Glas Srpske 4.i 5.4.2009 El.

Subota i nedjeqa

www.glassrpske.com

4. i 5. april 2009.

Broj 11.870 Godina LXVI Cijena

0.80 KM

VIJESTI

BAWA LUKA

FOTO: AGENCIJE

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

E[DAUN i Lajon it kr ikovali Srpsku

Dobojske vlasti dovele op{tinu pred bankrot strana 4.

BIZNIS

U Srpskoj mogu}e zatvarawe jo{ brokerskih ku}a strana 17.

DANAS

Kongres SAD

Zvani~nici RS o kritikama iznesenim u Helsin{kom komitetu Kongresa SAD

Pritisak bo{wa~kog lobija na vlasti SAD Ciq rasprave u Va{ingtonu da izazove kriti~nu situaciju u kojoj bi trebalo intervenisati. Bio bih sre}an da ameri~ki Kongres donosi pomirqive, a ne sva|ala~ke rezolucije i deklaracije, istakao Kuzmanovi}

Ne vjerujem da je nova administracija SAD naivna i da }e se odlu~iti na diplomatski pritisak. U slu~aju tih nerealnih zahtjeva mogu samo da budu neuspje{ni bez obzira na to {to se radi o Americi, kazao Dodik

Kongres Bo{waka Sjeverne Amerike nedavno izlobirao dono{ewe odluke u Parlamentu EU o obiqe`avawu Dana sje}awa na `rtve u Srebrenici. ^lanovi KBSA su i ~lanovi Helsin{kog komiteta Kongresa SAD

strana 3.

2 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE

SNSD je jak k’o crna zemqa. Mogu nas pola odvesti u Afriku i opet bismo pobijedili na izborima.

Vijesti dana

Rajko Vasi}, izvr{ni sekretar SNSD-a

FOTO: S. ILI]

Valentin Incko u Briselu

U FBiH alarmantna ekonomska situacija BRISEL - Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU u BiH Valentin Incko u petak je u Briselu izjavio da je eko nom ska si tu aci ja u zemqi, a po se bno Federaciji BiH, sve alarmantnija, prenose agencije. Incko je zatra`io od Komisije za politi~ka i bezbjednosna pitawa Evropske unije preduzimawe novih napora kako bi se energi~nije pokrenuo proces ispuwavawa prioriteta koji su za BiH predvi|eni u okviru evropskog partnerstva. - Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivawu je ratifikovan i usvojen je prvi amandman na Ustav BiH. To su pozitivni pomaci. Me|utim, sveukupna politi~ka situacija i daqe zabriwava - rekao je Incko.

Klub Hrvata u Vije}u naroda RS

Neopravdano razvla~ewe isplate otpremnina BAWA LU KA - Pred sje dnik Kluba Hrvata u Vije}u naroda Republike Srpske Tomislav Tomqanovi} smatra da Informacija o ostvarivawu prava na otpremninu po ~lanu 182 Zakona o radu za 2008. godinu, koju je usvojila Na ro dna skup {ti na RS, predstavqa ~istu diskrimina ci ju pre ma je dnom bro ju gra|ana, “jer se ovaj proces neopravdano razvla~i“.

- Prema predo~enim podacima, jasno se da zakqu~iti da treba jo{ 29 godina da se tim tempom proces zavr{i, a pro{lo je ve} 18 godina kako su ta lica na nezakonit na~in ostala bez posla rekao je Tomqanovi} u petak nakon sjednice Kluba Hrvata na ko joj su ra zma tra ni materijali usvojeni na 18. posebnoj i 28. redovnoj sjednici NSRS. @. Do.

Komisija za odbranu i bezbjednost BiH

U ponedjeqak o SIPA

SARAJEVO - Zajedni~ka komisija za odbranu i bezbjednost Parlamentarne skup{tine BiH u ponedjeqak, 6. aprila, trebalo bi da razmatra dopuweni izvje{taj Agencije za istrage i za{titu (SIPA) o stawu u Agenciji povodom informacija o podno{ewu odre|enih materijala Tu`ila{tvu BiH, javila je Srna. Izvje{taj nosi oznaku tajnosti, ali su mediji ranije objavili da u wemu direktor SIPA Mirko Luji} tra`i od Savjeta ministara BiH da zbog naru{avawa ugleda Agencije razrije{i du`nosti wegovog pomo}nika Dragana Luka~a. ^lan Komisije Mirko Okoli} rekao je da je Luka~ev slu~aj specifi~an, jer ga je svojevremeno na mjesto pomo}nika direktora postavila me|unarodna zajednica. - Me|utim, u svim ostalim pitawima, ukqu~uju}i i eventualno razrje{ewe, trebalo bi primjewivati zakon, prema kojem je sve to u nadle`nosti Savjeta ministara - izjavio je Okoli}.

www.glassrpske.com Dobro je {to CIK ka`wava sve one koji su koristili funkciju da sebi pribave materijalnu korist, ali ko }e dr`avi, a posebno narodu, da nadoknadi {tetu koju su ti qudi napravili? Pitawe je da li }e CIK smjeti da krene i na one malo ve}e koji su u sukobu interesa kao {to je na Jovana Haxi Mitrovi}a. Email:[email protected] Prvo je izjavio da u BiH ima samo jedan terorista. Pa je poslije sam sebe demantovao. Sada ka`e da u BiH ima nelegalnog prislu{kivawa, ali da ni to ne mo`e da doka`e. Osoba o kojoj govorim zove se Tarik Sadovi} i, gle ~uda, ministar je bezbjednosti BiH. Partijski kadrovi uni{ti{e zemqu. Email:[email protected]

Pres-konferencija poslije sjednice Vlade RS

Vlada Republike Srpske usvojila plan za izmirewe sudskih presuda

Isplata 2,6 miliona KM devizne {tedwe

Novac za ove namjene planiran u buxetu, a isplate }e zavisiti od redoslijeda sudskih presuda i dostavqene dokumentacije, pojasnila Dragana Aleksi} PI[E: MIROSLAV FILIPOVI] [email protected]

{tedwe u RS kojim je za ovu godinu predvi|ena isplata BAWA LU KA - Vla da 2,6 miliona maraka. Pomo}nik ministra fiRepublike Srpske u petak je usvo ji la akci oni plan za nansija RS Dragana Aleksi} izmirewe obaveza proiste- kazala je da }e akcioni plan klih iz sudskih presuda po omogu}iti povjeriocima da osno vu sta re de vi zne ta~no znaju kada }e im biti ispla}en novac. - No vac za ove na mje ne planiran je u buyetu, a ispla te }e za vi si ti od Mawa redoslijeda sudskih pre su da i dos nezaposlenost tavqene dokumenPomo}nik ministra rada i bora~ko-intacije - rekla je validske za{tite RS ^edo Kova~evi} kaAleksi}eva. zao je da je u prva dva mjeseca ove Ministri su godine na evidenciji Zavoda za zausvojili i odlupo{qavawe RS bilo prijavqeno ku o prihvatawu 138.134 osoba, {to je za 1.510 mawe u posebnog sporaodnosu na isti period 2008. godine. zuma za drugu kon-

verziju duga BiH, RS i FBiH prema Wema~koj. Aleksi}eva ka`e da je od ukupnog duga od 49 miliona evra, ostalo jo{ devet.

ZA BORBU protiv bruceloze 5,2 miliona Usvo jen je i akci oni plan za sprovo|ewe strategije su zbi jawa i is kor jewivawa bruceloze u RS u 2009. godini za {ta je obezbije|eno 5,2 miliona maraka. Po mo }nik mi nis tra poqoprivrede, {umarstva i vo do pri vre de RS Ra dmi la ^ojo kazala je da je formiran Fond za spre~avawe po-

jave i suzbijawe zaraznih bolesti. Vla da je obe zbi je di la 366. 975 maraka za podr{ku ra du Dje ~i jeg do ma “Ra da Vrawe{e vi}“ Bawa Lu ka, Do ma za dje cu i omla di nu ometenu u razvoju iz Prijedora, Zavoda za za{titu `enske djece i omladine u Vi{egradu, Doma za djecu i omladinu Zvornik i Doma za penzionere Prijedor. Odobren je podsticaj za sufinansirawe izvoza preduze}u “Famos“ iz Isto~nog Sarajeva pola miliona KM, kao i pomo} od 43.000 maraka Eparhiji zvorni~ko-tuzlanskoj, za obnovu crkve Svetog proroka Ilije u Dowem Detlaku kod Dervente.

Konstantin [uvalov razgovarao sa zvani~nicima RS o aktuelnoj situaciji

Imovina nije politi~ko pitawe BAWA LUKA - Premijer RS Milorad Dodik istakao je u petak u Bawoj Luci poslije sastanka sa ambasado rom Rus ke Fe de ra ci je u BiH Konstantinom [uvalovom da je pi tawe dr`a vne imovine u BiH “tendenciozno po li ti zo va no i da taj problem formalno-pravno i ne postoji, jer je Dejtonski mirovni sporazum ve} jasno utvrdio na~in raspodjele“. [uvalov je naglasio da rasprave o ustavnim promjenama u BiH ne smiju destabi li zo va ti po li ti ~ku situaciju u RS i BiH, a da pitawe raspodjele imovine

ne smije postati jo{ jedna mogu}nost za promjenu postoje}eg dr`avnog ure|ewa.

SARADWA RS i Rusije doprinos stabilizaciji u BiH - Pi tawe ra spo dje le imo vi ne je bi tno, ali ne treba da postane politi~ko rekao je [uvalov. Dodik je rekao da su dosada{wa saradwa i par tner stvo RS i Rusije dobar na~in na koji se mo`e pokazati drugima da upravo ulagawe u privredne ka pa ci te te i no va za po{qavawa pred stavqaju

najboqi doprinos stabilizaciji u BiH, “a ne poku{aji starateqstva ili uprave kako je to do sada ~inio jedan dio me|unarodne zajednice“. Pred sje dnik Na ro dne skup{tine RS Igor Radoji~i}, koji se tako|e sastao sa [u va lo vom, is ta kao je da postoji odre|eno neslagawe me |u do ma }im po li ti ~kim subjektima o pitawu raspodjele dr`avne imovine i pono vio stav NSRS da pozicija RS u bilo kakvim razgovorima o ustavnim promjenama u BiH nije sporna i ne mo`e biti osporavana. @. Do.

Prud Dodik je naglasio da je problematizovawe nastavka prudskih razgovora vje{ta~ko i nametnuto, te potvrdio da }e pregovori biti nastavqeni u {to kra}em periodu. - I pored mojih ocjena da nema razloga da se pregovori ne nastave, ponovo su jasni udari na prudski proces. Prudski proces u sebi ima mnogo pitawa i on ne bi trebalo da bude prekinut - rekao je Dodik.

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 3

Robins: OEBS }e pomagati OHR u BiH

SARAJEVO - Organizacija za evropsku bezbjednost i saradwu (OEBS) nastavi}e da pru`a pomo} OHR-u i BiH s ciqem napretka zemqe ka evroatlantskim integracijama, rekao je u petak {ef misije OEBS-a u BiH Geri Robins.

Robins je u razgovoru sa visokom predstavnikom u BiH Valentinom Inckom istakao da je od velike va`nosti da sara|uju OEBS i OHR, kako bi BiH prevazi{la probleme na putu ka EU, saop{teno je iz OEBS-a. N. T.

Zvani~nici RS o kritikama iznesenim u Helsin{kom komitetu Kongresa SAD

Pritisak bo{wa~kog lobija na vlasti SAD

Vijesti Sulejman Tihi}

Ustav kqu~ za rje{ewe problema

Takve rasprave proizvod su lobisti~ke grupe Kongresa Bo{waka Sjeverne Amerike, rekao Kuzmanovi}. Iza izno{ewa negativnih stavova o BiH skriveni neki drugi interesi, a ne interesi BiH, naglasio Dodik

PI[U: GORAN MAUNAGA [email protected] @EQKA DOBRI] [email protected]

BAWA LUKA - Zabrinutost za stawe u RS i BiH koja je iznesena u raspravi u ameri~kom Kongresu je nepotrebna jer rje{ewe problema u BiH mogu prona}i doma}i politi~ari. Ovo je zajedni~ki stav zvani~nika RS u vezi sa kritikama stawa, po li ti ~a ra i diplomata u BiH koje su iznesene u diskusiji pred ameri~kom Komisijom za saradwu i bezbjednost u Evropi, odnosno

Lajon vlasnik staklare

Amerikanac Xejms Lajon bio je prvi ~ovjek ICG u Beogradu od 1999. do 2006. godine. Doktor istorijskih nauka, karijeru u ICG na Balkanu zapo~eo je kao analiti~ar u BiH. Karijeru u BiH zapo~eo je kao konsultant, a zatim i kao vlasnik fabrike stakla i tri kafane. Lajon je prvi put u biv{u Jugoslaviju do{ao 1980. godine kao misionar Mormonske crkve, a 13 godina kasnije na postdiplomske studije iz istorije.

Helsin{kim komitetom Kongresa SAD. U ras pra vi o za pa dnom Bal ka nu na ve de no je da je “BiH glavni problem u regiji“ i da je neophodna nova diplomatska inicijativa SAD u regiji. Biv {i vi so ki pred sta vnik u BiH Pedi E{daun procijenio je da bi “BiH mogla postati drugi Kipar“, iznose}i kritike na ra~un RS. Sli~ne kritike iznio je i biv{i pred sta vnik Me |u na ro dne kri zne gru pe (ICG) za BiH Yejms Lajon. Predsjednik RS Rajko Kuzmanovi} ka`e da je ciq ove rasprave da izazove kriti~nu situaciju u kojoj bi trebalo intervenisati. - Takve rasprave proizvod su lobisti~ke grupe Kongresa Bo{waka Sjeverne Amerike. Bio bih sre}an da ameri~ki Kongres donosi pomirqive, a ne sva|ala~ke rezolucije i deklaracije - istakao je Kuzmanovi}. Predsjednik Narodne skup{tine RS Igor Radoji~i} kazao je da nema nove zvani~ne diplomatske inicijative SAD u BiH. - Radi se o bo{wa~kom lo bi rawu. Vr{e pritisak na novu adminis tra -

ciju SAD da se aktivnije bavi BiH i da, umjesto predavawa nadle`nosti doma}im organima vlasti, preuzme vode}u me|unarodnu ulogu za sve procese - ka`e Radoji~i}.

RADOJI^I]: Pritisak na novu administraciju SAD Premijer RS Milorad Dodik rekao je da su “iza izno{ewa ne ga ti vnih sta vo va o BiH skriveni drugi, a ne interesi BiH“. - Ne vje ru jem da je no va administracija SAD nai vna i da }e se odlu ~i ti na di plo mat ski pritisak. U slu~aju tih ne-

realnih zahtjeva mo`e samo da bude neuspje{na, bez obzira na to {to se radi o mo}noj Americi - rekao je Dodik. Za E{dauna ka`e da je on jedini visoki predstavnik koji je sprovodio svoje metode. Dodik je rekao i da ga je Lajon prije nekoliko mjeseci “uslovqavao tra`e}i da mu se daju koncesije za izgradwu HE“. - Ka da sam ga su o~io sa procedurama koje moraju da se po{tuju, po~eo je lo{e da pri~a {irom Evrope - istakao je Dodik. Ambasador Rusije u BiH Konstantin [uvalov rekao je da je admi nis tra ci ja SAD izjavila da evropsku integraciju BiH smatra prioritetom i da se nada da }e evropska per spe kti va BiH do bi ti i konkretne sadr`aje u potezima snaga SAD u BiH. Predsjednik Helsin{kog komiteta u BiH Sr|an Dizdarevi} naglasio je da Helsin{ki

komitet ameri~kog parlamenta nema nikakve veze sa Helsin{kim komitetom BiH. - Dobro je to {to se govori o BiH, ali ne vjerujem da }e SAD pokazati ve}e interesovawe za BiH - ka`e Dizdarevi}. Lajon je rekao da ne daje komentare i da je “zauzet sastancima koji }e trajati do sedam ~asova po ameri~kom vremenu“. ICG je 2006. godine zatvorila kancelariju u Beogradu, a La jon je do kra ja te go di ne trebalo da ostane u Beogradu kao specijalni savjetnik ICG za Bal kan. Di re ktor ICG u Briselu Nikolas Vajt otpu{tawe Lajona obrazlo`io je smawewem broja zaposlenih. Lajon je ~esto {okirao Srbiju izvje{tajima svoje organizacije. Nedavno je najavio “ponovne krvave sukobe u BiH”. Nije poznato otkud danas Lajon ponovo u ulozi predstavnika ICG u BiH.

KBSA U AMERI^KOM KONGRESU Kongres Bo{waka Sjeverne Amerike (KBSA) nedavno je izlobirao dono{ewe odluke u Parlamentu EU o obiqe`avawu Dana sje}awa na `rtve u Srebrenici. ^lanovi KBSA su i ~lanovi

Helsin{kog komiteta Kongresa SAD. U najnovijem “apelu Kongresa za spas dr`ave BiH“ navedeno je da se “Sjevernoameri~ki Bo{waci nikad ne}e pomiriti sa Dejtonskim ustavom“.

SARAJEVO - Ustav BiH je kqu~ za rje {ewe svih pro ble ma ko je ima BiH, saglasio se u petak Monitoring tim Savjeta Evrope sa predsjednikom SDA i zamjenikom predsjedavaju}eg Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Su lej ma nom Ti hi }em. Iz SDA je saop{teno da izvje sni po li ti ~a ri i po li ti ~ke stran ke u BiH manipuli{u stavovima i pre po ru ka ma Ve ne ci jan ske komisije u pogledu usta vne re for me, pre no se agencije.

Mladen Ivani}

Isto~no Sarajevo baza RS

ISTO^NO SARAJEVO Predsjednik PDP-a Mladen Iva ni} izja vio je u petak na Palama da je ciq wego ve stran ke da grad Isto~no Sarajevo dobije zna~aj koji mu pripada, a ~iji se prostor mora koristiti kao najsna`nija logisti~ka baza za u~e{}e Srpske u in sti tu ci ja ma BiH, jer je glavni kadrovski izvor.

Jasminka Xumhur

Objediniti institucije ombudsmana

FOTO: GLAS SRPSKE

SARAJEVO - Ombudsman za qud ska pra va BiH Ja smin ka Yum hur izra zi la je u petak nadu da }e problem objediwavawa institucija ombudsmana u BiH biti rije{en {to prije, da bi mogli efikasnije i kvalitetnije da obavqaju svoj po sao, pre ni je le su agencije.

Nexad Brankovi}

Kongres SAD

Hrvatska ne zadovoqava kriterijume za EU

Nikols poglavar katoli~ke CIK: Te{ko}e zbog na~ina crkve u Engleskoj i Velsu registracije partija

ZAGREB - Hrvatska ne zadovoqava jasno definisane kriterijume za ulazak u EU i samo tro{i no vac evrop skih po res kih ob ve zni ka za reforme koje se u stvarnosti ne sprovode, ocijenio je poslanik Evropskog parlamenta iz Velike Britanije Royer Helmer u vrlo kriti~kom pismu hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu. On op tu `u je vlast za na ru {a vawe pra va i slobode govora, korupciju i nesposobnost. Helmer, koji je mnogo puta bio u Hrvatskoj, predla `e da sa mo zbog te ~iweni ce pris tu pni fondovi ~iji se novac sliva u Hrvatsku budu zale|eni sve dok ne do|e do potrebnih reformi.

LONDON - Papa Benedikt [esnaesti imenovao je nadbiskupa Vinsenta Nikolsa za novog poglavara Rimokatoli~ke crkve u Engleskoj i Velsu, saop{tio je u petak Vatikan. Nikols (63) na mjestu nadbiskupa Vestminstera zamijeni}e kardi na la Kor ma ka Mar fi ja O’Ko no ra (76), ko ji odlazi u penziju. U pro{losti smatran i suvi{e liberalnim, Nikols se posqedwih godina pokazao mnogo konzervativnijim nego ranije, demonstriraju}i veliku podr{ku Vatikanu i papi, prenosi Tanjug.

SARAJEVO - ^iwenica da se politi~ke stranke u BiH registruju kod 16 nadle`nih sudova i da ih je trenutno registrovano 226 uzrokuje brojne tehni~ke probleme i pote{ko}e u radu Centralne izborne komisije BiH. Ovo je u petak istaknuto tokom susreta predsjednika CIK-a BiH Suada Arnautovi}a i {efa delegacije Monitoring tima Savjeta Evrope @an-Luja Lorena. Arnautovi} je naglasio da se te{ko}e kod registracije posebno odnose na period pred izbore. On je dodao da je CIK u vezi s tim pripremio nacrt zakona o politi~kim strankama u BiH koji je dostavqen Parlamentu BiH.

Saslu{an zbog dodjele stana SA RA JE VO - Pre mi jer Fe de ra ci je BiH Neyad Brankovi} saslu{an je u petak u Kantonalnom tu`i la{ tvu Sa ra je vo zbog ne le gal ne do dje le sta na, pre ni je le su agen ci je. Vlada FBiH je za vrijeme mandata Edhema Bi~ak~i}a izdvojila vi{e od ~eti ri mi li ona KM za kupovinu stanova odabranim kadrovima, iako za to nisu imali vaqanu dokumentaciju.

4 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE FOTO: GLAS SRPSKE

Komentar dana Pi{e: Sandra MILETI]

Rafinerija uqa

Pokretawem novih pogona u Rafineriji uqa u Modri~i proizvodwa u ovom preduze}u bi}e pove}ana pet puta, otvori}e se nova radna mjesta, a zaposlenima }e biti obezbije|ene vi{e plate. Pokretawe Osim to ga, Ra fi ne ri ja proizvodwe u uqa pos ta la je je dna od Rafineriji najmodernijih rafinerija nafte u Brodu i u Evropi. otvarawe novih U Ra fi ne ri ji ka `u da ve} ima ju obe zbi je |e no pogona u tr`i {te za no ve proi Rafineriji u zvode, a presta}e da uvoze Modri~i si ro vi ne iz inos tran pokazalo da je stva. investirawe u Zna~ajno je i to {to }e naftnu se pove}ati izvoz iz RS, industriji jer u svijetu vlada ogromna potra`wa za proizvodima Srpske bilo modri~ke rafinerije. i vi{e nego uspje{no i da je Pokretawe proizvodwe u Rafineriji nafte u Brodu novac ulo`en i otvarawe novih pogona u na pravo mjesto Rafineriji u Modri~i poka za lo je da je in ves ti rawe u naf tnu in dus tri ji Srpske bi lo i vi {e ne go uspje{no i da je novac ulo`en na pravo mjesto. Pokazalo se i da, na svu sre}u, nisu opravdane tvrdwe onih koji su sa sumwom gledali na pokretawe proizvodwe u ovim preduze}ima i govorili da od ovog posla nema ni{ta. Odlu~nost ruske kompanije “Zarube`weft“ da, u vremenu kada u cijelom svijetu vlada ekonomska kriza i kada mnogi odustaju od planiranih investicija, ula`e novac u Republiku Srpsku dovoqno govori o mogu}nostima daqeg razvoja doma}e industrije. Ruski su investitori uvjereni u to da }e sav ulo`eni novac uskoro biti vra}en. Wihove su rije~i dobar putokaz i za investitore iz drugih zemaqa da ula`u novac u RS. Pokazalo se i da i u vremenu krize Srpska mo`e da pokrene proizvodwu u tako bitnoj grani privrede, kao {to je naftna industrija. Nema sumwe u to da }e osim radnika rafinerija, op{ti na Brod i Mo dri ~a ko rist od po kre tawa proi zvodwe imati i cijela Republika Srpska, ali i BiH. Najva`nije je to da }e biti smawena nezaposlenost, koja je u Srpskoj veliki problem i to u vrijeme kada vode}e svjetske firme masovno otpu{taju radnike. Bez svake sumwe, bi}e smawen i uvoz koji se iz godine u godinu pove}ava i koji je dva puta ve}i od izvoza. Gra|anima Srpske sada }e po ni`im cijenama biti dostupni i proizvodi koji su do sada uvo`eni. Pokretawe proizvodwe u naftnoj industriji Srpske dokazalo je da u na{oj privredi ipak nije sve tako crno, kako neki poku{avaju da predstave, i da nade za boqu budu}nost, ipak, ima.

Igor Radoji~i}, predsjednik NSRS Ve}ina politi~kih partija u FBiH `eli da entiteti ne postoje, pa iz toga proisti~u i opstrukcije izbora obiqe`ja FBiH.

Dom naroda Parlamenta FBiH Nije na dnevni red stavio prijedloge obiqe`ja FBiH koji su utvr|eni krajem pro{le godine.

Op{tina Doboj

Dobojske vlasti odbijaju pomo} Vlade RS i dodatno se zadu`uju

Dobojska op{tina pred bankrotom

Novi kredit od 3,5 miliona maraka potro{i}e se na rekonstrukciju i asfaltirawe javnih puteva, lokalnu rasvjetu, sanaciju saobra}ajnica... Problem je {to u buxetu op{tine nisu predvi|ena ta sredstva, istakao Lazi} PI[E: SLOBODAN PUHALO [email protected]

DOBOJ - Iako je u okviru Razvojnog programa Vlade RS za op{tinske projekte predvi|eno 270 miliona mara ka, op {ti na Do boj ni je aplicirala za dobijawe ovog

“Mjere {tedwe“ Na~elnik op{tine Doboj Obren Petrovi} nekoliko dana nije odgovarao na pozive “Glasa Srpske“, tako da smo ostali uskra}eni za odgovore za{to je op{tina, uprkos mjerama {tedwe, primila 40 novih radnika. Petrovi} naredio da se {tampa samo 30 kompleta materijala za skup{tinska zasjedawa i da se oni vi{e ne dostavqaju novinarima.

novca ve} je donijela odluku o no vom kre di tnom za du `ewu od 3,5 miliona maraka. Ovo je “Glasu Srpske“ rekao odbor nik SNSD-a u Skup {ti ni op {ti ne Do boj Zoran Lazi}. Dodao je da je poku{ano da se skrene pa`wa na~elniku op{tine Obrenu Petrovi}u i skup{tinskoj ve}ini na novac iz Razvojnog programa RS, ali umjesto toga, uzima se kredit za servisirawe onog {to mo`e da se uradi iz vladinih sredstava, pa je op{tina dovedena pred kolaps. Situacija se pogor{ava s obzirom na ~iwenicu da je op{tina Doboj prezadu`ena. Predsjednik Skup{tine op {ti ne Enes Suqka no vi} rekao je da je op{tinska kasa ve} sa da po lu pra zna, jer u prva dva mjeseca ove godine di na mi ka puwewa buyeta iznosi svega 56 procenata. - Na osnovu kredita, lo-

kalna vlast zadu`ila je gra|ane za ukupno 20,8 miliona ma ra ka, ka ko je za pi sa no u planu ekonomskog razvoja op{tine za ovu godinu, a koji je skinut sa dnevnog reda posqedweg skup{tinskog zasjedawa. Taj dug }e se vra}ati sve do 2023. godine, a ako se to me do da ju i ka ma te, go di{wa rata iznosi 2,1 milion KM - pre ci zi rao je odbor nik PDP-a Si ni {a Mari}.

OP[TINA Doboj ve} duguje vi{e od 20 miliona KM Lazi} ka`e da odbornici SO nisu upoznati o tome u {ta se tro{e kreditna sredstva. - Neko, izgleda, krije te po dat ke ili ih i ne zna. Odbornici opozicije u vi{e navrata insistirali su da na-

~elnik op{tine ili na~elnik resornog odjeqewa da podatke o zadu`ewu op{tine, ali odgovor nismo dobili. Na osnovu dokumentacije kojom raspola`em, novi kredit od 3,5 miliona maraka koji treba da se uzme ulo`i}e se u rekonstrukciju i asfaltirawe javnih puteva, lokalnu rasvjetu, sanaciju saobra}ajnica i rje{a vawe ne kih imo vin skih odnosa - naglasio je Lazi}. Dodao je da je problem u tome {to u buyetu op{tine nisu predvi|ena ta sredstva. Prema planu ekonomskog razvoja op{tine, realizacija buyeta iznosi}e 39 miliona maraka, a rashodi gotovo 42,5 miliona. Opo zi ci ja je tra `i la odr`avawe vanrednog zasjedawa SO na kome bi se anali zi ra lo pos to je }e stawe, definisala strategija ozdravqewa, ali je i taj prijedlog odbijen.

Vladimir Vuk~evi}, tu`ilac za ratne zlo~ine Srbije

BiH ne rje{ava "Dobrovoqa~ku" BRISEL, BAWA LUKA Tu `i lac za ra tne zlo ~i ne Srbije Vladimir Vuk~evi} rekao je u Briselu da BiH nije u~inila ni{ta kada je rije~ o istragama u slu~ajevima “Dobrovoqa~ka“ i “Tuzlanska kolona“ i da je zbog toga istragu otvorilo Tu`ila{tvo Srbije. Vuk~evi} je istragu u slu~aju “Dobrovoqa~ka“ objasnio univerzalnom jurisdikcijom za pitawe ratnog zlo~ina. - Regionalna saradwa je neophodna, ali ne mislimo da smo time {to smo otvorili ovu istragu ugrozili regionalnu saradwu - rekao je Vuk~evi}.

Glavni tu`ilac BiH Milorad Bara{in odbacio je Vuk~evi}eve navode, rekav{i da pri Tu`ila{tvu BiH postoji posebno Odjeqewe za ratne zlo~ine u sklopu kojeg je “2005. godine otvoren slu~aj ‘Dobrovoqa~ka ulica‘, na kojem se od tada konstantno radi“.

BARA[IN: Na slu~aju se konstantno radi od 2005. godine - Moj stav je da se po~iniocima zlo~ina u BiH sudi u BiH - rekao je Bara{in. Predsjednik Saveza logo ra {a RS Bra ni slav Du -

ki} oci je nio je da Tu `i la{tvo BiH ve} niz godina op stru i{e pro ce su irawe od go vor nih za zlo ~i ne po ~iwene u Do bro voqa ~koj ulici. - Na sceni je klasi~na politi~ka opstrukcija, jer smo im dostavili svu potrebnu

dokumentaciju - kazao je Duki}. Tu`ila{tvo Srbije pokrenulo je istragu protiv 19 osoba iz BiH u slu~aju “Dobrovoqa~ka“, me|u kojima su i ~lanovi ratnog Predsjedni{tva RBiH Ejup Gani} i Stjepan Kqui}. M. F.

TU[EVQAK Koordinator MUP-a RS za istra`ivawe i dokumentovawe ratnih zlo~ina Simo Tu{evqak kazao je da prikupqeni dokazni materijal nedvosmisleno potvr|uje da su po~iweni ratni zlo~ini

nad pripadnicima JNA u Dobrovoqa~koj ulici. - O~ekujemo da }e osobe protiv kojih smo podnijeli izvje{taj biti izvedene pred Sud BiH - rekao je Tu{evqak.

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 5

Slovenci izbjegavaju da BiH vrate skupocjenu borbenu letjelicu

Ne daju helikopter od pola miliona KM

FOTO: ARHIVA

Slovenci rekli da }e helikopter koji je kupio MUP BiH 1992. godine i koji je zbog rata stigao samo do Qubqane da zadr`e kao kompenzaciju za finansijsku pomo} i lijekove isporu~ene BiH, rekla Milada Dreca

Savez logora{a Republike Srpske

Hitno smijeniti Trivuna Jovi~i}a BAWA LUKA - Savez logora{a Republike Srpske zatra`io je od predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH Neboj{e Radmanovi}a hitnu smjenu oficira za vezu RS sa Ha{kim tribunalom Trivuna Jovi~i}a sa te funkcije. - Srpski logora{i ve} du`e vrijeme nezadovoqni su wegovim radom - izjavio je u petak predsjednik Saveza Branislav Duki}. Istakao je da su rezultati rada Ha{kog tribunala porazni za Srbe zbog nesrazmjernog broja podignutih optu`nica protiv Srba u odnosu na druge narode, i velikog broja presuda sa maksimalnim zatvorskim kaznama, uglavnom na {tetu Srba. Komentari{u}i zahtjev BORS-a da Vlada RS smijeni direktora Sekretarijata za saradwu sa Ha{kim tribunalom Jovana Spai}a, Duki} je istakao da je ovakav zahtjev BORS-a sasvim opravdan. Spai} u petak nije `elio da komentari{e inicijativu predstavnika BORS-a. Sa Trivunom Jovi~i}em nismo uspjeli da stupimo u kontakt. M. F. - T. K.

Sa{a Vukadinovi}

Prioritet locirawe Mladi}a i Haxi}a

Helikopter “MI 24“ PI[E: GORAN MAUNAGA [email protected]

BAWA LU KA - Slo ve nija odbija da BiH isporu~i helikopter koji je MUP BiH kupio u februaru 1992. godine od ameri~ke firme “SLT“, plativ{i ga 420.000 do la ra, a ko ji je zbog po ~et ka ra ta u BiH sti gao samo do Qubqane. Ovo je izjavila portparol Mi nis tar stva bez bje dnosti BiH Milada Dreca, dodaju}i da je zatra`eno i vra}awe dva policijska heli kop te ra pri je ra tnog MUP-a RBiH iz Srbi je, ko je je blo kirano zbog nepostojawa dogovora u BiH o tome kome }e pripasti te letjelice. - Slovenci su odgovorili da }e helikopter da zadr`e kao kom pen za ci ju za finansijsku pomo} i lijekove isporu~ene BiH, a iz Srbije jo{ nije odgovoreno

na zahtjev. Taj problem }e se morati rje{avati na dr`avnim nivoima - istakla je Dreca.

SLOVENCI letjelicu koriste za potrebe svoje policije Dva he li kop te ra su u Srbi ji bi la na re mon tu i tamo su i ostala zbog po~etka rata u BiH. Koristio ih je MUP Srbi je, ali ni je mogao da ih registruje, pa su smje{teni u hangare i u dobrom su stawu. Srpska polici ja ve} du go `e li da ih vrati, ali je problem to {to se ne zna ta ~no ko me, jer MUP RBiH odavno ne postoji. Nasuprot tome, Slovenci i daqe letjelicu koriste za potrebe svoje policije i jo{ tra `e da im se pla ti weno odr`avawe i ~uvawe.

Savjetnik predsjedavaju}eg Pred sje dni{ tva BiH Neboj{e Radmanovi}a, \uro Berowa, ka`e da se radi o pi tawu su kce si je ko je bi tre ba lo da bu de ri je {e no dogovorom izme|u dr`ava. - Tek }emo vidjeti ho}e li i ti he li kop te ri bi ti tretirani po odrednici sukcesije koja defini{e vlasni{ tvo nad onim gdje se {ta za te klo otpo ~iwawem rata. Pitawe je da li }e u tu odrednicu u}i i ono {to se, recimo, zateklo na opravci. Problem je kompleksan i potrebno je ispitati sve elemente - naglasio je Berowa. Dodao je da sada ne mo`e Ministarstvo bezbjednosti BiH tra`iti te helikoptere za BiH, jer se BiH sastoji od dva entiteta u kojima pos to je dva en ti tet ska MUP-a. Isti~e da je mogu}e da to pitawe ne}e biti rije {e no dok se ne ri je {i

problem dr`avne i entitetske imovine. - Po sli je to ga, o vra }awu tih letjelica trebalo bi da raz go va ra ju Sa vjet ministara BiH i entitetske vlade, odnosno, ako budu ovla{ }e ni, pred sta vni ci Ministarstva bezbjednosti BiH, MUP-a RS i MUP-a FBiH - zakqu~io je Be rowa.

Turska \uro Berowa ka`e i da se pet helikoptera “MI 24“ koje je nabavila Federacija BiH jo{ uvijek nalaze u Turskoj. - Tu ima ima mnogo otvorenih pitawa. Treba odgovoriti ko je, kako, i za{to nabavqao oru`je, kako se zadu`ivao, za{to je oru`je pla}ano onako kako je pla}ano, da li je bilo {verca - ka`e Berowa.

BEO GRAD - Pri ori tet Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) u 2009. godi ni je okon ~awe sa radwe sa Ha{kim tribunalom, {to zna~i lo cirawe preos tala dva op tu `e ni ka - Rat ka Mladi}a i Gorana Hayi}a, izjavio je u petak direktor “BIA“ Sa{a Vukadinovi}. - Locirawe podrazumijeva utvr|ivawe gdje se neko na-

lazi. Ovog trenutka ne znamo da li se oni nalaze na po dru ~ju Srbi je ili ne ke druge dr`ave - rekao je direktor BIA novinarima u parlamentu. On je objasnio da se BIA pona{a kao da se ha{ki optu`enici nalaze na podru~ju Srbije i preduzima sve mjere i aktivnosti u rje{avawu svog zadatka.

SDS

Zaustaviti pritiske na Karaxi}evu odbranu BAWA LU KA - SDS je po zvao u pe tak pred sje dni ka Srpske Rajka Kuzmanovi} i premijera RS Milorada Dodika da upotrijebe sve zakonske instrumente kako bi zaustavili daqe pri tis ke na od bra nu Ra do va na Ka rayi}a, saop{teno je iz ove stranke. - Obrazlo`ewe sudije Iana Bonomija da Karayi} “nije li~no `rtva pretresa na Palama, a da druge osobe treba da pokrenu postupak pred odgovaraju}im vlastima“, ne ostavqa ni traga sumwi da je jedina svrha pretresa pritisak na Karayi}evu odbranu - navodi se u saop{tewu. G. O.

Nikola Dereti}, predsjednik Upravnog odbora BHRT-a

Nedostaci u izvje{taju za 2008.

BAWA LUKA - Upravni odbor BHRT-a iz vje {taj o fi nan sij skom po slo vawu ove medijske ku}e u 2008. godini razmatra}e 14. aprila, ali ve} smo uvidjeli da on ima ne dos ta ta ka, re kao je predsjednik UO BHRT-a Nikola Dereti}, isti~u}i da su ~lanovi UO dobili radnu verziju izvje{taja. - Ve} smo uo~ili da menayment te ku}e nije po{tovao pre po ru ke re vi zo ra iz pro{log revizorskog izvje{ta ja, na {ta }e mo im i skrenuti pa`wu, te insistirati na tome da ih primijene - rekao je Dereti}. On je dodao da izvje{taj

ne mo`e detaqno da komenta ri {e upra vo zbog to ga {to je ri je~ o ra dnoj ver ziji.

MENAXMENT nije po{tovao preporuke revizora Ne za vi sna re vi zor ska ku}a “Revsar“ utvrdila je da je menayment BHRT-a u finansijskom izvje{taju o poslo vawu u 2007. go di ni pogre{no kwi`io dugovawa i ta ko sa krio pri bli `no deset miliona maraka duga. Revizija im je skrenula pa`wu na to da javne nabavke nisu obavqali u skladu

sa zakonom, a nisu imali ni ure |en sis tem obra ~u na i isplate plata jer nisu postojali interni akti koji reguli{u ovu oblast. Upravni odbor otkrio je

i da je menayment falsifikovao unutra{we akte kako bi sebi obezbijedili ve}e plate, te su sami odre|ivali koeficijente. @. Do.

LIKVIDNOST Nezavisna revizorska ku}a “Revsar“ iznijela je u izvje{taju za 2007. godinu mi{qewe da “BHRT nema zadovoqavaju}e pokazateqe likvidnosti“. Uprkos vi{ku radnika, zapo{qavali su nove i za wihove plate tro{ili 42 odsto ukupnih ras-

hoda, a nisu im uplatili sve doprinose. Iako su tada zapo{qavali 1.004 radnika, potro{ili su 2,5 miliona maraka za kupovinu programa, a pola miliona maraka za telefonske ra~une i Internet.

Zoran Stani{qevi}

Suspendovan na~elnik SJB Prijedor PRIJEDOR - Zbog te`ih ra dnih po vre da na ~el nik Stanice javne bezbjednosti Prijedor Goran Mikanovi} suspendovan je sa du`nosti. Ovo je u petak potvrdio na~elnik CJB Bawa Luka Zoran Sta ni{qevi}, ko ji je istakao da je Mikanovi} po odluci Unutra{we kontrole MUP-a RS su spen do van, odnosno privremeno udaqen sa posla i razoru`an. - Wegova suspenzija traja-

}e do okon~awa disciplinskog postupka, koji je u toku - kazao je Stani{qevi}, dodaju}i da je mogu}e postavqawe Mikanovi}a na neke dru ge du `nos ti tek na kon zavr{ene istrage koja }e biti provedena i odluke disci plin skog su da u okvi ru CJB Bawa Luka. Mikanovi} nije `elio da ko men ta ri {e odlu ku o su spenziji. P. [.

6 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE

Bawolu~ki inovator pokupio nagrade

Dru{tvo

BAWA LUKA - Bawolu~ki inovator Zoran Dujakovi} dobio je pet nagrada na sajmu “Arhimed“ u Moskvi za patent “Univerzalni ortopedski ultralaki imobilizator“, prenijela je u petak Srna. Dujakovi} je izjavio da je za svoju inovaciju dobio specijalnu plaketu “Arhimed“,

zlatnu medaqu “Arhimed“, pehar i gran pri Rumunije, te veliki pehar sajma “Arhimed“. On je pojasnio da se “zavojimobilizator“ postavqa lako na oboqeli dio tijela kao i obi~ni medicinski zavoj, i da se za desetak minuta u~vrsti kao da je od gipsa, od kojeg je mnogo lak{i. FOTO: GLAS SRPSKE

Republi~ki poqoprivredni inspektor

Nisu postojali uslovi za analizu kukuruza BAWA LUKA - Na dan uvoza sjemenskog kukuruza iz Rumunije u Republiku Srpsku, 11. marta ove godine, nisu postojali uslo vi za uzi mawe uzo ra ka i slawe na ana li zu na prisustvo genetskih modifikacija, rekao je glavni republi~ki inspektor za poqoprivredu Radenko Radovi}. - S obzirom na to da je prvo ovla{}ewe za vr{ewe ovakvih ispitivawa, koje po Zakonu o genetski modifikovanim organizmima daje ministar poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede RS Radivoje Brati}, izdato 1. aprila Poqoprivrednom institutu RS, na dan uvoza nisu postojali uslovi da se rade ove analize - ka`e Radovi}. Poqoprivredni inspektori do{li su do podataka o svim kupcima pomenutog sjemena i zabranili upotrebu i promet ovog kukuruza do dobijawa laboratorijskih rezultata. T. K.

U prvom kvartalu ove godine

Prihodi ve}i za 11 odsto BAWA LUKA - Javni prihodi prikupqeni u Republici Srpskoj u prvom kvartalu ove godine, ve}i su za oko 48 miliona maraka, odnosno 11 odsto, u odnosu na isti period pro{le godine, saop{teno je u petak iz Poreske uprave RS. Sveukupni javni prihodi iznose 471.281.142 maraka od ~ega se na direktne poreze

odnosi 468.106.212 maraka. Zna~ajan rast od 29 odsto zabiqe`en je kod naplate dopri no sa gdje je u prva tri mjeseca teku}e godine prikupqeno vi{e od 274 miliona ma ra ka. Po osno vu poreza na dobit, u istom periodu prikupqeno je blizu 59 miliona maraka ili 25 odsto vi{e u odnosu na prvi kvartal 2008. godine. T. K.

Radio-televizija Republike Srpske

Poreska uprava RS po~ela redovnu kontrolu najve}ih medijskih ku}a

Poreski inspektori u RTRS, ATV i BN

U 2008. godini u buxet dr`ave smo po raznim osnovama izdvojili vi{e od deset miliona maraka na prihod od 22 miliona maraka. To je tri puta vi{e nego {to smo mogli da izdvojimo za program, rekao Davidovi} PI[E: @EQKA DOBRI] [email protected]

Fond zdravstvenog osigurawa

Potpisani ugovori BAWA LUKA - Direktor Fonda zdravstvenog osigurawa Republike Srpske Goran Kqaj~in i direktori bolnica i klini~kih centara iz RS, u petak su potpisali ugovore o pru`awu zdravstvene za{tite u ovoj godini. Ove godine osnovni kriterijum ugovarawa zdravstvene za{tite, odnosno definisawa finansijske vrijednosti ugovorenih usluga, bio je broj registrovanog stanovni{tva. Tako|e, primijewen je i princip solidarnosti, kao i kriterijum razvijenosti op{tina u kojima se nalaze bolnice. Bolnicama koje se nalaze u nerazvijenim op{tinama, ugovorena sredstva uve}ana su za deset odsto, a u izrazito nerazvijenim op{tinama za 30 odsto. U odnosu na pro{lu godinu, sa bolnicama su ugovorene usluge ~ija je vrijednost u prosjeku za 30 odsto vi{a nego u pro{loj godini. M. ^.

Studentski parlament

Tra`i}e smjenu pojedinih profesora u Senatu BAWA LUKA - Nakon {to pred sta vni ci fa kul te ta u Se na tu Uni ver zi te ta u Bawoj Luci nisu pristali na to da se or ga ni zu je april ski rok za stu den te ko ji stu di ra ju po Bo lowi, stu den ti na javquju da }e tra`iti wihovu smjenu. - Odre|en broj profesora koji se nalazi u Senatu glasa na osno vu li ~nog mi{qewa, ali po{to nisu

izabrani li~no i nemaju li~ni mandat, oni nemaju ni pravo da tako glasaju. Ako po no vo bu de pro ble ma oko aprilskog roka, tra`i}emo smjenu profesora koji budu gla sa li li ~no, a ne ona ko kako je dogovoreno na nivou fakulteta - istakao je predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Bawoj Luci Milan Grubor. M. ^.

BAWA LUKA - Poreska upra va Re pu bli ke Srpske vr{i redovnu kontrolu poslovawa Radio-televizije RS, RTV BN i bawolu~ke Alternativne televizije, kazala je u petak portparol Poreske uprave Mila [trki}. - Ukqu~uju}i ranije nalaze prethodnih kontrola i podataka o visini ispla}enih plata, ove medijske ku}e spadaju u

grupu ~ije poslovawe Poreska uprava trenutno kontroli{e rekla je [trki}eva. Ona je dodala da su medijske ku}e za Poresku upravu pores ki ob ve zni ci kao i sva ostala preduze}a. - Imamo dobru i profesionalnu saradwu sa medijima, pa i sa ove tri televizije. Dakle, redovnom kontrolom nije naru{ena na{a dobra poslovna sa radwa - is ta kla je [trki}eva.

PORESKA UPRAVA Iz Poreske uprave RS isti~u da su kontrole poslovawa medija, i javnih i privatnih, obuhva}ene redovnim planom kontrole i sistema upravqawa rizicima, uz ocjenu da time nije

naru{ena dobra poslovna saradwa Poreske uprave sa medijskim ku}ama, jer zakonskih poreskih obaveza nije izuzet niko, pa ni mediji, ni ovdje, ni bilo gdje drugo u svijetu.

U centralnim dnevnicima ATV i televizije BN, poresku kontrolu doveli su u vezu sa na~inom izvje{tavawa ovih medija o politi~koj situaciju u RS, a neke stranke saop{tile su da je redovna poreska kon tro la “pri ti sak na ove dvije televizije”. Nisu saop{tili da su poreznici i u javnom servisu Srpske.

TRI TELEVIZIJE obuhva}ene redovnim planom kontrola Generalni direktor RTRSa Dragan Davidovi} potvrdio je da su poreski inspektori sa kontrolom u ovoj ku}i po~eli 1. aprila. - Godinama ve} RTRS vi{e snage ula`e u opslu`ivawe kontrola, nego u proizvodwu programa. Umorni smo od raznih dr`avnih i drugih kon-

trola. U 2008. godini u buyet dr`ave smo, po raznim osnovama: porezi, indirektni porezi, do pri no si, ca ri ne i sli~no, izdvojili vi{e od deset miliona maraka na prihod od 22 miliona maraka. To je tri puta vi{e nego {to smo mogli da izdvojimo za program – rekao je Davidovi}. On je rekao da su inspektori Poreske uprave RS poslovawe RTRS-a kontrolisali i u martu i aprilu pro{le godine, kada je konstatovano uredno poslovawe. - Ne znam u ~emu je problem. Ako im je do dodatnih izvora prihoda, RTRS nema vi{e takvih finansijskih rezervi – rekao je Davidovi}. Dodao je da je u 2005. godini u RTRS-u obavqeno, samo za jedan i po mjesec, 25 kontrola od poreskih, do svih inspekcijskih kontrolnih organa.

Obiqe`en 4. april, Dan Policije Republike Srpske

Policija spremna za budu}nost BAWA LUKA - Policija Re pu bli ke Srpske je u protekloj godini uspje{no obavila svaki posao, u skladu sa visokim profesionalizmom, zakonom i Ustavom Srpske, re kao je u pe tak predsjednik RS Rajko Kuzmanovi} na prijemu povodom 4. aprila Dana Policije RS. - Po li ci ja je po ka za la da je sasvim spremna da u budu}nosti, u okviru BiH, mo`e da bu de sas ta vni dio evropskih policijskih snaga - naveo je Kuzmanovi} i dodao da bezbjednosna situacija u RS ne zavisi samo od

policije, jer je to i politi~ko i ustavno-pravno pitawe.

KUZMANOVI]: Policija uspje{no obavila svaki posao Mi nis tar unu tra{wih poslova RS Stanislav ^a|o, istakao je da ovakve pohvale na rad pri pa dni ka MUP pred stavqaju oba ve zu da u ovoj godini, a i u narednom periodu postignu iste ili boqe rezultate u radu. Dan policije obiqe`en je {irom Republike Srpske.

Tako je u Doboju ispred zgra de Cen tra ja vne bez bje dnos ti na spo menobiqe `ju sa ukle sa nim ime ni ma i li ko vi ma 127 poginulih policajaca slu`en pa ras tos, po lo `e no cvi je }e, vi jen ci i za paqene svije}e. Cen tar ja vne bez bje dnos ti Is to ~no Sa ra je vo je po vo dom Da na Po li ci je RS, u Palama organizovao akciju “Dan otvorenih vrata“. Posebno je zanimqivo bilo dru`ewe pripadnika is to ~no sa ra jev ske po li ci je sa ma li {a ni ma iz

paqanskog Dje~ijeg centra “Bubamara“. N. T.

Unapre|ewa Povodom Dana Policije RS predsjednik RS Rajko Kuzmanovi} unaprijedio je u ~in generala inspektora Gojka Vasi}a, na~elnika Uprave kriminalisti~ke policije MUP-a RS i vi{eg narednika iz Centra javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo u ~in mla|eg inspektora.

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 7

Istekao rok za upis imovine BAWA LUKA - Rok za predaju zahtjeva Poreskoj upravi Republike Srpske za upis imovine u fiskalni registar nepokretnosti radi oporezivawa istekao je u petak, a svoju imovinu do tada je upisalo oko 1.000 poreskih obveznika, potvrdila

je portparol PURS-a Mila [trki}. Iako je rok istekao, Poreska uprava }e nastaviti da prima zahtjeve poreskih obveznika do 30. septembra ove godine. M. ^.

Za koje specijalizacije se qekari rijetko odlu~uju

Malo anesteziologa i neuropsihijatara

Urgentna medicina i anesteziologija su poslovi “na prvoj liniji odbrane“, zahtijevaju rad na terenu i no}na de`urstva pa je zainteresovanost za te specijalizacije mala, ka`e Markovi} PI[E: DALIBORKA SEKULI] [email protected]

BAWA LUKA - U Klini ~kim cen tri ma u RS najmawe ima anesteziologa, neuropsihijatara i biohe mi ~a ra, po da ci su Mi nis tar stva zdravqa i so ci jal ne za {ti te Republike Srpske. Na Medicinskom fakulte tu u Bawoj Lu ci ovo obja{wava ju ti me {to je specijalizacija za ove vrste po slo va dug i mu ko trpan proces, kao i zbog toga {to uz ove poslove ide i velika odgovornost. - Urgentna medicina i anesteziologija su poslovi “na prvoj liniji odbrane“, zahtijevaju rad na terenu i no}na de`urstva. Izuzetno su odgovorni i stresni i ne mo`e ih raditi svako. Interes za ove spe ci ja li za ci je malen je i zbog toga {to se po sli je svih mu ka to kom spe ci ja li za ci je ma lo to ga vrati u radu - kazao je predsje dnik Sa ve za stu de na ta Me di cin skog fa kul te ta u Bawoj Lu ci Sa {a Mar ko vi}. Ovi po slo vi, is ti ~e Mar ko vi}, ima ju i ve li ki zna ~aj u pri mar nom pos tavqawu dijagnoze pacijenta, {to je od velikog zna~aja za daqi rad sa pacijentom.

Mine i daqe opasnost SARAJEVO - Nevladina organizacija “Mre`a pre`i vje lih od mi na“ sa op {tila je da u BiH i daqe, vi{e od 13 godina poslije ra ta, pro tiv pje {a dij ske mi ne i ne ek splo di ra na ubo ji ta sred stva pred stavqaju opasnost za gra|a ne, ja vi la je Srna. Povodom obiqe`avawa 4. aprila, Me|unarodnog dana svjesnosti o opasnosti od mina i pomo}i `rtvama mi na, ova or ga ni za ci ja pod sje ti la je na ne op ho dnost daqeg na pret ka u oblas ti pro tiv min skih aktivnosti.

Upisivawe radnika

BAWA LUKA - Predsjednik sindikata bawolu~ke “Bos ke“ Bran ka Gos ti} izja vi la je u pe tak da su ra dni ci ove ro bne ku }e po ~e li da se upi su ju na spiskove za isplatu plata i ot pre mni na ko je nu di Vlada RS. - Pri pre ma mo lis te sa obra ~u ni ma du go vawa za plate, kao i ostalih nadoknada, pojedina~no za svakog ra dni ka “Bos ke“ rekla je Gosti}eva. M. M.

Ministarstvo poma`e usavr{avawu doktora

On ka `e da se zbog sve ga tog doktori odlu~uju na specijalizaciju onih oblasti u ko ji ma }e naj pri je do bi ti posao. - Veoma je tra`ena spe-

stvenu wegu interes studenata je ne{to mawi. Studenti su zainteresovani za studirawe defektologije ili kao smjera u sklopu medicinskog ili kao posebnog fakulteta.

cijalizacija interne medici ne ko ju je u Bawoj Lu ci te{ko dobiti zato {to inter nis ta ima mno go. Ali qudi se ugla vnom odlu ~u ju na one specijalizacije koje im nu de us ta no ve u ko ji ma ra de - obja snio je Mar ko vi}. Studenti medicine, ka`e Mar ko vi}, bje `e od epidemiologije jer se radi o stati~nom poslu vezanom za kancelariju, dok s druge stra ne ve li ko za ni mawe vla da za der ma to lo gi ju i of tal mo lo gi ju jer su te specijalizacije dosta tra-

`e ne u pri va tnim kli ni kama.

STUDENTI bje`e od epidemiologije U Ministarstvu zdravqa i socijalne za{tite RS ka`u da kroz ra zne pro je kte po ma `u odla zak do kto ra u inos tran stvo na do da tnu edukaciju. - Nedavno su poslata tri zah tje va za usa vr{a vawe u oblas ti anes te zi olo gi je i intenzivnog lije~ewa u bolnicu Hadas u Izraelu, a je-

dan specijalizant iz oblasti dje~ije kardiologije ve} je na edu ka ci ji u bol ni ci Masa u Italiji. U toku je i je dno usa vr{a vawe fo ren zi~ke analize u Londonu rekla je portparol Ministar stva zdravqa Na ta {a Aleksi}. Na osno vu Za ko na o zdrav stve noj za {ti ti Mi nis tar stvo zdravqa do djequje ja vnim zdrav stve nim ustanovama u RS, na osnovu wihovih zahtjeva, specijalizacije iz oblasti za koje se ut vrdi da u toj re gi ji ili ustanovi nedostaje.

Premijer Milorad Dodik o zahtjevima sindikata zdravstva

Nema razloga za prekid pregovora BAWA LUKA - Sa sindi ka ti ma u zdrav stvu smo ranije sve dogovorili, oni su imali obaveze odre|ene tim do go vo rom i ne ma ni jednog razloga da se ponovo ne vi di mo, re kao je u pe tak pre mi jer RS Mi lo rad Dodik, komentari{u}i zah tjev sin di ka ta zdrav stva ko ji tra `e pre go vo re sa Vla dom RS o pri mje ni Za ko na o pla ta ma u zdrav stvu.

Sarajevo

Sindikat “Boske“

STUDENTI Predsjednik Saveza studenata bawolu~kog Medicinskog fakulteta ka`e da ne{to ve}e interesovawe u odnosu na stomatologiju vlada za farmaciju, dok za zdrav-

Vijesti

- Mi slim da se ga la ma di `e be spo tre bno jer su zdravstveni radnici u februaru pro{le godine, kada smo po ~e li sa re for mom, imali mawi iznos plata nego {to primaju danas - rekao je Dodik. On je istakao da se “ne ra di se o uki dawu i sm awewu pla ta zdrav stve nim radnicima, ve} o spre~avawu zloupotrebe“. On je podsjetio da su u

ne kim do mo vi ma zdravqa direktori zloupotrijebili zakon i sebi i svojim saradni ci ma is pla }i va li en ormne plate.

NEKI direktori zloupotrijebili zakon Predstavnici Samostalnog sindikata zdravstvenih radnika i Strukovnog sindi ka ta do kto ra me di ci ne,

odr`ali su u petak polu~asovno protestno okupqawe u krugu Klini~kog centra u Bawoj Lu ci, po ka zu ju }i na taj na~in nezadovoqstvo zbog Zakona o platama u sektoru zdravstva. - Tra `i mo od Vla de i Narodne skup{tine RS hitno povla~ewe ovog Zakona, jer wegovom primjenom plate u zdrav stvu su umawene od 25 do 50 odsto - rekao je pred sje dnik Stru ko vnog

Kolektivni ugovor

Tri sindikata u sektoru zdravstva, ukoliko se me|usobno usaglase, u ponedjeqak }e Vladi RS ponuditi na razmatrawe novi kolektivni ugovor. sindikata doktora medicine Dragan Un~anin. M. M. - @. Do.

Drvar

Sjetva na hiqadu hektara DRVAR - U op {ti ni Drvar ovog proqe}a, prema procjenama stru~waka, ra zli ~i tim ra tar skim kul tu ra ma bi }e za si ja na povr{ina od hiqadu hektara, javila je Srna. Proqe}na sjetva mogla bi da po~ne za nekoliko dana, ako vremenski uslovi to budu dozvoli li i ~im se pro su {i zemqi{te.

PDP

Podr`avaju zahtjeve BAWA LUKA - Partija de mo krat skog pro gre sa po dr`a va oprav da ne zah tjeve zdravstvenih radnika RS da se sis tem skim rje{ewima prevazi|u proble mi iza zva ni dras ti ~nim smawewem pla ta ra dni ka u ovoj oblas ti, rekao je u petak ~lan Izvr{nog odbo ra PDP-a Milan [vraka, javila je Srna.

8 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE

Podsticaji za {to vi{e proizvo|a~a BIJEQINA - Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Republike Srpske nastoji da {to vi{e proizvo|a~a hrane bude obuhva}eno podsticajnim mjerama iz buxeta od oko 56 miliona KM, koliko }e Ministarstvo imati na raspola-

Han Pijesak

Preduze}u “Javor“ 190.000 KM

FOTA: ARHIVA

Kroz RS

gawu ove godine, rekao je Srni u petak pomo}nik resornog ministra Zoran Kova~evi}. On je rekao da je dogovoreno da se ne prenose obaveze u narednu godinu, ve} da se raspodijeli i potro{i samo onoliko sredstava koliko bude u buxetu.

HAN PIJESAK - Iz ovogodi{weg lokalnog buyeta op{tine Han Pijesak za Javno komunalno preduze}e “Javor“ bi}e izdvojeno 190.000 KM, {to je pove}awe za 76 odsto u odnosu na pro{lu godinu, izjavio je direktor ovog preduze}a Vladan Todorovi}. U ovogodi{wem planu investicija op{tine Han Pijesak bi}e izdvojeno i 60.000 KM za nabavku vodomjera. - Nabavka vodomjera sigurno }e smawiti gubitke u sekundarnoj mre`i, a potro{a~e natjerati da kontrolisano koriste raspolo`ivu vodu - rekao je Todorovi}. On je istakao da i u slu~aju stoodstotne naplate utro{ene vode, ovo preduze}e ne}e biti finansijski samoodr`ivo. Zabiqe`eni gubitak “Javora“ za pro{lu godinu iznosi 171.085 KM, na koji najve}im dijelom ovo preduze}e nije moglo da uti~e, a odnosi se na amortizaciju i tro{kove elektri~ne energije. B. M.

Skup{tina op{tine Sokolac

Razmatrani izvje{taji o radu javnih preduze}a SOKOLAC - Na dnevnom redu pete sjednice SO Sokolac, koja je odr`ana u petak, izme|u ostalog razmatran je iz vje {taj o ra du Do ma zdravqa “Dr Qubomir ]erani}“, koji je u pro{loj kao i u prethodnim godinama poslovao s gubitkom. Rezultat toga je vi{ak radnika u ovoj zdravstvenoj ustanovi, a zakqu~eno je da se u roku od jednog mjeseca, sa~ini program finansijske konsolidacije, kao i da se odr`i tematska sjednica SO, koja }e biti posve}ena zdravstvu.

Me|u 30 izvje{taja o radu i poslovawu javnih preduze}a i ustanova i nevladinih organizacija u 2008. godini, na{ao se iz vje {taj o ra du mjesnih zajednica na podru~ju op{tine Sokolac, koji nije usvojen. Zakqu~eno je da se donese odluka o raspisivawu izbora za savjete ovih mjesnih zajednica. Nisu usvojeni ni iz vje {ta ji os ta lih preduze}a i ustanova, koje su poslovale sa gubitkom, a koje su du`ne da sa~ine programe finansijske konsolidacije. B. G.

Kotor Varo{

Dobro stawe bezbjednosti KOTOR VARO[ Odbor ni ci Skup {ti ne op {ti ne su pri li kom ra zma trawa informacije o ra du Po li cij ske stanice za 2008. godinu, odr`ali prijedlog sa vje ta za bezbjednost da se sagle da mo gu }nost obezbje|ewa materijalno-tehni~kih sredstava, na prvom mjestu radara za mjerewe brzine kretawa motornih vozila i ostale opreme, {to }e doprinijeti poboq{awu efikasnosti rada. Komandir Policijske stanice Samir Skopqak je istakao da je stawe bezbjednosti u op{tini Kotor Varo{ zadovoqavaju}e. Zahvaquju}i preventivnom djelovawu radnika Policijske stanice smawen je broj krivi~nih djela u pro{loj godini, u kojoj su evidentirana 93 krivi~na djela, od kojih je rasvijetqeno 83 odsto. Me|u te`im krivi~nim djelima evidentirano je jedno ubistvo, 14 kra|a i tri poku{aja otu |i vawa auto mo bi la, tri se ri je te {ke kra |e provaqivawem u trgovinsko-uslu`ne radwe. D. K.

Derventa VODA Snabdijevawe vodom uredno. HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledana 23 pacijenta.

STRUJA Snabdijevawe strujom uredno. PORODILI[TE Ro|en dje~ak.

Bi}e asfaltirano pet kilometara puta

Razvoj Kalinovika, jedne od najnerazvijenijih op{tina u Srpskoj

Asfalat vra}a `ivot u planinska sela

Asfaltirawe puteva Kalinovik - Vlahoqe i Kalinovik - Bo`anovi}i od `ivotne je va`nosti za stanovnike ovih planinskih sela, rekla Mileva Komlenovi} PI[E: DRAGO TODOROVI] [email protected]

KA LI NO VIK - U Ka linoviku, jednoj od najnerazvi je ni jih op {ti na u Republici Srpskoj, ovih dana po ~e la je re ali za ci ja dva najve}a investiciona pro je kta od 1992. go di ne. Potpisan je ugovor sa preduze}em “Put“ iz Isto~nog Sa ra je va o asfal ti rawu pu te va Ka li no vik - Vla hoqe i Kalinovik - Bo`ano vi }i, du `i ne pet

kilometara i ukupne vrijednosti 553.000 maraka. - U finansirawu projekta, koji je od `ivotne va`nosti za stanovnike ovih planinskih sela, u~estvuje op {ti na Ka li no vik sa 283.000 i Vla da RS, pu tem Ra zvoj nog pro gra ma sa 270.000 maraka - potvrdila nam je na~elnica Kalinovika Mileva Komlenovi}. Ona je istakla da je ovo jedna u nizu mjera op{tinskih vlasti na zaustavqawu iseqavawa sta no vni{ tva,

VOJNI KOMPLEKS Kalinovi~ane je obradovala vijest da je Vlada RS zainteresovana za otvarawe Kazneno-popravnog zavoda u prostorima tzv. vojnog logora u Kalinoviku. - U posjeti zgradama biv-

{eg vojnog kompleksa, boravio je i ministar pravde RS Xerald Selman, koji je rekao da za KPZ ovdje postoje izvanredni uslovi ka`e na~elnica Komlenovi}.

koje u Kalinoviku dosti`u dramati~ne razmjere. Komlenovi}eva je istakla da }e asfaltirawem ova dva pu ta, stvo ri ti mno go boqe uslove za `ivot i ostanak qudi koji mahom `ive od sto~arstva. Zato se ovdje razmi{qa i o izgradwi mini mqekare, koja bi popravila ekonomsko stawe seoskih doma}instava.

ODOBRENA izgradwa vodovoda - U ovoj godini namjeravamo da realizujemo i dva, vrlo zna ~aj na in fras tru kturna projekta - rekonstrukciju rezervoara i cjevovoda, kojim se grad snabdijeva vodom, te iz gradwu vo do vo da Ja`i}i - Vihovi}i - Medni Do - naglasila je na~elnica Komlenovi}. Ona je istakla da je ovaj

drugi projekat ve} odobren kod UN DP-ija i re sor nog, republi~kog Ministarstva, dok se za prvi radi projekat. Naime, rezervoar iz koga se Ka li no vik na pa ja pi ja }om vodom, te{ko je o{te}en u NATO bombardovawu 1995. godine. U Ka li no vi ku ~i ja je prosje~na nadmorska visina preko 1.000 metara, osim {umar stva i buyet skih ko ri sni ka ne ra di ni je dno pre du ze }e. [an su za za po{qavawe i ostanak prije svega mladih, stru~nih qudi, ovdje vide i u fantasti~nim uslovima za turizam i hidropotencijalu. Na kalinovi~koj op{tini izviru rijeke Neretva i Bistrica, pa od Vlade RS o~ekuju konkretnu po mo} oko izra de stu di je izvodqivosti i dodjele koncesija za izgradwu malih hidroelektrana.

Odbornici SO Mrkowi} Grad raspravqali o buxetu

Deficit pokriven iz rezervi MRKOWI] GRAD Buyet op {ti ne Mrkowi} Grad u pro{loj godini ostvaren je u iznosu od 9,473 miliona maraka, {to je za 29 procenata mawe od plana. U istom periodu rashodi su izno si li 11,456 mi li ona maraka, tako da je ostvaren deficit u iznosu od 1,9 miliona maraka. O iz vr{ewu buyeta za pro{lu godinu odbornici su raspravqali u petak na sjednici Skup{tine op{tine.

Iz vje {taj je pre zen to va la na~elnica Odjeqewa za privre du i dru{ tve ne dje la tnosti @eqka Stoji~i}.

NAJVI[E novca utro{eno za izgradwu puteva - Deficit u buyetu pokri ven je di je lom os tat ka sredstava iz prethodnih godina u iznosu od 1,6 miliona ma ra ka. Ne po kri ve ni dio de fi ci ta od 373,9 hiqada maraka pokri}e se sredstvi-

ma iz buyeta u ovoj godini rekla je Stoji~i}eva. Ona je napomenula da je gla vni ra zlog za nei spuwewe plana mawak sredsta va ko je je op {ti na dobila za grantove za kapitalne projekte. Naime, iz buyeta u kapital ne pro je kte ulo `e no je 4,2 miliona maraka, {to je 37 odsto od ukupnih rashoda u buyetu, ali 23 pro cen ta mawe od plana. - Ukupna vrijednost re-

alizovanih kapitalnih proje ka ta u pro {loj go di ni iznosi 7,417 miliona maraka. Te projekte zajedno je realizovala op{tina i Vlada RS, a najvi{e sredstava, 2,3 miliona maraka utro{eno je u izgradwu puteva - rekla je Stoji~i}eva. Na iz vr{ewe buyeta Klub odbornika SDS-a imao je dosta primjedbi i glasali su protiv izvje{taja i odluke o izvr{ewu buyeta. S. D.

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 9

Imenovani pomo}nici na~elnika

SREBRENICA - Odbornici SO Srebrenica imenovali su u petak pet pomo}nika na~elnika op{tine Osmana Suqi}a. Za na~elnika Odjeqewa za privredu i razvoj imenovan je Milo{ Vukosavqevi}, za Op{tu upravu Senad Suba{i}, a Mirsad Mustafi} obavqa}e du`nost

na~elnika Odjeqewa za prostorno ure|ewe i stambeno-komunalne poslove. Odbornici su za na~elnika Odjeqewa za dru{tvene djelatnosti i javne servise imenovali Svetozara Mitrovi}a, a Envera Mustafi}a za na~elnika Odjeqewa za finansije. K. ].

Monasi dobrunskog manastira brinu o p~eliwaku

Medom do~ekuju hiqade vjernika

Med ima veliku ulogu u `ivotu manastirskog bratstva u vrijeme posta “kad okrepquje tijelo i du{u“, ali i kao znak izuzetnog gostoprimstva za sve goste, rekao monah Serafim

Podsticajne mjere op{tine Zvornik

Za zapo{qavawe radnika 100.000 KM ZVORNIK - Iz buyeta op{tine Zvornik planirano je da u ovoj godini bude izdvojeno 100.000 maraka za podsticaj zapo{qavawa. Konkurs za dodjelu sredstava bi}e raspisan u maju, a iz ovih sredstava trebalo bi da bude zaposleno oko 40 lica. V.d. na~elnika Odjeqewa za privredu i dru{tvene djelatnosti Milan Cvjetinovi} istakao je da je za zapo{qavawe u malim i sredwim preduze}ima predvi|eno 60.000 maraka, za preduzetnike 25.000 i za samozapo{qavawe 15.000 maraka. Iznos po jednom novozaposlenom licu je 2.500 maraka, dok je maksimalni iznos za jednog korisnika 10.000 maraka. S. S.

