7. I 8.11.2009.

Subota i nedjeqa

www.glassrpske.com

7. i 8. novembar 2009.

Broj 12.054 Godina LXVII Cijena

0.80 KM DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

VIJESTI

U Srbiji petoro uhap{eno zbog zlo~ina u BiH

DRU[TVO

BAWA LUKA

Pomen za 126 ubijenih Srba na Glo|anskom brdu

BIZNIS

strana 15.

strana 7.

strana 2.

Zakonom zaustavqena manipulacija cijenama u Srpskoj

FOTO: AGENCIJE

Svjedo~ewe [efika Ali}a o ubistvu ~etiri zarobqena vojnika

Al Harbi ubio vojnike Barjaktarevi} naredio strana 5.

DANAS

Akcija “Gradina 3”

Mustafa Mujezinovi} i Milorad Dodik

Dogovor premijera Republike Srpske i Federacije BiH

Deblokiran rad "Elektroprenosa" Kompanija }e da nastavi da radi i odlu~uje u skladu sa zakonom o wenom osnivawu, {to zna~i da ne}e biti primjewivane odluke me|unarodnog predstavnika, istakao Dodik

Na|ena droga vrijedna oko 20.000 KM strana 17.

Na sastanku dogovoreno da na sjednici Upravnog odbora kompanije bude formirana stru~na ekipa koja }e napraviti elaborat kako bi 110-kilovoltna postrojewa bila vra}ena elektroprivredama

strana 3. Ministar inostranih poslova Velike Britanije u Sarajevu

Ki{a i jak vjetar na podru~ju Isto~ne Hercegovine

Nema dodatnog uslova da se zatvori OHR Miliband poru~io da nema dodatnog uslova za zatvarawe OHR-a ve} da su to i daqe “pet plus dva“ uslovi i ciqevi koje je postavio PIC. Jasno smo ~uli da nema nikakvog “pet plus dva plus jedan“ i to je va`an rezultat ovog sastanka, rekao Dodik strana 2.

Dejvid Miliband

Olujno nevrijeme obaralo stablastrana 8.

2 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Ne}u da iza|em iz Vlade FBiH, jer bi onda to bio jo{ ve}i cirkus. Vjekoslav Bevanda, ministar finansija FBiH

Vijesti dana

FOTO: ROJTERS

Dodik i Ko{tunica

Glas naroda o ulasku u NATO BAWA LUKA - O ulasku BiH i Srbije u NATO treba da se ~uje iskqu~ivo glas naroda i odluka donese putem referenduma. Poru~ili su to u petak premijer RS Milorad Dodik i predsjednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Ko{tunica poslije sastanka u Bawoj Luci na kojem su razgovarali o daqoj saradwi i aktuelnoj politi~koj situaciji. Ko{tunica je poru~io da je sadr`aj Dejtonskog sporazuma krajwe jednostavan i plodotvoran i da se wime svi problemi lako rje{avaju. Dodik je istakao da srpski predstavnici ne}e dozvoliti da se OS BiH po{aqu u Avganistan ako budu djelovale pod okriqem turske jedinice, jer je to uvreda za srpski narod koji tako|e ~ini OS BiH. @. B.

Delegacija RS zavr{ila posjetu SAD

Amerika treba da ohrabri dogovor lidera u BiH VA[INGTON - Delegacija Vlade RS tokom trodnevnog boravka u Va{ingtonu zatra`i la je od admi nis tra ci je SAD da svoje napore usmjeri ka ohrabrivawu lidera u BiH da dogovorom do|u do rje{ewa su{tinskih pitawa u zemqi. U ~etvrtak je u razgovorima sa ameri~kim kongresmenima i senatorima i delegacije Vlade RS istaknuto da ne treba insistirati na dramati~nim ustavnim promjenama u zemqi. - Kongresmen Majkl Mek Mahon pokazao je posebno razumijevawe za zabrinutost koju su

predstavnici Vlade RS izrazili u vezi sa posqedicama koje bi even tu al ne us ta vne re for me mo gle da ima ju po autonomiju RS i za{titne mehanizme koje entitetima garantuje Dejton - naveli su u petak u Vladi RS. Dodali su da je kongresmen Ted Po izrazio razumijevawe za stavove delegacije Vlade RS o politi~koj situaciji u BiH. - On je naglasio da }e prvom sqede}om prilikom razgovarati sa zvani~nicima Stejt departmenta o situaciji u BiH pi{e u saop{tewu. M. F.

Delegacija Vlade RS i kongresmen Ted Po

FOTO: GLAS SRPSKE

Vije}e naroda RS

Osman~evi} odbio, Mali} zakazao sjednicu BAWA LUKA - Potpredsjedavaju}i Vije}a naroda RS Momir Mali} zakazao je sjednicu Vije}a za 23. novembar, jer je to odbio da u~ini predsjedavaju}i Yevad Osman~evi}. Mali} je Srni izjavio u petak da je Klub delegata Srba zatra`io od Osman~evi}a da u roku od pet dana, prema odredbama Poslovnika Vije}a naroda, zaka`e sjednicu, ali da je on to zvani~no odbio. - S obzirom na to da predsjedavaju}i nije u~inio, jedan od potpredsjedavaju}ih mora zakazati sjednicu u sqede}ih pet dana. To sam uradio u dogovoru sa ostalom dvojicom potpredsjedavaju}ih Dragom Vidovi}em i Miroslavom Mike{om objasnio je Mali}, dodaju}i da je uputio pozive svim delegatima i da sada nema informaciju da li }e se i ko odazvati.

www.glassrpske.com Zabriwavaju}e je to {to je u RS izjedna~en broj starih i mladih. Ipak, to nije nikakvo iznena|ewe jer se mnogi, na`alost, sve rje|e odlu~uju na to da imaju vi{e od jednog djeteta. Ako se tako nastavi lo{e nam se pi{e. Email: [email protected] U pravu je lider SNSD-a kada ka`e da ne `eli da u~estvuje na sastancima koje vode stranci. Dosta je bilo toga da o na{oj sudbini odlu~uju drugi, naro~ito zbog toga {to se do sada to pokazalo kao veoma lo{e rje{ewe. Email: [email protected]

Dejvid Miliband sa ~lanovima Predsjedni{tva

Ministar inostranih poslova Velike Britanije u Sarajevu

Nema dodatnog uslova za zatvarawe OHR-a Miliband poru~io da nema dodatnog uslova za zatvarawe OHR-a ve} da su to i daqe “pet plus dva” uslovi i ciqevi koje je postavio PIC. Jasno smo ~uli da nema nikakvog “pet plus dva plus jedan“ i to je va`an rezultat sastanka, rekao Dodik PI[E: @EQKA DOMAZET [email protected]

SARAJEVO - Potrebna je tranzicija Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u kan ce la ri ju spe ci jal nog predstavnika EU, a Velika Britanija i daqe }e da insistira na ispuwavawu pet ciqeva i dva uslova. Rekao je to u petak u Sarajevu ministar inostranih poslova Velike Britanije Dejvid Miliband koji se sastao sa ~la no vi ma Pred sje dni{ tva BiH i liderima sedam partija. Miliband je kazao da Velika Britanija brine za stabilnost, bezbjednost i politiku BiH. - Uvijek smo podr`avali politi~ke napore i ~lanstvo u EU za one koji zadovoqavaju kriterijume. Ovo je va`no vrijeme u kome }e lideri u BiH odlu~ivati o aplikacijama za ~lanstvo u NATO-u - kazao je Miliband i dodao da postoje pote{ko}e u vezi sa nastojawima EU u butmirskom procesu. Miliband je naglasio da je rije~ o va`noj prilici za BiH u tom procesu.

- To ni je fo rum gdje }e strani lideri diktirati va{im liderima {ta treba da rade, nego mjesto gdje }e va{i lideri poku{ati da se dogovore - kazao je Miliband. Dodao je da su za aplikaciju za NATO va`na pitawa rje{avawa vojne imovine i neka politi~ka pitawa.

BUTMIR MJESTO gdje }e lideri poku{ati da se dogovore - Miliband je jasno poru~io na sastanku sa sedam politi~kih lidera BiH da nema dodatnog uslova za zatvarawe OHR-a ve} da su to i daqe “pet plus dva “ uslovi i ciqevi koje je postavio PIC. Jasno smo ~uli da nema nikakvog “pet plus dva plus jedan“ i to je va`an rezultat ovog sastanka - izjavio je poslije sastanka sa Milibandom lider SNSD-a Milorad Dodik. Dodik, koji se sa Milibandom sreo i prije sastanka sedmorice rekao je da je sastanak bio dobar i uspje{an te

da je re ~e no da se kqu ~ne odluke trebaju donositi unutar BiH. - Odluke trebamo donositi mi i to ne mo`e nadomjestiti nijedna me|unarodna institucija - kazao je Dodik. ^lan Predsjedni{tva BiH iz RS Neboj{a Radmanovi} rekao je da je budu}nost BiH u evroatlantskim integracijama, te dodao da na tom putu ima problema, nerazumijevawa jednog dijela me|unarodne zajednice, ali da to nije razlog zaustavqawa zemqe na wenom evroatlantskom putu. - Transformacija OHR-a

je neophodna kako bi BiH mogla da aplicira za kandidatski sta tus u EU - re kao je Radmanovi} tokom sastanka sa Milibandom i dodao da BiH nezaslu`eno zaostaje na evropskom putu u odnosu na dr`ave iz regiona. Li der PDP-a Mla den Ivani} kazao je da jedan dio me|unarodne zajednice pokazuje spremnost da pomogne BiH ali da doma}i politi~ki akteri iznose maksimalisti~ke zahtjeve te da je pesimisti~an kada je ri je~ o mo gu }nos ti postizawa dogovora i ishodu “butmirskog procesa“.

BO[WACI I HRVATI Lider SDA Sulejman Tihi} naglasio je da o “butmirskom procesu“ nema pribli`avawa stavova, a predsjednik SDP-a Zlatko Lagumxija je rekao da je vladaju}a petorka daqe jedna od druge nego {to je bila na Butmiru. Predsjednik SBiH Haris Silajxi} je kazao da ga brine {to su predstavnici EU i ameri~ke

administracije prihvatawe butmirskog papira povezali sa prijemom BiH u NATO i EU. Potpredsjednik HDZ-a Marinko ^avara istakao da “ovakva struktura BiH ne mo`e da bude odr`iva. Lider HDZ-a 1990. Bo`o Qubi} je kazao da je na sastanku re~eno da se “butmirski proces“ treba ozbiqno shvatiti.

Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine Republike Srbije

Pet uhap{enih zbog zlo~ina u BiH BEO GRAD - U akci ji MUP-a Srbije uhap{eno je pet lica zbog sumwe da su po~inili ratni zlo~in protiv civila u isto~noj Bosni, a istra`ni sudija Vije}a za ratne zlo~ine u Beogradu, poslije saslu{awa, odredio im je pritvor koji mo`e da traje do jednog mjeseca. Osumwi~enim B. S, B. D, S. Z, J. R. i G. T. pritvor je odre|en zbog visine propisane kazne za krivi~no djelo koje im se stavqa na teret. - Postoji osnovana sumwa

da su oni 11. jula 1992. godine ubili najmawe 23 civila romske nacionalnosti u selima Male{i}, Petkovi}, Driwa~a i Sko~i} u op{tini Zvornik rekao je “Glasu Srpske“ portparol Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Srbije Bruno Vekari}. [esti osumwi~eni, dodaje on, ve} se nalazi u zatvoru na izdr`avawu kazne koja mu je izre~ena zbog po~iwenog ratnog zlo~ina u Sjeverinu. U saop{tewu Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Srbije nave-

deno je da je da je to tu`ila{tvo istra`nom sudiji Vije}a za ratne zlo~ine Okru`nog suda u Beogradu podnijelo zahtjev za sprovo|ewe istrage protiv tih {est osoba.

UBILI 23 civila romske nacionalnosti - Civile su prvo zatvorili u jednu ku}u u kojoj su ih tukli kundacima pu{aka, fizi~ki ih i psihi~ki mu~ili i prema svima ne~ovje~no postupali.

Tjeraju}i pojedine mu{karce na protivprirodni blud, primorali su na oralni seksualni odnos dedu i unuka, a `ene su silovali - navedeno je u saop{tewu. U selima Male{i}, Petkovci i Driwa~a, istaknuto je, izdvojili su tri `ene koje su kasnije silovali. Najmawe 22 civila odvoze do jame u selu Hamzi}i gdje ih, pi{e, tokom no}i, pojedina~no ubijaju iz vatrenog oru`ja i no`evima. G. M.

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 3

Kuzmanovi}: Ustavni sudovi za{titnici sloboda BAWA LUKA - Predsjednik RS Rajko Kuzmanovi} ukazao je u petak na ulogu ustavnih sudova, kao nezavisnih tijela, u ostvarivawu prava i pravde, ustavnosti i zakonitosti, za{titi qudskih prava i sloboda zagarantovanih Ustavom. - Zna~aj saradwe Ustavnog suda RS i Ustavnog suda Srbije

je u ja~awu bilateralne i regionalne saradwe sudova, razmjene iskustava u oblastima ustavnosudske prakse i ustavnosudske jurisprudencije i stru~nog usavr{avawa sudija poru~io je Kuzmanovi} na prijemu za ~lanove ustavnih sudova RS i Srbije.

Sastanak premijera RS i FBiH Milorada Dodika i Mustafe Mujezinovi}a

Dogovorili deblokadu "Elektroprenosa BiH"

Kompanija }e da nastavi da radi i odlu~uje u skladu sa zakonom o wenom osnivawu, {to zna~i da ne}e biti primjewivane odluke me|unarodnog predstavnika, istakao Dodik PI[E: @EQKA DOMAZET [email protected]

SA RA JE VO - Pred sje dnik Vlade Republike Srpske Mi lo rad Do dik izjavio je u petak u Sarajevu da se sa premijerom Federacije BiH Mustafom Muje zi no vi }em do go vo rio o deblokadi “Elektroprenosa BiH“. - Kompanija }e da nastavi da radi i odlu~uje u skladu sa za ko nom o wenom osnivawu, {to zna~i da ne}e biti primjewivane odluke vi so kog pred sta vni ka u BiH. Odluke }e se donositi po principu da se vitalne odluke donose konsenzusom is ta kao je Do dik po sli je sastanka sa Mujezinovi}em. Dodik je rekao da je dogovoreno da do kraja sqede}e sedmice, odnosno do 15. novembra, bude odr`ana sjednica Upravnog odbora kompa ni je i da na woj bu de obavqeno imenovawe u sta-

OHR OHR je u petak pozdravio napore Milorada Dodika i Mustafe Mujezinovi}a da odblokiraju poslovawe “Elektroprenosa BiH”. Portparol OHR-a Qiqana Radeti} izjavila je Srni da se OHR raduje potpunoj i brzoj realizaciji dogovorenih zakqu~aka. - Napori predsjednika vlada RS i FBiH nisu u suprotnosti sa odlukom visokog predstavnika od 18. septembra kojom se obezbje|uje kontinuitet poslovawa kompanije poslije isteka mandata generalnog direktora, koja je na taj na~in stvorila prostor za dana{wi dogovor - rekla je Radeti}eva.

Vijesti [piri} u Ma|arskoj

Uslovi za intenzivniju saradwu BUDIMPE[TA - Predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Ni ko la [pi ri}, koji boravi u posjeti Ma|arskoj, izjavio je u petak Srni da najava globalnog oporavka od ekonomske krize stvara uslove za intenzivniju saradwu dvije zemqe i da za to postoji spremnost vlade Ma|arske i Savjeta ministara BiH. On je naveo da je Ma|arska zainteresovana za saradwu i za pomo} BiH na evroatlantskom putu.

Petar \oki}

Kongres stranke 14. novembra

Sastanak Mustafe Mujezinovi}a i Milorada Dodika u Sarajevu

tus vr{ilaca du`nosti svih ~lanova Uprave kojima je istekao mandat. - U sta tus vr{i oca du `nosti imenuju se oni kojima je istekao mandat do utvr|ivawa novog Upravnog odbora. Uprava }e raspisati konkurs za sva ta mjesta gdje se utvr|uje status vr{ioca du`nosti naglasio je Dodik. Prema wegovim rije~ima, dogovoreno je da na sjednici Upravnog odbora bude for mi ra na stru ~na eki pa koja }e napraviti elaborat kako bi 110-kilovoltna postrojewa bila vra}ena elektroprivredama. On je istakao da }e biti ut vr|en i usvo jen plan odr`avawa elektromre`e da

ne bi do{lo do wenog pada u predstoje}em zimskom periodu.

SJEDNICA UO do kraja sqede}e sedmice - U skla du sa ra ni jim dogovorima bi}e aktiviran plan in ves ti ci ja za 2010. godinu da bi sredstva koja se na la ze na `i ro-ra ~u nu mo gla da bu du akti vi ra na. To zna~i da }e investirawe i odr`avawe biti obavqani u kapital odnosu kako je to pre dvi |e no for mi rawem kompanije - naglasio je Dodik. Dodik je naveo da bi UO kompanije na sqede}oj sje-

FOTO: AGENCIJE

dnici trebalo da pripremi i da odgovore na va`na pitawa koja su otvorena o proble mu fun kci oni sawa “Elektroprenosa BiH“. Na ja vio je da bi de set da na po sli je sje dni ce UO kom pa ni je tre ba lo da bu de odr`a na Skup {ti na akci ona ra na ~i jem }e se dne vnom redu na}i sve stvari koje su bile problemati~ne od kapital odnosa, zapo{q-

avawa, operativnih procedura i tako daqe. - Ima mo ma pu kre tawa, ali nismo rije{ili bazi~na pitawa. To su operativna podru ~ja, odno sno usa gla {a vawe Statuta sa zakonom, ali to je stvar Skup{tine. Ovo omo gu }a va de blo ka du i da sistem, koji ina~e funkcioni{e bez zastoja, bude dodatno ospo sobqen za zim sku sezonu - naglasio je Dodik.

NAMETNUTI ZAKONI Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko nametnuo je 18. septembra zakone kojima se reguli{e rad kompanije “Elektroprenos BiH“,

ali je Vlada RS te naredbe odbacila uz obrazlo`ewe da zadiru u vlasni~ke odnose i kr{e prava akcionara.

[piri}: OHR proizveo Buha: Dejton jedan jedini Hap{ewa u Srbiji zbog prevara sa gorivom politi~ki parazitizam BAWA LUKA - Nekada{wi miSARAJEVO - Predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri} izjavio je u petak u Budimpe{ti da je u BiH ura|eno mnogo toga uz pomo} me|unarodne zajednice, ali da je sada vrijeme za novi iskorak, jer je OHR proizveo nevi|enu dozu politi~kog parazitizma, prenose agencije. [piri} je na konferenciji “BiH ka stabilizaciji, prosperitetu i evropskim integracijama“ istakao da uprkos razli~itim ocjenama o uspjesima, zastojima i napretku koji je BiH ostvarila od potpisivawa Dejtona do danas ostaje ~iwenica da je u BiH ostvareno mnogo.

nistar inostranih poslova Republike Srpske Aleksa Buha rekao je da butmirske pregovore politi~ara iz RS i FBiH sa predstavnicima SAD i EU ne treba nazivati Dejtonom dva, jer tako ne{to ne smije ni da postoji. - Dejton jedan ili Dejton jedan jedini uradio je ono {to je trebalo da uradi kako bismo nastavili da `ivimo jedni pored drugih, a to zna~i da je Dejton donio rje{ewe kojim nije bio zakinuti nijedan od tri naroda u BiH - rekao je Buha Srni.

BEOGRAD - Policija je uhapsila 15 osoba zbog sumwe da su prevarama o{tetili Rafineriju Novi Sad za oko 20.000 evra u posqedwih {est mjeseci, javqa B92. Srpski ministar unutra{wih poslova Ivica Da~i} rekao je da su uhap{eni u trenutku vr{ewa krivi~nog djela i da su me|u uhap{enima radnici obezbje|ewa rafinerije, vlasnici privatnih preduze}a i benzinskih pumpi. Kako saznaje B92, policija je kao vo|u ove kriminalne grupe ozna~ila Zorana Pavi}a iz Beograda, vlasnika privatnog preduze}a “MD Lajn“.

BAWA LUKA - Predsjednik SP Petar \oki} potvrdio je da je dana{wa (7. no vem bar) sje dni ca Gla vnog odbora stranke posve}ena zavr{nim pripremama za Kongres partije, koji }e biti odr`an 14. novembra u Bawoj Luci. \oki} je kazao da }e na ovoj sjednici biti utvr|en prijedlog sastava Glavnog odbora, kao i statutarne i nadzorne komisije, a bi}e utvr|ena i lista kandidata za predsjednika SP RS. M. F.

Vlada RS - mediji

Potpisivawe ugovora o pomo}i BAWA LUKA - Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik prisustvova}e u subotu (7. novembra) potpisivawu Ugovora o dodjeli pomo}i medijima u RS. Ugovor }e biti sklopqen sa predstavnicima 70 medijskih ku}a, a Vlada RS za tu svrhu odobrila je pet miliona KM, saop{teno je u petak iz Vlade RS.

Institut za nestale BiH

Juri{i} preuzeo BAWA LUKA - ^lan Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Marko Juri{i} preuzeo je 1. novembra mjesto predsjedavaju}eg Kolegijuma direkto ra ove in sti tu ci je od Milana Bogdani}a. Prema Sporazumu saosniva~a Insti tu ta za nes ta la li ca BiH, mjesto predsjedavaju}eg rotira se svakih osam mjeseci, saop{teno je u petak iz ovog instituta.

4 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Komentar dana

Kolumna

Pi{e: Goran MAUNAGA

Shema

“Svjetska banka finansira skrivawe Ratka Mladi}a“. Zbiqa je iznena|uju}e za{to ovako nije naslovqen pamflet objavqen u ~etvrtak u kome je tekstualno i gra fi ~ki pred Sve dok su Srbi, stavqena na vo dna po slobodnom “srpska she ma“ kre izboru ~lanova irana u Kancelariji “analiti~kog visokog predstavnika. tima“ i priu~enih, Iznena|uju}e je jer se u tom tekstu tvrdi da a ostra{}enih Investiciono-razvojna dou{nika banka RS “finansira slu`ili za paraobavje{tajne sluodstrel, problema `be i kriminalne ponije bilo slove u RS te skrivawe ratnog zlo~inca Mladi}a“, iako je ba{ ta banka dobila sredstva od Svjetske banke. A te kredite ~ak nije dobila ni Razvojna banka Federacije BiH. Samo taj podatak dovoqno sna`no ilustruje povr{nost, nelogi~nost i prizemno, seosko-udba{ko “uvezivawe“ pojedinaca u naivno smi{qenu, montiranu listu “kriminalnih i paraobavje{tajnih struktura u RS”. U svemu, frapantno je saznawe da se OHR nalazi na tom nivou. Zbiqa smo do sada mislili da je mnogo vi{i. Pored ostalih iznesenih nebuloza, pogre{nih podataka i la`i u shemi, sama ta ~iwenica o IRB dovoqan je razlog svakom razumnom ~ovjeku za automatsko odbacivawe navedenih tekstova i liste kao ne~ega {to nema ba{ nikakve veze sa istinom. Istu ovu smije{no-`alosnu shemu (smije{na jer je posva|ana sa logikom i ~iwenicama, a `alosna jer je kreira na u OHR -u i jer su na wu na sje li, ili joj doprinijeli, najvi{i predstavnici me|unarodne zajednice) weni kreatori dali su prije tri mjeseca uredni{tvu emisije FTV-a “60 minuta“. Ta~no po woj je vajni novinar-reketa{ mjesecima “tukao“ po onima koji su ucrtani u tu shemu. U prilozima iznesene su monstruozne la`i na ra~un pojedinaca, kojima nije data prilika da odgovore. Po{to su autori priloga radili po instrukcijama centrale u kojoj je nastala shema, bili su za{ti}eni ~ak i od sudskog gowewa ili ne daj bo`e kazne RAK-a. I sve je bilo u redu potaman dok nedavno nije objavqena i shema kriminalizovanih Bo{waka. Tek tada je nastao pravi i veliki problem kome se rje{ewa ne naziru. Sve dok su Srbi, po slobodnom izboru ~lanova “analiti~kog tima“ i priu~enih a ostra{}enih dou{nika slu`ili za odstrel, tog problema nije bilo. Ovako, wegovog rje{ewa nema sve dok ne bude zatvoren OHR, odavno instrumentalizovan za tu|e potrebe i svi|awe ra~una, ~ime se toliko o~igledno smi{qeno destabilizuje BiH.

D

LAJTE KERE JAKOBSFELDA

a biste znali kako da ~itate neke novine morate znati ~iji kapital stoji iza wih, da biste znali za koga da glasate morate do}i do liste wegovih finansijera, da biste mogli da mjerite medijske slobode morate razlikovati novinare od pla}enika, i obrnuto. I uvijek imati na umu da novac svijet pokre}e. Sve ono {to se protekle dvije godine de{avalo u Republici Srpskoj, od ekonomije do politi~kog stava, bilo je predmet lagarija i op{teg problematizovawa u medijima u FBiH, posebno onima ~iji je vlasnik sarajevski biznismen Hilmo Selimovi}, a politi~ki mentor Zlatko Lagumyija ili Haris Silajyi}. Za{to? Pa zato jer je bio ugro`en ne~iji finansijsko-politi~ki interes. ^iji li? To nije te{ko odgonetnuti, jer ako se zna da su “za{titnici nacionalnih interesa” zara}enih naroda, trguju}i sve ratne godine granatama, naftom, drogom i cigarama postali kontroverzni biznismeni u miru odgovor se sam name}e. ilmo i Momo, Alija i Momo, Mla|o i Alija i tako redom. Hilmini i Momini novinari, Alijini i Momini mediji, Mla|ini i Alijini medijski pla}enici. A onda Hilmini i Momini politi~ki favoriti, Hilmini i Momini kriminalci i na drugoj strani Hilmini, Momini, Mla|ini i Alijini kriti~ari. Upravo na taj na~in diferencirala se i medijska scena BiH. Diskreditaciju svih onih koji ne{to zna~e u RS od novinara do episkopa na najprimitivniji i najneprofesionalniji na~in, potpomognuti poslovnim saradnicima iz RS, otpo~eli su Hilmini mediji, oni ~iji je porodica Selimovi} vlasnik, a to su listovi “San” i “Oslobo|ewe”, ali i neki portali iza kojih su skriveni isti finansijeri. Naravno da u tome nije zaostajao Lagumyijin medijski projekat “60 minuta” koji je istra`iva~ko novinarstvo u nedostatku dokaza i argumenata poja~ao jalija{kim jezikom ~ije hrabro kori{tewe ih je dovelo na tron “neustra{ivih slobodnih novinara - istra`iteqa“. I sve se nekako kotrqalo dok se u

H

kontaminirani medijski prostor nije ukqu~io “bijeli dvor sarajevske ~ar{ije”, odli~na sintagma za OHR posu|ena od jedne ovda{we novinarke. Da li indirektno ili direktno OHR je postao glavni junak jedne kwige kada se krenulo sa {emama, ta~nije onom bo{wa~kom objavqenom u “Globalu”. Iako {ema sama za sebe izgleda kao prikaz kwige “Ko je ko u Bo{waka“, wena tuma~ewa govore da se radi o kriminalizovawu uglednih Bo{waka, koji su predstavqeni kao mete za odstrel. Isto smatra i reis Islamske zajednice Mustafa Ceri}, a to je ve} ozbiqna stvar. o`da ta {ema i nije nastala u OHR-u, mo`da je pravqena na drugom mjestu i za druge potrebe, sve je mogu}e. Ali mogu}e je i logi~no povezivawe OHR-a sa tom i takvom {emom poslije svih onih koje su plasirane iz “bijelog dvora sarajevske ~ar{ije”, a koje je magazin “60 minuta” objavqivao prije nekoliko mjeseci. Ekskluzivno, nego kako. Jedna od wih ponovqena je prije dva dana u Selimovi}a “Oslobo|ewu” i nazvana “Shema Dodikovog obavje{tajnog, finansijskog i paravojnog aparata u RS“. Za sve one koji ne{to znaju i prate kretawa u Republici Srpskoj “smije{na slikovnica“ na kojoj su uvezani qudi koji nemaju veze jedni s drugima, pa ~ak i jedna farma goveda iza koje stoji ameri~ki i hrvatski kapital. Na{ao se u toj mre`i mrskog neprijateqa Dodika, i Milovan Cicko Bijelica koji nesretan sada tuma~i {ta ga sna|e kada cijeli svijet zna da je blizak ^avi}u, a ovaj opet Lagumyiji, a ovaj opet Bakiru i Hilminim medijima. [ta je Cicko Bogu zgrije{io, kada se, ~ekaju}i pomilovawe, “popravio”, uspostavio saradwu sa istra`iteqima “60 minuta” (me|u kojima ima i roda), te ih ugo{}uje, do~ekuje i snabdijeva informacijama sa Ravne Romanije. Uglavnom onima vezanim za suparni~ki klan bra}e ^olovi}a ili poslovawe “Srpskih {uma“, koje mu je izmaklo kontroli. nogo je jo{ na toj {emi nebuloza. Tu negdje je i Du{ko Kusmuk, trener reprezentacije BiH u tekvandou, za kojeg pi{e da je stric glavne urednice “Glasa Srpske“ Mir-

M

M

Pi{e: Mirjana KUSMUK

Na{ao se u toj mre`i mrskog neprijateqa Dodika, i Milovan Cicko Bijelica koji nesretan sada tuma~i {ta ga sna|e kada cijeli svijet zna da je blizak ^avi}u, a ovaj opet Lagumxiji, a ovaj opet Bakiru i Hilminim medijima. [ta je Cicko Bogu zgrije{io, kada se, ~ekaju}i pomilovawe, “popravio” jane Kusmuk, {to istu treba da u{emi u {emu na kojoj je nema. Interesantan podatak, ali neistinit, jer Du{ko je Mirjanin ro|ak, a ne stric. Nisu pitali, pa im nisam ni rekla. Nisu ni htjeli da saznaju, htjeli su da kompromituju, papanski i na kvarno. I zato dragi moji, kada budete ~itali novine ili gledali neku TV stanicu, prvo se raspitajte ko ih pla}a, ko im je vlasnik i s kim je isti dobar, i zna}ete za{to ne{to i za ~iji interes to ne{to objavquju. “Glas Srpske” je u vlasni{tvu jednog novinara, koji nije tajkun i koji nikada nije bio drot. Uz sve to nije ni u dilu sa Mi{kovi}em. I ovdje je kraj. Lajte kere Jakobsfelda!

Milorad Dodik, premijer Republike Srpske

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a Odluke treba da donosimo mi i to ne mo`e nadomjestiti nijedna me|unarodna institucija. Sve zavisi od doma}eg napora i dijaloga.

Sulejman Tihi}, predsjednik SDA Nema pribli`avawa stavova, a stranci }e ostati u okviru “butmirskog procesa”. Ne vidim kako pribli`iti stavove i do}i do rje{ewa.

Dejton rje{ewe zauvijek BEOGRAD - Premijer Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je sudbina BiH sve neizvjesnija {to se ona bude vi{e udaqavala od Dejtonskog sporazuma, i dodao da je mo`da alternativa da se BiH razi|e. Dodik je u intervjuu za “Ekonomist” magazin, ocijenio da je jedina mogu}nost za BiH da se sprovodi politika - “Dejton zauvijek”, istakav{i da Republika Srpska pripada srpskom narodu i svakom drugom ko prihvata wen legitimitet i legalnost.

- Nismo mi voqom ili iz qubavi u BiH, ve} iz morawa i nije jedina alternativa po{tovawu Dejtonskog sporazuma ja~awe centralizovane BiH. Mo`da je alternativa i da se BiH razi|e. I to je kretawe, dodu{e za nekoga pad, a za nekoga let - rekao je premijer RS. Pr e m a w e gov i m r i j e~ i m a , z a S r b i j u b i prioritet trebalo da bude Republika Srpska, u kojoj `ivi vi{e od 1,3 miliona Srba, dok za Kosovo ka`e, da bi bilo racionalno da S r b i j i o s t a ne s j e v e r

Ko sov a , dok o s t a l i d io mo`e da bude nezavisan uz me|unarodne garancije za s v e se g m e n te ko j i su va`ni za Srbe i srpsk u dr`avu.

NE @ELIM da budem dio iluzije Dodik negira da je nacionalista, uz tvrdwu da je reformista koji shvata da ne mo`e da se slu`i iluzijama. - Bio sam sa Antom Markovi}em, jer sam vjerovao da mo`e da op-

stane Jugoslavija. Sad ne `elim da budem dio iluzije koja se zove BiH - naveo je on. Govore}i o odnosima u BiH, Dodik navodi da u toj zemqi ne postoji nijedan datum, ni tuge, ni radosti, koji slave svi stanovnici, osim Nove godine i Prvog maja. - Kroz istoriju su uvijek periodi patwe za jedne bili periodi radosti za druge. To su problemi koji se ne mogu rje{iti davawem novca i pri~om idemo zajedno u Evropu zakqu~io je Dodik.

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 5

Svjedo~ewe [efika Ali}a o ubistvu ~etiri zarobqena vojnika

Al Harbi ubio vojnike Barjaktarevi} naredio [efik Ali} otkrio imena komandanata Petog korpusa i 505. bu`imske brigade koje dovodi u vezu sa zlo~inom. Navodi da je “~itava ~ar{ija brujala o ovom zlo~inu i da su ~ak i `ene znale {ta se de{avalo na ^elekovi}u“

Vojkan Simi}

Mogu}nost sklapawa ugovora o ekstradiciji BEOGRAD - Postoji mogu}nost da Srbija zakqu~i bilateralne ugovore sa BiH o ekstradiciji po pitawima organizovanog kriminala i ratnih zlo~ina ukoliko bude smatrala da je to u wenom dr`avnom interesu, rekao je u petak pomo}nik ministra pravde Srbije za me|unarodnu saradwu Vojkan Simi}, javila je Srna. Simi} je rekao da su u dosada{wim pregovorima sa BiH oko ova dva ugovora bili sporni slu~ajevi Ilije Juri{i}a, koji je zavr{en nepravosna`nom presudom, kao i “slu~aj Dobrovoqa~ke ulice“ u Sarajevu o kome se vodi istraga u Srbiji. On je dodao da misli da }e se u “slu~aju Dobrovoqa~ke“ i}i na istra`iva~ke timove koji bi zajedno radili i u Srbiji i u BiH i da se poslije toga odlu~i u kojoj }e se zemqi voditi postupak o eventualnoj optu`nici.

Goran Petronijevi}

Zarobqeni srpski vojnik PRIREDILA: @EQKA BA[I] [email protected]

BAWA LUKA - Prema ~etvorici zarobqenih srpskih vojnika Arapin Al Harbi Teufik nije imao milosti - tukao ih je i zatim ubio, a zlo~in je naredio Asim Barjaktarevi}. Bila je prisutna cijela komanda i niko nije reagovao. Rekao je ovo [efik Ali}, pripadnik bataqona “Hamze“, za RTRS revoltiran {to je poslije prvostepene presude kojom je oslobo|en optu`be za ratni zlo~in wegov predmet vra}en Apelacionom sudu BiH. Ali} je potvrdio da su “Hamze“ koje su strani dr`avqani, 1992. godine obu~avali vojnike Armije RBiH. Ka`e da

Optu`nica Smatraju}i da Tu`ila{tvo nije uspjelo da doka`e nijednu od {est ta~aka optu`nice, prvostepeno Sudsko vije}e je 11. aprila pro{le godine oslobodilo [efika Ali}a odgovornosti za zlo~ine nad ratnim zarobqenicima. Ovog biv{eg pomo}nika komandanta bataqona “Hamze“ u sastavu Petog korpusa Armije RBiH Tu`ila{tvo je teretilo da je u avgustu 1995. godine u~estvovao u zlostavqawu zarobqenih pripadnika Vojske Srpske Krajine te da nije sproveo istragu i kaznio osobe koje su odgovorne za ubistva ~etiri zarobqenika.

Al Harbi tu~e srpskog vojnika

obuka nije bila po vojnim na~elima ve} po islamskim ekstremnim zahtjevima. U akciji “Oluja“ u sadejstvu Armije RBiH i hrvatske vojske 5. avgusta 1995. godine napadnuta je izbjegli~ka kolona i probijena srpska linija. Tada su zarobqeni srpski vojnici Petar Boromisav, Branko Ba{i}, Mirko Devetak i Petar Stanbolija. [efik Ali} u to vrijeme, kako ka`e, iako nije nikada zvani~no imenovan, bio je pomo}nik komandanta bataqona za bezbjednost. Ali} ne pori~e da je 5. avgusta 1995. u~estvovao u zarobqavawu srpskih vojnika, ali tvrdi da ih nije ubio. - Istog dana poginuo je komandant 505. bu`imske brigade Izet Nani} zvani Bego, zbog ~ega je Asim Bajraktarevi} naredio da se ubiju srpski zarobqenici. Bila je prisutna cijela komanda i niko nije reagovao. ^itava ~ar{ija brujala je o ovom zlo~inu, ~ak su i `ene znale {ta se de{avalo gore na ^elekovi}u - ka`e Ali}. - Po snimku koji sam gledao nadle`ni su mogli da sprije~e zlo~in - rekao je Ali}. Zlo~ini do danas nisu procesuirani, a prije 14 godina, ova elitna jedinica 505. bu`imske brigade bila je u sastavu Petog korpusa Armije RBiH pod rukovodstvom Izeta Nani}a i Asima Bajraktarevi}a, koji je poginuo u akciji “Sana“. Zbog ovog zlo~ina januara 2007. godine podignuta je optu-

Tijela ubijenih srpskih vojnika

`nica protiv [efika Ali}a jer je propustio da sprije~i ili kazni po~inioce zlo~ina. Prvostepenom presudom Ali} je oslobo|en. Ali} je, ka`e, spreman i da razgovara sa porodicama srpskih `rtava da im objasni koja je bila wegova uloga, a koja ostalih oficira. Priznao je da je zarobqenike predao u nadle`nost komande “Hamzi“.

ZLO^INCA Al Harbija Teufika predstavqali kao humanitarca Ali} tvrdi da je na licu mjesta kod `ivih zarobqenika bio zamjenik komandanta 505. bu`imske brigade Hamdija Mustafi}, zatim Bajraktarevi}ev zamjenik Agan Elkasovi} zvani Ago. - Politi~ki je montiran proces protiv mene, a u zatvoru sam ~ak ~uo da sam prodat za tri miliona maraka - tvrdi Ali}. Oni koje je spomenuo Ali} danas vode miran penzionerski `ivot, a neki od wih sjede u Parlamentu BiH i politi~ki su anga`ovani. Niko se od wih, navodno, ni~ega ne sje}a. Hamdija Mustafi} je izjavio za RTRS da je sasvim slu~ajno istog dana do{ao na liniju. Dodao je da zna da su ubijena ~etiri srpska zarobqenika, ali da se ne sje}a Al Harbija Teufika iako je sjedio preko puta wega. Ali} ka`e da je Mustafi} dao iskaz da taj dan nije posje-

dovao oru`je te da je tek 1999. godine ~uo da je bilo zarobqenih vojnika. - Kad je pu{ten snimak on je sebe prepoznao i rekao u jednom trenutku sudu ne{to u smislu “ja vidim da ovo ide u mome smjeru“ - rekao je Ali}. Biv{i pomo}nik komandanta za poslove bezbjednosti 505. bu`imske brigade Petog korpusa Armije RBiH Zijad Nani} dobijao je pismene izvje{taje od pot~iwenih, ali ka`e da nije vidio snimke zlo~ina. - Izvje{taji se sastavqaju poslije ratnih dejstava, ali pisani tragovi ne postoje. Zbog ~ega vi to mene sada pitate - zapitao je Nani} novinara. Vo|e Petog korpusa Al Harbija Teufika predstavqaju kao humanitarnog radnika u BiH. Komandir 505. bu`imske brigade Sead Jusi} ka`e da je znao Teufika kao humanitarca, ali da se “on znao dru`iti sa nekim qudima s kojima je neovla{teno znao u~estvovati u borbama“. - Znate, u {umama je to te{ko kontrolisati - rekao je Jusi}. S druge strane, Mustafi} negira da je u 505. bu`imskoj bilo stranih vojnika. Tijela ~etiri ubijena srpska vojnika do danas nisu prona|ena iako su porodice dale uzorke za analizu. Poslije pretresa pred Apelacionim vije}em Suda BiH bi}e poznato da li }e optu`nica za ovaj zlo~in biti pro{irena.

Dvije godine od ubistva Milana Vukeli}a u Bawoj Luci

"Slu~aj Vukeli}" dobi}e svoj epilog BAWA LUKA - Ministar unutra{wih poslova Republike Srpske Stanislav ^a|o u petak je u Bawoj Luci rekao da }e “slu~aj Vukeli}“ dobiti svoj epilog i da }e to biti “najboqi pokazateq ili demanti onoga {to se poku{avalo ili jo{ poku{ava poturiti pojedinim pripadnicima MUP-a RS“. - Moje je ~vrsto opredje-

qewe da ovaj slu~aj razrije{imo na najprofesionalniji i najodgovorniji mogu}i na~in. “Predmet Vukeli}“ je otvoren i MUP RS na wemu radi sve vrijeme sa nesmawenim intenzitetom i opredjeqewem da bi kona~no dobio svoj epilog, uz sve te{ko}e koje to prate - rekao je ^a|o novinarima. Milan Vukeli} (47), gra|evinski inspektor iz Bawe

PRIJETWE Vukeli}u je prije nego {to je ubijen vi{e puta prije}eno. Na parkingu ispred

zgrade u kojoj je stanovao zapaqen je wegov automobil.

Luke, ubijen je 6. novembra 2007. godine u eksploziji bombe koja je aktivirana daqinskim upravqa~em ispod wegovog automobila “ford fokus“ u bawolu~kom nasequ Star~evica. Bomba je bila postavqena ispod mjesta voza~a na kojem se nalazio Vukeli}.

POSTOJE indicije o ubicama Prije ubistva, Vukeli} je vi{e puta upozoravao na ozbiqne prijetwe koje su mu upu}ivane. Direktor policije Uro{ Pena ranije je izjavqivao da

postoje indicije koje ukazuju na to ko bi mogao da bude ubica Milana Vukeli}a. U petak se nije javqao na telefon. Od dana ubistva Vukeli}a do danas saslu{ano je vi{e od 150 osoba i obavqeno 15 pretresa. Policija je uhapsila i Enesa Yani}a, koji je zbog nedostatka dokaza odmah i pu{ten na slobodu. Na saslu{awe su privo|eni i Borislav Popovi}, \or|e ]ulum i izvjesni Macanovi} zbog prijetwi Vukeli}u. MUP RS raspisao je i nagradu od 100.000 maraka za bilo kakvu informaciju koja bi dovela do ubica.

Karaxi}u treba vrijeme, a ne novi pravnici BEOGRAD - Advokat Goran Pe tro ni je vi} izra zio je u petak nezadovoqstvo odlukom Ha{kog tribunala da postavi bra ni oca Ra do va nu Ka rayi}u, jer wemu ne trebaju novi pravnici, ve} novo vrijeme. Petronijevi}, koji je Karayi}ev pravni zastupnik, naglasio je da }e pravni tim odlu~iti da li }e se `aliti na kon {to do bro pro u~i odlu ku Sud skog vi je }a Ha {kog tri bu na la o pos -

tavqawu branioca. - Onog trenutka kada budemo znali ko je od branilaca imenovan, koliko vremena je tra`io da bi bio spreman za sudnicu, ako se Karayi} ne bude pojavio, zna}emo koliko je ova odluka ispravna - rekao je Petronijevi} Srni. On ka`e da je rano govoriti o to me da li }e se Ka rayi} pojaviti u sudnici 1. mar ta, jer pra vni tim jo{ ni je ~es ti to ni po gle dao odluku Tribunala.

Mirko Duspara

Gradona~elnik Slavonskog Broda

Pri~a o pripajawu RS dolazi iz HDZ-a SLAVONSKI BROD - Gradona~elnik Sla, vonskog Broda Mirko Duspara tvrdi da mu HDZ i “ekipa iz Niskogradwe’“, preduze}a sa kojim je grad izgubio sudski spor, podme}u pri~u da }e predlo`iti izdvajawe Slavonskog Broda iz Hrvatske i tra`iti wegovo pripajawe Republici Srpskoj. - Ekipa iz “Novogradwe“ i HDZ-a ne miruje, nastavqaju i daqe svoju borbu, pa su krenuli sa slawem ove pri~e u Republiku Srpsku i Sarajevo. Qudi se o~igledno ne mogu pomiriti s tim da su razotkriveni u svemu {to su radili posqedwih deset godina u Slavonskom Brodu te na ovaj na~in poku{avaju nanijeti {tetu meni kao gradona~elniku - rekao je Duspara. On je ocijenio drskim i bezobraznim {to mu se etiketira da tra`i izuze}e Slavonskog Broda i wegovo pripajawe RS.

Sjednica Gradskog vije}a Mostara, na kojoj }e se po 17. put poku{ati izabrati gradona~elnik, bi}e odr`ana u srijedu, 11. novembra, u zgradi Vlade FBiH u Mostaru, prenose agencije. Ovo je za RTM izjavio predsjednik Gradskog vije}a Mostara Danijel Vidovi} poslije sjednice Kolegija ovog tijela, na kojoj je raspravqano i o odluci visokog predstavnika Valentina Incka da se tajnim glasawem izabere novi gradona~elnik Mostara. - Inckova odluka je obavezuju}a. On je svojom odlukom ukinuo zakqu~ak Gradskog vije}a od 29. januara o javnom glasawu i nalo`io da se sprovede tajno glasawe - rekao je Vidovi}. U slu~aju da u tre}em krugu bude izjedna~en rezultat izme|u dva glavna kandidata, mjesto gradona~elnika dobija onaj mla|i.

6 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Isplata penzija u Srpskoj do 10. novembra

Dru{tvo

BAWA LUKA - Penzije za oktobar svim korisnicima Fonda PIO RS bi}e ispla}ene do 10. novembra, a visina penzija ostaje ista, rekao je u petak direktor Fonda PIO RS Zoran Mastilo. On je naglasio da Fond u rezervi ima dovoqno novca, tako da su sve

spekulacije o tome da }e ovog mjeseca penzije kasniti neta~ne. U Fondu PIO RS ka`u da je prosje~na penzija u septembru iznosila 320 maraka, kao i u avgustu. D. K. FOTO: S. ILI]

Narodna skup{tina RS

Usvojen Zakon o sredwem obrazovawu BAWA LUKA - Narodna skup{tina RS u petak je usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sredwem obrazovawu i vaspitawu, prenosi Srna. Ministar prosvjete i kulture RS Anton Kasipovi} rekao je da je ovim izmjenama i dopunama zakonom boqe regulisano djelovawe Savjeta za razvoj sredweg obrazovawa i vaspitawa, plan upi sa i pre ci zni je de fi ni sa no da ni je dopu{teno snimawe video klipova mobilnim telefonima, niti upotreba mobilnih telefona tokom nastave. Poslanici su usvojili Zakon o regulisawu cijena, kojim se ure|uju na~in i uslovi formirawa cijena proizvoda i usluga, kontrola i pra}ewe cijena od nadle`nih organa na tr`i{tu RS, dok Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Penzijskom rezervnom fondu RS nije usvojen.

Kompanije “m:tel“ i “Alkatel Lisan“

Ugovor vrijedan vi{e od 3,5 miliona evra BAWA LU KA - Pred sta vni ci kom pa ni je “m:tel“ i francusko-ameri~ke kompani je “Al ka tel Li san“ po tpisali su u petak u Bawoj Luci ugovore o isporuci i instalaciji opreme za pro{i rewe i una pre |ewe te hni ~kih ka pa ci te ta vrijedne vi{e od 3,5 miliona evra, sa op {te no je iz “m:tel“-a. - Oprema }e “m:tel“-u omo-

gu}iti da obogati portfolio uslu ga i ko ri sni ci ma ponudi najsavremenija rje{ewa bazirana na {irokopo ja snoj te hno lo gi ji navodi se u saop{tewu. Iz ove kompanije je saop{teno da svi novi korisnici “m:tel“ mo bil ne i fik sne te le fo ni je, kao i In ter ne ta do bi ja ju spe ci jalni muzi~ki poklon - CD @eqka Joksimovi}a. T. M.

Ameri~ki univerzitet u BiH

Kupili zemqi{te u Tuzli za 550.000 KM BAWA LUKA - Ameri~ki univerzitet u BiH je na javnom otvarawu ponuda po konkursu za dodjelu neizgra|enog gra|evinskog zemqi{ta u dr`avnom vlasni{tvu za izgradwu poslovnog objekta na Trgu slobode u Tuzli dao najboqu i najve}u ponudu od 550.000 maraka, saop{teno je u petak iz ovog univerziteta. Oni navode da je Univerzitet u potpunosti spreman da u skladu sa projektom i na~elnom urbanisti~kom saglasno{}u izgradi predvi|enu zgradu. - O~ekujemo da }e Kabinet na~elnika op{tine Tuzla i odgovaraju}e slu`be u najskorije vrijeme zavr{iti proceduru oko zvani~nog progla{ewa zavr{etka konkursa kako bi Ameri~ki univerzitet u BiH u {to skorije vrijeme krenuo sa realizacijom projekta - navodi se u saop{tewu. M. ^.

Studentski parlament

FOTO: ARHIVA

Senat da odlu~i o ostavci Popovi}a

BAWA LUKA - Predstavnici Studentskog parlamenta bawolu~kog Univerziteta zatra`i}e od rektora da zaka`e sjednicu Senata na kojoj }e biti razmotreno pitawe ostavke dekana Pravnog fakulteta Vitomira Popovi}a. Pred sje dnik Stu den tskog parlamenta Bojan Grebenar kazao je da, prema wegovim sa-

Stanovnici sve vi{e kupuju maske i sredstva za dezinfekciju

Iako sve vi{e stanovnika RS strahuje od novog gripa, nadle`ni tvrde

Nema mjesta panici

Ne postoji velika razlika izme|u sezonskog i novog gripa, te zbog toga svi koji osjete tegobe kao {to su visoka temperatura, malaksalost, bolovi u mi{i}ima i ote`ano disawe treba da se jave qekaru, ka`u doktori PI[E: MARINA ^IGOJA [email protected]

BAWA LUKA - Iako je pro te klih da na po ve }an broj stanovnika Srpske koji zbog straha od novog gripa kupuju maske i sredstva za dezinfekciju, nadle`ni u zdravstvu tvrde da nema mjesta panici i da je Srpska spremna za borbu protiv ove bolesti. U Institutu za za{titu zdravqa RS ka`u da je zdravstve-

nim radnicima u domovima zdravqa koji dolaze u kontakt sa oboqelima i brinu o wima preporu~eno da nose maske kao prevenciju od novog gripa.

QEKARIMA preporu~eno da nose maske

Oni na po miwu da ne pos to ji ve li ka ra zli ka izme |u se zon skog i no vog gripa, te da bi svi koji osjete tegobe kao {to su visoka tem pe ra tu ra, ma la ksa lost, bolovi u mi{i}ima, ote`a no di sawe, ka {aq Oboqeli ili kijawe trebalo da se jave svom porodi~nom qekaru i da ne uzi ma ju U Srpskoj je do sada registrovano terapiju na svo12 slu~ajeva novog gripa, u FBiH ju ruku. 40, dok je u Br~ko distriktu do sa- Iako ne da registrovano osam oboqelih od {titi od novog novog gripa tipa A H1N1. gri pa, va kci na ci ja pro tiv se -

Vakcina protiv sezonskog ubla`ava simptome novog gripa

zonskog gripa mo`e da ubla`i ove simptome - istakla je por tpa rol In sti tu ta za za{titu zdravqa RS Milka Mr|a. Pored simptoma, ni lije ~ewe se zon skog i no vog gripa se ne razlikuje. - Te ra pi ja za li je ~ewe obje vrste gripa je sli~na. Va`na je izolacija da bi se spri je ~i lo daqe {i rewe, sni `a va se tem pe ra tu ra, preporu~uje se uzimawe dos-

ta te~nosti i konzumirawe vitamina C. Jedino se kod te`ih oblika virusa H1N1 ukqu~uju antivirotici - isti~u qekari. Farmaceuti ka`u da su posqedwih dana u apotekama po ve }a ne gu `ve, te da su qudi u strahu. Nagla{avaju da va kci na ci ja pro tiv se zonskog gripa ne djeluje na virus H1N1, ali da podi`e imunitet i da se zato preporu~uje.

Rje{avawe problema radnika iz RS u Azerbejxanu

Radnici se vra}aju u grupama

znawima, Popovi} ne}e podnijeti ostavku, a rok za weno podno{ewe istekao je u petak. Vitomir Popovi} nije `elio da komentari{e molbu pred sta vni ka Stu den tskog parlamenta koji od wega zahtijevaju da podnese ostavku jer su utvr|ene mnoge nepravilnosti na tom fakultetu. V. K.

BAWA LUKA - Radnici iz Republike Srpske koji se na la ze na ra du u Azer bejyanu sti`u u grupama od po deset do 15 osoba dnevno na sa ra jev ski i beo grad ski aerodrom. Izja vio je to “Gla su Srpske“ po sre dnik fir me “SerbAz“ preko koje su radnici odlazili na rad Miroslav Vu~enovi}. - Svi ma su is pla }e na sva dugovawa, ali po ne{to ni `oj ci je ni sa tni ce od do go vo re ne. Oni po ko je sam ja odlazio na aerodrome nisu se `alili na zaradu, niti na bilo {ta drugo

- ka`e Vu~enovi}. U Bi rou Vla de RS za odno se s ja vno{ }u “Gla su Srpske“ re~eno je da firma “SerbAz“ nije registrovana u RS i da pred sta vni ci firme odvode radnike u neizvjesnost.

ISPLA]UJU im mawe od dogovorenog - Ministar rada i bora~ko-invalidske za{tite RS Ra de Ris to vi} jo{ pri kupqa informacije o tome. Svi koji su i{li u Azerbejyan trebalo je da budu opre-

zniji i da se prijave Zavodu za za po{qavawe, da bi se, po po tre bi, mo glo ade kva tnije djelovati - ka`u u Birou. U Azerbejyanu se donedavno nalazilo oko 600 radni ka iz BiH. Ge ne ral ni konzul BiH u Istanbulu Brane Pe}anac rekao je da }e u novembru biti vra}eno jo{ wih 300. Dio radnika tvrdi da ve} mjesec i po `ive u te{kim uslovima. Radnici koji su godinama tamo radili tvrde da su to dezinformacije koje je plasirala konkurentska firma. G. M.

Bjekstvo Za tvrdwe Ministarstva inostranih poslova Azerbejxana da se vlasnik “SerbAz“-a Bo`o Vu~enovi} nalazi u bjekstvu, Miroslav Vu~enovi}, koji je wegov ro|ak, ka`e da ne zna da li su ta~ne. - Ja sam kao posrednik radio svoj dio posla, uspostavqao kontakte i omogu}avao radnicima da odu na rad. [ta i kako je tamo ra|eno i ko je za {ta odgovoran, to ne znam ka`e Vu~enovi}.

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 7

Novi {estosjedi na Jahorini spremni do 20. decembra JAHORINA - Jahorina }e spremno do~ekati predstoje}u sezonu sa novim {estosjedima i kvalitetnijom i jeftinijom ponudom pansionskih usluga, rekao je Srni {ef prodaje i marketinga Olimpijskog centra Jahorina Dragan Sokolovi}.

On je istakao da bi do 20. decembra trebalo da budu spremna dva nova {estosjeda na Ogorjelici jedan i na Poqicama, {to }e zna~ajno poboq{ati kvalitet skijawa na Jahorini, a, sa druge strane, pove}ati kapacitet `i~ara.

Slu`en parastos za pobijene srpske borce i civile u Karakaju kod Zvornika

Pomen za 126 ubijenih Srba na Glo|anskom brdu Sve dok stranci postavqaju tu`ioce i daju im ogromne plate, ne}e biti procesuirawa Bo{waka odgovornih za ratne zlo~ine. Dokaz za to je i zlo~in na Glo|anskom brdu, od kojeg je pro{lo 17 godina, rekao Milo{evi} PI[E: SLOBODANKA SAVI] [email protected]

Spomen-~esma

ZVOR NIK - Pa ras to som i po la gawem vi je na ca na Spo men-~e smu u mjesnom grobqu u Karakaju, te prislu`ivawem svije }a na Glo |an skom brdu kod Zvor ni ka, u pe tak je obiqe`e na se da mna es to godi{wica stradawa 126 bo ra ca Voj ske Re pu bli ke Srpske i civila. Pri pa dni ci Ar mi je BiH su 6. no vem bra 1992. godine na Glo|anskom brdu poubijali vojnike iz sastava Zvorni~ke i [ekova~ke brigade Vojske RS, od kojih se jo{ osam vodi kao nestali. Predsje dnik Orga ni za ci je po ro di ca za robqenih i poginulih boraca i nesta lih ci vi la Republike Srpske Nedeqko Mitrovi} rekao je da “nije samo u pitawu Glo|ansko brdo, ve} na stotine strati{ta Srba, za koje jo{ niko nije odgovarao“.

OSAM vojnika se vodi kao nestali

Na gradskom grobqu u petak je osve{tana Spomen-~esma koju je podigla majka Vi{wa sa porodicom poginulom sinu Miladinu Nedi}u i svim poginulim borcima Zvorni~ke brigade. Miladin je poginuo na Glo|anskom brdu kada je imao 32 godine, a wegovi ostaci, kao i jo{ sedam boraca, ni do danas nisu prona|eni. Iza wega su ostali supruga Biqana i k}erka Mila koja u vrijeme wegove pogibije nije bila ni ro|ena.

Sve~ana akademija BAWA LUKA - Sve~ana aka de mi ja po vo dom obiqe`avawa 34 godine rada Univerziteta u Bawoj Luci odr`ana je u petak u prisustvu predsjednika RS Rajka Kuzmanovi}a i ~lanova akademske zajednice RS, BiH i regiona, prenosi Srna. Rektor Univerziteta Stanko Stani} rekao je da je u ovoj ustanovi u 34 godine wenog rada diplomu osnovnih studija steklo 19.650 studenata, magistara nauka 695 kandidata i diplome doktora nauka 307 kandidata.

Vladimir Usorac

Kukuruz slabo rodio

Vo}arstvo

da Re pu bli ka Srpska mo ra da ima svoja tu`ila{tva i sudove, jer jo{ niko nije odgo va rao za zlo ~i ne nad Srbima. Navode}i da ne}e biti procesuirawa Bo{waka koji su od go vor ni za ra tne zlo ~i ne sve dok stran ci pos tavqaju tu `i oce i da ju im ogromne plate, Milo{evi} je rekao da je dokaz za to i zlo~in na Glo|anskom brdu, od kojeg je pro{lo 17 godina. Milo{evi} je rekao da je ve}ina od 126 stradalih

FOTO: S. SAVI]

na Glo|anskom brdu bilo zarobqena. - Imam informaciju da je DNK analizom utvr|eno da su dva ekshumirana tijela iz grobqa Trnovac u Tuzli nestala na Glo|anskom brdu, ali se ta istina jo{ ne objavquje - rekao je Milo {e vi} i do dao da se na tom pitawu stalno insistira, ali odgovora nema. On je naveo da su ti qudi zarobqeni `ivi na Glo|anskom brdu i odvedeni u Tuzlu, gdje je izvr{ena egzekucija.

FBiH

Za mahovqansku petqu 21 milion evra sa projektom “Mahovqanska petqa“, a ukupna vrijednost kreditnog zadu`ewa iznosi 21.000.000 evra, saop{tio je Biro Vlade RS za odnose sa

Geolo{ka istra`ivawa Vlade RS utvrdila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geolo{kim istra`ivawima, jer va`e}i Zakon o geolo{kim istra`ivawima sadr`i odredbe za koje je u praksi utvr|eno da su neprecizne i nepotpune, {to daje mogu}nost razli~ite primjene u praksi.

javno{}u. Ma hovqan ska petqa }e povezati autoput Bawa Luka Gra di {ka i auto put Bawa Luka - Doboj. Ministri su usvojili i Informaciju o stawu i efektima subvencionisawa predu ze }a u oblas ti tek sti la, ko`e i obu}e, u kojoj se navodi da je za prvih {est mjeseci ove godine po osnovu subvencija preduze}ima iz ove oblasti

Proizvedeno 16.000 sadnica BAWA LUKA - Na ekonomiji Poqoprivrednog instituta RS u Bawoj Luci proizvedeno je i za tr`i{te pripremqeno vi{e od 16.000 vo }nih sa dni ca ra znih vrsta, a najvi{e sorti jabuka, {qiva, kajsija i drugog vo}a, saop{teno je u petak iz ovog in sti tu ta. U sa op {tewu se navodi da su sve sorte odabrane prvenstveno po kriterijumima najboqe prilago|enosti klimatskim uslovima. T. M.

