Glas Srpske 7.8.2009

Subota i nedjeqa

www.glassrpske.com

7. i 8. mart 2009.

Broj 11.846 Godina LXVI Cijena

0.80 KM DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

VIJESTI

REGION

Dodik - ^eko: Revizija doprinijela finansijskoj disciplini

Zagreb dobio demar{ EU zbog nesaradwe sa Hagom

KULTURA

Jelena Kari{ik novi dekan Akademije umjetnosti strana 26.

strana 20.

FOTO: G. [URLAN

strana 3.

DANAS

BAWA LUKA

Fiskalni savjet BiH

Za dopunu buxeta 180 miliona KM strana 15.

Opqa~kana zlatara u Bawoj Luci

Odnesen nakit vrijedan 300.000 KM

strana 17.

Otvoreno pismo Smu~arskog saveza RS

“Petrolova“ benzinska pumpa

“Petrol“ po~eo prodaju najkvalitetnijeg goriva iz Broda

Na pumpama "evrodizel" iz brodske Rafinerije “Evrodizel“ iz Rafinerije Brod u subotu }e se na}i u prodaji na “Petrolovim“ pumpama na podru~ju Bawe Luke, Kotor Varo{a, Gradi{ke i Isto~nog Sarajeva. U ostalim op{tinama “evrodizel“ }e mo}i da se kupi od nedjeqe

U ~etvrtak je iz Rafinerije nafte u Brodu po~ela i otprema baznog uqnog {toka, koji predstavqa sirovinu za proizvodwu krekovanih baznih uqa u Rafineriji uqa u Modri~i

Sawa Vlaisavqevi}, direktorka Centra za kulturu dijaloga

Jezik ulice i Mehmedagi} poziv na lin~ odlu~uje kao novinarski sam argumenti

strana 40.

Na pumpama {irom Republike Srpske nalazi}e se posebni rezervoari za “evrodizel“ iz Rafinerije nafte u Brodu, jer je on pravqen prema evropskom standardu BAS EN 590, istakla Hame{evi}eva

Uslov slobodnog novinarstva i temeq demokratskih na~ela je istra`iva~ko novinarstvo, koje su~eqava suprotstavqene strane, navodi Vlaisavqevi}eva

strana 5.

strana 7.

Dra goqub Da vidnos dovi} Dobroslav ]uk o bez bje ti u Trebiwuo FK Borac

“Zatra`i}u od MUP-a pomo} specijalaca“ Na platformi doga|awa u Trebiwu ponovo {qam i kriminal di`u glavu, istakao ]uk strana 4.

2 7. i 8. mart 2009. GLAS SRPSKE

Ibrahim Efendi} dugo je bio na ~elu Odsjeka za Aziju i Afriku, ali nije dao zadovoqavaju}e rezultate, a Azija i Afrika su jako va`ni za BiH. Sven Alkalaj, ministar spoqnih poslova BiH

Vijesti dana Igor Radoji~i} o OHR-u

Pre}i na evropsku fazu BEOGRAD - Predsjednik Narodne skup{tine Republike Srpske Igor Radoji~i} rekao je u petak u Beogradu da treba okon~ati dosada{wi oblik me|unarodnog prisustva u BiH i pre}i u novu, evropsku fazu BiH, kojoj bi odgovarala evropska kancelarija u BiH. Radoji~i} je dodao da OHR treba transformisati u evropsku kancelariju. - ^ekamo posqedweg, ~etvrtog visokog predstavnika, a i trojica prethodnih su, tako|e, bili posqedwi - rekao je Radoji~i}. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta BiH Beriz Belki} rekao je da je kao gra|anin BiH potpuno frustriran {to je BiH pod pokroviteqstvom. - O~igledno je da je procjena da mi nismo jo{ samoodr`ivi kao funkcionalna dr`ava - naglasio je Belki}. Austrijski “Standard“

Austrijski “Standard“ o funkciji visokog predstavnika u BiH

Nema potrebe da OHR postoji

I 14 godina od rata u BiH ostala je samo `eqa za ukidawem visokog predstavnika, sa bonskim ovla{}ewima koja dozvoqavaju smjenu izabranih politi~ara u zemqi

Srbija spremna da uhapsi Ratka Mladi}a BEO GRAD - Pred sje dnik Srbije Boris Tadi} izjavio je da Srbija svakog dana dobija razli~ite obavje{tajne podatke o Ratku Mladi}u i da je rije{ena da uhapsi tog ha{kog optu`enika, prenose agencije. - Svakog dana dobijamo ra-

zli~ite informacije o Mladi}u i kada budemo sakupili dovoqno podataka, uhapsi}emo ga - rekao je Tadi}. On je izjavio da je Srbija ap so lu tno ri je {e na da se obra~una sa svakom vrstom kriminala, ukqu~uju}i ratne zlo~ine.

Tarik Sadovi} o "slu~aju Dobrovoqa~ka"

Mo`e da naru{i odnose sa Srbijom BEOGRAD - Ministar bezbjednosti BiH Tarik Sadovi} prenio je ministru policije Srbije Ivici Da~i}u da problem raspisivawa potjernica protiv Ejupa Gani}a i ostalih zbog “slu~aja Dobrovoqa~ka“ mo`e da “eskalira posve ne`eqeno i da naru{i dobrosusjedske odnose“. - Zatra`io sam da Da~i} u funkciji zamjenika premijera Srbije uti~e na to da se taj slu~aj prepusti organima BiH rekao je Sadovi} Srni u Beogradu. Prema wegovim rije~ima, Da~i} je odgovorio da }e o tome razgovarati sa predsjednikom Srbije Borisom Tadi}em i da }e taj problem izlo`iti i premijeru Mirku Cvetkovi}u.

Ha{ki tribunal

Odobren Karaxi}ev zahtjev o informacijama od SAD HAG - Sudsko vije}e Ha{kog tribunala donijelo je odluku da svi dokumenti koje Radovan Karayi} i wegov pravni savjetnik budu dobili od ameri~ke administracije u vezi sa wegovim sporazumom sa Ri~ardom Holbrukom, mogu biti objavqeni samo uz saglasnost dr`ave koja ih je dostavila,

ja vio je u pe tak do pi snik Srne iz Haga. Na osnovu odluke, koja je donesena na zahtjev Karayi}a, pravilo 70 }e se primijeniti ne samo na informacije u pisanoj formi, ve} i na usmene, dobijene u toku intervjua sa ameri~kim ambasadorom Filipom Goldbergom.

krat ski ne le gi ti mi sa ni Savjet za primjenu mira. List podsje}a na rije~i biv{eg visokog predstavnika Volfganga Petri~a, koji je, predaju}i funkciju Pediju E{daunu, izrazio nadu da }e on biti i posqedwi visoki predstavnik u BiH. I 14 go di na od ra ta u BiH ostala je samo `eqa za uki dawe vi so kog pred stavnika, sa bonskim ovla{}ewima ko ja do zvoqava ju smjenu izabranih politi~ara u zemqi. Petri~ ka`e da je protiv rigidnih mjera visokog predstavnika. - Ukoliko sami ne postupamo u demokratskom duhu, ne}emo druge mo}i da ubijedimo da je to boqi put re kao je Pe tri~ “Standardu“. On isti~e da su bon ska ovla{ }ewa zas tar je la i da u prvom pla nu mo ra ju Volfgang Petri~ bi ti evrop ske

BE^ - Fun kci ja vi so kog pred sta vni ka oda vno ve} ne tre ba da pos to ji u BiH, ocjewuje u petak austrij ski dne vnik “Stan dard“, uz tvrdwu da wegovo ime no vawe vr{i de mo -

FOTO: GLAS SRPSKE

Boris Tadi}

in te gra cije. Ovaj aus trij ski di plo ma ta sma tra da su Ame ri kanci izgubili strpqewe i da je u novoj ameri~koj administraciji ponovo prisutan “duh Ri~arda Holbruka“, koji je pregovarao u Dejtonu.

SAD HO]E da oslabe Dodika “Standard“ ocjewuje da SAD `ele sna`nog visokog predstavnika, koji }e oslabiti premijera RS Milorada Dodika.

Podsje}a se da su zemqe EU ve} po dr`a le Aus tri jan ca Va len ti na In cka za novog visokog predstavnika u BiH, dok SAD preferiraju kandidata iz zemaqa ~lani ca NA TO-a, naj ra di je Britanca. - U osno vi je ri je~ o dvi je ra zli ~i te {ko le ra zmi{qawa. Dok Va{ington i London tra`e ~ovjeka koji }e nastupiti ~vrsto da bi spro veo us ta vnu re for mu, Evropqani `e le da BiH prepuste sopstvenu odgovornost i de mo kra ti ju zakqu~uje “Standard“.

VISOKI PREDSTAVNIK Austrijski diplomata Valentin Incko bi}e, ipak, novi visoki predstavnik me|unarodne zajednice u BiH, ukoliko SAD odr`e rije~ datu po~etkom nedjeqe, tvrdi be~ki dnevnik “Prese“. List pi{e da je Incko, za-

jedno sa svojim budu}im timom, ve} u Va{ingtonu, kao i da je odobrewe SAD za wegovo imenovawe samo formalnost. Poslije Va{ingtona Incko }e, kako tvrdi “Prese“, posjetiti i Moskvu, ~iju podr{ku ve} u`iva.

Hilari Klinton u Briselu razgovarala sa zvani~nicima NATO i EU

Posao na Balkanu bi}e dovr{en

BRI SEL - Ame ri ~ki dr`a vni se kre tar Hi la ri Klinton obe}ala je na skupu NATO ministara u Briselu da se na Balkanu ne}e os ta vi ti “ne do vr{en po sao“, upozoravaju}i na opasnost da re gi ja pos ta ne “dio pro{losti koja je zaboravqena“. Ona je, go vo re }i pred ministrima spoqnih poslova NA TO-a, re kla da je upravo sada balkanski pros-

tor u opasnosti da postane dio pro{losti koja je zaboravqena.

NE DOZVOLITI da postignuti uspjeh propadne - Ne smije se dozvoliti da pos ti gnu ti us pjeh pro padne zato {to posao nije do vr{en - re kla je Klin tonova. Ame ri ~ki dr`a vni se -

kretar razgovarala je i sa visokim pred sta vni kom za spoqnu politiku i bezbjednost EU Havijerom Solanom o balkanskom prostoru i aktuelnim prilikama, od pro gre sa ka kav su dr`a ve zapadnog Balkana na~inile u sta bi li za ci ji do evro ame ri ~ke ko or di na ci je u pri bli `a vawu Bal ka na evrop skim stan dar di ma, prenosi Srna. Osim Solane, na radnom

ru ~ku sa ame ri ~kim dr`a vnim sekretarom bili su i evropski komesar za spoqne odnose Benita Ferero-Valdner, kao i {efovi diploma ti ja ^e {ke Ka rel [var cen berg i [ved ske Karl Bilt. Ame ri ~ki dr`a vni se kre tar u ~et vrtak uve ~e raz go va ra la je sa pred sje dnikom Evropske komisije @o ze om Ma nu elom Ba ro som.

GLAS SRPSKE 7. i 8. mart 2009. 3

Na razmatrawu ugovori o koncesiji za mini-hidroelektrane BAWA LUKA - Vlada Republike Srpske razmatra}e u narednih 30 dana Informaciju o realizaciji ugovora o koncesiji za izgradwu malih hidroelektrana, najavqeno je iz Biroa Vlade RS za odnose sa javno{}u.

S obzirom na to da je do sada potpisano 107 ugovora o koncesiji za izgradwu malih hidroelektrana, a pu{tena u rad samo jedna, Vlada RS je ranije razmatrala informaciju o realizaciji zakqu~aka iz 2007. godine i donijela set novih zakqu~aka.

Vlada RS podr`ava rad Glavne slu`be za reviziju javnog sektora

Revizija doprinijela finansijskoj disciplini Vlada RS i institucije koje su pod wenom nadle`no{}u i daqe su spremne da sara|uju sa slu`bom revizije, kako bi se otklonili eventualni propusti u poslovawu i uvela ve}a finansijska disciplina u javnom sektoru, rekao Dodik FOTO: M. RADULOVI]

Milorad Dodik i Bo{ko ^eko PI[E: MIROSLAV FILIPOVI] [email protected]

BAWA LUKA - Premijer Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da Vlada RS u potpunosti podr`ava rad Glavne slu`be za reviziju javnog sektora, jer je ova slu`ba znatno doprinijela uvo|ewu finansijskog reda u svim oblastima dru{tva i institucijama RS.

Dodik je, u petak poslije sas tan ka sa gla vnim re pu bli~ki revizorom Bo{kom ^e kom re kao da Vla da RS podr`ava svaku vrstu revizije finansija i u~inaka u javnom sektoru. - Vlada RS i institucije ko je su pod wenom na dle `no{}u i daqe su spremne da sara|uju sa slu`bom revizije, kako bi se otklonili

ODJEQEWE Milorad Dodik je rekao da je Vlada RS formirala posebno odjeqewe koje se bavi pitawima evropskih integracija i pretpristupnih fondova Evropske unije.

- Zadatak ovog odjeqewa je da prikupqa informacije i u~i kadrove drugih resora o svim va`nijim pitawima evropskih integracija i kori{}ewa pretpristupnih fondova EU istakao je Dodik.

eventualni propusti i uvela ve}a finansijska disciplina u javnom sektoru - rekao je Dodik. Naglasio je da je, tako|e, re vi zi ja poqo pri vre dnih pod sti ca ja obavqena na zahtjev Vlade RS i Ministar stva poqo pri vre de, vo do pri vre de i {u mar stva RS. - Re zul ta ti ove re vi zi je bi}e veoma korisni za uvo|ewe re da u ovu oblast, gdje je ra ni jih go di na bi lo dos ta zlo upo tre ba. Mnogi su pravo na podsticaje ostvarivali uz la`ne po dat ke o za si ja nim po vr{i na ma, proi zve de nim ko li ~i na ma mli je ka i re gistrovanim gazdinstvima - naveo je Dodik.

Is ta kao je da je ra ni jih godina u odre|enim slu`bama u resornom ministarstvu i lokalnim zajednica bilo zlo upo tre ba pri li kom do djeqivawa podsticaja za ratare.

SARADWOM uvesti red u javni sektor - Vla da RS je odlu ~na da ukine takvu praksu radi za{tite istinskih poqoprivrednih proizvo|a~a - rekao je Dodik i dodao da }e uskoro bi ti usvo jen akci oni plan da bi se uveo ve}i red u sis tem poqo pri vre dnih podsticaja. Pre mi jer RS je po ja snio da su zbog svih ovih proble-

RS likvidna Dodik je naglasio da je Srpska potpuno likvidna kada je rije~ o puwewu buxeta i da }e nastaviti da izmiruje sve obaveze. - Plate u javnom sektoru, obrazovawu, policiji ne}e biti smawene, kao ni socijalna davawa - naveo je Dodik. Dodao je da ne}e biti usporena ni gradwa autoputa Bawa Luka - Gradi{ka ni pripremne radwe za gradwu autoputa Bawa Luka - Doboj, a da je u zavr{noj fazi izrada projekta za gradwu hidroelektrane “Buk Bijela“ na Drini. U ovoj godini po~e}e gradwa tri hidroelektrane na rijeci Bosni i HE na Bistrici. ma kasnile isplate podsticaja pojedinim ratarima. Glavni revizor RS Bo{ko ^eko kazao je da ciq revizi je poqo pri vre dnih pod sti ca ja una pre |ewe efi kasnosti ovog sistema, a ne da se po kre nu is tra `ne radwe ili da se tra`e smjene odgovornih. - Revizija poqoprivrednih podsticaja ra|ena je vi{e od go di nu da na u sa radwi sa resornim ministarstvom i drugim nadle`nim instituci ja ma. Tu smo uka za li na odre|ena odstupawa i propuste, ali smo preporu~ili kako da se uspostavi boqi informacioni sistem i poboq{a efikasnost sistema dodjele podsticaja - dodao je ^eko.

Vijesti Rajko Kuzmanovi}

U ~lanstvu Evropske akademije BAWA LUKA - Predsjedni ku Re pu bli ke Srpske Rajku Kuzmanovi}u u subotu (7. marta) bi}e uru~en serti fi kat o ~lan stvu u Evropskoj akademiji nauka i umjetnosti, u Odjeqewu za dru{tvene, pravne i ekonomske nauke. Sve~ana plenarna sjednica bi}e odr`ana u subotu u Salcburgu, saop{teno je iz Biroa za odnose sa javno{}u predsjednika RS. N. V.

SDS

Za{to “Konzum“ nema kasu BAWA LU KA - Srpska demokratska stran ka za tra`ila je ju~e od Vlade i Poreske uprave Republike Srpske obja{wewe za{to hrvatski trgova~ki lanac “Konzum“ posluje bez fiskal nih ka sa i stavqa se iznad zakona Srpske, kada su fis kal ne ka se u RS obavezne, saop{teno je iz Srpske demokratske stranke. @. Do.

Aleksandar Xombi}

Vlada RS nikog nije izuzela BAWA LUKA - Nema nijedne odluke kojom je Vlada Republike Srpske bilo ko ga izu ze la od oba ve zne upotrebe fiskalnih kasa, rekao je u petak ministar fi nan si ja Republike Srpske Ale ksan dar Yom bi}, po vo dom zah tje va SDS-a da Vlada RS objasni za{to hrvatski trgova ~ki la nac “Kon zum“ posluje bez fiskalnih kasa, prenijela je Srna.

PURS

Kontrole u “Konzumovim“ Gernot Erler u posjeti BiH Potrebno posebno tijelo Evropska unija podr`ava objektima SARAJEVO - Dr`avni sekretar Ministarstva za borbu protiv korupcije sporazum iz Pruda BAWA LUKA - Poreska spoqnih poslova Wema~ke Gernot Erler u utorak i srijedu boravi}e u posjeti BiH, prenose agencije. Erler }e imati odvojene sastanke sa predsjedavaju}im Predsjedni{tva BiH Neboj{om Radmanovi }em, mi nis trom spoqnih po slo va Sve nom Alkalajom, wegovim zamjenikom Anom Tri{i}Babi}, premijerom FBiH Neyadom Brankovi}em, liderima SDA, HDZ BiH i SDP Sulejmanom Tihi}em, Draganom ^ovi}em i Zlatkom Lagumyijom. Erler }e u srijedu razgovarati sa premijerom RS Miloradom Dodikom, predsjednikom Narodne skup {ti ne RS Igo rom Ra do ji ~i }em i liderom Demokratske partije Draganom ^avi}em.

BE^ - BiH ima usvojenu strategiju u borbi protiv ko rup ci je, ali ni je ispu ni la kqu ~ni ciq koji se odnosi na uspostavqawe posebnog tijela za borbu protiv korupcije na ni vou iz vr{ne vlasti, izjavila je u petak Srni predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Du{anka Majki}. Ona je u Be ~u po no vi la da BiH mo ra ima ti osnovne institucionalne mehanizme koji }e pomo}i u borbi protiv korupcije.

SA RA JE VO - EU ne dvo smi sle no po dr`a va Prudski sporazum utemeqen na dijalogu i kompromisu doma}ih politi~kih lidera, izjavila je u petak ambasador Francuske u BiH Mariz Bernio nakon sastanka sa predsjednikom SDA Sulejmanom Tihi}em. - Visoki predstavnik EU za spoqnu i bezbjednosnu politiku Havijer Solana jasno je poru~io da EU ne }e to le ri sa ti ni ka kav secesionizam u BiH i tu nema nikakve dileme rekla je Bernio. Ona je naglasila da Francuska podr`ava BiH na putu ka evroatlantskim integracijama, saop{teno je iz SDA.

upra va RS na ja vi la je da }e weni in spe kto ri na Palama i Lukavici zapo~e ti pos tu pak kon tro le objekata firme “Konzum“ iz Hrvatske, gdje nije izvr{ena fiskalizacija. U sa op {tewu iz Po res ke uprave RS dostavqenom u pe tak Srni na vo di se da }e inspektori tokom kontrole preduzeti sve mjere pre dvi |e ne Za ko nom o fiskalnim kasama.

4 7. i 8. mart 2009. GLAS SRPSKE

OBLA]ENE mnoge javne li~nosti iz Trebiwa

FOTO: R. MIJANOVI]

Komentar dana Pi{e: @eqka DOMAZET

Luka~ kao loptica

Pozicija pomo}nika direktora Agencije za istrage i za{titu BiH (SIPA) Dragana Luka~a, za kojeg je konstatovano da je pogazio pravila slu`be prilikom upu}ivawa izvje{taja Tu`ila{tvu BiH protiv premijera RS Milorada Dodika i drugih zvani~nika, trenutno je na razmatrawu OHR-a. Iako je direktor SIPA Mirko Luji} zatra`io od Savjeta ministara da smijeni Luka~a, budu}i da je rije~ o zvani~niku kojeg nisu imenovale doma}e institucije nego OHR, Savjet ministara je informaciju i zahtjev SIPA proslijedio OHR-u na praIspada da su vno tuma~ewe. Iz OHR-a su bh. zvani~nici kazali da bez obzira na ~iwenicu da je Luka~ kadar poput Luka~a, biv{eg visokog predstavnioni iza kojih ka Pedija E{dauna, on je slustoji OHR, `benik institucija BiH. iznad i ispred Sve u svemu, slu~aj Luka~ }e zakona, i da se nakon stava OHR-a pononema nikoga ko vo na}i na stolu Savjeta im mo`e i{ta, ministara, a o wemu }e se odrediti i zajedni~ka komiiako legalne sija za odbranu i bezbjednost zakone zemqe Parlamenta BiH. u kojoj `ive i O~ito je da }e se slu~aj Luka~ i u narednom periodu rade kr{e na najdrasti~niji poput pingpong loptice prebacivati sa jednog na drugi na~in sto. O~ito je i to, s obzirom na uspostavqene mehanizme rada svih institucija BiH, da }e se ispostaviti da mu, bez obzira na ga`ewe zakona, niko ni{ta ne mo`e. Luka~a ne mo`e da smijeni ni direktor, niti predsjedavaju}i Savjeta ministara, jer da bi to u~inio, morao bi imati podr{ku svih ministara. To ne mo`e da u~ini ni Parlamentarna komisija jer nema tih ingerencija, niti }e to u~initi OHR, jer }e linijom maweg otpora svu tu “igranku“ prepustiti doma}im institucijama. Kad se sve ovo ima u vidu, ispostavqa se da je svojevremeno Luka~ i imao pravo kada je osiono tvrdio da mu niko ni{ta ne mo`e jer iza wega stoji OHR. Ispada na kraju da su bh. zvani~nici poput Luka~a, oni iza kojih stoji OHR, iznad i ispred zakona, i da nema nikoga ko im mo`e i{ta, iako legalne zakone zemqe u kojoj `ive i rade kr{e na najdrasti~niji na~in. O~ito je da su stvari postavqene naglava~ke i da u BiH ima ne samo jedan zvani~ni visoki predstavnik, nego vi{e wih, koji su se, poput Luka~a, okitili velikim ovla{}ewima. Neosporno je i to, ukoliko se slu~aj Luka~ kona~no ne raspetqa i stvari ne vrate u kolosijek prava, zakona i pravde, svakodnevno mo`emo o~ekivati da i iz drugih institucija poput SIPA ispliva neki sli~an “slu~aj Luka~“ i da BiH i wene institucije ostanu vezanih ruku, bez mogu}nosti da bilo {ta urade. O~ito je i to da ne samo u SIPA nego i drugim vrlo bitnim institucijama u BiH rade i djeluju oni koje su postavqali visoki predstavnici i da je samo pitawe dana kada }e slu~aj Luka~ zamijeniti neki drugi kojim }e se baviti nadle`ne institucije, bez mogu}nosti da bilo {ta preduzmu.

Zoran Koprivica, delegat SNSD-a u Parlamentu BiH Ne treba nam nikakva “~vrsta ruka“ u BiH, jer je to kontraproduktivno.

Sulejman Tihi}, lider SDA Mi smo za ja~e, ali kra}e u~e{}e visokog predstavnika u BiH.

Dobroslav ]uk

Dobroslav ]uk, na~elnik op{tine Trebiwe, o bezbjednosti u gradu

"Zatra`i}u od MUP-a pomo} specijalaca" Pravo je pitawe ko i za{to nastoji da Trebiwe destabilizuje? Upravo kad smo uspjeli suzbiti kra|e automobila, eliminisati razli~ite kriminalne grupe koje su ugro`avale mir na{ih gra|ana, opet je atak na Trebiwe, istakao ]uk PI[E: RATOMIR MIJANOVI] [email protected]

TREBIWE - Ako pripadnici Centra javne bezbjednos ti Tre biwe ubrzo ne rasvijetle slu~ajeve koji su se dogodili prethodnih dana, tra`i}u od Ministarstva unutra{wih poslova RS da u Tre biwe po {aqe specijalne jedinice. Ovo je za “Glas Srpske“ re kao na ~el nik op {ti ne Trebiwe Dobroslav ]uk. - Pravo je pitawe ko i za {to nas to ji da Tre biwe des ta bi li zu je? Upra vo kad smo us pje li su zbi ti kra |e auto mo bi la, eli mi ni sa ti razli~ite kriminalne grupe koje su, na ovaj ili onaj na~in, ugro`avale mir na{ih gra|ana, opet je atak na Trebiwe - kazao je ]uk i dodao da se ovakve stvari ne de{avaju slu~ajno.

On je istakao da je sve po~elo prije dva mjeseca, kada su na stranicama minornih novina, ~ije ime, kako je kazao, ne zaslu`uje da se javno izgovori, obla}ene mnoge ja vne li ~nos ti iz ovog grada.

[QAM i kriminalci ponovo di`u glave - Iznesene su la`i i neis ti ne, kva li fi ka ci je na na~in koji ne poznaje novinarska profesija - isti~e ]uk i do da je da su ti me otvorena vrata praksi da je u Trebiwu sve dopu{teno, da je mo ral mrtav, da ne ma dr`ave i da ni{ta nije sveto, pa ni Srpska pravoslavna crkva. ]uk ka `e da “na pla tformi takvih doga|awa po-

novo {qam i kriminal di`u glavu“. - U posqedwa dva dana u Trebiwu se desila katastrofa. Ba~en je dinamit u dvori {te, pod vo zi lo je dnog uglednog advokata, nakon du`eg vre me na ima mo kra |u vozila, ukraden je “audi A6“ ~o vje ku ko ji je do {ao iz Beograda na sahranu, dojavqeno je da je pos tavqena bomba u Tehni~koj {koli i, na kra ju, u po bi je la da na do go di la se oru `a na pqa ~ka zlatare - navodi ]uk. Do da je da je pu ca no na vlasnika zlatare, {to se ni u ratu nije de{avalo. - Sa ovakvim doga|ajima, kao ~ovjek, kao Trebiwac i na~elnik op{tine, ne mogu se pomiriti. Na{i sugra|ani zaslu`uju mir i bezbjednost, jer odu vi jek je to bila osnovna karakteristi-

Prijave Trebiwska policija dostavila je Okru`nom tu`ila{tvu izvje{taj protiv radnika ovog centra @eqka Radovanovi}a (41) iz Bile}e i Bogdana Bo`i}a (28) iz Trebiwa zbog osnova sumwe da su zloupotrijebili slu`beni polo`aj ili ovla{}ewa. U saop{tewu CJB Trebiwe navodi se da su osumwi~eni, rje{ewem na~elnika CJB Trebiwe Gorana Zupca, privremeno udaqeni iz MUP-a RS do okon~awa disciplinskog postupka. ka ovog grada. Kriminalci ne}e pro}i u na{em gradu ka`e ]uk.

Poslije obustavqawa istrage protiv sekretara Bora~ke organizacije Srebrenica

Milovanovi}u vra}ena dokumenta SREBRENICA - Sekretaru Bora~ke organizacije Srebrenica Milo{u Milovanovi}u u petak su u Policij skoj sta ni ci vra }e na li~na dokumenta koja su mu, po nalogu visokog predstavnika u BiH Miroslava Laj~aka, oduzeta 10. jula 2007. godine. Pripadnici lokalne policijske stanice oduzeli su Mi lo va no vi }u do ku men ta zbog toga {to, navodno, “opstrui{e ili prijeti da op-

strui{e Dejtonski mirovni sporazum u BiH“.

POLICIJI trebalo 35 dana da vrati dokumenta - Prvi put otkako su mi oduzeta dokumenta ju~e sam pozvan u Policijsku stanicu u Sre bre ni ci da preu zmem rje {ewe o uki dawu za bra ne pre las ka dr`a vne granice i vra}awu li~nih dokumenata - rekao je “Glasu Srpske“ Milovanovi}.

On je is ta kao da ga u periodu od jula 2007. godine do danas niko nije pozivao iz Tu `i la{ tva BiH, iako se iz obra zlo `ewa rje {ewa vi di da je Tu `i la{tvo obustavilo istragu protiv wega. U obrazlo`ewu rje{ewa navedeno je da je Tu`ila{tvo BiH aktom od 29. januara obavijestilo MUP RS “da je izme|u ostalih lica obustavqena istraga protiv Milovanovi}a“.

- Iznena|en sam {to je policiji trebalo 35 dana da me pozovu i vrate li~na dokumenta, koja su mi, o~igledno, ne pra ve dno odu ze ta rekao je Milovanovi}. Do dao je da o~e ku je da }e, kao i wemu, ubrzo biti vra }e na do ku men ta i dru gim Srbima u Srebrenici, ko ji ne pra ve dno `i ve bez osno vnih qud skih pra va, odnosno prava na rad i slobodu kretawa. K. ].

GLAS SRPSKE 7. i 8. mart 2009. 5

Sawa Vlaisavqevi}, direktorka Centra za kulturu dijaloga

Poziv na lin~ kao novinarski argument

PI[E: MIROSLAV FILIPOVI] [email protected]

BAWA LU KA - Di re ktor ka Cen tra za kul tu ru di ja lo ga Sawa Vla isavqevi} ocijenila je da je u medijima u BiH sve prisutniji jezik ulice, stavovi koji se prezentuju kako jedina istina, kao i otvorenih pozivi na lin~. U otvorenom pismu medijima ona dodaje i to da svi oni koji javno uka`u da je nedopustivo da novinari u svojim izvje{tajima i prilozima vrije|aju, osu|uju i presu|uju odmah budu prozvani da su “za{titni~ki orijentisani prema zlim nacionalistima, da nemaju osje}aja za istinu i pravdu, da napadaju novinare...”. Nabrojala je i kvalifikacije koje u svojim izvje{tajima ili komentarima koriste neki novinari, poput “razulareni bandit“, “kleptoman“, “huqa“, “stoka na vlasti“, “kri mi nal na ban da“, “bandit iz Lakta{a“, “podstreka~ zlo~ina~kih pohoda“, “vjerski zatucan svijet“, “Mile Lakta{“, “{ta zna nepismena stoka“... - Poslije ovih kvalifikacija, etiketa, otvorenih podme tawa i po zi va na lin~, slijedi hrabra pri~a hrabrih novinara. Slijedi uzor istra`i va ~kog no vi nar stva ko ji ima samo jedan ciq: raskrinkati sve zlo ove zemqe. Ukaza-

FOTO: GLAS SRPSKE

Uslov slobodnog novinarstva i temeq demokratskih na~ela je istra`iva~ko novinarstvo, koje je precizno, vjerodostojno, neutralno i koje su~eqava suprotstavqene strane, navodi Vlaisavqevi}eva

"HRABRIM" novinarima ne treba mi{qewe druge strane

SA RA JE VO - Naj ni `i ste pen re ali za ci je za crta nih aktivnosti u 2008. godini biqe`e ministar pravde BiH Bari{a ^olak od 35 odsto, ministar spoqne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojevi} sa 36 odsto i ministar transporta i komunikacija BiH Bo`o Qubi} sa 37 odsto. Ovo je u petak izjavio predstavnik Centra civilnih inicijativa (CCI) Denis Teli}, isti~u}i da su slaba efikasnost u realizaciji zacrtanih planova i utvr|ivawe samo 44 od planiranih 95 zakona, pokazateqi lo{eg rada Savjeta ministara BiH. Teli} tvrdi da se, kako je naveo, katastrofalnim radom Savjeta ministara BiH u pro{loj godini direk tno uti ca lo i na re ali za ci ju pla ni ra nih oba ve za u Parlamentarnoj skup{tini BiH, prenosi Srna.

Sindikat Grani~ne policije

SA RA JE VO - Sin di kat Grani~ne policije tu`i}e Savjet ministara BiH Sudu BiH ako do 10. marta ne promijeni odluku o visini, na~inu i postupku ostvarivawa pra va na pre voz do ra dnog mjesta u institucijama BiH, rekao je u petak u Sarajevu pred sje dnik Sin di ka ta Ahmed Tur~inovi}, prenosi Srna.

- Ako Sa vjet mi nis ta ra BiH ne promijeni ovu odluku, bi }e mo pri nu |e ni da primijenimo najradikalnije vidove sindikalne borbe i krenemo u {trajk - istakao je Tur~inovi}. On je dodao da }e u tom slu~aju biti ugro`ena granica, istakav{i da }e se na grani~nim prelazima za samo dva ~asa nerada stvoriti ogromne kolone.

Sawa Vlaisavqevi}

ti gra|anima, koji su veoma ~esto iz istih pera i istih usta ozna~eni kao nepismeni i zatucani, na sve anomalije ovog dru{tva. Kako? Sasvim jednostavnim, svima prihvatqivim jezikom ulice, navodi Vlaisavqevi}eva. Na gla {a va da ova kvim “hrabrim“ novinarima, uglavnom, ne treba mi{qewe druge stra ne, iako de ba ta kao temeq demokratskog dru{tva i kriti~ko mi{qewe u~e sa-

su javno diskreditovani i kojima se pravi javni medijski lin~ zbog, recimo, naziva sela iz kojeg poti~u, a koji se direktno dovodi u vezu sa sudijskim anga`manom, kao {to je slu~aj sa sudijom Brankom Peri}em, onda i sudije treba da imaju osiguran javni prostor navela je u pismu Sawa Vlaisavqevi}.

gledavawu problema sa svih strana, iz svih aspekata. - Uslov slobodnog novinar stva i te meq de mo krat skih na~ela je istra`iva~ko novinarstvo, koje je precizno, vje ro dos toj no, neu tral no i koje su~eqava suprotstavqene strane - navodi ona.

KRITI^KO mi{qewe je sagledavawe problema sa svih strana Vlaisavqevi}eva dodaje da kada ~ovjek prati TV emisije ili ~ita novinske ~lanke, posebno u FBiH, naro~ito u Sarajevu, lako uvi|a da najve}e moralno zlo dolazi od nacionalno sasvim jasno opredijeqenih politi~ara, preduzetnika, javnih li~nosti… Dodaje da }e ipak, s druge stra ne, u tim na vo dno gra |anski orijentisanim novinama na svaku osudu nai}i nagrada koju su “Nezavisne no-

vi ne“ do di je li le li de ru SDA Su lej ma nu Ti hi }u. I navodi da su izvje{taji o toj nagradi glasili “falsifikator, koji je ostao bez nogu zbog duga od 500.000 hiqada maraka“ (Kopawa) daje nagradu “budali, trka~u pred rudu i, na ra vno, na ci ona lis ti“ (Tihi}). - Na ovom pri mje ru ne pro fe si onal nog iz vje {ta vawa uo~ena je logi~ka neodr`ivost. Gra|ani {ire gra|anstvo iz Sarajeva, a nacionalis ti odla ze na raz go vore, pregovore, dogovore i dodjeqivawe nagrada iz RS u FBiH i iz FBiH u RS. Zar ne bi trebalo biti obratno? Oni ~ak poku{avaju, prvi put u BiH, razgovarati! Poku{avaju uspostaviti dijalog. I gle ~uda, razgovor ili dijalog nailaze na sve tipove osude, od ru{ewa zemqe do podrivawa sistema, slu|ivawa naroda… - primje}uje Vlaisavqevi}eva.

Nikola Dereti}, predsjedavaju}i UO BHRT-a

Ho}e da uti~u na sud BAWA LUKA - Kolegijum direktora BHT1 i BHR1, tvrdwama o dramati~noj situaciji u ku}i `eli da stvori lo {u sli ku u ja vnos ti uo~i dono{ewa odluke Suda BiH po tu `bi smi jewenog direktora BHRT-a Mehmeda Agovi}a protiv BHRT-a i da uti~e na odluke Suda. Izja vio je to po vo dom otvorenog pisma pomenutog kolegijuma predsjedavaju}i Upra vnog odbo ra BHRT-a Nikola Dereti}. - Situacija nije ni{ta dramati~nija nego prije godi nu ili dvi je i is ti ti qudi imali su mogu}nost da

^olak, Zirojevi} i Qubi} najlo{iji

Tu`ba protiv Savjeta ministara BiH

SUDIJE - ^udno je da dopisi Udru`ewa sudija BiH o neprofesionalnom izvje{tavawu nisu dospjeli i do gra|anskih, istini okrenuti medija, naprosto zbog vaqane informisanosti javnosti, jer sve {to novinari rade, rade zbog gra|ana i za wihovo dobro. Ako pretpostavimo da su i sudije gra|ani, posebno oni koji

CCI o radu u Savjetu ministara

se oglase i ranije, a oni znaju za{to su to uradili nekoliko dana prije dono{ewa odluke Suda BiH o sudskom spo ru Ago vi }a i BHRT-a rekao je Dereti}.

SITUACIJA nije dramati~na On je dodao da u cijelom pismu “prepoznaje rukopis ~lana UO Ahmeda @ili}a, jer su iznijeti zakqu~ci na kojima on dugo insistira“. Ko le gi jum di re kto ra BHRT-a u otvorenom pismu naveo je da je stawe u ovoj

medijskoj ku}i dramati~no i da pod pri tis kom odla ze kqu~ni kadrovi. Kolegijum direktora optu`io je UO da su usvojili cjenovnik marketin{kih usluga nepovoqan za BHRT. - Qudi koji rade u marketin {kim slu `ba ma Fe de ral ne te le vi zi je ve oma su blis ki sa mar ke tin {kim agencijama i na toj relaciji se kreira cjenovnik usluga rekao je Dereti}. Dodao je da je siguran da se tvrdwe kolegijuma direktora da qudi “pod pritiskom odlaze iz BHRT-a”, ne mogu odnositi na UO, a ako

Direktor Dereti} je rekao da krivca {to jo{ nije deponovan potpis v. d. glavnog direktora Jakova Jurjevi}a kolegijum direktora treba da tra`i kod sudova, jer je Sud BiH potvrdio da je UO imenovao v. d., ali Op{tinski sud ne}e da ga registruje, a odbio je to i Kantonalni sud. “qudi odlaze iz ku}e zbog toga {to je te{ko finansijsko stawe, to je razumqivo“. @. Do.

Majkl Tejtam na Mawa~i

Posjeta Centru za borbenu obuku BAWA LUKA - Britanski ambasador u BiH Majkl Tejtam, u pratwi britanskog vojnog ata{ea, pukovnika Stivena Krofta, posjetio je u petak Centar za borbenu obuku Oru`anih snaga BiH na Mawa~i, saop{teno je u Ministarstvu odbrane BiH. - Tom prilikom Tejtam je uru~io sertifikate za 37 pripadnika Oru`anih snaga koji su uspje{no zavr{ili obuku za u~estvovawe u operacijama podr{ke miru, koja je izvo|ena u protekle tri sedmice na Mawa~i, u organizaciji OS BiH i Britanskog vojnog tima za obuku i savjetovawe - istakli su u ovom ministarstvu.

Ministri unutra{wih poslova regiona

Potpisana Deklaracija o grani~noj saradwi BEOGRAD - U~esnici godi{we ministarske konferencije o saradwi u oblasti grani~ne bezbjednosti u jugoisto~noj Evropi, ko ja se odr`ava u Beogradu, potpisali su u petak Deklaraciju kojom se isti~e spremnost za ispuwewe neophodnih standarda za pristup Evropskoj uniji i [engen-

skom sporazumu. Ministri unutra{wih poslova, potpisnici Deklaracije, na gla si li su da je za gra|ane wihovih dr`ava od najve}e va`nosti grani~na bezbjednost, kao jedan od kqu~nih uslo va za pu no pra vno ~lanstvo u Evropskoj uniji, prenosi Srna.

6 7. i 8. mart 2009. GLAS SRPSKE

U BiH svakog dana tri `ene prijave nasiqe

Dru{tvo

SARAJEVO, BAWA LUKA - U BiH se prosje~no doga|aju tri prijavqena slu~aja nasiqa nad `enama dnevno, ili vi{e od 1.500 godi{we, ali niko ne mo`e da ustanovi koliko je jo{ neprijavqenih slu~ajeva, rekla je u petak na konferenciji za novinare u Sarajevu direktor Xen-

der agencije BiH Samra Filipovi}-Haxiabdi}. U Xender centru Republike Srpske smatraju da je za postizawe ravnopravnosti polova neophodno poboq{ati polo`aj `ena u javnom `ivotu i odlu~ivawu, zapo{qavawu, te obrazovawu i za{titi od nasiqa, prenosi Srna. FOTO: GLAS SRPSKE

“Svislajon Industrija alata“

Proizvodi}e i hranu umjesto alata NEVESIWE - Dosada{wi metalski program u Fabrici steznih glava u Nevesiwu, koja je dio sistema “Svislajon Industrija alata“, kao i u jednom dijelu proizvodwe ove fabrike u Trebiwu, {to prije mora biti zamijewen programom hrane. Ovo je zakqu~ak koji su u petak donijeli ve}inski vlasnik i menayment ove firme. Direktor “Svislajona“ Bogdan Goli} pojasnio je da }e, umjesto steznih glava koje su se proizvodile u nevesiwskom pogonu i koje su na tr`i{tu ~etiri puta skupqe od konkurentskih, pa se, prema tome, nigdje ne mogu ni plasirati, biti instalisani novi pogoni za preradu mlijeka, krompira i `itarica, dok }e se u Trebiwu formirati novi pogon za konditorske proizvode. V. D.

SJE]AWE na nedu`ne `rtve

Bora~ka organizacija RS

Prioritet stambeno zbriwavawe BAWA LU KA - Nas ta vak programa potpunog stambenog zbriwavawa prioritetnih gru pa bo ra ~ke po pu la ci je u Re pu bli ci Srpskoj jedan je od kqu~nih zadataka Bora~ke organizacije RS u 2009. godini, izjavio je u pe tak predsjednik Pred sje dni{ tva BORS-a Mihajlo Para|ina, javila je Srna.

Para|ina je novinarima u Bawoj Luci rekao da }e biti potrebno da se o ovom pitawu raz go va ra sa premijerom RS Miloradom Dodikom i predstavnicima resornog ministarstva, da bi se realizovalo ono {to je po~eto iz programa stambenog zbriwavawa, ~ija bi realizacija trebalo da bude okon~ana do 2010. godine.

Institut “Vaso Butozan“

Od bruceloze oboqelo 6.000 `ivotiwa BAWA LUKA - U Veterinarskom institutu “Dr Vaso Butozan“ lani je zbog {irewa bruceloze ispitano vi{e od 200.000 uzoraka `ivotiwa, od kojih su pozitivni rezultati bili za vi{e od 6.000 ovaca, koza i goveda u 24 op{tine u RS, rekao je direktor ove ustanove Darko Despotovi}, prenosi Srna. [ef laboratorije za kontrolu mlijeka u Institutu “Dr Vaso Butozan“ Biqana Pe}anac rekla je novinarima da je po~ela primjena novog koncepta kontrole mlijeka, koji je uskla|en sa evropskim standardima. Ona je napomenula da }e na ovaj na~in mlijeko biti klasifikovano, {to }e podrazumijevati i precizno odre|ivawe cijena, a sertifikate o kontroli dobija}e prvi put proizvo|a~i mlijeka, otkupqiva~i i prera|iva~i, odnosno mqekare.

Ministarstvo za porodicu RS

Podr{ka mladima

Kasipovi} u obilasku Dowe Gradine

Po~ele pripreme za obiqe`avawe Dana proboja jasenova~kih logora{a

Vlada RS formira Organizacioni odbor “Poetski pomen“ mo`e se pripremiti na mnogo boqi na~in, istakao Kasipovi}. U toku izrada Programa ure|ewa Spomen-podru~ja Dowa Gradina PI[E: TAWA DERIKU]A [email protected]

KOZARSKA DUBICA Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Anton Kasipovi} izjavio je da }e na narednoj sjednici Vlade RS biti formiran Organizacioni odbor za obiqe`avawe Dana proboja jasenova~kih logora{a - 22. aprila. - Mi nis tar stvo se ve} priprema, jer je to veoma zna~ajan doga|aj - rekao je Kasipo vi} u ~et vrtak uve ~e u Kozarskoj Dubici. Dodao je da }e u planirawu pa ras to sa ne vi nim `rtvama logora “Jasenovac“ posqedwu rije~ dati Srpska pravoslavna crkva. - Nastojimo da iz godine u godinu napredujemo kada je u pitawu obiqe`avawe dana sje}awa na `rtve “Jasenovca“ - istakao je Kasipovi} i izrazio na du da }e pla ni ra na sredstva biti dovoqna za re-

alizaciju predvi|enih aktivnosti. Kasipovi} je najavio da }e prate}u kulturnu manifes ta ci ju “Po et ski po men Dowa Gradina“ ove godine pri pre ma ti Mi nis tar stvo prosvjete i kulture i op{tina Kozarska Dubica.

SNIMAWE filma o “Jasenovcu“ izuzetan projekat - Smatramo da mo`emo, u okviru sredstava koje }e izdvojiti Ministarstvo, napra vi ti no vu, sa vre me ni ju fizionomiju te manifestacije, koja je u potpunosti primjerena cijelom tom doga|aju, jer sam uvjeren da se, zajedni~kim naporom i anga`manom Mi nis tar stva i op {ti ne, “Poetski pomen “ mo`e pripremiti na mnogo boqi na~in - istakao je Kasipovi}. Naglasio je da je u toku izra da Pro gra ma ure |ewa

Spomen-podru~ja Dowa Gradina, na ~ijem stvarawu rade najkompetentniji stru~waci iz te oblasti. - Potrebna nam je i pomo} iz inos tran stva, od stru~waka koji se bave holokaustom- rekao je Kasipovi} i dodao da }e Program biti zavr{en u predvi|enom roku, odnosno da }e se u toku ove godine “do}i do kompletnog rje {ewa i na }i ko na ~na forma za wegov izgled“. - Ko na ~no rje {ewe za Spomen-podru~je jeste velika investicija za koju je iz Ra-

zvojnog programa RS obezbije|eno pet miliona maraka - rekao je Kasipovi}. Dodao je da je snimawe prvog igra nog fil ma o kon cen tra ci onom lo go ru “Jasenovac“ izuzetan projekat i da je posebno va`no da neko iz na{eg podru~ja i miqea stvara taj film. Snimawe igranog filma “Jasenovac“ 30. decembra pro{le godine najavili su, kao za je dni ~ki pro je kat RS i Srbije, predsjednik Vlade RS Milorad Dodik i predsjednik Srbije Boris Tadi}.

STANI] Direktor Dru{tva za proizvodwu filmova “Balkan film“ Tihomir Stani} potvrdio je nedavno da je ta producentska ku}a svoje sjedi{te premjestila iz Bawe Luke u Kozarsku Du-

bicu, gdje }e u narednom periodu biti intenzivirane pripreme za snimawe filma “Jasenovac“, i otkrio da }e se film snimati na teritoriji op{tine Kozarska Dubica.

Otvoren konkurs za zapo{qavawe mladih radnika BAWA LUKA - Omladinski savjet RS i Evropski pokret za BiH potpisali su u petak u Bawoj Luci Memorandum o saradwi za realizaci ju pro je kta “Mla di i proces EU integracija“, koji }e Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport RS podr`ati sa oko 10.000 maraka, javila je Srna. Memorandum su potpisali predsjednik Omladinskog savjeta RS Lu~iano Kalu`a i

generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH Predrag Pra{talo. Projekat “Mladi i proces EU integracija“ bi}e realizovan pod pokroviteqstvom Ministarstva. Na ~el nik Odjeqewa za omladinu u Ministarstvu RS Dragan Kupre{anin izjavio je novinarima u Bawoj Luci da je ciq projekta upoznavawe mladih u RS sa evropskim integracijama.

Poslodavcima i do 5.000 KM BAWA LUKA - Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport RS po drugi put ove godine raspisalo je konkurs za izbor poslodavaca kojima }e biti dodijeqeno i do 5.000 maraka ako zaposle mlade kadrove. Konkurs }e biti otvoren do 20. aprila, a Ministarstvo }e poslodavcu po jednom zaposlenom radniku sa sredwom stru~nom spremom do-

dijeliti 2.500 maraka, za radni ka sa vi {om stru ~nom spremom 2.700, a za radnika sa visokom stru~nom spremom 3.000 maraka. - Poslodavcima koji se iskqu~ivo bave proizvodnom djelatno{}u Ministarstvo }e po za po sle nom ra dni ku sa SSS isplatiti 3.000 KM, radniku sa V[S 4.000, a po radniku sa VSS 5.000 maraka isti~u u Ministarstvu.

U Ministarstvu ka`u da je u buyetu za 2009. godinu planirano 2.000.000 maraka za ove namjene.

KONKURS otvoren do 20. aprila - Do sada smo potpisali ugovore sa 125 poslodavaca za ukupno 235 radnika - ka`u u Ministarstvu i dodaju da su se Vla da i Mi nis tar stvo

odlu~ili da subvencioni{u poslodavce koji zapo{qavaju visokostru~ni kadar radi op{teg interesa. - Prema statistikama Ministarstva, agencija i Zavoda za zapo{qavawe RS, najve}i broj nezaposlenih je sa sredwom stru~nom spremom, pa smo se iskqu~ivo iz tog razloga opredijelili za realizaciju ovakve vrste programa isti~u u Ministarstvu. D. ].

GLAS SRPSKE 7. i 8. mart 2009. 7

Radnici “Bir~a“ odgodili {trajk ZVORNIK - Upravni odbor Sindikata metalaca i rudara Fabrike glinice “Bira~“ saop{tio je u petak da se generalni {trajk radnika ove fabrike, koji je bio zakazan za 11. mart, odga|a za 16. mart. U saop{tewu Sindikata, koje je potpisao predsjednik Predrag To-

mi}, ka`e se da se poslodavac obavezao da }e do 13. marta ispuniti sve postavqene zahtjeve Sindikata, me|u kojima su isplata dijela plate za decembar, isplata januarske plate, kao i isplata neispla}enog dijela regresa za 2008. godinu. S. S.

Vijesti

“Petrol“ od subote gra|anima RS prodaje gorivo iz Broda

Grahovo

"Evrodizel" iz Broda na "Petrolovim" pumpama

Lani ro|eno samo osam beba

Na svim “Petrolovim“ pumpama na podru~ju Bawe Luke, Kotor Varo{a, Gradi{ke i Isto~nog Sarajeva “evrodizel“ u prodaji od subote. U ostalim op{tinama mo}i }e se kupiti od nedjeqe

FOTO: G.[URLAN

BOSANSKO GRAHOVO U op{tini Bosansko Grahovo pro{le godine ro|eno je sa mo osam be ba, a umrlo je deset lica, podaci su Zavoda za javno zdravstvo Livawskog kantona, prenijela je Srna. Negativna stopa prirodnog prira {ta ja posqedi ca je prvenstveno starosne struktu re sta no vni{ tva ove op{tine u koju se vratila uglavnom srpska populacija starijeg `ivotnog doba, tako da je broj umrlih iz godine u godinu znatno ve}i od broja ro|enih.

Livno

U bolnici zabrawene posjete LIVNO - Posjete bolesni ci ma u Kan to nal noj bol ni ci “Fra Mi ho vil Su~i}“ u Livnu zabrawene su zbog pogor{ane epidemiolo{ke situacije i pove}awa broja oboqelih od gripa, prenosi Srna. Posjete su zabrawene na prepo ru ku Za vo da za ja vno zdravstvo Livawskog kanto na, pot vrdi la je di re ktor Za vo da Di ja na Mami}. “Petrolova“ pumpa u Bawoj Luci

Sarajevo

PI[E: DRAGANA ]OSI] [email protected]

vim“ pumpama na podru~ju Bawe Luke, Kotor Varo{a i BAWA LUKA - “Evrodi- Gradi{ke, kao i na pumpama zel“ iz Rafinerije nafte u ovog preduze}a u Isto~nom Brodu u subotu }e se na}i u Sarajevu. U ostalim op{tinama goprodaji na svim “Petrolorivo “evrodizel“ mo}i }e se kupiti od nedjeqe. Ovo je rekla rukovodilac uvoza nafte i naftnih de ri va ta u Bazno uqe preduze}u “Petrol“ AD Jelena Hame{evi}. U ~etvrtak je iz Rafinerije nafte u Ona je istaBrodu po~ela i otprema baznog kla da su dvi je uqnog {toka koji predstavqa sirocisterne “evrovinu za proizvodwu krekovanih badizela“ iz Rafiznih uqa u Rafineriji uqa u nerije u Brodu u Modri~i. ~etvrtak otprem-

qene za pumpe koje se nalaze u regiji Bawe Luke i Isto~nog Sarajeva.

”EVRODIZEL“ napravqen prema posebnim evropskim standardima - U petak je po~ela otprema evrodizela za ostale poslovne centre “Petrola“, a gra|ani Prijedora, Broda, Bijeqine i Trebiwa mo}i }e ga na pumpama kupiti u nedjequ istakla je Hame{evi}eva. Ona u petak nije mogla da ka`e koliko }e ko{tati litar ovog goriva, ali je ranije najavqivano da }e goriva iz

brodske rafinerije biti jefti ni ja od os ta lih. Li tar “evrodizela“ iz uvoza ko{ta oko 1,49 maraka. Hame{evi}eva je istakla da }e se na pumpama {irom Srpske nalaziti posebni rezervoari za “evrodizel“ iz Rafinerije nafte u Brodu, jer je on pravqen prema evropskom standardu BAS EN 590. Drugim rije~ima, gorivo iz Broda nije klasi~an “evrodizel“, ve} je napravqen prema posebnim evropskim standardima. Dozvoqeni sadr`aj sumpora u “dizelu“ prema Odluci o kontroli te~nih naftnih goriva Savjeta ministara BiH izno si 350 ppm, a sa dr`aj

sumpora u “evrodizelu” koji je od subote u prodaji iznosi 50 ppm. - Na na{im pumpama jo{ uvijek se mo`e kupiti “evrodizel“ iz uvoza. Moramo planski odre |i va ti ko jem poslovnom centru je potreban “evrodizel“. To zna~i da }emo polako prelaziti na “evrodizel“ iz Broda - rekla je Hame{evi}eva. Na pumpama u Srpskoj ve} se prodaje “dizel D2“ iz brodske rafinerije. U “Krajinapetrolu“ ka`u da jo{ ne znaju kada }e nabaviti gorivo iz brodske rafine ri je, a is to ka `u i na ostalim pumpama.

U Beogradu predstavqen projekat “Gorwi horizonti“

Prioritet gradwa HE Dabar

BEOGRAD - Predstavnici Ministarstva industrije, energetike i rudarstva, Ministarstva poqoprivrede RS, “Elektroprivrede RS” i “Hidroelektrana na Trebi{wici” u petak su u Beogradu predstavili projekat “Vi{enamjensko kori{}ewe voda Gorwi horizonti“, javila je Srna. Ministar poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede RS Radivoje Brati} rekao je da je potrebno {to prije do}i do

realizacije prvog objekta, a to je “Hidroelektrana Dabar“. - Ovaj projekat je u vrhu isplativosti - rekao je Brati} i dodao da je izgradwom tunela izme|u Dabarskog i Fatni~kog poqa, te Fatni~kog poqa i Bile}kog jezera, koji su u funkciji, ve} obezbije|ena zna~ajna za{tita od poplava. Napomenuo je da bi izgradwa HE Dabar omogu}ila uslove za navodwavawe Dabarskog i Fatni~kog poqa.

Ministar industrije, energetike i rudarstva RS Slobodan Puhalac rekao je da je ovo jedna u nizu akcija da bi se do{lo do realizacije projekata iz energetskog sektora. Naveo je da je rije~ o investiciji od 350.000.000 evra i da bi se ovi projekti po vrijednosti mogli porediti sa projektom “Gorwe Drine” jer su kapacitet i vrijednost investicija pribli`ni. - Ne bismo mogli govoriti

o rokovima, oni }e biti skra}eni onoliko koliko je to mogu}e i bi}e u proporciji sa rizicima - rekao je Puhalac.

PROJEKAT vrijedan 350.000.000 evra “Gorwi horizonti” su neizgra|eni dio “Hidrosistema Trebi{wica” iznad postoje}e akumulacije Bile}a, koji obuhvata slivove rijeka Zalomke, Bregave i dijelom Tre-

bi{wice, odnosno Gata~ko, Nevesiwsko, Dabarsko i Fatni~ko poqe. Projekat “Gorwi horizonti” na teritoriji RS predvi|a izgradwu dva tunela i tri nove HE u gorwem slivnom podru~ju Trebi{wice. Rije~ je o tunelima Fatni~ko poqe - Bile}ko jezero i Nevesiwe - Dabar, kao i HE Ne ve siwe, Dabar i Bile}a, a predvi|ena je i izgradwa kanala kroz Fatni~ko poqe.

Potrebni sporazumi SARAJEVO - Institut za nes ta le oso be BiH sa op {tio je u petak da je u saradwi sa Me |u na ro dnom komisijom za nestale osobe pro{le godine identifikovao oko 1.000 osoba, pre no si Be ta. Na pe tom sas tan ku Re gi onal ne sa radwe o problemu nestalih osoba odr`anom u Sarajevu istaknut je zna~aj potpisivawa bilateralnih sporazuma izme|u BiH i dr`ava regiona.

Ministarstvo nauke

Takmi~ewe inovatora

BAWA LU KA - Mi nis tarstvo nauke i tehnologije RS po zva lo je u pe tak ta kmi ~ar ske ti mo ve iz Srpske da se pri ja ve i u~estvuju na takmi~ewu za najboqu tehnolo{ku inovaciju u ovoj godini, preni je la je Srna. Pri ja ve takmi~arskih timova dostavqaju se do kraja marta, a za pobjednike takmi~ewa iz RS na kraju godine obezbije|en je fond nagrada od 45.000 KM, isti~e se u saop{tewu Ministarstva.

8 7. i 8. mart 2009. GLAS SRPSKE

Raspore|en novac strankama u Kotor Varo{u

AD “Komunalac“ Derventa

Smijewen direktor Teodor Mari} BIJEQINA - Nadzorni odbor AD “Komunalac“ Derventa smijenio je dosada{weg direktora Teodora Mari}a i za novog izabrao \or|u Petkovi}a, saznaje “Glas Srpske“. O razlozima za ovu smjenu o~ekuje se zvani~no saop{tewe iz ovog preduze}a, jer je Mari} proteklih godina imao stabilnu fotequ u “Komunalcu“ i opstajao kada su najve}e politi~ke turbulencije bile prisutne na politi~koj sceni Dervente. “Glas Srpske“ saznaje da su gra|ani Dervente ~esto imali zamjerki na visoke ra~une koji su iz ovog preduze}a fakturisani za usluge isporuke vode i odvoza sme}a. N. S.

Kozarska Dubica

Partenios obradovao mali{ane vne crkve, prikupqaju gr~ke porodice. Predsjednik Bora~ke organizacije op{tine Kozarska Dubica Du{an Drqi} potvrdio je da otac Partenios u humanitarnoj misiji posje}uje Republiku Srpsku ~etiri do {est puta godi{we. T. D.

FOTO: T. DERIKU]A

KO ZAR SKA DU BI CA Arhimandrit solunski Partenios podijelio je u petak u Kozarskoj Dubici nov~anu pomo} i porodi~ne pakete za 100 djece poginulih boraca i ratnih vojnih invalida sa podru~ja op{tine, koje posred stvom Gr~ke pra vo sla -

Skup{tina op{tine Sokolac

Po~iwe izrada regulacionih planova SOKOLAC - Skup{tina op{tine Sokolac donijela je u petak odluke o izradi regulacionih planova “Sportska dvorana“ na povr{ini od 27 hektara i “Re{etnica“ na oko osam hektara gra|evinskog zemqi{ta. Planovi se odnose na period od 2009. do 2019. godine, a sredstva za wihovu izradu bi}e obezbije|ena iz buyeta op{tine. Nosioci pripreme planova su na~elnici op{tine Du{an Kova~evi} i Odjeqewe za prostorno ure|ewe i stambeno-komunalne poslove Milomir Raji}. Na sjednici je donesena odluka o pripajawu Javnog preduze}a Radio Sokolac javnom preduze}u Info-centar Sokolac, a na~elnik op{tine je zadu`en da imenuje zajedni~kog procjewiva~a za imovinu ova dva preduze}a. B. G.

