Nez Avis Ne 090407

DOGA\AJI U Palama zapaljen automobil biv{eg komandira policije SVIJET Saslu{ani Jovan [kobo i supruga 3! 4 U potresu \or|a @drale desetine mrtvih 39! 3:

RAZORAN ZEMLJOTRES POGODIO CENTRALNI DIO ITALIJE

MIROSLAV [KOBO PRIJE DVA DANA POTEGAO PI[TOLJ NA IVANA [ARCA

str.

i

Zapaljeni golf 5 Ivana [arca

str.

i

www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 3834 • UTORAK 7. APRILA 2009.

QSWP!J[EBOKF FOTO S. PINJAGI]

AKTUELNO

Sajt Vlade RS poluprazan POJEDINA MINISTARSTVA NE OBJAVLJUJU SKORO NIKAKVE PODATKE O SVOM RADU str. 9!i :

EKONOMIJA

"Statkraft", ipak, ula`e u RS MINISTARSTVO ENERGETIKE RS NASTAVLJA RAZGOVORE SA NORVE[KIM INVESTITORIMA str. 31!i 32

Radnici sarajevskog Javnog preduze}a "Gradski saobra}aj" stupili u generalni {trajk

Kolaps u Sarajevu

IZ SINDIKATA GRAS-a SAOP[TENO DA TRA@E ISPLATU SVIH DUGOVANJA PREMA RADNICIMA

GRAD I OP[TINE OBEZBIJEDILI PREVOZ STARIH, IZNEMOGLIH I BOLESNIH str.

5i6

2

vupsbl!7. 4. 2009.

FOTO S. PINJAGI]

Doga|aji

O{te}ena stambena zgrada u kojoj je bilo parkirano vozilo FOTO N. UGLJE[A

Godi{njica priznavanja BiH

Evakuisan sarajevski aerodrom SARAJEVO - Sarajevski aerodrom evakuisan je ju~e nakon dojave o postavljenoj bombi, za koju je utvr|eno da je bila la`na. Nepoznata osoba je oko 15.15 dojavila da je na aerodromu postavljena bomba i da }e biti aktivirana za pola sata. "Odmah nakon anonimne dojave evakuisani su radnici aerodroma i putnici i izvr{en je detaljan KDZ pregled i utvr|eno je da se radi o la`noj dojavi", kazao je @arko Laketa, pomo}nik direktora Grani~ne Pregledom utvr|eno policije i ~lan Komiteta za da se radilo o la`noj dojavi bezbjednost aerodroma. On je rekao da je antibombni tim Grani~ne policije za 25 minuta izvr{io pregled aerodroma, a potom je rad Me|unarodnog aerodroma u Sarajevu nastavljen normalno. "Nakon evakuacije i pregleda zgrade aerodroma, pripadnici antibombnog tima su sa slu`benim psima pregledali i parking, gdje tako|e nije prona|eno ni{ta", rekao je Laketa. On je naglasio da Grani~na policija intenzivno radi na otkrivanju broja sa kojeg je upu}ena la`na dojava, te identifikaciji osobe koja je la`no prijavila da je na aerodromu eksplozivna naprava. A.S.

Italijanski plan za zapadni Balkan PRAG - Italija je predlo`ila plan od osam ta~aka za zapadni Balkan, kojim se predvi|a da do kraja juna oja~aju ovla{}enja Valentina Incka, visokog predstavnika EU za BiH, i stupi na snagu SSP i pridru`ivanje sa Srbijom. Franko Fratini, {ef italijanske diplomatije, rekao je da prioritet italijanskog plana podrazumijeva da re`im liberalizacije viza {to prije stupi na snagu i to prvenstveno za gra|ane Srbije i Makedonije. Predstavljaju}i plan za zapadni

Balkan na samitu EU - SAD u Pragu, Fratini je rekao da se njime zahtijeva da bude odblokirano stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju sa Srbijom do kraja juna ove godine, dok se od Beograda zahtijeva puna saradnja sa Ha{kim tribunalom. "Italija se nada da }e do kraja maja biti podnesen izvje{taj Evropske komisije i da bi re`im liberalizacije viza mogao biti realizovan do kraja ove godine ili po~etkom 2010. godine", naglasio je Fratini. (Srna)

Razmatra se prvostepena presuda "`utim osama" BEOGRAD - Vrhovni sud Srbije ju~e je razmatrao prvostepenu presudu ~etvorici biv{ih pripadnika paravojnih formacija "@ute ose" i "Pivarski", okrivljenih za ratne zlo~ine u Zvorniku 1992. godine. Sudija-izvjestilac Slobodan Gazivoda je u dijelu otvorene sjednice izvijestio Sudsko vije}e o prvostepenom postupku i presudi koju je izreklo Vije}e za ratne zlo~ine u Beogradu. Na dana{njoj sjednici trebalo bi da budu iznesene `albe tu`ioca za ratne zlo~ine, okrivljenih Dragana Slavkovi}a, Ivana Kora}a, Sini{e Filipovi}a i Dragutina Dragi}evi}a i njihovih branilaca. Dragi~evi} se nalazi na odslu`enju kazne iz drugog postupka, dok je Filipovi}u zatvorska kazna ve} istekla. Prvostepenom presudom od 12. juna pro{le godine Slavkovi} je osu|en na 15 godina zatvora, Kora} na 13, Filipovi} na tri godine, dok je Dragi~evi} oslobo|en. Oni su optu`eni za mu~enja i ubistva Bo{njaka u op{tini Zvornik na lokalitetima "Ekonomija" i "Ciglana", kao i u Domu kulture u ^elopeku. (Srna)

La`na dojava o bombi TRAVNIK - Policijskoj stanici Travnik ju~e je oko 9.30 ujutru putem telefona dostavljena la`na dojava da je u El~i Ibrahim-pa{inoj medresi u Travniku postavljena bomba, saop{teno je iz MUP-a Srednjobosanskog kantona. Odmah po dojavi na lice mjesta upu}ene su patrole policije, Vatrogasne jedinice i Hitna pomo}. U~enici i nastavni kadar ove obra-

zovne ustanove evakuisani su iz zgrade, a uvi|ajnim radnjama i KDZ pregledom utvr|eno je da je dojava bila la`na. Prije nepunih sedam dana travni~koj policiji je tako|e upu}ena dojava da je u travni~ku Gimnaziju postavljena bomba, a uvi|ajnim radnja ma i de ta ljnim pre gledom ispostavilo se da je i ta dojava bila la`na. (Srna)

SARAJEVO - Adem Huski}, poslanik u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH, podsjetio je da se danas 7. aprila navr{ava 17 godina otkako su SAD priznale BiH te da je to prilika da se izrazi zahvalnost ameri~kom narodu za sve ono {to je u~inio za BiH u proteklom periodu. "Prisje}amo se koliko je ohrabrenje za gra|ane BiH u tim, najte`im trenucima u novijoj historiji na{e zemlje, tada predstavljala ~injenica da su SAD priznale nezavisnost, teritorijalni integritet i suverenitet BiH", navodi Huski} u saop{tenju za javnost. Smatra da i danas podr{ka koju daju vlast i narod Amerike ima nemjerljiv doprinos stabilnosti, pribli`avanju NATO-u i EU kao strate{kim ciljevima na{e zemlje. (Fena)

Nema pretresa policijskih stanica BANJALUKA - Ministarstvo unutra{njih poslova (MUP) RS saop{tilo je ju~e da ha{ki istra`ioci ne pretresaju policijske stanice u Srpskoj. "Nisu ta~ne tvrdnje da ha{ki istra`ioci pretresaju policijske stanice, ve} je rije~ o redovnim aktivnostima koje Ha{ki tribunal provodi u saradnji sa MUP-om RS", rekla je Mirna [oja, portparol MUP-a RS. Ona je navela da ha{ki istra`ioci ima ju pris tup svim ar hi va ma MUP-a i da je cilj MUP-a da {to prije bude okon~ana "ha{ka pri~a". I u izvorima bliskim MUP-u Srbije danas je re~eno da nije ta~na informacija sarajevskih medija da tim ha {kih is tra `i la ca pretresa arhive MUP-a Srbije. (Srna)

Sutra blokada Uprave "Granita" JABLANICA - Otpu{teni radnici firme "Granit" Jablanica sutra }e blokirati ulaz u upravnu zgradu preduze}a, kazao je jedan od biv{ih radnika Refik Hindi}. Na blokadu su se odlu~ili ju~e kada su pred Upravom po~eli, pa nakon {est sati prekinuli {trajk gla|u, jer direktor firme nije bio tu. "Nas 14 smo se okupili pred Upravom, ali niko nije htio s nama da razgovara. Ni na~elnik op}ine Jablanica ne}e s nama da razgovara da na|emo rje{enje. Rekao je da nema ni{ta sa 'Granitom'", istakao je Hindi}. Za oko 20 radnika, otpu{tenih u avgustu pro{le godine, direktor "Granita" Muhamed Mari} obe}ao je do 31. marta uvezati sta` i isplatiti naknade koje su trebali dobijati sa biroa, ali ih ne dobijaju zbog neupla}enih doprinosa. Mari} je rekao da su otpu{teni radnici podnijeli tu`bu zbog neispla}enih doprinosa, te da treba pustiti sud da radi svoj posao. M.R.

Uni{teno vozilo prevezeno na parking policije u Isto~nom Sarajevu

U Palama zapaljen automobil biv{eg komandira policije

Saslu{ani i supruga Albina SORGU^

Postoje indicije da paljenje vozila Ivana [arca predstavlja pritisak na budu}e svjedoke protiv \or|a @drale

PALE - Jovan [kobo i jo{ nekoliko osoba privedeno je u policiju nakon {to je ju~e ujutro u Palama zapaljeno vozilo Ivana [arca, biv{eg komandira Policijske stanice Pale. Utvr|eno da su nepoznate osobe provalile u gara`u u kojoj se nalazilo [ar~evo vozilo i posule ga zapaljivom te~no{}u a potom zapalile. Saslu{anje [kobe, koji je u ratu bio komandir paljanske policije, i ostalih privedenih ju~e u

Deklaracija o reformi Ustava BiH neprihvatljiva D. [AJINOVI]

BANJALUKA - Klub Bo{njaka u Vije}u naroda RS nije prihvatio Deklaraciju o osnovama za razgovore o eventualnim promjenama Ustava BiH i o za{titi interesa RS, ali ne}e ni podnijeti zahtjev za za{titu vitalnog nacionalnog interesa. Klub ne}e podnijeti zahtjev za za{titu vitalnog nacionalnog interesa ni na jedan akt

"Ona ne nudi odgovore na pitanja izlaska iz krize koja je na vratima, niti nudi pravce djelovanja BiH na evropskom putu i boljeg `ivota", rekao je Edin Rami}, predsjednik Kluba, nakon ju~era{nje sjednice. On smatra da ona slu`i samo za "zabavljanje ljudi" i pokazivanje "ko je borac za RS". Klub Bo{njaka na ju~era{njoj sjednici odlu~io je da ne}e podnijeti zahtjev za za{titu vitalnog nacionalnog interesa ni na jedan akt sa 28. redovne sjednice Narodne skup{tine RS. Bo{nja~ki klub je izme|u ostalog imao primjedbi na

izvje{taj o radu MUP-a za 2008. godinu povodom istraga u vezi sa napadom na imovinu Islamske vjerske zajednice, kao i na "pisanja pojedinih medija o naoru`avanju vehabija". Komentari{u}i paket amandmana na promjenu Ustava RS, Rami} je rekao da se o glavnom gradu mo`e raspravljati tek nakon dono{enja zakona o glavnom gradu ili promjenom Statuta grada, koji bi garantovao konstitutivnu zastupljenost svih naroda u gradskim organima. Prema Rami}u, za Bo{njake je neprihvatljivo da se "ljudi prvo protjeraju", a onda da na izborima na sada va`e}i na~in biraju organi vlasti u gradu. On smatra da nezavisno od toga kada }e se ti materijali na}i na sjednici Vije}a naroda, Bo{njaci }e biti protiv sve dok ne bude rije{eno pitanje konstitutivnosti. "Da se ispo{tovao Zakon o lokalnoj samoupravi, a posebno ~lan tri, mi ne bismo imali problema s tim amandmanom. Neka prvo provedu taj zakon ili neka ga stave van snage, pa }emo onda razgovarati", kategori~an je on. Bo{njacima smeta {to se, kako ka`e Rami}, amandmanima pristupa segmentirano, kako bi se dobio maksimum, umjesto da se o pitanjima poput nadle`nosti predsjednika RS i potpredsjednika, nadle`nosti Vije}a naroda, glavnom gradu i drugim pitanjima raspravlja u paketu.

Doga|aji

7. 4. 2009. vupsbl

Automobil gorio dva sata Ptjn!nb!uf!sj!kbm!of!|uf!uf!ob!wp!{j!mv!j hb!sb!aj-!qp!tmkf!ej!df!qb!mkf!okb!bvup!np!cj!mb!cj!mf tv!qsj!nkf!uof!j!ob!tubn!cf!opk!{hsb!ef!v!lp!kpk tf!ob!mb!{j!hb!sb!ab/! Wp!kj!tmbw!_wp!sp!jt!qsj!•bp!kf!eb!tv!tf!ekf!. wpk!lf!lp!kj!nb!j{obk!nmkv!kf!tubo!v!pwpk!{hsb!ej qsp!cv!ej!mf!lb!eb!tv!•v!mf!fl!tqmp!{j!kv!plp 5/41/! #Lbe!tbn!vt!ubp-!wj!ejp!tbn!tb!np!hvt!uj ejn/!Wp!{j!mp!kf!hps!kf!mp!plp!ewb!tb!ub-!hb!sb!ab kf!voj!|uf!ob-!b!j!{hsb!eb!kf!qp!•b!ej!mb/!Ewb!tb!. ub!tbn!sj!cbp!{j!ep!wf!v!twpn!tub!ov/!Tbe tb!lv!qmkbn!op!wbd!eb!qmb!uj!np!af!oj!eb!p•jt!uj ib!vt!ups#-!lb!{bp!kf!_wp!sp/

Dovo|eni u vezu s podr{kom Karad`i}u Jwbo!\b!sbd!sb!ejp!kf!v!qp!mj!dj!kj!pe 3112/!ep!3115/!hp!ej!of-!lb!eb!hb!kf!tv!tqfo!. ep!wbp!wj!tp!lj!qsfe!tub!wojl!v!CjI!{cph!qp!. es|lf! ib!| lpn! pq!u v!a f!o j!l v! Sb!e p!w b!o v Lb!sb!eaj!~v/! J!Kp!wbo!\lp!cp!ep!wp!}fo!kf!v!wf!{v!t!nsf!. apn!qp!es|lf!Lb!sb!eaj!~v/!OB!UP!kf!3117/!hp!. ej!of!j{!ws|jp!qsf!usft!okf!hp!wf!qp!sp!ej!•of!lv!~f v!Qb!mb!nb/!\lp!cp!kf!pesb!oj!kf!ob!mjt!uj!ptp!cb lp!kj!nb!kf!{b!csb!okfo!vmb!{bl!v!FV/!!

Jovan [kobo \or|a @drale vrijeme zaklju~ivanja ovog broja "Nezavisnih" jo{ su saslu{avane u Centru javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo. Kako sazajemo, policija je ispitala i Spomenku, suprugu \or|a @drale, jer postoje indicije da paljenje vozila Ivana [arca predstavlja pritisak na budu}e svjedoke protiv \or|a @drale za ubistvo Ljubi{e Savi}a Mauzera, nekada{njeg na~elnika Uprave policije RS. U vezu s paljenjem vozila dovodi se i [kobin sin Miroslav, koji je prije dva dana potegao pi{tolj na [arca i od tada je u bjekstvu. Prema nezvani~nim informacijama, Miroslav [kobo je napao [arca, jer smara da je on policiji

Miroslav [kobo prije dva dana potegao pi{tolj na Ivana [arca

otkrio informacije o kriminalnim aktivnostima \or|a @drale. [kobi, @drali i ubijenom Borisu Govedarici su|eno je za ubistvo bra~nog para Todorovi} u Palama 2004. godine, a optu`bi su pravosna`no oslobo|eni. Danka Te{i}, portparol CJB Isto~no Sarajevo, potvrdila je da je ju~e u Palama prona|en golf dva sive metalik boje, koji je na podru~ju Kantona Sarajevo ukraden prije mjesec dana, a koji je najvjerovatnije kori{ten prilikom paljenja vozila. Policija je prvobitno sumnjala da je u gara`i sta-

mabene zgrade aktivirana nepoznata eksplozivna naprava usljed ~ega se zapalilo golf 5, ali je vje{tak za protivpo`arnu za{titu utvrdio je da je vozilo posuto zapaljivom materijom, a nakon toga zapaljeno otvorenim plamenom. Vozilo, na kojem je pri~injena totalna {teta, prevezeno je na parking policije radi vje{ta~enja. U policiji ka`u da ju~era{nje paljenje vozila nije prvi napad na imovinu [arca. Pod njegovim vozilom golf 4 24. aprila 2004. godine aktivirana je eksplozivna naprava.

Zastupni~ki dom Parlamenta FBiH o Prijedlogu izmjena Zakona o primanjima izabranih zvani~nika

Ne daju plate i pau{ale R. ^ENGI]

SARAJEVO - Zastupnici u Parlamentu FBiH ju~e su o{tro kritikovali prijedlog zastupnika SDA Jasmina Duvnjaka da se izmje na ma Za ko na o pla ta ma iza bra nih du`nosnika smanje plate ili ukine pau{al. Duvnjak je potom povukao prijedlog uz obrazlo`enje da ne `eli da on bude odbijen iz formalnih razloga kao {to je nepostojanje mi{ljenja Vlade FBiH. "Fasciniran sam seriozno{}u i studiozno{}u s kojom je administrativna komisija razmatrala moj prijedlog, a nastojanje da on bude odbijen pokazuje da smo se postavili iznad svih gra|ana FBiH kojima dugujemo sve ovo {to mi ovdje imamo", kazao je Duvnjak. On je primijetio da se tako studiozno ne {tite prava zaposlenih u "ArcelorMittalu" ili invalidnih osoba. "Kada smanjujemo davanja invalidima to je reforma, a kada smanjujemo plate nama to je demagogija", kazao je Duvnjak, kojeg je pret-

Sjednica odr`ana u renoviranoj sali FOTO N. UGLJE[A

hodno zastupnik Nermin Nik{i} optu`io da je demagog, jer je povukao prijedlog izmjena zakona. Ju~e je uz niz primjedaba obavljena i rasprava o rebalansu bud`eta FBiH za ovu godinu kojim se pove}avaju i prihodi i rashodi i

na taj na~in pokriva manjak iz pro{le godine. Do zaklju~enja ovog broja "Nezavisnih" zastupnici nisu glasali o rebalansu. Vlada FBiH je za pokrivanje pro{logodi{njeg manjka obezbijedila 305 miliona KM, od sredstava iz sukcesije povukla 120 miliona KM, kredita komercijalnih banaka od 156 miliona KM, te pozajmicom od Civilne za{tite i Direkcije cesta. "Ugovor s komercijalnim bankama je prili~no poni`avaju}i i ne znam za{to ste pristali da banke mogu va{ dug prodati bilo kome pod bilo kojim uslovima", pitao je zastupnik Ismet Osmanovi}. Ocijenio je da ni Vlada FBiH ne zna koliki je pro{logodi{nji manjak. "Na jednoj strani informacije o dugu ste nam napisali da je manjak 280,9 miliona KM, a na drugoj strani istog dokumenta pi{ete da je taj ma njak cir ka 336 mi li ona KM", ka zao je Osmanovi}. Zastupnici su ju~era{nju sjednicu odr`ali u renoviranoj sali Parlamenta FBiH.

Tra`ili izvinjenje Ob!{bi!u kfw!{bt!u v!q oj!l b Pnf!sb!Wb!usj!~b!eb!tf!nj!ojt!ubs!gj!. obo!tj!kb!Wkf!lp!tmbw!Cf!wbo!eb!j{wj!oj {bt!uv!qoj!dj!nb!{cph!up!hb!|up!ji!kf ob!{wbp!mv!}b!dj!nb!lp!kj!usf!cb!eb!tf mj!kf!•f-!Cf!wbo!eb!kf!pe!hp!wp!sjp!eb!kf po!j{kb!wjp!#eb!kf!twf!pwp!mv!ej!mp#-!uf eb!tf!j{wj!okb!wb!!poj!nb!lp!kf!up!wsj!kf!. }b-!bmj!eb!#of!np!af!pe!hp!wb!sb!uj!{b pop!|up!op!wj!ob!sj!j{nj!tmf!jmj!toj!nf ej!lub!gp!opn!tb!lsj!wf!ojn!v!eafqv#/ Op!wj!ob!sj!lp!kj!sf!ep!wop!j{!wkf!|ub!wb!. kv!j{!Qbs!mb!nfo!ub!GCjI!tv!{bt!uv!qoj!. dj!nb!vqv!uj!mj!qj!tnp!v!lpkfn!tv ob!wf!mj!eb!qpt!up!kj!toj!nbl!Cf!wbo!ej!. of!j{kb!wf!j!eb!nj!ojt!usj!np!sb!kv!tiwb!. uj!uj!pe!hp!wps!optu!{b!kb!wov!j{sf!•f!ov sj!kf•/

3

Vijesti Filip Gordon ~ovjek za Balkan BEOGRAD - Na prijedlog Baraka Obame, ameri~kog predsjednika, novi glavni ~ovjek za Balkan u Stejt departmentu treba da postane Filip Gordon. Ako Obamin prijedlog potvrdi i Senat, Gordon }e na mjestu pomo}nika dr`avnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja naslijediti Danijela Frida. Gordon je bio direktor za Evropu u Savjetu za nacionalnu bezbjednost u administraciji Bila Klintona 1998-1999. i jedan je od troje spoljnopoliti~kih stru~njaka sa va{ingtonskog Instituta Brukings koji su u Obaminoj administraciji dobili va`na mjesta. Prema pisanju internet izdanja nedjeljnika Juropian vois iz Brukingsa, Obama jo{ sastavlja spoljnopoliti~ki tim, a zbog ~injenice da je na va`ne funkcije ve} postavljeno vi{e eminentnih diplomata koji su bili anga`ovani u mirovnim naporima na Balkanu devedesetih godina, analit~ari govore o "balkanskoj vezi". Ri~ard Holbruk poznat kao tvorac Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je 1995. okon~an rat u BiH, imenovan je za specijalnog izaslanika Baraka Obame za Avganistan i Pakistan. (Beta)

Peri{i} privremeno na slobodi HAG - Ha{ki tribunal odlu~io je da na privremenu slobodu pusti Mom~ila Peri{i}a, biv{eg na~elnika General{taba Vojske Jugoslavije kome se sudi po optu`nici za zlo~ine nad nesrbima u Sarajevu, Srebrenici i Zagrebu 1992-1995. Sud u Hagu je ju~e saop{tio da }e Peri{i} biti privremeno pu{ten na slobodu u ~etvrtak, 9. aprila, a u sudski pritvor u [eveningenu }e iz Srbije morati da se vrati 17. aprila. Sudsko vije}e predsjedavaju}eg Bakone Molotoa usvojilo je zahtjev Peri{i}eve odbrane, konstatuju}i da ne postoji rizik da bi on mogao pobje}i, niti opasnost da bi mogao uticati na svjedoke. (Beta)

Kompromis nakon nekoliko godina BRATUNAC - Dogovor o na~inu obilje`avanja 17. godi{njice stradanja Bo{njaka iz Bratunca 11. maja postignut je zahvaljuju}i na~elniku op{tine Nedeljku Mla|enovi}u, izjavio je Anton Kasipovi}, ministar prosvjete i kulture RS. Kasipovi} je ju~e tokom posjete Bratuncu precizirao da je dogovoreno da 10. maja bude prire|ena izlo`ba fotografija u Osnovnoj {koli "Branko Radi~evi}", a da godi{njica 11. maja bude obilje`ena prema programu koji }e sa~initi organizatori, a odobriti Ministarstvo prosvjete i kulture RS. "Nakon vi{e godina uspjeli smo razgovarati u institucijama sistema i do}i do odre|enih kompromisa", rekao je Kasipovi} nakon razgovora sa op{tinskim rukovodstvom i predstavnicima bo{nja~kih udru`enja nastradalih. (Srna)

4

Doga|aji

vupsbl!7. 4. 2009.

Vijesti Odbijen zahtjev za od{tetu BEOGRAD - Prvi op{tinski sud u Beo gra du odbio zahtjev za naknadu {tete 25 ~la no va po ro di ca ote tih iz Sje ve ri na, sa op {tio je ju ~e Fond za humanitarno pravo. Pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) oteli su u Mio~u (BiH) i poslije mu~enja li kvi di ra li 16 ci vi la iz Sjeverina. Za taj zlo ~in pred Okru `nim sudom u Beogradu na po 20 godina zatvora osu|eni su Mi lan Lu ki}, Oli ver Krsmanovi} i Dragutin Dragi~evi}, dok je \or|e [evi} osu|en na 15 godina zatvora. Vrho vni sud Srbi je je u maju 2006. godine potvrdio prvostepenu presudu Okru`nog suda. U ime ~la no va po ro di ca `rtava, Fond za humanitarno pravo podnio je protiv Republike Srbije 26. juna 2007. go di ne tu `bu za na kna du {tete, a Prvi op{tinski sud je pro {le ne dje lje odbio za htjev. (Beta)

[trajk zbog kriminala Sb!e oj!d j!qsf!e v!{ f!~ b HSBT!lsb!kfn!kb!ov!bsb!3117/ hp!ej!of!qswj!qvu!tv!ps!hb!oj!{j!. sb!mj!hf!of!sbm!oj!|usbkl!j!lbp!j!kv!. •f!qp!uqv!op!pcvt!ub!wj!mj!kb!woj hsbe!tlj!qsf!wp{/!Ub!eb|!okj!sb!. {mp!{j!cj!mj!tv!#lsj!nj!obm!j!nbm!wfs!. {b!dj!kb!v!qsf!ev!{f!~v#-!b!okj!ipw hmb!woj!{bi!ukfw!kf!cjp!tnkf!ob sv!lp!wpe!tuwb/!Tb!sb!kf!wp!kf!cj!mp qb!sb!mj!tb!op!35!tb!ub/!Ub!eb|!okj ej!sf!lups!Jcsb!ijn!Kv!tv!gsb!oj~ qp!eojp!kf!of!pqp!{j!wv!pt!ubw!. lv-!b!{b!ej!sf!lup!sb!kf!jnf!op!. wbo!\b!~js!Cp!|lb!jmp-!lp!kj!kf!kp| ob!•f!mv!HSBT.b/

Radnici sarajevskog Javnog preduze}a "Gradski

U Sarajevu

Bez dogovora MOS TAR - Pred sta vni ci stranaka potpisnica Kre{evske de kla ra ci je na ju ~e ra{ njem sas tan ku u Mos ta ru, ko ji je or ga ni zo va la HSP BiH \api} - dr Juri{i}, nisu odlu~ili kojeg }e kandidata iz re da hrvat skog na ro da po dr`a ti za gra do na ~el ni ka Mostara. Kako je kazao Zvonko Juri{i}, predsjednik HSP BiH \api} - dr Juri{i}, na sastanku su pribli`eni stavovi pa je za klju ~e no da to mo `e bi ti bilo koji hrvatski kandidat iz bilo koje stranke. "Osim kandidata HDZ BiH Ljube Be{li}a, danas smo dogovorili da to mogu biti kandidati i iz drugih, te oporbenih stranaka, odnosno iz NS Radom za boljitak, HDZ-a 1990 i HSP BiH \api} - dr Juri{i}, a konkretno o imenima kandidata nije bilo rije~i", kazao je Juri{i}. (Fena)

BANJALUKA - Operativni tim RS za tra`enje nestalih lica dos ta vio je In sti tu tu za nestala lica i Tu`ila{tvu BiH informacije o grobnim mjestima za 12 N.N. osoba iz ratnog pe ri oda na po dru ~ju op{tine Biha}, potvrdio je ju~e Goran Kr~mar, rukovodilac ovog tima. Kr~mar je naveo da je Operativni tim do sada Institutu za nestala lica BiH ukupno dostavio informacije o grobnim mjes ti ma za 101 li ce nestalo u proteklom ratu, od ~ega je Institut ekshumirao 16 tijela. On je podsjetio da RS jo{ potra`uje 1.800 nestalih vojnika i civila iz proteklog rata, dok se u spomen-kosturnicama u Banjaluci, Nevesinju i Isto~nom Sarajevu nalazi 600 neidentifikovanih tijela. (Srna)

SARAJEVO - Vi{e od 200.000 gra|ana Kantona Sarajeva ju~er je ostalo bez gradskog prevoza jer su radnici Javnog preduze}a "Gradski saobra}aj" (GRAS) u ~etiri sata ujutro stupili u generalni {trajk. Zbog mirovanja vozila GRAS-a, vi{e je gra|ana koristilo privatna auta za prevoz, pa su u gradu stvorene velike saobra}ajne gu`ve, a te{ko je bilo na}i slobodan taksi. Radnici GRAS-a u {trajk su stupili nakon {to Sindikat nije uspio posti}i dogovor sa Upravom preduze}a, predstavnicima Ministarstva saobra}aja i Vlade Kantona Sarajevo. Iz GRAS-a su upozorili kako {trajk ne}e obustaviti sve dok Vlada KS ne ispuni njihove zahtjeve, prije svega dok radnicima ne bude ispla}en dug od oko dva mili-

Nakon poni{tenja suspenzije pomo}nika ministra bezbjednosti BiH M. ^UBRO

SARAJEVO - Vjekoslav Vukovi}, pomo}nik ministra sigurnos ti BiH, ko ji je u Hrvat skoj optu`en za pomaganje u pripremi ubistva, ju~er se vratio na svoje ra dno mjes to u Mi nis tar stvo si gurnosti BiH. Vukovi}a je ministar sigurnosti Tarik Sadovi} suspendovao prije viVukovi} u Hrvatskoj optu`en za pomaganje u pripremi atentata

{e od dva mjeseca, ali je Odbor za `albe uva`io Vukovi}evu `albu na suspenziju i vratio ga na posao. "Vratio sam se na posao i to je sve {to sad mogu re}i", kazao je ju~er Vukovi}. Sa do vi} je odlu ku Odbo ra Dr`a vne slu `be za `al be na zvao "pravnom lakrdijom", a njegov zamjenik Mijo Kre{i} tvrdi kako su

ona KM. Kantonalni premijer Besim Mehmedi} odgovorio je da ne}e popustiti ucjenama po bilo koju cijenu. Menad`ment GRAS-a, predstavnici Nadzornog odbora i Sindikata ovog preduze}a ju~er su u podne po~eli pregovore s predstavnicima Vlade KS, kako bi prevazi{li probleme, ali ni nakon njegovog okon~anja nijedna strana nije mogla kazati da li }e {trajk biti obustavljen. Mi haj lo Krmpo ti}, ministar saobra}aja Kantona Sarajevo, kazao je nakon sastanka kako je Vlada, kao i u subotu, prihvatila uvjete Sindikata o isplati plata sa doprinosima do 15. u mjesecu, izmirivanju obaveza prema radnicima iz prethodnih godina, utvr|ivanje dinamike provo|enja Kolektivnog ugovora. "Me|utim, ne znamo da li }e obustaviti {trajk", rekao je Krmpoti}. U vrijeme zaklju~enja ovog broja "Nezavisnih", u Sindikatu GRAS-a nisu mogli kazati da li }e {trajk biti

Grad i op{tine obezbijedili prevoz starih, iznemoglih i bolesnih

Kantonalni premijer odgovorio da ne}e popustiti ucjenama

obustavljen. "Nakon sastanka treba da se konsultujemo sa radnicima u krugu preduze}a. Dole ima 1.500 radnika. Pro~ita }e mo im za klju ~ke i vi dje }e mo ka kvo je raspolo`enje", rekao je Adnan Himzanija, zamjenik predsjednika Sindikata GRAS-a. Sindikat od Vlade KS i menad`menta preduze}a tra`i da budu ispla}ena sva dugovanja prema radnicima u oblasti penzionog i zdravstvenog osiguranja u posljednja ~etiri mjeseca, pregovore o provo|enju Kolektivnog ugovora, nabavci vozila i dijelovima, remontu pruge, za{titi revizora i o sistemu naplate. Krmpoti} je ukazao i na nezakonitost ju~era{njeg {trajka. "[trajk je trebalo da najave deset dana ranije, potom da bude formirano mirovno vije}e koje bi pregovaralo o {trajku. U posljednjih pet dana imali bismo vremena da na|emo alternativu za gra|ane, kako ne bi

Vjekoslav Vukovi} na svom radnom mjestu ~lanovi Odbora sve raspolo`ive ~injenice analizirali i donijeli odluku o poni{tenju suspenzije. "Zakon o Dr`avnoj slu`bi je jasan i na osnovu njega je donesena odluka. Ne bih `elio komentirati niti samu odluku, a niti zakon, jer moj posao nije da komentiram nego provodim zakon", kazao je Kre{i}. Vje ko slav Vu ko vi}, koji ima dr`avljanstvo Bosne i Hercegovine i Hrvatske, uhap{en je 19. januara u Rijeci. Nakon {to je pla}ena kaucija od oko 110.000 KM, Vukovi}u je ukinut pritvor. Optu`en je da je umi je {an u po ku {aj atentata koji je prije tri mjeseca trebalo da se dogodi u sredi{tu Rijeke. Kao glavni organizatori toga ubojstva uhi}eni su Rije~ani Ivan Filipo vi} i Ro bert Dra gin. Nji ma dvojici oru`je je, prema optu`nici, pro dao upra vo Vu ko vi}. Sud ski procesi protiv Vukovi}a, te Filipovi}a i Dragina nedavno je spojen i vodi se pred @upanijskim sudom u Rijeci.

FOTO ARHIVA

Informacije o grobnim mjestima

Selma VELI]

Doga|aji

saobra}aj" stupili u generalni {trajk

Vijesti

kolaps

Danas o brisanju prefiksa "bosanski"

Neophodna konkurencija Lbo!upo!Tb!sb!kf!wp!ij!uop!np!sb!qpt!uv!qj!uj!v!tlmb!. ev!t!skf!|f!okfn!Lpo!lv!sfo!djk!tlph!wj!kf!~b!CjI!j!vt!lmb!ej!uj Qsb!wjm!ojl!p!kb!wopn!mj!ojk!tlpn!qsj!kf!wp!{v!qv!uoj!lb!v!LT tb![b!lp!opn!p!lpo!lv!sfo!dj!kj-!ob!ob!•jo!eb!tf!twjn!qsj!. kf!wp!{oj!dj!nb!ptj!hv!sb!kv!kf!eob!lj!vwkf!uj!qsjt!uv!qb!usaj!|uv/! Tbp!q~f!op!kf!up!kv!•fs!j{!Qsj!wsf!eof!lp!np!sf!LT!v{ pdkf!ov!eb!cj-!vwp!}f!okfn!lpo!lv!sfo!dj!kf!v!pwv!pcmbtucj!mp!ptj!hv!sb!op!lwb!mj!uf!uoj!kf-!of!tnf!ub!op!j!ops!nbm!op pewj!kb!okf!qsj!kf!wp!{b/ #Ob!ubk!ob!•jo!cj!mb!cj!tnb!okf!ob!j{!ewb!kb!okb!qp!sf!{oji pc!wf!{oj!lb!{b!qp!lsj!~f!hv!cj!ub!lb!HSBT.b!j!j{!ckf!hov!uf nj!mj!po!tlf!|uf!uf!lp!kf!tv!ob!of!tf!of!qsj!wsf!ej#-!tbp!q~f!. op!kf!j{!Qsj!wsf!eof!lp!np!sf!LT/

Te{ko bilo na}i slobodan taksi FOTO S. PINJAGI]

Tra`imo isplatu svih dugovanja prema radnicima, da pregovaramo o visini Kolektivnog ugovora i o nabavci vozila, poru~ili iz Sindikata GRAS-a

ispa{tali. Po zakonu trebalo je da 50 odsto saobra}aja bude u funkciji", istakao je Krmpoti} uo~i sastanka s predstavnicima Uprave i Sindikata GRAS-a. On ka`e da je u ovom javnom preduze}u zaposleno oko 2.000 ljudi i da im je prosje~na plata oko 900 KM. "U 2007. i 2008. godini iz bud`eta kantona GRASu je obezbije|eno 53 miliona KM. Ove godine za GRAS, po~ev{i od kapitalnih investicija do subvencioniranja karata za penzionere, u bud`etu je obezbije|eno oko 19 miliona KM", rekao je Krmpoti}. Ako ne bude sporazuma sa Sindikatom GRAS-a, Krmpoti} ka`e da }e Vlada KS drugim prevoznicima omogu}iti da obavljaju usluge javnog prevoza putnika. Iz Gradske uprave ju~er su poru~ili kako su gra|ani Sarajeva najve}e `rtve nesre|enih odnosa Vlade KS i GRAS-a. Najavili su kako }e, ako i danas bude nastavljen {trajk, od Vlade KS i gradskih op}ina tra`iti da pro-

glasi vanredno stanje. "Za je dno s ~e ti ri grad ske op}ine obezbijedili smo 15 vozila za stare, iznemogle i bolesne osobe. Gra|ani vozilo mogu pozvati na broj telefona 033/221-085", kazao je Alija Behmen, gradona~elnik Sarajeva. Kantonalnu vladu smatra glavnim krivcem za {trajk radnika GRAS-a. "Nije ispo{tovala Kolektivni ugovor koji je sama potpisala i treba da snosi posljedice. Pozivamo radnike GRAS-a da prekinu {trajk jer time ne}e ni{ta posti}i. Ka`njavaju gra|ane, a ne Vladu KS", apelovao je Behmen na radnike GRAS-a. Gra|ani Sarajeva su ju~e imali priliku primijetiti splav na Miljackoj. Zihnija Paši} i Jekoderm Davidovi}, iz Sarajeva su, kako kažu, izašli gra|anima glavnog grada u susret izgradnjom i puštanjem splava niz Miljacku, kako bi imali prevoz.

Nije raspravljano o smjenama u SIPA M. ^UBRO

SARAJEVO - Komisija za odbranu i sigurnost parlamenta BiH ju~er nije uspjela zaklju~iti da li u Dr`avnoj agenciji za istrage i za{titu (SIPA) postoje paralelizmi, niti se izja{njavala o mogu}im smjenama ~elnika ove agencije. "Vije}e ministara BiH je nadle`no za mogu}e smjene odgovornih za kr{enje procedura ako aktivnosti koje se provode u SIPA potvrde da je bilo takvih propusta. Izvje{taj SIPA smo primili k znanju, a o svemu Izvje{taj SIPA smo primili k znanju, rekao Zrno

}emo se ponovo o~itovati kada dobijemo informacije od Vije}a ministara BiH", rekao je Branko Zrno, predsjedavaju}i Parlamentarne komisije za odbranu i sigurnost, nakon sjednice na kojoj je razmatrana informacija direktora SIPA Mirka Luji}a o podno{enju izvje{taja ove agencije o po~injenom krivi~nom djelu protiv visokih du`nosnika RS. Komisija je razmatrala izvje{taj direktora SIPA koji je parlamentu predlo`io promjene zakona i pravilnika koji reguli{u rad Agencije i vo|enje istraga, a od Vije}a ministara BiH zatra`io smjenu svog pomo}nika Dragana Luka~a. "Ne mo`emo na osnovu jednog slu~aja tvrditi da u

SIPA postoje paralelizmi, posebno jer interne provjere jo{ nisu zavr{ene. U slu~aju podno{enja izvje{taja Tu`ila{tvu BiH bilo je vi{e faza, a dostavljanje samog izvje{taja je samo jedan dio. O~ekujemo da Tu`ila{tvo i SIPA nastave raditi na ovom slu~aju i razmotre svaki njegov aspekt", kazao je Sulejman Tihi}, ~lan ove parlamentarne komisije. Du{anka Majki}, ~lan Komisije za odbranu i sigurnost parlamenta BiH, ustvrdila je da je o~igledno da u SIPA postoje paralelizmi jer direktor nije znao da se uop{te vodi istraga. "Nesumnjivo je da direktora SIPA zaobilaze, da izvje{taj nije zaveden u djelovodnik... Ne mo`e BiH formirati institucije koje }e raditi kontra RS, a ovo je poruka nama iz RS da budemo oprezni prilikom formiranja novih institucija", rekla je Majki}eva. Direktor SIPA ju~er nije `elio govoriti o izvje{taju dostavljenom parlamentu na kog je stavio oznaku "tajno", pa je sjednica Komisije bila zatvorena za javnost prilikom rasprave o ovom izvje{taju. "U izvje{taju Komisiji nisam pominjao razrje{enje bilo koga jer komisija nije nadle`na za smjene", rekao je Luji}. SIPA je prije vi{e od mjesec dana Tu`ila{tvu BiH dostavila izvje{taj o po~injenom krivi~nom djelu protiv vi{e osoba iz RS, uklju~uju}i premijera Milorada Dodika. Direktor Luji} je tada izjavio da je njegov pomo}nik Luka~ izvje{taj podnio mimo njegova znanja, kr{e}i interne procedure.

BANJALUKA - Prijedlog zakona o teritorijalnoj organizaciji RS, ko jim se iz na zi va op{tina Bosanski Brod i Bosanska Kostajnica bri{e prefiks "bosanski", bi}e razmatran danas na sjednici Narodne skup{tine RS u Banjaluci. Na predlo`enom dnevnom redu, koji broji 30 ta~aka, jesu i izvje{taj Investiciono-razvojne ban ke RS o po slo va nju za 2007. i izvje{taj o realizaciji Programa rje{avanja problema raseljenih, povratnika i izbjeglica za 2008. i informacija o efekti ma pre no sa us ta vnih ovla{}enja s RS na institucije BiH. (Fena)

^estitka povodom Svjetskog dana zdravlja BANJALUKA - Goran Kljaj~in, direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS, ~estitao je svim udru`enjima pacijenata i invalida 7. april, Svjetski dan zdravlja, saop{teno je iz Fonda. "Cijene}i va{u zna~ajnu ulogu u izgradnji zdravstvenog sistema, a u okviru njega i sistema obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i va{u brigu za zdravlje populacije koju predstavljate, upu}ujem vam iskrene ~estitke povodom 7. aprila, Svjetskog dana zdravlja", poru~io je Kljaj~in. On je naglasio da je Fond planirao niz mjera koje bi trebalo da doprinesu daljem unapre |e nju ko mu ni ka ci je sa osiguranicima, tako da }e se u svim op{tinama RS odr`ati sastanci sa udru`enjima gra|ana, pacijenata i invalida. "To }e mo u~i ni ti s ci ljem pri bli `a va nja in for ma ci ja o pravima iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i evidentira nja pro ble ma na ko je nailaze osiguranici kod kori{tenja zdravstvene za{tite", naveo je Kljaj~in. (Srna)

Otvorene regionalne kancelarije BA NJA LU KA - Na kon osam mje se ci pre ki da ra da otvorene su regionalne kancelarije Instituta za nestala lica BiH u Banjaluci i Isto~nom Sarajevu, potvrdio je ju~e Milan Bogdani}, predsjedavaju}i Kolegijuma direktora ovog instituta. "Otvorene su terenske kancelarije Instituta u Doboju, Srebre ni ci, dis tri ktu Br~kom i Travniku, te podru~na kancelarija u Biha}u, ~ime je Institut organizaciono i kadrovski popunjen i od 1. aprila je po~eo sa radom u punom kapacitetu'', istakao je Bogdani}. On je rekao da je prioritetan zadatak rada regionalnih i terenskih kancelarija Instituta istra`ivanje sudbine nestalih lica, odnosno ekshumacije i identifikacije, te pru`anje odgovora porodicama o sudbini nestalih. (Srna)

7. 4. 2009. vupsbl

5

Nema kompromisa za status RS BANJALUKA - Rajko Kuzmanovi}, predsjednik RS upozorio je da nema kompromisa u pogledu teritorijalne cjelovitosti RS, kao ni u pogledu njenog statusa, nadle`nosti i ovla{tenja, te mehanizama za{tite vitalnog nacionalnog interesa. Kuzmanovi} je u najavio da }e, kada do|e do razgovora o ustavnim promjenama, predstavnici RS razgovore do~ekati spremni i zasnivati ih na Deklaraciji Narodne skup{tine RS o eventualnim promjenama Ustava i za{titi interesa RS. Razgovore o ustavnim promjenama predstavnici RS }e do~ekati spremni

"Nismo protiv uskla|ivanja Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, niti smo protiv efikasnijih institucija BiH", istakao je Kuzmanovi}. On je dodao da ne mo`e biti prihva}eno naru{avanje nadle`nosti RS, odnosno njenih kapaciteta prilikom dono{enja odluka na nivou dr`ave. "Bojim se da na{i partneri u FBiH upravo to imaju na umu kada govore o neophodnosti ustavnih promje-

na, poku{avaju}i da svoje stavove nametnu pojedinim predstavnicima me|unarodne zajednice. Me|utim, ipak ne o~ekujem bilo kakva uslovljavanja ili pritiske, a ako do njih ipak do|e, politi~ari na vlasti u RS imaju dovoljno znanja, iskustva, mudrosti i politi~ke hrabrosti da odole bilo kakvim pritiscima ~iji bi rezultat eventualno mogao da bude {tetan po interese RS", kazao je Kuzmanovi}. Govore}i o posljedicama globalne ekonomske krize, Kuzmanovi} je ocijenio da "organi i institucije RS ~ine i ~ini}e sve {to je u njihovoj mo}i da gra|ane i privredu RS za{tite od talasa nadolaze}e svjetske ekonomske i finansijske krize". On je ocijenio da je "nesre}ni i nepotrebni gra|anski rat stvorio brojne te{ko}e svim narodima u BiH, a posebno se to odnosi na identitet, mjesto i ulogu srpskog naroda u BiH i RS". (Srna)

Stevovi} pred Crkvenim sudom BANJALUKA - Pred Crkvenim sudom Eparhije zahumskohercegova~ke u Trebinju ju~e je "saslu{an" aktivista nevladinog sektora Bla`o Stevovi}, optu`en za "klevetni~ko djelovanje u pisanim i elektronskim medijima i bla}enje crkvenih velikodostojnika, sve{tenstva i naroda". Na sud je pozvan i Nikola Sekulovi}, tako|e aktivista nevladinog sektora i predsjednik "Pokreta za Trebinje", ali je on odbio da se pojavima na tom "procesu". U Banjalu~koj eparhiji nije do sada zabilje`eno da se na Crkveni sud

pozivaju svetovna lica. Stevovi}ev advokat Du{ko Tomi} rekao je da je Crkveni sud protiv njegovog klijenta podigao "apstraktnu optu`nicu od koje se ne mo`e braniti", navode}i da se Stevovi}u i Sekulovi}u stavlja na teret da su oni u medijima "klevetni~ki uvrijedili sve{tenstvo, crkvu i narod". Stevovi} i Sekulovi} su u pojedinim medijima iznijeli optu`be protiv vladike Grigorija, navode}i da je on umije{an u nezakonite radnje poput nezakonitih privatizaci ja dr`a vnih pre du ze }a u Trebinju. (Srna)

Sporna izdvojena sredstva za Srebrenicu TUZLA - Vlast u op}ini Srebrenica, na ~iji ra~un je Vlada TK uplatila 420.000 KM za podr{ku odr`ivom povratku, novac }e vratiti u kantonalni bud`et ili dati onim privrednim subjektima za koje je saglasnost dala Vlada, izjavio je ju~e Sead Mujanovi}, minstar obnove, razvoja i povratka TK. Vlada TK je u februaru ove godine, po zahtjevu op}ine Srebrenica iz 2008. godine, za projekte odr`ivog povratka odobrila da se srebreni~kim poslovnicama firmi "Dires" Tuzla i "Air Aba" Sarajevo dodijeli po 50.000 KM, firmama "Hars" i "MP-12" Srebrenica po 60.000, "@ene Srebrenice" 90.000 KM, CIMOS Srebrenica 100.000, te op}ini Srebrenica 10.000 KM. Me|utim, Osman Sulji}, na~elnik Srebrenice, i SO Srebrenica se protive da se pomenuti iznos dodijeli tim firmama, navode}i da je prethodna vlast izbor preduze}a izvr{ila po li~nom naho|enju, ne raspisuju}i javni poziv. Zulfo Salihovi}, potpredsjednik SO Srebrenica, ka`e da su me|u sedam subjekata U op{tini Srebrenica i preduze}a koja su i ranije isti~u da su bli`e odluci dobijala donacije, ali donirada Vladi TK vrate 420.000 KM na sredstva nisu opravdala. On navodi da je tuzlanski "Dires" pro{le godine dobio ma{ine vrijedne 50.000 KM uz obavezu zapo{ljavanja {est radnika na 15 mjeseci, ali da nijedan radnik nije prijavljen. "Vlasnik firme 'Hars' Srebrenica je iz Ilija{a i on planira da nabavi drobilicu, koju bi instalirao u Srebrenici, za {to nije pribavio prethodnu saglasnost od nadle`nog ministarstva. Nikad ne}u biti za to da se njemu odobre sredstva, a da nije ispunio uslove", isti~e Salihovi}. U op}ini Srebrenica isti~u da su bli`e odluci da Vladi TK vrate 420.000 KM nego da ih dodijele onima koji nisu izabrani javnim konkursom. Ministar Mujanovi} je ocijenio da vra}anje sredstava "ne bi bio mudar potez", a da do promjene sedam korisnika ne}e do}i. J.[.

6

Doga|aji

vupsbl!7. 4. 2009.

Rekli su

Trpanje u isti ko{ bh. politi~ara, i onih koji prihvataju sve neophodne zakone, i onih koji spre~avaju njihovo dono{enje, osim {to nije pravedno, jeste i opasno.

Pedi E{daun zagovara tezu da je u BiH lo{e samo zato da bi sebi na{ao posao, jer mu je kao penzioneru dosadno.

Haris SILAJD@I], ~lan Predsjedni{tva BiH

Mladen IVANI], predsjednik PDP-a

Predstavnici vjerskih zajednica smatraju da bi se efikasnim otkrivanjem po~inilaca i o{trijim kaznama sprije~ili napadi

Stalna za{tita nemogu}a jer je ogroman broj vjerskih objekata FOTO N. UGLJE[A

Vjerski objekti u BiH nemaju stalnu policijsku za{titu

Policija patrolira nakon napada na d`amije i crkve

Mirza ^UBRO

SARAJEVO - Vjerski objekti u BiH tokom pro{le godine napadnuti su ili oskrnavljeni vi{e od 150 puta, a niti jedan se ne nalazi pod stalnom policijskom za{titom. Potvrdili su to predstavnici Islamske zajednice, Pravoslavne i Katoli~ke crkve u BiH. Oni smatraju da bi se efikasnim otkrivanjem po~inilaca napada i o{trijim kaznama sprije~ili budu}i ataci. U tom slu~aju ne bi im trebala niti stalna za{tita. Vjerske zajednice evidentirale vi{e od 150 napada u pro{loj godini

"U pro{loj godini evidentirali smo preko 100 napada na objekte Islamske zajednice u BiH. Rije~ je o pisanju grafita, napadu na objekte i ljude do najdrasti~nijeg primjera, {to je svakako paljenje

d`amije u Fazlagi}a kuli", kazao je Muharem Omerdi}, {ef Vjersko-prosvjetne slu`be Islamske zajednice u BiH. On navodi da niti jedan od objekata nema stalnu policijsku za{titu. "Gore od toga je to {to po~inioci tih napada nikada ne budu uhap{eni", kazao je Omerdi}. Predstavnici tri najve}e vjerske zajednice u BiH isti~u da su napadi na vjerske objekte naj~e{}i u mjestima gdje su pripadnici odre|ene konfesije u manjini. Najvi{e napada na d`amije zabilje`eno je u RS i zapadnoj Hercegovini, pravoslavne crkve najvi{e su napadane u FBiH a katoli~ke u RS i dijelu FBiH s bo{nja~kom ve}inom. "Niti jedan na{ objekat nije pod stalnom policijskom za{titom iako je evidentirano mnogo napada. U pro{loj godini imali smo napade na na{e objekte u Bugojnu, Sarajevu, Kaknju, Zenici. Bilo je vi{e desetina napada. U takvim slu~ajevima napravi se zapisnik, ali niko ne odgovara pred su-

dom. Policija nakon toga malo ~e{}e patrolira oko objekata i sve se zavr{i na tome", ka`e Borislav Livopoljac, starje{ina saborne crkve u Sarajevu. Dodaje da je policija uglavnom prisutna ispred vjerskih objekata u vrijeme bogoslu`enja, to-

Skupa stalna za{tita V!tj!hvs!op!tojn!bhfo!dj!kb!nb!qp!kb|!okb!wb!kv!eb!kf!tlp!sp of!np!hv!~f!pesf!ej!uj!tubm!ov!{b!|uj!uv!wkfs!tljn!pckf!luj!nb!kfs!kf!okj!. ipw!cspk!phsp!nbo/!! Sp!cfsu!Dwsubl!qp!kb|!okb!wb!eb!cj!35!tb!ub!{b!|uj!uf!tb!tb!np!kf!. eojn!qp!mj!dbk!dfn!nkf!tf!•op!lp!|ub!mb!plp!3/111!LN/ #Qp!mj!db!kbd!lp!kj!sb!ej!ob!ptj!hv!sb!okv!jnb!qmb!~v!pe!plp!811!LN/ [b!35!tb!ub!usf!cb!usj!qp!mj!dbk!db-!kfs!tf!sb!ej!v!usj!tnkf!of/!Bmj-!qpt!up!kj wj!|f!wj!ep!wb!{b!|uj!uf!lp!kj!np!hv!cj!uj!lp!sj!|uf!oj!qp!kf!ej!ob!•op!jmj!lpn!. cj!oj!sb!op/!Np!af!np!bo!hb!aj!sb!uj!tb!np!qp!mj!dbk!df!lp!kj!•v!wb!kv!pckf!. lbu-!qp!kb!•b!uj!qb!usp!mf!v!cmj!{j!oj!pckf!lub-!uf!lp!sj!tj!uj!uf!ioj!•lv!{b!|uj!uv/ Up!twf!j{jt!lv!kf!ept!ub!opw!db#-!lb!{bp!kf!Dwsubl

kom velikih praznika. Pero Sudar, pomo}ni biskup Vrhbosanske nadbiskupije, nagla{ava da osim napada na vjerske objekte postoji i veliki problem ataka na katoli~ke {kolske centre. "U proteklih nekoliko sedmica crkva u Novom gradu u Sarajevu napadnuta je nekoliko puta. Iz sarajevske katedrale su ukradeni odre|eni vrijedni predmeti. To su samo neki od primjera napada, a problema imaju i na{i {kolski centri zbog napada na njih i u~enike. Na{i objekti nemaju policijsku za{titu, osim {to su policijske ophodnje poja~ane nakon napada", istakao je Sudar. Prema va`e}im zakonima, vjerski objekti ne spadaju u stalno {ti}ene objekte, kao {to su vladine zgrade ili ambasade. "Za{tita im se pru`a na osnovu operativnih procjena i ona je privremena. To je ustaljena praksa u na{oj zemlji", ka`e Robert Cvrtak, portparol Uprave policije FBiH.

Doga|aji

Sulejman Tihi}, predsjednik SDA, o unutarstrana~kim izborima

7. 4. 2009. vupsbl

7

"Vidim sebe na ~elu stranke"

Vesna POPOVI]

SA RA JE VO - Su lej man Ti hi}, li der Stranke demokratske akcije, izjavio je da o~ekuje da ponovo bude izabran za prvog ~ovjeka stranke. ''Naravno da sebe vidim na ~elu stranke s obzirom na moje dosada{nje `ivotno, radno i bogato politi~ko iskustvo u stranci i bh. institucijama'', kazao je on. Tihi} ne spori da su njegovi najja~i protivkandidati Bakir Izetbegovi} i Adnan Terzi}, ali ocjenjuje da }e ''najbolju ocjenu ko treba da vodi stranku u budu}nosti dati delegati na kongresu SDA 26. maja. ''Izetbegovi} i Terzi} su ozbiljni kandidati, a koliko su relevantni, to }e odlu~iti delegati na kongresu stranke'', kazao je Tihi} i pojasnio da evidencija kandidata za predsjednika stran ke po ~i nje na kon {to bu du za vr{e ni izbori za op{tinske i kantonalne organizacije po~etkom maja. ''Pri~e o kandidaturama koje se sada plasiraju su rezultat namjera pojedinaca da se kandiduju i da budu kandidovani za predsjednika SDA'', kazao je on i dodao da je uvjeren da }e biti vi{e ozbiljnih kandata i da }e kongres imati alternativu da bira izme|u vi{e njih. Tihi}u je najvi{e u stranci zamjereno na zaokretu u politici SDA i dogovoru tri lidera o ustavnim promjenama u prudskom procesu, a on sam vjeruje da je zaokret u bo{nja~koj politici proces koji }e vremenom dobijati sve ve}u podr{ku. ''U interesu bo{nja~kog naroda nije pasivna pozicija `rtve, ve} treba zauzeti aktivnu poziciju u rje{avanju problema sada{njosti i budu}nosti dok pro{lost treba ostaviti sudovima, tu`ila{tvima i istori~arima'', rekao je Tihi}. Adnan Terzi} je kazao da }e prihvatiti kandi da tu ru uko li ko to bu du tra `i li od nje ga u SDA, ali ne da bi se borio protiv Tihi}a ve} po-

U interesu Bo{njaka nije pasivna pozicija `rtve, ve} treba zauzeti aktivnu poziciju u rje{avanju problema sada{njosti i budu}nosti, rekao Tihi}

Tihi}: Izetbegovi} i Terzi} su ozbiljni kandidati FOTO ARHIVA

Terzi}: Predsjedni{tvo SDA ne ra~una na mene

ku {ao da pro ve de svoj eko nom sko-so ci jal ni program. ''Ne}u prihvatiti kandidaturu da bih se borio protiv Tihi}a, Izetbegovi}a ili bilo kog drugog kandidata ve} da bi dobio priliku da provedem ekonomski, politi~ki i socijalni program za koji smatram da je potreban'', ka`e on i dodaje da u budu}em vremenu fokus treba da je na ekonomiji i ohrabrivanju ljudi u izvr{noj vlasti da rade na ekonomskim pitanjima, a manje na politi~kim.

Bakir Izetbegovi} poru~io da bi radio onako kako je to radio njegov otac

Dva mjeseca nakon raspada koalicije SNSD - PDP

Crnadak i Polja{evi} i dalje u vlasti R. [EGRT

SARAJEVO - Zamjenici ministara iz PDP-a Igor Crnadak i Veselin Polja{evi} dva mjeseca poslije zahtjeva za njihovo razrje{enje obavljaju svoje funkcije, o~ekuju}i da ih predsjedavaju}i Savjeta ministara Nikola [piri} smijeni. U i{~ekivanju smjene Igor Crnadak, zamjenik ministra odbrane BiH, ka`e da situacija jeste neobi~na, ali da su stvari jasne, po{to su oni jo{ 8. februara zatra`ili da ih razrije{e funkcije, ali da ne zna zbog ~ega do toga nije do{lo. Crnadak ka`e da ih pozicija u kojoj se nalaze ne ometa u obavljanju redovnih du`nosti, jer prema zakonu

Ivani}: [piri} strahuje Nmb!efo!Jwb!oj~-!mj!efs!QEQ.b-!lb!af!eb qsfe!tkf!eb!wb!kv!~j!Tb!wkf!ub!nj!ojt!ub!sb!Oj!lp!mb!\qj!sj~ of!tnkf!okv!kf!Jhp!sb!Dsobu!lb!j!Wf!tf!mj!ob!Qp!mkb!|f!wj!. ~b!j{!tusb!ib!eb!v!qbs!mb!nfo!uv!CjI!of!~f!pcf!{cj!. kf!ej!uj!wf!~j!ov!{b!okj!ip!wb!sb!{skf!|f!okb/ Ob!qj!ub!okf!{b!|up!ub!ewb!gvo!ldj!pof!sb!QEQ.b!of qp!eof!tv!pt!ubw!lf-!Jwb!oj~!lb!af!eb!vlp!mj!lp!cj!up v•j!oj!mj-!\qj!sj~!cj!pqfu!np!sbp!qsfe!qbs!mb!nfou-!b eb!cj!poj!j!v!upn!tmv!•b!kv!sb!ej!mj!epl!tf!of!j{b!cf!. sv!okj!ip!wf!{b!nkf!of/!

Polja{evi} i on su obavezni da rade i obavljaju posao do kona~nog razrje{enja i izbora novih zamjenika ministra. On je odbacio kao spekulacije tvrdnje da ne podnosi ostavku zbog toga jer u tom slu~aju ne bi imao pravo na 12 plata, obja{njavaju}i da svaki ~lan Savjeta ministara ima pravo na produ`enje radno-pravnog statu-

Dsobebl!lbaf!eb!tjuvbdjkb kftuf!ofpcj•ob sa, bez obzira da li je smijenjen ili je podnio ostavku. Rajko Vasi}, izvr{ni sekretar SNSD-a, ka`e da su slu`benici u BiH "za{ti}eni kao medvjedi u doba Austrougarske" i da "ostaju na funkcijama kojih se do~epaju dok ne umru". "Ova dvojica PDP-ovaca se kriju iza toga da ih iz Savjeta ministara treba otjerati [piri} i da ga time izlo`e banalizaciji i proceduri koja nije u njegovim rukama", ka`e Vasi}. On ka`e da je jedan od apsurda da predsjedavaju}i koji je izabran na ~etiri godine ne mo`e ni{ta da uradi ni sa svojim ministrima, ni njihovim zamjenicima. Vasi} ka`e da je sli~na situacija i u entitetima gdje su mnogi ispod ministara za{ti}eni. "SNSD nema poluge da ne{to u~ini, a da se pita samo SNSD oni bi davno bili na putu odlaska sa funkcija", ka`e Vasi}. Izjavu od Nikole [piri}a ju~e nismo uspjeli da dobijemo.

Bakir Izetbegovi}, potpredsjednik SDA, najavio je ranije da }e, ukoliko bude kandidovan, a potom i izabran za novog predsjednika stranke, biti "kao (biv{i lider SDA Alija) Izetbegovi}, a ne kao Tihi}". Za mje ra ju }i aktu el nom lideru SDA Sulejmanu Tihi}u na "vi{ku samoincijative" u prudskom procesu, on je poru~io da bi kao predsjednik stranke "radio onako kako je radio Alija Izetbegovi}".

Kohlearna implantacija novom tehnikom BANJALUKA - U Klini~kom centru (KC) Banjaluka ju~e je prvi put u BiH ura|ena kohlearna implantacija primjenom najnovije VERIA tehnike i to u saradnji sa Institutom za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju KC Srbije. "Jedan operativni zahvat uspje{no je zavr{en ju~e, a jedan je predvi|en za danas", saop{teno je iz KC Banjaluka. Kohlearnu implantaciju rade Sanja [piri}, na~elnica Klinike za bolesti uha, grla i nosa u KC Banjaluka i Nenad Arsovi}, na~elnik Dje~jeg odjeljenja sa intenzivnom njegom Instituta za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju KC Srbija. "Program kohlearne implantacije klasi~nom metodom uz pomo} kolega iz [vedske uveden je prije pet godina i do danas je uspje{no izvedena 21 operacija", navodi se u saop{tenju. Kohlearni implant je sofisticirano tehni~ko pomagalo koje se ugra|uje u unutra{nje uvo i koje omogu}ava gluvim i te{ko nagluvim osobama da ponovo ~uju. B.D.

Beobo!Ufs!{j~!kf!sf!lbp!eb!kf!Qsfe!. tkf!eoj|!uwp!TEB!qp!lb!{b!mp!eb!of!sb!•v!ob!ob okf!hb/ Ob!qj!ub!okf!eb!mj!hb!kf!Uj!ij~!((nb!lovp!v tusb!ov!j!eb!mj!jnb!ep!wp!mkop!qspt!up!sb!v!tusbo!. dj!{b!qp!mj!uj!•lp!ekf!mp!wb!okf((!lb!{bp!eb!up!oj!kf qj!ub!okf!mj!ef!sb!TEB!wf~!dj!kf!mph!Qsfe!tkf!eoj|!. uwb!tusbo!lf!lp!kf!kf!qp!lb!{b!mp!eb!of!sb!•v!ob ob!okf!hb/ ((Np!kb!fwfo!uv!bm!ob!lbo!ej!eb!uv!sb!of!jef!v qsbw!dv!cju!lf!tb!cj!mp!ljn!jmj!qsp!ujw!of!lp!hb/ Oj!kf!nf!np!uj!wj!tb!mb!cps!cb!{b!wmbtu!j!kf!eopt!. ub!wop!tbn!tiwb!ujp!eb!blp!ep!}fn!ob!•f!mp qbs!uj!kf-!np!hv!eb!qp!lb!afn!|ub!af!mjn#-!lb!af po/!

ZA ILI PROTIV Pi{e: Nikola MORA^A

Birokratija Najbla`e re~eno zvu~i ~udno kada doma}a birokratija ne `eli ili pak, ne zna kako da prizna slu`bene dokumente koje je izdala nekada{nja Republika Srpska Krajina. I dok su obi~ni ljudi porijeklom iz RSK suo~eni sa egizstencijalnim problemom jer na primjer, ne mogu da produ`e "banalne" dokumente poput voza~kih dozvola, dr`avni slu`benici koji takve dokumente izdaju, uveliko su ve} osumnji~eni, odnosno optu`eni za zloupotrebe polo`aja. Da su kojim slu~ajem ovi ljudi u me|uvremenu svoju pravdu poku{ali rije{iti na nezakonit na~in, njihovim mukama bi odavno do{ao kraj i danas bi bili "slobodni". No, sta no vni ci biv {e Slu`benice ih RSK, me|u kojima je i ne `ele vidjeti na Dalibor Rodi}, aktivni svojim {alterima, jer pri pa dnik MUP-a RS, nemaju odgovore danas su suo~eni s neza pa m}e nim pro ble mom. Naime, doma}a birokratija (~itaj slu`benice) ne `ele ih vidjeti na svojim {alterima, jer vi{e nemaju odgovor na njihova "banalna" pitanja. Iako Rodi} na sve zahtjeve i pitanja ima odgovor i dokumente kona~an odgovor slu`benice u CJB Banjaluka na pitanje za{to mu ne mo`e produ`iti voza~ku dozvolu bio je zato jer "BiH nije normalna zemlja". Do kada }e "princeze" sa {altera ignorisati zahtjeve obi~nih ljudi i bar se potruditi da pomognu i onima koji nemaju novac da ih podmite, pitanje je na koje se ve} dugo ~eka odgovor.

8

Doga|aji

vupsbl!7. 4. 2009.

FOTO NN

Instaliran ure|aj za pra}enje grmljavine SANSKI MOST - U meteorolo{koj stanici Sanski Most ju~e je instaliran najmoderniji ure|aj za pra}enje i mjerenje grmljavinskih procesa, drugi ovakve vrste na podru~ju Bosne i Hercegovine. Prema rije~ima Kemala [ahbajraktarevi}a, iz Hidrometeorolo{kog zavoda BiH, ovakav ure|aj je do danas instaliran jedino na podru~ju Sarajeva. "Rije~ je o najmodernijem senzoru koji }e pokrivati cijeli sjeverozapadni dio Bosne i Hercegovine. Taj ure|aj }e putem Interneta biti uvezan u evropsku meteo-mre`u i pru`a}e dra-

gocjene podatke", istaknuo je [ahbajraktarevi}. On je naveo kako }e se na taj na~in obezbijediti pra}enje i najavljivanje grmljavinskih procesa. Prema njegovim rije~ima, ovakvi podaci bi}e veoma bitni za brojne korisnike, Rije~ je o najmodernijem kao {to su recimo preduze}a u oblasti elektroprisenzoru koji }e pokrivati vre de i te le fon skog cijeli sjeverozapadni dio BiH saobra}aja. Prema rije~ima dugogodi{njeg sanskog meteorologa Edhema Nogi}a pomenuti ure|aj je prvi koji }e biti instaliran u sanskoj meteo-stanici, jo{ od njenog osnivanja 1947. godine. "Sve ove decenije smo radili sa starim ure|ajima. Do{lo je vrijeme da i mi krenemo u korak sa svijetom", rekao je Nogi}. Z.^.

Edukacija za nadarene u~enike BANJALUKA - Republi~ki Pedago{ki zavod uskoro }e po~eti s edukacijom nadarenih u~enika osnovnih i srednjih {kola u RS iz matematike, kako bi postigli {to bolje rezultate na me|unarodnim i dr`avnim takmi~enjima. Mirko Banjac, direktor Republi~kog pedago{kog zavoda, rekao je da su u toku pripreme prostorija u Banjaluci koje }e se koristiti za ove namjene. "Anga`ova}emo ugledne profesore s univerziteta u Banjaluci i Isto~nom Sarajevu. Djeca }e dolaziti iz svih krajeva RS i edukacija }e trajati desetak dana", istakao je Banjac i dodao da je Ministarstvo prosvjete i kulture RS za ove namjene odobrilo 30.000 maraka. Banjac je pojasnio da }e u dogledno vrijeme organizovati edukaciju i iz drugih predmeta.

Du {ka Ra dma no vi}, na ~el nik Odjeljenja za pred{kolsko vaspitanje i osnovno obrazovanje u Ministarstvu prosvjete i kulture RS, rekla je da }e resorno ministarstvo sa svojim stru~nim institucijama razmatrati sve mogu}nosti rada sa talentovanim i nadarenim u~enicima, te da }e Bi}e anga`ovani ugledni profesori s Univerziteta

se opredijeliti za princip koji je najprimjereniji na{im uslovima rada i potrebama. Du{an Mi{ljenovi}, predsjednik Aktiva direktora osnovnih {kola Banjaluka, kazao je da osnivanje posebnih razreda za ovu djecu ne bi bilo dobro, jer djecu ne treba razdvajati. B.D.

Prosvjetari potpisali Kolektivni ugovor MOSTAR - Vlada Hercegova~ko-neretvanske `upanije (HN@) i `upanijski sindikati srednjo{kolskog obrazovanja potpisali su ju~er Kolektivni ugovor, kojim se pobolj{ava status prosvjetnih radnika. Ugovor su potpisali ministar prosvjete, znanosti, kulture i sporta HN@ Esad D`elilovi} i predsjednici sindikata srednjeg obrazovanja u HN@ Josip Mili} i Ejub Muji}. Potpisivanje ugovora uslijedilo je nakon {to je Vlada, na sjednici od 23. o`ujka ove godine, dala suglasnost na tekst kolektivnog ugovora za djelatnost srednjo{kolskog odgoja i obrazovanja i ovlastila ministra D`elilovi}a da to uradi. ''Zadovoljan sam ovim ~inom. PoOni su, me|utim, tpisani ugovor donosi niz pobolj{aizjavili da ne}e odustati nja za upo sle ni ke u sre dnjem od najavljenog {trajka obrazovanju, te na vrlo jasan na~in definira odnos uposlenika i poslodavaca. Tako|er, uskoro }e, na temelju suglasnosti Vlade, biti potpisan i aneks Kolektivnog ugovora sa sindikatima osnovnog obrazovanja, kako bi se i ova oblast uredila na identi~an na~in'', rekao je D`elilovi}. Predsjednici sindikata Muji} i Mili} kazali su kako se ovim ugovorom postigao maksimum, koji je u ovom trenutku bio mogu} u odnosima izme|u poslodavaca i uposlenika u obrazovanju. Oni su, me|utim, u izjavi medijima rekli kako ne}e odustati od najavljenog {trajka, jer ni{ta nije rije{eno u vezi s njihovim zahtjevom da bude ukinuta odluka Vlade o smanjenju pla}a prora~unskim korisnicima za 15 odsto zbog ekonomske krize i recesije. J.G.

