17. I 18. 10. 2009.

Subota i nedjeqa

www.glassrpske.com

17. i 18. oktobar 2009.

Broj 12.036 Godina LXVII Cijena

0.80 KM DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

DRU[TVO

Odobren kredit za Mahovqansku petqu od 25 miliona evra

VIJESTI

BAWA LUKA

Joca Amsterdam htio Strahiwu Ra{etu da anga`uje za likvidacije

KROZ RS

strana 11.

strana 4.

strana 6.

Pje{~ane piramide kod Miqevine jedinstvene u Evropi

FOTO: A. AN\I]

FOTO: GLAS SRPSKE

[ef delegacije Evropske komisije uru~io izvje{taj premijeru RS

Nije predlo`eno ukidawe entitetskog glasawa strana 2. Bojan Beribaka

Najve}i uspjeh lutak

Milorad Dodik poslije sastanka sa Borisom Tadi}em

DANAS

Boris Tadi} sastao se sa liderima sedam stranaka iz RS

privr`ena Dejtonu Srbija ima jasan stav u pogledu Dejtona i ona je garant za mir. Sve ono o ~emu se dogovore strane u BiH, Srbija mo`e da podr`i. Ona potencira razgovore u BiH na bazi konsenzusa i kompromisa, istakao Dodik

Srbija konstruktivno pristupa politi~kim razgovorima koji se vode u BiH i u tim razgovorima se ne dovodi u pitawe entitetsko glasawe, istakao Tadi}

strana 27.

Sa Borisom Tadi}em se sastali lideri SNSD-a Milorad Dodik, SDS-a Mladen Bosi}, DNS-a Marko Pavi}, SP Petar \oki}, SRS RS Milanko Mihajlica, DP-a Dragan ^avi} i potpredsjednik PDP-a Branislav Borenovi} strana 3. FOTO: GLAS SRPSKE

U zakqu~ku Vlade RS navedeno da je UIO BiH preuzela regulisawe trgovine uqem za lo`ewe, ekstra lakim i lakim specijalnim, {to nije u nadle`nosti UIO BiH nego Ministarstva trgovine i turizma Srpske

s

Zajedni~ka akcija srpske BIA i ameri~ke DEA

Sjedi{te UIO BiH u Bawoj Luci

Vlada RS nalo`ila ~lanovima UO UIO BiH iz RS da uka`u na neustavan rad

UIO BiH ne za ko ni to uze la na dle `nos ti RS

strana 5.

Zaplijeweno 2,8 tona kokaina u Urugvaju strane 20. i 21.

2 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Samo su kod nas, vidqivo je kroz istoriju, u tolikoj mjeri umije{ane strane sile, agenti i {pijuni da prakti~no od glave Kara|or|a do dolaska Tita ne postoji nijedan veliki doga|aj u kojem one nisu odigrale zapa`enu ulogu. ^ovjek mora biti dobar komad budale da pomisli da to nije i danas. Dr Nele Karajli}

Vijesti dana

FOTO: M. RADULOVI]

Neboj{a Radmanovi}

Rije{iti se uticaja visokog predstavnika BIJEQINA - ^lan Predsjedni{tva BiH iz RS Neboj{a Radmanovi} izjavio je da je neprihvatqivo da se u vojnoj bazi vode razgovori o unapre|ewu BiH radi wenog prikqu~ewa evropskim integracijama i da se BiH mora rije{iti stranog uticaja u vidu visokog predstavnika. Radmanovi} je rekao da nema ni{ta protiv da se razgovara sa liderima politi~kih partija, ali da se ne mo`e razgovarati van institucija sistema, istakav{i da je to lo{ pokazateq {ta se radi u BiH. - Neprihvatqivo je da Predsjedni{tvo BiH saznaje iz novina da se de{avaju razgovori poput butmirskih, i to u vojnoj bazi. Zakqu~ak je da se ne mo`e voditi demokratija nedemokratskim sredstvima - istakao je Radmanovi} za BN televiziju.

^arls Ingli{, ambasador SAD u BiH

Nije vrijeme za ukidawe entitetskog glasawa BAWA LUKA - Ameri~ki ambasador u BiH ^arls Ingli{ izjavio je da nije vrijeme za ukidawe entitetskog glasawa, jer u ovom trenutku nije mogu}e posti}i dogovor o tome u BiH. Ingli{, me|utim, nije potvrdio da se entitetsko glasawe ne}e na}i na dnevnom redu novog sastanka u Butmiru, 20. oktobra, jer, kako je rekao, nije spreman da komentari{e {ta jeste, a {ta nije u paketu

ustavnih promjena. - SAD se sla`u sa Evropskom i Venecijanskom komisijom da en ti tet sko gla sawe blokira rad institucija, ali ga trenutno nije mogu}e ukinu ti - ka zao je In gli{ za ATV. Do dao je da izme |u EU i SAD, koje su zajedno pripremile paket ustavnih promjena za sqede}i sastanak u Butmiru, nema razlike u stavovima kada je u pitawu BiH. FOTO: ARHIVA Doris Pak

Dimitris Kurkulas i Milorad Dodik

[ef delegacije Evropske komisije uru~io izvje{taj premijeru RS

Nije tra`eno ukidawe entitetskog glasawa

Evropska komisija u posqedwem izvje{taju nije zatra`ila ukidawe entitetskog glasawa u Parlamentu BiH, istakao Kurkulas. Dodik poru~io da }e RS uvijek koristiti entitetsko glasawe kada budu ugro`eni weni interesi PI[E: MIROSLAV FILIPOVI] [email protected]

BAWA LUKA - U izvje{taju Evropske komisije o na pret ku BiH na pu tu ka Evropskoj uniji nije predlo`eno ukidawe entitetskog glasawa u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Izja vio je to u pe tak u Bawoj Luci, poslije razgovora sa premijerom Republike Srpske Miloradom Dodikom, {ef delegacije Evropske komisije u

BiH Dimitris Kurkulas. - U izvje{taju smo naveli da veliki broj zakona, izme|u ostalog, nije mogao da bude usvojen ni zbog na~ina glasawa i primjene entitetskog glasawa u Parlamentu BiH, ali nismo zatra`ili da entitetsko glasawe bude ukinuto - rekao je Kurkulas, koji je Do di ku uru ~io iz vje {taj Evropske komisije o napretku zemqe na putu ka EU.

ENTITETSKO glasawe ne mo`e da bude osporeno

Doris Pak

RS jedan od dva stuba bez kojeg BiH ne mo`e BRISEL - Evropska parlamentarka Doris Pak rekla je u intervjuu Srni da u butmirskim razgovorima niko ne}e nikome ni{ta uzeti, ni Republici Srpskoj ni Bo{wacima i da je RS jedan stub dr`ave BiH bez kog se ne mo`e. - Ali, RS mora da shvati da }e samo kao jedan od stubova BiH u}i u EU. Sve drugo su iluzije, a ovo je trenutak kad je potrebno razumjeti realnost. Zato RS mora raditi na tome da se napravi funkcionalna zajedni~ka dr`ava - navela je Pakova. Dodala je da, sve dok se RS tome suprotstavqa, suprotstavqa se i svom ulasku u EU. Kad BiH profunkcioni{e kao dr`ava, i daqe na dva stuba, otvara se put u EU, kazala je ona. Prema wenim rije~ima, ako butmirski razgovori propadnu, ne}e se desiti ni{ta, ali }e u tom slu~aju do}i do propadawa.

www.glassrpske.com Taman kada smo pomislili da }e grijawe u Bawoj Luci ove sezone biti mnogo boqe nego ranijih godina, pola grada se opet smrzava. Nadu su ulijevale vi{emjese~ne popravke vrelovoda i cijevi, ali izgleda da ima i problema druge vrste koje treba rije{iti zajedno sa Toplanom. Email:[email protected] Pa zar nije bilo dosta pri~e o muxahedinima u BiH, a sada se javqaju i nekakve vehabije. Mo`da postoje i neki tre}i za koje jo{ ne znamo. Email: [email protected]

Butmir Kurkulas je kazao da vjeruje u dobrobit razgovora politi~ara iz BiH sa zvani~nicima SAD i EU u Butmiru i da je to pozitivan proces za napredak zemqe na putu ka EU.

Dodik je naglasio da RS ima pravo da bez odlagawa upotri je bi en ti tet sko gla sawe u svakoj situaciji ka da pro ci je ni da to tre ba da u~i ni i da su odre|eni zakoni {te tni po wene

interese. - Entitetsko glasawe }e i daqe ostati, ono ne mo`e da bude osporeno. RS o tome ne}e da raspravqa - istakao je Dodik. Kazao je da Evropska komisija mo`e da uka`e na probleme u vezi sa procedurama za usvajawe zakona. - Na kraju krajeva, nije samo Evropska komisija ukazala na navodne zloupotrebe entitetskog glasawa, ve} su to rekli i neki politi~ki lideri iz RS, {to je vjerovatno poslu`ilo za otvarawe ovog pitawa - istakao je Dodik, aludiraju}i na lidere DP-a i PDP-a Dragana ^avi}a i Mladena Ivani}a. Kurkulas je naveo da je Evropska komisija o~ekivala da }e BiH u pro te klih 12 mjeseci u~initi ve}i napredak u procesu evropskih integracija. - Ipak, uvjereni smo da BiH mo`e da stigne ostale

zemqe u regionu u procesu evropske integracije. Ostvaren je napredak u oblasti liberalizacije viznog re`ima, a svi smo svjesni koliko je va `no da gra |a ni ma bu de omogu}eno da bez viza putuju u sve zemqe {engenske zone kazao je Kurkulas. On je Dodika informisao i o izvje{taju Evropske komisije u vezi sa problemima u funkcionisawu kompanije “Elektroprenos BiH”. - Kqu ~no je da bu de odr`a na Skup {ti na akci onara kompanije. Premijer FBiH Mustafa Mujezinovi} i ja trebalo bi da se sastanemo i poku{amo da rije{imo pitawe investicija - naglasio je Dodik. Dodao je da }e vlasti RS, po za vr{et ku bu tmir skih razgovora, temeqno analizirati izvje{taj Evropske komisije i ponuditi odgovore na otvorena pitawa.

Miroslav Laj~ak i Volfgang Petri~ na diskusiji o zapadnom Balkanu u Be~u

Potreban jedinstven stav o BiH BE^ - Biv{i visoki predsta vni ci u BiH Mi ro slav Laj~ak i Volfgang Petri~ smatraju da nedostaje jedinstven stav me|unarodne zajedni ce o BiH, ja vi le su u petak agencije. To kom dis ku si je, ko ja je odr`ana u Be~u pod nazivom “Evropski izgledi za zapadni Bal kan“, ispoqena je kritika i na ra~un Evropske unije, prenosi Austrijska no vin ska agen ci ja (APA). U~esnici diskusije, koja je

odr`ana u ~etvrtak, istakli su da su razli~ite me|unarodne pozicije o pitawu “bonskih ovla{}ewa” uticale na to da je gra|anima BiH te{ko da se orijenti{u. APA podsje}a da su SAD za striktnu primjenu “bonskih ovla{}ewa”, a Rusija protiv. Petri~ je rekao da je nesaglasnost proteklih godina ogledalo toga {ta se doga|a u samoj EU. Aktuelni ambasador Austrije pri OECD-u u Parizu Vol fgang Pe tri~ re kao je

da je zapadni Balkan veoma zavisan od toga {ta se de{ava u ostalim evropskim integracijama.

RUSIJA protiv, SAD za “bonska ovla{}ewa“ Petri~ je kazao da u BiH, kao i na Kosovu, SAD imaju va`nu ulogu. - To je, me|utim, evropsko podnebqe, a Evropa ho}e da bu de glo bal ni igra~, {to mora da poka`e na zapadnom Balkanu - istakao je Petri~.

Ministar inostranih poslo va Slo va ~ke Mi ro slav Laj~ak rekao je da se u vezi sa in te gra ci jom za pa dnog Balkana u EU, proteklih godi na stva ri ni su odvi ja le onako kako je Unija `eqela. Prema Laj~akovim rije~ima, va`no je da zemqe zapadnog Balkana nau~e koliko su va `ni do bri odno si na regionalnom nivou. - ^esto se pru`a opredjeqewe za integraciju, ali se potiskuje regionalni aspekt - rekao je Laj~ak.

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 3

Draganu ^ovi}u bli`i Sulejman Tihi} od Milorada Dodika MOSTAR - Lideri HDZ-a BiH i SDA Dragan ^ovi} i Sulejman Tihi} saop{tili su poslije sastanka u petak u Mostaru u centrali HDZ-a da je postignut visok nivo saglasnosti stranaka o pitawu “butmirskog procesa“ .

^ovi} je naglasio da su saglasni u 90 odsto pitawa, dodav{i da je novinarska matematika zakqu~ak da je to mnogo bli`e od onog usagla{enog sa Miloradom Dodikom. Tihi} je istakao da nema bitnih razlika u mi{qewima o “butmirskom paketu“.

Boris Tadi} sastao se sa liderima sedam politi~kih stranaka iz Republike Srpske

Srbija trajno privr`ena Dejtonskom mirovnom sporazumu Srbija ima jasan stav u pogledu Dejtonskog sporazuma i ona je garant za mir. Sve ono o ~emu se dogovore strane u BiH, dakle konstitutivni narodi i dva entiteta, kako to pi{e u Ustavu, Srbija mo`e da podr`i. Ona potencira razgovore u BiH na bazi konsenzusa i kompromisa, istakao Dodik PI[E: JELENA MILANOVI] [email protected]

PROMJENA Dejtona samo uz dogovor sve tri strane - Srbija ostaje privr`ena da svako re{ewe u BiH mora biti pra}eno mirom i stabilno{}u. Niko ne `eli akcije koje proizvode nestabilnost i dovode u pitawe integritet gra|ana BiH i wihove imovine, nezavisno od nacionalne pripadnosti - rekao je Tadi}. Na gla sio je da ni ko ne vr{i pritisak na Srbiju da privoli vlasti RS na ustupke u procesu ustavnih reformi u BiH.

Boris Tadi}

FOTO: TANJUG

- Ne vidim nameru da se vr{i pritisak, ve} da se prona|e re{ewe koje }e odgovarati svim stranama - rekao je Tadi}, dodaju}i da je spreman da o situaciji u BiH razgovara i sa predstavnicima stranaka iz Federacije BiH. Do dik je re kao da su na sas tan ku ra zmi je ni li mi{qewa o ukupnoj situaciji u BiH i o mnogim pitawima, ne samo onim vezanim za butmirski proces nego i o pitawima u vezi sa realizacijom Dejtonskog sporazuma. FOTO: A. AN\I]

BEOGRAD - Srbija ostaje trajno privr`ena Dejtonskom mirovnom sporazumu koji nedvosmisleno svjedo~i o o~uvawu integriteta BiH, izjavio je u petak predsjednik Srbije Boris Tadi}. Tadi} je u Beogradu obavijestio lidere sedam stranaka iz Republike Srpske da Srbija konstruktivno pristupa politi~kim razgovorima koji se vode u BiH i da se u tim razgovorima ne dovodi u pitawe entitetsko glasawe. Sastanku sa Tadi}em prisustvovali su lideri SNSD-a Milorad Dodik, SDS-a Mladen Bosi}, DNS-a Marko Pavi}, SP Petar \oki}, potpredsjednik PDP-a Branislav Borenovi} i predsjednici SRS RS Milanko Mihajlica i DP Dragan ^avi}. - Srbija do kraja po{tuje svoje me|unarodne obaveze, a jedna od wih je da je potpisnica Dejtona, koji nedvosmisleno svedo~i o o~uvawu integriteta BiH - rekao je Tadi}, podsje}aju}i da je, osim Srbije, i Hrvatska garant o~uvawa Dejtonskog sporazuma. Tadi} je naveo da je Dejtonski sporazum mogu}e mijewati samo uz dogovor sve tri strane u BiH. On je rekao da sve {to dogovore legitimni predstavnici Srba, Hrvata i Bo{waka u BiH jeste prihvatqivo i za Srbiju, a ono {to ne dobije punu podr{ku legitimnih predstavnika sva tri naroda nije prihvatqivo ni za Srbiju. Prema wegovim rije~ima,

Srbija konstruktivno pristupa politi~kim razgovorima u BiH i ne samo {to podr`ava integritet BiH, nego je duboko uvjerena da jedino dogovor i demokratski dijalog mogu da obezbijede odr`ivo rje{ewe za BiH i mogu dovesti do ulaska zemqe u EU. On je naveo da je EU ciq i za Srbiju i da Srbija `eli u EU da `ivi sa svim svojim sunarodnicima, navode}i da znatan dio tih sunarodnika `ivi u BiH, odnosno u RS i da tu ~iwenicu Srbija uzima u obzir u vezi sa svojim evropskim integracijama.

- Srbija ima jasan stav u pogledu Dejtonskog sporazuma i ona je garant za mir. Sve ono o ~emu se dogovore strane u BiH, dakle konstitutivni narodi i dva entiteta, kako to pi{e u Ustavu, Srbija mo`e da podr`i. Ona u svakom slu~aju d potencira razgovore u BiH na bazi konsenzusa i kompromisa - istakao je Dodik. [to se ti~e predstoje}ih sastanaka, dodao je Dodik, ni do dan danas nema ni~ega {to predstavqa konzistentan prijedlog. - Nikakvog papira nema,

tako da je veoma te{ko razgovarati o detaqima - rekao je Dodik. Po no vio je da us ta vne promjene pripadaju qudima u BiH i wihovim politi~kim predstavnicima. - ^ak i samo predlagawe ne bi trebalo da bude od strane stranaca - naglasio je Dodik. Bosi} je kazao da je za SDS neprihvatqivo sve {to je protiv interesa RS i da svako daqe ja~awe institucija BiH nije u interesu RS i nije prihvatqivo za stranku.

KONSTRUKTIVAN PRISTUP Boris Tadi} je rekao da se od Srbije o~ekuje da ima konstruktivan pristup u rje{avawu problema u regionu, da smiruje tenzije i da bude faktor stabilnosti na koji se mo`e osloniti

me|unarodna zajednica. Tadi} vidi konstruktivnu namjeru me|unarodne zajednice da se na|e rje{ewe koje }e obezbijediti svim stranama puni legitimitet i prava.

Pavi} je istakao da je prihvatio razgovor sa Tadi}em, jer je Srbija jedan od garanata Dejtonskog sporazuma i nezaobilazan faktor u kqu~nim odlukama koje se ti~u ure|ewa BiH. \oki} smatra da je veoma va`no da Srbija ostane u proce su ja ~awa sta bil nos ti i daqe izgradwe RS i BiH. - O~ekujem da }e zvani~an stav Srbi je bi ti pu na po dr{ka RS i za {ti ta wene autonomnosti i integriteta kao entiteta u BiH - rekao je \oki}. Borenovi} je kazao da je sas ta nak u Beo gra du do bra pri li ka da li de ri par ti ja iznesu svoje stavove Srbiji, kao po tpi sni ci Dej to na i Sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama RS i Srbije. Mihajlica rekao je da od predsjednika Srbije o~ekuje podr{ku za o~uvawe RS i wene dejtonske pozicije.

Potreban konsenzus o kqu~nim “Oktavijom“ udarila pje{aka pitawima u BiH na pje{a~kom prelazu

U Moskvi osu|en Srbin zbog {pijuna`e za Pentagon

MOSKVA - Neophodno je obezbijediti konsenzus strana u BiH o svim kqu~nim pitawima funkcionisawa BiH, izjavio je ju~e zamjenik ministra inostranih poslova Rusije Vladimir Titov, prilikom susreta sa generalnim direktorom za spoqne veze i politi~ko-vojna pitawa Generalnog sekretarijata Savjeta EU Robertom Kuperom, javio je Tanjug. Kako je saop{tio ruski MIP, Moskva je ukazala na aktuelnost dono{ewa odluke Rukovode}eg komiteta Savjeta za primjenu mira koja se nazire o konkretnom rasporedu reformisawa Kancelarije visokog predstavnika u misiju specijalnog predstavnika EU u BiH.

MOSKVA - Srpskog dr`avqanina Aleksandra Gligorijevi}a sud u Moskvi osudio je na osam godina zatvora, jer je Pentagonu odavao tajne o ruskim raketnim i ostalim vojnim projektima, javio je u petak RTS. Gligorijevi} je uhap{en u novembru 2007. godine, po{to je doputovao iz Beograda. Osu|en je jer je u Moskvi i podmoskovskoj Kolomni prikupqao i za no vac pro da vao po dat ke ko ji pred stavqaju dr`avnu tajnu. Tokom 1998. godine od ~etvoro ruskih gra|a na pri kupqao je po dat ke o rus kim voj nim sis te mi ma “Blokada“, “Hrizantema-S“, “Iskander“ i supersoni~noj krstare}oj raketi “R-500”.

BAWA LUKA - Pje{ak Sandro Ra|enovi} (40) povrije|en je u petak kada ga je na raskrsnici Bulevara vojvode Putnika i ulice Nikole Pa{i }a uda rio auto mo bil “{ko da oktavija“. Za vo la nom “okta vi je“ bi la je G.J., a u bawolu~koj policiji su rekli da }e uzrok nesre}e biti poznat poslije istrage. O~evici su ispri~ali da je vozilo pje{aka udarilo dok je prelazio ulicu na pje{a~kom prelazu. G. O.

4 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE FOTO: AGENCIJE

Komentar dana Pi{e: Goran MAUNAGA

Vehabije u Srpskoj

Poslije formirawa jakih vehabijsko-muyahedinskih }elija po Federaciji BiH, poput one u Gorwoj Mao~i, oficiri “Al-Kaide“ ustremili su se na Republiku Srpsku. Svoje nove baze po~eli su da formiraju, za sada, u Jawi i Novom Gradu. To, kao i uvijek u samom po~etku, jo{ ne izgleda opasno, ali ako se u Republici Srpskoj djelovawe vehabisti~kog pokreta zakonski ne uredi i ne sasije~e u za~etku i korijenu, vehabije }e, kao i Vehabijski pokret, svu da gdje se na la ze, po~eti ~uda da prave i ~iji pripadnici po Srpskoj. sebe smatraju Za sada je, recimo, u borcima za “~isti No vom Gra du pri su islam“, u BiH se sve tno “sa mo“ de se tak vi{e name}e, vehabija, ali toliko a javnost tek u ih je u po~etku bilo i posqedwe vrijeme u Gorwoj Mao~i. Tu, na pri mjer, dje ca da nas postaje svjesnija u~e po {kolskom prorazmjera sukoba gramu Saudijske Arabikoji proizvode je, a o~e vi im ima ju vehabije ~este obuke i vje`be u bojevom ga|awu. Ako se ne bude hitno i preventivno djelovalo, do toga }e sigurno da do|e i u Srpskoj. U Novom Gradu grupa od desetak vehabija za sada se oglasila tako {to su se suprotstavili lokalnom imamu u toku vjerske slu`be. Slijedi poku{aj omasovqewa pokreta, preuzimawa lokalnih yamija i uvo|ewe {erijatskog prava i propisa. Javnost tek u posqedwe vrijeme postaje svjesnija razmjera sukoba koji proizvode vehabije. Vehabijski pokret, ~i ji pri pa dni ci se be sma tra ju bor ci ma za “~is ti islam“, u BiH se sve vi{e name}e. Vehabijama se nazivaju oni koji zastupaju radikalno, nametqivo i iskqu~ivo tuma~ewe islama. Do rata 1992. godine i dolaska arapskih dr`avqana, vehabijsko u~ewe islama nikad nije praktikovano u BiH. Sukob vehabija, koji sebe nazivaju “sqedbenicima Kurana i suneta“, sa onima koji praktikuju tradicionalni islam, u FBiH je dostigao intenzitet fizi~kih obra~una. Vehabije su poku{ale da zaposjednu Carevu yamiju u Sarajevu, te yamije u Kowicu i Mostaru. @eqeli su da u wima obavqaju svoj molitveni obred, koji se znatno razlikuje od tradicionalnog. Vehabije su u septembru pro{le godine pretukle nekoliko u~esnika sarajevskog queer festivala. Po FBiH “patrole“ vehabija, kao “{erijatska policija“, maltretiraju mlade parove koji se qube u javnosti. Porazno je i to {to istra`ivawa pokazuju da se 13 odsto od oko dva miliona Bo{waka izjasnilo da po{tuje doktrinu vehabija. Oni su do sada svoje }elije raspore|ivali u grani~nom pojasu sa Srpskom, a sada su pre{li i tu granicu. Srpska }e se te{ko, ako ne bude imala podr{ku predstavnika me|unarodne zajednice, sama oduprijeti tom nadiru}em svjetskom zlu.

Dimitris Kurkulas, {ef delegacije Evropske komisije u BiH U izvje{taju Evropske komisije o napretku BiH na putu ka Evropskoj uniji nije predlo`eno ukidawe entitetskog glasawa.

Zvonko Juri{i}, lider HSP “\api} - dr Juri{i}“ HSP “\api} - dr Juri{i}“ i SDA podr`avaju ukidawe entitetskog glasawa.

Sreten Joci}, poznatiji kao Joca Amsterdam

Srpska policija raspetqava klupko organizovanog kriminala

Joca Amsterdam htio Ra{etu za likvidacije Ra{eta je, prema na{im saznawima, u~estvovao u desetak likvidacija u gotovo svim zemqama biv{e SFRJ. Bio je veoma vje{t u rukovawu vatrenim oru`jem, ali i u postavqawu eksploziva pod automobil, ka`u u policiji Srbije PI[E: GORAN MAUNAGA [email protected]

BEOGRAD - Sreten Joci}, zvani Joca Amsterdam, namjeravao je da za likvida ci je svo jih pro ti vni ka anga`uje Strahiwu Ra{etu, koji je u Republici Srpskoj vr{io likvidacije po naruybi ne da vno uha p{e nog vo|e kriminalnog klana iz Is to ~nog Sa ra je va Dar ka Ele za, na vo de po li cij ski izvori u Srbiji. Ra{eta je stradao krajem decembra pro{le godine kada je pos tavqao ek splo ziv pod yip svog kom pawona u mnogim ubistvima Milana Miti}a, jer je smatrao da ga

je prevario za 600.000 evra od pqa~ke splitske po{te. Osmorica ~lanova biv{e Ra{etine, tj. Elezove grupe, koja su osumwi~ena za vi{e ubis ta va, ra zboj ni {ta va i prodaju droge, uhap{eni su u srijedu, a u ~etvrtak u Bawi Koviqa~i uhap{en je jo{ jedan, Zoran Stevanovi}.

RA[ETA po nalogu Eleza ubijao po Srpskoj

- Ra{eta je, prema na{im saznawima, u~estvovao u desetak likvidacija u gotovo svim zemqama biv{e SFRJ. Bio je veoma vje{t u rukovawu vatrenim oru`jem, ali i u postavqawu eksploziva pod auto mo bil - ka `u u srpskoj policiji. Pukani} Prema saznawima policije RS, Strahiwa Ra{eta je po nalogu Eleza poJoca Amsterdam se nalazi u zatvoru u ku {ao da ubi je Beogradu pod sumwom da je naru~io \or |a @dra lu ubistvo vlasnika zagreba~kog “Naci2006. go di ne, a onala“ Ive Pukani}a. [estomjese~ni po tom je za pritvor isti~e mu 27. oktobra, do kada 30.000 KM ubio bi trebalo da bude okon~ana istraga @dra li nog naj pred Specijalnim sudom.

Strahiwa Ra{eta i vozilo pored kojeg je nastradao

bli `eg sa ra dni ka Bo ri sa Govedaricu 24. avgusta 2007. U avgustu iste godine u Lukavici je ubijen Zoran Golub, zvani ^arlama, a policija sumwa da je u}utkan jer je trebalo da svjedo~i protiv Strahiwe Ra{ete na sudu u [ap cu za po ku {aj ubis tva @drale u oktobru 2006. godine u wegovoj kafani. Darko Elez i dvadesetak ~lanova wegove kriminalne grupe uhap{eni su 1. septembra. Elez je uhap{en u Beogradu, a jedan dio ~lanova wegove bande pohap{en je u RS. U srpskoj policiji doda-

ju da je za Ra{etinu sposobnost sa oru`jem saznao i Joci}, koji je tra`io novog atentatora koji }e odra|ivati wegove prqave poslove. Joci} je Ra{etu namjeravao da anga`uje i ~ak su posto ja li pre go vo ri ko je je, me|utim, osujetila policija kada je krajem juna pro{le godine u Beogradu uhapsila Ra{etu. Ova kri mi nal na gru pa pra}ena je skoro godinu dana, a uhap{ena je samo dan nakon {to je Ra{etin otac Milan svjedo~io na sudu u Splitu o pro{logodi{woj pqa~ki Po{te u ovom gradu.

Visoki sudski i tu`ila~ki savjet BiH

Odgo|eno imenovawe tu`ioca RS SA RA JE VO - Vi so ki sud ski i tu `i la ~ki sa vjet BiH ni je na 15. sje dni ci iza brao gla vnog re pu bli ~kog tu `i oca Srpske i wegovog zamjenika, te glavne okru `ne tu `i oce i wiho ve za mje ni ke u Tu `i la{tvu Bawa Luka, kako je bilo planirano. To je “Gla su Srpske“ pot vr|e no u Vi so kom sud skom i tu`ila~kom savjetu. Pred sje dnik VSTS-a Milorad Novkovi} rekao je da su imenovawa odgo|ena za

ne ku od idu }ih sje dni ca zbog proceduralnih razloga, odno sno jer ni je ut vr|e na sistematizacija u tu`ila{tvima.

KANDIDATI Soldat, Vrawe{, A}i}, Forca... On je rekao da se, izme|u ostalog, za funkciju glavnog republi~kog tu`ioca kandidovao Vitomir Soldat, sada{wi gla vni okru `ni tu`ilac Bawe Luke.

Gla vni re pu bli ~ki tu `ilac Amor Buki} nije se kan di do vao za fun kci ju. Osim Soldata, za funkciju glavnog republi~kog tu`ioca RS javili su se republi~ki tu `i lac Ne nad Vrawe{, vr{ilac du`nosti pred sje dni ka bawolu ~kog Okru`nog suda Marija Ani~i}-Zgowanin, predsjednik krivi~nog odjeqewa ovog suda Da ni ela Mi lo va no vi}, su di je ovog su da Dra gan A}i} i Sr|an Forca. Kan di da ti za gla vnog

okru`nog tu`ioca u Bawoj Luci, izme|u ostalih, su Vesna Antoni} i Sead @eri}, do sa da{wi za mje ni ci, te specijalni tu`ilac Mahmut [vraka. Kandidati za zamjenika glavnog republi~kog tu`ioca RS su republi~ki tu`ilac Sve tla na Brko vi}, okru `ni tu `i oci u Bawoj Luci Milenko Arapovi} i Vu ka {in Kon di}, su di je bawolu~kog Osnovnog suda Swe`ana Kudri} i Spasen Keleman. N. T.

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 5

Vlada RS nalo`ila ~lanovima UO UIO BiH iz RS da uka`u na neustavan rad

UIO BiH nezakonito uzela nadle`nosti RS U zakqu~ku Vlade RS navedeno da je UIO BiH preuzela regulisawe trgovine uqem za lo`ewe, ekstra lakim i lakim specijalnim, {to nije u nadle`nosti UIO BiH nego Ministarstva trgovine i turizma RS

Boris Tadi}

Srbija }e uhapsiti ha{ke optu`enike BEOGRAD - Predsjednik Srbije Boris Tadi} poru~io je u petak da }e Srbija u~initi sve kako bi dovr{ila saradwu sa Hagom i uhapsila ha{ke optu`enike Ratka Mladi}a i Gorana Hayi}a, javqa B92. - U~i ni }e mo sve na po re da do vr{i mo sa radwu s Ha {kim tri bu na lom. Da nas ne mo `e mo sa si gur no{ }u da ka`emo da li se oni nalaze u Srbiji, ali ~inimo sve kao da jesu - rekao je Tadi} na konferenciji za novinare u Beogradu. On je naveo da je u petak razgovarao sa ameri~kim ambasadorom za ratne zlo~ine Stivenom Rapom o obavezama Srbije da zavr{i saradwu s Ha{kim tribunalom.

Sud BiH

Milorad Trbi} osu|en na 30 godina zatvora SA RA JE VO - Mi lo rad Trbi}, biv{i pomo}nik na~elnika bezbjednosti Zvorni~ke brigade VRS, osu|en je pred Sudom BiH na 30 godina zatvora, prenose agencije. Osu|en je za ubistvo, protjerivawa, nehumano zatvarawe, skrivawe i prebacivawe posmrtnih ostataka iz primarnih i sekundarnih masovnih grobnica. Za optu`be za ge-

nocid nije bilo dovoqno dokaza. Tu`ila{tvo BiH zatra`ilo je od Suda da Trbi}u izrekne 45 godina zatvora, {to je naj vi {a mo gu }a ka zna. Od brana je smatrala da u toku su|ewa, koje je po~elo 8. novembra 2007. godine, Tu`ila{ tvo ni je do ka za lo krivicu optu`enog i pozvala Sud da ga oslobodi svake odgovornosti.

Ha{ki tribunal

Razdvojen Karaxi}ev predmet od Mladi}evog Sjedi{te UIO BiH u Bawoj Luci PI[E: MARINA ^IGOJA [email protected]

BAWA LU KA - Vla da RS nalo`ila je ~lanovima Upravnog odbora Uprave za in di rek tno opo re zi vawe BiH iz Re pu bli ke Srpske da uka`u na to da je UIO ne za ko ni to i ne us ta vno preuzela nadle`nosti Ministarstva trgovine i tu-

Preporuke U zakqu~ku Vlade RS preporu~eno je UO UIO BiH da prilikom izmjene Pravilnika o primjeni Zakona o akcizama BiH i drugih normativnih akata koriste iskustva Ministarstva trgovine i turizma RS. - Pri tome treba da vode ra~una o ustavnoj i stvarnoj nadle`nosti entiteta - pi{e u zakqu~ku.

FOTO: GLAS SRPSKE

rizma RS. U zakqu ~ku Vla de RS navedeno je da je UIO BiH preuzela regulisawe trgovine uqem za lo`ewe, ekstra lakim i lakim specijalnim, {to je u nadle`nosti Ministarstva trgovine i turizma RS. ^la no vi ma UO UIO BiH iz RS, na ve de no je u zakqu~ku, nala`e se da zahtijevaju izmjenu Pravilnika o pri mje ni Za ko na o akcizama u BiH. - Nala`e se ~lanovima UO UIO BiH da se odmah obustavi inspekcijski nadzor UIO BiH i ka`wavawe pra vnih li ca na po dru ~ju RS zbog regulisawa uslova i na~ina trgovine uqem za lo`ewe, te vo|ewa evidencija na na ~in ko ji je su pro tan en ti tet skim pro pi si ma stoji u zakqu~ku. Pri je do no {ewa ovog zakqu ~ka Mi nis tar stvo trgovine i turizma RS je u informaciji upu}enoj Vla-

di RS na ve lo da je UIO BiH time neovla{}eno preuzeo stvar nu na dle `nost ovog ministarstva.

ODMAH obustaviti inspekcijsku kontrolu UIO BiH - Narodna skup{tina RS je 30. oktobra 2003. godine donijela zakqu~ak da je saglasna da se nadle`nost iz oblasti indirektnog oporezivawa u okviru sistema poreske politike prenese na Par la ment BiH. Ta sa gla snost se ni ka ko ne mo `e protuma~iti kao saglasnost za regulisawe prometa robe i vr{ewe usluga koje i daqe ostaju u nadle`nosti RS stoji u informaciji. Prodaja ovog uqa, navedeno je, definisana je kroz en ti tet ske pro pi se, a to {to radi UIO je u suprotnosti sa odredbama Zakona o akcizama u BiH. - Pravilnik o primjeni

Za ko na o akci za ma u BiH, ko ji je u ju nu usvo jio UO UIO, a koji defini{e na~in prometa uqa za lo`ewe, registraciju skladi{ta, vo|ewe evidencija o prometu uqa za lo`ewe, u suprotnosti je sa entitetskim propisom. Sektor za poreze UIO je, mimo propisa, zahtijevao i obja{wavao su bje kti ma na~in locirawa i raspored re zer vo ara - na ve de no je u informaciji. Time je, pi{e, do{lo do po tpu nog igno ri sawa odo brewa koja su trgovci uqem za lo`ewe pribavili po entitetskom propisu od ovog ministarstva. Poslije stupawa na sna gu tog za ko na pravilnika, stoji u informaciji, ministarstvu su se javili predstavnici Udru`ewa vlasnika benzinskih pumpi RS i pravna lica koja se bave prodajom nafte i naftnih derivata tra`e}i razja{wavawe nedoumica u vezi sa tim zakonom.

“[trabag“ odgovorio na zahtjev Transparensi interne{nela BiH

Dostavili dokumentaciju TI u Be~u BAWA LUKA - Mi nemamo iskustvo sa Transparensi interne{nelom BiH i odlu~ili smo da vam ne proslijedimo bilo koji dokument, ali obratite se TI u Be~u, kojem smo dali dokumente na uvid jer nemamo {ta da krijemo. Ovo se navodi u odgovoru “[trabaga“ na pismo Transparensi interne{nela BiH, koji im tra`i na uvid ugovore sa Vladom RS o gradwi

mre`e autoputeva u Srpskoj.

POZOVITE Be~, nemamo {ta da krijemo - Mi brinemo da se sigurnost na{ih ugovora dr`i strogo povjerqivom kada se oni daju tre}im stranama i da na{i konkurenti ne dobiju saznawa o ovim dokumentima. Stoga smo odlu~ili da

bi lo ko ji do ku ment ne prosqe|ujemo - navodi se u odgovoru generalnog direktora “[trabaga“ Rudolfa Krapfa. - Po{to nemamo {ta da krijemo u ovim ugovorima, pre dla `e mo da po zo ve te Transparensi interne{nel u Be~u, gdje bismo im poslije po tpi si vawa oba ve ze po vjerqivosti stavili tra`enu dokumentaciju na uvid i pre-

gled - navodi se u odgovoru “[tra ba ga“ na zah tjev TI BiH, koji je u posjedu “Glasa Srpske“. Ovo pismo Transparensi interne{nela BiH “[trabagu“ u Austriji proslijedilo je Ministarstvo saobra}aja RS na ~iju adresu je stiglo. Tra`ili su uvod u Koncesioni ugovor sa Vladom RS i wegove izmjene. @. B.

Ha{ki tribunal

HAG - Ha{ki tribunal objavio je da je razdvojio predmet koji se vodi protiv generala Ratka Mladi}a od predmeta u postupku protiv Radovana Karayi}a, javila je u petak Srna. - U interesu pravosu|a i dobrog funkcionisawa je da se Mladi}ev slu~aj odvoji od Karayi}evog i da se nijedna odluka Suda o Karayi}u ne povezuje sa “slu~ajem Mladi}“ naveo je Tribunal. Iz Ha{kog tribunala je saop{teno da odvajawe odmah stupa na snagu i da }e za Mladi}a biti zasnovan novi predmet. Su|ewe Karayi}u po~e}e 26. oktobra.

Radikalni somalijski islamisti iz grupe “Al-{ahab” javno su bi~evali `ene jer su nosile grudwake koji, prema wihovom mi{qewu, nisu u skladu sa {erijatskim zakonom, izjavili su o~evici agenciji Rojters. O~evici su rekli da su pobuwenici priveli svaku `enu kojoj su grudi bile pri~vr{}ene, poslije ~ega su ih bi~evale osobe sa maskama na licima. Oni su dodali da je `enama potom nare|eno da skinu grudwake i da “mrdaju grudi“. - “Al-{ahab” nas je primorao da nosimo velove po wihovoj `eqi, a sada nam nare|uju da mrdamo grudima. Prvo su zabranili veo i predstavili tvr|u tkaninu koja ~vrsto stoji na `enskim grudima. Sada nam govore da nam grudi moraju biti prirodno ~vrste - rekla je Halima, koja je bila svjedok doga|awa i ~ije su k}erke tako|e bile bi~evane.

6 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Srpska ima veliki potencijal u eko-etno turizmu ZAGREB - Ministar trgovine i turizma RS Predrag Gluhakovi} izjavio je ju~e Srni na sajmu pod nazivom “Eko-etno Evropa“, koji se odr`ava u Zagrebu, da Srpska sigurno ima veliki potencijal u ovoj oblasti turizma i da }e Vlada RS u~initi sve da se ta oblast {to vi{e promovi-

Na jevrejskom grobqu “Bare“ u Doboju

Sahrawen rabin Jozef Atijas

FOTO: ARHIVA

Dru{tvo

{e i kvalitetnije uredi. - Prije svega moramo uraditi kategorizaciju prostora koji se bave seoskim turizmom i, pogotovo, proizvodwom zdrave eko-hrane, kao i onih koji ~uvaju etno-tradiciju sa ovih prostora i imaju {ta da poka`u - naglasio je Gluhakovi}.

DOBOJ - Na jevrejskom grobqu “Bare“ u Doboju u petak je sahrawen rabin Jevrejske zajednice u Republici Srpskoj Jozef Atijas. Molitvu za upokojewe Atijasa slu`io je glavni rabin Jevrejske zajednice Srbije Isak Asiel, a vijence i cvije}e polo`ile su delegacije jevrejskih op{tina Sarajeva, Beograda, Doboja i Saveza jevrejskih op{tina Srbije, te op{tina Doboj i Brod, kao i vi{e dru{tvenih organizacija i udru`ewa gra|ana iz Doboja, RS, BiH i Srbije. Pokojni Jozef Atijas bio je jedini rabin u RS koji je, pored obavqawa vjerskih obreda, bio i predsjednik Jevrejske op{tine Doboj, koja je osnovana 1871. godine, a od 1992. godine je i sjedi{te Jevrejske zajednice Republike Srpske. Rabin Jozef Atijas preminuo je 14. oktobra oko pono}i u Klinici za anesteziju i intenzivno lije~ewe u Bawoj Luci. Sl. P.

Studenti Univerziteta u Bawoj Luci

“MUP RS ko~i borbu protiv korupcije“ BAWA LU KA - Pred sta vni ci Stu den tskog par la menta Univerziteta u Bawoj Luci rekli su u petak da postoje problemi u saradwi sa Ministarstvom unutra{wih po slo va RS u spro vo |ewu akcije borbe protiv korupcije na ovom univerzitetu, pod nazivom “Antikor“, navode}i da zbog toga nema ni ozbiqnijih pomaka u wenoj realizaciji, javila je Srna. Pred sje dnik Stu den tskog parlamenta Bojan Grebenar rekao je da je na sastanku sa

predstavnicima MUP-a RS, odr`anom prije ~etiri mjese ca, do go vo re no da bu du odre|eni inspektori koji }e provjeravati navode o postojawu korupcije na Univerzite tu, ali da do da nas ni je uspostavqen nikakav dodatni kontakt sa Ministarstvom. Por tpa rol MUP-a RS Mirna [oja rekla je da nije ta~no da MUP ko~i realizaciju akcije borbe protiv korup ci je na bawolu ~kom Univerzitetu i da ne radi na dostavqenim prijavama.

^ubrilovi} posjetio redakciju “Glasa Srpske“

Podr{ka daqem radu

^ubrilovi} u redakciji "Glasa Srpske"

BAWA LUKA - Ministar saobra}aja i veza RS Nedeqko ^ubrilovi} posjetio je u petak redakciju “Glasa Srpske“, gdje je sa rukovodstvom ovog preduze}a razgovarao o radu i planovima u budu}nosti. ^ubrilovi} se upoznao sa radom svih redakcija ovih dnevnih novina i procesom {tampawa. Ministar je urednicima i novinarima “Glasa Srpske“ prilikom posjete po`elio uspjeh i u daqem radu. - Vodiqa svih zaposlenih u ovoj ku}i i u budu}nosti treba da bude istinito i objektivno informisawe javnosti - rekao je ^ubrilovi}. M. ^.

Institut za tra`ewe nestalih u BiH

Ekshumirano 28 srpskih `rtava BAWA LUKA - Na pravoslavnom grobqu u Dvoru na Uni u Hrvatskoj do sada su ek shu mi ra ni pos mrtni os taci 28 od ukupno 56 tijela stradalih Srba iz zajedni~ke gro bni ce, re kao je predsjedavaju}i Kolegijuma di re kto ra In sti tu ta za nes ta la li ca BiH Mi lan Bogdani}, javila je Srna.

Bo gda ni} je is ta kao da se uzi ma ju ko {ta ni uzor ci za DNK ana li zu i vr{i opis, a da se po tom pos mrtni os ta ci po no vo po hrawuju na obiqe`e na gro bna mjes ta. On je istakao da ekshumacija u Dvoru treba da bude zavr{ena po~etkom sqede}e sedmice.

Nedeqko ^ubrilovi}

Nedeqko ^ubrilovi}, ministar saobra}aja i veza RS

Uskoro izgradwa Mahovqanske petqe

Sve pripremqeno da se objavi tender za izvo|a~a radova na Mahovqanskoj petqi i to se mo`e o~ekivati sqede}ih dana, rekao ^ubrilovi} RAZGOVARALA: MARINA ^IGOJA [email protected]

Evropska banka za obnovu i razvoj odobrila je kredit za izgradwu Mahovqanske petqe, a po~etkom novembra potpisa}emo uslove za taj kredit. Odobreno je 25 miliona evra, a pet miliona smo obezbijedili putem donacija. Sve je pripremqeno da se objavi tender za izvo|a~a radova i to se mo`e o~ekivati sqede}ih dana. Rekao je to u intervju “Glasu Srpske“ ministar saobra}aja i veza RS Nedeqko ^ubrilovi}. GLAS: Dokle se stiglo sa eksproprijacijom zemqi{ta na putu Bawa Luka - Doboj? ^UBRILOVI]: Rje{avawe imovinskih odnosa ide po planu. Do sada je ispla}eno vi{e od 20 miliona maraka za rje{avawe imovinsko-pravnih odnosa, a najve}i dio je rije{en na dionici od Prwavora prema Doboju. Nadamo se da }e do kraja ovog mjeseca ili po~etkom idu}eg to definitivno biti za-

vr{eno. GLAS: Rekli ste da “[trabag“ ima pote{ko}a da obezbijedi novac za gradwu autoputa Bawa Luka - Doboj. Da li je do{lo do nekih pomaka u tom pogledu?

ODOBREN kredit od 25 miliona evra ^UBRILOVI]: Istina je da neke od banaka ne `ele da prate ovaj projekat, ali mi imamo uvjeravawa od strane “[trabaga“ da }e po{tovati svoje obaveze. Iako se povremeno u javnosti govori da “[trabag“ jo{ uvijek nije obezbijedio novac, moram re}i da on jo{ nije u prilici da definitivno ka`e ima li ili ne ta sredstva. “[trabag“ ima odre|ena neslagawa sa projektom koji radi “IGH” Zagreb, jer misle da je taj projekat skup. GLAS: Obezbije|en je kredit za izgradwu Mahovqanske

petqe. Koji su sqede}i koraci kada je u pitawu ovaj projekat? ^UBRILOVI]: Odobren je kredit od Evropske banke za obnovu i razvoj i po~etkom sqede}eg mjeseca potpisa}emo uslove za taj kredit. Odobreno je 25 miliona evra i pet miliona donatorskih sredstava. Sve je pripremqeno da se objavi tender za izvo|a~a radova i to se mo`e o~ekivati sqede}ih dana. GLAS: Kako teku radovi na autoputu Bawa Luka - Gradi{ka?

^UBRILOVI]: Gradwa autoputa ide predvi|enom dinamikom i o~ekujemo da }e biti za vr{en u qeto 2010. godine. Kada je u pitawu most na Savi, ovih dana ponovo treba da se sretnemo sa resornim ministrom Hrvatske, da se pobli`e defini{u potrebni uslovi i rokovi. Ve} je dogovoreno da }e hrvatska strana vodi ti pro je kat, a mi }e mo u~estvovati u finansirawu sa 50 odsto. Na{i qudi }e u~estvovati u nadzoru i izboru samog projekta.

Aerodrom u Trebiwu GLAS: Dokle se stiglo sa projektom za izgradwu aerodroma u Trebiwu? ^UBRILOVI]: Sqede}e sedmice posjeti}emo direkciju aerodroma u Trebiwu i razgovarati o konkretizaciji ponuda koje postoje. Imam informaciju da su se izdvojile tri firme koje ozbiqno pretenduju da dobiju taj projekat i nadam se da }emo sqede}i mjesec mo}i da potpuno defini{emo ulazimo li, s kim ulazimo i na koji na~in u taj projekat.

U domovima zdravqa u Republici Srpskoj

Vi{e pacijenata sa prehladom

BAWA LUKA - U ambulantama porodi~ne medicine domova zdravqa u Srpskoj posqedwih dana pove}an je broj pacijenata sa simptomima prehlade. Qekari isti~u da se radi o virozama, te se usqed nagle promjene vremena javqa i ve}i broj hroni~nih i sr~anih bolesnika. U domu zdravqa u Kozarskoj Dubica isti~u da se pove-

}ao broj pacijenata koji se qekarima obra}aju zbog prehlade.

NEMA sezonskog gripa - Virus je zahvatio {kolsku, radnu i porodi~nu popula ci ju, ta ko da gra |a ni svakodnevno tra`e pomo}. Dolaze sa prepoznatqivim simptomima prehlade, kao {to je malaksalost, glavoboqa, povi-

{ena tjelesna temperatura i bolovi u grlu - ka`u qekari u Kozarskoj Dubici. U bawolu ~kom Do mu zdravqa isti~u da se svakodnevno javqaju pacijenti sa simptomima prehlade, ali da jo{ uvijek nema sezonskog gripa. Qekarima Doma zdravqa u Zvorniku dnevno se obrati desetak pacijenata sa prehladom i virozom. - S obzirom na to da se vi-

rus prehlade najlak{e prenosi u zatvorenim prostorijama u kojima boravi vi{e osoba, naj~e{}e su prehla|eni u~enici. To je viroza koja traja ~etiri do pet dana - isti~u u zvorni~kom domu zdravqa. Qekari oboqelima savjetuju mirovawe nekoliko dana, uzimawe dosta te~nosti, vitamina, vo}a i povr}a, te lijekova za sni `a vawe tje le sne temperature. T. M.

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 7

Saradwa Srbije, BiH i Crne Gore u oblasti prirodnih nesre}a BEOGRAD - U Beogradu je u petak potpisan Memorandum o namjerama za saradwu u oblasti preventive prirodnih i izazvanih nesre}a i uklawawa wihovih posqedica izme|u resornih ministarstava Srbije, BiH i Crne Gore, javila je Srna. Memorandum su potpisali na~el-

nik Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutra{wih poslova Srbije Predrag Mari}, pomo}nik ministra bezbjednosti BiH Samir Agi} i pomo}nik ministra unutra{wih poslova Crne Gore Zoran Begovi}.

Vijesti

Poslije 20 godina provedenih na ~elu bawolu~ke “Tr`nice“

Sarajevo

Radosav Grbi} povukao se sa mjesta direktora

Do{lo je vrijeme da ~elno mjesto u preduze}u prepustim mla|im nara{tajima. U proteklim mjesecima `elio sam da odbranim ono {to sam radio vi{e od dvije decenije, istakao Grbi} PI[E: VEDRANA KULAGA [email protected]

BAWA LUKA - Dugogodi{wi direktor bawolu~ke “Tr`ni ce“ Ra do sav Grbi} odlu~io je u petak da se povu~e sa mjesta direktora ovog preduze}a. Za novog direktora “Tr`nice“ imenovan je Dragan Stupar. Grbi} je u petak istakao da je do{lo vrijeme da ~elno mjesto u preduze}u prepusti mla|im nara{tajima, na ~iju }e inicijativu ostati u preduze}u u ulozi savjetnika direktora. - Upravni odbor usvojio je moj zahtjev u kome sam tra`io da budem razrije{en sa mjesta direktora bawolu~ke “Tr`nice“. U trenucima kada preduze}e prolazi kroz krizu `elio sam da odbranim ono {to sam radio za proteklih 20 godina. @elim da ostatak vremena provedem sa porodicom kojoj sam nedostajao proteklih godina - kazao je Grbi} i dodao da i daqe `eli da se “Tr`nica“ uspje{no razvija. Radosav Grbi} je 1. juna obiqe`io punih 20 godina otkako je do{ao na mjesto direktora bawolu~ke “Tr`nice“ i vi{e od 30 godina aktivnog rada u ovom preduze}u. On je u julu ove godine smijewen sa mjesta direktora na koje je vra}en u septembru kada je Skup{tina akcionara na vanrednoj sjednici poni{tila odluke sa prethodne sjednice. Pred sje dnik Upra vnog odbora “Tr`nice“ Sr|an Pra{ta lo izra zio je `aqewe zbog odluke Radosava Grbi}a da se povu~e sa mjesta direktora preduze}a i istakao da }e oni koji ostaju u “Tr`nici“ nastaviti da razvijaju viziju poslovawa koju je Grbi} zamislio.

Ratarima na raspolagawu 2.240.000 KM BAWA LUKA - Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vo do pri vre de RS potpisalo je, u okviru mjera za ubla`avawe negativnih efekata svjetske ekonomske krize, sa NLB Razvojnom bankom i Bal kan in ves tment bankom ugovor o procedurama i na~inima utro{ka prikupqenih sredstava u “Fond partner“, gdje }e poqoprivrednicima biti na raspolagawu 2.240.000 KM. T. M.

Ranko [krbi}

Farmaceutski sektor ure|en dobro

Radosav Grbi} na konferenciji za novinare u Bawoj Luci

- Drago mi je {to je Grbi} prihvatio da ostane u preduze}u i da nam pomogne da se izborimo sa problemima u koji ma se na la zi pre du ze }e. Nas ta vi }e mo da ra zvi ja mo wegovu viziju koja mu je pomogla da, od obi~ne pijace, napra vi mo `da i naj boqi kolektiv u Srpskoj - naglasio je Pra{talo i obe}ao da }e “Tr`nica“ odr`ati i osna`iti imiy koji je stvorila u poslovnom svijetu. Spoqni saradnik “Tr`ni-

ce“ Neboj{a Ku{trinovi} zahvalio je Grbi}u na svemu {to je uradio za “Tr`nicu“ i grad Bawu Luku.

GRBI] }e biti savjetnik direktora - Da na{wi iz gled bawolu~ke “Tr`nice“ predstavqa izgled tr`nice 21. vijeka koja je, ne samo, trgova~ki brend ve} i turisti~ki segment ovog grada. Grbi} je po-

FOTO: G. [URLAN

kazao da vjeruje u budu}nost “Tr`nice“ i mlade qude i sa pu no po vje rewa odla zi sa mjesta direktora u mirne vo-

de, ali ostaje unutar kolektiva kao wen dio i dio wene budu }nos ti - re kao je Ku{trinovi}.

STUPAR Novi direktor “Tr`nice“ Dragan Stupar istakao je u petak da }e se u potpunosti posvetiti radu u ovom preduze}u. - Prije svega potrebno je sanirati trenutno stawe

koje je izazvano dvovla{}em, nastaviti poslovawe i zadr`ati visok standard koji je postavio Radosav Grbi}, {to }e biti na{ najve}i izazov - rekao je Stupar.

Ortopedska pomagala nekvalitetna i zastarjela jer su izra|ena od materijala ko ji su se upo trebqava li prije skoro 30 godina. Re kao je ovo “Gla su

FOND U Fondu zdravstvenog osigurawa RS ka`u da su ove godine potpisali ugovor sa 70 proizvo|a~a i isporu~ilaca ortopedskih pomagala. - Nije prekinut nijedan ugovor zbog lo{eg kvaliteta pomagala, jer za to nije bilo osnova.

SARAJEVO - Sistem za izdavawe biometrijskih paso{a u diplomatsko-konzularnim pred sta vni{ tvi ma BiH u inostranstvu ve} je ranije bio osposobqen, a u petak su i DKP-i dobili mogu}nost za izdavawe biometrijskih paso{a gra|anima BiH koji `ive u inostranstvu, prenose agencije.

Poqoprivreda

Bora~ke kategorije, amputirci i invalidi u RS nezadovoqni Pravilnikom o pravu na ortopedska i druga pomagala BAWA LUKA - Invalidi i amputirci u Srpskoj koris te ve oma ne kva li te tna pomagala koja se raspadaju,

Paso{i BiH u inostranstvu

O tome se vodilo ra~una prije potpisivawa ugovora. Kvalitet pomagala se redovno kontroli{e - rekla je portparol Fonda Nikolina Du{ani} i dodala da je Fond ove godine izdvojio devet miliona KM za nabavku pomagala.

Srpske“ predsjednik Skup{tine amputiraca “Udas“ iz Bawe Luke Lazo Babi}. - Iako je skoro donesen, va`e}i Pravilnik o pravu na ortopedska i druga pomagala nije donio nikakve poma ke u po gle du kva li te ta. Jo{ uvijek koristimo plasti ~na umjes to kar bon skih stopala, lo{e izra|ene i nekvalitetne zglobove, proteze i sli~no - rekao je Babi}. Osim toga, ka`e on, Pravilnik je produ`io rok trajawa pomagala.

- Pomagalima je rok trajawa bio 30, a sada 36 ili 48 mjeseci. Previ{e je slo`ena procedura dobijawa pomagala, a posebno za korisnike koji `ive u ruralnim podru~jima i kojima nije lako do}i do qekara - rekao je Babi}.

BABI]: Novi pravilnik nije donio ni{ta dobro Predsjednik BORS Pantelija ]urguz rekao je da bora ~ka po pu la ci ja, RVI i

amputirci koji su naj~e{}i korisnici pomagala, zahtijevaju da se donese rje{ewe o ispuwewu uslova za preduze}a koja proizvode pomagala. - Pojedinci na tr`i{tu zapadne Evrope, pa ~ak i u In di ji na bavqaju jef ti na pomagala i prodaju ih korisnicima u RS. Od svih proizvo|a~a pomagala sa kojima sara|uje Fond zdravstvenog osigurawa RS, samo tri do ~etiri bi se realno mogla baviti ovom problematikom - ka`e ]urguz. T. M.

LAKTA[I - Farmaceutski sektor RS sigurno je jedan od ure|enijih u regionu {to potvr|uje ~iwenica da je stabilan sistem snabdijevawa i distribucije lijekova, da je ravnomjerna i dobro koncipirana pozitivna lista lijekova, kao i da je dobro snabdijevawe bolnica, rekao je ministar zdravqa i socijal ne za {ti te RS Ran ko [krbi}, javila je Srna.

Vojislav Mili{i}

Potreban fond za nadoknadu BAWA LU KA - Pred sje dnik Asocijacije udru`ewa raseqenih lica, povratnika i izbjeglica u RS Vojislav Mili{i} smatra da nadle`ne institucije BiH moraju hitno preduzeti daqe aktivnosti s ciqem dorade revidirane strategije Aneksa 7. Dejtonskog sporazuma, koja ne da vno ni je do bi la po dr{ku u Parlamentu BiH, javila je Srna. On je izrazio spremnost da podr`e strategiju u kojoj }e jedan od dva prav ca bi ti for mi rawe fonda za pravi~nu nadoknadu ra tom uni {te ne ili o{te}ene imovine u BiH rekao je Mili{i}.

8 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Za obnovu ku}a tri miliona maraka BR^KO - U buxetu Br~ko distrikta za 2010. godinu planirano je izdvajawe tri miliona maraka za obnovu u proteklom ratu o{te}enih i poru{enih ku}a i stanova na podru~ju ovog grada, {to je za milion KM mawe u odnosu na ovu godinu.

Trebiwski “Vodovoda“

Neophodno prokuvavawe vode za pi}e TREBIWE - Stanovnici Trebiwa iz preventivnih razloga i za vikend treba da prokuvavaju vodu za pi}e iz gradskog vodovoda, saop{teno je u petak iz trebiwskog “Vodovoda“. U saop{tewu se navodi da analize vode za pi}e iz gradskog vodovoda pokazuju da je mutno}a vode u zakonski propi sa nim gra ni ca ma, te da je zbog po tre bnog ispi rawa vodnih objekata i distributivne mre`e poslije zamu}ewa, vodu potrebno prokuvavati i u narednim danima. Ova odlu ka je do ne se na u uto rak, 13. okto bra poslije obilnih ki{nih padavina na podru~ju trebiwske op{tine, koje su prouzrokovale zamu}ewe vode za pi}e u gradskom vodovodu. R. Mi.

Op{tina O{tra Luka

Akcijom do ku}e za Vu~kovi}e - Namjera nam je da kupimo i preostali dio ove parcele kako bi ovoj porodici obezbi je di li ne ki zemqi {ni minimum za seosko doma}instvo u kojem bi mogli imati kravu, sviwe, koko{i - kazala je Kuriya. Ona je navela da je na adresu ne ko li ko mi nis tar stva Vlade Republike Srpske uputila zahtjev za pomo} za izgradwu ku}e, te apelovala na organizacije, preduze}a, pojedince i druge da pomognu ovu akciju. S. T.

FOTO: S. DAKI]

O[TRA LUKA - Op{tina O{tra Luka pokrenula je humanitarnu akciju ~iji je ciq da brojnoj porodici Vu~kovi} do zime izgradi ku}u kako bi {es to ro ma le dje ce, ro di teqi, bo le sna ba ka i stric dobili vlastiti krov nad glavom. Na~elnik op{tine Drena Kuriya rekla je u petak da je op {ti na iz do na tor skih sred sta va ku pi la du num zemqe pored magistrale u Koprivni, a dunum su poklonili vlasnici Stanka i Dragan Kajkut.

Mrkowi} Grad

Dragosavqevi} poklonio lopte |acima MRKOWI] GRAD - Ministar porodice, omladine i sporta Republike Srpske Proko Dragosavqevi} podijelio je u petak 218 fudbalskih lopti za 28 osnovnih i sredwih {kola u Mrkowi} Gradu, Jezeru, [ipovu, Ribniku i Drini}u. Dragosavqevi} je donaciju, vrijednu oko 3.700 KM, podijelio u sportskoj dvorani u Mrkowi} Gradu. On je rekao da je 2007. godine organizovana akcija “100 ko{eva u RS”. - Vidim da se ti ko{evi koriste i ove godine. Pro{le godine smo dijelili lopte za odbojku i mre`e a ove dijelimo fudbal ske lop te - re kao je Dra go savqevi}, obra }a ju }i se direktorima {kola. On je najavio da za sqede}u godinu planirana akcija dijeqewa lopti za rukomet. S. D.

Doboj PORODILI[TE Ro|ene ~etiri djevoj~ice i tri dje~aka. POLICIJA Nije zabiqe`eno nijedno krivi~no djelo. Jednom je naru{en javni red i mir. Dogo-

dila se jedna saobra}ajna nesre}a. STRUJA Uredno snabdijevawe elektri~nom energijom. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

FOTO: K. ]IRKOVI]

Kroz RS

- Ove godine sredstvima iz buxeta distrikta i realizacijom projekata, koje su finansijski podr`ali BiH i entiteti, rekonstruisano je ili sanirano 327 objekata - rekla je Srni {ef Odjeqewa za izbjeglice, raseqena lica i stambena pitawa u Vladi distrikta Branka \uri}-@ili}.

Skup{tina op{tine Srebrenica

Nastavak {este redovne sjednice Sjednice op{tine Srebrenica

Izbori u sedam MZ nisu regularni Tra`im da se uva`e primjedbe gra|ana na izbore sprovedene u mjesnim zajednicama Crvica, Orahovica i Gostiq, kao i u Skelanima, na ~iji izbor na{ klub ima primjedbe, rekao Cvjetinovi} PI[E: KRSTINA ]IRKOVI] [email protected]

SREBRENICA - U mjesnim zajednicama Srebreni ca, Osa ti ca, Krwi}i, Orahovica, Ratkovi}i, Bre`ani i Poto~ari, u roku od 30 dana, bi}e ponovo organizovani izbori, u skladu sa Statutom op{tine. Ovo je zakqu~eno u petak u nastavku {este redovne sjednice Skup{tine op{tine Srebrenica, na kojoj je razmatran izvje{taj Odjeqewa za dru{tvene djelatnosti i ja vni ser vis. Ova kav zakqu~ak pre dlo `i li su odbornici koalicionih politi~kih partija iz SNSD-a i Saveza SDA-SBiH, poslije peto~asovne rasprave, koja je prekidana sa vi{e pauza u trajawu du`em od 30 minuta. Pro tiv pre dlo `e nog

zakqu~ka bila su tri odborni ka Srpske de mo krat ske stranke, ~iji je predsjednik Kluba odbornika Mom~ilo Cvjetinovi} iznio primjedbe na na ~in spro vo |ewa izbora u pojedinim mjesnim zajednicama.

U ROKU od 30 dana bi}e odr`ani izbori - Tra `im da se uva `e primjedbe gra|ana na izbore sprovedene u mjesnim zajednicama Crvica, Orahovica i Gostiq, kao i mjesnoj zajedni ci Ske la ni, na ~i ji izbor na{ klub ima primjedbe - rekao je Cvjetinovi}. Odbor ni ci So ci jal de mokratske partije BiH (2) nisu glasali za taj zakqu~ak, a predsjednik Kluba odbornika te partije Amir Kula-

gli} tvrdio je da je, prilikom ra zma trawa te ta ~ke dnevnog reda “vi{e puta povri je |en Po slo vnik skup {tine“. - Ne odobravamo ovakav metod rada Skup{tine, ali, ako ste se dodvorili sa tim qudi ma ko je ste iza bra li, onda im stvorite materijalne uslove za rad. Ovo je jeftin po li ti ~ki trik, ko ji ne }e do ni je ti una pre |ewe rada u mjesnim zajednicama ocijenio je Kulagli}, obra}a ju }i se pred sta vni ci ma koalicionih parlamentarnih stranaka. Odbornik SDA i predsjednik Komisije za Statut i propise Suqo ^akanovi} rekao je da je ta komisija razma tra la iz vje {taj na dle `nog odjeqewa, dora|en na zahtjev Skup{tine.

Iznio je pri mje dbe i propuste prilikom sprovo|ewa izbora u mjesnim zajedni ca ma, u ko jim }e se izbori ponoviti.

Rasprava - Pojedine politi~ke partije, me|u kojima je i SDA, nisu zadovoqne {to u savjete nekih mjesnih zajednica nisu u{li wihovi ~lanovi - rekao je predsjednik SO Radomir Pavlovi} (SNSD) Pavlovi} odgovaraju}i na pitawe za{to je toliko vremena “potro{eno“ na raspravu o predlo`enom izvje{taju, ako su se ~lanovi Kolegijuma pozitivno izjasnili

Projekat Fonda zdravstvenog osigurawa Republike Srpske u Doboju

Penzionerima boqe usluge DOBOJ - Jednogodi{wi projekat Fonda zdravstvenog osigurawa i Udru`ewe penzi one ra na pri bli `a vawu zdravstvenih usluga starijim licima, posebno penzionerima, uspje{no se realizuje. To je u Doboju, na savjeto vawu na te mu “Po boq{awa dos tu pnos ti in for ma ci ja iz oba ve znog zdravstvenog osigurawa“, u pe tak izja vio pred sje dnik Udru `ewa pen zi one ra Srpske Rade Rakuq. - Prezadovoqan sam na~inom na koji se Fond odnosi prema ovom problemu, jer sada imamo daleko mawe tro-

{kove pla}awa usluga za dobi jawe krvne sli ke, a i u mawe domove zdravqa dolaze specijalisti za te`e bolesnike penzionere. Naravno, ni smo sve ri je {i li i mi ima mo vi {e zah tje va ne go {to je to mogu}e objektivno ispuniti - istakao je Rakuq.

PENZIONERI ne poznaju dovoqno svoja prava Do sredine idu}e godine odr`a}e se sastanci sa udru`ewima pen zi one ri ma u svim op{tinama Srpske. - Ciq ovih okupqawa je da razmijenimo informaci-

je sa pen zi one ri ma i pri bli`imo im informacije o wihovim pravima na zdravstvenu za{titu i iz obaveznog zdravstvenog osigurawa i da ~ujemo probleme sa kojim se suo~avaju u pojedinim sredinama - rekla je zamjenik izvr{nog direktora Se-

ktora za razvoj zdravstvenog osi gu rawa Biqana Ro di}Obradovi}. Iskustva pokazuju da nezadovoqstva ove populacije pro is ti ~u iz ~iweni ce da ne po zna ju do voqno svo ja prava iz ove oblasti. Sl. P.

PRIMJEDBE - Najvi{e primjedbi imamo kod zakazivawa pregleda kod qekara. Recimo, penzioner tra`i da ga odmah primi, a qekar mu zakazuje da do|e za 15 dana. Sa vi-

sokim pritiskom, na primjer, bolesnik ne mo`e da ~eka, odmah mu se mora pomo}i - ka`e predsjednik Udru`ewa penzionera op{tine Doboj Mirko Risti}.

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 9

Op{tina Petrovo

Za obnovu ku}a tri miliona maraka BR^KO - U buxetu Br~ko distrikta za 2010. godinu planirano je izdvajawe tri miliona maraka za obnovu u proteklom ratu o{te}enih i poru{enih ku}a i stanova na podru~ju ovog grada, {to je za milion KM mawe u odnosu na ovu godinu.

- Ove godine sredstvima iz buxeta distrikta i realizacijom projekata, koje su finansijski podr`ali BiH i entiteti, rekonstruisano je ili sanirano 327 objekata - rekla je Srni {ef Odjeqewa za izbjeglice, raseqena lica i stambena pitawa u Vladi distrikta Branka \uri}-@ili}.

