Glas Srpske 21 I 22.3.2009

Subota i nedjeqa

www.glassrpske.com

21. i 22. mart 2009.

Broj 11.858 Cijena

0.80 KM DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

DRU[TVO

Bawolu~ani nezadovoqni bezbjedno{}u u~esnika u saobra}aju

SRBIJA

BAWA LUKA

Sanader u Beogradu: Otvoreno o svim pitawima

KROZ RS

strana 12.

strana 19.

strana 7.

Petra Cerovina iz Lupoglava navr{ila 100 godina FOTO: GLAS SRPSKE

Nikola [piri} OTVORENI pritisak na SPC i wene zvani~nike

BiH potreban dodatan novacstrana 15. Dani komedije u Bijeqini

Hercegova~ka Gra~anica

Smijeh iz stvarnog `ivota

strana 27.

Eparhija Zahumsko-hercegova~ka pisala Me|ureligijskom vije}u BiH

Zaustavite napade na ~ast i ugled SPC Zloupotrijebili su sve qudske slobode kroz pisanu i izgovorenu rije~, bez ikakve odgovornosti za svoje postupke. Sakrili su se iza qudskih sloboda i prava i za{tite novinara, kako bi mogli slobodno da blate i poni`avaju druge, siju}i mr`wu i netrpeqivost, tra`e}i lin~ pojedinaca

Suboti} debituje u Konstanci

Incident koji su isprovocirali qudi koji mjesecima provociraju na{a osje}awa, ru{e na{ ugled, dostojanstvo i integritet u vrijeme ^asnog posta, te{ko smo prihvatili. Pozivamo Vas da u~inite sve da se ne{to sli~no ne ponovi

DANAS

Zbog procesa Milenku Krsti}u, ocu prve ameri~ke qepotice srpskog porijekla

Radomir Anti} saop{tio spisak

strana 53.

Deportacija iz SAD prijeti mis Oregona Apelacioni sud 10. marta presudio da je Krsti} osumwi~en za la`ne izjave koje je dao 1998. godine prilikom podno{ewa zahtjeva za dobijawe izbjegli~kog statusa, kao i zahtjeva za dobijawe prava na stalni boravak, pi{u ameri~ki listovi strana 2.

Obra}amo Vam se sa molbom da za{titite pravo na slobodu savjesti i vjeroispovijesti, kao i li~nog mira i integriteta, te ~ast i dostojanstvo zvani~nih predstavnika svih vjerskih zajednica od napada i uvreda u skladu sa Zakonom o slobodi vjere i pravnom polo`aju crkava i vjerskih zajednica u BiH

strana 5.

Ra digoqub kalne Da bo{wa ~ke Dra vidovi} or ga ni za ci je pri jetwa miru o FK Borac

Policijske slu`be istra`uju djelovawe radikalnih grupa strana 3.

2 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

U RS neprestano govore o otcjepqewu, pravdaju}i to ~iwenicom da iz FBiH neprestano poku{avaju da unitarizuju BiH. Ja nisam vidio nijedan dokument, niti sam ~uo bilo ~iju izjavu o poku{aju unitarizacije BiH. Rafi Gregorijan, v. d. visokog predstavnika u BiH

Vijesti dana Ambasadori zemaqa ~lanica UO PIC-a

Podr{ka amandmanima za Br~ko distrikt SA RA JE VO - Am ba sa do ri ze maqa ~la ni ca Upra vnog odbora Savjeta za primjenu mira (PIC) podr`ali su na sjednici u petak u Sarajevu predlo`eni amandman na Ustav BiH o Br~ko distriktu. U saop{tewu iz OHR-a navodi se da su ambasadori PIC-a konstatovali da predlo`eni amandman ni na koji na~in ne mijewa status distrikta i ne uti~e na organizaciju BiH, ali da doprinosi za{titi statusa Br~kog kao multietni~ke jedinice lokalne samouprave i da }e wegovo usvajawe doprinijeti evropskoj perspektivi BiH.

Kraj protektorata {ansa za obnovu reformi u BiH LON DON - Iza zov sa kojim se suo~ava novoimenovani visoki predstavnik u BiH Valentin Incko nije kako izbje}i jo{ jedan rat ve} ka ko tran zi ci ju te zemqe, od me|unarodnog prote kto ra ta pro {i ri ti na prihvatawe odgovornosti za upravqawe dinamikom sprovo|ewa reformi, istakao je Ijan Benkroft u autorskom ~lanku u “Gardijanu“, prenosi Tanjug. Benkroft u ~lanku pod naslovom “Te{ka tranzici-

ja“ opovrgava tvrdwe da postoji mogu}nost da u BiH pono vo izbi je rat, {to je i gledi{te koje sve vi{e zastu pa EU, ko ja je ne da vno objavila planove da razmatra povla~ewe svojih mirovnih tru pa, bu du }i da je postigla vojne ciqeve. Benkroft isti~e da neostvarewe ciqeva zadatih od PIC-a ne bi trebalo da se koristi kao opravdawe za produ`avawe mandata kancelarije visokog predstavnika du`e od juna 2009. godine.

UO Javnog RTV sistema

Pove}ana RTV pretplata na 6,95 KM SA RA JE VO - Ra dio-te le vi zij ska ta ksa umjes to do sa da{wih 6,7 maraka od ovog mjeseca }e iznositi 6,95 maraka, odlu~io je u petak Upravni odbor Javnog RTV sistema. Do pove}awa RTV takse do{lo je zbog wenog uskla|ivawa sa stopom inflacije u BiH u pro{loj godini. UO RTV sistema podr`ao je i inicijativu za izradu projekta namjenskog satelitskog programa za dijasporu, ~iji bi nosilac, u skladu sa zakonom, bio BHRT, a programski bi u~estvovali i RTRS i RTV FBiH. @. Do.

Deportacija iz SAD prijeti mis Oregona Apelacioni sud 10. marta presudio da je Krsti} osumwi~en za la`ne izjave koje je dao 1998. godine prilikom podno{ewa zahtjeva za dobijawe izbjegli~kog statusa, kao i zahtjeva za dobijawe prava na stalni boravak, pi{u ameri~ki listovi PI[E: GORAN MAUNAGA g.maunaga@glassrpske. com

BAWA LUKA - Ameri~ki listovi objavili su da deportacija iz SAD prijeti pro{logodi{woj mis Oregona Danijeli Krsti} (24), jer je k}erka Milenka Krsti}a (52), optu`enog da prilikom aplicirawa za dobijawe vize nije naveo da je bio pripadnik Vojske RS. Ovo je objavio lokalni list “Oregonian“, dok “Beaverton Valley Times“ pi{e da }e “Milenko Krsti} iz Bivertona, otac mis Oregona Danijele Krsti} i daqe imati posla sa sudom“. - Apelacioni sud je 10. marta presudio da je Krsti} i daqe osumwi~en za la `ne izjave koje je dao 1998. godine prilikom podno{ewa zahtjeva za dobijawe izbjegli~kog statusa, kao i godinu kasnije, kada je za je dno sa ~la no vi ma porodice podnosio zahtjev za dobijawe prava na stalni boravak, navedeno je u tekstu. Krsti} je sa suprugom i dvoje djece 1998. godine oti{ao iz BiH u SAD i `ivi u Bi ver to nu. Wego va k}er ka Danijela tada je imala 13 godina. Za mis Oregona krunisana je u junu pro{le godine i tako postala prva qepotica ro|ena izvan SAD koja je ponijela ovu titulu. Iako je Krsti} bio pod za kle tvom, pi {e ame ri ~ki list, navodno je predstavnicima ameri~kih vlasti tada izjavio da nikada nije bio pripadnik vojnih formacija. - Utvr|eno je da je, nakon

{to je Krsti} mo bi li san, wego va Zvor ni ~ka bri ga da 1995. godine bila umije{ana u ubistva velikog broja muslimanskih nenaoru`anih zatvore ni ka i to u po dru ~ji ma blizu mjesta gdje je Krsti}eva jedinica bila stacionirana, navodi list. Krsti} je negirao u~estvovawe u tim aktivnostima, ostaju}i pri tvrdwi da je tri godine proveo rade}i kancelarijske poslove. Apelacioni sud je ovom odlukom ukinuo odbacivawe optu`nice protiv Krsti}a od strane okru`nog suda i tako vratio slu~aj na po~etak.

FOTO: GLAS SRPSKE

Ijan Benkroft

Zbog procesa Milenku Krsti}u, ocu ameri~ke qepotice srpskog porijekla

KRSTI] tvrdi da nije bio vojnik, nego slu`benik u vojsci Mithat Pa{i} iz MIP-a BiH ka `e da su, od 24 dr`avqanina BiH protiv kojih se u SAD vodi krivi~ni postupak zbog davawa la`nih podataka prilikom aplicirawa za dobijawe vize za useqewe u SAD, do sa da deportovani Mladen Blagojevi}, Nenad Dragi}, Zdravko Bo`i} i Rajko Ninkovi}. - Oni su iz SAD deportovani u BiH na wihovo tra`ewe. Ge ne ral ni kon zu lat BiH u ^ikagu navodi da je deportovan i Goran Bencun, koji je uhap{en u isto vrijeme, ali ne pod istim optu`bama kao ostali. On je optu`en zbog vo`we pod dejstvom alkohola vi{e od tri puta zaredom, isti~e Pa{i}.

Danijela Krsti}

SUGESTIJE Svih 24 srpskih dr`avqanina BiH, me|u kojima je i Milenko Krsti}, svoj dolazak u SAD realizovali su putem Me|unarodne organizacije za iseqavawe (IOM) sa sjedi-

{tem u Beogradu. Ve}ina ih je izjavila da su im sugestije o na~inu popuwavawa formulara, kao i na~in izja{wavawa o u~e{}u u ratu, dali slu`benici IOM-a.

Haris Silajxi} o susretu sa ~lanovima ratnog Predsjedni{tva RBiH

"Ponosim se ratnim drugovima" www.glassrpske.com Svojim dolaskom u Trebiwe dva dana nakon navodnog pisma upozorewa da }e biti likvidiran “novinar“ Vaskovi} i ekipa FTV-a do{li su svjesno da naprave nered. Ako je to bilo tako, postavqa se pitawe za{to urednik “60 minuta“ u Trebiwe nije poslao drugog novinara, a ne onoga kojem prijete. Pa zato {to tada ne bi bilo EPP-a. Email: [email protected] U periodu mog izbegli{tva iz Sarajeva u Srbiju 1994. godine oti{ao sam u Barajevo da posetim neke biv{e kom{ije, izbeglice. Na jednom od spratova pro~itao sam prezime Gani}, mislim Mirsad. Pitao sam ko je on? Rekli su mi da je ro|eni brat Ejuba Gani}a. Tamo je bila i trudna supruga Juke Prazine. To pokazuje kakva je Srbija bila i u ratu. Email: [email protected]

tovo ne od one strane za koju cijeli svijet zna da je odgovorna, rekao je bo{wa~ki ~lan Pred sje dni{ tva BiH Ha ris Si lajyi} za “Glas Srpske” komentari{u}i susret sa ~lanovima ratnog Predsjedni{tva BiH. Tu`ila{tvo za ratne zlo ~i ne Srbi je BORS raspisalo je potjernice za osumwi~eBora~ka organizacija RS pozvala je u nim za ra tne petak nadle`ne u RS, BiH i me|unarodne zlo~ine nad pripredstavnike da se ozbiqno pozabave padnicima JNA politi~arima poput Harisa Silajxi}a i u Dobrovoqa~koj @eqka Kom{i}a, jer poku{avaju pod ulici u maju 1992. pla{tom brige za sudbinu gra|ana BiH godine u Sarajevu, da od zlo~inca naprave `rtve. me |u ko ji ma su i

SARAJEVO - To su moji ratni drugovi i ja se time ponosim i smatram da zaslu`uju medaqe, a ne da se povla~e po kojekakvim spiskovima, pogo-

~lanovi ratnog Predsjedni{tva RBiH Ejup Gani} i Stjepan Kqui}.

SILAJXI] od Srbije tra`i izviwewe Silajyi} je kazao da je raspisivawem potjernica za 19 osoba iz BiH Srbija nanijela {tetu gra|anima BiH i za to }e odgovarati. - Ne }u pu to va ti u Beo grad, ne samo zbog ovog slu~aja, nego ukoliko ho}emo dobre odnose, onda u BiH treba da sti gne je dno ve li ko izviwewe za sve {to se dogodilo i da zatra`e oprost od qudi

kojima su nanijeli zlo, a ne da {aqu optu`nice - rekao je Silajyi}. Koordinator MUP-a RS za istra`ivawe i dokumentovawe ratnih zlo~ina Simo Tu{evqak kazao je da je da se u vezi sa predmetom “Dobrovoqa~ka ulica“ niko od aktera tog do ga |a ja ne po ri ~e po~iwene zlo~ine. Predsjednik Organizacije porodica zarobqenih, poginulih boraca i nestalih civila RS Nedeqko Mitrovi} Si lajyi}e ve pos tup ke smatra licemjernim i politikantskim. @. D. - M. F.

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 3

Osnovati odjeqewe za pitawa nacionalnih mawina u Vladi RS BAWA LUKA - Pri Ministarstvu uprave i lokalne samouprave Republike Srpske treba osnovati odjeqewe koje }e se baviti pitawem nacionalnih mawina u Srpskojj. Ovo je u petak zakqu~eno na sastanku predsjednika Narodne skup{tine RS Igora Radoji~i}a sa predsjednikom Saveza na-

cionalnih mawina RS Stevom Havrequkom, predsjednikom Savjeta nacionalnih mawina pri NSRS Sa{om Mi}inom i delegatom iz Kluba ostalih naroda u Vije}u naroda RS Sa{om ^udi}em. D. ].

Radikalne bo{wa~ke organizacije ozbiqna prijetwa miru i stabilnosti u zemqi

Vijesti

Pod istragom djelovawe radikalnih grupa u BiH

\oki} - Kacin

Iz SIPA nismo dobili odgovore na pitawa u vezi sa djelovawem radikalnih udru`ewa. Nejasno je i za{to Kancelarija visokog predstavnika u BiH }uti, iako ekstremisti pozivaju na ru{ewe dejtonskog ure|ewa BiH PI[E: MIROSLAV FILIPOVI] [email protected]

BAWA LUKA - Predsjedavaju}i Zajedni~ke komisi je Par la men ta BiH za nadzor nad radom Obavje{tajno-bezbjednosne agencije Mirko Okoli} rekao je da policijske i bezbjednosne slu`be istra`uju djelovawe radikalnih bo{wa~kih organizacija. - Pripadnici ovih grupa svojim istupima i porukama uznemiravaju gra|ane i postojawe ovakvih ekstremnih udru`ewa i Internet portala mo ra lo bi bi ti za braweno, ali tu su potrebne mjere i pravosudnih institucija - istakao je Okoli}. ^lan Komisije za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH Drago Kalabi} rekao je da su ekstremne bo{wa~ke “Patriotske snage“ ozbiqna prijetwa politi~koj i bezbje dno snoj si tu aci ji, jer otvo re no po zi va ju na rat, osvetu i ukidawe Republike Srpske, zbog ~ega bi policijske strukture morale hitno da reaguju. Naglasio je da “Patriotska liga BiH” i druge radikal ne bo{wa ~ke gru pe sprovode i {tite politiku Harisa Silajyi}a, a da wihov rad fi nan si ra Kon gres Bo{waka Sjeverne Amerike. - Su {ti na dje lo vawa ovih organizacija je ostvarivawe bo{wa~kih ratnih ciqeva i oni o tome javno govore na svojim veb portalima, ~asopisima, kongresima... - rekao je Kalabi}. Pred sje dnik Ko mi si je Branko Zrno najavio je da }e Ko mi si ja ras pravqati o ovim ratnohu{ka~kim porukama. Na In ter net stra ni ci

Za BiH prioritet reforme BAWA LUKA, QUBQANA - Predsjednik SPRS i po sla nik u Na ro dnoj skup{tini RS Petar \oki} i poslanik u Evropskom par la men tu i iz vjes ti lac Evrop skog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin ocijenili su da bi za BiH i dr`ave zapadnog Balkana prioritet trebalo da bude ubrzani nastavak reformi, koje bi BiH pri bli `i le ~lanstvu u EU, prenose u petak agencije.

Igor Crnadak Plakati objavqeni na Internet portalu “Patriotske lige BiH”

PRUDSKI SPORAZUM - Podigli smo svoj glas i rekli ne onim udba{ima i srbo~etni~kim zlo~incima koji su poku{ali da istrijebe bo{wa~ki narod na ovim prostorima. Isti krvavi projekat i danas je Kongresa Bo{waka Sjeverne Amerike navedeno je da ova organizacija zastupa interese 350.000 Bo{waka. U Re zo lu ci ji ko ju je KBSA ne da vno usvo jio u Grand Rapidsu, gradu u ameri~koj dr`avi Mi~igen, navedeno je da “postoji samo je din stve na, de mo krat ska, suverena i nezavisna dr`ava BiH, a RS postoji samo kao dio ilegalnog, nametnutog dejtonskog ustava, Aneksa 4”. - Me|unarodni sud pravde u Hagu je presudio da je RS re zul tat ge no ci da po Konvenciji koja ne samo zabrawuje genocid, nego i rezul ta te ge no ci da sma tra ni{tavnim. KBSA smatra da stranu kojoj se sudi na sudu i presudi, ne treba pitati za

pravni sistem dr`ave BiH navode u KBSA. Pred sje dnik KBSA je Haris Aliba{i}, a ~lanovi Upravnog odbora su Murat Muratovi}, Ferid Sefer, Uzeir Rami}, qudi koji kod ameri~kih kongresmena lobi ra ju za os tva ri vawe bo{wa~kih ratnih ciqeva i stvarawe unitarne BiH.

RADIKALNE bo{wa~ke grupe sprovode i {tite politiku Silajxi}a “Patriotsku ligu BiH” osnovao je Savjet za nacionalnu odbranu koji je formiran na Kongresu SDA u Sarajevu 1991. godine. Na vojnom savjetovawu u Mehuri}ima kod Travnika 8.

februara 1992. godine ustanovqeno je da “Patriotska liga BiH” raspola`e sa oko 70.000 naoru`anih ~lanova, na ve de no je na In ter net portalu “Bosnae“. Udru `e ne bo{wa ~ke “Patriotske snage“, uz podr{ku radikalnih bo{wa~kih veb portala plbih.org, Bo snja ci.net, KBSA, Lji ljan.org, Bo sna prko sna od sna.mi ne.nu, po kre nu li su akci ju li jepqewa pla ka ta po gra do vi ma Fe de ra ci je BiH sa po zi vi ma na uki dawe RS, ru{ewe Prudskog sporazuma, “odbranu BiH”. Upozorili su da “BiH umire“, a da “~etni~ki fa{izam opet raste“ i da se to mora zaustaviti. Ovi plakati u utorak su uneseni i u zgradu Parla-

na djelu... Zato, patrioti BiH, pozivamo vas kao i 1992. godine – podignite svoj glas i recite ne Prudskom sporazumu! - stoji na veb sajtu “Patriotske lige BiH”. menta BiH u Sarajevu, {to je izazvalo o{tre reakcije srpskih poslanika. - Pi ta mo se da li je srbo~etni~koj kliki smetao plakat, odnosno poruke na plakatu, zbog ~iwenice da su se oni prona{li u tim pa ro la ma i to je sa mo bo{wa ~ki gwev izra `en pre ma wima ili u stva ri ni su shvatili poruke koje odra `a va ju sa da{wu si tu aciju u BiH - pi{e na sajtu “Patriotske lige BiH”. U petak iz SIPA nismo dobili odgovore na pitawa u vezi sa djelovawem radikalnih udru`ewa. Nejasno je i za{to Kancelarije visokog pred sta vni ka u BiH }u ti, iako bo{wa~ki ekstremisti pozivaju na ru{ewe dejtonskog ure|ewa BiH.

Smawiti stopu PDV-a SARAJEVO - Prijedlog zakona o akcizama u BiH, koji je usvojio Savjet minis ta ra BiH, mo `e proi zves ti po z i ti van efekat samo ako se usvoji smawewe stope PDV-a na na~in kako to predla`e Partija demokratskog progresa, izjavio je u petak Srni ~lan Izvr{nog odbo ra PPD-a Igor Crnadak.

SDS

Pitawe Alkalajeve odgovornosti BAWA LUKA - SDS je pozvao u petak predsjedavaju}eg Savjeta ministara BiH Nikolu [piri}a da pokrene pitawe odgovornosti ministra inostra nih po slo va BiH Svena Alkalaja, jer je naru {io ugled BiH pred stavqaju }i je na saj tu Misije BiH pri UN, kao zemqu sastavqenu od pet regija me|u kojima se ne spo miwe Srpska, sa op {teno je iz ove stranke. D. S.

Ivo Miro Jovi}

^ovi}: Idu}e sedmice sa Dodikom i Tihi}em

Duma pozvala na [panija povla~i obustavu rada Tribunala vojnike iz KFOR-a

^APQINA - Predsjednik HDZ-a BiH Dragan ^ovi} rekao je u petak da }e tokom idu}e sedmice biti odr`an sastanak sa liderima SNSD-a i SDA Miloradom Dodikom i Sulejmanom Tihi}em i da }e se drugi sastanak odr`ati tokom otvarawa Me|unarodnog sajma privrede u Mostaru 31. marta ove godine. Komentari{u}i promjene Ustava BiH, ^ovi} je kazao agencijama da je dosta ura|eno i da je siguran da }e taj posao biti zavr{en, ina~e dr`ava BiH kako je naveo, nema {anse. - Svima onima koji {pekuli{u oko ujediwewa HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 moram re}i da od toga nema ni{ta - rekao je ^ovi}, nakon pro{irene sjednice stranke u ^apqini.

MOS KVA - Rus ka dr`a vna Duma u petak je pozvala predsjednika Rusije i vladu da preduzmu sve napore kako bi Ha{ki tribunal zavr{io rad i bili obnovqeni pregovori o statusu Kosova, u skladu sa rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti UN, prenosi Beta. U usvo je noj izja vi pod na zi vom “O de se to go di{wici po~etka vojne operacije NATO protiv SRJ”, koja nije obavezuju}a za predsjednika i vladu, poslanici Dume su potvrdili i ocjenu da je rije~ o agresivnom aktu protiv suverene dr`ave.

PRI[TINA, VA[INGTON - [panija je u petak saop{tila da }e do kraja avgusta povu}i sve svoje vojnike sa Kosova, jer su, kako je re~eno, ispunili svoj zadatak, prenosi B92. Oko 600 {panskih vojnika trenutno je raspore|eno u op{tini Istok, gdje ~uvaju, izme|u ostalog, Srbe povratnike u selu Osojane i manastir Gorio~. Odluku o povla~ewu prenijela je u wihovoj kosovskoj bazi {panska ministarka odbrane Karme ^akon. Ona nije sletjela na pri{tinski aerodrom, nego u vojnu bazu NATO kod \akovice, da bi izbjegla susret sa zvani~nicima u Pri{tini u skladu sa politi kom [pa ni je, ko ja ne pri zna je ne za vi snost Kosova.

Odluka u korist Hrvata LIVNO - Delegat u Domu na ro da Par la men ta BiH Ivo Mi ro Jo vi} izrazio je u petak nadu da }e odlu ka Us ta vnog su da BiH u ve zi sa wego vim zah tje vom da se odre dbe Zakona o Javnom RTV sistemu proglase neustavnim, odnosno {tetnim po nacionalne interese hrvatskog na ro da bi ti do ne se na u ko rist Hrva ta, pre no si Srna.

4 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

Tu`ila{tvo u Tuzli osumwi~ilo Srbe iz Lopara za ratni zlo~in

Komentar dana Pi{e: @eqka DOMAZET

Ko to plakatira

Ko “zakucava zadwi ekser u BiH“ najboqe su pokazali potpisnici plakata, koji su se uo~i zavr{ne rasprave o amandmanu za Br~ko distrikt pojavili u zgradi Parlamenta BiH. Autori ovog mra~wa{tva i svi oni koji iza sjene stoje iza wih, a sebe nazivaju “patriotskim snagama“ vra}aju ovu zemqu na po~etak devedesetih, kada je wome vladao strah, neizvjesnost i golgota. U svakoj civilizovanoj zemqi 21. vijeka i pomisao na takvo etiketirawe i plakatirawe bila bi najo{trije osu|ena i zabrawena. Plakati u zgradi ParlaRatnohu{ka~ki men ta su se pojavili “da bi plakati u zgradi sru {i li aman dman na Parlamenta Br~ko“, a u su{tini ru{e BiH u koju se wihovi autoBiH, koja bi ri i igra~i iz sjene kunu. Ne trebalo da slu~ajno pojavili su se da bude ku}a bi sru{ili jedan od uslova civilizovanog Savjeta za primjenu mira dogovora i za tranziciju OHR-a. Pojakompromisa, vili su se da bi sru{ili “zloupotrijebqena“ dogovore i kompromise bez kojih se u ovom bh. loncu ne je na mo`e `ivjeti. najpogubniji Ratnohu{ka~ki plakati u na~in zgradi Parlamenta BiH, koja bi trebalo da bude ku}a civilizovanog dogovora i kompromisa, “zloupotrijebqena“ je na najpogubniji na~in. Iza ovih plakata stoje oni koji `ele dominaciju jednog naroda nad drugim, “zelene transverzale“ od Sarajeva prema Sanyaku i daqe, oni kojima bi Sarajevo i BiH bili sli~niji Teheranu, nego sredini koja ima “ciq da u|e u Evropsku uniju“. Iza wih su oni koji ne razumiju da za BiH nije dobra dominacija jednog naroda nad drugim ili tre}im, svi oni koji iza kulisa i lobirawem poku{avaju da razgrade ovu kulu od karata, koja, ne bude li se adekvatno i civilizovano reagovalo, mo`e da se sru{i, zauvijek podijeli i vrati u sunovrat. Plakati imaju ciq da sru{e Prudski dogovor i Dejtonski sporazum, koji je donio mir BiH, da bi se javnosti odaslala poruka kako se u BiH ni oko ~ega ne mo`e posti}i dogovor, da se prizovu devedesete, kada smo se poklali u ovom bosanskohercegova~kom loncu. Ukoliko Haris Silajyi}, koji je ovakav na~in razgovora iznio kao zadwi adut, misli da je ovo civilizovano, neka takvu civilizaciju ostavi za svoje mra~wa{tvo, jer kao ~ovjek pro{losti ne mo`e razgovarati na ovakav na~in. Nije ni qudski, ni humano, ni civilizacijski stajati u svemu ovome u dvadeset i prvom vijeku. Ukoliko postoji jo{ zdrave pameti u ovoj zemqi, pravde i pravi~nosti, sve one organizacije koje su potpisale ovaj plakat morale bi da budu zabrawene. Na potezu su Parlament, istraga i pravosudni sistem. Ukoliko se adekvatno i brzo ne bude reagovalo, Bosna i Hercegovina }e potonuti i ostati crna rupa, ne samo na Balkanu nego i u cijelom civilizovanom svijetu. Plakatirawe i etiketirawe BiH sigurno ne}e pomo}i, ukoliko je oni koji ovako razmi{qaju ne `ele vidjeti kao mrtvaca.

Branko Zrno, predsjedavaju}i Komisije za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH Rije~ je o ratnohu{ka~kim plakatima, zbog ~ega }u zatra`iti izvje{taj i Komisija }e ga razmatrati.

Ramiz Salki}, poslanik SDA u NSRS Nisam ~uo za pojavu plakata sa ratnohu{ka~kim porukama u Parlamentu BiH, a {ta je bilo sa informacijama o naoru`avawu vehabija i Bo{waka?!

Saslu{awa odgovor na "tuzlansku kolonu"

Pozivi su provokacija kojom bo{wa~ka strana uzvra}a zbog procesuirawa zlo~ina koji se desio u Tuzli, na Br~anskoj malti, kada su tuzlanske paravojne formacije masakrirale vojnike u koloni JNA, istakao Markovi} PI[E: QUBISAV BA[I] [email protected]

LO PA RE - Na sa slu {awe u Kantonalno tu`ila{ tvo Tu zla po zva ni su Bo `i dar Mar ko vi} (47), La zar Ri ki} (76), Sa vo Moji} (50), Slavko Riki} (49), Miodrag Riki} (55), Cviko Novakovi} (74), Milan Ste va no vi} (46), Du {an \u ki} (57), Dra gan Ste va no vi} (45) i Zo ran Medi} (49), svi iz Lopara, ko ji su pre ma iz vje {ta ju Tu `i la{ tva osumwi~e ni za kri vi ~no dje lo zlo ~in protiv ~ovje~nosti. Po zva ni Mar ko vi}, predsjednik Skup{tine op{ti ne Lo pa re, ka `e da su po zi vi pro vo ka ci ja ko jom bo{wa ~ka stra na uz vra }a zbog procesuirawa zlo~ina ko ji se de sio u Tu zli, na Br~anskoj malti, kada su tuzlanske paravojne formacije ma sa kri ra le voj ni ke u koloni JNA.

BI]E pozvano jo{ 80 lica na saslu{awe Pred sje dnik Bo ra ~ke or ga ni za ci je u Lo pa ra ma Jo vi ca Jo ki} ka `e da je po ziv upu }en Srbi ma nas ta vak po li ti ke ras ko pa v a w a b i v {e d r` a v e , pre ko na me tnu tih in sti tu ci ja BiH, ko je na sve na ~i ne `e le da sru {e i u n i { te su ` i v o t u Bi H stvo ren u po sli je ra tnom pe ri odu. U Bora~koj organizaciji u Loparama isti~u da je u pitawu tere}ewe osumwi~enih za navodna de{avawa u borbama oko bo{wa~kog sela Koraj iz 1992. godine, te da }e pored ovih lica, u vezi sa ovim de{avawima bi-

Faksimil poziva na saslu{awe

ti pozvano, prema nezvani~nim in for ma ci ja ma, jo{ oko 80 li ca srpske na ci onalnosti. Imenovanima su zakazana ispitivawa od 23. do 26. marta ove godine u Kantonalnom tu`ila{tvu u Tuzli, pred tu `i oci ma Fa ti mom Hayibe ga no vi} i Emi rom Ibrahimovi}em.

OFICIRI Kantonalno tu`ila{tvo u Tuzli vodi istragu protiv komandanta Isto~nobosanskog korpusa VRS Novice Simi}a, starje{ine kasarne “Husinska buna“ komandanta kolone JNA, koja je masakrirana u Tuzli Mile-

ta Dubaji}a i Momira Zeca, komandanta Majevi~ke brigade. Oni su osumwi~eni za zlo~in protiv civilnog stanovni{tva, povredu zakona i obi~aja rata i zlo~in protiv ~ovje~nosti.

Drugi dan Rouz-Rot seminara u Sarajevu

Reforma odbrane najuspje{nija SARAJEVO - Reforma odbrane najuspje{nija je i najcjelovitija reforma u BiH pro ve de na na kon po tpi si vawa Dejtonskog sporazuma, dok je reforma policije bila optere}ena politikom, {to je usporilo weno odvijawe. Ovo je rekao predsjedavaju}i Zajedni~ke komisije za

Tre}i talas Feler je rekao da je potrebno pokrenuti tre}i talas policijske reforme koji }e biti usmjeren na funkcionalne aspekte djelovawa policije.

odbranu i bezbjednost Parlamen tar ne skup {ti ne BiH Branko Zrno na otvarawu drugog dana Rouz-Rot seminara. On je naglasio da je pod oru`jem u BiH 1996. godine bilo 250.000 vojnika u tri vojske, a da je taj broj sveden na oko 10 hiqada profesional nih voj ni ka u okvi ru Oru`anih snaga BiH. Kao za dat ke ko ji sto je pred Oru`anim snagama BiH i Ministarstvom odbrane, naveo je rje{avawe pitawa vojne pokretne i nepokretne imovine, te vi{kova naoru`awa i zakonsko prilago|avawe no vim iza zo vi ma i sta tu su Oru `a nih sna ga.

Ministar odbrane BiH Selmo Cikoti} rekao je da su refor mu od bra ne ini ci ra li NATO i OHR i potvrdio da u BiH postoji politi~ki konsenzus o putu ka ~lanstvu u NATO.

ORU@ANE snage BiH broje 10.000 vojnika - Nerije{eno pitawe vojne imovine nije problem za Oru`ane snage, jer im je ova imovina na raspolagawu, ali je ovo pitawe potrebno politi~ki i pravno rije{iti - rekao je Cikoti}. Komandant NATO {taba u Sarajevu Sabato Eriko govo-

rio je o istorijatu prisustva NATO snaga u BiH i na Balkanu i izrazio zadovoqstvo brzim napretkom BiH kroz program Partnerstvo za mir. [ef Policijske misije EU [tefan Feler rekao da se policijski rad u BiH odvija unu tar kom pli ko vanog i skupog sistema sastavqenog od 15 razli~itih policijskih slu`bi. Direktor Dr`avne agenci je za is tra ge i za {ti tu Mirko Luji} predstavio je organizacionu strukturu i zadatke ove agencije, a o Grani~noj policiji BiH govorio je wen direktor Vinko Duman~i}. @. D.

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 5

Eparhija Zahumsko-hercegova~ka pisala Me|ureligijskom vije}u BiH

Radovan Karaxi}

Tra`i su|ewe po ameri~kom pravu

Zaustavite napade na ~ast i ugled SPC

Incident koji su isprovocirali qudi koji mjesecima provociraju na{a osje}awa, ru{e na{ ugled, dostojanstvo i integritet u vrijeme ^asnoga posta, te{ko smo prihvatili. Pozivamo Vas da u~inite sve da se ne{to sli~no ne ponovi, stoji u pismu FOTO: GLAS SRPSKE

HAG - Radovan Karayi} zatra`io je od Ha{kog tribunala da nalo`i Tu`ila{tvu da dodatno precizira optu`nicu u pogledu optu`bi za zajedni~ki zlo~ina~ki poduhvat, jer smatra da se postoje}im navodima nepotrebno komplikuje ve} dovoqno slo`en proces protiv wega, objavio je u petak Tribunal. Kako prenosi Tanjug, Karayi} je u dopisu ukazao i na shvatawe ameri~kog Vrhovnog suda koji ne prihvata umno`avawe zajedni~kog zlo~ina~kog poduhvata, navode}i da je praksa ameri~kog prava primjenqiva i na wegov slu~aj, kao i da bi Sudsko vije}e trebalo da nalo`i Tu`ila{tvu da precizira optu`be i svede ih na jedan, odnosno “glavni“ zlo~ina~ki poduhvat.

Sudsko vije}e Ha{kog tribunala

Rasprava o pripremama za su|ewe Karaxi}u HAG - Sud sko vi je }e Ha {kog tribunala zakazalo je za utorak raspravu na kojoj }e bi ti ra zmo tre na pi tawa u vezi sa pripremama za po~etak su |ewa Ra do va nu Ka rayi}u, a za 2. april najavqena je statusna konferenci ja o tom pre dme tu, objavqeno je u petak u Hagu. Sas tan ku, na javqenom za

Tribunal u Hagu

Sve{tenstvo Zahumsko -hercegova~ke eparhije PI[E: MIROSLAV FILIPOVI] [email protected]

i uvreda wenih predstavnika i vjernika od bilo kakve diskriminacije, a u skladu sa Za ko nom o slo bo di vje re i pravnom polo`aju crkava i vjerskih zajednica u BiH, navodi se u pismu.

ZA[TITITE pravo na slobodu savjesti i vjeroispovijesti Sve{tenstvo i mona{tvo Zahumsko-hercegova~ke eparhije isti~e da se u posqedwe vrijeme, od pojedinih novinara i televizijskih ku}a, vr{i se otvoreni atak na vjerske za je dni ce i wene zva ni ~ne predstavnike. - Tra`imo za sebe i druge da nam se omogu}i pravo na dostojanstven `ivot, `ivot

SKRIVAWE Slobodan Vaskovi} i wegovi saradnici zloupotrijebili su sve qudske slobode kroz pisanu i izgovorenu rije~, bez ikakve odgovornosti za svoje postupke. Sakrili su se iza qudskih

sloboda i prava i za{tite novinara i novinarstva, kako bi mogli slobodno da blate i poni`avaju druge, siju}i mr`wu i netrpeqivost, tra`e}i lin~ pojedinaca, navodi se u pismu.

bez diskriminacije, za{titu od kleveta i la`i od elektronskih i pisanih medija, kao i odgovornosti za svoje postupke glavnih i odgovornih urednika i wihovih saradnika, stoji u pismu upu}enom ~lanovima Vije}a kardinalu Vinku Puqi}u, reis-ul-ulemi Mustafi efendiji Ceri}u, episkopu zvorni~ko-tuzlanskom Vasiliju i Jakobu Finciju. Sve{tenstvo i mona{tvo ove eparhije navodi da se Vije}u nisu obra}ali ranije kada je “novinar FTV Slobodan Vaskovi} sa svojim saradnicima, bez na{eg dopu{tewa i blagoslova ulazio u porte na{ih crkava, uznemiravaju}i na{e vjernike, vrije|aju}i na{eg episkopa, sve{tenstvo, mo na{ tvo i vjer ni ke na {e crkve, ra~unaju}i da }e wihovo bahato pona{awe prestati“. Dodaju da je isti novinar 18. marta ispred Sabornog hrama Preobra`ewa Gospodweg u Trebiwu, bez dozvole sni mao crkvu i na rod ko ji izla zi sa mo li tve, {to je udar na privatnost, imovinu SPC i slo bo dne ispo vi je dawe vjere.

- Incident koji su isprovocirali qudi koji mjesecima provociraju na{a osje}awa, ru{e na{ ugled, dostojanstvo i integritet u vrijeme ^asnoga posta, te{ko smo prihva ti li. Po zi va mo Vas da u~inite sve {to je u va{oj mo}i da se takvi i sli~ni incidenti i pona{awa ne ponove. U potpunosti podr`avamo slobodu objektivnog novinarstva, kao i svaku drugu slobodu, ali tra`imo istu i za sve nas ~la no ve SPC i sva ke vjerske organizacije, stoji u pismu upu}enom Me|ureligijskom vije}u.

@upqanin zatra`io privremeno osloba|awe HAG - Biv{i {ef policije u Bawoj Luci Stojan @upqanin zatra`io je u petak od Ha{kog tribunala da bude pu{ten na privremenu slobodu, kako bi mogao da pripremi svoju odbranu, javio je dopisnik Srne iz Haga. @upqanin je na statusnoj konferenciji odr`anoj u petak rekao da po~etak su|ewa u ovom predmetu nije ni na vidiku, odnosno da ne}e po~eti do kraja ove, a mo`da ni sqede}e godine. On je ranije tra`io smjenu glavnog branioca, ali je Sekretarijat Tribunala taj zahtjev odbio i sada se ~eka odluka pred sje dni ka su da po zah tje vu da odlu ka bu de izmijewena. FOTO: ROJTERS

TRE BIWE - Sve {ten stvo i mona{tvo Zahumskoher ce go va ~ke epar hi je zatra`ilo je u petak od Me|ureligijskog vije}a BiH da za us ta vi na pa de na ~ast, ugled i dostojanstvo predsta vni ka ove epar hi je i wenih vjernika, jer su oni u suprotnosti sa slobodama i pra vi ma ci vi li zo va nog dru{tva. - Obra }a mo Vam se kao najeminentnijim predstavnicima svih vjerskih zajednica sa molbom da za{titite pravo na slobodu savjesti i vjeroispovijesti, kao i li~nog mi ra i in te gri te ta, te za {titu ~asti i dostojanstva zvani~nih predstavnika svih vjerskih zajednica od napada

uto rak, pri sus tvo va }e sve troje ~lanova Sudskog vije}a, predstavnik Tu`ila{tva i optu`eni i ne}e se odr`ati u sudnici, ve} u jednoj od sala za sastanke. Ka rayi} je su di je ra ni je obavijestio da odbija da prisustvuje tom sastanku, ako se rasprava ne vodi javno i u sudnici Tribunala.

Novinari Novinari kad se ve} pozivaju na slobodu {tampe, moraju i drugima omogu}iti sve slobode i prava propisane me|unarodnim konvencijama o za{titi qudskih sloboda i prava. Sami moraju biti spremni da snose svaku odgovornost koja za posledicu ima ugro`avawe drugima sloboda i prava, stoji u pismu.

Slobodan Bo{kovi}, ~lan Savjeta RAK-a

RAK nema pravo da tuma~i incidente BAWA LUKA - ^lan Savjeta Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) Slobodan Bo{kovi} rekao je da u mandatu ove agencije nije da osu|uje ili tuma~i incidente, poput onog koji se desio u Trebiwu. - RAK BiH nema svoje qude na licu mjesta i ne zna {ta se doga|alo. Osim toga, o tome nije razgovarao Savjet RAK-a, pa je eventualnu osudu mogao samoinicijativno da uputi jedino direktor Kemal Huseinovi - rekao je Bo{kovi}.

On navodi da prigovori i primjedbe na emisiju “60 minuta“ do sada nisu do{le do Savjeta RAK-a, pa ovo tijelo o wima ni je ni mo glo ras pravqati.

REAGOVALI, a nisu znali {ta se dogodilo - Vjerovatno su dostavqene na adresu generalnog direktora Kemala Hu- seinovi}a i tu su “rje{avane“ kao kona~ne, iako po Zakonu o komunikaci-

jama po- stoji mogu}nost da se na odluku ili “}utawe“ generalnog direktora nezadovoqna strana mo`e obratiti Savjetu RAK-a - poja{wava Bo{kovi}. Naglasio je da je obaveza

javnih emitera da po{tuju Kodeks o emitovawu RTV programa i da ko ris te pri mje ren stil i jezik u svim emisijama, {to se ne po{tuje u emisiji “60 minuta“. M. F.

ODOBA[I] Portparol RAK-a Amela Odoba{i} me|utim tvrdi da je RAK nadle`an da reaguje na incidente, poput onog u Trebiwu. Odgovaraju}i na pitawe za{to RAK do sada nije

reagovao na govor mr`we, krive navode i klevete izre~ene u emisiji FTV-a “60 minuta“, ona je naglasila da kleveta nije u nadle`nosti Agencije, ve} sudova.

Ivo Miro Jovi}

Hag nije uradio ni{ta SARAJEVO - Delegat u Domu na ro da BiH Ivo Mi ro Jovi} je rekao da je Ha{ki tribunal formiran da bi se utvrdila istina o ratu i da oni qudi ko ji su u~i ni li zlodjela budu izvedeni pred lice pravde. - Hag nije u~inio ni{ta. Ha{ki sud je bez presedana u pravosu|u u istoriji qudskog roda napravio od sebe poli-

ti~ki sud koji temeqem svojih odluka `eli da kreira bu du }nost BiH i na ro da u woj. Ni ko za zlo ~i ne nad Hrvatima u BiH nije odgovarao. Javnost mora da zna da je 1,8 odsto ukupne populacije Hrvata ubijeno u BiH u ratu i 43 odsto protjerano i do danas za to niko nije odgovarao. Sud BiH ni je ni {ta boqi - rekao je Jovi}. @. D.

6 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

Proqe}e po~elo sa snijegom BAWA LU KA - Prve da ne proqe}a, ko je je sti glo u pe tak u 12 ~a so va i 44 mi nu te na sje ver nu Zemqinu po lu lop tu, obiqe`i }e zim ske tem pe ra tu re, jak sje ver ni vje tar i sni jeg, ko ji je i ju ~e pa dao u Srpskoj.

Direkcija za robne rezerve

Po~ela isporuka |ubriva ratarima BIJEQINA - U Republici Srpskoj u petak je po~ela podjela 19.000 tona regresiranog mineralnog |ubriva za vi{e od 26.500 poqoprivrednih proizvo|a~a, potvrdio je Srni direktor Direkcije za robne rezerve RS Radovan Samaryija. Podjela je po~ela na tri lokacije: kod mlina “Stojanovi}“, mlina “Tomi}“ i u skladi{tu poslovnice “Agro grupa“ u Bijeqini, gdje je registrovano oko 4.800 korisnika, te u Kosjerevu kod Srpca na bawolu~koj regiji. Samaryija o~ekuje da }e podjela mineralnog |ubriva, koja je organizovana od isto~nih ka zapadnim dijelovima RS, biti zavr{ena do 10. aprila. Vlada RS je za potrebe proqe}ne sjetve obezbijedila mogu}nost podjele do 20.000 tona regresiranog vje{ta~kog |ubriva i do 10.000 tona regresiranog goriva.

FOTO: GLAS SRPSKE

Dru{tvo

- Kalendarski nam je stiglo proqe}e, ali vremenski uslovi vi{e odgovaraju zimskom godi{wem dobu - rekao je Srni meteorolog u Republi~kom hidrometeorolo{kom zavodu Igor Kara~i}. Proqe}e }e trajati do 21. juna kada po~iwe qeto.

Bosansko-podriwski kanton

Mogu} finansijski kolaps GORA@DE - Bosansko-podriwski kan ton bi u ovoj go di ni mo gao da do `i vi finansijski kolaps, jer su plate kantonalnih funkcionera iznad ekonomske mogu}nos ti Kan to na, re kao je Srni kantonalni premijer Nazif Uru~i. - Vrijeme recesije tra`i radikalne zaokrete. Neopho dno je ut vrdi ti ciqeve

ka ko ne bi opet oti {li u ne ra ci onal nu po tro{wu. Naravno da je nerealno pove }awe li ~nih pri mawa, jer su pla te za po sle nih iznad ekonomske mogu}nosti Kantona, {to je dovelo do to ga da u li ~nu po tro{wu ode dvije tre}ine, a za sve druge ostane vrlo malo ili nimalo sredstava - naglasio je Uru~i.

Bawa Luka

Sahrawen hirurg Slobodan Bilbija BAWA LU KA - Na ko me mo ra ti vnom sku pu u pe tak u Bawoj Luci, od uglednog bawolu~kog hirurga i profesora na Me di cin skom fa kul te tu Slo bo da na Bil bi je, oprostili su se brojni prijateqi, kolege i rodbina, javila je Srna. Bilbija je ju~e sahrawen na bawolu~kom grobqu “Sveti Pantelija“. Komemorativnom skupu u velikoj sali Banskog dvora Kulturnog centra prisustvovali su ~lanovi Bilbijine porodice, rodbina, prijateqi, kolege, saradnici i brojni gra|ani Bawe Luke.

Udru`ewe ste~ajnih upravnika

FOTO: S. ILI]

Brojna preduze}a pred ste~ajem

Drago Vuleta

Nikola Puziga}a

Drago Vuleta o sastanku sa predstavnicima Hrvatske

Prioritet rje{avawe problema izbjeglica U Srpskoj registrovano 8.800 izbjeglica iz Hrvatske. Dogovoreno da se preko nadle`nih lokalnih zajednica izbjeglicama olak{a dobijawe potvrda o stawu wihove imovine i podataka o vlasni{tvu, a sve u ciqu obnove, rekao Vuleta PI[E: TAWA KOVA^EVI] [email protected]

BAWALU KA - Rje {a vawe problema izbjeglica iz Hrvatske koji `ive u orga ni zo va nom smje {ta ju u Srpskoj bi }e pri ori tet nadle`nih ustanova u narednom periodu. Ovo je rekao pomo}nik ministra za izbjeglice i raseqena lica RS Drago Vuleta i is ta kao da je to dogovoreno u ~etvrtak u Zagrebu na sastanku o unapre|ewu regionalne saradwe na pla nu po vrat ka iz bje glih lica. - U Srpskoj je registrova no 8.800 iz bje gli ca iz Hrvatske. Dogovoreno je da se preko nadle`nih lokalnih zajednica izbjeglicama olak{a dobijawe potvrda o

stawu wihove imovine i podataka o vlasni{tvu, a sve u ciqu obnove - kazao je Vuleta. Dodao je da su hrvatski predstavnici potvrdili da sva li ca, ko ja su u ovoj dr`a vi ima la pre bi va li {te 1991. godine mogu da se vrate u Hrvatsku i da }e dobiti status stranca sa neograni~enim trajawem. - Po sli je to ga mo gu da po dne su zah tjev za pri zna vawe hrvat skog dr`avqan stva - kazao je Vuleta. Hrvatski predstavnici su, ka`e Vuleta, istakli da je pos tu pak kon va li da ci je ili povezivawa radnog sta`a biv {im ra dni ci ma u Hrvatskoj u toku. Pre ma wiho vim tvrdwama, do sada je podni-

jeto 4.000 zahtjeva, od kojih je 2.000 rije{eno pozitivno, a ostalo negativno - kazao je Vuleta. Kada je rije~ o stanarskim pravima biv{ih nosila ca u Hrvat skoj, stav hrvatskih predstavnika je da to nisu ste~ena prava, ka`e Vu le ta i do da je da }e na sqede }em sas tan ku ko ji }e biti odr`an najvjerovatnije za mjesec dana u Bawoj Luci, bi ti ri je ~i o rje {a vawu ovog problema. Pred sje dnik Udru `ewa radnika i invalida rada izbje glih iz Hrvat ske sa dr`avqan stvom BiH ka zao je da je Hrvat ska do sa da tre ba la obe {te ti ti oko 250.000 Srba, koji su za vrije me ra ta do bi li ot ka ze iskqu~ivo zbog nacionalne

pripadnosti. - Vi{e od 30.000 invalida nema nikakva prava, nisu dobili penzije... Tu je 50.000 Srba koji su imali stanarska pra va u Hrvat skoj bez ko jih su os ta li - re kao je Puziga}a.

Xodan Udru`ewe izbjeglih Srba iz Krajine i Hrvatske odlu~ilo je da pristupi asocijaciji izbjegli~kih i drugih udru`ewa Srba iz Hrvatske u Beogradu radi za{tite svojih interesa i izgubqenih prava, potvrdio je u petak Srni predsjednik ovog udru`ewa Petar Xodan.

Organizacija porodica zarobqenih i nestalih Srpske

Nema brige o srpskim `rtvama BAWA LUKA - Udru`ewe ste~ajnih upravnika RS upozo ri lo je na re do vnoj sje dni ci odr`a noj u pe tak u Bawoj Luci da bi zbog izuzetno slo`enih ekonomskih problema u privredi Srpske u narednom periodu u zna~ajnom broju preduze}a mogao

da bu de po kre nut ste ~aj i likvidacija. - Vlada Republike Srpske tre ba da pru `i fi nan sij sku po mo} fa bri ka ma ko je imaju {ansu za opstanak na tr`i {tu - zakqu~i li su ~lanovi Udru`ewa. M. M.

BAWA LU KA - Od hiqadu iden ti fi ko va nih `rtava u pro{loj godini u BiH, samo je 30 bilo iz reda srpskog naroda i insistira}emo na tome da se taj problem po~ne rje{avati. Ovo je u pe tak po sli je sastanka regionalnih udru`ewa porodica nestalih u Tuzli rekao predsjednik Savjetodavnog odbora Organizacije porodica zarobqenih,

poginulih boraca i nestalih ci vi la RS Bo ro Pe uli}. Sastanku su prisustvovali pred sta vni ci udru `ewa iz Bijeqine, Zvornika, Bratunca, Srebrenice, te predstavnici bo{wa~kih udru`ewa. - Dosada{wi rad Institu ta za tra `ewe nes ta lih BiH je neprihvatqiv. Ono {to je ura|eno na ekshumaciji i iden ti fi ka ci ji srpskih `rtava je vi{e nego

mizerno - rekao je Peuli}. Istakao je da se stvorio problem sa 2.400 ko{tanih uzoraka `rtava koji se nala-

LANI identifikovano samo 30 srpskih `rtava ze u laboratorijama u BiH, a ne poklapaju se sa uzorcima krvi porodica nestalih. - Pro blem je i to {to jo{ uvijek ima qudi koji ni-

su dali krvne uzorke, a posmrtni os ta ci `rta va su u spo men-kos tur ni ca ma. In sistira}emo na tome da se taj proces {to prije zavr{i da bi se ubrzala identifikacija - kazao je Peuli}. Napomenuo je da u kosturnicama u Bawoj Lu ci, Ne ve siwu u Sarajevu ima vi{e od 600 neiden ti fi ko va nih srpskih `rtava. T. K.

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 7

Besplatna pomo} malim i sredwim preduze}ima BAWA LUKA - Holandska konsultantska agencija “PUM”i Regionalna razvojna agencija “ARDA NW“ potpisale su u petak u Bawoj Luci sporazum o saradwi, a u ciqu pru`awa besplatne pomo}i malim i sredwim preduze}ima.

- Ovo je prvi put da se na na{im prostorima sklapa formalan sporazum o saradwi koji je direktno usmjeren na pomo} ovom sektoru - navodi se u saop{tewu “ARDA NW“. D. ].

Vijesti

Bawolu~ani nezadovoqni bezbjedno{}u u~esnika u saobra}aju

Bawa Luka

Osnovano Udru`ewe Jaj~ana

Na ulicama nema saobra}ajne policije Pored ulice u kojoj su poginuli djevoj~ica i djed nalaze se dvije {kole, vrti}, tr`ni centar, a ona nije obezbije|ena ni le`e}im policajcima. Ulicom se vozi veoma brzo, a policije nigdje nema, ka`u stanovnici Borika

FOTO: S. ILI]

BAWA LUKA - U restoranu Ugostiteqske {kole u Bawoj Lu ci u pe tak je odr`ana osniva~ka skup{tina Udru`ewa Jaj~ana Re pu bli ke Srpske ko je okupqa lica koja su ro|ena ili `ivjela na podru~ju Jaj ca, te wiho vih po to ma ka i pri ja teqa. ^lan Or ga ni za ci onog odbora Udru`ewa Milan Tomin~i} ka`e da je ciq ovog udru `ewa o~u vawe kulturnog nasqe|a Jajca. D. S.

Mostar

[trajk u {kolama

PI[U:VEDRANA KULAGA [email protected] NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

BAWA LUKA - Poslije saobra}ajne nesre}e od ~etvrtka, kada su u bawolu~koj ulici @ivojina Mi{i}a po gi nu li pe to go di{wa Awa Gazibari} i wen djed Mo m~i lo Ku riya (63), Bawolu ~a ni za hti je va ju boqu bezbjednost u~esnika u saobra}aju i ja~e kontrole voza~a. Oni tra`e ve}e prisustvo saobra}ajnih policajaca na uli ca ma i tvrde da ih uop{te nema po gradu. Tra`e i obezbje|ewe prometnih sao bra }aj ni ca, po se bno onih prema {kolama i vrti}ima. - Ovo je katastrofa, pored ulice u kojoj su poginuli djevoj~ica i djed nalaze se

MOSTAR - U svim osnovnim i sredwim {kolama na podru~ju Hercegova~kone re tvan ske `u pa ni je u petak je odr`an jedno~asovni {trajk upozorewa, jer `upanijska vlada nije povu kla odlu ku o smawewu pla te svim ko ri sni ci ma buyeta za 15 odsto, javile su agencije.

POTREBNE bezbjednije saobra}ajnice

Livno Mjesto gdje su u ~etvrtak nastradali djed i unuka

Registrovan slabiji zemqotres

da je za potpunu bezbjednost u~esnika u saobra}aju neopho dno uti ca ti na svi jest svih. On je dodao da je u Bawoj Lu ci u pla nu pos tavqawe nadzornih kamera na 36 raskrsnica, koje }e doprinijeti boqoj bezbjednosti. [ef Odsjeka za saobra}aj Admi nis tra ti vne slu `be gra da Ne deqko Vu ~en is ta kao je da je pos to je }a vertikalna i horizontalna sao bra }aj na si gna li za ci ja dovoqna za bezbjedno odvijawe pje{a~kog i motornog saobra}aja uz uslov da se ona po{tuje.

LI VNO - Apa ra ti u Cen tru za sei zmo lo gi ju Fe de ral nog hi dro me te orolo{kog zavoda u Saraje vu re gis tro va li su u ~et vrtak u 23 ~a sa i 42 minute slabiji zemqotres 125 ki lo me ta ra za pa dno od Sa ra je va na po dru ~ju Livna, javile su agencije. Magnituda potresa u hipocentru je iznosila 2,7 Rihtera. Potres nije izazvao materijalnu {tetu, a osjetio se na podru~ju Livna i okolnih mjesta.

Malo gra|evinaca, mnogo ekonomista

BAWA LUKA - Dvodnevni me|unarodni psihijatrijski simpozijum po~eo je u petak u Bawoj Luci, a tema koju u~esnici razmatraju je savremeni pristup u tre tma nu bi po lar nih afe kti vnih po re me }a ja. Psihijatrijski simpozijum odr`ava se u Bawoj Luci nakon 19, a organizator je Klinika za psihijatriju bawolu ~kog Kli ni ~kog cen tra. Bi po lar ni afe kti vni po re me }aj je ozbiqan psi hi ja trij ski poreme}aj koji karakteri{e patolo{ko pona{awe. T. K.

dvi je {ko le, vrti}, tr`ni centar, a ona nije obezbije|ena ni le`e}im policajcima. Uli com se vo zi ve oma brzo, a policije nigdje nema - re kla je Ra dmi la Ru pi} stanovnica naseqa Borik u kojoj se desila nesre}a. Ve }i na gra |a na Bawe Lu ke sma tra MOBILNI da je bez bje dnost saobra}aja lo{a, {to je pokazala Predsjednik bawolu~kog Savjeta za i nedavna nesrebezbjednost saobra}aja Zoran Sredi} }a u Boriku. Kaapelovao je na sve u~esnike u saobra`u da po se bno }aju da se pridr`avaju saobra}ajnih brzo voza~i idu propisa i podsjetio na pogubnu upotretran zi tom, uli bu mobilnih telefona tokom vo`we. com pored zgrade

Vla de, Bo ri kom i uli com pored Medicinske elektronike prema tranzitu. Nigdje u blizini ovih ulica nema saobra}ajne policije.

VOZA^I JURCAJU, a saobra}ajne kontrole slabe U Mi nis tar stvu unu tra{wih po slo va Srpske odbacuju tvrdwe gra|ana da saobra}ajna policija slabo radi svoj posao. Na ~el nik Odjeqewa za bez bje dnost sao bra }a ja MUP-a RS @elimir Bari} ka`e da policija radi sve {to je u wenoj mo}i da osi-

gu ra ve }u bez bje dnost na saobra}ajnicama. - Po li ci ja osim re do vnih ima i ~este vanredne kontrole saobra}aja. Na`alost, nesre}e se doga|aju i ne mo`e se jedan slu~aj posmatrati izolovano - rekao je Bari}. Komentar Ministra unutra{wih poslova RS Stanislava ^a|e nismo dobili, jer je bio na sastanku. Na sas tan ku i ne ra spo lo `en za izjavu bio je i na~elnik CJB Bawa Luka Zoran Stani{qevi}. Pred sje dnik Sa vje ta za bezbjednost saobra}aja Bawa Luka Zoran Sredi} smatra

Upisna politika za sredwe {kole u Republici Srpskoj

BAWA LUKA - Iako na tr`i{tu rada u Srpskoj posto ji po tre ba za zi da ri ma, stolarima, kerami~arima i drugim zanatima, u~enici devetih razreda osnovne {kole ugla vnom `e le da upi {u sredwu {ko lu eko nom skog, pravnog i trgova~kog smjera kojih na tr`i{tu rada ima najvi{e. Mi nis tar pros vje te i kulture RS Anton Kasipovi} najavio je u petak na konferenciji za novinare da }e se ovogodi{wom upisnom politikom u sredwe {kole pod-

sticati profesionalna orijentacija u~enika u saradwi sa potrebama lokalne zajednice.

OTVORITI nove smjerove u {kolama - I ove go di ne, kao i prethodne dvije, nastoja}emo da se otvore smjerovi za defi ci tar na za ni mawa i u skladu sa potrebama lokalnih za je dni ca. [ko lo vawe suficitarnog kadra umaweno je zabranom pove}avawa broja

odjeqewa u nekim {kolama i broja u~enika po odjeqewima - kazao je Kasipovi}. Na gla sio je da Mi nis tarstvo prati de{avawa na tr`i {tu ra da, u Agen ci ji za ra zvoj ma lih i sredwih preduze}a, Zavodu za statisti ku, Pri vre dnoj ko mo ri, Savezu sindikata, ali da je u procesu odlu~ivawa budu}eg za ni mawa za u~e ni ka izuzetno va`na pomo} i rodi teqa i {i re dru{ tve ne zajednice. Na ~el nik Odjeqewa za sredwe obra zo vawe u Mi -

nistarstvu Danica Kruni} is ta kla je da je |a ci ma u Srpskoj gra|evina, kao jedna od deficitarnih struka, tek na desetom mjestu, te da u~eni ke u prin ci pu tre ba us mje ra va ti da upi su ju trogodi{wa zanimawa kako bi bili stru~waci u svojoj oblasti. Po mo }nik mi nis tra za prosvjetu Miroslav Bobrek rekao je da je Ministarstvo po kre nu lo ini ci ja ti vu za formirawe stru~nih timova za pro fe si onal nu ori jen ta ci ju u osno vnim

{kolama, kao i na vannastavnim aktivnostima u~enika kroz razli~ite sekcije. Do dao je da }e se pro blem suficitarnog kadra i pogre{nog izbora zanimawa rje{avati kroz cjelo`ivotno u~ewe, a koje }e omogu}i ti za kon o obra zo vawu odra slih, ko ji bi pred po sla ni ci ma Na ro dne skup {tine RS trebalo da se na|e idu }eg mje se ca. U 89 sredwih {kola u RS trenutno se {koluje 46.771 u~enik u 13 struka i 100 zanimawa. D. S.

Bawa Luka

Simpozijum psihijatara

8 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

Sadnice vo}a za povratnike u Zvorniku

Kroz RS

2.000 sadnica kru{ke, 1.500 jabuke, 1.000 vi{we i 500 {qive. On je istakao da se sadnice dijele prema zahtjevima qudi, te najavio da }e uskoro biti obezbije|ena jo{ jedna koli~ina sadnica, s obzirom na veliko interesovawe za bavqewe vo}arstvom. S. S.

ZVORNIK - Ministarstvo za izbjegla i raseqena lica Federacije BiH doniralo je 5.000 sadnica raznog vo}a povratnicima u vi{e mjesnih zajednica u zvorni~koj op{tini. Koordinator podjele i odbornik SDA u lokalnoj skup{tini Samir Pali} rekao je da je obezbije|eno

FOTO: S. SAVI]

Udru`ewa oboqelih od multiple skleroze

Izgradwa prilaza za invalide SREBRENICA - Predsjednik Udru`ewa oboqelih od multipleskleroze regije Bira~ Milan Stjepanovi}, sa sjedi{tem u Srebrenici, rekao je Srni da }e ovih dana biti izabran izvo|a~ radova za izgradwu prilaza za invalide u 12 javnih ustanova u Srebrenici koji treba da budu izgra|eni do kraja maja. On je dodao da je ovo udru`ewe u saradwi sa Udru`ewem roditeqa hendikepirane djece “Leptir“ iz ovoga mjesta vodilo kampawu i nai{lo na razumijevawe op{tinskih vlasti, tako da je ura|en projekat za uklawawe arhitektonskih barijera za pristup invalida svim zna~ajnijim ustanovama. Ova aktivnost bi}e realizovana u okviru projekta “Ugovor“ koji u partnerstvu provode op{tina Srebrenica i OEBS.

TAKSISTI }e morati da imaju licencu

Isto~nosarajevska filijala Zavoda za zapo{qavawe

Mjese~no rje{avali blizu 1.200 zahtjeva PALE - U isto~nosarajevskoj filijali republi~kog Fonda PIO lani se u postup ku rje {a vawa na la zi lo 14.925 razli~itih zahtjeva, od kojih je rije{en 14.141, ili 94,7 odsto, dok su u ovu godinu prenesena 784 zahtjeva, izjavila je vr{ilac du`nosti direktora Milena ^voro.

Lawski mjese~ni prosjek bio je 1.178 rije{enih zahtje va, a u prva dva mje se ca ove godine biqe`i se jo{ pozitivniji trend, jer je na kra ju fe bru ara na rje {a vawu os ta lo 557 zah tje va, iako su pored prenesenih iz pro{le godine zaprimqena jo{ 1.742 zahtjeva. S. [.

[amac HITNA POMO] Hitnoj slu`bi prijavilo se 36 gra|ana i zatra`ilo zdravstvenu za{titu hitnom intervencijom. POLICIJA Policija je zaprimila jednu prijavu zbog kr{ewa javnog

Izdato 25 novih rje{ewa za taksiste

Odjeqewe za privredu i dru{tvene djelatnosti op{tine Zvornik

Sve vi{e zahtjeva za taksi prevoz

Taksisti }e morati imati licencu prevoznika, licencu vozila i legitimaciju voza~a za ~ije }e pribavqawe imati godinu i po dana. Zakonom je predvi|eno i da taksisti moraju imati vozila starosti do deset godina, rekao Cvjetinovi}

reda i mira. Nije zabiqe`ena nijedna saobra}ajna nesre}a.

PI[E: SLOBODANKA SAVI] [email protected]

STRUJA Uredna isporuka elektri~ne energije.

ZVORNIK - Pitawe organizovawa i ure|enosti taksi prevoza u Zvorniku sve je aktuelnije zbog velike nezaposlenosti, pa qudi zaradu tra`e u ovoj oblasti. Kako je rekao v. d. na~elnika Odjeqewa za privredu i dru{tvene djelatnos ti op {ti ne Zvor nik Mi lan Cvjetinovi}, u posqedwe vrijeme izdato je ~ak 25 novih rje{ewa, s tim da su skoro svi ti taksisti usmjereni van grada. Cvjetinovi} je istakao da novi zakon o prevozu u drumskom saobra}aju, donesen krajem pro{le godine, propisuje nova pravila i u taksi prevozu. - Novina je da }e taksisti morati imati licencu prevoznika, licencu vozila i legitimaciju voza~a za ~ije }e pribavqawe imati godinu i po dana. Ovim zakonom je predvi|eno i da taksisti moraju imati vozila starosti do

VODA Nije bilo prekida u isporuci vode potro{a~ima.

ISPRAVKA OGLASA DANA 14. I 15.2.2009. GODINE, U “GLASU SRPSKE”, U OGLASU OSNOVNOG SUDA U DOBOJU, A U VEZI SA PREDMETOM BROJ 85 0 I 002384 07 I, GRE[KOM JE OBJAVQEN POGRE[AN PE^AT I POTPIS SUDIJE. ISTI OGLAS TREBA DA BUDE SA SQEDE]IM PE^ATOM I POTPISOM.

deset godina. Mi }emo morati, u skladu sa Za ko nom, do ni je ti no vu odlu ku o obavqawu taksi prevoza na podru~ju op{tine - rekao je Cvjetinovi}. On je najavio da }e do kraja maja biti napravqeno taksi stajali{te ispod starog mosta u gradu, gdje }e biti izmje{teno pet taksi stajali{ta koja se sada nalaze kod starog mosta u centru grada.