Vlada Republike Srpske prihvatila inicijativu da se kreditno zadu`i BAWA LUKA - Vlada Repu bli ke Srpske u pe tak je prihvatila inicijativu za pregovore sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj u vezi

Bawa Luka

BAWA LU KA - Ovo go di{wi rod kukuruza, ~ija se ber ba pri vo di kra ju, mawi je za oko 30 odsto u odnosu na pro{lu godinu i iznosi prosje~no sedam tona po he kta ru, izja vio je Srni pred sje dnik Udru `ewa poqo pri vre dnih proizvo|a~a RS Vladimir Usorac. On je dodao da je ovogodi{wi rod kukuruza mawi od o~ekivanog, a cijena je vrlo niska i iznosi 0,20 KM po kilogramu.

Parastos na mjesnom grobqu u Karakaju

- Iako je sa~iwena Spomen-kwiga u kojoj je navedeno 38 srpskih porodica sa tri i vi{e poginulih boraca, nijedan slu~aj jo{ nije procesuiran - rekao je Mitrovi}. Prema wegovim rije~ima, to do voqno go vo ri o radu Ha{kog tribunala, sa ~ijom su praskom nastavili i Tu`ila{tvo i Sud BiH. Predsjednik op{tinske Bora~ke organizacije Zvornik Dragan Milo{evi} rekao je da su ovi zlo~ini nad srpskim narodom pokazali

Vijesti

ispla}eno 2.158.800 KM. U saop{tewu se dodaje da je 77 preduze}a dobilo subvencije, {to je 41 odsto od ukupnog broja preduze}a.

ZA SUBVENCIJE preduze}ima tri miliona KM Za ove namjene preduze}ima iz oblasti tekstila, ko`e i obu}e, planirana su sred-

stva u izno su od 3.000.000 KM. Ministri su donijeli i Uredbu o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti u republi~kim organima uprave RS, kojom se bli`e ure|uje pokretawe, vo|ewe i zastarjelost postupka za utvr|ivawe disciplinske odgovornosti za povrede radnih du`nosti dr`avnih slu`benika i namje{tenika. M. F.

Prevelika javna potro{wa TO MI SLAV GRAD Predsjednik Privredne komo re FBiH Ja go La si} izjavio je da je privreda u BiH optere}ena prevelikom javnom potro{wom koja gu{i proizvodwu, prenosi Srna. Lasi} je rekao da je jedna od najve}ih anomalija u ovom entitetu {to je u javnoj upravi, administraciji, obrazovawu i zdravstvu vi {e za po sle nih ne go u prera|iva~koj industriji.

8 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Kriza zatvara prodavnice u Srebrenici SREBRENICA - Jedina prodavnica obu}e u Srebrenici, koju je prije vi{e od godinu otvorila sarajevska kompanija “Astra“, od petka vi{e ne radi zbog slabog prometa. “Astra” se na ovakav potez odlu~ila zbog slabe plate`ne

Preminuo Radislav [pawi} GRA DI [KA - Po sli je kra }e bo les ti u Gra di {ci je umro Radislav [pawi}, dugogodi{wi funkcioner Op{tinske organizacije Crvenog krsta i ~lan Skup{tine Crvenog krsta Republike Srpske. Radislav [pawi}, koji je umro u ~etvrtak, bi}e sahrawen u subotu na grobqu u Brestov~ini u Gradi{ci, javila je Srna. [pawi} je ro|en 1946. godine u potkozarskom selu Jablanica gdje je zavr{io i osnovnu {kolu, gimnaziju u Gradi{ci, a Pedago{ku akademiju u Bawoj Luci.

FOTO: D. TODOROVI]

Crveni krst Gradi{ka

FOTO: R. MIJANOVI]

Kroz RS

mo}i stanovni{tva. Roba iz prodavnice je odvezena, a lokal zakqu~an. Da bi kupili obu}u, Srebreni~ani }e ubudu}e morati da idu u susjedni Bratunac ili udaqenija mjesta u kojim postoje prodavnice obu}e.

Infrastruktura u Isto~nom Drvaru

Za puteve do kraja godine 250.000 maraka ISTO^NI DRVAR - U izgradwu in fras tru ktu re u najzapadnijoj op{tini Republi ke Srpske Is to ~nom Drvaru do kraja godine Vlada RS i ova op{tina ulo`i}e 250.000 maraka. Na~elnik op{tine Isto~ni Drvar \uro Josipovi} rekao je Srni da je u toku realizacija najzna~ajnijeg projekta izgradwe 1,5 kilometara puta od Vu~ije poqane do Potoka, administrativnog sredi{ta op{tine. - Sqede}e godine pristupi}e se pro si je cawu ~i ta ve trase puta dugog 14 kilometara - ka`e Josipovi} napomiwu}i da }e asfaltirawe

kompletne dionice ko{tati oko sedam miliona KM, te da }e sred stva obe zbi je di ti Vlada RS i op{tina. Josipovi} isti~e da }e izgradwa ovog putnog pravca obezbijediti da se i ova op{tina savremenom saobra}ajnicom preko Ribnika pove`e sa ostalim dijelom Srpske. Za izgradwu ovog puta zainte re so va na je i op {ti na Drini}, koja planira da od Drini}a preko Srnetice izgradi put do Potoka, ~ime bi i ova op{tina bila povezana putnom komunikacijom kroz teritoriju Srpske sa Ribnikom, Mrkowi} Gra dom i Bawom Lukom.

Milorad Doki} iz ^elinca

Promovisana kwiga o slivu rijeke Vrbawe

Ki{a i jak vjetar na podru~ju Isto~ne Hercegovine

Olujno nevrijeme obaralo stabla

Ve}i dio op{tine Trebiwe ostao bez struje. Olujno nevrijeme oborilo je i nekoliko stabala drve}a, a neki dijelovi grada bili su pod vodom. Sli~no je bili i na podru~ju op{tine Gacko PI[E: RATOMIR MIJANOVI] [email protected]

TREBIWE - Jako olujno nevrijeme pra}eno ki{om i grmqavinom na podru~ju op{tine Trebiwe u petak je paralisalo saobra}aj u gra du, oba ra na su ve li ka stabla, a ve}i dio op{tine ostao je bez struje. Do 12 ~asova palo je 75,5 litara ki{e po metru kvadratnom, a udari ju`nog vjetra izno si li su i do 75 kilometara na ~as. Zbog kvara na dalekovodu Las tva - Qubo mir bez stru je su sta no vni ci ovog di je la op {ti ne, kao i na seqa Gorica i Vinogradi, dio Polica i dio Popovog poqa, a u cijelom gradu povremeno dolazi do prekida u snab di je vawu elek tri ~nom energijom. Za sada nema informacija o ve}im materijalnim

{te ta ma prou zro ko va nim nevremenom.

PARALISAN saobra}aj u Trebiwu i Gacku Olujno nevrijeme u Trebiwu oborilo je i nekoliko stabala drve}a, a neki dijelovi grada bili su pod vodom.

Jak vjetar je otkinuo i ne ko li ko gra na na stoqe tnim platanima, a samo pone ki pro la znik mo gao se vidjeti na trebiwskim ulicama. Komunalne slu`be su u krat kom vre me nu otvo ri le odvo de za ki {u i, uprkos svemu, o~ekuje se da u predstoje}im danima ne}e biti sli~nih problema.

I na podru~ju op{tine Gacko nezapam}eno nevrijeme prouzrokovalo je prekid saobra}aja u gradu. Sli ~na situacija bi la je i u os ta lim op {ti na ma Isto~ne Hercegovine. FOTO: D. TODOROVI]

^ELINAC - U Kulturnom centru Banski dvor u Bawoj Luci je predstavqena kwiga “Sliv rijeke Vrbawe - resursi i ekologija“ autora Milorada Doki}a iz ^elinca. Doki} je naveo da je ciq kwige da informi{e o aktuelnom stawu u `ivotnoj sredini i mobili{e sve zainteresovane za opstanak na ovim prostorima da za{tite ono {to im je najvrednije. Kwiga je iza{la u izdawu Narodne biblioteke “Ivo Andri}“ iz ^elinca. Sliv rijeke Vrbawe prostire se na 778 kilometara kvadratnih, duga je 84 kilometra, a na tom prostoru, na kojem `ivi vi{e od 100.000 qudi, evidentirano je ~ak 1.845 zaga|iva~a. B. M.

Otkinute grane prekrile ulice

NADO[LE BISTRICA I ]EHOTINA Veliki pqusak stvorio je probleme stanovnicima Fo~e, ali i prigradskih naseqa. Bujice izazvane ki{om naglo su pove}ale dotoke rijeka Bistrice i ]ehotine, koje prijete da se izliju iz svojih korita. Posebno je bilo kriti~no u nasequ Miqevina, gdje Bistrica ugro`ava trafo-stanicu, ali i

nekoliko stambenih zgrada ~iji su stanari na oprezu. Stanovnici Miqevine, zbog zamu}ewa izvori{ta “Krupica“, koriste prokuvanu vodu. U “Srbiweputevima“, koji odr`avaju magistralne i regionalne puteve, isti~u da je zabiqe`en i veliki broj odrona na putu Fo~a - Sarajevo, u kawonu rijeke Bistrice. D. T.

Najsavremeniji staklenik za proizvodwu povr}a u Semberiji

Izgradwa po~iwe u decembru Sa promocije u Bawoj Luci

FOTO: B. MAKSIMOVI]

[amac POLICIJA Nije bilo krivi~nih djela ni saobra}ajnih nesre}a. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

STRUJA Uredno snabdijevawe strujom. HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledano je 27 pacijenata.

BIJEQINA - Izgradwa najsavremenijeg staklenika za proizvodwu povr}a na povr{ini od 10 hektara u Semberiji mogla bi da po~ne ve} po~etkom decembra, izjavio je Srni predsjednik Podru~ne privredne komore Bijeqina Mihajlo Vidi}. - Prilikom nedavne posjete Gr~koj sa predstavnicima “ITA gru pa ci je”, kompanije koja je zainteresovana da zajedno sa “Agro BN“

pre du ze }em i Poqo pri vre dnim zavodom Bijeqina inves ti ra 18 mi li ona evra, dogovoreno je da realizacija ovog kapitalnog projekta po~ne ve} u decembru - rekao je Vidi}.

PLANIRANO zapo{qavawe 90 radnika On je do dao da je iz gradwa staklenika prvi u nizu projekata u koji je “ITA

grupacija” spremna da ula`e. - “ITA grupacija” je donijela odluku o finansirawu projekta za uzgoj povr}a na podru~ju BiH, i to u Semberiji. Gradwa ovog staklenika bi}e impuls za razvoj moderne poqoprivredne proizvodwe po standardima EU u na{em regionu - objasnio je Vidi}. On je naveo da su se sve dosada{we aktivnosti odvijale u saradwi sa lokalnim vlastima i Vladom Republike

Srpske, koja je bila inicijator cje lo ku pnog po slo vnog aran`mana, a izra`ena je i spremnost da projekat bude podr`an i sredstvima Investiciono-razvojne banke RS. - Staklenik koji }e ova grupacija napraviti bi}e najsavremeniji objekat te vrste u biv {oj Ju go sla vi ji i za po{qava}e oko 90 qudi. To }e biti veliki iskorak za privredu ovog regiona - rekao je Vidi}.

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 9

[amac

Rije{en slu~aj “za{ti}enog podstanara“ TREBIWE - Na~elnik op{tine Trebiwe Dobroslav ]uk uru~io je kqu~eve stana Sne`ani Kova~evi}, ~ime je rije{en prvi slu~aj “za{ti}enog podstanara” u ovom gradu. Kova~evi}eva je deset godina bila podstanar u istom stanu, tako da je postala za{ti}eni podstanar, a lokal-

na zajednica toj kategoriji je du`na da prioritetno obezbijedi drugi smje{taj kako bi stan koji su koristili mogao da bude vra}en starom vlasniku. Ona je novi stan dobila na kori{}ewe, uz mogu}nost otkupa stambenog prostora. R. Mi.

Sve vi{e pacijenata u domovima zdravqa u Republici Srpskoj

U Rudom epidemija sezonskog gripa

Odlu~ili smo da proglasimo epidemiju, jer je oko deset odsto u~enika sredwe i osnovne {kole oboqelo od sezonskog gripa a svakodnevno se pojavquju i novi slu~ajevi, rekao Stani{i}

Podr{ka osobama sa posebnim potrebama [AMAC - U [amcu je u petak odr`ana Izborna skup{tina Udru`ewa gra|ana za pomo} licima sa posebnim potrebama. Izabran je novi Upravni odbor ~iji je predsjednik Qubomir ^orda{evi}. - Nastoja}u da u narednom periodu sva zakonska prava koja su planirana, odre|ena i regulisana za ovu populaciju, do|u do izra`aja i da se ostvare u svim ustanovama koje mogu pomo}i ovoj kategoriji lica, posebno kada je rije~ o djeci rekao je ^orda{evi}. Prema wegovim rije~ima, ovoj kategoriji stanovnika treba pomo}i, posebno u zbriwavawu i {kolovawu. Na podru~ju op{tine [amac ima 70 lica sa posebnim potrebama, od ~ega 50 maloqetnih i 20 starijih od 18 godina. Od tog broja, desetoro se {koluje u razli~itim ustanovama u Republici Srpskoj, gdje su i smje{teni, a isto toliko ih poha|a inklizivnu nastavu u osnovnim {kolama na {ama~kom podru~ju. A. V. M.

Mladi Crvenog krsta RS

Kursevi prve pomo}i u {kolama IS TO ^NO SA RA JE VO Novi predsjednik Konferencije mladih Crvenog krsta Republike Srpske je Miqan Kla~ar sa Pala, odlu~eno je u petak na Devetoj konferenciji mladih CKRS na Palama. Stru~ni saradnik za rad sa omladinom CKRS Nevenka Trobok izjavila je da je za potpredsjednika Konferencije mladih CKRS izabran Igor Kojadinovi} iz Mrkowi} Grada. - Izabrano je i novo Predsje dni{ tvo Kon fe ren ci je mladih CKRS u koje su u{li

FOTO: R. TASI]

PI[E: RADOJE TASI] [email protected]

RUDO - U Republici Srpskoj sve vi{e je stanovnika sa povi{enom temperaturom, bolovima u mi{i}ima i glavoboqom. Direktor Doma zdravqa u Ru dom Krsto Sta ni {i} potvrdio je u petak da je u ovoj op{tini, na lokalnom nivou, progla{ena epidemija sezonskog gripa. On je istakao da su simpto mi po vra }awe, gla vo boqa, bolovi u mi{i}ima, smetwe u respiratornim or-

ga ni ma i op {ta ma la ksa lost organizma. Stani{i} je rekao da je od gri pa oboqelo mno go u~enika, zbog ~ega je progla{ena epidemija.

U VI[EGRADU pove}an broj pacijenata - Odlu~ili smo se na ovaj korak jer je oko deset odsto u~e ni ka sredwe i osno vne {kole oboqelo od sezonskog gripa a svakodnevno se pojavquju i novi slu~ajevi - istakao je Stani{i}.

Direktor Sredwe {kole u Rudom Tatomir Elez ka`e da na nas ta vu ne do la zi dnevno od 20 do 30 u~enika i da se wihovi roditeqi `ale da je u pi tawu se zon ski grip. Pre ma Sta ni {i }e vim rije~ima Dom zdravqa u Rudom je iz Bawe Luke nabavio {est testova za brzo otkrivawe novog N1H1 gripa i da su oni is pro ba ni na is to toliko pacijenata. - Na testovima su pokaza ni ne ga ti vni re zul ta ti {to zna~i da u ovoj op{ti-

ni nema ni jedan pacijent sa oboqewem od sviwskog gripa - dodaje Stani{i}. U Vi {e gra du ni je za biqe`en jo{ nijedan slu~aj oboqelih od sviwskog gripa a direktor Doma zdravqa u ovom gradu Jasna Vidakovi} ka`e da se ove sezone iznena|uju}i broj pacijenata javio da boluje od sezonskog gripa. U susjednom U`icu progla{ena je epidemija sviwskog gripa i otkazane su sve javne i kulturne manifestacije.

Vlada RS poma`e razvoj op{tine Isto~na Ilixa

Odobren kredit od pet miliona KM ISTO^NA ILIYA - Vlada Republike Srpske dala je saglasnost za kreditno zadu`ewe op{tini Isto~na Iliya u iznosu od pet miliona

maraka. Na~elnik Isto~ne Iliye Predrag Kova~ rekao je da }e novac biti uglavnom iskori{}en za infrastrukturne projekte.

On je naglasio da }e za projekat vodovoda u Kasindolu biti ulo`eno 285.000 maraka, a obnova i izgrada ulica u tom na sequ ko {ta }e oko 660.000 maraka.

NOVAC }e biti ulo`en u infrastrukturu

Isto~na Ilixa

FOTO: M. KEWI]

Dom zdravqa u Vi{egradu

predstavnici svih regija u RS. Mladi su nam predstavili svoje aktivnosti i iznijeli planove za naredni period koji su veoma ambiciozni rekla je Trobokova. Ona je istakla da je mladim aktivistima CKRS sugerisano da u narednom periodu svoje akti vnos ti pro {i re na obrazovne ustanove u sredinama iz kojih dolaze, me|u kojima su kursevi prve pomo}i. Na konferenciji su verifikovana tri predstavnika mladih u Skup{tinu CKRS. M. K.

FOTO: @. DOMAZET

Za izgradwu ulica u Dowim Mladicama planirano je ulagawe 1.571.250 maraka dok }e za ulice u Dobriwi jedan i ~etiri i nasequ Pula biti investirano 1.440.000 maraka. Za izgradwu ulica u Vojkovi}ima od ovog iznosa bi}e izdvojeno 995.000 maraka. - Sredstva }e biti iskori{}ena za infrastrukturne

pro je kte ko ji }e Is to ~noj Iliyi omogu}iti napredak i razvoj i zadr`ati trend razvoja ove lokalne zajednice. To }e svakako pomo}i i gra|evinskim preduze}ima me|u kojima su ugla vnom svi u ve li kim problemima zbog nedostatka posla - istakao je Kova~. On je naglasio da je Vlada Srpske na ovaj na~in dala podr{ku oni ma ko ji `e le da stvore `ivot daleko boqi od trenutnog i ponude boqe uslove za razvoj ove lokalne zajednice. Kova~ je rekao da }e realizacija ovih projekata po~eti u narednoj gra|evinskoj sezoni. @. D.

Mladi ~esto organizuju akcije

Aktiv mladih DNS Prijedor

Darovali dragocjenu te~nost PRIJEDOR - Pozivu Aktiva mladih Demokratskog narodnog saveza “Centar“ iz Prijedora da daruju krv u petak se odazvalo tridesetak omladinaca koju su ovu dragocjenu te~nost darovali za potrebe prijedorske Op{te bolnice. Predsjednik republi~ke organizacije mladih DNS-a Dragan Mami} rekao je da je veoma zadovoqan odzivom mladih i wihovom `eqom da ovim humanim gestom pomognu onima kojima je krv potrebna. Mami} je dodao da je ovo redovna aktivnost Aktiva mladih DNS-a, koja }e biti provedena i u drugim gradovima Srpske, a ovog puta je imala i poseban povod, krsnu slavu ove stranke - Mitrovdan, koja }e biti obiqe`ena u nedjequ, 8. novembra. S. T.

Trebiwe PORODILI[TE Nije ro|ena nijedna beba. STRUJA Snabdijevawe strujom nije bilo uredno. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

HITNA POMO] U slu`bi Hitne pomo}i pregledano 29 pacijenata, a obavqeno je sedam ku}nih posjeta.

10 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Posjeta premijera RS op{tini Vlasenica VLASENICA - Premijer Republike Srpske Milorad Dodik posjeti}e u nedjequ, 8. novembra, op{tinu Vlasenica, gdje }e razgovarati sa rukovodstvom ove op{tine. Dodik }e prisustvovati i sve~anom

Bratunac

otvarawu rekonstruisanog vodovoda, koji je finansiran iz ekonomsko-socijalne komponente Vlade RS, kao i prezentaciji master plana turisti~kih potencijala Vlasenice i podru~ja Bir~a. G. P. FOTO: S. MITROVI]

MZ Pod~au{ dobila rasvjetu BRATUNAC - U bratuna~koj mjesnoj zajednici Pod~au{ postavqena je uli~na rasvjeta u du`ini od 940 metara. Projekat vrijedan 12.485 maraka realizovalo je lokalno Udru`ewe `ena “Priroda” uz finansijsku podr{ku {vajcarskog “Karitasa“ i op{tine Bratunac. Predsjednik ovog udru`ewa @eqana Pjevalica izjavila je da je uli~na rasvjeta sa 12 svjetiqki ura|ena u okviru projekta “Izgradwa zajednice - izgradwa povjerewa u zajednicama“, ~i ji je osno vni ciq iz gradwa boqih dru{ tve nih odnosa u vi{enacionalnim zajednicama. Ona je izjavila da su u ovom projektu, osim “Karitasa“ i op{tine Bratunac, u~estvovali i mje{tani. Pjevalica je navela da su mje{tani prikupili 1.800 KM i svojim volonterskim radom pomogli u realizaciji projekta, koji je zavr{en za dva mjeseca. K. ].

Mile Planin~i}

Elektrifikacija povratni~kih naseqa u Rogatici

Op{tina Bratunac

FOTO: ARHIVA

Fabrika glinice “Bira~“ iz Zvornika

Za izgradwu sportskih terena 500.000 KM ZVORNIK - Fabrika glini ce “Bi ra~“ iz Zvor ni ka ulo `i }e 500.000 ma ra ka u izgradwu sportskih terena u fabri~kom kompleksu. ^lan me naymen ta ove fa bri ke An ta nas [i u{a re kao je na okru glom sto lu da je izra |en idej ni pro je kat ko jim je pre dvi |e na iz gradwa po dva te re na za te nis i odboj ku na pi jes ku, te ren za ma li fu dbal, ko {ar ku i ru ko met, sa po tre bnom in fras tru ktu rom. - Prven stve ni ciq ovog

pro je kta je da po pu la ri {e sport i usmjeri mlade qude ka zdravom na~inu `ivota rekao je [iu{a. On je pojasnio da je za realizaciju ovog projekta neophodna i podr{ka op{tine Zvornik, koja bi se ogledala u dnevnom iznajmqivawu terena za svoje radnike i druge korisnike. - Ako bi smo do bi li po dr{ku op{tine, odmah bismo po ~e li sa iz gradwom ovog sportskog centra - rekao je [iu{a. S. S.

Struja samo za bo{wa~ka sela

I dok se po povratni~kim selima sa ve}inskim bo{wa~kim stanovni{tvom struja vodi i do najudaqenijih pojedina~nih doma}instava, 18 srpskih doma}instava ni 14 godina poslije rata ne dobija struju, rekao Planin~i} PI[E: SRETEN MITROVI] [email protected]

RO GA TI CA - Mi nis tarstvo za qudska prava i izbjeglice, Fond za povratak BiH, Ministarstvo za izbjeglice i raseqena lica RS i Br~ko dis trikt za elek tri fi ka ci ju po vra tni~kih naseqa u Rogatici ove godine obezbijedili su 250.000 maraka, a struju }e dobiti samo sela u kojima `i ve po vra tni ci bo{wa ~ke nacionalnosti. Referent za investicije, obno vu i iz gradwu u Admi nis tra ti vnoj slu `bi op{tine Milenko Jankovi} ka`e da }e struju dobiti sela Trnovo, Kopjevi}i, Oraho vo, [qi vno, Dub, Pokrivenik, Kozi}i, ^adovina, Ni{ani i Solakovi}i u mje snoj za je dni ci Kozi}i i dio sela Slap, neposredno uz jezero HE “Bajina Ba{ta“ u @epi. - Iz ovih sredstava bi}e nabavqen potrebni materi-

jal i pla}eni radovi. Projektnu dokumentaciju i elektromonta`u o svom tro{ku uradi}e AD “Elektrodistribucija“ Pale. Zbog toga {to jo{ nisu dobili dozvolu od Centra za uklawawe mina u BiH, ovaj po sao ne ide po planu. Od mina je zasad “~isto“ samo naseqe na Slapu, u @epi - ka`e Jankovi}.

OVE GODINE obezbije|eno 250.000 KM za elektrifikaciju Prema projektnoj dokumentaciji, u ovom selu uradi }e se 1.120 me ta ra niskonaponske mre`e i za to je odobreno 30.000 maraka, a uradi}e se niskonaponska mre`a u selu Br~igovo du`ine 350 metara i elektri fi ci ra ti je dno do ma }in stvo. Po je dno doma}instvo dobi}e struju i u Golubovi}ima i Borovsku,

uz izgradwu niskonaponske mre`e od 270, odnosno 190 metara, za {ta je obezbije|eno 20.000 maraka. - I dok se po povratni~kim selima sa ve}inskim bo{wa~kim stanovni{tvom struja vodi i do najudaqenijih pojedina~nih doma}instava, u tako|e povratni~kim, ali sa srpskim `ivqem, selima Osje~ina, Mi{evina i Pqesko 18 doma}instava ni 14 godina poslije rata nikako da dobiju struju. Ono {to je najgore, nema ih ni u planovima organa koji brinu za povratak - ka`e predsjednik mjesne zajednice Kozi}i Mile Planin~i}. Zbog to ga smo, do da je Planin~i}, ovih dana uputi li zah tjev re sor nim mi nis tar stvi ma BiH i RS, Fondu za povratak, na~elniku op {ti ne Ro ga ti ca i “Elektrodistribuciji“ Pale “od kojih tra`imo da ne budemo pastor~ad u vlastitoj zemqi“.

- Ako se u su sje dnim bo{wa ~kim se li ma gra de tra fo-sta ni ce i nis ko na ponska mre`a, to treba da se u~ini i u srpskim selima. Kad ima para za elektrifikaciju bo{wa~kih sela i doma}instava, neka se na|u i za na {a. U pro ti vnom, slijedi ponovno iseqavawe, iako se svi stalno zala`u za povratak i razvoj sela - ka`e Planin~i}.

Mesi}i Sli~no o struji i povratnicima misli i odbornik SO Mi}o Gladanac iz mjesne zajednice Mesi}i, na ~ijem podru~ju vi{e od 50 doma}instava u selima Bora~, Gorwi Mesi}i, Sudi}i, Dobrijevi}i i Vra`alice, sa iskqu~ivo srpskim povratnicima, jo{ nema struje iako su u neposrednoj blizini HE “Mesi}i“.

Delegacija Helsin{kog komiteta posjetila Srebrenicu Okrugli sto u Zvorniku

FOTO: S. SAVI]

Srebrenica HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledana su ~etiri pacijenta. STRUJA

Snabdijevawe strujom uredno. VODA Snabdijevawe vodom uredno.

Zvornik POLICIJA Javni red i mir naru{en je jednom. STRUJA Zbog radova na mre`i bez struje bili potro{a~i u Jardanu.

VODA Popravqen kvar zbog kojeg su bez vode bili potro{a~i u mjesnoj zajednici Ekonomija. Ote`ano snabdijevawe vodom Grobnica zbog kvara na pumpi.

Otpad ugro`ava zdravqe qudi SRE BRE NI CA - Eko lo{ka situacija na podru~ju Sre bre ni ce, kad je u pitawu upravqawe ilegalnim otpa dom ko ji je de po novan u burad i prekriven slo je vi ma ja lo vi ne u po vr{in skom ko pu ru dni ka boksita “Srebrenica“, naru{ava normalne koordinate i pred stavqa ve li k u opa snost. Ovo je is ta kao Su lej man Reyi}, ~lan tro ~la ne de le ga ci je Hel sin -

{kog ko mi te ta, ko ja je da nas bo ra vi la u Sre bre ni ci.

STANOVNICI izlo`eni {tetnom djelovawu On je istakao da su qudska prava ekolo{ki ugro`ena, posebno onih stanovnika ko ji su izlo `e ni mo gu }em {tetnom djelovawu. - Ova dru{tveno-politi-

~ka zajednica mora u~initi vrlo energi~ne korake kako bi se izvr{ila identifikacija uzro~nika ovog proble ma i ana li za he mij skog sastava tih materija koje se nalaze u buradima. O tome treba obavijestiti lokalnu zajednicu kako bi se preduze le od go va ra ju }e mje re s ciqem za{tite stanovnika na tom po dru ~ju - re kao je Reyi}. Generalni sekretar Hel-

sin{kog komiteta @ivica Abayi} rekla je da je posjeta dio akti vnos ti pi lot pro je kta pro mo ci je tre }e ge ne ra ci je qud skih pra va, ko ja se odno se na za {ti tu okoline. Na po vr{in skom ko pu “Kruni}i“ u Podravawu po~etkom juna ove godine otkri ve na su tri me tal na bu re ta sa ne po zna tim sa dr`ajem. K. ].

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 11

Bora~ka organizacija Ribnik obiqe`ila Mitrovdan polo`eno cvije}e na Centralnom spomen-obiqe`ju i zapaqene svije}e ispred panoa sa slikama poginulih boraca u holu zgrade op{tine Ribnik - rekao je predsjednik OBO Ribnik @eqko Male{. V. K.

FOTO: ARHIVA

RIBNIK - Op{tinska bora~ka organizacija Ribnik u petak je obiqe`ila Mitrovdan, krsnu slavu Bora~ke organizacije Republike Srpske. - U crkvi Ro|ewa presvete Bogorodice slu`en je parastos poginulim borcima ovog kraja, nakon ~ega je

Organizaciju taksi prevoza u Mrkowi} Gradu prate brojni problemi

Posla sve mawe zbog lo{ih uslova

U gradu sa vi{e o deset hiqada stanovnika imaju samo dva taksi stajali{ta i to na Autobuskoj stanici i kod Zbori~kog mosta u nasequ Rijeka, koja nisu ure|ena na adekvatan na~in PI[E: SLOBODAN DAKI] [email protected]

MRKOWI] GRAD - U Mrkowi} Gradu taksirawem se bavi 18 prevoznika, {to mo`e da zadovoqi potrebe stanovni{tva za tom vrstom usluga. Me|utim, taksisti nisu zadovoqni svojim polo`ajem, jer nemaju odgovaraju}e uslo ve za rad, a ni sta no vni ci kva li te tom i organizacijom pru`awa taksi-usluga. U gradu sa vi{e o deset hiqada stanovnika imaju samo dva taksi stajali{ta i to na Autobuskoj stanici i kod Zbori~kog mosta u nasequ Rijeka, koja nisu ure|ena na adekvatan na~in. Stajali{te na Autobuskoj stanici, koje je i najprometnije ima samo {est parking mjesta za taksi vozila i sku~en prostor za rad jednog moder nog i fun kci onal nog taksi stajali{ta. Sli~na je situacija i sa stajali{tem kod Zbori~kog mosta u nasequ Rijeka.

Bora~ka organizacija Kotor Varo{

Planirano zbriwavawe jo{ 30 porodica

Taksisti \uro Mileti} i Niko Popadi}

- Nezadovoqni smo uslovima koje imamo za rad, visinom po re za i oba ve za ko je moramo da pla}amo. Posla je sve mawe, a svakim danom sve vi{e je poreza, pa je od ovog posla odustalo dosta taksista. Uko li ko nam se ne stvo re uslovi za normalan rada moglo bi se desiti da svi taksi prevoznici odjave djelatnost - rekli su ta ksis ti Ni ko Ali i u radu samih taksista ima propusta, Po pa di} i \u ro Mileti}. nelojalne konkurencije, nepo{tovawa U `eqi da u odluke kada je rije~ o ukqu~ewu taksimetra or ga ni za ci ju i i cijene taksi usluga. Rad registrovanim taksistima ote`avaju neregistrovani pre- rad taksi prevoza unese vi{e reda voznici koja rade na “crno“ i usluge pruSkup {ti na op `aju po znatno ni`im cijenama. {ti ne Mrkowi}

Nelojalna konkurencija

FOTO: S. DAKI]

Grad na posqedwoj sjednici do ni je la je odlu ku o ta ksi prevozu na podru~ju op{tine. Odluka, donesena 2000. godine nije bila uskla|ena sa Zakonom o prevozu u drumskom saobra }a ju Re pu bli ke Srpske, koji je usvojen pro{le godine.

NOVOM odlukom predvi|ene ni`e kazne U novoj odluci korigovane su vi si ne ka zni za pre kr{aje za pravna i fizi~ka lica u taksi prevozu i sad su ni`e. Tako }e se nov~anom kaznom od 500 do 3.000 maraka ka zni ti pra vno, a fi zi ~ko lice od 100 do 500 maraka. U

ranijoj odluci kazna je iznosila od 1000 do 5000, odnosno 500 do 1000 maraka. Cijena taksi prevoza po jednom kilometru unaprijed je odre|ena i utvr|uje se taksimetrom, ali taksistima je ostavqena mogu}nost da mogu da prevoze na relaciji du`oj od 25 kilometara po ugovorenoj ci je ni i bez ukqu~ewa ta ksi me tra. Me |u tim, pro blem je ukoliko taksi prevoznik iz Mrkowi} Gra da odveze bolesnika u Klini~ki centar u Bawu Luku, on tu istu osobu, prema zakonu ne mo`e da vrati iz Bawe Luke u Mrkowi} Grad, ve} to treba da u~i ne ta ksis ti iz Bawe Luke.

U Kotor Varo{u akcija dobrovoqnog davawa krvi

Kap po kap za novi `ivot obavqenog qekarskog pregleda 53 darovalo dragocjenu te~nost. I na ovoj akciji zabiqe`en je dobar odziv mladih davalaca, me|u kojima su bili najbrojniji u~enici kotorvaro{kog Sredwo{kolskog centra “Nikola Tesla“. Prvi put krv su dali Neboj{a

FOTO: D. KEREZOVI]

KOTOR VARO[ - Komisija za dobrovoqno davala{tvo krvi Op{tinske organizacije Crvenog krsta organizovala je u petak akciju sakupqawa krvi pod nazivom “Kap po kap za novi `ivot“. Na tre}u akciju u ovoj godini odazvalo se 78 stanovnika, od kojih je poslije

Zgrada za borce

U~enica Slavica Nari} prvi put darovala krv

Petru{i}, Slavica Nari}, Dajana Tepi}, Igor Gruji}, Du{anka Teodorovi}, Stanko Dugowi}, Sini{a Markovi}, Vladan [ebi} i Rade Petrovi}. Na akciju se odazvao i Slobodan Hrwez koji je dao krv 66 puta, kao i Pero Kne`evi} koji je poklonio ovu dragocjenu te~nost 40 puta.

ODAZVALO se 78 stanovnika, a 53 dalo krv - @elimo pomo}i qudima kojima je potrebna krv i redovno }emo dolaziti na ovakve akcije - rekli su Slavica Nari} i Igor Gruji}. Na akciju se odazvao i mladi bra~ni par Slavica i Bojan Maksimovi}, radnici

kotorvaro{ke fabrike obu}e “Sportek“. Predsjednik komisije za dobrovoqno davawe krvi Vojislav Glava{ rekao je da je akcija bila masovna i dobro organizovana, uz podr{ku op{tine Kotor Varo{, firme “Kvimpeks” d.o.o. i Pekare “Tradicije“, koje redovno pru`aju pomo} dobrovoqnim davaocima krvi. - Prezadovoqna sam, kako organizacijom akcije, dugogodi{wom saradwom sa kotorvaro{kim Crvenim krstom, tako i sa masovnim odzivom stanovni{tva, posebno mladih qudi - rekla je rukovodilac ekipe Republi~kog zavoda za transfuziju krvi Bawa Luka dr Dobrila Boba Udov~i}. D. K.

KOTOR VARO[ - U Bora~koj organizaciji Kotor Varo{ ka`u da }e do 2011. godine izgraditi stanove i dodije li ti nov ~a nu po mo} za stam be no zbriwavawe 30 najugro`enijih porodica. Predsjednik op{tinske Bora~ke organizacije Gosto Trivunovi} istakao je da je u saradwi sa lokalnom zajednicom sve dogovoreno za po~etak izgradwe centralnog spomen-obiqe`ja poginulim borcima Vojske Republike Srpske. Zahvaquju}i Vladi Republike Srpske i lokalnoj zajednici u kotorvaro{kom nasequ Bare zavr{ena je izgradwa zgrade u koju je useqeno 20 porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida od prve do ~etvrte kategorije. Prema wegovim rije~ima obavqene su pripreme za reviziju bora~kih prava i invalidskih rje{ewa. Centralna revizi ona ko mi si ja }e 11. no vem bra pred sta vi ti plan za reviziju bora~ko invalidske za{tite. - Polagawem cvije}a, paqewem svije}a i slu`ewem parastosa u spomen-sobi poginulim borcima Vojske RS, u nedjequ, na Mitrovdan bi}e sve~ano obiqe`ena krsna slava Bora~ke organizacije RS - istakao je Trivunovi}. D. K.

Skup{tina op{tine Novi Grad

Buxet u okviru planiranog NOVI GRAD - Odbornici Skup {ti ne op {ti ne No vi Grad pri hva ti li su Iz vje {taj o izvr{ewu buyeta op{tine u prvih devet mjeseci ove godine, prema kome je u op {tin skoj ka si pri kupqeno 5.666.853 ma ra ka, {to je u okviru planiranog, javila je Srna. Konstatovano je da je buyet op {ti ne kon so li do van, te da }e do kraja ovog mjeseca biti stvoreni uslovi za reba lans buyeta u smi slu

wegovog pove}awa. Po sli je pro ve de nog kon kursa, Skup{tina op{tine je ime no va la di re kto re u ~etiri lokalna preduze}a i ustanove. U Kul tur no-obra zo vnom centru za direktora je imenovan Danko Vin~i}, u Dje~i jem vrti }u “P~e li ca Maja“ @eqka Ivanovi}, u Cen tru za so ci jal ni rad Vladimir Miri} i u Radiju No vi Grad Mi lan Vu ja sin.

Prijedor POLICIJA Evidentirane dva krivi~na djela i dvije saobra}ajne nesre}e, u kojima je pri~iwena materijalna {teta.

^arakovo, Hambarine, Bi{}ani, Jugovci i Volar, kao i sela Usorci i Koprivna, te op{tina O{tra Luka.

PORODILI[TE Ro|ene ~etiri djevoj~ice i jedan dje~ak.

VODA Uredno snabdijevawe grada vodom, osim redukcija u Kozarcu i Qubiji.

STRUJA Zbog radova na elektropostrojewima bez struje su bili stanovnici naseqa

HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledano 28 pacijenata.

Mrkowi} Grad POLICIJA Nije evidentirana nijedna saobra}ajna nesre}a, niti krivi~no djelo, a nije bilo ni naru{avawa javnog reda i mira. PORODILI[TE Ro|en jedan dje~ak.

STRUJA Zbog kvarova na niskonaponskoj mre`i bilo je prekida u snabdijevawu strujom nekih potro{a~a. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

12 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Gradski hor “Mozaik” odr`ao humanitarni koncert Nacrt buxeta op{tine Derventa

ra, nastupili su i vokalni solisti Milijana @uni}, Amira Ke~o, Milica Pelesi}, Zilha Azizoski, Danka \uki} i Anet Verner, recitator Fadil Pelesi} te instrumentalisti Xemal Pelesi}, Milo{ Mati} i Pavle Runi}. N. S. FOTO: N. SIMI]

Najvi{e prihoda o~ekuje se od poreza

DERVENTA - Gradski mje{oviti hor “Mozaik” Derventa, organizovao je u Centru za kulturu humanitarni koncert, pod nazivom “Pjesmom da ti ka`em”. Sredstva su namijewena za lije~ewe povrije|ene Swe`ane Bili}. Pored ho-

DERVENTA - Nacrt buyeta op{tine Derventa za 2010. godinu iznosi 11.605.000 maraka i za 8,8 odsto je ve}i u odnosu na procjenu izvr{ewa buyeta za ovu godinu. Ukupni zahtjevi prema buyetu iznose oko 15 miliona maraka, a `eqe mnogih zasigurno }e se ~uti na javnim raspravama koje }e trajati do kraja ovog mjeseca. Na~elnik op{tine Derventa Milorad Simi} je rekao da se vodilo ra~una da predlo`eni buyet zadovoqi kriterijume razvojnog programa i da se ispo{tuju preporuke koje se odnose na mjere {tedwe. Najvi{e prihoda u op{tinskoj kasi se o~ekuje od poreza 7.764.869 marke, a planirani su prihodi od milion maraka i to od prodaje gra|evinskog zemqi{ta, mada je u ovoj godini ta vrsta prihoda procijewena na iznos od 316.000 maraka. Kada su u pitawu rashodi predvi|eno je pove}awe odborni~kih naknada za 30 odsto. Kapitalni rashodi planirani su u iznosu od 2.432.750 maraka i za ~etiri odsto su mawi nego u ovoj godini. N. S.

Op{tina Petrovo

Mladi nemaju dovoqno informacija PETROVO - U Petrovu se privodi kraju izrada nacrta dokumenta o omladinskoj politici, koji bi trebalo da bude zavr{en u prvom tromjese~ju idu}e godine. Slu`benik za mlade u op{tini Petrovo Igor Lazi} izjavio je Srni da je istra-

`i vawe, ko je je po slu `i lo kao osno va za izra du ovog do ku men ta, po ka za lo da su mladi generalno neinformisani o mogu}nostima koje im se pru`aju i da imaju veoma slab pristup informacijama. S. L.

Derventa

Ratkove tapiserije krase mnoge domove DERVENTA - Da bi se lak{e izborio sa svakodnevnim problemima, ~etrdesetsedmogodi{wi Ratko Pe}i} iz Dervente, invalid rada, po~eo je da se bavi izradom tapiserija. - Prve radove ukrasio sam likovima iz crtanih filmova, a kasnije sam mnogo tapiserija napravio sa motivima derventskih preduze}a. Svaka tapiserija je druga~ija i lijepa na svoj na~in. Napravqene su od vune razli~itih boja, {to daje rasko{an i unikatan izgled - pri~a Pe}i}. Za tapiseriju sa tekstom sredwe veli~ine potrebno mu je tri dana, dok za sedam dana mo`e da napravi tapiseriju sa tekstom i slikom. Pe}i} je rekao da svoje rukotvorine uglavnom poklawa i da su ukras mnogih domova. Prvu izlo`bu imao je ove godine u avgustu u Sportskoj dvorani na Sajmu privrede i turizma. Pored toga {to izra|uje tapiserije, u Udru`ewu invalida rada izabran je za do`ivotnog predsjednika, a prije nekoliko godina objavio je zbirku viceva. N. S.

Detaq sa otvarawa puta u Trstencima

U Trstencima kod Dervente otvoren novoasfaltirani put

Pribli`avawe sela gradskoj sredini Svi seoski centri povezani asfaltnim putevima sa centrom op{tine. I u budu}nosti pa`wa }e biti posve}ena asfaltirawu seoskih puteva jer `elimo da sela pribli`imo gradu, rekao Simi} PI[E: NENAD SIMI] [email protected]

DER VEN TA - U na sequ Trstenci kod Dervente pu{ten je u saobra}aj novoasfaltirani put u du`ini od 1.100 metara, za ~iju izgradwu je izdvojeno 84.500 maraka iz Razvojnog programa Vlade Republike Srpske. Put je na zvan “Mo ta ji ~ki ba taqon“ po je di ni ci Vojske Republike Srpske koja je u proteklom ratu formirana u ovom mjestu, a povezuje mjesno grobqe i magistralni put Derventa - Srbac. Otvaraju}i novoasfaltiranu dionicu na~elnik op{ti ne Der ven ta Mi lo rad Si mi} je is ta kao da je za hvaquju}i sredstvima Razvojnog pro gra ma Vla de RS od 2,5 miliona maraka, koliko

je izdvojeno za modernizaciju pu te va u der ven tskoj op {tini, do sada modernizovano vi{e od 20 kilometara seoskih puteva.

IZDVOJENO 84.500 maraka iz Razvojnog programa - Da nas su svi se os ki cen tri po ve za ni asfal tom sa centrom op{tine. I u budu}nosti pa`wa }e biti posve }e na asfal ti rawu se os kih pu te va jer `e li mo da sela pribli`imo gradu - rekao je Simi}. Prema rije~ima predsjednika Gra|evinskog odbora Zdrav ka Ne di }a, mje {ta ni su u~estvovali sa 8.000 maraka i to u radovima koji se odnose na asfaltirawe puta

prema mjesnom grobqu i kapeli. - Zahvaqujemo Vladi RS, koja je izdvojila sredstva iz Ra zvoj nog pro gra ma, kao i na~elniku op{tine Miloradu Simi}u, koji je imao razumijevawa za na{e probleme. Mje {ta ni su du go ~e ka li ovaj dan, to je za wih veliki praznik, jer sad ne}e morati putovati po kaldrmi do centra Der ven te - na gla sio je Nedi}. Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Trstenci Branislav Milinkovi} rekao je da je ve oma sre }an zbog asfaltirawa ovog puta. - U razgovoru sa mjesnim sve {te ni kom i di je lom rukovodstva mjesne zajednice na ~el nik Mi lo rad Si mi} obe }ao je izna la `ewe

sredstava za ure|ewe mjesne ka pe le, gdje je smje {ten i dio fotografija palih boraca - istakao je Milinkovi}. Izvo|a~ radova izgradwe pu ta bi lo je Gra |e vin sko preduze}e “Geokop“ iz Dervente, a putnu dionicu “Motaji~ki bataqon“ osve{tali su lokalni sve{tenici.

Mladi Ulagawem u razvoj sela i asfaltirawem puteva zadr`a}e se mladi u ovom kraju. Zbog makadamskog puta, koji je ~esto izgledao o~ajno, neki su ve} oti{li da `ive u gradu.

Lo{a naplata komunalne naknade u op{tini Tesli}

Opomene pa tu`be neplati{ama Ratko Pe}i} pored svojih unikata

FOTO: N. SIMI]

Doboj POLICIJA Nije registrovano nijedno krivi~no djelo, javni red i mir naru{en sedam puta. Evidentirane su dvije saobra}ajne nesre}e. PORODILI[TE Ro|ena jedna djevoj~ica

i ~etiri dje~aka. VODA Uredno snabdijevawe grada vodom. STRUJA Snabdijevawe strujom uredno.

TESLI] - Na~elnik Odjeqewa za finansije u op{tini Tesli} Ranko Pani} rekao je da u lokalnoj upravi nisu zadovoqni naplatom neporeskih prihoda odnosno naplatom potra`ivawa od fizi~kih i pravnih lica koja duguju op{tini. - Po se bno ni smo za do voqni naplatom komunalne naknade za kori{}ewe gra|evinskog zemqi{ta i komunalne takse na istaknutu firmu - ka`e Pani}.

On je naveo da prve dvije naknade pla}aju svi gra|ani koji `ive u urbanoj zoni grada, a ostali privredni subjekti na osnovu rje{ewa koja su dobili od op{tine. - Naknada za kori{}ewe gradskog gra|evinskog zemqi{ta godinama ne pla}a gotovo niko. Iz tih sredstava trebalo bi da se podmire tro{kovi zajedni~ke komunalne potro{we to jest ~i{}ewa prawa ulica, odr`avawe zelenila, zimsko

odr`a vawe grad skih uli ca, tro {ko vi odr`a vawa ja vne rasvjete {to do sada nije slu~aj - naglasio je Pani}.

OVOG mjeseca fakture svim obveznicima Prema wegovim rije~ima, nelogi~no je da zajedni~ku komunalnu potro{wu finansira ju gra |a ni iz se os kih dijelova op{tine, a da sve te

privilegije koriste oni koji to ne pla}aju. Iz op{tine }e do kraja ovog mjeseca poslati tromjese~ne fakture svim obveznicima i oni koji to ne plate suo~i}e se sa prinudnim naplatama i tu`bama. - Za idu}u godinu planiramo da po ovom osnovu u op{tinsku kasu prikupimo sredstva, a radi se o prihodu od 800 hiqada maraka - istakao je Pani}. V. T.

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 13

Kontrolama do bezbjednije vo`we na putu Kula - Vraca ISTO^NO SARAJEVO - Policijska stanica za bezbjednost saobra}aja Isto~no Sarajevo sprovodi}e akciju pod nazivom “Bezbjedna vo`wa u zimskim uslovima“ 9. i 12. novembra na regionalnom putu Kula - Vraca. U ovoj akciji, koja }e trajati od devet do 14 ~asova,

policija }e obavqati preventivnu kontrolu tehni~ke ispravnosti motornih vozila i wihove pripreme za vo`wu u zimskim uslovima, najavqeno je iz Centra javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo. M. K.

Kompanija “Energoinvest - Rasklopna oprema“ u Isto~nom Sarajevu

Pove}awe izvoza uz pomo} Vlade Srpske

Pomo} Vlade RS treba da poslu`i kao uslov za deblokadu odre|enih aran`mana sa poslovnim bankama, ali i kao podr{ka kompaniji da mo`e da tra`i novi kredit i obrtna sredstva, rekao Dodik

Projekti u Sokocu

Austrijanci `ele da grade vjetroelektrane SOKOLAC - Predstavnici austrijske firme “Eneryi kompani AG“ sa sjedi{tem u Be~u uskoro }e posjetiti Sokolac, kako bi se sa rukovodstvom ove op{tine dogovorili o postavqawu oglednog stuba vjetroelektrana i bi prikupili podatke o ja~ini vjetra. Ova kompanija je od op{tine Sokolac ranije zatra`ila da joj omogu}i postavqawe tog stuba. - To bi bila prva faza realizacije projekta izgradwe vjetroelektrana na podru~ju na{e op{tine, o ~emu ve} {est mjeseci razgovaramo sa potencijalnim investitorima - ka`e na~elnik op{tine Sokolac Du{an Kova~evi}. U ovoj op{tini prikupqeni su podaci o vazdu{nim strujawima na Romaniji i Glasincu za period od pet godina. - Ukoliko “Eneryi kompani AG“ odlu~i da na ovom podru~ju gradi vjetroelektrane, op{tina }e obezbijediti zemqi{te i potrebnu infrastrukturu, kao na{e u~e{}e u ovoj investiciji - isti~e Kova~evi}. B. G.

Soko~ani u Kosovskoj Mitrovici

Umjetnici obnovili kulturnu saradwu

Radnici preduze}a “Energoinvest - Rasklopna oprema“ PI[E: MIQAN KEWI] Milorad Dodik poslije [email protected] tanka sa predstavnicima kom-

ISTO^NO SARAJEVO Vlada Republike Srpske }e nov cem za po dr{ku izvo zu pomo}i kompaniji “Energoinvest - Rasklopna oprema“, a sredstva }e biti izdvojena i za poslove koji su trenutno ugovoreni na podru~ju Srbije i Crne Gore. Ovo je is ta kao pred sje dnik Vlade Republike Srpske

pa ni je “Ener go in vest Rasklopna oprema“ u ~etvrtak uve~e u Isto~nom Sarajevu. - Pomo} treba da poslu`i kao uslov za deblokadu odre|enih aran`mana sa poslovnim bankama. Osim toga, to je i podr{ka ovoj kompaniji da mo`e da aplicira kod Investiciono-razvojne banke RS za novi kredit i obrtna sredstva

SINDIKAT Predsjednik Saveza samostalnih sindikata RS Ranka Mi{i} rekla je da je za Sindikat jako va`no to {to je Vlada RS jasno rekla da je po{tovawe prava radnika obaveza poslodavca. - Zahvaquju}i radnicima koji su u ovom preduze}u imali

snage za dodatni napor da se krene u aktivnosti prema Vladi RS, kompanija je opstala. Vlada RS je ovdje do{la sa konkretnom podr{kom da se o~uva postoje}a zaposlenost i ispo{tuju prava radnika - istakla je Mi{i}eva.

FOTO: M. KEWI]

kako bi se za par godina stabilizovala - rekao je Dodik. Prema wegovim rije~ima, Vlada RS }e u~initi sve {to je po tre bno ka ko bi se ova kompanija odr`ala i vratila na tr`i{te sa reputacijom kakvu je imala ranije.

UGOVORENI poslovi vrijedni oko 6.000.000 KM - Vlada Srpske je zainteresovana za rje{avawe odre|enih pro ble ma ka ko bi se dugoro~no stabilizovala ova kompanija i obezbijedilo zapo{qavawe qudi koji `ive u Isto~nom Sarajevu - kazao je Dodik. On je istakao da Vlada RS sa mo tra `i fer do go vor o svemu i da }e svaki dogovor ispo{tovati u nastojawu da za dvije, tri godine stabilizuje

ovu kompaniju. Di re ktor kom pa ni je “Ener go in vest - Ras klo pna oprema“ Bla`o Lenov istakao je da je u posqedwih nekoliko mjeseci ugovoreno dosta zna~ajnih poslova, prije svega za Elek tro pri vre du Srbi je, Elektromre`u Srbije i Elektroprivredu Crne Gore vrijednos ti oko {est mi li ona maraka. - U sqede}ih 30 dana bi}e uposleni maksimalni kapaciteti svih fabrika, a postoji mogu}nost da se vrijednost ugovorenih poslova do kraja godine pove}a za dva do tri miliona KM - rekao je Lenov. On je naglasio da je tokom sastanka razgovarano o na~inu kako }e biti regulisani dugovi koji se odnose na poreze i doprinose, dugovi prema radnicima i dio dugova koji se odnosi na dobavqa~e.

SO KO LAC - Delegacija op {ti ne So ko lac, ko ju ve}inom ~ine ovda{wi kulturni radnici, otputovala je u Ko sov sku Mi tro vi cu, gdje su u~es tvo va li u obiqe`a vawu krsne sla ve Ko sov ske Mi tro vi ce, Mi trovdana. Romaniju i Republiku Srpsku predstavqali su ~lanovi Kul tur no-umje tni ~kog dru{tva “Lu~a“ iz Sokoca, pjesnik i humorista iz Pala Milovan Jevtovi} i pjesnici iz Sokoca i Rogatice. U~esnici su istakli da je ovo gos to vawe pri li ka za

dogovor o budu}oj kulturnoj i drugim vidovima saradwe op {ti na sa ra jev sko-ro ma nijske regije sa Kosovskom Mitrovicom. Saradwa Sokoca sa Kosovskom Mitrovicom po~ela je pri je de se tak go di na, u okviru tradicionalne kultur ne ma ni fes ta ci je “Go spojinske ve~eri kulture“, ~iji je organizator sokola~ka Ustanova za kulturu “Pero Kosori}“. U So ko lac su do la zi li pisci sa Kosova i Metohije i ekipa Televizije “Most“. B. G.

Isto~no Sarajevo

Asfaltirawe prilaza nasequ “Soko“ ISTO^NA ILIYA - U nasequ “Soko“ na Dobriwi jedan u toku je asfaltirawe prilaza stambenim zgradama, a radovi bi trebalo da budu zavr{eni do sredine sqede}e sedmice. Prema rije~ima Marka Leki}a, koji `ivi u obli`woj zgradi, sada }e kona~no biti rije{en dugogodi{wi problem svih stanara. - Asfalt nam je prijeko potreban, naro~ito u ovim zimskim danima. Gotovo je nemogu}e pri}i ulaznim vratima, a da se pri tome ne isprqamo i tu prqav{tinu ne unesemo u stubi{te i na{e stanove - dodao je Leki}. M. K.

Bolnica “Kasindo“ u Isto~nom Sarajevu

Spremni za oboqele od novog gripa ISTO^NO SARAJEVO - Bolnica “Kasindo“ u Isto~nom Sarajevu spremna je za prihvat odre|enog broja oboqelih od gri pa H1N1, dok bi u slu~aju pandemije Ministarstvo zdravqa i socijalne za{tite Republike Srpske moralo donijeti nove dodatne instrukcije, rekao je Srni di re ktor bolnice Sini{a Zubi}. On je istakao da je bolnica uradila ono {to je bila u oba ve zi po

in stru kci ja ma Mi nis tar stva i spremna je za prijem takvih eventualnih pacijenata.

U APOTEKAMA se mogu kupiti vakcine - Mi kao bolnica i stanovni{tvo koje nam gravitira mo`emo biti zadovoqni jer do sada nije bio nijedan slu ~aj oboqelih od no vog gripa - rekao je Zubi} i do-

dao da na terenu ima pojava standardnog gripa. Zu bi} je na gla sio da bolnica ima odre|enu koli~i nu li je ka ta mi flu, ali ako bi se pojavio ve}i broj oboqelih pacijenata, onda bi dobili i pove}ane koli~ine ovog lijeka za terapiju pacijentima. Direktor paqanskog Doma zdravqa Vesna Krstovi}Spre mo is ta kla je da na po dru ~ju Pa la ne ma oboqelih od novog gripa i da je

u toku vakcinacija ugro`enih populacija. Spremo je naglasila da je Dom zdravqa Pale dobio odre |e ni broj va kci na od Mi nis tar stva zdravqa RS za ugro`ene kategorije, dok ostali stanovnici u apotekama mogu kupiti vakcinu. - Pri je ne go {to ku pe va kci nu, pa ci jen ti mo ra ju da se kon sul tu ju s po ro di ~nim qekarom da nema nekih kon tra in di ka ci ja rekla je Spremo.

Radovi se privode kraju

FOTO: M. KEWI]

Isto~no Sarajevo POLICIJA Zabiqe`ena ~etiri krivi~na djela i jedno naru{avawe javnog reda i mira. Dogodile su se dvije saobra}ajne nesre}e. VODA

Snabdijevawe vodom uredno. STRUJA Snabdijevawe strujom uredno. PORODILI[TE Ro|en jedan dje~ak.

14 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Drasti~an porast broja bankrotstava wema~kih firmi BERLIN - Broj wema~kih firmi koje su u ovoj godini objavile bankrot drasti~no je porastao, objavio je u petak Savezni zavod za statistiku u Vizbadenu, prenijele su agencije. Samo u avgustu u Wema~koj je bankrotiralo

Biznis

2.619 preduze}a, {to je za 12,3 odsto vi{e nego u istom mjesecu 2008. godine. U osam mjeseci ove godine 106.907 wema~kih firmi proglasilo je bankrot, {to je za 2,2 odsto vi{e nego u istom periodu 2008. FOTO: AGENCIJE

ZVANI^NA KOTACIJA Zvani~ni Promjena Vrijednost kursa kurs

Dioni~ko dru{tvo BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO

16.30

1.18

929.10

KOTACIJA FONDOVA Sredwi PrometVrijednost kurs dionica

Dioni~ko dru{tvo IF "CROBIH FOND" D.D. MOSTAR(K1) IF HERBOS FOND D.D. MOSTAR

5.37 7.05

1.32 5.22

2,685.00 21.15

Pad investicija u BiH bio i o~ekivan

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE Sredwi Promet Vrijednost kurs dionica

Dioni~ko dru{tvo BH TELEKOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BiH D.D. SARAJEVO RUDNIK SOLI TU[AW D.D. TUZLA [IPAD KOMERC D.D. SARAJEVO

21.77 -0.21 113,046.57 5.78 8.44 578.00 34.95 4.65 40,231.10 11.50 -11.54 57.50 4.39 4.52 965.80

Wema~ka

Strana ulagawa smawena za polovinu

U BiH u 2009. godini najvi{e ulo`ila Slovenija 46,3 miliona evra, Austrija 36,9 miliona, Hrvatska 13,9 i Rusija 12,8 miliona evra, stoji u izvje{taju FIPA

Dr`ava ne odustaje od pomo}i za “Opel“

PI[E: MARINA ^IGOJA [email protected]

BERLIN - Wema~ki ministar finansija Volfgang [auble ocijenio je u petak da }e wema~ka dr`ava i daqe biti odgovorna za sudbinu radnika “Opela“ i da }e nastojati da osigura pomo} i rje{ewe, ~ak i ako fabrika ostane u vlasni{tvu “Yeneral motorsa“ (GM). On je za wema~ku {tampu ponovio da }e Berlin zatra`iti da ameri~ki proizvo|a~ automobila do 30. novembra vrati zajam od 1,5 milijardi evra koji mu je odobrila dr`ava. On je dodao da “nije neta~na“ procjena da bi ste~aj “Opela“ stajao wema~ku dr`avu tri milijarde evra. "GM", koji je ve}inski vlasnik “Opela“, u utorak je otkazao do go vo re nu pro da ju kom pa ni je aus trij sko-ka nad skom proizvo|a~u auto-dijelova “Magna“ i ruskoj banci “Sberbank”, {to je izazvalo veliko negodovawe u Wema~koj i proteste vi{e hiqada radnika “Opela“.