Udru`ewe porodica nestalih i poginulih srpskih boraca i civila u Br~kom

Za 57 srpskih `rtava tragaju ve} 15 godina

Otkopavawa }e po~eti 26. oktobra na obiqe`enim lokacijama u Bukviku, gdje se pretpostavqa da su ukopana tijela ~etri ubijene `ene. Tu su najvjerovatnije i tijela 12 stanovnika tog mjesta BR^KO - Udru`ewe porodica nestalih i poginulih srpskih boraca i civila u Br~kom na podru~ju distrikta jo{ traga za posmrtnim os ta ci ma 57 srpskih boraca i civila, me|u kojima je 12 lica iz naseqa Bukvik. Pred sje dnik Udru `ewa Milorad Zimowi} rekao je u pe tak, po vo dom 15. go di{wice od nestanka ~etiri srpske `ene, da }e 26. oktobra po ~e ti ot ko pa vawa na obiqe`enim lokacijama u Bukviku, gdje se pretpostavqa da su uko pa na ti je la zvjer ski ubijenih `ena i 12 stanovnika iz ovog mjesta, javila je Srna. Zi mowi} je is ta kao da posebno obeshrabruje osloba|aju}a presuda koju je Osnovni sud u Br~kom izrekao Peri Ko va ~e vi |u, uprkos ubjedqivim dokazima svjedoka o wegovom u~e{}u u zlo~inu. - Apelacioni sud distrikta, kome smo se `alili, sada ne mo`e da prona|e Kova~evi}a, jer mu se u me|uvremenu

PETROVO - Op{tina Petrovo finansira}e vlastitim sredstvima uklawawe sru{enog mosta preko rijeke Jadriwe u ulici Todora Vujasinovi}a u ovom gradu i izradu projektne dokumentacije za novi most, odlu~eno je u petak na vanrednoj sjednici Skup{tine op{tine Petrovo. Most je sru{en 30. septembra, kada je preko wega prelazila dizalica Kompanije “[irbegovi}“ iz Gra~anice, te{ka vi{e od 47 tona, i tom prilikom je na~iwena materijalna {teta ve}a od 150.000 KM. Zbog ru{ewa mosta saobra}aj u ulici Todora Vujasinovi}a zaustavqen je do daqeg. Op{tina Petrovo }e do 20. oktobra poku{ati da se dogovori sa kompanijom “[irbegovi}“ o na~inu naknade {tete, a ukoliko dogovor ne bude postignut, naknada }e biti tra`ena sudskim putem. Na~elnik op{tine Petrovo Zoran Blagojevi} izjavio je da o~ekuje da }e sa kompanijom “[irbegovi}“ biti postignut dogovor i da ne}e biti potrebe da se problem izazvan ru{ewem mosta rje{ava sudski. S. L.

Udru`ewe “Br~ansko srce“

Prikupqaju novac za pomo} oboqelima BR^KO - ^la no vi Udru `ewa oboqelih od malignih oboqewa “Br~ansko srce“ u pe tak su na Trgu mla dih u Br~kom prikupqali dobrotvorne nov~ane priloge od gra|ana za realizaciju svojih humanitarnih aktivnosti. Pred sje dni ca ovog udru `ewa Ramiza Musi} izjavila je Srni da je za do voqna odnosom gra|ana prema ovoj akci ji, ko ja }e na is tom mjestu biti nastavqena i danas.

izgubio svaki trag. Izostala nam je i u vi{e navrata obe}a va na po dr{ka lo kal nih vlasti - ka`e Zimowi}. U Br~kom se 16. oktobar obiqe`ava kao znak sje}awa na dan kada su 1994. godine

“Podrumi Vukoje“ u Trebiwu

`i posmrtne ostatke majke Stoje i strine Milke da bi ih dostojno sahranila, podsje}a da su wih dvije toga dana za je dno sa Mi rom Jo ki} i Smiqom Gaji} krenule u 6.30 SUD ~asova iz [pionice, ali da ne mo`e da im se od tada gubi svaki trag. - Kako vrijeme odmi~e, sve prona|e Kova~evi}a mi je te`e. Svake godine 16. Mara Bogdanovi}, koja od oktobar je dan moje velike tu16. oktobra 1994. godine tra- ge - pri~a Mara Bogdanovi}. ^lanovi porodica nestalih srpskih boraca i civila zatra`ili su pomo} od vlasti distrikta Br~ko i institucija Dan nestalih BiH u pronalasku nestalih sinova, Sekretar Udru`ewa porodica nestabra}e, o~eva, seslih i poginulih srpskih boraca i cita ra i mu `e va, vila u distriktu Qubica @ivanovi} da bi imali gdje najavila je da }e 16. oktobar sqededa im za pa le }e godine biti ozvani~en kao dan svije}e i polo`e nestalih Srba u distriktu Br~ko. cvije}e.

“Carsko vino“ novi brend

nestale ~etiri Srpkiwe prilikom poku{aja da iz [pionice kod Srebrenika pre|u na te ri to ri ju gdje su bi le wihove porodice.

Problemi u preduze}u “Zvornik stan“

Grijawe po~elo, dugovawe ostalo - Za dvije godine od kada je imenovano novo rukovodstvo i Nadzorni odbor, ovo preduze}e redovno servisira sve obaveze, ali je optere}eno naslije|enim dugovima - rekao je Stevanovi}.

POTRO[A^I duguju oko 800.000 maraka On je dodao da nije pristalica odr`avawa konferencije za novinare na po~etku sezone grijawa, jer smatra da je normalno da sezona po~ne

Ona je navela da }e danas (su bo ta) Do mu kul tu re u Br~kom biti organizovano stru ~no pre da vawe o ra ku dojke i borbi protiv te opake bolesti. - Prije predavawa, u foajeu Doma kulture bi}e otvorena izlo`ba slika ~lana udru`ewa “Br~ansko srce” Nade Gligorevi}, a sav prihod od prodatih slika ona je namijenila Udru`ewu za obavqawe wegove humane misije - rekla je Musi}eva.

FOTO: ARHIVA

Privo|ewe Pere Kova~evi}a

Selo Bukvik

ZVORNIK - Sezona grijawa u Zvorniku je po~ela na vrijeme, ali sa dugom “Zvornik stana“ prema sarajevskom dis tri bu te ru ze mnog ga sa “BH gasu“ od oko 2,3 miliona maraka i potra`ivawima od potro{a~a toplotne energije od oko 800.000 maraka. Na~elnik op{tine Zvornik Zoran Stevanovi} rekao je ju~e da je ovo preduze}e likvidno, uprkos slaboj naplati, i do dao da je u me|uvremenu platilo oko 1,2 miliona maraka starih obaveza prema dobavqa~ima.

Uskoro most preko Jadriwe

kada je to zakonom propisano. - Ali te{ka finansijska situacija u kojoj se nalazi preduze}e, koje gazduje toplanama, nala`e da na ovaj na~in ape lu je mo na na {e sugra|ane da izmiruju redovno svoje obaveze za isporu~enu toplotnu energiju da bi sezona mogla da traje do 15. aprila - rekao je Stevanovi}. On je na po me nuo da je “BH gas”, koji isporu~uje zemni gas “Zvornik stanu“, pokazao izuzetno razumijevawe da isporu~uje ovaj energent, bez obzira na veliko dugo-

vawe. Direktor “Zvornik stana“ Petko Joki} rekao je da ovo preduze}e mu~i finansijska dubioza koja je nastala poslije zavr{etka rata i koja jo{ nije rije{ena. Joki} je dodao da potro{a~i toplotne energije svojim ne re do vnim pla }awem po ve }a va ju te {ko }e po slo vawa “Zvornik stana“ i pozvao ih da u svom i interesu ovog preduze}a redovno izmiruju obaveze kako sezona grijawa ne bi bila dovedena u pitawe. S. S.

Carsko vino

FOTO: R. MIJANOVI]

TREBIWE - “Podrumi Vukoje“ predstavili su u petak svoj brend “carsko vino“ iz carskih vinograda na U{}u kod Trebiwa, a ozvani~en je i po~etak berbe `ilavke. “Podrumi Vukoje“ otvorili su prvu fla{u “carskog vina“, za koje ka`u da }e tek s godinama dosti}i kvalitet. - Rije~ je o novoj vrsti bijelog vina koje je, poslije vi{e od 100 godina, proizvedeno od gro`|a iz vinograda sa lokacije koju je Austrougarska monarhija proglasila najpogodni jom za `i lav ku, a oda kle su car ska vi na sti za la na be~ki dvor - rekao je Radovan Vukoje, jedan od vlasnika vinarije. Vukoje isti~e da je ispo{tovan proces proizvodwe nekada{weg carskog vina, te da su za sazrijevawe i odr`avawe ovog vina kori{}ene francuske “barik“ ba~ve. R. Mi.

Isto~no Sarajevo POLICIJA Policiji Isto~nog Sarajeva prijavqena su dva krivi~na djela. Evidentirana su tri naru{avawa javnog reda i mira i ~etiri saobra}ajne nesre}e sa mawom materijalnom {tetom.

VODA Snabdijevawe vodom redovno. STRUJA Snabdijevawe strujom redovno. PORODILI[TE Ro|en jedan dje~ak.

10 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Prwavorski u~enici posjetili op{tinu Komisija za nagrade u Srpcu

Evropske sedmice lokalne demokratije, a u~enike su primili prwavorski na~elnik Darko Toma{ i predsjednik SO @eqko Simi}. Toma{ je rekao da je ovo bila dobra prilika da se u~enici upoznaju sa nadle`nostima izvr{ne i zakonodavne vlasti, kao i sa radom op{tine. FOTO: S. DAKI]

Utvr|eni kandidati za op{tinska priznawa

PRWAVOR - ^etrnaest u~enika Sredwe mje{ovite {kole i Gimnazije u Prwavoru, koji imaju nastavni predmet demokratija, posjetili su u petak op{tinsku administraciju i upoznali se sa radom osam odjeqewa i dvije slu`be. Posjeta je organizovana povodom obiqe`avawa

SRBAC - Op{tinska komisija za nagrade i priznawa odlu~ila je da srba~kom parlamentu predlo`i ukupno osam kandidata za tri vrste ovogodi{wih priznawa, koja }e biti dodijeqena 2. novembra na Dan op{tine, javila je Srna. Srba~ki Dom zdravqa i direktor Fonda zdravstvenog osigurawa RS Goran Kqaj~in predlo`eni su za dobitnike op{tinske poveqe, za sveobuhvatan doprinos razvoju op{tine Srbac. Kandidati za zahvalnice za doprinos u radu i razvoju op{tine u pojedinim oblastima dru{tvenog `ivota su privredni subjekti, pekara “Sunce“ i “Dijana tekstil“, te pojedinci Milo{ Qubojevi}, direktor O[ “Vuk Karayi}“ Sitne{i, i Krsman Kusmuk, vlasnik privatne firme “Izomont“ Srbac. U kategoriji mladih za nov~ano priznawe kandidovani su plesni klub “Ritam“ Srbac i u~enik ~etvrtog razreda srba~ke Gimnazije Filip Savi}. Kona~nu odluku o dodjeli op{tinskih priznawa donije}e odbornici SO Srbac na oktobarskom zasjedawu.

Izgradwa puta u Isto~nom Drvaru

Izgradwa infrastrukture u isto~nodrvarskoj op{tini MZ Grabovica u Kotor Varo{u

FOTO: D. KEREZOVI]

Izgradwa vodovoda pri kraju

Povezivawe Isto~nog Drvara sa ostatkom RS Najzna~ajniji projekat u poratnom periodu je izgradwa puta od Vu~ije poqane do Potoka, ~ijom }e se realizacijom podru~je na{e i obli`we op{tine Drini} povezati sa ostalim dijelom Srpske, istakao Josipovi} PI[E: SLOBODAN DAKI] [email protected]

KOTOR VARO[ - U kotorvaro{koj mjesnoj zajednici Grabovica u toku su zavr{ni radovi na izgradwi vodovoda, vrijednog oko 200.000 KM. Zahvaquju}i ovom vodovodu dugoro~no }e biti rije{en problem snabdijevawa vodom 250 doma}instava u ovom nasequ. Sredstva su obezbije|ena iz kre di ta Svjet ske ban ke u okviru Projekta razvoja zajednica uz u~e{}e Investiciono-ra zvoj ne ban ke RS i

lokalne zajednice. Direktor preduze}a “Promeks“, koje je izvo|a~ radova, Radislav Petru{i} rekao je da su, zahvaquju}i povoqnim vremenskim uslovima, u toku protekla dva mjeseca izvedeni radovi na ure|ewu kapta`e, a izgra|en je i rezervoar zapremine 200 metara kubnih. - Idu}e sedmice bi}e zavr{ena i monta`a 5.082 metra cje vo vo da - na ja vio je Petru{i}. D. K.

Udru`ewe slijepih u Kne`evu

Nezadovoqni uslovima rada KNE@EVO - Udru`ewe slijepih i slabovidih lica op{tine Kne`evo organizovalo je okrugli sto o temi “Slijepi danas“. Na okruglom stolu u~esnici su upoznati sa smjernicama i preporukama Saveza slijepih Republike Srpske, koje se odnose na otklawawe odre|enih arhitektonskih barijera u lokalnoj zajednici, javila je Srna. - Dan bijelog {tapa je prilika da se licima sa o{te}enim vidom pokloni maksimalna pa`wa - rekla je predsjednik kne`evskog udru`ewa Jagoda Vu~kovi} povodom Me|unarodnog dana slijepih - 15. oktobra. Ona je istakla da je razo~arana odnosom lokalne zajednice prema ovoj kategoriji stanovni{tva, jer osim nedostatka finansija, koja se ispla}uju iz op{tinskog buyeta, kne`evsko udru`ewe smje{teno je u neuslovne prostorije, {to predstavqa dodatni problem u provo|ewu programskih aktivnosti.

ISTO^NI DRVAR - U izgradwu infrastrukture u op{tini Isto~ni Drvar do kraja godine bi}e ulo`eno 1.250.000 maraka sredstava, koje je obezbijedila Vlada RS i op{tina. Najzna~ajniji projekat, ~i ja je re ali za ci ja po ~e la pro{le sedmice, je izgradwa puta od Vu~ije poqane do Potoka, administrativnog sjedi{ta op{tine. - To je najzna~ajniji projekat u poratnom periodu za stano vni ke na {e op {ti ne. Izgradwom asfaltnog puta preko Resova~e, od Vu~ije poqane do Potoka obezbijedi}e se da i podru~je na{e, ali i op{tine Drini}, gdje `ivi srpsko stanovni{tvo, pove`e savremenom saobra}ajnicom preko Ribnika sa ostalim dijelom Srpske. Postoje}i put

kroz planinu Klekova~u je makadamski {umski put, koji je u zimskom periodu gotovo nemogu}e odr`avati prohodnim rekao je na~elnik op{tine Isto~ni Drvar \uro Josipovi}.

DO KRAJA godine bi}e ulo`eno 1.250.000 KM On je naglasio da je prvom fazom predvi|ena izgradwa i asfaltirawe 1,5 kilometara puta. Vrijednost projekta je milion maraka, a sredstva je obezbijedila Vlada RS i op{tina, dok radove izvodi predu ze }e “MG Mind” iz Mrkowi} Grada. - Od Vu~ije poqane preko Resova~e prosje}i }emo novu trasu puta du`ine 14 kilometara. Po zavr{etku prve, ve} idu}e godine po~e}e radovi na prosijecawu ~itave trase puta. Izgradwa kompletne di-

HITNA POMO] Qekarsku pomo} zatra`ila 23 pacijenta. POLICIJA Evidentirana tri krivi~na

VODA Uredno snabdijevawe vodom, osim u Kozarcu i Qubiji. STRUJA Uredno snabdijevawe elektri~nom energijom.

TURIZAM Izgradwom komunalne infrastrukture u op{tini Isto~ni Drvar stvaraju se uslovi za razvoj turizma, koji je jedna od strate{kih grana razvoja ove male op-

{tine. Podru~je op{tine nalazi se na nadmorskoj visini od 100 do 1.300 metara i ima sve uslove za zimski, ali i qetni turizam.

La k{e do le ga li za ci je ku}a objekata uz propisanu projektnu dokumentaciju za {to ve}i broj Roma. Na taj na~in }emo poboq{ati wihove mogu }nos ti za kon ku ri sawe prema donatorima da bi se la k{e ri je {io stam be ni problem Roma - rekao je predsjednik prijedorskog Udru`ewa Roma Ramo Sele{evi}. Romska djeca na igrali{tu

djela i jedno naru{avawe javnog reda i mira.

ti svi radovi na izgradwi puta Vu~ija poqana - Potoci. Osim za stanovnike Isto~nog Drvara i Drini}a, izgradwa ove putne komunikacije zna~ajna je i za srpsko povratni~ko stanovni{tvo u Glamo~u i Drvaru - dodaje Josipovi}. U op {ti ni Is to ~ni Drvar zavr{ena je izgradwa dva vodovoda, Potoci-Dra`i} i Srnetica-Uvala-Potoci. U izgradwu vodovoda ulo`eno je 102.000 evra, a sred stva je obezbijedila Svjetska banka i op{tina putem programa kapitalnih ulagawa.

Stambeno zbriwavawe Roma u Prijedoru

Prijedor PORODILI[TE Ro|en jedan dje~ak i jedna djevoj~ica.

onice puta ko{ta}e sedam miliona maraka, a sredstva }e obezbijediti Vlada RS i op{tina - kazao je Josipovi}. On je dodao da je za izgradwu ovog puta zainteresovana i op{tina Drini}, koja plani ra da od Dri ni }a pre ko Srnetice izgradi put do Potoka, ~ime bi ova op{tina bila povezana putnom komunikacijom kroz teritoriju Srpske sa Ri bni kom, Mrkowi} Gradom i Bawom Lukom. - Vje ru jem da }e se u sqede}e dvije godine zavr{i-

PRIJEDOR - U op{tini Pri je dor u to ku je za vr{na fa za pro je kta “Stvarawe uslova za sistematsko rje{avawe stambenog problema Roma“, koji finansira Fond otvorenog dru{tva BiH, a im ple men ti ra

FOTO: S. TASI]

Udru `ewe Ro ma op {ti ne Prijedor. - Ciq projekta je obezbijediti uslove za regulisawe pra vnog sta tu sa zemqi {ta na kojem se nalaze objekti u kojima `ive Romi i legalizaciju bespravno izgra|enih

U PRIJEDORU `ivi oko 600 Roma Ura|ena je bro{ura koja slu`i Romima kao vodi~ kako da do|u do potrebne dokumen ta ci je za le ga li za ci ju zemqi{ta i postoje}ih objekata gdje `ive romske porodi ce. U bro {u ri se mo gu

na}i i savjeti kako konkurisati za donatorska sredstva i koja je dokumentacija potrebna za takve javne pozive. - Odr`ali smo {est radionica na temu stambenog zbriwavawa i time edukovali romsku populaciju i podi gli svi jest o zna ~a ju stam be nog zbriwavawa wihovih porodica - dodao je Sele{evi}. U toku projekta ura|ena je i kvalitetna baza podataka romskih porodica ko ja po ka zu je u ka kvom se stawu nalaze kako bi se lak{e pristupilo rje{avawu ovog zna~ajnog problema. Na po dru ~ju Pri je do ra `ivi oko 600 Roma. S. T.

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 11

Izgradwa {est dru{tvenih objekata ZVORNIK - Potpredsjednik lokalne skup{tine u Zvorniku Danijel Dragi~evi} istakao je da za posqedwih 30 godina u Zvorniku nije izgra|en nijedan objekat dru{tvenog karaktera, dok je u ovoj godini izgra|eno ili ih se gradi ~ak {est.

- To su Osnovna {kola u Brawevu, Saborni hram, zgrada za bora~ku populaciju, Hemodijalizni centar, Dom omladine, te nadogradwa Dje~ijeg vrti}a - rekao je Dragi~evi}, i ocijenio da se radi o veoma zna~ajnim objektima, od kojih }e koristi imati, prije svega, gra|ani. S. S.

Pje{~ane piramide kod Miqevine jedinstvene u Evropi

Stra`are ~udesne "|avolske urvine" Sli~ne su onima u Srbiji, u op{tini Kur{umlija, koje tamo zovu “|avolska varo{“ i koje predstavqaju pravu turisti~ku atrakciju. Ovakvo ne{to postoji jo{ samo u Koloradu, u Americi, rekao Savo Milovanovi}

MZ Papra}a u [ekovi}ima

Po~ela izgradwa seoskog vodovoda [EKOVI]I - U {ekova~koj mjesnoj zajednici Papra}a u petak je po~ela izgradwa seoskog vodovoda, ~ija je vrijednost 150.000 KM. Na~elnik op{tine [ekovi}i Sne`an Soki} izjavio je da u finansirawu u~estvuju Me|unarodni fond za razvoj poqoprivrede (IFAD) sa 80 odsto sredstava, a op{tina sa 20 odsto. - Ovim }e stanovnici u Papra}i rije{iti jedan zna~ajan problem, jer je poznato da to naseqe ve} dugi niz godina nema uredno snabdijevawe vodom, a u su{nim periodima ~esto i ostaju bez vode. Gotovo svako drugo doma}instvo u Papra}i `ivi od poqoprivrede, a korist koju }e stanovni{tvo imati od novog vodovoda je nemjerqiva - rekao je Soki}. Trasa vodovoda, koju gradi bawalu~ko preduze}e “Miqkovi}“ u Papra}i duga~ka je 2.200 metara, a rok za zavr{etak radova je 60 dana. B. G.

Kolektivni centri u Srebrenici

Do kraja mjeseca useqewe u dvije zgrade

Piramide uvijek o~araju posjetioce PI[E: DRAGO TODOROVI] Sa ovom nau~nom teorijom [email protected] o postanku prirodnih rijet-

kosti nedaleko od Miqevine ne sla`e se Mi}o ]uski}, jedan od rijetkih stanovnika Dani~i}a, sela u samom podno`ju najve}ih piramida.

KOD PIRAMIDA snimqeni filmovi - Piramide su nastale u nekoj iznenadnoj katastrofi, djelovawem natprirodnih sila, jer ako je ero zi ja u pi tawu, za{to one ne nastanu danas, na nekom drugom mjestu - ka`e ]uski}, koji je kao dijete ~uvao ovce u blizini ovih zemqanih yinova. Sje}a se pri~a i legendi ko je go vo re da su vi le, iz osvete prema qudima, za dvije no }i i dva da na na pra vi le ove neobi~ne gra|evine. Sa~uvana je i pri~a o nezapam}e nom ne vre me nu, ka da je ki{a padala bez prestanka, kada se sve unaokolo urvalo, pa su zato nastale ogromne

ri jet ka, ili je ne ma, dok u wiho vom po dno `ju ras tu yinovske, skoro endemske bukve i hrastovi, koje niko ne dira. Kod piramida nedaleko od Miqevine snimani su filmovi “Kapetan Le{i“ i “Vinetu“ prije gotovo 40 godina.

bre ni ce, ~lan ra dne gru pe “So ci jal no sta no vawe u BiH“, rekao je da su na raspolagawu 33 stana i da }e u okto bru wih 27 bi ti za vr{eno i useqeno. - Vodi}emo ra~una da uselimo sve stambene jedinice da ne bi bilo spekulacija da neko rezervi{e stan za ne ko ga. Na ci onal na stru ktura nije bila uslov za dobi jawe ovih stam be nih jedinica - izjavio je ^akanovi}. Ve }i na sta no va u ovim zgra da ma na mi jewena je za smje{taj bo{wa~kih porodi ca ko je `i ve u ko le kti vnim smje {ta ji ma na podru~ju Tuzle. K. ].

Udru`ewe “Snop“ iz Rogatice

Akcija za boqi `ivot `ena na selu ROGATICA - Da bi skrenule pa`wu javnosti na te`ak polo`aj `ena aktivistkiwe udru`ewa `ena “Snop“ iz sela Gu~evo kod Rogatice u okviru akcije “Ravnopravno“ Rogati~anima su dijelile promotivni materijal. - “Snop“, kao jedino udru`ewe koje okupqa `ene sa sela, u op{tini Rogatica osnovano je 2005. godine i nosilac je niza aktivnosti na promjeni `ivota `ene na selu. Kroz projekte “Voda koja `ivot zna~i“ i “Povratimo `ivot selu“ pokazalo je kako se mo`e i treba raditi na poboq{awu `ivota `ene iz sela, ne samo u ekonomskom nego i dru{tvenom, kulturnom, politi~kom i svakom drugom pogledu - rekla je predsjednik ovog udru`ewa Sla|ana Uji}. S. M.

Turizam Mje{tani smatraju da piramide kod Miqevine, uz mala ulagawa, mogu da postanu turisti~ki hit ne samo Fo~e, nego i Republike Srpske. U posqedwe vrijeme izazivaju veliko interesovawe, posebno me|u gostima koji dolaze na rafting, na Drinu i Taru. Trenutno se za wih zna jedino na osnovu tek postavqene turisti~ke signalizacije, na ulazu u Fo~u.

FOTO: S. MITROVI]

FO^A - Rijetki putnici na mjer ni ci kad pro |u “Ka li no vi ~kom ces tom“, starim drumom iz Fo~e prema Miqevini, ostanu zate~eni ~udesnim prizorom. Tu, u [qivo vi ca ma vje ku ju pje{~ane piramide, za koje geografi i geolozi tvrde da su jedinstvene u Evropi. - Sli~ne su onima u Srbiji, u op {ti ni Kur {u mli ja, koje tamo zovu “|avolska varo{“ i koje predstavqaju pravu tu ris ti ~ku atra kci ju. Ovakvo ne{to postoji jo{ samo u Koloradu, u Americi ka`e in`iwer rudarstva i geodezije Savo Milovanovi}. Nau~nici smatraju da ove pi ra mi de, ko je na rod ovog kraja naziva urvama, nisu nasta le od ka me na, ne go ispi rawem pjeskovite gline kroz milione godina. Kape piramida imaju kamene plo~e na vrhu i spre~avaju wihovo raspadawe i uru{avawe.

FOTO: D. TODOROVI]

urve, urvine. Ovdje su one visoke i preko 150 me ta ra. Mje {ta nin Miladin Rebi} vjeruje da piramide, ili nekakva sila oko wih, ~uva selo od grada, su{e, bujica i zemqotresa. Tako je bi lo stal no, kroz vje ko ve. Trava oko piramida je, veli,

SREBRENICA - U Poto~a ri ma kod Sre bre ni ce obavqen je tehni~ki prijem dvije zgrade namijewene za smje{taj porodica koje `ive u kolektivnim centrima, a useqewe se o~ekuje do kraja oktobra. Zgrade su izgra|ene u okviru pilot-projekta ameri~ke organizacije CRS pod nazivom “Socijalno stanovawe“, a vrijednost investicije je 1,6 miliona KM. Zahvaquju}i ovom projektu, tridesetak porodica }e privremeno rije{iti svoje stambeno pitawe, a bu du }i sta na ri }e pla}ati neprofitnu rentu od jedne KM po kvadratnom metru stambenog prostora. Suqo ^a ka no vi} iz Sre -

Proizvo|a~ima mlijeka sa podru~ja op{tine Mili}i

Bi}e ispla}eno 20.000 maraka

MILI]I - Predstavnici pe de se tak proi zvo |a ~a mlijeka sa podru~ja op{tine Mili}i i op{tinskih vlasti postigli su u petak dogovor o na ~i nu is pla te za os ta lih pre mi ja iz pro {le i prvog polugodi{ta ove godine, od oko 20.000 KM. Proizvo|a~ mlijeka Tomislav Cvetkovi} izjavio je Srni da su op{tinske vlasti “ponu-

dile korektan dogovor, koji bi trebalo da bude po{tovan“. Na~elnik op{tinskog Odjeqewa za privredu Qiqana Lalovi} objasnila je da bi prema postignutom dogovoru, zaostale pro {lo go di{we pre mi je proizvo|a~ima trebalo da budu ispla}ene do 23. oktobra. Prema wenim rije~ima, premije za prvi kvartal ove godine trebalo bi da budu is-

pla}ene do 31. oktobra, a za dugi kvartal do 15. novembra.

BI]E otvorene nove otkupne stanice Op{tinske vlasti u Mili}ima namjeravaju da oja~aju proizvodwu mlijeka na ovom po dru ~ju, otva rawem, osim postoje}e ~etiri, jo{ nekoli-

ko otkupnih stanica. - Imamo najavu donacije jednog laktofriza kapaciteta 500 litara, koji }e biti instaliran u mjesnoj zajednici Podgora. Time }emo obuhva ti ti i ovo po dru ~je op{tine Mili}i i omogu}iti proizvo|a~ima u Podgori la k{i pla sman mli je ka objasnila je Lalovi}eva. G. P.

Zvornik HITNA POMO] U slu`bi Hitne pomo}i pregledan jedan pacijent. STRUJA

Snabdijevawe strujom uredno. VODA Snabdijevawe vodom uredno.

12 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Slab odziv poqoprivrednika za jesewu sjetvu

Humanitarna akcija u [amcu

BIJEQINA - Poqoprivrednici sa podru~ja op{tine Bijeqina podnijeli su 783 zahtjeva za regresiranu sjemensku p{enicu, {to nije na o~ekivanom nivou, rekao je Srni na~elnik op{tinskog Odjeqewa za privredu i poqoprivredu

Predrag Jovi}. On je dodao da je razlika ogromna u odnosu na pro{logodi{wu jesewu sjetvu kada je Ministarstvu poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Republike Srpske upu}eno 5.800 zahtjeva. FOTO: V. SAJLOVI]

Darovali dragocjenu te~nost

FOTO: V. ANTI]

[AMAC - Ukupno 15 sredwo{kolaca u petak je dobrovoqno dalo krv u Domu zdravqa u ovom gradu i sakupqeno je 4,5 litara dragocjene te~nosti koja je odmah distribuisana u Zavod za transfuziju krvi u Doboj. Za akciju “Darujmo krv, spasimo jedan `ivot”, prijavilo se 38 u~enika Sredwe {kole “Nikola Tesla” i jedan stanovnik [amca, ali je krv moglo dati samo wih petnaestoro. Sekretar Crvenog krsta u [amcu Cvijetin Josipovi} rekao je da u ovoj organizaciji o~ekuju usvajawe novog zakona o dobrovoqnom davala{tvu krvi, kojim }e biti regulisana prava davalaca. Josipovi} je istakao da dru{tvo mora posvetiti vi{e pa`we akcijama dobrovoqnog darovawa krvi, navode}i da je ovo prva ovakva akcija u ovoj godini, a da dvije nisu odr`ane zbog nedostatka sredstava. Akciju dobrovoqnog darovawa krvi u [amcu organizovao je op{tinski Crveni krst, a provelo je medicinsko osobqe iz zavoda u Doboju. V. A.

Vlada RS poklonila novi autobus

Izdvajawa lokalne zajednice u Pelagi}evu za obrazovawe [amac DOM ZDRAVQA U slu`bi Hitne pomo}i pregledana su 32 pacijenta.

STRUJA Uredno snabdijevawe strujom.

POLICIJA Zabiqe`ena dva krivi~na djela. Nije bilo saobra}ajnih nesre}a.

VODA Uredno snabdijevawe vodom.

\acima obezbije|eni uxbenici i prevoz

Za prevoz u~enika u ovogodi{wem buxetu obezbije|eno 67.000 KM. Besplatne uxbenike dobila su 32 |aka iz najugro`enijih porodica, za {ta je izdvojeno 4.500 KM PI[E: VOJO SAJLOVI] krozrs@glassrpske

PE LA GI ]E VO - Lo kalna zajednica u Pelagi}evu obezbijedila je u ovoj {kolskoj godini za u~enike Osnovne {kole “Vaso Pelagi}“ iz najugro`enijih porodica besplatne uybenike i pre voz za one ko ji su udaqeni od {kole vi{e od ~etiri kilometra, a u~estvuje i u kupovini autobuskih kar ti za u~e ni ke sredwih {kola. Na ~el nik Odjeqewa za pri vre du, fi nan si je i dru{tvene djelatnosti Goran Jovanovi} rekao je da je za prevoz u~enika u ovogodi{wem buyetu obezbije|eno 67.000 maraka. - Op{tina za 130 u~enika sredwih {kola koji putuju u Br~ko par ti ci pi ra u cijeni autobuske karte sa 50 odsto, dok za u~enike iz poro di ca po gi nu lih bo ra ca,

ra tnih voj nih in va li da i socijalno ugro`enih pla}amo cijelu cijenu karte. Iz Ra zvoj nog pro gra ma Vla de RS dobili smo autobus, kojim smo ri je {i li du go go di{we probleme, a smawili smo i tro{kove. Prevoz se or ga ni zu je za uku pno 167 u~e ni ka - re kao je Jo va no vi}. On je na gla sio da su

ZA STUDENTSKE stipendije 20.000 maraka ove godine, kao i ranijih, obe zbi je |e ni bes pla tni uybenici za 32 u~enika iz najugro`enijih porodica, za {ta je izdvojeno 4.500 KM, te dodao da op{tina izdvaja i 20.000 KM za fi nan si rawe 21 studenta. Direktor Osnovne {kole “Vaso Pelagi}“ Milan Nestorovi} naglasio je da je novi autobus, koji je stigao od Vlade RS, od velike pomo}i jer je

rije{eno pitawe prevoza u~enika iz mjesnih zajednica do centralne {kole. U~enik devetog razreda Bojan Milovanovi}, koji je odlika{, rekao je da je zahvalan op{tini Pelagi}evo {to je omogu}ila da dobije besplatne uybenike i na taj na ~in po mo gla i wemu i wegovoj porodici.

Ekskurzije Op{tina Pelagi}evo poslije rata iz godine u godinu u~estvuje u nabavci uxbenika, prevozu u~enika, u refundirawu tro{kova |a~ke kuhiwe, ali i |a~kim ekskurzijama. - Na posqedwu matursku ekskurziju i{li su svi na{i u~enici jer je op{tina, na na{ zahtjev, refundirala tro{kove za u~enike slabijeg imovnog stawa - naglasio Nestorovi}.

Buxet op{tine Br~ko za 2010. godinu

Za zdravstvo 1.500.000 KM BR^KO - Zamjenik gradona~elnika Br~ko distrikta Anto Domi} izjavio je da je od predlo`enih 12,8 miliona KM kapitalnog buyeta Br~ko distrikta za 2010. godinu, za realizaciju projekata u oblasti zdravstva i {kolstva predvi|eno izdvajawe po 1.500.000 maraka. On je re kao da }e odjeqewima za javne i komunalne po slo ve za odr`a vawe in frastrukture, kako je proje-

ktovano, biti na raspolagawu po 2,5 miliona KM. Do mi} je do dao da }e u prvu fazu uvo|ewa novih informacionih tehnologija u sve institucije distrikta biti ulo`eno 2,7 miliona KM.

PLANIRANA izgradwa kampusa Prema Domi}evim rije~ima, u distriktu su stvorene zakonske pretpostavke za

ulagawe po principu javnoprivatnog partnerstva. - Zahvaquju}i tome, planirana je izgradwa univerzitetskog kampusa u vrijednosti od 30 miliona maraka, dok }e u prvu fazu izgradwe sistema za pre~i{}avawe otpadnih voda biti ulo`eno 35 miliona evra, a u izgradwu magistral nog cje vo vo da izme |u naseqa Plazuqe i Poto~ari pet miliona KM - rekao je Domi}. S. T.

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 13

Invalidi posje}uju manastir Ostrog BILE]A - Klub za rekreaciju invalidnih lica “Hercegovac“ Bile}a organizuje u subotu jednodnevni izlet do manastira Ostrog u Crnoj Gori. Osim svojih ~lanova na izlet pozivaju i ~lanove Udru`ewa roditeqa i djece sa posebnim potrebama

“Vedar osmijeh“, Udru`ewa civilnih `rtava rata, Udru`ewa slijepih i slabovidih i Udru`ewa ratnih vojnih invalida. Organizator je za sve wih obezbijedio besplatan prevoz i ru~ak. [. A.

Izgradwa promotivnog centra za tradicionalni sir u Nevesiwu

Sir iz mijeha za evropsku trpezu Proizvo|a~ima smo sira pru`ili kompletnu tehni~ku podr{ku, u smislu poboq{awa kvaliteta proizvodwe i uskla|ivawa wihovih proizvodnih pogona sa higijensko-standardnim normama Evropske unije, istakao je Getau PI[E: SAWA KOVA^ [email protected]

NEVESIWE - Predstavnici vi{e op{tinskih ustanova i institucija u Nevesiwu u petak su potpisali protokol o me|usobnoj saradwi na rje{avawu problema nasiqa u porodici, ~ime su se obavezali da }e razmjewivati informacije, te pomagati i podr`avati korisnike. Sporazum su potpisali predstavnici op{tine Nevesiwe, Po li cij ske sta ni ce, Cen tra za so ci jal ni rad, Do ma zdravqa, osnovne i sredwe {kole, vrti}a, Radio Nevesiwa i Udru`ewa “Osmijeh vi{e“. Protokol je potpisan u okviru okruglog stola “Multidisciplinarni pristup pru`awu podr{ke `rtvama porodi~nog nasiqa“, koji je organizovalo Udru`ewe “@enski centar“ iz Trebiwa, ~ija je namjera da se vi{e partnerskih organizacija umre`a u jedinstvenu cjelinu, koja bi efikasno rje{avala problem nasiqa u porodici. U~esnici u diskusiji istakli su da postoje}a zakonska rje{ewa vi{e ohrabruju nasilnika nego `rtvu i da se hitno mora ju akti vi ra ti sve na dle `ne in sti tu ci je da Za kon o za{titi od nasiqa u porodici postane provodqiv u praksi. S. K.

Na trebiwskim ulicama

Radnici farbaju pje{a~ke prelaze TRE BIWE - Na tre biwskim uli ca ma ra dni ci preduze}a “Prijedor putevi“ obiqe`a va ju ho ri zon tal nu saobra}ajnu signalizaciju. Vri je dnost ra do va je 18.329,66 maraka, a novac je izdvojen iz buyeta op{tine Trebiwe. Sir iz mijeha uvijek zapa`en na izlo`bama

tovali sir iz mijeha na pet izu ze tno zna ~aj nih ma ni festacija na me|unarodnom nivou.

RADOVI }e ko{tati 70.000 maraka Sir iz mi je ha je oci jewen kao jedan od deset najin te re san tni jih si re va tog sajma. U Torinu je najmawe 100.000 qudi probalo nevesiwsku sir iz mijeha na manifestaciji Salon ukusa - istakao je Sorinel. Na~elnik op{tine Neve-

siwe Branislav Mikovi} je rekao da su vi{e nego zadovoqni saradwom sa “Ukodepom“, ko ja tra je ve} pet godina. - Ti re zul ta ti su vidqivi na te re nu kod ve }eg bro ja do ma }in sta va, a evo uradi}e se i centralna zrionica sira. Op{tina Nevesiwe u~es tvu ju }i u ovom pro je ktu `e li da po dr`i poqoprivrednu proizvodwu. Nevesiwe je uvijek nudilo ono {to je tradicionalno, a sada to mo`e da postigne i na jednom vi{em nivou - istakao je Mikovi}.

Proizvodwa Sir iz mijeha ili sir iz mi{ine je jedan od najpoznatijih sireva s podru~ja Hercegovine. Ovaj sir je tipi~an za sto~arske krajeve, posebno one koji se nalaze na vi{im nadmorskim visinama. Sir iz mijeha, kao {to mu i ime ka`e, prije svega je jedinstven po tome {to se pravi u mijehu i ima karakteristi~an ukus i miris.

Po~iwe druga faza prou~avawa LABORATORIJA podru~je cijele Hercegovine - Iako je na{a laboratorija podru~je cijele Her, ce go vi ne, vru }a ta ~ka’ wenog sta ni {ta je upra vo podru~je Trebiwa i stanovnici ovog grada moraju se ma ksi mal no za lo `i ti za wen opstanak, jer je najve}i pro blem wenog op stan ka upravo ~ovjek i wegovo nepromi{qeno djelovawe - rekao je Livorn.

On je do dao da us ko ro po~iwe druga faza za{tite ovog endema, u kojoj }e se detaqnije prou~avati navike ~ovje~ije ribice. Spe le olo {ko dru{ tvo “Zelena brda“ iz Trebiwa i Dru{ tvo za is tra `i vawe FOTO: R. MIJANOVI]

prou~avawu, tako da se sada mo`e odrediti te`ina, du`i na i os ta li pa ra me tri sva kog pri mjer ka ko ji se prona|e.

kr{a “De von“ iz En gles ke us ko ro }e iz da ti kwigu o ~ovje~ijoj ribici, da bi se svi qubi teqi ne obi ~nog `ivotiwskog svijeta mogli upoznati i sa ovim vodozemcem. R. Mi.

Demobilisani borci u Nevesiwu

Zainteresovani za poqoprivredu NEVESIWE - Bora~ka organizacija op{tine Nevesiwe evidentirala je 93 demobilisana boraca prve i druge kategorije, koji su zainteresovani za republi~ki Program samozapo{qavawa. Predsjednik Skup{tine nevesiwske Bora~ke organizacije @arko Radovanovi} rekao je da su demobilisani borci najve}e interesovawe pokazali za organizovanu poqoprivrednu proizvodwu u seoskim podru~jima, a zatim za otvarawe malih proizvodnih preduze}a i p~elarstvo. On je naveo da jo{ nema preciznu informaciju o iznosima koji }e biti odobravani, ali da je poznato da maksimalni pojedina~ni iznosi ne}e biti ve}i do 10.000 maraka. Prema podacima Op{tinske bora~ke organizacije, na Birou za zapo{qavawe u Nevesiwu prijavqeno je 520 demobilisanih boraca. S. K.

Trebiwe PORODILI[TE Ro|eni djevoj~ica i dje~ak. STRUJA Uredno snabdijevawe strujom.

^ovje~ije ribice

Planirano je da farbawe pje{a~kih prelaza i saobra}ajnih traka bude zavr{eno u roku od deset dana. Ciq ovog projekta je da se pove}a bez bje dnost na pu te vi ma u na seqima i da se smawi broj saobra}ajnih nesre}a. R. Mi.

FOTO: S. KOVA^

^ovje~ija ribica prednost cijele Hercegovine

TREBIWE - Veliki napredak postignut je ove godi ne na pro u~a vawu i za {ti ti ~o vje ~i je ri bi ce (Proteus angiunus) i wenog prirodnog stani{ta u dolini ri je ke Tre bi{wice, odno sno, her ce go va ~kom kr{u. - Prou~avawe ove endemi~ne `ivotiwske vrste je ve oma kom pli ko va no. Za to smo po~eli da koristimo kamere sa infracrvenim zraka ma, ta ko da ~o vje ~i ja ribica uop{te ne primje}uje na{e prisustvo - objasnio je Brajan Livorn, stru~wak iz Dru{tva za istra`ivawe kr{a “Devon“. On je dodao da je napravqen pomak i u biohemijskom

Saradwom protiv nasiqa u porodici

FOTO: R. MIJANOVI]

NE VE SIWE - Mi nis tarstvo inostranih poslova Italije ulo`i}e 35.000 maraka za obnovu zgrade u kojoj }e se proizvoditi i prodavati tradicionalni nevesiwski sir iz mijeha. Ovo je dogovoreno na sastanku predstavnika op{tine Nevesiwe, Udru`ewa poqoprivrednih proizvo|a~a iz Nevesiwa, italijanske nevladine organizacije “Ukodep“ i preduze}a „Aurora“, koje }e za ove namjene obnoviti staru upravnu zgradu Zemqoradni~ke zadruge Nevesiwe. Zanatsko-gra|evinski radovi ko{ta}e 70.000 maraka, Ministarstvo poqoprivrede RS ulo`i}e 25.000 maraka, dok }e op {ti na Ne ve siwe izdvojiti 10.000 maraka. Koor di na tor “Uko de po vih“ pro je ka ta za ju go is to ~nu Evropu Sorinel Getau isti~e da je zadovoqan saradwom sa op{tinom Nevesiwe. - Proizvo|a~ima sira iz Nevesiwa pru`ili smo kompletnu tehni~ku podr{ku, u smislu poboq{awa kvaliteta proizvodwe sira i uskla|i vawa wiho vih proizvodnih pogona sa higijensko-standardnim normama Evropske unije - istakao je Getau. On je re kao da Cen tar treba da bude otvoren u martu ili aprilu sqede}e godine. - U Italiji smo prezen-

Sporazum u Nevesiwu

VODA

Uredno snabdijevawe vodom. HITNA POMO] U slu`bi Hitne pomo}i pregledano 18 pacijenata, a obavqeno je 12 ku}nih posjeta.

14 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Rekordan profit “Gugla“ u posqedwem kvartalu VA[INGTON - Kompanija “Gugl“ u posqedwem tromjese~ju ove godine ostvarila je neto profit u iznosu od 1,64 milijardi dolara, {to je pove}awe od 27 odsto u pore|ewu sa istim periodom pro{le godine, saop{tio je u petak ovaj popularni internet pretra`iva~, prenijele su agen-

Biznis

cije. Analiti~ari navode da ovi podaci pokazuju da je internet reklama po~ela da izlazi iz recesije. Direktor “Gugla“ Erik [mit rekao je da sve ukazuje na to da je najte`i period recesije iza nas, te da je sada budu}nost puno optimisti~nija. FOTO: AGENCIJE

ZVANI^NA KOTACIJA Zvani~ni Promjena Vrijednost kursa kurs

Dioni~ko dru{tvo BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO

17.22

-0.34 20,284.96

KOTACIJA FONDOVA Dioni~ko dru{tvo " " IF BIG INVEST. GR. D.D. SARAJEVO IF HERBOS FOND D.D. MOSTAR

Sredwi PrometVrijednost kurs dionica 6.02 6.60

0.35 -1.49

6,598.00 554.40

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE Dioni~ko dru{tvo

Sredwi Promet Vrijednost kurs dionica

22.03 BH TELEKOM D.D. SARAJEVO 6.17 ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO 16.00 ENERGOPETROL D.D. SARAJEVO 124.74 FD SARAJEVO D.D. SARAJEVO 4.10 HIDROGRADWA D.D. SARAJEVO 113.81 IK BANKA D.D. ZENICA JP ELEKTROPRIVREDA BiH D.D. SARAJEVO 35.58 POSTBANK BH D.D. SARAJEVO 65.00 RMU BANOVI]I D.D. BANOVI]I 45.00 RUDNIK SOLI TU[AW D.D. TUZLA 11.89 SOLANA D.D. TUZLA 20.00 [IPAD KOMERC D.D. SARAJEVO 4.56 SARAJEVSKA PIVARA D.D. SARAJEVO 13.50

0.11 186,584.29 0.36 9,752.05 -5.16 4,000.00 3.84 62,370.66 5.13 114.80 -4.87 1,820.90 1.59 238,813.48 0.15 6,825.00 0.00 11,250.00 18.94 5,732.98 18.13 420.00 -2.02 911.18 -3.57 135.00

Biv{i direktor FED-a Alan Grinspen o bankarskom sektoru SAD

Velike banke bi trebalo ukinuti

Za preuzete obaveze velikim bankama garantuje sama vlada, tako da se o~igledno radi o skrivenim subvencijama. Takva politika bitno naru{ava konkurentnost i stvara opasnost po cijeli finansijski sistem, rekao Grinspen

Francuska

“Kerfur“ se povla~i sa ruskog tr`i{ta PARIZ - Francuski lanac maloprodajnih prodavnica “Kerfur“ saop{tio je u petak da odustaje od poslovawa na ruskom tr`i{tu zbog nepostojawa mogu}nosti za {irewe, javile su agencije. “Kerfur“, drugi po veli~ini maloprodajni lanac na svijetu poslije ameri~kog “Vol-marta“, najavio je da }e prodati sve svo je obje kte u Ru si ji, sa mo ~e ti ri mje se ca od otvarawa prvog hipermarketa u Moskvi. Kompanija, ~ije je sjedi{te u Parizu, objavila je namjeru da se povu~e iz Rusije po{to su saop{teni podaci o padu prodaje u tre}em kvartalu u svijetu od 2,9 odsto. Ukupna prodaja robe u “Kerfurovim“ objektima je iznosila 24 milijarde evra. Francuski lanac u Rusiji ima dva objekta u Moskvi i Krasnodaru.

“Folksvagen“

Tra`e deset milijardi evra za posao sa “Por{eom“ FRANKFURT - Wema~ki auto-gi gant “Fol ksva gen“ (VW) saop{tio je u petak da }e zatra`iti dodatnih deset milijardi dolara od akcionara za obezbje|ivawe udru`ivawa sa “Por {e om“ i garanciju finansijske stabilnosti, javio je Tanjug. “VW“ planira da od dioni~ara idu}eg mjeseca zatra`i odobrewe za izdavawe do 135 miliona akcija, ~ije }e pravo prvenstva kupovine imati sami akcionari, do decembra 2014. godine. Prema sada{woj cijeni po-

Bank of Amerika

vla{ }e nih akci ja “VW-a“, uku pna vri je dnost pri kupqenog novca mogla bi dosti }i oko de set mi li jar di dolara, iako }e akcije najvjerovatnije biti ponu|ene po ni `oj ci je ni, po {to pre dnost u wihovoj kupovni imaju akci ona ri kom pa ni je. “Por{e“ je u avgustu najavio prodaju 42 odsto akcija grupacije za izradu sportskih automobila “por{e AG“, kompaniji “VW“ za 3,3 milijarde evra, u okviru vi{efaznog ugovora o integraciji dvije kompanije do 2011. godine.

VA[INGTON - Biv{i direktor Uprave federalnih re zer vi SAD (FED) Alan Grinspen smatra da ameri~ka vlada treba da ukine veli ke ban ke, te ozbiqno preispita moto “da su one prevelike da propadnu“, pi{e Blum berg, pre ni je le su agencije. Grinspen je upozorio da je tim finansijskim institucijama dopu{teno pozajmqivawe novca po neuporedivo ni`im cijenama nego {to je to slu~aj na tr`i{tu. - Za preuzete obaveze velikim bankama garantuje sama vlada, tako da se o~igledno radi o skrivenim subvencijama. Takva politika bitno naru{ava konkurentnost i stvara opasnost po cijeli finansijski

VODAFONE GROUP LLOYDS BANKING ROYAL BK SCOTLAN BP PLC BARCLAYS PLC

VELIKE banke u SAD izgubile kredibilitet Ranije u SAD nijedna banka nije bila prevelika da propa dne, a to se pro mi je ni lo nakon {to je Ministarstvo finansija, kojim je upravqao Hank Paulson, privatizovalo ban ke “Fa ni Mae“ i “Fre die Mak”. Grinspen ka`e da }e biti te{ko popraviti izgubqeni kredibilitet velikih banaka, jer kad je do{lo do krize, ove finansijske institucije nisu

se odr`ale uspravno. Slu`benici FED-a predlo`ili su nametawe bankama poreza ili vi{ih rezervi, kako bi se za{titila preduze}a i kako bi se umawile konkurentske prednosti zbog skrive nih sub ven ci ja, ali Grinspen ocjewuje da to ne}e

funkcionisati. - Ne mislim da }e biti dovoqno pove}avati namete ili rezerve velikim finansijskim institucijama. Smatram da }e banke to apsorbovati te da }e i ubu du }e zlo upo trebqavati svoje rezerve - poru~io je Grinspen.

PRIVATIZACIJA Alan Grinspen smatra da }e se, ako se velike banke ne neutralizuju, stvoriti bolesna grupa zastarjelih institucija, koje }e uveliko isto~iti finansijske rezerve dru{tva. Grinspen dodaje da je propast nekih finansijskih institucija,

integralni neophodni dio tr`i{nog sistema. - Ako se koncentri{emo na one koji propadaju, zanemarujemo visok `ivotni standard, koji bi se bez po muke zbog toga mogao uru{iti - zakqu~io je Grinspen.

Interbalkanski forum udru`ewa banaka

Stabilan bankarski sektor u BiH SA RA JE VO - Stawe u bankarskom sektoru BiH veoma je stabilno i bezbjedno, banke su likvidne, a podaci govore da je u 2009. godini stawe plasmana i depozita na istom nivou kao na kraju pro{le godine - rekao je u pe tak u Sa ra je vu se kre tar Udru`ewa banaka BiH Mijo Mi{i} na otvarawu desetog In ter bal kan skog fo ru ma udru`ewa banaka (IFBA).

FTSE 100 INDEX MEMBERS Naziv kompanije

sistem - rekao je Grinspen i dodao da ako su pojedine ameri~ke banke prevelike da propadnu, onda je nelogi~no da takve banke i postoje.

On je objasnio da je takvo stawe u bankarskom sektoru BiH rezultat uticaja globalne ekonomske krize i do dao da kom pa ni je ima ju mnogo vi{e problema. Mi{i} je naglasio da je ciq sastanka IFBA analiza stawa u bankarskom sektoru, te razmjena iskustva pojedinih zemaqa iz oblasti bankar stva. Spe ci jal ni savjetnik Udru`ewa banaka

Gr~ke Vasilis Panagiotidis rekao je da ovo udru`ewe ima vi{e od 600 milijardi evra aktive u ovoj regiji, od toga u BiH ne{to mawe od jedne milijarde i dodao da Gr~ka ima ja ko do bru sa radwu sa zemqama koje ~ine IFBA. Savjetnik Evropske bankarske federacije Viktorija Proskurovska istakla je da je weno u~e{ }e na sje dnici IFBA obostrano ko-

ri sno, jer svi mo gu ne {to da na u~e - ka ko o ban kar skom sektoru, tako i o komple tnoj fi nan sij skoj industriji. Na de se tom In ter bal kanskom forumu udru`ewa ba na ka, ko ji je for mi ran 2004. godine u~estvuju predsta vni ci Srbi je, Gr~ke, Crne Gore, Turske, Kipra i BiH, a ~lanovi su i Albanija, Rumunija i Bugarska.

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS Cijena

Promjena

133.85 93.56 47.61 561.5 373.9

-1.62 2.35 -1.14 1.06 -1.58

Naziv kompanije BANK OF AMERICA PFIZER INC GENERAL ELECTRIC INTEL CORP MICROSOFT CORP

Cijena

Promjena

18.1 17.66 16.79 20.67 26.71

-2.64 1.67 -0.3 -0.77 2.89

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 15

Oporavak ruske ekonomije po~etkom idu}e godine MOSKVA - Ekonomija Rusije po~e}e da se oporavqa od svjetske ekonomske krize krajem 2009. i po~etkom 2010. godine, ocijenila je ruska ministarka za ekonomski razvoj Elvira Nabiulina, javio je Tanjug. On je kazala da }e sa oporavkom ekonomija Rusije i SAD

pove}ati i wihova uzajamna trgovina, te da je Moskva “zainteresovana kako za o~uvawe ranije postignutih rezultata, tako i za nove projekte“. Trgovinska razmjena Rusije i SAD je za vrijeme ekonomske krize opala za 38 procenata.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE

Za devet mjeseci po osnovu carina napla}eno 259 miliona maraka

Prihodi od carina u BiH prepolovqeni

Osnovni razlog mawe prikupqenih prihoda po osnovu carina u ovoj godini je primjena Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivawu BiH sa Evropskom unijom, rekao Ratko Kova~evi}

Prosje~na cijena

Naziv emitenta Телеком Српске а.д. Бања Лука РС - измирење ратне штете 1 Боксит а.д. Милићи РС - измирење ратне штете 2 Хидроелектране на Дрини а.д. Вишеград

1,46 48,08 0,50 46,56 0,36

31.713,20 28.611,76 5.500,00 3.815,13 1.368,00

Prosje~na Promjena Promet cijena 237,80

ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бања Лука

4,10

1,23

ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бања Лука

4,00

0,00

0,00

ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бања Лука

5,00

-3,85

1.000,00

4,00

0,00

0,00

10,47

4,91

7.972,20

ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина

0,07

0,00

0,00

ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале

2,99

0,00

0,00

ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бања Лука

6,50

0,00

0,00

ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бања Лука

5,10

0,00

102,00

ЗИФ Привредник инвест а.д. Бања Лука

2,00

0,00

0,00

ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина

1,10

0,00

0,00

ЗИФ ВБ фонд а.д. Бања Лука

4,50

0,00

0,00

ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бања Лука

3,00

0,00

0,00

ЗИФ Zepter фонд а.д. Бања Лука

6,65

4,56

8.645,00

ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бања Лука

BAWA LUKA - Napla}eni prihodi od carina u BiH za de vet mje se ci ove godine iznose 259 miliona maraka, {to je za 48 odsto mawe u odnosu na isti period lani, kada je po osnovu ca ri na pri kupqen 501 milion maraka. Re kao je to “Gla su Srpske“ por tpa rol Upra ve za indirektno oporezivawe BiH (UIO BiH) Ratko Kova~evi}. On je istakao da je osno vni ra zlog mawe pri kupqenih prihoda po osnovu ca ri na u ovoj go di ni pri mjena Privremenog sporazuma o sta bi li za ci ji i pri dru `i vawu BiH sa Evropskom unijom. - Prema tom sporazumu za vi{e od 90 odsto proizvoda sa porijeklom iz zemaqa Evropske unije u potpunosti je ukinuta carina od po~etka 2009. godine - podsjetio je Kova~evi}. Do dao je da je mawak prihoda od carina djelimi~no na do kna |en po ras tom prihoda od akciza, naro~ito poslije stupawa na snagu i po~etka primjene novog Zakona o akcizama koji je na snazi od 1. jula 2009. godine. - Pri mje nom Za ko na o akci za ma za de vet mje se ci 2009. go di ne na pla }e no je 918 mi li ona ma ra ka, {to je za 75 mi li ona ma ra ka vi{e nego u istom periodu pro {le go di ne ka da je po osno vu akci za i pu ta ri ne na pla }e no 843 mi li ona ma ra ka - ka zao je Ko va ~e -

2,10 -1,02 -9,09 -3,00 0,00

FONDOVI Naziv emitenta

PI[E: MARINA ^IGOJA [email protected]

Promjena Promet

ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бања Лука

Xorx Soro{

Ameri~ka privreda spre~ava svjetski rast

Pad prihoda od carina kompenzovali prihoda od akciza

vi}. S druge strane, predsjednik Sekcije za makroekono mi ju u Udru `ewu ekonomista RS “SWOT“ Stevo Pucar smatra da je osnovni ra zlog smawewa pri ho da na ra ~u nu UIO BiH uku pni pad spoqno trgovinske razmjene.

lo gi ~no je da se uve de nim akcizama nastoje kompenzovati smaweni javni prihodi - kazao je Pucar. Po osno vu Za ko na o akcizama napla}uju se posebni po re zi ili akci ze na

CARINE za proizvode iz EU ukinute po~etkom 2009. godine - Mislim da je tome najvi{e doprinio pad spoqnotrgovinske razmjene. Zatim, uti caj je sva ka ko ima lo i ukidawe carina prema EU i

FOTO: GLAS SRPSKE

duvanske prera|evine, alkohol i alkoholna pi}a, bezalko hol na pi }a, pi vo, vi no, kafu, te naftu i naftne derivate. Uz ovo napla}uje se i posebna taksa ili putarina na naftne derivate.

SPOQNOTRGOVINSKA RAZMJENA U prvih {est ove godine mjeseci Republika Srpska biqe`i pad izvoza za 16,8 odsto, dok je istovremeno smawen i uvoz za 14 odsto. Pad ukupne spoqnotrgovinske razmjene RS u prvih {est mjeseci ove godine iznosi 14,9 odsto.

Istovremeno, na nivou BiH ovaj pad je jo{ o{triji i iznosi 24,9 odsto. Pad vrijednosti uvoza u RS, u prvih {est mjeseci ove u odnosu na isti period pro{le godine iznosi 14 odsto, odnosno na nivou BiH, 25,3 odsto.

WUJORK - Ameri~ki multimilioner i osniva~ Fonda za otvoreno dru{tvo Yory Soro{ ocijenio je u petak da }e ameri~ka privreda biti prepreka svjetskom rastu. - Svjetska privreda }e ostvariti odre|eni rast, ali }emo mi u SAD biti na nuli - rekao je Soro{, prenosi Tanjug. On smatra da }e veza izme|u kineskog juana i ameri~kog dolara rezultirati potcijeweno{}u kineske valute. Mnogi ekonomisti, a naro~ito ameri~ki, ocjewuju da je kineski juan namjerno potcijewen, da bi se pomoglo kineskom izvozu.

“Inovacioni centar Bawa Luka“

Po~etak rada u novembru BAWA LUKA - Fondacija “Inovacioni centar Bawa Luka“ trebalo bi da po~ne sa radom 24. novembra, istakao je u pe tak u mi nis tar nauke i tehnologije RS Bakir Ajanovi}. - Fon da ci ja }e ra di ti u prostorijama Nau~no-istra`iva~kog centra “^ajavec“, a centar }e posredstvom inkubatora tragati za nezavisnim preduzetnicima za koje

vjeruje da bi wihovi proizvodi ili usluge mogli uspjeti na tr`i{tu - kazao je Ajanovi}. Di re ktor Re pu bli ~ke agencije za razvoj malih i sredwih pre du ze }a Slo bo dan Markovi} rekao je da je ve} identifikovan odre|en broj fir mi ko je bi mo gle biti ukqu~ene u ovaj projekat. M. Mi.

U RS u septembru vi{i indeks potro{a~kih cijena

Poskupjelo stanovawe i hrana BAWA LUKA - Ukupan indeks potro{a~kih cijena u Republici Srpskoj, u septembru ove godine, u odnosu na prethodni mjesec vi{i je za 0,3 odsto, dok je u odnosu na septembar 2008. godine ni`i za 1,2 odsto. - Posmatrano po odjeqcima namjene potro{we u septembru u odnosu na avgust ove godine, cijene stanovawa vi{e su za 1,2 odsto, cijene u zdravstvu za 0,7 odsto, dok su cijene ostalih dobra i usluga vi{e za 0,6 odsto - podaci su Zavoda za statistiku RS.

Mrkowi} putevi a.d. Mrkowi} Grad

Pove}awe od 0,2 odsto zabiqe`eno je u oblasti rekreacije i kulture. Prema podacima Zavoda cijene hrane i bezalkoholnih pi}a, kao i alkoholnih pi}a i duvana, te prevoza i obrazovawa ve}e su za 0,1 odsto nego u pro{lom mjesecu. Cijene u oblasti namje{taja i poku}stvo, komunikacija i restorana i hotela ostale su nepromijewene, dok su cijene odje}e i obu}e ni`e za 0,1 odsto u odnosu na pro{li mjesec. M. ^.

ZIF BLB - profit a.d. Bawa Luka

Cijena (KM)

Promjena

Cijena (KM)

Promjena

1,35

22,73%

5,00

-3,85%

KURSNA LISTA

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 17.10.2009. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

Zemlja EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize

Kupovni za devize

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.167319 1.243191 26.890978 0.076622 0.262072 0.730033 1.484621 0.565032 0.230990 0.189356 1.291842 0.898223 2.127293 1.334798 2.093766

Srednji za devize 1.955830 1.170245 1.246307 26.958374 0.076814 0.262729 0.731863 1.488342 0.566448 0.231569 0.189831 1.295080 0.900474 2.132625 1.338143 2.099014

Prodajni za devize 1.955830 1.173171 1.249423 27.025770 0.077006 0.263386 0.733693 1.492063 0.567864 0.232148 0.190306 1.298318 0.902725 2.137957 1.341488 2.104262

Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710, SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: [email protected] Web: www.kombank-bl.com

16 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Nestala Jovana Golubovi} iz ^ajni~a

Hronika

^AJNI^E - Policiju u ^ajni~u u ~etvrtak je G. M. (51) iz Vi{egrada putem telefona obavijestio da se u ponedjeqak oko 16 ~asova od ku}e udaqila Jovana Golubovi} (87) iz ^ajni~a i da se radi o starijoj i bolesnoj osobi.

U CJB Isto~no Sarajevo u petak su saop{tili da je odmah po prijavi policija sa porodicom nestale i mje{tanima pretra`ila dio terena, ali Jovana Golubovi} nije prona|ena. Potraga se i daqe nastavqa. G. O.

Specijalno tu`ila{tvo RS

Zatra`en pritvor za Sretena Telebaka BAWA LUKA - Specijalni tu`ilac RS Goran Glamo~anin uputio je u petak Okru`nom sudu u Bawoj Luci zahtjev za odre|ivawe pritvora Sretenu Telebaku, optu`enom u “slu~aju @eqeznice RS”, zbog nedolaska na su|ewe. Telebak se nije pojavio na su|ewu 9. oktobra, a wegova odbrana je istakla da je on u bolnici. U Sudu su u petak rekli da nisu dobili zahtjev tu`ioca. Specijalno tu`ila{tvo RS optu`ilo je 14 lica za zloupotrebe u @eqeznicama RS. Osim Telebaka, optu`eni su Milovan Kova~evi}, Borka Trkuqa, Branislav Carevi}, Zoran Pu{ac, Sre}ko [aran, Branko Petkovi}, Mom~ilo Vra~ar, Goran Kuni}, Radenko Banovi} i Slavica [urlan. N. T.

Uro{ Pena

Registrovano 66 napada na policajce u Srpskoj SARAJEVO - Za prvih devet mjeseci ove godine evidentirano je 66 napada na policajce u Republici Srpskoj, javile su u petak agencije. U Srpskoj je povrije|eno 49 policajaca, od kojih su ~etiri zadobila te{ke tjelesne povrede, dok su u FBiH evidentirana 73 napada u kojima je po vri je |e no 49

policajaca. - Po li ci ja RS je ra di la analizu napada na policajce i u posqedwe dvije godine i ~etiri mjeseca bilo je 237 napada, {to sa lak{im, {to sa te`im tjelesnim povredama - rekao je direktor policije RS Uro{ Pena. Prema wegovim rije~ima, problem su blage kaznene sankcije.

Okru`ni sud Bawa Luka

FOTO: GLAS SRPSKE

Odbijen zahtjev za izuze}e sudije

KPZ Tuwice

U bijegu Du{an Panteli} koji u KPZ Tuwice slu`i kaznu zatvora

Ubica iskoristio pogodnosti i pobjegao Panteli} se nije vratio sa zakonom dopu{tenog dopusta 10. oktobra. On je poslije izdr`avawa jedne tre}ine kazne 3. jula 2007. godine stekao pravo na pogodnosti. Direktor KPZ-a Pero Duwi} izdao naredbu za raspisivawe potjernice PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

Okru`ni sud Bawa Luka

BAWA LUKA - Vanraspravno vije}e bawolu~kog Okru`nog suda odbilo je zahtjev za izuze}e sudije Bo`ane Vuli} u predmetu protiv Bojana Balabana, optu`enog za razbojni{tvo u kome je ubijen Milorad Samaryija, rekla je “Glasu Srpske“ portparol ovog suda Gordana Mari}. Zahtjev za izuze}e Vuli}eve tra`ili su Balabanovi branioci Jadranka Ivanovi} i Jasminka Jovi{evi}. Jovi{evi}eva je zahtjev obrazlo`ila rije~ima da sudija prekidawem ispitivawa svjedoka ne dozvoqava da se utvrde sve ~iwenice bitne za utvr|ivawe istine u ovom procesu. Optu`nica tereti Balabana da je vozio automobilom Savu ^oli}a, @eqka Savkovi}a i Antona Josipovi}a do ku}e Samaryije. Zbog razbojni{tva i smrti Samaryije prvooptu`eni ^oli} osu|en je na 12 i po godina zatvora, Savkovi} na deset i po, a Josipovi} na {est godina. N. T.

BAWA LU KA - Osu |e nik Du{an Panteli} (28), koji u Kazneno-popravnom za vo du Bawa Lu ka na Tuwicama slu`i kaznu zatvo ra od 11,3 go di ne zbog ubistva i nano{ewa tjelesnih povreda, pobjegao je sa do pus ta, sa zna je “Glas Srpske“. U Mi nis tar stvu prav de Republike Srpske rekli su da se Pan te li} ni je vra tio sa za ko nom do pu {te nog do pus ta 10. okto bra ove godine. - On je poslije izdr`avawa jedne tre}ine kazne 3.

ju la 2007. go di ne ste kao pravo na pogodnosti, ali ih nije koristio do 19. novembra 2008. godine. Tada su mu na osno vu ko rek tnog vla dawa i pozitivnih provjera na te re nu odo bre ne po go dnos ti. Uvi jek se ure dno vra}ao sa dopusta i tu pogodnost nije zloupotrebqavao ranije - saop{tilo je Ministarstvo.

PANTELI] osu|en za ubistvo Stanoje Svetinovi}a U sa op {tewu se do da je da je pomenuti osu|enik kaznu po~eo da izdr`ava 2. av-

gusta 2005. godine, a bio je u pritvoru od 20. marta 2004. godine do upu}ivawa na izdr`avawe kazne zatvora. Daqe je na ve de no da je direktor KPZ-a Bawa Luka Pero Duwi} izdao naredbu za raspisivawe potjernice za pomenutim zatvorenikom. U bi jeqin skom Okru `nom su du su re kli da je Panteli} sa jo{ jednim licem osu|en za ubistvo Stano je Sve ti no vi }a iz Bra tun ca ko je se do go di lo 20. marta 2004. godine. Tom prilikom Panteli} je povrijedio i Svetinovi}evog sina. Panteli}u je do kraja iz-

dr`avawa kazne ostalo jo{ ~etiri godine, tri mjeseca i 12 dana. “Glas Srpske“ sa zna je da bi Panteli} uskoro mogao opet da se na|e iza re{etaka.

Direktor KPZ-a Duwi} je potvrdio da je Panteli} slu`io kaznu od 11,3 godine zatvora i dodao da ga je na tu kaznu osudio Sud u Bijeqini 2005. godine, a presudu je potvrdio Vrhovni sud RS. Duwi} nije `elio da navodi vi{e detaqa.