FOTO: R. TASI]

Op{tina Mili}i

Dobila sertifikat ISO standarda MI LI ]I - Op {ti na Mili}i u petak se i formal no svrsta la u krug op {tina u Republici Srpskoj ko je po sje du ju ser ti fi kat kvaliteta za sistem upravqawa ISO 9001:2000. Na pri go dnoj pro mo ci ji povodom dobijawa sertifika ta pred sje dnik mi li }ke Skup{tine i {ef tima za primjenu ISO standarda kvaliteta u op{tinskoj upravi Branislav Spasojevi} kazao je da ovo zna ~i i po boq{awe kvaliteta usluga

koje }e prepoznati i gra|ani op{tine Mili}i. - Ovo je posao na kojem smo radili vi{e od jedne godine. Moram da istaknem da je ve}i problem od toga da dobijete ISO standard obaveza da ga i zadr`ite. Namjeravamo ve} ovih dana da uradimo odre |e ne ko re kci je u unu tra{woj or ga ni za ci ji op {ti ne s ciqem po boq{awa rada i daqeg potvr|ivawa kvaliteta usluga rekao je Spasojevi}. G. P.

Dom zdravqa u Mili}ima

Zidovi oslikani junacima iz bajki Monah Serafim na p~eliwaku PI[E: RADOJE TASI] [email protected]

VI[EGRAD - Kao po pra vi lu svi pra vo sla vni manastiri imaju sopstvene p~eliwake i monahe koji su za du `e ni da vo de bri gu o malim lete}im farmaceutima. Takav je slu~aj i sa manastirom Uspenija Presvete Bogorodice u Dobrunu kod Vi{egrada, koji od povrat ka mo na ha u ovu sve tiwu, prije 15 godina, ima svoj p~eliwak. - Pored stalne molitve, posta, raznovrsnog posla i zadu`ewa, monasi se i u Dobrunu bave p~elarstvom. I u Sve tom pi smu pi {e da su u~e ni ci do no si li Isu su Hristu med u sa}u koga je i on blagoslovio - rekao je monah Serafim. On obja{wava

da med ima ve li ku ulo gu u `ivotu manastirskog bratstva u vri je me pos ta “kad okrepquje ti je lo i du {u“ ali i kao znak izu ze tnog gostoprimstva za sve goste koji dolaze da se napoje duhovnom hranom u manastiru.

VOSAK u obredima ima va`nu ulogu - ^o vjek mo ra pu no da u~i od p~e la, po ~ev {i od wihove organizacije u radu, neprekidne {tedwe i `rtve za zajednicu - istakao je Sera fim. Vo sak u manastirskim obre di ma ima va `nu ulogu i wegovoj proizvodwi i ~uvawu monasi posve}uju du`nu pa`wu. - Tako je to Bog uredio da su p~ele djevi~anska bi-

}a i da one sa pre li je pih mi ri snih cvje to va sa kupqaju najqep{e sastojke i uz pomo} svojih `lijezda prave vosak. A svije}e od voska su `rtva za na{e mrtve. Gospod je tako uredio da p~ela koja ubode ~ovjeka ili neko drugo bi}e, ugine i samim tim ne mo `e da pra vi ni vosak - dodaje Serafim. Monah Serafim, kad je od igumana dobio zadu`ewe

da brine o p~elama i p~eliwaku, izu ~io mno ge kwige o p~elarstvu i wegovu istoriju. Na hiqade gosti ju go di{we po sje ti manastir u Dobrunu, Kara|or|ev konak, Muzej Prvom srpskom ustanku i mitropoli ti ma da bro bo san skim. Mnogi od wih zastanu i kod lijepo ure|enog p~eliwaka, a monasi im rado ponude da probaju med.

CAR DU[AN - Zapisano je u kwigama da je sredwovjekovno plemstvo veliku pa`wu posve}ivalo proizvodwi meda i voska, pa je velike p~elare osloba|alo poreza i nameta za

ovu djelatnost. Ono je posebno bilo razvijeno u vrijeme cara Du{ana, kada se iz Srbije med izvozio i u druge zemqe - obja{wava monah Serafim.

Dugovawa preduze}u “Vodovod i komunalije“ Zvornik

Pola potro{a~a ne pla}a vodu ZVORNIK - AD “Vodovod i komunalije“ isporu~uje vo du po ci je na ma 0,6 maraka po kubnom metru za potro{a~e u gradu, 1,20 mara ka u pri grad skim na seqima i 2,10 ma ra ka potro{a~ima na Kula gradu. Direktor preduze}a Jovan Tomi} pojasnio je da je za uspostavqawe jedinstvene ci je ne osno vni pre du slov da se fakturi{e voda

prema potro{wi. - Svi smo spre mni da pri ~a mo ko li ka je ci je na, ali ne i da pri~amo o odnosu pre ma na ma, jer, po red gra|ana koji redovno izmiruju svoje obaveze, imamo i one koji smatraju da je voda socijalna kategorija i da je mogu, a i ne moraju pla}ati. Jo{ ve}i problem je {to mi vo du fa ktu ri {e mo pre ma broju ~lanova doma}instva,

pa pre ma tim po da ci ma u gradu `ivi izme|u 8.000 i 9.000 stanovnika, a ~iwenica je da ih ima 15.000 16.000. Kad bismo imali realan broj ~lanova, mogli bi pri~ati i o korekciji cijene - naglasio je Tomi}. On je pojasnio da je za Kula grad uspostavqena ovakva cijena, jer je mre`a te{ka za odr`avawe, postoji dodatni tro{ak prepumpa-

vawa i ima malo korisnika, ali je i dodao da je rje{ewe pro na |e no kroz mawu sub venciju od op{tine.

MRE@A te{ka za odr`avawe Tomi} je istakao i da je voda iz vodovoda hemijski i bakteriolo{ki ispravna, {to potvr|uju redovne analize. S. S.

MILI]I - Prostorije Pedijatrijskog odjeqewa Doma zdravqa “Sveti Nikola“ u Mili}ima ima}e za nekoliko dana potpuno druga~iji izgled, primjeren uzrastu pacijenata koji tu svakodnevno borave. Za to }e se pobrinuti ~lanice Omladinskog savjeta Mi li }i, ko je su ne da vno po~ele oslikavawe zidova odjeqewa omiqenim dje~ijim likovima iz Diznijevih crtanih filmova. One vjeruju da }e, uz skromna materijalna ulagawa i pre dan vo lon ter ski rad, Pedijatrijsko odjeqewe, dekorisano na ovakav na~in, uskoro imati mnogi qep{i izgled i predstavqati ugodan ambijent za mili}ke mali{ane. - Projekat “Crtawem do osmijeha“ dobio je podr{ku wema~kog Dru{tva za tehni~ku saradwu (GTZ), {to nam je omogu}i lo da kre ne mo u akci ju, a po dr{ku smo do bi li i od rukovodstva Doma zdravqa. Mali{ani, koji su ve} vidjeli {ta to mi radimo ovdje, bili su odu{evqeni - ka`e ~lanica Omladinskog savjeta Mili}i Amela Sekuli}. G. P.

Zvornik STRUJA Zbog sanacije elektromre`e bez struje bio dio potro{a~a u ^elopeku. PORODILI[TE Ro|eni jedna djevoj~ica i dva dje~aka.

VODA Uredno snabdijevawe vodom. POLICIJA Po~iweno jedno krivi~no djelo i jedno naru{avawe javnog reda i mira. Dogodile su se dvije saobra}ajne nesre}e.

Srebrenica VODA Snabdijevawe vodom uredno. STRUJA Snabdijevawe strujom uredno.

HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledana su dva pacijenta.

10 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE

Zaposleno sedam pripravnika u [amcu

[AMAC - Rukovodstvo op{tine [amac potpisalo je u petak ugovor sa predstavnicima Zavoda za zapo{qavawe Republike Srpske o zapo{qavawu sedam pripravnika. Na~elnik op{tine [amac Savo Mini} izjavio je nakon potpisivawa ugovo-

[amac

Nezadovoqni duvawari

Lopare

Osnovan Odsjek za inspekcijske poslove LO PA RE - U okvi ru op {tin ske admi nis tra ti vne slu`be Lopare radi novofor mi ra ni Od sjek za in spe kcij ske po slo ve sa sedam inspektora na lokalnom nivou. - Potreba za formirawem ovog odsjeka ukazala se radi objediwavawa poslova i nadle`nosti. Ranije je dola zi lo do su ko ba na dle `nosti, jer su inspektori bili u vi{e odjeqewa - ka`e {ef Odsjeka \o ko Va si}. Od sjek za in spe kcij ske po slo ve u Lo pa ra ma ~i ne: tr`i {ni, zdrav stve no-sa ni tar ni, poqo pri vre dni, urbanisti~ko-gra|evinski,

sao bra }aj ni i eko lo {ki, dok ni su po puwena mjes ta vo do pri vre dnog i ve te ri narskog inspektora. - Prva iskustva u radu su po zi ti vna prven stve no zbog samostalnosti i objediwenos ti po slo va. Mawkavost nam je {to imamo do tra ja li vo zni park, koji uti~e na mobilnost i prisutnost na terenu - ka`u u Odsjeku za inspekcijske poslove. Na podru~ju loparske op{ti ne tre nu tno je re gis tro va no 40 ugos ti teqskih i 80 za nat skih radwi, 71 trgova~ka radwa , 19 autoprevoznika. Q. B.

Protesti poqoprivrednika u Pelagi}evu

Tra`e da zakupe i obra|uju wive

Poqoprivrednici protestovali {to 25 odsto dr`avnih poqoprivrednih parcela jo{ uvijek nije u{lo u proceduru za dodjelu poqoprivrednicima u zakup kao i radom komisije koja dodjequje zemqi{te u zakup PI[E: VOJO SAJLOVI] [email protected]

PELAGI]EVO – Poqoprivrednici op{tine Pela gi }e vo u pe tak su or ga ni zo va li mir ni pro test ispred Skup{tine op{ti ne Pe la gi }e vo nezadovoqni radom lokalne zajednice i op{tinske komisije za identifikaciju poqoprivrednog zemqi{ta. Or ga ni za tor pro tes ta bilo je Op{tinsko udru`ewe poqoprivrednika “Ratar“ iz Pelagi}eva. - Nezadovoqni smo {to 25 odsto ukupnih poqoprivre dnih par ce la dr`a vnog zemqi{ta, jo{ uvijek nije u{lo u proceduru za dodjelu poqoprivrednicima u zakup, kao i radom komisije koja dodjequje op{tinsko zemqi{te u za kup - re kao je je dan od poqoprivrednika koji nije `elio da se predstavi. Oko 60 ratara sa traktorima pro{lo je kroz centar Pelagi}eva, a potom su se zaustavili ispred zgrade Skup{tine op{tine. - Na `a lost, umjes to da danas budemo negdje na wivama i uveliko radimo, iz prijeko potrebe smo se okupili

FOTO: V. SAJLOVI]

[A MAC - Na po dru ~ju {a ma ~ke op {ti ne re gis tro va no je 1.400 poqo pri vre dnih proi zvo |a ~a. Za 856 ra ta ra po di jeqen je pod sti caj za je sewu sje tvu ko ja je u to ku. - Ra ~u na mo da }e plan ovo go di{we sje tve bi ti pre ba ~en – re kao je {ef Od sje ka za poqo pri vre du i ra zvoj se la u Skup {ti ni op {ti ne [a mac, Mi lan Ni ko li}. Me |u proi zvo |a ~i ma du va na vla da ne za do voqstvo zbog ne ri je {e nog pod sti ca ja u proi zvodwi ove kul tu re, a ne iz vje sno je ho }e li i ka da ovo pi tawe bi ti re gu li sa no. Ipak, poqo pri vre dni ci jo{ uvi jek ugo va ra ju proi zvodwu du va na, a mno gi su ve} za po ~e li sadwu. V. A.

ra da tri pripravnika ve} odra|uju pripravni~ki sta`, a da }e biti zaposlena jo{ ~etiri pripravnika, {to govori o `eqi op{tine da mlade {kolovane kadrove pripremaju za posao. V. A.

Mirni protesti ratara

ovdje ispred op{tine. Ovoliki odziv poqoprivrednih proizvo|a~a govori o katastrofalnom stawu u na{oj op{ti ni. Sa mo tra `i mo na{ih 25 odsto poqoprivrednog zemqi{ta, {to je odavno obe }a no od stra ne

PODACI Poqoprivrednici su istakli da s ne sla`u sa podacima sa kojima raspola`e Op{tina i ta~noj povr{ini poqoprivrednog zemqi{ta. - Lokalna zajednica se oglu{ila na sve to i jednostavno postoje tu odre|eni lobiji, koji sve to spre~avaju. Mi

imamo podatke da je ukupna povr{ina 1.660 hektara, koliko posjeduje PD “Napredak“, koje je naslijedilo iz biv{eg sistema i tra`imo da se ta~no ka`e koliko nama pripada, a mi }emo to pravedno podijeliti - ka`e ratar Marko Ivan~i}evi}.

Ministarstva poqoprivrede da radimo - ka`e Mi}o Sajlovi}, privatni preduzetnik ~ija se firma bavi uzgojem bikova i ima velike potrebe za obradom zemqe. Nakon jednog ~asa od po~etka protesta, pred ne za do voqne poqoprivrednike iza{ao je i na~elnik Pelagi}eva Simo Staki}. On je istakao da je od svog dolaska preduzeo veli ki broj akti vnos ti na stvarawu uslova za dodjelu poqoprivrednog zemqi{ta. - Ukupno imamo 1.255 hekta ra poqo pri vre dnog zemqi{ta i od toga 25 odsto pripada poqoprivrednicima. U januaru smo formirali op {tin sku ko mi si ju za identifikaciju parcela i

ka da za vr{i mo taj pro ces, po sla }e mo na{ pri je dlog Ministarstvu poqoprivrede - istakao je Staki}.

U KOLONI 60 traktora Nakon razgovora na~elnika sa poqoprivrednicima, obe}ano je da }e prije slawa prijedloga identifikovanih parcela u resorno ministarstvo, Udru`ewe poqoprivrednika “Ratar” biti upoznato s tim pri je dlo gom. Zah tjev poqoprivrednika da se op{tinska komisija zamijeni, osim ~la na iz Ge odet ske uprave, nije nai{ao na odobravawe na~elnika.

Istra`ivawa o strukturi mje{tana Doweg @abara

Sta no vni{ tvo sve sta ri je [amac POLICIJA Policiji je prijavqena te{ka kra|a u Gorwoj Crkvini i dva kr{ewa javnog reda i mira, dok saobra}ajne nesre}e nisu zabiqe`ene. VODA Uredna isporuka vode

HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledana 32 pacijenta. STRUJA uredna isporuka struje

DOWI @ABAR - Prema starosnoj strukturi stanovni{ tva op {ti ne Dowi @abar, 21,3 odsto ukupnog stanovni{tva starosne dobi je preko 70 godina. To je is ta knu to u In formaciji o stawu i mjerama pro vo |ewa za {ti te starih lica na podru~ju op{tine Dowi @abar, koju je uradio vi{i stru~ni saradnik za dru{ tve ne dje la tnos ti, Vla di mir Resanovi}. Sa ovim podacima su upoznati i odbornici

lokalne skup{tine.

STARIJIH od 70 godina ima 21,3 odsto - Op{tina Dowi @abar ima izra `e nu po ja vu sta rewa sta no vni{ tva. Ciq ove informacije jeste da podacima i dokumentima oslika populaciju starih lica u op{tini Dowi @abar, posebno isti~u}i wen potencijalno najugro`eniji dio. Taj sloj gra|ana ima najve}e

po tre be za or ga ni zo va nom bri gom, ne kim vi do vi ma zbriwavawa i pomo}i - rekao je Resanovi}. U strukturi starih lica, veliko je u~e{}e onih preko 75 godina i osoba koje `ive same i imaju specifi~nu porodicu ili je nemaju nikako. - Ka da se to me do da krajwe ne po voqan ma te ri jalni polo`aj, ostavqenost starijih qudi da `ive na selu, ne dos ta tak in fras tru kture ustanova i slu`bi koje razvijaju aktivnosti za zado-

voqewe potreba starih, onda se dobija slika o vrlo nepovoqnom, zabriwavaju}em polo`aju starih osoba. Prema na{im podacima, op{tina Dowi @abar broji oko 5.000 stanovnika, koji su raspore|eni u tri mjesne zajednice koje su jo{ uvijek ruralnog karaktera - ka`e Resanovi}. Prema wegovima rije~ima, najmawe 23 odsto stanovni{ tva je sta ri je od 60 godina, a blizu 15 odsto je u starosnoj dobi od 50 do 60 godina. V. S.

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 11

Prikupqeno 18 doza krvi

Na~elnik Slu`be za transfuziju dr Dragan [arenac rekao je da je to osma akcija ove godine, a prva kolektiva HET-a. U Slu`bi za transfuzijsku medicinu isti~u da do kraja ove godine planiraju da organizuju jo{ 29 akcija prikupqawa krvi. R. Mi.

FOTO: [. ALEKSI]

TREBIWE - Dobrovoqni davaoci krvi aktiva Hidroelektrana na Trebi{wici, zaposleni na brani Gorica, proteklih dana darovali su dragocjenu te~nost u trebiwskoj Slu`bi za transfuziju i tom prilikom je prikupqeno 18 doza.

Kulturno-umjetni~ko dru{tvo “Nevesiwe“

Izvorne pjesme uz gusle i dvojnice

NEVESIWE - Mu{ka izvorna grupa Kulturno-umjetni~kog dru{tva “Nevesiwe“ sprema novi CD na kome }e pjesme po put “Dri no vo do“, “Ne ma ra ja“, “Ispod Crvwa i Vele`i“, koje se pjevu{e na saborima izvornog srpskog stvarala{tva, Nevesiwci interpretirati na svoj na~in. Vo|a grupe Milenko Vu~eti} ka`e da }e se na novom albumu na}i izvorne pjesme nevesiwskog kraja propra}ene zvuci ma tra di ci onal nih in stru me na ta kao {to su gu sle i dvojnice. Dodao je da }e, ako prona|u sponzore, novi CD raditi u modernijem tonu i u profesionalnom studiju. Osim Vu~eti}a u grupi su: Milivoje ^alija, Luka Govedarica, Milivoje Mrkovi}, Miodrag Milovi}, Dragan Milovi}, Milorad Voji~i}, Ranko Vujadinovi}, Milivoje Ra~i}, Milivoje Kne`evi}, Miroslav [iqegovi}, Mirko Parovi}, Danilo ^upkovi} i @arko Golijanin. S. K. FOTO: S. KOVA^

Zgrada u Zlati{tu

Zbriwavawe porodica poginulih boraca i RVI u Bile}i

Novi dom za 18 bora~kih porodica Nevesiwci najboqi

Regionalno takmi~ewe iz matematike

Op{tina Bile}a obezbijedila zemqi{te i infrastrukturu, a novac za ostale radove obezbijedilo Ministarstvo rada i bora~ko-invalidske za{tite RS PI[E: []EPAN ALEKSI] [email protected]

ve} ovo qeto, najugro`enije bora~ke porodice u ovoj opBILE]A - U bile}kom {tini dobiti trajni i odnasequ Zlati{te gradi se govaraju}i smje{taj. Radnici preduze}a “Pestambena zgrada za 18 porodi ca po gi nu lih bo ra ca i ri} kompani“ iz Bijeqine ratnih vojnih invalida do koje je izvo|a~ radova, ve} su ~etvrte kategorije. Tako }e zavr{ili najgrubqe radove na zgradi koja }e imati ukupno 860 kvadrata. Zgrada }e imati osam dvosobnih, sedam jednoNezbrinute sobnih stanova i tri garsowere. Rije~ je porodice o modernim stanoU Komisiji za raspodjelu stanova u vima, a za wihovu Bile}i ka`u da }e obezbje|ivawem izgradwu op{ti18 stanova u Zlati{tu i ~etiri stana Bi le }a obe na u Dubravama za porodice iz trezbi je di la je ze }e prioritetne grupe, stambeno mqi {te i in nezbrinute ostati samo porodice iz frastrukturu, dok takozvane tre}e prioritetne grupe. je novac za ostale

radove obezbijedilo Ministarstvo rada i bora~ko-invalid ske za {ti te Re pu bli ke Srpske.

ZGRADA }e biti zavr{ena na qeto - Prvo je bilo predvi|eno da se iz gra di sa mo 12 stambenih jedinica, ali je sa Ministarstvom rada i bora ~ko-in va lid ske za {ti te RS dogovoreno da se dozida jo{ jedan sprat sa {est dodatnih stanova. To }e produ`iti rok gradwe, ali }e na taj na~in mo}i da se stambeno zbrinu najugro`enije bile}ke porodice iz kategorije po gi nu lih bo ra ca i naj te -

`ih in va li da - is ta kla je na~elnik Odjeqewa za stambeno-komunalne poslove op{ti ne Bi le }a Qiqana Aleksi}. U Komisiji za raspodjelu stanova u Bile}i isti~u da }e se za vr{et kom zgra de u Zlati{tu, stambeno zbrinuti sve bile}ke porodice iz takozvane druge prioritetne grupe u koju spadaju roditeqi i djeca poginulih boraca i ratni vojni invalidi do ~etvrte kategorije. Navode da }e uz 18 stanova koje grade u Zlati{tu porodicama iz druge prioritetne grupe, biti dodijeqena i ~etiri stana u ne{to ranije izgra|enoj stambenoj zgradi u nasequ Dubrave.

Za{tita tradicionalnih poqoprivrednih proizvoda

Kajmak i sir hercegova~ki brend

FOTO: S. KOVA^

NEVESIWE - Projekat “Za{tita i valorizacija tradicionalnih poqoprivrednih proizvoda“ koji na podru~ju Hercegovine provodi italijanska nevladina organizacija “Uko dep“, oku pio je u

Nevesiwu stru~wake sa Poqoprivrednog fakulteta iz Sara je va, ne ve siwske poqo privredne proizvo|a~e, predsta vni ke lo kal ne upra ve i druge partnere koji su razgovarali o mogu}nostima bren-

dovawa nekoliko tipi~nih proizvoda iz tog kraja. Nevesiwski poqoprivrednici su u paleti proizvoda, kao kan di da ta za pre po znatqivu ro bnu mar ku na tr`i{tu, predlo`ili kajmak, sir iz mijeha od nepasteri zo va nog mli je ka i sir “torotan”, ~ijom proizvodwom se bavi najve}i broj ruralnih doma}instava.

NAJVI[E doma}instava proizvodi sir Sarajevski Poqoprivredno-pre hram be ni fa kul tet anga`ovao je “Ukodep“ da napravi sredworo~ni strate-

{ki plan za ruralni razvoj i valorizaciju tradicionalnih poqoprivrednih proizvoda uz mogu}nost ukqu~ivawa i drugih privrednih grana, prije svega turizma. Profesor Hamid ^ustovi} rekao je da }e taj dokumenat sa dr`a va ti poqo pri vredne potencijale op{tine, potrebe proizvo|a~a, smjernice na putu do standardizacije i druge preporuke koje kao rezultat trebaju da daju proizvod po kome }e ovaj kraj biti prepoznatqiv. Na sastanku je razgovarano i o mogu}nostima boqeg organizovawa proizvo|a~a i usvajawu jedinstvenog pravilnika za proizvodwu tipi~nih proizvoda. S. K.

NE VE SIWE - Na re gi onalnom takmi~ewu iz matema ti ke ko je je odr`a no u Trebiwu, u~enici O[ “Risto Pro ro ko vi}“ iz Ne ve siwa ostvarili su najboqe rezultate. Nevesiwsku {kolu pred stavqalo je de vet u~enika od kojih su dva postala prvaci regije. Mar ko Raj ko vi} je sa ma ksi mal nih 100 bo do va bio najboqi u konkurenciji u~enika devetog razreda, dok je Sla |an A}i mo vi} za uzeo drugo mjesto.

U~e ni ca {es tog ra zre da @eqana [ipovac je tako|e sa ma ksi mal nim u~in kom nadvisila svoje vr{wake, a Ba jo Be ja to vi} je u is toj konkurenciji bio tre}i. Odli~ni su bili i Petar Samaryi} i Ivana \urica, koji su me|u sedmacima zauzeli ~etvrto, odnosno peto mjesto. Dejan [ipovac je u konkurenciji osmih razreda bio peti. Republi~ko takmi~ewe iz matematike odr`a}e se 11. aprila. S. K.

Guslarsko ve~e u Bile}i

Epski stihovi uz drevni instrument BILE]A - U Domu kulture u Bile}i prire|eno je guslarsko ve~e vi{estrukog guslarskog {ampiona i jednog od najpoznatijih guslara Bo{ka Vuja~i}a, koji `ivi i radi u Beogradu. Wegovi gosti bili su guslari: Branko Mili}evi}, Milo{ Vukoje, Svetozar Koprivica i Nikola Bo{kovi}, a nastupili su i pjesnici Sreten Vidakovi} i Dragutin Papovi} iz Gacka. Bile}ani su uz strune gusala mogli da ~uju najqep{e epske stihove, a u tom gradu ima veliki broj poklonika i epske po[. A. ezije i ovog drevnog instrumenta.

Trebiwe HITNA POMO] De`urna ekipa imala 20 pregleda i 11 ku}nih posjeta.

VODA Uredno snabdijevawe vodom.

POLICIJA Registrovana saobra}ajna nezgoda sa materijalnom {tetom.

STRUJA Uredno snabdijevawe strujom.

Bile}a VATROGASCI Nije bilo intervencija. VODA Snabdijevawe vodom uredno. STRUJA Snabdijevawe strujom uredno.

HITNA POMO] U Slu`bi hitne medicinske pomo}i obavqeno 29 pregleda u ambulanti i deset intervencija po pozivu. PORODILI[TE Ro|ene dvije bebe, jedna djevoj~ica i jedan dje~ak.

12 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE

Nov~ane naknade za 443 korisnika

PRIJEDOR - Pravo na nov~anu naknadu po osnovu prestanka radnog odnosa u prvom tromjese~ju ove godine ostvarila su 443 korisnika, posredstvom prijedorske Filijale Fonda za zapo{qavawe Republike Srpske, javila je Srna. Od ukupnog broja korisnika

Prijedor

NLB Razvojna banka na novoj adresi

Srbac

Po~elo takmi~ewe ribolovaca SRBAC - U ribolovnom reviru Stublaja povr{ine oko 12 hektara, kojim gazduje istoimeno sportsko-ribolovno dru{tvo u petak je po~eo prvi krug takmi~ewa ekipa sportskih ribolovaca u Premijer ligi BiH. Od 14 pozvanih takmi ~ewu je pris tu pi lo 13 dvo ~la nih eki pa i ono }e trajati po propozicijama punih 50 ~asova. Sudijska ekipa mje ri ulovqene pri mjer ke {arana i amura, a boduju se samo primjerci ve}i od kilo-

gram i po. Nakon bodovawa riba se dezinfikuje i ponovo vra}a u vodu. - Reprezentacija BiH u ulovu {arana i amura do sada je tri puta u~estvovala na svjetskim prvenstvima i to 2006. u Portugaliji, 2007. u Srbiji i 2008. u Ju`noafri~koj Republici kada je zabiqe`en i najve}i uspjeh BiH reprezentacije, {esto mjesto u ekipnom pla sma nu - re kao je kapiten bh. reprezentacije Du{an Tuzlan~i}. D. J.

Danijela Radoja iz Mrkowi} Grada odli~na u~enica i xudistkiwa

[ampionka re|a petice u dnevniku

Dobri rezultati na takmi~ewima mi daju snagu i novi motiv da jo{ vrednije treniram i napredujem u xudou. Iako mi je sport veoma va`an, {kola mi je ipak na prvom mjestu, rekla Danijela Radoja PI[E: SLOBODAN DAKI] [email protected]

FOTO: S. DAKI]

PRIJEDOR - Filijala NLB Razvojne banke u Prijedoru preseqena je u nove funkcionalne prostorije u glavnoj pri je dor skoj uli ci ko ja je opremqena naj sa vre me ni jom opre mom i ospo sobqena za pru `awe svih bankarskih usluga. Direktor NLB Razvojne banke RS Radovan Baji} je otvaraju}i nove prostorije istakao da je ovo na neki na~in bila obaveza prema ovoj filijali koja je jedna od najspje{nijih u okviru NLB Razvojne banke. - Imamo veliki broj depozita i ogromno povjerewe gra|ana, te smo stoga ulo`ili sredstva za poboq{awe uslova poslo vawa je dnom di na mi ~nom gra du po put Pri je do ra, sa veoma dinami~nim razvojem - rekao je Baji}. On je dodao da Filijala Prijedor pokriva podru~je Kozarske Dubice, Novog Grada, Kozarca i da postoje planovi za otvarawe jo{ poslovnih jedinica u ciqu pribli`avawa gra|anima, kao i kvalitetnog pru`awa bankarskih usluga. S. T.

nov~ane naknade iz Prijedora 166 lica ostala su bez posla ne svojim krivicom, a ostali korisnici su iz Kozarske Dubice, Kostajnice, Novog Grada, Krupe na Uni i O{tre Luke, rekla je samostalni stru~ni saradnik za pravne poslove u ovoj Filijali @eqana Bera.

MRKOWI] GRAD - Petnaestogodi{wa Danijela Radoja iz Mrkowi} Grada je odli~na u~enica prvog razre da Eko nom ske {ko le i je dna od naj per spe kti vni jih mla dih yudis tkiwa u BiH. Ova djevoj~ica je na neda vno odr`a nom prven stvu BiH u se ni or skoj kon ku ren ci ji osvo ji la drugo, a na prvenstvu RS tre}e mjesto. - To je do sada moj najve}i uspjeh, ali i uspjeh mog kluba “Atos“, ~ija sam ~lanica od 2005. godine. U kadetskoj kon ku ren ci ji jo{ mo gu da nas tu pam dvije godine, ali odlu~ila sam da se oku {am u naj ja ~oj kon ku ren ci ji i odmah ostvarila odli~an rezultat. Taj rezultat mi daje snagu i novi motiv da jo{ vrednije treniram i napredujem u yudou - rekla je Danijela. Ova vrsna sportistkiwa u izbor u najboqih sportista Mrkowi} Grada za pro{lu godinu zauzela je tre}e mjesto, dok je pretpro{le godine bila najperspektivniji mladi sportista.

PLANIRA da upi{e fakultet - Pro{le godine na prvenstvu RS i BiH osvojila sam prvo mjesto i plasira la se za Bal kan sko i Evrop sko prvenstvo. Me|utim, zbog godina, jer sam bi la pi onir ka ni sam mo gla da nastupim na tim takmi~ewima. Nadam

Trener Trener xudo kluba “Atos“ Ru`ica Kokeza, nekada najboqa xudistkiwa Jugoslavije nagla{ava da je Danijela izuzetno talentovana i da je pred wom svijetla karijera.

Danijela Radoja

se da }u taj uspjeh ponoviti ove godine i putovati na Evropsko i Balkansko prvenstvo - kazala je Danijela. Ona podsje}a da je pro{le godine na prvenstvu RS za starije pionire bila druga, a na prvenstvu BiH tre}a. Na juniorskom prvenstvu BiH osvojila je tre}e mjesto. - Yudo je lijep sport i ciq mi je da jednog dana budem najboqa u seniorskoj konkurenciji u Evropi - rekla je

Danijela. Mada je dosta toga podredila yudou Danijeli je na prvom mjestu {kola. - Odli ~na sam u~e ni ca bi la u osnovnoj i sada u sredwoj {koli. U dnevniku “zaluta“ i po koja ~etvorka. Pla ni ram da po za vr{et ku sredwe {kole studiram. Za sada ne znam {ta, ali je sigurno da }u studirati, jer `elim da budem fakultetski obrazovana - rekla je Danijela Radoja.

Otvoren azil za pse u Kurevu kod Prijedora

Mrkowi} Grad POLICIJA Zabiqe`eno jedno naru{avawe javnog reda i mira i jedno nasiqe u porodici. Ostalih doga|aja nije bilo. PORODILI[TE Nije ro|ena nijedna beba.

VODA Uredno snabdijevawe vodom. STRUJA Bilo je mawih kvarova na niskonaponskoj mre`i pa je bilo prekida u snabdijevawu strujom nekih potro{a~a.

Prijedor POLICIJA Zabiqe`eno jedno krivi~no djelo i dva naru{avawa javnog reda i mira. HITNA POMO] Hitnu qekarsku pomo} zatra`ilo 30 pacijenata.

PORODILI[TE Ro|ene tri djevoj~ice. STRUJA Uredno snabdijevawe strujom. VODA Uredno snabdijevawe grada vodom.

Hrana i dom za 50 lutalica PRIJEDOR - Na lokaciji Kurevo kod Prijedora, u neposrednoj blizini gradske deponije, u petak je u upotrebu stavqeno prihvatili{te za pse lutalice, koje je izgradila op{tina Prijedor. Direktor Komunalnog preduze}a u ~ijem sastavu }e i djelovati ovo prihvatili{te Milanko Dujo kazao je da je wegovu izgradwu pomogla op{tina Prijedor. - Ovaj projekat ko{tao je oko 20.000 KM, a kapaciteti su toliki da mo`e zadovoqiti potrebe grada. Izgra|eno je pet boksova u koje se mo`e smjestiti pedesetak pasa - kazao je Dujo.

On je dodao da }e u okviru Komunalnog preduze}a uskoro biti oformqena {interska slu`ba sa svim neophodnim rekvizitima za taj posao kao i vozilom koje je ve} nabavqeno.

PUNOQETNI gra|ani mogu da usvoje pse Dujo je dodao da }e psima tokom boravka u prihvatili{tu biti obezbije|ena hrana i qekarski pregled bez kojeg pse ne}e mo}i da usvoje gra|ani. - Prijedor je veliki grad u kojem ima dosta pasa lutalica, koji ponekada postaju i prijetwa gra|anima posebno dje-

ci. Wih smo se do sada rje{avali na jedan mo`da nehuman na~in i pred o~ima djece i qubiteqa `ivotiwa. Ubudu}e to ne}e biti a svakom psu lutalici da}emo i {ansu da bude usvojen ili da bude vra}en gazdi ukoliko je bio izgubqen kazao je na~elnik op{tine Prijedor Marko Pavi}. Magistar veterine Slaven

Grbi} je istakao da }e i u ovom prihvatili{tu biti ispo{tovana sva procedura prilikom usvajawa psa. - To }e mo}i u~initi samo punoqetno lice, a pas koji izlazi iz prihvatili{ta mora}e pro}i test karaktera i obavezno biti vakcinisan i zdrav - kazao je Grbi}. P. [.

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 13

Godi{wica “Pokreta za na{ grad“

PALE - Skup{tina “Pokreta za na{ grad“ odr`ana je u petak uve~e, ~ime je ova politi~ka organizacija obiqe`ila godi{wicu postojawa.

^lanovi organizacije predstavili su svoje aktivnosti posebno se osvrnuv{i na humanitarni aspekt u svom radu i organizovawe humanitarnih akcija. S. [.

Proqe}na sjetva u Sokocu FOTO: S. [EKARA

Poqoprivrednici preuzimaju naftu SOKOLAC - U Sokocu je u toku podjela nafte poqoprivrednicima po regresiranoj cijeni. Prema rije~ima samostalnog stru~nog saradnika za poqoprivredu u Odjeqewu za privredu i dru{tvene djelatnosti op{tine Sokolac, Veqka Krsmanovi}a zahtjeve za ovu vrstu podsticaja, uputilo je 56 poqoprivrednih proizvo|a~a i jedan pravni subjekt sa podru~ja sokola~ke op{tine. - Svi koji su ispunili uslove mo}i }e u narednih nekoliko dana da dobiju naftu po cijeni koju sa 20 odsto regresira Mi nis tar stvo za poqo pri vre du, {u mar stvo i vodoprivredu RS. Povoqna okolnost za na{e poqoprivrednike je i to {to im je omogu}eno odgo|eno pla}awe, sa rokom do 31. oktobra ove godine. O~ekujemo da }e za desetak dana po~eti i podjela vje{ta~kog |ubriva po regresiranoj cijeni - ka`e Krsmanovi}. B. G.

Sokolac Sastanak u Palama

Razvoj zanatsko-preduzetni~ke djelatnosti u Isto~nom Sarajevu

Dozvola za rad u roku od 24 ~asa

O~ekujemo da }e ovaj projekat biti od zna~aja za gradske op{tine i Isto~no Sarajevo u cjelini, te da }e ovakav na~in registracije privu}i preduzetnike, rekao Radovanovi} PI[E: SR\AN [EKARA [email protected]

PA LE - U sje di {tu Admi nis tra ti vne slu `be grada Isto~no Sarajevo u Palama u petak je ozvani~en po~etak prakti~ne reali za ci je pro je kta brze registracije zanatsko-preduzetni~ke djelatnosti, koja }e bi ti na is ti na ~in primjewivana u svih {est gradskih op{tina. Gradona~elnik Isto~nog Sarajeva Vinko Radovanovi} kazao je da su, u saradwi sa organizacijoma USAID/SPIRA, ov da{we op {tin ske

administracije u potpunosti ospo sobqene da pro ces re gis tra ci je dje la tnos ti sprovedu za maksimalno 24 ~asa. - O~e ku je mo da }e ovaj projekat biti od zna~aja za gradske op{tine i Isto~no Sarajevo u cjelini, te da }e ovakav na~in registracije privu}i budu}e preduzetnike. Dosada{wi na~in registra ci je, ko ji je znao potrajati i po nekoliko nedjeqa, bio je prili~no desti mu la ti van i mo `da su neki koji su htjeli zapo~eti vlastiti posao i odustajali

AGENCIJA Gradona~elnik Isto~nog Sarajeva ka`e da se realizacija ovog projekta podudara i sa planovima o formirawu gradske Agencije za razvoj, odnosno fonda za

investicije i kreditirawe. - Ovaj projekat je dobro do{ao kao svojevrsna predaktivnost na putu realizacije ove ideje - kazao je Radovanovi}.

od takve namjere zbog preduga~ke i slo`ene procedure rekao je Radovanovi}.

USPOSTAVQENA jedinstvena procedura u op{tinama On je is ta kao da je u pripremi projekta ostvarena i dobra saradwa sa Vladom RS, koja je u~inila sve ka ko bi op {ti ne do {le u poziciju da mogu samostalno zavr{avati ovakve procedure. Predstavnik republi~ke Agencije za razvoj malih i sredwih pre du ze }a Mar ko Ka ku }a pod sje tio je da je ovaj pilot-projekat do sada realizovan u Lakta{ima i Mrkowi} Gra du, te da je grad Is to ~no Sa ra je vo sqede}i u tom nizu, ~ime su ov da{we op {ti ne pos ta le referentna ta~ka za ovakav

proces u ovom dijelu Srpske. - Uspostavqena je jedinstve na pro ce du ra u svim grad skim op {ti na ma, ko ja podrazumijeva da se ide u susret preduzetniku i koordina ci ju os ta lih na dle `nih in sti tu ci ja ukqu~e nih u pro ces re gis tra ci je, kao {to su MUP, fon do vi zdrav stve nog osi gu rawa i PIO, te Po res ka upra va rekao je Kaku}a. On je pojasnio da svaki po ten ci jal ni po dno si lac zahtjeva za brzu registraciju dolazi u op{tine sa minimalnom li~nom dokumentaci jom i na je dnom mjes tu popuwava sve ostale potrebne obrasce, dok op{tinski slu`benik u wegovo ime od svih dru gih in sti tu ci ja pri kupqa os ta lu po tre bnu dokumentaciju i u roku od 24 sata izdaje pravosna`no rje{ewe o otpo~iwawu djelatnosti.

Obiqe`ena 64. godi{wica oslobo|ewa Pala u Drugom svjetskom ratu

Sje }awe na oslo bo di oce PALE - Polagawem vijenaca na centralno spomenobiqe`je borcima NOB-a i spo me nik `rtva ma Prvog svjetskog rata, Op{tinska or ga ni za ci ja SU BNOR-a obiqe`ila je u petak 64. godi{wicu oslo bo |ewa ovog mjesta u Drugom svjetskom ratu. Na skupu, na kojem su im se pridru`ili i predstavnici ovda{we Bora~ke organizacije, lokalne op{tinske i grad ske vlas ti, te broj ni

gosti i gra|ani, predstavnici SUBNOR-a su istakli da se i danas, vi{e od {est decenija poslije, Paqani s pono som pri sje }a ju vre me na ka da je slo bo dar ski na rod ovog kraja izvojevao pobjedu i oslobodio ovo podru~je.

U NOR-u poginula 224 borca iz Pala Okupqeni kraj spomenika narodnom heroju Milanu Simovi}u, oni su naglasili

da je 3. april veliki dan za narod ovog kraja i dan kada se s ponosom i du`nim po{tovawem evociraju uspomene na velike qude i istinske he ro je, dok ovo spo menobiqe `je pred stavqa sve tiwu koja sve namjernike i prolaznike podsje}a na borbu, stradawa, ali i pobjedu boraca i naroda nad fa{isti~kim okupatorom. - U NOR-u je u~estvovalo gotovo 600 boraca sa podru~ja op{tine Pale, od kojih su

224 polo`ila `ivote za slobo du. Tri de set ~e ti ri ov da{wa bor ca su no si oci Par ti zan ske spo me ni ce, a ovaj kraj je izwedrio i tri narodna heroja - istakli su predstavnici ovda{weg SUBNOR-a. Oni su posebno naglasili da ne treba zaboraviti ni ~iwenicu da je u Palama tokom Dru gog svjet skog ra ta stradalo i blizu hiqadu civilnih `rtava fa{izma i usta{kog terora. S. [.

Obuka jedinica Civilne za{tite SOKOLAC - Regionalni cen tar Ci vil ne za {ti te Sokolac organizovao je radni sas ta nak sa ru ko vo di ocima op{tinskih slu`bi Ci vil ne za {ti te, na ko me su na dnevnom redu bili zadaci koji proizilaze iz godi{wih pla no va sprovo|ewa posebnih mjera za{tite i spasavawa od po`ara i poplava. Ovaj centar “pokriva“ 14 op {ti na sa ra jev sko-ro ma nij skog i gorwe drin skog regiona, u kojima je posqedwih godina dosta ura|eno kako bi sistem Civilne za{tite bio efikasniji, a posebna pa`wa poklowena je

obuci i opremawu jedinica. Ve li ku po mo} u tim akti vnostima Republi~koj upravu Ci vil ne za {ti te pru`ila je Vlada Republike Srpske, koja je pomagala i u sanirawu posqedica od prirodnih i drugih nesre}a. - Pro {le go di ne je iz buyet skih sred sta va Vla de Republike Srpske pru`ena pomo} od 100.000 maraka op{tinama ugro`enim od po`a ra i po pla va, kao i 330.000 maraka op{tinama ugro `e nim oluj nim ne vre menom - rekao je pomo}nik direktora Republi~ke uprave Ci vil ne za {ti te Pre drag Slijep~evi}. B. G.

Pale POLICIJA Zabiqe`ena saobra}ajna nesre}a, koja je za posqedicu imala mawu materijalnu {tetu. Nije bilo krivi~nih djela ni naru{avawa javnog reda i mira. STRUJA Napajawe je uredno, nema prijavqenih kvarova, kao ni

najavqenih planskih iskqu~ewa struje. VODA Snabdijevawe potro{a~a vodom uredno. HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i paqanskog Doma zdravqa pregledano je 14 pacijenata.

Isto~no Sarajevo VODA Snabdijevawe vodom uredno.

PORODILI[TE Ro|ena su dva dje~aka.

POLICIJA Zabiqe`ena tri krivi~na djela i jedno naru{avawe javnog reda i mira. Dogodila se jedna saobra}ajna nesre}a, koja je za posqedicu imala mawu materijalnu {tetu.

STRUJA Napajawe je uredno, a za nedjequ se, zbog radova na dalekovodu, najavquje plansko iskqu~ewe, tako da u periodu od 10 do 14 ~asova struje ne}e imati potro{a~i u Mladi~kom poqu i novom nasequ Pavlovac.

14 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 15

16 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE

Prekretnica u borbi za oporavak privrede

LONDON - Predsjednik Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava Barak Obama pozdravio je rezultate samita Grupe 20 kao istorijsku prekretnicu u borbi za oporavak svjetske privrede.

Biznis

Lideri su obe}ali nova ulagawa i o{trije finan sijske re gu lative, a Obama je ove odluke na zvao akci jama bez pre sedana u borbi protiv krize, pre nosi Bi-Bi-Si.

FOTO: D. SEKLU]

ZVANI^NA KOTACIJA Zvani~ni Promjena Vrijednost kursa kurs

Dioni~ko dru{tvo BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO

12.84

6.85 62,668.56

7.99

8.00 8,216.73

SARAJEVO OSIGURAWE DD SARAJEVO

KOTACIJA FONDOVA Zvani~ni Promjena Vrijednost kurs kursa

Dioni~ko dru{tvo IF "BIG INVEST. GR." D.D. SARAJEVO

2.98

-0.91

IF BOSFIN D.D. SARAJEVO (K2)

2.92

-4.89 292,000.00

IF "KROBIH FOND" D.D. MOSTAR(K1)

3.28

9.70

1,640.00

IF HERBOS FOND DD MOSTAR

4.10

0.00

1,179.50

IF PREVENT-INVEST DD SARAJEVO

5.26

9.58

21.04

19,476.80

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE BIMAL BR^KO 10.50 BH TELEKOM D.D. SARAJEVO 22.73 ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO 6.49 ENERGOPETROL DD SARAJEVO 16.05 FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO 72.11 118.72 IK BANKA DD ZENICA 36.79 JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO 25.82

3,948.00 0.00 7.56 208,936.86 1.41 5,208.25 9.68 5,026.45 -0.22 12,763.50 -3.48 2,374.40 8.21 809.38 -2.58 9,349.88

Ameri~ki parlament

Buxet dobio zeleno svjetlo

Pregovori sa MMF po~iwu 15. aprila

BiH ra~una na pomo} od milijardu evra

Novi stendbaj aran`man sa MMF-om trebao bi BiH da donese pristup finansijskim institucijama i makroekonomsku stabilnost u zemqi, rekao Kozari}

VA[INGTON - Prvi dr`avni buyet novog ameri~kog predsjednika Baraka Obame pro{ao je va`nu prepreku u ameri~kom parlamentu. Poslije Predstavni~kog doma sada je i Senat odobrio iznos buyeta od tri i po hiqade milijardi dolara. Buyet je namijewen za borbu protiv finansijske i privredne krize. O~ekuje se da }e dr`avni deficit porasti na 1.400 milijardi dolara.

Sna`an rast dionica

Optimizam na Vol Stritu

WUJORK - Ameri~ke dioni ce za biqe`i le su sna `an rast na kon {to su predstavnici Grupe 20 postigli dogovor o mjerama za borbu protiv globalne recesije, a ameri~ki finansijski re gu la tor ubla `io po je di na ra ~u no vod stve na pravila, prenijela je Srna. Kompanije kao {to su “Katerpilar“ i “Du pont“ oja~a le su za vi {e od se dam

Kemal Kozari} i Radovan Jela{i}

Zvani~ni Promjena Vrijednost kursa kurs

Dioni~ko dru{tvo

odsto usqed naga|awa da }e se svjetska privreda uskoro stabilizovati. Di oni ce ban kar skog se ktora sko~ile su nakon {to je finansijska regulatorna institucija FASB ubla`ila ra~unovodstvena pravila kojima se izra~unava takozvana prava vrijednost imovi ne, {to bi mo glo da rezultuje ve}om dobiti banaka.

PI[E: DALIBORKA SEKULI] [email protected]

BEOGRAD - Bosna i Hercegovina 15. aprila po~iwe pregovore sa Me|unarodnim monetarnim fondom (MMF) o sklapawu stendbaj aran`mana gdje ra~una na pomo} od najmawe milijardu evra. Ovo je u petak prilikom posjete Narodnoj banci Srbije kazao guverner Centralne banke BiH Kemal Kozari}. Osnovni ciq posjete bila je razmjena iskustva sa guvernerom NB Srbije Radovanom Jela{i}em u pregovorima sa MMF koji se u Srbiji privode kraju. On je naglasio da bi se osnove pregovora sa MMFom trebale znati nakon {to fiskalno vije}e BiH iza|e sa konkretnim prijedlogom uslova pregovora BiH i MMF-a. - Novi stendbaj aran`man sa MMF-om trebao bi BiH da

ROYAL BK SCOTLAN HSBC HLDGS PLC VODAFONE GROUP LLOYDS BANKING BARCLAYS PLC

BANKARSKI sektor u BiH stabilan Istakao je da, iako je u 2008. godini u BiH nastavqen trend odr`ivog ekonomskog rasta iz prethodnih godina koji iznosi, prema procjenama pet i po odsto, najve}i problem eko no mi ji BiH pred stavqa kom pli ko va na politi~ka situacija. - Prema podacima za prva dva mjeseca u 2009. godini BiH biqe`i pad izvoza za 22 odsto i pad uvoza za 23, 5 odsto u odnosu na isti period lani. Spoqni dug u BiH je uredno servisiran,

a iznosio je 4,19 milijardi maraka - naveo je Kozari}. Bankarski sektor, je prema Kozari}evim rije~ima stabilan i BiH prema rije~ima Kozari}a spasava sistem karensi borda koji garantuje stabilnost doma}e valute. Guverner NB Srbije Radovan Jela{i} rekao je da bi Srbija iz pregovora sa MMFom trebala da dobije oko ~etiri mi li jar de evra ko je bi prvenstveno trebale da budu ulo`ene u stabilizaciju i garan to vawe ma kro eko nom ske stabilnosti. - Srbiji je program MMFa potreban prvenstveno zbog velikog deficita teku}eg bilansa, pada trgovinske i privredne aktivnosti, kao i nemogu}nost pravnih lica u Srbiji da refinansirauju postoje}e obaveze. Aran`man MMF-a doprinije}e odgovornijoj fiskal-

noj politici i dodatna sredstva iz EU- rekao je Jela{i}. Jela{i} je najavio za kraj aprila izno{ewe programa ekonomskih mjera za ubla`avawe efekata ekonomske krize, kao i neminovno smawewe prihoda od akciza i naftnih derivata.

Saradwa

Guverneri Centralne i Narodne banke dogovorili su i detaqe budu}e saradwe, prije svega, u razmjeni zaposlenih i iskustava u procesu saradwe sa MMF-om. Najavqena je i mogu}nost otvarawa Regionalne razvojne banke koja bi bila od koristi svim zemqama regiona.

Svjetska {tampa o sastanku Grupe 20

Ima propusta, ali i nade

LONDON - Bilo bi vrlo lako sa~initi spisak svega onoga {to na londonskom samitu Grupe 20 nije postignuto. Uprkos velikim rije~ima britanskog premijera Gordona Brauna i ameri~kog predsjednika Baraka Obame, nije usagla{en novi, koordinisa-

ni fiskalni stimulus za podsticawe globalne tra`we, koja je u potpunom kolapsu, pi{e “Indipendent“ u uredni~kom komentaru. U zavr{nom kominikeu, navodi “Indipendent“, ne pomiwe se ni ogromna globalna trgovinska neravnote-

`a koja je doprinijela aktuelnoj krizi. - Ipak, bilo bi pogre{no zakqu~iti da je sastanak bio proma{aj. Ono {to je postignuto, daje razloga za nadu da smo, kona~no, na pravom putu, ocjewuje uvodni~ar “ Indipendenta“,

“Tajms“ primje}uje da je na samitu G20 mnogo toga postignuto, iako je ispunio samo niska o~ekivawa. Ostaju, navodi, podjele oko pitawa na koji na~in treba rje{avati finansijsku krizu, a izbjegnuta je debata o regulisawu bankarskog sektora.

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS

FTSE 100 INDEX MEMBERS Naziv kompanije

donese pristup finansijskim institucijama i makroekonomsku stabilnost u zemqi. BiH bi zadu`ewe od najmawe milijardu evra kod MMF-a moglo pomo}i, a ako ne i vi{e - kazao je Kozari}.

Cijena 31.3 460 126.95 78.8 175.3

Promjena 10.99 0.22 -1.44 3.01 4.1

Naziv kompanije CITIGROUP INC BANK OF AMERICA GENERAL ELECTRIC JPMORGAN CHASE MICROSOFT CORP

Cijena 2.74 7.24 10.74 28.16 19.29

Promjena 2.24 2.7 5.6 0.07 -0.1

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 17

Za privredni rast pet biliona dolara

MOSKVA - Grupa 20 najrazvijenijih zemaqa i privreda u naglom usponu do kraja 2010. godine u programe stimulacije svjetske ekonomije ulo`i}e pet biliona dolara, dok }e Rusija u okviru tih napora, pomo} pru`iti prvenstveno susjednim

zemqama, izjavio je ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, prenio je Tanjug. Medvedev je priznao da je to okvirna suma, koja obuhvata najraznovrsnije nacionalne programe u Sjediwenim Ameri~kim Dr`avama, Evropskoj uniji, Kini i Rusiji.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE Prosje~na cijena

Naziv emintenta Телеком Српске а.д. Бања Лука

Do kraja godine u Republici Srpskoj

Mogu}e zatvarawe jo{ brokerskih ku}a

PI[E: MARINA ^IGOJA [email protected]

BAWA LUKA - Pored tri uga {e ne bro ker ske ku }e u posqedwih {est mjeseci u Republici Srpskoj do kraja godine bi, prema nekim procjenama, moglo biti uga{eno wih jo{ nekoliko. Zbog smawenog prometa na Bawolu~koj berzi ve}ina brokerskih ku}a u RS lani je poslovala sa gubitkom, ka`u brokeri. Kada je u pitawu obim poslovawa brokerskih ku}a dire ktor “Bo bar bro ker“ Mladenka Petkovi} ka`e da je dovoqno iznijeti podatak da je ukupan promet Bawalu~ke berze u prva tri mjeseca 2008. godine iznosio oko 92 miliona maraka, a u prva tri mjeseca ove go di ne tek oko 20 miliona maraka. - Ga{ewe tri brokerske ku}e u posqedwih {est mjeseci samo potvr|uje ~iwenicu da za malo tr`i{te kao {to je na{e ne postoji potreba za ovolikim brojem brokerskih ku}a. Mo`e se o~ekivati da }e se do kraja ove godine ugasiti jo{ nekoliko brokerskih ku}a - kazala je Petkovi}eva. Prema wenim rije~ima, svi

FOTO: AGENCIJE

U posqedwih {est mjeseci u RS zatvoreno {est brokerskih ku}a. Ve}ina brokerskih ku}a lani poslovala sa gubitkom, ka`u brokeri

1,25

Република Српска - стара девизна штедња

3,31 25.931,30

87,00

0,00

6.960,00

Тржница а.д. Бања Лука

1,12

1,82

5.600,00

Рафинерија уља а.д. Модрича

0,19

0,00

925,00

93,33

0,24

466,64

Балкан инвестмент банк а.д. Бања Лука

FONDOVI Prosje~na Promjena Promet cijena

Naziv emintenta ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бања Лука

3,80

0,00

0,00

ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бања Лука

5,53

0,00

0,00

ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бања Лука

2,43

0,00

0,00

ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бања Лука

2,84

0,00

0,00

ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бања Лука

4,62

10,00

462,00

ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина

0,05

0,00

0,00

ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале

1,50

4,17

30,00

ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бања Лука

3,09

1,31 3.709,68

ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бања Лука

4,02

0,00

0,00

ЗИФ Привредник инвест а.д. Бања Лука

2,12

0,00

0,00

ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина

1,10

0,00

0,00

ЗИФ ВБ фонд а.д. Бања Лука

5,00

0,00

0,00

ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бања Лука

2,70

0,00

0,00

ЗИФ Зептер фонд а.д. Бања Лука

3,19

-0,31

319,00

Institut za tr`i{na istra`ivawa Srbije

Pad BDP najmawe {est odsto

BEOGRAD - Privreda Srbije je u dubokoj recesiji i pad bruto doma}eg proizvoda bi}e najmawe {est odsto, izjavio je u petak saradnik Instituta za tr`i{na istra`ivawa Sa{a \ogovi}, prenijele su agencije. - Pad BDP-a od projektovanih dva odsto bila je superoptimisti~ka prognoza. Treba ra~unati sa padom od minimum {est odsto, pri ~emu bi mnogo realnije bilo da pad bude osjetniji i od tih {est odsto - rekao je \ogovi}.

Privrednici BiH u Monaku Pada obim poslovawa brokerskih ku}a

fundamentalni pokazateqi uka zu ju na ve li ku pot ci jewenost tr`i{ta kapitala, a naro~ito preduze}a iz sektora Elektroprivrede RS. - Taj sektor bi trebalo da bude najve}i pokreta~ tr`i{ta u smislu realnog pove}awa dobi ti pre du ze }a elek tro-se kto ra, U Komisiji za hartije od vrijednosti kao i u smi slu RS su istakli da jo{ nisu dobili fivra }awa po vje nansijske izvje{taje o poslovawu rewa investitobrokerskih ku}a u pro{loj godini, rima u tr`i{te kao i to da trenutno nemaju zahtjeva kapitala RS - isza likvidaciju brokerskih ku}a. takla je Petkovi}.

Direktor “Advantis brokera“ Branko Kecman istakao je da je obim poslovawa brokerskih ku}a u RS po~etkom ove godine zna~ajno opao.

OTE@ANI uslovi poslovawa

Komisija

- U odnosu na isti period pro{le godine sigurno je da su ote`ani uslovi poslovawa. Pove}awe prometa na Bawolu~koj berzi ne zavisi toliko od situacije na tr`i{tu kapitala kod nas, ve} od toga koliko }e brzo i kvalitetno velike svjetske pri-

vrede prona}i na~in da iza|u iz recesije. Na osnovu finansijskih izvje{taja za 2008. godinu kompanija sa Bawalu~ke berze se mo`e zakqu~iti da je kod nekih kompanija recesija uticala na poslovawe - rekao je Kecman. U “Cepter brokeru“ isti~u da je obim posla po~eo da se smawuje ve} u drugoj polovini pro{le godine. - Ve}ina ku}a u pro{loj godini poslovala je sa gubitkom, a mislim da je takva situacija i u 2009. godini - rekao je broker “Cepter brokera“ Bojan Blagojevi}.

Sklopqeni poslovni aran`mani SARAJEVO - Privrednici iz BiH po ~et kom apri la pred sta vi li su pri vre dne mogu}nosti BiH i sklopili zna~ajne poslovne aran`mane s partnerima iz Monaka, na skupu privrednika BiH

ko ji je or ga ni zo van ra di pred stavqawa bh. pri vre dnih mogu}nosti. Organizato ri ovog sku pa bi li su Ministarstvo spoqnih poslo va Mo na ka i Spoqno trgovinska komora Monaka.

Irska

Slabqewe ekonomije za sedam odsto DABLIN - Irska ekonomija oslabi}e ove godine zbog recesije za oko sedam odsto, objavila je u petak nacionalna centralna banka, prenijela je Srna. Finansijski {ef evrozone @an Klod Junker opisao je privrednu situaciju u Irskoj kao “ozbiqnu“.

Organizacija za privrednu saradwu i razvoj

Lista poreskih oaza u svijetu VA[INGTON - Organizacija za privrednu saradwu i razvoj (OECD) objavila je u petak dvije liste poreskih oaza u svijetu, prenijela je Srna. Na takozvanoj crnoj listi su zemqe koje se nikada nisu obavezale na po{tovawe me|u na ro dnih nor mi, a to su Kostarika, Malezija, Fili-

Promjena Promet

pi ni i Uru gvaj. Na si voj lis ti su zemqe ko je su se obavezale da }e po{tovati propise OECD-a, ali ih u stvarnosti ne primjewuju, a to su: Austrija, Andora, Angvi la, An ti gva i Bar bu da, Aru ba, Ba ha mi, Ba hre in, Bel gi ja, Be li ze, Ber mu di, Bru nej, ^i le, Dje vi ~an ska

ostrva, Dominikanska Republika, Kajmanska i Kukova ostrva, Gibraltar, Grenada, Gva te ma la, Li be ri ja, Li hten {tajn, Mar {al ska os trva, Lu ksem burg, Mo na ko, Mon ste rat, Na uru, Ho lan dski antili, Niue, Ostrva Tur ks i Ka ikos, Pa na ma, Sveti Kristofor i Nevis...

ZIF Euroinvestment fond ZIF Cepter fond a.d. Bawa Luka a.d. Bawa Luka Cijena (KM)

Promjena

Cijena (KM)

Promjena

4,62

10,00%

3,19

-0,31%

KURSNA LISTA

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 4. 4. 2009. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

Zemlja

EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize

Kupovni za devize

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1

1.955830 1.037017 1.170752 26.245600 0.073363 0.261935 0.660038 1.455057 0.565032 0.221761 0.181060 1.280481 0.909656 2.145541 1.453215 2.067096

100

Srednji za devize 1.955830 1.039616 1.173686 26.311378 0.073547 0.262591 0.661692 1.458704 0.566448 0.222317 0.181514 1.283690 0.911936 2.150918 1.456857 2.072277

Prodajni za devize 1.955830 1.042215 1.176620 26.377156 0.073731 0.263247 0.663346 1.462351 0.567864 0.222873 0.181968 1.286899 0.914216 2.156295 1.460499 2.077458

Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710, SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: [email protected] Web: www.kombank-bl.com

18 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE

Po Beogradu pqa~kao la`nim pi{toqem

Hronika

BEOGRAD - Interventna policija u Beogradu uhapsila je Dejana Radulovi}a (30) nakon {to je uz prijetwu la`nim pi{toqem oteo novac od radnice kioska “Futura plus“ u Novom Beogradu, prenijela je Srna.

Daqom kriminalisti~kom obradom policija je utvrdila da je Radulovi} od po~etka 2009. godine na teritoriji Novog Beograda ve} izvr{io vi{e razbojni{tava, saop{teno je iz MUP-a Srbije. FOTO: R. TASI]

Neuspje{na provala u sarajevsku zlataru

Probili zid i alarmirali policiju SARAJEVO - Za sada nepoznati po~inioci poku{ali su u petak oko 2.20 ~asova da provale zlatarskoj radwu “A.O.“ u sarajevskoj op{tini Stari grad, ali nisu uspjeli u tom poku{aju, javile su agencije. Lopovi su iskopali rupu iz podzemne gara`e u podrum i iz podruma probili zid u objekat, onesposobili sirenu i presjekli telefonsku liniju. Nakon presijecawa te le fon ske li ni je, de `ur ni ope ra ti vac odmah je obavijestio interventnu ekipu i policijsku upravu Stari grad. Obilaskom objekta ustanovqeno je da se radi o poku{aju provale i da su po~inioci pobjegli sa lica mjesta ostaviv{i kompletan alat i ostala pomagala koja su koristili.

Beograd

Trojica uhap{ena zbog razbojni{tava BEOGRAD - Beogradska policija uhapsila je tri lica zbog sumwe da su po~inili vi {e kri vi ~nih dje la od 2006. godine do danas, prenijela je u petak Srna. Uhap{eni su Milan Miqkovi} (29), Miodrag Krsti} (29) i Mar-

ko Radosavqevi} (26), svi iz Beograda, zbog razbojni{tva, trgovine drogom, ilegalnog posjedovawa oru`ja i eksploziva, izazivawa op{te opasnos ti i kra |e vo zi la, sa op {te no je u pe tak iz MUP-a Srbije.

Sud BiH

Pritvor uhap{enima u akciji “Tara“

Goran Bo`i} na lije~ewu u fo~anskoj bolnici

Desanka Bo`i} te{ko povrijedila supruga Gorana u Dowem Vardi{tu

@ena vrelom vodom polila usnulog mu`a

Iznenada i bez vidnog razloga, Desanka Bo`i} prolila vrelu vodu na supruga. Goran Bo`i} te{ko povrije|en i ima te{ke opekotine po stomaku, dijelovima lica i rukama PI[U: RADOJE TASI] [email protected] NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

SARAJEVO - Sud BiH u petak je odredio pritvor u trajawu od 30 dana Zoranu Ba{i}u, Aganu Kadu{i}u i Marinku Ba{i}u, osumwi~enim za organizovano krijum~arewe qudi, a koji su u srijedu uhap{eni u okviru velike me|unarodne akcije “Tara“. Kako su naveli u ovom sudu, pritvor je odre|en zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i sau~esnike, i mogu}nosti ponavqawa krivi~nog djela. U obrazlagawu odre|ivawa pritvora u Sudu BiH ~ulo se da je Agan Kadu{i} bio jedan od glavnih qudi koji su organizovali {verc turskih dr`avqana prema zapadnoj Evropi. Trojica osumwi~enih su preko svojih advokata u potpunosti negirala povezanost sa {vercom qudi i istakli da nikada nisu bili osu|ivani za ovo krivi~no djelo, kao i to da se ne poznaju me|usobno. Akcija “Tara“ istovremeno je zapo~ela u srijedu rano ujutro u BiH, Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji, a ukupno je uhap{eno blizu 70 osoba. N. T.

VI[EGRAD - Goran Bo`i} (32), kojeg je supruga Desan ka (31) po li la vre lom vodom i te{ko ga ozlijedila u no}i 31. marta oko tri ~asa ujutro u wihovom stanu u Dowem Vardi{tu kod Vi{egrada, nalazi se na lije~ewu u Klini~kom centru u Fo~i. Zamjenik komandira Policijske stanice Vi{egrad

Vu ~e ta [i p~i} izja vio je “Glasu Srpske“ da je protiv Desanke Bo`i} podnesen izvje{taj nadle`nom tu`ila{tvu. Incident se dogodio dok je Goran spavao na le`aju u dnevnoj sobi, kada je iznenada i bez vidnog razloga supruga na wega prolila vrelu vodu. Wemu je qekarska pomo} prvo ukazana u Slu`bi hitne pomo}i Doma zdravqa u Vi{egradu, a zbog te`ine povreda preba~en je u Klini~ki centar u

SMJE[TAJ Desanka i Goran Bo`i} imaju ku}u i zemqu petnaestak kilometara od Doweg Vardi{ta, ali su se bespravno uselili u objekte biv{e kasarne u ovom mjes-

tu. Za hranu se snalaze kako znaju i umiju pa, navodno, izme|u ostalog i prosja~ewem i sitnim kra|ama. U porodici niko nije zaposlen.

Fo~i, gdje se i sada nalazi. U Domu zdravqa Fo~a rekli su da je on zadobio opekotine drugog i tre}eg stepena.

DESANKA smje{tena u Neuropsihijatrijsku bolnicu - Smje {ten je na Odjeqewe in ten zi vne wege i do kto ri pra te wego vo zd rav stve no stawe. Imao je ope ko ti ne po sto ma ku, ru kama i dijelovima lica - rekli su u fo~anskoj bolnici. Prema informacijama iz vi{egradske policije, Desanka je 1. aprila smje{tena u Neuropsihijatrijsku bolnicu na Sokocu. “Glas Srpske“ saznaje da je Centar za socijalni rad djecu ove porodice, od kojih najmla|e ima pet, a najstarije 11 godina, smjestio

kod bake i tetke. Prema nezvani~nim informacijama, ovaj bra ~ni par sa ~e tvo ro ma loqetne djece u Vardi{tu je poznat po ~estim me|usobnim sva |a ma i su ko bi ma sa ko m{ijama. - Desanka je bolovala od depresije i imala je nekoliko ispada. Nedavno je ~ak i kamewem lupala prozore na ku}ama - rekao je jedan mje{tanin Doweg Vardi{ta, ne `ele}i da se predstavi. On je dodao da Goran nije htio da radi, a Desanka nije bila sposobna za bilo kakav po sao. De san ka je, pri ~a ju wene kom{ije, i ranije imala psihi~kih problema, ali nije uzimala propisanu terapiju. Ova porodica je povremeni ko ri snik uslu ga vi {e gradskog Centra za socijalni rad.

Damjanovi} nije uo~io nepravilnosti

PI[E: MEHMED DIZDAR [email protected]

BAWA LUKA - Pantelija Damjanovi}, svjedok optu`be na nastavku su|ewa devetoro optu`enih za zloupotrebe i nesavjestan rad prilikom privatizacije dr`avnog kapitala u preduze}ima RS, rekao je u pe tak u bawolu ~kom Okru `nom sudu da nije uo~io nikakve ne pra vil nos ti u ra du komisija za licitaciju. Damjanovi}, koji je u~estvovao u dvije ili tri licita-

cije za kupovinu dr`avnog kapitala u preduze}ima, naglasio je da nije kupio nijedno preduze}e jer je cijena za wega bila previsoka. Svjedok Boris Raqi} istakao je da je na licitaciji kupio 23,9 odsto dr`avnog kapitala u preduze}u “Omar“ iz Kne`eva po cijeni od 372.000 maraka. Prema wegovim rije~ima, licitacija je sprovedena po pravilima. - Cijena koju sam platio bila je previsoka u odnosu na

stawe kakvo je bilo u “Omaru“, zbog ~ega je bio pokrenut ste~ajni postupak - rekao je Raqi}.