Vijesti Pod stavkom "Servisi", koja sadr`i odjeljak za gra|ane i za poslovanje uglavnom nema ni~ega

Svake godine sve manje |aka BANJALUKA - U RS je svake godine sve manje djece u {kolskim klupama, izjavila je Du{ka Radmanovi}, na~elnik Odjeljenja za pred{kolsko vaspitanje i osnovno obrazovanje u Ministarstvu prosvjete i kulture RS. Ona je istaknula da je u RS pri su tan ne ga ti van trend ra|anja djece, {to direktno uti~e i na broj djece upisane u {kolu, te da }e precizni podaci o tome da li je broj prva~i}a pove}an ili smanjen biti poznati nakon obavljenog upisa. Radmanovi}eva je podsjetila da je pro{le godine u {ko le u RS upi sa no 10.836 prva~i}a. Prema njenim rije~ima, upis djece se prema Zakonu o osnovnom obrazovanju obav lja u apri lu i maju, {to je prilago|eno razli~itim potrebama {kola. Ona je dodala da su prije upisa u {kolu roditelji du`ni da djecu odvedu na ljekarski pregled da bi se utvrdila njihova psiho-fizi~ka sposobnost. (Srna)

Pojedina ministarstva u RS ne objavljuju skoro nikakve podatke o svom radu

Danas Blagovijesti BANJALUKA - Srpska pravoslavna crkva i vjernici proslavljaju danas praznik Bla go vi jes ti, u pomen na doga|aj kada je ar han |eo Ga vri lo ja vio pre~istoj djevi Mariji da }e roditi sina kojem }e dati ime Isus. U srpskom narodu vlada vjerovanje da ovaj praznik ozna~ava i po~etak sjetve jarih `itarica. (Srna)

Most zatvoren zbog obnove BIHA] - Gradski most u Biha}u od danas }e biti zatvoren zbog rekonstrukcije, za koju }e biti izdvojeno 2.483.580 KM, a predvi|eno je da radovi traju 90 dana. Investitor projekta je Direkcija za ceste FBiH, a novac je obezbije|en iz kreditnih sredstava Svjetske ban ke. Sred stva su odobrena u okviru programa prioritetnih ulaganja iz kreditnih sredstava od me|unarodnih finansijskih institucija. Sao bra }aj }e to kom izvo|enja radova na mostu "Alija Izetbegovi}" biti preusmjeren na alternativne pravce, a pje{aci na novoizgra|eni most "Unski smaragdi". Svi koji `ive na lijevoj obali Une, zbog radova na mostu, medicinske usluge mogu potra`iti u ambulanti na Ozimicama svaki dan od 7.00 do 22.00. (Srna)

Sajt Vlade Dra`en REMIKOVI]

Kod ministarstava finansija, unutra{njih poslova, ekonomskih odnosa, pravde ne mo`e se vidjeti skoro ni{ta u vezi s njihovom djelatnosti

BANJALUKA - Na sajtu Vlade Republike Srpske pojedina ministarstva nisu objavila skoro nikakve podatke o tome {ta su uradili, {to je klju~ni cilj zvani~nih sajtova institucija. Za posjetioce sajta Vlade je predvi|eno da pod stavkom "Aktivnosti ministarstava" mogu pogledati podatke u vezi sa aktivno{}u i projektima ministarstava. Dio sajta pod ovim nazivom sadr`i stavke "Djelatnosti ministarstva", "U proceduri", "Publikacije", "Dostignu}a" i "Studije". Me|utim, u dijelu koji se odnosi na ministarstva finansija, unutra{njih poslova, za ekonomske odnose i re-

Advokatima onemogu}iti monopol N. KRSMAN

SARAJEVO - Advokatska komora Federacije BiH podr`ala je prijedlog advokata Zaima Poturevi}a za pokretanje inicijative izmjena Zakona o krivi~nom postupku BiH, potvr|eno je iz Upravnog odbora Komore. Zaim Poturovi}, advokat iz Sarajeva, du`e vrijeme insistira na izmjenama ovog zakona, jer tvrdi da pojedini advokati imaju monopol na odbrane po slu`benoj du`nosti. "Sada{nji zakon, kojeg je nametnuo visoki predstavnik, nije u skladu sa Konvencijom o ljudskim pravima jer su ugro`ena prava branjenika zbog na~ina izbora branioca. Sudija po svojoj volji bira 'podobnog' branioca po slu`benoj du`nosti, a branilac se uglavnom sla`e sa tu`ila{tvom i gdje su tu prava branjenika", ka`e Poturovi}. Podsje}a da je tra`io spisak isplata iz bud`eta advokatima koji su branili po slu`benoj du`nosti, te da su pojedinci u Sarajevu zara|ivali vi{e od 220.000 KM godi{nje. "Treba uvesti pravilo da se po slu`benoj du`nosti an-

ga`uju advokati prema spisku advokatskih komora ili abecednim redom. Mladi advokati nemaju {ansu da dobiju odbranu na ovaj na~in, osim ako nisu u dobrim vezama sa sudijama, {to je ~ista korupcija u pravosu|u", ocijenio je Poturovi}. Nije dobro da se bilo ko favorizuje

Ka`e da je ova inicijativa i ranije pokretana, ali nije nai{la na podr{ku kod kolega iz Republike Srpske. Jovan ^izmovi}, predsjednik Advokatske komore RS, kazao je da nemaju ovakvih problema, te da u zakonu ni ne treba da bude odredba o redoslijedu advokata za odbranu po slu`benoj du`nosti. Ivo Miro Jovi}, delegat u Domu naroda bh. parlamenta, podr`ao je i prvu inicijativu Advokatske komore FBiH, a tvrdi da }e podr{ku u parlamentu dati za svaki prijedlog koji nudi pravi~na rje{enja.

Doga|aji

7. 4. 2009. vupsbl

9

Vijesti Bh. inovatori osvojili 12 medalja SA RA JE VO, @E NE VA Inovatori iz BiH su na 37. me|unarodnom salonu inovacija, novih tehnologija i proizvoda u @enevi od 1. do 5. aprila osvojili pet zlatnih, tri srebrene i ~etiri bronzane medalje. Federalna agencija za nauku i inovacije Ruske Federacije dodijelila je zlatnu medalju srednjo{kolcu iz Biha}a Alenu D`ini}u. D`ini} je nagra|en za elektron ski sis tem ogla {a va nja {kolskih odmora. Alen D`ini} je dobio i bronzanu medalju me|unarodnog stru~nog `irija. Od pet zlatnih medalja, koje je dodijelio me|unarodni `iri, dvjema je u diplomama zapisano "sa ~estitkama `irija". Jednu je dobio Zoran Dujakovi} iz Banjaluke, a drugu Rusmir Mustajbegovi} iz Bugojna. Jakob Finci, ambasador BiH u [vicarskoj, i Emina Ke~oIsakovi}, ambasador u Misiji BiH pri UN-u u @enevi, posjetili su ovaj salon i iskazali zado volj stvo kva li te tom inovacija koje su predstavili inovatori iz BiH. (Fena)

Ulovio {tuku duga~ku 1,15 metara

RS poluprazan gionalnu saradnju, pravde, trgovine i turizma, nauke i tehnologije, za porodicu, omladinu i sport, ne mo`e se vidjeti skoro ni{ta u vezi sa djelatnosti ministarstava, osim u rijetkim slu~ajevima pro{logodi{nji planovi i izvje{taji. Podataka skoro da i nema iako se na prvoj strani posjetioci obavje{tavaju da na sajtu mogu na}i "sve informacije o Vladi i njenim aktivnostima". I pod stavkom "Planovi, programi i projekti ministarstva" nema zna~ajnijih podataka osim godi{njeg plana bud`eta i arhiv bud`eta, dok pod stavkom "Servisi", koja sadr`i odjeljak za gra|ane i za poslovanje uglavnom nema ni~ega. Maja Stojini}, portparol Ministarstva finansija, ka`e da ima nekih studija koje je ovo ministarstvo

I pod stavkom "Planovi, programi i projekti ministarstva" nema zna~ajnijih podataka

objavilo, ali da je ~injenica da nema publikacija koje se objavljuju od strane ovog ministarstva. "Kompletan sajt Vlade RS je napravljen po istom {ablonu, tako da su sva ministarstva dobila iste stavke. Neka ministarstva su popunila sve kategorije, a neka nisu", rekla je Stojini}eva. Ona je na gla si la da ovo ministarstvo dostavlja niz studija i nacrta zakona koji se daju na usvajanje, tako da same stavke sa sajta ne mogu biti pravi pokazatelj aktivnosti ovog ministarstva. Nedeljko ^ubrilovi}, ministar saobra}aja i veza RS, smatra da su ovakvi propusti odraz odgovornosti stru~nih ljudi u ministarstvima koji su zadu`eni za taj dio posla.

"Na tematskim sjednicama se svaki put raspravlja o tome da medijska prezentacija rada svih ministarstava mora biti {to vi{e dostupna javnosti. Javnost zaista treba da bude uklju~ena u to {to se de{ava u Vladi", kazao je ^ubrilovi}. Na dijelu sajta koji se odnosi na Ministarstvo saobra}aja i veza postoje odre|eni podaci u svakom dijelu navedenih stavki. Du{ica Zubanovi}, portparol Ministarstva porodice, omladine i sporta RS, izjavila je da je to posao portparola i da su, kako tvrdi, postavljene najbitnije stvari. "Nije problem da se postave neke informacije", kazala je Zubanovi}eva.

PRIJEDOR - Sportski ribolovac Nenad Kecman ulovio je na jezeru u Ljubiji, kod Prijedora, {tuku te{ku 12 kilograma i duga~ku 1,15 metara. Ribolovci pri~aju da je borba s ovom ''nemani'' trajala oko pola sata i da je sre}nom ribolovcu pomogao ro|ak Miro Kecman da iz vode izvu~e nenadani i bogati ulov. [tuka je zagrizla `ivi mamac - babu{ku. Nenad Pani}, predsjednik Sportskog ribolovnog dru{tva (SRD) ''Prijedor'', rekao je da je ovaj nesvakida{nji ulov na licu mjesta evidentirala Ribo~uvarska slu`ba. Riba je odnesena na prepariranje u Banjaluku, a nakon prepariranja bi}e izlo`ena u prostorijama SRD ''Prijedor''. (Srna)

U FOKUSU

Pi{e: Vesna POPOVI]

Reakcije na izjavu Nezima Halilovi}a Muderrisa na molitvi u d`amiji kralj Fahd u Sarajevu

"Hatib otvoreno pozvao na mr`nju" BANJALUKA - Republika Srpska treba da tra`i sankcionisanje i zabranu djelovanja hatiba Nezima Halilovi}a Muderrisa koji je nobelovca Ivu Andri}a nazvao ~etni~kim ideologom i pozivao na ukidanje RS, jer radikalnom vjerskom mr`njom poziva na antiustavno djelovanje. Ovo je izjavio Mladen Ivani}, lider PDP-a, komentari{u}i istupe hatiba Nezima Halilovi}a Muderrisa u hutbi (molitvi), koja je u petak odr`ana u d`amiji kralj Fahd u Sarajevu kada je nazvao nobelovca Ivu Andri}a ~etni~kim ideologom i pozvao na ukidanje Republike Srpske. ''Ljude poput hatiba treba sankcionisati, a u na{em zakonu za to postoje kazneni mehanizmi. RS ima pravo da ka`e - dosta i tra`i zabranu djelovanja, jer vi{e nije u pitanju vjera ve} antiusta-

vno djelovanje i otvoreno pozivanje na mr`nju'', ka`e Ivani}. On je ocijenio da je na sceni ja~anje radikalnog bo{nja~kog nacionalizma ''i da oni moraju da sankcioni{u takve ljude''. ''RS takav radikalizam ne}e vi{e trpjeti. Do sada smo tolerisali fundamentalisti~ke ispade, ali vi{e ne}emo'', poru~uje on. Rajko Vasi}, ~lan Glavnog odbora SNSD-a, osudio je ''agresivne vjerske fundamentalisti~ke pozive hatiba ocjenjuju}i da je to ''najcrnja zloupotreba vjere i manipulacija vjernicima''. Nazvati Andri}a ~etni~kim ideologom je nedopustivo ''u demokratskom dru{tvu, pa makar to bila i BiH''. Ovo je direktna politi~ka tortura nad gra|anima i

iskrenim vjernicima i poku{aj stvaranja vjerske vojske'', ka`e on. Banjalu~ki knji`evnik Ranko Risojevi} izjavio je da je hatib ovakvim istupima pokazao da je muslimanski fundamentalista. Direktna politi~ka tortura gra|ana i iskrenih vjernika

''Manipulacija sa Andri}em je u sferi ideologije mr`nje koja koristi sve instrumente da bilo koga ko je o bilo ~emu pisao u BiH, a nije u skladu sa njihovim u~enjem, ozna~i kao protivnika'', kazao je i dodao da je to smatrao i Alija Izetbegovi} i da je to dio jednog koncepta.

''To da je Andri} ~etni~ki ideolog je idiotluk ravan onom koji spada u domen psihijatrijskog slu~aja. Andri} je izvan toga i iznad toga", ka`e on i dodaje da je ''ovakvo etiketiranje muslimanski problem koji oni treba da rije{e, jer takve optu`be {tete njima, ne drugima''. U hutbi (molitvi), koja je bila posve}ena "sedamnaestogodi{njici od po~etka agresije na BiH", hatib je rekao da su Srbi izvr{ili agresiju na BiH na osnovu Memoranduma SANU i da im je cilj bio stvaranje velike Srbije. On je rekao da je u BiH "proveden stra{an genocid na ~ijim temeljima je priznata genocidna tvorevina dejtonska RS i da su "Bo{njaci samo zato {to su muslimani, a ne na primjer kr{}ani ili vi{ebo{ci, bili predmet nevi|enog genocida".

10

Doga|aji

vupsbl!7. 4. 2009.

Predstavnici tri sindikata u zdravstvu RS

Vijesti Tribunal pokrenuo bazu podataka HAG - Tribunal u Hagu ju~e je pokrenuo bazu podataka javnih arhiva Tribuna la na zva ni ~nom veb sajtu ovog suda: www.icty.org, saop{teno je iz ICTY-a. Ovaj bitni resurs sadr`i sve javne sudske spise Tribunala, od prvih slu~ajeva podnesenih 1994. do danas. Vi{e od 150.000 dosijea dos tu pno je u ba zi podataka, a s obzirom na to da sudnice Tribunala trenutno djeluju u punom kapacitetu, jo{ brojni dokumenti i drugi materijali dodaju se svakodnevno. Kao globalni lider u sudskoj transparentnosti, Tribu nal ra di na to me da osi gu ra da nje gov rad i sud ski do si jei bu du {to dostupniji. Ova potpuno pretra`iva i vi{ejezi~na baza podataka klju~ni je proizvod naslije|a Tribunala. Osim toga {to je zna~ajno sredstvo za pretra`ivanje, o~ekuje se da }e ona pomo}i agencijama i pravnim profesional ci ma ko ji ra de na sudskom progonu osoba osu mnji ~e nih za te {ka kr{e nja me |u na ro dnog prava. (Fena)

Predlo`ili plate manje za 10 odsto Ako s Vladom ne do|u do kompromisnog rje{enja, sindikalci ka`u da im preostaje samo obustava rada

Sindikalci o~ekuju odgovor od Dodika u roku od 10 dana

Bojana DIVLJAK

BANJALUKA - Predstavnici tri sindikata u zdravstvu RS danas }e u toku dana predati Prijedlog kolektivnog ugovora premijeru Miloradu Dodiku i Ranku [krbi}u, ministru zdravlja i socijalne za{tite RS, prema kojem bi njihove plate bile manje za 10 odsto. Predstvnici tri sindikata u zdravstvu RS ju~e su se na sastanku usaglasili o Prijedlogu kolektivnog ugovora. Milenko Granuli}, predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne za{tite RS, rekao je da su predstavnici sindikata

uradili sve {to je bilo u njihovoj mo}i te da sada ~ekaju da premijer ispuni svoje obe}anje. "Mo`da }e sindikati morati popustiti na neki na~in, a moSindikalci `ele sva prava iz Zakona o radu - platu, topli obrok i regres

`da i Vlada RS, ali mora se na}i kompromis. Nama je u interesu da na|eno zajedni~ko rje{enje", kazao je Granuli} i dodao

da odgovor od premijera o~ekuju za desetak dana. Granuli} je kazao da ako ne do|e do kompromisnog rje{enja sindikalci imaju drugu varijantu, a to je obustava rada. @eljko [ukalo, zamjenik predsjednika Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj za{titi RS, rekao je da Prije dlog ko le kti vnog ugo vo ra po dra zu mi je va sva pra va definisana Zakonom o radu, a to su regres i topli obrok. "Ovaj zakon o platama je bio krut jer je dao samo odre|ena prava, ali jedan ~lan zakona ka`e da }e Ministarstvo i sindikati usaglasiti kolektivni ugovor koji }e definisati ostala prava radnika", pojasnio je [ukalo i dodao da su sindikalci usaglasili kolektivni ugovor kao {to su dogovorili s premijerom. "Uklopi}emo se u 251 milion maraka, ali `elimo svoja prava koja defini{e Zakon o radu, a to su plata, topli obrok i regres", istakao je [ukalo. Naime, on je dodao da ukoliko se desi da premijer i ministar ne prihvate Prijedlog kolektivnog ugovora sva tri sindikata }e biti saglasna i tra`i}e nova rje{enja. Du{ko Raca, ~lan Komisije za pregovore u Strukovnom sindikatu doktora medicine RS, rekao je da bi stupanjem na snagu kolektivnog ugovora plate medicinarima bile manje za oko deset odsto, kao {to su smanjene u administraciji RS.

Dogovoreni uslovi za legalizaciju rada sarajevskog Pravnog fakulteta u Srebrenici

Employment Opportunity

Slijedi uskla|ivanje studijskog programa

The Bosnia Governance Accountability Project, Phase II is fully funded and directly managed by USAID, Sida and EKN. GAP is designed to build the capacity of a critical mass of municipalities to better serve their citizens within a policy and fiscal framework of good governance. GAP is currently recruiting a Short term technical expert (consultant) for development of municipal Local Environmental Action Plan (LEAP). The Consultant will be directly involved in on-site assistance to up to five Central BH municipalities to professionally support development of a LEAP, including work in the municipality, trainings, preparation for all meetings, sessions, campaigns and necessary documents, organizational preparation, information dissemination, data collection, establishment of the LEAP group and the partners and finally, with of a preliminary environmental snapshot report as the final deliverable of this engagement. Estimated level of engagement is approximately 15 days per municipality. Completion of the task is December 31, 2010. Candidates should have at least five years of applicable experience, preferably including work with a development organization or with municipal or other tier of government. Candidates for this position should be able to work comfortably with all of the peoples of BiH. They should be fluent in English and local languages as well as hold a valid BiH driver's license Interested candidates must submit their CV by 25 April 2009 to GAP’s human resources email address: [email protected]. Job descriptions can be requested at this email address.

S. VELI]

SREBRENICA - Skup{tina op{tine Srebrenica trebalo bi da donese odluku o dodjeljivanju prostorija isturenom odjeljenju sarajevskog Pravnog fakulteta u ovoj op{tini, kazao je ju~e ministar prosvjete RS Anton Kasipovi}. Istaknuo je da bi time bili stvoreni uslovi za izdavanje dozvole za rad Pravnom fakultetu u Srebrenici, ~ije odjeljenje u ovom gradu djeluje tri godine bez ikakvog odobrenja. "Dogovoreno je da }e banjalu~ki i sarajevski Univerziteti napraviti

Odjeljenju Pravnog fakulteta u Srebrenici bi}e dodijeljen objekat stare gimnazije

sporazum i kreirati studijski program za ovo odjeljenje po Zakonu o visokom obrazovanju RS. ^im zahtjevi budu ispo{tovani, rad Pravnog fakulteta bi}e legalizovan", kazao je Kasipovi} nakon sastanka s predstavnicima op{tine Srebrenica. Sastanku su prisustvovali i predstavnici OHR-a, OSCE, te sarajevskog i banjalu~kog Univerziteta. Kasipovi} procjenjuje da najve}i dio posla mo`e biti realiziran u narednih 15 dana. Osman Sulji}, na~elnik op{tine Srebrenica, rekao je da }e odjeljenju Pravnog fa kul te ta u Sre bre ni ci bi ti dodijeljen objekat stare gimnazije, ~ija je rekonstrukcija u toku. "Objavili smo poziv za odabir najpovoljnijeg izvo|a~a radova i ponude }e biti otvorene sutra. O~ekujemo da }e zgrada biti renovirana do po~etka naredne akademske godine", najavio je Sulji}. U~esnici ju~era{njeg sastanka u Srebrenici dogovorili su i kako bi od jeseni u ovom gradu trebalo da bude otvoreno i istureno odjeljenje banjalu~kog Poljoprivrednog fakulteta, a sve u cilju jeftinijeg studiranja mladih u ovoj op{tini. Prosvjetna inspekcija RS po~etkom marta zabranila je rad sarajevskog Pravnog fakulteta u Srebrenici s obrazlo`enjem da radi nelegalno. Fuad Saltaga, dekan Pravnog fakulteta u Sarajevu, `alio se Ministarstvu prosvjete RS na ovakvo rje{enje prosvjetne inspekcije.

Doga|aji

7. 4. 2009. vupsbl

11

Radikalne mjere za neke osnovne {kole u RS zbog lo{ih uslova

Mogu}e zatvaranje {kola Miodrag Milovanovi}, direktor O[ "Vuk Karad`i}" iz Tesli}a, kazao je da iako nikad nije za ga{enje {kole, ipak je najva`nije da djeci bude dobro i da u~e u najboljim mogu}im uslovima. Radmanovi}eva je navela da ovo ministarstvo u saradnji s Ministarstvom zdravlja i socijalne za{tite RS i Institutom priprema projekat u okviru kojeg bi lokal-

Ga{enjem odjeljenja do{lo bi i do ga{enja sela, a u~enici bi morali pje{a~iti oko ~etiri kilometra, kazao Vukovi} Bojana VU^ENOVI]

BANJALUKA - [est podru~nih {kola u RS bi od naredne {kolske godine moglo biti zatvoreno jer je stru~ni tim Instituta za za{titu zdravlja RS prilikom ispitivanja kvaliteta vode konstatovao da rade u ja ko lo {im uslo vi ma, sa op {te no je iz Ministarstva prosvjete i kulture RS. Ministarstvo je zatra`ilo od Instituta da ispita vode u {kolama, koje se napajaju vodom iz vlastitih buna ra i tom pri li kom je ut vr|e no da je vo da bakteriolo{ki neispravna u 174 objekta i da je rije~ uglavnom o podru~nim odjeljenjima u 24 op{tine. Du{ka Radmanovi}, na~elnik Odjeljenja za pred{kolsko vaspitanje i osnovno obrazovanje, kazala je da je Institut tada predlo`io da bi zbog navedenog stanja za dobrobit djece najbolje rje{enje bilo da ovi u~enici putuju u neku od centralnih {kola {to Ministarstvo razmatra kao mogu}nost koja bi se mogla po~eti primjenjivati od naredne {kolske godine. U Ministarstvu su nam dostavili samo imena dvi-

Vijesti Po~inje izgradnja zgrade "Dom 2" GORA@DE - Ugovor izme|u finansijera i izvo|a~a radova na izgradnji zgrade "Dom 2", u kojoj }e trajno biti zbrinuto 25 porodica ~iji su stanovi u toku rata u potpunosti uni{teni, potpisan je ju~e u Gora`du. Projekat je vrijedan vi{e od milion KM, a sredstva su zajedni~ki obezbijedili UNDP, Federalno ministarstvo za izbjegla i raseljena lica, Bosanskopodrinjski i Kanton Sarajevo, te op}ina Gora`de. Najve}i dio sredstava obezbijedio je UNDP i humanitarna organizacija "El Zaed" iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. E.Du.

"Merkator": Sve pla}amo u roku BANJALUKA - "Merkator BH" svoja dugovanja prema dobavlja~ima ispunjava u predvi|enim rokovima, saop{teno je iz "Merkatora BH". Reakcija iz ove kompanije uslijedila je nakon nedavnih izja va Vla di mi ra Usor ca, predsjednika Udru`enja poljoprivrednih proizvo|a~a i farmera RS, da veliki trgova~ki lanci u BiH, "Merkator", "Delta" i "Konzum" duguju poljopri vre dnim proi zvo |a ~i ma oko 500 miliona maraka. "'Mercator BH' do sada nije imao priliku sara|ivati sa ~lanovima Udru`enja poljoprivrdenih proizvo|a~a i sto~ara RS, a kori{tenje na{eg imena na ovakav na~in nas s pravom navodi na ~injenicu da ima za cilj na no {e nje {te te ra du i ugledu 'Merkatora'", stoji u saop{tenju. B.Vu

Ministarstvo ~eka odgovore od 19 op{tina o stanju {kolskih bunara

Za dobrobit djece najbolje da idu u drugu {kolu

je, od {est podru~nih {kola koji bi trebale biti zatvorene - podru~no odjeljenje Osnovne {kole "Vuk Karad`i}" iz Tesli}a i podru~no odjeljenje {kole "Sveti Sava" iz Fo~e. Dimitrije Vukovi}, direktor O[ "Sveti Sava" Fo~a, kazao je da nisu za zatvaranje odjeljenja

Zadrugari iz Srpca prijete protestima B. VU^ENOVI]

BANJALUKA - Ako ne bude vra}ena koncesija na zemlji{te Zadruzi "Sitne{i" iz Srpca, 43 zadrugara }e najvjerovatnije krenuti u proteste, potvrdio je Jovica ]iri}, jedan od zadrugara. ]iri} je naveo da je ova zadruga dobila koncesiju na 331 hektar zemlji{ta, ali je naknadno ZZ "Kooperativni centar" dobila koncesiju, {to je izazvalo njihovo ogor~enje. "Mi tu zemlju obra|ujemo od 1992. godine i to je za nas 43 zadrugara jedino zanimanje i izvor prihoda. Mi tra`imo da bude izvr{ena revizija davanja koncesije ZZ 'Kooperativni centar', jer ta zadruga nije pro{la reviziju zadru`nog saveza RS i to je porodi~na zadruga", naveo je ]iri}. On je kazao da je "Kooperativni centar" u{la na ovo zemlji{te i po~ela orati nakon ~ega je u nedelju do{lo do sukoba izme|u njih i zadrugara Zadrugari danas iz "Sitne{a", pa je i policija morala sa resornim ministrom reagovati. "Mi smo 3. aprila podnijeli tuRadivojem Brati}em `bu protiv Vlade RS, zbog dodjele koncesije 'Kooperativnom centru' i nadamo se da }e to biti rije{eno na najbolji mogu}i na~in", kazao je ]iri}. On je naveo da }e danas biti odr`an sastanak sa resornim ministrom Radivojem Brati}em na kojem }e biti razgovarano o rje{enju ovog problema. Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede RS kazao je da je Vlada RS u avgustu dodijelila ZZ "Sitne{i" Srbac, koncesiju za kori{}enje poljoprivrednog zemlji{ta u svojini RS, nakon ~ega je ZZ "Kooperativni centar" podnijela tu`bu protiv ove odluke Vlade, u kojoj ospravaju tehni~ke kapacitete sa kojima raspola`e ZZ "Sitne{i". "Ministarstvo je utvrdilo da ZZ 'Sitne{i' ne posjeduje vlastitu mehanizaciju, ve} da istu posjeduju zadrugari koji su u ovoj zadruzi. Ministarstvo je Vladi RS predlo`ilo da usvoji odluku o poni{tenju dodjele koncesije ZZ 'Sitne{i' Srbac'', pojasnio je Kecman.

Potraga bez uspjeha ZENICA - Sedamnaestogodi{nja gimnazijalka Selma Kova~evi} iz Zenice jo{ nije prona|ena i vodi se kao nestala, nakon {to je u subotu oko 19.50 ~asova, pala u nabujalu Bosnu u centru Zenice. Nesre}na djevojka, prije pada je sa nekoliko prijatelja sjedila u Parku Kamberovi}a polje, na klupama uz obalu Bosne. Dru{tvo je krenulo prema gradu, a u jednom trenutku Selma se okliznula i pala na betonsko korito, a zatim u vodu. Ronila~ke ekipe Jedinice Djevojka je navodno za podr{ku MUP-a Zeni~ko`iva vi|ena u dva navrata dobojskog kantona zajedno sa vatrogascima bezuspje{no pre tra`uju ri je ku od centra grada do industrijske brane u naselju Kanal. Djevojka je navodno `iva vi|ena u dva navrata nizvodno od mjesta pada, a posljednji put mje{tani naselja Blatu{a pozive u pomo} ~uli su nedaleko od `eljezni~kog mosta. A.M.

u selu Brusnina iako ono ima sedam u~enika. "Ga{enjem odjeljenja do{lo bi i do ga{enja sela, a u~enici koji poha|aju tu {kolu, ako bi putovali u prvu ve}u podru~nu {kolu do autobuske stanice morali bi pje{a~iti oko ~etiri kilometra", kazao je Vukovi}.

nim vlastima, nastavnicima i u~enicima bila predo~ena va`nost dugoro~nog obezbje|ivanja {kola pitkom vodom ali i predvi|ena obuka lica koja bi vodila ra~una o hlorisanju vode i vr{ila nadzor nad vodoobjektom. Radmanovi}eva je kazala da je Ministarstvo zatra`ilo od 19 op{tina da dostave podatke o stanju {kolskih bunara, a po dobijanju preciznih podataka, procijeni}e koliko je novca potrebno, ko }e i na koji na~in sanirati bunare. Lidija Kalenjuk, portparol op{tine Prnjavor, kazala je da je Sanitarna inspekcija Ministarstvu predlo`ila da se dvije {kole priklju~e na sistem vodosnabdijevanja sjevernog dijela op{tine gdje je ve} izgra|en bazen, za druge dvije {kole da se postave drena`ne cijevi oko bunara, a za jednu prnjavorsku {kolu jedino je rje{enje kopanje novog bunara.

@EQEZNICE REPUBLIKE SRPSKE AD DOBOJ Broj: I-2. 8536/09.

Dana: 03.04.2009.

Na osnovu ~lana 7 Zakona o javnim preduze}ima ("Sl. glasnik RS" br. 75/04) i ~lana 46 Statuta "@eqeznica Republike Srpske" AD Doboj, te Odluke Nadzornog odbora preduze}a sa 30. (tridesete) redovne sjednice odr`ane dana 03.04.2009. godine, zakazujem XXII (dvadeset drugu) redovnu sjednicu Skup{tine akcionara "@eqeznica Republike Srpske" AD Doboj. Sjednica }e se odr`ati u srijedu 29.04.2009. godine u `eqezni~koj stanici Bawaluka, Ul. prote Nikole Kosti}a bb - sala Sekcije STD Bawaluka, s po~etkom rada u 11 ~asova. Za sjednicu predla`em sqede}i

DNEVNI RED 1. Dono{ewe odluke o imenovawu radnog tijela (zapisni~ara i verifikacione komisije). 2. Razmatrawe i usvajawe izvoda iz zapisnika sa 21. redovne sjednice Skup{tine akcionara. 3. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja o poslovawu (Izvje{taj o obimu rada i Finansijski izvje{taj) za 2008. godinu. 4. Razmatrawe Plana aktivnosti na realizaciji preporuka po Izvje{taju o obavqenoj reviziji finansijskih izvje{taja @RS RS AD Doboj za period od 01.01. do 31.12.2007. 5. Dono{ewe odluke o razrje{ewu Tomislava Grabovice du`nosti predsjednika i ~lana Nadzornog odbora. 6. Dono{ewe odluka o: - imenovawu komisije za izbor jednog ~lana Nadzornog odbora u ime Akcijskog fonda RS - o raspisivawu javnog konkursa za izbor jednog ~lana Nadzornog odbora u ime Akcijskog fonda RS - o utvr|ivawu uslova, standarda i kriterijuma za izbor jednog ~lana Nadzornog odbora u ime Akcijskog fonda RS. 7. Dono{ewe odluke o kreditnom zadu`ewu u iznosu od 18.700.000,00 KM. 8. a) Dono{ewe odluke o izmjeni Odluke br. I-1.11567-2/08. od 28.05.2008. o kreditnom zadu`ewu od 15.000.000,00 KM odobrenog kod NLB Razvojne banke Bawaluka, a po osnovnom ugovoru br. 06-2208-2/08. b) Verifikacija akta I-2.11567-2/08. od 16.09.2008. godine. 9. Informacija o zakqu~ivawu ugovora o nabavci usluge kreditirawa (OVER-DRAFT kredit). 10. Dono{ewe pre~i{}enog teksta Statuta @RS AD Doboj. 11. Informacija o donesenim odlukama o usvajawu Finansijskog izvje{taja o poslovawu za 2006. godinu i usvajawu Finansijskog izvje{taja o poslovawu za 2007. godinu. U slu~aju da se sjednica Skup{tine ne odr`i u gore zakazanom terminu zbog nedostatka kvoruma, ponovqena sjednica Skup{tine }e se odr`ati u srijedu 06.05.2009. godine sa istim dnevnim redom, u gore navedenim ~asovima na istom mjestu. NAPOMENA: Akcionari mogu izvr{iti uvid u materijale, pojedina~no prema gore predlo`enom dnevnom redu, kao i u Statut "@eqeznica RS" AD Doboj, u kancelariji broj 26 u upravnoj zgradi preduze}a u Doboju u Ulici svetog Save broj 71, te u poslovnoj zgradi u Bawaluci, Ulica jasenova~kih logora{a br. 4/a, kancelarija br. 204 u dane 23, 24, 27, 28. aprila 2009. godine u vremenu od 10.30 do 13 ~asova. Evidencija akcionara vr{i}e se na dan odr`avawa sjednice Skup{tine u vremenu od 10 do 10.50. Naknadne prijave za prisustvo istoj ne}e se uzimati u razmatrawe. ZAMJENIK PREDSJEDNIKA NADZORNOG ODBORA: Borislav Stevanovi}, dipl. in`. ma{.

12

vupsbl!7. 4. 2009.

FOTO NN

Panorama Odlaze u Hrvatsku da rade TOMISLAVGRAD - Vi{e od 1.500 stanovnika Tomislavgrada svakog ponedjeljka preko gra ni ~nog pre la za Ka men sko odla zi na rad u Hrvatsku, a vra}aju se ku}ama pet kom po po dne, ka zao je Ivan Vukadin, na~elnik ove op{tine. Vukadin je rekao da su ljudi iz ove op{tine nekad masovno odlazili na privremeni rad u zemlje zapadne Evrope, a nakon ra ta ra di po sla naj vi {e odlaze u Hrvatsku, uglavnom u srednju Dalmaciju, koja je od Tomislavgrada udaljena manje od sat vo`nje automobilom. (Srna)

Nove aktivnosti na za{titi od po`ara BIJELJINA - Zahvaljuju}i adekvatnom i blagovremenom reagovanju, u dosada{njem periodu nismo imali ve}ih {teta po pitanju poplava i po`ara, rekao je ju~e Mi}o Mi}i}, komandant Odsjeka civilne za{tite u Bijeljini, isti~u}i Preventivni planovi i ozbiljnost u radu urodili plodom

da je to tako zahvaljuju}i preventivnim planovima i ozbiljnosti u radu. Plan mjera o sprovo|enju za{tite od poplava, po`ara i plan rada op{tinskog Odsjeka civilne za{tite bio je te-

ma sastanka odr`anog u Bijeljini. "Gdje bude potrebno da se o~iste i prokopaju kanali u prevenciji za{tite od poplava, to }emo u~initi", rekao je Mi}i}. Tako|e }emo povesti ra~una u narednom periodu o obaveznom posjedovanju protivpo`arnog aparata, stepeni{ta, hidranata i crijeva na odre |e nim lo ka ci ja ma i sve mu onome {to je bitno za saniranje eventualnog po`ara. "Imamo dvije jedinice koje su za svaku pohvalu i koje su do sada stizale na vrijeme gdje je to bilo potrebno, a razmi{ljamo o formiranju jo{ jedne, kako bi se teritorijalno bolje rasporedili", dodao je Mi}i}. O.S.

Za socijalno ugro`ene tri miliona KM DOBOJ - Bud`etom op{tine Doboj za ovu godinu predvi|eno je 3.350.000 KM za rje{avanje programa pomo}i socijalno ugro`enih kategorija stanovni{tva, navodi se u planu ekonomskog razvoja op{tine Doboj. Od ukupno predvi|enih sredstava, za realizaciju programa pomo}i socijalno ugro`enih gra|ana planirano je 2.450.000 KM, za programe pomo}i socijalno ugro`enim penzionerima 400.000 KM i za programe rje{avanja svih oblika socijalne za{tite raseljenih lica i povratnika 500.000 KM. Bud`etom op{tine Doboj za stipendiranje |aka i studenata predvi|eno je 1.100.000 KM, a za invalidsko-bora~ku za{titu 1.618.000 KM. Bud`etom je predvi|eno i 1.023.000 KM za zajedni~ki projekat op{tine Doboj i Vlade RS za stambeno zbrinjavanje porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida od prve do ~etvrte kategorije. Bud`et op{tine Doboj za 2009. godinu iznosi 37.647.100 KM, ~iju strukturu ~ine poreski prihodi sa 53 odsto i iznose 20.069.300 KM, a neporeski prihodi 15.077.800 KM. (Srna)

Traje podjela 20.030 litara goriva MRKONJI] GRAD - Na podru~ju op{tine Mrkonji} Grad jo{ traje podjela regresiranog dizel goriva za poljoprivrednike. Radi se o 20.030 litara goriva D-2, koje dijele na pumpama "Petrola" na Balkani i u selu Bara}i. Planom kori{tenja podsticajnih sredstava u poljoprivredi za ovu godinu Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodoprivred RS za Mrkonji} Grad odobrilo je 112 ugovora. "Imali smo 131 zahtjev poljoprivrednika za regres. Njih 19, na`alost, ove godine nije ispunjavalo uslove za kori{tenje grantova", rekla je Zorica Glamo~ak, samostalni stru~ni saradnik za poljoprivredu u op{tini Mrkonji} Grad. Osim regresiranog dizel goriva, odobreno je i 112 zahtjeva za regres vje{ta~kog |ubriva. Ukupno }e biti podijeljeno 48.300 kilograma. D.L.

Elvir Ho{o iz Gora`da priprema se za odbranu titule na takmi~enju u maju

Najbolji -amater

Parking mjesto ili 500 KM ZVORNIK - U Zvorniku investitori vi{e ne}e mo}i da grade stambene ili poslovne objekte, a da pritom ne obezbijede parking prostor ili gara `no mjes to za sva ku stambenu ili poslovnu jedinicu. Dragan Jevti}, v.d. na~elnika Odjeljenja za prostorno planiranje op{tine Zvornik, istakao je da je u nekim slu~ajevima, ipak, to nemogu}e, pa se investitor obavezuje da uplati po 500 KM za svaku stambenu ili poslovnu jedinicu za koju ne mo`e da obezbijedi parking prostor ili gara`no mjesto. "Prikupljena sredstva na ovaj na~in op{tina bi koristila da obezbijedi adekvatan prostor za parkiranje vozila", rekao je Jevti}. Jevti} je rekao da se najnovijom odlukom o gra|evinskom zemlji{tu problem parkiranja u Zvorniku ne}e rije{iti, ali }e biti stavljen pod kontrolu. (Srna)

Za stipendiranje 50.000 KM GORNJI VAKUF/USKOPLJE - Za stipendiranje 50 stu de na ta u aka dem skoj 2008/2009. op{tina Gornji Vakuf/Uskoplje planira izdvojiti 50.000 KM. Na konkurs za dodjelu stipendija prijavio se 151 zainteresovani student, a kona~an spisak dobitnika trebalo bi da bude poznat do kraja mjeseca. "^injenica je da s cijelim procesom kasnimo, ali je to zbog toga {to `elimo izbje}i mogu}nost dobijanja duplih stipendija, s obzirom na to da se gotovo isti broj studenata prijavio na konkurs koji je raspisan na nivou SBK", kazao je Branko Matijani}, predsjednik Komisije za dodjelu stipendija. Mjese~ni iznos stipendije je 100 KM. (Fena)

Ehlimana DU^I]

Bavim se ovim poslom veoma dugo i isklju~ivo ga radim iz nekog svog vlastitog }ejfa. U radio-amaterizmu sam 25 godina, vrlo skromno Ho{o komentari{e svoj uspjeh

GORA@DE - Elvir Ho{o iz Gora`da, koji je postao svjetski prvak na pro{logodi{njem takmi~enju radio-amatera, uz pomo} prijatelja priprema se za naredno takmi~enje koje }e biti odra`ano u maju. Kvota na kojoj }e biti lociran ovaj svjetski prvak radio-amaterstva i braniti svoju presti`nu titulu ostaje brdo Crijete`. Ho{o je na 48-satnom takmi~enju u maju pro{le godine za 31 sat uspostavio 943 radio-veze i 409 razli~itih prefiksa. "Bavim se ovim poslom veoma dugo i isklju~ivo ga radim iz nekog svog vlastitog }ejfa. U radio-amaterizmu sam 25 godina", vrlo skromno Ho{o komentari{e svoj uspjeh. On navodi da svake godine u~estvuje na svjetskom takmi~enju i to prvenstveno zahvaljuju}i prijateljima koji mu poma`u da nabavi neophodnu opremu za rad.

Jedna od fotografija FOTO D. \URKOVI]

Obilje`avanje Dana oslobo|enja Br~kog u Drugom svjetskom ratu

Grad na Savi na fotografijama N. TANASI]

BR^KO - Povodom obilje`avanja Dana oslobo|enja Br~kog u Drugom svjetskom ratu, 7. aprila, otvorena je izlo`ba fotografija Ataha Mahi}a, Br~aka koji je zna~ajan sakuplja~ foto-dokumentacije iz istorije svoje op{tine. "Ovo je dio bogatog i dragocjenog fundusa s kojim raspola`em, a za ovu priliku odabrao sam oko 60 prigodnih fotografija koje obuhvataju period od 1941. do 1992. godine. Radi se uglavnom o dokumentima iz perioda Drugog svjetskog rata i poslijeratne obnove i izgradnje, s akcentom na jednu od najve}ih dobrovoljnih omladinskih radnih akcija, izgradnju pruge Br~ko - Banovi}i", rekao je Mahi}. Naglasio je da ve} dugo priprema veliku postavku za Umjetni~ku galeriju u Br~kom, koja }e

obuhvatiti istorijski period od oko 200 godina nastanka i razvoja ovog grada na Savi i izrazio uvjerenje da }e taj autorski projekat realizovati tokom ove godine. Ina~e, uz 64. godi{njicu oslobo|enja Odabrao sam oko 60 prigodnih fotografija koje obuhvataju period od 1941. do 1992.

Br~kog Humanitarna organizacija za pomo} i podr{ku djeci s posebnim potrebama "Nova nada", podr`ana od nekoliko drugih NVO, organizuje gostovanje emisije "Pe{~anik" sa RTV B92. Svetlana Luki} i Teofil Pan~i} predstavi}e ovogodi{nje izdanje "Pe{~anikovog" almanaha - knjige odabranih tekstova, a zatim }e u Domu kulture biti izveden sve~ani i kulturni program.

7. 4. 2009. vupsbl 13

Panorama U gora`danski radio-klub u~lanio se 1981. godine FOTO NN

REPUBLIKA SRPSKA OP[TINA KOZARSKA DUBICA NA^ELNIK

REPUBLIKA SRPSKA OP[TINA KOZARSKA DUBICA NA^ELNIK

Broj: 01-374-12/09.

Datum: 07.04.2009. godine

Na osnovu ~lana 6 Pravilnika o postupku javnog nadmetawa za prodaju nepokretnosti u dru{tvenoj svojini ("Slu`beni list SR BiH", br. 28/79), ~lana 17 Odluke o uslovima i na~inu raspolagawa i davawa u zakup poslovnih prostora u vlasni{tvu op{tine Kozarska Dubica ("Slu`beni glasnik op{tine Kozarska Dubica" br. 9/08) i ~lana 8 Odluke o na~inu i uslovima javne prodaje nepokretnosti u dr`avnoj svojini putem usmenog javnog nadmetawa-licitacije ("Slu`beni glasnik op{tine Kozarska Dubica" br. 3/09), na~elnik op{tine Kozarska Dubica o b j a v q u j e

OGLAS o prodaji nepokretnosti u dr`avnoj svojini putem usmenog javnog nadmetawa-licitacije I - PREDMET JAVNOG NADMETAWA-LICITACIJE Vr{i se ponovqena prodaja nepokretnosti u dr`avnoj svojini kojim raspola`e op{tina Kozarska Dubica, putem usmenog javnog nadmetawa-licitacije, i to:

radio na svijetu "Do sada sam bio ~etvrti, pa tre}i i eto sad sam na prvom mjestu. Valjda }u u narednom periodu osvojiti i to drugo mjesto, ~isto da kompletiram svoj uspjeh", ka`e vi{e kroz {alu Ho{o. Lokacija na kojoj je on proveo 48 sati tokom svjetskog takmi~enja, odnosno gdje je postavio opremu bilo je brdo iznad Gora`da - kota Crijete`. U maju pro{le godine za 31 sat uspostavio 943 radio-veze i 409 razli~itih prefiksa

T97G je znak pod kojim se Ho{o takmi~io u disciplini radio-telegrafija. "Od ukupno 48 sati, koliko traje takmi~enje, dozvolili su mi rad bez prestanka nekih 31 sat, jer imaju pravila gdje se mora napraviti pauza od ta~no osam sati.

Cilj je bio uspostaviti {to vi{e razli~itih znakova sa drugim zemljama i kontinentima. Eto, izgleda da sam bio najbolji", pri~a Ho{o. Veliku zaslugu za svoj uspjeh, tvrdi, duguje prijateljima koji su bili uz njega. "Posebno sam zahvalan onima koji su mi pomogli da obezbijedim opremu. Smije{no je, ali istinito, da mi je Kraja dao antenu, zatim tu su Omer, Emko Mito i drugi koji su obezbijedili sve {to mi je trebalo za takmi~enje. Naravno, ne smijem zaboraviti ni Ministarstvo unutra{njih poslova kantona koje mi je iza{lo u susret i pru`ilo pomo}. Svi su oni dijelom zaslu`ni za ovu doista veliku titulu", isti~e Ho{o. Ka`e da se radio-amaterstvom bavi isklju~ivo iz ljubavi. U gora`danski radio-klub u~lanio se 1981. godine, a dvije godine kasnije je polo`io prvu klasu. "Jednostavno volim to, a radio sam i u onim najte`im danima za ovaj grad i BiH. I tad je bilo te{ko, ali o tome jednostavno ne `elim da pri~am", ka`e Ho{o.

1. Objekat "Stari vatrogasni dom" u Ul. kneza Mihajla - k.~. 1/2326 "ku}a s ku}i{tem i dvori{tem" u povr{ini od 247 m2 upisane u ZK ul. 1220 k.o. Kozarska Dubica ({to po katastarskom operatu odgovara zemqi{tu ozna~enom kao: k.~. 1173 "ku}a i zgrade" u povr{ini od 118 m2 i "dvori{te" u povr{ini od 149 m2 upisane u PL br. 613 k.o. Kozarska Dubicagrad) po po~etnoj prodajnoj cijeni u iznosu od 131.077,66 KM (slovima: stotinu trideset jedna hiqada sedamdeset sedam i 66/100 KM) 2. Objekat "Sokolana" u Svetosavskoj ulici - k.~. 1/690 "du}an s magacinom" u povr{ini od 64 m2 i k.~. 1/1776 "vrt kod ku}e" u povr{ini od 216 m2 upisane u ZK ul. 613 k.o. Kozarska Dubica ({to po katastarskom operatu odgovara zemqi{tu ozna~enom kao: k.~. 1010 "dvori{te" u povr{ini od 146 m2 i "ku}a i zgrade" u povr{ini od 78 m2 upisane u PL br. 613 Kozarska Dubica) po po~etnoj prodajnoj cijeni u iznosu od 114.286,61 KM (slovima: stotinu ~etrnaes thiqada dvije stotine osamdeset {est i 61/100 KM) II - PRAVO U^E[]A NA LICITACIJI Pravo u~e{}a na licitaciji imaju sva zainteresovana fizi~ka i pravna lica koja uz prijavu za u~e{}e na licitaciji prilo`e i sqede}e: 1. Original uplatnicu na ime kaucije u iznosu od 10% od ukupne po~etne prodajne cijene, u svrhu u~e{}a na licitaciji, s naznakom objekta za koji se pla}a kaucija. Kaucija se upla}uje na jedinstveni ra~un trezora op{tine Kozarska Dubica br. 551 024 0000 8523 08 kod Unicredit Bank a.d. Bawaluka. 2. Ovjerena pisana punomo} ukoliko u~esnik licitacije ima punomo}nika 3. Kopija teku}eg ra~una 4. Kopija li~ne karte 5. Ovjereno ovla{tewe za zastupawe pravnog lica 6. Kopija rje{ewa o upisu u sudski registar (za pravno lice) U~estvovawe na licitaciji ne}e se dozvoliti licima koja po zakonu ne mogu ste}i pravo svojine na nepokretnostima koje su predmet prodaje, licima ~ija prijava nije pristigla na vrijeme, kao ni licima koja nisu polo`ila odre|enu kauciju. Prijave za u~e{}e na licitaciji mogu se preuzeti svakog radnog dana u vremenu od 7 do 15 ~asova u zgradi Administrativne slu`be op{tine Kozarska Dubica u prijemnoj kancelariji, u kancelariji br. 30 - drugi sprat ili na veb stranici op{tine Kozarska Dubica. III - RAZGLEDAWE NEPOKRETNOSTI I UVID U DOKUMENTACIJU Zainteresovana lica mogu izvr{iti uvid u dokumentaciju o nepokretnostima koje se prodaju (katastarske i druge podatke) u zgradi Administrativne slu`be op{tine Kozarska Dubica, drugi sprat, kancelarija br. 30, svakog radnog dana u vremenu od 12 do 14 ~asova, tel. br. 052/410-789. Zainteresovana lica mogu razgledati nepokretnosti koje su predmet prodaje svakim radnim danom u vremenu od 14 do 15 ~asova. Kontakt za razgledawe nepokretnosti je kancelarija br. 30, drugi sprat, tel. 052/4100789, kontakt osobe: Dejan Krwaji} i Darko Cikota. Za sve dodatne informacije obratiti se na tel. 052/412-413. Kontakt osoba: na~elnik Odjeqewa za prostorno ure|ewe i stambeno-komunalne poslove - Milo{ ]ibi}. IV - DATUM I MJESTO PODNO[EWA PRIJAVA

Povodom Svjetskog dana zdravlja

Bijeljinski ljekari posje}uju vrti}e BIJELJINA - Ljekari Doma zdravlja u Bijeljini povodom Svjetskog dana zdravlja, koje se obilje`ava danas, pokrenuli su akciju posjete dje~jim vrti}ima. "@elja nam je da pored razgovora sa djecom i besplatnim pregledima stomatologa i pedijatara uti~emo na stvaranje pozitivnih `ivotnih navika kod najmla|ih", rekao je Zlatko Maksimovi}, direktor Doma zdravlja Bijeljina. On je rekao da su najmla|i na{a budu}nost i cilj je da aktivnosti budu usmjerene na prevenciju i istovremeno edukaciju djece kako bi nau~ila da se zdravlje ve} sada ~uva.

V - DATUM I MJESTO ODR@AVAWA LICITACIJE Licitacija }e se odr`ati dana 22.04.2009. godine s po~etkom u 12 ~asova u zgradi Administrativne slu`be op{tine Kozarska Dubica, drugi sprat, Mala sala Skup{tine op{tine. VI - NA^IN PRODAJE NEPOKRETNOSTI Ponovqena prodaja nepokretnosti vr{i}e se putem usmenog javnog nadmetawa-licitacije: - Licitacija }e se odr`ati samo ako u woj u~estvuje najmawe dva u~esnika gledano za svaku nepokretnost pojedina~no. - Licitacija }e se odvijati za svaku nepokretnost pojedina~no onim redoslijedom kako je to navedeno u oglasu. - Ponude se na licitaciji isti~u javno putem kartice koju }e u~esnici dobiti na samoj licitaciji. - Svaki u~esnik vezan je svojom cijenom sve dok se ne istakne ve}a ponuda. - Licitacija traje sve dok se stavqaju ve}e ponude. - U~esnicima u licitaciji, na wihov zahtjev, dozvoli}e se kra}i rok za razmi{qawe. - Licitacija }e se zakqu~iti ako i poslije drugog poziva u roku od 5 minuta nije istaknuta ve}a ponuda. - Prije zakqu~ewa licitacije predsjednik komisije jo{ jednom ponavqa posqedwu ponudu, a zatim objavquje da je licitacija zakqu~ena i progla{ava u~esnika s najve}om ponudom. - Poslije zakqu~ewa licitacije, predsjednik komisije upoznaje u~esnike licitacije da mogu odmah na zapisnik izjaviti prigovore na sprovedeni postupak licitacije. - O postupku licitacije vodi se zapisnik u koji se unosi cio tok postupka i sve ponude izjavqene od pojedinih u~esnika, kao i izjavqeni prigovori. Poslije zakqu~ewa zapisnika, koji potpisuju ~lanovi komisije i prisutni u~esnici licitacije, prigovori se ne mogu izjavqivati.

Cilj je da aktivnosti budu usmjerene na prevenciju i istovremeno edukaciju djece

Najavljuje da }e ova ustanova pod motom "Zdravlje se ~uva" obilje`iti Svjetski dan zdravlja i predavanjem na temu "O~uvanje zdravlja djece". Maksimovi} je rekao da uloga ovakvih ustanova jeste unapre|enje, o~uvanje i obnova zdravlja {to ve}eg broja ljudi. "Mi smo opredijeljeni da u~inimo sve kako bismo postali svjesni zna~aja zdravlja prije nego {to ga izgubimo, jer je zdravlje preduslov za

Prijave se podnose neposredno ili putem po{te i moraju biti zaprimqene na protokol u prijemnoj kancelariji Administrativne slu`be op{tine Kozarska Dubica najkasnije do 21.04.2009. godine do 15 ~asova. Prijava s potrebnim dokazima se dostavqa u zatvorenoj koverti s naznakom: PRIJAVA ZA LICITACIJU NEPOKRETNOSTI - (obavezna naznaka objekta za koji se licitira) - NE OTVARAJ - ZA KOMISIJU ZA JAVNU PRODAJU NEPOKRETNOSTI. Na koverti navesti ime i prezime, adresu odnosno naziv i sjedi{te ponu|a~a. PRIJAVA SE PODNOSI ZA SVAKU NEPOKRETNOST POJEDINA^NO.

VII - NA^IN I USLOVI PLA]AWA KUPOVNE CIJENE, VRIJEME I NA^IN PREDAJE NEPOKRETNOSTI KUPCU U POSJED

Mali{ane u~ili o zdravlju FOTO NN

sve uspjehe, fizi~ke, emotivne, socijalne, du{evne i intelektualne", dodao je Maksimovi}. Nakon predavanja djeca iz vrti}a "^ika Jova Zmaj" su pripremili nastup za roditelje i druge posjetioce. Tako|e, danas }e od 10 do 17 ~asova na vi{e punktova Dom zdravlja Bijeljina organizovati sugra|anima da kontroli{u krvni pritisak i nivo {e}era u krvi. O.S.

Sa u~esnikom licitacije ~ija je ponuda utvr|ena kao najpovoqnija zakqu~i}e se ugovor o kupoprodaji, u roku od 15 dana od dana pribavqawa saglasnosti za zakqu~ewe ugovora od strane Pravobranila{tva RS. Prodajnu cijenu navedene nepokretnosti kupac je du`an uplatiti u roku od 15 dana od dana zakqu~ivawa i ovjere ugovora kod notara, a predaja zemqi{ta u posjed kupcu izvr{i}e se u roku od 15 dana nakon uplate kupoprodajne cijene, o ~emu }e se sa~initi zapisnik o uvo|ewu u posjed. VIII - KAUCIJA U~esnici u licitaciji koji izlicitiraju najvi{u cijenu i odustanu od iste, kao i lica koja su podnijela prijave, a ne pojave se na licitaciji, gube pravo na povrat kaucije. Licima koja izlicitiraju najvi{u cijenu i prihvate zakqu~ewe ugovora o kupoprodaji kaucija se ne vra}a, ve} se ura~unava u kupoprodajnu cijenu. NA^ELNIK OP[TINE Nino Jauz, dipl. ekon.

14

vupsbl!7. 4. 2009.

Intervju

Po{tovani ~itaoci, u novoj rubrici Forum plus mo}i }ete da izrazite svoje mi{ljenje o aktuelnim doga|ajima i temama. Va{e odgovore {aljite na e-mail: [email protected]

Dana{nje pitanje: [ta o~ekujete od nastavka razgovora lidera SNSD-a, SDA i HDZ BiH?

Majkl Tejtam, ambasador Velike Britanije u BiH

Predanost tri lidera prudskom procesu iskrena mbasador Velike Britanije u BiH Majkl Tejtam pozdravio je nastavak prudskog procesa tri lidera i izrazio uvjerenje da je njihova predanost ovom procesu iskrena. ''Nadam se da }e proces uspostavljanja dijaloga i sporazuma biti odr`an i poja~an. Me|unarodna zajednica podr`ava ovaj napor konstruktivnog uklju~enja u postizanje dogovora'', kazao je on. Tejtam je uvjeren da je ustavna reforma prilika, a ne prijetnja za sve dijelove BiH i da bi bez ustavnih promjena proces pridru`enja Evropskoj uniji trajao du`e nego {to je to potrebno. NN: Da li je po Va{oj ocjeni prudski dogovor tri lidera o prekompoziciji BiH u krizi ili ima jo{ {ansi za dogovor? TEJTAM: Na osnovu mojih razgovora sa politi~kim liderima uklju~enim u prudski proces, uvjeren sam da je njihova predanost iskrena. Me|unarodna zajednica stalno jasno isti~e da podr`ava ovaj napor konstruktivnog uklju~enja u postizanje dogovora. Proces je ve} rezultirao zna~ajnim napretkom, na primjer, odigrao je va`nu ulogu u postizanju sporazuma o ustavnim amandmanima o Br~kom. Pozdravljam nastavak ovog procesa i odr`avanje sastanka. Nadam se da }e proces uspostavljanja dijaloga i sporazuma biti odr`an i poja~an. NN: Da li je ustavna reforma, po Va{em mi{ljenju, u BiH shva}ena kao prijetnja s obzirom na strahove sve tri pregovara~ke strane, s jedne strane bojazan za opstanak RS, a s druge te`nja za potpunu teritorijalnu prekompoziciju BiH? TEJTAM: Uvjeren sam da je ustavna reforma prilika, a ne prijetnja za sve dijelove BiH. Imaju}i u vidu {irok dijapazon izazova koji su dio pristupanja Evropskoj uniji, neophodno je da institucije zemlje funkcioni{u sa ve}om efikasno{}u. Bez ustavne reforme, mislim da bi proces pridru`enja Evropskoj uniji trajao du`e nego {to je to potrebno. Shvatam da je debata o ustavnoj reformi politi~ki osjetljivo pitanje. Zbog toga ima smisla ~vrsto zadr`ati pa`nju na efikasnosti institucija. Niko ne mo`e izgubiti ako budu uspostavljeni efikasniji institucionalni mehanizmi, a svi mogu samo imati koristi od br`eg ostvarivanja napretka na putu ka ~lanstvu u EU. NN: Na koji na~in vidite rje{enje ustavne reforme, da li su to ~etiri teritorijalne jedinice umjesto dosada{nja dejtonska dva entiteta? TEJTAM: Nije na meni da odre|ujem kakve treba da budu ustavne promjene. O~igledno je da postoje neke stvari koje su zagarantovane, poput te-

A

FOTO M. RADULOVI]

Razgovarala: Vesna POPOVI]

Tejtam: Zdravija je situacija kada se proces ustavne reforme pokrene unutar BiH, a ne izvana

ritorijalnog integriteta BiH i potrebe da izmjene Ustava budu izvr{ene u skladu sa procedurama zadatim Dejtonskim mirovnim sporazumom. Po mom mi{ljenju, Dejtonski sporazum stvorio je jedan okvir koji je dobro osmi{ljen kao sredstvo za zaustavljanje u`asnog konflikta. Ali taj okvir nije dovoljan za izazove pridru`ivanju EU. Sada je na redu izazov kako usavr{iti i a`urirati dejtonski okvir kako bi institucionalni mehanizmi funkcionisali sa ve}om efi ka sno{ }u i u skla du sa evrop skim standardima, istovremeno zadr`avaju}i principe balansa i jamstva koji su sadr`ani u dejtonskom okviru. Ovo je slo`en posao, ali nije neizvodiv ako bi sve strane konstruktivno i realisti~no pristupile pregovorima. NN: Kako prevazi}i krizu u BiH, da li je Dejton dva, odnosno nova me|unarodna konferencija rje{enje ili je rje{enje, pak, dogovor bh. politi~ara? TEJTAM: Mislim da je znatno zdravija situacija kada se proces ustavne reforme pokrene unutar BiH, a ne izvana. Ali me|unarodna zajednica mo`e imati zna~ajnu ulogu tako {to }e podsticati proces i pru`ati prakti~nu podr{ku. Pozdravljam ~injenicu da novi visoki predstavnik u BiH daje veli-

Britanske kompanije OO;!Eb!mj!Bn!cb!tb!eb!Wf!mj!lf!Csj!ub!oj!kf tb!jo!tuj!uv!dj!kb!nb!ST!jnb!ep!csf!peop!tf!j!eb!mj ~f!cj!uj!kp|!jo!wft!uj!sb!okb!csj!ubo!tlji!gjs!nj!v!ST@! UFK!UBN; Csj!ubo!tlb!bn!cb!tb!eb!jnb!ep!csf qbs!uofs!tlf!peop!tf!tb!nop!hjn!jo!tuj!uv!dj!kb!nb v!ST/!Ob!|b!nj|!mkf!okb!oj!tv!vwj!kfl!jefo!uj!•obbmj!np!kf!jt!lvt!uwp!kf!ub!lwp!eb!j!lb!eb!obn!tf tub!wp!wj!sb!{mj!lv!kv-!ob!|j!sb{!hp!wp!sj!tv!vwj!kfl puwp!sf!oj!j!pewj!kb!kv!tf!v!plsvafokv!v{b!kb!noph qp!|up!wb!okb/!Jnb!np!ep!csv!qsb!luj!•ov!tb!sb!. eokv!tb!jo!tuj!uv!dj!kb!nb!ST!v!nop!hjn!tf!lup!sj!. nb!.!Wmb!ej-!nf!ej!kj!nb-!dj!wjm!opn!esv|!uwv/!Of!lf pe!csj!ubo!tlji!lpn!qb!oj!kb!tv!wf~!jo!wft!uj!sb!mf!v ST-!b!of!lf!j!|j!sf!twp!kf!jo!wft!uj!dj!kf/![cph!up!hb nj!kf!wf!pnb!esb!hp/!Ujn!Pekf!mkf!okb!csj!ubo!tlf wmb!ef!{b!ushp!wj!ov!j!jo!wft!uj!dj!kf!kf!vwj!kfl!tqsf!. nbo!eb!qsvaj!tb!wkf!up!eb!wov!j!qsb!luj!•ov!qp!. es|lv!v!qsp!np!dj!kj!cj!mb!uf!sbm!of!ushp!wj!of/!

Sada je na redu izazov kako usavr{iti i a`urirati dejtonski okvir kako bi institucionalni mehanizmi funkcionisali ki zna~aj ovom prioritetu. NN: Da li podr`avate kori{tenje bonskih ovlasti i da li su, po Vama, politi~ari u BiH glavna prepreka procesu evropskih integracija? TEJTAM: Bonske ovlasti postoje i mogu zamisliti situacije u kojima bi imalo smisla upotrijebiti ih. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku BiH nametnut od strane Miroslava Laj~aka je jedan takav skoriji primjer. Mislim da je najve}a prepreka br`em napretku na putu ka evropskim integracijama spor tok reformi u BiH. Nadam se da }e se svi politi~ari u BiH ozbiljno posvetiti rje{avanju ovog problema. NN: Pla}a li BiH cijenu sporosti sprovo|enja reformi i kako gledate na nacionalisti~ku retoriku bh. politi~ara? TEJTAM: U slu~aju sporog toka reformi i

Uvjeren sam da je ustavna reforma prilika, a ne prijetnja za sve dijelove BiH

produ`ene nacionalisti~ke retorike BiH rizikuje da u jednom momentu plati cijenu toga. Ta cijena bila bi znatno sporiji napredak na putu evropskih integracija. Niko u Evropskoj uniji ne `eli da se to desi, naprotiv, EU pru`a zna~ajnu prakti~nu podr{ku BiH kako bi joj pomogla u postizanju napretka. Ali pristupanje Evropskoj uniji je proces zasnovan na ispunja va nju uslo va i {to du`e bu de tra ja lo to ispunjavanje postavljenih uslova, to }e sve dalji biti izgledi za ~lanstvo u EU. Dosada{nje iskustvo u procesu pro{irenja EU je da su zemlje koje najbr`e ostvaruju napredak one koje do najve}e mjere imaju usagla{en pristup i predanost ostvarivanju reformi. Ja u ovom trenutku ne vidim takvu usagla{enost u BiH, ali se nadam da }e se uskoro do nje do}i. NN: Kako }e se, po Vama, svjetska ekonomska kriza odraziti na BiH i njenu ionako oslabljenu privrednu poziciju i da li su izvr{ne vlasti spremne da se odupru novom talasu krize? TEJTAM: Sve zemlje Evrope bi}e pogo|ene ekonomskom situacijom, uklju~uju}i i BiH. Tr`i{ta izvoza se smanjuju, strana ulaganja bi}e sve te`e privu}i. Broj nezaposlenih se pove}ava. Sve zemlje moraju odlu~no i kreativno odgovoriti na situaciju. U BiH poseban izazov bi}e razvijanje koordiniranog i strate{kog odgovara na situaciju, jer nadle`nosti u oblasti ekonomije su rasprostranjene na brojne nivoe vlasti i institucija. Fiskalni savjet }e imati zna~ajnu ulogu u ovome i dobro je {to se on redovno sastaje i radi na iznala`enju odgovora na ovaj ekonomski izazov.

FORUM PLUS Da li podr`avate put BiH prema NATO savezu?

CjI!oj!lb!eb!of!~f!qpt!ub!uj •mb!o j!d b!OB!U P!tb!w f!{ b lb!eb!jnb!pwb!lwf!nj!ojt!. usf!j!qp!mj!uj!•b!sf/!Pwpn!ob!. sp!e v! cj! cp!mkf! cj!mp! eb qsp!nj!kf!oj!qp!mj!uj!•b!sf-!qb cj!po!eb!ob!|mj!tb!wf!{oj!lf!j v!OB!UP.v!j!ob!twjn!esv!. hjn!nkft!uj!nb/ darko_33 @yahoo.com

CjI!jnb!ub!l bw!esab!w oj bqb!sbu!lp!kj!cj-!eb!nv!tf qsv!aj!qsj!mj!lb-!qsp!ebp!j!{f!. nmkv!j!mkv!ef!lp!kj!aj!wf!pw!. ekf! of!l pn! tusbo!d vtb!n p! blp! cj! pe! up!h b jnb!mj!nb!uf!sj!kbm!ov!lp!sjtu/ Mahir Lj., Kakanj

Qp!esab!wbn-!kfs!vmbt!lpn v!OB!UP!obt!np!hv!•f!. lb!uj!tb!np!ep!csf!tuwb!sjqsj!kf!twf!hb!twj!~f!np!tf ptkf!~b!uj!tj!hvs!oj!kjn/! Milovan, Bijeljina

Qp!esab!wbn!j!ob!ebn!tf eb!obn!kf!up!kf!ej!ob!qsj!mj!. lb!eb!tf!pw!ekf!{b!twb!. heb!{b!ws|j!tb!qsj!•b!nb!p sb!uv!kfs!kf!ob!qbe!ob!kf!. eov! •mb!o j!d v! OB!U P tbwf{b!j!ob!qbe!ob!dj!kf!mj OB!UP-!b!tv!nokbn!eb!cj up!jlp!ops!nb!mbo!vsb!ejp/ Melisa, Zenica

Of!qp!e sab!w bn-!kfs!tf cp!kjn!eb!~f!obt!jt!lp!sjt!uj!. uj!{b!twp!kf!dj!mkf!wf/! Miki, Biha}

Jnb!kv!~j!v!wj!ev!eb!tf!usf!. ov!uop!v!twj!kf!uv!wp!ej!ept!. ub!sb!u p!w b-!j!up!v!ob!| pk of!q p!t sf!e opk! cmj!{ j!o j-! j jnb!kv!~j!v!wj!ev!eb!kf!CjI qmp!eop!ump!{b!sb!uof!qp!. ewj!hf-!nj!tmjn!eb!kf!pe obk!wf!~f!wb!aopt!uj!eb!CjI v}f!v!OB!UP/ jure_ms26 @gmail.com

7. 4. 2009. vupsbl

Forum Press DAILY TELEGRAPH

Utorak najstresniji dan u sedmici

Utorak, izme|u 11.45 i 12 sati, je najstresniji period radne sedmice, zaklju~ak je istra`ivanja koje su sproveli britanski nau~nici. Istra`iva~i su zaklju~ili da je ~ak polovina britanskih radnika odgovorila da je sredina radnog dana, drugog dana u sedmici, vrijeme kada osje}aju najve}i pritisak i stres. Iako su mnogi tvrdili da je ponedjeljak najstresniji, ispostavilo se da nije, jer radnici ponedjeljkom uglavnom prepri~avaju doga|aje tokom vikenda i polako se "zahuktavaju" za posao. Me|utim, u utorak se ve} suo~avaju sa nagomilanim poslom, te ~itav uto rak pri je po dne pro vo de pre gle da va ju }i mej lo ve ko je su ignorisali u ponedjeljak. Upravo 11.45 je vrijeme kada im se sve nagomila i pritisak postaje nepodno{ljiv, {to neminovno dovodi do stresa. Grejme Voters, koji je bio na ~elu tima koji je sproveo istra`ivanje nad ~ak 3.000 ispitanika, ka`e da su zaklju~ili da ponedjeljak ipak nije naj-

stresniji dan. "Iako se tradicionalno smatralo da je to ponedjeljak, ipak smo zaklju~ili da se utorkom skupi sav teret koji se treba rije{iti tokom sedmice. S obzirom na to da vodimo takav `ivot da je stres svakodnevna pojava, tako ne iznena|uje da nagomilani posao neminovno rezultuje stresom", ka`e on. Prema njihovom istra`ivanju, stres kulminira u 11.45 i to je najstresniji dio najstresnijeg dana. "Utorak je dan kada najvi{e radnika uop{te ne koristi pauzu za ru~ak, ve} je koristi da bi odradio sav taj posao", ka`e on. Vi{e od 50 odsto je priznalo da ponedjeljak provede prepri~avaju}i vikend, a mnogi ve}inu dana provedu na Facebooku, pregledavaju}i slike koje su poznanici stavili tokom vikenda. Skoro svaki peti Britanac kancela-

STAV

Uspon i pad bogatih

Mi{el Obama: Na{ `ivot u Bijeloj ku}i

Pi{e: @eljko IVANKOVI]

I dok se tzv. ozbiljne televizije bave hororiziranjem svakodnevice, one tobo`e alternativne otvaraju azile gluposti i praznovjerja

Neznanje i praznovjerje G Neko} su Mare-gatare pripadale sub-svijetu, a danas se na {irom otvorena vrata uvode u javni diskurs

Pi{e: Selma VELI]

Kolaps Sarajeva Glavni grad BiH ju~er je, zbog {trajka radnika preduze}a GRAS, bio u potpunom kolapsu. Ovo je drugi put u posljednje tri godine kako je Sindikat GRAS-a stupio u {trajk, paralisao Sarajevo i jedino o{tetio gra|ane. Nekoliko stotina hiljada gra|ana ju~er su bili `rtve nepostojanja dijaloga i nesre|enih odnosa GRAS-a i Vlade Kantona Sarajevo. GRAS-ovoj bahatosti zaista nema kraja. U februaru 2006. godine organizovali su {trajk, jer su bili nezadovoljni tada{njim menad`mentom. Sada su ga organizovali jer im nisu upla}eni doprinosi, nema efikasnog sistema naplate i za{tite revizora. Prosje~na plata radnika u ovom preduze}u je oko 900 KM. Ne treba ni napominjati {ta bi radnici pojedinih firmi dali da imaju ovoliku platu, ili pak rudari koji se za mizernih 400 ili 500 KM spu{taju nekoliko metara pod zemlju i rizikuju Gra|ani, `ivot da bi prehranili porodicu. Svake kao jedine `rtve godine iz bud`eta KS ovo preduze}e GRAS-ovog dobiva najmanje 25 miliona KM: to monopola, nemaju nisu pare ministara, nego pare grakome da se `ale |ana. A {ta gra|ani zauzvrat dobiju? Sva vozila javnog gradskog prevoza redovno kasne, tramvaji i trolejbusi nigdje u svijetu nisu toliko prljavi kao u Sarajevu. Gra|ani nemaju mogu}nost izbora, pa su prisiljeni da trpe sve ovo. Prije nekoliko godina "Centrotrans" je poku{ao uspostaviti gradski prevoz. Zajedno su im to onemogu}ili GRAS-ovci i Vlada KS. I sada jedini gradski prevoznik putnika {trajkuje do ispunjenja zahtjeva, a premijer KS Besim Mehmedi} odbacuje njihove ocjene. A gra|ani, kao jedine `rtve GRAS-ovog monopola, nemaju kome da se `ale.

PARIS MATCH

Pogled s margine

Radnici se u utorak ve} suo~avaju sa nagomilanim poslom

riju utorkom napu{ta mnogo kasnije nego drugim danima, upravo da bi stigli sav posao koji nisu odradili u ponedjeljak. Ono {to je zabrinjavaju}e jeste da je ~ak 23 odsto ispitanika odgovorilo da osje}aju stres skoro svakog dana u sedmici, a ne samo utorkom.