IZMJE[TAWE pet taksi stajali{ta - Kod nas je posebnost ta da na jednom broju taksi stajali{ta taksisti uop{te ne stoje, a na recimo, taksi stajali{tu kod starog mosta stoji ih i po 20, iako tu ima pet taksi mjesta. Stawe je takvo i zbog ~iwenice da su do 2000. godine taksisti dobijali rje{ewa na Zvor nik, a ne i na kon kre tno ta ksi mjesto - kazao je Cvjetinovi}. On je kazao da kada izgrade prostor ispod Starog mosta, gdje su predvi|ene

i zelene povr{ine i nekoliko parking mjesta za ostale voza~e, rastereti}e se centar grada, a tako|e }e se odrediti i za svakoga pojedina~no taksi mjesto. Cvjetinovi} je dodao i da }e pet taksi mjesta u Karakaju do kraja marta biti izmje{tena u neposrednu blizinu i osim {to }e taksistima biti boqe, oni vi{e ne}e smetati odvijawu redovnog saobra}aja. Za potrebne radove na izmje{tawu taksista i u Zvorniku i u Karakaju op{tina }e izdvojiti oko 25.000 maraka.

Rje{ewa U zvorni~koj op{tini registrovano je 59 taksista od kojih radi wih 56, jer se prvi put desilo da su trojica privremeno odjavili djelatnost. Od ovog broja, 27 taksista imaju rje{ewa na grad Zvornik, a ostali su u seoskim podru~jima.

Taksisti iz Isto~nog Sarajeva

ISPRAVKA OGLASA DANA 14. I 15.2.2009. GODINE, U “GLASU SRPSKE”, U OGLASU OSNOVNOG SUDA U DOBOJU, A U VEZI SA PREDMETOM BROJ I-253/05, GRE[KOM JE OBJAVQEN POGRE[AN PE^AT I POTPIS SUDIJE. ISTI OGLAS TREBA DA BUDE SA SQEDE]IM PE^ATOM I POTPISOM.

Ne `ele fiskalne kase

ISTO^NO SARAJEVO - Taksisti iz Isto~nog Sarajeva, kao i veliki broj taksi prevoznika iz isto~nog di je la Re pu bli ke Srpske ~vrsto su odlu~ili da ne kupe fiskalne kase, pa i po cijenu da budu ka`weni. - Ne mo gu }nost za ra de, odno sno os tva rewa ne kog ve}eg profita u na{em poslu, samo je jedan od razloga za{to smo protiv uvo |ewa fiskalnih kasa. Ni ranije ni smo ima li do voqno po -

sla, a sa re ce si jom ko ja je zavladala, posao se jo{ vi{e smawio. Ko uspije da za 12 ~a so va ra da za ra di 20 KM, dobro je pro{ao - rekao je Srni pred sje dnik Udru`ewa samostalnih taksi pre vo zni ka Zden ko Bawanin. On je naveo da je oko 100 taksi prevoznika sa podru~ja grada Isto~no Sarajevo posebno nezadovoqno odlukom o uvo|ewu fiskalne kase u taksi vozila i dodao da

je Udru`ewe o nerealnosti tog po te za u vi {e na vra ta upozoravalo.

NEMOGU]NOST adekvatnog smje{taja kase Bawanin je is ta kao da je ne mo gu }nost ade kva tnog smje{taja kase u vozilo doda tni ra zlog za {to se ta ksis ti iz Is to ~nog Sarajeva ne sla`u sa ovom vladinom odlukom i nagla-

sio da veoma osjetqive kase ne mogu izdr`ati temperaturne promjene kojima su vozi la izlo `e na to kom 24 ~asa. Odlukom grada Isto~no Sa ra je vo o ta ksi pre vo zu odre|eno je da jedno ta ksi vo zi lo po kri va od 800 do 1000 stanovnika. Bawanin ka `e da iz Mi nis tar stva saobra}aja i veza RS imaju pritisak da se, izmjenom Zakona o drumskom saobra}aju, ta odluka promijeni.

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2008. 9

Ugqevik

Pri kraju ure|ewe bazena TREBIWE - Obnova Sportsko-rekreativnog centra “Bawe“ u Trebiwu privodi se kraju, a oko 40.000 KM obezbijedile su “Hidroelektrane na Trebi{wici”, javila je Srna.

Prema rije~ima direktora preduze}a “Trebiwesport” koje gazduje ovim centrom Dragana Mrdi}a, olimpijski bazen }e za predstoje}u sezonu kupawa biti u potpunosti rekonstruisan i ure|en.

Zgrada Osnovnog suda u Vi{egradu

Za obnovu 173.000 KM PI[E: RADOJE TASI] [email protected]

VI[EGRAD - Na~elnik op {ti ne Vi {e grad To mi slav Popovi} potvrdio je u petak da se privodi kraju tenderska procedura odabirawa izvo |a ~a ra do va za obnovu zgrade Osnovnog suda u Vi{egradu za ~ije radove je iz programa ekonomsko-socijalne komponente Razvojnog pro gra ma Vla de Republike Srpske obezbije|eno 173.000 KM. - Mi se nadamo da }e jo{ neki veoma va`ni projekti koje smo kandidovali Vladi RS za infrastrukturu dobiti zeleno svjetlo od Savjeta za razvoj RS kako bismo u Vi{egradu vi{e gradili i radili - rekao je Popovi}. Na~elnik Odjeqewa za javna ulagawa u Ministarstvu finansija Republike Srpske Zorica Mr|a je istakla da je prisustvovala otvarawu tendera za izvo|a~a radova na zgradi Osnovnog suda i izrazila nadu da }e radovi uskoro po~eti. - Na dva javna poziva koja je raspisao Savjet za razvoj Republike Srpske op{tina Vi{egrad je do sada kandidovala 12 projekata za potencij a l no

FOTO: R. TASI]

Nadamo se da }e jo{ neki veoma va`ni projekti koje smo kandidovali Vladi RS za infrastrukturu dobiti zeleno svjetlo od Savjeta za razvoj RS, rekao Popovi}

UGQEVIK - Mi nis tar trgo vi ne i tu ri zma Re pu bli ke Srpske Predrag Gluhakovi} izjavio je u petak da }e Vlada RS pru`iti maksimalnu podr{ku nastojawima op{tine Ugqevik da se rije{e problemi u vezi sa povr{inskim kopom Rudnika i Termoelektrane (RiTE) Ugqevik, kao i drugim projektima koje je ova lokalna zajednica kandidovala kod Vlade. - Smatram da smo danas dogovorili da }e institucije lokalne zajednice i Vlade RS do utorka konkretno i operativno imati {ta treba organizaciono da urade ministarstva i {ta }e lokalna zajednica u~initi sa svoje strane - rekao je Gluhakovi} nakon radnog sastanka sa predstavnicima op{tine Ugqevik. Gluhakovi} je u petak sa delegacijom Vlade RS posjetio op{tinu Lopare, i najavio je da }e u narednom periodu Vlada sigurno krenuti u rehabilitaciju puta Br~ko - Lopare - Tuzla. R. J. - Q. B.

Doboj

Gra|ani upozoreni na protivpo`arnu za{titu DOBOJ - Centar javne bezbjednosti Doboj apelovao je na gra|ane da spaqivawe korova i drugog zapaqivog mate ri ja la to kom proqe }nih poqskih ra do va obavqaju iskqu~ivo za vrijeme povoqnih vre men skih uslo va i na povr{inama udaqenim od {umskog kompleksa, koje se mogu kontrolisati, javila je

Srna. Dobojski CJB upozorio je da po spaqivawu obave zno uga se os tat ke nesagorene materije. Prilikom ure |ewa i kr~ewa zemqi{ta, zbog nekontrolisa ne va tre, mo gu izbi ti {umski i po`ari na otvore nom pros to ru ko ji mo gu ugro zi ti qud ske `i vo te i imovinu.

Trebiwe HITNA POMO] U slu`bi Hitne pomo}i pregledano 25 pacijenata, obavqene ~etiri ku}ne posjete. Zgrada Suda u Vi{egradu

finansirawe, a koji }e od wih pro}i i za wih biti odobre na sred stva, za vi si iskqu~ivo od Savjeta za razvoj - ka`e Mr|a. Ona je dodala da se uskoro o~ekuje i novi javni poziv op{tinama za kandidovawe projekata. Mr|a je sa saradnici ma i na ~el ni kom Novo Gora`de op{tine Vi{egrad Tomislavom Popovi}em posjetila i Predstavnici Ministarstva finansija Dom zdravqa, ~iobi{li su i op{tinu Novo Gora`de, ju je iz gradwu gdje su pro{le godine iz sredstava Rapomoglo i Minizvojnog programa Vlade RS realizovastarstvo finanna ~etiri projekta, a ove su u toku dva sija iz razvojnog i to renovirawe zgrade op{tine i rjepro gra ma sa {avawe problema gradske rasvjete. 300.000 KM. Ona

je tom prilikom razgovarala i sa narodnim poslanikom i qekarom Goranom Lon~arevi }em i di re kto rom ove zdravstvene ustanove Jasnom Vidakovi}.

OP[TINA kandidovala 12 projekata Za iz gradwu Do ma zd ravqa u Vi{egradu utro{eno je 2,1 milion KM, od ~ega je 300.000 dato iz ekonomskosocijalne komponente razvojnog programa, a ostatak iz do bi ti pre du ze }a “HE na Drini“, Fonda zdravstvenog osigurawa i op{tine Vi{egrad.

Akcija darivawa krvi u Kotor Varo{u FOTO: GLAS SRPSKE

Poklonili kapi `ivota KOTOR VARO[ - U Kotor Varo{u je u petak Komisija za okupqawe dobrovoqnih davalaca krvi op{tinske organizacije Crvenog krsta organizovala akciju darivawa krvi pod nazivom “Kap po kap za novi `ivot“. Na prvu akciju u ovoj godini odazvalo se vi{e od 81 do bro voqnih da va la ca, od ko jih je na kon obavqenog qekarskog pregleda 63 dalo dragocjenu te~nost. Me|u humanistima se na{ao i Slobodan Hrwez, koji je krv dao vi{e od 50 puta. Prema rije~ima Vojislava Gla va {a, pred sje dni ka Komisije za dobrovoqno davala{tvo krvi, ovo je bila jedna od najmasovnijih akci-

Podr{ka kandidovanim projektima

ja na pri kupqawu krvi u posqedwih nekoliko godina. - Aktiv dobrovoqnih davalaca krvi broji vi{e od 150 ~lanova koji se redovno odazivaju na akcije. S obzirom na to da je velika po-

tra`wa krvi, neophodno je da se an ga `u je {to ve }i broj mladih davalaca krvi, koje je potrebno u ve}oj mjeri stimulisati da daju drago cje nu te ~nost - re kao je Vojislav Glava{. D. K.

VODA Uredno snabdijevawe vodom.

STRUJA Uredno snabdijevawe strujom. PORODILI[TE Ro|ena jedna djevoj~ica i jedan dje~ak.

Obavje{tewe za javnost o podnesenom zahtjevu za odobrewe studije, Studija procjene uticaja na `ivotnu sredinu postrojewa za odsumporavawe dimnih gasova u Termoelektrani Ugqevik 1. ZP “Rudnik i Termoelektrana Ugqevik” AD Ugqevik realizuje Projekat izgradwe postrojewa za odsumporavawe dimnih gasova u industrijskom krugu Termoelektrane Ugqevik. 2. U Studiji je istaknuto da je u dimnom gasu sada{wa koncentracija SO2 25000 mg/Nm3, a odsumporavawem dimnih gasova }e se koncentracija sniziti na 400 mg/Nm3, {to odgovara dozvoqenoj emisije po standardima RS i EU. Smawewe emisije sumpordioksida dovodi do smawewa ekvivalentne koli~ine CO 2 odnosno, uticaja na efekat staklene ba{te. Uticaj postrojewa za odsumporavawe dimnih gasova na `ivotnu sredinu }e se pratiti preko monitoringa emisije sumpordioksida, azotovih oksida i ~estica u dimnim gasovima nakon procesa odsumporavawa. Nastale otpadne vode kod procesa odsumporavawa, sistemom monitoringa, }e se kontrolisati zajedno sa ostalim otpadnim vodama nakon wihovog pre~i{}avawa. Nus produkt gips }e se odlagati na deponiju u okviru deponije pepela. Postrojewe za odsumporavawe dimnih gasova }e dati veliki doprinos poboq{awu kvaliteta vazduha podru~ja na koje ima uticaj emisija iz Termoelektrane Ugqevik, poboq{ati op{te stawe zdravqa stanovni{tva (sociolo{ko zna~ewe), a kako se gradi u sklopu ve} izgra|ene Termoelektrane ne}e naru{iti postoje}i pejza`ni izgled podru~ja Ugqevik. 3. Besplatan uvid javnosti u zahtjev i Studiju je obezbije|en u prostorijama Skup{tine op{tine Ugqevik, kancelarija br. 7 svaki radni dan od 7 do 15 ~asova. 4. Javna rasprava o Studiji bi}e odr`ana 15.4.2009. godine sa po~etkom u 11 ~asova u sali upravne zgrade RiTE Ugqevik. 5. Rok za podno{ewe pisanih mi{qewa i primjedbi o zahtjevu i Studiji procjene uticaja na `ivotnu sredinu postrojewa za odsumporavawe dimnih gasova u Termoelektrani Ugqevik, je 30 dana od dana objavqivawa u dnevnim novinama. 6. Adresa na koju se mogu dostaviti mi{qewa i primjedbe iz prethodne ta~ke je: Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju RS Trg Republike br. 1 78000 Bawa Luka

10 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

Podjela legitimacija RVI i porodicama poginulih boraca Gradi{ka

Izbori u sindikatima

SRBAC - Odjeqewe za op{tu upravu op{tine Srbac krenulo je sa uru~ivawem legitimacija ratnim vojnim invalidima i ~lanovima porodica poginulih boraca koje }e trajati do utorka, 24. marta. - Sa ovim dokumentima wihovi vlasnici }e lak{e do-

kazivati svoj status i ostvarivawe svojih prava kod dr`avnih i javnih organa i organizacija kao {to su op{tine, domovi zdravqa, apoteke, javni prevoz i sli~no - rekao je {ef Odsjeka za bora~ko-invalidsku za{titu op{tine Srbac Borivoja Vrsajkovi}. D. J. FOTO. S. DAKI]

GRADI[KA - Izbori u sindikalnim organizacijama u Gradi{ci, ~ije su aktivnosti u toku, bi}e okon~ani do kraja marta, nakon ~ega slijede pripreme za izradu i potpisivawe kolektivnih ugovora u ve}ini preduze}a i ustanova, izjavio je predsjednik op{tinskog Sindikata Bo{ko Grgi}, javqa Srna. On je naglasio da su proteklih dana odr`ani radni sastanci sa predstavnicima gra|evinskih i komunalnih preduze}a, te najavio posjetu preduze}ima iz metalske industrije. - Najva`nija pitawa o kojima sindikalci i poslodavci razgovaraju su posqedice krize i pronala`ewe na~ina da ne bude otpu{tawa radnika - rekao je Grgi}.

Mrkowi} Grad

Mladi zainteresovani za evropske integracije MRKOWI] GRAD - Mladi u Re pu bli ci Srpskoj i BiH za in te re so va ni su za evropske integracije i podr`a va ju put BiH kao pridru`ivawu EU. Na tom putu potrebno je obezbijediti u osno vnim i sredwim {kolama kvalitetnije obrazovawe, te podi}i standarde

znawa i ocjewivawa prema standardima Evropske unije. To je osnovni zakqu~ak javne debate o pitawima mladih u BiH, koja je u ~etvrtak odr`ana u Mrkowi} Gradu pod pokroviteqstvom specijal nog pred sta vni ka EU i ambasade ^e{ke Republike u BiH. S. D.

U ponedjeqak u Prijedoru

Distribucija regresiranog dizela

Zgrada u nasequ Podorugla

Bora~ka organizacija Mrkowi} Grad

U izgradwi stanovi za 24 porodice

Sredstva od 900.000 maraka za gradwu zgrade obezbijedilo Ministarstvo rada i bora~ko-invalidske za{tite RS, a op{tina Mrkowi} Grad lokaciju i infrastrukturu, rekao Kurixa PI[E: SLOBODAN DAKI] [email protected]

PRIJEDOR - Distribucija regresiranog dizel-goriva za proqe}nu sjetvu u Prijedoru }e po~eti u ponedjeqak, 23. marta, na benzinskoj pumpi “Petrol“, koja se nalazi na ulazu u Prijedor iz pravca Bawe Luke, javila je Srna. [ef prijedorskog Odsjeka za unapre|ewe poqoprivrede i sela Tatjana Mari} rekla je ju~e da poqoprivrednici koji su zadovoqili uslove Ministarstva poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Republike Srpske prethodno treba da u kancelariji ovog odsjeka kod autobuske stanice preuzmu bonove i potpi{u ugovore. Mari}eva je navela da je pravo na regresirano gorivo za proqe}nu sjetvu po cijeni 0,99 KM ostvarilo 1.118 korisnika, kojima }e biti isporu~eno izme|u 260.000 i 270.000 litara pogonskog goriva.

Mrkowi} Grad POLICIJA Evidentirano je jedno krivi~no djelo. Ostalih doga|aja nije bilo. PORODILI[TE Ro|ene su dvije djevoj~ice i jedan dje~ak.

VODA Uredno snabdijevawe vodom. STRUJA Zbog radova na rasklopnim sklopkama na 20-kilovoltnim dalekovodima dolazi do planiranih iskqu~ewa struja po trafopodru~jima.

Prijedor POLICIJA Evidentirana dva krivi~na djela - kra|e. PORODILI[TE Ro|en jedan dje~ak i jedna djevoj~ica. VODA Uredno snabdijevawe grada

vodom. STRUJA Zbog radova na elektroenergetskim objektima bez struje od 9 do 15 ~asova naseqa Jugovci, Cikote i Volar. HITNA POMO] Hitnu qekarsku pomo} zatra`ilo 35 pacijenata.

MRKOWI] GRAD - Do polovine ove godine u nove stanove useli}e se jo{ 24 porodice, od ~ega 18 porodi ca po gi nu lih bo ra ca i {est porodica ratnih vojnih invalida.

Zlo~ini Borci su ukazali i na odgovornosti za ratne zlo~ine koje su po~inile oru`ane snage Hrvatske i HVO-a. Zatra`eno je od Suda i Tu`ila{tva BiH da kona~no po~ne sa procesuirawem za ove zlo~ine.

U avgustu pro{le godine u nasequ Podorugla po~ela je gradwa stambene zgrade sa 24 stana. - Sredstva od 900.000 maraka za gradwu zgrade obezbijedilo je Ministarstvo rada i bora~ko-invalidske za {ti te RS, a op {ti na Mrkowi} Grada lokaciju i in fras tru ktu ru - re kao je predsjednik Skup{tine Bora~ke organizacije Mom~ilo Kuriya. Delegat Skup{tine Mile Pera} ukazao je na nedostatke u Uredbi o stambenom zbriwavawu porodica poginulih boraca i ratnih vojnih in va li da Od bram be no-otaybin skog rata. - Prema ovoj uredbi, po-

rodice poginulih boraca i ratnih vojnih invalida stanove dobijaju na trajno kori{}ewe. Me|utim, u istom polo`aju nisu porodice koje su dobile kredit za rje{avawe stambenog pitawa. Naime, te po ro di ce kre dit mo ra ju da vra te - re kao je Pera}.

ZA STANARINE mjese~no pla}ano 1.300 maraka Op{tina je pro{le godine za pla}awe stanarine za porodice poginulih boraca i ratnih vojnih invali da, ko je su ko ris ti le alternativni smje{taj, mjese~no izdvajala 1.300 maraka. Rije~ je o 21 porodici

po gi nu lih bo ra ca i de vet porodica ratnih vojnih invalida. De le gat u Skup {ti ni @eqko Tomi} ukazao je i na pro blem {to ure dbom uop {te nije predvi|eno stambeno zbriwavawe bo ra ca i ratnih vojnih invalida od ~etvrte do desete kategorije. - Ka da je ri je~ o bo ra ~kim pravima i pogodnostima, naj lo {i je su pro {li “obi~ni“ borci. Oni gotovo da nemaju nikakva prava, pa nekako do|e da je wihova nesre}a to {to nisu raweni ili, ne daj bo`e, poginuli. Nemaju pravo na stan, neke posebne pogodnosti pri zapo{qavawu, a da se ne govori o drugim pogodnostima i pravima - isti~e Tomi}.

Proko Dragosavqevi}, ministar za porodicu, omladinu i sport RS

Uru~eni kqu~evi ku}a GRADI[KA - Za pet vi{e~lanih porodica iz Gradi{ke ministar za porodicu, omladinu i sport Proko Drago savqevi} uru ~io je ju ~e kqu~e ve novoizgra|enih ku}a, u ~iju gradwu je ulo`eno oko 400.000 KM. - Uvjeren sam da }e u porodicama, koje su dobile krov nad glavnom, djeca zdra vo odras ta ti - izja vio je Drago savqevi} i dodao da je ovo zna~ajan dar, ko ji }e stvo ri ti pre du slo ve za normalan razvoj djece i porodice. Ku}e su dobile vi{e~lane porodice Mi ro sla va Sli je p~e vi }a, Os to je Gra hov ca, Spa he Se fe ro vi }a, Ran ka Veqi}a i Slavka Miladinovi}a. Ove

porodice zajedno imaju 35 djece. - Ku}e su izgra|ene u okviru projekta “97 ku}a za vi{e~lane porodice u RS“, ko je Mi nis tar stvo za porodicu, omladinu i sport realizuje u saradwi sa lokalnom zajednicom - re kao je Dra go savqevi}, a javqa Srna.

KU]E IZGRA\ENE u okviru projekta “97 ku}a za vi{e~lane porodice u RS“ On je najavio da }e narednih dana kqu~eve dobiti vi{e~lane porodice u Srpcu, Ribniku, Kne`evu.

Ministar je napomenuo da je u toku izgradwa velikog broja ku}a koje }e biti zavr{ene do kraja godine. Na ~el nik op {ti ne Gra di {ka Ni ko la Kra guq re kao je da je op {ti na u~es tvo va la u iz gradwi in fras tru ktu re i te meqa k u }e i naglasio da su na ovaj na~in rije{eni na ji zra `e ni ji pro ble mi vi {e ~lanih porodica. - Op{tina }e nastaviti da poma`e najugro`enije porodice zbog izra`enih socijalnih problema, a nadam se da }e ekonomska situacija dozvoliti da i Vlada da svoj doprinos - dodao je Kraguq.

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 11

Uli~na rasvjeta u Derokovoj ulici u Isto~noj Ilixi ISTO^NA ILIXA - Stanovnici dijela Derokove ulice u Isto~noj Ilixi do kraja naredne sedmice dobi}e uli~nu rasvjetu koja nije bila u funkciji od pro{le jeseni. Na~elnik Odjeqewa za urbanizam i stambeno-komunalne poslove Nenad Berjan rekao je da je za osposobqavawe javne rasvjete

zadu`eno preduze}e “K - Inel“, javqa Srna. - Javna rasvjeta nije funkcionisala zbog o{te}ewa podzemnog kabla. Sada su se stekli uslovi da se na raskrsnici, du`ine 20 metara, izvr{i prekopavawe makadamskog dijela ulice i zamijeni o{te}eni kabl - objasnio je Berjan.

Centar za socijalni rad Isto~na Ilixa

Materinski dodatak za 16 porodiqa FOTO. ARHIVA

Sredstvima iz buxeta op{tine od 290.000 KM i uz pomo} pet nevladinih humanitarnih organizacija, pru`ena pomo} za 1.636 korisnika usluga Centra za socijalni rad

Isto~na Ilixa

Stipendirawe studenata IS TO ^NA ILIYA - Na ~el nik op {ti ne Is to ~na Iliya Predrag Kova~ uru~io je ugovore o stipendirawu za 40 stu de na ta ko ji ma }e op {ti na, to kom de se to mje se ~nog perioda, pomagati sa po 100 KM. - Za ovu godinu raspisan je konkurs za 40 studenata i to 10 za studenata koji studiraju na fakultetima za deficitarna zanimawa, 10 za uspje{ne studente i 20 za studente iz kategorije porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida, odnosno studente koji su lo{ijeg imovnog stawa objasnio je Kova~ Srni. On je dodao da je stipendiju dobio i u~enik generacije koji je sada na prvoj godini studija. Kova~ je naglasio da od tih mladih qudi mnogo o~ekuje, jer u wima vidi osobe koje }e sutra preuzeti teret razvoja op{tine. On je stipendistima po`elio da znawa ste~ena na fakultetima usavr{e i pomognu sredini u kojoj `ive, istakav{i da o~ekuje da upravo oni budu pokreta~i novih poslova i firmi i da }e pomo}i u razvoju novih tehnologija. Na~elnik Kova~ je podsjetio da }e ubrzo biti raspisan i konkurs za dodjelu pomo}i postdiplomcima i doktorantima koje op{tina finansira u sklopu ovog granta. - Za ovaj dio pomo}i namijewena sredstva iznose 10.000 KM - pojasnio je Kova~.

Delegacija iz Wema~ke u Sokocu

Dogovor o novim projektima

Pravo na dje~iju za{titu ima 165 porodica

ISTO^NA ILIYA - U skladu sa Zakonom o dje~ijoj za{titi RS, pravo na dje~i ji do da tak u Is to ~noj Iliyi ostvarilo je 165 porodica, a pravo na materinski dodatak 16 nezaposlenih porodiqa, dok je pravo na opremu za novoro|enu djecu u iznosu od 300 KM koristila 121 porodiqa. Centar za socijalni rad Is to ~na Iliya u pro {loj godini, sredstvima iz buyeta op{tine od 290.000 KM i uz pomo} pet nevladinih humanitarnih organizacija, pru`io je po mo} za 1.636 korisnika, rekla je Srni direktor ove ustanove Milena [ehovac. Korisnici Centra, koji su svrstani u maloqetnu i

punoqetnu grupu, pomo} su primali posredstvom razli~itih vidova za{tite radi ubla`avawa te{kog materijal nog i psi ho fi zi ~kog stawa u kome se nalaze.

REGISTROVANO 39 maloqetnika ometenih u razvoju [ehovac je navela da se psihosocijalna i materijalna za{tita primjewuju kod djece bez roditeqskog starawa, sa smetwama u psihofi zi ~kom ra zvo ju, ~i ji je ra zvoj ome ten po ro di ~nim prilikama, te djece i omladine sa poreme}ajem u pona{awu. - Petoro djece bez roditeqskog starawa smje{teno

je u srodni~ke hraniteqske porodice, a Centar nadgleda starateqstvo posjetom porodici i {koli, te razmatra izvje{taj koji je starateq du`an da dostavi dva puta godi{we - rekla je ona. Sedam zahtjeva za potenci jal no usva jawe dje ce bez ro di teqskog sta rawa ni je re ali zo va no, jer, pre ma wenim rije~ima, za to nisu postojali uslovi. Centar {titi i devetoro djece ometene u psihofizi~kom razvoju kojima su prizna ta pra va ko ja po drazumijevaju uve}an dje~iji dodatak, tu|u wegu i pomo}, jednokratnu pomo}, pomo} u lije~ewu i prevozu, te pomo} koju im pru`aju dvije nevladine organizacije.

U ovoj us ta no vi re gis trovano je 39 maloqetnika ~iji je razvoj ometen porodi~nim prilikama. [ehov~eva je istakla da ova djeca naj~e{}e poti~u iz nepotpunih i te`e materijalno ugro`enih porodica sa hroni~nim oboqewima, kao i porodica gdje je problemati~no odr`avawe li~nih odnosa sa djecom.

[ehovac je istakla da je u aktivnostima pro{irene socijalne za{tite, sa po 200 KM na ime ogrjeva, Centar za{titio svoja 32 korisnika.

Pozitivni potezi Vlade u RS i daqi pravci razvoja“, ura|enog za potrebe republi~kog Ministarstva nauke i tehnologije.

STIMULACIJA izvoza u Srpskoj On je naveo neke pozitivne primjere, istakao da posto ji set krat ko ro ~nih i dugoro~nih mjera za oporavak industrijske proizvodwe, te kao do bar oci je nio po tez Vlade da kreditira privredu

po smawenim kamatnim stopama i stimuli{e izvoz. -To je najmawe {to se sada mo`e uraditi, a bilo bi neophodno da se razmotri i mogu}nost smawewa doprinosa i cijena energenata za industrijska preduze}a. Prednost je i zaostav{tina u znawu na{ih stru~waka, ste~ena tradicija i tehni~ka dokumentacija koju posjedujemo, a sve to treba kvalitetno i planski iskoristiti kako bi se u~inili ve}i iskoraci u budu}nosti zakqu~io je [arenac.

}e se odgovaraju}a snimawa i prou~avawa, a potom, nadamo se, i realizacija projekta. Na{i gosti interesovali su se i za fabrike koje ne rade, jer nemaju obezbije|eno tr`i{te, pa su posjetili Fabriku vode “Akva lajf“ - rekao je na~elnik Kova~evi}. Privrednik iz Vajdena Jakob Landgraf, rekao je da postoje mogu}nosti da wema~ki privrednici ula`u u oblast energije na ovom podru~ju, ali da }e se o tome konkretnije mo}i govoriti kad budu ura|eni odgovaraju}i projekti. B. G.

Ogrjev

Nau~noistra`iva~ki projekat o stawu industrije u Srpskoj

PALE - Mali broj qudi u Republici Srpskoj jo{ uvijek vjeruje u industriju, a razlog za takav pesimizam je ~iwenica da mnogi od nekada{wih privrednih giganata ne rade ni u pribli`nim predratnim kapacitetima. Ovo je, izme |u os ta log, re~eno na tribini “Ekonomski forum“, koju je obiqe`ilo pre da vawe pro fe so ra Mo mi ra [a ren ca, ko ji je predstavio nau~noistra`iva~ki pro je kat pod na zi vom “Dana{we stawe industrije

SOKOLAC - Delegacija privrednika iz Bavarske bila je ju~e u posjeti op{tini Sokolac. Na sastanku kod na~elnika Du{ana Kova~evi}a, gosti iz Wema~ke upoznati su sa stawem na podru~ju ove op{tine, a bilo je rije~i i o budu}oj privrednoj saradwi. - Razgovarali smo o mogu}nostima ulagawa u projekte u oblasti energije, odnosno kori{}ewa energetskih potencijala ovog podru~ja. Konkretno, rije~ je o projektu izgradwe vjetrewa~a. U narednom periodu, s tim u vezi, izvr{i-

-In dus tri ja biv {e SFRJ bila je respektabilna u Evropi, a osamdesetih go di na pro {log vi je ka, u se gmen tu proi zvodwe ala tnih ma{ina, Jugoslavija je bila me|u desetak zemaqa u svijetu - kazao je [arenac, ilustruju}i to i primjerom da je u toj oblas ti is pred bila samo [vajcarska, ukoliko bi se za pore|ewe uzeo parametar o stepenu proizvodwe u odnosu na broj stanovnika. S. [.

Pale STRUJA Napajawe je uredno, nema prijavqenih kvarova, kao ni najavqenih planskih iskqu~ewa struje. HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i paqanskog Doma zdravqa pregledano je devet pacijenata.

POLICIJA Nije bilo krivi~nih djela ni prekr{aja u oblasti javnog reda i mira, a nisu zabiqe`ene ni saobra}ajne nesre}e. VODA Snabdijevawe potro{a~a vodom je uredno.

Isto~no Sarajevo PORODILI[TE U porodili{tu bonice Kasindo ro|ena su dva dje~aka i jedna djevoj~ica.

saobra}ajne nezgode sa mawom materijalnom {tetom - dvije u Isto~nom Novom Sarajevu i jedna u Fo~i.

POLICIJA Policija Fo~e je otkrila jedno krivi~no djelo - nedozvoqena trgovina i promet oru`ja. Javni red i mir nisu naru{avani. Desile su se tri

STRUJA Napajawe elektri~nom energijom je uredno. VODA Snabdijevawe vodom je uredno.

12 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

Iskqu~ewe du`nika sa elektromre`e Preduze}e “Metalno“ Zvornik

Radnici tra`e plate ZVORNIK - Predsjednik Sindikalne organizacije “Metalnog“ iz Zvornika Miodrag Koji} rekao je da radnicima u petak nisu ispla}ene obe}ane decembarska i januarska plata, tako da }e se oni u ponedjeqak obratiti Op{tinskom sindikatu za pomo} u prevazila`ewu sada{we situacije. On je pojasnio da su radnici, iako su 16. marta stupili u generalni {trajk, radili neke hitne poslove, rukovode}i se time da }e kad rade, preduze}e mo}i i da zaradi. - Me|utim, vidjeli smo da niko i ne pomiwe plate, za koje nam je obe}ano da }e do 20. marta biti ispla}ene - rekao je Koji}. Direktor “Metalnog“ Nikola Spasojevi} kazao je da se ~eka realizacija realnih naplata, {to bi omogu}ilo da se do kraja naredne sedmice isplate plate radnicima. S. S.

HAN PIJESAK - Radnici Elektrodistribucije Vlasenica, Poslovnica Han Pijesak, po~eli su u petak, a nastavi}e za vikend, da napla}uju zaostala dugovawa u kategoriji doma}instava. - Iskqu~ewa za potro{a~e sa starim dugom bez

posqedweg ra~una planirana su za ponedjeqak, a od srijede po~iwe iskqu~ivawe potro{a~a koji nisu izmirili svoje obaveze po novom ra~unu - izjavio je tehni~ki upravnik Poslovnice Han Pijesak Milorad Mitrovi}. B. M.

Petra Cerovina, iz Lupoglava kod Kalinovika, navr{ila 100 godina

Nikada nije vidjela qekara ni televizor Laka je na nogama, dobro spava, a hranu ne bira. Popije izjutra i ~a{icu rakije. Za razliku od mla|ih, ni{ta je ne boli, ka`e Nikola Cerovina FOTO: D. TODOROVI]

Omladinski savjet Han Pijeska

Kandidovan projekat za boqi polo`aj mladih HAN PI JE SAK - Omla dinski savjet Han Pijeska kandidovao je prema me|unarodnoj organizaciji “Vorld vi`n” projekat s ciqem poboq{awa uslo va `i vo ta mladih u ovoj op{tini, ukupne vrijednosti 27.325 KM. No vi pro je kat, ko ji no si naziv “Sportsko-rekreativni centar za mlade“, “Vorld vi`n” finansirao bi sa 20.720 KM, a ostali donatori sa 6.605 KM. Projekat podrazumijeva or-

ganizovawe kampawe protiv devijantnog pona{awa mladih, kao i ra zvoj sa mo za po{qavawa kroz ja ~awe preduzetni~ke inicijative kod mladih uz podr{ku nadle`nih institucija. Wegovim provo|ewem mladi bi se aktivno ukqu~ili u rad, dru `ewe, ta kmi ~ewe, organizovawe turnira u raznim sportovima i tako doprinosili svojoj zajednici, ali i sami sebi. B. M.

Rogatica

[afrani prkose zimi

FOTO: S. MITROVI]

ROGATICA - Cvjetovi {afrana ovih dana mogu da se vide na {irem prostoru Kozi}a u op{tini Rogatica. Jedni ga nazivaju ka}un, drugi brn|u{a, a wegovo stani{te su rubovi sjenovitih ili polusjenovitih listopadnih i mje{ovitih {uma i {ikara. Svojim prekrasnim qubi~asto-ru`i~astim cvjetovima {afrani se {epure i prkose povremenom martovskom snijegu, kojim zima u ovom kraju jo{ pokazuje, svi ka`u, svoje klimave zube. S. M.

Fo~a POLICIJA Nije bilo krivi~nih djela, ni naru{avawa javnog reda i mira. PORODILI[TE Ro|eni dje~ak i djevoj~ica.

STRUJA Zbog rekonstrukcije mre`e, povremena, vi{e~asovna iskqu~ewa struje u gradskoj zoni.

STRUJA Bez struje bio dio potro{a~a u Zeliwu zbog sanacije elektromre`e. VODA Snabdijevawe vodom uredno.

Srebrenica HITNA POMO] Hitnu qekarsku pomo} zatra`ilo je pet pacijenata. STRUJA

PI[E: DRAGO TODOROVI] [email protected]

KALINOVIK - @ivot je kao tren, dok udari{ dlan o dlan, pro|e ~itav vijek. Vidjela sam strahote tri rata, radila najte`e poslove, ali nikada nisam poklekla i dozvolila da tuga prevlada mojim srcem. Ovako nas je, na krevetu, u ku}i, pu{e}i hercegova~ku “{kiju“, do~ekala najstarija stanovnica kalinovi~ke op{tine Petra Cerovina, koja je prije dvije sedmice “uzela“ 101. godinu. U zaseoku Lupoglav, blizu izvori{ta Neretve, `ivi sa najmla|im sinom Nikolom, k}erkom Vinkom, snahom Radmilom i unukom Velemirom. U drugoj ku}i joj je stariji sin Radivoje i to su jedini stanovnici Lupoglava, gdje zima traje i po sedam mjeseci. Petrin sin Nikola ka`e da su ovi te{ki `ivotni uslovi oja~ali Petru, pa je “zdrava kao dren“.

VODA Uredno snabdijevawe vodom.

Zvornik POLICIJA Zabiqe`ena su dva krivi~na djela, javni red i mir je naru{en u jednom slu~aju, a dogodila se i jedna saobra}ajna nesre}a.

Baka Petra Cerovina prvi put dobila tortu

Nije bilo prekida u snabdijevawu strujom. VODA Snabdijevawe vodom uredno.

- Laka je na nogama, dobro spava, a hranu ne bira. Obo `a va sla ni nu, sir i mli je ko. Po pi je izju tra i ~a {icu ra ki je. Za ra zli ku od mla|ih, ni{ta je ne boli. Jedino slabije ~uje, a u li~noj kar ti, iz da toj da vne 1957. godine, pi{e joj datum ro|ewa 6. mart 1909. godine - rekao je Nikola.

KOPRIVA lijek za svaku bolest ^ak je nema u evidenciji osi gu ra ni ka Fon da zdrav stva u Kalinoviku, iako je penzioner. Nema zdravstvenu kwi`icu, nije joj potrebna. Pe tra, ve li, ni ka da nije vidjela televizor, ali ni qekara. - Kao djevojka, pala sam sa kowa i dobro se ugruvala, ali sam uboje izlije~ila `arom (koprivom), koja je li jek za sva ku boqku -

pri~a baka Petra, koja pu{i du van “ot ka ko za se be zna“. Mu` \uro umro je prije deset godina. Pro`ivjela sa wim, ka`e, sre}ne godine. Naj vi {e se sje }a vre me na kad ih je u ku}i bilo po tridesetoro. - I nikad se niko posva|ao nije! Ku}a je bila puna dje ce, a svi su po {to va li starije - govori Petra sa uzdahom. Petru je povodom ro|en-

da na po sje ti la i Dra gi ca Go ve da ri ca, iz ka li no vi ~kog Crvenog krsta, koja joj je poklonila tortu. - Kola~e, bogami, nisam jela. E, ba{ vam hvala na posje ti i da ro vi ma! Ovo je prva torta koju sam dobila za ro|endan - ka`e baka Petra. Gosti su poru~ili da }e “ispraviti nepravdu“, pa }e baku Petru i idu}e godine obra do va ti ro |en dan skom tortom.

DJECA Petra je rodila sedmoro djece, a sada ima devetoro unu~adi i desetoro praunu~adi. - Ne daj Bo`e nikome bez djece, djeca su najqep{e cvije}e koje je ~ovjeku Bog podario. A ~ujem, danas, ne}e da se `ene i udaju, pa kad to i urade, ne `ele dje-

cu - ka`e Petra i dodaje da bi `enama boqe bilo da vi{e ra|aju. Garantuje da bi bile puno zdravije i dugovje~nije. - Eto, moje dvije rodice Sava i Cvija, rodile su svaka po 16-oro djece i `ivjele su po stotinu godina - govori Petra.

Rogati~ani dobijaju stambeno-poslovni objekat

Nastavak izgradwe "Toplika" ROGATICA - Izgradwa stam be no-po slo vne zgra de “Toplik“ u Rogatici, koja je pre ki nu ta za vri je me Otaybinskog rata, uskoro bi trebalo da bude nastavqena. Biv{e Gra|evinsko preduze}e “Standard“ 1991. godine po~elo je da gradi zgradu, na mi jewenu za tr`i {te, u dvije lamele, “A“ i “B“. Imala je 50 stanova razli~itih stru ktu ra i 18 po slo vnih

prostora sa ukupno 1.770 kvadratnih metara korisne povr{ine.

ZGRADA }e imati 50 stanova - Zgrada je bez stolarije, patosa, elektro, vodovodne i kanalizacione instalacije i druge opreme, koja je uglavnom bila obezbije|ena, progurala

je rat i pusto{ewa koja on donosi - ka`e sada{wi direktor “Standarda“, koji je i prije rata bio anga`ovan na wenoj izgradwi, Milan \eri}. On je dodao da su se gra|evinari vratili tek 2004. godine. Po{to je u me|uvremenu “Standard“ privatizovan, novi ve}inski vlasnik Ale ksan dar La za re vi} i “Termag“, kako se zove firma

koju je on formirao u Rogatici, za potrebe tr`i{ta finansirao je zavr{etak radova na lameli “A“ sa 25 stanova i de vet po slo vnih pros to ra. Dobar dio je odmah prodat, ali ima i ne{to jo{ neprodatih. - “Termag“ i wegov ve}inski vlasnik po~eo je pripreme za dovr{etak preostalog dijela zgrade - rekao je Milan \eri}. S. M.

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 13

Ote`an odvoz sme}a sa tesli}kih ulica TESLI] - Direktor tesli}kog preduze}a “Komunalac“ Milivoje Cviji} rekao je da gra|ani i privreda ovom kolektivu duguju 450.000 KM zbog neizmirenih obaveza, javila je Srna. On je poja-

snio da od tog iznosa dvije tre}ine duguju doma}instva. Cviji} je istakao da velika dugovawa “Komunalcu“ stvaraju brojne probleme, pa se odvoz sme}a sa tesli}kih ulica odvija ote`ano.

Osnovni sudu u Doboju

Imenovane sudije Delegacija {vedskog grada Kumle u posjeti Doboju

Zainteresovani za gra|evinarstvo

Postignut je konkretan dogovor o prodaji nekih proizvoda iz na{e op{tine u [vedsku. Privrednici iz Kumle u~estvova}e u oktobru na Sajmu male privrede u Doboju, rekao Petrovi}

FOTO: ARHIVA

STRANCI zadovoqni kvalitetom prozivoda

DOBOJ - Visoki sudski i tu`ila~ki savjet BiH imenovao je Ogwenku Cvijanovi} i Nerminu Mujki} za sudije u Osnovnom sudu u Doboju. Ovo je objavqeno na Internet sajtu ovog suda. Dosada{wi sudija ovog suda Vahida Halilovi} imenovana je za sudiju u Op{tinskom sudu u Tuzli. Prilikom dono{ewa odluke o imenovawu sudija VSTS uzeo je obzir kriterijume, kako se navodi u odluci, stru~no znawe i stru~ne sposobnosti zasnovane na dosada{wim rezultatima rada, te sposobnosti da nepristrasno, savjesno, marqivo, odlu~no i odgovorno obavqawu du`nosti u okviru funkcije za koju je prijavqen. Oni }e do stupawa na du`nost 1. maja polo`iti sve~anu zakletvu. Sl. P.

Kulturni centar Derventa

Otvorena izlo`ba slika Sa{e Bogdana DERVENTA - Izlo`ba slika Sa{e Bogdana, slikara iz Dervente otvorena je u prostorijama Kulturnog centra. Uz prisustvo mnogobrojnih posjetilaca izlo`bu je otvorio na~elnik op{tine Derventa Milorad Simi}. - Nama u Derventi je gotovo svima poznato da Sa{a Bogdan slika, da pi{e i objavquje zbirke pjesama, a na{e prisustvo ovoj izlo`bi samo

je dokaz da ima na{u podr{ku u svom radu i da je wegovo stvarala{tvo zna~ajno za ovaj grad i wegove gra|ene - rekao je na~elnik Simi}. Neumorni slikar i pjesnik Sa {a Bo gdan obra do van je velikom zainteresovano{}u gra |a na za izlo `bu, ali i posjetom prijateqa koji su do{li iz susjedne Hrvatske i jo{ nekih zemaqa. N. S.

U Doboju promovisana nau~na kwiga

Nova saznawa i otkri}a o atomima Proizvodwa stolarije interesantna [ve|anima PI[E: SLOBODAN PUHALO [email protected]

SPORT Razgovarano je i o uspostavqawu saradwe u mnogim oblastima pa i u sportu. - Za nas je u prvom planu rukomet tako da }emo nas-

tojati da iz [vedske na Turnir {ampiona u Doboju u avgustu do|e wihova najboqa ekipa - napomenuo je Petrovi}.

male privrede u Doboju - rekao je poslije sastanka Petrovi}.

SARADWA korisna za oba grada Petrovi} je istakao da su [ve|ani zainteresovani za mnoge stvari koje se ovdje rade, recimo, za gra|evinarstvo i proizvodwu stolarije. - Imponuje nam ~iwenica da su izabrali na{u stolariju u odnosu na ponu|enu iz Poqske, {to zna~i da se kva li te tno ra di. Upra vo kvalitet je bitan ako na{a

mala privreda namjerava da se nametne Evropi - naglasio je Petrovi}. Gradona~elnik Erikson, ko ji od ne da vno obavqa tu funkciju, izrazio je `equ da se nastavi saradwa koja je ranije zapo~ela. - Ciq nam je da {to boqe upo zna mo ov da{we privrednike, da vidimo kako i {ta rade i mislim da }e to bi ti od ko ris ti za oba grada. Jer, ono {to sam do sada vidio je veoma visok kvalitet proizvoda koji nam se nudi - rekao je Erikson. Na sajmu u Kumli svoje proi zvo de pred sta vi }e i privrednici iz Doboja.

FOTO: S. PUHALO

DOBOJ - Na~elnik op{tine Doboj Obren Petrovi} sa sa ra dni ci ma razgovarao je u petak sa delegacijom {vedskog grada Ku mle, ko ju je pre dvo dio gradona~elnik Lenar Erikson o mogu}nostima privre dne i dru ge sa radwe izme|u ova dva grada.

- Na ma je ve oma bi tna privredna saradwa i u tom smi slu do go vo re no je da pri vre dni ci iz na {e op {tine 8. i 9. maja ove godine u~es tvu ju na saj mu u Kumli. Postignut je konkretan dogovor o prodaju nekih proizvoda iz na{e op{tine u [vedsku. Isto tako, privrednici iz Kumle u~estvova }e u okto bru na Saj mu

DOBOJ - “@ivot atoma - nova saznawa i otkri}a“ nau~na kwiga poznatog inovatora Jove Pavlovi}a iz Doboja, promovisana je u ~etvrtak nave~e u ovda{woj Umjetni~koj galeriji Centra za kulturu i obrazovawe. To je autorov prvenac, nastao kao plod sedamnaestogodi{weg predanog rada. - U po~etku nisam mislio da }e to biti kwiga, saznawa sam prikupqao samo za sebe, a onda sam uvidio da je potrebno da o tome i drugi znaju, jer radi se o stvarima koje nam do sada nisu bile poznate. A to su novi hemijski elementi, struktura omota~a atoma i elektromagnetna indukcija - ka`e Pavlovi}. To su nove stvari koje su ra|ene na bazi djela nau~nih radnika, uglavnom nobelovaca. Sl.P.

Prijedlog za rje{avawe problema mladih u Doboju

Iz op{tinske kase 431.000 KM slobodno vrijeme i omladinski rad 52.000, zdravstvenu politiku 49.000, zapo{qavawe 25.000, za{titu `ivotne sredine i stambenu politiku 12.000 maraka.

PLANIRANO 25.000 KM za zapo{qavawe mladih Skup {ti na op {ti ne je prije dvije godine jednoglasno usvojila informaciju o izradi omladinske politike i sasvim je razumqivo da }e taj do ku ment, ko ji je sa ~iwen, i prihvatiti.

U izradi projekta Omladin ske po li ti ke op {ti ne Do boj u~es tvo va li su kao par tne ri op {ti na, za tim “Projekat razvoja op{tina“ (MDP), koji finansira {vaj-

FOTO:ARHIVA

DOBOJ - Za provo|ewe mjera iz dokumenta Omladinska po li ti ka op {ti ne Do boj 2009-2013. godine predlo`eno je da se za prvu godinu iz buyeta izdvoji 431.000 maraka. Ta sredstva bi}e usmjerena u one oblasti koje najvi{e ti{te omladinu i u kojima imaju najvi{e problema. Ta ko bi naj ve }a su ma 124.000 maraka trebalo da bude plasirano u domen socijal ne po li ti ke, a 82.000 maraka za “mobilnost, participaciju i informisawe“. Za kul tu ru i obra zo vawe planirano je 70.000, sport,

carska agencija za razvoj i kooperaciju (SDC) i organizacija “Centar za omladinski rad i ne for mal no obrazovawe“ (CORNO). Sl. P.

Doboj POLICIJA Zabiqe`eno {est krivi~nih djela, naru{avawa javnog reda i mira nije bilo, a dogodila se jedna saobra}ajna nesre}a sa materijalnom {tetom. STRUJA Uredno napajawe strujom.

PORODILI[TE Ro|ene ~etiri djevoj~ice i jedan dje~ak. VODA Uredno snabdijevawe grada vodom.

Derventa HITNA POMO] U slu`bi hitne pomo}i pregledana 23 pacijenta.

STRUJA Snabdijevawe strujom po planu.

PORODILI[TE Ro|en jedan dje~ak i djevoj~ica.

VODA Snabdijevawe vodom uredno.

14 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

“TajsenKrup“ ukida vi{e od 3.000 radnih mjesta BERLIN - Wema~ki industrijski konglomerat “TajsenKrup“ planira da otpusti oko 3.000 zaposlenih ili oko 1,5 odsto svoje ukupne radne snage, objavio je poslovni.hr. Na taj se potez navedena kompanija odlu~ila zbog sna`nog

Biznis

pada potra`we za wenim proizvodima, pi{e “Fajnen{l tajms“. Bez posla bi trebalo da ostane dio radnika u odjeqewu za proizvodwu ~elika i automobilskih dijelova, a otkazi }e biti uru~eni i radnicima u firminom brodogradili{tu.

FOTO: ROJTERS

ZVANI^NA KOTACIJA Zvani~ni Promjena Vrijednost kursa kurs

Dioni~ko dru{tvo

10.98

BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO

0.64 17,160.97

KOTACIJA FONDOVA Zvani~ni Promjena Vrijednost kurs kursa

Dioni~ko dru{tvo IF "BIG INVEST. GR." D.D. SARAJEVO IF "CROBIH FOND" D.D. MOSTAR(K1) IF HERBOS FOND DD MOSTAR

2.94 3.14 4.75

1.73 -4.85 -5.00

749.70 1,099.00 2,375.00

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE Zvani~ni Promjena Vrijednost kursa kurs

Dioni~ko dru{tvo BH TELECOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SAR. HIDROGRADWA D.D. SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA JP ELEKTROPRIVREDA BiH DD SAR. IPAD KOMERC DD SARAJEVO SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO SANITEKS D.D. VELIKA KLADU[A

3.10 35,130.24 19.51 6,239.00 5.06 -2.82 5.31 35,169.49 66.36 1,742.46 3.13 -10.46 1.88 269,900.00 120.00 0.40 5,913.00 23.17 5.96 19.20 178.80 2.88 15,075.00 15.00 5.00 11.11 1,500.00

U~esnici samita u Briselu

Poreska uprava Republike Srpske

Samit lidera dr`ava Evropske unije u Briselu

Rok za fiskalizaciju produ`en do 30. juna BAWA LUKA - Rok za fiska li za ci ju za tre }u gru pu poreskih obveznika u RS produ `en je do 30. ju na jer na tr`i {tu ne ma pro to ti po va fiskalnih kasa za tu grupu. Izjavio je to v.d. direktora PURS Mile Banika dodaju}i da je do sada rije{eno 31.300 zahtjeva za fiskalizaciju od ukupno podnesenih 32.000. - Iz prve i druge grupe jo{ nije fiskalizovano 9.416 poreskih obveznika - rekao je Banika. G. M.

Nakon {to je dobio pomo}

“Reno“ premje{ta proizvodwu u Pariz PARIZ - Francuski “Reno“ premjesti}e svoj pogon za proizvodwu automobila “klio 2” iz Slo ve ni je u oko li nu Pa ri za, na kon {to je dobio dr`avnu pomo} i obe}ao da }e {tititi do ma }a ra dna mjes ta, izjavili su u petak zvani-

~nici, prenijela je Srna. - Evrop ska ko mi si ja za tra `i }e obja{wewe od Pa ri za zbog odlu ke “Re noa“ da povu~e proizvodne po go ne iz inos tran stva u Francusku - izjavio je portparol Komisije Yonatan Tod.

Za MMF novih 75 milijardi dolara Vo|e Evropske unije dogovorili da se za ozdravqewe svjetske privrede i finansija zavede daleko stro`a finansijska i poreska kontrola BRI SEL - Li de ri Evropske unije spremni su da obe}aju najmawe 75 milijardi dolara novih zajmo ve me |u na ro dnom monetarnom fondu kako bi pomogli da se sprije~i bilo kakva nova “zaraza“ finan sij ske nes ta bil nos ti, saop{tili su zvani~nici EU na samitu u Briselu, javile su agencije. - Vo|e Evropske unije su se dogovorili da se za ozdravqewe svjetske privrede i finansija zavede daleko stro `a fi nan sij ska i po reska kontrola, sre|ivawe ban kro ti ra nog fi nan sij skog tr`i{ta, kao i obnova

trgovine i upliv na pregovore o liberalizaciji svjetske trgovine - saop{tio je predsjedavaju}i, ~e{ki premijer Mirek Topolanek. To po la nek je po dvu kao da je kqu ~no da se pos ti gne povjerewe, kako banaka ko je tre ba da kre di ti ra ju proi zvodwu i pre du ze }a,

tako i stanovni{tva.

ZA HITNE zajmove 50 milijardi evra Lideri Evropske unije postigli su u petak dogovor da udvostru~e iznos za hitne zaj mo ve is to ~noe vrop skim zemqama na 50 mi li jar di

PROGNOZE Organizacija za privrednu saradwu i razvoj (OECD) saop{tila je da ~ak ni nastavak rasta aktivnosti u privredama Kine i Indije

ne}e mo}i da zaustavi pad globalne privrede. To se podudara sa saop{tewem Me|unarodnog monetarnog fonda.

evra, izjavile su diplomate. ^elnici 27-~lanog bloka odbacili su pritisak za ulivawe dodatne gotovine u svoje privrede, uprkos obe}awu SAD da }e po ve }a ti sopstvene napore za oporavak.Pred sje dnik Evrop ske komisije @oze Manuel Barozo rekao je da su lideri evropske dvadesetsedmorice prihvatili plan o utro{ku nepotro{enih pet milijardi buyetskih sredstava EU za ener get ske i dru ge in fras tru ktur ne pro je kte u zemqama dvadesetsedmorice, ukqu~u ju }i ra zvoj se os kih po dru ~ja i osje tno ja ~awe Internet mre`e u Evropi.

Volsitrit Ameri~ki Kongres donio novi zakon

Pale cijene dionica WUJORK - Ameri~ke dionice opale su u ~etvrtak prvi put u posqedwa tri dana, zbog rastu}e zabrinutosti da plan ku po vi ne dr`a vnih ob ve zni ca, ko ji je dan ra ni je objavila centralna banka, ne}e rezultovati poboq{awem privredne situacije, javila je Srna. Nestanak euforije nepovoqno se odrazio na finansijske dionice, pa je tako “Yej Pi Morgan ^ejs“ oslabio osam odsto, “Morgan Stenli“ 13 odsto, a “Goldman Saks“ 5,7 odsto.

Na bonuse 90-odstotni porezi VA[INGTON - Predsta vni ~ki dom ame ri ~kog Kongresa u ~etvrtak je s velikom ve}inom glasova donio za kon ko jim se uvo di 90-od sto tni po rez na is platu bonusa radnicima u

3I GROUP PLC ADMIRAL GROUP

prihvatio zakon o kaznenim porezima na velike bonuse ispla}ene u AIG-u, banci “Me ril Lin~“ i dru gim finansijskim ustanovama, saniranim milijardama dolara poreskih obveznika.

Is pla ta 165 mi li ona dolara bonusa za ne{to vi{e od 400 menayera i brokera AIG-a, firme kojoj je vlada dala 180 milijardi dolara pomo}i, izazvala je veliko nezadovoqstvo.

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS

FTSE 100 INDEX MEMBERS Naziv kompanije

kompanijama koje su iz saveznog buyeta primile vi{e od pet mi li jar di dolara za sanaciju, objavio je business.hr. Predstavni~ki dom je sa 328 glasova za i 93 protiv

Cijena 253.50 851.50

Promjena 13.50 1.50

Naziv kompanije 3M CO ALCOA INC

ALLIANCE TRUST

253.50

-0.25

AMERICAN EXPRESS

AMEC PLC531.00

-22.00

-3.98

AT&T INC

AMLIN PLC

350.25

-5.50

BANK OF AMERICA

Cijena 46.45

Promjena -1.02

6.47

0.07

12.40

-0.67

25.98

0.38

6.28

-0.65

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 15

“Rusal“ ne mo`e da ra~una na dr`avnu pomo} MOSKVA - Ruska vlada ne}e otkupqivati akcije najve}eg ruskog aluminijumskog holdinga “Rusal“ u vlasni{tvu milijardera Olega Deripaske, kako bi mu pomogla da namiri dugove inostranim kreditorima, izjavio je prvi vicepremijer Rusije Igor [uvalov, javio je Tanjug.

On je objasnio da dr`ava, samo u izuzetnim slu~ajevima, mo`e da preuzima kapital kompanija koje su se zbog globalne finansijsko-ekonomske krize na{le u nezavidnom polo`aju, ali da se to za sada ne odnosi na “Rusal“.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE 19.1.2009 23.1.2009 Promet

Naziv emintenta Телеком Српске а.д. Бања Лука

Nikola [piri} o posqedicama ekonomske krize

BiH neophodna dodatna sredstva

FOTO: T. DERIKU]A

Gotovo sigurno da }e pasti prihodi u buxetima. Pregovaramo sa Svjetskom bankom, a na nivou Fiskalnog savjeta BiH do{li smo do zakqu~ka da bi bilo dobro da se zapo~nu pregovori sa MMF-om, rekao [piri}

-0,83 57.191,40

1,19

Република Српска - стара девизна штедња

87,00

-0,11

4.121,02

Алпро а.д. Власеница

0,56

0,00

3.920,00

Хидроелектране на Дрини а.д. Вишеград

0,24

9,09

2.880,00

ХE на Требишњици а.д. Требиње

0,24

8,64

2.629,00

Електро Добој а.д. Добој

0,40

-8,68

1.000,00

Хемијска индустрија дестилације а.д. Теслић

0,60

-7,69

978,00

FONDOVI 19.1.2009 23.1.2009 Promet

Naziv emintenta ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бања Лука ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бања Лука ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Привредник инвест а.д. Бања Лука ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина ЗИФ ВБ фонд а.д. Бања Лука ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Зептер фонд а.д. Бања Лука

3,80 5,53 2,76 2,84 4,00 0,05 1,44 3,09 4,02 2,35 1,10 5,00 2,95 3,13

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -1,94 3.889,27 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

“Zarube`weft“

Nova ulagawa u Srpsku

Kozarska Dubica PI[E: TAWA DERIKU]A [email protected]

KO ZAR SKA DU BI CA Predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri} izjavio je da je gotovo sigurno da }e, kao posqedi-

Industrija Xombi} je najavio u~e{}e Vlade RS u rje{avawu problema Drvno-industrijskog preduze}a “Kozara“ i Fabrike ma{ina “Mehanika“ iz Kozarske Dubice, te podr{ku projektu izgradwe industrijske zone “Lipova Greda“. Najavio je i podr{ku u rje{avawu problema vodosnabdijevawa.

ca globalne ekonomske krize, pasti prihodi u buyetima i da }e BiH bi ti potrebna dodatna finansijska sredstva. - Pregovaramo sa Svjetskom bankom, a na nivou Fiskalnog savjeta BiH do{li smo do zakqu~ka da bi bilo dobro da se za po ~nu pre go vo ri sa Me |u na ro dnim mo ne tar nim fondom - istakao je [piri} koji je u petak u Kozarskoj Dubici u~estvovao u radu simpozi ju ma na te mu “Aktu el na finansijsko-ekonomska kriza i weno prevazila`ewe“. Istakao je da }e na sastanku Fiskalnog savjeta, koji }e biti odr`an sqede}e sedmice, biti odlu~eno ho}e li se BiH zva ni ~no obra ti ti MMF-u i kakvi }e biti zvani~ni zahtjevi te finansijske institucije.

[piri} je potvrdio da }e efekti globalne finansijske krize biti negativni po BiH, ali u ne tako zao{trenoj formi u prvoj fazi da mjere kojima ra spo la `u en ti tet ske vlade i Savjet ministara BiH ne mogu da ih ubla`e.

DO]I }e do otpu{tawa radnika [piri} je potvrdio da }e pad privredne aktivnosti nemi no vno do ves ti do otpu {tawa radnika i istakao da }e mjere, koje }e Savjet ministara BiH staviti na raspolagawe, uglavnom biti usmjerene da se o~uva {to je mogu}e ve}a stopa ekonomskog rasta i da se sa~uvaju radna mjesta. Dodao je da }e BiH lak{e podnositi 2009. godinu nego godine koje

}e uslijediti. Ministar finansija RS Aleksandar Yombi} izjavio je da }e 2009. godina u Srpskoj biti karakteristi~na u smislu zavr{etka zna~ajnih infrastrukturnih i razvojnih projekata, koji uz podsticajne mjere u privredi mogu ubla`iti posqedice globalne ekonomske krize. [piri} je istakao da je ubije|en da }e grani~ni prelaz Dowa Gradina u Kozarskoj Dubici ubrzo biti prekategorizovan za transportni saobra }aj {to }e bi ti no vi podsticaj lokalnoj zajednici u privrednom razvoju. Istakao je da je Kozarska Dubica jedna od rijetkih op{tina u BiH koja ima gotovo stoodstotnu pokrivenost uvoza izvozom i istakao da je va`no takvu situaciju zadr`ati.

BAWA LUKA - Ruska kompanija “Zarube`weft“ predvidjela je za ovu godinu 126 miliona maraka investicija u naftnu industriju u RS, a izvjesno je da }e ta ulagawa biti znatno i ve}a. Ovo je u petak za “Glas Srpske“ rekla portparol Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS Aleksandra Vuka{inovi}. - Ulagawa kompanije }e se odnositi na ulagawa u Rafineriju nafte u Brodu kroz rekonstrukciju nove linije, podizawe proizvodwe na 4,2 miliona tona sirove nafte umjesto 1,2 koliko iznosi stara linija, a predvi|eni su i neki ekolo{ki projekti u Rafineriji nafte, kao i rekonstrukcija benzinskih pumpi “Petrol“ - istakla je Vuka{inovi}eva. Ona je dodala da je ova kompanija u Rafineriji uqa Modri~a do sada ulo`ila oko pet miliona KM u novu liniju za proizvodwu hidrokrekinga i za proizvodwu parafina. Iz Agencije za promociju stranih ulagawa u BiH su najavili da “Zarube`weft“ planira izgradwu ~etiri nove benzinske pumpe kao i rekonstrukciju deset postoje}ih pumpi u BiH. M. ^.

Vilim Primorac

BiH `eli da postane profitabilno tr`i{te SARAJEVO - Zamjenik minis tra spoqne trgo vi ne i ekonomskih odnosa BiH Vilim Primorac rekao je u petak da BiH ima slo `e nu dr`a vnu stru ktu ru i da je prioritetno rje{avawe tog pitawa i trenutne ekonomske situacije, prenijela je Srna. Primorac je u razgovoru sa

zamjenikom generalnog dire kto ra Me |u na ro dne ra zvoj ne agen ci je Ja pa na Sei{ijem Nagacukom naglasio da je BiH opredijeqena da postane bezbjedno i profitabilno tr`i{te, saop{te no je iz Mi nis tar stva spoqne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Kompanija “Celeks“ Bawa Luka

Odobrewe za ovla{}eni izvoz BAWA LUKA - Bawolu~ka kompanija “Celeks“ prva je u BiH ko ja je do bi la odo brewe za status ovla{}enog izvoznika robe u 34 zemqe sa ko ji ma ima ugo vo re o slo bo dnoj trgo vi ni, bez pla}awa carinskih da`bina u tim zemqama, javila je Srna. Di re ktor Upra ve za

in di rek tno opo re zi vawe Ke mal ^a u{e vi} re kao je da je ova in sti tu ci ja u pret ho dnom pe ri odu, u sa radwi sa pred sta vni ci ma EU, izra di la odre |e na uputstva koja }e omogu}iti pojednostavqeno cariwene za privredu BiH. - Ciq po je dnos tavqenih

Unicep grupa a.d. Bawa Luka

procedura jeste da se smawe tro{kovi privrede, omogu}i jednostavnije cariwewe, ubrza protok robe, a samim tim da se i rasterete tro{kovi - rekao je ^au{evi} u pe tak uru ~iv {i di re kto ru “Celeksa“ Predragu Golijani nu odo brewe za sta tus ovla{}enog izvoznika.

ZIF Kristal invest fond a.d. Bawa Luka

Cijena (KM)

Promjena

Cijena (KM)

Promjena

1,00

25,00%

3,09

-1,94%

KURSNA LISTA

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 21. 3. 2009. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

Zemlja EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize

Kupovni za devize

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 0.991080 1.163351 26.183254 0.073266 0.261819 0.653888 1.502226 0.565032 0.225543 0.176460 1.275875 0.852982 2.076574 1.439915 2.062144

Srednji za devize 1.955830 0.993564 1.166267 26.248876 0.073450 0.262475 0.655527 1.505991 0.566448 0.226108 0.176902 1.279073 0.855120 2.081778 1.443524 2.067312

Prodajni za devize 1.955830 0.996048 1.169183 26.314498 0.073634 0.263131 0.657166 1.509756 0.567864 0.226673 0.177344 1.282271 0.857258 2.086982 1.447133 2.072480

Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710, SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: [email protected] Web: www.kombank-bl.com

16 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

La`na dojava o podmetnutoj bombi u osnovnoj {koli BAWA LUKA - Mla|e nepoznato lice prijavilo je u ~etvrtak oko 15 ~asova policiji da je u Osnovnoj {koli “Aleksa [anti}“ u ulici Trive Amelice u Bawoj Luci postavqena eksplozivna naprava, rekli su u petak u CJB Bawa Luka.