OPTU@ENI predsjednici komisija za privatizaciju On je naveo da je kasnije svoje akcije u ovom preduze}u prodao na Bawalu~koj berzi za mawi iznos od onog koji je ulo`io. - Dr`avni kapital sam u “Oma ru“ ku pio jer su

2001. go di ne bi le na javqene mjere Vlade RS koje je 2002. godine usvojila Narodna skup{tina RS, a veza ne su za ras te re }ewe privrede, pomo} preduze}ima i druge. Me|utim, te mjere nisu sprovedene, pa sam pro dao akci je - re kao je Raqi} pred Vije}em trojice kojem je predsjedavao sudija @e li mir Le pir. U ovom slu~aju optu`eni su biv{i direktor Direkcije za priva ti za ci ju Re pu bli ke Sr -

pske Goran [krbi} i zamjenik direktora u Direkciji Milan Kova~i}, a na teret im je stavqena zloupotreba slu `be nog po lo `a ja ili ovla{}ewa. Za nesavjestan rad u slu`bi op tu `e ni su biv {i pred sje dni ci ko mi si ja za li ci ta ci ju Mir ja na [i nik, Zdenka Dmitrovi}, Vera Te{wak, Slo bo dan ka Gvozden, Slobodanka Mila{i no vi}, Ja sna Ma rin ko vi} i Dragan Ivanovi}.

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 19

Policija

Opqa~kana kladionica “Bet lajv“ u Mostaru

MOSTAR - Nepoznati mu{karac u ~etvrtak nave~e u{ao je u kladionicu “Bet lajv“ u Rudarskoj ulici u Mostaru i, prijete}i radnici N.]., zatra`io da mu preda novac iz kase rije~ima da joj se ni{ta ne}e desiti ako ga poslu{a.

Kako su u petak prenijele agencije, N.]. je razbojniku predala novac, a on je pobjegao u nepoznatom pravcu. Poslije toga, radnica je pozvala policiju, koja je odmah krenula u potragu za wim. N. T.

Bawolu~ka policija otkrila po~inioce devet razbojni{tava

Odre|en pritvor za tesli}ke pqa~ka{e

Vijesti Pelagi}evo

Ukradeni pi{toqi i nakit

Slobodan i Zoran Lazi} osumwi~eni da su sa maloqetnim L.M. od februara do aprila ove godine na podru~ju Bawe Luke i Lakta{a opqa~kali devet prodavnica FOTO: GLAS SRPSKE

PELAGI]EVO - U mjestu Kladu{a, u op{tini Pelagi}evo, u ~etvrtak je provaqeno u ku}u N.S., iz koje je ukraden pi{toq, za koji vlasnik posjeduje oru`ni list, kutijica sa zlatnim nakitom, ru~ni sat, tri pi{toqa sa oru`nim listovima, jedan vlasni{tvo M.S. i dva vlasni{tvo K.S., saop{teno je u petak iz CJB Doboj.

Vukosavqe

I{~upali 40 sadnica DOBOJ - Nepoznato lice ili vi{e wih sa wive Z.Z. u Ja ke {u, u op {ti ni Vu ko savqe, po~upali su i ukrali 40 novozasa|enih sadnica. Ri je~ je o 25 sa dni ca {qive, sedam sadnica kru{ke i osam sadnica jabuke. Na taj na~in vlasniku je pri ~iwena {te ta od oko 400 maraka. Sl. P.

Sokolac

Lopovi odvezli “pasat“ Oprema koju su koristili razbojnici PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

pritvor za Slobodana (25) i Zorana (23) Lazi}a iz TeBAWA LU KA - Sudija sli}a, zbog sumwe da su poza prethodni postupak ~i ni li vi {e ra zbo Okru`nog suda Bawa Luka jni{tava. Wih je bawolu~ka poliodredio je je dno mje se ~ni cija uhapsila 1. aprila, zaje dno sa wiho vim ma lo qetnim ro|akom L.M. Iz bawolu~kog Pretres Okru`nog tu `i la{ tva sa op {te no je da je Poslije hap{ewa Slobodana i Zopritvor predlorana Lazi}a i wihovog maloqetnog `en jer postoji ro|aka L.M., policija je 2. aprila osno va na bo ja pretresla nekoliko prostorija koje zan da }e oskoriste na podru~ju Bawe Luke i Teu m w i ~ e n i sli}a. Tom prilikom prona|ena je uni{titi, sakriodre|ena koli~ina ukradene robe.

ti, izmijeniti ili falsifikovati dokaze.

POSTOJI bojazan da }e osumwi~eni ometati krivi~ni postupak - Ta ko |e pos to ji bo ja zan da }e osumwi~eni ometa ti kri vi ~ni pos tu pak uti ca jem na svje do ke, sa u~e sni ke ili pri kri va ~e. Pos to ji i bo ja zan da bi mogli da ponove krivi~no djelo, ili da dovr{e poku{a no - re ~e no je u tu `i la{tvu. Iz Centra javne bezbje-

dnosti Bawa Luka u petak je sa op {te no da su oni osumwi~e ni da su po ~i ni li devet razbojni{tava i u dva krivi~na djela u~estvovali u po ma gawu. Sva dje la po ~iwena su na podru~ju Bawe Luke i Lakta{a. La zi }i su osumwi~e ni da su od februara do aprila ove godine, u vi{e navrata, pqa ~ka li pro da vni ce po Bawoj Luci i Lakta{ima, i to, izme|u ostalog, 1. aprila prodavnice “Kivi“ u Bawoj Luci i “Bis” u Lakta{ima, nakon ~ega su i otkriveni, saznaje “Glas Srpske“. Kri mi na lis ti ~ki in -

spe kto ri CJB Bawa Lu ka istragom su utvrdili da su oni po dolasku u Bawu Luku iz Tesli}a u no}nim ~asovima, maskirani ili bez maski, ulazili u prodavnice i uz pri jetwu pi {toqem od ra dni ca oti ma li no vac. Po sli je to ga su se sva ke ve ~e ri vra}ali u Tesli}, koriste}i iznajmqena vozila. Kako je re~eno u bawolu~koj po li ci ji, po me nu ta trojka je u toku kriminalisti~ke obrade priznala i izvr{ewe tri krivi~na djela ra zboj ni{ tva na po dru ~ju CJB Doboj.

SOKOLAC - Policijskoj stanici Sokolac u ~etvrtak je M.T. (27) prijavio da mu je u toku no}i, sa parking prostora u ulici Radomira Ne{kovi}a, ukraden automobil “folksvagen pasat“, vla sni{ tvo “Uni kre dit lizinga“ iz Sarajeva, saop{teno je u petak iz CJB Isto~no Sarajevo.

Vojkovi}i

Provalnici otu|ili alat VOJKOVI]I - S.M. iz Vojkovi}a, u op{tini Isto~no Novo Sarajevo, prija vio je po li ci ji da su nepoznate osobe provalile u wegov pomo}ni objekat i otu|ile alat . N. T.

Probili rupu u zidu i ukrali cigarete

Motociklista preminuo od zadobijenih povreda

Dje~aci ukrali i zapalili 14 automobila

SOKOLAC - Soko~anin M.N. prijavio je policiji da su u no}i izme|u ~etvrtak i petka nepoznata lica provalila u magacinski prostor preduze}a “Onogo{t“ u Sokocu, naveli su u CJB Isto~no Sarajevo. Uvi|ajem je konstatovano da su izvr{ioci nasilno razvali li bra vu na ula znim vra ti ma ra dne ha le za te hni ~ki pregled vozila “Bobar osigurawa“ i potom na pregradnom zidu izme|u hale i magacina “Onogo{t“ na~inili otvor, kroz koji su u{li u magacin i ukrali ve}u koli~inu cigareta. O{te}eni M.N. nije mogao da se izjasni o visini pri~iwene {tete, koja }e biti naknadno utvr|ena. N. T.

TUZLA - Te{ko povrije|eni motociklista Vahid Pele{ (45) iz Tuzle, koji je prije sedam dana nastradao u sudaru sa vozilom “seat toledo“, u ~etvrtak uve~e je preminuo u Univerzitetsko-klini~kom centru u Tuzli, javile su agencije. Wemu su u sudaru slomqeni noga i kuk, ali se zdravstveno stawe pogor{alo, pa je preba~en na Odjeqewe za reanimaciju tuzlanske bolnice, gdje je i preminuo. Iz Tu`ila{tva Tuzlanskog kantona potvr|eno je da }e se obaviti obdukcija tijela preminulog i istra`iti odgovornost voza~a “seata“ Tomislava Ravwaka iz Tuzle zbog sumwe da je Pele{u oduzeo pravo prvenstva prolaza.

ZAGREB - Zagreba~ka policija uhvatila je ~etvoro~lanu grupu dje~aka koja je u nepuna tri mjeseca ukrala 14 automobila, javili su u petak hrvatski mediji. Uz dvoje djece, koja su 1995. godi{te, za kra|e su osumwi~ena i dvojica maloqetnika od nepunih 16 i 17 godina. ^etvorka se specijalizovala za kra|e “opela“, a sumwa se da su od sredine oktobra pro{le do po~etka januara ove godine ukrali 14 automobila. Mali lopovi “operisali“ su po Zagrebu, a automobile su krali kako bi se u wima vozili. Poslije toga su vozila ostavqali na podru~ju Pe{~enice, gdje su ih i zapalili.

20 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE

Zala`emo se za socijalnu pravdu i ne}emo glasati za smawewe penzija i plata ukoliko bi to bilo na dnevnom redu, po cenu izlaska iz koalicije SPS, PUPS i gubitka mandata. Poslanici JS ne}e dozvoliti ni smawewe plata radnicima u fabrikama, kao ni to da se na plate od 20.000 dinara pla}a porez. Dragan Markovi} Palma, predsjednik Jedinstvene Srbije

Slobodan Radovanovi}

Hitna primjena Zakona o oduzimawu imovine

FOTO: ARHIVA

Srbija BEOGRAD - Republi~ki javni tu`ilac Slobodan Radovanovi} uputio je svim tu`iocima u Srbiji obavezuju}e uputstvo za hitno sprovo|ewe Zakona o oduzimawu imovine proistekle iz krivi~nog djela, prenosi Tanjug. - Uz obavezuju}e uputstvo, tu`ioci su dobili i dodatna uputstva o sprovo|ewu tog zakona, a republi~ki tu`ilac je zatra`io i hitne izve{taje o wegovoj primeni - rekao je portparol Republi~kog tu`ila{tva Tomo Zori}. Postupaju}i tu`ioci imaju rok 15 dana da Republi~kom javnom tu`ila{tvu dostave izvje{taje o primjeni zakona. Zori} je najavio i kontrolu sprovo|ewa Zakona, koju }e vr{iti Republi~ko tu`ila{tvo, odnosno komisija koju je formirao republi~ki tu`ilac, a koju }e ~initi wegovi zamjenici.

Sa{a Vukadinovi}, direktor Bezbjednosno informativne agencije Ministarka finansija sa sindikatima

Nema konkretna rje{ewa BEO GRAD - Mi nis tar ka finansija Diana Dragutinovi} razgovarala je sa sindi ka ti ma o mje ra ma za izlazak iz krize. Sindikalci na vo de da Vla da jo{ ne ma konkretna rje{ewa. Predsjednik Sindikata zaposlenih u dr`avnoj upravi Wego{ Pote`ica ka`e da su na sastanku, na kom su u~es-

tvovali predstavnici Saveza sa mos tal nih sin di ka ta i sindikata Nezavisnost, informisani da Vlada Srbije jo{ uvijek nema konkretno rje {ewe za pri je dlog fi nansirawa i rebalansa buyeta. To zna ~i, ka `e Pote`ica, da Vlada nema rje{ewe za materijalni status buyetskih korisnika.

Zbog nepo{tovawa Vlade Srbije

Privremene mjere u Pri{tini i Pe}i GRA^ANICA - Ministar Srbije za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanovi} potvrdio je Srni da su uvedene privremene mjere u op{tinama Pri{tina i Pe}, sa sjedi{tem u Gora`devcu, zbog kr{ewa zakona i nepo{tovawa odluka Vlade Srbije. - Poku{avamo da uspostavimo zakonitost u radu organa lokalne samouprave na Kosovu i Metohiji - ka`e Bogdanovi} i dodao da je Vlada Srbije imenovala Jugoslava Popovi}a, kandidata Demokratske stranke, za predsjednika privremenih mjera u op{tini Pri{tina. Predsjednik Skup{tine op{tine Pri{tina Radovan Ni~i} izjavio je za Srnu da je rije~ o obra~unu DS-a sa pripadnicima Srpske radikalne stranke. - Ovo je prepu{tawe srpskih op{tina u ruke Albancima rekao je Ni~i}, najavquju}i da }e protiv novog rukovodstva uslijediti tihi bojkot dosada{wih zaposlenih radnika.

DOBRA VIJEST

KRAGUJEVAC

Radnici kragujeva~ke Fabrike ko`e “Partizan” prekinuli su {trajk gla|u, nakon {to ih je ve}inski vlasnik Jovan Aleksi} pozvao na pregovore. Zaposleni u “Partizanu” su od ponedjeqka {trajkovali gla|u, tra`e}i od poslodavca uplatu doprinosa penzionom fondu za posqedwih pet godina i izradu socijalnog programa.

LESKOVAC

Jovica Krsti} (55) iz sela Milanovo kod Leskovca ubio je sina Miodraga Krsti}a (32). Ubistvo se desilo nakon sva|e, a uzrok nesuglasica bilo je to {to je otac primoravao sina da se {to prije o`eni. Otac je iz lova~ke pu{ke pucao u sina, koji je umro na licu mjesta. Jovica je potom poku{ao da izvr{i samoubistvo, pucaju}i iz pi{toqa sebi u glavu.

LO[A VIJEST

BIA ne `eli politi~ke igre

Akcije “Kaktus“, “[umadija“ i “Ma~va“ su bile usmerene na rasvetqavawe najte`ih krivi~nih dela, zavr{ene su 2001. godine i nije mi jasno za{to to neko ponovo pote`e posle osam godina. Moj ose}aj je da je u pitawu politi~ka igra, rekao Vukadinovi} BEOGRAD - Povezivawe akci ja “Ka ktus“, “[u ma di ja“ i “Ma ~va“ sa ubis tvom pre mi je ra Zo ra na \in |i }a je po li ti ~ka igra, izja vio di re ktor BIA Sa{a Vukadinovi}. On je novinarima poslije sje dni ce skup {tin skog Odbo ra za bez bje dnost re kao da po da ci iz tih ope ra ci ja “ne sa dr`e sa znawa o ubistvu premijera \in|i}a. Ove akcije su bile usmerene na rasvetqavawe najte-

`ih kri vi ~nih de la, za vr{ene su 2001. godine i nije mi ja sno za {to to ne ko po no vo po te `e po sle osam godina. Moj ose}aj je da je u pitawu politi~ka igra - rekao je Vukadinovi}. Vu ka di no vi} je na se dnici skup{tinskog Odbora za bezbjednost rekao da sva pi tawa po ve za na sa tim akci ja ma ima ju ozna ku dr`avne tajne. Prema wegovim rije~ima, zato bi bilo najboqe da sjednica na kojoj bi poslanici dobili informaci je o tim akci ja ma bude zatvorena za javnost i odr`a na u

Sa{a Vukadinovi}

sjedi{tu BIA. [ef BIA je oci je nio da pojedinci poku{avaju da uvu ku slu `bu u po li ti ~ke igre, ali da on ne}e dozvoliti da se BIA koristi u politi~kim obra~unima.

AKCIJE nemaju veze sa ubistvom Zorana \in|i}a Prema wegovim rije~ima, te tri akcije su izvedene

od januara do novembra 2001. godine i bile su usmjerene na otkrivawe najte`ih krivi~nih djela, me|u kojima su i ubistva Ivana Stamboli}a i Slavka ]uruvije 2000. godine. On je dodao je da te akcije zapravo nemaju nikakve veze sa ubistvom \in|i}a. Na sje dni ci Odbo ra za bezbjednost nije bilo kvoru ma jer se ni su po ja vi li ~lanovi iz vladaju}ih stranaka.

ANKETNI ODBOR Srpska radikalna stranka saop{tila je da }e zatra`iti osnivawe anketnog odbora koji bi trebalo da razjasni ~iwenice o pomenute tri akcije. Potpredsjednik radikala Dragan Todorovi} je rekao

da }e osnivawe anketnog odbora tra`iti ako poslanici vladaju}e ve}ine nastave sa zahtjevima za odlagawe sjednice Odbora za odbranu i bezbjednost na kojoj bi Vukadinovi} govorio o tim akcijama.

Olak{ano putovawe turista iz Srbije

Grupne vize za put u Sloveniju BEOGRAD - Slovena~ka am ba sa da u Beo gra du sa op {tila je da je srpskim turisti~kim agencijama po~ela da izdaje grupne vize za turisti~ke posjete Sloveniji. [ef konzularnog odjeqewa ambasade Jo`ef Ke~ek izjavio je na konferenciji za novinare da je rok za izdavawe viza

skra}en na tri dana. - Agencije zahtjeve mogu da po dne su utor kom i ~et vrtkom od 12 do 13 - rekao je Ke~ek. Prema wegovim rije~ima, turisti sada ne moraju da dolaze u ambasadu na razgovor i vize uzima predstavnik agenci je, ta ko da je taj pro ces

olak{an, a prijava turisti~kih agencija ve} je po~ela.

LANI izdato oko 40.000 viza Ke~ek je naveo da je pro{le godine ambasada izdala oko 40.000 viza, a da je broj

izdatih viza pove}an za preko 100 odsto. Ambasador Slovenije Miroslav Luci rekao je da je prioritet da vize budu ukinute i izrazio o~ekivawe da }e to biti do kraja godine. Kako je rekao, na ovaj na~in turistima iz Srbije bi}e olak{an postupak za dobijawe vize.

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 21

Sowa Liht podnijela ostavku

BEOGRAD - Predsjednik beogradskog Fonda za politi~ku izuzetnost Sowa Liht podnijela je ostavku na ~lanstvo u Odboru Agencije za borbu protiv korupcije, jer je odlu~ila da se posveti radu u Upravnom odboru “Politike”.

Sowa Liht je u petak agenciji Beta rekla da je, iako su je pravnici uvjeravali da te dvije funkcije nisu u sukobu interesa, nakon du`eg razmi{qawa, ipak odlu~ila da zavr{i posao u “Politici”, koji je zapo~ela.

Sergej [ojgu, ministar za vanredne situacije Rusije razgovarao sa srpskim zvani~nicima

Podr{ka "Ju`nom toku"

Veoma je va`an principijelan stav Rusije i wene podr{ke naporima Srbije da na miran i pravno utemeqen na~in o~uva svoj integritet, rekao Boris Tadi}

Vijesti Ni{

Ulica [abana Bajramovi}a

FOTO:BETA

BEOGRAD - Ministarstvo za dr`avnu upravu i lokalnu samoupravu dalo je danas saglasnost Skup{tini grada Ni{a na prijedlog odluke o promjeni naziva ulice Ju`ni bulevar u Bulevar [abana Bajramovi}a, saop{teno je iz tog ministarstva. Ministar Milan Markovi}, kako je navedeno, o~ekuje da }e tako biti prekinuta neprimjerena polemika koja se ovih dana vodi oko toga, jer je [aban Bajramovi} svjetski priznat umjetnik koji je {irom svijeta na najboqi i najqep{i na~in glasom i pjesmom predstavqao svoj grad Ni{ i Srbiju.

MUP

Uhap{ene tri osobe BEOGRAD - Policija je uhapsila tri osobe zbog sumwe da su izvr{ile nekoliko razbojni{tva, saop{tilo je ju~e Ministarstvo unutra{wih poslova, navode}i da su u stanovima osumwi~enih prona|eni heroin, automatska pu{ka i pi{toqi. Kako se navodi u saop{tewu, uhap{eni su Milan Miqkovi} (29), Miodrag Krsti} (29) i Marko Radosavqevi} (26), svi iz Beograda.

Boris Tadi} i Sergej [ojgu

BEO GRAD - Pred sje dnik Srbije Boris Tadi} i ministar za vanredne situacije Rusije Sergej [ojgu da li su u pe tak po dr{ku realizaciji “Ju`nog toka“ u {to kra}em roku. Ta di} i [oj gu, ko ji je boravio u jednodnevnoj poseti Srbiji, razgovarali su o posqedi ca ma svjet ske eko nomske krize i na~inima za weno rje{avawe i usaglasili su se da je ne op ho dno daqe unapre|ewe ekonomske saradwe dviju zemaqa, saop{tila je pres-slu`ba predsjednika Srbije. Govore}i o situaciji na

Kosovu, Tadi} je istakao va`nost principijelnog stava Rusije i wene podr{ke naporima Srbije da na miran i pra vno ute meqen na ~in o~uva svoj integritet.

DOBRI odnosi Srbije i Rusije [oj gu se ra ni je sas tao sa pre mi je rom Mir kom Cvet ko vi }em, mi nis trom spoqnih poslova Vukom Jere mi }em, a pre dvi |en je i wegov razgovor s ministrom unu tra{wih po slo va Ivi com Da~i}em.

- Dobri odnosi Srbije i Rusije potvr|eni su potpisi vawem Spo ra zu ma o sa radwi naf tne i ga sne privrede - ocijenili su premijer Cvetkovi} i [ojgu. Pre mi jer Cvet ko vi} je za hva lio rus kom mi nis tru na podr{ci koju Ruska Fede ra ci ja pru `a Srbi ji na o~uvawu suvereniteta i teritorijalnog integriteta. U saop{tewu se navodi da je razgovarano o ekonomskoj, energetskoj i kulturnoj saradwi, a posebno o aktuel nim pi tawima u ve zi sa Naftnom industrijom Srbije, kao i o regulisawu kli-

rin{kog duga. U ra ni jem sa op {tewu rus kog Ministarstva navodi se da }e tokom [ojguove posjete pa`wa biti posve}ena i ra du ti ma rus kih stru~waka koji }e razminirati objekte u rejonu Para}ina, kroz koji bi trebalo

da pro|e trasa gasovoda “Ju`ni tok”. Uklawawe neeksplodiranih ubojnih sredstava na tom podru~ju, zaos ta lih iz vremena vazdu{nih napada NATO, trebalo bi da po~ne 6. aprila, a sredinom aprila na podru~ju Ni{a.

PROTOKOL [ojgu i Da~i} }e, kako je najavqeno, potpisati Protokol o izuzecima iz re`ima slobodne trgovine izme|u vlada dviju dr`ava. Prema ranijim informaci-

jama Ministarstva ekonomije Srbije, time }e biti liberalizovan izvoz svih lijekova, klani~nih proizvoda, konditorskih proizvoda i vina.

Tender za izgradwu deset kilometara puta

Tribunal nalo`io qekarsko ispitivawe

Kazlas: Nisam rekao da Srbi spremaju napad

BEOGRAD - Ministar infrastrukture Srbije Milutin Mrkowi} potvrdio je u petak da je Vlada Srbije raspisala tender za izgradwu deset kilometara autoputa od Horgo{a do Novog Sada. Tender }e biti otvoren do 27. aprila, radovi bi trebalo da po~nu do 5. maja, a rok za zavr{etak je {est mjeseci. Ciq je da se u krizi uposli doma}a radna snaga i gra|evinska operativa, izjavio je Mrkowi}, obilaze}i radove na drumskom mostu kod Be{ke. Mrkowi} je dodao da jo{ nije poznato da li }e Vlada Srbije i austrijski konzorcijum “Alpina Por” povodom sporne koncesije za izgradwu autoputa Horgo{ - Po`ega posti}i dogovor ili }e do}i do me|unarodne arbitra`e.

BEOGRAD - Sudsko vije}e Ha{kog tribunala nalo`ilo je u petak da se formira tim medicinskih stru~waka, koji bi ispitao zdravstveno stawe optu`enog predsjednika Srpske radikalne stranke Vojislava [e{eqa. Od Sekretarijata tribunala zatra`eno je da se detaqan nalaz qekarskog tima dostavi u roku od najvi{e 30 dana od izdavawa ovog naloga. Sudije su istovremeno zatra`ile da svoj izve{taj, u roku od osam dana, preda i qekar iz pritvorske jedinice UN u [eveningenu. U nalogu suda podsje}a se da je o [e{eqevom zdravstvenom stawu raspravqano 26. marta, kada je optu`eni napomenuo da, iako se osje}a dovoqno dobro za nastavak postupka, analize krvi i ultrazvuk, kojima se od avgusta pro{le godine podvrgavao u nekoliko navrata, ukazuju na probleme sa jetrom.

BEOGRAD - Prvi ~ovjek UN u Kosovskoj Mitrovici Yo Kazlas negirao je u petak da je kazao da se grupe Srba sa sjevera Kosova pripremaju da napadnu EULEX. KiM radio iz ^aglavice objavio je u petak na svom sajtu, pozivaju}i se na pouzdane izvore, da je Kazlas na ju~era{wem sastanku predstavnika UNMIK-a, KFOR-a i EULEX-a kazao da ima podatke da se grupe Srba sa sjevera Kosova spremaju da napadnu misiju EU. Kazlas je u telefonskom razgovoru za agenciju Beta kazao da je govorio o tenzijama u Suvom Dolu i nasequ Br|ani. Prema wegovim rije~ima, na sastanku je naveo da Albanci i Srbi treba da rije{e probleme u te dvije sredine, a da ako to ne u~ine postoji opasnost da do|e do sukoba.

Beograd

Protest Roma BEOGRAD - Nekoliko stotina Roma blokiralo je ulicu Jurija Gagarina, protestuju}i protiv ru{ewa divqeg naseqa u blizini objekata namijewenih Univerzijadi. Buldo`eri su se pojavili u pe tak, a rje {ewe ko mu nal ne in spe kci je No vi Beograd o ru{ewu smo dobili ju~e poslije trinaest ~a so va, izja vio je za B92 predsjednik Udru`ewa raseqenih Ro ma sa Ko so va En ver Ko va ~i i do dao da ove romske porodice nemaju gdje da se isele.

Tomislav Radovanovi}

Novine u interventnim jedinicama BEOGRAD - Stalno prisustvo starje{ina, kao i uvo|ewe tzv. GPS sis te ma i kamera u vozila interventne jedinice, neke su od novina koje, u ekskluzivnom intervjuu za emisiju “Patrola” najavquje no vi ko man dant interventne jedinice Ministarstva unutra{wih poslova Tomislav Radovanovi}.

22 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE

^lanstvo u NATO ja~a ukupan polo`aj Hrvatske. To se odnosi na privredu i na bezbjednost za strane i doma}e ulaga~e. To }e se odraziti i na na{u poziciju na spoqnopoliti~kom planu, pa tako i na odnose s na{im evropskim partnerima koji su u velikoj ve}ini ~lanice i NATO i EU.

Region

Ivo Sanader, hrvatski premijer

Qubqana

FOTO:ARHIVA

Zatvorena S.O.S. prodavnica

QUBQANA - Prva slovena~ka S.O.S. prodavnica za socijalno ugro`ene zatvorena je za mawe od dva mjeseca, jer ne ma {ta da pro da je. Sre di nom pro {log mje se ca, u Qubqani je otvorena prva S.O.S. prodavnica koja je trebalo da pro da je proi zvo de po ci je na ma dos tu pnim so ci jal no ugro`enim potro{a~ima. Prodavnica je najprije zatvorena pro{log ~etvrtka, kada je ipak uspjela da dobije ne{to proizvoda, koje su odmah sutradan prodali. Istog dana u prodavnicu su do{le inspekci je: sa ni tar na - ko ja ni je ima la pri mje da ba na kon pregleda, i tr`i{na - koja je na{la gre{ke zbog kojih je izrekla mandatnu kaznu.

Makedonija

U nedjequ drugi krug za predsjednika SKOPQE - Makedonija }e u nedjequ birati svog ~etvrtog predsjednika, gradona~elnika Skopqa i predsjednike 42 op{tine. Bi ra ~i }e pred sje dni ka dr`a ve bi ra ti izme |u dva kandidata koja su dobila najve }i broj gla so va u prvom krugu izbora odr`anih 22. marta - \or|a Ivanova, kandi da ta vla da ju }eg VMRODPMNE, i Qubo mi ra Fr~kovskog, kandidata opozicije, javqa dopisnik Srne. U prvom krugu Ivanov je dobio oko 35 odsto, a Fr~kovski oko 20 od sto gla so va bira~a. Predsjedni~ki izbori bi}e va`e}i, ako izlaznost bude ve}a od 40 odsto od ukupno 1.792.082 upisanih u bira~ke spiskove. Uprkos velikom optimizmu, anketama i partijskim pozivima za masovni izlazak na birali{ta, analiti~ari upozoravaju na realnu opasnost male izlaznosti.

Rje{avawe spora izme|u Zagreba i Qubqane

Mesi} nudi sporazum Sloveniji

QUBQANA - Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesi} izjavio je da se grani~ni problem sa Slovenijom mora da rije{i pra vnim pu tem i po nu dio je spo ra zum o dos tu pu do otvorenog mora. Mesi} time Sloveniji nudi, prije svega, pravo na slobodan prolaz do otvorenog mora preko hrvatskih voda, koje Slovenija i ina~e ima po me|unarodnom pravu. Ovaj prijedlog slovena~ki premijer Borut Pahor odbio je da komentari{e, jer je, prema wegovim rije~ima, “prijedlog Olija Rena jedini prijedlog koji je trenutno na stolu, o drugim prijedlozima Slovenija ne}e iznositi mi{qewe“.

DOBRA VIJEST

PODGORICA

Vlada Crne Gore utvrdila je Prijedlog zakona o kontroli dr`avne pomo}i u okviru poslova na harmonizaciji nacionalnog zakonodavstva sa propisima EU. Iz Vlade je saop{teno da se odredbama novog zakona uspostavqa jedinstvena regulativa u oblasti dr`avne pomo}i zasnovane na principima tr`i{ne ekonomije.

QUBQANA

Na kraju marta, slovena~kom zavodu za zapo{qavawe bilo je prijavqeno 79.682 nezaposlenih, {to je 3,2 odsto vi{e nego u februaru i ~ak 23,9 odsto vi{e nego u martu 2008. godine. U Zavodu isti~u da je taj trend posqedica ekonomske krize, zbog koje se sve vi{e firmi odlu~uje na otpu{tawe zaposlenih.

LO[A VIJEST

^ermak

Gotovina

Marka~

Ha{ki sud odbio zahtjev za odbacivawem optu`nice

Generali ostaju na optu`eni~koj klupi

Postoje dokazi o podr`avawu svih devet ta~aka optu`nice, kao i odgovornosti optu`enih za zlo~ine po~iwene nad srpskim civilima u toku i poslije operacije “Oluja“ u avgustu 1995. godine, iznijelo Sudsko vije}e Ha{kog tribunala ZAGREB - Sudsko vije}e Ha{kog tribunala odbacilo je u petak zahtjev odbrane za oslo ba |awe tro ji ce hrvat skih ge ne ra la, An te Gotovine, Ivana ^ermaka i Mla de na Mar ka ~a, ut vrdiv{i da postoje dokazi o po dr`a vawu svih de vet ta ~a ka op tu `ni ce, kao i odgovornosti optu`enih za zlo~ine po~iwene nad srpskim civilima u toku i poslije operacije “Oluja“ u avgustu 1995. godine. Na kon {to je na kra ju izvo|ewa dokaza Tu`ila{tva, krajem pro{log mjeseca, sa slu {a lo ar gu men te obje strane u postupku, Vije}e je tako|e zakqu~ilo da su sva tro ji ca op tu `e nih “bi li u~esnici zajedni~kog zlo~ina~kog poduhvata, ~iji je ciq bio da Srbi napuste Hrvatsku i da se tamo ne vrate“.

- Vije}e je zakqu~io da su dokazani zlo~ini progona, deportacije, prinudnog preseqewa, pqa~ke i razarawa, kao i da su po~iwena ubistva i ne~ovje~no i surovo postupawe, kvalifikovani kao zlo ~in pro tiv ~ovje~nosti i kr{ewa zakona i obi~aja rata, saop{tio je predsjedavaju}i sudija Alfons Ori.

OPTU@ENI znali za zlo~ine On je dodao da se Vije}e uvje ri lo da su op tu `e ni znali za zlo~ine koji su po~iweni nad srpskim civilima i da su propustili da sprije~e zlo~ine i kazne po~inioce. Odlu ka je do ne se na na osno vu sa slu {awa ve li kog broja svjedoka i na osnovu

pisanih dokumenata. Sudija Ori posebno je istakao da je Vije}e saslu{alo audio snimak sa sastanka na Brionima u ju lu 1995. go di ne, na ko me su ta da{wi pred sje dnik Hrvat ske Frawo Tu |man, Go to vi na i Mar ka~ “diskutovali o tome kako }e civili napustiti podru~je Krajine usqed vojne operacije“. - Tu |man je ta da re kao da je va`no da krenu civili, da }e tada vojska krenuti za wima i da }e to ima ti uza ja mni psi ho lo {ki efe kat. Go to vi na je rekao da se veliki broj civila ve} kre}e u kolonama i da }e uskoro ostati samo oni koji nemaju na~ina da odu. Oni su se slo`ili da treba da puste informaciju me |u srpskim ci vi li ma da srpski civili ve} napu-

{taju to podru~je - naveo je Ori. Po ~e tak do ka znog pos tupka odbrane zakazan je za 28. maj, a dan ra ni je bi }e odr`a na sta tu sna kon fe rencija o ovom predmetu.

Svjedo~ewe Alfons Ori je podsjetio i na svjedo~ewe nekada{weg ameri~kog ambasadora u Hrvatskoj Pitera Galbrajta o te{ko}ama da se Srbi vrate u Hrvatsku i o tome kako im je konfiskovana imovina, te da su Srbi po~eli da se tamo vra}aju “tek nakon intenzivnog pritiska me|unarodne zajednice na Hrvatsku“.

Nepravosna`na odluka @upanijskog suda u Karlovcu

Srbinu {est godina zatvora KAR LO VAC - Ne nad Pejnovi} (43) zvani Ne{o na @upanijskom sudu u Karlovcu nepravosna`no je osu|en na {est godina zatvora, jer je kao pripadnik milicije tzv. SAO Krajine u oktobru 1991. godine u zaseoku ^orak nezakonito uhapsio, te u milicij sku sta ni cu u se lu Vrhovine u Lici doveo pet hrvatskih civila koji su dan kasnije pogubqeni u {umi ]urinke - O{tri Vr{ak. Sudsko vije}e oslobodilo ga je odgovornosti za smrt tih qudi, kao i za odvo|ewe i

smrt {estog ubijenog stanovnika zaseoka ^orak, za {ta je tako|e bio okrivqen.

PEJNOVI]: Nisam kriv - [okiran sam, ne mogu samo je to Pejnovi} prozborio na kon pre su de, su di ji Uje vi }u. U vri je me izno {ewa zavr{nih rije~i optu`eni je u nekoliko navrata na glas za pla kao, a ka da je do{ao red da i on ka`e svoju zavr{nu rije~, suznih o~iju je govorio da je nevin.

- Nisam kriv. Ti qudi u ^orcima bi trebali da me pohvale {to sam ih deset da-

na ra ni je {es to ro spa sio. Nikoga nisam ubio - pravdao se Pejnovi}.

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 23

TOP STORIES CNN

Svijet

Izme|u 20.000 i 35.000 pristalica najve}e opozicione partije regiona biv{eg premijera Viktora Janukovi~a, okupilo se u petak na Trgu nezavisnosti u centru Ki-

jeva, zahtijevaju}i ostavku predsjednika Ukrajine Viktora Ju{~enka i vlade Julije Timo{enko.

Visoki zvani~nici na NATO samitu u Strazburu

Vijesti

Evropa pod prijetwom teroristi~kih napada

Li Mjung Bak

Lansirawe rakete u subotu

Barak Obama upozorio da je Evropa izlo`enija opasnosti od napada “Al-Kaide“ nego SAD, jer je fizi~ki bli`a regionima u kojima operi{e ta teroristi~ka organizacija

FOTO AP

STRAZBUR - Francuski predsjednik Nikola Sarkozi podr`ao je u petak novu ameri~ku politiku prema Avganis ta nu, a ame ri ~ki predsjednik Barak Obama je upozorio da Evropi prijeti jo{ ve}a opasnost od “AlKaide” nego Americi. - U potpunosti podr`avamo novu ameri~ku strategiju u Avganistanu - izjavio je u petak Sarkozi na zajedni~koj konferenciji za {tampu sa Obamom uo~i NATO samita u Strazburu i Kelu, prenio je Rojters. Ame ri ~ki pred sje dnik Barak Obama je pro{log mjeseca predstavio novu politiku prema Avganistanu, koja podrazumijeva obuku avganistanskih snaga i poja~ane napore u Pakistanu. Francuska ne}e slati vojno poja~awe, ali je spremna da u~ini vi{e na planu policijske obuke i ekonomske pomo }i, do dao je Sar ko zi. Obama je upozorio da je Evropa izlo`enija opasnosti od napada “Al-Kaide” nego SAD jer je fizi~ki bli`a regionima u kojima operi{e ta teroristi~ka organizacija. - “Al-Ka ida” bi pri je mo gla da po kre ne ozbiqan teroristi~ki napad na Evropu nego na SAD zbog wene blizine - izjavio je Obama na konferenciji za {tampu sa Sar -

LONDON - Sjeverna Kore ja }e go to vo si gur no lansirati raketu dugog dometa u subotu ako joj dozvoli vri je me, izja vio je u petak ju`nokorejski predsje dnik Li Mjung Bak, obe }av {i “sna `an i ozbiqan odgovor“. “Gotovo je izvjesno da }e Sjeverna Koreja lansirati raketu“, izjavio je on novinarima u Lon do nu, na sa mi tu G20, prenio je Rojters.

Jap de Hop Shefer

Podijeqeni zbog Rusije

MOSKVA - ^lanice NATO-a su podijeqene oko pitawa odno sa sa Ru si jom, {to kom pli ku je ve ze sa Moskvom, ocijenio je generalni sekretar NATO-a Jap de Hop Shefer. “Me|u ~lanicama NATO-a su po pitawu Rusije, stavovi vrlo razli~iti“, navodi se u tekstu generalnog sekretara koji je u petak objavqen u ruskom listu “Nezavisimaja ga ze ta”. “Dok ima ta kvih neslagawa, bi}e nam te{ko da uspje{no sara|ujemo sa Rusijom, kako u oblastima u ko ji ma ima mo is to mi{qewe, ta ko u onim oblastima gdje ima razlika“, navodi se u tekstu.

Protesti protiv Alijanse u Baden-Badenu

kozijem. On je rekao i da }e me|unarodna zajednica preduzeti korake ukoliko Sjeverna Koreja izvr{i planiranu raketnu probu, ali nije naveo o kakvim je koracima rije~.

SAD @ELE da sara|uju sa Rusijom

- Ukoliko Sjeverna Koreja sprovede ovu akciju, radi}emo sa svim za in te re so va nim stranama i me|unarodnom zajednicom da poka`emo Pjongjangu da ne mo`e neka`weno da ugro`ava bezbjednost drugih zemaqa - rekao je ameri~ki predsjednik. Oba ma je po no vio da SAD `ele da saPuste ulice ra|uju sa Rusijom, ali je istakao da se ne}e “vra}ati U Strazburu je u petak bilo mirno, a sta rom na ~i nu ulice su puste jer je saobra}aj zarada”, prenio je brawen u mnogim dijelovima grada. Rojters. [kole i fakulteti su zatvoreni, a U me |u vre veliki broj firmi i restorana su menu, francuska odlu~ili da ne rade tokom samita. policija je uhap-

si la 300 de mon stra na ta uo~i po~etka dvodnevnog samita NATO-a u Strazburu, a vi {e od 100 qudi od ~et vrtka uve~e je u pritvoru. Policija se sukobila sa de mon stran ti ma ko ji su u Strazburu u ~etvrtak uve~e lo mi li te le fon ske go vor nice, uni{tavali automobile i palili kante za sme}e prije nego {to je policija us pje la da ih po ti sne iz grada ka {atorskom kampu na obo du gra da u ko me su smje{teni. Fran cus ka po li ci ja je upotrijebila suzavac i gumene metke da bi rastjerala demonstrante koji su poku{ali da podignu barikade u cen tral nim grad skim uli cama, ali ih je policija u tome sprije~ila i potisnula ka kam pu, pre ni je le su agencije. BBC je javio da je tokom pra }ewa de mon stra ci ja je dan wema~ki fotoreporter zadobio povrede stomaka od gumenog metka.

Venecuela

Uhap{en opozicionar KARAKAS - Jedan od lidera opozicije u Venecueli, biv {i mi nis tar od bra ne Raul Baduel, priveden je pod optu`bom za korupciju, prenosi Beta. Biv{i ministar je optu`en za “utaju velike sume novca“ tokom mandata od 2002. do 2007. go di ne, izjavio je vojni tu`ilac Ernesto Cedeno za dr`avnu televiziju. On je osumwi~en za utaju 14 miliona dolara dok je bio ministar odbrane.

Obama i Sarkozi u {etwi Strazburom

Zatvor zbog vrije|awa monarhije

Ri~ard Goldston predvodi istragu

BANGKOK - Tajlandski sud osudio je u petak jednog mu{karca na deset godina zatvora, zbog toga {to je na Internet postavio komentare u kojima vrije|a monarhiju. Re~ je o 37-godi{wem Suvi~i Takoru, koji je uhap{en u ja nu aru u pro vin ci ji Na kon Pa nom, na sje ve ro is to ku Tajlanda, prenijela je britanska agencija Rojters. - On je uhap{en jer smo na Internetu prona{li poruke koje je poslao sa svog kompjutera - izjavio je dr`avni tu`ilac zadu`en za ovaj slu~aj Pi~it Nondasuvan. Tu `i lac je ka zao da je Su vi ~i ju ka zna smawena na ispod 20 godina, po{to je priznao krivicu.

TEL AVIV - Biv{i glavni tu`ilac Ha{kog suda Ri~ard Goldston imenovan je u petak za {efa me|unarodne misije koja }e utvrditi ~iwenice o optu`bama da su izraelske snage i palestinski ekstremisti kr{ili qudska prava u pojasu Gaze. Tim od ~etiri ~lana osnovan je na osnovu rezolucije, koju je usvojio Savjet UN za qudska prava na specijalnoj sjedni ci 12. ja nu ara u je ku ofan zi ve Izra ela na ciqeve Hamasa u pojasu Gaze, naveli su izraelski mediji. - Uvjeren sam da }e misija biti u poziciji da procijeni sva kr{ewa qudskih prava i humanitarnih zakona po~iwenih u kontekstu konflikta (u Gazi) - navedeno je u saop{tewu.

DOBRA VIJEST

ITALIJA

Italijanski premijer Silvio Berluskoni posjeti}e 6. i 7. aprila Rusiju a drugog dana posjete sasta}e se ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevim. Uo~i putovawa, Berluskoni je u intervjuu ruskoj agenciji RIA novosti, rekao 30. marta da je Rusija kako za Evropu, tako i za Italiju strate{ki partner.

AVGANISTAN Raspore|ivawe ameri~kog vojnog poja~awa u Avganistanu moglo bi da pogor{a stawe i prouzro~i jo{ vi{e civilnih `rtava, upozorila je u petak grupa nevladinih organizacija. Izvje{taj pod naslovom “Zahva}en sukobom“, potpisalo je 11 nevladinih organizacija .

LO[A VIJEST

24 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE

Pucwava u sjevernom dijelu Atine

Rawena dva policajca ATINA - Dva gr~ka policajca rawena su vatrenim oru`jem u Atini, u no}i izme|u ~etvrtka i petka, prilikom zaustavqawa jednog motocikliste, saop{teno je iz policijskog izvora, prenosi Hina. Jedan od policajaca hospitalizovan je u te{kom stawu zbog rane na glavi i morao je biti operisan. Drugi, tako|e u bolnici, izvan `ivotne je opasnosti, dodaje isti izvor. Policajci su napadnuti u ~etvrti Kipseli, na sjeveru glavnog grada, u trenutku dok su obavqali kontrolu nad jednim motociklistom. Nepoznate osobe tada su otvorile vatru na wih. Potom su pobjegli uzev{i oru`je i mobilne telefone policajaca. Nasiqe i napadi su u~estali u Ateni i Solunu od decembra, kad je u policijskoj akciji ubijen adolescent.

Li Hsijen Lung premijer Singapura miliona

FOTO: ROJTERS

Donald Cang Jum-Kuen premijer Hongkonga

Barak Obama predsjednik SAD

Evropski parlament

Rezolucija protiv totalitarizma STRAZBUR - Evropski parlament usvojio je rezoluciju protiv totalitarizma, u kojoj izra `a va ju po {to vawe prema svim `rtvama totalitarnih i nedemokratskih re`ima u Evropi, javio je B92. Poslanici Evropskog parlamenta su usvojili Rezoluciju o evropskoj svjesnosti i totalitarizmu, u kojoj nagla{avaju da je potrebno oja~ati evrop sku svje snost o zlo~inima koje su po~inili

totalitarni i nedemokratski re`imi, kao i podr`ava ti do ku men to vawe i svjedo~ewa o evropskoj pro{losti. Evrop ski po sla ni ci su ubije|eni i da bi odgovaraju }e o~u vawe is to rij skog sje}awa, uz opse`no ocjewivawe evropske istorije i sveevropsko priznawe svih istorijskih vidika moderne Evro pe oja ~a lo evrop sko udru`ivawe.

“Pres emblem kampejn“

Za tri mjeseca ubijeno 35 novinara @ENEVA - U prvom tromjese~ju ove godine u svijetu je ubijeno 35 novinara na zadatku, saop{tila je u petak nevladina organizacija “Pres emblem kampejn“ sa sjedi{tem u @enevi. Od po~etka godine poginuli su novinari u 16 zemaqa, saop{tila je ta organizacija za za{titu novinara u zonama sukoba. U Pakistanu je poginulo pet, u pojasu Gaze tokom izraelske invazije ~etiri i u Iraku ~etiri. Slijede Meksiko i Rusija sa po tri ubijena novinara, a po dva su poginula u Somaliji, [ri Lanki, Nepalu, Venecueli i Avganistanu. Po jedan novinar poginuo je u Keniji, Filipinima, Madagaskaru, Kolumbiji, Indiji i Hondurasu. U 2008. godini poginuo je 91 novinar, od kojih 20 u prvom tromjese~ju.

Brajan Kauen, premijer Irske

341.000

Nikola Sarkozi, predsjednik Francuske

318.000

Angela Merkel, kancelar Wema~ke

303.000

Gordon Braun, premijer Velike Britanije

279.000

Stiven Harper, premijer Kanade

246.000

Taro Aso, premijer Japana

243.000

Kevin Rad, premijer Australije

229.000 Godi{wi prihod u ameri~kim dolarima

Deset najboqe pla}enih svjetskih dr`avnika

Premijer Singapura zara|uje najvi{e Nakon skandala sa britanskim ministrom unutra{wih poslova, bira~i u ostalim zemqama zainteresovali su se koliko godi{we zara|uju prvi qudi wihovih zemaqa LONDON - Nedavni skandal britanskog ministra unutra{wih poslova Yeki Smit zbog wenog supruga i gledawa porno-filmova uzburkao je duhove u ovoj zemqi. Smit je, naime, o dr`avnom tro{ku nabavqala porno-filmove za svoga supruga. Bira~i su se, stoga, upita li ko li ki su pri ho di wihovih parlamentarnih zastupnika, ministara i drugih ~elnika dr`ave, pi{e londonski Tajms.

Por no-fil mo vi se, ne sumwivo, ne na la ze na po pisu tro{kova demokratski iza bra nih na ro dnih pred stavnika.

VISOKE zarade predsjednika i premijera Yeki Braun se izvinila na ci ji, ali os ta li su sve glasniji pozivi da se sistem na gra |i vawa prvih qudi dr`ave promijeni iz

te meqa. Sto ga se pod pri tiskom na{ao parlamentarni odbor ko ji je do bio zadatak da ocijeni standarde djelovawa u sferi javnih dr`avnih slu`benika. Ali, kako je ovaj odbor najavio zakqu~ni izvje{taj o dr`a vni ~kim pla ta ma i po kri ve nim tro {ko vi ma tek za kraj ove godine, tako su se pravdoqubivi bira~i za in te re so va li za ovo pi tawe i u {i rem smi slu. Kviz o pri ho di ma pro {i -

rio se na prve qude drugih ze maqa, ka ko bi gra |a ni imali potpuniju perspektivu tro{kova i primawa svojih demokratskih prvaka.

@albe Istovremeno, premijeri i predsjednici stalno se `ale na svoje prihode i upore|uju ih s brojkama menaxera u privatnim ali i dr`avnim preduze}ima.

Akcija policije Floride protiv prevaranta sa Vol Strita

Zaplijewena Mejdofova imovina

Nakon molitvi, ispred xamije u indonezijskoj provinciji Aceh, u kojoj se praktikuje {erijat, izbi~evan je jedan mu{karac zbog kockawa.

MA JA MI - Po li ci ja Floride zaplijenila je ku}u pre va ran ta s Vol Strita Bernarda Mejdofa i wegove `ene, vrijednu vi{e miliona dolara, javio je u petak Bi-Bi-Si (BBC). Mej do fo va ja hta “Bul“ (Bik) duga 17 metara i motorni ~amac zaplijeweni su ranije. Zvani~nici Floride potvrdili su da je policija

u{la u Mej do fo vu ku }u u Palm Bi~u. Ameri~ki {ef policije Beri Golden izjavio je da }e proces mijewawa bra va i zapqena inventara “malo potrajati“. Pro {log mje se ca Mej dof (70) se izjasnio krivim po svih 11 ta~aka optu`nice za in ves ti ci onu pre va ru “te{ku“ 50 milijardi dolara.

Mejdof se nalazi u zatvo ru, gdje ~e ka na sud sku presudu u junu. Mogao bi da dobije do 150 godina zatvora.

ZAPQENA inventara }e malo potrajati On tvrdi da je radio sam u osmi{qavawu ta ko zva ne “Ponci {eme“, prema kojoj

je ranije investitore ispla}ivao novcem novih klijenata. Biv {i pred sje dnik wujor{ke elektronske berze “Nas dak“ ra dio je na Vol Stritu vi{e od 40 godina. Iako Mejdof tvrdi da je {ema po~ela ranih devedesetih, tu`ioci smatraju da je on “operisao“ ve} osamdesetih godina.

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 25

Biv{i guverner Ilinoisa uskoro na sudu

Podignuta optu`nica protiv Roda Blagojevi}a

Biv{i guverner srpskog porijekla suo~en sa 16 ta~aka optu`nice za krivi~na djela, ukqu~uju}i udru`ivawe za “reketirawe“, prevaru i lagawe saveznim agentima

Vijesti Wema~ka

Na drvetu 29 godina

FOTO: ARHIVA

MIN HEN - U wema ~koj sa ve znoj po kra ji ni Bavarskoj jedan tinejyer je, {e ta ju }i se {u mom, prona{ao kosti {ezde set de ve to go di{weg wema~kog penzionera koji je nestao prije 29 godina. Policija je ostatke tijela penzionera na{la na 11 me ta ra vi so kom drve tu, dok je vje{ta~ewe pokazalo da je penzioner nestao 1980. godine i da se najvjerovatnije popeo na drvo, zavezao za wega i upucao se, prenose mediji.

NATO

Rasmusen kandidat za lidera

Tu`ila{tvo tra`i i zapqenu Blagojevi}eve ku}e

VA [IN GTON - Pro tiv opo zva nog de mo krat skog gu ver ne ra Ili no isa Ro da Bla go je vi }a (52), wego vog bra ta i ~e ti ri najbli`a saradnika, podignuta je optu`nica za poli ti ~k u ko rup ci ju u 19 ta ~a ka, obja vio je dr`a vni tu`ilac u ^ikagu. Uz starijeg brata, Roba Blagojevi}a (53), i glavnog finansijera kampawe Kristofera Kelija (50), optu`eni su Lon Monk (50), lobista i biv{i Blagojevi}ev {ef osobqa, Yon Haris (47), tako|e biv{i {ef osobqa, te Vi li jam ^e li ni (74), uticajni “insajder“ u Springfildu, glavnom gradu Ilinoisa, javio je dnevni list “^ikago tribjun“. Optu`nica je podignuta ~e ti ri mje se ca na kon ha p{ewa Bla go je vi }a, 9. de -

cembra 2008, pod optu`bom da je poku{ao trgovati svojim ovla{ }ewima ime no vawa zamjenika na senatsko mjesto predsjednika Baraka Oba me, uz ra ni je op tu `be zbog iznu|ivawa priloga za wegovu politi~ku kampawu kod dodjele dr`avnih poslova i dono{ewa propisa.

POKU[AO trgovati ovla{}ewima Blagojevi}a optu`nica, izme|u ostalog, tereti da je tra`io otpu{tawe urednika i novinara “^ikago tribjuna“, koji su ga kritikovali, u zamjenu za dr`avnu pomo} kod pro da je bej zbol sta di ona “Rigli fild“, u vlasni{tvu lista. U optu`nici se, tako|e, tvrdi da je Blagojevi} poku-

{ao iznu di ti pri log za kam pawu od je dnog ame ri ~kog kongresmena, zadr`avaju }i dva mi li ona do la ra dr`a vnog zaj ma za ja vnu {ko lu u kon gre sme no vom okrugu. Biv{i guverner srpskog porijekla suo~en je sa 16 ta~aka optu`be za kaznena djela, ukqu~uju}i udru`ivawe za “reketirawe“, prevaru i lagawe saveznim agentima. U optu`nici se navodi da je Blagojevi} u~estvovao u planu s osu|enim politi~kim posrednikom Tonijem Rez kom i jo{ dru ge dvi je osobe za zajedni~ko zara|ivawe novca, kojeg }e podijeli ti na kon {to gu ver ner na pus ti svo ju fun kci ju. Rez ka se u pred sje dni ~koj pre di zbor noj kam pawi po ve zi vao s ku po vi nom ku }e i do k u pom oku }ni ce za

Rod Blagojevi}

predsjednika Baraka Obamu u ^ikagu. Tu`ila{tvo od Blagojevi}a tra`i 188.370 dolara i zapqenu wegove ku}e Rejvensvud mejnor, ako bude potrebno. Blagojevi}, kome prema ostalim ta~kama optu`nice prijeti najmawe ~etiri mili ona do la ra ka zni, tvrdi da ni {ta po gre {no ni je

uradio i da je `rtva politi~kog progawawa. On je poru~io da }e se u su du bo ri ti pro tiv op tu `bi, kao i da je po tpi sao ugovor o izdavawu kwige u kojoj }e iznijeti svoj slu~aj. Ameri~ki mediji javqaju da se Blagojevi} s porodicom odmara u Floridi, gdje boravi u parku i odmarali{tu “Diznijev svijet“.

PRODAJA ILI TRAMPA “Wujork tajms“ pi{e da je Blagojevi}, tokom konsultacija o izboru Obaminog nasqednika u Senatu, raspravqao i o postavqawu wegove supruge u Upravni odbor neprofitnih organizacija, ~ime bi joj bila omogu}ena plata od oko 150.000 dolara. Ras-

pravqano je i o postavqawu Blagojevi}a na funkciju u Stejt departmentu ili imenovawe za ambasadora, pi{e wujor{ki dnevnik, navode}i da se u 76 strana dugom izvje{taju navode wegove rije~i da je spreman “da proda ili trampi Ilinois“.

Sukob na granici Tajlanda i Kamboxe

Pucwava kod hinduisti~kog hrama

Kamboxanski vojnik osmatra granicu

PNOM PEN - Oru`ane snage Kamboye i Tajlan da ra zmi je ni li su u petak vatru u dijelu sporne teritorije u blizini 900 godina starog hinduisti~kog hrama na granici dvi je zemqe, ko ji je pro {le go di ne bio po pri {te su ko ba voj ske dvije zemqe, prenosi Tanjug. Obje strane su se me|u so bno op tu `i le za otpo ~iwawe su ko ba ko ji je trajao skoro sat vremena u bli zi ni hra ma Preah Vihear, koji du go go di na pred stavqa ka men spo ti cawa u odno si ma te dvije azijske dr`ave. Za po vje dnik kam boyanskih trupa general

Srej Doek izjavio je da je patrola tajlandske vojske u{la u kamboyansku terito ri ju i otvo ri la va tru na “wegove“ qude. - Tajlan|ani su ispali li ra ke te i otvo ri li vatru, na {ta smo mi odgovorili na isti na~in rekao je Doek u izjavi Rojtersu.

OBJE ZEMQE pola`u pravo na hram Vlasti u Bangkoku su odba ci le tvrdwe da su wiho vi voj ni ci u{li u teritoriju Kamboye i optu`ile vojsku druge strane da je prva otvo ri la vatru. Iz vje {ta ja o even tu al nim `rtva ma ili po vri je |e ni ma ne ma, a

za po vje dni ci kam boyan ske i tajlandske vojske na granici dvije zemqe sastali su se u petak popodne kako bi sprije~ili nove sukobe. I Tajland i Kamboya po la `u pra vo na oblast oko hrama Preah Vihear, a rje {ewe pro ble ma ni je prona|eno ni u nekoliko rundi pregovora predstavni ka te dvi je azij ske zemqe. Me |u na ro dni sud pr avde je 1962. godine presudio da ru {e vi ne hra ma pripadaju Kamboyi, ali je os ta la spor na oblast od oko 4,6 kvadratnih kilome ta ra oko sve ti li {ta, ko je je UNES CO pro {le godine odlu~io da “stavi“ na listu svjetske kulturne ba{tine.

KOPENHAGEN - Danski premijer Anders Fog Rasmusen zvani~no je na sastan ku sa am ba sa do ri ma NATO objavio da je kandidat za novog generalnog sekretara Alijanse, javili su da nas dan ski me di ji. Dan ski dr`a vni emi ter “DR“, po zi va ju }i se na svoje izvore, prenosi da je kada je Rasusen rekao da `eli da postane novi generalni sekretar NATO, Turska i daqe bila protiv wegove kandidature.

Pakistan

Uni{teno devet vozila PE [A VAR - U na pa du pobuwenika na sjeverozapadu Pakistana uni{teno je devet vozila snaga NATO, saop{tila je u petak po li ci ja, a pre ni je la Srna. U napadu, koji su pobuwenici izveli u petak ujutro, nije bilo `rtava, ali je uni{teno devet vozila snaga NATO, rekao je portparol lokalne polici je Fa zal Va hid Kan. On je dodao da je do{lo do kratke razmjene vatre sa po li ci jom, za tim su pobuwenici pobjegli.

Izrael

Ministar na ispitivawu JERUSALIM - Izraelska policija saop{tila je u petak da je vi{e od sedam sati ispitivala novog minis tra spoqnih po slo va Avi gdo ra Li ber ma na u okviru istrage o navodnom podmi}ivawu. Portparol policije saop{tio je da je Liberman u petak ispitivan u nacionalnom {tabu za pronevjere. Ispitivawe je bilo u vezi s dugom istra gom o Li ber ma no vom poslovawu, a on je demantovao navode. Ispitani su i wegov advokat i k}erka.

26 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE

Kultura

Goran Petrovi}, BLI@WI

Kamila Gib, STO DVA KORAKA FOTO: V . STOJAKOVI]

Izlo`ba u Londonu

Poeziju }e svi pisati LONDON - Beogradska umjetni~ka grupa “[kart“, poznata po anga`ovanim radovima, prvi put }e se retrospektivno predstaviti u Londonu, u prostoru “Spejs“ na izlo`bi “On the Origin of Wishes“, koja }e biti otvorena danas (subota), javili su srbijanski mediji. “[kart“ }e predstaviti radove koji dokumentuju aktivnosti te grupe tokom posqedwih 20 godina, tokom kojih su koristili razli~ite medije, poput grafi~kog dizajna, poezije, videa i izdava{tva kao sredstva dru{tvenog aktivizma. Izlo`ba podrazumijeva ukqu~ivawe publike, odnosno saradwu u`ivo, u duhu pjesme Branka Miqkovi}a “Poeziju }e svi pisati“. [kart su osnovali 1990. godine Dragan Proti} i \or|e Balmazovi} u napu{tenom grafi~kom ateqeu na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu.

Beogradski glumci gostovali u Doboju

Razmjena energije sa publikom DOBOJ - Beogradski glumci Mina Lazarevi}, Pavle Peki} i Ivan Jevtovi}, koji su gostovali u Centru za kulturu i obrazovawe u Doboju, izmamili su brojne aplauze publike. Oni su izveli komediju “Sve za tebe qubavi“, koja je ra |e na po mo ti vi ma teksta Alda Nikolaja, a u re`iji Ivane Boti~evi}-Leko. - Dobojska publika je odli~na. Za je dno smo se di vno proveli, razmenili energiju

i emo ci je - re kla je Mi na Lazarevi}. Glumac Pavle Peki} ocijenio je da je ova predstava ra|ena prema odli~nom tekstu. - Tekst je duhovit, pametno osmi{qen, a mi smo ekipa prijateqa koja u`iva dok ovo igra. Ta vrsta hemije uvek kod publike nailazi na odli~an prijem. To je zapravo i recept za dobru predstavu - rije~i su Pavla Peki}a. Sl. P.

Daniela Bratkovi} i Janko \okovi}

Koncert Beogradskih perkusionista i Beogradskog klavirskog dua

Spoj klasi~nog i modernog zvuka

Bilo nam je interesantno da spojimo dva zvuka - klavir, koji je u principu `i~ani instrument i udaraqke, rekao Sr|an Pala~kovi} PI[E: DEJAN VUJANI] [email protected]

Naj~itanije kwige u martu

“Tesla“ opet na prvom mjestu BEO GRAD - Tre }i mje sec za re dom (mart) roman “Tesla-portret me|u maskama“, koji je Vladimiru Pi {ta lu do nio NIN-ovu na gradu, ~vrsto dr`i prvo mjesto na listi bestselera prema podacima virtuelne Knjizare.com, iz kojih se vidi da nema novih naslova u odnosu na februar, samo su ve} poznati izmijewali mjesta, javio je Tanjug. Pi{talov roman je neosporno najvi{e tra`ena kwiga na cijelom podru~ju na kojem se prodaje jer je zauzela i prvo mjesto na listi kwiga koje je Ministarstvo kulture otkupilo za biblioteke u Srbiji. Mar tov ska lis ta bes tse le ra i lis ta naj tra `e ni jih kwiga od strane biblioteka poklopila se jo{ i u slu~aju “Lovca na zmajeve“ Haleda Hoseinija, samo {to je na listi Knjizare.com na drugom, kao {to je bio i u februaru, a na listi otkupa je na tre}em mjestu. Zanimqivo je da je na toj listi na drugom mjestu roman “Muzej nevinosti“ Orhana Pamuka, kojeg, ina~e, nema ni me|u 20 bestselera prema izvje{tajima kwi`ara.

BAWA LUKA - Beogradski per ku si onis ti i Beo grad ski kla vir ski duo odu{evili su u ~etvrtak publi ku na kon cer tu ko ji je odr`an u Banskom dvoru Kulturnom centru u Bawoj Luci. Dva ansambla, koji zajedno sviraju ve} neko vrijeme, izve-

li su djela Morisa Ravela i Kima Helvega. - Ve~eras smo svirali potpuno novi program, za razliku od na {eg pret ho dnog gostovawa u Bawoj Luci. Radi se o muzici Morisa Ravela i sa vre me nog dan skog kompozitora Kima Helvega. Helveg se bavi modernom muzikom za udaraqke i klavir,

“PUTOVAWE KRUGA“ Radio-televizija Srbije je 2001. godine snimila emisiju “Putovawe kruga“ o Beogradskim perkusionistima, koja se plasirala me|u sedam najboqih u konkurenciji muzi~kih

emisija na Festivalu u Montreu, u [vajcarskoj, 2002. godine. Ova emisija prikazana je i na festivalima u Pragu i Albeni, gdje je osvojila prvu nagradu.

tako da je re~ o originalnoj kompoziciji, za razliku od prve dve kompozicije Morisa Ravela koje su, u stvari, transkripcije - rekao je Sr|an Pala~kovi} iz Beogradskih perkusionista.

MUZIKA za udaraqke i klavir On je dodao da su Ravelove kom po zi ci je pi sa ne za dva klavira, a oni su napravili obradu, tako {to su uz ta dva kla vi ra do da li uda raqke, zbog toga {to se udaraqke nalaze i u orkestru kada se te kompozicije izvode kao orkestarske. - Bilo nam je interesantno da spojimo ta dva zvuka -

klavir, koji je u principu `i~ani instrument, ali vrlo ~esto spada i u perkusivne instrumente, i udaraqke - naglasio je Pala~kovi}. Beogradski perkusionisti se, prema wegovim rije~ima, tru de da uvi jek, po red kompozicija koje su wima interesantne i atraktivne za svirawe, izaberu neke kompozi ci je ko je bi bi le pri mamqive i publici. - To je ne ka ide ja ko ju ~esto sprovodimo u delo. I odziv publike je uvek adekvatan, tako da oni koji do|u do informacije da se ne{to takvo svira mislim da posle kon cer ta odu sa pri ja tnim utiscima - istakao je Pala~kovi}.

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske

BiH ne mo`e predstavqati "Ars Aevi" BAWA LU KA - Po mo }nik ministra za kulturu Repu bli ke Srpske Ire na Soldat-Vujanovi} izjavila je ju~e na konferenciji za novi na re da je u~es tvo vawe dr`avne selekcije bh. umjetnika na Venecijanskom bijenalu ne{to sasvim drugo od predstavqawa “Ars Aevija“. Zato je, dodala je SoldatVu ja no vi}, Mi nis tar stvo

odbilo da podr`i prijedlog “Ars Aevija“ da BiH na Veneci jan skom bi je na lu pred stavqa umje tnik Bra co Dimitrijevi}.

NOVI KONCEPT za u~e{}e na Bijenalu - ^iwenica je da se “Ars Aevi“ poku{ava sakriti iza imena priznatog umjetnika u

poku{aju da se ospori na{e mi{qewe i stavovi, progla{avaju}i “skandaloznim“ sve ono {to di re kto ru “Ars Aevi ja“ En ve ru Hayiomer spahi}u ne odgovara - rekla je Soldat-Vujanovi}. Prema wenim rije~ima, kao i svaka dr`ava, BiH }e po nu di ti kon cept ko ji je uobi~ajen za sve zemqe u~esnice Venecijanskog bijenala, o ~emu }e javnost biti

blagovremeno obavije{tena - ka za la je Sol dat-Vu ja no vi}. Di re ktor ka Mu ze ja sa vre me ne umje tnos ti Re pu bli ke Srpske Qiqana Labovi}-Marinkovi} istakla je da je osnovni problem ko mo `e zas tu pa ti BiH u Veneciji, odnosno dogovarati na~in selektovawa kustosa i komesara izlo`be. D. Vu.

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 27

Igoru Tohoqu nagrada filmskih kriti~ara Srbije BEOGRAD - Rediteq filma “Ta~ka prekida“ Igor Tohoq dobitnik je nagrada filmskih kriti~ara Srbije (Fipresci) za najboqi doma}i film i nagrade `irija Srpskog ogranka Me|unarodne federaci-

je filmskih kriti~ara za najboqi doma}i anga`ovani film na 56. beogradskom festivalu kratkometra`nog i dokumentarnog filma, javila je Beta.

Filip Juri~i}, glumac pozori{ta “Exit“ iz Zagreba

Gluma pomiruje brojna zanimawa

Ne vode glumci neki ekstravagantan `ivot, kako ga mnogi vole prikazivati. Pri~a o velikoj zaradi i velikim zvijezdama u Hrvatskoj nije ta~na, rekao Juri~i} BAWA LUKA - Kao sasvim mali dje~ak htio sam da budem mnogo toga kad porastem, a onda sam shvatio da je gluma idealna, jer ona mo`e da pomiri brojna zanimawa. Tako mogu da budem pilot, doktor ili kuvar u isto vrijeme. Ovako po~iwe svoju pri~u za “Glas Srpske“ zagreba~ki glumac Filip Juri~i}, koji se sa Amarom Bukvi}em u komadu “Kako misli{ mene nema?!”, po zo ri {ta “Exit“, u ~et vrtak uve ~e pred sta vio bawolu~koj publici u Narodnom pozori{tu Republike Srpske. - Dio predstave “Kako misli{ mene nema?!”, koji se de{a va u autu, ispit je iz scenskog pokreta sa ~etvrte godine gluma~ke akademije objasnio je Juri~i}. Rije~ je takozvanim maskama, razli~itim karakterima koje glumac predstavqa, objasnio je Juri~i} i rekao da je to upravo ono {to je publici najinteresantnije i {to privla~i najve}u pa`wu. - Na{ ispit je gledao direktor teatra “Exit“ Matko Ra-

gu` i jako mu se svidio, pa nam je predlo`io da od toga napravimo predstavu. Nismo vjerovali da }e to pro}i zapa`eno, ali zajedno sa rediteqkom i na{om profesorkom Ivicom Boban predstava je ura|ena, i ima veoma dobar odjek kod publike - rekao je Juri~i}. Kako ka`e, ovu predstavu je jako te{ko odigrati, jer zahtijeva maksimalnu posve}enost i kon cen tra ci ju od po~etka do kraja.

IMPROVIZACIJA prikriva gre{ke - Amar i ja vo li mo da izla zi mo i za bavqamo se. Ali, kada idemo na turneju sa ovom predstavom, na zabavu zaboravimo, jer moramo biti potpuno odmorni da bismo je dobro odigrali. U suprotnom, gluma nam postaje veliko mu~ewe - istakao je Juri~i}. Pri~a da je u po~etku bilo dosta gre{aka, kada su se smjewivali iz jednog u drugo lice i da se i sada desi poneki lapsus, ali improvizacijom to uspiju da prikriju. Ovaj glumac {iroj publici postao je poznat ulogom u

prvoj hrvat skoj sa pu ni ci “Qubav u zale|u“, igraju}i fudbalera Marka Maru{i}a. Poslije toga zaigrao je i u sapunici “Zakon qubavi“, a televizijska publika je imala priliku da ga vidi i u humoristi~kim serijama “Zauvi jek su sje di“ i “Na{a mala klinika“. Iza sebe ima i veliki broj pozori{nih uloga. - U po zo ri {tu sam jo{ od kad sam bio dijete, jer mi je ta ta glu m a c . Pr i li~no ra -

no sam shvatio da `elim da se bavim ovim poslom i danas ne mogu da zamislim da radim ne {to dru go re-

kao je Juri~i}. Ovaj mladi glumac rekao je da je gluma zanimawe od kojeg u Hrvatskoj mo`e da se `ivi. - Glumci imaju prosje~nu platu, a {to se vi{e radi, ve}e su {anse za zaradu. Ne vode glumci neki ekstravagantan `ivot, kako ga mnogi vole prikazivati. Pri~a o velikoj zaradi i velikim zvijezdama u Hrvatskoj uop{te nije ta~na, ne znam otkud tim qudima tolike pare za svu tu skupu garde ro bu i auto mo bi le istakao je Juri~i} i dodao da glumac najvi{e mo`e da zaradi anga`manom u nekoj od sapunica.