THE ECONOMIST

Tako nam ono "ako Bog da" i Milan Tarot postaju jedno te isto

ovor mr`nje, vulgarni nacionalizam i primitivizam jedan su od oblika medijske agresije. Drugi je oblik medijske agresije populisti~ko obezli~enje tipa "udri brigu na veselje" putem raznih show-emisija, velikih mama, tata, bra }e, ses ta ra, re ality showa, i sli~nih tzv. izvje{}a iz svijeta iluzija. No, s narastaju}om krizom sve nas vi{e medijski zasipaju, sve ozbi ljni ju kon ku ren ci ju do bi va ju projektirano neznanje i s njim skop~ano praznovjerje, nimalo manje opasni oblici agresije na zdrav razum. No, oni su tu i kad nisu nu`no proizvod in`enjeringa, nego tek i samo puka slu~ajnost... Kako posvema{nja dru{tvena kriza ne samo da ne jenjava, nego narasta i mutiplicirana se manifestira u raznim oblicima, me|u kojima su najdramati~niji oni iz socijalne sfere, to i rast neznanja i s njim povezanog praznovjerja postaju novo "religijsko" uto~i{te brojnima. Danas ovaj tre}i oblik agresivnog djelovanja medija privla~i najvi{e poklonika. A tek on razobli~uje svu du ho vnu bi je du u ko joj `i vi je dno ru bnoeuropsko dru{tvo na po~ecima 21. stolje}a. I dok se tzv. ozbiljne televizije bave hororiziranjem svakodnevice, one tobo`e alternativne otvaraju azile gluposti i praznovjerja, kao oblike nove religije bijega od nepodno{ljive stvarnosti. I dok taj oblik djelovanja nije ni nov ni nepoznat, dodatno srozavanje svih kriterija dramati~no zao{trava ionako nam o~ajno nisku razinu mentalne svijesti. Da bi se ~ovjek u to uvjerio dovoljno je samo dan-dva ostati uz npr. TV OBN i to tek po nekoliko desetaka minuta... Ne vi{e! Evo, npr. tamo je nekakav kviz Supermilijuna{, za koji nisam znao ni da postoji i najednom vidim kako sli~i vlastitoj parodiji u izvedbi Milana i Enisa (Feninga{) ili uto~i{tu o~ajnika koji su zajedno sa svojim voditeljem (a ni~im nalik na sjajan kviz HTV-a!) spremni za nekoliko stotina maraka u najelitnijem jednosatnom ve~ernjem TVter mi nu mal tre ti ra ti pro va li ja ma vlas ti tog neznanja svekoliko gledateljstvo. A tek na istom kanalu pogledati kakvu utakmicu, a to je valjda jo{ jedino {to bi se moglo gledati na nekoj na{oj televiziji i na europskoj ra zi ni (da ka ko, bez ko men ta ra, kao ni je mi film). Tek }ete tu sresti dozlaboga nekompetentnog i u po ku {a ju du ho vi tos ti vul gar nog, (su)komentatora koji se predstavlja kao Sabahudin ili Sa{a. I ni tu nije kraj. Sve je to (pre)malo, pa su na toj TV-postaji nabavili nekoga i za popono}ne seanse. Rije~ je o izvjesnom Milanu Tarotu, s kojim je taj TV-kanal uspio potonuti dublje i od Studija 99. Neko} su Mare-gatare pripadale sub-svijetu, a danas se na {irom otvorena vrata uvode u

javni diskurs u kojemu projektirano prodaju slu|enost do mjere u kojoj ~ak i oni koji se smatraju in te le ktu al ci ma vje ru ju ka ko na kon dva zemljotresa nu`no dolazi tre}i, pa ~ak znaju i kad }e... Zamislite, u zemlji u kojoj meteorolozi ni pogledom kroz prozor ne znaju re}i kakvo je vrijeme, tobo`e seizmografi znaju kad }e zemljotres, pa oko tri popodne nastane strka po Sarajevu i nigdje nikoga ne mo`ete na}i na poslu. Ne zanimaju nas, dakako, ni takve televizije, ni takvi ljudi koji na njima rade, a niti oni ko ji sve to re do vi to gle da ju. Za ni ma nas tek dru{tveni ambijent u kojemu su, ~isto fenomenolo{ki gledano, mogu}e takve pojave i oni kojima su one potrebne, kojima su one "religijska" supstitucija za sva brojna iznevjerena o~ekivanja. Prizivanje gatara i Boga jo{ je jedino preostalo svijetu u kojemu slabe i nestaju nade kao svjetlost na dogorjelim svije}ama. Hajde {to se nogometa{i s nekoliko razreda {kole nadaju da }e "ako Bog da" pobijediti u ve~era{njoj utakmici, ali se u Boga po~eli uzdati i oni kojima bi stru~no znanje u njihovu poslu trebalo biti iznad svega. Tako nam ono "ako Bog da" i Milan Tarot postaju jedno te isto. Ako Bog da pa polo`im ispit, ako Bog da pa zavr{im fakultet, ako Bog da pa se zaposlim, ako Bog da pa pobijedimo, ako Bog da pa dobijem na lotu... Svijest "ako Bog da" kao pokreta~ka ener gi ja svi je ta u ko je mu su gla vne zvijezde neznanje elementarnih ~injenica i povjerenje u proroke budu}nosti! Da zlo bude ve}e, na njihovoj su strani i oni kojima je radno mjesto utjerivati u vjeru, ne dati iza}i iz vjere, i u ime vjere pozivati pod identitarne zastave. Dakle, vjerski slu`benici, oni koji su se neko}, barem verbalno, borili protiv najni`ih oblika praznovjerja, Mara-gatara i sli~nih. Danas, me|u tim, sve je do bro dok se go vo ri "ako Bog da"!? O~ito su suradnici na istom poslu, u borbi za du{e, kad ve} ne znaju {to s tijelima sve poni`enijih smrtnika. O~ito, s istom svijesti `ive jedni s drugima, ~ak vi{e ne ni kao takmaci, nego kao suradnici na istom polju nu|enja bolje budu}nosti ili bolje pro{losti, svega boljeg osim bolje sada{njosti... Jer na nju, jedino na nju ne mogu utjecati, ~ak ni s onim "ako Bog da"! Ili mogu? Netko mo`e. Pa i za to postoje mediji, zar ne? Bolja sada{njost je - pobijedili SMO Belgiju. Tko? MI! I "ako Bog da" i}i ]EMO na Svjetsko prvenstvo! A evo, netko }e dobiti i 500 KM jer je na deveto, rezervno pitanje, slu~ajno to~no odgovorio... Pa, dobro je, {to ho}e{, to su dvije moje penzije?! Tko ne zna na orahu, ne zna ni na tovaru...

15

16

vupsbl!7. 4. 2009.

Hronika Prona|ene fotografije Policijski poslije pucnjave bilten "Incognitu" gdje je pucao na Fatmira Mujaja. Sarajevska policija je u novembru, nakon ranjavanja Mujaja, raspisala potjernicu za Mirsom Cirihom, me|utim on je neometano boravio na podru~ju TK, {to svjedo~e i prona|ene fotografije. On je 7. decembra pro{le godine sa

TUZLA - Organi gonjenja Tuzlanskog kantona od decembra pro{le godine, kada je ispred "Gaz auta" u naselju Slavinovi}i u Tuzli u mafija{kom obra~unu ubijen Jasenko Hajdarhod`i}, a te{ko ranjen Damir Mehi} zvani Bibi, bezuspje{no tragaju za odbjeglim Mersedom Had`i}em, zvanim Mirso Cirih. U okviru istrage protiv njega za sau~initeljstvo u ubistvu i poku{aju ubistva ispred "Gaz auta" nedavno je u MUP-u TK saslu{ana njegova supruga Jelena, kojoj policija tako|e nije mogla u}i u trag jedno vrijeme. Neslu`beno doznajemo da su, po njenom povratku u Tuzlu, kod nje prona|ene Cirihove fotografije nastale poslije pucnjave u sarajevskom "Incognitu". Na fotografijama Cirih pokazuje povrede na vratu i nozi, zadobijene u

Nedavno je u MUP-u TK saslu{ana Jelena Had`i}

Kemalom Selimovi}em, Amirom Avdi}em i Irfanom Smaji}em bio u ford orionu iz kojeg su pucali na Mehi}ev d`ip ispred "Gaz auta". Iako se Cirihovo prisustvo u fordu u MUP-u TK jo{ negira, u optu`nici koju je Kantonalno tu`ila{tvo Tuzla pro{le sedmice podiglo protiv Selimovi}a, to je precizno navedeno. Neslu`beno doznajemo da se provjeravaju pozivi i SMS poruke poslate Cirihu sa "M:telovog" broja, ~iji je vlasnik jo{ neidentificiran. Navodno, u tim kontaktima su navedene upute kako da Mirso Cirih zamete trag. Iz Kantonalnog tu`ila{tva Tuzla ju~e nismo mogli dobiti komentar zbog spore istrage o hap{enju sudionika mafija{kog obra~una ispred "Gaz auta". J.[.

Tu`ila{tvo jo{ istra`uje smrt Banjalu~anina BANJALUKA - Pi{tolj koji je prona|en u ku}i Milorada Samard`ije (48) iz Banjaluke nije oru`je od kojeg je on stradao, izjavio je izvor "Nezavisnih" iz Tu`ila{tva. Tu`ila{tvo u Banjaluci i policija tako jo{ ne znaju da li se Samard`ija, koji je protekle sedmice prona|en mrtav u porodi~noj ku}i u banjalu~kom naselju Tunjice, ubio ili je ubijen. Tu`ila{tvo je ujedno suo~eno i sa ~injenicom da jo{ nije utvr|en motiv zbog kojeg bi navodno bio ubijen Samard`ija, pa tako, nije zabilje`eno da je Samard`ija nakon navodnog ubistva bio eventualno oplja~kan. Istragu, kako navodi izvor, posebno ote`ava i to {to nemaju saradnju Samard`ijine porodice, koja je, kako navodi, "zatvorena" za saradnju. Tu`ila{tvo je jo{ ranije naredilo vje{ta~enje parafinske rukavice, kako bi bilo utvr|eno da li je SamarTu`ila{tvo jo{ d`i ja ispa lio smrto no sni hi tac u nije utvrdilo motiv sebe, ali rezultati ovog vje{ta~enja eventualnog ubistva nisu objavljeni. Samard`ije Obdukcija je pokazala da je Samard`ija zadobio prostrelnu ranu sa ulazom iznad lijevog oka, te izlazom na vratu. Milorad Samard`ija prona|en je mrtav 1. aprila ove godine, 15 minuta iza pono}i u prizemlju porodi~ne ku}e u Ulici Nenada Kosti}a u naselju Tunjice. Samard`iju su prona{li ~lanovi porodice koje je nekoliko minuta iza pono}i probudio pucanj iz sobe u kojoj je Samard`ija gledao televizor. Iako ~lanovi porodice nisu `eljeli komentarisati tragi~nu smrt Samard`ije, prijatelji su ga opisali kao dobrog i mirnog ~ovjeka, koji nije imao neprijatelja. N.M.

Izre{etan automobil DOMALJEVAC - Za sada nepoznati po~inilac je prekju~e hicima iz va tre nog oru `ja izre {e tao auto mo bil opel as tru u vla sni{ tvu ~etrdesetogodi{njeg Jose M. iz sela Domaljevac, saop{teno je iz ora{ke policije. U pucnjavi nije bilo ljudskih `rtava, a na automobilu je pri~injena znatna materijalna {teta. Joso M. je ~uo pucnjavu, te je oko 01.20 nazvao policiju, koja je brzo stigla na teren. Motivi napada za sada nisu poznati. N.Tr.

Bomba na {kolskom igrali{tu SARAJEVO - Za sada nepoznata osoba u no}i izme|u nedjelje i ponedjeljka aktivirala je eksplozivnu napravu u krugu igrali{ta Mje{ovite srednje saobra}ajne {kole u sarajevskom naselju Vele{i}i. U {koli ka`u da nema o{te}enja na objektu i da je nastao manji krater na igrali{tu. Iz MUP-a KS napominju da nije bilo povrije|enih, ali da je pri~injena manja materijalna {teta. Policija je obavila uvi|aj i traga za po~iniocima. A.S.

Ukraden audi u Trebinju TREBINJE - Policijskoj stanici Trebinje prijavljeno je da su nepoznata lica u ovom gradu ukrala audi vlasni{tvo S.P. iz Herceg Novog, potvr|eno je u CJB Trebinje. Kra|a se dogodila u nedjelju, a automobil je bio parkiran u Ulici Luke Vukalovi}a. U toku je rad na rasvjetljavanju ovog krivi~nog djela. Ovo je peta kra|a automobila u Trebinju od po~etka ove godine, od ~ega su tri na|ena i vra}ena vlasnicima, a policija je Okru`nom tu`ila{tvu podnijela izvje{taj protiv dva lica zbog kra|e vozila. V.D.

Uhap{en plja~ka{ po{te BR^KO - Policija Br~ko distrikta je poslije ~etiri mjeseca opse`ne istrage uhapsila K.S. (27), ro|enog u Sarajevu, a stalno nastanjenog u Vi{egradu, za kojeg se osnovano sumnja da je 3. decembra pro{le godine izvr{io razbojni{tvo u Radnoj jedinici "Srpske po{te", u prigradskom naselju Donji Brezik kod Br~kog. "Hap{enje je obavljeno pod nadzorom Tu`ila{tva distrikta, a dokazi s kojima raspola`emo nedvosmisleno ukazuju da je uhap{eno lice izvr{ilac ovog te{kog krivi~nog djela", kazao je Halid Emki}, portparol policije. On je naveo da je nastavljeno traganje i prikupljanje dodatnih dokaza za hap{enje ostalih u~esnika plja~ke, jer je poznato da je K.S. tom prilikom imao pomaga~e. Nezvani~no saznajemo da se radi o dvadesetsedmogodi{njem Sr|anu Karabatak kojem je, nakon saslu{anja u Tu`ila{tvu distrikta, sudija za prethodni postupak Osnovnog suda odredio pritvor u trajanju od jednog mjeseca. Emki} je potvrdio da policija provodi sve potrebne mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja i druge plja~ke u istoj po{ti, koja se dogodila krajem decembra pro{le godine, kada je u ranim jutarnjim ~asovima oplja~kana suma od 30.000 KM namijenjena za isplatu invalidnina. N.Ta.

Blokirana Sremska ulica

Olivera STJEPANOVI]

Bio je aktiviran i upaljen sporogore}i {tapin, koji je izgorio skoro do inicijalne kapisle i tada se ugasio, te nije do{lo do detonacije, kazao je tu`ilac Marko Zeki}

BIJELJINA - Eksploziv od pola kilograma do kilogram prona|en je ju~e na gradili{tu objekta tr`nog centra "Toma{evi}" u Bijeljini i zamalo je izbjegnuta tragedija, potvrdio je bijeljinski tu`ilac Marko Zeki}. "Bio je aktiviran i upaljen sporogore}i {tapin, koji je izgorio skoro do inicijalne kapisle i tada se ugasio, te nije do{lo do detonacije. Rije~ je o eksplozivu od 500 grama do jednog kilograma", naglasio je Zeki} poslije uvi|aja. On je ka zao da je ek splo ziv bio postavljen na jednom od sporednih ulaza u objekat u izgradnji, pored nose}eg stuba.

Sud tra`i precizan dokaz o pritvoru Aranitovi}a A. SORGU^

SARAJEVO - Vije}e Kantonalnog suda u Sarajevu ju~e je, u nastavku su|enja Muhamedu Aliju Ga{iju i ostalima optu`enima za udru`ivanje u zlo~ina~ku organizaciju, odbilo prijedlog odbrane o ukidanju pritvora optu`enim Azizu Ga{iju, Edinu Hotu i Mirsi Krasni}u. Odbrana je ju~e kao dodatni dokaz prilo`ila rje{enje Okru`nog suda u [apcu, u kojem se, kako tvrde adokati, navodi da je Uglje{a Aranitovi} Ugo pritvoren 17. novembra 2006. godine, a da mu je pritvor ukinut 24. januara 2008. godine. Ovim dokazom odbrana `eli da ospori svjedo~enje Odbrana `eli da ospori svjedo~enje Emira Poljaka

Emira Poljaka, svjedoka optu`be, koji je ranije izjavio da se u ljeto 2007. godine sastao s Aranitovi}em i da mu je on potvrdio da je Muhamed Ali Ga{i platio 250.000 eura za likvidaciju Ramiza Delali}a ]ele, kao i 50.000 eura za ubistvo Amira Pa{i}a Fa}e.

Ne osporavaju}i autenti~nost rje{enja, tu`itelj Oleg ^avka je kazao da se iz prilo`enog rje{enja ne vidi u kojem je vremenskom periodu Aranitovi} bio u pritvoru. "To rje{enje ni{ta ne govori", kazao je ^avka. Vije}e je nakon toga nalo`ilo odbrani da do 17. aprila, za kada je zakazan nastavak su|enja, dostavi dokaz da je Aranitovi} bio u pritvoru u spornom momentu. Dalida Burzi}, predsjedavaju}a sudskog vije}a, obrazla`u}i odluku o odbijanju prijedloga za pu{tanje iz pritvora trojice optu`enih, kazala je da i dalje postoje razlozi zbog kojih je pritvor prvobitno odre|en. Prethodno je dijabetolog Belma A{i~i}-Poturovi} predstavila dopunski nalaz vje{taka o zdravstvenom stanju Aziza Ga{ija. Ona je navela da je na osnovu medicinskog kartona Ga{ija iz KPZ-a primijetila da je kontrola {e}era redovno obavljana. "Najvi{a izmjerena vrijednost {e}era kod njega je bila 17,3. Pra}ena je samo vrijednost {e}era u krvi, ali nije bilo detaljnih pregleda, kako je to peredvi|eno", kazla je A{i~i}-Poturovi}eva i dodala da uslovi u zatvoru mogu da utje~u na zdravlje optu`enog, ali da pacijent sam mo`e kontrolisati {e}er ukoliko ima aparat za samokontrolu.

Hronika

7. 4. 2009. vupsbl

Vijesti Poginuo u sudaru s autobusom

Na gradili{tu objekta tr`nog centra "Toma{evi}" u Bijeljini zamalo izbjegnuta tragedija

Eksploziv bio postavljen na jednom od sporednih ulaza FOTO NN

Zeki} je dodao da se nada da }e tokom dana eksploziv biti uni{ten, te da ~ekaju specijalnu jedinici MUP-a RS da do|e na tu lokaciju. Poslijepodne eksploziv je uni{ten. Pre ma ri je ~i ma Dragomira Peri}a, portparola Centra javne bezbjednosti Bijeljina, policiji je oko 09.30 jedan od radnika koji radi na izgradnji poslovnog objekta "Toma{evi}" u Sremskoj ulici prijavio da je prona{ao eksplozivnu napravu. Policija je odmah po dojavi iza{la na lice mjesta, kao i ekipe vatrosaca i Hitne pomo}i. O ovom slu~aju je obavije{teno i bijeljinsko tu`ila{tvo. Gra dnja ovog obje kta, vlasni{tvo Save Toma{evi}a, po~ela je polovinom pro{le godine na prostoru od pet dunuma, a sam objekat je u osno-

Prona|en eksploziv vi 6.000 metara kvadratnih. Vlasnik Toma{evi} je, kako nam je u telefonskom razgovoru kazala njegova sekretarica, slu`beno od su tan ve} ne ko li ko da na, pa ni smo us pje li dobiti njegovu izjavu o ovom dramati~nom doga|aju. U objektu se ju~e nalazilo tridesetak radnika, koji su udaljeni s lica mjesta po dolasku policije. "Po li caj ci su nam na re di li da ugasimo i ostavimo mje{alice i da {to hitnije iza|emo iz objekta. Mi prije toga ni{ta nismo ni ~uli ni vidjeli", rekao je Husein Trapi}, radnik DOO "Hori}", firme koja je jedna od izvo|a~a radova. Ostali radnici su naveli da su u strahu i da is~ekuju {ta }e policija re}i.

U objektu se ju~e nalazilo tridesetak radnika, koji su udaljeni s lica mjesta

Jedan od radnika je rekao da je iznena|en ovim {to se desilo jer, kako je dodao, do sada je sve bilo u redu i nisu imali nikakvih prijetnji, niti neprijatnih situacija. Zaposleni koji rade u objektima preko puta ispri~ali su da nisu ni{ta primijetili, niti znali sve dok se nije pojavila policija koja je blokirala kompletnu ulicu u du`ini oko 500 metara. "Ve} nekoliko mjeseci se radi na tom objektu i do sada je sve bilo normalno, nikada ni{ta sumnjivo nije primije}eno. Evo, preko puta se nalazi i banka koja je uvijek obezbije|ena, te benzinska pumpa, tako da jednostavno ne mogu da vjerujem da je neko uspio da postavi eksploziv", ispri~ao je jedan od zaposlenih radnika.

SARAJEVO - P.J. (29) iz Sarajeva poginuo je u nedjelju nave~e u saobra}ajnoj nesre }i na ras krsni ci uli ca Safeta Zajke i Numan-pa{e ^uprili}a u sarajevskoj op{tini Novi grad. U sudaru koji se dogodio oko 22.40 su u~estvovali golf 2, kojim je upravljao P.J. i autobus neoplan N 116, kojim je upravljao I.H. (38) iz [apca, nastanjen u Sarajevu. Lak{e tjelesne povrede zadobio je putnik iz vozila golf C.N. (25) iz Sarajeva, a ljekarska pomo} mu je ukazana u KC bolnice "Ko{evo". A.S.

Kidnapovao biv{u suprugu CAZIN - Tridesetjednogodi{nja M.J. iz Cazina prijavila je ju~e pripadnicima policije u ovom gradu da su je u nedjelju u ve~ernjim satima kidnapovale dvije osobe, od kojih je jedna bila njen biv{i suprug. Ona je rekla da su je dvije mu {ke oso ba zas ko ~i le ispred ulaza u ku}u u kojoj `ivi, da joj je jedan mu{karac zapu{io usta kako ne bi mogla vikati, te je potom odvukao do obli`njeg automobila parkiranog u blizini. Prema njenim rije~ima, nakon ulaska u automobil, prepoznala je da je jedna od tih osoba njen biv{i suprug. M.J. je prijavila da su je ova lica dr`ala zato~enu cijele no}i, a da ju je nekada{nji suprug ju~e ujutru vratio ku}i. Ona je ispri~ala da nije bila fizi~ki zlostavljana, ali joj je biv{i suprug upu}ivao razne prijetnje nagovaraju}i je da mu se vrati. Prema informacijma iz Policijske stanice Ca zin, li ce ko je se sumnji~i za ovo djelo otputovalo je u pravcu Hrvatske. Z.^.

IZ SUDSKE BILJEŽNICE

Pi{e: Nikola MORA^A

Su|enje optu`enima za zloupotrebe i nesavjestan rad tokom privatizacije preduze}a u RS

Tu`ila{tvo kao dokaz predalo 69 koverti BANJALUKA - Slobodan ]eli}, specijalni tu`ilac RS, ju~e je Sudskom vije}u Okru`nog suda u Banjaluci kao dokaze protiv optu`enih u slu~aju "Privatizacija" predao 69 koverti sa ceduljama na kojima su bile ispisane minimalne cijene po kojima je na specijalnim licita ci ja ma mo gao bi ti pro dan dr`a vni ka pi tal u preduze}ima. Ove cijene je, prema navodima iz optu`nice, ispisao drugooptu`eni Milan Kova~i}, biv{i zamjenik direktora Direkcije za privatizaciju RS. Tako su, izme|u ostalih, ulo`ene koverte iz predmeta prodaje banjalu~kih preduze}a "Malpreh", "Konzum", Urbanisti~ki zavod, "Cvje}ar", "Metal", "Merkur", te preduze}a "Kozaraputevi" iz Prijedora, "Ribnjak Barda~a" iz Prnjavora, "Peru}ica" iz Fo~e i drugih. Advokat Jadranka Ivanovi} navela je ju~e da je Specijalno tu`ila{tvo izvedene dokaze pribavilo na nezakonit na~in, jer tu`ioci nisu imali naredbu sudije za prethodni postupak kada su uzimali spise iz Direkcije. Ivanovi}eva je dodala da optu`eni nisu bili u prilici da

izvr{e uvid u koverte koje je Specijalno tu`ila{tvo ju~e predalo Sudskom vije}u. Ivanovi}: Na ovaj na~in povrije|eno je pravo optu`enih na odbranu, jer im nije bilo omogu}eno da bilo kada vi de te pre dme te ko ji su izu ze ti iz Di re kci je, a

povrije|en je i princip istine. Tu`ioci ka`u da je Specijalni tu`ilac: Direkcija kao dr`avni i jaDirekcija du`na vni organ bila je du`na da na zahtjev tu`ioca dostavi sve da dostavi sve predmete u vezi sa privatizacijom, tako da nije bila potrebna {to je tra`eno naredba sudije za prethodni postupak. Tu`ila{tvo je ujedno

OPTU@NICA: Hp!sbo!\lscj~!)63*-!cjw!|j!ej!sf!lups!Ej!sf!ldj!kf!{b!qsj!wb!uj!{b!dj!kv!ST-!j!Nj!mbo!Lp!. wb!•j~!)65*!pq!uv!af!oj!tv!{b!qsp!ev!af!op!lsj!wj!•op!ekf!mp!{mp!vqp!usf!cf!tmv!acf!oph!qp!mp!. ab!kb!jmj!pwmb!|uf!okb/!Cjw!|j!qsfe!tkf!eoj!dj!lp!nj!tj!kb!{b!mj!dj!ub!dj!kv-!Njs!kb!ob!\j!ojl!)65*[efo!lb!Enj!usp!wj~!)62*-!Wf!sb!Uf|!okbl!)5:*-!Tmp!cp!ebo!lb!Nj!mb!|j!op!wj~!)65*-!Tmp!cp!. ebo!lb!Hwp{!efo!)5:*-!Kb!tob!Nb!sjo!lp!wj~!)68*!j!Esb!hbo!Jwb!op!wj~!)68*-!pq!uv!af!oj!tv {b!of!tb!wkft!ubo!sbe!v!tmv!acj/!Tqf!dj!kbm!op!uv!aj!mb|!uwp!ST!uf!sf!uj!pq!uv!af!of!eb!tv!v!qf!sj!. pev!pe!29/!nbs!ub!3113/!ep!25/!kv!mb!3114/!hp!ej!of!nf!up!eb!nb!mj!dj!ub!dj!kf!j!tqf!dj!kbm!of mj!dj!ub!dj!kf!pesf!}f!ojn!mj!dj!nb!pnp!hv!~j!mj!lv!qp!wj!ov!esab!woph!lb!qj!ub!mb!v!qsf!ev!{f!~j!nb qp!dj!kf!ob!nb!{ob!uop!oj!ajn!pe!tuwbs!of!wsj!kf!eopt!uj-!p|uf!ujw!|j!cv!eafu!ST!{b-!lb!lp!tf ob!wp!ej!v!pq!uv!aoj!dj-!5:!nj!mj!pob!LN/

dozvolilo advokatima da kopiraju sve dokaze sa kojima smo raspolagali. ]eli} je zatim pojasnio da je Specijalno tu`ila{tvo dobilo predmete privatizacije od revizora RS. Ivanovi}: Ovakva tvrdnja tu`ioca ne stoji. Prema Zakonu o krivi~nom postupku RS jasno je definisano ko su ovla{tena lica, a revizori to nisu. Revizor je samo mogao izuzimati predmete za potrebe revizionog postupka nakon ~ega ih je trebalo da vrati Direkciji za privatizaciju. Miljkan Pucar zatim je dodao da nije ta~na tvrdnja da je Tu`ila{tvo na zahtjev advokata dostavilo sve dokaze. Advokati su zatim prigovorili i na koverte koje je ju~e predao specijalni tu`ilac, dodav{i da one nisu originalne, nakon ~ega je ]eli} pojasnio da koverte nisu bitne, ve} one cedulje koje su u njima.

17

18

vupsbl!7. 4. 2009.

Region

EULEKS - najve}a misija

Srbija napreduje ka viznim olak{icama BEO GRAD - Iz vjes ti lac za Srbiju Evropskog parlamenta Jelko Kacin i ministar unutra{njih poslova Srbije Ivica Da~i} oci je ni li su u Beo gra du da je Srbija ostvarila zna~ajan napredak u ispunjavanju uslova za viznu liberalizaciju i pozvali na odmrzavanje procesa ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju Srbije i EU. Kacin je poslije razgovora rekao da prema ocjeni glavnog Ha{kog tu`ioca Ser`a Bramerca jo{ nema pune saradnje Srbije s Tribunalom, ali je dodao da "nema druge do odmrznuti Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju i po~eti primjenu trgovinskog dijela Sporazuma, posebno u okolnostima ekonomske krize". Slovena~ki poslanik rekao je da EU o~ekuje da }e Srbija ostvariti punu saradnju s Ha{kim tribunalom, uklju~uju}i i hap{enje i izru~enje preostale dvojice optu`enih. Da~i} je istakao da Srbija smatra da ve} ostvaruje punu saradnju s

QSJ!\UJ!OB!.!\fg!FVMF!LT.b!Jw!ef Lfs!nb!cpo!j{kb!wjp!kf!v!Qsj!|uj!oj!eb!kf ub!nj!tj!kb!FV!qpt!ub!mb!v!qp!uqv!opt!uj pqf!sb!uj!wob/! Ob!twf!•b!opt!uj!qp!wp!epn!qsf!mbt!lb hmb!woph!|ub!cb!nj!tj!kf!v!of!lb!eb|!okv {hsb!ev!#Gbs!nf!eb#-!Lfs!nb!cpo!kf!sf!. lbp!eb!kf!up!obk!wf!~b!nj!tj!kb!FV!pe okf!oph!obt!ubo!lb/!)C:3*

Nalo`en pregled [e{elja

Ha{kim tribunalom i da o~ekuje Bramercov izvje{taj u tom smislu naglasiv{i da je Srbija svjesna da za mnoge zemlje u EU i svijetu nema pune saradnje bez hap{enja i izru~enja preostalih optu`enih i da je to velika prepreka za odmrzavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju i kandidaturu za ~lanstvo. Kacin je ~es ti tao Vla di Srbi je na implementaciji "mape puta" za viznu liberalizaciju i ocijenio da na Ispunjeni gotovo svi uslovi iz "mape puta"

osnovu toga {to je do sada ostvareno postoji realna {ansa da se taj posao uspje{no zavr{i. Da~i} je rekao da su MUP i drugi dr`avni organi Srbije ispunili gotovo sve uslove iz "mape puta" za viznu liberalizaciju koju je Srbija pro{le godine potpisala s Evropskom komisijom i da "s pravom o~ekuje pozitivan stav" iz Brisela. (RTS)

HAG - Sudsko vije}e Ha{kog tribunala nalo`ilo je da optu`enog Vojislava [e{elja pregledaju ljekari specijalisti zbog "zdravstvenih problema povezanih s jetrom". U odluci, koju je potpisao sudija @an-Klod Antoneti, potreba za detaljnim pregledom zasnovana je na ~injenici da je [e{elj pro{le nedjelje rekao da su analize njegove krvi pokazale lo{e rezultate u vezi s radom jetre.

Ponovo proces protiv Glava{a ZAGREB - Nastavak sudskog procesa protiv Branimira Glava{a i {estorice saoptu`enih za ratni zlo~in protiv srpskih civila u Osijeku 1991. po~eo je izno{enjem odbrane optu`enih u @upanijskom sudu u Zagrebu. Odbranu je prva iznijela tre}eoptu`ena Gordana Geto{Magdi}, biv{a pripadnica Samostalne usko~ke satnije ~iji su pripadnici i ostali optu`eni. Ona je ponovo rekla da nije u~estvovala u zlo~inima. (Beta)

Informator Policija Srbija Hrvatska Crna Gora

Vlada Srbije objavila podatke o platama BEOGRAD - Vlada Srbije objavila je na svom sajtu podatke o tome kolike su plate direktora javnih preduze}a. Sume njihovih primanja do sada su bile tajna ne samo za javnost, ve} i za Administrativni odbor Skup{tine Srbije i komesar za informacije od javnog zna~aja. Prema nekim nezvani~nim informacijama, ubjedljivo najve}u platu ima direktor JAT-a - gotovo 380.000 dinara. Drugu najve}u zaradu ima generalni direktor "Telekoma Srbija", oko 355.000 dinara, a slijedi direktor EPS-a, s platom od oko 345.000 dinara. Uz to, ljudi koji rukovode nekim javnim preduze}ima svoje plate su u februaru ~ak i pove}ali u odnosu na januarske. Ekonomista Nikola Fabris ocjenjuje Direktor JAT-a da treba na}i mjeru izme|u odgovorima najve}a primanja nosti koju direktorska funkcija nosi i ~injenice da su ti ljudi postavljeni odlukom Vlade. "Ne bi trebalo da to budu preniske plate koje bi stimulisale korupciju i ne bi uva`avale odgovornost i slo`enost posla direktora javnog preduze}a, ali visina ovih plata ne bi trebalo da bude osnov za boga}enje pojedinaca", obja{njava Fabris. Pravu mjeru bi, prema njegovim rije~ima, trebalo tra`iti u rasponu od hiljadu do dvije hiljade evra, dok bi godi{nji bonusi za preduze}a koja uspje{no posluju trebalo da iznose od dvije do tri mjese~ne plate. Fabris smatra da bi Vlada novim mjerama {tednje, koje najavljuje za kraj nedjelje, morala da obuhvati sve tro{kove koje dr`ava ima u javnim preduze}ima. (B92)

92 92,112 92

Vatrogasci Srbija Hrvatska Crna Gora

93 93,112 93

Hitna pomo} Srbija Hrvatska Crna Gora

94 94,112 94

Pomo} na putu Srbija Hrvatska Crna Gora

987 987 987

Telefonske informacije Srbija Hrvatska Crna Gora

Branko RU@I], funkcioner SPS Mislim da Krkobabi} zaslu`uje i dalje da obavlja funkciju potpredsednika Vlade Srbije, jer radi maestralno.

988 988 988

Ve}ina stanovnika poru{enog divljeg naselja u Beogradu odbila privremeni smje{taj

Romi pod ~ekaju Oko 25 ku}a u nehigijenskom naselju sru{eno je u petak kod kompleksa "Belvil", u bloku 67 na Novom Beogradu, zbog infrastrukturnih radova BEOGRAD - Romi, ~ije su nelegalno podignute ku}e kraj novobeogradskog naselja blok 67 poru{ene u petak, ve}inom su odbili ponudu gradskih vlasti da se njihova djeca, kao i stara i nemo}na lica, smjeste po beogradskim prihvatili{tima, dok pitanje

njihovog smje{taja ne bude adekvatno rije{eno. Centar za socijalni rad za podru~je Novog Beograda popisao je sve Rome iz tog naselja koji imaju prebivali{te u Beogradu, a gradski sekretar za socijalna pitanja Vladan \uki} i sekretar za dje~ju za{titu Ljiljana Jov~i} predlo`ili su plan zbrinjavanja djece i starijih ljudi, od kojih je samo nekoliko prihvatilo te uslove. "Prihvatili{ta i prihvatne stanice su obezbe|eni za sve ljudi koji `ele da idu tamo. Obezbe|eni su i hrana, nega i preventivna zdravstvena za{tita, dok se ne re{i pitanje sme{taja", rekla je Jov~i}eva. Gradona~elnik Beograda Dragan \ilas ponovio je, poslije sastanka s predstavnicima OEBSa i UNHCR-a, da }e za stanovnike divljeg romskog naselja s prebivali{tem u Beogradu biti obezbije|en adekvatan smje{taj, a da }e oni koji nisu iz Beograda

\or|e Ivanov novi predsjednik Makedonije SKOPLJE - \or|e Ivanov (48), kandidat koalicije koju je predvodila VMRO-DPMNE, novi je predsjednik Makedonije za kojeg je, na osnovu 96,71 odsto prebrojanih glasova, glasalo 437.455 bira~a. Drugi krug predsjedni~kih izbora u Makedoniji zavr{en je u nedjelju, a protivkandidat Ivanovu bio je Ljubomir Fr~kovski iz SDSM-a, koji je osvojio 252.195 glasova. Na izbore iza{lo malo gra|ana

Predsjednik makedonske Dr`avne izborne komisije (DIK) Aleksandar Novakovski rekao je da je na izbore iza{lo 42,86 odsto ili 730.954 bira~a, ~ime je ispunjen osnovni preduslov - da izlasnost bude ve}a od 40 odsto. Predsjednik SDSM Zoran Zaev naglasio je, ~estitaju}i pobjedu VMRO-DPMNE, da "izbori nisu fer i da su protekli uz dosta nepravilnosti".

[ef Izbornog {taba Fr~kovskog, \uner Ismail izjavio je "da u Makedoniji jo{ nije jasno da li je ispunjen cenzus za izbor predsjednika". Novi makedonski predsjednik, Ivanov, koji je univerzitetski profesor, u svom predizbornom programu najavio je da }e akcenat u njegovom radu biti rje{avanje spora s Gr~kom u vezi s imenom. U Makedoniji je odr`an drugi krug za izbor predsjednika dr`ave, kao i izbori za 43 od ukupno 84 gradona~elnika i grada Skoplja. (Srna)

Region

7. 4. 2009. vupsbl

Uhap{eni lovci na anti~ko blago

Sje}anje na bombardovanje Beograda

CF!MJ!NB!OBT!UJS!.!Usj!nv!|lbs!. db-!47.hp!ej|!okbl!j!52.hp!ej|!okbl j{!Ptj!kf!lb!j!53.hp!ej|!okbl!j{!Tscj!. kf-!vib!q|f!ob!tv!up!lpn!sv!ujo!tlf lpo!usp!mf!bvup!np!cj!mb/! V!bvup!n p!c j!mv!47.hp!e j|!o kfh Ptkf!•b!oj!ob!qp!mj!dbk!dj!tv!qsp!ob!|mj!j {b!qmj!kf!oj!mj!usj!ef!uf!lup!sb!nf!ub!mb-!29 bo!uj!•lji!lsip!uj!ob!pe!lf!sb!nj!lf•f!uj!sj!mp!qb!uf-!uf!nf!ubm!ob!mjl!ob!bo!. uj!•lv!jhmv/!)Tsob*

CFP!HSBE!.!V!Cfp!hsb!ev!kf!kv!. •f!qp!mb!hb!okfn!dwj!kf!~b!j!wj!kf!ob!db ob!wj!|f!mp!lb!dj!kb!pcj!mkf!af!op!79!hp!. ej!ob!pe!ob!djt!uj!•lph!cpn!cbs!ep!. wb!okb!Cfp!hsb!eb/!Ob!ubk!ebo-!7/ bqsj!mb!2:52-!bwj!kb!dj!kb!ob!djt!uj!•lf Okf!nb!•lf!cpn!cbs!ep!wb!mb!kf!Cfp!. hsbe-!•j!nf!kf!qp!•f!mb!jo!wb!{j!kb!{f!. nb!mkb!•mb!oj!db!Tj!mb!ptp!wj!of!ob Lsb!mkf!wj!ov!Kv!hp!tmb!wj!kv!v!Esv!hpn twkfu!tlpn!sb!uv/!)Tsob*

FOTO BETA

Vijesti Hrvati nisu dali poklon Beogradu

vedrim nebom bolje sutra

Osjetljivo pitanje i u EU

morati da se vrate u sredine iz kojih su do{li. \ilas je istakao da u Beogradu ima mnogo pripadnika romske populacije koji su socijalizovani i ~ija djeca idu u {kolu, ali i ponovio da niko ko nelegalno zauzme dio gradskog zemlji{ta ne mo`e od grada o~ekivati stan ili nov~anu pomo}. Oko 25 ku}a u nehigijenskom naselju sru{eno je u petak kod kompleksa "Belvil" u bloku 67 na Novom Beogradu, zbog infrastrukturnih radova. Romima je ponu|en smje{taj u kontejnerima u Boljevcima, ali oni su to odbili i prije nego {to su mje{tani tog naselja zapo~eli protest protiv takvog rje{enja. Stotinak stanovnika sela Boljevci blokiralo je u nedjelju oko 22.30 put u tom naselju u znak protesta {to kontejneri za smje{taj Roma nisu sklonjeni. Nekoliko mje{tana sela reklo je da }e organizovati

Mje{tani Boljevaca odbili dolazak Roma

de`urstva i nastaviti blokadu sve dok im se neko iz gradske vlade zvani~no ne obrati. Njihovi glavni zahtjevi su da se kontejneri predvi|eni za smje{taj Roma uklone iz tog sela i da im gradska vlada zvani~no garantuje da Romi sa Novog Beograda ne}e biti smje{teni u Boljevcima. Dr`avni sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava Marko Karad`i} ka`e da mu je `ao {to stanovnici naselja Boljevci nisu shvatili situaciju u kojoj se ovi ljudi nalaze i na druga~iji na~in pristupili rje{enju ovog problema. "Ono {to jeste ljudski zna~i pomo}i svakom ko je u nevolji u skladu sa svojim mogu}nostima", poru~io je Karad`i}. Otkad im je sru{eno naselje, Romi sa Novog Beograda no}i provode pod vedrim nebom. No}i im je simboli~no olak{ao UNHCR, koji je

Qp!tmb!ojl!v!Fwspq!tlpn!qbs!mb!nfo!uv!j!j{!. wkft!uj!mbd!{b!Tscj!kv!Kfm!lp!Lb!djo!lb!af!eb!qj!ub!okf sb!tf!mkb!wb!okb!of!ij!hj!kfo!tlji!j!of!mf!hbm!oji!spn!tlji ob!tf!mkb!oj!kf!sj!kf!|f!op!oj!v!qp!kf!ej!ojn!{f!nmkb!nb Fwspq!tlf!voj!kf/! #Up!kf!wf!pnb!uf!|lp!qj!ub!okf!j!v!Tmp!wb!•lpk!j!v Nb!}bs!tlpk-!qp!tf!cop!v!Nb!}bs!tlpk!jnb!np!pwji qp!tmkf!eokji!eb!ob!of!lp!mj!lp!uf!|lji-!usb!hj!•oji!tj!uv!. bdj!kb-!jnb!np!vcj!kb!okb-!vcb!dj!wb!okb!cpn!cj!v!tub!. op!wf!j!tmj!•op#-!sf!lbp!kf!Lb!djo/!

obezbijedio du{eke i }ebad, kao i gra|ani i nevladine organizacije koji su donijeli hranu. "Ali, {ta vredi i}i u prhvatili{ta, gde }emo mi do daljeg!? Ne vredi ni{ta, mi }emo opet na ulicu", ka`u oni. Sudbina Roma sa Novog Beograda tako i dalje ostaje nerije{ena samo nekoliko dana prije Me|unarodnog dana Roma, koji se obilje`ava 7. aprila. (Agencije)

Iz KBC-a Rijeka "isparilo" 770.000 kuna RIJEKA - Rije~ki Klini~ki bolni~ki centar podnio je ju~e krivi~nu prijavu protiv nepoznatih po~inilaca "jer su ciljanim nadzorom i revizijom rada blagajne i prijamnih kancelarija u toj bolnici utvr|ene nepravilnosti i nedostatak novca od napla}enih participacija i ra~una za zdravstvene usluge", saop{tio je direktor KBCa Herman Haler. Haler je rekao da je u prijemnoj kancelariji na ulazu u Kliniku za ginekologiju i porodni{tvo prona|en ve}i broj napla}enih uplatnica, ali novac nije predan u blagajnu prijemne kancelarije ni u glavnu blagajnu te, po prvim spoznajama, postoji manjak i na drugim mjestima u bolnici. Nestajao novac od participacija i abortusa

Na osnovu prona|enih uplatnica, dosad je utvr|eno da nedostaje 773.265 kuna, napla}enih od septembra pro{le godine do po~etka

19

aprila ove godine za participacije, usluge namjernog prekida trudno}e i prisustvo mu`a na poro|aju. Haler je dodao da je kona~na svota sigurno ve}a i da }e se utvrditi u daljoj obradi. Bolnica je imenovala internu komisiju za utvr|ivanje nepravilnosti u radu blagajne i prijamnih kancelarija, a o nalazu je obavije{teno Ministarstvo zdravstva i socijalne za{tite. "Protiv po~initelja podnesena je kaznena prijava @upanijskome dr`avnom odvjetni{tvu i primorsko-goranskoj Policijskoj upravi, od kojih rije~ka bolnica o~ekuje potporu i pomo} u utvr|ivanju ~injenica i otkrivanju po~initelja eventualnih ka`njivih djela", rekao je Haler. Ciljani nadzor rada blagajne i prijamnih kancelarija obavljen je 2. aprila, kada je utvr|eno da napla}eni novac nije polo`en u blagajnu Slu`be za privredno-finansijske poslove. Odmah zatim blokiran je rad centralne blagajne i uzete su blagajni~ke knjige, a sljede}ih dana, 3, 4. i 5. aprila, obavljena je revizija tog dijela poslovanja KBC-a i utvr|en je manjak novca. Haler je objasnio da je krivi~na prijava podnesena protiv nepoznatih po~inilaca jer se, kad je rije~

ZAGREB - Trideset hiljada prevedenih stranica evropskih propisa nije ustupljeno Beogradu, iako su to obe}ale hrvatske vlasti. Iz hrvatskog Ministarstva spoljnih poslova ju~e je saop{teno da je "spomenuta dokumentacija u vlasni{tvu Hrvatske". U saop{tenju se isti~e, povodom pisanja crnogorskih medija da je taj milion evra vrijedan poklon umjesto u Podgorici, kojoj je, tako|e, obe}an, zavr{io u Beogradu, da tokom nedavne posjete pre mi je ra Hrvat ske Ive Sanadera Beogradu nije razgovorano o toj dokumentaciji. Ti do ku men ti su mo gu }i oblik hrvatske pomo}i zemljama u regionu na njihovom putu prema EU, stoji u saop{tenju. (Srna)

Srbija usaglasila paket mjera BEOGRAD - Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mla|an Dinki} izjavio je ju~e da je Vlada Srbije usaglasila novi paket mjera u kojem je planirano tri milijarde dinara za pomo} pri zapo{ljavanju i javne radove. "Novi paket mera, koji obuhvata najopse`niju racionalizaciju dr`avne adminstracije od 2000. i stimulativne mere za zapo{ljavanje i infrastrukturu je gotov, usagla{en i narednih dana }e ga objaviti premijer i ministri", rekao je on. Predvi|eno je da dr`ava godinu dana finansira plate i doprinose za 10.000 pripravnika koji bi se zaposlili u privatnim firmama. (Beta)

Georgijevski jo{ ~eka odgovor

o naplati usluga, radi o lancu osoba u sistemu koje nadziru jedna drugu. Na pitanje o povodu za vanrednu kontrolu odgovorio je kako je promatranjem prihoda uo~eno da se podaci o dodatnim prihodima bolnice, kao {to su participacije ili namjerni prekid trudno}e, "ne poklapaju". (Agencije)

KBC Rijeka FOTO NN

SKOPLJE - Srbija ve} drugi mjesec razmatra biografiju Ljubi{e Georgijevskog, kojeg je Makedonija predlo`ila za ambasadora u Beogradu. Zvani~ni Beograd jo{ nije odgovorio da li Georgijevski mo`e biti ambasador u Srbiji, a Skoplje takvu odluku o~ekuje ve} 45 dana. U makedonskom MIP-u re~eno je da se prema utvr|enoj praksi odgovor na takva pitanja daje u roku od mjesec dana, a zatim ukoliko je pozitivan makedonski predsjednik treba da uputi akreditivna pisma predsjedniku Srbije Borisu Tadi}u. (Srna)

20

vupsbl!7. 4. 2009.

Ministarstvo energetike RS

Ekonomija "Statkraft", Sindikat najavio tu`bu protiv Uprave ZENICA - Radnici najve}eg proizvo|a~a ~elika u regionu, zeni~kog "ArcelorMittala", njih ne{to manje od 1.000, ju~e su se tre}i dan zaredom okupili na protestima ispred sjedi{ta preduze}a. Oni su zbog pisma koje je ~elnik kompanije uputio Vladi FBiH, a u kojem navodi nerazumijevanje radnika za tr`i{nu situaciju `eljezare, ju~e izvi`dali i propisno izvrije|ali menad`ment "ArcelorMittala". "Sad smo sigurni da smo u pravu i sigurno ne}emo odustati od namjere da podnesemo tu`bu protiv Uprave kompanije. I danas smo pozvali nadle`ne inspektore da posjete 'ArcelorMittal' i uvjere se u kr{enje Zakona o radu i uop}e te{ke uslove rada u kojima rade na{e kolege", rekao je Islam Imamovi}, predsjednik Sindikata kompanije. Iz kompanije su ponovili da Visoka pe} radi smanjenim intenzitetom, ali je Sindikat i tokom posljednjih protesta iznio druga~ije vi|enje situacije. "Kamioni koji sti`u iz cijelog regiona na utovar dolaze prije {est ~asova ujutro, jer im je tako sugerisano iz na{e uprave. To su nepregledne kolone, dnevno i do stotinu {lepera gotove robe ode iz 'Mittala'. Visoka pe} je tokom vikenda proizvodila skoro 2.000 tona ~elika. Koga oni la`u da posla nema. Istina je, nema za 1.900 ljudi, jer ovaj kapitalista `eli da ostalih 1.900 crkne od posla", ka`e E{ref Had`i}, ~lan Glavnog odbora Sindikata "ArcelorMittala Zenica". Predsjednik Sindikata metalaca BiH i Jakov Niki}, predsjednik Sindikata metalaca Zeni~ko-dobojskog kantona, informisali su ju~e radnike da su zatra`ili pomo} od federalnog premijera Ned`ada Brankovi}a. A.M.

BIFX

SASE

SASX-30

Zorica DRAGOVI]

Recesija otkazala ZEPS ZENICA - Zeni~ki ZEPS, jedna od najve}ih sajamskih manifestacija u BiH, koja je trebalo da bude odr`ana krajem maja, privremeno je otkazana. Razlog za to je svjetska ekonomska kriza koja je najdrasti ~ni je po go di la me tal ski sektor u BiH, odnosno kompanije koje su bile suorganizatori sajma. Globalna recesija pogodila je kompanije "ArcelorMittal" u Zenici i Prijedoru, "Swisslion Industriju alata Trebinje", a problemi su zadesili i mostarski "Aluminij". Kako saznajemo, Poslovni sistem RMK jo{ nije odlu~io da li }e uop{te i kada biti organizovan poslovni skup sli~an "ZEPS Intermetalu". Z.B.

SASX-10

+1,40% -0,46% +3,71%

Kotacija fondova

Slobodno tr`i{te

Sekundarno slobodno tr`i{te

DJKFOB!)LN*!

QSPNKFOB

#Qp!ckf!eb.tqpsu#!Hp!sb!aef

23-11

61-11&

#Wsb!oj!db#!Tb!sb!kf!wp

53-51

.31-11&

Kretanje cijene dionica "BH Telecoma" Sarajevo

Milan Ba{tinac, savjetnik predsjednika Vlade RS, potvrdio da Norve`ani nemaju namjeru da odustanu od elektrana na Vrbasu

"Statkraft" razmatra izgradnju dvije MHE na Vrbasu FOTO NN

BIRS

BLSE

FIRS

Kretanje cijene dionica Fabrike duhana Sarajevo

SARAJEVO - Na ju~era{njem trgovanju na Sarajevskoj berzi os tva ren je pro met od 408.180,92 KM, u sklopu 160 transakcija. Naj ve }i pro met na ko ta ci ji kompanija ostvarile su dionice sarajevskog "Bosnalijeka", kojima je trgo va no u izno su od 50.002,50 KM po ci je ni od 13,24 KM. Na pri mar nom slo bo dnom tr`i{tu najtra`enije su bile dionice sarajevskog "BH Telecoma" u iznosu od 161.931,72 KM po cijeni od 23,85 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i {tu je za bi lje `n pro met od 8.373,37 KM, a najvi{e je trgovano dionicama Vakufske banke iz Sarajeva u iznosu od 2.414,37 KM po cijeni koja je bila 114,97 KM. Najve}i rast vrijednosti od 50 odsto na 12 KM su ostvarile dionice "Pobjeda-sporta" iz Gora`da, dok su najve}i pad od 20 odsto na 42,40 KM zabilje`ile dionice sarajevske "Vranice". Kod fondova su najtra`enije bile dionice "CroBiH fonda" u iznosu od 8.975,00 KM po cijeni od 3,59 KM. Vrijednost indeksa SASX-30 pa la je za 0,46 od sto na 1.018,06 poena, BIFX-a je porastao za 1,40 odsto na 1.495,62 poena, dok je SASX-10 sko~io za 3,71 odsto na 1.000,47 poena. Z.D.

ERS10

+0,74% -0,03% -0,51% Mr{av promet

Najlikvidniji "BH Telecom"

Kotacija kompanija

EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB

BA NJA LU KA - Nor ve {ka kompanije "Statkraft" ostaje zainteresovana za ulaganja u energetski se ktor RS, a ovih da na o~ekujemo i njihovu zvani~nu potvrdu kojom pokazuju svoje ~vrsto uvje re nje za nas ta vak za po ~e tih aktivnosti na energetskim projektima na rijeci Vrbas. Rekla je to ju~e Aleksandra Vuka{inovi}, portparol Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS, dan nakon {to su "Nezavisne" objavile da je "Statkraft" odustao od ulaganja. "Statkraft" je ranije, prema informacijama resornog ministarstva, obavijestio Vladu da odustaje od projekta na donjem toku rijeke Vrbas zbog svjetske ekonomske krize i visoke vrijednosti planiranih elektrana. Vuka{inovi}eva je objasnila da su, iako je ranije bilo govora o mogu}em povla~enju iz sporazuma koji je kompanija "Statkraft" potpisala s Vladom RS, kontakti s Norve`anima i dalje intenzivni, te da bi naredni

Slu`beno berzansko tr`i{te - lista B

Slu`beno berzansko tr`i{te - akcije IF-ova

Slobodno tr`i{te

Obveznice i ostale HOV

EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB

#Fvsp!jo!wft!unfou!gpoe#!Cb!okb!mv!lb Voj!Dsf!eju!cbo!lb!Cb!okb!mv!lb

Kretanje cijene akcija "Telekoma Srpske" Banjaluka

DJKFOB!)LN*!

QSPNKFOB

6-18

:-85&

2/327-11

.31-11&

Kretanje cijene akcija "Euroinvestment fonda"

BA NJA LU KA - Na ju ~e ra{ njem trgovanju na Banjalu~koj ber zi os tva ren je pro met od 63.527,04 KM, kroz 33 transakcije. Na slu`be nom ber zan skom tr`i{tu B lista najve}i promet ostvarile su akcije "Telekoma Srpske" u vrijednosti od 55.552,28 KM po cijeni koja je porasla za 3,20 odsto na 1,29 KM. Na slo bo dnom ber zan skom tr`i{tu najve}i promet ostvarile su akcije banjalu~kog "TP Matexa" u iznosu od 4.032 KM, po nepromijenjenoj cijeni od 0,58 KM. U segmentu slobodnog trgovanja nije bilo preduze}a koja su ostvarila rast vrijednosti, dok su najve}i pad zabilje`ile akcije banjalu~ke UniCredit banke ~ija je vri je dnost pa la za 20 od sto na 1.216 KM. Kod fondova su akcije bijeljinske "Invest nove" zabilje`ile najve }i pro met, ali i naj ve }i pad vrijednosti. Njima je trgovano u iznosu od 479,25 KM po cijeni koja je pala za 4,26 odsto na 0,045 KM. Dobitnik dana me|u fondovima bile su akcije banjalu~kog "Euroinvestmneta" ~ija je vrijednost porasla za 9,74 odsto na 5,07 KM. Vrijednost indeksa BIRS pove}ala se 0,74 odsto na 939,62 poena, FIRS se sma njio za 0,03 odsto na 1.271,93 poena, dok je ERS10 pao za 0,51 od sto na 625,41 poen. Z.D.

Ekonomija

7. 4. 2009. vupsbl

21

nastavlja razgovore s norve{kim investitorima

ipak, investira u RS sas ta nak s me nad`men tom "Stat kraf ta" i am ba sa do rom Nor ve {ke trebalo da bude odr`an krajem ovog mjeseca. Milan Ba{tinac, savjetnik predsjednika Vlade RS, ju~e je razgovarao s Janom Linerudom, direkto rom "Stat kraf ta" za za pa dni Balkan, i potvrdio da norve{ka kompanija nema namjeru da odustane od ma lih hi dro elek tra na (MHE) na Vrbasu za koje je predstudija opravdanosti pokazala da su najizvjesnije. "Radi se o malim hidroelektranama u Trnu i Lakta{ima, a vrijednost ove investicije iznosi oko 60 miliona evra. Vlada RS i op{tina Lakta{i }e maksimalno podr`ati ovaj projekat", rekla je Vuka{inovi}eva. "Statkraft" je isprva razmatrao izgradnju ~etiri MHE u op{ti na ma La kta {i i Srbac, a da bi sredinom pro{le godine lokacije u Lakta{ima i Trnu izdvojio kao najisplativije za izgradnju elektrana od po 17 megavata. Iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS ju~e su istakli da realizacijom projekata s kompani-

Investiciono-razvojna banka RS nastavlja proces privatizacije

"Jel{ingrad" na tenderu Z. DRAGOVI]

BANJALUKA - Investiciono-razvojna banka RS (IRB) raspisala je tender za prodaju 60,33 odsto kapitala Fabrike alatnih ma{ina "Jel{ingrad" iz Banjaluke, a pristigle ponude bi}e otvorene 15. maja. Pravo u~e{}a na tenderu, navodi se u pozivu, imaju zainteresovani investitori koji su ostvarili ukupni godi{nji prihod od najmanje 15 miliona KM u svakoj u posljednje dvije poslovne godine, pri ~emu se misli na 2006. i 2007. Budu}i kupac i strate{ki partner je tenderom, izme|u ostalog, obavezan da nakon privatizacije u naredne tri godine zadr`i osnovnu djelatnost preduze}a i da zaposli 450 radnika, te da ispo{tuje pojedina~ni kolektivni ugovor "Jel{ingrada" i sindikalne organizacije fabrike iz oktobra 2007. Svaki ponu|a~ je du`an garantovati svoju ponudu iznosom od 200.000 KM u novcu ili neopozivom bankarskom garancijom, a osnovni elementi vrednovanja ponude su prodajna cijena, plan investicija, plan zapo{ljavanja i kvalifikacija ponu|a~a. Tender za privatizaciju "Jel{ingrada" raspisan je u momentu kada je preduze}e optere}eno dugovanjima koja dosti`u oko 22 miliona, a koja su djelimi~no umanjena za 7,5 miliona KM konverzijom duga u akcije. Tomislav Vujinovi}, direktor "Jel{ingrad FAM-a", izrazio je nadu da }e

Izvještaj sa svjetskih berzi ($) Fofshfou

Djkfob Qspnkfob

Obgub

63-85

1-34

Qsjspeoj!hbt

4-94

1-14

Nfubmj

Djkfob Qspnkfob

[mbup

98:-11

.29-41

Tsfcsp

23-54

.1-41

jama "Statkraft" i "Technor Energy" otva ra ju vra ta za no ve in ves ti ci je Vlade Norve{ke u RS i da }e i dalje nastojati da opravdaju o~ekivanja investitora i time omogu}e priliv zdravog kapitala i otvaranje novih radnih mjesta. "Resursi Norve{ke su veliki i Vlada Norve{ke }e, svakako, podr`ati kompanije u dr`avnom vlaVrijednost te investicije iznosi oko 60 miliona evra

sni{ tvu da kroz in ves ti ci je pro |u kroz globalnu ekonomsku krizu bez posljedica", rekla je Vuka{inovi}eva. Napominju da je norve{ka vlada ponudila 4,56 milijardi dolara MMFu kako bi omogu}ila da u ve}oj mjeri zaj mo vi ma po mo gne ze mlja ma pogo|enim krizom. U kompaniji "Technor Energy" potvr|eno je da }e pripremni gra|evinski radovi na hidroelektranama "Cijevna I" i "Cijevna II" po~eti u septembru ove godine.

Nema ponuda za "Famos" i "Kemos" SARAJEVO - Ponudu za kupovinu dr`avnog kapitala sarajevskih firmi "Famos Holding" i "Kemos" do ju~e, kada je istekao rok za to, niko nije dostavio, potvrdio je Nazmija Pipi}, direktor Agencije za privatizaciju Kantona Sarajevo. "^eka}emo jo{ dan-dva da eventualno po{tom ne do|e ponuda, ali niko ~ak nije tra`io informacioni memorandum i dokumentaciju. Mi smo ina~e u recesiji skoro godinu. Objavljujemo po tri puta javne pozive, ali se niko ne javlja", dodao je Pipi}. Istakao je da je "Famos", koji je 56 odsto u dr`avnom vlasni{tvu, u lo{em stanju i treba mu privatizacija, dok "Kemos", u stopostotnom dr`avnom vlasni{tvu, solidno radi i obezbje|uje redovne plate. M.R.

BOJA NOVCA Pi{e: Borivoje SIMI]

Kodeks privatizacija uprkos velikim problemima biti uspje{no okon~ana. "Tokom protekle dvije godine fabrika se uspje{no oporavljala, u posljednjih nekoliko mjeseci pored teku}ih problema zate~ena je i velikim proble mi ma gu blje nja tr`i {ta u Ita li ji i Austriji, te prepolovljenim narud`bama", rekao je Vujinovi}. Navode}i da je to preduze}e u potpunosti izvozno orijentisano, on je naglasio da je svjetska ekonomska kriza na njega imala veliki uticaj, te da trenutno "nema ~arobni {tapi} kojim bi mogao rije{iti pitanje neispla}enih radni~kih plata".

Kupac tenderom uslovljen da zadr`i djelatnost preduze}a i zaposli 450 radnika

Iz Sindikalne organizacije "Jel{igrad FAM-a" isti~u da je strpljenje radnika na izmaku, jer su posljednju platu u punom iznosu dobili u oktobru pro{le godine, te da ukupna dugovanja za radni~ke plate iznose preko {est miliona KM i da postoje radnici kojima je firma du`na ~ak 50 plata. Mirko Karali}, predsjednik fabri~kog sindikata, najavio je da }e sutra s predstavnicima Vlade RS i Upravnog odbora firme pregovarati o isplati plata i o tome koliko }e od 230 trenutno zaposlenih radnika nastaviti da radi bez primanja.

Poznato je da su principi dobrog korporativnog upravljanja osnova za kvalitetno funkcionisanje dioni~kih dru{tava i temelj za stabilan rad i {irenje tr`i{ta kapitala. S obzirom na to, usvajanje kodeksa korporativnog upravljanja na Sarajevskoj berzi predstavlja korak u dobrom smjeru koji se odli~no nadovezuje na mjere za unapre|enje trgovine usvojene po~etkom marta. Rezultati istra`ivanja LOK Instituta Sarajevo prezentovani na 3. konferenciji SASE pro{le godine pokazali su da je korporativno upravljanje u FBiH jo{ u povoju i da se uglavnom svodi na obaveze propisane zakonom. Na~in na koji se Vlada FBiH, na primjer, odnosi prema imenovanju ~lanova nadzornih odbora u javnim kompanijama ili izjava jednog ovda{njeg direktora da finansijski izvjeUsvajanje {taj preduze}a predstavlja kodeksa korporativnog poslovnu tajnu, pokazuje koliupravljanja je korak ka je neosvije{tenost u pogleu dobrom smjeru du pri mje ne u pra ksi korporativnog upravljanja. Svojevrsni mrak u ovoj oblasti nadopunjuje potpuna netransparentnost, pogotovo u kompanijama sa dr`avnim kapitalom. Tako, na primjer, znamo koliku platu primaju premijer, ministar ili poslanik u Parlamentu, ali ne i koliko napla}uje ~lan nadzornog odbora za rad u nekom preduze}u. Iako obavezan samo za kompanije na kotaciji, kodeks SASE }e svojim instrumentima sigurno doprinijeti podizanju svijesti o korporativnom upravljanju. Logi~no je o~ekivati da }e vi{e informacija o preduze}ima izlistanim na berzi imati uticaj i na prisustvo i aktivnosti investitora na berzi.

22

Ekonomija

vupsbl!7. 4. 2009.

REVIZOR

H&M umanjio dobit zbog recesije STOKHOLM - Dobit prije oporezivanja {vedske maloprodajne kompanije za odje}u "Hennes & Mauritz's" (H&M) smanjena je u prvom tromjese~ju za 12 odsto, objavila je ta grupa, navode}i kao razlog uticaj recesije. Grupa je ostvarila dobit prije oporezivanja od 3,55 milijardi {vedskih kruna (438 miliona dolara) u periodu od decembra 2008. do februara 2009, u pore|enju sa 4,05 milijardi kruna u prvom tromjese~ju prethodne finansijske godine. Prihodi bez PDV-a pove}ani su 18 odsto, na 23,3 milijarde kruna, naveli su u kompaniji. Kao jedan od razloga za pad dobiti, u grupi navode promjene valutnih kurseva. Kompanija je objavila da je otvorila 13 trgovina {irom svijeta tokom tog tromjese~ja, uklju~uju}i dvije u Moskvi, dok je tri zatvorila. H&M sada ukupno ima 1.748 trgovina. (Bankamagazin)

[b!kf!eoj!•lj! fnj!ufo!uj! iswbu!. tlji! esab!woji! fwsp!pc!wf!{oj!db tv! COQ! Qb!sj!cbt-! Ef!vu!tdif Cbol! j! [b!h sf!c b!• lb! cbo!l b )Voj!D sf!e ju! Hsp!v q*-! |up! kf qswp! j{!eb!okf! uji! pc!wf!{oj!db ob!lpo! 3115/! Iswbu!tlb! ~f! t fwsp!pc!wf!{oj!db!nb! ob! nf!}v!. ob!sp!eop! usaj!|uf! j{b!~j! lsb!kfn bqsj!mb/

Sf!l ps!e ob! 43-3! nj!mj!p ob Bnf!sj!lb!ob!db-! peop!top! twb!lj ef!tf!uj-! qsj!nj!mj! tv! pe! esabwf cp!op!wf! {b! isb!ov-! |up! kf! qp!. tmkf!ej!db!27.nkf!tf!•of!sf!df!tj!kf v! TBE/! Jt!up!wsf!nf!op! 9-2! pe!. tup! Bnf!sj!lb!ob!db! of!nb! qp!. tmb-! jblp! tv! sb!eop! tqp!tp!coj|up!kf!obk!wj!|f!v!qp!tmkf!eokji!36 hp!ej!ob/

Slovena~ki giganti duguju 2,5 milijardi € LJUBLJANA - Najve}i slovena~ki holdinzi, njih 20, koji kotiraju na Ljubljanskoj berzi, zadu`ili su se pro{le godine za dodatnih 782 miliona evra, pa su krajem decembra 2008. imali kratkoro~ne i dugoro~ne kredita od 2,51 milijardu. Samo za isplatu kamata za kredite holdinzima, koji imaju 437.700 malih akcionara, bi}e ove godine potrebno 100 do 150 miliona evra, ~emu treba dodati i vi{e od milijardu evra kredita koje treba vratiti. Stru~njaci smatraju da }e obim prodaje i zapljene ulaganja s kojima su holdinzi osigurali kredite prije svega zavisiti od toga da li }e bankari biti skloni produ`enju roka isplate podignutih zajmova. Jedno od klju~nih pitanje je gdje }e slovena~ki holdinzi prikupiti ta sredstva jer ve}ina ne posjeduje tr`i{nu imovinu, ve} samo sredstva investirana na slovena~kom tr`i{tu kapitala, upozorio je tim povodom ekonomista Urban Beli~. Ekonomisti ka`u da je finansiranje dugoro~nih ulaganja kratkoro~nim kreditima u posljednje dvije godine bilo vi{e pravilo nego izuzetak. (Beta)

Uga{ena ^eli~ana NIK[I] - ^eli~ana, glavni pogon u nik{i}koj @eljezari, od ju~e ne radi, potvr|eno je u toj kompaniji. ^eli~ana }e, kako je re~eno, biti zatvorena "do daljeg", a Uprava @eljezare saop{tila je da taj pogon ne}e raditi naredne tri sedmice, jer, kako je obja{njeno, nema sirovina. Fabri~ki sindikat, me|utim, ocijenio je da bi obustavljanje proizvodnje u ^eli~ani moglo biti po~etak "kraja @eljezare", kao i da situacija u toj fabrici nije ni{ta manje te{ka nego {to je u podgori~kom Kombinatu aluminijuma (KAP). Zato je, prema ocjeni sindikata, neophodno da crnogorska vlada pru`i pomo} i @eljezari u Nik{i}u. Prethodnih dana proizvodnja je obustavljena u drugim @eljezarinim pogonima. Sada radi samo Kombinovana valjaonica, ali samo dok ne bude okon~an trenutni ciklus proizvodnje. (Beta)

"Mercator" suvlasnik "Petrola" LJU BLJA NA - Slo ve na ~ko trgo va ~ko pre du ze }e "Mer ca tor" ot ku pi lo je od No ve lju bljan ske ban ke (NLB) 6,06 od sto akci ja naftne industrije "Petrol" ~ime je postao njegov suvlasnik. Rije~ je o akcijama koje je NLB pro{le nedjelje zaplijeni la hol din gu "Is tra benz" zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora. "Mercator" je saop{tio da je ugovor o kupo vi ni akci ja "Is tra ben ca" od NLB sklo pio u okvi ru svojih aktivnosti za kratkoro~no upravljanje likvidnim rezervama i radi usmjeravanja godi{njih tokova novca u nove investicione programe. (Delo)

Zapadne banke mogle bi izgubiti

Ogromni u stranoj Srbija me|u najugro`enijim zemljama

Japan }e upumpati 100 milijardi TOKIO - Japan planira da potro{i vi{e od 10.000 milijar di je na (99,3 mi li jar de dolara) u novim stimulativnim mjerama za izvla~enje privrede iz najdublje recesije poslije Drugog svjetskog rata. Suma je ve}a od dva procenta godi{njeg bruto doma}eg proi zvo da Ja pa na, saop{tio je ministar finansija Koaru Josano. No vi pa ket je do da tak podstreku od 12.000 milijardi jena u poreskim olak{icama ko je je ra ni je odo brio parlament i sadr`i mjere pomo}i zaposlenima u malim pre du ze }i ma, re gi onal nim djelatnostima i starim ljudima. (Agencije)

Brazilci odustaju od investicija SOFIJA - Tre}a po veli~ini brazilska metalur{ka kompanija CSN nema namjeru da kupuje akcije preduze}a, ka ko u Bra zi lu, ta ko i u inostranstvu. Finansijski direktor kompanije Otavio Lasano izjavio je da CSN ne ma nikakvih planova o budu}im investicijama, u {ta ulazi i eventualni ugovor s bugarskom ~e li ~a nom "Kre mi kovci". Pro{le sedmice bugarsko Mi nis tar stvo eko no mi je obavijestilo je javnost da je brazilska kompanija zainteresovana za sofijsku ~eli~anu i da se nas tav lja ju pre go vo ri. Kra jem mar ta CSN je objavio sedmostruko uve}anje profita za poslje dnji kvar tal 2008. u odnosu na isti period 2007. Pozitivni finansijski rezultat dostigao je 1,73 milijarde dolara. Krajem februara od kupovi ne bu gar ske kom pa ni je "Kremikovci" odustala je i ukra jin ska kom pa ni ja "Smart holding". Radnici bugarske ~eli~ane nastavili su s protestima, zahtijevaju}i isplatu zarada i neodlo`no rje{avanje budu}nosti kombinata. (Srna)

LONDON - Srbija, Letonija i Estonija su najugro`enije zemlje u srednjoj i isto~noj Evropi po pitanju doma}eg zadu`enja u stranim valutama, procijenio je Me|unarodni monetarni fond (MMF). Prema procjeni MMF-a, zapadnoevropske banke bi mogle da izgube 160 milijardi dolara u srednjoj i isto~noj Evropi zbog nenaplativih dugova, od 1.600 milijardi dolara koliko su plasirale u tom regionu. Do 20 odsto svih kredita moglo bi biti nenaplativo, prenio

Pred poslanicima RS zakoni za rastere}enje privrede

Prema procjeni MMF-a, zapadnoevropske banke bi mogle da izgube 160 milijardi dolara u srednjoj i isto~noj Evropi zbog nenaplativih dugova

je "Financial Times" pozivaju}i se na izvje{taj MMF-a. Ograncima zapadnoevropskih banaka u srednjoj i isto~noj Evropi bi}e potrebno 100 milijardi dolara svje`eg kapitala, a u slu~aju "ozbiljnije krize {irokih razmjera" moglo bi im zatrebati i 300 milijardi dolara. Ze mlje is to ~ne i sre dnje Evrope, uklju~uju}i i Tursku, mogle bi se suo~iti s manjkom od 123 milijarde dolara u 2009. godini i 63 milijarde dolara 2010. godine. To je uku pno 186 mi li jar di

Poreski dug za vlasni~ki udio

P. KLINCOV

BANJALUKA - Pogodnost konverzije duga po osnovu javnih prihoda u akcije uskoro }e biti omogu}ena ve}em broju nelikvidnih preduze}a u RS ~ijim se akcijama trguje na berzi, a ne samo onima koja ulaze u privatizaciju ili ste~ajnu reorganizaciju. To se predvi|a dopunom Zakona o tr`i{tu hartija od vrijednosti, koji je Vlada RS usvojila u sklopu mjera za ubla`avanje efekata svjetske ekonomske krize na privredu RS, koji }e se danas na}i pred poslanicima Narodne skup{tine. Konverzija je omogu}ena samo za dospjele, a nenapla}ene poreze i doprinose, za koje bi Vlada i javni fondovi RS zauzvrat sticali vlasni~ki udio u preduze}ima koja planiraju iskoristiti tu pogodnost. U Vladi RS navode da }e ta mjera predstavljati dodatno fiskalno rastere}enje doma}e privrede u cilju o~uvanja postoje}e zaposlenosti i ekonomske aktivnosti u okolnostima globalne ekonomske krize. Nagla{avaju da }e konverzija biti dozvoljena samo preduze}ima u kojima se utvrdi neupitna ekonomska opravdanost za tu pogodnost, kao i izvjestan pozitivan efekat po povjerioca, odnosno Vladu i javne fondove. Kriterijumi za ocjenu ispunjenosti uslova ekonomske opravdanosti, dodaju, bi}e precizirani Zakonom o Poreskoj upravi.

U Konfederaciji sindikata RS, koja se ve} du`e vrijeme zala`e za mogu}nost konverzije javnog duga u akcije, ka`u da }e realizacija novog zakonskog rje{enja uveliko rasteretiti privredu. "Bolje je da dr`ava svoja potra`ivanja pretvori u akcije i pove}a vlasni~ki udio nego da reprogramira obaveze i na kraju opet do|e u situaciju da mora produ`avati rokove. Kada se preduze}a kroz konverziju oslobode dobrog dijela dugova, bi}e i atraktivnija za investitore", ka`e Obrad BelenKonverzija je omogu}ena za dospjele, a nenapla}ene poreze i doprinose

zada, predsjednik Konfederacije sindikata RS. Poslanici parlamenta RS danas }e, tako|e, po hitnom postupku razmatrati Prijedlog dopune Zakona o otpisu potra`ivanja. Jovo Raduki}, pomo}nik ministra finansija RS, rekao je da se time preduze}ima omogu}ava otpis kamata na poreske obaveze dospjele na pla}anje do 31. decembra 2007, ukoliko se jednokratno u cjelosti izmire te obaveze do kraja ove godine. On je ukazao da Vlada na ovaj na~in `eli olak{ati polo`aj privrednika u RS, kao i pove}ati njihovu likvidnost.