“Briti{ ervejz“

Kompanija u gubicima od 325 miliona evra LONDON - Direktor britan skog avio-pre vo zni ka “Briti{ ervejz“ Vili Vol{ objavio je u petak da se kompa ni ja u pro te klih {est mjeseci suo~ila sa najgorim gu bit kom u po slo vawu, od oko 325 miliona evra, te da su neophodna nova smawewa tro{kova, javile su agencije. Vi{i sud u petak nije izdao na log pro tiv spro vo |ewa na javqenih mje ra “Bri ti{ er vej za“ za smawewe tro {ko va, ali je radni~ki sindikat “Junajt“, ko ji po ku {a va da za us ta vi smawewe broja ~lanova po-

Investicije u BiH u tri kvartala ove godine

sade, poru~io da }e nastaviti sa pla no vi ma o po kre tawu {trajka koji bi mogao da dovede do totalne obustave poslovawa kompanije. “Er vejz“ sa da po slu je sa dnevnim gubitkom od 1,8 mili ona evra, po {to ni je uspio da os tva ri do voqne pri ho de to kom uobi ~a je no profitabilne qetne sezone. Avio-prevoznici u svijetu ove godine bi, prema prognozama Me|unarodnog udru`ewa avio-prevoznika, zbog uticaja ekonomske krize, mogli da izgube oko 11 milijardi dolara.

BAWA LU KA - Stra ne in ves ti ci je u BiH u tri kvartala ove godine iznosile su 228 miliona evra, {to je za 56 odsto mawe nego u istom periodu pro{le godine, podaci su Agencije za promociju stranih investicija u BiH (FIPA). Prema izvje{taju FIPA za de vet mje se ci ove go di ne u BiH je najvi{e ulo`ila Slovenija i to 46,3 miliona evra. - Austrija je ulo`ila 36,9 miliona evra, Hrvatska 13,9, Rusija 12,8 miliona i Wema~ka 10,2 miliona evra - isti~u u ovoj agenciji. Iz FIPA navode da je najve}i investitor bila austrijska Raj faj zen ban ka sa ulo`enih 25,5 miliona evra, dok je na drugom mjestu slovena~ka firma “Energogrup“, sa 20 miliona evra.

ROYAL BK SCOTLAN LLOYDS BANKING VODAFONE GROUP BARCLAYS PLC RENTOKIL INITIAL

RAJFAJZEN banka najve}i investitor u BiH - Ni u jednoj zemqi u svijetu investicije nisu rasle u periodu krize. U BiH je to posebno izra`eno zbog slo`ene politi~ke i ekonomske situacije i

opreza investitora, pa je taj pad ve}i nego u drugim zemqama istakao je Vukmirica. Objasnio je da mawi broj in ves ti ci ja, obi ~no za posqedi cu ima pad proi zvodwe, a to daqe zna ~i smawewe zaposlenosti, plata i na kraju pad standarda stanovni{tva. U narednom periodu, ka`e profesor Vukmirica, o~ekuje se da }e se stawe popraviti i da }e investicije biti ve}e. - O~ekujem da }e se stawe popraviti u cijelom svijetu i

u okru`ewu, pa bi samim tim i kod nas broj stranih ulagawa mogao biti pove}an - naglasio je Vukmirica. U Spoqnotrgovinskoj komori BiH isti~u da }e strana ulagawa u narednom periodu najve}im dijelom zavisiti od plana privatizacije u FBiH i wegove realizacije. - Najve}e kompanije, poput BH Telekoma, ne}e biti uskoro privatizovane, {to zna~i da se ne mogu o~ekivati spektakularne investicije, poput one u Telekom Srpske - ka`u u Komori.

PROIZVODWA U Spoqnotrgovinskoj komori BiH isti~u da bez ulagawa i pokretawa potpuno novih projekata, prije svega proizvodnih, nema nikakvog razloga za optimizam u povratak inostranih ulaga~a.

Oni navode da ulagawa u strane trgova~ke centre ili poslovne zgrade banaka u stranom vlasni{tvu upu}uju na potpuno izvjestan i dugoro~an odliv novca iz BiH.

Sastanak ministara G20 u [kotskoj

Nastavak teku}e ekonomske politike SENT ENDRUS - Ministri finansija i guverneri centralnih banaka 20 najrazvi je ni jih ze maqa svi je ta (G20) zapo~eli su u petak u [kotskoj dvodnevni skup na kojem su glavne teme razgovora sprovo|ewe teku}e ekonomske po li ti ke ~la ni ca tog foruma. U~esnici skupa trebalo bi da dogovore kakve sve ma-

kroekonomske pokazateqe i u kojem roku treba da predaju na razmatrawe i analizu ekspertima Me|unarodnog monetarnog fonda (MMF), prenijele su agencije. Ranije je dogovoreno da MMF na osnovu tih podataka sa~ini sveobuhvatnu analizu i zakqu~ke o kojima bi trebalo da se izjasni sqede}i samit lidera G20 u junu 2010. u Ka-

nadi. Ministarstvo finansija SAD najavilo je da }e se na konsultacijama “dvadesetorice“ raspravqati i o teku}em stawu zdravqa globalne privrede, ukqu~uju}i i davawe ocjene o neophodnosti daqe primjene stimulativnih progra ma za pre vla da vawe posqedica ekonomske krize, posebno kad je rije~ o dr`a-

vnoj podr{ci privatnom sektoru. Lon don }e mi nis tri ma G20 predlo`iti da ~lanice preuzmu konkretne obaveze za finansirawe programa pomo}i najsiroma{nijim zemqama, a u vezi s prelaskom na alterna ti vne ener get ske izvo re. Prema ra~unici stru~waka, rije~ je o sumi od sto milijardi dolara godi{we.

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS

FTSE 100 INDEX MEMBERS Naziv kompanije

- Rus ka “Op ti ma gru pa“ kupila je lanac benzinskih pumpi “Zovko“ iz @ep~a za 12,7 miliona evra, dok je slovena~ki “Tu{“ u ovoj godini otvo rio tri no va po slo vna objekta u Isto~nom Sarajevu, Doboju i Modri~i, ~ija je ukupna vrijednost 11,8 miliona evra - navode u FIPA. Profesor Ekonomskog fakulteta u Bawoj Luci Vujo Vukmirica ka`e da je pad investicija u BiH o~ekivan, te da su strane investicije u periodu krize opale u cijelom svijetu.

Cijena

Promjena

37.11 84.68 135.55 340.6 104.1

5.4 2.04 -1.38 2.48 -7.05

Naziv kompanije CISCO SYSTEMS GENERAL ELECTRIC INTEL CORP PFIZER INC MICROSOFT CORP

Cijena

Promjena

23.93 14.43 18.89 17.02 28.47

2.75 1.69 1.61 0.53 1.46

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 15

Engleska banka u privredu ula`e jo{ 25 milijardi funti LONDON - Engleska Centralna banka objavila je da }e uliti dodatnih 25 milijardi funti u ekonomiju Velike Britanije i da }e zadr`ati osnovnu kamatnu stopu na rekordno niskih pola procenta, prenijele su agencije.

Banka je odlu~ila da pro{iri svoj program kupovine imovine na 200 milijardi funti sa 175 milijardi. Banka je saop{tila da ove kupovine imaju za ciq da uve}aju koli~inu novca u privredi.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE Република Српска - измирење ратне штете 1

Formirawe cijena za{ti}eno zakonom

Na najve}i broj preduze}a ne}e uticati rje{ewa predlo`ena u ovom zakonu, pa samim tim wegova primjena pomenutog ne}e izazvati dodatne tro{kove privredi ili gra|anima, kazala Du{anka Tegeltija

Promjena Promet

47,69

1,48

55.258,81

1,49

0,68

49.422,13

Република Српска - измирење ратне штете 2

47,15

0,32

16.130,63

Република Српска - стара девизна штедња 1

90,42

0,13

7.499,44

0,55 -1,96

220,00

Телеком Српске а.д. Бања Лука

Електро Добој а.д. Добој

FONDOVI Prosje~na Promjena Promet cijena

Naziv emitenta ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бања Лука

ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бања Лука ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бања Лука

PI[E: MARINA ^IGOJA [email protected]

BAWA LUKA - Narodna skup{tina Republike Srpske usvojila je u petak Zakon o regulisawu cijena, kojim se ure|uju na~in i uslovi formirawa cijena proizvoda i usluga, kontrola i pra}ewe cijena od nadle`nih organa na tr`i{tu RS, te mjere neposredne kontrole cijena u slu~aju zna~ajnijih poreme}aja na tr`i{tu. Pomo}nik ministra za trgovinu i turizam RS Du{anka Tegeltija istakla je da Srpska do sada nije imala pozitivan propis kojim bi na jedinstven na~in bile regulisane cijene, te da se ovim zakonom potvr|uje princip slobodnog formirawa cijena, ali predvi|a i mogu}nost dono{ewa privremenih mjera kontrole u slu~ajevima poreme}aja na tr`i{tu. - Na najve}i broj preduze}a ne}e uticati rje{ewa predlo`ena u zakonu, pa samim tim wegova primjena pomenutog ne}e izazvati dodatne tro{kove privredi ili gra|anima - istakla je Tegeltija. Zakonom je propisano da se cijene formiraju slobodno, osim za proizvode i usluge za koje je posebnim propisom utvr|en druga~iji na~in. Privrednim subjektima nije dopu{teno dogovarawe o cijenama, podjela tr`i{ta i naru{avawe konkurencije, pi{e u obrazlo`ewu zakona.

Prosje~na cijena

Naziv emitenta

Usvojen Zakon o regulisawu cijena u Republici Srpskoj

ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Привредник инвест а.д. Бања Лука ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина ЗИФ ВБ фонд а.д. Бања Лука ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Zepter фонд а.д. Бања Лука

4,10 4,00 4,60 3,99 9,60 0,07 2,99 6,00 5,00 2,00 1,10 4,50 3,00 5,91

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

2,84

997,50

0,00

0,00

0,00

299,34

0,00

0,00

-1,15

600,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

1,03 10.072,10

Poslovni forum u Stokholmu

Ja~awe saradwe BiH i [vedske Cijene `ivotnih namirnica od sada pod kontrolom dr`ave

Predsjednik Pokreta potro{a~a RS Dragutin Bo{kovi} rekao je da }e ovaj zakon, ako se bude sprovodio, unijeti pozitivne pomake na tr`i{te RS.

ZAKON }e biti kori{}en u slu~ajevima tr`i{nog monopola - O~ekujemo da }e se ovaj zakon zaista i sprovoditi jer on je i te kako bio potreban. Cijene finalnih proizvoda kao {to su hqeb, mlijeko, benzin ~esto su predmet razli~itih kalkulacija. Recimo, p{enica pojeftiwuje, ali cijena hqeba ostaje ista. Sli~na situacija je i sa gorivom, ako sirova nafta pojeftini vlasnici benzinskih pumpi cijene goriva snize tek za nekoliko feninga. Dakle,

ako cijena sirovina pada, po automatizmu bi trebalo da padaju i proizvodi onoliko koliko ta sirovina u~estvuje u proizvodu, a to do sada nije bio slu~aj - istakao je Bo{kovi}. Sekretar Udru`ewa trgovine, turizma i ugostiteqstva u Privrednoj komori RS Dragana [obot ka`e da ovaj zakon ne bi trebalo da zadire u princip slobodnog

FOTO: GLAS SRPSKE

formirawa cijena i da on treba da se koristi samo u slu~ajevima monopola. Zakonom je definisana kontrola cijena koju obavqa Ministarstvo trgovine i turizma RS, a u slu~aju zna~ajnih poreme}aja na tr`i{tu, Ministarstvo }e predlo`iti Vladi RS dono{ewe mjera kontrole cijena radi za{tite `ivotnog standarda stanovni{tva.

SAD

Stopa nezaposlenosti porasla na 10,2 odsto VA [IN GTON - Ne za po slenost u SAD u oktobru je porasla na 10,2 odsto, {to je najvi{e od aprila 1983. godine, saop{tilo je u petak ameri~ko Ministarstvo rada, prenijele su agencije. U septembru je stopa nezaposlenosti iznosila 9,8 odsto, a na kon to ga je bez po sla os ta lo jo{ 190.000 qudi, a u SAD trenutno je

KAZNE Novim Zakonom o regulisawu cijena predvi|ena je kazna od 3.000 do 5.000 maraka ako cijena robe nije vidno istaknuta i ako pravno lice ne dostavi obavje{tewe o cijenama, dok }e kaznu od 10.000 do 20.000 maraka platiti

BAWA LUKA - Unapre|ewe bilateralnih odnosa BiH i [vedske, ja~awe privredne i investicione saradwe i mogu}nost zajedni~kog nastupa na tr`i{tima tre}ih zemaqa u interesu je obje zemqe, zakqu~eno je na Poslovnom forumu odr`anom u Stokholmu, saop{teno je u petak iz Ministarstva inostranih poslova BiH. U saop{tewu se navodi da je na Forumu, ~iji je ciq bila promocija pozitivnog imiya BiH u [vedskoj i ja~awe trgovinske, privredne i investicione saradwe dvije zemqe, u~estvovalo 50 predstavnika iz 26 preduze}a iz BiH. T. M.

pravno lice ako je formiralo cijenu proizvoda ili usluge na koju nije data saglasnost nadle`nog organa ili ako proizvode i usluge prodaje po cijenama koje su iznad nivoa cijena koje su odre|ene posebnim aktom Vlade RS.

bez po sla 15,7 mi li ona qudi. Ova ko lo{ re zul tat ostvaren je iako je ameri~ka ekonomija u periodu od jula do septembra oja~ala za 3,5 odsto. Od po~etka recesije u decem bru 2007. go di ne, broj nezaposlenih porastao je za 8,2 miliona, a stopa nezaposlenosti uve}ana je sa nivoa od 4,9 odsto.

Regionalna konferencija ~lanica “CEFTA 2006“ u Bawoj Luci

Uslovi protoka robe i kapitala BAWA LUKA - Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Predrag Gluhakovi} rekao je u petak da je nekoliko zvani~nika potvrdilo dolazak na Regionalnu konferenciju zemaqa ~lanica centralnoevropske zone slobodne trgovine “CEFTA 2006“, gdje bi trebalo da se razgovara o uslovima prekograni~nog protoka robe i kapitala, ali je izrazio bo ja zan da ne }e do }i svi re le van tni predstavnici ~lanica, samo zato {to }e skup biti odr`an u Bawoj Luci.

ZIF Boris invest fond a.d. Bawa Luka Cijena (KM)

Promjena

3,99

2,84%

- Potvr|en je dolazak zvani~nika iz neko li ko dr`a va ~la ni ca CEF TA Srbi je, Hrvatske i Crne Gore, kao i FBiH, ali iz nekih zemaqa imamo najave opstrukcije, zato {to organizator nije BiH, kao potpisnica, ve} RS - naveo je Gluhakovi}, prenijela je Srna. Konferencija }e biti odr`ana u ponedjeqak pod pokroviteqstvom Vlade RS u organizaciji Ministarstva trgovine i turizma RS.

Intal a.d. Mili}i Cijena (KM)

Promjena

1,00 -14,53%

KURSNA LISTA

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 7.11.2009. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

Zemlja EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize

Kupovni za devize

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.201688 1.225234 26.844726 0.075983 0.262146 0.709898 1.447715 0.565032 0.231318 0.187825 1.290731 0.884419 2.177389 1.312704 2.075994

Srednji za devize 1.955830 1.204700 1.228305 26.912006 0.076173 0.262803 0.711677 1.451343 0.566448 0.231898 0.188296 1.293966 0.886636 2.182846 1.315994 2.081197

Prodajni za devize 1.955830 1.207712 1.231376 26.979286 0.076363 0.263460 0.713456 1.454971 0.567864 0.232478 0.188767 1.297201 0.888853 2.188303 1.319284 2.086400

Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710, SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: [email protected] Web: www.kombank-bl.com

16 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Tele platili falsifikovanim kunama DRVAR - Mom~ilo Jovi} (57) iz povratni~kog drvarskog sela @upa prijavio je da su mu dva nepoznata mu{karca platila tele sa la`nih 4.000 kuna, odnosno 1.080 maraka, potvr|eno je u petak u MUP-u Livawskog kantona.

Hronika

Dva mu{karca dovezla su se 27. oktobra pred ku}u Jovi}a kombijem “mercedes“, tra`ila od wega da im proda tele na {to je on pristao. Kada je Jovi} poku{ao da u banci zamijeni hrvatske kune za KM, utvr|eno je da je rije~ o la`nim nov~anicama. FOTO: S. PUHALO

Okru`ni sud Bawa Luka

Su|ewe optu`enima za razbojni{tva 1993. BAWA LUKA - Su|ewe Miladinu Trivi}u, ranije osu|enom na 15 godina zatvora zbog ratnog zlo~ina i jo{ ~etvorici Bawolu~ana koji su optu`eni za vi{e razbojni{tava i te{kih kra|a tokom 1993. godine, po~elo je u petak u bawolu~kom Okru`nom sudu pred vije}em petorice. Osim Trivi}a, optu`eni su Miroqub Vujasinovi} (41), Goran Popovi} (39), Radenko Kerezovi} (38) i Vinko Te{anovi} (47). Postupak protiv Sini{e Miloj~i}a (35) u petak je razdvojen jer je u bjekstvu u [vedskoj. Svi navedeni su optu`eni jo{ 1993. godine od strane tada{weg Vojnog tu`ila{tva VRS, a optu`nicu je preuzelo Okru`no tu`ila{tvo Bawa Luka. Prema optu`nici krivi~na djela su po~inili na podru~ju Bawe Luke tokom 1993. godine. Uglavnom su u grupama u kojima su bila trojica ili ~etvorica provaqivali u ku}e Hrvata i Bo{waka i pqa~kali ih. Tokom pqa~ki predstavqali su se kao Vojna policija.

Isto~no Sarajevo

Studenti zapalili sijeno da bi ukrali “hjundai“ PALE - ^uvar u preduze}u “Pani“ ^. @. prijavio je u ~etvrtak policiji da su tri ne po zna ta li ca za pa li la plast sijena kako bi ispred fir me “Ne do meks“ ukra li automobil “hjundai“. U CJB Isto~no Sarajevo u petak je potvr|eno da je policija odmah iza{la na lice mjesta i operativnim radom do{la do saznawa da su mogu}i kradqivci studenti Fa-

kulteta za fizi~ku kulturu u Palama M.T. (19) iz Vi{egrada, S. D. (20) iz Trebiwa i N. [. (18) nastawen u Isto~nom Novom Sarajevu. - Oni su u petak uhap{eni i privedeni u policiju, gdje je M.T. priznao da je zapalio plast sijena dok su ostali priznali da su u~estvovali u poku{aju kra|e vozila - istakli su u CJB Isto~no Sarajevo. M. K.

Okru`ni sud Bawa Luka

Milenko Radowi} i Rajko Savi}

Vrhovni sud Republike Srpske ukinuo rje{ewe Okru`nog suda u Doboju

Savi}u poni{teno pu{tawe iz pritvora Vrhovni sud RS uva`io `albu okru`nog tu`ioca u Doboju Gorana Rubila na rje{ewe Okru`nog suda Doboj kojim je Rajku Savi}u ukinut pritvor, pa je predmet vra}en sudu na ponovno odlu~ivawe PI[E: SLOBODAN PUHALO [email protected]

Stanku Gruba~u predlo`en pritvor FOTO: S. ILI]

BAWA LUKA - Okru`no tu`ila{tvo u Bawoj Luci u petak je predlo`ilo pri tvor Stanku Gruba~u (73) iz Br|a na kod [i po va, zbog postojawa osnova sumwe da je u srijedu ubio Milorada Prolu, pot vr|e no je “Gla su Privo|ewe Stanka Gruba~a Srpske“. Gruba~ je osumwi~en da je u srijedu oko 15.45 ~asova u svojoj porodi~noj ku}i u mjestu Pqevqa kod [ipova, poslije konzumirawa alkohola, sva|e i fizi~kog obra~una iz pi{toqa “~e{ka zborjevka“ kalibra 7,62 milimetara ubio Prolu. Obdukcijom tijela utvr|eno je da je smrt nastupila iskrvarewem, jer je Prole pogo|en sa ~etiri hica, dva u predjelu lijeG. O. ve potkoqenice i dva u predjelu grudnog ko{a.

dnika Op{tinskog odbora Srpske demokratske stranDO BOJ - Vrho vni sud ke Branislava Gari}a, obRepublike Srpske ukinuo je javqeno je u pe tak na rje {ewe Okru `nog su da u in ter net stra ni ci do boj Doboju o pu{tawu iz pri- skog Okru`nog suda. tvora Rajka Savi}a koji je Vrhovni sud RS uva`io optu`en za ubistvo predsje- je `albu okru`nog tu`ioca u Doboju Gorana Rubila na rje {ewe Okru `nog su da kojim je Savi}u ukinut pri tvor, pa je pre Savi}ev dmet vra}en Okruadvokat `nom su du na ponovno odlu~iSa vi }ev advo kat Mi len ko Ra vawe. dowi} izja vio je za “Glas Okru`ni Srpske“ da je wegov i stav sud je uki nuo wego vog braweni ka da se jo{ pritvor Savi}u uvi jek ne ogla {a va ju u ja vnos 19. okto bra i ti. izrekao mu mjeru

zabrane napu{tawa Doboja, RS i BiH bez pret ho dnog odobrewa suda, a privremeno su mu odu ze te pu tne is pra ve - pa so{ i li ~na karta, kao i voza~ka dozvola.

SAVI] optu`en za ubistvo predsjednika OO SDS-a Doboj Savi}u je, tako|e, izre~e na mje ra za bra ne iz da vawa novih putnih isprava od na dle `nih or ga na u okviru BiH, kao i zabrana promjene prebivali{ta bez prethodnog odobrewa suda. Pre ma na vo di ma op tu -

`nice, Savi} je ubio Gari}a 26. aprila oko 13.15 ~aso va u pros to ri ja ma Op{tinskog odbora SDS-a u Do bo ju, sa pet hi ta ca iz pi {toqa “be re ta 9000 S”, kalibra devet milimetara. Ga ri} je za do bio pros trel ne i us trel ne po vre de grudnog ko{a i lijeve ruke, usqed ~e ga je is krva rio i preminuo na licu mjesta. Pre ma ra spo re du sud skih ras pra va za ka za nih u Okru `nom su du u Do bo ju glavni pretres optu`enom Raj ku Sa vi }u bi }e odr`an 20. no vem bra. Raj ko Sa vi} je di re ktor gra |e vin ske fir me “Gra|-pro met“ iz Doboja.

Ne zna se ~iji je potpis na kupoprodajnom ugovoru PI[E:NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

BAWA LUKA - Potpis na kupoprodajnom ugovoru o kupovini zemqi{ta i objekta si lo sa “Ko ran“ u Pa la ma izme|u preduze}a “UPI prerada `itarica Sarajevo“ i preduze}a “Teraprodukt“ Pale ne pripada nikome od zaposlenih u advokatskoj kancelariji Nikice Dr`i}a, koja je pe~atom ovjerila ugovor. To je u petak na su|ewu optu`enima za kr{ewe zakona

prilikom prodaje dr`avnog zemqi{ta preduze}u “Teraprodukt“ u Palama izjavio u bawolu~kom Okru`nom sudu advokat Dr`i}. On je potvrdio da pe~at na pomenutom ugovoru pripada wegovoj advokatskoj kancelariji, ali da potpis nije wegov. Pre ma na vo di ma op tu `nice Specijalnog tu`ila{tva RS, upis promjene prava posjeda u korist “Teraprodukta“ nad dr`avnim zemqi{tem i silosom omogu}io je

zlo upo tri je biv {i po lo `aj biv{i v.d. rukovodioca Odjeqewa za katastar nekretnina u Republi~koj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove - Podru~na jedinca Pale Mijat Lazarevi}. Osim wega, optu`eni su i biv{i direktor Zemqoradni~ke zadruge Pale Nenad Te{evi}, te vlasnici “Teraprodukta“ Gajo Vu~i~evi} i Radmila Marjanovi}. Te{evi} je priznao krivicu, a tereti se da je pre-

kr{io zakon i bez saglasnosti Vlade RS prodao “Teraprodu ktu“ 8.600 kva dra tnih metara zemqi{ta u dr`avnom vlasni{tvu, u posjedu preduze-

NA UGOVORU pe~at advokatske kancelarije Nikice Dr`i}a }a “Kinoteka RS“ za 86.400 maraka. Marjanovi}eva i Vu~i}evi} optu`eni su da su na osnovu falsifikovanih do-

kumenata obezbijedili upis pove}awa osnovnog kapitala u korist svog preduze}a od 1,8 miliona KM, te upis promjene prava posjeda na zemqi{tu i obje ktu u dr`a vnom vla sni{tvu. Oni su zatim u namjeri da za svoje preduze}e dobiju vi{e kredita od Hipo Alpe Adria banke imovinu stavili pod hipoteku, a nisu pla}ali obaveze pa je imovina, koja je dr`avna, prodata za jednu marku.

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 17

Prona|en arsenal oru`ja kod mje{tanina Lipovca LOPARE - Loparska policija je u ~etvrtak po prijavi “Elektrodistribucije“ Ugqevik da P. T. (70) iz Lipovca kod Lopara nezakonito tro{i elektri~nu energiju pretresla wegovo doma}instvo i na{la arsenal oru`ja.

U policiji je u petak navedeno da je oduzeto 20 ru~nih bombi “M-75“, pet ru~nih bombi “M-50“, 300 grama plasti~nog eksploziva, pi{toq nepoznate marke, dvije lova~ke pu{ke kalibra 16 milimetara i 1.136 metaka raznog kalibra. G. O.

Vijesti

U akciji “Gradina 3” uhap{eno 35 dilera, pretreseno 70 lokacija

Vrijednost zaplijewene droge oko 20.000 maraka

Svi uhap{eni od ranije poznati policiji, a me|u uhap{enima su i vi{e puta privo|eni Dobojlija Alen Musi}, @eqko \ogi} i Radomir Milovanovi}, saznaje “Glas Srpske“ PI[U: GORAN OBRADOVI] [email protected] NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

BAWA LUKA - Policije Republike Srpske i FBiH u akciji “Gradina 3” uhapsile su u petak 35 osoba, od kojih 20 u RS zbog organizovane trgo vi ne dro ga ma i ne do zvoqenog dr`awa oru`ja i zaplijenile sedam kilograma skanka i po 100 grama heroina i spida. Ako se uzmu u obzir cijene na crnom tr`i{tu vrijednost zaplijewene droge je oko 20.000 maraka. Kilogram skanka na tr`i{tu ko{ta oko 2.000 maraka, gram heroina oko 35 maraka, kokaina oko 100, jedna tableta ekstazija 10 maraka. Gram spida ko{ta oko 40 maraka. U pe tak uve ~e 14 uha p{enih je trebalo da bude predato Specijalnom tu`ila{tvu RS, a 21 Okru`nom tu`ila{tvu u Doboju radi odlu ke o odre |i vawu pri tvora. Akcija je izvedena po na lo gu Spe ci jal nog tu `i la{ tva RS i do boj skog Okru`nog tu`ila{tva. Nadle`ni u petak nisu `eqeli da saop{te ni inicijale ni imena uhap{enih. “Glas Srpske“ saznaje da su svi uhap{eni od ranije poznati policiji, a me|u uhap{e ni ma su i vi {e pu ta privo|eni Dobojlija Alen Musi}, @eqko \ogi} i Ra-

Nova Topola

Otu|ene tablice i CD plejer NOVA TOPOLA - Policiji u Novoj Topoli u ~etvrtak je prijavqeno da je nepoznato lice sa automobila “yeta“ ukralo registarske oznake i CD plejer uku pne vri je dnos ti 150 maraka, saop{teno je u petak iz CJB Bawa Luka. G. O.

Fo~a

Prona|en ukradeni “golf 5” FO^A - U blizini devastiranog hotela “Sutjeska“ na Tjenti{tu policija je u ~etvrtak prona{la “golf 5” za koji je utvr|eno da je u srijedu ukraden sa podru~ja op{tine Iliya u Kantonu Sarajevo, re~eno je u petak CJB Isto~no Sarajevo. G. O.

Pale

Zate~en u kra|i

Hap{ewe osumwi~enih u Doboju

domir Milovanovi}. Mi nis tar unu tra{wih po slo va Re pu bli ke Srpske Stanislav ^a|o je rekao da je akcijom “Gradina 3” obuhva}eno 60 lica. U akciji je zaplijeweno i 200 tableta ekstazija, vi{e specijalnih vaga za mjerewe narkotika, 15 automatskih pu{aka, pet pi{toqa, ve}a koli~ina minsko-eksplozivnih sredstava, telefona, SIM kartica i novca.

FOTO: S. PUHALO

U Spe ci jal nom tu `i la{tvu u petak uve~e saop{teno je da je pretreseno 70 lo ka ci ja i da akci ja jo{ traje.

GLAVNINA akcije u Doboju Pre tre si su, sa zna je “Glas Srpske“ obavqeni na po dru ~ju Do bo ja, Br~kog, Zvornika, Bijeqine, Lakta{a, Isto~nog Sarajeva i Tu-

zle. Me|u uhap{enima, prema nepotvr|enim informaci ja ma, ima i dr`avqana Srbije i Hrvatske. Na~elnik Uprave kriminalisti~ke policije MUP-a RS Gojko Vasi} potvrdio je “Glasu Srpske“ da je “glavnina akcije u Doboju“ odakle se sve koordini{e. Akcija “Gradina 3” povezana je sa ve} ranije sprovedenim akcijama “Gradina“ i “Gradina 2”.

FBiH U okviru akcije “Gradina 3” federalna policija pretresla je 20 lokacija na podru~ju Zeni~ko-dobojskog i Tuzlanskog kantona, potvrdio je portparol Federalne uprave policije Robert Cvrtak. On je rekao da je uha-

Policija

p{eno i privedeno 15 lica, a poslije kriminalisti~ke obrade deset osoba je proslije|eno MUP-u RS, dok je pet lica pu{teno na slobodu. Akcija je sprovedena na podru~ju Te{wa i Usore, Tuzle, Grada~ca i Gra~anice.

Tokom akcije “Gradina“ uhap{eno je vi{e desetina li ca, a op tu `e no je {est. Okru`ni sud u Doboju do sada je izrekao kazne @eqku Stevanovi}u - tri godine i deset mjeseci, Admiru Veli~aninu - dvije godine i devet mje se ci, Mi tru Bo `i ~ko vi }u - dvi je i po godine, Dragi{i [urbatu go di nu i de vet mje se ci i Daliboru \ali}u deset mjeseci zatvora. Sa{a Vidovi} nije priznao krivicu. U okviru akcije “Gradina 2” pretreseno je 29 lokacija u BiH, zaplijeweno je oko {est ki lo gra ma he ro ina, 44 grama kokaina i dva ki lo gra ma skan ka i mawa koli~ina oru`ja. Pritvoreni su Rade Ze~evi}, Marinko Ra da no vi}, Vla do Kaweri}, Ran ko Mi ki} i Du{an Luki}.

PALE - ^uvar na gradili{tu u Palama u ~etvrtak je oko 22 ~asa prijavio policiji da dva nepoznata lica sa automobilima “golf“ i “jugo“ kradu gra|evinski ma te ri jal. Po li ci ja je odmah iza{la na lice mjesta i zatekla V. N. (28) u “jugu“, dok se drugi automobil udaqio u nepoznatom pravcu, potvr|eno je u petak u CJB Isto~no Sarajevo. G. O.

Sarajevo

Drvo usmrtilo drvosje~u SA RA JE VO - U mjes tu Matina koliba koje se nalazi na lokalitetu Igmana, prilikom sje~e {ume u ~et vrtak je po gi nuo Mu nib I{eri} (49), radnik “Sarajevo{uma“, prenose agencije. I{eri} je nastradao kada je na wega palo drvo ko je je sje kao motornom pilom.

Podignuta optu`nica protiv dr`avqanina Kine

U Bile}i oduzeto 7.400 kutija cigareta

Pritvor zamjeniku ratnog komandanta “Zulfikara“

SARAJEVO - Tu`ila{tvo BiH podiglo je u petak optu`nicu protiv dr`avqanina Kine Vang Leia, privremeno nastawenog u Sarajevu, zbog poreske utaje i krijum~arewa. Optu`eni se tereti da je 26. novembra 2005. godine, kao vlasnik i odgovorno lice firme “[en Hua” iz Viteza, izbjegavaju}i mjere carinske kontrole prenio raznu robu, izme|u ostalog, vi{e od 35.000 komada raznih baterija za elektroni~ke ure|aje, ukupne vrijednosti 20.459 KM, saop{teno je iz Tu`ila{tva BiH. Optu`eni se tereti da je preko carinske linije prenio robu ve}e vrijednosti izbjegavaju}i carinske kontrole.

SARAJEVO - Grani~na policija Trebiwe oduzela je od G. S. prilikom kontrole automobila “audi“ u Bile}i 7.400 kutija cigareta, za koje nije postojala potrebna dokumentacija, saop{teno je u petak iz Grani~ne policije. U vozilu, kojim je upravqao ovaj dr`avqanin BiH, na la zi lo se 4.900 ku ti ja “ronhila“ sa hrvatskim akciznim markicama, kao i 2.500 kutija cigareta “eva slims“ bez akciznih markica. O ovom doga|aju, koji se zbio 4. novembra u ve~erwim ~asovima, obavije{ten je de`urni tu`ilac Tu`ila{tva BiH koji je nalo`io da se protiv osumwi~enog lica G. S, dostavi izvje{taj o krijum~arewu, zajedno sa privremeno oduzetim cigaretama. R. Mi.

SARAJEVO - Sud BiH odredio je jednomjese~ni pritvor zamjeniku ratnog komandanta jedinice “Zulfikar“ Armije RBiH Nihadu Bojayi}u, osumwi~enom za ratne zlo~ine protiv civilnog stanovni{tva i ratnih zarobqenika na podru~ju sela Trusina 1993. godine. Poslije razmatrawa podnesenog dokaznog materijala, Sud BiH je utvrdio da postoji sumwa da je Bojayi} po~inio krivi~na djela koja mu se stavqaju na teret. Pripadnici SIPA uhapsili su Bojayi}a u srijedu u centru Sarajeva. Ratni zlo~in u selu Trusina kod Kowica dogodio se 16. aprila 1993. godine, kada je ubijeno 19 civila Hrvata. N. T.

18 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Vojislav Ko{tunica se nije povukao, on je prisutan u javnosti, ali to ne mo`e nigde da se vidi.

Srbija

Dejan Mihajlov, savjetnik Vojislava Ko{tunice

FOTO: AGENCIJE

Aleksandar Konuzin

Srbija treba da sara|uje i sa EU i sa Rusijom BEOGRAD - Srbija treba da postane ~lanica Evropske unije, ali i da sara|uje s Rusijom i ne zaboravi da je slovenska i pravoslavna zemqa, rekao je u petak ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Konuzin. - Rusija nema ni{ta protiv evropskih integracija Srbije. Ali u Srbiji nisu svi slo`ni u vezi sa tim pitawem. Mislim da je za Srbiju boqe da u|e u EU, Aleksandar Konuzin jer cijelo weno okru`ewe ~ine ili zemqe ~lanice ili one koje imaju status kandidata za ~lanstvo - rekao je Konuzin na predavawu “Rusija i savremeni svijet“ koje je odr`ao na “Megatrend“ univerzitetu u Beogradu. Konuzin je, me|utim, naglasio da je od izuzetnog zna~aja da Srbija poslije ulaska u Uniju ne zaboravi da }e u EU, kao slovenska i pravoslavna zemqa, biti u mawini i da }e “jedina dr`ava koja }e je u tome podr`avati biti Rusija“.

Trka za {efa diplomatije EU

Bler i Ren najboqi za Srbiju BEOGRAD - Stupawem na snagu Lisabonskog ugovora u decembru, po~iwe trka za novog predsjednika i {efa diplomatije Evropske unije, a za Srbiju bi bilo dobro da to budu biv{i britanski premijer Toni Bler i dosada{wi evropski komesar za pro{irewe Oli Ren. Stru~waci smatraju da bi Srbija imala najvi{e koristi kada bi EU predvodile li~nosti koje su zagovornici daqeg pro{irewa. Predsjednik Panevropske

unije Srbije i ~lan po~asnog Senata Evrope Vojislav Miti} smatra da u svjetskoj diplomatiji postoji velika ofanziva da biv{i britanski premijer Toni Bler postane predsjednik Unije. - Uprkos ~iwenici da tokom perioda kada je bio na ~elu britanske vlade Srbiji nije odgovarala wegova politika u pojedinim elementima, treba imati u vidu da taj poli~ar ima dobre veze sa SAD, kao i sa ostalim vode}im dr`avama globalnog sistema - smatra Miti}.

Beograd

Odgo|eno su|ewe za “Budvansku rivijeru“ BEOGRAD - Su|ewe trojici biv{ih pripadnika Dr`avne bezbjednosti zbog u~e{}a u pripremi atentata na lidera SPOa Vuka Dra{kovi}a 2000. godine u Budvi, odgo|eno za je 2. decembar, jer se tu`ilac u petak nije pojavio u sudu. Sudsko vije}e obavije{teno je da zamjenik okru`nog javnog tu`ioca Vojislav [o{ki} nije do{ao na posao, bez preciznijih informacija o razlozima wegovog izostanka. Na optu`eni~koj klupi su biv{i na~elnik beogradskog centra DB-a Milan Radowi} i nekada{wi na~elnici za unutra{wi i spoqni ekstremizam u tom centru Stevan Basta i Ratko Romi}. Prema optu`nici, Basta i Romi} su, po nare|ewu Radowi}a, pratili Dra{kovi}a i slikali wegovu ku}u u Budvi, a zatim te fotografije predali biv{em na~elniku DB-a Radomiru Markovi}u, koji je postupao po nalogu preminulog predsjednika SRJ Slobodana Milo{evi}a.

DOBRA VIJEST

SE^AW Deset porodica u se~awskim selima Neuzina i Jarkovac dobilo krov nad glavom i mogu}nost da pro{ire svoje doma}instvo. To bi trebalo da bude podsticaj mladim qudima da ne napu{taju sela u op{tini Se~aw, iz koje se za posqedwe tri decenije iselilo 15.000 qudi.

ZEMUN Mladi} koji je sa dru{tvom sjedio u parku u Zemunu rawen je u nogu, a policija traga za napada~em, javio je u petak RTS. U Prvomajskoj ulici u Zemunu u ~etvrtak oko 23.30 rawen je mladi} starosti oko 24 godine, a na wega je pucao neidentifikovani napada~. Povrije|eni mladi} je prevezen u Ortopedsku bolnicu Bawica.

LO[A VIJEST

Marija Fekter i Ivica Da~i}

Susret ministara unutra{wih poslova Srbije i Austrije

Potpis za saradwu

Potpisivawe sporazuma prvi prakti~ni pokazateq da se zemqe EU ve} spremaju za viznu liberalizaciju jer Memorandum podrazumijeva policijsku, odnosno saradwu na planu unutra{we bezbjednosti, nakon ukidawa viza, rekao Ivica Da~i} BEO GRAD - Mi nis tar unutra{wih poslova Srbije Ivica Da~i} i ministarka unutra{wih poslova Austrije Marija Fekter potpisali su u Be~u Memorandum o razu mi je vawu i sa radwi. Ovaj Memorandum odnosi se na period nakon najavqenog uki dawa vi za za gra |a ne Srbije. Takve sporazume austrijsko ministarstvo unutra{wih po slo va je potpisalo sa Crnom Gorom i Makedonijom jer se o~ekuje da }e i tim dr`avama biti ukinute vize. - Po tpi si vawe Me mo randuma o razumijevawu, isto vre me no sa Srbi jom, Crnom Gorom i Makedonijom je jasan pokazateq da se za is ta na la zi mo na us pje {nom kraju i u zavr{noj fazi procesa liberalizacije izjavio je Da~i}. Ministar je ocijenio da je po tpi si vawe spo ra zu ma

prvi pra kti ~ni po ka za teq da se zemqe EU ve} spremaju za viznu liberalizaciju jer Memorandum podrazumijeva po li cij sku, odno sno sa radwu na planu unutra{we bez bje dnos ti, na kon uki dawa vi za za gra |a ne tri zemqe.

SRBIJA u zavr{noj fazi procesa liberalizacije Me mo ran dum se odno si na saradwu u oblasti krivi~nih djela koja se vr{e na teri to ri ji ~e ti ri zemqe potpisnice u borbi protiv op{tih oblika kriminaliteta, kao {to su razbojni{tva, pqa~ke i kra|e vozila, ali i borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i spre~avawa ilegalnih mi gra ci ja, trgo vi ne narkoticima i qudima.

Da~i} je dodao da je dogovorena i saradwa u policijskoj obuci i naveo da se ve}

sprovodi niz projekata koji se ti ~u in te gri sa nog upravqawa granicama.

BO@I]NI POKLON Evropski komesar za pro{irewe Oli Ren izjavio je da se nada da }e Srbija, Makedonija i Crna Gora biti stavqene na "bijelu {engensku listu" ve} 19. decembra, uo~i bo`i}nih praznika koji podrazumijevaju i duh “dobre voqe.” - Nadam se da }e ta dobra voqa mo}i da se iska`e i u ovakvoj situaciji - rekao je Ren ju~e na konferenciji za {tampu u Briselu na molbu da prokomentari{e inicijativu Slovenije da vize gra|anima Srbije budu ukinute 19. decembra, a ne 1. januara 2010, prenose agencije. Povodom najave ministra spoqnih poslova Srbije Vuka

Jeremi}a da }e Srbija do kraja godine podnijeti kandidaturu za ~lanstvo u EU, Ren je rekao da po{tuje suverenitet Srbije kada se radi o tako va`noj odluci.

Vuk Jeremi} razgovarao sa kiparskim kolegom Markosom Kiprijanuom

Evropska unija centralni ciq Vlade BEO GRAD - Mi nis tar spoqnih poslova Srbije Vuk Jeremi} izjavio je u petak u Ni ko zi ji da je ~lan stvo u EU cen tral ni ciq Vla de Srbije. - Ide mo ka ~lan stvu u EU, ali ne dozvoqavamo da se dovede u pitawe na{ teritorijalni integritet - rekao je Je re mi} po sli je razgovora sa {efom kiparske diplomatije Markosom

Kiprijanuom. - Nikada ne}emo prihvatiti poku{aj otcjepqewa dije la na {e te ri to ri je izjavio je Jeremi}.

NIKOZIJA podr`ava kretawe Beograda ka EU On je rekao da je Kipar najbli`i i najboqi saradnik Srbije u EU i da Nikozija

mo`e da ra~una na potpunu podr{ku Beograda Srpski ministar je rekao da je Kipar najbli`i i najboqi saradnik Srbije u EU i da Nikozija mo`e da ra~una na potpunu podr{ku Beograda u svim pitawima. Kiprijanu je izjavio da Kipar ne}e priznati nezavisnost Kosova i da Nikozija podr`ava kretawe Beograda ka EU i liberalizaciju viznog

re`ima za gra|ane Srbije. Jeremi} }e se sastati i sa predsjednikom Kipra Demetrisom Hristofjasom i predsje dni kom par la men ta Mariosom Karojanom. Ministar spoqnih poslova ju~e je boravio u Briselu gdje je razgovarao sa komesarom EU za pro{irewe Olijem Renom i govorio u Spoqnopoliti~kom odboru Evropskog parlamenta.

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 19

Qaji}: Insistirawe Holandije na punoj saradwi je izgovor BEOGRAD - Predsjednik Nacionalnog savjeta za saradwu sa Ha{kim tribunalom Rasim Qaji} izjavio je u petak da je insistirawe Holandije na upotrebi sintagme “puna saradwa“ u izvje{taju glavnog tu`ioca Ha{kog tribunala Ser`a Bramerca - izgovor, a ne su{tinski razlog za blo-

kadu evropskih integracija Srbije. - Insistirawe na upotrebi te sintagme prije je izgovor, nego stvaran su{tinski razlog za to {to Holandija blokira nastavak evropskih integracija Srbije - kazao je Qaji} za RTS.

Uprkos najavi jo{ nepovoqnije epidemiolo{ke situacije ministar optimista

Nema mjesta panici

Lekova ima dovoqno, i ve{ta~kih plu}a ima dovoqno. Zdravstvene ustanove spremne su da reaguju u svim situacijama - lak{im, sredwe te{kim i te{kim slu~ajevima bolesti, kazao Tomica Milosavqevi} BEO GRAD - Mi nis tar zdravqa To mi ca Mi lo savqevi} rekao je u petak da se narednih dana i nedjeqa o~e ku je jo{ ne po voqni ja epi de mi olo {ka situacija u Srbiji, ali da ne ma ra zlo ga za pa ni ku zbog {irewa novog gripa. - Lekova ima dovoqno, i ve {ta ~kih plu }a ima do voqno. Zdravstvene ustanove spremne su da reaguju u svim si tu aci ja ma - la k{im, sredwe te {kim i te {kim slu~ajevima oboqevawa - kazao je Milosavqevi} na konfe ren ci ji za no vi na re u Vladi Srbije. Predsjednik Radne grupe Ministarstva zdravqa za pra}ewe pandemi je no vog gri pa Pre drag Kon rekao je da }e, ukoliko se epidemiolo{ka situacija bude pogor{ala, biti predlo `e na za bra na ja vnih okupqawa i zatvarawe obdani{ta. On je naveo da je epidemiolo{ka situacija u Srbiji ne po voqna ali da bi mogla da postane opasna i vanredna.

Vijesti Beograd

Uhap{en razbojnik BEOGRAD - Beogradska policija u petak je li{ila slobode Bojana Veli~kovi}a (24) iz Beograda, zbog osnovane sumwe da je izvr{io krivi~na djela razbojni{tva i te{ke kra|e. Osumwi~eni je 3. novembra ove godine, uz prijetwu pi{toqem, koji je prethodno ukrao od svog tasta, od radnice po{te u Velikoj Mo{tanici, oteo novac. Nakon uzimawa novca Bojan je radnicu zakqu~ao u kotlarnicu po{te. Pretresom ku}e, u kojoj stanuje, prona|en je dio novca kao i oru`je kojim je izvr{eno krivi~no djelo.

Gorivo opet poskupquje

Predrag Kon i Tomisa Milosavqevi}

- Za sada ne planiramo or ga ni zo va no za tva rawe {kola. U dogovoru sa Ministarstvom prosvete razmatra }e mo me re kao {to su

produ`etak raspusta - rekao je Kon. U kragujeva~kom Klini~kom cen tru dva pa ci jen ta su zbog komplikacija izazva-

FOTO: TANJUG

nih vi ru som no vog gri pa prikqu~ena na respiratore, u Ni{u od 17 hospitalizovanih, dvoje na intenzivnoj wezi. Virus je do petka potvr|en kod 229 oso be. U Klinici za infektivne bolesti i klinikama za endokrinologiju, ginekologiju i aku{erstvo KC Vojvodine zbog pojave novog gripa potpuno su obustavqene posjete.

VIRUS do petka potvr|en kod 229 osoba Por tpa rol ka Kli ni ~kog cen tra Gor da na Umi -

}evi} ka`e da su u svim osta lim kli ni ka ma po sje te pa ci jen ti ma do zvoqene, ali su na snazi mjere predos tro `nos ti ko je je pro pi sa lo Mi nis tar stvo zdravqa i In sti tut za ja vno zdravqe Srbi je “Dr Milan Jovanovi} Batut“. - To zna~i da pacijente mo`e tokom dana posetiti samo jedan ~lan u`e porodice, uz kratko zadr`avawe - re kla je Gor da na Umi }e vi} i dodala da posjete nisu do zvoqene oso ba ma za ko je se po sumwa da ima ju bilo kakvih respiratornih problema.

OBOQELA STUDENTKIWA BOQE KRAGUJEVAC - Zdravstveno stawe studentkiwe S. D. iz Kragujevca, koja se lije~i od infekcije virusa novog gripa popravqa se i ona je skinuta sa aparata za disawe. Portparolka Klini~kog cen-

tra Andrea Obradovi} ka`e da se u toj zdravstvenoj ustanovi trenutno se lije~i 37 osoba zara`enih virusom novog gripa, od kojih wih troje ima te`i oblik obolijevawa.

BEOGRAD - Ministarstvo energetike Srbije predlo`ilo je novo poskupqewe goriva. Gorivo na pumpama bi}e u prosjeku skupqe za oko 4,5 do 5 dinara. Za razliku od pro{log puta, odnosno kraja oktobra, kada je benzin poskupio za ne{to vi{e od dinar, ovog puta poskupqewe je mnogo ve}e. Privatni nafta{i i ekonomisti smatraju da je poskupqewe opravdano zbog skoka cijene nafte na svjetskom tr`i{tu, ali kao direktnu posqedicu o~ekuju mawu potro{wu.

DS o Vojvodini

Ve}ina za Statut i bez LSV-a NOVI SAD - Dok u DS-u o~ekuju da }e Statut Vojvodine imati dvotre}insku ve}inu u pokrajinskom parlamentu, u LSV-u ka`u da ne}e glasati za ovaj akt. Iako izglasan prije godinu dana, Statut Vojvodine }e se u subotu drugi put na|u pred poslanicima pokrajinskog parlamenta. U vladaju}oj koaliciji koju predvodi Demokratska stranka o~ekuju da }e imati dvotre}insku ve}inu dok u Ligi socijaldemokrata Vojvodine ka`u da ne}e glasati za ovaj akt.

Novi Pazar

U~iteq ostaje u pritvoru Uhap{en zbog dr`awa oru`ja i eksploziva

Kamenovan autobus GSP-a Novi neuspje{an BEOGRAD - Dvije grupe navija~a kamenovale poku{aj iseqewa

SMEDEREVO - Smederevska policija uhapsila je Du{ka S. (53) iz [alinca, zbog neovla{}enog dr`awa oru`ja i eksplozivnih materija. Pretresom porodi~ne ku}e osumwi~enog, policija je na{la i oduzela malokalibarsku pu{ku marke “CZ” sa opti~kim ni{anom, lova~ku pu{ku ruske proizvodwe marke “i`“, trofejni malokalibarski pi{toq marke “valter“, kao i ve}u koli~inu bojeve municije i lova~kih patrona, razli~itih marki i kalibara, saop{tila je u petak policija. Du{ko S. je prije dvadesetak godina bio osumwi~en za trostruko ubistvo, ali je oslobo|en. Mada je u vi{e navrata tra`io dozvolu za nabavku oru`ja Du{ko S. je nikada nije dobio, naveo je agenciji branilac Petar Petrov.

su u ~etvrtak u 23.35 ~asova autobus GSP-a sa linije 17, pri ~emu je povrije|ena jedna djevojka, potvr|eno je u dispe~erskom centru. Prema rije~ima glavnog dispe~era Radisava Stepanovi}a, autobus sa linije 17 kamenovan je u Ustani~koj ulici, pri ~emu su razbijena dva bo~na prozorska stakla, kod stani~nog mjesta [umi ce. Pri li kom ka me no vawa po vri je |e na je devojka stara 20 godina, koja je prema rije~ima portparolke Gradskog zavoda za hitnu medicinsku pomo} dr Nade Macure sa posjekotinama i povredom glave prevezena u Urgentni centar. Stepanovi} dodaje da je vozilo poslije uvi|aja od strane policije iskqu~eno iz saobra}aja i vra}eno u gara`u.

BEOGRAD - U beogradskoj ulici Sime Igumanova ponovo je neuspje{no poku{ano iseqewe porodica nelegalno useqenih u stanove dodijeqene drugim pripadnicima MUP-a Srbije. Nakon dva sata, policija je odustala od iseqewa, iako su na lice mjesta iza{li sa svom neophodnom mehanizacijom. Scenario se ponovio na mawe-vi{e isti na~in kao i ranije. Trebalo je u petak da budu iseqeni nelegalni stanari iz dva stana, ali za sada, ni{ta od toga. Ni po~etkom septembra u sporne stanove policajaca u beogradskom nasequ Vra~ar nisu mogli da u|u pravi vlasnici. To je bio 14. bezuspe{ni poku{aj policije da iseli bespravno useqene porodice svojih kolega.

NOVI PAZAR - Novopazarski ugostiteq, ~iji su inicijali M. O., uhap{en je zbog trgovine qudima i odre|ena mu je mjera zadr`avawa. Osumwi~eni ~etrdesetjednogodi{wi M. O. je zloupotrebom ovla{}ewa, kao vlasnik restorana, od avgusta do oktobra ove godine prisilio maloqetnicu, ~iji su inicijali B. C. na prostituciju i seksualnu eksploataciju. Policija iz Novog Pazara je saop{tila da vlasnik restorana nije dozvolio maloqetnici da napusti wegov lokal u kome je radila.

20 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Ja sam socijalno najosjetqiviji ~ovjek na svijetu.

Region Slovenija

Priveden sve{tenik pedofil

FOTO: ARHIVA

Zdravko Mami}, samoprogla{eni kandidat za gradona~elnika Zagreba

MARIBOR - Slovena~ka policija privela je sve{tenika iz Ormo`a Albina Znidari~a, koji je u julu osu|en za seksualno zlostavqawe maloqetnica. Kako je u petak prenio mariborski list “Ve~er”, policija je raspisala potjernicu i za biv{im sve{tenikom iz mjesta Ka{qe Francom Frantarem, koji je, tako|e, osu|en zbog krivi~nog djela zlostavqawa maloqetnika. Frantar se nije blagovremeno prijavio na izdr`avawe zatvorske kazne. Potjernica je iz istih razloga raspisana i za biv{im vlasnikom diskoteke “Lipa“ Robertom Toma`em Zava{nikom, koji je zbog smrti tri djevojke ispred diskoteke osu|en na pet godina zatvora. Zgrada Hrvatske radio-televizije

Makedonija

Enciklopedija povu~ena iz prodaje SKOPQE - Prva “Ma ke donska enciklopedija“ bi}e u potpunosti povu~ena iz prodaje, a wena redakcija bi}e smijewena i formira}e se tim za izra du no ve, odlu~ila je Skup{tina Makedonske akademije nauka i umjetnosti (MANU). Na van re dnoj sje dni ci MANU koja je odr`ana sino} odlu~eno je da se nova redakcija, sa nau~nicima iz svih oblasti, formira u roku od mjesec.

Ra~unovo|a HRT-a ukrao preko 207.000 evra

Urednik prve “Makedonske enciklopedije“ Bla`e Ristevski ponovio je da nova redakcija, koju }e formirati MA NU, mo `e da pi {e novu enciklopediju, ali da ne mo`e da koristi materijale iz prve. “Makedonska enciklopedija” odmah po objavqivawu izazvala je burna reagovawa Al ba na ca, na kon ~e ga je MANU prekinula distribuciju kwige i najavila korekcije.

Hrvatska

Ki{a “potopila“ Dubrovnik

Dubrovnik

DUBROVNIK - Jaka ki{a koja od petka ujutro ne prestaje da pada u Dubrovniku zadaje velike pote{ko}e u saobra}aju. Zbog izuzetno velike koli~ine padavina, ionako slabo odr`avani sistem kanalizacione mre`e nije u stawu da pokupi toliku vodu, pa su bujice poplavile gradske ulice. Ispred kompanije FINA voda je izbacila i te{ki gvozdeni {aht, pa je policija bila primorana da se parkira ispred wega sa upaqenim rotacionim svjetlima, kako voza~i ne bi naletjeli na wega.

DOBRA VIJEST

PODGORICA Dogovoreni re`im dozvola za linijski prevoz putnika izme|u Crne Gore i Srbije stupa na snagu 1. januara, najavqeno je u petak iz crnogorskog Ministarstva saobra}aja. Na taj na~in uvodi se vi{e reda u me|unarodni drumski prevoz, smawuju tro{kovi i omogu}ava boqa evidencija me|unarodnih linija, navodi se u saop{tewu Ministarstva.

PO@EGA U Osje~koj ulici u Po`egi u petak je 43-godi{wi voza~ automobilom “hjundai a~en” po`e{kih registarskih tablica, na obiqe`enom pje{a~kom prelazu, naletio na 16-godi{wu djevojku. Od siline udara djevojka je pala na ulicu, ali je, sre}om, samo lak{e povrije|ena, saop{tila je po`e{ko-slavonska policija.

LO[A VIJEST

Sa parama zbrisao u BiH Ostaviv{i ta{nu na radnom stolu i jaknu u kancelariji, Artur Kosanovi} izi{ao iz zgrade, u{ao u svoj automobil i velikom brzinom odjurio u BiH, do koje iz Zagreba ima oko sat vo`we Janos Romer ZAGREB - Hrvatsku radio-televiziju “trese“ jo{ jedan skandal, ~iji je glavni junak ra~unovo|a Artur Kosanovi} koji je pronevjerio milion i po kuna (preko 207.000 evra) potpisuju}i na stotine fiktivnih virmana za isplatu honorara i koji je doslovno pred nosom vlasti pobjegao u BiH. Na Hrvatskoj televiziji priznali su da je Kosanovi} pro{log mjeseca za vrijeme posjete revizora, kao u krimi nal nim fil mo vi ma, po bjegao iz zgrade HRT-a. Pri li kom re vi zor ske kontrole ustanovqeno je da nema pokri}a za 1,5 miliona kuna za koje je potpisao vir-

mane, na {ta je zamolio revizore da sa~ekaju nekoliko minuta da iz susjedne sobe uzme dokumentaciju. Ostaviv{i ta{nu na radnom stolu i jaknu u kancelariji, izi{ao je iz zgrade, u{ao u svoj automobil i veli kom brzi nom odju rio u BiH, do koje iz Zagreba ima oko sat vo`we. Revizori su u me|uvremenu digli uzbunu, jer su shvatili da ne{to nije u redu, a on se javio iz BiH i poru~io da, ako bude krivi~no gowen, sigurno ne}e odgovarati sam. Revizori su kod Kosanovi}a do{li zbog primopredaje u slu`bi za prevo|ewe, ~ija je dotada{wa {efica

oti{la u penziju, pa je tada utvr|eno je da je Kosanovi} potpisao na stotine virmana za is pla tu ho no ra ra za prevodila~ke usluge za koje nedostaje vaqana dokumentacija.

BIJEG IZ ZGRADE HRT-a kao u kriminalnim filmovima Hrvatski mediji prenije li su izja vu por tpa ro la HRT-a Janosa Romera u kojoj pot vr|u je da je Ko sa no vi} o{tetio HRT za 1,5 miliona kuna, ali da zbog istrage ne mo`e da ka`e da li je Kosanovi} imao pomaga~e.

Slu~aj Kosanovi}a samo je posqedwi u podu`em nizu onih koji su spas od hrvatske pravde potra`ili u BiH i obratno, znaju}i da ne}e biti izru ~e ni jer ima ju dr`avqanstva obje zemqe. Portparol HRT-a Janos Romer izjavio je da je Odjeqewu za privredni kriminal Kri mi na lis ti ~ke policije sa HRT-a poslata dokumentacija zbog sumwe na kra|u i da je rad nadle`nih dr`a vnih slu `bi u ve zi s tim u toku. U saop{tewu za javnost je navedeno da ne mogu biti otkrivena imena povezanih s tim slu~ajem, jer je istraga u toku.

Slovena~ki poslanici u EP kritikovali Svobodin izvje{taj o Hrvatskoj

Mnogi problemi nisu rije{eni ZAGREB - Prijedlog nacrta izvje{taja o Hrvatskoj, koji je Evropskom parlamentu predstavio izvjestilac za Hrvat sku Ha nes Svo bo da, izazvao je u pe tak kri tike slovena~kih poslanika koji su naglasili da mnoge stvari, me|u kojima i povratak Srba, nisu rije{ene. Kako izvje{tavaju hrvatski elek tron ski me di ji, Svoboda je u pozitivno intoniranom izvje{taju pohvalio postignuti uspjeh Hrvatske i izrazio uvjerewe u ispuwewe preostalih znatnih izazova, a to su reforme sudstva i javne uprave, borba protiv korup ci je i or ga ni zo va nog kriminala, povratak izbjeglica, nastavak su|ewa za ra-

tne zlo~ine i pristup Ha{kog suda cjelokupnoj dokumen ta ci ji i za vr{e tak restrukturisawa brodogradili{ta.

