Velika Pecina

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

PRIJEDLOG ZA STAVQAWE POD ZA[TITU KAO PRIRODNOG DOBRA OD IZUZETNOG ZNA^AJA

SPOMENIK PRIRODE

VELIKA PE]INA BAWALUKA, 2007. godine

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A REPUBLIKE SRPSKE BAWA LUKA

Elaborat

PRIJEDLOG ZA STAVQAWE POD ZA[TITU SPOMENIKA PRIRODE VELIKA PE]INA KAO PRIRODNOG DOBRA OD IZUZETNOG ZNA^AJA

Rukovodilac

Jelena Kadi} Goran Dujakovi},speleolog Dr Du{an Mijovi}, geolog

Obra|iva~ Dragan Kova~evi}, dipl.in`.{um. Goran Pani}, geograf Fotografije

Goran Dujakovi} Jelena Savi}, dizajn

Tehni~ka obrada

Goran Kalini}, obrada priloga Svetlana [iqegovi}, lektor

Direktor

Spomenik prirode V e l i k a

Svetlana [iqegovi}

pe}ina

3

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASLE\A REPUBLIKE SRPSKE pristupio je: Pravni osnov za dono{ewe akta o stavqawu pod za{titu prirodnog dobra sadr`an je u ~lanu 33 stav 1. i 2. Zakona o za{titi prirode prema kome se prirodno dobro stavqa pod za{titu aktom nadle`nog organa na osnovu Prijedloga ministarstva nadle`nog za za{titu za{titu `ivotne sredine

Republi~ki zavod za za{titu kulturno-istorijskog i prirodnog nasle|a Republike Srpske pripremio je Elaborat: Prijedlog za stavqawe pod za{titu spomenika prirode "VELIKA PE]INA" kao prirodnog dobra od velikog zna~aja sa prijedlogom akta o za{titi.

Bawa Luka, 2007. god. Direktor Zavoda,

Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

4

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

SADR@AJ PRIJEDLOG ZA STAVQAWE POD ZA[TITU SPOMENIKA PRIRODE "VELIKA PE]INA" KAO PRIRODNOG DOBRA OD VELIKOG ZNA^AJA

ú

IDENTIFIKACIJA Vrsta i naziv prirodnog dobra Osnovna vrijednost Polo`aj Povr{ina i granice za{tite Prethodni status za{tite Kategorija Me|unarodni status

úú

OPIS PRIRODNOG DOBRA Priroda ^ovjek i priroda

úúú

VREDNOVAWE Ocjena ispuwenosti uslova za za{titu Ocjena vrijednosti Prijedlog kategorije

úñ

KONCEPT ZA[TITE Optimalni model za{tite Ciqevi razvoja Proceduralni, prostorni i vlasni~ki aspekt za{tite Re`im za{tite Mjere odr`avawa, ure|ivawa i razvoja prirodnog dobra Upravqawe za{titom Finansirawe za{tite Smjernice

ñ

LITERATURA

ñú

PRILOZI prilog 1: Polo`aj Velike pe}ine na karti 1:100 000 prilog 2: Polo`aj Velike pe}ine na karti 1:25 000 prilog 3: Katastarska skica prilog 4: Popis katastarskih parcela i povr{ina prilog 5: Granice za{ti}enog podru~ja i zone za{tite prilog 6: Geolo{ka karta Fatni~kog poqa 1:100 000 prilog 7: Plan Velike pe}ine prilog 8: Profil Velike pe}ine prilog 9: Rje{ewe o za{titi Velike pe}ine br. 08-287/1-58 prilog 10: Rje{ewe o za{titi Jame Zvonu{e br. 08-290/1-58

Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

5

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

I

Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

IDENTIFIKACIJA

6

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

VRSTA I NAZIV PRIRODNOG DOBRA Spomenik prirode "Velika pe}ina"

OSNOVNA VRIJEDNOST Podzemni horizontalni oblik karstnog reqefa. Sastoji se od jednog, prostranog kanala, koji se grana na nekoliko sporednih. Pe}ina je fosilni ostatak nekada{weg podzemnog toka i ima pe}inski nakit bizarnih i interesantnih formi i oblika, me}u kojim se posebno isti~u bigrene kade. Po du`ini podzemnih kanala ova pe}ina je najdu`a na prostoru Republike Srpske. U speleolo{kom sistemu se nalazi i jama Zvonu{a, koja je iako male dubine specifi~nog oblika. Velika pe}ina tako|e predstavqa i jedinstveno stani{te u kojem `ivi riba gaovica.

POLO@AJ Jugoisto~na Republika Srpska, jugozapadni dio Fatni~kog poqa. Teritorija op{tine Bile}a, zaseok Kukri~je, Fatni~ko poqe. Udaqenost: od Berkovi}a 17,5 km i od Bile}e 25 km. Pristupa~no putni~kim vozilom iz tri pravca: - od Berkovi}a asfaltnim putem do Fatnice, makadamskim putem do tunela Fatni~ko-Dabarsko poqe, a daqe pje{a~kom stazom 400 m do pe}ine, - od Bile}e asfatnim putem do Fatnice, makadamskim putem do tunela Fatni~koDabarsko poqe a zatim oko 400 m pje{ice do pe}ine, - od Berkovi}a(ili Bile}e) asfaltnim putem do sela Kukri~je, makadamskim putem do tunela Fatni~ko-Dabarsko poqe a zatim oko 400 m do pe}ine. Nadmorska visina: 475 metara Koordinate u Gaus-Krigerovoj koordinatnoj mre`i X - 4763,04 N Y - 6526,17 E

PRETHODNI STATUS ZA[TITE Velika pe}ina za{ti}ena je Rje{ewem br. 08-287/1-58, Zemaqski zavod za za{titu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti BiH,1958. godine. Jama Zvonu{a za{ti}ena je pod imenom Ponor Zvonu{a Rje{ewem br. 08-290/1-58, Zemaqski zavod za za{titu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti BiH,1958. godine. Prilog br: 9 i 10

POVR[INA I GRANICE ZA[TITE Na za{ti}enoj povr{ini Spomenik prirode „Velika Pe}ina“ ustanovqava se re`im za{tite II stepena. Re`im za{tite II stepena obuhvata katastarkske ~estice: k.~. 565/1; k.~. 565/2; k.~. 565/3; k.~. 569; k.~. 575; k.~.576; k.~. 577; k.~. 588; k.~. 942/10; k.~. 942/11; k.~. 942/12; k.~. 942/13; k.~. 942/13; k.~. 942/14; k.~. 942/15; k.~. 942/16; k.~. 942/17; k.~. 942/18; k.~. 942/19; k.~. Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

7

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A 942/20; k.~. 942/21; k.~. 942/22; k.~. 943/14; k.~. 943/15; k.~. 943/16; k.~. 943/17; k.~. 944/1; k.~. 944/2; k.~. 944/3; k.~.944/4; k.~. 944/5; k.~. 944/6; k.~.944/17; k.~. 944/18; k.~. 944/19; k.~.944/20; k.~. 944/21; k.~. 944/22; k.~. 944/23; k.~. 944/24; k.~. 945/1; k.~. 945/2; k.~. 945/3; k.~. 945/4; k.~. 945/8; k.~. 945/9; k.~. 945/10; k.~. 945/11; k.~. 945/12; k.~. 945/13; k.~. 945/14; k.~. 946/1; 946/2; k.~. 946/3; k.~. 946/4; k.~. 946/5; k.~. 946/6; 946/7; k.~. 946/8; k.~. 946/9; k.~. 946/10; k.~. 946/11; k.~. 947/1; k.~. 947/2; k.~. 947/3; k.~. 947/4; k.~. 947/5; k.~. 947/6; k.~. 947/7; k.~. 947/8; k.~. 947/8; k.~. 947/9; k.~. 947/10; k.~. 947/11; k.~. 947/12; k.~. 947/13; k.~. 947/14; k.~. 947/15; k.~. 947/16; k.~. 947/17; k.~. 947/18; k.~. 947/19; k.~. 947/20; k.~. 947/20; k.~. 948/1; k.~. 948/2; k.~. 948/3; k.~. 948/4; k.~. 948/5; k.~. 948/6; k.~. 945/7; k.~. 948/8; k.~. 948/9; k.~. 948/10; k.~. 948/11; k.~. 948/12; k.~.949/1; k.~. 949/2; k.~. 949/3; k.~. 950/1; k.~. 950/2; k.~. 950/3; k.~. 950/4; k.~. 950/5; k.~. 950/6; k.~. 950/7; k.~. 950/8; k.~.951/4; k.~.951/5; k.~. 951/6; k.~. 951/7; k.~. 951/8; k.~. 951/8; k.~. 951/9; k.~. 951/10; k.~. 951/11; k.~. 953/4; k.~. 953/6; k.~. 953/7; k.~. 953/12; k.~. 953/13; k.~. 953/14; k.~. 957/1; k.~. 957/2; k.~. 957/3; k.~. 957/4; k.~. 957/5; k.~. 977/3; k.~. 1001/1; k.~. 1001/2; k.~. 1001/3; k.~. 1001/4; k.~. 1002/9; k.~. 1003/1; k.~. 1003/2; k.~. 1005/8; k.~. 1005/8; k.~. 1005/9; k.~. 1005/10; k.~. 1006/1; k.~. 1006/2; k.~. 1007/9; k.~. 1007/10; k.~. 107/11; k.~. 1007/12; k.~. 107/13; k.~. 1007/114; k.~. 1007/15; k.~. 1007/16; k.~. 1007/19 k.~. 1008/1; k.~. 1008/2; k.~. 1008/3; k.~. 1008/4; k.~. 1009/16; k.~. 1009/17; k.~. 1009/18; k.~. 1009/19; k.~. 1010; k.~. 1011/20; k.~. 1011/21; k.~. 1001/22; k.~. 1035; k.~. 1041; k.~. 1042/1; k.~. 1042/2; k.~. 1045; k.~. 1085; i dijelovi k.~. 565/1; k.~. 565/2; k.~. 565/3; k.~. 569; k.~. 575; k.~. 576; k.~. 576; k.~. 577; k.~. 578/3; k.~. 578/25; k.~. 578/32; k.~. 578/38; k.~. 588; k.~. 943/10; k.~. 945/5; k.~. 945/6; k.~. 945/7; k.~. 945/7; k.~. 953/3; k.~. 953/5; k.~. 968/13; k.~. 1005/25; k.~. 1009/1; k.~. 1011/16 ukupne povr{ine 820,92 hektara koje pripadaju Katastarskoj op{tini Fatnica.