Za preprodaju droge i iznudu 21 mjesec zatvora PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

DO BOJ - Sa {a Vi do vi} (27) iz Do bo ja osu |en je u do boj skom Okru `nom su du na je din stve nu ka znu od 21 mje sec za tvo ra zbog neo vla{ }e ne proi zvodwe i pro me ta opoj nim dro ga ma i iznu de. Sud je sa op {tio da je Vi do vi} osu |en na osno vu sklopqenog spo ra zu ma o p r i z n a w u k r i v i ce . U

okvi ru pre su de pro du `en mu je pri tvor. V i do v i } j e o p t u `e n , izme |u os ta log, da je 2006. go d i ne A le n u M u s i } u p r o d a o he r o i n u v r i j e dnos ti od 500 ma ra ka i da je to kom 2008. go di ne i od ja nu ara do 24. fe bru ara ove go di ne u vi {e na vra ta p r o d a v a o he r o i n E ne su Kan ti }u, Adna nu Pa {i }u i dru gim li ci ma, naj ~e{ }e po ci je ni od po de set i

20 ma ra ka za pa ko vawa. Vi do vi} se te re ti da je u je sen 2006. go di ne na pao Emi ra Kre mi }a, jer je Kre mi} du go vao no vac za kupqenu dro gu Vi do vi }e v o m po z n a n i k u @e q k u Ste va no vi }u. Ka da je Kre mi} obe }ao da }e vra ti ti dug, da li su mu rok od dva da na da do ne se 230 ma ra ka, {to je on ura dio i pre dao no vac Ste va no vi }u i Vi do -

v i } u i s p r ed ka f i } a “Sport ka fe“ u Do bo ju.

SA[I Vidovi}u produ`en pritvor Zbog du ga za dro gu od 5 0 0 m a r a ka , V i do v i } i Ste va no vi} su to kom 2007. go di ne pri je ti li Ale nu Mu si }u. Oni su do la zi li v i {e p u t a u g r a f i ~ k u r ad w u ~ i j i j e v l a s n i k

Ale nov otac Mir sad Mu si}, tra `e }i da im vra ti no v a c ko j e i m d u g u j e wegov sin. Je dnom pri li kom Vi do vi} je za pri je tio Mir sa du Mu si }u da }e no vac od Ale na “na pla ti ti na na ~in na ko ji on zna“. Po sli je to ga, Ale no va tet ka Ro sa Jo vi} da la je Mir sa du Mu si }u 500 ma ra ka, ko je je Alen ka sni je pre dao Vi do vi }u i Ste va no vi }u.

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 17

Opqa~kano preduze}e “Adria“ u Vi{egradu ^AJNI^E - Radnik preduze}a “Adria“ Vi{egrad B. S. (29) prijavio je u ~etvrtak policiji da je u toku no}i nepoznato lice ukralo dnevni pazar iz prodavnice ovog preduze}a, saop{teno je u petak iz CJB Isto~no Sarajevo.

- Po ovla{}ewu de`urnog tu`ioca policija je obavila uvi|aj i konstatovala da je nepoznato lice uz pomo} podesnog kqu~a otvorilo vrata prodavnice i ukralo 1.060 maraka, kao i cigarete vrijedne 600 maraka - naveli su u policiji. G. O.

Poslije privo|ewa sedam osoba osumwi~enih za kra|e i preprodaje automobila

Policija

Vijesti Bawa Luka

Pr`uq pu{ten ku}i, ~lan wegove grupe osu|en Odobrene pogodnosti Goran Pr`uq koristi}e do 20. oktobra, kad treba da se vrati u KPZ u Fo~i gdje slu`i ~etvorogodi{wu kaznu. ^lan wegove grupe Miroslav Lazarevi} osu|en zbog iznude na tri mjeseca zatvora PI[U: GORAN OBRADOVI] [email protected] NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

BAWA LUKA - Paqanin Goran Pr`uq (31), koji je osu|en na ~etiri godine zatvora, a koji je u ~etvrtak priveden, poslije obavqenog razgovora u policiji i date izjave pu{ten je ku}i. On se trenutno nalazi na dopustu i odobrene pogodnosti koristi}e do 20. oktobra, kad treba da se vrati u KPZ u Fo~i gdje slu`i kaznu jer je, prema presudi, bio {ef organizovane zlo~ina~ke grupe koja je or ga ni zo va la kra |e automobila. Miroslav Lazarevi} iz Pala, koji se dovodi u vezu sa Pr`uqevom kri mi nal nom gru pom iz Is to ~nog Sa ra je va, osu |en je zbog iznude u ~etvrtak u bawolu~kom Okru`nom sudu na tri mjeseca zatvora. Izricawu presude prethodio je sporazum o priznawu krivice koji je sklopio sa Specijalnim tu`ila{tvom RS, potvrdio je specijalni tu`ilac Goran Gla mo ~a nin. Do dao je da je Lazarevi} po presudi oba ve zan da pla ti i 5.000 maraka nov~ane kazne. “Glas Srpske“ saznaje da se Lazarevi} dovodi u vezu sa kra|om vozila i ve} osu|e nim ~la no vi ma auto-ma -

BAWA LUKA - Krimina lis ti ~ka po li ci ja iz Bawe Lu ke u ~et vrtak je Okru`nom tu`ila{tvu u tom gradu podnijela izvje{taj protiv Z. S. (41) zbog nedozvoqene prodaje {est polovnih automobila, saop {te no je u pe tak iz Centra javne bezbjednosti Bawa Luka. G. O.

Tesli}

Napravio la`ne isprave TESLI] - Policija iz Do bo ja po dni je la u ~et vrtak Okru`nom tu`ila{tvu u Doboju prijavu protiv D. A. (21) iz Modri~e zbog sumwe da je falsifikovao isprave, re~eno je u petak u Centru javne bezbjednosti Doboj. G. O.

Tuzla

Poginuo pje{ak

Goran Pr`uq osu|en na ~etiri godine zatvora

fije iz Isto~nog Sarajeva. On je iznu |i vao no vac qudi ma u za mje nu za vra }awe ukradenih vozila. Bio je u bjekstvu i predao se u ponedjeqak.

PRITVOR Pripadnici policija RS i FBiH uhapsili su, osim Pr`uqa, Ranka Dra{ki}a (41), Milana Me|u (42), Gorana Ninkovi}a (30), Milosava Samarxi}a (34), Bo{ka [krkara (26) i Radislava Gavri}a (29). Nezvani~no, u petak su u pritvoru zadr`ani Dra{ki} i [krkar, dok

Nedozvoqeno prodavao polovwake

su ostali pu{teni ku}i. Policija je pretresla sedam lokacija u Lukavici, Vojkovi}ima i u Kantonu Sarajevo i prona{la alat koji se koristi za kra|u automobila - dekoder za vozila i dva “sirova“ kqu~a (loma~a), kao i tri radio-stanice “motorole“.

Pr`uq je, po{to je iz zatvora KPZ Fo~a pu{ten na odobreni dopust, priveden u Is to ~nom Sa ra je vu sa jo{ {est ~lanova svoje kriminalne grupe.

PR@UQ ispunio uslove za kori{}ewe pogodnosti U Ministarstvu pravde RS su istakli da je Pr`uq, po{to je izdr`ao jednu ~etvrtinu pravosna`ne izre~ene ka zne za tvo ra, ispu nio formalne zakonske uslove za kori{}ewe pogodnosti van zatvora. - Poslije pozitivne provje re, ko ju su oba vi li CJB

FOTO: GLAS SRPSKE

Isto~no Sarajevo i Centar za socijalni rad ovog grada, kao i zbog ko rek tnog vla dawa i pona{awa za vrijeme izdr`avawa kazne, prva pogo dnost van za tvo ra mu je odobrena 23. aprila - re~eno je u tom ministarstvu. U Ministarstvu pravde su dodali da je tokom kori{}ewa pogodnosti koja je odobrena od 12. do 20. oktobra Pr`uq telefonom pozvan da se javi u CJB Isto~no Sarajevo na informativni razgovor. Po sli je obavqenog razgovora i date izjave pu{ten je ku}i. Pr`uqa, koji je biv{i policajac, Vrhovni sud RS

TU ZLA - F. M. (24) iz Lu ka vi ce kod Gra ~a ni ce po gi nuo je u ~et vrtak u sao bra }aj noj ne sre }i u tom mjestu, saop{teno je u petak iz tuzlanske policije. Do nesre}e je do{lo ka da je ka mi on “ive ko“, ko jim je upravqao D. M. (24) iz Tu zle, uda rio F. M., koji je od zadobijenih povreda preminuo na licu mjesta, javila je Srna.

@ep~e

Otu|ene registarske tablice

je 2. septembra pro{le godine sa drugim ~lanovima auto-ma fi je osu dio na ka znu za tvo ra od ~e ti ri go dine.

@E P^E - Ne po zna ti lopov je u periodu od 12. do 15. okto bra u mjes tu Dowa Golubiwa kod @ep~a, sa te re tnog vo zi la vlasni{tvo H. M., koje je bilo parkirano pored puta, ukrao registarske tabli ce, ja vi le su u pe tak agencije.

Novinari nepo`eqni na su|ewu Ivanu Stjepanovi}u

Alija Osmi} ponovo uhap{en Mirku Sladojevi}u odre|en i smje{ten iza re{etaka jednomjese~ni pritvor

BR^KO - Sudija Nijazija Kalender sprije~io je u petak novinare u Br~kom da prisustvuju su|ewu Ivanu Stjepanovi}u koji je optu`en za ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva, javila je Srna. Novinari su ranije obavije{teni o ovom procesu pred Osnovnim sudom u Br~kom i pozvani da ga prate. Prema saznawima Srne, Stjepanovi} je kao pripadnik hrvatskih vojnih snaga zarobqen 1995. godine, zbog po~iwenih ratnih zlo~ina osu|en je na smrt pred Okru`nim sudom u Bawoj Luci, a Vrhovni sud Republike Srpske ukinuo je tu presudu i proces vratio na po~etak.

SARAJEVO - Dan po{to je Alija Osmi} pu{ten iz pritvora uz niz mjera zabrane, Vanraspravno vije}e Suda BiH je, uva`avaju}i `albu Tu`ila{tva BiH, 13. oktobra ukinulo odluku, pa je optu`eni za zlo~ine u Bugojnu ponovo uhap{en i odre |en mu je pri tvor ko ji mo `e da tra je do okon~awa glavnog pretresa, javile su ju~e agencije. Osmi}, biv{i vojni policajac 307. brigade Armije RBiH i Operativne grupe Zapad ARBiH, tereti se za u~estvovawe u zatvarawima, ubistvima i mu~ewima bugojanskih Hrvata u podrumima i gara`ama u tom gradu, u “Marksisti~kom centru - Klosteru ~asnih sestara“, te logoru Stadion “Iskra“.

ISTO^NO SARAJEVO - Mirku Sladojevi}u (29), koji je u ponedjeqak automobilom “hjundai“ u Isto~nom Novom Sarajevu usmrtio \or|a Jevti}a, odre|en je jednomjese~ni pritvor, potvrdio je “Glasu Srpske“ de`urni tu`ilac Okru`nog tu`ila{tva Isto~no Sarajevo. Na osnovu analize krvi utvr|eno je da je Sladojevi} u trenutku nesre}e imao 1,52 promila alkohola u organizmu. Do nesre}e je do{lo kada je Sladojevi}, kre}u}i se iz pravca Lukavice, zbog neprilago|ene brzine skrenuo sa puta i predwim desnim dijelom yipa udario Jevti}a koji se kretao pje{a~kom stazom. G. O.

18 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

OGLASI

OGLASI

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 19

20 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Kad su mi rekli {ta ^edomir Jovanovi} misli o meni, od srca sam se nasmejao. Zamislite, ^eda misli Milutin Mrkowi}, ministar za infrastrukturu

Srbija Zbog zloupotrebe slu`benog polo`aja

Uhap{ena biv{a direktorka “Pijace“ BEOGRAD - Policija je uhapsila biv{u direktorku Javnog komunalnog preduze}a “Gradske pijace“ i funkcionerku Demokratske stranke Srbije Gordanu Matija{evi} (54), ve}inskog vlasnika i direktora komunalnog preduze}a “Zvezdara“ Vladimira Zori}a (51) i biv{eg direktora tog preduze}a Dobru Asi}a (60), saop{tio je MUP Srbije. Matija{evi}eva, Zori} i Asi}, svi iz Beograda, uhap{eni su zbog sumwe da su izvr{ili krivi~no djelo zloupotrebe slu`benog polo`aja i odre|eno im je zadr`avawe do 48 sati. Matija{evi}eva je od 2006. do 2008. godine, podstrekavana od Zori}a i Asi}a, ugovarala i pla}ala poslove komunalnog odr`avawa svih pijaca u Beogradu sa komunalnim preduze}em “Zvezdara“ po cijenama koje su znatno vi{e od realnih, odnosno tr`i{nih. Pri tom nije sprovodila postupak javne nabavke, shodno Zakonu o javnim nabavkama i Zakonu o komunalnim djelatnostima, a protivno i odluci upravnog odbora JKP “Gradske pijace“ , {to je bila u obavezi da ~ini.

Gordana Matija{evi}

FOTO: ARHIVA

Ambasador SAD za ratne zlo~ine

Srbija napreduje u saradwi s Hagom BEO GRAD - Pred sje dnik Nacionalnog savjeta za saradwu sa Me|unarodnim krivi~nim tribunalom u Hagu Rasim Qaji} sastao se u petak sa ambasadorom Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava za pitawe ratnih zlo~ina Stivenom Rapom, u okviru wegove prve radne posjete Beogradu, koji je odao priznawe vlastima Srbije za dodatni napre-

dak os tva ren u sa radwi s Tribunalom, prenosi Tanjug. Kako je saop{teno iz Savjeta, Qaji} je upoznao Rapa sa aktivnostima i naporima koje Republika Srbija preduzima u pogledu svih aspekata saradwe sa Tribunalom, a pogotovo u oblasti locirawa i pre da je Tri bu na lu pre os ta le dvo ji ce ha {kih optu`enika.

Zajedni~ka akcija pripadnika Bezbjednosno

Zaplijeweno 2,8 tona Vrijednost droge zaplijewene u akciji “Balkanski ratnik“, koja je trajala vi{e od dva mjeseca, procjewuje se na oko 120 miliona evra, a ona bi mogla da dostigne ~ak 250 miliona uli~nom prodajom BEOGRAD - Specijalno tu`ila{tvo za borbu protiv organizovanog kriminala saop{tilo je da su zbog akcije zapqene 2,8 tone kokaina, u Srbiji uhap{ene tri osobe. Uhap{eni su @eqko Vujanovi} iz Kragujevca i Marko Vo ro to vi} i Ni ko la Pavlovi} iz Beograda, a pri-

likom hap{ewa policija je pretresla i ve}i broj objekata u kojima su prona|eni predmeti od zna~aja za daqi tok postupka. Wima je odre|en pritvor do 48 sa ti. U za je dni ~koj akciji pripadnika BIA i ameri~ke DEA u ~etvrtak je u vodama Urugvaja zaplijeweno preko dvije i po tone koka-

ina namijewenog evropskom tr`i {tu. “Bal kan ski ra tnik“ je naziv akcije koja je trajala dva mjeseca, a rezulti ra la je zapqenom pre ko dvije i po tone kokaina. Akcija je, kako tvrdi urugvajska televizija Kanal 10, izvedena u luci Santa Lusija, 25 kilometara zapadno od Montevidea u Urugvaju.

Do tle je dro ga sti gla preko Kolumbije i Argentine.

UHAP[ENI @eqko Vujanovi}, Marko Vorotovi} i Nikola Pavlovi} Wena vrijednost se procjewuje na oko 120 miliona

Kosovski Srbi kod Borisa Tadi}a

Peticija za odlazak EULEX-a BEOGRAD - Delegacija Srba sa Kosova predala je u petak predsjedniku Srbije Borisu Tadi}u peticiju sa potpisima vi{e od 48 hiqada Srba kojom tra`e odlazak EULEX-a sa Kosova. Potpredsjednik delegacija skup{tine zajednice op{tina sa Kosova Marko Jak{i} rekao je za B92 da EULEX-u nije mjesto na Kosovu, jer nije statusno neutralan, nego ta misija, kako smatra “ima za ciq da zaokru`i albansku dr`avu“. Peticija }e biti predata i ambasadi Ruske federacije, koja bi, kako Jak{i} o~ekuje, stav kosovski Srba u utorak trebalo da uru~i ruskom predsjedniku Dimitriju Medvedevu, kada u utorak do|e u Beograd.

DOBRA VIJEST

BEOGRAD

U selu Dobrica, op{tina Alibunar, na ispa{i je uginulo vi{e od 30 goveda. Prema BEOGRAD Ministar za infrastrukturu prvim nezvani~nim nalazima, uzrok masovnog uginu}a je heSrbije Milutin Mrkowi} mijski faktor. Ura|ena je obizjavio je da po~iwu pregovori o pronala`ewu strate- dukcija goveda i uzorkovawe materijala potrebnog za od{kog partnera ili neke govaraju}e analize kojima }e druge varijante za “Jat-erse dokazati ta~an uzrok ugivejz“. Mrkowi} je rekao da }e dr`avna komisija koju }e nu}a. odrediti predsjednik Vlade voditi te pregovore i da je LO[A to su{tina cijelog plana VIJEST oko “Jata“.

Hap{ewe krijum~ara

Zaplijeweni kokain

Poslanici republi~kog parlamenta nastavili raspravu na uobi~ajen na~in

U Skup{tini pqu{te uvrede BEOGRAD - Ministar odbrane Dragan [utanovac o{tro je po le mi sao sa poslanicom Nove Srbije Aleksandrom Jankovi} tokom rasprave o Prijedlogu zakona o upotrebi Vojske Srbije u multinacionalnim operacijama van granice Srbije. Aleksandra Jankovi} je tokom rasprave poru~ila ministru da ne pri~a dok poslanici govore i da se ne pona{a bahato i “da ~a{e od kristala mo`e da lomi u kafani“. Dragan [utanovac je na-

kon toga pozvao poslanike da mu ne prozivaju porodicu navode}i da mo`e da trpi da vrije|aju wega, ali da ne mo`e da trpi da mu vrije|aju porodicu.

[UTANOVAC Ne zapiwite mi za porodicu - Nisam ni ja vas pitao za privatan `ivot i za porodi~nu tragediju. [ta radite i sa kim `ivite mene ne inte re su je. Uva `a vam sve u

skup{tini, dok govorim stojim, za razliku od nekih koji ovde i kad pri~aju o `rtvama sede. Ako mislite da postoje Srbi ve}i ili mawi varate se. Ne dozvoqavam da vi budete ta koja }e mi pri~ati o srpstvu i Srbima - kazao je [utanovac Aleksandri Jankovi}. Ona je na to odgovorila da mu porodicu nije spomiwala. [ef po sla ni ~ke gru pe “Napred Srbijo“ Tomislav Nikoli} tra`io je od predsjednice parlamenta Slavice

\uki}-Dejanovi} da nau~i ministra kako da se pona{a u Skup{tini. - Ovaj ministar ovde sa svojih 120 kilograma misli da je najja~i na svetu, ali recite mu da ima previ{e te`ine na mestima gde mu to nije potrebno - kazao je Nikoli}. Slavica \uki}-Dejanovi} kazala je da u parlamentu svi treba da govore dostojanstveno i rekla Nikoli}u da je tako po~eo svoj govor, ali da ga je na kraju ipak “zavr{io u svom stilu“.

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 21

Prijave zbog {ampawca na stadionu BEOGRAD - Policija je u petak podnijela prekr{ajnu prijavu protiv Borisa Tadi}a zbog kr{ewa Zakona o spre~avawu nasiqa i nedoli~nog pona{awa na sportskim priredbama. Prijava je, osim protiv Tadi}a, podnijeta i

protiv Tomislava Karaxi}a, Aleksandra Anti}a i Sne`ane Markovi}-Samarxi} i Fudbalskog saveza Srbije, zato {to su u subotu na stadionu nazdravili za pobjedu fudbalske reprezentacije Srbije nad Rumunijom.

Vijesti

-informativne agencije i ameri~ke DEA

Slobodan Radovanovi}

kokaina u vodama Urugvaja evra, a ona bi mogla da dostigne ~ak 250 miliona uli~nom prodajom. Zbog te zapqene ve} su uhap{ene tri osobe iz Srbije, a tu`ilac Miqko Radisavqevi} navodi za B92 da je nabavku i transport kokaina vr{ila me|unarodna organizo va na kri mi nal na gru pa, me |u ko ji ma su bi li i dr`avqani Srbije. - U ve}em broju objekata u ~etvrtak je izvr{en pretres po naredbi istra`nog sudije Po se bnog odjeqewa Okru `nog suda u Beogradu i iz tih pros to ri ja su odu ze ti predmeti koju su relevantni za daqi tok krivi~nog postupka i istrage - naveo je rekao je Radisavqevi}. On je, na pitawe da li }e istraga biti nastavqena, rekao: - Naravno, mi smo tek na po~etku istrage, ne mogu da govorim o drugim detaqima, o~ekujem da }e ona biti pro{irena i na druga lica. Urugvajska televizija Kanal 10 navodi i da je kokain zaplijewen na brodu koji je

Zahtjev za zabranu ekstremnih grupa BEOGRAD - Republi~ki javni tu`ilac Slobodan Radovanovi} podnio je Ustavnom sudu prijedlog za zabranu rada 14 ekstremnih navija~kih podgrupa. Prijedlog za zabranu podnosi se zbog djelovawa usmjerenog na nasilno ru{ewe Ustava, kr{ewe qudskih i mawinskih prava, i izazivawa rasne i vjerske mr`we i netrpeqivosti. Ciq je suzbijawa nasiqa ne samo na utakmicama ve} i u gradu.

Dimitrios Kipreos

Podr{ka OEBS-a Srbiji

Brod na kojem je prona|ena droga

plovio pod engleskom zastavom. U akci ji su uha p{e ne dvi je oso be, Uru gva jac i Srbin, koji su poku{ali da kokain prebace na prekookeanski brod, ~ija je krajwa des ti na ci ja bi la za pa dna Evropa.

DROGA STIGLA preko Kolumbije i Argentine Srbin i wegov urugvajski ra~unovo|a, koji su tokom akcije uhap{eni, jahtu su kupili pod prili~no ~udnim okolnostima, pi{e tamo{wi “El pais“, navode}i da su ga pre|a{wi vlasnici naslijedili, ali nisu mogli

da plate odr`avawe. Kupqena je za 265.000 dolara u ke{u, nakon ~ega su u wu utovarene plasti~ne, nepromo~ive torbe pune kokaina. - Prije dva mjeseca dobili smo informacije o operaciji prawa novca... Ispitali smo i ustanovili da je {verc droge glavna aktivnost - rekao je u konferenciji za novinare u Montevideu kapetan Eduardo Ledesma, koji je komandovao urugvajskim dijelom operacije. U operaciji su u~estvovale policijske slu`be Srbije, Urugvaja, Argentine i SAD, odno sno BIA i ame ri ~ka agencija za suzbijawe narkotika, DEA.

Uhodani kanali Novinar “Blica“ i autor dokumentarnog filma “Vidimo se u ~ituqi“ Vojislav Tufegxi} ka`e za B92 da je rije~ o uhodanom kanalu za transport droge izme|u Ju`ne Amerike i Evrope, u kojima se pojavquju i dr`avqani Srbije. - Jo{ devedesetih godina su te veze po~ele da se razra|uju. Na{i kriminalci koji su dugo boravili u inostranstvu, uglavnom u Holandiji, uspeli su to da otvore i oni su, da ka`em,

razradili posao - ispri~ao je Tufegxi}. Novinar “Vremena“ Milo{ Vasi} za B92 ka`e da je posqedwih godina uo~qivo da se putevi kokaina sa sjevera premje{taju ka Mediteranu, pa i Jadranu. - Toga su svesne sve policijske agencije, ukqu~uju}i i ovu ameri~ku DEA. Oni sara|uju i tu nije nikakva novost da se tu sara|uje stvarno na planetarnom nivou - ka`e Vasi}.

BEOGRAD - [ef Misije OEBS-a u Srbiji ambasador Dimitrios Kipreos pohvalio je ju~e napore koje Vlada Srbije ula`e u borbu protiv trgovine qudima, krivi~nog djela koje i daqe predstavqa stalnu opasnost, saop{teno je iz OEBS-a. Uo~i Evropskog dana borbe protiv trgovine qudima, koji se obiqe`ava 18. oktobra, Kipreos je rekao da “Misija OEBS u potpunosti podr`ava nastojawa nadle`nih organa u Srbiji da sprovedu nacionalnu strategiju za borbu protiv trgovine qudima“.

Wema~ka poma`e

Srbiji 120 miliona BEO GRAD - Mi nis tar ka finansija Diana Dragutinovi} i {ef Odsjeka za jugoisto~nu Evropu u wema~kom Ministarstvu za privrednu saradwu i razvoj Leo Krojc potpisali su danas protokol o saradwi, kojim je Wema~ka Srbiji obezbijedila 120 miliona evra pomo}i za 2009. godinu. Ova podr{ka je rezultat wema~ko-srpskih prego vo ra ko ji su upra vo okon~ani u Beogradu.

Kragujevac

Ekstradicija Cvetkovi}: Srbija Davidovi}a 20. oktobra na kraju krize

Donacija vrijedna 600.000 evra

BEOGRAD - Ekstradicija vo|e organizacije Nacionalni stroj Gorana Davidovi}a zvanog Firer iz Italije u Srbiju bi}e izvr{ena 20. oktobra. Postupak izru~ewa obavi}e pripadnici Interpola, rekla je ministarka pravde Sne`ana Malovi}. Odmah po izru~ewu Davidovi} }e biti upu}en u Kazneno-popravni zavod u Somboru na izvr{ewe kazne od godinu dana zatvora na koji je osu|en zbog izazivawa nacionalne, rasne, vjerske mr`we i netrpeqivosti, napomenula je Malovi}eva. Apelacioni sud u Trstu usvojio je sredinom septembra zahtjev srpskog Ministarstva pravde za ekstradiciju i donio odluku da se Davidovi} izru~i Srbiji.

BEOGRAD - U Beogradu je u petak potpisan ugovor vrijedan 600.000 evra kojim se “Viktorija grupa“ ukqu~ila u akciju B92 “[trajk gla|u protiv gladi“. Donacija }e tokom sqede}ih 12 mjeseci biti upotrijebqena za snabdijevawe postoje}ih javnih kuhiwa {irom Srbije i otvarawe novih. Donacija “Viktorija grupe“ sastoji se od 100 tona jestivog uqa sa pove}anim sadr`ajem vitamina A – nove robne marke “iskon“, 500 tona bra{na, 200 tona sojinih quspica i nekoliko stotina tona krompira. Povodom Svjetskog dana hrane, koji je obiqe`en u petak, vi{e od dvjesta hiqada qudi i oko 300 kom pa ni ja, u okvi ru hu ma ni tar ne akci je B92 “[trajk gla|u protiv gladi“, solidarisalo se sa onima koji svakodnevno gladuju.

BEOGRAD - Premijer Srbije Mirko Cvetkovi} ocijenio je da se Srbija nalazi na kraju ekonomske krize i da se vide prvi znaci oporavka, prenosi Tanjug. Cvetkovi} je na poslovnom okruglom stolu sa predstavnicima Vlade Srbije, koji je organizovala Ekonomist medija grupa, rekao da je zakqu~ak o kraju krize donio na osnovu sopstvene metodologije i svakodnevnih izvje{taja o prilivima i stawu u buyetu Srbije. Kako je dodao, u prethodnih nekoliko dana prilivi u buyet prema{uju one iz istog perioda pro{le godine. Cvetkovi} je naveo da je optimista i da vjeruje da }e pad BDP-a biti mawi od ~etiri odsto, po{to }e poqoprivreda zabiqe`iti rast od dva do tri procenta.

Pacijentkiwa sve lo{ije KRAGUJEVAC - Pacijentkiwa iz okoline Kraqeva B. \., zara`ena novim gripom H1N1, i daqe je u veoma te{kom stawu i `ivot joj je ugro`en, izjavio je u petak Tanjugu direktor Urgentnog centra u Kragujevcu prof. dr Drag~e Radovanovi}. - Pacijentkiwa je u dosta lo{em stawu i sve analize koje se rade ukazuju na blago pogor{awe wenih vitalnih organa - rekao je Radovanovi}.

22 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Podr`avam svaku izjavu @eqka Keruma, od one da su novinari Jugoslaveni i le{inari, do one da ne bi Srbina u porodici.

Region

Luka Podrug, predsjednik splitskog odbora H^SP-a FOTO: ARHIVA

Uo~i skupa hrvatskih logora{a

Milan Bandi} dolazi u Begejce NOVI SAD - Gradona~elnik Zagreba Milan Bandi} pristao je da do|e na skup biv{ih hrvatskih logora{a u Staji}evu i Begejcima kod Zrewanina, zakazan za subotu, ako mu to dozvole obaveze, izjavio je predsjednik hrvatskog Udru`ewa pravnika “Vukovar 1991“ Zoran [angut. On je dodao da }e me|u 150 do 200 qudi, koji }e do}i iz Hrvatske, sigurno biti gradona~elnik Vukovara @eqko Sabo. - Imena svih qudi koji }e sutra do}i u Staji}evo i Begejce ve} su proslije|ena nadle`nim organima Srbije da bi bile izbjegnute sve insinuacije po pitawu odre|enih osoba. U posqedwe vrijeme bilo ih je isuvi{e u srpskoj {tampi - rekao je ju~e [angut. Mediji su ranije objavili da bi me|u licima koja dolaze iz Hrvatske mogao biti i biskup Jurij Jezerinac, koji je poznat po tome {to na bogoslu`ewima recituje pjesme Marka Perkovi}a Tompsona, a pisalo se da bi i Tompson, poznat po pjesmama u kojima se zatiru Srbi, mogao do}i u Staji}evo i Begejce.

Milo \ukanovi}

“Opozicija nespremna“ PODGORICA - Crnogorski pre mi jer Mi lo \u ka no vi} ocijenio je u petak da je opozicija u toj dr`avi nespremna da se suo~i sa gubitkom povjerewa gra|ana i da zato izmi{qa probleme. On navodi da opozicionari izmi{qaju probleme organizovanog kriminala i optu`nice u Italiji, kako bi opravdali boj kot lo kalnih izbo ra u Kotoru. Optu`be lidera Pokre -

ta za promjene da to rade zbog na vo dne op tu `ni ce pro tiv wega u sudu u Bariju, \ukanovi} je rekao da je sve to ordinarna la`, prenose agencije. - Prva la` je da protiv mene postoji neka optu`nica. Druga la`, koja je pratila tu, jeste da sam se ja za{titio od te nepostoje}e optu`nice svojim imunitetom. Ja sam u~inio upravo suprotno, u~inio sam ono {to nisam morao - a to je da odem u Italiju i da poku{am da pomognem da se, neke enigme koje postoje oko posla tranzita kroz Crnu Goru, razrije{e. Najzad, naj ve }a la` u ~i ta voj pri~i je da je to razlog za boj kot izbo ra naglasio je crno gorski premijer.

Makedonija

Grb ostao bez petokrake SKOPQE - Makedonski parlament, Sobrawe, podr`ao je prijedlog zakona o izmjeni grba te dr`ave, kojim se uklawa petokraka. Kriti~ari su promjene nazvali kozmeti~kim, jer makedonski nacionalisti `ele zlatnog lava. Time je okon~ana prva faza u parlamentarnoj proceduri, koja }e, na kraju, dovesti do promjene grba Makedonije, ali }e na grbu ostati sva ostala obiqe`ja definisana jo{ prije ~etvrt vijeka, odnosno poqe okru`eno klasjem `ita, listovi duvana, planina, rijeka i sunce u pozadini. Ovo rje{ewe, kako navode makedonski mediji, bilo je jedino oko koga su tamo{we politi~ke stranke mogle da postignu konsenzus. Kada ovaj zakon bude stupio na snagu, gra|ani Makedonije ima}e tri godine da zamijene dokumente.

DOBRA VIJEST

QUBQANA Finski istra`iteqi, koje predvodi glavni istra`iteq Kaj Erik Bjerkvist, nastavili su u petak saslu{awa u Sloveniji u okviru istrage o korupciji u aferi nabavke oklopnih transportera finskog proizvo|a~a “Patria“ za Vojsku Slovenije. Oni }e razgovarati sa slikarem Jurom Cekjutom, koji je navodno umije{an u tu aferu.

OSIJEK Trojica razbojnika su u petak upala u ku}u 62-godi{we mje{tanke Mandi}evca, kod \akova. Razbojnici su `eni svezali ruke i noge, te je nekoliko puta udarili {akama po glavi, a zatim su pretra`ili cijelu ku}u i pobjegli u nepoznatom smjeru ostaviv{i `enu svezanu na podu. Nakon {to je prona|ena, povrije|ena `ena prevezena je u Klini~ku bolnicu Osijek, javila je osje~ko-barawska policija.

LO[A VIJEST

Berislav Ron~evi}

Jednoglasna odluka poslanika Hrvatskog sabora

Ron~evi}u ukinut poslani~ki imunitet Dr`avno tu`ila{tvo tereti Ron~evi}a da je kao ministar odbrane 2004. godine, zloupotrijebiv{i svoja ovla{}ewa, kupovinom vojnih kamiona o{tetio dr`avni buxet za najmawe deset miliona kuna (1,38 miliona evra) ZAGREB - Poslanici Hrvatskog sabora u petak su jednoglasno ukinuli imunitet svom kolegi iz HDZ-a i biv{em ministru odbrane Berislavu Ron~evi}u, protiv kojeg Dr`avno tu`ila{tvo `eli da podigne optu`nicu zbog sumwe da je kao ministar odbrane 2004. godine, zloupotrije biv {i svo ja ovla{ }ewa, kupovinom vojnih kamiona o{tetio dr`avni buyet za najmawe deset miliona kuna (1,38 miliona evra), prenosi Tanjug. Poslanici su tako potvrdili odluku Mandatno-imunitetske komisije o oduzimawu imuniteta, koja je tako|e donesena jednoglasno. To omogu}ava tu `i la{ tvu da po kre ne kri vi ~ni pos tu pak pro tiv

wega. Ski dawu imu ni te ta Ron~evi}u, za {ta su glasali svi prisutni poslanici (102), prethodila je `estoka rasprava, pu na op tu `bi na ra ~un vladaju}eg HDZ-a i dr`avnih slu`bi zbog navodne za{tite Ron~evi}a, pri ~emu su neki od poslanika optu`ivali i biv{eg premijera Ivu Sanadera.

OMOGU]ENO pokretawe krivi~nog postupka Hrvatsko dr`avno tu`ila{tvo u ~etvrtak je uputilo Sa bo ru zah tjev za ski dawe imuniteta Ron~evi}u, nakon {to je Kancelarija za suzbijawe korupcije i organizovanog kri mi na la za vr{i la istragu protiv Ron~evi}a i

wegovog tada{weg zamjenika Ive Ba~i}a. Policija je u maju ove godine prijavila Ron~evi}a i Ba~i}a Uskoku, zbog toga {to su nabavkom kamiona o{tetili dr`avni buyet za deset miliona kuna (oko 1,38 miliona evra). Na prvi raspisani konkurs za 76 vozila za Ministar stvo od bra ne ja vi la se

kompanija MAN, koja je tra`ila 39 miliona kuna (5,38 miliona evra). Mi nis tar stvo na vo dno nije imalo toliko novaca, pa je konkurs poni{ten, nakon ~ega je direktnim ugovarawem od kompanije “Eurokamion“ kupio 39 vozila marke “iveko“ za 34,5 miliona kuna (4,76 miliona evra).

OTKAZANI KONKURSI Poslanik SDP-a Daniel Mondekar izjavio je na konferenciji za novinare u Saboru da je Evropska komisija u posqedwe tri sedmice, zbog zna~ajnih izmjena u konkursnoj dokumentaciji, otkazala nekoliko konkursa, izme|u ostalih,

i za ja~awe administrativnih kapaciteta. Najavio je da }e SDP tra`iti osnivawe saborske istra`ne komisije koja bi istra`ivala kori{}ewe novca iz EU. Nije iskqu~io mogu}nost da SDP sam podnese krivi~ne prijave.

Godi{wica stradawa Srba na podru~ju gospi}ke op{tine

Ubijena najmawe 123 lica BEOGRAD - Hrvatska vojska i policija u jesen 1991. godine ubile su najmawe 123 lica srpske nacionalnosti u Gospi}u i okolnim mjestima, me|u kojima i 35 `ena, saop{teno je

Frawo Tu|man u Gospi}u

iz Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas“. U saop{tewu povodom 18. godi{wice od stradawa Srba na podru~ju Gospi}a navodi se da je gotovo polovina ubijena

FOTO: ARHIVA

17. i 18. okto bra, pre no si Srna.

POLITI^KI vrh Hrvatske znao za zlo~ine Iz “Veritasa“ isti~u da su hrvatski vojnici i policajci, uglavnom maskirani, odvodi li srpske ci vi le iz wihovih ku}a i stanova i ubijali ih koriste}i razne metode. Egzekucija je vr{ena na vi{e razli~itih mjesta, a sa time je bio upoznat cijeli politi~ki, vojni i policijski vrh Hrvatske.

U saop{tewu se navodi da su predstavnici me|unarodne zajednice upoznati sa ovim zlo~inom nakon {to su pripadnici JNA krajem decembra 1991. go di ne pro na {li 24 ugqenisana tijela srpskih civila u zoni razdvajawa sukobqenih strana. Istraga o likvidacijama gospi}kih Srba po~ela je nakon {to ju je “pod pritiskom“ me|unarodne zajednice, koja je o tome upoznata posredstvom poznatih svjetskih medija i humanitarnih organizacija, naredio tada{wi hrvatski predsjednik Frawo Tu|man.

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 23

TOP STORIES CNN Od eksplozije u Belfastu u petak je povrije|ena `ena koja je u vezi sa sjevernoirskim policajcem, saop{tila je lokalna policija i politi~ari. U policijskom saop{tewu navodi se da je eksplozivna naprava bila postavqena

Svijet

na ili ispod automobila i od ~ije je eksplozije rawena 38-godi{wa `ena. “Da je povrije|ena osoba sjedila na voza~evoj strani automobila, sada bismo govorili o smrtnom slu~aju“, rekao je policijski zvani~nik Brajan Megvajer.

Izvjestilac UN progovorio o zlo~inu vojnika Demokratske Republike Kongo

Vojnici do smrti pretukli 50 civila

Masakr se dogodio kada su vojnici napali selo [alio tokom ofanzive na provinciju Sjeverni Kivu i zapalili izbjegli~ki kamp. Me|u vojnicima se nalaze ve}inom biv{i pobuwenici iz plemena Tutsi

Vijesti Pakistan

@ena bomba{ PE[AVAR - Pakistanska policija saop{tila je da je napad na policijsku stanicu u Pe{avaru, na sjeverozapadu Pakistana, koji se dogodio u petak, izvelo dvoje bomba{a samoubica, me|u kojima i jedna `ena. U napadu je poginu lo 11 qudi, a 13 ih je povrije|eno. Ovo je tek drugi put da je u seriji napada tokom protekle dvije godine u kojima je stradalo 2.300 qudi u~estvovala i jedna `ena.

Luizijana

Odbila vjen~awe

FOTO: GETTY IMAGES

Vojnici napali izbjeglice

KIN [A SA - Voj ni ci De mo krat ske Re pu bli ke Konga ubili su i do smrti pretukli najmawe 50 civila izbjeglih iz Ruande tokom april ske ope ra ci je protiv pobuwenika na istoku zemqe, koju su podr`ale mirovne snage Ujediwenih nacija, izjavio je istra`ilac UN Fi lip Al ston, a prenose agencije. Alston je rekao da se masakr dogodio 27. aprila kada su vojnici napali selo [alio tokom ofanzive na provin ci ju Sje ver ni Ki vu i zapalili izbjegli~ki kamp.

Me|u vojnicima se nalaze ve}inom biv{i pobuwenici iz plemena Tutsi, koji su se pri dru `i li ar mi ji na osnovu mirovnog sporazuma, postignutog u januaru.

VLASTI znale za masakr

|ewe Ruande (FDLR) iz plemena Hutu, me|u kojima ima i onih koji su u~estvovali u genocidu u Ruandi 1994. godine. Oni su susjedno selo napali 10. maja i ubili 96 osoba. Ministar informisawa

Akcija izazvala osvetu pobuwenika iz FDLR

Konga Lambert Medne je rekao da su vlasti znale za masakr, ali da su stra ho va le kakve bi posqedice moglo da

- Najmawe 50 qudi je ubijeno, a oko 40 `ena je oteto i silovano. Neki od wih od tada nisu vi|eni - naveo je Alston, prenio je Rojters. Ovaj napad isprovocirao je osvetu pripadnika Demokrat skih sna ga za oslo bo -

PODR[KA ^lanice Savjeta bezbjednosti UN jednoglasno su odobrile vojnu i logisti~ku podr{ku za tu ofanzivu protiv pobuwenika, koje smatraju glavnim uzrokom nestabilnosti

u regionu. Od po~etka ofanzive ubijeno je vi{e od 1.000 civila, 7.000 `ena i djevoj~ica je silovano, a 900.000 qudi je bilo primorano da napusti domove.

Jedan od izbjegli~kih kampova

Turci grade Isusovu xamiju

Sjednica vlade pod morem

DIJARBAKIR - Prva yamija posve}ena Isusu Hristu trebalo bi uskoro da bude izgra|ena u jugoisto~noj Turskoj. Zva}e se “Isa cami“, odnosno Isusova yamija. Wena gradwa bi trebalo da bude znak dobre voqe prema hri{}anima tog podru~ja. Do 1915. godine u tom dijelu Turske `ivjeli su jermenski i sirijski pravoslavci koji su ili protjerani ili pobijeni. Samo je mawi dio ostao u Turskoj. U Turskoj ima nekoliko yamija koje su posve}ene Isusu, ali je rije~ o muslimanskom kleriku. Muslimani u Turskoj se navodno ne protive gradwi yamije koja bi bila posve}ena Isusu Hristu, jer se on u Kuranu spomiwe kao prorok. Iako Turci tvrde da }e prvi posvetiti yamiju Isusu, navodno jedna takva ve} postoji u Jordanu. Na wenim su zidovima ispisani citati iz Kurana posve}eni Isusu i wegovoj majci Mariji.

GIRUFU[I - Maldivski ministri u petak su u ronila~kim odijelima imali generalnu probu za jedinstvenu sjednicu vlade pod morem, koja }e u subotu biti organizovana kako bi se privukla pa`wa na opasnosti globalnog zagrijavawa po tu ostrvsku dr`avu u Indijskom okeanu. - Ministri su vje`bali rowewe na dubini od {est metara blizu ostrva Girifu{ija, 25 minuta plovidbe brodom od glavnog grada Malea - objasnila je koordinator doga|aja Aminat [auna. Ministri }e se potpisati na svoja mokra odijela i prodati ih na aukciji. Prikupqeni novac poslu`i}e za{titi koralnih grebena. Za podmorski sastanak vlada je postavila sto na dno mora, a ministri }e se sporazumjevati rukama i signalima. Od 14 ~lanova vlade, samo tri ministra ne}e zaroniti. Dvojica zbog medicinskih razloga, a tre}i je na putu po Evropi.

izazove hap{ewe biv{eg komandanta pobuwenika iz pleme na Tut si, po zna tog kao pukovnik Zimulinda, koga je Alston optu`io da je naredio napad. - Ha p{ewe Zi mu lin de izazvalo bi gore posqedice od zlo~ina za koje je optu`en - kazao je Mende. Al sto nov iz vje {taj }e najvjerovatnije poja~ati pritisak na mirovne snage UN u Kongu koje su ve} optu`ivane da podr`avaju vojne operacije protiv pobuwenika iz Ruande, uprkos upozorewima na nasilni~ko pona{awe vojnika, ocijenila je britanska agencija. Kongo je u januaru pokrenuo vojne operacije protiv FDLR sa ciqem izgla|ivawa odnosa sa Ruandom.

DOBRA VIJEST

KINA U [angaju je po~ela masovna vakcinacija stanovni{tva protiv novog gripa A (H1N1). Vakcinacija se prvo sprovodi na zdravstvenim radnicima u dvije {angajske bolnice specijalno odre|ene za lije~ewe gripa H1N1, prenijele su agencije.

MA DRID - Mi ro vni su dija iz Luizijane Kejt Bardvel odbi la je da vjen ~a bjelkiwu i crnca, uz obrazlo `ewe da to ~i ni zbog wihove budu}e djece, jer na osnovu iskustva zna da ve}ina mje {o vi tih bra ko va ne tra je, pi {e {pan ski list “El Pais“. Mirovni sudija je u SAD najni`i slu`benik pravosu|a sa ograni~enim ovla{ }ewima ko ji je zadu`en za mawe prestupe, sklapawe brakova i sli~no. Sudija Bardvel tvrdi da nije ra sis ta i da je ova kvu odlu ku do ni je la zbog to ga {to je uvjerena da djecu iz mje{ovitih brakova ne prihvataju ni crna~ka, ni bjela~ka zajednica.

Rusija

Presuda zbog izdaje MOS KVA - Rus ki voj ni sud osudio je u petak na devet godina zatvo ra pripadni ka rus kih sna ga narednika Yemala Nakaidzea koji je tokom sukoba sa Gruzijom Tbilisuju odavao tajne, javile su ruske novinske agen ci je. Rus ko tu `i la{ tvo na vo di da su gruzijske obavje{tajne slu`be nagovorile narednika Nakaidzea da predaje vojne in for ma ci je za no vac i obe}awe da }e dobiti stan u gruzijskom gradu Batumi.

POQSKA Neo~ekivano obilne swe`ne padavine u kombinaciji s jakim vjetrom uzrokovale su brojne probleme {irom Poqske, gdje su od posqedica smrzavawa do sada preminule ~etiri osobe. Oko 250 hiqada qudi je bez struje od srijede, zbog ~ega je anga`ovana vojska, ali i sve raspolo`ive vatrogasne jedinice.

LO[A VIJEST

24 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Zdravstvena kampawa u Meksiku

Policajci na dijeti MEKSIKO - Vlasti u glavnom meksi~kom gradu naredile su policajcima da krenu na dijetu, u sklopu zdravstvene kampawe u “drugoj najdebqoj zemqi“ na svijetu, poslije Sjediwenih Dr`ava. Oko 1.300 policajaca }e u~estvovati u akciji mr{avqewa, koja se odvija u organizaciji gradske policijske uprave i saveznog ministarstva zdravstva. ^ak 70 odsto policajaca u glavnom gradu Meksiku, koji vrvi od {tandova s brzom hranom, debelo je. Policajci }e u novoj akciji svakog mjeseca na zdravstveni pregled, a za pola godine }e ponovo stati na vagu.

Avenija [anzelize u Parizu

PARIZ - Francuski poqoprivrednici u petak su zbog finansijskih te{ko}a blokirali aveniju [anzelize u Pa ri zu i za pa li li si je no koje su razbacili po ulici. Oko 150 poqoprivrednika iz ruralnih oblasti Francuske razbacali su sijeno i nagomilali gume po toj velikoj ulici i zatim ih zapa-

li li. Va tro gas ci su brzo ugasili plamen. Poqoprivrednici protestuju {irom Francuske kako bi skrenuli pa`wu na svoje te{ko}e i stawe koje se pogor {a lo zbog pa da ci je na hrane. Demonstranti su blokirali saobra}aj na autoputevima od Tuluza na jugu do Mozela na sjeveroistoku.

Protesti u Parizu

Nepa`qiva majka u Melburnu

Beba pre`ivjela pad pod voz MELBURN - [estomjese~na beba pre`ivjela je nalet voza u podzemnoj `eqeznici u australijskom gradu Melburnu, dobiv{i samo lak{e povrede. Nesre}a se dogodila kada je djetetova majka na trenutak pustila kolica koja su otklizala na {ine, trenutak prije nego {to je nai{ao voz. Voz je vozio brzinom od otprilike 35 kilometara na ~as, ali sre}om je usporavao, jer je ulazio na stanicu. Voz je bebu u kolicima gurao tridesetak metara. Poslije dolaska hitne pomo}i ustanovqeno je da sre}na beba ima samo modricu i lagano natu~enu glavu. Poslije pregleda u bolnici pu{tena je ku}i, pi{e “Herald san“.

Pokloni uz obavezu }utawa Jedina ispravna propusnica za narko-miqe dobar izgled i minimum inteligencije. Ista propusnica pomogla je Jovani Guzman da postane djevojka Vilbera Varela, {efa kokainskog kartela Sjeverni Vale BOGOTA - Nije zlato sve {to si ja, pra vi lo je ko je o~ito ne vrijedi za djevojke kolumbijskih narko-bosova. Brojne kraqice qepote, manekenke, glumice ili “obi~ne“ djevojke rasko{ tra`e upravo kod kolumbijskih gospo da ra `i vo ta i smrti, objavio je CNN. Ve }i na tih dje voj ka ne `eli da pri~a kakav odnos imaju sa {efovima narko-lanaca, a jo{ mawe ih `eli da sta ne pred ka me ru, jer ih uglavnom zadovoqava `ivot u sjeni ispuwen novcem i glamurom. Jedna od rijetkih `ena koja je odlu~ila da progovori o tome kako je biti supruga narko-bosa je Jovana Guzman, biv{a kraqica qepote i tada plavokosi model koja je u “kavezu podzemqa” bila zakqu~ana punih osam godina. Guzmanova tvrdi da je jedina ispravna propusnica za narko-miqe dobar izgled i minimum inteligencije. Ista propusnica woj je pomogla da postane djevojka Vilbera Varela, {efa kokainskog kartela Sjeverni Vale. Mlada djevojka rekla je kako je odmah u po~etku znala da Varelo ima dva lica, ono koje je gledalo prema woj i

FOTO: AGENCIJE

Protest poqoprivrednika

Kako `ive djevojke kolumbijskih narko-dilera

Jovana - nekada{wa kraqica qepote

drugo, koje gleda ubijawa u kartelu. On je, opisuje, oduvijek govorio za sebe da je najboqi pri ja teq i naj go ri neprijateq.

ZADOVOQNE `ivotom u sjeni U vremenu kada je ona bila s wim, kolumbijska vlada ga je optu`ila za uvoz tona kokaina pomo}u glisera iz Sredwe Amerike u SAD. Tada

LUKSUZ Jovana tvrdi da je kao prvi poklon od svog dragog dobila “roleks”, nakon wega “Kartijeov” ru~ni sat, gomilu dijamanata, nakit, luksuzne sportske automobile, pa ~ak i nekoliko luksuznih apartmana.

Vilber Varelo, {ef kokainskog kartela

je za wegovu glavu raspisana nagrada od pet miliona dolara. Me|utim, iako je taj isti Va re la s po ~et ka pri ~e uspio da pri do bi je mla du, ta da 19-go di{wu Jo va nu, predstavqaju}i se kao sto~ar, ona je jednog dana u gradu spazila fotografiju na kojoj je prikazano wegovo lice, a iznad fotografije veli kim slo vi ma ispi sa no “Tra `i se”. Ta da joj je, obja{wava, Varela rekao da ne pita previ{e. Za svoje }utawe dobila je hrpu sku pih po klo na, a sumwa se i da joj je naslov kraqice qepo te po klo nio upravo Varela, koji je potpla tio or ga ni za to re tog do ga |a ja u `eqi da len ta ode upravo wegovoj dragoj. - Odlazili smo na brojne odmore, vozili luksuzne automobile, terence, na poklon sam dobijala gomilu skupocjenog nakita, ali i malih stva-

ri, poput cvije}a. Naravno, rasko{ te ne tjera da se zaqubi{, ali te zaslijepi, pa se na kra ju pi ta{ gdje je qubav i gdje su nestala na~ela - rekla je Guzmanova. [ef narko-miqea poslije nekog vremena postao je bolesno qubomoran, pa joj nije dopu{tao fotografisawe s mu{kim prijateqima, niko je nije smio pogledati, a kamoli dodirnuti. Kada su vlasti poja~ale potragu za wim, Varela i ona rje|e su se vi|ali, no wegovi ~lanovi kartela su je neprestano pratili. Naposqetku, Guzman je ipak odlu~ila da se odupre `eqi za nakitom i rije{i Varele. Wegovi su razbija~i shvatili {ta ona namjerava, pa su joj u znak upozorewa pucali u nogu, zbog ~ega danas ne mo`e pravilno da hoda. Jovana je ipak uspjela da se izvu~e i odlu~ila da o svemu napi{e kwigu.

Su|ewe islamistima u Australiji

Krivi za pripremu napada

Albanski komunisti posjetili su grob pokojnog komunisti~kog diktatora Envera Hoxe u Tirani.

SIDNEJ - Sud u Sidneju u petak je proglasio krivim pet mu {ka ra ca muslimanske vjeroispovijesti zbog pripreme napada u Australiji, uz upotrebu vatrenog oru`ja i eksploziva 2004. i 2005. godine, javile su agencije. Su |ewe ko je je tra ja lo deset mjeseci najdu`e je su|ewe ovog tipa u zemqi. Optu`eni, koji poslije ove presude mogu da dobiju do`ivotnu robiju, mirno su saslu{ali odluku suda dok su is pred su dni ce wiho ve pristalice protestovale uz optu`ivawe medija da su od-

govorni za odluku suda.

SU\EWE trajalo deset mjeseci Prema optu`nici, wih petorica pripremali su napad da bi kaznili Australiju {to je poslala trupe u Irak i u Avganistan. Jo{ ~etvorica qudi ve} je osu|ena za pripreme istog napada, koje su trajale izme|u jula 2004. i novembra 2005. godine. - Pe to ri ca osu |e nih smatrala je da u~estvovawe Aus tra li je u su ko bi ma u

Iraku i Avganistanu predstavqa agresiju protiv cjelo ku pne mu sli man ske za je dni ce. Oni su, bez sumwe, motivisani vjerskim

Protest pristalica

razlozima, yihadom - rekao je pri je izri cawa pre su de tu `i lac Ri ~ard Mej dment pred Vrhovnim sudom dr`ave Ju`ni Novi Vels.

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 25

Nigerijski pobuwenici najavili okon~awe primirja

Vijesti

Nastavqaju se napadi na naftna postrojewa Pokret Mend tvrdi da svojom borbom poma`e lokalnom stanovni{tvu da ostvari dobit od naftnog bogatstva regiona. Svoje aktivnosti finansiraju kra|om nafte, ucjenama i otmicama ABUYA - Tvrda frakcija najve}e militantne grupe u Nigeriji najavila je prekid tromjese~nog primirja i nastavak napada na postrojewa naftne industrije, javile su agencije. “Pokret za emancipaciju Delte Nigera (Mend) nastavqa neprijateqstvo prema nigerijskoj naftnoj industriji, nigerijskim naoru`anim snagama i wihovim saveznicima“, saop{tila je grupa. Frakcija ove grupe, prema pisawu Bi-Bi-Sija, je mala i vjeruje se da je predvodi Henri Okah. Pokret za emancipaciju Del te Ni ge ra pro gla sio je primirje, po{to je predsjednik ponudio amnestiju svakom pobuweniku koji pristane na razoru`awe. Ve}ina pripadnika ove grupe i hiqade pobuwenika odlo`ili su oru`je. Nigerijske vlasti saop{tile su pro{le sedmice da se 15.000 pobuwenika predalo i dobilo amnestiju. Prvo primirje objavqeno je 15. jula na 60 dana, da bi se odr`ali mirovni pregovori, ubrzo poslije osloba|awa Okaha iz zatvora. Zatim je produ`e no za jo{ tri de set da na sredinom septembra, iako nije bilo nikakve formalne rasprave sa vladom. Pokret Mend tvrdi da svojom borbom poma`e

Popularnija od Obame VA[INGTON - Ameri~ki dr`a vni se kre tar Hi la ri Klinton, koja je pro{le godi ne iz gu bi la od Ba ra ka Obame trku za nominaciju za demokratskog predsjedni~kog kandidata, sada je popularnija od predsjednika SAD, pokazali su rezultati najnovije ankete. Prema ispitivawu javnog mwewa, koje je sprovela agencija Galup, 62 odsto Amerikanaca ima pozitivno mi{qewe o Klintonovoj, a 38 odsto o Obami, pre ni je la je te le vi zij ska mre`a Si-En-En.

Avganistan

Poginuli ameri~ki vojnici

Pokret za emancipaciju Delte Nigera nastavqa neprijateqstva

lokalnom stanovni{tvu da ostvari dobit od naftnog bogatstva regiona.

HIQADE pobuwenika odlo`ile oru`je Svoje aktivnosti finansiraju kra|om nafte, ucjenama

i otmicama. Pripadnici ove grupe smatraju da nigerijska vlada ni{ta nije uradila da odgovori na sve ve}e probleme u Delti Nigera. Po buweni ~ke gru pe su pos ta le mno go broj ne u ovoj oblas ti usqed ne pos to jawa jake vlade i vladavine zakona.

FOTO: AGENCIJE

CIJENE Napadi na naftna postrojewa i zaposlene u naftnim kompanijama uticali su na smawewe izvoza ove sirovine iz

Nigerije za tre}inu tokom posqedwe tri godine, {to je dovelo do porasta cijene nafte i naftnih derivata.

Predsjednik Francuske kritikuje predsjednika ^e{ke

Bugarska

Novi slu~ajevi gripa

Tunis

Posqedice zbog nepotpisivawa in ter vjuu za pa ris ki list “Figaro“. Francuski predsjednik je izjavio da je odbijawe Klausa da potpi{e Lisabonski sporazum “utoliko vi{e neprihvatqivo, s obzirom na to da je ~e{ki parlament glasao za sporazum i da ~e{ka vlada podr`ava wegovu ratifikaciju“. ^e{ka je jedina od 27 zemaqa EU koja nije ratifikovala Lisabonski sporazum. Kla us sma tra da ^e {ka treba da tra`i izuze}e iz je-

KABUL - ^etvorica ameri~kih voj ni ka pri pa dni ka NA TO po gi nu la su od ek splozije bombe na jugu Avganistana, saop{teno je u petak iz ISAF-a. “Dva ameri~ka vojni ka po gi nu la su na li cu mjesta, a dva su preminula od posqedi ca rawavawa“, precizira se u saop{tewu. Eksplozija se dogodila u ju`nom di je lu Av ga nis ta na. Prema podacima, koje je prikupila agencija Frans pres, od po~etka godine u Avganistanu je poginulo najmawe 414 stranih vojnika.

SOFIJA - Bugarska referentna laboratorija tokom posqedwe sedmice potvrdila je jo{ 25 slu~ajeva novog gripa, ~ime je broj oboqelih od virusa tipa “A” (H1N1) dostigao 119. Bugarski ministar zdrav stva Bo `i dar Na nev izjavio je da je Komitet za pandemiju odlu~io da kupi vakcine za 180.000 gra|ana, {to ~ini deset odsto rizi~nih grupa u Bugarskoj. “Rezerve }emo poja~ati sa 200.000 komada preparata “tamiflu“ i “relenca“, jer je ve} potro{en jedan dio preparata kojima smo raspolagali - dodao je Nanev.

Diverzija pobuwenika na naftnim poqima

PARIZ - Francuski predsjednik Nikola Sarkozi kritikovao je ~e{kog predsjednika Vaclava Klausa {to jo{ ni je po tpi sao Li sa bon ski sporazum, javile su agencije. Sar ko zi ga je upo zo rio na posqedice ukoliko to uskoro ne u~ini: - Do{lo je vrijeme da ~e{ki predsjednik donese odluku i to ne}e biti bez posqedica. U svakom slu~aju, to pitawe }e biti rije{eno do kraja godine - rekao je Sarkozi u

Hilari Klinton

dne odredbe Poveqe o osnovnim pravima, jer bi po wemu potomci Sudetskih Nijemaca protjeranih iz ^e{ke poslije Drugog svjetskog rata mogli na osnovu we da tra`e vra}awe imovine.

FRANCUSKA ne}e slati vojnike u Avganistan Sarkozi je, tako|e, rekao da }e ~iweni ca da Ve li ka Britanija jo{ nije usvojila evro kao jedinu valutu ote`a-

ti biv{em britanskom premijeru Toniju Bleru {anse da postane prvi predsjednik EU. Pojedini evropski lideri, pa i sam Sarkozi, nagovijes ti li su da }e Bler bi ti ozbiqan kandidat za tu novu funkciju, ali su mnoge mawe zemqe saop{tile da su protiv tog britanskog politi~ara, podsjetio je Rojters. - ^iweni ca da Ve li ka Bri ta ni ja ni je u evro zo ni predstavqa problem - istakao je Sarkozi.

Osim to ga, fran cus ki predsjednik je rekao da Francuska vi{e ne}e slati svoje vojnike u Avganistan, ve} `eli da vidi vi{e avganistanskih vojnika. - Fran cus ka vi {e ne }e poslati nijednog svog vojnika u Avganistan. Moje je ubje|ewe da je potrebno jo{ avganistanskih vojnika. Oni }e biti najefikasniji u dobijawu tog rata, zato {to je to wihova zemqa - rekao je Sarkozi.

Osu|eni zbog “Al-Kaide“ TUNIS - Sud u Tunisu osudio je devetoricu qudi na zatvorske kazne do {est godina zbog poku{aja da se prikqu~e borcima “Al-Kaide“ u Iraku i re gru tu ju do bro voqce za borbu protiv vladaju}e koalicije u toj zemqi, koju predvode SAD. - Prvostepeni sud u Tunisu osudio je devetoricu mladi}a na kazne od tri do {est godina zatvora - izjavio je Rojtersu advokat Samir Ben Amor.

26 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Kultura

Lav Nikolajevi~ Tolstoj, RAT I MIR

Viqem [ekspir, ROMEO I JULIJA FOTO: S. ILI]

Dan Narodnog pozori{ta RS

Priznawa najboqima BAWA LUKA - Nagrade najboqim glumcima u pro{loj sezoni bi}e dodijeqene u nedjequ u 20 ~asova na velikoj sceni Narodnog pozori{ta RS. Najboqa predstava u sezoni je “Narodni poslanik“ Branislava Nu{i}a, u re`iji Nikole Pejakovi}a. Svake godine, na Dan pozori{ta, 18. oktobar, budu progla{eni najboqi glumac i glumica, zatim mladi glumac i glumica, kao i glumac saradnik i najvjerniji gledalac. Poslije sve~ane dodjele priznawa, bi}e izvedena predstava “Narodni poslanik“, koja je pro{le godine donijela najvi{e nagrada Narodnom pozori{tu RS. Osta}e zapam}ena i po tome {to je upravo sa wom Narodno pozori{te RS prvi put u~estvovalo na “Sterijinom pozorju“ u Novom Sadu. A. R.

Kvartet Ser|a Lakonea

Dani italijanske kulture u Bawoj Luci

"Narodni poslanik"

Koncert u Beogradu

Pozdravi Azri BEOGRAD - Biv{i ~lanovi “Azre“, bubwar Boris Lajner i ba sis ta Mi {o Hrwak, u ~etvrtak uve~e na prvom od dva koncerta nazvana “Pozdrav Azri“ u Domu omladine Beograda, izazvali su kod publike euforiju i provalu nostal gi ~nih osje }awa pre ma ugasloj zagreba~koj grupi i

Grupa "Azra"

wenom penzionisanom vo|i Branimiru Yoniju [tuli}u, javio je Tanjug. Lajner i Hrwak su u ispuwenom DOB-u obiqe`ili 30 godina od izlaska “Azrinog“ debitantskog singla “A {ta da radim/Balkan“. Odli~no usviran i raspolo`en, bend je tokom dvo~asovne `estoke rok svirke podsjetio na “Azrine“ klasike nastale izme|u 1979. i 1984. godine, poput “Lijepe `ene prolaze kroz grad“, “Tople usne `ene“, “Pit i to je Amerika“, “Plavi golub“ ili “Igi Pop”.

Gradsko pozori{te “Jazavac“

Premijera "Adrijana Mola" BAWA LUKA - Predstava rediteqke Ane \or|evi} “Tajni dnevnik Adrijana Mola“, po tekstu Sju Taunzend, premijerno je izvedena u ~etvrtak uve~e u Gradskom pozori{tu “Jazavac“. Aplauzi, koji su dugo odjekivali salom, dovoqan su dokaz da se publici svidjelo ono {to je uradila ekipa “Adrijana Mola“. - Od prve probe, otkako sam pro~itao kwigu, poistovetio sam se sa Adrijanom Molom, razumeo sam ga. Ovo mi je najdra`a uloga do sada - rekao je glumac Vladimir Ni}iforovi}, koji igra naslovnu ulogu u ovom komadu. Rediteqka Ana \or|evi} naglasila je da je uvjerena da }e ova predstava biti hit. - “Adrijan Mol” kao klasik literature za tinejyere bio je najboqi izbor da se promovi{e poku{aj animirawa tinejyerske publike, koja ina~e slabo ide u pozori{te - istakla je ona. Osim Ni}iforovi}a, u predstavi igraju Mario Lukaji}, Dragana Mari}, Zlatan Vidovi}, \ur|a Vuka{inovi} i Dejan Zori}. V. [.

Scena iz predstave

FOTO: GLAS SRPSKE

Zvuci Mediterana Na repertoaru na{eg kvarteta je muzika bliska muzi~koj tradiciji Italije. Spojili smo razli~ite vrste muzike koju smo imali priliku da ~ujemo i koju smo do sada nau~ili na sviramo, rekao Ser|o Lakone PI[E: VAWA [TRBAC [email protected]

“Reg-Time“, koju je vodio glumac i re`iser Dino Parota na Akademiji umjetnosti i BAWA LU KA - “Da ni paradom grupe “Counturband“ italijanske kulture“, koji su u Gospodskoj ulici. se odr`avali proteklih daJe dna od naj cjeweni jih na u Bawoj Luci, zavr{eni grupa italijanske etno-muzisu ju~e (petak) radionicom ke “Il Traturo“ nastupala je u ~etvrtak uve~e u koncertnoj dvo ra ni Ban skog dvo ra Kulturnog centra. Na wiho vom re Brojni sadr`aji pertoaru je muzika ko ja pred stavqa tradiciju italiPedesetak mladih umjetnika iz Itajanskih regija, a lije prenosilo je brojnim sadr`aji~esto upotrebqama duh svoje zemqe ovih dana u Bawoj van instrument Luci. Oni su, osim koncerata, prisu gajde, koje su premili i izlo`be, projekcije filzvu ~ni sim bol mova, predstave i predavawa. ove grupe.

U okviru ove manifestaci je pu bli ci se u uto rak predstavio kvartet Ser|a Lakonea.

DUH ITALIJE u Bawoj Luci Magi~ni zvuci muzike iz Italije odjekivali su dvoranom, a publika je u`ivala u mediteranskim melodijama ovog kvarteta. - Na re per to aru na {eg kvarteta je muzika bliska muzi~koj tradiciji Italije i Mediterana. Spojili smo razli~ite vrste muzike koju smo imali priliku da ~ujemo - rekao je vokalni solista, gitarista i perkusionista ovog kvarteta Ser|o Lakone.

Dodao je da u wihovoj muzici ima i primjesa yeza. - Na{e pjesme jednim dijelom odi{u duhom koji osje}a mo u mu zi ci ko ju smo imali priliku da ~ujemo i na ovim prostorima - kazao je Lakone. Me|u brojnim sadr`ajima ko ji su bi li pri re |e ni u Bawoj Luci na{la se i predstava “Kov~eg ma{te“, odigrana u Domu omladine. Za najmla|u publiku, ovaj komad je napisao i re`irao Dino Parota. Organizator “Dana italijanske kulture“, koji se tradi ci onal no odr`a va ju od 2001. godine, jeste Udru`ewe “Marko Polo“ iz Bawe Luke.

Me|unarodni festival pozori{ta za djecu u Bawoj Luci

"Robin Hud" na zatvarawu BAWA LUKA - Nastupom Pozori{tanca “Pu`“ iz Beograda i sve~anom dodjelom nagrada u ~etvrtak uve~e spu{tena je zavjesa na 8. me|unarodni festival pozori{ta za djecu u Bawoj Luci. Predstava “Robin Hud”, Pozori{tanca “Pu`“, izvedena je u ~ast nagra|enih, a naj mla |a pu bli ka je sa pa`wom popratila ovu avanturisti~ku komediju. Festival je zvani~no zatvorio gradona~elnik Bawe Luke Dragoqub Davidovi}, koji je uru~io Gran pri i nagra du za naj boqu re `i ju i sce no gra fi ju. Gran pri za najboqu predstavu u cjelini

pripao je “Swe`ani“ Lutkarskog pozori{ta “Tamo daleko“ iz Berlina. Najboqi rediteq je Slav~o Malenov, a sce no gra fi Ste fen Suz i Katrin Mi{el.

POZORI[TANCE “Pu`“ razveselilo mali{ane Lut kar sko po zo ri {te “Guliver“ iz Var{ave dobilo je najvi{e nagrada, me|u kojima su tri gluma~ke za El`bijetu Pejko, Toma{a Kovola i Katarzinu Brzozovsku. Ansam bl ovog tea tra, ko ji je izveo operetu “Crvenkapa“, dobio je specijalnu nagradu

Pozori{tance "Pu`"

za vrhun sko vo kal no izvo |ewe. Gluma~ke nagrade pripale su Neyadu Maksumi}u (Pozori{te lutaka Mostar), Marti nu Kar lu (Lut kar sko po zo ri {te “Ta mo da le ko“

Berlin), kao i ansamblu Mini teatra iz Qubqane. Odluku o na gra da ma do nio je tro~lani `iri, koji su ~inili Bowo Lungov, Slobodan Markovi} i Nenad Boji}. A. R.