7. 4. 2009. vupsbl 23

Ekonomija

bogatstvo u srednjoj i isto~noj Evropi

dugovi valuti

Dominik [tros Kan, direktor MMF-a FOTO NN

Spas vide u evru Qp!tsov!mf!{f!nmkf!FV!v!tsf!eokpk!j jt!up!•opk!Fwsp!qj!usf!cb!mp!cj!eb!tf!qsf!cb!df ob!fwsp!•bl!j!blp!oj!tv!qv!op!qsb!wof!•mb!oj!. df!fwsp!{ p!o f-!ob!w p!e j!tf!v!j{!w kf!| ub!kv NNG.b/! Fwsp!{p!ob!cj!np!hmb!pmb!cb!wj!uj!qsb!wj!mb!p qsjt!uv!qv!lb!lp!cj!kpk!tf!{f!nmkf!np!hmf!qsj!. esv!aj!uj!j!lbp!lwb!{j!•mb!oj!df-!cf{!nkft!ub!v!uj!. kf!mj!nb!Fwspq!tlf!dfo!usbm!of!cbo!lf!)FDC*/ #[b!{f!nmkf!v!FV!fwsp!j{b!dj!kb!ov!ej!phsp!. nof!qsf!eopt!uj!|up!tf!uj!•f!skf!|b!wb!okb!uf!. sf!ub!ob!hp!nj!mb!oji!ev!hp!wb!v!tusb!opk!wb!mv!ujpu!lmb!okb!okb!of!j{!wkf!topt!uj!j!pcop!wf!qp!wkf!. sf!okb#-!ob!wp!ej!tf!v!upn!j{!wkf!|ub!kv/

NEZVANI^NO

Bafetu milioni od dr`avne pomo}i

dolara novca koji }e u naredne dvije godine biti potreban tim zemljama, a koje ne}e mo}i da dobiju na tr`i{tu, navodi se u izvje{taju. Najve}i "jaz u finansiranju" zabilje`i}e Poljska - 59 milijardi dolara, Turska - 40 milijardi dolara i Rumunija - 34 milijarde dolara, procijenio je MMF. MMF }e, na osnovu kvota zemalja

Prinudne mjere u "ArcelorMittalu Prijedor" Mladen Jela~a

Privreda zemalja srednje i isto~ne Evrope 2009. }e pasti za 2,5 odsto

srednje i isto~ne Evrope u toj finansijskoj instituciji, mo}i da pru`i pomo} od 81 milijardu dolara, a po svoj prilici }e biti potrebno da se 105 milijardi obezbijedi iz drugih institucija, uklju~uju}i Evropsku uniju i vlade zemalja u svijetu. "Bi}e potrebna strategija za suo~avanje s problemima u razvijenim zemljama EU na koje bi mogla da

uti~e kriza i finansijski problemi u evropskim zemljama s privredama u usponu", navodi se u izvje{taju MMFa, {to, zna~i da razvijene zemlje ne}e izbje}i probleme. Privreda zemalja srednje i isto~ne Evrope ove godine }e pasti za 2,5 odsto, dok je jesenas projektovano da }e biti zabilje`en rast od 4,25 procenata. (Financial Times)

Prvih 200 rudara oti{lo na ~ekanje D. KOVA^EVI]

PRIJEDOR - Prvih 200 od ukupno 700 radnika "ArcelorMittala Prijedor", zbog krize koja je zadesila ovu kompaniju, upu}eno je na privremeno ~ekanje, te }e se u naredna tri mjeseca nastaviti s tom praksom, rekao je Mladen Jela~a, direktor te kompanije. On je na pres-konferenciji rekao da je Uprava postigla dogovor sa Sindikatom, prema kojem }e svakog mjeseca od 200 do 230 radnika "ArcelorMittal Prijedor" biti upu}ivano na ~ekanje uklju~uju}i i menad`ment preduze}a. "Na ovaj na~in nastojimo da sa~uvamo sva radna mjesta, ali i da sagledamo realno situaciju u proizvodnji koja je u prvom kvartalu ove godine zabilje`ila gubitke u proizvodnji i otpremi rude prema 'Mittalovim' `eljezarama", kazao je Jela~a. Dodao je da }e ~ekanja biti oslobo|eni jedino radnici uposleni u stra`arskim slu`bama, tehni~koj kontroli, kuhari i voza~i u rudnikovom auto-servisu. "To je bila neminovnost zbog novonastale situcije u kompaniji, pada proizvodnje i otpreme rude, sni`ene cijene ~elika na svjetskom tr`i{tu i pove}anih tro{kova ot-

preme rude", kazao je Jela~a. On je napomenuo da }e svakom radniku za vrijeme ~ekanja biti ispla}ena naknada koja ne}e biti ni`a od 320 maraka. Istovremeno u vremenu prinudnog ~ekanja zaposleni u menad`mentu }e dobijati 50 odsto od svojih primanja, dok je za proizvodne radnike predvi|eno da dobiju 55 odsto plate. Trenutno prosje~na plata po zaposlenom u ovoj sredini iznosi 770 maraka. Milanko Stojni}, predsjednik Sindikalne organizacije u "ArcelorMittalu Prijedor", kazao je da nijedan sindikalni vo|a nije sretan u situaciji kada okolnosti diktiraju reZa vrijeme ~ekanja radnici }e dobijati najmanje 320 maraka

dukciju radnih mjesta i smanjenje plata zaposlenih. "Ipak, morali smo da sjednemo s poslodavcem i dogovorimo ove nepopularne mjere, te da potpi{emo aneks pojedina~nog kolektivnog ugovora putem kojeg }emo kako-tako ipak za{tititi socijalne kategorije radnika. No moramo biti realni pa re}i da drugog rje{enja u ovako te{koj situaciji nije bilo", kazao je Stojni}.

VA[INGTON - Ameri~ki milijarder Voren Bafet je apeluju}i na Kongres SAD krajem 2008. da odobri 700 milijardi dolara vrijedan plan za sanaciju banaka (TARP program), imao i te kakve koristi od svog zalaganja. Pokazalo se, naime, kako je Bafet, koji se ove godine na "Forbesovoj" ljestvici najimu}nijih ljudi na svijetu smjestio na drugo mjesto, me|u prvima koji }e se okoristiti tim programom. Samo 28 ameri~kih kompanija primilo je vi{e od 90 odsto sredstava odobrenih u TARP-u. Bafeto va kom pa ni ja "Ber kshi re Hathaway" nije direktno primila ni do la ra od tih sred sta va, ali "Berkshire" (smje{ten u Omahi) posjeduje akcije vrijedne vi{e od 13 milijardi dolara u kompanijama korisnicima TARP-a, uklju~uju}i Goldman Sachs, US Bancorp, "American Express" i Bank of

America. Bafet je u vrijeme dok se mo`da najglasnije zalagao za odobrenje dr`avne pomo}i ulo`io pet milijardi u Goldman Sachs, iskoristiv{i vjerovanje da je ta kompa ni ja u ve li kim fi nan sij skim problemima te da je kao takva izgle dni kan di dat za ko ri sni ka TARP-a. Bafet je taj novac ulo`io prije odobrenja TARP-a, proro"Berkshire" posjeduje akcije u kompanijama korisnicima TARP-a

~anski najaviv{i kako ne bi ulagao da nije uvjeren da }e "Kongres donijeti ispravnu odluku". Analiti~ari komentari{u kako ljudi mogu sami vrlo lako zaklju~iti koji su motivi vodili Bafeta dok se onako zdu{no zalagao za TARP. (Agencije)

Rusija nastavlja projekte MOSKVA - Ruski premijer Vladimir Putin rekao je da }e Rusija nastaviti izgradnju naftovoda i gasovoda, kao {to su "Sjeverni tok" i "Ju`ni tok", "Prikaspijski gasovod" i naftovod "Burgas - Aleksandropulos". "Nisu svi u svijetu zainteresovani za to da ti projekti postanu realnost. Ipak, mi smo uvjereni da su oni ekonomski opravdani, da odgovaraju strogim ekolo{kim standardima i da slu`e ja~anju globalne energetske bezbjednosti. Radi}emo na njima i dalje", rekao je Putin pred poslanicima Dume podnose}i izvje{taj o radu Vlade u 2008. godini. (Itar-Tass)

Kriza bankarima skresala bonuse NJUJORK - Poslje di ce kri ze u glo bal nom fi nan sij skom sis te mu osje ti li su pro {le go di ne po svo jim d`epovima i sami bankari - u prosjeku su dobili 55 odsto ni `e pla te i bo nu se u odno su na 2007. godinu. Prema istra`ivanju, koje je sprovela kompanija za istra`ivanje tr`i{ta "Napier Scott Search Group", u bankarskoj industriji u najve}im svjetskim finansijskim centrima, londonski bankari u 2008. iskusili su prosje~ni pad svojih plata i bonusa za 62 odsto. Ipak, ispitanici su istaknuli da je devalvacija britanske funte prema dolaru i evru u proteklih godinu dana za otprilike 25 odsto tako|e pone{to umanjila kompenzacije britanskim bankarima. Njihovi kolege preko Atlantika, na Wall Streetu lani su imali 40 odsto manje kompenzacijske pakete. U 2007. godini, primjera radi, pet najve}ih finansijskih institucija na Wall Streetu isplatilo je svojim zaposlenicima rekordnih 39 milijardi dolara bonusa. "Bez sumnje, to je najve}i pad plata koji smo ikad vidjeli", ocjenjuje [on Springer, izvr{ni direktor "Napiera". (Business)

24

Ekonomija

vupsbl!7. 4. 2009.

Globalna recesija nanijela te`ak udarac japanskoj privredi

Prodaja uvoznih auta opala za ~etvrtinu Prijus posustao u martu

FOTO NN

Prodaja inostranih kompanija smanjena je 26,7 odsto na oko 21.000 komada, a japanskih automobila izra|enih u inostranstvu za 27,6 odsto

#Upzpujo#!ij!c sj!e oj qsj!kvt-!ub!l p!} f-!kf!pt!u bp j{wbo!mjt!uf!pe!21!obk!qsp!eb!. wb!oj!kji!lp!mb!v!nbs!uv-!lb!eb tv!jtqp!sv!lf!tnb!okf!of!32-: pe!tup-!ob!plp!7/111!lp!nb!. eb/!Bmj-!v!•j!ub!wpk!qp!tmp!wopk hp!ej!oj!ep!lsb!kb!nbs!ub!qsj!kvt kf!ep!csp!qsp!eb!wbo!{cph sf!lps!eop!wj!tp!lf!dj!kf!of!hp!. sj!wb!tsf!ej!opn!nj!ov!mf!hp!ej!. of/!Qsj!kvt!kf!{b!v{fp!qf!up!v peop!tv!ob!22!nkft!up!qsp!. |mf!hp!ej!of-!b!qsp!eb!kb!kf tlp!•j!mb!26-7!pe!tup-!ob!plp 82/111/

Analiti~ari tvrde da ima dovoljno prostora za dalji rast prodaje hibridnih vozila

TOKIO - Prodaja uvoznih automobila u Japanu u martu smanjena je 26,8 odsto u odnosu na isti lanjski mjesec, na oko 23.000 jedinica, zbog globalne recesije koja je nanijela te`ak udarac drugoj najve}oj privredi na svijetu, saop{tilo je Udru`enje japanskih uvoznika vozila. To je 11 uzastopni mjesec da pada mjese~na pro da ja uvo znih mo tor nih vo zi la u Ja pa nu, uklju~uju}i i japanske robne marke montirane u inostranstvu. Pro da ja inos tra nih kompanija smanjena je 26,7 odsto na oko 21.000 komada, a japanskih automobila izra|enih u inostranstvu 27,6 odsto, na oko 2.400 komada.

Martovska prodaja je u odnosu na februar opala za 33,9 odsto, kada je zabilje`en pad isporuka od 30 procenata. Od inos tr anih proi zvo |a ~a najvi{e je prodavan "Volkswagen", s oko 5.000 jedinica, ~ime obezbje|uje 22,9 odsto japanskog tr`i{ta. Na drugom mjestu je "MercedesBenz" sa 4.200 prodatih vozila, ali 23 odsto manje nego u martu minule godine, a tre}i je BMW, koji je prodao 3.444 automobila, 38 odsto manje nego lani. "Suzukijev" mali automobil vagonR je i u fiskalnoj 2008. bio najbolje prodavani automobil u kategoriji mini-vozila u Japanu i tu poziciju dr`i ve} pet godina, ali su njegove isporuke sma-

Od inostranih proizvo|a~a najvi{e je prodavan "Volkswagen"

"Sun" odbacio ponudu IBM-a

NYT prijeti ga{enjem "Globea"

NJU JORK - Upra vni odbor ameri~ke informati~ke kompanije "Sun Microsystems" odbio je ponudu svog konkurenta IBM-a za kupovinu te kompanije ocijeniv{i ponu|enu cijenu preniskom. Direkcija "Suna", tvorca ~uvenog programskog jezika java i sistema za uprav lja nje po da ci ma "MySQL", odbacila je, naime, ponudu i saop{tila IBM-u da prekida dalje pregovore o preuzimanju. Posljednja ponuda ameri~kog informati~kog giganta IBM-a za kupovinu konkurentske kompanije iznosila je izme|u devet i 10 dolara po akciji, {to zna~i da bi cijena "Suna" dostigla vrijednost od se-

NJUJORK - "New York Times" zaprijetio je da }e ugasiti jedne od najuglednijih ameri~kih no vi na "Bos ton Glo be" ukoliko sindikati ne pristanu na re za nje ra dni ~kih pra va "te {kih" 20 miliona dolara. Menad`ment je priznao kako }e "Glo be" u te ku }oj go di ni imati 85 miliona gubitka, {to je pove}anje i u odnosu na katastrofalnu pro{lu godinu kada je bostonski dnevnik izgubio 50 miliona dolara. Sindikati su i prije slu`benih pre go vo ra od go vo ri li da su spre mni na u{te de, ali sa mo ako {tednju prvo vide kod menad`menta. (Reuters)

dam milijardi dolara. Po~etna ponuda za kupovinu "Suna" je, me|utim, iznosila izme|u 10 i 11 dolara po akciji ~ime je ta kompanija vrednovana izme|u 7,4 i 8,2 milijarde dolara. Iako smanjena, posljednja ponuda IBM je ipak bila ve}a od berzanske kapitalizacije "Suna" (oko {est milijardi dolara). Kupovina "Suna", koja bi omogu}ila IBM-u razvoj u oblasti skladi {te nja po da ta ka, In ter ne ta, telekomunikacija i servera, bila bi dosad najve}a akvizicija IBM-a. Spajanjem te dvije kompanija njihov udio na ameri~kom tr`i{tu bi dostigao 42 odsto u oblasti servera, a dvije tre}ine u skladi{tenju podataka. (Wall Street Journal)

GM `eli izbje}i ste~aj

HSBC sakupio 17,7 milijardi $

DETROIT - Novi izvr{ni direktor posrnulog automobilskog diva "General Motorsa" Fric Henderson izjavio je da ste~aj nije neizbje`an, te }e u~initi sve da do njega ne do|e. Henderson je postao predsjednik Uprave auto-proizvo|a~a iz Detroita pro{le sedmice, nakon {to je administracija ameri~kog predsjednika Baraka Obame odbacila plan reorganizacije poslovanja koji je predlo`io biv{i ~elnik kompanije Rik Vagoner. Ameri~ka auto-industrija je u pro{loj godini izgubila milijarde dolara i ukinula vi{e od 400.000 radnih mjesta. GM je zaprimio 13,4 milijarde dolara dr`avne pomo}i te zatra`io dodatnih 16 milijardi. Na novinarsko pitanje da li smatra da je ste~aj GM-a neizbje`an, Henderson je odgovorio negativno te da je odlu~an da ispuni sve zahtjeve Bijele ku}e koja je novom rukovodstvu postavila rok od 60 dana. "Planiramo ispuniti sve zahtjeve koji su nam postavljeni, a smatramo da je bolje da to u~inimo izvan ste~ajnog postupka", naglasio je Henderson, dodav{i da }e prihvatiti ste~aj ako se poka`e da je to najbolja opcija. (Bloomberg)

LONDON - Najve}a evropska banka HSBC Holdings prodajom akcija prikupila je oko 12,4 milijarde funti (17,7 milijardi dolara) svje`eg kapitala. Iz te su banke objavili da je pro da to 97 ods to po nu |e nih akcija, a akcionari su za jednu platili 254 penija, {to je 41 odsto ni`a cijena od zavr{ne cijene os tva re ne u pe tak na Londonskoj berzi. HSBC je po~etkom marta najavio prikupljanje svje`eg kapitala. (Bloomberg)

njene sedam odsto u odnosu na minulu godinu, na oko 208.000 komada, prema najnovijim podacima. Niska cijena i manja potro{nja automobila s motorom do 660 kubika doprinijeli su da "Suzuki" zauzme {est od prvih deset pozicija u kategoriji mini-vozila. "Daihatsuova" mini-vozila muv i tanto nalaze se na drugom i tre}em mjestu, s prodatih oko 193.000 jedinica, 3,3 odsto manje nego u prethodnoj godini. "Hon din" mo del manjih kompaktnih vozila fit na{ao se na ~etvrtom mjestu i njego va pro da ja je po ra sla 2,7 od sto, na oko 152.000, putni~ki automobil tojota korola bio je peti, ali su isporuke smanjene 15,1 odsto, na 125.160 jedinica.

Ne ra~unaju}i mini-vozila i uvozne automobile, "Hondin" model fit zadr`ao je prvo mjesto u japanskoj prodaji novih automobila i u martu i u ~itavoj fiskalnoj 2008, nadma{iv{i tojotu korola. "Hondin" kompletno novi insajt hibrid s petoro vrata, koji se na tr`i{tu u Japanu pojavio po~etkom februara, pao je na 21 mjesto u martu, sa pro{logodi{nje 10. pozicije, prodajom oko 4.000 jedinica. Analiti~ari u Tokiju tvrde da ima dovoljno prostora za dalji rast prodaje hibridnih vozila imaju}i u vidu smanjivanje poreza za nabavku {tedljivih ekolo{kih automobila, na osnovu odluke japanske vlade koja stupa na snagu ovog mjeseca. (Agencije)

Ministri finansija Evropske unije za ubla`avanje standarda bankama

U Briselu `ele ameri~ki model BRISEL - Ministri finansija Evropske unije pozvali su na ubla`avanje ra~unovodstvenih standarda u Evropi, nakon sli~nog poteza u SAD kojim je bankama pro{iren manevarski prostor, kako njihovi evropski rivali ne bi bili u podre|enom polo`aju. Pod pritiskom Kongresa ameri~ki Odbor za standarde finansijskog izvje{tavanja (FASB) pro{le sedmice je izglasao izmjenu pravila vrednovanja imovine po tr`i{noj vrijednosti (tzv. mark-to-market), kojem se pripisuje zna~ajna uloga u pogor{avanju globalne finansijske krize. Te }e promjene bankama omogu}iti da zadr`e dio problemati~ne imovine kako bi dobile vi{e vremena za oporavak u uslovima zamrznutih finansijskih tr`i{ta, umjesto dosada{nje prakse rednog prilago|avanja njene vrijednosti teku}im niskim tr`i{nim nivoima. "Te bi promjene mogle rezultirati zna~ajnim razmimoila`enjima me|unarodnih ra~unovodstvenih pra-

ksi za finansijske instrumente", isti~e se u zajedni~kom saop{tenju ministara Evropske unije objavljenom nakon sastanka u Pragu. Evropski ministri pozvali su Odbor za me|unarodne standarde finansijskog izvje{tavanja sa sjedi {tem u Lon do nu, ko ji uprav lja evrop skim SAD izmijenile pravila vrednovanja imovine po tr`i{noj vrijednosti

ra~unovodstvenim standardima, na saradnju s ameri~kim pandanom kako bi se postigao isti tretman i za evropske banke. Ministri su naglasili kako je uskla|ivanje me|unarodnih finansijskih standarda koji su na snazi u Evropi s onima u SAD neophodni kako bi se otklonila prijetnja naru{avanja ravnopravne tr`i{ne utakmice. (Business)

7. 4. 2009. vupsbl

25

26

vupsbl!7. 4. 2009.

U ukrajinskom gradu Lavovu

Reporta`a U "crvenom" kvartu u Hamburgu

Bordeli pod klju~em

Prestanak ovog posla mi ne}e lako pasti. Volim da ple{em na stubu i u`ivam da uzbu|ujem mu{karce, pri~a Nikol Priredio: Boris \URI]

Sa barikadama na kojima vise znakovi na kojima pi{e da je zabranjen pristup `enama i mla|im od 18 godina, Reperban danas izgleda prili~no neugledno. Ova ulica, smje{tena u Hamburgu, poznata je {irom svijeta kao njema~ki "crveni" kvart. ^im u|ete u nju mo`ete primjetiti prostitutke obu~ene u odje}u kakva se mo`e vidjeti u pornografskim filmovima, kako sjede u malenim izlozima na sjajnim stolicama djelimi~no prekrivenim "Plejboj" pe{kirima. Izgledaju kao ~udne Barbi lutkice. Svaka od njih ima mali prozor u izlogu putem kojeg pregovara sa klijentima. Ovih dana broj izloga je smanjen, a ve}ina bordela u Riperbanu je zatvorena. Tako }e i hotel "Luksor", koji je bio glavni centar ovog "crvenog" distrikta i to jo{ od 1948. godine, sada biti prodan investitorima. "Vi {e se ne mo `e za ra di ti no vac pravim seksom", obja{njava Valtro Merer, poznata madam ovog naselja, i dodaje: "Jedino jo{ klubovi sa plesa~icama zara|uju ne{to novca". Prema Mererovoj u zadnjih nekoliko godina do{lo je do promjena koje su uticale na zna~ajno smanjenje biznisa sa bordelima. Gla vni uzro ci le `e u op {toj eko nomskoj situaciji i ~injenici da su ljudi pro mije ni li na ~in za bav lja nja. Internet je, obja{njava, postao velika

Vi{e se ne mo`e zaraditi novac s pravim seksom, obja{njava Valtro Merer, poznata madam

konkurencija, a jedan od razloga za smanjenjene interesovanja je ~injenica i da mu{karci danas vi{e od glasnih bordela vole boravak u lijepom hotelu u koji pozivaju djevojke. Na kraju, dodaje Mererova, veliki broj disko klubova koji su otvoreni u Reperbanu su bili jedan od ~inilaca koji su upropastili biznis. Ali nisu samo ove stvari dovele do pada. Naime, lokalne vlasti su po~ele sa akcijom "~i{}enja" okolnih ulica tako {to su zabranili prodaju alkohola nakon 11 sati uve~e kao i zabranu no{enja oru`ja. I dok su sedamdesetih godina vrata bordela bila otvorena svaki dan u sedmici i klijente je opslu`ivao tim od 12 `ena, sada samo ~etiri prostitutke rade ~etiri no}i u sedmici dok nekoliko njih radi tokom dana. Jedna od njih, koja sebe zove Nikol, ka`e da se ne raduje promjenama koje su nastale. "Prestanak ovog posla mi ne}e lako pasti. Radim jo{ od 1988. godine. Volim da ple{em na stubu i u`ivam da uzbu|ujem mu{karce", pri~a Nikol. "Posao propada, {ta }u sada raditi, stvarno ne znam".

U samoj kafani sve je u znaku UPA

Gosti pu Priredila: Dragana RADU[KI

afane koje su u Ukrajini bile popularne tokom sovjetske ere ponovo su za`ivjele, a najposje}enija se nalazi u ukrajinskom gradu Lavovu. Rije~ je o nekada tajnim sastajali{tima aktivista za borbu protiv sovjet ske vla da vi ne. Da na{ nji posjetioci uglavnom njeguju tekovine svojih prethodnika, a na antisovjetsko raspolo`enje nailazite na samom ulazu: "Ima li Rusa ili komunista me|u vama", pitanje je koje bradati aktivista koji stoji na ulazu pita svakoga ko po`eli da u|e. Kada pro|ete prvu barijeru, u unutra{njosti kafane do~ekuje vas konobar obu~en u uniformu, koji vam

K

Vlasnik kafane ka`e da je osnovni cilj lokala "da se ispri~a istina o UPA koja se borila za nezavisnost zapadne Ukrajine"

odmah nudi votku. Sam prostor je ure|en kao skrovi{te ukrajinskih nacionalista, sa ukrajinskim tradicionalnim simbolima na zidu. Dana{nji aktivisti su nasljednici nekada{nje kontroverzne Ukrajinske pobunjeni~ke vojske (UPA), koji se i danas na podru~ju zapadne Ukrajine smatraju herojima. Najaktivniji su bili pedestih godina pro{log vijeka kada su krenuli u borbu u nadi da }e izvojevati nezavisnost Ukrajine. U samoj kafani sve je u znaku UPA; konobari slu`e u njihovih uniformama, hranu poslu`uju u metalnim, vojni~kim posudama, a na zidovima su fotografije najis-

taknutijih pripadnika UPA. Jedna od zanimljivosti i glavnih zabava ove kafane jeste da plasti~nim mecima mo`ete da pucate u portret Josifa Staljina, {to je u~inila i prva dama Ukrajine, Katerina Ju{~enko prilikom svoje prve posjete. "Prije Staljina imali smo gipsanu Lenjinovu glavu u koju su pucali. Me|utim, za vrlo kratko vrijeme je uni{tena i sada posjetioci pucaju u Staljinov portret dok ~ekamo da bude izra|ena nova Lenjinova glava", ka`e "Ruke u vis"

Reporta`a

7. 4. 2009. vupsbl

27

antisovjetska kafana privla~i turiste

Atraktivan prizor za turiste

Staljinov portret kao meta

ucaju u Staljina Ana Grabar, konobarica u kafani. Sli~ne kafane postoje samo na zapadu zemlje, dok su potpuno nezamislive na istoku, gdje ve}ina stanovnika i danas govori ruski i gdje blagonaklono gledaju na vrijeme sovjetske vladavine. Lavov, upori{te ukrajinskog nacionalizma: Lavov je vijekovima bio dio Poljskog kraljevstva, te jedan od najva`nijih gradova Austrougarskog carstva. Rije~ je o gradu koji zauzima prvo mjesto u Ukrajini po broju kul-

turno-istorijskih spomenika. Svojom ljepotom i {irokom lepezom stilova gradnje ne isti~e se samo me|u ukrajinskim gradovima, ve} i me|u gradovima centralne i isto~ne Evrope. Istorijsko jezgro grada se od 1998. nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske kulturne ba{tine. U najstro`em centru grada veliki je broj spomenika kulture koji su iz razdoblja od 16. do 17. vijeka. Lavovska oblast je pripojena SSSR tokom Drugog svjetskog rata, a otkako je Ukrajina dobila nezavisnost, Lavov je postao upori{te ukrajinskog nacionalizma. Nakon Narand`aste revolucije 2004. godine svi su se nadali boljim vremenima, jer je tada sa vlasti zba~ena Vlada Viktora Janukovi~a, koja je bila proruski orijentiKonobari slu`e u uniformama, hranu poslu`uju u metalnim, vojni~kim posudama, a na zidovima su fotografije najistaknutijih pripadnika UPA

sana. Me|utim, razjedinjenost opozicije koja je revoluci jom do {la na vlast, je dnos ta vno ne do zvo lja va Ukrajincima da se opuste. Pa, ipak, to ne spre~eva Ukrajince, koji govore ruskim jezikom, da dolaze u ovaj lokal. Na lokalnim izborima odr`anim pro{log mjeseca sasvim neo~ekivano pobjedu je odnio Pokret za slobodu, poznat po svojoj populisti~koj, nacionalisti~koj retorici. "Istina je da na{ lokal izbjegavaju Ukrajinci koji su naklonjeni Rusiji, ali ipak ima onih koji do|u. Kada vide da im niko ne}e nauditi, opuste se", ka`e Grabar, koja u lokalu radi od njegovog otvaranja, 2007. godine. Jurko Nazaruk, vlasnik kafane, ka`e da je osnovni cilj ovog lokala "da se ispri~a istina o UPA, koja se bo-

rila za nezavisnost zapadne Ukrajine". On ipak nagla{ava da nastoje da to ~ine na jedan duhovit na~in, bez namjere da bilo kome naude. Idealno mjesto za stare neprijatelje: Istina o UPA je i dalje prili~no kontroverzna i to ne samo me|u istori~arima. Poku{aj Viktora Ju{~enka da rehabilituje lidere ovog pokreta nai{ao je na o{tro protivljenje Moskve, koja ih i dalje smatra neprijateljima, koji su stali na stranu fa{izma. Prije dvije godine Ju{~enko je ~ak dodijelio priznanje Ukrajinskog heroja Romanu [ukevju~u, lideru pokreta koji je poginuo 1950. godine, u okr{aju sa sovjetskim bezbjedonosnim snagama. Ina~e, zapadna Ukrajina je u periodu izme|u dva rata bila dio Poljske sve dok sovjetske snage nisu zauzele ovaj region 1939. godine. Dvije godine kasnije region preuzimaju nacisti~ke snage. UPA, koja je formirana 1942. godine, do~ekala je njema~ke vojnike kao oslobodioce jer su ih oslobodili komunisti~kog re`ima. Me|utim, ukrajinski istori~ari tvrde da nisu sara|ivali sa nacistima, te da je grupa ubrzo po dolasku njema~kih snaga pru`ila otpor nacistima. Mr`nja aktivista UPA prema komunistima vidljiva je i u meniju kafane, gdje se nalaze i delikatese poput "grilovanog agenta KGB-a" ili ribarski specijalitet "pijani Rus". "Na{ cilj je da prika`emo istoriju onakvom kakva jeste i ne propagiramo nacizam, to je sigurno", ka`e Nazaruk. Klijentela kafane na ove opaske gleda kao na {alu i ni{ta vi{e. Za Vitalija Tolstoja, stanovnika Lavova kojem je ruski maternji jezik, ovo je idealno mjesto gdje "stari neprijatelji" treba da "ukrste koplja". "Da, osnovna ideja je da moramo da sjednemo za sto i rije{imo sva sporna pitanja", ka`e na kraju Tolstoj.

Mr`nja aktivista Ukrajinske pobunjeni~ke vojske prema komunistima vidljiva je i u meniju kafane, gdje se nalaze i delikatese poput "grilovanog agenta KGB-a" ili ribarski specijalitet "pijani Rus"

28

vupsbl!7. 4. 2009.

Svijet

Me|u najmanjim na svijetu MPO!E PO!.!Upn!Ubnc|uf!of!tub!sp!usj!tf!enj!df-!vmb!. {j!v!p{cj!mkov!lpo!lv!sfo!dj!kj!{b obk!nb!okfh!qtb!ob!twj!kf!uv/! Po!kf!obt!ubp!vls|ub!okfn •j!wb!wf!j!sb!tf!eafl!sb!tfm/!Wmb!. toj!dj!Tkv!{bo!j!Bs!•j!Upn!tpo tnb!usb!kv!eb!Upn!of!~f!qv!op qp!sbt!uj-!np!aeb!kp|!twf!hb oflpmjlp!dfo!uj!nf!ub!sb/

Vijesti U ~etiri eksplozije 10 mrtvih

Savjet bezbjednosti bez odluke o Pjongjangu NJUJORK - Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija odlu~io je, na vanrednoj sjednici, da ne preduzima odmah akciju protiv Sjeverne Koreje zbog njenog lansiranja rakete dugog dometa, ali se dogovorio da nastavi konsultacije o odgovoru koji bi trebalo dati na "ozbiljnu situaciju". "^lanovi Savjeta bezbjednosti su se sino} dogovorili da nastave konsultacije o odgovaraju}oj reakciji Savjeta u skladu s njegovim odgovornostima imaju}i u vidu hitnost pitanja", izjavio je ju~e ambasador Meksika u UN Klod Eler, koji predsjedava Savjetom ovog mjeseca. Analiti~ari su naveli da je mogu}e da }e pro}i nekoliko dana prije nego {to ~lanice Savjeta bezbjednosti usaglase jedinstven stav. Ambasador Kine u UN D`ang Jesui izjavio je da svako reagovanje Savjeta bezbjednosti UN na sjevernokorejsko lansiranje rakete mora da bude oprezno i srazmjerno.

"Mislim da smo sada u veoma osjetljivom trenutku", rekao je D`ang Jesui. Pjongjang je u nedjelju uspje{no lansirao komunikacioni satelit u orbitu i on sada kru`i oko Zemlje. Sjevernoameri~ka komanda za vazdu{nu odbranu (NORAD) saop{tila je da Sjeverna Koreja nije uspjela da postavi svoj satelit u orbitu i da je prvi stepen rakete pao u Japansko more, a ostali dijelovi u Tihi okean. Konsultacije o akciji zbog lansiranja rakete bi}e nastavljene

Vlasti Sjeverne Koreje su ranije saop{tile da je svrha lansiranja rakete slanje komunikacionog satelita u orbitu, ali su SAD, Ju`na Koreja i Japan smatrale da }e Pjongjang zapravo testirati raketu dugog dometa taepodong-2 i time prekr{iti rezoluciju Ujedinjenih nacija. (Agencije)

Ministar se udavio MOSKVA - Ministar transporta, energije i puteva ruske autonomne republike Burjatije, Sergej ^ernigovski je, voze}i d`ip, propao kroz tanak led i udavio se u Bajkalskom jezeru, javili su ju~e dr`avni mediji. Putnici koji su s ^ernigovskim bili u d`ipu uspjeli su da se spasu, a ronioci su potom izvadili be`ivotno ministrovo tijelo sa dna jezera. Nesre}a se dogodila prije dva dana u sibirskom selu Gremja~inVoze}i d`ip, sk u bajkalskoj oblasti Burjatije propao je kroz tanak led kada je ministrov d`ip marke niBajkalskog jezera san patrol, po svoj prilici, propao kroz tanak led na jezeru. Mediji su prenijeli da se led na Bajkalskom jezeru, zbog toplog prolje}a, stanjio ranije nego {to je to uobi~ajeno, pa je slu`ba za vanredne situacije upozorila ribolovce amatere na tu opasnost. Prije ~etiri dana, jo{ jedno vozilo je propalo kroz tanak led na Bajkalskom jezeru u zalivu Posolski, ali je troje putnika iz vozila uspjelo da se spasi. (Agencije)

BAGDAD - Deset osoba je poginulo, a 15 povrije|eno ju~e u eksploziji ~etiri automobila bombe {irom Bagdada. U eksploziji prvog automobila u centru Bagdada, poginulo je pet, a povrije|eno 15 ljudi. Dva automobila bombe su bila parkirana u blizini prometnih tr`nica. Jedan u Huseniji, gdje su poginule dvije, a povrije|eno osam osoba, dok je drugi bio u Sadr sitiju, gdje je poginula jedna, a povrije|eno najmanje pet osoba. U eksploziji ~etvrtog automobila poginula su dva prolaznika. (AFP)

Pobjeda komunista u Moldaviji KI[INJEV - Prema preliminarnim rezultatima parlamentarnih izbora u Moldaviji, odr`anih u nedjelju, vladaju}a Komunisti~ka partija osvojila je 50 odsto glasova, saop{teno je ju~e na internet stranici Centralne izborne komisije (CIK). Rezultati su objavljeni na osnovu 91 odsto prebrojanih glasova, ali nije precizirano da li su komunisti osvojili potrebnih 61 poslani~ko mjesto u 101-~lanom parlamentu kako bi imali sopstvenog kandidata za nasljednika predsjednika Vladimira Voronjina. (Reuters)

Merkelova posjetila Avganistan KABUL - Njema~ki kancelar Angela Merkel stigla je ju~e u Avganistan u posjetu njema~kim trupama u toj azijskoj zemlji. Ministar odbrane Njema~ke Franc Jozef Jung stigao je u Avganistan zajedno s Merkelovom, ma da vi {e de ta lja o njihovoj posjeti nije poznato. Njema~ka ima oko 3.800 vojnika u Av ga nis ta nu, a pre ma odluci njema~kog parlamenta treba da ima ukupno 4.500 pripadnika u sastavu NATO misije u toj zemlji. (Reuters)

Potres ja~ine 6,3 stepena Rihterove skale je pogodio planinsku oblast Abruco

Razoran zemljotres pogodio centralni dio Italije

U potresu desetine Prve procjene su pokazale da je o{te}eno oko 10.000 ku}a, a nekih 100.000 stanovnika je ostalo bez krova nad glavom AKVILA - Najmanje 90 ljudi, me|u kojima petoro djece, je poginulo, a vi{e od 1.500 ih je povrije|eno u ju~era{njem sna`nom zemljotresu u centralnom dijelu Italije. "Ne `elimo da dajemo podatke koji su po pravilu privremeni", izjavio je ju~e portparol Civilne za{tite Luka Spoletini, dodaju}i da o~ekuje pove}anje broja `rtava. Najmanje 30 osoba se vode kao nestale usljed zemljo-

Rasmusen i{~a{io rame ANKARA - Anders Fog Rasmusen, koji je u subotu imenovan za novog generalnog sekretara NATOa, i{~a{io je rame u Istanbulu kad je pao niz hotelske stepenice u no}i izme|u nedjelje i ponedjeljka. Anders Fog Rasmusen je u nedjelju podnio ostavku na polo`aj danskog premijera, nakon {to je izabran za generalnog sekretara NATO-a zamijeniv{i Holan|anina Japa de Hop Shefera, ~iji mandat isti~e 31. jula. Nakon pada Rasmusenu je ukazana pomo} u Hitnoj slu`bi bolnice "Taksim", gdje su mu ljekari namjestili rame. Nakon nekoliko sati vratio se u hotel. Rasmusen Novi sekretara NATO-a pao niz hotelske stepenice

Smanjivanje saobra}aja

Nastavnici gnjevni

Qf!ljoh!~f!qp!op!wp!vwft!uj!ob!hp!ej!ov!eb!ob nkf!sf!tnb!okj!wb!okb!bvup!np!cjm!tlph!tbp!csb!~b!kb lbp!qp!tmj!kf!Pmjn!qjk!tlji!jhb!sb!lb!lp!cj!tf!tnb!okj!. mp!bunp!tgfs!tlp!{b!hb!}f!okf/

Obt!ub!woj!dj!v!Wf!mj!lpk!Csj!ub!oj!kj!tnb!usb!kv!eb!tv!sp!. ej!uf!mkj!lsj!wj!{b!qsp!cmf!nf!v!|lp!mb!nb-!kfs!tv!{b!of!. nb!sj!mj!twp!kf!pcb!wf!{f!j!p•f!lv!kv!pe!obt!ub!woj!lb!eb lpo!usp!mj!|v!ekf!dv/

tresa ja~ine 6,3 stepena Rihterove skale, koji je pogodio centralnu planinsku oblast Abruco, koja se nalazi oko 100 kilometara sjeveroisto~no od Rima. Potres je zabilje`en u 3.32 po srednjoevropskom vremenu i trajao je tridesetak sekundi. Akvila, planinski grad iz 13. vijeka, koji je glavni grad Abruca, sa stanovni{tvom od nekih 68.000, i okolna sela najja~e su pogo|eni. Ovaj, ina~e najja~i zemljotres na Apeninskom poluostrvu u posljednjoj deceniji, sna`no se osjetio i u Rimu, gdje je pojedine stanovnike probudilo podrhtavanje tla. Stanovnici Akvile su, nakon potresa, ostali zatrpani pod ru{evinama ku}a, crkava i drugih zgrada. Prve procjene su pokazale da je o{te}eno 3.000 do 10.000 ku}a, a oko 100.000 stanovnika je ostalo bez krova nad glavom. Rije~ je o planinskom, te{ko pristupa~nu podru~ju.

je do{ao u Istanbul da bi prisustvovao ju~era{njem, 2. forumu Saveza civilizacija, konferenciji koja ima za cilj ja~anje me|ukulturalnog dijaloga, naro~ito izme|u zapadnog i isto~nog svijeta. NATO je imenovao Rasmusena za novog general-

Anders Fog Rasmusen

nog sekretara Alijanse, poslije prevazila`enja protivljenja Turske njegovom imenovanju. "Duboko sam po~astvovan {to sam imenovan za narednog generalnog sekretara NATO-a i u~ini}u sve {to mogu da ispunim povjerenje koje su mi iskazale moje kolege", izjavio je Rasmusen nakon imenovanja. Protivljenje Turske izboru Rasmusena, zbog njegovog pristupa krizi nastaloj 2006. poslije objavljivanja karikatura proroka Muhameda u jednom danskom listu, prijetilo je da ugrozi sliku jedinstva NATO-a, koju je Alijansa `eljela da predstavi na nedavnom, 60. jubilarnom samitu. (Agencije)

Svijet

7. 4. 2009. vupsbl

Gara`a grupe ETA

Mladi protiv re`ima

HSF!OPCM!.!Gsbo!dvt!lj!qp!mj!. db!kbd!kv!•f!kf!pu!lsj!p!hb!sb!av!v lp!kpk!tf!ob!mb!{j!tlmb!ej!|uf!ob!. psv!ab!okb!j!gb!csj!lb!fl!tqmp!{j!wb cbt!ljk!tlf!tf!qb!sb!ujt!uj!•lf!hsv!. qf!FUB/!V!tlmb!ej!|uv!kf!qsp!ob!. }f!op!wj!|f!pe!411!lj!mp!hsb!nb fl!tqmp!{j!wb-!uf!tbt!upk!dj!pe!lp!. kji!tf!qsb!wj!fl!tqmp!{jw-!b!lp!kj FUB!lp!sjt!uj!v!twp!kjn!ob!qb!ej!. nb/!Job!•f-!sj!kf•!kf!p!j{obk!nmkf!. opk!hb!sb!aj!v!dfo!usv!Hsf!op!cmb/

LB!JSP!.!V!Fhjq!u v!kf!kv!• f np!cjmj!{p!wb!ob!qp!mj!dj!kb!lb!lp!cj tqsj!kf!•j!mb!ef!npo!tusb!dj!kf!qp!wp!. epn!#eb!ob!mkv!uokf#!qsp!ujw!sf!aj!. nb!Ip!toj!kb!Nv!cb!sb!lb-!lp!kj!tv joj!dj!sb!mj!nmb!ej!bluj!wjt!uj/ Qp!{jw!ob!qsp!uft!uf!vqv!uj!mb!kfqv!u fn!#Gb!d f!c p!p lb#-!hsv!q b nmb!eji!bluj!wjt!ub!#Qp!lsfu!7/!bqsj!. mb#-!gps!nj!sb!ob!3119-!qp!{j!wb!kv!~j Fhj!q~b!of!eb!qsp!uft!upn!j{!ws|f qsj!uj!tbl!ob!Wmb!ev/

Ve}i potresi u Italiji u posljednjih 100 godina

Ve}ina ljudi je u trenutku zemljotresa spavala

FOTO BETA

mrtvih Vlasti su zatvorile i autoput, ne samo zato da bi omogu}ile br`u dostavu pomo}i, nego i zbog straha da se ne bi uru{ili brojni tuneli kroz koje prolazi autoput. Zasad jo{ nije poznato u kojoj je mjeri potres potkopao putne tunele. "Probudila me stra{na buka, kao da je eksplodirala bomba", kazala je 87-godi{nja Angela Palumbo iz Akvile.

"Uspjeli smo pobje}i, a stvari su oko nas padale. Sve se treslo. Ne sje}am se da sam ikad to vidjela u `ivotu", dodala je ona. U tom istorijskom gradi}u uni{teno je mnogo romani~kih i renesansnih crkava. Na~elnik Slu`be civilne za{tite i koordinator pomo}i Guido Bertolaso sa `aljenjem je izjavio da se mo`e o~ekivati vi{e poginulih i povrije|enih, jer je sru{eno

Berluskoni otkazao put u Moskvu Jub!mj!kbo!tlj!qsf!nj!kfs!Tjm!wjp!Cfs!mvt!lp!oj!kv!•f!kf-!{cph!{f!nmkp!usf!tb-!pu!lb!{bp!qvu!v!Npt!lwv/!#Pevt!. ubp!tbn!pe!qv!ub!v!Npt!lwv-!kfs!nj!tmjn!eb!kf!tj!uv!bdj!kb!ub!lwb!eb!cj!cj!mp!lp!sj!top!eb!qsfe!tkf!eojl!Wmb!ef!cv!. ef!ob!nkft!uv!of!tsf!~f#-!sf!lbp!kf!po/!Cfs!mvt!lp!oj-!lp!kj!kf!qp!upn!qsp!hmb!tjp!wbo!sf!eop!tub!okf!v!{f!nmkj-!kf qp!tkf!ujp!Blwj!mv-!obk!uf!af!qp!hp!}fo!hsbe!v!{f!nmkp!usf!tv/!

9/:/2:16 .!Plp!6/111!mkv!ej!kf qp!hj!ov!mp!lb!eb!kf!{f!nmkp!usft kb!•j!of!8-:!tuf!qf!oj!qp!hp!ejp sf!h j!p o!Lb!mb!c sj!kf!j!lb!e b!kf tsv!|f!op!36!tf!mb/ 39/23/2:19 .! wj!| f! pe 93/111!mkv!ej!qp!hj!ov!mp!lb!eb!kf {f!nmkp!usft!kb!•j!of!8-3!tuf!qf!. ob!qp!hp!ejp!Tj!dj!mj!kv/! 7/6/2:87 .!V!{f!nmkp!usf!tv kb!•j!of!7-6!tuf!qf!oj!v!sf!hj!pov Gsj!vmj!ob!tkf!wf!sp!jt!up!lv!Jub!mj!kf qp!h j!o v!mp!kf!:87!ptp!c b-!b 81/111!pt!ub!mp!cf{!lv!~b/ 42/21/3113 .!V!{f!nmkp!usf!tv kb!•j!of!6-:!tuf!qf!oj-!lp!kj!kf!qp!. hp!ejp!sf!hj!po!Lbn!qp!cb!tpqp!hj!ov!mp!kf!41!ptp!cb-!wf!~j!ob ekf!df!v!Tbo!]v!mj!kb!ov!ej!Qv!mkj/ 22/5/3115 .![f!nmkp!usft!kb!•j!. of!5-7!tuf!qf!oj!qp!hp!ejp!tkf!. wfs! Jub!mj!kf! .! usf!t mf! tv! tf {hsb!ef!pe!Nj!mb!ob!ep!Up!sj!ob/!

mnogo ku}a i drugih objekata. Spasila~ke ekipe su pretra`ivale ru{evine, a najvi{e ih je poslato prema univerzitetu koji se uru{io na studente. U toj obrazovnoj ustanovi, koja je i jedna od najte`e o{te}enih zgrada, studira najmanje 16.000 studenata iz cijelog svijeta. Student Luigi Alfonsi (22) ispri~ao je da je sa grupom kolega uspio kroz rupu na stubi{tu ispuzati iz zgrade kad se na njih sru{io cijeli sprat. O~evici su opisali da popri{te potresa izgleda kao da je rije~ o ratnom podru~ju. Me|u `rtvama ima i stranaca, a BBC je ju~e saop{tio da su poginule dvije gra|anke Makedonije, te da je povrije|ena jedna djevojka iz Crne Gore. Mnogobrojne zemlje, me|u kojima su Rusija, Njema~ka, Francuska, Gr~ka, Izrael i Evropska unija, odmah su ponudile pomo} Italiji, nakon ju~era{njeg potresa. (Agencije)

Me|u `rtvama i petoro djece

Tehni~ka Vlada ^e{ke do izbora PRAG - ^e{ke parlamentarne stranke, izuzev nereformisanih komunista koji nisu pozvani na konsultacije, dogovorile su se u ponedjeljak nave~e da zemlju do izbora povede nova ~inovni~ka vlada, a kao premijera predla`u {efa Nacionalne kancelarije za statistiku Jana Fi{era. Da imenuje takvu vladu premijer u ostavci Mirek Topolanek predlo`i}e ve} danas predsjedniku ^e{ke Vaclavu Klausu, potvrdio je Topolanek, kasno u subotu, nakon konsultacija. Za premijera je predlo`en Jan Fi{er, {ef Nacionalne kancelarije za statistiku

Vanredni parlamentarni izbori trebalo bi prema tom dogovoru da budu odr`ani 9. i 10. oktobra. Stranke je na to da se ovako brzo dogovore uprkos trzavicama i nepomirljivim sporo-

29

vima natjerao prije svega strah da }e, ako se one ne dogovore, novu vladu predlagati sasvim odrije{enih ruku predsjednik Klaus. U ^e{koj preovla|uju bojazni da bi Klaus nastojao da predsjedavanje Evropskom unijom u ime ^e{ke dovr{i evroskepti~na vlada, a da bi u tom slu~aju bila potpuno neizvjesna i sudbina Lisabonskog sporazuma o reformi evropskih institucija. Prema ranijim dogovorima, u Vladu bi trebalo da u|e osam ministara vanpartijaca za sada{nju vladaju}u koaliciju, a osam bi predlo`ila opoziciona ~e{ka socijaldemokratska vlada koja je prije dvije nedjelje neo~ekivano uspjela da obori Vladu. Opozicione socijaldemokrate tra`ile su za sebe klju~ne resore spoljnih i unutra{njih poslova. Na mjesto {efa diplomatije opozicija je predlagala jednog od najuglednijih ~e{kih diplomata od karijere, Jana Kohouta, kojeg je kao vrsnog stru~njaka, iako pripada ljevici, za svog zamjenika uzeo sada{nji ministar spoljnih poslova Karel [varcenberg. (Agencije)

Vanredni parlamentarni izbori }e biti odr`ani u oktobru

Vijesti Ubio sestru zbog ~asti AMAN - Krivi~ni sud Jordana optu`io je mladi}a od 19 godina da je ubio sestru no`em u ~inu koji se smatra jo{ jednim ubistvom zbog povrede ~asti. Sudija D`ihad al Dridi optu`io je mladi}a za ubistvo s predumi{ljajem i posjedovanje opasnog oru`ja. Sudija je rekao da je mladi} priznao da je vi{e puta probo no`em njegovu 22-godi{nju sestru da bi o~istio ~ast porodice po{to je ona suvi{e ~esto izlazila iz ku}e. Ime ~ovjeka i `rtve nisu objavljeni zbog osjetljivosti slu~aja. (Agencije)

U padu aviona 24 mrtvih BANDUNG - U nesre}i u kojoj se ju~e nedaleko od grada Bandunga jedan indone`anski vojni avion sru{io na aerodromski hangar i zapalio poginulo je svih 24 putnika i ~lanova posade. Jo{ nije poznat uzrok pada aviona tipa foker 27, koji je pre vo zio re gru te specijalnih snaga na padobransku vje`bu. O~evici su rekli da se letjelica, na kojoj je bilo {est ~lanova posade, jedan instruktor i 17 regruta, prije ru{enja, tresla u vazduhu. (Agencije)

Ambasada SAD upozorila na napade LA GOS - Am ba sa da SAD u Nigeriji upozorila je ju~e na mogu}e napade na strane diplomatske misije u Lagosu, poslovnom sredi{tu dr`ave koja je najve}i afri~ki proizvo|a~ nafte. U poruci dr`avljanima SAD u Nigeriji, Ambasada je navela da su primili izvje{taje o mogu}im udarima po diplomatskim misijama koje se nalaze u blizini generalnog konzulata SAD u Lagosu. Istovremeno, najmo}nija ekstremisti~ka grupa u regionu, Pokret za emancipaciju Delte Nigera (MEND), isklju~ila je sebe kao mogu}u prijetnju. (Agencije)

30

vupsbl!7. 4. 2009.

Svijet

Posljednja stanica predsjednika SAD tokom njegove evropske turneje

Ameri~ki lider se sastao s turskim predsjednikom i premijerom, a potom odr`ao govor u parlamentu

Obama u posjeti Turskoj

Abdulah Gul i Barak Obama FOTO BETA

ANKARA - Ameri~ki predsjednik Barak Obama sastao se ju~e u Ankari s turskim liderima kako bi ponovo potvrdio strate{ke odnose izme|u dva saveznika. Obama je posjetu Ankari, koja je, ina~e, njegova prva posjeta kao {efa dr`ave jednoj muslimanskoj zemlji, po~eo obilaskom mauzoleja Mustafe Kemala Ataturka, osniva~a moderne Turske. "^ast mi je da mu odam po~ast", rekao je Obama pola`u}i vijenac. Obama je u zlatnoj knjizi mauzoleja napisao kako `eli "konsolidaciju odnosa SAD i Turske i ja~anje Ataturkove vizije i naslje|a", aludiraju}i na okrenutost Turske Zapadu. "Mir u domovini, mir u svijetu", napisao je jo{ Obama, podsjetiv{i na tu Ataturkovu re~enicu. Obama se potom sastao s turskim predsjednikom Abdulahom Gulom i turskim premijerom Tajipom Red`epom Erdoganom, a nakon go vo ra u par la men tu, je stigao u Istanbul, gdje }e danas razgovarati s vjerskim liderima, grupom studenata i obi}i dvije d`amije - Aju Sofiju i Plavu d`amiju. U Istanbulu }e prisustvovati i forumu "Alijanse civilizacija", ~iji su doma}ini Turska i [panija.

U zlatnoj knjizi mauzoleja napisao kako `eli "konsolidaciju odnosa SAD i Turske i ja~anje Ataturkove vizije i naslje|a"

"Predsjednik je ponovio da je Turska odlu~na saveznica i da predstavlja va`an dio Evrope. On je `elio da posjeti Tursku zato {to misli da treba pru`iti novi zamah u odnosima dvije zemlje", rekao je jedan ameri~ki zvani~nik, ~lan ameri~ke delegacije. Odnosi SAD i Turske bili su zategnuti 2003, nakon ameri~ke intervencije u Iraku. Njegova prva posjeta kao {efa dr`ave jednoj muslimanskoj zemlji

Obama je u parlamentu govorio i o regionalnim izazovima poput teroristi~kih prijetnji, rata u Avganistanu, odnosa s Iranom i trajnog mira izme|u Izraela i njegovih susjeda. On je pozvao Evropsku uniju da primi Tursku kao pu no pra vnog ~lana. Povodom Obamine posjete, u Turskoj su na snazi nevi|ene mjere bezbjednosti, pa je tako u Ankari raspore|eno 4.000 policajaca, a u Istanbulu 9.000. (Agencije)

7. 4. 2009. vupsbl

Banjalu~ki trapisti

(21)

Priredio: mons. Ivica BO@INOVI]

Trapisti osjetili krizu Nije vi{e bilo piva za ru~ak i ve~eru

Unato~ krizi, trapisti su se trudili da odr`e visoki kvalitet svog sira

pat Bonaventura Drugi preuzeo je upravu samostana Marija Zvijezda u vrijeme kada su se sna`no osje }a le po slje di ce ko je je Prvi svjetski rat ostavio iza sebe. Na tr`i{tu su se pojavili razni financijski me{etari, konkurencija je rasla, inflacija je ~inila svoje… Ni{ta vi{e nije bilo kao nekada i trebalo je razmi{ljati kako dalje. "Tra`e}i izlaz iz nedovoljne pripremljenosti da brode vodama industrijskog i bankarskog kapitala, trapisti su po savjetu svojih advokata odlu~ili da sa svojim komanditorima osnuju akcionarsko dru{tvo. Umjesto da sami idu u emisiju akcija i budu samostalno dioni~arsko dru{tvo, oni su prihvatili prijedlog advokata Marka Repca i pristupili spajanju kapitala sa tek osnovanom Industrijskom zajednicom 'Dalmaci ja' iz Omi {a" ("Ba nja lu ~ka pi va ra", Ba nja lu ka 2000, str. 47). U zagrljaju Industrijske zajednice na{li su se 1922. godine. Unijeli su u nju hidrocentralu, pivovaru i suknaru. "Ulaze}i u burne vode financijskog kapitala, izgleda da trapisti i njihovi pravni savjetnici nisu znali da je 'Dalmacija' samo dio financijskih niti povezanih u me|unarodni kapital, u ~ijoj je pozadini bio koncern 'La Dalmatien', formalno francuska kompanija. Ulaze}i u velike poslovne igre u mo}nom koncernu, bez stru~nosti, iskustva i prodornosti, trapisti se nisu najbolje sna{li, ali i pored toga, kao i nedovoljnog raspolaganja industrijskim i drugim pogonima u Ba nja lu ci, nji ho va proi zvo dnja im je osiguravala redovnu pro{irenu reprodukciju i prili~no visoku akumulaciju" ("Banjalu~ka pivara", Banjaluka 2000, str. 47 - 48). Is tu pa njem po je di nih po go na iz "Dal ma ci je", sjedi{te Industrijske zajednice preneseno je u Banaluku, gdje je ostala ve}ina pogona. Prijenosom sjedi{ta, koncern je preimenovan u "Trape d.d. (nekad preduze}e samostana Trapista) Deliba{ino selo kraj Ba nja lu ke", gdje je i re gis tri ran 27. srpnja (ju la) 1927. godine. No, o~ito je bilo kasno za novi po~etak, jer je novo dru{tvo ve} bilo optere}eno dugovima iz Omi {a. U je dnom sa mos tan skom obra ~u nu stoji: "Omi{ natovario na samostan dug od 6.000.000 din." Stoga nije ~udno da je "Trape d.d." ve} sljede}e godine do`ivio financijski neuspjeh. Poku{alo se i s podjelom "Trape d.d." na dva samostalna dioni~ka dru{tva. Krah nju jor {ke ber ze 25. lis to pa da (okto bra) 1929. najavio je veliku svjetsku ekonomsku krizu. To je, naravno, ostavilo posljedice i na poslovanje "Trape d.d." Krediti uzeti kod Prve hrvatske {tedionice dospjevali su s kamatama na naplatu i valjalo ih je vra}ati. Iz zagrljaja Industrijske zajednice u{li su u jo{ ~vr{}i zagrljaj Prve hrvatske {tedionice! Kroni~ar u usputnoj bilje{ci pi{e o tada{njem stanju u samostanu: "Tada su nastupile ve} ionako o{tre mjere radi op}eg {paranja. Nije vi{e bilo piva za ru~ak i ve~eru".

O

Na vanrednoj skup{tini dru{tva odr`anoj 4. listopada (oktobra) 1938. godine donijeta je odluka o pokretanju postupka likvidacije. Likvidaciju je vodio o. Beno Stumpf, ekonom samostana. U ve} spomenutom obra ~u nu sto ji i ovo: "Us tu pi li smo pi va ru i tvornicu tjesta za 4.500.000 Din. Elektr. centr. vodovod i bravaru za 7.000.000 Din, premda te industrije vrijede najmanje 25.000.000 Din." Da bi se rije{ili ostatka duga, trapisti su morali prodati dijelove svoga zemlji{nog posjeda, kao i neke gospodarske objekte i ku}e. Kona~no su uspjeli isplatiti sve dugove tek 1943. godine prodajom gra|evnog drveta iz svojih {uma. "Pretvaranje ve}ih pogona u dioni~arsko dru{tvo trebalo je unijeti svje` zrak u samostan, ali mu je donijelo gomilu dugova u banci" (N. Friedwagner). "Tako je veoma kratak izlet trapista u sfere velikog biznisa bio potpun proma{aj" ("Banjalu~ka pivara", Banjaluka 2000, str. 49). Trapisti~ki mlin bio je 1935. iznajmljen firmi "Märzl i drug". Godine 1939. dobili su suglasnost da ga mogu prodati, ali zbog blizine rata prodaja nije realizirana. Ostao je u vlasni{tvu samostana. Kroz cijelo ovo krizno vrijeme radile su i dobro poslovale njihove sirane. One su ostale u rukama trapista, kao i zanatske radionice. Ali, ve} u to vrijeme pojavljivale su se na tr`i{tu i razne imitacije njihovog sira. To je stvaralo nelojalnu kon ku ren ci ju. U ar hi vi sa mos ta na sto ji i ovo: "Priposlano: U na{oj notici pod gornjim naslovom u 'Jutarnjem listu' od 8. lipnja (juna) 1923, kojom smo upozorili konsumente na{ega sira i javnost da ne nasje da ju ra znim pro da va ~i ma pa tvo ri na i imi ta ci ja pod na{om firmom, istakli smo kao sumnjivu i firmu g. P. Prebila iz Zagreba, koji je ogla{avao prodaju na{ega sira po Din. 48 na 1 kg. Ovo smo u~inili iz razloga jer je prodaja na{ega sira kod nas bila po 50 D. na kg. Me|utim nas je gosp. P. Prebil uvjerio da on prodaje na{ sir, ali koji je usljed vru}ine i nezgodnog transporta deformiran. Radi toga rado ispravljamo na{u noticu u pogledu g. P. Prebila, koji }e i nadalje prodavati samo izravno od nas nabavljeni sir". Stoga spomenutom listu odmah {alju sljede}u izjavu: "Izvolite uvrstiti u Va{ list pod doma}e vijesti sljede}u na{u izjavu: 'Navedena trgovina prodavala je na{ sir, koji je na putu usljed vru}ine deformiran, uz sni`enu cijenu, i dala nam izjavu da u svojoj trgovini ne raspa~ava nikakvih imitacija na{eg fabrikata. Na{a notica, kojom smo upozorili javnost da se ~uva imitacija nije bila namijenjena izri~ito protiv navedene trgovine, nego time smo htjeli javnost uop}e upo zo ri ti da se ~u va imi ta ci ja na {eg proi zvo da. Gosp. Prebil }e i u budu}e voditi na{u marku 'Trapiski sir Marija Zvijezda'." Unato~ krizi trapisti su se trudili odr`ati visoki kvalitet svoga sira. Redovito su ga slali na analize.

Tako su 25. listopada 1926. uputili Higijenskom zavo du sa {ko lom na ro dnog zdrav lja u Za gre bu tri uzorka sira pod sljede}im nazivima: "Fromage des Trapistes Croatie", "Modly-ev Trapist sir" i "Fromage des Trapistes Mariastern". Nakon analize Zavod je poslao svoje stru~no mi{ljenje pod br. 1390/926 od 17. studenoga (novembra) 1926. u kojem ka`e: "Sve tri vrste sira su prvorazredne (vollfetter Käse) bez bitne razlike, osim u procentualnom mno{tvu vode, koja bi u trgova~kom pogledu mogla uplivisati na cijenu". No, ni siranama nije bilo lako poslovati pozitivno u to vrijeme. Naime, rje{enjem Kraljevske banske upra ve I broj 2583/T od 4. si je~ nja (ja nu ara) 1934. godine trapisti~ke sirane uvr{tena su u "industrijske radnje". Stoga trapisti tra`e da se to rje{enje stavi van snage i da ih se "uvrsti u proizvodne radnje zanatskog obima". Kra ljev ska ban ska upra va Vrbas ke ba no vi ne, Otsek za trg. obrt i ind. donosi 14. travnja (aprila) 1938. godine rje{enje br. 2309/T-38 u kojem stoji: "…donosim Odluku da se sirarska radnja Samostana trapista ima smatrati proizvodnjom radnjom zanatskog tipa. Razlozi: Zapisnikom o komisijskom uvi|a ju si rar ske ra dnje Sa mos ta na tra pis ta u Aleksandrovcu i Novoj Topoli ustanovljeno je: a) Na~in proizvodnje: Sama izrada sira izvodi se ru~nim radom, na taj na~in {to se posle kuvanja mleka ovo sipa u kace, u kojima se zasiri, posle ~ega se sir formira, stavlja u potrebne kalupe, a zatim pod prese. Za celi ovaj rad ne upotrebljava se motorna snaga. Za sirenje postoje tri kace, tri ru~ne prese za prethodno isce|ivanje mase i {est redova ru~nih presa sa kalupima. b) Podela rada: Podela rada u industrijskom smislu ne postoji. v) Broj uposlenih radnika: U sirani posao obavlja pet redovnika (bra}e) uz povremenu pripomo} ~etiri poljoprivredna radnika. g) Upotreba motorne snage: upotreba motorne snage prikazana je pod t. a) odnosno ne upotrebljava se. d) Da li se radi za stovari{te ili prema porud`bini: radi se isklju~ivo prema porud`bini. |) Dnevni kapacitet 100 (sto) sireva od cca 110 dk. dnevno u sirarskoj radnji u Aleksandrovcu, a u sirarskoj radnji u Novoj Topoli 80 (osamdeset) sirova iste te`ine. Svi ~lanovi komisije, kojoj je prisustvovao izaslanik Trgovinsko-industrijske i zanatske komore sagla si li su se da se u kon kre tnom slu ~a ju ra di o proizvodnoj radnji zanatskog obima". Kriza je u~inila i da se broj dje~aka, koje su trapisti izdr`avali i {kolovali u siroti{tu, smanjio. Tako ih je 1939. u siroti{tu bilo samo 40.

Ove godine navr{ava se 140 godina od dolaska prvih trapista u Deliba{ino Selo kod Banjaluke i 100 godina od smrti osniva~a samostana Marija Zvijezda oca Franza Pfannera. Ove godi{njice povod su da se opet progovori o njima i njihovim velikim zaslugama za sveukupni razvoj Banjaluke i njenog kraja. Na`alost, rije~ je o zaslugama koje su proteklih desetlje}a premalo vrednovane i zaboravljene

31

32

vupsbl!7. 4. 2009.

Kultura KRAJ PRI^E Pi{e: Mirsada LINGO

Vi{egradska }uprija Prije vi{e od godinu najvi{im predstavnicima dr`ave BiH predat je sertifikat u kojem pi{e da je vi{egradska }uprija (most Mehmed-pa{e Sokolovi}a) zvani~no na UNESCO-voj listi svjetskog kulturnog naslije|a. Na{im zvani~nicima 25. marta 2008. godine bila su "puna usta" mosta, pri~ali su o njegovoj historijskoj, graditeljskoj vrijednosti. Niko ne spomenu da je ova vrijedna gra|evina iz 1577. godine devastirana i da joj prijeti uru{avanje! Most danas jo{ stoji, spaja dvije obale Drine, ali ne zna Most jo{ stoji, se do kada. Arhitekte, stru~spaja dvije obale Drine, njaci iz svijeta, kao i iz Komiali ne zna se dokad sije za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH tvrde da vi{egradskoj }upriji prijeti ru{enje. Navodno je projekt sanacije i rekonstrukcije mosta, odnosno potpornih stubova koji se nalaze u vodi i koji su prili~no o{te}eni, preuzela turska agencija TIKA. Iz Komisije za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH i iz agencije TIKA tvrde da ~ekaju odobrenje resornog ministarstva RS da bi po~eli radove. Iz Minisitarstva odgovaraju da zahtjev njima nikad nije upu}en. Te{ko je razumnom ~ovjeku povjerovti da se neko mo`e igrati i adekvatno ne {tititi svjetsko naslije|e, a vi{egradska }uprija to jeste. Ona vi{e nije samo spomenik va`an za op{tinu Vi{egrad, Republiku Srpsku, Federaciju BiH, Bosnu i Hercegovinu, ova }uprija je va`na za cijeli svijet, jer je dio svjetskog naslije|a. Ali kod nas u BiH je sve mnogu}e, jer imamo ve} neugodno iskustvo sa Starim mostom u Mostaru i hotelom "Ru`a".

"Exit" u festivalskoj eliti NOVI SAD - Novosadski festival "Exit" na petom je mjes tu lis te 20 naj bo ljih evropskih muzi~kih festivala britanskog lista "Tajms". List hvali sjajno okru`enje fes ti va la, na ro ~i to jef ti ne karte i niske cijene usluga. Kon sta tu ju }i da je fun ta oslabila, taj list ipak poziva Bri tan ce da odu na "Exit" kako bi obezbijedili "svoju festivalsku dozu", pogotovo {to se ide u toplije, sun~anije predjele. Najbolja me|u evropskim muzi~kim manifestacijama po tom britanskom listu je "Vej Out Vest" ko ja se odr`a va u Ge te bor gu u [vedskoj. In te re san tno je da se na "Tajmsovoj" listi 20 najboljih mu zi ~ih fes ti va la u Evropi nalazi pet festivala iz okru `e nja: osim srpskog "Exita", tu je ma|arski "Siget", rumunski "B'estfest", bugarski "Spirit of Burgas" i hrvat ski "T-Mo bile IN mu sic". Ge ne ral ni me na d`er "Exita" Bojan Bo{kovi} rekao je da je taj festival sve popularniji u Evropi, ali da je za mlade Britance to najpopularniji festival van same Engleske. (Agencije)

Markes pi{e novu knjigu

Uvodna izlo`ba u oktobru BANJALUKA - Novi SPAPORT je zami{ljen kao dugogodi{nji projekat koji }e se sastojati od serije predavanja, seminara i dvije izlo`be, saop{tili su ju~e organizatori ove manifestacije, Centar za vizuelnu umjetnost ''Protok'' iz Banjaluke. Prva, uvodna izlo`ba bi}e odr`ana u oktobru 2009. godine, a druga, velika internacionalna izlo`ba 2010. godine. Umjetni~ki direktor ovogodi{nje izlo`be je kustoski tim Antonija Maja~a i Ivana Bago iz Zagreba. ^lanovi ''Protoka'' su naveli i da je Umjetni~ki SPAPORT od ove godine uvr{ten u ka- direktori su Antonija lendar kulturnih gradskih manifestacija, Maja~a i Ivana Bago te }e biti podr`an od strane Administrati- iz Zagreba vne slu`be grada Banjaluka. SPAPORT je inicijativa "Protoka" u okviru trogodi{njeg razvojnog projekta o`ivljavanja lokalne umjetni~ke scene ~iji je glavni pokrovitelj SCP (Swiss Cultural Programme). T.S.T.

Dje~ja smotra folklora MRKONJI] GRAD - Javna ustanova "Petar Ko~i}" organizova}e 10. aprila u pozori{noj sali u Mrkonji} Gradu Drugu me|unarodnu dje~ju smotru izvornog folklora "Zvuci Evrope". Rije~ je o manifestaciji takmi~arskog karaktera, koja je prva ovakva dje~ja manifestacija u Republici Srpskoj i BiH. "Ovo je manifestacija od velikog zna~aja, ne samo za na{ grad, ve} i za cijelu republiku. Ocjenjiva}e se autenti~nost igra~kog obrasca, karakter izvo|enja igre, pona{anje na sceni, izbor najljep{eg para u narodnoj no{nji, a bi}e organizovan i izbor najmla|ih u~esnika. Predsjednik `irija }e biti Desa \or|evi}, kao najistaknutiji umjetnik za narodna kola i igre", rekao je direktor Javne ustanove "Petar Ko~i}" Slobodan ]o}kalo. Nastupa}e osam kulturno-umjetni~kih dru{tava: "Kozara" iz Prijedora, SKPD "Prosvjeta" iz Tesli}a, "Na{a mladost" iz Klju~a, "14. februar" iz Debeljaka kod Banjaluke, "Mladost" iz Zalu`ana, "Tono Hrovat" iz Velike Kladu{e, "Dimitor" iz Ribnika i doma}ini. D.L.

NJUJORK - ^uveni kolumbijski pisac Gabrijel Garsija Markes, danas star 82 godine, i dalje pi{e i mo`da }e ponovo objaviti neki roman, prenosi jedan kolumbijski list. "Ni {ta dru go i ne ra dim osim {to pi{em", izjavio je autor ~uvenog djela "Sto godina samo}e" vode}em kolum bij skom dnev niku "Il Tiempo". Markes, kog smatraju piscem "ma gi ~nog reali zma", nema obi~aj da daje intervjue, ali na insistiranje dnevnika, koji se pitao nije li veliki pisac okon~ao karijeru, on je na kraju te{ke volje potvrdio da radi na jednom projektu. "Moj posao je da pi{em, ne da objavljujem. Zna}u kad kola~ kog imam u rerni bude gotov za jelo", rekao je on kratko. Pri je osva ja nja No be lo ve nagrade za knji`evnost 1982. godine Markes, kog Kolumbijci od milo{te zovu Gabo, ~itavu deceniju bio je zabranjen u SAD zbog pokretanja ogranka zvani~ne novinske agencije komunisti~ke Kube u Njujorku i optu`bi da finansijski poma`e ljevi~arsku gerilu u svojoj zemlji. Ameri~ka izdava~ka ku}a "Random haus" objavila je 2004. godine njegovu posljednju knjigu "Sje}anje na moje tu`ne kurve". (Agencije)

Scena iz filma "[indlerova lista" FOTO NN

Oskar [indler spasio je vi{e od 1.000 Jevreja od sigurne smrti

Veliko otkri}e u arhivi biblioteke u Sidneju

Prona|ena Priredila: Dragana RADU[KI

SIDNEJ - Lista Jevreja koje je Oskar [indler spasio u Drugom svjetskom ratu i koja je poslu`ila kao inspiracija za roman "[indlerova barka" i film "[indlerova lista" prona|ena je u arhivi biblioteke u Sidneju. Radnici Dr`avne biblioteke Novog Ju`nog Velsa prona{li su spisak na 13 stranica sa imenima 801 osobe, koje je spasio njema~ki biznismen Oskar [indler. Spisak je prona|en dok su radnici pregledali kutije sa materijalom za scenario autora Tomasa Kenilija. Olven Prijke, kustos ove biblioteke, dokument je opisala kao veoma krhku i po`utjelu kopiju originala, otkucanu na pisa}oj ma{ini. Radnici biblioteke su na spisak nai{li sasvim slu~ajno dok su pregledali Kenilijeve bilje{ke koje su se nala-

zile me|u isje~cima njema~kih novina iz tog vremena. Prijkeova je pronalazak liste opisala kao jedan od najva`nijih dokumenata 20. vijeka. Svi su bili zadivljeni ovim vrijednim pronalaskom. "O~igledno je da je lista na brzinu otkucana, a stoji i datum 18. april 1945. godine. Bili su to zadnji dani Drugog svjetskog rata i ta lista je spasila 801 ~ovjeka od gasne komore", ka`e ona i dodaje: "Ovo je nevjerovatno vrijedan istorijski dokument". Dodaje da zaposleni u biblioteci nisu znali da se lista nalazi me|u kutijama sa materijalom za knjigu "[indlerova arka", za koju je autor Kenili dobio Bukerovu nagradu. Ina~e, kutije s ovim materijalom u sidnejskoj biblioteci se nalaze od 1996. godine. Rije~ je o romanu napisanom 1982. godine koji prati pri~u o njema~kom biznismenu Oskaru [indleru, koji je rizikovao svoj `ivot da bi spasio 1.000 Jevreja od

U znaku Rai~kovi}a V. DUKA

TREBINJE - Otvaranjem trodnevnog nau~nog skupa "Poetika Stevana Rai~kovi}a", koji organizuju Institut za knji`evnost iz Beograda i op{tina Trebinje, ju~e je u Trebinju po~ela trodnevna kul tur no-nau ~na ma ni fes ta ci ja "Du ~i }ev dan". Otvaraju}i ovaj nau~ni skup, na~elnik op{tine Trebinje Dobroslav ]uk je podsjetio da je pro{logodi{nji zajedni~ki poduhvat Trebinja i Instituta za knji`evnost iz Beograda rezultirao zbornikom radova o poeziji Jovana Du~i}a i da }e sli~nu praksu slijediti i u budu}nosti. "Renomirana imena nau~nih radnika garancija su da }e i ovogodi{nji posao biti valjano obavljen i da }emo narednih Blagovijesti ovdje u Trebinju mo}i da promovi{emo zbornik nastalih radova o Stevanu Rai~kovi}u", ka`e ]uk. Direktor Instituta za knji`evnost iz Beograda dr Vesna Matovi} je istakala da raspon tema i imena u~e-

snika skupa obe}avaju u naredna tri dana uzbudljiva analiti~ka i sinteti~ka osvjetljavanja Rai~kovi}evog pjesni~kog glasa. Isti~u}i Trebinje kao grad gdje se pjesni~ka rije~ uva`ava i ~uje, a pjesnici nagra|uju, Matovi}eva je kazala da se ovaj glas ~uje nadaleko i da }e, materijalizovan u pisanim dokumentima, ostati za budu}e generacije. Simpozijum obe}ava analiti~ka osvjetljavanja Rai~kovi}evog pjesni~kog glasa

O stvarala{tvu jednog od najzna~ajnijih srpskih pjesnika i dobitniku "Du~i}eve nagrade" Stevanu Rai~kovi}u, u narednim }e danima govoriti preko dvadeset istaknutih nau~nih radnika poznavalaca njegovog djela sa univerziteta i instituta iz RS i Srbije, "Du~i}ev dan" se zavr{ava 8. aprila.