Mihajlo Para|ina, predsjednik Predsjedni{tva BORS

Osudili skrnavqewe spomenika u Rogoju Bora~ka organizacija saop{tila da ovakvi incidenti ugro`avaju ponos i dostojanstvo srpskih boraca i naglasila da se i cjelokupna javnost RS mora ozbiqnije pozabaviti ovim sramnim ~inom PI[U: SAWA KOVA^ krozrs@glassrpske SR\AN [EKARA [email protected]

NE VE SIWE, PA LE Op{tinska bora~ka organizacija iz Nevesiwa najo{trije je osudila skrnavqewe spomenika na Rogoju kod Kalinovika, podignutog pro{le godine u znak sje}awa na 69 poginulih boraca Vojske Republike Srpske sa podru~ja Trnova, Fo~e, Bile}e, Nevesiwa, Gacka i Kalinovika. Borci su od nadle`nih institucija RS zatra`ili pro na la `ewe po ~i ni la ca, isti~u}i da je skrnavqewe spomenika na Rogoju samo jedan u nizu ataka na RS i wene tekovine.. Bora~ka organizacija saop{tila je da ovakvi incidenti ugro`avaju ponos i dostojanstvo srpskih boraca i naglasila da se i cjeloku pna ja vnost RS mo ra ozbiqnije pozabaviti ovim sramnim ~inom. Navode}i da je zlo~in nad srpskim narodom Hercegovine ostao neka`wen i nakon 15 godina, nevesiwski borci isti~u da su sada sve ~e{}a i ru{ewa pravoslavnih krstova i spomen-plo~a. Pred sje dnik Pred sje dni{tva Bora~ke organizacije Republike Srpske Mihajlo Para|ina izjavio je za “Glas Srpske“ da ne smiju ostati ne ka`weni van da li ko ji skrna ve i ru {e spo menobiqe`ja poginulim srpskim

Spomenik u Rogoju

ju na ci ma iz Od bram be nootaybinskog rata Republike Srpske. On je ocijenio da po~i-

SVJEDOCI VREMENA Pa ra |i na ve li da BORS uvi jek sto ji na sta no vi {tu da spo me ni ci iz bi lo ko jeg pe ri oda ne smi ju bi ti me ta ru {i la ca i van da la. - Svi spomenici su dio is-

torijskog mozaika na nekom podru~ju i trebaju ostati da svjedo~e o vremenu, a BORS je ponosna na vrijeme Odbrambeno-otaxbinskog rata i stvarawa RS ka`e Para|ina.

Pruta~e kod Br~kog

Lutalica ugrizla dijete BR^KO - U izbjegli~kom nasequ Pruta~e kod Br~kog, u kome `ivi najbrojnija populacija Roma distrikta, u

petak pas lutalica je ugrizao {estogodi{wu djevoj~icu Saru Osmanovi}. N. Ta.

Doboj POLICIJA Zabiqe`eno jedno krivi~no djelo. Nije bilo naru{avawa javnog reda i mira kao ni saobra}ajnih nesre}a. VODA

Uredno snabdijevawe vodom. STRUJA Uredno snabdijevawe strujom. PORODILI[TE Nije ro|ena nijedna beba.

politi~kih stranaka i izbornih rezultata, PDP-u je dodijeqen najve}i iznos, ukupno 10.360 KM, SNSD-u je dodijeqeno 9.240 KM, SDS-u 7.000,00 KM, HSS-NHI 3.640 KM, a Savezu SDA i stranci BiH 4.760 KM. D. K.

FOTO: GLAS SRPSKE

Kroz RS

KOTOR VARO[ - Na posqedwoj sjednici Skup{tine op{tine odbornici su jednoglasno donijeli odluku o raspodjeli 35.000 KM buxetskih sredstava za rad politi~kih stranaka u 2009. godini.Na osnovu Zakona o finansirawu

nioci takvih nedjela, koja su “klasi~ni anticivilizacijski ~in“, ne smiju ostati nepoznati i nedodirqivi, jer bi u tom slu~aju “vandalizam na svojevrstan na~in bio nagra|en“.

ZLO^IN nad srpskim narodom Hercegovine neka`wen - BORS }e insistirati kod svih nadle`nih institucija da se preduzmu sve mogu}e mjere i radwe kako bi se {to

prije otkrili i kaznili po~inioci ovih nedjela - rekao je Para|ina. On je kazao da svako skrnavqewe spomen-obiqe`ja iz Odbrambeno-otaybinskog rata predstavqa novi udar na osje}awa porodica poginulih srpskih junaka. - To je mno go vi {e od uvre de i ovi qudi to do `ivqavaju kao ponovno ubijawe wihovih bli`wih, a to je ne{to {to ovo dru{tvo ne smije dozvoliti - kazao je Para|ina.

AD “Zvornik stan“

Obustava gasa zbog duga ZVORNIK - V.d. direktora “Zvornik stana“ Petko Joki} saop{tio je u petak da je distributer “BH-gas“ upozorio ovo zvorni~ko preduze}e da }e obustaviti isporuku gasa zbog duga koji iz ove grijne sezone iznosi oko 700.000 maraka, dok je dug iz prethodnih godina 1.600.000 KM. - Oni su nam, na molbu na~elnika op{tine i mene, da-

li rok od sedam dana da izmirimo dio obaveza prema wima i ovim putem pozivamo korisnike da izmire svoja dugovawa, ka ko ne bi do {li u situaciju da ostanemo bez gasa - rekao je Joki}. On je rekao da }e u martu biti jo{ hladnih dana, te naglasio da gra|ani za 20 do 30 odsto mawe izmiruju svoje obaveze nego prethodne grijne sezone.

DUG iz prethodnih godina 1.600.000 KM - Mi smo potro{eni gas iz pro{le grijne sezone u potpunosti isplatili, ali imamo dug iz ranijih godina, kao i iz te ku }e grij ne se zo ne. Moram napomenuti i da je gas u odnosu na prethodnu grijnu sezonu poskupio za 100 odsto,

dok je cijena grijawa tada bila 2,30 maraka po kvadratu, a sada je 2,50 KM - poru~io je Joki}. On je podsjetio i da su dvije kotlovnice osposobqene za rad i na mazut, dok tre}a, ona u Zmajevcu nije, te je pozvao potro{a~e, bez obzira na kojoj su kotlovnici, da izmire svoja dugovawa. S. S.

GLAS SRPSKE 7. i 8. mart 2009. 9

Epidemiju uzrokuju seoski vodovodi ^ELINAC - U op{tini ^elinac najve}e probleme po zdravqe qudi i izbijawe epidemija zadaju seoski vodovodi o kojima lokalno stanovni{tvo, koje ih koristi, ne vodi potrebnu brigu, rekao je ~elina~ki zdravstvenosanitarni inspektor Mladen Dujakovi}. On je nezado-

voqan i higijensko-sanitarnim uslovima u vi{e seoskih {kola. Zdravstveno-sanitarna inspekcija u ^elincu tokom pro{le godine izvr{ila je 295 pregleda, od ~ega je u 17 slu~ajeva kontrolisana proizvodwa, promet namirnica u 98, te 93 kontrole u ugostiteqstvu. B. M.

Suzbijawe bruceloze u mrkowi}koj op{tini

Eutanizovano 219 zara`enih ovaca

FOTO: S. DAKI]

Pro{le godine evidentirana infektivna anemija kopitara. Ne{kodqivo uni{teno sedam kowa u {est doma}instava, kazala Kova~evi}eva

Agencija za pru`awe stru~nih usluga

Predavawe za poqoprivrednike RIBNIK - Predstavnici Agencije za pru`awe stru~nih usluga u poqoprivredi Republike Srpske, posjetili su op{tinu Ribnik i tom prilikom poqoprivrednike Ribnika upoznali sa Planom kori{}ewa sredstava podsticaja za razvoj poqoprivrede za 2009. godinu i odr`ali stru~no predavawe na te me “Fi zi olo gi ja i eko no mi ka proi zvodwe mlijeka” i “Bolesti goveda”. Rukovodilac Agencije Mile Lalovi} ka`e da zimski periodi, kad poqoprivrednici nisu na wivama, koriste za obilazak poqoprivrednika regije Bawa Luka i u saradwi sa op{tinskim odjeqewima za privrednu organizuju poqoprivredne {kole. On dodaje da u Ribniku dominira sto~arska proizvodwa i da je Ribni~ane najvi{e interesovala ova oblast. - Qude su interesovala podsticajna sredstva po pitawu sto~arske proizvodwe, priplodnog materijala. Najvi{e se `ale na komplikovanu dokumentaciju, neki ili nisu znali za ta sredstva, ili zbog prekomplikovanosti dokumentacije nisu ostvarili pravo na podsticajna sredstva - naglasio je Lalovi}. V. K.

Prwavorski radio

^etvrt vijeka dobrih vibracija PRWAVOR - Zaposleni u Radio Prwavoru u petak su obiqe`ili 25 godina postojawa ovog kolektiva. Prvi signal oglasio se sa sredwetalaskog predajnika 6. marta 1984. godine. Od tada je ovaj mali kolektiv u stalnoj funkciji informisawa stanovni{tva, sa dnevnom produkcijom 12 ~asova vlastitog programa. - Suo~avamo se sa nezavidnom finansijskom situacijom, ali o~e ku je mo da }e Skup{tina op{tine, kao na{

PI[E: SLOBODAN DAKI] krozrs@glassrpske

MRKOWI] GRAD Prema podacima op{tinskog veterinarskog inspektora Ra de Ko va ~e vi }a, u mrkowi}koj op{tini je tokom pro{le godine eutanizovano 219 ovaca od devet vlasnika zbog oboqewa od bruceloze. - Pojava bruceloze na na{em podru~ju bila je veliki problem za sto~are, ali i u

radu op{tinskog veterinarskog inspektora. Uglavnom sam postupala po uputstvu Republi~ke veterinarske inspekci je i Mi nis tar stva poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede. Prema tome, bruceloza se nije pro{irila na sva stada kod na{ih sto~ara. Suzbijawe pojave i {irewa bruceloze u narednom periodu bi}e najva`niji zadatak u mom radu u ovoj godini - rekla je veterinarski

BOLESTI Kova~evi}eva je kazala da je zanimqivo, da je evidentirano bjesnilo kod doma}ih `ivotiwa, kod jednog psa i krave, koji su uginuli i na propisan na~in pokopani.

Evidentirana je kuga kod p~ela u p~eliwacima kod tri doma}instva. Naime, uni{teno je 59 ko{nica i 59 rojeva koji su bili oboqeli od kuge - ameri~ka gwiloca.

inspektor u Mrkowi} Gradu, Rada Kova~evi}. Ona je podsjetila da je pro{le godine evidentirana infektivna anemija kopitara. Ne{kodqivo je uni{teno sedam kowa u {est doma}instava.

NAKNADA {tete od 76,5 hiqada KM - Na kna du {te te u uku pnom iznosu od 76,5 hiqada maraka za sve eutanizovane usmr}ene `ivotiwe snosilo je Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodoprivre de Re pu bli ke Srpske isti~e Kova~evi}eva. Ina~e, ona je pro{le godine izvr{ila 169 kontrola i 78 usmenih upozorewa. Donijela je 26 rje{ewa po slu`benoj du`nosti o otklawawu uo~e-

nih nedostataka. Na jedno rje{ewe upu}ena je `alba od strane stranaka u postupku koje je Ministarstvo poqoprivre de, {u mar stva i vodoprivrede odbilo kao neosnovanu. Kova~evi}eva je na zahtjev Kancelarije za veterinarstvo BiH, a u saglasnosti sa glavnim republi~kim veterinarskim inspektorom Republike Srpske u de cem bru mje se cu pro{le godine uzimala uzorke za analizu rezidnu u namirnica ma ani mal nog - `i vo tiwskog porijekla. Uzorci su upu}eni na laboratorijsku analizu na Veterinarski fakultet u Sarajevu i Kantonalnu veterinarsku stanicu, tako|e u Sarajevu. Po zi ti vno je, da u toj oblasti nije bilo do sada propusta.

Kvar na podzemnoj elektromre`i

MRKOWI] GRAD - Oko 750 po tro {a ~a u Mrkowi} Gradu ostalo je bez struje u ~etvrtak oko {est ~asova i 30 minuta. Do pre ki da u na pa jawu strujom, do{lo je zbog kvara na podzemnom 20 kilovoltnom elek tro ka blu, ne da le ko od tranzitnog puta. Rije~ je o pet trafo-podru~ja u zoni od Mileki}a Ba{te do fabrike obu}e “Bema”. - Zbog kvara, bez struje je kra}i period bilo gotovo cje-

lokupno gradsko naseqe. Na{e de`urne ekipe uspjele su da premoste napajawe, pa su struju dobili ostali potro{a~i - rekao je rukovodilac slu`be odr`avawa u mrkowi}koj “Elektrodistribuciji”, Mom~ilo Kerkez.

NESAVJESNO prekopavawe zemqi{ta On je istakao da po{to se radi o kvaru na podzemnoj elektromre`i na otklawawu

kvara, anga`ovane su u petak stru~ne ekipe iz “Elektrokrajine”. O~ekujemo da }e kvar biti otklowen u toku dana do popodnevnih ~asova, tako da }e biti normalizovano napajawe strujom u pet trafo-podru~ja koja su sada bez struje. On nagla{ava da ~esto dolazi do kvarova na podzemnom kablu kod tranzitnog puta, uglavnom zbog nesavjesnog prekopavawa zemqi{ta kuda prolazi trasa elektrovoda. S. D.

FOTO: GLAS SRPSKE

Bez struje 750 doma}instava

FOTO. B. RADULOVI]

Veterinari eutanizuju ovce

osniva~, po~eti da nam poklawa ve}u pa`wu kroz pristojnija izdvajawa iz buyeta. Imamo zavidnu slu{anost i stalnu saradwu sa hiqadama vjernih slu{alaca iz na{e i susjednih op{tina - ka`e glavni i od go vor ni ure dnik Marjan Popadi}. Me|u utemeqiva~ima ovog radija bili su: prvi urednik Nedeqko San~anin i tako|e veteran ove profesije Vojin Trivi~evi}, obojica penzioneri, kojima su u petak uru~eni prigodni pokloni. B. R.

Radio Prwavor

Mrkowi} Grad STRUJA Mawih kvarova bilo je na niskonaponskoj mre`i pa je bilo prekida u napajawu strujom nekih potro{a~a. PORODILI[TE Ro|en dje~ak.

VODA Uredno snabdijevawe grada vodom. POLICIJA Dogodila se jedna sobra}ajna nesre}a sa materijalnom {tetom na vozilima.

Kozarska Dubica HITNA POMO] Hitnu qekarsku pomo} zatra`io je 56 pacijenata. POLICIJA Vatrogasci nisu intervenisali. Policija je intervenisala no}as u dva ~asa iza pono}i, kada je jedno lice na

zelenoj pijaci naru{avalo javni red i mir. VODA Uredno snabdijevawe vodom. STRUJA Snabdijevawe strujom je uredno.

Prijedor POLICIJA Evidentirano {est krivi~nih djela - kra|e i jedna saobra}ajna nezgoda sa materijalnom {tetom. HITNA POMO] Hitnu qekarsku pomo} zatra`ila 44 pacijenta.

PORODILI[TE Ro|en dje~ak. VODA Uredno snabdijevawe vodom. STRUJA Zbor radova na elektroenergetskim objektima bez struje naseqe ^ejreci.

10 7. i 8. mart 2009. GLAS SRPSKE

Pokrenuti razvoj poqoprivrede BIJEQINA - Odbornik SNSD u Bijeqini Mi}o @ivi} apelovao je u petak na lokalnu vlast da se kona~no po~nu provoditi mjere iz Strategije za razvoj poqoprivrede do 2015. godine koju su kvalitetno

Lani sklopqeno 19 brakova PELAGI]EVO - Na podru~ju op{tine Pelagi}evo, iz godine u godinu sve je mawe brakova. Prema podacima iz dvije mjesne kancelarije, na podru~ju op{tine Pelagi}evo, u toku 2008. godine sklopqeno je 19 brakova, {to je jedan brak mawe nego u odnosu na 2007. godine. Evidentno je smawewe broja brakova u posqedwih nekoliko godina. U 1989. godini sudbonosno “da” rekao je 61 par. Taj podatak se odnosio samo za podru~ja naseqenih mjesta Pelagi}evo i Bla`evac, jer tada nije bila formirana op{tina Pelagi}evo, {to jasno ukazuje da je sve mawe vjen~awa odnosno sklopqenih brakova na podru~ju ove posavske op{tine. V. S.

FOTO: T. NESTOROVI]

Op{tina Pelagi}evo

izradili stru~waci, prenosi Srna. On je ocijenio da je taj dokument ve} dvije godine “mrtvo slovo na papiru“ iako je poqoprivreda veoma va`no pitawe za ovo podru~je.

Kwi`evno ve~e u [amcu

Promovisana kwiga Radmile \oki} [AMAC - Pred velikim brojem qubiteqa pisane rije~i u [amcu je promovisana kwiga quba vne po ezi je “@u bor srca“ bi jeqin ske pjesnikiwe Radmile \oki}. - Svoje qubavne ~e`we i du bo ke za no se pje sni kiwa }e opjevati u drugom ciklusu kome je dala naslov “Ruko vet quba vnih pje sa ma“. Naziv za ovaj ciklus pjesnikiwa je na{la u lijepoj narodnoj rije~i sa izvornim zna~ewem - rekao je recenzent profesor Bogoqub Mari}. Na kwi`e vnoj ve ~e ri je is ta knu to da su pje sni kiwini stihovi po svojoj je-

dnostavnosti i jezgrovitosti sli~ni narodnim. - Poezija Radmile \oki} je iskrena ispovijest oplemewena na ro dnim du hom i dosjetkom. Iako je ponekad tu`na, zra~i optimizmom i okrenuta je `ivotu - rekao je dr Branko Savi}. Nakon promocije, nastavqeno je tradicionalno dru`ewe pjesnika Semberije i Posavine. Dogovoreno je objavqivawe no vog iz dawa Zbor ni ka u ko me }e bi ti zastupqeno pjesni~ko stvara la{ tvo dva kwi`e vna kluba “Jovan Du~i}“ iz Bijeqine i “Sa vo vawe“ iz [amca. V. A.

Deratizacija u Pelagi}evu FOTO: GLAS SRPSKE

Odzvonilo glodarima

Mihajlo \oki} planira da do Vaskrsa uredi paradna kola

U dvori{tu doma}ina Mihajla \oki}a iz Crwelova

Paradna kola stara stotinu godina

Kola su kori{}ena u svatovima i drugim svetkovinama, pa je meni preostalo da ih ponovo lakiram i za{titim gvozdeni okov od r|e, rekao Mihajlo \oki} PI[E: TIHOMIR NESTOROVI] [email protected]

pre`nim, paradnim kolima koja su napravqena po~etkom pro{log vijeka. BIJEQINA - Poqopri- Sva boqa doma}instva u vrednik Mihajlo \oki} iz Semberiji nekada su imala Crwelova na svom imawu go- fijaker, ~eze ili laka, takodi{we proizvede 50 vagona zvana paradna zapre`na kola hrane, ali mu to ne smeta da i odwego va ne kowe ko je su i sebi ne{to u~ini na voqu - prezali u vrijeme praznika i u da gaji kowe i da ih pre`e u posebnim prilikama - rekao je novi fijaker i ~eze, a uskoro Mihajlo \oki}. }e drumovima ove ravnice Danas su samo nostalgi~ajezditi u zari uspjeli da u svojim {talama sa ~u va ju ra sne kowe i u dvo ri {ti ma uglan ca ne fijakere, ~eze (luksuzna ko~ija jednopreg sa dva to ~ka) i la ka paradna kola. Zahvaquju}i wima i U novije vrijeme sve vi{e mladenaca sada semberskom `eli da se na svadbi voze fijakeravnicom mogu se rom, a Mihajlo misli da }e, kada izvi dje ti kowi glanca svoja nova kola, i wih vra ni. Mi haj lo tra`iti za svatove. Ona su, uostasva ke ne djeqe i lom, za to nekada i napravqena. praznika kroz selo

Mladenci

PELAGI]EVO - Redovna proqe}na deratizacija na podru~ju op{tine Pelagi}evo po~ela je u petak i traja}e do 16. marta. Ovoj deratizaciji podlije`u sva privatna doma}instva, preduze}a, samostalne radwe, vjerske ustanove, zelene povr{ine. Osim toga, deratizacija }e biti obavqena i u kanalizacionim mre`ama, otvorenim i zatvorenim kanalima, deponijama sme}a, kao i institucijama na podru~ju op{tine. Za deratizaciju je zadu`eno preduze}e “Sanitarac” iz Vlasenice. V. S.

[amac HITNA POMO] Hitnoj slu`bi javila se 43 pacijenta i zatra`ila qekarsku intervenciju. POLICIJA Zabiqe`ena su tri naru{avawa javnog reda i mira.

Saobra}ajnih nesre}a nije bilo. STRUJA Povremeno dolazilo do prekida u snabdijevawu strujom. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

vozi djecu iz kom{iluka. Nedavno je kupio i veoma stara la ka pa ra dna ko la ko ja su izra|ena po~etkom pro{log vijeka i veoma su malo vo`ena. Uglavnom su bila sakrivena. Kola su dobro o~uvana i jo{ imaju prvu boju, pa je potrebno veoma malo posla na wihovom ure|ewu.

KOLA napravio vrhunski majstor - Kola sa strane imaju takozvana krila, savijene tanke daske koje su {titile putnika od blata. Kori{}ena su u svatovima i drugim svetkovinama, pa je meni preostalo da ih ponovo lakiram i za{titim gvozdeni okov od r|e. Vjerujem da }u ve} na Vaskrs mo}i da ih vozim kroz selo - ka`e Mihajlo. On je dodao da su kola ura-

|ena u vrijeme velikih istorijskih doga|aja i zato ih je prvi vlasnik skrivao da mu ih tada{wi mo}nici i vojske ne uzmu. - Za vrijeme dva svjetska rada bila su sakrivena u velikom stogu slame, a izme|u tih ratova malo su kori{}ena rekao je Mihajlo. On ka `e da su po sli je Drugog svjetskog rata na wih svi, osim vlasnika, bili zaboravili. ^amila su neko vrijeme pod sla mom, a ka sni je rasto~ena na tavanima i u {upama. - Veoma su kvalitetno ure|ena. Kolar koji ih je pravio bio je vrhunski majstor, ali i kova~, jer sve {to su uradili prava je umjetnost. Ovakvih kola nema u Semberiji, ali vjeru jem ni u Po sa vi ni i u Podriwu - obja{wava Mihajlo \oki}.

Odluke odbornika Skup{tine op{tine Lopare

Asfalt sti`e u Mirosavce LO PA RE - Odbor ni ci Skup{tine op{tine Lopare su na sjednici u petak donijeli odlu ku o iz gradwi in fras tru ktur nih obje ka ta, imenovali direktore javnih ustanova i utvrdili naknade ~lanovima upravnih i nadzornih odbora. Posebnom odlukom, odbornici su utvrdili da se u okviru pro je kta ka pi tal nih investicija, 2009/2013, u ovoj godini izgrade tri infrastrukturna objekta. Planirano je asfalti-

rawe puta u Mirosavcima u du`ini 700 metara, u vrijednosti od 120.000 maraka, izgradwa parking prostora u Loparama, a radovi }e ko{tati 40.000 maraka, kao i izgradwa trotoara od Lopara ka Ma ~kov cu u izno su od 80.000 maraka.

IMENOVANI direktori javnih ustanova Odbornici su za direktora Dje~ijeg vrti}a imenovali

Danielu Cvijanovi}, Centra za socijalni rad Momu Radojevi}a, Doma zdravqa Borku Gavri}, Biblioteke Olgu Gavri} i Apoteke Du{ku Ne{kovi}, svi koji su obavqali ove poslove i u prethodnom mandatu. Produ`en je mandat v.d. ~lanova upravnih i nadzornih odbora, u op{tinskim preduze}ima i ustanovama, koji }e za svoje poslove, ubudu}e dobijati minimalno, predsjednici odbora 70 a ~lanovi po 50 maraka, na mjese~nom nivou. Q. B.

Stipendije Odbornici su razmotrili i usvojili informacije o populacionoj politici, stipendirawu u~enika i studenata, o stawu putne mre`e i sporta loparske op{tine, te donijeli odluku o raspisivawu izbora za savjete mjesnih zajednica koji }e se odr`ati u junu ove godine.

GLAS SRPSKE 7. i 8. mart 2009. 11

Priredba u vrti}u “Na{a radost“ ZVORNIK - Mali{ani iz zvorni~kog vrti}a “Na{a radost“, uz pomo} svojih vaspita~a, priredili su povodom dana `ena priredbu za mame i bake. U~estvovalo je oko 90 djece, a izveli su dramati-

zaciju “Je`eve ku}ice“, igrokaz “[ta rade mame“, ritmi~ke igre, pjevali su i recitovali, za {ta su nagra|eni veselim osmijesima i gromoglasnim aplauzom. S. S.

Pedijatrija Op{te bolnice u Zvorniku

Likovi iz bajki za br`i oporavak

FOTO: S. SAVI]

Da po~nem oslikavati zidove odlu~ila sam nakon boravka na Institutu za majku i dijete u Beogradu. Shvatila sam da crte`i mogu pomo}i djeci da izgube osje}aj da su u bolnici, rekla Du{ica Tanackovi}

Edukacija mladih u [ekovi}ima

Sa sertifikatima lak{e do zaposlewa [EKOVI]I - Na~elnik op{tine [ekovi}i Sne`an Soki} uru~io je sertifikate za 12 polaznika seminara pod nazivom “Kako zapo~eti i registrovati vlastiti biznis“, koji je odr`an u [ekovi}ima. Seminar je organizovan u saradwi sa misijom OEBS-a u BiH, op{tinom [ekovi}i, Zavodom za zapo{qavawe Republike Srpske i Centrom za afirmaciju mladih [ekovi}i. Govore}i o va`nosti obrazovawa Soki} je istakao da op{ti na [e ko vi }i ve} du `i pe ri od sti mu li {e sa mo za po{qavawe mla dih, s ob zi rom na aku tan pro blem nezaposlenosti u toj op{tini. - I u ovoj godini, uprkos nepovoqnim ekonomskim kretawima i lo{eg priliva sredstava u op{tinski buyet, op{tin ska upra va iz dvo ji }e no vac za za po{qavawe i samozapo{qavawe mladih - poru~io je Soki}. U~esnici seminara, kroz prakti~ne primjere, ovladali su znawem i vje{tinama koje }e im pomo}i pri pokretawu vlastitog biznisa ili pronalaska odgovaraju}eg posla. G. P.

Op{tina Rogatica

Potpisani ugovori sa stipendistima

PI[E: SLOBODANKA SAVI] [email protected]

oslikava zidove ovog odjeqewa kako bi djeci boravak ZVOR NIK - Me di cin - bio {to lak{i i qep{i. Na zidovima trpezarije ska sestra Du{ica Tanacko vi} ko ja ve} 14 go di na naslikani su likovi iz crtara di na Pe di ja tri ji Op - }a i bajki - Jagodice bobice, {te bol ni ce u Zvor ni ku, pa~i}i, pu`i}i, sloni}i, buodne da vno je po ~e la da bamare, a Du{ica je po~ela da crta i po ho dni ci ma i prijemnoj sobi, gdje su se na{li i tri praseta, Bambi i drugi likovi. Planira da oslika sve Ciq ove zidove, a ve} je na crta la i ne ke Du{ica ka`e da joj je ciq da crte`i izazovu poskice na osnovu zitivan psiholo{ki efekat kod djece i dodaje da kojih }e kasnije za wu nema qep{e nagrade nego kad kod djece uqep{ati prosizmami osmijeh, kao {to je nedavno bio slu~aj tor Pedijatrije. kod jedne osamnaestomjese~na bebe koja je presUro |e ni ta tala da pla~e kada je ugledala crte`e i po~ela lenat, umjetni~ka da ih “prou~ava“, zaboraviv{i na sve oko sebe.

crta i kreativnost kod we postoje od kako zna za sebe, djelimi~no ih izra`ava kroz neke ru~ne radove, prije svega starinski vez na platnu, ali se do sada nije ozbiqnije bavila slikawem, ve} je onako, za svoju du{u, pomalo crtala.

PLANIRA da oslika sve zidove - Da po~nem da oslikavam zidove odlu~ila sam nakon boravka na Institutu za majku i dijete u Beogradu sa sredwim sinom gdje sam vidjela jedan crte` i shvatila da on mo`e da pomogne djeci da im bude

lak{e, da izgube osje}aj da su u bolnici - nagla{ava Du{ica. Veliku podr{ku u svom radu ima od na~elnice Odjeqewa dr Koviqke Gotovac, ali i od drugih kolega. Trudi se da slika ispri~a neku pri~u, da bude cjelina, a pri radu koristi molerske masne farbe crvene, bijele, `ute, zelene i plave boje i markere, a, iako joj nedostaje pribor, ipak se dobro snalazi. - Iskqu~ivo radim no}u, kada djeca zaspu i kad nema mnogo posla, jer ne mogu da crtam kada me neko posmatra. Obi~no je to neki momenat kada me inspiracija ponese i onda crtam dok ne zavr{im - poja{wava Du{ica.

Komunalni problemi u Srebrenici

Voda jo{ nije za pi}e kupuju vodu jer je bakteriolo{ki neispravna i voda sa lokal nih izvo ri {ta u ovom nasequ.

BAKTERIJE u cjevovodnoj mre`i Zbog lo{eg materijalnog stawa, mnogi Srebreni~ani nisu u mogu}nosti da kupuju vodu, tako da piju neispravnu vodu iz gradskog vodovoda. Oni su zabrinuti i uznemireni zbog problema sa vodosnabdijevawem i pla{e se posqedica po zdravqe zbog ko-

ri{}ewa neispravne vode. U komunalnom preduze}u “Polet“, koje gazduje ovim vodovodom, ka`u da redovno hlori{u vodu u postrojewima za

FOTO: GLAS SRPSKE

SRE BRE NI CA - Zbog nestanka struje na podru~ju Zelenog jadra, gdje su smje{tena postrojewa za pre~i{}avawe vode, Srebrenica je u ~etvrtak uve~e ostala bez vode iz gradskog vodovoda. U srebreni~koj “Elektrodistribuciji“ potvrdili su da je jak vjetar ju~e prouzrokovao vi{e kvarova na elektromre`i, pa i na podru~ju Zelenog jadra, te da radnici rade na ot klawawu tih kva ro va. Voda iz srebreni~kog vodovoda ve} mjesec nije za pi}e jer sadr`i bakterije. Gra|ani su prinu|eni da

pre~i{}avawe, ali da su se bakterije pojavile u cjevovodnoj mre`i, za ~ije ispirawe ovo preduze}e nema novca. K. ].

di ja ma i po ru ~io da }e sa svojim saradnicima u~initi sve ka ko bi se u op {ti ni stvorili uslovi i ambijent da se imaju gdje vratiti i zaposliti. - Sa novih 37 stipendista i 34 studenata, koji su stipendije dobili pro{le i ranijih godina, iz buyeta }e se finansirati ukupno 71 student i u te svrhe samo ove godine bi}e izdvojeno 71.000 maraka - rekao je na~elnik za privredu i dru{tvene djelatnosti u op{tini Radovan Rosi}. S. M.

FOTO: S. MITROVI]

Du{ica Tanackovi} u trpezariji sa malim pacijentima

RO GA TI CA - Na ~el nik op{tine Rogatica Radomir Jovi~i} donio je odluku kojom je od 89 prijavqenih kandidata za dodjelu stipendija u te ku }oj {kol skoj go di ni odabrao 37 studenata. Prednost kod dodjele stipendija i ove godine imao je u~enik generacije, Qiqana Marjanovi}, koja nije ni bodovana. Stipendisti }e, bez obzira na godine studija, dobivati po 100 maraka mjese~no. Jovi~i} je stipendistima po`elio dobar uspjeh na stu-

Srebrenica HITNA POMO] U Hitnoj slu`bi pregledano pet pacijenata. STRUJA Snabdijevawe elektri~nom energijom na {irem podru~ju Klotijevca bilo prekinuto

zbog kvara na dalekovodu. Kvar je otklowen. VODA Zbog nestanka struje na vodozahvatu u Zelenom jadru sva podru~ja bila su nekoliko ~asova bez vode.

Zvornik POLICIJA Zabiqe`eno pet krivi~nih djela, a dogodile su se dvije saobra}ajne nesre}e.

Voda zaga|ena ve} mjesec dana

STRUJA Fagum naseqe u Karakaju bilo bez struje zbog sanacije

mre`e, a bez struje bili i mje{tani sela Driwa~i i Petkovcima. VODA Zbog nestanka struje u bunarima Zeliwskog poqa ote`ano vodosnabdijevawe grada.

12 7. i 8. mart 2009. GLAS SRPSKE

Voda u Bile}i bistra i hemijski ispravna BILE]A - Voda iz bile}kog vodovoda vi{e nije zamu}ena, potvr|eno je u petak u preduze}u “Vodovod“ u tom mjestu, odakle je prethodnih dana potro{a~ima savjetovano da je prije upotrebe prekuvaju ili istalo`e. Prema rije~ima direktora preduze}a Borislava Vukoja, uzorci vode iz bile}kog vodovoda upu}eni

Bile}ki poqoprivrednici

Nezainteresovani za regresirano gorivo BI LE ]A - Odjeqewu za pri vre du, dru{ tve ne dje la tnosti i inspekcijske poslove op{tine Bile}a za regre si rawe di zel go ri va i vje {ta ~kog |u bri va za proqe}nu sjetvu prijavio se samo Kosto Bjeleti} iz sela Preraca. On u Pre ra ci ma na svom imawu na mje ra va sqede }eg proqe}a da zasije hektar krmnog biqa. Zanimqivo je da se u toj op{tini i za jesewu sjetvu pro{le godine tako|e prijavio samo jedan bile}ki poqoprivrednik za regresirano dizel gorivo. [. A.

Skup{tina op{tine Gacko

Izgradwa zaobilaznice kat, te raspisivawe tendera za izvo|a~a radova. Ako sve bude teklo planiranom dina mi kom, ra do vi tre ba da po~nu u septembru - rekao je Antunovi}. On je na gla sio da bi iz gradwom ove zaobilaznice bili ste~eni uslovi da glavna ulica bude zatvorena za saobra}aj, ~ime bi Gacko dobilo {etali{te.

Bile}a POLICIJA Nije bilo registrovanih krivi~nih djela. VODA Snabdijevawe uredno.

STRUJA Snabdijevawe uredno. HITNA POMO] De`urna ekipa obavila 28 pregleda i {est ku}nih posjeta.

Najvi{e para za hram u Mostaru Iz buxetske rezerve op{tine Bile}a

Najvi{e novca bi}e raspore|eno za obnovu pravoslavnog hrama u Mostaru sru{enog tokom posqedweg rata. U tu svrhu bi}e izdvojena polovina ukupne buxetske rezerve u iznosu od 10.000 maraka PI[E: []EPAN ALEKSI] [email protected]

BILE]A - Odbornici bile}kog lokalnog parlamenta donijeli su odluku o raspodjeli sredstava buyetske rezerve te hercegova~ke op{tine iz 2008. godine, od ~ega }e najvi{e biti raspore|eno za obnovu pravoslavnog hra ma u Mos ta ru sru{enog tokom posqedweg rata.

OTVORENI za svaku vrstu saradwe U tu svrhu bi}e izdvojena polovina ukupne buyetske re zer ve u izno su od 10.000 maraka. Ostatak od 10.000 maraka bi}e ravnomjerno raspo-

FOTO: ARHIVA

GACKO - U toku je priprema regulacionog plana za izgradwu za obi la zni ce oko Gac ka, ko ja }e bi ti dos tavqena Skup{tini op{tine na glasawe za mjesec dana, rekao je zamjenik na~elnika ove op{tine Radojica Antunovi}, prenosi Srna. - O~ekujemo da }e SO usvojiti ovaj plan, a nakon toga slijedi urbanisti~ki proje-

su u Zavod za za{titu zdravqa u Trebiwu, gdje je konstatovano da je bistra i hemijski ispravna. O~ekuje se da }e, nakon detaqne analize, sti}i uskoro i potvrda o bakteriolo{koj ispravnosti vode, pa Bile}ani ve} sada mogu da je piju bez ikakve bojazni po [. A. zdravqe.

Hram u Mostaru

re|en bile}koj Bora~koj organizaciji i Udru`ewu roditeqa djece i omladine sa pote{ko}ama u razvoju “Vedar osmi jeh“ iz Bi le }e. Udru`ewe }e navedena sred-

stva upo tri je bi ti za za vr{etak izgradwe prostorija dnevnog centra. Centar }e raspolagati sa prostorijama za dnevni boravak djece i omladine sa pote{ko}ama

u razvoju i sa radionicom. Na~elnik op{tine Bile}a Slavko Bekan je rekao da se uprkos rezervama Bile}a mora otvoriti za svaku vrstu saradwe.

GLAS SRPSKE 7. i 8. mart 2009. 13

Pred publikom “Drug Crni u NOB-u“ PALE - Paqanski qubiteqi sedme umjetnosti bi}e u prilici da u dva dana, u ponedjeqak i utorak, pogledaju doma}e filmsko ostvarewe “Drug Crni u NOB-u“ - najavqeno iz ovda{we javne ustanove za kulturu.

Pro je kci je fil mskog hi ta Ra de ta Mar ko vi }a u bi os kop skoj sa li Kul tur nog cen tra Pa le u oba da na su pre dvi |e ne sa po ~et kom u 19 ~a so va. S. [.

Preduze}a “Energoinvest - Rasklopna oprema“ iz Isto~nog Sarajeva

[trajk radnika zbog neispla}enih plata

Posjeta donatora iz Italije PALE - Op{tinsku organizaciju Crvenog krsta u Palama ovih dana su posjetili predstavnici Crvenog krsta Italije, koji obezbje|uje donatorska sredstva za prevoz i ishranu volontera ukqu~enih u program ku}ne wege. - Gosti iz Italije su izrazili zadovoqstvo realizacijom programa kojim je obuhva}eno 87 korisnika, mahom starih i iznemoglih lica, te najavili i daqu podr{ku na tom planu - rekla je “Glasu Srpske“ sekretar ovda{we organizacije Crvenog krsta Jelena Petrovi}. Ona ka`e da su predstavnici Crvenog krsta Italije preporu~ili i da se krene u poja~anu aktivnost na stvarawu imiya ovog programa u lokalnoj zajednici, kako bi na cijelu aktivnost ve}u pa`wu obratili i potencijalni doma}i darodavci, ~ija }e uloga biti presudna kada se u programu smawi u~e{}e donacija sa strane. S. [. FOTO: S. [EKARA

Oko 400 radnika nije primilo ~etiri i po plate, a nisu im upla}eni ni doprinosi za zdravstveno i penzijsko osigurawe za proteklih deset mjeseci

Op{tinska organizacija Crvenog krsta Pale

Isto~no Sarajevo

Podsticaji za 11 proizvo|a~a Radnici preduze}a “Energoinvest - Rasklopna oprema" PI[E: @EQKA DOMAZET [email protected]

ISTO^NO SARAJEVO Radnici preduze}a “Energoinvest - Rasklopna oprema“ iz Isto~nog Sarajeva u petak su stupili u {trajk, jer ve }in ski vla snik “Ju go trejd“ iz Beo gra da ni je ispo{tovao dogovor u vezi sa isplatom zaostalih plata i doprinosa, postignut 12. februara. Oko 400 ra dni ka ni je primilo ~etiri i po plate, a nisu im upla}eni ni doprinosi za zdravstveno i penzijsko osigurawe za proteklih 10 mjeseci. - Nakon obustave rada 10. februara, ve}inski vlasnik je dva dana kasnije, obe}ao da }e nam jedna i po plata biti ispla}ena do 17. februara,

dru ga do kra ja fe bru ara i tre}a od 15. do 20 marta. Od tog dogovora do danas, nije bilo ni{ta - izjavio je predsjednik Sindikata “Rasklopne opreme“ Rade Vaskovi}.

[TRAJK }e trajati do ispuwewa zahtjeva On je naveo da se radnici, koji su zabrinuti za svoju bu du }nost, osje }a ju prevareno jer im se u me|uvre me nu ni ko iz po slo vo dnih struktura nije obratio i rekao {ta ih ~eka u narednom periodu. - Zbog ne za vi dne si tu acije u kojoj smo se na{li, jer nam ni je obe zbi je |en kontinuitet proizvodwe, a i kadar nam se po~eo osipati,

prije dva dana obratili smo se Vladi RS, Ministarstvu privrede, energetike i rudarstva i Investiciono-razvoj noj ban ci da nam pomognu - naveo je Vaskovi}. Ra dni ci “Ras klo pne opreme“ ka`u da o~ekuju da }e na dle `ni shva ti ti svu

ozbiqnost situacije i prona }i rje {ewe ko je }e ih izvu }i iz ne za vi dne si tu acije. Najavili su da }e ovoga pu ta {trajk tra ja ti do ispuwewa wihovih zahtjeva, odno sno dok im od go vor ni ne ka`u kakva }e biti daqa sudbina wihovog preduze}a.

DIREKTOR Direktor preduze}a Qubomir Jovanovi} smatra da je generalni {trajk radnika “relativno opravdan“. Jovanovi} je izjavio da }e menaxment nastojati da u {to kra}em roku ispo{tuju wihove zahtjeve. - Do ove situacije do{lo je jer te{ko dolazimo do posla, te{ko napla}ujemo dugovawa

i te{ko dolazimo do izvora finansirawa. Sve je to efekat svjetske ekonomske krize - istakao je Jovanovi}. On je naglasio da poslovodstvo, u saradwi sa Vladom i velikim kupcima, ~ini sve da obezbijedi posao i normalne uslove za rad, napomenuv{i da za sada nema konkretnog efekta.

Kriza istorijskih razmjera svo je vrsnoj kom bi na ci ji krize u finansijskom sektoru, koja se prenijela i na sektor re al ne eko no mi je rekao je Plakalovi}. On je ocijenio da }e doma}u ekonomiju, prije svega, najvi{e pogoditi smawewe izvoza i pad potro{we, koji mogu uticati i na pove}awe nezaposlenosti, ali i donijeti odre|ene probleme u finansirawu javnih potreba. - Ne postoji mnogo mogu}nosti da se brzo reaguje, jer nosioci ekonomske politike ne ra spo la `u sa ta ko mo -

di{wu proqetwu sjetvu. - Za sve op{tine planiran je program podsticaja od 100 litara dizel-goriva i vi{e od 250 kilograma vje{ta~kog |u bri va za he ktar za si ja ne povr{ine - rekao je slu`benik za odno se sa ja vno{ }u ovog ministarstva Bojan Kecman. @. D.

Op{tina Trnovo

Predavawe dekana Ekonomskog fakulteta u Palama

PA LE - “Svjet ska fi nansijska kriza i posqedice na ekonomiju u BiH“, tema je predavawa koje je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Is to ~nom Sa ra je vu odr`ao de kan ove vi so ko {kolske ustanove profesor dr Novo Plakalovi}. - Relevantne ekonomske stu di je uka zu ju na to da je trenutna kriza najve}a jo{ od do ba ta ko zva ne “Ve li ke de pre sije“, a stru~waci je ve} nazivaju “finansijskom olujom“ istorijskih razmjera. Wena specifi~nost je u

IS TO ^NO SA RA JE VO Na podru~ju Isto~nog Saraje va 11 poqo pri vre dnih proizvo|a~a prijavilo se za ko ri{ }ewe pod sti caj nih sredstava - regresiranog dizel-goriva i vje{ta~kog |ubriva, koje je Ministarstvo poqo pri vre de Re pu bli ke Srpske predvidjelo za ovogo-

}nim instrumentima da lako odgovore na nadolaze}u krizu. Ipak, mo`emo se osloniti na pomo} me|unarodnih institucija, koje su ve} pokazale spremnost da pomognu zemqama jugoisto~ne Evrope - kazao je Plakalovi}.

POMO] me|unarodnih institucija U dijelu predavawa, Plaka lo vi} se os vrnuo i na u~ewe ve li kog ame ri ~kog eko no mis te Haj me na Min -

skog, svojevremeno zvanog i “~ovjek balon“, zbog svojevrsne teorije da “svaki preduvani balon mora nekada i pu}i“. - Tu su ne gdje i uzro ci ove krize, a Minski je govorio da “kapitalizam opstaje, jer ima mo} prilago|avawa“, dok da nas mo `e mo ~u ti i pred sje dni ka SAD Ba ra ka Obamu da ka`e kako “Amerika ima mo} prilago|avawa“, koja }e joj pomo}i da prebrodi krizu - rekao je Plakalovi}. S. [.

Poziv za registraciju TRNOVO - Op{tina Trnovo poziva gra|ane, poqoprivredne proizvo|a~e sa sjedi{tem odnosno mjestom prebivali{ta na podru~ju ove op{tine da izvr{e registraciju poqoprivrednih gazdinstava u Agenciji za posredni~ke, informati~ke i finansijske usluge (APIF). Popis poqoprivrednih gazdinstava obavqa se u kancelariji APIF-a koja se nalazi u prostorijama NLB Razvojne banke Isto~no Sarajevo. Informacije se mogu dobiti i na telefone broj; 057/340936, 340-636 i 340-882, te u prostorijama Op{tine Trnovo kod nadle`nog referenta za poqoprivredu ili na telefon broj 057/610-237. S. [.

Pale POLICIJA Zabiqe`ena dva krivi~na djela i jedan slu~aj naru{avawa javnog reda i mira, dok nije bilo saobra}ajnih nesre}a.

javquju planska iskqu~ewa struje.

STRUJA Napajawe je uredno, nema prijavqenih kvarova, a za dane vikenda se ne na-

HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i paqanskog Doma zdravqa pregledano je 11 pacijenata.

VODA Snabdijevawe potro{a~a vodom je uredno.

Isto~no Sarajevo POLICIJA Dva krivi~na djela.

VODA Snabdijevawe vodom je uredno.

STRUJA Napajawe je uredno, nema prijavqenih kvarova.

PORODILI[TE Ro|en jedan dje~ak i jedna djevoj~ica.

14 7. i 8. mart 2009. GLAS SRPSKE

Indeks Dow Jones na 12-godi{wem minimumu WUJORK - Globalni pokazateqi kretawa cijena akcija u petak su nastavili tendenciju pada, po{to je najpoznatiji ameri~ki indeks dionica Dow Jones tokom zavr{ne trgovine u ~etvrtak na wujor{kom Volstritu vrijedio

Biznis

najmawe za minulih 12 godina, javio je Tanjug. Dionica Sitigrupe, nekada najve}e svjetske banke po tr`i{noj vrijednosti, u ~etvrtak je prvi put pala ispod jednog dolara u trgovawu na wujor{koj berzi.

FOTO: GLAS SRPSKE

ZVANI^NA KOTACIJA Zvani~ni Promet Vrijednost kurs dionica

Dioni~ko dru{tvo BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO

9.98

-0.10 1,137.72

SARAJEVO OSIGURAWE DD SARAJEVO

8.16

-4.90

16.32

KOTACIJA FONDOVA Zvani~ni Promet Vrijednost kurs dionica

Dioni~ko dru{tvo

2.98 3.23 3.50 3.59

IF "BIG INVEST. GR." D.D. SARAJEVO IF BOSFIN D.D. SARAJEVO (K2) IF "KROBIH FOND" D.D. MOSTAR(K1) IF MI GROUP DD SARAJEVO

0.46 1,092.10 -4.44 323.00 -4.11 220.50 -4.77 179.50

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE Zvani~ni Promjena Vrijednost kursa kurs

Dioni~ko dru{tvo BNT HIDRAULIKA D.D. NOVI TRAVNIK

1.05 -19.23

819.00

BH TELEKOM D.D. SARAJEVO

16.02

0.46 47,097.11

ENERGOPETROL DD SARAJEVO

13.35

5.12

146.85

1.80

1.69

19.80

ENERGOINVEST TAT D.D. SARAJEVO FEROELEKTRO DD SARAJEVO

5.00

0.00

6,380.00

108.00

-3.57

JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR

2,160.00

26.99

JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO

10.17

3,779.00

21.90

-1.42 11,534.13

IK BANKA DD ZENICA

MPI MLIN D.D. USTIKOLINA POSTBANK BH D.D. SARAJEVO

3.60

0.00

936.00

49.96

-3.92

1,898.61

[IPAD KOMERC DD SARAJEVO

6.18

-0.80

185.40

SIPOREKS D.D. TUZLA

30.00

1.01

2,580.00

SOKO RKT D.D. MOSTAR

11.00

22.22

2,090.00

0.60 -85.37

2,340.00

UNIS MOR DD BUGOJNO

Prema podacima Centralne banke BiH

Blokirani ra~uni 20.000 preduze}a Ra~uni blokirani iz razli~itih razloga, a jedan od wih je utaja poreza. Problem tim ve}i {to se mali broj novih preduze}a registruje Pre ma po da ci ma Cen - za ~ak 38 procenata - ka`e blike Srpske podnijela je u Hipo banka

Ameri~ka vlada

Poziv bogatim ulaga~ima VA[INGTON - Ameri~ka vlada planira da pozove imu}ne ulaga~e da prisko~e u pomo} posrnulom finansijskom sektoru, objavio je u petak “Va{ington post“, prenio je business.hr. Ulaga~e }e ameri~ka vlada pozvati da kupe nedavno izdane obveznice s visokim rejtinzima namijewene finansirawu potro{a~kih kredita, bez rizika od velikih gubitaka.

“Fijat“ i “Zastava“

Bi}e proizvedeno dvostruko vi{e “punta“ KRAGUJEVAC - Menayerski timovi “Fijata“ i “Zastave“ analiziraju mogu}nosti pro{irewa obima planirane proizvodwe “punta, prenosi B92. Prema sada{wem intere-

Centralna banka BiH

sovawu kupaca, u Kragujevcu bi do kraja ove godine treba lo da se proi zve de oko 30.000 ovih vozila. Prvobitno je planirano da se tokom 2009. godine u “Zastavi“ montira 15.000 “punta“.

tral ne ban ke BiH, 20.000 preduze}a u BiH ima blokirane ra~une, iz razli~itih ra zlo ga, obja vio je Redio Slobodna Evropa. Jedan od wih je utaja pore za. Pro blem je tim ve }i {to se mali broj novih predu ze }a re gis tru je, pa ta ko ekonomija BiH postaje krajwe nekonkurentna. Pre ma is tra `i vawu LRC - kre di tnog bi roa, broj po tpu no blo ki ra nih firmi iznosi oko 16.850, ali broj pravnih lica koja ima ju blo ki ra ne po je di ne ra~une je 20.000. - Alarmantan je podatak da je samo u protekloj godini taj broj naglo porastao,

BEO GRAD - Beo grad ski ho tel “As to ri ja“ pro dat je u petak za 230 miliona dinara konzorcijumu na ~ijem je ~elu kompanija “Progres“ iz Beograda, javila je Beta. Hotel “Astorija“ nalazi se u blizini Glavne `eqezni~cke stanice u Beogradu, u ulici Milovana Milovanovi}a, i prostire se na oko 2.602 kvadrata.

NOVI GRAD - Predstavnici Ministarstva industrije, ener ge ti ke i ru dar stva i Investiciono-razvojne banke RS u pe tak su u No vom Gradu sa na~elnikom op{tine Swe`a nom Ra ji li} i privrednicima razgovarali o mjerama Vlade Srpske za

FTSE 100 INDEX MEMBERS

ROYAL BK SCOTLAN

Koordinator Slu`be za odnose s javno{}u u CB BiH Zijada Kova~ pojasnila je da podatak o 20.000 blokiranih firmi poti~e iz jedinstvenog re gis tra tran sa kcij skih ra~una. Jedan od razloga blokirawa ra~una jesu i poreske utaje. Poreska uprava Repu-

Samo u Hipo Alpe Adria banci, a.d. Bawa Luka, prema rije~ima {efa odjeqewa za pravne poslove Gorana Babi}a, trenutno je blokirano 1.512 ra~una. - Blokade ra~una su izvr{ene po raznim osnovama, uglavnom na osnovu naloga SIPA-e, sudskih rje{ewa, ili na osnovu rje{ewa poreske uprave - rekao je Babi}. vr{eno krivi~no djelo zloupotrebe ovla{}ewa u privredi - istakla je [trki}eva.

Ubla`iti posqedice krize

Hotel “Astorija“ prodat za 5,1 milion KM

VODAFONE GROUP

OD 160.000 firmi svaka ~etvrta blokirana

toku pro{le godine 14 izvje{taja na osnovu sumwe o izvr{enom krivi~nom djelu u poreskoj oblasti, a sa pri~iwenom {te tom en ti tet skom buyetu od mi li on i 200.000 maraka. Portparol PURS-a Mila [trki} naglasila je da je u 2008. godini PURS nadle`nim tu`ila{tvima podnio ~e ti ri iz vje {ta ja sa osnovanom sumwom da je izvr{eno krivi~no djelo utaje poreza i doprinosa u vezi sa poslovawem ~etiri pravna li ca ko ja obavqaju dje la tnost trgovine. - U istom periodu podneseno je i deset izvje{taja sa osnovanom sumwom da je iz-

Predstavnici Ministarstva industrije u Novom Gradu

Beograd

Naziv kompanije

iz vr{ni di re ktor LRC-a Emil Ku~ukovi i dodaje da je od oko 160.000 registrovanih fir mi i za na tli ja u BiH svaka ~etvrta ili peta firma blokirana.

ubla`avawe posqedica globalne ekonomske krize koje imaju za ciq stimulaciju doma}e proizvodwe i zadr`avawe broja zaposlenih. Pri vre dni ci su is ta kli problem starih dugovawa za koja su potpisani reprogrami, nepovoqne kredite kod

komercijalnih banaka kao i specifi~ne probleme pojedi nih oblas ti pri vre |i vawa. Portparol IRB RS Zoran Popovi} rekao je da je pro{le godine ova banka plasirala 200 miliona maraka i da je za ovu godinu planira-

no plasirawe 425 miliona maraka. Ra ji li }e va je is ta kla da konkretne zakqu~ke i mjere o~ekuje ve} u subotu za kada je planirana posjeta delegacije Vlade Republike Srpske koju }e predvoditi premijer Milorad Dodik. S. T.

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS Cijena

Promjena

Naziv kompanije

Cijena

Promjena

119.95

1.95

CITIGROUP INC

1.02

-0.11

20.2

-0.6

GENERAL ELECTRIC

6.66

-0.03 -0.42

25

-1.6

BANK OF AMERICA

3.17

BARCLAYS PLC

66.8

1.3

JPMORGAN CHASE

16.6

-2.7

WOLSELEY PLC

135.6

-29.8

12.67

0.17

LEGAL & GEN GRP

PFIZER INC

GLAS SRPSKE 7. i 8. mart 2009. 15

“Naftogas“ platio dugove “Gaspromu“ KIJEV, MOSKVA - Ukrajinski “Naftogas“ platio je cjelokupan dug za potro{eni ruski gas u februaru, ~ime je sprije~ena nova gasna kriza, javio je B92. Ruski “Gasprom“ potvrdio je da je stigla uplata novca za gas koji je u februaru isporu~en Ukrajini.

Ruska kompanija je ranije saop{tila da ukupna dugovawa Ukrajine za februar iznose 360 miliona dolara. Rusija je po~etkom godine prekinula isporuke gasa Ukrajini zbog spora oko cijene gasa, pa su to osjetile i evropske zemqe do kojih ruski gas sti`e preko teritorije Ukrajine.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE Prosje~na cijena

Naziv emintenta

Sjednica Fiskalnog savjeta BiH

Za dopunu buxeta 180 miliona KM

Novac, dobijen po osnovu Sporazuma o pitawu sukcesije uskoro }e biti operativan, a slu`i}e za ubla`avawe posqedica globalne ekonomske krize

Promjena Promet -0,90 101.408,51 -2,73 42.456,53 0,21 9.081,91 0,00 2.550,00 464,55 0,13

0,99

Telekom Srpske a.d. Bawa Luka Meridian a.d. Bawa Luka Republika Srpska - stara devizna {tednja Rafinerija uqa a.d. Modri~a Balkan investment bank a.d. Bawa Luka

1,07 86,81 0,17 92,91

FONDOVI Prosje~na Promjena Promet cijena

Naziv emintenta

ZIF Aktiva invest fond a.d. Gradi{ka ZIF Balkan investment fond a.d. Bawa Luka ZIF BLB - profit a.d. Bawa Luka ZIF Bors invest fond a.d. Bawa Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Bawa Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeqina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Bawa Luka ZIF Polara invest fond a.d. Bawa Luka ZIF Privrednik invest a.d. Bawa Luka ZIF Unioinvest a.d. Bijeqina ZIF VB fond a.d. Bawa Luka ZIF VIB fond a.d. Bawa Luka ZIF Zepter fond a.d. Bawa Luka

4,00

0,00

0,00

5,53

0,00

0,00

3,15

0,00

0,00

2,84

0,00

0,00

-2,51 2.939,56

3,88 0,06

0,00

0,00

1,44

0,00

0,00

3,12

0,00

0,00

4,02

0,00

0,00

2,52

0,00

0,00

1,10

0,00

0,00

5,00

0,00

0,00

2,95

0,00

0,00

3,11

-2,81

217,70

Poslovawe “m:tela“

Pove}ana dobit

Sa pres-konferencije u Bawoj Luci PI[E: TAWA KOVA^EVI] [email protected]

protekle sedmice potpisali entitetski ministri finansija i dr`avni ministar.

ZA RS PLANIRANO 35 odsto, za FBiH 65 odsto novca - Ra di se o sred stvi ma dobijenim po raznim osnovama, ~i ja ci fra jo{ uvi jek nije precizna. Ciq je da se o~uva stopa prirodnog i ekonomskog rasta, ubla`e socijal ne ten zi je i sa ~u va ju ra dna mjes ta - is ta kao je [piri}. Ovo je jedna od 16 mjera za spre~avawe globalne finan sij ske kri ze, re kao je [pi ri} i na gla sio da to nisu dovoqna sredstva koja mogu u cjelosti da zaustave negativne efekte globalne

Pad prihoda Ministar finansija FBiH Vjekoslav Bevanda rekao je da je u januaru i februaru ove godine uo~qiv pad prihoda u oba entiteta u odnosu na isti period pro{le godine. - U Srpskoj su prihodi mawi za 11 miliona, a u FBiH za 25 miliona KM, dok se na dr`anom nivou biqe`i bla`i rast prihoda. Prihodi su pali po osnovu carina i po osnovu PDV-a na uvoznu robu istakao je Bevanda.

FOTO: V. STOJAKOVI]

BAWA LUKA - BiH ima}e na raspolagawu od 170 do 180 miliona maraka da bi se dopunili buyeti entiteta u BiH i time odgovorilo na globalne izazove koje nosi svjetska finansijska kriza. Ova sredstva uskoro bi trebalo da budu operativna. Od toga }e 35 odsto pripasti Republici Srpskoj, a oko 65 od sto Fe de ra ci ji BiH. Ovo je u petak poslije 5. sjednice Fiskalnog savjeta BiH rekao predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri}. Dodao je da je Savjet podr`ao protokol o privremenoj raspodjeli ovih sredstava dobijenih po osnovu Sporazuma o pitawu sukcesije, koji su

ekonomske krize, ali da }e umnogome pomo}i. - Izmjenom Zakona o akcizama o~ekuje se pove}awe prihoda, a ako bude mawka prihoda, {to je jo{ uvijek neizvjesno jer ne znamo kojim tempom }e se razvijati kriza i kada }e se iz we iza}i, do}i }e do rebalansa buyeta na ni`e, ali za to moramo imati jasne indikatore - naglasio je [piri}. Istakao je da jo{ uvijek ne postoje podaci koji govore o tome koliko je radnika ostalo bez posla zbog posqedica ekonomske krize, ali da se pad zapo sle nos ti u na re dnom periodu svakako o~ekuje. [piri} je dodao da je na sjednici Savjeta bilo rije~i i o daqoj saradwi sa me|unarodnim institucijama, odno-

BAWA LUKA - Kompanija “m:tel“ zakqu~ila je 2008. godinu sa ukupnim prihodima od 475.440.708 maraka, odnosno sa bruto dobiti za 65 odsto ve}om nego u 2007. godini. Generalni direktor “m:tela“ Predrag ]ulibrk kazao je prilikom predstavqawa poslovnih rezultata kompanije u petak u Bawoj Luci, da su ostvareni gotovo svi planovi i postignuti izuzetni rezultati na svim poqima, a ostvaren je i prodor na tr`i{te FBiH. - Na samom kraju 2008. godine, u korisni~koj bazi bilo je 1.109.686 korisnika mobilne telefonije {to je za 26 odsto vi{e nego godinu ranije. Broj pretplatnika fiksne telefonije je 360.000, a broj korisnika brzog Interneta vi{i je za 375 odsto u odnosu na 2007. godinu - kazao je ]ulibrk. “M:tel“ je, prema podacima iz finansijskog izvje{taja za 2008. godinu ostvario ukupni prihod za 21 odsto vi{i nego u 2007. godini. - U odnosu na ukupne prihode od 475.440.708 maraka, rashodi u 2008. godini iznosili su 342.454.481 marke. Stopa povrata na ukupno ulo`ena sredstva u 2008. godini iznosi 13,16 odsto, a stopa povrata na ukupni kapital u 2008. godini je 17,5 odsto rekla je izvr{ni direktor finansija Jasmina Lopi~i}. D. S.

sno Svjetskom bankom, Evropskom bankom za obnovu i razvoj i Me|unarodnim monetarnim fondom.