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 27

Montipajtonovcima nagrada za `ivotno djelo WUJORK - Britanskim komi~arima “Monti Pajton“ uru~ena je nagrada za `ivotno djelo na sve~anosti odr`anoj ju~e (petak) u Wujorku, javqa Tanjug. Ovo je druga nagrada koju je Britanska akademija filmske i televizijske umjetnosti dodijelila slavnim komi-

~arima. Prvu nagradu primili su 1987. godine za doprinos britanskom filmu. Wihov i{~a{eni humor je imao veliki uticaj na komediju, a neke od wihovih re~enica - “A sad ne{to potpuno druga~ije“ stekle su kultni status.

Vijesti

Bojan Beribaka, mladi glumac iz Isto~nog Sarajeva

Simpsonovi

Konkurs za novi lik

Lu tak naj ve }i us pjeh

LOS AN\ELES - Kreatori serije “Simpsonovi“ raspisali su konkurs ~iji }e pobjednik dobiti priliku da stvori novi lik koji }e se u crtanoj seriji pojaviti po~etkom 2010. godine, javile su agencije. Novi stanovnik Springfilda pojavi}e se u epizodi u kojoj gostuje frontmen britanske grupe “Koldplej“ Kris Martin. Konkurs je raspisan povodom “Foksove” proslave 20. godi{wice popularne serije.

Problem je {to se u Isto~nom Sarajevu ne ula`e u razvijawe pozori{ne scene. Glavni doga|aji su nam Sabor srpskog pjevawa i Guslarski sabor, {to naravno treba wegovati, ali treba bratiti pa`wu i na Pozori{te Kulturnog centra, ka`e Bojan Beribaka

Galerija “Udas“

Slike Sane

Bojan Beribaka PI[E: MIQAN KEWI] [email protected]

ISTO^NO SARAJEVO Mnogi mladi qudi ma{taju o Holivudu i crvenim tepisima. Izubili su pojam o tome da je gluma umjetnost i da se radi iz qubavi, a ne neke materijalne koristi. Vjerujem da sve dok takvo mi{qewe vla da me |u wima, ne}e postati kvalitetni glumci - rekao je za “Glas Srpske“ mladi glu-

mac iz Isto~nog Sarajeva Bojan Beribaka. In te re san tno je da je dvadesetpetogodi{wi Beriba ka prvo di plo mi rao na Ekonomskom fakultetu, ali je shvatio da wegova budu}nost nije u brojevima i vo|ewu kwiga. Sada je student tre}e godine Fakulteta humanisti~kih na uka na Od sje ku za dramsku umjetnost i glumu u Mostaru.

MUZIKA Pored glume, Bojan Beribaka se bavi i muzikom. Zajedno sa prijateqem Pe|om Hartom osnovao je bend koji uglavnom nastupa po lokalnim klubovima i manifestacijama. On isti~e da muziku do`ivqava kao hobi i izduvni ventil koji mu poma`e

da se oslobodi stresa. Sa druge strane, muzika mu je i posao, jer svirawem po klubovima mo`e ne{to i da se se zaradi. Beribaka ka`e da ima ozbiqne planove da neke projekte vezane za muziku uskoro sprovede u djelo.

Akademija umjetnosti u Bawoj Luci

Predstava “Dogodine“ BAWA LUKA - Predstava “Dogodine u isto vreme“ izvedena je u ~etvrtak uve~e na sceni “Petar Ko~i}“ Narodnog pozori{ta RS. Rije~ je o predstavi kojom je studentkiwa Sanela Jankovi} diplomirala pozori{nu re`iju u klasi profesora Svetozara Rapaji}a na bawolu-

~koj Akademiji umjetnosti. Gluma~ki par u komadu Bernarda Slejda ~ine studenti ~etvrte godine na Akademiji umjetnosti u Bawoj Luci, Marijana @ivanovi} i Milan Trnini}. Slejd se u ovom tekstu bavio parom koji se susre}e samo jednom godi{we. A. R.

Bojan Beribaka se za glumu po~eo interesovati jo{ kao devetogodi{wi dje~ak, kada je sa radom po~eo prvi ogranak pozori{ne kulture u Isto~nom Sarajevu. Tada je re di teq Vi to mir Mi tri} osno vao dram ski stu dio u Kasindolu pod okriqem Kulturno-umjetni~kog dru{tva “Bo{ko Vujadin“. Kasnije je stvoren veliki gluma~ki ansam bl, odno sno sa ra jev ska dje~ija scena, koja je kasnija prerasla u “Forum teatar“, koji postoji i danas. - Prije svega `elim da zavr{im fakultet, da mogu da tra`im neke ozbiqnije an ga `ma ne. Vje ru jem da }e bi ti te {ko jer u BiH ima dosta akademija koje izbacuju veliki broj diplomiranih glumaca i bi}e ogromna konkurencija - ka`e Beribaka. On iza sebe ima mnogo

pozori{nih predstava i TV emisija. Sa svojim predstavama je obi{ao cijelu BiH, Srbi ju i Hrvat sku, ali i zemqe koje su izvan granica biv{e Jugoslavije.

U POZORI[TU zbog qubavi - Pred sta va “Lu tak“ je dobila najvi{e nagrada. Jedna od najve}ih nagrada je za scenski pokret, koju sam dobio u Ukrajini. Ova predstava je autorsko djelo u re`iji Vitomira Mitri}a i ra|ena je po principu kor metode u kojoj se mo`e ~uti originalna muzika i bazirana je na pokretu - ispri~ao je Beribaka. Ova predstava je imala premijeru u Novom Sadu na “Decembarskim Zmaj danima“ i odmah je osvojila nagradu

za gluma~ko ostvarewe, zatim nagradu na Festivalu autorskih projekata u Rumi za najboqu autorsku muziku, koju je radio Pe|a Hart. Pored “Lutka“, predstava “Taj na nastan ka“ je tako |e odnijela mno{tvo nagrada, a glavnu ulogu ima Bojan Beribaka. - Problem je {to se u Isto~nom Sarajevu ne ula`e u razvijawe pozori{ne scene. Glavni doga|aji su nam Sabor srpskog pje vawa i Gu slarski sabor, {to naravno tre ba wego va ti, ali tre ba obratiti pa`wu i na Pozori{te Kulturnog centra. U sredwem vijeku, da bi se jedan grad mogao nazvati gradom, mo rao je da ima pozori{te i prodavnicu {e{ira. Na{ grad nema ni jedno ni drugo, {to je tu`no istakao je Bojan Beribaka.

Kwi`evno ve~e u Doboju

Tamno oko ulice DOBOJ - Dvanaesta zbirka poezije Jovanke Stoj~inovi}-Nikoli} “Tamno oko ulice“ promovisana je u ~etvrtak nave~e u Centru za kulturu i obrazovawe u Doboju. - “Tamno oko ulice“ je ~vrsto utemeqena zbirka pjesnikiwe izuzetne emotivne snage i ponajvi{e

fluidnosti, koja vezuje dva naoko nevezana prirodna svojstva poezije, a to su narativnost i pjesni~ka slika - rekao je recenzent @ivko Male{evi}. Najnovija kwiga Jovane Stoj~inovi}-Nikoli} prema mi{qewu drugog recenzenta Du{ka Pevuqe, dugo je nastajala i dugo komponovana.

- Ono po ~emu kwiga naro~ito privla~i pa`wu su prvorazredni pjesni~ki topusi koje je pjesnikiwa uspjela da obuhvati i obradi na jedan jezi~ki vrlo ubjedqiv na~in - istakao je Pevuqa. Svojim nastupom ve~e su obogatila bra}a Teofilovi}. Sl. P.

BAWA LUKA - Izlo`ba “Sana 2009“ bi}e otvorena ve~eras (subota) u Galeriji “Udas“ u 19 ~asova. Rije~ je o djelima koja su nastala na likovnoj koloniji “Sana 2009“, odr`anoj na izvori ma ri je ke Sa ne kra jem av gus ta. Na ko lo ni ji je u~es tvo va lo 12 umje tni ka iz Srbije i BiH, koji su, nadahnuti netaknutom prirodom, naslikali 22 umjetni~ka rada. Izlo`ba }e, poslije postavke u Galeriji “Udas“, nastaviti putovawe po BiH, s ciqem promovisawa qepota toka rijeke Sane. V. [.

Postavka

Grafike Vladimira Veli~kovi}a BEOGRAD - Izlo`ba grafika Vladimira Veli~kovi }a bi }e otvo re na u po ne djeqak u 19 ~a so va u Ga le ri ji Gra fi ~ki ko le ktiv u Beogradu. Izlo`ba pred stavqa ma li re zi me autorove grafi~ke produkcije tokom posqedwe dvije decenije rada - period od 1989. do 2009. go di ne. Izbor ~ine ciklusi “Sila `ewe“, “Za Ber tol da Brehta“, “Tela“ i najnoviji por tfo lio “Bes ti ja rij“. Izlo`ba }e biti otvorena do 7. novembra ove godine. D. Vu.

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 29

28 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Razbibriga

Doputovao Piro}anac iz inostranstva u Beograd i pita taksistu: - Gospodine, koliko ko{ta do Pirota ? - Pa, otprilike 1.000 dinara! - re~e taksista. Kad su stigli na odredi{te Piro}anac mu daje 500 di-

nara. - Gospodine, pa rekao sam vam hiqadu dinara... pogledajte taksimetar!!! - uzvrati taksista. - [ta bi ti htio..., pa i ti si se vozio!!! - ka`e Piro}anac i ostavi taksisti 500 dinara.

Mujo i Haso na carinarnici, a gepek pun ukradenih mobilnih telefona. - Imate li {ta prijaviti za cariwewe?

Razgovaraju profesor i student: - Znate li vi, kolega, uop{te {ta je to kolokvijum? - Da, profesore. To je kada

- Ma jok, nemamo ni{ta. U tom momentu zazvoni mobilni iz gepeka, a Mujo }e: - Haso, pogodi koje mi uvo zvoni!?

Od tra~a do istine Sastojci

Suzana u odbrani Kada je glumac Bogoqub Miti} \o{a rekao gradona~elniku Zaje~ara Bo{ku Ni~i}u “Bravo majstore“, zbog toga {to ima petnaest godina mla|u `enu, nije ni sawao koliko }e razgweviti Suzanu Man~i}. Usred emisije “Nedeqno popodne“, u kojoj se to de{avalo, Suzana je pred milionskim auditorijumom rekla \o{i da je “mu{ka {ovinisti~ka sviwa“! - Mnogo sam se iznervirala. Vre|a me to {to se mu{karci vrednuju po tome koliko su im `ene mla|e od wih. [to mla|u `enu neko ima, to je ve}i frajer! Nema veze ako je }elav i ima stoma~inu. “Bacila sam rukavicu“ svima onima koji jednostavno otpisuju `ene koje nisu u prvoj mladosti i zamewuju ih “novim modelima“. Dok smo mlade, lepe i zdrave, tu smo da udovoqimo mu{karcima, da rmbamo, gajimo decu, da budemo lepe i slatke. A onda, kada nam ne`nost, qubav i razumevawe najvi{e trebaju, sklawaju nas sa “polica“ i zamewuju mla|ima. Ne mogu to da trpim! Li~no nemam ni{ta protiv \o{e, ne pada mi na pamet da se sva|am sa wim, ali muka mi je od mu{kog stava koji on simboli{e - kazala je kasnije Suzana, dodaju}i da time nije li~no pogo|ena, ve} da je stala u odbranu svih `ena.

Priprema

(za 4 osobe) 2 Ako uprkos trci s vremenom ili nepovjerqivosti u vlastitu kuvarsku spretnost ne `elite odustati od gurmanskog obroka, evo prijedloga za vas. Ta~nije, evo jo{ jednog recepta, odnosno na~ina kako da obi~na svakida{wa piletina, sa malo slanine, maslaca ... i uz prilog od gra{ka, bez mnogo napora i umije}a, postane zanimqivo, ukusno, a za nekog mo`da i sasvim novo jelo.

Pile}e pletenice

12 50 g

ve}a komada pile}eg bijelog mesa listova slanine maslaca za~in

Za prilog: 500 g 2 1 1/2

2

50 g

gra{ka mrkve glavica luka ka{i~ice aleve paprike ravne ka{ike bra{na maslaca miro|ija za~in biber

1. Oba komada pile}eg bijelog mesa podijelite na dva dijela. Te dijelove mesa izlupajte ~eki}em za meso, pa rasijecite po du`ini na tri mjesta da se dobiju tri trake koje }e pri vrhu biti spojene. 2. Svaku traku oblo`ite listom slanine i pri~vrstite ~a~kalicama. 3. Oblo`ene trake upletite u pletenicu i tako|e pri~vrstite ~a~kalicama. 4. U tavi otopite 50 grama maslaca pa pecite pletenice sa obje strane dok ne porumene.

Cijene u KM piletina slanina maslac za~ini gra{ak mrkva luk paprika bra{no

6,5 2,4 0,5 0,4 1,5 0,4 0,2 0,2 0,2

U {erpi otopite maslac pa propr`ite sitno sjeckani crni luk i mrkvu isje~enu na kolutove, nalijte sa malo vode i dinstajte desetak minuta. Kada mrkva i luk omek{aju dodajte gra{ak, pa nastavite sa dinstawem uz povremeno nalivawe vode. Pred kraj dodajte alevu papriku, miro|iju, pospite bra{nom, promije{ate i za~inite po ukusu.

Ovan

Vaga

( 21.3 - 20.4)

( 24.9 - 23.10)

Da biste ostavili dobar utisak na poslovne partnere treba da budete revnosni i da sve odradite na vrijeme. Zabrinuti ste za svoju vezu jer shvatate da ste se prili~no udaqili od partnera i da se emocije hlade.

Poslu`ivawe Pe~ene pile}e pletenice servirajte i poslu`ite uz varivo od gra{ka.

Bik

CIJENA RU^KA

12,3

Mnoge djevoj~ice provode sate i sate ispred ogledala i neprestano pri~aju o svojoj te`ini. Kako ih odvratiti od dijete koja mo`e da ima te{ke posqedice po wihovo fizi~ko i psihi~ko zdravqe? jest ke si ce za mr{avqewe koje se kupuju bez recepta. ^im prestane da ih koristi, izgubqeni kilogrami }e se vratiti.

VA@NA pravilna ishrana i fizi~ka aktivnost

Sudoku

HOROSKOP Imate dosta interesovawa koja }e vas mentalno zadovoqiti i ispuniti. Bez obzira na druge vi volite da uga|ate sebi, bilo da je rije~ o hrani ili nekom komadu garderobe. Ne budite neskromni kada je novac u pitawu.

Za prilog:

Opasne zamke mr{avqewa

U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

dva razumna ~ovjeka razgovaraju. - Ta~no. A {ta ako je jedan od wih budala??!! - E, onda drugi pada na ispitu.

Mnoge djevoj~ice u pubertetu za kratko vrijeme dobi ju ne ko li ko ki lo gra ma, {to ih u~vr{}uje u uvjerewu da su debele, iako su istovre me no po ra sle ne ko li ko centimetara i dobile `enske obline. - Postoje dva perioda u `ivotu kad se pove}ava koli~ina sala u organizmu: odmah po ro |ewu i u pu ber te tu obja{wava francuski nutricionista i psihoanaliti~ar Monik Lore, koja se specijalizovala za probleme adolescenata. Ali dok bucmasta beba izgleda simpati~no, adolescentkiwe obi~no pate zbog toga {to su se zaoblile. Zato je veoma va`no da prihvate svoj novi izgled i preispitaju sliku koju imaju o sebi. To }e biti utoliko te`e {to se u tom periodu djevoj~ice ~esto identifikuju sa svo-

jim omiqenim zvi jez da ma, ka`e Lore. Ni je sa mo va `no da se pravilno hrani, ve} i da se bavi fizi~kom aktivno{}u, ne samo zato da bi potro{ila vi{ak kalorija, ve} i da bi upoznala i lak{e prihvatila svoje tijelo. - U adolescenciji djevoj~ice ~esto pate zbog svog tijela i to mo`e da uka`e na neki ozbiqan psihi~ki problem koji treba hitno rije{iti. Mo`da je posrijedi strah od se ksu al nos ti ili nerazrije{en Elektrin kompleks. Ado les cen tkiwa se goji zato da bi se za{titila od okoline. Konsultujte i nutricionistu i psihologa da bi va{i napori da joj pomognete br`e urodili plodom obja{wava Monik Lore. Ona ka`e da treba zaboraviti na slijede}e: ...proteinske dijete, to

...sredstva koja blokiraju osje}aj gladi. Rije~ je o preparatima kojima se puni `elu dac, ko ji se vre me nom navikne da uvijek bude pun. Preparati na bazi amfetamina mogu da izazovu ozbiqne neurolo{ke i psihi~ke probleme. ...preskakawe obroka, po{to }e tijelo s vremenom po~e ti da skla di {ti mno go vi{e masti nego prije da bi napravilo zalihe. Tako se u po~etku mr{avi, ali kasnije se dobija na te`ini. ...izazivawe povra}awa, koje je prvi korak na putu ka

ozbiqnim poreme}ajima u ishrani. Takvo pona{awe je opasno jer mo`e da izazove nedostatak odre|enih minerala i vitamina, depresiju, izostanak menstruacije... Prije nego {to po~ne da dr`i dijetu, mora da promijeni lo{e navike. Treba da izbaci iz ishrane brzu hranu (koja je prepuna opasnih {e}era i masti, a ne sadr`i vitamine) i zasla|ena gazirana pi}a (osim u izuzetnim prilikama). ^ak i ako mislite da joj uop{te nije potrebna dijeta, ako tra`i da je odvedete kod stru~waka za ishranu, u~inite to. - Svaki zahtjev treba uva`iti. Uostalom, qekar }e joj ukazati na razliku izme|u stvarne i umi{qene potrebe da smr{a - ka`e Loreova i dodaje da u tom uzrastu djeca lak{e prihvataju mi{qewe stru~waka nego roditeqa.

( 21.4 - 20.5) Okrenite se budu}nosti i zapo~iwawu ne~eg novog jer previ{e vremena provodite u razmi{qawu o pro{losti. Dovoqno ste “kopali“ po svojoj unutra{wosti i niste ni{ta prona{li niti donijeli odluku.

[korpija ( 24.10 - 22.11) Dajte sve od sebe da zavr{ite poslove od kojih vam zavise poslovi. Nemojte tro{iti energiju na sporedne stvari, ve} se pozabavite svojom vezom i problemom koji imate. Danas je kriti~an dan kada mo`e do}i i do raskida!

Blizanci

Strijelac

( 21.5 - 21.6)

( 23.11 - 21.12)

Ne dozvolite da do te mjere budete zatrpani poslom da morate da radite kod ku}e. Obratite vi{e pa`we na zdravstveno stawe jednog roditeqa. Obavite sitne, ali neophodne popravke ili prepravke u ku}i.

Poslovna saradwa koju }ete ostvariti u ovom periodu }e vam donijeti dugoro~no dobre rezultate. Iskoristite sve prilike koje vam se pru`aju. Treba vam vi{e opu{tawa sa qudima koji su vam dragi.

Rak

Jarac

(22.6 - 21.7)

( 22.12 - 20.1)

Optere}uje vas lo{a materijalna situacija iako ne radite ni{ta da je poboq{ate. Harmonija koja vlada u ku}i vas ~ini zadovoqnim. Ako poku{avate da skinete vi{ak kilograma budite oprezni sa rigoroznim dijetama.

Nemojte odugovla~iti da se prihvatite konkretnog posla. Privla~e vas osobe koje su potpuno suprotne i druga~ije od vas. Danas je sre}a na va{oj strani a javi}e vam se u obliku spleta sre}nih okolnosti.

Lav

Vodolija

( 22.7 - 22.8)

( 21.1 - 19.2)

Ako prepoznate pravi trenutak za zapo~iwawe akcije ima}ete vi{e uspjeha. Treba da spustite svoje kriterijume i da se prilagodite novim poslovima. O~ekujete poboq{awe finansijske situacije.

Djevica ( 23.8 - 23.9) Promjene koje vam se de{avaju u ovom periodu }e se odraziti i na va{u li~nost. Kada ste u nedoumici koristite svoju intuiciju. Posvetite malo slobodnog vremena wezi svog tijela kao i poboq{awu koncentracije.

Ako raspola`ete ve}om koli~inom novca najboqe }e biti da je ulo`ite u zapo~iwawe novog posla. Nemojte svojom gre{kom da pokvarite stabilan odnos sa partnerom. Va{e dru{tvo vas smatra duhovitim.

Ribe ( 20.2 - 20.3) Morate ponekad i vi da popustite, ne zaboravite da je uvijek potrebno da obje strane u~estvuju u odlukama. Dugotrajne prepreke su sada iza vas i mo`ete doga|aje u svom `ivotu da postavite na nove temeqe.

RJE[EWE: VESELOST, BAKA, INTRIGE, NAVRT, TOV, ZAKLONICE, R, APORTER, OKS, APRIL, MAGNAT, NO, R, IME, RILA, CRNOKLI[TE, OT, NATRON, ET, OREOVICA, DOHVATI, J, VRDNI^ANKA, JAWI]ANKA, MAKI, GERD, [AKA, PERLA.

30 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawa Luka

4

dje~aka

10

djevoj~ica

Stanovnici Star~evice, Obili}eva i Ko~i}evog vijenca i u petak se smrzavali

GRADSKI VODI^

Va`ni telefoni Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S. telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

bolnice Paprikovac Poliklinika

342-100 247-333

ordinacije Deamedika Euromedik Intermedik Jelena Firena

309-221 216-875 216-661 324-310 437-222

apoteke "Nova" "Neven" "Tempo"

218-264 281-017 310-044

prevoz Autobuska st. 090/513-000 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawa Luka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi "A" taksi Bawalu~ki taksi Bel taksi Euro taksi Maksi taksi Patrol taksi Ideal taksi Mobil taksi

1500 1544 1550 1555 1551 1533 1545 1566

hoteli "Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

inspekcija Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

kvarovi Prijava kvarova 300-384 Kvarovi na telefonima 1275

Ekipe “Toplane“ su i no} izme|u ~etvrtka i petka provele popravqaju}i puknute cijevi na magistralnom vrelovodu u ulici Stepe Stepanovi}a

Kvar do kvara na starom vrelovodu

PI[E: SVJETLANA TADI] [email protected]

Stanovnici Ko~i}evog vijenca, Star~evice i Obili}eva koji su prikqu~eni na toplovodni sistem gradske “Toplane“ i u petak su se smrzavali jer se na magistralnom vrelovodu “Vrbas“ nizao kvar za kvarom. Po vre me nih pre ki da u grijawu bilo je i u nasequ Sunca, na Bulevaru i jo{ nekim dijelovima grada. U petak do 15 ~asova grijawe jo{ nije bilo “stiglo“ u stanove u ve}em dijelu grada. Ekipe iz “Toplane“ su i no} izme|u ~etvrtka i petka provele popravqaju}i puknute cijevi na magistralnom vrelovodu sa desne strane rijeke Vrbas u ulici Stepe Stepanovi}a. Prvi kvar na vrelovodu se desio u utorak u ulici Vojvode Stepe Stepanovi}a, ve~e prije zvani~nog otvarawa sezo ne gri jawa. Dru gi kvar uslijedio je u srijedu nave~e, u istoj ulici, pet metara daqe od prvog kvara. Popravka ovog kvara trajala je do ~etvrtka nave~e. I tada su iz “Toplane“ tra`ili od stanovni{tva da se strpe, da }e grijawe brzo “do}i“ ili u toku dana. Me|utim, ni sanacija tog kvara nije u~inila da se radijatori na Star~evici, Obili}evu i Ko~i}evom vijencu zagriju. Samo dva ~asa poslije za vr{et ka ra do va na ot klawawu kvara, cijev je ponovo pukla. - ^itavu no} su radnici

Ekipe “Toplane“ otklawaju kvarove

bili na terenu i u petak rano ujutro, oko {est ~asova, uspjeli su da saniraju nastali kvar zbog kojeg ve}i dio grada nije imao tople radijatore - rekao je tehni~ki direktor “Toplane“ Novo Vu~eta.

STANOVNICI ogor~eni zbog hladnih radijatora On je ponovo naglasio da je problem u starom vrelovodu. - Mi bismo najvi{e `eqeli da su svi stanovi topli i da nema nikakvih problema, ali ovaj dio vrelovodne mre`e je star 35 godina. ^inimo sve napore da mre`u “Vrbas“ odr`imo u funkcionalnom stawu, kvarove niko ne mo`e da predvidi - istakao je Vu~eta. Cijevi su zbog starosti u

FOTO: S. ILI]

lo {em stawu, do dao je on, o{te}ene su, porozne i bukvalno se listaju, tako da dolazi do pucawa. - Niko ne mo`e dati garanciju za te cijevi koliko one jo{ mogu da izdr`e - rekao je Vu~eta. Stanovnici Star~evice, Obili}eva i Ko~i}evog vijenca ka`u da ne znaju {ta jo{ da o~ekuju, jer hladno}e tek trebaju da do|u. - Iako iz “Toplane“ ka`u da je uzrok kvarova starost cijevi, kako to da pro{le godine nisu pucale tako ~esto? Naseqa koja su imala dobro grijawe, poput Borika i centra grada, sada sa novim vrelovodom imaju jo{ boqe. A Star~evica, Obili}evo i Ko~i}ev vijenac, koji su i do sada muku mu~ili sa grijawem

ostavqeni su da i daqe trpe hladno}u, odnosno da pla}aju grijawe “Toplani“, a i ono s kojim dogrijavaju stanove ispri~ao je “Glasu Srpske“ stanovnik Obili}eva Radenko Macura. Na Ko~i}evom vijencu su tako|e ogor~eni zbog hladnih radijatora. - U petak ujutro je bilo minus tri stepena, a u stanovima koji stepen vi{e. Dokle da trpi mo hla dno }u a zima nije ni po~ela? ^itave godine ve}ina gra|ana uredno pla }a gri jawe i {ta ima od to ga - pra zna obe }awa. I na{a zajednica eta`nih vlasnika se priprema da pi{e peticiju - rekao je stanovnik ulice Radoja Domanovi}a broj 12, Tihomir Crnomat.

Peticija Nekoliko zajednica eta`nih vlasnika iz naseqa gdje nema grijawa najavili su peticiju u kojoj }e iznijeti svoj stav da ne}e da pla}aju grijawe ako ga ne bude ili ne bude kvalitetno. - Ne ma smi sla da mi sa Star ~e vi ce pla }a mo is tu ci je nu gri jawa kao i, re ci mo, sta no vni ci Bo ri ka ko ji ima ju vre le ra di ja to re, a gri jawe su do bi li dva da na pri je zva ni ~nog po ~et ka se zo ne gri jawa - re kao je pred sje dnik je dne za je dni ce eta `nih vla sni ka na Star ~e vi ci.

REPERTOAR BIOSKOPI MULTIPLEKS “PALAS“ MOJA GR^KA AVANTURA - romanti~na komedija re`ija: Donald Petri uloge: Nia Vardalos, Ri~ard Drejfus termini: 17.50, 20, 22.10 ~asova G. I. XO: USPON KOBRE - sf spektakl re`ija: Stiven Somers uloge: ^aning Tatum, Siena Miler, Marlon Vejans termini: 16.15, 18.40 ~asova GOLA ISTINA - romanti~na komedija re`ija: Robert Luketi} uloge: Katarina Hegl, Xerard Batler termini: 18.30, 20.30 ~asova SUROGATI - sf triler re`ija: Xonaton Mastov uloge: Brus Vilis, Rada Mi~el, Ro-

smund Pajk termini: 21, 22.50 ~asova OTMICA U METROU 123 - triler re`ija: Toni Skot uloge: Denzel Va{ington, Xon Travolta termini: 22.15 ~asova HANA MONTANA - muzi~ki/komedija re`ija: Piter ^elsom uloge: Majli Kirus, Emili Osment, Margo Martindel, Xejson Irls

termini: subota i nedjeqa u 12.30 ~asova LEDENO DOBA 3: Dolazak dinosaurusa animirani/sihronizovan re`ija: Karlos Saldana glasovi: Vojislav Brajovi}, Nikola \uri~ko, Sr|an Mileti}, Isidora Mini} termini: subota i nedjeqa u 12 ~asova MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Stalna izlo`bena postavka - “Od praistorije do savremenog doba“ Multimedijalna izlo`ba - “Jasenovac - sistem usta{kih logora smrti“ Izlo`ba “Ki}ewe“, autora Vladimira \ukanovi}a Izlo`ba skulptura “Lau{ica“, autora Du{ana Pa{i}a BANSKI DVOR - KULTURNI CENTAR

Veliki izlo`beni salon - izlo`ba radova ART kolonije “Mr~evci 2008/2009“ NARODNO POZORI[TE REPUBLIKE SRPSKE Velika scena - 18. oktobar u 20 ~asova predstava “Narodni poslanik“, komedija Branislava Nu{i}a Scena “Petar Ko~i}“, 24. oktobar u 20.30 ~asova predstava “Staza divqa~i“, autora Franca Ksavera Kreca, u re`iji Filipa Grinvalda MUZI^KI PAVIQON “PETAR KO^I]“ Izlo`ba “Ouvrage“, umjetni~ki radovi bogatog kolorita inspirisani folklornim motivima, otvorena do 18. oktobra GALERIJA “UDAS“ 17. oktobra otvarawe izlo`be djela likovne kolonije “Sana“

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 31

Tr`nica 1,3 4 1,5 - 1,7 1,5

kupus blitva karfiol paprike

0,5 - 0,7 1 2,5 - 3 1,2 - 1,5

tikvice pasuq patlixan paradajz

1,5 3-7 1,5 1,5

krastavci boranija orasi gro`|e

0,7 - 1 2 - 2,5 13 - 16 2,5

FOTO: M. RADULOVI]

crni luk bijeli luk krompir mrkva

nektarine breskve {qive kru{ke

1,8 - 2 1,3 - 1,5 1 1,5 - 1,7

GRADSKE VIJESTI

Sredwo{kolci dali 25 doza krvi U Zavodu za transfuziju u petak je sprovedena akcija dobrovoqnog darovawa krvi ~etvrtih razreda sredwe Elektrotehni~ke {kole, koju je organizovala Gradska organizacija Crvenog krsta. - U akciju darovawa krvi ukqu~ilo se oko 80 u~enika, a ovom prilikom prikupqeno je 25 doza ove dragocjene te~nosti - potvrdili su u Gradskom Crvenom krstu. U Crvenom krstu nagla{avaju da je dobrovoqni davalac krvi posredan aktivan u~esnik u lije~ewu bolesnika te pozivaju bawolu~ke sredwo{kolce da podr`e akciju i u budu}nosti. S. T.

Radnici i u petak vrijedno radili na objektu

Predstavnici Centra za socijalni rad obi{li gradili{te u Konatarima

Ni~e nova ku}a za petoro Luki}a

Luki}i sada `ive u veoma te{kim uslovima male starinske ku}e sa dva sobi~ka. Tu }e biti jo{ neko vrijeme, jer nastojimo da {to prije presele u novu mnogo ve}u i uslovniju ku}u, rekla Dragana Risti} PI[E: TATJANA PAPI]-XAKULA [email protected]

Porodica Bo{ka Luki}a u zaseoku Konatari, koji pripada mjesnoj zajednici Kola, uskoro, zahvaquju}i pomo}i Centra za socijalni rad, dobi}e novi krov nad glavom. Povodom izlijevawa plo~e na novom objektu Luki}a predstavnici Centra su u petak posjetili ovu peto~lanu porodicu. - Luki}i sada `ive u veoma te{kim uslovima male starinske ku}e sa dva sobi~ka. Tu }e biti jo{ neko vrijeme, jer nastojimo da {to prije presele u novu mnogo komforniju i uslovniju ku}u - istakla je socijalni radnik Dragana Risti} iz Cen-

tra za socijalni rad Bawa Luka, koji je inicirao izgradwu novog krova nad glavom za porodicu Luki}. Glava porodice Bo{ko je ro|en u Kolima, ali je do 1992. `ivio u Bugojnu, gdje se 1989. godine o`enio Spomenkom. - Tada sam povremeno radio u Austriji kao sezonski radnik. Godine 1992. nas dvoje smo se vratili u Kola. Ku}a koja je pripadala mojim roditeqima je sru{ena, a nama je kom{ija, kada je sagradio sebi ku}u, ovu ustupio na kori{}ewe. Prvih devet godina nismo imali ni vodu ni struju, pa nam je ionako te`ak `ivot bio jo{ vi{e ote`an. Presre}an sam zbog nove

ku}e i velike pomo}i qudi dobre voqe. Moj san je po~eo da se ostvaruje - rekao je Bo{ko Luki}.

ZA GRADWU utro{eno 11.000 maraka Ministarstvo za izbjegla i raseqena lica Republike Srpske, Sredwa poslovna privatna {kola i Centar za socijalni rad u~estvovali su u donirawu sredstava za gradwu ku}e Luki}a, koja je po~ela u maju ove godine. - U toku je i prikupqawe dobrovoqnih priloga mje{tana mjesne zajednice Kola. [to se

ti~e krova ku}e, ne vjerujem da }e nam vrijeme dozvoliti da ga zavr{imo, a i mnogo toga zavisi od finansijskih sredstava. Me|utim, {to se ti~e gra|evinskih radova, Luki}i za koji dan mogu da usele u novi objekat, bez obzira na to {to nema krova - rekao je predsjednik Komisije za socijalna pitawa mjesne zajednice Kola Vaskrsije Babi}, koji je ina~e vlasnik gra|evinske firme “Kalimba d.o.o.“, koja je tako|e u~estvovala u izgradwi ku}e. Prema wegovim rije~ima, za gradwu ku}e Luki}a dosad je utro{eno blizu 11.000 maraka, a bi}e neophodno jo{ sredstava, da bi ku}a bila zavr{ena.

Komqenovi} predsjednik Gradskog odbora SP-a Gradski odbor Socijalisti ~ke par ti je (SP) Bawe Luke na konstitutivnoj sjedni ci po no vo je iza brao odbor ni ka u Skup {ti ni gra da Bawa Lu ka Ra den ka Komqeno vi }a za pred sje dnika GO SP.

- Grad ski odbor je iza brao i de le ga te za pe ti kongres SP-a i kandidate za Glavni odbor partije naveo je u saop{tewu Gradski odbor Socijalisti~ke partije. M. Mi.

Okrugli sto o politici mladih Ambasadori Wema~ke Joakim [mit i Francuske Maris Bernio i gradona~elnik Bawe Luke Dragoqub Davidovi} u~estvovali su u raspravi o politici mladih na okruglom stolu “Struktura podr{ke mladima na op{tinskom nivou“ koji je odr`an u petak u hotelu “Bosna“. - Razgovarali smo o mladima u lokalnim zajednicama. Skup{tina grada je u saradwi sa omladinskim organizacijama donijela “Strategiju politike prema mladima“, kojom po ma `e mo i or ga ni zu je mo mla de. Po li ti ku pre ma mladima kreiramo iskqu~ivo uz wihovo u~e{}e i radimo sve da problem zapo{qavawa mladih umawimo koliko je to mogu}e - izjavio je Davidovi}. Organizator okruglog stola bila je francuska Ambasada i Wema~ko dru{tvo za tehni~ku saradwu GTZ. S. T.

SINOVI Bo{ko i Spomenka imaju tri sina: Miroslava (17), Mladena (15) i Mladenka (14). - Najmla|i sin poha|a Osnovnu {kolu “Petar Ko~i}“ u Kolima, sredwi je poslije osnovnog obrazovawa upisao Ugostiteqsko-

trgovinsko turisti~ku {kolu i uspjeli smo da ga smjestimo u \a~ki dom. Najstariji Miroslav poslije osnovnog obrazovawa je stao i nije nastavio {kolovawe - rekla je Dragana Risti}.

PA@WA Zbog radova bez struje

MATI^NI URED Ro|eni: Mi ha ela \u ki}, k}i Ale ksan dra i Du { a n ke ; Me ho B o t i } , s i n

Sa fe ta i Re |i fe; Da ni lo Mo m i } , s i n M i l a n ka i M i l a n ke; Ste fan Ivan ~e vi}, sin De ja na i Jo va ne; Iri na ]ur ko vi},

k}i Bra ni mi ra i Sla vi ce; Mi lo{ Ke sar, sin @eqka i San dre; M i a [o { ka n , k } i De j a n a i @eqke.

Zbog radova na elektroenergetskim objektima u subotu }e do}i do povremenih iskqu~ewa elektri~ne energije. - Bez struje }e biti dio ulice Kraji{kih brigada od broja 190 do broja 250 i

to u periodu od 12 do 14 ~asova - saop{tili su iz “Elektrokrajine“ i dodali da je u toku sveobuhvatna akcija iskqu~ewa potro{a~a koji imaju dugovawa za elektri~nu energiju. S. T.

32 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

SVETSKE RELIGIJE (Hananska religija)

FOTO: ARHIVA

Feqton

(4)

Tragovi religija ora~a i pastira

MIR^A ELIJADE

Hiqadama godina, migracije naroda iz sirijskih i arapskih ravnica bile su stalni i periodi~no dramati~ni procesi. Populacija koja je govorila semitski prvo se pojavila u Palestini negde otprilike pre 3000. godine pre na{e ere, obele`avaju}i ono {to mi nazivamo ranim bronzanim dobom. Velike invazije Amoreja oko 2200. godine pre Hrista doprinele su daqem me{awu i restrukturaciji kulturnih shema, {to }e u istoj meri u~initi i dolazak Izraelita u kasnom drugom milenijumu pre Hrista. Du` mediteranske obale, kultovi zemqoradni~ke plodnosti su se me {a li sa ne bes kim Pan te onom nomada pastira.

Du` mediteranske obale kultovi zemqoradni~ke plodnosti su se mije{ali sa nebeskim Panteonom nomada pastira. Sve{tenici i ni`i red religioznih zvani~nika nadgledali su hramove i kultne aktivnosti koje su ukqu~ivale i `rtve Posebna grupa mu{karaca bavila se kultom umrlog, ~iji je prvobitni ritual bio orgasti~ka gozba. Pogrebne ceremonije bile su i banketi kojima je trebalo pridobiti naklonost umrlog

Invazija naroda s mora Tragovi religijskih tradicija tih qudi, pored ve} iskopanih hramova i figurina, ranije su proizlazili i iz (najbla`e re~eno polemi~nih) pomiwawa u hebrejskim i spisima nekih helenisti~kih i rimskih autora, i va|eni iz arhiva plo~ica za pisawe prona|enih na istoku (Mari) i jugozapadu (Amarna). Ali tu, vrlo skoro, i uspe{no, okrenuli smo se koherentnoj dokumentaciji i vremenski mnogo preciznijem (kasno bronzano doba III, otprilike oko 1365-1175. pre Hrista) i direktnijem izvoru, jednostavno, gradu koji je predstavqao deo onoga {to mi nazivamo “hananskom“ tradicijom: Ugaritu. Iz ranog drugog milenijuma pre Hrista, Ugarit je izronio kao trgova~ka luka na obali moderne Sirije (Ras [amra). Oko 1350. pre

Vjerovawe Elijadeovo suvereno vladawe jezicima tjera ~ovjeka da se zapita da li je iko imao toliko ~iwenica o religiji kao {to je imao on. Prema ovom autoru religija je autonomni sistem. On nagla{ava mentalni i sistemski karakter religije. Tema kojoj se treba stalno vra}ati kao podsje}awe na avanturu ~ovje~anstva u wegovim su{tinskim religioznim shvatawima. Pri~a o religiji dokazuje, obja{wava i procjewuje kakva je wena vrijednost za qudsku vrstu.

Hrista, tu je formulisano prvo alfabetsko pismo, klinasto, utisnuto u glinu. Religijske posvete, ~ini, molitve, spiskovi bogova i, iznad svega, mitovi neodre|ene starosti bili su preno{eni u novo pismo, sve do invazija “naroda s mora“ koje su uni{tile grad oko 1175. godine pre Hrista. Na vrhu ugaritskog Panteona nalazio se nedelatno bo`anstvo stvoriteq Univerzuma i otac bogova, transcendentalan i benevolentan, pa ipak poprili~no udaqen i nemo}an i istisnut od strane rigoroznog Baala (odnosno Baala), nazvanog Sinom Daganovim, bogom oluje poput mesopotamijskog Adada. Pisari i narodni kult poznaju vi{e od jednog Ela ili Baala - istini za voqu, wihova su imena generalno Bog ili Gospod - a neki od Elova ili Baala verovatno su bili povezani sa geografskom lokacijom ili sa kvalitetima koji su pridavani bo`anstvu. Baal je bio Mo}ni, Onaj koji je visoko, Jaha~ oblaka, Princ i Gospod Zemqe. U mitovima, on se takmi~io sa Jamom (More), zlim “pro`dira~ima“, i sa Mot (Smrt), koja ga je privremeno pobedila. Elo va `e na bi la je Ati ra (A{e ra), kraqevska bo`ica sa nekim atributima mora. Mnogo je upe~atqivija Anat, sestra ili bra~na partnerka Baalova i, {to je mnogo va`nije, mo }na bo giwa quba vi i ra ta ko ja je pokatkada prikazivana kako stoji na lavqim le|ima.

VELIKI HRAMOVI U KOJIMA su se nalazile fla{ice uqa i vina ostavili su podatake o religiji Kasnije ujediwena kao A{tart va Anat (Astarta), izra{}e u potowu sirijsku morsku bogiwu plodnosti Atargatis ~ije je obo`avawe nastavqeno i u ranom hri{}anskom periodu. Me |u dru gim bo go vi ma ko ji su se pojavqivali na ugaritskim listama su se na{li i Ars va [amem (zemqa i nebo), mese~ev bog i bogiwa, neke Baalove k}erke, jutarwa i ve~erwa zvezda (Venera), Kotar zanatlija, Ra{ap (plamen i kuga), izvesni Hurijan i drugi uglednici. Preci, a posebno loza kraqeva, bili su tako|e obo`eni i obo`avani, a skupina mawe va`nih bogova nije bila poimence navo|ena. Kako nalazi metala i figurina od terakote dokazuju,

vera u Ugaritu je ~esto bila usredsre|ena na dva para: na kraqevski par, koji je bio snaga iznad sveta, El i Atirat; i na par bogova koji su aktivni u svetu, Baal i Anat.

Hanansko bogoslu`ewe Neke su figurine ostavqene kao votivni predmeti u sveti{tima. Zna se da je Ugarit imao hramove koji su bili posve}eni Baalu i Daganu, a verovatno i drugim bogovima. Veliki hramovi u kojima su se nalazile fla{ice i rezerve uqa i vina ostavili su vi{e podataka o narodnoj religiji od malih sveti{ta. Podaci o dr`avnom, kultu pokazuju kraqa i kraqicu na vrhu institucije i aktivne u ritualima, na festivalima i u molitvama za za{titu grada. Sve{tenici i ni`i red religioznih zvani~nika nadgledali su hramove i kultne aktivnosti koje su ukqu~ivale ponude, `rtve (neke spaqene), pro~i{}ewa, i brigu o drvenom liku bo`anstva. Posebna grupa mu{karaca bavila se kultom umrlog, ~iji je prvobitni ritual bio orgasti~ka gozba; pogrebne ceremonije bile su i banketi kojima je trebalo pridobiti naklonost umrlog. Dokazi vra~awa pokazuju da je postojala klasa omen-sve{tenika, a na|ene gline sa ucrtanom jetrom ukazuju na ekstirpaciju (gatawe gledawem u unutra{we organe), kao {to je praktikovano u Mesopotamiji. Magija i prizivawe odre|enih bo`anstava koja bi {titila i pru`ala sigurnost bili su verovatno rasprostraweni me|u populacijom. Ugaritska mitologija na prvom mestu govori o borbama za suverenost. ...Dva ugaritska epska teksta su bajke o Kirti i o Akhatu. I jedna i druga po~iwu kraqem i obi~nim ~ovekom koji se bore da izle~e svoju nesre}u {to nemaju dece; poznata tema Staroga zaveta. Wihove molbe usli{ili su bogovi i tako po~iwu nizovi qudsko-bo`anskih intriga: Anat je izazvala smrt Akhata, `eqenog sina, po{to ju je on uvredio dok je ona poku{avala da uzme wegov magi~ni luk. Kirta se za `enu izborio ratuju}i, ali je zaboravio zakletvu koju je dao Atirati i razboleo se da bi ga kasnije jedan od wiho vih si no va op tu `io za ne prav du u obavqawu kraqevskih du`nosti. Uprkos ~esto fragmentarnoj sa~uvanosti ove literature, ona dopuwuje na{u sliku sveta - istorijskog, mitolo{kog i religioznog - koji }e Izraeliti okupirati i preneti zapadnoj kulturi. (Nastavi}e se)

17. oktobar 1912. godine

17. oktobar 1972. godine

18. oktobar 1842. godine

Srbija objavila rat Turskoj

Umro princ \or|e

Ro|en ^edomiq Mijatovi}

1912 - Srbija i Bugarska su objavile rat Turskoj, a 19. oktobra na strani balkanskih saveznika u Prvi balkanski rat u{la je i Gr~ka. Tokom nepunih trideset dana oslobo|en je gotovo cio Balkan od Turaka, a na mirovnoj konferenciji u Londonu Turska se

odrekla teritorija u Evropi, osim dijela izme|u Jedrena i Istanbula, pri ~emu nije htjela da se odrekne Jedrena, zbog ~ega je rat nastavqen do pada Jedrena u martu 1913, a mir izme|u balkanskih saveznika i Turske je potpisan u Londonu 13. maja 1913.

1972 - Umro je princ \or|e Kara|or|evi}, stariji sin kraqa Petra I Kara|or|evi}a. Nakon {to se, pod pritiskom, 1909. odrekao prava na prijesto, posvetio se vojni~koj ka rijeri. Do 16. godine slu `io je u San kt Peter burgu u pa `evskom korpusu s mla|im bratom

Aleksan drom i vratio se u Srbiju na kon {to je Petar I Kara|or|evi} 1903. postao kraq. U~es tvovao je u oba balkan ska i u Prvom svjetskom ratu. Na Ma~ko vom kamenu 1914. te {ko je rawen. Nikada nije imao nikakvu politi~ku ulogu.

1842 - Ro|en srpski politi~ar, ekonomista, diplomata, istori~ar i pisac ^edomiq Mijatovi}, ~lan Srpske kraqevske akademije, utemeqiva~ Narodne banke Srbije, profesor ekonomije na Velikoj {koli u Beogradu. Bio je vi{e puta ministar. Djela: “Izvod iz politi~ke

ekonomije“, “Nauka o dr`avnom gazdinstvu ili nauka o finansiji“, “Istorija trgovine“, “Finansije srpskog kraqevstva“, “Ikonija, vezirova majka“, “Rajko od Rasine“, “Knez Gradoje od Orlova grada“, “\ura| Brankovi}“, “Uspomene balkanskog diplomate“.

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 33

OGLASI Komercijalisti prodaje za Republiku Srpsku MONUS EXPORT d.o.o. Bawa Luka Ekskluzivni uvoznik i distributer cigareta “fast“ i “monus“ u BiH, kompanija koja posluje na tr`i{tu od 2002. godine, zbog ubrzanog razvoja i {irewa poslovawa objavquje konkurs za radno mjesto

KOMERCIJALIST Distributivni centar Bawa Luka i Bijeqina Potrebne kvalifikacije: • SSS, po`eqno iskustvo u prodaji robe {iroke potro{we, poznavawe tr`i{ta i potreba / navika potro{a~a, rad na ra~unaru - MS Office, Internet, sklonost ka terenskom radu, izra`ene vje{tine prodaje i prezentacije, komunikacione sposobnosti, voza~ka dozvola “B” kategorije Opis posla i aktivnosti: • redovan obilazak klijenata, razvoj prodajne mre`e, izvje{tavawe o tokovima prodaje, predlagawe i realizacija inovativnih mjera i aktivnosti na tr`i{tu, glavni fokus }e biti na razvoju prodaje u RS u okviru strukture sopstvene distribucije, redovno planirawe, analizirawe i izvje{tavawe o prodajnim aktivnostima i rezultatima, definisawe Monus-ove globalne strategije tr`i{nog nastupa, pospje{ivawa prodaje, evaluacija proizvoda i evolucija organizacije prodaje u odnosu na predlo`ene i prihva}ene strategije

Mi nudimo: • mogu}nost rada u velikoj regionalnoj kompaniji sa dugom tradicijom, radni odnos i stimulativna primawa, profesionalne treninge, rast plate proporcionalno ostvarenim rezultatima, napredovawe u karijeri, rad u ugodnoj atmosferi, slu`beni automobil, slu`beni mobitel, mogu }nost napredovawa u kompaniji, fleksibilno radno vrijeme Ukoliko `elite da postanete dio na{eg dina mi~nog i uspje{nog tima, da se razvijate i unapre|ujete zajedno sa nama, svoju biografiju sa brojem telefona i prijavu mo`ete da po{aqete najkasnije 15 dana od dana objavqivawa oglasa na e-mail adresu: [email protected] Bi}e kontaktirani samo kandidati koji u|u u u`i izbor. Gradovi Bawa Luka, Prijedor, Doboj, Gradi{ka, Br~ko, Bijeqina, Zvornik i Sarajevo

"Integral in`ewering" AD Lakta{i, Majke Jugovi}a bb

Na osnovu odredaba ~lana 5. Pravilnika o radu "Integral in`ewering" a.d. Bawa Luka, raspisujem

OGLAS

za prijem u radni odnos na odre|eno vrijeme 1. Vodoinstalater.................jedan izvr{ilac vodovodnih cijevi svih vrsta i profila. Pored op{tih uslova propisanih zakonom, kandidat treba da ispuwava i sqede}e posebne uslove: - stru~no obrazovawe u trajawu od najmawe tri godine - KV vodoinstalater, - radno iskustvo na izvo|ewu vodoinstalaterskih radova u objektima i van objekata u trajawu od najmawe 3 (tri) godine. Uz prijavu na oglas i propisanu dokumentaciju, po`eqno je dostaviti i kratak opis poslova koje je kandidat obavqao. Prednost kod prijema ima kandidat koji poznaje rad sa ma{inama i ure|ajima za varewe

Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od dana objavqivawa oglasa. Nepotpune prijave ne}e biti razmatrane. O rezultatu oglasa kandidati }e biti pismeno obavije{teni. Prijave na oglas se dostavqaju na adresu: "Integral in`ewering" a.d. Lakta{i, ul. Majke Jugovi}a bb Lakta{i, a mogu se predati i neposredno na protokol u Kadrovskoj slu`bi Dru{tva u Jakupovcima, svakog radnog dana u vremenu od 8 do 16 ~asova.

34 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

OGLASI

Bosnia and Herzegovina Preparation of ‘Enhancing Small and Medium Enterprises Access to Finance Project’ CONSULTING SERVICES Grant No. TF093099

Expressions of Interest The Bosnia and Herzegovina has received a grant from the International Bank for Reconstruction and Development (IBRD), and intends to apply part of the proceeds of this grant to payments under the contract for Analysis of Existing Legal Framework and Experiences with Credit Guarantee Schemes in Bosnia and Herzegovina. The services include preparation a full proposal and plan for national provision of financial and debt advice for citizens and identification of the issues and requirements for setting up of a country-wide network of centers for provision of financial and debt advice. The proposed centers will provide two types of services – (i) financial literacy as a way of prevention and of education of consumers on debt management before they borrow or become heavily over-indebted and (ii) remedial provision of debt advice and resolution, which results in negotiation with creditors, agreement on a payment plan or debt resolution in more intractable situations. The selected Consultant is expected to review existing legislation and regulations governing provision of financial advice services and regulating work of institutions offering financial and debt advice for citizens and provide draft proposals for changes/amendments. In this respect, the main purpose of this assignment is to review the body of regulations that affect (i) the operational aspects and provision of these two types of services and (ii) governance structure, assessing the options for establishment, organization, and oversight of financial and debt advice agencies. Work should start in 1st November and be completed no later than November 30th, 2009. The Ministry of Finance and Treasury now invites eligible consultants to indicate their interest in providing the services. Interested consultants must provide information indicating that they are qualified to perform the services (description of similar assignments, experience with regulatory institutions, experience with financial institutions and/or microfinance institutions and experience in participation in drafting and adoption of legislation desired). A consultant will be selected in accordance with the procedures set out in the World Bank’s Guidelines: Selection and Employment of Consultants by World Bank Borrowers, May 2004, revised October 2006.

reca d.o.o. Sarajevo vijci . alati . normirani elementi [ta Vam nedostaje u dosada{woj karijeri? Mo`da ba{ ovo: dinami~an i ambiciozan posao, sloboda u radu, stalno otvoren put za napredovawe, prijatna i profesionalna radna atmosfera. Uvjerite se, ubijedite nas. reca d.o.o. Sarajevo by Kellner & Kunz AG Austrija Prijave kandidata / kandidatkiwa sa biografijom i obaveznom fotografijom, za novo radno mjesto na podru~ju Bawe Luke, Prijedora i Gradi{ke: ¹ Komercijalista dostaviti u roku od 14 dana od objavqivawa oglasa na adresu: reca d.o.o. Sarajevo, Bra}e Begi} 76, 71000 Sarajevo, ili na e-mail: [email protected]

Interested candidates may obtain further information at the address below from 9.00 till 16.00 hours. Expressions of interest must be delivered to the address below by October 23, 2009. Ministry of Finance and Treasury Ms. Biljana Tabakovic Trg Bosne i Hercegovine br. 1 71 000 Sarajevo Bosnia and Herzegovina Phone: +387 33 703-082 Fax: + 387 33 203-601 [email protected]

Va{i uslovi za prijavu: ¹ minimalno SSS tehni~kog smjera ¹ voza~ka dozvola B kategorije ¹ prednost poznavawe wema~kog jezika ¹ kori{}ewe privatnog automobila do isteka probnog rada Na{i uslovi: ¹ atraktivna zarada (fiksni i varijabilni dio) ¹ slu`beni automobil na kori{}ewe poslije isteka probnog rada... ^AJAVEC - [TAMPANE VEZE AD BAWA LUKA - U STE^AJU - BAWA LUKA Ul. Jovana Du~i}a 23 A Broj:71 0 St 014042 08 St

AD "VARDA" - U STE^AJU Vi{egrad, ul. Koza~ka bb Na osnovu saglasnosti Odbora povjerilaca AD "Varda" - u ste~aju, od 1.10.2009. g. u skladu sa ~l. 101 Zakona o ste~ajnom postupku, ste~ajni upravnik

OGLA[AVA javno nadmetawe za prodaju zaliha du`nika prikupqawem pisanih ponuda Predmet nadmetawa su zalihe i to: rezervni dijelovi za kamion FAP 13-14, ne{to repromaterijala za tapacirawe, razni okov za namje{taj i vij~ana roba, sve po ukupnoj po~etnoj cijeni od 3.000,00 KM. Pravo u~estvovawa imaju pravna i fizi~ka lica koja uredno dostave pisanu ponudu za predmet nadmetawa i dokaz o uplati depozita u iznosu od 10 % po~etne cijene na ra~un ste~ajnog du`nika broj: 555-010-10012090-84 ili na blagajnu du`nika. Ponude se dostavqaju u zatvorenoj koverti sa naznakom "PONUDA - NE OTVARAJ" na adresu prodavca AD "VARDA" - u ste~aju, Vi{egrad, ul. Koza~ka bb u roku od 30 dana od dana objavqivawa oglasa. U ponudi je potrebno navesti osnovne podatke o ponu|a~u, adresu i ponu|enu cijenu. U razmatrawe }e se uzimati samo ponude sa ponu|enim iznosom ve}im od iznosa po~etne cijene. Neblagovremene i prijave bez upla}enog depozita ne}e se razmatrati. Razgledawe imovine mo`e se izvr{iti svakog radnog dana u periodu trajawa oglasa od 9 do 13 ~asova. Ponu|ena imovina se prodaje u vi|enom stawu i naknadni prigovori se ne}e uzimati u obzir. Na~in izbora najpovoqnijeg ponu|a~a: ste~ajni upravnik }e zapisni~ki u prisustvu ve}ine ~lanova Odbora povjerilaca izvr{iti otvarawe ponuda. Za najpovoqnijeg ponu|a~a bi}e izabrano lice koje ponudi: najve}i iznos cijene za predmet nadmetawa. Zakqu~ak o izboru najpovoqnijeg ponu|a~a ste~ajni upravnik }e otpremiti najpovoqnijem ponu|a~u u roku od 8 dana od dana otvarawa ponuda. Ukoliko ponu|a~ sa najpovoqnijom ponudom ne uplati prodajnu cijenu u roku od 15 dana po prijemu zakqu~ka smatra}e se da je odustao od kupovine i gubi pravo na vra}awe depozita, a za kupca }e se novim zakqu~kom odrediti sqede}i najpovoqniji ponu|a~ koji zadovoqava uslove oglasa. U slu~aju da budu dostavqene ponude sa identi~nim ponu|enim iznosom prednost }e imati ponuda koja je prije upu}ena na adresu prodavca. Ponu|a~ima ~ije ponude nisu prihva}ene vrati}e se depozit po zavr{etku javnog nadmetawa. Svi tro{kovi vezani za promet imovine padaju na teret kupca. STE^AJNI UPRAVNIK

Na osnovu ~lana 51, 101, 102. i 103. Zakona o ste~ajnom postupku ("Sl. gl. RS" br: 67/02) i ~l. 20. i 21. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ste~ajnom postupku ("Sl. gl. RS" br: 68/07), ~l. 82, 89, 130. i 131. Zakona o izvr{nom postupku ("Sl. gl. RS" br: 59/03, 85/03. i 64/05), Odluke Skup{tine povjerilaca od 26.2.2009. godine i Odluke Odbora povjerilaca od 15.10.2009. godine ste~ajnog du`nika ^AJAVEC [TAMPANE VEZE AD BAWA LUKA - u ste~aju - ste~ajni upravnik donosi, ZAKQU^AK Objavquje se

[ESTA JAVNA LICITACIJA za prodaju pokretne imovine ste~ajnog du`nika I Prodaje se cjelokupna neprodata pokretna imovina ste~ajnog du`nika, i to: 1. POKRETNA IMOVINA prodaje se u vi|enom stawu i po po~etnoj cijeni ispod koje se ne mo`e prodati i to: a) Proizvodna i prate}a oprema (deset stavki - mjera~i debqine kalaja i bakra, pe} za grijawe, lupa i drugo) i b) Kancelarijski i radioni~ki inventar (81 stavka - stolovi, stolice, ormari i drugo) Ukupno (a + b) 500,00 KM, c) Rezni alati - novi (15.151 komada raznih dimenzija - vidija, burgije i glodala) 15.000,00 KM, d) Rezni i stezni alati - polovni (39.327 kom. raznih dimenzija - vidija burgije, glodala, ~aure i vo|ice) 10.000,00 KM, e) Materijal - hemikalije (204 stavke, oko 10 tona - za galvanizaciju i sito {tampu) 1.000,00 KM Navedena pokretna imovina prodaje se po stavkama od a) do e) i ponude se dostavqaju posebno za svaku navedenu pojedinu stavku. Kupac koji kupuje cjelokupnu imovinu od a) do e), po~etna cijena je 17.000,00 KM ispod koje se ne mo`e prodati i ponuda se dostavqa za cjelokupnu imovinu. II USLOVI PRODAJE: Sve informacije i pregled zainteresovani mogu dobiti svakim radnim danom od 9 do 15 ~asova u prostorijama ste~ajnog du`nika. Prodaja navedene imovine izvr{i}e se prikupqawem zatvorenih pismenih ponuda u kojima }e po~etna cijena biti kako je to naprijed navedeno. Otvarawe prispjelih ponuda obavi}e se dana 2.11.2009. godine u 13 ~asova u prostorijama Osnovnog suda Bawa Luka u velikoj sali broj 68. Nakon otvarawa ponuda utvr|uje se lista ponu|a~a i pristupa se javnom nadmetawu - licitaciji. Pravo prijave na oglas imaju sva pravna i fizi~ka lica koja uz ponudu dostave i dokaz o uplati depozita i to 10 % od po~etne cijene. Depozit se upla}uje na `iro ra~un br: 1610450049340057 kod Raiffeisen bank BiH dd Sarajevo, filijala Bawa Luka. Ponude sa dokazom o uplati depozita se moraju dostaviti najkasnije dan prije odr`avawa licitacije na adresu prodavca - po{tanski pretinac broj: 131. kod po{te 78102 Bawa Luka u zape~a}enoj koverti sa naznakom: PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE ^AJAVEC - [TAMPANE VEZE ad. Bawa Luka - u ste~aju - NE OTVARAJ. Ponude ~ije ponu|ene cijene budu ispod po~etne cijene imovine koja je predmet ovog oglasa ne}e se razmatrati. U pogledu polagawa cijene i vra}awa depozita primjewuju se odgovaraju}e odredbe Zakona o izvr{nom postupku. Rok za pla}awe kupoprodajne cijene je 15 dana od dana odr`avawa licitacije, a ponu|a~ ~ija ponuda bude prihva}ena, du`an je da pristupi zakqu~ewu ugovora u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene. U slu~aju da najpovoqniji ponu|a~ odustane od ponude, prihvata se druga najpovoqnija ponuda, koja ispuwava uslove oglasa i tako redom do tre}eg ponu|a~a. Sve poreze i ostale tro{kove u vezi sa ugovorom o kupoprodaji imovine snosi kupac. Kontakt telefon za informacije po oglasu: 066/545-981 i 066/247-325. STE^AJNI UPRAVNIK

OGLASI

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 35 AD "MODIMES" MODRI^A U STE^AJU Cara Du{ana 88 MODRI^A

REPUBLIKA SRPSKA KAZNENO-POPRAVNI ZAVOD FO^A Studentska br. 2. Fo~a, tel: 058/210-892, faks: 058/210-154, E-mail: [email protected]

Na osnovu rje{ewa o otvarawu ste~ajnog postupka br. 085 St 0 000885 08 ST Osnovnog suda u Doboju i odluke skup{tine povjerilaca od 24.9.2009. o na~inu i cijeni prodaje nepokretne imovine dru{tva objavqujem:

Drugo JAVNO NADMETAWE

Broj: 01-779/09 Datum, 14.10.2009. godine

za prodaju nepokretne imovine dru{tva i to:

Na osnovu ~lana 31. Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta Kazneno-popravnog zavoda Fo~a, direktor Kazneno-popravnog zavoda Fo~a, raspisuje

JAVNU LICITACIJU za prodaju motornih vozila i viqu{kara 1. Predmet prodaje su motorna vozila i viqu{kar, vlasni{tvo KPZ PJ "Drina" Fo~a, i to: 1. Putni~ko motorno vozilo - "VW golf A2" 1,3, godina proizvodwe 1985., registrovano do 9.2.2010. godine, u ispravnom stawu, procijewena - po~etna cijena 2.500 KM, 2. Putni~ko motorno vozilo - yip "OPEL frontera" 2,8 TDI, godina proizvodwe 1995, neregistrovano, u neispravnom stawu, procijewena - po~etna cijena 8.600 KM 3. Putni~ko motorno vozilo - "VW golf A2" 1,6 D, godina proizvodwe 1989., neregistrovano, u ispravnom stawu, procijewena - po~etna cijena 3.300 KM i 4. Bo~ni dizel viqu{kar - "^ELIK IRION" Hrvatska, 5 tona, tip DFQ-C50/14-40, godina proizvodwe 1986, neregistrovano u neispravnom stawu, procijewena - po~etna cijena 2.600 KM. 2. Prodaja motornih vozila i viqu{kara se vr{i u vi|enom stawu i naknadne reklamacije se ne mogu isticati. 3. Zainteresovana lica mogu pogledati predmetna vozila svakim radnim danom od 10 do 13 ~asova, u periodu od 20.10.2009. godine do 28.10.2009. godine. 4. Prodaja motornih vozila i viqu{kara obavi}e se putem javnog nadmetawa - licitacijom dana 3.11.2009. godine, sa po~etkom u 11 ~asova, u prostorijama Kazneno-popravnog zavoda Fo~a, ulica Studentska br. 2, a ukoliko se ne izvr{i prodaja na prvoj licitaciji, ponovna licitacija }e se obaviti dana 10.11.2009. godine, u isto vrijeme i na istom mjestu. 5. Pravo u~e{}a na licitaciji imaju sva pravna i fizi~ka lica koja prije licitacije na blagajni KPZ-a Fo~a uplate iznos u visini od 10 % po~etne vrijednosti vozila koja se licitiraju. 6. Uslovi i na~in preuzimawa vozila regulisa}e se kupoprodajnim ugovorom u skladu sa Zakonom. 7. Porez i svi tro{kovi u vezi sa prenosom poslije kupovine padaju na teret kupca. 8. U~esnik licitacije koji postigne najvi{u cijenu, a potom odustane od potpisivawa kupoprodajnog ugovora ili ne plati kupoprodajnu punu cijenu koju je izlicitirao u roku od 5 dana od dana zavr{etka licitacije gubi pravo na povrat depozita. Ostalim licima koja u~estvuju u licitaciji upla}eni depozit se vra}a po zavr{etku licitacije. DIREKTOR Sini{a Golijanin

"KOZARAPREVOZ" AD NOVI GRAD - NADZORNI ODBOR -

Zemqi{te i objekti u Modri~i u ulici Cara Du{ana 88. 1. Zemqi{te upisano na parceli br. 127/5 KO Modri~a upisanoj u ZK ulo`ak 473 i posjedovni list PL 3432/2 u ukupnoj povr{ini 4.415 m2 sa dijelom posjeda 1/1, a sastoji se od klaonica ekonomsko dvori{te 2.159 m2, kiosk 7 m2, obor za stoku 195 m2, privredna zgrada 1.575 m2, portirnica 73 m2, topionica masti 107 m2. Identifikacijom nekretnina po starom katastarskom operatu navedenim nekretninama odgovara cijela k.~. br. 127/5, "ba{~a oranica" povr{ine 4.415 m2 upisana u ZK 473 KO Modri~a. U A popisnom listu 4.415 m2 posjednik AD Modimes 1/1, u B vlasni~kom listu dr`avna svojina 1/1, u C teretnom listu upisani su Nevzeta Suqi} 1/4, Sejad Suqi} 1/4 i Nihad Suqi} 1/2. Objekti su izgra|eni po pravosna`nom odobrewu za gradwu, i posjeduju pravosna`nu upotrebnu dozvolu br. 03-361-484/84 od 6.2.1984. izdata od Republi~kog komiteta za urbanizam i stambeno-komunalne poslove Sarajevo. 2. Objekti se sastoje od privredne zgrade, depo za stoku, magacin za ko`u, asfaltni krug, pista za prawe auta, crpna stanica bunar, betonska cokla, spoqni vodovod, odvodni kanal, `eqezna ograda, `eqezna kapija, portirnica kiosk, `eqezni kolosijek, PTT linija. 3. Oprema je uglavnom u sastavu objekta i procijewena zajedno sa objektom, a sastoji se od proizvodne opreme i uglavnom ~ine wegov sastavni dio kao {to je {er ma{ine, kazan, kotlovnica, kuter, punilica, vage, kompresor, pu{nice, lift, stala`e, volf za mqevewe, i druge opreme kao {to su stolice, stolovi, {tedwaci, kase `eqezne, rashladne vitrine, ormari, zamrziva~i, i dr. Zemqi{te i objekti sa opremom se prodaju u trenutnom pravnom stawu, a na kupca se prenosi obim prava kojima ste~ajni du`nik raspola`e u momentu prodaje, a u skladu sa ~lanom 101a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ste~ajnom postupku. Utvr|ena cijena za prodaju po ovla{}enom sudskom vje{taku odobrena od strane skup{tine povjerilaca je 70% od procijewene vrijednosti kako stoji: Zemqi{te parcela od 4.415 m2 Objekti sa opremom UKUPNO 70% od 588.218,80 KM {to iznosi

220.750,00 KM 367.468,80 KM 411.753,16 KM

Licitacija }e se odr`ati u sjedi{tu preduze}a u Modri~i Cara Du{ana 88. u subotu 24.10.2009. u 10 ~asova. Prije po~etka licitacije svi u~esnici su du`ni uplatiti 10.000,00 KM u gotovom ili na transakcioni ra~un br. 562011 80785626 03 otvoren kod Razvojne banke poslovnica Modri~a. Za u~esnike koji ne izlicitiraju upla}eni iznos se vra}a. Pravo licitacije imaju sva pravna i fizi~ka lica. Za pravna lica obavezno donijeti punomo} i dokaz o uplati. Ponude sa nov~anim iznosom dostavqati u zatvorenoj koverti na adresu agencije za vo|ewe poslovnih kwiga "Rada" Modri~a, Trg Jovana Ra{kovi}a bb. Na koverti nazna~iti da je prijava za javno nadmetawe za nekretnine AD "Modimes", a na pole|ini nazna~iti naziv i ta~nu adresu u~esnika. Prijave sa iznosom u zatvorenoj koverti se mogu predati li~no na sam dan licitacije. Najvi{a ponuda iz zatvorene koverte je po~etna cijena licitacije. Kontakt osoba za razgledawe i informisawe je ^i~i} Dragan mob. 065 803 723. Mob. ste~ajnog upravnika je 065 534 222. Ste~ajni upravnik

BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD U BIJEQINI Broj: 80 0 P 004223 07 P Bijeqina, 5.10.2009. godine

Broj: 165/09 Dana: 13.10.2009. godine Nadzorni odbor "Kozaraprevoz" AD Novi Grad, saziva vanrednu Skup{tinu akcionara za dan 6.11.2009. godine sa po~etkom u 10 ~asova, u sjedi{tu preduze}a (galerija Restorana na autobuskoj stanici) u Novom Gradu ul. Kraqa Petra I Oslobodioca bb. Skup{tina mo`e odlu~ivati ako su joj prisutni ili predstavqeni akcionari koji imaju vi{e od polovine ukupnog broja glasova. Ako se Skup{tina ne bude mogla odr`ati zbog nedostatka kvoruma iz stava 1. ove ta~ke, ponovo se saziva Skup{tina za dan 13.11.2009. godine, sa istim dnevnim redom, istim mjestom odr`avawa i istim po~etkom odr`avawa. Ponovqena Skup{tina iz stava 2. ove ta~ke mo`e odlu~ivati bez obzira na broj prisutnih i predstavqenih akcionara. Dnevni red Skup{tine je: 1. Izbor radnih tijela Skup{tine, A/ Verifikacione komisije, B/ Kandidacione komisije, C/ Zapisni~ara i broja~a glasova. 2. Imenovawe predsjedavaju}eg Skup{tine akcionara. 3. Usvajawe Zapisnika sa prethodne Skup{tine akcionara. 4. Dono{ewe odluke o razrje{ewu ~lanova Upravnog odbora. 5. Dono{ewe odluke o razrje{ewu ~lanova Nadzornog odbora. 6. Dono{ewe odluke o imenovawu ~lanova Upravnog odbora. 7. Dono{ewe odluke o imenovawu ~lanova Nadzornog odbora. NADZORNI ODBOR PREDSJEDNIK Jai} Qeposava, ecc.