Hronika

- Obavqena je protivdiverzioni pregled i utvr|eno da se radi o la`noj dojavi. Operativnim radom otkriveno je da je rije~ o maloqetnom O.B. iz Bawe Luke - saop{teno je iz policije. G. O. FOTO: GLAS SRPSKE

Osnovni sud u Br~kom

Potvr|ena optu`nica protiv sve{tenika BR^KO - Osnovni sud u Br~kom potvrdio je u petak optu`nicu Tu`ila{tva distrikta protiv sve{tenika Srpske pravoslavne crkve Slavka Maksimovi}a, koji se tereti da je izvr{io produ`eno krivi~no djelo u sticaju bludne radwe sa dvije maloqetnice, prenosi Srna. Iz Tu`ila{tva distrikta Br~ko saop{teno je da je sudija za prethodno saslu{awe Osnovnog suda u Br~kom potvrdio sve ~etiri ta~ke optu`nice. Za ovo krivi~no djelo zaprije}ena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Bawa Luka

Sahrana djeda i unuke na Rebrova~kom grobqu Mi{i}a na pje{a~kom prelazu udario automobil “polo” ko jim je upravqala Branka Balaban (53) iz Prijedora. Djevoj~icu i djeda vozilo je udarilo u trenutku kad su prelazili sa lijeve na desnu stranu ulice. G. O.

FOTO: D. TODOROVI]

BAWA LUKA - Na Rebrova~kom grobqu u Bawoj Luci u subotu (21. marta) u 14 ~asova bi}e sahraweni Awa Gazibari} (5) i Mo~ilo Kuriya (63) koji su u ~etvrtak nastradali u saobra}ajnoj nesre}i u bawolu~kom nasequ Borik. Wih je u ulici @ivojina

Pale

Policija pretresla ku}u Milana Lazarevi}a u Qubogo{tu kod Pala

Prona|ena automatska pu{ka i 150 metaka

Milan Lazarevi}, sin biznismena iz Pala Stjepana Brace Lazarevi}a. U bjekstvu jedan od Milanove bra}e, Miroslav Mika Lazarevi}, optu`en za u~e{}e u auto-mafiji, a drugi brat Savo trenutno se nalazi u zatvoru PI[E: GORAN OBRADOVI] [email protected]

Pretres u Fo~i

Kod povratnika na|eno oru`je FO ^A - U Po tpe }u, se lu pe tna es tak ki lo me ta ra udaqenom od Fo~e, radnici Policijske stanice su po naredbi Osnovnog suda Fo~a, obavili pretres ku}e i pomo}nih objekata povratnika Ejuba Smajkana (78) iz Potpe}a. Tom prilikom su prona|eni automatska pu{ka kalibra 7,62 milimetra, {est okvira sa 166 komada municije, dva patrona, jedna ru~na bomba, 130 komada metaka kalibra 7,9 milimetara i lova~ki ruksak. Na |e no oru `je i mu ni ci ja su odu ze ti, a rad na ras vjetqavawu ovog krivi~nog djela je u toku. D. T.

PA LE - Po li ci ja iz Pa la u pe tak je u mjes tu Qubogo{ta kod Pala pretresla ku}u Milana Lazare vi }a kod ko ga su prona{li automatsku pu {ku, se dam okvi ra i 150 metaka raznog kalibra. Ri je~ je o si nu bi zni smena iz Pala Stjepana Brace La za re vi }a. Je dan od Milanove bra}e, Miroslav Mi ka La za re vi} je u bjek stvu, jer je optu`en za u~e{-

}e u auto-ma fi ji, a dru gi brat Savo (24) se trenutno nalazi u zatvoru. Braco je rawen u martu 2006. godine, dok je sjedio u res to ra nu “Ribwak“ u na sequ Toplik u op{tini Isto ~no No vo Sa ra je vo sa Ra to mi rom Spa i}em (49), koji je tada likvidiran. Tada su povrije|eni novinarka BHT 1 Svjetlana Topali} i supruga vlasnika restorana Zorica Jovan~i}. Spai} je prije rata va`io za `estokog momka sa

@DRALE U Lukavici je sedmog marta 2006. godine u no}nim satima rafalima izre{etana porodi~na ku}a Stjepana Brace Lazarevi}a, vlasnika ugostiteqskog objekta “Alpi-

na“ na Palama. Sre}om, u bjesomu~noj paqbi niko od uku}ana nije povrije|en. Iza ovog napada je, prema nezvani~nim informacijama, stajao @drale.

sarajevskog asfalta. Upu}eniji tvrde da mu je bio pokoran i “jedan“ Jusuf - Juka Prazina, koji je u ratu bio strah i trepet za sarajevske Srbe. Po~etkom rata Spai} prelazi na srpsku stranu, na Grbavicu, gdje razvija posebnu vrstu ratnog biznisa.

MILANOV brat Savo osu|en zbog kra|e vozila Spa i} je pri je ubis tva ve} imao vatreno “kr{tewe“ sa licima koji su ga poku{a va li ubi ti. Sre di nom maja 2003. wega i tjelohraniteqa su u Sokocu ranila dvojica napada~a i od tada se ni je odva jao od “ma gnu ma“. Bra cin sin Sa vo je, prvostepenom presudom Posebnog odjeqewa za organizo va ni i naj te `e obli ke

pri vre dnog kri mi na la Okru`nog suda Bawa Luka osu|en na tri godine zatvora zbog kra|e automobila na podru~ju Kantona Sarajevo. Pored wega, osu|eni su i Goran Pr`uq (39) iz Lukavice i Milo{ Batini} ^oba na pet godina. U pre su di se na vo di da su Pr`uq, Lazarevi} i Batini} bili ~lanovi zlo~ina~kog udru`ewa i da su ra de }i po upu ta ma ne po zna tih or ga ni za to ra i ne po zna tih dru gih ~la no va iznu|ivali novac za vozila ko ja su ukra la ne po zna ta lica. Sva ki od op tu `e nih u~es tvo vao je u po je dnoj iznudi. Lazarevi} je, prema na vo di ma u pre su di, u~es tvo vao u vra }awu “pa sa ta karavana“ koji je koristio Jadranko Ferenc, a ukrale su ga nepoznate osobe.

Krivicu za ratni zlo~in prebacio na bjegunca PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

BAWA LUKA - Slobodan Baji} optu`en za ratni zlo~in, si lo vawe i ubis tvo Bawolu ~an ke Maj de Me dar 1993. go di ne u na sequ Vrbawa, u petak je, na po~etku su |ewa u ovom slu ~a ju u bawolu~kom Okru`nom sudu, svu krivicu prebacio na tako|e optu`enog Sini{u Miloj~i}a, koji je u bjekstvu. On je rekao da sa ovim

nema ni{ta i da je u vrijeme ubis tva Me da re ve 18. ju na 1993. godine bio u Obudovcu kod [amca na rati{tu, a da mu je Miloj~i} ispri~ao da je sa izvjesnim Gavri}em silovao i ubio Majdu. Miloj~i}, koji se nalazi u [vedskoj, osim za silovawe i ubistvo Medareve optu`en je da je zajedno sa Trivi}em silovao majku i k}erku Heldi}. U okvi ru su |ewa za ubistvo Medareve za ratni

zlo~in sudi se i Miladinu Trivi}u (53) iz Jo{avke.

ZLO^INI po~iweni u junu 1993. godine On se tereti za silovawe k}erke i majke L. Heldi}. i I. Heldi} u Vrbawi. On je tako|e odbacio krivicu. Tokom ju~era{weg su|ewa, izme|u ostalih svjedoka, saslu{an je i Emir Memi} koji je na

dan nestanka i ubistva Medareve bio sa wom. Rekao je da su bili na obalama Vrbasa i nakon rastanka ona je krenula prema ^esmi, on prema nasequ Borik. - Ubrzo na kon to ga me pro {ao crve ni auto mo bil “zastava 101” i ispred mene se okrenu i oti{ao u Majdinom pravcu. Vratio sam se i vidio da se vozilo zaustavilo, ali bila je pra{ina i nisam mogao vidjeti da li je

Majda u{la u vozilo ili je negdje oti{la - ispri~ao je Memi} i dodao da Majdu od tada nije vidio. Trojici optu`enih se sudilo jo{ 1994. godine, ali su zbog nedostatka dokaza 14. juna 1994. godine pu{teni na slobodu. Oni su prvo bi li op tu `e ni za ubistvo i silovawe, ali je bawolu~ki tu`ilac Remzija Smailagi} izmijenila optu`nicu i djelo prekvalifikovala u ratni zlo~in.

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 17

Opqa~kana kladionica “Astra“ u Bawoj Luci BAWA LUKA - Nepoznato lice u ~etvrtak ujutru u Aleji svetog Save opqa~kalo je sportsku kladionicu “Astra“ i tom prilikom otelo 200 maraka, saop{teno je iz Centra javne bezbjednosti Bawa Luka.

- Nepoznato lice je u{lo u kladionicu i uz prijetwu oru`jem tra`io od radnice S.A. (28) da mu preda pazar, {to je ona i uradila. Nakon toga pobjegao je u nepoznatom pravcu - naveli su u policiji. G. O.

Policija

Nesre}a na terminalu preduze}a “Cement Adrija“ u Prijedoru

Vijesti

Pedesetogodi{wi voza~ nastradao pod kamionom

Bawa Luka

FOTO. P. [PADI]

Nesre}ni M.B. se zavukao pod kamion te`ak vi{e desetina tona koji se u jednom trenutku sam pomjerio i prigwe~io voza~a. Stradali voza~ preba~en u prijedorsku bolnicu u be`ivotnom stawu gdje su zdravstveni radnici samo konstatovana smrt

POGINULI voza~ iz Kupresa

Prona|ena marihuana BAWA LUKA - Policija je u ~etvrtak nave~e u ulici Steve Moqevi}a u Bawoj Luci prilikom legitimisawa Bawolu~ana M.D. (23), D.S. (20) i S.B. (20) prona{la i oduzela dva “yointa“ sa 0,5 i 0,6 grama marihuane, saop{teno je iz CJB Bawa Luka. Nakon zavr{ene obrade oni su uz saglasnost de`urnog tu`ioca pu{teni na slobodu, potvr|eno je u petak iz CJB Bawa Luka. G. O.

Trebiwe

Prijave zbog kra|e TREBIWE - Policija iz Trebiwe je u ~etvrtak Okru`nom tu`ila{tvu ovog grada dos ta vi la Iz vje {taj o po ~iwenom krivi~nom djelu te{ke kra|e protiv D.R., M.A. i R.D, svi iz Trebiwa, saop{teno je iz CJB Trebiwe. G. O.

Bawa Luka

Prijete}i oru`jem oteo 20 evra

Preduze}e “Cement Adrija“ PI[E: PERO [PADI] [email protected]

terminalu preduze}a “Cement Adrija“ u Prijedoru, PRI JE DOR - Ra dnik prilikom pra`wewa cispre du ze }a “Vi la pro met“ terne sa cementom. Nastradali pedesetogoM.B. (50) poginuo je u petak u de vet ~a so va uju tro na di{wak je bio voza~ u predu ze }u “Vi la pro met“ i mje{tanin Kupresa. K a ko “Glas Srpske“, sa zna je do ne sre }e je do {lo Sau~e{}e ka da je vo za~ pri li kom pra`wewa cis ter ne po ku {ao Iz “Dalmacijacementa“ u petak su da ot klo ni uputili sau~e{}e porodici poginulog mawi kvar na voza~a. ci je vi za is to var.

U Loparama prona|en izgorjeli “audi A3” LOPARE - U Gorwem Priboju kod Lopara u ~etvrtak je na seoskom putu nedaleko od magistralnog pravca Bijeqina - Tuzla otkriven izgorjeli automobil. Rije~ je o vozilu “audi A3”, proizvedenom 2007. godine bez registarskih tablica. Automobil je potpuno izgorio, ali su vidqivi tragovi prethodnog obijawa brave na voza~evim vratima. “Glas Srpske“ ne zva ni ~no sa zna je da je po li ci ja na osnovu broja {asije utvrdila da je vozilo registrovano u Kiseqaku kod Sarajeva i da je vlasni{tvo“Unikredit lizinga“. Policija nastavqa istragu o ovom slu~aju. Q. B.

Prema izjavama o~evidaca, ko ji su bi li na mjes tu nesre}e, po{to u krug preduze}a novinarima nije dozvoqen ula zak, ne sre }ni M.B. se zavukao pod kamion te`ak vi{e desetina tona ko ji se u je dnom tre nut ku sam pomjerio i prigwe~io voza~a. U po mo} une sre }e nom odmah su prisko~ili radnici koji su se u tom trenutku zatekli na terminalu. Odmah su po zva ne Slu `ba hitne pomo}i i policija. Stradali voza~ preba~en je u prijedorsku bolnicu u be `i vo tnom stawu gdje su

zdrav stve ni ra dni ci sa mo konstatovana smrt.

NESRE]A se dogodila prilikom pra`wewa cisterne sa cementom Branko Mozara, koji vodi “Cemeksovo“ odjeqewe za korporativne komunikacije koji djeluje u okviru splitskog “Dalmacijacementa“, u petak nije mogao dati vi{e in for ma ci ja za me di je o ovom slu~aju obrazla`u}i to jo{ uvi jek ne sa ~iwenim uvi|ajem policije.

Prevare u Tesli}u i Doboju DOBOJ - Nepoznati mu{karac u ~etvrtak je prilikom pla}awa kupqene robe u “Inter marketu“ kasirki dao vizakarticu na kojoj nije bilo novca. Dok je kasirka provla~ila karticu kroz postterminal, on je pobjegao sa robom. Policija radi na pronalasku lica koje je na ovaj na~in izvr{ilo krivi~no djelo prevare. Policijskoj stanici Tesli} Z.V. iz tog grada prijavio je dva lica, kojima je bio `irant prilikom podizawa kredita, da banci ne otpla}uju rate na ime odobrenih nov~anih sredstava. O ovome je obavije{teno nadle`no tu`ila{tvo. Sl. P.

- Osim policije uvi|aj je obavio i inspektor Inspektorata za{tite na radu Republike Srpske, nakon ~ijeg za vr{e nog po sla }e mo imati vi{e informacija kazao je Mozara. On je dodao da u “Dalmacijacementu“ imaju vrlo visoke standarde za{tite na radu. - Terminal u Prijedoru je u skladu sa svim bezbjednosnim zahtjevima i propisima Republike Srpske - kazao je Mozara. O ovom slu~aju upoznato je i Okru`no tu`ila{tvo u Prijedoru.

BAWA LUKA - Nepoznata `enska osoba prijavila je policiji u ~etvrtak uve~e da je provaqeno u kiosk “Ogi” koji se nalazi u ulici Carice Milice u Bawoj Luci, rekli su u petak u CJB Bawa Luka. Policija je nakon uvi|aja utvrdila da je maskirani lopov u{ao u kiosk i uz prijetwu pi{toqem od radnice I.S. (23) oteo 20 evra.

Prijedor

Uhap{en zbog kra|a PRIJEDOR - P.M. (44) iz Prijedora uhap{en je zbog sumwe da je po~inio vi{e krivi~nih djela kra|e, saop{te no je u pe tak iz CJB Bawa Luka. Osumwi~eni je uhap{en u ~etvrtak oko 20.30 ~asova na podru~ju koje je pod kontrolom Policijske stanice Prijedor 2. G. O.

Halid Be{li} probu|en iz vje{ta~ke kome SARAJEVO - Poznati pjeva~ Halid Be{li}, nakon {to je deset dana bio u vje{ta~koj komi, probu|en je i wegovo zdravstveno stawe je mnogo boqe, saop{tili su u petak iz Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu. - Be{li} je van `ivotne opasnosti, di{e samostalno, wegova plu}a i srce su u zadovoqavaju}em stawu, a qekari su zadovoqni kako ide wegov oporavak. No, mi moramo i daqe biti oprezni, jer se radi o te{kim povredama - rekla je agencijama portparol KCUS-a Biqana Jandri}. Jandri}eva napomiwe da je pjeva~ u potpunosti svjestan i privikava se na trenutnu situaciju.

18 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

I Evropskoj uniji je veoma va`no, u {irem kontekstu, zbog bezbednosti, da odnosi me|u susedima budu dobri. Mi moramo, makar na simboli~koj ravni, u po~etku, da pokazujemo da smo sposobni da odr`avamo normalne odnose, bez obzira na mnoge probleme koji ostaju me|u nama i koji nisu re{eni. Dragoqub Mi}unovi}, predsjednik Odbora za inostrane poslove Skup{tine Srbije

Rasprava o Zakonu protiv diskriminacije

Diskusija o 500 amandmana BEOGRAD - U Skup{tini Srbije zavr{ena je na~elna rasprava o Prijedlogu zakona o borbi protiv diskriminacije. Diskusija o amandmanima, kojih ima vi{e od 500, po~iwe idu}e nedjeqe, javqa B92. Rasprava poput one u parlamentu prenijela se u emisiju “Replika“ B92, u kojoj su u~estvovali narodni poslanici. Poslanik Nove Srbije Miroslav Marki}evi}, ~ija poslani~ka grupa ne}e glasati za Prijedlog zakona, sumwa na to da se taj zakon donosi iskqu~ivo zbog jedne seksualne mawine. - Mi iz opozicije koji ne}emo glasati smo shvatili, i ja sam li~no ube|en, da se ovaj zakon donosi samo zbog jedne mawine, ne}u da pomiwem koje, a ne govori se o invalidima - rekao je Marki}evi}.

FOTO: GLAS SRPSKE

Srbija

O~ekuju se jo{ boqi rezultati u prodaji

Dragan [utanovac, ministar odbrane Srbije

Izvoz naoru`awa rekordnim tempom Saobra}ajna nesre}a u Beogradu

Povrije|eni van `ivotne opasnosti BEOGRAD - Kako RTS saznaje, u centru Beograda u petak ne{to prije ~etiri ~asa uju tru, na ras krsni ci kod “Beogra|anke“, dogodila se saobra}ajna nesre}a u kojoj su u~estvovala tri vozila, sa beogradskim registracijama. Hi tna po mo} je sa li ca mjes ta u Ur gen tni cen tar

prevezla ~etiri osobe i svi se nalaze van `ivotne opasnosti. Ekipe saobra}ajne policije odmah su iza{le na mjesto do ga |a ja, a ra zlog ude sa je pro la zak je dnog od vo zi la kroz crve no svje tlo, kao i brza vo`wa u al ko ho li sa nom stawu.

30 sredwo{kolaca iz Srbije putuje u Dansku

Upoznaju kulturu i obi~aje BEOGRAD - Grupa od 30 sredwo{kolaca, pobjednika na konkursu “Upoznaj Evropu u Danskoj“, u nedjequ, 22. marta, otputova}e u tu zemqu na sedam dana. Pravo u~e{}a na tom konkursu imali su u~enici tre}ih razreda sredwih {kola iz cijele Srbije, a prioritet su imali kandidati koji do sada nisu putovali u inostranstvo ili nemaju paso{. Ambasada Danske u Beogradu taj projekat realizuje u saradwi sa ISAC fondom i Evropskim pokretom u Srbiji, a ciq drugog po redu konkursa je da se omogu}i da ukupno 60 u~enika iz Srbije upozna kulturu i obi~aje jedne evropske dr`ave, kao i da se dru`i sa vr{wacima te zemqe. Tokom boravka predvi|ene su posjete raznim dr`avnim i obrazovnim institucijama u Danskoj, kao i razli~iti zabavni sadr`aji koje su organizatori pripremili.

DOBRA VIJEST

BEOGRAD U Srbiji je po{umqeno oko 30 odsto teritorije, a jedan od strate{kih ciqeva Vlade je da se do 2015. godine po{umqenost pove}a na 42 odsto, izjavio je u petak Tanjugu ministar poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Sa{a Dragin.

VAQEVO U najve}em vaqevskom nasequ Kolubara 2 u ~etvrtak ujutro ponovo je opqa~kana po{ta. Dvojica maskiranih i naoru`anih mu{karaca upala su u po{tu i dvije radnice primorala da im daju 840.000 dinara, koliko je bilo u kasi zbog isplate penzija vojnim penzionerima. To je tre}a pqa~ka te po{te od novembra 2008.

LO[A VIJEST

U 2008. godini smo proizveli rekordnu koli~inu oru`ja u vrednosti 621 milion dolara i obezbedili prodaju oru`ja u vrednosti oko 400 miliona, rekao [utanovac BEOGRAD - Srbija o~ekuje da }e ove godine nastavi ti da izvo zi oru `je rekordnim tempom, ali }e i smawiti broj radnih mjesta u dr`avnim firmama koje se ba ve proi zvodwom oru `ja, izjavio je ministar odbra ne Srbi je Dra gan [utanovac. - U 2008. go di ni smo proizveli rekordnu koli~inu oru `ja i opre me u vre -

dnosti 621 milion dolara i obezbedili prodaju oru`ja u vrednosti oko 400 miliona rekao je [utanovac u intervjuu agenciji Rojters.

PREVI[E slu`benika pojedu profit

On je dodao da je srpska industrija oru`ja “samo u januaru ove godine ve} obezbedila prodaju oru`ja vrednog 50 miliona dolara“. - Ove godine o~ekujemo jo{ boqe rezultate Smawewe - re kao je srpski buxeta ministar odbrane. [utanovac je kazao da }e “inMinistar odbrane u Vladi dus tri ja od bra Srbije Dragan [utanovac je done“ mo ra ti da dao da }e vojska Srbije, koja smawi broj ra broji 37.000 pripadnika, pro}i dnih mes ta, kroz smawewa buxeta u 2009. da bi sa~ugodini.

vala profit zbog globalne ekonomske krize. - Pre vi {e slu `be ni ka bukvalno pojedu sav profit naveo je ministar odbrane Srbije. - ^lan stvo Srbi je u NA TO-u bi }e od go |e no dok ne ga ti vno ra spo lo `ewe ja vnos ti pre ma Alijansi ne bude umaweno - rekao je [utanovac. Pri je de set go di na NA TO je bom bar do vao ta da{wu Jugoslaviju, {to je [utanovac nazvao “ve li kom g r e {kom“. -

Ciqevi bombardovawa nisu bi li oprav da ni - re kao je ministar agenciji Rojters i do dao da }e se srpska eko no mi ja opo ravqati od to ga jo{ go dinama.

Dragan [utanovac

Struja stigla u pojedina kosovska sela

Dogovor o pla}awu ra~una KOSOVSKA KAMENICA - Kosovskopomoravska sela Ranilug, Glogovce, Tomance i Pan~elo dobila su elektri~nu energiju nakon tri dana iskqu~ewa, javqa RTS. Pred sta vni ci op {ti ne Kosovska Kamenica, koji su izabrani na srpskim lokalnim izborima 11. maja pro{le go di ne, re kli su da nisu u~estvovali u pregovorima i da ne znaju ni{ta o dogovoru sa Kosovskom elektroenergetskom korporacijom, ni ti o uslo vi ma pod kojima je pu{tena struja. Ne boj {a Si mi}, pot predsjednik op{tine Kosov-

ska Kamenica, izabrane na srpskim lokalnim izborima 11. ma ja, re kao je da ni je u~estvovao u dogovorima sa predstavnicima KEK-a.

STRUJU }e pla}ati pau{alno - Ni je bi lo ni ka kvih raz go vo ra KEK-a i srpske op{tine Kosovska Kamenica, ali je u svakom slu~aju pozitivno to {to imamo struju - izjavio je Simi} za Betu. Pot pred sje dnik al ban ske op {ti ne Ko sov ska Ka me ni ca Gra di mir Mi ki}

rekao je da je struja srpskim selima pu{tena pod uslovom da za ra ~u ne od 1. ja nu ara 2009. godine plate pau{alno po 26 evra mjese~no i da u najskorije vrijeme po~ne o~itavawe brojila. - Sa pred sta vni ci ma KEK-a postigao sam dogovor da Srbi po~nu da pla}aju ra~une, koje sam ja prvi platio, dok }e se dug iz prethodnih godina re{avati po li ti ~kim do go vo rom na mnogo vi{em nivou - rekao je Miki}. Tim dogovorom “kupqen je dan-dva” za Srbe da po~nu da pla}aju ra~une, a KEK }e

tra`iti da se potpi{u ugovori o pla}awu, tek kada se for mu li {u oba ve ze obje strane. U Kosovskom Pomoravqu bez struje su i daqe, vi{e od dvi je ne djeqe, [i lo vo, Gorwe Kus ce, Sta ni {or, Stra `a, Ma kre{, Nel ce i Draganac. Tako|e su bez struje sela Labqane, Grn~ar, Bi na~ i Mogila. Mi nis tar za Ko so vo i Metohiju Goran Bogdanovi} izjavio je da Vlada Srbije po ku {a va da obe zbi je di agre ga te za ko sov ske Srbe koji nemaju struju.

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 19

Vlast u Srbiji ne {titi srpske interese BEOGRAD - Srpska radikalna stranka kritikovala je u petak vlasti u Srbiji zbog posjete premijera Hrvatske Ive Sanadera Beogradu, ocijeniv{i da tim prijemom

ne {tite srpske nacionalne i ekonomske interese. SRS je osudila odluku predsjednika Srbije Borisa Tadi}a da bude doma}in hrvatskom premijeru.

Hrvatski premijer Ivo Sanader u posjeti Beogradu

Vijesti

Otvoreno o svim pitawima

Novi Sad

O~ekujemo da }e neka pitawa biti re{ena vrlo brzo, istakao premijer Srbije Cvetkovi}. Ne}emo zaboraviti na{u nedavnu pro{lost, ali ne}emo ni `ivjeti u woj, poru~io Sanader

Davidovi} u bjekstvu NOVI SAD - Vo|a neonacisti~ke organizacije Nacionalni stroj Goran Davidovi} pozvan je na izdr`avawe zatvorske kazne, ali se nalazi u bekstvu, javio je Radio 021. Prema navodima tog radija, Davidovi} trenutno `ivi u Italiji i ne namjerava da ode na izdr`avawe jednogodi{we zatvorske kazne u Sombor, a najavio je da se ne}e predati policiji i da }e podnijeti tu`bu Me|unarodnom sudu za qudska prava u Strazburu.

Beograd

Berlin saveznik Srbiji

Razgovori premijera Hrvatske i Srbije

BEO GRAD - Pre mi jer Hrvatske Ivo Sanader doputovao je u jednodnevnu posjetu Beogradu. Pre mi je ri Srbi je i Hrvatske, Mirko Cvetkovi} i Ivo Sanader, izjavili su da su u razgovorima pokrenuli mnoga otvorena pitawa koja postoje u odnosima izme|u dvije dr`ave, ali i priznali da }e za rje{avawe nekih od wih biti potrebno vi{e vremena. - O~ekujemo da }e neka pitawa biti re{ena vrlo brzo, a da }e neka po~eti da se re{avaju u budu}nosti uz stalnu potre bu da se uspos ta ve boqi odnosi izme|u dveju dr`ava rekao je Cvetkovi} na zajedni~koj konferenciji za novina-

re sa Sanaderom. Premijer Srbije je istakao da i daqe postoje krupne razlike u stavovima Beograda i Zagreba koje se ti~u prije svega teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije, odnosno hrvatskog priznavawa jednostrano progla{ene neza-

vi snos ti Ko so va, i tu `be Hrvatske protiv Srbije za genocid i srpske kontratu`be. - Ne}emo zaboraviti na{u nedavnu pro{lost, ali ne}emo ni `ivjeti u woj - poru~io je Sa na der, do dav {i da su na sastanku, pored nekih te{kih pitawa, otvorena i ona la-

PRIVREDNA DELEGACIJA U ciqu poboq{awa privredne saradwe izme|u Hrvatske i Srbije u Beograd je sa Sanaderom doputovala i delegacija predstavnika najja~ih hrvatskih energetskih fir-

Istraga protiv policajca BEOGRAD - Republi~ko javno tu`ila{tvo pokrenulo je istragu protiv policajca interventne brigade Miqana Rai~evi}a za ubistvo \or|a Zari}a, potvr|eno je za B92. Ministarka pravde Sne`ana Malovi} i gra do na ~el nik Beo gra da Dra gan \i las izjavili su da je smrt \or|a Zari}a, koga je ubio policajac, velika tragedija. Malovi}eva je izjavila da o~ekuje od nadle`nih organa da taj slu~aj istra`e i rasvijetle sve okolnosti pod kojima je do wega do{lo. Gradona~elnik \ilas je rekao da }e ovaj slu~aj slu`iti za nauk da se sli~ne tragedije vi{e ne ponove. \ilas, je poslije potpi si vawa me mo ran du ma o sa radwi u spro vo |ewu alternativnih sankcija, rekao da u Beogradu postoje veliki problemi s kriminalom, ali i puno “obesnih gra|ana koji smatraju da su iznad zakona“.

mi kao {to su “Ina”, “Hrvatska elektroprivreda“, “Janaf“ i “Plinakro“ koji }e sa privrednicima iz Srbije poku{ati da prona|u zajedni~ke energetske interese.

Sin-ubica bio ura~unqiv

k{a, poput saradwe u oblasti energetike.

PROTOKOL o saradwi u evropskim integracijama Premijer Hrvatske je podsjetio da }e wegova zemqa postati ~lanica NATO 3. aprila i na gla sio da }e Hrvat ska pru`ati podr{ku Srbiju na wenom putu ka evroatlantskim integracijama. - Sutra }emo, kao ~lanica NA TO, da va ti po dr{ku susjedima. Ne}emo se pona{ati kao Slovenija, ve} }emo se dr`a ti prin ci pa -

{to je na {im su sje di ma boqe i nama je boqe - istakao je Sanader. Direktorka Kancelarije Vlade Srbije za evropske integracije Milica Delevi} i dr`avni sekretar za politi~ka pitawa u hrvatskom Ministarstvu spoqnih poslova i integracija Bjanka Matkovi} po tpi sa le su u pe tak u ime dvije dr`ave Protokol o saradwi u pro ce su evrop skih integracija. Is to vre me no, mi nis tar pros vje te u Vla di Srbi je @ar ko Obra do vi} i wegov hrvatski kolega Bo`o Bi{kupi} potpisali su Memorandum o saradwi u oblasti jezika i kwi`evnosti.

Pritvoreni nasilnici

PROKUPQE - Policija u Prokupqu uhapsila je i zadr`ala u pritvoru devet lica zbog nasilniNI[ - U trenutku kada je ubio majku Draga nu Ni ki}, pro fe so ra Me di cin skog fa - ~kog pona{awa i poku{aja iznude. Pritvoreni su Du{an (31) i Stevan Panajotokul te ta, osumwi~e ni Igor Stan ko vi} (19) vi} (27), Milorad Radu{ak (33) i Sr|an Gajdo{ bio je ura ~unqiv, na laz je ti ma vje {ta ka psihijatrijske bolnice Centralnog zatvora (22) iz Beograda, \or|ija Strikovi} (33) i Maru Beogradu, prenose ni{ke “Narodne novi- ko Zdravkovi} (21) iz Pe}i, Rade Savi} (25) iz Gorweg Milanovca, Igor Miki} (32) iz Kline i ne“. Igor je u majku pucao iz pi{toqa sa prigu- Al Kamah Alija (21) iz Ni{a, saop{teno je iz {iva~em sredinom decembra pro{le godine, a policije. Devetorica uhap{enih pretukli su Nezatim je tijelo prebacio kolima i sakrio ga boj{u Ivanovi}a (41), Zorana Deni}a (57) i Bojana na tavanu vikendice pored Obla~inskog jeze- Miqkovi}a (28) iz sela Dowa Stra`ava i zaprijetili im da odustanu od blokade izgradwe deponije ra. Igor je, kako je izjavio, majku ubio poslije u ovom selu. Napada~i su pobjegli sa lica mjesta, a nakon kradvo dne vnog igrawa vi deo igri ca. Dok se }e potjere wih su pripadnici policije uhapsili igrao popio je i ve}u koli~inu energetskog kod mjesta Mero{ina. napitka, prenosi ni{ki list.

NOVI SAD - Beograd }e u Berlinu dobiti jakog saveznika na putu ka ~lanstvu u EU ukoliko srpske vlasti budu predusretqive prema wema~kim energetskim gigantima, kao {to su bile prema ruskim prilikom kupovine Naftne industrije Srbije. “Ako srpske vlasti budu upola izda{ne i predusretqive prema wema~kim energetskim gigantima, kao {to su EON i RWE ili Alijancu, kao {to su bile prema Rusima prilikom kupovine NIS-a, Beograd }e u Berlinu dobiti jakog saveznika na putu ka ~lanstvu u EU”, prenijeli su srpskim me di ji ma izvo ri blis ki wema~kom kancelaru Angeli Merkel.

Sne`ana Malovi}

Pregovori i daqe tajni BEO GRAD - Pre go vo ri Srbije i SAD u vezi sa slu~ajem Miladina Kova~evi}a jo{ su pod oznakom dr`avne tajne, izjavila je ministarka pravde Sne`ana Malovi}. Oznaka dr`avne tajne bi}e uklowena kada pregovori budu okon~ani, pa }e javnost imati uvid u sve detaqe vezane za slu~aj, objasni la je mi nis tar ka i ocijenila da se pregovori odvijaju u povoqnom pravcu.

@ozep Qoveras

Vizni re`im BEOGRAD - [ef delegacije Evropske komisije u Beogradu @ozep Qoveras izjavio je u petak da liberalizacija viznog re`ima Evrop ske uni je pre ma Srbiji ne zavisi od ostalih zemaqa regiona, ve} da je taj proces individualan za svaku zemqu pojedina~no.

20 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

Crnogorska Socijalisti~ka narodna partija te`i da osvoji 19 mandata i ne}e nikoga ubje|ivati da za wu glasa, ali `eli da bira~i iza|u na prijevremene parlamentarne izbore 29. marta, jer ko odustane dao je glas Demokratskoj partiji socijalista.

Region

Sr|an Mili}, predsjednik Socijalisti~ke narodne partije Crne Gore

Skopski list “Koha“

Hrvatska vlada tro{i pare na sve i sva{ta

Makedonci }e u~iti albanski SKOPQE - Skopski list na albanskom “Koha“ pi{e da je realnost da }e 2020. godine Makedonci u~iti albanski jo{ u vrti}ima, a dr`ava postati ~lanica Evropske unije pod nazivom “Sjeverna Makedonija“. Pozivaju}i se na eksperte koji su komentarisali nedavnu izjavu ambasadorke Wema~ke u Makedoniji Ulrike Knoc o tome, list navodi da je to realna i prihvatqiva opcija koja }e dovesti zemqu u evropsku porodicu.

Milioni kuna za luksuzne terence

Samo za sedam luksuznih terenaca, od kojih jedan blindirani, Ministarstvo odbrane Hrvatske platilo 6,5 miliona kuna bez PDV-a, odnosno vi{e od milion kuna po komadu FOTO: ARHIVA

Crna Gora - Hrvatska

Saradwa primjer za region POD GO RI CA - Sa radwa Crne Go re i Hrvat ske, ukqu~u ju }i po li ci je dvi je dr`ave, mo`e biti primjer za re gi on, oci je ni li su u petak predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivo ka pi} i hrvat ski mi nis tar unu tra{wih po slova Tomislav Karamarko. Krivokapi} je istakao da je efi ka sna bor ba pro tiv kri mi na la i ko rup ci je obostrani prioritet. On je naveo da su intenzivnom sa radwom po li ci ja

dvije dr`ave na tom planu ostvareni zapa`eni rezultati, saop{teno je iz kabineta predsjednika Skup{tine Crne Gore. Ka ra mar ko je is ta kao spremnost Hrvatske da pru`i svu po tre bnu po mo} Crnoj Gori, pogotovo u proce su evroa tlan tskih in te gracija. On je naglasio da je, uz istovremeno ispuwewe evropskih oba ve za, ne spo ran zna~aj pristupawa NATO-u, {to Hrvatskoj ubrzo slijedi.

Vlada Hrvatske

Ranko Krivokapi}

Tomislav Karamarko

Su|ewe za ubistvo direktora lista “Dan”

Nalazi upu}uju na Mandi}a PODGORICA - Na krivicu Damira Mandi}a za ubistvo direktora i suvlasnika podgori~kog lista “Dan” Du{ka Jovanovi}a, prije gotovo pet godina, ukazuje dopunski nalaz tragova koji su uzeti sa pu{ke, iz koje su, prema optu`nici, ispaqeni smrtonosni hici, saop{tila je wema~ka Savezna kriminalisti~ka uprava u Visbadenu. To isto, kako je saop{teno, potvr|uju i nalazi tragova sa limenke “red-bula“ koja je prona|ena u blizini automobile koji je kori{}en u ubistvu Jovanovi}a. Dopunski nalaz je tra`io sudija Lazar Akovi} koji, u ponovnom postupku, sudi Damiru Mandi}u, okrivqenom za sau~esni{tvo u ubistvu Jovanovi}a.

DOBRA VIJEST

ZAGREB Hrvatski ministar inostranih poslova i evropskih integracija Gordan Jandrokovi} primio je u petak u opro{tajnu posjetu ambasadora Crne Gore u Hrvatskoj Branka Lukovca. Jandrokovi} i Lukovac su izrazili zadovoqstvo vrlo dobrim bilateralnim odnosima dvije zemqe.

PODGORICA Seizmolo{ki zavod Crne Gore registrovao je zemqotres od 3,4 stepena Rihterove skale sedam kilometara isto~no od Grahova. Ja~ina zemqotresa iznosila je pet stepeni Merkalijeve skale, a `ari{te ovog zemqotresa locirano je na dubini od 14 kilometara.

LO[A VIJEST

ZA GREB Ne po vjerqivost sindikata prema obrazlo`ewu Vlade da bez smawivawa slu`beni~kih plata nema izlaska iz krize, te da je u~iweno sve

kako bi se smawewe izbjeglo, oprav da va buyet ska ra si pawe dr`avnih tijela. Dok se nabavqaju luksuzni terenci i pla}aju nepotrebne posredni~ke usluge, javnost se uvje ra va u so ci jal nu neo sjetqivost sindikata. Od slu`benika, kojih je najve}i broj poCvije}e ve }awem buyet ske osno vi ce do bio povi{icu od 160 Za nabavku i isporuku aran`mado 180 ku na i na od svje`eg cvije}a utro{eno `ivotari s plaje 223.810 kuna. Pripremni ratom od 3.500 do dovi i temeqi za budu}u auto3.800 kuna, trapraonicu ko{tali su MUP `i se odricawe 598.624 kune. i u ja vnos ti ih

okrivquju zbog toga {to brane svoju egzistenciju. Ali, istovremeno Vlada ne {tedi, pa je prema podacima Sindikata dr`avnih slu`benika ovako rasporedila dodijeqene pare: Najvi{e je potro{eno za sedam automobila za protokol prevoza {ti}enih osoba sedam terenaca pla}eni su 6.586.218 kuna.

PLA]AJU se nepotrebne posredni~ke usluge Is to vre me no, Po res ka uprava je za kupovinu gra|e-

vinskog zemqi{ta potro{ila 60.000.000 kuna. Svi ovi tro{kovi realizovani su krajem pro{le i tokom ove godine. Zanimqiv je podatak da samo grad Zagreb (kao `upanija) u dr`avni buyet mora vratiti neutro{enih sredstava namijewenih za decentra li zo va ne fun kci je lokalne samouprave u iznosu od 193 miliona kuna, a prema pro ra ~u ni ma sin di ka ta, i druge `upanije na ime decentra li zo va nih fun kci ja u dr`avni buyet treba da vrate ukupno vi{e od 2,5 milijarde kuna.

Slovena~ki mediji se i daqe bave aferom “Patrija“

Prislu{kivani razgovori QUBQANA - Ministar pravosu|a Ale{ Zalar potvrdio je da je slovena~ka poli ci ja “kon tro li sa la“ telefonske razgovore dr`avne tu`iteqke Barbare Brezigar povodom afere “Patrija“. Mi nis tar Za lar u iz dawu “Dne vni ka“ od pet ka navodi da je u utorak iz kancelarije “generalne dr`avne tu `i teqke usme no upoznat da je slovena~ka poli ci ja kon tro li sa la weno komunicirawe“. Slo ve na ~ki list pos tavqa pitawe kako je dr`avna tu `i teqka sa zna la za

po dat ke iz po li cij ske is trage zbog ~ega je i protestovala kod policijskog vrha.

TU@ITEQKA u kontaktu sa osumwi~enim List “Dnevnik“ je u prethodnom izdawu objavio informaciju da je policija provjeravaju}i kontakte koje su imali osumwi~eni u aferi “Patrija“, nai{la na podatak da je sa jednim od osumwi~enih bila u kontaktu i Brezigarova, {to je dr`avna tu`iteqka nazvala insinuacijom.

Afera “Patrija“ izazvala je pro{le jeseni veliku pa`wu slovena~ke javnosti, kada je finska dr`avna tele vi zi ja YLE obja vi la re porta`u o primawu mita u poslu prodaje oklopnih vozila finske fabrike “Patri ja“ voj sci Slo ve ni je. Autor reporta`e je kao jednog od pri ma la ca mi ta ozna~io i tada{weg premijera Janeza Jan{u. Da “Bre zi ga re va ne ma privilegija“ tvrdi u novinama i predsjednik Komisije za spre~avawe korupcije Drago Kos, kao i to da joj

wen po lo `aj ge ne ral ne dr`avne tu`iteqke ne omogu}ava pristup podacima iz istrage u toku. - Ko mi si ju za spre ~a vawe korupcije ne iznena|uje podatak o tome da je jedan od osumwi~enih komunicirao sa vrhovnim dr`avnim tu`ila{tvom, a nadamo se da taj podatak ne daje i odgovor na pitawe otkud slove na ~kim po li ti ~a ri ma i osumwi~e ni ma u pre dme tu podaci o istrazi i zbog ~ega se is tra ga u Slo ve ni je ni gdje ne po mi ~e - na vo di Kos.

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 21

TOP STORIES CNN

Svijet

Avganistanski predsjednik Hamid Karzai pozdravio je dolazak poja~awa od 17.000 ameri~kih vojnika u Avganistan, ali je ocijenio

da su “zakasnili sedam godina“. “Stalno smo tra`ili poja~awe, to se nije ostvarilo, kasne sedam godina“, rekao je Karzai.

Barak Obama, prvi predsjednik u ve~erwem tok-{ou programu

Vijesti

Od finansija do ko{arke

FOTO: AP

Na pitawe kako je biti predsjednik, Obama odgovorio da je to pomalo kao u “Ameri~kom idolu“, osim {to su u Va{ingtonu svi Sajmon Kauel - svi imaju mi{qewe

SAD

Rekordan broj djece VA[INGTON - U SAD je 2007. godine ro|eno 4,3 miliona djece, {to je broj ve}i ~ak i od onog iz 1957, naj plo dni je go di ne tzv. “bebi buma“, poslije Drugog svjetskog rata. Poslije du gog uzla znog tren da, 2007. godine je u SAD zabiqe`eno smawewe broja prijevremenih poro|aja i beba nedovoqne tjelesne te`ine na ro|ewu, saop{tili su ameri~ki centri za kon tro lu i prevenciju bolesti, prenio je Rojters. Broj carskih rezova pove}an je, 11 godinu uzastopno i to za dva odsto - na 31,8 odsto svih poro|aja.

[vedska

Reforma vojske STOKHOLM - [vedska vlada desnog centra najavila je veliku reformu vojske u okviru koje }e za pet godina biti ukinuta obavezna regrutacija i pove}an broj mobilnih trupa u zemqi i u me|unarodnim operacijama. [vedska }e na taj na~in postati prva skandinavska zemqa koja }e vojsku zasnivati na dobrovoqcima i profesionalcima, prenose agencije.

VOLI letjeti u ed pr sjedni~kom avionu

Ameri~ki predsjednik u {ou programu

VA[INGTON - Barak Obama u ~etvrtak uve~e je pos tao prvi pred sje dnik SAD na du `nos ti ko ji je

gostovao u jednom od televizijskih ve~erwih tok-{ou programa, razgovaraju}i s komi~arem Yejem Linom u wego voj emi si ji “To nig ht Show“ na televiziji NBC o bonusima AIG-a, vladinim mjerama za izlaQubimac zak iz kri ze, za vr{ni ci uni ver zi tet ske ko Na tra`ewe Linoa da ka`e kada }e {ar ke NCAA, u Bijelu ku}u sti}i dugo najavqivani nabavci ku}nog ~etvorono`ni qubimac, Obama je qubimca i druobe}ao da }e se to dogoditi odmah gim temama, uz poslije wegovog povratka sa samita obiqe smijeha. NATO-a koji se odr`ava 3. i 4. Na pi tawe aprila. Linoa kako je bi-

ti predsjednik, Obama je odgovorio da je to pomalo kao u “Ameri~kom idolu“, osim {to su u Va {in gto nu svi Saj mon Kauel - svi ima ju mi{qewe.

POSQEDWA etapa promotivne kampawe - Ali ja pozdravqam izazove - kazao je Obama, dodaju}i da je bio zapawen kada je pro{log vikenda ~uo da je zaposlenim posrnulog AIGa is pla }e no 165 mi li ona dolara bonusa.

Obamino pojavqivawe u {ou programu Yeja Linoa, bilo je posqedwa etapa promo ti vne kam pawe u Ka li for ni ji za buyet 2010. go di ne i plan pod sti ca ja vrijedan 787 milijardi dolara, koju je zasjenio skandal s bo nu si ma AIG-a, izazivaju}i ogor~ewe gra|ana {irom SAD. Oba ma je ka zao ka ko je ve}ina stvari, koja je izazvala krizu, potpuno zakonita {to govori o potrebi da se mijewaju zakoni: - Legalno je da nam zara~unaju 30 odsto kamata na

kreditnu karticu. Kada kupi te tos ter, pos to ji za kon koji garantuje da je toster si gu ran, da vam ne }e ek splodirati u lice, ali nema zakona koji spre~ava da vam kre di tna kar ti ca ek splodira u lice - rekao je Obama. Na pitawe Linoa da li je “kul” le tje ti u pred sje dni ~kom avi onu, Oba ma je od go vo rio da wemu li ~no jeste, ali da k}erke Sa{a i Melija nisu ba{ impresionirane i da vi{e vole da le te pred sje dni ~kim he li kopterom.

DOBRA VIJEST

U~enici u kavezu

Protesti da Obama ne vidi

DALAS - Profesori jedne sredwe {kole u Dalasu, probleme s pomalo divqim u~enicima, rje{avali su na sasvim neobi~an na~in. U {koli su postavili metalni kavez u kome su se u~enici tukli do besvijesti {akama i bez za{titnih kaciga. Iako ne postoje dokumenta o ta~nom broju takvih borbi odr`anih u svla~ionicama, doznaje se da su se odr`avale od 2003. do 2005. godine, pi{e “Dallas Morning News“. Ono {to je istra`ioce posebno {okiralo je ~iwenica da su za borbe znali svi, od direktora Donalda Motena, do radnika obezbje|ewa i profesora {kole, te da niko nije poku{ao da ih sprije~i, niti ih je prijavio odgovornima.

PRAG - Protivnici postavqawa ameri~kog antiraketnog {tita, mo}i }e da protestuju tokom samita EU - SAD 4. i 5. aprila u Pragu ali tako da ih ne vidi ameri~ki predsjednik Barak Obama. Gradske vlasti Praga zabranile su inicijativu “Ne bazama!”, koja je najglasnija u otporu postavqawa ameri~kog radara u ^e{koj, da organizuje protest na centralnom Trgu Jana Palaha, na obali Vltave sa koga se pru`a pogled na predsjedni~ki zamak Hrad~ani. Taj trg dolazi u obzir kao jedno od mjesta odakle bi Obama mogao da se obrati Evropqanima po li~noj `eqi. Policija je najavila da }e hermeti~ki zatvoriti zonu oko Kongresnog centra gdje }e biti odr`an samit, tako da Obama u Pragu ne}e imati {anse da vidi demonstrante.

BELGIJA Visoki predstavnik EU za spoqnu politiku Havijer Solana, izjavio je da vjeruje u otvarawe “novog poglavqa“ u odnosima Irana i SAD nakon poruke predsjednika Baraka Obame iranskim vlastima. Obama se direktno obratio iranskim vo|ama s ponudom da se prekine neprijateqstvo dvije zemqe staro tri decenije.

Rusija

Baze u Osetiji i Abhaziji MOSKVA - Ruske vojne baze u otcijepqenim gruzijskim autonomijama Ju`noj Osetiji i Abhaziji, ~iju je nezavisnost Rusija priznala, formirane su, saop{tio je komandant kopnene vojske Rusije Vladimir Boldirjev. Boldirjev je rekao da }e 4. i 7. ruska baza, na qeto sprovesti takti~ke manevre uz upotrebu bojeve municije u okviru manevara “Kavkaz - 2009“.

FRANCUSKA Mu{karac koji je pucao na prolaznike u francuskom gradu Lionu iz male vazdu{ne pu{ke, lak{e je povrijedio petoro qudi. Pucwava se odvila u blizini {kole, a gra|ani su se uspani~ili ne znaju}i kakvim oru`jem se napada~ slu`i. [kola je evakuisana i nijedno dijete nije povrije|eno.

LO[A VIJEST

Epilog demonstracija u Francuskoj

Povrije|eno devet policajaca

FOTO: ARHIVA

22 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

PARIZ - Devet policajaca je povrije|eno, a 49 osoba uhap{eno u incidentima koji su se dogodili izme|u ~etvrtka i petka na kraju pariskih demonstracija protiv ekonomske politike vlade, saop{tila je policija a prenosi Tanjug. Nekoliko stotina mla|ih, uglavnom ~lanova anarhisti~kih grupa, provociralo je sna`ne policijske snage u opremi za razbijawe demonstracija koje su opkolile Trg nacije, gdje su prethodno zavr{ene masovne demonstracije. Policija je saop{tila da je stotiwak mladih bilo “naoru`ano“ motkama i gvozdenim {ipkama i da su bili “izuzetno nasilni“. Isti izvor je naveo da je devet policajaca raweno nakon {to su ba~eni razni predmeti.

Ku}a u`asa

Novinari prona{li prebivali{te k}erke Jozefa Fricla

Istra`ilac UN Ri~ard Falk

Optu`be na ra~un Izraela TEL AVIV - Istra`ilac UN za qudska prava Ri~ard Falk izjavio je da ofanziva Izraela na ciqeve Hamasa u gusto naseqenom pojasu Gaze izgleda predstavqa ozbiqan ratni zlo~in, a mo`da i zlo~in protiv mira - princip ustanovqen na su|ewu nacisti~kim zlo~incima Drugog svjetskog rata u Nirnbergu.

Palestinska organizacija za qudska prava objavila je imena 1.417 stanovnika pojasa Gaze ubijenih u tronedjeqnoj izraelskoj ofanzivi, okon~anoj 18. januara. Organizacija je precizira la da je me |u ubi je ni ma 926 civila, 236 boraca i 255 pri pa dni ka pa les tin skih bezbjednosnih snaga.

Formirawe nove izraelske vlade

Vi{e vremena za Netanijahua

Tajna lokacija na sjeveru Austrije

Elizabet Fricl `ivi na tajnoj lokaciji na sjeveru Austrije sa svojih troje djece. Mjesto vrvi od fotografa BE^ - Elizabet, 42-godi{wa k}i monstruma Jozefa Fricla, nije uspjela da na |e mir ni na taj noj lo ka ci ji na sje ve ru Aus tri je, gdje pod pro mi jewenim iden ti te tom `ivi zajedno sa svoje troje djece, s kojima je `ivjela i u podrumu 24 godine, koli ko ju je za to ~e nom dr`ao wen otac. Naime, novinari su us-

pjeli otkriti weno prebivali{te, a selo u kojem `ivi na sjeveru zemqe vrvi fotografima, pi{u svjetski mediji, uprkos zahtjevu vlasti da puste izmu~enu `enu na miru, kako bi se poku{ala, zajedno sa svojom traumatizovanom djecom, {to boqe opora vi ti i nas ta vi ti s normalnim `ivotom. Podsjetimo, Elizabetin otac, aus trij ski mon strum

koji je 24 godine svakodnevno silovao vlastitu k}erku pred djecom koju mu je rodila u prqavom podrumu, osu|en je na do`ivotnu kaznu zatvora u psihijatrijskoj ustanovi.

IZMU^ENA `ena `ivi sa djecom Fricl je priznao krivicu po svim ta ~ka ma op tu `nice, ali tek nakon {to je

~uo svjedo~ewe svoje k}erke o u`asima koje joj je priu{tio tokom 24 godine. Prvo nije htio preuzeti odgovornost za smrt dvodnevnog novoro|en~eta koje je porodio u krajwe nezdravim uslovima, te za zarobqavawe k}eri, ali po{to ga je potreslo iskustvo Elizabetinog iskaza, priznao je da je kriv za sve za {ta je optu`en.

Oporavak

TEL AVIV - Mandatar nove izraelske vlade, lider desnog Likuda Bewamin Netanijahu, u petak je zatra`io i dobio od predsjednika Izraela [imona Peresa dodatnih 14 dana da oformi vladaju}u koaliciju, prenosi Tanjug. Netanijahu trenutno poku{ava da ubijedi ~lanove Laburisti~ke partije lijevog centra da u|u u wegovu koaliciju. Lider laburista, dosada{wi ministar odbrane, Ehud Barak planira da se o tome raspravqa u utorak na sjednici centralnog partijskog komiteta.

Psihijatri i stru~waci koji lije~e Elizabet upozorili su da bi objavqivawe fotografija we i wene djece uni{tilo nadu za oporavkom porodice.

Jozef Fricl priznao sve

Josias Kumpfa, nekada{wi ~uvar u koncentracionom logoru

Nacista izru~en Be~u

Po~asna garda beduina ~eka dolazak sirijskog predsjednika Ba{ira Al-Asada na aerodrom u Amanu.

BE^ - Amerika je izru~ila Austriji Josiasa Kumpfa (83), ranijeg ~uvara nacisti~kog koncentracionog logora, koji je rodom iz Srbije, saop{tilo je austrijsko ministarstvo pravosu|a. Portparol tog ministarstva Katarina Svoboda potvrdi la je da je Kum pf u ~etvrtak izru~en Be~u. Prema navodima Ministarstva pravosu|a SAD Kumpf je tokom Drugog svjetskog rata bio ~uvar u koncentracionom logoru Sahsenhauzen, kao i u logoru za prisilne radnike Travniki u Poqskoj i sli-

~nim logorima u Francuskoj. U logoru Travniki on je 1943. godine navodno u~estvovao u streqawu 8.000 Jevreja, mu {ka ra ca, `e na i dje ce. Kumpf je priznao da je bio ~uvar u vrijeme strijeqawa.

RO\EN u Srbiji Prema rije~ima zamjenika ministarke pravosu|a SAD Rite Galvin, on je imao nare|ewe da puca ukoliko logora{i poku{aju da pobjegnu. Prema ameri~kim istra`i oci ma, Kum pf ro |en u

Srbiji 1942. godine pri{ao je nacisti~koj SS jedinici. Po sli je ra ta je `i vio najprije u Austriji, a zatim je 1956. go di ne emi gri rao u SAD, gdje se nastanio u mjestu Rejsin u dr`avi Viskonsin, a 1964. godine postao je ameri~ki dr`avqanin. Sud u Milvokiju je prije izvjesnog vremena prona{ao da Kupmf ima nacisti~ku pro {lost, ko ju je pre }u tao prilikom imigracije u SAD, kako ne bi bio protjeran. Tokom 2003. godine on je u jednom intervjuu tvrdio da je kao 17-godi{wak otet iz Ju-

goslavije od strane wema~kih nacista i da je natjeran da slu`i kao ~uvar u koncentracionom logoru. U~e{}e u zlo~inima je stalno negirao. U me|uvremenu Kumpfu je oduzeto ameri~ko dr`avqanstvo. Por tpa rol aus trij skog ministarstva Svoboda objasnila je da Austrija ispuwava svoju obavezu razrje{ewa i ka`wavawa ratnih zlo~ina. U ovom slu~aju, ameri~ke vlasti su me|utim, u vi{e navrata ukazivale na to da on u Austriji ne mo`e biti krivi~no gowen.

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 23

Vijesti

[est godina od invazije na Irak

Gr~ka

Neizvjesna budu}nost

Eksplozija bez povrije|enih

Pro{le nedjeqe, bomba{i samoubice ubili su ukupno 60 qudi u dva napada na podru~ju Bagdada, a jedan ameri~ki vojnik poginuo u misiji u glavnom gradu FOTO: AP

Stabilnost uz pove}ano prisustvo vojske i policije

BAGDAD - [est godina poslije invazije na Irak, okon~awe skupe ameri~ke misije je na vidiku, ali je budu}nost te izmu~ene zemqe i daqe neizvjesna. Na siqe je u zna tnoj mje ri smaweno, pa se ve}ina Ira~ana danas osje}a bezbjednije nego ikada ranije, od kako je 20. marta 2003. po~eo rat. Ali, nasiqa i daqe ima u mjeri koja bi za ve}inu drugih zemaqa bila dramati~na. Samo pro{le nedjeqe, kako navodi agencija AP, bomba{i samoubice ubili su ukupno 60 qudi u dva odvojena napada na podru~ju Bagdada, a jedan ameri ~ki vojnik je pogi nuo u borbenoj misiji u glavnom gradu.

U DVA NAPADA poginulo 60 qudi Borbe se i daqe vode u Mosulu i u drugim dijelovima prete`no sunit skog sje ve ra Ira ka. Bor ba za vlast i re sur se me |u su prot stavqenim vjerskim i etni~kim grupa ma pos ta je sve `e{ }a, iako se vojno anga`ovawe SAD polako zavr{ava. I Suniti i {iiti suo~avaju se sa unutra{wom borbom za vlast koja }e vjerovatno postajati sve `e{}a

Mir Nasiqe je opalo za 90 odsto. U najve}em dijelu zemqe je mirno, ukqu~uju}i tri kurdske provincije na sjeveru, {iitski jug i sunitsku provinciju Anbar, gdje su se lokalna plemena okrenula protiv “Al-Kaide“. Parkovi u Bagdadu vikendom su puni qudi koji se tek sada osje}aju dovoqno bezbjedno da iza|u iz ku}a.

Ban Ki Mun

Bogati samo obe}avaju

Nasiqe smaweno, ali prisutno

kako se pribli`avaju op{ti izbori, predvi|eni za kraj godine. Sukobi Sunita i {iita su utihnuli, ali jo{ nema pravog pomirewa. - Ako se ira ~ki li de ri ne izmire i ne po~nu da sara|uju, situacija }e se pogor{ati - smatra kurdski poslanik Mahmud Otman. U zavr{noj fazi rata, izazov za SAD bi}e da sprije~e da sukob suprotstavqenih grupa ne eksplodira u nasiqe u obimu koji je prije dvije godine doveo zemqu na ivicu gra|anskog rata. Ameri~ki komandanti uspje{no su lobirali kod predsjednika Baraka Obame da zadr`i zna~ajne borbene snage u Iraku dok ne pro|u parlamentarni izbori, u nadi da }e obuzdati nasiqe dok se partije sa vjerskim i etni~kim predznakom nadme}u za vlast. “Spre~avawe {tete“ mnogo je mawe ambiciozan ciq od onog koji je postavila administracija Yorya Bu{a kada su SAD po~ele invaziju vazdu{nim napadom na Dora Frams u ju`nom dijelu Bagdada, u neuspjelom poku{aju da ubiju ira~kog vo|u Sadama Huseina. Izgledi za istinski stabilan Irak svakako su danas ve}i nego 2007, kada su Bagdad svakodnevno po-

tresale eksplozije automobila bombi a sunitske i {iitske na oru `a ne bande gospodarile gradskim ulicama. Ali, sta bil nost je te{ko izmjeriti u zemqi sa ta ko du gom is to ri jom ile gal nih po -

kreta, ukqu~uju}i i Bas partiju biv{eg predsjedni ka Sa da ma Huseina, kao i tra di ci ju ple menskih i drugih grupa koje mijewaju strane.

Ubijeno 30 militanata KABUL - Avganistanske i ameri~ke vojne jedinice ubile su 30 militanata na ju go za pa du Av ga nis ta na, saop{tila je u petak vojska SAD. Operacija, koju je pre dvo di la Av ga nis tan ska na ro dna ar mi ja, sprovedena je ju~e u okrugu Gere{ek, oko 530 kilometara jugozapadno od Kabula. U ope ra ci ji je po vri je |en je dan pri pa dnik ANA. Nasiqe u Avganistanu je na najvi{em nivou od invazije SAD na tu zemqu 2001. go di ne, pre ni je la je bri tan ska agencija Rojters.

Poginulo sedam osoba u padu aviona FOTO: AP

prijestonici Ekvadora, pri ~emu je poginulo sedam osoba, objavile su vlasti a pre-

nosi Hina. Ministar odbrane Havijer Ponse, rekao je da su u

padu aviona poginula trojica vojnih lica i dvoje civila u dvo mo tor nom avi onu “bi~kraft 200” te dvije osobe na zemqi, do dav {i da uzrok nesre}e jo{ nije utvr|en.

UZROK PADA gusta magla

Mjesto pada aviona

WUJORK - Ge ne ral ni sekretar Ujediwenih nacija Ban Ki Mun izjavio je u petak da }e na svjetske lidere na finansijskom sa mi tu na re dnog mje se ca iz vr{i ti pri ti sak da odr`e obe}awe da }e pomo }i si ro ma {nim zemqama. U intervjuu Rojtersu, generalni sekretar UN je re kao da, iako je ohrabren obe}awima bogatih zemaqa da uprkos ekonom skoj kri zi ne }e smawiti iznos pomo}i siroma{nim, ipak se pla{i obe}awa da “ne}e potrajati“.

Avganistan

Nesre}a u Ekvadoru

KI TO - Mawi voj ni avion udario je u stambenu zgra du u ma glom oko va noj

ATI NA - U ek splo zi ji bombe ru~ne izrade u centru Atine, pri~iwena je znatna materijalna {teta, ali niko nije povrije|en, sa op {ti la je po li ci ja. Zvani~nik policije naveo je da se eksplozija dogodila u ~etvrtak uve~e ispred zgrade agencije za dr`avnu imovinu, udaqenoj oko 250 metara od glavnog sjedi{ta atinske policije, prenio je Rojters.

^el ni ci spa si la ~kih ekipa, koje su prona{le izgor je la ti je la `rta va i eva ku isa le ne ut vr|en broj po vri je |e nih u sta bil nom stawu, izja vi li su da je avi on uda rio u zgra du u elitnoj ~etvrti na sjeveru

gra da, ek splo di rao i sru {io se. Avi on je pao ne da le ko od re zi den ci je ame ri ~kog ambasadora. Portparol ambasade rekla je da je ambasador nepovrije|en. Magla ~esto ometa avionski sao bra }aj i uzro ku je ka{wewa u tom planinskom gradu u Andima. U posqedwih dvadesetak godina u brego vi toj ~et vrti Gon za les Suares, koja je na ruti aviona koji slije}u u prijestonicu, palo je nekoliko aviona. Vlasti u Kitu po~ele su gradwu novog me|unarodnog aerodroma van grada.

Somalija

Otet gr~ki teretni brod ATINA - Gr~ki teretni brod otet je u Aden skom zalivu, saop{tilo je u petak Ministarstvo trgova~ke mor na ri ce u Ati ni, dodaju}i da su to u~inili so ma lij ski pi ra ti. Brod “titan” sa 24 ~lana posade, koji je plovio pod zasta vom dr`a ve Sent Vin sent, pre vo zio je ~e lik od Crnog mora ka Kore ji, a otet je u no }i izme|u ~etvrtka na petak, prenijela je gr~ka novinska agencija ANA.

24 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawa Luka

2

3

dje~aka

djevoj~ice

Iz kruga “^ajaveca“ svakodnevno se ~uje nesno{qiva buka

Alarm uznemirava gra|ane

GRADSKI VODI^

Paprikovcem, Novom varo{i i dijelom naseqa u blizini “^ajaveca“, ujutro odjekuje alarm koji ne deaktivira radnik jer zakasni na posao PI[E: MARIJANA MIQI] [email protected]

Va`ni telefoni

Mje {ta ne mje sne za je dnice dijela Paprikovca, dijela Nove varo{i te naseqa Ante Jaki}a i Drage Mali}a, ve} nekoliko mjeseci uznemirava alarm sa jedne od poslovnih zgrada preduze}a “^ajavec”. Sta no vni ci na seqa se `ale da ih svako jutro u 6.20 ~asova redovno budi alarm ~ije “zavijawe“ traje pet minuta. - To je ne po dno{qivo. ^ovjek ne mo`e da ima mira od alarma. @alili smo se na razne strane ali nam niko nije pomogao. Ve} smo po~e li da se sa mi bu di mo uju tru u o~e ki vawu pre po znatqivog “zavijawa“. Znam da }e se ~uti taj alarm i da }e probuditi ~itavo naseqe. Ukoliko poslije toga zaspite, po sli je de set mi nu ta alarm }e se ponovo oglasiti i tako sve do nekih osam ~asova - ka`e stanovnica naseqa Ante Jaki}a Qiqana Kesi} i dodaje, da joj vi{e ni gosti ne mogu da do|u u

Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Vatrogasci 1183 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

bolnice Paprikovac Poliklinika

342-100 247-333

ordinacije Deamedik Euromedik Intermedik Jelena Firena

309-221 219-111 216-661 324-310 437-222

apoteke "Nova" "Neven" "Kozomara"

218-264 281-017 439-591

Autobuska stanica 315-355 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawa Luka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi "A" taksi Bawalu~ki taksi Bel taksi Euro taksi Maksi taksi Patrol taksi Ideal taksi Mobil taksi

ku}u jer ne mogu da sjede i pri ~a ju od bu ke alar ma iz “^ajaveca“. U mjesnoj zajednici Paprikovac ka`u da skoro svaki dan pri ma ju pri tu `be gra|ana na alarm koji se pali na zgradi u krugu “^ajaveca“.

FOTO: S.ILI]

prevoz

Zbog ka{wewa radnika "^ajaveca" ispa{taju gra|ani

- Kada smo se obra}ali Komunalnoj policiji, rekli su nam da to nije wihova nadle `nost, ve} na dle `nost Centra javne bezbjednosti, a kada smo se obra}ali CJB, rekli su nam da je to u nadle`nosti Komunalne policije - ka`e sekretar mjesne za je dni ce Pa pri ko vac Mo mirka Popovi}.

ALARM se aktivira u 6.20 ~asova

Jedan od radnika u “^aja ve cu“ ka `e da je alarm postavqen iz bezbjednosnih razloga i kontrole kretawa zaposlenih. - [ifru alarma ima radnik i direktor. Radnik koji zna {i fru tre bao bi ujutru da do|e prije 6.20 ~aso va, uku ca {i fru i ta ko deaktivira alarm. Ali po{to on ne do|e na vrijeme, alarm je tako programiran da se od 6.20 ~asova aktivi-

Ona nagla{ava da ne zna kako da rije{e problem. - Mo li mo na dle `ne u “^a ja ve cu“ ako ne mo gu da uklone alarm, da radnik koji zna {ifru dolazi na vrijeme na posao i da sprije~i da nesnosno “zavijawe“ svaki dan budi gra|ane - ka`e Popovi}eva.