Kultura

7. 4. 2009. vupsbl

33

Vijesti Olven Prijke i Tomas Kenili dr`e vrijedni dokument FOTO AFP

Film

[indlerova lista

FOTO M. RADULOVI]

O~igledno je da je lista na brzinu otkucana, a stoji i datum 18. april 1945. godine. Lista je spasila 801 ~ovjeka od gasne komore, ka`e Olven Prijke

nacista. Holivudski hit "[indlerova lista" snimljen je 1993. godine, u re`iji Stivena Spilberga. Ulogu [indlera igrao je Lajam Nison, dok je Ralf Fajns igrao upravnika SS logora. Prijkeova ka`e da, iako se u romanu i filmu spominje da postoji jedna, kona~na lista sa imenima, [indler je sastavio nekoliko lista dok je ubje|ivao naciste da njegove radnike ne {alju u logore smrti. Ona dodaje da je dokument prona|en u biblioteci Kenili dobio 1980. godine od Leopolda Feferberga, jevrejskog radnika broj 173. na [indlerovoj listi, dok je ubje|ivao Kenilija da napi{e knjigu o [indleru i njegovom poduhvatu. Upravo ta lista inspirisala je Kenilija da svijetu ispri~a pri~u o nevjerovatnom herojstvu i humanosti Oskara [indlera. Prijkeova ka`e da za sada nema predstave ko-

lika je stvarna vrijednost ove liste. Oskar [indler je ro|en 1908. godine u gradu Cvitau, u kojem je devet od 10 stanovnika govorilo njema~ki. Tu su `ivjeli sudetski Nijemci. [indler je bio sin fabrikanta poljoprivrednih ma{ina. Po izbijanju rata on koristi svoje nacisti~ke veze kako bi preuzeo kontrolu nad fabrikom u Krakovu, neposredno nakon ulaska nacista u Poljsku. Uglavnom je koristio jevrejsku radnu snagu, ali kako je rat odmicao i vrijeme prolazilo, po~eo je da se zgra`a nad onim {to ~ine nacisti. Ko ris te }i mi to i svoj {arm, ubijedio je zvani~nike da njegove radnike ne {alju u logore smrti. [indler je umro skoro pa nepoznat 1974. godine, a svjetsko priznanje i slavu dobio je posthumno, prvo nakon Kenilijeve knjige, a zatim i nakon Spilbergovog filma.

Gjmn!#\jo!emf!. sp!wb!mjt!ub#!kf!fq!tlb esb!nb!lp!kb!hp!wp!sj!p mkv!ej!nb!lp!kj!tv!qsf!aj!. wkf!mj!ip!mp!lb!vtu!j{!Esv!. hph!twkfu!tlph!sb!ub!j •p!wkf!lv!lp!kj!kf!of!. p•f!lj!wb!op!qpt!ubp!okj!. ipw!tqb!tj!mbd/!Pt!lbs \jo!emfs-!cj!{oj!tnfo•mbo!ob!djt!uj!•lf!tusbo!. lf!j!of!qp!qsbw!mkj!wj!afo!. tlb!sp|-! ep!mb!{j! v Qpmk!tlv-!plv!qj!sb!ov pe!tusb!of!ob!djt!ub-!v qp!usb!{j!{b!flp!opn!. tljn!qsp!tqf!sj!uf!upn/ [b!qp|!mkb!wb!Kf!wsf!kf!v twp!kpk!gb!csj!dj-!lb!lp!cj qspj!{wp!ej!mj!{b!Usf!~j sbki/! Qp!|up! kf! cjp twkf!epl!tusb!eb!okb!Kf!. wsf!kb!v!lsb!lpw!tlpn hf!uv-!vcs{p!kf!vwj!ejp {mp!ob!dj!{nb/!Okf!hp!wj sb!eoj!dj!ep!mb!{f!qpe uf!sps!ob!djt!uj!•lph!tb!. ejt!uf!Bnp!ob!Hf!ubqp!|up!tv!pewf!ef!oj!v mp!hps/! V{! qp!np~ twph! sb!•v!op!wp!}f J{b!lb!Tufs!ob-!\jo!emfs qsb!wj!mjt!uv!#obk!qp!usf!. coj!kji#!Kf!wsf!kb/!Po qp!enj!~v!kf!okf!nb!•lf wmbt!uj!j!tb!nph!Hf!ub!j vtqj!kf!wb!eb!ptmp!cp!ej wj!|f!pe!2/111!Kf!wsf!. kb/!Pwbk!•v!wf!oj!Tqjm!. cfs!hpw! gjmn! kf wj!{v!fm!op!wf!pnb!vqf!. •b!umkjw!kfs!kf!sb!}fo!v dsop.cj!kf!mpk!uf!ioj!dj/ \p!lbo!ubo-! uf!ablfnp!uj!wbo!j!qp!v•bovnkf!uoj!•lj!j!wf!pnb sf!bm!op!pesb!}fo!gjmn/ Ptwp!kjp!kf!vlv!qop 74!ob!hsb!ef-!nf!}v lp!kj!n b! kf! tf!e bn #Pt!lb!sb#-!{b!obk!cp!mkj gjmn-!sf!aj!kv-!gp!up!hsb!gj!. kv-!nv!{j!lv-!b!jnbp!kf j!32!op!nj!ob!dj!kv!{b obk!wsf!eoj!kv!gjm!ntlv ob!hsb!ev/

Oaza iskrene rije~i

T. STUPAR-TRIFUNOVI], N. VR@INA

BANJALUKA - Sajmovi knjiga su praznici. U djetinjstvu, kada bi mi neka knjiga do{la do ruku, bio je to za mene praznik, jer su knjige tada bile rijetke kao danas iskreni ~itaoci, rekao je

Na sajmu svoja izdanja predstavljaju izdava~i iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i BiH

knji`evnik Dobrica Eri} ju~e na otvaranju Me|unarodnog sajma knjige "Banjaluka 09" u prostorijama "Banjalu~kog velesajma". Eva Ras, knji`evnica koja se tako|e obratila prisutnima, rekla je da je ~itaoci ~esto pitaju da li pi{e na ra~unaru, {to je ona prokomentarisala ~injenicom da ra~unar nije samo sredstvo za pisanje, ve} znamenje ovog vremena. "Danas se sve falsifikuje, sve postaje izvje{ta~eno i doga|aji poput ovog sajma su jo{ jedine oaze gdje mo`ete ~uti i neku iskrenu rije~", navela je Rasova. Na banjalu~kom sajmu svoja izdanja }e predstaviti vi{e izdava~a iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i BiH. Banjalu~ko predstavni{tvo "Mladinske knjige" na sajmu se predstavilo s vi{e kvalitetnih enciklopedijskih izdanja, interaktivnim kursevima stranih jezika, "^udnim svijetom nauke" i mnogim drugim interesantnim izdanjima. Izdava~ka ku}a "Plavi jaha~" iz Beograda, koja objavljuje isklju~ivo djela autorki, predstavila se s vi{e izdanja doma}ih i stranih spisateljica.

"Volela bih da ljudi do|u i vide na{a jedinstvena izdanja. Mi smo jedina ku}a u regionu koja se bavi objavljivanjem dela `ena pisaca iz svih delova sveta. Na{a kultna autorka je Isidora Sekuli} i na neki na~in smo promoteri njene duhovne i knji`evne zaostav{tine, rekla je Nata{a Markovi}, vlasnica Izdava~ke ku}e "Plavi jaha~". Manifestaciju prigodnom besjedom otvorio knji`evnik Dobrica Eri}

Nenad Novakovi}, direktor Izdava~ke ku}e "Besjeda" iz Banjaluke, isti~e da ga raduje svaki sajam knjige u Banjaluci, jer to zna~i da vi{e institucija vodi ra~una o polo`aju knjige. "Na{a izdava~ka ku}a poku{ava da spoji knjigu i obrazovanje i da ~itaocima koji do|u na ovaj sajam ponudi {iroku lepezu izdanja", istakao je Novakovi}. Svi ljubitelji pisane rije~i sajam mogu posjetiti do 14. aprila.

Premijerom otvaraju pozori{te BANJALUKA - Premijerom pred sta ve "Pa ci jent do kto ra Frojda" hrvatskog pisca Mire Gavrana 23. aprila, u okviru obilje`avanja Dana grada Banjaluka bi}e otvoreno obnovljeno Gradsko pozori{te "Jazavac". U predstavi igraju Sanja Gruji}, Dragoslav Medojevi} i Mario Lukaji}, re`iju potpisuje mladi banjalu~ki re`iser Aleksandar Pejakovi}, dok je za scenografiju zadu`ena Dragana Purkovi}-Macan. Cilj predstave je u~estvovanje na pozori{nim festivalima Bosne i Hercegovine, promovisanje mla dih umje tni ka sa banjalu~ke akademije, kao i po~etak kulturne saradnje s hrvatskom ambasadom u BiH. N.Vr.

Dvije izlo`be "^e{ke besede" BA NJA LU KA - Izlo `ba "Evropski identitet" Udru`enja ^eha grada Banjaluka "^e{ka beseda" bi}e otvorena ve~eras u 19 ~asova u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS u Banjaluci. Na izlo`bi }e biti prikazani radovi studenata slikarskih {kola iz BiH, Bugarske, Crne Gore, Makedonije, Srbije i Turske. Studenti su svojom ma{tom i saznanjem prikazali kako opa`aju Evropsku uniju. "^e{ka beseda" pripremila je i izlo`bu pod nazivom "Iskotrljaj te bu rad", ko ja }e bi ti otvorena sutra u Hrvatskom kulturnom centru u Banjaluci. Izlo`ba predstavlja istoriju ~e{kog piva kao englesku verziju izvorno ~e{ke pjesmice "[teta ljubavi", popularne me|u savezni~kim vojnicima u Drugom svjetskom ratu. Izlo`be su otvorene do 15. aprila. B.P.

Otvoren Leonardov park AMROA - Francuski Amroa, gdje je Leonardo da Vin~i proveo za dnje go di ne `i vo ta, odlu~io je postati svojevrsni "intelektualni i tematski park" posve}en `ivotu i djelu "najve}eg renesansnog ~ovjeka koji je ikada `ivio". Gradski "Château du Clos Lucé", posljednje Leonardovo prebivali{te, ve} je preure|en u muzej i centar za posjetioce posve}en velikom umjetniku. Osim toga, sljede}i mjesec se otvara radionica za djecu, posve}ena Leonardovim teorijama i nje go vom kul tur nom uticaju. Napu{tena industrijska zgrada preure|ena je u Leonardovu biblioteku; otvorena je virtuelna umjetni~ka galerija u kojoj je "izlo`eno" 17 reprodukcija njegovih slika, dok }e se laboratorija baviti Da Vin~ijevim izumima, projektima i arhitekturom. "'Clos Lucé' je jedinstven. Nigdje na svijetu Leonardova prisu tnost za `i vo ta ni je ta ko dobro dokumentovana", ka`e Fransoa Sen Bris, upravitelj dvorca. (Agencije)

34

vupsbl!7. 4. 2009.

Nizom manifestacija

Sarajevo U maju ~i{}enje Bosne u Reljevu Najmanje dva kilometra korita rijeke Bosne u naselju Reljevo bi}e o~i{}eno od raznog otpada i rastinja, koji spre~avaju i smanjuju njen protok, kazao je Musta fa Ko va~, di re ktor Upra ve Civilne za{tite KS. ^i{}enje korita rijeke Bosne, koje }e po~eti u maju, neophodno je zbog spre~avanja nastanka poplava u ovom gusto naseljenom naselju, gdje ima mnogo privrednih objekata. "^i{}enje }e se vr{iti od Partizanskog mosta do Reljevo dvora. Ovaj projekat }emo realizirati u saradnji s pripadnicima Oru`anih snaga BiH. To }e ko{tati oko 100.000 KM, a sredstva su obezbijedili Civilna za{tina KS i op{tina Novi grad", kazao je Kova~ i dodao da se Bosna ranije izlivala u naseljima Osjek, Dobro{evi}i, Bojnik, Reljevo, Bare i Stup.

Obezbije|en prevoz u~enika

Do sada je o~i{}eno oko 15 kilometra rijeka Bosne i Miljacke. "Planiramo da izvr{imo popravke kriti~nih ta~aka u naseljima Bojnik i Osjek. Nije obala dovoljno visoka i treba nasuti ~vrstog materijala da ne bi do{lo do izlivanja." Kova~ navodi da je krajem maja planirano i pro~i{}avanje korita Miljacke, od mosta "Suade Dilberovi}" do RTV doma. Abid [ari}, ministar privrede KS, istakao je da je u ovoj godini bud`etom obezbije|eno 700.000 KM za ure|enje i za{titu vodotoka rijeka na podru~ju Sarajevskog kantona. "Pravimo program u dogovoru sa sarajevskim op{tinama, jer su one dostavile zahtjeve. Bi}e najvjerovatnije ovim projektom obuhva}ene rijeke Miljacka, Zujevina, Tilava, Ve~erica", istakao je [ari}. [.P.

Za vjerske zajednice 250.000 KM SARAJEVO - Op{tina Novi grad pozvala je vjerske zajednice da do 15. aprila podnesu zahtjeve za finansiranje projekata koje namjeravaju realizovati u ovoj godini. Ova op{tina je u bud`etu za 2009. godinu osigurala 250.000 KM za finansiranje crkava i vjerskih zajednica. Predstavnici Islamske zajednice, Srpske pravoslavne i Katoli~ke crkve, te Jevrejske zajednice zahtjeve treba da dostave Komisiji za odnose s crkvama i vjerskim zajednicama, s podacima o cilju, sadr`aju, vremenu i mjestu realizacije, te broju u~esnika i druge elemente projekta. [.P.

Važniji telefoni 39:.211 644.874 555.911 769.666 341.878 3:4.294 769.149 774.95: 753.554 2626 553.691 2293 761.:8: 643.717 752.573 324.211 555.454 2528 779.36: 775.322 396.211 :88 383.:91 2313 759.616 553.414

Op}ina Centar obezbijedila je sred stva za pre voz u~e ni ka Osnovne {kole "Alija Nametak" koji `ive na ve}oj udaljenosti od {kole, a nemaju redovan prevoz. Za 181 u~enika od prvog do ~etvrtog razreda ove {kole iz op}inskog bu`eta za ovu godinu izdvojeno je 40.000 KM. Protokol o suradnji o ovome potpisali su D`evad Be}irevi}, op}inski na~elnik, i [a}ir Bo{kailo, direktor GRAS-a. M.L.

Anketiranje voza~a Preventivna akcija kontrole kutija prve pomo}i u vozilima i anketiranje voza~a o pru`anju prve pomo}i bit }e organizirana danas u naselju Mojmilo u periodu od 11 do 12 sati. M.L.

Servisne informacije Policija

122

Ob!qp!esv!•kv!NVQ.b!LT!v qsp!uf!lmb!35!tb!ub!fwj!efo!uj!. sb!op!kf!lsj!wj!•op!ekf!mp!vhsp!. ab!wb!okf!tj!hvs!opt!uj/

Hitna pomo}

124 Flj!qf!Ij!uof!qp!np!~j!jnb!mf tv!748!jo!ufs!wfo!dj!kb-!pe!•f!. hb!kf!cj!mp!89!lv!~oji!qp!tkf!. ub/

Porodili{ta

285-287 250-259 V!qp!sp!ej!mj!|uj!nb!kf!sp!}f!ob 32!cf!cb;!24!ekf!wpk!•j!db!j ptbn!ekf!•b!lb/!

Mirsada LINGO

Ni zom ma ni fes ta ci ja ju ~e je obi lje `en 6. april, Dan Sarajeva, iako je sve~ana atmosfera bila zasjenjena saobra}ajnim haosom zbog {trajka radnika GRAS-a. Ovaj datum proslavlja se kao Dan oslobo|enja Sarajeva u Drugom svjetskom ratu, ali je vezan i za druge doga|aje. "Ovaj datum ima veliku simboliku. Sarajevo je 6. aprila 1945. oslobo|eno, a za taj datum je vezan i po~etak opsade 1992. godine", rekao je gradona~elnik Alija Behmen. Delegacije gradskih, kantonalnih, op{tinskih

vlasti, te ~lanovi Predsjedni{tva BiH Haris Silajd`i} i @eljko Kom{i}, kao i razna udru`enja i organizacije, polo`ili su cvije}e na spomen-obilje`ja Vraca, Vje~na vatra, Kova~i, te na Spomenik ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992 - 1995, ~ije je zvani~no otvaranje predvi|eno 9. maja. Kom{i} je kazao da veli~inu ovog dana i svega onoga {to se de{avalo na 6. aprila 1945. godine ne treba da pomuti {trajk GRAS-a, te izrazio zadovoljstvo {to svake godine sve ve}i broj ljudi dolazi pred Vje~nu vatru i druga zna~ajna spomenobilje`ja. "Na Vraca, dodu{e, ne{to manje, ali dr`im da je to rezultat ~udnog i nakaradnog odnosa aktualne

Foto-vijest

Vatrogasci

123 Flj!qf!wb!usp!hb!tb!db!jnb!mf tv! tf!e bn! jo!u fs!w fo!d j!kb {cph! {b!q b!mkf!o f! lv!~ ftnf!~b!j!ojt!lph!sbt!uj!okb-!uf tbp!csb!~bk!of!of!tsf!~f/

Zbog ~ega u Sarajevu nema dovoljno parking prostora? U Kantonu Sarajevo ima 120.000 automobila, a postoji samo 1.750 parking mjesta. Odluku o novim parking mjestima treba donijeti Vlada KS. Mehmed ALIHOD@I], penzioner

Ahmed \IPA, KJKP "Rad"

Poseban oprez potreban je voza~ima automobila, kao i pje{acima za prelazak preko mosta u naselju Stup kod Heco pijace. ^eli~ne plo~e, ~iji su se o{tri krajevi izvili na vi{e mjesta, stoje na trulim drvenim gredama.

FOTO S. PINJAGI]

Bfsp!espn!Tb!sb!kf!wp Cb!lj!kf Cpm!oj!db!#Lp!|f!wp# Ej!nokb!•bs #Fmfl!usp!ejt!usj!cv!dj!kb#!.!lwb!sp!wj HSBT!Jo!gp.dfo!ubs KLQ!#Sbe# Lbo!up!obm!ob!jo!tqf!ldj!kb #Qp!lpq# #Sb!ejp.ub!ltj# #Tb!sb!kf!wp.tubo# Uf!mf!gpo!tlf!jo!gps!nb!dj!kf #Up!qmb!of# Uv!sjt!uj!•lj!jo!gps!nb!uj!woj!dfo!ubs #Wp!ep!wpe# Bvup!cvt!lb!tub!oj!db Cpm!oj!db!#Qpe!isbt!up!wj# Fl!tqsf!toj!qp!|ubo!tlj!tfs!wjt Lb!ob!mj!{b!dj!kb NVQ Pq~b!cpm!oj!db!Tb!sb!kf!wp QUU!lwb!sp!wj #Tb!sb!kf!wp!hbt# Uf!mf!hsb!nj #Wf!mf!qf!lb!sb# Wf!uf!sj!obs!tlb!tub!oj!db

Obilje`en

7. 4. 2009. vupsbl 35

Sarajevo

proslavljen 6. aprila

Vodi~

Dan grada

FILMOVI BQP!MP _v!ebo!tmv!•bk!Cf!okb!nj!ob Cb!up!ob! Vmp!hf;!Csfe!Qju-!Lfku Cmbo!|fu-! Sf!aj!kb;!Eb!wje!Gjo!•fs )29!j!31!i* NF!FUJOH!QP!JOU Ubk!oj!top!wj!kf!eof! |p!qjo!hip!mj!•bs!lf Vmp!hf;!Jtmb!Gj!|fs-! Ikv!Efo!tj-! Eap!bo!Lkv!{bl-! Eapo!Hv!enbo Sf!aj!kb;!Q/K/!Ip!hbo )29/11!i* Ub!lfo Vmp!hf;!Mj!bn!Oj!tpo-!Nf!hj Hsfkt Sf!aj!kb;!Qkfs!Np!sfm )31!j!33!i*

"Bentba{a" Safeta Zeca u izlogu prodavnice u Titovoj

Defile vatrogasaca FOTO S. PINJAGI]

vlasti prema Spomen-parku Vraca i svemu {to on zna~i: borbu protiv fa{ista iz Drugog svjetskog rata i modernih fa{ista s kraja 20. stolje}a", rekao je Kom{i}. Dan gra da obi lje `en je i sve ~a nim de fi le om Profesionalne vatrogasne brigade KS i dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava, koji je krenuo iz Vilsonova {etali{ta. Na platou Skenderije je 228 vatrogasaca pre da lo ra port gra do na ~el ni ku Sa ra je va Ali ji Behmenu. Ma hir Ha li lo vi}, ko man dant Pro fe si onalne vatrogasne brigade KS, rekao je kako je ova brigada osnovana davne 1883. godine, te da je od tada, pa do danas bez prestanka na usluzi gra|ani-

Sve~ana atmosfera zasjenjena {trajkom GRAS-a

Drago mi je {to svake godine sve ve}i broj ljudi dolazi pred Vje~nu vatru i druga zna~ajna spomen-obilje`ja, kazao Kom{i}

ma Sarajeva. Gradona~elnik Sarajeva posebno je naglasio da su sarajevski vatrogasci bili heroji i u ratu i u miru. Sarajlije su imale priliku vidjeti i postavljanje umje tni ~ke in sta la ci je Ne boj {e [e ri }a [o be, a u izlogu prodavnice "Marlboro" u Titovoj ulici bila je postavljena slika "Bentba{a" poznatog bh. umjetnika Safeta Zeca. Dan Sa ra je va obi lje `i li su i sa ra jev ski grafiteri, koji su na zidovima parkinga ispred dvorane "Zetra" naslikali mural Sarajeva. U poslijepodnevnim i ve~ernjim satima organizirani su koncerti limene muzike u Muzi~kom paviljonu At Mejdana, te sevdalinke u Mori}a hanu.

Programom obilje`avanja u ve~ernjim satima bilo je planirano otvaranje BBI centra, koji je izgra|en na mjestu nekada{nje robne ku}e "Sarajka", a na kraju i sve~ana sjednica Gradskog vije}a sa sve~anim uru~enjem [estoaprilskih nagrada Grada Sarajeva. Dobitnik kolektivne [estoaprilske nagrade je Institut za istoriju Sarajevo, za zna~ajne rezultate u svom pedesetogodi{njem radu na razvoju historijske nauke i prou~avanju historije grada Sarajeva. Grupna [estoaprilska nagrade pripala je Univerzitetskom sportskom dru{tvu "Bosna" za doprinos rezultatima u ko{arka{kom sportu.

Nemogu}e pro{iriti parkirali{ta kod [oping centra J. JANKOVI]

O parkingu trebalo misliti kada je pravljen [oping centar FOTO N. UGLJE[A

Dodatni parking prostor kod [oping centra na Grbavici nije mogu}e izgraditi, a hroni~ni nedostatak parkinga na ovom podru~ju jedino bi mogao biti ubla`en izgradnjom podzemne gara`e, ka`u u op{tini Novo Sarajevo. "To je trebalo rje{avati kada je taj objekat planiran i gra|en", kazao je Nijaz Hromo, pomo}nik na~elnika za komunalne poslove. Zbog velikog broja kafi}a vikendima na ovom mjestu je potpuno zagu{enje saobra}aja u mirovanju, a posjetioci objekata u [oping centru se parkiraju i po travnjacima te parkirali{tima predvi|enim za stanare okolnih zgrada. "Poludjeli smo od stalnog trubljenja miliona auta koja se odjednom pojave zbog kafana, a op{tina nije obezbijedila nikakve uslove za parking tolikog broja auta. Na{a gospoda `ele da parkiraju tik ispred kafana i nema veze {to zagrade kamaru auta. Niko ne}e da pro{eta 50 meta-

ra", ka`e stanovnik Ulice Kemala Kapetanovi}a. Njegov kom{ija isti~e da skoro nikad ni slu`ba 'Pauk' ne radi svoj posao. Hromo obja{njava da je planirana izgradnja podzemne gara`e preko puta obdani{ta u Ulici Kemala Kapetanovi}a, ali je sve jo{ u fazi priprema. "Pribavlja se tehni~ka dokumentacija da bi se po~elo s gradnjom po~etkom sljede}e godine. Za Pripreme za izgradnju podzemne gara`e kod obdani{ta

podzemne instalacije gara`e ove godine bi}e izdvojeno izme|u 250.000 i 300.000 KM, a procjene su da }e trebati oko 1,5 do dva miliona KM za zavr{etak cijelog projekta", kazao je Hromo. On je dodao da u op{tini Novo Sarajevo razmatraju mogu}nost izgradnje podzemnih gara`a kod pumpe "Selex" i stare pijace u Hrasnom, "Ho{e komerca" na Socijalnom, te zgrade "Lorisa" na Grbavici.

POZORI[TA OB!SP!EOP!QP![P!SJ!\UF #Nps!ubm!Lpn!cbko# Sf!aj!kb;!Ej!op!Nvt!ub!gj~ )2:/41!i* LB!NFS!OJ!UF!BUBS!66 #Nv!hp!mp!wbd# Sf!aj!kb;!Bmf|!Lvsu )31!i*

IZLO@BE HB!MF!SJ!KB!#HB!CSJ!KFM# J{mp!acb!lb!sj!lb!uv!sb! Nb!sjkb!Csbo!lb!mkp!oj!kb LP!MF!HJ!KVN! BS!UJT!UJ!LVN \ft!upb!qsjm!tlb!j{mp!acb! •mb!op!wb!VMV!CjI VNKF!UOJ!_LB!HB!MF!SJ!KB Sf!usp!tqfd!usvn J{mp!acb!ekf!•!kji!dsuf!ab

MUZEJI NV![FK!LOKJ!AF!WOPT!UJ! J!QP![P!SJ!\OF! VNKF!UOPT!UJ Tubm!of!qpt!ubw!lf! sb!eoji!tp!cb! Tjm!wj!kb!Tusb!ij!nj!sb! Lsbok!•f!wj!~b-! Ib!tb!ob!Lj!lj!~b-!Lbm!nj!kf Cb!sv!ib! j!Qf!usb!Lp!•j!~b CSV!TB!CF![JT!UBO Tubm!ob!qpt!ubw!lb;! Sb!{wpk!Tb!sb!kf!wb!pe! qsfu!ijt!up!sjk!tlph! ep!bvt!usp!vhbs!tlph! qf!sj!peb #Qmf!uf!oj!of!tb!Ckf!mb!|oj!df# NV![FK!TB!SB!KF!WB 2989!.!2:29/!hp!ej!of Tubm!ob!qpt!ubw!lb;! #Tb!sb!kf!wp!2989!.!2:29/ hp!ej!of#

36

vupsbl!7. 4. 2009.

Banjaluka Digli kolovoznu konstrukciju king Poliklinike. Druga faza podrazumijeva radove na dijelu od ulaza u Polikliniku do ulaza u krug bolnice i tre}a faza je od ulaza u krug bolnice, pa do Ulice Sime Matavulja", rekli su u Administrativnoj Radovi bi trebalo da budu zavr{eni do 11. aprila

U Ulici Zdrave Korde dignuta je kompletna kolovozna konstrukcija, a zavr{en je fekalni i dio oborinskog kolektora. U Administrativnoj slu`bi grada ka`u da bi radovi trebalo da budu zavr{eni do 11. aprila. "Ra do vi su po ~e li 9. mar ta i izvode se u 12 faza. Prva faza radova podrazumijeva obustavu saobra}aja na dijelu od Ulice Jovana Du~i}a do kolskog ulaza na par-

slu`bi grada. Tako|e, dodaju da }e u vrijeme obustave na pojedinim dijelovima biti zabranjeno parkiranje i zaustavljanje. "Za vrijeme trajanja radova bi}e zabranjeno zaustavljanje i parkiranje vozila u Ulici Zdrave Korde i na parkingu ispred zgrade PIO", naglasili su u Administrativnoj slu`bi grada. D.M.

Obustava saobra}aja u Ulici Vasilija Ostro{kog

Vi{e ulica i naselja bez struje Dijelovi ulica Bra}e Jugovi}a, Gavrila Principa i Patrijarha ^arnojevi}a osta }e bez stru je da nas od 8.30 do 10.30, saop{teno je iz "Elektrokrajine". Naselja Kne`evi}i, Gaji}i, ^u bri lo vi }i i Ru pa ri bez struje }e biti od devet do 12 ~a so va, a na se lja Dikevci, Bijeli}i i Pavlova~a od devet do 14 ~asova. Di je lo vi uli ca Ve se li Bri jeg, Bra }e Ku kri ka i Vida Nje`i}a bez elektri~ne energije bi}e od 8.30 do 10.30, a dio Ulice Vase Vidovi}a od 10 do 12 ~asova. Ulice \uke Komljenovi}a i Vida Nje`i}a bez struje }e bi ti od 11 do 13 ~asova. B.P.

Servisne informacije Policija

122

V!DKC!Cb!okb!mv!lb!fwj!efo!uj!. sb!op!kf!ef!tfu!lsj!wj!•oji!ekf!mbpe!up!hb!qfu!qsp!wbm!oji!lsb!. }b-!usj!lsb!}f!j!ewb!p|uf!~f!okb uv!}f!tuwb!sj/!Kb!woj!sfe!j!njs!kf ob!sv!|fo!ptbn!qv!ub/!Ef!tj!mf tv!tf!•f!u j!s j!tbp!c sb!~ bk!o f of{!hp!ef!tb!nb!uf!sj!kbm!opn |uf!upn/

Hitna pomo}

Mati~ni ured

124

Ro|eni Tamara Drakuli}, k}i Nedeljka i Brankice; An|ela Kremenovi}, k}i Sini{e i Du{ice; Njego{ Vu~enovi}, sin Jasminka i Dane; \or|e Atlagi}, sin Sr|ana i Sanje; Sara Ibri~i}, k}i Besima i Mirele; Nikola Grublje{i}, sin Nenada i Dragane; Du{ko Bjeli}, sin Igora i Ljubinke; Pavle Ostoji}, sin Nenada i Jelene.

Vjen~ani Igor Azari}, ugostitelj, i Jelena \uri~i}, dipl. in`. elektrotehnike; Milan Vasiljevi}, automehani~ar, i Dragana Abazovi}, trgovac; Sa{a Lazarevi}, tehni~ar energetike, i Bjanka Graoni}, dipl. ekonomista; Alen Zdjelar, bravar, i Suzana Sadilek, `enski frizer; Darko Ratkovi}, dipl. ekonomista, i Vesna Savi~i}, tekstilni tehni~ar; Milorad Dedi}, el. instalater, i Vesna Udovi~i}, trgovac.

V!tub!oj!dj!Ij!uof!qp!np!~j!qsf!. hmf!eb!ob!tv!243!pesb!tmb!qb!. dj!kf!o b!u b! j! 28! ekf!d f/ Pcbw!mkf!of!tv!33!lv!~of!qp!. tkf!uf/!

Voj!wfs!{j!ufu!tlf!tqps!utlf jhsf!v!ps!hb!oj!{b!dj!kj!Tuv!efo!utlph qbs!mb!nfo!ub!cpk!lp!up!wb!mj!tv!Tuv!efo!. utlj!tb!wf{!Qsb!woph!gb!lvm!uf!ub-!Tuv!. efo!utlb!ps!hb!oj!{b!dj!kb!Nb!|jo!tlph gb!lvm!uf!ub-!Vesv!af!okf!tuv!ef!ob!ub!Wj!. tp!lf!|lp!mf!vov!usb|!okji!qp!tmp!wbTuv!efo!utlb!ps!hb!oj!{b!dj!kb!Qsj!sp!eop. nb!uf!nb!uj!•lph!gb!lvm!uf!ub-!Tb!wf{!tuv!. ef!o b!u b! Uf!i op!mp!| lph! gb!l vm!u f!u bPs!hb!oj!{b!dj!kb!tuv!ef!ob!ub!Tuv!efo!. utlph!dfo!usb!Cb!okb!mv!lb-!Tuv!efo!. utlb! ps!h b!o j!{ b!d j!kb! Blb!e f!n j!kf vnkf!uopt!uj-!Ps!hb!oj!{b!dj!kb!tuv!ef!ob!ub Gbs!nb!dj!kf!j!TPCM.b/

Studente Aleksandar STIJAKOVI]

Univerzitetske sportske igre, koje su otvorene ju~e, podijelile su studente, tako da se devet studentskih organizacija opredijelilo da ne}e u~estvovati u takmi~enjima. Naime, do sada je Studentska organizacija Univerziteta u Banjaluci (SOBL) organizovala Univerzitet ske spor tske igre, a od ove go di ne is tu manifestaciju je organizovao i Studentski parlament Univerziteta u Banjaluci. U dopisu koji su predstavnici devet pojedina~nih studentskih organizacija slali Stanku Stani}u, rektoru Univerziteta u Banjaluci, i nadle`nim ministarstvima se isti~e da ne}e u~estvovati na Univerzitetskim sportskim igrama koje organizuje Studentski parlament, jer ne `ele da ru{e autoritet rektora

i kr{e autonomiju Univerziteta. Perica Markovi}, potpredsjednik SOBLa, istakao je da je van pameti da se dopis o organizova nju spor tskih iga ra po {a lje na fa kul te te u ponedjeljak, a da se do petka ekipe okupe i prijave. "Imam informaciju da je prijavljeno samo osam ekipa u fudbalu, a kad smo mi organizovali igre bilo je prijavljeno 25 ekipa. Savezi studenata s pojedina~nih fakulteta treba da delegiraju svoje ekipe i da se odr`e takmi~enja unutar samih fakulteta kako bi se izabrale najbolje ekipe. Koji je cilj takvih igara koje se organizuju samo ~etiri dana? Mislim da iza svega stoji nov~ana korist nekih pojedinaca, jer je Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport izdvojilo 15.000 KM za organizaciju igara", rekao je Markovi}. Predstavnici oba studentska udru`enja isti~u da su drugoj strani nudili saradnju u organiza-

Porodili{te

342-142 V!qp!sp!ej!mj!|uv!ob!Qb!qsj!lpw!dv sp!} f!o p!kf!qfu!cf!c b;!ewb ekf!•b!lb!j!usj!ekf!wpk!•j!df/

Vatrogasci

123 Wb!usp!hbt!dj!tv!ob!uf!sj!up!sj!kj hsb!eb!jnb!mj!ewj!kf!jo!ufs!wfo!dj!. kf/!

Da li je Banjaluka ~lan neke me|unarodne asocijacije?

Grad Banjaluka je ~lan me|unarodnih asocijacija BALCINET, EUROCITIES, PHILIA i NALAS.

Administrativna slu`ba grada Dario MILAKOVI], student

Bojkot

Studenti koji su odlu~ili da u~estvuju na Univerzitetskim sportskim igrama Studentskog parlamenta

Saobra}aj za motorna vozila u Ulici Vasilija Ostro{kog, na dijelu od Ulice Milana Cvijeti}a do Ulice majora Drage Bajalovi}a, obustavljen je ju~e, a vozila ne}e ni danas mo}i na toj dionici saobra}ati. U Administrativnoj slu`bi grada su kazali da se ve} sutra o~ekuje pu{tanje saobra}aja, te da }e od sutra do 8. maja, u vremenu od 7.30 do 17.30, bez saobra}aja biti i Ulica majora Drage Bajalovi}a. "Zbog izvo|enja radova na izgradnji fekalne kanalizacije u Ulici majora Drage Bajalovi}a, do 8. maja dolazi}e do povremenih obustava saobra}aja u ovoj i u Ulici Vasilija Ostro{kog", istakli su u Administrativnoj slu`bi grada. Oni su dodali da }e za vrijeme izvo|enja radova biti omogu}en prolaz i prilaz vozilima stanara koji imaju ulaz sa zauzetog dijela ulice, kao i vozilima snabdijevanja, te da }e biti omogu}en i nesmetan i bezbjedan pje{a~ki saobra}aj. @.K.

Umrli Stevan (Mihailo) Batos, ro|. 1945. god.

Nesloga studentskih organizacija Univerziteta u Banjaluci

Biraju najure|enije dvori{te u gradu D. MILAKOVI]

Akcija "Biramo najure|enije dvori{te, {kolsko dvori{te i najure|eniji prostor u stambenim zgradama" po~inje danas i traja}e do 20. maja, potvr|eno je u Administrativnoj slu`bi grada. Prema rije~ima Nevene Blagojevi}-Podri}, {efa Odsjeka za odnose s javno{}u, organizator akcije je Administrativna slu`ba grada. "Ovim putem pozivamo sve gra|ane da se uklju~e u akciju, koja je ocijenjena kao jedna od najorganizovanijih na podru~ju BiH. @elja nam je da se uklju~i i mla|e stanovni{tvo, odnosno u~enici osnovnih i srednjih {kola", rekla je Blagojevi}-Podri}eva. Glavni kriterijum za odabir najljep{eg dvori{ta bi}e, kako ka`e, ukupna anga`ovanost i kreativnost prijavljenih u~esnika u ure|enju `ivotnog prostora. "U ocjenjivanju {kolskih dvori{ta odlu~uju}i }e biti trud koji su u~enici i nastavnici ulo`ili u oplemenjivanje

tog prostora. Za zajednice eta`nih vlasnika najva`nije }e biti to da su stanari organizovanim i zajedni~kim radom najkreativnije uredili unutra{nji i vanjski prostor zgrade", kazala je Nevena Blagojevi}-Podri}. Akcija }e trajati do 20. maja

Ona je dodala da }e pobjednici ovogodi{nje akcije dobiti prigodne nagrade, koje }e im biti motiv da se i ubudu}e uklju~e u sli~ne akcije. Penzionerka Dragica Pelagi} ka`e da se i ove godine prijavila za akciju najure|enijeg dvori{ta. "Pro{le godine sam bila u~esnik ove akcije i nisam osvojila nagradu, ali to me nije obeshrabrilo da se i ove godine prijavim. Kako sam u penziji, veliku pa`nju posve}ujem ure|enju svog dvori{ta i nadam se da }u ove godine imati vi{e uspjeha", rekla je Pelagi}eva.

Banjaluka

7. 4. 2009. vupsbl

37

Vodi~ Milan Grubor: Svi koji su `eljeli da u~estvuju na takmi~enjima ili u organizaciji mogli su se prijaviti FOTO M. RADULOVI]

FILMOVI QBMBT Nj!mj!pofs!j{!cmb!ub Efw!Qb!ufm-!Gsj!eb!Qjo!up-!Njb Esfkl Sf!aj!kb;!Ef!oj!Cpkm )29-!31/41-!33/16-!34!i*

Qjol!Qbo!ufs!3 Tujw!Nbs!ujo-!Fo!ej!Hbs!tj!kbBm!gsfe!Np!mj!ob Sf!aj!kb;!Ib!sbme![wbsu )27/41-!29/31-!31/26*

Predstavnici oba studentska udru`enja isti~u da su drugoj strani nudili saradnju u organizaciji Univerzitetskih sportskih igara

posva|ale igre ciji igara, ali da su oni to odbili. "Igre koje organizuje Studentski parlament treba da traju pet dana, a kad smo mi to organizovali trajale su oko dva mjeseca", dodao je Markovi}. Mi lan Gru bor, predsjednik Studentskog parlamenta, isti~e da }e predstavnici 12 banjalu~kih fakulteta u~estvovati na igrama, te da im za u~estvovanje nije potrebna podr{ka njihovih mati~nih studentskih organizacija. "Kontaktirali smo potpredsjednika SOBL-a da zajedno organizujemo ovu manifestaciju, ali nismo dobili odgovor. Svi koji su `eljeli da u~estvuju u sportskim takmi~enjima ili u organizaciji mogli su predati svoje prijave u na{im prostorijama", rekao je Grubor. U SOBL-u su odlu~ni da uprkos nedostatku sredstava organizuju posebne univerzitetske igre 22.

Za organizacuju manifestacije utro{eno 15.000 KM

aprila na Dan grada Banjaluka. Njegoslav Jovi}, predsjednik Studentskog saveza Pravnog fakulteta, je istakao da niko nije delegiran od strane ovog saveza da u~estvuje na studentskim igrama koje organizuje Studentski parlament, jer smatraju "da je u pitanju kra|a projekta". "Ne `elimo da u~estvujemo u pranju novca. Mi }emo podr`ati igre koje }e organizovati SOBL na Dan grada pa makar ih morali organizovati bez velikih sredstava. Radi}emo d`abe samo da se tradicija nastavi", rekao je Jovi}. U SOBL-u isti~u da je nelogi~no organizovati studentske igre usred aprilskog ispitnog roka i o~ekivati veliki odziv. Danijel Muratovi}, predsjednik Studentske organizacije Ma{inskog fakulteta, je istakao da je za pro{logodi{nje studentske igre utro{eno 13.000 KM za

dva mjeseca, a da je za ove planirano 15.000 KM koje }e biti potro{ene za ~etiri dana. "Sa istim smo projektom aplicirali za ta sredstva s tim da smo imali petogodi{nju tradiciju organizacije Univerzitetskih sportskih igara, a organizaciju je dobio Studentski parlament putem nekakvih veza koje imaju u resornom ministarstvu", rekao je Muratovi}. Obje studentske organizacije su izjavile da imaju podr{ku Stanka Stani}a, rektora Univerziteta u Banjaluci, za organizaciju igara. "Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport RS je svake godine pomagalo ove igre finansijski i logisti~ki, ali nije nadle`no za organizaciju studentskih udru`enja. Mi smo podr`ali ove igre u interesu studenata i nije nam bilo bitno ko je predstavnik studenata", rekao je Dario Savi}, pomo}nik ministra za porodicu, omladinu i sport RS.

Imovinski odnosi ko~e izgradnju kru`nog toka @. KERKEZ

U planu izgradnja podzemnih prolaza za pje{ake

Rje{avanje imovinsko-pravnih poslova u vezi s izgradnjom kru`ne raskrsnice na spajanju Ulice Marije Dimi} i Ivana Gorana Kova~i}a sa zapadnim tranzitom trebalo bi da bude zavr{eno za 60 dana. Aleksandar Cvijanovi}, tehni~ki direktor u Zavodu za izgradnju Banjaluka, kazao je da }e prilikom izgradnje kru`nog toka na ovoj lokaciji biti izgra|ena i ~etvrta saobra}ajna traka na zapadnom tranzitu, kako bi bila pove}ana propusna mo} vozila, jer je ovo bila "mo`da i najproblemati~nija ta~ka u tranzitnom saobra}aju". "Zna~ajna rekonstrukcija }e biti ra|ena u Ulici Ivana Gorana Kova~i}a, jer je u njoj predvi|eno ru{enje nekoliko objekata, kako bi spoj ulica bio ura|en {to kvalitetnije", rekao je Cvijanovi}. On je istaknuo da }e izvo|enje radova na ovom dijelu biti produ`eno, jer je u planu izgradnja dva podzemna prolaza za pje{ake. Natalija Popadi}, saradnik za informisanje preduze-

}a Javni putevi RS, kazala je da }e ovo preduze}e odmah nakon rje{avanja imovinskih odnosa i dobijanja gra|evinske dozvole po~eti s radovima. "Ukoliko nam gradska uprava dostavi rje{enje da su imovinsko-pravni odnosi rije{eni, izgradnja bi mogla da po~ne ve} nakon sedam dana, koliko je potrebno za dobijanje gra|evinske dozvole", rekla je Popadi}eva. Ona je kazala da su u Javnim putevima RS U planu i ~etvrta saobra}ajna traka na zapadnom tranzitu

ve} rije{ili svu potrebnu proceduru, te da samo ~ekaju na zvani~ni dokument koji }e im dati zeleno svjetlo za po~etak radova. "Preduze}e 'Niskogradnja' iz Lakta{a izabrano je pro{le godine na javnom tenderu za najpovoljnijeg izvo|a~a radova, a 1.500.000 KM }e biti obezbije|eno iz Savjeta za razvoj RS", kazala je Popadi}eva.

Twf!uj!Hf!ps!hj!kf vcj!wb!baeb!iv Mb!{bs!Sjt!upw!tlj-!Ob!ub!|b Kb!okj~-!Nj!mv!ujo!Nj!mp!|f!wj~ )28/41-!31-!33/41*

Tsdf!pe!nbt!uj!mb Csfo!ebo!Gsfk!{fs-!Qpm!Cf!ub!. oj-!If!mfo!Nj!sfo Sf!aj!kb;!Jbo!Tpg!umj )27!i* NV![J!_LJ!QB!WJ!MKPO! #!Qf!ubs!Lp!•j~!# Qsf!eb!wb!okb!tb!bvejp! j!wj!efp.jmvt!usb!dj!kb!nb! j{!nv!{j!•lf!vokf!uopt!uj Hsb!ep!wj!ob!#C#.!Cv!ejn!qf!. |ub3!.!Mjtu-!Cbs!upl-!Lp!ebmk Qsf!eb!wb•!qspg/!Hps!eb!ob Lsb!kb!•j~-!nv!{j!lp!mph!

IZLO@BE NV![FK! SF!QV!CMJ!LF!TSQTLF Tubm!ob!j{mp!acf!ob! qpt!ubw!lb!Nv!{f!kb!ST #Kb!tf!op!wbd!tjt!ufn! vt!ub!|lji!mp!hp!sb!tnsuj# #Ob!l ju!pe!qsb!jt!u p!s j!kf!ep tsf!eokfh!wj!kf!lb# NV![FK! TB!WSF!NF!OF! VNKF!UOPT!UJ!ST! #Sb!{pu!lsj!wb!okf0Qp!ewv!•f!op tf!~b!okf# )ep!36/!bqsj!mb*

38

vupsbl!7. 4. 2009.

Oglasi

Po{aljite SMS poruku na telefon:

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je 5.4.2009. u 77. godini preminuo na{ dragi

B^

Posljednji pozdrav dragom ocu, svekru i djedu

Posljednji pozdrav dragom ocu i djedu

NIKI

NIKI

NIKI

I/16m

od sina Dragana, snahe Veselke i unu~adi Mileve, Milovana, Mare i Stojana.

I/16m

od sina Brane i unu~adi Dragane i Dragana.

Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se 7.4.2009. godine u 14 ~asova na groblju "Sveti Marko" u Banjaluci. O`alo{}eni: sestre Mira i Erika, porodice Milo{evi}, Dobri} i Raki} te ostala rodbina i prijatelji.

Obavje{tavamo familiju i prijatelje da je na{a voljena i nikad pre`aljena nana preminula, nakon kra}e i te{ke bolesi u 68. godini, u [vedskoj 4.4.2009.

Obavijesti}emo naknadno datum sahrane. O`alo{}eni: unuk Jasmin, unuka Jasmina i dedo Zahid.

NEZAVISNE NOVINE BESPLATNE ^ITULJE

\OR\O (Mile) VU^I]

PRODAJA - Prodajem ku}u 9,5x9,75 m u Novoj varo{i, Banja Luka, Srpskih pilota 3 i 5, dvori{te 410 m2, dvije gara`e, jednosoban stan 36 m2, dva trosobna stana po 81 m2, 700.000 KM. Telefon: 065/523-796, 065/511-147. BK

- Prodajem ku}u 9x8 m i 540 m2 zemlje u Kne`ici,

B^

I/16m

svojim ~itaocima daju mogu}nost objave

Ku}e

B^

SENA BEGI]

Tu`nim srcem javljamo da je 5.4.2009. nakon te`e bolesti u 70. godini preminuo na{ dragi

Sahrana }e se obaviti u utorak 7.4.2009. godine u 13 ~asova na mjesnom groblju Spainci u Jagarama. O`alo{}eni: supruga Milena, k}erka Gorana, sinovi Zoran i Milomir, zet, snahe, unu~ad i ostala mnogobrojna rodbina.

Va{ oglas }e se ~itati u cijeloj BiH

DOROTEJA MAKIJEVI]

Posljednji pozdrav dragom ocu, svekru i djedu

od sina Stojana, snahe Ljiljane i unu~adi Neboj{e, Dragane i Du{ka.

BESPLATNI MALI OGLASI

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je 6.4.2009. u 87. godini preminula na{a draga

NIKO (Save) MAKSIMOVI] Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 7.4.2009. godine u 14 ~asova na mjesnom groblju u Strojicama. O`alo{}eni: k}erka Mileva, sinovi Branko, Dragan i Stojan s porodicom, sestre Mileva, Stana i Sava, bra}a Ratko i Lazo s porodicama te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji.

065 758 000 061 629 608

u kojoj se objavljuje smrt najbli`ih (dimenzije 120x85 mm) B^

Sve druge objave i formati se napla}uju po cjenovniku.

(struja, voda, telefon, 1/1), ili mijenjam za odgovaraju}e u Hrvatskoj. Telefon: 051/307-088. BK

ra, pored budu}eg autoputa Banjaluka - Doboj. Telefon: 051/305-637, 065/413-793. BK

- Prodajem sre|enu ku}u na sprat 10x11 m s mansardom u Trnu, iza "Perutnine", na placu 500 m2. Telefon: 065/779-394. BK

- Prodajem ku}u u Sanskom Mostu na placu 966 m2, uredna dokumetacija, blizu bolnice. Telefon: 051/303903, 065/371-300. BK

- Prodajem ku}u i prate}e objekte na placu 3.300 m2 u Mahovljanima. Telefon: 0043/66-45-486-580, 065/761-497. BK

- Prodajem dvije ku}e na Pobr|u, Klju~ka ulica, na placu 420 m2, gara`a i radionica, 160.000 KM. Telefon: 065/755-886. BK

- Na prodaju dva imanja u Poto~anima, kod Prnjavo-

- Prodajem ku}u na sprat u centru grada, dozvola za

PLA]ENE nbmf!phmbtf!j!•juvmkf!npafuf v!Tbsbkfwv!qsfebuj; \VNBSTLJ!GBLVMUFU )[bhsfcb•lb!3104* JOUFSOBDJPOBM! QSFTT )bvupcvtlb!tubojdbMvlbwjdb* QPHSFCOP!ESV\UWP #TWFUJ!NBSLP# )Vmjdb!wpkwpef! Sbepnjsb!Qvuojlb* poslovni prostor. Telefon: 061/858-517. BK - Prodajem ku}u i 2.000 m2 placa, planom predvi|ena poslovna gradnja. Telefon: 061/858-517. BK - Bakincima Prodajem seosko imanje - ku}a, 110 dunuma (bara, oranica, {uma, {tala, {upa, voda, struja), 350 m od asfaltnog puta, 1/1. Telefon: 051/891-565. BK - Prodajem ku}u u centru, kod Ekonomske {kole i u Bud`aku. Telefon: 065/549-687. BK - Prodajem imanje - ku}a, centralno grijanje, pomo-

Oglasi }ne zgrade, 300 vo}aka, devet dunuma zemlje, Donje Motike, Bla`evac. Telefon: 051/307-514, 051/303-038, 065/180-753. BK - Prodajem vilu ({est soba, dvije kuhinje, dva kupatila, pet balkona i gara`a), Vranjica kod Trogira, 80 m od mora. Telefon: 051/303-038, 065/180-753, 051/307514. BK - Prodajem ku}u na placu 1.350 m2 u Trnu, Ulica cara Du{ana 32. Telefon: 065/562-637. BKM - Prodajem novu ku}u 9,5x8,5 m, prate}e objekte i tri dunuma zemlje (rasvjeta, asfalt) u Novoj Topoli, kod sto~ne pijace, 78.000 KM. Telefon: 065/363-252. BKM - Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u (poslovni prostor, dvije gara`e), Bos. Petrovac. Telefon: 065/764079. BK - Prodajem ku}u 11x9 m u Sanskom Mostu (P+S+P) i 1.200 m2 zemlji{ta. Telefon: 065/577-468. BK - Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360 m2. Telefon: 065/520-623. BK - Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri sprata i restoran u prizemlju, dvije gara`e), 450.000 evra ili mijenjam za objekat u Beogradu. Telefon: 065/623-901, 051/380-571. BK - Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na atraktivnoj lokaciji u Glamo~anima. Telefon: 065/541-558. BK - Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km od Banjaluke (asfalt, struja, gradska voda, telefon), vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK - Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i pet placeva po 500 m2. Telefon: 065/510-196, 051/429-608. BK - Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na placu 400 m2, kraj {kole u Bud`aku, 300.000 KM. Telefon: 065/682-591. BK

POTRA@NJA - Potrebna ve}a opremljena ku}a ili ve}i trosoban namje{ten stan u Banjaluci ili Lakta{ima. Telefon: 051/580-020. BK

PRODAJA - Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988-504. BK - Prodajem stan 72 m2 + ostava, Ul. Mi{e Stupara, kod bazena "Akva", 150.000 KM. Telefon: 065/583108, 065/836-928. BK - Prodajem nov luksuzno namj{ten trosoban stan 71 m2, Ul. Prvog kraji{kog korpusa, kod nove zgrade Vlade. Telefon: 065/444-150. BK - Prodajem ve}i ~etvorosoban stan u centru Banjaluke, zvati od 12 do 17 ~asova. Telefon: 065/520-038. BK - Prodajem stanove od 35 do 70 m2 u Isto~nom Sarajevu, Lukavica, kod tr`nog centra "Tom". Pla}anje na rate do 36 mjeseci. Telefon: 061/397-216. BK - Prodajem jednosoban stan 46 m2 + gara`a, 1. sprat, u centru Banjaluke, 2.400 KM/m2. Telefon: 051/302724. BK

- Prodajem u Rami}ima, kod "Elektroprenosa" ku}u ozidanu do plo~e, na placu oko 350 m2 (struja, voda, gra|evinska dozvola), 25.000 KM. Telefon: 065/371611. BK - Prodajem u Lijevoj Novoseliji, pored glavnog puta, spratnicu 10x10 m, u prizemlju poslovni prostor i jednosoban stan, plac 1.000 m2, 120.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u Vrbanji, pored {kole, dvije ku}e i ~etiri placa, ukupno zemlje 2.650 m2, 150.000 KM. Telefon: 065/516-927. BK

IZDAVANJE - Besplatno izdajem namje{tenu ku}u u Motikama uz doma}insko odr`avanje ili mijenjam za stan u Banjaluci ili na Crnogorskom primorju, mo`e i prodaja. Telefon: 065/644-500. BK

- Mijenjam stan 75 m2, Ul. \ure \akovi}a za stan u Boriku. Telefon: 051/306-949. BK - Mijenjam dvosoban stan 66 m2, 2. sprat, kod {kole u Novoj varo{i, za trosoban u centru, 1. ili 2. sprat. Telefon: 051/307-514, 065/180-753, 051/303-038. BK

KUPOVINA

- Kupujem stan do 50 m2 u Banjaluci. Telefon: 065/892-811, 065/750-002. BK

- Prodajem renoviran stan 40 m2, Kozarska br. 6, kod "Glasa", cijena po dogovoru. Telefon: 065/849-556, 051/453-758. BK

- Kupujem stan u Banjaluci oko 60 m2. Telefon: 065/638-788. BK

- Prodajem dvosoban stan u centru Bos. Petrovca. Telefon: 051/386-745, 065/655-910. BK

- Prodajem stan 75 m2 (gara`no mjesto i ostava) u centru, 220.000 KM. Telefon: 065/691-900. BK

- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci, prednost Mejdan. Telefon: 065/528-320. BK - Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM. Telefon: 065/920-434. BK

IZDAVANJE - Izdajem trosoban namje{ten stan u centru Sarajeva. Tel: 033 650 788 BK

Poslovni prostori

- Prodajem nov stan 53 m2 na Mejdanu, u zgrdi gdje je "Maksi" ("Tropik"). Telefon: 065/516-037. BKM

PRODAJA

- Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna. Telefon: 065/495-065. BK

- Prodajem poslovni objekat biv{e fabrike samoljepljivih traka "Fast" u Kotor Varo{u. Povr{ina objekta 3.276 m2 i zemlji{ta 7.261 m2. Telefon: 065/896-422.

- Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~evica. Telefon: 065/677-569. BK - Prodajem u Boriku dvosoban stan 63 m , 3. sprat, 2.300 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK 2

- Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban stan 75 m2, novogradnja, 3. sprat, lift, 2.700 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK - Prodajem u naselju G. Lorke dvosoban stan 49 m2, prizemlje. Telefon: 065/516-927. BK - Hitno i povoljno prodajem u \ure \akovi}a, Hiseta, dvosoban stan, 62 m2, 2. sprat, lift, u odli~nom stanju. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem za gotovinu na Rebrovcu o~uvan dvosoban stan 62 m2, 4. sprat, odmah useljiv, 70.000 evra. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem u Boriku u Ul. Mi{e Stupara trosoban stan, 3. sprat, fasadna cigla, 205.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u `utim zgradama nov namje{ten jednosoban stan 39 m2, 2. sprat, 100.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK

ZAMJENA

- Prodajem gotove stanove svih veli~ina i stanove u izgradnji, na vi{e lokacija. Telefon: 066/165-323. BK

- Mijenjam ku}u na sprat 100 m2 u Sanskom Mostu i 800 m2 plac, za ku}u u Banjaluci. Telefon: 037/687134. BK

- Prodajem na Paprikovcu dvosoban renoviran i luksuzno namje{ten stan 56 m2, prizemlje, gara`a, 120.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK

39

750, 1.250 i 1. 650 m2. Telefon: 065/549-687. BK - Prodajem poslovne prostore od 80, 150 i 200 m2, odmah useljivi, prizemlje stambenih zgrada. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u Rosuljama sre|en kafi} 52 m2 sa inventarom, 6.000 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK - Prodajem poslovni prostor 30 m2 u prizemlju stambene zgrade, 110.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem ozbiljnim kupcima poslovni prostor 1.000 m2 pored autoputa, na placu oko 6.000 m2, upotrebna dozvola, dodatne informacije usmeno. Telefon: 065/371-611. BK - Prodajem u PC "Krajina" (kod hotela "Bosna") poslovni prostor, 2. sprat, lift, 3.650 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK - Prodajem pored puta za Bronzani Majdan, na po~etku Sara~ice, ozidan i pokriven vi{enamjenski objekat 43x14 m, na placu 1.300 m2, vlastiti ve}i parking prostor. Pogodan za svadbeni salon ili proizvodnju, 360.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK

IZDAVANJE

- Prodajem dvosoban stan 48 m2, Mejdan i 58 m2 u centru, prizemlje. Telefon: 065/549-687. BK

- Prodajem dvosoban stan 66 m2, 4. sprat, lift, u`i centar Banjaluke, Majke Jugovi}a 26. Telefon: 061/904-465. BK

- Prodajem u Prije~anima useljivu ku}u 8,5x9,5, (PR+1+M) novogradnja, plac 500 m2 (voda, struja, septi~ka), 70.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK

ZAMJENA - Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Jaki}a za trosoban u istom. Pla}am razliku u kvadraturi. Telefon: 065/518-563, 065/656-384. BK

- Kupujem jednosoban stan s terasom, naselje Sunce. Zvati poslijepodne. Telefon: 065/535-041. BK

- Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma zemlje u Debeljacima. Telefon: 065/850-418. BK

- Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M, sa gara`om i grijanjem, u odli~nom stanju, plac 330 m2, cijena 330.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK

- Prodajem u "pentagonu" troiposoban stan, 100 m2, 6. sprat, renoviran, sa parking mjestom. Mo`e zamjena za manji do 40 m2. Telefon: 065/516-927. BK

- Prodajem useljiv dvosoban stan u Boriku, 1. sprat. Telefon: 061/858-517. BK

- Prodajem sre|en jednosobn stan 48 m2, 3. sprat u Banjaluci, Ul. Sr|e Zlopogle|e, blizu fakulteta, 125.000 KM. Telefon: 065/686-991. BK

- Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e, centralno grijanje, na placu 500 m2, 120.000 KM. Telefon: 065/671-420. BK

- Prodajem u Obili}evu u Ulici carice Milice dvosoban stan, 48 m2, 4. sprat, renoviran, 2.250 KM/m2. Telefon: 066/165-323. BK - Prodajem u Malba{i}evoj zgradi, kod "Medicinske elektronike", trosoban stan, 5. sprat, lift, useljiv u avgustu + gara`no mjesto. Telefon: 065/516-927. BK

Stanovi

- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem, oko 220 m2 stambenog prostora, na Paprikovcu, 250.000 KM. Telefon: 065/682-591. BK

- Hitno i povoljno prodajem ku}u u Banjaluci. Telefon: 065/671-420. BK

7. 4. 2009. vupsbl

- Prodajem trosoban stan 78 m2, Ul. Novice Cerovi}a. Telefon: 065/632-976. BK

- Izdajem poslovni prostor 60 m2 u centru Banjaluke, UT uslovi. Zvati od 18 do 20 ~asova, osim petka. Telefon: 066/184-625. BK - Izdajem poslovni prostor 100 m2, 200 m od centra ^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329-352-34-73. BK - Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem centru Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK - Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem centru Prijedora. Telefon: 065/696-149. BK - Izdajem vi{enamjenski lokal 44 m2 u centru Banjaluke. Telefon: 051/311-166, 065/480-025. BK - Izdajem poslovni prostor u centru Banjaluke, vi{e parking mjesta. Telefon: 065/514-410, 051/217-916, 051/218-011. BK - Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m2 u tr`nom centru u Boriku, pored supermarketa. Telefon: 065/450530. BK - Izdajem kancelarijski prostor 33 m2, u sklopu prodajnog centra "Centrum" Lakta{i. Kompletna mre`na infrastruktura. Telefon: 065/896-422. BK

BK

- Izdajem dva kancelarijska poslovna prostora u Ul. \ure Jak{i}a, Banjaluka, prizemlje: kancelarija 16 m2, mokri ~vor, dvije kancelarije 22 m2, mokri ~vor. Telefon: 065/517-980. BK

- Prodajem ili izdajem tri poslovna prostora po 300 m2 s mogu}no{}u kori{tenja rashladne komore, Dervi{i, Banjaluka. Telefon: 065/404-644. BK

- Izdajem poslovni prostor sa skladi{tem (100 m2 prodajnog prostora i 160 m2 skladi{ta) u Dervi{ima, uz glavni put, 2.500 KM. Telefon: 065/594-899. BK

- Prodajem poslovni objekat sa inventarom u Mrkonji} Gradu. Telefon: 0038640778371, 066/526-652.

- Izdajem tri kancelarije (upotrebna dozvola), Jakupovci, Lakta{i. Telefon: 065/884-301. BK

BKM

- Prodajem poslovne prostore 20, 30, 43, 48, 68, 216,

- Izdajem poslovni prostor 65 m2 kod crkve u Prije~anima (market, apoteka, pekoteka...). Telefon: 065/517-

NEZAVISNE NOVINE - MALI OGLASI - LI^NE PORUKE - IN MEMORIAM - ^ITULJE - MARKETIN[KE PORUKE - KONKURSI I OGLASI

BANJALUKA: - Ul. kralja Petra I Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog") - Vidovdanska (stara autobuska stanica kod biletarnice) - Robna ku}a "Boska" (pored {altera Razvojne banke)

SARAJEVO: - [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3) - Internacional press (autobuska stanica, Lukavica)

Tel: 051 331 864, 033 653 953

40

Oglasi

vupsbl!7. 4. 2009.

895. BK - Izdajem poslovni prostor 45 m2 u Bud`aku, kod kasarne "Kozara", upotrebna dozvola za vi{enamjensku djelatnost. Telefon: 065/540-732. BK - Izdajem poslovni prostor 150 m2 + kancelarija, Trn, uz glavni put, zvati poslije 10 ~asova. Telefon: 065/513439, 051/585-957. BKM - Izdajem poslovni prostor u Ulici Jovana Ra{kovi}a 7 ("Tamarisova" zgrada). Prednost pravna lica (banke, PTT). Telefon: 065/744-263, Banjaluka. BK - Izdajem registrovan poslovni prostor 34 m2 u u`em centru grada. Telefon: 051/319-607, 065/486-070. BK - Izdajem tri stambeno-poslovna prostora po 110 m2 i jedan 33 m2, kod Zagreba~ke banke. Telefon: 066/249233. BK - Izdajem tri poslovna lokala u centru grada. Telefon: 065/390-929. BK - Izdajem poslovni prostor 16 m2 u `utim zgradama, upotrebna dozvola. Telefon: 066/422-398, 065/573151. BK - Izdajem poslovni prostor 34 m2 u Ul. Petra Ko~i}a 47. Telefon: 065/486-070. BK

KUPOVINA - Kupujem kancelarijski prostor od 20 do 30 m2 u u`em ili {irem dijelu grada. Telefon: 065/794-304. BK

Sobe IZDAVANJE - Izdajem studentima sobe u Rosuljama, kablovska TV i Internet. Zvati radnim danom od 8 do 16 ~asova. Telefon: 051/213-590. BK

- Prodajem tri placa, UT uslovi, na Kr~maricama. Telefon: 065/623-554. BK - Prodajem 23 dunuma zemlje i 37 {ume u komada na Kr~maricama. Telefon: 065/623-554. BK - Prodajem plac 622 m2 u Karanovcu, uz Vrbas. Telefon: 065/978-775, 051/211-681. BK - Prodajem plac 1.300 m2, dozvoljena gradnja, Jakupovci, Lakta{i. Telefon: 065/884-301. BK - Prodajem placeve kod {kole u Drakuli}u. Telefon: 065/972-931. BK - Prodajem plac 750 m2, Ul. kralja Aleksandra K. I br. 39, Petri}evac, zvati poslije 20 ~asova. Telefon: 0038512-451-994. BK - Prodajem placeve u centru Aleksandrovca, 1/1, dozvoljena gradnja. Telefon: 065/397-088. BK - Prodajem dunum zemlje u Karanovcu, uz Vrbas. Telefon: 065/332-973. BK

- Prodajem u Drakuli}u zemlju, 4.400 m2, pored asfalta (struja, voda) cijena 65.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK

TV i video tehnika - Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzivnije televizore (digital, 100 Hz slika u slici...). Telefon: 051/216-969. BK

Vikendice - Prodajem vikendicu u Mi{inom Hanu. Telefon: 065/565-468. BK - Hitno i povoljno prodajem vikendicu. Telefon: 065/671-420. BK

Automobili

- Prodajem placeve za gradnju ku}a i stambeno-poslovnih objekata. Telefon: 065/549-687. BK

- Prodajem FIAT sei}ento 1.1, g. p. 2000, reg. do avgusta 2009, 3V, metalik crna, 5.000 KM. Telefon: 065/698-020. BK

- Prodajem placeve u Ul. Blagoja Parovi}a, dozvoljena gradnja, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/279-619. BK

- Prodajem reno modul star tri godine. Telefon: 065/527-527. BK

- Povoljno prodajem dunum zemlje kod {kole u Glamo~anima, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK

- Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g. p., ABS, servo, centralna, el. podiza~i. Telefon: 065/785-860. BK

- Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima. Telefon: 065/842-942. BK

- Prodajem FIAT mareu, '99. g. p., trula vi{nja. Telefon: 065/579-481. BK

- Prodajem 50 hektara zemlji{ta u Slatini, mo`e za razne namjene. Telefon: 065/481-600. BK

- Prodajem reno lagunu 1.9 karavan, g. p. 2003, bijela boja, neocarinjen, 6.500 evra. Telefon: 065/579-306. BK

- Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u Trnu, papiri uredni 1/1. Telefon: 065/322-144. BK

- Prodajem kombi VW T5 furgon, 2003. godi{te, pre{ao 114.000 km, servisiran u servisu "Vidovi}", 63 kW/85 KS, nosivost 1.200 kg, oprema serijska, 25.000 KM. Telefon: 065/896-422. BK

- Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Jablanu. Telefon: 051/355-337, 065/981-129. BK

- Izdajem dvokrevetnu sobu, poseban ulaz. Telefon: 051/463-392. BK

- Prodajem 4.500 m2 zemlje i 4.665 m2 {ume kod aerodroma u Mahovljanima, 3.500 KM/dunum. Telefon: 051/282-644, 00381112272103. BK

- Izdajem namje{tenu sobu (kuhinja, kupatilom i poseban ulaz), 120 KM, Pionirska 100, Banjaluka. Telefon: 051/463-395. BK

- Prodajem 4.700 m2 zemlje i ku}u 10,50x9,50 m (izlivena druga plo~a), povoljno, Maglajani. Telefon: 065/964-377. BK

- Prodajem reno 11 benzin 1.7, g. p. '87, registrovam do juna 2009, 980 evra. Telefon: 066/449-784. BK - Prodajem VW pasat 1.9 TDI, 105 KS, 2005. godi{te, klima, muzika, sredi{nji naslon, al. felge, 39.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK

- Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`anima, Prnjavor. Telefon: 051/351-684, 065/977-779. BK

- Prodajem por{e boxster, srebrna metalik, 220 KS, 2001. godi{te, ko`a, klima, al. felge 18", radio sa CDom, 44.900 KM. Telefon: 049/217-602 BK

- Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu ili placevima) u Peto{evcima, kod Oroza. Telefon: 065/363203, 051/533-941. BK

- Prodajem VW golf 2.0 TDI, srebrna metalik, 140 KS, 2004. godi{te, klima, muzika, zeder, 24.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK

- Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Velikog kod broja 66, ^esma. Telefon: 065/679-481. BK

- Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici bra}e Mileti}a, iznad Desne Novoselije. Telefon: 051/427393. BK

- Prodajem VW golf 1.9 TDI, siva metalik, 130 KS, 2003. godi{te, klima, alarm, radio sa CD-om, 16.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK

- Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz Duboki potok. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem plac za halu sa UT uslovima. Telefon: 065/671-420. BK

- Prodajem audi A6 4.2 Quattro Tiptronic crna metalik, 300 KS, 2000. godi{te, ugraden plin, ko`a, xenoni, navigacija, klima, 18.900 KM. Telefon: 049/217-602.

- Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, struja i voda. Telefon: 0049/7317-23-614. BK

BK

- Prodajem plac 1.400 m2, pet km od centra. Telefon: 065/422-727. BK

- Prodajem pored autoputa, kod "]ambele" 30.000 m2 zemlje, 100 evra/m2. Telefon: 065/371-611. BK

Placevi PRODAJA - Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Telefon: 066/184131. BK

- Prodajem plac u Banjaluci. Telefon: 065/671-420.