Zbog posrnu}a “Xeneral motorsa“

EU zabrinuta za autoindustriju izjavio je da na~in na koji se “Yeneral“ odnosi prema svojim evropskim ograncima nije prihvatqiv, te je potrebno prona}i rje{ewe kako bi se izbjegla masovna otpu{tawa. Autoproizvo|a~ iz Detroita je prije nekoliko dana upozorio da }e bez pomo}i evropskih dr`ava wegove di-

BRISEL - Evropska komisija sazvala je krizni sastanak na kojem }e u~estvovati sve ~lanice Evropske unije u kojima su postrojewa posrnulog automobilskog giganta “Yeneral motorsa“, objavio je poslovni.hr. Evropski predstavnik za industriju Ginter Verhaugen

Telekom Srpske a.d. Bawa Luka Cijena (KM)

Promjena

0,99

- 0,9 %

vizije na Starom kontinentu propasti za nekoliko sedmica, a posao bi moglo izgubiti oko 300.000 qudi. “Yeneral“ je u ~etvrtak izrazio sumwu u mogu}nost nastavka poslovawa, ako ne smawi gubitke, a upozorio je i da bi uskoro mogao proglasiti bankrot.

Univerzal a.d. Bijeqina Cijena (KM)

Promjena

1,36 -20,00 %

KURSNA LISTA

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 7. 3. 2009. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

Zemlja EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize

Kupovni za devize

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 0.986170 1.199988 26.284496 0.069582 0.261854 0.616411 1.592214 0.565032 0.217909 0.166555 1.332882 0.861342 2.192068 1.541271 2.063092

Srednji za devize 1.955830 0.988642 1.202995 26.350372 0.069756 0.262510 0.617956 1.596205 0.566448 0.218455 0.166972 1.336223 0.863501 2.197562 1.545134 2.068263

Prodajni za devize 1.955830 0.991114 1.206002 26.416248 0.069930 0.263166 0.619501 1.600196 0.567864 0.219001 0.167389 1.339564 0.865660 2.203056 1.548997 2.073434

Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710, SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: [email protected] Web: www.kombank-bl.com

16 7. i 8. mart 2009. GLAS SRPSKE

Iz poslovnog centra “Krajina“ ukradeno 3.300 KM

Hronika

BAWA LUKA - Nepoznati provalnici u ~etvrtak su provalili u poslovni centar “Krajina“ u bawolu~koj Vidovdanskoj ulici i ukrali 3.300 maraka iz tri preduze}a, saop{teno je u petak iz Centra javne bezbjednosti Bawa Luka.

- Provaqeno je u kancelarije preduze}a “Pavlovi} turs“ iz kojih je ukradeno 700 maraka, iz kancelarija “Jeli} turs“ 2.000, a iz kancelarija “Rale turs“ 600 maraka. Provaqeno je i u prostorije auto-{kole “Ili}“, naveli su u policiji. N. T. FOTO: N. TOMA[EVI]

Tu~e u Palama

Dvojica povrije|ena PALE - Marko Dabi} (26) iz Br~kog prijavio je paqanskoj policiji da ga je 4. marta, oko ~etiri ~asa, ispred lokala “Laverna“ napalo nepoznato lice i nanijelo mu te{ke povrede - saop{teno je u petak iz CJB Isto~no Sarajevo. U policiji navode da je izvr{en uvi|aj na mjestu napada i da je u toku rasvjetqavawe ovog slu~aja, a nezvani~no saznajemo da je Dabi} iz svega izi{ao sa povredama glave, nosa i zuba. Istog dana, oko 22 ~asa, Nikola Kari{ik (23) iz Pala prijavio je policiji da ga je napao sugra|anin Miodrag Kla~ar (27) i povrijedio ga u predjelu lica, odnosno vilice. - Po ovla{}ewu de`urnog tu`ioca, Kla~ar je uhap{en radi kriminalisti~ke obrade. U toku je kompletirawe predmeta potvr|eno je u policiji. S. [.

Lakta{i

Podmetnut po`ar u osnovnoj {koli LAKTA[I - Kancelarija di re kto ra Osno vne {ko le “Mladen Stojanovi}“ u Lakta{ima u potpunosti je izgor je la u po `a ru ko ji je podmetnut u ~etvrtak oko 21 ~as, saop{teno je u petak iz bawolu~ke policije. - Uvi|ajem je utvr|eno da je nepoznata osoba otvorenim pla me nom za pa li la gorwi

sprat ove {kole, gdje se nalazi kancelarija direktora - rekli su u policiji. “Glas Srpske“ saznaje da je ne po zna ti po ~i ni lac pri premio paqevinu i u kancelariji psihologa, ali nije uspio da zapali vatru. Ovo je drugi podmetnuti po`ar u ovoj {koli u protekla dva mjeseca. N. T.

Sud BiH

Sudski policajac izbo no`em komandira SARAJEVO - Sudski policajac Sa{a Sabqak iz Sarajeva uhap{en je zbog sumwe da je u petak oko 12 ~asova u Sudu BiH izbo no`em svog komandira Huseina Hajdarevi}a, saznaje “Glas Srpske“. Sabqak je bio du`e vrijeme na bolovawu zbog sr~anih problema i tra`io je da ide u invalidsku penziju. On je u petak do{ao u Sud BiH da se javi i produ`i bolovawe, ali je do{lo do verbalnog sukoba sa wegovim pretpostavqenima, jer je navodno “prekora~io propise“. Sabqak je u trenutku “eksplodirao“, potegao no` i ubo svog pretpostavqenog Hajdarevi}a u stomak i le|a. Hajdarevi} nije u `ivotnoj opasnosti, jer mu nisu povrije|eni vitalni organi. N. T.

Preduze}e “Ja}imovi}“

Opqa~kano preduze}e “Ja}imovi}“ u bawolu~kom nasequ Lau{

Maskirani lopovi odnijeli pi{toqe

Lopovi su uzeli izme|u deset i 20 pi{toqa marke “CZ”, “glok“, “bereta“ i drugih proizvo|a~a raznog kalibra. U pqa~ki u~estvovalo vi{e razbojnika PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

BAWA LU KA - Na oru `ani maskirani razbojnici u ~etvrtak oko tri ~asa iz trgo va ~kog pre du ze }a koje se bavi prodajom sportske opreme i oru`ja “Ja}i mo vi}“ u bawolu ~koj Kara|or|evoj ulici odnijeli su odre |e nu ko li ~i nu pi{toqa raznih vrsta. Ovo je “Glasu Srpske“ u petak potvrdio izvr{ni di-

rektor ovog preduze}a Sa{a Radojkovi}. - Razbojnici su napali ~u va ra i uz pri jetwu oru `jem dr`a li ga na od sto jawu dok su po k u pi li pi {toqe. Na kon to ga su pobjegli, a ~uvar je pozvao po li ci ju - re kao je Ra doj kovi}. On je dodao da }e se nakon popisa znati koliko je ta~no odneseno pi{toqa, a spi sak ukra de nog na oru -

PI[TOQI Nepoznati provalnici iz preduze}a “Damjanovi} Promeks (Jelen)“ u Novoj Topoli 5. marta ukrali su {est pi{toqa. - Uvi|ajem je utvr|eno da su ukradeni pi{toq “CZ 99”, kalibra devet milimetara,

dva pi{toqa “M57“ kalibra 7,62 milimetra, pi{toq “CZ 100” kalibra devet milimetara, pi{toq “CZ 83” kalibra 7,65 milimetara i pi{toq “84 FSCH“ kalibra devet milimetara - rekli su u bawolu~koj policiji.

`awa bi}e dostavqen policiji. Iz bawolu ~kog Cen tra javne bezbjednosti u petak je saop{teno da je u preduze}u “Ja}imovi}“ po~iwena provala, ne pomiwu}i napad na ~uvara. - Ope ra ti vnom de `ur stvu CJB Bawa Luka 5. marta u 3.30 ~asova prijavqeno je da je u ulici Kara|or|evoj u nasequ Lau{ provaqeno u preduze}e “Ja}imovi}“ vlasni{tvo G. J. iz Bawe Luke rekli su u policiji i dodali da je ekipa za uvi|aj utvrdila da je nepoznato lice razbilo staklo na prozoru u prizemqu skladi{ta preduze }a “Ja }i mo vi}“, u{lo u unutra{wost i ukralo neutvr|enu koli~inu pi{toqa. “Glas Srpske“ nezvani~no saznaje da su lopovi uzeli izme|u deset i dvadeset

pi {toqa mar ke “CZ”, “glok“, “be re ta“ i dru gih proizvo|a~a raznog kalibra. U pqa~ki je u~estvovalo vi{e razbojnika, a jedan od wih je ~uvara dr`ao na ni{anu prijete}i mu da }e pucati ako bilo {ta poku{a. Drugi su iz rafa pokupili pi{toqe.

RAZBOJNICI napali ~uvara U pre du ze }u “Ja }i mo vi}“, kao i u policiji, nisu htjeli da govore koliko je pi{toqa i koje marke ukradeno i kolika je pri~iwena {teta. Preduze}e “Ja}imovi}“, osim {to ima ~uvara, obezbije|eno je video-nadzorom i senzorima pokreta, pa se pre tpos tavqa da su ra zboj ni ci “snimqeni“ na djelu.

Iz "Bos ke" nu di li ot kup po slo vnih pros to ra PI[E: MEHMED DIZDAR [email protected]

BAWA LUKA - Se dam svjedoka optu`be izjavilo je u petak u bawolu~kom Okru`nom sudu da su poslovne prostore u “Boski“ u Bawoj Luci otkupili 2004. godine, nakon {to su dobili pismene ponude iz ove robne ku}e. Svi su do tada bili zakupci tih prostora. Svoj iskaze na nastavku su|ewa biv{em direktoru bawolu~ke Robne ku}e “Boska“ Vladislavu Babi}u, neka-

da{wem ministru trgovine i turizma RS Borisu Ga{paru, wegovom pomo}niku Braci Vran~i}u pred sudijom Olgom Male{evi} dali su svjedoci Goran Anti}, Milorad Daki}, Gordana Ostoji}, Gordana Jankovi}, Milosavka Ninkovi}, Vitomir Despotovi} i Darko Mato{evi}. Ga{par, Babi} i Vran~i} su optu`eni za zloupotrebu slu`benog polo`aja ili ovla{}ewa. Svi pomenuti svjedoci su

istakli da nije bilo nikakve licitacije, a da su poslovne prostore platili po vi{im cijenama od onih koje su ponu|ene. Naveli su da im je ponude dostavila Robna ku}a “Boska“, a kao razlog {to su predlo`ili vi{e cijene bio je strah da }e neko drugi otkupiti poslovne prostore koje su oni koristili od 2000. godine. Prema navodima u optu`nici, koju zastupa specijalni tu`ilac @ivana Baji}, Ga{paru, Vran~i}u i Babi}u

stavqeno je na teret da su zajedno i po prethodnom dogovoru od februara do avgusta 2004. godine organizovali i nezakonito prodavali dio poslovnih prostora Robne ku}e “Boska“ s namjerom pribavqawa imovinske koristi ve}em broju pravnih lica.

NIJE bilo licitacije Babi} i Ga{par su optu`eni da su tokom 2005. godine

prodajom poslovnih prostora o{tetili RK “Boska“ za ukupno 1.458.000 maraka. Prema navodima u optu`nici, Babi} se tereti da je kao direktor “Boske“ nezakonito zakqu~io Ugovor o kupovini i prodaji poslovnog prostora u ulici Nikole Tesle broj 3 u Bawoj Luci sa SDS-om za 84.000 maraka, iako je u to vrijeme wegova vrijednost bila 169.000 maraka, ~ime je ovoj stranci pribavio imovinsku korist od 84.000 maraka.

GLAS SRPSKE 7. i 8. mart 2009. 17

U~enik prijetio profesoru u Gacku GACKO - Policiji u Gacku prijavqeno je da je sedamnaestogodi{wi u~enik iz ovog grada prijetio profesoru I. R. (29) iz Trebiwa, koji radi u gata~kom Sredwo{kolskom centru “Pero Slijep~evi}“, prenosi Srna.

Iz CJB Trebiwe u petak je saop{teno da je identifikovan u~enik koji je uputio rije~i prijetwe profesoru. Gata~ka policija, nakon dokumentovawa djela, Okru`nom tu`ila{tvu u Trebiwu dostavi}e izvje{taj protiv u~enika.

Nepoznati provalnici opqa~kali zlataru “Atina“ u Bawoj Luci

Pokupili nakit vrijedan 300.000 KM

FOTO: G. [URLAN

Provalnici sefove sjekli fleksaricom i lupali maqevima da bi izvadili nakit. Osim zlata odnijeli su i oko ~etiri kilograma srebra

Policija

Vijesti Sud BiH

Odre|en pritvor Ivanovi}u SARAJEVO - Sud BiH donio je u petak rje{ewe kojim se odre |u je je dno mje se ~ni pritvor @eqku Ivanovi}u zvanom Arkan, osumwi~enom za krivi~no djelo genocid, saop{teno je iz Suda BiH. N. T.

Trebiwe

Izvje{taj protiv mladi}a TRE BIWE - Po li cij ska stanica Trebiwe dostavila je Okru `nom tu `i la{ tvu izvje{taj protiv devetnaestogodi{waka M. B. i N. B. iz Trebiwa i T. V iz Ravnog zbog osnova sumwe da su po~inili krivi~no djelo nedo zvoqena proi zvodwa i promet oru`ja ili eksplozivnih materija, naveli su u petak u CJB Trebiwe. R. Mi.

Isje~eni sefovi

Trebiwe

Opqa~kao "Lenami"

Opqa~kana zlatara “Atina“ PI[U: MEHMED DIZDAR [email protected] NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

BAWA LUKA - Izme|u tri i ~e ti ri ki lo gra ma zlata i isto toliko srebra odnijeli su nepoznati provalnici iz zlatare “Atina“ u bawolu~koj ulici Kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a 24 u no}i izme|u ~etvrtka i petka, saop{teno je u petak iz bawolu~ke policije. Vlasnik zlatare Gordana Bundalo je rekla da je ukradeni nakit vrijedan oko 300.000 maraka. - Nepoznate osobe obile su ula zna i vra ta u unu -

Tragovi provale

tra{wosti zlatare, gdje su se nalazili sefovi. Provalili su u tri sefa i ukrali nakit. Po nalogu de`urnog tu`ioca obavqen je uvi|aj, a u toku je potraga za provalnicima - re~eno je u policiji.

ODNIJELI po ~etiri kilograma zlata i srebra Sin vla sni ka zla ta re Aleksandar Bundalo ka`e da su lopovi baglame na sefovima isjekli fleks ma{inom, a koristili su i maqeve i pajsere. - Provalnici su najvjerovatnije do{li tokom no}i, a

da bi otvorili sefove, lupali su ih maqevima, fleksaricom izrezali baglame, kako bi do{li do nakita. Nije mi jasno da niko nije ~uo lupu i rad ma{ina - rekao je Bundalo. On dodaje da su sefovi bili veoma bezbjedni i ~vrsti i da je sigurno bilo potrebno vi{e sati da se obiju. - Nedavno se pokvario jedan sef i stru~nim majstori ma je tre ba lo ne ko li ki sati da ga otvore. Ovo je velika {teta za nas, jer je odnesen gotovo sav nakit i roba koju smo imali - rekao je Bundalo. Prema wegovim rije~ima,

pro val ni ci su odni je li i odre|enu koli~inu sun~anih nao~ara, a mawe vrijedan srebreni nakit su ostavili i rasuli po podu. - Ostavili su i nao~are

poznatih proizvo|a~a koje su za{ti}ene kodom. To i na~in provale govori da je rije~ o profesionalcima koji su znali {ta rade - rekao je Bundalo.

RANIJE PQA^KE Samo 20 metara od zlatare “Atina“ u proteklih mjesec dana opqa~kane su dvije radwe. Nepoznate osobe izme|u 18. i 19. februara iz opti~arske radwe “Dioptra“ ukrali su ve}u koli~inu sun~anih i dioptrijskih nao~ara vrijednih 20.675 maraka.

Nekoliko dana ranije, 11. februara, Neven Dragi} naoru`an pi{toqem, prijete}i radnici iz zlatare “RS gold“, odnio je dvije table nakita vrijedne 30.000 maraka. Dragi} je uhap{en i odre|en mu je pritvor, a wegov pomaga~ Zlatan Top~agi} pu{ten je na slobodu.

TRE BIWE - Tre biwska policija dostavila je izvje{taj nadle`nom tu`ila{tvu pro tiv B. [. (20) iz Trebiwa zbog osnova sumwe da je po~inio te{ku kra|u na {tetu vlasnika ugostiteqskog objekta “Lenami“ u Trebiwu, istakli su u CJB Trebiwe. R. Mi.

Split

Uhap{en bh. dr`avqanin SPLIT - Dr`avqanin BiH Slavko P. uhap{en je na grani~nom prelazu Viwani Gorwi, kada je hrvatska policija u autobusu, tokom grani ~ne kon tro le kod wega zatekla pi{toq sa municijom. Dodatnim pregledom kod wega su prona|eni lova~ki no`evi, `eqezna {ipka, kao i ta ble te “le ksi li jum“ i “apaurin“, prenose u petak hrvatski mediji.

Prijete}i pi{toqem opqa~kali radwu

Priveden zbog napada na policajca

Kod Kiseqaka mladi} rawen u stomak

DOBOJ - Dva maskirana lica u ~etvrtak oko 20 ~asova izvr{ila su razbojni{tvo nad M. B. (44), radnicom u STR “Kod Bo}e“, vlasni{tvo P. M. iz Tesli}a. Jedan od wih je po ulasku u radwu usmjerio pi{toq prema radnici, a drugi je pro{ao iza pulta i iz registar kase odnio novac. Poslije toga su pobjegli. Nepoznata lica pro valila su u slu `be ne prostorije autobuske stanice preduze}a “Tesli}-prevoz“. Obili su metalnu kasu i prema, izjavi slu`benika, ukrali izvjesnu sumu novca. Policija radi na rasvjetqavawu ovih doga|aja. Sl. P.

DOBOJ - Modri~ka policija uhapsila je @. I. (34) iz tog grada zbog osnova sumwe da je napao saobra}ajnog policajca. Napad se dogodilo u Berlinskoj ulici, kada je @. I. pri{ao vozilu u kojem se nalazio V. P., saobra}ajni policajac iz [amca, koji se vra}ao s posla ku}i, udario ga pesnicom u glavu, uhvatio za vrat i povukao za slu`benu uniformu. Policajcu, koji je zadobio povrede u vidu ogrebotina, ukazana je qekarska pomo} u Domu zdravqa u Modri~i. Poslije izvr{ene kriminalisti~ke obrade, @. I. je uz saglasnost de`urnog tu`ioca pu{ten na slobodu. Protiv wega }e biti podnesen izvje{taj Okru`nom tu`ila{tvu. Sl. P.

KI SEQAK - Sa ba hu din Ja pa ur (27) rawen je iz pi {toqa u stomak u mjestu Gromiqak kod Kiseqaka, saop{teno je u petak iz policije Sredwobosanskog kantona. On je prevezen u KC “Ko{evo“, gdje je operisan i sve daqe prognoze wegovog zdravstvenog stawa su neizvjesne. “Glas Srpske“ saznaje da su se Sabahudin i wegov kolega u jednom kafi}u u nasequ Gromiqak posva|ali sa nepoznatom osobom, nakon ~ega je do{lo do pucwave. Napada~, ali i Sabahudinov kolega, pobjegli su nakon ovog doga|aja. Policija je u kafi}u, ~ije ime nije saop{teno, prona{la pi{toq iz kojeg je pucano. N. T.

18 7. i 8. mart 2009. GLAS SRPSKE

Gra|ani Srbije ne treba da o~ekuju rje{ewe sa strane, ve} treba da sami rje{avaju svoje probleme. Ako se nadate da }e do}i qudi sa strane, iz Evrope, ne treba da se nadate da }e do}i. Ne o~ekujte rje{ewe sa strane, ve} od onih koje ste birali sami. Aleksandar Luka{enko, predsjednik Bjelorusije

Srbija

FOTO: BETA

Vojislav [e{eq

“Nisam kriv“ BEOGRAD - Predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav [e{eq izjasnio se da nije kriv po optu`bi zbog nepo{tovawa suda, koja ga tereti da je u kwizi objavqenoj 2007. godine objelodanio imena, zanimawa i mjesta prebivali{ta trojice za{ti}enih svjedoka. [e{eq je prvi optu`enik za ratne zlo~ine kojem se sudi i zbog nepo{tovawa suda. Optu`nica, prema kojoj se [e{eq tereti da je objavio i odlomke pisane izjave jednog od za{ti}enih svjedoka mada je znao da je sud jo{ u martu 2003. godine zabranio objelodawivawe te izjave, podignuta je 21. januara. Prema optu`nici, za nepo{tovawe suda propisana je nov~ana kazna do 100.000 evra, ali je mogu}a i kazna zatvora do sedam godina.

Razgovori premijera Cvetkovi}a i Pahora

Pri{tinski “Koha ditore“

Ban prikupqa ~iwenice o Kosovu PRI[TINA - Generalni se kre tar UN Ban Ki Mun, pred zasjedawe Savjeta bezbjednos ti UN, za vr{a va pri kupqawe ~iwenica koje }e pomo}i u izradi tromjese~nog izvje{taja o doga|ajima na Ko so vu, pi {e pri {tin ski list “Koha ditore“. List je naveo da je izaslanik ge ne ral nog se kre ta ra Marko Bjankini, poslije boravka u Pri{tini, u ~etvrtak nastavio da prikupqa podatke

u Beogradu sa zvani~nicima Srbije. Izvori iz Kancelarije UN u Beogradu potvrdili su posjetu {efa Odeqewa UN za Kosovo, ali nisu dali detaqe u vezi sa pitawima o kojima je razgovarano. - Bjankini je posjetio na{u kancelariju, gdje su vo|eni razgovori o pitawima vezanim za mirovne operacije u Evropi - rekao je jedan funkcioner UN u Beogradu.

Me|unarodne snage na Kosmetu

[vedska smawuje broj vojnika PRI[TINA - [vedski poslanik Rolf Gunarson najavio je u Pri{tini da }e [vedska smawiti svoj kontingent u okviru KFOR-a. Gunarson je, predvode}i parlamentarnu delegaciju [vedske tokom sastanka sa predsjednikom Komisije Skup{tine Kosova za spoqne poslove Sabrijem Hamitijem, rekao da je do{lo vrijeme da se razmi{qa o smawewu broja vojnika {ved skog kon tin gen ta KFOR-a, ali u tom okvi ru i o smawewu broja civilnog osobqa na Kosovu. To }e se znati negdje u decembru ove godine, rekao je Gunarson, navedeno je u saop{tewu kosovske Skup{tine. Gunarson je kazao da {vedski pripadnici KFOR-a ve} 10 godina daju zna~ajan doprinos na Kosovu.

DOBRA VIJEST

BEOGRAD Bord direktora Svjetske banke odobrio je Srbiji zajam od 34,9 miliona dolara za pove}awe ekonomskog rasta. Zajam }e podr`ati reformske poteze Vlade Srbije za poboq{awe poslovnog okru`ewa, kako bi se ohrabrilo nastajawe novih preduze}a i privukle direktne strane investicije.

GWILANE U protestu oko 500 Srba iz sela [ilovo kod Gwilana, koji su peti dan bez elektri~ne energije, lak{e je povrije|en Boban Stojanovi} (22). Od suzavca koji su na mje{tane ispalili pripadnici snaga bezbjednosti Stojanovi}u su povrije|ene o~i, zbog ~ega je zbrinut u Domu zdravqa.

LO[A VIJEST

Delegacija Slovenije, sa premijerom Pahorom na ~elu, u Beogradu

Memorandum o pomo}i u evropskim poslovima

Ovom posjetom otvorilo se novo poglavqe u odnosima koji }e se odvijati na politi~kom, ekonomskom i svim drugim planovima, istakao slovena~ki premijer Borut Pahor BEOGRAD - Premijeri Srbije i Slovenije Mirko Cvetkovi} i Borut Pahor po tpi sa li su u pe tak Me moran dum o razumi je vawu izme|u dvije vlade o tehni~koj po mo }i u oblas ti evropskih poslova. Cvetkovi} je poslije potpisivawa memoranduma istakao da posjeta Pahora ima i {iri simboli~ki zna~aj, jer je to wegova prva posjeta na mjes tu pre mi je ra ne koj zemqi u regionu, kao i prva posjeta slovena~kog premijera Srbiji pod tim imenom. On je zahvalio Sloveniji na po dr{ci ko ju pru `a proe vrop skoj ori jen ta ci ji Srbije i wenoj `eqi da se {to pri je na |e na bi je loj {engenskoj listi. Cvet ko vi} je uka zao da su to kom raz go vo ra ra zma -

trana pitawa od interesa za obje zemqe i postignuta je saglasnost “po gotovo svim pi tawima“, a pre mi je ri Srbi je i Slo ve ni je razgovarali su i o ekonomskoj saradwi i mo gu }nos ti ma za weno produbqivawe.

SLOVENIJA Srbiju smatra bitnim faktorom - Slovena~ka strana obavestila nas je da su usvojili pla tfor mu za pre go vo re o socijalnom osigurawu, {to je bi la je dna od za os ta lih stvari u potpisivawu sporazuma izme|u Srbije i Sloveni je, ta ko da se ti me otvorila mogu}nost da se ta stvar u {to kra }em ro ku okon~a - naveo je premijer Srbije.

Pahor je naglasio da je to {to je izabrao Srbiju za prvu zvani~nu posjetu nekoj zemqi u regionu signal da Slovenija Srbiju smatra bitnim faktorom za stvarawe stabilne zone u regionu. On je oci je nio da se ovom posjetom “otvorilo novo poglavqe u odnosima, koji }e se odvi ja ti na politi~kom, ekonomskom i svim drugim planovima“. - Iako su svo je vre me no postojale odre|ene prepreke za razumijevawe izme|u Slovenije i Srbije i dvije vlade u pro te klih 20 go di na, mogu re}i da smo kroz dosada{wu aktivnu saradwu posti gli da u sqede }ih 20 godina ne treba o~ekivati neke bitne prepreke i ograni~ewa - istakao je slovena~ki premijer.

Pahor je izrazio nadu da }e, uz sve napore koje ula`u srpske vlas ti i Evrop ska unija, Srbija uspjeti da stigne do svih bitnih uslova za li be ra li za ci ju vi znog re `ima do kraja godine.

Sukcesija Pahor je podsjetio da Uredba o sukcesiji isti~e krajem ovog mjeseca, kao i da je dobio uvjeravawa da }e, ukoliko se u tom roku ne postigne dogovor o svim otvorenim pitawima, taj rok biti produ`en radi nastavqawa dobre saradwe na poslovnom podru~ju.

Pucwava kod Beogradske arene

Raweni u stabilnom stawu BEOGRAD - Mu{karac i `ena koji su raweni iz vatrenog oru`ja u pucwavi kod beo grad ske spor tske ha le Arena u stabilnom su stawu, pot vrdio je agen ci ji Be ta por tpa rol Kli ni ~kog centra Srbije Drago Jovanovi}. - Mu{karac je na intenzivnoj nezi, ali nije bilo potrebe za hirur{ku intervenciju, a `ena je operisana i weno stawe je stabilno -

rekao je Jovanovi}. Agenciji Beta re~eno je u Ministarstvu unutra{wih poslova Srbije da je nepoznata osoba iz vatrenog oru`ja ranila Sne`anu M. (1983) i crno gor skog dr`avqani na Marka Q. (1969). Oni su za do bi li vi {e prostrelnih rana, ali policija jo{ nije saop{tila detaqe i okol nos ti na pa da koji se dogodio u no}i izme-

|u ~etvrtka i petka oko 23 ~asa.

POVRIJE\ENI iz vatrenog oru`ja U Areni je odigrana ko{arka{ka utakmica izme|u “Partizana“ i gr~kog “Panatinaikosa“, na kojoj je bilo vi{e od 22.000 gledalaca. Portparol Hitne pomo-

}i Na da Ma cu ra re kla je agen ci ji Be ta da je je dna osoba zadr`ana na lije~ewu zbog te`ih povreda zadobijenih u napadu huligana na putnike u autobusu na liniji 17. Ona je rekla da kod ostalih putnika koji su se obrati li Hi tnoj po mo }i ni je bilo te`ih povreda i da zato nisu zadr`a ni na li je~ewu.

GLAS SRPSKE 7. i 8. mart 2009. 19

Nema nepravilnosti u finansirawu renovirawa stana BEOGRAD - Potpredsjednik SRS Dragan Todorovi} tvrdi da nema nepravilnosti u tome {to je dr`ava finansirala renovirawe stana koji je dobio 1998. kao ministar u Vladi. On je, gostuju}i u “Poligrafu“, izjavio da je dr`ava bila u obavezi da

mu obezbijedi adekvatne uslove za stanovawe, iako je on u me|uvremenu otkupio taj stan. Todorovi} dodaje da je renovirawe bio wegov uslov i da, u suprotnom, on ne bi uzeo taj stan od dr`ave.

Zbog spornih ~lanova Prijedloga zakona protiv diskriminacije

Vlada tra`i konsenzus BEO GRAD - Vla da Srbije odlu~ila je da narednih dana poku{a da usaglasi razli~ita mi{qewa oko spornih ~lanova Prijedlo ga za ko na pro tiv dis kriminacije, saznaje B92. Uko li ko se u tom ro ku razlike ne usaglase, predlo`e ni za kon bi }e vra }en u skup {tin sku pro ce du ru u neizmijewenom obliku. - Ve oma su je dnos ta vne stvari. Va`ne institucije u na {oj zemqi su za tra`i le da se raspravqa o nekoliko aspe ka ta i da }u pri mjer ono ga {to smo u ~et vrtak ~uli na Vladi, a to je da poku {a, u ne ko li ko da na, da uspostavi potpuni konsenzus oko ovog pitawa - rekao je potpredsjednik Vlade Srbije Bo`idar \eli} u emisiji “Replika“ na B92. - Ukoliko se ne do|e do tog konsenzusa, ovaj nacrt, kakav je usvojen i prosle|en parlamentu, bi}e taj koji }e biti prosle|en parlamentu za usvajawe koliko je mogu}e ve} slede}e nedeqe - dodao je \eli}.

O POVLA^EWU nije obavije{ten ni predlaga~ zakona [est mjeseci, koliko je trajala javna raspava, niko iz Crkve nije uputio primje dbe na Za kon o spre ~a vawu diskriminacije. To su u~inili no} uo~i usvajawa teksta u Skup{tini. Crkveni zahtjev je hitno prihva}en a da o to me ni je bio obavije{ten ni sam predlaga~. - Ka ko to da ja ni sam znao za povla~ewe Zakona, i da li mi mewamo jednu uobi~ajenu demokratsku procedu-

FOTO: BETA

[est mjeseci, koliko je trajala javna raspava, niko iz SPC nije uputio primjedbe na Zakon o spre~avawu diskriminacije. To su u~inili no} uo~i usvajawa teksta u Skup{tini

Vijesti Para}in

Zakora~ila u 110. godinu PARA]IN - Najstarija Srpkiwa Kosara Momirovi} iz sela Buqana kod Para}ina ju~e je uz ro|endansku tortu zakora~ila u 110. godinu `ivota. Ova krep ka sta ri ca u {a li ka`e - godine pritiskaju, ali se ja ne dam. “Nadam se da }u idu}i 6. mart do~ekati uz muziku i veliki broj gostiju, me|u kojima }e glavno mesto imati i novinari”, rekla je ona.

Aleksandar Vu~i}

Srbiji potrebni izbori

ru? Ne ka nam se ka `e da ubudu}e zakone {aqemo prvo crkvama, a onda da idu zakoni u redovnu proceduru - rekao je mi nis tar za rad i so ci jal nu po li ti ku Ra sim Qaji}. Pre ma ri je ~i ma Iva na Andri}a, poslanika LDP-a, i Suzane Grubje{i}, iz G17 plus, taj zakon postoji ve} osam go di na i pro {ao je niz de ba ta, a u wega su uvr{}e ne iz mje ne ko je je tra`io ministar vjera. - Taj za kon je pro {ao naj {i ru mo gu }u ja vnu ras pravu i, ukoliko neko minut do pono}, odnosno dan uo~i izglasavawa ili rasprave o

tom za ko nu u Skup {ti ni, odje dnom uo~i ta ko ve li ke mane tog zakona - izvinite, gde ste bili ju~e, gde ste bili prekju~e? - kazala je Su-

zana Grubje{i}. - To ne mo `e da ura di bilo ko, i nama je jako stalo da znamo ko je to uradio, zato {to to zna ~i da u ovoj

PATRIJAR[IJA

Patrijar{ija je potvrdila da je Sinod Srpske pravoslavne crkve, uz saglasnost Beogradske nadbiskupije Rimokatoli~ke crkve, Islamske zajednice

Srbije, Evangelisti~ke crkve i drugih vjerskih zajednica, predsjednici Skup{tine Srbije uputio pismo sa primjedbama na Prijedlog zakona.

dr`avi postoji nekakva nevidqiva sila koja je, u politi~kom smislu, mo}nija od Vla de Srbi je, par la men ta, poslanika, premijera, predse dni ka dr`a ve - sma tra Andri}. Beo grad ski me di ji javqaju da je na povla~ewe pri je dlo ga tog za ko na di rektno uticao vladika ba~ki Irinej Bulovi} i da je Zakon povu~en na telefonskoj sje dni ci Vla de, dan prije nego {to je trebalo da se na|e pred poslanicima. Usvajawe Zakona protiv diskriminacije jeste uslov za stavqawe Srbije na “bijelu {engensku listu“.

Slovenija protiv smawivawa KFOR-a

Radnici pu{teni iz bolnice

Maloqetnici ispalili granatu

BEOGRAD - Slovenija i ve}ina ~lanica NATO protive se smawivawu broja pripadnika KFOR na Kosovu, rekao je ministar spoqnih poslova Slovenije Samuel @bogar. Na sastanku visokih predstavnika dr`ava ~lanica NATO u ~etvrtak u Briselu, slovena~ki ministar spoqnih poslova je dodao i da Slovenija i ve}ina ~lanica NATO smatraju da situaci ja na Ko so vu jo{ uvi jek ni je do voqno stabilna da bi se smawivao broj pripadnika KFOR, prenose slovena~ki mediji. - Slovenija i jo{ puno drugih dr`ava, ~ak bi mogli da ka`emo ve}ina, naglasila je potrebu za time da se ne ide na smawivawe snaga KFOR, jer situacija na Kosovu jo{ uvijek nije dovoqno stabilna da bi se razmi{qalo o smawivawu snaga rekao je slovena~ki {ef diplomatije Samuel @bogar.

KRU[EVAC - Svi zaposleni u aleksandrova~kom preduze}u “Vino @upa“ koji su zatra`ili pomo} zbog incidenta sa curewem amonijaka u toj firmi pu{teni su tokom no}i izme|u ~etvrtka i petka na ku}no lije~ewe, potvrdila je de`urna qekarka kru{eva~ke bolnice Dobrila Milosavqevi}. - Devet radnika zatra`ilo je qekarsku pomo} zbog trovawa amonijakom, ali su wihove tegobe nestale i oni su u dobrom i stabilnom stawu pu{teni iz bolnice - rekla je Milosavqevi}eva agenciji Beta. Ona je rekla da su radnici preduze}a “Vino @upa“ kojima je bilo ugro`eno zdravstveno stawe, dobi li te ra pi ju na gru dnom i in ter nis ti ~kom odjeqewu kru{eva~ke bolnice. Agenciji Beta re~eno je da se incident u fabrici “Vino @upa“ desio kada je popustio bezbjednosni ventil na kompresorskoj stanici.

GRA^ANICA - Dvojica maloqetnika srpske nacionalnosti iz Gra~anice lak{e su povrije|eni u ~etvrtak uve~e kada su u ku}i jednog od wih aktivirali ru~ni baca~ i ispalili granatu, rekli su danas o~evici. Maloqetnici B. P. i S. S. su, zbog nestru~nog rukovawa, granatu ispalili u sobi, pa je ona zavr{ila u zidu ku}e. Od siline eksplozije izbijena su vrata iz le`i{ta. Mladi}i su preba~eni u bolnicu “Simonida“, gdje su qekari konstatovali da je B. P. povrije|en od trzaja ru~nog baca~a, dok je S. S. o{te}en sluh. Ostali uku}ani su nepovrije|eni. Pri pa dni ci Ko sov ske po li ci je i KFOR su odmah nakon eksplozije izvr{ili uvi|aj i prona{li jednu neaktiviranu granatu koju je specijalna jedinica KFOR deaktivirala.

JAGODINA - Zamjenik predsjednika Srpske napredne stranke Aleksandar Vu~i} ocijenio je u Ja go di ni da su Srbi ji po tre bni izbo ri jer je par la ment de le gi ti mi san, a vlada se nije najboqe uhvatila u ko{tac sa ve li kom eko nom skom krizom. Za Srbiju su jeftiniji novi izbori nego da os ta ne ova ko, oci je nio je on.

Internet

Op{tine bez veb-sajta BEOGRAD - ^ak 11 op{tina u Srbiji jo{ nema sop stve ni veb-sajt. Op {tinski veb sajt nemaju Bajina Ba{ta, Crna Trava, Crveni Krst kod Ni{a, ]i}evac, Majdanpek, No va Va ro{, Pre {e vo, Ra~a, Rakovica, Se~aw i Trgovi{te. O~igledno je da op{tine bez sajta nemaju stru~wake za wihovu izradu i odr`avawe, pa je zato dogovoreno da se ovim op{tinama ponudi pomo} u izradi sajta.

Kur{umlija

Obrok za siroma{ne KUR[UMLIJA - Vi{e od 600 gra |a na op {tine Kur{umlija koji `ive ispod granice siroma{tva dobija}e u naredna ~etiri mjeseca od Crvenog krsta jedan kuva ni obrok i ve knu hqeba. Pravo na kori{}ewe ove po mo }i ima ju li ca ko ja su os ta la bez po sla, ko ri sni ci ma te rijalne pomo}i i penzioneri, ~ija je penzija 50 odsto ni`a od republi~kog prosjeka.

20 7. i 8. mart 2009. GLAS SRPSKE

Mje{ovita komisija iz koje je Slovenija iza{la, na kraju }e se ipak morati sastati i rije{iti pograni~no pitawe, ali ni u kom slu~aju ne mo`e da prihvati politi~ko crtawe granice. Hrvatska je spremna da potpi{e rje{ewe koje }e dati Me|unarodni sud pravde u Hagu.

Region

Ivo Sanader, premijer Hrvatske

Barbarin rov kod La{kog

Prenos posmrtnih ostataka QUBQANA - Prenos posmrtnih ostataka oko 300 qudi prona|enih prije tri dana u Barbara rovu - rudniku kod La{kog, po~eo je u petak, izjavio je direktor Muzeja novije istorije Slovenije Jo`e De`man. U tom rudniku su otkriveni posmrtni ostaci, kako se pretpostavqa, oko 300 `rtava iz logora “Peharje“, koje su u Barbara rov dopremqene poslije Drugog svjetskog rata. Pre tpos tavqa se da su u ru dni ku le {e vi Slo ve na ca i Hrvata koji su bili pripadnici pora`enih vojnih formacija u Drugom svjetskom ratu.

Milo \ukanovi}

Odgovornost prema dr`avi BIJELO POQE - Lider DPS-a Milo \ukanovi}, rekao je da koalicija “Evropska Crna Gora“ ima dovoqno od go vor nos ti pre ma svo joj dr`avi i qudi koji posjeduju znawe, iskustvo i senzibilitet za probleme socijalnougro`enih stanovnika Crne Go re, ko ji trpe posqedi ce tranzicije i globalne krize. - Imamo vi{e nego dovoqno vjere da }e se kriza uskoro

okon~ati i da }emo se dan nakon to ga or ga ni zo va no i efikasno vratiti u realizaciju na{ih razvojnih projekata - poru~io je \ukanovi} sa konvencije ove koalicije u Bijelom Poqu. On je rekao da }e ovi projekti obnoviti ekonomski rast Crne Gore i stvoriti uslove za dinami~an napredak `ivotnog standarda svakog gra|anina.

Oli Ren o hrvatsko-slovena~kom sporu

Medijacija jedino rje{ewe QUBQANA - Oli Ren o~ekuje da Slovenija i Hrvatska prihvate medijaciju i tako deblokiraju pristupne pregovore Hrvatske, jer je to jedina realna mogu}nost za napredak. Tokom dvodnevnog susreta Saveza liberala i demokrata za Evropu, ~iji je doma}in bio evropski poslanik Jelko Kacin, a koji se u ~etvrtak zavr{io na Bledu, evropski komesar za pro{irewe EU Oli Ren je novinarima ponovio da o~ekuje da Hrvatska pozitivno odgovori na ponudu Evropske komisije i prihvati medijaciju kao rje{ewe za grani~ni spor, koji ima sa Slovenijom. Ren je rekao i da ne mo`e da zamisli da bi Slovenija ili Hrvatska uop{te mogle da odbiju ovu ponudu Evropske komisije. - Ciq Evropske komisije je da rije{i pitawa granice izme|u Slovenije i Hrvatske, da bi se tako deblokirali pristupni pregovori, kako bi smo mogli da daqe radimo u skladu sa vremenskim planovima i tehni~ke pregovore zavr{imo do kraja ove godine - rekao je Ren.

DOBRA VIJEST

BUDVA Prihodi Javnog preduze}a za upravqawe morskim dobrom Crne Gore, pro{le godine su iznosili ~etiri i po miliona evra, saop{tio je savjetnik u toj kompaniji Dragan Markovi}. Godi{wi prihodi preduze}a imaju trend rasta, a koeficijent efikasnosti reinvestirawa u zonu morskog dobra iznosi vi{e od 75 odsto prikupqenog novca.

PODGORICA Stan na ~etvrtom spratu zgrade u Podgorici, izgorio je dok je vlasnik Pavel Cibil, zbog `ivotne ugro`enosti, prevezen u Klini~ki centar. Cibil je u no}i s ~etvrtka na petak zbog gu{ewa od dima, te sa opekotinama na licu i obje podlaktice, smje{ten na Odjeqewe intenzivnog lije~ewa.

LO[A VIJEST

Ante Gotovina

Mladen Marka~

Ivan ^ermak

Zagreb priznao da je dobio demar{ EU zbog nesaradwe sa Hagom

Sedam dana }utawa U demar{u se hrvatska vlada poziva da {to prije primjeni dogovor izme|u hrvatskih organa i ha{kog tu`ioca Ser`a Bramerca oko identifikacije i nala`ewa 23 kqu~na dokumenta u vezi sa su|ewem u Hagu trojici hrvatskih generala za “Oluju“ ZAGREB - Poslije sedam dana }utawa, Hrvatska je u petak priznala da je prije nekoliko dana primila demar{ Evropske unije, koje je Za gre bu pre da lo ~e {ko predsjedni{tvo i kojom se vlada poziva da {to prije pri mje ni do go vor izme |u hrvatskih organa i ha{kog tu`ioca Ser`a Bramerca oko identifikacije i nala `ewa 23 kqu ~na do ku menta u vezi sa su|ewem u Hagu trojici hrvatskih generala za “Oluju“, prenosi Tanjug. Potvr|uju}i da je hrvatskoj vla di uru ~en de mar{ EU, ministar pravde Ivan [imonovi} je u petak ocijenio da to nije ultimatum i da ne zna~i zatvarawe evropskih vrata Hrvatskoj, sa ~im se ne sla`e opoziciona Soci jal de mo krat ska par ti ja, koja smatra da je nanesena ozbiqna {teta zemqi.

[i mo no vi }e va izja va usli je di la je po sli je pi sawa zagreba~kog “Jutarweg lista“ da je Hrvatska sedam dana }utala o tome da je iz EU sti gao de mar{ Hrvat skoj zbog ar tiqerij skih dnevnika u vezi sa su|ewem hrvat skim ge ne ra li ma u “Oluji“ koje Hag tra`i, a Hrvatska nikako da preda.

OZBIQNA {teta hrvatskim pozicijama - U dogovoru s Bramercom definisano je koje je va`ne dokumente hrvatska strana ve} predala, ustanovqeno koje dokumente je Bramerc o~ekivao da Hrvat ska ima, a ko je Hrvatska nikad nije imala jer nisu sa~iweni, kao i da postoje 23 dokumenta koji su bili sa~iweni ali koji trenutno nisu u posjedu hrvatskih vlasti - rekao je [imonovi}.

On je pod sje tio da je Evropska komisija ve} dala zeleno svjetlo, a da neke dr`ave jo{ ~ekaju Bramercov stav o saradwi Hrvatske s Ha {kim su dom, na ja viv {i u na re dnim se dmi ca ma na pre dak u smi slu otva rawa po glavqa o sudstvu i osnovnim pravima. Re~eni dokumenti odnose se na upotrebu artiqerije u napadu hrvatske vojske na Knin, a wih Ha{ko tu`i la{ tvo i Bra merc sma tra ju vrlo bi tnim za dokazivawe ta~ne o preko-

mjer nom ga |awu gra da u “Oluji“. Za razliku od [imonovi}a, opoziciona Socijalde mo krat ska par ti ja ocijenila je da demar{ nanosi ozbiqnu {tetu hrvatskim pozicijama u odnosima s EU i pokazuje da vlada od javnosti skriva izuzetno bitne ~iwenice. Prema rije~ima strana~kog rukovodioca Ive Josipovi}a, SDP kao ni cijela hrvatska javnost, nije znao za taj de mar{ ni ti je bio informisan o wegovom postojawu.

SNA@NA PORUKA Demar{ nije ultimatum ve} pravno-politi~ka diplomatska forma, kojom se `eli poslati sna`na poruka, koja ne mora nu`no da bude negativna, izjavio je [i-

monovi}, tvrde}i da se u demar{u pozdravqaju daqwi napori da se vjerodostojno protuma~i sudbina dokumenata koje tra`i Hag.

Finansijsko carstvo Mila \ukanovi}a

Banka pred raspadom PODGORICA - Predsjednik Po kre ta za pro mje ne Neboj{a Medojevi}, rekao je da je pred bankrotom velika ko mer ci jal na Prva ban ka, koju je osnovao crnogorski predsjednik Milo \ukanovi}, navode}i da to prijeti da u propast sa sobom povu~e i cijeli finansijski sistem i ja vne fi nan si je u Crnoj Gori. - Osniva~i prve velike komercijalne banke u Crnoj Go ri, \u ka no vi}, wego va porodica i prijateqi, mo-

gli bi da se na|u i u velikim privatnim problemima, jer su ulo`ili vi{e stotina miliona evra kod te banke ku pu ju }i zemqi {ta na crno gor skom pri mor ju po enormno visokim cijenama, misle}i da }e na}i investitore za te placeve - rekao je Medojevi}. On je za medije rekao da se \u ka no vi} pre va rio u procjeni, jer `eqenih investitora nema. - In ves ti to ra ne ma i \ukanovi} i kompanija ne

mogu da vrate svoj ulo`eni novac. A globalna ekonomska kriza po~iwe da zahvata ovaj region, o ~emu svjedo~i i to da je u januaru ove godine od uvo za u Crnoj Go ri na pla }e no sve ga 42 od sto po re za na do da tnu vri je dnost - naglasio je Medojevi}.

NE MOGU da vrate ulo`eni novac On je ocijenio da }e se Crna Go ra ove go di ne su -

o~i ti s ka tas tro fal nom ekonomskom situacijom. - Aktuelna vlast pla{i se suo~avawa s rezultatima pogre{ne ekonomske politi ke i stra {ne pri vre dne kri ze, ko ja }e po go di ti Crnu Goru. Stoga se aktuelna vlast trudi da gra|anima Crne Gore zamagli ~iwenicu da je buyet prazan, da nas ~eka dramati~an pad dru{tvene proizvodwe i mo`da najlo{ija turisti~ka sezona u proteklih 20 godina rekao je Medojevi}.

GLAS SRPSKE 7. i 8. mart 2009. 21

TOP STORIES CNN

Svijet

Desetine meksi~kih vojnika uhap{eno je pod sumwom da sara|uju s narko-kartelom “Galf“. Vojnici su osumwi~eni za saradwu s ~etiri

op{tinska policajca centralne savezne dr`ave Aguaskalijentes koji pru`aju za{titu pripadnicima narko-kartela “Galf“.

Izvje{taj direktora MI5 Xonatana Evansa

Velika Britanija puna ruskih obavje{tajaca

Ruski {pijuni u Britaniji prisutni u hladnoratovskim brojkama i predstavqaju velik napor za britansku kontraobavje{tajnu slu`bu, koja mora da posveti veliku koli~inu “opreme, novca i osobqa“ da bi ih pratila {tajnu djelatnost i to uglavnom protiv Rusije i Kine. Iz vje {taj na vo di da je ubis tvo Ale ksan dra Li tviwenka, ruskog prebjega u Veliku Britaniju, dovela do zna~ajnog zahla|ewa odnosa dvije zemqe, a da rusko obavje{tajno djelovawe na britanskom terenu ostaje kao iz perioda Hladnog rata.

Izvje{taj se tako|e bavi pitawem unutra{we bezbje-

KAO da je Hladni rat MI5 i daqe tro{i ogro mna sred stva da bi kontrirao tim poku{ajima {pijuna`e.

dnosti obavje{tajne slu`be, {to je postalo {kakqiva tema nakon seks skandala u koji je bio ukqu~en Maks Mo zli, pred sje dnik Me |u na ro dne automobilisti~ke federacije. Nakon tog skandala otkriveno je da je jedna od `ena koje su “opslu`ivale“ Mozlija u wegovim sado-mazo igricama udata za agenta MI5. Taj agent je u me|uvremenu dao otkaz, ali Evans je u izvje{taju upozorio da se provode detaqne provjere potencijalnih agenat, ali da nema novaca za detaqne provje re wiho vih bra ~nih drugova.

Ruski agenti ne miruju

Ju`na Koreja

Poziv Pjongjangu SEUL - Ju`na Koreja pozvala je u petak Sjevernu Ko re ju da hi tno po vu ~e prijetwe ju`nokorejskim komercijalnim avionima, zbog ~e ga su ve} obus tavqeni wiho vi le to vi blizu vazdu{nog prostora komunisti~kog susjeda.

Mihail Gorba~ov

Svijetu trebaju promjene MOS KVA - Posqedwi so vjet ski li der Mi ha il Gorba~ov ocijenio je da je aktu el na glo bal na eko nomska kriza pokazala da je svije tu po tre ban no vi sistem u kojem bi kapitali zam bio do puwen ele men ti ma so ci ja li zma. U intervjuu, koji je objavio AP, Gorba~ov je tako|e rekao da je sada pravi trenutak za poboq{awe odnosa Rusije i SAD, ali i o{tro kri ti ko vao ru ko vod stvo u Moskvi i vladaju}u partiju Jedinstvena Rusija Vladimira Putina.

Senat SAD

CIA pod lupom

za MI5, koji mora da posveti ve li ku ko li ~i nu “opreme, novca i osobqa“ da bi ih pratio. MI5 ima 3.800 age na ta, a po sve }u je oko 3,5 od sto buyeta na protivobavje-

FOTO: ARHIVA

LONDON - [irom Veli ke Bri ta ni je vr{qaju ruski {pijuni! I ne ka`e to bilo ko, nego direktor bri tan skog MI5 Yona tan Evans. On je u godi{wem izvje{taju obavje{tajnih slu`bi naveo da su ruski {pijuni u Bri ta ni ji pri su tni u hla dnoratovskim brojkama, kako predstavqaju velik napor

Vijesti

Problemi Navodi se da je MI5 u problemima po pitawu protivobavje{tajnih napora, iako je pove}ao broj agenata i sredstava u protivobavje{tajnim djelatnostima nakon Litviwenkovog ubistva.

Xonatan Evans

DOBRA VIJEST

Poziv civilima

Kina gradi nosa~ aviona

KO LOM BO - Vla da [ri Lan ke po zva la je de se ti ne hiqada civila da napuste ratom pogo|eni sjever zemqe, obe}av{i da }e im obezbijediti dva bezbjedna koridora za odlazak. Civili su izolirani zajedno sa tamilskim pobuwenicima u uskom pojasu du` sjeveroisto~ne obale. “Hjuman rajts vo~” tvrdi da je posqedwih sedmica poginulo najmawe 2.000 civila. Ministar spoqnih poslova Palita Kohona pozvao je civile da priobalnim putem odu u podru~ja na sjeveru i jugu zemqe koja nadzire vlada. Dodao je da to ne zna~i privremeni prekid vatre, nego da vlada ne}e granatirati taj put. UN je pozdravio vladinu odluku.

PEKING - Visoki kineski vojni predstavnik izjavio je da wegova zemqa ima potrebne potencijale za izgradwu nosa~a aviona i da to treba da u~ini. - Izgradwa nosa~a aviona dokazuje va`nost pojedine dr`ave u me|unarodnoj zajednici. Kina ima potrebne potencijale i trebalo bi to da u~ini izjavio je u petak kineski admiral Hu Yanlin za “^ajna dejli“. Predstavnici vojske ve} godinama poku{avaju da uvjere kineske vlasti u potrebu izgradwe nosa~a aviona. Ali, zasad wihovo lobirawe nije dalo rezultata. “^ajna dejli“ napomiwe da bi Kina mogla da ima svoj prvi nosa~ aviona ve} 2010. godine.

SAD Novine }e u bliskoj budu}nosti biti preure|ene tako da }e ih ~itaoci “puniti“ samo informacijama koje `ele svakodnevno da vide, potom ih sami {tampati kod ku}a ili slati na kompjutere ili mobilne telefone. Radi se o projektu ~etvrtog najve}eg novinarskog lanca u SAD, grupe Medija wuz.

VA [IN GTON - Ko mi si ja za oba vje {taj ne po dat ke ame ri ~kog Se na ta najavila je u petak da }e ra zmo tri ti me to de Cen tralne obave{tajne agenci je za pri tva rawe i ispi ti vawe, da bi oni ubudu}e bili izmijeweni. “Ciq je uvid u metode i odba ci vawe po li ti ~kih osno va za ispi ti vawe i pritvarawe u budu}nosti sa op {ti la je ko mi si ja. Senatori iz te specijalne komisije razmatraju “kako je CIA stvo re na, ka ko je uspos ta vi la i odr`a la svoje metode ispitivawa i pritvarawa“ kao i “kako CIA ocjewuje da pri tvorena osoba ima va`ne obave{tajne podatke“.

RUSIJA Savjetnik zamjenika predsjednika Dume, doweg doma ruskog parlamenta, prona|en je u petak mrtav u svom stanu u Moskvi sa vi{e ubodnih rana. Policija je prona{la tijelo Alekseja Belajeva, savjetnika Aleksandra Babakova, nakon {to se nije pojavio na poslu sa va`nim dokumentima.

LO[A VIJEST

FOTO: AP

22 7. i 8. mart 2009. GLAS SRPSKE

Ameri~ko-meksi~ka granica na~i~kana policajcima

Kriminal iz Meksika prelijeva se u SAD

Sve vi{e ubistava i otmica u Feniksu

Otmice i ubistva su u~estali u Feniksu, u kojem je policija pro{le godine svakodnevno prijavqivala po jednu otmicu povezanu sa meksi~kim kriminalom, navodi Rojters FE NIKS - Grad Fe niks, u Arizoni, postao je “pri jes to ni ca otmi ca“ u SAD. Na ru ~e na ubis tva, oru`ani upadi u ku}e i sve ve }i broj otmi ca u tom gradu nisu, me|utim, jedini ta kvi pri mje ri du` ame ri ~ke ju `ne gra ni ce. Ameri~ke vlasti strahuju da je na sil ni kri mi nal po ~eo da se pre li je va iz Meksika preko porozne granice i da se {iri u SAD. Nasiqe te vrste je uobi~a je no u Me ksi ku, gdje su otmice i ubistva koje organizuju narko-karteli svakodnevna pojava u razbuktalom ra tu oko dro ge, u ko jem je pro {le go di ne po gi nu lo 6.000 qudi. - Borba u Meksiku se vodi oko dominacije nad krijum~arskim koridorima i ti koridori se ne zavr{avaju na granici - ka`e dr`avni tu`ilac Arizone Teri Godard.

Otmi ce i ubis tva su u~estali u Feniksu, u kojem je policija pro{le godine sva ko dne vno pri javqiva la po jednu otmicu povezanu sa meksi~kim kriminalom, navodi Rojters.

BORBE zbog dominacije krijum~arskim koridorima To se, me|utim, ne de{ava samo u Feniksu. U ju`noj Kaliforniji policija istra `u je slu ~a je ve otmi ce Ame ri ka na ca po ve za ne sa trgo vi nom dro gom u Ti hu ani. Pro{le godine naoru`ane osobe su u San Dijegu otele poslovnu `enu i wenu k}erku i dr`ali ih ju`no od granice dok su ~ekali otkup. U ju`nom Teksasu, ru~na bomba ~iji je trag upu}ivao na tajno skladi{te meksi-

POMO] Va{ington je poja~ao podr{ku meksi~kom predsjedniku Kalderonu, obe}av{i mu helikoptere, letjelice za izvi|awe, opremu za inspe-

kciju i obuku policajaca, u okviru plana vrijednog 1,4 milijarde dolara za borbu protiv kartela u Meksiku i Centralnoj Americi.

Otmice postaju svakodnevna pojava

~kog kartela, podmetnuta je u januaru pod sto za bilijar u baru koji posje}uju policajci. Meksi~ki trgovci drogom su oduvijek bili nasilni, ali se broj `rta va po ve }ao po {to je pred sje dnik Meksika Felipe Kalde ron na kon stu pawa na du`nost krajem 2006. godine poslao na desetine hiqada vojnika u borbu protiv uticajnih narko-kartela. Iako ame ri ~ke vlas ti na gla {a va ju da ni je bi lo uli~nih obra~una i u`asnih od si je cawa gla va ko ji su ~es ti u Me ksi ku, one ve}

pre du zi ma ju mje re ka ko bi sprije~ili “prelivawe“ nasiqa. Gu ver ner Te ksa sa Rik Pe ri re kao je da `e li da 1.000 vojnika ~uva granicu, a dr`avni tu`ilac Teksasa Greg Abot tra `i usva jawe zakona o spre~avawu prawa nov ca i trgo vi ne qudi ma, drogom i oru`jem, u koje su umije{ani zara}eni meksi~ki karteli. Policija i tu`ila{tvo Arizone zatra`ili su odlu~nije mjere u zapqeni imovi ne kri ju m~a ra, kao i za spre~avawe prodaje oru`ja koje odlazi u Meksiko.

@ene na rukovode}im polo`ajima privatnih kompanija

Ru si ja me |u li de ri ma

MOSKVA - Rusija je zauzela drugo mjesto u svijetu po broju privatnih kompanija ~iji su direktori predstavnice qep{eg pola, zakqu~ak je ankete koju je konsalting kompa ni ja “Grant Tor nton“ sprovela u 36 zemaqa. Prema podacima kompanije, 42 odsto rukovodilaca u Rusi ji su `e ne, a vi {e predstavnica qep{eg pola na direktorskim mjestima zabiqe`eno je samo na Filipinima - 47 odsto. Prosje~an

pokazateq u svijetu iznosi 24 odsto. “Grant Tornton“ tako|e ukazuje da je Rusija me|u liderima po rastu broja `ena u rukovodstvu kompanija. Za godinu dana ovaj pokazateq u Rusiji je porastao za devet od sto, a ve }i rast za biqe`en je samo u Turskoj i Meksiku, 11 odnosno 10 procenata. Upadqivo je da me |u zemqama koje su u vrhu ovog rejtinga nema najrazvijenijih

zemaqa svijeta, a jedini izuzetak je Kina, koja je na petom mjestu sa 31 odsto `ena rukovodilaca.

U VRHU rejtinga nema najrazvijenijih zemaqa Na tre}em mjestu je Tajland sa 38 odsto “{efica“, a za wim slijedi Poqska (32 od sto). Me |u prvih de set svrstali su se i Malezija, Taj-

van, Me ksi ko, Jer me ni ja i Brazil. Zemqe kao {to su Velika Britanija, SAD, Francuska i Wema~ka su na dowem dijelu rej tin ga, a na posqedwem mjestu na{ao se Japan, sa samo sedam odsto `ena na {efovskim mjestima. “Grant Tornton“ u izvje{taju navodi da 34 odsto privatnih kompanija u svijetu na rukovode}im mestima nema nijednu predstavnicu qep{eg pola.

GLAS SRPSKE 7. i 8. mart 2009. 23

Stru~waci na konferenciji u Bijeloj ku}i

Vijesti

Reforma zdravstva na prvom mjestu

Pakistan

FOTO: ARHIVA

Reforma zdravstvene za{tite nije vi{e samo moralni imperativ, to je fiskalni imperativ, rekao Obama. Tro{kovi zdravstvene za{tite u SAD su porasli na godi{wem nivou dok je neosiguranih qudi oko 46 miliona

Poginuo gradona~elnik MIRAN[AH - U bomba{kom napadu na sjeverozapadu Pakistana, za koji se vjeruje da su odgovorni talibani, poginuo je gradona~elnik mjesta Kaki Hair Ulah. Prilikom eksplozije bom be ru ~ne izra de u oblasti Sjeverni Vaziristan, koja se grani~i sa Avganistanom, povrije|en je voza~ gradona~elnika. U Sjevernom Vaziristanu su ~esti napadi talibana na policijske i vladine zvani~nike.