POVRATAK SRBA jedan od nerije{enih problema Slo ve na ~ki po sla ni ci Jelko Kacin i Ivo Vajgl sugeri{u da se u izvje{taj ubaci i ne do vr{e no pi tawe sukcesije biv{e dr`ave. Radi se o ta~ki 27. u kojoj Svobo da pod sti ~e Za greb i susjedne dr`ave na intenzivirawe dijaloga kako bi se rije{ila va`na bilateralna pitawa, kao {to su grani~na demarkacija, nestala lica, pitawa vezana za vla-

sni{tvo i izbjeglice i izru~ewe gra|ana osu|enih za ratne zlo~ine. Slovena~ki poslanici su predlo`ili da rje{ewe pitawa sukcesije bude uslov Hrvat ske za ~lan stvo, pri

Hanes Svoboda

~emu je Kacin bio protiv toga da se, kad je Hrvatska u pi tawu, bi lo gdje po miwe datum potpisivawa ugovora o pristupawu, za koji postoji ra{ireno uvjerewe da }e biti 2010. godine.

FOTO: ARHIVA

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 21

TOP STORIES CNN

Pakistanske snage zauzele su u petak glavno strate{ko upori{te talibana u Ju`nom Vaziristanu, grad Lada, a u `estokim borbama sa ekstremistima u 24 sata poginulo je 28 pobuwenika i pet voj-

Svijet

nika, saop{tili su lokalni zvani~nici. Policija je saop{tila da su u odvojenoj akciji u gradu Mansera, 90 kilometara sjeverno od Islamabada, ubijena jo{ dva pobuwenika.

Vijesti

Pqa~ka vijeka u Francuskoj

Silvio Berluskoni

Toni Musulin, voza~ blindiranog vozila za prevoz novca, jednostavno se odvezao kombijem punim para koje su pripadale “Banque de France“. Policija sumwa da je sa plijenom ve} napustio teritoriju Francuske

Na optu`be odgovorio kwigom RIM - Italijanski premijer Silvio Berluskoni iznio je u kwizi koju je napisao wemu naklowen novinar Bruno Ve spa svo je po gle de o vlasti i poku{ao razjasniti wegove sudske procese i navodne qubavne i seksualne avanture. Kwiga “Kraqice srca“ pisana je u obliku niza iscrpnih razgovora a u woj Berluskoni poku{ava razjasniti svoj odnos s napuqskom tinejyerkom Noemi Leticijom i wegove navodne orgije s prostitutkama.

UN

Presude mirovwacima Toni Musulin

PARIZ - Voza~ blindiranog vozila za prevoz novca nestao je s 11 miliona evra u vlasni{tvu “Banque de France“, javili su francuski mediji. Prema dosada{wim rezul ta ti ma is tra ge, 39-go di{wi vo za~ vo zi la za obezbje|ewe Toni Musulin u ~etvrtak ujutro jednostavno se odvezao s kombijem punim novca, dok su druga dvojica kolega “skoknula“ do podru`ni ce CFDT, fir me za obezbje|ewe za koju rade. Neki mediji pak javqaju, ka ko su oti {li da po ku pe no vac u je dnoj trgo vi ni i kad su se vra ti li kom bi ja vi{e nije bilo. Opre~ne su i in for ma ci je ko li ko je novca bilo u kombiju.

Pomaga~i Kako se radi o velikoj koli~ini novca koju nije mogao sam nositi, policija ne iskqu~uje mogu}nost da su upleteni i drugi qudi, naro~ito zato {to su za otvarawe sigurnosnih brava na vratima blindiranog kombija obi~no potrebna najmawe dvojica.

Lopov ostavio ispra`weno blindirano vozilo

- Ra di se o vi {e od 10 miliona evra. Za sada ne mo`emo precizno re}i, ali u vre}ama je bilo negdje izme|u 11 i 13 miliona - kazao je @o el [a puj, pred sta vnik sindikata.

“O^ISTIO“ i fri`ider u stanu Kom bi u vla sni{ tvu {vedske firme Lumis prona|en je dva sata kasnije u predgra|u Liona. Nestalo je 38 vre}a s novcem. Ugra|eni GPS sis tem i te le fon u kom bi ju bi li su one spo sobqeni. Po li ci ja je prvo bi tno po sumwala da je vo za~ mo `da otet ili da pqa~ka{i dr`e nekoga od wegove porodice. Ali, ta je mogu}nost odba ~e na. Mu su lin ni je o`ewen i nema djece. Ubrzo se pokazalo i da je pqa~ka, jedna od najve}ih te vrste u Fran cus koj u posqedwih desetak godina, bi la po mno pri premqena. Musulin je naime, nedavno po di gao sav no vac sa svog bankovnog ra~una, a istra-

`iteqi su prona{li i potpu no pra zan stan. ^ak je “o~istio“ i fri`ider. Mu su lin je, ina ~e, za firmu Lumis radio desetak godina. Jedan od voza~evih kolega kazao je kako je ovaj uvi jek bio po ma lo ~u dan, uvijek je ne{to gun|ao i govorio kako su lo{e pla}eni. - Govorio je da }e prije ili ka sni je {e fo vi za to platiti - kazao je kolega. Fotografije Tonija Musulina poslate su svim novina ma, aero dro mi ma i

FOTO: AGENCIJE

grani~nim prelazima. Me|utim, Lion je blizu [vajcarske, a ni granica s Italijom

i Wema~kom nisu daleko pa se pretpostavqa kako je ve} napustio Francusku.

WUJORK - Naj mawe 50 pripadnika mirovnih snaga Uje diwenih na ci ja, ~i ji identitet, nacionalna pripadnost ni mjesto na kome su slu`ili nisu objelodaweni, osu|eno je u posqedwe tri godine zbog seksualnog zlostavqawa tokom misija UN, saop{tila je svjetska organizacija. Kazne izre~ene u zemqama iz kojih poti~u kre}u se od oduzimawa ~ina do osam mjeseci zatvora.

Ju`na Koreja

La`ni “tamiflu“ SEUL - U Ju`noj Koreji pokrenuta je istraga jer se sumwa da su {vajcarska farmaceutska grupa Ro{ i britanska banka HSBC, kao i druga strana preduze}a umije{ani u ilegalnu prodaju i kupovinu antivirusnog lijeka “tamiflu“, saop{tile su ju`nokorejske vlasti. Sanitarne vlasti precizirale su da su u srijedu pretresene kancelarije kompanije Ro{ u Seulu i da su zaplijewena informati~ka dokumenta. “Ro{ je predmet istrage zbog ilegalne prodaje i kupovine tamiflua“, izjavio je za AFP portparol sanitarnih vlasti An Man-Ho.

Policija intenzivno traga za pqa~ka{em

DOBRA VIJEST

Neonacisti pripremali otmice i napade

Ru{ewe Berlinskog zida do~ekala u sauni

PRAG - ^e{ka ekstremisti~ka grupa “Bijela pravda“ pripremala je teroristi~ke napade na elektrane i trafostanice, te kidnapovawa pripadnika policije i visokopozicioniranih Jevreja. ^e{ki list “Mlada fronta dnes“ prenosi podatke s tajnog neonacisti~kog Internet portala na kom stoji da su ~lanovi organizacije u “borbenim kampovima“ podu~avani na uni{tavawe zgrada, dizawe u vazduh automobila, ali i borbu oru`jem ili golim rukama. ^e{ki list je do tajnih informacija do{ao svjedo~ewem Filipa Stranskog i Lukasa Sedla~eka, dvojice pripadnika neonacisti~ke grupe koji su ujedno i weni osniva~i.

BERLIN - Wema~ka kancelarka Angela Merkel, koja je do ujediwewa Wema~ke `ivjela u Isto~nom Berlinu, pad Berlinskog zida do~ekala je u sauni. - Te ve~eri, 9. novembra 1989, i{la sam s prijateqicom u saunu, kao i svakog ~etvrtka uve~e. Kada smo se vra}ale, kontrolna ta~ka na ulici Bornholmer bila je otvorena pa sam pre{la na zapadnu stranu - rekla je Merkel za javnu televiziju ARD. Tako se budu}a kancelarka pridru`ila mno{tvu isto~nih Nijemaca koji su presko~ili zid. - Na {la sam se u ka sni je sta nu s po tpu no ne po zna tim qudima koji su nam ponudili limenku piva - dodala je.

ITALIJA Ukupno 142 kilograma kokaina iz ju`ne Amerike zaplijeweno je u kontejneru koji je stigao u kalabrijsku luku \oa Tauro na jugu Italije, saop{tila je u petak finansijska policija. Za vi{e od dva mjeseca ovo je tre}a zna~ajna pqenidba kokaina, koji dolazi iz ju`ne Amerike u luku \oa Tauro.

SOMALIJA Somalijski gusari zaprijetili su u petak da }e likvidirati tri ~lana posade, koje su uzeli kao taoce sa {panskog ribarskog broda “Alakrana“, ukoliko dvojica wihovih kolega ne budu oslobo|eni iz zatvora u [paniji, rekao je kapetan broda Rikardo Bla{. “Uzeli su tri ~lana na{e posade za taoce i dali rok od dva dana za wihovo osloba|awe“, rekao je Bla{.

LO[A VIJEST

22 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Me|unarodni krivi~ni sud

Su|ewe vo|i pobuwenika po~iwe u aprilu HAG - Su|ewe biv{em kongoanskom pobuweni~kom vo|i @an-Pjeru Bembi, koji je optu`en za ubistva, silovawe i pqa~ku u Centralnoafri~koj Republici, po~e}e dogodine u aprilu, objavio je Me|unarodni krivi~ni sud u Hagu. Bembu optu`nica tereti da je predvodio kongoanske pobuwenike koji su vodili kampawu silovawa i mu~ewa u Centralnoafri~koj Republici u vremenu od 2002. do 2003. U saop{tewu Suda najavquje se po~etak su|ewa za 27. april 2010. te se navodi da optu`nica Bembu tereti za dva zlo~ina protiv ~ovje~nosti, me|u kojima su ubistvo i silovawe te za dva ratna zlo~ina, me|u kojima su pqa~ka, zatim ubistvo i silovawe.

Venecuela - Kolumbija

Gomilawe vojske na granici svojih organizacionih i politi~kih kapaciteta te odbrambenih vojnih kapaciteta da bismo obezbijedili neosvojivost na{e zemqe te zagarantovali da ona nikad ne pos ta ne ciq ma kar je dnog ameri~kog vojnika - rekao je Maduro za agenciju ABN.

FOTO: AGENCIJE

KA RA KAS - Ve ne cu ela je poja~ala svoju vojnu prisutnost na granici s Kolumbijom poslije potpisivawa vojnog sporazuma izme|u Va{ingtona i Bogote, rekao je ministar spoqnih poslova Venecuele Nikolas Maduro. - Nas ta vi }e mo s ja ~awem

Masakr u ameri~koj vojnoj

Major Nidal Malik Hasan, dr`avqanin SAD jordanskog porijekla, koji je radio kao psihijatar, bez bilo kakvog povoda otvorio vatru u medicinskom centru. Naoru`an sa dva pi{toqa, poslije pucwave vi{e puta rawen, ali je u stabilnom stawu DALAS - Major ameri~ke vojske Nidal Malik Hasan, ko ji je okrivqen za ubistvo 13 i rawavawe 31 osobe u ameri~koj vojnoj bazi Fort Hud u Teksasu u ~etvrtak, nije mrtav kako je ranije objavila vojska, ve} je te{ko rawen. Nalazi se u bolnici i u stabilnom je stawu, izjavio je u ~etvrtak uve~e komandant baze. Osumwi~eni je u incidentu vi{estruko rawen i “u stabilnom je stawu“, rekao je novinarima general Robert Koun. - Prvi izvje{taji govore da je bio samo jedan napada~ koji je vi{e puta ustrijeqen na mjestu zlo~ina. Me|utim, on nije ubijen - dodao je. Hasan je otvorio vatru u medicinskom centru gdje vojnici koji se pripremaju za prekomandu idu na posqedwi pregled, rekao je Koun. Tri ostala vojnika koja su prvobi tno pri tvo re na ra di ispitivawa, kasnije su oslobo|ena, dodao je. Napada~ je bio naoru`an s dva pi{toqa, od kojih je jedan bio poluatomatski. Jedan od nastradalih u napadu

bio je policajac, a ostali su bili vojnici. Jedan svjedok iz baze je izjavio da su vojnici trgali odje}u kako bi napravili zavoje za rawene. - To je bio haos - rekao je svjedok. Prema podacima iz vojne i profesionalne dokumentacije, Hasan (39), psihijatar s di plo mom Uni ver zi te ta u Viryiniji i Vojnomedicinskog fakulteta u Betezdi, radio je u Vojnomedicinskom centru Darnal u Fort Hudu.

HASAN imao problema sa komunikacijom Prije premje{taja u Darnal u julu ove godine {est godina je sta`irao i radio u vojnoj bolnici Volter Rid u Va{ingtonu. Tamo je imao te {ko }a u ko mu ni ka ci ji s pacijentima, {to je zahtijevalo savjetovawe i dodatnu kontrolu, izjavio je dr Tomas Gajger, direktor programa za sta `is te u voj noj bolnici. Slu`beno je saop{teno da je Ha san dr`avqanin

Uzbuna u bazi Fort Hud

SAD, jordanskog porijekla. Vojna dokumenta pokazuju da je ro |en u Ar lin gto nu u Viryiniji, da se prijavio u vojsku odmah poslije sredwe {kole, kao i da nikada nije bio razmje{ten izvan SAD. - Hasan je 28. novembra trebalo da bude prekomandovan u Irak i izgleda da je bio jako uznemiren zbog toga - izjavila je senator Kej Bejli Ha~ison iz Teksasa, za lokalnu TV stanicu KXAN iz Ostina.

“Wujork tajms“ je u petak objavio razgovor s Hasanovim brati}em Nadirom Hasanom, 40-godi{wim advokatom iz sjeverne Viryinije, koji je rekao da je major Hasan bio “smrtno prepla{en“ zbog mogu}nosti da dobije prekomandu u Irak ili Avganistan. - Bio je u strahu, jer su mu poznanici svakodnevno govorili o u`asima koje su tamo vidjeli - rekao je. Tako|e je kazao kako mu

Propali pregovori o Hondurasu

Nova vlada bez svrgnutog predsjednika TEGUSIGALPA - Roberto Mikeleti, prakti~no vo|a Hondurasa, najavio je da }e formirati vladu bez u~e{}a svrgnutog predsjednika Manuela Zelaje, sa kojim se prethodne sedmice dogovorio o okon~awu ~etvoromjese~ne krize. - Zavr{ili smo proces formirawa jedinstvene vlade, koja predstavqa {iroki spektar, uprkos ~iwenici da Zelaja nije poslao listu predstavnika - rekao je Mikeleti u televizijskom govoru. Mikeleti je na ~elo Hondurasa do{ao poslije vojnog udara i zbacivawa s vlasti i protjerivawa predsjednika Zelaje prije ~etiri mjeseca. On je pod pritiskom me|unarodne zajednice pristao pro{le sedmice na povratak Zelaje u zemqu i na vlast.

Motivi Po{to se sada ispituju motivi zlo~ina, javqeno je i da je Hasan izazvao interesovawe FBI prije {est mjeseci kada je na Internet stranici Scribd, autor potpisan kao Nidal Hasan, pisao o bomba{ima samoubicama u pozitivnom svjetlu, upore|uju}i ih s vojnicima koji se bace na bombu da bi za{titili saborce. Me|utim, nije potvr|eno da je autor bio Hasan.

U incidentu rawena 31 osoba

Nidal Malik Hasan

UN zatra`io istragu o zlo~inima po~iwenim u pojasu Gaze

Izrael odbacio rezoluciju

Tasiku, mu`jaku makakija koji `ivi u zoolo{kom vrtu u Krasnojarsku, o~igledno se dopada ukus prolivenog vina.

JE RU SA LIM - Izra el je u pe tak odba cio re zo lu ci ju Ge ne ral ne skup {ti ne UN, po zi va ju }i na po kre tawe istrage o izvje{taju u ko jem se na vo di da su po ~iweni ratni zlo~ini u poja su Ga ze, i kri ti ko vao svjetsko tijelo da je “u potpu nos ti odvo je no od re al nosti“, javile su agencije. U od go vo ru izra el skog Mi nis tar stva inos tra nih poslova na glasawe obavqeno u ~et vrtak, is ti ~e se da “Izrael zadr`ava pravo na

samoodbranu“ i da }e nastavi ti da “dje lu je u za {ti ti `i vo ta svo jih gra |a na od prijetwe me|unarodnog terorizma“.

@ESTOKA reakcija na izvje{taj Rezolucija UN, kojom je usvojen izvje{taj koji je zatra `io Sa vjet za qud ska prava UN, je neobavezuju}a i pre ma ocje ni ana li ti ~a ra, najvjerovatnije ne bi dovela

do to ga da Izra el ili Ha mas pokrenu istragu prema re zul ta ti ma ti ma ko ji je pre dvo dio ju `noa fri ~ki pravnik Ri~ard Goldston. Me|utim, Izrael je `estoko reagovao na izvje{taj ko ji je objavqen u sep tem bru smatraju}i taj dokument kao arap ski po ku {aj da se naru{i reputacija vojske i po li ti ~kih li de ra je vrej ske dr`ave. “Izra el odba cu je re zo lu ci ju Ge ne ral ne skup {ti ne, ko ja je u po tpu nos ti

odvojena od realne situacije na terenu sa kojom Izrael mo ra da se su o~a va“, na vo di se u sa op {tewu izra el skog MIP-a ko ji je obja vio por tpa rol Ji gal Palmor. U rezoluciji koju je odobrilo 114 zemaqa, 18 je bilo pro tiv a 44 uz dr`a no UN je podr`alo Goldstona u pozivu upu}enom Izraelu i “palestinskoj strani“ da u roku od tri mjeseca preduzmu is tra gu o op tu `ba ma iznesenim u izvje{taju.

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 23

Vijesti

bazi Fort Hud u Teksasu

Indija

Udes autobusa

Hasan ubio 13 osoba

Amber Bar, jedna od `rtava

DARAMSALA - U udesu autobusa na sjeveru Indije po gi nu le su 32 oso be, a najmawe 30 je povrije|eno, saop{tio je u petak jedan indijski zvani~nik. Autobus se survao u kawon blizu mjesta Baner Kud, oko 50 kilometara ju`no od Daramsale u indijskoj dr`avi Hima~al Prade{, rekao je lokalni zvani~nik Rake{ Mehra. Mje{tani i policajci su morali da se spu {ta ju niz kawon do autobusa da spasavaju povrije|ene i izvuku tijela poginulih, dodao je on.

Rusija

Ne znaju o Berlinskom zidu

FOTO: AGENCIJE

se ro|ak `alio da ga maltretiraju u vojsci jer je musliman te da je `elio iza}i iz vojske, ali nije mogao, jer je trebalo da plati vojsci dug za svoje {kolovawe.

NAJVE]A ameri~ka baza na svijetu Brati} je kazao i da major Hasan nije bio o`ewen te da se poslije smrti roditeqa 1998. i 2001. vi{e okre-

Gra|ani ~ekaju da daju krv

nuo vjeri. Baza Fort Hud je u ~etvrtak uve~e otvorena po{to je pet ~asova bila potpuno zatvorena. Ame ri ~ki pred sje dnik Ba rak Oba ma na zvao je pucwavu tragi~nom i u`asnom erupcijom nasiqa te izrazio sau~e{}e porodicama stradalih: - Dovoqno je te{ko kada gubimo te hrabre qude i `ene izvan zemqe, ali je u`asno {to je na wih pucano u vojnoj bazi na ameri~kom tlu

- rekao je Obama na konferenciji za novinare. Mi nis tar od bra ne Ro bert Gejts najavio je da }e Pentagon u~initi sve {to mo`e da pomogne zajednici Fort Huda da prevlada te{ke trenutke. Fort Hud je najve}a ameri~ka baza na svijetu u kojoj je smje{teno oko 40.000 vojnika. Nalazi se na pola puta izme|u gradova Ostina i Vejkoa, od kojih je udaqena 97 kilometara.

Obama: “U`asna erupcija nasiqa“

Mjesto masakra

MOSKVA - Vi{e od pola Rusa ne zna ko je izgradio Berlinski zid, jedan od najzna~ajnijih i najtrajnijih simbola hladnog rata, rezultati su objavqene anke te. An ke tu je pro ve la ruska agencija za ispitivawe ja vno ga mwewa VTsIOM. Tako deset odsto anketiranih smatra da su stanovnici Berlina sami izgradili zid - ~ak iako mu je svrha bila odvratiti gra|ane isto~nog dijela od bje`awa na Zapad. [est odsto je odgovorilo da su zid iz gra di le za pa dne zemqe, a ~etiri ih odsto misli da je to bila “bilateralna inicijativa“ Sovjetskog Saveza i Zapada.

Jokohama

Ubio se jakuza

General Robert Koun na pres konferenciji

Novi izazov pred ruskim oligarhom Borisom Berzovskim

Razvod po cijeni od 100 miliona funti LONDON - Poslije nekoliko poku{aja atentata, optu`bi za kriminal i me |u na ro dnih tu `bi, rus ki oligarh Boris Berezovski suo~ava se s novim izazovom. Ovaj put se radi o wegovoj supruzi Galini (50), koja bi mogla da ga “olak{a” za milione funti, javili su britanski mediji. Poslije 18 godina braka Galina Berezovski je zatra`ila razvod, a zastupa}e je Sandra Dejvis, poznata po “visokobuyetnim“ razvodima poput onog princeze Dajane, Yeri Hol i Tijerija Anrija. Ako San dra i Ga li na uspi ju, wegovo bogatstvo, procijeweno na mi-

lijardu funti, smawi}e se za nekih 100 miliona funti, a Galina }e postati prva `ena ruskog oligarha koja je dobila skupu parnicu u Britaniji.

NISU zajedno ve} 16 godina Wen advokatski tim }e imati posla. Problem je {to Galina i Boris, koji imaju dvoje djece, nisu zajedno ve} 16 godina pa je potrebno dokazati da je Galina doprinijela gradwi wegovog finansijskog carstva. Prema izjavi portparola Lorda Bela, Berezovski se ne uznemirava

zbog razvoda. Ionako ve} `ivi s Jelenom Gorbunovom (41), s kojom ima dvoje djece. Galina i Boris, koji se obogatio uvozom i prodajom automobila, neslu`beno su se rastali sredinom devedesetih. Berezovski je Rusiju napustio 2000. i `ivi u egzilu u Velikoj Britaniji. Za vrijeme boravka u Britaniji odr`avao je, izme|u ostalih, veze s biv{im ~e~enskim gospodarom rata Ahmedom Zakajevim. Vrhunac mo}i dostigao je u vrijeme predsjednika Jeqcina. Premijeru Putinu je pomogao da se pribli`i Jeqcinu, ali to mu se obilo o glavu

kad je ovaj odlu~io da stane na kraj poli ti ~kim am bi ci ja ma oli gar ha. Wegov poku{aj promocije opozicije Putinu je propao kad su dva ~lana stranke Liberalna Rusija, koju je finansirao, ubijena.

Galina i Boris Berezovski

TOKIO - U japanskom gradu Jokohami jedan naoru`ani ~ovjek pucao je i ranio tri lica prije nego {to je izvr{io samoubistvo, objavili su japanski mediji. ^ovjek, star oko 60 go di na, upao je oko 14.30 po lokalnom vremenu u agenciju za nekretnine u rezidencijalnoj zoni ovog lu~kog grada i pucao na troje qudi, objavila je novin ska agen ci ja \i |i. Kada je policija opkolila zgradu, napada~, koji je uzvikivao da je pripadnik klana Jakuza Inagava-kai, poslije pucwave izvr{io je samoubistvo.

Solun

Dvije eksplozije SOLUN - U Solunu su u petak rano ujutro eksplodirale dvije eksplozivne naprave koje su pri~inile materijalnu {tetu, ali povrije|enih nije bilo. Rije~ je o eksplozivnim napravama ru~ne izrade, od kojih je jedna postavqena na trotoaru, a druga na obalskom podru~ju.

24 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawa Luka

7

5

dje~aka

djevoj~ica

Gradska uprava planirala nova zadu`ewa

GRADSKI VODI^

Va`ni telefoni Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S. telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

bolnice Paprikovac Poliklinika

342-100 247-333

ordinacije Deamedika Euromedik Intermedik Jelena Firena

309-221 216-875 216-661 324-310 437-222

apoteke "Nova" "Neven" "Tempo"

218-264 281-017 310-044

prevoz Autobuska st. 090/513-000 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawa Luka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi "A" taksi Bawalu~ki taksi Bel taksi Euro taksi Maksi taksi Patrol taksi Ideal taksi Mobil taksi

Za ~etiri projekta kredit od 17 miliona maraka Me|u prvima na listi prioritetnih projekata za koje }e se grad zadu`iti izgradwa primarnog kanalizacionog cjevovoda promjera 800 milimetara na dionici od ulice Trive Amelice do kru`ne raskrsnice na zapadnom tranzitu PI[E: MARIJANA MIQI] [email protected]

Na listi prioritetnih projekata za koje }e grad podi}i kredite od 17.000.000 maraka je izgradwa kanalizacionog kolektora uz desnu obalu rijeke Vrbas, na dionici od “Psihijatrije“ do Rebrova~kog mosta, izgradwa elektroenergetske infrastrukture, cjevovoda na zapadnom tranzitu, kao i za postavqawe video-nadzora na raskrsnicama. Me |u prvi ma na lis ti pri ori te tnih pro je ka ta za koje }e se grad zadu`iti je izgradwa primarnog kanalizacionog cjevovoda promjera 800 milimetara na dionici od ulice Trive Amelice do kru`ne raskrsnice na zapadnom tranzitu. - Procijewena vrijednost radova na ovom projektu je 850.000 maraka. Me|utim, pored novca, potrebno je obezbi je di ti i sred stva za stru~ne i druge poslove, tako da je za finansirawe ovoga projekta potrebno obezbijedi ti kre di tna sred stva u iznosu od 1.000.000 maraka na gla {a va ju u Od sje ku za odnose sa javno{}u Adminis-

Na zapadnom tranzitu predvi|en primarni cjevovod

trativne slu`be grada. U Administrativnoj slu`bi gra da ka `u da je iz gradwa glavnog kanalizacionog kolektora uz desnu obalu rijeke Vrbas bila planira na Pro gra mom ure |ewa zemqi {ta za 2009. go di nu, ali je rebalansom buyeta u junu zakqu~eno da se finansira iz kreditnih sredstava. - Putem javne nabavke iz-

1500 1544 1550 1555 1551 1533 1545 1566

FOTO: GLAS SRPSKE

abrano je preduze}e “Hidrokop“ za najpovoqnijeg izvo|a~a radova, ~ija je vrijednost po nu de izno si la 734.222 marke. Procijewena vrijednost sredstava potrebnih za rje{avawe imovinsko-pravnih odnosa iznosi 260.000 maraka. Tako da je za re ali za ci ju ovog pro je kta potrebno obezbijediti kreditna sredstva u iznosu od minimum 1.000.000 maraka istakli su u Gradskoj upravi.

PROJEKTI nisu uslovqeni terminima Neophodna izgradwa kolektora

Oni dodaju da }e se grad za izgradwu elektroenergetske infrastrukture zadu`i-

ti u iznosu od 5.000.000 maraka. - U prvoj fazi na pojedinim podru~jima grada Bawe Luke uradi}e se niskonaponska mre`a i stubne trafosta ni ce. Sredwona pon ski vo do vi tre ba lo bi da bu du postavqeni u nasequ Prije~ani, te izgra|ena kablovska kanalizacija u Sitarima isti~u u Gradskoj upravi i dodaju je vrijednost prve faze radova 850.000 maraka. Grad }e se zadu`iti i za pos tavqawe vi deo-nad zo ra na raskrsnicama u iznosu od 10.000.000 maraka. - Ovo su sve planovi. Gradska skup{tina je dala zeleno svjetlo da se grad zadu`i, a kada }e po~eti re-

alizacija svih ovih projekata, jo{ nije poznato - istaknuto je u Odsjeku za odnose sa javno{}u Administrativne slu`be grada.

Vrti}i Grad }e se zadu`iti i za izgradwu vrti}a u Osnovnoj {koli “Sveti Sava“, te za vrti} u Krfskoj ulici u iznosu od 180.000 maraka. - Skup{tina grada je odobrila i odluku o kreditnom zadu`ewu grada od 1.500.000 maraka za rekonstrukciju druge faze vrti}a “Kolibri“ - istakli su u Slu`bi grada.

hoteli "Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

inspekcija Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

kvarovi Prijava kvarova 300-384 Kvarovi na telefonima 1275

REPERTOAR BIOSKOPI MULTIPLEKS “PALAS“ KEWAC - drama re`ija: Antonio Nuji} uloge: Neboj{a Glogovac, Nata{a Jawi}, Qubomir Kiki Kapor, Tonko Lonza, Emir Hafizbegovi} termini: 18, 20 ~asova KOKO [ANEL - drama re`ija: An Fontan uloge: Odri Tatu, Alesandro Nivola, Meri Gilan termini: 18, 20.15 ~asova DISTRIKT 9 - SF triler re`ija: Nil Blomkamp uloge: [arlot Kopli, Xejson Kop, Natali Bolt termini: 22.40 ~asova TEHNOTISE: Edit i ja - animirani za odrasle re`ija: Aleksa Gaji} glasovi: Petar Kraq, Seka Sabqi}, Sr|an Todorovi}, Neboj{a Glogovac,

Nikola \uri~ko termin: 22.30 ~asova PADA]E ]UFTE - animirani re`ija: Fil Ford, Kris Miler glasovi: Bil Hedr, Ana Faris, Xejms Kan, Endi Samberg termini: 18.30 ~asova svaki dan, subotom i nedjeqom u 12 i 16.30 ~asova MOJA GR^KA AVANTURA - romanti~na komedija re`ija: Donald Petri uloge: Nia Vardalos, Ri~ard Drejfus termin: 22.10 ~asova GOLA ISTINA - romanti~na komedija re`ija: Robert Luketi}

uloge: Katarina Hegl, Xerard Batler termin: 20.30 ~asova NARODNO POZORI[TE REPUBLIKE SRPSKE Scena “Petar Ko~i}“ - 7. novembar, 20 ~asova, Dan za goste: predstava UDUS-a “Lekcija“, komedija apsurda E. Joneska GRADSKO POZORI[TE “JAZAVAC“ 11. novembar, 20 ~asova, predstava “Glumac... je glumac... je glumac“, autor: Zijah Sokolovi} 12. novembar, 20 ~asova, premijera predstave “Tajni dnevnik Adriana Mola“ Sju Taunzend, re`ija: Ana \or|evi} igraju: Vladimir Ni}iforovi}, \ur|a Vuka{inovi}... MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Stalna izlo`bena postavka - “Od praistorije do savremenog doba“ Multimedijalna izlo`ba - “Jasenovac -

sistem usta{kih logora smrti“ Izlo`ba fotodokumenata - slike razorene Bawe Luke poslije zemqotresa 1969. godine Izlo`ba ikona iz livawske crkve Uspewa presvete Bogorodice MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI REPUBLIKE SRPSKE Izlo`ba “Solidarnost“ - izlo`ba fotografija posve}enih bawolu~kom zemqotresu iz 1969. godine. Izlo`ba “Spaport bijenale 2009/2010. Bawa Luka“, otvorena do 15. novembra BANSKI DVOR KULTURNI CENTAR Izlo`ba dokumenata i fotografija Arhiva Republike Srpske posve}enih bawolu~kom zemqotresu iz 1969. godine GALERIJA “UDAS“ Izlo`ba djela likovne kolonije “Sana“, otvorena do 17. novembra

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 25

Tr`nica 1 4 0,8 1,8

kupus blitva karfiol paprike

0,5-0,8 1 1,5-2,5 1,2-1,5

tikvice pasuq paradajz krastavci

1,5 3-7 1-1,5 0,7-1

orasi gro`|e nektarine kru{ke

13-16 2,5 1,5-2 1,5-1,7

FOTO: GLAS SRPSKE

crveni luk bijeli luk krompir mrkva

banane diwe kivi limun

1,8 1 3 2,5

GRADSKE VIJESTI

Asfaltirano 2.800 metara puteva U mje snoj za je dni ci Bo ~ac ura |e no je go to vo sve {to je bilo planirano programom na po~etku godine, a najzna~ajnija je modernizacija saobra}ajnica. - U toku godine asfaltirali smo dva kilometra i 800 metara puteva. Od predvi|enih radova jo{ je ostalo da modernizujemo nekategorisane puteve. Imamo jo{ 400 kubika materijala za makadamske puteve i kada to privedemo kraju, sve {to smo planirali za ovu godinu bi}e za vr{e no - re kao je pred sje dnik Sa vje ta mje sne zajednice Bo~ac Slavi{a Grbavac. Iz Mjesne zajednice Bo~ac proslijedili su Administrativnoj slu`bi grada plan prioriteta za sqede}u godinu. T. P. Y.

Taksisti prijete i {trajkom

Slu`ba hitne pomo}i u Bawoj Luci

U Slu`bi hitne medicinske pomo}i pune ruke posla

Dnevno imaju i do 100 intervencija

U dnevnoj smjeni rade tri tima, a jedan tim ~ini doktor sa dva medicinska tehni~ara i voza~em. Taj broj se pove}ava u no}nim smjenama, kada su anga`ovana ~etiri tima, rekla dr Nada Bawac PI[E: SVJETLANA TADI] [email protected]

Slu`bu hitne medicinske pomo}i Doma zdravqa Bawa Luka dnevno posjeti oko 80 pacijenata, a mobilni timovi Slu`be obave u prosjeku oko 20 ku}nih posjeta. - Obim posla od 100 intervencija koji se obavqa u “hi tnoj“ je ve li ki, pa je, shodno pove}awu broja stanovnika, potrebno planirati i ve }i broj ti mo va za grad Bawu Luku - izjavila je za “Glas Srpske“ na~elnica

Slu `be hi tne me di cin ske po mo }i bawolu ~kog Do ma zdravqa dr Nada Bawac. Naj ~e{ }e te go be zbog ko jih se posqedwih da na sta no vni ci Bawe Lu ke javqaju u Slu`bu hitne medicinske pomo}i su sr~ane te go be, ote `a no di sawe i hroni~ni umor. - O~e ki va li smo da }e posqedwih dana biti ve}i broj pacijenata sa prehladama zbog zahla|ewa, me|utim, taj broj se ni je dras ti ~no pove}ao. Stanovnici nam se, poslije prvih zabiqe`enih

slu~ajeva pandemijskog gripa N1H1, javqaju i interesuju za simptome ovog virusa dodala je Bawac.

NAJ^E[]I bolesnici sa hroni~nim tegobama Prema wenim rije~ima, u dne vnoj smje ni ra de tri tima. - Jedan tim ~ini doktor sa dva medicinska tehni~ara i voza~em. Taj broj se pove }a va u no }nim smje na ma, kada su anga`ovana ~etiri tima - rekla je Bawac.

Pohvale Bawolu~anin Rajko Krsti} rekao je da ima problema s naglim opadawem pritiska i da ~esto zna posjetiti Slu`bu hitne pomo}i. - Pru`ena pomo} je zaista na vrhunskom nivou. Znam dosta penzionera koji, na`alost, ~esto moraju da idu u Slu`bu hitne pomo}i i, kao i ja, uvijek imaju samo rije~i hvale za qekare i osobqe - rekao je Krsti}.

Dr Nada Bawac

Po red to ga, do da la je ona, u no }noj smje ni, ko ja traje od 19 ~asova uve~e pa do sedam ~asova ujutro, Slu`ba pre uzi ma i pre gle de djece. - Timovi koji su anga`ovani u “hitnoj“ unutar smjene ra de u am bu lan ti i po po tre bi izla ze na te ren. Am bu lan tno osobqe ni je raz dvo je no od te ren skog, a bilo bi po`eqno da jeste istakla je Bawac. Ona je podsjetila da, pored redovnog posla, Slu`ba hi tne me di cin ske po mo }i ~es to u~es tvu je u sa ni tet skom obezbje|ewu svih ve}ih kulturnih i sportskih manifestacija koje se organizuju u gradu. - Raspola`emo odgovaraju}om dijagnosti~kom opremom u skladu sa sada{wim ni vo om or ga ni za ci je slu `be, kao hi tne slu `be u okvi ru Do ma zdravqa na primarnom prehospitalnom nivou - rekla je Bawac. Iz Do ma zdravqa Bawa Luka naglasili su da je urgentna medicina kqu~na karika u sistemu zdravstvene za{tite i da je weno dobro funkcionisawe nacionalni interes.

MATI^NI URED Ro|eni: Igor Domazet, sin Jovana i Ve sne; Jo va na Vin ~i}, k}i Sla voquba i Tawe;

An |e la Spa so je vi}, k}i Miroslava i Biqane; Mihailo Marjanovi}, sin Josi pa i Qiqane; Ema Risti}, k}i Radovana i Lej-

le; Petar Zori}, sin Gorana i Nata{e; Aleksandar Pandurevi}, sin Qubi{e i Jelenke; Luka Graoni}, sin Sini{e i Borjane.

Umrli: Ma ri ja (Mi lan) Voj no vi}, ro |e na 1927. go di ne.

Pred sta vni ci bawolu ~kih ta ksis ta i daqe ne pristaju na Nacrt za dono{ewe odluke o regulisawu taksi prevoza u gradu. Pred sje dnik Udru `ewa bawolu~kih taksista Dragan Puri{i} rekao je da ako se i daqe bude insistiralo na tome da svi taksis ti ima ju is tu uni for mu, bo ju ta ksi ja, ali i da vozila ne smiju

biti starija od sedam godina, zakaza}e odmah sastanak sa pred sta vni ci ma Gradske uprave. - Ne pristajemo ni na jednu stav ku ovog na crta. Ako se ne do go vo ri mo sa na dle `ni ma oko Na crta odluke o regulisawu taksi prevoza u gradu, stupi}emo u {trajk i pre ki nu }e mo rad - rekao je Puri{i}. M. Mi.

Borci proslavqaju Svetog Dimitrija Bora~ka organizacija grada Bawe Luke u nedjequ }e da proslavi krsnu slavu Svetog Velikomu~enika Dimitrija. - Tom prilikom u deset ~asova polo`i}emo vijence i upaliti svije}e na grobqu “Sveti Pantelija” u Boriku. Za 11 sati predvi|en je parastos poginulim i nestalim borcima Vojske Republike Srpske u crkvi Svete trojice - saop{teno je iz Bora~ke organizacije grada Bawe Luke. U ovoj organizaciji dodaju da }e se slavski dio manifestacije i lomqewe slavskog kola~a odr`ati u restoranu “^ajavec“ sa po~etkom u 12 ~asova.

PA@WA De`urni notar subotom Notarska komora Republike Srpske ve} je odredila notare koji }e svake subote, sve do 26. decembra, de`urati. Tako }e u subotu, 7. novembra, de`urna biti Biqana

Mari}, ~ija se kancelarija nalazi u ulici Marije Bursa}, u centru grada. Radno vrijeme notara subotom je od devet do 13 ~asova. T. P. X.

26 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Kultura

Miomir Petrovi}, BAKARNI BUBWEVI

Xejms Paterson, JEDREWE

Isto~no Sarajevo

Obaveze i izazovi

Nagrade najboqima ISTO^NO NOVO SARAJEVO - Dodjelom nagrada za najboqe radove, sve~ano je zatvorena manifestacija “Osmi dani poezije za djecu“. Sve radove pa`qivo je i{~itala i selektovala kwi`evnica Dara Sekuli}. U kategoriji od 1. do 4. razreda prvu nagradu je dobila Milica Anovi} iz O[ “Jovan Jovanovi} Zmaj”, drugu Nikolina Todorovi} iz O[ “Sveti Sava“ Isto~no Novo Sarajevo, a tre}u Ivana Todorovi} iz O[ “Jo`ef Atila” iz Borojeva. U kategoriji od 5. do 9. razreda prvu nagradu je osvojio Predrag Obradovi} iz Osnovne {kole pri Matemati~koj gimnaziji Beograd, drugu Dejan Mili} iz O[ “Nikola Tesla“, Derventa, a tre}u Kristina ^abrilo iz O[ “Aleksa [anti}“, Vojkovi}i. Nagra|eni sredwo{kolci su Nikola Govedarica iz Gimnazije Kalinovik, koji je dobio prvu nagradu, druga nagrada je oti{la u ruke Milice \urovi}, tako |e Gi mna zi ja Ka li no vik, i tre }u na gra du je do bi la Dragana Vidovi} iz Gimnazije Isto~na Iliya. M. K.

Milosavqevi} je i prije dolaska u Bawu Luku bio svjestan da je povjerena mu banovina veoma siroma{na, a u to se u potpunosti uvjerio ve} prvog mjeseca, kada je obi{ao gotovo sve wene srezove. Vidio je da se narod “gu{i od nema{tine, neprosve}enosti i svekolike zaostalosti“. Pred wim su stajale velike obaveze i izazovi - kazao je Zoran Peja{inovi}.

Ban Svetislav Tisa Milosavqevi} Nikolina Todorovi}

Mje{oviti hor SPD “Jedinstvo“

Zlatna diploma sa Malte BAWA LUKA - Mje{oviti hor SPD “Je din stvo“ iz Bawe Luke u~estvovao je na Me|unarodnom horskom takmi~ewu “Malta 2009“, gdje je osvojio zlatnu diplomu. “Jedinstvo“ je bilo jedini predstavnik Republike Srpske i BiH na takmi~ewu na Malti, a odr`alo je cjelove~erwi koncert duhovne pravoslavne muzike. - Takmi~arski koncertni nastupi bili su u hramu Svetog Publiusa u Florijani, a po red to ga “Je din stvo“ je u~estvovalo i na dva koncer-

ta prijateqstva u katedrali Svetog Yona u Valeti i dvorani Crkvenog instituta u Florijani - saop{teno je iz “Jedinstva“. U~estvuju}i u radu horske radionice ~lanovi “Jedinstva“ imali su priliku da se upoznaju sa nekoliko kompozicija, izvoda iz veoma interesantne horske literature egzoti~nih prostora Filipina i Balija. Radionicu je vo dio ame ri ~ki di ri gent, pro fe sor Bos ton skog uni verziteta Andre de Kvadros. A. R.

Narodno pozori{te RS

Izlo`ba slika Marizele Kurt

Godi{wica dolaska Tise Milosavqevi}a u Bawu Luku

Na Mitrovdan vozom stigao ban

Milosavqevi} na Mitrovdan 1929. godine vozom stigao u Bawu Luku, gdje ga je na stanici sa~ekao wegov tek imenovani pomo}nik Milisav Ivani{evi}, sa nekoliko starijih ~inovnika nekada{we `upanije i predsjednikom op{tine Husexinovi}em PI[E: DEJAN VUJANI] [email protected]

BAWA LU KA - U ne djequ se navr{ava 80 godina od do las ka ba na Sve ti sla va Ti se Mi lo savqevi}a u Bawu Luku. Milosavqevi} je na Mitrovdan 1929. godine vozom stigao u Bawu Luku, gdje ga je na stanici sa~ekao wegov tek ime no va ni po mo }nik Mi li sav Iva ni {e vi}, sa nekoliko starijih ~inovnika ne ka da{we `u pa ni je i pred sje dni kom op {ti ne Hamzagom Huseyinovi}em. Ve} istog dana, ban Milosavqevi} je pristupio impro vi za ci ji upra ve

ba no vi ne i raz mje {ta ju wenih odjeqewa. Po za vr{etku ovog posla, ban je oko 13 ~asova pro{etao centrom gra da da bi, pre ma wegovim rije~ima, osmotrio mjesta koja bi mogla u}i u kombinaciju da se na wima podignu Banska uprava, stan za bana i izvjestan broj stanova za ~inovnike. - Ta kvih mes ta bi lo je vi{e, jer je Bawa Luka stara varo{ sa {irokim i lepim uli ca ma, ali ne iz gra |e na, te ni je bi lo te{ko na}i gradili{ta za potrebne gra|evine /.../ koje }e po red os ta log bi ti i ukras grada - pisao je Milo-

savqevi}. On je tada u centru grada zapazio veliko, potpuno za pu {te no i ko ro vom pre kriveno “tursko“ grobqe.

STARA VARO[ sa {irokim i lijepim ulicama - Prostor, zahva}en ovim grobqem bio je prava rugoba i sra mo ta va ro {i, ina ~e dosta veliki, a po polo`aju i obliku svom jedino pogodan za jedan centralni park, koji bi u isto vreme bio i prvi gradski park, jer drugo ga ni je bi lo - na veo je Milosavqevi}. Is to ri ~ar Zo ran Pe ja -

{i no vi} pre nio je svje do ~ewe “Glasa Vrbaske banovi ne“ o rea kci ja ma Bawolu ~a na na ime no vawe Milosavqevi}a za bana. - Urednik “Glasa“ Dragan Golub ushi}eno kazuje da je mnogima zastao dah kada su na spisku devet banova, po red Vrbas ke ba no vi ne ugle da li ime Sve ti sla va Milosavqevi}a. On je “me|u devet najbiranijih ~estitih mu`eva najboqi me|u najboqima“ i zbog toga “smo stekli ne po ko lebqivo os vje do ~ewe da li ~nost g. Milosavqevi}a zna~i preporo|aj Vrbaske banovine“ istakao je Peja{inovi}.

“Vi{wi}evi dani“ u Bijeqini Detaq sa izlo`be

BAWA LUKA - Izlo`ba slika umjetnice iz Venecuele Marizele Kurt otvorena je u ~etvrtak u Teatar klubu “Talija“, Narodnog pozori{ta Republike Srpske. Prema rije~ima slikarke, postavku jednostavno nazvanu “Sin Nombre“ (Bez imena) sa~iwavaju djela nastala na razli~itim lokacijama tokom ove godine. Umjetni~ki direktor Narodnog pozori{ta Republike Srpske Qubi{a Savanovi}, koji je otvorio izlo`bu, dodao je da je veliki dio izlo`enih slika inspirisan boravkom u BiH. Izlo`bu, koja je bila postavqena i u Sarajevu i koja predstavqa demonstraciju wenog latinoameri~kog temperamenta i uti sa ka ra zli ~i tih kul tur nih sfe ra, bawolu ~ka publika ima}e priliku da pogleda do 5. decembra. D. Vu.

Trnov vijenac pjesnika bune BIJEQINA - Na sve~anoj akademiji kulturne manifes ta ci je “Vi{wi}e vi dani“, koja se ove godine po 16. put odr`ava u Semberiji i u podmajevi~kom kraju, o `ivotu i kwi`evnom djelu slavnog srpskog pje sni ka Filipa Vi{wi}a besjedio je akademik i kwi`evnik Miro Vuksanovi}, upravnik biblioteke Matice srpske u Novom Sadu, o temi “Kqu~ne rije~i

Filipa Vi{wi}a“. - Obi ~no se o sla vnim qudima u kamenu ure`u brojevi i slova, najbitniji podaci o wima. To su nijemi kameni svjedoci: ime i prezime, godina ro|ewa i godina smrti. I ni {ta vi {e. Ta ko je i sa Fi li pom Vi{wi}em, ali kada se bar malo analiziraju podaci veza ni za wego vo pos to jawe, lako se utvrdi da je sve oko

wega puno simbolike - rekao je Miro Vuksanovi}.

SVE oko Vi{wi}a puno simbolike Dodao je da prvo, ime sela u kome je na obroncima Majevice ro|en je Trnova. To ime se ~esto vezuje za trnove vinove loze i vo}a, ali u Filipovom slu~aju to je sinonim za

zatrwene ku}u i pleme Vili}a - za trnov vijenac koji je pjesnik bune sav `ivot nosio. U besjedi je podsjetio da je Filip ime gr~kog porijekla i da u prevodu na srpski jezik ozna~ava kowanika, onoga koji voli kowe. Nije onda slu~ajno, rekao je Vuksanovi}, da su svi srpski junaci, ustanici, wegovi savremenici na kowima i da Vo`d ima sedam stotina kowanika. T. N.

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 27

Odgo|en Jugoslovenski pozori{ni festivala u U`icu U@ICE - Upravni odbor Jugoslovenskog pozori{nog festivala odlu~io je da se zbog epidemije sviwskog gripa koja je progla{ena u U`icu odgodi odr`avawe ove kulturne manifestacije u gradu na \etiwi, koja je trebalo da po~ne 9. i traje do 16. novembra. Prijedlog da se festival odgodi

stigao je od nekoliko pozori{ta ~ije su predstave planirane da se odr`e u U`icu. Novi termin odr`avawa jednog od najpoznatijih pozori{nih festivala na prostorima biv{e Jugoslavije bi}e naknadno saop{ten. R. T.

Ve~e kwi`evne grupe “P-70, proza na putu“

Vijesti

Bunt pisaca iz sedamdeset i neke

Bawa Luka

Oma` Ademu ]ejvanu BAWA LUKA - Izlo`ba fotografija posve}ena 20. godi{wici smrti velikog bawolu~kog glumca Adema ]ejvana otvorena je u ~etvrtak u foajeu Narodnog pozori{ta Republike Srpske. - Ni dana{wi, ni nekada{wi kriti~ari nisu znali da daju odgovor da li je ]ejvan bio boqi filmski/televizijski ili pozori{ni glumac - rekao je jedan od autora izlo`be Slavko Podgorelec. U Banskom dvoru je isto ve~e odr`an multimedijalni oma` bawolu~kom glumcu, pod nazivom “Adem ]ejvan i prijateqi“. A. R.

Imponuje rije{enost mladih pisaca da se bore za o~uvawe dostojanstva kwi`evnosti i za smisao wenog postojawa, istakao akademik Milosav Te{i}

BEO GRAD - Prva kwi`e vna gru pa ko ja se formirala u postkomunisti~koj, tranzicionoj Srbiji “P-70, proza na putu“ u ~etvrtak uve~e je u Studentskom kul tur nom cen tru imala prvi nastup pred publikom, koja je do posqedweg mjesta ispunila salu za sastanke, javio je Tanjug. Okupqeni oko ideje da poma`u}i jedni drugima, u pojedina~nim i zajedni~kim nastupima osvoje i reafirmi{u literarnu scenu, kako bi tr`i{ne kriterijume i kriterijume dotacija prilago di li se bi, na {li su se

Beograd

Ve~e barokne muzike

Vladimir Kecmanovi}

Vla di mir Ke cma no vi}, Slobodan Vladu{i}, Nikola Ma lo vi}, De jan Stoiqko vi}, Ale ksan dar Novakovi} i Marko Krsti}. Insistiraju}i na tome da ih ne vezuje ~vrsta poeti~ka srodnost, a da kwi`evnu ra zno ro dnost do `ivqava ju kao kvalitet koji je potrebno wegovati, oni su publici, u ko joj je bi lo pu no pi sa ca (svih ge ne ra ci ja i

FOTO: S. ILI]

poetika), profesora fakulteta (Aleksandar Jerkov...), aka de mi ka (Mi lo sav Te {i}...) ali najvi{e mladih, objasnili da ih povezuje to {to su ro|eni 70-ih godina 20. vijeka.

PODIJEQENOST u neprijateqske tabore Prema rije~ima Kecmanovi}a, svi su “na kwi`evnu scenu stupili u vrijeme raspada gotovo svih mogu}ih sistema vrijednosti, {to je po{ten uspjeh u poslu kojim se bave u~inilo gotovo nemogu}im“. Konstatuju}i da su ratovi devedesetih pripadnike srpske kwi`evne scene podi je li li u ne pri ja teqske ta bo re, ko ji me |u so bno ne komuniciraju, on je istakao da pisci koji su formirali nukleus “P-70”, koji je otvoren za sva ko ga ko `e li da

im se prikqu~i, ne prihvataju politi~ke ili ideolo{ke po dje le, ni ti su spremni da im slu`e na bilo koji na~in. - Nemamo ni{ta protiv tr`i{nog uspjeha, ali zbog wega nismo spremni da odstupimo od vlastitog stvarala~kog digniteta - stav je ove grupe, koja insistira na tome da je neka vrsta najslobodnije mogu}e asocijacije spremne da kao na anti~koj ago ri sva ko me omo gu }i da ka`e {ta misli. Govore}i o planu akcije, Krsti} je podvukao da su ve} pripremili plan gostovawa po gra do vi ma Srbi je da bi “P-70“ bila stvarno “proza na putu“. Umjesto da kri ti ~a ri hva le ili ku de wihove kwige, ~lanovi grupe `e le da po ten ci jal nim ~itaocima daju priliku da de gus ti ra ju wiho vu pro zu, koju bi im li~no servirali ~itaju}i odabrane odlomke.

Aka de mik Mi lo sav Te {i} izjavio je da mu imponu je ri je {e nost mla dih pi sa ca da se bo re za o~u vawe dos to jan stva kwi`e vnos ti i za smi sao wenog postojawa. On smatra da je izuzetno za nimqiv wihov kon cept autonomne kwi`evnosti bez ide olo {kih na no sa i {to nisu kwi`evna grupa u klasi~nom smislu.

Rije~i podr{ke Kwi`evni istori~ar dr Ana ]osi}, koja je bila u publici, uputila je rije~i podr{ke grupi “P70“, koja je digla glas protiv instrumentalizacije kwi`evnosti u politi~ke svrhe i odbila je da se pot~iwava bilo kojoj ideologiji.

MIlosav Te{i}

Film “Hitna pomo}“

Dodjela Bafta nagrada

Na festivalu u Manhajmu

“Stenli Kjubrik“ Robertu de Niru

BEOGRAD - Film Gorana Radovanovi}a “Hitna pomo}“, koji prati razvoj ove slu`be u Srbi ji, ima }e beo grad sku premijeru 26. novembra u Domu sindikata, a prije toga }e biti prikazan na festivalu u Manhajmu, javile su agencije. - Ovaj filmski festival, najugledniji u Wema~koj poslije berlinskog, predstavi}e “Hi tnu po mo}“ u pro gra mu “Me|unarodna otkri}a“, {to je najava TV premijere Radovanovi}evog filma na wema-

~kom 3SAT programu - saop{tila je distributerska ku}a “Taramaunt“. Latinoameri~ka premijera ovog ostvarewa zakazana je za 10. novembar na filmskom festivalu u Havani, poslije ~e ga }e se film na }i i u svjetskoj distribuciji sa premijerama na sjevernoameri~kom kon ti nen tu po ~et kom 2010. godine. U beogradske bioskope, “Hitna pomo}“ sti`e poslije premijere u dvorani Doma sindikata.

LOS AN\ELES - Ameri~kom glumcu Robertu de Niru uru~ena je ovo go di{wa na gra da “Stenli Kjubrik“ na sve~anoj do dje li na gra da Baf ta/LA Bri ta ni ja ko ja je odr`a na u Los An|elesu, javio je Tanjug. Zvijezdi “Taksiste“, “Razjarenog bika“ i “Lovca na jelene“ ovo presti`no priznawe, koje od 2000. godine nosi ime proslavqenog bri tan skog re di teqa, dodijeqeno je za izuzetan do pri nos svjet skoj ki ne ma to grafiji. Me|u prethodnim laureatima su Majkl Kejn, Martin Skor-

seze, Entoni Hopkins, Dastin Hofman, Yory Lukas, Yon Travolta, Tom Kruz, Klint Is tvud, Den zel Vo {in gton i Sti ven Spilberg. Nagrada Bafta/LA Bri ta ni ja do djequje se od 1989. go di ne is ta knu tim umje tni ci ma filmske i televizijske industrije. Me|u nagra|enima bili su i holivudska legenda Kirk Da glas, bri tan ski re di teq De ni Bojl (“Mi li oner iz bla ta“) i glumci Kolin Firt i Emili Blant.

BEOGRAD - Francuski ansambl za ranu muziku “Amari lis“ i so lis tkiwa mecosopran Stefani d’Ustrak pokloni}e Beogra|anima koncert barokne muzike pod nazivom “Gnevna Medeja“, koji }e odr`ati 16. novem bra u Ko lar ~e voj zadu`bini, najavili su ju~e organizatori koncerta Centar za muziku Kolar~eve zadu`bine i Francuski kulturni centar, javqa Tanjug.

Pariz

Pokretni mini muzej PARIZ - Centar “@or` Pompidu“ u Parizu predstavio je projekat “nomadskog“ mini muzeja koji }e obilaziti francuske gradove i publici predstavqati najzna~ajnija djela iz svoje kolekcije moderne umjetnosti, javile su agencije. Mobilni centar bi}e besplatan, a ciqna publika mu je {kolska populacija. Posjetioci }e mo}i da pogledaju izme|u deset i 15 umjetni~kih djela izlo`enih u prostoru povr{ine oko hiqadu kvadratnih metara.

Festival

“Slobodna zona“ BEOGRAD - Peti festival dru{ tve no an ga `o va nih filmova “Slobodna zona“ po~eo je sino} (petak) u Dvorani kulturnog centra Beogra da, javqa Ta njug. Na festivalu }e do 11. novembra biti prikazano 28 dugometra`nih filmova, dokumentarnih i igranih, kao i 22 kratka filma o aktuelnim dru{tvenim i politi~kim temama iz cijelog svijeta, saop {ti li su or ga ni za to ri festivala iz beogradskog kulturnog centra “Reks“.

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 29

28 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Razbibriga

Vozi Haso bicikl. Nai|e policajac i ka`e mu: - Gospodine, si|i sa bicikla, mora{ da plati{ kaznu. Deset maraka jer nema{ svjetlo, jo{ deset jer nema{ zvonce, jo{ deset jer nema{ “ma~je oko“, deset jer ti ne rade ko~nice...

A Haso se smije, sve se hvata za stomak. Pita ga policajac {ta mu je, {to se toliko smije, a ovaj mu odgovara: - Pa, eno ide Mujo, on nema ni bicikl! Koliko tek on treba da plati?

Poslije povratka sa qetovawa u [paniji, bogati turista odu{evqeno pri~a prijateqima: - Fantasti~na zemqa! Imali smo na

Razgovara ~ovjek sa svojim kom{ijom Piro}ancem: - Je li, kom{ija, za{to ti ona koko{ka skaku}e na je-

raspolagawu sve {to nam treba: barovi sa plesa~icama za mene, divna pla`a za djecu, nove prijateqice za `enu, ajkule za wenu majku...

Od tra~a do istine Sastojci

Tajna veza s kolegom Mlada pjeva~ica Aleksandra Bursa} ve} mjesec i po je u qubavi sa izvjesnim biznismenom Darkom, a kako prenose pojedini mediji, u posqedwih desetak dana wihova emotivna veza je na probi, jer ju je de~ko uhvatio kako se dopisuje sa kolegom Jocom Stefanovi}em. - Na ro|endanu Darka Lazi}a, dok su svi slavili, Aleksandra se ~itavo ve~e dopisivala sa nekim. Kada je razmenila vi{e od deset poruka, de~ko je posumwao, pa je pitao ko je va`niji od slavqa na kojem se nalaze. Mlada peva~ica je isprva odgovorila da je poruke slala koleginici Mileni ]erani}, ali je kasnije priznala kako se dopisivala sa Jocom, koji navodno ima neki problem, ali da ona o tome ne sme da pri~a - kazao je o~evidac koji je bio na ro|endanu. Biznismen Darko je povjerovao svojoj djevojci da se sa Jocom samo “dru`i“, pa je nastavio da je obasipa skupim poklonima. Nedavno joj je kupio “luj viton“ ta{nu, kao i skupocjeni “roleks“, i ne slute}i da zgodna plavojka nikada nije ni prestala da se tajno vi|a sa kolegom Jocom i to uglavnom kad joj je de~ko u inostranstvu.

Priprema

(za 4 osobe) 600 g Razne roladice ili kako ih negdje zovu savici, osvajaju razne bankete, ali i kulinarsku svakodnevicu. Stoga predla`emo da isprobate roladice (savitke) od piletine u kojima pile}i fileti, {pinat i sir ~ine neobi~an sklad. Za pripremu je potrebno otprilike 60 minuta, a uz ovo jelo mo`ete da poslu`ite prilog od ri`e i salatu po `eqi.

Roladice od piletine sa {pinatom

Sudoku U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

500 g 100 g 80 g 20 g 1

pile}ih fileta svje`eg {pinata tvrdog sira luka margarina biber ka{ika za~ina (dodatak jelu) uqe za pr`ewe

Za panirawe: 2 3-4

jaja ka{ike hqebnih mrvica (prezle)

1. [pinat operite, nare`ite, kratko blan{irajte i dobro ocijedite. 2. Na otopqenom margarinu propr`ite nasjeckani luk, dodajte {pinat i dinstajte dok {pinat ne omek{a (oko deset minuta). [pinat ohladite i zatim u ohla|eni {pinat umije{ajte naribani sir i biber. 3. Pile}e filete nare`ite na tawe {nicle, potucite ih ~eki}em za meso, pa pospite za~inom (dodatak jelu) s obiju strana. Pripremqeni {pinat rasporedite na {nicle i zamotajte ih u obliku roladica. 4. Roladice umo~ite u razmu}ena jaja, a zatim uvaqajte u hqebne mrvice. Pr`ite ih na uqu sa svake strane oko pet minuta.