BK

- Prodajem audi A6 2.8 Quattro, crna metalik, klima, zeder, radio kasetofon, al. felge 16", 17.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK

- Prodajem audi A6 2.0 TDI crna, 140 KS, 2007. godi{te, klima, xenoni, zeder, sredi{nji naslon, 59.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem {koda superb 1.8 T crna metalik, 150 KS, 2005. godi{te, klima, xenoni, senzori za parkiranje nazad, 23.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem VW pasat 2.5 TDI 4 motion, plava metalik, 150 KS, 2001. godi{te, xenoni, senzori za parkiranje, navigacija, ko`a, 21.990 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem VW pasat 1.9 TDI Variant, srebrna metalik, 100 KS, 2002. godi{te, klima, muzika, sredi{nji naslon, 16.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem VW golf 1.9 TDI plava, 90 KS, '99. godi{te, klima, el. podiza~i, ko`a, sredi{nji naslon, felge 17", 12.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem audi A6 2.0 TDI Quartz siva, 140 KS, 2005. godi{te, klima, MMI color, al. felge 18", 45.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem VW golf 1.9 TDI crna, 105 KS, 2005. godi{te, klima, radio sa CD-om, zeder, 22.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem VW golf 1.9 TDI crna, 100 KS, 2001. godi{te, klima, al. felge 16", alarm, bord computer, 15.500 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem BMW X5 3.0 D siva metalik, 184 KS, 2001. godi{te, ko`a, klima, xenon, alarm, al. felge 19", 39.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem audi A6 3.0 TDI Quattro Tiptronic plava, 225 KS, 2004. godi{te, klima, xenon, navigacija, priprema za mobilni, 49.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK

- Prodajem audi A4 1.9 TDI crna, 130 KS, 2003. godi{te, klima, CD changer, al. felge 16", bord computer, 27.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem audi A4 1.9 TDI siva metalik, 115 KS, 2006. godi{te, klima, ko`ni volan, bord computer, radio sa CD-om, 36.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem reno espase '90. g. p., registovan, 4x4. Telefon: 065/720-475. BK - Prodajem opel kadet 1.3 benzin, g. p. '87, registrovan do februara 2010, 2.200 KM. Telefon: 065/561138. BK - Prodajem VW pasat 1.9 TDI, tamnoplavi, g. p. 2003. Telefon: 061/213-804. BK - Prodajem golf 2 dizel, istekla registracija, i golf 2 benzin, neocarinjen, povoljno. Telefon: 065/864-275. BK

- Prodajem ford mondeo '95. godi{te, benzinac, fiksno 5.000 KM. Telefon: 065/517-978. BK - Prodajem golf 2 benzin 1.6, '84. g. p., reg. do februara 2010, 2.750 KM, mogu} dogovor, hitno. Telefon: 065/822-255. BKM - Prodajem golf 4 karavan, plava boja, 2000. godi{te,

Oglasi servo, zeder. Telefon: 065/363-252. BKM - Prodajem pasat 6 TDI 77 kW, 2006. g. p., limuzina, sva oprema, pre{ao 145.000 km, uvoz iz Francuske, kao nov, do registracije, 24.000 KM. +38765981938. BK - Prodajem pasat GT 4 TDI 81 kW, '96. godi{te, limuzina, sva oprema, al. felge, alarm, registrovan, ili mijenjam za golf 3 dizel. Telefon: 065/981-938. BKM

mlji i inostranstvu, furgon do 3,5 t sa rampom. Telefon: 065/317-840, 051/313-116. BK - Kucam maturske, seminarske, diplomske, magistarske, knjige, ugovore..., {tampam i narezujem na CD. Telefon: 065/984-971. BK - Prevodi, instrukcije i ~asovi engleskog jezika. Telefon: 065/566-206. BK

- Prodajem (mijenjam) audi 80 dizel, g. p. '85, registrovan do 12.1.2009. Telefon: 065/641-159. BK

- Popravak ve{-ma{ina, fri`idera i rashladnih vitrina. Telefon: 065/568-830, 051/351-666. BK

- Prodajem golf 4 dizel karavan, '99. godi{te, 85 kW, sva oprema, pre{ao 195.000 km, ura|en servis remenja i filtera, 14.300 KM. Telefon: 065/583-143. BK

- Elektri~ar vr{i kvalitetno i povoljno postavljanje nove i sanaciju stare instalacije. Telefon: 065/209-286. BK

- Prodajem pe`o 406 HDI karavan, 2001. g. p., registrovan, sva oprema, 14.000 KM. Telefon: 065/713586. BK - Prodajem pasat 5 benzin 1.6, '98. g. p., klima, registrovan do maja 2009, 12.500 KM, Banjaluka. Telefon: 065/791-324. BK - Prodajem jugo 65, '90. godi{te, registrovan. Telefon: 065/483-964. BK

Auto-dijelovi - Kupujem dijelove starinskih motocikala: rezervoar, ram, far, to~kove, ma{ine, dijelove ma{ine, elektroniku... Telefon: 065/342-713. BK

Li~ni kontakt - Prirodna plavu{a (22) nje`ne gra|e `eljela bi da joj se javi duhovit, potentan mu{karac za ugodne trenutke. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK - Anabela, plavu{a s kojom }e{ u`ivati do vrhunca strasti. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK

Posao - Potrebne dvije {armantne djevojke za rad u ljetnoj ba{ti kafe-bara "Pikaso" u centru Banjaluke. Plata 700 KM. Telefon: 066/609-797. BK - Potrebna `ena s hrvatskim paso{em za ~uvanje djece u Bazelu. Telefon: +417-870-544-63. BK - Bar-resotran "Mala stanica" otvara konkurs za popunu radnih mjesta na poslovima konobara i barmena. Ostale informacije u resotranu ili na telefon 065/938939, sa sobom ponijeti CV. Adresa: Kralja Petra I Kara|or|evi}a bb. BK - Potrebni radnici za ma{insko malterisanje. Telefon: 065/337-932. BK - Ozbiljna `ena bi ~uvala djecu. Telefon: 065/983781. BK

Usluge - Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radnicima u ze-

- Povoljno kucam i printam seminarske, diplomske i magistarske radove. Telefon: 065/615-028. BK - Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ijacu), efikasno i povoljno. Zvati od 16 do 21 ~as, Banjaluka. Telefon: 065/561-138. BK - Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije, namje{taja, le`aja i roletni, stakli stolariju. Telefon: 051/281470, 065/562-149. BK - ^asovi i instrukcije iz engleskog jezika i biznis engleskog, prevodi svih vrsta tekstova, sudska tuma~ dokumenata. Telefon: 065/938-401. BK - Popravljam okvire nao~ala svih vrsta, brzo i kvalitetno, Aleja svetog Save br.16. Telefon: 051/318-227. BK - Brusim i lakiram parket i brodski pod. Telefon: 065/178-743, 065/785-769. BK - Radim sve vrste hidroizolacija - ravne krovove, opravke ravnih krovova, podrume i mokre ~vorove. Telefon: 051/584-790, 065/426-134. BK - Turisti~ka agencija "Hilandar" organizuje pokloni~ko putovanje u Ostrog 8.5.2009. u 21 ~as sa stare autobuske stanice. Telefon: 051/465-210, 065/644-500. BK

- Molerski radovi: kre~enje, gletovanje, lakiranje stolarije, radijatora i ostali zavr{ni radovi, povoljno, kvalitetno i brzo. Telefon: 065/774-359. BKM - Izvodim sve vrste molerskih radova, sanacije i postavljanje laminata, izolacija, unutra{njih fasada, zidnih i plafonskih obloga, plo~ica i druge zavr{ne radove. Telefon: 065/343-745. BKM - Vodovod, kanalizaciju i sitne popravke radim kvalitetno, garancija. Telefon: 051/211-763, 065/546-390. BKM

- Ugra|ujem satelitske antene sa 50 doma}ih i 1.000 stranih radio i TV programa, bez pretplate, godina garancije, 250-360 KM. Telefon: 065/822-255. BKM - Instrukcije iz njema~kog jezika i prevodi svih vrsta tekstova. Telefon: 066/707-027. BKM - Radim grafi~ku pripremu za ploter pjeskarenje, graviranje, pretvaranje slika u vektore, putem maila. Telefon: 063/416-765. BKM - Izrada kuhinja i ameri~kih plakara po va{oj mjeri. Telefon: 065/316-820, 065/696-433. BKM

7. 4. 2009. vupsbl

- Pronala`enje podzemnih voda, bu{enje bunara, rad na podru~ju Banjaluke, Prijedora, Dubice, Prnjavora, Dervente, Gradi{ke, 20 godina iskustva. Telefon: 065/952-183. BKM - Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni i pismeni prevodi. Telefon: 065/832-521. BK - Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i kvalitetno. Telefon: 065/337-932. BK - Instrukcije iz matematike |acima srednje i osnovne {kole daje profesor matematike. Telefon: 051/313-705. BK

Razno - Prodajem nokiu N95, navigacija, 200 KM. Telefon: 065/850-409. BK - Prodajem kamion mercedes kiper 16/19. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem dizalicu sa rukom za manji kamion. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem mlin za {rotiranje `irarica, MIO Osijek. Telefon: 065/668-870. BK - Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki kameni ugalj, bukovi briket i ogrevno drvo za centralno grijanje (bukva i hrast) s prevozom do va{eg dvori{ta, mo`e i `iralna uplata. Telefon: 065/894-241, 065/969-530. BK

41

lesnina (novi du{eci), komodu i ogledalo. Telefon: 065/786-511. BK - Prodajem legla kalifornijskih glista i humus ili mijenjam za auto, drva, stajnjak ili gra|evinski materijal. Telefon: 065/287-104, 065/934-301. BK - Prodaja armaturne mre`e i jelovu gra|u svih dimenzija, povoljno. Telefon: 065/541-743. BKM - Prodajem braun mre`ice i el. aparate za brijanje. Telefon: 061/323-906. BKM - Prodajem dvoje {tenadi bernardinca stara tri mjeseca, od {ampionskih roditelja, sa rodovnicima, vakcinisani i revakcinisani. Telefon: 065/474-389. BKM - Prodajem novu louis vuitton torbu, 35 KM i dior majicu, 20 KM. Telefon: 065/671-306. BKM - Kupujem havarisan skuter pe`o, do 50 kubika, za dijelove. Telefon: 065/516-037. BKM - Prodajem cirkular za rezanje oblovine i manji gra|evinski. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem planetare i osovine vitla traktora timber~ek 225. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i generator za struju 45 kilovata. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem elektromotor 11 kilovata, 1.400 o/min. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem mali tokarski stroj. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Odgajiva~nica "Julifarm" prodaje {tenad rotvajlera. Telefon: 065/979-947. BK

- Prodajem mvigmeltov kalorifer 6 kW. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem dvije moderne fotelje, stare dvije godine, povoljno. Telefon: 066/206-629. BK

- Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do 300 bara. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem kasa pultove s kompletnom instalacijom i pokretnom trakom, du`ina 3,10 m, {irina 1,20 m. Kase mo`ete pogledati u prodajnom centru "Centrum" Zalu`ani. Telefon: 065/896-422. BK

- Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za kovane ograde. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem prikolicu hainman '94. g. p., ocarinjena, udarna ko~nica, nosivost 2.000 kg. Telefon: 051/580004. BK - Mijenjam kiosk za drva. Telefon: 065/757-021. BK

- Prodajem vakcinisanu {tenad njema~kog ov~ara staru dva mjeseca, sa papirima. Telefon: 065/212-067. BK - Prodajem automehani~arima hidrauli~ne prese od sedam i 12 tona. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK

- Prodajem o~uvan dvosjed. Telefon: 051/280-158. BK

- Prodajem CD ~ita~ za ra~unar, 10 KM. Model CDROM Drive, GCR-8520B. Telefon: 065/614-842. BK

- Prodajem ovce i jagnjad za rasplod, vinterberg i slovenke, veterinarski ispitane i zdrave. Telefon: 051/580851, 065/411-735. BK

- Prodajem napajanje za ra~unar, 15 KM. Model Allied Premier, DR-B350ATX (max. 350 W) i model LPK9-42W (novo). Telefon: 065/614-842. BK

- Prodajem CO2 aparat za varenje iskra-var, mogu}nost CO2 i argonsko varenje 220/380 volti, garancija. Telefon: 065/761-497. BK

- Prodajem knjigu "Modern automotive mechanics", James E. Duffy, 990 stranica, tvrdi povez. Telefon: 065/614-842. BK

- Prodajem korg pa 50, mixetu 2x200 W sa efektima, dva mikrofona, dva stalka za kutije (al. cijev), dva profi kabla mix-kutija 10 m. Telefon: 063/964-394. BK

- Cropaid, prirodni antifriz za vo}e, povr}e i cvije}e, {titi do -7 stepeni Celzijusa. Telefon: 065/435-615. BK

- Prodajme gra|evinski materijal s ku}e 1210 na sprat. Telefon: 065/528-861, 065/510-196. BK - Prodajem noviju spava}u sobu puno drvo admiral-

- Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom, 350 KM. Telefon: 065/938-176. BK - Prodajem monofazni motor, 2,2 kW, 1.400 o/min., 200 KM. Telefon: 065/513-413. BK

KUPON ZA MALE OGLASE Lvqpo!{b cftqmbuof nbmf phmbtf qpš|bmkjuf qp|upn!jmj eptubwjuf mj•op!ob besftv;

DO 15 RIJE^I

BANJALUKA: Ul. kralja Petra I Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"), Vidovdanska (stara autobuska stanica kod biletarnice) i robna ku}a "Boska" (pored {altera Razvojne banke) SARAJEVO:

[umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)

TEKST OGLASA:

42

vupsbl!7. 4. 2009.

BHT 1

Preporu~ujemo BHT 1

20.35

Liga {ampiona: Man~ester junajted - Porto, prenos Nop!hj!~f!sf!~j!eb!kf!bluv!fm!oj!qswbl Fwsp!qf!jnbp!tsf!~f!qsj!mj!lpn!asj!kf!cbnb!eb!tf!t!ujn!of!~f!tmpajuj!Bmflt Gfs!hv!tpo/!Kp|!hb!cp!mj!3115/!hp!ej!. ob-!lb!eb!kf!cb|!Qps!up!v!jt!upk!gb!{j!ub!. lnj!•f!okb!fmj!nj!oj!tbp!Nbo!•ft!ufs/

RTL Dok Holivud, film

22.00

Cf!okb!njo!kf!vt!qkf!|bo!ep!lups!lp!kj pemb!{j!v!Mpt!Bo!}f!mft-!hekf!nv!kf qp!ov!}fo!qp!tbp!qmbt!uj!•op!hb!ij!svs!. hb/!Wp!{f!~j!tf-!sb!{nj|!mkb!p!mb!hp!. eopn!ajwp!uv!lb!lbw!hb!•f!lb-!bmj!kf qsj!np!sbo!tj!~j!t!dft!uf!lb!lp!cj!j{!ckf!. hbp!wf!mj!lj!qsp!nf!uoj!{bt!upk/!

HRT 2

13.35 Mali veliki Cezar, film Df!{bs!kf!ef!tf!up!hp!ej|!okbl lp!kj!ajwj!v!Qb!sj!{v!t!nb!npn!j ub!upn/!Job!•f!kf!|v!umkjw-!ajwj!v nb!|uj!j!ekf!mv!kf!nslp-!b!kf!ej!ob tv!nv!tusbtu!lp!mb!•j!j!mkv!cbw qsf!nb!lp!mf!hj!ojdj!j{!sb!{sf!eb/!

Tb!tbufmjub HBO 20.05 Kraljica, film Qsp!wp!lb!uj!wob!qsj!•b!p!kf!eopk!pe obk!wf!~ji!usb!hf!ej!kb!ob!|f!h!ep!cb!. j{of!ob!eopk!tnsuj!qsjo!df!{f!Ebkb!. of/!Vp•j!Ebk!boj!of!tnsuj-!lsb!mkj!db tf!ob!}f!v!tv!lp!cv!t!op!wjn!qsf!. nj!kf!spn-!np!efs!ojn!j!tb!npt!wkf!. tojn!Up!oj!kfn!Cmf!spn/!

N. Geographic

21.00

Megagra|evine, dok. program T!qp!wf!~b!okfn!qp!usf!cf!{b!fofs!. hj!kpn-!qsf!ev!{f!~b!qsfev!{j!nb!kv twf!lb!lp!cj!vep!wp!mkj!mb!qp!usbaokj/ Jtqpe!plf!bob!hsb!ej!tf!phsp!nob qmjo!tlb!nsfab!epwpmkob!{b!tobc. ejkfwbokf!fofs!hj!kpn!qfu!nj!mj!pob epnb~jotubwb!v!TBE/

MRE@A PLUS 1:/11! Y! nfo-! dsub!oj! gjmn-! 1:/36 Lb!qf!mjupdsub!oj! gjmn-! 1:/41 Sp!bsz-! dsub!oj! gjmn-! 1:/46 Zv!Hj!Pi!HY!4-!dsub!oj!gjmn-!221/11 TNT-!tf!sj!. kb-!221/41 Sf!cfm!ef-!tf!sj!kb-!223/11 Nb!esf!Mv!. ob-!tf!sj!kb-!224/11 WJQ-!tf!sj!kb-!226/11 J{!hv!cmkf!ojtf!sj!kb-!227/11 [b!vwj!kfl!tv!tkf!ej-!tf!sj!kb-!227/41 Twf! ~f! cj!uj! ep!csp-! tf!sj!kb-! 31/11 [wj!kf{!eb np!af|! cj!uj! uv-! {bc/! qsp!hsbn-!333/21 GJMN Bo!}f!pt!lj! qmft-! 11/21! Wj!kft!uj-! 11/26 Tqpsu dfo!ubs-!111/31 WJQ-!tf!sj!kb

BN 17/41 Kv!ubs!okj! qsp!hsbn-!119/41 Jt!usb!hb! kf qp!lb!{b!mb-!11:/41 Twj!kfu!ob!emb!ov-!221/11 Op!. wpt!uj-!221/16 Isb!ob!j!wj!op-!222/11 Lsj!nj!obm!v Sv!tj!kj! )s*-! 23/11 Op!wpt!uj-! 23/21 Gpm!lmps! wj!. efp.nb!hb!{jo-! 23/51 Nv!{j!•lj! j{mph-! 24/11 Tv!qfs!lf|-!lwj{-!225/11 Op!wpt!uj-!225/16 Wj!ub!. gpo-! {wvl! lp!kj! mj!kf!•j-! 25/41 Isb!ob! j! wj!op-

18/11!!!E Ep!csp!kv!usp-! kv!ubs!okj!qsp!hsbn CIU!qp!{jw .!!!!!!!!!!!C 1:/16!!!F Foft!Cf!hp!wj~-! epl/!qsp!hsbn 21/11!!!C CIU!wj!kft!uj 21/18!!!C Cf!Ib!Uf!cf!cf 21/23!!!E Ekf!•kj!gft!uj!wb!mj 21/41!!!_ _v!eft!oj!twj!kfupcsb!{p!wob!tf!sj!kb 21/51!!!Q Qbu!lp!hsbe-! boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb 22/56!!!N Np!kb!nb!mb!lv!ij!okb )s* 23/11 CIU!wj!kft!uj 23/26!!!\ \ub!kf!ef!np-! epl/!tf!sj!kb!)s* Tnb!okj!hbt" 23/56!!!T fnj!tj!kb!p! tbp!csb!~b!kv!)s* 24/21!!!UUpq!hpm-! tqps!utlj!qsp!hsbn!)s* CIU!wj!kft!uj 25/11!!!C 25/16!!!H Hp!wps!uj!|j!of-!fnj!tj!kb! {b!ptp!cf!p|uf!~f!oph! tmv!ib!j!hp!wp!sb 26/11!!!V V•j!mj!db-!lwj{ Dspt!Fy-!)s* 26/36!!!D 27/26!!!C CIU Wj!kft!uj! 27/36!!!JJo!ufs!wkv!tb/// )s* 27/56!!!N Nv!tjd!Mj!gf 28/26!!!Q Qp!usb!hb-! epl/!qsp!hsbn Np!kb!nb!mb!lv!ij!okb 28/56!!!N 28/66!!!MMkv!cb!wob!pmv!kb-! tf!sj!kb 29/56!!!C Cj!{ojt!wj!kft!uj 29/61!!!D Df!mft!ujo-!dsub!oj!gjmn 2:/11!!!E Eof!wojl 2:/46!! Jo!ufs!wkv!tb///

FTV

18/11!!!KKv!ubs!okj!qsp!hsbn 1:/11!!!L Lv!ij!okj!db 1:/36!!!MMpt!Mv!ojt-! qsp!hsbn!{b!ekf!dv 21/11!!!WWj!kft!uj 21/16!!!WWf!tf!mj!bvup!cv!tj-! qsp!hsbn!{b!ekf!dv Cjp!hsb!gj!kf-! 21/21!!!C pcsb!{p!woj!qsp!hsbn NUT!nb!hb!{jo-! 21/66!!!N {b!cb!woj!qsp!hsbn Nkf!|p!wj!uj!csbl-! 22/36!!!N qsfe!tub!wb 23/11!!!WWj!kft!uj 23/26!!!Q Qsf!tjohjog/!qsp!hsbn!)s* 24/26!!!T Twf!uj!psbi-!tf!sj!kb 24/56!!!GGsfk!afs-!tf!sj!kb 25/16!!!_ _b!sp!mj!kb- tf!sj!kb 26/11!!!D Dsof!lokj!hf-!tf!sj!kb Iju!ep!ij!ub 26/31!!!I 26/36!!!Q Qp!tmv!|bk!np-! nv{/!fnj!tj!kb 26/61!!!GGsv!|lp!hps!tlj! nb!obt!uj!sj;!Ip!qp!wpepl/!qsp!hsbn 27/36!!!JJ{!wkf!|ubk!tb! Cb!okb!mv!•lf!cfs!{f 27/41 Tsqtlb!eb!obt 28/26!!!Q Qb!op!sb!nb! Jt!up!•oph!Tb!sb!kf!wb 28/46!!!C Cb!okb!mv!•lb! qb!op!sb!nb 29/11!!!N Nb!mb-! qp!{p!sj!|ob qsfe!tub!wb 29/41 NUT!nb!hb!{jo-! {b!cb!woj!qsp!hsbn Qf!umkb 2:/11!!!Q 2:/41!!!E Eof!wojl

PINK

18/11!!!E Ep!csp!kv!usp-! kv!ubs!okj! qsp!hsbn 1:/11!!!Q Qsp!hsbn! {b!ekf!dv; .!!!!!!!!!!!!H Hbs!gj!fme .!!!!!!!!!!!!T Tmp!oj~! Cfo!eab!njo 21/11!!!WWj!kft!uj 21/16!!!_ _b!sp!mj!kbtf!sj!kb!)s* Lps!ofs-! 22/11!!!L tqps!utlj! nb!hb!{jo!)s* Eof!wojl 23/11!!!E 23/26!!!O Ob!|b!nb!mb! lmj!oj!lb-!tf!sj!kb 24/16!!!H Hsb!oj!dfepl/!qsp!hsbn 24/46!!!771!nj!ov!ub-! qp!mj!uj!•lj! nb!hb!{jo!)s* 26/11!!!WWj!kft!uj 26/16!!!_ _b!sp!mj!kb-!tf!sj!kb 27/11!!!JJmf!hbmd!j{!Cj!kb!•f-! epl/!qsp!hsbn 27/41!!!!Q Qv!up!lb!{j!usb!ej!dj!kf-! pcsb!{p!woj!qsp!hsbn 28/11!!!GGf!ef!sb!dj!kb!eb!obt 28/41!!!O Ob!|b!nb!mb! lmj!oj!lb-!tf!sj!kb Dfo!usbm!oj!{b!uwps 29/31!!!D 2:/16!!!D Dsub!oj!gjmn 2:/41!!!E Eof!wojl!3

18/11!!!D Dsub!oj! gjmn )s* 18/21 Tb!sb!kf!wp! po!mbko 18/31!!!N Nfke!jo! Cb!okb!mv!lb 18/41!!!T Tqps!uj!tj!np 18/46!!!Q Qjol!ub!ltj )s* 19/11!!!JJ{!eb!kb-! tf!sj!kb 1:/11 Cbm!lbo!ofu 21/26 [p!sp-! tf!sj!kb 22/11!!![[b!vwj!kfl! {b!mkv!cmkf!oj-! tf!sj!kb 23/11 Jo!gp!upq 23/21!!!N Nkf!|p!wj!uj!csbl-! tf!sj!kb 24/11!!!WWf!mj!lj!csbu 25/11!!!JJo!gp!upq 25/21!!!T Tb!sb!kf!wp! po!mbko 25/36!!!N Nfke!jo! Cb!okb!mv!lb 25/46!!!T Tqps!uj!tj!np 25/51!!!WWf!mj!lj!csbu 26/11 J{!eb!kb-! tf!sj!kb 26/61!!!JJo!gp!upq 27/11!!![[p!sp-!tf!sj!kb Nkf!|p!wj!uj!csbl-! 28/11!!!N tf!sj!kb 29/11!!!JJo!gp!upq 29/41!!!Q Qjol!Ub!ltj 29/56!!![[wj!kf{!ef!Hsbo!eb 2:/11!!![[b!vwj!kfl! {b!mkv!cmkf!oj-! tf!sj!kb

17.55

23.55

21.00

Ljubavna oluja, serija

Ko`a, film

Jaki pljusak, film

Zoro, serija

Fmj!{b!cfu!jo! b!qsj!sf!ecb!tf qsj!cmjabwb/!Lb!eb!Sp!cfsu!tb!. {ob!eb!j!Wfs!ofs!ob!nkf!sb!wb ep!~j-!pu!lb!{v!kf!twp!kf!v•f|!. ~f/!Mb!vsb!qp!lv!|b!wb!sb{!hp!. wb!sb!uj! t! okjn-! b! po! kpk pckb|!okb!wb!eb!of!npaf!qp!. eoj!kf!uj!eb!wj!ej!Wfs!of!sb/

Ejs!mkj!wb!j!qp!usf!tob!qsj!•b!p ewb!csb!ub!lp!kj!aj!wf!v!jo!ej!. kbo!t lpn!sf!{ fs!w b!u v!Qbko Sjea/!Okj!ip!wb!aj!wp!uob!qsj!•b kf!qsj!•b!p!esb!nj!j!bluj!wopn ekf!mp!wb!okv-!tb!ef!ub!mkj!nb!j{ aj!wp!ub!Jo!ej!kb!ob!db-!okj!ip!. wpn!ev!iv!j!nj!uv/

Lj!|b!qp!ejaf!oj!wp!wp!ef!j hsb!ej!~v!Ivo!ujo!hcvsh!v!Jo!. ej!boj!qsj!kf!uj!wf!mj!lb!qp!qmb!wb/ Tub!op!woj|!uwp!kf!fwb!lv!jsb!. op!j!kf!ej!op!nb!mj!qp!mj!djk!tlj pesfe!ob!•f!mv!tb!|f!sj!gpn pt!ub!kf!v!hsb!ev!eb!tqsj!kf!•j np!hv!~f!qmkb!•lf/

[p!sp!kf!kv!obl!•j!kf!qsb!wp jnf!kf!Ej!kf!hp!ef!mb!Wf!hb/ Po!kf!qsf!gj!okfo!isb!cbs!j!cp!. hbu!nv!| lb!s bd-!{b!lpkf!h nb!mp!lp!{ob!eb!qsfe!tubw!mkb njt!ufsjp!{oph!•p!wkf!lb!lp!kj tf!nbt!lj!sb!v!dsop!lb!lp!cj {b!|uj!ujp!ob!kv!hspafoj!kf///

31/11!!!MMj!gftuzmf-!nb!hb!{jo 31/46!!!MMj!hb!|bn!qj!pob;! Nbo!•ft!ufs!kv!obk!ufe! .!Qps!up-!2/!•fu!wsugj!ob!mf 33/51!!!UUf!nb!eb!ob 34/16!!!C CIU!wj!kft!uj 34/31!!!C Cj!{ojt!wj!kft!uj 34/41!!!MMj!hb!|bn!qj!pob;! Wj!mkb!sf!bm!.!Bs!tf!obm-! 3/!•fu!wsugj!ob!mf-! toj!nbl 12/26!!!Q Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! {b!tsj!kf!ev

31/16!!!O Of!lbe!cj!mp 32/11!!!B Bob!Lb!sf!okj!ob-!tf!sj!kb 33/11!!!GGsfk!afs- tf!sj!kb Qsj!•b!p!Sb!lj!Nb!sj!~v-! 33/36!!!Q {bc/!qsp!hsbn 34/16!!!JJo!gp!qsp!gjm 34/31!!!T Tqpsu 34/36!!!Gj!obo!tjk!tlf!op!wpt!uj 34/41 Twf!uj!psbi-!tf!sj!kb 34/66!!! GJMN Lp!ab 12/31!!!_ _b!sp!mj!kb- tf!sj!kb 13/26!!!GGsv!|lp!hps!tlj! nb!obt!uj!sj;!Ip!qp!wp-! epl/!qsp!hsbn 13/51!!!Q Qf!umkb 14/11!!!E Eof!wojl 14/36!!!B Bob!Lb!sf!okj!ob-!tf!sj!kb 15/31!!!Q Qsj!•b!p!Sb!lj!Nb!sj!~v{bc/!qsp!hsbn

25/66 Mkv!cbw! tb! of!qsj!kb!uf!mkfn-! tf!sj!kb! )s*27/11 Op!wpt!uj-!227/29 Ewpt!usv!lb!|bo!tb-!jo!. uf!sb!luj!wob!jhsb-!228/26 Lsj!nj!obm!v!Sv!tj!kj-!epl/ qsp!hsbn-!229/11 Eb!obt! v! Tsqtlpk-!229/36 Np!oj!up!sjoh-! 2:/41 CO! np!oj!ups-! 31/21! Mkv!. cbw! tb! of!qsj!kb!uf!mkfn-! tf!sj!kb-! 32/11 Tubw! j lpo!usbt!ubw-!333/26 Mp!up-! 33/41 Qsf!hmfe! eb!. ob-!334/11 Hmbt!Bnf!sj!lf-!334/41 GJMN J{b!. cf!mj!op! mv!ej!mp-! 12/41! Lsj!nj!obm! v! Sv!tj!kj-! epl/ qsp!hsbn-!113/11 Tb!uf!mju!tlj!qsp!hsbn

RTS

RT RS

kb-! 24/41! Twf!epl-! jo!gp! )s*-! 25/41 Ej!{oj! ob SUT;! Nj!lj! Nb!vt! j! qsj!kb!uf!mkj! )s*-! 26/11! Wft!uj26/21 Kf!eob!qf!tnb-!kf!eob!af!mkb-!nv{/!qsp!. hsbn! )s*-!227/14 Cp!mkj! aj!wpu-! tf!sj!kb! )s*-!228/11 Eof!wojl-!228/36 \ub!sb!ej!uf-!csf-!228/56 Cfp!. hsbe!t lb! isp!o j!l b-! 2 9/36 Plp! nb!h b!{ jo2:/11 Tmb!hb!mj!db-! lwj{-! 2:/41 Eof!wojl! 331/21 Cp!mkj! aj!wpu-! tf!sj!kb-! 32/11! 59! tb!uj.twb!. ecb-! {b!cb!woj! qsp!hsbn-!333/11! Wft!uj-! 33/16 Vqj!uojl-! epl/! qsp!hsbn-! 34/16 Nft!up! {mp!•j!. ob;! Okv!kpsl-! tf!sj!kb-! 11/11 Eof!wojl-! 11/26 Fwsp!ofu-!111/39 Ejt!usjlu-!tf!sj!kb-!112/26 GJMN Nb!tmb!•bl! 13/61 59! tb!uj.twb!ecb-! {bc/! qsp!. hsbn! )s*-!114/11 Wft!uj-! 14/46! Vqj!uojl-! epl/ qsp!hsbn!)s*-!115/41!Plp!nb!hb!{jo!)s*-!116/14 Lwb!esb!uv!sb!lsv!hb-!epl/!qsp!hsbn!)s*-!116/59 Wfs!tlj!lb!mfo!ebs

17/16 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!119/11 Kv!ubs!okj!eof!. wojl-!119/26 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!11:/17 V!{esb!. wpn! uf!mv-! 1:/31 Lv!wb!uj! tsdfn-! {b!cb!woj qsp!hsbn-!11:/46 Tmb!hb!mj!db-! lwj{! )s*-!221/16 Lwb!esb!uv!sb! lsv!hb! )s*-! 21/46 Ej!{oj! ob! SUT; Nj!lj!Nb!vt!j!qsj!kb!uf!mkj-!222/16 Bmj!kbt-!tf!sj!kb!)s*23/11 Eof!wojl-!223/26 Tqpsu!qmvt-!223/41 Lv!. VIKOM wb!uj!tsdfn-!223/56 Cfl!tuwp!j{!{b!uwp!sb-!tf!sj!. 17/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!119/11

16.00

31/16!!!MMp!upqsj!kf!opt! j{!wmb!•f!okb 31/36!!!WWsj!kf!nf!kf!{b! cf!cf-!epl/!tf!sj!kbm 32/11!!! GJMN Kb!lj!qmkv!tbl!)SQ* 33/56!!!WWj!kft!uj 34/11!!!Q Qsp!hp!okf!ojtf!sj!kb 34/61!!!D Dfo!usbm!oj!{b!uwps )s* 11/46!!!Q Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! {b!tsj!kf!ev

Hmbt!Bnf!sj!lf-!11:/11 Mp!wbd!ob!op!wbd-!lwj{21/11 Bnf!sj!lb-! tf!sj!kb-! 22/11 Twf!{ob!mj!dblwj{-!223/11 Sb!ejp ob UW-!224/21 Mp!wbd!ob op!wbd-!lwj{-!225/11 Uf!mf!|pq-!226/11 Twf!{ob!. mj!db-!lwj{-!226/66 Dsub!oj!gjmn-!227/11 Bnf!sj!lbtf!sj!kb-!228/11 Njt!uf!sj!kf!qpt!ub!okb-!obv!•oj!qsp!. hsbn-!229/11 Gpml 21-!22:/41 Eof!wojl SUT 3-! 31/41 Isp!oj!lb-! 32/11 Twf!epl-! qp!mj!uj!•lb fnj!tj!kb-! 33/11 Ob!sp!eob! nv!{j!lb! v{! TNT •bu-! 34/41 Ob!sp!eob! nv!{j!lb! v{! TNT! •bu11/41 Bt!usp!mp!hj!kb

TV HAJAT 17/56 Ep!csp! kv!usp! CjI-! kv!ubs!okj! qsp!hsbn19/31 Ib!kb!upw!dj! ob! sb!tqvt!uv-! ekf!•kj! qsp!. hsbn-!11:/11 Y!nfo-!dsub!oj!gjmn-!11:/41 Sp!. bsz-!dsub!oj!gjmn-!11:/46 Zv!Hj!Pi!HY!4-!dsub!oj gjmn-!221/21 TNT-!tf!sj!kb-!221/41 Sf!cfm!ef-!tf!. sj!kb-! 23/11 Nb!esf! Mv!ob-! tf!sj!kb-! 24/11 WJQtf!sj!kb-!226/11 J{!hv!cmkf!oj-!tf!sj!kb-!227/11 [b!vwj!.

31/11!!!N Nb!mb!tft!usb! Wf!mj!lph!csb!ub 32/11!!!H Hsboe!qb!sb!eb 33/26!!!WWf!mj!lj!csbu 33/41!!!B Bnj!eaj!|pv 11/11!!!WWf!mj!lj!csbu 12/11!!!T Tb!sb!kf!wp! po!mbko 12/21!!!N Nfke!jo! Cb!okb!Mv!lb 12/31!!!T Tqps!uj!tj!np 12/36!!!H Hsboe! Qb!sb!eb )s* 13/41!!!B Bnj!eaj!|pv )s* Qjol! 15/11!!!Q eav!cplt

kfl!tv!tkf!ej-!tf!sj!kb-!227/41 Twf!~f!cj!uj!ep!csptf!sj!kb-!228/16 Tqpsu!dfo!ubs-!228/41!Djn!gfs!gsbktf!sj!kb-!229/11 Sf!dfqu!{b!ep!cbs!aj!wpu-!sf!wj!kbm!oj qsp!hsbn-!22:/11 Wj!kft!uj!v!8-!331/11 [wj!kf{!eb np!af|! cj!uj! uj-! {bc/! qsp!hsbn-!332/41 Ib!kbu qsp!ev!ldj!kb! |pv-! nv!{j!•lj! qsp!hsbn-! 33/21 GJMN Bo!}f!pt!lj! qmft-! 11/21 Wj!kft!uj-! 11/26 Tqpsu! dfo!ubs-! 11/31 WJQ-! tf!sj!kb-! 12/21 Sf!. dfqu! {b! ep!c bs! aj!w pu-! sf!w j!kbm!o j! qsp!h sbn13/11 Wj!kft!uj-!113/56 Dj!nfs!gsbk-!tf!sj!kb-!114/26 [wj!kf{!eb! np!af|! cj!uj! uj-! nv!{j!•lj! qsp!hsbn15/46 Ib!kbu!qsp!ev!ldj!kb!usb!aj!{wj!kf{!ev-!nv{/ qsp!hsbn-!116/21 Nv!{j!•lj!qsp!hsbn

TV SARAJEVO 17/66!Tb!sb!kfw!tlp!kv!usp-!118/11 Wj!kft!uj!UW!TB21/11 Csb!~b!Lp!bmf-!dsub!oj!gjmn-!221/21 Dsub!oj gjmn-!221/41 Qsb!jt!up!sjk!tlj!qbsl-!epl/!qsp!hsbn23/11 Wj!kft!uj! UW! TB-! 23/21! Vaj!wp! v! 32! )s*24/11!Nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!224/46 Sb{!hp!mj!~f!ob

7. 4. 2009. vupsbl 43

TV mre`a

ATV 17/13! Nv!{j!•lj!qsp!hsbn!)s* 18/11!!![[bn!lb-!tf!sj!kb!)s* Ef!ojt!ob!qbtu-! 19/11!!!E dsub!oj!gjmn 19/41!!!Q Qf!qb!Qsb|!•j~dsub!oj!gjmn 19/66!!!WWj!kft!uj 1:/11!!!YY!nbo- dsub!oj!gjmn 1:/36!!!L Lb!qf!mj!up-! dsub!oj!gjmn! 1:/41!!!S Sp!bsz-! dsub!oj!gjmn 1:/46!!!GGj!gj-!dsub!oj!gjmn 1:/56!!!ZZpv!Hij!Pi-! dsub!oj!gjmn! 21/21!!!T TNT-!tf!sj!kb 21/51!!!S Sf!cfm!ef-!tf!sj!kb 22/66!!!WWj!kft!uj 23/11!!!N Nb!esf!Mv!ob-! tf!sj!kb 24/11!!!WWJQ-!tf!sj!kb Lwj{!j!hsbe 25/11!!!L 26/11!!!JJ{!hv!cmkf!oj-! tf!sj!kb 27/11!!![[b!vwj!kfl!tv!tkf!ejtf!sj!kb Twf!~f!cj!uj!ep!csp-! 27/41!!!T tf!sj!kb 28/41!!!WWj!kft!uj 28/46!!!S Sjm!tlj!j! Cb!•lpw!tlj! nb!obt!ujs-! qv!up!qjt 29/11!!!D Dj!nfs!gsbk-!tf!sj!kb 29/41!!!MMkv!ej!~j-! ekf!•kj!qsp!hsbn 2:/11!!!WWj!kft!uj!eb!ob 2:/14 BUW!wj!kft!uj 2:/46 BUW!tqpsu

OBN 17/21!!!E Ekf!•kj!qsp!hsbn 17/26!!!UUsbo!tgps!nfs!tlj-! dsub!oj!gjmn 17/51!!!Q Qp!dpzp-!dsub!oj!gjmn Lsj!aj~!lsv!aj~ 17/61!!!L 18/16!!!N Nf!npsz 18/31!!!N Nb!mb!|lp!mb 18/46!!!T Twf!{ob!mj!df 19/26!!!V Vesj!nv!|lj-! {bc/!qsp!hsbn 21/11!!!P Pesfe!{b!•jt!up!~v-! {bc/!qsp!hsbn!)s* 21/41!!!B Bnf!sj!•lj! obk!tnkf!|oj!kj! wj!efp-!{bc/! qsp!hsbn!)s* 22/11!!!Q Qsjod!j{!Cfm!Bjsb-! tf!sj!kb!)s* 22/41!!!T Tqps!utlf!wf!•f!sj-! tf!sj!kb 22/66!!!P PCO!jo!gp 23/21!!!H Hp!up!wp!tb!ws|f!op-! tf!sj!kb Nbs!gj!Csb!vo-!tf!sj!kb 23/46!!!N 24/36!!!T Tubs!ub!hf!TH2-!tf!sj!kb Qf!qf!mkv!hb-!tf!sj!kb 25/36!!!Q 26/26!!!T Tf!ebn! wf!mj!•bo!tuwf!oji-! tf!sj!kb!)s* 27/36!!!B Bnf!sj!•lj!obk!tnkf!|oj!kj! wj!efp-!{bc/!qsp!hsbn Qsjod!j{!Cfm!Bjsb27/66!!!Q tf!sj!kb!)s* Cj!ubo!hf!j!qsjo!df!{f28/36!!!C tf!sj!kb Ob!|b!nb!mb!lmj!oj!lb29/11!!!O tf!sj!kb 29/66!!!P PCO!jo!gp 2:/26!!!""Ifk!Nv!tjd

NOVA

HRT 1

17/56!!!P Puwp!sj!twp!kf!tsdftf!sj!kb 18/46!!!D Dp!ef!Jzplpdsub!ob!tf!sj!kb 19/11!!!GGj!gj!j!dwkf!uop! esv|!uwp-! dsub!ob!tf!sj!kb 19/21!!!Q Qf!qb!Qsb|!•j~dsub!ob!tf!sj!kb Hsb!ej!ufmk!Cpc-! 19/31!!!H dsub!ob!tf!sj!kb 19/41!!!F F{p!UW-! ub!spu!|pv 1:/41!!!O Op!wb!mp!wbUW!jhsb 21/41!!!JJo!nb!hb!{jo 22/31!!!JJo!tqf!lups!Sflt-! tf!sj!kb 23/31!!!GGbs!nb- sj!bmj!uj!|pv 24/31!!!WWb!usf!op!tsdf-! tf!sj!kb 25/31!!!S Sf!cmf!eftf!sj!kb 26/31!!! GJMN Tqz!Ljet 28/11!!!WWj!kft!uj 28/36!!!JJo!tqf!lups!Sflt-! tf!sj!kb 29/36!!!!JJO!nb!hb!{jo-! |p!vcj{!fnj!tj!kb 2:/26!!!E Eof!wojl

HRT 2

17/56!!!UUW!lb!mfo!ebs 18/11!!!E Ep!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb 18/16 Wj!kft!uj 18/21 Ep!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb 18/46 Wj!kft!uj 18/51!!!E Ep!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb 19/46!!!WWj!kft!uj 19/51!!!E Ep!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb 1:/26!!!T Twf!~f!cj!uj!ep!csp-! tf!sj!kb 1:/66!!!D Dp!sb!ujb!Ptj!hv!sb!okf! .!qsp!{ps!v!twj!kfu!236 21/11!!!WWj!kft!uj 21/21!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 21/26!!!Q Qsj!•b!p!wv!lp!wj!nb-! epl/!tf!sj!kb Disjt!uj!ojo!wsu-! 22/21!!!D epl/!tf!sj!kb Iswbu!tlb! 22/51!!!I lvm!uvs!ob!cb!|uj!ob 22/66!!!C Cvs!{p!wop!j{!wkf|!~f 23/11!!!E Eof!wojl 23/26!!!UUW!lb!mfo!ebs 23/46!!!E Esb!hb! of!qsj!kb!uf!mkj!db-!tf!sj!kb 24/36!!!E Ebo!{b!eb!opn-! {bc/!fnj!tj!kb 25/41!!!WWj!kft!uj 25/56!!!N Nf!}v!ob!nb 26/46!!!F Fnj!tj!kb!qv!•lf!j! qsf!ebk!of!lvm!uv!sf 27/21!!!WWj!kft!uj 28/46!!!D Dsp!bujb!Ptj!hv!sb!okf! .!qsp!{ps!v!twj!kfu!236 28/56!!!O Obk!tmb!cj!kb!lb!sj!lb-! lwj{ Twf!~f!cj!uj!ep!csp-! 29/46!!!T tf!sj!kb 2:/41!!!E Eof!wojl

RTL

18/41!!!N Nb!mb!tj!sf!ob-! dsub!ob!tf!sj!kb 18/66!!!WWsuj~; .!!!!!!!!!!!!E Eb!oj!db .!!!!!!!!!!!!N Nfe!wkf!ej!~j . Lmb!vo!Lj!sj .!!!!!!!!!!!!Q Qsp!gf!tps!Cbm!ub!{bs 19/36!!!Q Qf!ubs!Qbo!j! hv!tb!sj-!dsub!ob!tf!sj!kb 19/61!!!MMb!hp!eoj!aj!wpu![b!lb! j!Lp!ej!kb-! tf!sj!kb!{b!ekf!dv 1:/26!!!C Cf!wfs!mj!Ijmt!:-!tf!sj!kb 21/11!!! GJMN Wfmjlb! {fnmkb!nbmfoji 23/16!!!Q Qvt!up!mp!wj!of! Tb!sf!Kb!of-! tf!sj!kb!{b!nmb!ef Bo!up!mp!hj!kb! 23/41!!!B iswbu!tlph! hmv!nj!|ub;!Qmb!of!ub!sjk 24/46!!! GJMN Nb!mj!wf!mj!lj!Df!{bs 26/21!!!P Pcj!•oj!mkv!ej-!tf!sj!kb 26/66!!!O Ob!wsi!kf!{j!lb 27/16!!!JJ{obe!dsuf 27/36!!!O Op!wf!bwbo!uv!sf! tub!sf!Lsjt!uj!of!3-! tf!sj!kb Ibqqz!Ip!vs-!tf!sj!kb 27/56!!!I 28/21!!!E Esv!hj!gps!nbu 28/66 Lp!|bs!lb-!QI;! [b!ebs!.!Dj!cp!ob-! qsj!kf!opt 29/46!!!WWj!kft!uj!ob!Esv!hpn 29/56!!!L Lp!|bs!lb-!QI;! [b!ebs!.!Dj!cp!ob 2:/41!!!P Pu!lbe!tj!puj!|mb- tf!sj!kb

17/61!!!E Efl!tuf!spw!mb!cp!sb!up!sjkdsub!ob!tf!sj!kb 18/26!!!UUsbo!tgps!nf!sj-! dsub!ob!tf!sj!kb 18/51!!!L Lp!sbl!qp!lp!sbl-! tf!sj!kb!)s* 19/16!!!L Lb!lp!tbn!vqp!{obp! wb!|v!nbk!lv-!tf!sj!kb!)s* 19/46!!!Q Qv!opn!qb!spn-! lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw!)s* 1:/26!!!B Bt!usp!|pv-!fnj!tj!kb Lv!op!mp!wbd-!lwj{ 21/31!!!L 22/31!!!N Nbm!lpmn!v! tsf!ej!oj-!tf!sj!kb!)s* 22/56!!!E Eb!ej!mkb-!tf!sj!kb!)s* 23/26!!!F Fl!tlmv!{jwnb!hb!{jo!)s* 23/41!!!WWj!kft!uj 23/51!!!S Sf!cb- tf!sj!kb!)s* 24/16!!!WWf!•f!sb!{b!6-! mj!gftuzmf!fnj!tj!kb!)s* Nb!sj!ob-!tf!sj!kb 24/46!!!N 25/41!!!L Lp!csb!22-!tf!sj!kb Nb!hovn- tf!sj!kb 26/31!!!N 27/26!!!L Lp!sbl!qp!lp!sbltf!sj!kb Lb!lp!tbn!vqp!{obp! 27/51!!!L wb!|v!nbk!lv-!tf!sj!kb Nbm!lpmn!v! 28/21!!!N tsf!ej!oj- tf!sj!kb 28/46 V!ep!csv!j!{mv-!tf!sj!kb 29/11!!!S Sf!cb- tf!sj!kb 29/41!!!WWj!kft!uj 29/66!!!F Fl!tlmv!{jwnb!hb!{jo 2:/16! Wf!•f!sb!{b!8-! mj!gft!uzmf!nb!hb!{jo Qv!opn!qb!spn-! 2:/46!!!Q lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw

22.10

21.00

21.00

10.15

16.25

17.10

An|eoski ples, film

Vo`nja smrti, film

Djevojka iz predgra|a, film

Pri~a o vukovima, dok. film

Nove avanture stare Kristine 2, serija

Malkolm u sredini, serija

Csfu-! nmb!e b! afob! j{ qsfe!hsb!}b-!sb!ej!lbp!vsf!. eoj!db!v!nb!mpk!okv!kps!|lpk j{!eb!wb!•lpk!lv!~j/!Ob!eb!tf qsp!nb!lov!~v-!b!ub!eb!tv!. tsf!uof!lokjaf!woph!wf!mj!lb!. ob!Bs!•j!kb!Lop!ltb/

Qp!mb!{j!|uf! pwph! ep!lv!. nfo!ubs!oph!gjm!nb!kf!#Eb!wvl npaf!hp!wp!sj!uj! #!Pwbk!gjmntoj!nbo!v!Okf!nb!•lpk-!Gsbo!. dvt!lpk!j!\qb!oj!kj!qp!lb!{v!kf ajwpu!fwspq!tlph!wv!lb!v!ob!. ej!eb!~f!hb!ef!njt!uj!gj!lp!wb!uj/

Pemv!•jw!|j!of!|up!qsp!nj!kf!. oj!uj!v!twj!kf!uv-!Lsjt!uj!ob!tf!ep!. csp!w p!mkop! kb!w j! {b qsj!l v!q mkb!o kf! qp!u qj!t b! {b twsiv!lp!kv!cb|!j!of!sb!{v!nj!. kf!obk!cp!mkf!.!|up!~f!kpk!pu!lsj!uj tblv!qmkb!•j!db!qp!uqj!tb!Besfk/

Nbm!lpmn!jnb!op!wv!mkv!cbw .!qsf!lsb!tbo!bvup!np!cjm!j{ 2:78/!hp!ej!of/!Jblp!kf!cjp twkft!ubo!eb!kf!bvup!tubs!j eb!~f!hb!np!sb!uj!qp!qsb!wj!ujNbm!lpmn!kf!j{of!ob!ejp!qsp!. dft!tb!nph!sft!ub!vsj!sb!okb/!

Nmb!ej!cvo!up!wojl!Bmbo Qbs!l fs-! pq!t kf!e ovu! kf tns~v/!Ob!l po!|up!nv nbk!lb!epajwj!uf!|lf!ob!qb!. ef!pemv!•v!kf!tf!ob!ev!hp qv!up!wb!okf!lv!~j/!Vnkft!up kb!woph!qsf!wp!{b!pemv!•v!kf tup!qj!ub!uj/

Up!oj!afmj!cj!uj!qmb!~f!oj!vcj!. db!j!sb!ej!uj!{b!nb!gj!kv-!bmj qswp!np!sb!nop!hp!up!hb ob!v•j!uj!pe!qsb!wph!nbk!tup!. sb/!Up!kf!wf!pnb!of!pcj!•oj Tujw-!t!•j!kjn!tf!tuj!mpn!Upoz cb|!j!of!tmbaf/! 31/11!!![[wj!kf{!eb! np!af|!cj!uj!uj 32/41!!!T Tj!of!nb! nb!hj!lb 33/21!!! GJMN Bo!}f!pt!lj!qmft 11/21!!!WWj!kft!uj 11/26!!!T Tqpsu!dfo!ubs 11/31!!!L Lwj{!j!hsbe 12/61!!!WWJQ- tf!sj!kb 13/56 Op!~oj!qsp!hsbn; .......!!!T Twf!~f!cj!uj!ep!csp-! tf!sj!kb!)s* .......!!!D Dj!nfs!gsbk-! tf!sj!kb!)s* .......!!! GJMN Fsjo!Csp!lp!wj•!)s*

31/11!!!N Nv!~lf-!tf!sj!kb 32/11!!! GJMN Wpaokb!tnsuj 33/61!!!V Vesj!nv!|lj-! {bc/!qsp!hsbn!)s* 11/31!!!N Nj!mbo!Ub!spu 13/31!!! GJMN 99!nj!ov!ub )s* 15/11!!!T Tf!sj!kb!B;! Nj!mbo!.!Jo!ufs-!tojn!lb

ob!vlb-! epl/! qsp!hsbn-!225/41! Tqpsu! nb!. hb!{jo-! 26/31 Nf!usp!opn-! nv!{j!•lj! qsp!. hsbn-!22 7/11 Tf!s j!kb! {b! nmb!e f-- ! 28/11 Wj!kft!uj!UW!TB-!228/16 Ep!csf!wj!csb!dj!kf-!sf!. wj!kbm!oj!qsp!hsbn-!228/66 Twj!Wp!mf!Sfk!npo!. eb-! tf!sj!kb-! 29/31 Ub!sji-! epl/! qsp!hsbn29/41 Eof!wojl-!22:/21 Cbk!lf!csb!~f!Hsjn31/11!Lmj!oj!lb-!tf!sj!kb-!332/11 Wj!kft!uj!UWTB32/21 Aj!wpu! j! {esbw!mkf-! 33/11 Pcb!wf!{bo tnkfs-!333/41 Tfw!ebi-!334/11 Twj!wp!mf!Sfk!. npo!eb-! tf!sj!kb-! 34/41 WPB-! 11/11 Qsf!. hmfe qsp!hsb!nb {b tsj!kf!ev

RTV USK BIHA] 19/11! UW! Kv!usp- 1:/11 Qsp!hsbn! {b! ekf!. dv-!221/11 Wj!kft!uj-!221/16 Qsp!hsbn!{b!ekf!. dv-! 2 2/11 Ob!| b! sf!b m!o ptu! )s*-! 2 3/11 Wj!kft!uj-!223/16 GJMN )s*-!224/56 Ep!lv!nfo!. ubs!oj! qsp!hsbn-! 25/21 Tqps!utlb! isp!oj!lb25/41 Wj!kft!uj-! 25/46 Qsp!hsbn! {b! ekf!dv

31/11!!!GGbs!nb-!sj!bmj!uj!|pv 32/11!!! GJMN Ekf!wpk!lb!j{! qsfe!hsb!}b 33/61!!!WWj!kft!uj 34/16!!!V Vwpe!v! bob!up!nj!kv-! tf!sj!kb 11/16!!!!T Tfk!ogfme- tf!sj!kb 11/46!!!AAj!wpu!ob!tkf!wf!sv-! tf!sj!kb 12/36!!!F F{p!UW- ub!spu!|pv 13/36!!! GJMN Tqz!Ljet 14/61 Tfk!ogfme- tf!sj!kb 15/26!!!AAj!wpu!ob!tkf!wf!sv-! tf!sj!kb 16/11!!!JJO!nb!hb!{jo 16/51!!!Q Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! {b!tsj!kf!ev

)s*-! 26/31! Mfb! Qbs!lfs-! tf!sj!kb! )s*-! ! 27/21 TNT! qp{!esb!wj! j! •ft!uju!lf-! 27/66 Mp!|f ekf!wpk!lf-! tf!sj!kb! )s*-!228/56! Twj! wp!mf! Sfk!. npo!eb-! tf!sj!kb! )s*-!229/26 Twj! wp!mf! Sfk!. npo!eb-! tf!sj!kb-! 2:/11 Eof!wojl UW VTL2:/41!Nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!331/11 UW!jo!ufs!. wkv-! 3 2/11 Ep!l v!n fo!u bs!o j! qsp!h sbn32/41 Isp!oj!lb!UW!VTL-!332/61 Mp!|f!ekf!. wpk!lf-!tf!sj!kb-!333/51 TNT!qp{!esb!wj!j!•ft!. uju!l f-! 3 4/36 GJMN
TV TK TUZLA 18/16! Lp! sb!op! sb!oj-! kv!ubs!okj! qsp!hsbn1:/11! Ob! usb!hv! qsj!sp!ef-! epl/! qsp!hsbn1:/36!Ij!up!wj!Njt!ufs!Eajs!mb--!1:/46!Gsfk!{fstf!sj!kb-!221/11 Mkv!cbw!t!of!qsj!kb!uf!mkfn-!tf!sj!. kb! )s*-! 21/56 Ekf!•!kf! kv!usp-! 22/26 Hmbt Bnf!sj!lf- 22/56!UW!fo!dj!lmp!qf!ej!kb!{ob!okb23/11 Wj!kft!uj-! 23/46! Ij!up!wj! Njt!ufs! Eajs!mb-

31/21!!!H Hmp!cbm!op!tj!kf!mp 31/56 Iswbu!tlf!sj!kf!lf-! {obo!tuwf!ob!tf!sj!kb 32/31 Qp!tmp!woj!lmvc 32/61!!!C Cvs!{p!wop!j{!wkf|!~f 32/66!!!P Puwp!sf!op 34/11!!!Eof!wojl!4 34/26!!!Q Qp!tmp!wof!wj!kft!uj 34/31!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 34/41!!!E Ep!tj!kf!Y!6- tf!sj!kb 11/26!!![[wkf{!eb!of!tub!{f;! Ef!fq!Tqb!df! Oj!of!6-!tf!sj!kb 12/11!!!D DTJ;!Nb!kb!nj!7-! tf!sj!kb 12/56!!![[p!wfn!tf!Fbsm!3tf!sj!kb 13/16!!!Q Qsj!•b!p!wv!lp!wj!nb-! epl/!gjmn

23/56! Sj!u bn! lbo!u p!o b-! jog/! qsp!h sbn24/36!Usj!cv!obm-! jog/! qsp!hsbn-!225/11 Wj!. kft!uj-! 25/16 Sb{!hp!mj!~f!ob! ob!vlb-! epl/ qsp!hsbn-! 25/61 Ij!up!wj! Njt!ufs! Eajs!mb26/11 Ekf!•kf! qp!qp!eof-! ekf!•kj! qsp!hsbn27/11 Wj!kft!uj!v!27-!227/26 Twkf!umb!qp!{ps!oj!. df-! {b!cb!woj! qsp!hsbn-! 28/11 Mkv!cbw! t of!qsj!kb!uf!mkfn-! tf!sj!kb-! 28/56 Cj!mbot-! qp!. tmp!woj! nb!hb!{jo-! 29/26 Gsfk!{fs-! tf!sj!kb29/51!Wj!ub!gpo-!22:/11 Eof!wojl-!22:/41 Twj wp!mf!Sfk!npo!eb-!tf!sj!kb-!31/16!Lb!lp!Wmb!. eb! wmb!eb-! jog/! qsp!hsbn-! 32/11 Tup!uj!ov obk!wf!~ji! pu!lsj!~b-! epl/! qsp!hsbn-!333/11 Hsbe!tlb! wsf!wb-! tf!sj!kb-! 33/56!Ob! lsb!kv eb!ob-!334/11 Mj!cfs!uj!UW-!334/41 Cpk!op!qp!. mkf-! tf!sj!kb-! 11/11 Hmbt! Bnf!sj!lf-! 11/41 [ob!dj! j! csp!kf!wj-! fnj!tj!kb! p! bt!usp!mp!hj!kj13/46 Tb!uf!mju!tlj!qsp!hsbn UW!tub!oj!df!{b!esab!wb!kv! qsb!wp!j{!nkf!of!qsp!hsb!nb"

31/16!!!MMj!hb!qswb!lb- fnj!tj!kb 31/46!!!MMj!hb!qswb!lb! .!! !gj!ob!mf;!Wj!mkb!sf!bm! .!Bs!tf!obm-! 2/!qp!mv!wsj!kf!nf 32/41!!!WWj!kft!uj!ob!Esv!hpn 32/46 Wsj!kf!nf 32/51!!!MMj!hb!qswb!lb! .!! !gj!ob!mf;!Wj!mkb!sf!bm! .!Bs!tf!obm3/!qp!mv!wsj!kf!nf 33/46!!!MMj!hb!qswb!lb-! bob!mj!{b!vub!lnj!df DTJ;!Nb!kb!nj!7- tf!sj!kb 33/61!!!D 33/51!!![[p!wfn!tf!Fsm!3-! tf!sj!kb 11/16!!!MMj!hb!qswb!lb-!tb!af!dj 11/36 Qsf!hmfe! qsp!hsb!nb!{b!tsj!kf!ev

87,7 88,4 89,7

07.00 07.40 08.00 08.35 09.00 10.00 11.00 15.00 17.00 18.30 20.00 21.00 23.00

Jutarnji program Stanje na putevima Izbor iz dnevne {tampe Jutarnja `eljoteka Mali oglasi Horoskop Selebriti info Mali oglasi D`uboks Dnevnik Ve~ernji program Mali oglasi Tajm-aut, pregled sportskih de{avanja 00.00 Pregled dana

31/11!!!I Iswbu!tlb! usb!aj! {wj!kf{!ev-!|pv 32/11!!!MMkv!cbw!kf!ob!tf!mv-! epl/!tb!qv!oj!db 33/11!!! GJMN Epl!Ip!mj!wve 34/61!!!WWj!kft!uj 11/11!!!L Lv!op!mp!wbd-! lwj{ 13/11!!! GJMN Obk!usb!af!oj!kj!

95,5 99,3 106,4

07.30 90+, sportski pregled Deutche Welle 5u8 Album nedjelje Preko daleko Hit dana 90+, sportski pregled 11.30 [ta ima? 12.00 Deutche Welle 12.30 Music Magazine 13.00 Info Breifing 13.30 Projektor 14.00 90+, sportski 08.00 08.15 08.45 09.30 10.00 10.30

pregled 14.30 Showbizz caffe 15.15 Preko daleko 15.45 Album nedjelje 16.00 Deutche Welle 16.30 [ta ima? 17.00 Hit dana 18.00 90+, sportski pregled 18.30 Showbizz caffe 19.00 Info Breifing - Dejan Ili} i Danijel Daki} 20.00 Black Sound Box

44

vupsbl!7. 4. 2009.

Sport Sjajni Tahirovi}

Reprezentacija BiH poslije plasmana u Drugu grupu Evroafri~ke zone Dejvis kupa

Vijesti

Druga grupa jaka i atraktivna

Neo~ekivan poraz Cimosa

da rezultatom 34:27, a Tahirovi} je bio jedan od najboljih na parketu sa 17 odbrana. Gepingen se nalazi na ~etvrtom mjestu Bundes lige sa 37 bodova, ali i tri utakmice vi{e od konkurenata za vrh tabele. D.M.

^elik blizu Lige 4 Ko{arka{ice ^elika napravile su veliki korak ka plasmanu u Ligu 4 BiH za prvaka nakon {to su u me~u 20. kola Prvenstva BiH nadigrale doma}e Jedinstvo u Tuzli rezultatom 61:57. Iz 20. kola treba izdvojiti doma}e trijumfe Violeta Livna nad BHN Bugojnom, te Borca nad Banovi}ima. Rezultati 20. kola: TUZLA: Jedinstvo - ^elik 57:61, LIVNO: Violeta Livno - BHN Bugojno 83:66, BANJALUKA: Borac Mladost - RMU Banovi}i 57:48. Susret Neimarstvo - @eljezni~ar UNIQA na rasporedu 8. aprila, a slobodne su bile ekipe Brotnjo 94 i Slobode. Poredak: @eljezni~ar 36 bodova (susret manje), ^elik 31, Brotnjo 31, Jedinstvo 30, Sloboda 29, Neimarstvo Trebinje 03 28 (-), RMU Banovi}i 26, Violeta Livno 24, Borac Mladost 24, BHN Bugojno 18, Zrinjski 7. A.R.

[etki}u plasmani karijere Bh. teniser Aldin [etki} ove sedmice bilje`i najbolje plasmane u karijeri u singlu i u dublu. Na ATP rang-listi singla nakon na pret ka za 25 mjes ta za uzi ma 539. poziciju sa 88 bodova, a u dublu je "sko~io" za 85 mjesta i sada je 776. (76 bodova). Osim njega na listi singla su: Ismar Gor~i} (640. mjesto), Sini{a Markovi} (677), Zlatan Kadri} (1.554), Mirza Ba{i} (1779.), Tomislav Brki}

(1.827) i Vedran Begovi} (1827.). Najbolji bh. dubl igra~ Gor~i} napredovao je za 20 mjesta i sada je 619. (126 bodova), dok je Ba{i} "sko~io" za 234 mjesta poslije ~ega zauzima 1.042. poziciju. Prvi na listi najboljih je [panac Rafael Nadal sa 14.470 bodova. [vaj ca rac Ro d`er Fe de rer ima 11.020, a tre}eplasirani Srbin Novak \okovi} ima 9.010. M.P.

Jugi}-Salki}eva 70. u dublu

Bh. teniserka Mervana Jugi}Salki} zadr`ala je 70. mjesto na WTA rang-lis ti du bla, a ima 1.380 bodova. Ona je na{a najbolje plasirana

igra~ica i na listi singla na kojoj je "pala" sa 162. na 179. mjesto (336 bodova). Na listi singla osim Jugi}-Salki}eve su Sandra Martinovi}, koja je napretkom za dva mjesta do{la do 251. pozicije i Ema Burgi} koja je 713., {to joj je najbolji plasman u karijeri. Amerikanka Serena Vilijams vodi na listi najboljih teniserki svijeta sa 9.132 boda. Ruskinja Dinara Safina je druga (8.951), a sa ~etvrte na tre}u poziciju do{la je Ruskinja Elena Dementijeva (7.561). Srpkinja Jelena Jankovi} je pala za jedno mjesto i sada je ~etvrta (7.290). M.P.

Ci mos iz Ko pra, za ko ji nas tu pa ju bh. ru ko me ta {i Damir Doborac i Bojan Skoko, u nedjelju je neo~ekivano po ra `en od Slo va na u gos ti ma re zul ta tom 28:31. Ovim po ra zom Ci mos je pre pus tio li der sku po zi ci ju Go re nju, ko je je ra ni je sa vla da lo Tri mo sa 35:25. U po ra zu Ko pra na Sko ko je pos ti gao tri, a Do bo rac je dan gol. Mir sad Ter zi} sa Ce ljem PL nije imao milosti prema Preventu, kojeg su deklasirali sa 35:23. Terzi} je postigao {est golova. Poredak nakon 1. kola Lige za prvaka Slovenije: Gorenje 35 bodova, Cimos 35, Celje PL 31, Slovan 23, Trimo 23, Prevent 20. D.M.

Vuji}: smo

Ismar Gor~i}

Poznati u~esnici zavr{nice Ko{arka{i Radnika i Prijedora su pobjedama u posljednjem, 22. ko lu Prve li ge Re pu bli ke Srpske izbo ri li plej-of, u koji su se prethodno plasirali Sutjeska i Bratu nac MINS. Ra dnik je u nedjelju kao gost pobijedio Gac ko re zul ta tom 84:72, dok je Prijedor na svom terenu savladao Volf Sikjuriti sa 73:67. Ekipa Radnika }e prvu uta kmi cu po lu fi na la plej-ofa igrati u subotu kao gost pro tiv Su tjes ke, a u drugom polufinalnom me~u sasta}e se Bratunac i Prijedor. Prvu ligu RS napu{taju dvi je naj sla bi je pla si ra ne ekipe Mladost 76 i Radivoj Kora}. Po re dak: Su tjes ka 40 bo do va, Bra tu nac MINS 38, Radnik 37, Prijedor 37, Varda HE 36, Gacko 36, Glasinac 32, Volf Si kju ri ti 29, Bijeljina plus 29, Rudar 28, Mladost 76 28, Radivoj Kora} 26. M.P.

Aldin [etki}, Ismar Gor~i}, Mirza Ba{i} i Tomislav Brki} predvodili BiH do najve}eg uspjeha u istoriji teniske reprezentacije Maja PREDRAGOVI]

Znali smo da imamo kvalitet, a to smo i potvrdili u Tunisu. Teniseri su bili odli~ni tokom cijelog turnira i zaslu`emo smo u{li u Drugu grupu Evroafri~ke zone Dejvis kupa, rekao je Bojan Vuji}, selektor bh. tima, poslije najve}eg uspjeha mu{ke teniske reprezentacije BiH u istoriji. BiH su do drugog mjesta na turniru u Tunisu i plasmana u Drugu grupu Evroafri~ke zone predvodili Al-

Mo`e li Napredak do druge pobjede: Nemanja Tomi}

Emma [kaljo najbolja Emma [kaljo, reprezentativka BiH u strelja{tvu, pobje dni ca je Me |u na ro dnog {es toa pril skog tur ni ra, odr`a nog u Olim pij skoj dvorani "Zetra". Takmi~arka Zenica pobjede sporta slavila je u `enskoj konkurenciji u disciplini vazdu{na pu{ka. Najbolji kod mu{karaca bio je slo ve na ~ki pred sta vnik @eljko Moi~evi}. V.R.

din [etki}, Ismar Gor~i}, Mirza Ba{i} i Tomislav Brki}. U odlu~uju}em me~u na{ tim je u nedjelju savladao doma}ina turnira Tunis rezultatom 2:1, a pobjede Bosni i Hercegovini donijeli su Gor~i} u singlu i dubl koji su ~inili Gor~i} i [etki}. "Svi su odli~no igrali. Ne bih nikoga izdvajao jer su svi pru`ili maksimum i dali veliki doprinos ispunjenju cilja. Atmosfera u timu je odli~na i svi smo bili kao porodica, {to je tako|e bitno za velike pobjede. [to se ti~e posljednjeg me~a, znali smo da moramo savladati Tunis, ali sve se zakomplikovalo kada je Norve{ka pobijedila Maroko, tako da su gem ili dva odlu~ili ko ide u Drugu grupu, a koja }e reprezentacija i naredne godine igrati u Tre}oj grupi", istakao je Vuji}. Za razliku od prethodnih godina BiH je imala dobar `rijeb, tako da se u grupnoj fazi takmi~enja sastala sa Namibijom (3:0), Andorom (3:0) i Norve{kom (2:1). "U po~etku je sve bilo kako treba i zauzeli smo prvo mjesto u Grupi B. U finalnoj grupi smo igrali prvi me~ sa Marokom, koji je od po~etka bio jedan od

Bez predaje u Od`aku FOTO NN

Enid Ta hi ro vi}, ka pi ten ru ko me tne re pre zen ta ci je BiH, nastavio je sa sjajnim partijama na golu njema~kog bundesli ga {a Ge pin ge na, ~i ji je trener na{ Velimir Petkovi}. Proteklog vikenda Gepingen je slavio u gostima kod Grosval{ta-

#Vmbt!lpn!v!Esv!hv!hsv!qv!Fwspb!gsj!•lf!{p!of!vmb!{j!np!v sfe!p{cj!mkoji!uf!ojt!lji!ob!dj!kb/!Jhsb!tf!lbp!j!Twkfu!tlb!hsv!qb-!qv!. op!kf!busb!luj!woj!kf!ub!lnj!•f!okf!j!oj!kf!up!mj!lp!ob!qps!op!kfs!tf!jhsb!usj eb!ob!qsp!ujw!kf!eof!sf!qsf!{fo!ub!dj!kf/!Tb!eb!tnp!v!qfu!eb!ob!pej!. hsb!mj!26!nf!•f!wb-!|up!kf!j{v!{f!uop!ob!qps!op/!Lp!~f!obn!cj!uj!qsp!. uj!wojl!{ob!~f!np!lsb!kfn!hp!ej!of!lb!eb!~f!cj!uj!pcbw!mkfo!asj!kfc-!b cj!mp!cj!pemj!•op!lb!eb!cj!tnp!cj!mj!ep!nb!~j!oj/!Obt!uvq!v!Esv!hpk hsv!qj!ptj!hv!sb!wb!obn!obk!nb!okf!ewb!nf!•b!hp!ej|!okf#-!jt!ub!lbp!kf [mbu!lp!\p!|f-!j{!ws|oj!ej!sf!lups!Uf!ojt!lph!tb!wf!{b!CjI/ \p!|f!lb!af!eb!qmb!tnbo!v!wj!|j!sboh!ub!lnj!•f!okb!jnb!wf!mj!lj!{ob!. •bk!{b!uf!ojt!v!ob!|pk!{f!nmkj-!bmj!eb!j!nop!hp!{ob!•j!{b!uf!oj!tf!sf lp!kj!tv!jhsb!mj!v!Uv!oj!tv!kfs!tv!ep!cj!mj!ep!eb!uop!tb!np!qpv{!eb!okf/!

pripao gostima. "Krenuli smo dobro, naro~ito igrom na servisu. Me|utim, u nastavku su gosti konsolidovali svoje redove, dok smo mi zakazali u bloku, {to je rezultiralo zaslu`enim trijumfom Napretka", dodao je Im{irovi}. Do polaska u Od`ak stru~ni {tab Sarajlija nastoja}e ukazati na gre{ke koje su napravljene u prvom duelu i eventualno poku{ati izboriti majstoricu. Sarajlije protiv Napretka potpuno rastere}ene

V. RADENOVI]

Iako je Napredak iz Od`aka kvalitetna ekipa, koja je pobjedom u prvoj polufinalnoj utakmici pro{log vikenda u Sarajevu stvorila zna~ajnu prednost, ne}emo se predati u revan{u na gostovanju, rekao je Mirsad Im{irovi}, trener OK Bosna Eurohaus. "Studenti" su dobro zapo~eli utakmicu i prvi set okon~ali u svoju korist sa 25:17, ali je nastavak susreta

"Ne}emo i}i sa bijelom zastavom. Napredak je u ovom trenutku kvalitetniji tim, ali ni mi nismo bez {ansi. Ukoliko poka`emo za nijansu bolju igru u odnosu na onu iz 'Skenderije' mo`emo se nadati tre}oj utakmici, a onda ni{ta nije nemogu}e. S obzirom na cjelokupnu situaciju vezanu za skromne materijalne prihode i ~injenicu da smo ove godine povratnici u bh. elitu, zadovoljni smo i ovim {to smo za sada napravili. Tako }emo u Od`aku igrati dosta rastere}eno, {to nam mo`e biti prednost", istakao je Im{irovi}. Utakmica Napredak - Bosna Eurohaus igra se u petak u Od`aku. Eventualna majstorica na rasporedu je dan kasnije.