FOTO: V. STOJAKOVI]

PI[E: VAWA [TRBAC [email protected]

recimo uloga Hamleta koju sam igrao na Lovrijencu u Dubrovniku. Ne znam {ta glumac u Hrvatskoj mo`e vi{e da po`eli od igrawa predstave na dubrova~koj tvr|avi, a ja sam to ve} do`ivio, zbog ~ega sam presre}an - rekao je Filip Juri~i}.

Kulturna manifestacija u Trebiwu

Jovanu Du~i}u u ~ast TREBIWE - “Du~i}ev dan“, tradicionalna kulturna mani fes ta ci ja ko ja se u Tre biwu odr`a va po vo dom 7. aprila, dana upokojewa velikog pjesnika Jovana Du~i}a, bi }e obiqe`en od 6. do 8. ovog mjeseca, trodnevnim kulturno-nau~nim programom. Obiqe`avawe “Du~i}evog da na“ po ~e }e u po ne djeqak otva rawem nau ~nog sku pa “Poetika Stevana Rai~kovi}a“, na kojem }e govoriti 20 istaknutih nau~nih radnika, poznavalaca wegovog djela.

U Muzeju Hercegovine bi}e otvo re na izlo `ba ar he olo {kih otkri}a u 2008. godini iz Skelana, a potom promovisan zbornik radova “Poezija i poetika Jovana Du~i}a“. Na Hercegova~koj Gra~anici, bi}e slu`en pomen velikom pjesniku. Tradicionalni pjesni~ki program “Ve~e laureata“ ove godine odr`ava se pod nazivom “Nastupila je novog veka su{a“, a posve}eno je dobitniku Du~i}eve nagrade iz 2000. godine Miroslavu Maksimovi}u. R. Mi.

Bawa Luka

Sajam kwiga BAWA LUKA - Me|unaro dni sa jam kwiga bi }e otvoren u ponedjeqak u 11 ~asova u Bawoj Luci. Najavqeno je da }e sajam otvoriti predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanovi}, a na otva rawu }e bi ti kwi`evnici Eva Ras i Dobrica Eri}. Me|u izdava~ima koji }e se predstaviti na saj mu su “Po bje da“ iz Podgorice, “Logos Art” iz Beograda, “[kolska kwiga“ iz Zagreba, “Riznica srpske duhovnosti“ iz [apca, Zadu `bi na “Pe tar Ko ~i}“ Bawa Luka - Beograd, a organizator je Bawalu~ki velesajam. A. R.

Premijere

Ponovo “Seks i grad“ LOS AN\ELES - Nastavak filma “Seks i grad“ iz 2008. go di ne o ~e ti ri Wujor~anke premijerno }e biti prikazan 10. maja 2010. godine, javili su ameri~ki mediji. Adaptacija istoimene popularne televizijske serije, film “Seks i grad“ je u prvoj ne djeqi prikazivawa 2008. godine zaradio 57 miliona, samo u Ame ri ci 152,6 mi li ona, dok je u Evropi uspio da inkasira 260 miliona.

Beograd

Humanitarni koncerti BEO GRAD - Ci klus hu manitarnih koncerata za pomo} dje~ijem svrati{tu u Beogradu, koji pokre}u op {ti na Sta ri grad i Cen tar le pih ume tnos ti Gvarnerius, po~e}e u utorak u Centru, kada }e ga otvo ri ti is ta knu ti vi olinista Jovan Kolunyija uz klavirsku saradwu Nade Kolunyije, javio je Tanjug.

HAMLET NA LOVRIJENCU Za glumca je najboqe kad igra na pozori{nim daskama, u filmu i na televiziji - kad se dokazuje na svim tim stranama. A i tu su uloge razli~ite. Na primjer, u pozori{tu su druga~ije predstave na akademiji, dje~ije, one koje se igraju u vrti}ima ili

Vijesti

Kinoteka

Filip Juri~i}

Jugoslovensko dramsko pozori{te

Nagrada Nikoli \uri~ku BEOGRAD - Jugoslovensko dramsko pozori {te (JDP) iz Beograda obiqe`ilo je ju ~e 61. ro |en dan do dje lom go di{wih nagrada svojim zaslu`nim umje tni ci ma, javila je Beta. Spe ci jal nu go di{wu nagradu JDP-a do bio je glu mac Ni ko la \u ri ~ko za na slo vnu ulo gu u predstavi “Kandid ili Optimizam“ Voltera, u re`i-

ji Aleksandra Popovskog. - \u ri ~ko je na gra |en i

za izuzetan doprinos visokim umetni~kim standardima Jugoslovenskog dramskog pozori{ta - rekao je na sve~anosti upravnik tog tea tra Bran ko Cveji}. Godi{we nagra de JDP-a do bi li su glum ci Dra gan Mi }a no vi}, Bo ris Isa ko vi}, Mi li ca Mihajlovi}, Nikola Vujovi}, Marija Vicko vi}, Ra do van Vu jo vi} i Lana Cvijanovi}.

[panska istorija BEOGRAD - Ciklus restaurisanih kopija filmova Luisa Buwuela, zasnovanih na djelima pisca Benita Peresa Galdosa, odr`ava se od da nas (su bo ta) do 6. aprila u Muzeju Jugoslovenske kinoteke, javila je Be ta. U Mu ze ju }e bi ti predstavqeno djelo tih izuze tnih auto ra hi span ske istorije kao paradigmatski primjer odnosa dvojice auto ra, dva umje tni ~ka izraza i dvije epohe sa istim kri ti ~kim vi |ewem istorijske stvarnosti.

28 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE

Razbibriga

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 29

Do{ao Mujo na Divqi zapad i postao opasan revolvera{. Jednog dana u|e on u kr~mu veoma qut i sjedne za {ank. Kraj wega sjedne neki wemu nepoznat tip sa velikom metalnom zna~kom na prsima. - Koji si ti sa tom tolikom zna~kom - pita Mujo

neznanca? - Gospodine ja sam lokalni {erif - odgovori ovaj. - E da nisi musliman ve} bi te isprebijao i izbacio iz ove kr~me.

- [ta bi ti uradio na komandu: Avioni! - pita komandir vojnika regruta. - Sklonio bih se u {umu - kratko

odgovori vojnik. - Kako u {umu kad je nigdje nema? - Pa nema ni aviona - uzvrati vojnik!

Razgovaraju dvojica Sarajlija o aktuelnoj situaciji: - Jesi li ti ~uo da ova crna recesija dolazi i u BiH?

- Jesam, pa {ta. Kod nas u BiH nikad ni{ta nije uspjelo, pa ne}e ni recesija.

Od tra~a do istine

^uvana kao kraqica

Na nedavnoj manifestaciji “Oskar popularnosti“ u beogradskom Centru “Sava“ Seka Aleksi} je progla{ena folk pjeva~icom godine. Seka je zasigurno organizatorima poslu`ila kao magnet da napune Centar “Sava“, {to im je i uspjelo. Me|utim, ono {to je gotovo sve novinare i Sekine fanove najvi{e iznerviralo je ~iwenica da do “kraqice folka“ niko nije mogao. Naime, Seku je ~uvalo nekoliko tjelohraniteqa, bila je smje{tena u posebnoj prostoriji na sasvim drugom dijelu Centra “Sava“ - gdje nije bila u dodiru ni sa kim, a iza{la je na specijalno otvoreni izlaz. Iako se u medijima pisalo da }e popularna pjeva~ica za scenski nastup potro{iti i vi{e od 15.000 evra, ~ini se da nastup i nije bio toliko skup. Osim ako se ne ra~unaju cipele u kojima je nastupila, a ~ija se vrijednost procjewuje na ne{to vi{e od 1.800 evra. Novinare su vje{to izbjegli i @eqko Joksimovi} i Nata{a Bekvalac, koja je osvojila nagradu za najboqi singl u godini koja je iza nas.

Sastojci (za 5 osoba)

Rolada od mesa i povr}a

Raznolikost sastojaka i smjese za filovawe svrstava mesne rolade u sami vrh kreativne kuhiwe, a posebnu tehniku mije{awa namirnica i rolawa razvili su Francuzi i Italijani. U receptu koji vam ovog puta predla`emo, umjesto vrlo ~este kombinacije mqevenog mesa sa jajima, roladu napunite sa povr}em.

1/2 kg mije{anog mqevenog mesa 1 glavica crvenog luka 3 ~e{wa bijelog luka 2 kri{ke starog hqeba 2 ka{ike sosa od soje 1 jaje 2 ve}e mrkve 4 -5 listova keqa 4 kri{ke pra{ke {unke mje{avina za~ina biber ma`uran, malo mlijeka

Priprema: 1. Stavite mrkve u slanu vodu da se kuvaju. ^im postanu mekane, maknite ih s vatre. U istoj vodi obarite listove keqa, posu{ite i ohladite. 2. Stavite meso u posudu za mije{awe. Dodajte soja sos, ma`uran, mje{avinu za~ina, so, biber, jaje i hqeb namo~en u mlijeku i dobro ocije|en. 3. Crveni luk propr`ite na malo uqa, pred kraj dodajte sjeckani bijeli luk, pa dodajte mesu. 4. Masu dobro izmije{ajte. Od tre}ine mase napravite dno rolade i stavite na nauqeni pleh za pe~ewe. 5. Zamotajte mrkve najprije u listove keqa, a zatim jo{ u pra{ku {unku. Stavite paralelno na dno rolade, te prekrijte ostatkom mesa. Formirajte tako da bude lijepog duguqastog oblika. 6. Pecite na 200 stepeni Celzijusa dok gore ne porumeni. U toku pe~ewa dodajte krompir izrezan na kri{ke, malo posoqen i posipan rezanim crvenim lukom.

Poslu`ivawe Prelijte krompir sosom od pe~ewa ili nekim drugim po izboru, te poslu`ite zelenu salatu.

Savjet

Kod rolawa mqevenog mesa poslu`ite se aluminijskom folijom ili papirom za pe~ewe, da biste je lak{e savili.

Cijene u KM mqeveno meso luk soja sos jaje mrkve keq {unka za~ini mlijeko

6,5 0,2 0,4 0,3 0,4 0,5 1,5 0,3 0,3

HOROSKOP Ovan

Vaga

Prona|ite na~in da izrazite svoju kreativnost i originalnost. Na izgled dobra mogu}nost za veliku zaradu }e vam na kraju izma}i. Jedna osoba je vrlo zainteresovana za vas. Raspolo`eni ste za provod.

Iznenadni susret sa osobom koju niste dugo vidjeli mogao bi vam promijeniti ne{to u `ivotu. Raspolo`eni ste za provod i veliko dru{tvo u kojem }ete u`ivati. Nau~ite da nije va`na samo forma, ve} i su{tina.

Bik

CIJENA RU^KA

10,4

Neko stariji mo`e u velikoj mjeri uticati na va{e odluke. U ovoj situaciji treba da se konsultujete sa jednim ~lanom porodice. Zahtijevate vi{e odgovornosti od va{ih uku}ana, jer uvijek vi mislite i brinete o svemu.

Blizanci

Sudoku U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

Prvi i naj dra `i ko rak

Ho}e li neko dijete prohodati sa devet, 12 ili 18 mjeseci nije znak djetetove inteligencije ni pitawe sposobnosti roditeqa, ve} }e dijete to u~initi kad na to bude spremno, ka`u stru~waci Prvi bebini koraci uvijek se do ~e ku ju s ve li kim uzbu|ewem. Mo`da niste znali da je trenutak kad se dijete us pra vi i prvi put zakora~i, u stvari, vrhunac vi{emjese~nih poku{aja i pogre{aka i dokaz da je kona~no usvojilo najkomplikovaniju kretwu koju je qudsko tijelo sposobno da izvede – uspravno hodawe. Sada zaista mo`ete biti ponosni. Jer da bi dijete hodalo, glavica i tijelo treba da ukqu~e i usklade rad velikog broja mi{i}a, od stoma~i}a i ruku do vrata i glave. Potrebno je pritom odr`avati i ravnote`u te znati ostati na jednoj nozi dok druga po vazduhu grabi naprijed. Da bi se usavr{ili svi ti pokreti, sigurno }e pro}i jo{ mjeseci pra vog uho da vawa, na vo de stru~waci. Roditeqi, me|utim, nisu uvijek svjesni da je potrebno vrijeme za ~itav proces i da dijete samo odre|uje tempo. Iako bi oni rado po`urili i podsticali hodawe, trenutak kad }e se to desiti nije ni znak djetetove inteligencije ni pitawe sposobnosti roditeqa. Dijete }e prohodati kad bude na to spremno. U prosjeku dijete }e po~eti hodati oko 12. ili 14. mjeseca `ivota, ali mogu}e je da }e neko hodati ve} sa devet ili, tek sa 18 mje se ci, do da ju

stru~waci. Mo`emo li podsticati dijete da prije usvoji hodawe? Tek kad nervni sistem, kosti, mi{i}i i zglobovi budu zreli, dijete }e se odva`iti na prve korake. To se ponekad ne doga|a kao dizawe iz vi{emjese~nog puzawa, jer ne ka dje ca zna ju presko~iti tu fazu, pa se odmah iz sjede}eg polo`aja di`u na noge. Roditeqi }e malo mo}i da u~ine kako bi uticali na bilo koju fazu puzawa ili hodawa.

Rak Iskoristite priliku da ostvarite nov~ani prihod preko prijateqa ili poznanika. Za va{ osje}aj sopstvene vrijednosti veoma je va`no koliko vas drugi vole. Nemojte kupovati nepotrebne stvari i tro{iti previ{e.

Lav

MOGU]E je da dijete prohoda ve} sa devet mjeseci Bilo da podsti~u dvanaestomjese~no dijete da prestane puzati, bilo da spu{taju osmomjese~nu bebu u puze}i polo`aj, jer se boje tako ranog hodawa. Jedini mogu}i savjet roditeqima vrlo je jednostavan. Stvorite podsticajnu atmosferu za dijete u kojoj }e ono u sigurnosti doma slobodno brusiti svoje vje{tine. Ka ko pre po zna ti da je dijete spremno? U tome je presudna inici ja ti va sa mo ga dje te ta. Izme|u osmog i desetog mjeseca djeca su toliko `eqna novih znawa i vje{tina da se mnoga po~iwu pridr`avati za namje{taj koji im slu`i za dizawe u uspravan polo-

Ne pri~ajte nikome o koracima na poslovnom planu dok ne po~nu da se realizuju. Poslu{ajte savjet partnera i poku{ajte da stvari prihvatate i gledate sa vedrije strane. Ne ostavqajte vrijedne stvari u kolima.

Ovo je povoqan momenat da sopstvenim naporima unaprijedite karijeru i uradite ba{ ono {to ho}ete. Nemojte biti sebi~ni i obratite vi{e pa`we na potrebe va{ih saradnika, oni ponekad rade i vi{e od vas.

Djevica `aj. Tada ne treba tjerati dijete da hoda bez pridr`avawa, jer je ~vrst oslonac dio ove faze. Ali, svakako je mo gu }e pod sti ca ti, na primjer, djetetovu radoznalost ako mu stavite omiqenu igra~ku u naslowa~ koji je jedan metar udaqen od djeteta ili ga pozivate sebi i pritom izvodite zanimqive zvukove. U ovoj fazi pripa-

zi te na dje te to vu bez bje dnost. U va {em do mu ima mnogo o{trih ivica stolova, ormara i ostalog namje{taja na koje bi se dijete na nesigurnim nogama moglo povrijediti. Budite blizu djeteta i sklonite sav pomi~an namje{taj, te{ke stvari na stolwacima, same stolwake ili zastore uz koje bi se dijete moglo pewati...

Mawe se nervirajte i radite samo poslove koje morate da zavr{ite na vrijeme. Okrenite se duhovnim stvarima i unutra{woj snazi i energiji koju imate. Slobodno vrijeme provedite u prirodi i na svje`em vazduhu.

[korpija Partner }e vam pomo}i da rije{ite poslovne dileme. Ovaj period je povoqan za promjene na planu karijere i poslovnih planova. Kada ste za ne{to jako zainteresovani, u stawu ste da uradite sve da to dobijete.

Strijelac Mogu}a je poslovna saradwa sa inostranstvom. Ne planirajte putovawa jer }e vam sve pasti u vodu i ne}ete nigdje oti}i. Zbog svakodnevnih obaveza nemate vremena za bilo {ta drugo. Trebaju vam odmor i opu{tawe.

Jarac Pojavi}e se osoba koja vas sna`no privla~i i koja u svakom pogledu odgovara va{im kriterijumima. Treba da idete u korak s vremenom i da poku{ate da pro{irite svoje stavove i prihvatite nove modele pona{awa.

Vodolija Razli~iti kontakti }e vam unaprijediti poslove i donijeti poboq{awe na finansijskom planu. Va{em partneru je potrebno malo sigurnosti i harmoni~ne porodi~ne atmosfere. Potrudite se da mu pru`ite ne`nost i qubav.

Ribe Iako volite provjerene stvari, treba da idete u korak s vremenom. Koristite nove tehnologije i nove vidove komunikacije. Neko od ro|aka vam mo`e pomo}i da iza|ete na kraj sa svakodnevnim poslovima koje imate.

RJE[EWE: KAS, BRAV, H, SLIKA, MEDO, MARKIZET, SKELTON, VE, TEODOR, MEL, ORNELA MUTI, DOBRI]EVO, AVIONI, ARS, RIBNICA, IV, D, E, ATACI, ARSA, OGAW, ANYELINA, I, STIJAKOVAC, SA]E, SNAGA.

30 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawa Luka GRADSKI VODI^

3

dje~aka

djevoj~ice

FOTO:

S.ILI]

3

CIQ i za{tita `ivotne sredine

Va`ni telefoni Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Vatrogasci 1183 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

bolnice Paprikovac Poliklinika

342-100 247-333

ordinacije Deamedik Euromedik Intermedik Jelena Firena

309-221 219-111 216-661 324-310 437-222

apoteke "Nova" "Neven" "Kozomara"

218-264 281-017 439-591

Unapre|ewe biciklisti~kog saobra}aja na podru~ju grada

Na dva to~ka br`e, zdravije i jeftinije

Prvi koraci su ve} napravqeni, odnosno obnovqene su staze u ulici Kwaza Milo{a, a ostatali radovi bi}e nastavqeni prema utvr|enom rasporedu, rekao Nedeqko Vu~en PI[E: VEDRANA KULAGA [email protected]

prevoz Autobuska stanica 315-355 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawa Luka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi "A" taksi Bawalu~ki taksi Bel taksi Euro taksi Maksi taksi Patrol taksi Ideal taksi Mobil taksi

Biciklistima nedostaju staze za bezbjednu vo`wu

1500 1544 1550 1555 1551 1533 1545 1566

hoteli "Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

inspekcija Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

kvarovi Prijava kvarova 300-384 Kvarovi na telefonima 1275

Iz Admi nis tra ti vne slu`be grada saop{teno je da je u toku izrada urbanisti~ko-tehni~kih uslova za prvu fa zu Stu di je bi ci klisti~kog saobra}aja, ~iji je ciq po ve }awe atraktivnosti ovog vida prevoza i za{tita `ivotne sredine. [ef Odsjeka za saobra}aj Nedeqko Vu~en je rekao da je prvom fazom realizacije Studije razvoja biciklisti~kog saobra}aja predvi|ena izgradwa nekoliko staza za bicikle. - Vo`wa bi ci klom je izuzetno zdrava. Ciq grada Bawa Luke osim toga je da se

za{titi `ivotna sredina i poboq{aju uslovi za `ivot, smawe gu `ve u sao bra }a ju, bu ka i za ga |ewa - re kao je Vu~en. Prema wegovim rije~ima predvi|ena je staza u Kara|or|evoj ulici od zavr{etka postoje}e staze do raskrsnice sa Zapadnim tranzitom, zatim na Bulevaru cara Du{ana od spoja sa biciklisti ~kom sta zom u Ka ra |or|evoj do parka “Petar Ko~i}“. Vu~en je dodao da }e se u okviru po~etne faze izrade trasa za bicikliste pristupiti i izgradwi staza u ulici Majke Jugovi}a od ulice Olimpijskih pobjednika do Uni ver zi te ta, na Bu le va ru

vojvode Radomira Putnika te ulice Bana Milosavqevi}a, kao i u ulici Mladena Stojanovi}a.

STUDIJOM predvi|eni parkinzi za bicikle - Pored pomenutih ulica, obos tra na bi ci klis ti ~ka staza je predvi|ena u produ`etku ulice Ilije Gara{ani na, a da bi ona do bi la potpuni smisao, neophodno je izgraditi kratku dionicu staze u ulici Kwaza Milo{a - naglasio je Vu~en. On je podsjetio da su dosada{we aktivnosti, kada je u pitawu biciklisti~ki saobra }aj, bi le us mje re ne na

odr`avawe postoje}ih biciklisti~kih staza i odr`avawe saobra}ajne signalizacije u vezi sa ovim vidom saobra}aja. - Prvi koraci su ve} napravqeni, odno sno obnovqene su staze u ulici Kwaza Mi lo {a, a os ta tak ra do va odvija}e se prema utvr|enom rasporedu - rekao je Vu~en. On je napomenuo da je u okviru razvoja i podsticawa biciklisti~kog saobra}aja planirano postavqawe ve}eg broja parking mjesta za bicikle. - Nova parking mjesta za sve sada{we i budu}e korisni ke bi ci ka la bi }e pos tavqena u zoni Trga Krajine, kod Na ro dnog po zo ri {ta,

unutar tr`nog centra u Jevrej skoj uli ci, na ula zu u Kastel, kod svih fakulteta, osnovnih i sredwih {kola te u parku “Mladen Stojanovi}“ - rekao je Vu~en.

Razvoj Studiju biciklisti~kog saobra}aja, koju je usvojila Reviziona komisija, uradio je Saobra}ajni fakultet iz Novog Sada u decembru pro{le godine. - Studijom su definisane mjere za unapre|ivawe biciklisti~kog saobra}aja u Bawoj Luci, a razvoj mre`e staza podijeqen je u nekoliko faza - istakao je Vu~en

REPERTOAR BIOSKOPI MULTIPLEKS PALAS MILIONER IZ BLATA re`ija: Deni Bojl uloge: Dev Patel, Frida Pinto Mia Drejk, Imran Hasni termini: 18, 20.30, 22.05 ~asova, svaki dan i vikendom i 23 ~asova petak i subota PINK PANTER 2 - komedija re`ija: Harold Zvart uloge: Stiv Martin, Endi Garsija termini: 16.30, 18.20, 20.15 ~asova SVETI GEORGIJE UBIVA A@DAHU doma}i film re`ija: Sr|an Dragojevi} uloge: Lazar Ristovski, Milutin Milo{evi}, Nata{a Jawi}, Bora Todorovi}, Dragan Nikoli}

termini: 17.30, 20 i 22.30 ~asova SRCE OD MASTILA - avantura, dje~iji film re`ija: Iain Softli uloge: Brendan Fraser, Pol Betani, Helen Miren, Endi Serkis termini: 16 ~asova svaki dan i vikendom i 12 ~asova subota i nedjeqa NARODNO POZORI[TE REPUBLIKE SRPSKE SCENA “PETAR KO^I]“ “Razred“, autora Matja`a Zupan~i~a, re`ija Sne`ana Tri{i}, 8. april u 20.30 ~asova VELIKA SCENA “U~ene `ene“ @. B. Molijera, re`ija Stevan Bodro`e, 4. april u 20 ~asova DJE^IJE POZORI[TE REPUBLIKE SRPSKE

“Crvenkapa“, tekst i re`ija @ivomir Jokovi}, 5. april u 11 ~asova BANSKI DVOR VELIKI IZLO@BENI SALON Izlo`ba slika “Crno crveno“ Slobodana Vidovi}a, izlo`ba otvorena do 15. aprila MALI IZLO@BENI SALON Internacional, na izlo`ba minijatura Bawa Luka 09. “Minimum maksimum“, izlo`ba otvorena do 18. aprila MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Stalna izlo`bena postavka Muzeja RS “Od praistorije do savremenog doba“ i multimedijalna izlo`ba “Jasenovac“ Izlo`ba “Nakit od praistorije do sredweg vijeka“

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 31

Tr`nica crveni luk bijeli luk krompir mrkva

1-1,50 3-4 0,5-2,00 1,5-2

kupus blitva karfiol paprike

0,70-1,20 3 2,50-3,50 3,50

tikvice pasuq patliyan orasi

2,50-3 3,50-6 2-3 13

mandarine naranye gro`|e jabuke

1,50 -1,80 2,50-3 3,50-4,50 0,80-2

Skup{tina grada raspravqala o reviziji poslovawa za 2007.

Propusti bez {tete

Ukazano je na odre|ene procedure koje treba popraviti. Revizija se de{avala za godinu kada smo prelazili na trezorski na~in poslovawa, rekao Davidovi} Revizija finansijskih izvje{taja grada Bawa Luka za 2007. godinu je kategorisana kao izvje{taj sa rezervom sa tendencijom da bude pozitivan. Napravqena su odre|e na po gre {na kwi`ewa, ali materijalnih posqedica nije bilo. To je u petak na sjednici Skup{tine grada izjavio glavni republi~ki revizor Bo{ko ^eko. Wegov revizorski izvje{taj odbornici su podr`ali i usvojili ve}inom glasova. Gradona~elnik Dragoqub Davidovi} je rekao da je ukazano na odre|ene procedure koje treba popraviti. - Revizija se de{avala za godinu, kada smo prelazili na trezorski na~in poslovawa. Ono {to `elim ista}i je da danas u Bawoj Luci sistem tre zor skog po slo vawa funkcioni{e u svom punom kapacitetu. Svi moduli od koj i h

FOTO: G. [URLAN

PI[E: DRAGANA KELE^ [email protected]

Sjednici prisustvovao i Bo{ko ^eko

je 11 odbijeno, a samo jedna vra}ena u ponovni postupak dodao je Davidovi}.

UVEDENA i interna revizija za javne nabavke Predsjednik Skup{tine grada Slobodan Gavranovi} istakao je da slu`bu revizije treba do`ivqavati kao slu`bu koja zajedno sa instituci ja ma gra da i no si oci ma funkcija u tim institucijama mora da vodi ra~una i da obezbijedi apsolutnu finan-

sijsku disciplinu u tro{ewu javnih sredstava. - Razmatrali smo danas ovaj trezorski izvje{taj koji sadr`i odre|enu rezervu, ali sa nizom preporuka, u smislu upoznavawa odbornika sa donesenim planom kojim su predvi|ene aktivnosti postupawa gradskih institucija po preporukama slu`be za reviziju rekao je Gavranovi}. Usvojen je Izvje{taj o radu gradona~elnika i Administrativne slu`be u protekloj godini, wihov rad ocijewen je uspje{nim.

GRADSKE VIJESTI

Prikupqeno 300 tona otpada U prvoj sedmici akcije proqe}nog ure|ewa Bawe Luke radnici preduze}a “^isto}a“ sa podru~ja grada odvezli su 250 tona razli~itog otpada, dok je na seoskom podru~ju preduze}e “Eko-Euro tim” prikupilo 50 tona sme}a, saop{teno je iz Administrativne slu`be grada. Akcija ure|ewa grada se nastavqa tako {to }e mje{tani mjesnih zajednica Ko~i}ev vijenac, Pobr|e, Lau{, Bulevar, Paprikovac, Centar, Borik, Nova varo{ i Rosuqe do 12. aprila imati na raspolagawu kontejnere za odlagawe otpada ili mjesta pristupa~na vozilima za odvoz. U tom periodu bi}e organizovan odvoz krupnog otpada iz MZ Stratinska, Bronzani Majdan, Kme}ani, Gole{i, Gorwa Piskavica, Piskavica, Sara~ica i Bistrica. V. K.

Konferencija “Partnerstvo obrazovnog i poslovnog sektora“ odr`ana je ju~e u Domu omladine s ciqem zapo{qavawa visokoobrazovanih mladih qudi. Voditeq konferencije i projekta “Bawalu~ki dani karijere“ Sini{a Mar~i} is ta kao je da je po tre bno {to prije rije{iti problem

nezaposlenosti mladih qudi koji su zavr{ili fakultet. - Ovo je sa mo je dna od aktivnosti koju smo zapo~eli i svakako bih apelovao na vlasti i nadle`ne da se {to pri je po za ba ve ovim pro ble mom za po{qavawa omla di ne sa visokim obrazovawem - napomenuo je Mar~i}. M. ^o.

Zaobilaznim putem do Slatine Zbog rekonstrukcije puta Deliba{ino selo - Kr~marice, na dionici od raskrsnice kod instituta “Miroslav Zotovi}“ do prevoja na Kr~maricama, do 7. aprila ove godine bi}e obustavqen saobra}aj. Obustava }e biti od osam do 20 ~asova, ~ime }e biti omogu}eno saobra}awe autobusa regionalnog prevoza u jutarwem periodu do osam ~asova. U pomenutom vremenskom periodu saobra}aj iz smjera Bawe Luke bi}e preusmjeren na duge pravce do Slatine. Takozvani Slatinski put bi}e rekonstruisan - u du`ini od 4.811 metara, {irine {est metara. Izvo|a~ radova je preduze}e “Prijedor-putevi“. M. ^o.

PA@WA

MATI^NI URED Dragana Sladojevi}, k}i @eqka i Nedeqke; Ana Belecan, k}i Dragana i Dragane; Vawa Kova~i}, k}i @eqka i Marine; Mihajlo Trifunovi}, sin Dejana i Mirjane; Jovana Pej~i}, k}i Zo-

1,50-2,50 2,50 2,50-3 3,50

Mlade stru~wake treba zaposliti

se sastoji rade maksimalno, za razliku od drugih op{tina, koje su krenule u ovaj proces, ali nisu uspjele, iako je Bawa Luka vi{estruko slo`enija lokalna zajednica istakao je Davidovi}. On je naglasio da Dan grada je uvedena i interna re vi zi ja i u Odsjek javne naOdbornici su jednoglasno usvojili bavke. odluku o odobravawu sredstava za - Pro{le goobiqe`avawe 22. aprila - Dana dine smo imali grada Bawa Luka, u iznosu od 493 javne nabavke 85.000 maraka. Finansijski plan i tada smo imali tro{kova obuhvata niz sportskih, 12 `albi od kojih kulturnih i ostalih manifestacija.

Ro|eni

banane limun kivi nar

rana i Sla|ane; Ana Stankovi}, k}i Predraga i Nikoline; Miwa Bundalo, k}i Miodraga i Sawe; Sofija Daki}, k}i Gorana i Veliborke; Dragana Bjelo{evi}, k}i Zorana i Sanele; Luka Gali}, sin Sla|enka i Arnele.

Umrli Jo van ka (Ris to) Go ji}, ro |e na 1923. go di ne; Ane (Mi {o) @a ~ek, ro |e na 1928. go di ne; Dra gi ca (Pe tar) Bo go je vi}, ro |e na 1939. go di ne.

Jevrejska bez struje

Zbog planiranih radova na elektroenergetskim objektima u nedjequ }e bez struje biti stanari Jevrejske ulice u periodu od 10 do 12 ~asova.

Ina~e ova ulica u centru grada se detaqno rekonstrui{e, a dobar dio je ve} pokriven novim asfaltom. M. Mi.

32 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE

(8)

HIJERARHIJA ZAVERE PRI^A O KOMITETU 300 ( Vlada novog svetskog poretka )

Feqton FOTO: ARHIVA

Rasna diskriminacija mora da prestane

DR XON KOULMAN

U San ta Bar ba ri lo ci ran je Cen tar “Olimpijaca“. Ovo sjedi{te iz milo{te zovu “Partenon“. Biv{i kongresmen Yon Rarik nazvao ga je “ispostava krcata komunistima“. Godine 1973. rad na novom ameri~kom Ustavu ve} je imao svoju 35. verziju, koja je sadr`avala amandman za garanciju “ekolo{kih prava“, ~iji pravi ciq je bio da se industrijska osnova SAD svede samo na senku onoga {to je bila 1969. godine.

Svi u Ujediwenim nacijama Zadaci organizacija Komiteta 300 su da ~lanstvo u UN mora da postane univerzalno, jugoisto~na Azija mora da bude neutralisana (umjesto “neutralisana“ ~itaj “komunisti~ka“), hladni rat mora da se okon~a, rasna diskriminacija mora da bude napu{tena... Zemqe u razvoju moraju da se pomognu (umjesto “pomognu“ ~itaj “uni{te“). Spre~avawe upotrebe vojne sile u rje{avawu problema ({teta {to to nisu rekli Xorxu Bu{u prije Zalivskog rata)

Drugim re~ima, Centar je sprovodio politiku Rimskog kluba, post-industrijskog nultog rasta, koju je prvi zamislio Komitet 300. Neki od drugih ciqeva Centra su kontrola ekonomskih ciklusa, kontrola socijal ne po mo }i, re gu la ci ja bi zni sa i narodnih javnih radova, kontrola zaga|ewa. Govore}i u ime Komiteta 300, E{mor je rekao da je funkcija CSDI da na|e na~in i sred stva da na{ po li ti ~ki sis tem bu de efikasniji. “Moramo da promenimo sistem obrazovawa i da razmi{qamo o novom ustavu SAD i us ta vu za ceo svet“, re kao je E{mor. E{mor je ovako nabrajao druge ciqeve: 1. ^lanstvo u UN mora da postane univerzalno. 2. UN moraju da oja~aju. 3. Jugoisto ~na Azi ja mo ra da bu de neu tra li sa na. (Umesto “neutralisana“ ~itaj “komunisti~ka“.) 4. Hladni rat mora da se okon~a. 5.

Opasna obuka Organizacija HUMRRO, koja u~i vojsku da je vojnik samo produ`etak sopstvenog naoru`awa, imala je ogroman uticaj da se provede sistem “~ovjek-naoru`awe“. HUMRRO ima ogroman uticaj na pona{awe armije. Dobar primjer ovoga je na~in na koji su vojnici u ratu protiv Iraka bili spremni da zaobi|u osnovna na~ela svojih vojni~kih priru~nika i da `ive sahrane 12.000 ira~kih vojnika. Ova vrsta ispirawa mozga je strahovito opasna.

4. april 1949. godine

Ugovor o stvarawu NATO 1949 - U Va{ingtonu su Ugovor o stvarawu NATO potpisali {efovi diplomatija Belgije, Velike Britanije, Danske, Italije, Islanda, Kanade, Luksemburga, Norve{ke, Portugala, SAD, Francuske i Holandije. Prethodni akt na kom je utemeqen ~itav idejni koncept budu}eg pakta bila je Atlantska poveqa“,

potpisana tokom Drugog svjetskog rata, sapotpisnik bila je i Kraqevina Jugoslavija (proklamovano je savezni{tvo utemeqeno na principima za{tite demokratije). NATO je osniva~kim aktom definisan kao odbrambeni savez, da bi pola vijeka kasnije, 24. marta 1999, protivno Poveqi UN napao SRJ).

Rasna diskriminacija mora da bude napu{tena. 6. Zemqe u razvoju moraju da se pomognu. (Umesto “pomognu“ ~itaj “uni{te“.) 7. Spre~avawe upotrebe vojne sile u re{avawu problema. ([teta {to to nisu rekli Yoryu Bu{u pre Zalivskog rata.) 8. Re{ewa unutar pojedinih dr`ava nisu dovoqna. 9. Neophodnost koegzistencije. Harvardska psiholo{ka klinika (Ciq: Stva rawe kli me za pre uzi mawe po tpu ne vlasti nad SAD od strane Komiteta 300). In sti tut za dru{ tve na is tra `i vawa (Ciq: Isticawe ~itave nove palete socijalnih programa, kako bi se Amerika odvratila od industrijskog razvoja). Istra`iva~ka jedinica za nau~nu politiku (Ciq: Istra`iva~ka institucija tipa “{ok od budu}nosti“, u Saseks Univerzitetu u Engleskoj; deo Tavistokove mre`e). Systems development corporation (SDC) (Ciq: Koordinisawe svih delova obave{tajnih grupa u Americi i Britaniji). Tu se analizira kojim “igra~ima“ da se dodeli uloga zastupnika ~itave nacije, na primer: [pa ni ja bi do {la pod mli ta vu, razbla`enu katoli~ku crkvu, UN pod Generalnog sekretara, itd. Tu se razvio sistem “Rentgenski zrak 2”, u kome je osobqe stru~nih timova, vojnih organizacija i centara za sprovo|ewe zakona, svi zajedno povezani s Pentagonom kroz nacionalnu kompjutersku i komunikacijsku mre`u.

JEDINICA za nau~nu politiku je institucija tipa “{ok od budu}nosti“ Ona slu`i da se primeni tehnika prismotre na ~itavu dr`avu. Arenberg tvrdi da su wegove ideje nevojni~ke, ali su mu zato tehnike uglavnom one koje je nau~io od vojske. On je bio odgovoran za Obave{tajni identifikacijski sistem dr`ave Wujork (NSI IS), je dan pro jekt tipa “1984“ Yorya Orvela, a to je po na {em Us ta vu po tpu no ne le gal no. NSIIS sistem je na putu da bude prihva}en u ~itavoj zemqi. Na wega je B`e`in ski mi slio ka da je go vo rio o

mogu}nosti da se skoro u mahu dobiju podaci o bilo kome. NSIIS deli podatke sa svim vladinim agencijama i agencijama za primenu zakona u dr`avi; ona omogu}ava pohrawivawe kriminalnih i socijalnih dosijea o pojedincima, i wihovo brzo pretra`ivawe.

Kriminalni dosijei To je tipi~ni projekat Komiteta 300. Postoji goru}a potreba za potpunom istragom o tome {ta zapravo radi ova korporaci ja, ali to je izvan ciqeva ove kwige. Jedno je sigurno: SDC ne postoji zato da ~uva slobodu koju garantuje ameri~ki Ustav. Ba{ zato je zgodna wegova lokacija u Santa Barbari, odmah na dohvat “Partenona“ Roberta Ha~insa. Neke publikacije koje ove institucije Rimskog kluba izdaju su slede}e: "Center Magazine", "Counterspy" "Coventry", "Covert Action Information Bulletin", "Dissent", "Human Relations", "Industrial Research", "Inquiry", "Mot her Jo nes", "One", "Pro gres si ve", "Raconteur", "Working Papers for a New Society". Ovo nikako nisu sve publikacije ~ije iz da vawe nad gle da Rim ski klub. Ima ih jo{ na stotine, zapravo svaka institucija izdaje svoju sopstvenu publikaciju. Imaju}i na umu broj organizacija koje vode Tavistok institut i Rimski klub, ovde je bilo mogu}e dati samo delimi~an spisak. Neke od najva`nijih institucija i stru~nih timova nalaze se na listi koja sledi, koja ukqu~uje i vojne timove stru~waka. Ameri~ka javnost bila bi zapawena kad bi sa mo zna la ko li ko je voj ska du bo ko ukqu~ena u istra`ivawe “nove ratne taktike“ zajedno sa “stru~nim timovima“ Komiteta 300. Amerikanci nisu ni svesni da je Komitet 300, 1946. naredio Rimskom klubu da nastavi s razvojem stru~nih timova koji, kako on smatra, nude nove na~ine {irewa filozofije Komiteta. Uticaj ovih stru~nih timova na na{u vojsku, i to ra~unaju}i samo od 1959, kada su po~eli da ni~u kao pe ~ur ke, odis ta je za pre pa{ }u ju }i. Ne ma nikakve sumwe da }e, kako se bli`imo kraju XX veka, oni da igraju sve ve}u ulogu u svakodnevnom `ivotu Amerike. (Nastavi}e se)

4. april 1968. godine

5. april 1958. godine

Ubijen Martin Luter King

Umrla Isidora Sekuli}

1968 - Ameri~ki baptisti~ki sve{tenik Martin Luter King, vo|a pokreta protiv rasnog ugwetavawa i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1964, ubijen je u Memfisu u ameri~koj dr`avi Tenesi. Zbog toga {to je wegov uticaj stalno rastao me|u afroamerikancima , na osnovu naloga {efa Federalnog istra`nog biroa Edgara Huvera, osam godi-

na prije ubistva pra}en je doslovno svaki korak tog borca za gra|anska prava i protiv rasne segregacije. Prema ocjeni FBI, bio je “opasnost po ameri~ko dru{tvo“. Za ubistvo je optu`en Xejms Erl Rej i u martu 1969. osu|en na 99 godina robije. Kasnije je nezavisna istraga pokazala da je vjerodostojnost “dokaza“ FBI nepouzdana.

1958 - Umrla je srpska kwi`evnica Isidora Sekuli}, izuzetan stilista {irokog obrazovawa i visoke kulture, pisac visoke duhovnosti i prefiwenog duha, ~lan Srpske kraqevske akademije. Kada je 1958. umrla, jedan kwi`evni kriti~ar je ocijenio da je umro “literarno najkulturniji ~ovjek na{eg tla od ]irila i

Metodija. Djela: putopis “Pisma iz Norve{ke“, roman “\akon Bogorodi~ine crkve“, pripovijetke: “Hronika palana~kog grobqa“, “Saputnici“, “Gospa Nola“, eseji: “Analiti~ki trenuci i teme“, “Zapisi o mome narodu“, “Mir i nemir“, “Wego{u - kwiga duboke odanosti“, “Govor i jezik kulturna smotra naroda“.

OGLASI

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 33

OGLASI

34 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE

"Glas srpski - Trgovina" AD Skendera Kulenovi}a 93 78000 Bawa Luka Na osnovu odluke direktora br. 948/09 od 27.3.2009. godine, "Glas srpski - Trgovina" AD Bawa Luka

IZNAJMQUJE POSLOVNI PROSTOR u vi|enom stawu prikupqawem pismenih ponuda Predmet iznajmqivawa je poslovni prostor koji se nalazi u Gradi{ci u ul. Vuka Stefanovi}a Karayi}a bb, u povr{ini od 53,46 m2, a koji se sastoji od: prostorije u povr{ini od 38,51 m2, magacinskog prostora u povr{ini od 8,25 m2, sanitarnog ~vora u povr{ini od 2,50 m2 i ostave u povr{ini od 4,20 m2. Otvarawe ponuda obavi}e se 10.4.2009. godine s po~etkom u 12 ~asova. Pravo u~e{}a na licitaciji imaju sva pravna i fizi~ka lica. Sva zainteresovana fizi~ka i pravna lica dostavqaju ponude u posebno zape~a}enoj koverti sa punom adresom ponu|a~a, imenom kontakt osobe, telefonskim brojem, brojem faksa i sa naznakom: "NE OTVARAJ - OTVARA KOMISIJA" ponuda za iznajmqivawe poslovnog prostora, na adresu: "Glas srpski - Trgovina" AD Bawa Luka, ul. Skendera Kulenovi}a br. 93. Ponude se dostavqaju li~no na protokol "Glas srpski - Trgovina" AD ili po{tom preporu~eno, a primaju se do 10.4.2009. godine do 11 ~asova. Javnom otvarawu ponuda uz prezentaciju pismenog ovla{tewa mo`e da prisustvuje po jedan predstavnik ponu|a~a. Rezultati nadmetawa bi}e objavqeni na oglasnoj tabli Preduze}a. U zakupninu nisu ura~unati tro{kovi struje, vode i grijawa i to pitawe }e se posebno ugovarati. Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon broj 249-882, 249-806 i 065/539-739. DIREKTOR Na osnovu ~lana 27. Statuta akcionarskog dru{tva "^ajavec" - Specijalna oprema", AD Jovana Du~i}a 25. Bawa Luka, Upravni odbor Dru{tva

Hotelsko ugostiteqsko turisti~ko Akcionarsko dru{tvo "PODRIWE" BRATUNAC U STE^AJU BRATUNAC, Svetog Save 77 Broj: 15/09 Datum: 19.03.2009. god.

SAZIVA

Na osnovu Odluke Skup{tine povjerilaca broj St-6/05 od 15.11.2007. god. i odluke Odbora povjerilaca broj 13/09 od 19.03.2009. godine, ste~ajni upravnik Hotelsko ugostiteqsko turisti~kog Akcionarskog dru{tva "Podriwe" Bratunac u ste~aju, Bratunac Svetog Save 77, objavquje

5 (petu) redovnu sjednicu Skup{tine akcionara "^ajavec - Specijalna oprema" a. d., Jovana Du~i}a 25 Bawa Luka, koja }e se odr`ati 24.04.2009. godine u prostorijama Dru{tva u Bawoj Luci, Jovana Du~i}a 25, sa po~etkom u 14 ~asova. Za sjednicu se predla`e sqede}i DNEVNI RED

OGLAS ZA 17. JAVNO NADMETAWE (LICITACIJA) Vr{i se prodaja imovine ste~ajnog du`nika Hotelsko ugostiteqsko turisti~kog Akcionarskog dru{tva "Podriwe" Bratunac u ste~aju, sa sjedi{tem u ulici Svetog Save 77 i to: 1. a) Objekat hotela "Fontana" sa qetnom ba{tom, ukupne povr{ine 2.265 m2 1. b) Gara`a za motorno putni~ko vozilo povr{ine 16 m2. Imovina iz ta~ke 1. a) upisana je u posjedovni list broj 90, KO Bratunac, op{tina Bratunac, a imovina iz ta~ke 1. b) upisana je u posjedovni list broj 88, broj parcele novi premjer 239/4 KO Bratunac, po kopiji katastarskog plana broj 6. 2. a) Utvr|ena vrijednost imovine iz ta~ke 1. a) iznosi 850.000,00 KM; 3. Prodaja imovine iz ta~ke 1. a) obavi}e se dana 13.04.2009. godine u 12,00 sati, u prostorijama Hotela "Fontana" Bratunac, ulica Svetog Save 77. 4. Imovina iz ta~ke 1. a) prodaje se u fakti~kom i pravnom stawu u kakvom se ta imovina nalazi u momentu prodaje i na kupca se prenosi obim prava kojim ste~ajni du`nik raspola`e u momentu prodaje. 5. Ponu|a~i na sedamnaestom javnom nadmetawu (licitaciji) za imovinu iz ta~ke 1. a) du`ni su uplatiti na ime obezbje|ewa iznos od 50.000,00 KM, na `iro ra~un broj 555-001-00114143-47, sa naznakom za u~e{}e na sedamnaestom javnom nadmetawu (licitaciji), najkasnije na dan 11.04.2009. god. do 13,00 sati. 6. Korak pove}awa cijene za imovinu iz ta~ke 1. a) na sedamnaestom javnom nadmetawu iznosi 50.000,00 KM. 7. Utvr|ena vrijednost imovine iz ta~ke 1. b) iznosi 4.000,00 KM. Prodaja }e se izvr{iti kombinovanom metodom zatvorenih ponuda, gdje }e po~etna cijena na licitaciji biti najpovoqnija ponuda. 8. Imovina iz ta~ke 1. b) prodaje se u pravnom fakti~kom stawu u kakvom se ta imovina nalazi u momentu prodaje i na kupca se prenosi obim prava kojim ste~ajni du`nik raspola`e u momentu prodaje. 9. Korak pove}awa ponude cijene za imovinu iz ta~ke 1. b) odre|uje se u iznosu od 500,00 KM. 10. Ponu|a~i na sedamnaestom javnom nadmetawu (licitaciji) za imovinu iz ta~ke 1. b) du`ni su uplatiti na ime obezbje|ewa iznos od 1.000,00 KM, na `iro ra~un broj 555-001-00114143-47, sa naznakom za u~e{}e na sedamnaestom javnom nadmetawu (licitaciji), najkasnije na dan 11.04.2009. god. do 13,00 sati. 11. Prodaja imovine iz ta~ke 1. b) obavi}e se dana 13.04.2009. godine u 12.30 sati, u prostorijama Hotela "Fontana" Bratunac, ulica Svetog Save 77. 12. Pravo u~e{}a na licitaciji imaju sva pravna i fizi~ka lica sa dostavqawem dokumentacije i to: za pravna lica rje{ewe o upisu u sudski registar i IB, a za fizi~ka lica li~nu kartu. 13. Kupac je du`an u roku od 30 dana od kupovine da uplati cjelokupan iznos prodajne cijena na prodav~ev `iro ra~un, te da zakqu~i ugovor o kupovini. Ako kupac u roku ne izvr{i uplatu smatra}e se da je odustao od kupovine i gubi pravo na povrat upla}enog obezbje|ewa, a slede}i kupac se utvr|uje u skladu sa ~anom 92. stav 2. i 3. ZIP-a; 14. Ponu|a~ima ~ije ponude nisu prihva}ene vrati}e se upla}eno obezbje|ewe, u roku od 3 dana nakon sedamnaestog javnog nadmetawa (licitacije). 15. Sve tro{kove oko kupoprodajnog ugovora, kao i pripadaju}e poreze i takse, snosi kupac, a prodavac nakon zavr{ene prodaje nema nikakvih obaveza u odnosu na prodate nekretnine. 16. Imovina iz ta~ke 1.a) i 1.b) mo`e se razgledati svakim radnim danom u vremenu od 7,00 do 15,00 sati uz prethodnu najavu na telefon broj 065/493-001. 17. Sedamnaesto javno nadmetawe }e se odr`ati i ako bude prijavqen samo jedan ponudilac. HUT AD "Podriwe" Bratunac u ste~aju Ste~ajni upravnik

1. Izbor radnih tijela Skup{tine: 1. 1. Izbor Verifikacione komisije i broja~a glasova; 1. 2. Izbor zapisni~ara. 2. Usvajawe Izvje{taja Verifikacione komisije. 3. Razmatrawe i usvajawe Zapisnika sa 4. redovne sjednice Skup{tine odr`ane 15.04.2008. godine. 4. Razmatrawe i dono{ewe odluke u vezi sa Finansijskim izvje{tajem za 2008. godinu. 5. Razmatrawe i dono{ewe odluke u vezi sa informacijom o Planu poslovawa Dru{tva za 2009. godinu. 6. Dono{ewe Odluke u vezi sa situacijom koja je nastala povodom blokade `iro-ra~una uz utvr|ivawe mjera za prevazila`ewe novonastale situacije. 7. Teku}a pitawa. U slu~aju da se sjednica Skup{tine akcionara ne odr`i 24.04.2009. godine u 14 ~asova, ponovqena sjednica odr`a}e se istog dana sa po~etkom u 15 ~asova na istom mjestu i sa istim dnevnim redom. PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA Savo Zeli}, dipl. ecc.

Preduze}e "Unislot" d. o. o. Bawa Luka raspisuje

KONKURS

za prijem u stalni radni odnos na mjesto KWIGOVO\E Uslovi za prijem u radni odnos: 1. 1 izvr{ilac 2. SSS ili VSS ekonomskog smjera 3. najmawe 2 god. radnog iskustva u struci 4. po`eqno poznavawe iz oblasti igara na sre}u Prijave i CV slati na adresu: Astra sport bets d.o.o. Kne`opoqska bb, Bawa Luka, ili na e-mail: [email protected] Kontakt tel. 051/311-361 Oglas ostaje otvoren do 10.04.2009. god.

Redakcija: Skendera Kulenovi}a 93, 78000 Bawa Luka, tel. (051) 231-031, faks 231-012, e-mail: [email protected], Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, 78000 Bawa Luka, tel.(051) 231-081, e-mail: [email protected], Dopisni{tva: ¹ Isto~no Sarajevo 057/340-114, ¹ Doboj 053/242-304, ¹ Srebrenica 056/410-418

OGLASI

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 35

BAWA LUKA Broj: NO–035/09 Datum, 18.03.2009. godine

REPUBLIKA SRPSKA Ministarstvo trgovine i turizma BAWA LUKA Broj: 14-01-1026/09 Datum: 01.04. 2009. godine Na osnovu ~lana 82. stav 2. Zakona o republi~koj upravi ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", br. 118/08 ), a u vezi sa Odlukom Vlade Republike Srpske o raspisivawu Javnog konkursa za izbor i imenovawe ~lanova Nadzornog odbora Akcionarskog dru{tva za ugostiteqstvo i turizam "Vazdu{na bawa", Nevesiwe ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 07/06), Ministarstvo trgovine i turizma, o g l a { a v a

PONI[TEWE JAVNOG KONKURSA Poni{tava se javni konkurs za izbor i imenovawe ~lanova Nadzornog odbora Akcionarskog dru{tva za turizam i ugostiteqstvo "Vazdu{na bawa", Nevesiwe, koji je objavqen u "Glasu Srpske" od 23.11.2008. godine i u "Slu`benom glasniku Republike Srpske", broj 110 od 26.11.2008. godine. Obrazlo`ewe Ministarstvo trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske postupaju}i po odluci Vlade Republike Srpske o raspisivawu javnog konkursa za izbor i imenovawe ~lanova Nadzornog odbora "Vazdu{ne bawe", Nevesiwe, raspisalo je javni konkurs za izbor tri ~lana Nadzornog odbora navedenog javnog preduze}a, koji je objavqen u "Glasu Srpske" i u "Slu`benom glasniku Republike Srpske". Imaju}i u vidu ~iwenicu da se na predmetni konkurs javila samo dva kandidata, {to predstavqa nedovoqan broj kandidata za popuwavawe upra`wenog radnog mjesta, to je Ministarstvo trgovine i turizma, zbog nemogu}nosti izbora Nadzornog odbora "Vazdu{ne bawe", Nevesiwe, odlu~ilo da poni{ti predmetni konkurs. MINISTAR Mr Predrag Gluhakovi}

REPUBLIKA SRPSKA Ministarstvo trgovine i turizma BAWA LUKA Broj: 14-01-1027/09 Datum: 01.04.2009. godine Na osnovu ~lana 82. stav 2. Zakona o republi~koj upravi ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", br. 118/08), a u vezi sa Odlukom o raspisivawu Javnog konkursa za izbor i imenovawe ~lanova Nadzornog odbora Akcionarskog dru{tva za ugostiteqstvo "Energoinvest", Isto~no Novo Sarajevo ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 22/08), Ministarstvo trgovine i turizma, ogla{ava

PONI[TEWE JAVNOG KONKURSA Poni{tava se javni konkurs za izbor i imenovawe ~lanova Nadzornog odbora Akcionarskog dru{tva za ugostiteqstvo "Energoinvest", Isto~no Novo Sarajevo, koji je objavqen u "Glasu Srpske" i u "Slu`benom glasniku Republike Srpske", broj 70. od 30.07.2008. godine. Obrazlo`ewe Ministarstvo trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske postupaju}i po odluci Vlade Republike Srpske o raspisivawu javnog konkursa za izbor i imenovawe ~lanova Nadzornog odbora Akcionarskog dru{tva za ugostiteqstvo "Energoinvest", Isto~no Novo Sarajevo, raspisalo je javni konkurs za izbor tri ~lana Nadzornog odbora navedenog javnog preduze}a, koji je objavqen u "Glasu Srpske" i u "Slu`benom glasniku Republike Srpske". Imaju}i u vidu ~iwenicu da su prijave na predmetni konkurs dostavila ~etiri kandidata, a usmeni intervju je odr`an sa samo dva kandidata, {to predstavqa nedovoqan broj kandidata radi popuwavawa upra`wenog radnog mjesta, to je Ministarstvo trgovine i turizma zbog stvarne nemogu}nosti izbora Nadzornog odbora Akcionarskog dru{tva za ugostiteqstvo "Energoinvest", Isto~no Novo Sarajevo odlu~ilo da poni{ti predmetni konkurs. MINISTAR Mr Predrag Gluhakovi}

Na osnovu ~lana 63. Zakona o bankama Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske" broj 44/03) i ~lana 56. Statuta NLB Razvojne banke a. d. Bawa Luka (broj S021/06 od 10.03.2006. godine i broj S-020/08 od 12.08.2008. godine), Nadzorni odbor NLB Razvojne banke a.d. Bawa Luka na svojoj 88. sjednici odr`anoj dana 18.03.2008. godine donosi

ODLUKU

o sazivawu XX redovne godi{we sjednice Skup{tine akcionara NLB Razvojne banke a. d. Bawa Luka, za dan 07.05.2009. godine, sa po~etkom u 13.00 ~asova, u prostorijama Banke, ulica Milana Tepi}a 4, Bawa Luka ^lan 1. Saziva se XX redovna godi{wa sjednica Skup{tina NLB Razvojne banke a. d. Bawa Luka (u daqem tekstu: Banka), za dan 07.05.2009. godine. Po~etak sjednice je u 13.00 ~asova. Sjednica }e se odr`ati u sjedi{tu Banke u Bawa Luci, ul. Milana Tepi}a br. 4. ^lan 2. Za sjednicu Skup{tine akcionara utvr|uje se sqede}i Dnevni red: 1. Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine, 2. Izbor radnih tijela Skup{tine (zapisni~ar, dva ~lana za verifikaciju zapisnika i tri ~lana skup{tinskog odbora za glasawe), 3. Dono{ewe Odluke o usvajawu Izvje{taja o poslovawu NLB Razvojne banke a. d. Bawa Luka za 2008. godinu sa izvje{tajem o radu Nadzornog odbora, Odbora za reviziju i izvje{tajem eksternog revizora, 4. Usvajawe plana poslovawa za 2009. godinu, 5. Dono{ewe Odluka o utvr|ivawu i raspodjeli dobiti za poslovnu 2008. godinu. ^lan 3. U skladu sa ~lanom 42. Zakona o bankama RS akcionari imaju pravo da u prostorijama NLB Razvojne banke a. d. Bawa Luka, ul. Milana Tepi}a br. 4. u Bawa Luci, izvr{e uvid u finansijski izvje{taj i druge dokumente koje se odnose na prijedlog odluka uvr{tenih u Dnevni red Skup{tine. ^lan 4. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{ewa. Predsjednik Nadzornog odbora Miran Vi~i~

36 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE

OGLASI

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 25/03) i Odluke Vlade Republike Srpske o utvr|ivawu standarda i krite ri ja za izbor i ime no vawe di re kto ra Dje ~i jeg do ma "Ra da Vrawe{e vi}" Bawa Lu ka, broj 04/1-012-2-413/09. od 13.03.2009. godine i Odluke Vlade Republike Srpske o raspisivawu Javnog konkursa za izbor i imenovawe direktora Dje~ijeg doma "Rada Vrawe{evi}" Bawa Luka, broj 04/1-012-2-412/09. od 13.03.2009. godine, Vlada Republike Srpske, r a s p i s u j e

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 25/03) i Odluke Vlade Republike Srpske o utvr|ivawu standarda i kriterija za izbor i imenovawe direktora Socijalno-gerijatrijskog centra Bawa Luka, broj 04/1-012-2-414/09. od 13.03.2009. godine i Odluke Vlade Republike Srpske o raspisivawu Javnog konkursa za izbor i imenovawe direktora Socijalno-gerijatrijskog centra Bawa Luka, broj 04/1-012-2-415/09. od 13.03.2009. godine, Vlada Republike Srpske, raspisuje

JAVNI KONKURS

JAVNI KONKURS

za izbor i imenovawe direktora Dje~ijeg doma "Rada Vrawe{evi}" Bawa Luka

za izbor i imenovawe direktora Socijalno-gerijatrijskog centra Bawa Luka

I - Vlada Republike Srpske imenuje direktora Dje~ijeg doma "Rada Vrawe{evi}" Bawa Luka.

I – Vlada Republike Srpske imenuje direktora Socijalno-gerijatrijskog centra Bawa Luka.

II - DIREKTOR USTANOVE

II – DIREKTOR USTANOVE

OPIS POSLOVA - Rukovodi i organizuje proces rada ustanove - Zastupa i predstavqa ustanovu, - Odgovoran je za zakonitost rada ustanove, - Predla`e plan i program rada ustanove i preduzima mjere za wegovo sprovo|ewe, - Organizuje i stara se u unapre|ewu vaspitno-obrazovnog rada, - Izvr{ava odluke upravnog odbora, - Predla`e upravnom odboru unutra{wu organizaciju i ostala op{ta akta, - Podnosi izvje{taj poslovawa o godi{wem i periodi~nom obra~unu, - Nare|uje izvr{ewe finansijskog plana, - Odlu~uje o potrebi zasnivawa radnog odnosa, - Izri~e disciplinske mjere, - Vr{i izbor kandidata na prijedlog nadle`nih komisija, - Vr{i i druge poslove vezane za ostvarivawe prava radnika iz radnog odnosa u skladu sa Zakonom i drugim aktima, - Donosi odluke i uputstva u vezi sa radom i poslovawem ustanove - Obavqa i druge poslove propisane zakonom i op{tim aktom ustanove. III - MANDAT Direktor se imenuju na period od ~etiri godine. IV – STATUS Aktom o imenovawu direktora ure|uje se radno-pravni status, a plata i druga primawa po osnovu rada, utvr|uju se zakonom i kolektivnim ugovorom. V – OP[TI USLOVI 1. da je dr`avqanin Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine, 2. da je stariji od 18 godina, 3. da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere, na bilo kojem nivou vlasti u BiH ili entiteta, u periodu od tri godine prije dana objavqivawa konkursa, 4. da nije osu|ivan za krivi~no djelo, privredni prestup ili prekr{aj za povredu propisa o privrednom ili finansijskom poslovawu koji ga ~ini nepodobnim za obavqawe du`nosti u navedenom organu, 5. da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak, 6. da se na wega ne odnosi ~lan IX stav 1. Ustava BiH, VI – POSEBNI USLOVI - stepen prvog ciklusa (VII stepen stru~ne spreme) socijalni radnik, pravnik, ekonomista, sociolog, psiholog i pedagog, - najmawe 5 (pet) godina radnog iskustva u struci - posjedovawe organizacionih sposobnosti

OPIS POSLOVA - Rukovodi i organizuje proces rada ustanove - Zastupa i predstavqa ustanovu, - Odgovoran je za zakonitost rada ustanove, - Predla`e plan i program rada ustanove i preduzima mjere za wegovo sprovo|ewe, - Organizuje i stara se u unapre|ewu vaspitno-obrazovnog rada, - Izvr{ava odluke upravnog odbora, - Predla`e upravnom odboru unutra{wu organizaciju i ostala op{ta akta, - Podnosi izvje{taj poslovawa o godi{wem i periodi~nom obra~unu, - Nare|uje izvr{ewe finansijskog plana, - Odlu~uje o potrebi zasnivawa radnog odnosa, - Izri~e disciplinske mjere, - Vr{i izbor kandidata na prijedlog nadle`nih komisija, - Vr{i i druge poslove vezane za ostvarivawe prava radnika iz radnog odnosa u skladu sa Zakonom i drugim aktima, - Donosi odluke i uputstva u vezi sa radom i poslovawem ustanove - Obavqa i druge poslove propisane zakonom i op{tim aktom ustanove. III - MANDAT Direktor se imenuju na period od ~etiri godine. IV – STATUS Aktom o imenovawu direktora ure|uje se radno-pravni status, a plata i druga primawa po osnovu rada, utvr|uju se Zakonom i kolektivnim ugovorom. V – OP[TI USLOVI 1. da je dr`avqanin Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine, 2. da je stariji od 18 godina, 3. da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere, na bilo kojem nivou vlasti u BiH ili entiteta, u periodu od tri godine prije dana objavqivawa konkursa, 4. da nije osu|ivan za krivi~no djelo, privredni prestup ili prekr{aj za povredu propisa o privrednim ili finansijskom poslovawu koji ga ~ini nepodobnim za obavqawe du`nosti u navedenom organu, 5. da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak, 6. da se na wega ne odnosi ~lan IX stav 1. Ustava BiH, VI – POSEBNI USLOVI - stepen prvog ciklusa (VII stepen stru~ne spreme) (socijalni radnik, pravnik, ekonomista, sociolog, psiholog, pedagog i defektolog) i medicinske struke, - najmawe 5 (pet) godina radnog iskustva u struci.

VII – SUKOB INTERESA Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnost ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa kako je propisano odredbama Zakona o sukobu interesa ("Slu`beni glasnik Republike Srpske" broj 73/08). Kandidati ne mogu biti lica koja su na funkciji u politi~koj stranci - ~lan 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske.

VII – SUKOB INTERESA Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnost ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa kako je propisano odredbama Zakona o sukobu interesa ("Slu`beni glasnik Republike Srpske" broj 73/08). Kandidati ne mogu biti lica koja su na funkciji u politi~koj stranci - ~lan 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske.

VIII – Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni prilo`iti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova i dokaze kojima se potvr|uju druga znawa i sposobnosti. Dokazi (dokumenta) se dostavqaju u originalu ili ovjerenom prepisu u skladu sa zakonom. Za op{te uslove iz ta~ke 3. i 6. dostaviti ovjerenu izjavu. Svi kandidati koji u|u u u`i izbor bi}e pozvani na intervju.

VIII – Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni prilo`iti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova i dokaze kojima se potvr|uju druga znawa i sposobnosti. Dokazi (dokumenta) se dostavqaju u originalu ili ovjerenom prepisu u skladu sa zakonom. Za op{te uslove iz ta~ke 3 i 6 dostaviti ovjerenu izjavu. Svi kandidati koji u|u u u`i izbor bi}e pozvani na intervju.

IX – Prijave se mogu dostaviti li~no ili po{tom u Ministarstvo zdravqa i socijalne za{tite Republike Srpske, Trg Republike Srpske 1, Bawa Luka, sa naznakom "Javni konkurs za izbor i imenovawe direktora Dje~ijeg doma "Rada Vrawe{evi}" Bawa Luka. Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od dana objavqivawa konkursa. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.

IX – Prijave se mogu dostaviti li~no ili po{tom u Ministarstvo zdravqa i socijalne za{tite Republike Srpske, Trg Republike Srpske 1, Bawa Luka, sa naznakom "Javni konkurs za izbor i imenovawe direktora Socijalno-gerijatrijskog centra Bawa Luka. Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od dana objavqivawa konkursa. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.

X – Javni konkurs }e se objaviti u dnevnom listu "Glas Srpske" i "Slu`benom glasniku Republike Srpske".

X – Javni konkurs }e se objaviti u dnevnom listu "Glas Srpske" i "Slu`benom glasniku Republike Srpske".

Na osnovu ~lana 246. stav 2. Zakona o preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS" broj 24/98) i ~lana 36. Statuta Akcionarskog dru{tva "Autoprevoz" Gradi{ka, Upravni odbor AD "Autoprevoz" Gradi{ka

SAZIVA

AD "GUBER" BRATUNAC Broj: 24 Dana, 03.04.2009. godine Na osnovu ~lana 36 Statuta AD "GUBER" BRATUNAC, Upravni odbor Dru{tva na sjednici odr`anoj 02.04.2009. godine

Na osnovu ~lana 61. Zakona o preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS" br: 24/98, 62/02, 66/02, 38/03, 97/04 i 34/06) ~lana 18. Ugovora o organizovawu akcionarskog dru{tva Sokolac, Sokolac i ~lana 58. Statuta AD "Sokolac" Sokolac, ul. Cara Lazara bb (u daqem tekstu: Dru{tvo), Odluke Upravnog odbora od 26.03.2009. godine AD "SOKOLAC" Sokolac ul. Cara Lazara bb

desetu sjednicu Skup{tine akcionara AD "Autoprevoz" Gradi{ka

SAZIVA

objavquje

Skup{tina akcionara }e se odr`ati dana 27.04.2009. godine u zgradi autobuske stanice u Gradi{ci sa po~etkom u 12,00 sati.

redovnu Skup{tinu akcionara koja }e se odr`ati 25.04.2009. godine u 11 ~asova u sali Doma penzionera u Bratuncu.