JAVNO PREDUZE]E ZA KOMUNALNU HIDROTEHNIKU "VODOVOD" AD TREBIWE Ul. Luke ]elovi}a-Trebiwca br. 2 89101 TREBIWE Broj: 1150 Datum: 16.10.2009. god.

JAVNI OGLAS Kod Osnovnog suda u Trebiwu izvr{en je upis pove}awa osnovnog kapitala JP "Vodovod" AD Trebiwe, drugom emisijom akcija po osnovu pretvarawa neraspore|ene dobiti u osnovni kapital u visini 436.237,00 KM. Vrsta hartija od vrijednosti: Klasa hartija od vrijednosti: Broj hartija od vrijednosti: Nominalna vrijednost hartija od vrijednosti: Ukupna vrijednost emisije:

Obi~na redovna akcija "A" 436.237,00 akcija 1 KM 436.237,00 KM

Zahtjev za registraciju hartija od vrijednosti Centralnom registru hartija od vrijednosti AD Bawa Luka podnesen je dana 15.10.2009. god. Direktor: Zoran S. Soraji}, dipl. ecc.

OGLAS Pred ovim sudom u toku je parni~ni postupak tu`iteqa Zedp "Elektro-Bijeqina" AD RJ "Elektrodistribucija" Bijeqina, protiv tu`enog Jovanovi} Branka iz Bijeqine, Majevi~ka 156, radi Isplata duga po osnovu utro{ene a nepla}ene elektri~ne energije, v.s.p. 7.334,62 KM, pa kako sud istom na adresu tu`enog nije u mogu}nosti dostaviti tu`bu na odgovor to sud shodno odredbama ~l. 348. st. 3. ZPP-a tu`bu na obavezni odgovor dostavqa putem dnevnih novina. Tu`iteq je predlo`io sudu da ukoliko tu`eni u zakonskom roku ne dostavi pismeni odgovor da sud na osnovu ~lana 182. ZPP-a, donese presudu usqed propu{tawa. Sud ovim putem dostavqa navedenu tu`bu tu`enom Jovanovi} Branku, na obavezni odgovor koji pou~ava kako slijedi: Ovom prilikom pozivamo Vas da u roku od 30 dana dostavite sudu obavezni pismeni odgovor na tu`bu u dovoqnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu-tu`iteqa (~l. 454. st. 1. i 2., ~l. 70. st. 1. u vezi s ~l. 52. st. 2. Zakona o parni~nom postupku 53/003). - Du`ni ste dostaviti pismeni odgovor na tu`bu u navedenom roku, koji mora biti razumqiv i mora sadr`avati sve ono {to je potrebno da bi se wemu moglo postupiti, a posebno u istom treba navesti: 1. Oznaku suda i broj predmeta, ime i prezime, prebivali{te ili boravi{te stranaka i wihovih punomo}nika te predmet spora. 2. Procesne prigovore koje ne mo`ete isticati nakon dostavqawa odgovora na tu`bu (npr. Prigovor mjesne nadle`nosti ~l. 19. st. 1. ZPP RS). 3. Decidno se izjasniti da li priznajete ili osporavate tu`beni zahtjev. 4. Ukoliko osporavate tu`beni zahtjev du`ni ste u odgovoru na tu`bu ta~no navesti razloge zbog kojih osporavate tu`beni zahtjev, ~iwenice na kojima zasnivate svoje navode i dostavite dokaze kojima se utvr|uju te ~iwenice (~l. 71. ZPP RS). 5. Uz isprave sastavqene na stranom jeziku du`ni ste dostaviti ovjeren prevod (~l. 134. st. 2. ZPP FBiH). 6. Ukoliko predla`ete provo|ewe dokaza saslu{awem svjedoka du`ni ste za svakog svjedoka navesti ta~no ime, prezime, ime jednog roditeqa, adresu stanovawa, na koje okolnosti predla`ete da se svjedok saslu{a (~l. 137. st. 3. ZPP RS). 7. Pismeni odgovor morate osobno potpisati (~l. 334. st. 2. ZPP RS). - Ukoliko u navedenom roku ne dostavite pismeni odgovor na tu`bu sud }e donijeti Presudu i usvojiti tu`beni zahtjev - Presuda zbog propu{tawa (~l. 182. st. 1. ZPP-a).

NAPOMENA: Dostava se smatra obavqenom protekom roka od 15 dana od dana objavqivawa (~l. 348. st. 4 ZPP RS).

OGLASI

36 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Broj: JN-L-15-H/09 Datum: 15.10.2009. godine

Agencija za bankarstvo Republike Srpske, po slu`benoj du`nosti, u upravnoj stvari utvr|ivawa uskla|enosti poslovawa, organizacije i akata, prestanka sa radom i brisawa iz javnih registara Mikrokreditne organizacije "Polara" Bawa Luka, na osnovu ~lana 21. i 51. Zakona o mikrokreditnim organizacijama ("Slu`beni glasnik Republike Srpske" broj: 64/06), ~lana 4. stav 4. Zakona o Agenciji za bankarstvo Republike Srpske -Pre~i{}eni tekst- ("Slu`beni glasnik Republike Srpske" broj: 67/07) i ~lana 112. i 190. Zakona o op{tem upravnom postupku ("Slu`beni glasnik Republike Srpske" broj: 13/02 i 87/07), u postupku izvr{ewa presude Okru`nog suda u Bawoj Luci, broj: 11-0-U-000-776-08-U od 18.3.2009. godine, d o n o s i

RJE[EWE 1. Utvr|uje se da Mikrokreditna organizacija "Polara" Bawa Luka, sa sjedi{tem u Bawoj Luci, ulica Veselina Masle{e broj 1, upisana u registar Osnovnog suda u Bawoj Luci 18.6.2002. godine, rje{ewem broj: U/I-1587/02, nije uskladila svoje poslovawe, organizaciju i akte s odredbama Zakona o mikrokreditnim organizacijama ("Slu`beni glasnik Republike Srpske" broj: 64/06). 2. Utvr|uje se da Mikrokreditna organizacija "Polara" Bawa Luka, prestaje sa radom osmi dan od dana objavqivawa ovog pravosna`nog rje{ewa u "Slu`benom glasniku Republike Srpske". 3. Od osmog dana od dana objavqivawa ovog pravosna`nog rje{ewa u "Slu`benom glasniku Republike Srpske", Mikrokreditnoj organizaciji "Polara" Bawa Luka, zabrawuje se obavqawe bilo koje mikrokreditne djelatnosti iz ~lana 16. Zakona o mikrokreditnim organizacijama i ista je du`na okon~ati postoje}e ugovore, isplatiti svoje obaveze i likvidirati svoju aktivu. 4. Brisawe iz registra Mikrokreditne organizacije "Polara" BawaLuka, sa sjedi{tem u Bawoj Luci, ulica Veselina Masle{e broj 1, izvr{i}e Osnovni sud u Bawoj Luci i drugi javni registri, kod kojih je ista upisana, po pravosna`nosti ovog rje{ewa, na zahtjev Agencije za bankarstvo Republike Srpske po slu`benoj du`nosti. 5. Ovo rje{ewe je kona~no u upravnom postupku.

Jel{ingrad Livar Livnica ~elika a.d. Bawaluka, ul. Bra}e Podgornika br. 8, izvr{i}e prodaju osnovnih sredstava putem

JAVNOG NADMETAWA (LICITACIJA) 1. TERETNO VOZILO (kamion), MARKA MERCEDES-BENZ, tip 1213, godina proizvodwe 1983, snaga 96 kw, nosivost 6720, registracija istekla 14.7.2008. godine, u voznom stawu; Po~etna cijena 3.000,00 KM 2. KUHIWSKA OPREMA RESTORANA DRU[TVENE ISHRANE: Po~etna cijena - STO ZA CIJE\EWE, 100 KM - RADNI STO, 80 KM - RADNI STO SA LADICAMA, 100 KM - STO ZA CIJE\EWE 80 KM - STALA@A METALNA, 40 KM - NEUTRALNI STO, 60 KM - POLICA ZA SU\E, 150 KM - POLICA ZA SU\E, 150 KM - STO VELIKI, 150 KM - PAW ZA MESO, 40 KM - VAGA, 300 KM - STO SERVISNI kuhiwski za su|e, 150 KM - ELEKTROETA@NA PE^EWARA, 250 KM - ELEKTRI^NA pokretna pe~ewara, 150 KM - STO linijska kupka, 250 KM - KOLICA za kastro posudu, 100 KM - SUDOPER za cije|ewe, 100 KM - PLINSKI [TEDWAK, 500 KM - PLINSKI [TEDWAK, 500 KM - DVODIJELNA VODENA KUPKA, 100 KM - STO VELIKI, 100 KM - STO VELIKI, 100 KM - PE^EWARA KIPER, 150 KM - DVODIJELNA KUPKA sa dva cije|ewa, 150 KM - TRODIJELNA KUPKA sa dva cije|ewa, 150 KM - ZAMRZIVA^, 50 KM - MALI STO DRVENI, 50 KM - STO ROSVAJD, 60 KM - KAZAN, 500 KM - FRITEZA, 300 KM - LINIJSKI STO, 150 KM - LINIJA ZA TACNE, 100 KM - RADNI STO, 40 KM Prodaja putem javnog nadmetawa (licitacija) }e se odr`ati dana 23.10.2009. godine u 12 ~asova u prostorijama preduze}a. Zainteresovani u~esnici mogu predmete licitacije pogledati istog dana od 10 do 12 ~asova, u prostorijama preduze}a i du`ni su uplatiti iznos od 10 % od vrijednosti predmeta za koji licitiraju.

Broj: 03-436/2009 Dana: 23.4.2009. god.

OSNOVNI SUD U BAWOJ LUCI Broj: 11 71 Ps 008793 07 Ps Bawa Luka, 23.9.2009. godine

AD "KOMUNALNO" MILI]I Ul. Vuka Stefanovi}a Karayi}a br. 54 75446 Mili}i Tel: +387 56 741 128; +387 56 745 350; FAKS +387 56 740 406 PRAVNA STVAR

Tu`ilac: JZU Dom zdravqa "Dr Jovan Ra{kovi}" Mrkowi} Grad Tu`eni: "S. Telekom" d.o.o. Bawa Luka Radi: duga

POZIV Za: "S. Telekom" d.o.o. Bawa Luka Pozivate se kao stranka na GLAVNU RASPRAVU za dan 30.11.2009. godine u 11 ~asova pred ovaj sud u sobu broj 36/I. NAPOMENA: Stranke se upozoravaju na odredbe ~l. 97 ZPP-a, o prisustvovawu glavnoj raspravi, te se upozoravaju da ako tu`ilac bez opravdanog razloga ne do|e na ro~i{te za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, tu`ba }e se smatrati povu~enom, osim ako se tu`eni ne upusti u raspravqawe, a ako tu`eni ne pristupi na glavnu raspravu bez opravdanog razloga, a bio je uredno pozvan, rasprava }e se odr`ati u wegovom odsustvu.

U skladu sa Preporukama datim od strane Investiciono-razvojne banke Republike Srpske u dopisu br. 08/1-22-11/07 od 13.10.2009. godine Nadzorni odbor na svojoj XXVII sjednici odr`anoj dana 16.10.2009. godine d o n o s i

ODLUKU

o dopuni dnevnog reda za I (prvu) vanrednu Skup{tinu akcionara AD "Komunalno" Mili}i ogla{enu u "Glasu Srpske" dana 13.10.2009. godine DOPUNA DNEVNOG REDA Ta~ka 1. Izbor komisije za glasawe, dopuwuje se i glasi: Ta~ka 1. Izbor kandidacione komisije i komisije za glasawe Predsjednik NO Marko Bibi}, s.r. Na osnovu ~l. 41. Statuta AD "Termomonta`a" Bawa Luka, Upravni odbor dru{tva na sjednici odr`anoj 15.10.2009. donio je sqede}u

OSNOVNI SUD U BAWOJ LUCI Broj: 11 71 Ps 004777 03 Ps Bawa Luka, 13.10.2009. godine

ODLUKU

TU@ILAC: "EM DIP" DOO NI[ TU@ENI: "B-SISTEM" DOO BAWA LUKA

POZIV Za: "B-SISTEM" DOO BAWA LUKA Pozivate se kao stranka na pripremno ro~i{te za dan 8.12.2009. g. u 11 ~asova, pred ovaj sud u sobu broj 36/I. NAPOMENA: Stranke se upozoravaju na odredbe ~l. 84 ZPP-a, o prisustvovawu pripremnom ro~i{tu, te se upozoravaju da ako tu`ilac bez opravdanog razloga ne do|e na pripremno ro~i{te, a bio je uredno obavije{ten, tu`ba }e se smatrati povu~enom, osim ako se tu`eni ne upusti u raspravqawe, a ako tu`eni ne pristupi na pripremno ro~i{te, a bio je uredno obavije{ten, ro~i{te }e se odr`ati u wegovom odsustvu.

saziva se XI (jedanaesta) Skup{tina akcionara AD "Termomonta`a" Bawa Luka koja }e se odr`ati 12.11.2009. god. sa po~etkom u 13 ~asova u prostorijama dru{tva u Kara|or|evoj ulici br. 2 Bawa Luka. U slu~aju nepostojawa kvoruma sjednica }e se odr`ati istog dana sa po~etkom u 15 ~asova sa istim dnevnim redom. Za ovu sjednicu predla`e se sqede}i: DNEVNI RED 1. Izbor radnih tijela 2. Usvajawe Izvoda iz zapisnika sa X (desete) sjednice Skup{tine akcionara 3. Dono{ewe odluke o izboru nezavisnog revizora finansijskih izvje{taja AD "Termomonta`a" za 2009. god. 4. dono{ewe odluke o izboru predsjednika i ~lanova Nadzornog odbora AD "Termomonta`a" 5. Dono{ewe odluke o utvr|ivawu naknade predsjedniku i ~lanovima Nadzornog odbora AD "Termomonta`a" Bawa Luka Predsjednik Upravnog odbora

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 37

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 16.10.2009. godine u 81. godini `ivota preminula na{a draga

Dana 20.10.2009. godine navr{ava se najtu`nija godina od kada nije sa nama na{a draga majka, baka i prabaka

Osamnaestog oktobra 2009. godine navr{ava se osam godina kako je iznenada prestalo da kuca srce na{eg dragog supruga, oca, brata i strica

RANKA (Milo{a) GU^EVCA glumca Sa qubavqu i tugom, supruga Radmila, sin Sr|an, brat Milan, sestra Jadranka, brati~ne Suzana, Bojana i Tamara, snaha Franka, rodbina i prijateqi. A-8 IP 04351 Sje}awe na dragog

KOSA (ro|. Stegi}) MIHAJLOVI]

MILISAVA (ro|. [auli}) DAVIDOVI]

Sahrana }e se obaviti 17.10.2009. godine u 13 ~asova na grobqu u ^arda~anima. O`alo{}eni: sinovi Borislav i Branislav, k}erka Persa, snahe, zetovi, unu~ad, bra}a, sestre te ostala rodbina i prijateqi.

000015 B-1 M

U subotu, 17.10.2009. godine u 10 ~asova dajemo godi{wi pomen na mjesnom grobqu u Drugovi}ima. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. Uvijek si bila na{a velika qubav, sre}a i podr{ka, a svaki dan bez tebe je napremostiva praznina koja }e zauvijek ostati. Nema tog vremena koje mo`e da ubla`i na{u tugu i bol za tobom. Tvoji najmiliji: k}erka Ranka, unuci Slavenko sa porodicom i Du{ko 000006 B-1 M Posqedwi pozdrav dragoj majci

Posqedwi pozdrav voqenoj tetki

JOVANA (Stevana) BOJANI]A 20.10.2003 - 20.10.2009. Dana 17.10.2009. godine na ^eni}a grobqu u 11 ~asova posjeti}emo wegovu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}ena porodica 000003 A-6 M Dana 17.10.2009. godine navr{ava se deset godina od smrti na{e drage

Posqedwi pozdrav dragoj majci

SAVKE PETRA[

MILISAVI DAVIDOVI]

MILISAVI

MILISAVI

od sinova Borislava i Branislava i k}erke Perse.

od sina Borislava-Borisa, snahe Sne`ane i unuke Tee.

000015 A-2 M

000015 A-2 M

Posqedwi pozdrav dragoj majci od @ivane i Mi}e ^i~i}a.

Dana 21.10.2009. godine navr{ava se devet tu`nih godina od smrti na{eg dragog

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Suprug, djeca i unu~ad 000023 A-3 G

NIKOLE MACANOVI]A U nedjequ, 18.10.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Rami}ima. Voqe}emo te do kraja `ivota. Tvoja djeca sa porodicama 000027 A-3 G

Dana 18.10.2009. godine navr{ava se trinaest godina od smrti na{eg dragog

Posqedwi pozdrav dragoj majci

A-8 f

DANIJELA NI[I]

Posqedwi pozdrav voqenoj sestri

MILISAVI DAVIDOVI]

MILISAVI

Supruga Gospa, k}erke Swe`ana, Slavica i Gospava, unu~ad Slavi{a, Bojan, Sini{a, Bojana i Kristina. 000032 A-3 G

Mnoge pri~e su nam ostale neispri~ane, mnoge `eqe neispuwene, mnogi snovi neostvareni. S ponosom ~uva}emo uspomenu na tebe. Tvoje drugarice: Mirjana, Ranka i Julia. 000008 A-3 M

Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav dragoj

DANIJELI

DANIJELI

SIME MATI]A MILISAVI DAVIDOVI]

od sina Branislava, snaha Dragice, unuka Borisa, unuka Swe`ane i Silvane i prau nu~adi. 000015 A-2 M

od k}erke Perse, zeta Petra, unuka Ive i praunu~adi. 000015 A-2 M

Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav

od brata Mi}e i snahe Rade sa porodicom. A-8 f

MILISAVI DAVIDOVI]

Posqedwi pozdrav

od jetrve Qeposave. 000015 A-2 M

MILISAVI DAVIDOVI] od porodice Davidovi}. 000015 A-2 M

Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav sestri

^EDI

JOVANKI

MILISAVI od radnika Kaldera Company i Kaldera Boutiyue hotel Kobatovci

od porodice Berendika. A-8 F

000031 A-1 G

od brata Milo{a Dobra{a sa porodicom. 000005 A-1 M

od strike Slavka, strine Doste i brata Milana. 000028 A-1 G

Porodice: Roga~ i Petri} 000009 A-1 M

38 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je u 26. godini `ivota, tragi~no izgubila `ivot na{a draga

Posqedwi pozdrav dragoj majci i supruzi

Posqedwi pozdrav dragoj

DANIJELI od supruga Darka i k}erke Katarine. 000021 A-1 G

DANIJELI

DANIJELA (Zdravka) (ro|. Anti}) NI[I]

od Darkinih stri~eva Milana, Bo{ka, Radovana, Stanka i Nedeqka sa porodicama.

Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se 17.10.2009. godine u 14 ~asova na Novom grobqu u Bawoj Luci. O`alo{}eni: suprug Darko, k}erka Katarina, majka Radovanka, otac Zdravko, brat Davor, svekrva Nada, porodice Ni{i}, Anti}, Ili}, Pa{ali}, Zrni}-Kevi}, te ostala mnogobrojna rodbina, kumovi i prijateqi 000013 B-2 M

000020 A-8 G Posqedwi pozdrav prijateqici

DANIJELI od svekrve Nade.

Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav dragoj

DACI

000021 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj

od Sr|e i Goce. 000015 A-6 G

DANIJELI

Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav

od Nenada, Mike, @eqke i Renate. 000005 A-1 G

DANIJELI

DANIJELI od zaove Danijele sa porodicom.

Posqedwi pozdrav dragoj kumi

000021 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj

od porodice Zrni}-Kevi}. 000006 A-8 G Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav

DANIJELI

DANIJELI

DANIJELI

od Ninkovi} Nata{e, Neboj{e i Vuka. 000006 A-1 G

od tetke Dragi} Radane i tetka Nedeqka sa djecom. 000006 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav dragoj

od Bojana Bawca sa porodicom.

DANIJELI

000014 A-1 M

od porodice Vukajlovi}. 000021 A-1 G

Posqedwi pozdrav

DANIJELI

DANIJELI

od ujaka Zrni}-Kevi} Branka i ujne Radojke sa porodicom. 000006 A-1 G

od ujaka Zrni}-Kevi} Jove i ujne Qiqane sa porodicom. 000006 A-1 G

Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav dragoj

DANIJELI

DANIJELI

DANIJELI

od Qubinka i Nade Buni} sa Jelenom i Jovanom. 000012 A-1 G

od Sini{e i @eqke Gajilovi} sa Nemawom i Nikolom. 000012 A-1 G

Posqedwi pozdrav Borisovoj sestri

Posqedwi pozdrav dragoj

DACI

od ujaka Radovana, Drenke, Sa{e i Tawe. 000006 A-1 G

od strica @arka, strine Milomirke i sestre Viktorije. 000019 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj

DANIJELI

DANIJELI

od ujaka Zrni}-Kevi} Dragana i ujne Gordane sa porodicom. 000006 A-1 G

od ujaka Zrni}-Kevi} Radana i ujne Dare sa djecom. 000006 A-1 G

Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav dragoj

DANIJELI

DANIJELI

od wegovih radnih kolega. 000014 A-1 G

od ujaka Bore i ujne Vukice sa porodicom. 000016 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav dragoj

DACI

DANIJELI od ujaka Zrni}-Kevi} @arka i ujne Radane sa porodicom. 000006 A-1 G Posqedwi pozdrav

DANIJELI od ujaka Zrni}-Kevi} Du{ana. 000006 A-1 G

Nikad se ne}emo sresti. Svi mi koji smo se jednom rastali. Ali djeli} sunca {to smo jedni drugima dali, niko nam nikad ne mo`e oduzeti. Kolege sa postdiplomskih studija 000010 A-3 G Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav

DANIJELI od strica Dragana i strine Dragice Anti}. 000017 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj

DANIJELI

DANIJELI

od ujaka Radovana i ujne Slavojke sa porodicom. 000016 A-1 G

od bra}e Borisa, Dalibora i Dragana. 000016 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav dragoj

DANIJELI od tetke Stane i bake Qeposave sa porodicom. 000025 A-1 G

DANIJELI DANIJELI od ujaka Mi}e, Stoje, Tawe i @arka. 000006 A-1 G

DANIJELI od ujaka Zrni}-Kevi} Milovana i Milkice. 000006 A-1 G

od te~e Nede, tetke Goge, bake Qeposave sa porodicom. 000024 A-2 G

DANIJELI

DANIJELI

od bra}e Aleksandra, Sandija i sestre Sanele. 000016 A-1 G

od djeda Vojislava i bake Stane. 000016 A-1 G

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 39 Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 15.10.2009. godine u 63. godini `ivota iznenada preminula na{a draga

Sje}awe na na{u dragu

JOVANKA (Pere) PETKOVI] 1947 - 2009. Sahrana }e se obaviti 17.10.2009. godine u 13.30 ~asova na mjesnom grobqu Pavlovac u Bawoj Luci. O`alo{}eni: sinovi Velko, Marinko i Qubi{a, k}erke Veselka i Mirjana, bra}a Nedeqko i Qubinko, sestre Qubica, Du{anka, Tomislavka, Doja, Ru`a i Nada, snahe Vinka i Jozefina, zet Miroslav, unu~ad Sawa, Sowa, Sre}ko, Vladan, Nemawa i Jovana, te ostala rodbina, kom{ije i prijateqi 000018 B-2 G Posqedwi pozdrav dragoj sestri

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

DANIJELU DABI] JOVANKI

JOVANKI

1976 - 2004.

JOVANKI

od sestre Tomislavke sa porodicom. 000018 A-1 G

od sestre Doje sa porodicom.

od sestre Nade sa porodicom.

000018 A-1 G

000018 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

Posqedwi pozdrav dragoj tetki

20. oktobra 2009. godine je tu`nih pet godina, a Tebe nema, a toliko nam nedostaje{. Vole Te tvoja mama, brat Sa{a, Zorica i Nik{a

JOVANKI

JOVANKI

od sestre Qubice sa porodicom.

od Dragane, Novice i Andreja.

000018 A-1 G

od sestre Du{anke sa porodicom. 000018 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj tetki

Posqedwi pozdrav dragoj tetki

Posqedwi pozdrav dragoj majci

JOVANKI

JOVANKI

JOVANKI

od Darke sa porodicom.

000018 A-1 G

000013 B-5 G Sje}awe na na{eg dragog

000018 A-1 G

VEQKA KOJOVI]A

Posqedwi pozdrav dragoj majci

Posqedwi pozdrav dragoj majci

1936 - 2007.

000018 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragu

DANIJELU DABI]

od sina Veselka, snahe Vinke i unuka Sawe i Sowe. 000018 A-1 G

od Dragi{e sa porodicom.

Posqedwi pozdrav dragoj

JOVANKI

2004 - 2009. Tetka Mara, tetak Pajo, Bato i Tawa 00003 A-2 M

S tugom i po{tovawem Supruga Jelica i k}erka Jelena sa porodicom

Posqedwi pozdrav dragoj sestri 000001 A-8 M

Posqedwi pozdrav dragoj majci

DANIJELI od Borisa i Jasmine.

JOVANKI od sina Marinka.

000016 A-1 G

000018 A-1 G

Tu`no sje}awe na voqenog supruga i oca

RADU STANKOVI]A

Posqedwi pozdrav dragoj majci

JOVANKI od sina Qubi{e i snahe Jozefine. 000018 A-1 G Dana 17.10.2009. godine navr{ava se 40 dana od smrti na{e drage majke, svekrve i bake

JOVANKI od sestre Ru`e sa porodicom. 000018 A-1 G

JOVANKI

JOVANKI

od k}erke Veselke, zeta Miroslava i unuka Sre}ka i Vladana. 000018 A-1 G

od k}er ke Mir ja ne, unu ka Ne mawe i Jovane. 000018 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

JELKE (ro|. Radeta) BJELICA

LUKE BOJANDI]A

18.10.1991 - 18.10.2009. S puno tuge i bola u na{im srcima ~uvamo sva lijepa sje}awe na sre}ne dane provedene s tobom. Nikada te ne}emo zaboraviti. Tvoji najmiliji supruga Savka, sin Dejan i k}erka Dijana sa porodicom 000011 A-8 G

Toga dana i 11.30 ~asova posjeti }e mo wen grob, a po tom se sastati u ku}i `alosti. O`a lo{ }e ni: sin Aco, sna ha Bran ka i unu ke Ale ksan dra i Swe`ana A-4 21/07

U subotu, 17.10.2009. godine, navr{ava se pet tu`nih godina od smrti na{eg dragog

JOVANKI

JOVANKI

od brata Nedeqka sa porodicom.

od brata Qubinka sa porodicom. 000018 A-1 G

000018 A-1 G

Osta}e{ vje~no voqen i nezaboravqen u srcima tvojih najmilijih. Supruga Zora, sinovi Milan i Dra gan, sna ha Su za na, unu ~ad Nikolina i Nikola 000003 A-3 G

40 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE Dana 21.10.2009. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog

Danas se navr{ava godina dana od smrti na{eg dragog

Dragi deda

GOLUBA GOJI]A

RADOVANA KESI]A

Danas 17.10.2009. godine u 11 ~asova da}emo godi{wi pomen u crkvi "Sv. proroka Ilije" u Kla{nicama, a nakon toga posjetiti wegovu vje~nu ku}u. Porodica: supruga Mirjana, k}erka Dijana, sin Aleksandar, snaha Biqana, unu~ad Sandro, Vladan i Tamara 000004 A-6 M

Tvoja dobrota, toplina, podr{ka i qubav koju sam besprijekorno dobivala, ne zaboravqa se tek tako, ~uva se u posebnom dijelu moga srca, gdje }e da `ivi vje~no kao i ti. Hvala ti za sve sretne dane i godine koje smo zajedno proveli. Unuka Boba, Brane i Sara 000002 A-6 M

Tu`no sje}awe na dragog supruga, oca i djeda

Dana 17.10.2009. navr{ava se godina dana od smrti na{eg dragog

U subotu, 17.10.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu Prebqezi, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: k}erka Sanela, zet Vesko, unu~ad Aleksandar, Filip i Vladimir 000025 A-8 G Tu`no sje}awe na dragog oca

VEQKO

RADISLAVA GRUBE[I]A 17.10.2008 - 17.10.2009.

Tu`no sje}awe na dragog brata

Supruga Milka, sin Pero, snaha Slavica, k}erke Zora i Jovanka, zet @ivko, unuk Rade, unuke Boba, Natalija, Nikolija i Zorana, praunuk Nikola i ostala rodbina 000007 A-6 G Tu`no sje}awe na dragog supruga

RADOVANA

VEQKA STOJ^EVI]A

Tu`no sje}awe na dragog

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu Brezik Laminci, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Wegovi najmiliji 000002 A-6 M Tu`no sje}awe na voqenog supruga

Tu`no sje}awe na dragog oca

RADOVANA

K}erka Radana

Sestra Radmila s porodicom 000025 A-1 G

000025 A-1 G

Tu`no sje}awe na majku i brata

RADISLAVA GRUBE[I]A

@ARKA PETRI^EVI]A 5.10.2008 - 5.10.2009.

17.10.2008 - 17.10.2009. Supruga Milka

DANICA SIMI]

DRA[KO SIMI]A

9.10.1970 - 9.10.2009.

10.10.1949 - 10.10.2009.

000007 A-2 G

Uvijek }emo te voqeti. Porodica 32/06 A-2 E

VEQKA Supruga Bora 000002 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog oca

VEQKA K}erka Qiqa-Rada sa porodicom 000002 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog dedu i pradedu

Dana 20.10.2009. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog supruga, oca i djeda

Porodica Simi} 000007 A-7 M Tu`no sje}awe na drage roditeqe

@ARKA GALI]A

VEQKA

VEQKA

Sin Ugqe{a sa djecom

i

LAZARKU 17.10.2001 - 17.10.2009.

URO[A 3.1.2007 - 17.10.2009.

U subotu, 17.10.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Drugovi}ima, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica 000033 A-6 G Tu`no sje}awe na dragog

000002 A-1 M Tu`no sje}awe na dedu

000002 A-2 M Tu`no sje}awe na jedinog sina

Tu`no sje}awe na dragog ~ika

VUKELI] K}erke Persa, Milena i Du{anka sa porodicama

000001 A-7 G

Dana 16.10.2009. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od smrti na{e drage

JOKE MALE[EVI] U subotu, 17.10.2009. godine, u 10 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu u Rami}ima. O`alo{}eni: sin Radan, k}erke Swe`ana i Biqana, snaha Stana, zetovi Ilija i Zoran, unu~ad Jelenko, Aleksandra i Silvana, praunu~ad te ostala rodbina i prijateqi. 000003 A-6 G

VEQKA @ARKA GALI]A

@ARKA Vesna, Rajna i Sawa

Dobrila i Qubomir 000015 A-1 M

000015 A-1 M

Dana 22.10.2009. godine navr{avaju se tri tu`ne godine od smrti moga dragog supruga

Dana 22.10.2009. godine navr{avaju se tri tu`ne godine od smrti na{eg dragog oca i djeda

@i vot je tre nu tak, a sje }awe vje~no. Klinci iz ulice Ranka [ipke i Kraji{kih brigada 000002 A-2 M Sje}awe na dragog

DRAGE RADEQI]A U nedjequ, 18.10.2009. godine, u 10.30 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u ^arda~anima, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}eni: supruga Miqa, zet Goran, k}erke Dragana i Danijela i otac Ilija 000007 A-6 G Tu`no sje}awe na dragu sestru

SAVU KUKI]A 21.10.1996 - 21.10.2009. O`alo{}eni otac Jovo sa porodicom 000004 A-3 G

Dana 19.10.2009. godine navr{avaju se tri tu`ne godine od smrti na{eg dragog

Tu`no sje}awe na dragog oca i punca

Unu ~ad Ale ksan dar, De jan, Sawa, Slobodanka, Branislav i praunuka Sara

Godi{wi pomen

STANISLAVA BO[KI]A

MILO[A ]URKOVI]A STANISLAVA BO[KI]A

U nedjequ, 18.10.2009. godine, u 11 ~a so va po sje ti }e mo wego vu vje ~nu ku }u na Re bro va ~kom grobqu. O`alo{}ena supruga Milena 000032 A-3 G

S qubavqu i po{tovawem Sin Zo ran, k}er ka Zvjez da na, unuke Vawa i Anamarija 000032 A-3 G

Tu`no sje}awe na na{u

Tu`no sje}awe na dragu

19.10.2003 - 19.10.2009. U ne djequ, 18.10.2009. go di ne, posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, po lo `i ti cvi je }e i za pa li ti svije}e. O`alo{}ena porodica 000002 A-3 G

DARI (ro|. Radowi}) [IPKA od brata Mile i majke Nade Radowi}. 000009 A-1 G

Pet godina samo fizi~ki na{ tata nije sa nama

MILAN LATIN^I] 2004 - 2009.

DRAGU

STOJANKU BUNDALO

SANELU

SANELU @IVKOVI]

Porodica I{aretovi} K}erka Dragana i zet Goran 000008 A-1 G

Sestra Persida i zet Mirko sa djecom 000027 A-1 G

000026 A-1 G

Tetka Goga, brat Klaudio i snaha Gabrijela 000003 A-1 G

Dragi tata, bilo je te lako voqeti a jo{ nam je te`e bez tebe `ivjeti. Po dobru te pamtimo, s qubavqu sje}amo i s po{tovawem spomiwemo. Tvoja neutje{na porodica 000004 A-6 M

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 41

Dana 17.10.2009. godine navr{ava se tu`na godina dana od smrti na{e drage

DRAGICE PEKEZ Tog dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na Rebrova~kom grobqu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. U ti{ini vje~nog mira neka te prate na{e misli i molitve. S qubavqu te nosimo u srcu, a s ponosom se sje}amo tvoje dobrote, qubavi i plemenitosti. Sin Branislav, unu~ad Darko, Sini{a, Zagor i Tawa 000022 B-7 M In memoriam

S neizmjernim bolom, obavje{tavamo svu rodbinu, prijateqe i poznanike da je dana 16. oktobra 2009. godine u 70. godini `ivota preminuo na{ dragi

Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

BRANISLAVA RODI]A Prijateqi: Stefa, Sanela i @eqko Vujasinovi}.

PETAR GELI]

000007 A-3 M Tu`no sje}awe

1939-2009.

SANELA DUJI]

Opelo }e se odr`ati u 12 ~asova u pravoslavnoj crkvi u [ipragama. Sahrana }e se obaviti dana 17. oktobra 2009. godine posle opela na grobqu u Geli}ima O`alo{}eni: u`a porodica, rodbina i prijateqi. 000010 B-2 M Posqedwi pozdrav dragom stricu

18.10.1999 - 18.10.2009. Brzo je vrijeme pronijelo deset godina u nizu, al' tebe vra}a kroz treptaj zvijezda u zraci sunca, tako si blizu. Uvijek uz tebe mama Mira, tata Ivica, sestra Ivana i zet Vladimir.

MIRA SRDI] 18.10.2003 - 18.10.2009. Po dobru te pamtimo, sa ponosom i zahvalno{}u pomiwemo. K}erka Ranka sa porodicom 000034 A-2 G Posqedwi pozdrav voqenoj k}erki i sestri

000016 B-1 M Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav dragoj

DACI

DACI

od Ne{e, Vinke, Maje i Marka.

od Nata{e i Darija Pani}a sa djecom. 000027 A-1 M

PETRU GELI]U

DANIJELI

od Jove, Zorice, Mihaila i Jovane Geli} 000033 B-2 G

000026 A-1 M

od majke Radovanke, oca Zdravka i brata Davora. 000025 A-2 M

42 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Posqedwi pozdrav

DANIJELI

od Lanaco kolektiva.

B-9 F

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 43 Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav na{oj dragoj koleginici

DANIJELI od Mrkija i Dajane. 000012 A-1 M Posqedwi pozdrav dragoj

DACI DANIJELI

Srki, Bawac, Duvwak, Davor, Mrki, Zoka, Yoni, Ro|o, Deki 000012 B-2 M Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav Davorovoj sestri

DACI od @eqka, Novke, Gojka, Dragice, Jovana i Marka. 000027 A-1 M

asistenti odsjeka za pedagogiju

Posqedwi pozdrav dragoj

Tawa, Maja, Qiqa, Sawa, Brane, Dra`eno, Darko i Dragan

DANIJELI od Slavka, Davora i Stanke Popovi}. 000012 A-1 M

DANIJELI

Posqedwi pozdrav dragoj

DACI od Milke i Dobrivoja Blagojevi}a. 000027 A-1 M

000013 B-1 M Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 16.10.2009. godine u 67. godini `ivota preminuo na{ dragi

Posqedwi pozdrav dragoj od wegovih radnih kolega: Miroslava, Ne{e, Dane, Gorana, Sla|ana i [eve. 000018 A-8 M Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav dragoj

DANIJELI od Zlatka i Dragane Zelenika. 000012 A-1 M

DACI od Nene i Zoke Jovani}. 000027 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragoj

DANIJELI od porodice Filipovi}. 000012 A-1 M Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav voqenom suprugu

DANIJELI

MILAN (Milana) ^OLI] Sahrana }e se obaviti dana 17.10.2009. godine u 14 ~asova na Rebrova~kom grobqu u Bawoj Luci. O`alo{}eni: supruga Petra, k}erke Ranka, Slobodanka i Olivera, unu~ad Boris, Ivona, \or|e i Gavrilo, zetovi Nenad i @eqko, i ostala mnogobrojna rodbina, prijateqi i kom{ije.

od Srkija i Sawe.

000031 A-8 M Posqedwi pozdrav voqenom ocu, dedi i puncu

000012 A-1 M

Posqedwi pozdrav voqenom ocu i dedi

Posqedwi pozdrav dragoj

DANIJELI od Nikole i Jelene Sarayi}. 000012 A-1 M Posqedwi pozdrav Davorovoj sestri

DANIJELI

DANIJELI

od Darka, Sowe, Helene i Mihajla Radulovi}. 000012 A-1 M

od Vladimira, Marka i Radice Duvwak. 000012 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragoj i plemenitoj

Posqedwi pozdrav dragoj

MILANU od supruge Petre.

MILANU 000031 A-2 M Posqedwi pozdrav voqenom, ocu, dedi i puncu

od k}erke Slobodanke, zeta Nena, unuka Boke i \oleta. 000031 A-2 M

MILANU od k}erke Ranke i unuka Gavrila. 000031 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom djeveru i stricu

Posqedwi pozdrav dragom kom{iji

DANIJELI od wegovih {kolskih drugara: Darija, Marka, Darka, Dejana, Darija, Dane, Gorana, Milane, Vedrana i Aleksandra. 00019 A-2 M

DANIJELI od porodice [eva. 000021 A-1 M Posqedwi pozdrav dragoj sestri

DANIJELI od strica Ne|e i strine Slavice. 000020 A-1 M

Dana 18.10.2009. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od smrti na{e drage

MILANU MILANU od k}erke Olivere, zeta @eqka i unuke Ivone. 000031 A-2 M

Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav dragom stricu

MILANU

od snahe Danice i brati}a Milana. 000031 A-1 M

od Qiqane i Slavka Male{evi}a sa porodicom. 000031 A-1 M

Sje}awe na

Posqedwi pozdrav dragom svaku i tetku

MIROSLAVA PO@GAJA

NEVENKE MI[I] DANIJELI od brata Valtera i Aneli iz [vedske. 000020 A-1 M

DANIJELI Profesor Milijevi} 000010 A-1 M

Tog dana u 11 ~asova posjeti }emo wenu vje~nu ku}u na grobqu Rekavice. O`alo{}ena porodica 000024 A-3 M

MILANU od brati~ine Smiqane, zeta Radovana i unuka Branka. 000031 A-1 M

MILANU od svastike Duje sa porodicom. 000031 A-1 M

Znamo da tvoja du{a mo`e jedino u raj. Hvala ti za iskreno prijateqstvo koje si nam podario... Diana i [iqo sa djecom 000028 A-2 M

44 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE

Tu`no sje}awe na dragog brata

Oglasi

LUKU (Jeftana) O@EGOVI]A 18.10.1986 - 18.10.2009.

KU]E Nikad te ne}u zaboraviti. Tvoja sestra Boja sa porodicom

PRODAJA 000029 A-6 M

Posqedwi pozdrav dragoj

DANIJELI

Bol je nemjerqiva ali osta}e{ zauvijek urezana u na{im srcima sa svojom toplinom osmijehom i pjesmama. Od IV5 razreda Ekonomske {kole i razrednice An|elke Mal~i} 00001 A-6 M Tu`no sje}awe na brata

Posqedwi pozdrav dragoj

LUKU Brat Slavko sa porodicom 000029 A-1 M

DANIJELI @ivot je trenutak a sje}awe vje~no. Od drugarica: Jelene, Sla|ene i Nine 000001 A-3 M

Prodajem ku}u sa 1700m2 zemqe, visoko potkrovqe 7,5h7,5, put, struja, voda, 8 km od Bawe Luke uz magistralni put za Jajce, tel. 065/773-740. Prodajem ili mijewam za stan useqivu ku}u kod "Kosmosa" uz tranzit, tel. 065/528-247. Prodajem ku}u na sprat sa dva stana po 80 m2, sa dvori{tem, gara`om po~etak ulice Jovice Savinovi}a ili mijewam za mawi stan, hitno i povoqno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Presa~e, ul. Te{ana Podrugovi}a, prodajem ku}u 10 h 9 sa prate}im objektima, na placu 2.700 m2, cijena 170.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem staru ku}u na 400 m2 placa okreti{te busa-a 13 u Buyaku, tel. 051/370-039; 065/617-967. Prodajem imawe u Lakta{ima - Lug kod Vulin Qubi{e cijena 30.000 evra, tel. 065/282-925. Prodajem ku}u prizemnicu 93 m2 na placu 343 m2, ul. M. Drage Bajlovi}a 18, Buyak 1, cijena 110.000 KM, tel. 051/453617. Prodajem useqivu ku}u u ^elincu, blizu Doma zdravqa, tel. 065/322-144, 065/398-459. Prodajem ku}u i 14 dunuma zemqe osam kilometara od Lakta{a kanalom i jedan kilometar u selo, tel. 051/310-089; 065/306-116. Prodajem vikend ku}u, dva dunuma zemqe u ogradi, Aleksi}i, Lakta{i, tel. 051/314-535. Prodajem ku}u poslovno-stambeni objekat cc'a 220m2 ul. Stepe Stapanovi}a Bawa Luka, tel. 065/707-190. Prodajem useqivu ku}u sa visokim potkrovqem i prate}im objektima, ogra|eno, na placu od 1.300 m2, voda, struja, gra|evinska dozvola, Ko~i}evo, op{tina Gradi{ka, tel. 065/417-581.

KUPOVINA Kupujem ku}u ili stan u Bawoj Luci, tel. 065/497-846; 051/216-155.

ZAMJENA Mijewm ku}u za RH - Jadran ili mijawam za stan u Bawoj Luci, tel. 051/212628; 065/322-834; +38598/9645-745.

IZDAVAWE Izdajem dvori{nu ku}icu namje{tenu, u Rosuqama, kontakt, tel. 354- 543; 387 65/224-551. Izdajem prizemqe ku}e na Paprikovcu poseban ulaz, tel. 387 66/529-015.

STANOVI PRODAJA Prodajem dvosoban stan, 62 m2, 2. sprat ostava, Krfska ulica, tel. 387 65/208318. Prodajem dvosoban stan 55m2 u Novom Beogradu Du{ana Vukasovi}a blok 62, tel. 381646160578, 381112691488; 387 65/665-914. Prodajem hitno nov izuzetan trosoban stan 108 m2 u Kozarskoj ulici, tel. 387 65/822-083. Prodajem dvosoban stan 40m2, II sprat, lift i garsoweru 28m 2 na istom spratu, zgrada u izgradwi, Bawa Luka, Borik, Kne`opoqska ulica, tel. 387 65/518-567. Prodajem stan 73 m 2 u ul. \ure \akovi}a, 6.sprat ili mijewam za mawi do 40 m2, tel. 065/808-094; 387 65/918-240. Prodajem trosoban stan u Boriku , 76 m2 , VIII sprat , Bawa Luka, Reqe Krilatice. Dobar raspored , povoqno, tel. 387 65/885-111. Prodajem nov jednosoban stan 36m2 u centru, ili mijewam za dvosoban do 45m2 pla}am razliku kvadrata, tel. 387 65/567648. Prodajem trosoban stan 77 m2 u Novoj varo{i, naseqe Petra Preradovi}a, I sprat, 2 velika balkona, cijena po dogovoru, tel. 065/666-140; 387 65/662-919.

Prodajem dvosoban stan na Star~evici 55 m2, tre}i sprat, ulica Kosovke djevojke, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem u ulici Svetog Save novogradwa, dvosoban stan, 75 m2, tre}i sprat, lift,, tel. 065/516-927. Prodajem nov stan na Hisetama, ul. Isidore Sekuli}, 48 m2, prvi sprat, cijena 90.000 KM, tel. 065/935-191. Prwavor - prodajem u glavnoj ulici (ul. Svetog Save) garsoweru 25 m2, nedovr{ena, tel. 065/980-178. Prodajem nov stan na Lau{u 47 m2, cijena 2.100 KM/m2, useqivo, tel. 065/687903.

KUPOVINA Kupujem jednosoban stan u ra~un dajem plac 1250 m2 u Gradi{ci uz moju doplatu, tel. 051/217-781; 065/918-620.

ZAMJENA Mijewam stan 82 m2 + gara`a za mawi do 50 m2, Cara Du{ana 4/4 u centru, dva lifta nova, tel. 065/986-453. Mijewam dvosoban stan I sprat u ulici Drage Mali}a 5 naseqe Ante Jaki}a za dvije garsowere, tel. 066/193-849. Mijewam dvosoban stan 66 m2, 2. sprat, u kuli kod {kole u Novoj varo{i, za stambeni objekat u izgradwi pod krovom u zgradi, tel. 051/303-038; 051/307-514; 065/180-753. Mijewam dvosoban stan u Boriku za jednosoban u Boriku ili Novoj varo{i uz doplatu, Hitno, tel. 065/419-294.

IZDAVAWE Izdajem dvosoban stan u Novoj varo{i stan namje{ten, tel. 387 65/434-123. Izdajem dvoiposoban namje{ten stan sa centralnim grijawem i gara`om, tel. 066/661-213; 387 66/470-570. Izdajem trosoban stan, 64 m2, useqiv od 1. novembra, Starog Vujadina 89, tel. 051/467-233. Izdajem mawe stanove, garsowere i sobe, namje{teno, ima i grijawe, povoqno, tel. 065/636-195; 051/212-691. Izdajem stan, dvori{na, poseban ulaz, ul. Ilije Gara{anina 125. Zvati popodne ili nave~e, tel. 051/352-707. Izdajem trosoban namje{ten stan u Lakta{ima - Laktingova zgrada strancima ili poslovnim qudima, tel. 065/ 785-028. Izdajem namje{tenu garsoweru, sa dobrim grijawem, poseban ulaz, u ul. Jasimira Mal~i}a br. 6, tel. 051/454524; 065/858-064. Izdajem dvosoban stan djevojkama studentkiwama plus soba sa upotrebom kuhiwe i kupatila, tel. 065/547-711.

POSLOVNI PROSTORI PRODAJA Prodajem pored autoputa poslovni prostor, 1.000 m2, na placu od oko 6.000 m2, sa upotrebnom dozvolom, ozbiqni kupci }e dobiti dodatne informacije usmeno, tel. 065/371-611. Veoma povoqno prodajem, izdajem ili mijewam poslovni prostor (kiosk) u tr`nom centru "Borik", tel. 065/540-835. Prodajem u Rosuqama sre|en kafi}, sa inventarom, 52 m2, cijena 6.000 KM/m2, tel. 065/516-927. Prodajem ili dajem u zakup poslovni prostor kod "Boske" 60 m2, namjena za kancelarije, tel. 066/165-323. Prodajem proizvodni pogon 956 kvadrata sa asfaltiranim parkingom od 1.737 kvadrata i sa konfekcijskom opremom ili bez we. ^elinac, Industrijska zona, tel. 065/675-670.

IZDAVAWE Izdajem hitno poslovni prostor u centru 3 kancelarije i sanitarni ~vor, tel. 387 65/822-083. Izdajem poslovni prostor u Trnu na glavnoj cesti pogodan za prodaju vozila, tel. 387 65/539-888. Izdajem razra|eno skladi{te gra|evinskog materijala u Trnu na glavnom putu sa svim prate}im objektima, tel. 387 65/539-888.

Izdajem poslovni prostor 50m2 ul. Branka Popovi}a 56 u blizini "Intereksa", tel. 387 65/663-313. Izdajem opremqen kozmeti~ki salon, pogodan i za frizerski, centar grada, 35 2 m , tel. 065/668-366. Izdajem poslovni prostor u Jevrejskoj 25 m2, tel. 065/819-555. Izdajem poslovni prostor 40-50 m2, ul. Novaka Piva{evi}a, na po~etku uz ulicu, tel. 065/636-545; 065/939-969. Izdajem poslovni prostor 80m2 u objektu "Marakana" na Tranzitu povoqno za prodavnicu svih namjena, tel. 065/651571. Izdajem 100 m2 prostora za skladi{te ili zanatsku radwu, tel. 051/308-084; 066/642-376. Izdajem vrlo povoqno vi{enamjenski novoizgra|eni poslovni prostor 80m2 u ul. Mla|e ]usi}a bb -Drakuli}, novo vojno naseqe, tel. 065/063-311. Izdajem kancelarije u ul. Milana Tepi}a u prizemqu, tel. 065/497-846; 051/216-155. Izdajem dvije luksuzno opremqene kancelarije na Star~evici, tel. 065/512035. Izdajem u Industrijskoj zoni u ^elincu proizvodni pogon, 956 kvadrata sa asfaltiranim parkingom od 1.737 kvadrata i konfekcijskom opremom ili bez we, tel. 065/675-670. Izdajem kancelarijski prostor 42 m2, u Novoj varo{i, tel. 066/847-036. Izdajem poslovni prostor 22 m 2 , jeftino 150 KM, uz glavnu cestu Kara|or|eva 445, B.Luka, tel. 282-106; 065/635-449. Izdajem poslovni prostor u Tr`nom centru “Ekvator”, tel. 065/319-297.

GARA@E PRODAJA Prodajem zidanu gara`u u centru sa urednim papirima, ul. Bulevar cara Du{ana, B. Luka, tel. 066/122-087. Prodajem gara`u kod MUP-a, ul. Vojvode Mom~ila, tel. 065/497-846; 051/216155.

IZDAVAWE Izdajem gara`u u ul. Skendera Kulenovi}a 48 kod {tamparije "Glasa Srpske", tel. 215-213.

POTRA@WA Tra`im gara`u sa kanalom za obavqawe auto-mehani~arskih radova, tel. 065/663-226.

PLACEVI PRODAJA Prodajem plac oko 1250 m2 sa 2 objekta i infrastrukturom, pored magistralnog puta Novi Grad-Prijedor,1,5 kilometar od Novog Grada, tel. 387 66/715-392. Na prodaju dva placa 1000m2 i 850m2, iznad kasarne u Kuqanima 1/1, tel. 387 65/543-499. Prodajem plac u Lakta{ima u blizini bazena, dozvoqena gradwa, tel. 051/351478; 387 65/493-216. Prodajem 9 dunuma zemqe u Tro{eqima kod Topole, tel. 051/756-540; 066/360-888. Prodajem plac na Pavlovcu (Lau{), 600 m2, mo`e i zamjena za automobil uz doplatu, tel. 066/742-581. Prodajem plac kraj Vrbasa poslije motela "Dragana" 630 m2 cijena 30.000 KM, tel. 066/264-138. Prodajem osam dunuma zemqe, ravnica pogodna za sve namjene 150 m od glavne ceste u ^arda~anima, tel. 051/314-523; 065/657-630. Prodaje se plac kraj Vrbasa kod motela "Dragana" 630 m2 cijena 30.000 KM, tel. 065/513-994. Prodajem plac u [u{warima 1.605 m2 udaqeno od magistralnog puta 100 m, tel. 051/539-006; 065/650-289. B. Luka, Prije~ani, plac 1.103 m2 (ku}i{te), telefon, struja i voda na placu prijavqena, pomo}ni objekat,

OGLASI ogra|eno, vo}e, tel. 066/847-606; 065/970-068. Prodajem plac 4000 m2 u Gorwem Jablanu cijena 35.000 KM, tel. 065/811-058. Prodajem sedam dunuma zemqe u Jakupovcima, telefon, voda, struja i asfalt, pogodno za sve namjene, tel. 051/539-006; 065/650-289. Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, struja, voda, tel. 0049/73-17-23-614. Prodajem 3000 m2 zemqe u Drakuli}u 20 KM po m2 1/1, tel. 051/381-249; 065/ 926-261. Prodajem dva placa u Karanovcu od 6 i 7 dunuma zemqe, tel. 066/242-599. Prodajem plac 470 m2 kod igrali{ta u Drago~aju, tel. 065/462-366. Prodajem 3000 m2 zemqe vrlo povoqno ispod cijene papiri uredni 1/1 u ^arda~anima 2 km lijevo prema Kla{nicama ravnica, pogodno za vi{e namjena, tel. 371-166. Prodajem osam dunuma zemqe, 1/1, Nova Topola, naseqe Kraji{nik. Zvati od 10 do 21 ~as, tel. 00385/52543-601. Prodajem dunum zemqe a mo`e i vi{e na Star~evici ul. Starog Vujadina 2,5 km od kafi}a "Voks" povoqno za vikendicu, 400 m do asfalta, tel. 065/666-197. Prodajem plac 700 m2 i mawi nedovr{eni objekat 6h8 pokriven 1/1 uz asfalt u Drago~aju cijena 35.000 KM, tel. 065/612-983. Prodajem povoqno plac povr{ine 700 m2, asfalt, voda, kanalizacija, dozvoqena gradwa ku}e za stanovawe, naseqe Lau{ 2, tel. 051/437-862. Prodajem plac 440 m2 u Drakuli}u, {est kilometara od centra Bawe Luke. Cijena 15.500 KM, tel. 065/662-776. Prodajem tri dunuma zemqe u Razboju, tel. 051/370-931. Prodajem plac u Zalu`anima kod {kole, tel. 065/497-846; 051/216-155. Prodajem placeve na Lau{u i u Trnu, tel. 065/497-846; 051/216-155. Prodajem 3.000 m 2 zemqe u Drakuli}u, 20 KM/m2, vlasni{tvo 1/1, tel. 051/381-249; 065/926-261. Prodajem plac na moru 454,2 Milna - Bra~, cijena povoqna, papiri uredni, put, voda, struja, tel. 051/482249, 065/096-438. Prodajem 3.000 m2 zemqe u [u{warima 100 m od firme "Elim", tel. 065/034-932. Prodajem plac 1700 m2 za gradwu ku}e - vikendice naseqe Pavlovac, 4,5 km od centra grada, tel. 282-106; 065/635-449.

SOBE IZDAVAWE Izdajem sobu za dvije djevojke, Centar, tel. 066/532-645. Izdajem sobe u zgradi u Obili}evu studentkiwama ili poslovnim djevojkama od 1.11, tel. 387 65/544-189. Izdajem dvokrevetnu namje{tenu sobu za samce ili u~enike, tel. 387 66/290-292. Iznajmqujem dvokrevetnu sobu - studentima, |acima i radnicima, centar grada, Bulevar cara Du{ana, tel. 051/218-383. Izdajem sobe u privatnoj ku}i zaposlenim samcima i studentima naseqe \ure \akovi}a, tel. 066/803406. Izdajem sobu dvjema djevojkama kod auto{kole “Volan”, tel. 065/546-658. Izdajem sobu za dvije djevojke u Boriku, tel. 066/205-018; 051/309-948. Izdajem jednokrevetnu sobu djevojci, poseban ulaz, centralno grijawe, Borik, tel. 051/307-685; 065/535-737. Izdajem u~enici sobu sa parnim grijawem i upotrebom kuhiwe, tel. 051/437-310. Izdajem sobu |acima studentima nepu{a~ima, tel. 051/301-586; 065/462384. Izdaje se namje{tena soba sa grijawem, upotrebom kuhiwe i kupatila `anskoj osobi, bli`e centru, tel. 351680; 065/450-544. Izdajem namje{tenu sobu djevojci sa centralnim grijawem i kupatilom, poseban ulaz Omladinska 162 Lakta{i, tel. 066/323-935.

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 45 Izdajem namje{tenu sobu sa kupatilom, poseban ulaz, tel. 051/354543. Izdajem sobu za dve studentkiwe ili u~enice u centru grada, sa upotrebom kuhiwe, tel. 051/216-345; 065/713-688. Primam jednu studentkiwu u jednokrevetnu sobu, tel. 051/318-081. Izdajem dvije namje{tene sobe i jedan apartman u Vrwa~koj bawi u centru kod motela “Merkur”, tel. 00381 62/484-954. Izdajem dvokrevetnu sobu studentkiwama, upotreba kuhiwe, fri`idera, centralno grijawe, tel. 464-458. Izdajem dvokrevetnu, jednokrevetnu sobu djevojkama, poseban ulaz, kupatilo, grijawe, kod `utih zgrada, uz autobusku stanicu, tel. 065/902-547; 051/354-206. Izdajem namje{tenu sobu sa centralnim grijawem, upotreba kuhiwe i kupatila, prvenstvo nepu{a~i, tel. 051/437-040; 065/897-013. Izdajem dvokrevetnu namje{tenu sobu djevojkama, na spratu, poseban ulaz, grijawe, kupatilo i dr., tel. 065/902-547; 051/354-206. Izdajem dvije sobe za studentkiwe u nasequ Mejdan, tel. 051/429-662.

MOTORNA VOZILA PRODAJA Prodajem “ford fijestu” god. proiz. 1996. u super stawu, tel. 065/353-418. Prodajem "opel suzu" 1,6 d, 1986. metalik, o~uvan, registrovan do marta 2010. cijena 2.500 KM, tel. 065/202-296; 387 65/894-846. Prodajem "ford fijestu", 1.8d, 89. g.p, registrovana do 9/10, metalik plava, o~uvana, 3000 KM mo`e zamjena, tel. 387 66/717-442. "Mercedes" C 220 CDI, karavan, u ekstra stawu, odr`avan, registrovan,12.900 KM, tel. 387 66/717442. Prodajem "ford fijestu", 89. g.p, 1.8d, tek registrovan, sre|eni rubovi, u dobrom stawu, 3000KM, mo`e zamjena, tel. 387 65/ 064156. Prodajem ili mijewam za skupqe auto dizel "reno" 21 GTL 1.7 benzin g.p. 1988, tel. 065/922-499. Prodajem - mijewam “mercedes 190 D” 83. god. motor havarisan, ostalo u odli~nom stawu, tel. 066/712-900. Prodajem "reno" 11, registrovan do aprila 2010. u odli~nom stawu, tel. 066/878-551 ili 065/719-878. Prodajem kombi "folksvagen" kombinovan 9 sjedi{ta+800kg turbo dizel 1989. plavi, pet brzina, tel. 066/899-187. Prodajem “golf 2”, 88. godi{te, registrovan do 6/2010., tel. 051/482249. Prodajem kombi KIA , 1+7 sjedi{ta, pre{ao 4000 KM, garancija do 1.7.2010, tel. 066/ 224- 919. Prodajem “reno 4 GTL”, god. proizvodwe 1985, registrovan godinu dana, u dobrom stawu, tel. 051/ 371-952. Prodajem "golf 2", 1985. godi{te, dizel u ispravnom stawu, tel. 065/673-890. Prodajem ili mijewam za jeftinije auto "punto" dizel 2005. g.p., tel. 065/528-247. Prodajem traktor, nova tipa, IMT 542, u dobrom stawu, godina 1989. cijena povqna, hitno, tel. 066/126-275. Prodajem motocikl "keeway outlook" 125 g.p. 2008. crni metalik, registracija istekla 1.8.09., tel. 065/635-030. Prodajem povoqno "mercedes" 190 dizel 1986. g.p.u super stawu, tel. 065/528-247.

KUPOVINA Kupujem “audi A4”, oko 2002. sa ful opremom, tel. 065/528-320. Kupujem registrovanog “juga”, mo`e i neregistrovan, tel. 065/538048.

Prodajem 2hdobro o~uvane gume "mi{elin" 205/55/16, zimske, stare jednu sezonu, cijena 150,00 KM, tel. 066/807-808. Prodajem originalnu kuku za “reno megan”, cijena 100 KM fiksno, tel. 065/519-217. Prodajem ~etiri gume sa felgama za “pasat 5”, tel. 065/931-383.

MA[INE I ALATI PRODAJA Prodajem mlin za `ito, ru~ni rad, trofazni motor, cijena povoqna, tel. 065/535-934. Prodajem liniju za obradu metala novo, malo upotrebqavano, ima 12 ma{ina i garnitura. Kupac dobija dugoro~an posao, tel. 066/174-794. Prodajem nove ma{ine, mrvilice, {rotilice, ma{ine za vo}e i povr}e i druge alate za doma}instvo, pla}awe po dogovoru, tel. 051/532-426. Prodajem i servisiram poqoprivredne i privredne ma{ine, cijena i pla}awe po dogovoru, tel. 051/532-426. Prodajem plo~asto `eqezo, maksimalno di`e 1.500 kg, tel. 065/931383.

GRA\EVINARSTVO PRODAJA Prodajem klozet {oqu, umivaonik, tri ~esme nove za sudoper i umivaonik, tu{ bateriju sa crijevom novu, ormari} za kupatilo sa dva ogledala sa strane, tel. 216-358; 066/137-133. Prodajem dva drvena prozora za ku}u, dva kau~a drvena i dvije foteqe, TA pe}, {ah drveni novi, hrastovo bure novo 85 l, tel. 216-358; 066/137-133. Prodajem molerske “A” merdevine 2 metra, 1,8, 1,5, vrlo povoqno, tel. 065/491-921, 051/303-248. Prodajem stari crijep i novu ciglu, povoqno, tel. 065/683-440. Prodaje se prozor za stepeni{te 2 h 2 metra postakqen, tel. 052/236749. Prodajem polovna drvena balkonska vrata kombinovana sa prozorom, du`ine 140h200, tel. 355-288.

NAMJE[TAJ PRODAJA Prodajem kuhiwu vise}u 5 elemenata gorwi i 3 dowa jevtino i fri`ider "kon~ar" visina 110, tel. 065/697-037. Prodajem povoqno ugaonu garnituru kao nova i mali stoli}, hitno, tel. 065/140-464. Prodajem mawi regal iz dva dijela, funkcionalan i kau~ na razvla~ewe, te sanduk za posteqinu, tel. 051/302835, 065/802-507. Prodjem trosjed, dvosjed i fotequ, tel. 065/940-849. Prodajem {poret na drva "smederevac", cijena 100 evra, tel. 065/585908.

RAZNA ROBA PRODAJA Prodajem grah kukuruzar povoqno, tel. 065/410-485, 065/971-583. Prodajem trofazni el. motor 3 kW, cijena 150 KM, tel. 065/971-583 i 065/368-423. Prodajem {poret imitaciju “alfe”, tri godine star, tel. 368-292 i 065/249-183. Prodajem karabin 30-06 sa optikom "cajs" i sa~maricu "suhl" 12mm, tel. 065/528-966. Prwavor - prodajem {est p~eliwih dru{tava u trnkama i 10 u LR ko{nicama, tel. 065/980-178. Prodajem hrastovo bure za rakiju ili vino 250 l, tel. 052/236-749. Prodajem bojler 80 l nov, gusanu pe}, pi{toq 7,65, ku}u od centra 2 km, 216 m2, pijesak i staru ciglu, tel. 065/056-482. Prodajem 2 nova vakumirana aluminijumska sanduka 117h77h40, 11 kg i 76h55h40, 9 kg, tel. 065/955-431. Prodajem kazan za rakiju 100 l u dobrom stawu i 2 hrastova bureta za rakiju, zapremine 500 l, tel. 065/588017. Prodajem vaqak peglu malo kori{tena pogodna za restorane, du`ina vaqka 75cm, cijena povoqna, tel. 051/354-538, 051/354-539.

USLUGE

ZAPO[QAVAWE

OSTALO

PONUDA

Kucawe seminarskih i drugih stru~nih radova, priprema za {tampu kwiga, bro{ura, priru~nika, stru~nih ~asopisa i novina, izrada

Potreban ba{tovan za odr`avawe zelenih povr{ina, tel. 051/301-033. Potrebna radnica za rad u frizerskom salonu u Banoj Luci, tel. 065/922-965. Potreban radnik za ~uvawe sitne stoke, tel. 065/586-003. Potreban radnik za rad u restoranu starosti do 35 god. uz posjedovawe hrvatskog paso{a, tel. 065/635-035, 065/635-030.

POTRA@WA VKV zidar radi kvalitetno i odgovorno malterisawe, cijena ~etiri KM/m2, tel. 066/850-695. Poma`em djeci u rje{avawu doma}ih zadataka i ostalim {kolskim problemima, u~iteqica, tel. 065/302-690. Ozbiqna `ena sa iskustvom ~istila bi stanove i poslovne prostore ili wegovala bolesnike, tel. 387 66/950-299. Ozbiqna i odgovorna djevojka sa iskustvom tra`i posao ~uvawa djeteta, tel. 066/827-627.

KU]NI QUBIMCI PRODAJA Prodajem {tenad zlatnog retrivera, tel. 387 65/537-336.

TURIZAM PONUDA Turisti~ka agencija “Hilandar” organizuje pokloni~ko putovawe u Ostrog 23.10.2009. godine, tel. 051/465-210; 065/644-500.

IZDAVAWE Izdajem apartman u Igalu sa dvije odvojene sobe na du`i period, tel. *38231335144, +38267835368.

LI^NI KONTAKTI Momak 33 god. visok sme|, `ivi i radi u Bawoj Luci upozno bi usamqenu djevojku ili damu za dru`ewe i ozbiqnu vezu. Prvi kontakt SMS, tel. 387 66/746-491. Momak iz okoline Lakta{a 46 god, upoznao bi djevojku ili slobodnu `enu do 40 god, radi dru`ewa a mogu} i brak. Mo`e i SMS, tel. 387 65/765-050. Momak 38 god. tra`im djevojku od 25-30 god. radi braka. Zovem se Miladin, `ivim u blizini Lakta{a, pored puta, sam u ku}i, tel. 387 66/977-560. Slobodan mu{karac 45 godina, zaposlen, stambeno obezbije|en `eli da upozna `enu radi braka, bez poruka samo pozivi, Milorad, tel. 066/936-048.

Kafe bar "Hollywood" u Bawoj Luci prima konobarice. Stan obezbije|en. Plata 800 KM, tel. 387 65/531-182.

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka Tekst:

DIJELOVI I OPREMA Prodajem aluminijumske feluge za "opel astru", tel. 065/931-383.

kalendara, vizit karti i sl., tel. 065/930-031 ili 066/119-221. Dimwa~ar, ~istim dimwake i pe}i za centralna grijawa, povoqno, tel. 051/483-144 i 065/670-639. Poma`em djeci u rje{avawu doma}ih zadataka i ostalim {kolskim problemima, u~iteqica, tel. 065/302-690. Vr{im usluge sje~ewa, {temawa i bu{ewa u armiranom betonu, bez pra{ine i vibracija, Bawa Luka, tel. 387 66/228-620. Nov~ane pozajmice, hipoteka, nepokretna i pokretna imovina, mogu}nost mawe pozajmice uz ugovor. Kontakt, tel. 381 65/4516-950; 387 66/717-442. Pronala`ewe podzemnih voda bu{ewe bunara. Rad na podru~ju BL, KD, Prijedora, Gradi{ke, Prwavora, Dervente, dvadesetogodi{we iskustvo u radu, tel. 387 65/952-183. Dubinsko usisavawe du{eka, kreveta i mebl namje{taja. Prawe tepiha u va{oj ku}i, mobilni tepih servis, tel. 065/892-540. Radim kovane ograde, kapije i ostalo od metala, tel. 051/463-329, 066/257-534. Profesor matematike daje ~asove gimnazijalcima, tehni~arima i ekonomistima, priprema u~enike za matemati~ka takmi~ewa, tel. 065/ 837-295; 051/217-260. Profesor daje instrukcije iz matematike i fizike osnovcima, sredwo{kolcima i studentima, tel. 065/384-495. Lije~ewe bioenergijom, tel. 051/ 461-644; 066/942-645.