SAD

Zadovoqni stawem

Obama: “Neophodno se pozabaviti velikim tro{kovima zdravstvene za{tite“

VA[INGTON - Ameri~ki pred sje dnik Ba rak Obama ocijenio je da ameri~ki sistem zdravstvene za{tite predstavqa teret za ekonomiju SAD. U nastojawu da pokrene reformu zdravstvene za{tite, Obama je na konferenci-

ji u Bijeloj ku}i okupio 120 stru~waka - od doktora i paci je na ta do pred sta vni ka osiguravaju}ih kompanija i poslanika, da raspravqaju o mogu}im pristupima. - Eko nom ska kri za u SAD zadatak ~ini jo{ kriti ~ni jim, re kao je Oba ma

PREDSJEDNIK OSIJEDIO Vi{e britanskih listova objavquje fotografije Baraka Obame od danas i prije godinu dana i konstatuje da je novi ameri~ki predsjednik osijedio na putu za Bijelu ku}u. Ako uporedite

fotografije Obame od prije godinu dana, kada je izborna kampawu bila u punom jeku, i danas, primijeti}ete ne tako mali broj sijedih vlasi koje ranije nisu bile prisutne, pi{e “Independent“.

koji je postavio ciq da se do kraja 2009. usvoje sveobuhva tne mje re za pro mje nu zdravstvene za{tite.

OBAMA 31. marta dolazi u Evropu - Re for ma zdrav stve ne za{tite nije vi{e samo moralni imperativ, to je fiskalni imperativ - rekao je Oba ma, do da ju }i da je za stva rawe ra dnih mjes ta i oporavka ekonomije, neophodno pozabaviti se velikim tro{kovima zdravstvene za{tite. Obama je rekao da razu-

mije skeptici zam ja vnos ti s obzirom na ne us pjeh pla na pred sje dni ka Bi la Klin to na 1990-ih koji je propao zbog sna`nog protivqewa osi gu ra va ju }ih i farmaceutskih kompanija. - Ovog pu ta, ne ma ras prave da li bi svi Amerikan ci tre ba lo da ima ju kva li te tnu, pris tu pa ~nu zdravstvenu za{titu - jedino je pi tawe ka ko - na veo je predsjednik SAD. On je rekao da vjeruje u uspjeh jer je sada druga~ije budu}i da pozivi za reformu dolaze “od doqe, sa svih strana spektra - od qekara,

ses ta ra i pa ci je na ta, sindikata i biznisa, bolnica, onih koji pru`aju zdravstve nu za {ti tu i dru{tvenih grupa“. Tro {ko vi zdrav stve ne za{tite u SAD su porasli na godi{wem nivou dok je ne osi gu ra nih qudi oko 46 mi li ona. SAD se na la ze znatno ni`e od ostalih bogatih zemaqa u spre~avawu i li je ~ewu mno gih bo les ti, poput dijabetesa. Ina ~e, Oba ma }e 31. marta, prvi put od stupawa na du `nost, otpu to va ti u Evropu i posjeti}e Veliku Bri ta ni ju, Fran cus ku, Wema~ku i ^e{ku. Obama }e u~estvovati na sastanku G20 u Londonu posve}enom svjetskoj ekonomskoj krizi i samitu NATO u Strazburu, a zatim }e otputovati u Prag na samit EUSAD, re kla je u ~et vrtak uve ~e u Bri se lu ame ri ~ki dr`a vni se kre tar Hi la ri Klinton.

Generalni sekretar UN Ban Ki Mun

Zaustaviti nasiqe nad `enama WUJORK - Ge ne ral ni sekretar UN Ban Ki Mun je povodom Me|unarodnog dana `ena ukazao svjetskim liderima na odgovornost da se obustavi nasiqe nad `enama. UN su pokrenule informati~ku bazu za dokumentovawe nasiqa nad `enama i pra}ewe napora {irom svijeta za wegovo zaustavqawe. - Nijedan politi~ki lider ili vlada ne mogu da toleri{u nasiqe nad `enama ni u jednoj formi, kontekstu ili okol nos ti ma. U tom ciqu mo ra mo bi ti uje diweni. Do{lo je vrijeme za

promjene i jedino zajedni~kim djelovawem mo`emo ne{to u~initi - rekao je Ban.

JEDNA od pet `ena `rtva nasiqa Ban se u Wujorku obratio skupu od vi{e od 50 minis ta ra i vi {e od hiqadu predstavnika `enskih organizacija, koji u~estvuju u radu godi{we sesije Komisije UN za status `ena od 2. do 13. marta. Ovogodi{wa tema Dana `ena koji UN obiqe`avaju

ranije, po{to 8. mart pada u nedjequ, jeste “Mu{karci i `ene ujediweni za prestanak nasiqa nad `enama i djevoj~icama“. Ki Mun je naveo da je jedna od pet `e na u svi je tu `rtva nasiqa ili poku{aja na siqa, dok je u ne kim zemqama jedna od tri `ene `rtva prebijawa ili razli~itih vidova nasiqa. - To je alarmantno i mora da bude okon~ano - rekao je generalni sekretar UN, dodaju}i da je to nasiqe gnusno i da predstavqa “zlo~in protiv ~ovje~nosti“.

VA[INGTON - Procenat Amerikanaca koji su zadovoqni stawem u zemqi pove}an je za sedam odsto od dolaska na vlast novog predsjednika Baraka Obame, pokazalo je istra`ivawe Galupa. U istra`ivawu sprovedenom od 1. do 3. marta, 21 odsto ispitanika reklo je da je zadovoqno stawem u zemqi. U prethodnom, sprovedenom u januaru, ta brojka bila je 14 odsto.

Britanija

Porodicu tu`ile kom{ije LON DON - Je dnu bri tansku porodicu, primoranu da `ivi u prikolici nakon {to je wihova ku}a te{ko o{te}ena u poplavi, tu`ile su kom{ije zbog toga {to im wihov improvizovani dom kvari pogled. Stiv i Mi{el Tajson iz grada Hala u Engleskoj napustili su svoju ku}u kako bi u woj bili obavqeni radovi nakon poplave u junu 2007. godine. Po{to su radovi trebali da traju samo devet mjeseci, bra~ni par i wihovo ~etvoro djece smjestili su se u prikolicu postavqenu na zemqi{tu wihovih kom{ija.

Gr~ka

Ranio sam sebe ATINA - Policajac koji je obezbe|ivao gr~kog premijera Kostasa Karamalisa ranio je sam sebe u butinu u vo`wi, saop{tila je ve~eras policija. Wegov pi {toq je opa lio dok je to kom vo`we poku{ao da otkop~a kai{, a metak je pogodio arteriju butine. Kako se navodi, sre}a je {to je on u tom trenutku prolazio pored vojne bolnice, pa su le ka ri za us ta vi li krvarewe. Identitet poli caj ca ni je sa op {ten. Gr~ka policija poznata je po gre {ka ma, pre sve ga pri rukovawu oru`jem.

24 7. i 8. mart 2009. GLAS SRPSKE

Razbibriga

GLAS SRPSKE 7. i 8. mart 2009. 25

Lopov provalio u ku}u i po~eo krasti pod svjetlom baterije. Odjednom ~uje glas: -Isus te gleda! Ogleda se on, nikog nema, misli da mu se pri~inilo i nastavi posao. Ali ubrzo opet ~uje isti glas: -Isus te gleda!! Sada siguran da je stvarno ~uo,

upita u strahu: -K-k-ko je t-to? -Mosije - ~uje se odgovor. Ogleda se on opet oko sebe i vidi papigu u krletki. Ohrabren, s podsmijehom je upita: -Pa koji ti je idiot dao ime Mosije?! -Isti onaj idiot koji je pit bul terijeru dao ime Isus.

Mujo se napio i legao nasred parkinga. Do|e policajac i pita ga: - [ta radi{ tu?

- Zar ne vidi{ da sam se parkirao? - Pa nisi ti auto! - Ba{ me briga, nisi ni ti pauk.

Dolazi pandur u poslasti~arnicu i pita: - Kakve kola~e imate? Prodavac ka`e:

- Imamo svih oblika i veli~ina. Pandur re~e: - Dajte mi dva oblika i tri veli~ine.

Od tra~a do istine

Selma "zapalila" Zagreb Folk pjeva~ica Selma Bajrami odr`ala je koncert u samom centru Zagreba, ta~nije u klubu “Diamond“. Pjeva~ica je iza{la tek u jedan sat i 30 minuta iza pono}i. Poznati zagreba~ki klub nije bio ispuwen do posqedweg mjesta, ali prisutni su se odli~no zabavili uz pjesmu Selme Bajrami. Koncert koji je trajao puna dva sata popularna pjeva~ica zapo~ela je pjesmom “Ostrvo tuge“, redale su se ostale poznate pjesme: “Kakvo tijelo Selma ima”, “Lijepe `ene“, “Nano“. Koncert je zavr{io poslije ~etiri sata ujutro, a Selma je oti{la u hotel gdje }e odmoriti, ne mnogo jer u petak Selma }e zajedno sa jo{ nekoliko popularnih folk pjeva~a zabavqati goste na ro|endanskoj proslavi no}nog kluba “Ludnica“, tako|e u Zagrebu.

Chowder je nacionalno jelo New Englanda, podru~ja ~ija melanholi~na klima uz vi{emjese~ne ki{e i magle jednostavno zahtijeva okrepquju}u i hrawivu - supu. A {to mo`e vratiti snagu br`e nego tawir pun supe od piletine i raznog povr}a.

Chowder od piletine i povr}a

Sastojci

Priprema:

Sastojci za 6 osoba

Pile}i file nare`ite na kocke i kratko propr`ite na zagrijanom margarinu. Propr`enu piletinu izvadite iz lonca i stavite na toplo mjesto. U istom loncu propr`ite nasjeckani crni i bijeli luk. Dodajte pelate, {e}er, origano, vegetu i zajedno dinstajte oko 15 minuta. Povr}e u loncu usitnite {tapnim mikserom, a zatim u lonac vratite pope~enu piletinu i nastavite kuvati jo{ oko 20 minuta. Krompir i mrkvu ogulite i nare`ite na kocke. Krompir, gra{ak, boraniju i mrkvu skuvajte, ocijedite i dodajte dinstanoj piletini i paradajzu. U lonac s povr}em i mesom dolijte vodu i pustite da provri. Dodajte gustin razmu}en u malo vode, pavlaku za kuvawe, naribani sir i kuhajte na laganoj vatri oko dva minuta.

350 g 40 g 100 g 300 g

pile}eg filea margarina luka pelata “Podravka“ 2 ka{i~ice sme|eg {e}era 1 ka{i~ice origana 1 ka{i~ica vegete 450 g krompira 100 g mrkve 200g zamrznutog mladog gra{ka “Podravka“ 200g zamrznute zelene boranije “Podravka“ 200 mil pavlake za kuvawe 70 g sir cheddar

Poslu`ivawe Uz chowder od piletine i povr}a poslu`ite tamni hqeb.

Savjet Pavlaku za kuvawe mo`ete zamijeniti jogurtom.

Cijene u KM Pile}i file margarin luk za~ini krompir mrkva gra{ak boranija pavlaka

3 0,4 0,2 1,2 0,4 0,8 1,8 1,8 0,7

HOROSKOP Ovan

Vaga

Uspje{an period se nastavqa. Poslovi se pro{iruju, a samim tim i izvori prihoda. Niste neko ko sjedi skr{tenih ruku i `ali se. Aktivno se borite i dobijate zaslu`eno priznawe. Jedina opasnost mo`e se javiti u vidu bolesti prouzrokovane pogre{nim na~inom ishrane.

Pred vama je sjajan dan, mada ste i daqe pomalo nezadovoqni sobom. Po{to vam ~ak ni najboqi prijateqi ne mogu pomo}i da ubla`ite ose}aj nezadovoqstva, na|ite boqi na~in. Recimo, poku{ajte da se opustite u doma}oj atmosferi.

Bik

CIJENA RU^KA

11,3

Iskoristite inspiraciju na pametan na~in. Ukoliko budete lijeni i neinventivni, sve je uzalud - mrtav kapital. Dan provodite u vje~itoj potrazi za novim neobi~nim stvarima i uzbu|ewima. Emotivno zadovoqstvo i novi primamqivi doga|aji samo potenciraju aspekte sre}e.

Blizanci

Spremawe dje~ije sobe

Pospremawe }e uspjeti samo u slu~aju kad svaka stvar ima svoje mjesto. Zajedno sa svojim djetetom redovno izbaciti stvari iz dje~je sobe koje nisu potrebne

Sudoku U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

Da i daqe ne}e vladati haos u dje~ijoj sobi, za to nema garancije. Me|utim ipak postoji par trikova i strategija koji omogu}avaju da se situacija olak{a. Dijete nije iskqu~ivo samo krivo jer u vrti}u stvar ipak funkcioni{e. Pospremawe }e uspjeti sa mo u slu ~a ju kad sva ka stvar ima svoje mjesto. Zaje dno sa svo jim dje te tom re do vno izba ci ti stva ri iz dje~je sobe koje nisu potre bne, odlu ~i ti {ta od igra ~a ka os ta je u so bi a {to }e se pri vre me no odnijeti u podrum, {ta }e se pokloniti a {to prodati te na kra ju {ta tre ba baciti. Police ~esto nisu dovoqne. Mnogo ladica, sandu ka, ku ti ja i ke si ca omogu}i}e da se sve uredno

pospremi i da svaka igra~ka na|e svoje mjesto. Trogodi{waci ve} rado vole sortirati. Iskoristite to i djetetu predlo`ite da sve pospremi: “Tvoje lutke spavaju u kolicima.”, “Sve auti}e parkirati na prozorskoj dasci.”Ako se djetetu dozvoli da odlu~uje, lak{e }e kasnije odr`avati red. Ipak je maloj djeci naporno da sami odr`avaju red. Treba im pomo}i ali i omogu}iti da i sami ne{to rade pa ~ak i u slu~aju kad gun|aju i kad pospremawe sporo traje.

POLICE ~esto nisu dovoqne Onaj koji je koristio neku igra~ku treba je odmah pospremiti prije nego {to je uzeo drugu. Time se spre~ava nastajawe haosa pri igri.

Zastrawujete upravo onda kad se od vas najvi{e o~ekuje. Trenutno okolnosti zahtijevaju zdrav rezon i konkretnu akciju, dok vi uporno teoreti{ete i idete zaobilaznim putem. Ukoliko je razlog bolest, razumqivo je. U protivnom, nema opravdawa za gre{ke.

Rak

Ukqu~iti i djecu koja su u posjeti na igrawu. Odmah na po~etku im je potrebno saop{titi da }e zajedno morati pospremiti igra~ke i na to ih treba redovno podsje}ati. Na vrijeme im objasnite da jakne i cipele spadaju u garderobni ormar, {kolske torbe i ruksaci u sobu. Prqavi ve{ ide odmah u kor pu sa prqavim. Na kon svakog odlaska u kupatilo i toalet te prostorije moraju izgledati onako kako su bile zate~ene. Ako su slikovnice razbacane po cijeloj ku}i? Najavi te dje te tu da }e te ih oduzeti na odre|eno vrijeme i to ga se pri dr`a vaj te. Kocke za slagawe le`e razbacane po cijeloj sobi a `elite sa djetetom oti}i na bazen. Dajte mu do znawa da ako {to prije pospremi kocke prije }ete mo}i oti}i na kupawe. Dijete koje je ve} umorno

ne tre ba pri siqava ti na pospremawe igra~aka. Akcija pospremawa se mo`e odlo`i ti za dru gi dan ali ubu du }e je po tre bno ta kvu akci ju pre du ze ti pri je. Ne tre ba pri siqava ti da prekida igru i krene na pospremawe, i ne treba se ~uditi ako do|e do protesta. Treba dozvoliti djetetu da ponekad na du`e vrijeme os ta vi svo je gra |e vi ne. Odraslima se tako ne{to ~ini kao gomila plasti~nih di je lo va a di je te je pri gradwi ima lo ne ku svo ju ideju. Pospremawe }e olak{ati neka `ivahna muzika. Potrebno je konkretizovati kri ti ku iako to po ne kad vrlo te{ko pada.: “Ovdje vlada pravi sviwac! Nikada ne posprema{ svoju sobu!” Dati jasne upute: “Sad }e{ pospremiti sve dijelove `eqeznice u sanduk!” - Dijete treba pohvaliti ako je samostalno pospremilo: “Super!

Materijalna situacija je promjenqiva i zahtijeva dodatno anga`ovawe. Odlu~ujete se za dodatne izvore prihoda. Isplati}e se, ali }ete morati da prihvatite i velike obaveze. U `ivotu vam nikada ni{ta nije palo s neba, pa }ete i sada morati da se svojski potrudite.

Lav Zahvaquju}i novim idejama, nude vam se napredak i unapre|ewe. Po{to ste okupirani borbom za vlast, sujeta je nagla{ena, a snagu tro{ite na neva`ne stvari. Opasnost vreba u vidu jedne [korpije, koja nikako ne dozvoqava da budete u prvom planu.

Djevica Samo ukoliko ulo`ite dodatan napor, mo`ete ostvariti ciqeve. Niste zadovoqni trenutnom situacijom, bilo da je u pitawu va{e zdravqe ili pak zdravqe nekog iz bli`e okoline. To vas iscrpquje i pla{i. Po{to se radi o dugoro~nom problemu, naoru`ajte se strpqewem.

[korpija Sa Lavom vodite nemilosrdnu borbu oko statusnih pitawa. Mislite da ste u pravu, pa namjeravate da ga na sebi svojstven na~in “sase~ete“. U tome }ete uspeti, jer iako je wegova `eqa da bude prvi jaka, va{a upornost je jo{ ja~a.

Strijelac U pozitivnom ste periodu. O~ekuju vas sve sama prijatna iznena|ewa i veseli doga|aji. Po{to ste sre}ni u celini, radost vam pri~iwavaju posebno privatne dogodov{tine. Od ne~ega ste digli ruke, ali se ispostavilo da ste uzalud bili pesimista.

Jarac Temeqno i ozbiqno pristupate svemu {to se pojavi kao predmet interesovawa. Iako vas o~ekuje puno rada i napora, bi}ete zadovoqni, jer ste na svom terenu. Sa partnerom ste na istim talasnim du`inama, a osje}aj za qepotu i qubav je poja~an.

Vodolija Napokon period smirewa. Bilo je buke i neslagawa sa partnerom, i to zbog tre}e osobe, nekoga ko se mije{a u va{u privatnost, ali je mukama do{ao kraj. Po{to je tenzija nestala, opu{tawe izuzetno prija, pa ste smireni ne samo kada je rije~ o poslu ve} i pored voqene osobe.

Ribe Pod uslovom da pravovremeno reagujete, posti}i }ete zavidan uspjeh. U protivnom }ete po ko zna koji put biti razo~arani i misliti da vas je neko prevario. Po{to se radi o problemu unutar li~nosti, razmislite o {ansama koje vam se pru`aju i kako se u tom slu~aju pona{ate.

RJE[EWE: TRAGED, MELOSI, AUTOMOBILIZAM, STARINAR, JAME, TIRANISAWE, PN, ELINA, [EVARI, R, B, [F, GALAC, ISCRPQIVATI SE, PRELITI, I, BANGAVOST, ALKOHOL, RT, DUVIVIJE, RA[IRITI SE, U, A], CITAT, BO, JA, I^A.

26 7. i 8. mart 2009. GLAS SRPSKE

Kultura

Mijat Vuja~i}, VAMPIR

Magda Sabo, VRATA

FOTO: S. TASI]

Akademija umjetnosti u Bawoj Luci

Jelena Kari{ik novi dekan BAWA LUKA - Akademski slikar Jelena Kari{ik novi je dekan Akademije umjetnosti u Bawoj Luci. Kari{ikovu je Nastavno-nau~no vije}e Akademije umjetnosti izabralo prije nekoliko dana, a zvani~no rje{ewe o izboru novoga dekana rektor Univerziteta potpisao je u ~etvrtak, saop{teno je “Glasu Srpske“ iz Rektorata. Primopredaja du`nosti bi}e u ponedjeqak, kada }e dosada{wi v. d. dekana Branislav Petrovi} predati mandat Jeleni Kari{ik. Jelena Kari{ik ro|ena je 1973. godine u Sarajevu. Godine 1997. diplomirala je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, Odsjek slikarstvo. Godine 2001. magistrirala je na istom fakultetu, na slikarskom odsjeku. Od 2002. go di ne ~lan je ULUS-a. V. [.

Salon kwiga u Novom Sadu

“Besjeda“ jedini izdava~ iz RS NOVI SAD - Na predstoje}em 15. salonu kwiga, koji }e biti odr`an na Novosadskom sajmu, me|u 150 u~esnika iz Srbije i dr`ava okru`ewa samo }e bawolu~ka Izdava~ka ku }a “Be sje da“ pred stavqati RS, odnosno BiH, javila je Srna. Kako je rekla izvr{ni direktor Novosadskog sajma za sajamske pri re dbe Imel da Mo na rov-^uqak, sa lon }e biti otvoren 12. marta. Svo ja naj no vi ja iz dawa pred sta vi }e iz da va ~ke,

kwi`arske i medijske ku}e po put: “Admi ral bu ksa“, “Ago re“, “Ale ksan dri je“, “Klija“, “Derete“, “Mladinske kwige“, “Par te no na“, “Srpske kwi`evne zadruge“, “Sti lo sa“, “Dne vn i ka“, “Fe ni ksa“, “Glo bo si na“, “Kleta“... Na Sa lo nu kwige bi }e odr`a na ma ni fes ta ci ja “Da ni La ze Kos ti }a“, u okvi ru ko je }e bi ti do di jeqena i ugledna kwi`evna nagrada koja nosi ime ovog velikog srpskog pjesnika.

Novi uspjeh filma Denija Bojla

Milioni dolara za “Milionera“ LOS AN\ELES - Film “Milioner iz blata“, ovjen~an sa osam nagrada “Oskar”, ukqu~uju}i i za najboqi film, pre{ao je prag zarade od 200 miliona dolara, {to se smatra uspjehom za neki film nezavisne produkcije, pi{e “Verajeti”. “Milioner iz blata“ je do sada zaradio 217 miliona dolara u bioskopima {irom svijeta, a samo tokom vikenda poslije dodjele “Oskara” inkasirao je 12 miliona dolara, {to je bilo 43 odsto vi{e nego prethodnog vikenda. Pore|ewa radi, pro{logodi{wi dobitnik “Oskara” za naj boqi film, “Nema zemqe za starce“, zaradio je u svjetskim bioskopima ne{to malo vi{e od 162 miliona dolara. “Dvostruka igra“ Martina Skorsezea, s nizom poznatih glumaca, nagra|ena “Oskarom” 2006, imala je uku pnu za ra du od blizu 290 miliona dolara.

Detaq iz predstave “[ta je sobar vidio“

Premijera predstave u Pozori{tu Prijedor

Scena puna smijeha U prvih sat i dvadeset minuta igrali smo vodviq, me|utim, u posqedwih desetak minuta promijenili smo `anr i oti{li u ne{to mra~no, u tragediju, ~ime smo pokazali da stvari i nisu onakve kako izgledaju, rekao Aleksandar Pejakovi} PI[E: SNE@ANA TASI] [email protected]

PRI JE DOR - Du gim i gro mo gla snim apla uzom u ~etvrtak uve~e prijedorska publika je nagradila aktere premijerno izvedene predstave “[ta je sobar vidio“, po tekstu britanskog autora Yoa Ortona. Ovaj crnohumorni vodviq re`irao je Aleksandar Pejakovi}, kojem je ovo bila diplom ska pred sta va u kla si re`ije na Akademiji u Bawoj Luci i ka`e da je predstava ispunila wegova o~ekivawa. - U prvih sat i dvadeset minuta to je jedan karakteristi~an vodviq, me|utim, u posqedwih de se tak mi nu ta

promijenili smo `anr i oti{li u ne{to mra~no, u tragediju, ~ime smo otrijeznili publiku i pokazali joj da stvari i nisu ba{ uvijek onakve kako izgledaju - ka`e Pejakovi}. Predstava se bavi temom ludila u kojoj su zloupotrijebqena djeca najve}a `rtva i na kraju najvi{e pate, dok svi ostali u po~etku kontroli{u svoje ludilo, ali na kraju to sve puca i nastaje haos.

DODIJEQENA nagrada Darku Cvijeti}u Ulogu doktora Prentisa, vlasnika psihijatrijske klinike, igrao je @eqko Kasap.

- Sve je funkcionisalo onako kako je i zami{qeno, i nadam se da }e idu}a izvo|ewa biti jo{ boqa i efektnija - rekao je Kasap. U predstavi jo{ igraju Radenka [eva, Marijana @ivanovi}, Darko Cvijeti}, Dean Batoz, Mirela Predojevi}, Milenko Bilbija i Dubravko Vukadinovi}. Prije premijernog izvo|ewa predstave dodijeqena je tek ustanovqena nagrada Pozo ri {ta Pri je dor “Mar ko Pavkovi}“, glumcu i reditequ ove pozori{ne ku}e Darku Cvijeti}u, za izvanredna gluma~ka ostvarewa u prethodnih nekoliko sezona, koju mu je uru~ila Zlata Kogelnik.

Aleksandar Stojkovi} - Moj osnovni zadatak je bio da raspame}ujem vlasnika klinike doktora Prentisa, ali sve vrijeme prikrivam svoje ludilo, jer je Prentis lu|i od svih wih, i to uglavnom tako biva da onaj koji vam prosipa najve}u mudrost na kraju se poka`e da je on glupqi od svih onih kojima to radi, i mislim da sam ispunio svoj zadatak - ka`e Aleksandar Stojkovi}, koji u predstavi glumi inspektora Rensa.

Holivudska 2009. godina

Branka Kati} na velikom ekranu LOS AN\ELES - Filmovi koji }e obiqe`iti 2009. bioskopsku godinu su nastavak pro{logodi{weg reper to ara - ma lo akci je i hu mo ra i po ne ki ani mi ra ni film, ja vi li su ameri~ki mediji. Prvi film koji }e publika biti u prilici da pogleda je “Vulverin“ sa Hjuom Yekmenom u naslovnoj ulozi, koji u bioskope dolazi 1. maja, a nedjequ da na ka sni je i “Zvjez da ne sta ze“ sa Krisom Pejnom. Du go o~e ki va na ekra ni za ci ja jo{

jednog romana Dena Brauna “An|eli i demoni“ svjetsku premijeru ima}e 15. maja, nedjequ dana kasnije Kristijan Bejl }e se pojaviti na velikim platnima u novom “Terminatoru“, dok }e 22. ma ja Ben Stiler proves ti jo{ je dnu no} u muzeju.

KRISTIJAN BEJL u novom “Terminatoru“ Kraj maja i po~etak juna rezervisani su za animirani film “Up“ studija

“Pixar“ i “Land of the lost“ sa Vilom Ferelom u naslovnoj ulozi, dok }e novi “Transformersi“ i Megan Foks u bioskope sti}i 24. juna. Jul, ipak, donosi najboqu zabavu u bioskope nastavkom “Ledenog doba“, “Dr`avnim neprijateqem“, u kojem naslovnu ulogu tuma~i Yoni Dep, a poma`e mu i na {a Bran ka Ka ti}, “Po lu krvnim prin cem“, naj no vi jim filmom iz Hari Poter fran{ize, kao i Tarantinovim “Inglorious Bastards“, sa Bredom Pitom u naslovnoj ulozi.

GLAS SRPSKE 7. i 8. mart 2009. 27

Otkrivene statue egipatskog kraqa Amenhotepa Tre}eg Tim egipatskih i evropskih arheologa otkrio je dvije statue kraqa Amenhotepa Tre}eg, koji je Egiptom vladao prije 3.400 godina, saop{tio je egipatski Vrhovni savjet za antikvitete, a prenosi Beta. U saop{tewu {efa Savjeta Zahija Havasa pi{e da je prva statua napravqena od crnog grani-

ta, dok ga druga predstavqa u vidu sfinge - figure sa mu{kom glavom i tijelom lava. U vrijeme Amenhotepa Tre}eg umjetnost drevnog Egipta do`ivjela je renesansu, a wega je naslijedio sin Ahenaten, faraon koji je po{tovao Sunce i bio osniva~ prve monoteisti~ke religije na svijetu.

Vijesti

Promocija kwige Milo{a Jevti}a u Bawoj Luci

Qepota otvarawa djetiweg pogleda

“Disova nagrada“

Dobitnik Nikola Vuji~i}

Kwiga “@ivi zvuci Nenada Gruji~i}a“ sadr`i razgovore koje je Jevti} vodio s pjesnikom Nenadom Gruji~i}em tokom 2008. godine na relaciji Beograd – Novi Sad – Sremski Karlovci FOTO: V. STOJAKOVI]

[TIVO koje tra`i potpunu iskrenost

^A^AK - “Disova nagrada“ za 2009. godinu bi}e do di jeqena beogradskom pjesniku Nikoli Vuji~i}u, javio je Tanjug. Odluku je donio `iri u sastavu predsjednik Milutin Petrovi}, Mihajlo Panti}, Tawa Kragu je vi}, Qiqana [op i Nenad [apowa. Nagrada }e, po tradiciji, biti uru~ena na zavr{noj sve~anosti pjesni~ke manifestacije “Disovo prole}e“.

Bawa Luka

Ministar razgovarao sa glumcima

Milan Tasi} i Milo{ Jevti} PI[E: DEJAN VUJANI] [email protected]

BAWA LU KA - Kwiga Mi lo {a Jev ti }a “@i vi zvu ci Ne na da Gru ji ~i }a“ pred stavqena je u ~et vrtak u vije}nici Banskog dvora Kulturnog centra u

Bawoj Luci. Ova kwiga - 179. po redu iz ko le kci je “Od go vo ri“, “Beo grad ske kwige“ - sa dr`i razgovore koje je Jevti} vo dio sa pje sni kom Nenadom Gruji~i}em tokom 2008. go di ne na re la ci ji

“ODGOVORI“ Kolekcija “Odgovori“ Milo{a Jevti}a ne samo {to predstavqa kulturnu mapu srpskog naroda, ve} je sama po sebi na izvestan na~in kulturna mapa. Na woj su iscrtani najzna~ajniji me|a{i kulturnog i nau~nog `ivota u Srbiji i u srpskom narodu u drugoj polo-

vini 20. i na po~etku 21. veka. Kroz ovu kolekciju Milo{a Jevti}a pro{lo je vi{e od 800 sagovornika, na{ih najzna~ajnijih nau~nika i umetnika svih mogu}ih umetni~kih oblasti rekao je direktor “Beogradske kwige“ Milan Tasi}.

Beograd –Novi Sad – Sremski Karlovci. - Sa Ne na dom Gru ji ~i }em sam razgovarao {iroko; raz go va rao sam o wego vim seobama, o wegovim zavi~ajima i znam koliko je on vezan za ovaj prostor, prostor Bawe Luke i Prijedora. Nadam se da }e Bawa Lu ka u ovoj kwizi prepoznati mnoga svoja prisustva, duhovna i sva ostala, i da }e ~itaoci ove kwige zavoleti jo{ vi{e nego ranije poeziju Nena da Gru ji ~i }a - re kao je Milo{ Jevti}. Jevti}eve kwige iz kolekci je “Od go vo ri“ pred stavqaju portrete wegovih sa go vor ni ka iz svi je ta srpske nauke i umjetnosti.

On prolazi kroz wihov `ivot i stvarala{tvo, a uz to im postavqa pitawa o aktuel nim te ma ma na {eg du ho vnog, ali i `ivota uop{te.

KWIGA koja pru`a mogu}nost da autor ka`e ne{to novo - Sa Gruji~i}em sam razgovarao o jeziku, o tradiciji, o kwi`evnom `ivotu, o tome kakvi odnosi treba da bu du izme |u Re pu bli ke Srpske i Srbije. Razgovarao sam i o tome {ta bi trebalo u~initi da na{ ~itala~ki svet bude sa kwigom - naglasio je Jevti}. Prema rije~ima Nenada

Gruji~i}a, ovo je kwiga koja pru `a mo gu }nost da kao autor ka`ete ne{to sasvim novo, da u odnosu na sve {to ste do sada napisali progovorite na jedan novi, gotovo osve`en na~in, sa nekakvim vitalnim uvidima u ono {to ste do sa da ura di li i sa ose}awem vizije {ta bi se to moglo raspetqati iz svega toga {to ste do sada uradili. - Upravo je ova kwiga takav jedan vizir koji tra`i potpunu iskrenost i predo~avawe onih delova `ivota i va {ih po gle da na svet, otvarawe va{e poetike, bez mistifikovawa; sve je dato u toj le po ti otva rawa de tiweg pogleda.

Kolar~eva zadu`bina

Los An|eles

Sara ^ang ponovo u Beogradu

Umro Sidni ^aplin

BEO GRAD - Ame ri kan ka korejskog porijekla i jedna od naj po pu lar ni jih vi oli nistkiwa svijeta Sara ^ang nas tu pi la je u ~et vrtak u dvorani Kolarca sa kamernim orkestrom iz Bazela, javio je RTS. Na kon cer tu su izve de ni Rafova “Koncertna uvertira“, Mendelsonov “Violinski kon cert u e-mo lu“ i “Simfonija broj pet“. Sara ^ang je u Beogradu gostovala i 23. januara ove

godine, kada je u Kolar~evoj za du `bi ni, sa or kes trom Beogradske filharmonije, a pod dirigentskim vo|stvom Li ora [am ba da la, izve la Bramsov “Koncert za violinu i or kes tar“, Ve be ro vu “Sve~anu uvertiru“ i [umanovu “Tre}u simfoniju“. Ova umjetnica je ro|ena u Filadelfiji 1980. godine, a violinu je po~ela da svira sa ~etiri godine. Diplomirala je na Muzi~koj akademiji Yulijard.

LOS AN\ELES - Sidni ^aplin, drugi sin ^arlija ^a pli na, glu mac kao i otac, umro je u 83. godini, javila je Beta. Si dni ^a plin je bio dvos tru ki do bi tnik po zo ri{nih nagrada “Toni”, a na Bro dve ju je igrao u “Smi je {noj dje voj ci“ sa Barbrom Strejsend i u komadu “Bells Are Ringing“ sa Yudi Holidej. Igrao je u poznijim filmovima svoga oca, “Svjetli-

ma po zor ni ce“ (1952) i “Gro fi ca iz Hon gkon ga“ (1967).

BAWA LUKA - Ministar prosvjete i kulture Repu bli ke Srpske An ton Kasipovi} posjetio je ju~e (petak) Dje~ije pozori{te RS, u ko jem je za vr{e na druga faza gra|evinskih radova. Povod za posjetu bila je turneja Dje~ijeg pozori{ta po Hercegovini, kada su izveli predstave “Uspa va na le po ti ca“ i “Pinokio“, u Mostaru, Nevesiwu, Gacku, Bile}i i Trebiwu. Kasipovi} je obi{ao i novi sve~ani salon Dje~ijeg pozori{ta. A. R.

U`ice

Slike Jasmine Ili} U@ICE - Djela Jasmine Ili}, akademske slikar ke iz Ja go di ne, izlo`ena su u Jokanovi}a ku}i u U`icu, javio je Tanjug. Ova umjetnica studi ra la je sli kar stvo na likovnim aka demija ma u Firenci i Rimu, gdje je kao stipendista Republike Italije diplomirala 2003. u klasi prof. Voloa Andrea.

Beograd

Izlo`ba grafika BEOGRAD - Samostalna izlo`ba grafika autorke Li di je Bo gda no vi} bi}e otvorena u utorak u Ga le ri ji Stu den tskog kul tur nog cen tra No vi Beograd, saop{teno je iz ove in sti tu ci je. Ra do vi predstavqaju estetiku dematerijalizacije, povezane sa is kus tvom po kre tq ivosti.

28 7. i 8. mart 2009.

GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawa Luka

5 2 Internet stranica za u~ewe i dru`ewe djevoj~ice

dje~aka

Zanimqiva inicijativa u~enika bawolu~ke Medicinske {kole

GRADSKI VODI^

Va`ni telefoni

bolnice Paprikovac Poliklinika

342-100 247-333

ordinacije Deamedik Euromedik Intermedik Jelena Firena

309-221 219-111 216-661 324-310 437-222

apoteke "Nova" "Neven" "Kozomara"

218-264 281-017 439-591

prevoz Autobuska stanica 315-355 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawa Luka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi "A" taksi Bawalu~ki taksi Bel taksi Euro taksi Maksi taksi Patrol taksi Ideal taksi Mobil taksi

PI[E: MARIJANA MIQI] [email protected]

Po uzoru na Uniju sredwih medicinskih {kola u Srbiji u~enici bawolu~ke medicinske {kole inicirali su postavqawe interenet sajta koji bi povezao sve u~enike medicinske {kole u Republici Srpskoj. U~enik tre}eg razreda Sredwe medicinske {kole u Bawoj Luci \or|e Pra{talo ka`e da bi na Internet stranici postojala ogromna baza podataka. - Sajt bi pomogao svim u~enicima koji poha|aju medicinsku {kolu. Postavili bismo kwige i skripte koje neki u~enici medicinskih {kola ne mogu da na|u u svojim {kolama, a na{li bi na na{oj Internet stranici - rekao je Pra{talo. Prema wegovim rije~ima na sajtu bi u~enici mogli da razmjewuju mi{qewa i iskustva iz {kola, da vr{e razmjenu podataka ali da me|usobno tra`e i savjete koji }e im pomo}i u daqem usavr{avawu u obrazovawu. Pra{talo je istakao da bi se na taj na~in ostvarila ko-

IDEJA potekla od Sa{e Ostoji}a

\or|e Pra{talo i Tawa Mirkovi}

munikacija izme|u medicinskih {kola koja sada ne postoji. U~enica tre}eg razreda

PET ETAPA 1500 1544 1550 1555 1551 1533 1545 1566

\or|e Pra{talo rekao je da projekat stvarawa sajta ima pet etapa. - Prva etapa je da upoznamo qude sa onim {to radimo, druga da dobijemo odobrewe za uspostavqawe sajta, zatim da ukqu~imo

sve u~enike medicinskih {kola u ovaj projekat - rekao je Pra{talo i dodao da bi zatim slijedilo ure|ewe sajta i plasirawe podataka na sajt koji bi pomogli svima koji bi ga posje}ivali.

hoteli "Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

inspekcija Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

kvarovi Prijava kvarova 300-384 Kvarovi na telefonima 1275

FOTO: M. MIQI]

Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Vatrogasci 1183 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

Sajtom bismo uvezali sve medicinske {kole u Srpskoj. Postavili bismo kwige i skripte koje u~enici ne mogu da na|u u svojim gradovima, a na{li bi ih na sajtu, ka`e \or|e Pra{talo

bawolu~ke Medicinske {kole Tawa Mirkovi} ka`e da je na ideju otvarawa ovoga sajta do{ao wihov drug iz razreda Sa{a Ostoji} prije mjesec dana, ali da su u kontakt sa nadle`nima oko stvarawa sajta stupili u kontakt prije sedam dana. - U kon takt sa dru gim sredwim medicinskim {kolama stupili smo u kontakt i svi su nas podr`ali. Od nekih jo{ nismo dobili odgovor, ali svi koji su nam odgovorili smatraju da }e sajt pomo}i

ne samo u~enicima medicinske {kole, nego i onima koji su zaboravili ne{to iz medicine pa }e mo}i da se podsjete na sajtu - rekla je Mirkovi}eva i naglasila da su dobili podr{ku i od Pedago{kog zavoda iz Bawe Luke, kao i od Ministarstva prosvjete i kulture.

PLANIRANO postavqawe velike baze podataka Prema wenim rije~ima prezentacija samoga projekta

odr`a}e se u subotu u prostorijama Medicinske {kole i ako tu pro|u osta}e im jo{ malo vremena da postave Internet stranicu i tako pomognu svim u~enicima Medicinske {kole. - Ako mi uspijemo i stvorimo sajt i tako pomognemo u~enicima da dobiju sve podatke koji su im neophodni, i druge sredwe {kole bi mogle da po uzoru na nas otvaraju svoje Internet stranice i tako se me|usobno poma`u - rekla je Mirkovi}eva.

REPERTOAR REPERTOAR BIOSKOPI MULTIPLEKS “PALAS“ NEOBI^NA PRI^A O BENXAMIN BATONU - romanti~na pri~a uloge: Bred Pit, Kejt Blan{et re`ija: David Fin~er termini: 17.45, 19, 21, 22.15 SVETI GEORGIJE UBIVA A@DAHU premijera sa ekipom filma, 12. marta KAD NEVJESTE ZARATE - romanti~na komedija uloge: Kejt Hadson, Eni Hatvej re`ija: Geri Vinik termini: 16, 18, 20, 22 ~asova ROCK’N’ROLLA - akcija uloge: @erard Batler, Tendi Wutn re`ija: Gaj Ri~i termini: 18, 22.10 ~asova PRAVEDNO UBISTVO - triler uloge: Al Pa}ino, Robert de Niro, 50 Cent

re`ija: Xon Avnet termini: 20.15 ~asova ISPOVIJESTI KUPOHOLI^ARKE uloge: Isla Fi{er, Hju Densi, Xon Gudman re`ija: P. J. Hogan termini: 17.30, 19.45 ~asova OPERACIJA VALKIRA - triler uloge: Tom Kruz, Kenet Branag, Bil Najti re`ija: Brajan Singer termini: 22.15 ~asova BOLT - animirani uloge: Bajron Hovard Kris Vilijams glasovi: Xon Travolta, Suzi Esman, Mark Valton termini: 16 ~asova svaki dan i vikendom, 12 i 14 ~asova subota i nedjeqa NARODNO POZORI[TE REPUBLIKE SRPSKE VELIKA SCENA “Magare}e godine“ Branka ]opi}a,

darmatizacija Radmile Smiqani}, u re`iji Nemawe Petrowe, 7. mart u 20 ~asova BANSKI DVOR MUZI^KI PAVIQON Predavawe sa audio i video ilustracijama iz muzi~ke umjetnosti “Muzi~ka putovawa - Gradovi na “B” Bon - Betoven i [uman“, predava~ profesor Gordana Kraja~i}, muzikolog 9. mart u 19 ~asova MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Stalna izlo`bena postavka Muzeja RS “Od praistorije do savremenog doba“ i multimedijalna izlo`ba “Jasenovac“ Izlo`ba “Nakit od praistorije do sredweg vijeka“ Izlo`ba “Prvi svjetski rat 19141918, Slavna epopeja-Solun“. Izlo`ba “Fiktivna ravan“ Sa{e Karali}a, 26. februar - izlo`ba otvorena do 20. marta

GLAS SRPSKE 7. i 8. mart 2009. 29

Tr`nica crni luk bijeli luk krompir mrkva

1-1,50 3-4 1,50-2,50 1,50-2

kupus blitva karfiol paprike

1-1,20 3 2,50-3 2-3

tikvice pasuq patliyan orasi

mandarine naranye gro`|e jabuke

2,50-3 3,50-6 3 13

1,30-1,80 2-2,50 2,50-3 0,80-2

banane limun kivi nar

1-2,20 2,50 2-3 3

FOTO: GLAS SRPSKE

GRADSKE VIJESTI

Priredba poklon majkama Dje~iji vrti} “Neven“ je u svojim prostorijama u petak or ga ni zo vao pri go dan osmo mar tov ski pro gram. Izlo`bu pod parolom “Sre}an mama 8. mart“ mali{ani ovog vrti}a su sa rado{}u uradili raznim tehnikama i bojama. Pomo}nik rukovodioca dje~ijeg vrti}a “Neven“ Du{ka Crwak istakla je da su organizovali pet grupa sa djecom, u kojima su najmla|i mogli da se igraju i crtaju ~estitke za svoje majke i bake povodom Osmog marta. D. K.

Orezivawe kro{wi mladih stabala U to ku je obli ko vawe kro{wi mla dih ka lemqenih stabala jasena i javora na podru~ju grada. Ovo orezivawe uz prihranu i okopavawe spadaju u

redovno odr`avawe mladih stabala u ovo doba godine. U toku ovog mjeseca bi}e i rekonstruisani uni{teni travwaci i trake uz saobra}ajnice. V. K.

Novi podsticaj ostvarivawu roditeqskog sna

Administrativna slu`ba nastoji da pove}a natalitet

Grad pla}a tro{kove vantjelesne oplodwe

Jednokratna nov~ana pomo} se mo`e dodijeliti najvi{e jednom, s tim da ukupan iznos dodijeqene nov~ane pomo}i ne mo`e da iznosi vi{e od 4.500 KM u teku}oj godini, u kojoj se podnosi zahtjev PI[E: DRAGAN KELE^ [email protected]

Prvi put Grad Bawa Luka ove go di ne obe zbi je dio je sredstva za sufinansirawe tro {ko va je dne pro ce du re asis ti ra ne re pro du kci je odnosno vantjelesne oplodwe. - Do sada je ovu vrstu pomo}i pru`alo samo resorno ministarstvo, a od ove godine i grad u `eqi da se pove}a natalitet - rekla je na~elnik Odjeqewu za dru{tvene djelatnosti Qiqana Radovanovi} i napomenula da zainteresovani ve} mogu da predaju zahtjev za ova sred stva tom Odjeqewu. Ona je dodala da se jednokratna nov~ana pomo} mo`e dodijeliti samo jednom s tim da uku pan iznos ne mo `e iznositi vi{e od 4.500 KM u godini u kojoj se podnosi zahtjev. Gra do na ~el nik, Dra goqub Davidovi}, donio je

Pra vil nik o ra spo dje li sredstava za podr{ku pronatalitetnoj politici grada Bawa Luka.

CIJELA procedura pla}ena `enama do 38 godina - Ovim Pravilnikom, utvr|uju se uslovi i postupak za dodjelu jednokratne nov~ane pomo}i licima u vezi sa planirawem porodice, za sufinansirawe tro{kova jedne pro ce du re van tje le sne oplodwe. Zainteresovani ve} mogu da predaju zahtjev za ova sredstva Odjeqewu za dru{tvene djelatnosti - saop{teno je iz Admi nis tra ti vne slu`be grada. Pravo na dodjelu jednokratne nov~ane pomo}i mogu os tva ri ti li ca ko ji ma je priznato pravo na jednu proceduru asistirane reprodukci je na te ret sred sta va

obaveznog zdravstvenog osigurawa. - Ona mo ra ju da ispuwavaju odre|ene uslove. Jedno od wih je da imaju prijavqeno prebivali{te na podru ~ju gra da Bawe Lu ke. @enama do 38 godina starosti, ukoliko im je neuspjela pro ce du ra van tje le sne oplodwe priznata od strane Fonda zdravstvenog osigurawa Republike Srpske odnosno nije do{lo do trudno}e, grad }e fi nan si ra ti tro {kove jo{ jedne procedure. @enama od 38 do 40 godina starosti kojima Fond zdravstvenog osigurawa RS prizna je 50 od sto je dne procedure asistirane reprodukcije, grad }e platiti 50 odsto cijene jedne navedene procedure - dodaje se u saop{tewu iz Administrativne slu`be. Daqe se navodi da `enama od 40 do 42 godine staros-

Komisija Zahtjeve za dodjelu jednokratnih nov~anih pomo}i za sufinansirawe tro{kova jedne procedure vantjelesne oplodwe rje{ava}e Komisija sastavqena od tri ~lana, koju je imenovao gradona~elnik Bawe Luke. Uz zahtjev podnosioci su du`ni da prilo`e medicinsku dokumentaciju i rje{ewe Fonda zdravstvenog osigurawa RS. Komisija }e prednost dati `enama starije `ivotne dobi i licima koja se prvi put obra}aju pisanim zahtjevom. ti kojima Fond zdravstvenog osi gu rawa RS pri zna je 30 odsto tro{kova jedne vantjelesne oplodwe, grad }e snositi 70 odsto tro{kova.

MATI^NI URED Ro|eni: Mihajlo Savanovi}, sin Milutina i Tihane; Aleksa Vi{ekruna, sin Sa{e i Slavke; Milica Cvijeti}, k}i Du{ana i Violete; Ivan Stani}, sin Sini{e i Sla|ane; Lazar \uki}, sin Vladimira i Andree; Ivan Teodorovi}, sin Igora i Vesne; Marija Tovilovi}, k}i Cvije i Bose; Marija Burgi}, k}i Vojislava i @ivane; Vuka{in Mrkobrada, sin

Izlo`ba pasa svih rasa Kinolo{ko udru`ewe Bawa Luka pod pokroviteqstvom Kinolo{kog Saveza Republike Srpske i Unije kinolo{kih saveza u BiH organizuje 29. marta “Dr`avnu izlo`bu pasa svih rasa“. Ovakva izlo`ba pasa organizuje se 13. put za re dom i ove go di ne }e se odr`a ti u pros to ri ja ma Bawolu~kog velesajma. Predsjednik KU Bawa Luka Nenad Kajkut je istakao da je ovo jedna zna~ajna manifestacija koja svake godine bude dosta posje}ena, a ove godine }e biti organizovana i izlo`ba mje{anaca, koja mo`e biti interesantna za mali{ane. D. K.

Uru~eno priznawe Borki Vukajlovi} Direktorici Centra za socijalni rad Bawa Luka Borki Vukajlovi} u petak su predstavnici nevladinih organizacija uru~ili priznawe za doprinos i zalagawe u ciqu promocije zdrave porodice. Borka Vukajlovi} je rekla da joj ovo priznawe mnogo zna~i i da }e i ubudu}e podr`avati projekte koji uti~u

na kvalitetan `ivot porodice. Priznawe su uru~ili predstavnici nevladinih organizacija “Sva djeca svijeta“, Udru`ewe porodica sa ~etvoro i vi{e djece, Udru`ewe socijalnih radnika Grada Bawa Luka, Sportsko udru`ewe “Trofej“ i Plesni klub “Bolero“ . M. Mi.

PA@WA Sini{e i Qupke; Awa \uri}, k}i Radovana i Daliborke; Vuka{in Grma{, sin Jelenka i Nata{e; Milica Krajnovi}, k}i Sini{e i Ane; Veqko Tadi}, sin Aleksandra i Sanele; Danilo Lovre, sin Milana i Perse; Petar Veki}, sin Mile i Milijane; Bojana Kandi}, k}i Mladena i Milijane; Marko Danilek, sin Leonarda i Jovanke; Nemawa Milija{evi}, sin Darka

i Nata{e; David Keserovi}, sin Du{ka i Danijele; Maja Kerezovi}, k}i Slavi{e i Dragice.

Umrli: Du{an (Jovo) Stupar, ro|en 1932. godine; Vera (Mirko) Bogdanovi}, ro|ena 1929. godine; Novak (Bogdan) Kovjani}, ro|en 1951. godine; Milan (Du{an) Borovnica, ro|en 1930. godine.

Osmomartovski dar “Iskri“ Zaposlene `ene “Folks banke“ odrekle su se cvije}a koje su trebale dobiti za Dan `ena i 250 maraka koje su trebale biti utro{ene za kupovinu cvije}a darovale Sa-

vezu oboqelih od raka dojke “Iskra“. Predsjednica “Iskre“ Azra Ikalovi} je zahvalila radnicama “Fokls banke“ za ovu donaciju. M. Mi.

30 7. i 8. mart 2009. GLAS SRPSKE

Feqton

VELIKA [AHOVSKA TABLA - HEGEMONIJA NOVOG TIPA (Pre~ica ka globalnoj supremaciji)

(2)

FOTO: ARHIVA

Evropa u sjeni Amerike i Rusije

ZBIGWEV B@E@INSKI

Samo jedna evropska sila se mogla pojaviti kao globalno nadmo}na da je ishod rata pred stavqao ne dvo smi sle nu po be du nacisti~ke Nema~ke. Pobeda Japana na Pacifiku bi toj naciji obezbedila dominantnu ulogu na Dalekom istoku, uzimaju}i sve pretpostavke u obzir, Japan bi ostao samo regionalni hegemon. Umesto toga, poraz Nema~ke zape~ati la su dva va ne vrop ska po be dni ka, Sjediwene Dr`ave i Sovjetski Savez, koji su postali naslednici zahteva na svetsku supremaciju, onog zahteva koji Evropa nikad nije ispunila.

Pedeset godina poslije Drugog svjetskog rata bilo je obiqe`eno bipolarnim ameri~ko-sovjetskim sukobom oko globalne supremacije Komunisti~ki blok nagla{avao je dogmatsku pravovjernost, sa samo jednim istinskim politi~kim centrom. Glavni ameri~ki vazali bili su znatno slabiji od Amerike, a SSSR nije mogao stalno da tretira Kinu kao podre|enu

Niko nije pobijedio Slede}ih pedeset godina bilo je obele`eno bipolarnim ameri~ko-sovjetskim sukobom oko globalne supremacije. U izvesnom vidu, sukob izme|u Sjediwenih dr`ava i Sovjetskog saveza pred stavqao je ostva rewe najdra `ih te orija ge opo li ti ~a ra: vo dio se izme |u vo de }e svetske pomorske sile, koja je bila dominantna i na Atlantiku i na Pacifiku, i vode}e svetske kopnene sile koja je zauzimala prostor u srcu Evroazije (kinesko-sovjet ski blok obu hva tao je pros tor ko ji neodoqivo podse}a na prostor Mongolskog carstva). Geopoliti~ka dimenzija nije mogla biti jasnija: Severna Amerika protiv Evroazije, a svet se dobijao kao nagrada.

Pobednik bi istinski dominirao ~itavim svetom. Jednom kada bi se ostvarila pobeda nikog vi{e ne bi bilo na tom putu. Oba suparnika globalno su projektovala svoju ideologiju poja~avaju}i je istorijskim op ti mi zmom ko ji je oprav da vao za svakog od wih nu`nost ulo`enog napora, is to vre me no ja ~a ju }i uve rewe u nei zbe `nost pobede. Svaki od suparnika bio je vidno dominantan u okviru svog prostora nasuprot imperijalnim evropskim aspirantima na globalnu supremaciju od kojih nijedan nikada nije u potpunosti uspeo da postigne odlu~uju}u prevagu unutar same Evrope. Oba suparnika su upotrebqavali ideologiju da osna`e svoju mo} nad svojim vazalima i pot~iwenima na na~in koji u izvesnom smislu podse}a na doba verskih ratova. Spoj globalnog geopoliti~kog prostora i pro kla mo va ne uni ver zal nos ti su kobqenih do gmi dao je ovom su ko bu nevi|eni intenzitet. Ali jedan dodatni faktor - koji je tako|e bio pro`et globalnim implikacijama - u~inio je da ovaj sukob bu de je din stven. Po ja va nu kle ar nog oru`ja zna~ila je da bi rat, klasi~nog tipa, izme |u dva kqu ~na u~e sni ka pred stavqalo ne samo me|usobno uni{tewe ve} bi izazvalo smrtonosne posledice i za dobar deo ~ove~anstva. Stoga je intenzitet sukoba istovremeno bio podre|en izuzetnoj samokontroli kod oba suparnika.

KINESKO-SOVJETSKI blok obuhvatao je prostor Mongolskog carstva

Imperija Kao i mnoge druge imperije ranije i Sovjetski Savez se kona~no uru{io i raspao, kao `rtva ne vojnog poraza, nego dezintegracije ubrzane ekonomskim i socijalnim udarima. Wegova sudbina je potvrdila poznatu akademsku tezu da su “carstva unutra{we politi~ki nestabilna zbog toga {to pot~iwene jedinice skoro uvijek te`e ve}oj autonomiji.

U oblasti geopolitike sukob se uglavnom vo dio na ivi ci sa me Evro azi je. Severna Amerika je uspela da se utvrdi i na krajwe zapadnim i na krajwe isto~nim obalama velikog evroazijskog kontinenta. Odbrana ovih kontinental nih mos to bra na (pri mer na za pa dnom “frontu“ predstavqala je blokada Berlina a na isto~nom Korejski rat)

bila je prva strategijska provera onoga {to }e biti nazvano Hladnim ratom. U posledwoj fazi Hladnog rata pojavio se tre}i odbrambeni “front“ - ju`ni - na karti Evroazije. Sovjetska invazija na Avganistan izazvala je dvostruki ameri~ki odgovor: pomo} lokalnom otporu u Avganistanu ne bi li se zaglibila sovjetska armija, i istovremeno ogromno ameri~ko vojno prisustvo u Persijskom zalivu kao odgovor na bilo kakvo daqe ju`nije pomerawe sovjetske politi~ke ili vojne mo}i.

Evroazijski blok Sjediwene Dr`ave su bile odlu~ne u od bra ni re gi ona Per sij skog za li va stavqaju}i ga u istu ravna sa svojim zapadnim i isto~nim evroazijskim bezbednosnim interesima. Uspe {no hva tawe u ko {tac Se ver ne Amerike sa evroazijskim blokom u wegovim naporima da preuzme kontrolu nad ~itavom Evroazijom - s tim {to su obe strane bile zastra{ene do krajwih granica od direktnog sukoba zbog straha od nuklearnog rata - zna~ilo je da ishod sukoba mogu eventualno da odlu~e nevojna sredstva. Politi~ka vitalnost, ideolo{ka fleksibilnost, ekonomski dinamizam i kultura pos ta le su odlu ~u ju }i fa kto ri. Koalicija koju je predvodila Amerika sa~uvala je svoje jedinstvo, dok se kineskoso vjet ski blok ra spao za mawe od dve decenije. Ovo je delimi~no zavisilo od ve}e fleksibilnosti demokratske koalicije za razliku od hijerarhijskog i dogmatskog a povrh toga i krhkog - karaktera komunisti~kog bloka. Koalicija je posedovala zajedni ~ke vre dnos ti, ali bez for mal ne doktrinalne forme. Komunisti~ki blok nagla{avao je dogmatsku pravovernost, sa samo jednim istin skim in ter pre ta ti vnim cen trom. Gla vni ame ri ~ki va za li bi li su zna tno slabiji od Amerike, dok Sovjetski Savez nije mogao do u beskona~nost da tretira Kinu kao podre|enu. (Nastavi}e se)

7. mart 1850. godine

7. mart 1875. godine

8. mart 1910. godine

Ro|en Toma{ Masarik

Ro|en kompozitor Ravel

Ustanovqen Dan `ena

1850 - Ro|en je ~ehoslova~ki dr`avnik Toma{ Masarik, profesor Pra{kog univerziteta, filozof. Bio je prvi predsjednik ^ehoslova~ke od 1918. do 1935. Osnovao je 1900. Narodnu stranku, koja je 1905. preimenovana u Progre-

sivnu partiju. Od 1907. bio je poslanik u skup{tini (rajhsratu) Austrije u kojem se borio protiv re`ima Habzbur{ke monarhije i za autonomiju ^eha. Protivio se agresivnoj austrougarskoj politici na Balkanu i aneksiji BiH .

1875 - Ro|en francuski kompozitor @ozef Moris Ravel, jedan od najistaknutijih predstavnika francuskog impresionizma. Oslawao se na klasi~no francusko muzi~ko nasqe|e, ali se inspirisao i {panskom muzikom i xezom, koriste}i ritam, s orkestrom punim boje i slobodnim harmonijama. Virtuozni pi-

janista, odr`avao je koncerte {irom Evrope i Amerike. Djela: opera “Sat [panije”, balet “Dafne i Kloe”, orkestarska kompozicija “Bolero”, klavirski ciklusi “Ogledala”, “Gaspar no}i”, “Kuprenov grob”, “Sonatina” za klavir, mno{tvo solo pjesama, uglavnom na stihove francuskih simbolista.

1910 - U Kopenhagenu je odr`ana Druga konferencija `ena socijalista, na inicijativu wema~ke revolucionarke Klare Cetkin. Na ovoj konferenciji je ustanovqen praznik Dan `ena u znak sje}awa na demonstracije ameri~kih `ena u ^ikagu 8. marta 1909. Prva

proslava Dana `ena u Srbiji odr`ana je 1914. Ina~e, jedan od velikih zagovara~a da `ene imaju pravo glasa bio je i revolucionar Dimitrije Tucovi}. U Srbiji `ene su me|u prvima u Evropi dobile pravo glasa jo{ po~etkom pro{loga vijeka.

GLAS SRPSKE 7. i 8. mart 2009. 31

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE

Oglasi KU]E PRODAJA Prodajem brvnaru, pored vode u Slavi}koj, tel. 065/631-613.

STANOVI PRODAJA Prodajem stan u Boriku, 37 m 2 , prizemqe, 80.000 KM, tel. 051/315 241; 387 65/184-143. Prodajem trosoban stan, dvoeta`ni, 78 m2 u izgradwi, useqiv od 1.9.2009. po 1400 KM/m2, tel. 065/562-426. Prodajem stanove u ^elincu od 29 m2 do 65 m2, nova gradwa, telefon, tel. 38765332828; 051/551-332. Potreban prazan jednosoban ili jednoiposoban stan u Boriku za stanovawe, tel. 387 65/934-329. IZDAVAWE Izdajem jednosoban namje{ten stan studentkiwama. ul. Vida We`i}a, Rebrovac, Bawaluka, tel. 38765400722. Izdajem poslovnim licima namje{ten jednosoban stan u zgradi, novogradwa, na du`i period ili kao preno}iste - hotelski smje{taj, tel. 387 65/535-025. KUPOVINA Kupujem stan do 45 m2, Borik, Mejdan do 2. sprata, isplata odmah, tel. 38765181081. Prodajem jednosoban stan, 45 m2, tre}i sprat, kompletno saniran, ure|en, naseqe Star~evica, tel. 063/904-603.