1500 1544 1550 1555 1551 1533 1545 1566 Sporni alarm

ra svakih deset minuta. To traje dok radnik zadu`en za alarm ne do |e i ne uku ca {ifru - ka`e jedan od zaposlenih u “^ajavecu“ koji je `elio da ostane anoniman. On je na gla sio da ra dnik koji zna {ifru ode iz preduze}a prije 15 ~asova i alarm koji se aktivira kada neko pro|e pored wega pa se zavijawe ~uje sve dok i posqedwi ra dnik ne iza |e iz kruga fabrike.

OBE]AWE Nadle`ni u preduze}u “^ajevec“ rekli su nam da }e preduzeti sve potrebne mjere da se vi{e alarm ne ukqu~uje. - Primili smo brojne pritu`be gra|ana zbog tog

alarma i namjeravamo da preduzmemo sve potrebne mjere da bi prestalo uznemiravawe mje{tana ovih naseqa koji su kako ka`u pod pritiskom - rekli su u preduze}u “^ajavec“.

hoteli "Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

inspekcija Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

kvarovi Prijava kvarova 300-384 Kvarovi na telefonima 1275

REPERTOAR BIOSKOPI MULTIPLEKS “PALAS“ NEOBI^NA PRI^A O BENXAMINU BATONU - romanti~na pri~a uloge: Bred Pit, Kejt Blan{et re`ija: David Fin~er termini: 17.45, 19, 21, 22.15 SVETI GEORGIJE UBIVA A@DAHU doma}i film uloge: Lazar Ristovski, Milutin Mi-

lo{evi}, Nata{a Jawi} termini: 12 i 23.30 ~asova petak i subota, 13, 15, 16, 17.30, 18.30, 19, 20, 21, 21.30, 22.30 svaki dan i vikendom PRINC OD PAPIRA - doma}i , dje~iji igrani film uloge: Milica Spasojevi}, Stefan Lazarevi}, Milica Mihajlovi}, Goran Radakovi}, Tatjana Beqakov, Dragan

Petrovi} Pele, Nada Macanovi} re`ija: Marko Kosti} termini: 17 ~asova svaki dan i vikendom, 12 ~asova subota i nedjeqa NARODNO POZORI[TE REPUBLIKE SRPSKE VELIKA SCENA “Jazavac pred sudom“ Petra Ko~i}a, re`ija Pavle Lazi}, 25. mart u 20 ~asova MALA SCENA “Nije ~ovjek ko ne umre“ Velimira Stojanovi}a, re`ija @eqko Stjepanovi}, 26. mart u 20.30 ~asova DJE^IJE POZORI[TE REPUBLIKE SRPSKE “Crvenkapa“, re`ija @ivomir Jokovi}, 22. mart u 11 ~asova

BANSKI DVOR VIJE]NICA Promocija “[u{war 1941” Zbornik saop{tewa, svjedo~ewa i dokumenata, u~estvuju: urednik kwige prof. dr Vladimir Luki} i autori, 23 mart u 19 ~asova MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Stalna izlo`bena postavka Muzeja RS “Od praistorije do savremenog doba“ i multimedijalna izlo`ba “Jasenovac“ Izlo`ba “Nakit od praistorije do sredweg vijeka“ Izlo`ba “Prvi svjetski rat 1914-1918, Slavna epopeja-Solun“ Izlo`ba “Fotografija“ u~enika Tehnolo{ke {kole, izlo`ba otvorena do 26. marta

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 25

Tr`nica crveni luk bijeli luk krompir mrkva

1 - 1,50 3-4 0,80 - 2 1,80 - 2

kupus blitva karfiol paprike

0,70 - 1,20 3 2,50 - 3,50 3,50

tikvice pasuq patliyan orasi

2,50 - 3 3,50 - 6 2-3 13

mandarine 1,50 - 1,80 naranye 2,50 - 3 gro`|e 3,50 - 4,50 jabuke 0,80 - 2

banane limun kivi nar

Malo mjesta u bawolu~kim vrti}ima

Na listi ~ekawa hiqadu mali{ana FOTO: GLAS SRPSKE

Oko 400 djece u septembru }e krenuti u {kolu i tek onda }e u vrti}ima biti ve}i broj mjesta za popunu, rekla Mira Gali}

1,50 - 2,20 2,50 2,50 - 3 3,50

GRADSKE VIJESTI

Rakova~ke bare dobijaju kanalizaciju Izgradwa fekalne i oborinske kanalizacije, vodovodne i elektro vodovodne mre`e, te izgradwa saobra}ajnice, mnogo }e zna~iti za mje{tane Rakova~kih bara. - Radovi su po~eli u februaru, a rok za zavr{etak rado va je 90 da na. Vri je dnost ugo vo re nih ra do va je 1.300.000 maraka a sredstva su izdvojena iz gradskog buyeta - rekao je predsjednik Savjeta mjesne zajednice Drakuli} @eqko Doj~inovi}. On je istakao da su sredstva za ove radove izdvojena iz buyeta grada. - Zahvalni smo Administrativnoj slu`bi na razumijevawu i izdvojenim sredstvima da bi se kona~no rije{ili problemi mje{tana naseqa Rakova~ke bare - izjavio je Doj~inovi}. M. Mi.

Otvarawe crkve 24. maja brike duvana Neboj{a Antoni}. Prema wegovim rije~ima, ovo }e biti jedna od najve}ih hri{}anskih hramova na podru~ju Bawe Luke. Temeqi crkve osve{tani su 2007. godine a hram je posve}en Svetoj trojici ili Duhovima. M. ^o.

FOTO: M.^OLI]

Iz gradwa pra vo sla vne crkve u Drago~aju, koja je po~ela 2006. godine, bi}e zavr{ena za dva mjeseca. - Otva rawe hra ma bi }e 24. maja - rekao je sve{tenik Slobodan Malinovi}. On je naglasio da je glavni donator i kum, koji je pomogao izgradwu hrama, di re ktor i vla snik Fa -

U vrti}ima trenutno oko 2.600 djece PI[E: MARIJANA MIQI] [email protected]

Na smje {taj u 18 bawolu~kih vrti}e ~eka oko 1.000 mali{ana. Ovo je u petak “Glasu Srpske” izjavila zamjenik direktora Centra za pred{kolsko vaspitawe Mira Gali}. - Trenutno u na{im obda ni {ti ma dne vno bo ra vi oko 2.600 djevoj~ica i dje~aka. Wih oko 400, u septembru }e krenuti u {kolu i tek onda }e biti ve}i broj mjesta za popunu. Ukoliko u me|uvremenu neko od djece napusti vrti}, sigurno je da }emo popuwavati mjesta mali{anima koji ~ekaju - rekla je Gali}eva. Prema wenim rije~ima, problem prestavqa to {to }e u septembru oko 600 mali{ana i daqe ~ekati na mjesto u jednoj od bawolu~kih pred{kolskih ustanova. Gali}eva je istakla da bi

se ovaj problem rije{io kada bi se izgradilo sedam planiranih vrti}a u mjesnim zajednicama: Ada, Petri}evac, Lau{, Star~evica, Vrbawa, Kuqani i Zalu`ani.

BI]E izgra|eno sedam novih vrti}a Na ~el nik Odjeqewa za dru{ tve ne dje la tnos ti u Admi nis tra ti vnoj slu `bi grada Qiqana Radovanovi}, rekla je da je za ove vrti}e dobijena urbanisti~ka saglasnost. - Na osnovu urbanisti~ke saglasnosti za izgradwu obda ni {ta, po kre nu ta je i akti vnost na for mi rawu gra|evinskih parcela gdje }e se na la zi ti ovi vrti }i i pro ce du ra rje {a vawa imo vinsko-pravnih odnosa - rekla je Ra do va no vi }e va i dodala da }e se nakon toga

pristupiti procesu izrade projekta i izboru izvora koji }e finansirati ove projekte. Mira Gali} nagla{ava da je Administrativna slu`ba prepoznala problem koji je ve} du `e vri je me prisutan u gradu. Zato je i po red pla ni ra ne iz gradwe novih vrti}a u toku i rekonstrukcija vrti}a “Kolibri“ i pribavqawe dokumenata za re no vi rawe vrti }a “Na {a djeca“. - Za obdani{te “Na{a djeca“ pribavqena je urbanisti~ka saglasnost, sada se ~eka izdavawe gra|evinske dozvole. Zavr{etak radova u vrti}u “Kolibri“ je planiran prije 1. septembra. To zna~i da }e biti mjesta za primawe novih mali{ana i prije - dodala je na kraju Gali}eva. Stanovnici Bawe Luke, koji imaju problem sa smje-

Cijena U Centru za pred{kolsko vaspitawe podsje}aju da cijena smje{taja u bawolu~kim vrti}ima ve} devet godina iznosi 130 maraka. Roditeqi koji tre}e dijete smje{taju u vrti}, imaju popust 50 odsto. {tajem djece u vrti}e, isti~u da je to zaista veliki problem gra da sa oko 300.000 stanovnika. - Na{em gradu je neophodan ve}i broj vrti}a. Stanovnici koji imaju malu djecu i nemaju gdje da ih ostave, ali i oni koji `ele da djeca steknu odre|ena predznawa u obda ni {ti ma, za is ta ima ju veliki problem - rekla je jedna od stanovnica Bawe Luke koja nije `eqela da joj objavimo ime.

MATI^NI URED Ro|eni: Jovana Doj~inovi}, k}i Sini{e i Jelene; Atina Jagodi}, k}i Mi{e i Vawe; Ana Dragi{i}, k}i Mladena i Milanke; Arsen Doli}, sin Kazimira

Za boqe uslove `ivota U narednom periodu nastoja}emo da afirmi{emo bora~ku organizaciju i u jo{ ve}oj mjeri nastavimo da radimo na poboq{awu uslova `ivota porodica poginulih boraca od prve do ~etvrte kategorije. Ovo je na Skup{tini Mjesne bora~ke organizacije Obili}evo, izjavio wen predsjednik Rade Vukovi}. On je dodao da je na Skup{tini ve}im dijelom vo|en dijalog me|u prisutnima o negativnoj retorici vode}ih qudi u Federaciji BiH. - Mjesna bora~ka organizacija Obili}evo, pripremila je pismo koje }e proslijediti Bora~koj organizaciji Bawe Luke u znak podr{ke vladaju}im strukturama u Srpskoj - istakao je Vukovi}. V. K.

PA@WA Dozvole za qetwe ba{te

i Gordane; Aleksa Peri{i}, sin Igora i Bojane; Helena [ukalo, k}i Dajana i Danijele; Mirko Salami}, sin Miroslava i Nade; Milica Macanovi}, k}i Bogdana i Sandre; Hana Ta-

tar, k}i Me{e i [evale.

Umrli: Dragoqub (Milo{) Miro{qevi}, ro|en 1945. godine; [efika (Ramiz) Hotilovac, ro|ena 1939. godine.

U ulici Bana Milosavqevi}a prilikom kontrole postavqawa qetwih ba{ta, Komunalna policija je nalo`ila da se nabavi potrebno odobrewe kafi}ima: “Portobelo”, “Fokus”, MB, “Glamur“ i “Kapriolo“. U suprotnom, qetwe ba{te bi}e uklowene. D. K.

26 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

Obiqe`io jednu epohu BAWA LUKA - Zbornik radova i izbor poezije pod nazivom “Jovan Sunde~i}, sve{tenik, pjesnik i diplomata“, koji je priredio Du{ko Pevuqa, iza{ao je nedavno u izdawu Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske. Na mje ra pri re |i va ~a je da se ovim zbor ni kom skre ne pa`wa na rad i `ivot Jovana Sunde~i}a (1825-1900), ~ovjeka koji je obiqe`io jednu epohu, a danas je gotovo zaboravqen. Kwiga se sastoji iz ~etiri cjeline. Drugi, glavni dio zbornika donosi tekstove podnesene na nau~nom skupu po sve }e nom Jo va nu Sunde~i}u, koji je odr`an 2007. godine u Bawoj Luci. Prva cje li na obu hva ta be sje de u ko ji ma se boqe os vjetqava Sunde~i}ev `ivot, a obuhvata izlagawa episkopa biha}ko-petrova~kog Hrizostoma, Branka Doki}a i Ranka Risojevi}a. U tre}em dijelu pre{tam pa ni su ne ki od najzna~ajnijih radova do sada napi sa nih o Sun de ~i }u, a u posqedwem je donesen i izbor iz poezije ovog pjesnika. D. Vu.

FOTO: G. [URLAN

Kultura Objavqen zbornik o Jovanu Sunde~i}u

Isak B. Singer, NEPRIJATEQI

Nenad Teofilovi}, VRTE[KA

SPECIFI^AN pristup prou~avawu kwi`evnosti

Beogradsko dramsko pozori{te

Probe za “Falsifikatora“ BEOGRAD - U Beogradskom dramskom pozori{tu (BDP) po~ele su probe za predstavu “Falsifikator“, po tekstu i u re`iji Gorana Markovi}a, a premijera je u planu za po~etak maja, javio je B92. - Re{io sam da pi{em o po~et ku pa da, {to je po mom mi{qewu kraj 60-ih i po~etak 70-ih godina 20. veka, peri od po sle bur ne 1968. godine, kada nisu ispuweni ciqevi pobune, ali jesu po~e-

le da se ru{e iluzije u takozvanom boqem svetu. Li~ni pad glavnog junaka se prepli}e sa padom sveta u kojem `ivi. On je fal si fi ka tor, negativac, ali i simpati~na li~nost - rekao je Markovi}. Glavnu ulogu igra Tihomir Stani}, a u ansamblu su Dani ca Ris tov ski, Mio drag Kri vo ka pi}, Da ni el Si~, Qubomir Bandovi}, Slobodan ]usti}, Nata{a Markovi} i drugi.

Mladenko Saxak

Predstavqena kwiga Mladenka Saxaka o srpskim piscima

Izazov Andri}a Rije~ je o zborniku studija koje je Saxak objavqivao proteklih godina, a obuhva}eni su pisci poput Branislava Nu{i}a, Sime Matavuqa, Stevana Sremca...

PI[E: ALEKSANDRA RAJKOVI] [email protected]

Tihomir Stani}

Film o `ivotu Xona Lenona

Muzi~arevo djetiwstvo LONDON - U Liverpulu su snimqene prve scene biografskog filma o Yonu Lenonu, legendarnom ~lanu ~uvene britanske rok grupe “Bitlsi“, javio je Tanjug. Film govori o Lenonovom djetiwstvu i tinejyerskom dobu, a bi}e naslovqen “Nowhere Boy“, kao aluzija na poznatu pjesmu Bitlsa “Nowhere man“. Kao osnova za ovaj projekat poslu`ila je kwiga “Imagine This: Growing up with John Lennon“, koju je napisala Yulija Berd, Lenonova polusestra. Britanska glumica Kristin Skot Tomas igra}e lik pjeva~eve tetke koja ga je odgajila poslije razlaza wegovih roditeqa. Uloga Lenona djeteta povjerena je Aronu Yonsonu, dok }e Lenona mladi}a glumiti Tomas Sangster. Rediteq filma je Sem Tejlor Vud, a pi sac sce na ri ja Mat Grinhalg, koji je tako|e autor sce na ri ja za film “Control“ o `ivotu vo|e grupe “Joy Division“.

BAWA LUKA - Kwigom “Imanentne poetike“ Mladenka Sayaka, koja je promovisana u ~etvrtak uve~e u Banskom dvoru Kulturnom centru, otvorena su vrata svijeta srpskih kwi`evnika. O novoj kwizi profesora doktora Sayaka i wenom zna~aju govorili su magistar kwi`evnosti Du{ko Pevuqa i Igor Simanovi}. Rije~ je o zborniku studija koje je Sayak objavqivao proteklih godina, a obuhva}eni su pisci poput Branisla va Nu {i }a, Si me Ma tavuqa, Stevana Sremca...

- Ova kwiga je na neki na~in otvorena, jer se o ovoj temi mo`e jo{ pisati. Ima jo{ takvih primjera u srpskoj kwi`evnosti, a i Milo{ Crwanski je najavqivao {est kwiga “Seoba“, a pojavile su se samo dvije. @elio bih da u budu}nosti pi{em o Andri}u - rekao je Mladenko Sayak.

KWIGA jo{ otvorena On je do dao da je ovom kwigom obu hva tio ve li ki vremenski period, jer se na po~etku pojavquju zabiqe{ke

Svetog Save, a posqedwi pisac u nizu je \or|o Sladoje. - Kwiga je na mi jewena prvenstveno studentima srpske kwi`evnosti, ali i svima oni ma ko ji se ba ve kwi`evno{}u. Najve}i broj radova sadr`i dijelove o poetikama pisaca, o tome kako neko stvara, koja je gramatika wegovog unutra{weg teksta, ali i kakav je odnos stvarnosti i umjetnosti - ka`e Sayak. Du{ko Pevuqa je istakao da Sayak ima spe ci fi ~an pristup prou~avawu kwi`evnosti, a to je istra`ivawe onih dijelova kojima pisci izno se po eti ~ke sta vo ve u najrazli~itijem spektru.

- Sayak da je pre dnost imanentnim poetikama. Wegova istra`ivawa nisu suvoparna, jer je rije~ o osvjetqavawu povla{}enih mjesta u odre|enim kwi`evnim djelima kojima se pokazuje poetika nekog pisca - naglasio je Du{ko Pevuqa.

Djelo Kwigu “Portret Sime Stojanovi}a (Istorija hrabrosti jedne porodice)“ Mladenko Saxak je objavio 2003. godine. Objavio je vi{e nau~nih radova iz oblasti poetike i istorije srpske kwi`evnosti.

Uz Me|unarodni dan poezije, 21. mart

Nije zamro pjev stihova

Umjetnost, a time i poezija, plemenita je vje{tina koja nam je ostala zalog od davnih vremena, od civilizacija koje su znale da “osje}aju“ svi jet, jer ona je dar vi{ih sila, sje}awe na Izgubqeni raj, nostalgija za puno}om, ali, na`alost, poezija nema danas svoju primjenu, u ovoj sajber-tehnolo{koj eri rekao je povodom Me|unarodnog dana poezije, 21. marta,

mla di bawolu ~ki pje snik Radomir D. Mitri}. On smatra da poezija ne dobija punu pa`wu kakvu bi trebalo da ima. - Vje{ta~ko doba ne tra`i prirodnost poetskog djela. Da na{wi dan je ma lo podsje}awe na snagu poezije kreativne strane qudske li~nosti. Ipak, u dobu kad poezi ja gu bi ve zu sa po {tovaocima, ona ipak postoji,

nije zamro wen pjev. Kod nas se taj dan ne obiqe`ava na pra vi na ~in - sma tra Mi tri}.

PODSJE]AWE na snagu poezije Prema wegovim rije~ima, kwi`evni `ivot kod nas nema ten den ci ju da po ezi ji prida ve}u va`nost.

- Drago mi je da }e se na dana{wi dan, i ubudu}e, odr`avati ^u~kovi kwi`evni dani. Ove godine srpska poezija u BiH je ostala bez dva svjetionika, Branka ^u~ka i \ure Damjanovi}a. Najmawe {to bi oni trebalo da dobiju su ulice u nekim gradovima Srpske. Vjerujem da poezija ima ka tar zi ~ni mo me nat zakqu~io je Mitri}. A. R.

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 27

Stivenu Frirsu Orden viteza reda umjetnosti i kwi`evnosti PARIZ - Britanski rediteq Stiven Frirs odlikovan je francuskim Ordenom viteza reda umjetnosti i kwi`evnosti, koji mu je u Parizu uru~ila francuska ministarka za kulturu Kristin Albanel. Me|u poznatim Frirsovim ostvarewima su “Obe}ana zemqa“,

“Opasne veze“, “Prevaranti“, “Heroj“ i “Kraqica“. Wegov najnoviji film “[eri“, sa Mi{el Fajfer u glavnoj ulozi, ra|en je po romanu slavne francuske kwi`evnice Kolet. Frirs je 2007. godine bio predsjednik `irija Filmskog festivala u Kanu.

Beogradski glumci na Danima komedije u Bijeqini

Vijesti

Smijeh iz stvarnog `ivota

Muzej RS

^etvrte ve~eri festivala u Bijeqini izvedena romanti~na komedija kanadskog pisca Bernarda Slejda “Dogodine u isto vreme“, u re`iji Bo`idara \urovi}a i izvo|ewu Laneta Gutovi}a i Nele Mihailovi}

BAWA LUKA - Putuju}a izlo`ba Etnolo{kog odjeqewa Mu ze ja Re pu bli ke Srpske “Ki}ewe - simbol i spona izme|u ruralnog i urbanog kostima“ od 24. marta do 10. aprila gostova}e u Muzeju grada Zenice. Autor postavke je kustos etnolog Danijela \ukanovi}. Ciq izlo `be je da se sta no vni{tvu u razli~itim krajevima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine prika `e je dan ma li, ali na specifi~an na~in najatraktivniji dio etnolo{kog blaga Muzeja RS. V. [.

FOTO: T. NESTOROVI]

PI[E: TIHOMIR NESTOROVI] [email protected]

BIJEQINA - Ne pamti se da je u Bijeqini za neku pozori{nu predstavu tra`e na kar ta vi {e, kao za ro man ti ~nu ko me di ju ka nad skog pis ca Ber nar da Slej da “Do go di ne u is to vreme“, u re`iji Bo`idara \urovi}a. Ve li ka dvo ra na grad skog bioskopa, u kojoj se odr`ava Festival komedije u Bijeqini, dupke je bila puna. Gla vne ulo ge ma es tral no su odi gra li beo grad ski glumci Nela Mihailovi} i Mi lan - La ne Gu to vi}. Ovaj gluma~ki par na veoma uvjerqiv, umjetni~ki i dopadqiv na~in govorio je o vje~itoj igri zavo|ewa. Pred sta va se za sni va na tra`ewu odgovora na vje~ito pitawe - ko je prvi zagrizao ja bu ku spo zna je i grijeha? Eva ili Adam? Ali i na pri ~i o varqivom i nikada do kraja obja{wenom odnosu mu{karca i `ene.

“Prometej“

Istorijski zbornik Vojvodine NOVI SAD - U izdava~koj ku}i “Prometej“ u ~etvrtak je pred stavqeno fototipsko izdawe istorijskog zbornika “Vojvodina iz 1939. i 1940. godine“, zajedni~ki poduhvat te izda va ~ke ku }e i Ma ti ce srpske, javio je RTV.

BEOGRADSKA predstava odu{evila publiku - Pre tpos tavqam da je Bernard Slejd ovu predstavu napisao po motivima iz vlastitog `ivota. Sve je u woj ta ko ver no pred stavqeno i napisa no, ta ko da, bez obzira gde se ona izvodi, ova ko me di ja ili mo `da i dra ma, jer mo `e

David Albahari Scena iz predstave “Kraqica smeha”

biti i jedno i drugo, uvek je dobro prihva}ena od publike, pa je tako bilo i u Bi jeqini - re kao je La ne Gutovi}. Go vo re }i o zna ~a ju po zo ri{nih festivala u malim sredinama kao {to su Bije-

qina i Semberija, Gutovi} je rekao “da samim organizovawem festivala i mali grad postaje veliki, jer na taj na~in postaje kulturni centar jednog regiona“. - Gostovawe glumaca u nekom pozori{tu ~ini tu sre-

REPERTOAR Na repertoaru bijeqinskog festivala su predstave “Idem u lov” Pozori{ta “Ra{a Plaovi}“ sa Uba, u re`iji Milenka Pavlova i “Mirandolina“ Amaterskog pozori{ta “Scena“ iz Bi-

jeqine, u re`iji Ivana Petrovi}a. Ovom predstavom ponovo se, mada jo{ uvijek nedovoqno, o`ivqava rad bijeqinskih amatera u “Sceni“, nekada veoma renomiranom pozori{tu.

Koncert klasi~ne muzike u Doboju

Sje}awe na Francusku DOBOJ - Violinistkiwa Na ta li ja Kne `e vi} u ~et vrtak je u Umjetni~koj galeriji Cen tra za kul tu ru i obrazovawe u Doboju odr`ala koncert klasi~ne muzike pod nazivom “Prosnevawe“. Mlada umjetnica iz Bawe Luke izvodila je svoje kompozicije, a kao weni gosti nastupile su Renata Kaurin na violini i Vawa Kne`evi} na violon~elu. Poslije koncerta bila je veoma zadovoqna prijemom dobojske publike, pred kojom je

Putuju}a izlo`ba

prvi put nastupila. - Pu bli ka je re ago va la upravo onako kako sam ja htjela. Aplauzima je pokazala da su joj se svidjele sve kompozicije i da je zadovoqna, a onda sa wom i ja. Publika je uvijek mjerilo, kako ona odreaguje, znate da li ste bili dobri ili lo{i - rekla je umjetnica. Na “bis“ je izvela kompozi ci ju “Sje }awe na Francusku“, koja je nastala na inicijativu bawolu~kog dirigenta Muharema Insani}a. Sl. P.

di nu ple me ni ti jom, pa me tnijom i boqom - ka`e Gutovi}. Ne la Mi ha ilo vi} je re kla da uvijek u`iva u pozori {noj igri, po go to vo u predstavi Pozori{ta Slavija “Dogodine u isto vreme“, ka da joj je par tner Lane Gutovi}. - La ne Gu to vi} me uvek uspe va za sme ja ti i na sce ni, kao {to mu to uspeva u televizijskoj seriji “Bela la |a“. Naj vi {e se ra du jem tim trenucima, toj igri sa wim na sceni - ka`e Mihailovi}eva. Go vo re }i o svom glu ma ~kom anga`manu, ona je sa

ponosom istakla da trenutno igra u Narodnom pozori{tu u Beogradu u “Novoj Stradiji“ po tekstu Radoja Domanovi}a. - Igram i u veoma kvalitetnim predstava “Hamlet u Mrdu {i Dowoj“, “Vi ta mi nima“, “Na slavi“ i “Ameri ka nac u Beo gra du“. Do du {e, pos to ji i ma la kri za po zo ri {ta, ali su, uprkos tome, sve predstave, mawe ili vi {e uspe {ne. Narodno pozori{te u Beogradu je uvek puno publike, a to je i osno vni ciq i svrha pozori{nog `ivota is ta kla je Ne la Mi ha ilo vi}.

Promocija kwige “Radio ki{obran“

Poezija za djecu i odrasle KOTOR VARO[ - Srpsko prosvjetno i kulturno dru{tvo “Prosvjeta“ Kotor Varo{ organizovalo je u Sredwo{kolskom centru “Nikola Tesla“ promociju kwige “Radio ki{obran“ autora Petra \akovi}a. Profesor Miqko [indi}, recenzent kwige, rekao je da u vrijeme kada je kwiga potisnuta, zbirka pjesnika Petra \akovi}a predstavqa intelektualno dramsku poziciju u dijalozima, napisanu u obliku lirske pri~e za djecu i odra-

sle, u kojoj je ~itaocima predo~eno koliko je dru`ewe u razlikama prirodno i koliko je igra u dje ~i jem svi je tu “ozbiqna stvar“. Autor Petar \akovi} je zahvalio u~esnicima kwi`evne ve~eri na masovnoj po sje ti i pri to me istakao da su djeca kroz talase “Radio ki{obrana“ poru~ila mnogo toga odraslima. Upu}ena je sna`na poruka da se djeca vi{e okrenu stvarala{tvu i kwizi i da se tako otrgnu od poroka savremenog `ivota. D. K.

Kandidat za nagradu u Italiji BEOGRAD - Roman Davida Albaharija “Cink“ tokom mar ta je objavqen u Izraelu i Italiji, saop{teno je iz beogradske izda va ~ke ku }e “Stu bo vi kul tu re“, ja vi la je Be ta. Italijanski prevod Albaharijevog romana “Mamac“, ~iji je autor Ali}e Parme|a ni, u{ao je u na ju `i izbor od tri kwige za nagradu “Vallomborsa Gregor von Rezori“, koja se dodjequje za naj boqi pre vod strane kwige na italijanski jezik.

Premijera

Neko nas posmatra BAWA LUKA - Predstava DIS tea tra mla dih iz Bawe Lu ke pod na zi vom “Kabare Neko nas posmatra“ bi}e izvedena ve~eras (su bo ta) u 20,47 ~a so va u bawolu~kom Domu omladine. Ri je~ je o autor skom projektu Du{ana Joki}a, u kojem pored wega igraju Neboj{a Kalaba, Danko Prosan, Mar ko [i kuqak, Dragan Deli}, Stojan Baji}, Jovan Ko~i}, Aleksandar Makari}. D. Vu.

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 29

28 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

Razbibriga

Dolazi Crnogorac ku}i sa putovawa i nalazi `enu sa nepoznatim mu{karcem u krevetu. On otr~i po pu{ku, a ovaj pobje`e kroz prozor. Puca Crnogorac za wim prvi put i proma{i, drugi

put i proma{i. Nema vi{e metaka i on onako sam za sebe govori: - Nije mi toliko krivo {to je bio u krevetu sa mojom `enom, no {to ga isprati ka vojvodu!

Plavu{a {aqe pismo, a slu`benik u lokalnoj po{ti je upozorava: - Gospo|ice, stavili ste previ{e

Stoji Lala na autobuskoj stanici i qubi svaki autobus koji se zaustavi. Pita ga jedan poznanik:

markica na ovo pismo! - O, bo`e! Nadam se da ne}e oti}i predaleko.

Od tra~a do istine Sastojci

Tawa ponovo u selu Poslije raskida sa de~kom, mlada pjeva~ica Tawa Savi} se vratila u svoje selo Radinac pored Smedereva. Prethodno je sa de~kom dugo `ivjela u wegovom stanu u Beogradu, ma{taju}i o tome da uskoro kupi sebi krov nad glavom. Ali, po{to stan jo{ nije kupila, a sa dragim se razi{la, nije bilo druge nego da se vrati u roditeqski dom. - Nisam kod roditeqa do{la zato {to sam morala, ve} zato {to sam to svim srcem `elela. Mesecima su mi nedostajali mama, tata, sestra, brat… Nedostajale su mi toplina doma, mamina kuhiwa, slatke ~arke sa sestrom i bratom, mamine grdwe {to sam ostavila neku stvar na pogre{nom mestu. Zato sad u`ivam i daleko sam od depresije! Da, ~ula sam da sam pala u depresiju. Jesam raskinula sa de~kom, ali to nije razlog za tugu! @ivot ide daqe, ko zna {ta me sve lepo jo{ ~eka! Da sam dobro, potvr|uje i ~iwenica da na svakom koraku dobijam komplimente. Eto, ~ak sam se i prolep{ala izjavila je pjeva~ica.

Priprema

(za 4 osobe) Uz tradicionalne namirnice kao {to su krompir, sviwetina, {umski plodovi, pasuq, kupus, te drugo povr}e i vo}e, u ukrajinskoj kuhiwi osje}aju se i uticaji wema~ke, ruske i poqske kuhiwe. Pe~ewa kao {to je ovo sa povr}em tradicionalno su ukrajinsko jelo, a sve vi{e ga prihvataju i druge kuhiwe {irom svijeta. Isprobajte i vi ovaj recept u vlastitoj kuhiwi.

Pe~ena sviwetina s povr}em

Sudoku U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

100 g 4 3

5 1 kg 200 g 200 g 1/2

3 1

masti sviwske {nicle ka{ike pasiranog paradajza su{enih vrgawa krompira mrkve crnog luka ka{ike mje{avine za~ina so biber (u zrnu) lovorov list ~e{wa bijelog luka ka{ika nasjeckanog per{una

1. Na pola koli~ine zagrijane masti pecite sviwske {nicle dok ne poprime zlatnosme|u boju. 2. Dodajte paradajz i jo{ kratko dinstajte. 3. Suve vrgawe stavite u hladnu vodu i neka odstoje desetak minuta. Ocijedite ih i nare`ite na tanke rezance. 4. Krompir i mrkvu ogulite, nare`ite na kockice i pe cite na preostaloj zagrijanoj masno}i. 5. Dodajte luk narezan na kri{kice, za~in, pripremqene gqive, so i biber. Podlijte vodom, dodajte lovorov list i dinstajte dok ne omek{a. 6. Pred kraj dinstawa dodajte izgwe~eni bijeli luk i per{un.

Cijene u KM sviwetina mast pasirani paradajz su{eni vrgawi krompir mrkva, per{un luk za~in so, biber

10 0,3 0,3 4,5 0,8 0,5 0,3 0,2 0,2

- Lalo, ti si ba{ otka~io, za{to qubi{ autobuse? - Jedan mi je zaka~io ta{tu, ne znam koji, pa ih sve volim!

HOROSKOP Ovan Ukoliko ste u vezi ili u braku, o~ekuje vas mnogo nezaboravnih momenata sa voqenom osobom, a ukoliko ste sami, mo`ete se nadati susretu sa osobom svog `ivota. O~ekuje vas puno sre}e i lijepih trenutaka, tako da je gubiti vrijeme na druge stvari - ~ista besmislica. Uzbudqivi doga|aji su na pomolu.

Bik

Poslu`ivawe Pe~ene sviwske {nicle prelijte dinstanim povr}em i poslu`ite uz salatu od cvekle.

Savjet Kako bi vrgawi bili jo{ ukusniji, namo~ite ih u mlijeku.

CIJENA RU^KA

17,1

Normalno je da smo najrawiviji u odnosu na ono do ~ega nam je najvi{e stalo, a to je za vas posao. On je na prvom mjestu, ali i nervirawa u vezi s wim. Mnogim Bikovima otvaraju se vrata za putovawe u inostranstvo. Po{to je ponuda primamqiva, ne smijete je propustiti. Potrebno je da se izvjesno vrijeme izolujete i oporavite od bolesti ili premora izazvanog doga|awima posqedwih dana.

Blizanci

Internet poma`e djeci Rezultati opse`nog istra`ivawa u Americi o mladima i wihovom kori{}ewu digitalnih medija pokazuje da oni i na taj na~in razvijaju va`ne socijalne, ali i tehni~ke vje{tine

Vjerovatno }e za~uditi mnoge roditeqe da vrijeme koje wihova djeca provedu na In ter ne tu ni je sa mo gubqewe vremena, rekla je ~lan projektnog tima s kalifornijskog univerziteta i autor izvje{taja opse`nog istra`ivawa Mizuko Ito. - Postoji uvjerewe da je za djecu vrijeme provedeno na Internetu opasno ili da ih ~ini lijenima. Istra`ili smo da je vrijeme provedeno na In ter ne tu za pra vo presudno za mlade qude kako bi preuzeli socijalne i tehni~ke vje{tine koje su im potrebne da postanu sposobni gra|ani u dana{we digitalno doba - kazala je Ito. Istra`iva~ki tim ~inilo je 28 istra`iva~a sa ju`no ka li for nij skog i Berkli univerziteta, koji su u posqedwe tri godine in-

tervjuisali vi{e od 800 mladih qudi i wihove roditeqe. Djeca na Internet dolaze iz dva gla vna ra zlo ga: prijateqstvo ili vlastiti interesi. S postoje}im prijateqima se dru`e i “vise na netu“ ili imaju pristup informacijama i zajednicama koje nisu prisutne u wihovom stvarnom okru`ewu.

DJECA veoma motivisana da u~e jedna od drugih Najva`nija saznawa istra`ivawa su: - Odrasli ne znaju {ta djeca rade na Internetu i ~esto te aktivnosti vide kao ne{to neproduktivno i riskantno. - Djeca razumiju vrijednosti online aktivnosti i ve oma su mo ti vi sa na da u

wima u~estvuju. - Slu`e}i se Internetom djeca u~e razne vje{tine koje su im potrebne da se u potpunosti sna|u i u~estvuju u dana{wem digitalizovanom svijetu. - Internet omogu}uje nove otvorene i javne prostore koji pru`aju interakciju i povratnu informaciju u istom trenu. - Djeca se me|usobno po{tuju na Internetu i motivisanija su da u~e jedna od drugih nego od odraslih. - Ve}ina koristi Internet radi dru`ewa, ali posto je i dru ge mo gu }nos ti u~ewa. - Djeca se mogu povezati s qudima na udaqenim lokacijama i razli~itog uzrasta, a is tih in te re sa, i ta ko imaju mogu}nost da istra`e interese koji nisu popular-

ni ili vrednovani unutar wihove grupe vr{waka. Online mediji otvaraju djeci nemjerqive mogu}nosti u~ewa i dovode do druga~i jeg de fi ni sawa obra zovawa u 21. vijeku. Mladi qudi tako vrlo ~esto i puno motivisanije u~e od svojih vr{waka, a do sada jedini autoriteti i stru~waci, kao i {kola i porodica, preispituju se. Djeca na Interne tu u~e ta ko {to tra `e informacije koje ih zanimaju, {to se pove`u sa drugom djecom u raznim grupama i ona im pomognu u wihovom tra`ewu. To je potpuno druga~ije od na~ina na koji se od wih zahtijeva da u~e u ve}ini {kola, gdje je u~iteq stru~na osoba koja prenosi ~iwenice koje se po fiksnom programu moraju savladati, zakqu~uju istra`iva~i.

Odli~no funkcioni{ete u suo~avawu sa izazovima, izuzetno dobro organizujete poslove i imate uspjeha u svemu ~ime se bavite. Neki Blizanci }e biti izrazito dru{tveni, a neki osobewaci i nam}ori - sredine nema. Nagla{ena je individualisti~ka crta karaktera. Ima}ete uspjeha u nagovarawu, jer na saradnike djelujete ubjedqivo.

Rak Nadajte se uspjehu. Iako niste pred o~ima javnosti, bi}ete vo|a u svom okru`ewu. Ambicija je izra`ena, pa vam neko mo`e ponuditi rukovode}i polo`aj. A qubav? Mladi Rakovi rje{avaju emotivnu zbrku, oni sredwih godina - poslovnu, a stariji se moraju okrenuti zdravqu. Prijateqi od kojih ste se najmawe nadali pru`i}e vam podr{ku.

Lav O~ekujte uspjeh u sferi filozofije, religije, prava i kada je rije~ o putovawima. Skloni ste ozbiqnijem pristupu ovim oblastima i u~ewu, tj. pro{irivawu saznawa. Na momente vas mo`e obuzeti talas neprakti~nosti i pukih ma{tawa, tako da se morate postarati da u tome ne pretjerate. Zaintrigira}e vas vijesti sa puta.

Djevica Zahvaquju}i istra`iva~kom duhu, posti}i }ete zapa`ene rezultate u onom ~ime se bavite. Ima}ete sre}e u nekretninama i rukovawu tu|im novcem. Djevicu niko ne smije potcjewivati, posebno ne kao poslovnog partnera, po{to je osoba na koju se u tom pogledu svako mo`e osloniti. Ne smijete pretjerivati sa radom.

Vaga Narednih dana mogu}i su problemi sa zakonom, ali i zdravstveni problemi; nemojte ih prepustiti slu~aju, jer vam mogu zagor~ati `ivot. Ve}ina pripadnika znaka sre}no }e prebroditi opasnost. Morate po~eti da oslu{kujete potrebe partnera ukoliko `elite da olak{ate sebi `ivot. Ne zapostavqajte ni prijateqe, kao ni ro|ake koji vas podr`avaju.

[korpija Bi}ete ponosni na svoja ostvarewa po{to se poslovni uspesi nastavqaju. Kad biste bili tako uspje{ni i kad su ostale stvari u pitawu, qubav na primjer? Ali, po{to je trenutno jedino posao pod kontrolom, va`no je obaviti sve {to treba, jer }e uspjeh biti vi{e nego o~igledan. Ukoliko `elite da se dobro osje}ate, mora}ete da obratite pa`wu na pravilnu ishranu .

Strijelac Okrenuti ste prije svega poslu, ali ne zapostavqate ni u`ivawa - na prvom mjestu qubav. Privu~en magnetizmom i {armom kojim zra~ite, suprotni pol prosto se lijepi za vas. Po{to su naredni dani dobri za finansijska ulagawa, sport, qubav i sve lijepe stvari okrenite se wima. Bi}ete zadovoqni. Uspjeh o~ekujte i na berzi. Ostvari}ete materijalnu korist.

Jarac Zdravstveno stawe nije lo{e, odnosi sa porodicom tako|e, a ni novac vam ne zadaje probleme. Dom i porodica }e vam pomo}i da se dodatno emotivno obezbijedite. Po`eqe}ete da prijatnu doma}u atmosferu u~inite jo{ toplijom, makar to bilo i premje{tawe namje{taja i oplemewivawe `ivotnog prostora detaqima. Na emotivnom planu, nadajte se divnim trenucima.

Vodolija Na fleksibilan na~in rje{avate me|uqudske odnose, u pravom trenutku donosite ispravnu odluku. Komunikativiji ste i dru{tveniji nego ina~e. Slobodno vrijeme je povoqno za pisawe i planirawe putovawa. Mo`da razmi{qate o tome da kupite nov automobil? Ni to nije lo{a ideja, po{to ispuwavate sve uslove. Poku{ajte da se sa nekim posavjetujete.

Ribe Imate podr{ku uticajnih prijateqa. U potrazi ste za vrijednostima materijalne i duhovne prirode. Dan provodite u razmi{qawima o tome kako da na ekstravagantan na~in potro{ite novac koji imate. Sre}ni ste, pa to stawe `elite da podijelite sa dragim osobama. Razlog za toliku sre}u jeste nov posao koji je u izgledu. Krenite u {etwu sa nekim ko na vas djeluje smiruju}e.

RJE[EWE: PRIVREDNIK, RO, ESTRADA, ELBA, NIKI], GAR, MAMAC, I, ARI, ZAR, BAWA LUKA, E, LEDINA, AK, SRP, AVICENA, O, MORSKI JASTREB, UB, PANAMKA, RA, C, RAWENI ORAO, AROME, L, ILIR, LUDE, PA[ANSKI, OMER PA[A LATAS.

30 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

VELIKA [AHOVSKA TABLA - EVROAZIJSKI BALKAN (Vi{edimenzionalni kontekst )

FOTO: ARHIVA

Feqton

(14)

Balkanski barut opr`io i velike dr`ave ZBIGWEV B@E@INSKI

Tokom 19. vijeka Francuska, Austrougarska i Velika Britanija, kao velike sile, uspjele su da se ukqu~e u balkanske konflikte bez {tete po bilo ~iji vitalni interes, ali 1914. godine to je imalo strahovite posqedice po sve U dana{we rivalstvo unutar evroazijskog Balkana ukqu~ene su Rusija, Turska i Iran, pa i Kina. Tako|e su upleteni u rivalstvo, sa distance, i Ukrajina, Pakistan, Indija i udaqena Amerika

1685 - Ro|en je wema~ki kompozitor Johan Sebastijan Bah, jedan od najzna~ajnijih u istoriji muzike. Za `ivota je vi{e cijewen kao orguqa{ nego kao kompozitor i tek je Feliks Mendelson otkrio wegovu vrijednost izvo|ewem “Muke po Ma-

Tra di ci onal ni evrop ski Bal kan ukqu~ivo je, kao kqu~nu stvar, rivalstvo izme |u tri im pe ri je: oto man ske, aus tro ugarske i ruske. Tu su tako|e bila tri posredna u~esnika zainteresovana za to da wihovi evropski interesi ne budu ugro`eni pobedom jednog od protagonista pomenutog rivalskog odnosa: Nema~ka se pla{ila ruske mo}i, Francuska se suprotstavqala Austrougarskoj, a Velika Britanija je `elela da vidi otomansku imperiju kao kontro lo ra Dar da ne la oslabqenu pre ne go bilo koju od dve preostale imperije koje su se borile za kontrolu nad Balkanom. Tokom 19. veka, ove sile su uspele da se ukqu~e u balkanske konflikte bez {tete po bilo ~iji vitalni interes, ali wima to nije uspelo 1914. {to je imalo strahovite posledice po sve.

Odnosi Rusije i Turske U dana{we rivalstvo unutar evroazijskog Balkana ukqu~ene su tri susedne sile: Rusija, Turska i Iran, pri ~emu Kina mo`e isto tako postati protagonista. Tako|e su upleteni u pomenuto rivalstvo, mada vi{e sa distance, i Ukrajina, Pakistan, Indija i udaqena Amerika. Svaka od ove tri glavne i neposredno ukqu~ene zemqe no{ena je ne samo izgledima za budu}e geopoliti~ke i ekonomske koristi, ve} i jakim istorijskim impulsima.

Svaka od wih bila je u ovom ili onom periodu bilo politi~ki ili kulturno dominantna sila u regionu. Svaka je posmatra la dru ge sa po do zrewem. Ma da ~e oni ratni sukob izme|u wih nije verovatan, kumulativni efekat wihovog me|usobnog rivalstva mogao bi doprineti regionalnom ha osu. U slu ~a ju Ru si je, ne pri ja teqski odnos prema Turskoj postaje opsesivan. Ruski mediji portretiraju Turke kao one koji su re{eni da ostvare kontrolu nad regionom, kao podstreka~e lokalnog otpora Rusije i kao one koji ugro`avaju ukupnu rusku sigurnost u meri koja je potpuno u nesrazmeri sa wihovim stvarnim kapacitetima. Turci pak sebe vide kao oslobodioce svoje bra}e od dugotrajnog ruskog tla~ewa. Turci i Iranci su tako|e bili istorijski rivali u regionu i taj rivalitet se obnovio u skora{we vreme, pri ~emu Turska projektuje moderne i sekularizovane alternative iranskom konceptu islamskog dru{tva. Iako se za sva tri ova rivala mo`e re}i da se bore za sferu uticaja, u slu~aju Moskve re~ je o dubqim ambicijama zbog relativno sve`eg se}awa na imperijalnu kontrolu, prisustva u tom podru~ju nekoliko miliona Rusa i `eqe Kremqa da ponovo uspostavi Rusiju kao globalnu silu. Moskovska spoqna politika posmatra ~itav prostor biv{eg Sovjetskog Saveza kao zonu specijalnog geostra te {kog in te re sa Kremqa iz ko je spoqa{wi politi~ki, ~ak i ekonomski interesi treba da budu iskqu~eni.

TURCI I IRANCI su bili istorijski rivali u regionu

UKR[TENICA Amerika reprezentuje svoje rastu}e ekonomske interese, kao i interese Evrope i Dalekog istoka te`e}i da ostvari neograni~eni pristup do sada za wu zatvorenom podru~ju. Dakle, ono {to je u pitawu u ovoj ukr{tenici jesu geopoliti~ka mo}, pristup potencijalno velikom bogatstvu, ispuwewe nacionalne i religiozne misije i bezbjednost. Do raspada SSSR-a pristup ovom regionu je bio monopolisan od strane Moskve.

Nasuprot tome, mada turske aspiracije za regionalnim uticajem zadr`avaju neke tragove imperijalne, iako mnogo daqe, pro{losti (otomanska imperija je dosegla svoj vrhunac 1529. osvojiv{i Kavkaz i Azerbejyan, ali to nije ukqu~ivalo Centralnu Aziju). Turci vi{e ispoqavaju tendenciju da se pove`u sa turskim narodima ovih podru~ja u etni~ko-lingvisti~kom smislu.

Zahvaquju}i wenoj mnogo ograni~enijoj politi~koj i vojnoj mo}i, za Tursku je sfera ekskluzivnog politi~kog uticaja jednostavno, nedosti`na. Turska pre vidi sebe kao potencijalnog lidera rasutih zajednica koje govore turski jezik, koriste}i pri tome prednosti koje ona ima kao relativno modernija zemqa, i svoja ekonomska sredstva da se uspostavi kao najuticajnija sila u procesu nacionalne izgradwe koja zahvata to podru~je.

Persijsko carstvo Iranske aspiracije su maglovitije, ali na dugi rok ne mawe prete}e ruskim ambicijama. Persijsko carstvo je stvar daleke pro{losti. Na svome vrhuncu, 500-te godine pre na{e ere, ono je obuhvatalo dana{wu teritoriju tri kavkaske dr`ave - Turkmenistan, Uzbekistan i Tayikistan - i Avganis ta na, kao i Tur ske, Ira ka, Si ri je, Libana i Izraela. Mada su iranske postoje}e aspiracije mawe nego turske i usmerene uglavnom prema Avganistanu i Azerbejyanu, ~itava muslimanska populacija u tom podru~ju - ~ak unutar same Rusije - predstavqa predmet iranskog religioznog interesa. I zaista, o`ivqavawe isla ma u cen tral noj Azi ji postalo je organski deo aspiracija postoje}ih iranskih vlasti. Rivalitetni interesi Rusije, Turske i Irana u slu~aju geopoliti~kog udara Rusije, idu iz dva pravca direktno na Jug, na Azerbejyan i Kazahstan, u slu~aju Turske, sa jedne jedine strane koja ide prema istoku, kroz Azerbejyan i Kaspijsko more, u centralnu Aziju; i u slu~aju Irana, sa dvije strane ko je su usme re ne pre ma se ve ru na Azerbejyan i na severoistoku na Turkmenis tan, Av ga nis tan i Tayikis tan. Ovi pravci nisu samo izukr{tani - oni se mogu sukobiti jedni s drugima. U ovoj fazi, uloga Kine je ograni~enija a weni ciqevi mawe jasni. Blizu pameti je da je Kina sklonija tome da se suo~i sa grupom relativno nezavisnih zemaqa na zapadu nego sa ruskom imperijom. (Nastavi}e se)

21. mart 1685. godine

21. mart 1919. godine

22. mart 1876. godine

Ro|en veliki Bah

Progla{ena Ma|arska Republika

Ro|en Borisav Stankovi}

teji“. Bahov veliki opus dijelom izgubqen, jer je poslije smrti 1750. pao u zaborav - osnova je razvitka muzi~kih pravaca novijeg doba. Komponovao je vi{e od 300 kantata, fuga, oratorijuma, preludijuma, fantazija...

1919 - Progla{ena je Sovjetska Ma|arska Republika, stvorena bez krvoproli}a. Predsjednik vlade je postao socijalista [andor Garbai, a komesar za spoqne poslove vo|a komunista Bela Kun. Vlada je nacionalizovala industrijska, rudarska i saobra}ajna preduze}a, banke

i trgovinu, uvela osmo~asovno radno vrijeme i druge socijalne mjere. Republika je pala avgusta 1919. nakon vojne intervencije ^ehoslova~ke i Rumunije. Kraqevina Srba, Hrvata i Slovenaca odbila je da u~estvuje u intervenciji uprkos sna`nom pritisku Pariza i Londona.

1876 - Ro|en srpski pisac Borisav Stankovi}, slikar prolaznosti `ivota i qudske tragike i dubok analiti~ar politi~kih i psiholo{kih procesa u srpskom dru{tvu, uzdrmanom socijalnim suprotnostima. Pisao je o Vrawu i jugu Srbije, raslojavawu i dege-

neraciji starih trgova~kih porodica, talasu promjena u gradskom `ivotu, moralu `iteqa rodnog grada i patrijarhalnoj atmosferi, pot~iwenosti pojedinca svemo}nom sudu ~ar{ije. Sjajan poznavalac ponora qudske du{e, naro~ito je rado slikao likove.

OGLASI

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 31

“TEHNOGAS“ FABRIKA TEHNI^KIH GASOVA TRN, AD LAKTA[I Na osnovu ~lana 34. Statuta i ~l. 5. Poslovnika o radu Skup{tine Akcionarskog dru{tva TGT AD Lakta{i, Upravni odbor TGT AD Lakta{i

SAZIVA DVANAESTU sjednicu Skup{tine akcionarskog dru{tva, koja }e se odr`ati dana 16.4.2009. g. sa po~etkom u 10 ~asova u prostorijama TGT AD Lakta{i u Trnu, ul. Nikole Pa{i}a 28. Za sjednicu Skup{tine se predla`e sqede}i DNEVNI RED 1. Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine i odre|ivawe zapisni~ara 2. Usvajawe zapisnika sa prethodne sjednice Skup{tine akcionara 3. Usvajawe zavr{nog ra~una i izvje{taja o poslovawu dru{tva za period od 1.1.2008. g. do 31.12.2008. g., te dono{ewe odluke o raspodjeli dobiti 4. Izmjene Statuta dru{tva 5. Izbor revizora za 2009. g. 6. Izbor ~lanova Upravnog odbora 7. Izbor jednog ~lana Nadzornog odbora Lica koja }e zastupati fondove ili pojedine akcionare, du`ni su sa sobom donijeti ovla{tewe ovjereno od strane ovla{tenog organa.

UPRAVNI ODBOR Na osnovu ~lana 30. Statuta, Nadzorni odbor PKD “RAD” a.d. Tesli} objavquje

DOPUNU DNEVNOG REDA Za devetu redovnu Skup{tinu akcionara objavqenog u “Glasu Srpske“ dana 18.3.2009. godine novom ta~kom 8. koja glasi: “8. Dono{ewe odluke o raspodjeli ostvarene dobiti“ Ta~ke 8, 9, 10. i 11. se pomjeraju za jedno mjesto nani`e. PREDSJEDNIK NO Mirko Aleksi} s.r.

OGLASI

32 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

Komercijalna banka AD Bawa Luka Ulica Veselina Masle{e br. 6, Bawa Luka Nadzorni odbor Na osnovu ~lana 35. Zakona o bankama RS (“Sl. glasnik RS“ broj 44/03 i 74/04), ~lana 19. Statuta KOMERCIJALNE BANKE AD BAWA LUKA, Nadzorni odbor banke dana 4.3.2009. godine

SAZIVA 5. (petu) redovnu sjednicu Skup{tine akcionara Komercijalne banke AD Bawa Luka, koja }e se odr`ati dana 24.4.2009. godine (petak) u 11 ~asova u prostorijama Komercijalne banke AD Bawa Luka, ulica Veselina Masle{e br. 6, Bawa Luka. Za sjednicu Skup{tine akcionara Komercijalne banke AD Bawa Luka predla`e se sqede}i: Dnevni red 1. Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine Banke 2. Imenovawe Odbora za glasawe 3. Imenovawe akcionara koji ovjeravaju zapisnik 4. Imenovawu zapisni~ara 5. Usvajawe zapisnika sa 4. (~etvrte) sjednice Skup{tine akcionara 6. Razmatrawe i usvajawe - Godi{wih finansijskih izvje{taja na dan 31.12.2008. godine - Godi{weg poslovnog i finansijskog izvje{taja na dan 31.12.2008. godine, sa izvje{tajem vawskog (eksternog) revizora, 7. Razmatrawe i usvajawe - Izvje{taja o radu Nadzornog Odbora za 2008. g. - Izvje{taja o radu Odbora za reviziju za 2008. g. - Izvje{taja o radu Interne revizije za 2008. g. 8. Razmatrawe i usvajawe raspodjele dobiti ostvarene u 2008. godini 9. Razmatrawe i usvajawe Plana poslovawa za 2009. godinu 10. Razmatrawe i usvajawe Niveliranog plana i projekcije poslovawa 2007-2010. godina 11. Razno Napomena: Pravo glasawa na Skup{tini ima akcionar koji se na listi akcionara kod Centralnog registra HOV AD Bawa Luka nalazi 45 dana prije datuma odr`avawa sjednice Skup{tine. Materijali za predlo`ene ta~ke dnevnog reda dostupni su svim akcionarima u prostorijama banke svakim radnim danom od 8 do 16 ~asova. Predsjednik Nadzornog odbora Dragan Santovac REPUBLIKA SRPSKA GRAD BAWA LUKA GRADONA^ELNIK ADMINISTRATIVNA SLU@BA Odjeqewe za prostorno ure|ewe Trg srpskih vladara 1; tel:+387 51 244 416; faks: +387 51 244 450; www.banjaluka.rs.ba

OBAVJE[TEWE ZA JAVNOST Obavje{tava se javnost da se stavqaju na javni uvid: NACRT REGULACIONOG PLANA ZA PROSTOR IZME\U: UL. CARA LAZARA, ISTO^NOG TRANZITA, UL. GAVRILA PRINCIPA I DESNE OBALE VRBASA (radni naziv “JUG 4“); NACRT REGULACIONOG PLANA CENTRALNOG DIJELA NASEQA DRAGO^AJ I RAMI]I; NACRT IZMJENE DIJELA REGULACIONOG PLANA DOWEG TOKA SLIVNOG PODRU^JA POTOKA JULARAC U BAWOJ LUCI i NACRT REGULACIONOG PLANA INDIVIDUALNOG STAMBENOG NASEQA IZME\U ULICA OTOKARA KER[OVANIJA I QEV^ANSKE U BAWOJ LUCI. Nacrti regulacionih planova stavqaju se na uvid u salu Urbanisti~kog zavoda Republike Srpske, a.d. Bawa Luka, ul. Save Mrkaqa br. 16, prostorije Administrativne slu`be grada Bawa Luka, kao i u: - prostorije Mjesne zajednice Obili}evo - Nacrt regulacionog plana za prostor izme|u: ul. Cara Lazara, Isto~nog tranzita, ul. Gavrila Principa i desne obale Vrbasa (radni naziv : “Jug 4“); - prostorije Mjesne zajednice Drago~aj - Nacrt regulacionog plana centralnog dijela naseqa Drago~aj i Rami}i; - prostorije Mjesne zajednice Ada - Nacrt izmjene dijela Regulacionog plana doweg toka slivnog podru~ja potoka Jularac u Bawoj Luci i - prostorije mjesnih zajednica Paprikovac i Petri}evac - Nacrt regulacionog plana individualnog stambenog naseqa izme|u ulica Otokara Ker{ovanija i Qev~anske u Bawoj Luci. Nacrti se stavqaju na uvid svaki dan osim subote, nedjeqe i dr`avnih praznika u vremenu od 8 do 16 ~asova. Nacrti planova bi}e objavqen i na web site-u: www.banjaluka.rs.ba. Za vrijeme javnog uvida svako fizi~ko i pravno lice mo`e dati mi{qewe, primjedbe i prijedloge na nacrte, upisom u kwigu koja }e se nalaziti u prostorijama u kojima }e biti nacrti izlo`eni ili u formi dopisa Administrativnoj slu`bi grada Bawa Luka – Odjeqewu za prostorno ure|ewe ili Urbanisti~kom zavodu Republike Srpske, a.d. Bawa Luka, ul. Save Mrkaqa br. 16. Izlagawe nacrta na javni uvid i davawe mi{qewa, primjedbi i prijedloga traja}e 30 dana, po isteku 8 dana od dana objavqivawa.

BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD ZVORNIK Broj predmeta 83 0 P 001187 06 P Zvornik, 18.3.2009. godine Pred ovim sudom u toku je parni~ni postupak tu`ioca FOND STANOVAWA REPUBLIKE SRPSKE Bawa Luka, zastupan po punomo}niku Cvetojevi} Petru, advokatu iz Bawe Luke, protiv tu`ene PANTI] QEPOSAVE, k}i @ivana, iz Zvornika, Svetog Save Z-15, radi ostvarivawa nov~anog potra`ivawa, kojom tu`bom tu`ilac tra`i da se usvoji tu`beni zahtjev tu`ioca i obave`e se tu`ena Panti} Qeposava iz Zvornika da na ime ispuwewa obaveze isplate otkupne cijene stana u Zvorniku, Svetog Save Z-15, po ugovoru o otkupu stana broj: OV-19/04 od 12.1.2004. godine isplati tu`iocu - Fondu stanovawa Republike Srpske iznos od 3.818,50 KM sa zakonskom zateznom kamatom od 27.1.2004. godine do isplate, kao i naknaditi parni~ne tro{kove sa zakonskom zateznom kamatom od dana presu|ewa do isplate, sve to u roku od 30 dana pod prijetwom izvr{ewa. Kako sud postupaju}i po tu`bi nije mogao uru~iti tu`bu na adresu tu`ene, na odgovor, to shodno odredbama ~lana 348 stav 3 Zakona o parni~nom postupku tu`bu na obavezni odgovor dostavqamo putem dnevnih novina “Glas Srpske“. Tu`ena se pou~ava kako slijedi: Ovom prilikom pozivamo Vas da u roku od 30 dana dostavite sudu obavezni pismeni odgovor na tu`bu u dovoqnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu. Du`ni ste dostaviti pismeni odgovor na tu`bu u navedenom roku koji mora biti razumqiv i mora sadr`avati sve ono {to je potrebno da bi se po wemu moglo postupati a posebno u istom navesti: - oznaku suda i broj predmeta, ime i prezime, prebivali{te ili boravi{te stranaka i wihovih punomo}nika te predmet spora, - procesne prigovore koje ne mo`ete isticati nakon odgovora na tu`bu, - decidno se izjasniti da li priznajete ili osporavate tu`beni zahtjev, - ukoliko osporavate tu`beni zahtjev du`ni ste u odgovoru na tu`bu ta~no navesti razloge zbog kojih osporavate tu`beni zahtjev, ~iwenice na kojima zasnivate svoje navode i dostavite dokaze kojima se utvr|uju te ~iwenice. Ukoliko predla`ete provo|ewe dokaza saslu{awem svjedoka du`ni ste za svakog svjedoka navesti ta~no ime, prezime, ime jednog roditeqa, adresu stanovawa, na koje okolnosti predla`ete da se svjedok saslu{a. Pismeni odgovor morate li~no potpisati. Napomena: dostava se smatra obavqenom protekom roka od 15 dana od dana objavqivawa u novinama “Glas Srpske“.

REPUBLIKA SRPSKA GRAD BAWA LUKA GRADONA^ELNIK ADMINISTRATIVNA SLU@BA Odjeqewe za prostorno ure|ewe Trg srpskih vladara 1; tel:+387 51 244 416; faks: +387 51 244 450; www.banjaluka.rs.ba

OBAVJE[TEWE ZA JAVNOST Obavje{tava se javnost da se NACRT IZMJENE DIJELA REGULACIONOG PLANA STAMBENOG NASEQA BORIK U BAWOJ LUCI stavqa na javni uvid. Nacrt Regulacionog plana stavqa se na uvid u prostorije preduze}a “Stilling“ d.o.o. Bawa Luka, ul. Save Mrkaqa br. 16, prostorije Administrativne slu`be grada Bawa Luka, te Mjesnu zajednicu Borik svaki dan osim subote, nedjeqe i dr`avnih praznika u vremenu od 8 do 16 ~asova. Nacrt Plana bi}e objavqen i na web site-u: www.banjaluka.rs.ba. Za vrijeme javnog uvida svako fizi~ko i pravno lice mo`e dati mi{qewe, primjedbe i prijedloge na Nacrt, upisom u kwigu koja }e se nalaziti u prostorijama u kojima }e biti Nacrt izlo`en ili u formi dopisa Administrativnoj slu`bi grada Bawa Luka – Odjeqewu za prostorno ure|ewe ili preduze}u “Stilling“ d.o.o. Bawa Luka, ul. Save Mrkaqa br. 16. Izlagawe Nacrta na javni uvid i davawe mi{qewa, primjedbi i prijedloga traja}e 30 dana, po isteku 8 dana od dana objavqivawa.

BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA ^ELINAC Osnovna {kola “Dr MLADEN STOJANOVI]” Na osnovu Pravilnika o izvo|ewu izleta, ekskurzija i {kole u prirodi (“Slu`beni glasnik Republike Srpske” broj 113/07 i ~lana 20. Zakona o javnim nabavkama (“Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine” br. 49/04) objavquje se

OBAVJE[TEWE O NABAVCI USLUGA I UGOVORNI ORGAN PUN NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA Osnovna {kola “Dr Mladen Stojanovi}” Jo{avka Kontakt osoba: Dragica Zrni}, sekretar {kole Adresa: 78244 Jo{avka Identifikacioni broj: 4401305540008 Telefon i faks: 051/562-072 II VRSTA UGOVORA Usluge III PREDMET UGOVORA Ekskurzija u~enika 8. i 9. razreda na bazi ~etiri puna pansiona

IV ROK PRIJEMA PONUDA 28.3.2009. godine do 10 ~asova V DATUM I MJESTO OTVARAWA PONUDA 28.3.2009. godine u 12 ~asova u prostorijama {kole VI USLOVI ZA DOBIJAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE Mo`e se dobiti do krajweg roka podno{ewa ponude, uz obavezan zahtjev za preuzimawe tenderske. Ponuda treba da sadr`i dokumenta u skladu sa tenderskom dokumentacijom. VD direktor Darko Brankovi}

OGLASI

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 33

34 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

OGLASI

Na osnovu ~l. 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske (“Sl. glasnik RS”, broj 25/03) i odluka Skup{tine akcionara “Aerodromi Republike Srpske“ a.d. Bawa Luka broj: 82/09 od 4.3.2009. i broj: 83/09 od 4.3.2009. Komisija za izbor ~lanova Nadzornog odbora raspisuje

JAVNI KONKURS za izbor i imenovawe dva ~lana Nadzornog odbora Preduze}a za usluge u vazdu{nom saobra}aju “Aerodromi Republike Srpske“ a.d. Bawa Luka I Nadzorni odbor ima pet ~lanova, a javni konkurs se raspisuje za imenovawe dva ~lana Nadzornog odbora, i to ispred Akcijskog fonda Republike Srpske i Fonda za restituciju Republike Srpske. II Nadle`nosti Nadzornog odbora utvr|ene su Zakonom o preduze}ima, Zakonom o javnim preduze}ima, Statutom preduze}a i drugim pozitivnim propisima. III Mandat ~lanova Nadzornog odbora koji se imenuje u ovom postupku traje ~etiri godine. IV ^lanovi Nadzornog odbora imaju pravo na naknadu u skladu sa odlukom Skup{tine akcionara. V Kriteriji i uslovi za kandidate V.1. Op{ti uslovi - da su dr`avqani RS ili BiH, - da su stariji od 18 godina, - da imaju op{tu zdravstvenu sposobnost, - da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be u institucijama BiH, odnosno entitetima na osnovu disciplinske mjere u periodu od 3 (tri) godine prije objavqivawa konkursa, - da se na wih ne odnosi ~lan IX, stav 1. Ustava BiH, - da nisu osu|ivani za krivi~no djelo, privredni prestup ili prekr{aj, za povredu propisa o privrednom ili finansijskom poslovawu koji ih ~ine nepodobnim za obavqawe du`nosti u navedenom organu, - da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak, - da nemaju privatni finansijski interes u Preduze}u, - da nije lice koje obavqa izvr{nu funkciju u politi~koj stranci na bilo kojem nivou politi~kog organizovawa. V.2. Posebni uslovi - visoka stru~na sprema (VII stepen stru~ne spreme), - radno iskustvo najmawe pet godina, - poznavawe sadr`aja i na~ina rada Nadzornog odbora. VI Sukob interesa Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske, Zakonom o sukobu interesa, Zakonom o preduze}ima, Zakonom o javnim preduze}ima i drugim propisima kojima je regulisan sukob interesa. VII Potrebni dokumenti Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni prilo`iti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova, sa adresom prebivali{ta i telefonskim brojem: 1. radnu biografiju i ovjerenu kopiju radne kwi`ice, 2. ovjerenu kopiju diplome, 3. uvjerewe da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri mjeseca) i 4. uvjerewe o dr`avqanstvu (ne starije od {est mjeseci). Kao dokaz o ispuwavawu op{tih uslova iz alineje 4, 5, 6, 8. i 9. kandidati dostavqaju pismenu izjavu. VIII Objavqivawe konkursa Konkurs se objavquje u dnevnom listu “Glas Srpske“ i “Slu`benom glasniku Republike Srpske“. IX Podno{ewe prijave Rok za podno{ewe prijave je 15 dana od dana posqedweg objavqivawa konkursa. Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te, na adresu: “Aerodromi Republike Srpske“ a.d. Bawa Luka, ul. Kraqa Alfonsa XIII br. 22, sa naznakom “Komisiji za izbor ~lanova Nadzornog odbora - ne otvarati“. Sa kandidatima koji u|u u u`i izbor Komisija }e obaviti intervju, na koji }e kandidati biti pozvani telefonom. Broj: 84/09 Datum: 17.3.2009. god. PREDSJEDNIK KOMISIJE Marinko Ba{i}, s.r.