Sport

Vijesti Bh. tim u Tunisu proslavio pobjedu FOTO NN

Neizvjesno do kraja #Qp!tmkf!eokj!ebo kf! cjp! of!w kf!s p!w b!u bo/ Qp!cj!kf!ej!mj!tnp!Uv!ojt-!b kp|!oj!t np!{ob!mj!eb!mj tnp!qsp!|mj!eb!mkf!kfs!kf Ops!wf!|lb!ep!cj!mb!Nb!sp!. lp-!|up!oj!lp!oj!kf!p•f!lj!. wbp/!Usj!sf!qsf!{fo!ub!dj!kf tv!jnb!mf!jt!uj!cspk!qp!ckf!. eb!j!qp!sb!{b-!qb!kf!pemv!. •j!mb! hfn! sb!{ mj!l b#jt!ub!lbp!kf!\p!|f!j!ep!. ebp!eb!kf!CjI!up!lpn nf!•f!wb!jnb!mb!qp!es|lv ob!|ji!mkv!ej!lp!kj!aj!wf!v Uv!oj!tv!j!Mj!cj!kj/

Potvrdili kvalitet favorita za plasman u vi{i rang takmi~enja. [etki} i Gor~i} su dobili dubl, ali su prethodno izgubili singl me~eve u neizvjesnim susretima. Mogli smo ih i savladati, ali nismo imali sre}e, koja nam je bila naklonjena u duelu sa Norve{kom", dodao je selektor bh. tima. Posljednji dan takmi~enja bio je naporan za sve, a posebno za [etki}a. On je dva sata i 25 minuta igrao protiv Maleka Jazirija (izgubio 6:4, 2:6, 5:7), a poslije pola sata pauze je igrao sa Gor~i}em Ispunili smo obe}anje koje smo dali prije odlaska u Tunis, rekao [etki}

dubl koji je i donio kona~an trijumf BiH. "Bilo je naporno, ali najva`nije je da smo izdr`ali i pobijedili. Imamo kvalitet, igrali smo dobro tokom cijelog turnira i ispunili smo obe}anje koje smo dali prije odlaska u Tunis. Plasman u Drugu grupu nije iznena|enje", rekao je [etki}. Vuji} je istakao da mu je drago {to je on uveo BiH

u vi{i rang takmi~enja, a o pri~ama da bi ga neko na mjestu selektora mogao zamijeniti nakon Tunisa rekao je: "Do toga ne bi trebalo da do|e. Mjesto selektora sam zaslu`io rezultatima, a najbolja potvrda dobrog rada upravo je bila u Tunisu. Od 2004. godine od kada sam selektor uveo sam BiH iz ^etvrte u Tre}u grupu, sada smo napravili korak vi{e, a rezultati su najva`niji", rekao je Vuji}. Dobitnu kombinaciju ne treba mijenjati ni kada je rije~ o igra~ima. "Zaslu`ili smo da i ubudu}e budemo u istom sastavu. Ovi igra~i }e biti u reprezentaciji i narednih godina, a u timu o~ekujem i Sini{u Markovi}a, koji nije nastupio u Tunisu zbog obaveza na koled`u u SAD. Imamo kvalitetan tim i siguran sam da }emo nastaviti sa dobrim rezultatima", dodaje Vuji}. Osim BiH, u Drugoj grupi Evroafri~ke zone naredne godine }e igrati Norve{ka. U Tre}oj grupi ostaju Maroko, Tunis, Andora i Nigerija, dok }e selekcije Namibije i San Marina u ni`i rang takmi~enja.

Vatren do~ek za Kestla

Terel Kestl

FOTO NN

D. SKOKI], D. PRA[TALO

Utakmica s Aleksandrov~anima pobudila je veliko interesova nje u Tu zli, jer za "Igo se" nastupa Terel Kestl, nekada{nji ko{arka{ Sloboda Dite. Navija~i najavljuju vatreni do~ek za nekada{njeg bh. reprezentativca. Nakon tri poraza u Ligi 8 BiH, ko{arka{i tuzlanske Sloboda Dite ve~eras u "Mejdanu" (17.15) moraju zabilje`iti trijumf u duelu s Igokea Partizanom, ako `ele plasman u plej-of. "Znam da je te{ko vratiti po-

ljuljano samopouzdanje, ali ve~eras nemamo izbora. Nama je pobjeda imperativ i svi ko{arka{i moraju dati svoj doprinos. U ovoj sezoni smo na na{em parketu ubjedljivo savladali Igokea Partizana, a u Aleksandrovcu smo bili do pred sam kraj u egalu. No, od tada sastav na{eg protivnika se znatno promijenio, ali bez obzira na sve moramo juri{ati na pobjedu", ka`e Senad Muminovi}, trener Tuzlaka. Poslije te{ko izvojevane poPobjeda je imperativ i moramo je ostvariti, ka`e Muminovi}

bjede u Mostaru protiv Zrinjskog, ko{arka{i Igokea Partizana ponovo }e biti na velikom isku{enju. Aleksandrov~ani gostuju kod Slobode,

jedine ekipe, uz trebinjski Leotar, koja ih je pobijedila ove sezone. "Forma nam je u usponu i u Tuzlu idemo sa jasnim ciljem da pobijedimo. Naravno, ne}e nam biti lako. Sloboda je izgubila sve tri utakmice u Ligi 8 i sigurno je da }e protiv nas poku{ati da prekine crnu seriju. Ipak, vjerujem da }emo pru`iti dobru partiju i upisati nove bodove. Zna se da }e nam od pleja Zlatka Jovanovi}a prijetiti najve}a opasnost i ako njega zaustavimo obavi}emo veliki dio posla", istakao je Sini{a Kova~evi}, iskusni ko{arka{ Igokea Partizana. Parovi 4. kola: TUZLA: Slobo da Di ta - Igo kea Par ti zan (17.15), SARAJEVO: Bosna ASA BHT - Hercegovac (18), [IROKI BRIJEG: [iroki Eronet - Borac Ne ktar (19), SL IAT Le otar Zrinjski HTM (19).

Borac {esti u Pore~u Ko {ar ka {i ce Bor ca ML IEFK zauzele su {esto mjesto na turniru za kadetkinje, koji je protekli vikend igran u Pore~u. Banjalu~anke su pobijedi le Ko pri vni cu (54:21) i Herceg Novi (42:41), a izgubile su od Trebinja (36:51) i D`olija (34:35). "U Pore~u je bilo kvalitetno takmi~enje. Na turniru je nastu pi lo 12 naj bo ljih eki pa iz Italije, Slovenije, Srbije, Crne Gore, BiH i Hrvatske, pa {estim mjes tom i pri ka za nom igrom mo `e mo bi ti za do vo ljni. Naravno, moglo je i bolje jer smo dvije minute prije kraja utakmice s D`olijem imali pet po ena pre dnos ti, ali bez obzira na sve ovo je za na{e mlade ko{arka{ice bilo lijepo iskustvo", rekao je Radomir Radanovi}, trener banjalu~ke ekipe. M.P.

Pobjeda Me{i}a Kemal Me{i}, atletski reprezen ta ti vac BiH, osvo jio je prvo mjesto u bacanju kugle na Prvenstvu ameri~kih univerziteta. Student Univerziteta u Ga ine svi leu na Flo ri di slavio je hicem od 19,43 metra, te popravio svoj li~ni rekord za 30 cm. Uje dno je i ostvario normu za Univerzijadu u Beogradu i Mediteranske igre u Peskari. V.R.

7. 4. 2009. vupsbl

45

Kova~ 13. na Mi{eluku Mile Kova~, biciklista BSKa, zauzeo je 13. mjesto u senior skoj kon ku ren ci ji na prvoj trci Lige Srbije, koja je vo`ena na sta zi Mi {e luk kod No vog Sada. Sanjin Durmi{evi} je bio 14., Ne boj {a Pe tro vi} 20., a Bo ris Hvala 36. U konkurenciji juniora Danijel Mirkovi} je bio 12., a Sr|an Babi} je odus tao, dok je naj bo lji kadet bio Bo{ko Salami} na 13. mjestu. Sr|an Risti} je bio 22.,

De jan Vu ~i} 34., a Ale ksan dar Novakovi} je zbog defekta odustao od takmi~enja. "Sta za Mi {e luk je te {ka, a i prva nam je trka u sezoni, tako da svake godine zabilje`imo lo{ije rezultate. Za razliku od na{ih vo za ~a, bi ci klis ti iz Srbi je imaju ve} dvadesetak odvezenih trka, ali to je dobra prilika da vidi mo gdje smo u odno su na njih", rekao je Ne|o Benkovi}, trener banjalu~kih biciklista. M.P.

Pobjeda Igmana Ko{arka{ice Igmana pobijedile su Mladost u prvoj utakmici finalne serije plej-ofa Prve lige Republike Srpske. Igman je u nedjelju u Lukavici slavio rezultatom 70:55 (23:14, 16:16, 21:7, 10:18). Najefikasnija u pobjedni~kom timu bila je [ejla Sofovi} sa 29 poena, dok je za Mladost Milena Ra|enovi} postigla 23 poena. Drugi me~ je na programu u srijedu (19 ~asova) u Prijedoru. "Iako to rezultat ne pokazuje, utakmica je bila te{ka i nije bilo lako do}i do pobjede nad ekipom Mladosti. O~ekujemo i u Prijedoru te`ak me~", rekao je Zoran [ehovac, trener Igmana. M.P.

SPID slavio u Kupu Aktu el ni vi ce prva ci, igra ~i Odboj ka {kog klu ba in va li da SPID, pobjedom su zapo~eli nastup u Kupu BiH. Izabranici trenera Mirze Hrustemovi}a u prvoj utakmici {esnaestine fi na la na do ma }em par ke tu savladali su Ilid`u sa 3:0. U ostalim utakmicama postignuti su sljede}i rezultati: Drina - Zavi-

dovi}i 3:0, Kakanj - Maglaj Indeks 3:0, ^elik - Breza 3:0, Tuzla Ilija{ 2:3, Sinovi Bosne - Igman 3:0, Iskra - ^eli} 3:1, Br~ko - Zenica 0:3. Utakmica 15. maj - Vogo{}a igra se da nas, a ot ka za ni su susreti Tigar - 14. maj i Fla{ - Fantomi. Slobodna je bila ekipa Bosne, dok su revan{i 11. i 12. aprila. V.R.

Na osno vu ~la na 30 stav 2 Sta tu ta AD "Bo ksit" Mi li }i i Odlu ke Upra vnog odbo ra od 06.04.2009. godine

S A Z I V A M I/09. redovnu sjednicu Skup{tine akcionara AD "Boksit" Mili}i. Sjednica akcionara }e se odr`ati dana 01.05.2009. godine (petak) na Tari, u hotelu "Omorika", s po~etkom u 12 ~asova. Za sjednicu Skup{tine akcionara se predla`e sljede}i

Dnevni red 1. Izbor verifikacione komisije, 2. Verifikacija punomo}ja i kvoruma, 3. Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine akcionara, 4. Izbor zapisni~ara i dva ovjeriva~a zapisnika, 5. Verifikovanje zapisnika s prethodne sjednice Skup{tine akcionara, 6. Razmatranje Izvje{taja o poslovanju AD "Boksit" Mili}i za 2008. godinu i usvajanje godi{njeg obra~una za 2008. godinu, s mi{ljenjem revizora i Nadzornog odbora, 7. Dono{enje odluke o raspodjeli dobiti po zavr{nom ra~unu za 2008. godinu, 8. Razmatranje i usvajanje Poslovnog plana AD "Boksit" Mili}i za 2009. godinu, 9. Dono{enje odluke o verifikovanju Odluke Upravnog odbora o izboru revizora za reviziju finansijskih izvje{taja za 2008. godinu i davanje ovla{tenja Upravnom odboru za izbor revizora za 2009. godinu i odre|ivanje naknade revizoru, 10. Dono{enje odluke o promjeni u sastavu Upravnog i Nadzornog odbora. Materijale za sjednicu Skup{tine akcionara, akcionari mogu pogledati svakim radnim danom u stru~noj slu`bi Dru{tva u Mili}ima a 01.05.2009. godine od 11 ~asova materijali }e se mo}i pogledati u sali za odr`avanje sjednica Skup{tine. U slu~aju da se sjednica Skup{tine akcionara ne odr`i navedenog dana zbog nedostatka kvoru ma, po novljena sje dni ca Skup {ti ne akci ona ra }e se odr`a ti na re dnog da na, odno sno 02.05.2009. godine (subota) u isto vrijeme, na istom mjestu i sa istim dnevnim redom. Predsjednik Upravnog odbora Zoran Dragi~evi},dipl.in|`.el

46

vupsbl!7. 4. 2009.

Vijesti

@ivkovi} isklju~io ~etvoricu Obk!wj!|f!qp!tmb!v!31/!lp!mv!gv!ecbm!tlf!Qsf!nj!kfs!mj!hf Cp!tof!j!Ifs!df!hp!wj!of!jnbp!kf!tv!ej!kb!Bo!up!Ajw!lp!wj~/ Psb!|lj!bs!cj!ubs!ej!kf!mjp!kf!qsbw!ev!v!Hsb!eb!•dv-!hekf!kf [wj!kf{!eb!nj!oj!nbm!ojn!sf!{vm!ub!upn!.!2;1!tb!wmb!eb!mb!tb!. sb!kfw!tlj!Af!mkf!{oj!•bs/!

Gostima {est bodova U osam susreta 20. kola Premijer lige BiH gosti su osvojili {est bodova. Pobjede su ostvarili fudbaleri Slavije u Modri~i (1:0), te Posu{je u Lakta{ima (2:1). Pre mi jer li ga{ iz Is to ~nog Sarajeva sa ova tri bo da sa ~u vao je drug u poziciju i bar donekle zapri je tio vo de }em Zrinj skom ko ji je po ra `en u Tuzli od Slobode. S dru ge stra ne, ve} otpisano Posu{je priredilo je najve}e iznena|enje savladav{i u gostima Lakta{e. Po su {a ni su ovim tri jum fom os ta li u igri za 14. poziciju koja osigurava opstanak u elitnom dru{tvu na{eg fudbala.

Arnautovi}u mostarski derbi Tuzlanski arbitar Midhat Arnautovi} sudi}e u srijedu mostarski derbi u kojem }e Zrinjski od 18 sati na stadionu "Pod Bijelim brijegom" ugostiti Vele`. Susreti 21. kola igra}e se u srijedu, a pravdu }e di je li ti: Bo rac - [i ro ki Brijeg (sudija: Edin Jakupovi}), Leotar - Travnik (Emir Ale~kovi}), Ora{je - Sloboda (Du{an Jo{ki}), ^elik - Modri~a Maksima (Rusmir Mrkovi}), Slavija - Lakta{i (Novo Pani}) i Po su {je - @e lje zni ~ar (Senad Ibri{imbegovi}).

Olimpik neumoljiv Fu dba le ri Olim pi ka nas ta vi li su ko ra ~a ti ka Premijer ligi BiH. Popularni "vukovi" nadigrali su u 20. kolu Prve no go me tne li ge FBiH ekipu Troglava sa laganih 3:0. Sude}i prema najavama ~elnika sarajevskog liga{a i dogovoru s Albinom Pelakom i Darkom Spalevi }em, uko li ko izbo ri igranje u bh. eliti Olimpik ne}e "plesati samo jedno ljeto". Rezultati: SARAJEVO: SA[K Napredak - Bratstvo 2:0, SEMIZOVAC: Ozren - Krajina 0:0, VITEZ: Vi tez - ^a plji na 5:3, KA KANJ: Ru dar Bosna 1:1, BANOVI]I: Bu du }nost - Je din stvo 3:1, SARAJEVO: Olimpik - Troglav 3:0, GABELA: GO[K - Is kra 2:0, @EP^E: @ep~e - Omladinac 0:1. Poredak 1. Olimpik 48 bo do va, Je din stvo 38, Bo sna 36, Ru dar 35, GO[K 32, @ep~e 30, Iskra 30, Budu}nost 29, Vitez 27, Troglav 26, SA[K Napredak 26, Omladinac 26, Bratstvo 23, ^apljina 22, Krajina 19, Ozren 14. A.R.

Ajw!lp!wj~!kf!ob!qp!nf!ov!upn!tv!tsf!uv!qp!lb!{bp!21 av!uji!j!•bl!•f!uj!sj!dswf!ob!lbs!up!ob/!Ob!#imb!}f!okf#!kf!qp!. tmbp!qp!ewp!kj!dv!jhsb!•b!pcb!uj!nb-![p!sb!ob!Cslp!wj!~b!j Esb!hb!ob!Nb!uj!~b!)[wj!kf{!eb*-!uf!Fej!ob!Dp!db!mj!~b!j!Ib!sj!. tb!Sf!eaf!qj!kb!)Af!mkf!{oj!•bs*/!

Obk!nb!okf!kb!woji!pqp!nf!ob!qp!lb!{bp!kf!Up!nj!tmbw ^v!j~!j{!Up!nj!tmbw!hsb!eb-!lp!kj!kf!v!tv!tsf!uv!Tb!sb!kf!wp!. Cp!sbd!)3;2*!qp!lb!{bp!tb!np!ewb!av!ub!lbs!up!ob/!Vlv!. qop-!qp!ejkf!mkf!op!kf!57!av!uji!lbs!up!ob!jmj!v!qsp!tkf!lv 6-86!qp!kf!eopk!vub!lnj!dj/!!!

Fe|a Dudi} (Travnik)

Lista strijelaca

Ob!qb!eb•!qp!qv!mbs!oji!#wf!{j!sb#!Gf!}b!Ev!ej~!qsf!qp!sp!. ejp!tf!lb!lp!tf!pwf!{j!nf!j{!Af!mkf!{oj!•b!sb!wsb!ujp!v Usb!wojl/!Wf~!kf!qpt!uj!hbp!qfu!hp!mp!wb!j!wp!ej!twpk!ujn!v mv!lv!tqb!tb/!Ev!ej~!kf!fl!tqmp!ej!sbp!v!efs!cj!kv!{b!•f!mkbqsp!ujw!Psb!|kb-!lb!eb!kf!hpt!uj!nb!tb!Tb!wf!vusqbp!usj lp!nb!eb!j!ptj!hv!sbp!Usb!woj!lv!op!wv!qswfo!tuwf!ov!qp!. ckf!ev!{b!qsp!cpk!ob!23/!nkft!up/!

12 - Spalevi} (Slavija); 10 - Kordi} (Zrinjski); 9 - Kokot (Slavija), Ra{~i} (Sarajevo); 8 - Boji} (Modri~a Maksima); 7 - \uri} (Zrinjski), [ili} ([iroki Brijeg), Had`i} (^elik), Smajlovi} (Zvijezda); 6 - Joldi} (Ora{je), Bubalo ([iroki Brijeg), Ljubojevi} (Lakta{i/Borac)...

TRENER KOLA

IGRA^ KOLA

Darko Dra`i} (Posu{je)

Najbolji igra~ 26 - [ili} ([iroki Brijeg); 18 - Spalevi} (Slavija); 15 - Bekri} (@eljezni~ar); 14 - \uri}, @i`ovi} (Zrinjski); 13 - Kokot (Slavija); 12 - O. Vranje{ (Borac), Mujki} (Sloboda), Dre~ (Leotar), Ivankovi} (Posu{je); 11 - Ra{~i} (Sarajevo)...

Tribine NK ^elik 4.280 (10) NK Zvijezda 3.593 (10) FK Sarajevo 3.300 (10) FK Borac 2.920 (10) FK @eljezni~ar 2.517 (10) FK Sloboda 2.216 (10) NK Zrinjski 1.773 (9) FK Vele` 1.352 (10) NK [iroki Brijeg 1.110 (10) NK Travnik 1.042 (10) FK Leotar 1.090 (10) FK Modri~a Maksima 988 (10) NK Ora{je 839 (10) FK Lakta{i 723 (10) FK Slavija 661 (10) NK Posu{je 643 (10)

1. Zrinjski

20

14

2

4

41:26

44

2. Slavija

20

11

5

4

25:17

38

3. Sloboda

20

11

3

6

24:15

36

4. Sarajevo

20

9

5

6

25:21

32

5. [iroki

20

10

1

9

33:22

31

6. Lakta{i

20

8

5

7 28:23

29

7. Zvijezda

20

7

8

5 24:22

29

8. Borac

20

8

3

9 27:21

27

9. @eljezni~ar 20

8

3

9

19:21

27

10. Leotar

20

8

2 10

18:30

26

11. ^elik

20

7

4

9

18:23

25

12. Travnik

20

6

4 10

21:32

22

13. Ora{je

20

5

6

9 22:27

21

14. Modri~a

20

5

6

9 22:29

21

15. Vele`

20

6

2 12 22:29

20

16. Posu{je

20

4

7

19

9

25:35

Kartoni

Qp!tv!|kf!kf!ob!lpo!mp!|fh!tubs!ub!j tb!np!cp!eb!ptwp!kf!oph!v!qswb!•f!uj!sj lp!mb!ob!qsb!wj!mp!wf!mj!lj!qp!ewjh!j!ep!|mp @UTI KARTONI: 71 - Posuep!qv!oph!qmj!kf!ob!ob!hpt!up!wb!okv!v {je; 65 - Travnik; 59 - SloMb!lub!|j!nb/!P•j!up!eb!kf!Ebs!lp!Esb!. boda, Vele`, @eljezni~ar; aj~-!op!wj!usf!ofs!qsf!nj!. 58 - Slavija; 57 - Leotar, kfs!mj!h b!| b! tb Modri~a Maksima; 56 - Sa#Np!l sph! ep!d b#rajevo; 47 - Lakta{i; 46 ep!csp!jt!lp!sjt!ujp Zvijezda; 45 - Ora{je; 42 - ^eqb!v{v/ lik, [iroki Brijeg; 38 - Borac; 33 - Zrinjski. CRVENI KARTONI: 6 - Vele`, @eljezni~ar; 4 - Sarajevo, Modri~a Maksima; 3 - Travnik, Leotar, ^elik, Posu{je, Slavija, [iroki Brijeg; 2 - Borac, Lakta{i; 1 - Zrinjski, Zvijezda.

LU^I] (Slavija) BREKALO ({iroki B)

^OLI] (^elik)

RE@I] (Posu{je)

[KORO (Sarajevo)

VUKSANOVI] (Slavija)

Sudije IVANKOVI] (Posu{je)

6,83 - Sini{a Zrni} (3); 6,8 - Predrag Stanki} (5), Mevludin Efendi} (6); 6,62 - Antonio Bla`evi} (4); 6,6 - Mirko Buljan (5), Novo Pani} (5); 6,58 - Rusmir Mrkovi} (6), Dragan Skaki} (6), Senad Ibri{imbegovi} (6); 6,5 - Muamer Burekovi} (6), Marinko Jeli} (5), Aleksandar Malnar (4); 6,47 - Edin Jakupovi} (6); 6,42 - Elmir Pilav (6)...

SMAJLOVI] (Zvijezda)

DUDI] (Travnik)

ME[I] (Sloboda)

NAPOMENA: U zagradama je broj utakmica koje su sudili. Da bi konkurisali za trofej "Nezavinih novina" arbitri moraju suditi najmanje osam me~eva. Modri~a Modri~a

Lakta{i

@eljezni~ar

Posu{je

Slavija

^elik

2:0

3:2

2:2

0:1

2:0

3:1

1:2

1:1

Lakta{i

1:1

@eljezni~ar

1:0

1:0

Posu{je

1:1

2:2

Slavija

3:1

^elik Zrinjski

Borac Sarajevo

0:1 1:1

[iroki B. Travnik

0:0

1:0

Sloboda

3:0 1:0

3:0

1:2

1:0

2:0

2:0

1:1

2:2

2:0

2:0

1:0

1:0

0:0

1:1

1:0

3:0

2:0

1:0

2:1

2:0

4:0

3:0

4:0

2:1

4:1

3:2

1:1

1:0

1:2

3:1

3:1

1:0

3:1

4:1

1:0

3:0

1:0

2:0

2:1

1:0

0:0

2:1

2:3

3:1

0:2

Zvijezda

3:2

0:0

1:0

38

36

32

29

29

27

2:0

26

2:1

1:0

2:2

0:1

3:1

1:1

0:0

2:1

2:1

1:0

3:0

1:0

0:0

3:0

2:1

4:0

4:3 1:0

1:1

2:0

4:0

2:1

1:1

2:1 4:1 1:1

1:0

25

2:1 2:0

1:1

5:1

2:1

Zvijezda

1:0

3:1

1:1

27

0:1

1:2

0:1

Vele`

1:1

1:2

2:0

31

3:0

3:2

2:0

6:0

2:0 3:1

Sloboda

2:0

1:3

2:0

Travnik

2:0

1:0

3:1

Vele`

44

2:0 2:0

2:1

[iroki B. 2:0

1:0

2:2

1:1

Sarajevo

2:0

2:1

1:1

4:0

0:1

4:0

0:0

2:1

Borac 1:1

3:4

3:0

2:1

Leotar

0:0

2:2

2:2

Ora{je

2:0

3:1

2:1

Zrinjski

2:1

1:0

Pripremio: Samir [I[I]

1:0

1:0

1:0

Ora{je Leotar

1:0

KUDUZOVI] (Sloboda)

2:0 1:0

0:0

22

0:0

21

1:0

2:0

21

20

19

Sport

7. 4. 2009. vupsbl

47

Trener Intera @oze Murinjo izgubio strpljenje

Otpisao Adrijana @aneiru sa svojom porodicom, gdje, kako je navedeno, "rje{ava delikatan li ~ni pro blem", {to su ka sni je potvrdili i njegov agent Gilmar Rinaldi i Fudbalski savez Brazila. Na vo dno je Adri ja no du bo ko ra zo ~a ran svo jim sta tu som u In te ru i bra zil skoj re pre zen ta ci ji, te ~ak ra zmi{ lja, pre ma pi sa nju bra zil skih me di ja, o po vla ~e nju iz fu dba la. Pot vr|u ju to i ri je ~i nje go vog ko le ge iz re pre zen ta ci je i grad skog ri va la Mi la na, Ka ke. "Imao je dos ta pro ble ma s gle` njem. I{li smo nekoliko da na zajedno i na fizioterapiju, a tada je bio jako smiren i nisam kod njega pri mi je tio ne ke pro ble me. Ko li ko sam shvatio, dobio je iz Intera dopu{tenje da se nakon reprezentativnog oku plja nja vra ti dan ka sni je nego {to je bilo predvi|eno, {to su ka sni je iz klu ba opo vrgnu li. Na dam se da }e sve na kraju ispasti u redu i da ne}e prestati igrati, jer je ja ko do bar mo mak", re kao je Ka ka. Adri ja no je u po slje dnje dvije godine u veoma lo{oj formi, a gla vni ra zlog za to je al ko hol. Po sli je smrti nje go vog oca 2004. godine, a kasnije i raskida s devojkom Danijelom, vrlo ~esto je vi|an kako se opija na cjelono}nim zabavama, zbog ~ega je ~esto kasnio na tre nin ge i imao ne ko li ko `es to kih sukoba s Murinjom.

Vi{e ne}e zaigrati za Inter ove sezone, rekao je odrje{ito Murinjo Trener milanskog Intera @oze Murinjo rekao je da vi{e ne ra~una na usluge brazilskog fudbalera Adrijana nakon {to se nije na vrijeme pojavio u Milanu poslije reprezentativnih obaveza. Portugalskog stru~njaka na klupi Intera, koji je ve} u nekoliko navra ta ove se zo ne imao ve li kih sukoba s Brazilcem zbog ka{njenja i ne do las ka na tre nin ge, ni ka kva opravdanja ne zanimaju. "Vi{e ne}e zaigrati za Inter ove sezone", rekao je odrje{ito Murinjo. Adri ja no se ni je uop {te pojavio u Milanu nakon kvalifikacinog me ~a izme |u Bra zi la i Pe rua pro{le srijede, a jedno vrijeme uop{te ni smo zna li gdje je. Bra zil ski mediji naga|ali su ~ak da ga je otela lokalna banda, spominjalo se i da je zavr{io u zatvoru, ali se na kraju pokazalo da je Adrijano u Riju de

Bari Ferguson ide u Zenit Fudbaler {kotskog prvoliga{a Rend`ersa Bari Ferguson spreman je da na kraju se zo ne pre |e u Ze nit iz Sankt Peterburga, a vjeruje se da je u pitanju transfer vrijedan 3,3 miliona evra. On je nedavno suspendovan i oduzeta mu je kapiten ska tra ka zbog pona{anja tokom kvalifikacionih utakmica [kotske za SP u Amsterdamu i protiv Islanda u Glazgovu. Fer gu son je ka` njen s klupskim kolegom Alanom Mekgregorom i nije igrao protiv Islanda, jer su njih dvoj ca po sli je po ra za od Holandije (3:0) pili tokom cijele no}i s navija~ima. Nakon toga, dvojac Rend`er sa je i do `i vo tno su spen do van iz se le kci je [kotske zato {to su sa klupe za rezervne igra~e nepristoj no ges ti ku li ra li pre ma {kot skim na vi ja ~i ma na me~u protiv Islanda. Po sli je ta dva in ci den ta Fer gu so no va bu du }nost u klu bu, za ko ji je odi grao 360 me~eva i postigao 54 gola, ozbiljno je dovedena u pitanje. Me |u tim, iz gle da da je trener Zenita Dik Advokat spreman da anga`uje igra~a s kojim je ve} sara|ivao u periodu od 1998. do 2002, ka da je vo dio eki pu Ren d`ersa.

Adrijano (desno)

Lijetuvosuevrop Evro kup skom takmi~enju. Litvanci su

Ko{arka{i Lijetuvos Ritasa osvojili su Evrokup, po{to su u nedjelju u finalu u Torinu pobijedili ruski Himki rezultatom 80:74. Iako je u velikom finalu skupa ruska ekipa bila veliki favorit, Lijetuvos je sjajnom igrom u posljednjih de set mi nu ta do {ao do drugog trofeja u drugom po snazi

2005. osvojili ULEB kup, pobjedom nad Makedonikosom u finalu. Litvanci su ovom pobjedom izborili takmi~enje u Evroligi naredne sezone. Ko{arka{ Lijetuvosa Marijonas Petravi~ijus progla{en je za najkorisnijeg igra~a finalnog me~a.

48

Sport

vupsbl!7. 4. 2009.

Vijesti Het-trik Pizara U nedjelju su odigrana tri posljednja me~a 26. kola Bundes lige. Najubjedljiviji je bio Verder u du elu s Ha no ve rom (4:1), a blistao je Klaudio Pizaro, strijelac tri pogotka. Rezultati 26. kola: Keln - Bajer Leverkuzen 0:2 (Kisling 66', Helmes 76 penal), Karlsrue - Borusija (M) 0:0, Verder - Hanover 4:1 (Pizaro 41, 80, 84, Dijego 77 - K`inovek 69). Poredak: Volfsburg 51, Hamburger 51, Herta 49, Bajern 48, [tutgart 45, Hofenhajm 44...

Vu~ini}: Igra}u protiv Lacija Fudbaler Rome Mirko Vu~ini} priznao je italijanskim medijima da }e u~initi sve da se oporavi za predstoje}i gradski derbi s Lacijom, koji je na programu narednog vikenda. Reprezentativac Crne Gore propustio je dva me~a "vu~ice" u Seriji A i isto toliko utakmica nacionalnog tima. "@elim da igram protiv Lacija. To je najve}i me~ za sve nas u klubu", rekao je Vu~ini} za "Korijere delo sport" i dodao: "Znam {ta pobjeda nad Lacijom zna~i za sve navija~e Rome. Ne mogu da garantujem da }u biti u startnoj postavi, od toga }e umnogome zavisiti situacija u narednih nekoliko dana. Ipak, potrudi}u se da budem na raspolaganju treneru."

Guti odbio da u|e u igru [panski dnevnik "El Mundo Deportivo" pi{e kako sve vi{e rastu tenzije na relaciji izme|u trenera Real Madrida Huandea Ramosa i Hozea Marije Gutiereza, poznatijeg samo kao Guti. Defenzivni vezista, koji je ~lan Reala od 1996. godine, odbio je da u|e igru u posljednjih pet minuta utakmice protiv Malage (1:0). "El Mundo" navodi da je kondicioni trener Reala @ordi Garsija pred kraj susreta pri{ao Gutiju i rekao mu da se spremi za igru, a ovaj mu je odgovorio: "Ne }u sa da da ula zim u igru." Ramosu nije preostalo ni{ta drugo nego da na teren, umjesto Veslija Snajdera, po{alje Danija Pareha.

Jankovi} vodi Lokeren Aleksandar Jankovi} izabran je za novog trenera belgijskog Lokerena. Nekada{nji trener Crvene zvezde je sa Upravom belgijskog prvoliga{a postigao dogovor o trogodi{njoj saradnji. U nedjelju je posmatrao svoj novi tim u duelu sa Anderlehtom (0:0), a danas }e odr`ati prvi trening. Jankovi} se tako vra}a u klub u kojem je radio 2005. godine, kao asistent Slavoljuba Muslina. Lokeren se trenutno nalazi na osmom mjestu belgijske lige, sa 42 boda, 19 manje od vode}ih timova - Anderlehta i Standarda.

Man~ester bez Ferdinanda Vra}a se u tim: Vejn Runi (Man~ester junajted, crveni dres)

Trener Man~ester junajteda Aleks Ferguson rekao je da ne o~ekuje da }e Rio Ferdinand igrati za "crvene |avole" na ve~era{njem prvom me~u ~etvrtfinala Lige {ampiona s Portom. Kapiten Man~estera i engleski reprezentativac povrijedio se na kvalifikacionom me~u za Svjetsko prvenstvo 2010. godine protiv Ukrajine i skoro je sigurno da ne}e biti spreman za Portugalce. "Sumnjam da }e neki od trenutno povrije|enih fudbalera nastupiti u duelu s Portom, ali je dobro {to se u tim vra}aju suspendovani igra~i", rekao je Ferguson. Za okr{aj s Portom u tim se vra}aju srpski reprezentativac Nemanja Vidi}, Vejn Runi i Pol Skols, koji su propustili utakmicu sa Aston Vilom zbog suspenzija.

"Vidi} }e igrati u paru sa D`onijem Evansom, dok }e D`on O'[ej oti}i na desnu stranu", dodao je {kotski stru~njak. Vrlo je vjerovatno da }e se i Korejanac Park JiSung vratiti u startnu postavu, dok Ferguson tek treba da odlu~i da li }e Rajan Gigs zaigrati. "Runi i Skols su tako|e na raspolaganju, pa }emo imati ve}u prodornost i iskustvo, a tu je i Park, pa imamo vi{e dobrih opcija. Ostaje mi samo da vidim kako se Rajan osje}a i da li }e mo}i da nastupi u poslije odigranih svih 90 minuta protiv 'Vile'. Te{ko je tra`iti od nekoga ko ima 35 godina da odigra dvije tako te{ke utakmice u samo dva dana", istakao je trener "crvenih |avola".

Ferguson je negirao i navode da se posva|ao sa Runijem poslije neuspjeha protiv Liverpula (1:4). Kako su naveli pojedini britanski mediji, izme|u Fergusona i Runija izbila je velika sva|a poslije te{kog poraza na "Old Trafordu", ali je Ferguson odmah odgovorio kako su svi izvje{taji "budala{tine" i kako izme|u njih dvojice ne postoji problem. "^uo sam o tome {ta se pi{e i nemam pojma odakle im te gluposti. Ni{ta od toga nije istina", rekao je Ferguson. Porto je 2004. godine u osmini finala istog takmi~enja eliminisao Man~ester, a kasnije i osvojio titulu prvaka Evrope. Me|utim, trener portugalskog prvaka Manuel @ezualdo Fereira isti~e da njegovi

Arsenal se u reprizi polufinala iz 2006. sastaje s Viljarealom

Tores: D`erard je najbolji Fernando Tores, napada~ Liverpula, presre}an je {to ima mogu}nost da igra sa Stivenom D`erardom. "Mnogi vrhunski igra~i govori lijepo o Stivenu. To je apsolutno opravdano zato {to mislim da je on najbolji na svijetu. D`erard je sjajan fudbaler, a tako|e je va`an i zbog toga {to mo`e da odlu~i one utakmice u kojima ne igramo dobro", ka`e {panski centarfor. Tores se nada da }e zajedno sa D`erardom do}i do novog velikog uspjeha ove sezone. "Redsi" su, podsjetimo, u borbi za titulu prvaka Engleske, a u ~etvrtfinalu Lige {ampiona sastaju se s ^elsijem: "Ne znam s kim bih radije igrao nego sa Stivenom i htio bih da zajedno do|emo do jo{ jednog velikog rezultata ove sezone. Znamo da ne}e biti lako u srijedu, ali zadovoljni smo formom i mislim da }emo presko~iti ^elsi." Govore}i o budu}nosti u Liverpulu i eventualnoj mogu}nosti da promijeni sredinu "El Nino" je samo potvrdio

ono {to je vi{e puta do sada rekao: "Go vo rio sam da je Li ver pul je di ni klub u koji bih oti{ao iz Atletika. Ni{ta se ni sada nije promijenilo. To su jedina dva kluba u mom srcu. Navijam za Liverpul od malih nogu i namjeravam na 'Enfildu' dugo da ostanem." Kako prenose britanski mediji, kuvajtski milijarder Naser al Karafi nalazi se blizu dogovora sa Amerikancima Tomom Hiksom i D`ord`om @iletom o kupovini Liverpula. Al Karafi je na Forbsovoj listi na Kuvaj}ani zainteresovani da kupe Liverpul

29. mjestu najbogatijih ljudi svijeta i ne}u mu biti problem da izdvoji 450 miliona funti na koliko je procijenjen slavni klub. Me|utim, veliki broj navija~a kluba sa "Enfilda" protivi se ovakvoj ideji, jer smatraju da nije dobro klub prodati arapskim {eicima.

Fernando Tores

7. 4. 2009. vupsbl 49

Sport

Vijesti Ve~eras prve ~etvrtfinalne utakmice fudbalske Lige {ampiona

Liga {ampiona ^etvrtfinala 7. i 8. i 14. i 15. aprila

Polufinala 28. i 29. aprila i 5. i 6. maja

Viljareal ([panija) Arsenal (Engleska)

Finale 27. maja u Rimu

M. junajted (Engleska) Porto (Portugal) Liverpul (Engleska)

Barselona ([panija) Bajern (Njema~ka)

Sumnjam da }e neki od trenutno povrije|enih fudbalera nastupiti u duelu s Portom, ali je dobro {to se u tim vra}aju suspendovani igra~i, rekao Aleks Ferguson `emo izboriti rezultat za miran revan{", izjavio je Arsen Venger, strateg Arsenala. Sve u redovima Viljareala pogodila je vijest o prelomu noge Santijaga Kazorle, jednog od njihovih klju~nih igra~a. Ipak, strateg "`ute podmornice" Manuel Luis Pelegrini vjeruje da }e i bez {panskog reprezentativca njegova ekipa ve~eras pokazati da nije slu~ajno stigla do ~etvrtfinala L[. "Jo{ nas pe~e eliminacija od prije tri godine i sada je vrijeme da se revan{iramo Arsenalu. Tada nismo imali dobro su|enje, pa se nadam da }e sada biti druga~ije. Kazorla }e nam nedostajati, ali imamo mi dovoljno kvalitetnih igra~a da se njegov izostanak ne osjeti previ{e", istakao je Pelegrini.

Mand`uki} napadnut [okantan poraz od Dinama (3:4) nije prijao navija~ima Cibalije, koji su poslije utakmice u vinkova~kom parku "Lenije" napali reprezentativnog napada~a Marija Mand`uki}a, koji nije ni igrao zbog povrede. Hrvatski mediji pi{u da su pristalice Vinkov~ana presreli Mand`uki}a na izlazu iz sportskog centra i izvukli ga iz njegovog luksuznog terenca audi Q7 nakon ~ega su kamenjem razbili staklo automobila. Prema prvim informacijama i rije~ima svjedoka koji su se na{li u blizini, Mand`uki}a je od lin~a Nije se desilo ni{ta vrijedno spomena, ka`e Sini{a Jagodi}

spasila policija, ~iji pripadnici su rastjerali huligane. "Ne ma mo ni {ta prijavljeno niti evidentirano o tom djelu", izjavio je Krunoslav @gela iz Policijske uprave vu ko var sko-srem ske i dodao: "Ako gospodin Man-

Nikola @igi} ne prestaje da nemilosrdno trese mre`e otkako se vratio u Rasing. Pogotkom u 54. minutu na~eo je Sporting u Hihonu (2:0), a to mu je 10. pogodak u 12 nastupa za ekiopu iz Santandera. Rezultati 29. kola: Atletiko Madrid - Osasuna 2:4 (Forlan 15, Ibanjez 74 - Pandijani 8, 48, Va do~ 44, Ma sud 69), Espanjol - Deportivo La Korunja 3:1 (Alonso 13, De la Penja 40, Lopo 90 autogol Lasad 43), Valensija - Hetafe 4:1 (Mata 20, Vilja 25p, 60p, Albiol 56 - Kaskero 49 penal), Sporting Hihon - Rasing Santander 0:2 (@igi} 54, Kolsa 89). Poredak: Barselona 72, Real 66, Sevilja 57, Viljareal 48, Valensija 46...

Inter pred promocijom

^elsi (Engleska)

igra~i ne treba da razmi{ljaju o me~u koji je odigran prije pet godina. "[ta je bilo, bilo je. Istorija se pi{e, ali od nje se ne `ivi. Znamo s kim se sastajemo, mo`da i s najve}im favoritom za krunu i zato moramo da budemo veoma oprezni. Man~esteru niko ne prijeti, pa ne}emo ni mi", naglasio je Fereira. Arsenal }e se u reprizi polufinala iz 2006. godine sastati s Viljarealom, a prvi me~ igra se na tlu [panije. "Bi}e te{ko, rekao bih da su {anse podjednake. Dobro je {to poznajemo Viljareal, jer smo ve} igrali protiv skoro istog sastava i izbacili ga u polufinalu. Raduje me dobra forma mog tima i vjerujem da mo-

@igi} na "koti 10"

d`uki} podnese od{tetni zahtjev ili prijavi slu~aj po povratku u Zagreb, mi }emo onda poduzeti potrebne radnje." Sini{a Jagodi}, ~lan Uprave Dinama, zadu`en za odnose s javno{}u, kratko je odbacio pri~u da se u Vinkovcima doga|alo i{ta dramati~no: "Nije se desilo ni{ta vrijedno spomena." Dinamo je u spektakularnom drugom poluvremenu do{ao do pobjede i prvog mjesta na tabeli iskoristiv{i kiks Hajduka u Osijeku (0:1). Rezultati 24. kola: Osijek - Hajduk 1:0 (Bari{i} 76), Cibalija - Dinamo 3:4 (Mal~i} 49 penal, Pavli~i} 71, Luka~evi} 84 - Tome~ak 74, 79, Sivonji} 82, 88), Kroacija Sesvete - [ibenik 0:1 (Govi} 5), Inter - Slaven Belupo 1:0 (Grgurevi} 80), Zadar - Rijeka 3:1 (Ljubi~i} 13, 31, Tereke{ 28 - [arbini 34), Varteks - Zagreb 1:2 (Mujanovi} 38 - Krsta no vi} 6, Parlov 60). Poredak: Dinamo 52, Hajduk 51, [ibenik 38, Slaven Belupo 36, Rijeka 35... Mario Mand`uki}

Inter je iskoristio kiks Juventusa i pobjedom u Udinama (1:0) ste kao ve li kih, mo`da i nedosti`nih devet bodova prednosti u odnosu na "staru damu". Milan se propisno namu~io protiv slaba{nog Le}ea, ali je u samom fini{u me~a uspio da sa dva gola uknji`i tri boda koja ga ~vrsto dr`e na tre}em mjestu. Rezultati 30. kola: Udineze - Inter 0:1 (Isla 77 autogol), Milan - Le}e 2:0 (Ronaldinjo 90, Inzagi 90). Poredak: Inter 72, Juventus 63, Milan 58, \enova 54, Fiorentina 52, Roma 49...

"Barsa" tra`i poja~anja \anlui|i Bufon

Pre ma pi sa nju ita li jan skog dnevnika "Korijere delo sport", nakon Dejvida Trezegea Barselona je pokazala interes za \anlui|ija Bufona, jo{ jednog ~lana Juventusa. Za sada Katalonci nisu poslali zvani~nu ponudu, ali se o~ekuje da }e to u~initi na ljeto. Trezege je glavna `elja "Barsinog" trenera Pepea Gvardiole koji, ~ini se, vjeruje da }e njegov najbolji napada~ Samuel Eto napustiti klub na kraju sezone, te tra`i zamjenu. Gvardiola u Bufonu vidi zamjenu za golmana Viktora Valdeza, ove sezone ~esto osporavanog i kritikovanog zbog po~etni~kih gre{a-

ka. Njegov novi menad`er ve} je uzburkao duhove u klubu po{to je od ~elnika "Barse" zatra`io da njegovom {ti}eniku budu znatno pove}ana primanja, kako bi se po visini plate izjedna~io sa golmanom Real Madrida Ikerom KasiljaNa meti Bufon, Trezege, Van Persi...

som. I fu dba ler lon don skog Arsenala Robin van Persi mogao bi u ljetnom prelaznom roku da poja~a redove Barselone, ba{ kao i najbo lji igra~ Stan dar da Mi lan Jovanovi}.

Makede za radost Fudbaleri Man~ester junejteda pobijedili su Aston Vilu sa 3:2, u posljednjem me~u 31. kola engleske Premijer lige. Junajted je do izuzetno va`ne pobjede u borbi za titulu do{ao golom 17-godi{njeg Italijana Federika Makede u 93. minutu. Rezultati 31. kola: Everton Vigan 4:0 (@o 27, 51, Felaini 47, Osman 61), Man~ester junajted - Aston Vila 3:2 (Ronal do 14, 80, Ma ke da 90 Ker ju 30, Agbon la hor 58). Poredak: Man~ester j. 69 (-1), Liverpul 67, ^elsi 64, Arsenal 58...

Dunga ljut na ljekare Karlos Dunga, selektor fudbalske reprezentacije Brazila, kri ti ko vao je lje kar sku slu`bu Milana i optu`io je da je odgovorna za zdravstveno stanje Kake i Ronaldinja koji su pre~esto povrije|eni. "Oni u dr`avni tim redovno dolaze povrije|eni. Svaki put s Kakom i Ronaldinjom mora da se radi na ubrzanom oporavku, jer u Milanu o~igledno imaju neke druge metode lije~enja. Ne treba isticati koliko su oni bitni za na{u reprezentaciju i koliko su nam potrebni za Svjetsko prvenstvo", izjavio je ljutiti Dunga.

Nije bilo trovanja u Seulu Fudbalska federacija Ju`ne Koreje negirala je tvrdnje Sjeverne Koreje o navodnom trovanju hranom fudbalera te ekipe uo~i me~a kvalifikacija za SP u Ju`noj Africi, koji je odigran pro{le nedjelje u Seulu (1:1). Predstavnik ju`nokorejske fudbalske asocijacije (KFA) Kim Jo Sung naglasio je da su optu`be o trovanju "neosnovane i politi~ki motivisane". "Saop{tenje je napisano u visokopoliti~kom tonu i nema veze sa sportom. Nema potrebe da se na tu optu`bu daje bilo kakav komentar", izjavio je Jo Sung i na gla sio da je pitanje smje{taja i ishrane igra~a, Optu`be o prije svega, bila odgovornost gos- trovanju su neosnovane tuju}eg tima. i politi~ki motivisane, Predsjednik KFA ^o ^ung Jun, ka`e Kim Jo Sung koji je istovremeno i potpredsjednik FIFA, tako|e je odbacio zahtjeve predstavnika Sjeverne Koreje za izvinjenjem: "Tokom boravka u Seulu oni su odlu~ivali o svemu {to se ti~e smje{taja i ishrane."

Olimpik Marselj nastavlja potjeru Olimpik Marselj nastavlja potjeru za liderom francuskog {ampiona ta, ime nja kom iz Li ona. U me~u 30. kola Marselj je slavio na gostovanju kod Sent Etjena sa 3:0 i za se dmos tru kim uzas to pnim prvakom zaostaje samo bod. Rezultati 30. kola: Pari Sen @er-

men - Nica 2:1 (Oro 20, Traore 50 - Remi 36), So{o - Ren 3:0 (Budebuz 36 penal, Erdink 38, Sverkos 86), Sent Etjen - Olim pik Marselj 0:3 (Nijang 60 penal, 75, Brandao 73). Poredak: Lion 59, Marselj 58, Bordo 56, PS@ 55, Lil 55, Tuluz 53, Ren 48...

50

Sport

vupsbl!7. 4. 2009.

Novak \okovi} pora`en u finalu turnira u Majamiju

Vijesti

Marej prejak Britanac blizu tre}eg mjesta Csj!ub!obd-!lp!kj!usf!ov!. uop!{b!v{j!nb!•fu!wsup!nkft!up ob!BUQ!sboh!mjt!uj!usf!~f!qmb!tj!sb!. opn!]p!lp!wj!~v!tf!qsj!cmj!ajp!ob tb!np!281!cp!ep!wb/!Nb!sfk!jnb wf!mj!lv!qsj!mj!lv!eb!tnj!kf!oj!]p!lp!. wj!~b!ob!usf!~fn-!kfs!~f!vp•j qp!•fu!lb!tf!{p!of!ob!|mkb!dj-!ob usj!Nbt!ufs!tb!ep!qp!•fu!lb!Sp!. mbo!Hb!sp!tb!csb!oj!uj!631!cp!ep!. wb-!epl!~f!]p!lp!wj~!v!Npo!uf Lbs!mv-!Sj!nv!j!Ibn!cvs!hv!np!. sb!uj!eb!csb!oj!3/911!cp!ep!wb/

Marej je u nedjelju nave~e u me~u za trofej na 4.500.000 dolara vrijednom turniru slavio rezultatom 6:2, 7:5. Britanac Endi Marej pobijedio je Novaka \okovi}a u finalu turnira u Majamiju, te srpskom teniseru nanio tre}i uzastopni poraz i drugi u nizu u finalima Masters turnira. Marej je u nedjelju nave~e u me~u za trofej na 4.500.000 dolara vrijednom turniru slavio rezultatom 6:2, 7:5. Pred punim stadionom Marej je mnogo bolje po~eo me~, poveo je sa 4:0 i u nastavku bez problema do{ao do vo|stva od 1:0. Drugi set je po~eo brejkom Britanca, poslije ~ega je \okovi} zatra`io medicinski tajm-aut. U nastavku je {ampion iz 2007. godine zaigrao mnogo bolje i osvojio naredna ~etiri gema za vo|stvo od 4:1, a onda je

Delegacija Me|unarodnog olimpijskog komiteta (MOK) posjetila je prvi od ~etiri grada kandidata za organizaciju Olimpijskih igara 2016. Ne{to manje od {est mjeseci prije nego {to }e biti poznat pobjednik, jaka ki{a i vjetar do~ekali su zvani~nike MOKa. Doma}ini su se svojski potru di li da se pred sta ve u najboljem svjetlu i u po~etku je vrijeme "sara|ivalo", da bi zatim jaka ki{a otjerala visoke goste u posjetu zatvorenim borili{tima. Putem video-bima delegaciji MOK-a obratio se i predsjednik Barak Obama, a nakon po sje te ^i ka gu ko mi si ja za procjenu MOK-a seli se u Tokio (16 - 19. april), Rio de @aneiro (29. april - 2. maj) i Madrid (5 - 8. maj). Kona~na odluka o doma}inu Olim pij skih iga ra 2016. godine bi}e donesena na 121. sjednici Me|unarodnog olimpijskog komiteta, 2. oktobra ove godine u Kopenhagenu.

Otkaz E~eberiji

Endi Marej

stao. Pri rezultatu 5:3 \okovi} je imao dvije set lopte, ali ih nije iskoristio, pa je Marej napravio brejk, a zatim osvojio gem na svoj servis. Britancu nije bilo te{ko da u nastavku osvoji jo{ dva gema za veliko slavlje i 11. titulu u karijeri. Marej je u svim statisti~kim parametrima bio bolji. Imao je vi{e vinera (25:21), manje neiznu|enih gre{aka (19:36), manje duplih servis gre{aka (0:5), realizovao je pet od 11 brejk {ansi, a \okovi} dvije od pet. "Mi slim da sam i ovog puta upravo ja bio najve}i neprijatelj samom sebi. Ponovo sam se mu~io da se priviknem na vru}inu", rekao je \o-

Samom sebi sam bio najve}i neprijatelj, ka`e \okovi}

Novak \okovi}

kovi} poslije sedmog poraza u 19. ATP finalu u karijeri. \okovi} je savladao Franka Dan~evi}a, Pol Anrija Matjea, Toma{a Berdiha, @o-Vilfreda Congu i Rod`era Federera, a onda je do{ao Marej. "Bio sam jako nestrpljiv i nepa`ljiv na startu. Napravio sam veliki broj neiznu|enih gre{aka, dok je on igrao solidno, pa`ljivo, ~ekao je svoje {anse, servirao dobro i kretao se odli~no po celom terenu", rekao je \okovi}. "Pad" u drugom setu \okovi} je ovako objasnio: "Uspeo sam da se vratim u drugom setu, ali nisam igrao pametno na 5:3. Imao sam dve set lopte. Morao sam to da iskoristim i

izjedna~im, a posle, ko zna {ta bi se dogodilo u tre}em setu. Trebalo je tada bolje da serviram. Na prvu set loptu Marej je dobro reternirao, a na drugu sam napravio duplu servis gre{ku. Generalno, nisam zadovoljan kako sam igrao finale." \okovi} je propustio priliku da postane peti teniser u 25 godina dugoj istoriji turnira, koji je vi{e od jednom osvajao titulu. Andre Agasi podizao je pehar {est, Pit Sampras tri, a Rod`er Federer i Ivan Lendl po dva puta. Mareju, koji je postao prvi Britanac koji je slavio u Majamiju, pripao je ~ek na 605.500 dolara, dok je \okovi} dobio 295.500 dolara.

Iskupljenje Kavalirsa Ko{arka{i Klivlenda poslije dva peha stigli su ku}i i na doma}em terenu upisali pobjedu u NBA ligi. Kavalirsi su nadigrali San Antonio s ubjedljivih 101:81 i tako se iskupili za poraze protiv Va{ingtona i Orlanda. Ekipa koju predvodi Lebron D`ejms zabilje`ila je 37. trijumf pred svojom publikom ove sezone, uz samo jedan poraz i sada im nedostaje jo{ tri trijumfa kako bi izjedna~ili rekord lige, koji dr`i Boston od sezone 1985/1986, Klivlend zabilje`io 37. trijumf pred svojom publikom

kada je u svojoj areni zabilje`io 40 pobjeda i samo jedan poraz. Ka va lir se je do po bje de predvodio Lebron D`ejms sa 38 poena, dok su Mo Vilijams i Delonte Vest upisali po 22 poena. Kod gostiju iz San Antonija najbolji je bio Toni Parker sa 24 pogotka. Rezultati me~eva odigra-

Ki{a ometa MOK

Lebron D`ejms

nih u no}i izme|u nedjelje i ponedjeljka: Sa kra men to - Gol den stejt 100:105, LA Lejkers - LA Klipers 88:85, Klivlend - San Antonio 101:81, Dalas - Finiks 140:116, Detroit - [arlot 104:97, Toronto - Njujork 103:112, Hjuston - Portland 102:88, Minesota Denver 87:110, Nju Orleans - Juta 94:108, Oklahoma - Indijana 99:117, Nju D`ersi - Filadelfija 96:67. Ta be le, Is tok: Idu u plejof: Klivlend 62-15, Boston 58-19, Orlando 57-19, Atlanta 43-34, Majami 41-36, Filadelfija 40-36, ^ikago 37-40, Detroit 37-40. Otpadaju: [arlot 34-43, Indijana 33-44, Nju D`ersi 32-45, Milvoki 32-46, Toronto 30-46, Njujork 3047, Va{ington 18-60. Zapad, Idu u plej-of: LA Lejkers 61-16, Denver 5226, San Antonio 49-27, Hjuston 49-28, Portland 48-28, Nju Orleans 47-29, Juta 47-30, Dalas 46-31. Otpadaju: Finiks 42-35, Golden Stejt 28-49, Memfis 22-54, Minesota 22-55, Oklahoma 21-55, LA Klipers 18-59, Sakramento 16-60.

Jelena Jankovi} veoma lo{e je odigrala posljednja dva turnira Masters serije u Indijan Vel su i Ma ja mi ju, {to ju je ko{talo gubitka tre}e pozicije na WTA listi, pa je rije{ila da promijeni trenera. Otpus ti la je tre ne ra Pa ta E~eberiju, procjeniv{i da je ni je do bro spre mio to kom zim ske pa uze. E~e be ri ja je dugo radio sa srpskom teniserkom, koja je pro{le godine anga`ovala kao prvog stru~njaka Rikarda San~eza. Iskusni E~eberija je tokom duge trenerske karijere sara|ivao s najboljim teniserima svijeta po put Pi ta Sam pra sa, Ana drea Aga si ja, @is tin Enan, Mar ti nom Hin gis, D`e ni fer Ka pri ja ti, Mo ni kom Se le{ i drugima.

Rekord Munjoza [panski pliva~ Rafael Munjoz postavio je novi svjetski rekord u trci na 50 metara delfin. On je u polufinalu dr`avnog prvenstva u Malagi isplivao tu di oni cu za 22 se kun de i 43 stotinke i popravio dosada{nji najbolji rezultat planete za 53 stota dijela sekunde. Prethodni rekord dr`ao je Ju`noafrika nac Ro land [e man, od Svjetskog prvenstva u Montrealu 2005. godine.

Spartak {ampion Ko{arka{ice Spartaka iz Podmoskovlja odbranile su titulu prvakinja Evrope pobjedom nad {panskom Salamankom, 85:70. Moskovski "Drim tim", kako ga evropski mediji zovu, prvi je trostruki uzastopni prvak Evrope u istoriji. U utakmici za tre}e mjesto ruska ekipa Jekaterinburga bila je bolja od ma|arskog [oprona.

Sport

7. 4. 2009. vupsbl

51

Britanac Dejvid Hej izaziva ukrajinske boksere

"Bra}a Kli~ko su kukavice" Moram da se borim protiv tri Kli~ka. Ovo je smije{no, pa toga nije bilo u istoriji boksa, ka`e Hej

Dejvid Hej (lijevo)

Bra}a Kli~ko

Britanski bokser Dejvid Hej, koji `eli da ujedini sve titule te{ke kategorije, ve} dugo izaziva bra}u Kli~ko, a sada ih je direktno optu`io i proglasio za velike kukavice. Mla|i Kli~ko, Vladimir, brani}e pojas 20. juna u Njema~koj protiv ambicioznog Heja. Bra}a Kli~ko dr`e ~ak ~etiri titule (Vladimir WBO, IBF, i IBO, a Vitalij WBC), a jedna je kod Rusa Valujeva (WBA). Mla|i tridesetdvogodi{nji brat Kli~ko je zadnju borbu imao u decembru kada je nakon prekida savladao Amerikanca Hasima Rahmana, dok dvadesetosmogodi{nji Hej, biv{i prvak u lakote{koj kategoriji, u karijeri ima 22 pobjede i jedan poraz - 2004. na "Vembliju" od zemljaka Karla Tompsona. Britanac se ve} du`e vrijeme spremao za borbu protiv Kli~ka, ali starijeg Vitalija za WBC titulu, da bi na kraju dogovorio me~ s Vladimirom. Hej je, prenose britanski mediji, dodatno poludio na poznatu bra}u zbog ugovora koji su mu ponudili. "Moram da se borim protiv tri Kli~ka. Ovo je smije{no, pa toga nije bilo u istoriji boksa, ali ovi momci samo su pod takvim uslovima pristali na me~ sa mnom", ka`e Hej, misle}i na to

da }e ukoliko pobijedi Vladimira morati da boksuje revan{, a onda tek i}i na starijeg Vitalija. "Ovaj ugovor je veliki kompromis, ali trebali ste vidjeti {ta su mi nudili prije. Ovo je smije{no, ali ono prije... To ta~no pokazuje njihov mentalitet i koliko su u stvari obi~ne p...", o{tar je Britanac. "Oni nisu pravi {ampioni. Poku{avaju da kalkuli{u, a to nije odlika pravog ratnika. Ako misle da su bolji od mene, za{to sam morao potpisati ~ak tri ugovora? Zar ne vjeruju u svoje mogu}nosti? Da nisam potpisao tu glupost, do borbe ne bi ni do{lo", dodaje on. Uprkos tome {to je dogovorio tri borbe s bra}om Kli~ko, Hej

ne vjeruje da }e do njih do}i. "Kad razbijem Vladimira ne}e mi se vi{e htjeti pribli`iti nikada. Kad to isto u~inim s Vitalijem, njegova karijera Karijera im je gotova, jedino ako jo{ ne izvuku nekog ujaka", ka`e arogantni je gotova, i hrabri Britanac. jedino ako Ina~e, ova borba Heja i Kli~ka zakazana je nakon vi{emjesejo{ ne ~nih dogovora, a jednom je ~ak bila i otkazana jer Britanac nije izvuku htio da potpi{e ugovore. Strasti oko ovog me~a koji izaziva velinekog ujaka, ku pa`nju dodatno je podgrijao u decembru, kada je u jednom ka`e Hej britanskom ~asopisu osvanula ilustracija britanskog boksera koji u ruci dr`i "odrezanu glavu" Vitalija Kli~ka.

Sun~ano V! Cp!t oj! j! Ifs!d f!h p!w j!o j qsfwmb!eb!wb!~f!tvo!•b!op!wsj!. kf!nf!v{!nb!mv!ep!vnkf!sf!ov pcmb!•optu/!Up!lpn!eb!ob!v wf!~fn!ej!kf!mv!{f!nmkf!p•f!lv!. kf!tf!qpt!uf!qf!op!qp!wf!~b!okf pcmb!•opt!uj!|up!~f!vtmp!wj!uj nkft!uj!nj!•of!qmkvt!lp!wf-!qp!. of!hekf!qsb!~f!of!hsnmkb!wj!. opn/! Wkf!u bs! tmbcqsp!nkfo!mkj!wph!tnkf!sb/!Kv!. ubs!okb!ufn!qf!sb!uv!sb!pe!6!ep 24-!ob!kv!hv!ep!27-!b!obk!wj!. |b!eof!w ob!pe!28!ep!37 tuf!qf!oj!Dfm!{j!kv!tp!wji/

Afmklp!LPQBOKB!

BIHA]

ejsflups!OJHE!#EOO#

BANJALUKA

Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^ hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!

BIJELJINA ZENICA

Srijeda Nby/ Njo/

^etvrtak Nby/ Njo/

,34pD ,22pD

Petak Nby/ Njo/

,35pD ,21pD

SARAJEVO

LIVNO

,34pD ,21pD Sarajevo

+21oC

Banjaluka

+24oC

Bijeljina

+23oC

Biha}

+22oC

Livno

+19oC

Mostar

+24oC

Zenica

+21oC

Trebinje

+23oC

MOSTAR

TREBINJE

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH

Nastavlja se razdoblje povoljnih biometeorolo{kih prilika {to }e pozitivno utica ti na ra spo lo`enje sta no vni{ tva, a

osjetljive osobe ne}e imati tegoba u vezi sa njihovim bolestima.

Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-! Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-! Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-! Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-! Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof*-! Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-! Csbolp!UPNJ^!)qpnp~ojl!vsfeojlb!nbhb{job*-! Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-! Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-! Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*Boesfb!CBTBSB!)lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-! Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-! Hpsbob!KBLPWMKFWJ^ )bhfodjkf*Cbljs!UJSP )tqpsu*Jwbob!QJMJQPWJ^ )ufioj•lb*-! Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-! [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/

J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/ Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!oo`nbslfujoh@ufmflmjl/ofu
sport Rod`er Federer i Mirka Vavrinec

Statistika ne ide u prilog Rod`eru Federeru

Dobar otac, lo{ teniser Ivan Ljubi~i} u {etnji sa suprugom i sinom

Kada su postali o~evi, samo jednom su osvajali grend slem turnire Ke{, Gomez, Korda, Kosta, Beker, Kafeljnikov i Agasi

ko Rod`er Federer misli da }e, kad na ljeto postane otac, to veoma malo uticati na `elju da izjedna~i rekord Pita Samprasa i osvoji 14. grend slem turnir, mogao bi da se razo~ara. Federer je pro{log mjeseca saop{tio da ne namjerava da se "previ{e uznemirava i manje misli na tenis", ali svi roditelji koji imaju "dogovor" oko toga ko }e se buditi no}u zbog bebe znaju da se zavarava. Dok Federer i njegova djevojka Mirka Vavrinec nestrpljivo ~ekaju ro|enje prvog djeteta, njegov kolega, hrvatski teniser Ivan Ljubi~i} zna {ta ga ~eka. "Siguran sam da }e to za njega biti veliki {ok. Nema diskusije oko toga. Jednostavno, cijeli `ivot ti se kompletno promijeni. Prioriteti postaju druga~iji. Vi{e nisi najva`niji u

A

porodici, na neki na~in za izvjesno vrijeme izgubi{ dio `ivota", rekao je Ljubi~i}, koji jo{ poku{ava da prilagodi svoj `ivot potrebama petomjese~nog sina Leonarda. U konkurenciji teniserki, posljednji put je 1980. jedna igra~ica koja je imala dijete osvojila grend slem. To je bila Australijanka Ivon Gulagong, a osvojila je Vimbldon. Kada su postali o~evi, samo jednom su osvajali grend slem turnire Pat Ke{, Andre Gomez, Petr Korda, Albert Kosta, Boris Beker, Jevgenij Kafeljnikov i Andre Agasi. Amerikanac D`imi Konors je jedini teniser koji je uspje{no kombinovao porodi~ni `ivot sa teniskom karijerom, a osvojio je tri od osam grend slem turnira, po{to mu se rodio sin Bret 1979. Za D`ona Mekinroa, Ivana Lendla i Stefana Edberga san o titulama se raspr{io kada su stigle prinove. Tate teniseri osvojile su samo 10 od 115 grend slem titula. "O~instvo dramati~no promijeni `ivot. Mnogo je te`e skoncentrisati se na jednu stvar jer razmi{lja{ o svom djetetu i `eni, a tenis ostaje na drugom mjestu. To je ~injenica", ka`e Beker koji je 1996. osvojio Otvoreno prvenstvo Australije, kada mu se rodio sin Noa. Ako je vjerovati teniskim statistikama, dolazak Federera juniora mogao bi da ozna~i kraj `elji svjetskog reketa "broj dva" da osvoji jo{ koju grend slem titulu. Po{to beba treba da se rodi na ljeto, Federer jo{ ima {anse da pobijedi u maju na Rolan Garosu, u junu na Vimbldonu i eventualno na US openu u avgustu. S druge strane, bi}e in-

dma{i svoje prethodnike. "Rod`er je uvijek umio da se nosi sa pritiskom i siguran sam }e tako biti i u ovom slu~aju. On u`iva u tenisu toliko mnogo da mu nije potrebno da bude 24 sata koncentrisan na igru", rekao je Ljubi~i}. (Beta) Konors je uspje{no kombinovao porodi~ni `ivot sa karijerom

Siguran sam da }e to za njega biti veliki {ok, ka`e Ljubi~i}

teresantno vidjeti dokle ide njegova lojalnost, odnosno da li }e izabrati li~nu slavu ili obaveze prema porodici. Mnogima je te{ko da zamisle da }e "trampiti" svoj reket za mijenjanje pelena. "Imao sam san da }u jednog dana postati najbolji teniser svijeta i ako budem imao dijete dovoljno rano, da }e mo}i da gleda kako igram", rekao je Federer. Sa `eljom da obori Samprasov rekord i izuzetnom psihi~kom snagom koju posjeduje, Federer bi mogao da na-

Boris Beker sa sinovima Noom (15) i Elijasom (8)

Sudija pogo|en u glavu Fudbalski sudija Majk Din povrije|en je u nedjelju na derbi utakmici ^empion{ipa izme|u Kardif Sitija i Svonsija (2:2), po{to ga je navija~ pogodio nov~i}em u glavu. Policija je uhapsila navija~a koji je sa tribina bacio nov~i}, a predsjednik Kardifa Piter

Ridsdejl rekao je da }e, ukoliko bude progla{en krivim, izgredniku do`ivotno zabraniti ulaz na stadion "Ninijan park". "Takvim ljudima nije mjesto u fudbalu, ne `elimo ih ni blizu Kardif Sitija. Izvinio sam se sudiji u ime kluba", rekao je Ridsdejl.

Kardif i Svonsi bore se za ulazak u bara` za plasman u Premijer ligu. Kardif, koji je posljednji put u Prvoj ligi igrao 1962, nalazi se na {estom mjestu ^empion{ipa sa 64 boda, dok je Svonsi na osmom sa pet bodova manje.

Darko Rundek

Nepa`ljivi voza~i

Najva`niji Tokom kontakt s vo`nje briju noge publikom i ~itaju knjige strana 5

Razotkrivanje zlo~ina uzelo maha na TV ekranima

strana 8 i 9

Pripremio: @eljko DERAJI] rend u televizijskim serijama vi{e nije onemogu}iti kriminalce da ostvare svoje zle namjere, ve} uhvatiti krivca koriste}i {to vi{e savremenih forenzi~kih pomagala, po mogu}nosti u rukama zgodnih djevojaka. Za{to je rekonstrukcija ubistava zamijenila spre~avanje zlo~ina i koje nas to serije i likovi "prikivaju" uz ponekad zaista genijalna rje{enja kriminalisti~kih zagonetki? Mijenjaju se vremena, a s njima i poimanje herojstva. Dok su se nekada{nji junaci borili sa stotinkama i sekundama, koje su na filmu trajale desetak minuta, kako bi uspjeli izvu}i `rtvu iz ralja smrti, dana{nji heroji pojavljuju se na sceni uglavnom tek kad se `rtva preseli na onaj svijet. Ipak, to ih ne spre~ava da vladaju televizijskim ekranima.

T

NASTAVAK NA STRANI 2

Forenzikom zaludjeli gledaoce

2

vupsbl!7. 4. 2009.

Mijenjaju se vremena, a s njima i poimanje herojstva

"Monk" FOTO ARHIVA

[etnju serijama koje privla~e na{u pa`nju ~udesnim razotkrivanjima jo{ ~udesnijih slu~ajeva ograni~ili smo na aktuelne serije koje upravo igraju ili su nedavno bile na rasporedu i opet }e se vratiti. "Frostov pristup": Izme|u starih juna~ina, koji nikad nisu kasnili kako bi spasili pokoji `ivot, i ovih novih koji se pojavljuju kada se le{evi ve} seciraju, stoji omaleni Frost. S obzirom na to da je u pro{losti kao Delboj u "Mu}kama" radio gluposti na rubu zakona, Dejvid D`eson se odlu~io gluma~ki iskupiti ulogom detektiva koji se ljutito, uz obilje diskretnog humora i nimalo diskretnog {arma, razra~unava sa zlo~incima. Kako je Frost u stalnim sukobima s okolinom i nadre|enima, tako uglavnom sam razrje{ava po~injene zlo~ine, od mozganja do fizi~kog savladavanja zlo~inca, ni{ta ne prepu{taju}i slu~aju, forenzici ili natprirodnim mo}ima. "Ubis tva u Mid so me ru": Svaka epizoda vrvi mrtvima, koji izviru iz svakog grma i potoka, proviruju iz starih mlinova i sjenika pitoresknih midsomerskih sela. Nije ni ~udo {to su scenaristi u moru trupala u jednoj epizodi u potpunosti zaboravili na mrtvaca kojeg je vi{i inspektor Tom Barnabi prona{ao na polju. Nakon toga, autori su poku{ali smanjiti smrtnost televizijskog Midsomera, ali pobuna gledalaca je vratila horde mrtvaca u omiljena im sela. Barnabi, ba{ poput Frosta, ne koristi puno tehnike. Tek mu kao usputna pomo} dobro do|u pomo}nici Skot ili Troj i lokalne babe tra~are koje sve vide i sve znaju. I dok on premi{lja oko ubistva lokalnog pijanca, svje`em mrtvacu se pridru`uju nove i nove `rtve, te nam name}u pitanje da li bi broj mrtvih ostao na onom jednom da je Tom odlu~io ostati kod ku}e sa `enom i k}erkom. Jer, tamo gdje je Tom glave padaju kao od {ale. A mo`da je to taktika iskusnog Barnabija - posva|ati sve i pri~ekati da se seoce samo razra~una s potencijalnim krivcima. "Zaboravljeni slu~aj": Zlo~in

se ne isplati, a bogme ni ne zastarijeva. U "Zaboravljenom slu~aju" glavni likovi `ive u dosadnoj Filadelfiji koja je, o~igledno, sve svoje zlo~ine odradila u nekim biv{im danima, pa kako ne bi trebali otpu{tati vi{ak radnika, u policiji su se dosjetili gurnuti ih u arhive da rije{e neke davno zaboravljene slu~ajeve. I tako, dvadeset, trideset godina nakon {to se `rtva ohladila, zgodna Lili Ra{ odlu~uje razbuditi uti{ane tuge kako bi dana{nje star~i}e koji su zaboravili vlastita imena, a kako ne bi davno po~injene zlo~ine, odvukla u zatvor. U pravilu joj to uspijeva, {to dokazuje da pravi detektivi nisu ni do koljena televizijskim. "Monk": Monk i njegove mu{ice, koje su tek jedna u nizu stvari kojih se pla{i, stra{i i u`asava, slu~ajeve rje{avaju s lako}om, usput ~iste}i i spremaju}i mjesta zlo~ina, poravnavaju}i knji ge na re ga li ma pros to ri ja za hva }e nih po`arom. Monkov problem je {to se, nakon {to nevjerovatnim mentalnim slagalicama rije{i tu|e probleme, iznova vra}a vlastitim fobijama, koje su, paradoksalno, vrhunskom odgoneta~u nerje{iva zagonetka. "Mentalist": Na tragu Monka je Patrik D`an, koji ipak nema problema s vlastitim fobijama. Patrik svojim umnim sposobnostima, osje}ajima i nevjerovatnim zapa`anjima sve slu~ajeve rje{ava kao od {ale. Tako mu je dovoljan jedan pogled na maramicu ispod ormara da zaklju~i kako ~ovjek za kojeg su mislili da je otet u stvari le`i mrtav u skrivenoj prostoriji vlastite, vrhunski za{ti}ene ku}e. Patrik u trenu otvara sobu-sef i usput zavede udovicu. I sve to s osmijehom na licu. "CSI: Las Vegas": Bogovi forenzike skupili su svoje analiti~ke umove i nastanili se u Las Vegasu, odnosno u holivudskim studijima, gdje najve}im dijelom nastaje kultna serija. Dovoljno im je super oko, lude ma{ine koje sipaju nevjerojatne podatke u rekordno kratkom vremenu i... Gil Grisom. Otkad je CSI, u Las Vegasu nema nerije{enog slu~aja, koliko god on bolestan

7. 4. 2009. vupsbl

3

Izbor za mis Gornjodrinske regije

"Ubistva u Midsomeru"

@eljana Dabi} najljep{a U konkurenciji bilo 11 ljepotica

FOTO NN

"Frostov pristup" Dejvid Karuzo

Nakon nevjerovatnog uspjeha serije "CSI: Las Vegas", cijelom Amerikom i svijetom zavladala je forenzikomanija i nenormalan bio. A ima tamo svega, od umiranja od struje zbog vi{ka `eljeza u krvi do ubistva ~ovjeka jer su ga zamijenili s vukom. Koliko ~udni slu~ajevi, toliko ~udni na~ini rje{avanja, poput slaganja puzli od otisaka prstiju. "[armer s perikom": Kada svi mentalni i forenzi~arski geniji pohvataju silne kriminalce, a odjavne {pice stanu {etati ekranima, tek tad slijedi prava borba sa zakonom kako bi negativci zavr{ili gdje im je mjesto. Tu dolazi D`oni Dep. Tek na njegovim su|enjima uvi|amo kako je otkrivanje zlo~inca tek usputna stanica u zadovoljavanju pravde. Jer sudnica je ipak samo ina~ica `ivotnog cirkusa u kojoj svi ljuduju sa svima, paralelno zabijaju}i no`eve u le|a onim drugima, da bi na kraju sve ostalo u sre}noj i veseloj porodici. Tako se u sudnici u istom trenutku nalaze otac, k}erka, biv{a `ena i ljubavnica, a tek sprat iznad stoluje tast i sada{nji mu` biv{e `ene. I svi se mrze i vole na mahove. Osim onih koji se samo mrze. I onih koji se vole i kad se mrze. "Ko{~ata Temperans": Dok u Las Vegasu na sebe navla~e pli{ane `ivotinjice, u "Kostima" mu{karci glume konje kad ih `ene timare. Serija prepuna humora i raspadnutih le{eva pravi odmak u forenzici, usmjeriv{i se isklju~ivo na ispitivanje kostiju. Utoliko im je lak{e {to su le{evi dobrim dijelom raspadnuti. Kako ne bismo cijelu epizodu buljili u kosti, u seriji su se pobrinuli i stvorili ljubavnu napetost izme|u glavnih likova. "CSI: Ma ja mi": Nakon nevjerovatnog uspjeha lasvegaske forenzike, cijelom Amerikom i svijetom zavladala je forenzikomanija. Tako se novi odjel nastanio u Majamiju, a za njim i onaj u Njujorku. Ideja je bila - svaki dan jedan grad. [ta nam nudi Majami? Uglavnom Hore{ija u interpretaciji jednog i jedinog Dejvida Karuza i njegove sun~ane nao~are u akciji ru{enja nikaragvanske i drugih mafija bez kapi znoja na ~elu, uz bonus kraljevskog koketiranja s kamerom.