KATEGORIJA Spomenik prirode. Prirodno dobro od velikog zna~aja - ú ú kategorija. •

Na osnovu Inventara objekata geonasle|a Republike Srpske, prirodno dobro Velika pe}ina je objekat geonasle|a nacionalnog zna~aja.

ME\UNARODNI STATUS •

IUCN klasifikacija za{ti}enih prirodnih podru~ja: Category III - Natural Monument / Natural Landmark - Prirodni spomenik. IUCN Lista nacionalnih parkova i za{ti}enih podru~ja (United Nations List of National parks & Protected Areas). Ne upisuje se zbog male povr{ine.

Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

8

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

II

Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

OPIS PRIRODNOG DOBRA

9

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

PRIRODA GEOLO[KA GRA\A Najstarije geolo{ke podatke za {ire istra`no podru~je nalazimo kod Boue i Roskiewicz iz druge polovine 19. vijeka. Po~etkom 20. vijeka eminentni geolozi su predano rasvjetqavali ovo podru~je, pa se tako zapa`aju radovi Bittner-a, Grimmer-a, Katzer-a, Grund-a, Cviji}a. Wihova zanimawa su se ipak odnosila na pojave ugqa i sedimente u kojima se one javqaju, tako da tek Havelka (1930) opisuje kre~wake sa hondrodontama, dolomite i druge mezozojske sedimente. Simi}, ^ubrilovi}, Mikin~i} i Jovanovi} (1939) rade prvu detaqnu kartu 1:200 000, nakon koje sledi plodan istra`iva~ki rad. Uprkos tome, analiza odnosa mezozojskih sedimenata, odnosno detaqan opis geolo{ke gra}e nastaje tek sa pojavom OGK, list Nevesiwe, 1978 godine. Geolo{ka gra|a {ireg podru~ja Velike pe}ine pripada geotektonskoj jedinici Navlaka visokog kr{a, gdje su pored dominantnih krednih karbonatnih masa na istra`nom terenu zastupqene i sedimenti paleogena i kvartara prikazani u prilogu 5.

Mezozoik Najstarije stijene istra`nog podru~ja pripadaju kre~wa~ko–dolomitskoj faciji razvijenoj u vi{e spratova gorwokredne starosti. Na osnovu paleonotolo{kog materijala i superpozicije slojeva kre~wa~ko-dolomitskog razvoja, dokazani su skoro svi spratovi gorwe krede. Sedimenti turona (K22) rasprostraweni su zapad-jugozapadno od Velike pe}ine na padinama Crnog Osoja, i predstavqaju jednu izdu`enu {iru zonu. U sastav ovih sedimenta ulaze dolimiti i kre~waci sa hondrodontama i rudistima, a konstatovane su i ostree. Turonski sedimenti su predstavqeni u ni`im dijelovima sivim i sme|im, uslojenim dolomitima sa proslojcima kre~waka u kojima se nalaze rijetko presjeci hondrodonata. Vi{i dijelovi su izgra|eni od dobro uslojenih, mjestimice bankovito-detriti~nih kre~waka. Makrofaunu predstavqa Chondrodonta munsoni, Ch. Joannae, Caprinula cf. boissyi, Durania sp. i brojne nerinee. Spomenik prirode Velika pe}ina razvijena je u turon–senonskim sedimentima (K22,3) koje ~ine mikrokristalasti i kriptokristalasti kre~waci, grudvasti kre~waci i organogenodetriti~ni kre~waci sa bogatom rudistinom faunom. Ove stijene gotovo u cjelosti izgra|uju karstnu prevlaku Qut koja odvaja Fatni~ko od Dabarskog poqa, a u kojoj se prostire Velika pe}ina. Kre~waci su bijele do svjetlosive boje ponegdje dobro uslojeni. Ovi, mjestimi~no masivni, jako karstifikovani kre~waci sadr`e visoki procenat kalcijum bikarbonata. Debqina im se kre}e oko 300 m. Sedimenti senona su predstavqeni ni`im dijelovima senona (K32) u ju`nom, isto~nom i sjevernom dijelu Fatni~kog poqa, a prostiru se do samog ulaza u pe}inu. Zastupqeni su dobro uslojeni organogeno-detriti~ni i grudvasti kre~waci, debqine slojeva oko 40 cm. Kre~waci su bijeli i svjetlosivi, jedri i kompaktni sa naro~ito izra`enim sistemom pukotina koje su upravne na pru`awe slojeva. Jako su karstifikovani. Od rudistne faune treba pomenuti Hippurites nabresinensis, H. coliciatus, Durania martelli, i druge. Vi{i dijelovi senona (2K23) prostiru se sjeveroisto~no na padinama Gradine i ne pripadaju istra`nom podru~ju. Sedimeti su predstavqeni dobro uslojenim mikrokristalastim i kriptokristalastim kre~wacima i organogenim detriti~nim kre~wacima. Debqina ovih sedimenata ne prelazi 200 m.

Kenozoik Paleogen (Pg) je na ovom podru~ju rasprostrawen sjeverno od ulaza u pe}inu (Fatnica), a zastupqeni su ni`i dijelovi eocenskog fli{a (1E2,3). Serija se sastoji od dva superpoziciona paketa. Ni`i sa~iwavaju konglomerati i kre~wa~ke bre~e, a vi{i pje{~ari, Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

10

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A laporci, laporoviti kre~waci i konglomerati. Vi{i dijelovi eocenskog fli{a predstavqeni su debelo uslojenim kalkarenitima, pje{~arima i laporovitim pje{~arima. Kvartarni sedimenti u okolini Velike pe}ine su {iroko zastupqeni u podru~ju Fatni~kog poqa. ^ine ih deluvijalni sedimenti poqa izgra|eni od fli{a. Aluvijalni nanosi (al) predstavqeni su {qunkom i pijeskom u kojima se javqaju male partije pjeskovitih glina. Proluvijalni nanosi (pr) porijeklom su od kratkih buji~nih tokova, i predstavqaju ih krupniji i sitniji, slabo zaobqeni komadi kre~waka, dolomita, dolomiti~nog pijeska i crvenice. *

*

*

Regionalno gledano podru~je Fatni~kog poqa, kao i ~itava isto~na Hercegovina, pripadaju geotektonskoj jedinici spoqnih Dinarida. Velika pe}ina sa okolinom pripada tektonskoj jedinici Meka gruda – Swe`nica. Antiklinalu Meke grude sa~iwavaju bore, ~esto polegle, dok su u natiklinalnim delovima rasednute I navu~ene preko sinklinalnih delova (Moji}evi}, Lau{evi}, 1973). U podru~ju Fatni~kog poqa nalazi se iskraqu{tana zona u kojoj se naizmeni~no smjewuju gorwokredni sedimenti sa paleogenim tvorevinama. Rasjedi imaju pravac pru`awa SZ-JI u najve}em procentu, iako su konstatovani i upravni na wih.