Telefon:

46 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Blago trenerima Arsenala Arsenu Vengeru i Liverpula Rafi Benitezu. [est godina nisu ni{ta osvojili a i daqe sjede na klupi.

Sport

@oze Muriwo, trener Intera

Srpski teniser plasirao se u polufinale turnira u [angaju

Bozoqac u ~etvrtfinalu Srpski teniser Ilija Bozoqac savladao je Amerikanca Toda Vidoma u drugom kolu turnira u Tiburonu koji se igra za nagradni fond od 50.000 dolara. U ~etvrtfinalnom me~u koji se igrao sino}, Bozoqac se sastao sa tre}im nosiocem, tako|e Amerikancem Xesom Levajnom.

Veliki pad “orlova“ Fudbalska reprezentacija Srbije pala je za sedam pozicija i sada zauzima 20. mjesto na najnovijoj rang-listi Svjetske fudbalske federacije (FIFA). Me|u ozbiqnije bizarnosti na listi, pored pada Srbije, svakako spada uspon selekcija ^e{ke (za tri) i Hrvatske (za jedno mesto), iako se obje nisu plasirale na SP.

Prvi put od osamostaqewa Hrvatske, zagreba~ki Dinamo odlu~io je da poja~awa potra`i u Srbiji. Hrvatski mediji prenose da su dvojica mladih fudbalera do{la na probu u redove hrvatskog {ampiona. Rije~ je o 16-godi{wem Suadu Noki}u iz Novog Pazara i 13-godi{wem Aliji \ev{i}u iz Loznice. Predsjednik FS Srbije Tomislav Karaxi} najvjerovatnije }e ulo`iti `albu na bugarskog arbitra Antona Goneva koji je sudio me~ “orlova“ sa Litvanijom. Karaxi} }e prethodno razgovarati sa prvim ~ovjekom FS Bugarske Borislavom Mihajlovom.

Novak \okovi}

U tre}em setu poveo je srpski teniser, pa je izgubio svoj servis, pa onda opet “brejknuo“ rivala i tako ukrug sve do {estog gema [ANGAJ - Novak \okovi} se plasirao u polufina le tur ni ra Mas ters serije u [angaju savladav{i u ~etvrtfinalu @ila Simona poslije dva sata i 24 mi nu ta ve li ke bor be (6:3, 2:6, 6:2). Bio je to pe ti du el i ~etvrta pobjeda srpskog tenisera nad francuskim koji je u 2. kolu ovog turnira bio boqi od Viktora Troickog. Najboqi srpski teniser je

morao da ulo`i puno truda ne bi li do{ao do plasmana u polufinale u izvanrednom i uzbudqivom me ~u pu nom obrta i atraktivnih poena koji su na momente izazivali ovacije publike.

U POLUFINALU Novak igra protiv Davidenka U prvom setu vi|ena su tri brejka, Novakov servis nije bio na visini zadatka,

ali ritern jeste. Nekako je dogurao do 5:3, i iako nije bio na svom visokom nivou rije{io je prvi set sa 6:3. Poslije toga uslijedile su gre{ke koje je Simon isko ris tio i izje dna ~io re zultat - 6:2. U tre}em setu vi|ena je re vi ja brej ko va. Po veo je srpski teniser, pa je izgubio svoj ser vis, pa on da opet napravio brejk. I tako ukrug. Kona~no u {estom ge-

mu tre}eg seta, \okovi} je osvaja svoj servis i do{ao do pre dnos ti od 4:2. To je presudilo, Simon je pao, izgubio i svoj sqede}i servis i u narednom je Srbin stigao do pobjede. U polufinalu \okovi} igra protiv Davidenka, koji je bio boqi od Stepaneka, dok Felisijano Lopez, poslije trijumfa nad Soderlingom, ~eka boqeg iz duela Nadala i Qubi~i}a.

Foto dana Nisam bio po ukusu Zvezde

Milo{ Krasi}, reprezentativac Srbije

Voza~ Renoa Fernando Alonso uo~i Velike nagrade Brazila posjetio je mali{ane u {koli “Oskar Romero“, koja djeluje pod okriqem UNICEFA-a.

Malo ko zna da je Lane imao te`ak period u Rusiji. Prolazio je kroz paklene muke, ali je bio neuni{tiv. Ustajao je u sedam ujutro i svakog dana tr~ao oko sat i po do 18. sprata i nazad

Bio sam u Zvezdi na probi dve nedeqe. Trener je bio Toma Mili}evi}, ali u tim danima nisam zadovoqio sve ukuse, a {est meseci kasnije zavr{io sam u Vojvodini. Imao sam sre}u, jer mi je brat Bojan (26), danas fudbaler novosadskog Proletera, ve} bio godinu i po da na u Voj vo di ni, pa mi je bi lo lak{e. Rastanak sa roditeqima bio je, me|utim, izuzetno te`ak. Imao sam samo 13 godi na! Otac Veqko i maj ka Zo ri ca su verovali u nas. Znali su koliko volimo fudbal i u na{im o~ima uvek videli neverovatnu `equ. Vi|ali smo se na svaka 3-4 meseca, ali nam ni{ta nisu branili. Znali su o ~emu smo odmalena sawali. Milan Lane Jovanovi} i ja posebno smo vezani kroz karijeru. Prihvatio me je neverovatno, odmah me zavoleo. Verovatno sam mu bio simpati~an. A ja sam svaku wegovu re~ upijao kao sun|er. Lane je neverovatno zanimqiv, uvek pravi pozitivnu atmosferu.

Nerazdvojni smo od mojih prvih novosadskih dana. Malo ko zna da je Lane imao te`ak period u Rusija. Prolazio je kroz paklene muke, ali je bio neuni{tiv. Ustajao je u sedam ujutro i svakog dana tr~ao oko sat i po do 18. sprata i nazad. Ugovor sa CSKA mi isti~e na kraju 2012. godine, ali svi u Moskvi znaju da sam se zasitio. Mislio sam u prvom trenutku da intere so vawe Re ala ni je to li ko ozbiqno, ali kasnije sam dobio proverenu informaciju da je slavni klub `eleo da me dovede. CSKA nije prihvatio ponudu. Kasnije me nije zanimala pri ~a o even tu al noj po zaj mi ci. Ni sam smeo da dozvolim da me sve poremeti, glava je mo ra la da os ta ne hla dna, a ve li ku po dr{ku pru`ili su mi porodica i prijateqi. Sada je iz Milana stigla jedina konkretna ponuda, ali sa~eka}u da vidim {ta misle qudi iz CSKA. Novac im nije va`an, ako ne prona|u nekog ko bi me nasledio na pravi na~in.

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 47

Drugo kolo WABL lige

Po~iwe prvenstvo BiH za ko{arka{e FOTO: GLAS SRPSKE

“Malene“ ru{e Merkur BAWA LUKA - Ko{arka{ice Mladog Kraji{nika u drugom kolu regionalne WABL lige o~ekuje okr{aj protiv Merkura, koji je na programu u nedjequ (18 ~asova) u dvorani “Obili}evo“. - Svjesni smo te`ine zadatka koji je pred nama, Slovenke su se poja~ale Mateom Tavi} na poziciji jedan, dva, kao i sa dvije Amerikanke u centarskoj liniji. Igrale su finalni turnir Kupa, a pro{le godine zavr{nicu lige, tako da nam ne}e biti nima lo la ko. Ipak, ne smi je mo pot ci je ni ti ni sop stve ne mogu}nosti. Ako poka`emo ~vrstinu u igri i budemo disciplinovani od samog po~etka i ako igra~ice ispo{tuju sve dogovore, mogli bismo ostvariti povoqan rezultat - rekao je trener Zoran Mike{. De. M.

Premijer liga BiH ko{arka{ica

Trebiwke protiv “@eqe“

Drago Karali} (Igokea Partizan)

Ko{arka{i Igokee Partizana ugosti}e SL IAT Leotar, u me~u u kojem je doma}in izraziti favorit, dok Slavija do~ekuje mostarski Zriwski PI[E: DEJAN MARI] [email protected]

BAWA LUKA - Prvo kolo prvenstva BiH za ko{arka {e do no si dva srpska der bi ja - okr{aj Igo kee Partizana i SL IAT Leotara u Aleksandrovcu, te duel Borac Nektara i Sutjeske u “Boriku“. Zanimqivo }e biti u dvorani Sportskog centra “Nenad Ba{tinac“, gdje doma}inu pripada uloga favorita: - Istina je da smo tokom pri pre ma stvo ri li do bru atmosferu unutar ekipe. Me|utim, utakmice u {ampionatu su ne{to sasvim drugo i

za to ma ksi mal no ozbiqno ulazimo u duel sa Trebiwcima, koji su ~vrsta i disciplinovana ekipa. Ipak, na{a prednost u ovom trenutku je {to imamo ve}i izbor igra~a. Tu prije svega mislim na centarske pozicije, {to bi mogla da bude prevaga u me~u u kojem `elimo pobjedu i dobar start u novom {ampionatu - poru~io je strateg Aleksandrov~ana Drago Karali}. Trebiwski klub na premijeri ima mnogo problema sa povredama. - Bran ko Zo to vi} }e sa parketa odsustvovati {est sedmica, {to je veliki hendi-

PAROVI U prvom kolu se sastaju, subota: GRUDE: Grude - Sloboda (18 ~asova), ALEKSANDROVAC: Igokea Partizan - SL IAT Leotar (19), ISTO^NO SARAJEVO:

Slavija - Zriwski (19), ZENICA: ^elik - Mladost (19.30), nedjeqa: ^APQINA: ^apqina - Hercegovac (19), BAWA LUKA: Borac Nektar - Sutjeska (20).

kep. Stavqen mu je gips, ali on nije jedini povrije|en, jer pro ble mi mu ~e i Ne boj {u [arenca. Sa druge strane, protivnik je favorit u ovom duelu, igra pred svojim navija~ima i od po~etka je na okupu, za razliku od nas, koji se jo{ pri vi ka va mo na no vog plejmejkera - realan je kormilar Trebiwaca Radomir Kisi}.

SUTJESKA gostuje kod Borac Nektara Uzbu |ewa ne }e ne dosta ja ti u Bawoj Lu ci, gdje gostuje novajlija i pro{losezonski {ampion Srpske, Sutjeska. - Iako smo se potrudili da do|emo do informacija o wihovim poja~awima, ne poznajemo Sutjesku dovoqno dobro. Za nas je ovaj prvi me~ veoma va`an i u~ini}emo sve

da ga dobijemo. Vjerujem da ovaj tim ima snagu da do|e do tri jum fa na svom par ke tu, {to bi nam mnogo zna~ilo, uprkos svim problemima koji nas prate - istakao je pomo}ni trener “pivara“ Tomica Zirojevi}. Sa druge strane, Fo~aci u “Borik“ dolaze da se nadigravaju: - U prvom kolu se nadamo dobrom rezultatu. Borac je dosta kasnio sa pripremama, doveo je nekoliko poja~awa, pa }emo vidjeti. Uglavnom, ne idemo sa bijelom zastavom. Igra}emo rastere}eno i nadamo se povoqnom rezultatu po ru ~io je {ef stru ~nog {taba Sutjeske Qubi{a Kova~evi}. Mladost }e biti na te{kom ispitu u Zenici protiv ^elika, ba{ kao i Hercegovac, koji gostuje u ^apqini, dok }e Slavija do~ekati Zriwski.

BAWA LUKA - Premijerliga{ko dru{tvo ko{arka{ica tako|e po~iwe ovog vikenda, a najte`i zadatak na premijeri ima}e Trebiwe 03, koje gostuje kod @eqezni~ara: - O~ekuje nas te`ak me~, ali i sezona u kojoj nam je glavni ciq opstanak. Finansijska situacija je lo{a, a napustilo nas je i osam ko{arka{ica, {to dovoqno govori o stawu u klubu - bio je jasan trener Trebiwki Milorad Nada`din. Borac ML-IEFK gostuje u Zenici: - Mo gu da bu dem pre za do voqan pripremama. Na`alost, ove sedmice smo imali dosta problema sa povredama, ali i pored toga se ne predajemo protiv rivala koji se znatno poja-

~ao - is ta kao je stra teg Bawolu~anki Vladimir Qubi~i}. Naj la k{i za da tak ima }e Sloboda, koja do~ekuje Igman, {ampiona Prve lige RS. - Nemamo mnogo informacija o protivniku, ali nas interesuje samo na{a igra. Ako poka`emo {ta mo`emo, malo ko }e da nam se suprotstavi - istakao je trener Slobode Milo{ Dupalo. Parovi prvog kola, subota: ZENICA: ^elik - Borac MLIEFK (17 ~asova), TUZLA: Jedin stvo - Ba no vi }i (17), NO VI GRAD: Slo bo da Igman (18), BR^KO: Br~ko Brotwo (18), nedjeqa: SARAJEVO: @eqezni~ar - Trebiwe 03 (18). N. \.

Po~ela nova sezona u elitnom takmi~ewu Starog kontinenta

Makabi lako sa Olimpijom BAR SE LO NA - Ko {ar ka{i Makabija pobijedili su qubqansku Union Olimpi ju sa 85:65 na otva rawu nove sezone u Evroligi. Izraelci su ovom pobjedom nas ta vi li tra di ci ju trijumfa na startu {ampionata, koja traje od 1998. godi ne. Sa dru ge stra ne, Olimpiji je ovo drugi poraz od 20 po ena ra zli ke na otva rawu se zo ne u dva ra zli ~i ta takmi~ewa. Izgubili su i u prvom kolu NLB lige. Ve} poslije prvih deset minuta doma}in je do{ao do deset poena pre dnos ti, ko ju je do kra ja prvog poluvremena pove}ao na “plus 12“. Prvi ko{ u novoj sezoni Evrolige postigao je re pre zen ta ti vac

Poqske Mar }ej Lam pe, a starter u timu iz Tel Aviva bio je i pro {lo go di{wi igra~ Par ti za na Ste fon Lazme.

IZRAELCI nastavili tradiciju U tre }em pe ri odu ko {arka{i Olimpije su u dva na vra ta uspi je va li da spus te za os ta tak na se dam po ena, dru gi put to su ura di li po lo vi nom ~et vrti ne ka da je Sa ni Be}irovi} pogodio svoju drugu trojku i dobio dodatno slobodno bacawe zbog fa ula ^a ka Eid so na. Qubqan~ani, me|utim, nisu us pje li da do da tno smawe ra zli ku, pri je sve ga zbog sla bi je or ga ni za ci je u na -

padu i dobre odbrane igra~a Ma ka bi ja, gdje su do mi ni ra li Lam pe i Fi {er sa ukupno pet blokada. Najefikasniji igra~ na me~u bio je bek Ma ka bi ja Alan An der son sa 25 po ena, En drju Viznevski je ubacio 19 uz ~e tiri asistencije. Kod Qubqan ~a na naj boqi je bio Sani Be}irovi} sa 13 pogodaka. So li dan je bio Vla dimir Golubovi} sa deset ko{e va i osam sko ko va, dok Ne mawa Ale ksan drov ni je igrao. Vladimir Golubovi} FOTO: AGENCIJE

KK Partizan dobio poja~awe

Stigao Mekkaleb BEOGRAD - Ameri~ki plejmejker Bo Lester Mekkaleb novi je igra~ Partizana. Mekkaleb je studirao u Wu Orleansu, a u sezoni 2008/09. preselio se u Evropu, ta~nije Tursku. Prethodne sezone igrao je za Mersinu, bio je deseti strijelac lige (17,4 poena), osmi asistent (4,6), a ovog qeta tra`io ga je turski Fenerbah~e. Novi plej “crno-bijelih“ je ozbiqan igra~, koji ima ambicija da zaigra u NBA ligi. O~ekuje se da debituje ve} u ~etvrtak, 22. oktobra, kada Partizan igra prvi me~ u Evroligi sa {panskom Unikahom.

Prva liga Srpske za ko{arka{e

Okr{aj novajlija BAWA LUKA - Prva liga Srpske za ko{arka{e startuje ovog vikenda, a premijerna runda donije}e nekoliko zanimqivih duela. Uzbu|ewa ne}e nedostajati u Doboju, gdje }e se sastati novajlije Findo i Gradi{ka, Bijeqina Plus do~ekuje Bratunac, dok u Rogatici gostuje Radnik.

Parovi prvog kola, subota: PRIJEDOR: Prijedor - Rudar (17 ~asova), BIJEQINA: Bijeqina Plus - Bratunac MINS (19.30), ZVORNIK: Drina Glasinac (20), nedjeqa: DOBOJ: Findo - Gradi{ka (16), GAC KO: Gac ko - Var da HE (19), ROGATICA: Volf Sekjuriti - Radnik (19). De. M.

Pi{e: Igor JANKOVI]

FOTO: AGENCIJE

48 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Kome smeta Sutjeska Dan pred derbi me~ sa BSK-om, iz Fudbalskog saveza Republike Srpske u prostorije FK Sutjeska stigla je odlu ka o su spen zi ji Ra da na Mu mi no vi }a. Najboqi igra~ Sutjeske, i trenutno vode}i strijelac lige, suspendovan je na trideset dana zbog navodnog uda rawa pro ti vni ~kog igra ~a na uta kmi ci 8. kola u Fo~i izme|u Sutjeske i Radnika iz Bijeqine. Fudbalska javnost u Fo~i ogor~ena je odlukom Saveza koji je na pre~ac, bez provedene procedure i bez izjave Muminovi}a, i to zbog incidenta koji se dogo dio jo{ pri je dva ko la, ka znio upra vo naj boqeg igra~a te utakmice i strijelca jedinog gola na tom me~u. Fo~aci }e imati pravo `albe, ali tek od ponedjeqka, tako da }e u jednom od najva`nijih me~eva sezone biti li{eni pomo}i svog najboqeg fudbalera. Fudbalski savez RS ovakvim potezom samo je nepotrebno stvorio negativnu tenziju pred me~ koji je okarakterisan kao derbi kola. Sportska javnost u Fo~i sa pravom se pita, kome to smeta uspjeh Sutjes ke i da li ima ika kvog smi sla u~es tvo va ti u takvom takmi~ewu? Fu dbal ski klub Su tjes ka, za je dno sa op {ti nom Fo ~a, posqedwih go di na ulo `io je zna ~aj na sred stva u po boq{awe in fras tru ktu re. Re no vi ran je stadion, izgra|ene nove svla~ionice, a od ove sezone publika u Fo~i jedna je od rijetkih koja me~eve mo`e da prati u ve~erwim terminima. Uprava kluba an ga `o va la je mla dog stru~waka, svog ne ka da{weg fu dba le ra, Dar ka Voj vo di }a ko ji je stvo rio no vi tim sastavqen iskqu~ivo od mladih igra~a koji su ponikli u Sutjeskinoj {koli fudbala. Sve to je doprinijelo da je stadion u Fo~i trenutno najposje}eniji u Ligi. Iz me~a u me~ Sutjeska igra sve boqe, a podr{ka sa tribina je sve ve}a. I da nije svega toga, klub iz Fo~e nije zaslu`io takav tretman Fudbal skog sa ve za. Ni je fer pre ma Su tjes ci, a ni prema Muminovi}u koji igra sezonu karijere.

Premijer liga za odbojka{e

Srpski derbi u Qubiwu BAWA LUKA - Najzanimqivija utakmica tre}eg kola Premijer lige BiH za odbojka{e odigra}e se u Qubiwu, gdje }e u srpskom derbiju istoimeni doma}in ugostiti Modri~a Optimu. Pa ro vi tre }eg ko la: LU KA VAC: “7 Lu ka vac“ - Bo sna Eurohaus (subota, 17 ~asova), OYAK: Napredak - Radnik (subota, 18), QUBIWE: Qubiwe - Modri~a Optima (subota, 19), PALE: Student B. O. - Kakaw (subota, 19 ~asova). U petak uve~e igrali su BR^KO: Br~ko Jedinstvo - Gacko. D. P.

Premijer liga BiH za odbojka{ice

Jahorina doma}in Polu BAWA LUKA - Paqanska Jahorina u tre}em kolu Premijer lige BiH za odbojka{ice ugosti}e Polo. Parovi tre}eg kola: PALE: Jahorina - Polo (subota, 16 ~asova), SARAJEVO: Im zit Do briwa - Ra dnik

(subota, 18), KAKAW: Kakaw - Tuzla (subota, 18 ~asova), slo bo dna je eki pa Gacka. Ranije je odigran susret u Gra da ~cu u ko jem je br~ansko Jedinstvo savladalo Kulu Grada~ac sa 3:0. D. P.

Me|unarodni olimpijski komitet

Tri kandidata za ZOI 2018. @ENEVA - Wema~ki Minhen, ju`nokorejski Pjong~ang i francuski Anesi zvani~no su podnijeli kandidature za organizaciju zimskih Igara 2018. godine, saop{teno je iz centra me|unarodnog olimpijskog komiteta. Minhen je ve} bio doma}in Qetwih olimpijskih igara 1972. godine, dok je Pjong~ang izgubio trku sa Vankuverom i So~ijem za izbor doma}ina Zimskih olimpijskih igara 2010. i 2014. godine. Odluka o gradu u kojem }e biti odr`ane Igre 2018. bi}e donesena 2011. godine.

Fetel, Baton i Barikelo

Velika nagrada Brazila na programu ovog vikenda

Baton juri podijum Ukoliko se plasira na pobjedni~ko postoqe, Britanac u Braunu }e obezbijediti prvu titulu u karijeri PRIPREMIO: DEJAN MARI] [email protected]

SAO PA ULO - Pre tposqedwa trka se zo ne “for mu le 1”, Ve li ka na grada Brazila mogla bi da odlu~i {ampiona, a dodatnu dra` uvi jek uzbudqivom takmi~ewu na In ter la go su da }e ki {a, koja se o~ekuje i tokom kvalifikacija i trke. Upravo je pro{losezonska VN Brazila u{la u anale “naj br`eg ka ra va na“, po{to je Luis Hamilton u pre tposqedwoj kri vi ni posqedweg kruga prestigao Ti ma Glo ka i ta ko ti tu lu “oteo“ iz ruku Felipea Mase, koji je ve} pro{ao kroz ciq kao prvak. Ove godine Interlagos bi tako|e mogao da rije{i pitawe {ampiona, a da bi

se to desilo, Yenson Baton treba plasman na pobjedni~ko postoqe. No, Britanac mo`e do slavqa i ukoliko wegovi jedini konkurenti, Rubens Barikelo i Sebastijan Fetel ne osvoje ~etiri odnosno {est bodova.

KI[A u subotu i nedjequ U svakom slu~aju, 16. stanica prvenstva trebalo bi da ponudi mnogo uzbu|ewa, a ako je suditi prema formi i kon fi gu ra ci ji pis te, tan dem Red Bula bi trebalo da bude u prednosti, pogotovo zbog ~iwenice da nas o~ekuje ki{a. Poznato je da “bikovi“ najlak{e zagrijavaju gume na mokroj stazi, za razliku od bolida Brauna, {to bi tre ba lo da bu de ve li ka

prednost Fetela. Uz to, mladi Ni je mac }e ima ti po dr{ku tim skog ko le ge Mar ka Ve be ra, a mo `e mo o~ekivati i da }e Meklareni i Tojote biti brzi, {to svakako ne ide na ruku Batonu. Ferari je tradicionalno brz u Brazilu, Vilijams i Re no su uvi jek na gra ni ci bo do va, pa uko li ko se i obistine prognoze za ki{u, a Brauni budu muku mu~ili sa gumama, nije iskqu~eno

da se odluka o prvaku prolon gi ra za fi na le u Abu Dabiju, a onda je sve mogu}e. Ina~e, {anse za padavine na dan kva li fi ka ci ja, koje po~iwu u subotu u 19 ~aso va, su 70, a na dan trke (nedjeqa, 18) 60 odsto.

“Kota tri” Pored borbe za titulu, velika bitka se vodi i za tre}e mjesto u plasmanu konstruktora. Tradicionalni rivali Ferari i Meklaren silno `ele “kotu tri”, a u boqoj poziciji su “strijele“ koje su trenutno br`e i imaju dva voza~a koji osvajaju bodove. S druge strane, “crveni“ se oslawaju samo na Kimija Raikonena, najzaslu`nijeg {to jo{ uvijek imaju dva poena prednosti. A napravi li neko veliki kiks, ni Tojota nije daleko od tre}e pozicije.

^elenx kup za odbojka{ice, prvo kolo

Jedinstvo na ispitu BR^KO - [ampionke BiH, odbojka{ice Jedinstva u nedjequ startuju u ^eleny kupu. U okviru prvog kola popularne br~anske “princeze“ do~ekuju slovena~ku ekipu Vital iz Qubqane. U redovima najboqe ekipe u BiH pred ovaj susret vlada optimizam, ali i velika `eqa da na evropskoj sceni poka`u svoj nesporni kvalitet, te se plasiraju u sqede}u rundu takmi~ewa.

UTAKMICA u nedjequ od 19 ~asova - Susret sa Slovenkama do~ekujemo u odli~noj atmosfe-

ri. Nadamo se da u ovom prvom duelu mo`emo ostvariti pobjedu, ali i veliku prednost u poenima, koja bi nam bila dovoqna za revan{ u Sloveniji. Me|utim, sigurna sam da nam ne}e biti nimalo lako. Uz maksimalnu anga`ovanost svih igra~ica, te veliku podr{ku na{ih navija~a, vjerujem da uspjeh ne bi trebalo da izostane - naglasila je najboqa igra~ica Jedinstva Dijana Vasi}. Susret izme|u Jedinstva i Vitala igra se u nedjequ sa po~etkom od 19 ~asova u dvorani br~anske Gimnazije “Vaso Pelagi}“. V. S.

Dijana Vasi}

FOTO: ARHIVA

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 49

Rukometa{i Borca m:tel do~ekuju Budu}nost

Prva liga Srpske za rukometa{e

"Minus" je dosti`an Dokazali smo da mo`emo da se nosimo sa Budu}nosti, zbog ~ega sam optimista i vjerujem da imamo {ansi da nadoknadimo zaostatak i pro|emo daqe, rekao Budi{a

Derbi u Bijeqini BAWA LUKA - Derbi petog kola {ampionata Srpske za rukometa{e igra se u Bijeqini, gdje }e istoimeni doma}in, koji trenutno dr`i tre}u poziciju, do~ekati drugoplasiranu Derventu. Parovi petog kola, subota: BAWA LUKA: Omladinac Hercegovina (16 ~asova), TREBIWE: Leotar - Mladost (18), KOTOR VARO[: Kotor Varo{ - Partizan (19), nedjeqa: ISTO^NO SARAJEVO: Slavija - Srbac (18), BIJEQINA: Bi jeqina - Der ven ta (18), igra no u pe tak: PRIJEDOR: Prijedor - Cepelin. De. M.

[ampionat RS rukometa{ica

Lider protiv Doboja BAWA LU KA - Li der Prve li ge Re pu bli ke Srpske za ru ko me ta {i ce, br~an sko Je din stvo, ne bi trebalo da ima te`i zadatak u ~etvrtoj rundi, u kojoj mu na no ge do la zi Do boj, uz Ro ga ti cu je di na eki pa ko ja ni je osje ti la slast pobjede.

Goran Trkuqa

Pa ro vi ~et vrtog ko la, su bo ta: TRE BIWE: Leotar - Ro ga ti ca (16 ~a so va), BR^KO: Je din stvo Doboj (18), nedjeqa: BAWA LU KA: Vrbas - Una-DSW (15), BIJEQINA: Radnik - Bor ja (16), BAWA LU KA: Bo rac dva - Kne `o poqka (17). De. M.

FOTO: S. ILI]

PI[E: DEJAN MARI] [email protected]

BAWA LUKA - Rukometa{i Borca m:tel sa optimizmom do~ekuju najte`i ispit dosada{weg dijela sezone revan{ drugog kola EHF kupa protiv Budu}nosti (subota, 20.15 ~asova).

Zvezda Rukometa{i Crvene zvezde, u okviru istog takmi~ewa, poku{a}e da nadoknade ~etiri gola “minusa“ iz prvog me~a protiv Be{ikta{a (30:34), dok se u ostalim duelima sastaju: Haukar Visla (prvi me~ 28:30), Tatran - Fram (oba me~a ovog vikenda), Zaporo`je - Dukla (29:24), Strovolos - Minsk (19:21), HC Tbilisi - Benfika, Nekse - Sekia (30:25), Karvina - Resita (32:40), Bideveqnik - Alpla (17:28), Handbal E{ - Makabi Ri{on (20:32), Vardar Porto (20:32). Plasman u tre}e kolo ve} su obezbijedili: Bregenc, Savehof, Dinamo Minsk i Partizan.

“Crveno-plavi“ su se dobro dr`ali u Podgorici, da bi tek u fini{u pali i ku}i sa vratili sa {est golova “minusa“. Me|utim, svi u ekipi vjeruju da mogu do tre}e runde. - Spremno do~ekujemo revan{, u kojem se nadamo najboqem. Priprema za ovaj me~ nije se previ{e razlikovala od prethodne, po{to su Podgori~ani u prvom duelu odigrali mawe-vi{e kako smo o~ekivali. Kona~na razlika je, mislim, prevelika u odnosu na prikazano. Dokazali smo da mo`emo da se nosimo protiv Budu}nosti, zbog ~ega sam optimista i vjerujem da imamo {ansi da nadoknadimo zaostatak i pro|emo daqe - bio je jasan {ef struke Dra{ko Budi{a.

VRA]AJU SE Mali} i Kara~i} Strateg tima iz Gospodske je dodao da je prvi duel u “Mora~i“ detaqno analiziran: - Iako smo primili 36 golo va, ni sam ne za do voqan igrom u odbrani. U posqedwih 10 minuta smo imali pad, primili ~etiri, pet lakih golova, {to je bilo kqu~no. No, ostatak me~a igra u defanzivi je

bila zadovoqavaju}a, pogotovo pri je Trkuqinog dru gog iskqu~ewa, zbog ~ega smo morali da korigujemo neke stvari. Jednostavno, brza igra je stil Budu}nosti, o ~emu svjedo~i podatak da su u posqedwem me~u Budvu dobili sa 38:30. Znamo gdje smo grije{ili i po ku {a }e mo da is pra vi mo “minuse“ kako ne bismo primali lake golove. Ono {to ohrabruje je boqi zdravstveni bilten u odnosu na prvi okr{aj: - Goran Mali} i Ivan Kara~i} su se oporavili i bi}e u timu. Na`alost, ponovo ne}emo biti kompletni, jer je na treningu u ~etvrtak Boris Pucarevi} povrijedio sko~ni zglob i on je van stroja - zakqu~io je Budi{a, dodaju}i da se nada da }e publika prepoznati trud svih u klubu, te u velikom broju do}i u “Borik“ da podr`i svoje qubimce. Goran Trkuqa bi}e jedan od kqu~nih igra~a bh. vice{ampiona u defanzivi: - Optimisti smo. Raspolo`ewe u ekipi je na vrhunskom nivou, pa se nadamo da mo`emo ostvariti povoqan rezultat. Svjesni smo gdje smo grije{ili u Podgorici i u~ini}emo sve da izbjegnemo oscilacije i

BORAC m:tel BUDU]NOST DVORANA: “Borik“. Po~etak me~a: subota, 20.15 ~asova. Sudije: Milan Hajek, Karel Maho (^e{ka). BORAC m:tel: Bla`evi}, Srdi}, Mali}, Gari}, Rakocija, Pijetlovi}, Pani}, Bibi}, Halilbegovi}, Kulenovi}, Mulabdi}, Ili}, Miki}, Trkuqa, Me|edovi}, Kara~i}. Trener: Dra{ko Budi{a. BUDU]NOST: An|eli}, Baki}, Buri}, ]ioban, Grbovi}, Ivanovi}, Ko}alo, Kovaqenko, Krivokapi}, Lasica, Maji}, @. Markovi}, Mjagkov, Pejovi}, Raji~evi}, [arac, Stojiqkovi}, Vrdoqak, Vuki}evi}, Zindovi}. Trener: Vuk Roganovi}.

padove u igri. Vjerujemo da uz podr{ku navija~a mo`emo nadoknaditi {est golova i pro}i u tre}e kolo. Sa druge strane, i Podgori~ani su svjesni da ne}e biti lako: - Znamo kakav ulog nosi me~. Smatram da smo spremni i da imamo kvalitet da izborimo plasman u sqede}u rundu, {to bi bio veliki uspjeh. Mislim da }e biti velika borba od prvog do posqedweg minuta, tako da }e svaka lopta, svaki gol i odbrana golmana odlu~ivati - istakao je @arko Markovi}.

Rukometa{ice “Mire“ u subotu igraju protiv Gora`da

Trijumf jedini izbor PRIJEDOR - Poslije doma}eg remija i gostuju}eg poraza, rukometa{ice “Mire“ u me~ ~etvrtog kola Premijer li ge BiH pro tiv Go ra `da (subota, 19 ~asova) ulaze sa imperativom pobjede. Prijedor~anke jo{ nisu osje ti le slast tri jum fa u elitnom dru{tvu, zbog ~ega sebi ne smiju da dozvole jo{ jedan kiks, pogotovo na doma}em parketu. - Za nas je ovo kqu~na utakmica, kako bismo normalno mo gli da nas ta vi mo ta kmi -

~ewe u teku}em {ampionatu. Na{ zadatak je jasan - da maksimalnim anga`manom i zala gawem u|e mo u su sret i ostvarimo toliko `eqenu pobjedu. Gora`de jeste nepoznanica, jer je rana faza sezone, ali jasno je da protivnik ima kvalitetnu ekipu, sa nekoliko igra~ica sa strane. Svjesni smo da ne}e biti lako, ali isto tako se nadam da }e moja ekipa odigrati na visokom nivou i slaviti - poru~io je {ef stru~nog {taba Prijedor~anki Zoran [trbac.

Ono {to ohrabruje sve u re do vi ma “Mi re“ je do bar zdravstveni bilten.

SVE IGRA^ICE u stroju - Sve rukometa{ice koje kon ku ri {u za prvi tim su zdrave i spremne za igru, tako da sa te strane, sre}om, nemamo problema. Sve je do nas, na{e inspiracije i raspolo`ewa. Mislim da je vrijeme da u|emo u pravu formu i da se kockice sklope. Izmije-

ni li smo dos ta igra ~i ca, vawska linija je gotovo nova, tako je trebalo vremena da se uigramo - zakqu~io je [trbac. Parovi ~etvrtog kola, subota: MOSTAR: “Katarina“ Zriwski (18 ~asova), PRIJEDOR: “Mira“ - Gora`de (19), MOSTAR: “Kosa~a“ - Qubu{ki (20), igra no u pe tak: ILIYA: Iliya - @ivinice, TUZLA: Jedinstvo - @eqezni ~ar. Slo bo dna je eki pa Borca. De. M.

Rukometna Liga {ampiona

“Medvjedi“ rutinski BE^ - U prvom me~u tre}eg kola rukometne Lige {ampiona ^ehovski medvedi su na svom parketu opravdali ulo gu fa vo ri ta pro tiv PA OK-a, sla ve }i sa ubjedqivih 37:25. “Medvjedi“ su u prve dvije runde ostvarili dva gostuju}a remija, pa su se sa prvim trijumfom izdvojili na vrhu, a do prvenca u ovoj sezoni predvodio ih je Aleksej Rastvorcev sa osam golova, dok je Mihail ^ipurin postigao {est. Na drugoj strani, ubjedqivo najefikasniji bio je Nikolaos Riganas, strijelac 11 pogodaka. Parovi tre}eg kola, subota: Alingsas - Handbold (16.10 ~asova), Konstanca - Pik Seged (16.15), Barselona - Kolding (17), Ves prem - Vi ve Kil ce (17.15), Var dar - Kil (17.45), Amicitija - Ademar Leon (18.15), Sijudad Real Filingen (19), nedjeqa: [amberi - Gorewe (15.30), Bosna Rajn-Nekar Leven (15.30), Hamburg - Zagreb (17.30), Vaqadolid - Monpeqe (19.30).

Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo

Juri{ na Tursku BEOGRAD - Poslije vi{e ne go us pje {ne pre mi je re protiv Gr~ke, pred rukometa {i ca ma Srbi je je no vi izazov u kvalifikacijama za Evrop sko prven stvo 2010. godine - gostovawe u Turskoj (nedjeqa, 17 ~asova). Izabranice Du{ka Mili}a ispratile su Grkiwe sa 27 golova vi{ka, {to je podiglo samopouzdawe ekipi pred va`no gostovawe: - Uspe{no smo startovale u kvalifikacijama i to je najva`nije. Protiv Grkiwa smo ima le la k{i tre ning uo~i va `nog du ela sa Tur skom, koja je dosta kvalitetniji protivnik. Optimista sam i idemo u Antaliju da pobedimo - bila je jasna kapiten Sla|ana \eri}.

U drugom me~u prvog kola iste, pete grupe, [panija je sa vla da la Tur sku sa 30:26 (15:14).

50 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Fudbaleri Borca gostuju na travni~koj “Piroti“

Uspjeli smo da se osvje`imo i rehabilitujemo i u fini{ jesewe sezone ulazimo s jasnim namjerama i ambicijama, a one su u vezi sa najvi{im plasmanom, rekao Stojni} PI[E: SLAVKO BASARA [email protected]

BAWA LUKA - Svi na bawolu~kom Gradskom stadi onu vje ru ju da }e od su botwe utakmice i Travnika opet po~eti da stvaraju uspje{nu seriju nepobjedivosti, kao {to je to bilo do poraza u Prijedoru.

Pred fudbalerima Borca bilo je 15 radnih dana u ko ji ma su ima li i mi nipri pre me u Me |u gor ju, a odradili su i obaveze u Kupu Republike Srpske. Pred su sret s Tra vni ~a ni ma u “crve no-pla vom“ ta bo ru provijava umjereni optimizam.

DILEMA u vezi sa Qubojevi}em

Stojni} proslavio ro|endan Na ju~era{woj konferenciji za novinare bilo je i sve~ano. [ef struke Borca Velimir Stojni} proslavio je 50. ro|endan. - Nadam se da }e mi u subotu igra~i podariti najqep{i poklon, pobjedu u Travniku - kratko je rekao Stojni}.

- Idemo u Travnik da se nadigravamo i poku{amo da za po ~ne mo no vi niz, kao u prethodnih osam susreta. Uspjeli smo da se osvje`imo i rehabilitujemo i u fini{ jesewe sezone ulazimo s jasnim namjerama i ambicijama, a one su u ve zi sa najvi{im plasmanom - rekao je {ef stru~nog {taba Borca Velimir Stojni}.

Nemawa Bilbija

FOTO: ARHIVA

Bawolu~ani }e na “Piro ti“ nas tu pi ti oja ~a ni. Izosta}e samo Sini{a Ga-

gula, koji ve} du`e vrijeme vu~e povredu. Oporavili su se ka pi ten Dar ko Qubo je -

Travnik, subota u 15.00 ~asova Doma}in: 3 Gost: 3 Ukupno: 6

Travnik - Borac

3 0 3

0 0 0

0 3 3

6:1 1:8 7:9

Stadion: “Pirota“. Delegat: Krunislav Xijan (Bok). ^etvrti sudija: Vedran Zovko (Mostar). Kontrolor su|ewa: Ilija Gigovi} (Gradi{ka) Mirko Buqan (Mostar)

Sini{a Jawi} (Bijeqina)

Edin Imamovi} (Sarajevo)

Stupar

Bradari} Dedi} Ribi}

Kajkut

]uri}

Prawkovi}

Star~evi} Petri}

E. Varupa

Bilbija Eri}

Vrawe{

Terzi} Trener: Nexad Selimovi}

1 2 1 3 0 2 4 3 2 2 1 3 3 2 2 1

@ari}

Trener: Velimir Stojni}

Tabela 7 5 5 4 5 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2

Marki}

Faji}

Brki}

9 9 8 9 9 9 9 8 9 9 9 9 9 9 9 9

]ori}

Jandri}

Nurkovi}

1. Borac 2. Vele` 3. [. Brijeg 4. Zriwski 5. Leotar 6. Olimpik 7. @eqezni~ar 8. Sarajevo 9. Rudar P. 10. Modri~a M. 11. Sloboda 12. Slavija 13. Travnik 14. Lakta{i 15. ^elik 16. Zvijezda

Maksimovi}

vi}, te Du{ko Sakan i Nemawa Bilbija. - Ima li smo do voqno vremena da oporavimo ekipu i povrije|ene igra~e. Jo{ imam nekoliko dilema, ali Qubojevi} }e, po svemu sude}i, po~eti me~ s klu pe. Ta ko |e, ra zmi{qam da li da gurnem od prvog minuta Pericu Stan~eskog ili da ga sa~uvam za drugo poluvrijeme - rekao je Stojni}. Travniku su bodovi potrebni u borbi za opstanak. Svjesni su toga u Borcu. - Radi se o nezgodnoj ekipi i moramo psiholo{ki da budemo pripremqeni i moti-

visani. Travnik je fanati~na ekipa koja je sklona i grubostima. Jo{ ako im se poklope ostale “okolnosti“, bi}e te{ko. Moramo da blokiramo dubinske lopte doma}ina i vi{e od pola posla bi}e zavr{eno - rekao je Stojni}. Poja~awe Borca iz Partizana Perica Stan~eski mogao bi da debituje u subotu u dresu novog kluba. - S nestrpqewem ~ekam utakmicu, imam veliku `equ da zaigram. To je predivan ose}aj. Nadam se da }emo pobediti Travnik i napraviti jo{ jedan korak ka tituli jeseweg prvaka - rekao je Stan~eski.

STIGLI PAPIRI ZA PERI]A Sertifikat za napada~a Ozrena Peri}a kona~no je stigao iz Be~a i on sada bez problema mo`e da bude registrovan za bawolu~ki klub. - Sve smo rije{ili, papiri

su kompletirani i o~ekujemo da Peri} ve} za sedam dana zaigra u dresu na{eg kluba protiv Slobode, kada smo doma}ini - rekao je direktor kluba Radmilo [ipovac.

Selektor fudbalera BiH bio na Bor~evoj “crveno-plavoj“ ve~eri 1 15:4 2 20:7 2 12:6 2 13:12 4 7:6 3 12:16 2 10:8 2 11:10 4 8:8 4 13:15 5 8:15 4 7:8 4 8:13 5 12:15 5 7:11 6 8:17

22 17 16 15 15 14 13 12 11 11 10 9 9 8 8 7

Ostali parovi U ostalim utakmicama desetog kola Premijer lige BiH sastaju se: SARAJEVO: Sarajevo - Zvijezda (subota, 15 ~asova), SARAJEVO: Olimpik - Zriwski (nedjeqa, 15 ~asova).

Bla`evi}: navijam za Borac BAWA LUKA - Navijam za Borac i volio bih da bude {ampion Premijer lige BiH. Ovo je na “crveno-plavoj“ ve~eri izjavio selektor seniorske fudbalske reprezentacije BiH Miroslav ]iro Bla`evi}, koji je iz grada na Vrbasu otputovao u Cirih, gdje }e u po ne djeqak bi ti obavqen `rijeb bara`a za odlazak na Svjetsko prvenstvo. - Predivno je vidjeti ovoliko qudi na jednom mjestu, koji se okupqaju oko Fudbalskog kluba Borac. Klub ima ve li ku is to ri ju, re no me i ugled i sre}an sam {to se fudbalska Bawa Luka kona~no probudila. Ovo mo`e samo da bu de od ko ris ti fu dba lu u BiH - rekao je Bla`evi} no-

vinarima, a potom je uzeo {al Borca i stavio ga oko vrata. Na priredbi odr`anoj u restoranu “Romanov“ bilo je mnogo po{tovalaca i qubiteqa “crveno-plave“ ve~eri. Pored zvanica iz dru{tvnopoliti~kog i kulturnog `ivota tu su bili i biv{i i sada{wi igra~i Borca, predstavnici fudbalskih saveza Republike Srpske i BiH.

~vrst i jak Borac kojim }emo se ponositi - rekao je gradona ~el nik Bawe Lu ke Dra goqub Davidovi}.

SVI na istom zadatku - Bawa Lu ka za slu `u je tim koji }e igrati zapa`enu ulogu u Premijer ligi BiH, ali i stremiti ka Evropi. Svi zajedno smo na istom zadatku i `elimo da stvorimo

Gagula, Marki}, Stupar i ]ori}

Novo agilno rukovodstvo kluba u budu}nosti je najavilo jo{ ovakvih dru`ewa, u kojima }e glavnu rije~ imati

prijateqi Borca i svi oni koji `ele da pomognu klubu u te{kom vremenu. S. B.

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 51

Trebiwci samouvjereni pred gostovawe zeni~kog ^elika

Modri~ani do~ekuju @eqezni~ar

Pobjeda imperativ MODRI^A, subota, 15 ~asova MODRI^A - U redovima Modri~a Maksime pri`eqkuju MODRI^A MAKSIMA trijumf protiv @eqezni~a@EQEZNI^AR ra. Svjesni su da bi ih bilo kodion: “Dr Milan Jeli}“. ji drugi ishod uvukao u novu Sta Glavni sudija: Vladimir Dominkovi} gr~evitu borbu za opstanak, a (Ora{je). brojne krupne slabosti u i oko Pomo}nici: Nikica Tomas (Drinovci) kluba isplivale bi na povr{i- i Admir Forto (Vitkovi}i). ^etvrti arbitar: Senad Ibri{imbenu i poput bolesnog tkiva uni- govi} (Travnik). {ti le ~i tav or ga ni zam Kontrolor su|ewa: Izet ^ejvanovi} modri~kog fudbala. Pobjedom (Tuzla). Delegat: Muharem Kuri} (Dowi Vakuf). bi sve do{lo na svoje, javnosti MODRI^A MAKSIMA: Tripi}, Jolobi bila ponu|ena pri~a o ambi- vi}, Bogi~evi}, Ali}, Matovi}, Savi}, cijama i takmi~arskim mogu- Stjepanovi}, Ranki}, Staji}, \ori}, Kujunyi}. Trener: Marko Stoji}. }nostima. @EQEZNI^AR: [ehi}, [imi}, RadoTrener Marko Stoji} uveo je vanovi}, Baji}, Cocali}, Selimovi}, Benovi re`im rada, a momci na kri}, Stani}, Me{anovi}, Be{lija, koje ra~una protiv Sarajlija su Bu}an. Trener: Amar Osim. Doma}in: 6 3 2 1 11:7 apsolutno spremni. 6 1 0 5 7:17 - Svjesni smo snage protivni- Gost: Ukupno: 12 4 2 6 18:24 ka, ne}e biti nimalo lako. Me|utim, znamo da nam je pobjeda imperativ. Nemamo izbora. Ili }emo savladati @eqezni~ar i biti u nadi da mo`emo izboriti opstanak ili }emo izgubiti i tako ve} sada biti sasvim blizu ispadawa iz Premijer lige BiH. Tre}eg rje{ewa nema. Mislim da svi moramo biti na istom zadatku. [teta {to zbog povrede izostaju Nikola Vasiqevi} i Mladen Boji}, a Joco Stoki} pauzira zbog iskqu~ewa protiv Zriwskog. Ipak, tu su Nemawa Stjepanovi} i Vladimir Ranki} i to me posebno raduje. Vjerujem ovim momcima, nadam se najboqem - rekao je Stoji}. S. J.

Spremni smo za ovaj me~, svjesni smo kvaliteta protivnika, a svjesni smo i svoga kvaliteta, rekao Aleksandar Trnini}

Rudar Prijedor desetkovan na “Tu{wu“

Aleksandar Trnini} (lijevo)

PI[E: ^EDOMIL MUCOVI] [email protected] TREBIWE - Fudbaleri Leotara u subotu `ele da nasTREBIWE, subota, 15 ~asova

LEOTAR ^ELIK Stadion: “Police“. Glavni sudija: Marinko Jeli} ([iroki Brijeg). Pomo}nici: Mujo Tutun (Sarajevo) i Zoran Taborin (Zvornik). ^etvrti arbitar: Goran Paraxik (Qubu{ki). Kontrolor su|ewa: Salem Proli} (Sarajevo). Delegat: Stanko Vujkovi} (Prijedor). LEOTAR: Berak, Trnini}, ]erani}, Rami}, Milo{evi}, Todorovi}, Komneni}, Magazin, Risti}, Vico, Ze~evi}. Trener: Bor~e Sredojevi}. ^ELIK: Bilobrk, Xekson, Kari}, Deket, Vidovi}, Jamak, Isakovi}, Markovi}, Nemeqakovi}, Puziga}a, Juri}. Trener: Omer Kopi}.

Doma}in: 7 6 1 0 Gost: 7 0 1 6 Ukupno: 14 6 2 6

11:2 2:14 13:16

FOTO: ^. MUCOVI]

tave uspje{nu seriju. Napravqen je niz od sedam pobjeda, tako da svi u gradu na Trebi{wici protiv ^elika pri`eqkuju i osmi uzastopni trijumf. Odsustvo {efa stru~nog {taba sa treninga zbog obaveza u stru~nom {tabu reprezentacije BiH nije poremetilo planove, jer su Predrag Vuki}evi}, Veselin Klimovi} i Sr|an Kuqi} ispo{tovali dogovor sa glavnim trenerom i uspje{no ispunili radne zadatke, pa se utakmica sa ^elikom do~ekuje u savr{enom miru. - Od standardnih prvotimaca ne}u mo}i da ra~unam na kapitena Gavrila ^orliju koji je u odli~noj formi i mnogo }e nam nedostajati u ovom me~u, tako da }e mi najve}i problem biti da na|em odgovaraju}u zamjenu na wegovoj poziciji. Nadam se da }e momci prikazati veliku dozu ozbiqnosti i

discipline u igri, kao i `equ da pobjede starog sportskog rivala. ^elik nije ba{ dobro startovao ove godine, ali situacija na tabeli ne smije da nas zavara, jer je svega sedam bodova razlike izme|u nas koji smo peti sa 15 i Zeni~ana koji su pretposqedwi sa osam osvojenih bodova - istakao je {ef stru~nog {taba Leotara Bor~e Sredojevi}.

DOMA]IN oslabqen neigrawem Gavrila ^orlije Dva od osam bodova Zeni~ani su osvojili na dva veoma te{ka gostovawa u Prijedoru i u “Vrap~i}ima“. - Zbog toga, a i svega drugog na{ rival zaslu`uje maksimalan respekt. Me|utim, volim da ka`em da su igra~i najbitniji u svemu i imaju najve}u obavezu, a te obaveze sami sebi stvaraju.

Fudbaleri Slavije na te{kom gostovawu u “Vrap~i}ima“

Mo`emo do boda ISTO^NO SARAJEVO - Igra~i Slavije trijumfom protiv Modri~a Maksime u pro{lom kolu prekinuli su niz slabih rezultata i mnogo mirnije sa~ekali prvenstve nu pa uzu ko ju su iskoristili na najboqi na~in da spre mni do ~e ka ju sqede}e obaveze u prvenstvu, ali i Kupu BiH. Priliku da potvrde dobar rad imaju ve} u su bo tu pro tiv Ve le `a u Mostaru. - Tri jumf nad “uqari ma“ nam je vratio samopouzdawe. Igra je podsjetila na one da ne ka da smo igra li najqep{i fudbal, a posebno nas raduje realizacija. Postigli smo ~etiri gola, vi{e nego u svih osam susreta do

tada. Sve to je razlog da u lijepom raspolo`ewu otputujemo u Mostar - rekao je iskusni prvotimac Slavije Goran Simi}.

PRO[LE sezone Slavija slavila u Mostaru Sqede }i ri val ~e te iz Isto~nog Sarajeva ove sezone igra kao preporo|en. - S Vele`om nismo imali problema kada smo doma}ini, ali u Mostaru jesmo. Lo{u tradiciju smo prekinu li pro {le se zo ne ka da smo slavili u “Vrap~i}ima“ sa 3:2, ali to sada nema veze. Vele` je po meni hit dosada{weg dijela, igra otvoreno {to se vi di po bro ju

golova i te{ko kome da pardona pred svojim navija~ima koji svojim qubimcima prirede sjajnu atmosferu i nose ih svih 90 minuta. Znam da nas ~eka pakao, ali, vjerujemo u sebe da mo`emo napustiti Mostar nepora`eni - dodao je Simi}. Posqedwih se dam da na stra teg “so ko lo va“ je pro veo na se mi na ru u okvi ru {ko lo vawa za po la gawe tre ner ske pro fi li cen ce, ali to nije smetalo wegovim izabranicima da odra|u ju za crta ni plan ra da. De ja na \er ma no vi }a ne }e bi ti zbog iskqu~ewa pro tiv Modri~a Maksime, dok je neizvjestan nastup Sretka Vu ksa no vi }a. Ra du je

Oni se iz utakmice u utakmicu moraju permanentno dokazivati i potvr|ivati prethodno pokazano, a kao {to znate to su pobjede. Imamo dobar niz rezultata, imamo kvalitetan tim i nadam se da }e to pokazati i na ovoj utakmici - dodao je Sredojevi}. Me|u igra~ima vlada odli~na atmosfera. - Nema tu mnogo da se pri~a, pobijedi}emo ^elik i nastaviti uspje{nu seriju. Spremni smo za ovaj me~, svjesni smo kvaliteta protivnika, a svjesni smo i svoga kvaliteta. Ovo }e biti dobra prilika za sve prijateqe fudbala da u`ivaju u dobroj i korektnoj utakmicu. Zeni~ani svoju {ansu za osvajawe bodova neka tra`e na drugom terenu. “Police“ su za wih neosvojive, jer ne}emo propustiti {ansu da pobijedimo - rekao je prvotimac Trebiwaca Aleksandar Trnini}. MOSTAR, subota, 15 ~asova

VELE@ SLAVIJA Stadion: “Vrap~i}i“. Glavni sudija: Novo Pani} (Doboj). Pomo}nici: Zikrija Pa{ali} (Zenica) i Anto Su~i} (Novi Travnik). ^etvrti arbitar: Drago Tabak (Tomislavgrad). Kontrolor su|ewa: Bla` @ivkovi} (Ora{je). Delegat: Viktor Malenica (Kre{evo). VELE@: Haxi|ulbi}, Kne`evi}, As. [kaqi}, Kajtaz, [e~i}, Zaimovi}, ^oli}, Xafi}, Osmanagi}, Velagi}, Majki}. Trener: Abdulah Ibrakovi}. SLAVIJA: Lu~i}, Arsenijevi}, Regoje, Papaz, Stankovi}, [}epanovi}, Jovanovi}, Simi}, Todorovi}, Kutalia, Bakovi} (Radovanovi}). Trener: Milomir Odovi}

Doma}in: 3 Gost: 3 Ukupno: 6

1 1 1 0 0 3 1 1 4

7:4 2:6 9:10

opo ra vak Vu ka {i na Be no vi }a, a de bi no vaj li je Branka Bakovi}a zavisi od toga {ta }e re}i qekarska slu`ba. G. I.

Nestorovi} bez osmorice PRIJEDOR - Pred subotwi duel sa tuzlanskom Slobodom na “Tu{wu“ {ef stru ~nog {taba Rudar Prijedora Darko Nestorovi} ne mo`e da ra~una na ~ak osam igra~a. Povrije|eni su: Budimir Despotovi}, Sa{a Stjepi}, Boris Muzgowa i Slobodan Dobrijevi}, dok }e zbog kartona pauzirati: Goran Kotaran, Marko Jevti}, Sa{a Kova~evi} i Neyad @eri}. - Kada nam nedostaje jedan fu dba ler to je ve li ki hendikep, a sada nam je u autu skoro cijeli tim. Me|utim, {ta je, tu je. Na “Tu{aw“ ne putujemo sa bijelom zastavom. Naravno, glupo je bilo {ta obe}avati, osim da }emo poku{ati sve da u {arolikom sastavu iznenadimo doma}ina, koji je u ovom susretu veliki favorit - naglasio je {ef stru~nog {taba Rudar

TUZLA, subota, 15 ~asova

SLOBODA RUDAR PRIJEDOR Stadion: “Tu{aw“. Glavni sudija: Rusmir Mrkovi} (Sarajevo). Pomo}nici: Bilal Bogilovi} (Sarajevo) i Dario Tepav~evi} (Lakta{i). ^etvrti arbitar: Vladimir Bjelica (Isto~no Sarajevo). Kontrolor su|ewa: Dragan Prtvar (Isto~no Sarajevo). Delegat: Branko Stjepanovi} (Tesli}). SLOBODA: Mujki}, Krasi}, Kuduzovi}, Prodanovi}, Jogun~i}, Trkuqa, Hasi}, Okanovi}, Slomi}, Beki}, Joksimovi}. Trener: Nermin Haxiahmetovi}. RUDAR PRIJEDOR: Avduki}, [odi}, Ilin~i}, Staki}, Goli}, Kiki}, Kolunxija, Ku{qi}, Kantar, Kecman, Zdjelar. Trener: Darko Nestorovi}.

Doma}in: 0 Gost: 0 Ukupno: 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0

0:0 0:0 0:0

Prijedora Darko Nestorovi}. D. P.

Lakta{ani doma}ini [irokom Brijegu

Gre{ka nije dozvoqena LAKTA[I, subota, 15 ~asova LAKTA[I - Pred fudbalerima Lakta{a u subotu je LAKTA[I izuzetno te`ak zadatak. Na [IROKI BRIJEG svom terenu ugosti}e [irodion: FK Lakta{i. ki Bri jeg, ko ji je je dna od Sta Glavni sudija: Anto @ivkovi} (Ora{je). naj kva li te tni jih eki pa u Pomo}nici: Drago ^ule (Kru{evo) i Momir [irko (Bawa Luka). premijerliga{kom dru{tvu. vrti arbitar: Eldin Pro{i} - Protiv [irokobrije`ana ^et (Cazin). mojim momcima ne}e biti ni- Kontrolor su|ewa: Edib ^ov~i} malo lako. Me|utim, ubije|en (Vitkovi}i). legat: Milorad Lale sam da }e pru`iti maksimum De (Isto~no Sarajevo). da bi do{li do toliko o~eki- LAKTA[I: Ba{a, Sekuli} (Drqa~a), Ravane pobjede - naglasio je {ef ca, Savi}, Baji}, Tanasijevi}, WegomiroStanojevi}, Miki}, Petkovi}, stru~nog {ataba Lakta{a Mi- vi}, Karali}. Trener: Milan Milanovi}. lan Milanovi}. [IROKI BRIJEG: Bandovi}, Diogo, Fudbaleri su svjesni da ih Hrka~, Vagner, [ili}, Ivankovi}, ]utuk, Varea, Kri`anovi}, Renato, Topi}. Treo~ekuje te`ak zadatak. ner: Toni Kara~i}. - Znamo snagu rivala, ali mi Doma}in: 2 2 0 0 4:1 u ovom susretu jednostavno ne- Gost: 2 1 0 1 1:1 mamo prava na gre{ku. Svaki Ukupno: 4 3 0 1 5:2 rezultat osim na{e pobjede gurnuo bi nas u veoma te{ku situaciju. Toga smo svi svjesni naglasio je prvotimac Lakta{a Boris Savi}. Za subotwi susret stru~ni {tab Lakta{ana ne}e mo}i da ra~una na ~uvara mre`e Gorana Vukli{a i “po`utjelog“ Aleksandra Radulovi}a. D. P.

52 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Prva fudbalska liga Republike Srpske, deseto kolo

Kvalitetnija smo ekipa od BSK-a. Nadamo se pobjedi koja bi nam otvorila vrata osvajawu jesewe titule. Sigurno da }e utakmica biti veoma zanimqiva i kvalitetna, rekao Mihajlovi} PI[U: MILAN ZUBOVI] [email protected] IGOR JANKOVI] [email protected]

BAWA LU KA - Der bi desetog kola Prve lige RS igra se u Fo~i gdje tre}epla si ra na Su tjes ka do ~e ku je bawolu ~ki BSK ko ji je dva mjesta ni`e na tabeli. Fo~aci se nadaju da }e nastaviti seriju od pet me~e va bez po ra za. U slu ~a ju trijumfa, koji bi bio ~etvrti uzas to pni, Su tjes ka bi, u za vi snos ti od os ta -

Tabela 1. Famos

9 6 1 2 17:11 19

2. Kozara

9 5 2 2 20:8 17

3. Sutjeska

9 5 2 2 16:8 17

4. Sloga (D)

9 5 2 2 10:6 17

5. BSK

9 5 1 3 14:8 16

6. Radnik

9 4 3 2 12:7 15

7. Drina (Z)

9 3 3 3 9:9 12

8. Sloga (T)

9 2 5 2 10:10 11

9. Proleter

9 3 2 4 7:9 11

10. Drina HE

9 2 4 3 4:7 10

11. Romanija

9 2 2 5 11:15 8

12. Sloboda

9 1 5 3 7:11 8

13. Mladost

9 2 2 4 12:20 8

14. Qubi}

9 0 2 6 6:26 2

lih re zul ta ta, mo gla pre uze ti vo de }u po zi ci ju na tabeli. Strijelac pobjedonosnog pogotka za Sutjesku u pro {lom ko lu pro tiv Pro le te ra, {to per Bo jan Mihajlovi}, o~ekuje pobjedu svoje ekipe. - Kvalitetnija smo ekipa od BSK-a. Nadamo se pobjedi koja bi nam otvorila vrata osvajawu jesewe titule. Sigurno da }e utakmica bi ti ve oma za nimqiva i kvalitetna. Bawolu~ani su dobra ekipa koja je odli~no po ~e la prven stvo, ali su kasnije zapali u krizu. Mi iz me ~a u me~ igra mo sve boqe i s razlogom o~ekujemo da }e mo jo{ je dnom obradovati na{e navija~e. Svi igra~i su spremni, nema po vri je |e nih. Ne }e mo odus ta ja ti od na {eg sti la igre, ofanzivno i agresivno svih 90 minuta - rekao je Mihajlovi} koji je drugi strijelac Sutjeske sa ~etiri pogotka. Fo ~a ci su do `i vje li te `ak po raz u Bo gu to vom Selu od tre}eliga{a Mladosti u osmini finala Kupa RS (5:0), ali na tom

me~u nije igrala prva postava, ve} mladi fudbaleri ko ji kon k u ri {u za prvi tim: - Neo~ekivan poraz, ali ne pri da je mo to me mno go zna ~a ja. Okre }e mo se uta kmici sa BSK-om koja je u ovom trenutku za nas najbitnija - konstatovao je Mihajlovi}. U BSK-u vlada umjereni optimizam pred duel u Fo~i. “Romanti~ari“ }e preno}i ti u Is to ~nom Sa ra je vu odakle }e u subotu na megdan Sutjesci.

BAWOLU^ANI bez Strike i ]uluma - Fo~a je daleko i ne `eli mo da uma ra mo igra ~e. Idemo da se nadigravamo i ciq nam je da ostanemo nepora`eni. Sutjeska je kvalitetan ri val i ne gos toqubiv do ma }in. Bi }e te {ko, ali vri je di po ku {a ti. Pra vo nas tu pa ne ma ju Vla di mir Stri ka i ^e do mir ]u lum, dok se u ekipu vra}a Bojan Sladojevi} - istakao je {ef stru~nog {taba BSK-a @eqko Vrawe{.

Sini{a Radoja (BSK)

FOTO: G. [URLAN

Fudbaleri Famosa proteklu sedmicu proveli su na

FO^A, subota u 18.00 ~asova Doma}in: 2 Gost: 2 Ukupno: 4

Sutjeska - BSK

2 0 0 1 0 1 3 0 1

8:2 4:3 2:5

Stadion Gradski. Delegat: Dragan An~i} (Prwavor). Kontrolor su|ewa: Veqko Cvijeti} (Prwavor). Igor Radakovi} (Prijedor)

Mihajlovi}

D. Drakul

Zoran Grbi} (Prijedor)

Sladojevi}

Radoja

Mojovi}

Dosti}

Nikola Crnadak (Milosavci)

Srndovi}

Mal~i}

Devu{i}

Tomi} Bijeli}

D. Matovi}

Blagojevi}

Beni} Vukovi}

N. Dragul

Ra{evi} Trener: @eqko Vrawe{ ZVORNIK, subota, 15 ~asova

DRINA (Z) QUBI]

Damjani}

Trener: Zlatko Spasojevi} DOBOJ, subota, 15 ~asova

SLOGA (D) ROMANIJA

VI[EGRAD, subota, 15 ~asova

DRINA HE FAMOS

BIJEQINA, subota, 15 ~asova

RADNIK PROLETER

ne za vi dnu si tu aci ju i si gurno }e biti dodatno moti vi san pro tiv li de ra. Mi }emo pri}i rastere}eno i to na svoj pre po znatqiv na ~in. Bor be nost i po`rtvovanost ne smi ju da izos ta nu, a ko bu de boqi ne ka i sla vi. Ono {to za is ta pri `eqku je mo jes te da vre men ski uslo vi i te ren bu du po go dni za igru - ka`e Mom~ilo Stani} ko ji }e bi ti li {en uslu ga po `u tje log Mi ro sla va Bje li ce, ali i ja ~i za Ogwena [ehovca.

SUSPENDOVAN MUMINOVI] Fudbalski savez Republike Srpske u petak je obavijestio FK Sutjesku da je fudbaler ovog tima Radan Muminovi} suspendovan na mjesec dana. Kako stoji u dopisu iz FS Srpske napada~

[tekovi]

Iveti}

N. Matovi}

Simi}

liderskoj poziciji {ampionata Srpske i nema sumwe da je `ele zadr`ati poslije subotweg ispita u Vi{egradu. - Ne op te re }u je mo se, ali moram biti iskren da je lijepo biti lider prvenstvene tabele. Na{a obaveza je sa mo da da je mo svoj maksimum, a do sada smo za sav trud nagra|eni dobrim re zul ta ti ma. O~e ku je mo da ta ko bu de i pro tiv Dri ne HE. Na{ protivnik je rasuo dosta bodova kao doma}in {to ga je do ve lo u

NOVI GRAD, subota, 15 ~asova

SLOBODA MLADOST

prvoliga{a iz Fo~e na utakmici ovog kluba i Radnika iz Bijeqine (8. kolo) navodno je udario protivni~kog igra~a. Na odluku o suspenziji Sutjeska se mo`e `aliti u ponedjeqak. TRN, nedjeqa, 15 ~asova

SLOGA (T) KOZARA

STADION: “Luke“. Glavni sudija: Dragan Mejaki} (Bawa Luka). Pomo}nici: Dino Sikiri} (Fo~a) i @eqko Dragojevi} (Bawa Luka). Delegat: Branislav Petri~evi} (Doboj). Kontrolor su|ewa: Stanko \oki} (Doboj). DRINA (Z): Maksimovi}, Jevti}, Sredojevi}, Vuka{inovi} (Mitrovi}) Milo{evi}, Pavlovi}, Kikanovi}, Nini}, Novakovi}, A}imovi}, Gruji}. Trener: Mile Milanovi}. QUBI]: Sari}, Simi}, Prodanovi}, Pezer, @i`ak, Lazi}, Deket, ]irkovi}, Vasi}, Blagojevi}, Mirkovi}. Trener Vlado Jagodi}.

STADION: Gradski. Glavni sudija: Milan Doci} (Bawa Luka). Pomo}nici: Robert [ormaz (Bawa Luka) i Goran ]eji} (Bawa Luka). Delegat: @eqko Babi} (Srbac). Kontrolor su|ewa: Lazo Aleksi} (Br~ko). SLOGA (D): Plisni}, Dobri}, \uri~i}, Vukovi}, Sofi}, Aleksi}, Blagojevi}, Be}arevi}, Todorovi}, Mi}evi}, \ukanovi}. Trener: Zlatko Spasojevi}. ROMANIJA: Babovi}, Novakovi}, Mi~i}, Gutaq, Kre{talica, Mazi}, Granzov, @ivkovi}, Aleksi}, M. Blagojevi}, Kne`evi}. Trener: Dragan Radovi}.

STADION: Gradski. Glavni sudija: Dejan Dabi} (Vlasenica). Pomo}nici: ^edomir Vi}i} (Ugqevik) i Goran Raki} (Ugqevik). Delegat: Miroslav Vukovi} (Lakta{i). Kontrolor su|ewa: Stevan Brati} (Trebiwe). DRINA HE: Milisavqevi}, Pqevaq~i}, Borov~anin, Ig. Mirkovi}, Iv. Mirkovi}, Mitrovi}, B. Jev|evi}, ^oli}, Limi}, Milovi}, Mi. Te{evi}. Trener: Zoran Lori}. FAMOS: Maslovari}, Risti}, Z. [ehovac, ]eha, Popovi}, Mojevi}, Otovi}, Jovanovi}, Mo~evi}, O. [ehovac, Zubac. Trener: Mom~ilo Stani}.