Cijene u KM piletina {pinat sir luk margarin za~ini uqe jaja prezla

4,5 1 0,8 0,2 0,3 0,4 0,3 0,4 0,3

dnoj nozi? Na to }e Piro}anac: - Ih, mani, ju~e sam imao punu ku}u gostiju.

HOROSKOP Ovan

Vaga

(21.3 - 20.4)

(24.9 - 23.10)

Ovo mo`e biti povoqan dan za dono{ewe va`nih odluka posebno u vezi sa ugovorima. Imate razne ideje, ali je potrebno da budete aktivniji da biste ne{to od toga sproveli u djelo. Obratite pa`wu na detaqe i male stvari.

Bik

Poslu`ivawe Uz tople roladice od piletine i {pinata poslu`ite prilog od ri`e i salatu po `eqi.

Savjet Za pripremu ovog jela mo`ete upotrijebiti zamrznuti {pinat, koji nije potrebno prethodno blan{irati.

CIJENA RU^KA

8,2

Novi izazovi odrastawa Mnoge djevoj~ice pate od stresa i anksioznosti, jer se bore s odrastawem u savremenom dru{tvu koje name}e “stvari koje moraju da se imaju“ pokazalo, izme|u ostalog, istra`ivawe britanskih stru~waka proveo istra`ivawe koje je obuhvatilo 400 djevoj~ica uzrasta od deset do 15 godina, okrivio je odrasle zbog stva rawa okru `ewa ma te rijalizma.

ODRASLI KRIVI za stvarawe okru`ewa materijalizma

Novi dru{tveno-tehnolo{ki izazovi poput posjedovawa najnovijih elektron skih, ko mu ni ka ci onih i drugih ure|aja i sredstava, predstavqaju sve ve}i problem za djevoj~ice. Istra`i vawe ko je je pro ve la bri tan ska Fon da ci ja za mentalno zdravqe pokazala je da je svaka peta desetogodi{wakiwa anksiozna zbog osje}aja da mora posjedovati novi mobilni telefon, ajpod, laptop... Bri tan ski list “San” prenio je rezultate ovog istra`ivawa navode}i, izme|u os ta log da sve br`i razvoj tehnologije uzrokuje anksioznost kod djevoj~ica. Ovaj ve oma ti ra `ni list konstatuje da desetogodi{we djevoj~ice pate od stresa i anksioznosti jer

se bore s odrastawem u savremenom dru{tvu koje name}e “stvari koje moraju da se imaju“. Pritisak da se posjeduje posqedwa moderna odje}a, aj pod ili naj no vi ji model mobilnog telefona, uzrok su patwe svake pete djevoj~ice u uzrastu od deset godina. Osim toga, svaka druga djevoj~ica uzrasta od deset do 15 godina, koja je u~estvo va la u ovom is tra `i vawu, osje}a se jo{ lo{ije ka da vi di fo to gra fi je “sa vr{e nih“ ma ne ken ki, po pu lar nih pje va ~i ca i glumica, jer misle da bi i one trebalo tako da izgledaju. Dr Endrju Mek Kulok iz bri tan ske Fon da ci je za men tal no zdravqe ko ji je

- Dje voj ~i ce i mla de `ene natjerane su da odrasta ju u ne pri ro dnom okru `ewu koje smo stvorili mi odrasli. To {teti wihovom emotivnom dobru, a mi moramo da ispravimo pogre{ke - re kao je dr Mek Kulok. Stres od ispita, porodi~ne sva|e i sli~no, samo pogor{avaju ve} nametnute

dru{ tve no - te hno lo {ke izazove, a istra`ivawe je pokazalo kako su mnoge djevoj~ice ve} osje}ale depresiju, poku{ale su sebi da na {ko de zbog pri ti sa ka, masovno imaju poreme}aje u ishrani, a mnoge od wih su do`ivjele i napade panike. - Mlade djevojke suo~avaju se s novom generacijom pri ti sa ka ko ji iza zi va ju jo{ ve }i stres, an ksio znost i osje}aj da su nesre}ne. Odrasli moraju izna}i na~in kako djevoj~icama da pomognu da se nose s novim izazovima dru{tva i kako da iz gra de sa mo po uz dawe koje im je potrebno - rekla je Liz Barnli koja je tako|e u~estvovala u provo|ewu istra`ivawa Fondacije za mentalno zdravqe.

(21.4 - 20.5) Prednost uvijek dajete poslovima koji donose dobre finansijske rezultate, jer smatrate da tako do izra`aja dolazi va{e znawe i profesionalne sposobnosti. Va{ partner u vama budi samo lijepa osje}awa i emotivni zanos.

Razmi{qate o odlasku na putovawe. Organizujte se na vrijeme, uzmite godi{wi i dogovorite se sa partnerom oko destinacije. Poku{ajte da pomognete prijateqima da rije{e probleme koje imaju.

[korpija (24.10 - 22.11) Iako ste dovoqno jaki, ne}ete mo}i da se suprotstavite osobi na polo`aju koja je trenutno ja~a od vas. Va{a finansijska situacija se popravqa jer }ete kona~no dobiti novac koji ve} du`e vreme o~ekujete.

Blizanci

Strijelac

(21.5 - 21.6)

(23.11 - 21.12)

Volite da radite za sebe ili u osami da vas niko ne uznemirava. Povedite ra~una o svom zdravstvenom stawu i obavite neophodne preglede. Potrudite se da psihu i tijelo dovedete u najve}i mogu}i sklad.

Nepravda u vama izaziva burne i nepromi{qene reakcije. Ostvarewe duhovnih ideala koje ste dugo planirali. Qudi iz va{e okoline nemaju iste stavove. Duboka razmi{qawa pokre}u u vama kreativnost.

Rak

Jarac

(22.6 - 21.7)

(22.12 - 20.1)

Nemojte dozvoliti da vam posao oduzme vi{e vremena nego {to je potrebno. Budite diplomata i nemojte se decidno izja{wavati za ili protiv. Prija}e vam sportske aktivnosti ili {etwa po svje`em vazduhu.

Ovo je dobar period ako planirate zapo~iwawe nekog privatnog biznisa gdje }ete vi biti glavni i odlu~ivati o svemu. Sprovedite u djelo zamisli sa novcem koji ste dobili od nasqedstva ili partnera. Viroza.

Lav

Vodolija

(22.7 - 22.8)

(21.1 - 19.2)

Prijateqi vam puno zna~e i pomo}i }e vam da prevazi|ete svoje emotivne i moralne dileme. Povr{ni qubavni kontakti ne mogu da ispune va{e visoke kriterijume. Zato imajte na umu da koliko dajete, toliko i dobijate.

Djevica (23.8 - 23.9) Obavite telefonski razgovor koji vam je va`an i koji mo`e mnogo toga da vam rije{i. Dru`ite se sa prijateqima, ali se nemojte upu{tati u diskusije i prepirke oko stvari za koje u startu znate da se ne}ete slo`iti.

Vi uvijek znate kako da se na|ete na pravom mjestu u pravo vrijeme! Razgovarajte otvoreno i zadobi}ete povjerewe. Izvjesno udaqavawe od voqene osobe treba da vas podstakne na druga~ije rje{ewe.

Ribe (20.2 - 20.3) Danas ste veoma promjenqivog raspolo`ewa {to ne prija va{oj okolini a posebno qudima sa kojima radite. Imate pomo} i podr{ku qudi na polo`aju. Poboq{ajte situaciju na qubavnom i sentimentalnom planu.

RJE[EWE: MIRKO KOVA^, OSLON, PA^U, RP, SEPET, V, SLET, ERIKA, KALIBRATOR, ATOMIST, PK, RA, V, VIA, E, GU[AVAC, SZO, PRIVINA GLAVA, A, BRDINA, UJKO, VATELIN, LEON, I, RA^INA, ETNA, GRA^ANICA, LIM, LEC, K, NAOKO.

30 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE

GEOPOLITIKA SRBIJE (Srpsko pitawe u komunisti~kom periodu)

FOTO: ARHIVA

Feqton

(6)

[to slabija Srbija, to ja~a Jugoslavija

ALEKSIS TRUD

Unutar Srbije bile su po zavr{etku rata stvorene autonomne pokrajine Vojvodina i Kosmet. Nasuprot tome, Srbi koji su se preko no}i na{li u republikama u kojima su predstavqali zna~ajnu mawinu, u Hrvatskoj i BiH, nisu mogli tra`iti takvu autonomiju Godine 1974. autonomne pokrajine pretvorene su u socijalisti~ke autonomne pokrajine (SAP). U BiH Srbi su 1948. ~inili 44,3 odsto stanovni{tva i upravqali su republikom u zajednici s Muslimanima i Hrvatima

U novembru 1943. Komunisti~ka partija Jugoslavije okupila je sve struje pokreta za nacionalno oslobo|ewe. Principi uvo|ewa jednopartijskog komunisti~kog sistema, kao i stvarawe, posle rata, vi{e autonomnih entiteta koji }e predstavqati razli~ite nacionalnosti na ju`noslovenskom prostoru, postavqeni su u tom trenutku u bosanskom gradu Jajcu. Godine 1946, prvim Ustavom iz komunisti~kog perioda, inspirisanim sovjetskim Ustavom iz 1936, uspostavqena je Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ), koja }e do 1991. brojati {est republika: Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Makedonija...

Razdijeqena Srbija ... Josip Broz Tito, predsednik privremene vlade (NKOJ) u martu 1945, poput Staqina, a od 1953. predsednik Republike i samozvani mar{al, odlu~io je bio 1945. da povrh svega, stvori nove administrativne granice izme|u republika, bez ikakvog konsultovawa naroda: wihovo nedemo-kratsko nametawe obja{wava porast nacionalnih tenzija od sedamdesetih godina. Najzad, unutar republike Srbije bile su po zavr{etku rata stvorene autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Nasuprot tome, Srbi koji su se preko no}i na{li u republikama u kojima su predstavqali zna~ajnu mawinu, u Hrvatskoj i Bosni, nisu mogli zahtevati takvu autonomiju. Godine 1963. FNRJ postaje Socijalisti~ka Federativna Republika Jugoslav-

ija (SFRJ) koja }e trajati do 1992. a autonomne pokrajine pre-tvorene su 1974. u socijalisti~ke autonomne pokrajine (SAP). Kada je “druga” Jugoslavija iznikla iz ratnih u`asa, sklonost jugoslovenskih komunista da “slome velikosrpski hegemonizam”, dovela je do raspr{ivawa Srba u vi{e zona i jurisdikcija. Stvarawe ove komunisti~ke Jugoslavije prema novim granicama, odbacilo je mnogo Srba izvan Srbije, u republike kojima su upravqali drugi narodi, iako su neke mawe brojne mawine ~esto imale ve}a prava. Najpre, Srbija je bila podeqena na tri entiteta, s dve autonomne pokrajine stvorene kako bi {titile zna~ajne mawine. Severno od Dunava stvorena je autonomna pokrajina Vojvodina koja je 1948. imala 50,5 odsto Srba i 25,7 odsto Ma|ara. Neki od tih Srba pobegli su pred pqa~kama u ju`nim pokrajinama i nisu mogli da se vrate u oblasti iz kojih poti~u. Ali to nije spre~ilo vo|e da vlast podele podjednako na ~etiri najbrojnija naroda - Srbe, Ma|are, Rusine i Slovake. I danas jo{, mada brojno mawe zna~ajni od srpske ve}ine, ove nacionalnosti ~uvaju svoj jezik u parlamentu, u vladi i u svojim {kolama - znak veoma razvijenih prava mawina. Na Kosovu i Metohiji minorizacija Srba jo{ je daqe odmakla. Nekoliko hiqada srpskih i crnogorskih porodica pobeglo je s Kosova i Metohije od divqawa SS divizija Nacionalnog fronta (Bali Kombëtar) za vreme rata: dekretom od 12. marta 1945. zabrawen im je povratak u kraj iz kog poti~u.

SRPSKIM PORODICAMA KOJE su pobjegle s Kosmeta od divqawa SS divizija, zabraweno da se vrate

Odbrana

... U Krajini, sme{tenoj uz granicu izme|u Hrvatske i BiH, Srbi su 1948. ~inili 14,47 Istorijski dokazi, izneseni u kwizi “Geopolitika odsto stanovni{tva Hrvatske - to je bilo Srbije“ pokazuju da je Srbija uglavnom bila `rtva u vi{e nego Albanci i Ma|ari zajedno u Srratovima koji su razbili Jugoslaviju. Pod pritiskom biji. Tako je predratni nacrt plana jedne auwema~ke, ameri~ke i islamske geopolitike, Srbija tonomne pokrajine Krajina, koji je 1943. je u ovim ratovima nastojala da se odbrani. Izlopodr`ao Mo{a Pijade, tada uticajan komu`en zahtjevima za umawewe teritorije , srpski nanisti~ki vo|a, Tito odbacio. U BiH Srbi rod suo~ava se sa mnogim izazovima. Prolazi kroz su 1948. ~inili 44,3 odsto stanovni{tva i ekonomsku tranziciju uz nesiguran politi~ki status upravqali su republikom u zajednici s Muspokrajine Kosovo i Metohija... limanima i Hrvatima.

Mogu}nost koju je 1945. Tito nabacio da se izbri{u administrativne granice sa Srbijom, bila je zaboravqena ve} dve godine posle toga. Mo`e se, dakle, re}i da je 1945. godine 40 odsto Srba bilo izvan u`e Srbije.

Titovo “ne” Staqinu Ova nacionalna politika, veoma o{tra od 1946, udvostru~ila je Titovo nepoverewe prema svakom suprotnom mi{qewu. Juna 1948, onaj koji je bio istovremeno generalni sekretar KPJ od 1940. i predsednik Vlade od 1945, odbio je Staqinov predlog o integrisawu isto~nog bloka. Ova je odluka bila katastrofalna za dobar deo boraca i komunisti~kih vo|a koji su se, u mnogome, borili u nadi da }e se stvoriti istinska radni~ka internacionala, a ne da se gradi uski nacionalni komunizam: u Crnoj Gori, plakati u slavu Staqina jo{ su bili brojni 1948. U sedmicama koje su sledile posle Titove odluke, aktivisti KPJ pozivani su da se izjasne o prihvatawu stava koji je zauzeo wihov generalni sekretar: u suprotnom, li{avani su zvawa aktiviste. U tom ~asu ve}ina komunisti~kih aktivista jo{ uvek je smatrala SSSR ne samo domovinom komunizma ve} i oslobodila~kom silom - Crvena armija oslobodila je Beograd i Vojvodinu samo pra}ena Titovim partizanima. U predlogu koji je dao Tito, do tada jedan od najvernijih Staqinovih saveznika, da se stvori jedan nacionalni model komunizma, oni su videli napu{tawe proleterskog internacionalizma. Istovremeno s tim ~iweni~kim stawem, sada se zna da je Tito imao neophodnu ~vrstinu da odbaci Staqinov predlog, jer je u`ivao podr{ku srpskih oficira u okviru Jugoslovenske narodne armije (JNA); oni su tada bili najbrojniji u ovoj vojsci. U toj nemirnoj situaciji, generalni sekretar KPJ done}e dve odluke fatalne za Srbe i Crnogorce. Dao je da se smaknu velike vo|e komunisti~kog otpora koji su pripadali ovim dvema nacionalnostima: Arso Jovanovi}, znameniti ~lan pokreta otpora i {ef Vrhovnog {taba, bio je tako ubijen kada je prelazio granicu. Zatim, Tito otvara logor na Jadranskom moru na jednom pustom ostrvu - Goli otok gde je bilo poslato mnogo komunista koji nisu hteli da revidiraju svoj prostaqinisti~ki stav. (Nastavi}e se)

7. novembar 1917. godine

7. novembar 1937. godine

8. novembar 1909. godine

Po~ela Oktobarska revolucija

Podignut spomenik Vuku Karaxi}u

Osnovano dru{tvo “Soko“

1917 - U Petrogradu je pod vo|stvom lidera boq{evika Lewina po~ela Oktobarska revolucija i sru{ena ruska vlada Aleksandra Kerenskog. Crvena garda i revolucionarne jedinice zaposjeli su va`ne objekte u gradu, a zatim je Vojno-revolucionarni komitet objavio proglas o

padu privremene vlade i vlast je preuzeo Petrogradski sovjet radni~kih i vojnih deputata. Dok su ustanici juri{ali na Zimski dvorac, u Smoqnom je Drugi kongres sovjeta radni~kih i vojni~kih deputata izabrao prvu revolucionarnu radni~ko-seqa~ku vladu s Lewinom na ~elu.

1937 - U Beogradu, na uglu ulica Kraqa Aleksandra i Grobqanske (danas Ruzveltova) postavqen je spomenik Vuku Karaxi}u, s natpisom “Vuku - srpski narod“, djelo vajara \or|a Jovanovi}a. Inicijativu za podizawe spomenika dala je Srpska kwi`evna zadruga jo{ 1920.

Godinama potom prikupqani su prilozi, a bronzani spomenik visine 7,25 metara izliven je 1932. u Pragu. Spomenik je postavqen u sklopu obiqe`avawa 150. godi{wice ro|ewa Vuka Karaxi}a. Oko Vukovog spomenika izgara|ene su mnoge {kolske ustanove u Beogradu.

1909 - U Beogradu je formirano sportsko vite{ko dru{tvo “Soko“, ujediwewem vite{kih dru{tava “Du{an Silni“ i saveza srpskih sokolova. Godinu dana docnije izvr{eno je ujediwewe cjelokupnog srpskog sokolstva sa teritorije Kraqevine Srbije i sa

prostora tada{we Austrougarske. Bila je to organizacija nagla{enog patriotskog naboja, pa joj je s po~etkom Prvog svjetskog rata u austrijskim zemqama onemogu}ena djelatnost. Dru{tvo je okupqalo naprednu srpsku omladinu tokom svog trajawa.

OGLASI

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 31

32 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE

OGLASI

BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD U BIJEQINI Broj: 80 0 P 003805 07 P Bijeqina, 22.5.2009. godine

OGLAS Pred ovim sudom u toku je parni~ni postupak tu`iteqa Zedp "Elektro-Bijeqina" A.D. Rj "Elektrodistribucija" Bijeqina zastupan po -, protiv tu`enog Qubojevi} Stane iz Bijeqine, Uro{a Predi}a 62, Bijeqina, radi isplate duga nastalog po osnovu isporu~ene a nepla}ene elektri~ne energije, v.s.p. 17.311,18 KM, pa kako sud istom na adresu tu`enog nije u mogu}nosti dostaviti tu`bu na odgovor to sud shodno odredbama ~l. 348. st. 3. ZPP-a tu`bu na obavezni odgovor dostavqa putem dnevnih novina. Tu`iteq je predlo`io sudu da ukoliko tu`eni u zakonskom roku ne dostavi pismeni odgovor da sud na osnovu ~lana 182. ZPP-a, donese presudu usqed propu{tawa. Sud putem novina dostavqa navedenu tu`bu tu`enom Qubojevi} Stani, na obavezni odgovor koji pou~ava kako slijedi: Ovom prilikom pozivamo Vas da u roku od 30 dana dostavite sudu obavezni pismeni odgovor na tu`bu u dovoqnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu-tu`iteqa (~l. 454. st. 1. i 2., ~l. 70. st. 1. u svezi s ~l. 52. st. 2. Zakona o parni~nom postupku 53/003). - Du`ni ste dostaviti pismeni odgovor na tu`bu u navedenom roku, koji mora biti razumqiv i mora sadr`avati sve ono {to je potrebno da bi se po wemu moglo postupiti, a posebno u istom treba navesti: 1. Oznaku suda i broj predmeta, ime i prezime, prebivali{te ili boravi{te stranaka i wihovih punomo}nika te predmet spora. 2. Procesne prigovore koje ne mo`ete isticati nakon dostavqawa odgovora na tu`bu (npr. Prigovor mjesne nadle`nosti ~l. 19. st. 1. ZPP RS). 3. Decidno se izjasniti da li priznajete ili osporavate tu`beni zahtjev. 4. Ukoliko osporavate tu`beni zahtjev du`ni ste u odgovoru na tu`bu ta~no navesti razloge zbog kojih osporavate tu`beni zahtjev, ~iwenice na kojima zasnivate svoje navode i dostaviti dokaze kojima se utvr|uju te ~iwenice (~l. 71. ZPP RS). 5. Uz isprave sastavqene na stranom jeziku du`ni ste dostaviti ovjeren prijevod (~l. 134. st. 2 ZPP FBiH). 6. Ukoliko predla`ete provo|ewe dokaza saslu{awem svjedoka du`ni ste za svakog svjedoka navesti ta~no ime, prezime, ime jednog roditeqa, adresu stanovawa, na koje okolnosti predla`ete da se svjedok saslu{a (~l. 137. st. 3. ZPP RS). 7. Pismeni odgovor morate osobno potpisati (~l. 334. st. 2. ZPP RS). - Ukoliko u navedenom roku ne dostavite pismeni odgovor na tu`bu sud }e donijeti presudu i usvojiti tu`beni zahtjev - Presuda zbog propu{tawa (~l. 182. st. 1. ZPP-a).

MJE[OVITI HOLDING "Elektroprivreda Republike Srpske" Zavisno preduze}e "Hidroelektrane na Trebi{wici" akcionarsko dru{tvo TREBIWE - NADZORNI ODBOR – Broj: SA-6634-XIX/09 Datum: 6.11.2009. god. Na osnovu ~lana 30. stav 3., ~lana 42. stav 4., 5. i 6. i ~lana 43. stav 1. ta~ka 4. Statuta MH ERS ZP "Hidroelektrane na Trebi{wici" a.d. Trebiwe, te ~lana 8. Poslovnika o radu Skup{tine akcionara Javnog preduze}a "Hidroelektrane na Trebi{wici" akcionarsko dru{tvo Trebiwe, Nadzorni odbor MH ERS ZP "Hidroelektrane na Trebi{wici" a.d. Trebiwe, predla`e

IZMJENU I DOPUNU DNEVNOG REDA

za XIX (devetnaestu) redovnu sjednicu Skup{tine akcionara MH ERS ZP "Hidroelektrane na Trebi{wici" a.d. Trebiwe, koja }e se odr`ati 30.11.2009. godine (ponedjeqak) u Trebiwu, u maloj sali MH ERS ZP "Hidroelektrane na Trebi{wici" a.d. Trebiwe, Obala Luke Vukalovi}a broj 2, sa po~etkom u 11 ~asova, pod ta~kom 6. koja glasi: "6. Razmatrawe i dono{ewe Odluke o usvajawu Izvje{taja nezavisnog procjeniteqa KPMG Beograd o izvr{enoj procjeni vrijednosti nematerijalnih ulagawa, osnovnih sredstava i zaliha MH ERS ZP "Hidroelektrane na Trebi{wici" a.d. Trebiwe na dan 31.12.2008. godine", s tim da se ista skida sa dnevnog reda. Predlo`ene ta~ke 7. i 8. dnevnog reda, sada postaju ta~ke 6. i 7. dnevnog reda. Iza ta~ke 7. dnevnog reda, predla`e se nova ta~ka 8. dnevnog reda koja sada glasi: "8. Dono{ewe Odluke o utvr|ivawu naknade za rad: - ^lanovima Nadzornog odbora MH ERS ZP "Hidroelektrane na Trebi{wici" a.d. Trebiwe, i - ^lanovima Odbora za reviziju MH ERS ZP "Hidroelektrane na Trebi{wici" a.d. Trebiwe".

NAPOMENA: Dostava se smatra obavqenom protekom roka od 15 dana od dana objavqivawa (~l. 348. st. 4 RS).

Ostale predlo`ene i objavqene ta~ke dnevnog reda ostaju nepromijewene.

BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD U BIJEQINI Broj: 80 0 Ps 010439 09 Ps Bijeqina, 3.10.2009. godine

U skladu sa ~lanom 41. stav 1. i 2. Zakona o tr`i{tu hartija od vrijednosti ("Slu`beni glasnik RS", broj 65/08) i ~lanom 18. Pravilnika o uslovima i postupku emisije hartija od vrijednosti ("Slu`beni glasnik RS", broj 29/07 i 67/08), emitent OP[TINA BIJEQINA, Trg Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 1, 76300 Bijeqina objavquje:

Nadzorni odbor

OGLAS Pred ovim sudom u toku je parni~ni postupak tu`iteqa "Ne{kovi}" D.o.o. Bijeqina, protiv tu`enog Gaji} Aleksandra iz Bawe Luke, ul. Novice Cerovi}a br. 26, radi isplata duga po osnovu nepla}enog ra~una u iznosu od 6.370,70 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 31.12.2006. godine pa do kona~ne isplate uz naknadu tro{kova postupka, pa kako sud tu`enom Gaji} Aleksandru nije u mogu}nosti dostaviti tu`bu na odgovor to sud shodno odredbama ~l. 348. st. 3. ZPP-a tu`bu na obavezni odgovor dostavqa putem dnevnih novina. Tu`iteq je predlo`io sudu da ukoliko tu`eni u zakonskom roku ne dostavi pismeni odgovor da sud na osnovu ~lana 182. ZPP-a, donese presudu zbog propu{tawa. Sud ovim putem dostavqa navedenu tu`bu tu`enom Gaji} Aleksandru na obavezni odgovor kojeg pou~ava kako slijedi: Na osnovu ~l. 433.v stav 1 ZPP-a RS (Glava XXIX "Postupak u privrednim sporovima") tu`eni je du`an najkasnije u roku od 15 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumqiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, wihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnosi-

teqa (~l. 334 ZPP-a RS). U odgovoru na tu`bu, tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavqeni tu`beni zahtjev (~l. 71. stav 1. ZPP-a RS) Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~iwenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~iwenice, te pravni osnov za navode tu`enog (~l. 71. stav 2. ZPP-a RS). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a RS). Kad tu`eni, kome je uredno dostavqena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{ewe presude zbog propu{tawa, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku od 15 dana, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tawa), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~l. 182. stav 1. ZPP-a RS). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoqnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. NAPOMENA: Dostava se smatra obavqenom protekom roka od 15 dana od dana objavqivawa (~l. 348. st. 4 RS). Sudija Halida Buqugi}

IZVJE[TAJ

O REZULTATIMA PRVE EMISIJE MUNICIPALNIH OBVEZNICA JAVNOM PONUDOM OP[TINE BIJEQINA OP[TINA BIJEQINA emitovala je prvu emisiju municipalnih obveznica javnom ponudom. Predmet kontinuirane javne ponude bilo je 110.000 obveznica po po~etnoj cijeni od 100,00 KM. Standard pove}awa cijene bio je 0,01 KM. Oznaka obveznica u berzanskom sistemu trgovawa bila je BJLJ-PO1. Dana 4.8.2009. godine agent emisije "Advantis Broker" a.d. Bawa Luka unio je prodajni nalog od 110.000 obveznica po cijeni od 100,00 KM. U periodu od 4.8.2009. do 10.8.2009. godine sve brokerske ku}e kupaca mogle su unositi naloge po cijeni koja je jednaka ili ve}a od po~etne cijene za standard pove}awa cijene, s tim da se u tom periodu nisu zakqu~ivali poslovi. Da na 10.8.2009. go di ne po ~e lo je zakqu~i vawe po slo va. Ja vna po nu da za vr{e na je 2.11.2009. godine, tako {to je zakqu~eno 10 transakcija na berzi po po~etnoj cijeni od 100,00 KM. U prvoj emisiji municipalnih obveznica javnom ponudom Op{tine Bijeqina ukupno je upisano i upla}eno 110.000 obveznica, odnosno 100% emitovanih obveznica, po cijeni od 100,00 KM, ukupne vrijednosti emisije 11.000.000,00 KM. Na~elnik Op{tine Mi}o Mi}i}

OBAVJE[TEWE akcionarima o neto vrijednosti imovine ZIF-a "BORS INVEST FOND" A.D. Bawa Luka Mjesec (2009. godina)

Neto vrijednost imovine Fonda (u KM)

Neto vrijednost imovine po akciji Fonda (u KM)

Oktobar

8.095.368,11

6,41

Obavje{tavamo sve akcionare ZIF-a "BORS INVEST FOND" A.D. Bawa Luka da su izvje{taji o utvr|ivawu neto vrijednosti imovine fonda dostupni akcionarima u sjedi{tu Dru{tva za upravqawe investicionim fondovima "BORS INVEST" A.D. Bawa Luka u ulici Kolubarska br. 2, u Bawoj Luci, svakog radnog dana od 9 do 13 ~asova, kao i na veb stranicama www.borsinvest.com i www.blberza.com.

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 33

OGLASI

AD "Modex" - u ste~aju DOBOJ Broj: 01-11/09 Dana, 5.11.2009. godine Na osnovu odluke Skup{tine povjerilaca donesene dana 1.10.2009. godine na ro~i{tu odr`anom kod Osnovnog suda u Doboju, ste~ajni upravnik AD "Modex" u ste~aju Doboj objavquje

OGLAS o prodaji imovine putem slobodne pogodbe sistemom zatvorenih koverata I Prodaje se putem slobodne pogodbe sistemom zatvorenih koverata imovina u vrijednosti od 384,00 KM i to: 1. Kombi (neispravan, neregistrovan) 1 komad cijena 384,00 KM II a) Prodaju se gotovi proizvodi u vrijednosti od b) Prodaje se roba iz prodavnice u vrijednosti od c) Prodaje se repromaterijal - prva popisna lista u vrijednosti od d) Prodaje se repromaterijal - druga popisna lista u vrijednosti od e) Prodaje se stara roba u vrijednosti od

11685,60 KM 2949,12 KM 242,56 KM 59,75 KM 198,40 KM.

III Specifikacija imovine iz ta~ke II mo`e se dobiti na uvid u prostorijama AD "Modex" - u ste~aju Doboj svakim radnim danom od 8 do 14 ~asova, kao i razgledati predmete licitacije. IV Predmeti licitacije iz ta~ke II pod b, c, d i e se mogu licitirati u kompletu. Predmeti licitacije iz ta~ke II pod a se mogu licitirati po stavkama iz specifikacije. Predmeti licitacije se prodaju u vi|enom stawu, a PDV, kao i sve druge tro{kove snosi kupac. V Zainteresovana pravna i fizi~ka lica koja se prijavquju na oglas du`na su ponude u zatvorenim kovertama dostaviti na adresu AD "Modex" - u ste~aju Doboj sa naznakom za direktnu pogodbu, zakqu~no sa 17.11.2009. godine do 12 ~asova. Ponude u kojima bude ponu|ena ni`a cijena od navedene u ta~ki I i II oglasa ne}e biti razmatrane. VI Otvarawe pismenih ponuda obavi}e se dana 17.11.2009. godine u 13 ~asova u kancelarijama AD "Modex" - u ste~aju Doboj. VII Pravo u~e{}a na slobodnoj pogodbi imaju sva pravna i fizi~ka lica koja pored dostavqene ponude uplate depozit od 10% od po~etne cijene imovine koja se licitira. Uplata kaucije mo`e se izvr{iti na `iro-ra~un AD "Modex" - u ste~aju Doboj broj 554-00600011914-81 najkasnije 16.11.2009. godine i dokaz o uplati kaucije staviti na uvid komisiji na dan odr`avawa licitacije. VIII Kupac je du`an najkasnije u roku od 5 (pet) dana po obavqenoj licitaciji uplatiti licitiranu cijenu na `iro-ra~un AD "Modex" - u ste~aju Doboj i u tom roku preuzeti robu koju je izlicitirao u vi|enom stawu, u protivnom gubi pravo na povrat kaucije koja ostaje AD "Modex" - u ste~aju Doboj. Imovina }e se licitirati i ukoliko prispije samo jedna ponuda. STE^AJNI UPRAVNIK \ur|evi} Lazo, dipl. ecc.

34 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE Na osnovu ~l. 3., 31. i 111. Zakona o dr`avnim slu`benicima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske" broj: 118/08), ~lana 4. Op{teg kolektivnog ugovora ("Slu`beni glasnik Republike Srpske" broj: 27/06) i ~lana 15. Pravilnika o unutra{woj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Agenciji za uzgoj i selekciju u sto~arstvu broj: 02-330-1-171/09, na koji je Vlada Republike Srpske dala saglasnost ("Slu`beni glasnik Republike Srpske" broj: 68/09), direktor Agencije za uzgoj i selekciju u sto~arstvu raspisuje:

JAVNI KONKURS za popunu radnog mjesta AGENCIJA ZA UZGOJ I SELEKCIJU U STO^ARSTVU raspisuje javni konkurs za popunu upra`wenog radnog mjesta, na neodre|eno vrijeme: - KONTROLNI ASISTENT, 25 izvr{ilaca i to: Podru~na jedinica Bawa Luka...............................10 Podru~na jedinica Doboj ........................................ 7 Podru~na jedinica Bijeqina.................................. 4 Podru~na jedinica Pale ......................................... 4 OPIS POSLOVA: - obavqa poslove kontrole proizvodnosti prema standardima IKAR-a; - sara|uje sa predstavnicima farmi koje su u kontroli proizvodnosti i koji se bave uzgojem kvalitetno priplodnih `ivotiwa; - obavqa i druge poslove u podru~noj jedinici na kojoj djeluje. OP[TI USLOVI: - da je dr`avqanin Republike Srpske, odnosno BiH, - da je stariji od 18 godina, - da posjeduje op{tu zdravstvenu sposobnost, - da je u skladu sa moralnim i radnim sposobnostima dostojan rada u organima dr`avne uprave i - da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak, odnosno da nije osu|ivan za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za rad u organima dr`avne uprave. POSEBNI USLOVI: - IV stepen stru~ne spreme (veterinarski tehni~ar, poqoprivredni tehni~ar ili gimnazija), - najmawe jedna godina radnog iskustva u tra`enom stepenu obrazovawa, - poznavawe rada na ra~unaru, - posjedovawe sertifikata za kontrolu proizvodnosti, - posjedovawe vlastitog automobila i - polo`en voza~ki ispit "B" kategorije. Uz prijavu na konkurs, sa biografijom, kandidati su du`ni dostaviti i sqede}u POTREBNU DOKUMENTACIJU: - izvod iz mati~ne kwige ro|enih, - uvjerewe o dr`avqanstvu, - ovjerenu kopiju svedo~anstva zavr{enog sredweg obrazovawa, - uvjerewe o ste~enom radnom iskustvu, - uvjerewe da nisu osu|ivani, odnosno da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak. Dokaz o zdravstvenoj sposobnosti po zavr{etku izborne procedure dostavi}e izabrani kandidati. Rok za podno{ewe prijava je 15 (petnaest) dana od dana objavqivawa javnog konkursa u dnevnom listu "Glas Srpske". Nepotpune i neblagovremeno dostavqene prijave ne}e se uzeti u razmatrawe. Prijave na konkurs mogu se dostaviti putem po{te, ili li~no na adresu: Agencija za uzgoj i selekciju u sto~arstvu, Vuka Karayi}a br. 4, Bawa Luka, kancelarija br. 619. Kandidati koji budu ispuwavali op{te i posebne uslove bi}e pozvani na intervju sa ~lanovima izborne komisije, o ~emu }e biti pravovremeno obavije{teni. DIREKTOR Mladen Stojanovi}

OGLASI BOSNA I HERCEGOVINA/BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA/REPUBLIKA SRPSKA OP[TINA SREBRENICA/OP[TINA SREBRENICA NA^ELNIK OP[TINE/NA^ELNIK OP[TINE Adresa: Srebreni~kog odreda bb, Adresa: Srebreni~kog odreda bb, Tel /Tel:056/445 514, 445 501 Faks /Faks: 056/445 517 E-mail: [email protected] Web: www.srebrenica-opstina.org

BOSNIA AND HERZEGOVINA REPUBLIC OF SRPSKA MUNICIPALITY OF SREBRENICA MAYOR OF MUNICIPALITY Adress: Srebrenickog odreda bb, Tel: 056/445-514, 445-501 Fax: 056/445-517 Email: [email protected] Web: www.srebrenica-opstina.org

Srebrenica: 02.11.2009.god. Broj: 01-014-_____/09 Na osnovu ~lana 118., ~lana 119. stav 2., ~lana 120. stav 1. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", br: 101/04, 42/05 i 118/05), ~lana 22. stav 2. Zakona o inspekcijama u RS-oj ("Slu`beni glasnik RS", br. 113/05, 01/08), ~lana 58. Statuta op{tine Srebrenica ("Bilten op{tine Srebrenica", br. 10/05, 18/07, 66/07) a u skladu sa Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta op{tinske administrativne slu`be broj: 01-014-238/06 od 26.04.2006. godine te izmjena i dopuna istog, i na osnovu ukazane potrebe Na~elnik op{tine Srebrenica, raspisuje:

JAVNI KONKURS

za popunu upra`wenog radnog mjesta na odre|eno vrijeme I – Na~elnik op{tine u skladu sa Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta op{tinske administrativne slu`be, te ukazane potrebe raspisuje javni konkurs za popunu upra`wenog radnog mjesta na odre|eno vrijeme odnosno na godinu dana: - Veterinarski inspektor u Odjeqewu za privredu i razvoj ( jedan izvr{ilac). II – Opis poslova: Obavqa neposredan nadzor nad primjenom propisa koji se odnose na zdravstvenu za{titu, nadzor nad obavqawem veterinarske djelatnosti, nadzor nad otkrivawu, spre~avawu pojave, {irewu, suzbijawu i iskorjewivawu zaraznih bolesti `ivotiwa, kao i zaraznih bolesti koje su zajedni~ke za qude i `ivotiwe, veterinarsko zdravstvenu kontrolu uzgoja, dr`awa i prometa `ivotiwa, proizvoda, sirovina i otpadaka `ivotiwskog porijekla kao i hrane za `ivotiwe. Obavqa i nadzor nad reprodukcijom doma}ih `ivotiwa, vje{ta~kom osjemewavawu, suzbijawu steriliteta, te vr{i kontrolu prometa, objekata i drugih aktivnosti veterinarstva, izra|uje izvje{taje o sprovedenim aktivnostima i obavqa druge poslove u skladu sa zakonom i po nalogu neposredno nadre|enog ili Na~elnika op{tine. III – Op{ti uslovi za zasnivawe radnog odnosa koje kandidat mora ispuniti su: 1. da je dr`avqani BiH, odnosno RS, 2. da je stariji od 18 godina, 3. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost, 4. da nije osu|ivan na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est mjeseci zatvora ili za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u administrativnoj slu`bi jedinice lokalne samouprave IV – Posebni uslovi: - VSS/ VII stepen stru~ne spreme, zavr{en veterinarski fakultet, - radno iskustvo: najmawe tri godine rada u struci, - polo`en stru~ni ispit za rad u administrativnoj slu`bi, - poznavawe rada na ra~unaru. V – Potrebna dokumenta Uz prijavu na konkurs kandidat je du`an prilo`iti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova konkursa: - uvjerewe o dr`avqanstvu, - izvod iz mati~ne kwige ro|enih, - uvjerewe o neka`wavawu, - ovjerenu fotokopiju diplome o {kolskoj spremi, - uvjerewe o radnom sta`u ili ugovor o radu, - uvjerewe o polo`enom stru~nom ispitu za rad u administrativnoj slu`bi, - dokaz o op}oj zdravstvenoj sposobnosti dostavi}e izabrani kandidati po zavr{etku izborne procedure. Sa svim kandidatima koji budu u{li u u`i izbor, Komisija za prijem u administrativnu slu`bu }e obaviti razgovor – intervju, o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavije{teni. Napomena: Prilikom odlu~ivawa za prijem u administrativnu slu`bu op{tine Srebrenica, prednost }e imati kandidati iz reda drugih konstitutivnih naroda ili grupa Ostalih koji su neproporcionalno zastupqeni u Op{tinskoj administrativnoj slu`bi prema posqedwem popisu stanovni{tva ukoliko ispuwavaju uslove iz javnog konkursa. VI – Rok za podno{ewe prijava Rok za podno{ewe prijava je 30 dana od dana objavqivawa konkursa. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatrawe. Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te, na adresu: Op{tina Srebrenica, Komisiji za prijem u administrativnu slu`bu op{tine Srebrenica, Srebreni~kog odreda bb, sa naznakom: "prijava na konkurs za rad u Administrativnoj slu`bi op{tine Srebrenica". Javni konkurs bi}e objavqen u sredstvima informisawa, Oglasnoj plo~i op{tine i na op{tinskoj web. stranici "www.srebrenica-opstina.org" . Na~elnik op{tine Osman Suqi}

U skladu sa ~lanom 25. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni glasnik Republike Srpske" broj 65/08), VASIQEVI] BLAGOJE, JMBG 1110963123004, Milo{evac 220, Modri~a objavquje:

IZVJE[TAJ O PREUZIMAWU akcionarskog dru{tva "KOMO" AD Modri~a 1. VASIQEVI] BLAGOJE, JMBG 1110963123004, Milo{evac 220, Modri~a (u daqem tekstu Ponudilac), objavio je u "Glasu Srpske" od 29.9.2009. godine javnu ponudu za preuzimawe akcionarskog dru{tva "KOMO" AD Modri~a. 2. Ponudilac je na dan objavqivawa ponude bio vlasnik 569.245 akcija emitenta pojedina~ne nominalne vrijednosti od 1,00 KM, {to predstavqa 569.245 glasova u Skup{tini akcionara ili 34,999856% od ukupnog broja glasova u Skup{tini akcionara. 3. Za vrijeme trajawa ponude ukupno je deponovano 228.927 akcija, koje je ponudilac u zakonskom roku isplatio i preuzeo. Nije bilo akcija na kojima su bile sporne ~iwenice deponovawa, niti povla~ewa deponovanih akcija. 4. Nakon izvr{enog preuzimawa, ponudilac je vlasnik 798.172 akcija sa pravom glasa, odnosno 49,0754% od ukupnog broja glasova u Skup{tini akcionara. ZA PONUDIOCA ODJEQEWE ZA POSLOVAWE SA HARTIJAMA OD VRIJEDNOSTI "BOBAR BANKA" A.D. BIJEQINA "Bobar Broker"

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 35

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE

Oglasi KU]E PRODAJA Prodajem ku}u u Sremskoj Mitrovici ili mijewam za stan u Bawoj Luci uz moju doplatu. Cijena 20.000,00 evra, tel. 00381/63/7025 878 i 065/997-834. Prodajem ku}u sa 1.700 m2 zemqe, visoko potkrovqe 7,5 h 7,5, put, struja, voda, 8 km od Bawe Luke uz magistralni put za Jajce, cijena 30.000 evra, tel. 065/773-740. Prodajem ku}u i plac na Adi 615 m2, tel. 065/530-578 i 065/971-583. Prodajem ku}e u Rami}ima 45.000, 105.000 i u Buyaku 105.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem u Dervi{ima ku}u P+1, sa placem 370 m2, stara gradi{ka cesta, tel. 065/698-012. Prodajem ili mijewam ku}u u Tuzli za Bawu Luku, centar, korzo, dvije gara`e, 65 m2, prizemqe, prvi sprat, 150 m 2 dvori{te, novo, ure|eno, useqivo, tel. 061/733-760. Prodajem ku}u na sprat sa dva stana po 80 m 2 , sa dvori{tem, gara`om po~etak ulice Jovice Savinovi}a ili mijewam za mawi stan, hitno i povoqno, tel. 065/636545; 065/939-969. Presa~e, ul. Te{ana Podrugovi}a, prodajem ku}u 10 h 9 sa prate}im objektima, na placu 2.700 m2, cijena 170.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u na sprat s potkrovqem i oku}nicom oko 900 m2, ogra|eno pod vo}em, grijawe, preko puta "Glasa" Hiseta, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem useqivu ku}u u Trnu kod "Pe{tana" na placu od 600 m2, tel. 065/560-386; 065/596-525. Prodajem ku}u u Rami}ima, na devet dunuma zemqe, cijena 50.000 evra (mo`e i zamjena za stan u B. Luci), tel. 065/935-191. Prodajem dvije totalno sanirane ku}e, gara`a, ogra|eno, sa placem od 3.500 m, kod petqe, asfalt, struja, voda, useqivo odmah, ul. Blagoja Parovi}a, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem stariju ku}u P+1sa placem od 950 m2, tel. 065/698-012. Prodajem ku}u u Tesli}u sa dva stana, sa dvori{tem. Zvati poslije 20 ~asova, tel. 033/225-224. Prodajem ku}u u Bawoj Luci sa 550 m2 stambeno poslovnog prostora, cijena 830.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem pod Star~evicom ku}u 10 h 9 (P + 1 + M), novogradwa, samo pokrivena na placu od 700 m2, sa strujom i vodom, cijena 170.000 KM, tel. 066/165-323. Prodajem ku}u na sprat sa dva posebna ulaza, Rosuqe, tel. 065/988590. Prodajem ku}u 50 m2 stambenog prostora, sanirana sa dvori{tem 120 m2 u ulici Gavrila Principa, tel. 065/636-545, 065/939-969. Prodajem ku}u u izgradwi, uredni papiri 1/1, tri eta`e, 270 m2 stambenog prostora, oku}nice 500 m2, u B. Luci ul. Stevana Bulaji}a bb, tel. 051/216-931; 066/449-749. Prodajem uz svaki dogovor ku}u na sprat plus posl. prostor pekara sa dvori{tem, zgradom sa placem od 500 m2 kod "Alibabe", ul. Koste Vojnovi}a, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}e u Bawoj Luci od 45.000 do 1.000.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem dvije ku}e na placu od 2.000 m2, iza “Incela”, ul. Vla-

dislava [kari}a, zavr{en regulacioni plan, cijena 145.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u na sprat sa dva poslovna prostora, gara`om i oku}nicom 500 m 2 u Krfskoj ulici, papiri 1/1, odmah useqiva, hitno i povoqno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u u Prije~anima do prve plo~e sa gra|evinskom dozvolom i prodajem plac 2900 m2 uz potok, povoqno, tel. 065/698-012. Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e, centralno grijawe, na placu od 500 m2, cijena 120.000 KM, tel. 065/671-420. Hitno i povoqno prodajem ku}u u Bawoj Luci, tel. 065/671-420. Prodajem ku}u sa podrumom i useqivom dvori{nom zgradom na placu od 1.200 m 2 , ul. Srpskih rudara 27, Lau{, cijena 120.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u na sprat sa potkrovqem, tri trosobna stana s gara`om, oku}nicom 330 m2, centralno grijawe, kod Zavoda distrofi~ara u ulici Dr Velimira ^ovi}a, papiri 1/1, useqiva odmah, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u (prva plo~a) u Bawoj Luci sa 3.000 m2 zemqe, voda, struja, put. ul. 1.300 kaplara 65, tel. 061/241-527. Prodajem u Lijevoj Novoseliji uz glavni put spratnicu 10 h 10 u prizemqu, poslovni prostor i jednosoban stan na placu 1.000 m2, cijena 120.000 KM, tel. 065/671420. Prodajem vi{e ku}a na raz li~itim lokacija, tel. 065/698012. Prodajem na Pobr|u ku}u na sprat na placu oko 700 m2, tel. 065/371-611. Prodajem ku}u u Trnu - Jablan, spratnicu, centralno grijawe, dvori{na zgrada sa gara`om, oku}nica, dva dunuma, tel. 00381642959859; 065/544-952. Prodajem stariju ku}icu na 1.400 m2 placa, Sara~ica, 435 uz glavni put, cijena 50.000 evra, tel. 065/935-191. Prodajem kod Zavoda distrofi~ara na Paprikovcu ku}u (P + 1 + M) sa gara`om i grijawem u odli~nom stawu na placu 330 m2, cijena 300.000 KM, fiksno, tel. 066/165-323. Prodajem ku}u 120 m2 u ulici Gavrila Principa sa oku}nicom od 500 m2 povoqno uz ulicu, tel. 065/636-545, 065/939-969. Prodajem odmah useqivu ku}u sa visokim potkrovqem i prate}im objektom - ogra|eno sa placem 1300 m2, voda, struja sa gra|evinskom dozvolom u Ko~i}evu op[tina Gradi{ka, tel. 065/417581. Prodajem u Prije~anima useqivu ku}u 8,5h9,5 (PR+1+M), novogradwa, plac 500 m2, voda, struja, septi~ka, cijena 70.000 KM, tel. 065/371-611. Prodajem ku}u u Rami}ima i posebno plac i {umu sa zemqom kod Srpca, tel. 051/461-064, 065/322-834, +385989645745. Prodajem ku}u 60 m2 + poslovni prostor 80 m2 kafe bar u funkciji+ gara`a 30 m2 na placu od 350 m2 ul. Dunavska Bawa Luka, tel. 065/548-444. Prodajem ku}u prizemnicu 14h9 sa 970 m 2 placa, prelaz TrnJablan, tel. 065/698-012. Prodajem ku}u na sprat u nasequ Turbe prema Gorwem {eheru, 1/1, povoqno i hitno, tel. 065/636-545.

Prodajem ku}u na 12 ari zemqe sa prate}im objektima pored asfalta u Mladenovcu, Srbija (povoqno), tel. 066/883-365, 0043/69911661576. Prodajem ku}u u Kqu~u poslovni prostor + gara`a + stambeni prostor ili zamjena za ku}u ili stan u Bawoj Luci, Mrkowi} Gradu, Prijedoru, Gradi{ci, tel. 065/644-785. Prodajem polovinu nedovr{enog dupleksa P+I+II+P 220 m2 prostora 212 m2 placa, uredni papiri, cijena 168.000 KM, tel. 065/011065. Prodajem u Dervi{ima dvije ku}e P+1, sa placem 720 m2, stara gradi{ka cesta, tel. 065/698-012. Prodajem na Paprikovcu blizu "Sirana" ve}u sre|enu ku}u, tel. 066/165-323. Prodajem krov 10h10, P+1 (dvije gara`e, centralno grijawe 100m2 terase) plac 346m2 ul. Cetiwska kod "Orhideje", tel. 065/524505. Prodajem ku}u u Bawoj Luci sa placem oko 620 m2, {iri centar, tel. 065/698-012. Prodajem drveni objekat, dimenzija 3 h 5 m, cijena 600 KM, tel. 065/811-117; 051/488-287. Prodajem ku}u na parceli, 400m2, Rosuqe, Trive Amelice 17, Bawa Luka, tel. 051/318-239. Prodajem ku}u i 14 dunuma zemqe osam kilometara od Lakta{a kanalom i jedan kilometar u selo, tel. 051/310-089; 065/306-116. Prodajem ku}u 134 m2 gara`a 2 ulaza na putu ^elinac - Babi}i prilaz Vrbawi 64 m zemqe 1244 m2, tel. 560-224; 065/197-029. Prodajem komfornu ku}u sa gara`om na placu od 1.850 m2, uz Babi}a rijeku u [u{warima, 4 km od bawe Slatina, tel. 065/655166. Prodajem u Buyaku uz isto~nu ogradu kasarne "Kozara", ku}u na sprat 9h9 u dupleksu na 500 m2 zemqi{ta, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem na tranzitu ku}u visoku prizemnicu 12h9 sa 600 m2 placa (trosoban stan i poslovni prostor), tel. 051/437-934; 065/ 763-941. Prodajem ku}u u Bawoj Luci ul. Kwaza Milo{a mjesto idealno za poslovni prostor u gradu, cijena po dogovoru, tel. 065/601-789. Prodajem useqivu ku}u VP kod "Kosmosa", papiri uredni, tel. 065/528-247. Prodajem mawu ku}u u Rami}ima na placu oko 1.000 m2, tel. 065/569294. Hitno prodajem u ^elincu (naseqe Yombe), useqivu mawu ku}u na placu od 300 m2, vlasnik 1/1, cijena 40.000 KM, tel. 065/ 906-356; 066/307-643; 051/214-368. ZAMJENA Mijewam ku}u u Kru{evcu za stan u Bawoj Luci uz dogovor, tel. 065/441-115. Mijewam ku}u za RH Jadran ili za stan ili poslovni prostor uz doplatu, tel. 051/461-064, 065/322834, +385989645745. IZDAVAWE Izdajem namje{tenu dvori{nu ku}icu povoqno, Rosuqe, tel. 354 543; 387 65/224-551. Izdajem namje{tenu ku}u u blizini TC "Merkator", Frana Supila 7, tel. 065/523-162. Izdajem sprat ku}e s posebnim ulazom (40 m2) u Gorwoj Slatini veoma povoqno, tel. 051/598-504.

STANOVI PRODAJA Prodajem dvosoban stan, 61 m2, drugi sprat, Obili}evo, 065/686434. Prodajem stan u Boriku, 57m2, luksuzno renoviran, sigurnosna vrata, centralno grijawe, lift, balkon. Mogu}nost pla}awa u 6 rata, tel. 387 65/572-929. Prodajem stan na Obili}evu, 51 m 2 , plus lo|a i podrum, tre}i sprat, lijepa i tiha lokacija, odmah useqiv, cijena 99.450 KM, tel. 065/995-664 ; 387 65/161-284. Prodajem dvosoban stan 40 m2, II sprat, lift i garsoweru 28 m2 na istom spratu, zgrada u izgradwi, Bawa Luka, Borik, Kne`opoqska ulica, tel. 38765/518-567. Prodajem trosoban stan u Boriku, 76 m2 , VIII sprat, Bawa Luka, Reqe Krilatice. Dobar raspored, useqiv, povoqno, tel. 38765 /885-111. Prodajem jednosoban stan 35 m2, ul. Cara Lazara, drugi sprat, sun~an, povoqno, tel. 065/562-426. Prodajem jednosoban stan 32 m2, renoviran sa komplet namje {tajem, ul. Marka Kraqevi}a, cijena 70.000 KM, tel. 065/562-426. Prodajem dvosoban stan na Star~evici 55 m2, tre}i sprat, ulica Kosovke djevojke, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem u ulici Svetog Save novogradwa, dvosoban stan, 75 m2, tre}i sprat, lift,, tel. 065/516927. Prodajem stan 61 m2 i stanogradwa 44 m2 i stan Milutin i 70,50 Milo{ Ipeks, tel. 051/456130; 450-281. Prodajem dvosoban stan 64 m2, II sprat u centru grada ul. Veqka Milankovi}a bb Prwavor, tel. 065/907-961. Prodajem nove stanove, razli~ite veli~ine i lokacije po povoqnim cijenama, tel. 065/562-426. Prodajem trosoban stan, 71 m2, prizemqe, ul. Reqe Krilatice, Borik, pogodan i za poslovni prostor, tel. 065/636-545. Prodajem dvosoban stan, 64 m2, ul. Krfska, II sprat, tel. 065/620322. Prodajem u Boriku dvosoban stan, 63 m 2 , tre}i sprat,, tel. 065/516-927. Prodajem stan u Boriku ulica Beogradska 78,2, III sprat, tel. 066/235-816. Prodajem stan 91 m2 u centru i u nasequ Star~evica, tel. 065/549687. Hitno prodajem stan 44 m2, useqiv prije nove godine u ulici Stepe Stepanovi}a na Mejdanu, tel. 065/329-162. Prodajem stan u novogradwi 77 m2, drugi sprat, 1/1 kod “Krajinalijeka” u B. Luci, tel. 065/636-545. Prodajem stan (novogradwa) 37,50 m2 naseqe `ute zgrade (Petri}evac) namje{ten, tel. 065/894-510. Prodajem trosoban stan 69 m2 kompletno saniran, Rebrovac, tel. 065/621-017;. Prodajem stan u Novoj varo{i 66 m2 mogu}a zamjena za mawi, tel. 065/624-186. Prodajem stan na Hisetama, Radoja Domanovi}a dvosoban 57 m2 I stan, tel. 066/235-816. Prodajem renoviran ~etvo rosoban stan 83 m2, tre}i sprat na po~etku Star~evice (kod brvnare "Aleksandrija"), tel. 065/371-611.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

Prodajem stan 82 m2, ul. Cara Lazara 4, centar, zidana gara`a 14 m2, papiri uredni, 1/1, cijena po dogovoru, mo`e zamjena za mawi do 50 m2, tel. 065/986-453. Prodajem svih veli~ina gotove stanove i stanove u izgradwi na vi{e lokacija, tel. 066/165-323. Prodajem na Star~evici stan 91 m2, ul. Rajka Bosni}a, tre}i sprat, stan je sre|en, cijena 1.750 KM/m2, tel. 065/935-191. Prodajem na Paprikovcu dvosoban stan, 56 m2, prizemqe, ekstra renoviran, luksuzno namje{ten, sa gara`om, cijena 110.000 KM, tel. 066/165-323. Prodajem u Boriku, ul. Mi{e Stupara, trosoban stan, tre}i sprat, 92 m2, fasadna cigla, cijena 200.000 KM, tel. 065/371-611. Prodajem u “Malba{i} zgradi” kod Medicinske elektronike, trosoban stan, 90 m2, peti sprat, lift, sa gara`nim mjestom 18 m2, useqiv u avgustu ove godine, tel. 065/516-927. Prodajem stan 52 m2 dvosoban, II sprat na Hisetama, tel. 066/235816. Prodajem dva mawa stana u Mejdanu, prvi sprat, Kalemegdanska ulica, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Hitno i povoqno prodajem mawi trosoban stan, ekstra lokacija, tel. 051/309-675; 065/909747. Prodajem trosoban stan 69 m2, ul. \.Kecmanovi}a 1 kompletno saniran, tel. 051/303-378. Prodajem stanove 32 m2, 38 m2 48, 49, 50, 55, 79, 89 91 i 110 m2, tel. 065/549-687. Prodajem na Rebrovcu jednosoban stan 41 m2, prvi sprat u izgradwi, useqiv u septembru ove godine, tel. 065/371-611. Prodajem jednosoban stan, renoviran, visoko prizemqe u Novoj varo{i, Bawa Luka, tel. 065/569294. Prodajem stan, 65 m 2 , Borik, zgrada Titanik, hitno, tel. 065/636-545. Prodajem stan 45m2 ulica Krfska (Obili}evo) zvati svaki dan od 8 do 16 ~asova, tel. 065/628202. Prodajem trosoban stan 86 m2, naseqe Sunce u ulici Svete kraqice Jelene, drugi sprat, hitno, tel. 065/636-545; 065/939969. Prodajem ili mijewam za mawi u “Pentagonu” troiposoban stan 100 m2, {esti sprat, potpuno renoviran, sa upotrebom gara`nog mjesta, tel. 065/516-927. Prodajem u centru grada stanove na drugom spratu od 55 m2 i na ~etvrtom spratu, hitno, tel. 065/ 636-545; 065/939-969. Prodajem dvosoban stan 63 m2 na Star~evici, Ogwena Price, ~etvrti sprat, hitno, tel. 065/636545; 065/939-969. Prodajem jednosoban stan s poslovnim prostorom na Star~evici hitno, cijena povoqna, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dva stana, jedan mawi trosoban 72,5 i ve}i od 90 m2, ul. Nikole Pa{i}a, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem trosoban stan u Boriku, dva lifta, hitno i povoqno, tel. 065/636-545;. Prodajem stan na Star~evici 44 m2, prvi sprat, ul. Ogwena Price, cijena 85.000 KM, tel. 065/ 935-191.