JAVNI POZIV

Za sjednicu Skup{tine predla`e se slede}i

Za Skup{tinu se predla`e sqede}i

DNEVNI RED

DNEVNI RED

1. Verifikacija prisutnosti akcionara 2. Razrje{ewe predsjednika i izbor predsjedavaju}eg Skup{tine akcionara 3. Razmatrawe i usvajawe zapisnika sa 8. sjednice Skup{tine akcionara 4. Usvajawe godi{weg obra~una, izvje{taja o poslovawu za 2008. godinu i izvje{taja Nadzornog odbora 5. Utvr|ivawe poslovne politike za 2009. godinu. 6. Teku}a pitawa

1. Izbor Verifikacione komisije, 2. Usvajawe izvje{taja Verifikacione komisije. 3. Usvajawe Zapisnika sa prethodne sjednice Skup{tine, 4. Razmatrawe i usvajawe izvje{taja o poslovawu AD za 2008. godinu. 5. Usvajawe izvje{taja o radu Upravnog odbora, 6. Usvajawe izvje{taja o radu Nadzornog odbora. 7. Usvajawe plana poslovawa za 2009. godinu. 8. Razrje{ewe jednog ~lana Upravnog odbora, 9. Izbor jednog ~lana Upravnog odbora. 10. Razno

za odr`avawe sednice SKUP[TINE AKCIONARA

koja }e se odr`ati dana 27.04.2009. godine u 13,00 ~asova u Sokocu, ul. Cara Lazara bb sa slede}im

Pozivaju se svi akcionari da li~no ili putem punomo}nika ili glasawem pismenim putem u~estvuju u radu Skup{tine. Potpis davaoca punomo}i mora biti ovjeren kod nadle`nog organa ili ovla{}enog lica akcionarskog dru{tva. U slu~aju da se Skup{tina ne odr`i navedenog dana zbog nedos tat ka kvo ru ma, po novqena sje dni ca }e se odr`a ti 30.04.2009. godine u istim prostorijama i u isto vrijeme. Sa materijalom za sjednicu akcionari se mogu upoznati u upravi Dru{tva. Upravni odbor AD "Autoprevoz" Gradi{ka

U slu~aju da se Skup{tina Dru{tva ne odr`i zbog nedostatka kvoruma, ponovqena sjednica skup{tine odr`a}e se istog dana i na istom mjestu, u 17 ~asova. Pravo u~e{}a i pravo glasa na Skup{tini ostvaruje se na osnovu izvje{taja Centralnog registra hartija od vrijednosti koji sadr`i podatke o vlasnicima, broju i nominalnoj vrijednosti akcija. Materijal za sjednicu Skup{tine mo`e se dobiti u direkciji preduze}a svakim radnim danom od 8 do 15 ~asova. UPRAVNI ODBOR DRU[TVA

DNEVNIM REDOM 1. Utvr|ivawe kvoruma, izbor radnih tela. 2. Usvajawe predlo`enog dnevnog reda, 3. Dono{ewe odluke o usvajawu zapisnika sa prethodne sednice skup{tine, 4. Dono{ewe odluke o usvajawu Statuta Dru{tva, 5. Dono{ewe odluke o usvajawu Pravilnika o radu skup{tine. 6. Razrje{ewe/Izbor ~lanova upravnog odbora Dru{tva. Skup{tina se saziva objavqivawem ovog poziva za sednicu skup{tine akcionara u jednom dnevnom listu koji se distribuira na teritoriji Republike Srpske i na oglasnoj tabli Dru{tva. Akcionari li~no ili preko punomo}nika imaju pravo da u~estvuju u radu skup{tine, pravo glasa na skup{tini, pravo podno{ewa predloga i dobijawa odgovora u vezi sa pitawem iz dnevnog reda, kao i pravo postavqawa pitawa u vezi sa dnevnim redom. Uvid u radni materijal kao i predloge odluka pripremqenih za skup{tinu mo`e se izvr{iti svakog radnog dana u redovno radno vreme u sedi{tu Dru{tva do dana odr`avawa sednice skup{tine. Upravni odbor Predsednik Dragan Golijan

OGLASI

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 37

Na osnovu ~l. 246. i 247. Zakona o preduze}ima i ~l. 46. Statuta Akcionarskog dru{tva za me|unarodnu {pediciju, trgovinu i uskladi{tewe "MERIDIAN" AD Bawa Luka i Odluke Upravnog odbora dru{tva br. 164/09 od 30.03.2009 god., Upravni odbor

SAZIVA 9. REDOVNU SKUP[TINU akcionara "MERIDIAN" AD Bawa Luka, koja }e se odr`ati u Bawoj Luci dana 28.04.2009. god (utorak) sa po~et kom u 9.00 ~a so va, u pros to ri ja ma Upra ve dru{tva, ul. Veselina Masle{e 21/2. Za sjednicu se predla`e sqede}i: DNEVNI RED 1. Izbor radnih tijela skup{tine (verifikacione komisije za brojawe glasova i utvr|ivawe kvoruma, zapisni~ara i predsjedavaju}eg skup{tine) 2. Usvajawe zapisnika sa 7. vanredne skup{tine akcionara 3. Razmatrawe i dono{ewe odluka: 3.1 o usvajawu izvje{taja o poslovawu dru{tva i godi{weg obra~una za 2008. god. 3.2. o usvajawu revizorskog izvje{taja za 2008. god. sa mi{qewem Nadzornog odbora 3.3. o prenosu statutarnih rezervi u zakonske rezerve

4. Dono{ewe odluke o raspodjeli dobiti 5. Dono{ewe odluke o pove}awu osnovnog kapitala III emisijom akcija pretvarawem raspolo`ivih rezervi i neraspore|ene dobiti u osnovni kapital 6. Do no {ewe odlu ke o iz mje ni ~l. 24. Sta tu ta dru{tva 7. Razmatrawe i dono{ewe odluka o usvajawu izvje{taja o radu Upravnog i Nadzornog odbora za 2007. i 2008. god. U slu~aju da se Skup{tina ne odr`i navedenog dana, zbog nedostatka kvoruma, ponovqena Skup{tina }e se odr`ati dana 05.05.2009. god. u isto vrijeme i na istom mjestu sa predlo`enim dnevnim redom. Materijali za skup{tinu bi}e dostavqeni svim akcionarima koji imaju vi{e od 2% od ukupnog broja akcija dru{tva. UPRAVNI ODBOR

AD "Konfekcija Lovnica" - u ste~aju [ekovi}i Ul. Dragoquba Mihajlovi}a bb Na osnovu ~lanova 117. i 118. Zakona o ste~ajnom postupku ("Slu`beni glasnik RS" broj 67/02, 77/02 i 4/03) i Odluke Odbora povjerilaca od 02.04.2009. godine ste~ajni upravnik objavquje

JAVNI OGLAS o djelomi~noj diobi ^lan 1. Prodajom imovine ste~ajnog du`nika AD "Konfekcija Lovnica" - u ste~aju, [ekovi}i ostvaren je prihod od 244.000,00 KM. ^lan 2. Izvr{ena je isplata potra`ivawa vi{eg isplatnog reda u cijelosti u iznosu od 131.040,00 KM. ^lan 3. Zbir potra`ivawa Op{teg isplatnog reda koji se djelomi~no ispla}uje iz nov~ane mase iznosi 75.000,00 KM. ^lan 4. Dioba }e se izvr{iti 15 dana od dana objavqivawa ovog oglasa. Ste~ajni upravnik Igwat El~i}, dipl. ecc.

"PERU]ICA" AD FO^A - u ste~aju Broj: 54/09 Dana: 03.04.2009. godine "Ste~ajni upravnik "Peru}ice" a. d. Fo~a, u ste~aju organizuje i vr{i prodaju nekretnine poslovne prostorije, koja je evidentirana kao: Prodavnica broj 45. zvana "Obu}a", koja se nalazi u Fo~i, u ulici "Kraqa Petra I" bb, kao poseban fizi~ki dio stambeno-poslovne zgrade, u prizemqu, koja je sagra|ena na parceli ozna~ena kao k. ~. 1537, upisana u posjedovni list broj 462 KO Fo~a, koja poslovna prostorija se sastoji od prodajnog, magacinskog i sanitarnog prostora, u ukupnoj povr{ini od 44,44 m2. Prodaja predmetne nekretnine }e se izvr{iti putem javne licitacije, koja }e se odr`ati u utorak, dana 05.05.2009. godine, u zgradi Direkcije "Peru}ice" a. d. Fo~a, u ulici Kara|or|eva broj 61. sa po~etkom u 12,00 ~asova, prema po~etnoj prodajnoj cijeni koja je odre|ena u iznosu od 62.216,00 KM. Za u~esnike javne licitacije odre|ena je obaveza deponovawa sredstava na ime obezbje|ewa u~e{}a u javnom nadmetawu u iznosu od o 10% od utvr|ene po~etne prodajne cijene, koji se mora deponovati na poslovni ra~un "Peru}ice" a. d. Fo~a u ste~aju broj 562-006-00001895-45, koji se vodi kod "NLB Razvojne banke" Bawa Luka - Filijala u Fo~i najkasnije dva dana prije or`avawa zakazane licitacje, odnosno na blagajni Preduze}a jedan dan prije odr`avawa zakazane licitacije. U postupku javnog nadmetawa odre|en je minimalan korak od 600,00 KM i maksimalno dozvoqeni korak od 6.000,00 KM. Sve ifnormacije u vezi zakazane prodaje nekretnine mogu se dobiti u prostorijama "Peru}ice" a.d. Fo~a ulica "Kara|or|eva" broj 61. ili na telefon broj 058/210-251 (tele-faks)." Ste~ajni upravnik Mom~ilo Milo{evi}, dipl. pravnik

"Gradska toplana" a. d. Doboj Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske" broj: 25/03), ~lana 25. stav 2. Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske" broj: 75/04) i Odluke Nadzornog odbora "Gradska toplana" a. d. Doboj, broj: 941/08, raspisuje se

JAVNI KONKURS Za izbor i imenovawe 3 (tri) ~lana Odbora za reviziju "Gradska toplana" a. d. Doboj 1. Nadle`nost: ^lanovi Odbora za reviziju obavqaju poslove utvr|ene Zakonom o javnim preduze}ima, drugim zakonima, Statutom dru{tva i drugim aktima. 2. Mandat: ^lanove Odbora za reviziju imenuje Skup{tina dru{tva na period od 4 (~etiri) gorine, sa mogu}no{}u ponovnog imenovawa. 3. Standardi i kriterijumi: 3. 1. Op{ti uslovi: - da je dr`avqanin Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine, - da nije mla|i od 18 godina ni stariji od 65 godina, - da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini ili entitetu, kao rezultat disciplinske mjere u periodu od tri godine prije dana objavqivawa konkursa, - da nije osu|ivan i da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak za krivi~na djela koja ga ~ine nepodobnim za obavqawe poslova ~lana Odbora za reviziju, - da se na wega ne odnosi ~lan 9. stav 1. Ustava BiH, - da ne obavqa izvr{nu funkciju u politi~koj stranci na bilo kojem nivou politi~kog organizovawa, - da nema privatni, finansijski i drugi interes u dru{tvu. 3.2. Posebni uslovi: - da ima zavr{enu visoku stru~nu spremu (VII stepen), - najmawe pet godina radnog iskustva u struci, - posebna znawa na kontroli finansijskog poslovawa preduze}a, licenca ovla{tenog revizora ili certifikat ra~unovo|e (samo za VSS diplomirane ekonomiste) - posjedovawe stru~nih i profesionalnih znawa i sposobnosti iz okvira nadle`nosti navedenog organa 4. Sukob interesa Za ~lanove Odbora za reviziju ne mogu biti izabrana lica koja obavqaju du`nost, aktivnost ili su na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa, kako je to propisano odredbama Zakona o sukobu interesa ("Slu`beni glasnik Republike Srpske" broj: 34/02), Zakonom o javnim preduze}ima, Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske i drugim zakonima i aktima. 5. Potrebna dokumenta: Uz prijavu za konkurs kandidati su du`ni dostaviti slede}u dokumentaciju: - Biografiju o kretawu u slu`bi, odnosno u toku rada, - Uvjerewe o dr`avqanstvu, - Izvod iz mati~ne kwige ro|enih, - Ovjerenu kopiju diplome, - Uvjerewe o radnom iskustvu u struci, - Kopiju licence ovla{tenog revizora ili certifikat ra~unovo|e, - Uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak, - Uvjerewe da nisu osu|ivani za krivi~na djela, - Izjavu: da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be ako je bio zaposlen u dr`avnoj slu`bi, da se na wega ne odnosi ~lan 9. stav 1. Ustava BiH, da ne obavqa izvr{nu funkciju u politi~koj stranci na bilo kojem nivou politi~kog organizovawa i da nema privatni, odnosno finansijski i drugi interes u dru{tvu koji ga dovodi do sukoba interesa. Kandidati koji ne dostave tra`ena dokumenta ili kandidati koji ne budu ispuwavali op{te i posebne uslove iz ovog konkursa, ne}e biti uzeti u razmatrawe u daqem procesu izbora. Sa svim kandidatima koji u|u u u`i izbor Nadzorni odbor }e obaviti intervju, o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavije{teni. Dokumenti prilo`eni uz prijavu na konkurs ne}e se vra}ati kandidatima. Rok za podno{ewe prijava je petnaest dana od dana posledweg objavqivawa javnog konkursa u "Slu`benom glasniku" Republike Srpske i u dnevnom listu "Glas Srpske". Prijave sa tra`enim dokumentima dostavqaju se li~no na protokol u sjedi{tu dru{tva ili putem po{te na adresu: "Gradska toplana" a. d. Doboj, ul. \enerala Dra`e 25 u zatvorenoj koverti sa naznakom Nadzorni odbor - prijava na konkurs. Predsjednik Nadzornog odbora Prof. dr Perica Gojkovi} s.r.

627 /09 Broj; Dana, 02.04.2009. god.

IN MEMORIAM (~ituqe) mo`ete predati Bawa Luka Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59 051/223-210 ^elinac ^elina~ke novine 065/958-202 Kotor Varo{ 051/785-266 NEZAVISNE NOVINE D.O.O. IPC SARAJEVO ul. Zagreba~ka 20/3 (zgrada [umarskog fakulteta) 033/653-953

Isto~no Sarajevo - Internacional pres (dvorana Slavija) 057/340-503 - Ermeks 057/318-323 - Kwi`ara Internacional press Pale (Tr`ni centar Tom Pale) 057/225-880 Doboj Glas Komuna 053/226-853 Bratunac 056/410-418 065/890-830

Izdava~: AD "Glas Srpske" Redakcija: Skendera Kulenovi}a 93, 78000 Bawa Luka, tel. (051) 231-031

38 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE Dana 4.4.2009. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog

Tu`no sje}awe na dragog oca

VLADIMIRA ^E[QEVI]A Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Novom grobqu u Lakta{ima, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica 000018 B-2 M Tu`no sje}awe na dragog brata

Tu`no sje}awe na dragog supruga

Tu`no sje}awe na dragog brata

VLADIMIRA VLADIMIRA

VLADIMIRA

Sestra Nevenka sa porodicom

VLADIMIRA

Brat Tihomir sa porodicom Supruga Milka

000018 A-1 M

000018 A-1 M

000018 A-1 M

Tu`no sje}awe na dragog oca, svekra i djeda

Tu`no sje}awe na dragog

Tu`no sje}awe na dragog

VLADIMIRA

VLADIMIRA

VLADIMIRA

Sin Aleksandar, snaha Sawa i unuk Vladimir 000018 A-1 M

Ponos nam je bio imati te za oca. Sinovi Aleksandar i Mirko

"Pizza shop"

Picerija "Perla"

000018 B-5 M 000018 A-1 M

000018 A-1 M

Dana 7.4.2009. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{eg dragog

Tu`no sje}awe na

Tu`no sje}awe na moju voqenu i plemenitu k}erku

DU[KA DUKI]A VLADIMIRA ^E[QEVI]A Osobqe fast food "pet plus" 000029 A-1 M

Toga dana u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. O`alo{}eni: otac \uro, majka Zora, sestra Nata{a sa porodicom i ostala rodbina 000003 A-6 G

Dana 5. aprila 2009. godine navr{ava se 40 bolnih i tu`nih dana od kada je oti{ao na{ voqeni

Dragi

GOCU MITRI] An|ele moj, petog aprila je tvoj ro|endan. Svi su bili puni radosti, ali ovaj je pun tuge. Te{ki su ovi dani i mjeseci za tvoju mami, Igu, Boleta, @equ , Gorana i Lea i sve one koji te se sje}aju. Tvoja tu`na mama 000013 B-2 M In memoriam

@ARKO

@ARKO JERKI] 1987 - 2009.

Dana 5.4.2009. godine navr{ava se godina dana od smrti na{eg dragog

Toga dana u 11 ~asova da}emo pomen na grobqu u Prisoju. Pozivamo rodbinu, kom{ije i prijateqe koji su u ovim te{kim danima bili uz nas da nam se pridru`e. Sine na{, okrutna sudbina te je prerano istrgla iz na{eg zagrqaja. Ali postoje tragovi koji se ne bri{u, sje}awa koja ne blijede, lik koji se pamti i qubav koja je vje~na. Tvoji neutje{ni roditeqi, brat i baka 000001 A-8 M Tu`no sje}awe na dragog

ALEKSA (Laze) PANI] 5.4.2001 - 5.4.2009. nosilac "Partizanske spomenice 1941" Sa qubavqu ga ~uvaju od zaborava. Supruga Bosiqka i k}erka Branka Lisica sa porodicom 000050 A-8 M

Prerano si oti{ao, a `ivio si ~asno i dostojanstveno svoj `ivot, ali voqeni ne umiru, oni `ive dok `ive oni koji ih vole. Po~ivaj u miru Bo`ijem. S qubavqu Porodica Suvara 000001 A-3 M Dana 8.4.2009. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti voqenog sina

Tu`no sje}awe na dragog brata

JOVE VUJMILOVI]A Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu Sjenice, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Osta}e{ vje~no voqen i nezaboravqen u srcima tvojih. Supruga Soka, sin Marko sa porodicom i Du{ka 000002 A-4 M

JOVU

SAVU POPOVI]A

GOJE

4.4.2001 - 4.4.2009.

Porodica Babi}

Wegova majka Miqka 000005 A-1 M

Brat Mom~ilo sa porodicom 000009 A-1 M

00007 A-2 M

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 39 Petogodi{wi pomen

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i poznanicima da je dana 1.4.2009. godine u 58. godini `ivota preselila na Ahiter na{a draga

Dana 7.4.2009. godine navr{ava se tu`na godina dana od smrti na{e drage

ANA TRUBAJI] MARE KARAN

NADA BABI] 5.4.2004 - 5.4.2009. Draga majko i bako, `ivje}e{ vje~no u na{im sje}awima. S qubavqu Qiqa, Sawa, Dejan i Du{ko 000007 A-8 G Dana 4.4.2009. godine navr{ava se tu`na godina dana od smrti

5.4.2002 - 5.4.2009.

U nedjequ, 5.4.2009. godine u 10.30 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu Kla{nice, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica Karan 000022 A-4 M

Dana 5.4.2009. godine navr{ilo se sedam godina od kada si, ostavila sve i oti{la na{em @eqku. Toga dana posjeti}emo Va{u vje~nu ku}u u 11 ~asova kao i do sada. Suprug Ostoja i brat Vinko sa porodicom 000012 A-4 M

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 2.4.2009. godine u 65. godini `ivota preminuo na{ dragi

ISMETA (ro|. Ov~ina) MAGLAJLI] Yenaza }e se obaviti u subotu, 4.4.2009. godine u 15 ~asova na mezariju Hiseta. Neka ti je vje~ni rahmet i da ti drati Allah y.{. podari vje~ni yenet. O`alo{}eni: suprug Fadil, sin Amir, k}erka Amra, sestre [uhreta i Sabira, brat Mithat, te ostala rodbina, kom{ije i prijateqi 000023 A-8 M Posqedwi pozdrav dragoj supruzi

ISMETI

Posqedwi pozdrav dragoj majci

ISMETI od sina Amira i k}erke Amre.

od supruga Fadila.

DRA[KA - DADE TRUBAJI]A

000023 A-1 M

URO[ [OBOTA

U nedjequ, 5.4.2009. godine u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u. Osta}e{ zauvijek u na{im srcima. Otac Ilija, majka Mira i brat Du{ko 000013 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom ocu

ISMETI DADO

000013 A-6 G Dragi

Dragi

od sestre Wute Jagodi} sa porodicom. 000025 A-1 M

Porodica Begovi}: Sadika, Jasmin i Jasminka. 000026 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragoj

Tu`no sje}awe na dragog oca i punca

od supruge Jelisavke. 000014 A-1 M

od k}erke Gordane sa porodicom Grujinovi}. 000014 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom ocu

Posqedwi pozdrav dragom ocu

ISMETICI

RADIVOJA RADUJKOVI]A

od radnih kolegica i kolega iz biv{e RK "Standar konfekcije"

DRA[KO Vrijeme prolazi, a tuga i bol ostaju. Tetak Velimir i tetka Koviqka

DRA[KO Osta}e{ voqen i nezaboravqen. Brat Drago sa porodicom

000013 A-2 G Dana 5.4.2009. godine navr{avaju se dvije godine od smrti na{eg dragog i voqenog

URO[U

URO[U

od k}erke Swe`ana sa porodicom Pala~kovi}. 000014 A-1 M

od k}erke Suzane sa porodicom Pala~kovi}. 000014 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom ocu

Dana 4.4.2009. godine navr{ava se 11 godina od smrti na{e drage

000013 A-2 G

od k}erke Qiqane sa porodicom Opa~i}. 000014 A- 1 M

Toga dana posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. Supruga Mira, sin Bojan i k}erka Borjana 000015 A-3 G

000028 A-2 M

od k}erke Radijane i zeta Slobodana. 000021 A-2 M

Tu`no sje}awe na dragog oca, svekra i dedu

Tu`no sje}awe na dragog brata

RADIVOJA RADUJKOVI]A

RADIVOJA RADUJKOVI]A

Sin Zoran, snaha Stanislava i unuka Ogwena 000021 A-2 M

Brat Qubo, snaha \uja i sinovac @eqko 000021 A-2 M

Tu`no sje}awe na dragog oca

Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

Dragi na{

URO[U

NEDEQKA MR[I]A

IKI

URO[U

URO[U

Qubav i sje}awe su ja~i od svega. Brat Du{ko

000023 A-1 M Posqedwi pozdrav dragoj

Sahrana }e se obaviti 4.4.2009. godine u 13 ~asova na mjesnom grobqu Bronzani Majdan. O`alo{}eni: supruga Jelisavka, k}erke Gordana, Swe`ana, Suzana i Qiqana, sestra Jela, zetovi, unu~ad te ostala rodbina i prijateqi. 000014 A-8 M Posqedwi pozdrav dragom suprugu

Dragi

Posqedwi pozdrav dragoj sestri, tetki i svastici

SINI[A

KATE AYI] Tvoji najmiliji 000004 A-1 M

Dragi na{

Uvijek u na{im srcima Volimo te. Tvoja tetka, Rudi i Igor 000030 A-3 M

Dana 5.4.2009. godine navr{ava se devet godina od smrti dragog nam supruga i oca

MILORADA POPOVI]A 5.4.2000 - 5.4.2009. Godi{wi pomen }e se odr`ati dana, 4.4.2009. na Gradskom grobqu u Bawoj Luci sa po~etkom u 11 ~asova. Porodica: supruga Bosiqka sa sinovima, k}erima i ostalom porodicom 000045 A-6 M

RADIVOJA RADUJKOVI]A

SINI[A Pro{le su tri godine beskrajne tuge i boli otkako nisi sa nama. Danas, 4. aprila 2009. godine u 11 ~asova posjeti}emo tvoje ve~no kona~i{te i vratiti se lepim slikama `ivota iz pro{losti, sa ve~nom tugom u sada{wosti ma{taju}i o nekoj nestvarnoj budu}nosti. Bio si na{a najve}a podr{ka u `ivotu. Tvoji najmiliji: otac Mom~ilo, majka Borislava, k}erka Sara i supruga Dragana. 000030 A-8 M

K}erka Biqana, zet Nedeqko i unuke Tamara i Maja.

RADIVOJA od prijateqa Gruje i Borke. 000033 A-1 M

000021 A-2 M

SLU@BA ^ITUQA, tel: 051 / 223 - 210

40 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE Obavje{tavamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da je dana 2.4.2009. u 64. godini `ivota preminuo na{ dragi

Dana 4.4.2009. navr{avaju se ~etiri tu`ne godine od kako nije sa nama na{ voqeni suprug i otac

Posqedwi pozdrav

DU[AN PRTINA

STEVAN BATOS

ZAGORKI KOMQENOVI]

Sahrana }e se obaviti 4.4.2009. godine u 13 ~asova na Novom grobqu. O`alo{}eni: supruga Sava, k}erka Jadranka, sin Dragan, brat Rajko i sestra Borka, zet Mele, snaha Dijana, unu~ad: Stefan, Nemawa, Marija, Denis i Nina te ostala rodbina i prijateqi 000031 A-8 M Posqedwi pozdrav dragom tati i dedi

Toga dana u 11 ~asova na Rebrova~kom grobqu, polo`i}emo cvije}e i upaliti svije}e. O`alo{}eni supruga Milena, k}erke Gordana i Tawa 000027 A-6 M

Posqedwi pozdrav dragom tati i dedi

Tu`no sje}awe na dragog brata

Tu`no sje}awe na dragu sestru

DU[ANA PRTINU

MILKU

Kolektiv Zavoda za izgradwu a.d. Bawa Luka A-8 F Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav

Sestra Dara Bogdanovi} sa porodicom 000027 A-1 M

brat Goran sa porodicom 000003 A-1 M

Dana 9.4.2009. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{e drage

STEVANU

STEVANU

od k}erke Jadranke, zeta Meleta, unu~adi Denisa i Nine.

od sina Dragana, snahe Dijane, unu ~a di Ste fa na, Ne mawe i Marije.

000031 A-2 M

ZAGORKI KOMQENOVI] Rajko Pucar

ZAGORKI KOMQENOVI]

A-1 F

A-1 F

Sa posebnim po{tovawem sje}a}emo se uva`ene gospo|e

U subotu 4.4.2009. godine u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na Novom grobqu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: majka Dragomirka, suprug Milenko, sin Goran i k}erka Gorana. 000003 A-6 M

000031 A-2 M

Posqedwi pozdrav dragom suprugu

ZAGORKE KOMQENOVI]

STEVANU

ZAGORKA KOMQENOVI]

000031 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom stricu

Tu`no sje}awe na dragu sestru

Tu`no sje}awe na dragu i voqenu majku

MILKU

MILKU

Nikada te ne}u zaboraviti ni pre`aliti. Tvoja Jeja sa porodicom

Qubav koju si imala za nas i nesebi~no je pru`ala daje nam snagu za budu}e dane. Sin Goran i k}erka Gorana 000003 A-2 M

J.D. Raki} sa porodicom A-6 000021 M Posqedwi pozdrav dragom bratu

od supruge Save.

MILKE (ro|. Yaji}) MALI]

Dragomir \uki}

Posqedwi pozdrav dragoj kumi

Ra do }e se sje }a ti, kao pri ja teqa i druga Brana i Ranko sa porodicom 000019 A-2 M Posqedwi pozdrav dragom djeveru

000003 A-2 M

STEVANU od brata Rajka i sestre Borke 000031 A-1 M

STEVANU od Vawe, Rajka, Mladena, Marine, Mirjane, Marka i Marije. 000031 A-2 M Posqedwi pozdrav dragom striki

ZAGI

Tu`no sje}awe na dragu sestru

Tu`no sje}awe na dragu sestru

MILKU

MILKU

od Dragana, Du{ice, Danijele i Jelene 000006 A-1 M

U nedjequ 5. aprila 2009. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg dragog

STEVANU od Marice Batos sa porodicom. 000031 A-1 M

ZORANA - BATE JORGI]A

Posqedwi pozdrav dragom stricu

Brat Jovan

Brat Marko Yaji} sa porodicom 000003 A-1 M

000003 A-1 M

Tu`no sje}awe na dragu snahu

Tu`no sje}awe na na{u dragu

MILKU

MILKU

O`alo{}ena porodica 000034 A-6 M Tu`no sje}awe na dragog tatu

STEVI

STEVANU

od Elene, Aleksandra, Ane i Jovana. 000031 A-1 M

@eqko, Mira, Bojan i Marko 000031 A-1 M

Tu`no sje}awe na dragog kuma

Dana 4.4.2009. navr{ava se 14 godina od smrti na{eg jedinog sina

Tu`no sje}awe na dragu i voqenu suprugu

Djever @arko sa porodicom

ZORANA JORGI]A

000003 A-1 M

MILKU

Tu`no sje}awe na dragog tatu

Mileva, Mirko i djeca 000035 A-1 M ^etrdesetodnevni pomen dragoj kumi

Sin Bojan 000010 A-1 M Tu`no sje}awe

ZORANA DRAGOJEVI]A Kum Neboj{a sa porodicom 000040 A-1 M

Po~ivaj u miru mila moja. Tvoj Milenko 000003 A-2 M

ZORANA DRAGOJEVI]A U nedjequ 5.4.2009. godine u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Kri{kovci ma, po lo `i ti cvi je }e i zapaliti svije}e. Otac Qubo, majka Dragica, supruga Gordana i sin Zoran 000024 A-4 M

ZORANA JORGI]A VESNA TE[I] 2000 - 2009. K}erka Tamara Tvoji najmiliji 000018 A-1 M

000008 A-3 M

MILKI Tu`no je i bolno `ivjeti bez tebe, to znaju samo oni koji su te voleli. Tvoji kumovi Zora, Marinko i Dalibor 000034 A-3 M

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 41 Posqedwi pozdrav dragom tati

Obavje{tavamo rodbinu, kumove, kom{ije i prijateqe da je na{a draga

Dana 7.4.2009. godine navr{avaju se ~etiri godine od smrti dragog nam

MLA\ENU od sina Gorana sa porodicom. 000013 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom tati

LENKA (ro|. Stani{i}) BUJAK

Godi{wi pomen obavi}e se u nedjequ, 5.4.2009. godine, u 11 ~asova. Porodica Popovi} 000007 A-8 G

preminula dana 2.4.2009. godine, u 80. godini `ivota. Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se dana 4.4.2009. godine u 14 ~asova na gradskom grobqu Dowi Miqevi}i. Povorka polazi ispred kapele. O`alo{}eni: suprug Veseqko, sin Rato, k}erka Branka, bra}a Slobodan i Ranko, sestre Bosa i Raviojla, snahe, zetovi, unu~ad, praunu~ad i ostala rodbina B-2 IP 002359 Dana 5. aprila 2009. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti na{e drage

Prof. dr MILANA POPOVI]A

Posqedwi pozdrav dragom bratu

MLA\ENU

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 3.4.2009. godine, u 78. godini `ivota, nakon te`e i kra}e bolesti preminuo na{ dragi

od sina Zorana sa porodicom. 000013 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom tati

MLA\EN (Vojislava) JAVORAC

MARINE BJELO[EVI]

MLA\ENU

MLA\ENU

1931 - 2009.

od brata Milutina sa porodicom. 000013 A-1 G

od k}erke Zorice i zeta Slobodana. 000013 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragu

Tu`no sje}awe na dragu sestru

Sahrana }e se obaviti 5.4.2009. godine u 13 ~asova na Mjesnom grobqu u Dowim Kolima. O`alo{}eni: sinovi Goran i Zoran, k}erka Zorica, snahe Milka i Helena, zet Slobodan, unu~ad, te ostala rodbina, kom{ije i prijateqi 000013 A-8 G

U nedjequ, 5.4.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu Vaji}i, Gorwi Detlak, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. Majka Radislava, otac Andrija, sestra Jelena i brat Stefan A-8 UP Dana 4.4.2009. godine navr{ava se tu`na godina kako je prestalo da kuca plemenito srce mog supruga

RATKU RADIVOJEVI]

ZORU

4.4.2009. godine u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu Bo{kovi}i. O`alo{}ena porodica 000002 A-2 G

od bra}e Jove, Stole i \ure, sestara Jele i Stane sa porodicama 000012 A-2 G

Sje}awe na

NEDEQKA (Spasoje) PEJOVI]A Ako je tvoj `ivot morao stati, qubav i sje}awe na tebe vje~no }e trajati. Tvoja Sofija A-8 035790 E Dana 4. aprila 2009. godine navr{ava se godinu dana od kako je prestalo da kuca plemenito srce na{e voqene i nepre`aqene supruge, majke, bake i prabake

Dana 6.4.2009. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{e drage

DU[KA

ZORE PETKOVI] U subotu, 4.4.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na Perduvovom grobqu, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: suprug Ilija, sinovi Lazar i Perica, snahe Nevena i Dragica, unu~ad Sini{a, Sawa i Milo{ 000011 A-8 G Dragom ocu

Proti~e {est mjeseci, onako polako u sporom hodu. Prote}i }e i jo{ {est i vi{e i vi{e. A ni{ta se ne mijewa. Smjewuju se likovi, godi{wa doba, a u srcima onih koji te vole slika je sumorna i tu`na. Za{to je tako moralo biti?! Stvarnost je tako surova, a mo`da je istina ipak ne{to sasvim drugo. Dragana i Predrag 000018 A-6 G Dana 8.4.2009. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg dragog oca

Dana 4.4.2009. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog

DRAGUTINU SAVI]U 6.4.1999 - 6.4.2009. S po{tovawem i qubavqu Slobodan i Ranka sa porodicama 000036 A-6 M Posqedwi pozdrav po{tovanoj

1925 - 2008.

DOBROSLAVA VUKOLI]A

Draga majko, nastavqa{ da `ivi{ u na{im srcima. Hvala ti za svu qubav i podr{ku koju si nesebi~no davala. Pozivamo rodbinu i prijateqe da tog dana u 11 ~asova posjetimo wenu vje~nu ku}u i polo`imo cvije}e. Porodica A-8 035791 E

U nedjequ, 5.4.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegov grob i polo`iti cvije}e. K}erke Zora i @eqka 000014 A-3 G

Vrijeme prolazi, a tuga i bol zauvijek ostaju. O`alo{}eni: supruga Emira, sin Adnan, k}erka Jasmina, unuka Anela i snaha Senada 000009 A-3 G

Tu`no sje}awe na dragog tetka

Tu`no sje}awe na dragog

MARIJE STANI[I]

Sje}awe na dragu suprugu i majku

Sje}awe na na{u dragu majku

ZAGORKI KOMQENOVI]

ESADA SOFTI]A

Partija demokratskog progresa A-6 F Dana 7.4.2009. godine navr{ava se ~etrdeset dana od smrti na{e drage sestre i tetke

MILEVE ROKVI] GOSPU KNE@EVI] 5.4.2004 - 5.4.2009. Suprug Branimir, sin Dra{ko, snaha Branka i unu~ad 000009 A-1 M

GOSPU K}erka Dra`enka, zet An|elko i unu~ad 000009 A-1 M

DARKA MARJANOVI]A

DARKA MARJANOVI]A

Miodrag, Vitomir i Marija 000037 A-1 M

Jela i Radenka sa porodicom Malini} 000037 A-1 M

U subotu, 4.4.2009. godine, u 11.30 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica 000015 A-6 G

42 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE Posqedwi pozdrav dragoj sestri

Posqedwi pozdrav dragoj majci

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 1.4.2009. godine u 71. godini `ivota preminula na{a draga

Posqedwi pozdrav dragom djeveru i stricu

Tu`no sje}awe na dragu snahu

DRAGICI

STEVANU BATOSU

MILKU MALI]

od k}erke Stane i zeta Jove sa djecom. 000004 A-1 G

od Zorke, Maria, Daria, Dalibora, Vesne i Jelene. 000022 A-1 G

ISMETI

od brata Ov~ina Mithata i snahe Vesne sa djecom Adelom i Edvinom. 000019 A-6 G Posqedwi pozdrav voqenoj sestri

Posqedwi pozdrav dragoj majci

DRAGICA BOGOJEVI]

DRAGICI

Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se 4.4.2009. godine u 13 ~asova na mjesnom grobqu u Surjanu. O`a lo{ }e ni: su prug Ste van, k}erke Stana, Jelena, Qubica, Dragana, bra}a Dragoqub, Marko, Pantelija i Mom~ilo i sestra Sa va, ze to vi, unu ~ad te ostala rodbina i prijateqi. 000004 A-5

ISMETI

od sestre Zubovi} [uhrete i zeta Envera, sa djecom Damirom i Emirom i zetom Nedimom. 000019 A-6 G Posqedwi pozdrav voqenoj sestri

od k}erke Jelene, zeta Radovana i Sergeja. 000004 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj majci

Tu`no sje}awe na dragu

MILKU MALI]

MILKU MALI]

Brat Zoran sa porodicom

Brat Novak sa porodicom 000006 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragu

Tu`no sje}awe na dragu

MILKU MALI]

MILKU MALI]

DRAGICI

ISMETI

od k}erke Qubice i zeta Dragana sa djecom. 000004 A-1 G

DRAGICI od sestre Sabire i zeta Ratka, sa djecom Ademom i Adelom i snahe Zlate. 000020 A-6 G Posqedwi pozdrav voqenoj sestri

od k}er ke Dra ga ne i ze ta @eqka i Ane. 0000004 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

Brat Borko sa porodicom 000006 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

Sestra Stoja sa porodicom 000006 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragu

Tu`no sje}awe na dragu

MILKU MALI]

MILKU MALI]

DRAGICI

ISMETI

od bra ta Dra goquba i sna he Cvijete sa djecom. 000005 A-1 G

DRAGICI od bra}e Adila, Yeme, Farida, Miralema i sestre Nusrete. 000021 A-6 G Tu`no sje}awe na dragog

000016 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragu

000006 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj majci

Stojan i Gordana sa djecom.

Posqedwi pozdrav

od brata Pantelije i snahe Ankice sa djecom. 000005 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

Sestra Biqana Medi} sa porodicom 000006 A-1 G

Stric Radojica sa porodicom 000006 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragu

Tu`no sje}awe na dragu

MILKU MALI]

MILKU MALI]

DRAGICI od brata Mom~ila i snahe Mire sa djecom. 000005 A-1 G

SINI[U

BOGDANU SAVI]U

DRAGICI

^ika Vlajko, teta Zora, Seka i Aco 000038 A-1 M

od Pe|inih drugova Cige i Mome. 000003 A-1 G

od brata Marka i snahe Mire sa djecom. 000005 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragu sestru

Tu`no sje}awe na dragu sestru

Tu`no sje}awe na dragog deda

Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

Tetka Zorka sa porodicom 000006 A-1 G

Tetka Koviqka sa porodicom 000006 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

Dragoj tetki

DRAGICI

MILKI MALI]

BO[KA od Radojke i Branka Karlice. 000017 A-1 G

MILICU

MILICU

BOLETA

Sestra Qubica [ipka sa porodicom 000008 A-1 G

Sestra Dragica Kre~ar sa porodicom 000008 A-1 G

od Dijane, Du{ka i Nemawe Radusinovi}. 000017 A-1 G

U nedjequ, 5. aprila 2009. godine navr{ava se pola godine od prerane smrti moga dragog brata, djevera i strica

od sestre Save i zeta Du{ana sa djecom. 000005 A-1 G

Tu`no sje}awe

BUDIMIRU BILALU

BUDIMIRA BILALA Toga dana posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Tvoj brat Vladimir, snaha Borjana i brati~ine Lidija i Marina

Pola godine bola, milion sje}awa. Po~ivaj u miru, na{ dragi brate, nikada te ne}emo zaboraviti, jer ne `elimo prihvatiti da te vi{e nikada ne}emo vidjeti. Tvoje sestre Lenka i Slobodanka sa porodicama

002360 A-8 IP

002361 A-8 IP

U na{im pogledima zauvijek }e sijati tvoj osmijeh, a u srcima vje ~na bol, {to vi {e ni si sa nama. od Dade i Dice 000001 A-3 G

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 43 Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je u petak, 3.4.2009. godine u 70. godini `ivota iznenada preminuo na{ dragi

Posqedwi pozdrav dragom ocu

Posqedwi pozdrav dragom

Posqedwi pozdrav dragom

^EDI

STEVANU BATOZU

STEVANU BATOZU

od sina Slavomira sa porodicom. 000023 A-1 G

od Dmitra Lukaji}a sa porodicom. 000024 A-1 G

od Vese Vu~kovi}a sa porodicom. 000024 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom ocu

Posqedwi pozdrav dragom

Posqedwi pozdrav dragom

^EDI

STEVANU BATOZU

STEVANU BATOZU

od Pere Me|edovi}a sa porodicom. 000024 A-1 G

od Vase Me|edovi}a sa porodicom. 000024 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom ocu

Posqedwi pozdrav dragom ocu

Posqedwi pozdrav na{em u~itequ

^EDI

^EDI

STEVANU BATOZU

od k}erke Slobodanke sa porodicom. 000023 A-1 G

od Pere, Pitera, Vase, Vese i Milog. 000024 A-1 G

^EDO (Du{ana) TOMA[EVI] Sahrana }e se obaviti u nedjequ, 5.4.2009. godine u 13 ~asova na Perduvovom grobqu u Bawoj Luci. O`alo{}eni: supruga Simeuna, sinovi Slavomir i Ne|o, k}erke Tomka i Slobodanka, brat Ratko, sestre Jela i \uka, snahe Suzana i Dragana, zetovi Radenko i Marinko, unu~ad Mi{o, Milo{, Nikola, Dajana, Nastasija, Milana, Jovana i Sara, te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijateqi. 000023 B-2 G Posqedwi pozdrav dragom kumu

Posqedwi pozdrav dragom kumu

^EDI

^EDI

od kumova Predraga i Mileve.

Posqedwi pozdrav dragom kom{iji

^EDI

000023 A-1 G

000023 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

Posqedwi pozdrav dragom bratu

Posqedwi pozdrav dragom ujaku

^EDI

^EDI

^EDI

000023 A-1 G

od brata Ratka sa porodicom. 000023 A-1 G

od Svetka sa porodicom. 000023 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

Posqedwi pozdrav dragom suprugu

^EDI

^EDI

^EDI

od porodice Milinkovi}. 000023 A-1 G

od porodice Dujakovi}. 000023 A-1 G

od supruge Simeune. 000023 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

Posqedwi pozdrav dragom

Posqedwi pozdrav dragom kom{iji

^EDI

^EDI

^EDI

od Slobodana i Milkice Gaji}. od Du{ana Eraka sa porodicom. 000023 A-1 G

000023 A-1 G

000023 A-1 G

od k}erke Tomke sa porodicom.

od kuma @ivka sa porodicom. od Milovana i Mire San~anin. 000023 A-1 G

od sestre Jelene sa porodicom.

od sina Ne|e sa porodicom.

od porodice Popovi}. 000023 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom kom{iji

Posqedwi pozdrav dragom kom{iji

Posqedwi pozdrav dragom kom{iji

^EDI

^EDI

^EDI

od porodice Blagojevi}. 000023 A-1 G

od Zorana i Zvezdana Simi}a sa porodicom. 000023 A-1 G

od Gojka i Jovanke Simi}. 000023 A-1 G

000023 A-1 G

44 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE

Oglasi KU]E PRODAJA Prodajem ku}u u Wego{evoj ulici sa parcelom od 560 m2, tel. 065/564-014 i 051/355-861. Prodajem ku}u u Trebiwu, Aleksina Me|a, povr{ine 100 m2 na placu od 860 2 m . Cijena 130.000 km, tel. 38765054605 065 586-745. Prodajem kod motela "Nana" na glavnom putu ku}u na placu 700 m2, predvi|ena izgradwa poslovne zgrade, tel. 38766280130, 051/310-994. Prodajem ku}u, prizemnica, 10h12 m sa gara`om, centr. grijawe, ure|ena, namje{tena, novogradwa, na 650 m2 zemqi{ta u Lakta{ima, naseqe Lug ili mijewam za stan u Bawoj Luci uz dogovor, tel. 065/511-121. Prodajem stariju ku}u u centru grada sa UT uslovima po+pr+1+m plac 400 2 m , tel. 065/562-426. Prodajem ku}u 93 m2 na placu 343 m2, ul. Drage Bajalovi}a 18, Buyak 1. Papiri uredni - cijena po dogovoru, tel. 051/453-617. Prodajem ku}u u Zalu`anima kod {kole, povoqno, tel. 065/562-426. Prodajem ku}u na Petri}evcu, cijena 160.000 evra, tel. 065/631-613. Prodajem novu ku}u u B.Luci na sprat sa poslovnim prostorom, gra|evinskom i upotrebnom dozvolom, tel. 051/380-798. U Gorwoj Slatini prodajem atraktivnu vikend ku}u, povr{ine 85 m2, pomo}na prostorija od 30 m2, asfalt, struja, voda, tel. 065/767-888. Bawa Luka - Lau{, prodajem dvije ku}e zajedno i posebno, cijena po dogovoru, zvati iza 19 ~asova, tel. 051/461-255. Prodajem ku}u sa poslovnim prostorom i 10 dunuma zemqe u Debeqacima, tel. 00385 43/779-289. Prodajem ku}u u Zalu`anima kod {kole, cijena 115.000 KM, tel. 065/698012. Prodajem ku}u, visoka prizemnica, useqiva, sa grijawem, U`i~ka 30, Lau{, tel. 051/280-116. Srbac, prodajem ku}u 9,5h8 m, podrum, sprat, potkrovqe, nedovr{ena, 531 m2 oku}nice, tel. 051/280-037; 065/995-464. Prodajem ku}u 246 m2 + plac 500 m2, poslovni prostor, auto mehani~arska radwa, kancelarije, luksuzno, u Novom Sadu kod restorana "@al za mladost", hitno, tel. 065/636-545. Ku}u u Karanovcu prodajem po vrlo povoqnoj cijeni ili mijewam za jednosoban stan u Bawoj Luci, tel. 051/212-357. ZAMJENA Mijewam ku}u u Livnu za ku}u u ili okolini B. Luke, tel. 051/380-798. IZDAVAWE Izdajem luksuznu ku}u, povoqno, tel. 065/631-613. Izdajem useqivu ku}u kod "Kosmosa" Medicinske {kole, tel. 065/528-247. Izdajem namje{tenu garsoweru u ku}i za dvije osobe, ul. Vojvode Sin|eli}a 52 - Paprikovac, tel. 065/685-800. Izdajem namje{tenu ku}u, parno grijawe, Jovice Savinovi}a 37b, tel. 355848. POTRA@WA Ozbiqan kupac tra`i ku}u ili stan u Bawoj Luci bli`e centru, gotovina, tel. 063/956-300.

STANOVI PRODAJA Prodajem trosoban stan 59 m2, peti sprat, lift, ostava na tavanu, ul. Jug Bogdana 78, Star~evica, tel. 065/457869. Prodajem u centru jednosoban stan 38 m2, ~etvrti sprat - 99.000 KM, tel. 38766280130, 051/310-994.

Prodajem stan, 42 m2, prvi sprat novogradwa, Rosuqe, Bawa Luka, tel. 38765572829. Prodajem na Star~evici kod {kole nov useqiv dvosoban stan 48 m2, tre}i sprat, lift - 2300 km/m2, tel. 38766280130, 051 310994. Prodajem stan u centru Bawe Luke, uslove }ete pro~itati pod {ifrom u glavnoj po{ti 1 na poste restantu, mala sala. 000010 G Prodajem dvosoban stan, 62 m2, drugi sprat, ostava, Krfska ulica, tel. 38765/208-318. Prodajem jednosoban stan u centru Bawe Luke, 46 m2, prvi sprat + gara`a, cijena 2,400 KM/m2, tel. 051/302-724. Hitno prodajem stan od 51 m2 za 51.000 KM, tel. 062 682 308; UP. Prodajem stan 72 m2 + ostava, ul. Mi{e Stupara kod bazena Akva, ~etvrti sprat, cijena 150.000 KM, tel. 065/583-108; 065/836-928. Prodajem ili mijewam za mawi u “Pentagonu” troiposoban stan 100 2 m , {esti. sprat, potpuno renoviran, sa upotrebom gara`nog mjesta, tel. 065/516-927. Prodajem nov stan 56 m2 kod CJB, ukwi`en, visoko prizemqe, ul. S. Kulenovi}a. Cent. grijawe, interfon, video-nadzor, cijena 3200 KM/m2 ili 91000 evra, tel. 065/735-763; 000042 G. Prodajem dva jednosobna stana, na Lau{u, nova gradwa, odmah useqiva, povoqno i hitno, tel. 065/636-545. Prodajem stan 50 m2 u Obili}evu, tre}i sprat, tel. 065/068-323. Prodajem stan 39m2, nova gradwa, tre}i sprat, lift, polunamje{ten, Majke Jugovi}a, tel. 066/749-775. Prodajem za gotovinu na Rebrovcu dobro o~uvan dvosoban stan, 62 m2, ~etvrti sprat, odmah useqiv, cijena 70.000 evra, tel. 066/165-323. Prodajem jednosoban stan sa poslovnim prostorom na Star~evici, hitno, cijena povoqna, tel. 065/636545; 065/939-969. Prodajem sre|en, trosoban komforan stan, 79 m2 u Novoj varo{i, Masarikova ulica, prvi sprat, hitno i povoqno, tel. 065/636-545; 065/939969. Prodajem stan 50 m2 kod "Ardora", Lau{, ukwi`en, cijena 90.000 KM, tel. 065/820-586. Prodajem dva stana oko 60 m2 na Pobr|u sa pogledom na Bawu Luku, tel. 051/310-994; 051/310-017. Prodajem hitno jednosoban stan 37 m2 u Boriku u ul. @ivojina V. Mi{i}a, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem jednoiposoban stan, 53 m2, ili mijewam za ku}u Obili}evo kod Naprijedova stadiona, tel. 051/464366; 066/689-357. Prodajem dvosoban stan 62 m2 u ul. Marka Kraqevi}a i dvosoban stan u Lorkinom nasequ 61 m2, tel. 065/698612. Prodajem baraku u Buyaku 47 m2 dupleks, tel. 065/698-012. Prodajem stanove od 37 m2 do 130 m2 na razli~itim lokacijama, tel. 065/698-012. Prodajem stan, ~etvrti sprat, 87 m2, Obili}evo, ul. Starine Novaka, cijena 2300 KM/m2, mo`e i zamjena za mawi, Obili}evo ili stari Dom JNA, tel. 065/935-191. ZAMJENA Mijewam dvoeta`ni stan 50 m2 u Novom Sadu, nenaseqen, sa dva kupatila, za stan u Bawoj Luci, tel. 051/437-016.

Mijewam stan, 47 m2, na Paprikovcu, za ve}i stan uz doplatu, zvati oko 20 ~asova, tel. 065/978-620. IZDAVAWE Izdajem namje{tenu garsoweru za dvije osobe, ul. Vojvode Sin|eli}a 52, tel. 065/685-800. Izdajem namje{ten stan 55 m2 u prizemqu ku}e, kao i namje{tenu sobu za samce na spratu u Prwavoru, tel. 065/491-921. Izdajem dvosoban stan u Obili}evu zgrada-namje{ten, tel. 065/624-739. Izdajem luksuzan dvosoban stan u Gunduli}evoj ulici. Mogu} dogovor za kra}i boravak. Prednost poslovnim qudima i samcima, tel. 38765516986, 065/523-803. Izdajem u Buyaku kod semafora na prvom spratu trosoban, namje{ten, nov stan, ozbiqnim - poslovnim qudima, 300 evra + plus re`ije, tel. 38765520410. Izdajem namje{ten jednosoban stan u blizini "^ajaveca" za dvije studentkiwe, tel. 38766770728. Izdajem namje{ten jednosoban stan u blizini "^ajaveca" za dvije studentkiwe, tel. 38766770728. Izdajem namje{ten dvosoban stan u zgradi, Bile}a, tel. 065/350-860. Izdajem ve}u novonamje{tenu garsoweru, naseqe Ada, poseban ulaz, privatna ku}a, tel. 051/429-582; 065/368-341. Izdajem povoqno prazan jednosoban stan u ku}i. Zvati poslije 15 ~asova, tel. 051/280-990. Izdajem namje{ten dvosoban stan u ulici Ive Andri}a 31, tel. 065/581408, 051/413-688.

POSLOVNI PROSTORI

U Prijedoru izdajem ili prodajem poslovni prostor, 40 m2, sre|en, u`i dio grada uz {etali{te, Zanatska ulica 2, tel. 065/635-678. Izdajem u robnoj ku}i u Gospodskoj ulici 18, 30, 33, 40, 44 2 m , mogu}e spajawe prostora, i kompleks od pet ekstra ure|enih namje{tenih kancelarija, grijawe, klima, obezbje|ewe i dr, tel. 051/216-161,216-384,065/522802 000020 M. Srpska pravoslavna crkvena op{tina Bawa Luka izdaje nov poslovni prostor u ul. Bana Milosavqevi}a 8, 143,17 m2, poseban ulaz, tel. 051/308-230; 062/135-353. Izdaju se dva poslovna prostora u samom centru Prijedora 1. od cca 160 m2 (biv{a "Crvena sala") i 2. od cca 60 m2 pored "[oping centra" u okviru "Ekspres restorana", pogodan za butik. Cijena zakupa po dogovoru, tel. 052/211-087; 065/179-197; UP. Izdajem poslovni prostor sa upotrebnom dozvolom za ordinacije i kancelarije, ul. Jovana Ra{kovi}a 7, tel. 051/303-722; 065/367-413; 065/529614. POTRA@WA Tra`im poslovni prostor pod zakup od 200 do 300 m2 za trgova~ku djelatnost u u`em djelu grada, tel. 065/070-544.

GARA@E PRODAJA Prodajem dva drvena objekta u Lakta{ima, tel. 051/313-191.

PRODAJA Prodajem ili izdajem u centru poslovni prostor 73 m2, prizemqe, tel. 38766280130, 051/310-994. Prodajem poslovne prostore od 80 m2, 150 m2 i 200 m2, odmah useqive, u prizemqu stambenih zgrada, tel. 065/371-611. Prodajem hale kod “Incela”, i u Trnu, cijena povoqna, tel. 065/631613. Prodajem poslovne prostore 23 m2, 48 m2, 150 m2 450 m2 i 750 m2, tel. 065/549-687. Prodajem vi{e ku}a na razli~itim lokacijama, tel. 065/698-012. KUPOVINA Tra`im da kupim poslovni prostor do 20 m2, u centru, za kancelariju, tel. 065/631-613. IZDAVAWE Izdaje se poslovni prostor 70m2 u ulici Branka Popovi}a br. 56 - u blizini "Intereksa", tel. 38765663313. Izdajem ili prodajem dvije hale u Glamo~anima, asfaltiran parking, viqu{kar, upotrebna dozvola, ekstra lokacija, tel. 38765514070 065/528882,051/319-792. Izdajem na glavnoj cesti u Buyaku 50 m2, 10 0m2 (trgovina i pekara) poslovnog prostora, 1500 evra mjese~no, tel. 38765520410. Izdajem opremqenu mesnicu u Novoj varo{i, tel. 051-303-212. Izdajem poslovni prostor od 23m2 pogodan za razne djelatnosti, centar, blizu Ekonomske {kole, tel. 051/355830. Izdajem namje{tenu kancelariju, 20 m2, u centru, povoqno, tel. 065/631-613. Izdajem kancelarijski prostor 145 m2, (pet kancelarija, dva mokra ~vora, klima, alarm) ul. Jevrejska. Lamela II, tre}i sprat - biv{a {kola englskog "Dialogos", tel. 065/623-658. Izdaje se poslovni prostor u poslovnom centru Krajina, 25 m2, cijena po dogovoru, tel. 065/940-847.

Prodaje se gara`a u ulici \ure \akovi}a 49, tel. 450-164; UP. Prodajem drvenu gara`u dimenzije 3 h 5 m, tel. 051/313-191.

PLACEVI PRODAJA Prodajem zemqu na Rakova~kim barama, 5,500 m2, namjewenu za izgradwu sportsko-rekreacionog centra, tel. 065/564-014 i 051/355-861. Prodajem plac u Vogo{}i 1.250 m2, papiri i prikqu~ci uredni, tel. 065/333-603. Prodajem plac za poslovnu izgradwu u Glamo~anima 1350 m2, ulaz sa autoputa, ekstra lokacija., tel. 38765514070 065/528-882, 051/308-223. Prodajem plac u Glamo~anima, 600 m2 sa gra|evinskom dozvolom i ura|enim temeqom, tel. 065-640-146. Podajem placeve u Dago~ju, udaqeno 300 m od {kole, tel. 38766/280-130. Prodajem 2,8 dunuma kvalitetne, obradive zemqe, povoqno za p~elarstvo, u mjestu Veliko Palan~i{te 6 km od Prijedora ka Kozarskoj Dubici, tel. 38765494699. Prodajem plac u Glamo~anima, 600 m2 sa gra|evinskom dozvolom i ura|enim temeqom, tel. 065-640-146. Prodajem plac u Rebrovcu plac 743 m2, tel. 065/733-555. Prodajem 20 dunuma zemqe izme|u `eqezni~ke pruge i magistralnog puta B. Luka - Prijedor za industrijski pogon, tel. 051/317-719. Prodajem plac na moru, 454 m2, Milna, Bra~, udaqeno od obale mora 150 m, papiri uredni, tel. 051/428249; 066/132-616. Prodajem 2000 m2 zemqe pored Toplane, predvi|ena poslovna zgrada, cijena 220.000 evra, tel. 065/631-613. Prodajem 2000 m2 zemqe u Motikama, vl. 1/1, predvi|ena stambena gradwa, telefon, struja, cijena 15.000 evra, tel. 065/631-613.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

Prodajem plac 3,25 ari na Kopaoniku - Brze}a, 50 metara od `i~are, dozvoqena apartmanska gradwa sa lokalima male privrede, tel. 00381640829621; 00381112754208. Prodajem 764 m2 zemqe i oko 1.500 m2 u ulici Franca [uberta, kod repetitora Nezavisne televizije, tel. 065/902-054. Prodajem 23 dunuma zemqe i 37 {ume u komadu na Kr~maricama, tel. 065/623-554.. Prodajem plac 500 m2 sa mawim objektom u Drago~aju uz asfalt, 1/1, tel. 065/612-983. Prodajem pored autoputa kod ]ambele 30.000 m2 zemqe, cijena 100 evra/m2, tel. 065/371-611. Prodajem plac u Sr. Mitrovici, naseqe Mala Slovenija, tel. 065/054579. Prodajem plac 920 m2 u Vrbawi kod Zelenog vira, tel. 051/302-196. Prodajem ~etiri dunuma zemqe na po~etku Jakupovaca, blizu novog autoputa, sve pogodnosti za gradwu, cijena povoqna, tel. 00381-61593-027. Prodajem plac u Kuqanima 1200 m od Zalu`ana, plac je 740 m2, tel. 065/306-147. Prodajem placeve u Dervi{ima, razli~ite kvadrature, tel. 065/698012.

SOBE IZDAVAWE Izdajem namje{tenu sobu u Prwavoru, tel. 065-491-921. Izdajem sobu sa kupatilom, centralnim grijawem, poseban ulaz, tel. 303-073; 065/663-429. Izdajem sobu za jednu djevojku studentkiwu, upotreba kuhiwe i kupatila "Borik 1", tel. 306-467. Izdajem dvokrevetnu sobu studenticama sa upotrebom kuhiwe i kupatila, centralno grijawe u zgradi, novo, kod Ekonomskog fakulteta, tel. 065/540-122. Izdajem sobu iza Gimnazije i krevet u dvokrevetnoj sobi, poseban ulaz, kuhiwa, kupatilo, sa centralnim grijawem, tel. 051/211-892; 065/228-840. Izdajem dvokrevetnu sobu djevojkama, poseban ulaz, centralno grijawe, Nova varo{, tel. 051/305-072. Izdajem mu{karcu jednokrevetnu sobu, kupatilo, poseban ulaz, centralno grijawe, Obili}evo, tel. 065/589-197; 051/462-986. Izdajem sobu za jednu djevojku studentkiwu, upotreba kuhiwe i kupatila, Borik 1, tel. 306-467. Jednokrevetna soba za zaposlenog mu{karca, poseban ulaz, Obili}evo, tel. 065/682-996.

VIKENDICE PRODAJA Hitno i povoqno prodajem vikendicu, tel. 065/671-420. Prodajem vikendicu u Slatini, pored vode, tel. 065/631-613. Prodajem vikendicu uz potok na placu od 1.200 m2 u Jakupovcima, tel. 051/539-006; 065/650-289. Prodajem vi{e vikendica i placeva u Slatini i okolini, povoqno, tel. 588-150; 065/964-929. Prodajem vikendicu u ^arda~anima 20+20 m2 ~vrsta gradwa, nova, zavr{ena, voda, struja - uslovna za stanovawe, tel. 050/318-739; 065/581773; 065/966-808. Prodajem vikendicu (devastiranu) u G. Kadiwanima kod Slatine, udaqenost 18 km, asfalt, struja, vo}e, ograda, 4 m od rijeke Vuke{nice, tel. 065/319-295. Prodajem vikendicu, novogradwa, 4,6h6, 5 m, samo pokrivena na parceli 1100 m2, pored vode, u Slatini, cijena 17.500 evra, tel. 065/631-613.

OGLASI Prodajem brvnaru 4h3, na parceli 1850 m2, pored vode u Slavi}koj, cijena 7.500 evra, tel. 065/631-613.

MOTORNA VOZILA PRODAJA Prodajem “opel askonu”, g. p. 85, 1.8 benzinac, reg. 28.1.2010. godine, u odli~nom stawu. Cijena po dogovoru. Tel. 065/497-708. Prodajem "pasat"- 5- 1,9 TDI 66 KW. g.p. 1997 registrovan godinu dana, boja met. siva, ful oprema u odli~nom stawu, tel. 38765601888 066/772-223. Prodajem "opel astru" 1.6. 16v benzin g.p. 2000 registrovana, boja srebrna, klima, u odli~nom stawu, tel. 38765601888 066/772-223. Prodajem "toyotu corolu" g.p. 87 u odli~nom stawu, tel. 38765/925-860. Prodajem ili mijewam za jeftiniji "reno nevada karavan" 4h4 plin, tel. 38765/547-066. Prodajem "pasat" - 5 - 1.9 TDI g.p. 1997. Registrovan godinu dana, boja met. Siva oprema ful u odli~nom stawu, tel. 38765601888. Prodajem plinski viqu{kar "yalle" 98. god. 1500 kg. H =4.5 m, tel. 38765/ 515-052. Prodajem "nisan terano", 2,7, 2004. god. Cijena 26.999 km, tel. 38765515-052. Prodajem "ford sijeru" 2.0 i, cijena 1200 KM, tel. 38765585842. Prodajem osam guma sa felgama, tel. 065/931-383; 205-65-15. Prodajem ili mijewam "opel astru" 1.7 DTI, 2003. godi{te, karavan, registrovan, tel. 065/935-524. Prodajem PA "mercedes 190 D", g.p. 1995, dobro o~uvan, registrovan, pre{ao 265.000 km, cijena 6700 KM, tel. 065/773-730. Prodajem "pasat", 2000. god., karavan, 1.9 TDI, u odli~nom stawu, cijena 7.800 evra, tel. 065/631-613. Prodajem "pe`o 206" 1,9, D g.p. 2002, pre{ao 77.000 KM, tel. 065/642-900. Prodajem "golf 2", dizel, 1985. godi{te, istekla registracija, troje vrata, pet brzina, crveni, cijena po dogovoru, tel. 065/864-275. Prodajem "ladu nivu", g.p. 1996, benzin, snaga motora 59 KS, registrovana do 9.6.2009, cijena 6.300 KM,, tel. 065/976.593. “VW bora 1.9 TDI”, 2000 g., 3 kqu~a, ABS, klima centralna, daqinsko zakqu~avawe, alarm, gara`iran, trula vi{wa, tempomat, pre{ao 159.000 km, tel. 065/633-378. Prodajem motor "skuter" 125 kubika, nov neregistrovan, tel. 065/597-636. Prodajem "reno 5" dizel, havarisan, povoqno, imam papire, tel. 066/642376. Prodajem "alfu romeo tvins" sparks 147, g.p.2001, hitno, mo`e i zamjena, tel. 065/974-872. Prodajem "pasat 1,9 TDI", 2000., karavan, u odli~nom stawu, cijena 7.800 evra, tel. 065/512-035. Prodajem "kadet suza" 1,3, proizveden 1989. plin - benzin, 3.200 KM, tel. 065/568-937. Prodajem kombi "folksvagen" ili mijewam za traktor. Cijena povoqna, zvati oko 20h, tel. 050/482-193. Prodajem "ford eskort 13", troja vrata, pet brzina, ABS, registrovan godinu dana, tel. 065/657-110. DIJELOVI I OPREMA Prodaje se auto dizalica sa mawim kvarom di`e 2,500 kg, tel. 065/931-383. Prodajem lavqu kanyu za "pe`o 206", nova za{tita od kra|e, tel. 065/696347; 065/696-422.

MA[INE I ALATI PRODAJA Prodajem i servisiram nove ma{ine: mrvilice, {rotalice, hoblarice, cikulare, kombinovane ma{ine za p~elare i druge alate po naruybi. Pla}awe po dogovoru, tel. 051/532-426. Prodajem cirkular trofazni, 1,5 KW, {rotac monofazni, 1,5 KW i autogeni aparat u ispravnom stawu, tel. 051/385-135; 065/319-030. Prodajem ma{ine za fitnes, tel. 065/801-725.

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 45

UGOSTITEQSTVO

USLUGE

PRODAJA

OSTALO

Prodajem plinski ro{tiq za ugostiteqstvo, 82 h 55 cm okapnica inoks,dva izvoda plinska boca. Informacije na broj, tel. 387 65/494699. Prodajem rashladnu vitrinu 1,5 m, stakleni bazen 1,5 m3, vaga dva komada, tel. 065/443-297. Prodajem razne police za butike i trgovine, tel. 38765515052. Prodajem aparat za to~eno pivo, dvije ba~ve po 30 l i bocu CO2, tel. 066/641-408. Prodajem kafi}, povoqno, tel. 065/511-121. Prodajem kafi}, povoqno, tel. 065/549-687. Prodajem kafi}, cijena 80.000 evra, tel. 065/631-613.

POQOPRIVREDA PRODAJA Prodajem sadnice gro`|a koje se ne prskaju, dvije crvne i jedna bijela sorta, razmno`eni reznicama, tel. 066/441-150. Prodajem cijevi za navodwavawe 16 kom. fi. 70 mm, tel. 065/922-163.

GRA\EVINARSTVO PRODAJA Prodaja armaturne mre`e, gra|u jelovu svih dimenzija, povoqno, tel. 38765/541-743. Prodajem 50m2 hrastovog parketa, cijena 8 KM, prva klasa, tel. 065/458621. Prodajem polovan salanit, tel. 065/657-110. Prodajem `abice za {alovawe 100 KM, tel. 065/657-110. Prodajem stari biber crijep i ciglu, tel. 065/042-058; 051/212-051.

MUZIKA PRODAJA Prodajem harmoniku sa koferom. E soprani 120 basova, registri sedam plus ~etiri. Crna sa crvenim mjehom, tel. 38765/582-485. KUPOVINA Kupujem harmoniku od 96 basova, tel. 063/950-300.

APARATI ZA DOMA]INSTVO PRODAJA Prodajem el. {poret sa ravnom (CERAN) plo~om. U odli~nom stawu, ispravan, bijeli, cijena 190 KM, tel. 38765516441, 051/216-969. Prodajem ve{-ma{inu "obodin", ispravna, povoqno, cijena 50 KM, tel. 051/306-698. Prodajem TA pe} povoqno, tel. 051/380-798.

NAMJE[TAJ PRODAJA Prodajem drveni monta`ni regal du`ine 2,25 m, cijena 150 KM, tel. 051/313-191. Prodajem plakare, ormare, kuhiwe, stolice, ladice, baglame, brzo i povoqno, tel. 065/660-486. Prodajem komodu, stoli} za dnevni boravak, TV vitrinu i tepih, tel. 065/188-777. Prodajem drveni stoli}, puno drvo (dve plo~e), prodajem drveni stoli} sa to~kovima za pi}e i mezu, tel. 065/826-656. Prodajem komodu i vetrinu od punog drveta i kau~ od eko ko`e, tel. 065/900-365. Prodajem upotrebqivanu fotequ na rasklapawe. Mo`e slu`iti i kao le`aj, tel. 051/313-212. Prodajem okrugli stoli} mesing staklo (dve plo~e). Prodajem fri`ider, zamrziva~ obod Bauknecht automatik, tel. 065/826656. Prodajem povoqno spava}u sobu (nova), tel. 065/757-397.

Dimwa~ar, ~istim dimwake i pe}i za centralna grijawa, brzo i kvalitetno, tel. 065/670-639. Postavqawe kerami~kih plo~ica i kompletna sanacija kupatila povoqno i brzo, tel. 066/338-840. Povoqno popravqam ra~unare, tel. 062/545-136. Pronala`ewe podzemnih voda, bu{ewe bunara,rad na podru ~ju BL, PD, Dubice,Prwavora, Dervente, Gradi{ke, 20 godina iskustva, tel. 38765952183. Izvodimo molerske radove, profesionalno, 25 godina iskustva, tel. 38765773852, 051/311-263. Izvodimo hidro izolacije ravnih krovova, bazena, podruma. 25 god. iskustva, tel. 38765773852, 051/311263. Molerski radovi: kre~ewe, gletovawe, lakirawe stolarije, radijatora te ostali zavr{ni radovi, tel. 38765/211-524. Kucam diplomske, magistarske i seminarske radove. Cijena a/4 1,20 KM, tel. 38765351795, 065/938-401. Kvalitetno u~ewe engleskog jezika u ku}noj atmosferi, cijena povoqna, tel. 065/000-800. ^uvala bih dvoje djece, zvati do 12 ~asova, tel. 051/279-147. VKV moler, brzo, kvalitetno i povoqno radim kompletan moleraj, tel. 051/482-249. [kola ra~unara “GigaComputers” organizuje sve vrste kurseva za rad na ra~unarima. Organizujemo i kurs za kwigovodstvo. Ulica Save Mrkaqa 2, kod Biroa za zapo{qavawe, zvati svaki dan, tel. 051/213-088; 065/520223. Popravqam digiralne i analogne fotoaparate - Miki, tel. 065/573349. Popravqam okvire nao~ara svih vrsta brzo i kvalitetnom. Aleja Svetog Save br. 16, tel. 051/318-227. Ku}ni majstor izvodi vodo i elektro radove, od{topavawe, moleraj, popravci, tel. 065/882-511; 051/438116. Popravqam ormare, plakare, kuhiwe, radne stolove, kancelarijski namje{taj, tel. 065/660-486. Dimwa~ar - ~istim dimwake i pe}i za centralno grijawe, tel. 065670-639. Dimwa~ar vr{i sve dimwa~arske usluge brzo, povoqno, kvalitetno, tel. 051/397-396. Nastavnica matematike dr`i instrukcije u~enicima osnovne {kole, tel. 051/302-196. Profesor daje ~asove i instrukcije iz engleskog jezika, prevod tekstova i dokumenata, sudski tuma~ za engleski jezik, tel. 065/938-401. Organizacija “Dobri medo” nudi uslugu ~uvawa djece na par sati ili du`i period u va{em domu, tel. 065/412-112. Nastavnica dr`i instrukcije iz matematike i fizike u~enicima osnovne {kole, tel. 051/302-196. Prevodim sve vrste tekstova sa wema~kog na srpski i dajem istrukcije iz Wema~kog, tel. 065/627-491. Profesor ruskog jezika prevodi sve vrste tekstova sa srpskog jezika na ruski i obrnuto, tel. 065/232-644.