STADION: Gradski. Glavni sudija: Qubi{a Kuvaqa (Srbac). Pomo}nici: Qubo Ani~i} (Srbac) i Rodoqub Stefanovi} (Gradi{ka). Delegat: Milenko Tambi} (Prijedor). Kontrolor su|ewa: Rajko Pa{alija (Prijedor). RADNIK: \or|i}, \uri}, Konculi}, Takovac, Ostoji}, Pavi}, Joki}, Sajtanovi}, Ga{evi}, Niki}, Vuji}. Trener: Jovo Borkovi}. PROLETER: Kuvekalovi}, Jorgi}, U{umovi}, Ga~i}, [ijakovi}, Jeli}, Kapi}, Savi}, Niki}, Peri{i}, Ra{i}. Trener Zoran ]urguz.

STADION: “Mlakve“. Glavni sudija: Zoran Sofreni} (Bijeqina). Pomo}nici: Vladan Mati} (Zvornik) i Zoran Miki} (Zvornik). Delegat: Stevan Maxar (Bawa Luka). Kontrolor su|ewa: Slobodan Micev (Bawa Luka). SLOBODA: Drqa~a, Tica, Keranovi}, Mar~eta, Veinovi}, Vrane{evi}. Trener: Zlatko Jelisavac. MLADOST: Vuksan, Mrkovi}, Markovi}, Denda, Vico, Goranovi}, Prodanovi}, Vasiqevi}, No. Su{i}, Prelo, Tohoq. Trener: @eqko Popovi}.

STADION: Gradski. Glavni sudija: R{um Simi} (Doboj). Pomo}nici: Velimir Drini} (Modri~a) i Zoran Nari} (Doboj). Delegat: Dragan Damjanovi} (Isto~no Sarajevo). Kontrolor su|ewa: Zoran Drini} (Omarska). SLOGA (T): [mawa, Tepi}, Rastovi}, Milojevi}, Kremenovi}, Ba{i}, Kraq, \uri}, Urukalo, Baki}, Kuki}. Trener: Milan Vujasin. KOZARA: Reqi}, Despotovi}, Uji}, Studen, Pilipovi}, Miti}, Stan~i}, Topi}, Babi}, \uri}, Zakari}. Trener: Vinko Marinovi}.

Doma}in: 9 7 2 0 Gost: 9 0 1 8 Ukupno: 18 7 3 8

Doma}in: 0 Gost: 0 Ukupno: 0

Doma}in: 3 Gost: 3 Ukupno: 6

Doma}in: 2 Gost: 2 Ukupno: 4

Doma}in: 9 8 1 0 Gost: 9 1 1 7 Ukupno: 18 9 2 7

Doma}in: 5 2 1 2 Gost: 5 0 1 4 Ukupno: 10 2 2 6

13:3 6:22 19:25

0 0 0 0 0 0 0 0 0

0:0 0:0 0:0

2 1 0 0 0 3 2 1 3

8:4 2:7 10:11

0 2 0 1 0 1 1 2 1

0:0 2:1 2:1

17:5 8:20 25:25

8:16 4:13 12:29

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 53

Ovog vikenda nastavqa se Jelen Superliga Srbije

Crvena zvezda sa "plus Vode}a Crvena zvezda, koja ima ~etiri boda vi{e od ekipe Partizana, gostuje ekipi Mladog radnika BEOGRAD - Utakmicama osmog kola, poslije dvonedjeqne pa uze zbog oba ve za re pre zen ta ci je, ovog vi kenda nastavqa se takmi~ewe u fu dbal skoj Je len Superligi Srbije. Vode}a Crvena zvezda, koja ima ~etiri boda vi{e od ekipe Partizana, gostuje u subotu u Po`arevcu protiv eki pe Mla dog ra dni ka. Zvezda je u pro{lom kolu u derbi utakmici bila boqa od OFK Beo gra da, dok su Po`arevqani odigrali bez Grupa 7 1. Crvena z.

7 6 1 0

14:2 19

2. Partizan

7 4 3 0

12:4 15

3. Vojvodina

7 4 1 2

12:4 13

4. OFK Beograd 7 4 1 2

8:5

13

5. Napredak

7 2 4 1

6:4

10

6. Jagodina

7 3 1 3

8:7

10

7. Mladi radnik 7 2 4 1

5:5

10

8. Spartak Z. V. 7 2 3 2

7:5

9

9. Javor

6:7

9

7 2 3 2

10. Smederevo 7 2 2 3

6:8

8

11. Rad

7 1 4 2

6:8

7

12. Hajduk

7 1 4 2

5:8

7

13. BSK Bor~a 7 2 1 4

7

14. Borac

7 2 1 4

4:9

7 2 0 5

3:10 6

16. ^ukari~ki

7 0 1 6

3:14 1

ZAPAD U 12. kolu Druge fudbalske lige Republike Srpske, grupa zapad, sastaju se: subota, 15 ~asova: [AMAC: Bo rac - Pe la gi }e vo, ne djeqa: 11: @E RA VI CA: Jedinstvo - Sloga DIPO, BAWA LUKA: Krajina Tek sti lac, 15 ~a so va: BRON ZA NI MAJ DAN: Go mi oni ca - Slo ga (Sr bac), MRKOWI] GRAD: Sloboda - Ravan, OMARSKA: Omarska - Mladost (KV), NOVA VES: Crvena zemqa - Ozren, DO BOJ: @eqezni~ar - @upa Milka. ISTOK U 12. kolu Druge fudba l ske li ge Re pu bli ke Srpske, grupa istok, sastaju se: subota, 15 ~asova: DOWI [EPAK: Napredak - Mladost (VO), SOKOLAC: Glasinac Gorica, BR^KO: Jedinstvo - Rudar (U), BRATU NAC: Brat stvo Lokomotiva, nedjeqa, 15 ~a so va: BRO DAC: Je dinstvo - Proleter (D), MILI]I: Mili}i Vlasenica, NEVESIWE: Vele` - Mladost (R), BILE]A: Hercegovac - Podriwe (J).

VOJVODINA do~ekuje OFK Beograd ^a ~an ski Bo rac, ko ji je ne da vno umjes to @ar ka \u ro vi }a za tre ne ra ime no vao Mio dra ga Mar ta }a, u subotu }e na svom stadionu igra ti pro tiv Sme de reva. Ivawi~ki Javor }e do~eka ti pre tposqedwi Me ta lac iz Gorweg Milanovca,

6:11 7

15. Metalac

golova protiv Smedereva. Fu dba le ri Par ti za na, koji su u pro{lom kolu osvo ji li sa mo bod pro tiv su bo ti ~kog Spar ta ka (1:1), u ne djequ do ~e k u ju ekipu Jagodine. “Crno-bijeli“ su u prvih sedam kola zabiqe`ili ~etiri pobjede i tri nerije{ena rezultata, dok Jagodin ci za uzi ma ju pe tu poziciju na tabeli sa deset bodova. Eki pa tre }e pla si ra ne Vojvodine, poslije nekoliko lo{ih rezultata, u pro{lom ko lu sa vla da la je BSK Bor~u (4:0), a u subotu }e u Novom Sadu do~ekati OFK Beograd.

Drugoliga{ki vikend

Aleksandar Jevti} (Crvena zvezda)

koji je do sada zabiqe`io pet poraza. Posqedwe pla si ra ni ^u kari~ki, koji jo{ nije ostvario pobjedu, }e u malom beo grad skom der bi ju do ~e kati ekipu Rada. U duelu dva nova superli-

FOTO: ARHIVA

ga{a, BSK }e na Karaburmi do ~e ka ti Spar tak, dok }e se u nedjequ u Kuli sasta ti Haj duk i kru {e va ~ki Napredak. Pa ro vi 8. ko la: su bo ta, po~etak 14.30 ~asova: Javor - Me ta lac, Voj vo di na -

OFK Beograd, ^ukari~ki Rad, Bor~a - Spartak Zlatibor vo da, Bo rac ^a ~ak Smederevo, Mladi radnik Crvena zvezda, nedjeqa, 14.30: Hajduk Ku la - Na p re dak, 17 ~asova: Partizan - Jagodina. www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

Beograd

Bawa Luka

Bijeqina

Doboj

Zvornik Zenica

Jutro hladno, prete`no do potpuno obla~no u ve}ini krajeva, osim na jugu i sjeveroistoku gdje }e biti umjereno do prete`no obla~no. Mraz se o~ekuje na planinama i visoravnima , a rje|e u ni`im krajevima. Na istoku du` rijeka mogu}a magla, te mogu}a kratkotrajna ki{a na krajwem zapadu. Tokom dana obla~no i hladno. Poslijepodne i uve~e slabe padavine uglavnom u centralnom planinskom pojasu i na istoku zemqe, i to provijavawe snijega u vi{im, a rosuqa i sitna ki{a u ni`im krajevima. Duva}e slab sjeveroisto~ni vjetar poslije podne u poja~awu, a u Hercegovini umjerena bura u no}i na nedjequ u poja~awu.

11 oC 4 oC

Maks. Min.

Subotica

Novi Sad

Ujutro hladno i slab mraz. U toku dana promjenqivo obla~no suvo i toplije. Poslijepodne i uve~e na jugozapadu i u centralnim krajevima naobla~ewe sa ki{om.

Tuzla

Obla~no i hladno

Promjenqivo obla~no

Perica PE]ANAC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Dragana ]OSI] (dopisnici, dru{tvo) Daliborka SEKULI] (biznis) Vawa POPOVI] (kroz Republiku Srpsku) @aklina MIJATOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura, Glas plus) Darko GRABOVAC (Bawa Luka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka)

Beograd

Sarajevo Pale

Mostar

Novi Pazar

Ni{

Nik{i}

Bawa Luka Trebiwe

Maks. Min.

10 oC -1 oC

Podgorica

Pri{tina

Svjetske metropole Pariz Madrid Rim Atina Budimpe{ta Prag

12 19 17 21 5 3

Moskva Istanbul Sofija Oslo Milano Bukure{t

BAWALUKA

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik

12 17 8 6 13 13

Berlin Toronto Wujork ^ikago Los An|eles

11 8 8 10 28

Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31.jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

e-mail: [email protected] [email protected]

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawa Luka, Redakcija: Skendera Kulenovi}a 93, 78000 Bawa Luka, tel. (051) 231-031, faks 231-012, e-mail: [email protected], Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel.(051) 231-081, e-mail:[email protected], Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

54 17. i 18. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Antena - subota KABLOVSKA B 92 7.00 8.10 8.40 9.00

11.00 12.00 12.05 13.30 14.00 16.00

Dora istra`uje, crtani film Trnav~evi}i u divqini, crtani film Vodi~ za roditeqe Dru`ina sa Slatkog potoka: Legenda o ribi velikoj kao ~amac, film Veliki brat Vijesti Popodne Magazin Longinovo kopqe 3, film Vijesti

16.30 17.20 17.25 17.50 18.30 19.00 20.00

Bu|elar Dvougao Potraga Patrola Vijesti Jelen top 10 Veliki brat 22.00 Jesen u Wujorku, film 23.50 Qudi sa Menhetna, serija 0.30 Nadrealiti {ou 1.20 Jelen top 10 2.00 Info kanal

Vikom 6.00 7.30 8.00 8.30 9.00 9.50 10.00 11.00 12.00 13.05 14.00 14.40

Narodna muzika Tele{op Glas Amerike Tele{op Pismo-glava, putopis Crtani film Narodna muzika Zlatni minut, kviz Radio i TV Sveznalica, kviz Tele{op Tele{op

15.00 Sveznalica, kviz 15.50 Crtani film 16.00 Mjesta, krajevi, zanimqivosti 16.30 Kviz znawa 18.00 Misterije postawa 19.30 Dnevnik RTS 21.00 Da, mo`da, ne 22.00 Spasilda 23.30 Kviz 0.00 Erotski program

Foks 6.30 7.10 8.00 9.10 10.00 11.00 13.00 14.00 15.00

Smije{na strana `ivota e-TV Doma}in Puka, crtani film Fajront republika Smoki i bandit 3, film Serbian Open Top spid Bilo jednom

18.00 18.30 20.00 21.00 0.30 1.00 2.00 4.00

u Kini, film Ke{ taksi F1 Survivor Virtuelna opsesija, film Ke{ taksi Ameri~ko rvawe Pogled sa Ajfelovog torwa, film Ameri~ko rvawe

National geographic 8.00 Opasni susreti 9.00 Divqa Rusija 10.00 Ugrizi me sa dr Majkom Lihijem 11.00 Drevne megastrukture 12.00 Rijeke i `ivot 13.00 Sve o medvjedima 14.00 Xinovske pande 15.00 Trebalo bi da sam mrtav 16.00 Trebalo bi da sam mrtav 17.00 Trebalo bi da sam mrtav 18.00 Trebalo bi da sam mrtav

19.00 Istra`ivawe avio nesre}a 20.00 Legija stranaca 21.00 Poziv za spasavawe 22.00 ]orkirani u inostranstvu 23.00 Tabu 0.00 Istra`ivawe avio nesre}a 1.00 Legija stranaca 2.00 Poziv za spasavawe 3.00 ]orkirani u inostranstvu 4.00 Tabu 5.00 Drevne megastrukture 6.00 Istra`ivawe avio nesre}a 7.00 Predator CSI

Radio RS 6.00 9.00 9.05 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.10 13.00 13.05 13.30 14.00 14.05 15.00 16.00 18.00 18.05 19.00 19.10

Jutarwi program Vijesti Korijeni Vijesti Riznica znawa Vijesti Zvjezdano nebo djetiwstva Vijesti Zvrk Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Sportsko zabavno popodne Vijesti Dnevnik Vijesti Tkanica od nota Vijesti Muzi~ka emisija, zabavna muzika

19.30 20.00 20.05 21.00 22.00 22.05

Muzika naroda Vijesti Evergrin klub Vijesti Vijesti Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 23.00 Muzika za laku no} 0.00 Vijesti 0.05 No}ni program Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

Dobri i lo{i 2320

00 16 Veliki gazda АТВ

Uloge: Marlen @obert, @ak Dutronk, Bri`it Fosi Re`ija: Klod Lelu{

Uloge: Brus Li, Nora Miao, Xems Tien Re`ija: Vei Lo

ATV

RTRS 8.10 9.10 10.00 10.20 10.30 10.35 11.00 11.10 11.20 12.10 12.40 13.00 13.40 14.10 15.00 15.50 17.10 17.50 18.20 19.30 20.10 20.40 21.30 22.20 23.00 23.20

Jutro u Srpskoj Kvizolog Mali Dnevnik Dadli, crtani film Zoopis Lovci na zmajeve Bajke Muzika za djecu Piknik pli{anih meda Studenica - nebo na zemqi Za{to je Vasiqka po~ela da pi{e Turizam plus Autovizija Korvinova potraga @ivot i vrijeme Grizlija Adamsa Tigar je jo{ `iv Sandokan, serija Jabuka Heroji i fenomeni Top FM 20 Dnevnik Sviraj ne{to narodno U orlovom gnijezdu Krajwa sila, serija Prvi talas, serija Bez komentara Dobri i lo{i, film

PINK BH 7.20 7.30 7.40 8.00 9.00 10.30 11.50 12.05 12.10 12.20 14.00 14.10 14.40 15.50 16.00 17.00 18.30 18.50 19.10 20.10 21.00 23.00 1.00 2.00 2.10 2.30 2.40

Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Napu{teni an|eo BH net Veliki brat Info top Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Gold muzika Info top Veliki brat Ja imam talenat Info top Napu{teni an|eo, serija [ou tajm Info top Mobih Kad na vrbi rodi gro`|e, serija Seks i selo, serija Farma Porotnik, film Veliki brat Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Film

6.50 8.00 9.50 10.00 11.30 11.50 12.00 13.30 14.00 15.00 16.00 17.30 19.00 19.40 20.00 21.00 22.00 0.00 1.00 7.00 7.30 8.00 8.05 8.10 8.20 10.00 10.05 11.00 12.10 12.40 13.00 13.40 15.40 15.50 18.00 18.50 19.00 19.30 20.10 22.00 22.10 23.10 0.40

Zdravo, emisija o zdravqu Jutarwi program Vijesti Svi psi idu u raj, crtani film Sporti} Vijesti [rek 2, film Auto {op magazin Kviz i grad Dosije FBI Veliki gazda, film Sekula i wegove `ene, film Vijesti Muzika Oralno doba Stipe u gostima, serija Fudbal: Valensija - Barselona Brus Li, serija Emanuela,

6.05 8.00 8.10 9.00 9.05 11.00 11.05 12.30 13.00 13.10 13.30

Prirodna ba{tina BiH Moja porodica Vijesti Be Ha Te bebe Mini {kola Dje~ak i leptir, film Vijesti Govor ti{ine Aleksa [anti} Tribunal Mess Engleska Premijer liga, pregled Fudbal: Aston Vila - ^elzi Vijesti Fudbal: Sanderlend - Liverpul Divqa Kina Ozi Bu, crtani film Dnevnik Ku}ni qubimci, serija Kuda ide Premijer liga BiH Vijesti Ve~eras sa Xulsom Holandom Meri, film Divqa Kina

6.00

8.50 9.10 9.30 10.00 10.50 11.50 12.50 14.30 16.30 16.40 17.30 18.10 19.10 20.00 21.50 0.20 2.30 4.10

Ezo TV Nova lova Bumba, crtani film Mo}ni renxeri, serija Superheroj Spajdermen, crtani film Graditeq Bob Vinks, crtani film Dora, crtani film Lude sedamdesete, serija U sedmom nebu, serija Smolvil, serija Tajanstveno ostrvo, film Lova do krova, film Vijesti Kod Ane Bra~ne vode, serija Lud, zbuwen, normalan, serija Dnevnik HHH 2: Stawe pripravnosti, film Apolo 13, film Elizabeta, film Tamna strana braka, film Mafija{i iz kom{iluka, film

RTL 6.50 8.20 9.10 9.30

14.00 15.10 15.55 16.50 18.30 19.00 19.30 20.00 21.00 22.00 0.10 1.40 2.50

Heroji iz strasti, serija Astro Boj, crtani film Ulica Sezam Keni morski pas, crtani film

9.50 10.30 11.30 12.00 13.40 15.40 17.30 18.30 19.00 20.00 21.50 23.40 1.20

8.40 9.20 9.40 10.30 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 15.20 16.00 16.30 16.40 17.00 17.50 19.30 20.00 21.00 21.30 21.50 22.10 22.40 23.30

HRT 1 6.30 6.50 7.40 7.50 10.00 10.10 10.50 12.00 12.30 13.20 14.00 14.30 14.50 15.50 16.30 16.50 17.10 17.40 18.30 19.10 19.30 20.10 21.50 0.20 1.50

Ben 10, crtani film Tajna ~okolade, serija Jedna od de~kiju, serija Smoking, film Fudbal: Aston Vila - ^elzi Poruka u boci, film Zvijezde ekstra Vijesti Opasna sezona Lara Kroft Tomb Rajder: Kolijevka `ivota, film Nepobjedivi 2: U posqedwoj rundi, film Na smrtonosnoj zemqi, film Egzorcist: Po~etak, film

101 Dalmatinac, crtani film 7.20 Legenda o Tarzanu, crtani film 7.40 Na kraju ulice 8.10 Ninin kutak 8.15 Danica 8.20 Leo, serija 8.50 Kokice 9.10 Brlog 9.50 Ekstremne `ivotiwe 10.10 Misa 12.30 Parlaonica

Kwiga utisaka Agroinfo Vjerski mozaik Srbije Tenis Profil i profit Svijet zdravqa Sedam RTS dana Gra|anin Tenis Leti, leti pjesmo moja mila Vrele gume Total tenis Reli Fudbal: Man~ester junajted - Bolton Fudbal: Aston Vila - ^elzi TV feqton Putovawe kroz arhitekturu Zdravstveni vodi~ Svijet sporta Fudbal - Jelen super liga 200 godina od ro|ewa ^arlsa Darvina Horizont Hronika oktobarskog salona

OBN

Tajna {arene evolucije Nau~na petica Iza ekrana Vijesti Jesen ^ejena, film Vijesti Ku}ni qubimci Veterani mira Dnevnik Oprezno s an|elom, serija Prizma Duhovni izazovi Jelovnici izgubqenog vremena Reporteri Obrazovni program Vijesti Kulturna ba{tina Vice Vukov Svirci moji U istom loncu Loto Dnevnik Dok si spavao, film Opasan let, film Pravi koraci, film Bakina maza, film

HRT 2 6.50

RTS 2

Jutarwi program Dnevnik Jutarwi program Vijesti @ikina {arenica Vijesti Dizni Mansarda, serija Dnevnik Sport plus Lud, zbuwen, normalan, serija Vi i Mira Adawa Polak TV lica Vijesti Poaro, film Kvadratura kruga Slagalica Dnevnik Jesen sti`e duwo moja, serija TV Bingo Dan poslije sutra, film Porkis 3, film Jesen sti`e duwo moja, serija Vi i Mira Adawa Polak

BHT 1

NOVA 5.40 6.40 7.40 8.00 8.30

RTS 1

РТРС

13.30 14.20 14.50 15.20 15.50 16.50 18.50 20.10 23.00 23.50 1.30

7.10 8.40 9.00 9.10 9.30 10.00 12.20 13.20 14.10 15.00 15.50 16.40 18.20 18.50 19.10 20.00 21.20 23.10 0.10 2.00 3.40 5.30

Ku}a velike mame Transformeri, crtani film Pocoyo, crtani film Dora istra`uje, crtani film Povratak u budu}nost, crtani film Rat bendova Stoka {ou Ke~eri Sa{ina ekipa, serija Acapulco Heat, serija Emisija o filmu Ugovor, film Odred za ~isto}u Info Top 10 Ku}a Velike mame [angajski vitezovi, film Mimohod Ku}a Velike mame [angajski vitezovi, film Ugovor, film Rat bendova

Briqantin KS automagazin ^etiri zida Gara`a Put oko svijeta kroz 80 vrtova Ko{arka: Cibona - FMP F1, kvalifikacije Volim fudbal Dobre namjere, serija No} u pozori{tu Muzika

BN 6.30 9.00 10.30 14.00 14.30 16.00 16.10 16.50 18.20 19.30 20.00 20.30 22.00 23.00 0.00 1.30 3.00

Jutarwi program Film Sponzoru{e, serija Auto{op Zlatna planeta Novosti Pri~e iz Crne Gore Kao kod svoje ku}e Tu|e sla|e Monitor Vitafon zvuk koji lije~i Uz {ank Pregled dana Muzika Film Film Film

GLAS SRPSKE 17. i 18. oktobar 2009. 55

2010

Mali svijet Uloge: Miki Manojlovi}, Lazar Ristovski, Branko \uri} Re`ija: Milo{ Radovi}

8.10 9.10 10.00 10.10 10.20 10.30 10.35 11.00 12.10 13.00 13.20 13.40 14.30 15.30 16.00 16.30 17.10 18.00 18.30 19.30 20.10 21.40 22.00 22.50 23.30 0.10 1.40

Jutarwi program @ivot i vrijeme Grizlija Adamsa [umska {kola Veseli autobusi Dadli, crtani film Zoopis Lovci na zmajeve Kvizolog Snop Kapi zavi~aja Sviraj ne{to narodno U orlovom gnijezdu Klara [eler, serija Inter folk fest “Derventa 2009“ Frej`er, serija Ah, ta planeta Jabuka Magazin Lige {ampiona Razotkriveni Dnevnik Mali svijet, film Studenica - Nebo na zemqi Sportski pregled @ilet sport Dresdenovi dosjei Mali svijet, serija Klara [eler, serija

7.00 8.00 9.50 10.30 11.00 11.30 12.00

13.00 13.40 15.00 16.00 16.05 18.00 19.00 19.40 20.00 22.00

9.00 10.30 11.20 12.00 12.10 13.50 14.00 15.40 16.20 17.00 17.40 17.50 18.00 18.30 19.00 20.00 21.00 23.00 0.00 2.00 3.00 3.10 3.20 4.00

Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Kad na vrbi rodi gro`|e, serija BH net Veliki brat Mobih Info Gold ekspres Info Veliki brat Xuboks Seks i selo, serija Dvogled Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Info top Robna ku}a Sve za qubav Farma Zvijezde Granda Veliki brat Skriveno, film Veliki brat Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Dvogled Film

7.40 8.00 8.20 8.50 9.50 10.40 11.10 11.40 12.10 13.20 15.20 17.30 17.40 19.10 20.00 21.00 22.50 0.20 1.20 2.20 4.00

8.05 8.10 8.30 9.00 9.20 9.30 10.05 10.30 10.40 11.10 12.10 13.00 13.40 16.00 16.20 16.50 19.00 19.30 20.00 20.50 21.20 22.40 23.10 0.40 1.40

Jutarwi program Dnevnik Jutarwi program @ikina {arenica Vijesti @ikina {arenica Vijesti Dizni Kulinarski qetopis Dnevnik Sport plus Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe Vijesti SAT Vijesti Ono kao qubav Poaro, film Sasvim prirodno Slagalica Dnevnik Ono kao qubav Neko me ipak ~eka, film 23.00 Vijesti 23.05 ^ista~, serija 0.00 Dnevnik 0.10 Egzit 2.10 Ono kao qubav 3.00 Sat

6.05 8.00 8.10 9.05 10.00 10.05 11.00 11.05 12.40 13.00 13.10 13.30 14.00 14.50 15.00 15.50 16.00 16.40 18.20 19.00 19.30 20.00 21.00

Zvijezde ekstra Skrivene poruke, serija Astro boj, crtani film Ulica Sezam

6.00 6.40 7.10 7.40 7.50 9.10 10.00 10.10 12.00 12.20 13.20 14.00 15.00 15.30 15.40 16.40 17.20 19.00 19.10 19.30 20.10 21.10 22.20 22.50 0.30 2.50 3.10

HRT 2 6.40 7.00 7.30 8.50 10.00 11.00 11.10 12.00 13.50 15.20

6.00 7.00 7.40 8.00 9.00 10.00 10.30 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 14.20 16.50 19.00 20.00 21.00 22.00 22.40 23.40 0.00 1.50

Dje~ak i vjeverica, crtani film Dvostruka zbrka, serija Prop i Berta, film Prijateqi Misa Biblija Nora Fora ^uvarica plemena, film Sabah, film Monika Leskovar

Muzika za dobro jutro Amen a|es Agroinfo Dozvolite Znawe imawe Akva viva derbi Tenis UNHCR - povratak: Kosovo Interfejs Trag u prostoru Emisija iz kulture Magazin Lige {ampiona Fudbal: Borac - Smederevo Fudbal: Vigan - Man~ester Siti Moj qubimac Nevidqiva strana `enstvenosti Tvoje pjesme moji snovi Detektivske pri~e Indeksi i prijateqi Vikend evronet Fudbal: Borac - Smederevo Fudbal: Vigan - Man~ester Siti

OBN

Glas domovine Obrazovni program Duhovni izazovi Vijesti Muzika Opera Vijesti George Gently, serija Dnevnik Plodovi zemqe More Nedjeqom u dva Mir i dobro Vijesti Lijepom na{om U istom loncu Rukomet: HSV - Zagreb CO Crtani film Loto Dnevnik Ko `eli biti milioner Veliko spremawe, drama vijesti Gospodar rata, film George Gently, serija U istom loncu Lijepom na{om

10.20 Keni morski pas, crtani film 10.50 Ben 10, crtani film 11.10 Opasna sezona 11.50 Jedna od de~kiju, serija 12.30 Najve}a hrvatska misterija 13.20 Jezikova juha 14.20 Misija bez dozvole, film 15.50 Lara Kroft Tomb Rajder: Kolijevka `ivota, film 17.50 Odred za ~isto}u 18.30 Vijesti 19.00 Magazin 20.00 Krvna slika, film 21.50 Mjesto zlo~ina: Majami, serija 22.40 Usamqena zvijezda, film 1.00 Nepobjedivi 2: U posqedwoj rundi, film

PINK BH

nedjeqa KABLOVSKA

RTS 2

HRT 1

Ozi Bu, crtani film Mumijevi Tipi, crtani film Nema problema Redakcija D Kineski moreplovac TV Liberti Velika imena malih ekrana Josip Pejakovi}: U ime naroda Duhovni mostovi Savana, serija Globalna hrana Fudbal: Blekburn Rovers - Barnli Liga {ampiona Smawi gas Fudbal: Vigan Atletik - Man~ester Siti Dnevnik Putovawa putovawa Qudi sa Medisona Global Muslimani u Evropi Mess Vila Jasmin, film Globalna hrana Global

Bumba, crtani film Mo}ni renxeri, serija Superheroj Spajdermen, crtani film Graditeq Bob Vinks, crtani film Dora, crtani film Doma}ice iz visokog dru{tva, serija Ulica sje}awa, serija Automotiv Magazin Lige {ampiona Novac Zbogom biv{i, serija H2O: Posqedwi premijer 2, film HHH 2: Stawe spremnosti, film Vijesti Supertalenat Dnevnik Nad lipom 35 U naru~ju vje{tice, film Crveni tepih Trenutak istine Televizijska posla, serija Eli Parker, film Crveni tepih

RTL 8.30 8.50 9.20 10.00

RTS 1

Crtani film Jutarwi program Vijesti Qudi}i Kirbi, crtani film Ulica Sezam ^ovjek sa `eqeznom maskom, crtani film Stipe u gostima, serija F1, kvalifikacije Xejmi Oliver kod ku}e Vijesti Film Survivor Vijesti Muzika Avanture Pluto Ne{a, film F1, kvalifikacije

NOVA 6.50 7.00 7.30

Uloge: Kajli Meklahlan, Majkl Nuri, Ed O’Ros Re`ija: Xek [older

BHT 1

PINK BH 7.20 7.25 7.30 8.00

Skriveno

RTRS

ATV

RTRS

000

8.40 9.10 9.15 9.40 10.10 11.00 11.20 12.00 13.00 14.00 14.50 16.30 17.10 17.50 18.50 20.00 22.00 22.30 23.10 0.00 0.30 2.30 4.20 4.50 5.30

Transformeri Pocoyo, crtani film Dora istra`uje Povratak u budu}nost Crni biser Vil i Grejs, serija Bitange i princeze Lonci i poklopci Crveni tepih Telering Nedjeqno popodne Fashion Plice Sexiest Amanda O, serija Info Rat bendova U|i slobodno Stoka {ou Peper Denis, serija Vil i Grejs, serija Rat bendova [angajski vitezovi, film U|i slobodno Stoka {ou Crveni tepih

16.00 16.30 17.00 17.40 20.00 22.10 23.10

Olimpijski magazin Karate Magazin Lige {ampiona F1, Velika nagrada Brazila Fudbal: Hajduk - [ibenik Dobre namjere, serija Nove avanture stare Kristine, serija 23.30 Fudbal: Milan - Roma 1.10 Xez

BN 5.30 7.00 8.00 9.30 10.00 10.30 12.00 13.00 14.00 14.40 15.30 19.30 20.00 21.00 23.00 0.20 3.00

Koktel Hrana i vino Svijet Renomea Sa Kraji{nicima po Krajini Selo Cvr~ak na sat Zavi~aju mili raju Muzika Servis Karamela Bez maske Nedjeqno popodne Monitor Tu|e sla|e Utisak nedjeqe Slu~ajni partneri Astro~et Satelitski program

B 92 7.00 8.30 9.00 11.00 11.30 12.00 12.05 12.50 13.00 14.00

Dru`ina sa Slatkog potoka: Legenda o ribi velikoj kao ma~ak, film Trnav~evi}i u divqini, crtani film Znawe na poklon Zaharije Trnav~evi} Nadrealiti {ou Vijesti Veliki brat Dvougao Qudi sa Menhetna, serija Miris smrti,

16.00 16.30 17.00 18.30 19.00 19.40 20.00 21.00 23.00 23.30 0.50

film Vijesti Veliki brat Popodne Vijesti NG i BBC Sun|er Bob, crtani film Veliki brat Utisak nedjeqe Vijesti Slobodna zona Info kanal

Vikom 6.00 7.30 8.00 8.30 9.00 9.50 10.00

Narodna muzika Tele{op Glas Amerike Tele{op Pismo-glava, putopis Crtani film U na{em ataru, emisija o poqoprivredi 11.00 Blesimetar, serija 12.00 Radio i TV 13.00 Sveznalica, kviz

14.00 Tele{op 14.40 Tele{op 15.00 Sveznalica, kviz 15.50 Crtani film 16.30 Kviz znawa 19.30 Dnevnik RTS 20.30 Pregled sedmice 21.00 Dokaz stvarawa 22.00 Izazovi istine 23.00 Narodna muzika 0.00 Erotski program

Foks 6.10 7.00 8.30 9.00 11.00 12.00 12.30 16.00 17.00

e-TV Doma}in Smije{na strana `ivota Puka, crtani film Survivor Svijet na dlanu Virtuelna opsesija, film Mame u {trajku Ke{ taksi

17.30 18.00 20.00 21.50 0.00 1.00 2.00 2.30 4.30

Turirawe F1 Ke~evi, film Ku}a od karata, film Top Spid Ameri~ko rvawe Ke{ taksi Ke~evi, film Ameri~ko rvawe

National geographic 8.00 Predator CSI 9.00 Bliski neprijateqi 10.00 Ugrizi me sa dr Majkom Lihijem 11.00 Nevjerovatna qudska ma{ina 12.00 Iznutra 13.00 Divqa Rusija 14.00 Planeta meso`dera 15.00 El kamino de Santjago 15.30 El kamino de Santjago 16.00 Generali u ratu 17.00 Dubai iznutra 18.00 Megastrukture 19.00 Avionske nesre}e

20.00 21.00 22.00 23.00 0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00 7.00

Svjetlost na kraju svijeta Svjetlost na kraju svijeta Istra`ivawe planete Zemqe Svjetlost na kraju svijeta Svjetlost na kraju svijeta Istra`ivawe planete Zemqe Nevjerovatna qudska ma{ina Svjetlost na kraju svijeta Svjetlost na kraju svijeta Dubai iznutra Divqa Rusija Raj na zemqi

Radio RS 6.00 8.00 8.05 9.00 9.05 9.30 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.05 16.00 16.20 18.00 18.05 19.00 19.05

Jutarwi program Vijesti Emisija za selo Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Top lista Radija RS Vijesti Sje}awa Vijesti Vjerski program Vijesti Zvrk Vijesti Pri~aonica, omladinska emisija Vijesti Sportski pregled Dnevnik Nedjeqni radio magazin Vijesti Medaqoni u vremenu Vijesti Zaigrajmo, zapjevajmo, emisija narodne muzike

20.00 20.05 21.00 21.05

Vijesti Razgovornik Vijesti Starogradska sje}awa 22.00 Vijesti 22.05 Korijeni 23.00 Sje}awa 0.00 Vijesti 0.05 Kultura u ogledalu 1.00 No}ni program 5.00 Emisija za selo Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

Luda planeta

Lasice jure Francuskom

Britanski bend “Prodiyi“ uvrstio je snimke sa “Egzit” festivala u novi spot sa wihovog posqedweg singla “Take Me to the Hospital“. Spot je dijelom montiran od snimaka sa wihovog nastupa na ovogodi{wem “Egzit” festivalu, a mogu se vidjeti i kadrovi snimqeni u Beogradu prije i poslije festivala. “Take Me to the Hospital“ je tre}i singl sa petog studijskog albuma “Invaders Must Die“, ina~e wihovog ~etvrtog uzastopnog albuma koji je dostigao prva mjesta i na britanskoj i na ameri~koj top-listi. “Egzit” festival u me|uvremenu je izglasan u naju`i izbor za “Best Overseas Festival“, a glasawe se nastavqa na adresi www.FestivalAwards.com do 4. novembra. “Egzit” festival je i tre}u godinu zaredom nominovan za najboqi svjetski festival van Velike Britanije. Sqede}i “Egzit” odr`a}e se od 8. do 11. jula na Petrovaradinskoj tvr|avi u Novom Sadu.

Amel Beraba zavr{ila u bolnici ^la ni ca en gles ke `en ske pop gru pe “[ugabejbs“ Amel Beraba primqena je na jednu privatnu kliniku “zbog ozbiqne nervne iscrpqenosti“, objavio je "Bi-Bi-Si wuz" u petak. U poruci postavqenoj na sajtu grupe navodi se da je 25-godi{woj pjeva~ici po~etkom sedmice qekar savjetovao da uzme “kra}i odmor“. Zdravstveni problemi Amel Beraba pripisuju se pritiscima kojima je bila izlo`ena poslije nedavne zamjene postave grupe, kad je u septembru Kaj{a Bjukenan napustila bend usred kontroverzi. Amel Beraba bi trebalo da se po no vo pri dru `i grupi po~etkom novembra.

NEKAD BILO...

Prvi “kadilak”

Prvi automobil marke “kadilak” napravqen je u ameri~kom gradu Detroitu 17. oktobra 1902. godine. Od tada je ovaj luksuzni automobil mnogo napredovao, a po~etkom ove godine pojavio se prototip u koji ~ak ne mora da se sipa gorivo. Zami{qen je kao automobil koji radi ~ak i kada se pokvari! “Kadilak WTF“, najnoviji prototip ove poznate firme, ima ~ak 24 to~ka, rezervne dijelove koji se pokre}u automatski kad se standardni pokvare, a iz “Kadilaka“ obe}avaju i sto godina besplatnog odr`avawa. “Kadilak WTF“ je napravqen od visokokvalitetnih materijala, izuzetno otpornih i izdr`qivih, ~iji vijek trajawa prevazilazi obi~ne automobile. Sa serijskom proizvodwom ovog automobila po~e}e se poslije daqeg usavr{avawa prototipa.

POSQEDWA “Ram{tajn“ pred beogradskom publikom Najpoznatiji wema~ki bend “Ram{tajn“ nastupi}e u Beogradskoj areni 20. marta 2010. godine. Ovaj bend, ~ija se muzika ~esto klasifikuje kao “Noje doj~e harte“, kombinacija indastrijal metala, vokala, sintisajzera i ritam ma{ina, poznat je po fantasti~nim `ivim nastupima uz upotrebu fascinantnih pirotehni~kih sredstava. Grupa je osnovana 1994. u Berlinu, a ime je dobila po gradi}u Ram{tajn-Mizenbah u kome se 1988. godine dogodila nesre}a na aeromitingu. Poslije ogromnog uspjeha albuma “Zensuht“ iz 1997, wema~ki rokeri osvojili su i ameri~ko tr`i{te. Sjajan period u karijeri “Ram{tajn” je zaokru`io 2001. albumom “Muter” sa kojeg se izdvojio singl “Fojer fraj.

Izme|u 2.500 i 3.000 lasica pobjeglo je sa jedne farme za uzgoj u selu Sen-Sibrane u Dordowi, na jugozapadu Francuske, a `ivotiwe predstavqaju opasnost za stanovni{tvo, re~eno je “Frans presu“ u `andarmeriji u Peri`eu. Lasice su u no}i izme|u ~etvrtka i petka pobjegle sa jedine farme za wihov uzgoj u toj oblasti. - Vjerovatno su zlonamjerno pu{tene - naveli su u `andarmeriji.

Dje~ak skriven u gara`i Jedan {estogodi{wak, za koga je vjerovalo da je sam odjedrio balonom u nepoznato u dr`avi Kolorado, na|en je `iv i zdrav kako se skriva u gara`i porodi~ne ku}e. Vlasti su saop{tile da se poslije dvo~asovnog leta balon ku}ne izrade sam prizemqio, ali da u korpi nema dje~aka. Policija je saop{tila da su balon zajedno napravili roditeqi dje~aka koji se ukrcao i sam uzletio. Pun gasa, balon je bio privezan blizu wihove ku}e, a kraj wega su se igrala djeca.

Gej krstarewe Italijanski bra~ni par tu`io je putni~ku agenciju jer im nisu rekli da je trodnevno krstarewe koje su platili 3.000 evra namijeweno homoseksualnim parovima, javio je Mondo. Svih 1.500 putnika na kruzeru, osim wih dvoje, bili su homoseksualci. Na krstarewu se nije doga|alo ni{ta skandalozno, tvrde udru`ewa koja se bore za prava homoseksualaca i bra~ni par optu`uju za homofobiju.

KOLUMNA

www.glassrpske.com

Festivali u Srpskoj TEMA

Govora mr`we Crveni tepih nema za jednokratnu upotrebu PI[E: SAWA VLAISAVQEVI]

Mora se po{tovati dogovor konstitutivnih naroda. Jer sve {to se dogovori u Butmiru mora biti izglasano u Parlamentu BiH. Nemogu}e je prisiliti politi~are da urade ne{to {to oni ne}e

Marko Prelec, direktor Me|unarodne krizne grupe za Balkan

Tradicionalna sve~anost u Trebiwu povodom po~etka berbe "carskih vinograda"

FOTO: G. [URLAN

Me|unarodna zajednica mora da prizna realnost koja ka`e da zemqa mora da ostane cjelovita i decentralizovana

2 17. i 18. oktobar 2009. GLAS PLUS

Kolumna

K

ako je mogu} govor mr`we, govor fa {i zma na sta di oni ma, ili, nakon toga, na raznim internetskim portalima, kada se tobo`e san kci oni ra go vor mr`we u prin ta nim i elek tron skim me di ji ma?“(@. Ivankovi}, Nezavisne novine, 12.10.2009). Ovo pitawe sam i sama ~esto postavqala, otvarala ovu temu, ali svaki put bi me do~ekali odgovori koji diskvalificiraju i autora i pitawe, a ne navode po uz da ne i pro vjerqive po dat ke o odnosu razli~itih regulacijskih tijela prema ovom problemu. Ili, mo`da ipak u tome i le`i odgovor? Govor mr`we nas se ne ti~e! Ako ga ima ponegdje, izvolite pa se `alite, pa {to bude. Nema sankcija, pa to nije evropski trend, a i sputava slobodu govora i izra`avawa. Svaka sankcija medijima je retrogradna pojava, a ako je ve} mora biti, onda }e to biti prema odluci suda, a ako ba{ mora biti izre~ena i bez suda, onda }e to biti prema medijima koji nisu u taboru izabranih i koji ne}e mo}i nauditi onome koji je donio presudu, pardon sankciju.

HU[KA^KI jezik ne bi se smio potkrasti ^esto se ~uje da internetski portali nisu u nadle`nosti na{ih regulacijskih tijela, jer se to nigdje u Evropi ne radi. Ovo je veoma zanimqivo, imaju}i u vi du da ovi por ta li je su elek tron ski mediji kao i da je Evropski parlament 2007. godine donio jedan dokument o tome. Dokument ima naziv “Direktiva o audi ovi zu al nim me dij skim uslu ga ma“. Ciq ove direktive jeste uspostavqawe za je dni ~kog pra vnog okvi ra za zemqe Evropske unije, ali i uvjeta za one koje `ele u}i u EU, pa tako i za BiH. Ovom direktivom se nastoji pratiti razvoj audiovizualnih tehnologija. Ovo je dobar po vod da upra vo re gu la cij ska ti je la u zemqama poput BiH potaknu dijalog o

Inbox

ulo zi in ter net skih por ta la kao sve atra kti vni jeg audi ovi zu al nog me di ja. Da ka ko, ne sa ciqem da na me tnu staqinisti~ke metode kontrole medija, jer to ne dozvoqava ni direktiva, ve} da maksimalno doprinesu smawewu govora mr`we u elektronskim medijima, a tako bi se is to vre me no smawio i go vor mr`we na portalima. Tamo gdje su internetski portali i wihovi virtualni forumi sjemeni{ta mr`we, otvorenog nacionalizma i nerijetko fa{isti~kih pokli~a neophodno je voditi mnogo ve}u brigu o tome nego {to je to slu~aj u mirnijim i ure|enijim zemqama, a ne naprosto ignorirati portale zato {to nema eksplicitnih preporuka za brigu o wima. Nije to~no da je kontrolirawe hu{ka~kog jezika i poziva na lin~ takav tip kontrole medija koja pribjegava iskqu~ivo cenzuri i koja `eli onemogu}iti qude da otvoreno ka`u ono {to misle, osje}aju, `ele… Ali u medijima koji imaju definiranu ure|iva~ku politiku ili, jo{ gore, u javnim servisima ni na koji na~in se ne bi smio potkrasti hu{ka~ki jezik, naprosto zato {to su javni servisi i odnose se istodobno na sve gra|ane ove zemqe, a ne nipo{to na samo neke. Nije bez razloga sa svih strana apelirano da nakon tragedije u [irokom Brijegu mediji desetostruko vi{e obrate pa`wu na retoriku i na~in izvje{tavawa, upravo zato {to u ovisnosti od vokabulara koji koriste mediji, slika mo`e biti neusporedivo gora u virtualnim forumima, jer tamo nagovije{tena emocija sa medija dobiva svoj otvoreni i neprikriveni izraz. Ako je onako usput na mediju ne{to oka ra kte ri zi ra no kao fa {is ti ~ko, na forumima }e to prerasti i po pravilu prerasta u otvoreni poziv na lin~ za koji nitko ne snosi odgovornost, ~ak ni administratori, ni moderatori, vlasnici portala, nitko. Na Internetu }ete na}i sadr`aje koji se kose ~ak i sa pravilima odr`avawa danog foruma, ali se zato ~esto uklawaju sadr`aji koji ne odgovaraju nazorima i ukusu onih koji ih ure|uju. Na`a-

lost, veoma rijetko se uklawaju oni napisi koji se shodno postoje}im kodeksima ne bi smjeli na}i nigdje, pa tako ni na portalima. Ukoliko nije rije~ o portalima i forumima iza kojih stoji samo jedna osoba nego ~itava ustanova ili udru `ewe, on da vla sni ci por ta la i wihov ure |i va ~ki tim za ci je lo mo gu pre ma pro fe si onal noj, a {to da ne i moralnoj odgovornosti, rukovode}i se veoma preciznim kodeksima koji vrijede za elektronske medije - posti}i mnogo vi{e re da na fo ru mi ma i je zik mr`we svesti na minimum ili ~ak sasvim dokinu ti, a pri tom ipak ne one mo gu }i ti gra|ane da otvoreno iznose svoje stavove.

NEMA sankcija, pa to nije evropski trend Imaju}i u vidu pravila foruma u kojima se kao korisnik obavezujete da ne}ete “{iriti nacionalnu netrpeqivost ili vrije|ati gra|ane Bosne i Hercegovine ili bilo koje druge zemqe po nacionalnom ili bi lo ko jem dru gom osno vu; objavqivati i/ili slati vulgarne, klevetni~ke, pornografske, uvredqive, prije te }e, ra sis ti ~ke, fa {is ti ~ke i {ovinisti~ke sadr`aje, tekstove, slike, video i/ili audio zapise“, ostaje nejasno kako je mogu}e da ovakvi sadr`aji i daqe sto je na fo ru mi ma, po se bno ako admi nis tra tor i mo de ra tor ima ju ovlas ti da obri {u sve po ru ke ili sa dr`aje kojima se kr{e pravila foruma. Mo`da zato {to se u opisu rada administratora nalaze obaveze koje iskqu~uju jedna drugu, a to je da }e “svaki korisnik biti banovan (uklowen, op.aut.) ukoliko kr{i bilo koje od pravila i uslova kori{}ewa foruma“, dok administrator istovremeno ima “pravo, ali ne i obavezu brisawa poruka koje su izvan pravila i uslo va ko ri{ }ewa na fo ru mu“. Ova ko pos tavqena pra vi la uis ti nu otva ra ju prostor za najgore poruke mr`we koje na-

Pi{e: Sawa VLAISAVQEVI]

Na Internetu }ete na}i sadr`aje koji se kose ~ak i sa pravilima odr`avawa danog foruma, ali se zato ~esto uklawaju sadr`aji koji ne odgovaraju nazorima i ukusu onih koji ih ure|uju. Na`alost, veoma rijetko se uklawaju oni napisi koji se shodno postoje}im kodeksima ne bi smjeli na}i nigdje, pa tako ni na portalima `alost rezultiraju upravo svime onim o ~emu se pita i citirani autor sa po~etka teksta, ali i mnogi drugi, a to je zato {to se poruke samo tobo`e sankcioniraju i {to se pravila samo tobo`e po{tuju. (Autorka je direktor Centra za kulturu dijaloga BiH)

Odgovor Regulatornoj agenciji za komunikacije

RAK jedini sve zna Zi ma i hla dno vri je me sti gli su pre ko no }i. Po sli je to plih da na i tem pe ra tu ra iznad pro sje ka, ju tarwi mi nus ri jet ko ko me pri ja. Iako na javqeno za 15. okto bar, grad sko gri jawe u Bawoj Lu ci po ~e lo je pos te pe no, pa su ne ki i u pe tak ~e ka li da ra di ja to ri pos ta nu to pli. Dru gi, ko ji se sa mi bri nu za gri jawe, ve} oda vno su mo ra li da ku pe drva ili se pri pre me za ve li ke ra ~u ne, ako se gri ju na stru ju. Ako je su di ti po sa mom po ~et ku se zo ne gri jawa, dok smo jo{ du bo ko u je se ni, o~e ku je nas mno go hla dnih da na. Ka da bi bar i zi ma bi la re ce si vna, da nam i ona us kra ti zi mu, hla dno }u, led i sve svo je ru `ne stra ne. Zim ske ~a ro li je su li je pe, ali sa mo oko pra zni ka. Ko jo{ vo li da se mrzne sva kog da na? zi mo mrzi [email protected]

Autorica ne zna, ne istra`uje, iznosi neto~ne informacije, ne zna svoj zadatak, preporu~eno joj je da prou~i va`e}u regulativu, preporu~eno joj je da kada pi{e o slo`enim temama kontaktira Agenciju, preporu~eno joj je jo{ i da provjeri i navede koji su to organi nadle`ni za procesuirawe ovakvih slu~ajeva… Evo ovako u najkra}em izgleda tekst koji potpisuje portparol RAK-a u pro{lom broju "Glasa", reagiraju}i na tekst “Govor mr`we, pa {ta”. Prosto je nevjerojatno da gotovo u svakom svom javnom obra}awu predstavnici RAK-a pompezno objavquju kako onaj tko se usudi progovoriti o regulirawu medija ne{to ili pak ama ba{ ni{ta ne zna. O RAK-u o~ito odlu~e pisati ili progovoriti oni koji `ele da sebe predstave kao potpune neznalice. Pa je li ba{ sve tako kako nam s visine poru~uje portparol RAK-a, ali i neki drugi ~lanovi Agencije? Ako je to~no ono {to pi{e g|a Odoba{i}, a to je da ukoliko korisnik dozvole ne postupi po odluci suda “mo`e biti odgovoran i za kr{ewe uslova dozvole“, onda je nejasno za{to u Pravilu 33/2008 ^lan 3./6 o

na~inu dodjele i uvjetima dozvole za pru`awe audiovizuelnih usluga, RAK propisuje sqede}e: “svi kodeksi i pravila }e biti primjewivi na ovu dozvolu u skladu sa wenim op}im rokovima i uvjetima“. Daqe se navodi ne{to {to g|a Odoba{i} ne spomiwe, ali je veoma interesantno. To previ|aju i drugi predstavnici Agencije koji reagiraju na primjedbe u kojima se ukazuje na zabriwavaju}u ignoranciju RAK-a prema pojavqivawu razli~itih hu{ka~kih sadr`aja na medijima (a za to ne treba nikakva prethodna literatura). Naime u daqem tekstu stoji da korisnik dozvole ne da “mo`e biti odgovoran i za kr{ewe uslova dozvole“ nego jeste odgovoran, jer “U slu~aju kr{ewa odredbi ovog Pravila, kao i drugih pravila… Agencija }e izre}i odgovaraju}e sankcije…“ (Ibid. ^lan 13./1) i to ne nakon odluka suda, nego “po slu`benoj du`nosti“ prije svega (Ibid. ^lan 4./a). G|a Odoba{i} nastavqa svoju kritiku navode}i da Agencija ipak izdaje dozvole za audiovizualne medijske usluge, a koje su “u najkra}em usluga pod direktnom uredni~kom odgovorno{}u, {to sadr`aj portala nije“.

Letimi~nim pogledom na ozbiqnije portale kao {to su Sarajevo-x.com, 24sata.info itd. nedvosmisleno se raspoznaju ~lanovi redakcije i uredni{tva koji se ni po ~emu ne razlikuju od uredni~ke strukture u bilo kojim drugim elektronskim medijima. I mo`da jedno pitawe: da li se portali pri radio i tv stanicama sami ure|uju? Ali, kako se nigdje u direktivama i preporukama ne koristi eksplicitno rije~ portal, onda je mnogo lak{e konstatirati da portali nisu dio nadle`nosti RAK-a iako zadovoqavaju sve uvjete da jesu, pogotovo oni koji su pod direktnom uredni~kom odgovorno{}u. I ovdje se mo`e govoriti o normativnom procjepu o kojemu sam, izme|u ostalog, pisala u tekstu koji je kritiziran, a na temequ kojega RAK ima mogu}nost da ignorira portale. I kona~no, nova direktiva o audiovizualnim uslugama od 29.11.2007. na koju se opet poziva g|a Odoba{i}, a koja je “modernizirana“ verzija direktiva iz 1989. i 1997. godine nigdje ne eksplicira rije~ Internet, ali je nigdje eksplicitno niti ne iskqu~uje, ali uistinu obvezuje na neke odrednice koje su u BiH ~esto ignorirane. Sawa Vlaisavqevi}

GLAS PLUS 17. i 18. oktobar 2009. 3

Doga|aj sedmice

12. 10 - 16. 10.

Nova hap{ewa ~lanova kriminalnog klana Darka Eleza

12. 10. Istra`iva~ko-dokumentacioni centar (IDC) zavr{io projekat “Bosanski atlas zlo~ina“, ~ijim }e predstavqawem biti stavqena ta~ka na broj `rtava proteklog rata u BiH. Rekao je ovo “Glasu Srpske“ direktor pomenutog centra Mirsad Toka~a, isti~u}i da centar raspola`e podacima o 99.000 poginulih u posqedwem ratu, od ~ega je 97.000 poginulo usqed direktnih uzroka rata, dok je 2.000 registrovano kao indirektne `rtve rata. Dodao je da odstupawe u broju `rtava mo`e biti eventualno jedan do dva odsto. Toka~a podsje}a da se tokom rata, i poslije wega, manipulisalo brojem `rtava, koji se, prema tim podacima, kretao od 70.000 do 350.000. Poslije promocije u Sarajevu 4. novembra, projekt }e biti predstavqen u Bawoj Luci, Mostaru i svim ve}im gradovima {irom BiH.

13. 10. Milorad edsjednik SNSD-a

Pr vi da nisu prihvatqi na Dodik izjavio je ni se ne iz EU i ~nika SAD prijedlozi zvani sa ~elnicima ove stranke o Luci sastanku u Bawoj ih razgovora. nastavku butmirsk k, ponu|eno je da se oduma, kazao je Dodi bh. parlamenta, poruOvim prijedlozi da uloga Doma naro ra. a zme zakonodavn vladu ni premije ni ti a im `e mo ne nski spoH to j Bi De . da ka ~iv{i publika Srps Re bi gu da bi lo ~i a zn nije logi~no i u - Sve {to je ponu|eno a promijeweno {to {t ni ti bi }e ne i va razum je osno RS - rekao je Dodik. skladu sa interesima zamjenik pomo}nika dr`avnog li , u kojoj su bi tarijata SaDelegacija SAD i EU ns i direktor Sekre razXo t ar ju St D SA ra s, sekreta lkan Zoltan Martinu vjeta EU za zapadni Ba edstavnicima PDP-a. govarala je i sa pr

14. 10. Evropski komesar za pro{irewe Oli Ren pozvao je u Briselu politi~ke lidere u BiH da se dogovore oko reforme Ustava, ukazuju}i da samo funkcionalne dr`ave mogu u}i u EU. - Zahtjev za ~lanstvo u EU BiH mo`e biti razmatran samo kada OHR bude zatvoren. Nikakvi kvaziprotektorati ne mogu da u|u u EU - istakao je Ren povodom predstavqawa godi{weg izvje{taja Evropske komisije o napretku zemaqa zapadnog Balkana u Briselu. [ef Delegacije Evropske komisije u BiH Dimitris Kurkulas u Sarajevu je predao izvje{taj predsjedavaju}em Savjeta ministara BiH Nikoli [piri}u, isti~u}i da izvje{taj o napretku BiH nije pozitivan i u ve}ini sektora ostvaren je tek ograni~eni napredak. U izvje{taju se, izme|u ostalog, navodi se da BiH hitno treba da ubrza kqu~ne reforme.

15. 10.Pripadnici policija RS`uqi a (31)

su Gorana Pr FBiH uhapsili je navodno pripadaju ko ba o sedam loi jo{ {est os upi i pretresli Sarajevo. gr j no l na mi nu to n Ka wegovoj kri i ci, Vojkovi}ima tivnih kacija u Lukavi obavqeni su na osnovu opera krau si e a tr vn e ti pr ak i e vo Hap{ew `uqa pono Pr na ra Go pa u saznawa da je gr |i automobila. tembra pro{le godine n je 2. sep {i policajac, osu|e je kao {ef organizovane zloPr`uq, koji je biv jer , ne di ~etiri go h je prilina kaznu zatvora od vr{io kra|u automobila, a kod wi `ja. je oru ci i za ge ni o ga dr or koli~inu ~ina~ke cija na{la i ve}u , kom pretresa poli o na izdr`avawu kazne u KPZ Fo~a bi je q `u za Pr o sti Goran dopustu jer je kori ali je uhap{en na . ti os dn go po e tvorsk

16. 10. Evropska komisija u izvje{taju o napretku BiH ka EU nije predlo`ila ukidawe entitetskog glasawa, izjavio je {ef delegacije EK u BiH Dimitris Kurkulas. - Nismo predlo`ili u tom izvje{taju ukidawe entitetskog glasawa, samo smo naveli kao ~iwenicu da, pored ostalih razloga, ~esta upotreba entitetskog glasawa odga|a dono{ewe zakona - rekao je Kurkulas poslije razgovora sa premijerom RS Miloradom Dodikom. Dodik je podvukao da entitetsko glasawe ne mo`e biti na dnevnom redu. Ono }e ostati, ono ne mo`e biti osporeno i o wemu ne}emo diskutovati. EK ima pravo da uka`e na ~iwenicu u vezi sa procedurama, isto kao {to je pravo RS da bez odlagawa upotrijebi entitetsko glasawe u svakoj situaciji kad osjeti da to treba da u~ini, kazao je premijer RS.

Jo{ devetorica iza brave

Uhap{ena grupa tereti se za vi{e ubistava, razbojni{tava i trgovinu drogom i oru`jem, a dovodi se u vezu i sa pqa~kom banke u Splitu PI[E: MILAN MIQU[ [email protected]

Policija Srbije u srijedu ujutro na teritoriji Beograda, [apca i Sremske Mitrovice uhapsila je osam osoba, pripadnika kriminalnog klana Darka Eleza, osumwi~e nih za vi {e ubis ta va, razbojni{tava i trgovinu drogom i oru`jem, zelena{tvo... Uhap{eni su Milan Ostoji} (34), Igor Markovi} (32), Neboj{a Sarajlija (23), Miroslav Luki} (33), Dragoslav Baji} (46), Bojan Jovanovi} (25), Milorad Milovanovi} (24) i Milan Miti} (49), kojima je odre|eno policijsko zadr`avawe do 48 ~asova. Kako se navodi u saop{tewu policije, oni su osumwi~eni da su razna krivi~na djela vr{ili u Srbiji i dr`avama u okru`ewu, a direktor Policije Srbije Milorad Veqovi} rekao je da se ova grupa dovodi u vezu i sa pqa~kom banke u Splitu. U Splitu se za pqa~ku banke u odsustvu sudi Zoranu Stevanovi}u, Milanu Miti}u i grupi pomaga~a, a optu`nica tereti i Strahiwu Ra{etu, koji je poginuo u decembru 2008. pri po ku {a ju da pos ta vi bombu pod automobil koji je bio u vlasni{tvu wegovog prijateqa Miti}a. Veqovi} je rekao da je policija planirala da obavi jo{ neke radwe, ali je “bila prinu|ena“ da uhapsi osam ~lanova grupe poslije svjedo~ewa oca ubijenog ~lana grupe Strahiwe Ra{ete, na su|ewu za pqa~ku dva miliona evra iz po{te u Splitu. Milan Ra{eta (52) iz Rume na su|ewu u Splitu u utorak je svjedo~io o svojim saznawima o pqa~ki 15 miliona kuna. On je na su|ewu izjavio da su pqa~ku po{te izveli wegov sin, Stevanovi} i Miti}, i detaqno je opisao kako su je izveli. Miti} je, prema rije~ima Ra{e te, an ga `o vao za 1.000 evra

nekoga da prebaci novac u Bosnu, a u Srbiju ga je za 20.000 evra prebacio brat Zorana Stevanovi}a, Dragan, zaposlen u Grani~noj slu`bi BiH. Kazao je da su poslije toga kupovali stanove po Srbiji, te da je ubrzo nakon pqa~ke pokojni Strahiwa bio uhap{en u Srbiji zbog poku{aja ubistva vo|e kriminalnog klana iz Isto~nog Sarajeva \or|a @drale, optu`enog za ubistvo Qubi{e Savi}a Mauzera.

UHAP[EN i deveti ~lan opasne kriminalne grupe Prema saznawima policije RS, Strahiwa Ra{eta je po nalogu nedavno uhap{enog vo|e sarajevskog kriminalnog klana Darka Eleza vr{io ubistva po RS. On je poku{ao da ubije Elezovog suparnika \or|a @dralu, a potom je za 30.000 KM ubio @dralinog najbli`eg saradnika Borisa Govedaricu. Policija napomiwe da je i sam Govedarica ubijen dan nakon {to je svjedo~io protiv Ra{ete za poku{aj tog ubistva i to pred pravosudnim organima Srbije koji su ga saslu{ali u Sarajevu. Darko Elez i dvadesetak ~lanova wegove kriminalne grupe uhap{eni su 1. septembra. Elez je uhap{en u Beogradu, a jedan dio ~lanova wegove bande pohap{en je u RS. U nastavku akcije hap{ewa ~lanova kriminalne grupe Darka Eleza, u ~etvrtak oko 14 ~asova u Bawi Koviqa~i uhap{en je i deveti iz te grupe, Zoran Stevanovi}. MUP Srbije navodi da se osumwi~enima iz ove kriminalne gru pe stavqa na te ret ubis tvo @eqka Radovi}a (39) iz [apca, zatim Neboj{e Krajnovi}a (27) i Zorana Mati}a (27), kao i Sini{e Kromeka (31), tako|e iz [apca.

4 17. i 18. oktobar 2009. GLAS PLUS FOTO: G. [URLAN

Marko Prelec, direktor Me|unarodne krizne grupe za Balkan

Radikalne izmjene Dejtona odvele bi zemqu u opasnost Me|unarodna zajednica mora da prizna realnost koja ka`e da zemqa mora da ostane cjelovita i decentralizovana. Ne smije se radikalno odstupiti od na~ela Dejtona koji je plod kompromisa i konsenzusa svih strana, istakao Marko Prelec RAZGOVARAO: MIROSLAV FILIPOVI] [email protected]

D

i re ktor za Bal kan Me|unarodne krizne grupe Marko Prelec u in ter vjuu “Gla su Srpske“ ocijenio je da bi radikalno odstupawe od Dejtona, u procesu ustavnih promjena u BiH, odvelo zemqu u neizvjesnost i opasnost. - Da bi se to izbjeglo, me|unarodna zajednica mora da prizna realnost BiH koja ka`e da zemqa mora da ostane cjelovita i decentralizovana. Ne smije se radikalno odstupi ti od na ~e la Dej ton skog sporazuma koji je plod kompromisa i konsenzusa svih strana - istakao je Prelec.

Naglasio je da je najgori mogu}i scenario da razgovori koji su zapo~eti u Butmiru do`ive potpuni neuspjeh, jer bi to u zemqi moglo da stvori novu, mo`da i najve}u, postdejtonsku politi~ku i ustavnu krizu.

ZEMQI ne prijeti rat, jer to niko ne `eli GLAS: Me|unarodna krizna grupa ponovo je prisutna u BiH. Nedavno je otvorena kancelarija u Sarajevu, koja je za tvo re na 2004. go di ne. [ta to govori? PRE LEC: Si tu aci ja je ve oma ozbiqna. Pri je “bu tmirskog procesa“ imali smo otvo ren su kob Kan ce la ri je

Unitarizacija

GLAS: Vode}i bo{wa~ki politi~ari uporno se zala`u za unitarnu BiH i ukidawe entitetskog glasawa u Parlamentu BiH? PRELEC: Bo{waci su isfrustrirani ~iwenicom da prostom ve}inom ne mogu da usvajaju zakone u Parlamen-

tu BiH. Tako|e, bo{wa~ki politi~ari strahuju od paralize sistema u slu~aju da se zatvori OHR. Potrebno je pokazati da to nije tako. Svi u zemqi morali bi da se pomire sa postojawem mehanizama za{tite ravnopravnosti i konstitutivnosti.

Marko Prelec

visokog predstavnika (OHR) i Vlade RS, zbog posqedwih odluka visokog predstavnika. I od tada je zemqa u uslovima krize. Sastankom u Butmiru se poku{ava prevazi}i ta situacija. Ako butmirski razgovori pro pa dnu on da }e mo se vratiti u tu krizu iz koje je izlaz krajwe neisvjestan. Te{ko je predvidjeti {ta }e se tada desiti. Visoki predstavnik Valentin Incko ne}e povu}i svoje odluke, niti }e od svojih zakqu~aka odustati Skup{tina RS i tu se dolazi u veoma te{ku poziciju. Me|utim, mi smo se u BiH vratili krajem pro{le godine. Tada smo procijenili da napetosti rastu i osta}emo tu dok god se ne postigne politi~ka stabilnost. GLAS: Prijedloge iz Butmira o vladi BiH, premijeru i pred sje dni ku BiH, ukidawu Doma naroda Parlamenta BiH, vlasti Srpske odba ci le su kao ne pri hvatqive. Da li je to razgovor po principu “uzmi ili ostavi“? PRELEC: Me|unarodna zajednica ne bi nikako smjela da koristi taj princip. Mora po{tovati dogovor konstitutivnih naroda. Jer sve {to se dogovori u Butmiru mora biti izglasano u Parlamentu BiH. Nemogu}e je prisiliti politi~are da urade ne{to {to oni ne}e. RS, kao i sve ostale strane u BiH, ima pravo da ka`e ne, ali potrebno je da istovremeno svi u zemqi nude vi{e kompromisnih rje{ewa. RS bi trebala, na primjer, da predlo`i rje{ewe kojim bi se regulisala ovla{}ewa BiH u procesu integracija u EU.

GLAS: Da li se u Butmiru modifikuje ili negira Dejton? PRELEC: Bilo koja promjena Ustava, pa ~ak i najbanal ni ja, je pro mje na dejtonskog Ustava. Nadam se da se ne radi o nekom radikalnom odstupawu od na~ela Dejtona koji je nastao konsenzusom. Ako bi se radikalno izmijenio Dejton, to bi zemqu odvelo u neizvjesnost i opasne vode. GLAS: [ta se u ovom tre nut ku mo `e kon kre tno uraditi? PRELEC: Ako me|unarodna zajednica u Butmiru bude insistirala na sveobuhvatnom rje{ewu, veoma je te{ko do}i do uspje{nog ishoda razgovora. Me|utim, mogu}e je posti}i dogovor oko nekih bitnih stvari kao {to je pove}awe broja poslanika u Parlamentu BiH. To nije revolucionarno, ali je korisno. Tako|e, mogu se otkloniti odredbe Ustava BiH ko je ni su u skla du sa Evrop skom kon ven ci jom o qudskim pravima i slobodama. Mogu se dogovoriti o nadle`nostima BiH u procesu evropskih integracija. Mo`e se rije{iti pitawe imovine i da sve to bude postignuto konsenzusom izme|u konstitutivnih naroda i entiteta i BiH. Onda bi zemqa bila na dobrom putu i me|unarodna zajednica bi to onda trebala da nagradi. GLAS: Imaju li SAD i EU jedinstven stav o stawu u BiH? PRELEC: SAD i EU se sla `u da je ciq BiH bez OHR-a, BiH u EU, ali pitawe je kako do toga do}i i tu se

Tre}i entitet GLAS: Da li je realna teza o uvo|ewu tre}eg, hrvatskog entiteta u BiH? PRELEC: To je mogu}e ako se sve tri strane o tome dogovore. Hrvati su zainteresovani za neki oblik autonomije, ali im za do treba saglasnost ra zli ku ju wiho vi pris tu pi pro ble mi ma u zemqi. SAD `eli ustavnu garanciju da }e zemqa funkcionisati i poslije zatvarawa OHR-a. Tako|e, SAD i EU su po ka za le sna`nu `equ da se stvari u BiH pomaknu na boqe i da se uklo ne stra ho vi o ra spa du zemqe. Do raspada sigurno ne}e do}i. Me|unarodna zajedni ca mo ra da po {tu je realnost ove zemqe, a to je da ona mora biti cjelovita i decen tra li zo va na. Mno go se vremena gubi oko nemogu}ih pri~a, kao {to su centralizacija BiH, otcjepqewe RS, sve je to gubitak vremena.