36 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE Prodajem za gotovinu na Rebrovcu dobro o~uvan dvosoban stan, 62 m2, ~etvrti sprat, odmah useqiv,, tel. 066/165-323. Prodajem u ulici Majke Jugovi}a kod Studentskog doma nov dvosoban stan povr{ine 66 m2, ~etvrti sprat, lift,, tel. 065/371-611. Prodajem dva stana na Star ~evici po 44 m2 prvi sprat 85.000 KM i tre}i sprat 90.000, tel. 065/935-191. Prodajem dvosoban komforan stan, 58 m2, Bulevar cara Du{ana u Centru ili mjewam za mawi uz dogovor, tel. 065/636-545. Prodajem stan 86 m2, IV sprat, lift, totalno saniran u Krfskoj ulici, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dvosoban stan 56 m 2 , renoviran, IV sprat, Borik od Vrbasa 100 m, tel. 051/288-090; 065/402-768; 065/ 402-769; 000001 M. Prodajem stan u Novoj varo{i Dragi{e Vasi}a 30 m2 prizemqe, tel. 066/235-816. Prodajem stan u Obili}evu 49 m2, VP, tel. 065/698-012. Prodajem stan u {irem centru 68 m2, I sprat, tel. 065/698-012. Prodajem jednosoban stan 30m2 prizemqe Obilli}evo, Starine Novaka 2, tel. 065/622-842. Prodajem stan jednosoban 48 m2, II sprat u Rosuqama ul. Trive Amelice, tel. 066/235-816. Prodajem dvosoban stan 61 m2, ~etvrti sprat ispod Star~evice, ul. Jug Bogdana 76, tel. 066/137-371, 051/315-362. Prodajem hitno stan u "karingtonki" kod MUP-a, 48 m2 i stan u nasequ Sunce totalno sre|en, hitno i povoqno, tel. 065/636-545. Prodajem stan u Obili}evu 49 m2, VP, i dvosoban stan u {irem centru 68 m2, I sprat, tel. 065/698-012. Prodajem u Bawoj Luci jednosoban stan 40 m2, strogi centar, 2 sprat, tel. 065/698-012. Prodajem stan, 56 m2 na Mejdanu, tre}i sprat, sre|en, lift, ul. Milo{a Obili}a, tel. 065/636-545. Prodajem na Star~evici kod restorana "Ogwi{te" trosoban stan 73 m2, prvi sprat, totalno renoviran, tel. 066/165-323. Prodajem stan u Obili}evu ulica Cara Lazara 35 m2, jednosoban visoko prizemqe, tel. 066/235-816. Prodajem nov dvosoban stan 61 m2, ul. Stepe Stepanovi}a, odmah useqiv, cijena 1950 KM/m 2 , tel. 065/562-426. Prodajem novi dvosoban stan 47 m2, odmah useqiv, kod zgrade MUP, cijena 99.000 KM, tel. 065/562-426. Prodajem na Bulevaru trosoban stan 75 m 2 , drugi sprat, tel. 066/165-323. Prodajem stan u Derventi, 65 m2, tel. 066/148-420. Prodajem na Stra~evici stan, ul. Ogwena Price, 4 sprat, 63 m2, ekstra ura|en (mogu}nost prepravke u trosoban), cijena 1950 KM/m2, tel. 065/935-191. Prodajem nove stanove bli`e centru, ekskluzivno opremqeni, povoqno, tel. 065/562-426. Prodajem dvosoban stan u centru Bawe Luke 74 m2 I sprat, tel. 065/ 396-584. Prodajem stan u Bawoj Luci 50 m2, nova gradwa u blizini fakulteta, tel. 065/698-012. Prodajem nov useqiv stan 49m2 2000KM/m2 i 69 m2 cijena 1900 KM/m2 sa PDV-om, tel. 065/524505. Prodajem dvosoban stan 56 m2, renoviran, IV sprat, Borik od Vrbasa 100 m, tel. 051/288-090; 065/402-768; 065/402-769. Prodajem u ul. \ure \akovi}a renoviran dvoiposoban stan 74 m2, peti sprat, lift, tel. 065/516-927.

Prodajem nov useqiv stan 44m2 dvosoban sa ostavom ul. Romanijska , cijena povoqna, tel. 065/524505. Prodajem nov trosoban stan 84m2 useqiv sa ostavom 4m2- centar Aleja Svetog Save, tel. 065/ 524-505. Prodajem sre|en, trosoban komforan stan 79 m2 u Novoj varo{i sa gara`om, Masarikova ulica, prvi sprat, hitno i povoqno, tel. 065/636-545. Prodajem u Aleji Sv.Save trosoban stan 82 m2 + {upa 5 m2 sa dva balkona peti sprat, lift, novogradwa, tel. 065/516-927. Prodajem renoviran dvosoban stan 58 m2, tre}i sprat u nasequ Ante Jaki}a, tel. 065/516-927. Prodajem stan 105 m 2, u Gunduli}evoj ulici, halogena svjetla, klimatizovano, ameri~ki plakar 5 m, cijena 1.900 KM/m 2 , tel. 065/636-545. Prodajem stan 51 m2, Jovana Du~i}a, prizemqe pogodan za poslovni prostor, tel. 066/420-257. Prodajem vi{e stanova u Jevrejskoj ulici, tel. 066/148-420; 051/211-656. Prodajem jednosoban stan u centru Bawe Luke 46 m2, prvi sprat plus gara`a, tel. 051/302-724. Prodajem stan u Obili}evu 44 m2, VP, tel. 065/698-012. Prodajem nov dvosoban stan 57m2 II sprat naseqe Lau{, 1m2/ 2000 KM mo`e kompenzacija za putni~ko vozilo ili odgo|eno pla}awe, tel. 065/687-903. Prodajem {estosoban dvo eta`ni stan, 130 m2 i gara`u na po~etku Petri}evca u Bawoj Luci, tel. 065/655-166. Prodajem ku}u 10h9 na sprat sa lokalom i dva stana na placu 415m2 , ul. Wego{eva, tel. 065/524505. Prodajem dvosoban stan 53 m2, peti sprat, cijena 100.000 KM, Milo{a Obili}a 52, Bawa Luka, tel. 065/881-644. Prodajem stan na Lau{u 57 m2, drugi sprat, cijena 1750 KM/m2, useqiv, novogradwa, tel. 065/523162. Prodajem nov stan na Hisetama, ul. Isidore Sekuli}, 48 m2, prvi sprat, cijena 90.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ili mijewam za stan useqivu prizemnicu, ku}u, ul. Pionirska 33, tel. 065/528-247. Prodajem stan 45 m2, ul. Bra}e Potkowak Obili}evo, Bawa Luka, tel. 065/738-610. Prodajem stan 69 m2 novogradwa, centar Bawe Luke, preko puta Unikredit banke, cijena 1m 2 /2300KM, tel. 065/581-558 000019 M. KUPOVINA Kupujem dvosoban stan oko 50 m2, centar mo`e i jednoiposoban, tel. 051/461-064, 065/322-834. Kupujem stan do 30 m 2 ili baraku u Buyaku mo`e ~uvawe starih lica, tel. 065/314-224; 065/778-665. ZAMJENA Mijewam dvosoban stan 1/1 u centru Bawe Luke za Zemun ili Beograd, tel. 00387 51/308-758. Mijewam dvosoban stan 57 m2 + podrum 28 m2 prizemqe u Rosuqama za 2 mawa stana, tel. 051/318-969; 065/902-544. Mijewam dvosoban stan u Sarajevu 60 m2 za Beograd, Novi Sad, U`ice mo`e i prodaja Bijeqina uz doplatu, tel. 056/482-414; 0038131861-048. Mijewam stan u Br~kom za odgovaraju}i u Bawoj Luci, tel. 065/ 889-959. Mijewam dvosoban stan u Boriku za jednosoban u Boriku

OGLASI ili Novoj varo{i uz doplatu, Hitno, tel. 065/419-294. Mijewam dvosoban stan 66m2 II sprat u kuli kod {kole, Nova varo{ za trosoban stan u centru, sprat 1-2, hitno, tel. 051/303-038, 065/180-753, 051/307-514. Mijewam stan 37 m2 u centru Bawe Luke za Beograd ili Igalo, tel. 065/870-004, 051/211-585. IZDAVAWE Izdajem trosoban stan, 64 m2, useqiv od 1 novembra, Starog Vujadina 89, tel. 051/467-233. Izdajem namje{tenu garsoweru na Paprikovcu sa centralnim grijawem, tel. 065/685-800. Izdajem trosoban namje{ten stan po~etak Star~eviceprizemqe ku}e, centralno grijawem za porodicu, zaposlene osobe ili 3-4 studenta, tel. 465170, 065/227-310. Izdajem mawi stan, garsowere i sobe, namje{teno ima i grijawe, tel. 065/636-195; 051/212-691. Izdajem samcima (ne studentima) namje{tenu garsoweru u novogradwi zvati poslije 16 ~asova, tel. 066/850-656. Izdajem nov dvosoban stan u stambenoj zgradi, ul. P.P. bataqona preko puta TAS-a zvati poslije 16 ~asova, tel. 051/277068. Izdajem dvosoban namje{ten stan zaposlenim djevojkama ili studentkiwama, ul. Du{ka Ko{~ice, tel. 065/547-711. Izdajem jednosoban stan, djelimi~no namje{ten, ul. Lov }enska bb, prednost ima mladi bra~ni par, tel. 065/738-508. Izdajem prazan stan dvosoban Srpskih rudara 48, tel. 051/280922. Izdajem jednosoban potpuno namje{ten stan blizu Kampusa za 4 studenta ili bra~ni par. Centralno grijawe, kablovska i najsitnija oprema na raspolagawu, tel. 065/858-545. Izdajem stan, dvori{na, poseban ulaz, Ilije Gara{anina 125, zvati u poslijepodnevnim ~asovima, tel. 051/352-707. Izdajem dvosoban nov, nenamje{ten stan, ul. Kara|or|eva 378, II sprat, tel. 065/687-903. Izdaje se jednosoban namje{ten stan u centru grada, iza kina "Kozara", tel. 051/302-623. Izdajem mawi jednosoban stan, prazan 120 KM, poseban ulaz, mo`e dva ili jedan ~lan, tel. 065/973-228. Izdajem dvosoban stan sa gara`om u privatnoj ku}i zvati od 18 ~asova, tel. 437-353. Izdajem namje{tenu garsoweru, sa dobrim grijawem, poseban ulaz, u ul. Jasimira Mal~i}a br. 6, tel. 051/454-524; 065/858-064. Izdajem dvosoban stan sa gara`om u stambenoj zgradi, tel. 065/526-063. Izdajem useqivu ku}u ul. Pionirska 33, tel. 065/528-247. Izdajem garsoweru sa grijawem u Obili}evu, tel. 065/613-398. Izdajem jednosoban namje{ten stan (ku}a) ulaz poseban, tel. 065/988-220. POTRA@WA Potreban jednosoban stan, namje{ten ili garsowera sa grijawem u u`em centru, tel. 066/534107.

POSLOVNI PROSTORI PRODAJA Prodajem poslovne prostore 30m2, 43, 44, 68, 168, 185, 216, 360, 700, 1260, 1460 m2 u Bawoj Luci, tel. 065/549-687. Hitno prodajem poslovni prostor 70 m2 u Tr`nom poslovnom centru "Milenijum" u Derventi, tel. 065/329-162.

Prodajem pored autoputa poslovni prostor, 1.000 m2, na placu od oko 6.000 m2, sa upotrebnom dozvolom, ozbiqni kupci }e dobiti dodatne informacije usmeno, tel. 065/371-611. Izdajem poslovni prostor 12 m2 u centru grada na Bulevaru, tel. 066/235-816. Prodajem poslovni prostor 100 m2, ul. Kara|or|eva 239, kod "Jadranke" na glavnoj cesti, cijena po dogovoru, tel. 065/588-889. Prodajem u Rosuqama sre|en kafi}, sa inventarom, 52 m2, cijena 6.000 KM/m2, tel. 065/516-927. Prodajem poslovni stambeni objekat P+P+M 700m 2 u Der vi{ima, stari gradi{ki put na placu od 800m2 u Bawoj Luci, tel. 065/404-644. Prodajem poslovno stambeni objekat u izgradwi 200 m2, po~etak Petri}evca sa projektom i gra|evinskom dozvolom, tel. 065/ 655-166. Prodajem lokal 30 m 2 u Dra go~aju - kod Doma, povoqno, tel. 065/251-944. Prodajem ili dajem u zakup poslovni prostor kod "Boske" 60 m2, namjena za kancelarije, tel. 066/165-323. Prodajem ili dajem u zakup dva objekta 1) P+P+M cc 700m2, 2) P+S+M cca 1000m 2 na placu 2500m Bawa Luka, tel. 065/404644. Izdajem u ul. Kraqa Alfonsa XIII br. 2 na II spratu kanelarijski prostor od 37 m2, tel. 051/226800; 065/514-170. Prodajem stan u Obili}evu 51m2 plus lo|a i podrum, III sprat, useqiv odmah, cijena 99450 KM, tel. 066/995-664. IZDAVAWE Izdajem kancelarijski prostor, Gr~ka ulica, kod stare autobuske, 065/186-503, tel. 38765/186-503. Izdajem poslovni prostor 40-50 m2, ul. Novaka Piva{evi}a, na po~etku uz ulicu, tel. 065/636-545; 065/939-969. Izdajem lokal u centru, 16 m2 sa upotrebnom dozvolom i mokrim ~vorom, tel. 063/944-141. Izdajem poslovne prostore 44 m2, 48, 60, 150, 450, 450, 1460 m2 u Bawoj Luci, tel. 065/549-687. Izdajem lokal u strogom centru 16 m 2 sa upotrebnom dozvolom zvati od 8 do 16 ~asova, tel. 051/211-999. Iznajmqujem poslovne prostore 40 m2 i 36 m2u centru grada, Bawa Luka, Pelagi}eva 4A, tel. 065/ 803-999. Izdajem poslovni prostor 35 m2, u strogom centru Bawe Luke, Stari zanatski centar, tel. 065/ 398-605. Izdajem poslovni prostor u zanatskom centru Hani{te pogodan za kancelariju, a mo`e i za druge namjene, tel. 065/028-363. Povoqno izdajem poslovni prostor sa upotrebnom dozvolom za ordinaciju i kancelarije, ul. Jovana Ra{kovi}a 7, tel. 051/303-722; 065/367-413. Izdajem dva poslovna prostora od 40 i 50 m 2 na Petri}evcu, veoma povoqno i na du`i period, tel. 065/565-919. Izdajem poslovni prostor 90 m2 kod "Intereksa" B.Popovi}a 60 parking 100 m2 grijawe, klima, telefon, tel. 065/584-872; 051/371846. Izdajem poslovni prostor pogodan za apoteku, ambulantu, predstavni{tva i kancelarije, Du{ana Ko{~ice 22, Bawa Luka, tel. 065/526-532. Izdajem poslovni prostor 25 m2, ul. Vase Pelagi}a 10, tel. 066/670895; 065/562-426. Izdajem poslovni prostor u blizini TC "Merkator" , 600 KM mjese~no, tel. 065/523-162.

Izdajem poslovne prostore mo`e kancelarije odnosno biro za firmu pogodno mjesto, Bra}e Podgornika 47 jedan prostor 100 m2 i drugi 110 m2 cijena po dogovoru, tel. 065/217-909. Izdajem poslovni prostor u Lazarevu 27 m2 pogodan za kancelariju, centralno grijawe ima parking prostor obezbje|en, tel. 051/371-614. Izdajem izlo`beno (200 m2) magacinski (300 m2) prostor na autoputu, Suboti~ka bb, tel. 065/ 932-112. Izdaje se kancelarijski prostor 55 m2 sa upotrebnom dozvolom u strogom centru B. Luke, ul. Jevrejska, tel. 065/902-567. Izdaje se poslovni prostor 20 ili 45 m2 sa upotrebnom dozvolom za razne namjene u Wego{evoj 55 a, B.Luka, tel. 065/530-030. Izdajem poslovni prostor od 55 m 2 u Kara|or|evoj ul. br. 37 (Lau{) s dozvolom za prodavnicu, tel. 065/936-217, 065/198-602. Izdajem poslovni prostor 36m2, 2 kancelarije kod restrovan "^ajavec", cijena 400 KM, tel. 051/302-434. Izdajem poslovni prostor u pripremi 63 m2, Kraqa Alfonsa 4, Bawa Luka preko puta “Alpine” i “Unistursa”, zvati poslije 17 ~asova, tel. 066/184-625. Izdajem 100 m 2 skladi{nog prostora u Maslova~koj 12 Bawa Luka, tel. 051/308-084; 066/642376. Izdajem poslovni prostor 22 m2, jeftino 150 KM, uz glavnu ulicu, Kara|or|eva 445, B. Luka, tel. 282-106; 065/635-449. Izdajem poslovni prostor do 90 m2, ul. Filipa Macure, tel. 065 512-655. Iznajmqujem poslovni prostor u Mrkowi} Gradu, tranzitni put, 160 m2, za sve vrste djelatnosti, tel. 065/733-957.

GARA@E PRODAJA Prodajem gara`u u centru iza "Ekvator" zgrade, 16 m2, ~vrsta gradwa, tel. 065/528-528. IZDAVAWE Izdajem u zakup gara`u 17 m2, ul. Kraqa Alfonsa XIII, tel. 065/687903.

PLACEVI PRODAJA Prodajem plac u Kuqanima 540 metara kvadratnih, 150 metara od po{te kontakt, tel. 387 65/306147. Prodajem plac u Lakta{ima u blizini bazena, dozvoqena gradwa, tel. 387 65/493-216 ; 051-351478. Prodajem placeve u blizini lova~kog bara, Prije~ani, 1/1, gradska voda,struja, kanalizacija, tel. 05/355-896; 387 65/161-284. Prodajem povoqno pet dunuma zemqe u Mi{inom Hanu - Radiwa~a, tel. 065/819-546. Prodajem plac na Pavlovcu (Lau{), 600 m2, mo`e i zamjena za automobil uz doplatu, tel. 066/ 742-581. Prodajem 1.650 m2 zemqe (dva placa) kod {kole u Motikama, pored potoka, cijena 30.000 KM, tel. 065/516-927. Prodajem vi{e placeva za individualnu izgradwu na vi{e lokacija, tel. 065/562-426. Prodajem plac u Bawoj Luci, tel. 065/671-420. Prodajem plac 1.000 m2 u Krminama pod borovima i plac 1.900 m2 u Velikom Bla{ku, hitno i povoqno, tel. 065/636-545: 065/939-969. Prodajem zemqi{te 3600 m2 , preko puta @upnog ureda sa mawom ru{evnom ku}om u Motikama

OGLASI na glavnom putu, struja, voda,, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem zemqi{te i {umu povr{ine 20.000 m2 sa vikendicom u izgradwi na glavnom putu u Kr~maricama, tel. 051/437-934; 065/ 763-941. Prodajem plac 656 m2 imaju svi uslovi za gradwu ku}e, lice placa do ulice 17 m, cijena po dogovoru po{to i op{tina prodaje, nalazi se u ul. Bra}e Kukrika kod br. 21, tel. 051/215-483. Prodajem plac kod Beograda 600 m2 autoput ZG - BG, naseqe Grmovac 2.000 evra, tel. 065/687-913; 051/435685. Prodajem povoqno 6,5 dunuma zemqe u komadu kraj kanala Lakta{i - Srbac u Maglajanima, tel. 065/757-397. Prodajem placeve u ul. Blagoja Parovi}a, dozvoqena gradwa, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/279-619. Prodajem plac u gorwoj ^esmi 1100 m2, 1/1 cijena 30 KM po m2, tel. 065/355-060. Prodajem u Drakuli}u zemqu povr{ine 4.400 m 2 uz asfalt, struja, voda, cijena 65.000 KM, tel. 065/671-420. Bawa Luka - Rami}i prodajem placeve po 500 i 1000 m 2 , tel. 065/569-294. Prodajem dva placa na Pavlovcu kod “[eve”, mo`e i komadu, tel. 051/217-507. Prodajem dva placa po 600 m2 u Trnu i pored Vrbasa, tel. 065/516927. Prodajem 3.000 m2 placa na Jeli}a brdu, Jakupovci - Lakta{i i plac od 1.000 m 2 na Kr~maricama, Slatina, blizina vode i struje, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem vi{e placeva u Debeqacima, dozvoqena gradwa i plac od 4.000 m2, vi{e “Kosmosa”, ul. @arka Zgowanina, hitno, ravnica, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem pored autoputa kod “]ambele” 30.000 m2 zemqe, cijena 100 evra/m2, tel. 065/371-611. Prodajem plac - zemqu 4.000 m2 u Prijakovcima, cijena 32.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem 10 dunuma zemqe u [u{warima, struja, voda, telefon, asfalt, tel. 051/216-140; 065/310057. Prodajem u Rami}ima zemqu oko 15.500 m2, povoqno uz prijedorski put, tel. 065/698-012. Prodajem u Dervi{ima placeve od 480 - 560 m2, tel. 065/698-012. Lakta{i - Mahovqani, prodajem 27 dunuma zemqe uz saobra}ajnicu Bawa Luka - Gradi{ka, tel. 065/ 569-294. Prodajem zemqu 16 dunuma u Mahovqanima, Lakta{i, izlaz na glavnu ulicu B. L.- Gradi{ka, tel. 066/328-896. Prodajem imawe - ku}a sa prate}im objektima, oku}nice 25 dunuma, Gradi{ka - Drageqi, tel. 065/569-294. Prodajem plac kraj Vrbasa poslije motela "Dragana" 630 m2 cijena 30.000 KM, tel. 066/264-138. Prodajem plac u [u{warima 1.605 m2 udaqeno od magistralnog puta 100 m, tel. 051/539-006; 065/650-289. Prodajem 3000 m2 zemqe u ^arda~anima 1/1 2 km lijevo Kla{nice, Prwavor lijep plac ravnica vrlo povoqno ispod cijene - pogledati papiri uredni, tel. 371-166. Prodajem sedam dunuma zemqe u Jakupovcima, telefon, voda, struja i asfalt, pogodno za sve namjene, tel. 051/539-006; 065/650-289. Prodajem 4 dunuma zemqe Lakta{i-Jablan, tel. 065/569-294. Prodajem dva placa u Karanovcu od {est i sedam dunuma zemqe, tel. 066/242-599. Prodajem osam dunuma zemqe, 1/1, Nova Topola, naseqe Kraji{nik.

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 37 Zvati od 10 do 21 ~as, tel. 00385/ 52-543-601. Prodajem plac 700 m2 i mawi nedovr{eni objekat 6h8 pokriven 1/1 uz asfalt u Drago~aju cijena 35.000 KM, tel. 065/612-983. Prodajem plac 470 m2 kod igrali{ta u Drago~aju, tel. 065/462366. Prodajem placeve za stambenoposlovne objekte (Bawa Luka), tel. 065/549-687. Prodajem plac 1700 m 2 , kraj glavnog puta, 800 m od fabrike vode, tel. 065/605-445. Prodajem povoqno plac povr{ine 700 m2, asfalt, voda, kanalizacija, dozvoqena gradwa ku}e za stanovawe, naseqe Lau{ 2, tel. 051/437-862. Prodajem dva dunuma zemqe u selu Milo{evci, Lakta{i, tel. 051/217-986. Prodajem 6 dunuma zemqe u Glamo~anima, 150 m od autoputa prema Popovi} otpadu, dozvoqena gradwa, tel. 065/692-136. Prodajem tri dunuma zemqe u Razboju Lijev~e, vrlo povoqno za izgradwu ku}e ili maweg preduze}a a nalazi se na mag. putu Topola - Srbac ima gradsku vodu i struju, tel. 051/370-931. Prodajem izuzetnu gra|evinsku parcelu, od 1150 m2 uz Babi}a rijeku u [u{warima, 4 km od bawe Slatine, gradska voda, struja, ogra|eno, tel. 065/655-166. Prodajem dva placa u komadu od {est i od sedam dunuma zemqe u Karanovcu, tel. 066/242-598. Prodajem zemqu u Bawoj Luci za poslovnu i stambenu gradwu i zemqu uz prijedorski put, tel. 065/698-012. Prodajem plac 400 m2 kod Poliklinike u Bawoj Luci, tel. 065/ 569-294. Povoqno prodajem 6 dunuma zemqe kod UNISA-Rami}i, stari prijedorski put, tel. 065/684-212. Prodajem plac u Pavlovcu preko puta "[eve", UTE uslovi, tel. 065/755-410. Prodajem plac na moru 454,2 Milna - Bra~, cijena povoqna, papiri uredni, put, voda, struja, tel. 051/482-249, 065/096-438. Prodajem placeve u Debeqacima 867, 931 i 1180 m2, blizina gradskog autobusa, tel. 065/763-941. Prodajem dva placa na po~etku Jakupovaca blizu Kla{nica, cijena povoqna, tel. 065/803-315. Prodajem 3.000 m 2 zemqe u [u{warima 100 m od firme "Elim", tel. 065/034-932. Prodajem plac 1700 m2 za gradwu ku}e - vikendice naseqe Pavlovac, 4,5 km od centra grada, tel. 282-106; 065/635-449. Prodajem mawe placeve na po~etku Jakupovaca blizu novog autoputa sve pogodnosti za gradwu, cijena povoqna, tel. 066 /467-752. Prodajem mawi plac u Lazarevu, blizu "Intereksa", UTE uslovi kanalizacija, cijena povoqna, tel. 065/288-628; 065/996-568. Prodajem plac, 440 m2, u Drakuli}u, 6 km od centra B. Luke, cijena 15.500 KM, tel. 065/662776. Prodajem povoqno plac po vr{ine 487 m2, dozvoqena gradwa cijena po dogovoru, naseqe Lau{ 2, tel. 051/437-862.

KIOSCI PRODAJA Prodajem metalni kiosk u Buyaku 20 m2, tel. 066/253-216.

SOBE IZDAVAWE Izdajem sobu za dvije djevojke, Centar, tel. 066/532-645.

Izdajem sobu sa jednim, a mo`e i dva le`aja studentima i |acima, parno grijawe, tel. 051/302-845. Izdajem sobu u prizemqu stambene zgrade blizu centra kod Gimnazije, centralno grijawe. Pred nost studentkiwama, tel. 065/293-800. Izdajem sobu za dvije djevojke u Boriku, tel. 066/205-018; 051/309948. Izdajem namje{tenu sobu sa zasebnim kupatilom i odvojenom strujom (u Lazarevu), tel. 051/372040. Izdajem sobu za studente jednokrevetnu i dvokrevetnu, centralno grijawe, blizu pravnog fakulteta, za nepu{a~e, tel. 460653; 066/449-800. Izdajem namje{tene sobe sa centralnim grijawem poseban ulaz Lakta{i, tel. 066/323-935. Izdajem sobu za dvije studentkiwe ili u~enice u centru grada, sa upotrebom kuhiwe, tel. 051/216-345; 065/713-688. Izdajem dvokrevetnu sobu, djevojkama u u`em centru grada, tel. 065/529-922. Izdajem studentkiwama namje{tenu dvokrevetnu sobu blizu fakulteta, poseban ulaz, grijawe, tel. 065/668-870; 051/436-587. Izdajem sobu djevojkama centralno grijawe, poseban ulaz, kuhiwa, kupatilo, tel. 065/228840. Iznajmqujem dvokrevetnu sobu studentima, centar grada, tel. 051/218-383.

VIKENDICE PRODAJA Prodajem vikendicu, [ipovo, Sokolac, zaselak Malinovi}i, tel. 387 65/807-490. Hitno i povoqno prodajem vikendicu, tel. 065/671-420. Prodajem vikendicu u Rije ~anima na placu 2.250 m2, pored potoka, povoqno, tel. 065/562-426. Prodajem vikend ku}u, struja, voda, asfalt, 1 dunum zemqe sve ogra|eno, 8 km od centra, tel. 318829. Prodajem vikendicu 20+20 m2 u ^arda~anima, ~vrsta gradwa, zavr{ena, voda, struja na placu 500 m2 , ogradjeno, tel. 065/581773, 051/318-739. Prodajem povoqno vi{e vikendica i placeva u Slatini i okolini, tel. 588-150, 065/964-929. Prodajem zapo~etu gradwu vikendice (temeq i prva plo~a), 8,5h5 na zemqi{tu 1700 m2, povoqna cijena u Slatini-\uki}i, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem brvnaru 3,5 h 2,5 m cijena 2.100 evra, tel. 066/328-896. Prodajem vikend-ku}u sa dva ulaza 112 m2 gara`a, dnevni boravak 2 kupatila, 1244 m2 zemqe uz Vrbawu gorwi ^elinac, tel. 560224; 066/197-'20. Prodajem vikendicu 8h6 nedovr{ena sa 1.500 m2 zemqi{ta u Slatini, asfalt, voda, struja, tel. 051/437-934; 065/763-941. KUPOVINA Kupujem vikendicu na podru~ju grada Bawe Luke, tel. 065/778-665.

MOTORNA VOZILA PRODAJA Prodajem “reno 19” -1,4 benzin, metalik sivi 4 vrata neocariwen u odli~nom stawu vrlo povoqno 065/894-570. Prodajem “golf II” dizel 85 godi{te registrovan do 23.6.20010. godine cijena 2400KM, 065/864-275. Prodajem “ford 1,6” dizel karavan 88 godi{te istekla registracija cijena 950 KM 065/ 864-275.

Prodajem “ford fijestu” god. proiz. 1996. u super stawu, tel. 065/353-418. Prodajem povoqno kamper "fijat", 90. g.p. ili mijewam za auto, gra|u ili plac uz doplatu, tel. 387 65/513-897. Prodajem "nisan patrol" 12/2003. g.p., pre{ao 48000km, rollbarovi, nove gume, ekstra stawe ili mijewam za "mercedes 4-matic", "audi quatro", pos.prostor, tel. 387 65/513-897. Prodajem "pe`o 405", 1.6 benzin plin 90. god. registrovan, cijena 2400 km, tel. 387 65/546-398. Prodajem "alfu romeo" 155, motor 2,0, benzin plin, godi{te 95. cijena 6.600 KM, tel. 387 65/687-451. Prodajem autoprikolicu “sabatijer” sa poklopcem, tel.065/971583 i 065/410-485. Prodajem yip "reno skenik", 4h4, 2002. godina, pre{ao 48000 km. Tamnozeleni metalik, benzin, kao nov, tel. 387 65/513-510. “Mercedes 190 E” i “mercedes 124-200” dizel prodaju se u dijelovima i hladwak za mercedes sprinter, tel. 065/218-600. Prodajem kombi "wv" putni~ki, produ`eni, 1993. godi{te, tel. 063/996-774. “Volvo 340-345” prodaje se u dijelovima, tel. 065/218-600. Prodajem "zastavu 128", bijele boje, g.p. 90. neregistrovana od 21.08.09; 700 KM, tel. 066/335-413. Prodajem "ford eskort" 1,6, proizveden 1987, crvene boje, registrovan do 12/09, tel. 065/560543. Prodajem "golf dva" turbo dizel, 87. godi{te, registrovan godinu dana, vlasnik, cijena 3.400 KM, tel. 065/310-792. Prodajem "jugo 45" za dijelove sa dobrim motorom i "ford eskort" za dijelove, povoqno, tel. 065/894275. Prodajem “mercedes” 190, dizel, 5.000 KM, tel. 065/538-032. Prodajem dvije “fijeste 1,1”, kompeltne ili u dijelovima, tel. 065/454.780, 051/316-244. Prodajem "golf 2" u odli~nom stawu, 1991. godi{te, turbo dizel, cijena 4.500 KM, tel. 051/218-141; 065/826-870. Prodajem "reno klio" 1,4, 72 KW, 16 V, proizveden 2001, registrovan do 10/10 godine, ful oprema, benzin, metalik sivi, tel. 065/585-573. Prodajem "audi A4", 1.9 TDI 98. god. lavqa kanya, alarm 12.600 KM, tel. 065/523-162. Prodajem "WV pasat" karavan dizel, kao nov, registrovan, 2002. godi{te, siva metalik, povoqno, tel. 065/225-522. Prodajem "opel astru" 1.8, benzin, crna metalik, god. proiz. 2000. registracija do novembra 2010, tel. 065/310-398. Prodajem - mijewam “mercedes 190 D” 83. god. motor havarisan, ostalo u odli~nom stawu, tel. 066/712-900. Prodajem "reno" 11, registrovan do aprila 2010. u odli~nom stawu, tel. 066/878-551 ili 065/719-878. Prodajem “golf 2”, dizel, 85. g. p., tel. 065/673-890. Prodajem kombi KIA , 1+7 sjedi{ta, pre{ao 4000 KM, garancija do 1.7.2010, tel. 066/ 224- 919. Prodajem "lancia kappa" 2.4 JTD, 98 godina, ful orema, registrovan do maja 2010, tel. 065/254-628; 065/672-458. Prodajem "opel astru", 1.7 dizel, 2002. godi{te, kao nova, limuzina, siva metalik, sa pla}enom carinom i PDV 10.700 KM, tel. 065/826-640.

Prodajem "VW yetu" 88. god. benzin 1.6. registrovana do 7 mjeseca 2010. metalik siva, aluminijske felge o~uvana - Tesli}, 2400 KM, tel. 065/417-264. Prodajem u dijelovima "volvo" 440-460, tel. 065/218-600. Prodajem ili mijewam za skupqe auto, "reno gtl" 1,7 benzin g.p. 1988, tel. 065/922-499. Prodajem povoqno "kadet karavan", dizel, 1990. godi{te u super stawu, tel. 065/528-247. Prodajem ili mijewam za jeftinije auto "mercedes" 1,7 D, A klasa, 2000. godi{te u super stawu, tel. 065/528-247. Prodajem "jugo 55", 1989. go di{te u dobrom, o~uvanom i voznom stawu, tel. 051/465-040; 065/208-764. DIJELOVI I OPREMA Prodajem lijevi retrovizor (mehani~ki) za “golf 3”, veoma povoqno, tel. 065/894-570. Prodajem elektropodiza~e stakla za “golf 2” sa 4 vrata sa instalacijom i prekida~ima, tel. 065/894-570. Prodajem fabri~ki krov za traktor IMT 539, cijena 120 KM, tel. 065/864-275 Prodajem ve}u auto prikolicu sa arwevima, aluminijumskim krovom i rezervnim to~kom kao nova, tel. 065/543-295. Prodajem 4 gume (M+S) 165,65 R 14 marke "goodyear" cijena 100 KM, tel. 065/538-279. Prodajem ~eli~ne felge za "pasat" 5 i "golf" 4, tel. 065/931383. Prodajem ~eli~ne felge 14 cola "golf 4" i 15 cola "opel vektra", tel. 065/931-383. KUPOVINA Kupujem felge 14 za "pe`o 206", tel. 465-571.

MA[INE I ALATI PRODAJA Prodajem liniju za obradu metala, malo upotrebqavano, ima 12 ma{ina i garnitura, kupac dobija dugoro~an posao, tel. 066/174794. Prodajem krunilicu za kukuruz ru~nu i kuku atestiranu za mercedes, novo, tel. 065/864-056. Prodajem mlin za `ito, ru~ni rad, trofazni motor, cijena povoqna, tel. 065/535-934. Prodajem univerzalnu glodalicu marke "toc", radna du`ina 1.500 mm uz sav prate}i pribor, tel. 065/232-086; 055/250-271. Prodajem i servisiram nove ma{ine mrvilice, {rotalice, hoblarice, cikulare i ma{ine za vo}e i povr}e, tel. 051/532-426. Prodajem plo~asto `eqezo, maksimalno di`e 1.500 kg, tel. 065/931-383. Prodajem mlin, meqe sva `ita, ru~no pravqen bez motora, cijena po dogovoru, tel. 065/606-144.

UGOSTITEQSTVO PRODAJA Prodajem nov ugostiteqski namje{taj, pla}awe i cjena po dogovoru, tel. 051/532-426.

38 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE

GRA\EVINARSTVO PRODAJA Prodajem klozet {oqu, umivaonik, tri ~esme nove za sudoper i umivaonik, tu{ bateriju sa crijevom novu, ormari} za kupatilo sa dva ogledala sa strane, tel. 216-358; 066/137-133. Prodajem dva drvena prozora za ku}u, dva kau~a drvena i dvije foteqe, TA pe}, {ah drveni novi, hrastovo bure novo 85 l, tel. 216358; 066/137-133. Prodajem sigurnosna vrata nova, cijena 100,00 KM, tel. 065/454.780, 051/316-244.

MUZIKA PRODAJA Prodajem harmoniku melodiju 60 basova, tri registra i dje~iju harmoniku, sve ispravno, tel. 065/206060. POTRA@WA Potrebne djevojke koje `ele pjevati narodne i starogradske pjesme, mogu se javiti i po~etnice, B. Luka, tel. 051/303-011.

APARATI ZA DOMA]INSTVO PRODAJA Prodajem mali fri`ider “gorewe”, tel. 216-358; 066/137-133. Prodajem el. {poret kombinacija plin-struja i sa duplom rernom za pite, tel. 065/588-889. Prodajem zamrziva~ "gorewe" 210 l, tel. 465-571.

NAMJE[TAJ PRODAJA Prodajem povoqno {poret na drva, desni cijena po vi|ewu, tel. 051/219-577. Prodajem kvalitetan kau~ sa sandukom za posteqinu, tel. 051/302835, 065/802-507. Prodajem trosjed, povoqno, tel. 065/522-199. Prodajem pe} - kamin “plamen amiti” mo`e zamjena za sedam metara drva, tel. 066/328-896. Prodajem drveni monta`ni regal, dimenzija 3,25 m, cijena 100 KM, tel. 065/811-117; 051/488-287. Prodajem kau~ i sanduk za posteqinu, tel. 051/302-835. KUPOVINA Kupujem polovne trpezerijske stolice, tel. 065/454.780, 051/316-244.

USLUGE OSTALO Kucawe seminarskih i drugih stru~nih radova, priprema za {tampu kwiga, bro{ura, priru~nika, stru~nih ~asopisa i novina, izrada kalendara, vizit karti i sl., tel. 065/930-031 ili 066/119221. Dje~ija igraonica "Ro|os" nudi po vrlo povoqnim cijenama igrawe za djecu, ~uvawe djece, proslave ro|endana i sli~no, tel. 065/561952. Dimwa~ar, ~istim dimwake i pe}i za centralna grijawa, povoqno, tel. 051/483-144 i 065/670-639. Ozbiqna i odgovorna `ena sa dugogodi{wim iskustvom wegovala bi starije osobe polupokretne i nepokretne, tel. 387 66/950-299. [kola ra~unara “Giga Computers” organizuje sve vrste kurseva za rad na ra~unarima. Organizujemo i kurs za kwigovodstvo. Ulica Save Mrkaqa 2, kod Biroa za zapo {qavawe. Zvati svaki dan, tel. 051/ 213-088; 065/520-223. Dimwa~ar vr{i sve dimwa~arske usluge, brzo, povoqno, kvalitetno, tel. 051/397-396. Nastavnica matematike i fizike daje instrukcije u~enicima osnovne {kole, tel. 051/302-196.

OGLASI

Nau~ite da slikate po uzoru na stare majstore otkrijte sve tajne ovog zanata {kola magi~nog realizma, {kola slikawa "Dace{in", tel. 065/538-994. Izvodim sve vrste masa`e i kineziterapijskih procedura kod hroni~nih i degerativnih stawa, tel. 051/460-520; 066/268-938. Profesor engleskog jezika daje ~asove i instrukcije, prevod tekstova i dokumenata, sudski tuma~ - prevodilac, tel. 065/938-401. ^istila bih ku}e, stanove, stubi{ta, poslovne prostore, tel. 066/207-688. Dajem instrukcije iz matematike, fizike i informatike, povoqno, tel. 065/561-087. Popravqam digitalne i analogne fotoaparate - Miki, tel. 065/573-349. Pjeva~ica sa dugogodi{wim iskustvom i bogatim reperto arom nudi saradwu muzi~kim orkestrima i pojedincima (svadbe, proslave), tel. 065/561-952. Sve vrste retrovizora za autobuse, kamione i kombi vozila, yipove, te kriva i razana ogledala sa ugradwom za putni~ka kola, farove za "golfa" i "mercedesa", tel. 065/538-048. Prevoz automobilom, selidbe sa radnicima ili po dogovoru, pouzdano, povoqno i odgovorno, tel. 065/198-933; 063/541-688. Profesor daje instrukcije iz matematike i fizike, osnovcima, sredwo{kolcima i studentima, tel. 065/384-495. Cijepam i sla`em drva povoqno po dogovoru, tel. 066/838-508. Elektri~ar, kvalitetno i povoqno postavqa nove i sanira stare elektro - instalacije, tel. 065/418-878. Zaradite dodatni prihod u slobodno vrijeme pozovite nas da biste saznali detaqe, tel. 066/ 857-378. Popravqam okvire nao~ara, svih vrsta, brzo i kvalitetno Aleja Svetog Save br. 16, tel. 051/318-227. Dajem ~asove na harmonici i sintisajzeru, na programu su narodne pjesme i kola, Bawa Luka, tel. 051/303-011. Radim metalne ograde, kapije, nadstra{nice, zatvarawe balkona i ostalo, tel. 051/463-329; 066/257-534. Dajem instrukcije iz srpskog jezika i matematike za u~enike od prvog do petog razreda osnovne {kole, tel. 051/219-851; 065/343-633. Radim akupunkturu i ru~nu masa`u i u ku}nim uslovima, tel. 280-558. Usluge iz engleskog i ruskog jezika. Kursevi ruskog jezika od po~etka 2010, tel. 066/311-721. Radim konfekcijske usluge, ve}e koli~ine hla~a, sukawa, radnih odijela, tel. 053/812-381, 065/202-799. Ozbiqna `ena ~uvala bi djecu od 3. do 5. godine u svojoj ku}i, tel. 065/752-185. ^uvao bi starije osobe, pazio, zbog stanovawa povremeno radi posla, uz dogovor, tel. 065/778665. Vr{im usluge cijepawa drva, hidrauli~nim cjepa~em, tel. 065/345-604. Dajem instrukcije iz srpskog jezika i matematike za u~enike od prvog do petog razreda osnovne {kole, tel. 051/219-851; 065/343-633.

Prodajem ku}ni bicikl i steper. Uvoz iz Wema~ke, u od li~nom stawu, povoqno, tel. 38765/516-441, 051/216-969. Prodajem 5 tona tritikala za stoku koristi se za tov, informacije na telefon, tel. 065/483799; 387 65/936-087. Prodajem ili mijewam laser za trajnu depilaciju, “palomar” ameri~ki, za kola ili plac, tel. 38765/186-503. Prodajem dva grobna mjesta u pravoslavnom grobqu u Boriku, tel. 38765/328-695. Prodajem ulazna i trpezarijska vrata, tel. 051-219-835 i 387 65/176-589. Prodajem tekstove pjesama. [email protected], tel. 38766/ 634-989. Prodajem original uramqene Vilerove goblene, tel. 387 65/ 176-589 i 051/219-835. Prodajem grobnice betonske Pravoslavno grobqe u Boriku, Bawa Luka za 2, 3, 4, 6, 8, 10, 12, 16 i 18 mjesta, tel. 065/973-605. Caverta nova Viagra, najja~a potencija za mu{karce, veliki izbor preparata za potenciju, diskretno, pozovite, tel. 065/417-196; 387 66/541040. Prodajem bakarni cilinder i ~abar za kotao 100 kg u odli~nom stawu, tel. 065/206-060. Prodajem legla kalifornijskih glista i humus ili mijewam za drva, sviwe i rakiju, tel. 065/287-104. Prodajem dva grobna mjesta na grobqu Pavlovac -Lau{, tel. 065/566-996. Prodajem dvije vage va`u do 2 i 5 kg, tel. 065/588-889. Prodajem videorikorder "panasonik", povoqno i kwige raznog `anra, tel. 051/302-196. Prodajem dje~ija kolica, napu, fri`ider "kon~ar", 4 gume 19555, mu{ku bundu, fritezu, tel. 065/811-058. Prodajem armirane betonske stubove raznih du`ina za mre`u i bodqikavu `icu, tel. 051/388094; 066/252-990. Prodajem "ergoline" solarijum sa garancijom, prevoz i monta`a gratis, tel. 065/174-022. Prodajem polovan dobro o~uvan bicikl, tel. 065/792-983. Prodajem doma}u rakiju {qivovicu, cijena povoqna, tel. 065/168-750; 065/708-683. Prodajem kafe aparat pod garancijom ili mijewam za laptop ili mobilni tel. do vrijednosti 400 KM, tel. 066/883-365. Prodajem ~isto bijeli vuneni tepih vel. 3h2 -150,00 KM i `ensku kratku bundu od lisice, 1.000,00 KM mo`e u rate, tel. 051/215-639. Prodajem sto okrugli metalni sa 4 polu foteqe i prodajem

KU]NI QUBIMCI PRODAJA Prodajem {tenad pasmine Cane Corso, potomci italijanskih {ampiona, izuzetno napredni, o~i{}eni od para zita, vakcinisani, nekupirani, Bawa Luka, tel. 065/051-306.

ZAPO[QAVAWE Potrebne konobarice u kafebaru u Bawoj Luci. Stan obezbije|en. Plata 800 km, tel. 38765/531-182. Agenciji potrebne komunikativne sekretarice, centar Bawe Luke. Godine nebitne, tel. 387 66/279-028. "Gradwa plus" prima tesare, zidare, armira~e i pomo}ne radnike. Potrebno radno iskustvo, tel. 387 65/531-182.

Tra`im posao ~i{}ewa stanova i poslovnih prostora stalno ili povremeno, tel. 387 66/950-299. Potrebna radnica za rad u mu{kom frizerskom salonu u Bawoj Luci, tel. 065/922-965. ^istila bi poslovne prostore, lokale, ~uvala djecu, pazila stare i iznemogle, tel. 065/008639. Ozbiqna, odgovorna `ena sa iskustvom ~uvala bi djecu ili starije osobe, tel. 065/386-143. Odgovoran pomo}ni radnik u gra|evinarstvu i poqoprivredi tra`i posao, dnevnica 20 KM, tel. 065/476-858. Ako ste dovoqno vrijedni i ambiciozni - javite nam se! Posao mo`e biti va{! Mo`e i SMS, tel. 065/882-209. ^istila bi kancelarijske prostore, apoteke, banke i sl. u popodnevnim ~asovima, tel. 065/561-952. Potrebna radnica za rad u ugostiteqskom objektu, prenost imaju osobe sa iskustvom, tel. 051/371-952, 066/799-783. Potreban komercijalista za oblast marketinga na podru~ju RS, za prijem u stalni radni odnos., tel. 051/222-220.

TURIZAM IZDAVAWE Izdajem apartmane sa dvije odvojene sobe na du`i period u Igalu povoqno, tel. 00823 1335144; 0038267835-368.

LI^NI KONTAKTI PRODAJA Momak 33 god. iz Bawe Luke, visok, sme|, upozno bi djevojku ili usamqenu stariju damu koja je `eqna pa`we i razumijevawa. Prvi kontakt SMS,, tel. 387 65/249-031. Mladi} 26 godina tra`i prijateqa za provo|ewe zdravog `ivotnog stila, ugodno intimno dru`ewe, tel. 387 66/454-121. Mu{karac tra`i ni`u i laganiju djevojku za intimno i diskretno dru`ewe. Molim SMS, tel. 387 66/328-424. Mu{karac 37, 172, SSS sa sela imu}an tra`i zdravu djevojku do 32 godine radi braka, tel. 066/972-856. Slobodan mu{karac 45 godina, zaposlen, stambeno obez bije|en `eli da upozna `enu radi braka, bez poruka samo pozivi, Milorad, tel. 066/936048. In`ewer iz RH, samac 50-tih godina, srpske nacionalnosti tra`i slobodnu `enu za ozbiqnu vezu, tel. 00385/98-918-5220. Ozbiqan mu{karac 42 godine, lijepog izgleda, zgodan, {armantan, tra`i osje}ajnu `enu za ozbiqnu vezu, po mogu}nosti brak, tel. 065/798-603.

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka Tekst:

RAZNA ROBA PRODAJA Prodajem trofazni el. motor 3 kW, cijena 150 KM, tel. 065/971583 i 065/368-423.

tepih 2,00h3,5 m, polovan dobro o~uvan, cijene po dogovoru, tel. 051/315-548. Prodajem elektromotor za kapije gara`e osovine za cirkular, veliku i malu ugaonu "gerungs" `agu kg S250 nova, tel. 052/439-098; 065/253-265. Prodajem budimke izuzetno slatke, tel. 051/370-209; 066/240039. Prodajem kablove sa uti~nicama 5h25 i 5h4 Co2 {vajsaparat 150 i novu bunarsku pumpu trofaznu, tel. 052/439-098; 065/253265. Prodajem su{aru za vo}e, povr}e i qekovito biqe, tel. 061/180-058. Novo u Republici Srpskoj prodajem podno grijawe (ispod tepiha, folija) 3h2,5 m 2 , tel. 065/609-939. Prodajem vruhunska hercegova~ka doma}a vina, crna i bijela, blatina i `ilavka, tel. 065/222-309. Prodajem spomenik -2 grobna mjesta I klasa, parcela Novo grobqe, tel. 051/304-907. Prodajem drva za ogrev, tel. 065/209-268. Prodajem TA pe} od 6 KW rastavqena za prevoz, tel. 051/371614. Prodajem gove|u ko`u, {arena, za prostirku, tel. 065/205-109. Prodajem bagremovo koqe za ograde i pulceve za gra|evinare du`ine dva i po metra, tel. 065/106-060. Prodajem 30 ovaca po cijena 1kg /3,50 KM, tel. 065/698-388. Prodajem bojler 80 l nov, gusanu pe}, pi{toq 7,65, ku}u od centra 2 km, 216 m2, pijesak i staru ciglu, tel. 065/056-482. Prodajem lova~ku pu{ku "suhl” 12 mm “hamerles”, tel. 065/528966. Prodajem inventar za frizerski salon. Tel. 065/469-598.

Telefon:

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 39 Ovih dana navr{ava se 21. i 5. godina od smrti na{ih dragih

In memoriam

Tu`no sje}awe

NIKOLA AJDAR

MOM^ILO VERI[

Sedmog novembra navr{ava se godina dana kako je na{ mili an|eo oti{ao od nas

8.11.1989 - 8.11.2009.

MOM^ILA

i

QEPOSAVE

\URA[INOVI] Tim povodom obi}i }emo wihovu vje~nu ku}u na grobqu "Sveti Pantelija" u subotu, 7.11.2009. godine u 11 ~asova. K}erka Brana sa porodicom 000004 A-9 M

GORANA – GORI TADI]

Sinovi Ranko i @iko sa porodicama 000027 A-1 M

Draga na{a Gori

An|ele na{, `ivot je trenutak a sje}awe vje~no, bol nije u rije~ima i suzama ve} u na{im srcima u kojima }e{ ostati vje~no. Neka te u ti{ini vje~nog mira prate an|eli. Volimo te zauvijek. Tvoji mama i tata

GORANA TADI]

0037/09 A-8 GKD

Dana 12.11.2009. godine navr{ava se 40 dana od smrti dragog

8.11.2001 - 8.11.2009. Supruga Zora, sin Dragan i k}erka Dragana sa porodicama 000001 A-1 M

Jedina seko moja Tvoja mladost, qepota i dobrota zauvijek }e `ivjeti u nama. Mnogo nam nedostaje{. Volimo te. Tvoji: Nemawa, Goran, Dragica i Zoran Tadi} 0037/09 A-6 GKD Drago na{e zlato

VEQKA DU[ANI]A

GORI

GORI

Dana 7.11.2009. godine u 11 ~asova obi}i }emo wegov grob na grobqu u Pribini}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Wegovi najmiliji 000018 A-8 M

Imam samo jednu `equ koju bih tra`ila od Boga, ali uzaludna je ona, jer Bog ne da an|ela svoga. Najvi{e te na svijetu voli tvoja seka Zori

@ivje}e{ vje~no u na{im srcima. Tvoji: djed Slobodan, tetka Rada sa porodicom i ujak Du{ko sa porodicom 0037/09 A-6 GKD

0037/09 A-8 GKD Draga na{a Gori

Dana 7.11.2009. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog

Draga na{a Gori

GORI

Kada du{a boli, vrijeme nije lijek, sje}awe na tebe, voqena na{a Gori, bi}e zauvijek. Vole te tvoja seka Zorana, Karsten i drugarica Biqana Ja}imovi} 0037/09 A-6 GKD

GORANA TADI]

MILORADA [TIKLICE

Tu`no sje}awe

26.11.1985 - 7.11.2009.

Toga dana u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Kla{nicama, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. Supruga Jagoda i sinovi Branko i Sr|an 000019 A-8 M

Kada bi qubav mogla `ivot da ti vrati, na{a bi ti qubav podarila vje~nost. Smrt je samo kap u vje~noj rijeci `ivota. Volimo te, du{o mila. Kumovi: Tamara, Filip, Bo`ica i Miro Tanaskovi} 0037/09 A-8 GKD Dana 8.11.2008. prestalo je da kuca Tvoje plemenito srce

Tu`no sje}awe na dragog oca

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 5.11.2009. godine u 55. godini `ivota, nakon du`e bolesti preminuo na{ dragi

DEBEQAK S. RISTO dipl. pravnik 1934-2009. S qubavqu i po{tovawem, dragi zete, ~uvamo uspomenu na Tebe. [tefica, Ana i Eugen sa djecom 000002 A-2 M In memoriam

DEBEQAK S. RISTO

MILORADA

dipl. pravnik 1934-2009.

Dragi na{ tata, evo navr{ava se 40 tu`nih dana od kada smo te izgubili, ali bol postaje sve ja~i. Svjesni smo tvog gubitka i praznine u na{im `ivotima sada kada si nam najpotrebniji, a ipak `ivje}emo sa velikim ponosom {to smo imali takvog oca, jer qubav koju si nam pru`ao rijetko koji otac je to znao. Tvoji vje~no zahvalni sinovi Branko i Sr|an 000019 A-8 M Tu`no sje}awe na na{eg dragog

SJE]AWE

Parastos }e se odr`ati u hramu SPC Sveta trojica u 11 ~asova, dana 7.11.2009. godine a pomen na SPG "Sveti Pantelija" u 11.30 ~asova u Bawoj Luci. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. Tuguju za tobom: supruga Marica, sinovi Miroslav i @eqko, snaha Milanka i unu~ad @eqka i Savo. 000002 A-8 M Tu`no sje}awe na voqenog dedu

Dana 9.11.2009. godine navr{ava se {est mjeseci od prerane smrti voqenog suprug i oca

PERO (Jove) BLA@I] 1953-2009. Sahrana }e se obaviti 9.11.2009. godine u 14 ~asova na Gradskom grobqu u Bawoj Luci. O`alo{}eni: supruga Zora, sin Sini{a, k}erka Sawa, zet Slavi{a, unuci Sando i Koqa te ostala rodbina, kom{ije i prijateqi. 000005 A-5 M Posqedwi pozdrav dragom

DEBEQAK S. RISTO Miroslav 000002 A-1 M Tu`no sje}awe na

PERI

SVETU KNE@EVI]A

Povodom obiqe`avawa 130. godina postojawa Osnovne {kole "Dositej Obradovi}" s po{tovawem se sje}amo preminulih na{ih u~enika i kolega. Kolektiv Osnovne {kole "Dositej Obradovi}" Bawa Luka

Dragutin Matarugi} sa porodicom 000005 A-1 M

DEBEQAK S. RISTO 1934-2009.

16.11.2007 - 16.11.2009. Danas je tu`nije nego ju~e, sutra }e biti tu`nije nego danas. Sa sobom si zauvijek odnio dio nas. Tvoji najmiliji 000008 A-3 M

000007 A-3 G

Deda, hvala Ti na qubavi i dobroti koju si nam darivao, kao i sve dane i godine koje smo zajedno proveli sa Tobom. Tvoji: unuci @eqka i Savo 000002 A-3 M

NE\E - BATE LUKI]A

NE\U - BATU LUKI]A

S qubavqu, Tvoja supruga Milanka i k}erke Mirjana i Qiqana 000006 A-3 M

S du`nim po{tovawem, uspomenu na tebe ~uva}emo od zaborava. Porodica Risti} 000006 A-2 M

40 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE Na{em dragom suprugu i ocu

Dana 11.11.2009. godine navr{ava se godina dana od smrti na{e majke

\OR\U LU^I]U 6.5.1946 - 5.10.2009. Dava}emo ~etrdesetodnevni pomen u rodnom mjestu Dovli}i kod Sarajeva. Wegova dobrota, plemenitost, odanost svojoj porodici i osmijeh prati}e nas do kraja `ivota. Hvala ti za sve! Supruga Mira, sinovi Iqa i Miqan 42/06 B-2 E Tu`no sje}awe na dragu majku

Dana 8.11.2009. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog

DRAGICE ]URKOVI] DRAGICU ]URKOVI] 11.11.2008 - 11.11.2009.

U subotu, 7.11.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wen grob, polo`iti cvije}e, zapaliti svije}e na porodi~nom grobqu u Dowem Bukvaleku. Pozivamo rodbinu, kom{ije, kumove i prijateqe da nam se pridru`e. S po{tovawem Porodica ]urkovi}

Draga majko, bila si moja radost i snaga, a sada bol i tuga, voqe}u te i sje}ati do kraja `ivota. K}erka Radica sa porodicom 000002 A-3 M Tu`no sje}awe na dragu majku

STOJANA (Pante) TADI]A U subotu, 7.11.2009. godine, u 11.30 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: supruga Zdravka, sin Darko, snaha Dra`ana i unuk Dejan 000004 A-8 G Tu`no sje}awe na dragu majku

Tu`no sje}awe na dragu baku

DRAGICU ]URKOVI]

DRAGICU ]URKOVI]

11.11.2008 - 11.11.2009.

11.11.2008 - 11.11.2009.

Draga na{a majko, bila si nam sve u `ivotu, zauvijek }emo sa~uvati u srcu tvoju plemenitost i qubav. Tvoja k}erka Slavka 000007 A-3 M

Ne postoji{ bako vi{e, postoji qubav i najqep{e uspomene koje posje}aju na tebe. Unu ka Bran ki ca, unuk Mark, praunuci Julija i Tin 000007 A-3 M

000001 B-5 M DRAGICU ]URKOVI]

Navr{ava se 40 dana od smrti na{eg dragog

11.11.2008 - 11.11.2009. Majko, nikada te ne}u prestati voqeti i tugovati za tobom, tvojim plemenitim likom, u mojim mislima }e{ biti vje~no K}erka Milanka sa porodicom 000003 A-3 M Tu`no sje}awe na dragu

Dana 12.11.2009. godine navr{ava se tu`na godina dana od smrti na{eg dragog

^EDE (Dimitrija) [ODOLOVI]A U subotu, 7.11.2009. godine, u 10 ~asova na Rebrova~kom grobqu posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}eni: supruga Zora, sin Mile, k}erke Mirjana i Nada, sestra Kosa, brat Rajko i ostala o`alo{}ena rodbina i prijateqi 000001 B-2 M

DRAGICU ]URKOVI] Sin Grujo, snaha Zora i unuka Slavica 000009 A-1 G Tu`no sje}awe na dragu

Dana 8.11.2009. godine navr{avaju se dvije godine od smrti na{e voqene

DU[ANA (Stevana) OROZA DRAGICU ]URKOVI] Sna ha Ne deqka, unu ci Aco i Brane 000009 A-1 G

U subotu, 7.11.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Perduvovom grobqu. S qubavqu i po{tovawem Supruga Milica, k}erke Renata i Marijana, unu~ad Jovana, Bojana i Nemawa 000014 A-8 M Tu`no sje}awe na moju sestru

Dana 8.11.2009. godine navr{ava se tu`nih 15 godina od smrti

Tu`no sje}awe na dragu

ZVJEZDANE (ro|. Aleksi}) VELINOV

RADOJKU BOJI]

Wen nasmijani i vedar lik vje~no }e biti u na{im mislima. Majka Rajna, suprug Stojil, k}erka Lidija, sin Goran sa porodicama i brat Sini{a sa porodicom 000013 B-2 M

DRAGICU Sin Ne boj {a, sna ha Mir ja na, unu~ad Jelena, Milanko i Du{an 00003 A-1 M

U mojim mislima `ivje}e{ vje~no. Sestra Nevenka sa porodicom

GROZDE (ro|. Mi{i}) BABI] K}erka Radmila

000018 A-2 M

000009 A-2 M

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 41

Tu`no sje}awe na dragu majku

GOSPANU Nema tih rije~i kojima se mogu opisati tuga i bol za tobom. Tvoj sin Mi}o

000007 B-7 G Tu`no sje}awe na dragu majku

Tu`no sje}awe na dragu suprugu

Dana 8.11.2009. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od smrti na{e drage supruge i majke

GOSPANU Voqe}emo te do kraja `ivota i ~uvati od zaborava. Sin Mi}o, snaha Milkica i unuci Nikola i Luka 000007 A-3 G Tu`no sje}awe na dragu baku

GOSPANU

GOSPANE POPOVI] Toga dana u 10 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu Tre{wik u Glamo~anima. O`alo{}eni: suprug Svetko, sinovi Mi}o i An|elko i k}erka Nedeqka. 000007 A-8 G Tu`no sje}awe na dragu majku

Tu`no sje}awe na dragu majku

GOSPANU

GOSPANU

U na{im srcima i mislima `ivje}e{ vje~no. Sin An|elko, snaha Qiqa i unu~ad Sla|ana i Mile.