Pravimo pecane, kamine i fontane, tel. 051/439-160. Poliramo vozila, radimo najsavremenijom opremom, dubinsko prawe vozila, tel. 051/439-160. Brusim i lakiram parkete i brodske podove, tel. 065/178-743; 065/785-765. Izra|ujem svatovske pe{kire i maramice za ploske, ru~ni rad, svaki pe{kir unikat, povoqno, tel. 051/303-722; 065/529-614. Dajem ~asove na harmonici i sintisajzeru, na programu su narodne pjesme i kola, tel. 051/303-011.

GARDEROBA PRODAJA Prodajem unikatne maturske haqine, gotove ili po naruybi u svim veli~inama, tel. 065/902804.

RAZNA ROBA PRODAJA Prodajem agregat 2,2 KW, nov, cijena povoqna, tel. 065/683-440. Prodajem 30 ovaca i jagwadi vrlo povoqno u Slatini, tel. 38765 693491. Kwige na CD - u: Vestermanov elektrotehni~ki priru~nik, Krautov ma{inski priru~nik, El. instalacije, 10 KM, tel. 065/292753. Prodajem povoqno pelene za odrasle, tel. 38765220676, 066/328188. Prodajem tendu sa `eqeznom konstrukcijom, dimenzije 5,5 h 2,5 metara, povoqno, stolove za 15 ra~unara za Internet klub, trgova~ku vagu, tel. 065/425-122. Prodajem TA pe} 4 kW AEG, tel. 38765515052, 065/515-052. Kupujem vulkanizersku opremu, tel. 065/512-035. Prodajem jedno grobno mjesto na Novom grobqu, Bawa Luka, tel. 065/398-605. Prodajem dva grobna mjesta dupleks na grobqu Pavlovac kod Bawe Luke, tel. 065/566-996. Prodajem ~amac -gliser sa prikolicom, motor, "yamaha" 40 ks, tel. 065/927-086. Prodajem lozu gro`dja koje se ne prskaju (dvije crne i jednu bijelu sortu) razmno`ene reznicama, tel. 066/441-150. Prodajem dje~iji bicikl bokser, nov, posjeduje garantni list, tel. 065/618-049. Prodaju se dvoja invalidska kolica, jedna sa WC ure|ajem, tel. 051/216-220. Prodajem metalna vrata 5,5 mh4,5 m ekolo{ke WC kabine i metalnu ogradu, tel. 065/070-544. Prodajem mlin za kafu 1000 km, sa pr`ionicom i pekaricom sve za 2.500 km, tel. 066/665-885. Prodajem `enski sat "omikron" unikat, tel. 065/304-187. Prodajem `enski ru~ni sat “omikron”, unikat, tel. 065/304-187. Prodajem nove plinske boce, 12 l, tel. 051/439-088. Prodajem ~etiri slot aparata, dva nova i dva polovna sa mogu}no{}u pode{avawa procenta, cijena povoqna, tel. 065/837-918.

KUPOVINA Kupujem vulkanizersku opremu, tel. 065/631-613.

ZAPO[QAVAWE POTRA@WA Predstavni{tvu inostrane kompanije potreban ograni~en broj saradnika, uslovi, SSS i automobil, tel. 065/882-208; 065/882-209. Iskusan muzi~ar tra`i djevojke koje `ele pjevati na koncertima i drugim zabavama - Bawa Luka, tel. 051/303-011. Za sve nezaposlene sa vlastitim automobilom, minimum SSS, obuka svih kandidata. Zvati od 9 do 16 ~asova, tel. 065/882-208; 066/480-436. Ako ste ambiciozni, kreativni i energi~ni, mi imamo posao za vas. Zaka`ite termin za razgovor - poziv ili SMS, tel. 065/882-208; 065/882209; 066/420-436. @ena sredwih godina sa vi{egodi{wim radnim iskustvom u ugostiteqstvu, tra`i bilo kakav posao, tel. 065/063-361. Profesionalni, odgovorni, komunikativni! Bar-restoran "Mala stanica" tra`i konobare spremne za nove izazove i timski rad, sa sobom ponijeti CV, tel. 065/938-939. Potreban konobar za rad u kafi}u u centru grada, tel. 065/562-373; 065/850-530. Tra`imo radnike na auto-praonici, tel. 051/439-160. Servis za prawe i podmazivawe tra`i NK radnika u stalni radni odnos, tel. 065/510-766.

LI^NI KONTAKTI [vajcarski situiran! Galantan {armantan, gospodin ne pu{i iz BL. @eli obraz. poslovnu mladu damu djevojku vitku we`nu, elegantnu bez obaveza za vezu - brak, tel. 38765 160676. Ozbiqan momak iz B. Luke, 33 g. visok, zgodan, poziva usamqene dame od 18 do 45 g. na ugodna i intimna dru`ewa, tel. 38766/665-977. @ena, 48 god. `eli da upozna obrazovanog mu{karca od 50 do 60 godina, tel. 38766167094.

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka Tekst:

Telefon:

46 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE

@ao mi je {to sam lagao sudijama, jednostavno Dejv Rajan mi je rekao da to uradim. @ao mi je moje ekipe, ali i Dejva. Bio je uzoran ~lan na{eg tima godinama. Nije ovo bila wegova namjera, dobar je ~ovjek, ne znam... Ovo je najgori trenutak u mom `ivotu. Luis Hamilton, voza~ Meklarena

Sport FOTO: BETA

Teniski turnir iz Masters serije u Majamiju

"Malene" dobile dva sponzora Nakon osvajawa Kupa BiH, ko{arka{ice Mladog Kraji{nika dobile su nova dva sponzora. Zavidne rezultate u dosada{wem toku sezone prepoznala je firma Delta Sport, kao i renomirana slova~ka grupacija “SHP Celeks“. Sponzori su stavili paraf na ugovore o saradwi do kraja teku}e sezone.

Belgijanci se `alili FIFA

Desetine sponzora belgijske fudbalske reprezentacije nisu mogli u}i na “Bilino poqe“. Po dolasku na stadion su konstatovali da su mjesta rezervisana za wih ispuwena navija~ima BiH. Razo~arani Belgijanci, predvo|eni legendarnim Polom van Himstom, vratili su se u Sarajevo, gdje su preko TV-a pogledali posqedwih deset minuta utakmice. FS Belgije je ulo`io `albu kod FIFA i tra`i da FS BiH plati sve tro{kove ukqu~uju}i i avionske karte.

Rafael Nadal

Prema pristiglim dokumentima, Komisija za status igra~a Fudbalskog saveza Republike Srpske donijela je odluku u kojoj je fudbaler Rudar Prijedora Neboj{a [odi} ispravno registrovan za taj klub. FS BiH izdao je licence za takmi~ewe klubovima Premijer lige, iako ve}ina wih ne zadovoqava uslove. Tako su pojedini klubovi, poput Slobode iz Tuzle, do{li u situaciju da sami sebi postave pitawe kako su dobili zeleno svjetlo za nastupe, a godinama ne pla}aju doprinose za svoje fudbalere.

Foto dana

Da biste pobijedili Rafu, svaki segment va{e igre mora da bude na visokom nivou. Pobijedio sam ga glavom, servisom i forhendom, rekao Del Potro MA JA MI - [pan ski teniser Rafeal Nadal nije se plasirao u polufinale turnira u Majamiju, po{to je pora`en od Argentinca Huana Martina del Potra sa 1:2, po setovima 4:6, 6:3, 6:7 (3:7). Argentinac }e se u polufinalu sastati sa Endijem Marejom, koji je bio boqi od Fernanda Verdaska 6:1, 6:2. - Da bis te po bi je di li Ra fu, sva ki se gment va {e igre mora da bude na visokom nivou. Dominirao sam u

dugim poenima i to mi je donijelo prevagu u tre}em setu i u taj-brejku. Pobijedio sam ga glavom, servisom i forhendom - rekao je Del Potro.

SERENA slavila protiv Venus Novak \okovi} i Royer Federer igrali su polufinalni me~ u petak kasno po na{em vremenu. U finalu `enskog singla sasta}e se branilac ti-

tule Serena Vilijams i Bjelo rus kiwa Vi kto ri ja Aza ren ko. Vi li jam so va je u duelu sa sestrom Venus nastavila seriju me~eva dobijenih sa 2:1 u setovima, i na kra ju sla vi la 6:4, 3:6, 6:3. Ukupan rezultat u sestrinskim okr{ajima sada je 11:10 u korist Serene. - Pre sre }na sam. Pred me~ sam ra zmi{qala ka ko bih voqela da ostanem broj je dan. Mi slim da sam sre }ni ja zbog to ga ne go zbog ~iwenice da sam pobijedila

u me~u - rekla je Serena. Aza ren ka je bi la boqa od Rus kiwe Sve tla ne Kuzwecove 6:3, 2:6, 7:5.

Posqedwi susret Dvije finalistkiwe posqedwi put su igrale u januaru u ~etvrtfinalu Australijen opena. Tada je Bjeloruskiwa pri vo|stvu 6:3, 2:4 predala me~ zbog stoma~nih tegoba.

Nisam napravio pogre{an korak

Nikola Lazeti}, fudbaler Crvene zvezde

Vratio sam se da bih igrao, u`ivao i koliko-toliko pomogao [panski pjeva~ Enrike Iglesijas i wegova izabranica srca biv{a ruska teniserka Ana Kurwikova gledali su me~ u Majamiju izme|u sestara Vilijams, Serene i Venus

Realno je da se u ovom trenutku koncentri{emo na osvajawe pehara namewenog pobedniku Kupa Srbije, ali i da te`imo da kroz prvenstvene me~eve do|emo do {to boqe igre. Od ranije govorimo o velikoj bodovnoj razlici, ali je potrebno da se borimo do kra ja. Mo ra mo da u tre }em kru gu poboq{amo igru, potvrdimo da smo doveli kvalitetna poja~awa, postali kvalitetan kolektiv. Meni, ali i svima koji su u ovom trenutku na “Marakani“ izuzetno je te{ko. Me|utim, nisam od onih koji kukaju i tra`e opravdawe. Ali, kroz godine igrawa u inostranstvu shvatio sam da igra~ mora da razmi{qa samo o fudbalu. Trudim se koliko mogu da kroz dobre igre i pobede pomo gnem qudi ma u klu bu. Ovi iz sa da{we uprave su zatekli katastrofalno stawe, trude se da ga re{e, da Crvena zvezda kona~no iza |e iz kri ze. I sa da ka da ne ma mo

ba{ blistave rezultate, puni smo entuzijazma, ambicija i pozitivne energije. Svi qudi oko nas su pozitivni i nadam se da smo na do brom pu tu da pre va zi |e mo sa da{we stawe. Mnogi mi ka`u da je za moju karijeru povratak na “Marakanu“ u ovakvoj situaciji lo{ potez. Me|utim, to je najlak{e re}i i tako se ograditi od svega. Dostigao sam ve} vrhunac u karijeri, a vratio sam se da bih igrao, u`ivao i koliko-toliko pomogao. Pogotovo u ovakvoj situaciji. Jer lepo je do}i u klub koji pobe|uje i u kome nema problema. A, dolaskom u Zvezdu sam svima pokazao da nisam jurio za novcem i slavom. @eleo sam da do|em u momentu kada se svi ogra|uju od kluba sa “Marakane“, koji je bez obzira na ovu situaciju bio i uvijek }e biti velikan. Ube|en sam da }emo ve} od slede}e sezone pri~ati neku drugu pri~u i o nekim daleko pozitivnijim stvarima.

FOTO: G. [URLAN

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 47

^etvrtfinalni me~evi na 47. “Beogradskom pobedniku“

Prvenstvo BiH za odbojka{ice

Tuzlanke u Vi{egradu BAWA LUKA - Polufinalne utakmice plej-ofa prvenstva BiH za odbojka{ice na programu su ovog vikenda. U petak uve~e aktuelni {ampion Jedinstvo gostovalo je u Sarajevu kod Imzit Dobriwe, a revan{ i eventualna majstorica igra}e se u Br~kom. U drugom polufinalu Kula Grada~ac do~ekuje ekipu Kakwa i taj susret je na programu u subotu od 19 ~asova. Kada je u pitawu plej-aut u petak uve~e Jahorina je na Palama ugostila Newis Brezu u 3. kolu doigravawa za opstanak u dru{tvu najboqih. Drugi susret ove prvenstvene etape u plej-autu je na programu u subotu, a u Vi{egradu HE na Drini do~ekuju Tuzlu. S. B.

Pojedina~no prvenstvo Srbije u {ahu

Ivani{evi}u pripao derbi

Qubomir Marjanovi}

KRA GU JE VAC - Bur no je bilo u prvom kolu pojedina~nog prvenstva Srbije u {ahu, koje se igra u hotelu “[umarice“. Od sedam partija, ~ak je pet za vr{i lo po bje da ma {ahista koji su vodili bijele figure, dok su u dva susreta sklopqena primirja. Derbi ko lo pri pao je aktuelnom {ampionu Ivanu Ivani{evi}u, koji je savladao Branka Damqanovi}a. Rezultati prvog kola: Dejan

Pikula (rejting 2.568 poena) - Nikola Sedlak (2.572) remi, Bojan Vu~kovi} (2.572) - Aleksandar Popovi} (2.325) 1:0, Ivan [arenac (2.320) - Dejan Anti} (2.513) remi, Du{an Rajkovi} (2.486) - Milo{ Perunovi} (2.580) 1:0, Sini{a Dra`i} (2.533) - Mihajlo Zlati} (2.463) 1:0, Ivan Ivani{e vi} (2.625) - Bran ko Damqano vi} (2.573), Igor Miladinovi} (2.571) - Boban Bogosavqevi} (2.526) 1:0.

Evroliga u sjede}oj odbojci

Plasman u polufinale od bh. boksera obezbijedili Predrag Kova~evi} i Damir Beqo, dok su eliminisani Xemal Fetahovi}, Mirza Aqi} i Darko Ku~uk PI[E: DARKO PA[AGI] [email protected]

BAWA LU KA - Od pe to ri ce bh. bo kse ra, ko ji nastupaju na 47. me|unarodnom tur ni ru “Beo grad ski po be dnik“, sa mo dvojica su uspjela obezbijediti plasman u polufinale. To su dvojica ~lanova bawolu~ke Slavije, Predrag Kova~evi} (do 69 kilograma) i Damir Beqo (do 91 kg). - Kova~evi} je tokom sve tri runde bio superioran u me~u sa Slovencem Majcenom i na kraju pobijedio na bodove sa ubjedqivih 22:2. Beqo je odli~no krenuo i ve} u drugoj rundi primorao na preda-

ju crnogorskog reprezentativca Radowi}a - istakao je u te le fon skom javqawu za “Glas Srpske“ iz [apca jedan od trenera bh. reprezentacije Mirko Joki}.

MARJANOVI] pobijedio Rusa Martorisjana Pre os ta la tro ji ca bo ksera zaustavqena su ve} u ~etvrtfinalu. - Yemal Fe ta ho vi} (Iliya, do 60 kg) prekidom u drugoj rundi pora`en od Ru sa Ri {ko va, ba{ kao i Mirza Aqi} (Slavija, do 75 kg), koji je izgubio od Ma|a-

ra Mone. Kapiten Slavije Darko Ku~uk (do 81 kg) pora`en je u izje dna ~nom me ~u od Hrva ta Se pa na po ene, 6:8. Ina~e, na ovoj smo tri tre ba lo je da nas tu pe jo{ Ismet @e ri} (Ca zin, do 60 kg) i Me mnun Hayi} (Iliya, pre ko 91 kg), ali se nisu pojavili - dodao je Joki}.

Aleksandrovac doma}in

^etvrtfinalni me~evi odr`a nu su u Kra gu jev cu i [ap cu, a na ovoj smo tri nastupa 63 boksera iz 11 zemaqa. Je dnu od najqe p{ih pobjeda zabiqe`io je reprezen ta ti vac Srbi je, ina ~e ~lan Slavije Qubomir Marjanovi}, koji je u kategoriji do 60 ki lo gra ma sa vla dao Rusa Martorisjana.

POLUFINALE I FINALE Polufinalni me~evi na “Beogradskom pobedniku“ odr`ani su u petak nave~e u Vaqevu i Po`arevcu. Fi-

nale tradicionalne smotre zakazano je za subotu od 19 ~asova u zemunskom “Pinkiju“.

Prvenstvo BiH za odbojka{e, plej-of i plej-aut

Radnik do~ekuje najkvalitetniji tim BIJEQINA - Prve utakmice polufinala {ampiona ta BiH za odboj ka {e igraju se ovog vikenda. Jedini srpski predstavnik, bijeqin ski Ra dnik, na svom parketu u O[ “Knez Ivo od Semberije“ do~ekuje ekipu Kakwa, koja je nakon liga{kog dijela prvenstva zauzela prvo mjesto. - S nestrpqewem o~ekujemo utakmicu u kojoj nemamo {ta da izgubimo. Dolazi nam u goste najboqa ekipa u BiH, u protekle dvije sezone, sa ko jom ne ma {ta da kalkuli{emo, bori}emo se pa {ta bude. U~ini}emo sve da ostvarimo pozitivan rezul tat, {to }e bi ti ve oma te{ko, s obzirom da znamo ka kav kva li tet pro ti vnik po sje du je. Ovom pri li kom pozvao bih na{e vjerne na-

vija~e da do|u u {to ve}em broju kako bi nam dali podr{ku - istakao je odbojka{ Radnika Bojan Novokmet. Parovi polufinala plejofa prvenstva BiH za odbojka {e, prve uta kmi ce: BIJEQINA: Radnik - Kakaw (subota, 17 ~asova), SARA JE VO: Bo sna Euro ha us Napredak (subota, 17.30).

U DRUGOM susretu igraju Bosna - Napredak Ovog vikenda na programu su i utakmice 3. kola plejaut za opstanak u Premijer ligi BiH, a u ovoj prvenstvenoj etapi sastaju se: PELAGI ]E VO: Pe la gi }e vo Bo sna (K) (su bo ta, 19), QUBIWE: Qubiwe - Br~ko Jedinstvo (subota, 18). I. S.

BAWA LUKA - ^etvorostruki vice{ampion Evrolige Odbojka{ki klub invalida Bawa Luka ovog vikenda doma}in je prvog kola ovog takmi~ewa. Mjesto odigravawa je Sportski centar “Nenad Ba{tinac“ u Aleksandrovcu, a u nedjequ }e da budu odigrane sve utakmice. Po~etak takmi~ewa zakazan je za deset ~asova, a turnir }e otvoriti Lakta{i i ma|arski Sprint. Drugi me~ izme|u Sprinta i Bawa Luke po~e}e u 12 ~asova, a posqedwi susret OKI Bawa Luka - OKI Lakta{i je na programu u 14 ~asova. - Ovim putem `elimo da zahvalimo qudima iz Aleksandrovca koji su nam iza{li u susret i omogu}ili nam da budemo doma}ini u SC “Nenad Ba{tinac“. Nadamo se da }emo opravdati ulogu favorita i da }emo u konkurenciji Lakta{a i Sprinta uzeti prvu poziciju - rekao je Zoran Je{i}, kapiten OKI Bawa Luka. M. Z.

Xudo klub Mladost (Kotor Varo{)

Kolekcionari medaqa KO TOR VA RO[ - Yudo klub Mladost se ubraja me|u najuspje{nije kotorvaro{ke sprotske kolektive. U toku 2008. godine, yudisti Mlados ti su na ra znim ta kmi ~ewima osvojili 84 medaqe (17 zlatnih, 16 srebrnih i 51 bronzanu). Pre ma ri je ~i ma tre ne ra Sejde Tatara, uspje{na aktivnost je nastavqena i u ovoj godini. Na nedavno odr`anom me|unarodnom turniru “Si ni {a Vu ke li} Si na“ u~estvovalo je 22 kotorvaro{kih yudista koji su osvojili

se dam me daqa.Ta kmi ~ar ka Zvjezdana Mayari} je osvojila zlatnu medaqu, progla{ena za naj boqu ta kmi ~ar ku turnira i dobila poseban pehar od organizatora. Na prvenstvu BiH za seniore i seniorke odr`anom u Sarajevu nastupilo je {est ta kmi ~a ra, od ko jih su tri osvojili bronzane medaqe. - Na ~e ti ri ta kmi ~ewa u ovoj godini osvojeno je 25 medaqa, {to predstavqa veoma dobar rezultat - rekao je Sejdo Tatar. D. K.

48 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE FOTO: S. ILI]

PI[E: Dubravko CURA]

Fudbalska bruka Kada se Fudbalski savez BiH bruka na ovim prostorima to i nije neka novost. Me|utim, kada predstavnici te asocijacije nemaju stida ni pred qudima iz FIFA i UEFA onda se postavqa logi~no pitawe: pa dokle vi{e? Odavno je poznato da je novi predsjednik Sulejman ^olakovi}, u stvari, Munib U{anovi}, a to isto su i Iqo Dominkovi} i Bogdan ^eko. Ipak, za razliku od vrhunskih demagoga Dominkovi}a i ^eke, ^olakovi} je vje~ito neobavije{tena osoba koja nema blagog pojma o tome {ta se de{ava. Posqedwa utakmica sa Belgijom najboqi je primjer i slika da je FS BiH, u stvari, privatna asocijacija u kojoj je pojedincima sve dozvoqeno.. Javna je tajna da je od{tampano i prodato znatno vi{e karata nego {to stadion “Bilino poqe“ mo`e da primi gledalaca. Novac je, naravno, zavr{io u sefu, ali onom koji je prije nekoliko godina nestao iz prostorija u Sarajevu. Generalni sekretar trebao je na toj utakmici biti zvani~ni predstavnik FS BiH, ali je, prema rije~ima qudi koji se predstavqaju kao fudbalski funkcioneri, zaglavio u saobra}aju na putu Sarajevo-Zenica pa je delegat iz [kotske bio iznena|en da doma}in nema odgovorno lice. To je, na`alost, u BiH sasvim normalna stvar. Sve to mo`da i mo`e pro}i, ali prava bruka najvjerovatnije }e zavr{iti i nov~anom kaznom. Grupa od 15 predstavnika belgijskih sponzora, koju je predvodio jedan od legendi fudbala te zemqe Pol van Himst, do{la je na svoja rezervisana mjesta ali su ona bila zauzeta. Belgijanci su se vratili a sve {to su vidjeli od utakmice bilo je posqedwih 15 minuta na sarajevskom aerodromu. Takvo pona{awe zaista je sramno, a ~ini se da besramnici poput U{anovi}a, ^olakovi}a, Dominkovi}a i ^eke mo`da misle da wih vi{e po{tuju u me|unarodnim institucijama (FIFA i UEFA), nego jednog asa kao {to je Van Himst. Epa, malo su se prevarili...

Prva liga Srpske za rukometa{e

Lider na Partizan BAWA LUKA - Lider Prve lige Republike Srpske za rukometa{e, Lokomotiva, u 15. kolu gostova}e kod Partizana u Kozarskoj Dubici. Parovi 15. kola Prve lige Republike Srpske za rukometa{e, subota: Partizan - Lokomotiva (18 ~asova), Borac dva Slavija (16), Drina - Derventa (19), nedjeqa: Prijedor - Leotar (16:30), Bijeqina - Tesli} (18). Datum i satnica odigravawa me~a Srbac - Hercegovina u petak poslijepodne nisu bili odre|eni.

Elitno dru{tvo rukometa{ica

Leotar napada Borac BAWA LU KA - No va, 11. runda takmi~ewa u Prvoj ligi RS za rukometa{ice donije}e za nimqiv okr{aj ti ma iz doweg doma, Borca dva, i Leotara, koji pretenduje na sam vrh.

Parovi 11. kola Prve lige Republike Srpske za rukometa{ice, subota: Borja - Jedinstvo (14 ~asova), Doboj - Brod (16), Vrbas - Mladost (16), nedjeqa: Bo rac dva - Le otar (13:30), Radnik - Rogatica (16).

Evrokupovi, ~etvrtfinale

Proleteru potrebno ~udo BE^ - Rukometa{ima Poroleter Naftagasa bi}e potrebno ~udo da izbore plasman u polufinale ^eleny kupa. Zrewaninci su u prvom okr{aju deklasirani na gostovawu kod Resite sa 12 golova razlike, pa je te{ko o~ekivati da taj “minus“ nadoknade na svom terenu. [ampion BiH, Bosna, u revan{u ~etvrtfinala Kupa pobjednika kupova, poku{a}e da u Sarajevu nadoknadi “minus pet” iz prvog duela sa Kedeten [afhauzenom. Rezultati ~etvrtfinala, Kup pobjednika kupova: Bosna Kadeten (22:27), Pik Seged - Nordhorn (25:34), Konstanca Vaqadolid (23:38), Metalurg - Amicitija (229:31), EHF kup: Silkeborg-Bjeringbro - Gorewe Velewe (26:27), Gumersbah Ivri (33:27), Zarja Kaspija - Sent Galen (31:35), Aragon Arate (30:27), ^eleny kup: Proleter Naftagas - Resita (25:37), Suceava - Krems (29:26), Stinta Munisipal - Bern (28:38), Be{ikta{ - Budu}nost (25:27).

Rukometa{i Sloge

Premijer liga BiH za rukometa{e, 17. kolo

U okr{aj sa Krivajom ulazimo bez bilo kakvog optere}ewa. @eqa nam je da pru`imo dobru igru i poku{amo da osvojimo tri nova boda, za{to da ne, rekao Zoran Doki} PI[U: SLOBODAN PUHALO [email protected] DU[KO KEREZOVI] [email protected]

DO BOJ - Po sli je du `eg vremena, rukometa{i Slo ge ne do ~e ku ju u gr~u prven stve nu uta kmi cu. U 17. ko lu Pre mi jer li ge Dobojlije gostuju u Zavidovi }i ma, ali ne stre pe za ishod, jer su sa dvije vezane po bje de pro tiv Ko tor Va ro {a i Kowuha go to vo obe zbi je di li op sta nak u eliti. - Sada mo`emo da igramo rastere}eno, jer je najte`e pro{lo. Izvjesno je da smo do{li u priliku da popravimo plasman na tabeli, {to }emo nastojati da poka`emo u me~u sa starim rivalom - rekao je trener Sloge Zoran Doki}.

Wegova ekipa, ka`e, ide na pobjedu: - U stvari, u okr{aj sa Krivajom ulazimo bez bilo ka kvog op te re }ewa. @eqa nam je da pru `i mo do bru igru i poku{amo da osvojimo tri nova boda, za{to da ne.

BORAC do~ekuje Kotor Varo{ Borac }e u “Boriku“ do~ekati Kotor Varo{. - Ne potcjewujemo nijednog rivala, pa tako ni Kotor Va ro{, {to zna ~i da }emo da igramo maksimalno ozbiqno. Za o~ekivati je da {an su do bi ju svi igra ~i, pogotovo tu mislim na Borisa Pucarevi}a, koji je dugo bio van stro ja. Ta ko |e, zdrav stve ni bil ten se po pravqa, spreman je i Goran

Mali}, dok je povrije|en jedi no Mi lo van Pa vlo vi} istakao je strateg “crvenoplavih“ Dra{ko Budi{a. Boris Pucarevi} je poru~io da }e ovaj susret dobro do}i za uigravawe: - Ovo mi je prva zvani~na uta kmi ca na kon du `e pauze i da}u sve od sebe da dobro odigram. Vjerujem da }e mo upi sa ti no ve bo do ve, te se dodatno uigrati pred utakmicu u Grada~cu. U Kotor Varo{u nemaju previ{e razloga za optimizam:

- S obzirom na kvalitet Borca, nerealno je o~ekivati povoqan rezultat u “Bori ku“. Za to `e li mo da odi gra mo otvo re no, sa ciqem da budemo {to efika sni ji. Mno go vi {e pro ble ma nam za da je nov ~a na situacija. Zbog nedovoqnog priliva sredstava na ra~un op{tinskog Sportskog saveza, ote `a no je fi nan si rawe, pa }e ta ko igra ~i u Bawu Luku putovati sa sendvi~ima koje ponesu - naglasio je strateg Kotor Varo{a Marinko Juri}.

PAROVI U 17. kolu se sastaju, subota: BAWA LUKA: Borac Kotor Varo{ (17.30), ZAVIDOVI]I: Krivaja - Sloga (18.30), VISOKO:

Bosna - Grada~ac (19), 8. aprila: @IVINICE: Kowuh -Bosna, igrano u petak: TUZLA: Sloboda - Gora`de. Slobodan je Izvi|a~.

Revan{ me~evi ~etvrtfinala Lige {ampiona

Vesprem u (ne)mogu}oj misiji BE^ - Naj pri ja tni je iznena|ewe sezone evropske ru ko me tne eli te, Ves prem, poku{a}e da u revan{u ~etvrtfinala na svom parketu na do kna di “mi nus pet” iz prvog me~a protiv aktuelnog {ampiona Sijudad Reala. Ekipa koju predvodi srpski as Marko Vujin i u prvom

susretu se prikazala u odli~nom izdawu, a da je bila malo sre }ni ja i spre tni ja, sigurno bi u [paniji izborila i mnogo boqi rezultat. Ovaj podvig dobija na zna~aju ako se zna da je pri mar ni ciq Ma |a ra bio pro la zak prve grupe. A Vujin i dru{tvo su do{li me|u osam najboqih, i sa da ras te re }e no mogu da napadnu prvaka, koji }e biti pod pritiskom, {to dodatno mo`e olak{ati posao doma}inu.

Vice{ampion Kil nepora`en je napustio Zagreb i ne bi trebalo da ima proble-

MA\ARI jure pet golova “minusa“ ma da pred svojim navija~ima potvrdi prolaz u polufinale. Nastup Nikole Karabati}a je pod zna kom pi tawa, ali sa wim ili bez wega, “zebre“ u revan{ ulaze kao apsolutni favoriti.

Rajn-Nekar Leven je izborio povoqnih “minus dva” na gostovawu kod ^ehovskih medveda i mo`e se o~ekivati da na svom parketu do|e do trijumfa koji bi ga odveo u narednu rundu. Parovi ~etvrtfinala, subota: Kil - Zagreb KO (prvi me~ 28:28, 17 ~asova), Vesprem - Sijudad Real (24:29, 17.15), nedjeqa: Rajn-Nekar Leven ^e hov ski me dve di (31:33, 17.15), igrano u petak: Hamburg - Flensburg (28:25).

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 49

Tre}e kolo ko{arka{ke “Lige 8”

Tri duela u NBA ligi

Najgori dobio najboqe

FOTO: G. [URLAN

Vjerujem u svoj tim i kvalitet igra~a. Spremni smo za ovaj duel, u kojem jedino ne}emo mo}i da ra~unamo na Milo{a Mirkovi}a

WUJORK - Klivlend Kavalirsi su doputovali u Va{ington sa najboqim skorom u ligi i serijom od 13 pobjeda. No, iako imaju najslabiji u~inak na Istoku i najvi{e poraza u cijeloj ligi, Vizardsi su drugi put ove sezone sru{ili velikog favorita na svom parketu - 109:101. Za razliku od prethodnog duela, kada se Lebron Yejms `alio da mu je pogre{no su|ena gre{ka u koracima, trijumf “ma|ioni~ara“ ovog puta je bio ~ist kao suza. Sa oporavqenim Gilbertom Arenasom i Brendanom Hejvudom, Vizardsi su pokazali {ta mogu u kompletnom sastavu. Aleksandar Pavlovi} nije se upisao u strijelce za pora`ene. Rezultati: Filadelfija - Milvoki 105:95, Va{ington Klivlend 109:101, Denver - Juta 114:104.

^etvrtfinalne serije Evrolige

Atiwani idu daqe BAR SE LO NA - Po sli je CSKA, na finalni turnir Evrolige koji se odr`ava u Ber li nu, pla si ra li su se atinski Olimpijakos i Panatinaikos. “Pirejci“ su u Madridu do{li do tre}e pobjede u ~etvrtfinalnoj seriji protiv Reala, a zna~ajnu ulogu u trijumfu imao je i srpski reprezentativac Zoran Erceg, koji je svih sedam poena postigao u posqedwa dva minuta. PAO je po drugi put za dva dana bio boqi od Montepaskija u Sijeni, a me~ je odlu~i-

la serija od 13:1 u fini{u susreta, kojom je ekipa @eqka Obradovi}a prokr~ila put do “Fajnal-fora“. Barselona je iznena|uju}e ubjedqivo savladala Taukeramiku u Vitoriji i izborila majstoricu pred svojim navija~ima, koja je na programu 9. aprila. Re zul ta ti: Re al Ma drid Olimpijakos 75:78 (1:3 u seriji), Taukeramika - Barselona 63:84 (2:2), Montepaski - Panatinaikos 84:91 (1:3).

Prva ko{arka{ka liga Srpske, 22. kolo

Borba za plej-of Milinovi} (Borac Nektar) i Boqkovac (SL IAT Leotar) PI[U: DEJAN MARI] [email protected] ^EDOMIL MUCOVI] [email protected]

BAWA LU KA - Li der ko{arka{ke “Lige 8”, Igokea Partizan, ima}e te`ak ispit u okviru tre}eg kola. Ale ksan drov ~a ni gos tu ju kod Zriwskog u Mos ta ru, iako su ve} dva puta ove sezone savladali istog rivala, iz redova vice{ampiona pozivaju na oprez. - Is ti na je da smo dva pu ta do bi li ri va la, ali u uzbudqivom i ne iz vje snom fini{u, pa je za o~ekivati da takav me~ bude i ovog puta. Zriwski je izuzetno kvali te tna eki pa, Ma te Perajica je opet u stroju, a ja~i je i za plejmejkera Mati ju ]e {ko vi }a. Igra ra -

znovrsno u napadu, tako da }e biti te{ko prona}i najboqu odbranu. Ipak, vjerujem u svoj tim i kva li tet igra~a. Spremni smo za ovaj duel, u kojem jedino ne}emo mo}i da ra~unamo na Milo{a Mir ko vi }a - re kao je strateg Igokee Dragan Baji}.

SRPSKI derbi u “Boriku“ Ova runda donosi nam i srpski der bi u “Bo ri ku“, gdje }e Borac Nektar do~ekati SL IAT Leotar: - Po no vo ima mo zdrav stvenih problema, jer je Kosta di no vi} slo mio nos, a Mi li no vi} je po vri je |en. Osim toga, na{i juniori idu

na juniorsko prvenstvo u Posu {je, pa }e tim bi ti oslabqen. No, bez obzira na to, do{ao je trenutak da pobijedimo na svom terenu i da materijalizujemo rad iz prethodnog perioda - naglasio je {ef stru~nog {taba “pivara“ Borislav Yakovi}. Trebiwci sti`u ohrabreni trijumfom nad Hercegovcem: - Bawolu~ani su doveli ~etiri igra~a. Igraju znatno agresivnije, nego u prethodnom ciklusu i `ele se dokazati. Bi}e to jo{ jedno te{ko gostovawe na kome }emo poku{ati nametnuti na{ stil i odigrati utakmicu u na{em sistemu - poru~io je trener Leotara Radomir Kisi}. Bile}ani }e, tako|e, biti na isku{ewu, po{to do~ekuju

[iroki Eronet. - Ne razmi{qamo previ{e o protivniku i promjenama na wego voj klu pi ne go iskqu~ivo gledamo sebe. Dobro smo radili i ubije|eni smo da mo`emo iznenaditi favorita, te pred vjernom publikom do}i do povoqnog isho da - is ta kao je stra teg Hercegovca Drago Karali}.

Parovi U tre}em kolu se sastaju, subota: MOSTAR: Zriwski HTM - Igokea Partizan (18 ~asova), SARAJEVO: Bosna ASA BHT - Sloboda Dita (18), BAWA LUKA: Borac Nektar - SL IAT Leotar (20), nedjeqa: BILE]A: Hercegovac - [iroki Eronet (19).

Prvi me~evi finalnog turnira Evrokupa

Hemofarm sru{io "nepobjedive"

TORINO - Ko{arka{i Hemofarma su se plasirali u polufinale Evrokupa, po bi je div {i na otva rawu zavr{nog turnira u Torinu Di na mo iz Mos kve sa 93:85. Moskovqani su, uz Himki i Pamesu, va`ili za glavne kan di da te za osva jawe Evrokupa, ali su Vr{~ani potpuno nadigrali, do ovog

susreta nepora`enog rivala, i zaslu`eno ostvarili veliki trijumf. - Pre sve ga, ve oma sam zadovoqan jer smo pobedili u ve li koj uta kmi ci. To je bio zaista te`ak ispit za moj tim. Mlada smo ekipa i ovo je ve li ko is kus tvo za igra~e. Imali smo kontrolu tokom cele utakmice, pobedi li prvu, dru gu i tre }u ~etvrtinu. Sve bi bilo jo{ lak{e da nismo imali problema sa slobodnim bacawima. Igra nam je pa la

po~etkom tre}e deonice, ali smo se posle pet minuta sabrali i zadr`ali kontrolu, te do{li do velike pobede za sva kog od nas po je di na ~no, ali i za na{ klub, Hemo farm - re kao je tre ner Stevan Karayi}.

U POLUFINALU protiv Lijetuvos Ritasa U pobjedni~kom timu najefikasniji su bili Bojan Krstovi} sa 16, Neboj{a Jo-

ksi mo vi} sa 15, te Miqan Pavkovi} i Boban Marjanovi} sa po 12 poena, dok su u Dinamu po 19 pogodaka postigli Brajan ^ejs i Trevis Hansen. Hemofarm }e u polufinalu Evrokupa igrati protiv Li je tu vos Ri ta sa (subota, 18 ~asova) koji je u ~etvrtfinalu bio boqi od Benetona (85:79). Preostala dva ~etvrtfinala igrana su u petak nave~e, a sastali su se Pamesa i Himki, odnosno Bilbao i Zadar.

BAWA LUKA - Ovog vikenda igra se posqedwe, 22. kolo Prve ko{arka{ke lige Republike Srpske. Lider na tabeli Sutjeska do~ekuje ekipu Bratunca, u borbi za prvo mjesto. Ukoliko Bratun~ani ostvare trijumf sa vi{e od tri poena razlike zauze}e prvu poziciju pred start plej-ofa. Prijedor ne bi trebao imati ve}ih problema sa Volf se kju ri ti jem, i po bje da mu ga ran tu je nas tup u za vr{nici, dok }e Gacko i Radnik odlu~ivati o posqedwem putniku u plej-of. Parovi, subota: PRIJEDOR: Prijedor - Volf Sekjuriti (19.30), UGQEVIK: Ru dar - Gla si nac (19), BI JEQINA: Bi jeqina PLUS - Var da HE (19.15), VI [E GRAD: Su tjes ka - Bra tu nac MINS (19), PRWAVOR: Mladost 76 - “Radivoj Kora}“ (19), nedjeqa: GACKO: Gacko - Radnik (20).

Plej-of RS za ko{arka{ice

Igman mjerka elitu IS TO ^NO SA RA JE VO Ko {ar ka {i ce Igma na iz Isto~nog Sarajeva ugosti}e u nedjequ ekipu Mladosti iz Pri je do ra u prvoj fi nal noj uta kmi ci plejofa prven stva Re pu bli ke Srpske. Doma}i tim je “presko~io“ polufinale bez borbe, po{to je eki pa Ru da ra iz Ugqevi ka odus ta la, dok su Prijedor~anke eliminisale

Bijeqinu Plus, koja je odustala od takmi~ewa. - Na{ ciq je pla sman u Premijer ligu BiH i o~ekujem da ve} u prvoj utakmici, pred doma}om publikom, poka`emo da smo kvalitetnija ekipa od Mladosti. U regularnom dijelu prvenstva smo ih pobijedili u oba me~a, i o~ekujemo novu pobjedu - rekao je trener Igmana Zoran [ehovac. G. I.

Premijer liga BiH za ko{arka{ice

Borac ~eka ^elik

BAWA LUKA - Borac ML IEFK do~ekuje u subotu od 20 ~asova ekipu Banovi}a, u okviru 20. kola Premijer lige za ko{arka{ice. - Ukoliko budemo igrali kao protiv ^elika u pro{lom kolu, te blokiramo wihove dvije glavne igra~ice Markovi} i Rahmanovi} mo`emo se nadati pobjedi - rekao je trener Borca Ranko ]uzulan. Ekipa Neimarstva 03 iz Trebiwa svoj me~ protiv @eqezni~ara odgodila je za srijedu, zbog nastupa ve}ine ko{arka{ica na juniorskom prvenstvu u Trebiwu. Tre}i srpski predstavnik Sloboda iz Novog Grada slobodna je u ovom kolu. Parovi, subota: Jedinstvo - ^elik (17), Borac ML - Banovi}i (20), nedjeqa: Livno - Bugojno (16), Slobodna ekipa: Sloboda. Neimarstvo - @eqezni~ar (srijeda 18 ~asova). M. Z.

50 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE

Polufinale Kupa BiH u malom fudbalu

Ubjedqivi Leotar

FOTO: ^. MUCOVI]

Me|u putnicima je i izdanak {kole Slavija Luka Dursun, ro|en 1997. godine, jer je dobio poziv da nastupi za jednu ameri~ku ekipu iz Mi~igena

FOTO: G. IVANKOVI]

TREBIWE - ^lanovi KMF Leotar NT su jo{ jednom pokazali da spadaju u sam vrh bh. malog fudbala. Ovoga puta su bez mnogo problema pobijedili slaba{nu ekipu Obili}a iz Prwavora, rezultatom 7:1 (3:1), ~ime su izborili pravo nastupa u finalu masovnijeg takmi~ewa koje }e se odigrati 29. aprila u sarajevskoj “Skenderiji“. ^. M.

Juniori Slavije otputovali na internacionalni turnir Dalas kup

PI[E: GORAN IVANKOVI] [email protected]

KMF Leotar

LEOTAR NT OBILI]

7 (3) 1 (1)

STRIJELCI: 1:0 Vico u 2, 2:0 Vico u 5, 2:1 Demowi} u 13, 3:1 Mulina u 20, 4:1 Vukovi} u 25, 5:1 Popovi} u 26, 6:1 Ratkovi} u 33, 7:1 Vukovi} u 37. minutu. Dvorana: “Bregovi“ u Trebiwu. Gledalaca 100. Sudije: Goran Paraxik (Qubu{ki) i Antonio Bla`evi} (Vi{i}i). @uti karton: Demowi} (Obili}). LEOTAR NT: Berak, Sulaver, Vukanovi}, Savo Andri}, Sr|an Andri}, Mulina, Ratkovi}, Kapor, Stevi}, Vukovi}, Popovi}, Vico. Trener: Dragan Ruwevac. OBILI]: Vujasinovi}, Milo{evi}, Pejakovi}, Koki}, Demowi}, Horina. Trener: Igor [ari}.

Doboj nije uspio ORLI] DOBOJ

7 (4) 2 (1)

STRIJELCI: 1:0 Lokmer u 8, 2:0 Sukovi} u 9, 2:1 Cvijeti} u 10, 3:1 Sukovi} u 17, 4:1 Kurto u 19, 4:2 Ili} u 22, 5:2 Sukovi} u 32, 6:2 [ahmanija u 36, 7:2 Kerla u 38. minutu. Dvorana: KSC “Skenderija“. Sudije: Zikrija Pa{ali} (Zenica) i Elvir Grabus (Travnik). @uti kartoni: Mulahmetovi} (Orli}), Niki} (Doboj). ORLI]: Omerbegovi}, Lokmer, Mulahmetovi}, Sukovi}, Kurto, [ahmanija, Kerla, Pa{ukan, Kova~evi}. Trener: Mustafa Bogilovi}. DOBOJ: Bogdanovi}, Ili}, ]ulum, Vra~evi}, Niki}, Cvijeti}, Kvr`i}. Trener: Berislav Topalovi}. SARAJEVO - Fudbaleri KMF Doboj nisu uspjeli da obezbijede plasman u finale Kupa BiH u malom fudbalu.

Dobojlije su pora`ene u Sarajevu od Orli}a 2:7 i tako ostale bez prvog finala u masovnijem takmi~ewu. D. P.

Drugoliga{ki vikend ZAPAD

ISTOK

U 20. kolu Druge fudbalske lige Republike Srpske, grupa zapad, sastaju se: subota, 15 ~asova: DERVENTA: Tekstilac - @eqezni~ar (D), PETROVO: Ozren - Omarska, SRBAC: Sloga - Jedinstvo (@), nedjeqa, 15 ~asova: ME\E\A: Ravan - Vrawak, MRKOWI] GRAD: Sloboda Sloga (T), BRONZANI MAJDAN: Gomionica - Mladost (KV), BAWA LUKA: Krajina Sloga DIPO, MILOSAVCI: @upa Milka - Polet.

U 20. kolu Dru ge fudbalske lige Re publike Srpske, gru pa istok, sastaju se: subota, 15 ~asova: TR[I]: Podriwe - Mla dost (VO), PALE: Romanija - Ru dar (U), ne djeqa 15 ~asova: BR^KO: Lokomotiva - Je dinstvo (Br), NEVESIWE: Vele` Mili}i, DVORO VI: Proleter - Go rica, JAWA: Podriwe - Napredak, VLASENICA: Vlasenica [e kovi}i, slobodna je Mla dost (R).

ISTO^NO SARAJEVO Juniorska selekcija Slavije u petak je iz Beograda krenu la put do Fran kfur ta, odakle su sarajlije “~eli~nom pticom“ otputovale za Dalas, gdje }e od 5. do 12. aprila u~estvovati na inter na ci onal nom tur ni ru Dalas kup koji se i ove godine igra pod okriqem FIFA. Bi }e ovo ju bi lar ni 30. Dalas kup na kojem su uzimali u~e{}e takvi fudbalski giganti kao {to je Ajaks, Bajer Leverkuzen, Dinamo Moskva, Seltik, Notingem Forest, Deportivo, Milan, Liverpul... ili velike zvijezde kao Dejvid Bekam, Adrijano, Ronal do, Ro nal diwo, Ka ka i mnogi drugi. Zanimqivo, ovo nije prvi put da Slavija u~estvu je na ovom pres ti `nom turniru jer je imala tu ~ast da se na|e u dru{tvu velikana pro{le godine.

PUTOVALI preko Beograda i Frankfurta - Presre}an sam bio pro{le godine, a evo opet mi se ukazala ~ast da budem akter jednog izuzetno velikog doga|aja. Naravno, te{ko mogu da se izbri{u iz sje}awa uspomene koje nosimo iz Dalasa, pogotovo {to smo bili po~astvovani da otvorimo tur-

Du{ko Petrovi}

nir i to ba{ sa slavnim Liverpulom. Bilo je pohvala i one su godine, ne samo na ono {to smo pokazali sa mnogo ja~im ekipama, ve} {to smo svojim pona{awem osvjetlali obraz kluba i Republike Srpske. Ovo je veliko priznawe za mene, moje saigra~e i trenere, ali i klub koji uspje{no iz godine u godinu krupnim koracima grabi samo naprijed, za {ta najvi{e zasluge ima predsjednik kluba Dragan Kulina - rekao je junior Slavije Mladen Lemez. Iako je put Dalasa trebalo da krene 18 igra~a ro|e-

nih 1990. godine i 1991, spisak je ne{to skra}en jer zbog te `e po vre de mo rao je da izostane Novo Papaz. Me|u putnicima je i izdanak {kole Slavija Luka Dursun, ro-

|en 1997. godine, jer je dobio po ziv da nas tu pi za je dnu ameri~ku ekipu iz Mi~igena. Slavija }e prvu utakmicu na turniru odigrati sa rivalom iz Meksika, 5. aprila.

EKSPEDICIJA U Dalas su otputovali igra~i: Aleksandar Mari}, Meris Pa{ali}, Nikola Odovi}, Ivan Popovi}, Mladen Lemez, Sr|an Rakita, Zoran [ehovac, Stefan Stankovi}, Ogwen [ehovac, Sa{a Radovanovi}, Marko Peri{i}, Stefan Lojanica, Nemawa Pu{ara, Aleksan-

dar Mi~i}, Marko Koprivica, Nedim Ogle~evac, Aleksandar Bogdanovi} i Luka Dursun. Sa ekipom }e biti Du{ko Petrovi}, direktor omladinske {kole Slavija, treneri Milomir Odovi} i Aleksandar [krba, te vo|e puta Dragan Kulina i Mile \urovi}.

Jelen Superliga Srbije ulazi u posqedwu tre}inu

"Fewera{" gostuje kod lidera BEO GRAD - Us pje si srpske reprezentacije podigli su interesovawe za fudbal pa bi lo gi ~no bi lo o~ekivati da se na stadionima {irom Srbije ovoga viken da oku pi ve }i broj gledalaca, pogotovo {to se i vrijeme proqep{alo i uslovi za igru su daleko boqi. Ipak, realno je o~ekivati da po sje ta na sta di oni ma i daqe bude slaba ba{ kao {to je i kvalitet velike ve}ine timova Jelen Superlige.

“VO[A“ do~ekuje kru{eva~ki Napredak Vo de }em Par ti za nu u goste dolazi posqedweplasirani Banat i “crno-bijeli” bi tre ba lo da os tva re jo{ jednu laku pobjedu ali i dodatno dobiju na samopouz-

dawu pred duel sa Crvenom zvezdom. “Crveno-bijeli“ suo~eni sa brojnim problemima do~ekuje ^ukari~ki. ^ini se da su i na “Marakani“ svjesni da u prvenstvu nemaju {ta da tra`e pa }e akcenat vjerovatno biti stavqen na Lav kup i stvarawe tima za narednu sezonu. Ni{ta mawi problemi u odnosu na Crvenu zvezdu nisu ni u Vojvodini. Novosa|ani su po tpu no po dba ci li u proqe}nom dijelu prvenstva i zato im je duel sa Napretkom od velikog zna~aja kako na takmi~arskom, tako i na psiholo{kom planu. Parovi: subota, 15.30 ~asova: Borac - Jagodina, Crvena zvezda - ^ukari~ki, Javor - Rad, OFK Beograd - Hajduk, Vojvodina - Napredak, 17.30: Partizan - Banat.

Tabela 1. Partizan 22 2. C. zvezda 22 3. Vojvodina 22 4. Javor 22 5. Borac 22 6. OFK Beo. 22 7. Hajduk 22 8. Jagodina 22 9. Rad 22 10. Napredak 22 11. ^ukari~ki22 12. Banat 22

15 11 12 9 6 7 6 7 4 6 6 4

5 6 3 8 11 6 8 4 11 5 4 7

2 5 7 5 5 9 8 11 7 11 12 11

40:9 38:21 24:15 27:21 20:21 20:31 17:21 19:30 15:20 20:29 18:27 14:27

50 39 39 35 29 27 26 25 23 23 22 Xozef Kizito 19 (Vojvodina)

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 51

Prva fudbalska liga Republike Srpske, 20. kolo

NOVI GRAD, subota, 15 ~asova

FOTO: G. [URLAN

SLOBODA BSK STADION: “Mlakve“. Glavni sudija: Sini{a Radi} (Lakta{i). Pomo}nici: Qubo Ani~i} (Srbac) i Nikola Crnadak (Milosavci). Delegat: Cvjetko Simi} (Br~ko). Kontrolor su|ewa: Lazo Aleksi} (Br~ko). SLOBODA: Karanovi}, Ivi~i}, Keranovi}, Kadi}, (Adamovi}), Luka~, Kova~evi}, [abi}, Ivan~evi}, Mazalica, Tica, Jelisavac. Trener: Milorad In|i}. BSK: Karanovi}, Sladojevi}, Tomi}, Damjani} (Teli}), [tekovi}, Kolunxija, Radoja, \uki}, Devu{i}, Karali}, Mal~i}. Trener: Zoran Male{evi}. Doma}in: Gost: Ukupno:

8 9 17

4 0 4

4 0 4

0 9 9

11:4 2:17 13:21

TESLI], subota, 15 ~asova

PROLETER RUDAR PRIJEDOR STADION: “Radolinka“. Glavni sudija: @eqko Latinovi} (Gradi{ka). Pomo}nici: Qubi{a Vrhovac (Milosavci) i Dragan Ili{evi} ([amac). Delegat: Marko Vasiqevi} (Doboj). Kontrolor su|ewa: Brane Jeki} (Bawa Luka). PROLETER: Davidovi}, Jorgi}, Ga~i}, [ijakovi}, Ninkovi}, Jeli}, Kapi}, Galami}, Niki}, Ra{i}, \ekanovi} (Grbi}). Trener: Mihajlo Bo{wak. RUDAR PRIJEDOR: Novakovi}, Despotovi}, (Muzgowa), Dobrijevi}, Staki}, Kotaran, Kova~evi}, Brki}, @eri}, Stijepi}, Goli} (Da{i}), Kantar. Trener: Darko Nestorovi}. Doma}in: Gost: Ukupno:

1 2 3

0 0 0

0 0 0

1 2 3

0:1 1:4 1:5

BIJEQINA, subota, 15 ~asova

RADNIK FAMOS Nemawa Ra{i} (Proleter)

Cijenimo ekipu Proletera koja je posebno neugodna na doma}em terenu. Ipak, vjerujemo u svoje snage, a neka pobijedi ko bude boqi, rekao Nestorovi} PI[E: MILAN ZUBOVI] [email protected]

BAWA LU KA - Naj za nimqiviji susret 20. kola Prve fudbalske lige Republike Srpske igra}e se u Tesli}u, gdje doma}i Proleter do~ekuje Rudar Prijedor. Od 12 mogu}ih, fudbaleri Proletera osvojili su samo

jedan bod u nastavku prvenstva {to je ~etu trenera Mihajla Bo{waka otpisalo iz borbe za naslov prvaka. Poslije vi{emjese~nog odsustva, pred do ma }im na vi ja ~i ma “de bi to va }e“ na pa da~ Ne mawa Ra {i}, ko ji ni je na “Radolinki“ nastupao od 18. oktobra pro{le godine, kada je zaradio suspenziju.

vri je |e ni Ne nad Do li} i Dado Pani}. Lider Prve lige RS Rudar Prijedor hrabro kora~a ka Premijer ligi BiH, a te`ak ispit ima}e u Tesli}u. - Cijenimo ekipu Proletera koja je posebno neugodna na doma}em terenu. Ipak, vje-

rujemo u svoje snage, a neka pobijedi ko bude boqi - rekao je {ef struke Prijedor~ana Darko Nestorovi}. Der bi za ~eqa igra }e u [amcu Borac i Sloga. Pobjeda je neophodna i jednima i drugima, za bijeg iz opasne zone.

13 11 11 10 8 8 8 7 6 7 7 6 6 5 5 3

6 5 4 4 4 3 1 3 5 2 2 5 4 4 3 5

0 3 4 5 7 7 10 9 8 10 10 8 9 10 11 10

37:8 35:17 36:16 26:15 23:18 24:20 17:23 19:24 28:31 15:22 19:28 16:25 16:23 20:27 16:28 10:32

45 38 37 34 28 27 25 24 23 23 23 23 22 19 18 14

DERBI za~eqa igra se u [amcu - Za `e lio sam se igre pred na {im “li der si ma“. Vjerujem da }emo uz wihovu podr{ku savladati “rudare“. Bila bi to na{a makar i djelimi~na, rehabilitacija posli je sla bog proqe }nog starta - rekao je Ra{i}. Tre ner Bo{wak no mo `e ra ~u na ti na po `u tje le Predraga Doli}a i Gorana Ga vri }a, a izos ta }e i po -

Doma}in: Gost: Ukupno:

3 4 7

STADION: Gradski. Glavni sudija: Dino Sikiri} (Prijedor). Pomo}nici: Igor Radakovi} (Prijedor) i Mladen Stupar (Prijedor). Delegat: Stevan Mayar (Bawa Luka). Kontrolor su|ewa: Nedeqko \erman (Bawa Luka). KOZARA: Kozi}, Uji}, Topi}, Marinovi}, Gigovi}, Raca, Miti}, Stan~i}, Kova~evi}, Koji}, \uri}, Trener: Milo{ Poji}. JEDINSTVO: Smaji}, Divqanovi}, Stjepanovi}, Gatarevi}, Miki}, Te{i}, Markovi}, \onli}, Vasiqevi}, Mende{, Kara}. Trenr: Nikola Niki}. 7 8 15

5 3 8

2 0 2

0 5 5

15:6 10:17 25:23

Doma}in: Gost: Ukupno:

7 8 15

PRWAVOR, subota, 15 ~asova

STADION: Gradski. Glavni sudija: Du{an Berak (Trebiwe). Pomo}nici: Zoran Sokni} (Isto~no Sarajevo) i Aleksandar Vidakovi} (Vi{egrad). Delegat: Rodoqub Oqa~a (Gradi{ka). Kontrolor su|ewa: Nikola Majki} (Novi Grad). BORAC: Sabo, Stankovi}, Ili}, Pup~evi}, Zori}, Jawi{, Raki}, Gale{i}, Lazi}, Simendi}, Luki}. Trener: Predrag Luki}. SLOGA: Plisni}, Bajunovi}, Sofi}, Sofri}, Dobri}, \uri~i}, [imunovi}, Kiperovi}, Mihajlovi}, Blagojevi}, Radovanovi}. Trener: Zlatko Spasojevi}.

STADION: “Borik“. Glavni sudija: Vladan Mati} (Zvornik). Pomo}nici: ^edomir Vi}i} (Ugqevik) i Zoran Miki} (Zvornik). Delegat: Milan Vuksan (Bawa Luka). Kontrolor su|ewa: Boro \uri~i} (Osje~ani). QUBI]: Sari}, Simi}, Vidovi}, Prodanovi}, Milojevi}, Pezer, Segi}, Wegomirovi}, Popovi}, Rastovi}, Blagojevi}. Trener: Srboqub Nikoli}. MLADOST: Vuksan, Mu~ibabi}, Markovi}, Denda, Vukovi}, Toma{evi}, No. Su{i}, Prodanovi}, Vasiqevi}, Perovi}, Tohoq. Trener: Veselin Slijep~evi}.

Doma}in: Gost: Ukupno:

Doma}in: Gost: Ukupno:

5 1 6

0 0 0

1 6 7

12:4 4:10 16:14

8 9 17

10:4 4:5 14:9

6 0 6

0 2 2

2 6 8

6 2 8

1 2 3

0 4 4

18:7 9:11 27:18

VI[EGRAD, subota, 15 ~asova

QUBI] MLADOST

6 7 13

0 1 1

STADION: “Bara“. Glavni sudija: Dragan Ni{i} ([amac). Pomo}nici: Rade Erleti} (Modri~a) i Zoran Nari} (Doboj). Delegat: Du{ko Kojovi} (Trebiwe). Kontrolor su|ewa: Radoslav Kapor (Trebiwe). GLASINAC: Div~i}, Mitrovi}, Kova~, Pajevi}, ]irjani}, Mazi}, ^oli}, [uka, Jolovi}, \urovi}, Mo~evi}. Trener: Davor Krsmanovi}. DRINA (Z): Aleksi}, Jevti}, I. Lazarevi}, Jeremi}, Vuka{inovi}, Kiki}, ]ulum, Gruji}, Nikoli} A}imovi} (I. Lazarevi}), Mili} (Vasi}). Trener: Mladen Milinkovi}.

[AMAC, subota, 15 ~asova

BORAC SLOGA

0 3 3

GLASINAC DRINA (Z)

KOZARA JEDINSTVO

Doma}in: Gost: Ukupno:

3 0 3

SOKOLAC, subota, 15 ~asova

GRADI[KA, subota, 15 ~asova

Tabela 1. Rudar P. 19 2. Radnik 19 3. Kozara 19 4. Proleter 19 5. Sutjeska 19 6. Drina (Z) 18 7. Mladost 19 8. BSK 19 9. Famos 19 10. Qubi} 19 11. Jedinstvo19 12. Sloga 19 13. Borac 19 14. Sloboda 19 15. Glasinac19 16. Drina HE18

STADION: Gradski. Glavni sudija: Joco Radi} ([amac). Pomo}nici: R{um Simi} (Modri~a) i Qubi{a ]eli} (Doboj). Delegat: Du{ko Babi} (Srbac). Kontrolor su|ewa: Slobodan Zrni} (Bawa Luka). RADNIK: Avduki}, Trifkovi}, Jevti}, Konculi}, Mitrovi}, Pavi}, Gavrilovi}, Su{i}, Ga{evi}, Marinkovi}, Vuji}. Trener: Nikola Bala. FAMOS: Remi}, \eri}, O. Damjanovi}, Koji}, Popovi}, ^ampara, Pe}anac, Kre{talica, M. Damjanovi}, Sikima, Prorok. Trener: Mirko Marvan.

13:6 3:15 16:21

DRINA HE SUTJESKA STADION: Gradski. Glavni sudija: Dejan Dabi} (Vlasenica). Pomo}nici: Mile Barjaktarevi} (Bijeqina) i Vaso Mi{i} (Mili}i). Delegat: Mom~ilo To{i} (Isto~no Sarajevo). Kontrolor su|ewa: Davor Ristovi} (Isto~no Sarajevo). DRINA HE: Mari}, Pavlovi}, Iv. Mirkovi}, Ninkovi{}, Vidakovi}, Ig. Mirkovi}, Mutlak, Te{evi}, Borov~anin, Milovi}, Jev|evi}. Trener: Zoran Lori}. SUTJESKA: Bodiroga, Ra{evi}, Stevanovi}, Drakul, Mihajlovi}, Simi}, Mileti}, Mojovi}, Wegu{, Blagojevi}, Rajak. Trener: Obren Vuki}evi}. Doma}in: Gost: Ukupno:

1 2 3

1 0 1

0 0 0

0 2 2

1:0 3:6 4:6

52 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE

SARAJEVO, subota, 16 ~asova

Sve utakmice 20. kola Premijer lige BiH igraju se u subotu FOTO: ARHIVA

SARAJEVO BORAC STA DI ON: “Ko {e vo“ u Sa ra je vu. Gla vni su di ja: Ra do slav Vu ka so vi} (Tre biwe). Po mo }ni ci: Da li bor Dra {ko vi} (Is to ~no Sa ra je vo) i Al mir ^i {i} (Mos tar). ^et vrti ar bi tar: Pre drag Stan ki}. Kon tro lor su |ewa: Ale ksan dar Ris ti} (Mo dri ~a), Stan ko Vuj ko vi} (Pri je dor). SA RA JE VO: Ala im, Ri zva no vi}, Be lo {e vi}, Du do, Tor lak, Mo har, Ihti ja re vi}, Jawo{, [ko ro, Haxi}, Hi ro{. Tre ner: Me hmed Jawo{. BO RAC: Star ~e vi}, N. Da mja no vi}, Stu par, Pu zi ga }a, Ko la rov, Pe tri}, Mio. Ba bi}, Vrawe{, Ma ksi mo vi}, Jan dri} (Bil bi ja), Kaj kut. Tre ner: Vla do Ja go di}. Doma}in: Gost: Ukupno:

18 19 37

15 2 17

3 6 9

0 11 11

43:9 17:38 60:47

LAKTA[I, subota, 16 ~asova \or|e Zafirovi} (Modri~a Maksima)

LAKTA[I POSU[JE STADION: Gradski u Lakta{ima. Glavni sudija: Elmir Pilav. Pomo}nici: Elvir Grabus (Travnik) i Sreten Udov~i} (Prijedor). ^etvrti arbitar: Emir Ale~kovi} (Sarajevo). Kontrolor su|ewa: Berislav Markoti} (Mostar). Delegat: Milorad Lale (Isto~no Sarajevo). LAKTA[I: Uro{evi}, ]ori}, Raji}, Stjepanovi}, Baji}, Mati}, Miki}, Milo{evi}, Muji}, Stanojevi}, Suba{i}. Trener: Lazo Jovani}. POSU[JE: Markoti}, Prli}, Mi~eta, Re`i}, Vrawkovi}, ^ui}, Rezdeu{ek, Ivankovi}, Pokraj~i}, Dani~i}, Qubi}. Trener: Darko Dra`i}. Doma}in: 1 0 1 0 1:1 Gost: 2 0 2 0 3:3 Ukupno: 3 0 3 0 4:4 MODRI^A, subota, 16 ~asova

MODRI^A M. SLAVIJA STA DI ON: “Dr. Mi lan Je li}“ u Mo dri ~i. Gla vni su di ja: Edin Go la} (Ba no vi }i). Po mo }ni ci: Mo mir [ir ko (Bawa Lu ka) i Frawo Ban di} (To mi slav grad). ^et vrti ar bi tar: Mid hat Ar na uto vi} (Tu zla). Kon tro lor su |ewa: Mu ha med Be ga gi} (Ze ni ca). De le gat: Ru dolf Ma ri} (Po su {je). MO DRI ^A MA KSI MA: Haxi|ul bi}, Va si}, Bo gi ~e vi}, Jo lo vi}, Va siqevi}, Sa vi} (Pu p~e vi}), Za fi ro vi}, Sto ki}, Sta ji}, Ku junxi}, Bo ji}. Tre ner: Zo ran ]ur guz. SLA VI JA: Lu ~i}, Stan ko vi}, Lac ka no vi}, ]ir ka, Ar se ni je vi}, Vu ksa no vi}, Si mi}, Jo va no vi}, [}e pa no vi}, Mus ka lu, Ku ta lia. Tre ner: Zo ran Er bez. Doma}in: 7 7 0 0 10:1 Gost: 8 0 1 7 6:19 Ukupno: 15 7 1 7 16:20 [IROKI BRIJEG, subota, 19 ~asova

[IROKI BRIJEG LEOTAR STADION: “Pecara“ u [irokom Brijegu. Glavni sudija: Muamer Burekovi} (Zenica). Pomo}nici: Mato Stani} (Prud) i Elmir Trako (Vitez). ^etvrti arbitar: Mirko Buqan (Mostar). Kontrolor su|ewa: Jovan Erleti} (Pelagi}evo). Delegat: Haris Idrizovi} (Kowic). [IROKI BRIJEG: Mari}, Bo`i}, Sera, Juri}, Topi}, Zurak, [ili}, Zovko, Aleks, @unior, Martinovi}. Trener: Ivan Katalini}. LEOTAR: Mijanovi}, ]uri}, Todorovi}, ^orlija, M. Vico, Sr. Andri}, Magazin, Ze~evi}, Sa. Andri}, J. Vico, @unior Souto. Trener: Sr|an Baji}. Doma}in: 6 5 1 0 10:1 Gost: 7 1 0 6 5:12 Ukupno: 13 6 1 6 13:15

Parovi 20. kola U ostalim utakmicama 20. kola sastaju se: GRADA^AC: Zvijezda - @eqezni~ar, MOSTAR: Vele` - ^elik, TUZLA: Sloboda - Zriwski, TRAVNIK: Travnik - Ora{je. Svi me~evi igraju se u subotu od 16 ~asova.

U srpskom derbiju Modri~a Maksima do~ekuje Slaviju. Lakta{i doma}in Posu{ju, a bawolu~ki Borac igra protiv Sarajeva na “Ko{evu“ PI[E: DARKO PA[AGI] [email protected]

BAWA LUKA - Poslije dvonedjeqne pauze zbog reprezentativnih utakmica me~evima 20. kola u subotu se nas tavqa Pre mi jer li ga BiH u fudbalu. U srpskom der bi ju Mo dri~a Maksima }e na stadionu “Dr Mi lan Je li}“ ugostiti Slaviju iz Isto~nog Sarajeva. Bi}e to duel dva velika sportska prijateqa i quta rivala, a objema ekipama bodovi su prijeko potrebni. Doma}in `eli ka “luci spasa“, gost bi ka me|unarodnoj sportskoj sceni... U redovima Modri~ana pred ovaj susret vjeruju u povoqan ishod. - Slavija igra tradicionalno dobro na na{em terenu. Znam da ni ka da ni su pobijedili u Modri~i, ali i to da smo mi uvijek slavili mi ni mal nim re zul ta tom. Prvenstvenu pauzu smo iskoristili na najboqi mogu}i na~in, do{lo je do podizawa forme kod nekih igra~a, ali svi su vrijedno radili i vjerujem da }e se to odraziti na na{u igru i sigurnu pobjedu. Pri ja teqima iz Is to ~nog Sa ra je va `e lim da osvo je Kup BiH, a nama da pobjedom, u koju ne sumwam, najavimo proboj ka sredini tabele is ta kao je {ef stru ~nog {taba Modri~e Maksima Zoran ]urguz. Fudbaleri Slavije iskoristili su prvenstvenu pauzu kako bi se najboqe spremili za okr{aj sa Modri~a Maksimom. - Nismo napu{tali Isto~no Sarajevo tokom pauze, ali to nikako nije bila smetwa da ispunimo sve ono {to smo planom i programom zacrtali

kako bismo se {to boqe pripremili za nastavak {ampionata. Va`nost utakmice u Modri~i je ogromna pa smo na tre nin zi ma ui gra va li odre|ene takti~ke varijante. Sama utakmica bi}e jako te{ka. Ve} odavno ne mo`emo ra ~u na ti na uslu ge: Vla de Markovi}a, Bojana Jamine i golmana Ratka Dujkovi}a, a u ovom me~u }emo biti li{eni usluga kapitena Bojana Regoje ko ji pa uzi ra zbog crve nog kartona i Darka Spalevi}a koji je “po`utio“. Bi}e to prilika za neke igra~e koji imaju mawu minuta`u da se doka`u i vjerujem da je ne}e prokockati. Ne bi bio nezadovoqan ni bodom iz Modri~e koji bi nas ostavio u trci za vrh tabele - rekao je {ef stru~nog {taba Slavije Zoran Erbez.