REQEF Prevlaka Qut, koja odvaja Fatni~ko od Dabarskog poqa, predstavqa omawu karstnu povr{ u okviru koje se nalazi prirodno dobro Velika pe}ina. Ona predstavqa morfolo{ku karakteristike same pe}ine.

cjelinu

koja

bitno

odre|uje

morfogenetske

Karstna prevlaka Qut gra|ena je od gorwokrednih slojevitih kre~waka, koji su u hidrogeolo{kom smislu intenzivno skar{}eni do relativno velikih dubina. Prosje~na apsolutna visina prevlake je oko 600 m. Duga je oko 7km, a {irina na pojedinim mjestima prelazi 2,5 km. Najvi{e uzvi{ewe na povr{i je Gradac sa 865 m n.m. Reqef prevlake je karakteristi~na po brojnim vrta~ama i mawim udolinama. Sjeverozapadni dio prevlake je ubran u vidu antiklinale. Na prevlaci se nalazi i nekoliko vertikalnih speleolo{kih objekata – jama, od kojih su istra`ene samo ve}e, Zvonu{a, Tumarova~a i Jama pod Selimovim vrhom. Cjelokupan podzemni sistem Velike pe}ine, sa ulazom u Fatni~kom poqu, prostire se u unutra{wosti prevlake. Tokom speleolo{kih i hidrogeolo{kih istra`ivawa za potrebe hidrosistema Trebi{wica, fazu “Gorwi horizonati” (prevo|ewe povr{inskih voda iz vi{ih u ni`a poqa isto~ne Hercegovine), odre|ivan je polo`aj vododjelnice slivova u Fatni~kom poqu i pri tome su izvr{ena i speleolo{ka istra`ivawa Velike pe}ine. Na osnovu rezultata istra`ivawa, izdvojena su dva tuma~ewa o nastanku Velike pe}ine.

¾ Po prvom tuma~ewu, podzemni kanali su imali funkciju odbodwavawa vode tokom pliocena sa ranije zaravni, odnosno sada{we karstne prevlake. Prema rezultatima speleolo{kih istra`ivawa iz 1957. godine, utvr|eno je da se Velika pe}ina zavr{ava ispod jame Zvonu{a na prevlaci (O.Zub~evi},1959). ¾ Drugo tuma~ewe zagovara da je pe}ina ostatak paleotoka koji je podzemno, ispod prevlake, povezivao Fatni~ko i Dabarsko poqe. Prema rezultatima istra`ivawa materijala iz vje{ta~kog tunela Fatni~ko-Dabarsko poqe, otkriveno je prisustvo talo`nog materijala “Ako je normalna pojava {to je redovan pratilac crvenica, kao nerastvorqiv ostatak mati~ne stijene, onda je sporno prisustvo laporovith-glinovitih naslaga. Takav materijal mo`e biti samo dio fli{ne serije, koju je odlo`io vodotok, dolaze}i iz Dabarskog poqa i podzemno oticao prema Fatni~kom poqu.” (M. Peceq, 2001) Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

11

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

Morfohidrolo{ke odlike Velike pe}ine Velika pe}ina u koju se ulazi iz Fatni~kog poqa predstavqa dio podzemnog sistema kome pripada i jama Zvonu{a na karstnoj prevlaci Qut. Posmatrano u planu, pe}ina se spelomorfolo{ki sastoji iz jednog glavnog prostranog kanala i nekoliko mawih sporednih kanala. Ukupna du`ina svih pe}inskih kanala iznosi oko 2800 m. Na osnovu speleolo{kih istra`ivawa iz 1957. godine ustanovqeno je da jama Zvonu{a predstavqa dio pe}inskog sistema kome pripada i Velika pe}ina.

Podjela pe}inskog sistema na cjeline U {irem okviru posmatrano, speleolo{ki sistem se sastoji iz dva povezana objekta – Velike pe}ine i jame Zvonu{a. O. Zub~evi} (1957) podzemni sistem Velike pe}ine dijeli na nekoliko ve}ih dvorana i jamu Zvonu{a. Sporedne kanale spomiwe samo kao sekundarne morfolo{ke pojave bez bitnih karakteristika. Osim ovih speleolo{kih istra`ivawa, u novije vrijeme, izuzev nekoliko rekognscirawa, nije bilo ozbiqnijih istra`ivawa. Opis morfolo{kih odlika Velike pe}ine prikazan je na osnovu rezultata morfolo{kih istra`ivawa O. Zub~evi}a iz 1957. godine, odnosno izdvojni su: ƒ ƒ ƒ ƒ ƒ

Ulaz, Dvorane A, B, C i D, Dvorane od drugog su`ewa (E, F i G) do prvog jezera; Dvorana H, drugo jezero i zavr{na dvorana I; Jama Zvonu{a.

Ulaz u Veliku pe}inu se nalazi 4,5 metara iznad nivoa Fatni~kog poqa. Relativno mali ulaz je so~ivastog oblika, po du`oj osi dug je 5 m, a prosje~no {irok 2 metra. Ispred ulaza u pe}inu raste gusto {ibqe pa se lako uo~ava samo kada opadne li{}e. Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

12

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A Za vrijeme periodskog plavqewa Fatni~kog poqa voda nanosi u unutra{wost pe}ine nanos i sme}e koje se mo`e vidjeti i ispred ulaza u pe}inu. Ispred ulaza nisu prona}eni tragovi kori{}ewa vodotoka, iako je po tekstu Antonija Lazi}a (1936) od ovda{wih mje{tana ~uo pri~u da je nekada ispred samog ulaza bila vodenica, ~ije ostatke ni on tada nije vidio. Dvorane A, B, C i D Glavni kanal se u po~etnom dijelu sastoji iz niza nekoliko prostranih dvorana od kojih su neke ispuwene i pe}inskim nakitom. Ovaj dio podzemnih kanala je dosta blatwav {to je karakteristika gotovo svih dijelova pe}ine. Velika koli~ina blata poti~e od perioda povodwa kada plavne vode poqa unose u unutra{wost pe}ine nanos, blato i muq. Od pe}inskog nakita nalaze se stalaktiti, stalagmiti, bigrene kade i salivi, koji su posebno izra`eni u dvorani C koja je i jedna od najve}ih dvorana sistema. Ovaj dio pe}inskih kanala u su{tini zadr`ava zapadni pravac pru`awa i zavr{avaju dvoranom ~ije je dno u potpunosti ispuweno velikim koli~inam blata. U ovom dijelu, morfolo{ki je najinteresantnija dvorana izme|u dvorana C i D koja se nastavqa neposredno iza prvog su`ewa. Galerija je nastala uru{avawem kre~wa~kih blokova. Uru{avawe je vr{eno du` pukotina koje stoje upravno na pravac pru`awa slojeva, pa to cijeloj galeriji daje ~etvrtasti oblik.

Dvorane E, F i G, drugo su`ewe i prvo jezero Ova cjelina zahvata prostor izme|u drugog su`ewa i prvog jezera. Drugo su`ewe koje odvaja dvorane D i E, nastalo je du` pukotine i toliko je usko da dijelom dosti`e visinu od samo 0.40 m. Prolaz u druge dijelove Velike pe}ine mogu} je samo preko ovog uskog kanala. Dno kanala je ispuweno velikim blokovima stijena. Iz ovog kanal se ulazi u dvorane E i F koje su po dimezijama i najve}e dvorane pe}ine. Dvorana E je po svojim dimezijama, izgledom i morfolo{kim osobinama najinteresantnija dvorana Velike pe}ine. U odnosu na ulaz, ima najve}u nadmorsku visinu (484 m) a dno je za razliku od ostalih dijelova pe}ine slabo zasuto ilova~om. Obiqe pe}inskog nakita je rezultat jakog prokapavawa sa tavanice, koje je i u su{nom periodu godine obilno. Procesu nastajawa pe}inskog nakita (staklaktita, stalagmita, draperija, saliva i bigrenih kada) pogoduje i odsustvo glinenih naslaga pa su tako formirane bigrene kade bizarnih formi i interesantnih oblika. Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

13

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A Iz dvorane E prelazi se u dvoranu F koja je morfolo{ki razli~ita u odnosu na dvoranu E. Jako je zamuqena i ispuwena glinom, dno galerije je ispuweno velikim blokovima stijena. Blokovi su usled intenzivnog prokapavwa intenzivno izbu{eni ("P~eliwe sa}e"). Iz dvorane F pe}inski kanali nastavqaju prostranim hodnicima koji mjestimi~no dosti`u visinu od 10-12 metara i jako su ispuweni velikim naslagama ilova~e. Na 970. metru pe}inski kanali prelaze iz jugozapadnog u sjeverozapadni pravac pru`awa. Ovo je i ni`a eta`a pe}ine, koja u su{tini predstvaqa jako dug hodnik sa pro{irewima na mjestima gdje postoje znatne pukotine. Dvorana Gje karakteristi~na za ovaj dio pe}ine. Dno joj je zasuto velikim koli~inama ilova~e, a iz we se odvaja jedan sjeverni kanal koji zavr{ava pukotinski. Kanal le`i ni`e u odnosu na dvoranu G pa su prema wemu orijentisane sve tavani~ne vode. U su{nom dijelu godine voda se u kanalu nakupqa u mawim depresijama i tu zadr`ava dok se u povodwu hidrografske prilike potpuno ne promjene. Prvo jezero je potopqeni dio hodnika. Dugo je oko 7 m, a prosje~no duboko 0,7-0,8 m. Nivo vode je na 424 m, i u odnosu na ulaz u pe}inu ni`e je za 51,40m. Prvo jezero je sekundarna nakupina vode koja tokom posledwih rekogniscirawa nije konstatovana.