POSLOVNI PROSTORI IZDAVAWE Izdajem poslovni prostor, 55 m2, sa upotrebnom dozvolom, ul. Branka Popovi}a 97A, B. Luka, tel. 387 65/735529; 051/371-475. Izdajem poslovni prostor u Bawoj Luci, ul. Gunduli}eva 104, 34 m2, cijena po dogovoru, tel. 066/674-838; 000006 G. Izdajem ili prodajem 2 hale u Glamo~anima, asfaltiran parking, viqu{kar, upotrebna dozvola, ekstra lokacija, tel. 387 65/514-070; 065/528882; 051/319-792.

GARA@E ZAMJENA Mijewam gara`u u Jevrejskoj ulici (kod hotela “Vidovi}“) za gara`u u Boriku, tel. 387 65/687-975.

PLACEVI PRODAJA Prodajem plac za poslovnu izgradwu u Glamo~anima, 1.350 m2, ulaz sa autop-

uta, ekstra lokacija, tel. 387 65/514070; 065/528-882; 051/308-223. Prodajem plac u Drago~aju kod igrali{ta 470 m2, papiri 1/1, tel. 065/462-366.

SOBE IZDAVAWE Izdajem namje{tenu sobu u ku}i sa grijawem, blizu restorana “Sirano”. Prednost mu{karci, tel. 38765/663070; 051/308-086. Izdajem dvije sobe, za dvoje, u Lazarevu (Buyaku), kod Doma zdravqa, poseban ulaz, prizemqe, tel. 387 65/565-230. Izdajem le`aj u dvokrevetnoj sobi Borik, za studente mu{karce, tel. 065/636-393; 350-753.

MOTORNA VOZILA PRODAJA Prodajem “nisan terano”,2,7 2004. god. Cijena 26999 KM, tel. 38765 515052. “Pe`o 307”, 2,0 hdi, 2005. god, 130.000 km, {vajcarske tablice, ekstra stawe, tel. 387 65/186-503. Prodajem “ford eskort” registrovan 1990., povoqno, tel. 38765410689; 754-093. Prodajem plinski viqu{kar “yalle”, 1998. god., 1500 kg, H = 4,5 m, tel. 387 65/515-052. Prodajem “ford sijeru 2.0” i, 1985. god. proizvodwe, cijena 1000 KM, tel. 38765585842. Prodajem ili mijewam TAM T75T5, produ`en, registrovan, u odli~nom stawu. Cerada, nove gume, tel. 387 65/273-121. Prodajem “golf 3” 1.9 TDI, karavan, 1999. godi{te, u odli~nom stawu, tel. 387 65/488-992. Prodajem rashladnu vitrinu 1,5 m, stakleni bazen 1,5 m3, vaga dva komada, tel. 065/443-297. Izdajem dvosoban stan u Obili}evu zgrada-namje{ten, tel. 065/624-739. Prodajem “opel askonu”, g. p. 85, 1.8 benzinac, reg. 28.1.2010. godine, u odli~nom stawu. Cijena po dogovoru. Tel. 065/497-708. Prodajem “mercedes” E klase, CDI 270, metalik sivi, 2002. god. proizvodwe, ful, cijena po dogovoru, tel. 063/722-161.

Postavqawe kerami~kih plo~ica i kompletna sanacija kupatila povoqno i brzo, tel. 066/338-840. Izvodimo molerske radove, profesionalno, 25 godina iskustva, tel. 38765773852; 051/311-263. Molerski radovi: kre~ewe, gletovawe, lakirawe stolarije, radijatora te ostali zavr{ni radovi, tel. 38765211524. Izvodimo hidroizolacije ravnih krovova, bazena, podruma. 25 god. iskustva, tel. 38765773852; 051/311263. Pronala`ewe podzemnih voda, bu{ewe bunara, rad na podru~ju Bawe Luke, Prijedora, Dubice, Pwavora, Dervente, Gradi{ke. 20 god. iskustva, tel. 38765952183. Stalni sudski tuma~ za italijanski jezik, tel. 38765685054. Molerski radovi: kre~ewe, gletovawe, lakirawe stolarije, radijatora te ostali zavr{ni radovi, tel. 38765774359. Prevod i ovjera dokumenata za {vedski, engleski; instrukcije wema~ki, tel. 38765337840. Poliramo vozila, radimo najsavremenijom opremom, dubinsko prawe vozila, tel. 051/439-160. Ovla{}eni prevodilac stalni sudski tuma~ za engleski i ruski jezik. Prijem dokumenata od 8 do 20 ~asova, tel. 38765535820 i 063988650. Profesor matematike daje ~asove |acima i studentima, priprema maturante za prijemni ispit, tel. 051/217260; 065/837-295. Vr{imo selidbe unutar i van RS sa radnom snagom, povoqno, tel. 065/663104. Dajem ~asove na harmonici i sintisajzeru, na programu su narodne pjesme i kola, tel. 051/303-011. Vodoinstalaterske usluge, sanacija starih i izvo|ewe novih kupatila, tel. 065/663-407.

GARDEROBA PRODAJA

USLUGE

Radi zatvarawa butika povoqno prodajem `ensku garderobu, uvoz Turska, Indija, Bugarska, tel. 065/767-888. Prodajem dugu bundu, prirodno krzno nije no{ena, tel. 065/193-994.

OSTALO

RAZNA ROBA

Povoqno popravqam ra~unare, tel. 062/545-136. Instrukcije iz matematike za u~enike, studente, postdiplomce (SMS), tel. 387 65/767-248. Dimwa~ar, ~istim dimwake i pe}i za centralna grijawa, brzo i kvalitetno, tel. 065/670-639.

PRODAJA Prodajem termoakumulacionu pe} 4 kw, AEG, tel. 38765515052. Prodajem HITNO dva le`aja i dvosjed, oba na razvla~ewe. Cijena povoqna, tel. 065/707-620.

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka Tekst:

Telefon:

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

Na prodaju MIXETA DINACORD 1250 PSX sa koferom o~uvana 12 kanala mono 4 kanala stereo Cijena 1750 KM, tel. 38765582485, 0038165 8099651. Prodajem razne police za butike i trgovine, tel. 38765515052. Prodaja armaturne mre`e, jelove gra|e svih dimenzija, povoqno, tel. 387 65/541-743. Prodajem TV 55 cm, stereo, teleteks, u odli~nom stawu, cijena 90 KM. Tel. 051/216-969, tel. 38765516441; 051/216969. Prodajem el. {poret sa ravnom plo~om (ceran), u odli~nom stawu, cijena 200 KM, tel. 387 65/516-441; 051/216-969. Prodajem novu harmoniku sa koferom. E SOPRANI 120 basova registri sedam plus ~etiri. Crna sa crvenim mjehom, tel. 38765582485.

KU]NI QUBIMCI PRODAJA Prodajem dvoje {tenadi bernardinca - `enke stare 2 mjeseca ekstra konstitucije, fantasti~nog izgleda od {ampionskih roditeqa s pedigreom, tel. 38765474389. Prodajem doma}e ze~eve cijena povoqna, tel. 38765668978; 051381851.

ZAPO[QAVAWE PRODAJA Autopraonici u Bawoj Luci potreban radnik sa iskustvom, tel. 387 65/581-791; 065/641-010. Tra`im radnike sa iskustvom na ugradwi asfalta, tel. 387 65/964-792. Ozbiqna `ena tra`i povremeno spremawe poslovnog prostara, tel. 38765656843. Potreban konobar u kafi}u preko puta MUP-a, plata 400 KM, tel. 38765635053. @ena sredwih godina sa radnim iskustvom u ugostiteqstvu tra`i bilo kakav posao, tel. 065/063-361. Marketin{ko-distributerskoj firmi potrebni saradnici. Obezbije|ena prekvalifikacija i napredovawe, tel. 065/882-208; 066/ 420-436. Tra`im radnika za odr`avawe lokala - restorana, zvati od 8 do 14 ~asova ili do}i li~no, Kara|or|eva 64, tel. 051/303-111. Ameri~ko-distributerskoj firmi potrebni saradnici, obezbije|ena prekvalifikacija i napredovawe, tel. 065/882-208; 066/420-436. Potreban ugostiteqski radnik konobar za rad u kafi}u, tel. 065/585573. Tra`im radnike za Wema~ku prevoz i smje{taj besplatan, viza se pla}a. Minimalna plata 2800 evra, tel. 066/163-384.

Tra`im posao kwigovo|e sa vi{om ekonomskom {kolom, smjer finansije i kwigovodstvo, radno iskustvo 11,5 godina, tel. 050/278468. Potrebni saradnici za rad na terenu. Ako imate automobil, 25-30 godina i `equ za dobrom zaradom, tel. 065/882-208; 065/882-209. @enski frizerski salon "Mira” tre`i radnika, `enskog frizera sa iskustvom, tel. 051/217-215. Potreban komercijalista informacije od 12 do 16 ~asova, tel. 051/215-838. Tra`imo radnike na auto-praonici, tel. 051/439-160. Potreban 1KV kuvar, potrebna 1 pomo}na radnica u kuhiwi, zvati od 9 - 12 ~asova, tel. 051/303-133. Potreban ugostiteqski radnik u kafi}u, B. Luka, tel. 065/949-750.

LI^NI KONTAKTI Momak, 33 g., `ivi i radi u Bawoj Luci, upozno bi djevojku ili razvedenu `enu za ozbiqnu vezu, od 24 do 33 g. Prvi kontakt SMS, tel. 387 66/746-491. Diskretan momak iz Bawe Luke, sportske gra|e, poziva sve djevojke i usamqene dame na ludo i nezaboravno dru`ewe, javi se, tel. 387 65/978-261. Neka mi se jave djevojke koje su za udaju, tel. 387 65/055-163. Ozbiqan mu{karac 47 godina iskren, usamqen radi dru`ewa tra`i ozbiqnu djevojku do 38 godina, tel. 066/403-707.

Jel{ingrad Livar Livnica ~elika a.d., kao uspje{no privredno preduze}e, sa tradicijom u proizvodwi ~eli~nih odlivaka posluje ve} vi{e od sedamdeset godina. S ciqem formirawa tima stru~nog osobqa objavqujemo oglas za popuwavawe sqede}ih radnih mjesta

USLOVI: VII stepen stru~ne spreme (VSS) - dipl. pravnik, poznavawe rada na ra~unaru, sa ili bez radnog iskustva.

1. [ef slu`be prodaje USLOVI: VI stepen stru~ne spreme (VIS) - ekonomista, ing. metalurgije, ili ma{instva, poznavawe rada na ra~unaru, dobro poznavawe engleskog jezika, voza~ka dozvola B kategorije, po`eqno iskustvo na komercijalnim poslovima.

USLOVI: VI stepen stru~ne spreme - ekonomista, poznavawe rada na ra~unaru, posjedovawe licence sertifikovanog ra~unovo|e.

2. [ef slu`be nabave USLOVI: VI stepen stru~ne spreme (VIS) - ekonomista, ing. metalurgije, elektrotehnike ili ma{instva, poznavawe rada na ra~unaru, dobro poznavawe engleskog jezika, voza~ka dozvola B kategorije, po`eqno iskustvo na komercijalnim poslovima. 3. Pravnik

4. [ef slu`be ra~unovodstva

5. Planer analiti~ar USLOVI: VI stepen stru~ne spreme - ekonomista, poznavawe rada na ra~unaru, sa ili bez radnog iskustva. Oglas ostaje otvoren do 20. marta 2009. godine. Molimo sve zainteresovane, stru~ne i ambiciozna qude, koji ispuwavaju uslove konkursa, da se jave po{tom na adresu: Jel{ingrad Livar Livnica ~elika a.d., Bawa Luka, ul. Bra}e Podgornika br. 8 (Kadrovska slu`ba) ili na e-mail: [email protected]

OGLASI

32 7. i 8. mart 2009. GLAS SRPSKE

Bulevar mira bb, zgrada Delta 2, telefon 049 218-220, faks 049 218-438 Bulevar mira bb, zgrada Delta 2, telefon 049 218-220, faks 049 218-438 www.revizori-bdbih.ba Broj: 01-33- 190 /09 Br~ko, 4.3.2009. godine Na osnovu ~lana 23 Zakona o reviziji javne uprave i institucija u Br~ko distriktu BiH ("Slu`beni glasnik Br~ko distrikta BiH", broj: 40/08) i odluke glavnog revizora Br~ko distrikta BiH o raspisivawu konkursa broj: 01-02-181/09 od 3.3.2009. godine, Kancelarija za reviziju javne uprave i institucija u Br~ko distriktu BiH, raspisuje

JAVNI KONKURS za prijem u radni odnos na neodre|eno vrijeme REVIZOR ZA REVIZIJU U^INKA Opis poslova: ¹ Po instrukciji vi{eg revizora za reviziju u~inka prikupqa podatke, informacije i dokumente potrebne za izradu predstudije i plana revizije; ¹ vr{i analizu prikupqenih podataka, informacija i dokumenata i izra|uje radnu dokumentaciju; ¹ po instrukcijama vi{eg revizora za reviziju u~inka radi na provo|ewu revizije; ¹ izra|uje radnu dokumentaciju koja se odnosi na prikupqawe podataka, informacija i dokumenata; ¹ vodi ra~una o ozna~avawu, arhivirawu i ~uvawu revizijskih dokaza i radne dokumentacije; ¹ vodi dnevnik revizije i druge evidencije o reviziji; ¹ obavqa i druge poslove po nalogu glavnog revizora, zamjenika glavnog revizora i vi{eg revizora za reviziju u~inka. Broj izvr{ilaca: 1(jedan). Platni razred: IX 3 Op{ti uslovi: Da je dr`avqanin BiH; da je punoqetan; da nije obuhva}en odredbom ~lana IX stava 1 Ustava BiH; da je zdravstveno sposoban za vr{ewe poslova na navedenom radnom mjestu; da u posqedwe 3 (tri) godine (po~ev od dana objavqivawa konkursa) nije otpu{ten iz dr`avne slu`be u institucijama BiH, odnosno entiteta, usqed pravosna`no izre~ene disciplinske mjere; da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak Minimalni uslovi: VSS ekonomskog, pravnog ili drugog dru{tvenog smjera (najmawe ~etvorogodi{wi studij) i najmawe pet godina iskustva u javnoj upravi nakon sticawa visokog obrazovawa. Posebni uslovi: Polo`en ispit za rad u organima uprave i poznavawe rada na ra~unaru. Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavqivawa u sredstvima javnog informisawa. Ovjerene obrasce prijava treba slati, do dana zatvarawa konkursa u 16 sati, na adresu: Ured za reviziju javne uprave i institucija u Br~ko distriktu BiH, Delta II, Bulevar mira bb, 76100 Br~ko distrikt BiH. NAPOMENA: Nezavisna komisija za izbor vr{i}e odabir kandidata na osnovu podataka iz prijava i samo odabrani kandidati bi}e pozvani na intervju (na telefonski broj koji je naveden kao broj za kontaktirawe). Za diplome ste~ene u inostranstvu nakon 6.4.1992. godine potrebna je nostrifikacija. Kandidat koji bude imenovan na navedeno radno mjesto du`an je donijeti originalne ili ovjerene fotokopije dokumenata kojim dokazuje ispuwenost minimalnih i posebnih uslova konkursa, uvjerewe o dr`avqanstvu ne starije od {est mjeseci, ovjerenu kopiju li~ne karte, uvjerewe o zdravstvenoj sposobnosti ne starije od 6 meseci, uvjerewe o nevo|ewu krivi~nog postupka ne starije od {est mjeseci, izjave kako je navedeno u op{tim uslovima konkursa. Obrazac prijave mo`e se preuzeti u prostorijama Kancelarije za reviziju i na Internet stranici www.revizori-bdbih.ba. Neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Sve informacije u vezi konkursa mogu se dobiti u Kancelariji za reviziju. tel. broj: 049/218-220. GLAVNI REVIZOR BR^KO DISTRIKTA BiH Yevida Hoyi}, dipl. ekonomista

AD VETERINARSKA STANICA ZVORNIK

IZMJENA OGLASA

O[ "Dr MLADEN STOJANOVI]" JO[AVKA

PONI[TAVA

Oglas poziva za osmu Skup{tinu akcionara AD Veterinarska stanica Zvornik, objavqen 6.3.2009. godine u "Glasu Srpske" na stranici 33, mijewa se datum odr`avawa Skup{tine. Datum odr`avawa Skup{tine se mijewa, umjesto 24.3.2009. godine, odr`a}e se 30.3.2009. Svi ostali podaci navedeni u pozivu ostaju isti.

Radnik na odr`avawu ~isto}e - higijeni~ar - rad u cen tral noj {ko li, na neo dre |e no vrijeme...........................................1 izvr{ilac

Predsjednik Skup{tine AD Veterinarska stanica Zvornik Jovan Joki}

Direktor {kole, \ura| Popovi}

SE OGLAS OBJAVQEN 11.2.2009. godine

"PERU]ICA" AD FO^A - u ste~aju Broj: 43/09 Dana: 6.3.2009. godine "Ste~ajni upravnik "Peru}ice" a.d. Fo~a, u ste~aju vr{i ispravku Oglasa broj 42/09 od 5.3.2009. godine i objavquje da }e se javna licitacija za drugu prodaju nekretnine - poslovne prostorije: Dio Prodavnice broj 30. zvana "Sport Riva", u Fo~i, ul. Kraqa Petra I bb, povr{ine od 18,81 m2 odr`ati u utorak, dana 24.3.2009. godine, u zgradi Direkcije "Peru}ice" a.d. Fo~a, ul. Kara|or|eva broj 61, sa po~etkom u 12 ~asova, prema po~etnoj prodajnoj cijeni od 26.334,00 KM. Ste~ajni upravnik Mom~ilo Milo{evi}, dip.pravnik

OGLASI

GLAS SRPSKE 7. i 8. mart 2009. 33

Javno preduze}e "PUTEVI REPUBLIKE SRPSKE" 78000 Bawa Luka Vase Pelagi}a br. 10 tel. 051/309-128 faks 051/308-316 3-345-1095/09 Bawa Luka, 6.3.2009. godine

HOLDING "DRINATRANS" AD ZVORNIK Broj: 02-697/09. Datum: 26.2.2009. godine Na osnovu ~lana 84. stav 1. Statuta Holding "Drinatrans" AD Zvornik, Upravni odbor Holding "Drinatrans" AD Zvornik saziva:

REDOVNU GODI[WU SKUP[TINU HOLDINGA "DRINATRANS" AD ZVORNIK

OBAVJE[TEWE Za javnost o podnesenom zahtjevu za odobrewe Studije uticaja na `ivotnu sredinu "Projekat autoputa E-661, dionica Gradi{ka – Bawa Luka (Mahovqani)", op{tine Lakta{i i Gradi{ka

I Redovna Skup{tina akcionara Holdinga "Drinatrans" AD Zvornik saziva se za dan 31.3.2009. godine, (utorak) u prostorijama Dru{tva u Zvorniku sa po~etkom u 14 ~asova. II Za Skup{tinu se predla`e sqede}i:

1. Projekat autoputa E-661, dionica Gradi{ka - Bawa Luka (Mahovqani) 2. Studija uticaja na `ivotnu sredinu "Projekat autoputa E-661, dionica Gradi{ka - Bawa Luka, istaknuto je da realizacijom predmetnog projekta mogu da se obezbijede potrebni uslovi za za{titu `ivotne sredine i da je projekat svojom funkcijom i tehni~kim rje{ewem bezbjedan u smislu uticaja na `ivotnu sredinu.

DNEVNI RED

4. Javna rasprava o Studiji o uticaju na `ivotnu sredinu "Projekat autoputa E-661, dionica Gradi{ka - Bawa Luka (Mahovqani), odr`a}e se u prostorijama op{tine Lakta{i 23.3.2009. godine sa po~etkom u 11 ~asova, te u op{tini Gradi{ka 24.3.2009. godine sa po~etkom u 11 ~asova.

1. Izbor radnih tijela Skup{tine; 2. Razmatrawe i usvajawe Zapisnika sa prethodne sjednice Skup{tine; 3. Razmatrawe i usvajawe Godi{weg obra~una za 2008. godinu; 4. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja o poslovawu za 2008. godinu; 5. Dono{ewe odluke o raspodjeli dobiti po Zavr{nom ra~unu za 2008. godinu; 6. Razmatrawe i usvajawe Plana i Programa rada za 2009. godinu; 7. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja Upravnog odbora Holdinga "Drinatrans" AD Zvornik za 2008. godinu; 8. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja Nadzornog odbora Holdinga "Drinatrans" AD Zvornik za 2008. godinu; 9. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja Direktora Holdinga "Drinatrans" AD Zvornik za 2008. godinu; 10. Razrje{ewe dosada{weg ~lana Nadzornog odbora ispred Fonda PIO Republike Srpske Sofri} Zorana zbog napu{tawa posla i imenovawe novog ~lana Nadzornog odbora; 11. Razmatrawe i usvajawe prijedloga Odluke o prihvatawu spajawa preuzimawem (pripajawem) Holding "Drinatrans" Zvornik AD "Prevoz" Srebrenica, Holdingu "Drinatrans" AD Zvornik; 12. Teku}a pitawa.

5. Rok za podno{ewe pismenih mi{qewa i primjedbi o zahtjevu za objekat autoputa E-661, dionica Gradi{ka – Bawa Luka (Mahovqani), je 30 dana od dana objavqivawa. 6. Adresa na koju mo`ete dostaviti mi{qewe i primjedbe iz prethodne ta~ke:

III Ukoliko se ne ispuni uslov u pogledu kvoruma za pravovaqan rad i odlu~ivawe Skup{tine u zakonskom terminu, Skup{tina akcionara Holding "Drinatrans" AD Zvornik saziva se za dan 16.4.2009. godine (~etvrtak) u 14 ~asova sa istim dnevnim redom i u istim prostorijama.

Investitor je du`an da ispo{tuje sve mjere radi spre~avawa, smawewa i ubla`avawa {tetnih uticaja na `ivotnu sredinu, navedene u toj studiji, a nadle`ni organ je du`an da kontroli{e rad ovog objekta i uka`e na odstupawe i neispuwewe propisanih mjera. 3. Slobodan uvid javnosti obezbije|en je u op{tinama Lakta{i i Gradi{ka.

IV Materijali po predlo`enom dnevnom redu Skup{tine stavqaju se na uvid u stru~nim slu`bama Holdinga "Drinatrans" AD Zvornik svakim radnim danom od 8 do 14 ~asova.

Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju RS Trg Republike Srpske 78000 Bawa Luka

PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA Jeremi} Darko s.r.

Investitor JP "Putevi RS" Bawa Luka

Na osnovu ~l. 43. i 120. Zakona o lokalnoj samoupravi "Republike Srpske" br. 101/04, 42/05 i 118/05) i Odluke br. 02/1-014-85/09 od 5.3.2009. godine, na~elnik op{tine Vlasenica, ogla{ava

PONI[TAVAWE KONKURSA Poni{tava se konkurs za izbor i imenovawe sekretara Skup{tine op{tine Vlasenica, koji je objavqen u dnevnom listu "Glas Srpske" od 25. decembra 2008. godine i u "Slu`benom glasniku RS" br. 122) od 23. decembra 2008. godine.

JAVNI FOND ZA DJE^IJU ZA[TITU REPUBLIKE SRPSKE BIJEQINA Broj: 01-641/09 Dana, 5.3.2009. godine Na osnovu Odluke direktora Javnog fonda za dje~iju za{titu Republike Srpske broj: 01-71/09 od 13.1.2009. godine, Javni fond za dje~iju za{titu Republike Srpske Bijeqina objavquje,

OGLAS za prodaju putni~kog automobila putem usmenog javnog nadmetawa (licitacije) Usmenim javnim nadmetawem prodaju se sqede}a vozila:

Obrazlo`ewe Konkurs se poni{tava zbog neuskla|enosti teksta konkursa sa uslovima iz Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Administrativne slu`be op{tine Vlasenica br. 02/013-1779/07 od 29.10.2007. god. ("Slu`beni glasnik op{tine Vlasenica br. 13/07) i Zakona o lokalnoj samoupravi. Broj: 02/1-014-91/09 6. mart 2009. godine Vlasenica

Na~elnik op{tine Mladen Popovi}, s.r.

Na osnovu ~l. 43. i 120. Zakona o lokalnoj samoupravi "Republike Srpske" br. 101/04, 42/05 i 118/05) i Odluke br. 02/1-014-84/09 od 5.3.2009. godine, na~elnik op{tine Vlasenica ogla{ava

1. putni~ko vozilo marke golf A2 D, broj {asije WVWZZZRSTAS 998017, broj motora JP 942128, proizvedeno 1998. godine, - 3.708,14 KM Licitacija usmenim javnim nadmetawem za vozila odr`a}e se 16.3.2009. godine u 11 ~asova u prostorijama Javnog fonda za dje~iju za{titu Republike Srpske u Bijeqini, a isti se mo`e pogledati na parkingu u ulici Jermenska 1A, u Bijeqini svakog radnog dana od 7 do 15 ~asova. Pravo u~e{}a imaju sva lica koja prije zakazanog termina prodaje uplate na blagajnu Fondu u Bijeqini, 10% od po~etne cijene vozila. Na~in i rok pla}awa kupoprodajne cijene i predaje vozila regulisa}e se ugovorom. Iznos kaucije kupcu }e se ura~unati u cijenu, a ostalim u~esnicima upla}eni iznos bi}e vra}en. DIREKTOR Momir Popi}, dipl. pravnik

Fabrika obu}e FOMG a.d. Cara Lazara bb Mrkowi} Grad Broj: 10/09 Dana: 6.3.2009. godine

PONI[TAVAWE KONKURSA

Na osnovu ~lana 32 i 33 Statuta FOMG a.d., Predsjednik Skup{tine akcionarskog dru{tva, po nalogu Upravnog odbora sa sjednice odr`ane dana 24.2.2009. godine

Poni{tava se konkurs za izbor i imenovawe na~elnika odjeqewa u Administrativnoj slu`bi op{tine Vlasenica - na~elnik Odjeqewa za finansije, na~elnik Odjeqewa za privredu i dru{tvene djelatnosti i na~elnik Odjeqewa za op{tu upravu, koji je objavqen u dnevnom listu "Glas Srpske" od 20. i 21. decembra 2008. godine i u "Slu`benom glasniku RS" br. 122) od 23. decembra 2008. godine.

II vanrednu sjednicu Skup{tine akcionarskog dru{tva koja }e biti odr`ana dana 28.3.2009. godine u 11 sati u prostorijama dru{tva.

Obrazlo`ewe Konkurs se poni{tava zbog neuskla|enosti teksta konkursa sa uslovima iz Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Administrativne slu`be op{tine Vlasenica br. 02/013-1779/07 od 29.10.2007. godine (" Slu`beni glasnik op{tine Vlasenica br. 13/07) i Zakona o lokalnoj samoupravi. Broj: 02/1-014-90/09 6. mart 2009. godine Vlasenica

Na~elnik op{tine Mladen Popovi}, s.r.

SAZIVA Za sjednicu Skup{tine predla`e se sqede}i: DNEVNI RED 1. Izbor radnih tijela Skup{tine 2. Usvajawe zapisnika sa prethodne sjednice Skup{tine 3. Dono{ewe odluke o razrje{ewu predsjednika Skup{tine akcionara 4. Dono{ewe odluke o izboru predsjednika Skup{tine 5. Dono{ewe odluke o razrje{ewu ~lanova Upravnog odbora 6. Dono{ewe odluke o izboru novih ~lanova Upravnog odbora 7. Dono{ewe odluke o razrje{ewu ~lanova Nadzornog odbora 8. Dono{ewe odluke o imenovawu novih ~lanova Nadzornog odbora

Pozivaju se akcionari, odnosno wihovi ovla{teni predstavnici da prisustvuju Skup{tini akcionara. Punomo} za zastupawe akcionara, mora biti ovjerena kod nadle`nog organa ili ovla{tenog lica akcionarskog dru{tva. Materijali za Skup{tinu dostupni su akcionarima i nalaze se u sjedi{tu dru{tva. Pravo u~e{}a i pravo glasa na Skup{tini ostvaruje se na osnovu izvje{taja Centralnog registra hartije od vrijednosti, koji sadr`i podatke o vlasnicima, broju i nominalnoj vrijednosti akcija sa stawem na dan dono{ewa odluke o sazivawu Skup{tine. U slu~aju da se zbog nedostatka kvoruma ne odr`i zakazana sjednica, ponovqena sjednica Skup{tine se zakazuje za dan 4.4.2009. godine u isto vrijeme, na istom mjestu i sa istim dnevnim redom. Predsjednik Skup{tine

34 7. i 8. mart 2009. GLAS SRPSKE In memoriam

Dana 8.3.2009. navr{ava se pet godina od smrti na{eg dragog supruga, oca i djeda

i

NIKOLA

MILE TU^I]

DRAGICA 18.4.2005 - 18.4.2009.

8.3.1999 - 8.3.2009.

U subotu 7.3.2009. godine u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Rebrova~kom grobqu. Pozivamo rodbinu i prijateqe da nam se pridru`e. Supruga Marija, sinovi Sini{a i Slavi{a, snahe Jadranka i Nada, unu~ad Mia, Maja i Miwa

BOGUNOVI] Sin Sre}ko sa porodicom 000025 B-2 M

000009 B-2 M U dubokoj boli javqamo svim ro|acima, prijateqima i znancima tu`nu vijest da je na{ dragi suprug, otac, djed, brat i punac, gospodin

Dana 9.3.2009. godine navr{ava se pet tu`nih godina od smrti na{eg voqenog sina, oca i supruga

Tu`no sje}awe na voqenog svaka

BOGDANA Mira Raqi} sa porodicom

BOGDANA BRANKOVI]A

BLAGOJE \UKANOVI]

Tu`no sje}awe na voqenog zeta

9.3.2004 - 9.3.2009.

Blago u Gospodinu preminuo u ~etvrtak, 5. o`ujka 2009. u 55. godini `ivota nakon kra}e i te{ke bolesti. Pogreb dragog pokojnika bit }e u ponedjeqak, 9. o`ujka 2009. u 12.30 sati iz mrtva~nice na Miro{evcu. Po~ivao u miru Bo`jem! O`alo{}eni: k}eri Sawa i Tawa, supruga Marija, zetovi Ivan i Mate, unuci Robert, Dorian, Rafael i Nensy, te ostala tuguju}a rodbina i prijateqi 000016 B-2 M

U nedjequ 8.3.2009. godine u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u. S ponos te pomiwemo, s qubavqu nosimo u srcu, ali s velikom tugom `ivimo bez tebe. Majka Rosa, otac Du{an, sinovi \or|e i Ogwen i supruga Nada 000003 A-8 M Tu`no sje}awe na voqenog brata

BOGDANA Punac Mitar Vesi} sa porodicom 000006 A-1 M

Dana 8.3.2009. navr{ava se {est mjeseci od smrti na{e drage majke

8. marta navr{ava se {est tu`nih mjeseci od kad nas je napustila na{a draga

NADE (ro|. Jakovqevi}) MALINOVI]

NADA (ro|. Jakovqevi}) MALINOVI]

Draga, mnogo nam nedostaje{. Tvoji: k}erka Milka, zet Mitko, unu ci Da li bor, Biqana i Krstina, praunuci Katarina i Ivan 000010 A-3 M

Za wom tuguju i s qubavqu je se sje}aju suprug Stojan, k}erka Olga i unuka Milijana 000001 A-8 G Draga majko

000005 A-1 M

Tu`no sje}awe na dragu

BOGDANA Voqeni nikad ne umiru, oni `ive dok `ive oni koji ih vole. Brat Milan i snaha Sne`ana sa porodicom, sestra Milena i zet Milivoj Trni} sa porodicom, sestra Du{anka, zet Jelenko Kos sa porodicom i sestra Jelena, zet Dane Krndija sa djecom 000004 A-8 M Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 5.3.2009. u 76. godini `ivota preminula na{a draga

EMILIJU TERZI] 8.3.2003 - 8.3.2009. Svo jom do bro tom za uvi jek si obasjala na{e `ivote. Tvoji najmiliji 000013 A-2 M Posqedwi pozdrav dragoj majci, punici i baki

Tu`no sje}awe na dragog sinovca

Draga majko

\URU DAMJANOVI]A

DESANKA (Dragutina) \URA[

Vje ~no }e{ `i vje ti u na {im srcima. Sin Mi len ko, sna ha Ve sna i unuka Milica

Tvoj ple me ni ti lik je du bo ko urezan u na{im sje}awima. Tvoji Krstina, Halim, Subeja i Nadja

Tvoj lik i tvoja kwi`evna djela osta}e vje~na uspomena. Stric Vitomir

Sahrana }e se obaviti 7.3.2009. na Gradskom grobqu u Prwavoru. Povorka kre}e ispred ku}e `alosti u 14 ~asova. O`alo{}eni: suprug Bogdan, k}erke Sla|ana, Branka, Swe`ana, bra}a, sestre, unu~ad, zetovi i ostala rodbina i prijateqi

000001 A-2 G

000001 A-2 G

000003 A-3 G

000007 A-8 M

Sje}awe Dana 24. marta 2009. navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg voqenog prijateqa - prike

Tu`no sje}awe na dragu kumu

Tu`no sje}awe na dragog ne}aka

SANELU VU^KOVI]

NEBOJ[U SAVI^I]

Prijatequ, bio si veliki ~ovjek, puno smo Te voqeli i veoma nam nedostaje{. Tvoji prijateqi iz Doboja: Aleksa, Radojka i Aleksandar Alayi} A-6 UP

DEJI

Ujak Bo{ko, ujna Sla|ana i sestra Sowa 000021 A-1 M

od su pru ga Bo gda na i k}er ke Swe`ane. 000007 A-1 M

Kumovi Trnini} 000008 A-1 M

od k}erke Sla|ane, zeta Zdravka, unuka Borisa i @eqka. 000007 A-2 M Posqedwi pozdrav dragoj majci, punici i baki

Posqedwi pozdrav dragoj supruzi i majci

MILO[A - MI[E STUPARA iz Bawe Luke

DEJI

DEJI od k}erke Branke, zeta Slavka i unuka \or|a. 000007 A-2 M

GLAS SRPSKE 7. i 8. mart 2009. 35 Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 6.3.2009. godine u 62. godini `ivota, preminuo na{ dragi

Posqedwi pozdrav dragom suprugu i ocu

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 6.3.2009. godine u 79. godini `ivota, preminula na{a draga

NADI

VLADI od supruge Jele i sina \ur|a. 000026 A-1 M

VLADO (Vladimira) VUKOVI]

Posqedwi pozdrav dragom ocu, puncu i dedi

Posqedwi pozdrav dragom ocu, puncu i dedi

od sina Qubinka, snahe Dragane i unuka Dragana. 000035 A-1 M

NADA OSTOJI]

Posqedwi pozdrav dragom bratu

Sahrana }e se obaviti 7.3.2009. godine u 14 ~asova na grobqu Rekavice - Bare. O`alo{}eni: supruga Jela, sin \ura|, k}erke An|a i Dijana, sestre, zetovi, unu~ad i ostala rodbina i prijateqi 000026 A-8 M

Posqedwi pozdrav dragoj majci

Sahrana }e se obaviti 7.3.2009. godine u 14 ~asova na grobqu u Rami}ima. O`alo{}eni: sin Qubinko, k}erke Qubinka, Radinka i Bogdana, sestre Desa i Zdravka, snaha Dragana, unu~ad, praunu~ad, zetovi, te ostala rodbina i prijateqi 000035 A-8 M Posqedwi pozdrav dragoj majci

Posqedwi pozdrav dragoj majci

VLADI

NADI

od sestre Mare sa porodicom.

od k}erke Qubinke sa porodicom. 000035 A-1 M

000026 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom bratu

VLADI

VLADI

od k}er ke Di ja ne, ze ta Sve te, unuka Sr|ana i Dejana.

od k}erke An|e, zeta Radojice i unuka Nemawe.

000026 A-2 M

000026 A-2 M

Posqedwi pozdrav dragom bratu

Posqedwi pozdrav dragom bratu

Posqedwi pozdrav dragoj baki

NADI

NADI

od k}erke Bogdane sa porodicom. 000035 A-1 M

od k}erke Radinke sa porodicom. 000035 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav dragoj

VLADI

NADI

od sestre Stane sa porodicom.

od Davora, Qiqe i Da{e.

000026 A-1 M

000035 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom ujaku

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

NADI

NADI od Ace i Tawe sa porodicom.

VLADI od sestre Vuje sa porodicom.

Posqedwi pozdrav dragoj

od sestre Danice sa porodicom. 000026 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom bratu

Posqedwi pozdrav dragom stricu

od Male{evi} Mire i Zore. 000035 A-1 M

000035 A-1 M

VLADI

000026 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragoj majci, svekrvi i baki

Posqedwi pozdrav dragoj

NADI od sestre Dese, Kristine, Ranke i Branke. 000035 A-1 M

VLADI od Vlade sa porodicom.

NADI

NADI

Posqedwi pozdrav

000029 A-3 M In memoriam

VLADI

VLADI

od brata Slobodana i snahe Nade. 000026 A-1 M

od sinovca Qubodraga i snahe Rade s djecom. 000026 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom stricu

Posqedwi pozdrav dragom stricu

000035 A-1 M

VLADI

od si nov ca Da li bo ra i sna he Perke s djecom. 000026 A-1 M

od sinovca Nedeqka sa porodicom. 000026 A-1 M

Dana 9.3.2009. godine navr{ava se deset godina od smrti na{eg dragog

Navr{ilo se ~etrdeset dana kako je iznenada preminuo moj dragi kum

od Savanovi} Milana sa porodicom. 000035 A-1 M Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 4.3.2009. godine u 79. godini `ivota, iznenada preminuo na{ dragi

DRAGAN -DADO TRUBAJI]

VLADI

od porodice Vuki}.

I daqe te neizmjerno volimo. Te tak Bran ko, tet ka Mi li ca, sestre Dragana i Radmila 000032 A-2 M Tu`no sje}awe na voqenog sina

SLAVI[U JUNGI]A

MILANU BOROVNICI od Stijakovi}a, Jankovi}a i Grahovca. 000027 A-1 M

DRAGAN TRUBAJI] 13.3.1992-13.3.2009. Dana 13.3.2009. godine navr{ava se 17 godina od kada SINE nisi sa nama. Ali si vje~an u na{im du{ama. Dana, 7.3.2009. godine u 11 ~asova u subotu odr`a}e se parastos u kapeli na Perduvovom grobqu. Majka Koviqka i otac Ostoja 000031 A-4 M

Dana 8.3.2009. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od iznenadne smrti na{eg dragog

MILAN (Du{an) BOROVNICA 1930-2009. Sahrana }e se obaviti 7.3.2009. go di ne u 14 ~a so va na grobqu "Sveti Pantelija" u Bawoj Luci. O`alo{}eni: sestra Radmila, stri~evke Radoslava, Jelka i Bo{ka, prijateqi i kom{ije. 000024 A-4 M

Dana 9.3.2009. godine navr{avaju se tri godine od smrti dragog supruga

ZAHIRA BEGOVI]A O`alo{}eni: supruga Sadika, sin Jasmin, k}erka Jasminka, zet Panto, unuke Maria i Martina 000004 A-2 M

1993-2009. Dana 8.3.2009. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od iznenadne smrti na{eg dragog

Majka Dobrila 000002 A-1 G

RADENKA NEDI]A Ni vrijeme koje je pro{lo ni ono koje dolazi ne mo`e ispuni ti pra zni nu po sli je te be. Ali ti `ivi{ kroz na{u djecu i unuke koji te ~uvaju u najqep{oj uspomeni. Porodica A-4 009/09 GKD

DRAGOSLAV (Radoje) DUVWAK

Tu`no sje}awe na dragog brata

advokat

ILIJE VUJATOVI]A

Ilija{ 1963 - Br~ko 2009. Sve ono {to je krasilo wegovu plemenitu du{u, sa kumovskom qubavqu i po{tovawem ~uva}u od zaborava. Dragan Rebrinovi} A-5 UP

SLAVI[U JUNGI]A Sestra Biqana sa porodicom 000002 A-1 G

ZAHIRA BEGOVI]A

Po dobru }u te pamtiti, s ponosom pomiwati. Supruga Joka 000017 A-8 M

Bra}a Mesud i Muharem Begovi} i sestra Izeta Nikoli} sa porodicama 000004 A-2 M

36 7. i 8. mart 2009. GLAS SRPSKE Tu`no sje}awe na drage

Posqedwi pozdrav dragom

Dana 8.3.2009. navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{eg dragog oca, djeda i svekra

Dana 8.3.2009. godine navr{ava se 6 godina od smrti supruga, oca i djeda

MILANA TESTEN

\URA\A BUDIMIRA

RAJKU TRUBAJI]U ZVONKU

TONIJA

i

PRESEQ 8.3.2004 - 8.3.2009. @ivite vje~no u na{im srcima i mislima. O`alo{}eni: majka i baka Jelica, otac i djed Velimir 000002 A-7 G Tu`no sje}awe na drage

Iako si oti{ao, ostaje{ i daqe u mom srcu. Tvoja Ne|a 000013 A-6 M Posqedwi pozdrav dragom bratu

U subotu, 7.3.2009. u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, po lo `i ti cvi je }e i upa li ti svije}e. Tvoji najmiliji 000014 A-3 M Dana 7.3.2009. navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{e drage

ZVONKU

i

PRESEQ

TONIJA

RAJKU TRUBAJI]U

8.3.2004 - 8.3.2009. @ivite vje~no u na{im srcima i mislima. O`alo{}eni sestra i tetka Silvana, zet i tetak Slavko, sestri~ine i sestre Sanela, Irena i Maja sa porodicom 000002 A-7 G

od sestre Radmile sa porodicom. 000020 A-1 M

Dana 7.3.2009. navr{avaju se dvije godine od smrti na{eg dragog

^etrdesetodnevni pomen

Zauvijek u na{im srcima. Radovan, Aco, Milovan, Momo A-1 UP ^etrdesetodnevni pomen

Obavje{tavamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da }emo toga dana u 11 ~asova posjetiti wenu vje~nu ku}u na grobqu [qivice. O`alo{}ena porodica

SLOBODANA VIDAKOVI]A

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 6.3.2009. u 73. godini `ivota preminuo na{ dragi

NEMAWA VUKOJE

NEMAWA VUKOJE

Oti{ao si rano, ali }e{ ostati vje~no voqen u na{im srcima. Dobrislav Vukoje sa porodicom

Osta}e{ vje~no voqen i nezaboravqen u na{im srcima. Nikola i Mi{o Vukoje sa porodicama A-2 UP

A-2 UP

JOVAN (Milutina) BUK[A Sahrana }e se obaviti 8.3.2009. u 13 ~asova na mjesnom grobqu Piskavica. O`alo{}eni: supruga Du{anka, sinovi Milutin, Milan, k}erke Mira i Qeposava, bra}a, snahe, zetovi, unu~ad, praunu~ad te ostala rodbina i prijateqi 000033 A-6 M Posqedwi pozdrav dragom ocu, svekru i djedu

Posqedwi pozdrav dragom suprugu, ocu i svekru

Dana 7.3.2009. navr{ava se 40 dana od smrti na{eg dragog supruga i oca

000002 A-3 M

Tu`no sje}awe na dragog oca

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo vje~nu ku}u u mjesnom grobqu Stoji~i}i. Supruga Dragica, sinovi Dragoslav i Novo i k}erka Dragojka 000013 A-3 M

2002 - 2009. S qubavqu i po{tovawem Suprug Sa{a, k}erka Nikolina, djever Miroslav i svekrva Radosava 000022 A-2 M Tu`no sje}awe na dragu kolegicu

JELU GALI]

od prijateqa Kudre. 000001 A-1 G

VITOMIRA

SANELU POPOVI]

Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

DARKA BOJANI]A

VITOMIRA STOJI^I]A

Tu`no sje}awe na dragu

NEMAWA

PAVKE MAKSIMOVI]

Tvoj vedri lik i tvoja dobrota zauvijek su uz nas. Bio si i ostao na{ ponos i podr{ka. S velikom qubavqu ~uvamo uspomenu na tebe. Supruga Savka, sin Milenko, k}erka Milka, snaha Sla|ana, zet Slobodan i unuke 000010 A-6 M

S po{tovawem i tugom Supruga Zora, sin Bo{ko, k}erka Biqana Te{anovi} sa porodicom A-3 000010 M

Osta}e{ vje~no voqena i nezaboravqena u mom srcu. Kolegica Borka Latin~i} 000003 A-2 G

Dana 9.3.2009. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{e drage majke i bake

Sin Dragoslav, snaha Sne`ana, unuci Nemawa i Neboj{a 000013 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog oca

Sje}awe na dragog

JOVANU

JOVANU

od sina Milutina, snahe Rade, unu ke Mir ja ne, Ale ksan dra, praunu~adi Nine i Nemawe

od supruge Du{anke, sina Milana i snahe Bojane

000033 A-2 M Posqedwi pozdrav dragom ocu i djedu

000033 A-2 M Posqedwi pozdrav dragom ocu, puncu i djedu

CVIJETE BLA@ENOVI]

VITOMIRA Sin Novo, snaha Du{ka, unuci Strahiwa i Stefan 000013 A-1 M

DRAGUTINA DRAGU LEKANI]A

Tu`no sje}awe na dragog oca

U subotu, 7.3.2009. godine, posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na Rebrova~kom grobqu, polo`iti cvije}e, upaliti svije}e i odati vje~ni pomen. Porodica 000017 A-8 G Posqedwi pozdrav dragoj strini

Posqedwi pozdrav dragoj strini

NADI OSTOJI]

NADI OSTOJI]

8.3.1987 - 8.3.2009. Tvoje ime nam je na usnama, lik u mislima, a suza u o~ima. Tvoja zahvalna porodica 001134 A-3 -^N

JOVANU

JOVANU

od k}erke Mire, unuka Dra{ka, unuke Dra`enke, Gojka i praunu~adi Bojana i Bojane

od k}erke Qeposave, zeta Radenka, unu~adi Milana, Gordane i Dragojle

000033 A-2 M Tu`no sje}awe na voqenog dedu

000033 A-2 M

Tu`no sje}awe na voqenog supruga

VITOMIRA K}erka Dragojka, zet Slobodan, unuke Silvana i Sawa 000013 A-1 M Dana 10.3.2009. navr{avaju se dvije godine od smrti na{e drage

od Jace i Zlaje.

od Vesne sa porodicom. 000007 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj snahi

000006 A-1 G. Tu`no sje}awe na voqenog i nikad nezaboravqenog brata

@IVKO MIHAJLOVI]

@IVKO MIHAJLOVI] 8.3.2006 - 8.3.2009. Voqeni ne umiru, oni `ive dok `ive oni koji ih vole. Unuke Valentina i Maja 000014 A-2 M

@IVKO MIHAJLOVI] 8.3.2006 - 8.3.2009. Po do bru te pam ti mo, sa qubavqu i po{tovawem od zaborava ~uvamo. Supruga Dragica, sin Slavi{a, snaha Jelena i unuke Valentina i Maja 000015 A-2 M

8.3.2006 - 8.3.2009. Te{ko je `ivjeti, a biti rawen u du{i, tra`iti te svuda, a nigdje te ne na }i, ~e ka ti da se vrati{, a tebe nema. O`alo{}ena supruga Dragica 000015 A-3 M

GEORGINE \AJI]

NADI OSTOJI] od djevera Petra sa porodicom.

U subotu, 7.3.2009, u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu Rebrovac. O`alo{}ena porodica 000001 A-3 M

000007 A-1 G

DU[ANA 10.3.2004-10.3.2009. Sestre Dobrila, Jelena, Slavka i sestri}i Dragan, Dejan, Lu~ijano, Jovan, Ilija, Qiqa, Lela i Ilijana 000004 A-2 G

GLAS SRPSKE 7. i 8. mart 2009. 37 Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 6.3.2009. godine, u 66. godini `ivota, preminuo na{ dragi

Tu`no sje}awe na na{e drage

Posqedwi pozdrav dragom suprugu

RAJKU od supruge Vide. 000018 A-1 G

RAJKO DIVQAK i

MIRJANU (ro|. Keki})

BO[KA

Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 8.3.2009. godine u 13 ~asova na grobqu u Gole{ima. Tu`na povorka kre}e u 12 ~asova ispred porodi~ne ku}e Duga ravan. O`alo{}eni: supruga Vida, sin Vidosav, k}erke Mira, Miladinka i Milkica, sestra Milica, snaha, zetovi, unu~ad i praunu~ad, te ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi 000018 A-8 G

2006 - 2009.

2006 - 2009.

PEJA[INOVI]

Posqedwi pozdrav dragom ocu

Posqedwi pozdrav dragom ocu

Vje~no }ete `ivjeti u na{im srcima. Zorica, Qiqana i @eqko Zrni}

RAJKU 000009 B-2 G

Tu`no sje}awe na voqenu

Posqedwi pozdrav dragom ocu

Tu`no sje}awe na voqenu majku i baku

od sina Vidosava.

Tu`no sje}awe na voqenu majku i baku

000018 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom ocu

DRAGICU TATI]

DRAGICU TATI]

DRAGICU TATI]

Dana 11.3.2009. godine navr{ava se de vet tu `nih go di na od smrti voqene su pru ge. U ne djequ, 8. marta, u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u. Suprug Dragutin 000008 A-3 G

Devet godina utjehe nema, suze ne }e pres ta ti. Bol se ne }e smawiti, sre}a vi{e nikada ne}e biti potpuna. Tvoj an|eoski lik unuk Igor i k}erka Daca uvijek nose u srcima. 000008 A-3 G

Ne iz mjer na sre }a {to sam te imala i jo{ ve}a tuga jer sam te izgubila, stapaju se u bol koji nikada ne}e pro}i. Uvijek }e te voqeti k}erka Dijana, Sr|o i Dragan 000008 A-3 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

Dana 8.3.2009. godine navr{avaju se dvije godine od smrti na{eg dragog

Tu`no sje}awe na voqenu

RAJKU

RAJKU

od k}erke Miladinke, zeta Mome, unuka Martina i Dejana. 000018 A-1 G

od k}erke Mire i zeta Radovana.

Posqedwi pozdrav dragom djedu

Posqedwi pozdrav dragom bratu

000018 A-1 G

RAJKU od k}erke Milkice. 000018 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog

RAJKU

RAJKU

od unu ka Da ni je la, unu ke @eqke i praunuka Pabla. 000018 A-1 G

od sestre Milice Trkuqa sa porodicom. 000018 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom djedu

Posqedwi pozdrav dragom zetu

NEBOJ[U Brat Dejan sa porodicom

MILI BOROVNICI od sestre Jelke Kati} sa porodicom. 000020 A-3 G Posqedwi pozdrav dragom

AUGUSTINA-ZORANA BABI]A Toga dana posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. Wegovi najmiliji 000010 A-3 G Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

DRAGICU TATI] Voqe}emo te do kraja `ivota i ~uvati od zaborava. Tvoji roditeqi, brat @eqko sa po ro di com, ses tre Mi le na i Nena sa porodicama 000008 A-3 G Posqedwi pozdrav dragom

000022 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog

RAJKU

RAJKU od porodice Mati}.

od unuka Milana.

000018 A-1 G

000018 A-1 G Na{oj dragoj i nezaboravqenoj

NEBOJ[U Tetka Radmila, tetak Dragoslav i sestra Dragana 000022 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog

MILANU od [ahovskog kluba "Kaisa". 000017 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom

MILANU od Nikole Laki}a sa porodicom. 000011 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom

MILANU [ahovski savez grada Bawa Luka 000012 A-1 G Posqedwi pozdrav tetki

VELINKI - VILKI MALE[EVI] Te{ko je `ivjeti i biti rawen u du{i, vidjeti te svuda, a nigdje te ne na}i, ~ekati da se vrati{, a tebe nema. Dana 7.3.2009. godine posjeti}emo wen vje~ni dom, pozivamo rodbinu i prijateqe da nam se pridru`e. S qubavqu i tugom, tvoji: suprug Ne|o, k}eri Koviqka, Petra, Stojanka i Mileva, unu~ad Radi{a, Ma{a, Dejana i Dada, zetovi Vaso, Sreten i Miroslav 000019 A-8 G

MILANU

MILANU

[ahovski savez Republike Srpske 000013 A-1 G

[ahovski klub "Lijev~e" Nova Topola 000014 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

Posqedwi pozdrav dragom

NADI od Bo`e i Mire sa porodicom. 000021 A-1 G

Bawa Luka Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59 051/223-210

Posqedwi pozdrav dragom

^elinac ^elina~ke novine 065/958-202

MILANU [ahovski klub - Obudovac 000015 A-1 G

MILANU

PERI TUTI]U

[kola {aha "Mala rokada" 000016 A-1 G

od porodice Ma~kovi}. 000023 A-1 G

Kotor Varo{ 051/785-266 NEZAVISNE NOVINE D.O.O.

IPC SARAJEVO ul. Zagreba~ka 20/3 (zgrada [umarskog fakulteta) 033/653-953 Isto~no Sarajevo - Internacional pres (dvorana Slavija) 057/340-503 - Ermeks 057/318-323 - Kwi`ara Internacional press

NEBOJ[U Tetke Grozda i Desa sa porodicom 000022 A-1 G

Pale (Tr`ni centar Tom Pale) 057/225-880 Doboj Glas Komuna 053/226-853 Bratunac 056/410-418 065/890-830

38 7. i 8. mart 2009. GLAS SRPSKE

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 6.3.2009. godine u 66. godini preminuo na{ dragi i voqeni

PERO - BRACO TUTI] Sahrana dragog nam i voqenog pokojnika obavi}e se 9.3.2009. godine u 15 ~asova na grobqu "Sveti Pantelija" u Boriku. O`alo{}eni: supruga Bo`ica, sin Dragan, snaha, unu~ad, ostala rodbina, prijateqi i kom{ije 000024 B-7 G Mom voqenom

Mom voqenom ocu

BRACI

PERI - BRACI TUTI]U

posqedwi pozdrav od wegove Bobe.

posqedwi pozdrav od sina Dragana, snahe Svjetlane, unuka Dragana i Nikole.

000024 B-5 G

000024 B-5 G

GLAS SRPSKE 7. i 8. mart 2009. 39 Posqedwi pozdrav zetu

Posqedwi pozdrav pa{ancu

PERI - BRACI TUTI]U

PERI - BRACI TUTI]U

od porodice Pavi}evi}.

od porodice Drage Kne`evi}a. 000024 B-2 G Posqedwi pozdrav pa{ancu

PERI - BRACI TUTI]U od porodice Mirka Valan. 000024 B-2 G Posqedwi pozdrav pa{ancu

PERI - BRACI TUTI]U od porodice Pere Qepi}a. 000024 B-2 G Posqedwi pozdrav

PERI - BRACI TUTI]U od Bosiqke \akovi}. 000024 B-2 G

000024 B-2 G

40 7. i 8. mart 2009. GLAS SRPSKE

Ne dopu{tam vi{e nikome da i ne pogleda ~a{u za vino ili kriglu za pivo. Odsad je re`im u klubu takav da nema alkohola.

Sport

Hari Rednap, menaxer Totenhema

Otvoreno pismo Smu~arskog saveza Republike Srpske

{to vi{e, potrebno je uskladiti Statut SS BiH sa novim Zakonom o sportu, a jedan od razloga za to je najnoviji doga|aj, gdje predstavnici samo jednog naroda samostalno donose odluku o neu~estvovawu ta kmi ~a ra na ju ni or skom svjetskom prvenstvu“.

Vojvodina poslovala pozitivno Predsjednik Fudbalskog kluba Vojvodina Vojislav Gaji} izjavio je da taj klub u proteklih osam mjeseci vrlo dobro posluje. Gaji} je na redovnoj Skup{tini kluba u izvje{taju o radu koji je podnio precizirao da je od juna pro{le godine, otkako je on na ~elu Vojvodine, klub poslovao u plusu od 50.000 evra.

Ramiz Mehmedagi}, trenutno predsjedavaju}i Predsjedni{tva SS BiH, samostalno je donio odluku da zabrani u~e{}e na{ih mladih takmi~ara na juniorskom SP u Wema~koj, stoji u pismu

SS FEDERACIJE BiH i ne postoji

Demirovi} zaboravio Borac Selektor mu{ke rukometne reprezentacije BiH Halid Demirovi} objavio je spisak igra~a na koje ra~una za predstoje}e utakmice sa Srbijom. Na wegovom spisku nije se na{ao nijedan rukometa{ Borca, iako Bawolu~ani igraju u sjajnoj formi. @ana Novakovi}

Izvr{ni odbor Gradskog fudbalskog saveza Bawa Luka dao je podr{ku Vladi RS i Gradskoj upravi u vezi sa pripremama i izgradwom novog fudbalskog stadiona. Tako|e IO GFS Bawa Luka je podr`ao i predsjednika SFP Borac Milorada Jawetovi}a.

FOTO: ROJTERS

Prema stavu Podru~nog FS Bawa Luka Nenada Kne`evi}a, Darko Male{evi} i Krsto Golijanin, koji su predstavqali grupu nezadovoqnih sudija i instruktora, ne}e mo}i da obavqaju du`nosti kontrolora i delegata. Pismenu zabranu potpisao je predsjednik PFS Bawa Luka Dra{ko Ili}.

ISTO^NO SARAJEVO Smu~arski savez Republike Srpske uputio je otvoreno pi smo ja vnos ti po vo dom stawa u smu~arskom sportu u RS i BiH. U wemu izme|u ostalog pi{e: “Dono{ewem novog Zakona o sportu u BiH svi “krovni“ sa ve zi su du `ni da u odre|enom vremenskom periodu usaglase svoje statute u skladu sa navedenim zakonom, a me|u wima i Smu~arski savez BiH. Na osnovu Zakona svaki savez se sastoji iz dva ili vi{e saveza koji poti~u iz entiteta i Br~ko distrikta. Smu~arski savez Republi-

ke Srpske postoji od 1992. godine i uspje{no unapre|uje smu~awe, a dokaz za uspje{an rad su takmi~arski zapa`eni rezultati na me|unarodnim takmi~ewima i redovni nastupi na najve}im svjetskim manifestacijama, kao {to su zim ske olim pij ske igre i svjetska prvenstva u alpskim i nordijskim disciplinama“. Otvoreno pismo potpisala je predsjednik SSRS Mira Kablar, a u wemu pi{e i ovo: “Smu~arski savez Federacije BiH ne postoji, a po pona{awu gospode iz navedenog entiteta nemaju namjeru ni da ga for mi ra ju. Pri li kom

prvog udru`ivawa na{eg saveza u “krovni“, prevashodna namjera je bila da se na{im takmi~arima omogu}i da nastupaju na me|unarodnoj sceni, a zatim da se podigne kvalitet takmi~ewa na vi{i nivo, kako bi se ostvarili vrhunski rezultati. Da se postigne ne-

Na kraju stoji ko je glavni krivac za ovakvo stawe: “Ramiz Mehmedagi}, trenutno predsjedavaju}i Predsje dni{ tva SS BiH, samostalno je donio odluku da zabrani u~e{}e na{ih mladih takmi~ara na juniorskom SP u alpskim disciplinama u Wema~koj, uz opre~no obrazlo`ewe da za to nema sredsta va, bez kon sul ta ci ja sa ostalim ~lanovima Predsjedni{tva, a naro~ito bez potvrde odlu ke u Iz vr{nom odbo ru SS BiH. Iz vr{ni odbor i Alpska komisija SS BiH ve} ranije su donijeli odlu ku da se na prven stvu u~estvuje, ali je na sva pitawa ~lana Predsjedni{tva iz RS i predsjednika Alpske komisije odgovarao bez ikakvih argumenata da ’zabrawuje u~e{}e dok je on predsjednik i da je ve} donio takvu odluku’. Naravno bez ikakvih konsultacija sa SSRS“.

ZLATKO HRWI] “Iako su sportisti iz Republike Srpske poku{ali da u~estvuju na juniorskom SP, Mehmedagi} je nalo`io generalnom sekretaru Zlatku Hrwi}u da napi{e pismo organizatoru, u kojem izri~ito

spre~ava u~e{}e bilo kojeg sportiste iz BiH na ovoj manifestaciji. Tako|e, bez ikakvog obavje{tewa SS Srpske“, stoji u otvorenom pismu na{eg Smu~arskog saveza.

Foto dana Pamti}u trijumf do kraja `ivota

Stefan Lazme ko{arka{ Partizana

Almami Moreira i Slavko Vrane{ zajedni~ki su proslavili veliku pobjedu Partizana nad Panatinaikosom.