Tvojim odlaskom ostala je neizmjerna tuga i praznina. K}erka Nedeqka, zet Nedeqko i unuke Nikolina i Dijana

000007 A-3 G

000007 A-3 G

GOSPANU Unuka Dijana sa porodicom 000007 A-2 G Tu`no sje}awe na dragu priju

Danas je tu`nije nego ju~e, sutra }e biti tu`nije nego danas, sa sobom si zauvijek odnijela dio svih nas. Suprug Svetko GOSPANU Prijateqi Du{ko i Slavica Jankovi}

000007 B-5 G

000007 A-2 G

42 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE Tu`nim srcem javqamo rodbini, kom{ijama i prijateqima da je u petak, 6.11.2009. godine u 80. godini `ivota, nakon kratke i te{ke bolesti preminuo na{ dragi

Pomen Dana 7.11.2009. navr{ava se 16 godina od smrti na{eg dragog sina

Posqedwi pozdrav na{em kolegi

VUKA[INA - VUKE QUBANI]A

STOJAN (Marka) KOQAN Sahrana }e se obaviti u subotu, 7.11.2009. godine u 14 ~asova na Perduvovom grobqu. O`alo{}eni: supruga Zorka, sinovi Milan i Milorad, snaha Mirjana, unu~ad i ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi 000015 A-8 M Posqedwi pozdrav voqenom bratu

Posqedwi pozdrav voqenom ~i~i

Bio si primjer ~ovje~nosti i hrabrosti, nesebi~an sin, brat i uvijek }e{ biti u na{im srcima i s postoje}om qubavqu koju smrt ne prikriva i tugom koji vrijeme ne lije~i. Porodica Qubani} 000010 A-4 M In memoriam

RADISLAVU - [PAWI [PAWI]U od kolega iz Koordinacionog odbora Crvenog krsta "Krajina" Bawa Luka. 000017 B-2 M Posqedwi pozdrav dragom tati

Posqedwi pozdrav velikom humanisti, dragom prijatequ, sekretaru OO Crvenog krsta Gradi{ka

STOJANU

STOJANU

Kotor Velimir, Sr|an, Nedeqka i Zdravko 000015 A-1 M

od Koqani} Save, Stanice, Slobodana i Sandre. 000015 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom kom{iji

Posqedwi pozdrav

MINA (ro|. ^ar) VELI] 2004 - 2009.

Tu`no sje}awe na voqenu majku i nanu

STOJANU

STOJANU

od Milenka, Gordane, Gorana i Zorana ]ulibrk. 000015 A-1 M

od wegovih kom{ija Du{anke i Ne|e. 000015 A-1 M

Tu`no sje}awe na drage roditeqe

RADISLAVU (\ura|a) [PAWI]U

Sin Hasan, snaha Nada, unuka Tijana 000007 A-2 M

1946 - 2009.

RADISLAVU (\ura|a) [PAWI]U

od k}erki Zorane i Biqane sa porodicom. A-2 UP Posqedwi pozdrav dragom bratu

od Kolektiva Crvenog krsta Gradi{ka. 000016 A-8 M

MINU (ro|. ^ar) VELI]

Posqedwi pozdrav Zoranovoj mami

2004 - 2009.

RADISLAVU (\ura|a) [PAWI]U

K}erka Munevera i unuka Melisa 000007 A-2 M In memoriam

MILE

\UJA

i

4.12.2000 - 4.12.2009.

10.11.2002 - 10.11.2009.

DIVQAK ^uvamo vas u na{im srcima. Va{a djeca: Vlado, Mi{a i Nada sa porodicama

1946 - 2009.

VITORKI MARI]

od sestre Ranke i ne}aka Rade. A-2 UP Posqedwi pozdrav dragom bratu

000008 A-7 M

Dana 8.11.2009. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti na{eg voqenog

MINA (ro|. ^ar) VELI]

ANTE DIMA^A

2004 - 2009.

od kolektiva "^ajavec Sistema upravqawa" a.d. Bawa Luka. A-8 F

RADISLAVU (\ura|a) [PAWI]U

Posqedwi pozdrav Zoranovoj majci

K}erka Hayera Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Supruga \uja, sin Vlado, k}erka Vedrana, zet \or|e, snaha Du{ka i unuci Kristijan i Andrej 000002 A-6 G Posqedwi pozdrav dragom bratu

000007 A-2 M

1946 - 2009.

Tu`no sje}awe na voqenu nanu

od sestre Radojke i zeta Veqka. A-2 UP

Posqedwi pozdrav dragom bratu

Posqedwi pozdrav najboqem ujaku

VITORKI MARI] MINU (ro|. ^ar) VELI] MARKU

MARKU

2004 - 2009.

od brata Simeuna i snahe Mirjane. 000011 A-1 M

od brata Mile i snahe Ilinke.

Unuka Larisa i unuk Rijad sa porodicom 000007 A-2 M

Posqedwi pozdrav dragom stricu

Posqedwi pozdrav dragom stricu

000011 A-1 M

MARKU

MARKU

od sinovca Dragana i snahe Jelene sa k}erkom. 000011 A-1 M

od sinovca Qupka i snahe Milice. 000011 A-1 M

od kolektiva "Hemofarm". A-8 F

1946 - 2009.

Pomen

Pomen na voqenu majku

RADISLAVU (\ura|a) [PAWI]U od ne}aka Gorana i Mladena. A-2 UP

GOSPAVU PARTALO 8.11.1986 - 8.11.2009. Sin Aleksandar sa porodicom 000013 A-1 M

ZVJEZDAN MANDI] 11.11.1992 - 11.11.2009.

i

ZORA (ro|. Mandi}) MI[I]

4.11.2000 - 4.11.2009. U subotu, 7.11.2009. godine u 11 ~asova posjeti}emo va{u vje~nu ku}u, zapaliti svije}e i zaliti suzama. Vrijeme prolazi, tuga i bol ostaju. Neka vam je vje~na slava. Otac Pantelija i majka Mira 000001 A-7 G

SLU@BA ^ITUQA tel: 051 / 223 - 210

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 43 Tu`no sje}awe na drage roditeqe

Pro{la je godina dana od smrti na{e voqene

SLOBODANA 4.11.2005 - 4.11.2009.

PETRE (ro|. Bosiq~i}) PEJI]

Dana 9.11.2009. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg dragog

NADU

i

7.11.1999 - 7.11.2009.

^UBRILOVI]

Smrt je bolna i napravi veliku prazninu pokazuju}i koliko je te{ko kada ostanemo bez najdra`ih. Dani prolaze, ali nijedan bez sje}awa na tebe, i mi smo ti koji }emo te zauvijek ~uvati od zaborava. Dana 7. novembra 2009. godine u 12 ~asova na grobqu u Bla`uju, porodica i bliska rodbina }e posjetiti wenu vje~nu ku}u. Pozivamo kom{ije i prijateqe da nam se pridru`e. Porodica 41/06 B-2 E

S qubavqu i po{tovawem, ~uvamo vas u na{im srcima. Sin Radivoj i snaha @eqka, unuci Mario i Slobodan 000014 A-9 G

ZORANA KURUZOVI]A

IGORA SAVI]A snimateqa RTRS-a Dru`e, pro{la je godina od kad nisi sa nama i jako je te{ko vidjeti te svuda, a nigdje te ne na}i. Ninks, Sudija, Brale, Trne, Kudro, Kizo, ]eja i ostale kolege iz snimateqske 000002 A-8 G

Dragi Zorane, samo godine prolaze, a na{a qubav prema tebi, bol za tobom i lijepa sje}awa ostaju sa nama. Tvoji: supruga Mira, sinovi Ne|o i Sr|o 000008 A-3 G

1954 - 2009. Sa vje~nom tugom i qubavqu ~uvamo te od zaborava. Tvoji: majka Gospa, sestre Boja, Desa, Smiqa i Seka 0000012 A-3 G Dana 11.11.2009. godine navr{avaju se 3 godine od smrti na{eg dragog

Tu`no sje}awe na dragu

Dana 9.11.2009. godine navr{avaju se tri godine od smrti na{eg

Tu`no sje}awe na dragog kolegu

NE\E - BATE LUKI]A

SLOBODANA RADOWI]A U subotu, 7.11.2009. godine u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}ena porodica 000009 A-3 G

NADU KNE@EVI] Ujak Vidosav i ujna Vinka, sestra Mira i brat Miroslav sa porodicama

Sje}awe na na{eg dragog

000013 A-8 G Tu`no sje}awe na dragog brata

Tu`no sje}awe na voqenog brata

Posqedwi pozdrav na{em dragom i po{tovanom kolegi, velikom prijatequ i drugu

MILORADA [TIKLICU

MARKI]A Wegovi Baji}i 000018 A-2 G

ZORANA KURUZOVI]A Qudi velikog srca nikad ne umiru, `ivje}e{ dok `ivimo mi koji te volimo, svakodnevno spomiwemo i qubomorno ~uvamo uspomenu na tebe. S qubavqu, tvoja sestra Swe`ana sa porodicom 000008 A-3 G

RADISLAVU - [PAWI [PAWI]U

Sestra Zora sa porodicom 000011 A-6 G Tu`no sje}awe na dragog ujaka

LUKE KARA]A MILORADA [TIKLICU

000015 A-8 G Tu`no sje}awe na voqenog brata

ZORANA KURUZOVI]A

RADISLAVU - [PAWI [PAWI]U Slavica Ba{i} 000016 A-3 G Dana 7.11.2009. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog

Posqedwi pozdrav dragom

Tu`no sje}awe na voqenog sina i brata

Crveni krst Lakta{i

Posqedwi pozdrav velikom kolegi i prijatequ

Dana 8.11.2009. godine navr{ava se sedam tu`nih godina od smrti na{eg dragog brata

ZORANA KURUZOVI]A Godine nisu i ne}e izbrisati tvoj vedri lik, dobrotu i toplinu. S qubavqu i bolom te ~uvamo u srcu i mislima. Tvoja sestra Gordana Stani} 000008 A-3 G

Bio si na{ ponos, radost i uzor u svemu. Ni{ta ne mo`e ubla`iti na{ bol i tugu za tobom. S qubavqu, majka Mira, sestra Ceca i sestri} Nemawa 000008 A-3 G Dana 7.11.2009. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog

Dana 7.11.2009. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog

DRAGOMIRA [EVA

DRAGOMIRA [EVA

DRAGOMIRA [EVA

O`alo{}eni: supruga Du{anka, sin Borislav, snaha Jagoda i unuka Ivana 000003 A-2 G

Sin Stojan, snaha Dragica, unu~ad Davor i Danijela i praunu~ad 000003 A-2 G

O`alo{}eni: sin Slobodan, snaha Mirjana, unu~ad Sr|an i Sawa 000003 A-2 G

MOMIRU GAJI]U

Miwa Stanivukovi} sa porodicom 000011 A-2 G

od ujaka ]ire i radnih kolega Dragana, Nikole, Drenka i Zorana. A-2 000006 G

Posqedwi pozdrav Vladinoj majci

Posqedwi pozdrav Davorovom ocu

DRAGOJLI [TRUKEQ

MOMIRU GAJI]U

Kolektiv frizerskih salona "Goran" 000010 A-1 G

od radnih kolega iz "Hendikepa". A-1 000005 G

2002 - 2009. Tvoji neutje{ni brat Petar i sestra Nevenka 000010 A-2 G

44 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE

OGLASI

OGLASI

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 45

46 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Nema para zbog kojih bih oti{ao sada. Mo`e da me zove i Man~ester junajted, ne bih se predomislio.

Sport

Nikola Lazeti}, fudbaler Crvene zvezde

FOTO: AGENCIJE

Svi `ele Krasi}a Reprezentativac Srbije Milo{ Krasi} jedan je od najtra`enijih fudbalera u Evropi. Za prvotimca CSKA interesovawe su pokazali Real Madrid, Inter, Milan... a u trku se ukqu~io i Man~ester junajted, ~iji je menaxer Aleks Ferguson odu{evqen Krasi}evim nastupima protiv wegovog kluba.

Uhap{en Andres No}ioni Ko{arka{ Sakramento kingsa Andres No}ioni uhap{en je zbog vo`we u pijanom stawu. Argentinski reprezentativac je li{en slobode u centru Sakramenta, nekoliko ~asova poslije utakmice koju je wegov tim izgubio od Atlante, da bi kasnije bio pu{ten uz kauciju.

Nikolaj Valujev i Dejvid Hej

Borba za titulu svjetskog {ampiona u WBC verziji

Hej napada Valujeva U organizaciji Karate kluba Sloga iz Doboja u nedjequ }e se odr`ati tradicionalni Deseti me|unarodni karate turnir “Doboj open 2009“. O~ekuje se u~e{}e blizu 45 klubova sa hiqadu takmi~ara iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Federacije BiH i Republike Srpske. Sini{a Mihajlovi} dobio je ponudu od Fudbalskog kluba Lacija da preuzme trenersku du`nost. Italijanski mediji navode da je sada sve do srpskog stru~waka, koji jo{ uvijek nije donio kona~nu odluku.

Ne pla{im se Valujeva, on je obi~na cirkuska nakaza! Razbi}u ga! Za`ali}e {to je odlu~io da u|e u ring sa mnom, izjavio Hej NIRNBERG - Britanac Dejvid Hej bori}e se za titulu svjetskog {ampiona u WBC verziji protiv za glavu vi{eg Rusa Nikolaja Valujeva. Me~ je na rasporedu u su bo tu u Nir nber gu od 22.30 ~asova. Pred ve li ke bo kser ske me~eve “obi~aj“ je da se “gladijatori“ dobro isprozivaju, a u ovom slu~aju predwa~i 29godi{wi Hej, koji velikog Rusa naziva “cirkuskom nakazom“ i “dlakavim ~udovi-

{tem“, a za sebe ka`e da je “apsolutni kraq ringa“.

RUS te`i 40 kilograma od Britanca - Da li treba da vas podsjetim da sam od 22 borbe 21 rije{io nokautom? Ne pla{im se Valujeva, on je obi~na cirkuska nakaza! Razbi}u ga! Za`ali}e {to je odlu~io da u|e u ring sa mnom - izjavio je Hej, koji ima 40 kilogra ma mawe od rus kog

boksera, a ni`i je 28 centimetara. Hej ~ak pre dvi |a da }e Valujeva tako poslati u konopce da }e to biti “jedan od najstra{nijih nokauta svih vremena“. Britanac se opasno “lo`i“ pred me~, a dodatnu motivaciju, ka`e, na{ao je gledaju}i filmove o King Kongu, Godzili i Franken{tajnu. Va lu jev, pak, po tpu no mirno slu{a kako Hej pri~a i ne obazire se na pro-

vokacije. - U odli~noj sam formi, tako da ne vidim razlog da ne pobijedim. Nebitno je ko je rival u ringu, jedino mi je u gla vi da os tva rim 51. trijumf, jo{ ako to uradim nokautom, bi}e idealno. Nije ni{ta neobi~no da neko `eli da me pobijedi. Lako je uo~i bor be pri ~a ti, to svi mogu. To, me|utim, treba dokazati i u ringu, a to je znatno te`e - rekao je Valujev.

Foto dana Srbija }e obiqe`iti jednu epohu

Aleksandar \OR\EVI], proslavqeni srpski ko{arka{ “^estitke Dudi i, naravno, svim igra~ima, Savezu i celoj ko{arka{koj organizaciji“ Argentinski sudija Saul Laverni u policijskoj pratwi je napustio stadion u Santijagu poslije ~etvrtfinalnog me~a Kupa Ju`ne Amerike izme|u ekipa Univerzidad de ^ile i brazilskog Fluminensea.

Ova ge ne ra ci ja re pre zen ta ci je Srbi je ima veliku {ansu da obele`i ~itavu jednu epohu evropske i svetske ko{arke. Obele`i}e vreme koje je pred nama, to je sigurno. Ostvaren je fantasti~an uspeh u Poqskoj, stvorena sjajna slika i poslana fenomenalna poruka. Generacija koja je ~etiri godine dominirala u mla|im kategorijama napravila je ono {to su svi prognozirali. Naravno, uz pomo} struke i velikog trenera. Dudina ruka se i te kako osetila. ^estit ke wemu i, na ra vno, svim igra ~i ma, Savezu i celoj ko{arka{koj organizaciji. Znao sam da su prava generacija, sa takmi~arskim duhom, pobedni~kim mentalitetom, karakterom i istinskim {mekom. Iza nas je normalan period tranzicije koji je morao da pro|e. Ovo je sazrevawe cele generacije, ne samo jednog igra~a, ve} wih sedmorice, osmorice. Sigurno im se ne}e desiti embargo i ne}e presko~iti tri takmi~ewa u najboqim godinama kao {to se to desilo mojoj generaciji.

Milo{ Teodosi} je zablistao, pre svega protiv Slovenije, i on treba da bude Milo{, ono {to jeste. Svako je na svoj na~in obele`io svoje vreme, a oni }e period pred nama. Me|utim, Teodosi}eva utakmica u tom polufinalu Evrobasketa je bila fenomenalna. Sve ~estitke, to je bilo za divqewe. No vi ca Ve li ~ko vi} i Mi len ko Te pi} ta ko |e ne za os ta ju. Vrhun ski su igra ~i, evropske zvezde i imaju veliku {ansu da naprave velike karijere. Igraju u fenomenalnim klu bo vi ma sa dva naj boqa evrop ska trenera, @eqkom Obradovi}em i Etroreom Mesinom. Ne smemo zaboraviti ni izdawa Bojana Popovi}a, MVP-a Evrolige za oktobar. Takve igra~e treneri najvi{e vole. Iz drugog plana ve} nekoliko godina igra na visokom nivou. Treneri znaju da cene wegov rad, bez obzira na to {to on nije tako atraktivan igra~. Donosi veliki kvalitet svakoj ekipi.

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 47

Prva liga Republike Srpske za ko{arka{e

Nastavqa se ko{arka{ki {ampionat BiH

“Fewera{“ kod lidera BAWA LUKA - Sqede}eg vikenda na rasporedu je ~etvrto kolo Prve ko{arka{ke lige Republike Srpske. Poslije tri odigrana kola maksimalan u~inak imaju dvije ekipe, Varda HE iz Vi{egrada i Servicijum iz Gradi{ke. Vi{egra|ani }e do~ekati na svom parketu posqedweplasirani Glasinac te se s pravom nadaju u nastavku novoj pobjedi. Servicijum }e imati te`i zadatak od Varde. Naime, izabranici Dragana Mi~i}a }e u Aleksandrovcu ugostiti Radnik koji ima isto maksimalan u~inak, ali iz dvije utakmice po{to jo{ nije odigrao svoj me~ sa Drinom iz Zvornika. Pa ro vi ~et vrtog ko la, su bo ta: BRA TU NAC: Bra tu nac MINS - Drina (18), VI[EGRAD: Varda HE - Glasinac (19), UGQEVIK: Rudar - Mladost Volf Sekjuriti (19), DOBOJ: Findo - Gacko (20), nedjeqa: PRIJEDOR: Prijedor - Bijeqina Gra|anski Plus (18), ALEKSANDROVAC: Servicijum - Radnik (18). M. Z.

U okr{aju predstavnika Srpske, lider Igokea protiv Fo~aka poku{a}e da nastavi uspje{nu seriju

Regionalna liga za ko{arka{ice

PI[U: DEJAN MARI] [email protected] IGOR JANKOVI] [email protected]

“Malene“ protiv Vojvodine

BAWA LUKA - Peto kolo ko{arka{kog prvenstva BiH do no si no vi za nimqiv okr{aj ekipa iz Republike Srpske - Igokee i Sutjeske (subota, 19 ~asova). Aleksandrov~ani dr`e lider sku po zi ci ju, u pro {loj rundi su porazili Slobodu u Tuzli, pa sa mnogo optimizma ulaze u duel sa Fo~acima. - O~ekujem trijumf, pogotovo jer igramo pred svojim navija~ima. Uz to, `elimo da popravimo evidentne propuste u dosada{wim me~evima, prije

BAWA LUKA - Ko{arka{ice Mladog Kraji{nika }e u okviru petog kola regionalne lige gostovati u Novom Sadu kod Vojvodine. Utakmica se igra u subotu od 20.15 ~asova. Bawolu~anke su u pro{lom kolu upisale prvu pobjedu u ligi te se nadaju da }e taj uspjeh ponoviti i u sqede}em me~u. - Poslije pobjede nad Medve{~akom dokazali smo da se na{ trud isplati. Protiv Vojvodine smo zabiqe`ili poraz u WABA kupu koji je prethodio ligi, ali to ni{ta ne mora da

Parovi U petom kolu se sastaju, subota: MOSTAR: Zriwski Hercegovac (17 ~asova), GRUDE: Grude - Mladost (18), ALEKSANDROVAC: Igokea - Sutjeska (19), ISTO^NO SARAJEVO: Slavija - ^elik (19), TREBIWE: SL IAT Leotar - Sloboda (19), ^APQINA: ^apqina - Borac Nektar (19.30).

Igor Cigale (Mladost)

sve ga da smawimo broj iz gubqenih lopti, ali i da poboq{amo pojedine segmente igre u odbrani - bio je jasan strateg Igokee Drago Karali}. Sutjeska sti`e oslabqena, po{to se pored plejmejkera Eftima Bogoeva povrijedio i drugi plej Mladen [olaja. - Idemo potpuno rastere}eni. Rival je veliki favorit, ali to ne zna~i da se unaprijed pre da je mo. Bi }e te {ko, oslabqeni smo, ali se nadam da mo`emo iznenaditi - poru~io je centar Sutjeske Mr|an Mrkovi}. Poslije vezana tri poraza Slavija do~ekuje ^elik, a ekipu }e poslije otkaza Velislavu Veskovi}u s klupe voditi po-

FOTO: GLAS SRPSKE

mo}ni trener Bojan Kari{ik i sportski direktor Emir Halimi}.

MLADOST napada Grude - Promjene u ranoj fazi prvenstva nisu prijatne, ali ne vrijedi se vra}ati na ono {to je pro{lo. U~ini}emo sve da dobijemo ^elik, ali za to treba ostaviti srce na terenu. Igra~i su svjesni situacije i prethodnih dana smo dosta radili na wihovoj motivaciji istakao je Halimi}. Osokoqena Mladost gostuje u Grudama: - Ekipa iz Gruda ima mladu i poletnu ekipu sa nekoliko

dobrih pojedinaca i fantasti~nu podr{ku sa tribina. Me|utim, mi u svaki me~ ulazimo sa `eqom da pobijedimo i vjerujem da }emo se iz Gruda vratiti sa bodovima - rekao je tre ner Mrkowi}a na Zo ran [piri}. Hercegovac }e biti na velikom isku{ewu u Mostaru. - Zriwski je odli~an tim, {to najboqe potvr|uje trijumf nad Igokeom, a, uz to, igra na svom parketu. Od igra~a }u tra`iti da igraju maksimalno odgovorno i borbeno, jer samo tako mo`emo parirati doma}inu. A ako se uka`e prilika, uz malo sre}e, nije iskqu~eno da se vratimo sa povoqnim rezultatom - naglasio je strateg Bile}ana Zoran Glomazi}.

“Crno-bijeli“ ko{arka{i boqi od Orleana

BEOGRAD - Ko{arka{i Partizana u tre}em poku{aju su ostvarili prvu pobjedu u ovogodi{woj Evroligi, po{to su na parketu “Pionira“ savladali francuski Orlean sa 78:71. I bez kapitena Petra Bo`i}a, “crno-bijeli“ su tokom najve}eg dijela susreta bili u vo|stvu, mada su

PARTIZAN ORLEAN

78 71

(22:22, 23:18, 17:20, 16:11) Dvorana: “Pionir“ u Beogradu. Gledalaca: 5.038. Sudije: Huan Karlos Garsija Gonzales ([panija), Roberto Kjari (Italija), Sergej Mihajlov (Rusija). PARTIZAN: Roberts 3, Sinovec 5, Mekejleb 15, Kecman 14, Milo{evi} 2, Ra{i} 5, Le{i}, Mitrovi}, Mari} 18, Veseli 6, \eki} 6, Vrane{ 4. Trener: Du{ko Vujo{evi}. ORLEAN: Benks 11, Kovil 8, Erve, Doelman 16, Lebrun, Kurti 4, Nikols 8, Vati 14, Moerman 3, Skijara 4, Dobins 1, Mili~ 2. Trener: Filip Herve.

trijumf obezbijedili tek u posqedwim minutama me~a. Pri rezultatu 69:65 Lorens Roberts je poentirao poslije sopstvenog proma{aja, Jan Veseli i Aleksandar Mari} tako|e su imali va`ne skokove u napadu i doma}i su iskoristili dovoqno penala da “odbiju“ uporne goste. - Svi znaju da imamo novi tim, puno novih igra~a u novim ulogama i to se vidi, pogotovo u napadu. Bila je prisutna velika `eqa i najbitnije je da smo dobili utakmicu i ostajemo u trci za “Top 16“. Bi}emo sve boqi rekao je trener Partizana Du{ko Vujo{evi}, zahvaquju}i se i navija~ima.

Rezultati, grupa “A“: @algiris - Barselona 70:77, grupa “B“: Unikaha - Efes Pilsen 93:88 produ`etak, Partizan Orlean 78:71, grupa “C“: Ma-

Premijer liga BiH za `ene

Trebiwke na Borac BAWA LUKA - Derbi susret ~etvrtog kola Premijer lige BiH za ko{arka{ice igra se u Bawoj Luci gdje Borac ML IEFK u nedjequ od 17.30 do~ekuje ekipu Trebiwa. - Bi}e to okr{aj dvije podjednake ekipe te o~ekujem dobar me~. Bi}emo oslabqeni neigrawem Milice Yombete, Jane Popovi} i Aleksandre Ani~i}, ali i bez obzira na to nadam se na{em trijumfu - rekao je trener Bawolu~anki Vladimir Qubi~i}. Ekipa Trebiwa dolazi u Bawu Luku svjesna ~iwenice da je Borac favorit. - U predstoje}i me~ ulazimo da pru`imo {to boqu partiju. Na{ prvenstveni ciq je da ove sezone konsolidujemo redove i izborimo opstanak u Premijer ligi - istakao je trener Trebiwki Milorad Nada`din. Ostali parovi, subota: Sloboda - Tomislav (17 ~asova), Brotwo - Banovi}i (18), ^elik - Br~ko distrikt (18), Igman - @eqezni~ar (21). Slobodna ekipa Jedinstva. M. Z.

Dva me~a NBA lige

“Bikovi“ iznenadili WUJORK - ^ikago se pobrinuo za iznena|ewe ve~eri u NBA ligi, po{to je slavio u Klivlendu sa 86:85, nanijev{i kavalirsima ve} drugi doma}i poraz u sezoni. Posqedwi poeni na utakmici vi|eni su ~ak minut i po prije kraja. Odlu~uju}i ko{, ispostavi}e se kasnije, postignut je na 1:44 do kraja, kada je Derik Rouz pogodio iz skok

Doelman (Orlean) i Mekejleb (Partizan)

POBJEDNIK odlu~en u uzbudqivom fini{u

zna~i. U odnosu na tada podigli smo nivo igre, konsolidovali redove i spremni smo i za najve}e rivale. Vojvodina je mlada ekipa koja }e vjerovatno nastojati iskoristiti prednost doma}eg terena, a mi im ne smijemo dozvoliti da nametnu svoj tempo. Od po~etka mora mo bi ti ma ksi mal no koncentrisani i nastojati ispo{tovati sve {to smo se dogovorili sa trenerom i vjerujem da na{a pobjeda ne}e izostati - izjavila je ko{arka{ica Mladog Kraji{nika Andrijana Vasovi}. M. Z.

kabi - CSKA Moskva 71:54, Olim pi ja - Ka ha La bo ral 76:82, grupa “D“: Real Madrid Panatinaikos 80:70. Plasman, grupa “A”: Montepaski 3-0, Barselona 3-0, Fenerbah~e 2-1, @algiris 1-2, Asvel 0-3, Cibona 0-3, grupa“B”: Unikaha 3-0, Olimpijakos 2-1,

FOTO: TANJUG

Lijetuvos Ritas 2-1, Efes Pilsen 1-2, Partizan 1-2, Orlean 03, grupa “C”: Lotomatika 3-0, Makabi 2-1, Kaha Laboral 2-1, CSKA Moskva 1-2, Marusi 1-2, Union Olimpija 0-3, grupa “D”: Real Madrid 2-1, Panatinaikos 2-1, Himki 2-1, Milano 1-2, Oldenburg 1-2, Prokom 1-2.

Derik Rouz

{uta za ~etiri poena prednosti “bikova“ 86:82. Jedanaest sekundi kasnije, Lebron Yejms je ubacio trojku, da bi u sqede}em napadu izblokirao Yona Salmonsa. Doma}in je tako dobio priliku da slavi, ali je Moris Vilijams bio neprecizan u {utu za tri poena. U drugom duelu ve~eri, Juta je prili~no lako iza{la na kraj sa San Antoniom (113:99).

48 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Rukometa{i Borca m:tel na novom ispitu

FOTO: S. ILI]

Pi{e: Darko PA[AGI]

Beskrajno posrtawe Te{ko je biti navija~ Fudbalskog kluba Partizan ove jeseni, a pogotovo kada “crno-bijeli“ igraju u Ligi Evrope. Posqedwu, ali ve} 11. uzastopnu gorku pilulu u ovom eminentnom takmi~ewu igra~i iz “Humske 1” popi li su pro tiv Klub Bri `a, pred goto vo pra znim stadionom. Izabranici Gorana Stevanovi}a izgubili su od belgijske ekipe sa 2:4 i tako nastavili agoniju u kojoj se nalazi aktuelni {ampion Srbije. U nacionalnom {ampionatu ve} zaostaju ~etiri boda za “vje~itim rivalom“ Crvenom zvezdom, a u Ligi Evrope nanizali su ~etiri uzastopna poraza, tako da }e im dva preostala me~a protiv Tuluza u Francuskoj i ukrajinskog [ahtjora iz Dowecka predstavqati samo “otaqavawe“ neuspje{no zapo~etog posla. U svo to sivilo uklopila se i klupska uprava, ali i navija~i, posebno grupa huligana, kojoj nikada ne bi trebalo da bude opro{teno ubistvo Francuza i prista li ce Tu lu za Bri sa Ta to na, ko ji je u pres to ni cu Srbije do{ao da navija za svoj klub, ali je to platio `ivotom. Izlaz iz sivila, koje je zahvatilo beogradski klub te{ko je prona}i, ali vjerujemo da u Partizanu ima jo{ trezvenih glava, koje se mogu izboriti sa nagomilanim problemima i zajedno sa vi{emilionskom armijom pristalica “crno-bijelih“ krenuti naprijed. Jer, neuspjesi “crno-bijelih“ te{ko padaju ne samo navija~ima ovog kluba, ve} svim Srbima kojima je fudbal vi{e od igre. To treba da ima u glavi svaki fudbaler Partizana, ali i qudi iz uprave ovog kluba, koji su mo`da i najve}i krivci za ovo posrtawe kojem se ne nazire kraj.

Prvenstvo RS za rukometa{e

Lider na isku{ewu BAWA LUKA - Lider Prve lige Republike Srpske za rukometa{e Prijedor bi}e na velikom isku{ewu u osmom kolu po {to ide na no ge Her ce go vi ni, ko ja je u Ne ve siwu uvijek neugodan rival. Parovi osmog kola, subota: BAWA LUKA: Omladinac Bijeqina (16 ~asova), KOTOR VARO[: Kotor Varo{ - Drina (19), DERVENTA: Derventa - Slavija (19), NEVESIWE: Hercegovina - Prijedor (19), KOZARSKA DUBICA: Partizan - Srbac (19.30), nedjeqa: BAWA LUKA: Cepelin Mladost Borac (17). De. M.

Prva liga rukometa{ica

Derbi u Dubici BAWA LU KA - Epi tet derbija {estog kola {ampiona ta Srpske za ru ko me ta {i ce mo gao bi da po ne se okr{aj lidera Kne`opoqke i ~etvrtoplasiranog Radnika. Parovi {estog kola, subota: KO ZAR SKA DU BI CA:

Kne `o poqka - Ra dnik (17 ~asova), DOBOJ: Borja - Borac dva (17), BR^KO: Jedinstvo - Vrbas (18), nedjeqa: KOZARSKA DUBICA: UnaDSW - Rogatica (12), ponedjeqak: DO BOJ: Do boj Leotar (17). De. M.

Dra{ko Budi{a

Spremni smo i da}emo sve od sebe da zabiqe`imo novu pobjedu kojom bismo ostali u vrhu, rekao Dra{ko Budi{a PI[U: DEJAN MARI] [email protected] SLOBODAN PUHALO [email protected]

BAWA LUKA - Poslije dvi je ne djeqe pa uze, nas tavqa se Pre mi jer li ga BiH za ru ko me ta {e i to uta kmi ca ma osmog ko la u kojem }e Borac m:tel ugostiti Izvi|a~ i poku{ati do}i do nove pobjede koja bi ga ostavila u vrhu. U du el ko ji je ne ta ko da vno bio ve li ki der bi, “crveno-plavi“ ulaze sa epitetom apsolutnog favorita, ali i dozom opreza, po{to su Qubu {a ci spo so bni da iznenade. - Proteklu sedmicu iskoristili smo da dopunimo

fi zi ~ku spre mu, kao i da se opo ra ve po je di ni igra ~i. Spremni smo i da}emo sve od sebe da zabiqe`imo no vu po bje du ko jom bi smo ostali u vrhu. Izvi|a~ poznajemo, to je perspektivan tim ko ji je du go za je dno, oni sazrijevaju, igraju isto kod ku}e i na strani, zbog ~ega mogu da budu nezgodan rival. Zato }emo u duel u}i maksimalno ozbiqno sa samo jednim ciqem - trijumfom - po ru ~io je stra teg Bawolu ~a na Dra {ko Bu di {a, do da ju }i da su Go ran Trkuqa i Aleksandar Me|edo vi} i daqe van stro ja zbog povreda. Eki pa Slo ge odla zi u Visoko gdje je po obi~aju ne

SLOGA gostuje u Visokom - Bosna je ozbiqan proti vnik, po go to vo na svom parketu i pred svojom publikom. Uvijek igraju ozbiqno i tvrdo, te{ko ih je savladati. Ipak, mi putujemo u Visoko s namjerom da uradimo najboqe {to mo`emo. Optimis ti smo, bez ob zi ra na ~iwenicu da je ve}inu rukometa{a zahvatila grip. Me|utim, oni su mladi, lak{e to po dno se. Dan-dva le `e, brzo se oporave tako da nisu mnogo odsustvovali od trenin ga. Sa da je gri po zan

U osmom kolu se sastaju, subota: BAWA LUKA: Borac m:tel - Izvi|a~ (18 ~asova), GORA@DE: Gora`de - Zriwski (19), @IVINICE: Kowuh - ^elik (19), VISOKO: Bosna Sloga (19.30), srijeda: BR^KO: Lokomotiva - Bosna (S). Igrano u petak: ZAVIDOVI]I: Krivaja Grada~ac. Alen Bjelobrkovi}, vidje}emo ho}e li mo}i nastupiti re kao je tre ner Zo ran Do ki}. Tre}i predstavnik Republike Srpske Lokomotiva u srijedu }e odigrati svoj me~ pro tiv sa ra jev ske Bo sne, zbog obaveza “studenata“ u Ligi {ampiona.

Nastavqeno takmi~ewe u rukometnoj Ligi {ampiona

[amberi odolio "lavovima"

Izbor najboqeg sportiste BiH

Progla{ewe 16. decembra SARAJEVO - U zgradi RTV doma odr`ana je prva sjednica `i ri ja tra di ci onal ne ma ni fes ta ci je Izbo ra naj boqeg sportiste BiH, koji }e se ove godine odr`ati 16. decembra u sarajevskom hotelu “Holidej in”, sa po~etkom od 20 ~asova. Bi}e to deveti Izbor najuspje{nijih koji i ovog puta organizuju “Nezavisne novine“, zajedno sa BHRT-om, pod pokro vi teqstvom pred sje da va ju }eg Pred sje dni{ tva BiH @eqka Kom{i}a. Biv{i fudbaler Sergej Barbarez je predsjednik `irija, a na prvom sastanku ~lanovi su upoznati sa organizacijom i na~inom na koji manifestacija funkcioni{e. Sqede}a sjednica je zakazana za 11. novembar u Mostaru, kada }e biti usvojene liste nominovanih u svih 12 kategorija. S. B.

o~ekuje nimalo lagan zadatak.

Parovi

Olafur Stefanson (Rajn-Nekar Leven)

FOTO: AGENCIJE

BE^ - Rukometa{i [amberija iznenadili su RajnNe kar Le ven i u ~et vrtom ko lu Li ge {am pi ona kao gos ti os ta li ne po ra `e ni protiv favorizovanog doma}ina 31:31. “La vo vi“ su pred 3.300 gle da la ca boqe otvo ri li me~, u prvom po lu vre me nu bili boqi rival, pa su na odmoru imali tri gola vi{ka. No, Francuzi se nisu `eqeli pomiriti sa porazom. U nastavku su poja~ali tempo i na krilima, prije svega Bertran Roinea, strijelca osam golova, stigli do zla ta vri je dnog bo da. Na dru goj stra ni se is ta kao Uve Genshajmer sa sedam pogodaka. Konstanca je nastavila

sa dobrim partijama i kao gost sa vla da la PA OK (30:26), te je zahvaquju}i tom trijumfu preuzela lidersku poziciju grupe A.

KONSTANCA lider grupe A Ostali me~evi ove runde igraju se za vikend, a sastaju se, su bo ta: Kol ding - Kil (16.15), Ademar Leon - Barselona (16.15), Filingen Alingsas (16.15), Zagreb KO - Si ju dad Re al (18), Vi ve Kilce - Bosna (18), Gorewe Ve lewe - Ves prem (18.15), Vardar - Amicitija (18.30), ne djeqa: Han dbold - Ham burg (15.55), Pik Se ged Vaqadolid (16.15), Monpeqe - ^ehovski Medvedi (17).

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 49

Prva fudbalska liga Republike Srpske, 13. kolo

Bez obzira kako se zavr{i ova utakmica, zadovoqan sam i ponosan na moje igra~e. Napravili smo ogroman rezultat i postali respektabilna ekipa, naglasio Vojvodi} PI[U: GORAN IVANKOVI] [email protected] IGOR STANI[I] [email protected]

IS TO ^NA ILIYA Sve utakmice posqedweg 13. kola Prve fudbalske lige Republike Srpske igraju se u subotu od 14 ~asova. Najvi{e pa`we privla~i su sret u Is to ~noj Iliyi izme |u Fa mo sa i Ra dni ka. “Motoristi“ se jo{ uvijek nadaju jesewoj tituli, ali za to im treba pobjeda kao i porazi Sutjeske i dobojske Sloge. - U kom bi na ci ja ma da proqe}e do~eka kao lider su Sutjeska, dobojska Sloga i mi. Reklo bi se da smo u prednosti jer smo doma}ini, za razliku od Fo~aka i Doboj-

Tabela 1. Sutjeska 2. Sloga (D) 3. Famos 4. BSK 5. Drina (Z) 6. Radnik 7. Kozara 8. Proleter 9. Sloga (T) 10. Sloboda 11. Drina HE 12. Romanija 13. Mladost 14. Qubi}

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

7 6 7 6 5 5 5 4 3 3 3 3 2 0

3 4 1 2 4 4 3 3 5 5 5 3 4 4

2 2 4 4 3 3 4 4 4 4 4 6 6 8

22:9 15:10 18:18 20:11 15:10 16:14 22:13 10:12 13:13 12:12 9:11 15:18 15:27 9:33

24 22 22 20 19 19 18 15 14 14 14 12 10 4

lija koji imaju veoma neugodna gos to vawa u Pa la ma i Zvorniku. Najva`nije mi je da mi odradimo svoj dio posla. Naravno, ako se ostale kockice podudare zavr{ili bismo kao lideri {to bi bio vi{e nego fantasti~an uspjeh ti ma ko ji se u se zo nu upustio sa gotovo kompletnim renoviranim timom i sa novim stru~nim {tabom - rekao je trener Famosa Mom~ilo Stani}. Radnik je u pro{lom kolu na svom terenu remizirao sa gata~kom Mladosti a sada ih o~ekuje te{ko gostovawe u Isto~noj Iliyi. Bijeqinci }e biti oslabqeni neigrawem Darka Ga{evi}a i Slobodana Vasi}a koji odra|uju kaznu zbog tri `uta kartona. - Znamo da je Famos blagi favorit u ovoj utakmici. Hendikepirani smo jer ne}e nastu pi ti Slo bo dan Va si} i Darko Ga{evi}, ali {ta je tu je moramo do kraja dostojno ispratiti fini{ prvenstva. Znamo da “motoristi“ te{ko gube bodove na svom terenu, ali nas to ne}e obeshrabriti, poku{a}emo dobrom igrom do}i do rezultata koji }e nas ostaviti u trci za vrh tabele istakao je fudbaler Radnika Cvijetin Pavi}.

Lider prvenstva Sutjeska gostuje u Palama i ukoliko ostane nepora`eni osvoji}e titulu jeseweg {ampiona. Zbog povreda i `utih kartona, trener Sutjeske Darko Vojvodi} ne mo`e ra~unati na ~ak ~etvoricu prvotimaca. Bojan Mihajlovi} ne}e igrati zbog `utih kartona, Radan Muminovi} se povrijedio na trenin gu, De jan Dra kul je bolestan, a Nemawa Drakul se jo{ uvijek nije oporavio od povrede.

POD upitnikom tri me~a - Romaniju izuzetno cijenim i mislim da joj je mjesto me|u prvih pet ekipa. Paqani imaju veoma dobre igra~e i odli~nog trenera koji je i u Fo~i ostavio dubok trag. Ko bude u{ao sa ve}om `eqom da ostvari dobar rezultat taj }e pobijediti. Bez obzira kako se zavr{i ova utakmica, ja sam zadovoqan i ponosan na moje igra~e. Napravili smo ogroman rezultat i postali respektabilna ekipa - naglasio je Vojvodi}. Posebno zanimqivo trebalo bi biti u Bawoj Luci gdje bi BSK trebao ugostiti Slogu iz Trna. Me|utim, ova

Filip Vuji} (Radnik)

FOTO: G. [URLAN

utakmica je pod upitnikom po{to klub iz Trna jo{ uvijek nije uplatio kotizaciju za prvi dio takmi~ewa u Prvoj ligi. Ipak jo{ uvijek nije poznato koje }e se utakmice uop{te igrati po{to pojedini klubovi nisu izmirili

FAMOS - RADNIK

1 1 0 0 0 2 1 1 2

4:3 1:6 5:9

Stadion: “^aire“ Delegat: Branko Stojni} (Bawa Luka). Kontrolor su|ewa: Ranko Dragi~evi} (Bawa Luka). @eqko Latinovi} (Gradi{ka)

Dino Sikiri} (Prijedor)

ovima je ostavqen rok do po~etka me~eva da izmire svoje obaveze da bi mogli igrati surete. Pod upitnikom su me~evi Romanija - Sutjeska, Kozara - Drina HE.

Rije~ trenera Sloga Doboj

ISTO^NA ILIXA, subota, 14 ~asova Doma}in 2 Gost 2 Ukupno 4

svoje obaveze za kotizaciju prema Fudbalskom savezu Republike Srpske. Do petka to su u~inili samo pojedine ekipe od wih {est koje su bile suspendovane. Svim tim-

- Svjesni smo da je Drina favorit, ne samo zbog doma}eg terena, ve} i odli~nog sastava. Nastupi}emo bez Sr|ana Dobri}a, koji je povrije|en i “po`utjelog“ Branka Aleksi}a, ali u Zvorniku uglavnom igramo dobro pa }emo nastojati da jednom zatvorenijom varijantom ostvarimo povoqan rezultat izjavio je trener Zlatko Spasojevi}.

Mladen Stupar (Prijedor). Drina (Z)

Plav{i}

Mojevi}

Popovi}

Otovi}

Milo{evi}

- O~ekujem nastavak dobre serije svje ekipe. Povoqna okolnost je {to se u tim vra}aju Svetozar Vuka{inovi} i Zoran Novakovi}, pa o~ekujem da zabiqe`imo pobjedu ~ime bi uhvatili prikqu~ak sa vode}im ekipama - rekao je trener Miroslav Milanovi}.

\uri}

M. Bjelica Niki}

[apawo{

Joki}

Maslovari}

\or|i}

- Ovo je za nas na neki na~in utakmica sezone i ukoliko ostvarimo pobjedu u boqem raspolo`ewu }emo do~ekati drugi dio {ampionata. Svi igra~i su na raspolagawu i o~ekujem da pru`e svoj maksimum i da upi{emo tri boda - istakao je trener @eqko Popovi}.

Sajtanovi}

Zubac

^eha

Takovac

Jovanovi} Vuji} Risti} Trener: Mom~ilo Stani} BAWA LUKA, subota 14 ~asova

BSK SLOGA (T)

Mo~evi}

Pavi}

Mladost

Ostoji} Trener: Jovo Borkovi}.

GACKO, subota 14 ~asova

PALE, subota 14 ~asova

MLADOST PROLETER

ROMANIJA SUTJESKA

PRWAVOR, subota 14 ~asova

GRADI[KA, subota 14 ~asova

KOZARA DRINA HE

QUBI] SLOBODA

ZVORNIK, subota 14 ~asova

DRINA (Z) SLOGA (D)

STADION: “^aire“. Glavni sudija: ^edomir Vi}i} (Ugqevik). Pomo}nici: R{um Simi} (Doboj) i Predrag Mihajlovi} (Bijeqina). Delegat: Branko Simi} (Br~ko). Kontrolor su|ewa: Zoran Drini} (Omarska). BSK: Bijeli}, Sladojevi}, [tekovi}, Damjani}, Tomi}, Radoja, Devu{i}, Plav{i}, Iveti}, Strika, Beni}. Trener: @eqko Vrawe{. SLOGA (T): [mawa, Tepi}, Rastovi}, Milojevi}, Kesi}, Kremenovi}, [ipovac, Ba{i}, Majki}, \uri}, Baki}, Trener: Milan Vujasin.

STADION: Gradski. Glavni sudija: Velimir Drini} (Modri~a). Pomo}nici: Predrag Jevti} (Doboj) i Zoran Nari} (Doboj). Delegat: Radisav Zekovi} (Rogatica). Kontrolor su|ewa: Milan Luki} (Zvornik). MLADOST: Guzina, Mrkovi}, Denda, Vico, Andri}, Vasiqevi}, Prodanovi}, Goranovi}, Prelo, Pu{ara, Tohoq. Trener: @eqko Popovi}. PROLETER: Kuvekalovi}, Jorgi}, U{umovi}, Ga~i}, [ijakovi}, Jeli}, Savi}, Niki}, Humble, Kapi}, Ra{i}. Trener: Zoran ]urguz.

STADION: SRC “Vlajko Petrovi}-Pale“. Glavni sudija: Qubi{a Kuvaqa (Milosavci). Pomo}nici: Qubo Ani~i} (Srbac) i Nikola Crnadak (Milosavci). Delegat: Du{an Markovi} (Bijeqina). Kontrolor su|ewa: Dragi{a \uri} (Bijeqina). ROMANIJA: Babovi}, Novakovi}, Mi~i}, Delipara, Gutaq, Kre{talica, Mazi}, Aleksi}, Granzov, M. Blagojevi}, Kne`evi}. Trener: Dragan Radovi}. SUTJESKA: D. Matovi}, R. Radovi}, Ra{evi}, Prodanovi}, Simi}, N. Matovi}, Kunovac, Mojovi}, Dosti}, Srdnovi}, Blagojevi}. Trener: Darko Vojvodi}.

STADION: “Borik“. Glavni sudija: Vladan Mati} (Zvornik). Pomo}nici: Dejan Dabi} (Vlasenica) i Radenko Jevti} (Bijeqina). Delegat: Zdravko To{ovi} (Fo~a). Kontrolor su|ewa: Dragan Vasiqevi} (Doboj). QUBI]: Sari}, Simi}, Mirkovi}, Pezer, @i`ak, An~i}, Deket, Lazi}, Vasi}, Balaban, Blagojevi}. Trener: Vlado Jagodi}. SLOBODA: Drqa~a, Tica, Keranovi}, Luka~, Veinovi}, Kova~evi}, Gavranovi}, Ivi~i}, Ivan~evi}, Vrane{evi}. Z. Popovi}. Trener: Zlatko Jelisavac.

STADION: Gradski. Glavni sudija: Oliver Ostoji} (Bijeqina). Pomo}nici: Zoran Sofreni} (Bijeqina) i Vaso Mi{i} (Mili}i). Delegat: Nikola Daki} (Novi Grad). Kontrolor su|ewa: Slobodan Zrni} (Bawa Luka). KOZARA: Reqi}, Despotovi}, Uji}, Gigovi}, Studen, Miti}, Jandri}, Babi}, Stan~i}, Zakari}, \uri}. Trener: Vinko Marinovi}. DRINA HE: Milisavqevi}, Limi}, Borov~anin, Iv. Mirkovi}, Pavlovi}, Mitrovi}, Glibeti}, ^oli}, B. Jev|evi}, Markovi}, Milovi}. Trener: Zoran Lori}.

STADION: Drine. Glavni sudija: \or|e Gruba~i} (Isto~no Sarajevo). Pomo}nici: Zoran Sokni} (Isto~no Sarajevo) i Miroslav Quboje (Isto~no Sarajevo). Delegat: Boro Tepi} (Kotor Varo{). Kontrolor su|ewa: Slobodan Micev (Bawa Luka). DRINA (Z): Maksimovi}, Jevti}, Sredojevi}, Vuka{inovi}, Milo{evi}, Pavlovi}, Kikanovi}, Nini}, Novakovi}, A}imovi}, ]ulum. Trener: Miroslav Milanovi}. SLOGA (D): Plisni}, Sofi}, Filipovi}, Vukovi}, Blagojevi}, \uri~i}, Todorovi}, Be}arevi}, Mi}evi}, Marti}, \ukanovi}. Trener: Zlatko Spasojevi}.

Doma}in 1 Gost 1 Ukupno 2

Doma}in 2 Gost 2 Ukupno 4

Doma}in 0 Gost 0 Ukupno 0

Doma}in 10 6 3 1 Gost 10 5 0 5 Ukupno 20 11 3 6

Doma}in 5 4 0 1 Gost 5 0 1 4 Ukupno 10 4 1 5

Doma}in 6 4 1 1 Gost 6 0 2 4 Ukupno 12 4 3 5

1 0 0 0 1 0 1 1 0

1:0 0:0 1:0

2 0 0 0 0 2 2 0 2

5:0 1:4 6:4

0 0 0 0 0 0 0 0 0

0:0 0:0 0:0

15:8 10:13 25:21

8:5 3:9 11:14

11:6 5:10 16:16

50 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Fudbaleri Borca na svom terenu do~ekuju mostarski Vele`

FOTO: V. STOJAKOVI]

O~ekuje nas izuzetno te{ka utakmica. Bi}e to u stvari klasi~na rovovska borba na rezultat i te{ko je o~ekivati lijep fudbal za oko, rekao Stojni} PI[E: DUBRAVKO CURA] [email protected]

BAWA LUKA - Gradski stadion u Bawoj Luci ove subote (po~etak 16.30, direktan TV prenos) bi}e doma}in derbija 13. kola Premijer lige BiH u fudbalu. Drugoplasirani Borac na svom terenu do~ekuje mostarski Vele` i bi}e to ujedno sudar najboqe odbrane i napada elitnog bh. takmi~ewa. Bawolu ~a ni su u do sa da{wem dijelu {ampionata primili svega sedam golova, dok je tre}eplasirani Vele` 25 puta tresao protivni~ke mre`e. - O~ekuje nas izuzetno te{ka utakmica. Bi}e to u stvari klasi~na rovovska borba na rezultat i te{ko je o~ekivati lijep fudbal za oko. Smatram da }e najve}i problem biti lo{ teren i obje ekipe ne}e mo}i pokazati koliko u ovom trenutku zaista vrijede - reko je {ef stru~nog {taba Borca Velimir Stojni}.

PETRI] i Gagula nisu u kombinaciji Kormilar “crveno-plavih“ smatra da uslovi za igru idu na ruku gostiju. - U ovakvim utakmicama mnogo je lak{e igrati ekipi koja se brani. Sli~no je bilo protiv Slobode, ali sada nam dolazi kvalitetniji rival. U redovima Vele`a ima dosta

Tabela 1. [. Brijeg 12 2. Borac 12 3. Vele` 12 4. @eqezni~ar12 5. Sarajevo 12 6. Zriwski 12 7. Leotar 12 8. Olimpik 12 9. Modri~a M. 12 10. Travnik 12 11. Rudar P. 12 12. Sloboda 12 13. ^elik 12 14. Zvijezda 12 15. Slavija 12 16. Lakta{i 12

Stru~ni {tab Borca

dobrih pojedinaca i na{ osnovni zadatak u defanzivi bi}e blokada kontranapada koja su ja~a strana Mostaraca - dodao je Stojni}. Do kraja jeseweg {ampionata ostala su jo{ tri kola. Poslije utakmice sa Vele`om, Borac gostuje Olimpiku, a potom na Gradski stadion dolazi Sarajevo. - Sa {est bodova u posqedwa tri kola bio bih i te kako zadovoqan. Prebacili smo plan koji je bio zacrtan na po~etku prvenstva, ali `elimo da zimsku pauzu do~ekamo sa {to boqim bodovnim saldom zakqu~io je Velimir Stojni}. [to se ti~e igra~kog kadra, u kombinaciji za susret sa Vele`om nije Sini{a Gagula koji je prehla|en, kao i Bojan Petri} zbog parnih kartona.

BAWA LUKA, subota u 16.30 ~asova Doma}in: 17 11 4 2 34:20 Gost: 17 2 3 12 7:34 Ukupno: 34 13 7 14 51:54

Borac - Sloboda

Stadion: Gradski Delegat: Dubravko Mi{kovi} (Livno). ^etvrti sudija: Goran Paraxik (Qubu{ki). Zikret Kuqaninovi} (Banovi}i)

Radoslav Vukasovi}

Stan~eski

(Trebiwe)

Sini{a Jawi} (Bijeqina).

Kadi}

Osmangi} Bilbija

Vrawe{

Zaimovi}

]ori}

Ar. [kaqi}

Durakovi}

Qubojevi}

Haxi|ulbi}

Star~evi}

As. [kaqi}

Marki}

Xafi} Kajkut Maksimovi}

^emalovi}

Jandri} ^oli}

Stupar Trener: Velimir Stojni}

Trener: Abdulah Ibrakovi}

Trebiwski Leotar na te{kom ispitu “Pod Bijelim brijegom“ 8 8 7 5 5 5 6 5 5 4 4 4 3 3 2 2

2 1 2 4 4 4 1 3 2 3 2 1 3 2 4 2

2 3 3 3 3 3 5 4 5 5 6 7 6 7 6 8

20:8 16:7 25:10 14:10 15:13 15:14 11:12 13:18 16:17 15:15 9:10 9:20 10:14 13:20 9:14 14:22

26 25 23 19 19 19 19 18 17 15 14 13 12 11 10 8

Ostali parovi U ostalim susretima 13. kola sastaju se: subota, 13.30 ~asova: GRADA^AC: Zvijezda - ^elik, subota, 16.30: SARAJEVO: @eqezni~ar - Sarajevo, nedjeqa, 13.30 ~asova: [IROKI BRIJEG: [iroki Brijeg - Travnik.

Sa Zriwskim za presti` TRE BIWE - Ne djeqna utakmica Leotara protiv Zriwskog je veoma zna~ajna za trebiwski tim. U ovom trenutku obje ekipe su bodovno izjedna~ene, osvojile su po 19 bodova i istovremeno imaju evropske ambicije za sqede}u sezonu, pa se vjeruje da }e me~ donijeti dosta kvalitetan i uzbudqiv fudbal. Leotar i na ovoj utakmici ne mo`e da nastupi sa najja~im sastavom s obzirom na to da }e izostati Anel Rami} zbog crvenog kartona i povrije|eni Sr|an Andri}, te Semjon Mi lo {e vi}, ko ji je prona{ao anga`man u iranskom drugoliga{u Aluminij Hormozgan iz Bandar Abasa. Ugovor je potpisan na godinu. U tim se vra}aju Darko Dre~ i Dra gan Ris ti}, ko ji su na

prethodnoj utakmici pauzirali zbog dobijenih crvenih kartona na Kup utakmici sa bawolu~kim Borcem.

NEDOSTAJU Anel Rami} i Sr|an Andri} - Zriwski je protivnik za po{tovawe, znam da }e biti te{ko, ali i mi imamo sopstveni kvalitet i `equ da u me~ za presti` ostanemo nepora`eni. Vjerujem da }e svaki pojedinac za koga se odlu~i trener pru`iti maksimum i da }emo na kraju do}i ku}i bar sa jednim bodom - istakao je prvotimac Leotara Dragan Risti}. Tre ner Le ota ra Bor ~e Sredojevi} se jo{ uvijek nije opredijelio koga }e poslati na teren u ulogama startera.

Kne`evi}

MOSTAR, nedjeqa, 13.30 ~asova

ZRIWSKI LEOTAR Stadion: “Pod Bijelim brijegom“. Glavni sudija: Vladimir Bjelica (Isto~no Sarajevo). Pomo}nici: Dragan Keranovi} (Prijedor) i Anto Su~i} (Novi Travnik). ^etvrti arbitar: Novo Pani} (Doboj). Kontrolor su|ewa: Dragan An|eli} (Ora{je). Delegat: Damir [ari} (Tuzla). ZRIWSKI: Melher, Markovi}, [uwi}, Zadro, Ani~i}, Ivankovi}, Musa, Tabi, Bobi, M. Su{i}, Kordi}. Trener: Dragan Jovi}. LEOTAR: Berak, Vu~ini} (Trnini}), Todorovi} (Proti}), ^orlija, ]erani}, Dre~, Magazin, Komneni}, Risti}, Ze~evi}, Vico. Trener: Bor~e Sredojevi}.

Doma}in: 7 6 1 0 Gost: 7 2 0 5 Ukupno: 14 8 1 5 Dragan Risti}

- Na {a je stvar nost da nastupamo nekompletni, ali moramo da pru`imo maksimum. Igra~i moraju da budu spremni i oni koji u|u u igru je-

FOTO: ^. MUCOVI]

dnostavno moraju da pru`e kvalitetan doprinos igri. Nadam se dobrom rezultatu. Me |u tim, mo ra mo u ovom prvenstvu, u kome su va`ne sve

13:5 10:16 23:21

utakmice kao i ova sa Zriwskim, da sakupimo {to vi{e bodova, kako bi proqe}e do~ekali {to mirnije - istakao je Sredojevi}. ^. M.

FOTO: G. IVANKOVI]

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 51

Rudar Prijedor do~ekuje Olimpik

Sudar debitanata

Vlastimir Jovanovi}

Slavija u nezavidnoj situaciji doma}in “fewera{u“

Oprezno do ciqa

Lakta{i nemaju {ta da izgube, a zato mogu ku}i da ponesu veliki kapital. Me|utim, moramo im pomrsiti ra~une, jer pobjeda nam je jedini izbor, rekao Jovanovi} PI[E: GORAN IVANKOVI] [email protected]

ISTO^NO SARAJEVO - Sla vi ja je {es tu se zo nu ~lan fudbalske elite BiH, ali nikada se nije nalazila u te`oj situaciji. Posli je 12 ko la ima sa mo dvije pobjede, ~etiri remija i {est poraza, sa postignutih devet, a primqenih 14 golova. Sa svega deset osvojenih bodova dr`i pretposqedwu poziciju sa samo dva boda vi{e od “fewera{a“ Lakta{a. Upra vo su La kta {i idu }i protivnik premijerliga{a iz Isto~nog Sarajeva. Uverti ra pred ovaj su sret ni je mo gla da bu de lo {i ja. Na “Ko{evu“ su fudbaleri Slavije pru`ili jednu od najslabijih partija od kada su premijerliga{i i tokom 90 minuta bukvalno ni jedan jedi ni {ut ni su upu ti li ka golu Alaima. - Ni najve}i pesimisti

nisu mogli o~ekivati da }e ekipa, koja se pro{le sezone bo ri la za ti tu lu prva ka, osvojila Kup, a potom fenomenalno u kvalifikacijama za Li gu Evro pe odi gra la protiv danskog Alborga, ~asno eliminisana od slova~kih Ko{ica, igrati slabo u prvenstvu. Me|utim, to je istina i od we ne mo`emo da pobjegnemo. Tri runde su do kra ja i ne ma mo izbo ra ve} da jurimo svih devet bodova, kod ku}e protiv Lakta{a, u gos ti ma pro tiv Leotara i na opro{taju od jeseweg dijela protiv ^elika na na{em stadionu - rekao je prvo ti mac Sla vi je Igor Radovanovi}.

“KO[EVO“ se ne smije ponoviti Lakta{i su dva puta gostovali u Isto~nom Sarajevu i oba puta su remizirali.