LEOTAR gostuje u [irokom Brijegu Fudbaleri Borca 19. put }e gostovati kod tima sa “Ko{eva“. U prethodnih 18. susre ta odi gra nih u Prvoj saveznoj ligi Jugoslavije, a potom u Premijer ligi BiH nisu imali mnogo uspjeha. Samo su tri puta remizirali uz 15 po ra za. U ovom su sre tu Bawolu~ani }e biti usluga kapitena Darka Qubojevi}a, a svi fudbaleri bi}e na raspolagawu {efa stru~nog {taba Vlade Jagodi}a. - Idemo da se nadigravamo sa Sarajevom, koje je u ovom me~u izraziti favorit. Svjesni smo da nam na ruku ne ide ni lo{a tradicija na “Ko{evu“, ali da}emo sve od sebe da nadma{imo velikog rivala. Doma}i }e biti optere}eni imperativom pobjede, jer jo{

uvijek vjeruju da mogu izboriti plasman na evropsku scenu. Tu vidim na{u {ansu da do|emo do boda, a mo`da i da zabiqe`i mo prvi po bje du protiv “bordo“ tima na wegovom terenu - naglasio je kormi lar Bawolu ~a na Vla do Jagodi}. Lakta{i su u prva ~etiri kola osvojili samo dva boda, a sada im u goste dolazi “fewera{“ Posu{je. Stru~ni {tab Lakta{ana u ovom susretu ne mo`e da ra~una na: Darka Racu, @eqka Sekuli}a, Qubi{u Drqa~u, Marka Te{i}a i Aleksandra Beri}a. - Koga nema, bez wega se mo`e i mora. Ni{ta nam ne zna~i {to nam u goste sti`e posqedweplasirana ekipa, jer Posu{je sigurno ne zaslu`uje to mjesto. Imali su nekoliko pehova u prva ~etiri kola i potonuli su na tabeli. Svjesni smo da dolaze u Lakta{e da poku{aju osvojiti bod ili tri, koji bi im produ`io nadu u opstanak, me|utim to je wihov pro blem. Je dnos ta vno mo ra mo za biqe`iti prvu proqe}nu pobjedu, kojom bismo ostali u gorwem dijelu tabele, ali i

bezbri`nije do~ekali zgusnut raspored u aprilu - ista kao je stra teg La kta {a Lazo Jovani}. Poslije petnaestodnevne pauze, koja je Leotaru dobro do{la zbog sanirawa povreda nekoliko igra~a, trebiwski tim putuje u [iroki Brijeg na jo{ jednu u seriji utakmica u kojoj silom prilika moraju nastupiti nekompletni. Zbog tri `uta kartona izosta}e Darko Dre~ i Rajko Komneni}, a zbog povrede i Anel Rami}. Pod znakom pitawa je i @eqko Radovi}, dok je van pogona i daqe Branko [e{lija. - Pauza nam je dobro do{la da se konsolidujemo, jer smo ima li po vri je |e nih igra~a, a sada nas o~ekuje te{ka utakmica sa renomiranim pro ti vni kom. U [irokom Brijegu }emo dati sve od sebe da odigramo jednu dobru utakmicu, a ako tako bude onda rezultat svakako ne }e bi ti ra zo ~a ra va ju }i. Igra}emo u no}nom terminu, ali se nadam da se to ne}e odraziti na moje fudbalere naglasio je strateg Trebiwaca Sr|an Baji}.

Tabela 1. Zriwski 2. Slavija 3. Sloboda 4. Lakta{i 5. Sarajevo 6. [. Brijeg 7. Borac 8. @eqezni~ar 9. Zvijezda 10. Leotar 11. ^elik 12. Ora{je 13. Modri~a M. 14. Travnik 15. Vele` 16. Posu{je

19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19

14 10 10 8 8 9 8 8 6 8 7 5 5 5 5 3

2 5 3 5 5 1 3 3 8 2 4 6 6 4 2 7

3 4 6 6 6 9 8 8 5 9 8 8 8 10 12 9

40:24 24:17 22:14 27:21 23:20 31:21 26:19 19:20 23:22 17:28 17:20 21:24 22:28 18:32 19:28 23:34

44 35 33 29 29 28 27 27 26 26 25 21 21 19 17 16

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 53

Velika nagrada Malezije donosi nova uzbu|ewa 1 FOTO: ROJTERS

S obzirom na ~iwenicu da se trka vozi u periodu kada su {anse za pquskove ~ak 60 odsto, mo`e se o~ekivati vi{e nego uzbudqivo takmi~ewe, a dodatni problem za voza~e bi}e i smawena vidqivost zbog sumraka PRIPREMIO: DEJAN MARI] [email protected]

KUALA LUMPUR - Nakon dramati~ne premijere u Melburnu pred nama je druga sta ni ca 60. {am pi ona ta “formule 1“, Velika nagrada Ma le zi je, ko ja bi, vrlo la ko, mo gla ima ti epi tet ki{ne. S obzirom na ~iwenicu da se trka vozi u nedjequ od 11 ~asova po na{em, odnosno 17 po lokalnom vremenu, u periodu kada su {anse za popodnevne pquskove procijewene na ~ak 60 od sto, mo`e se o~ekivati uzbudqivo takmi-

~ewe, koje }e zavr{iti u sami sumrak, na {ta su voza~i imali mnogo primjedbi.

VOZA^I protiv kasnog termina trke Ono {to su mno gi pre tpos tavqali uo~i star ta prven stva obis ti ni lo se u Australiji - Braun GP vozi “svoju ligu“, a ostatak dru{tva se bori za tre}e mjesto. Ipak, realno je pretpostaviti da }e se ve li ki ti mo vi ovog puta predstaviti u mnogo boqem izdawu, te eventualno

pomrsiti ra~une Yensonu Batonu i Rubensu Barikelu. To se prije svega odnosi na Ferari, koji je i pro{le se zo ne do `i vio de bakl na premijeri, a zatim u Maleziji pomeo konkurenciju. Ovog puta }e to malo te`e napraviti, ali svakako treba obratiti pa`wu na Fe li pea Ma su i Kimija Raikonena. Posebno nakon drugog slobodnog trenin ga, na ko jem je tan dem “propetog kowi}a“ bio najbr`i, te ~iwenice da oba pilo ta ima ju KERS, izu ze tno va`an dio na ovoj stazi sa dva duga pravca.

Ekipa Braun GP-a

Red Bul je i u Melburnu pokazao zavidnu formu. Iako bez spornih difuzora, ali i KERS-a, Se bas ti jan Fe tel potvrdio je veliki talenat, a u tandemu sa iskusnim Markom Veberom i ovog vikenda }e kon ku ri sa ti za sam vrh. Na startu je prijatno iznenadio Vilijams, pa treba o~eki va ti da Ni ko Ro zberg i Kazuku Naka|ima potvrde dobru formu, ba{ kao i Tojotini aduti Jarno Truli i Timo Glok. BMW Zauber je bio konkurentan u Australiji, mada Ro bert Ku bi ca i Nik Haj -

dfeld tek treba da poka`u za{to su me|u prvim timovima po~eli razvoj bolida za 2009. godinu. Reno je razo~arao na startu, a ~iwenica da Fernando Alonso ima upalu uva, sigur-

no }e ote`ati situaciju. Na za~equ bi trebalo da se bore Toro Roso i Fors Indija. Kvalifikacije se voze u subotu od 11 ~asova, a u istom terminu dan kasnije na programu je trka.

MEKLAREN Ekipa Meklarena pro`ivqava te{ke trenutke. Luis Hamilton je diskvalifikovan jer je lagao sudijama u Melburnu, sportski direktor Dejv Rajan suspendovan zbog istog incidenta, a postoji mogu-

}nost da prvak ~ak bude iskqu~en iz prvenstva. Uz to, “srebrne strijele“ su daleko od prave forme, a kao “{lag na tortu“ stigla je jo{ jedna kazna Hamiltonu, zbog prekora~ewa brzine u boksu.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

Prete`no sun~ano Bawa Luka

Bijeqina

Doboj Tuzla

Zvornik

Promjenqivo obla~no Ujutru i prijepodne obla~no sa maglom i sumaglicom mjestimi~no. Tokom dana promjenqivo obla~no sa sun~anim intervalima, naro~ito na istoku, a na zapadu obla~no sa ki{om. Najni`a jutarwa temperatura vazduha do 4 u vi{im, u ostalim predjelima 7 do 12 stepeni, a najvi{a dnevna 12 do 14 stepeni u vi{im, a u ostalim predjelima od 17 do 22 stepena Celzijusa. Visina snijega: Jahorina 42 centimetra

Zenica

Beograd

Maks. Min.

Subotica

Ujutro svje`e, ponegdje po kotlinama kratkotrajna magla. U toku dana prete`no sun~ano i toplo sa rijetkom pojavom poslijepodnevnih pquskova i grmqavina u planinskim predjelima.

14 oC 3 oC

Novi Sad

Perica PE]ANAC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Radmila [KONDRI] (dru{tvo, ekonomija) Dragana ]OSI] (dopisnici) Vawa POPOVI] (kroz Republiku Srpsku) @aklina MIJATOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura, Glas plus) Darko GRABOVAC (Bawa Luka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka)

Beograd

Sarajevo Pale

Mostar

Novi Pazar

Ni{

Nik{i}

Bawa Luka

Trebiwe

Maks. Min.

22 oC 4 oC

Podgorica

Pri{tina

Svjetske metropole Pariz London Madrid Rim Atina Budimpe{ta

21 19 22 21 20 18

Prag Moskva Istanbul Sofija Oslo Milano

12 3 21 12 4 10

Bukure{t Berlin Toronto Wujork ^ikago Los An|eles

BAWALUKA

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik

16 17 10 12 9 30

Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31.jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

e-mail: [email protected] [email protected]

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawa Luka, Redakcija: Skendera Kulenovi}a 93, 78000 Bawa Luka, tel. (051) 231-031, faks 231-012, e-mail: [email protected], Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel.(051) 231-081, e-mail:[email protected], Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

54 4. i 5. april 2009. GLAS SRPSKE

Sagorjelo

Antena - subota KABLOVSKA B 92 7.00 7.20 7.50 8.10 9.00 10.50 11.00 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 15.00

Vodi~ za roditeqe Dora istra`uje, crtani film Dora istra`uje, crtani film Trnav~evi}i u divqini, crtani film Momo, film Dvougao Sve }e biti dobro, serija Vijesti Sve }e biti dobro, serija Vijesti Sve }e biti dobro, serija Prqava zna~ka, serija Hajde da se igramo

15.50 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30 19.00 20.00 21.00 23.00 23.30 0.00 0.30 2.10

Dvougao Vijesti Bu|elar Potraga Patrola Nacionalna geografija Vijesti @elite li da postanete milioner? Bitange i princeze, serija No} gurmana, film Vijesti Sportski pregled Magazin Lige {ampiona Momci na raspustu, film Info kanal

Avala 6.00 7.00 10.00 10.40 11.00 11.50 14.10 16.00 16.30 17.00 17.50

Filadelfija, serija Jutro Filadelfija, serija Dok. program Opra Vinfri Str{qen, film Svi vole Rejmonda, serija Slike `ivota Radim gradim Osveta, serija Vijesti

18.30 19.10 19.40 21.00 23.00 23.30 0.40 2.40 3.00 3.30 5.00

Opra Vinfri Moqac Filadelfija, serija Berlin Kaput, film Zaustavno vrijeme Proces i kazna, serija Qubav je pi{toq, film Bikini destinacije Glas Amerike Proces i kazna, serija Muzika

Foks 6.00 7.00 8.00 9.20 10.10 11.00 12.00 13.00

e-TV Kviskoteka Doma}in Ekskluziv F1, emisija F1, kvalifikacije Top speed Tajni `ivot Doris Djuk, film 15.00 Pakleni toraw, film 18.00 Vijesti 18.30 Ke{ taksi

19.00 Pogodi ko dolazi na ve~eru 20.00 Fudbal: Vaqadolid Barselona 22.00 Fudbal: Malaga Real Madrid 23.40 Arena 0.10 Ameri~ko rvawe 1.30 Ke{ taksi 3.00 Ameri~ko rvawe 4.00 Pakleni toraw, film

National geographic 8.00 9.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00

Zlatne foke sa Obale kostura Ameri~ka podvodna blaga Ameri~ka podvodna blaga Avioni Helikopteri Apa~ Zmije ubice Ro|eni divqi Havajski supertrajekt Dubai iznutra Putovawe do ivice svemira

19.00 Od Vijetnama do Indonezije 20.00 Identi~ni blizanci 21.00 @ivotiwe 23.00 @ivotiwe 0.00 Ma~ke 1.00 Identi~ni blizanci 2.00 @ivotiwe 4.00 @ivotiwe 5.00 Ma~ke 6.00 Ekstremne `ivotiwe

Radio RS 6.00 9.00 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.10 13.00 13.05 13.30 14.00 14.05 15.00 16.00 18.00 18.05 19.00 19.10

Jutarwi program Korijeni, emisija o nacionalnim mawinama Vijesti Riznica znawa Vijesti Zvjezdano nebo djetiwstva Vijesti Zvrk Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Sportsko zabavno popodne Vijesti Dnevnik Vijesti Tkanica od nota, emisija narodne muzike Vijesti Muzi~ka emisija, zabavna muzika

19.30 20.00 20.05 21.00 22.00 22.05

Muzika naroda Vijesti Evergrin klub Vijesti Vijesti Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 23.00 Muzika za laku no} 0.00 Vijesti 0.05 No}ni program

Frekvencije:

Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I.Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

2000

Uloge: Nev Kembel, Bredli Vitford Re`ija: Omar Madha

7.00 8.00 8.10 9.00 10.00 10.10 10.20 11.00 11.30 12.00 12.10 12.40 13.10 14.40 15.00 15.50

Turizam plus Vijesti Jutro u Srpskoj Pjesmarica Vijesti [umska {kola Garfild, crtani film Za.druga Indija - {apat vje~nosti Vijesti Pravoslavqe Rije~ vjere [tikla Slavni parovi Brojevi, serija Hronika 12. Me|unarodnog sajma gospodarstva, Mostar Zaple{imo zajedno Kreni u prirodu Vijesti Mali ekran Emisija etno muzike Do kraja svijeta - Tunis Dnevnik Sagorjelo, film Info profil Brojevi, serija Ted Bandi, film Kreni u prirodu

15.55 16.10 17.00 17.05 18.00 18.20 19.30 20.00 23.00 23.20 0.00 1.30

PINK BH 7.00 7.10 7.20 7.30 8.00 9.00 10.00 12.00 12.10 12.20 12.30 13.00 14.00 14.10 15.50 16.00 17.00 18.30 19.00 20.00 21.00 22.00 0.30 1.30 3.20 3.30 3.40

Crtani film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Zoro, serija Balkan net Zloslutni medvjedi}i, film Info top Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Rat u ku}i, serija Veliki brat Info top Gold muzika Info top Zoro, serija [ou tajm Info top Smolvil, serija Kursaxije Veliki brat Zvijezde Granda Veliki brat Solo, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Grand {ou

6.30 8.00 9.50 10.00

7.00 7.20 7.50 8.00 8.30 9.30 10.50 11.50 12.50 13.50 14.50 17.00 17.20 18.30 19.10 20.00 22.00 23.50 1.10 2.40 4.20

11.00 11.50 12.00 13.30 14.00 15.00 16.00 17.30 19.00 20.00 20.30 21.00 22.00 0.00 0.40 1.30 -

8.00 8.30 8.50 10.30 11.00 12.00 12.10 12.40 13.10 13.40 15.50 18.00 18.50 19.00 19.30 19.50 22.00 22.10 22.30 0.10

BHT 1

Tribunal Nema problema Regina, film Josip Pejakovi}: U ime naroda Govor ti{ine Vijesti Retrovizor Liga {ampiona, magazin Premijer liga, pregled Fudbal: Blekburn - Totenhem Hotspur Fudbal: Sarajevo - Borac Biti lijepa Celestin, crtani film Dnevnik Retrovizor Rukomet: Bosna Sunce osigurawe Kadeten [afhauzen Vijesti Sport Prolazi zima, film Klasi~ni albumi

Code lyoko, crtani film Superheroj Spajdermen, crtani film Vinks, crtani film Pocoyo, crtani film Rori, crtani film Dora istra`uje, crtani film Ezo TV Nova lova Kraq Kvinsa, serija ^arobnice, serija Smolvil, serija Provjereno Farma Vijesti Ne zaboravi stihove Kod Ane Dnevnik Talac, film Osumwi~eni, film Okrutne namjere 3, film U isku{ewu, film Pla}eni ubica, film Bebe genijalci, film

RTL 7.10 7.50 8.40 9.10 10.00

Uloge: Majkl Rili Burk, Boti Blis, Xulijen Mekarti Re`ija: Metju Brajt

RTS 1

Amplituda Jutarwi program Vijesti Crna strijela, crtani film F1, kvalifikacije Vijesti Zvijezda mo`e{ biti ti Auto {op magazin Kviz i grad FBI dosijei Legionar, film Razvod na odre|eno vrijeme, film Vijesti Zaboravqeni Jesen sti`e duwo moja, serija Odmori se, zaslu`io si, serija Fudbal: Malaga Real Madrid Trava, serija Gradska vreva, serija Ku}a vje{tica, film Odmori se, zaslu`io si, serija

NOVA 6.10 6.30

Ted Bandi

RTRS

ATV

RTRS

Marina, serija Magnum, serija Najboqe godine, serija Ulica Sezam Bajkeri s Marsa, crtani film

10.30 10.50 11.40 12.40 14.10 14.20 15.50 18.00 18.30 19.00 20.00 22.10 0.00 1.40

6.00 6.05 9.05 10.00 11.05 12.30 13.30 13.40 14.10 15.00 15.10 15.55 16.00 17.00 17.30 18.00 19.00 19.30 20.00 21.00 21.30 23.30 23.30 0.40 6.50 8.00 8.10 10.00 10.10 10.50 12.00 12.30 13.20 14.00 14.30 15.40 16.20 16.50 17.50 18.30 19.10 19.30 20.10 21.50 23.50 0.10 2.30 4.10

HRT 1

Velike filmske qepotice Vijesti Rio Kon~os, film Vijesti Ku}ni qubimci Veterani mira Dnevnik Draga neprijateqica, serija Prizma Duhovni izazovi Reporteri Euromagazin Vijesti Svirci moji U istom loncu TV Bingo Loto Dnevnik Zvijezde pjevaju Mahnitost, film Dnevnik Qeto kad je ubijao Sem, film Stara gun|ala 2, film Reprizni program

Ben 10, crtani film Kaja Put izdaje, serija Ninxa korwa~e 2, film Vijesti Dunston u hotelu, film Fudbal: Arsenal Man~ester Siti Zvijezde ekstra Vijesti Magazin Savr{ena meta, film Pritajena vatra, film Zemqa policajaca, film Rafalna paqba, film

7.30 7.50 8.10 8.20 8.30 8.40 9.00 9.10 9.20 10.20 10.50 12.10 13.00

[iqo i sportovi, crtani film Kusko - careva nova {kola, crtani film Na kraju ulice Danica ^arobna plo~a Ninin kutak Iznad crte Navrh jezika Kokice Parlaonica Klizawe F1, kvalifikacije Briqantin Doktor Hu, serija

RTRS

RTS 2

Vijesti Jutarwi program @ikina {arenica Vijesti Dizni Zdravo Evropo Dnevnik Sport plus Vi i Mira Adawa Polak Vijesti TV lica Vijesti Selo gori, a baba se ~e{qa, serija Robna ku}a Kvadratura kruga TV Bingo Slagalica Dnevnik Selo gori, a baba se ~e{qa, serija Lud, zbuwen, normalan Dah smrti, film Vijesti Rim, film K-Pah, film

HRT 2 7.00

0000

13.50 14.30 16.00 16.40 18.40 20.00 22.00 22.30 23.10 0.10

6.00 7.10 8.10 9.40 10.30 11.00 11.40 12.00 12.30 13.40 15.30 16.30 16.50 17.20 19.30 20.00 21.00 21.30 22.00 22.30 23.20 0.40 6.30 7.20 8.10 9.00 9.50 10.40 12.40 13.10 15.10 16.10 16.40 18.20 18.50 19.10 20.00 22.00 0.00 0.30 2.30

Brazde TV lica Legenda o vuku, film Vjerski mozaik Srbije Klinika Vet Kwiga utisaka Agroinfo Profil i profit Svijet zdravqa Fudbal: Blekburn - Totenhem Horizont Sedam TV dana Vrele gume Fudbal: Partizan - Banat Reli Svjetski izazov Na skriveno te vodim mjesto Svijet sporta Beogradski festival dok. i kratkometra`nog filma Horizont Simfonijski orkestar ~e{kog radija Vrele gume

OBN

Pepequga, serija Pepequga, serija Pepequga, serija Pepequga, serija Pepequga, serija Ko{arka - NBA: Orlando - Klivlend NBA Action Zvijezde sa zvijezdama Mimohod Princ iz Bel Ejra, serija Veliki la`qivko, film Odred za ~isto}u Info Muzi~ki program Bra}a Grim, film Veliki la`qivko, film Ludi spoj Fudbal Serija A: Inter - Udineze Ko{arka NBA: Orlando - Klivlend

KS automagazin Stara gun|ala, film ^etiri zida Rukomet: Kiel - CO Zagreb Klizawe Planeta majmuna, film Bitange i princeze, serija Veslawe: Oksford - Kembrix Boks: J. Estrada - A. Povetkin No} u pozori{tu

BN 6.30 9.00 9.30 11.20 12.00 13.00 14.30 16.00 16.20 17.10 19.30 20.00 20.30 21.00 22.20 23.30 0.10 1.50 3.20 5.30

Jutarwi program Blesimetar Ka`i za{to me ostavi, film Auto{op Biqana za vas Emisija Helsin{kog odbora za qudska prava Dvostruka {ansa Novosti Kafanska Kao kod svoje ku}e Monitor Vitafon zvuk koji lije~i Nijesmo mi od ju~e, serija Glot frket Mega saund Bulevar Mrtav ~ovjek, film Opasan prelaz, film Banka, film Koktel

GLAS SRPSKE 4. i 5. april 2009. 55

Povratak u 2050 budu}nost OBN

Vuk sa 1720 Prokletija RTRS

Uloge: Quba Tadi}, Josif Tati}, Vesna Krajina Re`ija: Milenko [trbac

ATV

RTRS 8.00 8.10 10.00 10.05 10.30 11.00 11.30 12.00 12.10 12.40 13.00 13.50 14.50 15.30 16.00 17.00 17.05 17.20

Vijesti S Jahorine s qubavqu Vijesti Kiki {ou Moja azbu~na pjesma [argarepko, crtani Sviraj ne{to narodno Vijesti Snop Kapi zavi~aja Tito - crveno i crno Top FM Brojevi, serija Do kraja svijeta - Tunis Ana Karewina, serija Vijesti Ekstremni `ivot Vuk sa Prokletija, film Dnevnik Pjesmarica Daviteq protiv daviteqa, film Fudbal, emisija Sportski pregled @ilet sport Ko{arka (`) - finale plej-ofa {ampionata RS

19.30 20.00 21.00 22.30 23.00 23.30 0.00

PINK BH 6.50 7.00 7.10 7.20 8.00 9.00 10.00 11.00 11.10 13.00 13.30 13.40 14.00 14.10 15.00 16.10 17.00 18.00 18.30 19.00 19.30 20.00 22.00 0.00 0.30 2.30 2.40

Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Crtani film Jedna bajka Balkan net Veliki brat Info top Gold ekspres Ima ko da pita Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Info top Seks i selo, serija Veliki brat Krv nije voda, serija Dvogled Info top Pret-a-porte Mobih Veliki brat Veliki brat Zvijezde Granda Veliki brat Dvije ~a|ave dvocijevke, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka

7.00 7.30 8.00 9.50 10.00 10.30 11.00 13.00 13.40 16.00 17.20 18.00 19.00 20.00 22.00 0.00 0.10 -

8.00 9.30 10.40 11.10 12.10 13.30 14.00 14.30 16.30 18.00 19.00 19.30 20.00 20.50 21.20 22.00 22.10 22.40 23.10 0.20

7.20 8.00 8.20 8.40 9.00 9.30 10.00 11.00 12.00 13.00 13.30 14.00 15.40 17.00 17.10 19.10 20.00 21.00 22.40 0.00 0.30 2.10 3.50 5.10

RTS 1

Denis napast, crtani film Denis napast, crtani film Jutarwi program Vijesti Doktor Deksi Ju Gi Oh Gh, crtani film F1, Velika nagrada Malezije Odmori se, zaslu`io si, serija Prava qubav, film Sedmica Kom{ija protiv kom{ije Pogodi ko dolazi na ve~eru Vijesti Erin Brokovi~, film Wihova liga, film Vijesti Legionar, film Sedmica Pogodi ko dolazi na ve~eru

BHT 1

Biti lijepa Cross Ex Retrovizor Duhovni mostovi Karmen sa Trastevera, film Olimpijski magazin Smawi gas Fudbal: BiH Belgija, snimak Ko{arka - Kup evropskih {ampiona 1979: Bosna - Emerson Sve~ana akademija KK Bosna {ampion Evrope 1979 Dnevnik TV Liberti Doktor Haus, serija Global Sport Vijesti Naked.TV Moda je Crno da ne mo`e crvenije biti Fudbal: Man~ester junajted - Aston Vila

NOVA 6.30 7.10

Uloge: Majkl X. Foks, Kristofer Lojd, Krispin Glover Re`ija: Robert Zemekis

Code lyoko, crtani film Superheroj Spajdermen, crtani film Vinks, crtani film Pocoyo, crtani film Rori, crtani film Dora istra`uje, crtani film Automotiv Novac Lude sedamdesete, serija U sedmom nebu, serija Doma}ice iz visokog dru{tva, serija Samo je jedan pravi, serija Kako zavoqeti svoje tijelo, serija Bebe genijalci, film Karate pas, film Vijesti Qetno kampovawe, film Dnevnik Farma Crni vitez, film Crveni tepih Televizijska posla, serija Osumwi~eni, film Taoc, film Crveni tepih Farma

6.00 6.05 10.05 11.00 11.05 12.40 13.00 13.10 13.30 14.10 14.50 15.00 15.40 15.50 16.40 18.20 19.00 19.30 20.00 21.00 23.00 23.05 0.00 0.10 1.55 2.00 3.00 6.50 7.40 7.50 9.50 10.00 12.00 12.30 13.20 14.00 15.00 15.40 15.50 16.30 17.50 18.30 19.10 19.30 20.10 21.10 21.50 22.20 23.10 23.30 1.10 2.40

7.00 7.40 8.10 9.00

HRT 1

Euromagazin Vijesti Koncert Biblija Misa Dnevnik Plodovi zemqe More Nedjeqom u dva Mir i dobro Vijesti Jura Hura Trnoru`ica, crtani film Goranska jutrewa U istom loncu Loto Dnevnik 1 protiv 100 Stipe u gostima, serija Paralele Rizi-bizi Dnevnik Nazovi M radi ubistva, film My Little Assasin, film Reprizni program

9.30 9.50 10.50 12.20 14.00 14.10 16.20 17.10 17.40 18.30 19.00 20.00 21.00 22.50 23.40 1.30

Put izdaje, serija Grupna terapija, serija Ulica Sezam Bajkeri s Marsa, crtani film Ben 10, crtani film Semov `ivot, serija Dunston u hotelu, film Odjednom predsjednik, film Vijesti Savr{ena meta, film Diskaveri Odred za ~isto}u Magazin Vijesti Kraqevi leda Hrvatska tra`i zvijezdu Afera Tomasa Krauna, film CSI: Majami, serija Oko {pijuna, film Kunolovac

HRT 2 7.00 7.20 9.00

Deksterova laboratorija, crtani film Povratak Tomija Trikera, film Nora Fora

KABLOVSKA

RTS 2

Vijesti Jutarwi program @ikina {arenica Vijesti Dizni Kulinarski qetopis Dnevnik Sport plus Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe Vijesti SAT Vijesti Bijela la|a, serija Vikend kod Barnija, film Sasvim prirodno Slagalica Dnevnik Bijela la|a, serija Do gole ko`e, film Vijesti Qubavnice, serija Dnevnik Egzit Vijesti Bijela la|a, serija SAT

RTL

nedjeqa

9.40 9.50 10.20 10.50 13.20 13.40 15.20 16.00 19.20 20.00 22.30 0.10

8.00 9.00 9.10 9.30 10.00 10.30 11.00 12.00 12.30 13.00 14.00 14.30 15.10 15.40 16.10 16.50 19.00 21.10 21.50 22.40 0.10 0.40 5.10 6.00 6.50 7.40 8.30 9.20 9.50 10.10 11.20 12.20 13.10 13.50 14.50 17.00 18.20 18.50 20.50 22.50 0.20 0.50

Dozvolite Pustolov Fudbalski ~arobwak Laku no}, Frenk Akva viva derbi Moj qubimac Znawe imawe UNHCR povratak: Kosovo Interfejs Urbana zona Lud, zbuwen, normalan, serija Savremeni svjetski pisci Trag u prostoru Olimpijski krugovi Divac - Sakramento, emisija Fudbal: Man~ester junajted - Aston Vila Tenis TV teatar Mu{ki na filmu Nedjeqom uve~e Fudbal - Jelen super liga Odbojka

OBN

Buntovnici, serija Buntovnici, serija Buntovnici, serija Buntovnici, serija Buntovnici, serija Spu`va Bob, crtani film Spu`va Bob, crtani film Super milioner Mu}ke, serija Lonci i poklopci Crveni tepih Telering Fudbal - Serija A: Juventus - Kjevo Barbi na Labu|em jezeru, crtani film Vil i Grejs, serija Fudbal - Serija A: Udinese - Inter Povratak u budu}nost, film Bra}a Grim, film Plejbojeve djevojke Ko{arka: Orlando - Klivlend

Crtani film Loki Leonard, serija Studio F1 F1, Velika nagrada Malezije Hana Montana, serija Zvijezde pjevaju Magazin Lige {ampiona Volim fudbal U vrtu pod zvijezdama Fudbal: Cibalia - Dinamo Posqedwi pre`ivjeli, film Prikra}eni, serija

BN 7.00 8.00 9.30 10.00 10.30 12.00 13.00 14.00 14.40 15.00 19.30 20.00 20.40 21.00 23.00 0.20 2.00

Hrana i vino Svijet Renomea Pri~e zavi~ajne Selo, emisija za poqoprivrednike JV komerc: Cvr~ak na sat Zavi~aju, mili raju Mega saund Servis Karamela Nijesmo mi od ju~e, serija Nedjeqno popodne Monitor Blesimetar Svijet na dlanu Utisak nedjeqe Slu~ajni partneri Sutra ujutro, film Satelitski program

B 92 7.00 8.30 9.00 11.00 12.00 12.05 13.30 14.00 15.50 16.00 16.30

Momo, film Trnav~evi}i u divqini, crtani film Znawe na poklon Sve }e biti dobro, serija Vijesti Sve }e biti dobro, serija Vodi~ za roditeqe No} gurmana, film Dvougao Vijesti Stawe nacije

17.00 Dopisnici bez granica 17.40 [tiklom u vrata 18.30 Vijesti 19.00 Hajde da se igramo 20.00 Pri~i nikad kraja 21.00 Utisak nedjeqe 23.00 Vijesti 23.30 Sportski pregled 0.00 [tiklom u vrata 0.30 Pri~i nikad kraja 1.20 Info kanal

Avala 6.10 7.00 10.00 10.40 12.30 13.00 14.00 14.10 15.00 17.00 17.50

Filadelfija, serija Jutro Filadelfija, serija Zlatna kapija, film Slike `ivota Dok. program Vijesti Slatka moja Berlin kaput, film Boks Vijesti

18.30 19.00 19.30 20.30 23.00 23.30 1.00 3.00 3.30 5.00 5.40

Zaustavno vrijeme Radim gradim Mega katastrofe Boks Moqac Lud provod, film Zlatna kapija, film Glas Amerike Lud provod, film Muzi~ki program Glas Amerike

Foks 6.30 7.00 8.10 9.10 10.30 11.00 13.10 15.00 15.30 17.30

e-TV Doma}in Kviskoteka Fajront Republika Turirawe F1, Velika nagrada Malezije Ninxa ratnici Dosije Tajni `ivot Doris Djuk 2, film Svijet na dlanu

18.00 Vijesti 18.30 Ke{ taksi 19.00 Deset stvari zbog kojih te mrzim, film 21.00 Zamka, film 23.20 Fudbal: Valensija - Hetafe 1.00 Tajni `ivot Doris Djuk 2, film 2.30 Top speed 3.30 Ekskluziv 4.00 Ameri~ko rvawe 4.40 Ke{ taksi

National geographic 8.00 9.00 11.00 12.00 13.00 15.00 16.00 17.00 18.00 20.00 21.00

Identi~ni blizanci @ivotiwe @ivotiwe @ivotiwe Dvojke, trojke, ~etvorke Identi~ni blizanci Psi Ma~ke Ekstremne `ivotiwe Vitezovi Templari Potraga za kov~egom

22.00 Veza sa vanzemaqcima 23.00 Ma~ke 0.00 Potraga za kov~egom 1.00 Veza sa vanzemaqcima 2.00 @ivotiwe 3.00 Vitezovi Templari 4.00 Potraga za kov~egom 5.00 Ma~ke 6.00 Karneval u Riju 7.00 Arkti~ka oaza

Radio RS 6.00 8.00 8.05 9.00 9.05 9.30 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.05 16.00 16.20 18.00 18.05 19.00

Jutarwi program Vijesti Emisija za selo Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Top lista Radija RS Vijesti Sje}awa Vijesti Iz vjerskih zajednica Vijesti Zvrk Vijesti Pri~aonica, omladinska emisija Vijesti Sportski pregled Dnevnik Nedjeqni radio magazin Vijesti Medaqoni u vremenu Vijesti

19.05 Zaigrajmo, zapjevajmo, emisija narodne muzike 20.00 Vijesti 20.05 Razgovornik 21.00 Vijesti 21.05 Starogradska sje}awa 22.00 Vijesti 22.05 Korijeni 23.00 Sje}awa 1.00 Vijesti 1.05 Kultura u ogledalu 2.00 No}ni program 5.00 Emisija za selo Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

Luda planeta

Fri`ider krije tajnu

Poznata britanska glumica Kira Najtli pojavi}e se pretu~ena u novoj kontroverznoj televizijskoj reklami koja ima za ciq podizawe svijesti o problemu porodi~nog nasiqa. Zvijezda filmova “Pirati sa Kariba“ i “Ponos i predrasude“ u spotu }e se pojaviti sa modricama koje je zadobila nakon {to je wen nasilni de~ko pretukao. Spot prikazuje kako se prelijepa glumica jednog dana vra}a sa napornog snimawa u stan, gdje biva brutalno premla}ena. Wen agresivni partner fizi~ki nasr}e na wu, te je tako jako udari da glumica zavr{i na podu. Kratki filmski prikaz koji traje dvije minute zavr{ava se porukom: “Zar nije napokon vrijeme da neko ka`e "rez’?“ Spot za reklamu re`irao je Yo Vrajt, rediteq koji je zajedno sa Kirom radio na filmu “Okajawe“.

U brazilskom gradu Ita`aju policija je otkrila ilegalni kazino u koji je moglo da se u|e kroz tajni prolaz koji je vodio kroz fri`ider. Fri`ider je bio u funkciji, ali su “le|a“ mogla da mu se uklone za par sekundi, a onda bi se pojavio prolaz do kazina. U saop{tewu policije navedeno je da je tajni prolaz bio napravqen da bi se u slu~aju racije pobjeglo iz kazina.

Cipele za pravi put

Sje}ate li se malene Doroti koja ima savr{en “sistem“ za povratak ku}i iz zemqe Oz - crvene cipelice kojima je dovoqno lupnuti tri puta? Sada i vi mo`ete imati istu “pomo}“, ali ne ~arobwaka iz Oza ili dobre vje{tice sa istoka, ve} od sopstvenog sistema za navigaciju koji se nalazi u va{im patikama. U prodaju su pu{tene patike koje vas na pravi put navode za samo 120 dolara.

Papa reklamira no}ni klub Reklama za jedan no}ni klub u Ipsvi~u podigla je veliku pra{inu samo nekoliko dana nakon distribucije. Sporna slika oko koje su se lomila kopqa pokazuje zapravo pokojnog papu Ivana Pavla II kako u jednoj ruci dr`i pivu, dok drugom rukom grli plavu{u koja svojim odabirom odje}e sugeri{e svoju omiqenu vrstu zabave. “Nekima mo`da plakat djeluje nevino, ali

jasne su mu bile konotacije koje su se `eqele prenijeti posjetiocima - rekla je [ejla Soltsik iz kluba u Ipsvi~u. Iz same agencije tako|e su poprili~no zgro`eni ovim ~inom. Agencija za reklamne standarde zabranila je daqwu upotrebu letka zbog wegovog “izuzetno uvredqivog sadr`aja”. No}ni klub “Fire“ radio je tematsku ve~e “Izvan kontrole“ koju je opisao upravo spornom slikom pokojnog pape.

NEKAD BILO...

Aweta Ose Feltskog

[vedska pjeva~ica Aweta Ose Feltskog, autor pjesama i producent, najpoznatija je kao ~lan {vedske pop ~etvorke ABBA. Prije nego {to je postala ~lanica benda ABBA, Aweta je bila poznati solo umjetnik u [vedskoj. Wen prvi hit pojavio se 1967. godine, kada je imala samo 16 godina, a prvi album, koji se zvao “Agnetha Fältskog“, iza{ao je 1968. godine. Najve}i hit s tog albuma bio je “Jag Va Sa Kar“. Prije nego {to je postala ~lanica benda ABBA, bila je jedna od najpoznatijih solo pjeva~ica u [vedskoj. Godine 1972. glumila je glavnu `ensku ulogu - Mariju Magdalenu - u {vedskoj verziji mjuzikla “Isus Hrist Superstar“.

POSQEDWA Bredov ultimatum An|elini Par Bred Pit i An|elina Xoli imaju {estoro djece - troje biolo{ke i troje usvojene, ali nemaju vjen~ani papir. Upravo ova ~iwenica povod je zbog kojeg je navodno Bred Pit postavio ultimatum An|elini po kojem, navodno, nema usvajawa niti pravqewa djece dok se “stvari ne promjene“, prenosi “Mondo“. Izvor blizak holivudskim zvijezdama ispri~ao je magazinu OK da je zvijezda filmova “Okeanovih 11” rekao majci svoje djece da “vjen~awa mora biti“. - Udaj se za mene ili je me|u nama gotovo - prenio je Bredove navodne rije~i.

Vo{tani Holivud

Ako `elite da provodite dane u dru{tvu Xejmsa Dina, Merilin Monro ili “Bitlsima“, sada imate priliku! Holivudski muzej vo{tanih figura organizuje prvu aukciju za 44 godine postojawa. Me|u vo{tanim “selebritijima“ su biv{i predsjednici SAD Xorx Va{ington i Bil Klinton, sportisti Tajger Vuds i Majkl Xordan, kao i zvijezde malog i velikog ekrana Xoni Karson, Vil Smit, ^arli ^aplin i drugi.

KOLUMNA

INTERVJU

Nije mogu}a su{tinska izmjena Ustava BiH www.glassrpske.com

MLADEN IVANI], predsjednik PDP-a

Regulacija, a ne cenzura PI[E: SAWA VLAISAVQEVI]

FOTO: BETA

KAKO DRU[TVENI trendovi uti~u na davawe li~nih imena

IMENA ODRE\UJU tradicija, moda, dru{tveno-politi~ka de{avawa i sli~no

Objektiv u

2 4. i 5. april 2009. GLAS PLUS

Kolumna

REGULACIJA, A NE CENZURA

itaju}i prije neki dan op{irni intervju u jednim “gra|anskim dnevnim novinama“ sa direktoricom Sektora za emitovawe Regulatorne agencije za komunikacije, uo~ila sam nekoliko kqu~nih poj mo va ko je je di re kto ri ca upo trebqava la u ko rist slo bo de me di ja: obrtawe teza, kampawa, neznawe, nepoznavawe raznih situacija, davawe neta~nih komen ta ra, an ti me dij sko ra spo lo `ewe, mije{awe kru{aka i jabuka, ismijavawe… Ali ni{ta mawe privukla me i jedna konstatacija pred kraj intervjua, kako za RAK go vo re re zul ta ti te da je sve dru go stvar debate “koja treba biti prisutna, ali is to ta ko qudi ko ji se ba ve tim stvarima moraju znati kakve posqedice mogu takvi zahtjevi imati po na{e dru{tvo“. Debata u kojoj se suprotstavqaju stavo vi ne mo `e po de fi ni ci ji bi ti pogubnija od wenog odsustva, koje je evidentno u na{im medijima.

^

KOJA JE uloga RAK-a Prema sugestiji direktorice Mijatovi}, “izbacit }u emocije“, ne}u re}i da mi se ne svi|a medijska situacija u BiH, poku{at }u znati {to je to ne{to o ~emu govorim i ne}u procesuirati slu~aj kao i svaki dru gi, ali de fi ni ti vno ho }u pos ta vi ti mnogo vi{e pitawa nego {to sam ih imala prije ovog pro~itanog {tiva. Poku{at }u i analizirati {ta se to de{ava sa “dohakavawem medijima od {iroke neprincipijelne ko ali ci je“ (ma da ne znam {ta to “dohakavawe“ zna~i, ali pretpostavqam da je veoma va`no jer se nalazi na ~etvrtoj strani istih novina sa nekim prsti}em na gore objavqenom dan poslije spomenutoga intervjua). Vi{e od 10 godina postoji RAK, a danas vi{e nego ikad u javnosti nemir i nejasno}e. Ko ja je ulo ga RAK-a? Ne ni ka ko da ka`wava, mada ima mehanizme i da kazni. Da regulira, ali ne i cenzurira. Pa {to onda ho}e “histeri~ari“ koji ultimativno tra`e da se odre|ene medije zatvori ili ukine? Mo`da je javnost danas, mnogo vi{e nego prije deset godina, zabrinuta govorom mr`we, neprimjerenim jezikom koji dolazi iz prin ci pi jel nih me dij skih ko ali ci ja. Premda bi bilo zgodno da ovim povodom javnost ~ine svi gra|ani BiH, a ne samo oni do plota i ni metra daqe. Mo`da tra`e ni{ta drugo nego upravo neizvrtawe teza koje dolazi iz RAK-a u posqedwe vrijeme ili ba rem u spo me nu tom in ter vjuu. Mo `da u zemqi jo{ uvijek punoj ratnih trauma treba govoriti upravo “salonskim jezikom“, kako bi traume bile zalije~ene. Te{ko je opravdati, pa i neprimjeren jezik, kako direktori ca su ge ri ra da se zo ve ovaj je zik u medijima, ako su npr. u RS svi i sve zlo: od gra|ana, preko vjerskih poglavara do politi~ara. Ako vjerski du`nosnici, osim {to siju mr`wu, poti~u na nasiqe, kradu, imaju perverzne i patolo{ke sklonosti, jo{ i hu-

Pravo na dostojanstvo Gra|ani mogu da ne znaju mnogo toga, ali gra|ane ne treba omalova`avati govore}i im da su neznalice, da ne znaju profesionalne zahtjeve novinara, te kona~no da ne znaju situaciju u zemqi u kojoj `ive. Ako gra|ani reagiraju i ako je “simptomati~no {to je na{e dru{tvo antimedijski raspolo`eno“, onda gra|anima ne treba oduzimati pravo na dostojanstvo i govoriti im da ne znaju, ve} naprotiv, preispitati op}e stawe u medijima.

{ka~ki jezik koriste. Ako svi oni koji nemaju gra|anski model vi|en o~ima samo jednog, uskog kruga intelektualca zatvorenog u uski geografski i etnonacionalni prostor, odmah rade protiv naroda i dr`ave. Te{ko je u zemqi u kojoj i zrak treba biti dva puta mjeren da ne pre|e mjeru prevage zamjeri ti gra |a ni ma {to se bo je i bri nu. U ovom slu~aju treba u~iti od gra|ana, ako su ve} zabrinuti ili ako je “dru{tvo antimedijski raspolo`eno“. Za{to? Pa zato {to, ka ko di re kto ri ca Mi ja to vi} na gla {a va, “mi prije svega odgovaramo javnosti“. Ali ja vnost se odno si i na Srbe, ali ne iskqu~ivo u Sarajevu, ve} i Fo~i i Bawoj Luci; Hrvate, ali ne iskqu~ivo u Sarajevu ve} i u Li vnu i [i ro kom Bri je gu, Bo{wake, ali ne iskqu~ivo u Sarajevu, ve} i Kiseqaku i Srpcu; i sve ostale, ma gdje se nalazili izvan Sarajeva. Mo`da ne bilo dileme da li je upotrijebqen govor mr`we da se ima u vidu ova krhkost etnonacionalnih struktura, kao i da svako javno “analizirawe i kritizirawe“ drugih uz pogrdne izraze nije upravo politi~ko prozivawe i destabilizirawe BiH i produbqivawe jaza me|u gra|anima. I jo{ ne{to za kraj ovog dijela: u Pravil ni ku o pos tup ku rje {a vawa kr{ewa uslova dozvola i propisa Regulatorne agencije za komunikacije, u ~lanu 4. “pokretawe postupka“ u stavu 1. pod a. stoji da se postupak ispitivawa kr{ewa uslova dozvole… pokre}e: “a. po slu`benoj du`nosti“; “b. zahtjevu zainteresovane stranke“; dostavqawem predmeta od strane drugog organa nadle`nog u oblasti komunikacija“, a u stavu 2. “Agencija mo`e pokrenuti postupak po slu`benoj du`nosti kada utvrdi ili sazna da, s obzirom na postoje}e ~iweni~no stawe, treba ra di za {ti te ja vnog in te re sa po kre nu ti postupak“. Stoga imaju}i u vidu propise RAK-a, gra|ani ne treba da vode “histeri~ne kampawe“, kako direktorica Mijatovi} naziva one koji poku{avaju utjecati na povratak za{tite dostojanstva osoba o kojima se pi{e ili govori, ve} da vjeruju da }e RAK i sva ostala tijela koja reguliraju, bez straha od medijske odmazde raditi prema poslovnicima i kodeksima koje su sami donijeli i bez prigovora na odre|enu vrstu programa, jer definitivno to mogu i bez neophodnog prigovora ~initi.

BITNO PREPOZNATI problem i regulisati propuste prema standardima koji su nedvosmisleno jasni Uvjerena sam da nije neophodno da emocionalno potreseni gra|ani podnose prigovore; oni mogu i pogrije{iti jer ne znaju. Mno go je bi tni je pre po zna ti pro blem u wihovo ime i regulirati propuste prema standardima koji su nedvosmisleno jasni. Veoma je zanimqiva preciznost odvajawa cenzurirawa od regulirawa koju nam nudi direktorica Mijatovi}: “Na{ mandat je ono {to radi bilo koji regulator u svijetu. Zna~i reguli{e. Mi ne kontroli{emo i ne cenzuri{emo. Regulacija ne zna~i cenzuru i ne zna~i ka`wavawe, iako mi imamo mehanizme koje smo iskoristili u svakom trenut ku ka da su me di ji pre {li gra ni cu profesionalnosti…“ Dakle, regulator regulira i regulacija nije cenzura. Prema logi~kim pravilima definirawa ovdje su prekr{ena dva pravila. Pojam koji definira autorica je definiran samim sobom, a u drugom poku{aju je definiran preko onoga {to taj pojam nije. Stoga javnost, dru{tvo koje ne zna nije bilo u prilici da nau~i i sazna iz ove definicije. Ako treba vjerovati rje~niku latinskog

jezika Mirka Divkovi}a cenzor (censor, oris; m) bi bio onaj koji ima nadzor nad javnim mo ra lom sa pra vom da pres tu pni ke osramoti; a regulacija (regula, ae, f) mjerilo, pravilo. A ako ne vjerujemo ovom izvoru, provjerit }e mo u rje ~ni ku Bra toquba Kla i}a, gdje bi regulacija lat. (isp. regula) bila ure|ivawe, normalizacija, sre|ivawe, a regulirati -guliram lat. (isp. regula) zna~ilo: pod vrga va ti sta no vi tom po ret ku, pravilu, svoditi u pravilan tok, ure|ivati, us kla |i va ti, ude {a va ti, na mje {ta ti, pode{avati, upravqati. Cenzura, lat. bi prema ovom izvoru bila: procjena, slu`beni pregled {tampe (novina, kwiga, kazali{nih i filmskih komada i sl.), a cenzor bi bio: procjewiva~, ispitiva~, pregleda~, nadglednik, kriti~ar, ~inovnik koji vr{i cenzuru (v.) pisama, kwiga, ~asopisa, filmova, dr`avni organ za pregled {tampanih stvari.

NOVINARI treba da govore jezikom koji se razlikuje od jezika ulice Ako pri hva ti mo ove de fi ni ci je kao vaqane on da vi di mo da upra vo pos to ji “tanka linija“ “mogu}nosti prelaska regulacije u cenzuru“, jer u oba slu~aja postoji podvrgavawe, procjewivawe i postavqawe normi, pa ~ak i ka`wavawe. “U slu~aju povreda ovog Kodeksa, agencija je ovla{tena da primjewuje izvr{ne mjere, u skladu sa ~lanom 46. stav 3 Zakona o komunikaci ja ma, sraz mjer no pre kr{a ji ma“ (Ko deks o emi to vawu ra di ote le vi zij skog programa, ~lan 31 “Sankcije“; u daqem tekstu Kodeks), a mnogo vi{e o kaznama mo`emo pro na }i u Pra vil ni ku o pos tup ku rje{avawa kr{ewa uslova dozvola i propisa Regulatorne agencije za komunikacije, od 20.6.2005. go di ne. Ako cen zu ri rawe ukqu~uje i ka`wavawe, a RAK ima mehanizme za ka`wavawe, tanka linija postaje nevidqiva. U govor mr`we se poku{ava strpati govor koji mo`da za nekoga jeste neprimjeren, ali ko ji treba da pos toji u jednom otvo re nom, de mo krat skom i slo bo dnom dru{tvu. Ako je vjerovati ovoj izjavi direktorice Mijatovi}, onda je sasvim primjereno govoriti u svakoj prilici, o svakome, na svaki na~in neprimjereno i bez sankcija za to, jer to prili~i otvorenom, demokratskom i slobodnom dru{tvu. Prema tuma~ewima iz jednog od prethodno navedenih izvora to bi bila anarhija gr~. (a-ne + arche - vlast): bezvla|e, nered, bezvla{}e, raspu{tenost, nered, kaos. Prve re~enice Kodeksa u ^lanu 1, “Predmet“ upu}uju ~itaoca na ~emu }e biti zasnovan Kodeks: “Ovim Kodeksom se ure|uju osnovni principi programskih sadr`aja koji se emituju u programima radiote le vi zij skih sta ni ca u Bo sni i Hercegovini u skladu sa Zakonom o komunikacijama BiH, Evropskom konvencijom o prekograni~noj televiziji i drugim pozitivno-pravnim doma}im i me|unarodnim dokumentima. Kodeksom se u potpunosti ostvaruju zahtjevi za osigurawe prava na slo bo du izra `a vawa, ka ko je pre dvi |e no Evropskom konvencijom o qudskim pravima i fundamentalnim slobodama, kao i drugim instrumentima navedenim u Ustavu Bosne i Hercegovine, istovremeno po{tuju}i op}enito prihva}ene standarde pristojnosti, nediskriminacije, pravednosti, ta ~nos ti, za {ti te ma loqe tni ka, za {tite privatnosti“. Poku{avaju}i na}i vezu izme|u izjave direktorice Mijatovi} i pisanih dokumenata RAK-a, ali ne mogu ne primijetiti da jedno iskqu~uje drugo.

Pi{e: Sawa Vlaisavqevi}

Te{ko je u zemqi u kojoj i zrak treba biti dva puta mjeren da ne pre|e mjeru prevage zamjeriti gra|anima {to se boje i brinu Stra{no nepoznavawe materije, nepoznavawe situacije na terenu, nepoznavawe na~ina na koji novinari rade, nepoznavawe ~emu su sve novinari izlo`eni, nepoznavawe ~itave situacije u na{oj zemqi. I jo{ ne{to, ne mawe zna~ajno, jeste eksplicitno adresirawe krugova u Republici Srpskoj kao onih koje se javqaju “kao nezavisni intelektualci“ koji “govore da je jezik neprimjeren“, ali i da nikada od wih RAK nije dobio “nijedan prigovor na odre|enu vrstu programa“. Iz ovoga se da primijetiti samo jedan (novi) simptom, a odnosi se na jo{ jednu kategoriju gra|ana iz RS: neovisne intelektualce. Da li je mogu}e da su pored politi~ara, gra|ana, vjerskih poglavara iz RS, sa da i ne ovi sni in te le ktu al ci pos ta li oni “koji se javqaju kao nezavisni intelektualci“, jer su se odva`ili da stave prigo vor na geo graf ski sku ~e ni gra |an ski pogled o slobodi medija? Nije mogu}e da mediji budu boqi od svih nas, ne mo`emo o~ekivati od medija da budu salonski mediji koji }e govoriti savr{enim jezikom, poku{ati iskorijeniti jezik kojim se govori je potpuno pogre{an pristup. Ako je ta~an ovaj stav, onda Kodeks najve}im dijelom nema smisla, jer postavqa stan dar de ko mu ni ci rawa i izra `a vawa. Ma koliko bilo te{ko stawe u BiH, novinari po definiciji treba da govore jezikom koji se razlikuje od jezika ulice, jer upravo mediji imaju breme formirawa javnog mnijewa, te stoga tvrditi da ne mogu ili ne treba da budu boqi jeste na`alost negirawe svih konvencija, zakona i pravila o slobodi izra`avawa u medijima. Koris ti ti ci vi li zi ran vo ka bu lar, ne pretpostavqa ironizirano “salonsko novinarstvo“, ve} uqudnost predvi|enu Kodeksom. I ko na ~no, tvrdwa di re kto ri ce Mijatovi} kako bi “Profesionalni krugovi u Evropskoj uniji ili Americi ovakve zahtjeve kakvi se postavqaju pred bh. medije ismijali“, otvara prostor za jednu veoma ozbiqnu de ba tu. Uis ti nu pos to ji mogu}nost da bi ismijali te zahtjeve, ali ne zbog su{tine zahtjeva za po{tivawem kodeksa, konvencija i ostalih pravila ve} zbog saznawa da je taj elementarni postulat komunicirawa u bh. medijima na`alost upitan. (Autorka je direktor Centra za kulturu dijaloga BiH)

GLAS PLUS 4. i 5. april 2009. 3

Doga|aj sedmice

30. 3 - 3. 4. 30. 3.

Rafinerija uqa Modri~a

Novi kapaciteti i radna mjesta

Rodoqub Dra{kovi} se ne povla~i iz Svislajn Industrije alata Trebiwe, ve} ostaje wen ve}inski vlasnik, te pokre}e i proizvodwu hrane. Ovo je dogovoreno u Trebiwu, na sastanku predstavnika Svislajna sa premijerom Miloradom Dodikom i delegacijom Vlade RS. Dogovoreno je da se sa~ini aneks ugovora o privatizaciji na osnovu novog poslovnog plana preduze}a u kome }e se predvidjeti zadr`avawe osnovne djelatnosti firme u obimu koja je konkurentna na tr`i{tu i otvarawe novih pogona prehrambene industrije koja }e omogu}iti odr`avawe postoje}e zaposlenosti i ulagawe novog kapitala. Vo|eni su i razgovori sa rukovodstvom preduze}a “Aerodrom“, episkopom zahumsko-hercegova~kim i primorskim Grigorijem, te rukovodstvom Bile}e.

Pu{tawem u rad novih postrojewa Rafinerija sada osposobqena da pet puta pove}a proizvodwu, smawi uvoz i pove}a izvoz, kao i zaposlenost radnika PI[E: MILAN MIQU[ [email protected]

31. 3.ski povraSrtnp-ici na po-

1. 4.

H u Federaciji Bi dru~je Kalesije ske n ti { op ed li ispr vlasti mirno protestova ne l , tra`e}i da loka zgrade u Kalesiji ve povratni~ke probleme. wiho br`e rje{avaju sparente na kojima tnika nosilo je tran “Nama ulica, vaa vr po k ta se de a dv o Ok bima“, skriminaciji nad Sr ka“, kao i natpis poje pisalo: “Stop di `ivot dostojan ~ovje ma foteqe“, “Ho}emo - Zelina, Goj~in, Dubnica i drugih. vratni~kih mjesta Kalesija @ivojin g gra|anskog vije}a Predsjednik Srpsko su Srbi primorani da brane svoja da ema op{tinskoj Miqanovi} rekao je `u nezadovoqstvo pr ka is i ci i set godina. de prava na ul h ni ignori{e pu ke i tn a vr po ja ko ti o 200 vlas a ~iwenica da je ok Posebno zabriwav oje sv lo novo napusti Srba povratnika po je. si le Ka domove na podru~ju

Zbog svjetske ekonomske krize u ve}ini op{tina u RS uvedene su mjere {tedwe, po kojima je predvi|eno i smawewe plata op{tinskih funkcionera. Me|utim, ima i onih op{tina u kojima smatraju da smawewa plata u administraciji nisu potrebna, pa ih zato i ne planiraju. Na~elnik op{tine Prijedor Marko Pavi} ka`e da su mjere {tedwe usvojene, ali po{to plate zaposlenih u op{tini i ostalih buxetskih korisnika iznose svega 16 odsto ukupnog op{tinskog buxeta, za sada ne}e biti wihovog smawewa. U Administrativnoj slu`bi grada Bawa Luka ka`u da jo{ ne znaju ho}e li biti smawewa plata, jer o mjerama {tedwe treba da se izjasni Skup{tina grada. S druge strane, plate su smawene u op{tinama Prwavor, Pale, Trebiwe, Bijeqina...

2. 4.sjednik NaroPrdnede- skup{tine

3. 4.

je u Fe~i} izjavio da RS Igor Radoji politi~kih interesu ve}ine ga proisderaciji BiH u postoje, pa iz to ne ti te ti en og entiteta. partija da ra obiqe`ja ov bo iz je i kc ru e`ja Srpske odati~u i opst i~a o izboru obiq pr je da ba, a o si gla na amblem umjesto gr Radoji~i} je bila himnu i ima do ava“. RS st je og ~k da , ti li na po vno zavr{e FBiH “stvar u a `j e iq ob ov ra izbo i dodaje da aj da su opstrukcije smatra Radoji~i} a, rk zb da a vl H ivo po zakonu, U Federaciji Bi je neustavno i ka`w o {t b, gr ri a st vnim. Ponegdje se entitet koristi proglasio neusta H Bi d su i vn ta Us jer ga je tetskih, rekao je a BiH, umjesto enti `j e iq ob i te s ri ko i napomenuo dne skup{tine RS . predsjednik Naro stvaraju i kantoni da dodatnu zbrku

Povodom 4. aprila, Dana policije Republike Srpske, predsjednik Srpske Rajko Kuzmanovi} priredio sve~ani prijem za delegaciju MUP-a RS, sa ministrom Stanislavom ^a|om na ~elu. Kuzmanovi} je tom prilikom ocijenio da je policija RS u protekloj godini uspje{no obavqala posao, u skladu sa visokim profesionalizmom, zakonom i Ustavom RS. On je dodao da je policija u cijelosti obavila zadatak za proteklu godinu, jer se strogo dr`ala bitnih parametara koji se odnose na za{titu `ivota qudi i wihove imovine, na osnovu zakona i Ustava RS. Ministar unutra{wih poslova Srpske Stanislav ^a|o rekao je da }e visok nivo pohvale rada MUP-a RS dodatno obavezati sve pripadnike unutra{wih poslova da u ovoj godini i u narednom periodu ostvare iste ili boqe rezultate.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Mi lo rad Do dik, ~la no vi ru ko vod stva rus ke kompanije “Zarube`weft“ i di re ktor Ra fi ne ri je uqa Modri~a Pero Dugi} pustili su u ~etvrtak u rad pogon za proizvodwu hidrokrekovanih baznih uqa i pogon za proizvodwu parafina. Na taj na~in Rafinerija uqa Modri~a je postala jedna od naj sa vre me ni jih u Evro pi. Premijer Srpske Milorad Dodik rekao je da je Rafinerija sada osposobqena da pet puta po ve }a proi zvodwu, smawi uvoz i pove}a izvoz, kao i zaposlenost radnika, isti~u}i da je, pored 500, u ovom preduze}u posao dobilo jo{ 50 radnika. Dodik je rekao da pu{tawe u rad ovih po go na pred stavqa veliku radnu pobjedu, naro~ito u vrijeme svjetske ekonomske krize. - Impozantno je vidjeti nova postrojewa i ona koja su rehabilitovana ovdje u Modri~i, jer sam bio sna`no napadan od mnogih koji su osporavali ovaj projekat - rekao je Dodik i ista kao da to “najqeko vi ti je djeluje da za}ute oni koji su kri ti ko va li i ospo ra va li projekat“. On je kazao da u bliskoj budu}nosti treba da po~ne moderni za ci ja pum pi i izra zio uvjerewe da }e poslovni rezultat koji je ostvaren u pogledu pokretawa Rafinerije nafte u Bro du i Ra fi ne ri je uqa u Modri~i donijeti optimizam u novu sigurnost za poslovawe u RS. Predsjednik RS Rajko Kuzma-

no vi} na gla sio je da je pu {tawe u rad pogona u Rafineri ji uqa is to rij ski dan ne samo za radnike ovog kolektiva i op{tinu Modri~a, ve} i za RS, BiH i znatno {ire. - Stavqeno je u pogon posebno postrojewe, na ~ije pokretawe se ~ekalo deset i vi{e godina. Za ovim proizvodom je velika potra`wa, jer samo jedna ra fi ne ri ja u Evro pi proizvodi iste proizvode - rekao je Kuzmanovi}. Ge ne ral ni direktor rus ke kom pa ni je “Za ru be`weft“ Nikolaj Bruni~ ocijenio je da pu {tawe u rad ovih po go na zna~i po~etak novog, boqeg peri oda za ovo pre du ze }e. On o~ekuje da }e, zahvaquju}i radu novih pogona, Rafinerija uqa ostvariti ve}u dobit i radnicima obezbijediti ve}e plate.

POSAO dobilo 50 novih radnika Pre ma ri je ~i ma di re kto ra Rafinerije Pere Dugi}a, pokre tawem no vih pos tro jewa, koja }e koristiti sirovinu iz Ra fi ne ri je naf te u Bro du, presta}e potreba uvoza sirovine za proizvodwu uqa. On je dodao da u svijetu vlada ogromna potra`wa za hidrokrekova nim uqima i da ne ma bojazni sa plasman ovih proizvoda. Ambasador Ruske Federacije u BiH Kon stan tin [u va lov ocijenio je da prisustvo kompanije “Zarube`weft“ u naftnom se kto ru Srpske pred stavqa fa ktor eko nom skog rasta RS, a ne samo na~in odbrane od ekonomske krize.

4 4. i 5. april 2009. GLAS PLUS

Mladen Ivani}, predsjednik Partije demokratskog progresa

PDP izri~ito protiv zahtjeva za teritorijalnom reorganizacijom BiH, preraspodjelom nadle`nosti i pri~e o “efikasnijim institucijama BiH” ~iji je ciq ukidawe entitetskog glasawa, {to je prvi korak na ru{ewu ustavne pozicije RS, kazao Mladen Ivani} FOTO: S. ILI]

RAZGOVARAO: MIROSLAV FILIPOVI] [email protected]

L

ider Partije demokratskog progresa Mladen Ivani} ocijenio je da u ovom trenutku nije mogu}a su{tinska izmjena Ustava BiH, jer bi to zna~ajno pogor{alo stawe u zemqi. - Ne ma po li ti ~kih uslo va za su{tinsku promjenu ustavnog ure|ewa zemqe. Sa bo{wa~kim partija ma ko je su obo ri le “april ski paket“ ustavnih promjena to nije mogu}e uraditi. Wihov ciq je ukidawe Republike Srpske. To je svima jasno. Zato se u proces ustavnih promjena ne smije ulaziti avanturisti~ki - rekao je Ivani} u intervjuu za “Glas Srpske“. Naglasio je da je trenutno realna samo inicijativa za prilago|a vawe Us ta va BiH Evrop skoj konvenciji o qudskim pravima i slobodama.

^OVI] insistira na izmjenama Ustava BiH GLAS: Dom naroda Parlamenta BiH usvojio je odluku o pristupawu izmjena Ustava BiH? IVANI]: PDP ne podr`ava tu inicijativu za koju su glasali delegati SNSD-a. Izri~ito smo protiv zahtjeva za teritorijalnom reorganizacijom BiH, preraspodje lom na dle `nos ti i pri ~e o efikasnijim institucijama BiH ~iji je ciq ukidawe entitetskog glasawa, {to je prvi korak na ru{ewu ustavne pozicije RS. Nema nikakvog razloga da se ulazi u to, posebno da to pokre}e Srpska. Ne vidim nijednu korist koju bi RS mogla izvu}i iz pri~e o ustavnim promjenama. Vi{e puta sam upozorio na to, ali me srpski delegati u Domu naroda nisu poslu{ali. GLAS: Vjerujete li u nastavak provo|ewa Prudskog sporazuma? IVANI]: Trenutno je do{lo do zas to ja. Do go vor u ve zi sa Br~kom, imovine i popisa su dobri i na tome treba insistirati, dok od razgovora o su{tinskoj promjeni Ustava treba odustati. To je slo`e no pi tawe ko je op te re }u je me|unacionalne odnose. Sastanak Tihi}a i ^ovi}a sa predsjednikom vlade Hrvatske Ivom Sanaderom na kojem su razgovarali o unutra{wem

Mladen Ivani}

ure|ewu BiH je besmislen. To je unutra{we pitawe. Zamislite kakve bi reakcije izazvao razgovor “prudske trojke“ sa predsjednikom Srbije Borisom Tadi}em o eventualnim izmjenama Ustava. Ako bi po~eli pregovori o teritorijalnoj prekompoziciji BiH najve}i dobitnik bio bi ^ovi}. GLAS: Za{to? IVA NI]: ^o vi} in sis ti ra na izmjenama Ustava BiH ve} du`e vrijeme. GLAS: Koji su ciqevi lidera SDA Sulejmana Tihi}a? IVANI]: Sa Tihi}em radim ~itavu deceniju. Dobro poznajem wegovu taktiku. On stvari zna lije po “umo ta ti“ i ne ka da iz gle da na ivan, ali igra na du ge sta ze. Kao i ve}ini bo{wa~kih politi~a ra i Ti hi }ev ciq je uki dawe Srpske. Siguran sam da }e Tihi} jasno re}i da je inicijativom za izmjene Ustava BiH na~eta terito-

TIHI] - IZETBEGOVI] GLAS: Ko ima ve}e {anse da do|e na ~elo SDA - Sulejman Tihi} ili Bakir Izetbegovi}? IVANI]: Imaju jednake {anse. Tihi} djeluje spremniji na kompro-

0

mise, ali wegova me|unarodna pozicija je veoma jaka i ono {to zamisli mo`e lako da ostvari. Izetbegovi} nije omiqen u me|unarodnim krugovima. RS mora imati odgovor na obje opcije.

rijalna organizacija BiH i da je doveden u pitawe Dejtonski sporazum {to }e tuma~iti kao svoju veliku pobjedu. To }e mu biti jedan od glavnih argumenata u izbornoj trci unutar SDA. GLAS: Upravni odbor Savjeta za primjenu mira - PIC nedavno je u Sarajevu izrazio zabrinutost za stawe u BiH? IVANI]: Bila je to o~ekivana reakcija i to nije iznena|ewe. Me|utim, PIC se po prvi put bavio ustavnim promjenama. To pitawe po la ko je pos ta lo me |u na ro dno. Ni je bi lo po tre be za tim. To je gre{ka SNSD-a koji se bez potrebe upustio u razgovore o ustavnim promjenama. GLAS: PIC je konstatovao da institucije BiH nisu efikasne? IVA NI]: Kqu ~ni pro blem funkcionisawa institucija BiH je me |u na ci onal no ne po vje rewe. Dok god je tako ne mo`emo popraviti situaciju. To ne mo`e popravi ti ni no vi Us tav. Za ja ~awe povjerewa treba bje`ati od tema o kojima se ne misli isto. Politi~ari treba da posvete ve}u pa`wu eko nom skim te ma ma i `i vo tnom standardu gra|ana. Tako se gradi povjerewe. GLAS: Po ~et kom fe bru ara PDP je donio odluku o raskidu

koalicije sa SNSD-om. Mnogi su ocijenili da va{i uslovi za osta nak u ko ali ci ji ni su bi li uvjerqivi? IVANI]: SNSD je raskinuo koaliciju. Nisu prihvatili na{e uslove koji su trebali da poboq{aju `ivotni standard gra|ana. Skinuli smo teret odgovornosti, jer nas SNSD nije konsultovao za va`na pitawa. Na sceni se pojavila jaka opoziciona partija koja sigurno ne}e }utati. Izlaskom iz koali ci je smo do bi li dos ta, a izgubili samo dva ili tri ~ovjeka koji su partiju napustili zbog li~nih interesa.

TREBA INSISTIRATI na dogovoru u vezi sa Br~kom, imovinom i popisom GLAS: Fun kci oner SNSD-a Milorad @ivkovi} kazao je da ste strani pla}enik? IVANI]: To je neta~no. Kada politi~ari nemaju argumenata onda govore takve gluposti. @ivkovi} je tre}erazredni politi~ar. Ve}ina qudi u RS za wega nije ni ~ula. Kako to da strani pla}enik ne}e da podr`i izmjene Ustava, a tobo`wi braniteqi RS dovode je u nesigurnu poziciju RS?