U Americi na utakmicama qudi ne pjevaju od prvog do posqedweg minuta

U dosada{woj karijeri igrao sam u ovako velikim dvoranama u NBA ligi, ali ovo ovdje u Beogradu je ne{to posebno. U Ameri ci na uta kmi ca ma qudi ne pje va ju od prvog do posqedweg minuta. Zaista, ovo je do`ivqaj koji }u pamtiti do kraja `ivota. Ono {to se desilo u Areni vidje}e ~itav svijet i ponosan sam {to }u mo}i pri~ati da sam ja bio u~esnik beogradskog spektakla. Mo`da smo pogre{no u{li u me~, posebno u drugu ~etvrtinu. Nismo bili na svom nivou i zaista smo taj period odigrali lo{e. To i ne treba da iznena|uje, jer smo bili pod pritiskom koji nikako nije trebalo da imamo, jer smo ranije obezbijedili pla sman u naj boqih osam ekipa Evrope. Ali, kada smo u{li u novu dvoranu pred na{e na vija~e, samo smo se pogledali i jednostavno odlu~ili da damo sve od sebe i

po bi je di mo mo `da i naj boqi evrop ski tim. Pravo lice pokazali smo u drugom poluvremenu, odigrali kako treba i savladali izuzetnog protivnika. Svi smo dali sve od sebe i nismo se {tedjeli. Hvala na{im navija~ima koji su jo{ jednom pokazali da su bez premca u Evropi. Igrati ko{arku pred ovakvom publikom a ne dati sve od sebe zaista je nemogu}e. ^esto ka`u da su navija~i {esti igra~ na tere nu. Par ti zan sa svo jim ih ima osam, devet... Lu do, ni ka da ne {to sli ~no ni sam vi dio. Sawao sam o ovakvoj no}i i ove ve~eri su mi se snovi ostvarili. Siguran sam da nas ovako ne{to o~ekuju i u narednim utakmicama i trudi}emo se da opravdamo o~e ki vawa. Svi za je dno, i ko{arka{i i navija~i ima}emo jo{ mnogo razloga za radovawe.

GLAS SRPSKE 7. i 8. mart 2009. 41

Prva fudbalska liga Republike Srpske, 16. kolo

GRADI[KA, subota 14 ~asova

KOZARA BSK

BSK napada Kozaru U nastavak prvenstva ulazimo sa novom ekipom i upravo u duelu sa Kozarom vidje}emo koliko mo`emo i koliko smo spremni za nastavak sezone, rekao Male{evi} FOTO: GLAS SRPSKE

PI[E: MILAN ZUBOVI] [email protected]

BAWA LU KA - Uta kmi ca ma 16. ko la nas tavqa se Prva fudbalska liga Republike Srpske, a na vi {e pa`we pri vla ~e susreti Kozare i BSK-a u Gradi{ci, i Slobode i Radnika u Novom Gradu. Ekipa iz Gradi{ke trenutno zauzima tre}u pozici ju na ta be li, a za vode}im Rudar Prijedorom zaostaje sedam bodova, pa u utakmici sa Bawolu~anima najavquju ofanzivnu igru. - Poku{a}emo da brzom napada~kom igrom iznenadimo BSK i u pravom svjetlu se po ka `e mo pred navija~ima - rekao je trener Gra di{ ~a na Mi lo{ Poji}.

STADION: Gradski. Glavni sudija: Joco Radi} ([amac). Pomo}nici: Bojan Maksimovi} (Doboj) i Zoran Nari} (Doboj). Delegat: Nikola Daki} (Novi Grad). Kontrolor su|ewa: Nikola Majki} (Novi Grad). KOZARA: Kozi}, Topi} (Despotovi}), Kova~evi}, Gigovi}, Marinovi}, Stan~i}, Miti}, Raca, Uji}, \ori}, Koji} (\uri}). Trener: Milo{ Poji}. BSK: Karanovi}, Sladojevi}, Tomi}, Damjani}, [tekovi}, Aleksi}, Radoja, Kolunxija, Devu{i}, Karali}, Mal~i}. Trener: Zoran Male{evi}. Doma}in: Gost: Ukupno:

9 4 13

1 2 3

1 6 7

22:5 14:17 36:22

NOVI GRAD, subota 14 ~asova

SLOBODA RADNIK STADION: “Mlakve“. Glavni sudija: Dragan Petrovi} (Bawa Luka). Pomo}nici: Dragan Mejaki} (Bawa Luka) i Boban Rosi} (Bawa Luka). Delegat: Rodoqub Oqa~a (Gradi{ka). Kontrolor su|ewa: Milorad Vrhovac (Milosavci). SLOBODA: Karanovi}, Tica, Keranovi}. B. @uji} (Veinovi}), Ivi~i}, Kadi} (Adamovi}), Kova~evi}, Jelisavac, Ivan~evi}, Mazalica, [abi}. Trener: Milorad In|i}. RADNIK: Avduki}, Nikoli}, Trifkovi}, Jevti}, Konculi}, Gavrilovi}, Su{i}, Pavi}, \uri}, Ga{evi}, Marinkovi}. Trener: Nikola Bala.

LIDER gostuje u Vi{egradu

Doma}in: Gost: Ukupno:

“Ro man ti ~a ri“ su se u pauzi dosta igra~ki poja~ali i predstavqa}e tvrd zalo gaj svim ti mo vi ma u nas tav ku se zo ne. U na re dnom me~u gosti }e nastupiti bez De ja na \u du ro vi }a (pa uzi ra zbog bo les ti) i De ja na Te li }a (tri `u ta kartona). Poja~awe BSK-a u polusezoni Milenko Devu{i} zaigra}e protiv ekipe ~i je je bo je bra nio u je sewem dijelu sezone. - U nastavak prvenstva ulazimo sa novom ekipom i upravo u duelu sa Kozarom vidje}emo koliko mo`emo i koliko smo spremni za nas-

11 12 23

9 10 19

7 0 7

1 1 2

1 9 10

16:7 3:21 19:28

SOKOLAC, subota 14 ~asova

GLASINAC PROLETER Sa{a Raca (Kozara)

tavak sezone - rekao je trener Bawolu~ana Zoran Male{evi}. Slo bo da }e po ku {a ti protiv Radnika da ostvari do bar re zul tat, ko ji bi je udaqio od opasne zone. Za Bijeqince je ova utakmica presudna, jer ukoliko `ele da se ukqu~e u borbu za sami

vrh, moraju da pobijede. Novo gra |a ni }e bi ti oslabqeni za kapitena Zorana Luka~a, koji pauzira zbog kar to na, dok }e kod gos ti ju, iz istog ra zlo ga, nedostajati Mladen Mitrovi}. Zanimqiv me~ u Vi{egradu odigra}e Drina HE i

Rudar Prijedor. Posqedweplasirana ekipa ugosti}e lidera na tabeli i te{ko je o~e ki va ti da }e izbo ri ti bar ne ri je {en re zul tat. Gosti }e biti li{eni usluga Ogwena Da{i}a zbog povrede, ali bez obzira na to, “ru da ri“ su fa vo ri ti u ovom me~u.

STADION: “Bare“. Glavni sudija: Stevo Peri} (Bijeqina). Pomo}nici: Mile Barjaktarevi} (Bijeqina) i Radenko Jevti} (Bijeqina). Delegat: Rade Vuki} (Zvornik). Kontrolor su|ewa: Boro \uri~i} (Osje~ani). GLASINAC: Div~i}, Mitrovi}, Pajevi}, Skoko, Kova~, Jolovi}, Mazi}, Peji}, ^ovi}, Stani}, Planin~i}. Trener: Davor Krsmanovi}. PROLETER: Davidovi}, Ga~i}, Ninkovi}, Pani}, Stojkovi}, Jeli}, Niki}, Galami}, [ijakovi}, Doli}, A. Jovi~i}. Trener: Mihajlo Bo{wak. Doma}in: Gost: Ukupno:

0 1 1

0 0 0

0 0 0

0 1 1

0:0 0:1 0:1

VI[EGRAD, subota 14 ~asova

[AMAC, subota 14 ~asova

Tabela

BORAC DRINA (Z) STADION: Gradski. Glavni sudija: Qubo Ani~i} (Srbac). Pomo}nici: Qubi{a Vrhovac (Milosavci) i Dragan Ili{evi} ([amac). Delegat: Milan Vuksan (Bawa Luka). Kontrolor su|ewa: Slobodan Micev (Bawa Luka). BORAC: Gavri}, Pup~evi}, Luki}, Paji} (Stankovi}), \ur|evi}, Lazi}, Markovi}, Raki}, Marjanovi} (Bo`anovi}), Zori}, Simi}. Trener: Predrag Luki}. DRINA (Z): Aleksi}, Jefti}, I. Lazarevi}, Mitrovi}, Simi}, Kiki}, ]ulum, Gruji}, Nikoli}, N. Lazarevi}, Mili}. Trener: Mladen Milinkovi}. Doma}in: Gost: Ukupno:

5 6 11

3 0 3

1 1 2

1 5 6

8:5 3:14 11:19

1. Rudar P. 2. Proleter 3. Kozara 4. Radnik 5. Drina (Z) 6. Famos 7. Jedinstvo 8. Sutjeska 9. Mladost 10. Sloboda 11. Qubi} 12. Borac 13. BSK 14. Sloga 15. Glasinac 16. Drina HE

15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

GACKO, subota 14 ~asova

11 10 9 8 8 5 6 5 6 5 5 4 4 3 3 2

4 3 3 5 2 5 2 4 1 3 1 4 3 5 3 4

0 2 3 2 5 5 7 6 8 7 9 7 8 7 9 9

33:6 25:10 30:13 28:15 24:17 25:25 16:23 17:16 13:19 19:19 13:21 11:19 15:22 11:22 13:25 9:30

37 33 30 29 26 20 20 19 19 18 16 16 15 14 12 10

DRINA HE RUDAR PRIJEDOR STADION: Gradski. Glavni sudija: Vladan Mati} (Zvornik). Pomo}nici: ^edomir Vi}i} (Ugqevik) i Vaso Mi{i} (Mili}i). Delegat: Du{ko Kojovi} (Trebiwe). Kontrolor su|ewa: Radoslav Kapor (Trebiwe). DRINA HE: Mari}, Pavlovi}, Ninkovi}, S. Jev|evi}, Vidakovi}, Mutlak, B. Jev|evi}, Tasi}, Mi. Te{evi}, Milovi}, Borov~anin. Trener: Zoran Lori}. RUDAR PRIJEDOR: Novakovi}, Muzgowa, Dobrijevi}, Staki}, Kotaran, Kova~evi}, Kantar, @eri}, Stijepi}, Goli}, Kecman (Brki}). Trener: Darko Nestorovi}. Doma}in: Gost: Ukupno:

DOBOJ, subota 14 ~asova

4 5 9

4 1 5

0 0 0

0 4 4

13:2 1:13 14:15

PRWAVOR, subota 14 ~asova

MLADOST SUTJESKA

SLOGA JEDINSTVO

QUBI] FAMOS

STADION: Gradski. Glavni sudija: Predrag Jevti} (Doboj). Pomo}nici: Rade Erleti} (Modri~a) i Mirko Goji} (Doboj). Delegat: Dragan Damjanovi} (Isto~no Sarajevo). Kontrolor su|ewa: Davor Ristovi} (Isto~no Sarajevo). MLADOST: Vuksan, [ukovi}, Mrkovi}, No. Su{i}, Denda, Bjelogrli}, Koprivica, Toma{evi}, Vasiqevi}, Radovi}, Ni. Su{i}. Trener: dragan Slijep~evi}. SUTJESKA: Bodiroga, Ra{evi}, Stevanovi}, Mihajlovi}, Drakul, Limi}, Mojovi}, Wegu{, Cicovi}, Muminovi}, Ivi}. Trener: Obren Vuki}evi}.

STADION: Sloge u Lukama. Glavni sudija: Du{an Berak (Trebiwe). Pomo}nici: Zoran Sokni} (Bijeqina) i Miroslav Quboja (Isto~no Sarajevo). Delegat: Du{ko Babi} (Srbac). Kontrolor su|ewa: Slobodan Zrni} (Bawa Luka). SLOGA: Plisni}, Dobri}, Sofri}, Sofi}, Vukovi}, Blagojevi}, [imunovi}, Radovanovi}, Jovanovi}, Aleksi}, Mi}ovi}. Trener: Zlatko Spasojevi}. JEDINSTVO: \okovi} (Smaji}), Vasi}, Divqanovi}, Karahasanovi}, Gatarevi}, Miki}, Gaji}, Mirkovi}, \inki}, Kara}, Mende{. Trener: Nikola Niki}.

STADION: “Borik“. Glavni sudija: Zoran Grbi} (Prijedor). Pomo}nici: Igor Radakovi} (Prijedor) i Mladen Stupar (Novi Grad). Delegat: Branko Stojni} (Bawa Luka). Kontrolor su|ewa: Ranko Dragi~evi} (Bawa Luka). QUBI]: Sari}, Prodanovi}, Milojevi}, Tatarevi}, Vidovi}, @i`ak, Rastovi}, Vasi}, Popovi}, Balaban, Blagojevi}. Trener: Srboqub Nikoli}. FAMOS: Remi}, \eri}, ]osovi}, Lu~i}, Popovi}, ^ampara, Kre{talica, Pe}anac, Sikima, Vitkovi}, Damjanovi}. Trener: Mirko Marvan.

Doma}in: Gost: Ukupno:

Doma}in: Gost: Ukupno:

Doma}in: Gost: Ukupno:

1 2 3

1 0 1

0 1 1

0 1 1

1:0 0:1 1:1

5 6 11

3 1 4

1 1 2

1 4 5

7:4 5:12 12:16

5 6 11

5 0 5

0 1 1

0 5 5

15:3 4:12 19:15

FOTO: ^. MUCOVI]

42 7. i 8. mart 2008. GLAS SRPSKE

Ovog vikenda igraju se utakmice 17. kola Premijer lige BiH

PI[E: Milan ZUBOVI]

^udo u "Areni" Nakon “ko{arka{kog ~uda“ koje se pro{le godine desilo u “Pioniru“, kada je Partizan u direktnoj borbi za plasman u ~etvrtfinale izbacio slavni gr~ki Panatinaikos, ne{to sli~no je ponovio i ove godine, samo u “Areni“. Akteri “~uda“ ponovo su bili predvo|eni strategom Du{kom Vujo{evi}em, koji kao da je prona{ao recept kako dobiti Pao, te su ponovo uzdignutog ~ela napustili parket, proslavqaju}i pobjedu, i ulazak u ~etvrtfinale. I ovaj put u~iteq je bio boqi od u~enika, tako da je cjelokupna ko{arka{ka Evropa ostala zapawena uspjesima koje posti`e Par ti zan, u posqedwe dvi je se zo ne. Vu jo {e vi} i wegovih “12 ratnika“ ~itavu sezonu kubure sa malim buyetom, neredovnim platama, hladnom dvoranom i ko zna ~ime sve jo{, ali su se uzdigli iz svih problema i igrali ne samo za sebe, nego za cjelokupnu naciju koja ih smatra istinskim herojima. Kad se sve sabere i oduzme, u toku pro{lih sezona, vidi se da se jedan ~ovjek nikako kod “crno-bijelih“ ne mijewa, a to je, naravno, Du{ko Vujo{evi}. Na neki na~in on predstavqa kamen temeqac na kojem je izgra|en klub, i koji svojim specifi~nim na~inom vo |ewa eki pe, “prko si“ bo ga tim evrop skim klubovima. Od wegovog povratka na klupu 2001. godine, Partizan zna samo za uspjehe, i od ekipe je stvorio, u pravom smislu rije~i, srpski brend, jer je te{ko na}i druge rije~i kojima bi se to opisalo. U svemu tome treba spomenuti i beogradsku publiku, koja je oborila rekord po broju posjetilaca na utakmicama Evrolige, i tako samo upotpunila veli~anstven ugo|aj u “Areni“, i jo{ jednom potvrdila da Srbija s pravom nosi epitet zemqe ko{arke.

LAKTA[I, subota, 15 ~asova

LAKTA[I MODRI^A MAKSIMA STADION: Gradski u Lakta{ima. Sudija: Anto @ivkovi} (Ora{je). Pomo}nici: Mato Stani} (Prud) i Dalibor Mavrak (Mostar). ^etvrti arbitar: Elmir Pilav (Sarajevo). Kontrolor su|ewa: Salem Proli} (Sarajevo). Delegat: Kre{imir ^avar ([iroki Brijeg). LAKTA[I: Uro{evi}, Raca, Milo{evi}, Baji}, Sekuli}, Stjepanovi}, Raji}, Suba{i}, Stanojevi}, Xafi}, Novakovi}. Trener: Zoran Jovani}. MODRI^A MAKSIMA: Haxi|ulbi}, Cekinovi} (Vasi}), Miqkovi}, Jolovi}, Bogi~evi}, Vasiqevi}, Savi}, Radulovi}, Staji}, Boji}, Kujunxi}. Trener: Zoran ]urguz. Doma}in: Gost: Ukupno

1 2 3

1 0 1

0 0 0

0 2 2

2:1 0:3 2:4

TREBIWE, subota, 15 ~asova

LEOTAR ZVIJEZDA STADION: “Police“ u Trebiwu. Sudija: Tomislav ^ui} (Tomislavgrad). Pomo}nici: Hrvoje Turudi} (^itluk) i Dragan Bojani} (Bijeqina). ^etvrti arbitar: Mirko Buqan (Mostar). Kontrolor su|ewa: Mustafa [koro (Mostar). Delegat: Hi{am Islambegovi} (Zenica). LEOTAR: Mijanovi}, ]uri}, Dre~, Rami}, ]erani}, ^orlija, Magazin, Komneni}, J. Vico, Ze~evi}, @unior Souto. Trener: Sr|an Baji}. ZVIJEZDA: Kari}, Brkovi}, Babi}, Gazibegovi}, Vasili}, Savi}, Kodro, Hamzi}, ]ori}, Alimanovi}, Pjani}. Trener: Ratko Nikoli}. Doma}in: Gost: Ukupno:

0 1 1

0 0 0

0 0 0

0 1 1

0:0 0:2 0:2

Ostali parovi U ostalim me~evima 17. kola Premijer lige BiH sastaju se: ZENICA: ^elik - [iroki Brijeg (subota, 15 ~asova), SARAJEVO: @eqezni~ar - Vele` (subota, 15), MOSTAR: Zriwski - Sarajevo (subota, 20), POSU[JE: Posu{je - Sloboda (nedjeqa, 15 ~asova).

@unior Souto (Leotar)

Izabranici Laze Jovani}a u subotu od 15 ~asova ugosti}e aktuelnog {ampiona Modri~a Maksimu. Leotar doma}in Zvijezdi, Slavija Travniku BAWA LUKA - Utakmicama 17. kola, koje se igraju ovog vikenda, bi}e nastavqena Premijer liga BiH. Srpski derbi igra se u Lakta{ima, gdje }e istoimeni doma}in do~ekati aktuelnog {ampiona, Modri~a Maksimu. - U ovom susretu nemamo izbora i moramo zabiqe`iti pobjedu, jer nam slijede dva gostovawa. Sigurno je da }e bi ti te {ko zbog izos tan ka povrije|enih Borislava Miki}a, Senada Muji}a i Leonida ]ori}a, ali vjerujem da }emo sve to nadoknaditi snagom ko le kti va- na gla sio je {ef stru~nog {taba Lakta{a Lazo Jovani}. S druge strane, aktuelni {ampion iz Modri~e vi{e od ~e ti ri mje se ca ni je za biqe`io pobjedu u Premijer ligi BiH i svi u redovima “uqara“ vjeruju da je do{ao kraj crnoj seriji. Zbog povrede }e izos ta ti de fan zi vac Milo{ Mi{i}. - Imamo na~in da iznenadimo Lakta{e. Nemamo {ta da izgubimo, juri{a}emo od prvog minuta na pobjedu i bodove. Nadam se da su svi svjesni te`ine trenutka u kome se nalazimo, da }e dati svoj maksimum da zablistamo u La-

kta{ima i savladamo neprijatnog do ma }i na - is ta kao je kormilar Modri~ana Zoran ]urguz. Poslije blijedog izdawa na proqe}noj premijeri i poraza u [irokom Brijegu Slavija je doma}in Travniku. U konkurenciji za sastav bi}e Vlastimir Jovanovi} koji je izostao na Pecari zbog `utih kartona, a zbog te`e povrede jo{ uvijek nema golmana Ratka Dujkovi}a i novajlije Vlade Markovi}a, a van stroja je i Bojan Jamina. Tu je i biv{i igra~ Mladosti iz Apatina Ivan ]irka, koga je Slavija anga`ovala u toku ove sedmice.

BORAC gostuje u Ora{ju - Arhivirali smo Pecaru i bili smo kriti~ni da nema opravdawa za slabo izdawe. Odmah smo se okrenuli me~u protiv Travnika. Na{ rival vodi gr~evitu borbu za ostanak i sigurno ne}e doputovati sa bijelom zastavom. Moramo biti spre mni na sve, pa i na ~iwenicu da }e “veziri“ bunkerom poku{ati da do|u barem do jednog boda. Moramo biti strpqivi, stvarati {anse, a

gol }e do}i sam po sebi - ista- Tabela kao je iskusni prvotimac Sla1. Zriwski 16 12 2 2 35:21 38 vije Goran Simi}. 2. Slavija 16 8 5 3 21:15 29 Fu dba le ri Le ota ra po 3. Sloboda 16 8 3 5 20:11 27 sli je star tne po bje de nad 4. Lakta{i 16 8 3 5 26:19 27 Ora{jem u prilici su da jo{ 5. Sarajevo 16 7 5 4 21:17 26 vi{e uve}aju bodovni saldo, 6. [. Brijeg 16 8 1 7 28:16 25 jer su u ovom kolu doma}ini 7. Zvijezda 16 6 6 4 22:17 24 Zvijezdi. U timu ponovo ne}e 8. Leotar 16 7 1 8 15:25 22 biti @eqka Radovi}a koji 9. @eqezni~ar 16 6 3 7 15:17 21 odra|uje crveni karton, a ne}e 10. Borac 16 6 2 8 19:18 20 biti ni Vladimira Todorovi- 11. ^elik 16 5 4 7 11:19 19 }a koji je dobio tre}i `uti 12. Ora{je 16 4 5 7 18:21 17 karton. Ohrabruje najava ko- 13. Modri~a M. 16 4 4 8 17:24 16 na~nog debija @uniora So- 14. Travnik 16 4 4 8 17:28 16 uta, koji je kompletirao pap- 15. Posu{je 16 3 6 7 21:30 15 ire i mo`e nastupiti. 16. Vele` 16 4 2 10 16:24 14 - Jo{ uvijek ne znam tim, - Pojedinci nisu opravdaniti imam potrebu da `urim. Postoji obaveza da se pobije- li ukazano povjerewe i prodi, to je na{ dug prema navi- tiv Ora {je tim }e sa svim ja ~i ma, pre ma klu bu i mi sigurno biti izmijewen. Svidemo na pobjedu, a ona dono- jesni smo da je ovo veoma vasi razrje{ewe mnogih proble- `an susret za nas, ali i za ma. Kao {to sam i ra ni je na{eg protivnika koji je sirekao, sa ova tri boda bismo gurno u ovom trenutku pod venapravili dobar posao, pre- }im pritiskom nego mi. Im{li bismo crtu sredine tabe- amo kvalitet, dobro poznajemo le - re kao je stra teg Tre b- protivnika tako da sam ubije|en da u Ora{ju mo`emo ostaiwaca Sr|an Baji}. Po sli je po ra za na svom ti ne po ra `e ni - re kao je stadionu Borac putuje u Ora- Jagodi}. U ekipu se vra}a Stojan {je. Pre ma ri je ~i ma {e fa Vrawe{, a mo`e se o~ekivati stru~nog {taba Vlada Jagodi}a tim }e biti znatno izmi- da od prvog minuta zaigra i Darko Qubojevi}. jewen za predstoje}i me~. ORA[JE, subota, 15 ~asova

ISTO^NO SARAJEVO, nedjeqa, 15 ~asova

ORA[JE BORAC

SLAVIJA TRAVNIK STADION: SRC “Slavija“ u Isto~nom Sarajevu. Sudija: Vladimir Dominkovi} (Ora{je). Pomo}nici: Adnan Alispahi} (Zenica) i Zikrija Pa{ali} (Zenica), ^etvrti arbitar: Mevludin Efendi} (Sarajevo). Kontrolor su|ewa: Xemal ^alija (Sarajevo). Delegat: Mersim Me{i} (Grada~ac). SLAVIJA: Lu~i}, Stankovi}, ]irka, Regoje, Arsenijevi}, Vuksanovi}, Simi}, Jovanovi}, [}epanovi}, Kutalija, Spalevi}. Trener: Zoran Erbez TRAVNIK: Nurkovi}, Terzi}, Varupa, Bradari}, Zeko, Saraj~i}, ]uri}, Prawkovi}, Hoxi}, Lihovac, Dudi}. Trener: Nexad Selimovi}. Doma}in: Gost: Ukupno:

1 2 3

1 0 1

0 0 0

0 2 2

2:0 2:5 4:5

STADION: “Gol” u Ora{ju. Sudija: Edin Gola} (Banovi}i). Pomo}nici: Nikica Tomas (Drinovci) i Zlatan Be~irovi} (Srebrenik). ^etvrti arbitar: Vladimir Bjelica (Isto~no Sarajevo). Kontrolor su|ewa: Jovan Erleti} (Pelagi}evo). Delegat: Haris Idrizovi} (Kowic). ORA[JE: L. Koba{, Mi{kovi}, M. Peji}, @ivkovi}, Aleksi}, Vidovi}, I. Peji}, Filipovi}, Halilovi}, Miki}, Juri}. Trener: @eqko Baoti}. BORAC: Star~evi}, Stupar, Kajkut, Kolarov, Mil. Babi} (Petri}), Jandri} (Bilbija), Qubojevi}, Deket, Ra{evi} (Rikanovi}), Puziga}a, Vrawe{. Trener: Vlado Jagodi}. Doma}in: Gost: Ukupno:

4 5 9

4 1 5

0 0 0

0 4 4

7:0 4:7 11:7

FOTO: BETA

GLAS SRPSKE 7. i 8. mart 2009. 43

Cijeli svijet pri~a o ko{arka{ima i navija~ima Partizana

Vlade Divac

“Crno-beli“ brend Srbije PREDSJEDNIK Olimpijskog komiteta Srbije, Vlade Divac, bio je prezadovoqan vi|enim u “Areni”: - Partizan je pravi brend Srbi je i pri mer ka ko sport mo`e da bude odli~an promoter zemqe. Prime tio sam mno go de ce u gledali{tu, {to je interesan tna pro me na. Ova kve stva ri mo ra ju da se po dr`e, nije bitno da li su u pitawu Zvezda ili Partizan. Bitno je da se ovako ne{to desi u Beogradu, da ovakva slika o nama ode u svet.

Uro{ Tripkovi}

U “Areni“ i ~etvrtfinale Ko{arka{i Partizana

U sjajnom ambijentu pred rekordnih 22.567 gledalaca na tribinama beogradske “Arene“, “crno-bijeli“ savladali najskupqi evropski tim, Panatinaikos

“CRNO-BIJELI“ prevazi{li tremu sa po~etka me~a U susretu koji su odlikova le ja ke od bra ne na obje strane, {to je prouzrokovalo mali broj poena, boqe su se sna{li “crno-bijeli“ koji su se ri jom 16:4 na po ~et ku posqedwe ~etvrtine slomili otpor gr~ke ekipe. Tri jum fom nad “ze le nim“, srpski {ampion je os-

tao u trci za prvo mjesto u gru pi “G“, ~i me bi u ~et vrtfi nalu do bio la k{eg protivnika, odnosno izbjegao CSKA i igrao protiv Montepaskija, a imao bi i prednost doma}eg terena. - Bila je ovo kvalitetna utakmica, pre svega u fa zi odbrane. U prve dve ~et vrti ne smo imali odre|eni strah, verovatno zbog oba ve ze pre ma na vi ja ~i ma ko ji su do po sledweg mes ta ispu ni li “Are nu“. U nas tavku smo to preva zi {li i po ka za li da mo `e mo da odi gra mo i ~vrsto i atra ktivno. Atmosfera je bila predivna, a Beograd pokazao da je ko {ar ka {ka prestonica Evro-

pe - rekao je strateg pobjedni~kog tima, Du{ko Vujo{evi}. Strateg “crno-bijelih“ po se bno se os vrnuo na pi sawe {panskih medija, koji su poslije poraza Unikahe u Beo gra du {pe ku li sa li da }e Panatinaikos, ako to bude po tre bno, pus ti ti Par tizan da pobijedi: - Obe ekipe su igrale sa mnogo energije i `elele su pobedu. Me|utim, bez obzira {ta uradimo, postoje qudi ko-

PARTIZAN PANATINAIKOS

Uro{ Tripkovi}

63 56

(12:13, 14:16, 15:11, 22:16) DVORANA: “Arena“ u Beogradu. Gledalaca: 22.567. Sudije: Fabio Fakini (Italija), Hoze Ramon Garsija Ortiz ([panija), David [ambon (Francuska). PARTIZAN: Tepi} 5, Milo{evi}, Ra{i} 5, Tripkovi} 12, Veli~kovi} 10, Lazme 12, Aleksi}, Vitkovac, Bo`i}, Rako~evi} 6, Veseli 9, Vrane{ 4. Trener: Du{ko Vujo{evi}. PANATINAIKOS: Kecman, Spanulis 9, Perperoglu, Batist, Focis 10, Haxivretas, Nikolas, Carcaris 3, Dijamatidis 21, Pekovi} 10, [akota, Jasikevi~ijus 3. Trener: @eqko Obradovi}. - Po~eli smo dobro, ali kasnije nismo uspjeli da isko ris ti mo sko ro ni je dan kon tra na pad. Ima li smo dosta otvorenih {uteva koje nismo ubacili, a i kriterijum su|ewa u tre}oj ~etvrtini ap so lu tno je bio ne pri me ren Evro li gi. Ipak, drago mi je zbog ovog spektakla i {to su navija~i na pu ni li “Are nu“. ^es ti tam Partizanu na pobedi i na velikom uspehu. “Crno-bi je li“ u za vr {noj rundi gostuju kod Loto ma ti ke, dok “ze le ni“ do~ekuju Unikahu. FOTO: ROJTERS

84:81, grupa “F”: Alba Makabi 70:76, grupa “G”: Partizan - Panatinaikos 63:56, grupa “H”: Montepaski - Cibona 86:70. Plasman, grupa “E”: Taukeramika 4-1, Olimpijakos 41, Armani Xins 2-3, Prokom 0-5, grupa “F”: Real 4-1, Barselona 4-1, Makabi 2-3, Alba 0-5, grupa “H”: CSKA 4-1, Montepaski 3-2, Cibona 2-3, Fenerbah~e 1-4.

Navija~i Partizana

jima na{i rezultati smetaju. Mogu da obe}am da }emo im u budu}nosti smetati jo{ vi{e. Trofejni trener Panatinaikosa @eqko Obradovi} ocijenio je da je wegova ekipa izgubila zbog o~ajnog napada:

POZNATI ^ETVRTFINALISTI Nakon odigranog petog kola “Top 16” faze, poznata su posqedwa tri u~esnika ~etvrtfinala Evrolige. Ko{arka{i Olimpijakosa i Montepaskija pobjedama nad Armani Xinsom, odnosno Cibonom ovjerili su plasman me|u osam najboqih, dok je Taukeramika pro{la daqe zahvaquju}i trijumfu Olimpijakosa. Rezultati, grupa “E”: Olimpijakos - Armani Xins

Milenko Tepi}

FOTO: BETA

Ko{arka{i Partizana su, uz pomo} 22.567 navija~a u beogradskoj “Areni“, u petom kolu Evrolige sru{ili ~etvorostrukog prvaka Starog kontinenta Panatinaikos (63:56), ali i rekord eli tnog ta kmi ~ewa po broju gledalaca na jednom me~u. Bio je to jo{ jedan istinski praznik ko{arke koji je podsje}ao na NBA du ele, ali je atmosfera koju su stvorili “grobari“ bila jedinstvena u svi je tu, ~i me je jo{ jednom potvr|eno da je Beograd prijestonica igre po obru~ima.

URO[ Tripkovi} bio je odu{evqen novim trijumfom, ali i sjajnom publikom: - Dra go mi je {to smo igrali pred ovakvom publikom. Mnogi qudi koji nisu uspevali da do|u do karata za utakmice u “Pioniru“, nadam se da su sada uspeli. U fenomenalnom ambijentu smo ko zna koji put ove sezone dokazali da mo`emo da se nosimo sa svakim protivnikom. I u ~etvrtfinalu bih voleo da igramo u “Areni“, jer mnogo vi{e qudi mo`e da do|e da nas gleda.

Grupa “G“ 1. Panatinaikos 2. Partizan 3. Unikaha 4. Lotomatika

5 5 5 5

4 4 2 0

1 1 3 5

400:333 9 348:346 9 389:358 7 353:453 5

Ne `alimo za “plus 18” MI LEN KO Te pi} po slije utakmice je izjavio da ne `ali {to “crno-bije li“ ni su us pje li da ubjedqivije savladaju rivala i nadoknade “minus 18” iz prvog me|usobnog duela. - Nerealno bi bilo da pobedimo ovakvu ekipu sa 18 poena razlike i do|emo u situaciju da budemo prvi. Treba biti objektivan. I ova kva po be da je ve li ki uspeh. Nadam se da smo navija~ima uru~ili pozivnicu za na re dne uta kmi ce. Hvala im na podr{ci, bili su fenomenalni.

Nikola Pekovi}

Partizan bio boqi NIKOLA Pekovi} prije godinu dana je bio jedan od najzaslu`nijih {to je Partizan eliminisao Panatinaikos, u to vrijeme prvaka Evrope, a ovog puta je zamijenio uloge: - Atmosfera je bila divna, navija~i su opravdali to {to ih zovu jednim od najboqih u Evropi. Partizan je zaslu`eno pobedio i zato ~estitam biv{em klubu. Imali smo lo{u utakmicu {to se ti~e napada, slabu statistiku u {utu, a da bi se pobedilo u ovakvom me ~u, mo ra mno go boqe da se odigra.

44 7. i 8. mart 2009. GLAS SRPSKE

Prva Liga RS u ko{arci

Radnik u Bratuncu BAWA LUKA - Derbi susret 18. kola Prve ko{arka{ke lige Republike Srpske igra se u Bratuncu gdje }e istoimena ekipa do~ekati Radnik iz Bijeqine. Subota, PRIJEDOR: Prijedor - Bijeqina PLUS (19 ~asova), VI[EGRAD: Sutjeska - Volf Sekjuriti (19), PRWAVOR: Mladost 76 - Glasinac (19), BAWA LUKA: “Radivoj Kora}“ - Varda HE (20), BRATUNAC: Bratunac MINS - Radnik (19), nedjeqa, GACKO: Gacko - Rudar (19). M. Z.

FOTO: S. ILI]

Srpski derbi ko{arka{ke “Lige 13” igra se u Trebiwu

Kadetsko prvenstvo BiH u ko{arci

Borac doma}in BAWA LUKA - Borac ML IEFK }e ovog vikenda biti doma}in grupe “A” polufinal nog tur ni ra ko {ar ka {kog prven stva BiH za kadetkiwe. U subotu }e Bawolu~anke snage odmjeriti sa Banovi}ima (18), dok su u nedjequ na pro gra mu du eli Ba no vi} Brotwo (12), te Brotwo i Borac ML IEFK (16). Grupa “B” igra se u Te{wu, gdje }e igrati Neimarstvo Tre biwe, Li vno i “Tri ca

Man Humel“, dok je smotra grupe “C” na programu u Tomislavgradu, gdje pored istoimenog doma}ina nastupaju jo{ i @eqezni~ar, te Sloboda. Kod kadeta tako|e se igraju tri turnira. U Trebiwu }e kopqa ukrstiti SL IAT Leotar, Sloboda Dita i Vitez, u Te{wu se sas ta ju “Tri ca Man Hu mel”, Zriwski i [ampion Alf-om, a u [irokom Brijegu istoimeni doma}in, Bosna i Srpski soko.

Dvije utakmice NBA lige

Hornetsi mogu bez Pe|e

WUJORK - U me~evima NBA lige, Wu Orleans je savladao Dalas sa 104:88 bez Predraga Stojakovi}a, dok je Denver savladao Portland 106:90. Najefikasniji u redovima Hornetsa bio je Kris Pol sa 27 poena, uz 15 asistencija, dok je najefikasniji u Dalasu bio Dirk Novicki, tako|e sa 27 pogodaka. Nagetsi su savladali Portland, a prva zvijezda “zlatnog grumewa“, Karmelo Entoni, vratio se poslije timske suspenzije i postigao 38 ko{eva. Rezultati: Wu Orleans - Dalas 104:88, Denver - Portland 106:90.

Sindis Demi} (Slavija)

Trebiwcima potreban trijumf za plasman u narednu fazu takmi~ewa, dok se tim iz Isto~nog Sarajeva gr~evito bori za opstanak PI[U: ^EDOMIL MUCOVI] [email protected] GORAN IVANKOVI] [email protected]

TREBIWE - Srpski derbi 23. kola ko{arka{ke “Lige 13” igra se u Trebiwu, gdje }e SL IAT Leotar do~ekati Slaviju. Ukoliko pobjede, Trebiwci }e definitivno obezbijediti plasman u “Ligu 8“, {to je jedan od ciqeva tima. - ^eka nas veoma va`na utakmica i jak protivnik - rekao je trener Leotara Radomir Kisi}. Znamo da }e nam za pobjedu biti potrebno dosta snage i nerava, ali nas to ne brine. Znamo ciq, pa se nadam novoj pobjedi. Ipak, nemamo razloga za brigu. O~ekujem i podr{ku navija~a u va`nom me~u. S druge strane, timu iz Isto~nog Sarajeva “gori pod nogama“ u borbi za opstanak.

- Trijumf protiv Viteza bio je i te kako va`an na psiholo{kom planu. Igra~i su se kona~no oslobodili “straha“ od pobjede pa je optimizam uo~i susreta sa Leotarom jo{ vi{e porastao. Prethodnih dana smo radili na osvje`ewu ekipe od naporne utakmice u nadi da smo maksimalno spremni za megdan sa Trebiwcima. Svjesni smo da nas o~ekuje te{ko gostovawe, ali isto tako znamo da nam bodovi pove}avaju {anse za opstanak - istakao je strateg Slavije Qubi{a Kne`evi}. I Hercegovac igra va`an duel protiv Viteza, ali ga nakon pobjede nad ekipom Gruda do~ekuje potpuno rastere}eno. - Napa{}emo protivnika iako gostujemo jer je napad uvijek i najboqa odbrana. Ako moji ko{arka{i ispune dogovoreno ukwi`i}emo nove bodove, iako Vitezu dajem laganu

prednost. Nastup Filipa Goranovi}a je pod znakom pitawa zbog povrede, oti{ao je i Darko Kastratovi}, ali i po red to ga ni smo igra ~ki slabiji od na{eg protivnika - naglasio je {ef stru~nog {taba Bile}ana Drago Karali}.

HERCEGOVAC igra protiv Viteza Igokea }e, samo na papiru, imati lak zadatak u Grudama. - @elimo da nastavimo trijumfalan niz, mada znamo da ne}e biti lako. Grude su kvalitetan tim, pogotovo dobro igraju na svom parketu, me|utim, vjerujem u pobjedu poru~io je Sini{a Kova~evi}, dodaju}i da je Dimitrije Mati} van stroja. Borac Nektar do~ekuje Posu{je.

- Rivalu ova utakmica zna~i mnogo za opstanak, pa }e i igrati pod imperativom, ali mi }emo igrati da pobijedimo. Imamo kadrovskih problema, pa je tako Igor Josipovi} slomio prst na ruci, Hrvoje Puqko zbog problema s koqenima trenira smawenim intenzitetom, ba{ kao i Nikola \urasovi}, koji ima problema sa le|ima - rekao je strateg “pivara“ Borislav Yakovi}.

Parovi U 23. kolu “Lige 13” se sastaju - subota, MOSTAR: Zriwski HT Mostar - [iroki Eronet (17.30 ~asova), GRUDE: Grude - Igokea Partizan (18), TREBIWE: SL IAT Leotar - Slavija (19), BAWA LUKA: Borac Nektar - Posu{je (20), ZENICA: Vitez Hercegovac (20).

Finalni turnir Kupa BiH za ko{arka{ice

Darko Mili~i} u Evropi

Barsa ili Real MEMFIS - Pro{lo je pet i po godina otkako je Darko Mili~i} oti{ao u NBA ligu, dovoqno da svi shvate da to nije bila dobra odluka, osim u finansijskom smislu. - Nijedan klub u NBA nije mi dao {ansu da budem prva opcija u napadu. Naprotiv, posle prve gre{ke me {aqu na klupu. Moj u~inak se svo-

di na sko ko ve i po ene iz “otpadaka“. Samo `elim da mi neko omogu}i da budem od koristi timu. I ranije sam rekao da }u ozbiqno razmotriti ponude iz Evrope ako ov de ne bu dem mo gao da igram koliko smatram da zaslu`ujem. Voleo bih da pre|em u Real, Barselonu ili neki tre}i klub - rekao je Mili~i}.

Bawolu~anke brane trofej BAWA LU KA - Za vr{nica ko{arka{kog Kupa BiH u `enskoj konkurenciji odr`a}e se 7. i 8. marta u Ze ni ci. U po lu fi nal nim susretima kopqa }e ukrstiti Mladi Kraji{nik - Neimar stvo 03 Tre biwe (subota 16 ~asova), te ^elik - @eqezni~ar (subota 18). Ko {ar ka {i ce Mla dog Kraji{nika svoj put ka odbrani titule osvojene pro{le godine, po~iwu u duelu sa klubom iz Trebiwa, kojeg

su savladale u finalu Kupa Republike Srpske.

FINALE u nedjequ od 17 ~asova - Na {a eki pa ov dje je uvijek pru`ala dobre partije, i vjerujem da }e i ovoga pu ta bi ti ta ko. Ne ra zmi{qamo previ{e o protivni ci ma, skon cen tri sa ni smo vi{e na ono {to mi moramo poka zati, naravno da ni kog ne }e mo pot ci je ni ti

ali ni fa vo ri zo va ti. Na porno smo radili tokom cijele sezone i zaslu`ili smo ovaj trofej, ali to moramo da doka`emo na terenu - rekla je igra~ica Kraji{nika Aida Pilav. [ef stru ~nog {ta ba Neimarstva, Milorad Nada`din, jo{ uvi jek ne zna u kakvom sastavu }e nastupiti u Zenici, jer nekoliko prvotimki posqedwih dana nisu tre ni ra le zbog po vre da i bolesti.

- Kup BiH je iza zov za nas, i mada su protivnici ve oma ja ki ni je ne re al no o~ekivati odre|e ne nepredvi|ene rezultate, jer je to ne pre dvi di vo ta kmi ~ewe. [to se nas ti ~e, mi }e mo nas to ja ti da pru `i mo ma ksimum, bez obzira na to u kakvoj formaciji nastupimo - rekao je Nada`din. Fi nal na uta kmi ca na rasporedu je 8. marta od 17 ~asova. M. Z. - ^. M.

GLAS SRPSKE 7. i 8. mart 2009. 45

Odgo|en po~etak me~a prvog kola Svjetske grupe Dejvis kupa izme|u [panije i Srbije

Vjetar, koji je u no}i izme|u ~etvrtka i petka duvao i brzinom od 89 kilometara na sat, sru{io je najvi{i dio isto~ne tribine

PRVI me~evi u subotu Or ga ni za to ri me ~a te niskih reprezentacija [panije i Srbije u prvom kolu Svjetske grupe Dejvis kupa is ta kli su da }e u~i ni ti sve da poprave stadion u Benidormu. - Ap so lu tno ni smo mo gli da pre dvi di mo ova kve vre men ske ne pri li ke. Svi

FOTO: ROJTERS

BE NI DORM - Dej vis kup me~ izme|u [panije i Srbije nije po~eo u petak kako je bilo predvi|eno! Razlog je prava oluja, koja je doslovce sru{ila dio tribina na monta`nom stadionu u qetovali{tu blizu Alikantea, a ju`no od Valensije. Organizatori i glavni sudija me~a Soren Frimel su donijeli odluku da pomjere po~etak za 24 ~asa, tako da }e dueli Davida Ferera i Novaka \okovi}a, odnosno Rafa ela Na da la i Jan ka Tipsarevi}a biti odigrani u subotu.

Najvi{e stradao isto~ni dio stadiona

hni~ar stadiona u parku Tera Mitika Dionisio Dijas govorio o bezbjednosti publike. - Sta di on je gra |en po evrop skim stan dar di ma. Glavna struktura se nije pomjerila. O{te}ewa su samo po vr{na... Ka da se ra do vi na po prav ci za vr{e, a 40 qudi ~e ka da vje tar sta ne kako bi krenuli na zadatak, iz vr{i }e mo jo{ je dnu in spekciju cijele konstrukcije - rekao je Dijas, koga je u

treba da budu mirni, po{to je sve pod kontrolom. Poku{a va mo da do |e mo do rje {ewa u najkra}em mogu}em roku - rekao je sada ve} biv{i pred sje dnik Te nis kog sa ve za [pa ni je Pe dro Muwos na konferenciji za no vi na re u Be ni dor mu. Obra }awe Muwosa, ipak, izvje{ta~e nije sasvim ubijedilo da je situacija zaista pod kon tro lom, a sumwe je podgrijao i incident koji se dogodio kada je glavni te-

je dnom tre nut ku pre ki nuo vje tar ko ji je odnio dio plas ti ~nog zi da u mon ta `nom pres-centru, ba{ iza govornika. Vje tar ko ji je u no }i izme|u ~etvrtka i petka duvao i brzinom od 89 kilometa ra na sat, sru {io je najvi{i dio isto~ne tribine. Na ostalim dijelovima stadiona vjetar je oduvao neka sje di {ta, sa vio la k{e me tal ne {ip ke i odnio sponzorske panoe.

PRODU@ETAK ME^A Glavni sudija me~a Soren Frimel pojasnio je da pravila Dejvis kupa dozvoqavaju da se me~ igra do utorka. Frimel, me|utim, nije pomenuo da su reprezentacije obavezne da na lokaciji me~a ostanu do ponedjeqka, a da se za eventualni produ`etak duela pitaju teniseri. Malo je vjerovatno da }e igra~i obje ekipe, koji ve}

sqede}e nedjeqe po~iwu seriju turnira u SAD to prihvatiti. Treba ista}i da Pravilnik Dejvis kupa predvi|a i mogu}nost da se doma}in me~a kazni ako ne obezbijedi adekvatan teren za igru, odnosno da se pobjeda od 5:0 automatski dodijeli gostuju}em timu, me|utim, Frimel je odbacio tu mogu}nost.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

Mjestimi~no sa ki{om

Bijeqina

Bawa Luka

Tuzla Zvornik Zenica

Obla~no sa ki{om u ni`im predjelima i na jugu Hercegovine i suswe`icom i snijegom u vi{im predjelima, a u no}i izme|u subote i nedjeqe i u ni`im predjelima ponegdje je mogu} snijeg. Najni`a jutarwa temperatura vazduha od -2 do 1 u vi{im, u ostalim predjelima 3 do 8 stepeni, a najvi{a dnevna od 0 do 4 stepena u vi{im, a u ostalim predjelima od 6 do 10, na jugu Hercegovine do 12 stepeni. Visina snijega: Jahorina 80 centimetara Vla{i} 22 centimetara Kozara 28 centimetara

11 oC 1 oC

Maks. Min.

Subotica

Preovla|iva}e obla~no i hladnije, mjestimi~no sa ki{om, na planinama i sa suswe`icom i snijegom.

Doboj

Obla~no sa ki{om

Beograd

Novi Sad Perica PE]ANAC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Radmila [KONDRI] (novosti) Sandra MILETI] (dru{tvo, ekonomija) Svetlana DU[ANI] (dopisnici) Vawa POPOVI] (Kroz Republiku Srpsku) @aklina MIJATOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura, Glas Plus) Darko GRABOVAC (Bawa Luka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka)

Beograd

Sarajevo Pale

Mostar

Novi Pazar

Ni{

Trebiwe Nik{i}

Bawa Luka Maks. Min.

18 oC 7 oC

Podgorica

Pri{tina

Svjetske metropole Pariz London Madrid Rim Atina Budimpe{ta

9 8 16 17 20 16

Prag Moskva Istanbul Sofija Oslo Milano

BAWALUKA

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik

10 -1 20 14 1 8

Bukure{t Berlin Toronto Wujork ^ikago Los An|eles

16 9 -7 -6 -2 32

Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31.jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

e-mail: [email protected] [email protected]

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawa Luka, Redakcija: Skendera Kulenovi}a 93, 78000 Bawa Luka, tel. (051) 231-031, faks 231-012, e-mail: [email protected], Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel.(051) 231-081, e-mail:[email protected], Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

46 7. i 8. mart 2009. GLAS SRPSKE

Super zmaj

Antena - subota KABLOVSKA B 92 7.00 7.30 8.00 8.30 10.00 11.50 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 15.00 15.50

Vodi~ za roditeqe Dora istra`uje, crtani film Dora istra`uje, crtani film Trnav~evi}i u divqini, crtani film Savr{ena igra, film Dvougao Vijesti ^ik pogodi Vijesti Uve}awe Uvod u anatomiju, serija Doktor Hu, serija Dvougao

16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30 19.00 20.00 21.00 23.00 23.30 0.00 0.30 2.10

Vijesti Bu|elar Potraga Patrola Nacionalna geografija Vijesti @elite li da postanete milioner? Bitange i princeze, serija Odbjegli qudski tovar, film Vijesti Sportski pregled Magazin Lige {ampiona Udru`ene ubice, film Info kanal

Avala 6.00 7.00 10.00 11.00 12.00 14.00 16.00 16.30 17.00 17.50 18.30

Gruntov~ani, serija Jutro Dok. program Opra Vinfri Otac na slu`benom putu, serija Svi vole Rejmonda, serija Slike `ivota Radim gradim Kuluk Vijesti Opra Vinfri

19.10 19.50 21.00 22.30 23.00 23.30 1.00 3.00 3.30 5.40

Moqac Gruntov~ani, serija Biciklisti, film Vijesti Zaustavno vrijeme Potkaziva~, film Posqedwi zadatak, film Bikini destinacije Glas Amerike Potkaziva~, film Glas Amerike

Foks 6.00 7.20 8.10 9.10 10.10 11.00 13.20 14.20

Nacionalna geografija e-TV Doma}in Kviskoteka Ekskluziv Trgovina 2, film Top speed Napoleon i @ozefina, film 16.00 Sala{ u malom ritu, film 18.00 Vijesti 18.30 Ke{ taksi

19.00 Arena 20.00 Fudbal: Real Madrid - Atletiko Madrid 22.00 Fudbal: Barselona Atetik Bilbao 0.00 Fudbal: Viqa Real Espawol 2.00 Ameri~ko rvawe 3.00 Ke{ taksi 3.30 Ameri~ko rvawe 4.30 Nacionalna geografija

National geographic 8.00 9.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 18.00 19.00 20.00

Plavo ~udo Tajne pe}ine ajkula Vulkanska hobotnica Lovci na piratsko blago Robo-qudi Dolina vukova Sve o medvjedima Put svile Brana Tri klisure Ledeni grad U lokalu Od Irske do Turske Opasna jezera

21.00 Putovawe kroz vrijeme 22.00 Praistorijski Amerikanci 23.00 Apokalipsa kamenog doba 0.00 Otapawe gle~era 1.00 Opasna jezera 2.00 Putovawe kroz vrijeme 3.00 Praistorijski Amerikanci 4.00 Apokalipsa kamenog doba 5.00 Otapawe ledenog doba 6.00 Razbijawe Zemqine kore 7.00 Ko je pobio Acteke

Radio RS 6.00 9.00 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.10 13.00 13.05 13.30 14.00 14.05 15.00 16.00 18.00 18.05 19.00 19.10

Jutarwi program Korijeni, emisija o nacionalnim mawinama Vijesti Riznica znawa Vijesti Zvjezdano nebo djetiwstva Vijesti Zvrk Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Sportsko zabavno popodne Vijesti Dnevnik Vijesti Tkanica od nota, emisija narodne muzike Vijesti Muzi~ka emisija, zabavna muzika

19.30 20.00 20.05 21.00 22.00 22.05

Muzika naroda Vijesti Evergrin klub Vijesti Vijesti Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 23.00 Muzika za laku no} 0.00 Vijesti 0.05 No}ni program Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I.Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

Uloge: Brus Li, Xon ^eung, Mao [an Re`ija: Kvan ^ang Li

Vijesti Jutro u Srpskoj - Br~ko Pjesmarica [umska {kola Garfild, crtani film Operacija Trijumf - dame su izabrale Za.druga Vijesti Pravoslavqe Rije~ vjere [tikla Slavni parovi Brojevi, serija Zaple{imo zajedno Kreni u prirodu Vijesti Mali ekran Pri~a o Mir Jam Do kraja svijeta - Balaton Dnevnik Brojevi, serija Beovizija, polufinalno ve~e, prenos Info profil Bez izlaza, film Kreni u prirodu Spava}u kad umrem, film

11.30 12.00 12.10 12.40 13.10 14.40 15.00 15.50 16.10 17.00 17.05 18.00 18.20 19.30 20.00 21.00 23.30 23.40 1.20 2.00

6.30 8.00 9.50 10.00 11.30 11.50 12.00 13.30 14.00 15.00 16.00 17.30 19.00 20.00 22.00 23.00 23.50 0.00 0.40 -

7.40 9.00 9.30 12.00 12.10 12.20 12.30 13.00 13.50 14.10 15.40 16.00 16.50 18.30 18.55 20.00 21.00 23.30 1.30 1.40 1.50 4.00

Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Zauvijek zaqubqeni, serija Zoro, serija Balkan net Istra`iva~i, film Info top Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Rat u ku}i, serija Da pre|emo na ti Info top Gold muzika Info top Zoro, serija Show Time Info top Smolvil, serija Mala sestra velikog brata Zvijezde Granda Ma~evalac, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Grand {ou Ma~evalac, film

Amplituda Jutarwi program Vijesti Frenklin, crtani film [irli Holms, serija Vijesti Zvijezda mo`e{ biti ti Sinema magika Auto {op magazin FBI Files Super zmaj, film ]ao taksi, film Vijesti Fudbal Oskar popularnosti Odmori se, zaslu`io si, serija Vijesti Trava, serija Odmori se, zaslu`io si, serija Karlitov na~in, film Potraga, film

8.00 8.30 9.50 10.40

7.10 7.40 7.50 8.00 8.30 9.30 10.30 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 17.00 17.10 17.50 19.10 20.00 22.10 0.10 1.50 3.20 4.50 6.20

11.10 12.00 12.10 12.40 12.50 13.40 14.40 15.00 16.00 18.00 18.50 19.00 19.30 20.00 22.00 22.10 23.50 0.40

Code lyoko, crtani film Superheroj Spajdermen, crtani film Fifi i cvjetno dru{tvo, crtani film Pocoyo, crtani film Rori, crtani film Dora istra`uje, crtani film Ezo TV Nova lova Kraq Kvinsa, serija ^arobnice, serija Smolvil, serija Provjereno Sekunde do katastrofe Farma Vijesti Kod Ane Ne zaboravi stihove Dnevnik Bornov identitet, film Posqedwa legija, film Spartan, film Ku}a u susjedstvu, film Opasan brak, film Tajanstveni nestanak, film Sekunde do katastrofe

RTL 7.00 7.40

Marina Magnum, serija

6.00 6.05 9.05 11.00 12.30 13.30 13.40 14.10 15.00 15.10 15.55 16.00 17.00 17.30 18.00 19.00 19.30 20.00 21.00 23.30 23.35 0.30 0.40 2.00 3.00

8.30 9.00 9.50 10.20 11.10 12.00 14.00 14.05 15.50 18.00 18.30 19.00 20.00 22.00 0.10 2.10

6.50 8.00 8.10 10.00 10.10 10.50 12.00 12.30 13.20 14.00 14.30 15.40 16.20 17.00 17.50 18.30 19.10 19.30 20.10 22.00 22.50 23.20 1.10 2.30

Vijesti Jutarwi program @ikina {arenica Dizni Zdravo Evropo Dnevnik Sport plus Ekskluzivno Vijesti TV lica Vijesti Selo gori, a baba se ~e{qa, serija Robna ku}a Kvadratura kruga TV Bingo Slagalica Dnevnik Selo gori, a baba se ~e{qa, serija Beovizija Vijesti Rim, serija Vijesti Instinkt, film Selo gori, a baba se ~e{qa, serija Ekskluzivno

HRT 2 6.50

[iqo i sportovi, crtani film 7.10 Kusko - careva nova {kola, crtani film 7.40 Na kraju ulice 8.00 Danica 8.10 ^arobna plo~a 8.20 Navrh jezika 8.30 Kokice 8.50 Parlaonica 9.40 Briqantin 10.30 Doktor Hu, serija 11.20 Spust (m) 12.40 Xez za po~etnike

OBN

8.10 9.40 10.30 11.00 11.40 12.00 12.30 13.00 14.30 15.00 15.30 15.40 15.50 17.50 19.50 21.30 22.00 22.30 23.20 0.20 0.50 1.30

Povratna karta, film Vjerski mozaik Srbije Klinika Vet Kwiga utisaka Agroinfo Profil i profit Svijet zdravqa Tenis: [panija - Srbija Sedam TV dana Vrele gume Total tenis Reli Fudbal: Sanderlend - Totenhem Odbojka (`) Rukomet (`): Srbija - Hrvatska Svijet sporta Na skriveno te vodim mjesto Horizont KoncertRadeta[erbexije Egzit u pokretu Vrele gume Tenis: [panija - Srbija

OBN

Velike filmske qepotice Vijesti \avolov vrt, film Vijesti Ku}ni qubimci Veterani mira Dnevnik Opijeni qubavqu, serija Prizma Duhovni izazovi Reporteri Euromagazin Vijesti Svirci moji U istom loncu TV Bingo Loto Dnevnik Evergrin Opatija 2009 Mamutica, serija Dnevnik Blejd: Trinity, film Milion razloga, film Bijele la`i, film

Najboqe godine, serija Ulica Sezam Ben 10, crtani film Kaja Ritam srca, serija Frajeri s pla`e, film Vijesti Lo{a medicina, film Fudbal: Sanderlend Totenhem Zvijezde ekstra Vijesti Magazin Povratak mumije, film Ostrvo boje krvi, film Izvan kontrole, film Povratak mumije, film

2230

RTS 2

HRT 1

Tribunal Moj slon, film Slalom (`) Josip Pejakovi}: U ime naroda Govor ti{ine Vijesti Retrovizor Sportski program Slalom (`) Crni talas @ivot ispod crte Supervulkan Fudbal: Sanderlend - Totenhem Hotspur Netaknuta priroda Evrope Ozi Bu, crtani film Dnevnik Retrovizor Fudbal: Vijesti Laku no} i sretno, film The Who San qetwe no}i, film

NOVA 6.20 6.50

RTS 1

BHT 1

PINK BH 6.20 6.25 6.30 6.50

Uloge: Dajan Kiton, Mendi Mur, Gabriel Maht Re`ija: Majkl Lehman

ATV

ATV

RTRS 8.00 8.10 9.00 10.10 10.40 11.00

Kako ja ka`em

1600

6.00 6.50 7.40 8.30 9.20 10.10 12.10 12.40 13.10 15.10 16.10 16.40 18.20 18.50 19.10 20.00 20.20 22.30 0.20 0.50 2.50

Pepequga, serija Pepequga, serija Pepequga, serija Pepequga, serija Pepequga, serija Ko{arka - NBA: L.A. Lejkers - Feniks NBA Acion Dru{tvo znawa Zvijezde sa zvijezdama Mimohod Princ iz Bel Ejra, serija Ukradeno qeto, film Odred za ~isto}u Info Muzi~ki program Fudbal - Serija A, pregled Fudbal: Torino - Juventus Kako ja ka`em, film Ludi spoj Fudbal: Torino - Juventus Ko{arka - NBA: L.A. Lejkers - Feniks

13.10 13.50 17.40 19.20 19.50

KS automagazin Tenis: Hrvatska - ^ile Rukomet: Zagreb - Ceqe Atletika Ko{arka: Zadar Crvena zvezda 21.50 Lepu mamu ima{ 22.20 Josipa Lisac 23.40 No} u pozori{tu

BN 6.30 9.00 9.30 11.10 11.40 12.30 13.00 14.30 16.00 16.20 17.10 19.30 20.00 20.30 21.00 22.20 23.30 1.00 3.10 5.20 5.30

Jutarwi program Blesimetar Sutra ujutro, film Auto{op Stem 011 Muzi~ki izlog Emisija Helsin{kog odbora za qudska prava u RS Dvostruka {ansa Novosti Kafanska Kao kod svoje ku}e Monitor Vitafon zvuk koji lije~i Nijesmo mi od ju~e, serija Glot frket Mega sound Laurel Canyon, film Qiqa zauvijek, film Mladi Adam, film Muzi~ki izlog BN koktel

GLAS SRPSKE 7. i 8. mart 2009. 47

Rob B. Hud Uloge: Xeki ^en, Gao Juanjuan, ^arlen ^oi Re`ija: Beni ^en Muk Sing

S Jahorine s qubavqu Vijesti Kiki {ou Moja azbu~na pjesma Garfild, crtani film [argarepko, crtani Do kraja svijeta - Balaton Vijesti Snop Kapi zavi~aja Tito - crveno i crno Ona zemqa, onaj svijet Osmomartovski koncert Dragana Stojni}a Melisa, serija 8. mart - Dan `ena Djevojka sa Kosmaja, film Poetski trenutak Dnevnik Pjesmarica Beovizija finalno ve~e, prenos Vijesti Sportski program Djevojka sa Kosmaja, film Dnevnik