Dvorana H, drugo jezero i dvorana I, Odmah poslije prvog jezera, uski kanal zasut glinom vodi do dvorane H. Ova dvorana je ispuwena velikim blokovima stijena a zavr{ava pukotinom koja vodi do drugog jezera. Pukotina je jako interesantna, razgranata i vodi u vi{e pravaca. Me|utim, pukotine su toliko uske da samo jedna {ira vodi do drugog jezera, odnosno nastavka pe}inskih kanala. Stijene koje ~ine pod jako su tro{ne i prokapavawem izbu{ene. Drugo jezero je udaqeno od ulaza u pe}inu 2147 m. Ono je dubqe i ve}e od prvog, elipsastog oblika. Po du`oj osi dugo je 11 m i usmjereno prema pravcu pru`awa kanala. Dubina vode je tokom istra`ivawa 1957. godine jako varirala tokom povremenih mjerewa. Najve}e izmjerena dubina vode iznosi 2 metra u sredi{wem dijelu jezera. Drugo jezero je i najni`a ta~ka u cijelom profilu pe}ine, le`i -72 metra u odnosu na ulaz. U vodi jezera je primje}eno obilno prisustvo riba gaovica. Posledwi dio pe}ine obuhvata kanal koji se nastavqa od drugog jezera u zavr{nu dvoranu, dvoranu I. Pe}inski kanal se od drugog jezera naglo uzdi`e, pa na samo 153 m du`ina ima uspon od 57,6 m relativne visine. Velika pe}ina zavr{ava dvoranom I. U ovoj dvorani se nalaze velike koli~ine ilova~e i drobinskog materijala jako promjenqive veli~ine.

Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

14

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A Jama Zvonu{a je gotovo u potpunosti vertikalna jama, koja se razvila u kre~wa~koj masi karstne prevlake Qut. Duboka je -112 m. Vertikalni kanal je nastao hemijskomehani~kim radom oborinskih voda du` pukotine u kojoj se razvila. Mjestimi~no, {irina kanala dosti`e i 15 metara. Po zidovima kanala formirani su salivi, a na polo`enim stranama i stalaktiti. Drugi dio jame ~ini prostrana dvorana koja ima elipti~ni oblik i predstavqa dno jame. Dimenzije dvorane po du`oj osi su 60, a kra}oj 40 m. Visina tavanice varira, prosje~no 15, a u najve}em dijelu 24 m visine. Dvorana je nastala kombinovanim hemijsko-mehani~kim radom vode i uru{avawem. Dno dvorane ima raznovrsne karakteristike. Iz pravca Velike pe}ine prema Dabarskom poqu, dno pokazuje znatnu raznovrsnost, pod je pokriven rezidualnim nakupinama u kojima ima veliki procenat crvenice, terra rose. Na podjedim dijelovima formiran je pe}inski nakit. Nalazi drobinskog materijala sa dna jame Zvonu{a uputili su na zakqu~ak (O.Zub~evi}) da je ova jama nekada bila povezana sa Velikom pe}inom. Tako|e, ako se sredwi azimut Velike pe}ine nanese na topografsku kartu 1-25 000, tada se zavr{ni dio Velike pe}ine zavr{ava ta~no u topografskom znaku jame Zvonu{a (O.Zub~evi},1957).

^OVJEK I PRIRODA Uvidom u stawe na terenu, ne zapa`aju se fizi~i, ili drugi vidqivi indikatori ugro`enosti objekta istra`ivawa. Neposredna okolina Velike pe}ine djelomi~no je zahva}ena antropogenim uticajima koji su izmjenili pejza`no ambijentalne vrijednosti. U tom smislu, na terenu je vidqiva intezivna poqoprivreda. U blizini se nalazi i odvodni tunel Fatni~ko poqe-Dabarsko poqe, koji svojom funkcijom ne ugro`ava ni na koji na~in Veliku pe}inu. Iznijeto stawe nije mnogo naru{ilo prirodne vrijednosti Velike pe}ine, ali ukazuje da budu}i Staralac treba ozbiqno da pristupi poslovima ure|ewa i za{tite prirodnog dobra. Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

15

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

III

Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

VREDNOVAWE

16

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

OCJENA ISPUWENOSTI USLOVA ZA ZA[TITU Velika pe}ina predstavqa povremeno hidrolo{ki aktivnu pe}inu (za vrijeme povodwa). Odlikuju je {iroki i prostrani kanali razijeni u jednom horizontu , dva jezera i na pojedinim mjestima pe}inski nakit bizarnih i interesantnih oblika i formi. Po du`ini podzemnih kanala ovo je najdu`a pe}ina Republike Srpske. Pomenuti skup vrijednosti speleolo{kog objekta Velike pe}ine daje joj svojstvo prirodnog dobra u skladu sa Zakonom o za{titi `ivotne sredine ("Slu`beni glasnik RS", br. 50/02).

Determinisawe istr`nog podru~ija kao prirodnog dobra i ocjena ispuwenosti uslova za za{titu vr{eni su uokviru standardne procedure vrednovawa sa stanovi{ta potreba i ciqeva za{tite prirode i `ivotne sredine~iji su kriteriji iskazani kao: - Izvornost (autohtonost) – stepen izmjewenosti prirodnog stawa, glanih ~inilaca, elemenata i odlika nekog prostora ili pojava pod direktnim ili posrednim uticajem ~ovjeka, - reprezentativnost – pokazateq jedinstvenosti i specifi~nosti prirodnog dobra u okviru grupe srodnih pojava, - rijetkost - izraz kvantitativnog stawa i pokazateq ugro`enosti odre|ene pojave ili procesa, vezano za odre|eni prostorni ili vremenski okvir, - raznolikost - izra`ena bogatstvom raznovrsnih, me|usobno kombinovanih, prirodnih pojava i procesa, - cjelovitost - koja izra`ava stepen jedinstva i zaokru`enosti odre|enog prostora ili pojave i wihovih sadr`aja, - esteti~nost - po kojoj se cijene atraktivnost ambijentalmo-pejsa`nih vrijednosti, i qepota prirodnog dobra. Ispuwenost uslova za za{titu ocewena je i u kontekstu potencijala za razvoj op{tih funkcija ovog podru~ja kao za{ti}enog prirodnog dobra. Op{te funkcije predstavqaju nau~na, kulturna i obrazovno-vaspitna, dok }e ostale potencijalne funkcije (rekreativno-turisti~ka, privredna ...) biti razmotrene pri definisawu koncepta za{tite. Na osnovu izvr{ene analize konstatovanih vrijednosti i funkcija za{tite, utvr|en je visok stepen me|usobne zavisnosti i uslovqenosti ~lanova navedene relacije. Prilikom valorizacije jedan od problema je svakako bio nedovoqni stepen definisanih i propisanih kvantitativnih metoda, {to proisti~e iz ~iwenice da za svaki kriterijum postoji vi{e pokazateqa. Oni se ~esto ne mogu egzaktno iskazati numeri~kim veli~inama, ve} se determinacija wihovih vrednosti vr{i na iskustvenokomparativnoj i kvalitativnoj osnovi. Me|utim, bez obzira na pomenute pote{ko}e valorizacije, prirodne vrijednosti Velike pe}ine imaju sna`nu argumentaciju koja obezbije|uje uklapawe u navedene kriterijume.

Morfohidrolo{ke pojave Velika pe}ina po svojim dimezijama i karakteristikama spada u petnaest najzna~ajnijih speleolo{kih objekata Republike Srpske, nau~no vrijednovanih u okviru radne grupe za speleologiju pri Nacionalnom savjetu za geonasqe|e Republike Srpske. 17 Spomenik prirode V e l i k a p e } i n a

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A Kao pojedina~ne vrednosti jedinstvene speleomorfolo{ke pojave izdvojeni su: ƒ Ulaz, ƒ Dvorane A, B, C i D i prvo su`ewe, ƒ Galerije od prvog su`ewa (E, F i G) do prvog jezera; ƒ Galerija H, drugo jezero i zavr{na dvorana I; ƒ Jama Zvonu{a.

OCJENA VRIJEDNOSTI Utvr|ivawe stepena zadovoqewa kriterijuma vrednovawa izvr{eno je na osnovu kvalitativne analize obiqe`ja podru~ja Velike pe}ine po zastupqenim prirodnim komponentama.