0

BIROKRATE

GLAS: Kakva je slika BiH u EU i uop{te u me|unarodnoj zajednici? IVANI]: Uglavnom negativna. Mnogo crwa nego {to to zaista zaslu`uje. Na`alost, taj stav je formiran na osnovu izjava me|unarodnih birokrata koji rade u Sarajevu i koji po svaku cijenu poku{avaju da sa~uvaju svoj polo`aj i visoka primawa. Takve privilegije nikada ne bi mogli da ostvare u svojim zemqama. GLAS: Iz SNSD-a se moglo ~uti da ste iza{li iz vladaju}e koali ci je u RS, jer ste ima li informaciju da }e protiv premijera RS biti podnijet izvje{taj Tu`ila{tvu BiH? IVA NI]: To su obi ~ne glu posti. Da mogu imati takve informacije ne bih imao i sam probleme sa Sudom BiH. Na formirawu predmeta protiv mene u~estvovali su qudi iz SNSD-a. GLAS: Ako ste to znali, za{to ste, poslije toga, ostali u koaliciji sa SNSD-om? Nije li to neprincipijelan stav? IVANI]: Sara|ivali smo sa SNSD-om zbog interesa RS. Kada smo vidjeli da vi{e nemamo nikakav uticaj odlu~ili smo da iza|emo iz vlasti. GLAS: Neki su i poteze Veseli na Poqa{e vi }a i Igo ra Crnatka, koji su poslije raskida koalicije sa SNSD-om, ostali na funkcijama u Savjetu ministara BiH, ocijenili “tipi~no pedepeovskim“? IVANI]: Ni to nije ta~no. Oni su tra`ili da ih razrije{e du`nosti. Predsjedavaju}i Savjeta ministara to treba da u~ini, ali o~igledno ne `eli da se to pitawe na|e pred Parlamentom BiH. GLAS: Kako ocjewujete djelovawe opozicije u RS? IVANI]: Sa PDP-om opozicija je postala ozbiqnija i utemeqenija. Ne}emo insistirati na uvredama i aferama ve} na argumentima. To smo pokazali kroz raspravu o uvo|ewu fiskalnih kasa, a pokaza}emo i na drugim pitawima. GLAS: [ta konkretno predla`e te kao od go vor na ne ga ti vne efekte svjetske finansijske krize u RS? IVANI]: Potrebno je nastaviti sa stambenom gradwom, investi ci ja ma u ve li ke ener get ske i infrastrukturne projekte, smawiti poreze i kontrolisati bankarski se ktor, jer se mo `e de si ti strane banke, zbog krize u svojim zemqama, po~nu povla~iti novac iz RS i BiH {to ne bi bilo dobro.

KAO I VE]INI bo{wa~kih politi~ara i Tihi}u ciq ukidawe Republike Srpske

GLAS PLUS 4. i 5. april 2009. 5

Bra}a Stani{i}, paraplegi~ari iz Vlasenice, statisti u filmu “Sveti Georgije ubiva a`dahu“

Od dijela honorara, Rodoqub je kupio elektri~ne bubweve. Godinama pri`eqkivao da ih ima, ali nije bilo para. Sada, kada god sjedne da svira bubweve, zna da ih ima zahvaquju}i filmu “Sveti Georgije“ PI[E: GORAN PERI] [email protected]

V

lasenica je po~etkom devedesetih godina pro{log vijeka imala omladinsko amatersko pozori{te, koje je u to vrijeme igralo i dramu Du{ana Kova~evi}a “Sveti Georgije ubiva a`dahu“ . Djeli}“ toga, kako sam ka`e, bio je i Vlaseni~anin Rodoqub Sta ni {i}, ta da ne slute}i ni u snu da bi 15 godina kasnije sa bratom Dragoqubom mogao da bude akter jednog od najve}ih poduhvata srpske kinematografije, ra|enog po istoimenom tekstu. A mjesto me|u statistima Dragojevi}evog filma bra}a Stani{i}i dobili su sasvim slu~ajno. U pravom momentu zadesili su se na pravom mjestu, lakonski obja{wava Rodoqub.

OSTVAREWE `ivotnog sna Savez paraplegi~ara regije Banat u proqe}e 2007. godi ne or ga ni zo vao je u Zrewaninu susrete invalida na koje su pozvani i ~lanovi Udru`ewa gra|ana za pomo} oso ba ma sa in va li di te tom “Svetionik“ iz Vlasenice. Delegaciju invalida iz Vlasenice predvodio je predsjednik Rodoqub Stani{i}, a ~lan eki pe bio je i wegov mla|i brat. Susreti u Zrewaninu, kao i svi sureti ove vrste, proticali su u radnoj atmosferi, ali i intenzivnom dru`ewu qudi koji su imali i te kako mnogo toga da ka`u o vlastitim iskustvima i problemima. - U jednom trenutku, dok sam sjedio sa kolegama i razgo va rao, do |e Dra goqub i

Bra}a Stani{i} sa Borom Todorovi}em

onako, bez “uvoda“, ka`e mi dolazi ovamo! Pitam {ta je, veli ni{ta ne pitaj ve} odmah do|i. Nemam pojma o ~emu se radi, ali otkud znam, mo`da je ne{to ozbiqno. Mi dolazimo ta mo, sje de tro je-~e tvo ro qudi, vidim da su ozbiqni i da su iz neke posebne bran{e prisje}a se Rodoqub. I bilo je ozbiqno. Qudi iz Dragojevi}eve ekipe “snimili“ su Stani{i}e i bez dvoumqewa ocijenili da su momci “podobni“ za “Svetog Georgija“. Ipak, klica sumwe da }e dobiti svoje mjesto u filmu u Stani{i}ima je potrajala dugo, sve do qeta 2007. godine, kada su i zvani~no, nakon preliminarnih priprema i dogo-

vora, dobili poziv za snimawe. Za Stani{i}e statirawe u filmu Sr|ana Dragojevi}a predstavqa ostvarewe `ivotnog sna. Na pre mi je ri u beogradskom Centru “Sava“ susreli su stare drugare iz filmske ekipe. Bilo je to, ka `u, fe no me nal no dru `ewe.

SUSRET sa dragim qudima - @eqa bi mi bila, naravno, da se na{e pojavqivawe na velikom platnu ne zavr{i samo na ovome. Voqeli bismo da imamo jo{ nekih anga`mana,

ali to nije do nas. Meni je, kao i mom bratu, u svakom slu~aju bilo jako bitno da smo mi dio ovog filma - ka`e Rodoqub. Od dijela honorara, koji je bio veoma pristojan, Rodoqub je kupio elektri~ne bubweve. Godinama je pri`eqkivao da ih ima, ali nije imao novca. - Prakti~no kroz jednu, ispunio sam sebi dvije `eqe. Sada, kada god sjednem da sviram bubweve, znam da ih imam zahvaquju}i tom filmu - isti~e Rodoqub Stani{i}. Vlaseni~ani bra}u Stani{i} znaju i sa op{tinskog parkinga. Tu im je radno mjesto i od toga `ive. U poslovnim “vodama“ znaju ih i kao agilne aktiviste u nevladinom sektoru.

Snimawe

0

- Prvi put dolazim u Belu Crkvu. Nemam predstavu kako izgleda, ali ~uo sam za @ikicu Jovanovi}a [panca i to da je tu pucao na nekog `andara. Filmski set bio je postavqen na Deliblatskoj pe{~ari, gdje je sniman “Ko to tamo peva“ i neki drugi filmovi. Dolazak, smje{taj, uzimawe “mjere“ za kostime, a onda i upoznavawe sa ekipom. Prvi poznat lik, meni ina~e veoma drag, kojeg sam upoznao bio je Miomir Radovi} Pigi, ~ovjek koji se ~itav `ivot profesionalno bavi kaskaderstvom - sje}a se Rodoqub Stani{i}.

Rodoqub i Dragoqub u ku}nom ambijentu

VLASENI^ANI BRA]U STANI[I] ZNAJU i sa op{tinskog parkinga, tu im je radno mjesto i od toga `ive

6 4. i 5. april 2009. GLAS PLUS

Kako dru{tveni trendovi

Na odabir imena pored li~nih razloga roditeqa uti~u i tradicija, moda, dru{tveno-politi~ka qubavqu i u wima je tajna `ivota, qubavi i sre}e, rekla Gordana Bjeqarevi}-Vukovi}

Mnogi od wih nose imena Sara, Milica, Teodora, Petar, Nemawa... PI[E: ALEKSANDRA RAJKOVI] [email protected]

sve op {toj trci ko ja je obiqe`je 21. vijeka, po~iwe i maraton zvani “Kako prona}i {to neobi~nije ime za dijete“. Istina je da su i kroz istoriju pra}eni trendovi, pa su imena vladara i plemi}a uticala na to kako }e se zvati djeca ro|ena u ni`im slojevima. Uvijek su postojala i pomodna imena, doma}a, ali i ona koja su dolazila iz stranih jezika. Uticaj literature je donio veliku popularnost imenu Oliver. Isti slu~aj je sa imenima Tatjana i Nata{a. ^ini se da je danas uticaj literature mawi nego ikada. Pojavili su se neki drugi uticaji: film, televizija, estrada... U posqedwe vrijeme sve vi{e roditeqa odlu~uje se za neobi~na imena iz filmova i televizijskih serija, pa ~ak i nazive planeta. Tako je prije nekoliko godina glavni lik iz filma “Matriks“, Neo, bio in-

U

spiracija za neke roditeqe da tako nazovu svoje sinove. Postoje imena koja pristaju i dje~acima i djevoj~icama, a koja se dosta koriste. U srpskoj varijanti imamo Vawe, Mawe, Miwe, Sta {e i Sa {e. Ipak, u posqedwih petnaestak godina najvi{e imena uzeto je iz srpske tradicije.

NARODNA kwi`evnost rudnik imena Mali{ani sada naj~e{}e nose imena Sara, Milica, Elena, Teodora, Duwa, Pavle, Petar, Aleksa, Matija, Vuk, Anastasija, Iva, Luka, Danilo.... - Davawu li~nih imena deci posve}uje se velika pa`wa i roditeqi uvek te`e da kroz li~no ime izraze one karakteristike koje se smatraju dobrim i po`eqnim. Li~no ime je poruka koju roditeqi `ele da pre-

nesu na budu}nost svoje dece, ali je i mnogo vi{e od toga, jer izra`ava dru{tvene, politi~ke i kulturne okolnosti vremena u kojem se daje rekla je magistar sociologije Biserka Ko{arac sa Filozofskog fakulteta u Palama. Ona dodaje da je davawe li~nih imena dru{tveno i kulturno uslovqeno, ali da Zakon ka`e da nije dozvoqeno odre|ivawe pogrdnih imena ili imena kojima se vrije|a moral ili obi~aji sredine. Da je literatura uvijek uticala na davawe li~nih imena, pa tako i srpska narodna kwi`evnost podsjetila je profesor doktor Milica Grkovi} iz Novog Sada. - Imena Zorka, Savka su stara imena, ali zalagawe za ime Sawa posle Drugog svetskog rata zna~ilo je mnogo vi{e od toga. To je, u stvari, bio na~in da se razru{i stari svet srpske pro{losti i da se uvedu nove ideje sovjetskog projekta - naglasila je Grkovi}eva.

Na odabir imena pored li~nih razloga roditeqa, po mi{qewu Biserke Ko{arac, uti~u i tradicija, moda, dru{tveno-politi~ka de{avawa i sl. - Posledwih 20 godina u nas je prisutan trend davawa starih srpskih imena i imena slavnih li~nosti iz srpske istorije, kao {to su: Stefan, Du{an, Bogdan, Strahiwa, Andrija. Tako|e, ~est je slu~aj da se deci daju dvojna imena Ana Marija, Filip Luka - ka`e Biserka Ko{arac. Ona pri mje }u je da se vi {e pa`we poklawa tradicionalnosti mu{kih imena, dok je sa `enskim to rje|i slu~aj. Prihva}ena su neka `enska imena iz drugih jezika, kao {to su: Gabrijela, @aklina, ali nisu prihva}ena mu{ka imena Gabrijel ili @ak. - U periodu Drugog svetskog rata primetna su bila imena koja se pojmovno vezuju za rat i mir (Ratomir, Ratimir, Miroslav). Deo naci-

onalnih srpskih imena gotovo da se potpuno izgubio nakon Drugog svetskog rata, a pojavila su se nova imena kao {to je Jugoslav. Sa ulaskom u krizu, rat i raspad SFRJ poja~ava se trend davawa starih srpskih imena - istakla je Ko{arac.

Najvi{e imena iz srpske tradicije Naj~e{}a imena, prema istra`ivawima, dodala je Biserka Ko{arac, kod Srba su Dragan, Mi- lan, Zoran, Aleksandar, Nikola, Jelena, Milica i Marija. Posqedwih godina primjetno je da se daju imena poput: An|ele, Tare, Dore, Lare, Nine i sl. Pre ma ri je ~i ma Grko vi }e ve imena se kod nas mogu podijelite u dvije velike grupe, neutralnu i ruralnu. - U prvoj grupi su bila imena iz Biblije, a na drugoj strani je zastupqen ni`i dru{tveni sloj, siro-

Zoran Milo{evi}

LI^NO IME PORUKA koju roditeqi `ele da prenesu na budu}nost svoje djece, ali i mnogo vi{e od toga,

GLAS PLUS 4. i 5. april 2009. 7

uti~u na davawe li~nih imena

Koja imena Vam se dopadaju? de{avawa, ka`e Biserka Ko{arac. Imena su smi{qana sa tiwa, sluge, seqaci. To se najboqe ogleda u delima Marina Dr`i}a. Za poznavawe strukture stanovni{tva u 16. veku dela Marina Dr`i}a su prvorazredni izvor. Imena koja se pojavquju u Dr`i}evim delima su Qubinko, Miqenko, Qubi{a, Radmilo, Radoje, Stani{a... ka`e Grkovi}eva. Da bi se dubrova~ki plemi}i razlikovali od siroma{nog svijeta, svojim sinovima su davali imena Vlaho, Miho... - Narodna kwi`evnost vekovima je utkivana u srpsko narodno bi}e i iz we je sijao svemogu}i duh koji je u vekovnom ropstvu ~uvao tradiciju i povezivao najudaqenije sunarodnike. Nema sumwe da su se zahvaquju}i tome nosila i ~uvala tradicionalna imena. U 19. veku naro~ito se mo`e jasno sagledati kako su imena prelazili iz sveta poezije i legende u svet stvarnosti - ispri~ala je Milica Grkovi}. U narodnoj literaturi, ispri~ala je Grkovi}eva, nalazi se pravi rudnik najrazli~itijih imena, poznatih, nepoznatih slovenskih, neslovenskih, slo`enih, izvedenih. - Imamo imena junaka, nevernih quba, vila posestrima, vranih kowa, odanih pasa... Peva~i su zvucima gusala do~aravali ta vremena. Nailazimo i na imena careva, slavnih kraqeva, vojvoda, vitezova, ali i nepoznate vlastele, hajduka i slugu. Ogroman fond koji je tu sa~uvan predstavqa me{avinu istorijskih imena, ali i onih izniklih iz naro dne ri zni ce ko ji ma su pe va ~i nazivali nepoznate junake - naglasila je Grkovi}eva.

SVE MAWI uticaj literature na davawe imena Kao jedno od imena koje je kroz istoriju ostalo nepromijeweno Grkovi}eva je navela Marka Kraqevi}a, kao centralnu li~nost epske poezije, kalendarskog imena. @ensko ime Jelena tako|e se vijekovima zadr`alo u svom osnovnom obliku, a i danas mnogi roditeqi tako nazivaju svoje k}eri. - Jelica je ustaqeno ime za sestru. U raznim narodnim pesmama nepoznata bra}a imaju sestru Jelicu, mnogi imaju qube Jelene. Ime Jelena i wemu bliski modeli javqaju se od prvih pisanih spomenika sve do danas. To je ime iz vladarskih porodica, Uro{eva k}erka Jelena, Jelena Bal{i}, Jelena An`ujska i jo{ mnoge druge - podsjetila je Milica Grkovi}. Sociolog Gordana Bjeqarevi}-Vukovi} istra`ivala je {ta je sve uticalo na li~na imena kroz istoriju. - Imena su dobar pokazateq kako je narod do`ivqavao svet oko sebe, ~emu se nadao, ali i kako je odgovarao na istorijske prilike i neprilike u kojima bi se na{ao. Dolazak hri{}anstva me|u Srbe doneo je nova imena, a pojavila su se i imena od hri{}anske osnove i slovenskog nastavka, koja svedo~e o potiskivawu narodnih imena - ka `e Bjeqarevi}-Vukovi}. Me|u wima su imena Hristoqub, Petroslav, Pavlimir, \urisav, a ova pojava je zapravo bila odgovor na priti-

Zorka Jani~i}Vra~ar, slu`benik

Nacije

Biserka Ko{arac

- Koliko dru{tvene okolnosti uti~u na praksu davawa li~nih imena pokazuju i istra`ivawa (Dr Predrag Markovi}Jugoslovenski i srpski identitet stanovnika Beograda u ogledalu wihovih li~nih imena, Godi{wak za dru{tvenu istoriju, godina VI, sveska 1, 1999. god.). Autor isti~e da u svim nacijama postoje li~na imena koja su izvedena iz imena nacije, kod Francuza Fransoa, kod Srba Srboqub, Italo kod Italijana, Hrvoje kod Hrvata - ispri~ala Biserka Ko{arac.

sak hri{}anstva da se u ve}oj meri nadevaju biblijska imena, a potiskuju narodna. - Kako su od imena stvarana prezimena i neka prezimena ostala upam}ena ili dugo opstala, tako su se i neka stara imena sa wima zadr`ala (npr. Kotroman, Bal{a, Mrwav~a). Dosta imena se sastoje od osobina koje roditeq `eli detetu, kao {to su sre}a, zdravqe, lepota, dobrota, bogatstvo, vlast, mir, pamet, itd. imena koja prizivaju zdravqe - ka`e Bjeqarevi}-Vukovi}.

Imena prizivala zdravqe Zdravqe su prizivala imena Gvozden, Zdravko, Neven, qepotu Lepa, Divna, Vi to mir, a do bro tu Bla go je, Dobrivoje, Dobro~in, Dobra~a. - Imena su smi{qana sa qubavqu i u wima je tajna `ivota, qubavi i sre}e. [ta bi nam se desilo kad me|u srpskim imenima vi{e ne bi bilo Vladimira,

Dra`islava... - smatra Gordana Bjeqarevi}-Vukovi}. Sociolog religije prof. dr Zoran Milo{evi} je rekao da je prema staroslovenskim vjerovawima ime bilo zakletva i magijski znak, povezano sa ~ovjekom, tj. wegovim nosiocem. - Bogumil - da bude mio Bogu, Gosterad - da se odlikuje gostoprimstvom; Mstislav da bude nadmo}an nad isku{ewima, odnosno |avolom; Jaroslav - da bude ~estit, plemenit, na do-brom glasu, hvali, da ima istinsku, neporo~nu slavu; Qubomir(ka) - da bude veliki qubiteq mira, itd., itd - naveo je Milo{evi} neka od starih imena. Sigurno je da u zaborav odlaze neka imena, koja su nekada bila generacijsko obiqe`je. Na velika vrata ulaze Irine, Sofije, Reqe, Bal{e, ozna~avaju}i dolazak neke nove epohe. Izgleda da i neka imena imaju rok trajawa, daju}i time pe~at vremenu u kome su se pojavqivala, ali i onome u kome su i{~ezavala.

Stefan - U dosta narodnih pesama pomiwe se car Du{an, srpski car Stefan. U razli~itim pesmama javqaju se razne varijante imena Stefan. To je bilo popularno vladarsko ime, ne samo kod nas, nego i u celoj sredwoj Evropi. Postoji gr~ko ime Stefan, koje je do`ivelo prilago|avawe u govorima razli~itih krajeva. Tako se javqaju varijante Stevan, Stjepan, [}epan. Ali ovo ime su nosili i drugi junaci kao {to je Herceg Stefan i Stevan Musi} - rekla je Milica Grkovi}.

Zala`em se za wegovawe i po{tovawe tradicije i na{ih korijena koji se ne smiju nikako zaboraviti, i zato sam svom sinu prije 33 godine dala jedno staro srpsko ime.

Aida Zuki}, student

Meni se svi|aju nova modernija i internacionalna imena kao {to su Kristina, Teodora i sli~no. Smatram da su ona sad u trendu i da se svakako sve ~e{}e koriste kako u svijetu tako i kod nas i svom djetetu }u svakako dati jedno moderno ime.

Dragan Trnina, u~enik Mislim da svi trebamo davati svojoj djeci na{a doma}a imena a ne neka strana. Kada budem imao sina s ponosom }u ga nazvati Milan, jer mi se to ime svi|a i {to je najbitnije srpsko je. Smatram da bismo svi trebali da se dr`imo na{e tradicije jer je to jedino {to nam je preostalo.

Miroslav Stankovi}, u~enik Kada bih imao sina nazvao bih ga Aleksandar, a djevoj~icu bih svakako nazvao Dragana, to su na{a srpska imena i meni su ona najqep{a. Kada bi svi razmi{qali kao ja i po{tovali tradiciju, ne bi bilo toliko “fensi“ imena.

Dubravka Novakovi}, trgovac

Vo ji sla va, Meni se ova dana{wa moderna imena kao {to su Lana, Sara i sli~no, koja se daju djeci sve ~e{}e, nikako ne dopadaju, {to je dana{woj omladini pre{lo u naviku. Moja djeca se zovu Nata{a i Aleksandar, i ona su za mene najqep{a.

Stanislav Jakica, student Toliko je na{ih lijepih imena i ja nikako ne razumijem za{to se sve ~e{}e djeci daju strana imena. Mislim da takva imena daju roditeqi koji su pod velikim uticajem medija kako stranih, tako i doma}ih. Svog sina }u nazvati Stanko.

jer izra`ava dru{tvene, politi~ke i kulturne okolnosti vremena u kojem se daje

8 4. i 5. april 2009. GLAS PLUS

GLAS PLUS 4. i 5. april 2009. 9

OBJEKTIV u Wujorku

Keti “Antoaneta“ Sandameniko

Detaq sa zabave

ZABAVA NA KOJOJ u~esnici obla~e garderobu iz te epohe i nose bijele perike u stilu baroka odr`ava se ve} ~etvrtu godinu zaredom u Wujorku

SVI KOJI @ELE da se vrate u pro{lost i nakratko osjete ekstravaganciju baroka i rokokoa iz 1770. godine, mogu to da urade na ovoj neobi~noj zabavi

Izvo|a~i [on Stronger i Ta{ Kuri poziraju fotoreporterima

Operska pjeva~ica Rebeka Agostin nastupa na zabavi TraDon Tarner prije nastupa na zabavi

AKROBATE, @ONGLERI, MA\IONI^ARI, PLESA^I i dame koje prori~u sudbinu samo su dio ovog velikog spektakla odr`anog u wujor{kom Bruklinu

10 4. i 5. april 2009. GLAS PLUS

Izlo`ba u Galeriji Studentskog

Prozra~nost akvarela na

Pi{e: \or|e LATINOVI]

Dvorske lude u parlamentu

Politi~ki `ivot je mawe-vi{e svuda hladan i dosadan. Politika je oduvijek bila zatvorena, siva zona, koja sebe preozbiqno shvata. Naro~ito, ako zbog we padaju glave i stradaju qudi, {to je gotovo redovna pojava. Ozbiqnost politike dugo je odolijevala bilo kakvoj zafrkanciji. A onda su se pojavile politi~ke lude, koje su sve pretvorile u javni cirkus. Svijet je prepun simpati~ne ludosti, koja ne ko{ta mnogo, a relaksira svakodnevni javni `ivot. Takve su neobi~ne stranke, kojih ima u svakom demokratskom dru{tvu. Jeste li ~uli za Stranku umjerenog napretka u granicama zakona, Stranku zdravog razuma, Humanisti~ku stranku, Balbinovu poetsku stranku, Ho}u svoju {ansu, Helax – Ostrava se zabavqa Svijet je iz ^e{ke, Rapaile partiju koja se prepun zala`e za besplatan alkohol za sve re gis tro va ne sta no vni ke, simpati~ne Stranku budu}nosti, poznatiju ludosti, koja ne ko{ta pod imenom Party party, koja okupqa strastvene qubiteqe stalnog mnogo, partijawa iz Holandije, Poqsku a relaksira stranku qubiteqa piva koja je 1991. godine u{la u parlament sa svakodnevni {esnaest svojih parlamentaraca, javni `ivot. Stranku psa s dva repa iz Ma|arTakve su ske, Stranku nosoroga iz Kanade, neobi~ne MP3 party, Rokenrol Looney parstranke, kojih tiju, Crkvu militantne Elvisove ima u svakom par ti je, Te di Ber ali jan su, demokratskom Stranku smrti, tamnice i poreza iz Velike Britanije, Wema~ku dru{tvu anarhisti~ku pago partiju koja okupqa pan ke re {i rom zemqe, Stranku lijepih manira, Stranku besplatnih kondoma, Ne sme}u, Nemoj da pliva{ uzvodno, listu Svetog rimskog carstva, Impotentne egzistencijaliste dr. ]irila iz Italije, Stranku plavu{a iz Rusije, Stranku Paje Patka, Erotsku stranku, Seksi stranku, Stranku mawe radi, Apsolutno apsurdnu partiju i druge, sli~nih imena i programa. Ova pojava zabiqe`ena je i u dr`avama nastalim nakon raspada Jugoslavije. Nekoliko stranaka u Hrvatskoj ima neobi~ne nazive i programe poput: Abeceda demokratije, Stranka pravne dr`ave, Hrvatsko zvono, Krug 21, Hrvatska stranka naravnog zakona i Moje malo Me|imurje. U Sloveniji postoje neobi~ne stranke: Savez po{tenih qudi, Lista za ~istu pitku vodu, Kresnica, Oqka (maslina), Izola je na{a, Koper je na{, Obala je na{a, Piran je na{, Primorska je na{a, Slovenija je na{a. U Srbiji postoje: Velika rokenrol partija, Narodna ra~unarska stranka, Udru`ewe starosjedilaca Srbije, Savez svih Srba svijeta, Afirmativna stranka, Seqa~ka veterinarska stranka, Otpor srpske unije doma}ina, Partija ovisnika piva, BeoGra|anska stranka, Antiratni pokret istinskih spasiteqa Srbije (APISS), Doma}inska stranka, @eqezni~ka demokratska stranka, Kosovska objektivna stranka, Op{tinska stranka, Parlamentarna partija, Partija prirodnog zakona, Pokret za uspon Beograda, Univerzalisti~ki pokret i Savez simpatizera sporta Srbije. Dugo vremena u Srbiji medijski je bila eksponirana Partija Obi~nih Pijanaca ( P.O.P. ), Bore \or|evi}a, frontmena rok grupe “Ribqa ~orba“. Poslije odluke ranije vlasti da zabrani rad ove partije, ona je promijenila ime u P.I.^.K.A. ili Partija Iskrenih ^asnih Korisnika Alkohola. Novosadska rok grupa “Zbogom Brus Li” nedavno je osnovala svoju politi~ku stranku pod nazivom “Partija smijeha“, zbog tu`ne politi~ke situacije u Srbiji. Jedini ciq im je da vrate osmijehe na lica smrknutih gra|ana. U Crnoj Gori djeluje Partija prirodnog zakona, tzv. “jogi leta~a“, zatim Partija qudskog puta i odskora Kulturno udru`ewe radnika alternative Cetiwe, skra}eno KURAC. Da i BiH polako kre}e tim putem pokazuje nedavno osnivawe najmnogoqudnije virtuelne stranke “Stranke kokuza“, ~iji je osniva~ i predsjednik Almir ]ehaji} Batko, poznati humorista, glumac i novinar. U Republici Srpskoj ve} nekoliko godina djeluje Srpska pacifisti~ka stranka “Srbija do Pacifika“, koja svakog Prvog aprila za me|unarodni Dan {ale organizuje veliki strana~ki skup i obra}a se javnosti. Teoreti~ar politike Emilio \entile, autor kwige o religijama politike, razlikuje dvije vrste politi~kih rituala, simbola, mitova i vjerovawa. Prve su “civilne religije“, koje se mogu uskladiti sa demokratskim vrijednostima dru{tva. Druge su “politi~ke religije“ povezane sa autokratskim i totalitarnim re`imima. Pojava ovakvih uvrnutih stranaka govori da se pribli`avamo vremenu kada politika ne}e biti najva`nija va`na stvar na svijetu, ve} sporedna va`na stvar. A to }e zna~iti da smo se udaqili od sveop{te opsjednutosti nacijom i nacionalnim mitovima, i prihvatili politi~ki humor, kao zajedni~ku terapiju za sve.

Iz Republike Srpske na izlo`bi u~estvuju studenti bawolu~ke Akademije umjetnosti Svetlana Sali}-Mitrovi}, Dejana Deli}, Mowa Pepi}, Bojana Pa~avra i Mladen Vujaklija PI[E: VAWA [TRBAC [email protected]

a izlo `bi “Akva rel ma log formata“, koja se odr`ava u Galeriji Studentskog kulturnog centra u Beogradu, u~estvuju i talen to va ni stu den ti sa bawolu ~ke Akademije umjetnosti. S obzirom na to da su izlo`eni radovi talentovanih likovnih umjetnika iz Srbije, Republike Srpske, Crne Go re, Ma ke do ni je, Bo sne i Hercegovine, Bugarske i Slovenije, ova izlo`ba je poprimila karakteristike me|unarodne. Iz Re pu bli ke Srpske u~es tvu ju studenti bawolu~ke Akademije umjetnosti Svetlana Sali}-Mitrovi}, Dejana Deli}, Mowa Pepi}, Bojana Pa~avra i Mladen Vujaklija. - Mla da sce na iz Re pu bli ke Srpske ~esto je prisutna u likovnom

N

`ivotu Beograda, naro~ito kada je rije~ o grafi~kim izlo`bama - rekao je akademski slikar i profesor Akademije umjetnosti Danko Brki}. Naglasio je da je u~estvovawe na{ih umjetnika u Srbiji od velikog zna~aja za Srpsku. Osim studenata, i on se predstavio na ovoj izlo`bi, na kojoj je u~estvovao, kako svojim sugestijama od samog po~etka projekta i radom, tako i kao jedan od ~lanova komisije.

U AKVARELU NEMA kasnijih ispravki - Nadamo se da }e ovo da postane tradicionalna izlo`ba i da }e biti organizovana svake dvije godine kao bijenale akvarela maloga formata - rekao je Brki}.

U komisiji su, osim Brki}a, bili akademski slikar Milutin Dragoj lo vi} i is to ri ~ar umje tnos ti, autor i or ga ni za tor izlo `be Qiqana Suboti}. - Na osnovu propisanih kriterijuma te{ko nam je bilo da izabere mo ra do ve ko ji su pred stavqeni na ovoj izlo`bi. Jo{ te`e je bilo da izaberemo tri najboqa - rekla je

Izlo`ba i u RS - @eqa nam je da ovu izlo`bu nakon Beograda preselimo u Prijedor, s obzirom na to da u Bawoj Luci ve} ima veliki broj kulturnih de{avawa - rekao je profesor bawolu~ke Akademije umjetnosti Danko Brki}.

MLADA SCENA IZ Republike Srpske Kwiga “Kra|a“ Pitera Kerija

Svijet tr`i{ta umjetni~kih djela U osno vi “Kra |a“ ima sve ele men te tri le ra smje {te nog u svi jet vi so kih umjetni~kih krugova. Ali, ako se prepustite ovom {tivu, otkri}ete najprije sumanutu qepotu wegovog jezika, zatim }ete biti navedeni na razmi{qawe o vrijednosti i autenti~nosti u umjetnosti, a mo`da i naslutite Kerijev stav prema nekim od priznatih vrijednosti kulture wegove otaybine, pi{e B92. Rije~ je o piscu koji je dobio dvije “Buker“ nagrade, kao i Nagradu Komonvelta, wegova kwiga “Istinita pri~a o Kelijevoj bandi“ izazvala je prije nekoliko godi na ve li ko in te re so vawe me |u

~itaocima. Kerija smatraju jednim od najve}ih `ivih pisaca dana{wice. U “Kra|i“ se sve vrti oko klasi~nih trilerskih situacija. Imamo junaka koji je izgubio sve {to je imao i na{ao se na `ivotnoj nizbrdici, onda se pojavquje fatalna `ena i uvla~i ga u svoje mahinacije, slijede kra|a, prevara i ubistvo, koji se odvijaju paralelno sa razvojem romanse. Pozadina na kojoj se radwa odvija – svi jet sli ka ra, kus to sa, i na ro ~i to tr`i {te umje tni ~kih dje la – da ta je izvanredno ubjedqivo, sa ogromnim poznavawem materije, i to jeste jedan od velikih kvaliteta ove kwige.

GLAS PLUS 4. i 5. april 2009. 11

kulturnog centra u Beogradu

i meko}a malom formatu Marion Kotijar

Oskarovka u novoj ulozi Oskarovka Marion Kotijar igra}e u filmu rediteqa Kristofera Nolana “Inception“, javili su svjetski mediji. Glumica, koja je pro{le godine osvojila “Oskara“ za glavnu `ensku ulogu u filmu o Edit Pjaf “La vie en rose“, pridru`i}e se Leonardu di Kapriju u filmu koji se bavi “arhitekturom mozga“. Rediteq filma “Mra~ni vitez“ spisku glumaca doda}e i Elen Pejy i Silijan Marfi.

Qiqana Suboti}. Profesor Danko Brki} istakao je da su svi radovi veoma dobri, a svaki od wih je po svojoj poetici specifi~an. Na izlo`bu akvarela prijavilo se oko 100 umjetnika sa 300 rado va. U Ga le ri ji Stu den tskog kulturnog centra predstavqen je 81 rad ta len to va nih li ko vnih umjetnika. - Osim izlo`bi gde se neguje mali format ili mala forma, nigde se ne izla `e akva rel ma log formata kao iskqu~iva tehnika. Kao prestonica likovnih de{avawa, Beograd treba da inicira i neguje ovakvu izlo`bu - naglasila je Suboti}eva. Dodala je da je polazna ideja organizatora bila da predstavi umjetnike koji se bave ovom tehnikom i istakla zadovoqstvo zbog ne o~e ki va no ve li kog in te re so vawa za ovu izlo`bu. - Nijedna tehnika ne mo`e da da tu pro zra ~nost i me ko }u kao {to mo`e akvarel, a taj eteri~ni

izra `aj ni kva li tet do bi ja za hvaquju}i vodenim vezivnim sredstvi ma - pri ~a o po se bnos ti tehnike ova istori~arka umjetnosti. Specifi~nost izlo`be je, ka`e ona, po{tovawe izvornosti tehnike i ograni~ewe formata. Akva rel je te hni ka sa mo na -

izgled jednostavna i laka, islikava se u dahu i, osim inspiracije, potrebno je imati sigurnu ruku. - Te{ko je povu}i potez i kontrolisati boju, jer u akvarelu nema kasnijih ispravki. Zato je ova tehnika posebna - istakao je Danko Brki}.

Iako nije imao nimalo lak zadatak, tro~lani `iri je proglasio pobjednike izlo`be “Akvarel malog formata“. Nagra|eni su radovi [tefice Radovanov iz Sremske Mitrovi ce, Qubo mi ra Iva no va iz So fi je i Pre dra ga To do ro vi }a iz Beograda.

Istorija Tehniku akvarela na papirusu su poznavali stari Egip}ani. Najve}i domet do`ivqava u XII vijeku u Kini, gdje su umjetnici, osim na papiru, slikali i na svili. Umjetnost renesanse na neko vrijeme je ovu tehniku potisnula, a prednost dala temperi. Kasnije, akvarel je ponovo dobio zaslu`eno mjesto na likovnoj sceni. Ovom tehnikom rado su se koristili iluminatori i ilustratori.

~esto prisutna u likovnom `ivotu Beograda Premijera “Svitaca“ u Ateqeu 212

Qudi osu|eni na ~ekawe BEOGRAD - Predstava “Svici“ premijerno je izvedena sino} (petak) na velikoj sceni beogradskog Ateqea 212, a rije~ je o komadu mlade hrvatske kwi`e vni ce Te ne [ti vi ~i}, u re `i ji Ta tja ne Man di}-Ri go nat, ja vi li su me di ji iz Srbije. Kroz cijeli komad provla~i se izrazito emotivna linija. Ta linija se u predstavi, ba{ kao i u `ivotu, naro~ito ovom na{em ubrzanom, pojavquje iznenada i u krajwe neo~ekivanoj situaciji. Naime, na jednom zavijanom aerodromu, zbog swe`ne oluje otkazani su svi letovi, a razli~iti qudi sa razli~itim i zanimqivim `ivotnim pri~ama osu|eni su na ~ekawe u vremenskom procjepu. Ta situacija ~ekawa je metafizi~ka, objasnila je Tatjana Mandi}-Rigonat.

Opasna vremenska kapsula Novo ostvarewe Aleksa Projasa “Kod sudbine“, u kojem naslovnu ulogu tuma~i Nikolas Kejy, govori o vremenskoj kapsuli u koju su osnov ci je dne {ko le stavili svoje crte`e, a koja je zape~a}ena i ~uvana 50 godina. Poslije pola vijeka, ispitivawem kapsule otkriva se da poruka koju je jedna djevoj~ica ispunila na prvi pogled nasumi~no izabranim brojevima predvi|a datume i koordinate najve}ih katastrofa u proteklih pedeset godina i to ta~no u sekundu.

Bioskopi

Kola`i Jelene Ti{me

Papir kao metafora NO VI SAD - Ko la `i umjetnice Jelene Ti{ma od 8. aprila bi}e izlo`eni u Kulturnom centru Novog Sada, najavili su iz ovog centra. - Najnoviji opus s razlogom nosi naziv “Promena“. Uko li ko smo wen oso be ni slikarski iskaz, sa predznakom ekspresivnog a “jednom nogom“ u vodama apstraktnog, pratili od izlo`be do izlo`be –sti~emo uvid u kontinu ira ni niz po ma ka, ko ji zajedno ~ine promenu - ka`e kustos Vesna Todorovi}.

“Kod sudbine“

Ona dodaje da Jelena Ti{ma ima uzbudqivu dramatiku papirnih slika. - Veoma je privla~na pomi sao ka ko je ba{ pa pir, kao metafora mawe trajnog, in spi ri sao Je le nu na de lawe unu tar no vih mo gu }nos ti. U sva kom slu ~a ju, ona je sledila unutarwi poriv i upus ti la se u oblik dekomponovawa prizora iz prethodne tematike, hrabro cepaju}i neke od primeraka iz ranijih ciklusa - istakla je Vesna Todorovi}. A. R.

“Qubav i drugi zlo~ini“ Film “Qubav i dru gi zlo~ini“ beogradskog rediteqa Stefana Arsenijevi}a od 9. aprila na}i }e se na repertoaru bawolu~kog multipleksa “Palas“. Pri~a, za koju je Arsenijevi} prona{ao inspiraciju u beogradskoj svakodnevici stigla je do publike {irom Evrope, a svjetsku premijeru do`ivjela je na pro{logodi{wem berlinskom filmskom festivalu. U glavnim ulogama pojavquju se Anica Dobra i Vuk Kosti}. A. R.

12 4. i 5. april 2009. GLAS PLUS

Organizovane pqa~ke {irom svijeta

NEKI OD SUMWI^ENIH da su ~lanovi ove kriminalne grupe su hap{eni tokom proteklih godina, oko 40 ih je u zatvorima nekoliko zemaqa, ali policajci ka`u da nisu ni blizu uni{tavawu bande

PRIPREMILA: VAWA [TRBAC [email protected]

K

Kiparski sud odgodio je izru ~ewe ~la na kri mi nal ne grupe “Pink Panteri“ Rifata Hayiahmetovi}a (41) [paniji. Rije~ je o organizovanoj kri mi nal noj gru pi ko ja okupqa oko 200 razbojnika sa Balkana. Hayia hme to vi} je uha p{en 18. mar ta dok je na mje ra vao da uz po mo} falsifikovanog bugarskog paso{a napusti Kipar. Ovog dr`avqanina Crne Gore, Interpol sumwi~i da je kao pri pa dnik “Pink Pantera“ organizovao mnogobrojne kra|e dragocjenosti u Ba hre inu, Ja pa nu i Uje diwenim Arapskim Emiratima. Smatra se da su pripadnici ove grupe od svoje prve akcije, kada su 2003. godine opqa~kali zlataru u elitnoj londonskoj ~etvrti Majfer, do danas, organizovali vi{e od 120 provala. - Hap{ewe Rifata Ha-

yiahmetovi}a je primjer rezultata koji se mogu posti}i, kada snage reda {irom svijeta razmjewuju informacije preko Interpola, nakon ~ega policija mo`e da djeluje na terenu - izjavio je izvr{ni di re ktor In ter po la @an Mi{el Luboten.

NAGRADA od milion dolara za informaciju On je pohvalio temeqan rad kiparske policije i kazao da je Hayia hme to vi} iden ti fi ko van na osno vu otisaka prstiju. Neki ~lanovi “Pink Pantera“ su ve} u zatvoru, ukqu~uju}i trojicu Srba koji su 2005. osu|eni zbog pqa~ke u Japanu. U wihovom pli je nu na lazila se

i ogrlica vrijedna 27 miliona dolara. Ostali su jo{ na slobodi. Jednu od svojih najspektakularnijih pqa~ki grupa je izvela decembra 2008. godine, kada je wen pripadnik, preru{en u `enu, od{etao sa robom vrijednosti 85 mili ona evra iz ju ve lir ni ce “Hari Vinston“ u centru Pariza. Ni {a ne }i pi {toqem pre pla {e no osobqe, pqa ~ka{ je vi{e od 20 minuta praznio sefove i vitrine, a da to nije primijetio niko od prolaznika. Osi gu ra va ju }i za vod je ponudio nagradu od milion dolara za informaciju koja bi dovela do hap{ewa grupe. Pre tpos tavqa se da su ~lanovi ove grupe, wih oko 200, ugla vnom sa prostora Balkana, odnosno biv{e Ju go sla vi je, qudi sa voj -

nim iskustvom. Glavni su osumwi~eni u seriji pqa~ki draguqa vrijednih vi{e od 150 miliona dolara, tokom minule decenije, u Evropi, Aziji i Persijskom zalivu. Za ra zli ku od naj ve }ih ban di, po li ci ja sma tra da “Pink Pan te ri“ ne ma ju ~vrstu organizaciju, ve} tu bandu ~ine male, pokretqive grupe. Omiqeni su im luksuzni satovi koje je lak{e prodati nego juvelirske unikate.

POLICIJA ni blizu uni{tavawu bande Policajci iz toliko me|u so bno udaqenih ze maqa, kao {to su Ja pan, SAD i [vajcarska, sastali su se da bi razmijenili fotografije, otiske prstiju i informa ci je u na di u na pre dak istrage. - Jo{ ne znamo da li sami preprodaju ukradenu robu,

ni da li se bave i {vercom droge i oru`ja, ili falsifikatima - rekao je zamjenik direktora Interpola za kriminal i {verc droge Emanuel Lekler. Neki od sumwi~enih da su ~lanovi “Pink Pantera“ su hap{eni tokom proteklih godina, oko 40 ih je u

zatvorima nekoliko zemaqa, ali policajci ka`u da nisu ni blizu uni{tavawu bande. - Odu u zatvor, pa iza|u. To ni ka ko da pres ta ne. U principu nisu pri~qivi, i bojim se da }e biti nemogu}e istovremeno ih sve strpati iza re{etaka - rekao je {ef javne bezbjednosti Monaka Andre Mulberger.

Kradqivci dijamanata Naziv je grupi dala britanska policija ve} poslije prve pqa~ke 2003. godine, u stilu kradqivca dijamanata - xentlmena iz visokog dru{tva, predstavqenog u filmu “Pink Panter“ iz {ezdesetih godina pro{log vijeka. Istina je, me|utim, kako tvrdi zamjenik direktora Interpola za kriminal i {verc droge Emanuel Lekler, sasvim druga~ija. To su te{ko naoru`ani nasilnici koji se ne uste`u da zapucaju ako upadnu u te{ko}e, mada do sada nikoga nisu ubili - rekao je Lekler.

PRIPADNICI ove grupe od svoje prve akcije organizovali vi{e od 120 provala

GLAS PLUS 4. i 5. april 2009. 13

Skandali uzdrmali karijeru britanskog ministra unutra{wih poslova Xeki Smit

FOTO: DEJLI MEJL

Xeki Smit ministarskom karticom platila dva porno-filma koja je naru~io wen suprug. Pored toga, ministar je boravi{te prijavila kod sestre i tako od dr`ave “izmuzla“ vi{e od stotinu hiqada funti za odr`avawe ku}e PREVEO: MILENKO KINDL [email protected]

eki Smit, britanski mi nis tar unu tra{wih po slo va, ovih dana je na udaru svjet ske “`u te“, ali i one ozbiqne {tampe, zbog skandala koji su uzdrmali ne samo wenu politi~ku karijeru, nego i Dauning strit 10, gdje stoluje britanski premijer. Sve je po~elo sa wenim suprugom Ri~ardom Timnijem, koji obo`ava da gleda pornografske filmove. Izgleda da u jednom trenutku `eqa nikako nije htjela da ga mine, pa je Ri~ard naru~io gledawe dva fil ma za odra sle, a sve je pla }e no - nov cem po res kih obveznika, to jest preko ra~una Ministarstva unutra{wih poslova.

X

XEKI SMIT pod parlamentarnom istragom Neko bi rekao da cijena od 10 funti, koliko su ko{tali filmovi, i nije neka cifra zbog koje bi trebalo da se di`e tolika frka. Me|utim, po slo vi ~no pe dan tni Britanci, koji uz omiqeni ~aj u pet obo`avaju da u novinama i magazinima ~itaju o prqavom ve{u poznatih i slavnih, ostali su zaprepa{}eni neprimjerenim tro{ewem neko li ko fun ti iz dr`a vnog buyeta.

Prema pisawu britanskog “Dejli mejla“, 46-godi{wi Timni, koji godi{we zara|uje 40 hiqada funti rade}i kao pomo}nik supruzi na tako va`noj funkciji, prije nekoliko dana javno se posuo pepelom izviniv{i se britanskoj javnosti zbog svojih “nesta{nih“ navika koje je upra`wavao dok je Yeki Smit bila na slu`benom putu. Stavka o naru~ivawu dva porno-filma bila je dio ra~una od 67 funti, koliko je ko{tao pa ket ka blov ske TV, ta~nije “gledawa na zahtjev“. Yeki Smit je ‘ladno potpisala ra~un, i platila ga svojom ministarskom karticom. Poku{avaju}i da se opravda, Smit je izjavila da, potpisuju}i ra~un, nije obra}ala pa`wu na pojedine stavke, i obe }a la da }e iz vlas ti tog yepa platiti sporne tro{kove. Prema ra~unu koji je procurio u britanske medije, gospodin Timni je 1. i 6. aprila pro{le godine naru~ivao pornografske filmove preko kablov skog ser vi sa “Viryin medija“. Pored toga, dokoni suprug odgledao je i “Okeanovih 13”, te dje~ji film “Surf’s Up“. Pored ranijih glasina da su odnosi me|u supru`nicima ve} du`e vrijeme prili~no zategnuti, neugodnost sa gledawem porni}a je tim ve}a jer je Yeki poznata po o{trim stavovima prema seks industriji, kao i inicijativi za zabranu no}nih klubova u kojima

striptizete mu{terijama nude usluge plesa u krilu. Iako se mnogi sla`u da je ovaj skandal razbio karijeru Yeki Smit u parampar~ad, woj ne pada na pamet da podnese os tav ku, a ar gu ment joj je ~iwenica da u vrijeme naru~i-

MINISTAR na putu, a mu` gleda porni}e vawa i projekcije filmova nije bila kod ku}e. Skan dal sa tro {ewem dr`a vnih pa ra na por ni }e tek je vrh le de nog bri je ga. Jer, Yeki Smit je pod istragom ko mi si je bri tan skog Parlamenta zbog sumwe da je svojoj sestri omogu}ila tro{ewe novca predvi|enog za po kri vawe po slo vnih tro {kova. Wena sestra je dobila ukupno 116 hiqada funti zato {to je Yeki Smit promijenila svoju adresu - prijavila se kod sestre u Londonu, ~ime je ova dobila pravo kori{}ewa dr`avnog novca za odr`avawe svog doma. Za samo godinu dana, Yeki je od dr`a ve us pje la da na foru odr`avawa ku}e “izmuze“ 23 hiqade funti. A kada se tome dodaju tro{kovi slu`benog puta, odr`avawa slu`benih prostorija, nabavka kancelarijskog pribora, te pla te osobqa, tro {ko vi su iznosili ta~no 157.631 funtu. To je vi{e od pro{logodi{wih tro{kova premijera Gordona Brauna (124.454 fun-

te), te wenog partijskog {efa Dej vi da Ka me ro na, prvog ~ovjeka Konzervati vne stran ke (148.829 funti). I wen suprug-pomo}nik uspio je da se “ugura“ u buyet, pa mu je za 25 slu`benih putovawa pla}eno dvije i po hiqade funti. Yeki je ina~e koristila sve pogodnosti koje joj dozvoqava ministarski polo`aj, pa je u posqedwih pet godina svoju ku}u u Redi~u, gdje `ivi sa suprugom i dvoje djece, od poda do krova opremila na ra~un dr`ave. Tako je podnijela zahtjev i za refundirawe para koje je potro{ila, na primjer, za kupovinu lavaboa u kuhiwi (550 funti), pa ~ak i gumice za slavinu koja ko{ta “~ak” 88 penija. Izvori iz kabineta Gordona Brauna ka`u da ministarka Smit ima samo nekoliko mjeseci da popravi dobrano naru{eni politi~ki imiy. Uprkos sna`noj podr{ci koju joj je uputio premijer Gordon Braun, vrlo je vjerovatno da bi Yeki Smit, nakon promjena u sastavu vlade, najavqenom za Xeki Smit

po~etak juna nakon izbora za Evropski parlament, mogla biti sklowena u stranu. Dej vid Ka me ron, li der Konzervativne stranke, odapeo je ve oma ja sne stri je le upozorewa, izjaviv{i da }e Yeki Smit morati da odgovori na neka pitawa vezana za odr`avawe ku}e wene sestre: - Ne mogu da vjerujem da nekome prebivali{te nije tamo gdje mu je najbli`a porodica izjavio je Kameron.

Britanski premijer pru`io punu podr{ku

Zabrinutost Ina~e, mnogi ~lanovi britanskog Parlamenta su zabrinuti {to su u posqedwe vrijeme mnogi povjerqivi podaci, ne samo o wihovim tro{kovima, dospjeli u javnost. Pokrenuta je i tiha istraga kojom `ele da prona|u “krticu“ u vlastitim redovima.

Ra~un u kome su napla}eni “porni}i“

Xeki Smit ne namjerava da podnese ostavku jer u vrijeme naru~ivawa porno-filmova nije bila kod ku}e

14 4. i 5. april 2009. GLAS PLUS

~ari Interneta

Prema pisawu engleskih medija, 24-godi{wi Portugalac koristi usluge ro|aka Nuna. Kad u nekom lokalu ugleda zgodnu djevojku, {aqe Nuna da nabavi i-mejl adresu, koja mo`e da poslu`i kao “ulaz“ za wen profil na “Fejsbuku“ ili na MSN orisnice “Fejsbuka“ ~uvajte se. Ako vas zasko~i izvjesni Kristijano Aveiro i tra`i da ga dodate na listu prijateqa, znajte da se radi o “zloglasnom“ zavodniku Kristijanu Ronaldu. Fudbaler Man~ester junajteda nastupa s dobro poznatim “opasnim“ namjerama. A budu}i da su ga provalili, u posqedwe se vrijeme sve vi{e prebacuje na MSN mesenyer, na kojem se predstavqa rije~ima: “Zdravo, ja sam Kris, kako si?“ Prema pisawu engleskih medija, 24-godi{wi Portugalac koristi usluge ro|aka Nuna. Kad u nekom lokalu ugleda zgodnu djevojku, {aqe Nuna da nabavi i-mejl adresu, koja mo`e da poslu`i kao “ulaz“ za wen profil na “Fejsbuku“ ili na MSN. Ako se po ka `e da do ti ~na dje voj ka ima na lo ge na “Fej sbu ku“ ili MSN-u, Kristijano joj se diskretno obrati, a tokom razgovora joj po{aqe i nekoliko fotografija u kojima

K

pokazuje svoju sportsku figuru. I kad gospo|i ca na sje dne, pozove je u svoju vi lu u Ke {aj ru na zabavu ili na kupawe. - ^es to me poziva ku}i na zabave s wim i prijateqima, a znam da is to ~ini i s drugim djevojkama. [aqe foto gra fi je na vlas ti tu ini cijativu, ne treba ga moliti. Nema sumwe, zgodan je to momak i ima lijepo tijelo, ali je vrlo ta{t i misli samo na jednu stvar - dodala je jedna od fudbalerovih simpatija. Navodno, jedan od Ronaldovih profila na “Fejsbuku“

Kristijano Ronaldo

Rukometa{ Kila Nikola Karabti}

Posebno mi je drag Kavti~nik

FOTO: AGENCIJE

Tokom priprema za utakmi cu ~et vrtfi na la ru ko me tne Li ge {am pi ona, Nikolu Karabati}a novinari su izre {e ta li mno go broj nim pi tawima o privatnom `ivotu. Najvi{e je zapelo ono o slo bo dnom vre me nu i ka ko

Slo ve na ~ki ru ko me tni re pre zen ta ti vac i de sno krilo wema~kog Kila, ina~e je Karabati}ev jako dobar prijateq, ~emu u prilog idu brojne zajedni~ke fotografije na Karabati}evoj slu`benoj Internet stranici. Ali, sve bi bilo u najboqem redu da to nisu foto gra fi je na ko ji ma je dan drugom trqaju nogu, ili se grle u bazenu. Upravo te foto gra fi je po ta kle su pi tawa ima li me|u wima ne{to vi{e od samog prijateqstva. Osim toga, na slu`benoj stra ni ci u fo to ga le ri ji sve vrvi mahom golim i nabildanim mu{karcima, dok djevojaka ima u minimalnom broju, ako ih i ima uop{te. Tako|e, Karabati} je sklon objavqivawu narcisoidnih fotografija na kojima je go u manekenskoj pozi, daju}i do znawa da je potpuno izbrijanog tijela.

Seksom proslavio pobjedu Pobjednik prve trke sezone “formule 1“ u Melburnu, Yenson Baton jo{ je u radnoj opremi odvozio i desetominutni krug sa svojom djevojkom Yesikom Micibatom. Nakon trke 105.000 navija~a klicalo je sjajnom Batonu na pobjedi. Tada mo`da jo{ nije ni znao da mu wegova djevojka Yesika Micibata, ja pan ski mo del, priprema vatreni do~ek i desert za veliku pobjedu. Odmah nakon trke, odr`an je sastanak Braun GP ekipe, a to kom sas tan ka, ka ko pre no se wema~ki mediji, Baton se stalno osvrtao i pro pit ki vao: “Gdje mi je djevojka?“. Yesika je u{e ta la u bi je loj mi ni-haqini sa fla-

{om {am pawca. Ba ton je izbacio radnika iz malene sobe unutar prostorija gdje je bila smje{tena wegova ekipa. Nakon desetak minuta

wih dvoje su iza{li oznojeni iz sobe. - Uf, ka ko je vru}e unutra - rekao je oznojeni Baton. Upu }e ni tvrde da je Yesi ka iz gle da la zadovoqno.

FOTO: AGENCIJE

Vid Kavti~nik i Nikola Karabati}

ga provodi, a on je odgovorio: - Najvi{e ga provodim s prijateqima. Imam puno dobrih prijateqa u klubu, a od wih mi je posebno drag Slovenac Vid Kavti~nik - rekao je Karabati}.

Nakon trijumfa Xensona Batona na prvoj trci sezone

Xenson Baton

GLAS PLUS 4. i 5. april 2009. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA Di na mi ~no raz dobqe smjewiva}e se sa periodima osame u kojim }ete dubqe ra zmi{qati i analizirati postignuto, ono {to planirate ili `elite. Funkcionisa}ete vrlo dobro, a prema saradnicima }ete se pravilno odnositi. Kad je qubav u pitawu, pozitivan razvoj doga|aja za vas se nastavqa. Bi}e i onih koji }e preispitivati svaku sitnicu u svojoj vezi, a sve sa ciqem i svrhom da je jo{ vi{e poboq{aju.

Rak Promje ne u ko je ste se upus ti li u svom ra dnom okru `ewu us ko ro }e te privesti kraju. Uglavnom }ete biti zadovoqni, a saradwa sa mogu}im sponzorima i daqe }e biti otvorena ili plodna. Neraspolo`ewe, inat i neka ne pro mi{qena tvrdoglavost bi }e vam najgori protivnici kad se radi o qubavi. Ako va{a najdra`a osoba ka`e jedno, vi }ete re}i drugo, ili obratno.

Vaga Uskoro }e se pove}ati ko li ~i na po sla. Za to }ete raditi vi{e nego ina~e, a nerijetko i prekovremeno. Kad se radi o karakteru posla, balansira}ete izme|u le`ernosti i potpune predanosti profesionalnim zadacima. Skloni ste “~a~kawu“ po svom qubavnom `ivotu, a naro~ito tamo gdje ne treba. To bi moglo donijeti nove nedoumice ili suptilno neodobravawe partnerovog pona{awa.

Jarac Ovo je period finansijskih analiza koje }e se smjewiva ti sa uspos tavqawem sve ve}eg broja kontakata sa saradnicima. Analize }e uskoro biti privedene kraju sredinom mjeseca, a broj qudi sa kojima sara|ujete }e se pove}ati. Iako to nije va{a osobina, bi}ete skloni da svoje vrijeme vi{e tro{ite na raznorazne kontakte povr{nog kara kte ra, ne go sa voqenom oso bom. Partner bi se mogao osje}ati zanemareno.

Bik Pritisak nadre|enih da sve obavite savr{eno i u zadatim rokovima ~ini vas nervoznim, a nisu iskqu~ene ni gre {ke sa va {e stra ne. Najvi{e zato jer niste sposobni da radite u brzini, pa }e vas cijela situacija dodatno frustrirati. Posta}ete ti{i u izra`avawu osje }awa. To je re zul tat bla go naru{enog samopouzdawa i iskustava iz prethodnog perioda. Ipak, veze }e funkcionisati vi{e-mawe dobro.

Lav Nova poslovna saradwa ili novi ugovori ne}e biti najpovoqniji za vas. Kontroli{ite {ta u wima pi{e. Tek poslije pa`qivog ~itawa, eventualno pristupite dogovorima. Qubav vam je “pre{la“ na “sporednu traku“ i to zahvaquju}i tome {to vas druga strana odbija, ignori{e, napada, pa i vrije|a. To sve na ru {a va va {e pla no ve, pa ni su iskqu~ena razo~arawa, a u bla`im slu~ajevima neispuwene `eqe.

[korpija Posao pomalo zanemarujete, glavne stvari de{avaju vam se kroz kontakte sa qudima, a nerijetko na raznim zabavama. Ako vam je posao povezan sa zabavom ili sportom, onda }ete imati pro{irewe djelatnosti ili }e pred vas postaviti nove zadatke. Mnogi qudi sa kojim }ete se susretati u~ini}e vam se zanimqivi, ali ne i uzbudqivi onako kako zami{qate uzbu|ewa.

Vodolija Energije imate za dvoje, a sve {to vas sna|e na poslu bi}e obavqeno i prije rokova. Koli~ina zadataka ne}e vas zabriwavati, ali ponekad }ete pretjerivati sa brzinom, zbog ~ega bi mogli pregorjeti. U`ivate u dru{tvu voqene osobe, a sa lako}om gradite svoj odnos na povjerewu i toleranciji koja je vama jako va`na. To }e se samo nastaviti daqe kroz brojne prilike za dru`ewa i zabave.

Blizanci Imate dovoqno izazova na po slo vnom pla nu da vas pritisci mogu u~initi nervoznim, ali istovremeno }ete imati takvu snagu duha, da ako se oslonite na svoju intelektualnu i duhovnu stranu, sve }ete brzo dovoditi u red. Voqena osoba vam je uto~i{te od “oluja“ koje dolaze sa strane. U vezama }e oja~ati povjerewe, pa ~ak i ako povremeno budete nervozni, druga strana zna}e za{to je to tako.

Djevica O~ekuje vas boqa situacija na poslu. Saradnici imaju povjerewa u vas i povjeravaju vam zahtjevne zadatke. Vi radite punom parom, ostvarujete rezultate koji su vidqivi i koje drugi priznaju. Pred vama su izazovi u qubavnom `ivotu koje }ete trebati savladati. Nemir i nerazumijevawe su neke od faze kroz koje }ete prolaziti. Ako volite, volite tolerantno i trudite se da izbjegavate suvi{ne sva|e.

9 slova: 8 slova:

7 slova: 6 slova 5 slova: 4 slova:

3 slova: 2 slova:

KIVIKALAC, STOTINARI. ANGLOMAN, EGZOTIKA, LAMINATI, RIKAVATI. LOKATIV, RUVARAC. VOKALI, MILIKA, NEVSKI, TRITON. DICMO, TRZAJ. ALIS, ISTO, LIKA, TANK, TATU, TRTA, TRUT, ]ORA, UVID. EKL, INO, RO[, RUR. AL, AC, OD, RT, RC. Psiho

Strijelac Potreban vam je predah kako bis te ja sno sa gle da li {ta i kako daqe. Nije vrije me za brzo ple te akci je kakvim ste skloni, a analize koje }ete provesti bi}e dobrodo{le. Ma lim ko ra ci ma pre la zi se je dna ka udaqenost kao i velikim. Va{i emotivni odnosi funkcioni{u boqe od svih ostalih podru~ja va{eg `ivota tokom cijelog ovog mjeseca.

Ribe In te le ktu al ni ra dni ci, inovatori, slobodne profesije i sli~ni imaju pune ruke posla. Neki ugovori }e biti odgo|eni, a u poslu }e vam sve vi{e pomagati intuicija koja }e svakim danom postajati sve nepogre{ivija. Oni koji su ve} u dugim qubavnim vezama, vjerovatno }e upasti u zamku sukoba razli~itih stavova, pa }e na povr{inu isplivati neka razli~ita shvatawa stvari izme|u wih i partnera.

RJE[EWE: TRTA, RUR, UVID, TATU, RO[, TANK, RC, A, Z, EKL, LIKA, ANGLOMAN, L, JEZIK I MO], VOKALI, OD, STOTINARI, KIVIKALAC, RIKAVATI, M, T, AC, ISTO.

Ovan

Pojmove iz spiska rasporedite u lik ukr{tenice. Ako to pravilno uradite, u osjen~enim poqima uspravno dobi}ete ime i prezime bawolu~ke lingvistkiwe sa slike, a vodoravno – naslov wene kwige.

RJE[EWE: KE@MAN, BR^KO, ORAO, DARUVAR, R, BR[TANIK, RA, MAQ, URBINO, I^, IVA, BERKOVI]I, LAK, AVIOVEZA, ON, PROCVAT, NO, STVARAOCI, IN.

Bajaga i Instruktori na slavqeni~koj turneji

Trudi}emo se da im kao slavqenici poklonimo presek hitova iz 25 godina, sa svih albuma, rekao Bajaga PI[E: DEJAN VUJANI] [email protected]

B

ajaga i Instruktori po~eli su 27. marta sjevernoameri~ki dio slavqeni~ke turneje povodom 25 godina benda. Nastup u prepunoj dvorani “Opera House“ u Torontu zavr{en je nakon tri bisa. Na kon kon cer ta u To ron tu, uslijedili su nastupi u Kalgariju, Edmontonu i Vankuveru. Iz Kanade bend ide u Sjediwene Ameri~ke Dr`ave za koncerte u Los An|elesu i Finiksu. Potom Bajaga i Instru kto ri opet idu na sje ver, u Montreal, 9. aprila, odakle se spu{taju 10. aprila u ^ikago, a zatim 11. aprila u Boston i kona~no 12. aprila sviraju u Wujorku. -Kre}emo na turneju da proslavimo 25 godina rada i raspolo`ewe u bendu je fenomenalno, svi to jedva ~ekaju. Drago mi je {to }emo za po~etak da se opet vidimo sa na{om publikom u SAD i Kanadi, gde imamo jako mnogo prijateqa. Mnogi }e verujem prvi put ~uti pesme sa albuma “[ou po~iwe u pono}“ i iz serije “Vrati}e se rode“. Trudi}emo se da im kao slavqenici poklonimo presek hitova iz 25 godina, sa svih albuma. Dogovorili smo se da ako bude ba{ velikih `eqa za neku specijalnu pesmu, to na licu mesta re{imo“ - najavio je Bajaga pred odlazak na turneju.

Solo albumom “Pozitivna geografija“ (1984) i neo~ekivanim odlaskom iz velike “Ribqe ^orbe“, wen gitarista Bajaga po~eo je izuzetnu 25-godi{wu karijeru jednog od najcjewenijih i najuspe{nijih doma}ih pop-rok autora. Pra}en Instruktorima, Bajaga je uspio da stvori pop klasike “Dobro jutro yezeri“, “Plavi safir“, “Za`muri“, “442”, “Moji su drugovi“..., remek djela kao {to su albumi “Sa dru ge stra ne jas tu ka“ (1985) ili “Pro da vni ca taj ni“ (1988), a bend je uspio da pre`ivi brojne promjene postave, raspad zemqe, ratove, sankcije. Predstoje}a slavqeni~ka turne ja bi mo gla bi ti i odli ~no mjesto dodatne inspiracije za Bajagu, po{to je u planu da po povrat ku iz SAD i Ka na de bend kona~no u|e u studio za snimawe novog albuma koji bi trebalo da se pojavi na jesen.

RASPOLO@EWE u bendu fenomenalno - Svaki put kad smo se vra}ali iz Amerike to nas je uvek inspirisalo da napravimo dobar album. Ve} sam krenuo da pravim pesme i demo-snimke, ali znam svaki put kad odemo tamo uvek me ne{to novo inspiri{e. Nosim mali lap-

top u kom ve} imam gomilu muzike i lupova i sa wim mogu da radim bilo gde. Dovoqne su mi slu{alice, gitara i kompjuter i slobodni dani izme|u koncerata. Nakon turneje vra}amo se ovde za jo{ neke svirke i da radimo album. Voleo bih da nam album iza|e na jesen i da uradimo do kraja godine koncert u Beogradu, da na lep na~in proslavimo 25 godina karijere rekao je Bajaga.

BAJAGA uspio da stvori pop-klasike Na ameri~koj turneji Instruktori, klavijaturista Sa{a Lokner, basista Miroslav Cvetkovi} i bubwar ^eda Macura, bi}e naizmjence poja~ani za spoqne saradnike gitariste Nikolu Vrawkovi}a i Marka We`i}a. Bajaga priznaje da turneja po ameri~kom kontinentu zna biti izuzetno naporna, ali se prisje}a da bude uvijek nekih ne o~e ki va no za nimqivih mjesta i trenutaka. - Jeste naporno naro~ito kada su vi ken di i pre |e{ avi onom 10.000 kilometara. Pro{li put smo svirali Kalgari u petak uve~e, a posle koncerta smo i{li na aerodrom, za let u Los An|eles. Onda odspavamo malo i sutra za Finiks. U nedequ smo totalno

ko mi ra ni i tek on da slo bo dni dva-tri dana. U ve}ini tih gradova smo ranije svirali u fenomenalnim prostorima kao {to je “Opera House“, mnogo lepo staro pozori{te za 1.500 qudi u centru Toronta. Tu su bili i Rolling Stones, Partibrejkers i mnogi na{i

bendovi. Jedne godine smo svirali i u vrlo dobrom Athletic klubu za 1.000 do 1.500 qudi na Sanset bulevaru u Holivudu - ispri~ao je Bajaga.

Strani obo`avaoci Na koncerte Bajage i Instruktora u Sjevernoj Americi uglavnom dolaze iseqenici sa prostora ~itave biv{e Jugoslavije, ali Bajaga se prisje}a koncerta u Atlanti na kome se pojavilo i nekoliko ameri~kih vojnika koji su ranije bili stacionirani u Bosni i Hercegovini. - Donosili su nam gomilu nekih na{ih starih diskova da im potpi{emo. Tamo imaju veoma stroge kontrole na aerodromima ~ijem osobqu je veoma simpati~no {to uvek nosimo bekstejx pasove. Kad ih vide uop{te ne znaju koji smo bend, ali to je zemqa u kojoj se rok jako slu{a i ceni, i onda nije bitno koji si bend. Jedan od tih radnika obezbe|ewa ~im nas je video samo je rekao: “Ah, Bajaga!” Isto je bio u humanitarnoj misiji u Bosni - kazao je Bajaga.

SVAKI PUT kad su se vra}ali iz Amerike dobili inspiraciju da naprave dobar album Doma}a top-lista 1. Kanda Koxa i Neboj{a – Prekidi stvarnosti 2. Stuttgart Online - Dan kad je ubijen Zoran \in|i} 3. Petrol - Zebra 4. Darkwood Dub -Robot 5. Sajsi -Stefan 6. E Play - Sramota 7. Pionir 10 - Samo 8. Iskaz - Sve za wu 9. Ne`ni Dalibor Metronom 10. Ogi B. - Ostavi sve

Bilbordovih top 10 singlova

Bilbordovih top 10 albuma

1. Flo Rida - Right Round 2. Lady GaGa - Poker Face 3. Soulja Boy Tell ‘em Feat. Sammie - Kiss Me Thru The Phone 4. T.I. Feat. Justin Timberlake - Dead ang Gone 5. The All-American Rejects - Gives You Hell 6. Kelly Clarkson - My Life Would Suck Without You 7. Jamie Foxx Feat. T-Pain - Blame It 8. Kanye West - Heartless 9. Carrie Underworld Feat. Randy Travis - I Told You So 10. Lady GaGa Feat. Colby O’Donis - Just Dance

1. Kelly Clarkson - All I Ever Wanted 2. U2 - No Line on the Horizon 3. Soundtrack - Twilight 4. The-Dream - Love Vs Money 5. Lady GaGa - The Fame 6. Taylor Swift - Fearless 7. Nickelback - Dark Horse 8. Gorilla Zoe - Don’t Feed Da Animals 9. Beyonce - I Am... Sasha Fierce 10. Jamie Foxx - Intuition