Na osnovu ~l. 19. stav 4. i 32a. Zakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine (“Slu`beni glasnik BiH“, br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06 i 32/07), Agencija za dr`avnu slu`bu Bosne i Hercegovine, u ime Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, raspisuje

JAVNI OGLAS za popuwavawe radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine Sektor zajedni~kih slu`bi vrde ili uvjerewa kao dokaza o tra`enom radnom 1/01 Stru~ni saradnik za pravne poslove iskustvu u struci; dokaza o tra`enom poznavawu enOpis radnih zadataka: obavqa formalne poslove gleskog jezika; popuwen obrazac Agencije za dr`avezane za raspore|ivawe dr`avnih slu`benika i zavnu slu`bu koji se mo`e dobiti u prostorijama poslenika, kao i za ure|ewe radno-pravnog statusa Agencije za sigurnost hrane BiH ili na internet zaposlenika; priprema pojedina~ne akte koji se stra ni ci Agen ci je za dr`a vnu slu `bu odnose na prava, du`nosti i odgovornosti u vezi sa www.ads.gov.ba. radnim odnosima; vodi i a`urira profesionalne dosijee zaposlenika, wihov rad i unapre|ewe u slu- Kandidati koji budu uspje{ni na pismenom dijelu `bi; prati zakone i druge propise bitne za rad stru~nog ispita obavezni su na usmeni dio stru~nog Agencije i vr{i nadzor u primjeni propisa; priispita (intervju) donijeti uvjerewe o nevo|ewu kriprema izvje{taje, analize, odluke i druge akte. vi~nog postupka (ne starije od tri mjeseca), koje se Posebni uslovi: zavr{en pravni fakultet; jedna (1) ne dostavqa zajedno sa drugim dokumentima, u progodina radnog iskustva u struci; polo`en stru~ni tivnom ne}e mo}i pristupiti istom. Iznimno, u slu(upravni) ili javni ispit; poznavawe engleskog je~aju ako kandidat iz objektivnih razloga ne dostavi zika; poznavawe rada na ra~unaru. tra`eno uvjerewe na intervju, isto treba dostaviti Pripadaju}a osnovna neto plata: 1125 KM najkasnije do momenta preuzimawa du`nosti, u suprotnom skida se sa liste uspje{nih kandidata. Broj izvr{ilaca: jedan (1) izvr{ilac. Mjesto rada: Mostar - Kandidati koji nemaju polo`en stru~ni (upravni) ispit, prije pristupawa stru~nom ispitu }e polagaNapomena za sve kandidate: ti javni ispit u skladu sa Odlukom o na~inu pola- Pored posebnih uslova kandidati moraju ispuwavagawa javnog i stru~nog ispita (“Slu`beni glasnik ti i op{te uslove propisane ~lanom 22. Zakona o BiH”, broj 96/07), izuzimaju}i ~l. 6. i 11. stav 2., dr`avnoj slu`bi u institucijama BiH. koji se ne primjewuju, zbog toga {to se kandidati - Komisija bira kandidate na osnovu podataka iz obavje{tavaju o mjestu i vremenu polagawa javnog prijave, kao i znawa i sposobnosti pokazanih na ispita, kao i o rezultatima istog, iskqu~ivo pustru~nom ispitu, gdje }e se, izme|u ostalog, provjeritem slu`bene internet stranice Agencije za ti i da li kandidati ispuwavaju neke od posebnih dr`avnu slu`bu, gdje se i objavquje javni oglas, od uslova javnog oglasa koji se ne dokazuju dostavqenom kada i te~e rok za podno{ewe prijava. dokumentacijom. - Postupak izbora kandidata regulisan je PravilniTra`ene dokumente treba dostaviti najkasnije do kom o postupcima ogla{avawa, izbora kandidata, 28.03.2009. godine, putem po{te preporu~eno, na premje{taja i postavqewa dr`avnih slu`benika u adresu: slu~aju prenosa ili preuzimawa nadle`nosti od strane institucija BiH (“Slu`beni glasnik BiH“, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine broj 27/08). “Javni oglas za popuwavawe radnog mjesta dr`a- Pod radnim iskustvom podrazumijeva se radno isvnog slu`benika u Agenciji za sigurnost hrane kustvo nakon ste~ene visoke {kolske spreme. Bosne i Hercegovine“ - Za sprovo|ewe konkursne procedure po ovom javnom 88 000 Mostar, ul. Dr. Ante Star~evi}a b.b. oglasu formira}e se jedna Komisija za izbor. Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave, kao Potrebni dokumenti: i kopije tra`ene dokumentacije koje nisu ovjerene, Ovjerene kopije: fakultetske diplome (nostrifikone}e se uzimati u razmatrawe. vane diplome, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj dr`avi nakon marta 2009. godine 06.04.1992. godine); va`e}e li~ne karte; uvjerewa o Sarajevo polo`enom stru~nom (upravnom) odnosno javnom DIREKTOR ispitu (u ciqu osloba|awa od javnog ispita); potNeven Ak{amija

“GRA\A“ AD BAWA LUKA BAWA LUKA Ul. Vidovdanska br. 59 Broj: 117/09. Bawa Luka: 20.3.2009. godine Na osnovu ~lana 55. Statuta “Gra|a“ AD Bawa Luka i Odluke Upravnog odbora broj 34-6/09 od 9.2.2009. godine, direktor Dru{tva raspisuje

OGLAS

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH SREDWOBOSANSKI KANTON OP]INA DOWI VAKUF OP]INSKI NA^ELNIK Broj: 02-28-1072-1/09 Dowi Vakuf, 04.03.2009. godine Op}ina Dowi Vakuf raspisuje

O DAVAWU U ZAKUP I Izdaje se u zakup poslovni prostor - magacin u Zalu`anima (biv{i “Tropik“) u ulici Nenada Kosti}a broj 12, u povr{ini od 645,70 m2 namijewen skladi{tewu vo}a i povr}a i ostalih roba. Ukupna povr{ina sa objektom iznosi 1.688,00 m2. - Utvr|uje se po~etna cijena od 2.500,00 KM mjese~no.

JAVNI OGLAS

za podno{ewe prijava za dodjelu donacije-pomo}i u gra|evinskom materijalu za izgradwu i sanaciju stambenih jedinica Na osnovu Programa rje{avawa problema raseqenih lica, povratnika i izbjeglica usvojenog na 109. sjednici Vlade Republike Srpske odr`anoj dana 28.01.2009. godine planirana su sredstva za op}inu Dowi Vakuf u iznosu od 70.000,00 KM namijewena za izgradwu i sanaciju 3 (tri) stambene jedinice. Pravo podno{ewa prijava za dodjelu donacije (pomo}i) imaju povratnici Srbi. Napomena: Ministarstvo za izbjeglice i raseqena lica RS kao do na tor za dr`a va pra vo da iz mije ni broj stambenih jedinca, odnosno izmijeni obim projektnog zahvata na podru~ju op}ine Dowi Vakuf srazmjerno ostvarewu buyeta. Za sve informacije iz ovog oglasa, a koje se odnose na Op{te i Posebne kriterije ili druge in-

formacije u vezi oglasa za odabir prioritetnih korisnika pomo}i, mo`ete se obratiti u prostorijama Op}ine Dowi Vakuf, Slu`ba za prostorno ure|ewe, katastar i imovinsko-pravne poslove. Kontakt osoba: - Balihoyi} Izet, vi{i samostalni referent za obnovu - tel. 030 205 500. Oglas ostaje otvoren 15 dana od dana objavqivawa. Prijedlog rang liste o izboru potencijalnog kori sni ka po mo }i }e bi ti objavqen na ogla snoj plo~i Op}ine Dowi Vakuf u roku od 10 dana od dana isteka roka objave oglasa. OP]INSKI NA^ELNIK, Su{i} Huso, pravnik

Fabrika motora specijalne namjene AD Pale Broj: 60/09 Pale, 18.3.2009.

DOPUNA DNEVNOG REDA DNEVNOM REDU za X sjednicu Skup{tine akcionara Fabrike motora specijalne namjene AD Pale mijewa se i dodaje pod ta~kom 5. Razmatrawe i usvajawe Odluke o imenovawu Komisije za izbor tri ~lana Nadzornog odbora Fabrike motora specijalne namjene AD Pale u ime Akcijskog fonda

Republike Srpske a.d. Bawa Luka i Fonda za restituciju Republike Srpske a.d. Bawa Luka, tako da se ostale ta~ke pomjeraju za jedno redno mjesto. ZA NADZORNI ODBOR Vlajko Cvjetkovi}, dipl. ma{. ing.

II Izdaje se u zakup poslovni prostor-skladi{te “Gra|a“ AD Bawa Luka broj 9, koje se nalazi u Novom Gradu, u ulici Kraqa Petra I Oslobodioca bb. Stovari{te ~ini nadstre{nica povr{ine 740,00 m2 i dva objekta za kancelarijske namjene, te ukupna povr{ina skladi{ta sa objektima iznosi 1.834,00 m2. Utvr|uje se po~etna cijena od 500,00 KM mjese~no. III Izdaje se u zakup poslovni prostor - skladi{te “Gra|a“ AD Bawa Luka broj 12 koje se nalazi na Tuwicama, u ulici Nenada Kosti}a bb, koji se sastoji od 3 kancelarije od po 10,00 m2 i skladi{nog prostora od 440,00 m2 kao i asfaltiranog vawskog prostora od 1.580,00 m2. - Utvr|uje se po~etna cijena od 3.000,00 KM mjese~no. IV Izdaje se u zakup skladi{ni prostor u Bawoj Luci, u ulici Pilanskoj bb, prikladan za prodaju ogreva - ugqa i drva. Posjeduje nadstre{nicu, kancelariju i kolsku vagu. - Utvr|uje se po~etna cijena od 1.200,00 KM mjese~no. V Izdaje se u zakup vi{e kancelarijskih prostora povr{ine od 8,00 do 43,00 m2 u ulici Vidovdanska broj 59 (Paskolina ciglana) po cijeni od 10,00 do 15,00 KM po m2. USLOVI OGLASA: Pravo u~e{}a na oglase imaju sva pravna i fizi~ka lica koja uplate depozit u vrijednosti 10% od po~etne cijene na `iro-ra~un broj 5620990001204264 kod NLB Razvojne banke Bawa Luka. Poslovni prostori mogu se pogledati svakog radnog dana od 9 do 15 ~asova, a informacije za iste dobiti na telefone: 051/218-337 i 051/218-249. Oglas ostaje otvoren 8 dana od dana objavqivawa. Licitacija }e se obaviti ako bude prijavqen i samo jedan ponu|a~, dana 1.4.2009. godine u 11 ~asova u prostorijama Dru{tva u ulici Vidovdanskoj broj 59. KOMISIJA

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 35

Dana 26.3.2009. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg dragog

Prije 40 dana prestalo je da kuca plemenito qudsko srce na{eg zemqaka i prijateqa

@EQKA DRAGI]A

VLADETE [UKOVI]A

U nedjequ, 22.3.2009. godine u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Malom Bla{ku, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: otac Branislav, majka Gordana i brat Dragan.

Vje~no }e{ ostati u na{im srcima i sje}awu. Bori~i} M., Bulatovi} M., Vukoti} S., Vuliki} Q., Jankovi} S., Maksimovi} M., Merdovi} V., Milutinovi} Q., Obradovi} Bo`., Pejovi} T., Pileti} V., Radulovi} D., Radulovi} Z., Rov~anin V., Todorovi} M., ]iprani} M., [arovi} M.

000012 B-5 M Tu`no sje}awe na dragog sina

Tu`no sje}awe na dragog sina

@EQKA DRAGI]A

@EQKA DRAGI]A Majka Gordana

Otac Branislav

Tu`no sje}awe na dragog

Tu`no sje}awe na dragog

@EQKA DRAGI]A

@EQKA DRAGI]A Tetka Brana i tetak Zoran 000013 A-1 M

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 19.3.2009. u 86. godini `ivota preminuo na{ dragi

@EQKA DRAGI]A

Slavi{a i @eqka 000013 A-1 M

Tu`no sje}awe na voqenog supruga

Navr{ava se 40 dana od smrti na{eg dragog gosta i prijateqi

VLADETE [UKOVI]A

Brat Dragan 000012 A-1 M

000012 A-1 M

Tu`no sje}awe na dragog brata

000008 B-5 M

000012 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog

@EQKA DRAGI]A

BOGOQUB (Cvije) MIRNI]

Ro{tiqnica “Slavica” sa Bulevara 000007 A-2 M

Sahrana }e se obaviti 21.3.2009. u 13 ~asova na grobqu Tavanica u Pavlovcu. O`alo{}eni: k}erka Zora, zet Qubi{a i unu~ad Jelena i Steva. 000016 A-8 M

Posqedwi pozdrav dragom bratu

Tu`no sje}awe na

Vladimir, Milena, Elena i Aleksa 000013 A-1 M

BOGOQUBU od brata Simeuna sa porodicom. 000016 A-1 M

Tu`no sje}awe na dragog brata i strica

Tu`no sje}awe na voqenu majku

@ARKA BOJI]A 23.3.2003 - 23.3.2009.

DRAGU JEKI]A

DRAGU JEKI]A

Brat Jovo sa porodicom 000019 A-1 G

Supruga Radojka, sinovi Milorad, Nenad i Predrag, snahe i unu~ad. 000028 A-8 G

VASILIJU (ro|. Crnogorac) PERI]

23.3.1999 - 23.3.2009.

22.3.1997 - 22.3.2009.

Tu`no je `ivjeti, a biti rawen u du{i, tra`iti to svuda, a nigdje to ne na}i, ~ekati da se vrati{, a tebe nema. O`alo{}ena tvoja supruga Bosa 000019 A-8 G

Tvoji Peri} Slavko i Slavica Balorda sa porodicama 000005 A-3 G

36 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 19.3.2009. godine u petoj godini nesre}nim slu~ajem izgubila `ivota na{a draga

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 19.3.2009. godine u 63. godini nesre}nim slu~ajem izgubio `ivot na{ dragi

AWA (Zorana) GAZIBARI]

MOM^ILO (Ilije) KURIYA

Sahrana }e se obaviti 21.3.2009. godine u 13.30 ~asova na grobqu Rebrovac. O`alo{}eni: otac Zoran, majka Mirjana, bake Cvijeta i Rosa, djed ^edo, tetka Zorica i tetak @eqko, bra}a Damjan i Danijel, ujak @eqko i ujna Sawa i sestra \or|a te ostala rodbina, kumovi, prijateqi i kom{ije 000027 B-2 M

Sahrana }e se obaviti 21.3.2009. godine u 13.30 ~asova na grobqu Rebrovac. O`alo{}eni: supruga Cvijeta, k}erka Mirjana, sin @eqko, zet Zoran, snaha Sawa, unuka \or|a, bra}a Milorad, Nedeqko, sestre Sara, Stoja, Desanka, Jovanka, Grozda, zet Branko te ostala mnogobrojna rodbina, prijateqi i kom{ije 000027 B-2 M

Posqedwi pozdrav Zoranovoj i Mirjaninoj k}erki

Posqedwi pozdrav dragoj kumi

AWI GAZIBARI]

AWI GAZIBARI] Kumovi Zori} Dragan, Ranka, Jovan, Una, Dea i Vida Grabovac

od Zoranovih radnih kolega “Zorex-trade“ d.o.o. B-2 F

B-2 F

Posqedwi pozdrav Mirjaninom ocu

Posqedwi pozdrav Mirjaninom ocu

MOM^ILU KURIYI

MOM^ILU KURIYI

Radnici “Zorex-trade“ d.o.o. Kumovi Zori} Dragan, Ranka, Jovan, Una, Dea i Vida Grabovac B-2 F Posqedwi pozdrav dragoj kom{inici, maloj

AWI

Posqedwi pozdrav kom{iji

Posqedwi pozdrav

MOM^ILU

VAWU[KI

od porodice Marinkovi}. od porodice Marinkovi}. 000024 A-1 M

000024 A-1 M

B-2 F Posqedwi pozdrav ~ika

MOM^ILU

od Mar ko ve tet ke @a ne i te ~e Nenada. 000014 A-1 M

od Markove tetke @ane i te~e Nenada. 000014 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom

Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav

MOM^ILU

AWI

AWI

MOM^ILU

od Marka, Sawe, Milice i Vlade. 000014 A-1 M

od Marka, Sawe, Milice i Vlade. 000014 A-1 M

od Sa{e, Zorana i Bojana. 000020 A-1 M

od Sa{e, Zorana i Bojana. 000020 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragim

AWI GAZIBARI]

i

MOM^ILU KURIYA

od Gorana Mi}i}a sa porodicom. 000025 A-7 M Posqedwi pozdrav mojoj drugarici

AWI od wenog druga Marka. 000014 A-1 M

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 37

Posqedwi pozdrav dragim

AWI GAZIBARI]

MOM^ILU KURIYA

i

od kolektiva Globeh Tabak.

B-7 F Posqedwi pozdrav dragim

Posqedwi pozdrav dragim

AWI GAZIBARI]

AWI GAZIBARI]

i MOM^ILU KURIYA

Kolektiv d.o.o. Tara Bawa

MOM^ILU KURIYA

od kafe “Farsa“. 000024 B-2 M Posqedwi pozdrav dragim

AWI GAZIBARI]

000025 B-5 M

i

i

MOM^ILU KURIYA

od servisa “Sky plus“. 000025 B-2 M

38 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

Danas 21.3.2009. navr{ava se tu`na godina otkako nije sa nama na{ dragi otac i suprug

Na{a draga

NADA (ro|. Damjanovi}) TURI]

DRAGO BA[I]

1932 - 2009.

Pozivamo svu rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se danas 21.3.2009. godine u 11 ~asova pridru`e na Perduvovom grobqu. Vje~no }e{ `ivjeti u na{im srcima i mislima, tvoja k}erka Neda i supruga Dragana

preminula je 20.3.2009. godine. Sahrana je na Novom grobqu u Bawoj Luci u ponedjeqak 23.3.2009. godine u 13 ~asova O`alo{}eni: sin Mirko, k}erka Branka, snaha Gorana, unuk Aleksandar, unuka Sowa, porodice: Turi}, Damjanovi}, Krasojevi} i Mirni}

000013 B-5 M Tu`no sje}awe na na{eg dragog zeta

000029 B-5 M

Tu`no sje}awe na na{eg dragog

Tu`no sje}awe na na{eg dragog prijateqa

Tu`no sje}awe na na{eg dragog

DRAGU BA[I]A

DRAGU BA[I]A

DRAGU BA[I]A

STOJKU VUKELI]

Porodica Milunovi} 000013 A-1 M

Sin Branislav sa porodicom 000009 A-1 M

od Cige i Biqane.

DRAGU BA[I]A

Nikad te ne}emo zaboraviti, tvoji Sini{a, Mira, Aco i Sa{a Babi} 000013 A-2 M

Znao si koliko smo te voqeli, ali nikad ne}e{ saznati koliko nam nedostaje{, tvoj punac Brane i punica Ratka 000013 A-8 M

Posqedwi pozdrav sestri~ini

Tu`no sje}awe na na{eg dragog

000006 A-1 M

Tu`no sje}awe na dragu majku

Sedmodnevni pomen dragom kumu

Dana 22. marta navr{ava se sedam dana od smrti

Tu`no sje}awe na na{eg dragog

RADI BOJI]U od kumova Slobodana i Smiqe Ruwo sa porodicom. 000011 A-1 M

AWI DRAGU BA[I]A

DRAGU BA[I]A

Stojanka i Nikola 000013 A-1 M

Dule i Desa Triki} iz Drvara 000013 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom bratu

Posqedwi pozdrav

od Mirjane Sando sa mu`em Dragom, sinovima Aleksandrom i Bogoqubom. 000019 A-2 M

NIKOLE MILANOVI]A

Tu`no sje}awe na radnog kolegu

iz Jajca @ivje}e{ vje~no u na{im srcima. Zahvalna porodica.

Posqedwi pozdrav ujaku

A-8 UP Tu`no sje}awe na dragog brata

Posqedwi pozdrav dragoj

SAVU JOKI]A Centar za obrazovawe, vaspitawe i rehabilitaciju slu{awa i govora

MOM^ILU od ses tre Sa re Kri vo ku }a i wenih k}erki Milene, Miroslave, Svjetlane i unuke Marije. 000019 A-2 M

AWI

MOM^ILU

od bake Sare Krivoku}a i tetki Milene, Miroslave i Svjetlane i sestre Marije. 000019 A-2 M

od Mirjane Sando sa porodicom mu` Drago, sinovi Aleksandar i Bogoqub. 000019 A-2 M

SAVU JOKI]A Sestra Saveta sa porodicom 000026 A-1 M

VESNI (ro|. RADULOVI]) BA^INSKI od radnih kolega torakalne hirurgije. 000003 A-1 M

00005 A-2 M

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 39

Posqedwi pozdrav prijatequ

Posqedwi pozdrav

SLOBODANU BILBIJI

dr SLOBODANU BILBIJI

od osobqa Hotela “TALIJA”.

od porodice Regodi} \.

000009 B-5 M

000009 B-5 M

Dana 26.3.2009. godine navr{ava se godina dana od smrti na{e drage supruge, majke i bake

RADE (ro|. Te{anovi}) GAJI]

Prof. dr SLOBODAN BILBIJA Kao suprug i otac izgradio si i wegovao najve}e qudske vrijednosti i podario ih svojoj porodici, bio nesebi~an i odan prijateq, a na poslu uspostavio najvi{e standarde profesionalnosti, kojih si se pridr`avao do posqedweg minuta svog `ivota. U~inio si sre}nim ogroman broj qudi kojima si spasio ili produ`io `ivot. Ove osobine su tvoja zadu`bina koja te vodi u nezaborav. Neka je to djeli} utjehe Tvojoj porodici koja je imala sre}u da si joj pripadao. Cijeli grad osje}a prazninu {to nisi vi{e dio wega. Mirjana Raosavqevi} 000023 B-2 M Dana 22.3.2009. godine navr{ava se trideset godina od kad nas je napustila na{a draga mama i baka

DRAGICA (ro|. Trivanovi}) [TRBAC S qubavqu je se sje}aju wena djeca Rosa, Mirko, Marinko i Nada sa porodicama, unu~ad i praunu~ad. 000026 A-6 G

Tim povodom, dana 21.3.2009. godine u 10,30 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na gradskom grobqu u Prwavoru. Pro{la je godina. Te{ka i bolna. Neka se tu`ne rije~i samo slute. A ti, majko, osjeti u svjetlosti tvojih zvijezda, vje~nu qubav nezaborava. Tvoje zvijezde: suprug Du{an, sin Goran, k}erka Swe`ana, zet Mladen, snaha Radojka, unuke Damjana, Teodora i Tamara. B-3 04/11 E

Dana 21.3.2009. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od smrti na{eg dragog supruga, oca i djeda

Dana 21.3.2009. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog

NIKOLE MEDI]A Ovim putem zahvaqujemo osobqu Gerijatrijskog centra Bawa Luka na nesebi~noj pomo}i. U ti{ini vje~nog mira neka te prate na{a qubav i molitve. Supruga Mla|enka, sinovi Darko i Du{ko snahe Valentina, Bojana, unu~ad Nikolina, Sr|an, Maja, Nika i Nikola 000036 A-6 M

BOŠKA VUKOJEVI]A Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu Krupa na Vrbasu - Ledenice 83, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. Supruga Stanislava, sin Novo, k}erke Novka, Daliborka i Ilinka, snaha Dragana, zetovi, unu~ad, porodice Krvr`i}, Te{anovi}, Grbi}, Pevuqa, Erceg, Šuti}, Vukojevi} 000041 A-8 M

40 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

Tu`no sje}awe na priju

BOJU Prije Munevera i Melisa 000001 A-1 M

QUBICA (ro|. Vukovi}) TRKUQA

BOJU VESELINOVI] 23.3.2007 - 23.3.2009.

Dana 22.3.2009. navr{ava se tu`na godina dana od smrti na{eg dragog

iz Starog Majdana Kad utihne dan, kada no} spusti svoja velika, mra~na i te{ka krila i pokrije ovaj na{ svijet jave na virtuelnom nebu, svi oni nama dragi i mili likovi kojih vi{e nema na javi, `ive u na{im mislima i srcima. Oni su potisnuti u podsvijesti, ali s vremena na vrijeme postaju dio na{e realnosti, jedan od likova moje podsvijesti si ti, majko mila, koja si se prije deset godina upokojila i posjeti}emo tvoju vje~nu ku}u 21. marta u 10 ~asova, a tvoji najmiliji nikada te ne}e zaboraviti. K}eri Dobrila, Jelena, Slavka i unu~ad 000008 B-2 G Tu`no sje}awe na na{u dragu

Tu`no sje}awe na voqenu majku, suprugu, baku, sestru i punicu

Tu`no sje}awe na dragog tatu

Go di ne ko je su pro {le ni su umawile bol i tugu za tobom. Tvoji vje~no o`alo{}eni: k}erke Stojanka, Nada i Vesna, suprug Mi}o, unu~ad, brat, sestra i zetovi 000001 A-4 M

VLADIMIRA BERI]A

SPASU

Dana 22.3.2009. navr{avaju se dvije godine od smrti na{e drage majke, svekrve i bake

22.3.2001 - 22.3.2009. Supruga Dobrila, sin Milan i k}erka Lana 000018 A-2 M

Dana 23.3.2009. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{eg dragog

VLADIMIRA GRUJE (Mihajla) VLAJI]A

Tu`no sje}awe na ujaka

Sestra Joka i brat Ranko sa porodicama 000016 A-1 G

SPASE KAJKUT Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu Dolovi. Sin @eqko, snaha Sla|ana, unuka Aleksandra 000002 A-2

Tu`no sje}awe na ujaka Dana 24.3.2009. navr{i}e se 8 godina od smrti na{eg dragog oca, supruga i dede

U nedjequ, 22.3.2009. godine, posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Gorwem Drakuli}u, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. O`alo{}eni: supruga Soka, sin Aleksandar, k}erka Biqana, zet Goran i unuk Aleksa 000006 A-6 G

QUBOMIRA VU^I]A

Tu`no sje}awe na dragu baku

QUBOMIRA VU^I]A Ne}ak Novo sa porodicom 000021 A-1 M

MIRU DEJAN

Tu`no sje}awe na ujaka

QUBOMIRA VU^I]A MIRU DEJAN

Unuci Dragan i Obren - Boban sa porodicom 000008 A-1 M

Ne}akiwa Slavica sa porodicom 000021 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog nam

Dana 21.3.2009. navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti na{e drage majke, bake i prabake

Tu`no sje}awe na dragu baku

RANKA (Qube) ]ELI]A

RADOVANA SENI]A iz Bile}e

SARE KLINCOV MIRU DEJAN Unuka @eqka Dejan 000008 A-1 M

21.3.1999 - 21.3.2009. Porodice: Gaji}, Rajin i Dodik 000062 A-2 G Dana 21.3.2009. navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{e drage

O`a lo{ }e ni: maj ka De san ka, otac Rajko, k}erka Aleksandra, bra}a Slobodan i Goran i ostala rodbina 000014 A-2 M

Dana 23.3.2009. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{e nikad zaboravqene

Tu`no sje}awe na dragu baku

MIRU DEJAN

MIRKA GRANDI]A O`alo{}ena porodica 000037 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragu baku

BO[KA (Dmitra) GAJI]A

SLOBODANKE (ro|. Dragoqi}) MARKOVI]

Vrijeme ne ~ini ni{ta da mawe boli, samo se u~imo da `ivimo s tim bolom. Ne}ak Ne|o 000022 A-2 M

Unuka Gordana sa porodicom 000008 A-1 M

Unuka Mirjana sa porodicom 000008 A-1 M

Po do bru }e mo ga pam ti ti, sa qubavqu i po{tovawem uvijek pomiwati. Supruga Jelena, rodbina, kumovi i prijateqi A-3 UP

S qubavqu i po{tovawem sje}amo se na{eg dragog supruga, oca, djeda i punca

DU[ANA MANOJLOVI]A 000006 A-8 M

Navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog

@ao mi je {to se opra{tamo na ovakav na~in. Neka je na du{u onima koji me nisu obavijestili, a svi }emo umirati. @ivje}e{ vje~no u mom srcu. S qubavqu, Rada 000038 A-3 G

Tu`no sje}awe na dragog brata

S qubavqu i po{tovawem Porodica

U subotu, 21.3.2009. u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu “Sveti Jovan“ - Bar, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. K}er ke Sa va, Mil ka i ze to vi Luka i Savo sa porodicama 000008 A-4 M

^etrdesetodnevni pomen kumu

\OR\I LAZI^I]U

od sin Bore, snahe Nade, unuka Sr|ana i Lazara 000002 A-2 M

od djece Radmile, Qubice, Milene i Milenka sa porodicama. 000016 A-1 G

22.3.2003 - 22.3.2009.

MIRE DEJAN

Dra gi si ne, `i vje }e{ vje ~no voqen u na{im srcima. Majka Zora i otac Bla{e 000003 A-3 M

PERE VULINA

Tu`no sje}awe na dragog supruga i oca

Dana 25.3.2009. navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{e drage mame, bake i prabake

DRAGANA BARI[I]A

Tu`no sje}awe na dragu majku, svekrvu i baku

Supruga Borka sa porodicom 000012 A-2 M

ROSU JAKOVQEVI]

Dana 21.3.2009. godine navr{ava se ~etrnaest tu`nih godina od smrti na{eg dragog i voqnog sina

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Novom grobqu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Porodica 000028 A-3 M

22.3.1998 - 22.3.2009. Sve dok `ivimo mi, `ivje}e i uspomene na tvoju plemenitost i dobrotu. Tvoji: sestra Rosa sa porodicom, sna ha Na da sa dje com, su pru ga Vinka, k}i Svjetlana (Ceca) sa porodicom i sin Aleksandar 000015 A-4 M

MIROSLAVE (Pave) KOROLIJA Toga dana posjeti}emo wen grob na Perduvovom grobqu u Bawoj Luci u 11 ~asova, te polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}eni: suprug Du{an, sinovi Dragan i Zoran, unuka Dajana, snaha Aida i sestra Slavica 000031 A-6 G

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 41 Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav dragom bratu

Posqedwi pozdrav Dijaninom ocu

Tu`no sje}awe na na{eg dragog prijateqa

VELIMIRU DU[ANI]U MOM^ILU KURIYI

AWI GAZIBARI]

MOM^ILU

od Nade Kremenovi} sa porodicom. 000016 A-1 G

od Nade Kremenovi} sa porodicom. 000016 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu i ujaku

Posqedwi pozdrav dragom bratu

MOM^ILU

MOM^ILU

od sestre ^avi} Stoje, sestri}a Milenka i Zdravka sa porodicama. 000006 A-1 G

od sestre Sare i sestri~ina Milene, Mirjane, Miroslave i Svjetlane. 000006 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

Posqedwi pozdrav dragoj

od sestre Jovanke Jo{i}, zeta Branka, djece Dra`enka, Dragoslava i Dragice. 000007 A-1 G Sa velikom tugom opra{tamo se od na{e drage prije

NADE TURI]

DRAGU BA[I]A od @eqe i Dragice. 000010 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

]okan i Vesna 000014 A-3 G Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

Tu`no sje}awe na

AWI GAZIBARI]

od porodice Atlagi}. 000040 A-1 M

od porodice Atlagi}. 000040 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav

Sahrana }e se obaviti 21.3.2009. godine u 14 ~asova na grobqu u Gorwim Kadiwanima. O`alo{}eni: supruga Desanka, k}erke Dragana i Dijana, bra}a Dragomir, Petko i Nedeqko i sestra Trivuna, unu~ad, zetovi i ostala rodbina i prijateqi 000035 A-8 M Posqedwi pozdrav dragom bratu

Darija i Darko Perduv A-1 000031 M Tu`no sje}awe na na{eg

DRAGU BA[I]A

Tu`no sje}awe na

Posqedwi pozdrav

VELIMIR (\ura|) DU[ANI]

DRAGU BA[I]A

VELIMIRU

Porodica [tekovi} A-2 000039 M

000008 A-1 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 20.3.2009. godine u 73. godini `ivota preminuo na{ dragi

Posqedwi pozdrav dragom stricu

MOM^ILU KURIYA

od porodice ^avi}.

000011 A-6 G

DRAGU BA[I]A

Iskreno o`alo{}eni dr Dragan i Sena Mirni} 000013 A-3 G

AWI

od kolektiva Niskogradwe Lakta{i.

AWI

VELIMIRU

od Miladina sa porodicom. 000035 A-1 M

od brata Drage sa porodicom. 000035 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom suprugu

Posqedwi pozdrav dragom

BA[U

od porodice Krivoku}a. 000008 A-1 G Dario, Milica i Elena A-2 000039 M

Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav dragom bratu

DRAGU BA[I]A

VELIMIRU od supruge Dese. 000035 A-1 M

VELIMIRU od Vlade Gligi}a sa porodicom. 000035 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom

Posqedwi pozdrav dragom

VELIMIRU

VELIMIRU

od porodice ]erani}. 000035 A-1 M

od porodice Yombi}. 000035 A-1 M

Porodica Lu~i}

AWI GAZIBARI]

A-2 000039 M

AWI GAZIBARI]

Tu`no sje}awe na velikog ~ovjeka i iskrenog prijateqa

MILADINU od bra}e Bore, Bo{ka, Borislavke, Bjelice i Nevenke. 000006 A-1 G

od Brane Jankovi}a sa porodicom. A-3 F Posqedwi pozdrav dragoj

od kolektiva Euro Lajn.

Posqedwi pozdrav dragom

A-3 F Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav dragom

Posqedwi pozdrav dragom

DRAGU

AWI

AWI GAZIBARI]

od Jo{i} Jovanke i Branka sa djecom. 000007 A-1 G

od {pedicije Meridijan. 000040 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav dragom

Jelena i Dragana ]etojevi} A-2 000039 M

MILADINU

Tu`no sje}awe na

od Petrovi} Tode sa porodicom. 000004 A-1 G

MILADINU

MILADINU

Posqedwi pozdrav dragom

od Petrovi} An|e sa porodicom. 000002 A-1 G

od Ilije i Stojanke sa djecom. 000002 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom kom{iji

Tu`no sje}awe na dragog brata i strica

DRAGU BA[I]A AWI GAZIBARI]

MOM^ILU KURIYA

od {pedicije Meridijan. 000040 A-1 M

od {pedicije Meridijan. 000040 A-1 M

Ilinka i Nada Kne`evi} A-2 000039 M

MILADINU PETROVI]U od Petrovi} Jele sa porodicom. 000002 A-1 G

MI]I PETROVI]U

od Martine, Bojana, Milene i Dejana. 000004 A-1 G

MILU PREDOJEVI]A Brat Pero sa porodicom 000012 A-1 G

42 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i poznanicima da je nakon duge i te{ke bolesti 14.3.2009. godine u 35. godini `ivota preminuo u Moskvi na{a dragi

Posqedwi pozdrav dragom bratu

Posqedwi pozdrav dragom

MILANU

MILANU

od brata Dragana sa porodicom.

od ~ike Jove i strine Zore.

000032 A-1 M

000032 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom bratu

Posqedwi pozdrav dragom bratu

MILANU

MILANU

od sestre Stoje sa porodicom. 000032 A-1 M

000032 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom kumu

MILANU

000032 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom

MI[I od Dragice iz Moskve. 000032 A-1 M

od tetke Vite, te~e Rade i wihove djece sa porodicama. 000001 A-1G

In memoriam

MILANU LAZI^I]U od Ilije, Mla|enke i Stevane Radanovi}. 000041 A-1 M Posqedwi pozdrav bratu, ujaku i {urjaku

DRAGOQUB 15.2.1980 - 15.2.2009.

000032 B-5 M

od sestre Lepe sa porodicom. 000032 A-1 M

Posqedwi pozdrav brati}u

MILANU

Sahrana }e se obaviti 21.3.2009. u 13 ~asova na mjesnom grobqu Lusi}i. O`alo{}eni; otac Dragomir, majka Sara, supruga Biqana, sin Gavrilo, k}erka Sara, brat Dragan sa porodicom, sestre Stoja i Lepa sa porodicama, ~iko Jovan sa porodicom, tetke \uja, Vitomirka i An|a sa porodicama, ujak Simo sa porodicom i ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi

MILANU

od kuma Milenka ]opi}a.

od brata Pere.

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

MILAN (Dragomira) LAZI^I]

Posqedwi pozdrav dragom bratu

MILEVA ZEC

^uvamo vas u srcima. Va{a porodica

22.3.1994 - 22.3.2009. 000003 A-7 G

MILANU Posqedwi pozdrav bratu

Posqedwi pozdrav najvoqenijem tati i suprugu

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 19.3.2009. u 55. godini `ivota preminuo na{ dragi

od sestre Biqe, sestri}a Joce i Ane i zeta Gorana. 000005 A-3 G

Posqedwi pozdrav bratu

MOM^ILO (Laze) ^EGAR

MILANU MILANU

od wegovih Brace, Qiqe i Alekseja.

od wegovih Gavrila, Sare i Biqe. 000005 A-8 G Dvadeset prvog marta 2009. god. navr{ava se {est tu`nih mjeseci bez na{e voqene

000005 A-8 G Dvadeset prvog marta navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{e majke

Sahrana }e se obaviti 21.3.2009. u 15 ~asova na grobqu Rebrovac. O`a lo{ }e ni: maj ka Qubi ca, brat Dragan i ostala rodbina i prijateqi 000037 A-4 M Posqedwi pozdrav dragom bratu

MOM^ILU

PETRE (ro|. Bosiq~i}) PEJI] prof. matematike Toga dana u 12 ~asova posjeti}emo wen grob i dati pomen. Weni najmiliji 035785 A8 E

MITRE (ro|. [araba) PEJI] Toga dana u 12 ~asova posjeti}emo wen grob i dati pomen. Pozivamo rodbinu, kom{ije i prijateqe da nam se pridru`e. Ovom prilikom izra`avamo veliku zahvalnost dr Peji}u, dr Mini}, a naro~ito medicinskim sestrama odjeqewa ORL za pru`enu qekarsku pomo} i wegu na{oj majci u bolnici Kasindo. O`alo{}ena porodica 035785 A-8 E

SLU@BA ^ITUQA, tel: 051 / 223 - 210

od sestre Mare, zeta Drage, @arka i Darka. 000038 A-1 M

MOM^ILU ^EGARU od bra ta Bo {ka, sna he Zo re, Qubice, Dragice i Savke. 000037 A-1 M Posqedwi pozdrav

MOM^ILU ^EGARU od majke Qubice i brata Dragana. 000037 A-1 M

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 43 Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 20.3.2009. godine nakon kratke bolesti u 61. godini `ivota preminula na{a draga

Dana 22.3.2009. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog sina i brata

AN\A (\ure) SAVANOVI]

DAVORA - @ABCA STANKOVI]A

Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se u nedjequ 22.3.2009. godine u 13 ~asova na grobqu u Rami}ima. Povorka kre}e u 12 ~asova ispred ku}e `alosti u Zalu`anima. O`alo{}eni: suprug Dragan, sin Milan, k}erke Mira i Dragana, zet Stanoja, snaha Suzana, unu~ad te ostala rodbina i prijateqi. 000022 B-2 G

Toga dana posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. O`alo{}ena majka Ru`a i brat Dario 000018 B-2 G Tu`no sje}awe na voqenog brata

Posqedwi pozdrav dragoj supruzi

DRAGU BA[I]A Voqeni ne umiru dok `ive oni koji ih vole. Tvoja sestra Mileva Rokvi} 000026 A-2 G

Tu`no sje}awe na voqenog ujaka

Tu`no sje}awe na voqenog ujaka

DRAGU BA[I]A

DRAGU BA[I]A

Osta}e{ vje~no voqen i nezaboravqen u mome srcu. Tvoja Mirjana Karan sa porodicom 000026 A-2 G

Voqe}u te do kraja `ivota i ~uvati od zaborava. Tvoja Qiqana Bogojevi} sa porodicom 000026 A-2 G

Tu`no sje}awe na voqenog ujaka Posqedwi pozdrav

AN\I NADI TURI]

od supruga Dragana. 000022 B-2 G

DRAGU BA[I]A

Posqedwi pozdrav dragoj majci

Godina pro|e a sje}awe i qubav prema tebi nikada ne}e. Tvoja Slavica Toprek sa porodicom 000026 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog oca i tasta

od porodice Pilipovi}. 000025 A-6 G Dana 21.3.2009. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{eg dragog

MIRKA VU^I]A

AN\I MIRKA K}erka Slavica i zet Sveto 000020 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog oca, tasta i djeda

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: supruga Lazarka, sinovi @arko i Slobodan, k}erke Dragica i Slavica i unu~ad. 000019 A-6 G Danas se navr{ava 40 tu`nih dana od prerane smrti voqene

Danas se navr{ava 40 tu`nih dana od prerane smrti

od sina Milana, snahe Suzane, unuka Dejana i Luke. 000022 B-2 G Posqedwi pozdrav dragoj priji

Posqedwi pozdrav dragoj majci

MARINELE SAVI] MIRKA

AN\I

K}erka Dragica, zet ]iro, unu~ad Milkica i Aleksandar 000021 A-1 G Danas se navr{ava 40 tu`nih dana od prerane smrti na{e voqene i jedine k}erke i unuke

AN\I od k}erke Mire, zeta Stanoje, unuka Dragana i Predraga.

22.6.1983-9.2.2009. Od voqenog Mladena A-1 UP Danas se navr{ava 40 tu`nih dana od prerane smrti na{e radne koleginice

000022 A-6 G Posqedwi pozdrav dragoj majci od prijateqa Qiqe i Raje. 000022+000023 A-2 G

MARINELE SAVI]

MARINELE SAVI] 22.6.1983-9.2.2009.

22.6.1983-9.2.2009.

AN\I

od k}erke Dragane, unuka Viktora i Milana. 000022 A-6 G

Otac Ilija, majka Smiqa i baka Du{anka A-3 UP

MARINELE SAVI]

Kolektiv “Mehanizmi B” A-3 UP

Tetka Milka, tetak Milan, sestra Nevena A-3 UP

44 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE

Oglasi i

MILIVOJ 2.2.2006 - 2.2.2009.

SIMEUNA

TALIJAN

23.3.2006 - 23.3.2009.

Osta}ete vje~no voqeni i nezaboravqeni u na{im srcima. Va{a djeca 000015 A-7 G Posqedwi pozdrav dragim

AWI

i

MOM^ILU

od Biqane, Dalibora, An|ela, Matea i Matee Guzijan. A-7 UP Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav kumu

AWI

MILANU

od Momira i Nikole Radi{i}. 000017 A-1 G

od kuma ^ede sa porodicom. 000024 A-1 G Tu`no sje}awe na dragu kumu

MIRU DEJAN Kuma Zora A}i} sa djecom 000007 A-1 M

KU]E PRODAJA

Prodajem brvnaru, pored vode u Slavi}koj, tel. 065/631-613.

Prodajem dvije ku}e u Buyaku, Bawa Luka, 120.000 KM i 400.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem u Vrbawi kod {kole dvije ku}e i ~etiri placa ukupno 2650 m2 zemqe, cijena 150.000, tel. 065/516927. Prodajem ku}u na sprat sa dva poslovna prostora, gara`om i oku}nicom 500 m2 u Krfskoj ulici, hitno i povoqno, papiri 1/1, odmah useqiva, tel. 065/636-545. Prodajem dvije ku}e 120 m2, dvori{te 500 m2 + 1.000 m2 i posebno ku}u od 58 m 2 u ul. Gavrila Principa, hitno, tel. 065/636-545. Gradi{ka, prodajem ku}u spratnicu sa dva poslovna prostora na atraktivnoj lokaciji, uredna sva dokumentacija, tel. 065/337-965. Prodajem ku}u u Rami}ima i 3.500 m 2 zemqe, 150.000 KM, tel. 065/549-687. Gradi{ka - Drageqi, imawe ku}a sa prate}im objektima, struja, gradska voda, asfalt, oku}nice 25 dunuma, tel. 065/569-294. IZDAVAWE Izdajem luksuznu ku}u, povoqno, tel. 065/631-613. Izdajem ku}u na sprat u Kolubarskoj ulici kod “Orhideje“, vlastito grijawe, tel. 065/039-467. STANOVI PRODAJA

Prodajem jednosoban stan, 45 m 2 , tre}i sprat, kompletno saniran, ure|en, naseqe Star~evica, tel. 063/904-603. Prodajem na Paprikovcu dvosoban stan, 56 m 2 , prizemqe, ekstra renoviran, luksuzno namje{ten, sa gara`om, cijena 120.000 KM, tel. 066/165-323. Prodajem stan 43 m2 Mejdan i 48 m 2 namje{ten sre|en, baraku 68 m2 i 62 m2 u centru prizemqe, tel. 065/549-687. IZDAVAWE Izdajem studentima dvosoban stan na Star~evici, tel. 065/592-652. Izdajem dvosoban stan bra~nom paru bez djece, ul. Qubice Mrkowi} 8, kod MZ Petri}evac, tel. 355-960. Izdajem trosoban stan prazan ili namje{ten po dogovoru u Buyaku blizu “Peveca“, tel. 051/385502,065/619-227.

POSLOVNI PROSTORI PRODAJA

Prodajem poslovne prostore u Bawoj Luci 30, 43, 44, 48, 68, 150, 144, 216 i 700 m 2 , tel. 065/549-687. Prodajem 86 m 2 prodajnog poslovnog prostora + 20 m 2 skladi{nog prostora, novogradwa, ul. Srpska, tel. 065/511-121. Prodajem poslovne prostore u B. Luci 43; 44; 48; 68; 144; 150; 216; 750;126: i 1.650 m 2 , tel. 065/549-687. Prodajem na putu za B. Majdan na po~etku Sara~ice ozidan i pokriven vi{enamjenski objekat 43h14 m na placu od 1300 m 2 sa vlastitim ve}im parkingom, tel. 065/371-611. IZDAVAWE Izdajem poslovni prostor prizemqe i sprat ulica Dragi{e Vasi}a 1, Nova varo{, tel. 218-722, 065/512102. Izdajem poslovni prostor za kancelariju u strogom centru Bawe Luke, 17 m2, klima, bezbjednosni sistem, sopstveno grijawe, tel. 065/902-804. Izdajem namje{tenu kancelariju, 20 m2, u centru, povoqno, tel. 065/631-613. Izdajem poslovni prostor u Bawoj Luci, ul. Gunduli}eva 104, 34 m2, cijena po dogovoru, tel. 066/674-838; 000006 G.

Izdajem poslovni prostor 145 m 2 (5 kancelarija), 2 mokra ~vora ul. Jevrejska, lamela 2, tre}i sprat biv{a {kola engleskog jezika “Dialogos“, tel. 065/623-658. U Prijedoru izdajem poslovni prostor, 40 m2, sre|en, u`i dio grada uz {etali{te, Zanatska ulica 2, tel. 065/635-678. Izdajem poslovni prostor Obili}evo, tel. 051/464-158. Izdajem kancelarijski prostor 145 m2 ul. Jevrejska, lamela dva, tre}i sprat (5 kanc. 2 mokra ~vora, klima, alarm), biv{a {kola engleskog “Dialogos“, tel. 065/623-658. GARA@E PRODAJA

Prodajem dva drvena objekta u Lakta{ima, tel. 051/313-191. Prodajem zidanu gara`u u Novoj varo{i u ulici Tarasa [ev~enka, tel. 065/566-207, 051/219-124. Prodajem drvenu gara`u dimenzije 3 h 5 m, tel. 051/313-191.

PLACEVI PRODAJA

Prodajem 1.900 m2 zemqi{ta u nasequ Motike, povoqno, tel. 065/511-121. Prodajem plac u Trnu, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/251263. Prodajem plac u Rebrovcu 743 m2, tel. 065/733-555. Prodajem osam dunuma zemqe u Novoj Topoli, 1/1 kod Bosanske Gradi{ke, zvati od 9 do20 ~asova, tel. 0038552543601. SOBE IZDAVAWE

Izdajem namje{tenu sobu sa zasebnim kupatilom i strujom, tel. 051/372-040. Izdajem le`aj u dvokrevetnoj sobi studentu, sa centralnim grijawem i upotrebnom kupatila, Centar, tel. 065/837-295. Izdajem sobu sa dva le`aja studentima, upotreba kuhiwe i kupatila, stan blizu fakulteta, zvati od 15 do 18 ~asova, tel. 051/465-290. Izdajem namje{tenu sobu u zgradi u Mejdanu, zvati od 17 ~asova, tel. 051/460-706. Izdajem le`aj u dvokrevetnoj sobi - Borik, za studente mu{karce, tel. 065/636-393; 350-753. VIKENDICE PRODAJA

Hitno i povoqno prodajem vikendicu, tel. 065/671-420. Prodajem vikendicu u Slatini, pored vode, tel. 065/631-613. Prodajem vikendicu uz potok na placu od 1.200 m2 u Jakupovcima, tel. 051/539006; 065/650-289. Prodajem vikendicu u Drago~aju - Gradina, cijena 40.000 KM, 1800 m2 zasa|eno vo}e, asfaltni put, struja, bunarska voda, vel. 7,5h6,5, tel. 066/648-726. Prodajem vikendicu u Gorwim Prije~anima 37 m 2 , 1.500 m2 placa, struja, voda u cisterni, 15 KM od Bawe Luke, tel. 065/318-350; 216228. KUPOVINA Kupujem vikendicu u Slatini, tel. 065/318-350; 216228. MOTORNA VOZILA PRODAJA

Prodajem “mercedes“ E klase, CDI 270, metalik sivi, 2002. god. proizvodwe, ful,

OGLASI

cijena po dogovoru, tel. 063/722-161. Prodajem auto 101, cijena po dogovoru , pre{ao 140 km u ispravnom stawu, tel. 065/075-646. Prodajem "alfu romeo tvins" sparks 147, g.p. 2001, hitno, mo`e i zamjena, tel. 065/974-872. DIJELOVI I OPREMA Prodaje se auto dizalica sa mawim kvarom di`e 2,500 kg, tel. 065/931-383. Prodajem sve vrste retrovizora za autobuse, kamione, kombi vozila, yipove, te kriva i rezana ogledala sa ugradwom za putni~ka kola, farovi za "golf" i "mercedes", tel. 065/538-048. Prodajem traktorsku prikolicu, tel. 065/846-494. MA[INE I ALATI PRODAJA

Kupujem ma{inu za perutawe pili}a - `ivine, tel. 049/340-778, 065/737-120. Prodajem i servisiram nove ma{ine: mrvilice, {rotalice, hoblarice, cikulare, kombinovane ma{ine za p~elare i druge alate po naruybi. Pla}awe po dogovoru, tel. 051/532-426. Prodajem cirkular trofazni, 1,5 KW, {rotac monofazni, 1,5 KW i autogeni aparat u ispravnom stawu, tel. 051/385-135; 065/319-030. UGOSTITEQSTVO PRODAJA

Pordajem kafe “Majami“ u Lakta{ima, opremqen za rad, tel. 065/936-588. Prodajem kafi} u Rosuqama sa invenratom, tel. 065/566-207, 051/219-126. Prodajem kafi}, povoqno, tel. 065/511-121. Prodajem kafi}, povoqno, tel. 065/549-687. Prodajem kafi}, cijena 80.000 evra, tel. 065/631-613. USLUGE OSTALO

Dimwa~ar vr{i sve dimwa~arske usluge brzo, kvalitetno i povoqno, tel. 051/397-396. Profesor dr`i instrukcije iz matematike i fizike, osnovcima, sredwo{kolcima i studentima, tel. 065/384-495, 051/318-071. [kola ra~unara “GigaComputers“ organizuje sve vrste kurseva za rad na ra~unarima. Organizujemo i kurs za kwigovodstvo. Ulica Save Mrkaqa 2, kod Biroa za zapo{qavawe, zvati svaki dan, tel. 051/213-088; 065/520-223.

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 45

Poliramo vozila, radimo najsavremenijom opremom, dubinsko prawe vozila, tel. 051/439-160. Brinula bih se o starijim osobama ili bih ~uvala djecu, tel. 066/421-317. Dajem ~asove na harmonici i sintisajzeru, na programu su narodne pjesme i kola, tel. 051/303-011. GARDEROBA PRODAJA

Prodajem unikatne ma turske haqine, gotove ili po naruybi u svim veli~inama, tel. 065/902-804. Prodajem `ensku garderobu radi zatvarawa butika uvoz Turska, Indija, Bugarska, tel. 065/767-888. Pordajem nao~are sa dioptrijom od -0.75 do 4 ma|arskog porijekla. Po komadu pet maraka, tel. 051/315-548. Prodajem dugu bundu, prirodno krzno nije no{ena, tel. 065/193-994. RAZNA ROBA OSTALO

Prodajem dva grobna mjesta na grobqu Pavlovac Lau{, tel. 065/566-996. Kupujem vulkanizersku opremu, tel. 065/512-035. Prodajem motorne sanke “yamaha“ 550 ccm dobro o~uvane - Miro, tel. 063/996774. Prodajem trosjed na rasklapawe sa sandukom za posteqinu, tepih vuneni 3,5h2,5, palmu visoku 1,5 m i vise}i ugaoni ormari}, cijena po dogovoru, tel. 051/315-548. Prodajem (zlatnik) lik Nikole Tesle, 17,5 gr., 22 karata, tel. 066/469-514. Prodajem dje~iji bicikl bokser, nov, posjeduje garantni list, tel. 065/618049. KUPOVINA Kupujem vulkanizersku opremu, tel. 065/631-613. KU]NI QUBIMCI PRODAJA

Prodajem {tenad, stari 60 dana, ameri~ki eskimo mali bjeli, Mi{e Stupara 22 Bawa Luka, tel. 051/307685,065/535-737.

Tra`imo radnike na autopraonici, tel. 051/439-160. PONUDA Potreban ugostiteqski radnik u kafi}u, B. Luka, tel. 065/949-750. LI^NI KONTAKTI OSTALO

Sam, situiran, tra`i damu od 35 do 45 godina radi dru`ewa, mogu} brak, tel. 065/068-663. Bawolu~anin, momak 48 godina, tra`i srodnu `ensku osobu od 35 do 40 godina za ozbiqnu vezu, situiran, Bawa Luka, tel. 065/433-680. SMS OSTALO

Prodajem plinski vi qu{kar “yalle“ 1998 godina, 1.500 kg. H =4.5 m, tel. 38765515052. Prodajem “nisan terano“ 2,7, 2004. godina. Cijena 26.999 KM, tel. 38765515052. Prodajem razne police za butike i trgovine, tel. 38765515052. Prodajem TA pe} 4 KW. AEG, tel. 38765515052. Prodajem plinski viqu{kar “yalle“ 1998. godina 1.500 kg. H =4.5 m., tel. 38765515052. Izdajem opremqenu mesnicu u Novoj varo{i, tel. 051-303-212. Izdajem poslovni prostor za samostalnu zanatsku radwu. Ulica Vida We`i}a Rebrovac, Bawa Luka, tel. 38765400722. Izvodimo hidroizolacije ravnih krovova, bazena, podruma, 25 godina iskustva, tel. 38765773852, 051/311263. Izvodimo molerske radove, profesionalno, 25 godina iskustva, tel. 38765773852, 051/311-263.. Prodajem “ladu nivu“ 1600, 1987. godina, tel. 38765475000. Prodajem kamion tami} ili mijewam za auto. Kamion je registrovan, nove gume, cerada, sanduk, 4 m vozi b kat, tel. 38765273121. Prodajem doma}e ze~eve, cijena povoqna, tel.

Ovla{teni prevodilac - stalni sudski tuma~ za engleski i ruski jezik. Prijem dokumenata od 8 do 20, tel. 38765535820.

Potrebno vi{e saradnika za sklapawe koverti u svoje slobodno vrijeme u vlastitoj ku}i. Sedmi~na zarada od 300 do 350 KM, tel. 38765661218. Pelene za odrasle prodajem povoqno, tel. 38765220676, 066328188. Prodajem stan 62 m 2 u Bawoj Luci, ostava, Krfska ulica, ili mijewam za centar, tel. 38765208318. Prodajem plac u Glamo~anima, 600 m 2 sa gra|evinskom dozvolom i ura|enim temeqom, tel. 065640-146. Momak 49-179-78 tra`i normalnu pametnu djevojku bez kompleksa za brak. Ako `eli{ qubav, sre}u, javi se, tel. 38766797216. Izvodimo molerske radove, profesionalno, 25 godina iskustva, tel. 38765773852. Prodajem jagwad od 20 do 25 kg, i ovna za klawe 70 kg okolina Gradi{ke, tel. 38765985395. Prodajem kamper “fiat“ 1990. g.p. Mo`e zamjena za gra|u ili mawe auto, tel. 38765513897. Hitno potrebna namj e{tena garsowera ili jednosoban stan u stambenoj zgradi u centru, Obili}evu ili Boriku, tel. 38765338104.

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka

ZAPO[QAVAWE POTRA@WA

Profesionalni, odgovorni, kumunikativni! Bar-testoran "Mala stanica" tra`i konobare spremne za nove izazove i timski rad, sa sobom ponijeti CV, tel. 065/938-939.

38765668978, 051 381851. Prodajem stan u Novom Beogradu, 55 m 2 , tel. 381646160578. Pelene za odrasle prodajem povoqno, tel. 38765220676, 066328188. Prodajem “nisan patrol“ 3.0, pre{ao 43.000 km, 2003 g.p., kao nov, rolbarovi, nove gume ili mijewam za mawe auto sli~ne kilometra`e uz dogovor, tel. 38765513897. Prodajem “fijat uno“ 1.9 dizel, 90 gp, 5V, 5b, 2.300 KM, tel. 38765637153. Prodajem motokultivator “bertolini“ dizel, nov, 7ks, freza, prikolica, 3.500 km, tel. 38765637153. Prodajem “LG {ajn“ dobro o~uvan, cijena 150 km, tel. 38765914407. Kuvar sa iskustvom bi radio vikendom u restoranima okruga Lakta{a, Trna, tel. 38766349349. Prodajem {est dunuma zemqe u Jakupovcima. Mo`e u placevima, 1/1, voda, asfalt, struja, telefon, 16 km od Bawe Luke, pogodno za sve namjene, tel. 38765897077. Izdajem namje{ten stan, 52 m2 u crvenoj zgradi kod Meteorolo{ke stanice, tel. 38766766920. Povoqno prodajem “da~iju logan“, 2005. g. 1,6 benzinac, klima, i sva oprema, tel. 38765577248. Izdajem namje{ten jednosoban stan 40 kvadrata kod studentskog doma, M. Jugovi}a, tel. 38765079083. Tra`im `enu od 25 do 35 godina radi braka. Dolaze i u obzir `ene sa djecom. Zovem se Miladin i imam 37 god. Ako ste zaineresovani za moj oglas javite se, tel. 38766417479. Prodajem 260 m2 poslovnog prostora u centru Bawe Luke, useqivo do kraja maja, sastoji se od ~etiri kancelarije, WC i 160 m2 ~istog prostora u suterenu, tel. 38765812179. Instrukcije iz matematike za u~enike, studente, postdiplomce, tel. 38765767248.

Tekst:

Telefon:

46 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

Umjesto da sam se rasplakao u svla~ionici, ja sam to u Melburnu uradio pred svima. To mi je jo{ uvijek te{ko da prihvatim, ali bar vjerujem da sam svima pokazao moju qudsku stranu.

Sport

Roxer Federer, {vajcarski teniser

Austrijska teniserka Sibil Bamer predala me~ Srpkiwi FOTO: AGENCIJE

“Fajnal-for” NLB lige u Beogradu U sjedi{te NLB lige stigla je potvrda da Partizan i Crvena zvezda prihvataju organizaciju “fajnal-fora“, odnosno da }e Beograd ugostiti ~etiri najboqa tima Jadrana. Smotra }e se odr`ati od 16. do 18. aprila u Areni, a u~esnici su: Partizan, Crvena zvezda, Hemofarm i Cibona.

Bamerova je odustala od me~a protiv Ivanovi}eve zbog povrede lijevog ramena

Zdewek Zeman tu`i Zvezdu Nekada{wi trener Crvene zvezde ^eh Zdewek Zeman, tu`io je beogradski klub zbog neispla}enog duga. Iako je poslije odlaska ^eha javnost obavije{tena o sporazumnom raskidu ugovora, klub iz Qutice Bogdana ostao je du`an ~e{kom treneru 250.000 evra, a ovaj, navodno od tog novca nije dobio ni dio i zbog toga se obratio UEFA za pomo}.

Ana Ivanovi}

Na~elnik Odjeqewa za sport u Ministarstvu za porodicu, omladinu i sport Republike Srpske Dejan Travar i pomo}nik ministra Dario Sandi}, uru~ili su Fudbalskom klubu Lau{ iz Bawe Luke sportsku opremu vrijednu 3.500 maraka. Ivan Gemaqevi}, koji je pro{le sezone nosio dres Ko{arka{kog kluba Borac Nektar, na pragu je povratka u bawolu~ki klub. To bi wemu bio tre}i put da obla~i dres “pivara“, a prvi put to je bilo u sezoni 2000/01. godine.

Foto dana

INDIJAN VELS - Brani lac ti tu le na tur ni ru teniserki u Indijen Velsu Srpkiwa Ana Iva no vi}, plasirala se bez borbe u polu fi na le, po {to je wena pro ti vni ca Aus tri jan ka Sibil Bamer, predala ~etvrtfi nal ni me~ zbog po vrede lijevog ramena. Duel izme|u sedme i 29. teniserke svijeta, trebalo je da bude odigran u ~etvrtak ve~e po na{em vremenu. Bamerova je tako onemogu}ila Ani da joj se revan{ira za jedini poraz pretrpqen ba{ u Indijan Velsu prije dvije sezone u osmini finala. Protivnica Ane Ivano-

vi} u polufinalu bi}e ruska ti nejyer ka Anas ta si ja Pavqu~enkova, koja zauzima 42. mjesto na WTA listi.

PAVQU^ENKOVA savladala Radvansku Wih dvije se do sada nisu sastajale. Me~ je bio odigran u no}i izme|u petka na su bo tu. Rus kiwa je u ~et vrtfinalu nadigrala Agwe{ku Radvansku iz Poqske sa 7:6, 6:4 i dobila priliku da prvi put u karijeri odmjeri sna ge sa srpskom te ni ser kom. Ana Ivanovi} ima}e i

svojevrsnu priliku na tom duelu da osveti svoju kolegi ni cu iz re pre zen ta ci je Je le nu Jan ko vi}, ko ju je upravo nadigrala Pavqu~enko va u dru gom ko lu ta kmi ~ewa (6:4, 6:4) i priredila veliko iznena|ewe. Turnir u Indijan Velsu igra se za

uku pni na gra dni fond od ~etiri i po miliona dolara. U no }i izme |u pet ka i subote odigran je duel u mu{koj konkurenciji u kojem su se sastali srpski teniser Novak \okovi} i Amerikanac Endi Rodik.

SANRAJZ Srpski teniser Janko Tipsarevi} plasirao se u ~etvrtfinale turnira u Sanrajzu na Floridi, po{to je u ~etvrtak ve~e u drugom kolu pobijedio Austrijanca [tefana Koubeka sa 2:0 u setovima - 6:3, 6:1.

Naredni protivnik Tipsarevi}a, koji je postavqen za sedmog nosioca, bi}e boqi iz duela dvojice Rusa, Tejmuraza Gaba{vilija i Igora Kuwicina. Turnir se igra za nagradni fond od 125.000 dolara.

Moram jo{ napredovati

JELENA JANKOVI], srpska teniserka

Kona~no je gotovo. Mehani~ar Meklarena jedva je do~ekao kraj napornih testirawa u Herezu, nakon ~ega se timovi “formule 1” sele na premijeru u Melburn.

Jedino {to mogu re}i je da se nadam da }ete uskoro ponovo videti taj moj prepoznatqivi osmeh na terenu

Nisam zapo~ela sezonu 2009. onako kako sam `elela. Kao {to su i svi videli nisam igrala nijedan me~ dobro. Mu~im se da na|em svoju igru, najvi{e sam izgubila na reakciji i eksplozivnosti na terenu. Ose}am sam se pomalo te{ko na terenu. Kasnim kod udaraca i nikada nisam na pravom mestu, na lopti, nedostaje mi brzina. Na ovom nivou, u samom vrhu `enskog tenisa to moram da imam. A upravo ta brzina i pokretqivost su bili moje najja~e oru`je u pro{losti. ^ak i u situacijama kada moji udarci nisu funkcionisali, uvek su tu bile noge koje su me nosile i vodile u pobede, na taj na~in sam pobedila veliki broj me~eva, zahvaquju}i dobroj kretwi na terenu i borbenosti. To je uvek bio moj plan “B“ i sada ga vi{e nema. Izgubila sam ga i poku{avam ponovo da ga vratim. Nisam dobila rezultate koje sam `ele la da pos ti gnem tim no vim na ~i nom

pri pre ma za no vu se zo nu. Po se bno ti me {to sam pro{lu takmi~arsku godinu zavr{ila sjajno, ciq mi je bio da ove godine za po ~nem do mi na ci ju u `en skom te ni su. @elela sam da u 2009. budem boqa nego pro{le sezone, a ose}am se kao da sam pala nekoliko nivoa ispod, sa mesta na kojem sam bila. Cela moja igra pati i izgubila sam samopouzdawe. Zato uvodim promene, a jedna od wih je i ta {to }u po~eti da radim sa novim kondicionim trenerom. Ostala sam pozitivnog raspolo`ewa. Moram da nastavim da napredujem, da radim pu no i idem na pred uz di gnu te gla ve, iako to ponekad nije nimalo lako. Nadam se da }e se stvari u mom `ivotu po~eti mewati na boqe. Mnogi qudi su me pitali za{to se vi{e ne smejem na terenu. Jedino {to mogu re}i je da se nadam da }ete us ko ro po no vo vi de ti taj moj pre po znatqivi osmeh na terenu.

