf!tf!ob!eb!mj/

Ro ber to Ro se li ni, italijanski filmski produ cent, ro |en je 8. maja 1906. godine u Rimu. Njegov otac je u Rimu pokrenuo prvu kino-projekciju, {to je mladom Robertu garantovalo do`ivotnu besplatnu kartu. Njegova filmska karijera, s obzirom na {estu ku}u u Vodoliji, je bila odraz interesovanja za film koji je obe}avalo da preraste u ne{to vi{e. Prvo je po~eo raditi na ozvu~enju i neko vrijeme na poslovima srodnim "pravljenju" filma (podznak u Djevici - postupnost, detaljan rad, na gla {e na deseta ku}a u Blizanci ma - me di ji, film, slika, ton). Svoj prvi dokumentarac pod nazivom "Prélude à l'apr~s-midi d'un faune" na~inio je 1937. Prvi zna~ajniji film bio je "La na ve bi an ca" 1942, sponzorisan od strane audio-vizuelnog centra "Navy Department", ujedno i prvi film njegove trilogije o fa {i zmu. Umro je u Rimu u 71. godini od sr~anog udara.

D`ejmi Foks i Pi Didi bi voljeli glumiti D`ejmsa Bonda, ali mislim da bi producenti trebalo da odaberu mene, jer jedini garantujem najve}i uspjeh u bioskopima, a samim tim i najve}u zaradu.

Princ ^arls spasava planetu Britanski princ ^arls, koji se bori za o~uvanje tropskih pra{uma, regrutovao je holivudske velikane kao {to su Harsion Ford i Danijel Krejg da mu se pridru`e. Ford i Krejg, najpoznatiji kao Indijana D`ons i D`ejms Bond, pojavljuju se u filmu ~ija je ambicija da upozori javnost na opasnost od kr~enja {uma, koje dovo-

Vil Smit, glumac

di do klimatskih promjena, objavljeno je danas na sajtu ~asopisa "Hello". Film u trajanju od 90 minuta mo}i }e da se po gle da na dru{ tve nom saj tu MySpace i na sajtu princa ^arlsa. Me|u poznatima koji podr`avaju akciju {ezdesetogodi{njeg britanskog prestolonasljednika su i dalaj-lama i glumac Robin Vilijams.

Da li je Sara napravila dobar izbor S

urogat majka koja nosi blizance za Saru D`esiku Par ker je dvadeset{estogodi{njakinja koja je ve} rodila dijete za homoseksualni par, a svoje dijete za-

nemaruje. Na vo dno je ri je~ o Mi {el Ros, koju biv{i mu` i nije prikazao ba{ u najsjajnijem svjetlu. "Mi{el ra|a djecu drugima, a svog vlastitog sina jedva vi|a", rekao je Jozef Erker za magazin "Star". Ipak, Jozef je priznao kako njegova biv{a supruga ra|a drugima djecu jer `eli pomo}i. "Rekla mi je kako `eli postati surogat majka kako bi pomogla ljudima koji ne mogu imati vlastitu djecu", dodao je.

Surogat majka koja nosi blizance za Saru D`esiku Parker je dvadeset{estogodi{njakinja koja je ve} rodila dijete za homoseksualni par, a svoje dijete zanemaruje

Mi{el je prvi put bila surogat majka za jedan homoseksualni par, a ve} u julu trebalo bi da rodi i djecu za ~etrdeset~etvorogodi{nju zvijezdu "Seksa i grada" i njenog supruga Metjua Broderika. Slavni par nada se kako }e im prinove pomo}i da sa~uvaju brak, koji je ve} du`e na klimavim nogama.

Kajli Minog na turneji u Sjevernoj Americi

SKOPLJE - ^lanovi bugarske pozori{ne grupe "Temp" izvode predstavu "Krila u vatri" tokom Me|unarodnog festivala pozori{ta u Skoplju.

Australijska pop zvijezda Kajli Minog najavila je da }e 30. septembra za po ~e ti svo ju prvu sje ver no ameri~ku turneju. Pje va ~i ca }e odr`ati {est koncerata - u Oklendu, Las Ve ga su, Los An|elesu, ^ikagu, Njujorku i Torontu. Prvi nastup predvi |en je u Oklendu, a posljednji u Nju jor ku 11. oktobra. "Godinama sam `eljela da pjevam u SAD i Kanadi i znam da mo ji ta mo{ nji obo `a va oci ve} du go ~e ka ju", na ve la je ~etrdesetogodi{nja Kajli Minog u saop{tenju. "Uzbu|ena sam {to se prilika kona~no ukazala", dodala je ona. Kajli Minog trenutno snima 11. studijski album.