Izvornost Velika pe}ina je potpuno sa~uvan u izvornom obliku speleolo{ki objekat, koji zajedno sa ostalim dijelovima najdu`eg speleolo{kog sistema u Republici Srpskoj, pokazuje spontanost nastajawa i razvoja karstnih kanala, {upqina i nakita. Antropogenim aktivnostima poboq{ani su pristupni putevi objektu, a hidrotehni~kim zahvatom nisu ugro`eni prirodni karstni procesi, ~ime nije izmijewen ili ugro`en ni jedan prirodni atribut.

Reprezentativnost Reprezentativnost Velike pe}ine i izdvojenog predjela ogleda se u: ƒ ƒ ƒ ƒ

Skupu geomorfolo{kih i spelomorfolo{kih obiqe`ja koji odra`avaju istoriju stvarawa terena i razvoja karstnog procesa. Prograsivnom razvoju pe}inskih kanala po privilegovanim pracvima, {to se odra`ava u najve}oj du`ini kanala me|u svim pe}inama Republike Srpske, Jedinstvenom biotopu, koji ukazuje da vode jezera obilno nastawuje riba gaovica. jedinstvenom prirodnom spomeni~kom nasle|u, zbog ~ega je Velika pe}ina svrstana u objekte geonasqe|a Republike Srpske

Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

18

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

Rijetkost Zna~ewe pojma ili kategorije "rijetkost" ispoqava se kroz prisustvo obliksa i pojava objekata ne`ive prirode, pri ~emu se uspostavqa posebna skala za kvalitativno ili kvantitativno izra`avawe brojnosti i determinisawe teritorije kroz "rijetkost kao vrijednost sebi", koja je izra`ena kao prirodna dragocjenost, i formira obavezu za{tite i o~uvawa, a opredjequje i na~in (u pogledu vrste i re`ima za{tite) za ostvarivawe tog ciqa. S obzirom da pojedini elementi i oblici reqefa i hidrografije predstavqaju rijetkost svojom pojavom i na~inom izra`enosti koja je obiqe`ena kao geonasqe|e u okviru kojeg egzistuje specifi~an biotop sa svojevrsnom ihtiofaunom, zakqu~uje se da je podru~je Velike pe}ine izuzetno.

Raznolikost Spomenik prirode Velika pe}ina pokazuje znatan stepen raznolikosti prirodnih sadr`aja, prije svega elemenata geodivirziteta, ali i biodiverziteta s obzirom na analizirane vrijednosti. Kategorija "raznolikosti" ukqu~uje u sebi prostornu varijabilnost fenomena i procesa fizi~ko-geografskih ~inilaca (elemenata) i jedinstvenog `ivog svijeta, i mo`e se ocjewivati kao zasebna vrijednost ili kao estetska vrijednost koja proisti~e iz obeqe`ja predeonog lika i uklopqenosti speleolo{kog objekta.

Cjelovitost Cjelovitost je preduslov za{tite prirodnog dobra, odnosno jedna od bitnih odrednica prostornog okvira za{tite. Primjena ovog kriterijuma veoma je slo`na s obzirom na izuzetnu iznijansiranost pojma "cjeline" u fizi~ko-geografskom, biolo{kom, odnosno ekolo{kom ili u nekom drugom pogledu, kao i nejednaku taksonomiju "cjelina" u nau~nim disciplinama. Stepen cjelovitosti prirodnog dobra cijeni se prije svega sa prakti~nog aspekta kao skup realnih mogu}nosti da se sa granicama za{tite obuhvate su{tinske vrijednosti jednog prostora koje su me|usobno uzro~no-posledi~no povezane i na taj na~in obezbjede uslovi wihove za{tite i razvoja. Na osnovu ovakve postavke, zakqu~uje se da je skup osnovnih vrijednosti pe}ine Kuk u mnogome homogenozovan i prostorno uobli~en, odnosno lako prepoznatqiv sa aspekta utvr|ivawa aspekta okvira za{tite.

Estetika pojave i predjela Pejsa`no-ambijentalne vrijednosti Velike pe}ine se visoko rangiraju i pored subjektivnosti do`ivqavawa i ocjene lijepog u prirodi. Te se vrijednosti zasnivaju na izuzetnoj raznolikosti speleolo{ke pojave i nenaru{nosti predeonog lika direktnim efektima privrednih aktivnosti. Estetika predjela osobito dolazi do izra`aja zbog mogu}nosti {iroke vizuelne percepcije ne samo pojedinih elemenata ve} i cjelovitog prostora ~iji su oni dio. Uprkos dobre pristupa~nosti prirodnog dobra o~uvana je estetika pojave i predjela.

PRIJEDLOG KATEGORIJE Na osnovu pravilnika o ketegorizaciji prirodnih dobara i preporukama Nacionalnog savjeta za geo-nasqe|e RS i evropske asocijacije za konzervaciju geolo{kog nasqe|a (Pro geo) a cijene}i ~iwenicu da su{tinska obiqe`ja Velike pe}ine po ve}ini kriterijuma imaju visok rang u trostepenoj skali vrednovawa i da ovo podru~je mo`e uspje{no razvijati za{titne i druge dozvoqene funkcije, predla`e se svrstavawe Velike pe}ine u prirodna dobra od velikog zna~aja, odnosno prirodna dobra I I kategorije. Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

19

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

IV

Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

KONCEPT ZA[TITE

20

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

OPTIMALNI MODEL ZA[TITE Koncept za{tite Spomenika prirode "Velika pe}ina" se zasniva na dosada{wim iskustvima u za{titi, razvoju, ure|ivawu i upravqawu spomenikom prirode koji su bazirani na: - o~uvawu i unapre|ivawu ukupnih prirodnih vrednosti, - o~uvawu predeonih odlika, - uskla|enoj za{titi i kori{}ewu prirodnih resursa, ali i potrebama koje se name}u nakon detaqnog vrednovawa prirodnih i qudskim radom stvorenih vrijednosti, kako bi za{ti}eno prirodno dobro moglo da bude nominovano za objekat geonasle|a nacionalnog zna~aja.

CIQEVI RAZVOJA Op{ti ciqevi Prostorni plan Republike Srpske (1996-2015), odnosno Etapni plan 1996-2001, poglavqe 10. ta~ka 3. Za{tita prirodnih dobara, jedini trenutno relevantni dugoro~ni program razvoja, postavqa slede}i op{ti ciq razvoja:

postizawe racionalne organizacije i ure|ewe prostora, uskla|ivawem wegovog kori{}ewa sa mogu}nostima (i ograni~ewima) u raspolagawu prirodnim i stvorenim vrednostima i sa potrebama dugoro~nog socijalnog i ekonomskog razvoja, a prije svega sa za{titom `ivotne sredine. Konceptom za{tite i razvoja, neophodno je, u op{tem smislu obezbijediti: ƒ

funkcionalnu integrisanost prostora i uskla|ivawe;

ƒ

saobra}ajnom integracijom i stru~nom opremqeno{}u prihvatnog punkta posti}i boqu povezanost spomenika prirode sa okru`ewem.

Polaze}i od opredeqewa da je jedna od razvojnih aktivnosti podru~ja turizam, na bazi motiva i resursa prirodne i stvorene sredine, ciqevi bi se ostvarivali kroz: ƒ ƒ ƒ

ukqu~ivawe lokalnog zainteresovanog stanovni{tva u tr`i{ni sistem kori{}ewa turisti~kih i komplementarnih razvojnih potencijala, ekonomsko stimulisawe i predfinansirawe nekomercijalnih aktivnosti, koje obezbije|uju pripremu podru~ja, logisti~ku i institucionalnu podr{ku na svim nivoima.

Prema op{tim ciqevima razvoja i za{tite koji su definisani planskim i zakonskim odredbama i stru~nim postulatima, primewuju se ciqevi upravqawa u skladu sa me|unarodnom kategorizacijom za{ti}enih prirodnih dobara IUCN i predla`e se usvajawe me|unarodne kategorije III,

Upravqawe podrazumeva: ƒ za{titu vridnih i o~uvanih prirodnih celina i wenih elemenata; ƒ plansko i programsko usmeravawe i uskla|ivawe za{tite, delatnosti i aktivnosti; ƒ o~uvawe skladne interakcije prirode i kulture kroz za{titu predela i/ili marinskih predela i odr`avawe tradicionalnog kori{}ewa zemqi{ta, na~ina gradwe i dru{tvenih i kulturnih manifestacija; ƒ podr{ka na~inu `ivota i ekonomiji koja je u skladu sa prirodom i za{tita dru{tvenog i kulturnog miqea zajednice; ƒ o~uvawe diverziteta predela, stani{ta, pridru`enih vrsta i ekosistema; ƒ eliminacija i daqe spre~avawe eksploatacije zemqi{ta i preobimnih aktivnosti; ƒ mogu}nost kori{}ewa kroz rekreaciju i turizam u skladu sa osnovnim kvalitetima podru~ja; Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

21

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A ƒ podr{ka nau~nim i obrazovnim aktivnostima koja }e doprineti dugoro~noj ƒ

dobrobiti lokalnog stanovni{tva i razvoj javne podr{ke za{titi takvih podru~ja; i doprinos dobrobiti lokalne zajednice kroz obezbe|ewe prirodnih proizvoda ({umski i ribolovni proizvodi) i usluga (kao {to je ~ista voda ili prihod iz odr`ivih oblika turizma)."