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 47

Liga za prvaka BiH, odbojka{ice

Odbojka{ka Liga za prvaka BiH (mu{karci) FOTO: ARHIVA

Radnik ru{i Kulu

Sezona je za nas skoro izgubqena. Treba ~ekati pauzu, pa stvoriti novi tim, ali i uslove za optimalan rad, rekao trener Modri~a Optime Milo{evi}

Ekipa Studenta PI[U: GORAN IVANKOVI] [email protected] SLA\AN JEREMI] [email protected]

PALE - Srpski derbi u prvom kolu Lige za prvaka za odbojka{e igra se u Modri~i, gdje Modri~a Optima do ~e ku je bi jeqin ski Radnik. Skoro da se ne pamti kada je Modri~a Optima imala lo {i ja os tva rewa kao sada u Premijer ligi BiH. Odboj ka je do mi nan tan sport u gradu motornih uqa, ali proteklih mjeseci pao je na niske grane. Dolaskom Ra di vo ja Mi lo {e vi }a za trenera, stawe se popravilo, ali je sve bi lo pre ka sno. - Imam utisak da svi u ovom gra du `e le da se sve {to prije zavr{i. Sezona je za nas skoro izgubqena. Tre-

ba ~ekati pauzu, pa stvoriti no vi tim, ali i uslo ve za op ti ma lan rad. Ra dnik je kva li te tna eki pa, ali mi slim da su slabiji od nas. Jesu dobili Modri~a Optimu dva puta u postoje}oj sezo ni. Me |u tim, vi {e razloga je za to. Ipak, nadam se na{oj sigurnoj pobjedi, a u za vr{ni ci ta kmi~ewa ~eka nas superiorni Kakaw - rekao je trener Modri~ana.

STUDENT doma}in sarajevskoj Bosni Bi jeqin ci u Mo dri ~u dolaze puni optimizma. - Ekipa je potpuno spremna za po ~e tak plej-ofa. Svi igra~i su zdravi, ekipa je kompletna, nema povrije|e nih u ti mu. Igra li smo

dvije utakmice sa Modri~om u prven stvu, oba pu ta smo slavili rezultatom 3:2, {to dovoqno govori o na{oj nadmo}i u direktnom odmjeravawu sna ga sa “uqari ma“. Smatram da je mala prednost na na{oj strani, potrudi}emo se da pitawe pobjednika rije{imo u dvije utakmice, ukoliko do|e do majstorice, imamo prednost doma}eg terena - istakao je trener Radnika Darko Manojlovi}. Odbojka{i Student BO u prvoj utakmici plej-ofa za prva ka BiH do ~e ku ju sa ra jevsku Bosnu Eurohaus. Paqani, iako su do ma }i ni, ulogu favorita prepu{taju protivniku. - Na{ ciq je bio igrawe u Ligi za prvaka i uspjeli smo. Time smo ispuni li na {e am bi ci je, ali sigurno ne}emo propustiti

pri li ku za ne {to jo{ vi {e, ako nam se uka `e. Is kre ni smo da je ulo ga favorita na na{em protivniku. Uostalom, Sarajlije su nas u dva odigrana me~a sa vla da le ubjedqivo sa po 3:0 i to ne {to go vo ri. Ipak se ne predajemo. @eli mo ma kar po bje du pred svo jim na vi ja ~i ma, a on da }emo rastere}eni poku{ati da zavr{imo posao u Sarajevu – rekao je kapiten Studenta BO Marko Tadi}.

SARAJEVO - Jedini predstavnik Republike Srpske u Ligi za prvaka BiH za odbojka{ice, bijeqinski Radnik u subotu do~ekuje Kulu Grada~ac. Bijeqinke su blagi favoriti u ovoj utakmici, ali me~u protiv tima iz Grada~ca prilaze maksimalno ozbiqno. - Nastupi}emo u kompletnom sastavu, ve} smo u samoj ligi imali jednu pobjedu i jedan poraz u susretu sa Kula Grada~cem, tako da se dobro poznajemo i o~ekujemo da mo`emo u prvoj utakmici pred svojom publikom izboriti pobjedu. Pozivamo publiku da u subotu u {to ve}em broju do|e u salu O[ “Knez Ivo od Semberije“, a mi obe}avamo dobru odbojku - istakao je Miroslav Mi}i}, trener Radnika. Parovi prvog kola lige za prvaka: BIJEQINA: Radnik Kula Grada~ac (subota, 17), KALESIJA: Polo - Imzit Dobriwa (subota, 18). U subotu je na programu i jedan me~ plej-auta, a u Tuzli se sastaju doma}i istoimeni tim i Newis Breza (18). I. S.

[ahovsko prvenstvo Evrope za seniorke

Taj-brek za medaqe SANKT PETERBURG - U posqedwem, 11. kolu 10. pojedina~nog {ahovskog prvenstva Evrope za seniorke obje Srpkiwe pretrpjele su poraz. An|elija Stojanovi} izgubila je od Ruskiwe Olge Girje, a Ma ri ja Ma na ko va od Poqakiwe Joane Majdan. Tako su srpske {ahistkiwe zavr{ile takmi~ewe na diobi od 48. do 72. mjesta sa po 6 poena. O novoj prvakiwi odlu~iva}e taj-brek, jer su Li lit

Mkrt~ijan (Jermenija) i Tatjana Kosin~eva (Rusija) saku pi le po 8,5 po ena. Za bronzano odli~je bori}e se se dam {a his tkiwa ko je su osvojile po 8 poena. To su: Monika So~ko (Poqska), Tatjana [adrina (Rusija), Maja Lominei{vili (Gruzija), Jekaterina Kovaqevskaja (Rusija), Na ta li ja Po go ni na (Rusija), Iveta Rajli~ (Poqska) i Jevgenija Ovod (Rusija).

Parovi Prvo kolo Lige za prvaka za odbojka{e: PALE: Student BO - Bosna Eurohaus (subota, 18 ~asova), MODRI^A: Modri~a Optima - Radnik (subota, 18).

Odbojka{ka Liga za opstanak BiH za mu{karce

Qubiwe gostuje Pelagi}evu stanku u Premijer ligi BiH - is ti ~e tre ner odboj ka {a Pelagi}eva Veselin Vidakovi}. Radovan Dangubi}, prvotimac Qubiwa, ulogu favorita prepu{ta doma}inu: - O~e ku je nas izu ze tno

BOSNA (K) kod Br~ko Jedinstva - Plasman na 8. mjesto u liga{kom dijelu Premijer lige BiH je veoma bitan, jer smo u plej-aut donijeli tri bo da, dok Qubiwci ima ju dva bo da. Po bje da pro tiv wih i tri boda bila bi veoma zna~ajna, jer bi ve} na samom startu borbe za opstanak u Pre mi jer li gi BiH stekli pristojnu prednost. Zbog to ga mo ji igra ~i su svjesni zna~aja ove utakmice u kojoj se nadam dobroj igri i pobjedi, kojom bismo napravili veliki korak ka op-

te{ka utakmica protiv Pelagi}eva. Doma}in jeste favo rit, ali nas to ja }e mo da odli~nom igrom do|emo do pozitivnog rezultata. Pred nama je {est utakmica Lige za opstanak i svaka je podjedna ko va `na i no si pre -

fiks kvalifikacione. Parovi prvog kola Lige za op sta nak za odboj ka {e: BR^KO: Br~ko Jedinstvo Bosna (K) (subota, 19 ~asova), BR^KO: Pe la gi }e vo Qubiwe (subota, 15). V. S. FOTO: ARHIVA

PELAGI]EVO - Odbojka{i Pelagi}eva u Ligi za op sta nak do ~e ku ju eki pu Qubiwa. U redovima “crveno-bijelih“ iz Pelagi}eva vla da op ti mi zam, jer su u liga{kom dijelu uspjeli da zau zmu osmu po zi ci ju i u plej-aut startuju sa tri boda.

An|elija Stojanovi}

Tekvondo turnir u Prwavoru

Sti`e 300 boraca PRWAVOR - Jedna od najmasovnijih godi{wih sportskih revija u Prwavoru bi}e organizovana u subotu. Povo dom pro sla ve Da na op {ti ne, Te kvon do klub Prwavor bi}e doma}in sedmog po redu otvorenog prvenstva ovog grada za tri starosne kategorije. - Imali smo proteklih dana intenzivne aktivnosti oko dolaska {to ve}eg broja u~esnika. Kako sada stvari stoje, ugosti}emo vi{e od 300 takmi~ara sa prostora biv{e Jugoslavije. Bi}e to prilika za mlade da poka`u svoje vrijednos ti, ali i da se dru `e u na {em gra du - re kao je predsjednik Organizacionog odbora Branislav Wegovan. Takmi~ewe }e se odvijati u Sportskoj dvorani “Sloga“ u borbama i u formama za pionire, juniore i seniore, a po~iwe u 11 ~asova. B. R.

Streqa{tvo (vazdu{na pu{ka)

Trebiwe doma}in Festa

Ekipa Qubiwa

TRE BIWE - Naj ju `ni ji grad Republike Srpske u subotu }e biti doma}in drugog Hen di kep fest – Tre biwe 2009 – prven stva in va li dnih li ca u streqa{tvu, u disciplini vazdu{na pu{ka. Takmi~ewe po~iwe u 11 ~asova, a orga-

ni za tor i do ma }in bi }e Streqa ~ki klub Le otar RVI. U~e{}e na ovom Festu su pot vrdi li svi streqa ~ki klubovi iz BiH. Takmi~ewe }e se odr`a ti u streqani biv{e kasarne “Vojvoda Luka Vukalovi}“. ^. M.

48 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

FOTO: ROJTERS

Pi{e: Dejan MARI]

“Orlovi“ bez krila

Rukometnim “orlovima“ u Sarajevu su skresana krila. Sre}om, priliku da ponovo polete, reprezentativci Srbije ima}e ve} u nedjequ, kada }e istog rivala ugostiti u paklu ni{kog “^aira“. Me|utim, ponove li igru kao u “Skenderiji“, nemaju ~emu da se nadaju. Jer, mnogo toga nije {timalo u redovima osmo pla si ra nog ti ma sa ne da vno za vr{e ne planetarne smotre. Bezidejna, anemi~na igra u napadu i odbrana bez agresivnosti i pokretqivosti, nisu ni mogli da rezultiraju ni~im drugim osim poraza. Opet sre}om, pristojnog. Rije~i golmana Darka Stani}a da je ekipa “u{la previ{e opu{teno i da nije ozbiqno shvatila utakmicu“ govore same za sebe. Ali kako je uop{te mogu}e da jedan tim profesionalaca, ~lanova najboqih svjetskih klubova, s takvim stavom u|e u me~ koji igra u nacionalnom dresu?! Nisu samo igra~i mogli i morali boqe, nego i selektor Jovica Cvetkovi}! Istina, situacija s povredama nije bila “ru`i~asta“, ali ba{ zato, Marko Vujin je morao dobiti ve}u minuta`u. Jedan od najboqih desnih bekova Evrope dobio je priliku “na ka{i~icu“, a upravo on je u fini{u vratio nadu da se mo`e izbje}i poraz. No, bilo je prekasno. Prvi poraz u kvalifikacija za EP je ozbiqna opomena - mnogi su mislili “lako }emo“ protiv BiH, a na kraju su pognute glave napustili teren. Sada je vrijeme da se izvuku pouke i hladne glave do~eka novi va`an ispit. Kvalitet je bez sumwe na strani Srbije, ali do bodova, koji }e dodatno od{krinuti vrata Austrije, “orlovi“ mogu do}i samo uz maksimalno ozbiqan pristup, veliku po`rtvovanost, kolektivnu igru i ve}u odgovornost svih, na parketu i pored wega! A ne sumwamo da }e tako i biti.

Nijemac protiv novog na~ina bodovawa

[umaher kritikuje FIA-u MARANELO - Najtrofejniji, a po mnogima i najboqi voza~ u istoriji “formule 1“ Nijemac Mi ha el [u ma her, tvrdi da no vi na ~in odre|ivawa prvaka svijeta nikome ne}e donijeti dobro i da je potpuno nelogi~an. - Ne mogu da zamislim na koji na~in }e promjena sistema bodovawa pomo }i “for mu li 1“. Ne mogu da zamislim ni kakvog uop{te smisla ima odluka prema kojoj prvak postaje voza~ koji osvoji mawe bodova. Zalagao sam se za to da se vi{e vrednuju pobjede, ali ne na ovaj na~in - rekao je sedmostruki prvak svijeta. Protiv odluke Me|unarodne automobilisti~ke federacije (FIA) da prvak svijeta bude voza~ koji na kraju sezone bude imao vi{e pobjeda, a ne bodova, glas su ve} digli gotovo svi voza~i, na ~elu sa aktuelnim svjetskim prvakom Luisom Hamiltonom i biv{im {ampionom Fernandom Alonsom.

Opro{taj ukrajinske pliva~ice

Klo~kova zavr{ila karijeru KI JEV - Ja na Klo ~ko va, biv{a olimpijska pobjednica, svjet ska i evrop ska prva kiwa u ma lim u ve li kim bazenima odlu~ila je da zavr{i karijeru. - Vrijeme je da se posvetim `i vo tu van ba ze na. Pli vawe je izuzetno napredovalo i ula `u se ve li ki napori na koje vi{e nisam spre mna. Vje ru jem da sam ispunila svoja o~ekivawa i koliko god da mi je bilo te{ko do ni je ti ovu odlu ku,

si gur na sam da ni sam po gri je {i la - re kla je Klo ~kova. Ukrajinka je na Olimpijskim igrama u Sidneju osvojila zlato na 200 i na 400 metara mje{ovito, a ~etiri godine kasnije isti uspjeh ponovila je u Atini. U karijeri je osvojila 10 svjet skih, i 19 evrop skih na slo va, a u svo joj zemqi ~lan je udru`ewa koje ima za ciq popularizaciju i razvoj plivawa.

Momir Ili} (Srbija)

Rukometa{i Srbije pora`eni od BiH u Sarajevu

Bi}e boqe u Ni{u Nismo igrali svoju igru i to je glavni uzrok poraza. O~ekujem pobedu i mnogo boqu igru u Ni{u, gde }e biti sasvim druga pri~a, rekao Cvetkovi}

SARAJEVO - Rukometna reprezentacija Srbije razo~arala je u petom kolu kvali fi ka ci ja za Evrop sko prvenstvo 2010. godine u Austriji. “Orlovi“ su pora`eni u Sa ra je vu od BiH re zul ta tom 28:31, ~i me se situacija u grupi 2 dodatno zakomplikovala. Osmo pla si ra ni tim sa nedavno zavr{enog Svjetskog prvenstva odigrao je daleko ispod svojih mogu}nosti, a kona~nih “minus tri” je i podno{qivo, po{to je razigrani doma}in u jednom trenutku imao i sedam golova vi{ka.

U NEDJEQU novi duel istih rivala Kqu~ni period igre bio je fi ni{ prvog i po ~e tak drugog dijela, u kojem je bh. tim stekao nedosti`nu prednost, koju je uz mawi pad u fi ni {u uspio da za dr`i. Priliku za popravni, ~eta Jovice Cvetkovi}a ima}e ve} u nedjequ, kada }e u Ni{u odmjeriti snage sa istim rivalom. - BiH je zaslu`ila pobedu. Ovo je bila jedna od ve~e-

ri, koje mi treneri ne volimo, kada malo toga ide od ruke. Nismo igrali svoju igru i to je glavni uzrok poraza. O~e ku jem po be du i mno go boqu igru u Ni{u, gde }e biti sasvim druga pri~a. Jo{ uvek imamo velike {anse za plasman u Austriju. Ovde smo do{li bez neke tenzije, ali nikako potcewuju}i protivnika. Dali smo sve od sebe, ali nismo uspeli - rekao je selektor Srbije Jovica Cvetkovi}. Sa wim se sla`e i lijevi bek Momir Ili}: - Si gu ran sam da smo

BiH SRBIJA

boqa ekipa, ali nas je problem u realizaciji napada spre ~io da os tva ri mo po voqniji rezultat u Sarajevu. Bio je malo ~udan i kriterijum su|ewa, ali bez obzira na ovaj po raz, ima mo realne {anse da izborimo pla sman na {am pi onat Evrope. Ponavqam, kvalitetnija smo ekipa, i to }emo dokazati u Ni{u. U preosta la dva me ~a od ~et vrtka slavili su gosti - Francuska pro tiv Por tu ga li je (31:24), a Poqska u duelu sa Turskom 30:20.

31 (18) 28 (14)

DVORANA: “Skenderija“ u Sarajevu. Gledalaca: 6.000. Sudije: Peter Brunovski, Vladimir Kanda (Slova~ka). Sedmerci: BiH 3 (3), Srbija 4 (3). Iskqu~ewa: BiH 10, Srbija 12 minuta. Crveni karton: Mirsad Terzi} (BiH) u 60. minutu. BiH: Tahirovi} (16 odbrana, 1 sedmerac), Grahovac, Martinovi} 2, Veselinov, Obradovi} 2, Harmandi} 6, Hajdarevi}, Stojanovi} 6 (3), Terzi} 5, Toromanovi} 6, Halilbegovi}, Buqugija, Kerezovi}, Ja{ki} 4. Selektor: Halid Demirovi}. SRBIJA: Pejanovi} (7 odbrana), Stani} (4 odbrane), Koji} 2, Vujin 3, Vu~kovi} 1, Stojanovi}, Toski} 1, Ili} 7 (3), Bojinovi} 4, Markovi} 4, Prodanovi}, Vilovski 2, Stanojevi}, Mitrovi} 4. Selektor: Jovica Cvetkovi}.

Parovi [esto kolo igra se ve} za vikend, a sastaju se, subota: Finska Slova~ka (14), Bugarska - Bjelorusija (17), Kipar - Litvanija (17), [vajcarska - Farska ostrva (19), Hrvatska Gr~ka (20.15), nedjeqa: Francuska - Letonija (14), Holandija - [panija (14), Belgija - Makedonija (14.10), Poqska - Turska (15), Wema~ka - Izrael (15.30), Island - Estonija (16), Rusija - Italija (17), [vedska Crna Gora (17.15), Luksemburg - Portugalija (18.45), Srbija Bosna i Hercegovina (19).

Grupa 2 1. Rusija 5 2. Srbija 5 3. BiH 5 4. [vajcarska 5 5. Italija 5 6. F. ostrva 5

4 3 3 2 1 0

0 1 1 1 1 0

1 1 1 2 3 5

168:129 184:136 160:141 145:143 125:160 110:183

8 7 7 5 3 0

Evroliga u vaterpolu, {esto kolo

U Marseq po novu pobjedu BEOGRAD - Vaterpolisti Partizana igraju u subotu (18 ~asova) me~ posqedweg {es tog ko la Evro li ge u Marsequ protiv istoimene ekipe. Beo gra |a ni su ve} obe zbijedili plasman daqe, tako da utakmica u Francuskoj, osim presti`a, nema rezultatski zna~aj. Trener Partizana Dejan Udovi~i} istakao je da je siguran u pobjedu svojih izabranika.

- Objektivno, mnogo smo boqi tim od fran cus kog predstavnika ali nam ne}e bi ti la ko, jer bi lo ko da igra pro tiv Mar seqa u wiho vom ba ze nu o~e ku je ga te`ak zadatak.

UPITAN nastup ~etvorice igra~a On je na ja vio da }e na me~, povesti sve igra~e, iako “crno-bijeli“ imaju proble-

ma sa bolestima i povredama i neizvesno je igrawe Andrije Prlainovi}a, Nikole Ra|ena, Du{ka Pijetlovi}a i Stefana Mitrovi}a. Najiskusniji prvotimac Partizana, Vladimir Vujasinovi}, ocijenio je da je predstoje}a utakmica, bez obzira {to u rezultatskom smislu ni{ta ne odlu~uje, jako bitna wego vim sai gra ~i ma pred okr{aje u ~etvrtfinalu. - Tokom sezone igramo ve-

oma mali broj takmi~arskih utakmica, pa nam je svaki takav me~, bez obzira na ime i kvalitet protivnika, zna~ajan za ui gra vawe i uvid u trenutno stawe forme. Smatram da Partizan ima kvalitet da se plasira na zavr{ni tur nir naj kva li te tni jeg evropskog takmi~ewa - izjavio je Vujasinovi}. @rijeb za ~etvrtfinale Evrolige odr`a}e se u srijedu, 25. marta.

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 49

@KK Mladi Kraji{nik

Miki}eva u starom jatu BAWA LUKA - Nata{a Miki} je nova - stara ~lanica Mladog Kraji{nika. Miki}eva je proteklu polusezonu pro ve la u re do vi ma sa ra jev skog @eqezni~ara, gdje je bila kapiten i najboqi strijelac ekipe. Pret ho dno je nas tu pa la za Mladi Kraji{nik (sve mla|e kategorije i seniorski tim), Vojvodina iz Novog Sada, Kimiko Struga (Makedonija). Mo`e da igra na pozicijama beka {utera ili krila, a ugovor je potpisan do kraja “Lige 4”. M. Z.

Prva liga Republike Srpske, 20. kolo

FOTO: S. ILI]

Varda “ru{i“ Sutjesku

Qubi{a Kne`evi} (Slavija)

Po~iwe rasplet u ko{arka{koj “Ligi 13” Kombinacija pred zavr{nu

Drama na vrhuncu PI[U: GORAN IVANKOVI] [email protected] []EPAN ALEKSI] [email protected]

BAWA LUKA - Posqedwe, 26. kolo, ne}e obiqe`iti derbi Igokee Partizana i Zriwskog HTM nego dramati~na borba za opstanak, ali i “Ligu 8”. Kombinacija pred zavr{nu rundu je mnogo, a najpovoqnija za na{e klubove je da srpski derbiji u Bile}i i Mrkowi} Gradu pripadnu doma}im timovima, te da Slavija savlada Sloboda Ditu, ~ime bi svi ostali u eliti. U slu~aju druga~ijeg ishoda u bilo kojem od ovih duela, Slavija ispada. Ako izgube i Mladost i tim iz Isto~nog Sarajeva, a Posu{je slavi u [irokom Brijegu, onda }e ispasti i Mrkowi}ani i Slavija. - Kod mojih igra~a je evidentna `eqa i pozitivna energija pred me~ u kojem moramo prevazi}i svoje mogu}nosti, vrijednost i kvalitet. Pobjedom protiv Slobode bi ispunili prvi preduslov za opstanak, ali ujedno }emo oslu{kivati i de{avawa u Bi-

le}i, te na susretu izme|u Mladosti i Leotara. Ako nam rezultati budu i{li na ruku, onda }emo se na}i u grupi timova u kojoj su Vitez, Grude i Posu{je, a u tom slu~aju ekipe iz Hercegovine imaju najlo{iji skor, {to zna~i na{ opstanak - poru~io je strateg Slavije Qubi{a Kne`evi}. Mladost igra me~ sezone sa SL IAT Leotarom i pobjedom bi osigurala opstanak, a ukoliko “pivari“ savladaju Hercegovac, plasirala bi se i u “Ligu 8”.

IGOKEA Partizan do~ekuje Zriwski HTM - Ne interesuju nas nikakve kombinacije nego samo pobjeda i ovjera ostanka u ligi. Znamo da }e biti te{ko, jer Trebiwci imaju odli~an sastav. To su pokazali i u pro{lom kolu kada su savladali Igokeu - istakao je trener Mladosti Zoran [piri}, dodaju}i da sigurno ne}e igrati povrije|eni Vawa Sladojevi}, a pod upitnikom zbog bolesti su Danilo Palali} i Dragan \uranovi}.

rundu je mnogo, a najpovoqnija za na{e klubove je da srpski derbiji u Bile}i i Mrkowi} Gradu pripadnu doma}im timovima, te da Slavija savlada Sloboda Ditu, ~ime bi svi ostali u eliti

S druge strane, ni Leotar se ne odri~e bodova: - Poslije sjajne pobjede nad Igokeom, u trenucima kada smo puni emocija, ~eka nas me~ protiv Mladosti koja igra dobro i svakako sezonu `eli zavr{iti pobjedom. Ipak, trijumf `elimo i mi, i za wega }emo se boriti - izjavio je {ef struke Trebiwaca Radomir Kisi}. Hercegovac sa optimizmom do~ekuje Borac Nektar. - Idemo na pobjedu koja nam je potrebna za opstanak, a ne `elimo ni da iznevjerimo na{e navija~e. Slavi{a Vukovi} se oporavio, on }e biti u ekipi i ra~unamo da }emo u ovom susretu igra~ki biti ja~i nego protiv Zriwskog - naglasio je sve sigurniji i standardniji Aleksandar Kuqi}. Nakon doma}eg poraza od Slavije, Bawolu~ani }e biti na isku{ewu u Bile}i. - Ovo je posqedwa utakmica u Ligi, u wu }e na{ mladi tim u}i bez optere}ewa i ona }e zaokru`iti sliku o mogu}nostima ekipa, nakon ~ega nam ostaje da se poja~amo. Naravno da moramo da dovedemo poja~awa i mislim da }e dvojica novih

Parovi U 26. kolu se sastaju: MRKOWI] GRAD: Mladost - SL IAT Leotar, BILE]A: Hercegovac Borac Nektar, ISTO^NO SARAJEVO: Slavija - Sloboda Dita, ALEKSANDROVAC: Igokea Partizan - Zriwski HTM, [IROKI BRIJEG: [iroki Eronet - Posu{je. Svi me~evi igraju se u subotu od 19 ~asova. Slobodni su Vitez i Grude. igra~a ve} od nedjeqe biti u Bawoj Luci i po~eti trenirati s nama - rekao je trener Borislav Yakovi}. Igokea Partizan poslije {oka u Trebiwu do~ekuje Zriwski. - Moramo psihi~ki da se vratimo i poku{amo da ostvarimo trijumf protiv jakog rivala. Bi}emo oslabqeni jer sigurno ne}e igrati Tejlor, a pod znakom pitawa su Mekaskil i Kova~evi} - rekao je strateg Aleksandrov~ana Dragan Baji}.

Klivlend nakon produ`etka slomio otpor Portlanda

"Tripl-dabl" Lebrona Xejmsa WUJORK - Ko{arka{i Klivlenda pobijedili su poslije produ`etka gostuju}i Portland sa 97:92, a Lebron Yejms zabiqe`io je sedmi “tripl-dabl“ u sezoni. Jedan od glavnih kandidata za osvajawe titule najko ri sni jeg igra ~a se zo ne

protiv Blejzersa je ubacio 26 poena, uz 11 skokova i deset asistencija.

PAVLOVI] postigao jedan poen Li tva nac Zi dri nas Igla us kas pos ti gao je 21

ko{, dok je srpski internacionalac Aleksandar Pavlovi} na par ke tu pro veo 24 minuta i postigao jedan pogodak. U timu Portlanda najraspolo`eniji za igru bio je Brendon Roj sa 24 poena. Ekipa sa najboqim u~inkom u Zapadnoj konferenci-

ji, LA Lejkersi savladali su na svom terenu Golden Stejt Voriorse, dok je Atlanta bila boqa od Dalasa. Rezultati: Atlanta - Dalas 95:87, Klivlend - Portland 97:92 produ`etak, LA Lej kers - Gol den Stejt 114:106.

BAWA LU KA - Naj ve }u pa`wu u 20. kolu Prve ko{ar ka {ke li ge Re pu bli ke Srpske privu}i }e susret izme|u Sutjeske i Var de u Fo~i. Fo~aci su lideri na tabeli i pred svo jom publikom }e tra`iti iskupqewe za poraz u pro{lom kolu kod Glasinca. S druge strane, Varda je u usponu i sigurno je da }e potvrdu dobre forme tra`iti

upravo u duelu sa Sutjeskom. Pa ro vi, su bo ta: PRI JE DOR: Prijedor - Rudar (19.30 ~asova), BIJEQINA: Bijeqina PLUS Volf Se kju ri ti (20.30), VI[EGRAD: Sutjeska Varda HE (19), PRWAVOR: Mladost 76 - Radnik (20), ne djeqa: BAWA LU KA: “Ra di voj Ko ra}“ - Bratunac MINS (18), GAC KO: Gac ko - Gla si nac (19). M. Z.

NLB Liga

Trijumf Hemofarma VR[AC - Pobjedom nad Splitom (85:74) u posqedwem kolu regularnog dijela NLB lige, ko{arka{i Hemofarma ostali su u trci za tre}e mjesto. Da bi postigli taj plasman i do bi li re la ti vno la k{eg protivnika u polufinalu, treba im poraz Crvene zvezde u Podgorici ili Cibone u Dom`alama. Najboqi u redovima doma}ih bili su Savovi} sa 18, Borisov sa 14, Ma~van sa 11 i Joksimovi} sa 10 poena, a kod gostiju boqi od ostalih bili su Amerikanci Yejmon sa 22 i [enon sa 14 ko{eva.

Ko{arka{ice Slobode gostuju u ^itluku

Bitka za plej-of NO VI GRAD - Ko {ar ka {i ce Slo bo de u 18. ko lu premijer lige BiH gostuju u ^i tlu ku eki pi Brotwa od koje su u prvom me~u do`ivjele nesre}an poraz (68:69). No vo gra |an ka ma se no vim trijumfom pru`ila prilika za plasman u “plej-of”. - Prije po~etka prvenstva nismo ni sawali da bi mogli igrati u zavr{nici takmi ~ewa. Na{ ri val je po bje dom u Tre biwu pot vrdio da ima kvalitet i mo-

ramo biti maksimalno oprezni. Svakako da, s obzirom na to da nam je for ma u usponu, i u ovom susretu kao i u svim prethodnim `elimo uspjeh - rekao je trener Slobode Milo{ Dupalo. Pa ro vi 18. ko la, su bo ta: Jedinstvo - @eqezni~ar (17 ~asova), Livno - ^elik (17), Brotwo - Sloboda (18), nedjeqa: Bu goj no - Ba no vi }i (15.30). Slobodni su Borac ML IEFK i Ne imar stvo Trebiwe. N. \.

Poznat raspored “Lige 8”

Leotar protiv prvaka SARAJEVO - U prvom kolu ko{arka{ke “Lige 8”, koje je na programu 28. marta, sasta}e se [iroki Eronet - Sloboda Dita, Bosna AS BHT - SL IAT Leotar, sedmoplasirani tim “Lige 13” - Igokea Partizan, te Zriwski HT Mostar Borac Nektar. Ovako je odlu~eno na sastanku predstavnika klubova “Lige 8” u sjedi{tu Ko{arka{kog saveza BiH. Ova faza takmi~ewa traja}e do 12. maja, nakon ~ega slijedi plej-of u koji }e se plasirati prve ~etiri ekipe. Plasman u NLB li gu obe zbi je di }e {am pi on, te po bje dnik “Lige 8”. U slu~aju da to bude ista ekipa, u regionalno takmi~ewe ide pora`eni u finalu doigravawa. De. M.

FOTO: ARHIVA

50 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE NOVI GRAD subota, 14.30 ~asova

SLOBODA PROLETER

Prva fudbalska liga Republike Srpske, 18. kolo

STA DI ON: “Mla kve“. Gla vni su di ja: @eqko La ti no vi} (Gradi{ka). Pomo}nici: Sini{a Radi} (Lakta{i) i Nikola Crnadak (Milosavci). Delegat: Rajko Brada{evi} (Modri~a). Kontrolor su|ewa: Obren Miri} (Omarska). SLOBODA: Karanovi}, Tica, Keranovi}, Veinovi}, (B.@uji}), Luka~, Kadi}, Jelisavac, Ivan~evi}, Kova~evi}, (Adamovi}), Mazalica, [abi}. Trener: Milorad In|i}. PROLETER: Davidovi}, [ijakovi}, Pani}, Ga~i}, Gavri}, Jeli}, Doli}, Jorgi}, Peri{i}, Ninkovi}, Kapi}. Trener: Mihajlo Bo{wak. Doma}in: Gost: Ukupno:

2 3 5

2 1 3

0 1 1

0 1 1

3:0 1:3 4:3

BIJEQINA, subota, 14.30 ~asova

RADNIK BSK STADION: Gradski. Glavni sudija: Zoran Grbi} (Prijedor). Pomo}nici: Igor Radakovi} (Prijedor) i Mladen Stupar (Novi Grad). Delegat: Branislav Petri~evi} (Doboj). Kontrolor su|ewa: Brane Jeki} (Bawa Luka). RADNIK: Avduki}, Nikoli}, Trifkovi}, Jevti}, Mi}i}, Gavrilovi}, Su{i}, Konculi}, \uri}, Vuji}, Marinkovi}. Trener: Nikola Bala. BSK: Karanovi}, Tomi}, [tekovi}, Damjani}, Sladojevi} (\udurovi}), Kolunxija, Radoja, Devu{i}, Aleksi}, Karali}, Mal~i}. Trener: Zoran Male{evi}. Doma}in: Gost: Ukupno:

8 9 17

8 3 11

0 1 1

0 5 5

17:1 11:14 28:15

SOKOLAC, subota, 14.30 ~asova

GLASINAC RUDAR PRIJEDOR STADION: “Bara“. Glavni sudija: Dragan Mejaki} (Bawa Luka). Pomo}nici: Rodoqub Topi} (^elinac) i Dragan Li~ina (^elinac). Delegat: Vlado Komlen (Trebiwe). Kontrolor su|ewa: Radoslav Kapor (Trebiwe). GLASINAC: Div~i}, Kova~, Mitrovi}, Pajevi}, ]irjani}, ^oli}, Mazi}, Peji}, Planin~i}, Mo~evi}, Jolovi}. Trener: Davor Krsmanovi}. RUDAR PRIJEDOR: Novakovi}, Despotovi}, ([odi}), Dobrijevi}, Muzgowa, Staki}, Kotaran, Kantar, @eri}, Stijepi}, Vla~ina (Da{i}), Brki}. Trener: Darko Nestorovi}. Doma}in: Gost: Ukupno:

7 8 15

5 0 5

1 1 2

1 7 8

14:3 4:17 18:20

Oleg Damjani} (BSK)

Utakmica protiv BSK-a ne}e biti laka, s obzirom na to da nam u goste dolazi neugodan protivnik koji se dobro poja~ao u zimskom prelaznom roku i koji je na startu proqe}nog dijela prvenstva ostvario dvije pobjede, istakao Vuji} PI[E: MILAN ZUBOVI] [email protected]

BAWA LUKA - Derbi susret 18. kola Prve fudbalske lige Republike Srpske igra se u Bijeqini, gdje Radnik do~ekuje BSK. Bi}e to obra~un dvije nepora`ene ekipe u nastavku {ampionata, a prvi wihov susret u jesewem dijelu prvenstva zavr{en je nerije{eno 1:1. Bijeqinci }e u ovom me~u biti oslabqeni za Cvijetina Pavi}a koji odra|uje suspenziju zbog tri `uta kartona. - Utakmica protiv BSK-a ne}e biti laka, s obzirom na to da nam u goste dolazi neugodan protivnik koji se do-

bro poja~ao u zimskom prelaznom roku i koji je na startu proqe}nog dijela prvenstva ostvario dvije pobjede. Uprkos tome mi }emo dati sve od sebe da ostvarimo tre}i uzastopni trijumf i tako ostanemo u bor bi za vrh ta be le istakao je fudbaler Radnika Filip Vuji}.

RUDAR Prijedor gostuje Glasincu Bawolu~ani su slavili protiv Glasinca u pro{lom kolu, i popeli se na deseto mjesto na tabeli. U narednom me~u mo}i }e ra~unati na na-

pada~a Vladimira Striku koji je odradio suspenziju od tri `uta kartona, i defanzivca Dejana \udurovi}a, koji se vra}a u tim nakon bolesti. - ^iwenica je da idemo u goste ekipi koja ima ambicije za Premijer ligu, i koja sada sigurno igra najqep{i fudbal u ligi. Puni optimizma o~ekujemo sqede}i susret, i mom ci su `eqni na di gra vawa, ali ulogu favorita prepu{tamo doma}im igra~ima izjavio je trener “romanti~ara“ Zoran Male{evi}. Lider Prve lige Rudar Prijedor, poslije dva remija u nastavku takmi~ewa, odlazi na me gdan eki pi Gla sin ca

GRADI[KA, subota, 14.30 ~asova

DOBOJ, subota, 14.30 ~asova

Prva liga RS - Tabela

KOZARA FAMOS STADION: Gradski. Glavni sudija: Dejan Dabi} (Vlasenica). Po mo }ni ci: Zo ran So fre ni} (Bi jeqina) i Go ran Ra ki} (Ugqevik). Delegat: Cvjetko Simi} (Br~ko). Kontrolor su|ewa: Rodoqub Mila~ak (Doboj). KOZARA: Kozi}, Despotovi}, Gwati}, Marinovi}, Gigovi}, Raca, Miti}, \uri} (Stan~i}), Uji}, Koji}, \ori}. Trener: Milo{ Poji}. FAMOS: Remi}, \eri}, O. Damjanovi}, Lu~i}, Popovi} (^ampara), Koji}, Kre{talica, Pe}anac, Govedarica, Sikima, Blagojevi}. Trener: Mirko Marvan. Doma}in: Gost: Ukupno:

5 6 11

4 1 5

1 3 4

0 2 2

15:0 3:6 18:6

1. Rudar P. 2. Radnik 3. Proleter 4. Kozara 5. Drina (Z) 6. Sutjeska 7. Famos 8. Jedinstvo 9. Mladost 10. BSK 11. Qubi} 12. Borac 13. Sloboda 14. Sloga 15. Glasinac 16. Drina HE

VI[EGRAD, subota, 14.30 ~asova

17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17

11 10 10 9 8 7 6 7 7 6 6 5 5 4 4 2

6 5 3 4 3 4 5 2 1 3 2 4 3 5 3 5

0 2 4 4 6 6 6 8 9 8 9 8 9 8 10 10

35:8 34:16 25:13 32:16 24:19 22:17 27:26 19:26 16:21 17:22 14:21 15:22 20:25 12:25 14:26 9:33

39 35 33 31 27 25 23 23 22 21 20 19 18 17 15 11

SLOGA MLADOST STADION: Luke u Doboju. Glavni sudija: Qubi{a Vrhovac (Milosavci). Pomo}nici: Qubo Ani~i} (Srbac) i Dragan Ili{evi} ([amac). Delegat: Mile Mandi} (Gradi{ka). Kontrolor su|ewa: Nikola Majki} (Novi Grad). SLOGA: Plisni}, Bajunovi}, Dobri}, Vukovi}, Sofri}, Aleksi}, [imunovi} (\uri~i}), Blagojevi}, Jovanovi}, Mi}evi}, Radovanovi}. Trener: Zlatko Spasojevi}. MLADOST: Vuksan, [ukovi}, Mrkovi}, Bjelogrli}, Buha, No. Su{i}, Toma{evi}, Radovi}, Vukovi}, Vasiqevi}, Tohoq. Trener: Dragan Slijep~evi}. Doma}in: Gost: Ukupno:

[AMAC, subota, 14.30 ~asova

DRINA HE DRINA (Z)

oslabqen. Trener Darko Nestorovi} ne mo`e da ra~una na “po`utjele“ Sa{u Kova~evi}a i Igora Goli}a, kao i Bojana Kecmana zbog povrede, ali je ponovo u kombinaciji Ogwen Da{i}. - Svjesni smo ~iwenice da su do ma }i nu ne op ho dni bodovi, ali wihovo morawe je na{a {ansa. Mnogo toga zavisi}e i od uslova za igru, jer na terenu pod swe`nim pokriva~em te{ko je pokazati pravo fudbalsko umije}e. Kao i u svim me~evima ne}emo i}i na sva tri boda i vjerujem da }emo ih osvojiti re kao je ka pi ten “Ru da ra“ Goran Kotaran.

6 7 13

6 2 8

0 0 0

0 5 5

17:3 9:18 26:21

PRWAVOR, subota, 14.30 ~asova

BORAC ([) SUTJESKA

QUBI] JEDINSTVO

STADION: Gradski. Glavni sudija: Joco Radi} ([amac). Pomo}nici: Rade Erleti} (Modri~a) i Stojan Stefanovi} (Modri ~a). De le gat: Zdrav ko To {o vi} (Fo ~a). Kon tro lor su|ewa: Milorad Jugovi} (Ugqevik). DIRNA HE: Mari}, Pavlovi}, Mandi}, Mutlak, Borov~anin, Mi. Markovi}, Milovi}, Pe{evi}, Jev|evi}, Tasi}, Jovanovi}. Trener: Zoran Lori}. DRINA (Z): Aleksi}, Jevti}, I. Lazarevi}, Jeremi}, Vuka{inovi}, Kiki}, ]ulum, Gruji}, Nikoli}, N. Lazarevi}, Mili} (Vasi}). Trener: Mladen Milinkovi}.

STADION: Gradski. Glavni sudija: Mile Barjaktarevi} (Bijeqina). Pomo}nici: ^edomir Vi}i} (Ugqevik) i Zoran Miki} (Zvornik). Delegat: Radisav Zekovi} (Rogatica). Kontrolor su|ewa: Milorad Vrhovac (Milosavci). BORAC: Sabo, Pup~evi}, Stankovi}, Ili}, Simi}, Zori}, Jawi{, Raki}, Lazi}, Gale{i}, Simendi}. Trener: Predrag Luki}. SUTJESKA: Bodiroga, Ra{evi}, Stevanovi}, Mihajlovi}, Drakul, Limi}, Cicovi}, Wegu{, Muminovi}, Mojovi}, Ivi}. Trener: Obren Vuki}evi}.

STADION: “Borik“. Glavni sudija: Bojan Maksimovi} (Doboj). Pomo}nici: Dragan Ni{i} ([amac) i Zoran Nari} (Doboj). De le gat: Mi len ko Tam bi} (Pri je dor). Kon tro lor su|ewa: Vlado Li{~inski (Prijedor). QUBI]: Sari}, Simi}, Prodanovi}, Milojevi}, Pezer, Segi}, Rastovi}, Wegomirovi}, Blagojevi}, Popovi}, Segi}. Trener: Srboqub Nikoli}. JE DIN STVO: \o ko vi}, Va si}, Jo si}, Ka ra ha sa no vi}, Divqanovi}, Miki}, Gaji}, Kara}, Markovi}, Mende{, Vasiqevi}. Trener: Nikola Niki}.

Doma}in: Gost: Ukupno:

Doma}in: Gost: Ukupno:

Doma}in: Gost: Ukupno:

5 6 11

3 0 3

0 0 0

2 6 8

9:6 1:8 10:14

1 2 3

0 0 0

1 1 2

0 1 1

1:1 1:3 2:4

8 9 17

7 3 10

1 2 3

0 4 4

16:1 8:11 24:12

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 51

Utakmicama 19. kola nastavqa se Premijer liga BiH u fudbalu

Premijer liga - Tabela

FOTO: ARHIVA

1. Zriwski 2. Sloboda 3. Slavija 4. Lakta{i 5. Sarajevo 6. [. Brijeg 7. Zvijezda 8. Borac 8. @eqezni~ar 10. Leotar 11. ^elik 12. Modri~a M. 13. Travnik 14. Ora{je 15. Vele` 16. Posu{je

18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18

13 10 9 8 8 9 6 7 7 7 6 5 5 4 5 3

2 3 5 5 5 1 8 3 3 2 4 5 4 6 2 6

3 5 4 5 5 8 4 8 8 9 8 8 9 8 11 9

37:24 22:11 22:16 27:20 23:19 31:19 23:18 22:19 18:20 16:28 14:20 21:27 18:29 19:24 18:26 22:33

41 33 32 29 29 28 26 24 24 23 22 20 19 18 17 15

ISTO^NO SARAJEVO, subota, 15 ~asova

SLAVIJA VELE@ SUDIJA: Goran Paraxik (Qubu{ki). Pomo}nici: Zikrija Pa{ali} (Zenica) i Jovan Kajtez (Modri~a). ^et vrti arbitar: Midhat Arnautovi} (Tuzla). Kontrolor su|ewa: Salih Hasuki} (Grada~ac). De legat: Qubomir ^orda{evi} ([amac). SLAVIJA: Lu~i}, Stankovi}, ]irka, Regoje, Arsenijevi}, Muskalu, Simi}, Jovanovi}, [}epanovi}, Kutalia, Spalevi}. Trener: Zoran Erbez. VELE@: Efendi}, Kazazi}, Kadi}, Kadri}, Zaimovi}, Jugo, Majki}, Velagi}, Durakovi}, Obad, [kaqi}. Trener: Abdulah Ibrakovi}. Doma}in: Gost: Ukupno:

2 3 5

Bi}e nam izuzetno te{ko, ali imamo dovoqno snage za pobjedu. Vjerujem da }e “Police“ biti dobro popuwene, rekao Sr|an Baji} BAWA LUKA - Poslije lo{eg izdawa u Bawoj Luci, gdje su zajedno sa doma}inom Borcem razo~arali igrom, fudbaleri Leotara ne pri~aju mnogo o tom lo{em izdawu i okre}u se ka veoma va`noj utakmici sa Sarajevom. - Radujem se subotwem me~u u kojem `elimo pobjedu. Bi}e nam izuzetno te{ko, ali imamo dovoqno snage za pobjedu. Vjerujem da }e “Police“ biti dobro popuwene, a od na{ih navija~a o~ekujem maksimalnu po dr{ku - is ta kao je {ef stru ~nog {ta ba Le ota ra Sr|an Baji}. Nakon {to su se i sa drugog gostovawa ovog proqe}a vratili kratkih rukava, fudbaleri Slavije do~ekuju Vele`, rivala kojeg su jesenas pobijedili u Mostaru sa 3:2. U tim se poslije “`utice“ vra}aju Goran Simi} i Dragi{a Lazi}, a jo{ uvijek su odsu tni po vri je |e ni Vla do Markovi}, golman Ratko Dujkovi} i Bojan Jamina. - Moramo biti pa`qivi, koncentrisani i svjesni da nam bodove niko ne}e pokloniti. Pristup svakom me~u mora da bude jednak, kao da se

0 1 1

0 1 1

4:1 4:7 8:8

SARAJEVO, subota, 15 ~asova

Darko Dre~ (Leotar)

PI[E: DARKO PA[AGI] [email protected]

2 1 3

radi o derbiju. Ne potcjewujemo Mos tar ce, ali ra zmi{qamo samo o pobjedi koja bi nam opet vratila samopouzdawe koje je malo poquqano nesre}nim porazom u Tuzli rekao je prvotimac Slavije Branislav Arsenijevi}.

BORAC do~ekuje Zvijezdu iz Grada~ca

Borac na svom terenu do~ekuje Zvijezdu iz Grada~ca. Izabranici Vlada Jagodi}a ne}e imati nimalo lak zadatak jer se radi o kvalitetnom rivalu koji je u dosada{wih 18 utakmica pretrpio svega ~etiri poraza. - Svakako da je na{ ciq osvajawe sva tri boda. Me|utim, svjesni smo da ne}e biti lako, jer je Zvijezda ekipa koja se na Gradskom stadionu ne}e samo braniti. Ono {to je dobro na raspolagawu imam sve igra~e, jedino je neizvjestan kapiten Darko Qubojevi}, koji posqedwa dva dana ima tempe ra tu ru - re kao je {ef stru~nog {taba Borca Vlado Jagodi}. La kta {a ni ma ni je na klowen raspored na startu proqe}a, jer su tre}i put gost u prva ~etiri kola. Sada igraju sa @eqezni~arem na “Grbavici“, a ovaj me~ propusti}e zbog povreda Borislav Mi ki} i Qubi {a Ostali parovi Drqa~a. - Poku{a}emo da odigramo kao u U ostalim parovima 19. kola Premipro{lom kolu u jer lige BiH sastaju se: ORA[JE: Gra da ~cu, ka da Ora{je - [iroki Brijeg (subota, 15 smo za tvo re nom ~asova), MOSTAR: Zriwski - Travnik igrom uspjeli da (subota, 17), ZENICA: ^elik - Slodo|emo do boda na boda (subota, 20.15 ~asova). Grbavici mo`emo

rasli, javnost o~ekuje bodove i protiv posqedweplasiranog Posu{ja. - Poku{a}emo da idemo na aktivan rezultat. Zna~i, sve sem poraza za nas bi bio uspjeh. Vrijedno smo trenirali prethodne sedmice, svi igra~i su spremni, nema povrije|enih. Jedino }e izostati Bojan Pup~evi}, koji je u duelu sa @eqezni~arom zaradio crveni karton - rekao je trener Modri~ana Zoran ]urguz.

protiv @eqezni~ara sti}i do boda. Na{ doma}in igra jako oprezno, ozbiqan su klub, a podatak da su primili svega ~etiri gola kod ku}e jasno govori da igraju ~vrsto pred svojim navija~ima - rekao je kormilar Lakta{a Lazo Jovani}. Modri~a Maksima je, napokon, po~ela da pobje|uje u Premijer ligi BiH. Me|utim, na kon tri jum fa pro tiv @eqezni~ara apetiti su po-

@EQEZNI^AR LAKTA[I SUDIJA: Danijel Paji} (Bijeqina). Pomo}nici: Nikica To mas (Drinovci) i Zlatan Be~irovi} (Mramor). ^etvrti ar bitar: Antonio Bla`evi} (Vi{i}i). Kontrolor su|ewa: Dragan Prtvar (Isto~no Sarajevo). Delegat: Meho Alagi} (Cazin). @EQEZNI^AR: [ehi}, Kerla, M. Be{lija, Cocali}, Beki}, Pelak, Rov~anin, Memi{evi}, Sadikovi}, [imi}, Muharemovi}. Trener: Demir Hoti}. LAKTA[I: Uro{evi}, Suba{i}, Karaxi}, Raca, ]ori}, Stjepanovi}, Raji}, Baji}, Mati}, Sekuli}, Muji} (Xafi}). Trener: Lazo Jovani}. Doma}in: Gost: Ukupno:

1 2 3

BAWA LUKA, subota, 18 ~asova

1 0 1

0 0 0

0 2 2

1:0 3:6 4:6

TREBIWE, subota, 15 ~asova

LEOTAR SARAJEVO

BORAC ZVIJEZDA SUDIJA: Edin Jakupovi} (Biha}). Pomo}nici: Zoran Taborin (Zvornik) i Elmir Trako (Vitez). ^etvrti arbitar: Senad Ibri{imbegovi} (Travnik). Kontrolor su|ewa: Salem Proli} (Sarajevo). Delegat: Lazo Martinovi} (^apqina). BORAC: Star~evi}, Stupar, Puziga}a, Kolarov, Petri}, Maksimovi}, Deket, Qubojevi} (Jandri}), Vrawe{, Bilbija, Kajkut. Trener: Vlado Jagodi}. ZVIJEZDA: Kari}, Kodro, Babi}, Deli}, Vasili}, Savi}, Ner. Huseinba{i}, Hamzi}, ]ori}, Alimanovi}, Pjani}. Trener: Ratko Ninkovi}.

SUDIJA: Mirko Buqan (Mostar). Pomo}nici: Goran Dujak (Oxak) i Branko [ipka (Prijedor). ^etvrti arbitar: Du{ko Jo{ki} (Prijedor). Kontrolor su|ewa: Muhamed Begagi} (Zenica). Delegat: Bo`o Vidovi} (Zenica). LEOTAR: Mijanovi}, ]uri}, Todorovi}, Radovi} (Komneni}), Rami}, ^orlija, Magazin, Dre~, J. Vico, @unior Souto, Ze~evi}. Trener: Sr|an Baji}. SARAJEVO: Alaim, Rizvanovi}, Belo{evi}, Jawo{, Torlak, Mohar, Ihtijarevi}, Dudo, Panxa, Hiro{, Haxi}. Trener: Mehmed Jawo{.

Doma}in: Gost: Ukupno:

Doma}in: Gost: Ukupno:

0 1 1

0 0 0

0 0 0

0 1 1

0:0 0:2 0:2

POSU[JE MODRI^A MAKSIMA SUDIJA: Robert Zrili} (Bawa Luka). Pomo}nici: Momir [irko (Bawa Luka) i [emso Brzovi} (Tuzla). ^etvrti arbitar: Rusmir Mrkovi} (Sarajevo). Kontrolor su|ewa: Dragan Bawac (Kozarska Dubica). Delegat: Ferid ^ov~i} (Gora`de). POSU[JE: Ba}ak, Re`i}, Vrawkovi}, Mi~eta, Prli}, Ivankovi}, Sakan, Rezdeu{ek, Dani~i}, Qubi}, ^ui}. Trener: Goran Duki}. MODRI^A MAKSIMA: Haxi|ulbi}, Vasi}, Miqkovi}, Vasiqevi}, Bogi~evi}, Jolovi}, Staji}, Savi}, Boji}, Zafirovi}, Stoki}. Trener: Zoran ]urguz. 5 6 11

4 0 4

0 2 2

1 4 5

5 0 5

1 0 1

0 7 7

15:4 0:12 15:16

Drugoliga{ki vikend

POSU[JE, nedjeqa, 15 ~asova

Doma}in: Gost: Ukupno:

6 7 13

9:5 4:14 13:19

ZAPAD

ISTOK

U utakmicama 18. kola Druge fudbalske lige Republike Srpske, grupa zapad, sastaju se: subota, 14.30 ~asova: DERVENTA: Tekstilac - Ravan, PETROVO: Ozren - Vrawak, SRBAC: Sloga (S) - Sloga DIPO, nedjeqa, 14.30 ~asova: MRKOWI] GRAD: Sloboda @eqezni~ar (D), BRONZANI MAJDAN: Gomionica - Sloga (T), BAWA LUKA: Krajina Omarska, MILOSAVCI: @upa Milka - Mladost (KV), @ERAVICA: Jedinstvo - Polet.

U utakmicama 18. kola Druge fudbalske lige Republike Srpske, grupa istok, sastaju se: subota, 14.30 ~asova: PALE: Romanija - Mladost (VO), nedjeqa, 14.30 ~asova: BR^KO: Lokomotiva - Podriwe (T), NEVESIWE: Vele` - Mladost (R), DVOROVI: Proleter - Rudar (U), JAWA: Podriwe - Mili}i, VLASENICA: Vlasenica - Gorica, [EKOVI]I: [ekovi} Napredak. Slobodno je Jedinstvo iz Brodca.

52 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

Hajduk kod lidera BEOGRAD - Ovog vikenda bi}e odigrano posqedwe, 22. kolo Jelen Superlige Srbije pred tre}i dio sezone. Lider {ampionata, beogradski Partizan do~ekuje tradicionalno neugodnog Hajduka iz Kule, na Bawici }e biti odigran beogradski, ta~nije vo`dova~ki derbi izme|u Rada i Crvene zvez de, a Voj vo di na }e tra `i ti prvu po bje du pro tiv “fewera{a“ Banata u Banatskom dvoru. Parovi 22. kola: subota: Banat Vojvodina (po~etak 14. ~asova), Borac - Javor (14), OFK Beograd - ^ukari~ki (14), Napredak - Jagodina (14), Partizan - Hajduk (17.30), nedjeqa: Rad - Crvena zvezda (14). Plasman: Partizan 47, Crvena zvezda 38, Vojvodina 36, Javor 34, Borac 28, Hajduk 26, Jagodina 24, OFK Beograd 24, Rad 22, ^ukari~ki 22, Napredak 22, Banat 19.

FOTO: ROJTERS

Jelen Superliga Srbije, 22. kolo

Obavqen `rijeb ~etvrtfinala Lige {ampiona

Skup{tina FK Crvena zvezda

Brojniji za pet ~lanova BEOGRAD - Poslije Sabora odr`ana je i prva sjednica no ve Skup {ti ne FK Crvena zvezda, kojoj je predsje da vao An te Bo {ko vi}. Najva`nija odluka sa ove sjednice donijeta je na prijedlog navija~a i umjesto 76 ~lanova Skup{tina }e ubudu}e imati 81 ~lana. Novih pet imena su predstavnici

Rafael Benitez nastavqa totalni rat sa ^elzijem, jer poslije tri polufinalna duela sa londonskim “plavcima“, ovog puta sa istom ekipom igra kolo ranije

“delija“ iz Ni{a, Novog Sada, Bara, Zve~ana i Londona. Prihva}en je i prijedlog Den Tane da se za nove ~lanove Upravnog odbora imenu ju Bra ni mir Ba ba ro gi}, Qubo mir [}e pa no vi} i Ne mawa Ari za no vi}, a za novog predsjednika Nadzornog odbora izabran je Milan [uti}.

Brazilac najvjerovatnije napu{ta Verder

Dijego najavio odlazak BREMEN - Fudbaler Verdera Brazilac Dijego najavio je da }e u qetnom prelaznom roku napustiti klub iz Bremena. Dijegova `eqa je da redovno igra u Ligi {ampiona, a Verder to ne mo`e da mu ispuni. - @elim da osvojim Ligu {ampiona {to }u te{ko uraditi sa Verderom. Tra`e me neki veliki evropski klubovi i velika je vjerovatno}a da }u napustiti Bremen u qetnom prela znom ro ku. Tre nu tno ra zmi{qam sa mo o {to boqem plasmanu svog kluba u Bundesligi, ali }u na qeto razgovarati sa menayerom o mojoj daqoj budu}nosti - otkrio je Dije go za ko jeg su in te re so vawe po ka za li Ju ven tus, Re al Madrid i Inter.

Drogba, Mikel i Esjen (^elzi)

NI ON - Fu dba le ri ^elzija i Liverpula igra}e u ~et vrtfi na lu Li ge {ampiona, a pobjednik tog me~a sastaje se sa boqim iz dvome~a Bajerna i Barselone. Man~ester junajted do~ekuje Porto u ~etvrtfinalu, a boqi iz tog duela igra sa pobjednikom duela Viqare-

Argentincu “Nou kamp“ druga ku}a

ala i Arsenala. ^etvrtfinalni me~evi igraju se 7/8. i 14/15. aprila, a polufinala 28/29. aprila i 5/6. maja. Finalni me~ Lige {ampiona odr`ava se na stadionu Olimpiko u Rimu 27. maja. Ra fa el Be ni tes nas tavqa totalni rat sa ^elzijem, jer po sli je tri polufinalna duela sa lon-

VIQARAEL JEDINI BEZ FINALA

Mesi ne}e iz Barselone

Svi timovi u ~etvrtfinalu stizali su do sada bar do polufinala Lige {ampiona. Viqareal je u jedinom nastupu do sada (2005/2006) bio polufinalista, svi ostali igrali su finala. Dvije londonske ekipe imaju po

jedan neuspje{an nastup u zavr{nim predstavama (Arsenal 2006, ^elzi 2008), a svi ostali su vi{estruki {ampioni kontinenta (Liverpul 5, Bajern 4, Man~ester Junajted 3, Porto 2, Barselona 2).

donskim plavima, ovog puta sa istom ekipom igra kolo ranije. Barselona i Bajern sasta li su se u gru pi to kom L[ 1998/99, kada su Nijemci do bi li oba me ~a, i na kra ju sti gli do fi na la (upravo na stadionu “Kamp Nou“).

MAN^ESTER junajted igra sa Portom Man ~es ter ju naj ted i Porto imaju bogatu istoriju me |u so bnih du ela: u ~et vrtfinalu 1996/97. Junajted je la ko pro {ao daqe (4:0, 0:0), ali je 2003/04. Porto sa Muriwom na ~elu produ`io put sve do titule (2:1, 1:1).

Zanimqivo je da je u osmini finala ove sezone Ferguson eliminisao upravo Muriwa, koji sada predvodi Inter. Ar se nal i Viqare al sastali su se u polufinalu sezone 2005/2006, kada je u dvome~u jedini gol postigao Kolo Ture. Od ka da je u se zo ni 2003/2004. uveden sada{wi format Lige {ampiona (32 u~esnika, jedna grupna faza, pa osmina finala) samo jednom (2005/2006) Premijer li ga ni je ima la bar dva predstavnika u polufinalu. U pret ho dne dvi je se zo ne En gles ka je da va la po tri u~e sni ka po lu fi na la, a u prethodne ~etiri uvijek je imala bar po jednog finalistu.

Poznati ~etvrtfinalni parovi Kupa UEFA

Ukra jin ci na Fran cu ze NION - Poslije `rijeba za zavr{nicu Lige {ampiona, u Nionu su odre|eni i parovi na re dne dvi je run de Ku pa UEFA. Hamburg u osmini fina la Ku pa UEFA do ~e ku je Man~ester siti, Verder ekipu Udinezea, a u dva du ela

Mesi

Mesi (21), koji je do{ao u Barselonu kao trinaestogodi{wak, ove sezone igra u vrhunskoj formi. Na 24 utakmi ce prven stva [pa ni je postigao je 18 golova, {est u Li gi {am pi ona i pet u Kupu kraqa. U izboru Me|unarodne fudbalske federacije (FIFA) za igra~a godine Mesi je u januaru zauzeo drugo mjesto, iza Portugalca Kristijana Ronalda iz Man~ester junajteda.

Parme, pet godina kasnije od Valensije). Ipak, svi timovi osim Udinezea i [ahtjora imaju evrop ske tro fe je. HSV (1983) i Marseq (1993, titula im oduzeta zbog afere sa na mje {tawem uta kmi ca fran cus ke li ge) bi li su {am pi oni Evro pe; po red Hamburga (1977) Kup kupova osva ja li su PS@ (1996), Verder (1992), Dinamo Kijev (1975, 1986) i Man ~es ter Siti (1970).

PRVI susreti 9. aprila

FOTO: ROJTERS

BAR SE LO NA - Na pa da~ Barselone, argentinski reprezentativac Lionel Mesi, izjavio je u petak da `eli da ostane u tom klubu do kraja karijere, javqa Tanjug. - Mnogo puta sam rekao - da je sve do mene, ostao bih u Barseloni do kraja `ivota. Postoji ne{to {to se ne mo`e kupiti novcem, a to je sre}a i sjajan ose}aj koji imam ovdje - istakao je jedan od najboqih fudbalera svijeta.

sastaju se Francuzi i Ukrajinci. Dva wema~ka kluba potencijalno }e igrati u polufinalu, a doma}in bi bio Verder. Boqi iz okr{aja PS@-a i kijevskog Dinama do~ekuje u polufinalu pobjednika dvome~a [ahtjor - Marseq. ^etvrtfinala }e se igrati 9. i 16. aprila, a polufinala 30. aprila i 7. maja. Finalni me~ Kupa UEFA na stadionu “[ukru Sara~olu“ u Istanbulu zakazan je za 20. maj.

Mateja Ke`man (PS@)

Nijedan od u~esnika ~et vrtfi na la Ku pa UEFA nikad nije osvojio to ta kmi ~ewe, do fi na la su sti gli sa mo Hamburg (1982. stigao pora`en od IFK Ge te bor ga) i Mar seq (1999. iz gu bio od

U me~evima ~etvrtfinala, koji se igraju 9. i 16. aprila, sasta}e se: Hamburger Man~ester Siti, Pari Sen @er men - Di na mo Ki jev, [ahtjor - Olimpik Marseq i Verder - Udineze.

Rezultati osmine finala Metalist - Dinamo Kijev 3:2 (1:0) prvi me~ 0:1 (Squsar 29, Jaja 56, Asevedo 70 - Sabqi} 68, Ninkovi} 79), [ahtjor - CSKA Moskva 2:0 (0:0) prvi me~ 0:1 (Fernandiwo 54 penal, Luis Adrijano 70) Zenit - Udineze 1:0 (1:0) prvi me~ 0:2 (Timo{~uk 34), Galatasaraj - Hamburger 2:3 (1:0) prvi me~ 1:1 (Kjuel 42 penal, Baro{ 49 - Gerero 57, 60, Oli} 89), Alborg - Man~ester Siti penalima 3:4 (2:0) prvi me~ 0:2, ([elton 85, Jakobsen 90 penal), Braga - Pari Sen @ermen 0:1 (0:0) prvi me~ 0:0 (Oaro 81).

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 53

Selektor Srbije Radomir Anti} saop{tio spisak za me~eve sa Rumunijom i [vedskom

Debituju Ninkovi} i Suboti} Selektor izrazio zadovoqstvo prikqu~ivawem Suboti}a i Ninkovi}a, ali i sjajnom formom Nikole @igi}a i Nemawe Vidi}a BEOGRAD - Bez mnogo iznena|ewa i novih lica, selektor srpske fudbalske re pre zen ta ci je Ra do mir An ti} su prot sta vi }e se Rumunima u Konstanci 28. mar ta, a po tom i [vedskoj u pri ja teqskoj uta kmici 1. aprila. Ta ko su za pred sto je }e me ~e ve po zva ni sqede }i fudbaleri: golmani - Vladi mir Stoj ko vi}, Vla di mir Di{qen ko vi}, Bo jan Isailovi}, odbrana - Branislav Ivanovi}, Nemawa Vi di}, Ne ven Su bo ti}, Ale ksan dar Lu ko vi}, An tonio Rukavina, Igor \uri}, Ivan Obra do vi}, sre di na - De jan Stan ko vi}, Zdrav ko Ku zma no vi}, Ne nad Mi li ja{, Mi lo{ Ninkovi}, Milan Jovanovi}, na pad - Ni ko la @i gi}, Dan ko La zo vi}, Miralem Sulejmani. - Do neo sam vam le po vre me. Kad sam po {ao iz Ma dri da na pu nio sam yepove suncem. Dodu{e nisam poneo furunu... - na{alio se An ti} sa “zu ba tim sun cem“ i svje `im vre me nom u Srbiji. Anti} je vi{e puta is-

Tabela

Milo{ Ninkovi}

1. Srbija 2. Litvanija 3. Francuska 4. Austrija 5. Rumunija 6. F. Ostrva

4 4 3 4 3 4

3 3 1 1 1 0

0 0 1 1 1 1

1 1 1 2 1 3

9 9 4 4 4 1

9:2 6:3 5:6 5:7 3:5 1:5

ta kao da je za do voqan do sa da pos ti gnu tim i da je optimista.

PRIPREME po~iwu u ponedjeqak - Svako novo dru`ewe i okupqawe do ne lo je no vi kva li tet. Na pra vi li smo atmo sfe ru po {to vawa i ni {ta ni smo pre pus ti li ni ka kvoj im pro vi za ci ji, ve} smo kroz tim ski rad stvorili atmosferu u kojoj je prijatno da se radi - rekao je Anti}. Po sli je sa op {ta vawa spis ka, se le ktor srpskog ti ma je izra zio za do voqstvo prikqu~i vawem Nevena Suboti}a i Milo{a Nin ko vi }a, ko ji mo gu da “donesu novi kvalitet“,

ali i sjajnom formom Niko le @i gi }a i Ne mawe Vidi}a. - Drago mi je da je Neven sa na ma. Si gu ran sam da }e se svojim pona{awem i kvalitetima izboriti za svoj status. Mogu}e je da }e nam ba{ on otvo ri ti al ter na ti vu u sis te mu igre. Ne ra ~u nam na wega sa mo kao na centralnog igra~a, razmi{qamo i o nekoj drugoj po zi ci ji ko ja bi nam donela kvalitet - istakao je selektor “orlova“ Pripreme srpske selekcije po~iwu u ponedeqak u podne, a Anti} nastavqa praksu saradwe sa trenerima iz do ma }eg prven stva. Sada }e mu gosti biti treneri OFK Beograda i Rada Mihajlo Ivanovi} i Marko Nikoli}.