16.00 17.05 17.30 18.50 19.30 20.00 21.00 0.00 0.05 0.30 1.50

7.00 7.30 8.00 9.50 10.00 10.30 11.00 11.30 11.50 13.00 13.40 16.00 18.30 19.00 20.00 22.00 23.50 0.00 -

Jedna bajka Balkan net Zabavni program Info top Gold ekspres Ima ko da pita Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Info top Sve za qubav Seks i selo, serija Krv nije voda, serija Dvogled Info top Pret-a-porte Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Mala sestra velikog brata 21.00 Zvijezde granda 22.30 Seks i selo, serija 23.00 Opijeni qubavqu, film 1.00 Pret-a-porte 1.40 Mala sestra velikog brata 3.40 Opijeni qubavqu, film

8.00 9.00 9.30 9.50 10.40 11.10 12.00 12.10 13.10 13.30 14.00 14.30 16.20 17.50 18.50 19.00 19.30 20.00 20.50 21.20 22.10 22.20 23.00 23.30 0.30

NOVA 7.30 7.50 8.20 8.30 8.40 9.00 9.20 9.50 10.20 11.20 11.50 12.30 14.00 15.00 16.50 17.00 19.10 20.00 21.00 23.00 0.20 0.40 2.40 4.10 5.30

OBN

RTS 1

Denis napast, crtani film Denis napast, crtani film Jutarwi program Vijesti Doktor Deksi, serija [irli Holms, serija Kirbi, crtani film Ulica Sezam Impojevo ostrvo, crtani film Odmori se, zaslu~io si, serija La Bamba, film Sedmica Duda sat {ou Vijesti Most zmajeva, film ]ao taksi, film Vijesti Super zmaj, film Sedmica Kontrola leta, film

6.00 6.05 9.05 10.00 10.05 11.00 11.05 12.40 13.00 13.10 13.20 14.00 14.40 14.50 15.35 15.40 16.50 18.20 19.00 19.30 20.00 21.00 0.00 0.10 1.10 2.10 3.10

BHT 1

PINK BH 8.00 9.00 10.30 11.00 11.10 13.00 13.30 13.40 14.00 14.10 15.40 16.10 17.00 18.00 18.20 19.00 19.10 20.00

Uloge: Lu Dajmond Filips, Esai Morales, Rozana de Soto Re`ija: Luis Valdez

ATV

RTRS 8.10 10.00 10.05 10.30 10.40 11.00 11.30 12.00 12.10 12.40 13.10 14.00 14.20

La Bamba

2000

Code lyoko, crtani film Superheroj Spajdermen, crtani film Fifi i cvjetno dru{tvo, crtani film Pocoyo, crtani film Rori, crtani film Dora istra`uje, crtani film Automotiv Novac U sedmom nebu, serija Samo je jedan pravi, serija Kako zavoqeti svoje tijelo, serija Gimnazija za divqake, film Sekunde do katastrofe Posqedwa legija, film Vijesti Bornov identitet, film Dnevnik Farma Prqavi ples, film Crveni tepih Svi mrze Krisa, serija Smrtonosna po`uda, film Uni{teni snovi, film Crveni tepih Sekunde do katastofe

Crni talas Br~anski put do distrikta Mumijevi, crtani Cross Ex Nema problema Duhovni mostovi Vijesti Cirkus Retrovizor Smawi gas Liga {ampion, magazin Nevjerovatne pri~e, film BH Evrosong Tajna visokih potpetica Ozi Bu, crtani film Dnevnik TV Liberti Doktor Haus, serija Global Sport Vijesti Naked.TV Moda je Figure Nevjerovatne pri~e, film

16.20 17.00 18.00 18.30 19.10 19.30 20.10 21.10 22.00 22.30 23.20 23.40 1.20

Vijesti Jutarwi program @ikina {arenica Vijesti @ikina {arenica Vijesti Dizni Kulinarski qetopis Dnevnik Sport plus Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe Vijesti SAT Vijesti Bijela la|a, serija Potjera za sre}kom, film Sasvim prirodno Slagalica Dnevnik Bijela la|a, serija Beovizija Dnevnik Egzit Egzit Bijela la|a, serija SAT

6.50 7.50 8.30 9.00 9.50 10.20 11.10 11.40 12.40 14.40 14.50 16.30 17.20 17.50 18.30 19.00 20.00 21.00 22.50 23.40 1.20

Magazin Ritam srca, serija Jedna od momaka, serija Ulica Sezam Ben 10, crtani film Semov `ivot, serija Bibin svijet, film Qubav je na selu De-Lovely, film Vijesti Odjednom predsjednik, film Diskaveri Odred za ~isto}u Magazin Vijesti Kraqevi leda Hrvatska tra`i zvijezdu Kolo sre}e, film CSI: Majami, serija Dani slave, film Kunolovac

HRT 2 7.30

7.00 7.40 8.00 9.00 9.20 10.00 10.30 11.00 17.50 19.30 19.50 20.20 21.10 22.00 22.40 23.30 0.00 1.00 1.30 3.00 4.30

Deksterova laboratorija, crtani film 8.00 Loki Leonard, serija 8.30 Tjorven i Misak, film 10.00 Nora Fora 10.50 Super G (m) 12.00 Tenis: Hrvatska - ^ile

Amen a|es Agroinfo Znawe imawe UNHCR povratak: Kosovo Kroz vrata znawa do putovawa Akva viva derbi Interfejs Tenis: [panija - Srbija Odbojka (`) Trag u prostoru Urbana zona Nau~ni program Neki ~udni qudi, serija Mu{ki na filmu Detektivske pri~e Fudbal Muzi~ki program Vikend evronet Tenis: [panija - Srbija Fudbal: Vojvodina - OFK Odbojka (`)

OBN

Koncert Opera box Vijesti Dok. program Biblija Misa Dnevnik Plodovi zemqe More Nedjeqom u dva Mir i dobro Jelovnici izgubqenog vremena Jura Hura Lijepom na{om Park prirode Kopa~ki rit U istom loncu Loto Dnevnik 1 protiv 100 [ta je mu{karac bez brkova, serija Paralele Rizi-bizi Dnevnik 400 udaraca, film Film

RTL

ATV

nedjeqa KABLOVSKA

RTS 2

HRT 1 7.50 9.10 10.00 10.20 10.50 11.00 12.00 12.30 13.20 14.00 15.10 15.40

1340

4.40 5.30 6.20 7.10 8.00 8.50 9.20 9.50 10.10 11.20 11.50 12.20 13.10 13.50 14.50 17.00 18.20 18.50 20.00 21.40 23.30 0.00

Buntovnici, serija Buntovnici, serija Buntovnici, serija Buntovnici, serija Buntovnici, serija Dru{tvo znawa Spu`va Bob, crtani film Spu`va Bob, crtani film Super milioner Mu}ke, serija Mu}ke, serija Lonci i poklopci Crveni tepih Telering Fudbal Serija A: Milan - Atalanta Barbi: Princeza i prosjak, crtani film Vil i Grejs, serija Info specijal Rob B Hud, film Kako ja ka`em, film Plejbojeve djevojke Ko{arka, snimak

15.00 15.40 18.20 18.50 19.20 20.00

Volim fudbal Atletika Magazin Lige {ampiona U vrtu pod zvijezdama Gara`a Fudbal: Osijek - Dinamo 22.20 Atletika 23.00 Royal Flash, film 0.40 Prikra}eni, serija

BN 7.00 8.00 9.30 10.00 10.30 12.00 13.00 14.00 14.40 15.10 19.30 20.00 20.40 21.00 23.00 0.20 2.00

Hrana i vino Svijet Renomea Pri~e zavi~ajne Selo, emisija za poqoprivrednike JV komerc: Cvr~ak na sat Zavi~aju, mili raju Mega saund Servis Karamela Nijesmo mi od ju~e, serija Nedjeqno popodne Monitor Blesimetar Pri~e iz Italije Utisak nedjeqe Slu~ajni partneri Pokondirena tikva, film Satelitski program

B 92 7.00 8.30 9.00 10.30 11.30 11.50 12.00 12.05 13.50 15.50 16.00

Savr{ena igra, film Trnav~evi}i u divqini, crtani film Znawe na poklon Nacionalna geografija Vodi~ za roditeqe Dvougao Vijesti Grejsin izbor, film Odbjegli qudski tovar, film Dvougao Vijesti

16.30 Stawe nacije 17.00 Dopisnici bez granica 17.30 [tiklom u vrata 18.00 Nacionalna geografija 18.30 Vijesti 19.00 ^ik pogodi 20.00 Bitange i princeze, serija 21.00 Utisak nedjeqe 23.00 Vijesti 23.30 Sportski pregled 0.00 Grejsin izbor, film 1.30 Info kanal

Avala 6.10 7.00 10.00 12.00 13.00 13.30 14.00 15.30 17.00 18.00 18.30

Gruntov~ani, serija Jutro Karavan, film Kuluk Slike `ivota Dok. program Slatka moja Biciklisti, film Boks Vijesti Zaustavno vrijeme

19.00 19.30 20.30 22.30 23.00 23.30 1.00 3.00 3.30 5.40

Radim gradim Mega katastrofe Boks Vijesti Moqac Potkaziva~ 2, film Karavan, film Glas Amerike Potkaziva~ 2, film Glas Amerike

Foks 6.50 7.10 8.10 9.10 10.10 12.10 14.00 15.00 17.00 17.30

Nacionalna geografija Doma}in e-TV Kviskoteka Sala{ u Malom Ritu, film Napoleon i @ozefina 2, film Fajront Republika Pogodi ko je, film Dosije Cirkus

18.00 18.30 19.00 21.00

Vijesti Ke{ taksi Mister Magu, film Prekomjerna sila 2, film 23.00 Pogodi ko je, film 2.00 Top speed 3.30 Ekskluziv Ameri~ko rvawe 4.30 Ke{ taksi 5.00 Ameri~ko rvawe

National geographic 8.00 Opasna jezera 9.00 Putovawe kroz vrijeme 10.00 Praistorijski Amerikanci 11.00 Apokalipsa kamenog doba 12.00 Otapawe gle~era 13.00 Drevni pomorci 14.00 Balistika 15.00 Istrebqewe ~ovjeka 16.00 Apokalipsa Zemqe 17.00 Otapawe ledenog doba 18.00 Razbijawe Zemqine kore 19.00 Opasna jezera

20.00 21.00 22.00 23.00 0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00 7.00 7.30

Identi~ni blizanci @ivotiwe Otapawe gle~era Identi~ni blizanci @ivotiwe Otapawe gle~era Istinski vjernici Identi~ni blizanci @ivotiwe Otapawe ledenog doba Razbijawe Zemqine kore Krokodilske hronike Hronike iz divqine

Radio RS 6.00 8.00 8.05 9.00 9.05 9.30 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.05 16.00 16.20 18.00 18.05 19.00

Jutarwi program Vijesti Emisija za selo Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Top lista Radija RS Vijesti Sje}awa Vijesti Iz vjerskih zajednica Vijesti Zvrk Vijesti Pri~aonica, omladinska emisija Vijesti Sportski pregled Dnevnik Nedjeqni radio magazin Vijesti Medaqoni u vremenu Vijesti

19.05 Zaigrajmo, zapjevajmo, emisija narodne muzike 20.00 Vijesti 20.05 Razgovornik 21.00 Vijesti 21.05 Starogradska sje}awa 22.00 Vijesti 22.05 Korijeni 23.00 Sje}awa 0.00 Vijesti 0.05 Kultura u ogledalu 1.00 No}ni program 5.00 Emisija za selo Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

Bijons i Jay-Z pred razvodom Ne{to nije u redu u braku Bijons i Jay-Z, ili barem u kreve tu. Ka ko javqa ma ga zin “Star“, slavni bra~ni par sve ~e{}e spava u odvojenim krevetima, a ponekad i u razli~itim ho te li ma. Ta ko su za vri je me do dje le “Os ka ra“ spa va li u odvojenim hotelima. - Svi su bi li {o ki ra ni, jasno je da ne spavaju svi supru `ni ci u is tim kre ve ti ma,

ali se bar dr`e istih hotela rekao je izvor za “Star“. To nije prvi glas o bra~nim neslogama. Krajem pro{le godine, “Media Take Out“ je objavio da je za vrijeme promocije svog novog CD-a, Bijons odsjela u hotelu na Menhetnu, {to samo po se bi ni je ~u dno. ^u dno je to {to je hotel tek kilometar udaqen od wiho ve ku }e u ko joj je bio Jay.

Luda planeta

Progutala prsten Djevojka je slu~ajno progutala vjereni~ki prsten, koji je wen de~ko stavio u porciju milk {ejka. Ketlin Vipl iz Farmingtona u Wu Meksiku, oti{la je sa de~kom na ve~eru u restoran brze hrane. Wen budu}i suprug Rid Haris, vjereni~ki je prsten stavio u wen omiqeni milk {ejk. Devojka je odu{evqeno srknula, dok joj je de~ko govorio da ima va`no pitawe. Ketlin je popila milk {ejk, ne primijetiv{i da je u wemu prsten.

Vodoravno lopov

Megan Foks u stripu Megan Foks je zaposlenija nego ikada, “najseksi `ena svijeta“ potpuno je u svijetu adaptacija. I dok ~ekamo nastavak “Transformersa“, Megan ve} ima dva planirana projekta iz svijeta stripa, tj. dva filma koja }e biti snimana prema popularnim strip-serijalima. Ova 22-godi{wa seks-bomba, tako }e dobiti sporednu ulogu u adaptaciji SF vesterna “Yona Heks“ glume}i revolvera{a Leilu, zaqubqenu u lovca na ucjene, kojeg }e o`ivjeti Yo{ Brolin. Snimawe “Yona Heksa“ po~iwe u aprilu. Druga adaptacija je “Fathom“, adaptacija istoimenog stripa Majkla Turnera. Foks }e biti Aspen, djevojka koja otkriva da je pripadnica rase po imenu Plavi, grupe humanoida koja mo`e da “kontroli{e vodu“. Megan }e u tom filmu, navodno, u~estvovati i u produkciji.

NEKAD BILO...

Paklena pomoranxa

Stenli Kjubrik umro je 7. marta 1999. u ^ildvikberi Mejnoru kraj Londona. Bio je ameri~ki filmski re`iser, koji je ve}inu svojih filmova snimio u Engleskoj. U svojoj je pedesetogodi{woj karijeri stvorio zna~ajan opus od 13 dugometra`nih filmova od kojih se mnogi smatraju klasi~nim ostvarewima filmske umjetnosti. Kjubrikovi filmovi su ve}inom kwi`evne adaptacije, karakteristi~ni po svojoj tehni~koj savr{enosti, inventivnom pristupu filmskom scenariju i okrutnoj cini~noj dosjetqivosti. Wegova najpoznatija djela su “Dr Strejn`lav“, “Odiseja u svemiru 2001“, poznati horor film “Isijavawe“ i jedan od najboqih filmova “Paklena pomoranxa“.

POSQEDWA Kris Braun optu`en za dva krivi~na djela Kris Braun optu`en je za krivi~no djelo napada na `ensku osobu i kriminalne prijetwe na wen ra~un. Braun (19) se suo~ava sa ~etvorogodi{wom kaznom zatvora, ako bude progla{en krivim za oba krivi~na djela. Tu`ioci su naveli da je on napao svoju 21-godi{wu djevojku, pjeva~icu Rijanu, no} pred sve~anu dodjelu nagrada “Gremi” kojoj je trebalo da prisustvuju, ali su otkazali dolazak. Rijana, ~ije je pravo ime Robin Fenti, u policijskom izve{taju se pomiwe kao Robin F. Wu do sada vlasti nisu identifikovale kao `rtvu. Braun je priveden 8. februara, a pu{ten je uz kauciju od 50.000 dolara.

Jedna [ve|anka krala je novine da bi rje{avala ukr{tene rije~i. Neimenovana gospo|a stara 64 godine, dva puta nedjeqno uzimala je desetine primjeraka novina iz trafika u Upsali. Ona je zatim rje{avala nagradne ukr{tenice i slala rje{ewa u vi{e primjeraka, kako bi pove}ala svoje {anse za dobitak. Kra|a je otkrivena kada su distributeri prijavili mawak novina dostavqa~u, a policija je organizovala zasjedu.

Marihuana zdrava Ako ste mislili da pu{ewe marihuane ima {tetno djelovawe na mozak prevarili ste se! Nau~nici su otkrili da marihuana u stvari - ~ini mozak mla|im. Kako pi{e portal Newscientist.com, tim stru~waka s Ohajo univerziteta otkrio je da neki elementi u marihuani mogu da budu dobri pri sprje~avawu starewa mozga i mo`da ~ak da stimuli{u nastanak novih mo`danih }elija.

KOLUMNA

INTERVJU

Sa ^EZ-om prona}i rje{ewe povoqno za obje strane www.glassrpske.com

SLOBODAN PUHALAC, ministar industrije, energetike i rudarstva RS

Sveti Georgije ubio jednu od a`daha PI[E: DU[AN KOVA^EVI]

OPERA “NA DRINI ]UPRIJA“ i Dom za medvjede, novi projekti Emira Kusturice

MNOGI DIJELOVI opere snima}e se u Vi{egradu, na autenti~nim lokacijama KULTURA BIQA KRSTI], vokalni solista

Sa~uvati dobar ukus od lo{ih uticaja Milanskim modnim pistama prodefilovali najqep{i top-modeli

2 7. i 8. mart 2009. GLAS PLUS

Kolumna

Od Sa ha re do Si bi ra

Tokom snimawa filma, ili rada na nekoj komplikovanoj pozori{noj predstavi, doga|aju se raznorazna ~uda, nepredvi|ena zbitija koja su, ~esto, zanimqivija, i interesantnija od onoga {to }e publika videti kad bude gledala film, ili, predstavu. Neplanirani “doga|aji“ obavezno prate snimawe svakog filma, iskrsavaju svakodnevno, iz ~asa u ~as, i {to je film te`i za realizaciju, isku{ewa su sve ve}a i, rasko{nija.

ZABRANA uno{ewa "filmskog oru`ja" Dolaze}i u “ma~vansko selo“, sagra|eno u Deliblatskoj pe{~ari, na jednom od rukavaca Dunava, imao sam ose}aj da sam u Sahari, kad se i kamile sklawaju u hlad. I dok sam sa dvojicom prijateqa gazio preko u`arenog poqa, prema objektu – mehani na obali reke, upitali smo jednog ~oveka iz sektora tehnike, kolika je temperatura? On je pogledao ne{to u kolima, i rekao: ~etrdeset i devet stepeni. Ma{ala, rekosmo nas trojica uglas. I, na tih pedesetak afri~kih stepeni – nai{ao je (bio) talas vrelog vazduha iz Sa ha re, ugle da li smo \or |a Yan da ra –

Inbox Potpuno razumijem vladiku Grigorija kad je qut na te takozvane NN osobe, to nisu osobe to su kukavice. Imao sam iskustvo sa tim qudima sitne du{e, koje nemaju svojeg dostojanstva ni jotu. U jednom lokalu u Mostaru slavili smo Bo`i}, na{ pravoslavni devedesete, bilo je tu i muslimana i Hrvata, niko nikome nije smetao i svi smo se dobro zabavqali, u jednom momentu upada policija i vodi nas kod sudije za prekr{aje, da zlo bude ve}e oba policajca su Srbi, malo je re}i da su bili grubi prema nama, prespavamo u zatvoru, dobijemo neku kaznu pa odosmo ku}ama u nevjerici. Godinu i po dana kasnije ti isti policajci su sad specijalci VRS i dolaze u selo u koje sam izbjegao i istresaju me kao |ubre, jer sam nekada volio curu koja je katolkiwa kao ja sam {pijun. Dolazim na odsustvo jer sam provodio i po tri mjeseca na terenu od Grahova do Gora`da, oni me hapse i progla{avaju dezerterom, ~uo sam da daqe od Trebiwa ni jedan od wih makao nije. Hajde zavr{io rat vra}am se u Mostar. Jedan od tih policajaca Milan, i opet policajac, me sre}e na Rondou i gla, sno povi~e za mnom “Je l to onaj Ne|o ~etnik {to je ni{anio po Mostaru.” Mislim se: “E moj Nedjeqko {ta ti do`ivi, oni isti sa kojim sam slavio Bo`i} su me prihvatili kao svog dok me moj gura i pquje. Takvi isti i Vas, uva`eni vladiko, omalova`avaju, Vi ste uradili ne{to {to neko nije htio, podvla~im nije htio, uraditi iz svojih sitnih lihvarskih interesa, i koji polako ali sigurno gubi svoje uticaje, i na vidjelo dolazi istina. A istina je jedna, i kad tad do|e do we, Vi ste ti koji poku{avate, da uz pomeni najve}u vrlinu nas hri{}ana - pra{tawe - uvjeriti te nevjerne Tome da to {to ~ine nije dobro, i da poka`u svoje pravo lice i da }e im Gospod ali i narod oprostiti. Te{ko je to pretpostavqam, ali i to je lak{e nego se skrivati u }umezima, vlastitom zatvoru i pod la`nim imenom. Kukavi~ki. Kad tad }e maske pasti, a onda ne}e ni Nedjeqko, ni vladika, presu|ivati ve} Gospod. [email protected]

Lazu Ristovskog, kako u punoj `andarmerijskoj uniformi – zakop~an do grla, ja{e kowa kroz pli}ak reke... Kad sam ga, posle, pitao, kako je izdr`ao toliku vru}inu u uniformi i ~izmama do kolena, rekao je: “Zamisli, uop{te se nisam znojio. Nisam ose}ao vru}inu, dok sam snimao“... Mo} dobrog glumca da se “povu~e“ u lik, da napusti realnost, da odstrani sve okolne uticaje, ravna je ritualnim, bosonogim {eta~ima po usijanom kamewu, ili qudima koji su uspevali da “zadr`e“ disawe desetak minuta, {to je (u oba slu~aja) medicinski, nemogu}e. Sa tih “afri~kih“ pedeset stepeni u hladu, kako se za utehu ka`e, filmska ekipa je pre{la u Republiku Srpsku, da snima sce ne Cer ske bit ke. Po pla nu, snimawe je trebalo da po~ne polovinom septembra, dok je jo{ lepo vreme, nalik onome iz avgustovskih dana, 1914. godine. Me|utim, u “realizaciju bitke“ uplele su se i me|unarodne (mirotvorne) snage, ko je su za bra ni le uno {ewe “fil mskog oru`ja“, pu{aka iz vremena balkanskih ratova, 1912 – 1913. godine sa obrazlo`ewem da oru`je podle`e “posebnoj kontroli i proceduri“. Prolazili su dani, pa nedeqe, u prepisci, telefonirawu, molbama, intervencijama, i sve je bilo u obe}awima u redu, samo {to kamion sa “sumwivim oru`jem“

nije mogao preko granice. Bajdvej, dok se raspadala Jugoslavija, “pacovskim kanalima“, sve uz znawe me|una ro dnih oba ve {taj nih slu `bi, pre ko granica su prelazili {leperi najsavremenijeg oru`ja, za budu}i “realni“ oru`a ni su kob, ko ji }e, kao {to vi di mo, ponovo poslu`iti za snimawe nekih novih filmova o “proteklim ratovima“. Da nije cini~no, bilo bi apsurdno. Kad je dozvola (kona~no) dobijena, i kad je ekipa iza{la na “padine Cera“, ve} je uveliko bio novembar, sneg je napadao kao {to je red, a temperatura se spu{tala prema sibirskim hladno}ama.

SVETI Georgije ubio jednu od a`daha Sa plus pedeset, na minus deset, zbog “sumwivih pu{aka“, iz ratova s po~etka dvadesetog veka, rentiranih u Bugarskoj – jedan evro, za pu{ku, po danu. I sva je sre}a {to se sve to zaboravi, jer da se pamti – niko nikad ne bi vi{e snimio nijedan film. Posle tri godine “borbe“, Sveti Georgije – Bogu hvala, ubio je jednu od a`daha. A {ta }emo sa ostalim a`dahama, to jo{ uvek niko ne zna.

Pi{e: Du{an KOVA^EVI]

Sa plus pedeset, na minus deset, zbog “sum-wivih pu{aka“, iz ratova s po~etka dvadesetog veka, rentiranih u Bugarskoj – jedan evro, za pu{ku, po danu. I sva je sre}a {to se sve to zaboravi, jer da se pamti – niko nikad ne bi vi{e snimio nijedan film

Komentari ~italaca

Pekari, preskupi ste! Investitori ula`u novac u djelatnosti u kojima se ostvaruje najve}i profit. Zato je dovoqno da vidimo koliko se kojih objekata gradi, pa da znamo gdje investirati. Kod nas su to stanovi, benzinske pumpe, apoteke, pekare... Da vne 1959. go di ne u pro da vni ci u Osje~anima cijena jednog kilograma hqeba bila je jednaka cijeni jednog kilograma bra{na. Hqeb je proizvodio pekar Du{an Mitrovi} u pekari koju je zagrijavao drvima. Na moje pitawe kako mo`e biti cijena hqeba kolika je cijena bra{na, Du{an odgovori zato {to za kilogram hqeba treba 80 dekagrama bra{na. Ja i moj pomo}nik, ka`e Du{an, uve~e zamijesimo tijesto i kvasac, izjutra uranimo, dok vatra zagrije pe}, mi premijesimo tijesto i oblikujemo hqebove. ^im budu pe~eni, prenesemo ih u prodavnicu i na{ posao je zavr{en. Razlika od 20 dekagrama bra{na za sva-

ki kilogram hqeba nam je dovoqna da platimo tro{kove i zaradimo platu. Zadovoqan i ja i moj pomo}nik - zavr{i pekar. Ako bi sada va`ila ista pravila odnosa cijena bra{na i hqeba, hqeb od 600 grama mo gao bi se ku pi ti za 38 fe nin ga, umjesto jedne marke, koliko ga sada pla}amo. U 1974. godini prosje~ne cijene u Bosni i Hercegovini iznosile su za jedan kilogram: p{enice 2,43 dinara; bra{no polubijelo 3,06 dinara; hqeb polubijeli 3,22 dinara. Prosje~na plata iznosila je 1.805 dinara. Cijena hqeba je 1974. godine bila ve}a za 5,23 odsto od cijene bra{na. Za prosje~nu platu moglo se kupiti 560 kilograma hqeba, a za prosje~nu platu u 2008. godini u RS moglo se kupiti 452 kilograma hqeba. Danas je na na{em tr`i{tu hqeb skupqi od bra{na za 263,16 odsto. Ovaj odnos cijena hqeba u odnosu na bra{no omogu}uje da i mali obim proizvodwe obez-

bje|uje zadovoqavaju}u zaradu. To je odgovor za{to je mnogo pekara. Istina, sve {to je vi{e pekara, pojavquje se sve boqi kvalitet hqeba. To je pravi lo kon kurencije. Ipak, rekao bih da se nepla}eni rad proizvo|a~ima p{enice preliva proizvo|a~ima hqeba, a uzimaju i od potro{a~a, jer su pekari veoma solidarni u ujedna~avawu cijena hqeba. Pekare velikog kapaciteta, izgra|ene prije rata, dotrajale su i optere}ene teretom rata i poratnog perioda. Zato ne mogu da proizvode hqeb po srazmjernim cijenama u odnosu na cijene bra{na i da tako reguli{u cijene hqeba na tr`i{tu. One sada{wim cijenama hqeba pokrivaju ranije nastale tro{kove i obaveze. Zato novoizgra|ene pekare, iako malog kapaciteta, ostvaruju ekstra profit. Milo{ Staji} iz Doboja

Problemati~nost kulture religije Omladina koja je plakatima htjela da skrene pa`wu na predmet kultura religija vjerovatno je iritirana diletantskim predavawem tog predmeta. Sam naziv tog predmeta ne govori ni{ta. Slo`io bih se da se predmet zove istorija religije i da taj predmet obuhvati i kulture u kojima su te religije nastale i opstale. O tome se ima dosta u~iti i pitawe je da li Republika Srpska ima kadrove za to. Po{to je pravoslavqe dominantnija religija u RS, normal no je da se pro tiv na dri u~i teqa pobunila ba{ pravoslavna omladina. Ja nisam nikada poha|ao vjeronauku u {koli, ako izuzmem marksizam koji je bio obavezan u tada{wim {kolama. Bilo je u~iteqa, nekada{wih skojevaca, koji su nas navra}ali da popove ga|amo balegom. I to smo pre`ivjeli, a po{to sam, pomalo, i znati`eqan, po~eo sam izu~avati hri{}anstvo, onako za sebe. Onima koji su me pitali kako mogu vjerovati u ne{to {to

ne mogu vidjeti, odgovarao sam da ja Boga osjetim. Na smijeh sagovornika, postavio bih mu pitawe da li vidi vjetar, vazduh, struju, zvuk, radio-talase, miris parfema ili smrad... Sve su to stvari koje se ne vide, ali se osjete ~ulima. I ja osje}am, na svoj na~in, da ima Boga. Ne vidim ga, ali ga osje}am! Iz tog razloga bi trebalo na{oj djeci omogu}iti da nau~e da osje}aju prisustvo Boga blizu sebe. Time }emo dobi ti, za bu du }nost, ~es ti te qude, na {e nasqednike, a osloboditi se nakaradnih filozofija koje slu`e za dnevnu upotrebu. Da li }e ti qudi redovno postiti ili mrsiti, to je sporedna stvar. Molio bih ministra prosvjete da poradi na tome. Praviti anketu me|u roditeqima ko ji su odra sli pum pa ni marksizmom i lewinizmom i djecom koja nemaju uvida u to {ta je to religija, besmisleno je. Treba pogledati kakva su iskustva onih koji su napredniji, u ekonomskom pogledu, a

vjeronauku imaju u osnovnim i sredwim {kolama. Dodu{e, u nekim zemqama to rade {kole koje su pod pokroviteqstvom crkve, ali to ne umawuje broj u~enika koji i ne pripadaju toj crkvi i nije mi poznato da je iko, poslije {kolovawa, prihvatio za svoju religiju vjerovawe te crkve. Vjerou~iteqi su na lijep na~in objasnili u~enicima sve razlike u u~ewu crkava, a na prakti~nu nastavu, odlazak u crkvu i pri~e{}e, odlazili su u~enici koji su bili pripadnici te crkve. Zbog toga ne vidim razlog za{to vjeronauku, pravoslavqe, ne bi poha|ali i |aci rimokatoli~kog zakona i djeca islamske vje roi spo vi jesti, ako bi im se na prihvatqiv na~in objasnilo {ta je isto, a {ta razli~ito kod u~ewa raznih religija. Zato treba imati {kolovane vjerou~iteqe, koji }e na lak i jednostavan na~in privu}i pa`wu u~enika i objasniti im sve nepoznanice. Milutin Ivkovi}

GLAS PLUS 7. i 8. mart 2009. 3

2. 3 - 6. 3. 2. 3.

Paralelizam u institucijama BiH otvorio mogu}nost nezakonitostima

Prislu{kuju funkcionere iz Srpske

Tu`ilac za ratne zlo~ine Vladimir Vuk~evi} izjavio je da je za sada najvjerovatnije identifikovano deset mogu}ih po~inilaca zlo~ina nad Srbima i nealbancima na sjeveru Albanije 1999. godine. Vuk~evi} je rekao da je Tu`ila{tvo najvjerovatnije identifikovalo eventualne egzekutore, kao i da je, na osnovu fotografija do kojih je tu`ila{tvo do{lo, identifikovana jedna od `rtava, Predrag Dragovi}. On je naveo da je Dragovi}a prepoznao wegov sin Rade i da je na osnovu fotografije mo`e zakqu~iti da je `rtva natjerana da pred egzekuciju obu~e uniformu, da se ne bi vidjelo da je ubijen civil. Rade Dragovi} kazao je da je wegov otac bio civil, da nikada nije u~estvovao u ratnim aktivnostima.

3. 3. rtparol Tu`ila{tva za

Po je Bruno Vekari} ratne zlo~ine Srbi tvo dokaze za zlotu`ila{ rekao je da je ovo 2006. i dosA prikupqalo od JN ma ci ni j vo ~in nad ~ili da sami lu od BiH, ali da su tvu { e. la `i Tu o al tavq u BiH on opstrui{ da su vidjeli da se h da ni ~e wi um os H Bi otvore prosec, ka iz nicu za 19 osoba ter po la ulisa j spi ~ko ra qa vo je, - Policija JNA u Dobro ne nad pripadnicima ~i 06. 20 zlo od tne s ra na li kod ni je ~i su po la{tva, taj predmet `i Tu ~e ti iz se ge to le [ da }e na{e ko ci u Sarajevu. li na wemu, o~ekivali di ra o da sm se o li pn da cr na is , , godine u Bosni n od najve}ih zlo~ina BiH procesuirati jeda trebqiv. Me|utim, upo ma wi ti bi li pi sku o sm ji ko jal ri }e mate ma koje smo douvideli, po odgovori krenuli kada smo definitivno postupak opstrui{e, bijali iz Bosne da se m, no ko za m sa na{i smo u proces u skladu i}. kar Ve istakao je

4. 3.

Nije stra{no grije{iti, nije stra{no toliko grije{iti, koliko je stra{no lagati, koliko je stra{no varati, koliko je stra{no le`ati u grijehu i smi{qati zlo drugome, jer to tako jedino radi |avo. Stra{no je ostajati u grijehu, stra{no je, bra}o i sestre, ne tra`iti opro{taj, stra{no je ne pokajati se, ne promijeniti se, ne uspraviti se, ne umiti se, ne oprati se. Rekao je ovo u besjedi, obra}aju}i se vjeruju}em narodu Hercegovine, vladika zahumskohercegova~ki i primorski Grigorije. Kazao je da “ovih dana Trebiwem kru`e neke `ute novine i da je mnoge qude zahvatila `utica, opasna zaraza: kleveta i ogovarawe“. - A potpisnici klevete i ogovarawa su N.N. osobe. I evo i wima poru~ujemo, tim N.N. junacima, da bi i wima oprostio i Bog i mi, qudi kojima vade trun iz o~iju vilama, ako bi imali snage da zatra`e opro{taj - rekao je vladika hercegova~ki.

5. 3. Ako se snimci prislu{kipo- jave

6. 3.

Doga|aj sedmice

kih razgovora nuta“ vanih telefons magazina “60 mi olu ka ni ed ur ma ka u ru nego na st erovi}a prije Bakira Haxiom to ozbiqan dr`avni problem da je o je tu`ioca BiH, on pozabave parlamenti. Na ov m se no da re a vo eb ot tr u kojim ko Peri} Suda BiH Bran ja di su . ao ti az uk javnos pismu upu}enom ti~kog magazina “60 minli po ra na vi no ioza a gorak - Specifi~na simb li parapolicijskih) izvora ostavq vodi (i na e manipulacije uta“ i policijskih izacije i politi~k hova ukus instrumental s Srpske“ pozvao je novinare, wi la u “G ~e u. qu sm uk pi se u } H da Peri li~nosti u RS i Bi vno ti os rn udru`ewa i javne vo m govoru i odgo raspravu o javno nu i izgovorenu rije~. sa pi na inara za

Da bi se dopunili buxeti entiteta u BiH i time odgovorilo na globalne izazove koje nosi svjetska finansijska kriza BiH }e imati na raspolagawu oko 170 do 180 miliona maraka, od kojih bi oko 35 odsto pripalo Republici Srpskoj, a oko 65 odsto Federaciji BiH. Ovo je rekao predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri} i istakao da je Savjet podr`ao protokol o privremenoj raspodjeli ovih sredstava dobijenih po osnovu Sporazuma o pitawu sukcesije, koji su protekle sedmice potpisali entitetski ministri finansija i dr`avni ministar. - Radi se o sredstvima dobijenim po osnovu raznih vidova ~ija cifra jo{ uvijek nije precizna, a ciq je da se o~uva stopa prirodnog i ekonomskog rasta, ubla`e socijalne tenzije i sa~uvaju radna mjesta - istakao je [piri}.

Mirko Okoli} ocijenio da nisu sporna zakonska presretawa telekomunikacija, ve} nelegalna, koja su rezultat djelovawa paralelnih struktura i biv{ih obavje{tajaca PI[E: DRAGANA ]OSI] [email protected]

lan Zajedni~ke komisije za odbranu i bezbjednost Par la men ta BiH Du {anka Majki} izjavila je da ima in for ma ci je da bo{wa ~ki ka dro vi u oba vje {tajnim i raznim paraobavje{tajnim slu`bama prislu{kuju telefonske razgovore srpskih predstavnika u institucijama BiH, ali i zvani~nika Srpske. Majki}eva navodi da su neki od sistema za prislu{kivawe telefonskih razgovora, presretawe SMS-a i elektronske po{te pod kon tro lom bo{wa ~kih oba vje {tajaca i da se koriste u politi~ke svrhe. Majki}eva ka`e da je jedan od problema spre~avawa zloupotreba sistema za prislu{kivawe telefonskih razgovora bo{wa~ka dominacija u Ministarstvu bezbjednosti BiH.

^

PROBLEM mogu}ih zloupotreba telekom operatera u svrhu prislu{kivawa - Ministar bezbjednosti Tarik Sadovi} ne `eli da obezbijedi tran spa ren tni ji rad obavje{tajnih slu`bi. Drugi problem je {to Bo{wacima u ovom ministarstvu pripadaju odjeqewa za borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala, baze podataka, informacionu bezbjednost, za razliku od Srba, kojima pripada pisarnica i arhiva - rekla je Majki}eva.

Predsjedavaju}i Zajedni~ke komisije Parlamenta BiH za nadzor rada Obavje{tajno-bezbjednosne agencije BiH Mirko Okoli} ocijenio je da nisu sporna zakonska presretawa telekomunikacija, ve} nelegalna, koja su rezultat djelovawa paralelnih struktura i biv{ih obavje{tajaca. - Pri je ne ko li ko da na smo kontrolisali rad OBA i tu nisu uo~ene nikakve nepravilnosti, jer je u ovoj slu`bi sistem za presretawe te le ko mu ni ka ci ja uspos tavqen tako da ga pojedinac ne mo`e zloupotrijebiti - kazao je Okoli}. Ukazao je na problem mogu}ih zloupotreba telekom operatera u svrhu prislu{kivawa telefonskih razgovora. Poslanik Srpske demokratske stranke u Parlamentu BiH Slobodan [araba tako|e je kazao da se sistem za prislu{kivawe telefonskih razgovora, prije svega, zloupotrebqava u politi~ke svrhe. - Ne mogu precizirati koji politi~ari su predmet prislu{kivawa, ali zloupotrebe su izra`ene rekao je [araba. On ka`e da se nelegalno prislu{kuju telefonski razgovori ve}ine zvani~nika i politi~ara RS, jer za to nije izdat nalog Suda BiH. - To je grubo kr{ewe zakonskih propisa i logi~no je da se u takvim uslovima niko ne osje}a potpuno bezbjedno - naveo je [araba. Dodao je da postoje ure|aji za prislu{kivawe koji nisu skupi i koji se lako koriste, zbog ~ega su ga upozoravali da u telefonskim razgovorima ne pomiwe “ozbiqne stvari“.

4 7. i 8. mart 2009. GLAS PLUS

Slobodan Puhalac, ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske

Sa ^EZ-om prona}i rje{ewe povoqno za obje strane Ova situacija mo`e biti rije{ena samo uz obostrano razumijevawe i prihvatawe realnih uslova poslovawa i nastoja}emo da sa ^EZ-om na ovim principima prona|emo rje{ewe povoqno za obje strane, kazao Puhalac Do zastoja u sprovo|ewu sporazuma sa ^EZ-om do{lo je zbog neuno{ewa imo vi ne Ri TE Gac ko u zajedni~ko preduze}e “Nove elektrane RS”. Ta~no je da “Elektroprivreda RS” nije izvr{ila ovu ugovornu obavezu, jer zbog tu`be malih akcionara, koji su tra`ili poni{tewe odluke o osnivawu zajedni~kog preduze}a, prije rje{avawa ovog spora, nije mogu}e izvr{iti unos imovine i ispu ni ti oba ve ze iz ugo vo ra. Obostrano ponu|eno alternativno rje{ewe je bila dokapitalizacija postoje}eg RiTE Gacko. I to rje{ewe je u na~elu prihva}eno, ali za sada do sporazuma nije do{lo. Ovo je u intervjuu za “Glas Srpske“ rekao ministar industrije, energetike i rudarstva u Vladi RS Slobodan Puhalac dodaju}i da je ozbiqan problem nastao kada su date primjedbe na predlo`enu Studiju izvodqivosti. - ^e{ki partner je tra`io da obaveze po osnovu emisije ugqendioksida padnu na teret Vlade. Tra`io je garancije za liberalizaciju tr`i{ta, preograni~ne kapacitete, garancije koje se odnose na prodaju i kupovinu elektri~ne energije, vanbilansne obaveze i druga ekolo{ka pitawa. Ova situacija mo`e biti rije{ena samo uz obostrano razumijevawe i prihvatawe realnih uslova poslovawa i nastoja}emo da sa ^EZom na ovim principima prona|emo rje{ewe povoqno za obje strane - kazao je Puhalac. GLAS: Ukoliko se ne postigne dogovor najavili ste da }e svako tra`iti svoje {anse na arbitra`i. [ta to konkretno zna~i? PUHALAC: Elektroprivreda

Rudarstvo GLAS: Kakvo je stawe u sektoru rudarstva? PUHALAC: Na`alost, jedan od segmenata koji se, me|u prvima, na{ao na udaru krize je sektor rudarstva. Svjetska berza metala ima svoje cikluse rasta i pada, ali su oni naru{eni nakon {to je ve}ina prera|iva~kih kapaciteta smawila ili obustavila svoju proizvodwu zbog krize. Te{ko je re}i kada }e ponovo do}i to potra`we i rasta cijena. Nasuprot tome, rudnici ugqa Stanari, Gacko i Ugqevik su vezani za proizvodwu elektri~ne i toplotne energije i kao takvi }e imati pozitivne uslove za poslovawe. Ne smijemo zaboraviti ni eksploataciju tehni~kog gra|evinskog kamena koji }e svoju ekspanziju imati kroz realizaciju najavqenog projekta izgradwe mre`e puteva u RS.

RS uz na{u saradwu, nastoja}e da, na sve na~ine, sa kompanijom ^EZ, kao velikim partnerom, prevazi|e nastale probleme i krene u realizaciju projekta, naravno, uz maksimalnu za{titu interesa RS. Ako do toga ne do|e, spremni smo da idemo daqe koriste}i alternativna rje{ewa. GLAS: Najavili ste da }e Vlada RS u investicije u Gacku i}i sa ili bez ^EZ-a. Imate li mo`da ve} nekih potencijalnih investitora? PUHALAC: Aktuelni partner za projekat Gacko jo{ uvijek je ^e{ka elektroprivreda. Ako se ne rije {e pri su tni pro ble mi, Elektroprivreda RS je spremna da samostalno ula`e u razvoj, prevashodno rudnika, jer je to trenutno neodlo `no. Gac ko mo ra i}i u no ve investicije, jer bez wih nema perspektivu. GLAS: Izra |e ni su po se bni privatizacioni programi za Fabriku motora specijalne namjene, Fabriku specijalnih transmisija i preduze}a “Zrak“. [ta ti programi podrazumijevaju? PUHALAC: Prije svega moramo napomenuti da se radi o privrednim subjektima koji su u te{koj poslovnoj i finansijskoj situaciji sa nagomilanim obavezama, prije svega prema radnicima. Posebni privatizacioni programi, podrazumijevaju u osnovi, prodaju 49 odsto kapitala putem tendera. Kapital bi trebao biti prodat doma}em ili stranom kupcu koji }e zadr`ati djelatnost preduze}a, te obezbijediti wegov opstanak i budu}i razvoj. U slu~aju uspje{ne privatizacije tog dijela dr`a vnog ka pi ta la, pre os ta li dr`avni kapital preduze}a bi mogao biti prodat, ukoliko to tr`i{ne prilike poka`u opravdanim. Osnovni ciqevi kao i elementi vrednovawa ponuda omogu}avaju opstanak preduze}a i ostvarivawe preduslova za wegov rad, obezbje|ewe {to vi{eg nivoa zaposlenosti, dobijawe kvalifikovanog, respektabil nog stra te {kog par tne ra sposobnog da obezbijedi opstanak i unaprijedi poslovawe preduze}a i ostvarewe budu}ih prihoda dr`ave. GLAS: Ima li zainteresovanih potencijalnih strate{kih partnera za privatizaciju preduze}a namjenske proizvodwe? PUHALAC: Namjenska industrija RS ima ne{to lo{iju strukturu ne go ona u FBiH. Na {i kapaciteti su, uglavnom, okrenuti remontnim poslovima, a kapaciteti u FBiH su vi{e proizvodni. Za preduze}a namjenske industrije prednos ti su u du go go di{woj tradiciji, iskusnim kadrovima, specifi~nom civilnom proizvodnom programu i kvalitetu usluga. Ipak, ugovor Orla i renomirane kanadske kompanije Pratt & Whitney, koji je rezultat dvogodi{wih pregovora i

FOTO: G. [URLAN

RAZGOVARALA: MARINA ^IGOJA [email protected]

Slobodan Puhalac

zalagawa menaymenta, pokazuje da izgled za pronala`ewe strate{kog partnera uvijek postoji. Da li }e do realizacije do}i zavisi prije svega od napora samih preduze}a koja moraju da imaju ideju i snagu da tu ideju iznesu.

ELEKTROPRIVREDA RS spremna da samostalno ula`e u razvoj GLAS: Elektroenergetski bilans za 2009. godinu je usvojen. O~ekujete li da }e se planovi dati kroz bilans ispuniti? PUHALAC: U posqedwih godinu dana Elektroprivreda je napravila zna~ajan napredak kroz dobro organizovano poslovawe i planirawe. Ciq je da se nivo proizvodwe iz 2008. godine odr`i i, po mogu}nosti, pove}a. Ne smijemo zaboraviti da su termo i hidroelektrane u tre}oj deceniji svoje eksploatacije i da takav sistem bez novih ulagawa nosi zna~ajne rizike. U odnosu na pro{li period, ovogodi{wi bilans ka ra kte ri {e na por da se o~u va proizvodwa na postignutom nivou i vr{e pripreme za novi investicioni ciklus. Time se RS izdvaja u regi onu i ja sno po ka zu je zna ko ve ukqu~i vawa u sa vre me ne to ko ve. Prema procjenama i u 2009. godini vlada}e povoqni uslovi na tr`i{tu, jer }e i daqe u regionu biti prisutna potra`wa za elektri~nom energijom. GLAS: Najavqena je gradwa vi{e hidroelektrana u ovoj godini? Koji su projekti prioriteti? PUHALAC: U realizaciji najvi{e su odmakli projekti tri hidro elek tra ne na ri je ci Bo sni ukupne snage oko 40 MW i tri HE

na rijeci Bistrici ukupne snage oko 40 MW. Jedan broj koncesionara za male hidroelektrane, tako|e }e krenuti u realizaciju. Sa Elektroprivredom Srbije i sa potencijalnim investitorima, Elektroprivreda RS i Vlada su otpo~ele aktivnosti na realizaciji projekata u gorwem toku rijeke Drine. U situaciji kada gotovo 25 godina nije izgra|en nijedan zna~ajniji energetski objekat, ne mo`ete u budu}nosti o~ekivati siguran i stabilan sistem. Evidentno je da potencijal imamo i da on privla~i interes velikih kompanija, ali koji od objekata }e biti prioritet, kao i ko bi mogao da bude strate{ki partner s kojim bi se krenulo u realizaciju, jo{ je rano govoriti. GLAS: Kako }e svjetska ekonomska kriza uticati na privredu RS? PUHALAC: Niko nema ta~nu procjenu u kojoj mjeri }e kriza pogoditi pojedine zemqe i kada }e prestati nepovoqni efekti. Industrija RS je ve} dugo u te{koj situaciji koja je posqedwih mjeseci dodatno uslo`wena zbog nadolaze}e krize. Izvozno orijentisana preduze}a }e biti vi{e pogo|ena krizom, a posebno ona koja svoju proizvodwu zasnivaju na lon-poslovima. U odnosu na zemqe okru `ewa imamo zna~aj nu prednost. Dva velika kapaciteta su privatizovana u pravo vrijeme i taj novac predstavqa zdrav kapital za novi privredni ciklus, ali ga treba pametno iskoristiti na one projekte koji imaju {ansu. GLAS: Kako rije{iti probleme u “Elektroprenosu BiH”? PUHALAC: Problemi vezani za funkcionisawe “Elektroprenosa BiH” su prisutni od dana uspostavqawa zajedni~ke kompanije. U Prenosnoj kompaniji BiH Republi-

ka Srpska u~estvuje sa 328 miliona KM. To je najve}i pojedina~ni ulog Srpske i na{a obaveza i du`nost je da taj kapital {titimo. Ukoliko akcionari ne mogu na}i zajedni~ka rje {ewa ko ja uva `a va ju ka pi tal odnos unutar kompanije i time dovode u pitawe kontinuirano obavqawe prenosne djelatnosti, idemo ka drugom rje{ewu koje je u praksi poznato i primjewivo. Ono zna~i formirawe vi{e prenosnih kompanija. To je praksa u [vajcarskoj, Austriji, Wema~koj i drugim zemqama. Za{to to ne bi moglo da se primijeni na na{u praksu?

GACKO mora i}i u nove investicije GLAS: Predvi|ena su i nova ulagawa u Rafineriju u Brodu? PUHALAC: Rafinerija danas predstavqa respektabilan kapacitet koji zapo{qava oko 1200 radnika. Samo u dva mjeseca proizvodwe, decembru i januaru, Rafinerija nafte je preradila 174.262 tona sirove nafte. Proizvodne planove prati}e i ulagawa u proizvodne kapacitete u iznosu od 126 miliona evra ~ime }e se omogu}iti rekonstrukciju “Nove linije“ po standardima EVRO-5,6 i pove}ati kapacitet na 4,2 miliona tona prerade sirove nafte. Paralelno sa ovim, predvi|ena su ulagawa u “Petrol“ oko ~etiri miliona evra i Rafineriju uqa Modri~a gdje je u rekonstrukciju ve} ulo`eno gotovo {est miliona KM. Sva ova ulagawa prate zapo{qavawe radnika i anga`ovawa doma}ih malih i sredwih preduze}a koja se bave remontom, sanacijom postrojewa i drugim aktivnostima iz oblasti termoenergetike.

^E[KI PARTNER TRA@IO da obaveze po osnovu emisije ugqen-dioksida padnu na teret Vlade

GLAS PLUS 7. i 8. mart 2009. 5

Opera “Na Drini }uprija“ i Dom za medvjede, novi projekti Emira Kusturice FOTO: R. TASI]

POSEBNA DRA@ OPERE “Na Drini }uprija“ je {to }e se mnogi dijelovi snimati ba{ u Vi{egradu, na autenti~nom lokacijama gdje se de{avala radwa djela Ive Andri}a. Snima}emo na Mostu Mehmed -pa{e Sokolovi}a na Drini, oko mosta, zatim u starim dijelovima ovog grada na obalama Drine i Rzava, rekao Kusturica PI[E: RADOJE TASI] [email protected]

roslavqeni srpski re`iser Emir Kusturica potvrdio je ju~e da ovih dana o~ekuje razgovore u Vladi Srbije i potpisivawe ugovora sa Ministarstvom za nauku i kulturu za pro je kat sni mawa fil mske opere “Na Drini }uprija“. - Za mene li~no, iako znam te`inu ovog projekta i {ta sve treba u~initi da se mirni jezik Ive Andri}a iz wegovog najpoznatijeg djela pretvori u filmsku operu, je ostvarewe davna{weg sna o ekranizaciji “Na Drini }uprije“. To je za mene jo{ jedan izazov i nadam se da }u uspjeti da realizujem svoju davnu zamisao - rekao je Kusturica.

P

Emir Kusturica sa svojim qubimcem

On ka`e da }e to biti opera iskazana filmskim jezikom u kojoj }e se pojaviti mnogi poznati likovi iz Andri}evog romana kao {to su ]orkan, [vabica, lijepa Fata Avdagina, kockar Baranac, Lotika i mnogi drugi. - Posebna dra` ovog projekta je {to }e se mnogi dijelovi za filmsku operu snimati ba{ u Vi{egradu, na autenti~nom lokacijama gdje se de{avala radwa djela Ive Andri}a. Prema mojim planovima snima}emo na Mostu Mehmed-pa{e Sokolovi}a na Drini, oko mosta, zatim u starim dijelovima ovog grada na obalama Drine i Rzava - dodaje Kusturica. Zamisao velikog re`isera je da filmska opera traje 150 minuta . O~ekuje se da ovaj projekat, ~iji }e pokroviteq biti predsjednik Srbije Boris Tadi}, bude zavr{en za dvije godine i da se wegova premijera odr`i 2011. godine kada }e se u Srbiji obiqe`iti 50 godina od uru~ivawa Nobelove nagrade kwi`evniku Ivi Andri}u. Kusturica je ovih dana najavio da }e u srcu planine Tare osnovati stara~ki dom za medvjede. - Stara~ki dom za medvje-

de je jedna od humanih akcija koja na najboqi na~in ovdje u Mokroj Gori i wenoj okolini izra `a va na{ odnos pre ma prirodi i wenim stanovnicima. Pokrenuli smo ovu akciju kao protest protiv zlostavqawa `i vo tiwa a po se bno medvjeda, jedne od najgrandioznijih koja ukra{ava na{e {ume i proplanke kao i ovdje na Tari - ka`e Kusturica. Prihvatili{te za me~ke prostira}e se na povr{ini od 17 hektara i u wemu }e `ivjeti oko 30 starih islu`enih medvje da ko ji }e ima ti stal nu wegu. -Prema na{im saznawima u Albaniji “zabavqa~i naroda“ posjeduju veliki broj medvjeda, koje }emo otkupiti a ima ih i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini - dodaje Kusturica.

TOPOVI za vje{ta~ki snijeg Projekat azila za medvjede u Parku prirode Mokra Gora finansira}e austrijska nevladina organizacija “^etiri {ape“. U proteklih dvadesetak dana na skijali{tu “Iver“, na 1.495 metara na planini Tari odr`ano je me|unarodno ta kmi ~ewe u sno ubor du za

takmi~ili su se cicibani iz mnogih skija{kih klubova iz Srbije.

POKROVITEQ projekta predsjednik Srbije Boris Tadi} - Vidite, jedna moja gotovo utopijska ideja da se pored kulturnih sadr`aja koje turistima i na{im prijateqima nudimo u Drvengradu iskoristi reqef i prirodne qepote Tare i izgradi skijali{te postala je stvarnost. Vidite ovu djecu koja prve korake ~ine na skijama jer je ovakvih uslovnih skija{kih staza u Srbiji vrlo malo. Planiramo da ovu stazu rezervi{emo iskqu~ivo za rekreativno skijawe, a uskoro zavr{imo i onu, s druge strane brda, u du`ini od 1,5 kilometara koja }e slu`iti iskqu~ivo za takmi~ewa - ka`e Kusturica . Za dvije godine Kusturica je do Ivera izgradio asfaltni put i ~etiri ure|ene skija{ke staze. Oko kilometar duga sidro-uspiwa~a prevozi 600 skija{a na sat.

Do skijali{ta je doveden cjevovod, nabavqeni topovi za vje{ta~ki snijeg i izgra|en motel u alpskom stilu kapaciteta 30 le`ajeva. - Sad ovdje na malom prostoru u Drvengradu i na Iveru ima mo naj boqu opre mu za filmove, topove za snijeg, hotele najvi{eg standarda, slu`bu renyera koja je uz rame najelitnijim iz te oblasti. Ura|eno je puno, a radi}emo i daqe, jer sve je mogu}e kad ~ovjek napravi svoju ku}u i oku}nicu - zakqu~uje Kusturica.

@ivotiwe Veliki qubiteq `ivotiwa, u ~ijem se Drvengradu, {etaju rasni i obi~ni psi, ma~ke, pa i medvjedi, ka`e da je zapad na ovom planu daleko odmakao ispred nas, jer je “bogatije dru{tvo koje i vi{e izdvaja za wihovu za{titu“.

Skijali{te na Mokroj Gori

Isto~nu Evropu koje se boduje za Svjetski kup. A na sta zi na “Iveru“ proteklih dana

IDEJA DA SE u Drvengradu iskoriste reqef i qepote Tare i izgradi skijali{te postala stvarnost

6 7. i 8. mart 2009. GLAS PLUS

Proslava Me|unarodnog dana

Si no nim Istorija Me|unarodni dan `ena, 8. mart, progla{en je 1920. godine, a slu`beno priznat u Ujediwenim na ci ja ma 1977. Ovaj praznik simbolizuje dugu istoriju borbe za `enska pra va, kao {to su pravo gla sa, pra vo na le ga li za ci ju po ba ~a ja ili danas pravo na rad. Prva inicijativa potekla je od ameri~ke Socijalisti~ke stranke 1909, a idu}e godine na Me|unarodnoj konferenciji `ena socijalista u Kopenhagenu, na podsticaj Wemice Klare Cetkin, izglasano je na~elo progla{ewa Me|unarodnog dana `ena, ali bez utvr|enog datuma. U to vrijeme u industrijskim zemqama zaredali su zahtjevi protiv diskriminacije pri zapo{qavawu i zahtjevi za pravo glasa `enama. Dan `ena prvi put je bio proslavqen 19. marta 1911. u Austriji, Danskoj, Wema~koj i [vajcarskoj, sa vi{e od milion `ena koje su u~estvovale u manifestaciji. Idu}ih godina taj dan se zaboravqa zbog rata i cijepawa radni~kog pokreta, ali novi podsticaj sti`e iz Rusije, gdje su 8. marta 1917. godine (23. februara po ruskom kalendaru) radnice u Sankt Peterburgu (tada Petrogradu) protestovale tra`e}i hqeb i povratak mu{karaca sa rati{ta. Tim je danom po~ela februarska revolucija i Lewin je 1921. godine uveo Dan `ena u ~ast radnicama. Tradicija 8. marta ostala je jaka u komunisti~kim zemqama, pa u Kini, i danas na taj dan `ene rade pola radnog vremena. Feministi~ki pokret s po~etka sedamdesetih godina pose`e za Danom `ena kako bi na taj dan tra`io jednakost politi~kih i socijalnih prava me|u polovima. Godine 1977. Ujediwene nacije proglasile su 8. mart Me|unarodnim danom za prava `ena i za mir. Od tada dan ima simboli~ko zna~ewe, posebno u dr`avama gdje se `ene moraju boriti za osnovna prava, a naro~ito gdje su `ene `rtve nasiqa ili nejednakosti. Biqana Mili{evi}, sociolog

Olak{avaju}i im svakodnevni `ivot kroz sitne znake pa`we poput upu}enog komplimenta, darovanog buketa cvije}a, neobaveznog ru~ka ili kafe za wihov dan `enama mnogo zna~i PI[U: DALIBORKA SEKULI] [email protected] TAWA KOVA^EVI] [email protected]

V

e}ina `enske populacije u Republici Srpskoj Me|unarodni dan `ena, 8. mart, jo{ uvijek i{~ekuje sa dozom nestrpqewa i prikrivenog uzbu|ewa, slute}i sitni ce i po klon ~i }e od svo jih bli`wih, kao pomen na dan kada su `ene cijelog svijeta u prvom planu, dan kada se wihove zasluge pomiwu. Ritual proslavqawa 8. marta se odavno obavqa po unaprijed utvr|enom {ablonu i pravilu, a najvi{e zato {to to svi tako rade i zato {to smo to naslijedili od na{ih baka i majki. Ali, prava je istina da ve}ina nas ne zna izvorne razloge obiqe`avawa ovog dana. Odavno se u 8. martu prestalo pronalaziti vrijednosti koje on reprezentuje, mu{karci i daqe u ovom prazniku vide izgovor za {opingholiju i euforiju dama koje sebi na taj dan uzimaju previ{e slobode. Ali, da bi se sve zavr{ilo u miru i slozi, poklawaju se vaze i saksije raznobojnog cvije}a, pomade i parfemi, ku tla ~e i {oqice, {er pe i salvete. Dje voj ke kod nas 8. mart tradicionalno proslavqaju uz lumperaj u no}nim klu bo vi ma, po tpu no banalizuju}i pozitivne ideje i poruke ove socijalne tekovine, a majke i bake, da bi se odu`ile za pa`wu svojih mu{karaca, taj dan provode u kuvawu i pripremawu trpeze koja }e udovoqiti svima. Ovaj praznik postao je sinonim za poklawawe tona karanfila i drugih sitnica, supstitucija nezadovoqstva velikog dijela populacije jeftinim gestovima i ki~em. To bi prividno tre ba lo da is pra vi sve ne prav de u~iwene `enskom rodu i nadoknadi ne dos ta tak po {to vawa i je dna kih prilika tokom cijele godine.

Fenomen 8. marta Ako zagrebete ispod povr{ine i u|ete u su{tinu fenomena proslave 8. marta, otkri}ete da je on zapravo pri~a o “obi~nim `enama koje su stvarale istoriju“. - Prva asocijacija na 8. mart je jednakost, ravnopravnost i po{tovawe `ene kao jednog pola u qudskom dru{tvu, ali da li nam je za to potreban praznik?! To bi po prirodi i logici stvari trebalo biti normalno i uobi~ajeno stawe - kazala je magistar sociologije Biqana Milo{evi}.