Posebni ciqevi S obzirom na status i funkcije Velike pe}ine kao za{ti}enog prirodnog dobra, djelimi~nu ure|enost i ve}inom neodr`avawe okolnog prostora, neophodno je planirati i sprovesti niz mjera sanaciono-ure|ajnog karaktera, kao {to su: • • • •

obele`avawe pe}ine i granica za{ti}enog prostora na propisan na~in; postavqawe informativnih tabli, putokaza i tabli upozorewa o po{tovawu uspostavqenog reda i re`ima; zatvarawe otvora pe}ine re{etkastom metalnom kapijom napravqenom tako da omogu}uje kretawe slijepih mi{eva i nesmetano proticawe stalnog vodenog toka; pristupni put urediti iz svih pogodnih pravaca; sprovesti ogra|ivawe otvora jame Zvonu{a koja se sada koristi kao lokalna deponija, i u saradwi sa odgovaraju}im inspekcijskim slu`bama op{ine Bile}a ustanoviti monitoring i sankcionu politiku za prekr{ioce.

Istra`iva~ki radovi Program istra`ivawa Velike pe}ine podrazumeva slede}e radove: • nastavak speleomorfolo{kih istra`ivawa u pe}ini i du` speleolo{kog sistema; • uspostavqawe mikroklimatskih osmatrawa u pe}ini; • istra`ivawe pe}inske faune, a posebno ihtiofaune, entomofaune i faune mamalia; • paleontolo{ka istra`ivawa u pe}ini. Rezultate planiranih istra`ivawa Velike pe}ine i planove sanacije i ure|ewa potrebno je na programskom i projektnom nivou integrisati kroz Program za{tite i razvoja. Bli`e uslove odr`avawa reda i pona{awa vlasnika zemqi{ta, korisnika objekata i posetilaca na za{ti}enom prostoru utvrdi}e Staralac posebnim aktom.

PROCEDURALNI, PROSTORNI I VLASNI^KI ASPEKT ZA[TITE Proceduralni aspekt za{tite Na osnovu odredbi Zakona o za{titi `ivotne sredine (Slu`beni glasnik RS, br. 50/02) zakqu~eno je da treba donijeti akt o stavqawu pod za{titu Velike pe}ine u statusu i pod nazivom Spomenik prirode "Velika pe}ina". Novim aktom o za{titi treba ustanoviti wen za{titni status kao jedinstvenog prirodnog dobra koje obuhvata Veliku pe}inu i jamu Zvonu{a koji predstavqaju jedinstvenu morfolo{ku i hidrolo{ku cjelinu. S obzirom da je navedeni speleolo{ki objekat vrednovan kao prirodno dobro od velikog zna~aja dono{ewe akta o stavqawu pod za{titu je u nadle`nosti Vlade Republike Srpske, na prijedlog Ministarstva za prostorno ure|ewe gra|evinarstvo i ekologiju i Republi~kog zavoda za za{titu kulturno-istorijskog i prirodnog nasle|a Republike Srpske. Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

22

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

Prostorni i vlasni~ki aspekt za{tite Za za{titu u svojstvu spomenika prirode osim Velike pe}ine i Jame Zvonu{a predla`e se prostor u wihovoj neposrednoj okolini obuhva}en povr{inama katastarskih parcela na katastarskoj op{tini Bile}a, Skup{tine op{tine Bile}a, prikazane na…

RE@IM ZA[TITE Na prostoru koji je predmet ovog Elaborata i koji se predla`e za za{titu neophodno je uspostaviti re`im za{tite II stepena koji }e biti regulisan Izmjenama i dopunama Zakona o za{titi prirode. U konkretnoj primjeni, navedeni re`im podrazumijeva tretman Spomenika prirode "Velika pe}ina" kao za{ti}enog prirodnog dobra poluotvorenog tipa, odnosno ograni~ene posjete po broju posjetilaca i pa`qivog ~uvawa. Na osnovu ovakvog re`ima neophodno je aktom o za{titi, u ciqu preventivnog djelovawa, utvrditi pravno-administrativne mjere, kao {to je navedeno. Delatnosti na za{ti}enom prostoru koje nisu zabrawene, kao i radovi van za{ti}enog prostora za koje se osnovano predpostavqa da mogu nepovoqno imati {tetne posledice za za{ti}eni Spomenik prirode "Velika pe}ina", podle`u proceduri dobijawa saglasnosti u skladu sa Zakonom o za{titi `ivotne sredine i Pravilnikom o analizi uticaja objekata odnosno radova na `ivotnu sredinu. Izre~ene zabrane i navedena procedura ne odnose se na postoje}i na~in kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta. Bli`e uslove reda i pona{awa vlasnika zemqi{ta, korisnika objekta i posetilaca na za{ti}enom podru~ju utvrdi}e Staralac posebnim aktom, a po prethodno pribavqenim uslovima i mi{qewu Republi~kog zavoda za za{titu kulturno-istorijskog i prirodnog nasle|a Republike Srpske.

MJERE ODR@AVAWA, URE\IVAWA I RAZVOJA PRIRODNOG DOBRA Na podru~ju Spomenika prirode "Velika pe}ina", u smislu odr`avawa, ure|ivawa i razvoja prirodnog dobra, kao dozvoqene mjere se propisuju: ⇒ Poqoprivredna proizvodwa doma}instava u individualnom re`imu. ⇒ Podizawe autohtonih sastojina li{}ara na povr{inama pod {ikarama i {ibqacima, ako su uslovi povoqni, uz o~uvawe postoje}e autohtone vegetacije. ⇒ Izgradwa novih objekata i izvo|ewe radova koji su u funkciji prezentacije i za{tite za{ti}enog prirodnog dobra, a koji su imenovani ovim elaboratom ure|ewe saobra}ajnica, prihvatnih povr{ina, i dr, ili odgovaraju}im Planskim aktom spomenika prirode. ⇒ Izgradwa objekata prema urbanisti~kim projektima, odnosno urbanisti~kim dozvolama, uz obaveznu izradu detaqnih analiza uticaja, na osnovu uslova nadle`nog Republi~kog zavoda za za{titu kulkturno-istorijskog i prirodnog naslije|a RS, odnosno, drugih nadle`nih institucija. ⇒ Izgradwa pomo}nih objekata na parcelama u privatnom vlasni{tvu prema navedenim arhitektonskim uslovima, izdatim od nadle`nih organa. ⇒ Zadr`avawe postoje}ih trasa saobra}ajnica, a mo`e se predvidjeti i asfaltirawe iskqu~ivo onih saobra}ajnica koje }e voditi do parkinga turisti~ke namjene kako bi se omogu}ilo povezivawe naseqa i postoje}e lokacije posebne namjene. ⇒ Zadr`avawe elektromre`e podru~ja na postoje}im pravcima dok se ne steknu uslovi za wenu rekonstrukciju u cjelini ili dijelovima uz obavezno kablirawe. 23 Spomenik prirode V e l i k a p e } i n a

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A ⇒ Prikqu~ivawe novih objekata uz obavezno kablirawe na mestima gde se naru{ava ambijentalna cjelina. ⇒ Da se planovima obezbijedi racionalizacija elektromre`e podru~ja i provo|ewe kablova du` saobra}ajnica. ⇒ Javno osvetqewe na urbanizovanim povr{inama koje mo`e imati iskqu~ivo pejza`ni karakter uz upotrebu odgovaraju}ih svjetlosnih tijela. ⇒ Individualno vodosnabdevawe objekata iz bunara, s tim {to }e se odgovaraju}im urbanisti~kim planovima omogu}iti javno vodosnabdevawe za pojedine grupacije objekata, a prema posebnim tehni~kim uslovima.