TO[I] KOD KR^MAREVI]A S obzirom na to da fudbalera Man~ester junajteda Zorana To{i}a nema na Anti}evom spisku, priliku je iskoristio selektor mlade reprezentacije Slobodan Kr~marevi} koji ga je pozvao za prijateqske utakmice sa Ukrajinom 27. marta i Rumunijom 1. aprila. Spisak: golmani - Bojan [aranov, @eqko Brki}, Danijel Petri}, odbrana

- Milan Viloti}, Marko Jovanovi}, Nenad Tomovi}, Nemawa Pej~inovi}, Nikola Gulan, Jago{ Vukovich, Rajko Bre`an~i} i Sa{a Blagojevi}; sredina - Qubomir Fejsa, Milan Smiqani}, Du{an Tadi}, Milo{ Adamovi}, Zoran To{i}, Nemawa Tomi}, Nemawa Mati}, Slavko Perovi}; napad - Rade Veqovi}, Filip \or|evi}, Marko Milinkovi}, Nemawa Mili}.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

Svje`e i vjetrovito

Bijeqina

Bawa Luka

Tuzla Zvornik Zenica

U jutarwim i prijepodnevnim ~asovima promjenqivo obla~no sa vi{e sun~anih intervala na sjeveru i sjeveroistoku, a slab snijeg je ponegdje mogu} u planinama na istoku. Najni`a jutarwa temperatura vazduha od -4 do -2 stepeni u vi{im, u ostalim predjelima -1 do 4, a najvi{a dnevna od -1 u vi{im, ostalim krajevima od 2 do 13 stepeni Celzijusa. Visina snijega: Jahorina 90 centimetara Vla{i} 20 centimetara

Sarajevo Pale

12 oC 2 oC

Maks. Min.

Subotica

Promjenqivo obla~no, svje`e i vjetrovito, ponegdje sa kratkotrajnom ki{om i snijegom, ili pquskovima ki{e i snijegom. Vi{e padavina o~ekuje se u centralnim i ju`nim krajevima. Temperatura bez bitnije promjene.

Doboj

Promjewivo obla~no

Beograd

Novi Sad Perica PE]ANAC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Radmila [KONDRI] (novosti) Sandra MILETI] (dru{tvo, ekonomija) Svetlana DU[ANI] (dopisnici) Vawa POPOVI] (Kroz Republiku Srpsku) @aklina MIJATOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura, Glas Plus) Darko GRABOVAC (Bawa Luka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka)

Beograd

Mostar

Novi Pazar

Ni{

Trebiwe Nik{i}

Bawa Luka Maks. Min.

13 oC -1 oC

Podgorica

Pri{tina

Svjetske metropole Pariz London Madrid Rim Atina Budimpe{ta

15 18 20 14 13 9

Prag Moskva Istanbul Sofija Oslo Milano

BAWALUKA

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik

8 2 10 5 0 9

Bukure{t Berlin Toronto Wujork ^ikago Los An|eles

10 8 4 10 5 29

Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31.jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

e-mail: [email protected] [email protected]

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawa Luka, Redakcija: Skendera Kulenovi}a 93, 78000 Bawa Luka, tel. (051) 231-031, faks 231-012, e-mail: [email protected], Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel.(051) 231-081, e-mail:[email protected], Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

54 21. i 22. mart 2009. GLAS SRPSKE

Sezona u ~istili{tu

Antena - subota KABLOVSKA B 92 7.00 7.20 7.50 8.10 10.00 11.50 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 15.00

Vodi~ za roditeqe Dora istra`uje, crtani film Dora istra`uje, crtani film Trnav~evi}i u divqini, crtani film Badi}i, psi sportisti, film Dvougao Vijesti Hajde da se igramo Vijesti Uve}awe Prqava zna~ka, serija Doktor Hu, serija

15.50 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30 19.00 20.00 21.00 23.00 23.30 0.00 0.30 2.10

Dvougao Vijesti Bu|elar Potraga Patrola Nacionalna geografija Vijesti @elite li da postanete milioner? Bitange i princeze, serija Voz smrti, film Vijesti Sportski pregled Magazin Lige {ampiona Ubica nesre}nih, film Info kanal

Avala 6.00 7.00 10.00 10.10 11.00 11.50 13.20 15.20 16.00 16.30 17.00

Kapelski kresovi, serija Jutro Milica na kvadrat Stvoreni da ubiju Opra Vinfri Nata{a, film Rat u ku}i, serija Calcio Highlights Slike `ivota Radim gradim Kuluk

18.00 18.30 19.30 20.30 22.30 23.00 23.30 0.40 2.10 2.40 4.10

Vijesti Opra Vinfri Kapelski kresovi, serija Fudbal: Milan - Re|ina Vijesti Zaustavno vrijeme Proces i kazna, serija Seks i posqedice, film Bikini destinacije Glas Amerike Seks i posqedice, film

Foks 6.00 7.20 8.10 9.10 10.10 10.40 13.40 14.30 16.00

Nacionalna geografija e-TV Doma}in Kviskoteka Ekskluziv Trgovina qudima Top speed Paja i Jare, film Posqedwi Don, film 18.00 Vijesti 18.30 Ke{ taksi

19.00 Pogodi ko dolazi na ve~eru 20.00 Fudbal: Viqareal Atletik Bilbao 21.50 Terminator 2, film 23.40 Arena 0.30 Fudbal: Seviqa Vaqadolid 2.00 Ameri~ko rvawe 3.00 Ke{ taksi 3.30 Ameri~ko rvawe 4.30 Nacionalna geografija

National geographic 8.00 10.00 11.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00

Ekstremne `ivotiwe Megariba Odiseja plavog kita Xinovska riba iz Amazona Predatorske snage @ivotiwe Identi~ni blizanci Putovawe do ivice svemira 18.00 Od Indije do Nepala 20.00 Spejs {atl ^elenxer 21.00 Skriveni u`asi slijetawa na Mjesec

22.00 23.00 0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00 7.00 7.30

Spejs {atl Kolumbija Apolo 13 Od Indije do Nepala Spejs {atl ^elenxer Skriveni u`asi slijetawa na Mjesec Spejs {atl Kolumbija Apolo 13 Skriveni u`asli slijetawa na Mjesec Od Indije do Nepala Hronike iz divqine Hronike iz divqine

Radio RS 6.00 9.00 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.10 13.00 13.05 13.30 14.00 14.05 15.00 16.00 18.00 18.05 19.00 19.10

Jutarwi program Korijeni, emisija o nacionalnim mawinama Vijesti Riznica znawa Vijesti Zvjezdano nebo djetiwstva Vijesti Zvrk Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Sportsko zabavno popodne Vijesti Dnevnik Vijesti Tkanica od nota, emisija narodne muzike Vijesti Muzi~ka emisija, zabavna muzika

19.30 20.00 20.05 21.00 22.00 22.05

Muzika naroda Vijesti Evergrin klub Vijesti Vijesti Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 23.00 Muzika za laku no} 0.00 Vijesti 0.05 No}ni program

Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I.Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

Uloge: Patrik Dempsi, [erilin Fen Re`ija: Dejvid Grin

12.00 12.10 12.40 13.10 14.40 15.00 15.50 16.10 17.00 17.05 18.00 18.20 19.30 20.00 23.00 23.20 0.00

Turizam plus Vijesti Jutro u Srpskoj Pjesmarica Vijesti [umska {kola Za.druga Razgovor sa Mikijem Jevremovi}em Vijesti Pravoslavqe Rije~ vjere [tikla Slavni parovi Brojevi, serija Zaple{imo zajedno Kreni u prirodu Vijesti Mali ekran Emisija etno muzike Do kraja svijeta Dnevnik Sezona u ~istili{tu, film Info profil Brojevi, serija Ko{arka: Slavija - Sloboda Dita

6.30 8.00 9.50 10.00 11.30 11.50 12.00 13.30 14.00 15.00 16.00 17.30 19.00 20.00 20.30 21.00 21.50 22.00 0.00 0.40

8.00 9.00 9.40 12.00 12.10 12.20 12.30 13.00 14.00 14.10 15.50 16.00 17.00 18.30 19.00 20.00 21.00 23.00 0.00 2.00 2.10 2.20 4.30

Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Zauvijek zaqubqeni, serija Zoro, serija Balkan net Pqa~kom do Harvarda, film Info top Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Rat u ku}i, serija Veliki brat Info top Gold muzika Info top Zoro, serija Show Time Info top Smolvil, serija Veliki brat Zvijezde Granda Veliki brat Osveta, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Grand {ou Osveta, film

8.00 8.30 10.10 10.30 11.30 12.00 12.10 13.10 13.40 15.50 18.00 18.50 19.00 19.30 20.00 21.50 22.00 22.20 0.30 1.20

Vinks, crtani film Pocoyo, crtani film Rori, crtani film Dora istra`uje, crtani film Ezo TV Nova lova Kraq Kvinsa, serija ^arobnice, serija Smolvil, serija Provjereno Sekunde do katastrofe Farma Vijesti Ne zaboravi stihove Kod Ane Dnevnik Pogled u budu}nost, film Kikbokser, film Boks: Kli~ko - Gomez Kikbokser, film - nastavak S lipom do jutra Stra{na stvorewa, film Ru` za usne, film

RTL 6.50 7.40 8.00 9.00 9.20 10.10

15.10 15.55 16.00 17.00 17.30 18.00 19.00 19.30 20.00 21.00 21.30 23.40 23.45 0.40 0.50

Magnum, serija Najboqe godine, serija Ulica Sezam Ben 10, crtani film Kaja Ritam srca, serija

11.10 13.00 13.05 15.50 18.00 18.30 19.00 20.00 21.40 23.20 1.10

6.30 7.50 10.00 10.10 10.50 12.00 12.30 13.20 14.00 14.30 15.40 16.20 16.30 17.00 17.50 18.30 19.10 19.30 20.10 21.50 22.40 23.00 1.10 2.40 4.40

Vijesti Jutarwi program @ikina {arenica Vijesti Dizni Zdravo Evropo Dnevnik Sport plus Vi i Mira Adawa Polak TV lica Vijesti Selo gori, a baba se ~e{qa, serija Robna ku}a Kvadratura kruga TV Bingo Slagalica Dnevnik Selo gori, a baba se ~e{qa, serija Lud, zbuwen, normalan, serija Zlatno oko, film Vijesti Rim, serija Vijesti Insajder, film

HRT 2 7.10 7.30 7.50 8.20 8.25 8.40 8.50 9.10 9.30 9.40 9.50 10.50 11.40 12.30 13.00 13.50 14.20

6.10 7.10 8.10 8.30 8.40 9.00 9.40 10.10 12.00 12.30 13.00 13.40 14.10 14.40 15.20 15.50 18.00 18.10 18.20 20.20 21.00 23.20 1.20

101 dalmatinac, crtani film Kusko - careva nova {kola, crtani film Na kraju ulice Danica ^arobna plo~a Ninin kutak Dinosapien, serija Iznad crte Navrh jezika Kokice Parlaonica Briqantin Doktor Hu, serija Xez za po~etnike Ekspedicija u Gvajanu KS automagazin Rukomet (`): Podravka Vegeta - Ikast-Brande

Brazde TV lica Dug put do ku}e Djevoj~ica na maratonu Agroinfo Vjerski mozaik Srbije Klinika Vet Ski skokovi Profil i profit Svijet zdravqa Kwiga utisaka Sedam TV dana Leti, leti pjesmo moja mila Lud, zbuwen, normalan,serija Vrele gume Fudbal: Fulam - Man~ester junajted Total tenis Reli Fudbal: Wukastl - Arsenal Svijet sporta Tenis Tenis Vrele gume

OBN

Velike filmske qepotice Visoki qudi, film Vijesti Ku}ni qubimci Veterani mira Dnevnik Opijeni qubavqu, serija Prizma Duhovni izazovi Reporteri Euromagazin Vijesti Hrvatska kulturna ba{tina Svirci moji U istom loncu TV Bingo Loto Dnevnik Zvijezde pjevaju Mamutica, serija Dnevnik Razotkrivawe, film Dobri pastir, film Visoki qudi, film Gara`a

Qetni posao, film Vijesti Pobijedi [olu Fudbal: Totenhem - ^elzi Zvijezde ekstra Vijesti Magazin Kod ku}e je najqep{e, film Qubimica Amerike, film Krug 2, film Zabrawene fotografije, film

ATV

RTS 2

HRT 1

Tribunal Vrijeme tajni, film Dje~iji festivali Govor ti{ine Moda je Vijesti Crni talas Engleska Premijer liga, pregled Fudbal: Portsmut - Everton Fudbal: Totenhem Hotspur - ^elzi Klonirawe Ozi Bu, crtani film Dnevnik Retrovizor Fudbal Vijesti Sport Tristan i Izolda, film Klasi~ni albumi Bra}a, film

NOVA 7.00 7.20 7.50 8.00 8.30 9.30 10.30 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 17.00 17.10 18.30 19.10 20.00 21.40 22.30 23.30 0.30 3.30 5.00

6.00 6.05 9.05 11.00 11.05 12.30 13.30 13.40 14.10

BHT 1

PINK BH 6.30 6.40 7.00

RTS 1

Amplituda Jutarwi program Vijesti Crna strijela, crtani film Doktor Deksi Vijesti Zvijezda mo`e{ biti ti Sinema magika Auto {op magazin FBI Files Vatreni ring 2, film [e}erna vodica, film Vijesti Zaboravqeni Jesen sti`e duwo moja, serija Odmori se, zaslu`io si, serija Vijesti Fudbal: Sevilla - Valladolid Trava, serija Opasne misli, film -Posqedwi bijeg, film

1730

Uloge: Sowa Savi}, Svetislav Gonci}, Milena Dravi} Re`ija: Svetislav Preli}

RTRS

ATV

RTRS 7.00 8.00 8.10 9.00 10.00 10.10 11.00 11.30

[e}erna vodica

2000

6.00 6.50 7.40 8.30 9.20 10.10 12.10 12.40 13.10 15.10 16.10 16.40 18.20 18.50 19.10 20.00 20.20 22.30 0.20 0.50 2.50

Pepequga, serija Pepequga, serija Pepequga, serija Pepequga, serija Pepequga, serija Ko{arka - NBA: Dalas - L.A. Lejkers NBA Acion Dru{tvo znawa Zvijezde sa zvijezdama Mimohod Princ iz Bel Ejra, serija Moj prijateq Vili 2, film Odred za ~isto}u Info Muzi~ki program Fudbal Serija A, pregled Fudbal - Serija A: Roma - Juventus Zakletva, film Ludi spoj Fudbal - Serija A: Roma - Juventus Ko{arka - NBA: Dalas - L.A. Lejkers

16.00 Kako sam upao na kolex, film 17.30 Bera~ kamena 17.50 Vaterpolo: Budva HAVK Mladost 19.10 Filip Ude 19.20 Gara`a 20.00 Rukomet: Hrvatska - Gr~ka 22.00 Bitange i princeze, serija 22.40 Vanesa Paradis 0.10 No} u pozori{tu 2.10 Fudbal: Roma - Juventus

BN 6.30 9.00 9.30 12.10 13.00 14.30 16.00 16.20 17.10 19.30 20.00 20.30 21.00 22.30 23.40 1.20 3.00 5.10 5.30

Jutarwi program Blesimetar Pad u raj, film Muzi~ki izlog Emisija Helsin{kog odbora za qudska prava Dvostruka {ansa Novosti Kafanska Kao kod svoje ku}e Monitor Vitafon zvuk koji lije~i Nijesmo mi od ju~e, serija Glot frket Mega sound Marija milosti puna, film Goli plijen, film Ted Bandi, film Muzi~ki izlog Koktel

GLAS SRPSKE 21. i 22. mart 2009. 55

Prona}i Forestera

SB zatvara 1720 krug RTRS

Uloge: Voja Miri}, Slobodan Dimitrijevi}, Du{ica @egarac Re`ija: Miki Stamenkovi}

ATV

RTRS 8.00 8.10 10.00 10.05 11.00 11.30 12.00 12.10 12.40 13.00

Vijesti S Jahorine s qubavqu Vijesti Kiki {ou [argarepko, crtani Sviraj ne{to narodno Vijesti Snop Kapi zavi~aja Mladenci, vjerski program Tito - crveno i crno Top FM Brojevi, serija Do kraja svijeta Melisa, serija Vijesti Ekstremni `ivot - Mont Everest SB zatvara krug, film Dnevnik Pjesmarica Za sada bez dobrog naslova, film Fudbal Sportski pregled Sportski program Vijesti

13.10 14.00 14.50 15.40 16.10 17.00 17.05 17.20 19.30 20.00 21.00 22.50 23.10 23.40 0.10

7.00 7.30 8.00 9.50 10.00 10.30 11.00 11.30 11.50 13.00 13.40 16.00 18.20 19.00 20.00 22.00 0.00 0.10 -

Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Crtani film Jedna bajka Balkan net Veliki brat Info top Gold ekspres Ima ko da pita Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Info top Seks i selo, serija Veliki brat Krv nije voda, serija Dvogled Info top Pret-a-porte Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Veliki brat Veliki brat Zvijezde granda Seks i selo, serija Veliki brat Posqedwi akcioni junak, film

Denis napast, crtani film Denis napast, crtani film Jutarwi program Vijesti Doktor Deksi Denis napast, crtani film Kirbi, crtani film Ulica Sezam Upomo}, ja sam riba, crtani film Odmori se, zaslu`io si, serija Prona}i Forestera, film Sedmica Kom{ija protiv kom{ije Vijesti El Kortez, film Upoznajte Fokerove, film Vijesti Karantin, film Sedmica Vatreni ring 2, film

8.00 9.00 9.30 9.35

7.20 7.40 8.00 8.20 8.40 9.10 9.40 10.40 11.40 12.10 12.40 14.20 15.20 17.10 17.20 19.10 20.00 21.00 22.50 0.10 0.40 2.10 3.40 5.00

6.00 6.05 9.05 11.00 11.05 12.40 13.00 13.10 13.30 14.10 15.00 15.10 15.55 16.00 16.50 19.00 19.30 20.00 21.00 22.40 22.50 0.00 0.10 1.10 1.55 2.00 3.00

10.00 10.50 11.10 12.00 12.10 12.30 13.10 13.50 14.20 16.20 16.50 18.50 20.30 21.00 21.30 22.00 22.10 22.40 23.10 0.10

Code lyoko, crtani film Superheroj Spajdermen, crtani film Vinks, crtani film Pocoyo, crtani film Rori, crtani film Dora istra`uje, crtani film Automotiv Novac U sedmom nebu, serija Doma}ice iz visokog dru{tva, serija Samo je jedan pravi, serija Kako zavoqeti svoje tijelo, serija Stra{na stvorewa, film Sekunde do katastrofe Prva qubav, film Vijesti Pogled u budu}nost, film Dnevnik Farma Perike, {qokice i perje, film Crveni tepih Svi mrze Krisa, serija Kikbokser, film Torente 2, film Crveni tepih Sekunde do katastrofe

7.00 7.40 7.50 9.10 10.00 10.20 12.00 12.30 13.20 14.00 15.00 15.40 15.50 16.30 18.00 18.40 19.10 19.30 20.10 21.10 22.00 22.30 23.20 23.30 1.00 2.30

Vijesti Jutarwi program @ikina {arenica Vijesti Dizni Kulinarski qetopis Dnevnik Sport plus Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe Vijesti SAT Vijesti Bijela la|a, serija Asteriks na Olimpijadi, film Slagalica Dnevnik Bijela la|a, serija Povratnici, film Vijesti Qubavnice, serija Dnevnik Egzit Egzit Vijesti Bijela la|a, serija SAT

7.30 8.20 9.10 9.40 10.30 11.00 11.50 13.30 13.40 15.20 16.20 17.10 17.40 18.30 19.00 20.00 21.00 23.10 0.00 1.30

7.00 7.40 8.00 9.00 9.40 10.10 11.00 12.00 12.30 12.50 13.20 15.20 16.20 16.50 18.50 20.30 21.00 22.10 23.30 0.00 1.10 1.40

Ritam srca, serija Ritam srca, serija Jedna od momaka, serija Ulica Sezam Ben 10, crtani film Semov `ivot, serija Roditeqi {pijuni, film Vijesti Kod ku}e je najqep{e, film Blago onom ko te ima Diskaveri Odred za ~isto}u Magazin Vijesti Kraqevi leda Hrvatska tra`i zvijezdu World Trade Center, film CSI: Majami, serija Opaka, film Kunolovac

HRT 2 Deksterova laboratorija, crtani film 7.40 Loki Leonard, serija 8.00 U carstvu maraka, film 9.50 Nora Fora 10.40 Biblija 10.50 Portret mjesta i crkve 11.00 Misa

Amen a|es Agroinfo Dozvolite Pustolov Kroz vrata znawa do putovawa Ski skokovi Olimpijski krugovi UNHCR - povratak: Kosovo Interfejs Urbana zona Fudbal: Rad Crvena zvezda Znawe imawe Akva viva derbi Ko{arka (`) Rukomet: Srbija - BiH Trag u prostoru Neki ~udni qudi, serija Tenis Fudbal - Jelen super liga Labudovo jezero na ledu Vikend evronet Fudbal: Rad - Crvena zvezda

OBN

Euromagazin Vijesti Koncert Opera box Vijesti Mis Marpl, serija Dnevnik Plodovi zemqe More Nedjeqom u dva Mir i dobro Vijesti Jura Hura ^udovi{ta iz ormara, crtani film Park prirode Kopa~ki rit U istom loncu Loto Dnevnik 1 protiv 100 Stipe u gostima, serija Paralele Rizi-bizi Dnevnik Kqu~ni svjedok, film Slogan, film Gara`a

RTL

ATV

nedjeqa KABLOVSKA

RTS 2

HRT 1

Crni talas TV Liberti Be Ha Te bebe Mumijevi, crtani film Cross Ex Nema problema Duhovni mostovi Vijesti Retrovizor Roman Petrovi} Una - voda vodiqa Liga {ampiona, magazin Fudbal: Vigan Atletik - Hal Siti Smawi gas Fudbal: Liverpul - Aston Vila Rukomet: Srbija - BiH Dnevnik Global Sport Vijesti Naked.TV Moda je Figure Strah i drhtaji, film

NOVA 6.30 6.50

RTS 1

BHT 1

PINK BH 6.50 7.00 7.10 7.20 8.00 9.00 10.00 11.00 11.10 13.00 13.30 13.40 14.00 14.10 15.00 16.10 17.00 18.00 18.30 19.00 19.10 19.30 20.00 21.00 22.30 23.00 23.30

Uloge: [on Koneri, Rob Braun Re`ija: Gas Van Sent

1340

12.00 13.50 15.00 18.10 18.20 18.50 19.20 20.00 22.30 0.00

4.40 5.30 6.20 7.10 8.00 8.50 9.20 9.50 10.10 11.20 11.50 12.20 13.10 13.50 14.50 17.00 18.20 18.50 20.00 21.40 23.30 0.00

Buntovnici, serija Buntovnici, serija Buntovnici, serija Buntovnici, serija Buntovnici, serija Dru{tvo znawa Spu`va Bob, crtani film Spu`va Bob, crtani film Super milioner Mu}ke, serija Mu}ke, serija Lonci i poklopci Crveni tepih Telering Fudbal - Serija A: Inter - Regina Barbi, crtani film Vil i Grejs, serija Info specijal Kako ubiti susjedovog psa, film Zakletva, film Plejbojeve djevojke Ko{arka: Majami - Detroit

Zvijezde pjevaju Studio F1 Volim fudbal Vaterpolo: [ibenik - Primorac Magazin Lige {ampiona U vrtu pod zvijezdama Gara`a Fudbal: Hajduk - Zagreb Utjeriva~ pravde, film Prikra}eni, serija

BN 7.00 8.00 9.30 10.00 10.30 12.00 13.00 14.00 14.40

7.10

15.10 19.30 20.00 20.40 21.00 23.00 0.20 2.00

Hrana i vino Svijet Renomea Pri~e zavi~ajne Selo, emisija za poqoprivrednike JV komerc: Cvr~ak na sat Zavi~aju, mili raju Mega saund Servis Karamela Nijesmo mi od ju~e, serija Nedjeqno popodne Monitor Blesimetar Pri~e iz Ma|arske Utisak nedjeqe Slu~ajni partneri Nata{a, film Satelitski program

B 92 7.00 8.30 9.00 11.00 11.30 11.50 12.00 12.05 14.00 15.50

Badi}i, psi sportisti, film Trnav~evi}i u divqini, crtani film Znawe na poklon Nacionalna geografija Vodi~ za roditeqe Dvougao Vijesti Sali Lokhart: Sjenka na sjeveru, film Voz smrti, film Dvougao

16.00 Vijesti 16.30 Stawe nacije 17.10 Dopisnici bez granica 17.40 [tiklom u vrata 18.30 Vijesti 19.00 Hajde da se igramo 20.00 Pri~i nikad kraja 21.00 Utisak nedjeqe 23.00 Vijesti 23.30 Sportski pregled 0.00 Sali Lokhart: Sjenka na sjeveru, film 1.30 Info kanal

Avala 6.10 7.00 10.00 12.00 13.00 13.30 15.00 16.00 17.00 18.00

Kapelski kresovi, serija Jutro Padobranci, film Kuluk Dok. program Orkestar jedne mladosti Fudbal: Fiorentina - Lacio Fudbal: Roma - \enova Slike `ivota Boks Vijesti

18.30 19.30 20.30 22.30 23.00 23.30 0.40 2.10 2.40 4.30

Zaustavno vrijeme Mega katastrofe Boks Vijesti Milica na kvadrat Proces i kazna, serija Orkestar jedne mladosti, film Glas Amerike Padobranci, film Proces i kazna, serija

Foks 6.50 7.10 8.10 9.10 10.10 12.00 13.00 15.10 15.40 17.30

Nacionalna geografija Doma}in e-TV Kviskoteka Paja i Jare, film Fajront Republika Terminator 2, film Dosije Posqedwi Don 2, film Svijet na dlanu

18.00 Vijesti 18.30 Ke{ taksi 19.00 Fudbal: Barselona - Malaga 21.00 Crveno usijawe, film 23.00 Posqedwi Don, film 4.00 Top speed 5.00 Ekskluziv 5.30 Ameri~ko rvawe 6.30 Ke{ taksi

National geographic 8.00 8.30 9.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 18.00 19.00

Hronike iz divqine Hronike iz divqine Udru`enim snagama Kontrolisani haos Supertajne Zavo|ewe reda Demonstrirawe sile Dan mrmota Obredi prelaska Istinski vjernici Povratak ku}i Pun krug Putovawe kroz vrijeme

20.00 21.00 22.00 23.00 0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00 7.00 7.30

Psi @ivotiwe Drevni pomorci Psi @ivotiwe Drevni pomorci Pun krug Psi @ivotiwe Istinski vjernici Atentati na Hitlera Krokodilske hronike Hronike iz divqine

Radio RS 6.00 8.00 8.05 9.00 9.05 9.30 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.05 16.00 16.20 18.00 18.05 19.00

Jutarwi program Vijesti Emisija za selo Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Top lista Radija RS Vijesti Sje}awa Vijesti Iz vjerskih zajednica Vijesti Zvrk Vijesti Pri~aonica, omladinska emisija Vijesti Sportski pregled Dnevnik Nedjeqni radio magazin Vijesti Medaqoni u vremenu Vijesti

19.05 Zaigrajmo, zapjevajmo, emisija narodne muzike 20.00 Vijesti 20.05 Razgovornik 21.00 Vijesti 21.05 Starogradska sje}awa 22.00 Vijesti 22.05 Korijeni 23.00 Sje}awa 0.00 Vijesti 0.05 Kultura u ogledalu 1.00 No}ni program 5.00 Emisija za selo Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

Luda planeta

Mobilnim do ve}ih grudi

Slika ve}ih dimenzija pod nazivom “Rasprava s Danteom o Bo`anstvenoj komediji“ sa prikazom 103 is to rij ska li ka i osmi{qenim detaqima, postala je Internet senzacija a objavio ju je britanski “Telegraf“. Dugo se naga|alo ko su autori, da bi se kasni je “in ter net ski de tekti vi“ zagledali u svaki detaq slike i primijetili tri ~ovjeka kako iz desnog gorweg ugla sa zidi}a, pro-

matraju sve ostale velikane. Oni su slikari: Daj Dudu, Li Tejzi i Zang En. Pretpostavqa se da su bili inspirisani Rafaelovom renesan snom fres kom “Atin ska {kola“. Slika na neki na~in pokazuje koga svijet danas smatra likovima koje bi svaki pristojan ~lan dru{tva trebao da zna. Svako ko gleda sliku, trebalo bi da pita nekoliko stvari. Poznaje li qude koji su na-

slikani, jesu li svima svi detaqi jasni, za{to su neki u gr~u, za{to opu{teni, za{to pijani, a za{to na kowima? Istra`iva~i ka`u kako je slika ikonostas medijskih ikona, odnosno da su se ovi likovi na{li na platnu, jer se o wima pisalo u posqedwih godinu dana ili se pojavili na svjetskim naslovnicama. Na slici se nalaze i neke gra|evine poput Kineskog zida, egi-

patskih piramida ili Stuonhenya. Na platnu su na primjer biv{i ~elnik SSSR-a Josif Staqin i talijanski slikar Leonardo da Vin~i u dubokom razgovoru, ruski premijer Vladimir Putin koji odmara noge pored umornog i posrnulog biv{eg boksera Majkla Tajsona. Le|a o le|a ja{u}i kowa stoje mongolski vojskovo|a Yingis Kan i Napoleon Bonaparte. Ostale poku{ajte vi da pogodite.

Mi{ u kobasici

Najqep{e usne Kada se upitaju mu{karci {ta prvo primijete na `eni, odgovor }e naj~e{}e biti grudi, noge, o~i, ali u tom “dru{tvu“ vrlo visoko kotiraju i `enske usne. Da su usne jedan od najva`nijih `enskih atributa dokazuje i podatak da je ~ak ~etvrtina plasti~nih operacija zapravo pove}awe usana. Sim bol qepo te pos ta le su pre po znatqiv znak nekih holivudskih glumica pa se stoga nauka odlu~ila za stru~an odgovor ko zapravo ima najqep{e. Na vrhu

Japanski istra`iva~ Hideto Tomabe~i, koji prou~ava mozak i vje{ta~ku inteligenciju, tvrdi da mo`e da doka`e da muzika nema samo dejstvo na mozak, ve} mo`e i fizi~ki da promijeni tijelo. Omabe~i je uobi~ajenom zvuku dodao efekte koji ~ine da qudski mozak zvono mobilnog do`ivqava kao bebin pla~. “Ukoliko mozak i tijelo `ene reaguju na isti na~in, kako bi reagovali da zaista ~uju bebin pla~? Ako ga `ena ~uje 20 puta dnevno, deset dana zaredom, nara{}e joj grudi“, rekao je on.

je Monika Belu~i. Ameri~ki stru~waci za biometriju razvili su program koji o~itava oblik i dimenzije usana te ih ocjewuje ocjenama od jedan do deset. Monika je uvjerqivo pokosila svoje suparnice sa maksimalnom ocjenom. Skarlet Johanson je do bi la ocje nu 9.66, Ha li Be ri 9.61, Bijons 8.65, a An|elina Yoli je peta sa 7.89.

Nel Lu~i iz Rumunije, neugodno se iznenadio, nakon {to je za vrijeme jela prona{ao mi{a u kobasici. Da stvar bude jo{ gora nesretni mu{karac prona{ao je mi{a nakon {to je pojeo pola kobasice! - Nisam mogao da vjerujem! Uvijek pazim {ta kupujem i ova kobasica je izvana izgledala savr{eno, ali je u sredini bio mi{ - `alio se Nel.

Ples za “velike“

NEKAD BILO...

Ki{ni ~ovjek

Ajrton Sena da Silva ro|en je 21. marta 1960. Bio je brazilski voza~ trka~kih automobila. Jedan je od najomiqenijih i najboqih voza~a “formule 1“ svih vremena. Bio je {ampion tri puta (1988, 1990. i 1991). Pobijedio je u 41 trci i osvojio 65 pol pozicija i 19 najboqih krugova. Posebno je poznat po dobrim vo`wama po ki{i zbog ~ega je dobio nadimak Ki{ni ~ovjek. Kao mlad, takmi~io se u kartingu a 1981. godine odlazi u Evropu da se takmi~i u britanskoj formuli “ford 1600“ gdje je postao {ampion u svojoj debitantskoj sezoni. Sqede}e godine se takmi~io i u britanskoj i u evropskoj formuli “ford 2000” i pobijedio je u obje serije nakon ~ega je obezbijedio svoje mjesto u “formuli 1“. Poginuo je na trci za Veliku nagradu San Marina.

POSQEDWA Umro pjeva~ Vladimir Sav~i} ^obi ^lan grupe “Pro arte“ Vladimir Sav~i} ^obi, preminuo je u petak u 61. godini. Posqedwih nekoliko godina vodio je bitku protiv raka debelog crijeva. Tokom karijere osvojio je brojna priznawa i prodao osam miliona plo~a, {to ga svrstava me|u najpopularnije izvo|a~e svih vremena na prostorima biv{e Jugoslavije. Wegov album “Pru`i mi ruku qubavi“, uvr{}en je me|u najboqe u enciklopediju pop i rok muzike. Osvajao je nagrade na mnogim festivalima od Zagreba, preko Sarajeva do Budve i Beograda. Osim muzike bavio se i glumom. Pojavio se u nekoliko filmova, a najzna~ajnija uloga mu je ona - popularnog Fike, gazde kafane u seriji “Slo`na bra}a“ za koju je 1996. dobio “Oskar popularnosti“.

Djevojka Fei Fei koju zovu ^ubi, oduvijek je imala problema s prekomjernom tjelesnom te`inom. Kao 11-godi{wakiwa, te`ila je ve} 70 kilograma. Bilo ju je stid iza}i iz ku}e jer su je svi zadirkivali. Odlu~ila je da poduzme ne{to u vezi sa tim. Osnovala je plesnu grupu “Overweight Troupe“ u koju su dobrodo{li samo plesa~i i plesa~ice koji imaju preko 100 kg. Iako je prvo grupu osnovala kako bi ne{to zaradila, priznaje da se i osje}a mnogo boqe.

www.glassrpske.com

INTERVJU

KOLUMNA

Najve}i problem u BiH bi}e uticaj svjetske krize

Pobjeda Narodnog pozori{ta Republike Srpske

@ARKO PAPI], direktor Nezavisnog biroa za humanitarna pitawa

PI[E: VOJISLAV VUJANOVI] pozori{ni kriti~ar

[kolska lektira u Republici Srpskoj odbija osnovce

DJECA imaju druga~ija interesovawa

LEKTIRA mora biti jednostavna, jasna, nenametqivo vaspitna i blago pou~na

Bake i deke na rolerima Penzionerska razonoda na to~ki}ima {irom svijeta

2 21. i 22. mart 2009. GLAS PLUS

Kolumna

Veliki uspjeh Narodnog pozori{ta Republike Srpske Pored ponosa, kojim mora biti oblagoro|en svako ko je, bilo kakvim emocijama, ve zan za Na ro dno po zo ri {te Re pu bli ke Srpske, izbor pred sta ve za Sterijino pozorje ima i ne~ega simboli~nog: to je pobjeda nad svim Scilama i Ha rib da ma ko je su pri je ti le ugu {ewu ovog Teatra. To je izlazak na {iroke horizonte osun~ane duhovnom snagom koja se ovdje kondenzovala decenijama, rasla i razvijala se i, najzad, dospjela do onog {to se moglo samo tajnovito snivati bi ti po zvan na je dnu od naj ve }ih te atarskih manifestacija u ovom dijelu svijeta, bez obzira na to {to je prostor znatno su`eniji od onoga nad koji se ova ma ni fes ta ci ja ne ka da nat kriqivala i predstavqala sintezu vrije dnos ti ne ko li ko na ci onal nih teatarskih praksi. Ali je to samo jedna strana simboli~nog koje se kristali{e iznad poziva za u~e{}e na Sterijinom pozorju. Druga strana simboli~nog otjelovquje se u velikom o~ekivawu - samo jedan god, jedna se zo na (na kon za vr{et ka, ove, te ku }e) dijeli ovaj Teatar od wegovog osamdesetog ro|endana! Doga|aj za gordost! Mo`e se nekome u~initi i prenagla{enim stavqati izbor predstave za “Sterijino po zor je“ u kon tek st osam de se to go di{weg `ivqewa Narodnog pozori{ta Republike Srpske. Pa ipak, ubije|en sam da ovakav tretman ovog poziva nije predi men zi oni ran ve} se stavqa u je dan svjetlosni krug u kojem se sve, {to se zbiva u ovom Teatru, ukazuje u reqefnijem vi du, sa i{ ~i{ }e nim zna ~ewskim slogom o kome moramo imati punu svijest kao obavezu da ne popu{tamo pred narednim izazovima, izazovima u kojima bismo svoju istinsku dostojnost vidjeli u osam de set pre `ivqenih i pro `ivqenih se zo na. U ovom po zi vu se ne krije samo priznavawe dostignutog nivoa vrijednosti koje su postale samjerqive nivou na kojem pledira “Sterijino pozorje“, ve} i obaveza da se kora~a koracima od sedam miqa u vremenu koje nadola zi. Na ro dno po zo ri {te Re pu bli ke Srpske mora biti ona centralna ta~ka

Inbox Praksa najcrwe korupcije u najplemenitijem zanimawu mogu}a je izgleda samo u dr`avi kao {to je na{a. Neke qekare bi svakodnevno trebalo podsje}ati na Hipokrata, a sve one koji o~igledno gaze svoju ~asnu zakletvu ukloniti sa takvog radnog mjesta, jer im novac muti pamet i mo} racionalnog rasu|ivawa. Ne bih da prozivam imenom i prezimenom, to ne bi bilo korektno s moje strane, ali stoga apelujem na javnost i medije, da je vrijeme da se ne{to konkretno preduzme, kako bi se ovakvim nevi|enim lopovlucima jednom za svagda stalo na put. Neka je sramota onih koji se bogate na ra~un ne~ije muke i bolesti. [email protected]

u kojoj }e se ogledati snaga i duh qudi koji mu inkliniraju, svjedo~ewe o stvarala~koj mo}i koja izrasta iz kraji{kog humusa koji je vijekovima oplo|avan pobunama i krvqu, istorijom koja se nekada uspiwala do helenske tragi~nosti i nikada se nije podavala defetizmu i klonulosti.

IZLAZAK na {iroke horizonte osun~ane duhovnom snagom Ali sve ovo re~eno bi}e nam jasnije ako odgovorimo na jo{ jedno pitawe: Koje su to dos ti gnu te vri je dnos ti u ovoj predstavi? To je, prije svega, vispreno razumijevawe Nu{i}eve komike. Ono se ogleda u zao{ijanoj igrivosti u scenskom prostoru, igrivosti koja se na zadr`ava na nivou zgu snu tih li ni ja mi zan sce na. Igrivost, u stvari, upija u sebe mizanscen kao sopstvenu unutra{wu supstancu svoga otjelovqewa i time se igrivost prome}e u ne{to vi{e - postaje metafora komi~nog u Nu{i}evoj dramaturgiji, me ta fo ra u ko joj se zrca li mo dus pokrenute svijesti iz wenog prirodnog stawa, svijesti koja na izokrenut na~in prihvata i razumijeva svijet. Tome modusu je puno utjelovqewe, svojom igrom, dao @eqko Stjepanovi}. On se ugradio u svoju metaforu i to je ona prometejska sna ga ko jom ra spo la `e glu mac mo }nog nerva. Taj nerv ovaj glumac posjeduje u svome stvarnosnom bi}u i wegov senzorni sistem treperi upravo na talasima te nervature i - postaje drugi. U takvom stvarala~kom habitusu smo ga zaticali na sa mom po ~et ku wego vog stva ra la{ tva, u ulozi Mu`a u predstavi “Kidaj od svoje `ene“ Roja Kinija. U takvom stvarala~kom zanosu ga zati~emo i ovdje, samo sa je dnim pro du hovqeni jim vi dom, koji mu je omogu}avao sam Nu{i}ev junak. Mo} igrivosti kao metafore u punoj mjeri je odr`ala i Nikolina \or|evi}. Istina, ona je bila optere}ena jednim re di teqevim ple onas ti ~kim ele men -

tom, fizi~kim deformitetom, ali je ona zaboravqala na wega i svojoj metafori davala ~udesan zamah koji je svoj vrhunac dostigao u narodnom kolu u koje se ona ukqu~uje. Ta wena igra u kolu ne da se racionalno ra{~laniti: ona je proistekla iz nekih podsvjesnih areala wenoga bi }a i ugra di la se u sop stve ni re ali tet. Ne treba previdjeti ~iwenicu da su i drugi rediteqi koristili igrivost kao sredstvo tuma~ewa komi~nog u Nu{i }e voj dra ma tur gi ji, ali je ta igri vost ugla vnom pro is ti ca la iz strukture Nu{i}evih replika pa je, tako, ta igrivost bila, u stvari, ilustraci ja Nu {i }e vih re pli ka. Re di teq ove pred sta ve Ni ko la Pe ja ko vi} je in tu itivno doku~io stvarnu energiju igrivosti za tuma~ewe komi~nog kod Nu{i}a, zaigrao se i u toj zaigranosti vjerovao da fizi~kim deformitetima Nu{i}evih likova podi`e Nu{i}evo komi~no za jo{ jednu potenciju vi{e. Na sre}u, ve}ina glumaca su zaboravqali na svoje defor mi te te i o~u va va li me ta fo ru igrivosti u wenoj stvarala~koj mjeri.

VISPRENO razumijevawe Nu{i}eve komike Druga vrijednosna komponenta u ovoj predstavi jeste zrelina gluma~ke igre. Wu mo`emo racionalizovati kao svojevrsnu istinu u protoku trajawa predstave, ali je nismo u stawu izdvojiti iz kqu~a igrivosti i upravo ta nemogu}nost razlagawa metafore igrivosti na igru kao objekat i nosioca igre kao subjekta, jeste tre}a vrijednosna komponenta ove predstave, unu tra{wa kon zis ten ci ja pred sta ve. ^etvrta komponenta jeste o~uvani “miris“ Nu{i}eva svijeta, koji se oslobodio obrenovi}evskog vremenskog koda i vinuo se u prostor sveop{tog vremena u kojem je mogu}e Nu{i}evom liku dati snagu univerzalnog odre|ewa ~ovjeka. I, na kraju, da ponovimo: postignute vrijednosti u ovoj predstavi i wen

PI[E: Vojislav VUJANOVI] pozori{ni kriti~ar

Postignute vrijednosti u predstavi “Narodni poslanik“ i wen poziv na Sterijino pozorje jeste ~in za ponos, ~in koji mora imati svoje posebno poglavqe kada se bude, na bilo koji na~in, sabiralo sve ono {to je konstituisalo osamdesetogodi{we bi}e Narodnog pozori{ta Republike Srpske po ziv na Ste ri ji no po zor je jes te ~in za po nos, ~in ko ji mo ra ima ti svo je posebno poglavqe kada se bude, na bilo ko ji na ~in, sa bi ra lo sve ono {to je kon sti tu isa lo osam de se to go di{we bi }e Na ro dnog po zo ri {ta Re pu bli ke Srpske koje je izraslo iz kraji{kog humusa nadojenog bunama i krvqu, stradawima ko ja su se kat kad uz di za la i do he len ske tra gi ke, ali se ni ka da ni je pre da va lo de fe ti zmu, ni ka da ni je klo nu lo.

Komentari ~italaca Mafija{ {eta slobodan i prodaje zemqi{te Na zemqi{tu organizacije “Slo`no“, koju je mafija{ Milenko Bo`i} zvani Me}ina preveo na sebe, a kupio od novca 200 ~lanova organizacije “Slo`no“; koji nikada nisu dobili niti stan niti novac (o svemu ovome pisali su svi me di ji, ali ma fi ja{ se i daqe {e ta slobodan i jo{ prodaje zemqi{te i dijelove zgrada, iako svi u Doboju znaju da to on ne mo`e), grade zgradu. Tu `i la{ tvo, Sud i MUP zna ju da je Milenko Bo`i} zvani Me}ina organizo va no pre va rio 200 na ju gro `e ni jih qudi koji su svoje imawe u Federaciji prodali za stambeno rje{ewe kod Me}ine, kupuju}i imovinu za wihove pare i prevode}i je na sebe, koji su ga i tu`ili, ali kad god treba na sud, on je u bolnici, a zatim sqede}i dan na ulici, a za to vrijeme advokati uzimaju novac i od Me}ine, a i od o{te}enih i tako se-

dam godina o{te}eni umiru, a Me}ina sve mawe du`an. Nevjerovatno, ali isti ni to, su |ewe ve} tra je par go di na i jo{ ni{ta. Vjerujemo zahvaquju}i predsjednici Jovanki Jovanovi} i sudinici Slavici Bumbulovi}. [to je jo{ intere san tno, Me }i na zakqu~u je ku po pro daj ni ugo vor kod no ta ra Sta men ka Vasi}a u Doboju, a na snazi je sudska zabra na o ra spo la gawu imo vi nom, od su dije Radovanke Mari}, nevjerovatno ali is ti ni to. Ta ko |e u spre zi je i Upra va prihoda, kojoj Me}ina duguje preko milion KM za porez, a oni }ute, zar i ovo nije nevjerovatno, ali je istinito. Pitaj te na ~el ni ka u Po res koj upra vi go spodina Peru Baki}a. Osno vni sud u Do bo ju iz da je oglas o prodaji nekretnina koje su na Milenku Bo `i }u i to do no si su di ja Jo zo Ba ri {i}.

Ne vje ro va tno po ci je ni od 101.030,50 KM. Jedan od objekata je ve} useqen, a sud ga prodaje. Sud izgleda ne zna da je o{te }e no oko 200 po ro di ca i to za iznos preko 6,5 miliona KM i ne vidimo svrhu prodaje za ovu besmislenu cijenu. Sve ove smije{no-tragi~ne stvari koje se de{avaju u dobojskom Sudu dovode ove porodice do o~aja i zato vas molimo da {to hitnije reagujete i u~inite ne{to, koliko je u va{oj mo}i. Specijalno tu`ila{tvo ovdje ako nema posla i nema vremena, onda ne znamo gdje bi imalo. Ako bi lo {to u~i ni te da nam po mo gne te, bi }e vam za hval no 200 pre va re nih po ro di ca iz Do bo ja, a po se bno mi koji smo izgubili svoju najmiliju djecu u ovom prokletom ratu. Stevo Srdi}

GLAS PLUS 21. i 22. mart 2009. 3

Doga|aj sedmice

16. 3 - 20. 3.

Plakati u Sarajevu i u Parlamentu BiH

16. 3.

Pozivi na rat

Uprkos svjetskoj finansijskoj krizi, u Republici Srpskoj nema inflacije, buxet je stabilan, a bankarski sistem likvidan. Ovo je, poslije tematske sjednice Vlade RS o sprovo|ewu mjera za ubla`avawe negativnih efekata svjetske ekonomske krize u Srpskoj, rekao premijer Milorad Dodik. On je naglasio da je republi~ki buxet do 13. marta ove godine izvr{en sa 95 odsto u odnosu na plan, {to je ocijenio veoma dobrim. Premijer je iznio i podatak da je od po~etka godine u RS registrovana deflacija od 0,3 odsto, te da Investiciono-razvojna banka RS planira da u ovoj godini plasira vi{e od 200 miliona maraka po odobrenim projektima. Sjednici su prisustvovali predsjednik RS Rajko Kuzmanovi} i predsjednik Narodne skup{tine RS Igor Radoji~i}.

Plakati kojima se poziva na rat samo potvrda i poruka Srpskoj na koji na~in se razmi{qa u Sarajevu, rekao, izme|u ostalog, premijer RS Milorad Dodik PI[E: MILAN MIQU[ [email protected]

17. 3.ub Bo{waka u Vije}u

18. 3.

Za Kl Srpske nije priro na da Republike tav RS kojim se an na Us hvatqiv amandm ad RS. {e kao glavni gr ni fi de mi}, nakon raBawa Luka in ba Bo{waka Ed Ra u Kl ik dn sje ed pr to Rekao je je NS RS usvojila na od 122 do 150, koje na a io dm an am wa tra zma Klub Bo{waka izjasn odr`anoj 10. marta. tutisti n ko st no qe 28. redovnoj sjednici tup s za na koji se odnosi na se i protiv amandma Luka. wa Ba ni i {t p sku j sko jer je kroz wih vnih naroda u grad amandmane podr`ati, }e da ju ~u ru po ba Iz Kluba Sr dr`avaju i da Bawa la svoju zrelost, a po za ka po om dn je jo{ RS pske imaju pravo na d RS, jer gra|ani Sr {arac rekao Luka bude glavni gra dnik Kluba Sta{a Ko prijestonicu. Predsje amandmana, te da je zahtjev je da se radi o paketu o wima glasa poKluba Bo{waka da se jedina~no nerealan.

Ispred porte Sabornog hrama u Trebiwu novinar magazina “60 minuta“ i urednik lista “Stav“ Slobodan Vaskovi} i ekipa FTV-a svojim bahatim pona{awem uznemiravali su pravoslavne vjernike koji su izlazili iz crkve, gdje su prisustvovali bogoslu`ewu, ~ime je naru{en mir ovog hrama, saop{tila je Pravoslavna crkvena op{tina Trebiwe. Navodi se da su ta lica i ranije bez dozvole snimala i svojim komentarima uznemiravala i na vjerskoj osnovi vrije|ala episkopa zahumsko-hercegova~kog i primorskog Grigorija, sve{tenike i vjernike ove eparhije. Sve{tenstvo je pozvalo nadle`ne organe u RS da za{tite mir i integritet pravoslavnih vjernika trebiwske crkvene op{tine. Vaskovi} je prijavio napad i tra`io evakuaciju od policije, jer mu se pred crkvom obratio poznati glumac, rediteq i scenarista Nikola Pejakovi}.

19. 3. a GazibaPetogodi{wa Aw (63)

20. 3.

Mom~ilo Kurixa ivojina ri} i wen djed ci @ ginuli su u uli iz Bawe Luke po om nasequ Borik kada ih je u~k koMi{i}a u bawol zu udario automobil “polo“, . la e ra pr do je om i iz Pr na pje{a~k ka Balaban (53) d su prelazili sa an Br a al vq ra jim je up u trenutku ka vozilo je udarilo j~ica i{la Djevoj~icu i djeda pri~aju da je djevo osoba za ci vi ~e O . ce i ul nu da ra te st u o, h naleti lijeve na desn je automobil na wi i unuku, a uz to je i da ka da dje ed pr korak is la djeda ~ila kada je udari volanom nije ni ko telefon. rnog tuni pri~ala na mobil im policije i de`u os je jem ko , }e e sr jao Uvi|aj na mjestu ne o i vje{tak saobra}ajne struke, tra va o tv s su qa i ani nase `ioca pr ni okupqeni mje{t je dva ~asa, a broj rici, vje ne u li a tr a Borik sve su posm u. krive}i brzu vo`w

Predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri} izrazio je ju~e (petak) uvjerewe da }e grani~ni prelaz Dowa Gradina u Kozarskoj Dubici ubrzo biti prekategorizovan za transportni saobra}aj, {to }e biti novi podsticaj lokalnoj zajednici u privrednom razvoju. Na~elnik op{tine Kozarska Dubica Nino Jauz rekao je da bi prekategorizacija grani~nog prelaza Dowa Gradina za transportni saobra}aj u zna~ajnoj mjeri pospje{ila privredne aktivnosti op{tina Kozarska Dubica, Prijedor i Kostajnica, koje godinama ostvaruju veoma dobru pokrivenost uvoza izvozom. Ministar finansija RS Aleksandar Xombi} izjavio je, poslije razgovora sa rukovodstvom op{tine Kozarska Dubica, da }e Vlada RS dati punu podr{ku infrastrukturnim i razvojnim projektima te op{tine.

U

utorak su u Sarajevu i u zgra di Par la men tar ne skup {ti ne BiH izli jepqeni plakati na kojima su ispisane poruke: “Patriotske snage zovu“, “BiH umire“, “^etni~ki fa{izam opet raste“, “Dodik zavr{ava ono {to je Karayi} po~eo“, “Ne dozvoli da nam izdajnici i fa{isti komadaju domovinu“, “Agresija, genocid, silovawe...”. Pojavu plakata u Parlamentu BiH, na kojima su, u stvari, ispisani pozivi na rat u BiH, o{tro su osudili politi~ari i predstavnici brojnih udru`ewa u Republici Srpskoj i BiH, zakqu~uju}i da se radi od djelu destruktivnih politi~kih snaga. Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik rekao je da su plakati kojima se poziva na rat samo potvrda i poruka Srpskoj na koji na~in se razmi{qa u Sarajevu. - Kad takvi plakati u|u u Parlament BiH, gdje treba da budemo ravnopravni i gdje se donose najva`niji zakoni za sve, jasna je poruka mnogima ovdje - istakao je Dodik. On je ocijenio da su neki mediji u Federaciji BiH napravili netolerantnu atmosferu i stvorili podlogu za takve plakate. Predsjednik Odbora za odbranu i bezbjednost Narodne skup{tine RS Petar \oki} ocijenio je da svakog normalnog ~ovjeka treba da zabrinu plakati “Patriotske lige BiH”, koja je, kako je naveo, bila nosilac aktivnosti

pobune u BiH i djelovala od juna 1991. godine. - Ovi istupi treba da zabrinu sve bezbjednosne i politi~ke strukture u zemqi, jer je rije~ o ratnohu {ka ~koj re to ri ci - re kao je \oki} i naglasio da Savjet ministara BiH mora hitno reagovati i spri je ~i ti dje lo vawe radikalnih bo{wa~kih organizacija. Prvi zamjenik predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma Parlamenta BiH Milorad @ivkovi} rekao je da je rije~ o “fa{isti~kim plakatima koji tra`e da se i pravosudni sistem, ako ga ima u BiH, ukqu~i u istragu“.

SAVJET ministara BiH da hitno reaguje - Treba zabraniti rad organizacijama koje su potpisale ove plakate. To bi bila najboqa sankcija za qude koji stoje iza wih i jasan stav da se tako ne mo`e pona{ati u BiH i javna rije~ iznositi - kazao je @ivkovi}. Pojavu plakata o{tro su osudili i predstavnici brojnih udru`ewa i organizacija u Srpskoj. Udru`ene bo{wa~ke “Patriotske snage“, “Patriotska liga BiH“ i radikalni bo{wa~kih Internet portali pokrenuli su akciju postavqawa ovih plakata u svim ve}im gradovima u Federaciji BiH kako bi ukazali na pogubnost Prud skog spo ra zu ma i sprije~ili “zakucavawe zadweg , , eksera u sanduk zvani BiH”.

4 21. i 22. mart 2009. GLAS PLUS

@arko Papi}, direktor Nezavisnog biroa za humanitarna pitawa

Najve}i problem u BiH Rata u BiH ne mo`e i ne}e biti. Definitivno sam u to siguran. Ne vjerujem u naoru`avawe jedne, ni druge, ni tre}e strane. Me|utim, napetosti kojima je doprinio jezik mr`we u medijima jesu unijele strah u stanovni{tvo, nezavisno od nacionalne pripadnosti. To je sasvim sigurno lo{e po BiH, ka`e Papi} irektor Nezavisnog biroa za humanitarna pi tawa @ar ko Papi} u intervjuu za “Glas Srpske“ ka`e da se u BiH formirala op{ta situacija u kojoj niko ne prepozna je da }e u na re dnom periodu daleko najve}i problem BiH biti uticaj globalne ekonomske krize. - Svjetska ekonomska kriza je potcijewena. Govorim o politici SAD i Evropske unije. Pored tog {to je BiH politi~ki i ekonomski zavisna od me|unarodnih faktora, bitan element je i da mi uop{te nemamo podatke o tome kakvo je bilo posqedwe tromjese~je u BiH - ka`e Papi}. GLAS: Kako procjewujete vijesti i dokaze o ponovnom na oru `a vawu i pomiwawe rata u BiH? PAPI]: Rata u BiH ne mo`e i ne}e biti. Definitivno sam u to siguran. Ne vjerujem u naoru`avawe jedne, ni druge, ni tre}e strane. Me |u tim, na pe tos ti o kojima sam govorio jesu unije le strah u sta no vni{ tvo BiH, nezavisno od nacionalne pripadnosti. To je sasvim si gur no lo {e po BiH. Za {to? Zato {to se formira op{ta situacija, govorim o politi~kim elitama, o stanovni{tvu i medijima, u kojoj niko ne prepoznaje {ta }e biti u narednom periodu daleko najve}i problem BiH. A to je uticaj globalne ekonomske krize. Do prije mjesec da-

D

Jezik mr`we GLAS: [ta mislite o jeziku ulice, mr`we i neprofesionalizma u medijima, poput onog u emisiji “60 minuta“ FTV-a? PAPI]: Moram dati kritiku na tu emisiju, posebno za weno emitovawe u posqedwih nekoliko nedjeqa. S druge strane, mada ne `elim da je branim, ta emisija je u posqedwih {est godina otvarala neke va`ne teme. Jezik mr`we u medijima reflektuje neku vrstu tenzija i napetosti u {irem smislu nacionalnih tenzija u BiH. To se radi kao da je neko ocijenio, u anegdotskom smislu, da }e uskoro da budu vanredni izbori.

na niko nije `elio da govori o tome, svi su se nadali da }e nas to mi mo i}i, sve dok nisu po~eli socijalni nemiri.

SITUACIJA u FBiH znatno gora nego u RS GLAS: Kakve }e posqedice u BiH ostaviti recesija i da li je preduzeto sve {to se moglo za ubla`avawe wenih posqedica? PA PI]: Pi tawe je, prvo, znamo li mi stvarnu dubinu i du`inu trajawa svjetske ekonomske krize jer se bo jim da je i ona pot ci jewena. Govorim o politici SAD ili Evrop ske uni je. Mi slim da je ona mno go dubqa nego {to oni procjewuju. Pored tog {to je BiH poli ti ~ki i eko nom ski zavisna od me|unarodnih faktora, bitan element je da u svemu ovome mi uop{te nemamo podatke o stawu u BiH. Dru{tveni bruto proizvod za 2008. godinu zna}emo tek u junu 2009. godine. Mi ne znamo kakvo je bilo posqedwe tromjese~je u BiH. Postoje indicije da ulazimo u ono {to se zove recesija, mada je taj termin savremeni i ekonomski eufemizam. Za zemqe u tranziciji i zemqe u razvoju, recesijom se smatra svaki rast koji je mawi od {est odsto dru{tvenog bruto proizvoda godi{we. Nije ista situacija za Wema ~ku i za Bo snu. Eko nom ska i fi nan sij ska situacija u Federaciji BiH je znatno gora nego u Republici Srpskoj. Sve politike i ideologije se na kraju svode na to materijalno ostvarewe, tako da }e pasti sve kritike ove ili one retorike ako se poka`e ko je ekonomski uspje{niji. GLAS: Ho}e li biti socijalnih nemira u BiH? PAPI]: Mogu se o~ekivati ozbiqni socijalni potre si, ten zi je, ne mi ri. U polu{ali re~eno, ne bi me za~udilo da zbog socijalnih pro ble ma na rod di rek tno preuzme bonska ovla{}ewa u svoje ruke. Nema vlade koja mo`e izdr`ati tri dana zare dom 50 hiqada qudi na uli ci ko ji de mon stri ra ju protiv we. Da li se preduzimaju odgovaraju}e neophodne mjere? Ne{to je ura|eno, nakon posqedwih zakqu~a ka Fiskalnog savjeta donesene su dvi je kon kre tne mje re. Ono {to se meni ~ini ve-

oma, veoma bitnim posebno ka da go vo ri mo o FBiH, je tra`iti finansijsku pomo} i podr{ku sa strane. Govorim o Me|unarodnom monetarnom fondu. Cijena za to je, uslo vno re ~e no, ve li ka jer uslovi koje }e postaviti MMF je dras ti ~no smawivawe ja vne po tro{we i pod sti ca ja so ci jal nih da vawa. To je neophodno. GLAS: Kako komentari{ete visinu socijalnih davawa u BiH? PAPI]: Ukupna socijal na da vawa u FBiH su skoro 25 odsto dru{tvenog proizvoda. U RS je to oko 14 odsto. Prosjek EU je ne{to vi{e od 15 odsto. Zna~i, ne{to tu o~igledno nije u redu. Potencijalni sporazum sa MMF-om omo gu }io bi svje `a sred stva za rje {a vawe buxet ske kri ze. S dru ge stra ne, on bi bio pritisak ili podr{ka nekoj vladi da uradi ono {to nijedna vlada sama od sebe ne}e imati politi~ke snage da uradi. Jer tim velikim so ci jal nim da vawima i otva rawima za kon skih mo gu}nosti fakti~ki je kupovano glasa~ko tijelo. GLAS: Kako obja{wavate rehabilitaciju lica kojima je visoki predstavnik ranije oduzeo putne isprave, ali bez prava na bilo kakvu od{tetu? PA PI]: Pro blem je u konceptu tog dijela bonskih ovla{ }ewa ko je omo gu }u ju vi so kom pred sta vni ku da smjewuje qude i da im oduzima putne isprave bez ikakvih pra va da oni da za{tite svoja qudska prava. Te istrage nisu nikada dovedene do kraja. Samo ostane ~iweni ca da je ne ko smi jewen sa svo je slu `be, izo lo van, a sve os ta lo je za bo ravqeno. Mi slim da to definitivno nije u redu. To samo govori o `alosnoj si tu aci ji u ko joj se na la zi BiH s ob zi rom na neo gra ni ~e na pra va me |u narodne zajednice oli~ene u OHR-u. GLAS: K a ko vi di te no vi man dat spe ci jal nog pred sta vni ka EU i vi so kog predstavnika me|unarodne zajednice u BiH? PAPI]: Mislim da je jako dobro {to dolazi osoba koja je, u {irem smislu ri je ~i, iz re gi je, i ~i ja sre di na ima stoqe tno is kustvo te regije. Aktuelna je politi~ka diskusija oko daqeg kori{}ewa bonskih

FOTO: G. [URLAN

RAZGOVARAO: GORAN MAUNAGA [email protected]

@arko Papi}

ovla{}ewa, ali ja se nadam da }e visoki i specijalni pred sta vnik vra ti ti svo ju pra vu ulo gu po dr`a vawem doma}ih politi~ara u konstruktivnim naporima. Ne bih volio da vidim kori{}ewe bon skih ovla{ }ewa na na~in na koji ih je koristio onaj engleski pukovnik. I jako bi dobro bilo da se OHR malo usmjeri na ekonomiju i na donatorske konferencije.

MOGU se o~ekivati ozbiqni socijalni potresi GLAS: [ta o~e ku je te od sko re sje dni ce Upra vnog odbo ra Sa vje ta za primjenu mira? PA PI]: Ne o~e ku jem ni{ta spektakularno. Pretpostavqam da }e biti kritikovana situacija u BiH.

0Podr{ka

Ja sam vrlo kriti~an prema postoje}em ustavu BiH, ali istovremeno moramo praviti neku vrstu ustava na na~in na koji je to ra|eno u biv{oj Jugoslaviji. Ustavi su mijewani ~etiri pet puta. Posqedwa ve li ka us ta vna pro mje na je po ~e la 1969. go di ne, pa je ima la se ri ju aman dma na 71. ili 72. godine, pa je onda to uobli ~e no u no vi Us tav 74. go di ne, da bi se us ta vne tran sfor ma ci je za vr{i le 76. go di ne. Da kle, pro ces us ta vne tran sfor ma ci je tra jao je se dam go di na. Pro mje ne Us ta va su ozbiqna stvar. Zato je puno boqe na to me ra di ti pa`qivo i ne iza zi va ti nove politi~ke tenzije. GLAS: Kako procjewujete di na mi ku ispuwavawa postavqenih pet ciqeva i dva uslo va za uki dawe OHR-a?

Prudskom sporazumu

GLAS: Kako procjewujete Prudski sporazum i bawolu~ki dogovor lidera najja~ih politi~kih stranaka? PAPI]: IBHI od po~etka po-

dr`ava Prudski sporazum. Ja naravno znam da on nije idealan. Volio bih da je to potpuno institucionalizovano. Me|utim, tako je kako je. U situaciji u kojoj smo, to je dobar signal i korak. Iz tog sporazuma imamo i konkretan rezultat, a to je amandman o distriktu Br~ko. To do ~ega se nije moglo do}i godinama, postiglo se dogovorom, i stvar je zavr{ila u institucijama. Volio bih da ih ima vi{e. Ali i ovo je dobar po~etak.

PA PI]: Ovaj aman dman za dis trikt Br~ko je jedan od uslova koji obe}ava iz vr{a vawe pos tavqenog, ali nije rije~ samo o tome. Puno je va`nije o poziciji me |u na ro dne za je dni ce i ne op ho dnim uslovqavawem za BiH razmi{qati na drugi na ~in. Pri dru `i vawe EU je sistem uslovqavawa, ali to uslovqavawe uza ja mno po ve za no ~i ni ~i ta vu ma tri cu i de fa kto re for mi {e zemqu. Mi slim da je uslovqavawe sa sta no vi {ta pri dru `i vawa EU puno racionalniji put da se BiH stabilizuje, razvija u ekonomsko socijalnom smislu, nego ova vrsta intervencija kad se postave neki kriteriji koji postaju presudni. BiH je u tome izgubila dvije godine. GLAS: Na {ta konkretno mislite? PA PI]: Po tpu no je pogre{no bilo krenuti od re for me po li ci je. Mno go je va`nije krenuti od ne~ega kao {to su eko nom ske razvojne teme, a to je proces pridru`ivawa EU. Jer onda }e se ove administrativne politi~ke stvari puno la k{e rje {a va ti. Za sva k u vrstu do go va rawa pos to ji osno vno pra vi lo. Nemojte po~iwati od najgorih tema. Po~nite od onih tema gdje je dogovor mogu} re la ti vno la ko, a on da uz to otva ra te i one stva ri ko je su na po ~et ku te {ke. Jer, kad prvi dio do go vo ra os tva ri te, on da je po sli je sve la k{e.

POTPUNO POGRE[NO BILO krenuti od reforme policije, va`nije ekonomske razvojne teme

FOTO: P. [PADI]

GLAS PLUS 21. i 22. mart 2009. 5

Talenat Aleksandar Vu~en, otac trinaestogodi{weg Milo{a, ka`e nam da se kod wegovog sina od malih nogu primje}ivao talenat za crtawe i slikawe. - Od osme godine Milo{ je po~eo da crta neke modele. Kasnije sve vi{e i vi{e postajao je opsjednut tim hobijem, tako da danas dnevno za radnim stolom u svojoj sobi provodi po nekoliko sati kreiraju}i ka`e stariji Vu~en dodaju}i da }e poku{ati ispuniti `equ svome sinu kako bi neke svoje skice preto~io u finalni proizvod.