Prvenstveno, smatra Milo {e vi }e va, ri je~ je o prazniku internacionalnog karaktera. - U na {em okru`ewu se pridaje jedna normalna do za pa`we tom pra zni ku, a primjetno je da se sve vi{e komercija li zu je, jer je do voqno skrenuti pa`wu na pret pra zni ~ku atmo sferu koja je prepoznatqiva po prodaji razli~itih ki~ proizvoda, pa do ponude bogatih turisti~kih aran`mana povodom 8. marta. Tako da se, u skladu sa materijalnim mogu}nostima i nivoom emancipacije, mo`e re}i da za svakoga ima pone{to - rekla je Milo{evi}eva. Is ti na je da se po je di ni sje te “prisustva i postojawa“ `ene samo taj dan, ka`e Milo{evi}eva, ali ne bih

generalizovala ovu tvrdwu na cijelu mu{ku populaciju, jer ~iwenica je da imamo pripadnika ja~eg pola koji po{tuju `ene, bez obzira na to da li je rije~ o wihovim suprugama, partnerkama i koleginicama. - Ola k{a va ju }i im sva ko dne vni `ivot kroz sitne znake pa`we, poput upu}enog komplimenta, darovanog buketa cvije}a, neobaveznog ru~aka ili kafe, `enama mnogo zna~i - kazala je Milo{evi}eva.

Istorijska prekretnica Istori~ari kao prekretnicu za `ensku populaciju planete Zemqe navode industrijsku revoluciju, do koje je jasno postojala definisana i razgrani~ena uloga mu{karaca i `ena u dru{tvu. @ene su bile doma}ice, a mu {kar ci hra ni oci po ro di ce. Svi poku{aji da se tradicionalna uloga supruge i majke modifikuje do toga doba bili su odba~eni i `estoko osu-

Pokloni Dan `ena za mu{karce predstavqa horor scenu koja ih bespo{tedno uvla~i u paniku u potrazi za idealnim poklonom. Iako su generalno lo{i bira~i poklona, postoje, na svu sre}u, i mu{karci koji su nau~ili da dobar poklon treba da ispuni nekoliko uslova: da ne bude preskup, da ne bude jeftin, da uka`e na we`ne emocije, da bude poseban, ali ne i ekscentri~an. Uveli karanfili i lo{e upakovani pokloni iz prodavnica u kojima sve artikle mo`ete kupiti za dvije marke, osmomartovska su no}na mora svake `ene. Lo{ izbor su i kerami~ke figure koje se ne “uklapaju“ u boje ku}e ili stana, dowi ve{ neodgovaraju}eg broja, digitalna vaga za mjerewe kila`e, ma{ina za mqevewe mesa, bombowera kojoj je istekao rok trajawa. Dame bi mnogo vi{e voqele da na poklon dobiju neko putovawe, parfem ili prsten, jer to sebi naj~e{}e ne mogu da priu{te, a kao uvijek dobro do{ao poklon navode i dobru kwigu ili cvije}e.

Djevojke kod nas 8. mart tradicionalno proslavqaju uz lumperaj u no}nim klubovima, potpuno

GLAS PLUS 7. i 8. mart 2009. 7

`ena, 8. marta, u Srpskoj

za to ne

ko osu|ivani. Ova kvo stawe vje ro va tno bi se nastavilo da nije do{lo do nagle potrebe za radnom snagom, izazvane tehni~ko-tehnolo{kim progresom, koju nije mogla da zadovoqi mu{ka populacija i da tro{kovi `ivota nisu toliko porasli da ih vi{e samo jedna

IMA MU[KARACA koji po{tuju `ene svaki dan osoba nije mogla snositi. Ta ko su `e ne, tim to li ko hvaqenim tr`i{nim mehanizmom u ekonomiji, postale sasvim ravnopravne po pitawu jedne stvari: prava na te `ak, be spo {te dan rad, ko ji ni je bio podjednako pla}en, niti podjednako priznat. Bio je izrabquju}i. So ci olo zi ka `u da sa mo do bra voqa, `eqa, upornost i aktivizam samih `ena mogu uticati na wihov jo{ boqi status u zajednici, a time i u dru{tvu. - Ve} odavno djeluju razne NVO koje se bave mjestom i ulogom `ena u dru{tvu. Evidentna je wihova brojnost u politi~koj sferi dru{tva, zakonske norme propisuju ravnopravnost i jednakost polova. U obiqe`avawu 8. marta svakako bi trebalo da najvi{e u`ivaju `ene, ali lijepo bi bilo podijeliti ga sa dragim i bliskim osobama, sa onima koji zaslu`uju na{u pa`wu i mislim da je jedan dan malo za ukazivawe na probleme diskriminacije tamo gdje postoje - isti~e Biqana Milo{evi}. To se, ka`e ona, radi svakodne-

vnim uka zi vawem na pos to jawe tog problema i nezatvarawem o~iju pred wim, uti~u}i na podizawe nivoa svijes ti kod `e na, {to za na {e po dnebqe nije novitet. U bawolu~kim preduze}ima ka`u da su osmomartovska putovawa za qep{i dio radnog kolektiva ve} odavno prestala da se praktikuju, a jedini pokazateq da je 8. mart je poneki pokloweni cvijet ili slatki{. Pokloni za da me po vo dom wiho vog praznika, ka`u zaposlene `ene, poslodavci smatraju prevazi|enim zaostat kom ne kog dru gog vre me na, a 8. mart na radnom mjestu dan je kao i svaki drugi. U bawolu~kom preduze}u “Vodovod“ ka`u da ove, kao ni prethodnih godina, nema nikakve organizovane proslave ni putovawa za dame.

Putovawa za dame U turisti~koj agenciji “Cepter pasport“ ka`u da ove godine postoji ve li ka za in te re so va nost da ma za osmomartovska putovawa i proslave. - U ponudi imamo pu to vawa u obli`we destinacije, ali i pu to vawa u Be~, Pariz i Budimpe{tu. Od bli `ih destinacija dame je najvi{e privukla ponuda za Oplenac i Opatiju - isti~e Danka Mirjani}. Sva ko od ovih pu to vawa ukqu~uje panoramsko razgledawe gradova, polupansione ili no }ewe sa do ru ~kom u evropskim gradovima, dok su u Srbiji i Hrvatskoj aran`mani na bazi polupansiona ili punog pansiona. - Cijena {estodnevnog aran`ma na za Pa riz je 1.229 maraka, za putovawe u Be~ da me tre ba da izdvoje 329 marka, a za Bu dim pe {tu 240 ma ra ka. Za aran `man koji ukqu~uje dva no}ewa i proslavu 8. marta u Opatiji treba izdvojiti 229 maraka, a za pro-

Restorani Ponude i cijene proslave 8. marta u ugostiteqskim objektima u Republici Srpskoj su razli~ite, a prvenstveno zavise od toga da li ukqu~uju rezervaciju i konzumacije ili samo rezervaciju mjesta. U restoranu “Jezero“ u Lakta{ima za proslavu Dana `ena rezervacija se pla}a 20 maraka, a konzumacije nisu ukqu~ene. Pripadnice qep{eg pola u ovom restoranu zabavqa}e se uz muziku i pjesmu Nede Ukraden. Restoran Ugostiteqske {kole u Bawoj Luci tako|e je organizovao proslavu 8. marta, i to nekoliko dana, kako za pojedince, tako i za preduze}a i grupe. Cijena ulaznice je 30 maraka, a ukqu~uje kompletnu ve~eru i konzumaciju pi}a u vrijednosti od pet maraka. slavu Dana `ena na Oplencu 245 maraka - dodala je Mirjani}eva. Tawa I{ tva ni} iz tu ris ti ~ke agencije “Unis turs“ iz Bawe Luke ka`e da su aran`mani za osmomartovska putovawa rasprodati jo{ krajem februara. - Vikend u Be~u sa dva no}ewa i doru~kom ko{ta 319 maraka, plus 85 maraka za vizu i osigurawe. Aran`man za Prag i Minhen na bazi tri no}ewa ko{ta 429 maraka i jo{ 85 maraka za vizu i osigurawe - kazala je I{tvani}eva. Pro gram za Azur nu oba lu, ko ji obuhvata dva no}ewa u Nici i jedno na jezeru, ko{ta 519 maraka, plus 85 za vizu i osigurawe. - Po promotivnoj cijeni imamo putovawe u Gr~ku, koje ko{ta 289 maraka, plus viza i osigurawe od 35 mara ka - re kla je I{ tva ni }e va. Od do ma }ih des ti na ci ja tra `e ni su Opa ti ja i Zla ti bor. U agen ci ji “Star travel“ imaju dva aran`mana za osmomartovsko putovawe. - Petodnevno putovawe sa tri no}ewa u Toskani ko{ta 469 ma ra ka, a pu tu je se autobusom. Putovawe avionom u Madrid na ba zi ~e ti ri no }ewa ko{ta 1.100 evra - kazala je Sawa Stupar iz “Star travela“.

banalizuju}i pozitivne ideje i poruke ove socijalne tekovine

GDJE I S KIM ZA OSMI MART?

Milena Dobra{, penzioner - Praznik `ena prove{}u sa porodicom kod ku}e. Nisam planirala ni{ta posebno, tako da }u ostati u toplini svoga doma i, kao i svaki drugi dan, obavqati ku}ne poslove. Smatram da je danas obiqe`avawe praznika kao {to je ovaj jako skupo, naro~ito kada je rije~ o hotelima i restoranima.

Irena Polik, student - Osmi mart prove{}u sa dru{tvom u klubu “Kruna“. Smatram da je ovo praznik koji svakako treba obiqe`iti i proslaviti na poseban na~in, jer je to ipak dan koji se po{tuje {irom planete i koji obiqe`avaju milioni `ena. [to se ti~e cijena, mislim da su pristupa~ne.

Velinka Balaban, doma}ica - S obzirom na vrijeme krize koje je nastupilo, Osmi mart }u provesti kao i svaki drugi dan. Ni{ta posebno, jer za to ne postoje uslovi. Nekada se Dan `ena obiqe`avao sve~ano i veselo u restoranima, a danas nema vi{e uslova za proslave tog tipa, tako da }u Osmi mart provesti kod ku}i.

Bo`ica Koqan~i}, tehni~ki crta~ - Smatram da je danas proslava osmog marta skupa, pa }u upravo zbog toga ostati kod ku}e sa svojim porodicom. Kako vrijeme odmi~e, imam utisak da praznik `ena gubi na svom zna~aju, tako da svake godine sve mawe `ena i obiqe`ava ovaj dan. Osmi mart je jedan lijep dan u godini koji je poklowen qep{em polu i treba ga iskoristiti.

Edita [udli}, student - Da, slavi}u Osmi mart i ove godine kao i prethodnih, sa svojim dru{tvom. Rezervisali smo mjesto u jednom lokalu i mislim da `ene treba da obiqe`avaju dan za koji su se davno izborile. Smatram da cijene pi}a nisu visoke i mislim da su pristupa~ne mnogima, a brojni kafi}i imaju popuste za `ene.

Ajla Be{i}, student - Jo{ ne znam gdje }u proslaviti Osmi mart, ali sigurno je da }u negdje oti}i sa dru{tvom. Mislim da cijene u ugostiteqskim objektima nisu previsoke, a za restorane i hotele ne znam. Smatram da `ene, uz podr{ku svoje ja~e polovine, treba da svake godine obiqe`avaju Osmi mart kao praznik `ena.

8 7. i 8. mart 2009. GLAS PLUS

OBJEKTIV

GLAS PLUS 7. i 8. mart 2009. 9

U Milanu

OD 28. FEBRUARA do 4. marta milanskim modnim pistama prodefilovali najqep{i svjetski top-modeli, koji su publici predstavili kreacije planetarno poznatih dizajnera

Me|u posjetiocima i Skarlet Johanson

Manekenke u kreacijama Roberta Kavalija

\OR\O ARMANI, Dol~e i Gabana, Gu~i, Roberto Kavali, Alberta Fereti, Salvatore Feragamo i drugi diktiraju koje boje i stilovi }e biti u trendu naredne jeseni i zime

Haqina iz kolekcije “Etro“

Glumica i model Elizabet Harli sa mu`em, indijskim biznismenom Arunom Najarom

OSIM VRHUNSKI ELEGANTNIH haqina i kostima, predstavqene kreacije umjerenih boja i jednostavnih materijala za svaki dan

Roberto Kavali sa suprugom Evom

10 7. i 8. mart 2009. GLAS PLUS

Biqa Krsti}, Pi{e: \or|e LATINOVI]

Gorile u studiju

Endi Vorhol, ameri~ki pop artist u zanosu svojih umjetni~kih kreacija lucidno je primijetio davnih {ezdesetih godina: “U budu}nosti, svako }e imati svojih petnaest minuta slave.” Ta budu}nost je do{la. Ona se zove rijaliti {ou programi. U anketi jednog britanskog veb portala koji se bavi kulturom, atomska bomba i televizijski rijaliti {ou programi progla{eni su za najgore izume svih vremena, dok su to~ak i Internet izabrani za najboqe izume. Na listi najgorih izuma tre}e, Era paparaco ~etvrto i peto mjesto zauzele fotografa i su smrtna kazna, plasti~ne kese skrivenih kamera i kreditna kartica. Najranija inspiracija za ovu vrstu televije zavr{ena, zijskih emisija stigla je iz ronastupila je mana Yorya Orvela “1984“ i era rijaliti {ou wegovih ~uvenih teleekrana, sobe emisija. U na{em 101 i Velikog Brata, koji nas sve regionu, na posmatra. Prema pisawu medija, kada su ruski vojnici u{li u dostupnim Berlin krajem Drugog svjetskog televizijama, prodefilovalo je rata prona{li su planove iz kojih se vidi da je Hitler namjeranekoliko takvih vao da pokrene propagandnu emisija. Tri su “narodnu televiziju“, eksperivrste rijaliti ment kreirawa stvarnosti. {ou emisija kojima Odavno ve} “Televizija ide u se vr{i konstantno rat“, kako glasi naslov sjajne kwige italijanskog novinara i sistematski Enia Remondina, mada je glavne globalno zlo~ine po~inila u miru. zaglupqivawe Stru~waci za medije godinama milionskih masa upozoravaju da je nastupila svojevrsna tabloidizacija medija, od {tampanih do elektronskih. Ono {to je do ju~e bilo rezervisano za tzv. `utu {tampu, danas je glavna preokupacija svih medija. Posqedica takvih de{avawa je sveop{te uprosje~ewe i zaglupqivawe javnosti. Era paparaco fotografa i skrivenih kamera je zavr{ena, nastupila je era rijaliti {ou emisija. U na{em regionu, na dostupnim televizijama, prodefilovalo je nekoliko takvih emisija. Tri su vrste rijaliti {ou emisija kojima se vr{i konstantno i sistematski globalno zaglupqivawe milionskih masa. Prvu grupu ~ine zabavne i muzi~ke emisije za mlade i odrasle. Takve su “Pre`ivjeli“, “Farma“, “Izgubqeni“, “Veliki brat“, “Velika mama“, i sli~ne. One su zami{qene kao zabavne emisije, a u osnovi su vulgarne i banalne. Nakon wih do{li su muzi~ki rijaliti {ou programi za pjeva~ke talente kao {to su “Operacija trijumf“, “Stori Supernova {ou”, “Budi zvijezda“ itd. Potom se pre{lo na rijaliti kvizove kao {to je “Trenutak istine“. U wima nepoznati qudi pred milionskim auditorijumom odgovaraju na najprovokativnija intimna pitawa iz svog `ivota za nov~anu nagradu. Ovih dana u Hrvatskoj se prikupqaju potpisi za ukidawe ovog kontroverznog kviza u kome su u~esnici i publika izlo`eni teroru najstupidnijih pitawa. Tre}a grupa su informativne tok {ou i debatne emisije koje su pokrenute za ozbiqnu i u~enu publiku, ali redovno zavr{avaju kao gladijatorske borbe pred slu|enom publikom u na{em medijskom prostoru. Na kraju, i ove informativne emisije po~ele su da li~e na emisije iz zabavnog televizijskog programa. Krenulo se sa “Golim vijestima“, u kojima obna`ena spikerka ~ita najnovije vijesti o de{avawima u svijetu, ostaju}i kao od majke ro|ena. Prije dvije godine u Skandinaviji je skandal izazvala emisija u kojoj je jedna tridesetsedmogodi{wakiwa na samrti odlu~ila da pokloni bubreg za koji su se borila tri pacijenta. Treba li re}i da su gledaoci SMS porukama birali najpovoqnijeg kandidata. U Velikoj Britaniji se ovih dana digla buka oko televizijskog eksperimenta o razma`enosti djece, pod nazivom “Dje~aci i djevoj~ice nasamo“, u kojoj su osnovci ostavqeni u ku}i bez roditeqskog nadzora, a cijeli tok je preno{en u`ivo. Nedosti`ni ideal ovih na{ih {ou emisija je ameri~ki Yeri Springer {ou. Pquvawe u`ivo. Borba do smrti, da bi bio prvi. Klanica pred kamerama. Yelat i `rtva zajedno u studiju. Kriminalac i policajac, o~i u o~i. Tra`i se vjerodostojnost u direktnom su~eqavawu. Realno, da ne mo`e nestvarnije. U dana{woj rijaliti kulturi, “poznati“ postaju likovi koji su pred televizijskim kamerama spremni otkriti sve o sebi i svojoj privatnosti, ogoliti se pred publikom, prati svoj i tu|i prqavi ve{, olajavti druge, javno tra~ati protivnike i konkurenciju, denuncirati nedu`ne qude itd. Vaqawe u blatu javnosti tako se pretvara u pad u animalnost savremenog ~ovjeka. U takvoj “kreiranoj realnosti“, vic o Velikom bratu, koji sam nedavno ~uo, djeluje pomalo bizarno, ali i upozoravaju}e, o sveprisutnoj ravnodu{nosti na stvarne probleme qudi. Vic ka`e: Za{to je izbjeglicama zabraweno u~e{}e u ku}i Velikog brata? Zato, kad jednom u|u u ku}u, ne}e da iza|u.

Svako ima pravo na svoj muzi~ki izraz pa i u kori{}ewu tradicije. Neko je dopuwuje i nadogra|uje, neko improvizuje, stilizuje, neko je, na`alost, potpisuje kao svoje delo, ali pesma nastavqa svoj put, zvu~nog trajawa, {to je vrlo va`no RAZGOVARALA: NEDA SIMI] - @ERAJI] [email protected]

vaki narod ima svoju muziku, ona ga razlikuje od drugih naroda. Bilo bi lepo da sve ono {to je karakteristi~no i posebno u na{oj ku}i dobrim uku som sa ~u va mo od lo {ih uticaja sa strane. Da ostatku sveta poka`emo da ovde ima mesta i za neke druge magije. Da budu}im generacijama ostavimo trag, kojim }e ponosno mo}i da nastave. Rekla je ovo u intervju za “Glas Srpske“ vokalni solista Biqa Krsti}, ~iji najnoviji album “Tarpo{“ osvaja doma}u i svjetsku publiku. Ro|ena Ni{lijka na doma}oj pop sceni prisutna je dugi niz godina. Poslije grupe “Sun co kret“ i “Ra ni mraz“, zapo~ela je solo karijeru i od tada ni`e uspjehe. GLAS: Na Kolarcu ste nastupili u okviru programa “Tradicija i yez”. Kako publika prihvata ovu muzi~ku kombinaciju? KRSTI]EVA: Nastup na Kolarcu bio je zaista poseban. Posle Marseqa, gde smo pro{li sjaj no, taj kon cert bio je rasprodat mesec dana ra ni je, jo{ je dnom ve li ki uspeh i kod doma}e publike, ko ja je kom ple tan pro gram primila fantasti~no. O~igledno je da ova kombinacija (yeza i tradicionalne muzike), ima svoju publiku, koja ume da prepozna bogatstvo, lepotu i kvalitet. Iskustvo sa Yez orkestrom RTS-a, mi je vrlo zna ~aj no i ra du jem se {to }emo nastaviti saradwu. GLAS: Koliko se tradicija u onom najpozitivnijem smislu mo`e ukomponovati u novo? KRSTI ]E VA: Na do gradwa tradicionalne muzike

S

Biqa Krsti}

NA[A MUZIKA posebna i prepoznatqiva, pravqena

Naj~itanije kwige u februaru

Pi{talo zadr`ao prvo mjesto BEOGRAD - Roman Vladimira Pi{tala “Tesla, portret me|u maskama“, u iz dawu zrewanin ske “Ago re“, po no vio je us pjeh iz januara mjeseca i bio je naj tra `e ni ja kwiga u februaru, prema anketi koju ve} vi{e od pet godina svakog mjeseca sprovodi virtuelna Knjizara.com i koja obuhvata 19 kwi`a ra u Srbi ji, Crnoj Gori i Republici Srpskoj, javio je Tanjug.

To se moglo o~ekivati po {to je Pi {ta lov ro man dobio Ninovu nagradu kra jem ja nu ara, pa je ve} ta da izbio na prvo mjes to dok u de cem bru nije u{ao ni me|u 20 najtra `e ni jih na slo va. “Agori“ je odmah poslije do dje le Ni no ve na gra de stiglo mnogo poruybina i pokazalo se da su one bile opravdane, jer je roman o Tesli imao vi{e po ena (272) u odno su na

dru go pla si ra ni ne go {to je to bio slu~aj u januaru. Romani “Lovac na zmajeve“, Haleda Hoseinija i “Dovoqan razlog“, Marije Jovanovi}, su u februaru zamijenili mjesta pa se Ha led vra tio na drugo, a Jovanovi}eva je skliznula na tre}e mjesto, {to i nije mnogo va`no, jer }e, neo spor no, oba naslova biti jo{ dugo me|u prvih 10.

GLAS PLUS 7. i 8. mart 2009. 11

vokalni solista

i kakvu sve fuziju mo`emo da o~ekujemo, prvenstveno zavisi od ume tni ka, mu zi ~a ra. Svako ima pravo na svoj muzi~ki izraz pa i u kori{}ewu tra di ci je. Ne ko je dopuwuje i nadogra|uje, neko improvizuje, stilizuje, neko je, na`alost, potpisuje kao svoje delo, ali pesma nastavqa svoj put, zvu~nog trajawa, {to je vrlo va`no. [to se bu du }nos ti ti ~e, u kom pravcu }e i}i nadogradwa tradicionalne muzike ja to ne znam, jer etnomuzikolo{ko nasle|e je vrlo atraktivno i primamqivo za obradu, sredstvima kojima se slu`e autori moderne, popularne muzike u svetu. Moja je `eqa da sve ide sa mo u do brom pravcu. Folklor treba negovati, koristiti wegove moti ve ne vul ga ri zu ju }i ga, pribli`iti ga dana{wem vremenu i pokazati da je iskren jezik narodnog stvarala{ tva uni ver za lan i razumqiv svima.

GLAS: S obzirom na to da otkrivate zapise na{e izvorne muzike, koje vrijednos ti ste ot kri li u kwigama starih vijekova?

USPJEH “Tarpo{a“ na inostranom tr`i{tu KRSTI]EVA: Ta muzika je oso be na i pre po znatqiva, pravqena du{om, instinktom i srcem, pesme je neko poslao sa nekog izvora, onda su je drugi pamtili, tre }i pre pi si va li, pre pravqali… Vre dnost je u prelepim melodijama, starim tekstovima, interesantnim me{ovitim ritmovima. GLAS: Koliko je dragocjeno usmeno predawe u tom kontekstu? KRSTI]EVA: Od velikog zna~aja, svakako, to je bio jedini na~in da se obi~a ji sa ~u va ju od za bo ra va. Ono {to nije moglo da se sa~uva, kada govorimo o pe-

smama, je ko je bio autor tih pesama, jer nije ceo narod komponovao, ali jeste na neki na~in u~estvovao u kreirawu, jer je pe sma do`ivqavala niz varijanti, pevana je na vi{e na~ina, upra vo pre no {ewe pe sme usmenim putem iz se}awa peva ~a iz bri sa lo je wenog autora, tako da najve}i deo melografskih zapisa ne bele`i kompozitora. Ono {to je najva`nije ta vibracija koja se prenosi iz generacije na ge ne ra ci ju, nas tavqala je svoj `i vot, `ivot zvu~nog trajawa, {to je i su{tina trajawa svakog naroda. GLAS: Da li Srbi ima ju od go vor nost pre ma pjesmi? KRSTI]EVA: To je te{ko pitawe, mislim da su r|av ukus i ne ume re nost postali obele`ja `ivotnog stila dana{wice, zatiru se sve vrednosti, ~esto zaboravqamo sve {to je va`no, a to je da postojimo kroz svo-

je je zi ke, obi ~a je, mu zi ku, folklor. GLAS: Koliko uop{te muzika govori o narodu? KRSTI]EVA: Muzika jednog naroda je wegova estetska i eti~ka vrednost, sa wom traje bez we mu se gubi svaki trag. To je wegova zvu~na vibracija, genetski kod - `ivot. GLAS: Koje biste muzi~ke pros to re voqeli da “osvajate“?

KRSTI ]E VA: Us ko ro odlazimo za Ukrajinu, ima}e mo dva kon cer ta, po sle kre }e mo za Crnu Go ru, Pod go ri cu…To kom le ta o~e ku je mo kao i sva ke go di ne dos ta gos to vawa na fes ti va li ma i kod nas, ali vi{e u svetu. Kraj leta smo rezervisali za Ameriku i Ka na du. @eqa mi je da jednog dana odemo u Japan i Ki nu. Na dam se }e mi se `eqa ispuniti.

Mladost GLAS: Godine u~ewa i tra`ewa muzi~kih staza proveli ste u Ni{u, {kolovawe ste nastavili u Beogradu. [ta je to {to ste ponijeli iz zavi~aja i gdje je crvena nit koja spaja ove gradove?

KRSTI]EVA: Iz zavi~aja sam ponela mladost, qubav, velike snove, prelepe slike, boje i mirise. “iz sredwe {kole stigla sam tek, u ruci indeks u srcu strah, iz malog grada u drugi vek, slike od kojih zastaje dah…“ deo je pesme \or|a Bala{evi}a sa mog prvog solo albuma 1983. godine.

VRIJEDNOST u starim tekstovima

Novi film Denija Bojla Reditequ Deniju Bojlu, ko ji je za film “Mi li oner iz bla ta“ osvo jio osam Oska ra, produ kcijska ku}a EON ponudila je da re`ira novi, 23. nasta vak o ~u ve nom taj nom agentu 007, javio je B92. - Denija studiji bukvalno bombarduju ponudama. Ponu|eno mu je da re`ira 23. nastavak o Yemsu Bondu - rekao je izvor blizak en gles kom re di tequ.

Robin Vilijams

Otkazani koncerti

GLAS: Na kakav odjek je na i{ao Va{ al bum “Tar po{“? KRSTI ]E VA: Za is ta sam presre}na {to su qudi iz nema~ke izdava~ke ku}e “Intuition“ imali sluha za ne{to druga~iju muziku koja se nudi sa ovih na{ih prostora. Mislim da nije mali uspeh biti izabran u 10 najboqih albuma “Top of the world“ 2007, engleskog magazina specijalizovanog za World music SONGLINES-a,tako da se “Tarpo{“, na{ao rame uz rame sa velikim svetskim imenima poput Bjork, Pink Martini… a pro{le godine u Francuskoj album je progla{en diskom meseca avgusta i septembra u izboru TRADmagazina. Puno razloga za radost zbog uspeha “Tarpo{a“ na inostranom tr`i{tu.

Ko mi ~ar Ro bin Vi li jams ot ka zao je ~e ti ri koncerta na Floridi zbog problema sa disawem, javili su ameri~ki mediji. Pre ma wima, qeka ri su mu savjetovali sedam dana odmora. Vilijams je trebalo da nastupi u Holivudu, Orlandu i Tampi, a novi ter mi ni za ove gra do ve bi}e odre|eni naknadno.

“High School Musical“

^etvrti nastavak

Detaq sa koncerta na Kolarcu

du{om, instinktom i srcem, pesme neko poslao sa nekog izvora Kenedi centar za dramske umjetnosti

Portreti Xona Konstabla

"Rat i mir" na repertoaru Slike umjetnikovih roditeqa VA[INGTON - Centralni motiv predstoje}e sezone Kenedi centra za dramske umjetnosti iz Va{ingtona, bi}e umjetnici sa zdravstvenim problemima, najavili su iz ovoga teatra, a prenosi “Va{ington post”. Publici }e se predstaviti umjetnici koji boluju od dijabetesa ili imaju problema sa sluhom. Ovogodi{wi festival u Ke ne di cen tru

Los An|eles

okupqa brojne umjetnike iz oblas ti “po se bnih umjetnosti“ (VSA Arts). Na ovoj manifestaciji nastupi}e i Kejt Blan{et i Estel Parsons. Za se zo nu 2009/2010.

najavqeno je gostovawe teatra “Marinski“ koji }e se publici predstavi ti sa dvi je ope re i Prokofijevim “Ratom i mirom“. Na re per to aru }e, izme|u ostalih, biti i predstava Trejsi Lets o ne ko li ko ge ne ra ci ja qudi iz nesre|enih porodica nagra|ena “Toni jem“ i bro dvej ske verzije “Meri Popins“ i “Mladog Franke{tajna“.

LON DON - Na kon gotovo stotinu godina od nas tan ka dva ra na portreta slikara Yona Konstabla otkriveno je da su qudi ko ji se nalaze na wima wegovi ro di teqi, En i Gol ding Konstabl, javio je londonski Gardijan. Na jednom portretu se na la zi ru me ni ~o vjek nestrpqivog izgleda u lijepom crnom odijelu. Drugi prikazuje pomalo nespokojnu `enu ko-

ja u krilu dr`i malog psa. ^lanovi Nacionalne ga le ri je por tre ta u Londonu koji su otvori li izlo `bu sli ka ovo ga umje tni ka En Li les i Mar tin Gej ford vjeruju da su u pitawu ori gi nal na Konstablova djela, naslikana u paru i da su dio poznate “Tejt“ kolekcije. Sma tra ju da je o~ev por tret nas tao oko

1805. go di ne, ka da je umjetnik imao tridesetak godina, a maj~in da je zavr{en nakon wene smrti 1815. godine.

The Disney Channel je otkrio de taqe o sni mawu ~etvrtog nastavka fran{i ze “High Scho ol Mu si cal“. Pored toga {to }e u fil mu nas tu pi ti no vi likovi, ovaj televizijski kanal je najavio po~etak snimawa za kraj ove godine, a premijera bi trebalo da se o~ekuje ve} 2010. godine. “High School Musical 3: Senior Year“ je zaradio pre ko 250 mi li ona dolara {irom svijeta od okto bra pro {le go di ne kada se pojavio u bioskopima. Kako je ve}ina liko va iz tre }eg di je la maturirala i upisala koley oni se ne}e pojaviti u nastavku.

12 7. i 8. mart 2009. GLAS PLUS

@ene koje su krojile svjetsku istoriju

Dok je jedne narod dizao u zvijezde, druge su im bile omra`ene. Neosporno je, `ene imaju veliki zna~aj kako u istoriji, tako i danas na visokim dru{tvenim pozicijama PI[E: VAWA [TRBAC [email protected]

B

roj ne `e ne obiqe`ile su istori ju ~o vje ~an stva. Bi le su kraqice i ca ri ce, da me iz vi so kog dru{tva, ali i {pijunke, borci za svoj narod. Bile su priznavane, ali i osporavane. Dok je jedne narod dizao u zvi jez de, dru ge su im bi le omra`ene. Neosporno je, `ene imaju veliki zna~aj kako u istoriji, tako i danas na visokim dru{tvenim pozicijama. Jedna od najpoznatijih istorijskih li~nosti, vladarka Egipta gr~kog porijekla Kleopatra, bila je inspiracija za mnoge pjesme, drame, slike, filmove i TV serije. Govorila je te~no devet jezika, a bila je prva vladarka Egipta, koja je pri~ala izvornim egipatskim jezikom, jezikom naroda. Zavela je dvojicu velikih Rimqana, Ce za ra i Mar ka Antonija. Bila je posqedwi egipatski faraon, a kao veli ki pa tri ota Egi pat je stavqala iznad svega. U velikoj Rusiji, vladarke su utemeqiva~i nacionalne kulture, osvajale su i mo} i srca, kako svojih mu`eva, tako i naroda kojim su vladale. Prva `ena koja je vladala Rusijom bila je Sofija Aleksejevna, starija sestra Petra Velikog. Za kratko vrijeme vladavine ova obrazovana, umna i ener gi ~na `e na osno va la je Slo ven skogr~ko-la tin sku aka de mi ju, zakqu~ila “Vje~ni mir” sa Poqskom i postigla korisni dogovor sa Kinom. Prva rus ka ca ri ca bi la

Elizabeta Petrovna

je druga `ena Petra Velikog, Poqakiwa Katarina Prva, koja je, poslije smrti svoga mu`a, do{la na prijesto.

KATARINA Velika zaslu`eno stekla nadimak Car Petar Veliki visoko je cijenio `enski um i uro|eni takt, a u wenu ~ast ustanovio je orden Svete Ka ta ri ne. Wenim je imenom nazvana i je dna to povwa~a. Ve} is te go di ne ka da je umro Pe tar Ve li ki, Katarina Prva je osnova la Aka de mi ju na uka u Pe ter bur gu, a ubrzo je sa wenim pris tan kom i uz li~no zalagawe organizovana ekspedicija Beringa na Daleki istok. Ukidawe smrtne kazne i unutra{we carine, otvarawe nekoliko domova za invalide i siroma{ne, osnivawe prvog rus kog univerziteta u Moskvi i prve gi mna zi je u ovom gradu i

Ka zawu, dje la su vla dar ke Elizabete Petrovne. U Petrogra du su u weno vri je me i wenim zalagawem otvoreni prvi ruski teatar i prva Umjetni~ka akademija. Dobro je naoru`ala rusku flotu i armiju, povela rat sa [vedskom, poslije kojeg je Rusiji pripao dio Finske.

@ena najnesposobnijeg od svih ruskih careva tog imena, Petra Tre}eg, Katarina Druga Velika vladala je najdu`e od svih ruskih carica. Bila je wema~kog porijekla, a odmalena je ispoqavala bistar um i fini duh, sna`an karakter i radnu energiju. Omrzla je svog bahatog, grubog, neotesanog i netalentovanog mu`a i zbacila ga sa pri jes to la, uz po mo} gardijskih oficira i plemstva. Ka ta ri na Velika stekla

je zaslu`eno ovaj nadimak, jer je wena vla da vi na obiqe`ena djelima koja joj u istoriji ruske kulture osiguravaju veoma zapa`eno mjesto. Mnoge nove {kole i bolnice, Ruska akademija, vaspitni do mo vi u Mos kvi i Peterburgu, Medicinski kolegijum, gubernijska reforma, Crno mor ska flo ta, krupni ruski centri samo su neke od zasluga Katarine Velike. Nisu samo vladarke ostavile traga u istoriji velikih promjena. Mata Hari, pravim imenom Margareta Gertruda Zele, bi la je ple sa ~i ca i kurtizana koja je strijeqana zbog {pi ju na `e u Prvom svjetskom ratu. U prvim godinama 20. vijeka preselila se u Pariz, gdje je nas tu pa la kao cirkuska jaha~ica pod imenom Ledi Mekleod. Kako je jedva spajala kraj s krajem, pozirala je za slike. Pro~ula se kao egzoti~na ple sa ~i ca u ori jen tal nom stilu. Tada je uzela umjetni~ko ime Mata Hari, {to na indone`anskom i malajskom zna~i “sunce“ ili “oko dana“. Wena ta~ka je bila zna~aj-

Marija Antoaneta Omra`ena `ena, supruga Luja [esnaestog, bila je sinonim za rasipni{tvo. Izazivala je nezadovoqstvo naroda, koji je smatrao da je ona uzrok finansijske krize. Dr`avni~ki poslovi je nisu interesovali. Woj pripisuju re~enicu koja se odnosila na narod: “Ako nemaju hqeba, neka jedu kola~e“, mada nije utvr|eno da je ona tako ne{to zaista rekla. Zbog izdaje je osu|ena na smrt i pogubqena na giqotini 1793. godine. na za istoriju pariskog no}nog `ivota, jer je dala ve}i ugled erotskom plesu, po kojem je Pariz i danas poznat.

KLEOPATRA inspiracija mnogima Iako nije bila poznata po qepoti, Mata Hari je bila uspje{na kurtizana i odr `avala je veze s mnogim politi~arima i uticajnim qudima iz mnogih zemaqa, posebno iz Fran cus ke, Ru si je i Wema~ke. Tajne slu`be su, tokom Prvog svjetskog rata, do{le do zakqu~ka da je

Mata Hari {pijun. Nakon {to je uhap{ena u svojoj hotelskoj sobi u Parizu, izvedena je pred sud, osu|ena zbog {pi ju ni rawa za Wema~ku, a pripisana joj je i smrt desetaka hiqada vojnika. Iako se poslije tvrdilo da nije bilo ~vrstih dokaza, stri jeqana je 15. okto bra 1917. u 41. godini. Ovo su samo neke od mnogih `ena koje su kroz vijekove svojim umije}em, pame}u i sposobnostima stvarale istoriju. Jedne su gradile {kole i bol ni ce i bi le na vrhu dr`a va i car sta va, dok su druge bile kurtizane i zavodnice, koje su svojom qepotom i umije}em zavo|ewa dobijale {ta su htjele.

Mata Hari

BILE SU KRAQICE I CARICE, dame iz visokog dru{tva, ali i {pijunke, borci za svoj narod

GLAS PLUS 7. i 8. mart 2009. 13

Ameri~ka klinika budu}im roditeqima nudi usluge “dizajnera beba“

Klinika za plodnost iz Los An|elesa budu}im o~evima i majkama nudi izbor pola i ostalih fizi~kih karakteristika wihovih najmilijih PREVEO: MILENKO KINDL [email protected]

edna ameri~ka klinika izazvala je polemike u javnosti, jer uz wenu pomo} bu du }i ro di teqi izborom boje o~iju ili kose mogu odlu~iti kako }e izgledati wihova djeca. Klinika za plodnost iz Los An|elesa, pod rukovodstvom dr Yefa Stajnberga, koja je sedemdesetih go di na pro {log vi je ka izve la pi onirske poduhvate u vantjelesnoj oplodwi, o~ekuje da }e prve “dizajnirane“ bebe biti ro|ene ve} sqede}e godine. U ovoj klinici roditeqi }e mo}i i da odaberu pol budu}eg djeteta. Ameri~ki stru~waci za oplodwu upozoravaju da }e ovakva vrsta uslu ge skre nu ti pa`wu sa mogu}nosti koje ova tehnologija pru`a u za{titi od nasqednih bolesti. Ovaj postupak zasnovan je na laboratorijskoj metodi poznatoj pod imenom geneti~ka dijagnostika preimplantacije. Ona obuhvata testirawe }elije uzete iz embriona u veoma ranoj fazi razvoja, prije implantirawa u maternicu. Pri testirawu odabiraju se em bri oni ko ji ne po sje du ju “ne is pra vne“ ge ne, odnosno u ovom slu ~a ju

Novi zakoni

J

U me|uvremenu, novi zakoni koji u Britaniji treba da stupe na snagu 6. aprila, dozvoli}e majkama koje su pro{le kroz tretman vantjelesne oplodwe da u rodnom listu djeteta pod stavkom “otac“ navedu bilo koga - ~ak i osobu `enskog pola. Jedino ograni~ewe je da taj drugi roditeq ne smije biti bliski srodnik ili neko ~ije se ime na rodnom listu na{lo bez wegovog pristanka. embrioni sa `eqenim fizi~kim karakteristikama, kao {to su, na primjer, plava kosa i plave o~i, dok se ostali embrioni odbacuju. Dr Stajnberg ka`e da }e parovi mo}i koristiti usluge klinike kako u medicinske, tako i u kozmeti~ke svrhe. Na primjer, bra~ni par }e mo`da `eqeti da dobije be bu sa ta mni jim te nom u radi za{tite od raka ko`e, zato jer im pretho dno di je te ima me la nom. Me |u tim, ne ki

dru gi par }e je dnos ta vno `eqeti plavokosog dje~aka.

BIRAJU se embrioni bez “neispravnih“ gena Klinika dr Stajnberga ovaj kozmeti~ki izbor nudi pacijen ti ma kod ko ji ma je ge ne ti ~kim pre gle dom ve} utvr|eno prisustvo neregularnih hromozoma u fetusima majke.

“Svi pacijenti ne}e pro}i u u`i izbor za ove testove, i ne dajemo 100-odstotnu garanciju da }e wihovi potomci imati boju kose ili o~iju ba{ onakvu kakvu `ele“, navodi se na veb stranici klinike. Ne tvrdim da je ovo opasan, nego jo{ neutaban put isti~e dr Stajnberg, dodaju}i da ve} godinama postoje mogu}nosti za ovakvu vrstu postupka, me |u tim, me di cin ski krugovi ih ignori{u. - Vrijeme je da svi oni izvuku glave iz pijeska ka`e on. Me|utim, dr Yilijan L o k v ud , britanski

ekspert za plodnost i ~lanica eti~kog odbora Kraqevskog udru`ewa pedijatara i ginekologa, nije uvjerena u moralnu ispravnost kori{}ewa nauke na ovakav na~in: - Ukoliko do|emo do trenutka kada mo`emo odlu~iti koji geni ili wihova kombinacija su zaslu`ni za plavu kosu ili plave o~i, {ta }ete uraditi sa fetusima koji }e, kada se razviju, biti poput mene i imati ri|u kosu i zelene o~i?

NOVORO\EN^AD kao artikli u prodavnici Dr Lokvud tako|e upozora va da se mo `e do go di ti da no vo ro |en ~ad pos ta nu “ar ti kli ko je uzi ma mo sa polica“.

Yoze fi na Kvin ta va le iz bri tan skog udru `ewa Tu ma ~ewe re pro du kti vne etike ka`e: - Ovo je neizbje`na negativna posqedica vje{ta~ke oplodwe, tokom koje nastane mnogo vi{e embriona od potrebnih. Uvijek }e biti potrebno na~initi izbor. Da li }e va{ izbor bi ti osmorke ili oni sa qep{im nosi}ima? U Ve li koj Bri ta ni ji izbor pola geneti~kim putem je zabrawen, osim ako je u pitawu zdravqe budu}eg novoro|en~eta. Italijanski zakoni koji se ti ~u oplo |a vawa ne do zvoqavaju nastajawe “vi{ka“ embriona ili selektivno testirawe. Kvintavale tvrdi da je to “siguran put za izbjegavawe negativnih posqedica“.

U KLINICI iz Los An|elesa roditeqi }e mo}i da odaberu pol budu}eg djeteta

14 7. i 8. mart 2009. GLAS PLUS

Proslavqeni wema~ki teniser `eni se 12. juna

PRO[LOG QETA SAM MALO skrenuo s puta, ali onda me je Lili primila nazad. Sada ne `elim vi{e da je pustim, i ho}u da s wom provedem svoj `ivot, izjavio je Beker

N

ekada{wi teniski as Boris Be ker ri je {io je da se o`e ni, po ve} ko zna koji put, a wegova izabranica je biv{a mane ken ka Li li Kersenberg. Za nimqivo je da su oni ve} bi li ra ni je za je dno i

Zanimqiv performans na fudbalskom susretu

FOTO: AGENCIJE

Vodimo qubav, a ne rat

Xermejn Defo i [antel Hogton

Nakon samo sedam dana raskinuli

[antel “nogirala“ Defoa Nakon samo jedne sedmice koju su proveli zajedno na pla`ama Dubaija, engleski model [antel Hogton i fudbaler Totenhema Yermejn Defo su raskinuli. Zanosna [antel “nogirala“ je zvijezdu Spursa, strahuju}i da bi joj on mogao biti nevjeran, kada wegova ekipa igra u gostima. - On je dosta nepovjerqiva osoba, dok je ona uvijek bila zabrinuta da ne u~ini prequbu - rekao je wegov bliski prijateq. Yermejn je poznat po svojoj nevjernosti, tako se zna za wegove veze sa [arlot Mirs, Danijel Lojd, Yoana Bekam, Sarom Gigl, koje su zavr{avale neslavno. - [antel nikad nije bila sigurna u vezi Yermejna. Uvijek je razgovarao a djevojkama preko telefona. Mnoge od wih su mu bile samo prijateqice, ali je [antel `eqela miran `ivot sa ~ovjekom kojem mo`e vjerovati - dodao je wegov bliski prijateq.

Okr{aj ekipa Druge wema~ke fudbalske lige izme|u Minhena 1860 i Sent Paulija, za gledaoce na tribinama bila je prepuna odu{evqewa. Uz ~ak {est pogodaka na susretu, atmosferu je do usijawa doveo razigrani qubavni par akcijom iz snova.

Za uobi ~a je nu ci je nu karte, na “Alijanc areni“ gle da oci dru go li ga {kog dvo bo ja mo gli su vi dje ti pra vi umje tni ~ki per for mans, ko ji je ne ke os ta vio bez komentara, dok su drugi odu{evqeno pozdravili artiste. Naime, usred utakmi-

ce izme|u Minhena 1860 i Sent Paulija na teren je is tr~ao quba vni par premazan klupskim boja ma dva ju klu bo va i izveo akciju utakmice. Vru}a i intimna qubavna scena zaustavila je na ne ko li ko tre nu ta ka vrijeme na stadionu, a gledaoci ma po nu di la pred sta vu koju dugo vremena ne}e zaboraviti. Obezbje|ewe na stadionu bilo je iznena|eno ovakvom akcijom i ostalo je zate~no, ali je nakon nekoli ko tre nu ta ka neo dlu ~nos ti re ago va lo i zaqubqeni par odveli su sa terena. Ne znamo koja je bila namjera dvoje qubavnika, da se poka`u pred milionskim auditorijem, a poruka ovog malog i veoma za nimqivog fu dbal skog tajm-auta, vjerovatno je i bila ona stara uzre~ica: “Vodimo qubav, a ne rat!”.

FOTO: AGENCIJE

Boris Beker

da su ras ki nu li to kom 2007. go di ne. Dok ni su bi li u ve zi, Be ker je to kom pro {le go di ne sti gao i da se vje ri sa di zaj ner kom na ki ta San di Ma jer-Vel den, sa ko jom se za bavqao ne ko li ko mje se ci, ali ta je ve za ne sla vno za vr{i la, a Bo ris se sa da `e li okre nu ti po ro di ~nom `i vo tu. - Pro {log qeta sam ma lo skre nuo s pu ta, ali onda me je Li li pri mi la na zad. Sa da ne `e lim vi {e da je pus tim, i ho }u da s wom pro ve dem svoj `i vot izja vio je Bo ris u je dnoj te le vi zij skoj emi si ji gdje je i obje lo da nio da }e sva dba bi ti 12. ju na u Sent Mo ri cu. Ina~e, proslavqeni teniser ima troje djece, dva sina iz braka sa Barbarom Feltus dok iz avanture sa ruskom manekenkom Angelom Ermakovom ima k}erku. Slavni wema~ki teniser u karijeri je osvojio {est grend slem titula, a boqim poznavaocima “bijelog sporta“ osta}e upam}en po izreci “I was born on Centre court 1985“, (Ro|en sam na “centralnom terenu“ 1985. godine), pri tom alu di ra ju }i na svoj prvi grend slem na slov osvo jen u Vim bldo nu 1985. go di ne. Lili Kersenberg i Boris Beker

GLAS PLUS 7. i 8. mart 2009. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA Ovan Pred vama je povoqan period kada su u pitawu novi poslovni projekti. Iskoristite to na najboqi mogu}i na~in, kako biste izvukli dugoro~nu korist od svega. Ne}ete biti u mogu}nosti da se sa jednakom pa`wom posvetite i emotivnom `ivotu. Ovnovi koji su u stabilnim vezama, mogli bi da do|u u sukobe sa partnerom.

Bik Iako je Bikovima materijalna strana `ivota ~esto ispred duhovne, ovog puta mora}ete da se pomirite sa porazima. Poslovne mogu}nosti nisu najboqe, pa bi dobro bilo da se malo povu~ete dok ne pro|e negativan uticaj planeta na va{ znak. To vrijeme iskoristite da se posvetite voqenoj osobi, porodici i prijateqima.

Blizanci Prevrtqiva priroda mogla bi vas skupo ko{tati. Razmislite dobro da li poslovni saradnici zaslu`uju toliko va{e pa`we. Do{lo je krajwe vrijeme da ra{~istite neke stvari iz pro{losti i da krenete daqe. Blizanci koji su neko vrijeme sami dobi}e priliku da zapo~nu vezu. Iako nije sigurno da li }e to biti kratkog daha, sve vrijedi poku{ati.

Pojmove iz spiska rasporedite u lik ukr{tenice. Ako to pravilno uradite, u osjen~enim poqima uspravno dobi}ete ime i prezime bawolu~kog glumca sa slike, a vodoravno - naziv studentskog filma rediteqa Dejana Kukri}a u kojem je glumio. 9 slova: MITSKI BOG, TARSATIKA. 8 slova: INTEGRAL, KA[IKARA, NAPRSTAK. 7 slova: JANGMAN, MARTIRI, TOSKATI, UNIKATI. 6 slova: NESTOR, OGRADA, STISKA. 5 slova: TAVAN. 4 slova: IGLA, KIKS, KQUN, KOST, KROV,

Ponovo dozvoqavate da vam emocije prevladaju razum. Podvucite jasnu liniju izme|u privatnog i poslovnog i bi}e vam mnogo lak{e na oba poqa. Zavr{ite poslove koje odugovla~ite i krenite sa novim projektima. Partner se osje}a zapostavqeno, pa se potrudite da to promijenite. Zajedni~ka ve~era mogla bi mnogo da promijeni.

Vaga Neprestano razmi{qate da li ste donijeli pravu odluku. I dok se vi dvoumite oko toga, neki drugi qudi `ive spokojno. Sve nove ideje poku{ajte da ostvarite, osje}a}ete se mnogo boqe. Ovo je povoqan period za qubav, imajte to na umu. Iskoristite sve {anse koje vam se pru`aju, jer }e se sigurno jedna pokazati kao dobitna kombinacija.

Jarac Pred vama je plodan period i treba da se potrudite oko novih ideja. Sve {to ste preduzeli ranije, sada bi kona~no moglo da se isplati. Qubav vam se smije{i iza svakog ugla. Ako ste du`e vrijeme u potrazi za srodnom du{om, o~ekujte da }ete je uskoro i sresti. Ne pla{ite se da }ete pogrije{iti, jer }ete time sve da upropastite.

Lav

Djevica

MIKI, SABA, UJNA,

Na svim poqima imate povoqne aspekte za napredovawe. O~ekuju vas va`ne odluke, ali i mogu}i dobici, posebno ako se bavite finansijama. Paralelno sa poslovnim uspjesima mogli bi do}i i emotivni. Duge i stabilne veze dobi}e jo{ potvrda za budu}u sre}u. Oni koji su sami mogu slobodno da krenu u nove avanture, jer bi neka od wih mogla da bude pravi izbor.

[korpija Strast koja vas vodi na svim poqima ponekad je ubita~na za druge qude. Razmislite o tome prije nego {to povu~ete nove radikalne poteze. Dobro bi bilo da predahnete i preispitate svoje prave namjere. Neko iz okoline `eli da vam pri|e, ali nema priliku za to. Ne razbacujte energiju na nebitne stvari, jer bi poslije mogli da za`alite zbog toga.

Vodolija Niste spremni da plivate u svim vodama. Me|utim, taj stav mora}ete uskoro da promijenite. Nova poslovna strujawa donose i nove zahtjeve i potrebu da se prilagodite. U qubavi ne}e biti ve}ih promjena, ali to vam sada i odgovara. Neka osoba iz pro{losti mogla bi da vam pomrsi ra~une, jer }e po~eti da se ponovo pojavquje u va{em `ivotu.

Melanholi~na priroda mo`e da vas oneraspolo`i i kada nemate realnih razloga za to. Osvrnite se oko sebe i na}i }ete mnogo razloga za boqe raspolo`ewe i nove poduhvate. Puni ste ideja, pa se potrudite da bar neke i ostvarite. Partner bi mogao da vas prijatno iznenadi, budite spremni na to. Ne budite na kraj srca kada su nova poznanstva u pitawu.

3 slova: BOL, DNO, DON, IBA, KAD, KUK. 2 slova: AT, BA, BO, DT, IK, ]A. Psiho

Strijelac Avanturizam u svakom pogledu zaboravite na neko vrijeme. Skoncentri{ete se na posao i dozvolite saradnicima da ka`u svoje mi{qewe. Oni koji su u vezama mogu da o~ekuju da }e platiti ceh za ranije pona{awe. Usamqeni ne bi trebalo da eksperimenti{u, jer bi to moglo skupo da ih ko{ta. Najboqe bi bilo da se malo povu~ete i posvetite sami sebi.

Ribe Posao vam je zaokupirao sve misli, a to dugoro~no nije dobro. Osvrnite se oko sebe i potra`ite novi smisao `ivota. Kancelarija nije jedino mjesto gdje vas cijene. Ve} neko vrijeme zaboravili ste na qubav. Dok se budite iz zimskog sna, sjetite se da biste mogli da pokrenete ne{to na emotivnom planu.

RJE[EWE: KOST, IGLA, KROV, SABA, DON, KAD, Q, AT, UJNA, MIKI, NAPRSTAK, N, NESTOR, DT, IGRA ISTINE, MITSKI BOG, KA[IKARA, R, UNIKATI, BA, K, ]A, I, BOL.

Rak

RJE[EWE: AR, R, ^O, STOPA, HIQADARKA, LOV, BEZUJNO, PORA, MASLINARSTVO, A, KOLIMA, I^KO, GLAMO^EVI]I, P, A, RAVENA, ICAN, TRIKO, TCA, ANA.

Turneja Zdravka ^oli}a

Po~etkom maja, ^oli} }e odr`ati koncert u pariskoj “Olimpiji“, a potom }e oti}i na turneju poAmerici i Kanadi PI[E: DEJAN VUJANI] [email protected]

dravko ^oli} odr`a}e u ne djequ, na Dan `e na, kon cert u Za gre ba ~koj are ni. Kon cert, za ko ji vlada nezapam}eno interesovawe u glavnom gradu Hrvatske, ali i u okol nim zemqama, odavno je rasprodat. Uz pratwu za gre ba ~kih fil har mo ni ~a ra, benda i balerina, ^oli} je najavio da }e izvesti najboqe pjesme iz svog repertoara. ^oli} }e nakon zagreba~kog koncerta krenuti na turneju po Australiji, koja zvani~no treba da po~ne 10. marta. Ve} po~etkom maja, ^oli} }e odr`ati koncert u pariskoj “Olimpiji“, a potom }e oti}i na turneju po Americi i Kanadi. Zdravko ^oli} po~iwe samostalno da nastupa od 1972. godine. Sa pjesmom “Gori vatra“ Kemala Montena, ^oli} sqede}e godine u Luksemburgu predstavqa Ju go sla vi ju na izboru za “Pjesmu Evrovizije“. Wegov prvi studijski album “Ti i ja” izla zi 1975. godine i serija jakih pjesama “Vagabund“, “Igra{ se vatrom“, “Lo {e vi no“ dovode do masovne djevo-

Z

ja~ke histerije. Najbli`i saradnik mu je Kornelije Kova~ i tu pra ksu ne }e mi jewati ni na sqede}im albumima. Krajem 1976. godine sa “Indeksima“ kre}e na prvu jugoslovensku turneju. Poslije beogradskog koncerta postaje jasnija mjera elektriciteta koja se oko wega stvara. Prilikom davawa autograma u “Jugotonovoj“ prodavnici u Beogradu, kordon djevojaka gubi glavu i lomi izloge tru de }i se da mu pri |u bli `e. Sqede}i album “Ako pri|e{ bli`e“ snima u Zagrebu, a miksuje u Wema~koj i plo~a te 1977. godine biva bukvalno razgrabqena. U proqe}e 1980. godine objavquje album “Zbog tebe“, sa pjesmama “Pisa}u joj pisma duga“, “Pusti, pusti modu“ i epski {irokom “Pjesmo moja“. Novi album “Malo poja~aj radio“ sniman je oktobra 1981. godine u Londonu.

Muzi~ki dio posla odradili su Kornelije Kova~ i Goran Bregovi}, a matrice su snimili engles ki stu dij ski mu zi ~a ri. Komponovali su materijal, producirali i aran`irali, a plo~a do no si zao kret ka ro ker ski jem zvuku.

^OLI]EV prvi studijski album "Ti i ja" izlazi 1975. godine Sqede}a plo~a “[ta mi radi{“ opet je snimana u Londonu i to pod po tpu nom kon tro lom Kornelija Kova~a. Svirali su engleski muzi~ari. Album je objavqen 1983. godine, donijev{i opet nekoliko hitova “She rie, She rie“, “[ta mi radi{“ i prije svih veliku hit bala du “Sta ni ca Po dlu go vi“. Na sqede}oj plo~i “Ti si mi u krvi“ 1985. godine, prvoj koju snima u Beo gra du, u stu di ju “Akva ri jus“, ^o li} se pjesmama okre}e etno-zvu ku, po sebno u numera ma: “Ruska“, “Sto Ci ga na“, “Ti mo `e{ sve al‘ je dno ne”, ali se kao najve }i hit opet izdvaja balada, do danas neprevazi|ena “Ti si mi u krvi“, koju su u tandemu uradili Kornelije i Spomenka Kova~.

"Putuju}i zemqotres" Pod adekvatnim nazivom “Putuju}i zemqotres“, ^oli}eva turneja iz 1977. godine odvijala se po ve} utvr|enom scenariju: djevoj~ice pla~u i ci~e, a kordoni milicije poku{avaju da odbrane ^oli}a od masovnih izliva strasti. U anketi lista “Zdravo“ ^oli} pobje|uje u kategoriji najdra`a li~nost, a sve novine donose naslovnu stranu sa wegovim likom. Sa Kornelijem Kova~em, kao pro du cen tom i aran `e rom, de cembra 1987. godine ^oli} snima za sa ra jev ski “Dis ko ton“ album jednostavno nazvan “Zdravko ^o li}“, ko jim se vra }a pop zvuku. Plo~a nije imala velikog medijskog odjeka. Godine 1990. sa Goranom Brego vi }em ra di al bum “Da ti ka `em {ta mi je”, ko ji objavquje pri va tna beo grad ska iz da va ~ka ku}a “Komuna“. Sa po ~et kom ra tnih go di na ^o li} se pre se lio u Beo grad, po vre me no nas tu pao u mawim dvora- na ma {i rom Evro pe sa Lazom Ristovskim, a redovan je saradnik na plo~ama Bregovi}eve filmske muzike. Po sli je se dam go di na pa uze, za “Ko mu nu“ iz da je svoj deveti album. Decembra 1997. go di -

ne u prodaji se pojavquje CD pod na zi vom “Kad bi mo ja bi la“ u produkciji Gorana Bregovi}a. Pje sme su kom po no va li ^o li} i Bregovi}, a dio tekstova su na pi sa li Ma ri na Tu ca ko vi} i Bajaga.

ALBUM “Zavi~aj“ rasprodat u rekordnom roku Wegov de se ti al bum “Oka no“, objavqen je krajem 2000. godi ne u iz dawu “BK So un da“. Al bum po red na slo vne nu me re donosi i nove hitove “Krasiva“, “Hotel Balkan“ i, naravno, ponovno jednu baladu “U boji vina“. Dana 24. decembra 2003. godine Zdravko je publici predstavio album “^arolija“, ponovo u izdawu RTV BK. Novi album “Zavi ~aj“ objavqen je u de cem bru 2006. godine u izdawu “City Recordsa“. Po~etni tira` od 300 hiqada primjeraka rasprodat je u rekordnom roku - za mawe od mjesec dana.

UZ PRATWU ZAGREBA^KIH filharmoni~ara ^oli} najavio da }e izvesti najboqe pjesme Doma}a top-lista

Bilbordovih top 10 singlova

Bilbordovih top 10 albuma

1. Darkwood Dub – Robot 2. Novembar – Ogledalo 3. Iskaz - Sve za wu 4. Stuttgart online - Dan kad je ubijen Zoran \in|i} 5. Euforia - Sve nije u redu 6. Marconiero, Piti & Funky Junkie - Ko si ti? 7. Mistakemistake Feat. Robert Urban - Wake Me Up 8. Vrelo - Do|i mali 9. Ogi B. - Ostavi sve 10. K.O.F.Y - Mugabe’s Lunch

1. Flo Rida Feat. Ke$ha - Right Round 2. T.I. Feat. Justin Timberlake - Dead and Gone 3. Kanye West - Heartless 4. The All-American Rejects - Gives You Hell 5. Eminem, Dr. Dre & 50 Cent - Crack a Bottle 6. Lady GaGa - Poker Face 7. Lady GaGa Feat. Colby O’Donis - Just Dance 8. Taylor Swift - Love Story 9. Soulja Boy Tell ‘em Feat. Sammie - Kiss Me Thru The Phone 10. Kelly Clarkson - My Life Would Suck Without You

1. Taylor Swift - Fearless 2. Charlie Wilson - Uncle Charlie 3. The Fray - The Fray 4. Nickelback - Dark Horse 5. Beyonce - I am... Sasha Fierce 6. Jamie Foxx - Intuition 7. India. Arie - Testimony: Vol. 2, Love & Politics 8. Kanye West - 808s & Heartbreak 9. Robert Plant / Alison Krauss - Raising Sand 10. Lady GaGa - The Fame