ME\UNARODNA zajednica mora da po{tuje dogovor naroda GLAS: Nastavak butmirskih razgovora je u utorak, 20. oktobra. Imate li informacije {ta }e se de{avati? PRELEC: Imam informacije da }e na tom sastanku biti predstavqen precizan paket reformi. Ne zna se je

Ako butmirski razgovori propadnu, vrati}emo se u krizu, rekao Prelec

Bo{waka. To se sigurno ne}e desiti u skorije vrijeme. Dejtonska BiH je u ovom trenutku prihvatqiva, nije idealna, mnogo toga se treba poboq{ati, ali je prihvatqiva. Rje{ewe je decentralizovana i cjelovita dr`ava. li to zadwa faza ili }e biti jo{ sastanaka. Iznenadio bih se ako bi to bio kraj pri~e. Ako se desi ~udo i svi potpi{u taj paket preostaje izglasa vawe u Par la men tu BiH. Vjerovatnije je da je to po~etak procesa koji sigurno ne}e beskona~no trajati. Poku{a}e se do }i do zakqu ~ka pri je sqede}e sjednice Savjeta za primjenu mira u BiH, zakazane u novembru. GLAS: Za pa dni me di ji uporno izvje{tavaju o mogu}nosti obnove sukoba u BiH. [ta mislite o tim navodima? PRELEC: Zemqi ne prijeti rat. Niko se u BiH ne sprema niti `eli rat. Me|utim, ovi izvje{taji i analize nisu zlonamjerne. Razlike su i daqe ve oma du bo ke na relaciji Bawa Luka - Sarajevo. Tako|e, vidjeli smo {ta se sve de{avalo posqedwih dana u [irokom Brijegu, pa poslije toga u Sarajevu. Ako razgovori u Butmiru do`ive totalni neuspjeh u zemqi mo`e do}i do institucionalnog ko lap sa, ali ne i do rata.

GLAS PLUS 17. i 18. oktobar 2009. 5

U Zlakusi kod U`ica obnovqeno staro srpsko doma}instvo

Terzi}a ku}a kod U`ica

Staro srpsko doma}instvo, s kraja 19. vijeka, o`ivjelo zahvaquju}i trudu i qubavi Sa{e Drndarevi}a, koji se iz Beograda sa porodicom vratio da `ivi u zavi~aju svojih predaka PI[E: DRAGO TODOROVI] [email protected]

N

e do la zi se u se lo Zlakusu kod U`ica samo zbog zemqanih lo na ca, cre puqa i sa ~e va, ~i jih maj sto ragrn~ara nema u svijetu. Sada posjetioci sa svih strana, ponajvi{e iz Srbije i Repu-

blike Srpske, u ovo bajkovito se oce izme |u U`i ca i Po `e ge svra }a ju i ra di Terzi}a ku}e, da odmore du{u i tijelo. Sta ro srpsko do ma }in stvo, s kraja 19. vijeka, o`ivjelo je zahvaquju}i trudu i qubavi Sa{e Drndarevi}a, koji se iz Beograda sa porodicom vratio da `ivi u za-

vi~aju svojih predaka. Sa suprugom Gordanom, sinom Du{anom i }erkom Emilijom, restaurirao je Terzi}a ku}u i dvori{te sa objektima. - Ku }e i obje kti su auten ti ~ni, vjer no re kon struisani, na ~etiri vode, pre kri ve ni “bi ber cri je pom“ i od drve ta su, ka `e nam Sa {a Drnda re vi} sa

osmijehom. Tu su drveni vajati, {areni bunar i mqekar, su{nica i {upa, izme|u kojih vode kamenom poplo~ane staze. Na{la su se tu i stara, drve na ko la, ko ja ma me svojom qepotom, a sve je uokvi re no bo ko ri ma pre kra snog cvije}a. Kroz dvori{te te~e poto ~i} “bu ko ve vo de“ pre ko

koga je izgra|en drveni mosti}. Na ulazu doma}instva stra`ari srpski vojnik iz balkanskih ratova, sa {ajka~om i vjerno ~uva srpsko blago. Ovu skulpturu u drvetu izradio je umjetnik Miladin Leki}. Na{i doma}ini su nas qubazno proveli kroz doma}instvo, koje je pravi muzej pod otvo re nim ne bom. Dah pro {lih vre me na je u sva kom obje ktu i pros to ri ji. Po `u tje li, ali o~u va ni pre dme ti, kwige i do ku menta, stari su preko stotinu godina i predstavqaju dra go cje ne ek spo na te u ovom etno-muzeju.

DAH PRO[LIH vremena u svakom kutku

Sa{a Drndarevi}

- Za one koji `ele da kod nas ostanu du`e, na raspolagawu nudimo 13 le`ajeva i dva apar tma na u sta rim sobama i drvenim krevetima sa ~istom i u{tirkanom pos teqinom, ka kvu su ko ris ti le na {e ba ke, do da je Drnda re vi}. Nu di mo i ra znovrsna jela, stare srpske spe ci ja li te te, pri premqene na tra di ci ona lan na ~in. Naj vi {e se tra `e proja i ka~amak, spravqeni od pra vog ku ku ru znog bra -

Zlakusa Zlakusa, selo koje se nalazi na 13-om kilometru puta U`ice - Po`ega, osim po grn~arima, poznato je i po dobrim truba~ima i brojnim prirodnim rijetkostima. U blizini sela se nalazi jedna od najqep{ih, ali i najve}ih pe}ina u Srbiji, te nekoliko ribwaka sa pastrmkom. U okolini sela se nalaze i veliki zasadi maline. {na, samqevenog u vodenici, ali u potra`wi ne zaostaju ni pasuq prebranac, zeqanica i srpska gibanica. Dok raz go va ra mo, no vi posjetioci se ve} tiskaju na ulazu Terzi}a ku}e, me|u kojima su i Slovenci, koji se odu {evqava ju u`i ~kom ra kijom “klekova~om”. Supruga Gor da na je u ulo zi kus to sa, a }er ka Emi li ja gos te po slu `u je so kom i slatkim od drewina, kupina i zove. - Ni je dnog mo men ta se nismo pokajali {to smo ostavili dobro pla}ene poslove u Beogradu i posvetili se o~uvawu autenti~ne srpske ku}e, ne~em {to smo svi zajedno sawali, rekli su nam na kra ju Drnda re vi }i, po ko ji ma se, izme |u os ta log, u`i ~ka Zla ku sa sve vi {e prepoznaje.

PO@UTJELI predmeti, kwige i dokumenta, stari preko stotinu godina

6 17. i 18. oktobar 2009. GLAS PLUS

U Republici Srpskoj svaki dan sve vi{e festivala Bojim se da mnogo tih festivala slu`i da neko omasti svoje prste u tome, smatra Aleksandar Stojkovi}. Pravqewe ko{nice od festivala je na neki na~in i rasipawe para, rekao Nenad Boji}

Sa otvarawa BLIFF-a PI[E: ALEKSANDRA RAJKOVI] [email protected]

R

epublika Srpska ima sa mo dva pro fe si onal na po zo ri {ta, Na ro dno pozori{te Repu bli ke Srpske i Dje~ije pozori{te RS, a

ta~an broj festivala niko ne zna. Ne ki od wih, po put “Teatar fes ta Pe tar Ko~i}“ u Bawoj Luci oprav da li su svo je pos to jawe i u{li u drugu

deceniju `ivota. Sa dru ge stra ne, fil mski festival BLIFF nije do`ivio ni dru go iz dawe. Pom pe zno na javqen sa Yonijem Depom kao gostom fes ti va la (ko ji se ni je ni pojavio) postao je jednokratan. U Bawoj Luci imamo i Me|unarodni festival pozori{ta za djecu, Festival animiranog filma, zatim Kratkofil, “Prvi kadar“ u Is to ~nom Sa ra je vu, Fes ti val omladinskih pozori{ta u Srpcu, “Dane komedije“ u Bijeqini... I Sre bre ni ca je ne da vno do bi la svoj pozori{ni festival. Gotovo da nema mjesta u Srpskoj koje nije doma}in neke filmske ili pozori{ne manifestacije. Kako je po~elo, uskoro bi svako selo moglo da ima svoj festival.

Svaki dan neki festival ^iwenica je da mnogi od ovih festivala imaju svoju svrhu, a samim tim i mjesto na pozori{noj i filmskoj mapi, ali {ta je sa “kul-

Uloga - Me|unarodni festival pozori{ta za djecu u Bawoj Luci i “Teatar fest Petar Ko~i}“ imaju tradiciju. U redu je da imamo velike festivale, jer oni imaju svoje mesto i funkciju. Postavqa se pitawe koja je uloga tih nekih malih festivala, mada ne `elim nikoga da poni`avam - ka`e Nenad Boji}. "@ivotiwska farma" na dje~ijem me|unarodnom festivalu pozori{ta

FOTO: ARHIVA

turnim proma{ajima“ o kojima bi mo gli da se sni me za nimqivi filmovi. Tu nije vrijedjelo pravilo koliko para, toliko muzike. - Vjerovatno je da neki od tih fes ti va la ne mo gu da oprav da ju svoje postojawe, ali mi moramo da shvatimo prvo uzroke te hiperprodu kci je. Za {to ba{ fes ti va li? Za{to pozori{ni, za{to ne neki drugi? - ka`e glumac i rediteq iz Bawe Luke Nikola Pejakovi}.

NE POSTOJI koncepcija festivala On dodaje da je pitawe broja festivala kompleksno i da se treba pogledati kakva je ukupna kulturna ponuda u tim mjestima, da li je festival, taj i taj, jedina kulturna manifestacija te godine u tom mjes tu. “[ta po kre }e taj festival, da li je postojao ranije i da li postoji neka rupa u zakonu koja omogu}ava uzimawe novca ili prawe novca preko festivala?“ - Sve su to okolnosti koje treba da se ispitaju prije nego {to se donese zakqu~ak da je festivala previ{e i da ne trebaju - rekao je Pejakovi}. Glumica Narodnog pozori{ta RS Nata{a Ivan~evi} smatra da je za publiku u mawim mjestima boqe da ima svoju produkciju. - Beogradski, sarajevski i drugi glumci odigra}e predstave na festivalu u nekom gradu i oti}i. Za po~etak bi trebalo aktivirati amaterska pozori{ta. Ima}emo vi{e qudi koji }e dolaziti da se {koluju na Akademiji umjetnosti u Bawoj Luci, a oni mogu da se vrate u svoje gradove i eventualno prave svoja pozori{ta rekla je Ivan~evi}eva. Sli~no mi{qewe ima i wen kolega Aleksandar Stojkovi}.

- Ne treba mnogo novca za amaterska pozori{ta, uvijek ima entuzijasta koji `ele da rade. Glumci Narodnog pozori{ta RS su spremni da pomognu o`ivqavawu pozori {nog `i vo ta. Sla |a na Zrni} radi predstave sa grupom djevojaka u Srpcu, Vla di mir \or |e vi} u Derventi, Ogwen Kopuz u Mrkowi} Gradu - istakao je Stojkovi}. Gradovi koji imaju du`u pozori{nu tradiciju, dodao je on, treba da imaju pozori{ne festivale. - Bojim se da mnogo tih festivala slu`i da neko omasti svoje prste u tome. Narodno pozori{te RS sa svojim predstavama gostuje po mawim gradovima. Kada smo ove godine imali turneju po Hercegovini, sale su bile pune i vidi se da su qudi `eqni pozori{nog `ivota - ka`e Stojkovi}. Rediteq i profesor na Akademiji umjetnosti u Bawoj Luci Nenad Bo ji} sma tra da ne pos to ji jasna koncepcija nekih festivala. - Neki inicijatori festivala jednostavno nisu u komunikaciji jedni sa drugima. Qudi koji se bave raznim oblicima umetnosti mo-

"Teatar fest" u Doboju

POSTOJI LI strategija ili se pare daju po ro|a~koj, prijateqskoj, politi~koj ili

GLAS PLUS 17. i 18. oktobar 2009. 7

"Teatar fest" u Bawoj Luci

raju da komuniciraju da bi uskladili kulturna doga|awa u Republici Srpskoj. Mi nis tar stvo prosvete i kulture RS moralo bi da reaguje. Bilo bi lepo da se napra vi je dna fil tra ci ja, {to se ti~e programa festivala, na godi{wem ili vi{egodi{wem nivou - naglasio je Boji}. Kao jedno od rje{ewa on navodi mogu}nost bijenalnog odr`avawa festivala.

O “KULTURNIM PROMA[AJIMA“ mogao bi da se snimi film - Pravqewe ko{nice od festivala je na neki na~in i rasipawe para. Naravno da bi bilo po`eqno da se odre |e na ko li ~i na nov ca ulo`i u kqu~ne festivale, a ostatak da se preusmeri u edukativne svrhe - ka`e Boji}.

Obezvrije|ene nagrade Glumac Tihomir Stani} smatra da su brojni festivali doveli do obezvre|ivawa nagrada. - Nije problem to {to postoji mnogo festivala, jer ako ima ko da ih finansira, onda je to u redu. To je neka vrsta popularizacije umetnosti. Glumcu je danas svejedno da li }e da dobije neku nagradu ili ne. Nagrade vi{e ne uti~u na karijeru glumca niti to vi{e pri~iwava umetnicima neku radost. Ve} je pos-

talo “kao negde u toku sezone zaka~i{ nagradu“ - naglasio je Stani}. On se prisjetio kako su nagrade nekad donosile status i odra`avale se i na platu. - Mno go fes ti va la je odraz trenutne potrebe dru{tva. Pozori{te je umetnost koja je u vremenu novih tehnologija u velikoj krizi i dok ne na|e neki novi na~in organizovawa bi}e mnogo festivala - smatra Tihomir Stani}. Ni ko la Pe ja ko vi} ka `e da odre|enim mawim sredinama nedostaje pozori{te. - Mislim da su neke sredine, recimo Trebiwe, zaslu`ile profesionalno pozori{te. Vjerovatno pos to je uslo vi i u ne kim drugim sredinama da se oformi, ako ni{ta drugo, onda bar amaterska trupa - rekao je Pejakovi}. On podsje}a da su festivali nekada jedine kulturne manifestacije u malim mjestima. - Pogledajte, recimo, Srebrenicu… Ne znam situaciju tamo, ali pretpostavqam da nije nimalo sjajna, mo`da je taj pozori{ni festival je di na ili je dna od dvi je manifestacije koje tamo{wa omladina i qudi `eqni nekih kulturnih do ga |awa, mo gu da vi de. Situacija nije crno-bijela, treba biti pa`qiv i i}i od slu~aja do slu~aja - isti~e Pejakovi}. Ne treba zanemariti ~iwenicu da je za pojedine festivale u Srpskoj izdvojeno mnogo novca. - Ovdje se postavqa pitawe: Ko su qudi koji odre|uju kuda idu pare? Imaju li znawe i kompetenciju? Postoji li strategija ili se pare daju po ro|a~koj, prijateqskoj, politi~koj ili nekoj drugoj liniji? Kakve veze ima da li su pare oti{le na festival u Srpcu, na primjer, ili na neki film koji nije zaslu`io te pare ili mu je novac dat preko veze? - ka`e Pejakovi}. Koliko ima festivala u Srpskoj, koje finansira resorno ministarstvo i po kojim kriterijumima, pitawa su na koja ni poslije tri dana nismo dobili odgovore iz Ministarstva prosvjete i kulture RS. Dramaturg Radmila Smiqani} isti~e da je najva`nija koncepcija

Festival "Prvi kadar" u Isto~nom Sarajevu

festivala. - Ako festival nije sam sebi svrha i ako se u wegovom konceptu ~ita mogu}nost daqeg postojawa, onda je to u redu. Dobar primjer je "Teatar fest" u Bawoj Luci - rekla je Smiqani}eva. Festivalska groznica, crveni tepisi i podizawe zavjesa ne bi smjeli da budu samo lijepi dekor. Iza wih bi trebalo da se nalazi kvalitet filmova, predstava, umjetnika, koji se preko festivala predstavqaju. Da se sve ne pretvori u trku ko mo`e organizovati vi{e festivala na mawe kvadratnih metara prostora. I to sve u rekordnom roku. Bez pitawa koliko vrijede takve manifestacije.

nekoj drugoj liniji, pita se Nikola Pejakovi}

Omladinsko pozori{te iz Prijedora na Festivalu u Srpcu

8 17. i 18. oktobar 2009. GLAS PLUS

OBJEKTIV

GLAS PLUS 17. i 18. oktobar 2009. 9

Berba gro`|a u Trebiwu FOTO: R. MIJANOVI]

Tradicionalnaena sve~anost prirae|berbe povodom po~etkarskih takozvanih “c h je u vriji vinograda”, sa ko ske svaka ar ug ro jeme Aust p i{la pravo na proizvedena kaLi jepo vrijeme , . be~ki dvor av nike op{tine okupilo je predesti novinare na privrednik me|u Su{ice i planta`ama iz ko bi Trebi{wice ka i e` sve~ano obiq eil rb be k ta ~e po gro`|a

Gro`|e slatko i mirisno

Monahiwe Petropavlovog manastira beru gro`|e

Vinograd manastira Tvrdo{

Vinarija manastira ra od Tvrdo{ koja datitq iva po na oz ep pr 15. vijeka, na , u“ daleko tvrdo{kom “vranc kom vinu. Na rs sti poznatom mana eni tvrdo{ka tr`i{tu tra` htono vino, te to “`ilavka“, kao auso rta “kaberne a at svjetski pozn vinu proizvodwe - soviwon“. Poloas a u Srbiju, a ova vinarija pl ir a i na veliki dio plasir tu i{ ` tr doma}em

Gajbe pune gro`|a

ONO [TO SU nekada bili u prilici da piju Habzburzi, vojvode, princeze i prin~evi, sada }e poslije obnavqawa vinograda piti svi qubiteqi bo`anske kapqice, rekao Radovan Vukoje

10 17. i 18. oktobar 2009. GLAS PLUS

O POEZIJI DARE SEKULI] Pi{e: Nedeqko @UGI]

Obiqe`ena 117. godi{wica

Miris mastila iz

Tajne u ovitku jezika

Po ezi ja Da re Se ku li} pod sje }a na ti su, vi lin sko, sveto drvo, a sjenka tog slavenskog drveta pada sa mo na ~is ta mjes ta, ta mo gdje se no }u po javquju za {ti tni ce smjer nih du {a i pu tni ka namjernika. Odra`avaju tjeskobu razu|enog i podijeqenog emoci onal nog `i vo ta, sa svje tli ma ne uga si ve na de. One su, pri je sve ga, mo ral ni im pe ra tiv, re fleks opstojawa u ravnote`i unutra{wih sila. Wihov korijen i `ili{te je u empatiji (sposobnosti da se ~i ta ju emo ci je dru gih). A Da ra emo ci je pos tavqa u sre di {te umi je }a `ivqewa. Mo`e se, Wen sen zo rij je kao bez imalo pro ce sor u ra ~u na ru; praznorje~ivosti, sve prima i sve reprodukuje. re}i da je Uosje}avaju}i poeziju poetesa Dara Da re Se ku li}, do bi ja Sekuli}, se uti sak da ona po u sveukupnom `u dno pri pre ma ma srpskom te ri jal za pje smu. Orje~ivawe po~iwe kapjesni{tvu, da nervne struje krenu obiqe`ila iz pe tnih `i la, pre dvadeseti tva ra ju }i se na pu tu i nazna~ila do progovora, u zvu~ne dvadeset i prvi stru je pri ro de. U skla du su sa pri ro vijek. Wene dnim pojavama i odnopjesme su slika si ma; kao ne dir nu ta vremena u pri ro da ko ja iz gle da pro{irenoj ~a ro bno i baj ko vi to. sada{wosti Otuda je wena poezija pu ris ti ~ka (~is ta), bez na pla ve an ti po etskog. Kada se osje}awa razgore, gasi ih plodnim vodama proqe}a u kojima plivaju qekovite trave. Svakom pjesmom dodirne tajnu, koja je zapretana u ma gi ~noj mo }i ri je ~i, u ovit ku je zi ka, u `i voj slici sje}awa ~uje se otkucaj pro{losti: Oh pohode me rije~i, iz zaborava dolaze, svla~e r|u s moje du{e; kroz zbirne utrnulosti, one svete, nage nadolaze… Pjesnici su robovi grijeha zato {to daju vi{e, a nikada ne uzimaju ono {to zaslu`uju. Uzvi{eni su u darivawu. Gubitke mo`e da nadoknadi samo pjesma, koja se, kako Dara ka`e, “otme“, bqesne i mate ri ja li zu je. Nas ta le su u za sjen ~e noj stra ni `ivota. A tamo gdje ima sjenke ima i egzistencije. One su, {to bi re kao An dri}, “u ne ja snoj mi sli“, u poqu nesvjesnog. Wene pje sme su sli ka vre me na u pro {i re noj sa da{wos ti. Sublimiran, ste gnut izraz, pret hodi puristi~kom pojewu. To i jeste u sredi{tu wenog poetskog nauma. Rije~i su biranice, kao travka iscje li teqka. U po et skom ni zu ne ma `a lo bnih i sentimentalnih tonova. Materijal za pjesmu “posu|uje“ od netaknute majke prirode. U jeziku qubavi vi di ne vi dno i ~u je ne ~uj no. One su Bo `i je ta~ke u ~ovjeku. To je duhovno sredi{te ove osebujne poetese, koja je produbila i pro{irila brazdu po et skih mo gu }nos ti. Mo `e se, bez ima lo pra znorje~ivosti, re}i da je poetesa Dara Sekuli}, u sveukupnom srpskom pjesni{tvu, obiqe`ila dvadeseti i nazna~ila dvadeset i prvi vijek. Da biste se u to uvjerili, pustite da vas omami po ezi ja in ven ti vne i sa mo svoj ne Da re Se ku li}. Otisci wene du{e prenije}e se u struje va{eg `ivota. Wene duhovne o~i }e vas, kao o~i Svetih ratnika, kao Argusove o~i, gledati iz svake ta~ke u prostoru. U leksi~koj krvi Dare Sekuli} ima dosta hlorofila i sunca, korijena i `ili{ta iz zavi~aja na sta blu `i vo ta, ali i izbo ja ka u sa da{wos ti i listova u budu}nosti… Qekovita je za qutu ranu `i vo ta. Wihov oku sak je taj na u ovit ku je zi ka. Zbog toga je ona, danas, najve}a `iva poetesa srpskog jezika.

Andri} u Gimnaziji

Niz kulturno-umjetni~kih sadr`aja posve}en Andri}u u gradu pi{~evog djetiwstva, “gdje Andri}ev lik lebdi nad }uprijom“ i gdje “jo{ miri{e tinta iz pi{~evog ~uvenog naliv-pera“

Mirko Demi}

PI[E: RADOJE TASI] [email protected]

i{egra|ani su se ove godine na dostojanstven na~in odu`ili svom biv{em sugra|aninu, a kasnije piscu i nobelovcu Ivi Andri}u, obiqe`avaju}i nizom sve~anosti wegov 117. ro|endan. Sve ~a nos ti su po ~e le kad su u~enici sredwe {kole, koja nosi ime velikog kwi`evnika, polo`ili cvi je }e na Spo men-obiqe `je Ivi Andri}u, izgra|eno od bijelog mer me ra u obli ku otvo re ne kwige, sa pozitivom i negativom pi{~evog lika smje{tenog u sjenci }uprije na Drini. Jedan od najzna~ajnijih kulturnih doga|aja u okviru ovih sve~anos ti si gur no je bi la pro mo ci je kwige “Mol ski akor di“, auto ra Mirka Demi}a, dobitnika Andri}eve nagrade za zbirku pripovjedaka u pro{loj godini. Pisac ovog romana, za koji je kri ti ~ar Vla di mir Ar se ni} re kao da je “fi lo zofski uvid u prirodu sveta i na{eg bi vawa u wemu“, bio je izu ze tno za do voqan {to ba{ u Vi {e gra du, “gdje Andri}ev lik leb di nad }u pri jom“ i gdje “jo{ mi ri {e tin ta iz pi{~evog ~u ve nog na liv-pe ra“, ima

V

Promocija filma “Vi{egrad u Andri}evom

priliku da predstavi svoje djelo. - Prvi put pri ~am pri ~a nu pri~u iz mog romana posle dobijawa Andri}eve nagrade i to u gradu ko ji je pi sac vo leo i pro sla vio svojim delima - dodao je Demi}. Mirko Demi} iz Kragujevca je 34. dobitnik Andri}eve nagrade za zbirku pripovjedaka. Mnogi od dobitnika zna~ajnog kwi`evnog priznawa su promovisali svoja djela na Kul tur noj ma ni fes ta ci ji po sve}enoj Ivi Andri}u “Vi{egradska staza“ . U~e ni ci osno vne i sredwe {kole, koji vole poeziju, bili su pre za do voqni pro mo ci jom prve zbirke dje~ije poezije pjesnika sarajevsko-romanijskog i gorwodrin skog po dru ~ja pod na zi vom “Pjesnici u |a~kom kolu“. Na promociji, prire|enoj povodom Andri}evog ro|endana, stiho ve iz zbir ke go vo ri li su pjesnici Momir Jolovi}, Bo`idar [ko bi}, Dra gi ca Grbi}, Slav ko

NAGRA\ENI najboqi u~eni~ki radovi pisani Kwiga fotografija

Arhitektonski razvoj Beograda

BEO GRAD - Po vo dom 65. godi{wice oslobo|ewa Beograda od okupacije na-

cisti~ke Wema~ke u Drugom svjetskom ratu, u Ruskom do mu je u ~et vrtak

predstavqena kwiga “Beograd 1930-2009“ arhitekte Aleksandre Banovi}, javio je Tanjug. Rije~ je o studijskoj monografiji u kojoj je sabrano vi{e od 700 istorijskih i isto toliko savremenih fotografija Beograda, koje ukazuju ne samo na urbani i arhitektonski razvoj srpske prijestonice, ve} i na kul tur ne, dru{ tve ne i sociolo{ke promjene koje su uti ca le na pro mje nu

wenog li ka, uka zao je re cen zent kwige, ar hi te kta Branko Bojovi}. On je obja snio da je dje lo nas ta lo ne obi ~nim postupkom, jer je, 36 godina poslije izlaska kwige fotografija Jeremije Stanoje vi }a, autor ka sa is tih raskrsnica ove godine slikala prostore i objekte u Beogradu i paralelno prikazala stare - crno-bijele i nove - kolor fotografije.

GLAS PLUS 17. i 18. oktobar 2009. 11

ro|ewa srpskog nobelovca

Andri}evog naliv-pera “^ekaj me...” premijerno prikazan Doma}i igrani film “^ekaj me, ja sigurno ne}u do}i“, po scenariju i u re`iji Miroslava Mom~ilovi}a, imao je u ~etvrtak bioskopsku premijeru u multipleksu “Kolosej“ u Tr`nom centru “U{}e“ na Novom Beogradu, javio je Tanjug. Distributer “Megakom“ organi zo vao je pre mi je ru na neuobi~ajen na~in. Film je prikazan u dvije susjedne sale (sa po 400 mjesta), a projekcije su po~ele sa razmakom od nekoliko minuta, tako da su se po zavr{etku glumci poklonili na oba mjesta.

odijelu”

FOTO: R. TASI]

Heleta, Nedeqko @ugi}, Radomir Ja go di}, Dra gan Pa powak i @eqko Pr`uq. U kwizi su jo{ zastupqene pjesme pjesnika Bogoquba Nikoli}a, Sa va [ko bi }a, Ne deqka Ba bi }a, Ra do sla va Sa maryije, Ra do sla va ]iv{e, Slavka \urkovi}a, Milije Spasojevi}a i Mirjane Petronijevi}.

GOST OVOGODI[WI dobitnik Andri}eve nagrade - S ob zi rom na to da su da na{we generacije djece bombardova ne vi zu el nim i akus ti ~nim {okovima, da vi{e `ive u svijetu ilu zi je ne go stvar nos ti, sa ovim kwigama mi ih vra}amo sebi, porodici i vr{wacima, ~ine}i ih emotivnijim i karakternijim - rekao je na pro mo ci ji pred sje dnik Kwi`e vnog fon da “Sve ti Sa va“ iz Is to ~nog Sa ra je va Ne deqko

@ugi}. Ilustracije za ovu zanimqivu kwigu uradio je slikar i pjesnik Radomir Jagodi} iz Rudog. Kwi`evno ve~e posve}eno Andri}u i dje~ijoj poeziji iskori{}e no je i da se na gra de naj boqi u~e ni ~ki ra do vi pi sa ni na te mu “Andri} i Vi{egrad“. Nagrade su dobili u~enici sredwe {kole Nikola Simi}, Nevena \uri} i Dejana Bo gda no vi}, a iz osno vne Nevena Kne`evi} i Vasilije Mirkovi}. Jo{ jedno kwi`evno ve~e, kojim je obiqe`en 9. oktobar 1892. godine, kada je u Docu kod Travnika, od oca Antuna i majke Katarine, ro |en Ivo An di}, bi lo je zanimqivo za Vi{egra|ane jer je organizovano na brodu “Sowa“, koji je plo vio izme |u lu ko va mos ta Mehmed-pa{e Sokolovi}a. Ovaj nas tup kwi`e vni ka na zvan je poeti~no “Na da{ku zavi~ajnog stiha“, a stihove posve}ene zavi~aju govorili su pjesnici Jo-

van Mihailo iz Livna, nastawen u Novom Sadu, Qubica Vukov, porijeklom iz Krajine, `ivi u Subotici i Radmila \ukeli} iz Grahova, sada nastawena u Beogradu. Kao gos ti na ovoj kwi`e vnoj ve~eri pojavili su se i pjesnici Ra do mir Ja go di} i Dra gan Pa powak iz Rudog, a starogradske melodije pjevali su Stojan \ukeli} i Vitomir Vasi}. Oktobarske sve~anosti u Vi{egradu uveli~ala je i promocija dokumentarnog filma Ra dio-te le vi zi je Srbi je “Vi {e grad u Andri}evom odijelu“, ~iji je autor novinar Branka Krilovi}.

- Film je otelotvorewe mojih impresija poslije ponovnog, i ko zna kog i{~itavawa Andri}a, u kome sam filmskim jezikom govorila o op~iwenos ti Vi {e gra |a na wegovim likom, a jo{ vi{e djelom, o ko jem se o ovom gra du na dvi je ri je ke na da le ko ~u lo - re kla je Branka Krilovi}. Go vo re }i na pro mo ci ji ovog filma, na~elnik op{tine Vi{egrad Tomislav Popovi} rekao je da je ovaj kulturni doga|aj dokaz da je grad na Drini i Rzavu epicentar kulture na ovim prostorima, {to }e biti i ubudu}e.

Dug zavi~aju

Kwi`evna nagrada “Planeta“

Etnografski muzej Beograd

Dobitnik Anheles Kaso

Festival etnolo{kog filma

[pan ska kwi`e vni ca Anheles Kaso dobitnica je nagrade “Planeta“ za 2009. godinu, za roman “Contra el viento“, o sudbini `ena emi-

Glumac Rajan Rejnolds preru{i}e se za ulogu u novom filmu, javio je Mondo. On }e igra ti u ko me di ji ko ja jo{ uvijek nema ime, a glumi}e momka koji se preru{ava u `enu da bi ponovo pri do bio na klo nost svo je biv {e dje voj ke. Rej nol ds, ko ji je ovog qeta igrao u blokbasterima “Volverin“ i “Pro si dba“, us ko ro }e pred sta vi ti adap ta ci ju stripa “Green lantern“.

“Andri} je napisao da je ~ovjek du`an svom zavi~aju i mi okupqeni ovdje ispod lukova ove veli~anstvene i nadaleko poznate }uprije smo se trudili da se bar malo odu`imo pi{~evom mjestu gdje je proveo djetiwstvo i na{em rodnom kraju, koji smo, silom prilika, morali fizi~ki napustiti“, rekao je Jovan Mihailo.

o temi “Andri} i Vi{egrad“

grantkiwa, javile su agencije. Na gra da ko ja la ure atu do no si naj ve }i nov ~a ni iznos za ne ko dje lo na {pan skom je zi ku, 601.000 evra, kwi`evnici je uru~ena u Barseloni. “Contra el viento“ je pri~a o do`ivqajima jedne `ene sa Ze le nor tskih os trva koja, poslije nekoliko neuspje ha u `i vo tu, emi gri ra prvo u Por tu ga li ju, pa u [paniju, ali je svugdje prati ista sudbina.

Komedija Rajana Rejnoldsa

BEO GRAD - Me |u na ro dni fes ti val etno lo {kog filma, osamnaesti po redu, bi }e odr`an u Etno graf -

skom mu ze ju u Beo gra du od 22. do 25. okto bra, na javqeno je na sajtu ovog muzeja. Ovo go di{wi slo gan “Mali VELIKI festival“ je parafraza naslova poznatog igranog filma “Mali ve li ki ~o vjek“, ko jim je svojevremeno bio inspirisan filmski kriti~ar Bo`i dar Ze ~e vi} ka da je napisao rad “Mali veliki film“ posve}en etnografskom filmu. Ovo go di{wi fes ti val

}e, u okvi ru ta kmi ~ar skog pro gra ma i in for ma ti vne sekcije, publici ponuditi 67 filmova iz 23 zemqe. Arhivski filmovi bi}e prikazani u okviru dva posebna programa, a odr`a}e se i okru gli sto na te mu “[ta ~initi s nemontiranim fil mskim ma te ri ja lom“. No vo fes ti val sko izdawe donosi i nove elemente vizuelnog identiteta manifestacije, ukqu~uju}i nov dizajn i koncept kataloga.

“Divne kosti“ za kraqicu Novo ostvarewe Pitera Xeksona “Divne kosti” izabrano je za kraqevsku gala projekciju, krajem novembra, na Lester skveru u Londonu, objavio je Bi-Bi-Si wuz. Xekson, koji je svjetsku slavu stekao trilogijom “Gospodar prstenova“, izjavio je da je po~astvovan izborom svog novog filma za gala spektakl koji se organizu je u do bro tvor ne svrhe. Film “Divne kosti“ snimqen je po istoimenom bestseleru Alis Sebold, a glavne uloge igraju Suzan Sarandon i Rej~el Vajs.

12 17. i 18. oktobar 2009. GLAS PLUS

Kako je zata{kana istraga o trovawu djece Jozefa Gebelsa

Nacisti~ki zubar izbjegao kaznu Ubistvo trovawem {estoro djece {efa nacisti~ke propagande do danas je ostalo obavijeno velom tajne. Nedavno otkrivena dokumenta otkrivaju da je zubar Helmut Kunc priznao da je pomagao u izvr{ewu ovog zlo~ina, ali su sudije zatvorile slu~aj FOTO: [PIGL

Helmut Kunc PREVEO: MILENKO KINDL [email protected]

ili su to posqedwi dani wihovog `ivota, ali djeca to nisu znala. Helga (12), imala je o~i i tamnu kosu kao i wen otac Jozef Gebels, Hitlerov {ef propagande. Sme|okosa Hilde imala je 11 godina, ali svakom ko bi je na trenutak pogledao bilo je jasno da }e izrasti u pravu qepoticu. Bili su tu i Holde (osam), Heda ({est) i najmla|a sestra Hajdi, kojoj su bile samo ~etiri godine. Jedini sin Jozefa i Magde Gebels, Harald, dje~ak koga je malo {ta interesovalo, imao je devet godina. Imena djece po~iwala su slovom “h”, u ~ast - Hitlera. Berlin, april 1945. godine, Rajhskancelarija. Hitlerov bunker, duboko pod zemqom, ispod Kancelarijata, bio je gomila sivog betona, uskih prolaza, ~eli~nih vrata i prigu{enog svjetla. Ruski vojnici udaqeni su samo nekoliko stotina metara. Me|utim, Gebels je ostao nepokolebqiv. - Boqe je da moja djeca umru nego da `ive osramo}eni i poni`eni - odgovorila je wegova supruga Magda. Na dan 30. aprila, oko 15.30 ~asova, Hitler je izvr{io samoubistvo pucaju}i sebi u glavu, a Eva Braun, sa kojom je upravo sklopio brak, umrla je zajedno s wim. Dvostruko samoubistvo znak je za ostale. Poslije 24 ~asa, umire svih {estoro Gebelsove djece. Nakon {to im je dat morfin, kako bi zapali u nesvjesno stawe, otrovana su cijanidom, koji je izazvao trenutnu smrt gu{ewem. [estoro ubijene djece - zlo~in za koji jo{ uvijek niko nije ka`wen. Iznena|uju}e je da se nijedan istori~ar nije vi{e posvetio ovoj

B

Hitler - uzor cijeloj porodici

Jozef Gebels sa djecom

tragediji, djelu posqedweg ~ina Tre}eg rajha. Me|utim, smrt nedu`ne djece bila je predmet sudskog procesa krajem pedesetih godina, na regionalnom apelacionom sudu u wema~kom gradu Hamu. - Sudska dokumenta pohrawena su u nacionalnom arhivu u obli`wem Minsteru. Doskora su ostala prekrivena pra{inom, iako je u wima istaknuta “prevelika blagost i sumwiva argumentacija, uz pomo} koje su sudovi u to vrijeme procesuirali nacisti~ke zlo~ine“ - ka`e glavni tu`ilac Maik Vogersin, koji je nedavno sasvim slu~ajno do{ao do tih dokumenata. Nedavno otkriveni sudski spisi sada prvi put omogu}uju rekonstrukciju cijelog slu~aja. Osoba u centru zbivawa je Helmut Kunc, ro|en 1910. u Etlingenu. Poslije studirawa prava, zavr{io je stomatolo{ki fakultet, a 1936. otvorio je

Magda Gebels smatrana `enom od autoriteta

ordinaciju u jednom gradi}u pored Lajpciga. Bio je tako|e i pripadnik SS jedinice “[turm“.

MAGDA Gebels smatrana uzornom majkom Kada je Hitler zapo~eo rat, Kunc je bio zubar u zloglasnoj SS jedinici “Totenkopf“ (Mrtva~ka glava). Bio je te{ko rawen 1941, a poslije izqe~ewa prekomandovan je u SS sanitetsku jedinicu u Berlin. U aprilu 1945, sa ~inom {turmbanfirera, ponovo je prekomandovan, ovog puta u Rajhskancelariju. Za Kunca, koga je jedan od Hitlerovih posilnih opisao kao “osobu uspravnog, potpuno vojni~kog dr`awa“, ovo je bio trenutak ispuwewa snova. Bio je 22. april, a Gebelsovi su bili spremni. Za porodicu je bilo suvi{e opasno da ostane u stanu u ulici Hermana Geringa u Berlinu, pa su spakovali kofere, a djeci je re~eno da obuku kaputi}e i stave na glave {e{iri}e. Magda Gebels je sebe smatrala uzornom majkom i nekom vrstom Prve dame. ^ak joj se i Hitler obra}ao s po{tovawem, uz obavezno “madam“. Taj status omogu}avao je Magdi, `eni koja je povremeno znala da bude veoma qubazna, ali i veoma stroga, da postane osoba od autoriteta. Posqedwih dana aprila, prema wegovom iskazu, tra`ila je u povjerewu od wega da joj pomogne da ubije djecu. Me|utim, Kunc je kasnije u istrazi izjavio: - Odbio sam wen zahtjev i rekao joj da jednostavno nisam u stawu da uradim tako ne{to. Ali, Magda je ostala uporna i ubrzo je insistirala na tome da vi{e nije u pitawu zahtjev, nego direktna

naredba od Hitlera. Kuncu je to navodno bilo dovoqno. Bio je 1. maj 1945, ve~e. K}erke i sin Gebelsovih bili su ve} u krevetu, ali jo{ nisu zaspali. - Ne bojte se. ^ika doktor }e vam sada dati po injekciju, koju dobijaju sva djeca i vojnici - tje{ila ih je Magda. Iza{la je iz sobe, a Kunc im je dao po dozu morfina. U roku od deset minuta zapali su u dubok san. Kunc je iza{ao, zatvoriv{i tiho vrata za sobom. U sobu se tada vratila Magda Gebels, sa tabletama cijanida u ruci, ispri~ao je Kunc. Iza{la je nekoliko sekundi kasnije, uplakana, rekav{i da ne mo`e to da uradi. Ni Kunc nije mogao tek tako da ubije djecu, pa su za taj “zadatak“ zadu`ili dr Ludviga [tumpfegera, li~nog qekara Hajnriha Himlera. Sedam dana kasnije, ruski patolozi izvr{ili su autopsiju i utvrdili da je smrt djece nastupila “kao rezultat trovawa cijanidom“. Jozef i Magda Gebels po~inili su samoubistvo u blizini bunkera, a [tumpfeger je poginuo poku{avaju}i da se probije kroz ruske linije. Kunc je pre`ivio. Bio je istovremeno i svjedok i po~inilac. Tridesetog dana jula 1945. zarobili su ga Rusi, u ~ijem je zarobqeni{tvu proveo {est i po godina. U februaru 1952. su|eno mu je za ~lanstvo u Nacional-socijalisti~koj partiji i SS-u, kao i za smrt Ge-

belsove djece. Kunc je oslobo|en 4. oktobra 1955. godine. Ne{to kasnije slu~aj Gebelsove djece preuzeo je javni tu`ilac, jer je na ranije vo|enom procesu, u kojem je utvr|ivan na~in Hitlerove smrti, Kuncovo ime pomiwano nekoliko puta. Kunc je u to vrijeme radio na univerzitetskoj stomatolo{koj klinici u Minsteru. Tu`ilac Teodor Mideldorf pokrenuo je protiv wega preliminarnu istragu. Ispitani su mnogi svjedoci. Kunc je priznao da je dao Gebelsovoj djeci morfin. ^etiri godine kasnije, tu`ila{tvo je podiglo optu`nicu protiv Kunca, ne za ubistvo, ve} za sau~esni{tvo. Poslije ispitivawa dokaza i poslije samo tri sedmice, sud u Minsteru je jednostavno zatvorio slu~aj. “Svako ko je zapao u stawe krivice u okolnostima koje nisu bile pod wegovom kontrolom, sti~e imunitet od sudskog progona“, glasio je nevje{to sro~en pravni argument. Tri mjeseca kasnije, vi{i apelacioni sud u Hamu potvrdio je odluku ni`eg suda. Nije zgoreg pomenuti da su obojica sudija, Gerhard Roze i Gerhard Arlih, ~lanovi nacisti~ke partije postali 1. maja 1937. godine, istog dana kad i Kunc. Nacisti~ki zubar i ubica Gebelsove djece umro je 1976. godine u Frojden{tatu. Bio je cijeweni ~lan zajednice. (“[pigl“)

Sudije Prema tim zapisima, sudije koje su bile nadle`ne za “slu~aj Gebels“ bile su biv{i ~lanovi nacisti~ke stranke, a to je bio slu~aj i sa mnogim drugim sudskim procesima u kojima se sudilo nacistima u tada novostvorenoj Saveznoj republici Wema~koj. Na primjer, sudije su u ovom slu~aju potpuno odbacile ~vrstu optu`nicu za ubistvo djece, koriste}i neta~nu, a ~esto i nezakonitu, pravnu argumentaciju. Optu`eni je bio oslobo|en.

[ESTORO ubijene djece - zlo~in za koji niko nije ka`wen

GLAS PLUS 17. i 18. oktobar 2009. 13

I oni su zaslu`ili Nobelovu nagradu

Dr Denis Mukvege lije~i `ene `rtve seksualnog nasiqa u Kongu. Sima Samar se bori za prava `ena u Avganistanu. Gazi bin Muhamed podsti~e dijalog izme|u islama i hri{}anstva. Greg Mortenson gradi {kole u zaba~enim predjelima centralne Azije... dnom zaba~enom selu, Mortenson je vidio grupu djece koja sjede u pra{ini i drvenim {tapi}ima pu{u po pijesku. Obe}ao je da }e im sagraditi {kolu. Ono {to se kasnije doga|alo Mortenson je opisao u kwizi “Tri {oqe ~aja: misija jednog ~ovjeka u ciqu unapre|ewa mira“. Osnovao je Institut za cen tral nu Azi ju, i u nedostupnim dijelovima tog podru~ja sagradio 84 {kole, namijewene uglavnom za obrazovawe djevoj~ica. Pored toga, planinar koji je postao misionar mira neumorno se zala`e za uspos tavqawe hu ma ni jeg odnosa prema muslimanskom svijetu.

Pijedad Kordoba

Greg Mortenson gradi {kole tamo gdje ih nikad nije bilo PREVEO: MILENKO KINDL [email protected]

K

ada je ameri~ki predsjednik Barak Obama neo~ekivano progla{en za ovogodi{weg dobitnika Nobelove nagrade, odabran je izme|u vi{e od 200 kandidata koji su bili na listi. Me|u wima je wih {est koji su, prema mi{qewu britanskog lista “Indipendent“, tako|e zaslu`ili ovo priznawe, iako ga nisu dobili.

Dr Denis Mukvege Plima seksualnog nasiqa u De mo krat skoj Re pu bli ci Kongo do nas sti`e uglavnom putem statistike, koja ka`e da je, na primjer, u samo jednoj godini, u samo jednoj provinciji, prijavqeno 17 hiqada slu~ajeva silovawa, ili da je u jednom gradu 70 odsto `ena do`ivjelo takvu vrstu nasiqa. Me|utim, sa tom plimom nasiqa dr Denis Mukvege se bori na sasvim druga~iji na~in. Wegovo bojno poqe je ~ekaonica ordinacije u Bukavuu, glavnom gradu provincije Ju`ni Kivu, oblasti na koju se odnosi gore iznesena statistika.

Pisma Za vrijeme tamnovawa, disident Vei \in{eng pisao je otvorena pisma re`imu na listi}ima toalet papira, koja su krijum~arena iz zatvora a zatim objavqivana. Time je Vei postao jedan od uzora demokratskog pokreta u Kini.

Svakog dana u woj ~eka desetak `ena u prosjeku. Neke od wih pre|u put od nekoliko stotina kilometara, a pre`ive neke od najbrutalnijih oblika sadizma. - Va`no je ista}i da se taj seksualni terorizam odvija na ve oma me to di ~an na ~in. U principu, `rtve siluje nekoliko mu{karaca - na javnom mjestu, pred o~ima roditeqa, mu`eva, djece ili susjeda. Poslije silovawa, obi~no slijedi saka}ewe ili neki drugi vid fizi~kog nasiqa - svjedo~io je 53-godi{wi qekar pred odborom ameri~kog Senata. U zemqi u kojoj je seksualno nasiqe dostiglo do sada nevi|ene razmjere, dr Mukvege je posvetio svoj `ivot nastojawima da koliko-toliko pomo gne dje voj ka ma i `e na ma kojima poslije takvih u`asa preostaje jedino da umru. On je jedno vrijeme bio jedini ginekolog u Kongu koji se bavio lije~ewem povreda nastalih silovawima. U bolnici Panzi dnevno obavqa najmawe pet zahvata. Do sada je lije~io 21.000 `ena. Wegov pionirski poduhvat pomogao je hiqadama nesre}nih dje-

FOTO: ARHIVA

vojaka i `ena da zalije~e fizi~ke rane i da se uhvate uko{tac sa onim puno te`im psiholo{kim.

Sima Samar Sima Samar se gotovo cijelog `ivota borila sa naizgled nepremostivim preprekama. Prva je `ena pripadnica etni~ke zajednice Hazara koja je diplomirala na medicinskom fakultetu univerziteta u Kabulu, a `ivot je posvetila pravima `ena i djece. Predsjednica je Nezavisnog komiteta za qudska prava u Avganistanu, i specijalni izvjestilac UN za qudska prava u Sudanu. Godinama su ovako odgovorne du`nosti za wu izgledale nedosti`ne. Qudskim pravima je po~ela da se bavi jo{ 1984. kada je wen suprug nestao u tamnicama komunisti~kog re`ima. Nisu pro{le ni tri godine, a otvorila je bolnicu za `ene i organizovala nekoliko {kola za djevoj~ice. Sve u svemu, zaslu`na je za rad 10 klinika, ~etiri bolnice i {kole u ~ijim klupama je sjedilo 17.000 djevoj~ica. Me|utim, po{to su talibani preuzeli vlast 1990. godine, na{la se u nezavidnom polo`aju. Bez obzira na opasnosti pred kojima se na{la, ostala je nepokolebqiva u pomagawu obespravqenim.

Gazi bin Muhamed Poslije doga|aja 11. septembra, princ Gazi bin Muhamed postajao je sve va`niji faktor u me|ureligijskom dijalogu. Pristalice ovog profesora islamske filozofije

na Univerzitetu u Jordanu ka`u da je princ zaslu`io Nobela jer podsti~e debatu o odnosima izme|u islama i drugih religija. Gazi bin Muhamed je 2005. godine uspio da za okruglim stolom okupi uva`ene islamske mislioce kako bi zajedni~ki osmi sli li kon cep ci ju “teolo{kog protivnapada“ usmjerenog ka terorizmu. Pored toga, princa uva`avaju i zbog sposobnosti da prona|e i istakne sli~nosti izme|u Istoka i Zapada.

BOJNO poqe ~ekaonica qekarske ordinacije Poslije predavawa pape Benedikta [esnaestog odr`anog 2006, koje su mnogi vidjeli kao napad na islam, princ Muhamed, {kolovan na Kembriyu, bio je jedan od najistaknutijih islamologa potpisnika proglasa pod nazivom “Zajedni~ka rije~ me|u nama“.

Jedan od najja~ih kandidata za ovogodi{weg Nobela bila je kolumbijska senatorka Pijedad Kordoba, zaslu`na za nemjerqiv doprinos uspostavqawa mira u wenoj zemqi. Me|utim, u Kolumbiji ne vole ba{ svi ovu “`enu mira“. Godinama je na ~elu organizacije “Kolumbijci za mir”, koja se zala`e za zavr{etak 45-godi{weg kon fli kta izme |u vlasti i gerilske organizacije FARC. Kordoba je bila slu`be ni pre go va ra~ vla de u razgovorima za razmjenu 2007. i wenom zaslugom oslobo|eno je 16 talaca. Gerilci su je kidnapovali 1999, a nakon osloba|awa sa porodicom je oti{la u Kanadu. Me|utim, poslije samo 14 mjeseci vratila se u Kolumbiju da nastavi nedovr{eni posao.

Vei \ing{eng Napredovawe predstavnika kineske zajednice u ^ikagu do kandidata za Nobela je prili~no upe~atqivo; da je biv{i elektri~ar u zoolo{kom vrtu u Pekingu imao tu ~ast, to bi bilo zaista posebno.

Pijedad Kordoba - sve za mir u Kolumbiji

Ali Vei \ing{eng, o kome je rije~, daleko je dogurao od skromnih po~etaka. Wegovo uvr{}ewe me|u kandidate za Nobela ve} je sedma ovogodi{wa nominacija u znak priznawa za wegovu borbu za qudska prava u Kini. Vei (59) nekada je bio uvjeren u ispravnost kineskog puta u socijalizam, a za vrijeme Kulturne revolucije bio je pripadnik Crvene garde. Sve se promijenilo kada je uvidio surovu stvarnost Mao Cedungove Kine, i postao je nepokolebqivi demokratski aktivista, koji je proveo 18 godina u zatvoru dok pod pritiskom me|unarodne javnosti nije oslobo|en 1997. Strpan je u za tvor zbog u~estvovawa u projektu “Demokratski zid” 1978. u kome je grupa studenata na zidu od cigli blizu Trga nebeskog mira u Pekingu objavqivala necenzurisane vijesti i disidentska razmi{qawa. Od tada do danas, Vei je primio brojna priznawa za svoj rad, i postao poznat kao “otac kineske demokratije“. Ponovo je zatvoren 2007. godine zbog objavqivawa dokaza o zloupotrebama kineskih vlasti i lo{em postupawu prema oboqelim od side.

Greg Mortenson “Bez mira i pravde me|u dvjema vjerskim zajednicama, ne mo`e biti ni suvislog mira u svijetu“, stajalo je, izme|u ostalog, u proglasu. Poslije neuspjelog poku{aja osvajawa planinskog vrha K2 u Pa kis ta nu 1993. Greg Mortenson je krenuo putem koji ga je gotovo odveo do vrha liste kandidata za ovogodi{weg Nobela. Iscrpqen od planinarewa, prikupqaju}i snagu u je-

Dr Denis Mukvege poma`e `rtvama silovawa

SENATORKA PIJEDAD Kordoba ne boji se kolumbijskih gerilaca

14 17. i 18. oktobar 2009. GLAS PLUS

Biv{a supruga Pola Gaskojna objavila kwigu u kojoj donosi detaqe iz wihovog bra~nog `ivota

Polov libido prejak

Wegov seksualni apetit bio je toliko jak da je redovno posje}ivao prostitutke. Jednom ju je, u suzama nazvao da su mu novinari smjestili neku djevojku kako bi dobili materijal za skandal, rekla [eril eril Gaskojn, biv{a supruga nekada{weg legendarnog en gles kog fu dba le ra Po la, ovih da na je obja vi la biografsku kwigu “Stronger: my life surviving Gazza“, u ko joj izno si broj ne pi kan te ri je iz wiho vog bra~nog `ivota. Wena kwiga, ka`u, jo{ }e vi{e naru{iti ionako lo{u reputaciju 42-godi{weg fudbalera, sklonog neumjerenom u`ivawu alkohola i droga. U svojoj ispovijesti [eril (44) opisuje te{ke trenutke koje je provela u 12 godina `ivota sa slavnim Gazom, pa tako navodi da ju je suprug fizi~ki zlostavqao, a zbog nezasitog seksualnog apetita bila je ~esto prisiqena da s wim vodi qubav i po deset puta dnevno. - U po~etku sam mislila da sam kona~no prona {la ide al nog mu {kar ca, bo ga tog, mi log i strastvenog. Ali, uskoro se ta idila pretvorila u pa kao. Dok mi je u po ~et ku pri ja lo da uz se be imam mu`a koji me toliko `eli, s vremenom sam shva ti la da je wegov li bi do pre jak. Ako bih ga odbila, pobjesnio bi. Tada bih mu popu{tala, jer je ipak bilo boqe pristati na seksualni odnos nego da me premlati - izjavila je Gaskojnova biv{a `ena. Kako bi {to boqe ilustrovala Gazinu nezasitost u seksu [eril je navela primjer kad je wen biv{i zadobio povredu ukr{tenih ligamenata desnog koqena, zbog ~ega je i operisan. Kad ga je po sje ti la u bol ni ci, prva `eqa bila je da mu se pridru`i u krevetu. Wegov seksualni apetit bio je toli ko jak da je re do vno po sje }i vao prostitutke. Jednom ju je, prise}a se [eril, u suzama nazvao da su mu novi na ri smjes ti li ne ku dje voj ku ka ko bi do bi li ma te ri jal za skandal. [e ril ka `e da joj je pre ki pje lo kad je Ga za po ~eo da se opi ja i dro gi ra pred dje com.

[

Pol i [eril Gaskojn

Novi broj Ferdinandovog internet magazina

Izabran najboqi transparent u Italiji

Pobjednica Eleonora Ingrasija

Viktorija Mur na naslovnici

Godi{wa nagrada za najboqi transparent na sta di oni ma ita li jan ske Se ri je “A“ oti{la je u ruke navija~ici Torina. Doti~na se proslavila dr`e}i natpis na kojem je pisalo: “Barem sam pijana“. Ime 22-godi{we navija~ice kluba koji je pro{le sezone ispao u drugu italijansku ligu je Eleonora Ingrasija, a pobjedu je odnijela po sudu komisije u kojoj su, me|u ostalima, sjedjeli predsjednik italijanskog fudbalskog saveza \ankarlo Abete i pred sje dnik ita li jan skog olim pij skog odbora \ani Petru}i. Drugo mjesto zaslu`io je Milanov navija~ koji se izrugivao vezi predsjednika svog kluba Silvija Berluskonija i tinejyerke Noemi koja ga je na-

Odbrambeni igra~ Man~ester junajte da i en gles ke re pre zen ta ci je Rio Ferdinand je ve} izbacio novi broj svog internet magazina, ~ijih je nekoliko stranica zauzela 20-godi{wa Viktorija Mur. Po sli je prsa te Fran soa, Fer di nand nam je predstavio novu qepoticu, za koju samo mo`emo da ka`emo da te stranice i zaslu`uje. Viktorija je pobijedila na izboru za mis apri la u zva ni ~noj “Plej boj” konkurenciji i to sasvim spontano dok je bila na odmoru u Las Vegasu.

Viktorija Mur

FOTO: AGENCIJE

Pobjedni~ki transparent

zivala taticom i od wega primala poklone. Tokom prelaznog roka navija~ je dr`ao natpis na kojem je pisalo “Tatice, kupi mi Adebajora“, u potpisu Noemi. I tre}eplasirana nagrada iskazala se duhovito{}u, a parafrazira filmski klasik, koji je kod nas poznat pod imenom “Prohujalo s vihorom“. Predsjednica Rome Rosela Sensi odbija prodati klub ponu|a~ima, a weno ime zapravo je italijanska verzija imena Skarlet, {to je dovelo do natpisa: “Postoji li uistinu ponuda, budi poput Skarlet O’Hare, prohuji s vihorom“. Popularan je kod navija~a bio i Interov trener, a najboqi transparent s wegovim imenom zaslu`io je ~etvrto mjesto. Poruka navija~a {to mi sli o wemu gla si la je: “Muriwo je nau~io italijanski jezik samo zato da bi mogao sra..“ U top deset ugurala se {ala i na ra~un Antonija Kasana, ta~nije wegove autobiografije u kojoj tvrdi da je spavao s vi{e od 700 `ena. “700 `ena za Kasana, a mozak mu je i daqe djevi~anski netaknut“.

FOTO: AGENCIJE

GLAS PLUS 17. i 18. oktobar 2009. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA Ovan Posao: Poslovi kojima se bavite zaista su sitni. Potencijala imate za ne{to ve}e, ali jo{ uvijek niste dobili ponudu. Zdravqe: Po{to se kolebate izme|u vi{eg principa i `eqe da do ne~ega do|ete po svaku cijenu, lako mo`ete da se razbolite. Qubav: Potreba da na|ete idealnog partnera - za sada se ne mo`e da realizuje.

Rak Posao: Poslove obavqate sa sebi svojstvenom lako}om. Sa saradnicima fantasti~no funkcioni{ete, jer ste ih postavili na pravo mjesto. Zdravqe: Postoje rizici vezani za zdravqe. Radi se o bolestima hroni~ne prirode. Qubav: Ukoliko ne budete ostvarili vezu o kojoj ma{tate, poslu`i}ete se zamjenom teza. Vodolija vas {armira.

Vaga Posao: Brzo radite samo one poslove koje volite. Sve ostalo ostavqate. U izvjesnoj situaciji djelujete nepromi{qeno. Zdravqe: Sklonosti ka virusnim oboqewima trenutno su poja~ane, pa preduzmite preventivne mjere. Qubav: Sklonost ka avanturama postoji, a i planete vas u tome podr`avaju.

Jarac Posao: Posao je u drugom planu. Okrenuti ste pametnijim stvarima, {to ne zna~i da ovaj segment trpi. Zdravqe: Preosjetqivost je jedna od va{ih mana. Qubav: E, tu ste u elementu. Ili ste u novoj vezi, ili intenzivno “radite na produ`ewu vrste“, ili i jedno i drugo.

Bik Posao: Radite na poslu od koga mnogo o~ekujete. Ne odustajte, ve} budite uporni. To }e se isplatiti. Zastoji su pro{lost. Zdravqe: Bolovi u nogama samo su posqedica no{ewa neadekvatne obu}e, ravnih stopala ili pro{irenih vena. Mo`da od svega ima po malo. Qubav: Previ{e ste se otvorili prema partneru.

Lav Posao: Ovih dana se ne savjetuje timski rad, jer gu{i va{ ego, koji po{to-poto mora da se hrani rezultatima. Zdravqe: Problemi koje do sada niste imali stupaju na scenu. Bolovi u predjelu doweg dijela ki~me samo su refleksnog tipa. Qubav: Vezu mo`ete spasti samo diplomati~no{}u i takti~no{}u.

[korpija Posao: Dobitak i priznawe predstavqaju normalan redoslijed zbivawa na planu posla. Zdravqe: Impulsivne reakcije dovode do nervoze i povreda. Budite oprezni. Po{to je sklonost ka za~e}u poja~ana, imajte to u vidu. Qubav: Sa partnerom morate da se pomirite, te nastojite da vezu u~vrstite kompromisima. Ne mo`e uvijek da bude onako kako ste vi to zamislili.

Vodolija Posao: Shvatili ste da od okoline nemate {ta da tra`ite, tako da funkcioni{ete predvo|eni maksimom “u se i u svoje kquse“. Zdravqe: Glavoboqa vam mo`e zadavati smetwe, a posqedica je promjenqivog atmosferskog pritiska. Duvan i alkohol tako|e su uzroci bolova. Qubav: Ovnovi su idealna kombinacija naredne nedjeqe.

Blizanci Posao: Masa obaveza zahtijeva ra{~i{}avawe. Tek sada mo`ete savladati prepreke. Zdravqe: Apatija i nesanica zahtijevaju ozbiqniji tretman. Ne pravdajte se time da nemate vremena. Qubav: Preosjetqivi ste i samo`ivi, mada toga niste svjesni. Zbog ~ega povremeno bje`ite u samo}u i izbjegavate otvoren razgovor? ^ega se pla{ite?

Djevica Posao: Poslove obavqate rutinski. Rezultati su neminovni. Privatni doga|aji odvla~e vam pa`wu, pa postoji opasnost od propu{tene {anse i lo{eg zakqu~ivawa. Zdravqe: Ukoliko vi{e vremena budete provodili u prirodi i fizi~kim aktivnostima, a mawe za punom trpezom - bi}ete zdravi. Qubav: Strijelac je osoba koja najvi{e odgovara va{oj promjenqivoj prirodi.

Pojmove iz spiska rasporedite u lik ukr{tenice. Ako to pravilno ura-dite, u osjen~enim poqima uspravno dobi}ete ime i prezime bawolu~-kog umjetnika sa slike, a u osjen~enim poqima vodoravno - wegovu profesiju. 10 slova: DOBROMIRKA. 9 slova: DILETANTI, PANAJOTIS, PRAKANTON, UKAMATITI. 8 slova: VENECIJA , PODGRA\E, INICIJAL, KARUSELI. 7 slova: GLASITI, POGLEDI, SVILARE. 6 slova: KOMICE, OTOKAR. 5 slova: ILEUS. 4 slova: DI]I. 3 slova: ANE, ARI, GLE, DIV, \EM, POP, PSI, RAL. 2 slova: AJ, BU, GV, IK, KI, OV, RO, TA, TR, TU. Psiho

Strijelac Posao: Ne mirujete. Stalno izmi{qate nove poslove, jer se ukazuje {ansa za profit. Opasnost mo`e biti tro{ewe relativno skromnih zaliha energije. Zdravqe: Pretjerana aktivnost smeta. Bolesti pretjerivawa, za koje je nadle`an Jupiter, mogu se pojaviti ukoliko se budete nekontrolisano pona{ali. Qubav: Brak, pro{irewe porodice, harmoni~ni odnosi sa partnerom.

Ribe Posao: Pla{ite se promjene posla, a niste zadovoqni trenutnim. Rutina vas ubija. Zdravqe: Mnogo `ustrine sa kojom se ophodite prema okolini negativno uti~e na zdravqe. Po`eqno je ugasiti vatru i nezadovoqstvo na adekvatan na~in. Qubav: Sa partnerom poku{avate da na|ete zajedni~ki jezik, ali to te{ko ide.

RJE[EWE: ]URAN, N, ZOLA, ZADEBQAVATI, SOS, KRU[EVICA, TRI, RABONI, EN, E, PUSTIPUSI, D, JEN, TIWATI, AR, PRIMIJETITI SE, LAKO, A, I, I[TA.

Turneja benda “ZZ Top“

O veli~ini koncerta benda “ZZ Top” dovoqno govori i podatak da oni u Beograd, kao i na ~itavoj evropskoj turneji, donose svoj zvuk, svjetlo i video opremu. Koncert }e biti ne samo muzi~ki, ve} i vizuelni spektakl PRIREDIO: DEJAN VUJANI] [email protected]

P

opularne teksa{ke bradowe “ZZ Top“ odr`a }e su tra (ne djeqa) u Beo grad skoj areni koncert u okviru jesewe turneje “ZZ Top Double Down Live“. Ovo je prvo gostovawe ~uvenog ameri~kog benda u Srbiji i organizatori o~ekuju punu Arenu, s obzirom na to da se ulaznice prodaju veoma dobro. O veli~ini koncerta bradatih rokera dovoqno govori i po da tak da oni u Beograd, kao i na ~ita voj evrop skoj turneji, don o s e svoj zvuk, svje tlo i video opremu. Koncert }e biti ne samo muzi~ki, ve} i vizuelni spektakl. Oprema benda “ZZ Top“ prevozi se sa pet kamiona, a qudstvo sa ~etiri autobusa. Teksa{ki trio nastupio je 25. septembra na trodnevnom koncertu u Singapuru, povodom odr`avawa “formule 1“. Prije Beograda nastupili su u Esenu, Majnhajmu, Be~u, Bratislavi, Budimpe{ti i Qubqani, a poslije beogradskog koncerta predstavi}e se publici u Bukure{tu, Sofiji, Skopqu, Atini i Londonu. Od 18. novembra po~iwu turneju u Kanadi, sa ve} zakazana ~etiri koncerta. Sve koncerte na balkanskoj

turneji bukirala je “Avalon“ produkcija, a beogradski koncert bi}e odr`an u koprodukciji “Avalon“ produkcije i Beogradske arene. Bend “ZZ Top“ nastao je krajem {ezdesetih godina u Hjustonu. ^ine ga gitarista Bili Gibons, basista Das ti Hil i bubwar Frenk Bird. Prije toga, svi ~lanovi su “nabili solidnu kilometra`u“ u lokal nim bluz-rok bendovima. Godine 1971. snimili su svoj prvenac, “ZZ Top s First Album“.

VI[E OD 35 godina u istom sastavu Na wemu se ve} uo~avaju stvari ka ra kte ris ti ~ne za “ZZ Top“ – ~vrsta, prqava i sirova bluz rok svirka, kao i tekstovi puni seksualnih aluzija - sve u svemu dobro zezawe. Izdvajaju se pjesme “Bedroom Thang“ i “Brown Sugar“. Drugi album,

“Rio Grande Mud“ izlazi 1972. godine. Na wemu se osje }a napredak, ima i mnogo vi{e ~vrstog zvuka. Najja~i utisak ostavqa pjesma “Just Got Paid“. Sredinom sedamdesetih godina proslavili su se albumima “Tres Hombres“ i “Fandango!“, kao i hitovima “La Grange“ (1973) i “Tush“ (1975). U sqede}oj deceniji svom muzi~kom stvarala{tvu dodali su sinti saj ze re i sni mi li bes tse ler albume “Eliminator“ (1983) i “Afterburner“ (1985), kao i serijal video spotova sa stilizovanim automobilima i `enskim heroinama. Ti spotovi postali su jedan od simbola muzi~ke televizije MTV, a i u~vrstili su ikonografski izgled ~lanova grupe - dvojica sa bradama, Gibons i Hil, i tre}i bez brade koji se preziva “Brada“, to jest bubwar Frenk Bird. Tokom devedesetih i kasnije, koncertna popularnost grupe je ostala na zavidnom nivou. To je jedna od malobrojnih svjetskih grupa koja vi{e od 35 godina svira u istom sastavu, a marta 2004. godine postala je i ~lan “Rokenrol hola slavnih“. Naj ve }i hi to vi gru pe “ZZ Top“, izme|u ostalih, su “Gimme All Your Lovin“, “Give it Up“, “Sharp Dressed Man“, “Legs“, “Velcro Fly“, “My Heads In Mississippi“, “Viva Las Vegas“.

Roze “stratokaster“ Bili Gibons, gitara, vokal i jedna od dvije brade benda, ~esto je oslovqavan i kao “pre~asni“ (Reverend). Poznat je po specifi~nom stilu svirawa, koji se oslawa na stari bluz i bugi. Za razliku od mnogih gitarista, nikad nije jurio brzinu ve} je svirao odmjereno, improvizatorski, sa puno osje}aja (majstor je da stavi pravu notu na pravo mesto). Ximi Hendriks je svojevremeno izdvojio Bilija Gibonsa kao svog omiqenog mladog gitaristu, a legenda ka`e da mu je poklonio i jedan od svojih “fender stratokastera“... i to roze.

Bili Gibons

OPREMA BENDA “ZZ Top“ prevozi se sa pet kamiona, a qudstvo sa ~etiri autobusa Doma}a top-lista 1. Darkwood Dub - [e}er 2. Mar~elo & Kal – Krasnokalipsa 3. Autopark - Pucketawe prstima 4. The Branka - Ona mewa sve 5. Keckec & Acid Folk Orchestra - Olupina 6. Svi na pod - Bugivugi 7. Ja Hafsa - Cvrkut 8. Fatboy JR. Feat. Dr Una - Dijamanti 9. E Play - U sumrak 10. L2K Feat. Repetitor - Slam~ica

Bilbordovih top 10 singlova 1. Britney Spears - 3 2. Jay Sean Feat. Lil Wayne - Down 3. Miley Cyrus - Party in the U.S.A. 4. Jason DeRulo - Whatcha Say 5. Jay-Z, Rihanna & Kanye West - Run This Town 6. The Black Eyed Peas - I Gotta Feeling 7. Lady Gaga - Paparazzi 8. Taylor Swift - You Belong With Me 9. Owl City - Fireflies 10. Kings Of Leon - Use Somebody

Bilbordovih top 10 albuma 1. Michael Buble - Crazy Love 2. Kiss - Sonic Boom 3. Toby Keith - American Ride 4. Barbra Streisand - Love Is The Answer 5. Jaz-Z - The Blueprint 3 6. Luke Bryan - Doin’ My Thing 7. Mariah Carey - Memoirs Of An Imperfect Angel 8. Miley Cyrus - The Time of Our Lives (EP) 9. Backstreet Boys - This Is Us 10. Breaking Benjamin - Dear Agony