Milo{ Vu~en, mali kreator

Nesvakida{wi hobi trinaestogodi{weg Milo{a Vu~ena iz Prijedora

Milo{ za sada crta modele, ali planira da uz pomo} bake Ankice, koja je penziju zaradila kao kroja~ica u Wema~koj i sa{ije svoj prvi model. Neophodna mu i velika lutka po ~ijim dimenzijama bi haqina bila sa{ivena PI[E: PERO [PADI] [email protected]

Z

a ra zli ku od svo jih vr{waka koji slobodno vrijeme koriste za igrawe fu dba la, vo`wu bicikla ili ga provode za kompjuterom, trinaestogodi{wi Milo{ Vu~en iz Prijedora ga koristi za kreirawe odjevnih modela, prije svega haqina. Qubav pre ma ovoj vrsti mo de kod Mi lo {a se po ja vi la pri je pet godina, od kada po~iwe da ih crta. Danas u svojoj kolekciji ima oko 1.200 kreaci ja, ugla vnom haqina i ne{to malo {ortseva i pantalona. Sve wegove kreacije jo{ su uvijek na papiru jer nema sredstava da ih preto~i u gotov proizvod, mada bi se i to moglo dogoditi uskoro. -Imam u planu da uz pomo} ba ke An ki ce, ko ja je penziju zaradila kao kroja~ica u Wema~koj, sa{ijem i prvi svoj model. Za tako ne{to neophodna mi je i veli-

ka lutka po ~ijim dimenzijama bi haqina bila sa{ivena - ka`e Milo{ kome je uzor poznati svjetski modni kreator Elie Saab ~ije kreacije nose An|elina Yoli, Kla udi ja [i fer i dru ga po zna ta ime na iz svi je ta {ou bi zni sa. Od do ma }ih mo dnih kre ato ra naj vi {e mu se dopadaju radovi Darka Kosti}a. Pu nu po dr{ku Mi lo{ ima i od svojih roditeqa.

KOLEKCIJA od 1.200 kreacija -Ispo~etka tome nismo pri da va li ve li ku pa`wu. Vidjeli smo da je talentovan za crtawe zbog ~ega smo mu morali kupovati ve}e koli~ine bojica, flomastera i blokova za crtawe. Imao je periode kada je crtao neke junake iz crta}a, potom du `i pe ri od bio je op sje dnut crtawem ikona. Radio

je to i za potrebe {kole, a u posqedwe dvije, tri godine aktivno je po~eo da kreira haqine. Sebe je, po svemu sude}i, prona{ao u tome tako da sate i sate provodi crtaju}i nove kreacije - pri~a nam Aleksandar dodaju}i da }e nas to ja ti da Mi lo {u udovoqi i ispuni `equ da upi {e tek stil nu {ko lu, smjer kreator, ali sumwa da neko ma koliko bio talentovan za kre irawe iz je dnog malog grada kao {to je Prijedor mo`e u toj profesiji imati uspjeha. -Da smo negdje u Beogradu, Novom Sadu, ili Bawoj Luci mo`da bi Milo{ mogao vi {e pos ti }i u ovoj oblasti, ali Prijedor je mali grad i ovdje su vrlo male {anse za uspjeh - ka`e Aleksandar koji }e, bez obzira na svoje razmi{qawe, pru-

`iti Milo{u podr{ku prema svojim materijalnim mogu }nos ti ma ka ko bi ostvario bar dio svoga dje~a~kog sna.

RODITEQI velika podr{ka Mi lo{ nam obja{wava i to kakve su vrste haqina naj ~e{ }e zas tupqene u wegovim kreacijama. -Ono {to ra dim je za {i ro ku upo tre bu. Da kle, kreiram haqine koje mo`e da nosi svaka `ena na bilo kojoj sve~anosti, a ne samo mo de le ko je }e se vi dje ti jedino na modnim pistama. Sve haqine ko je kre iram imaju zajedni~ke osobine, a to je da lepr{aju oko `enskog tijela, da su naj~e{}e

u zlatnim bojama i da se u wima `e ne mo gu osje }a ti vrlo ugodno i slobodno ne stra hu ju }i da }e se ne {to ot ka ~i ti ili spas ti pri li kom kre tawa. Naj ~e{ }i ma te ri ja li ko ji su zas tupqeni u mojim kreacijama su svi la, krep i sa ten obja{wava Mi lo{ ko ji za svoj hobi ima svesrdnu podr{ku roditeqa ali i prijateqa koji znaju za wegovu

qubav pre ma mo dnim kre acijama. Ka da za vr{i osno vnu {ko lu ovaj tri na es to go di{wak ima `equ da upi{e sredwu tek stil nu {ko lu, smjer modni kreator, i da se ovim poslom po~ne ozbiqno baviti. @eqa mu je da se susretne sa nekim od ve} iskusnih modni stvaralaca kako bi po ka zao svo je ra do ve i razmijenio mi{qewa.

Proqe}e Milo{ je poku{avao da kreira i neke druge odjevne predmete, ali mu nije i{lo od ruke. -Poku{avao sam da kreiram pantalone, ko{uqe, ali u tim odjevnim predmetima se nisam snalazio, nisam imao inspiraciju kao kad su u pitawu haqine - ka`e Milo{ poja{wavaju}i nam i svoje prognoze da }e u ovogodi{woj sezoni proqe}e-qeto dominirati {iroke pantalone koje su, u stvari, sukwe.

Jedna od Milo{evih kreacija

MILO[ U SVOJOJ KOLEKCIJI ima oko uglavnom haqine, {ortseve i pantalone

6 21. i 22. mart 2009. GLAS PLUS

[kolska lektira u Republici

\aci `ele "serviraju" Mla|i osnovci zainteresovaniji za kwigu

S jedne strane lektira se udvara djeci kroz djela zabavnog karaktera (uticaj novih pjesnika), s druge je u lektiri previ{e epike, od koje se ne vidi stvarala{tvo sna`nih li~nosti, rekao Ranko Risojevi}

Sne`ana Markovi}

ISTRA@IVAWE Jedno istra`ivawe obavqeno u nekoliko odjeqewa osnovnih i sredwih {kola u Republici Srbiji (uzorak 208 u~enika) dalo je zabriwavaju}e podatke. Prema wemu, na pitawe da li vole da ~itaju lektiru, ~ak 64 odsto u~enika odgovorilo je da ne voli; sva djela lektire pro~ita pribli`no 15 odsto u~enika, a ne{to mawe od tre}ine anketiranih pro~ita 38 odsto; samo 8,17 odsto u~enika u potpunosti je zadovoqno programom lektire, djelimi~no oko 65 odsto, a nezadovoqnih je 25,96 odsto. Interesantan je i odgovor o uticaju na u~enike kada je izbor kwiga za ~itawe u pitawu: preporuka nastavnika oko 16 odsto, preporuka {kolskih drugova 43 odsto, a ostalo (mediji, kwi`evna kritika i sli~no) oko 40 odsto anketiranih - rekao Petar \akovi}.

PI[U: DEJAN VUJANI] [email protected] VAWA [TRBAC [email protected]

M

oja djeca ~itaju lektiru samo zato {to moraju. Druga~ije ne bi ni uzeli kwigu u ruke - `ali se majka troje osnovaca Edvina Zlatkovi}. Ona ka`e da je poku{avala na razne na~ine da djecu zainteresuje za kwigu, da zavole ~itawe, ali sve je bilo bezuspje{no. To nije usamqen primjer roditeqa ~iji osnovci nastoje da pobjegnu od obaveza {kolske lektire. - Ne volim lektiru, jer kwige koje u {koli tra`e da ~itamo vrlo ~esto su dosadne, daleko od interesovawa mene i mojih vr{waka. Ne znam da li su mi zamornije patriotske epske pjesme ili na{ih savremenika - rekao je u~enik sedmog razreda Ogwen Majstorovi}. Upoznavawe djece sa klasi~nim i savremenim djelima doma}e i strane kwi`evnosti u osnovnoj {koli jedan je od najva`nijih zadataka obrazovnog sistema. To je i prva stepenica u sticawu izvjesne na~itanosti i formirawu ~itala~kog ukusa. Kwige zastupqene u programu lektire trebalo bi da upute djecu u tajne pisane rije~i, navedu ih da razmi{qaju o svijetu koji ih okru`uje, ali i pru`e osnovu i postave kriterijume za samostalno i{~itavawe drugih kwiga i autora. Kwi`evnik Ranko Risojevi}, autor brojnih kwiga za djecu, smatra da u stvarawu programa lektire ima mnogo uticaja politike, ideologije, koja je u socijalisti~kom periodu bila zna~ajan faktor programa iz kwi`evnosti. - Danas mi se ~ini da je na{a lektira orijentisana suvi{e populisti~ki. S jedne strane udvara se djeci kroz djela zabavnog karaktera (uticaj novih pjesnika), s druge je u lektiri previ{e epike, od koje se ne vidi stvarala{tvo sna`nih li~nosti - rekao je Risojevi}. Epskoj kwi`evnosti se, prema wegovom mi{qewu, poklawa pre ve li ka pa`wa. - Ta anahronost prati}e na{eg |a ka do kra ja wegovog {kolovawa i on se ne}e osloboditi mi{qewa da je na{a epska poezija iznad svega {to je u tom trenutku u Evropi vrijedno. Zaboravqa se da je tu vrstu poezije Evropa napustila ~ak u antici i da od ta da zna mo ko su auto ri i “Ilijade“, “Odiseje“, “Eneide“ itd. U~enik bi trebalo da shvati odakle to zaostajawe i {ta je na wega uticalo istakao je Risojevi}. On je naglasio da su savremeni

pjesnici ~esto precijeweni, naro~ito s pjesmama zabavnog i patriotskog karaktera; mawa se pa`wa poklawa jezi~kom umi je }u. Sli ~no je, do dao je Risojevi}, i s na{im klasi~nim pjesnicima, od Jak{i}a do Du~i}a, gdje bi trebalo vrlo pa`qivo birati pjesme koje }e se dati djeci. Nastavnica srpskog jezika u Osnovnoj {koli “Dositej Obradovi}“ u Bawoj Luci Sne`ana Markovi} ka`e da se lektira prilago|ava generacijama. - Djeca su u nekim novim pri~ama. Imaju druga~ija interesovawa nego {to je to bio slu~aj ranije. Ipak, postoje djela od velike vrijednosti koja treba da ostanu sastavni dio lektire za sva vremena - rekla je Markovi}eva.

SAVREMENI pjesnici ~esto precijeweni U~enici se sve vi{e interesuju za kwige poput “Harija Potera“ i “Gospodara prstenova“. Markovi}eva ka`e da bi te kwige trebalo da se na|u u {kolskoj biblioteci, kako bi zainteresovani u~enici mogli da ih pro~itaju u slobodno vrijeme, ali da one nisu primjerene za {kolsku lektiru. Pitawe koje se name}e je na koji na~in se kwige koje su zastupqene u programu lektire biraju i da li je wihov sadr`aj primjeren zrelosti u~enika. Stru~ni savjetnik za srpski jezik i kwi`evnost u Republi~kom pedago{kom zavodu Bosiqka Spremo istakla je da se pri izboru lektire za u~enike osnovne

{kole po{tuju kriterijumi kao {to su umjetni~ka vrijednost teksta, primjerenost uzrastu i uskla|enost djela sa o~ekivanim ishodima.

Univerzalna vrijednost - Biraju se djela koja imaju univer zal nu vri je dnost, ko ja no se op {tequd sku po ru ku, a ko ja }e omogu}iti da se ostvare ciqevi obrazovawa - savladavawe tehnika ~itawa; razvijawe sposobnosti za uo~avawe, razumijevawe i tuma~ewe; upoznavawe sa kwi`evnim djelima trajne umjetni~ke vrijednosti, osposobqavawe za samostalnu analizu tekstova razli~itih `anrova; boga}ewe rje~nika i izgradwa li ~nog sti la izra `a vawa; osposobqavawe za uspje{nu komunikaci ju, pra vil no, te ~no, eko no mi ~no usmeno i pismeno izra`avawe i za stvarala~ku upotrebu jezika - rekla je Bosiqka Spremo. Nas ta vni pro gra mi su u na dle `nos ti Mi nis tar stva pros vje te i kulture Republike Srpske. Nastavni plan i program za sve vrste {kola donosi ministar na prijedlog Republi~kog pedago{kog zavoda. Prema rije~ima kwi`evnika Petra \akovi}a, u~enici mawe ~itaju le kti ru zbog ne us pje le re for me u obrazovawu. On ka`e da se, umjesto ras te re }ewa u~e ni ka, po ve }ao broj nastavnih predmeta, a u nekim i obim programskih sadr`aja. - Problemi su i jak uticaj masmedija i informatike, osiroma{ewe

LEKTIRA mora biti jednostavna, jasna, nenametqivo

GLAS PLUS 21. i 22. mart 2009. 7

Srpskoj odbija osnovce

Harija Potera, im Ilijadu

LAK[E prepisati skra}enu verziju

FOTO: S. ILI]

prvo povr{no ~itawe - naglasila je Bosiqka Spremo. Nas ta vni ca srpskog je zi ka u bawolu~koj Osnovnoj {koli “Dositej Obradovi}“ Nada [utilovi} isti~e da situaciju ote`ava i pretjerano kori{}ewe kompjutera i Interneta.

Skra}eni sadr`aj na Internetu - Svi ma su dos tu pne le kti re u skra}enom obliku na Internetu. Dovoqno je da u~enici samo prepi{u ve} gotove tekstove. Tu`no je to {to se desi da ~ak i ne pro~itaju ono {to su prepisali - naglasila je [utilovi}eva. Ne~itawe je uzelo maha naro~ito kod starijih generacija. - Mla|e jo{ i mo`emo usmjeriti, mo`emo ih uputiti u qepote pisane rije~i i navesti ih da vi{e ~itaju. Sa u~enicima iz sedmih, osmih i devetih razreda ve} ide te`e - rekla je [utilovi}eva.

DJECA imaju druga~ija interesovawa

[kolarcima lektira ~esto dosadna

porodice i socijalni problemi. Porodica se odri~e prvo onoga bez ~ega se mo`e. Na tom spisku u samom vrhu je kwiga i kultura. Treba spomenuti i sve ve}e tro{kove {kolovawa - rekao je \akovi}. Pisac za djecu Panto Stevi} ka`e da lektira mora biti jednostavna, jasna, ne na metqivo va spi tna, bla go pou~na i sa mjerom trajaju}a. - Ona mora da bude interesantna, da budi i raspaquje ma{tu, izaziva radoznalost, da bude igra duha bliska svijetu prirode, svakodnevici i qudskom srcu. Da uva`ava dje~iji na~in mi{qewa i ra zu mi je vawa, da bu de {kola qubavi i drugarstva - rekao je Panto Stevi}. Po wemu, lektiru mora da odliku-

je tematska raznovrsnost, primjerenost dje~ijem vi|ewu i poimawu svijeta, plasti~nost pjesni~kih slika i bogatstvo stilskog i jezi~kog izraza. Stevi} smatra da nije bitno da li je pisac doma}i ili strani, klasik ili savremenik, ve} jedino da je djelo kvalitetno. - [kolski programi, pa tako i lektira, ne povode se za modom. Neka djela u~enici lak{e prihvataju, za neka im je potrebno vi{e vremena. Umjetni~ki vrijedna djela (tekstovi) nose slojevite i svevremenske poruke i mogu se do`ivjeti i tuma~iti na razli~itim uzrastima na razli~ite na~ine. Da bi se ne{to razumjelo, treba ulo`iti trud. Ni tekst o nekoj hemijskoj pojavi ili procesu ne razumije se na

Posqedica ne~itawa i nezainteresovanosti za kwige je i lo{a kultura izra`avawa. - ^est je slu~aj da u~enici pro~itaju lektiru, a kada je potrebno da raz go va ra mo o pro ~i ta nom, oni ne znaju da ka`u o ~emu se radi u kwizi. Nedostaje im rije~i da se izraze - naglasila je Sne`ana Markovi}. Zorica Kosi}, majka u~enice tre}eg razreda, ka`e da je nezainteresova nost za ~i tawe ge ne ra cij ski problem. - Moja Marina se nikada ne bi sjetila sama da uzme kwigu. ^ita kada je ja natjeram - rekla je Kosi}eva. Petar \akovi} smatra da je neophodno vi{e pa`we posvetiti vaspitavawu u~e ni ka za pra vi lan odnos prema kwizi, a {kolsku lektiru inovirati savremenijim kwi`evnim djeli ma, pri ~e mu tre ba uva `i ti i mi{qewa u~enika. Tako bi djeci ~itawe lektire postalo zadovoqstvo, a ne teret.

PROGRAMI - Nastavni programi za osnovnu {kolu reformisani su i razlikuju se od ranijih po tome {to se u wima jasno saop{tava {ta u~enik treba da zna, {ta mo`e da uradi, koje sposobnosti treba da razvije u toku {kolovawa, a ne odre|uje se kojim nastavnim sadr`ajima treba da se bavi. Program sadr`i popis kwi`evnih tekstova (djela), a nastavnik bira, mo`e i zajedno sa u~enicima, djela (tekstove) koje }e ~itati, imaju}i na umu stawe biblioteke i ishode u~ewa koje treba da dostigne - kazala je Bosiqka Spremo.

vaspitna, blago pou~na i sa mjerom trajaju}a

^itate li {kolsku lektiru? Branka Miro{evi}: Lektiru moramo pro~itati, ali ja je ne volim. U stvari, uop{te ne volim da ~itam. Vi{e volim da iza|em i igram se sa dru{tvom nego da sjedim u ku}i i ~itam dosadne kwige. Naro~ito kad je napoqu lijepo vrijeme, ~itawe me zamara.

Aleksandar ^iv~ija U {koli puno tra`e od nas. Zadaju nam mnogo lektire tokom {kolske godine i to mi se ne svi|a. Zamorno je ~itati toliko kwiga u toku {kolske godine. Iako pro~itam svaku lektiru, ~itawe mi je dosadno.

Sawa Kova~i}: Pro~itam lektiru samo ako je zanimqiva. Uglavnom su mi kwige glupe i dosadne. Kad smo trebali da pro~itamo “Robinzona Krusoa“, ta kwiga mi se dopala, ali “Mali princ“ mi je bio bez veze. Mislim da su na{e lektire uglavnom dosadne.

Igor Stankovi}: Da, uvijek pro~itam lektiru. Do sada mi se svidjela sve i jedna kwiga koju sam pro~itao, ali starija sestra mi je rekla da je kasnije lektira dosadna. Vidje}u ho}e li se meni svidjeti, ali budu}i da volim da ~itam, ni{ta mi ne}e biti te{ko pro~itati.

Vedran Danilovi}: Rado ~itam lektiru, volim kwige i mislim da iz wih mogu mnogo da nau~im. U toku {kolske godine nemamo mnogo lektire, tako da me ne zamara da svaku pro~itam, a i sve koje su nam dosad zadali, bile su interesantne.

Aleksandra Mari}: Volim da ~itam. Radujem se kada treba da pro~itamo poeziju. Pjesme me opu{taju i uz wih u`ivam. Ina~e, ne volim lektiru, osim pjesama. Ponekad kad je ne{to zanimqivo, to i pro~itam, ali nisam obo`avalac kwiga. V. [.

8 21. i 22. mart 2009. GLAS PLUS

GLAS PLUS 21. i 22. mart 2009. 9

OBJEKTIV u Wujorku

Kler Dens na crvenom tepihu

Domigo u sceni Pu~inijeve opere “K}i zapada“

PROSLAVI ovale jubileja prisustv te a zn po su i mnoge ta je i sv li~nosti iz de o m filma, i muzike

Huan Dijego Flores u operi “Rigoleto“

^UVENA era u Metropoliten op je no ~a e sv Wujorku im otvorena Geteov bra to ok . 22 “Faustom“ ne di go 1883.

Meri Kejt Olsen ispred objektiva fotoreportera

Poznati reper Kawe Vest sa djevojkom Amber Rouz

KLAUDIJA [IFER, Dajan Kruger, Emili Mortimer, neke od zvijezda koje su uveli~ale sve~anost 125. godi{wice Metropoliten opere

10 21. i 22. mart 2009. GLAS PLUS

Zbirke Muzeja

Tradicija

Pi{e: \or|e LATINOVI]

Imamo jednu od najrespektabilnijih umjetni~kih zbirki u Republici Srpskoj sa oko 700 umjetni~kih radova. Tu su tri stalne izlo`be i svakog mjeseca po jedna tematska izlo`ba, ka`e Milenko Radivojac

Smijeh na plejbek

Davno je re~eno da je smijeh najkra}e rastojawe izme|u qudi. Primje}ujem da se sve mawe smijemo, onako od srca. Narod se pretvorio u zombije koji gleda okamewena skup{tinska zasjedawa doma}ih politi~ara. A, i kad se smijemo, smijemo se na plejbek. Bosna i Hercegovina je kao dr`ava i dru{tvo u posqedwih dvadeset godina pro{la put od rata do mira. Mada narodu nije bilo do smijeha, smijeh se nametao kao potreba pre`ivqavawa. Qudi u BiH smijali su se na svoj i tu|i ra~un od najstarijih vremena. ^emu se smiju qudi u BiH u ova neduhovita vremena? Danas u BiH izlaze samo dva humoristi~ko-satir~na lista, “Nosorog“ u Bawoj Luci i “Vicoteka“ Osamdesetih u Sarajevu. Bosna i Hercesmo crkavali govina je u {irem oduvijek od smijeha Paji okru`ewu va`ila za zemqu odakle i ^kaqi iz su stalno dolazili dobri “Kamionxija“, humoristi, satiri~ari, Miji Aleksi}u, karikaturisti i sija~i “Doktorki razli~itih formi smina selu“, jeha, ~iji su istorijski “Majstorima, ne{to daqi prethodnici bili, Savo Skari} Zemmajstorima“, biq, Petar Ko~i}, Ro|i iz Branko ]opi}, Zuko “Pozori{ta Yumhur i Erih Ko{. Gdje u ku}i“ se izgubio onaj zdravi i vedri doma}i humor? Danas se smijemo instant vicevima sa Interneta, video klipovima sa Jutjuba i zaglupquju}im TV-ske~evima prepunih bizarnih etni~kih i seksualnih stereotipa. U zajedni~koj dr`avi SFRJ sedamdesetih godina smijali smo se likovima Fistika iz serije “Kara|oz“, TV-seriji “Parni~ari“, Burdu{u iz “Muzikanata“, “Qubav na seoski na~in“, “Marici Hrdalo“ i “Ika~i“ (Nela Er`i{nik), ske~evima “Mome i Uzeira“ iz radio emisije “Cik-cak“ i monodramama Josipa Pejakovi}a “Oj, `ivote“ i “On meni nema Bosne“. Osamdesetih smo crkavali od smijeha Paji i ^kaqi iz “Kamionyija“, Miji Aleksi}u, “Doktorki na selu“, “Majstorima, majstorima“, Ro|i iz “Pozori{ta u ku}i“, Minimaksu u “Maksoviziji“ i “Tup tup“, emisiji “Primus“ omladinskog programa Radio Sarajeva, humoristi~koj predstavi “Audicija“, TV-seriji “Tale“, Dudeku i Regici iz “Gruntov~ana“, komedijama Zijaha Sokolovi}a itd. Krajem osamdesetih godina Bosnu i Hercegovinu i cijelu tada{wu Jugoslaviju osvojili su preko no}i mladi zabavqa~i iz “Top liste nadrealista“, koji su igrali jednostavne, {aqive, ali na odre|eni na~in suptilne i proro~ke tekstove i ske~eve koji su se potvrdili u tragi~noj stvarnosti u ratu devedesetih godina. Bili su tu i Zoran Radmilovi} i “Radovan Tre}i“ i filmovi Du{ana Kova~evi}a i Slobodana Šijana. U ratu se nismo smijali, jer nam nije bilo do smijeha, po{to je Bog Ares imao svoju predstavu. Posqedwih godina smijemo se junacima radio emisije “Zvrk“, “Policijskoj akademiji“, raznim “Kursayijama“, TV-seriji “Bez pardona“, “Lud, zbuwen normalan“, “Seks i selo“, radio emisiji “Udri mu{ki“ Almira ]ehaji}a Batka na Radio Kameleonu, DVD izdawima “Mujo i Haso“ i “Milan i Enis ske~evi“ na kojima su sabrane gluma~ke interpretacije koje izvode glumci Enis Be{lagi} i Milan Pavlovi} i tome sli~no. Od stranih humoristi~kih emisija najvi{e smo se smijali ^arliju ^aplinu, Beni Hilu, “Lete}em cirkusu Montija Pajtona“, “Alo alo“, “Mu}kama“, “Crnom Guji“ i “Mister Binu“. Iz Srbije smo mogli gledati wihovu parodiju nacionalne istorije “Crni Gruja“, “Ve~erwu {kolu“ iz Hrvatske, te “Na{u malu kliniku“ u srpskoj i hrvatskoj verziji. Smijeh je kolektivni antidepresiv, terapija zdravog duha i sredstvo otpora malih naroda svakoj sili i zulumu. Dejtonski smijeh je nekako u{togqen, jednostran, uko~en, usmjeren na tu|i ra~un. Vi{e djeluje kao anestezija, nego kao lijek. Treba nam smijeh koji razobli~ava stvarnost, postavqa pitawa, izvodi dijagnoze i uznemirava duhove. Krajwe je vrijeme da pre|emo u vi{u briselsku fazu smijawa. Svako na svoj, i evropski ra~un.

PI[E: SNE@ANA TASI] [email protected]

T

radicija nije muzej niti je muzej iskqu~ivi ~uvar tradicije. Ali ako ne di{e, tradicija je mrtva, tek preparirani `ivot, puwen slamom i staklenim o~ima. Tradicija se ~uva, ona se ponovo ra|a sa svakom novom generacijom. Zato ~uvar tradicije nije besmislica, ve} ozbiqan i istorijski vrednovan posao da se zaborav zaustavi i to upravo na pragu ustanove kakva je muzej. Upravo zato, Muzej Kozare u Prijedoru ne mo`ete zaobi}i kao jedan od objekata u centru grada, ali i kao prostor u kome mo`ete potra`iti duh starih vremena, slike, dokumente i predmete koji svjedo~e o vremenu koje je prohujalo, ali koje u wegovoj unutra{wosti jo{ traje. Prve inicijative za otvarawe Muzeja krenule su 1952. godine mada postoje tragovi da je jo{ 1897. godine postojala jedna muzejska zbirka. U dokumentarno-istorijskim zapisima Srpskog kulturno-crkveno-prosvjetnog dru{tva “Vila“ zabiqe`eno je da je tada postojala i ~itaonica. Prva izlo`ba koja je organizovana u Prijedoru bila je vezana za etnolo{ke predmete. Ne{to kasnije, 1953. godine muzeju je zvani~no dodijeqena jedna prostorija i Mi{o Gryi}, profesor geografije u Gimnaziji, dobio je zadatak da po~ne da prikupqa muzejsku gra|u. Poslije wega na ~elo ove kulturne ustanove do{ao je Mi{o Ga{i} koji se smatra jednim od osniva~a Muzeja. - On je bio dobar poznavalac istorije grada i wegove ratne pro{losti i oformio je zna~ajnu zbirku fotografija, dokumenata i eksponata iz rata, pa je po mnogima bio boqi poznavalac ratnih de{avawa u Prijedoru, ~esto boqi od samih u~esnika - ka`e direktor Muzeja Kozare Milenko Radivojac. Muzej je do sada mijewao sedam prostora. Pretposqedwa lokacija, do 1984. godine, bila je objekat poznat kao Kapetanov konak, najstariji ob-

jekat u Prijedoru. Prostor je bio pun vlage, neuslovan i sa malim brojem prostorija tako da je 1983. godine tada{wi Izvr{ni odbor op{tine donio odluku da se u trajno vlasni{tvo Muzeju dodijeli objekat biv{e Komunalne {kole gdje se on i sada nalazi. Zahvaquju}i brojnim firmama sa podru~ja op{tine objekat detaqno saniran.

ODLI^NA saradwa sa gradom Trentom - Prilikom useqewa napravqene su dvije izlo`be, jedna je bila izlo`ba Sretena Stojanovi}a i to je bilo prvo wegovo predstavqawe u rodnom gradu, jer je bio jedan od najzna~ajnijih umjetni~kih imena sa ovih prostora, akademik i za~etnik moderne jugoslovenske skulpture, koju smo uradili u saradwi sa Narodnim muzejom iz Beograda i umjetni~kom galerijom iz Sarajeva. Druga je bila retrospektivna izlo`ba Dragutina Mitrinovi}a, prijedorskog slikara koji je bio krakovski i pariski |ak podsjetio je Radivojac. On je dodao da je muzej opravdao svoje mjesto na kulturnom nebu ovog grada, pogotovo od 1993. godine od kada je do danas organizovano oko 150 tematskih izlo`bi. - Imamo jednu od najrespektabil-

nijih umjetni~kih zbirki u Republici Srpskoj sa oko 700 umjetni~kih radova. Tu su tri stalne izlo`be i svakog mjeseca po jedna tematska izlo`ba. Poku{aj da uve`emo na{ rad sa umjetnicima koji su nekada ovdje `ivjeli je urodio plodom i tako smo dobili odre|enu gra|u, koja je veoma dragocjena - ispri~ao je Radivojac. Prema wegovim rije~ima, kada je 1993. godine Mili} od Ma~ve izlagao u ovom muzeju prihvatio je da bude kum muzeja. - To nam je pomoglo da do|emo do {est radova Mili}a od Ma~ve. Poslije wegove smrti, kum je postao akademski slikar Branko Miqu{ koji je porijeklom iz ovih krajeva i on je

Muzej koji ne mo`ete zaobi}i kao prostor u kome Galerija Beogradske tvr|ave

Figure humora i groteske BEO GRAD - Sa mos tal na izlo`ba Vladimira Komada otvorena je u Galeriji Beograd ske tvr|a ve u Stam bol ka pi ji, na Gorwem gra du. Ovaj renomirani vajar izlo`io je grafike i crte`e, koji su prvi put predstavqeni javnosti, a slu`e kao predlo`ak za skulpture, uglavnom izlo`ene na otvorenom. U Galeriji je izlo`ena jedna skulptura za vizuelizaci ju da tih crte `a, kao reprezentni primjerak opusa

ovog izuzetno plodnog umjetnika, ~ije figure, posebno portreti, sadr`e izvjesnu dozu gorkog humora i groteske, u kojima je vi{e istine nego qepo te, vi {e opo rog do `ivqaja, ne go ta ko zva ne stilske cjelovitosti. Vla di mir Ko mad je ~lan Udru`ewa likovnih umetnika Srbije i grupe vajara “10 plus“ sa kojom izla`e {irom Srbije. Izlo`ba }e biti otvorena do 10. aprila.

GLAS PLUS 21. i 22. mart 2009. 11

Kozare u Prijedoru

se ponovo ra|a

2000. godine Muzeju darovao 50 svojih najzna~ajnijih grafika. Taj wegov legat je od tada porastao na gotovo 150 wegovih radova jer svake godine on daruje desetak novih svojih slika, ali i drugih umjetnika rekao je Radivojac. On isti~e da se ova zbirka stalno pove}ava, jer je na Muzej “naslowena“ i likovna kolonija “Sreten Stojanovi}” gdje svake godine 10-12 novih radova do|e u zbirku muzeja. Zbirku ~ini i legat Zdravka Mandi}a, umjetnika iz ovih krajeva koji je odmah poslije Drugog svjetskog rata oti{ao u Zrewanin i poslije jedne svoje izlo`be u Prijedoru poklonio 20 svojih radova. - Ono {to daje posebnu vrijednost na{oj Umjetni~koj zbirci su radovi prvih {kolovanih bh. slikara Pere Popovi}a i Todora Švraki}a, koji su u~esnici prve likovne izlo`be u istoriji BiH slikarstva koja je odr`ana 1907. godine - naglasio je Radivojac. Muzej ima i arheolo{ku, istorijsku i etnolo{ku zbirku koju ~ine eksponati koji svjedo~e o daqoj i bli`oj pro{losti ovog kraja od oko 2100 godina prije nove ere, pa do nekih novijih dana.

Povratak Xulije Roberts

Milenko Radivojac

Zbirka od 700 radova pru`a mogu}nost da godi{we organizuju bar dvije tematske izlo`be i naprave izbor iz te zbirke. Jedan od zna~ajnih projekata koji je realizovao Muzej Kozare je projekat “Sje}awa“ koji je nastao u

POSTOJE tragovi da je 1897. postojala muzejska zbirka saradwi sa Istorijskim muzejom iz Trenta i Agencijom lokalne demokratije. U okviru tog projekta je ura|eno oko 70 video intervjua sa Prijedor~anima. - Projekat se nastavqa i na os-

novu tog materijala studenti bawolu~ke Akademije umjetnosti napravili su jedan dokumentarni film iz tri djela koji govori o kulturnoj, privrednoj i ratnoj pro{losti ovoga kraja. Film je titlovan na italijanski i prikazan u Trentu. Saradwa sa Trentom je dovela do izlo`be o starom Trentu, kao i do predstavqawa fotografija “Prijedor kojeg vi{e nema“ u Trentu i Roveretu, a pro{le godine i u Turskoj - ispri~ao je Radivojac. On ka`e da je Prijedor poznat kao grad sa najdubqom slikarskom tradicijom tako da uvijek nastoji da promovi{e svoje autore. - Posebno uva`avamo na{e

lokalne slikare, pa je nedavno organizovana izlo`ba Dragana Topi}a sa 40 i Vlade Makawi}a sa 57 godina slikarskog sta`a. Muzej je imao i prvog civilnog vojnika u istoriji balkanskih zemaqa, to je bio akademski slikar Zoran Radowi} koji je tokom svog vojnikovawa uradio magistarsku izlo`bu - istakao je Radowi}. Radivojac je najavio veoma “`ivu“ aktivnost u 2009. godini, ali koje }e i daqe ote`ano realizovati uz restriktivna sredstva i ~iwenicu da ve} 22 godine dijele svoj prostor sa Narodnom bibliotekom “]irilo i Metodije“ ~ijim useqewem su morali ukinuti dvije stalne izlo`be.

Ku}a porodice Stojanovi}

Dio etnolo{ke zbirke

Do rata je Muzej imao depandans – ku}u Mladena Stojanovi}a gdje se nalazila stalna izlo`ba “Pali borci grada Prijedora iz Drugog svjetskog rata”, a na spratu je bila postavqena jedna mawa izlo`ba posve}ena Mladenu Stojanovi}u. Objekat je bio prili~no oronuo i svi poku{aji wegove sanacije nisu urodili plodom. Sada

je u prizemqu obnovqenog objekta postavqena istorijska izlo`ba koja je vezana za porodicu Stojanovi}, sa malim naglaskom na narodnog heroja Mladena Stojanovi}a. Na spratu je postavqen legat Sretena Stojanovi}a sa eksponatima iz zbirke Muzeja Kozare i umjetni~kim djelima koje su ustupili potomci porodice Stojanovi}.

Po pu lar na glu mi ca Yulija Roberts nakon pauze ponovo }e se pojaviti na filmskom platnu, javio je “Dej li te le graf“. Za ulogu u novom filmu “Duplycity“ dobi}e 15 miliona dolara. Ova ~etrdesetjedno go di{wa ho li vud ska diva je majka ~etvorogodi{wih blizanaca Hejzela i Fina i osamnaestomjese~nog Henrija.

Kronenbergu Legija ~asti Kanadski re`iser Dejvid Kro nen berg do bi }e orden Legije ~asti, najvi{e priznawe koje dodjequje fran cus ka dr`a va, javili su francuski mediji. Sve~ana ceremonija na kojoj }e Kronenberg dobiti or den vi te za na ci onal nog re da Le gi je ~as ti, bi }e odr`a na 1. aprila u Torontu.

mo`ete potra`iti duh starih vremena, slike, dokumente Kwiga Radoslava Petkovi}a “Savr{eno se}awe na smrt“

Plesni performans Qiqane Tasi}

Roman za sva vremena

“Jednougao“ u Magacinu

Ro man “Sa vr{e no se }awe na smrt“ Ra do sla va Pet ko vi }a, na gra |en priznawem “Bori sav Stan ko vi}“ za najboqu proznu kwigu u 2008. go di ni izazvao je interesovawe ~italaca. Radwa romana de{ava se u vrijeme pada Carigrada, u 15. vijeku, kada su hri{}ani poku{avali da se odbrane i uje-

dine, ali, prema ocje ni `i ri ja, ova kwiga se do`ivqava kao da govori o na{em dobu i o pometwama u svim epohama. - Autor je “polako razigravao radwu, postepeno uvodio likove u vremenu propasti velike Vizantijske imperije. Raspeti izme|u nadolaze}e isto~ne kowice i cezaropapizma, odanosti pra-

voslavqu i privla~ne snage neizbledele anti~ke misli, odri cawe od te le snos ti i ~ulnosti koja ih mami, izme|u tragike istorije i parodije u~enosti, junaci ove kwige `ive u vremenu op{te i sopstvene pometenosti koja pritiska sve wihove postupke i odluke - naveo je `iri za nagradu “Borisav Stankovi}“. Ovaj roman u izdawu “Stubova kulture“ ocijewen je kao djelo koje “krasi sjajno data atmosfera i pripoveda~ki zahvat“.

BEO GRAD Autorka i izvo|a~ica Qiqana Tasi} premijerno je izve la ple sni per for mans pod na zi vom “Je dno ugao“ u Magacinu u Kraqevi}a Marka 4 u Beogradu. “Jednougao“ je wen drugi autor ski rad, nas tao u sa radwi sa vizuelnim umjetnikom Du {a nom Bro }i }em, javili su beogradski mediji. Qiqana Tasi} pripada no-

vi joj ge ne ra ci ji izvo|a~a i autora savremenog plesa i performansa na beogradskoj sceni. Kao profesionalni izvo|a~ radi od 2004. godine. U~estvovala je u plesnim ra do vi ma Ja ne Men ger, “Igra“ (2004), Kacura Kana, “Ples u {umi“ (2006), Irene Risti}, “Saga“ (2006), Iva Dim~eva, “Enjoy July“ (2007), Dalije A}in, “Overdone and Gonne“ (2008) i drugim.

Rimejk

Hopkins u “Arturu“ Vel{ki glumac Entoni Hopkins igra}e u rimejku fil ma “Ar tur“, ko ji }e sni mi ti “Wor ner Brot hers“, sa op {te no je iz ovog studija. Ulogu “`enskaro{a“ kojeg je osamdese tih igrao Da dli Mur tu ma ~i }e bri tan ski ko mi~ar Rasel Brand, dok }e Hop kins igra ti ba tle ra Hob so na. Sce na rio za film je dora|en, a datum po~etka snimawa jo{ nije poznat.

12 21. i 22. mart 2009. GLAS PLUS

Ne gube svi u ameri~koj privrednoj recesiji

Ste~ajni postupci {irom SAD izvrsna su prilika za advokate stru~wake za ste~ajni postupak da zarade ogromne honorare i poka`u {ta znaju

PREVEO: MILENKO KINDL [email protected]

A

dvo kat ske fir me {irom Sjediwenih Dr`a va otpu {ta ju osobqe, ukidaju bonuse i zamrzavaju plate ali, kako jednom neko re~e, u svakoj ne sre }i za ne kog ima sre }e. Jer, advo ka ti stru ~waci za bankrot su, sa galo pi ra ju }im ras tom bro ja pro pa lih kor po ra ci ja, sve tra`eniji, pi{e “Tajms“. Prema podacima BankruptcyData.com, u januaru i febru aru 36 kom pa ni ja u Americi podnijelo je zahtjev za bankrot, dok se u istom periodu pro{le godine za taj korak odlu~ilo 17, a pretpro{le godine 11 firmi. Vrijednost firmi koje su oti{le pod ste~aj je tako|e puno ve}a, i iznosi 66,5 milijardi dolara, u odnosu na pro{logodi{wih 10,6 milijardi. A honorari koje advokati u tim prilikama uzimaju oba ra ju re kor de. Na pri mjer, advokatska firma “Kirklend i Elis“ iz ^i ka ga, za pra vnu po mo} kom pa ni ji Tronoks (hemijska in dus tri ja), uzi mala je 1.100 dolara po satu.

Yon Lindzi, partner u fir mi “Mejyor, Lindzi i Afrika“, vode}oj u regrutovawu mla dih i per spe kti vnih pravnika na tlu SAD, ka `e da kon stan tno ras te po tra`wa za advo ka ti ma spe ci ja li zo va nim za ban krotstvo i restruktuirawe kompanija: - Mno go je di na mi ke i doga|awa na tom poqu - ka`e on, dodaju}i da nema vi{e izbirqivosti kada su u pitawu ste~ajni postupci: - Ra ni je je za eli tne advokatske firme bilo neprimjereno da se bave bankro tom, ali ti da ni su odavno iza nas. Sada je rije~ o poslovima u kojima su vjero vni ci na ju gle dni je fi nan sij ske in sti tu ci je na svijetu.

ADVOKATI uzimaju i po 1.100 dolara po satu Naj boqi pra vni zas tu pni ci spe ci ja li zo va ni za ste~aj mogu tra`iti sedmocifrene honorare, ukqu~uju}i vi{egodi{we garancije za bonus, tvrdi Lindzi, potvr|uju}i sumwe da su, zahvaquju}i ste~ajnom “bumu“ ponovo za-

Advokati se trude da opravdaju velike honorare

sjale zvijezde bankrota, koje su ranije napustile advokatske firme i pre{le u investicione banke. Harvi Miler, kraq ameri~kih advokata specijalizo va nih za ste ~aj ni po stupak, vratio se pro{le godi ne u advo kat sku fir mu “Vajl Go t{al i Man `es“ na kon {to je pet go di na proveo u jednoj banci. Povratak 75-godi{weg veterana zna ~io je pun po go dak. Mi ler je pre dvo dio advo katski tim zadu`en za ste~aj ~uvene firme “Leman braders“, {to je bio naj ve }i bankrot jedne korporacije. Honorari za taj posao iznosili su izme|u 650 i 950 dola ra na sat za par tne re i savjetnike, te izme|u 355 i 595 do la ra po sa tu za spoqne saradnike. Zbog tako velikih honorara, advokati specijalizovani za ste~aj ne {tede ni vremena ni znawa i danono}no ra de. Ta ko ra dni dan Har vi ja Mi le ra po ~iwe u osam ~a so va uju tro i traje do 11

uve~e, a ~esto radi i cijelu no}. Nepostojawe slobodnog vremena i sati provedeni u prou~avawu obimnih materi ja la ne }e upla {i ti tek svr{ene pravnike, koji jedva ~ekaju trenutak u kome }e do ka za ti svo je umi je }e. Mar{a Goldstin, koja je na ~elu odsjeka za biznis, finansije i restrukturisawe kor po ra ci ja u advo kat skoj ku}i “ Vajl Got{al i Man`es“, ka`e: - Pre ma ono me {to sa znajemo iz studentskih kuloara, sve je vi{e polaznika koji se usavr{avaju u sistemima bankrota u SAD. Gol dsti no va is ti ~e da advo kat ski ti mo vi za du `e ni za ste ~aj do vo de stru~wake iz drugih oblasti prava kao {to su korpora ci je, par ni ~ni postupak ili pore-

zi, ka ko bi za je dni ~kim snagama lak{e rije{ili velike slu~ajeve.

SLU^AJEVI bankrota - premija za advokate Erik Fridman, kome se idu}eg mjeseca smije{i partnersko mjesto u advokatskoj ku}i “Skaden i Arps“ ka`e da }e, za hvaquju }i pri vre dnom i eko nom skom ha osu, biti dosta posla za pravne eksperte koji se bave hipote ka ma, po tro -

{a ~kim kre di ti ma i ban karstvom. I bri tan ski advo ka ti, stru~waci za bankrot, imaju pune ruke posla, ali ni blizu koliko wihove ameri~ke kolege. Jer, ste~ajni postupak u SAD odvija se na sudu, u kome centralna uloga pripada advokatima. Sa druge strane, u Britaniji se bankrotom bave administratori, obi~no ra~unovodstvene firme, a sve se uglavnom zavr{i bez pretjeranog uplitawa suda.

Bankrot “Leman braders“ najve}i u istoriji poslovawa

Diskrecija

Sve vi{e stanovni{tva sa praznim xepovima

Neki analiti~ari smatraju da administratori u Britaniji imaju previ{e diskrecionog prava, dok sistem koji vlada u SAD, u kome velike ste~ajne odluke mora odobriti sud, a i osporiti tre}a strana, boqe odgovara slo`enim procesima restrukturisawa privrede u nastalom dobu recesije.

BRITANSKI advokati imaju pune ruke posla, ali ni blizu koliko ameri~ke kolege

GLAS PLUS 21. i 22. mart 2009. 13

Penzionerska razonoda na to~ki}ima

Gledaju}i svoje unuke kako se voze na rolerima, zapitala sam se za{to i ja ne bih poku{ala. ^ula sam da je to odli~na rekreacija, pa sam odlu~ila da poku{am, rekla penzionerka Meri Xekson PI[E: VAWA [TRBAC [email protected]

ada se spomenu roleri kod nas su prva asocijacija mladi, brzina, moda. Vidjeti {edesetogodi{waka na ulicama Balkana kako se vozi na rolererima bilo bi pravo ~udo, koje bi izazvalo podsmijeh kod prolaznika. Me|utim, u svijetu je sasvim normalna pojava da rolere voze svi od “sedam do 77”. To potvr|uje i slu~aj koji se nedavno desio u Sautportu, kada je policija naplatila ka znu od 300 fun ti pen zi one ru Yefu Dor ne nu zbog opasne vo`we na rolerima! Ovaj sedamdesetjednogodi{wak snimqen je kamerom kako se vozi na rolerima u jednoj od sautportskih ulica, a policija je zakqu~ila da time ugro`ava bezbjednost prolaznika.

K

BAKE na rolerima dovezu povr}e s pijace Prema lokalnom zakonu, “nijedna osoba ne smije da se vozi na skejtbordu, rolerima ili drugim vozilima na li-

~ni pogon na na~in na koji dovodi druge u opasnost ili ih uznemirava“. Dornen je rekao da je po~eo sa ovom re kre aci jom prije sedam godina i da u`iva u vo`wi glavnim ulicama grada, kao i da ple{e uz melodije uli~nih izvo|a~a. On tvrdi da je wego va vo`wa bezbjedna za pje{ake kojima “uvijek daje prednost“. - Vozim se na rolerima zbog zdravqa i da bih bio u formi - dodao je Dornen. [irom svijeta penzioneri ko ji na ro le ri ma obavqaju svakodnevne poslove, sasvim su normalna pojava. Malo ko se za~udi kada pored sebe na pijaci ugleda baku na rolerima koja kupuje povr}e za ru~ak. Par ko vi i {e ta li {ta puni su baka i deka na rolerima. Oni koji su nekada sjedjeli na klupama i hranili golubove, danas kao da su se modernizovali, pa u skladu sa vremenom koje se mijewa, mijewaju se i oni. - Gle da ju }i svo je unu ke kako se voze na rolerima, zapitala sam se za{to i ja ne bih poku{ala. ^ula sam da je to odli~an oblik rekreacije, pa sam odlu~ila da poku{am re kla je {ez de se to smo go -

di{wa pen zi oner ka Me ri Yekson iz Va{ingtona i dodala da u~ewe nije bilo nimalo lako. Brojni padovi nisu bili dovoqan razlog da ova baka odustane od `eqe da se vozi na rolerima tako da se, nakon {to je savladala vo`wu, ve} ~etiri godine Yeksonova bavi ovom vrstom rekreacije.

VO@WA NA rolerima zdrava Baka iz Londona Emili Preston svakodnevno odvodi svoje unu~e u {kolu i ide po wega na rolerima. - Nau~io sam baku da vozi rolere i odli~no je to savladala. Svi drugari ka`u kako imam superbaku - rekao je wen unuk Yordan. Da roleri mogu da slu`e i u druge svrhe, osim u rekreativne, govori podatak da u svijetu postoje policijske jedinice na rolerima. Policija u Pa ri zu pa tro li ra ve} du`e vrijeme na rolerima, a ova ekipa postala je svakodnevna pojava i u Ju`noj Koreji. Mo`da }e ovi primjeri navesti i qude kod nas da se

osmjele i stanu na rolere i da im ovo postane jedna vrsta rekreacije u toplim proqe}nim danima koji nam predstoje. Mo`da }e shvatiti da godina imamo onoliko kako se osje}amo, i da nam one ne budu prepreka za neke stvari u `ivotu kojima `elimo da se ba-

Svatovi Jedan mladi bra~ni par iz Kine odlu~io se za svadbu na rolerima. Naime, mlada u vjen~anici, mlado`ewa u smokingu i svatovi sve~ano obu~eni, bili su sasvim normalna pojava na ulicama kineskog gradi}a. Ali, ono {to je ovu svadbu ~inilo neobi~nom je to {to su svatovi jurili ulicama ovoga grada na rolerima.

POLICIJA u Parizu redovno patrolira na rolerima

vimo. A ~iwenica koliko je vo`wa rolera zdrava za qudski organizam, mo`da bude dodatni podsticaj mnogima. Brzom i energi~nom vo`wom anga`ovane su sve grupe mi{i}a. Ja~a ~itava muskulatura, a posebno noge, ru ke, unu tra{wi di je lo vi

butina, zadwa lo`a i grudi. I sve to bez ikakvog optere}ivawa tetiva i koqena. Pa, ko `eli slobodno neka poku{a, spreman na mnoge pa do ve, na oru `an strpqewem, ali istrajan u odluci da nau~i da se vozi na rolerima.

14 21. i 22. mart 2009. GLAS PLUS

Gina Pistol najseksepilnija djevojka fudbalera u Wema~koj

Kiprijan Marika

Wema~ki ~asopis "Bild" u 27-godi{woj Nives Celzijus odmah je prona{ao dostojnu zamjenu za Silvi van der Vart, dugogodi{wu vladarku me|u `enama i djevojkama bundesliga{kih fudbalera i tu lu naj se kse pil ni je su pru ge u wema ~koj Bun de sli gi hrvat skoj kwi`evnici i pjeva~ici Nives Celzijus mogla bi oduzeti nova djevojka Kiprijana Marike, Gina Pistol. Wema~ki ~asopis "Bild" u 27-godi{woj Ni ves Cel zi jus odmah je prona{ao dostojnu zamjenu za Silvi van der Vart, dugogodi{wu vladar ku me |u `e na ma i dje voj ka ma bundesliga{kih fudbalera. Ipak, wena slava nije dugo trajala i uskoro bi mogla biti ugro`ena od strane Gine. Iako je rumunski reprezen ta ti vac ri jet ko davao golove na terenu, ove sezone, izvan wega je, ~ini se, izu ze tno us pje {an.

FOTO: AGENCIJE

T

- U vezi smo od januara ove godine - kratko je pro ko men ta ri sao Ma ri ka, ko ji je 28-go di{wu manekenku upoznao u jednom klubu u Bukure{tu tokom pauze u wema~kom prvenstvu. Od tada je se kse pil na Gi na, ko ja je ve} odradila ~ak ~etiri snimawa za rumunsko izdawe “Plej bo ja“, ~es to u [tut gar tu, dok wen sada{wi momak ne `eli da komenta ri {e fo to gra fi je ko je su snimqene u pro{losti.

- Te su sli ke da vna pro{lost, pa ne mam pro ble ma s tim - rekao je rumunski napada~, koji je u drugom dijelu sezone ~vrsto prigrabio mjes to u po ~e tnoj pos ta vi [tut gar ta kao partner Marija Go me za u na pa du “{vaba“.

Nives Celzijus

Gina Pistol

Igra~ Wukasla se qubio sa mu{karcem

To pla brat ska qubav Fudbaler Wukasl junajteda, Fransisko Himenez Tehada uhva}en je na djelu, kako se veoma strasno qubi sa drugim mu{karcem. Da li je u pitawu samo skretawe pa`we na sebe ovim skandalom ili je ovaj fudbaler engleske Premijer li-

Fransisko Himenez Tehada u dru{tvu sa nepoznatim mu{karcem

ge stvarno homoseksualac, nije potvr|e no, ali ni de man to va no. Ugla vnom Fransisko je fotografisan u zagrqaju sa nekoliko nepoznatih mu{karaca, bez obzira na to {to je fudbaler bio pijan. Ze zawe ili ne, mo mak je skre nuo pa`wu na se be.

Golman ^elzija Pol Eliot je protiv iskazivawa ove sklonosti kao i rasizma: - Znam 12 fudbalera koji su homoseksualci i igraju u Premijer ligi. Naravno da ne}u re}i koji su to igra~i, jer razumijem i zbog ~ega ne `ele da otkriju svoje seksualne sklonosti - izjavio je golman “plavaca“ iz Londona.

Dejvid Simen se razveo od druge `ene

Sve je gotovo, ponovo Legendarni engleski golman koji je zaslu`io nadimak “sigurne ruke“ i “fini momak“ {okirao je svoje prijateqe i porodicu ostaviv{i svoju drugu suprugu Debi poslije 15 godina. Da stvar bude zanimqivija, on je svoju prvu suprugu napustio upra vo zbog De bi. Si men je sa dru gom suprugom imao dvoje djece, osmo go -

Dejvid i Debi Simen

di{wu djevoj~icu i sedmogodi{weg dje~aka. - O~igledno da smo razvedeni. Ali, ja imam dvoje prekrasne djece s wom i moja je obaveza da ih za{titim i to mi je prioritet - rekao je Simen. Nekada{wi golman se 1994. godine razveo od svo je prve `e ne Sandre sa kojom je bio u vezi od tinejyerskih dana i sa kojom je proveo deset godi na u braku.

GLAS PLUS 21. i 22. mart 2009. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA

Uskladite svoja interesovawa u odnosu na vode}i poslovni trend koji obe}ava prakti~ne aspekte ili materijalne rezultate. U finansijskom smislu nalazite se u poziciji da uve}ate svoju zaradu, kao i da rije{ite neka imovinska pitawa. Ponekad nagla{ene strasti i velike emocije iznenada mogu da vas zanesu na pogre{nu odluku.

Rak Imate dovoqno energije i interesovawa da poboq{ate svoj poslovni status. Uz dobru voqu neophodno vam je dosta znawa ili mudrosti, kako biste u potpunosti ostvarili svoje profesionalne ciqeve. O~ekuju vas zna~ajna poboq{awa. U qubavnom `ivotu djelujete vrlo zanosno, energi~no ili zahtjevno pred bliskom osobom.

Vaga Saradnici vam zamjeraju na izvjesnoj samovoqi prilikom dono{ewa poslovnih odluka. Odbijate da saslu{ate kritizerske komentare i naj~e{}e se rukovodite za li~nim procjenama. Uspje{ne formule trebalo bi ponavqati u razli~itim situacijama. Va{e emotivno interesovawe za odre|enu osobu nije trajnog karaktera.

Jarac Poku{avate da se izborite za ve}u samostalnost, me|utim postoje ote`avaju}e okolnosti ukoliko napustite timski rad. Povremeno osje}ate nedostatak koncentracije ili kreativan umor, ali to je prolazna faza u i{~ekivawu da se ostvare poslovne ponude koje donose boqe uslove. Osje}ate emotivnu nesigurnost ili potrebu da vas neko uvjeri u svoje dobre namjere.

Bik Potrebno je da ispunite odre|ene uslove kako biste ostavili dobar utisak na poslovne partnere. Obratite pa`wu na korisne susrete ili na kontakte sa inostranstvom. Neko je spreman da podr`i va{e ideje, potrebno je da udru`ite svoje interese sa pouzdanim saradnicima. va{a emotivna inspiracija i pozitivno raspolo`ewe u momentima odslikavaju stawe va{eg duha.

Lav Iritira vas ne~ija formalna uloga i pona{awe u poslovnim pregovorima. Imate osje}aj da novi doga|aji najavquju va`ne promjene na poslovnoj sceni. Va`no je da jasno defini{ete svoje poslovne interese i da odgovorite na dobru ponudu. Partner pa`qivo analizira va{e pona{awe i o~ekuje dobar impuls za zajedni~ke planove.

[korpija Sa~uvajte prisebnost i nemojte dozvoliti da vas posao okupira vi{e nego {to je potrebno. Nau~ite da podvu~ete jasnu crtu i da se pravilno za{titite od lo{ih uticaja sa strane, koji naru{avaju va{ poslovni status. Stalo vam je da prevazi|ete “emotivnu krizu“ i nalazite se pred novom odlukom koju `elite da saop{tite voqenoj osobi.

Vodolija Stalo vam je da ostvarite poboq{awe u finansijskom smislu i zainteresovani ste za li~no usavr{avawe, ali morate da ispunite i odre|ene uslove. Nema potrebe da zao{travate odnos sa saradnicima ili osobom koja ima veliki uticaj na va{u okolinu. Va`no je da sa~uvate dobar saradni~ki odnos. Nemojte dozvoliti da neko remeti va{ svijet intime ili da komplikuje va{ odnos sa voqenom osobom.

Blizanci Pitawe poslovne organizacije i povjerewa u odre|ene saradnike zahtijeva da dobro razmislite o razli~itim interesima koji vas povezuju u zajedni~kom poslu. Nemojte dozvoliti da vas uznemiravaju neka sporedna de{avawa, svoju pa`wu usmjerite na prioritetne ciqeve. Skloni ste ~estim promjenama emotivnog raspolo`ewa.

Djevica Tajna va{eg uspjeha se krije u preciznoj orijentaciji ka prakti~nim ciqevima, naro~ito do izra`aja dolazi va{a sposobnost dobrog zapa`awa i vje{tina brzog prilago|avawa u novim uslovima. Dobra procjena i organizovanost u poslovnim kontaktima predstavqa va{ glavni adut. Imate utisak da voqena osoba vje{to koristi “zaobilazan na~in“ da ostvari svoje namjere

10 slova: 9 slova: 8 slova: 7 slova: 6 slova: 5 slova: 4 slova: 3 slova: 2 slova:

ISKAZATI SE, SJEMENI[TE. YEK DEMPSI, [ANDROVAC. VITE@ANI, GOTOVANI. ANATEMA, ARE@INA, ZAVJERE, KARIJES, MIJELIN, PREDRAG. ZDJELA. DJECA, [IVON. I[TA, KESA, O’[EJ, SASA. EBE, EDA, EDO, KOV, MOR, ^EH, YEZ, [AH. KD, SI, [^, [[. Psiho

Strijelac O~ekuju vas novi poslovni kontakti i boqi uslovi. Potrebno je da prihvatite odre|eni stepen poslovnog rizika, kao osnovni uslov za daqe napredovawe i uve}anu zaradu. @elite da zaboravite na neke ru`ne situacije, ali jo{ niste sigurni u svoje emotivne odluke. Kada se nalazite na korak do rje{ewa, u vama se pokre}e i nova emotivna dilema ili sumwa.

Ribe Imponuje vam posao u kome do izra`aja dolaze va{e kreativne sposobnosti. Potrebno je da ispunite svoje redovne obaveze i da izmirite neka finansijska dugovawa. Obratite pa`wu na svoj poslovni imiy ili stil izra`avawa. Prijatne emocije, znaci pa`we i we`nosti ulivaju pozitivan impuls u va{e raspolo`ewe. Najqep{e zadovoqstvo pri`eqkujete u qubavnom `ivotu i u odnosu sa bliskom osobom.

RJE[EWE: YEZ, EDA, KOV, D, J, EBE, MOR, PREDRAG, KD, SI, O’[EJ, ISKAZATI SE, [ANDROVAC, SARAJEVO, A, VITE@ANI, MIJELIN, [^, SJEMENI[TE, SASA, A, [AH.

Ovan

Pojmove iz spiska rasporedite u lik ukr{tenice. Ako to pravilno uradite, u osjen~enim poqima uspravno dobi}ete ime i prezime bawolu~kog glumca sa slike, a vodoravno – wegov rodni grad.

RJE[EWE: PREZID, [, S[, V, RANG, OPERATOR, IDOL, DOKERI, H, MILOVANOVI]I, JS, BANOVINE, G, ETA, KORIJEN, W, N, KRASI]ANI, E, ASTA, T, IH, KRV.

Aca Seltik, vo|a grupe “Orthodox Celts“

Nema kompromisa u muzici

Uvek i u svakom trenutku }emo davati sve od sebe, jer to je ono {to mi sami najvi{e volimo i najboqe radimo - da sviramo u`ivo, rekao Seltik RAZGOVARAO : DEJAN VUJANI] [email protected]

N

e sa mo Ir ci i Srbi, svi keltski narodi su sli~ni i ne samo mentali te tom, ve} i krvqu i du{om. Ne zaboravite da je Ka ra burma najve}e kel tsko grobqe na svetu, a da sa Vel {a ni ma, odnosno, Volasima, imamo isti sastav krvi i po red to ga jo{ ~e ti ri hiqade re~i

i izraza istog ili sli~nog korena i zna~ewa! Dosta je bilo la`ne istorije; o~igledno je da se genetika i arhetipovi sakriveni na nivou kolektivnog nesvesnog ne mogu sakriti. Mo`da prikriti, ali, kao {to vidite, uvek, na ovaj ili onaj na~in, izbiju na povr{inu. Ovo je za “Glas Srpske“ rekao vo|a grupe “ Orthodox Celts“ Aca Seltik. “Kelti” su na Dan sve tog Pa tri ka odr`a li svoj tradicionalni koncert, ovoga puta u beogradskom Domu omladine. GLAS: Koliko ste zadovoqni koncertom? SELTIK: Bilo je odli~no, fenomenalna publika i ono {to najvi{e raduje, ni je to sa mo bi la beo gradska publi ka. Bi lo je tu i qudi ko ji svake godine namen-

ski dolaze samo zbog ovog koncer ta. Znam da je bilo i qudi iz Bawe Lu ke, Srem ske Mi trovice, Zaje~ara... Bilo je ba{ `estoko i znojavo. Svirali smo i ne ko li ko in strumentala koje smo uradili pre mesec dana za pred sta vu “Pre vo |ewe“ Jugoslovenskog dram skog po zori{ta, svirala je i Ana u jednom delu koncerta kao gost, a i na{ rezervni igra~, gajda{ Hani Gi-

Aca Seltik

rgis je bio sa nama, tako da je sve proteklo kako se samo po`eleti mo`e.

POJAM Orthodox Celts nadrastao bend GLAS: Kako su izgledali va{i koncerti na Dan sv. Patrika nekad, a kakvi su sada? SELTIK: Pa, neke bitne razlike nema. Tu, naravno, ne mislim na repertoar, ve} na samu atmosferu i ono {to nas krasi otkad postojimo i {to }e uvek va`iti dok god budemo postojali, a to je - nema kompromisa! Uvek i u svakom trenutku }emo davati sve od sebe, jer to je ono {to mi sami najvi{e volimo i najboqe radimo - da sviramo u`ivo. Kada toga ne bi bilo, sve ostalo ne bi imalo smisla. S druge strane sam nastup 17. marta ima trojaki zna~aj za nas: ro|endan nam je, slava nam je i nacionalni je praznik zemqe ~ije tradicionale sviramo. A kad ka`em Orthodox Celts, tu ne mislim samo na bend, ve} i na sve koji su tu u datom trenutku. Pojam Orthodox Celts je sada ve} nadrastao bend - to su svi koji imaju ikakve veze sa tim, a publika i, pre svega, fanovi, najboqi na svetu, prvenstveno. I zato, kad te neko bude pitao ~iji su navija~i najboqi, slobodno im ka`i, navija~i “Orthodox Celts“-a.

GLAS: Koliko ste zadovoqni rea kci jom pu bli ke na pro {li album “One, Two... Five“? SELTIK: Svakim danom sam sve zadovoqniji. Trebalo je mo`da malo vremena da se te pesme sa`ive sa starim hitovima, ali sada ~ine jednu kompaktnu izvo|a~ku i koncertnu celinu, tako da ih publika egal gromoglasno horski peva kao i ostale. GLAS: Pripremate novi album. Da li }e se po ne~emu razli ko va ti od pret ho dnog/ih i {ta va{i fanovi mogu da o~ekuju od wega?

SEL TIK: To je do bro pi tawe na ko je tre nu tni od go vor gla si: ne mam poj ma! Mo `da }e biti potpuno akusti~an, pri ~emu bi okosnicu albuma i neki poka za teq ~i ni le pe sme iz predstave “Prevo|ewe“, jer smo zaista u`ivali snimaju}i i sviraju }i te pe sme, is to vre me no se vra}aju}i pomalo u onaj fazon sa po~etka karijere i prvog albuma, a opet, mo`da }emo jo{ zao{triti postoje}u zvu~nu sliku elektri ~nim gi ta ra ma. Na kra ju krajeva, mo`da }e biti i kombi-

nacija jednog i drugog. E sad, mogu }e je i da }e mo se pre no vog studijskog albuma odlu~iti za neki “live“, tako da su za sada sve opcije jo{ uvek otvorene. Najbitnije je da se stalno ne{to radi. GLAS: Kako je do{lo do rada na muzici za predstavu “Prevo|ewe“? SELTIK: Kad nas je rediteq Dejan Mija~ pozvao da uradimo muziku za “Prevo|ewe“, zaista nas je obradovao time, jer to je novi stepen razvoja na{eg benda. Je dno je ka da ti ra di{ svo ju autorsku muziku i kakav si takav si, i na bini i van we; ne mora{ ni ko me ni {ta da obja{wava{. Ovde je slu~aj dijametralno suprotan; radi se o primewenoj muzici koja je u funkciji predstave, a {to se nas ti~e, na{a `eqa je bila da kad se bilo koja od tih numera za~uje u predstavi, svako prisutan pomisli: “E, to je to. To je prava Irska!“. I uspeli smo u tome.

Skopqe Nakon koncerata koje smo imali u Bijeqini i Novom Sadu, slede}eg vikenda o~ekuju nas nastupi u Skopqu. Posle toga }emo videti, mogu}e je da malo zasviramo i van na{ih (biv{ih i sada{wih) granica - najavio je Aca Seltik.

REDITEQ DEJAN MIJA^ ih obradovao pozivom da urade muziku za predstavu "Prevo|ewe" Doma}a top-lista 1.Stuttgart Online – Dan kad je ubijen Zoran \in|i} 2. Darkwood Dub– Robot 3. Sajsi - Stefan 4. Iskaz - Feat. Wikluh Sky Sve za wu 5. S.A.R.S. -Mazut mazut 6. Ne`ni Dalibor - Metronom 7. Petrol - Zebra 8. Ogi B. - Ostavi sve 9. Novembar - Ogledalo 10. E Play - Sramota

Bilbordovih top 10 singlova

Bilbordovih top 10 albuma

1. Flo Rida - Right Round 2. T.I. Feat. Justin Timberlake - Dead and Gone 3. Lady GaGa - Poker Face 4. Soulja Boy Tell ‘em Featuring Sammie - Kiss Me Thru the Phone 5. Kelly Clarkson - My Life Would Suck without You 6. The All-American Rejects - Gives You Hell 7. Kanye West - Heartless 8. Jamie Foxx Feat. T-Pain - Blame It 9. Miley Cyrus - The Climb 10. Lady GaGa Feat. Colby O’Donis - Just Dance

1. Kelly Clarkson - All I Ever Wanted 2. The-Dream - Love VS Money 3. U2 - No Line on the Horizon 4. J. Holiday - Round 2 5. Taylor Swift - Fearless 6. Lady GaGa - The Fame 7. Nickelback - Dark Horse 8. Beyonce - I am... Sasha Fierce 9. Jamie Foxx - Intuition 10. Chris Cornell - Scream