D. VUJI^I]

@eljana Dabi} je osvojila titulu najljep{e djevojke na ovogodi{ njem Izbo ru za mis Gornjodrinske regije. Za prvu pratilju Ovo takmi~enje u ljepoti organizovano je u Gradskom naizabrana rodnom pozori{tu u Fo~i od Bojana Lazovi}, strane Direkcije Izbora mis BiH druga pratilja je za mis svijeta. kurencija je bila dosta Jovana Jankovi}, ve"Kon lika. Da sam o~ekivala pobjedok je ponosna du, nisam, ali sam bila uvjerena nositeljica lente u sebe. Zadovoljna sam jer sam prvi put na ovakvoj manifestamis {arma ciji. A kandidovala sam se na Bojana Jankovi} inicijativu jedne moje drugarice", izjavila je Dabi}eva. @iri, kojim je predsjedavao glavni producent i menad`er Direkcije Izbora mis BiH za mis svijeta Robert Jovanovi}, izabrao je jo{ tri djevojke koje su se plasirale na kasting Izbora mis Republike Srpske. Za prvu pratilju izabrana je Bojana Lazovi}, druga pratilja je Jovana Jankovi}, a ponosna nositeljica lente mis {arma je Bojana Jankovi}. "Zahvalio bih se svim djevojkama u~esnicama ovog grandioznog izbora. Ve~eras smo od njih 11 izabrali ~etiri koje idu dalje, ina~e, Izbor za mis svijeta je najgledaniji televizijski {ou; prati ga tri milijarde ljudi u svijeTakmi~enje u ljepoti tu", kazao je Jovanovi}. organizovano Olivera Elez, zamjenik na~elniu Gradskom narodnom ka op{tine Fo~a i ~lan `irija, ka`e pozori{tu u Fo~i

da su prijavljene djevojke najhrabrije ljepotice ovoga kraja. "Gornja Drina nije u pro{losti bila samo poznata po ljepoti prirode, ljepoti Drine, ]ehotine, Rzava i Li ma, ne go i po ljepoticama koje su u mnogim pjesmama opjevane. Ovih ve ~e ra{ njih 11 u~esnica su najhra bri je od tih ljepotica", isti~e Elezova.

Nije o~ekivala pobjedu: @eljana Dabi}

"Kosti"

4

vupsbl!7. 4. 2009.

Ultrazvu~ni tu{ u{tedio bi vodu, ali i smanjio zaga|enje, jer uz njega ne bi bilo potrebno koristiti sapune, gelove za tu{iranje i sli~ne prate}e proizvode

Tehnologija nudi nova rje{enja

Energetskim poljem protiv komaraca Nerije{eni tehni~ki detalji

@eljno o~ekivani genijalni izumi Pripremio: Dragan SLADOJEVI]

oderna nauka je ve} postavila temelje za neke od izuma koje bismo htjeli vidjeti u praksi, dok su drugi samo plod ma{te koja `eli da ljudi {to ugodnije i udobnije `ive. Nauka napreduje divovskim koracima. Na`alost, predvi|anja gdje }e tehnologija krenuti samo su pokazala da je te{ko napraviti neke dugoro~ne prognoze koje }e se pokazati ta~nima. Stoga smo odlu~ili sastaviti listu ure|aja koji se o~ekuju od moderne nauke, u kojem god smjeru ona krenula. Ultrazvu~ni tu{: Jo{ se sva|amo oko nafte i pazimo u fening koja joj je cijena jer zavisimo od nje, a ima je sve manje. Za koju godinu ista stvar bi se mogla dogoditi s pitkom vodom. Ultrazvu~ni tu{ u{tedio bi vodu, ali i smanjio zaga|enje, jer uz njega ne bi bilo potrebno koristiti sapune, gelove za tu{iranje i sli~ne proizvode. Ideja za ovaj izum dolazi iz svijeta medicine, gdje se instrumenti sterilizuju sli~nim metodama. Potrebno je samo rije{iti previ{e agresivan uticaj takve metode na osobu koja se tu{ira. Univerzalni prevodilac: Sve vi{e je softvera koji nude automatizovani prevod pisanog teksta, a postoji i tehnologija prepoznavanja govora. Nadamo se da }e u budu}nosti obje tehnologije biti usavr{ene i kombinovane u ure|aju s velikom kompjuterskom mo}i, koji bi onda sve to radio u realnom vremenu. Sistem pra}enja: Prosje~na osoba danas u svojim d`epovima nosi nekoliko elektroni~kih sprava koje vrijede pravo malo bogatstvo. Uz to, cijelo vrijeme mora strahovati za njih, jer im kra|a ne}e nanijeti samo direktnu finansijsku {tetu, ve} i dodatno zakomplikovati `ivot gubitkom ogromne koli~ine privatnih podataka. Sistem koji bi bio ugra|en u takve ure|aje i "vri{tao", be`i~no i ne~ujno ako je ure|aj ukraden, te na taj na~in u~inio spravu beskorisnom, pa ~ak i vrlo rizi~nom za lopova, opustio bi svakog modernog ~ovjeka.

M

Zaga|enje bukom najvi{e primjetno u velikim gradovima

"Pametni" kablovi FOTO ARHIVA

RFID ~ipovi na dobrom su putu da naprave tako ne{to. Nedostaje im poneki mehanizam koji bi za{titio privatnost korisnika kada ima svoj ure|aj uz sebe. Kablovi: Svaki skup od od tri ili vi{e kabla }e zavr{iti zapetljan, ma koliko god se korisnik trudio da se to ne dogodi. Zamislite kablove koji se ne mogu zapetljati jer sami "brinu" o tome. Nau~na podloga za ovaj izum postoji, a radi se o elektroaktivnim polimerima, odnosno materijalima koji pobu|eni elektri~nom energijom mogu promijeniti oblik. Uz dosta nau~nog rada moglo bi se do}i do "pametnih" kablova koji se ne zapetljavaju. Tihi domovi: Urbanizacija i napredak donose nam novu vrstu nelagodnisti o kojoj se malo pri~a, ali je svi osjetimo. Rije~ je o zaga|enju bukom, koje je najvi{e primjetno u velikim gradovima, gdje stanovnici nemaju ni minuta odmora, pa ni preko no}i. Rje{enje bi bilo napraviti domove koji potpuno izoluju buku izvana i ~ine od njih oaze odmora. Princip po kojem bi se to moglo izvesti mogao bi biti sli~an onome na "noise-cancelling" slu{alicama, koje su vrlo uspje{ne u tome. One "slu{aju" buku i proizvode zvuk suprotne talasne du`ine, te se na taj na~in oba zvuka poni{te. Za{tita od insekata: Najpouzdanije oru`je protiv insekata danas su raznorazne kreme i gelovi kojima ma`emo sebe u nadi da }emo otjerati krpelje, komarce ili obade, te otrovi koji bi trebalo brutalno da potamane te minijaturne "zvijeri". Ova "oru`ja" ne rade dovoljno dobro, a {tetan uticaj otrova na prirodu ne}emo ni spominjati. U krajnjoj liniji, nije dobro istrijebiti nijednu `ivotinjsku vrstu, pa ni dosadnu poput komaraca. Nauka ve} ide polako prema otkrivanju hemikalija koje bi trebalo da budu postavljene u odje}u, te ure|ajima koji emituju odre|ene frekvencije koje bi trebalo da tjeraju barem ve}inu insekata od ~ovjeka, ako ve} ne sve. Nadamo se da nam se u budu}nosti smije{i neko energetsko polje koje }e odbijati insekte sa stoodstotnom sigurno{}u. 3D TV: U samo nekoliko godina skoro svi smo pre{li s velikih TV prijemnika, malih ekrana na ravne ure|aje s besprijekornom slikom. Sljede}i logi~an korak bi bio da `elimo sve to vidjeti i s tre}om dimenzijom. Istra`ivanja ve} postoje, prototipovi televizora koji daju iluziju tre}e dimenzije ve} funkcioni{u, ali ono {to nas dijeli od prave 3D hologramske slike samo je na~in snimanja materijala i jeftinija oprema za reprodukciju. Za o~ekivati je da }e nauka i to brzo rije{iti. Superpam}enje: Svi znamo da ve}ina informacija iz na{e okoline kojih smo svjesni padnu u zaborav. U dugoro~nom pam}enju ~uva se dosta toga, ali su to uglavnom stvari kojih ne `elimo da se sje}amo. Kada bi nau~nici izmislili ure|aj koji mo`e o~itati na{e kratkoro~no pam}enje i sa~uvati podatke, malo koji va`an detalj bi nam promaknuo u `ivotu. "Rezervni" dijelovi: Skoro svaki dan ~itamo o vje{ta~kim srcima, o~ima, u{ima... Na`alost, stepen razvoja tih ure|aja nije na tom stepenu da njihovim korisnicima omogu}i normalan `ivot kao da nisu ostali bez funkcije nekog od svojih organa. Ali, pobolj{anja na tom polju su vrlo brza i o~igledna, pa je za o~ekivati da }e vje{ta~ki organi u neko skorije vrijeme biti dostojna zamjena za "originale" majke prirode. Ko zna, mo`da u budu}nosti postanu tako dobri da zdravi ljudi po`ele vid sokola ili sluh {i{mi{a. Inteligentne ma{ine: Pogledamo li "Terminatora" morali bismo pripaziti {ta `elimo, ali mnogi vjeruju da }e vje{ta~ka inteligencija, ako se ikada tako ne{to napravi, biti miroljubiva ili bar onakva kakvom je ljudi stvore. Dakle, ako se takve ma{ine ne slo`e da bi ratovale, njihov potencijal za pomo} unapre|ivanju ~ovje~anstva mogao bi biti neprocjenljiv. Na`alost, mogu}nost da ljudi naprednu tehnologiju ne iskoriste za ratovanje daleko je manja od one da }e u sljede}ih nekoliko godina biti napravljena vje{ta~ka inteligencija.

U `elji da unese izmjene u bra~ni `ivot

Agilera u potrazi za seksi ve{om Iako je dvadesetosmogodi{nja Kristina Agilera ve} ~etiri go di ne u sre }nom bra ku s mar ke tin {kim stru~ nja kom Ako je suditi D`ordanom Bretmenom, s koprema jim je pro{le godine dobila sina Ma ksa, ~i ni se ka ko se fotografijama strast u njihovom zajedni~kom koje su nastale `ivotu pomalo po~ela gubiti. u jednom butiku, Ako je suditi prema fotografijama koje su nastale u jeKristina je dnom bu ti ku, Kris ti na je odlu~ila da odlu~ila da u svoj brak unese malo strasti. u svoj brak O~igledno je popularna pjeunese malo va~ica odlu~ila reagovati na vrijeme, pa se "bacila" u postrasti tragu za izazovnim donjim ve{om, ka ko bi njen su prug i dalje znao da je ona i dalje njegov apsolutni broj jedan. Te{ko je zaklju~iti da li je kupovina izvedena samo kako bi nastale "sporne" fotografije, ali nije te{ko naslutiti da pjeva~ica kupljene krpice ne}e baciti prije nego {to ih pronosa. Pjeva~ica je bila veoma izbirljiva, pa je dugo ostala prebiraju}i krpice kako bi prona{la odgovaraju}i broj. Pjeva~ica je bila Ne znamo da li se u potragu za seksi veoma izbirljiva ve{om odlu~ila na nagovor svog mu`a, ali smo sigurni da je, kada se vratila ku}i, on bio i vi{e nego zadovoljan. D.S.

7. 4. 2009. vupsbl

5

Uskoro novi album FOTO D@. TORCHE

Darko Rundek nakon koncerta u Sarajevu

kontakt s publikom Adis [U[NJAR

arko Rundek je sa svojim "Cargo orkestrom" odr`ao sja jan kon cert u Do mu mladih u Sarajevu. Odli~na svirka i prepune dvorane uobi~ajena su stvar za njegove nastupe, pa je tako bilo i u ovaj put u glavnom gradu BiH. Ovaj svestrani umjetnik, pozori{ni re`iser i kompozitor, glumac i frontmen nekada{njeg "Haustora", ovaj put je promovisao album "Live u Domu omladine", s koncerta u Beogradu 2007. godine. S Rundekom smo razgovarali o ovom al bu mu, mo gu }em po no vnom oku plja nju "Haustora", umjetnosti... NN: [ta za Vas zna~i album "Live u Domu omladine" i koja je glavna razlika izme|u Va{ih studijskih i albuma s koncerata? RUNDEK: Razlika je u tome {to se ~ovjek u studiju obra}a nekom zami{ljenom slu{aocu i komunicira sa svojim vlastitim fantazijama. Razmi{lja o tome kako }e to zvu~ati na radiju, kako }e ga ljudi prihvatiti, a kada ~ovjek svira u`ivo, obra}a se konkretnoj publici u konkretnom trenutku. Ja mislim da je za muziku to osnov. Studio ima svoju zadatu atmosferu, ali prava energija dolazi iz komunikacije s publikom. Zbog toga su bitni albumi snimljeni u`ivo. NN: Da li je ovaj album snimljen u Beogradu zbog vjerne i brojne publike iz

D

tog grada ili postoji neki drugi razlog? RUNDEK: Ovo nije jedini na{ live album. Album "Live u Domu omladine" snimljen je na koncertu u Beogradu, jer su se ljudi potrudili da donesu opremu i da to snime. Tako su nastali i na{i prethodni live albumi. NN: Da li je rad sa "Car go or kes trom" ono {to ste oduvijek `eljeli? RUNDEK: Nikad ni{ta nije definitivno. U ovom trenutku sam imao sre}u da sretnem ove muzi~are i da sara|ujem s njima, a koliko }e to trajati, ne znam. Sve ima svoj rok Jedan dio "Haustora" za okupljanje, dok drugi nije

trajanja. Ja se nadam da }e ova saradnja biti plodna i da }emo jo{ uspje{no stvarati. NN: Mo`emo li o~ekivati uskoro Va{ novi album sa "Cargo orkestrom"? Plodna saradnja rezultuje koncertima

Studio ima svoju zadatu atmosferu, ali prava energija dolazi iz komunikacije s publikom. Zbog toga su bitni albumi snimljeni u`ivo, ka`e Rundek

RUNDEK: Radimo novi album, ali ne znam kada }e iza}i. Ja se nadam da }u ga zavr{titi do kraja godine. Jo{ ne mogu previ{e govoriti o tom albumu. NN: Godinama se provla~i pri~a o ponovnom okupljanju "Haustora". Koliko tu ima istine? RUNDEK: Mi smo ve} napravili jedno zajedni~ko okupljanje 1996. godine i svirali u nekoliko gradova. To je super zvu~alo. Ovoga ~asa jedan dio benda je jako za okupljanje, dok drugi nije, jer ne `ele da ~a~kaju po ne~emu {to je bilo, tako da ne znam jo{ {ta }e biti od toga. NN: Koje plo~e iz osamdesetih godina iz biv{e Jugoslavije najradije slu{ate? RUNDEK: Mislim da je jedino album "[arla Akrobate" "Bistriji ili gluplji ~ovek biva kad..." antologijski novovalni album i njega rado slu{am svakih nekoliko godina. Volim ~uti prva dva albuma od EKV-a, drugi album od "Filma", prvi album od "Azre"... Bilo je tad sjajnih albuma. NN: Mislite li da bi ti bendovi, da su radili pjesme na engleskom jeziku, uspjeli na svjetskoj sceni? RUNDEK: [to se ti~e njihova kvaliteta, to je neupitno. Me|utim, mo`da bi glazbena industrija to odbacila. To je veliko pitanje. NN: Za{to se nikad niste intenzivnije posvetili teatru? RUNDEK: Nisam bio dobar redatelj. Nisam se nikad dvoumio izme|u re`ije i glazbe. Izabrao sam glazbu i to je to. NN: Koliko Vam je obrazovanje na

Prepuna dvorana u Sarajevu

Akademiji scenskih umjetnosti pomoglo u Va{em radu u muzici? RUNDEK: Pomoglo mi je to obrazovaUglavnom volim slu{ati radio

nje sigurno. Prije svega, nau~io sam neke metode razmi{ljanja, nau~io sam o proporciji, dramaturgiji, teoriji knji`evnosti. To poma`e u bilo kojoj umjetnosti. NN: Da li postoji neki album ili knjiga koja Vas je u posljednje vrijeme zaokupirala? RUNDEK: Uglavnom volim slu{ati radio. Me|utim, nedavno sam slu{ao sjajan album kojeg je sastavila jedna Njemica. Ona je kopala po arhivi Radio Bukure{ta i sastavila plo~u s pjeva~ima iz {ezdesetih godina. To je sjajan album. ^itam knjigu "Zavi~ajni roman ili kako je moj otac postao Nijemac" jednog njema~kog novinara, ~iji je otac iz Hrvatske. Jako je zanimljiva.

6

vupsbl!7. 4. 2009.

FOTO [email protected]

Ivanom Vidmar, novinarkom BHT-a

Za sebe ka`e da je dobar voza~, {to ka`u i ljudi koji su se vozili s njom. Kod automobila joj je najbitniji motor i prvo {ta pita je: "Koji je motor?" Potom gleda mjenja~, a voli one s kratkim hodom

Manje se nervira nego kada je po~ela da vozi

Svoju najnezgodniju vo`nju do`ivjela na putu za Ljubljanu

Obo`ava biti za Adis [U[NJAR

va na Vi dmar, no vi nar ka BHT-a, ka `e da obo`ava vo`nju i da u svakoj prilici tra`i da sjedne za volan. "U svakoj prilici, ako nisam za volanom, pitam da vozim, bez obzira na to koji je automobil u pitanju. Uglavnom mi usli{e moje molitve, tako da sam do sada vozila, makar i nakratko, stvarno veliki broj razli~itih automobila", ka`e Vidmareva. Ova novinarka je radila u sportskoj redakciji, a prati i auto-moto sport u BiH. ^esto je na putu, pa to iskoristi i za vo`nju. "Nekada sam ~esto putovala. Stalno sam bila na relaciji Sarajevo - Mostar - Split - Zagreb. Nadam se da }u i dalje nastaviti istim tempom za potrebe sni-

I

manja reporta`a o auto-utrkama", ka`e Vidmareva. Tu ga za ford fo ku som: Voza~ki ispit polo`ila je 2003. godine iz prvog puta. Prvi automobil koji je vozila nakon polaganja bio je reno 5. "Da je mene neko pitao, sigurno bih se u sve to upustila dosta kasnije, ali na nagovor mame i tada{njeg de~ka, odradila sam taj voza~ki i nikada se nisam po ka ja la. Uz re no sam se stvar no us pje la ispraksati u vo`nji", rekla je Vidmareva. Do sada je imala dva automobila, ne ra~unaju}i tatin, koji povremeno i danas vozi kada mu kri{om uzme klju~eve. Vozila je puno razli~itih slu`benih i sponzorskih automobila, koje je dobijala rade}i reporta`e o auto-trkama. Jo{ se s tugom prisje}am svog prethodnog automobila. "Bio je to ford fokus sport, a ne vozim ga vi{e, jer sam ga prije otprilike mjesec i po bila primorana

prodati", ka`e Vidmareva. Trenutno nema svoj automobil, ali za potrebe snimanja reporta`a iz zastupni{tva "Tojote" su joj iza{li u susret, tako da sad vozi tojotu jaris. "Lijep je to automobil i neobi~an. Te{ko je prvi put bilo naviknuti se na njega, jer su svi instrumenti na komandnoj plo~i na sredini, ali s vremenom sam se navikla i sad mi nije problem. Svaki put se iznova odu{evim kad sjednem u tojotu, bez obzira na model", ka`e Vidmareva. Voli sportsku i agresivniju vo`nju: Ka`e da joj je kod automobila najbitniji motor. Prvo {to pita vezano za automobil je: "Koji je motor?" Potom gleda mjenja~, a voli one s kratkim hodom. "Apsolutno mi je bitno kako 'dr`i cestu' i kako se pona{a u krivinama. Volim i ono prodorno brujanje motora, preferiram sportske automobile. Dizajn

Ma{ta o jednom bugati vejronu ili jaguaru, ali je svjesna da je to utopija

Toyota Prius

Nova, tre}a generacija priusa predstavljena je po~etkom godine u Detroitu, a evropska premijera bila je u @enevi. Sistem Hybrid Synergy Drive je temelj globalnog priusovog uspjeha

Korak naprijed Pripremio: D. PAVLOVI]

^injenica je da svi `ele imati model s hibridnim pogonom, pa ~ak i proizvo|a~i luksuznih vozila, poput infinitija, koji prvi put predstavlja konceptni auto vrhunskog luksuza i performansi s hibridnim pogonom. Sve je to iza "Tojote", koja jo{ od 1997. u prodaji ima pri us i sa sva -

kom novom generacijom radi na njegovom usavr{avanju. Nova, tre}a generacija priusa predstavljena je po~etkom godine u Detroitu, a evropska premijera bila je u @enevi. "Tojotin" sistem Hybrid Synergy Drive je temelj globalnog priusovog uspjeha. S ovako inovativnim pristupom, "Tojota" je pokazala sinergiju visoke tehno-

logije i ekolo{ke odgovornosti u razvoju automobila i mobilnosti. Novi prius je jo{ jedan korak naprijed u razvoju hibridne tehnologije. Pogonski sistem je dobio novi, ve}i i sna`niji 1,8-litreni benzinski motor, snage pove}ane za 22 odsto, potro{nje goriva pobolj{ane za 10 odsto, a emisije CO2 smanjene za 14 odsto. Konkretne brojke govore o ukupnoj snazi od 136 KS, prosje~noj potro{nji od 3,9 l/100 km i koli~ini CO2 od 89 g/km kada je auto opremljen 15-colnim to~kovima. Zbog mnogo stvari prius mo`emo zvati ultimativnim hibridnim i ekolo{kim automobilom. Tre}a generacija priusa se prema emisiji CO2 mo`e uporediti s automobilima A i B segmenta, ali su performanse i dinamika na nivou D segmenta. Vanjski dizajn je maksimalno podre|en {to boljoj aerodinamici. Du`ina priusa je tako pove}ana za 15, a {irina za 20 mm. Me|uosovinski razmak je nepromi-

jenjen i isti je kao kod avensisa. Kako bi se zadr`ala dobra aerodinamika, visina nije mijenjana, samo {to je najvi{a ta~ka krova pomaknuta unazad, ~ime se dobilo dodatnih 12 mm prostora za glave putnika na zadnjim sjedi{tima. Snaga pogonskog sistema novog priusa je sa 110 porasla na 136 KS. Ostvarene performanse su uporedive s dvolitrenim benzinskim motorom. Prius do 100 km/h ubrzava za 10,4 sekunde i posti`e 180 km/h. Zahvaljuju}i ve}em motoru smanjen je broj obrtaja pri vi{im brzinama. Pri brzini od 120 km/h spu{ten je broj obrtaja za 300. Priusov benzinski motor zadovoljava normu Euro 5. U elektromodu prius posti`e 50 km/h s nultom emisijom {tetnih plinova. Za razliku od paralelnih hibrida, koji elektromotor koriste za pobolj{anje performansi benzinskog motora i serijskih hibrida koji se oslanjaju na elektromotor za samostalno pokretanje to~kova, novi prius je tzv. full hybrid s mogu}no{}u

Prius daje na raspolaganje tri na~ina vo`nje

7. 4. 2009. vupsbl

Kinezi kopirali rols-rojs

Do sada je imala dva automobila, ne ra~unaju}i tatin, koji i danas vozi kada mu kri{om uzme klju~eve

Trenutno nema svoj automobil, ali ponekad vozi tojotu jaris

volanom jeste bitan, ali sigurno nije presudan", ka`e Vidmareva. Za sebe ka`e da je dobar voza~. Ljudi koji su se vozili s njom ka`u da jako dobro vozi. Voli brzu i agresivnu vo`nju, zato i preferira sportske automobile s ne{to ja~im motorima, mada joj ponekad vi{e odgovara laganija vo`nja. Sve zavisi o trenutnom raspolo`enju. Svoju najnezgodniju vo`nju do`ivjela je prije tri i po godine, na putu za Ljubljanu. "Tada jo{ nisam imala nekog pretjeranog iskustva u vo`nji, posebice na otvorenoj cesti, a krenula sam sa snimateljem, koji u `ivotu nije sjeo za volan. Vozila sam gotovo pet sati bez prestanka i kada smo stali negdje u Sloveniji, na nekoj benzinskoj pumpi, trebalo mi je dvije - tri minute da mi se noge isprave, jer su mi se koljena uko~ila. Poslije toga se snimatelj

uspani~io da smo proma{ili skretanje i da }emo do}i do talijanske granice. Me|utim, nismo proma{ili, oko 1.30 ujutro smo sretno stigli u Vrhniku, gdje nas je policija zaustavila, pa smo za njima do{li do hotela", prisje}a se Vidmareva. Ka`e da se danas manje nervira prilikom vo`nje nego na po~etku. Ono {to je izbacuje iz takta su bezobrazni voza~i koji joj prigovaraju kada pje{aku stane na pje{a~kom prijelazu, nepo{tovanje saobra}ajnih pravila i verbalna dobacivanja. Ma{ta o jednom bugati vejronu ili jaguaru. Me|utim, svjesna je da je to ravno utopiji. "Kada se spustim na zemlju, bila bih zadovoljna jednim pe`oi}em, jer volim francuske automobile, a realna `elja mi je sitroen C2 VTS. Crveni s crnim spojlerima i retrovizorima, ako ve} mogu birati", ka`e Ivana Vidmar.

Vanjski dizajn je dosada{njeg priusa. Motor razvija 98 KS i maksimalno podre|en 142 Nm pri 4.000 o/min. Nova tehnologija baterije pove}ala je {to boljoj izlaz na maksimalnih 27 kW, {to je dva kW aerodinamici

samostalnog kretanja samo uz elektromotor ili benzinski motor, te za pobolj{anu mobilnost uz kombinaciju djelovanja oba motora. Sistem pogona ~ine 1,8-litreni VVT-i benzinski motor, sna`an elektromotor, generator, baterija visokih performansi, kontrolna jedinica i CVT mjenja~. Benzinski 1,8-litreni motor je zamijenio 1,5-litreni benzinac iz

{tena ogromna fotelja nudi potpuni komfor, a neodoljivo podsje}a na kraljevski tron. Direktor kineske firme izjavio je da gili GE daje isti osje}aj luksuza kao i original, premda bi se o tome dalo raspravljati. Fantomizirana limuzina bi}e slu`beno predstavljena na "[angaj auto-{ouu", od 20. do 28. aprila ove godine.

Jurio u oldtajmeru iz 1923. i dobio kaznu

Kamera za nadzor brzine ulovila je Dejva Stanisfilda iz Koventrija kako vozi 56 km/h u zoni gdje je dozvoljena brzina 50 km/h. Vra~ao se ku}i s izlo`be oldtajmera. Britanski voza~ ka`njen je zbog prebrze vo`nje u svom 86 godina starom T fordu, koji ~ak nema ni brzinomjer. "Nisam ni znao da ide 55 km/h. Kao nov je i{ao 75 km/h, ali to je bilo prije gotovo 90 godina", rekao je mehani~ar i dodao kako nije mogao vjerovati kada je dobio kaznu. Stanisfild je bio toliko zbunjen da je oti{ao na sud ne bi li izbjegao pla}anje kazne i tri kaznena boda, ali na kraju je platio tro{kove suda tri puta vi{e. "Nisam mogao dokazati da nisam vozio tako brzo jer nemam brzinomjer. Ali, bio sam prili~no siguran u to", rekao je voza~ koji tvrdi kako po{tuje bezbjednost u saobra}aju. Stanisfild je kupio auto prije 10 godina.

u razvoju

vi{e nego do sada. Osim toga, baterija je smanjenih dimenzija i zauzima manje mjesta u putni~kom prostoru. Pobolj{an je i sistem hla|enja znatnije pove}anim kapacitetom ventilatora. Prius daje na raspolaganje tri na~ina vo`nje. Pri kretanju i brzinama do 50 km/h automatski se uklju~uje EV mod, koji koristi isklju~ivo elektromotor. Voza~ mo`e EV mod izabrati ru~no i tako voziti u zavisnosti od napunjenosti baterije. U gradskoj vo`nji s EV modom buka je minimalna i nema emisije {tetnih plinova. U ECO modu prati se pritisak na papu~icu gasa, redukuje dotok goriva i pode{ava potrebna koli~ina vazduha s ciljem smanjenja potro{nje 10 - 15 odsto, zavisno od uslova. Power mod dopu{ta maksimalna ubrzanja i daje potpune performanse za u`itak vo`nje.

Od besramnih kineskih kopija vi{e se ne mogu odbraniti ni proizvo|a~i ekskluzivnih automobila najvi{e klase. Iako se ve}ina kupaca zgra`ava na pomisao da vozi kopiju nekog poznatijeg automobila, svjedoci smo kako to tr`i{te ipak postoji. Kupci koji `ele evropski utisak po vrlo pristupa~noj cijeni ne moraju brinuti, budu}i da kineski proizvo|a~i nude kopije gotovo svakog evropskog, japanskog, pa ~ak i korejskog i ameri~kog modela. Da im ni{ta nije sveto, dokazuje upravo automobil koji }e mnogi, potpuno opravdano, nazvati bogohuljenjem. Kopija rols-rojs fantoma za kinesko tr`i{te duga~ka je 5,3 metara, a unutra{njost je opremljena vrlo kvalitetnim materijalima, ba{ kao u pravom rolsu. Me|utim, na zadnjoj klupi ima mjesta za samo jednu osobu, {to je idealno za predsjednike vlada manjih dr`ava ili ~lana sekretarijata. Sredi{nje smje-

Snaga pogonskog sistema novog priusa je sa 110 porasla na 136 KS

Parkirajte se ispod fontane ili vrta Nova vrsta gara`e, kardok, koja je ukopana u zemlju, izazvala je veliko interesovanje u Engleskoj. U pitanju je gara`a s hidrauli~nom platformom koja mo`e biti sakrivena ispod fontane, cvjetne aleje, {ljunkovite staze u vrtu ili ~ak ispod drugog automobila. Taj futuristi~ki sistem, me|utim, ne predstavlja neku novinu po{to ideja poti~e od lansirnih rampi za rakete. Samo postavljanje gara`e traje oko tri dana. Ona funkcioni{e upotrebom elektronskog klju~a, ne pra vi bu ku i odmah je privukla pa`nju me|u stanovnicima rezidencijalnih ~etvrti. U En-

gleskoj je izgra|eno osam takvih gara`a, ~etiri su u fazi izgradnje, a vi{e od deset je naru~eno. Ga ra `a ko {ta oko 54.000 evra ali, kako su istakli proizvo|a~i, njena neosporna prednost je u tome {to zna~ajno smanjuje tro{kove osiguranja automobila koji je u njoj dobro za{ti}en od svih vemenskih neprilika i kra|e.

Nijemac vozi ru`i~asti BMW s likom Barbi Ni je mac Sven Ben kman misli kako je lijep ka da i u ru`i~as tom BMW kabrioletu serije 3, s likom Barbi na haubi kru`i gradom. Tridesetosmogo di{ nji Sven iz Luebeka pokazao je kako nema samo nasljednica Paris Hilton neobi~an ukus za automobile. Mehani~ar Vulf Moertl pomogao je Svenu da impresionira `ene i prelakirao je auto za 800 evra. "Prijatelji ka`u da imam pederski auto. Ali, izlazim sa `enama mnogo vi{e nego prije. Otkad sam prelakirao BMW, sve me gledaju", rekao je tetovirani radnik na dokovima. Paris Hilton platila je bentli GT gotovo 350 hilja da evra, a Sve nov BMW i dodaci stajali su ga ukupno 4.500 evra.

7

8

vupsbl!7. 4. 2009.

Vozi, pije kafu, {alje SMS...

Popunjavanje ukr{tenica i gledanje filmova za volanom nije neobi~na pojava u Americi

Neobi~ne aktivnosti tokom da se presvla~e dok im je automobil u pokretu, a 62 odsto redovno jede tokom vo`nje. Dru ge stu di je su po ka za le da su rutinske aktivnosti koje voza~i obavljaju u vo`nji {minkanje, brijanje, ~itanje ~asopisa i knjiga, pa ~ak i stavljanje kontaktnih so~iva. Mobilni telefon, naj~e{}i uzrok nesre}a: Slu~aj Ketrin Donkers iz 2003. godine, mlade majke koja je uhap{ena dok se vozila izme|u Detroita i Pitsburga, na{ao se na naslovnicama mnogih ameri~kih novina. Saobra }aj na po li ci ja pri mije ti la je da Donkersova doji {estomjese~nu bebu, dok je istovremeno vozila 100 kilometara na ~as, na autoputu kod Ohaja. Ona je osu|ena

Pripremila: Nata{a TE[I]

vi koji misle da je kucanje SMS poruke u vo`nji, pri brzini od 100 kilometara na ~as opasno, u pravu su, ali ra zmi si te o brijanju, ~itanju knjige ili podizanju tegova tokom vo`nje. Sve ovo i jo{ mnoge druge stvari de{avaju se svakodnevno na putevima {irom Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava. U istra`ivanju koje je sprovela ameri~ka osiguravaju}a ku}a GMCA na vi{e od 5.000 voza~a, osam odsto njih priznalo je

S

Sajam "Techo Classic" u Esenu, u znaku "Folksvagenovog" vozila

Saobra}ajni policajac zaustavio `enu na autoputu koja je gledala epizodu serije "Gilmorice" na laptopu

Sredinom osamdesetih godina do{ao je i s pogonom na sva ~etiri to~ka

oblasti grada Va{ington razgovor na mobilni telefon bez upotrebe hendsfri ure|aja je kr{enje zakona. Da li navijanje kose, ispunjavanje ukr{tenica ili rad na laptopu predstavlja veliko odvla~enje pa`nje voza~ima? Dr`avni zakonodavci u Merilendu raspravljaju o ovom pitanju nakon incidenta u kojem je saobra}ajni policajac zaustavio `enu koja je gledala epizodu serije "Gilmorice" na laptopu, dok je vozila autoputem. Dr`avni senator Vilijam Dajmond predlo`io je zakon koji bi ka`njavao voza~e za sve aktivnosti koje odvla~e njihovu pa`nju. Mo zak te {ko obav lja vi {e fun kci ja odjednom: Nedavna studija o upotrebi mo-

Trideset godina VW

Pripremio: D. PAVLOVI]

Daleke 1979. godine zapo~ela je proizvodnja transportera T3, a u protekle tri decenije sa proizvodnih traka "Folksvagena" si{lo je ve} 5,5 miliona VW transportera. [tand "Folksvagena" na ovogodi{njem saj mu "Tec ho Clas sic", ko ji se odr`ava u Esenu, u potpunosti je u znaku transportera T3. Transporter T3 se koncepcijski nadovezivao na svoje prethodnike, spajao prednosti prednjeg upravlja~a i motora smje{tenog u zadnjem dijelu vozila s tada savremenim saznanjima s podru~ja razvoja i proizvo dnje. [i ra ka ro se ri ja kod nepromijenjene du`ine i visine nudila je vi{e mjesta u putni~kom prostoru i prtlja`niku. Zahvaljuju}i pojedina~nom ovjesu na sva ~etiri to~ka, a uprkos korisnoj nosivosti od tone novi transporter dobio je karakter li~nog vozila. Prepravljeni mehanizam upravlja~a omogu}avao je {iri trag to~kova i pre~nik zaokre-

za ugro`avanje bezbjednosti djeteta. Kanadske novine su 2008. godine pisale su o slu~aju `ene koja je uhap{ena zbog neap`ljive vo`nje, nakon {to je na pole|enom putu izgubila kontrolu nad vozilom i udarila u saobra}ajni znak. Ona je za volanom jela pahuljice s mlijekom. Prema podacima o automobilskim nesre}ama Dr`avnog odjela za motorna vozila savezne dr`ave Njujork, odvla~enje pa`nje tokom vo`nje bilo je uzrok vi{e od 45.000 nesre}a u ovoj dr`avi tokom 2007. godine. Zakonodavci u sedam saveznih dr`ava i u Kolumbija distriktu uveli su zabranu slanja SMS poruka tokom vo`nje, a u pet dr`ava i

ta od 10,7 m. Osim toga, sni`avanje te`i{ta i harmoni~ni odnosi izme|u optere}enja osovine 50:50 bilo kod praznog ili natovarenog vozila pridonosili su znatnom pobolj{anju vozne stabilnosti. Jedinstven koncept plosnatog motora s ventilatorom hla|enog vazduha na radilici pove}avao je iskoristivi prostor iznad bokser-moto-

ra. U pore|enju s prethodnikom poklopac motora je bio 165 mm ni`i. Na taj na~in je otvor zadnjeg poklop ca na ras tao za 75 od sto. Iskori{tenost oba motora hla|ena vazduhom, 1,6 l motora snage 37 kW (50 KS) i 2,0 l motora snage 51 kW (70 KS) nadovezivala se na vu~nu silu i sposobnost vo`nje uzbrdicom prethodnog modela. Uslijedili su bokser-motori hla|eni vodom razvijeni isklju~ivo za potrebe kombi verzije. Razvijen je i dizel motor sa i bez turbopunja~a. Ali to nije bilo sve, sredinom osamdesetih godina do{ao je i transporter s pogonom na sva ~etiri to~ka pod imenom syncro. Novi transporter nu|en je u furgonskoj, kombi bez sjedi{ta, kombi s klupama sa sedam, osam i devet sjedi{ta, kao luksuzni kombi, kamionet, i dupla kabina. Na temelju ove {iroke palete u ponudi su bila i razna posebna i specijalna vozila: vatrogasna i sanitetska vozila, vozila za monta`u, termo vozila, hladnja~e i kiperi.

Jedinstven koncept pljosnatog motora s ventilatorom na radilici pove}avao je iskoristivi prostor iznad bokser-motora

7. 4. 2009. vupsbl

Pre Kre{ Brijanje za volanom je u Americi normalna pojava

U istra`ivanju koje je sprovela ameri~ka osiguravaju}a ku}a GMCA, osam odsto priznalo je da se presvla~e dok im je automobil u pokretu, a 62 odsto redovno jede tokom vo`nje. Neki se {minkaju, drugi briju, a neki ~itaju knjige

Podru~je koje pokriva prednje-bo~ni radar

Vozilo pokriveno prednjim radarom

Novi preventivni sigurnosni sistem "Tojota" je pro{irila svoje preventivne sigurnosne tehnologije Pre-Kre{ sistem u svrhu izbjegavanja i smanjenja uticaja frontalnih i bo~nih sudara. U me|usobnoj interakciji prednjeg i novorazvijenog prednje-bo~nog ra da ra po kri ve no je {i ro ko podru~je ispred vozila u kojem je mogu}e detektovati vozila koja dolaze sa strane i vozila koja prelaze preko linije na suprotnu traku puta. Ako sistem procijeni da }e do}i do sudara, upozorava voza~a zvu~nim i opti~kim signalima. Osim toga, zate`u se sigurnosni pojasevi i priprema se ko~ioni sistem da bi u slu~aju potrebe naglog ko~enja

Kad senzori otkriju veliku vjerovatnost frontalnog sudara ili sudara ozada, zadnja sjedi{ta se postavljaju u uspravan polo`aj

ko~nice odmah razvijale maksimalnu snagu ko~enja. U slu~aju velike opasnosti od bo~nog sudara, sistem priprema akti vi ra nje bo ~nih vaz du {nih zavjesa. Stru~njaci "Tojote" su razvili i preventivni sigurnosni sistem za zadnja sjedi{ta. Kad senzori otkriju veliku vjerovatnost frontalnog sudara ili sudara ozada, zadnja sjedi{ta se postavljaju u uspravan polo`aj. Na taj na~in je omogu}en optimalan u~inak sigurnosnih pojaseva i vazdu{nih jastuka. Da bi se smanjila mogu}nost nastajanja trzajne povrede vrata, razvijeni su i aktivni nasloni za glavu.

vo`nje bilnih telefona tokom vo`nje, objavljena u medicinskom `urnalu "Brain Research" poma`e da objasni za{to oni u tolikom broju pove}avaju nesre}e. Kada mozak dobije zadatak da istovremeno obavlja dvije aktivnosti, on daje prioritet onoj vje{tini koja je ranije ste~ena. Kako smo nau~ili govoriti mnogo prije nego voziti, pa`nja na{eg mozga usmjerava se na razgovor, prije nego na ulicu kojom vozimo, {to uzrokuje da voza~ propusti neke vizuelne signale i napravi gre{ku u koordinaciji. Istra`iva~i upozoravaju da se isto de{ava sa drugim akti vnos ti ma ko je od vla ~e pa` nju {to uklju~uje ~itanje ~asopisa, nano{enje mas-

Zakonodavci u sedam saveznih dr`ava i u Kolumbija distriktu uveli zabranu slanja SMS poruka tokom vo`nje

kare i umirivanje djece na zadnjem sjedi{tu, te da sve one voza~e stavljaju u rizik ve}e mogu}nosti saobra}ajne nesre}e kao i one koji razgovaraju ili pi{u poruke na mobilnom telefonu. Mo`da najbizarniji zabilje`eni primjer vi{estrukih radnji tokom vo`nje dolazi iz arhive "Nationwide osiguranja" iz 2007. godine. @ena iz San Antonija u Teksasu priznala je da je istovremeno tokom vo`nje brijala noge, jela takos, nanosila {minku i pila alkoholno pi}e. Uprkos svemu ona je pre`ivje la i mo `e is pri ~a ti svo ju pri ~u, dok mnogi drugi nisu.

transportera T3

Prvi putni~ki automobil sa KERS-om Iz Italije sti`u {pijunske fotografije novog "Fe ra ri je vog" superautomobila F450, koji bi trebao zamijeniti legendarni model F430. U pore|enju s prethodnikom, novi propeti konji} ima puno ve}e prednje usisnike vaz du ha, ko ji ma se bolje hlade motor i ko~nice. [to se ti~e tehni~kih informacija o pogonskom agregatu, u Maranelu zasad mudro }ute. Tek se naslu}uje da bi ovog italijanskog ljepotana trebao pokretati 4.5-litarski V8 motor snage oko 500 KS, sa sedmostepenim poluautomatskim mjenja~em sa dvostrukim kva~ilom preuzetim iz posljednjeg "Skuderijinog" modela kalifornija. Ferari F450 mogao bi u}i u istoriju i zato {to }e vjerovatno koristiti revolucionarni sistem za spremanje kineti~ke energije po uzoru na bolide Formule 1, po ~emu }e postati prvi putni~ki automobil sa ugra|enim KERS-om. Slu`bena premijera o~ekuje se u Frankfurtu, a prodaja bi trebala krenuti krajem ove ili po~etkom sljede}e godine.

Vrhunska sigurnost za hjundai d`enesis Ameri~ki institut za sigurnost u saobra}aju IIHS u svom najnovijem izvje{taju dodijelio je najve}e ocjene za sigurnost luksuznog hjundai modela d`enesis. U okviru testiranja nagra|eni hjundai je pokazao izvanrednu sigurnost kod za{tite putnika prilikom udara s prednje, bo~ne i sa zadnje strane. Osnovni kriterijumi pri ocjenjivanju su brojni testovi za{tite putnika prilikom saobra}ajnih nesre}a, kao i strukturalne performanse. Hjundai d`enesis prati posljednje standarde aktivne i pasivne sigurnosti, a standardna oprema izme|u ostalog uklju~uje ESP i EBD. Pored nagrade za sigurnost, nedavno je ovo vozilo dobilo i najve}u nagradu u auto-industriji na tr`i{tu SAD - "Automobil godine u Sjevernoj Americi 2009. godine".

KIA soul dobio nagradu za dizajn Zabavni urbani krosover kia soul prvi je korejski automobil koji je osvojio nagradu "red dot" za dizajn. S vi{e od 3.230 konkurenata iz 49 dr`ava u 17 razli~itih kategorija, kia soul je izabran u kategoriji "Automobilski tran sport, auto do mo vi i kamp prikolice" za 2009. godinu na izboru odr`anom u Njema~koj. Soulov dizajn je emocionalno privla~an i funkciona lan i nu di je din stven do`ivljaj neobi~nom kombinacijom prostranosti i udobnosti, {to stvara poseban ambijent. Me|unarodni `iri za izbor nagrada "red dot" pa`ljivo je prou~io sve predlo`ene proizvode i ocijenio ih na osnovu devet klju~nih kriterijuma: inovativnost, funkcionalnost, kvalitet, ergonomija, trajnost, emocionalni uticaj, dodaci proizvoda, lako}a kori{tenja i uskla|enost sa okolinom. KIA soul je pro{le sedmice zva ni ~no pred stav ljen i u Bosni i Hercegovini.

9

10

vupsbl!7. 4. 2009.

Cunami, razorni talasi koji nastaju na morskom dnu

[meker Evo na {ta su spremni momci ne bi li zadivili jednu djevojku. Dok je stajalo njih vi{e na trgu, pro{la je predivna djevojka sa psom i sjela na klupu. Jedan se odva`io da sjedne pored nje, pa ~ak i da tra`i keks. Ona se samo nasmije{ila, a nakon {to ga je on pojeo, iz te iste vre}ice izvadila je keksi} i svom psu za koga je i bio namijenjen. Video pogledajte na sajtu www.smesnisnimci.com pod nazivom [meker.

Skakanje u bazen Ovaj sim pa ti ~ni dje ~ak je gledao svog oca kako ska~e u bazen, pa je i on to isto po`elio. Stavio je mi{ke na ruke, za~epio nos, krenuo do bazena, ali na`alost do njega nije stigao. Kako je sko~io na beto nu, ta ko je na nje mu i ostao. Nadamo se da mu ovo nije bio posljednji poku {aj sko ka, ali naj sla |i svakako jeste. Video potra`ite na sajtu www.smesnisnimci.com.

Jamaha Proizvo|a~ motora "Jamaha" napravio je odli~nu reklamu, u kojoj pokazuje koliko to prevozno sredstvo mo`ete voljeti. U njoj je prikazan ~ovjek koji vidi psa kako prvo "obilje`ava" urinom }o{ak zgrade i kre}e prema motoru. On vadi komad mesa koji je kupio i baca ga psu da ga odvrati od motora. Nakon toga sjeda na drugi motor, a slogan reklame je da za svaku jamahu osje}a isto kao i za svoju.

TUWBS. BMB_LJ SBE

MJDB!LPKB WS\F QSPNP. DJKV

ESFWOJ LSFUTLJ WMBEBS

_PWKFL QP!LPKFN TF!OF\UP [PWF

TUBSPH. NJOFSBM 31/!TMPWP S_LJ OJLMB!J BCFDFEF WMBEBS BOUJNPOB

TQKFWFQPT

TQSBWMKB. OKF MPWBD!OB LS[OB\F V!TKFWF. SOPK BNFSJDJ

QJBOP P[OBLB![B LSBMKB!V \BIV EFTFUJ EJP NFUSB

IFNJKTLJ FMFNFOU )WPEJL* PTUBWBEFQP[JU[BMPH )UVS/* QJPO

EPK_MBOE Q_FMB LPKB TBLVQMKB NFE SFOJK WSTUB KVAOPH WP^BNPHSBOK

IJMKBEJUJ EJP WPKOJL!V QSBUOKJ BUBNBOB

QPLSBKJOB J!HSBE V!HS_LPK

HM/!HSBE JUBMJKF EPTKFULF HMBWOJ \UBC )LSBU/* HMBWOJ!EJP OF_FHB

\JE

UPOB

Preminuo Henri Ford Henri Ford ro|en 30. jula 1863, koji je preminuo na dana{nji dan 1947, bio je osniva~ "Ford Motor Company". Henriju Fordu, osniva~u "Forda", pripisuje se doprinos stvaranju srednjeg sloja ameri~kog dru{tva. Bio je me|u prvima koji su uveli masovnu proizvodnju velikom broju ljudi dostupnih automobila na pokretnoj traci. To ostvarenje nije samo zna~ilo revoluciju industrijske proizvodnje, ve} je imalo i velik uticaj na modernu kulturu, tako da mnogi dru{tveni teoreti~ari to razdoblje ekonomske i dru{tvene istorije nazivaju "fordizam". Ford je bio ro|en na uspje{noj porodi~noj farmi u Springvels Taun{ipu, koji je danas dio grada Dirborna u Mi~igenu, gdje se trenutno nalazi sjedi{te kompanije koju je osnovao. Ve} kao dijete bio je

strastveni mehani~ar. Uvijek je umjesto poslova na farmi radio na nekim ma{inama u o~evoj radionici. Kada mu je bilo trinaest godina, prvi put je vidio parnu ma{inu na sopstveni pogon. Godine 1879. oti{ao je od ku}e u okolinu Detroita kako bi se uvje`bavao za ma{inca. Godine 1891. postaje in`enjer u "Edison Illuminating Company" i, nakon promocije u glavnog in`enjera 1893, imao je dovoljno novca da posveti pa`nju svojim vlastitim eksperimentima na motorima s unutra{njim izgaranjem.

Proizveden LSD Na da na{ nji dan 1943. u laboratoriji u Bazelu u [vaj car skoj prvi put je proizve de na dro ga LSD. Dietilamid liserginske kiseline, poznat i kao trip, esid, kiselina, jedan je od najja~ih halucinogena. Sintetisao ga je 1943. godine {vajcarski nau~nik Albert Hofman iz ra`eve glavice, gljivice koja `ivi na klasu ra`i. Mo`e se na}i u obliku tableta, gela, karton~i}a ukra{enih crte`ima (engl. blotter) ili u te~nom stanju. U ~istom obliku je bez mirisa, bez boje i gorkog ukusa. LSD je ubrzo nakon otkri}a postao terapeutski lijek koji je obe}avao. Me|utim, zbog ra{irene vanmedicinske upotrebe, veoma popularne {ezdesetih godina u zapadnom svijetu, LSD je 1967. godine progla{en ilegalnom drogom.

Provjerite svoje znanje

UVHBCSJHB )NO/* TUBSP!JNF [BHSFCB

WSTUB SJKF_OF SJCF

Na dana{nji dan

MFTLPWBD USBL LPODB

TMPAFOB HSP. NBEOB TUJKFOB BNFSJDJK

QSFWB. SBOU

BQBSBU![B NKFSFOKF PUQPSB TUSVKF

SKF\FOKB!J[!QSP\MPH!CSPKB-!WPEPSBWOP;!TLMBQBUJBWBOTNBO-!MBNQJPOJ-!BOTBD-!PS-!TB-!NJMB-!LPNVOJTUB-!SFETUPM-!UT-!BUPMJ-!BUF[B-!MBLPNPTU-!FSPUJ_BS/

[ta je katamaran

[ta ozna~ava pojam svemirska trka

Katamaran je na ziv za vrstu ~amca ili broda koji se sastoji od dva spojena trupa. Katamarane su izmislili Poline `a ni, {to je omogu}ilo naseljavanje udaljenih os trva Okeanije. Katamarani su lak{i, br`i i stabilniji od normalnih brodova. Pored klasi~nih katamarana ~amaca i jedrenjaka postoje i motorni katamarani, kao trajekti za prevoz izme|u dvije obale. Katamaran koji se sastoji od tri umjesto od dva trupa zove se trimaran.

Sve mir ska trka je bilo nezvani~no takmi~enje izme|u Sje di nje nih Dr`a va i So vjet skog Saveza, koje je trajalo od 1957. do 1975. godine. Ona je uklju~ivala istovremene napore obje zemlje da istra`e svemir, {alju vje{ta~ke satelite u Zemljinu orbitu, da po{alju ljude u svemir i na Mjesec. Iako njeni korijeni le`e u ranoj raketnoj tehnologiji i me|unarodnoj zategnutosti nakon Drugog svjetskog rata, svemirska trka je po~ela nakon sovjetskog lansiranja satelita Sputnjik 1, 4. oktobra 1957. Termin svemirska trka je smi{ljen po analogiji s trkom u naoru`avanju, koja je tako|e postojala izme|u SAD i SSSR.

7. 4. 2009. vupsbl

11

Vodeni udar smrti

Pripremio: @eljko DERAJI]

Cunami nastaje usljed naglog pomjeranja velikih vodenih zapremina, kakvi su npr. dijelovi okeana i mora, naj~e{}e izazvani podvodnim zemljotresima

C

unami ozna~ava pojavu velikih talasa velike kineti~ke energije razornog mehani~kog dejstva na priobalje. Prvi put je registrovan 27. avgusta 1883. godine u dana{njoj Indoneziji, kada je vul-

kanska erupcija izazvala talase visine 30 metara. Oni su zbrisali stotine sela i utopili stotine ljudi. Osjetili su se i na obalama Australije i Kalifornije. Ova prirodna katastrofa nastaje usljed naglog pomjeranja velikih vodenih zapremina, kakvi su npr. dijelovi okeana i mora. Ovo je naj~e{}e izazvano podvodnim zemljotresima, podvodnim vulkanskim erupcijama ili podvodnim eksplozijama. Mo`e biti izazvan i pokretima velikih masa naglog klizanja ili odronjavanja stijenskih masa veoma velikih zapremina u velike vodene sredine, a mo`e biti izazvan i udarima meteora (meteorita, asteorida) u okean i nuklearnim probama. Prvi znak cunamija je jedan manji talas koji zapljuskuje obalu. Zatim se nivo mora povu~e tako da se sti~e utisak da je rije~ o ja~oj oseci, a onda slijedi udar velikih talasa. Nakon zemljotresa se u vodi ponekad stvori ulegnu}e ili vodeni brijeg . Cunami ~ini niz talasa, od kojih je obi~no prvi najrazorniji, a koji mogu svojom brzinom i visinom uni{titi sve {to im se na|e na putu. Ribari su oduvijek znali da prepoznaju cunami nekoliko minuta prije nego {to on nai|e, jer se voda povla~ila po nekoliko metara. Me|utim, oni koji bi se na{li na pu~ini, nisu mogli nikako da primijete ili osjete {ta se sprema. Cunami nije ~esta pojava, ali se dugo pamti zbog svoje razorne mo}i, gdje stotine hiljada ljudi strada, a puno ve}i broj ostane bez krova nad glavom. Ekonomije pogo|enih zemalja posljedice osje}aju i po nekoliko godina nakon nesre}e. Cunami talasi se doga|aju kada se epicentar vrlo sna`nih zemljotresa nalazi na dnu mora, odnosno kada se pri razlamanju stijena formira ve}e vertikalno pomjeranje morskog dna, obi~no nekoliko metara, pa ~ak i preko 10 metara kod sna`nih zemljotresa. Ova nagla promjena polo`aja dijela morskog

dna u zoni epicentra, kao posljedicu stvara nagli skok nivoa vode. Tako stvoreni talas se brzo kre}e ka obalama dosti`u}i brzine mlaznih aviona, ~ak 900 kilometara na ~as. Kada u priobalnom dijelu talas dopre do plitkih dijelova, nastaje cunami efekat koji se manifestuje naglim smanjenjem brzine kretanja talasa, ali i naglim rastom njegove visine, ~ak do nekoliko desetina metara. Najrazorniji cunami ikada zabilje`en desio se prije pet godina u Indijskom Okeanu. Nastao je kao posljedica podmorskog Sumatransko-andamanskog zemljotresa 26. decembra 2004. godine. Ovaj cunami je usmrtio oko 275.000 ljudi i razorio obalu nanijev{i velike {tete od Indonezije sve do Somalije u Africi, {to ga ~ini jednim od najsmrtonosnijih prirodnih katastrofa u modernoj istoriji. Razli~ite su procjene magnitude zemljotresa koji ga je izazvao, koje se kre}u od 9,0 do 9,3 po Rihterovoj skali, {to ga svrstava me|u najve}e potrese ikada zabilje`ene. Zvani~na slu`bena procjena je da je magnituda iznosila 9,15 Rihterovih stepeni. Zabilje`eno je jo{ nekoliko desetina cunamija, od kojih bi napomenuli onaj koji je 1946. godine pogodio Havaje. Bio je izazvan zemljotresom na morskom dnu, a poginulo je vi{e od 170 ljudi.

Pi{e: Dragana ZEC, astrolog

Ovan Wj!tuf!eb!obt!obk!wkf!sp!. wb!uoj!kf!bo!hb!ap!wb!oj!plp lsb!~ji!qv!uf!wb!j!j{mf!ub-!b mb!lp!kf!np!hv!~f!eb!wbn tf!of!ob!eb!op!qp!kb!wf!sp!}b!dj!lp!kf!ojt!uf!wj!. ekf!mj!of!lp!wsj!kf!nf/!Ebo!pcf!~b!wb!nop|!uwp lpo!ub!lb!ub-!lb!lp!sp!ecjo!tlji-!ub!lp!qp!tmp!. woji!j!qsj!kb!ufmk!tlji/!Jnb!~f!uf!qp!qsj!mj!•op!aft!. upl!ufn!qp!eof!woji!bluj!wopt!uj-!lp!kj!~f!wbn ep!oj!kf!uj!j!ept!ub!{b!ep!wpmk!tuwb/

Lav Wb!nb! kf! eb!obt! twf v! {ob!l v! esv!a f!o kb/ Jnb!~ f!u f! nop|!u wp esv|!uwf!oji!pcb!wf!{b!qb!~f!uf!ebo!qsp!wft!uj v!obt!up!kb!okj!nb!eb!tf!qp!kb!wj!uf!twv!eb!hekf tf! wb!|b! qsj!tv!uoptu! tnb!usb! pcb!wf!{opn/ Jqbl-!qsj!kb!~f!wbn!qba!okb!lp!kv!~f!uf!ep!cj!. kb!uj! pe! mkv!ej! j{! plsv!af!okb-! lbp! j! qba!okb qbs!uof!sb-!qb!~f!uf!tf!ob!lsb!kv!twf!hb!ptkf!. ~b!uj!tkbk!op/

Strijelac [b!mkv!cmkf!oj!qsj!qb!eoj!dj {ob!lb!cj!tf!eb!obt!np!. hmj!ob!~j!ob!veb!sv!aft!. upl!ji!fnp!dj!kb-!|up!wbn cb|!j!of!~f!qsj!kb!uj/!Qbs!. uofs!kf!mkvu!{cph!wb!|fh!opo!|b!mbo!uoph!qp!. ob!|b!okb!j!up!~f!wbn!kb!top!eb!uj!ep!{ob!okb eb!obt/!T!pc!{j!spn!ob!up!eb!wj!of!~f!uf!jnb!uj sb!{v!nj!kf!wb!okb!{b!okf!hp!wp!qp!ob!|b!okf-!np!. hv!~b!kf!mkv!cb!wob!twb!}b/

Bik Nbst!v!wb!|pk!kf!eb!ob!. ft!upk!lv!~j!ep!op!tj!wbn nb!mp!bhsf!tj!woj!kj!qsjt!uvq lbeb!kf!p!eb!w b!o kv!ep {ob!okb!|ub!nj!tmj!uf!sj!kf•/!T!esv!hf!tusb!of-!wj tuf!pemv!•oj!eb!qp!twb!lv!dj!kf!ov!pt!uwb!sj!uf twp!kf!dj!mkf!wf!j!eb!tb!njn!ujn!ob!qsb!wj!uf!sb!. ej!lbm!of!qp!uf!{f!v!plwj!sv!wb!|fh!qp!tmp!wb!okb/ Pop!|up!wbt!j{!ewb!kb!eb!obt!kft!uf!wb!|b pemv!•optu!eb!vtqj!kf!uf/

Djevica Wsj!kf!eof!Ekf!wj!df!eb!obt!qsb!. wf!op!wj!qmbo!bluj!wopt!uj!lp!kj!~fob!sb!wop-!eb!qspv!{sp!lv!kf!up!ubm!. ov!qsp!nkf!ov!wb!|fh!qsjt!uv!qb qp!tmp!wj!nb-!v!tnj!tmv!wf!~fh-!bmj j!qb!nf!uoj!kf!vt!nkf!sf!oph!bo!hb!. ap!wb!okb/!Of!lj!pe!wbt!eb!obt!ep!cj!kb!kv!{b!. tmv!af!op!qsj!{ob!okf-!lp!kf!~f!wbn!ep!oj!kf!uj af!mkf!ov!tb!uj!tgb!ldj!kv!j!qspv!{sp!lp!wb!uj!eb!tf ptkf!~b!uf!tkbk!op/

Jarac Qp!• j!o kf! qf!s j!p e qp!wp!mkbo!{b!qp!tmp!. wof!bluj!w opt!u j/!Wj tuf!twv!twp!kv!fofs!. hj!kv!vtsfe!tsf!ej!mj!ob!ep!cj!kb!okf!pophb!|up tuf!{b!dsub!mj!v!qp!tmp!wopn!tnj!tmv-!qb!~f!uf tf!tb!eb!bo!hb!ap!wb!uj!eb!up!j!sf!bmj!{v!kf!uf/!T pc!{j!spn!ob!up!eb!tuf!tf!vtsfe!tsf!ej!mj!ob af!mkf!oj!djmk-!vtqjkfi!of!cj!usf!cbp!j{pt!ub!uj/ Jqbl-!obt!upk!uf!eb!of!cv!ef!uf!qsfb!hsf!tj!woj v!obt!uv!qv/

Blizanci Nb!tb!qmb!of!ub!v!{ob!lv!Pwob uwp!sj!ufo!{j!kv!lb!lp!ob!wb!|fn!gj!{j!. •lpn-!ub!lp!j!ob!nfo!ubm!opn!qmb!. ov/!Of!{ob!uf!lve!eb!tf!ef!of!uf j!twf!|up!sb!ej!uf!wbn!tf!•j!oj!ept!. ub!tqp!sj!kf!qb!wbt!ofs!wj!sb-!nb!eblbeb!cjt!uf!nb!mp!qba!mkj!wj!kf!tb!hmf!. eb!mj!tuwb!sj-!vt!ub!op!wj!mj!cjt!uf!eb!tuf!wj!tb!nj v{spl!cf!tqp!usf!coji!{bt!up!kb-!uf!eb!of!nb twsif!eb!av!sj!uf!kfs!wbt!vqsb!wp!up!tqv!ub!wb/

Vaga Wj!cjt!uf!tf!eb!obt!np!hmj ob!~j!ob!qv!uv/!Vlp!mj!lp!tuf hp!e j|!o kj!penps!qmb!o j!s b!mj qp!•f!uj!pe!eb!obt-!up!wbn!kf!pemj!•ob!jef!kb/ [b!hb!sbo!up!wboj!tv!wbn!ep!cbs!qsp!wpe!j vhp!eob!ef!|b!wb!okb/!Eb!ob|!okj!ebo!kf!v {ob!lv!qv!uf!wb-!qb!of!cj!cj!mp!•v!eop!eb!tf nop!hj!qsj!qb!eoj!dj!{ob!lb!t!esb!hjn!mkv!ej!nb {b!uf!lov!v!twp!kjn!wp!{j!mj!nb/

Vodolija J{v!{f!uop!qp!wp!mkbo!qf!sj!pe {b!mkv!cbw!qsj!qb!eoj!dj!nb!pwph {ob!l b/! Jnb!~ f!u f! ep!w p!mkop tusbt!uj-!sp!nbo!uj!•oji!{hp!eb!j jt!lsf!oji!j{mjwb!mkv!cb!wj!eb!tf ptkf!uj!uf!qp!wmb!|uf!op/!Eb!obt wbn!qbs!uofs!qsj!qsf!nb!vhp!. eop!j{of!ob!}f!okf!v!wj!ev!of!. lph!j{mf!ub!jmj!tjn!qb!uj!•oph!qsj!kf!emp!hb!{b of!lj!wje!{b!kf!eoj!•lji!bluj!wopt!uj/!Ob!lsb!kv eb!ob!cj!~f!uf!wbo!tf!cf!pe!tsf!~f/

Frensis Ford Kopola

Rak Pqsf{!lbeb!kf!{esbw!mkf v!qj!ub!okv"!Wb|!wmb!ebs!Nkf!. tfd!kf!v!{ob!lv!Ekf!wj!df |up!~f!ep!wft!uj!ep!qsfj!tqj!. uj!wb!okb!lbeb!kf!p!wb!|jn!qsf!isbn!cf!ojn ob!wj!lb!nb!sj!kf•/!Eb!cjt!uf!lsp{!mp|!{esbw!. tuwf!oj!qf!sj!pe!qsp!|mj!tb!|up!nb!okf!qp!tmkf!ej!. db-!qba!okv!qp!twf!uj!uf!jt!isb!oj-!b!j!qp!kb!•bk!uf vopt!wj!ub!nj!ob/!Ebo!kf!tkb!kbo!{b!{b!qp!•j!. okb!okf!ej!kf!uf/

[korpija Nb!mp!tuf!ofs!w p!{ oj!kfs wbn!kf!of!|up!ob!qspt!up!jt!. lmj!{ov!mp!j{!sv!lv/!Vlp!mj!lp tuf!sb!{p!•b!sb!oj!{cph!kf!eoph!of!vt!qkf!ib!of cf!sj!uf!csj!hv-!ob!sf!eoji!eb!ob!~f!uf!jnb!uj |bo!tv!eb!tuwb!sj!qp!qsb!wj!uf!j!plsf!of!uf!v twp!kv!lp!sjtu/!Qp!tf!cov!qba!okv!cj!usf!cb!mp!eb pcsb!uj!uf!ob!wb!|v!{esbw!tuwf!ov!tj!uv!bdj!kv!lp!. kb!oj!kf!obk!qp!wp!mkoj!kb/

Ribe Oj!nb!mp!vhp!eob tj!uv!bdj!kb!lbeb!kf!p wb!|fn!ep!nv!sj!kf•/ Jnb!uf!qsp!cmfn!t!vlv!~b!oj!nb!lp!kj!~f!eb!. obt!ft!lb!mj!sb!uj!v!wj!ev!av!•of!sbt!qsb!wf/!Obk!. cp!mkf!cj!cj!mp!eb!tf!lmpo!uf!cj!mp!lb!lwph!wj!eb qsf!hp!wp!sb!t!okj!nb!epl!wbn!{wj!kf{!ef!of cv!ev!ob!lmp!okf!oj!kf/![b!tb!eb!tf!qp!twf!uj!uf qp!tmv!lp!kj!wbn!qsfe!tubw!mkb!kf!ej!oj!j{wps!{b!. ep!wpmk!tuwb/

Frensis Ford Kopola je ro|en 7. aprila 1939. godine u Detroitu. Poznati filmski re`iser, producent i scenarista do bi tnik je pet aka dem skih pri zna nja. Slavu je stekao ostvarenjima "Godfather", "The Conversation" i "Vie tnam War". Sin ~uvenog kompozitora Kar mi na Ko po le za film se zainteresovao kada je jo{ kao desetogodi{njak uzeo o~evu kameru s namjerom da napravi svoj prvenac. Kopola je na svojim filmovima ~esto sara|i vao sa ~la no vi ma porodice, njegova dva sina su glumila u filmu "Godfather I", a njegova }erka Sofija Kopola se pojavila u svim dijelovima ~uvene trilogije o don Korleonu. Ulogu Koni Korleone je povjerio svojoj sestri Taliji [ajr, dok je njegov ne}ak Nikolas Kejd` igrao u fil mo vi ma "Peggy Sue Got Married", "Rumble Fish" i "The Cotton Club".

Mama mi je imala izuzetne noge, to je nasljedno. Mislim da sam, kada me je pora|ala, iza{la s visokim petama. Toliko volim visoke pete da na njima hodam po ku}i i na pla`i. D`esika Simpson, pjeva~ica

Zbog gre{ke podijelili 11 hiljada pica Gre{ka u internetskom sistemu naru~ivanja pica osvetila se lancu "Domino's", koji je u SAD morao podijeliti 11 hiljada komada slasnog italijanskog izuma. Lanac je u decembru pro{le godine napravio promotivnu akciju na Internetu, u kojoj se uz ukucavanje rije~i "bailout" (spas) mogla dobiti

Iz Rusije s ljubavlju N

bes pla tna pi ca. Te hni ~ki gle da no, akcija nikad nije krenula, ali lozinka nije ni deaktivirana. Tako je jedan snala`ljivi kupac otkrio tajnu rije~ i proslijedio je na Internetu. Dok su u lancu picerija otkrili gre{ku i deaktivirali opciju, ve} su morali pokloniti 11 hiljada pica.

Organizatori "Gay Pridea" najavili su da }e svim u~esnicima biti podijeljeni bed`evi sa kojima otvoreno podr`avaju prava homoseksualaca

ije tajna da se homo se ksu al ci i "Eurosong" vole javno, ali ove su godi ne or ga ni za to ri "Gay Pri dea" po zvali sve u~esnike "Eurosonga" da podr`e prava homoseksu ala ca, i to 16. ma ja, u vri je me odr`avanja finalne ve~eri "Eurosonga". Jo{ ve}u te`inu ima ovaj doga|aj ako se zna da su ruske vlasti ve} zabranile preko 160 razli~itih homoseksu al nih ma ni fes ta ci ja u gla vnom gradu Rusije, te da je gradona~elnik Moskve Jurij Lu{kov jo{ pro{le godine otvoreno rekao da "ne}e dozvoliti nikakav 'Gay Pride', jer nije u skladu s ruskom tradicijom i kulturom". Organizatori "Gay Pridea" najavili su da }e svim u~esnicima biti podije lje ni be d`e vi sa ko ji ma otvo re no podr`avaju prava homoseksualaca. Nema sumnje da }e ovogodi{nji "Eurosong", koji se odr`ava u Moskvi od 12. do 16. maja, biti zanimljiv i izvan takmi~arskog dijela.

Legendarni pjeva~ "Iron Maidena" u Banjaluci Pol Diano, prvi i legendarni pjeva~ grupe "Iron Maiden", nastupi}e u banjalu~kom "Music Hallu" 17. novembra ove godine. Koncert organizuje agencije "Terra Nostra Promotions" u saradnji sa "Music Hallom". Pol Diano, frontmen legendarnih "Maidena" iz daleke 1978. godine, u banjalu~kom klubu "Music Hall" pjeva}e numere sa prva dva albuma benda "Iron Maiden" i "Killers". Ovo je prilika da se podsjetimo starih dana, ~ujemo hitove "Iron Maidena" u originalnom izvo|enju, kao i neke nove pjesme koje je Diano snimio. Predgrupe }e mu biti norve{ki bend "Thunderbolt" i doma}a podr{ka "Apocalypse" i "Monument". "Prodaja karata po~inje danas u banjalu~kom skejt {opu 'Nerd' po cijeni od 20 KM, a zbog malog prostora broj ulaznica je ograni~en", rekao je predstavnik "Terra Nostra Promotions" Bojan Vujinovi}. Dan poslije banjalu~kog koncerta, Pol }e 18. novembra odr`ati koncert Studentskom kulturnom centru u Beogradu.

LAS VEGAS - Tejlor Svift pozira sa nagradom "Kristal Majlstone" za album godine u bekstejd`u tokom dodjele 44. godi{nje nagrade za kantri muziku u Las Vegasu.