Na podru~ju spomenika prirode "Velika pe}ina" u ciqu odr`avawa, ure|ivawa i razvoja prirodnog dobra, i sprovo|ewa re`ima za{tite II stepena zabrawuje se: ⇒ Industrijska eksploatacija mineralnih i nemineralnih sirovina na cijelom podru~ju, osim ako se ne radi o strate{kim sirovinama, pri ~emu odluku donosi nadle`ni dr`avni organ u skladu sa Zakonom o rudarstvu. ⇒ Primarna prerada i predkoncentracija sirovina, osim u slu~aju strate{kog interesa, pri ~emu se utvr|uju posebni uslovi za{tite `ivotne sredine. ⇒ Deponovawe primarnih i sekundarnih jalovina, komunalnog, industrijskog i drugog otpada i vi{kova zemqe sa otkopa na za{ti}enom podru~ju. ⇒ Izgradwa industrijskih, infrastrukturnih, privrednih, hidrotehni~kih i drugih objekata ~iji rad i postojawe mogu izazvati nepovoqne promene kvaliteta zemqi{ta, voda, vazduha, `ivog svijeta, qepote predela, kulturnih dobara i wihove okoline. ⇒ Promena namjena povr{ina, izuzev promjena koje proisti~u iz programskih dokumenata staraoca. ⇒ Gradwa stambenih, ekonomskih pomo}nih objekata poqoprivrednih doma}instava i vikend objekata izvan gra|evinskih podru~ja utvr|enih posebnim planskim i urbanisti~kim dokumentima, odnosno gradwa objekata poqoprivrednih doma}instava izvan postoje}ih gra|evinskih parcela do dono{ewa tih dokumenata. ⇒ Razgradwa i drugi vidovi uni{tavawa objekata koji po arhitektonskogra|evinskim odlikama i vremenu nastanka i namjeni predstavqaju spomenike narodnog graditeqstva. ⇒ Prosijecawe bilo koje nove saobra}ajnice, ukoliko nije utvr|ena va`e}im prostornim ili urbanisti~kim planom, ili granskim osnovama koje su usagla{ene sa re`imima i merama za{tite podru~ja. ⇒ Uzimawe fosilonosnog materijala sa geolo{kih profila i izdanaka. ⇒ Svaka promjena postoje}e morfologije terena i vodotoka, prevo|ewe voda jednog u drugi vodotok, i izmena hidrodinami~nih karakteristika i re`ima vodotoka bez saglasnosti nadle`nih institucija. ⇒ Izvo|ewe hidrogeolo{kih radova bez saglasnosti Zavoda i Staraoca; ⇒ Izgradwa vodozahvata, dubokih bu{otina ili posebno izdvojenih za potrebe pojedina~nih doma}instava. ⇒ Kaptirawe izvora, izgradwa izvori{ta javnog vodosnabdevawa i hidrotehni~kih objekata (akumulacija, brana ...), ukqu~uju}i i regulaciju vodotoka. ⇒ Svako pregra|ivawe vodotoka i izgradwa novih ribwaka. ⇒ Izgradwu septi~kih jama (otvorenog tipa) kao i formirawe deponija bilo kog otpada. ⇒ Formirawe mrcini{ta na podru~ju otvorenog karsta. ⇒ Skladi{tewe, deponovawe i bacawe komunalnog otpada i otpadnih materijala svih vrsta van mjesta odre|enih za tu namjenu, kao i neregulisano formirawe mrcini{ta i odlagawe stajskog |ubriva. ⇒ Rukovawe otrovnim hemijskim materijama, naftnim derivatima i drugim opasnim materijama u prirodi. ⇒ Preoravawe zemqi{ta i obavqawe drugih radwi na mjestima na kojim se mogu izazvati procesi jake i ekscesivne erozije. Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

24

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A ⇒ Sadwa, zasijavawe i naseqavawe vrsta biqaka stranih za prirodni `ivi svijet ovog podru~ja, osim za potrebe spre~avawa erozije i klizi{ta. ⇒ Sakupqawe, kori{}ewe i uni{tavawe divqih biqnih i `ivotiwskih vrsta za{ti}enih kao prirodne rijetkosti ili druge zakonski regulisane kategorije. ⇒ Naseqavawe vrsta `ivotiwa stranih za prirodni `ivi svijet ovog podru~ja, u slobodnom prostoru. ⇒ Uznemiravawe ptica. ⇒ Lov i komercijalni ribolov. ⇒ Poseban problem na lokaciji Jama Zvonu{a predstavqa divqa deponija, pa je potrebno da nadle`ne komunalne slu`be Op{tine Bile}a hitno preduzmu mjere na ~i{}ewu lokacije i spre~avawu daqeg odlagawa.

UPRAVQAWE ZA[TITOM Uspostavqawe zakonske za{tite, odnosno progla{ewe Velike pe}ine za za{ti}eno prirodno dobro - spomenik prirode, jedan je od osnova za upravqawe za{ti}enim prirodnim dobrom. Upravqawe prirodnim dobrom podrazumeva efikasno planirawe, pra}ewe stawa, preduzimawe mjera i aktivnosti na unapre|ivawu, razvoju i kori{}ewu prirodnih vrijednosti podru~ja saglasno utvr|enim mjerama i uslovima za{tite. U preduzimawu mjera i uslova za{tite, imaju}i u vidu potrebu o~uvawa prirodnih vrednosti, ne`ive i `ive prirode posebnu pa`wu u upravqawu spomenikom prirode treba posvetiti za{titi speleolo{kog objekta i prirodnih otvora u karstu. Na osnovu konsultacija i mogu}nost razvoja prirodnog dobra i wegovog ukqu~ivawa u Programe razvoja regionalnog i vi{eg karaktera, preporu~uje se da se za staraoca spomenika prirode "Velika pe}ina" odredi Skup{tina op{tine Bile}a. Me|usobne obaveze Staraoca i predstavnika organa koji donose akt o za{titi, neophodno je regulisati ugovorom koji mo`e biti ograni~enog ili neograni~enog trajawa. Veoma je zna~ajno da Staralac dobije neposrednija ovla{}ewa u domenu obustavqawa radova koji nisu u skladu sa propisanim re`imom za{tite i nalagawem mjera koje su du`ni da sprovedu korisnici prostora.

FINANSIRAWE ZA[TITE Finansijska sredstva za izradu potrebne dokumentacije, istra`ivawa i izvo|ewa radova na za{titi potrebno je obezbediti iz izvora Republike i iz drugih izvora u skladu sa ~lanom 44. Zakona o za{titi prirode. Tako|e treba deo radova koji se odnose na turisti~ku prezentaciju lokaliteta da participira Staralac, a Republika da pru`i ode|ene olak{ice nosiocu razvoja turizma, odnosno staraocu. Tro{kovi teku}eg odr`avawa za{ti}enog prirodnog dobra koje vr{i staralac pokrili bi se delom iz sopstvenih sredstava Staraoca, a delom iz op{tinskih sredstava, odnosno iz namjenskih fondova Republike, i dijelom iz naknada koje }e na zakonom propisan na~in davati glavni korisnici ovog prostora, odnosno prirodnih resursa.

SMJERNICE U ciqu stavqawa za{ti}enog dobra u funkciju i re{avawa mogu}ih konfliktnih interesa, neophodno je odmah pristupiti: 1. Obezbije|ivawu planskih osnova za upravqawe i ure|ewe podru~ija, {to bi podrazumijevalo izradu slede}ih dokumenata: - sredworo~nog i godi{wih programa za{tite i razvoja za{ti}enog dobra; - prioritetnih razvojnih programa za za{ti}eno podru~je, kao samostalnih dokumenata ili dijelova programa regionalnog razvoja podru~ja Bile}e. Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

25

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A 2. Izradi dokumentacione osnove, pod kojom se podrazumeva: - utvr|ivawe stawa izgradwe na podru~ju, odnosno pravnog statusa svih postoje}ih objekata, uz wihovu legalizaciju po Zakonu, ako odgovaraju kriterijumima iz ovog elaborata; - uspostavqawe katastra instalacija; - revizija, a`urirawe katastra, posebno stawa vlasni{tva na poqoprivrednim povr{inama. 3. Organizaciji za{tite na podru~ju i to: - formirawe slu`be nadzora; - organizovawe saradwe sa slu`bama op{tina, posebno inspekcijskim slu`bama iz urbanizma i gra|evinarstva radi spre~avawa bespravne izgradwe; - u saradwi sa Republi~kim zavodom za za{titu kulturno-istorijskog i priodnog naslije|a Republike Srpske i zavi~ajnim muzejima napraviti programe istra`ivawa za{tite etnonasle|a na za{ti}enom prostoru, i drugo.

Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

26

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

V

LITERATURA

Ga{parovi}, R. (1961): Snimawe pe}ina klizimetrom (padomjerom).- Drugi jugoslovenski speleolo{ki kongres (Split i Dalmatinska Zagora, 1958), Zagreb Grupa autora (1958) Speleolo{ka ispitivawa – Fatni~ko poqe, istra`ni radovi – “Elektroprojekt“ – Hidrobiro (Fond stru~ne dokumentacije HET), Sarajevo,. Dujakovi}, G. (2004): Pe}ine i jame Republike Srpske.-Zavod za uxbenike i nastavna sredstva, Srpsko Sarajevo, Zub~evi}, O. (1958): Dabarsko i Fatni~ko poqe – Prilog poznavawu kra{ke hidrografije.- Geografski pregled, kw. úú, Sarajevo, 19-33 Zub~evi}, O. (1959): Speleolo{ka istra`ivawa u Velikoj pe}ini i jami Zvonu{i.Geografski pregled, kw. 3, Sarajevo, 71-80 Lazi} A. (1933): Podzemne otoke i hidrografske prilike Dabarskog i Fatni~kog poqa u Hercegovini; speleolo{ka istra`ivawa.- Spomenik SKAN LXXIII, Beograd Moi}evi}, M., Lau{evi}, M. (1973), Tuma~ za Osnovnu geolo{ku kartu 1:100 000 list Nevesiwe, K 34-32, Savezni geolo{ki zavod, Beograd Moi}evi}, M., Lau{evi}, M. (1973), Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100 000, list Nevesiwe, K 34-32, Savezni geolo{ki zavod, Beograd Peceq, M. R.(2001): Hercegova~ke rudine-poqa u kr{u.- Zavod za uxbenike i nastavna sredstva, Srpsko Sarajevo Hawelka, V. (1930): Geologische reisenskizzen aus der Herzegovina, Südostbosnien und dem angrenzenden Teile des Crna Gora (Montenegros).- as Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, XLII, Sarajevo

Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

27

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

VI

Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

PRILOZI

28

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

SPOMENIK PRIRODE VELIKA PE]INA Polo`aj Velike pe}ine 1:100 000 (Topografska karta, list Nevesiwe, 1971)

Spomenik prirode Velika pe}ina Koordinate u Gaus-Krigerovoj koordinatnoj mre`i Nadmorska visina

X – 4762,1100 N Y – 6526, 300 E

475 m

Prilog 1 Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

29

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

SPOMENIK PRIRODE VELIKA PE]INA Polo`aj Velike pe}ine 1:25 000 (Topografska karta l. Nevesiwe 4-3,1974)

Spomenik prirode Velika pe}ina Koordinate u Gaus-Krigerovoj koordinatnoj mre`i Nadmorska visina

X – 4768,42 N Y – 6540,39 E

475 m

Prilog 2 Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

30

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

SPOMENIK PRIRODE VELIKA PE]INA Kopija katastarskog plana Provinz Hercegovina, Kreis Mostar, Bezirk Bileća, Gemeinde Fatnica Austro-Ugarska, 1908. godine

Prilog 3

Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

31

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

SPOMENIK PRIRODE VELIKA PE]INA Popis katastarskih parcela i povr{ina

к.ч. 565/1; к.ч. 565/2; 565/3; к.ч. 569; к.ч. 575; к.ч.576; к.ч. 577; к.ч. 588; к.ч. 942/10; к.ч.942/11; к.ч. 942/12; к.ч. 942/13; к.ч. 942/13; к.ч. 942/14; к.ч. 942/15; к.ч. 942/16; к.ч. 942/17; к.ч. 942/18; к.ч. 942/19; к.ч. 942/20; к.ч. 942/21; к.ч. 942/22; к.ч.943/14; к.ч.943/15; к.ч. 943/16; к.ч. 943/17; к.ч. 944/1; к.ч. 944/2; к.ч. 944/3; к.ч.944/4; к.ч. 944/5; к.ч. 944/6; к.ч.944/17; к.ч. 944/18; к.ч. 944/19; к.ч.944/20; к.ч. 944/21; к.ч. 944/22; к.ч. 944/23; к.ч.945/1; к.ч. 945/2; к.ч. 945/3; к.ч. 945/4; к.ч. 945/8; к.ч.945/9; к.ч. 945/10; 945/11;к.ч. /12; к.ч. 945/13; к.ч. 945/14к.ч. 944/24; к.ч. 946/1; 946/2; к.ч. 946/3; к.ч. 946/4; к.ч. 946/5; к.ч. 946/6; 946/7; к.ч. 946/8; к.ч. 946/9; к.ч. 946/10; к.ч. 946/11; к.ч. 947/1; к.ч. 947/2; к.ч. 947/3; к.ч. 947/4; к.ч. 947/5; к.ч. 947/6; к.ч. 947/7; к.ч. 947/8; к.ч. 947/8; к.ч. 947/9; к.ч. 947/10; к.ч. 947/11; к.ч. 947/12; к.ч. 947/13; к.ч. 947/14; к.ч. 947/15; к.ч. 947/16; к.ч.947/17; к.ч. 947/18; к.ч. 947/19; к.ч. 947/20; к.ч. 947/20; к.ч. 948/1; к.ч. 948/2; к.ч. 948/3; к.ч. 948/4; к.ч. 948/5; к.ч. 948/6; к.ч. 945/7; к.ч. 948/8; к.ч. 948/9; к.ч. 948/10; к.ч. 948/11; к.ч. 948/12; к.ч.949/1; к.ч. 949/2; к.ч. 949/3; к.ч. 950/1; к.ч. 950/2; к.ч. 950/3; к.ч. 950/4; к.ч. 950/5; к.ч. 950/6; к.ч. 950/7; к.ч. 950/8; к.ч.951/4; к.ч.951/5; к.ч. 951/6; к.ч. 951/7; к.ч. 951/8; к.ч. 951/8; к.ч. 951/9; к.ч. 951/10; к.ч. 951/11; к.ч. 953/4; к.ч. 953/6; к.ч. 953/7; к.ч. 953/12; к.ч. 953/13; к.ч. 953/14; к.ч. 957/1; к.ч. 957/2; к.ч. 957/3; к.ч. 957/4; к.ч. 957/5; к.ч. 977/3; к.ч. 1001/1; к.ч. 1001/2; к.ч. 1001/3; к.ч. 1001/4; к.ч. 1002/9; к.ч. 1003/1; к.ч. 1003/2; к.ч. 1005/8; к.ч. 1005/8; к.ч. 1005/9; к.ч. 1005/10; к.ч. 1006/1; к.ч. 1006/2; к,ч, 1007/9; к.ч. 1007/10; к.ч.107/11; к.ч. 1007/12; к.ч. 107/13; к.ч. 1007/114; к.ч. 1007/15; к.ч.1007/16; к.ч.1007/19 к.ч. 1008/1; к.ч. 1008/2; к.ч. 1008/3; к.ч. 1008/4; к.ч.1009/16; к.ч.1009/17; к.ч.1009/18; к.ч. 1009/19; к.ч.1010; к.ч. 1011/20; к.ч. 1011/21; к.ч. 1001/22; к.ч. 1035; к.ч.1041; к.ч. 1042/1; 1042/2; к.ч. 1045; к.ч. 1085; и дијелови к.ч. 565/1; к.ч. 565/2; к.ч. 565/3; к.ч. 569; к.ч. 575; к.ч. 576; к.ч. 576; к.ч. 577; к.ч. 578/3; к.ч. 578/25;7 к.ч. 578/32; к.ч. 578/38; к.ч. 588; к.ч. 943/10; к.ч. 945/5; к.ч. 945/6; к.ч. 945/7; к.ч. 945/7; к.ч. 953/3; к.ч. 953/5; к.ч. 968/13; к.ч. 1005/25; к.ч. 1009/1; к.ч. 1011/16

укупнa површинa 820,92 хектара

Prilog 4

Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

32

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

SPOMENIK PRIRODE VELIKA PE]INA Granice za{ti}enog podru~ja i zone za{tite

Prilog 5

Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

33

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

SPOMENIK PRIRODE VELIKA PE]INA Geolo{ka karta podru~ja prevlake Qut 1:100 000 (OGK Nevesiwe K 34-25, 1969, Trebiwe K 34-37, 1967)

Legenda

Jezerski i barski sedimenti

Granica osmatrana i aproksimativna ili pokrivana Eroziona ili tektonsko – eroziona granica

Fli{-bre~asti kre~waci, pje{~ari, laporci

Osa sinklinale

Kre~waci sa rudistima

Osmatran rasjed

Kre~waci sa rudistima

Pokriven rasjed

Kre~waci sa rudistima, rje|e hondrodontama Dolomiti i kre~waci sa hondrodontama i rudistima

Fotogeolo{ki osmatran rasjed

Aluvijum

^elo kraqu{ti Osa uspravne ili kose antiklinale i sinklinale Polo`aj pe}ine

Prilog 6 Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

34

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

SPOMENIK PRIRODE VELIKA PE]INA Plan Velike pe}ine

Prilog 7 Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

35

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

SPOMENIK PRIRODE VELIKA PE]INA Profil Velike pe}ine

Prilog 8

Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

36

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

SPOMENIK PRIRODE VELIKA PE]INA Rje{ewe o za{titi Velike pe}ine br. 08-287/1-58

Prilog 9

Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

37

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A

SPOMENIK PRIRODE VELIKA PE]INA Rje{ewe o za{titi Velike pe}ine br. 08-290/1-58

Prilog 10

Spomenik prirode V e l i k a

pe}ina

38