- Mo`e se govoriti da je to rival koji nam ne le`i. Dva pu ta su nas pri li ~no na mu ~i li, us kra ti li nam radost pobjede, ali sada ne da `elim, ve} se ta neugodna tradicija mora prekinuti. Ni u snu ne smijem da pomislim {ta bi se desilo da ne trijumfujemo. Samopouzdawe bi palo na nulu, a s obzirom na to da je malo ostalo do pauze, te{ko bi se vratilo. “Ko{evo“ smo prihva ti li kao po uku ka ko se slabim pristupom ne mo`e vi{e osim poraza i zato smo pro te klu se dmi cu pa kle no radili da Lakta{e do~ekamo po tpu no spre mni. Ono {to ne smijemo da imamo u glavama to su problemi na{eg rivala, da }e nam biti lako do}i do trijumfa. Lakta{i nemaju {ta da izgube i zato mogu ku}i da ponesu ve li ki ka pi tal. Me |u tim, moramo da im pomrsimo ra~une, jer pobjeda nam je jedi-

ni izbor - istakao je fudbaler Slavije Vlastimir Jovanovi}. ISTO^NO SARAJEVO, nedjeqa, 13.30 ~asova

SLAVIJA LAKTA[I Stadion: SRC “Slavija“. Glavni sudija: Adnan Pervan (Sarajevo). Pomo}nici: Adnan Alispahi} (Zenica) i Zikrija Pa{ali} (Zenica). ^etvrti arbitar: Muamer Burekovi} (Zenica). Kontrolor su|ewa: Dragan Bawac (Kozarska Dubica). Delegat: Husein Kamber (Sarajevo). SLAVIJA: Lu~i}, Arsenijevi}, Regoje, Papaz, Stankovi}, [}epanovi}, Jovanovi}, Simi}, Todorovi}, Kutalia, I. Radovanovi}. Trener: Milomir Odovi}. LAKTA[I: Vukli{ (Ba{a), Sekuli}, Joki}, Savi}, Drqa~a, Tanasijevi}, Ili}, Stanojevi}, Mirkovi}, Petkovi}, Karali}. Trener: Miodrag Petkovi}. Doma}in: 2 0 2 0 1:1 Gost: 2 0 1 1 2:3 Ukupno: 4 0 3 1 3:4

Premijerliga{ iz Lakta{a oslabqen putuje na gostovawe u Isto~no Sarajevo

Petkovi} bez ~etvorice igra~a LA KTA [I - Fu dba le ri La kta {a u ve oma te {kom tre nut ku pu tu ju na gostovawe u Isto~no Saraje vo. Na ta be li za uzi ma ju posqedwe mjes to, a to kom pret ho dne se dmi ce do {lo je do promjene na kormilu. Umjes to Mi la na Mi la no vi}a, koji je podnio ostavk u, kao pri vre me no rje {ewe ime no van je tre ner juniora Miodrag Petkovi}. I odmah se susreo sa velikim kadrovskim problemi ma. K a ko sa da stva ri stoje, protiv Slavije ne}e mo}i ra~unati na ~etvoricu igra ~a. Bi }e li {en usluga Miqana Baji}a, koji se povrijedio na treningu, bo le sni su Bo ri slav Mi ki} i Darko Raca, dok zbog kar to na izos ta je Ale ksan dar Wegomirovi}. - [ta je, tu je, nema vremena za jadikovke. U susret

sa Sla vi jom ula zi mo sa `eqom da ostanemo nepora`eni. Svjesni smo da su i oni u re zul tat skoj kri zi, jer se na la ze sa mo je dnu stepenicu iznad nas sa dva bo da vi {e. Bi }e izu ze tno te {ko, ali se svi u klu bu na da mo po voqnom re zul ta tu. Osvajawe jednog boda u po tpu nos ti bi ispu ni lo na {e ciqeve - is ta kao je Miodrag Petkovi}.

Modri~ani oslabqeni na Tu{wu

Nema straha od Tuzlaka MODRI^A - Modri~a Maksima putuje u Tuzlu da poku{a izbje}i poraz. U “gradu soli“ igra tradicionalno dobro, ali ovaj put izosta}e pouzdani ~uvar mre`e Bojan Tripi} te \or|e Savi}. - Sigurno je da je to peh za nas u ovom trenutku. Uprkos svemu, idemo u Tuzlu da se na di gra va mo. Slo bo da je imala nekoliko lo{ih partija i sada `eli konsolidaciju pred doma}om publikom. Iz tih razloga ne}e nam biti lako. Me|utim, idemo da ne izgubimo. Ne}e biti lako sti}i do boda ili ~itavog plijena, ali vrijedi poku{ati - rekao je {ef stru~nog {ta ba Mo dri ~a Maksime Marko Stoji}. Vladan Kujunyi} sada je u `ivotnoj formi. I u moru optimizma. - Ne smije nam se ponoviti ona igra iz ma ja ka da smo bi li sra mo tni u Tu zli, a ri val ola ko sla vio sa 3:0. Boqi smo od wih u ovom trenutku, neka pri~a ko {ta ho}e. Mno gi nas pot cjewuju,

TUZLA, subota, 13.30 ~asova

SLOBODA MODRI^A MAKSIMA Stadion: “Tu{aw“. Glavni sudija: Edin Jakupovi} (Biha}). Pomo}nici: Sreten Udov~i} (Prijedor) i Dalibor Mavrak (Mostar). ^etvrti arbitar: Du{ko Jo{ki} (Prijedor). Kontrolor su|ewa: Berislav Markoti} (Mostar). Delegat: Marinko Bubalo ([iroki Brijeg). SLOBODA: Mujki}, Jogun~i}, Prodanovi}, Crnogorac, Kuduzovi}, Malki}, Okanovi}, Slomi}, Beki}, Muji}, Joksimovi}. Trener: Nermin Haxiahmetovi}. MODRI^A MAKSIMA: Niki}, Jolovi}, Ali}, Bogi~evi}, \akovi}, Stjepanovi}, Radulovi}, Ranki}, Kujunxi}, Stoki}, Staji}. Trener: Marko Stoji}. Doma}in: 6 5 0 1 1:6 Gost: 6 0 2 4 :15 Ukupno: 12 5 2 5 19:21

ali pokaza}emo mnogima da vrijedimo. Dakle, u Tuzli je i bod us pjeh i sma tram da mo`emo ostati nepora`eni - rekao je Kujunyi}. S. J.

DRUGOLIGA[KI VIKEND ZAPAD U posqedwem, 15. kolu prvog dijela prvenstva Druge fudbalske lige Republike Srpske, grupa zapad, sastaju se: subota, 14 ~asova: PETROVO: Ozren - Jedinstvo (@), DERVENTA: Tekstilac - @upa Milka, KOTOR VARO[: Mladost - @eqezni~ar (D), SRBAC: Sloga - Krajina, [AMAC: Borac - Gomionica, nedjeqa, 14 ~asova: ME\E\A: Ravan - Crvena zemqa, PELAGI]EVO: Pelagi}evo - Omarska, GORWI PODGRADCI: Sloga DIPO - Sloboda (Mrkowi} Grad).

LAKTA[I bez poraza na gostovawu kod Slavije U dosada{wa dva gostovawa u Is to ~nom Sa ra je vu La kta {i ni su osje ti li gor~inu poraza i igrali su dva puta nerije{eno. - Pri `eqku je mo da se tradicija ponovi. O~igledno da ne le`imo Slaviji, ko ja je u ovom su sre tu pod imperativom pobjede. Zato vjerujem da }emo i ovaj put

PRI JE DOR - Prvi put u PRIJEDOR, subota, 13.30 ~asova bici za bodove u Premijer li gi BiH sas ta }e se Ru dar RUDAR PRIJEDOR Prijedor i sarajevski OlimOLIMPIK pik. Bi}e to duel timova koji Sta di on: Gradski su u do sa da{wem di je lu prvenstva pru`ali zapa`ene Glavni sudija: Eldis Pro{i} (Cazin). par ti je, a pred ovaj su sret Pomo}nici: Elvis Pro{i} (Cakormilar Prijedor~ana Dar- zin) i Dario Tepav~evi} (Gradiko Nestorovi} ne mo`e da ra- {ka). ^etvrti arbitar: Qubi{a Vrho~una na sve igra~e. - U timu ne}e biti Budimi- vac (Lakta{i). ra Despotovi}a, koji je po~eo Kontrolor su|ewa: Milorad Sofreni} (Bijeqina). lagano da trenira, ali na te- Delegat: Radislav Kunda~ina ren ne}e prije proqe}a. Pa- (Trebiwe). uzira}e i Aleksandar Kiki} RUDAR PRIJEDOR: Avduki}, zbog tri `uta kartona. Ohra- Muzgowa, Kotaran, Goli}, Jevti}, bruje ~iwenica da se u ekipu Kova~evi}, Da{i}, @eri}, Stijevra}aju Dragoslav Staki} i pi}, Kantar, Ku{qi}. Trener: DarSlobodan Dobrijevi}, koji su ko Nestorovi}. odra di li kar to ne, te opo - OLIMPIK: Adilovi}, Suqevi}, Kurto, Je{e Kolarov, Vidovi}, Luravqeni Igor Goli} - ista- li}, Pelak, Suba{i}, Rajovi}, kao je Nestorovi}. Spalevi}. Trener: Vlatko Glava{. On se nada da }e wegov tim Doma}in: 0 0 0 0 0:0 us pje ti za biqe`i ti jo{ je - Gost: 0 0 0 0 0:0 Ukupno: 0 0 0 0 0:0 dnu doma}u pobjedu. - Olimpik je veoma sna`na ekipa, uz to i finansijski mo}na, tako da }emo imati te`ak zadatak da ostvarimo ciq. Me|utim, ulazimo sa `eqom da ostvarimo pobjedu protiv Sarajlija i tako mirno u|emo u preostala dva kola u kojima gostujemo na “Ko{evu“ i do~ekujemo Olimpik - dodao je Nestorovi}. D. P.

ISTOK

Goran Vukli{

SRC “Sla vi ja“ na pus ti ti uzdignuta ~ela - poru~io je

FOTO: GLAS SRPSKE

~u var mre `e La kta {a Go ran Vukli{. D. P.

U posqedwem, 15. kolu prvog dijela prvenstva Druge fudbalske lige Republike Srpske, grupa istok, sastaju se: subota, 14 ~asova: BR^KO: Lokomotiva - Napredak, UGQEVIK: Rudar Vele` (N), GLASINAC: Sokolac - Jedinstvo (B^), nedjeqa, 14 ~asova: ROGATICA: Mladost - Podriwe (J), VLASENICA: Vlasenica - Hercegovac, DVOROVI: Proleter - Bratstvo (B), PU^ILE: Gorica - Mili}i, VELIKA OBARSKA: Mladost - Jedinstvo (BR).

52 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Nastavqena evropska agonija Partizana

Grupa A Dinamo - Ajaks 0:2 (Panteli} 13, De Zeuv 45), Anderleht - Temi{var 3:1 (Suarez 30 penal, Busufa 69, Le`er 90 - Parks 51). 4 4 4 4

2 2 0 1

2 2 2 0

0 0 2 3

5:2 6:2 1:6 4:6

FOTO: TANJUG

1. Ajaks 2. Anderleht 3. Temi{var 4. Dinamo Z.

8 8 2 0

Grupa B

Grupa G

\enova - Lil 3:2 (Palasio 14, Krespo 58, Skuli 90 - Frau 76, @erviwo 84), Slavija P. - Valensija 2:2 (Janda 79, Graj~ar 82 - Hoakin 22 penal, Maduro 47)

Viqareal - Lacio 4:1 (Pires 2, 15 penal, Kani 13, Rosi 83 penal - Zarate 73), Levski - RB Salcburg 0:1 ([imer 90)

1. Lil 2. Valensija 3. \enova 4. Slavija P.

4 4 4 4

2 1 2 0

1 3 0 2

1 0 2 2

11:5 7:6 7:8 4:10

7 6 6 2

Grupa C Hamburg - Seltik 0:0, Rapid - Hapoel TA 0:3 (Jadin 13, Vermut 65, Na~o 70) 1. Hapoel 2. Hamburger 3. Rapid 4. Seltik

4 4 4 4

3 2 1 0

0 1 1 2

1 1 2 2

12:6 5:5 5:9 2:4

9 7 4 2

Grupa D Herenven - Herta 2:3 (Papadopulos 4, 36 - Domov~iski 21, 52, Vihnijarek 90), Sporting - Ventspils 1:1 (Saleiro 22 - Zamperini 15) 1. Sporting 2. Herta 3. Herenven 4. Ventspils

4 4 4 4

3 1 1 0

1 1 1 3

0 2 2 1

7:4 10 4:5 4 5:6 4 3:4 3

Grupa E Bazel - CSKA Sofija 3:1 (@elaber 35, Fraj 41 penal, 67 - Jan~ev 61), Roma - Fulam 2:1 (Rise 69, Okaka 76 - Kamara 19 penal) 1. Bazel 2. Roma 3. Fulam 4. CSKA S.

4 4 4 4

3 2 1 0

0 1 2 1

1 1 1 3

7:2 5:4 4:4 2:8

9 7 5 1

1. Salcburg 2. Viqareal 3. Lacio 4. Levski

4 4 4 4

4 2 2 0

0 0 0 0

0 2 2 4

6:1 12 6:5 6 8:7 6 0:7 0

Grupa H Tvente - [erif 2:1 ([tok 7, 89 - Tiote 68 autogol), Fenerbah~e - Steaua 3:1 (Santos 15, Bilika 51, Aleks 67 - Kapetanos 38) 1. Fenerbah~e 2. Tvente 3. [erif 4. Steaua

4 4 4 4

3 2 1 0

0 1 1 2

1 1 2 2

6:3 4:4 3:3 1:4

9 7 4 2

Grupa I AEK - BATE Borisov 2:2 (Blanko 1, Manduka 38 - Rodionov 17, Volodko 26), Everton - Benfika 0:2 (Saviola 63, Kardozo 76) 1. Benfika 2. Everton 3. BATE B. 4. AEK

4 4 4 4

3 2 1 1

0 0 1 1

1 2 2 2

9:1 6:8 5:7 4:8

9 6 4 4

Grupa K Kopenhagen - PSV Ajnd.1:1 (Gronkjer 40 penal - Xuxak 72), Klu` - Sparta Prag 2:3 (Traore 25, Dubarbije 90 - Holenda 6, 13, Vilfrid 90) 1. PSV 2. Sparta 3. Kopenhagen 4. Klu`

4 4 4 4

2 2 1 1

2 1 1 0

0 1 2 3

5:3 7:5 2:4 4:6

8 7 4 3

Grupa F

Grupa L

Dinamo B, - Galatasaraj 0:3 (Kjuel 22, Nonda 24, Topal 55), [turm - Panatinaikos 0:1 (Kacuranis 70)

Nacional - Atletik B.1:1 ( Edgar 64 penal - E~eberija 85), Verder - Austrija 2:0 (Borovski 81, Almeida 84)

1. Galatasaraj 2. Panatinaikos 3. Dinamo B. 4. [turm

4 4 4 4

3 3 1 0

1 0 0 1

0 1 3 3

11:3 4:3 2:8 1:4

10 9 3 1

1. Verder 2. Atletik 3. Nacional 4. Austrija

4 4 4 4

3 2 0 0

1 1 2 2

0 1 2 2

10:5 7:5 5:7 3:8

10 7 2 2

Fudbaleri Partizana

U evropske utakmice ulazimo sa strahom, pravimo dosta individualnih gre{aka, koje se toleri{u u Jelen Superligi, ali ne u Evropi, rekao Stevanovi} BEO GRAD - Evrop ska agonija Partizana se nastavqa. “Crno-bijeli“ su u PARTIZAN BRI@

2 (0) 4 (2)

Strijelci: 0:1 Peri{i} u 28, 0:2 Kuemaha u 36, 1:2 Qaji} u 52, 1:3 Kuemaha u 57, 2:3 Va{ington u 66, 2:4 O|i|a u 74. minutu. Stadion: Partizana u Beogradu. Gledalaca: 6.250 Sudija: Robert [ergenhofer (Austrija). @uti kartoni: Jovanovi}, Krstaji}, Moreira, \or|evi} (Partizan), Dirar, Blondel (Bri`). Crveni karton: Mladen Krstaji} (Partizan) u 80. minutu. PARTIZAN: Radosavqevi}, Kne`evi}, \or|evi}, Krstaji}, Lomi}, Fejsa, B. Jovanovi} (od 75. minuta Tomi}), Qaji}, Moreira, Ili} (od 46. minuta Bogunovi}), Dijara (od 50. minuta Va{ington). Trener: Goran Stevanovi}. BRI@: Stejnen, Klukovski, Alkaraz, Donk, De Mets (od 87. Vermulen), Blondel, O|i|a, Garerts, Dirar (od 58. Akpala), Kuemaha, Peri{i} (od 82. Simajs). Trener: Adri Koster.

uta kmi ci 4. ko la J gru pe Lige Evrope pora`eni od Bri`a (2:4) i tako su izgubili sve {anse za plasman u {e sna es ti nu fi na la sa izgledima da i ove sezone takmi~ewe zavr{e bez ijednog boda. Ve} sam am bi jent na sta di onu u Hum skoj je na slu}ivao lo{ ishod po pulene trenera Stevanovi}a. Uzro ci no vog ne us pje ha {am pi ona Srbi je le `e prije svega u, slobodno se mo `e re }i, ka tas tro fal noj igri u od bra ni jer je go to vo sva ka lop ta ko ja je i{la u gol za vr{i la u mre`i. - Posle izuzetno lo{eg prvog poluvremena, mislim da smo u drugom opravdali o~ekivawa. U evropske utakmi ce ula zi mo sa stra hom, pravimo dosta individualnih gre{aka, koje se toleri-

{u u Jelen Superligi, ali ne u Evropi - rekao je trener Partizana Goran Stevanovi}. Bri` je iz pet {u te va dao ~etiri gola. - Ne bih ana li zi rao, jo{ uvek je sve vru}e, ali ve}inu golova koje smo primili u Evropi, dali smo sami sebi - dodao je Stevanovi}.

BELGIJANCI iz pet {uteva dali ~etiri gola Al ma mi Mo re ira, ko ji ima iskustvo igrawa u Belgiji, priznao je da je realnost da Partizan nema tim za Ligu Evrope. - Mi nismo na tom nivou. To je te{ko priznati, ali je ta ko. Ovo je te {ka sezona za nas i moramo da se kon cen tri {e mo na prvenstvo - istakao je Moreira.

Utakmici je prisustvovao i Sa vo Mi lo {e vi} za ko ga se o~e ku je da se kan diduje za predsjednika Partizana. Me|utim, rekorder po broju nastupa za reprezentaciju nije `elio da komentari{e stav “grobara“, ko ji su izri ~i to pro tiv wegove kandidature.

Grupa J Partizan - Bri` 2:4 (Qaji} 52, Va{ington 66 - Peri{i} 28, Kuemaha 36, 57, O|i|a 74), Tuluz - [ahtjor 0:2 (Adrijano 50, Gai 63) 1. [ahtjor 2. Bri` 3. Tuluz 4. Partizan

4 4 4 4

4 2 1 0

0 1 1 0

0 1 2 4

14:2 9:8 5:10 5:13

12 7 4 0

Parovi 5. kolo (3. decembar, 19.00): [ahtjor - Bri`, Tuluz - Partizan, 6. kolo (16. decembar, 21.05): Bri` - Tuluz, Partizan - [ahtjor.

Odigrano 4. kolo Lige Evrope

Panteli} presudio Zagrep~anima NI ON - Ga la ta sa raj, Verder i [ahtjor sigurni su u~e sni ci {e sna es ti ne fi na la Li ge Evro pe. Je dnom nogom u drugoj fazi su i Anderleht, Ajaks, Panatina ikos, Spor ting, Ba zel, Salcburg, Fenerbah~e...

PRO[LI Galata, Verder i [ahtjor

Igra~i Herte

Srpski reprezentativac Mar ko Pan te li} sta vio je ta~ku na evropske ambicije zagreba~kog Dinama. Ajaks je na pra znom Ma ksi mi ru sa vla dao prva ka Hrvat ske rezultatom 2:0 (2:0), a strijelci su bili Panteli} u 14. i Demi de Zeuv u 45. minutu.

Jedan od najzanimqivijih me ~e va vi |en je u He ren ve nu, gdje je do ma }in dva puta vodio protiv Herte, ali je klub Ne mawe Pej ~i no vi }a i Goj ka Ka~ara u sudijskoj nadoknadi do{ao do pobjede, ko ju je re `i rao bu gar sko-poqski dvo jac Do mov ~is ki-Vi hni ja rek. Bugarin je dva puta vra}ao re zul tat na “nu lu“, da bi poqski napada~ golom u sudijskoj nadoknadi vremena i{~upao Hertu sa dna Grupe D. Pej ~i no vi} je odi grao svih 90 mi nu ta, dok Ka~ara nije bilo u timu.

Je dna ko in te re san tno bilo je u grupi E. Roma je na poluvremenu gubila od Fulama, da bi u drugom dijelu golovima Risea i Okake

(uz iskqu~ewe Ne vlanda) do{la do tri vrlo va`na boda. Strijelci su u ~etvrtak ima li svo je ve ~e, pa je u ~etvrtom kolu Lige Evrope postignut rekordan 71 pogodak. Sjen ku na odli ~an i efikasan fudbal bacilo je ~ak 15 crvenih kartona.

Marko Panteli}

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 53

Jelen Superliga Srbije

Selektor Srbije saop{tio spisak za dvije prijateqske utakmice

Anti} ne voli promjene Strateg “orlova“ oslonio se na fudbalere koji su odveli Srbiju na Mundijal u Ju`noj Africi sqede}e godine BEO GRAD - Se le ktor fudbalske reprezentacije Srbije Radomir Anti} objavio je spisak igra~a na koje ra~una na prijateqskim me~evima sa Sjevernom Irskom i Ju`nom Korejom. Strateg “orlova“ nije ni{ta mijewao za ove provjere i oslonio se na fudbalere koji su odveli Srbiju na Mundijal u Ju`noj Africi. Umjesto povri je |e nog Vla di mi ra Di{qenkovi}a, kao tre}eg golmana pozvao je ~uvara mre`e Vojvodine @eqka Brki}a, a u tim se poslije suspenzije vra}a i Danko Lazovi}. - Razmi{qali smo o protivnicima i opredelili smo se za dvije ekipe koje neguju potpuno druga~iji stil igre. Selektor Severne Irske Najyel Vortington forsira engles ki na ~in igre. Oni igraju dobro u prekidima i po bokovima. Ju`na Koreja je eki pa ko ja ni je iz gu bi la pret ho dnih 27 uta kmi ca, a svojim kvalitetom izborili su se da igraju na Svetskom prvenstvu - rekao je Anti} na konferenciji za novinare u Beogradu. On je rekao da za wega ne postoje prijateqske utakmi-

Danko Lazovi}

FOTO: AGENCIJE

ce, jer je svaki me~ {ansa za novu potvrdu kvaliteta.

DANKO Lazovi} vra}a se u tim - Oda brao sam ova 22 igra~a, jer je wima potrebna potvrda da rastu iz dana u dan. Svaki me~ je {ansa za dokazivawe i smatram da ne postoje prijateqske utakmice. Ne mo`emo da `ivimo od pro{losti, ve} stalno mora-

mo da dokazujemo kvalitet, u koji ne sumwam - dodao je selektor Srbije. Sa An ti }e vog spis ka zbog po vre da su izos ta li golman Vladimir Di{qenkovi} i odbrambeni fudbaler Ivan Obradovi}. Ekipi }e se sa nekoliko dana zaka{wewa zbog obaveza u klubovima prikqu~iti Nikola @igi} i Ivica Dragutinovi}. Srbija protiv Sjeverne

Irske igra u Belfastu 14. novembra u 18.30 ~asova, a ~e ti ri da na ka sni je na

pro gramu je me~ sa Ju`nom Korejom u Londonu, od 15.30 ~asova.

POZVANI IGRA^I Na Anti}evom spisku nalaze se: golmani: Vladimir Stojkovi}, Bojan Isailovi}, @eqko Brki}, odbrana: Branislav Ivanovi}, Antonio Rukavina, Nemawa Vidi}, Neven Suboti}, Aleksandar Lukovi}, Ivica Dragutinovi}, Aleksandar

Kolarov, sredina terena: Dejan Stankovi}, Gojko Ka~ar, Nenad Milija{, Zdravko Kuzmanovi}, Radosav Petrovi}, Milo{ Krasi}, Zoran To{i}, Milo{ Ninkovi}, Milan Jovanovi}, napad: Nikola @igi}, Marko Panteli} i Danko Lazovi}.

Hajduk na “Marakani“ BEOGRAD - Utakmicama 11. kola ovog vikenda se nastavqa takmi~ewe u fudbalskoj Jelen Superligi Srbije. Vode}a Crvena zvezda do~ekuje Hajduk iz Kule, dok drugoplasirani Partizan igra u gostima protiv ekipe Metalca iz Gorweg Milanovca. Izabranici Vladimira Petrovi}a Pi`ona u prvih deset kola zabiqe`ili su devet pobjeda i jedan remi. U pro{lom prvenstvenom me~u savladali su Javor u Ivawici sa 2:0 i u dobrom raspolo`ewu do~ekuju Kuqane koji su na 11. mjestu, a u pro{lom kolu su izgubili na svom terenu od Smedereva sa 1:2. Fudbaleri Partizana u nedjequ igraju protiv Metalca, koji svoje me~eve kao doma}in igra u Kra gu jev cu, jer stadion u Gorwem Milanovcu ne zadovoqava kriterijume Superlige. Ekipa Gorana Stevanovi}a je do`ivjela poraz protiv Bri`a u Ligi Evrope, a “crno-bijeli“ su i ranije ove sezone uvijek igrali slabije u prvenstvu poslije neuspjeha u kontinentalnom takmi~ewu. Partizan, koji zaostaje ~etiri boda za Crvenom zvezdom, u pro{lom kolu je uz dosta problema savladao Napredak sa 3:1, dok je Metalac slavio protiv doma}eg ^ukari~kog sa 1:0. Parovi 11. kola: subota, 13 ~asova: Jagodina - Vojvodina, Rad - Spartak, Napredak BSK, Smederevo - ^ukari~ki, Mladi radnik - Borac, subota, 15.30: Crvena zvezda - Hajduk, nedjeqa, 13 ~asova: Metalac Partizan, OFK Beograd - Javor. www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

Beograd

Bawa Luka

Bijeqina

Doboj Tuzla

Zvornik Zenica

Promjenqivo obla~no Obla~no sa slabom ki{om ili rosuqom, tmurno i maglovito, zatim promjenqivo obla~no sa sun~anim intervalima, osim u Hercegovini gdje }e se zadr`ati obla~no vrijeme sa ki{om mjestimi~no. Vjetar slab, na planinama umjeren, prete`no ju`nih smjerova. Jutarwa temperatura vazduha od 4 do 11, a najvi{a dnevna temperatura vazduha od 7 do 13, lokalno na sjeveru i na jugu Hercegovine do 16 stepeni Celzijusa.

Sarajevo Pale

Obla~no, mjestimi~no sa ki{om. Na jugu relativno toplo. Vjetar umjeren i jak, ju`ni i jugoisto~ni. Najvi{a temperatura od 9 na sjeverozapadu do 18 stepeni Celzijusa na jugoistoku.

14 oC 8 oC

Maks. Min.

Subotica

Obla~no sa ki{om

Novi Sad Perica PE]ANAC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Dragana ]OSI] (dopisnici, dru{tvo) Daliborka SEKULI] (biznis) Vawa POPOVI] (kroz Republiku Srpsku) @aklina MIJATOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura, Glas plus) Darko GRABOVAC (Bawa Luka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka)

Beograd

Mostar

Novi Pazar

Ni{

Nik{i}

Bawa Luka Trebiwe

Maks. Min.

16 oC 8 oC

Podgorica

Pri{tina

Svjetske metropole Pariz Madrid Rim Atina Budimpe{ta Prag

10 15 18 18 11 6

Moskva Istanbul Sofija Oslo Milano Bukure{t

BAWALUKA

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik

3 23 18 4 14 21

Berlin Toronto Wujork ^ikago Los An|eles

11 17 12 18 21

Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31.jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

e-mail: [email protected] [email protected]

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawa Luka, Redakcija: Skendera Kulenovi}a 93, 78000 Bawa Luka, tel. (051) 231-031, faks 231-012, e-mail: [email protected], Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel.(051) 231-081, e-mail:[email protected], Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

54 7. i 8. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Edit i Marsel Uloge: Evelin Bui, @ak Vileret, Fransoa Hater Re`ija: Klod Lelu{

Antena - subota KABLOVSKA B 92 7.00 Dora istra`uje, crtani film 7.20 Dora istra`uje, crtani film 7.50 Dora istra`uje, crtani film 8.10 Trnav~evi}i u divqini, crtani film 8.40 Vodi~ za roditeqe 9.00 P~elica Maja, crtani film 11.00 Veliki brat 12.00 Vijesti 12.05 Popodne 13.30 Magazin

14.00 16.00 16.30 17.20 17.25 17.50 18.30 19.00 20.00 22.00 23.50 0.30 1.20 2.00

Taragona u plamenu, film Vijesti Bu|elar Dvougao Potraga Patrola Vijesti Jelen top 10 Veliki brat Dobar ~ovjek u Africi, film Qudi sa Menhetna, serija Nadrealiti {ou Jelen top 10 Info kanal

Vikom 6.00 8.00 8.30 9.00 9.50 10.00 11.00 12.00 13.05 14.00 15.00

Narodna muzika Glas Amerike Tele{op Pismo-glava, putopis Crtani film Narodna muzika Zlatni minut, kviz Radio i TV Sveznalica, kviz Tele{op Sveznalica, kviz

15.50 Crtani film 16.00 Mjesta, krajevi, zanimqivosti 16.30 Kviz znawa 18.00 Misterije postawa 19.30 Dnevnik RTS 21.00 Da, mo`da, ne 22.00 Spasilda 23.30 Kviz 0.00 Erotski program

Foks 7.10 e-TV 8.00 Doma}in 9.10 Puka, crtani film 10.30 Survivor 13.00 Na terapiji 15.00 Uslovna sloboda 17.00 Izbor za naj majku i }erku 18.00 Ke{ taksi

18.30 Serbian Open kviz 20.00 Viking 21.00 Rudnici kraqa Solomona, film 0.30 Top spid 1.00 Ke{ taksi 1.40 Ameri~ko rvawe 2.40 ^aruga 5.00 Ameri~ko rvawe

National geographic 8.00 Opasni susreti 9.00 Praistorijski predatori 10.00 Ugrizi me sa dr Majkom Lihijem 11.00 Putovawe do ivice svemira 13.00 Divqa Rusija 14.00 Divqa Rusija 15.00 Svjetlost na kraju svijeta 16.00 Svjetlost na kraju svijeta 17.00 Svjetlost na kraju svijeta 18.00 Svjetlost na kraju svijeta 19.00 Istra`ivawe avio nesre}a 20.00 Upoznajte domoroce

21.00 22.00 23.00 0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00 7.00

Opasna putovawa ]orkirani u inostranstvu Tabu Istra`ivawe avio nesre}a Upoznajte domoroce Opasna putovawa ]orkirani u inostranstvu Tabu Svjetlost na kraju svijeta Istra`ivawe avio nesre}a Kraqica hijena

Radio RS 6.00 9.00 9.05 10.00 10.05 11.05 12.00 12.10 13.00 13.05 13.30 14.00 14.05 15.00 16.00 18.00 18.05 19.00 19.10

Jutarwi program Vijesti Korijeni Vijesti Riznica znawa Zvjezdano nebo djetiwstva Vijesti Zvrk Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Sportsko zabavno popodne Vijesti Dnevnik Vijesti Tkanica od nota Vijesti Muzi~ka emisija, zabavna muzika 19.30 Muzika naroda

20.00 20.05 21.00 22.00 22.05

Vijesti Evergrin klub Vijesti Vijesti Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 23.00 Muzika za laku no} 0.00 Vijesti 0.05 No}ni program Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

11.10 11.30 12.10 12.40 13.00 13.40 14.10 15.00 15.50 17.10 18.00 18.30 19.30 20.10 20.40 21.30 22.20 23.20 1.50

Jutro u Srpskoj Kvizolog Mali Dnevnik Dadli, crtani film Zoopis Lovci na zmajeve, crtani film Bajke @ena koja je odgajala medvjede, crtani film Pravoslavqe Rije~ vjere Turizam plus Reporta`a Korvinova potraga @ivot i vrijeme Grizlija Adamsa, serija Povratak Sandokana, serija Jabuka Heroji i fenomeni Top FM 20 Dnevnik Sviraj ne{to narodno U orlovom gnijezdu Krajwa sila, serija Prvi talas, serija Edit i Marsel, film Mjesto zlo~ina: Majami, serija

7.00 8.00 9.50 10.00 11.30 11.50 12.00 13.30 14.00 15.00 16.00

17.30 19.00 19.40 20.00 21.50 22.30 0.00 1.00

17.00 18.30 18.50 19.20 20.10 21.00 23.00 1.00 2.00 2.10 2.30

Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Napu{teni an|eo BH net Farma Veliki brat Info top Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Gold muzika Info top Veliki brat Ja imam talenat Info top Napu{teni an|eo, serija [ou tajm Info top Mobih Kad na vrbi rodi gro`|e, serija Seks i selo, serija Farma Univerzalni vojnik, film Veliki brat Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo

Kirbi, crtani film Jutarwi program Vijesti Princ Egipta, crtani film Sporti} Vijesti Film Auto {op magazin Kviz i grad Dosje FBI Brus Li nedostaje{ nam, film Tesna ko`a 2, film Vijesti Muzika Fudbal: Barselona - Majorka Survivor Boks: Valuev - Hej Brus Li, serija Emanuela, film

7.00

8.50 9.00 9.30 10.00 10.50 11.50 12.40 14.00 16.50 17.00 17.50 18.20 19.10 20.00 21.40 23.30 1.10 3.00 4.30 6.40

7.30 8.00 8.05 8.10 8.15 8.20 10.05 11.00 12.10 12.40 13.00 14.10 15.20 16.20 18.20 18.50 19.00 19.30 20.10 22.00 22.10 23.10 0.50 1.40

Ezo TV Bumba, crtani film Mo}ni renxeri, serija Superheroj Spajdermen, crtani film Graditeq Bob Vinks, crtani film Dora, crtani film Lude sedamdesete, serija U sedmom nebu, serija Smolvil, serija Vojni~ine, film Opasna plavu{a, film Vijesti Kod Ane Bra~ne vode, serija Lud, zbuwen, normalan, serija Dnevnik Elitni ubice, film Ubica me|u nama, film Sastanak sa ubicom, film Tamnice i zmajevi, film Mafija{i iz kom{iluka, film [akalov dan, film U sedmom nebu, serija

RTL 6.20 7.20

6.00 6.05 8.00 8.10 9.05 10.05 11.05 12.30 13.00 13.10 13.30 14.00 15.00 15.10 16.00 16.50 18.30 19.00 19.30 20.00 21.00 22.00 0.30 0.35

Heroji iz strasti, serija Astro Boj, crtani film

7.50 8.50 9.30 9.50 10.20 11.10 13.50 15.40 17.50 18.30 19.00 19.30 20.00 21.30 23.50 1.10

6.00 6.50 7.30 7.50 8.00 10.10 10.50 12.00 12.30 13.20 14.00 14.30 14.50 15.50 16.30 16.50 17.30 18.30 19.10 19.30 20.10 22.00 22.20 0.50

Vijesti Jutarwi program Dnevnik Jutarwi program @ikina {arenica @ikina {arenica Dizni Mansarda, serija Dnevnik Sport plus Lud, zbuwen, normalan, serija Vi i Mira Adawa Polak Vijesti TV lica Jesen sti`e duwo moja, serija Rad na odre|eno vrijeme, film Kvadratura kruga Slagalica Dnevnik Jesen sti`e duwo moja, serija TV Bingo Slu~aj Bader Majnhof, film Vijesti Osveta {mokqana, film

HRT 2 7.30 8.00

101 Dalmatinac, crtani film Legenda o Tarzanu, crtani film 8.20 Na kraju ulice 8.50 Ninin kutak 8.55 Danica 9.00 Leo, serija 9.20 Kokice 9.50 Parlaonica 10.50 Briqantin 11.30 Hrvatski pisci na TV ekranu

OBN

6.10 7.00 7.50 9.40 10.30 11.00 11.30 12.10 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 15.00 15.50 17.50 18.00 18.20 20.20 21.20 21.40 22.10 23.00 23.50 0.00

Znawe imawe TV lica @ivot je duga mirna rijeka, film Vjerski mozaik Srbije Klinika vet Profil i profit Kwiga utisaka Agroinfo Svijet zdravqa Sedam RTS dana Gra|anin Leti, leti pjesmo moja mila Dolinom Ibra kroz vijekove TV feqton Fudbal: Totenhem - Sanderlend Total tenis Reli Fu dbal: Vul ver hem pton - Arsenal Gala koncert Svijet sporta Fudal - Jelen super liga Oqa Ivawicki Borba za `ivot Generacija 5 Vrele gume

OBN

Reprizni program Nau~na petica Iza ekrana Vijesti Bijelo pero, film Ku}ni qubimci Veterani mira Dnevnik Oprezno s an|elom, serija Prizma Duhovni izazovi Jelovnici izgubqenog vremena Reporteri Obrazovni program Vijesti Dok. program Ansambl Lado - 60 godina sa nama U istom loncu Loto Dnevnik Ples sa zvijezdama Vijesti Armagedon, film Pustolovine Forda Feirlejna, film

Ulica Sezam Keni morski pas, crtani film Bajkeri s Marsa, crtani film Ben 10, crtani film Jedna od de~kiju, serija Pobijedi [olu Opsada u {koli, film Fudbal: Totenhem - Sanderlend Zvijezde ekstra Vijesti Ve~era za pet Putnom parom Roki Balboa, film Posqedwa bitka, film Policijska akademija 6: Grad pod opsadom, film \avoqi Niki, film

2200

RTS 2

HRT 1

Prirodna ba{tina BiH Moja porodica, serija Vijesti Be Ha Te bebe Ozi Bu, crtani film Mini {kola Regina, film Govor ti{ine Aleksa [anti}, serija Tribunal Na terapiji Hotel Babilon, serija Prijateqice Divqa Kina Fudbal: Borac - Vele` Engleska Premijer liga, pregled Ozi Bu, crtani film Dnevnik Ku}ni qubimci, serija Otka~ena porodica, film Vijesti Ve~eras sa Xulsom Holandom Pacijent 14, film Divqa Kina Prijateqice

NOVA 5.50 7.50 8.10 8.30

RTS 1

BHT 1

PINK BH 7.20 7.30 7.40 8.00 9.00 10.00 11.00 12.00 12.10 12.20 12.30 14.00 14.10 14.40 15.50 16.00

Uloge: Vil Smit, Xejmi Foks, Xon Vojt, Ron Silver Re`ija: Majkl Man

RTRS

ATV

RTRS 8.10 9.15 10.00 10.20 10.35 10.40

Ali

2320

13.00 13.30 14.10 16.00 16.50 17.50 20.00 23.10 0.00 1.40

7.00 9.00 9.20 9.30 10.00 10.30 12.30 13.10 14.00 15.10 16.10 17.00 18.00 18.50 19.10 20.00 22.00 23.50 0.50 2.00 3.40

Ku}a velike mame Transformeri, crtani film Pocoyo, crtani film Dora istra`uje, crtani film Povratak u budu}nost, crtani film Rat bendova Stoka {ou Ke~eri Sa{ina ekipa, serija Acapulco Heat, serija Emisija o filmu Zakon bra}e, serija Zakon bra}e, serija Info Ekskluziv Ku}a Velike mame Ali, film Mimohod Ku}a Velike mame Ali, film Rat bendova

KS automagazin ^etiri zida Zbogom qubavi, film Izme|u zemqe i neba Gimnastika Rukomet: Ciudad R - CO Zagreb Volim fudbal Boks: D. Hej - N. Valuev Ko{arka: Cibona - Zadar Gimnastika

BN 6.30 9.00 10.30 13.50 14.20 15.00 16.00 16.10 16.50 18.20 19.30 20.00 20.30 22.00 23.00 0.00 1.30 3.10

Jutarwi program Film Sponzoru{e, serija Stil Auto{op Biqana za vas Novosti Pri~e iz Crne Gore Kao kod svoje ku}e Tu|e sla|e Monitor Vitafon zvuk koji lije~i Uz {ank Pregled dana Muzika Film Film Film

GLAS SRPSKE 7. i 8. novembar 2009. 55

Pali an|eo Uloge: Denzel Vo{ington, Xon Gudman, Donald Saterlend Re`ija: Gregori Hoblit

10.00 10.20 10.35 11.00 12.10 13.00 13.20 14.00 15.00 16.00 16.30 17.10 18.00 18.30 19.30 20.10 21.40 22.10 22.50 23.40 0.30

Jutarwi program @ivot i vrijeme Grizlija Adamsa, serija [umska {kola Dadli, crtani film Lovci na zmajeve, crtani Kvizolog Snop Kapi zavi~aja Sviraj ne{to narodno Klara [eler, serija Herkul Poaro, serija Frej`er, serija Ah ta planeta Jabuka Magazin Lige {ampiona Koncert hora “Jedinstvo“ Dnevnik Direktan prenos, film Studenica Nebo na zemqi Sportski pregled @ilet sport Drezdenovi dosjei, serija Direktan prenos, film

7.00 8.00 9.50 10.30 11.00 11.30 12.00 13.00 13.40 15.10 16.00 16.05 18.00 19.00 19.40 20.00

22.00

9.00 10.00 11.00 11.30 12.00 12.10 14.00 14.10 16.30 17.00 17.40 17.50 18.00 18.30 19.00 20.00 21.00 23.00 0.00 2.00 3.00 3.10 3.20

Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Kad na vrbi rodi gro`|e, serija BH net Farma Veliki brat Mobih Info Gold ekspres Info Veliki brat Seks i selo, serija Dvogled Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Info top Veliki brat Sve za qubav Farma Zvijezde Granda Veliki brat Bra~na nevjerstva, film Veliki brat Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Dvogled

8.05 8.10 8.30

8.50 8.50 9.30 9.50 10.50 11.50 12.10 12.50 13.10 14.50 16.50 17.00 19.10 20.00 21.00 22.50 0.10 1.10 2.10 3.00 4.30 5.40

6.05 8.00 8.10 9.05 10.05 11.05 12.40 13.00 13.10 13.30 14.00 15.00 15.50 16.00 16.20 18.20 19.00 19.30 20.00 21.00 23.00 23.05 0.00 0.10 0.40

8.50 9.20 9.30 10.05 10.40 11.10 12.10 13.00 13.40 14.10 16.20 16.50 19.00 19.30 20.00 20.50 21.20 22.10 22.40 0.10 1.10

Bumba, crtani film Mo}ni renxeri, serija Superheroj Spajdermen, crtani film Graditeq Bob Vinks, crtani film Dora, crtani film Doma}ice iz visokog dru{tva, serija Ulica sje}awa, serija Automotiv Magazin Lige {ampiona Novac Tamnice i zmajevi, serija Pra~ovjek iz Kalifornije, film Vijesti Supertalenat Dnevnik Nad lipom 35 Petar Pan, film Crveni tepih Trenutak istine Televizijska posla, serija Zbogom biv{i, film Hladnokrvno ubistvo, film Crveni tepih Doma}ice iz visokog dru{tva, serija

6.00 6.20 6.40 7.10 8.10 9.10 10.10 12.00 12.20 13.20 14.00 15.00 15.30 15.50 17.40 18.30 19.10 19.30 20.10 21.10 22.00 22.20 0.20 1.50 2.50 3.40

Jutarwi program Dnevnik Jutarwi program @ikina {arenica @ikina {arenica Dizni Kulinarski qetopis Dnevnik Sport plus Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe SAT Vijesti Ono kao qubav, serija Razvod na odre|eno vrijeme, film Sasvim prirodno Slagalica Dnevnik Ono kao qubav, serija Qepotica, film Vijesti Ri~ijevi, serija Dnevnik Egzit Egzit

6.20 6.40 7.10 7.30 8.30 8.50 9.20 9.40 10.10 11.10 12.00 14.00 14.30 16.50 19.00 19.40 20.00 21.50 22.50 0.50

Zvijezde ekstra Skrivene poruke, serija Astro boj, crtani film Ulica Sezam Keni morski pas, crtani film Bajkeri s Marsa, crtani film Ben 10, crtani film Jedna od de~kiju, serija Najve}a hrvatska misterija Jezikova juha Francuski poqubac, film Odred za ~isto}u Betmen, film Fudbal: ^elzi - Man~ester junajted Vijesti Magazin Istiniti zlo~in, film Mjesto zlo~ina: Majami, serija Vru}a linija, film Istiniti zlo~in, film

HRT 2 7.20

8.00 9.00 9.30 9.40 10.00 10.30 11.00 12.00 12.30 12.50 14.50 16.20 16.50 18.50 19.10 19.40 20.00 21.00 23.40 0.20 0.50

Dje~ak i vjeverica, crtani film 7.40 Dvostruka zbrka, serija 8.10 Me|u trwem, film 8.30 Prijateqi 10.00 Nora Fora 10.50 Biblija 11.00 Misa

Dozvolite Pustolov Dok. program Drama Akva viva derbi Moj qubimac Brazde UNHCR - povratak: Kosovo Interfejs Fudbal: OFK Beograd - Javor Fudbal: Hal Siti - Stouk Siti Magazin Lige {ampiona Fudbal: ^elzi - Man~ester junajted Kultura Trag u prostoru Srpski isto~nici Horizont Kraq Lir, predstava teatra Garavi sokak Vikend Evronet Fudbal: ^elzi - Man~ester junajted

OBN

Jelovnici izgubqenog vremena Glas domovine Obrazovni program Duhovni izazovi Muzika Opera George Gently, serija Dnevnik Plodovi zemqe More Nedjeqom u dva Mir i dobro Vijesti Junior, film Lijepom na{om U istom loncu Loto Dnevnik Ko `eli biti milioner ]ao }ao bambina, drama Vijesti Opaki igra~i, film George Gently, serija Gara`a Lijepom na{om U istom loncu

RTL

РТРС

nedjeqa KABLOVSKA

RTS 2

HRT 1

Ozi Bu, crtani film Mumijevi, crtani film Tajanstveni vitez, crtani film Nema problema Redakcija D Kineski moreplovac, crtani film TV Liberti Josip Pejakovi}: U ime naroda Duhovni mostovi Savana, serija Globalna hrana Liga {ampiona, magazin Fudbal: Hal Siti Stouk Siti Smawi gas Fudbal: ^elzi - Man~ester junajted Dnevnik Putovawa putovawa Qudi sa Medisona, serija Global Muslimani u Evropi Sport Strah u planini, film Globalna hrana Global

NOVA 7.30 7.50 8.10

RTS 1

Crtani film Jutarwi program Vijesti Sporti}i Kirbi, crtani film Ulica Sezam Film o povr}u, crtani film Stipe u gostima, serija Mi{olovka, film Xejmi Oliver Vijesti Qepotica, film Survivor Vijesti Muzika Utjeriva~ dugova, film Pali an|eo, film

2010

Uloge: Boris Komneni}, Branko Vidakovi} Re`ija: Darko Baji}

BHT 1

PINK BH 7.30 7.40 8.00

ATV

ATV

RTRS 8.10 9.10

Direktan prenos

2200

7.30 7.50 8.00 8.30 9.00 10.00 10.20 11.30 12.00 13.00 14.00 14.50 16.30 17.10 17.50 18.50 20.00 22.00 22.30 23.10 0.00 0.30 2.30 4.20

Transformeri, crtani film Pocoyo, crtani film Dora istra`uje, crtani film Povratak u budu}nost, crtani film ^uvari planete Vil i Grejs, serija Peper Denis, serija Bitange i princeze, serija Lonci i poklopci Crveni tepih Telering Nedjeqno popodne Fashion Police Sexiest Amanda O, serija Info Rat bendova U|i slobodno Stoka {ou Peper Denis, serija Vil i Grejs, serija Rat bendova Ali, film U|i slobodno

12.00 14.00 14.50 16.20 16.50 19.00 19.30 20.00 22.10 23.10

Ples sa zvijezdama F1, pregled sezone Rukomet (`): Podravka - Viborg Magazin Lige {ampiona Gimnastika Boks: Hej - Valuev Gara`a Fudbal: Dinamo - [ibenik Dobre namjere, serija Nove avanture stare Kristine, serija 23.30 Muzika 0.30 Transfer

BN 5.30 7.00 8.00 9.30 10.00 10.30 11.00 12.00 13.00 14.00 14.40 15.30 19.30 20.00 21.00 23.00 0.30

Koktel Hrana i vino Svijet Renomea Pri~am ti pri~u Selo Nijesmo mi od ju~e, serija Cvr~ak na sat Zavi~aju mili raju Muzika Servis Karamela Bez maske Nedjeqno popodne Monitor Tu|e sla|e Utisak nedjeqe Slu~ajni partneri Astro~et

B 92 7.00 P~elica Maja, crtani film 8.30 Trnav~evi}i u divqini, crtani film 9.00 Znawe na poklon 11.00 Veliki brat 11.30 Nadrealiti {ou 12.00 Vijesti 12.05 Veliki brat 12.50 Dvougao 13.00 Qudi sa Menhetna, serija 14.00 Taragona u plamenu 2, film

16.00 16.30 17.00 18.30 19.00 19.40 20.00 21.00 23.00 23.30

Vijesti Veliki brat Popodne Vijesti NG i BBC Sun|er Bob, crtani film Veliki brat Utisak nedjeqe Vijesti Kalifornikacija, serija 0.10 Ta prokleta rije~ na slovo J, film 1.10 Info kanal

Vikom 6.00 7.30 8.00 8.30 9.00 9.50 10.00

Narodna muzika Tele{op Glas Amerike Tele{op Pismo-glava, putopis Crtani film U na{em ataru, emisija o poqoprivredi 11.00 Blesimetar, serija 12.00 Radio i TV 13.00 Sveznalica, kviz

14.00 15.00 15.50 16.30 19.30 20.30 21.00 22.00 23.00 0.00

Tele{op Sveznalica, kviz Crtani film Kviz znawa Dnevnik RTS Pregled sedmice Dokaz stvarawa Izazovi istine Narodna muzika Erotski program

Foks 6.10 7.00 8.20 9.00 10.30 11.30 12.20 12.40 13.50 17.30

e-TV Doma}in Puka, crtani film Serbian Open kviz Survivor Survivor Survivor Na terapiji Rudnici kraqa Solomona Mame u {trajku

18.30 Ke{ taksi 19.00 Dus Bigolo - mu{ki `igolo, film 21.00 Vu{u ratnik, film 22.50 Fajront Republika 23.50 Ameri~ko rvawe 0.40 Ke{ taksi 1.10 Top spid 2.00 Te{ko je biti fin 4.30 Ameri~ko rvawe

National geographic 8.00 9.00 10.00 11.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 18.00 19.00

Hijene Predatorske snage Super grabqivci Qudsko porodi~no stablo Divqa Rusija Divqa Rusija Plemenska odiseja Plemenska odiseja Plemenska odiseja Plemenska odiseja Istra`ivawe avio nesre}a

20.00 Razbijawe berlinskog zida 21.00 Razbijawe berlinskog zida 22.00 Istra`ivawe planete Zemqe 23.00 Razbijawe berlinskog zida 1.00 Istra`ivawe planete Zemqe 2.00 Divqa Rusija 3.00 Razbijawe berlinskog zida 5.00 Plemenska odiseja 6.00 Unutar zabrawenog grada 7.00 Lov na lovce

Radio RS 6.00 8.00 8.05 9.05 9.30 10.00 10.05 11.05 12.00 12.05 13.05 14.05 15.00 15.05 16.00 16.20 18.00 18.05 19.00 19.05

Jutarwi program Vijesti Emisija za selo Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Top lista Radija RS Sje}awa Vijesti Vjerski program Zvrk Pri~aonica, omladinska emisija Vijesti Sportski pregled Dnevnik Nedjeqni radio magazin Vijesti Medaqoni u vremenu Vijesti Zaigrajmo, zapjevajmo, emisija narodne muzike

20.00 20.05 21.00 21.05 22.00 22.05 23.00 23.05 23.10 0.00

Vijesti Razgovornik Vijesti Starogradska sje}awa Vijesti Korijeni Vijesti Sje}awa Kultura u ogledalu No}ni program

Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

Luda planeta

Bijonse i "U2" me|u dobitnicima nagrada MTV

Polo`ila ispit iz 950. poku{aja ^a Sa-sun (68) iz Ju`ne Koreje, koja je od aprila 2005. skoro svaki dan poku{avala da polo`i testove na ispitu za voza~ku dozvolu, napokon je polo`ila u 950. poku{aju. @ena je potro{ila vi{e od pet miliona vona (4.200 dolara) na prijave za polagawe ispita, ali 949 puta nije uspjela da osvoji 60 od mogu}ih 100 poena. Ona je napokon osvojila potrebnih 60 poena, a sada joj ostaje “samo“ jo{ da polo`i vo`wu, pa da dobije dozvolu.

"U 2"

Kejti Peri

Me|u dobitnicima ovogodi{wih nagrada MTV, koje su dodijeqene u ~etvrtak uve~e na ceremoniji u Berlinu, na{li su se poznata ameri~ka pop pjeva~ica Bijonse, kao i irski bend “U2“. Bijonse je dobila nagradu za najboqu pjesmu, koja je pripala wenom hitu “Hejlo“, dok su “U2“ nagra|eni za najboqi `ivi nastup, prenijela je agencija Rojters. Pri je do dje le na gra da, oni su odr`ali koncert pred 10.000 qudi,

kao uvod u obiqe`avawe 20 godina od pada Berlinskog zida, {to je, tako |e, bio dio ce re mo ni je do dje le evropskih MTV nagrada za 2009. godinu. U kategoriji za najboqu rok grupu, pobijedio je kalifornijski pank rok sastav “Grin dej“. Ameri~ka pjeva~ica Kejti Peri bila je ovog puta doma}in i voditeq programa, a i sama je nominovana za jednu od nagrada, u kategoriji za najboqu pjeva~icu i najboqi video.

Sarkozi reklamirao deterxent

"Green Day"

Bijonse

Ramacotijevo “hvala“ na srpskom jeziku Italijanski pop pjeva~ Eros Ramacoti nastupio je u ~etvrtak prvi put u Beogradu, pred vi{e od 15.000 obo`avalaca u Beogradskoj areni, javio je Tanjug. Eros je nastupio u pratwi sedmorice muzi~ara i tri prate}a vokala, poslije “zagrijavawa“ koje je priredila angolska grupa “Yuri da cunha“, na neobi~no dizajniranoj bini, ~ija je scenografija podsje}ala na skladi{te velikih sanduka. Prvo se oglasilo zavijawe sirena, dopuweno adekvatnim svjetlosnim efektima, a zatim iz jednog od “san du ka“ za ~u li su se sti ho vi pje sme “Apuntes Y Notas“. Sanduk se otvorio, a u wemu je sjedio Ramacoti. Smjewivali su se hitovi “Un attimo di pace“, “Quanto amore sei“, “Una terra promesa“, “Una canzone“, “Un emozione per sempre“, a Ramacoti je igrao, tr~ao scenom, {alio se sa publikom, svirao gita-

ru, zahvaqivao na srpskom, sve sa nevjerovatnom energijom. Pu bli ka ni je os ta la us kra }e na ni za wegove najpoznatije duete “I belong to you“ i “Cosa della vita“, jedino {to su Anastasiju i Tinu Tarner zamijenili izvanredni prate}i vokali. Na`alost, kompoziciju “Musica e“ (duet sa Andreom Bo~elijem) Ramacoti je morao da otpjeva sam i u skra}enoj verziji, umjes to 10 mi nu ta ko li ko tra je originalna verzija. Naizmjeni~no izvode}i poznate numere i pjesme sa svog novog albuma “Ali e radici“, balade i brze pjesme, Ra ma co ti je iza zi vao euforiju u publici, koja je gotovo sve vrijeme igrala u ritmu muzike.

NEKAD BILO...

Luvr otvoren za javnost

Luvr, dvorac francuskih kraqeva, prvi put je za javnost otvoren 8. novembra 1793. godine. Dvorac je odlukom revolucionarne vlade 1791. pretvoren u muzej. Muzej Luvr jedan je od najve}ih svjetskih muzeja. Nalazi se u centru Pariza, u zdawu nekada{we kraqevske palate. U dvori{tu je osamdesetih godina pro{log vijeka podignuta aluminijumsko-staklena piramida ameri~kog arhitekte kineskog porijekla Minga Peija. Piramida je napravqena od 673 staklene plo~e i visoka je 100 metara. Muzej ima zbirku egipatske i anti~ke umjetnosti ukqu~uju}i gr~ku, etrursku, rimsku, islamsku i orijentalnu umjetnost. Najpoznatije umjetni~ko djelo izlo`eno u Luvru je Da Vin~ijeva slika Mona Liza.

POSQEDWA Najve}a bina za “Simple Minds“ Najve}a bina ikada postavqena u dvorani “Borik“ i izvanredni zvu~ni i svjetlosni efekti garancija su odli~nog koncerta koji }e bend “Simple Minds“ odr`ati u Bawoj Luci u ~etvrtak. Bawolu~ki koncert je dio svjetske turneje ovog benda, na kojoj promovi{u album “Graffiti soul“. Kao predgrupe nastupi}e “Vlatko Stefanovski trio“ i “Balkan ekspres“. Kapije dvorane “Borik“ bi}e otvorene za posjetioce u 18 ~asova. Britanska grupa iza}i }e na binu u 22 ~asa, a planirano je da Xim Ker i kompanija sviraju do pono}i. Set lista jo{ nije poznata, ali se pretpostavqa da }e prvim dijelom koncerta dominirati nove pjesme. Karte ko{taju 30 maraka i mogu da se kupe u dvorani “Borik“, “Hard rok radio kafeu“, turisti~koj agenciji “MG Travel“, Turisti~koj organizaciji grada i na sajtu kupikartu.ba. D. Vu.

Francuski predsjednik Nikola Sarkozi pojavqivao se krajem {ezedesetih godina u reklami za deterxent, javio je Mondo. Sarkozi je tada imao 12 godina i potpuno plavu kosu. Zanimqivo je da je autor reklame bilo ilustrator Pal Sarkozi de Nagi-Boksa, wegov otac. Francuski mediji pi{u da je sada{wem predsjedniku vjerovatno ofarbana kosa za potrebe reklame, po{to je ina~e tamnokos.

Krava sa protezom na nogama Junica kojoj su promrzle zadwe noge i koja je bila podvrgnuta dvostrukoj amputaciji, dobila je proteze od ekipe veterinara sa Kolorado univerziteta. - To je neuobi~ajena operacija za neku kravu, a djelimi~na zamjena dvije noge je vjerovatno prva u svijetu - navodi se u saop{tewu univerziteta koji je objavio i fotografije `ivotiwe zvane Livada. Na sudbinu junice sa promrzlim zadwim nogama sa`alila se Nensi Dikenson.

KOLUMNA

www.glassrpske.com

Znam {ta on ho}e Rawive majke u PI[E: SAWA VLAISAVQEVI]

FOTO: S. ILI]

Postporo|ajna depresija TEMA sve ~e{}a pojava

za~aranom krugu

Mawak kritike predstavqa znak da ne postoji sistem. ^im nedostaje jedna karika, zna~i da je sistem mawkav i da je na sceni stihijsko bavqewe poslom. Bilo kojim, ne samo poslovima iz oblasti kulture. Znate, za sve je potrebna stru~nost i dobronamjernost. Mi, na`alost, nemamo ni jedno ni drugo

NIKOLA PEJAKOVI], rediteq, glumac, scenarista i muzi~ar

Revija inspirisana modnim ilustracijama slikarke Milene Pavlovi}-Barili u Beogradu

2 7. i 8. novembar 2009. GLAS PLUS

Kolumna

Znam {ta on ho }e J

avni servis se po mnogo ~emu treba da razlikuje od komercijalnih televizijskih ku}a. Osnovan je od ja vnos ti, fi nan ci ran od ja vnos ti i kon tro li ran od ja vnos ti. To je neovisna radiotelevizijska organizacija koja djeluje u ime op}e javnosti i za ja vnost. Tre ba da proi zvo di pro gram naj vi {eg kva li te ta na mi jewen svim gra|anima “pod jednakim uvjetima“. Ne smije biti politi~ki, etni~ki ili religijski jednostran. Sve mogu}e grupe jednog dru{tva treba da imaju mogu}nost ko mu ni ci rawa pu tem ja vnog ser vi sa, opet pod je dna kim uvje ti ma. Ser vis tre ba bi ti po li ti ~ki auto no man i po {ti va ti vi so ko pro fe si onal ne stan dar de. Uko li ko ovo vri je di za ja vne ser vi se ge ne ral no, on da tre ba da vrijedi i za one u BiH, jer i ove servise kao i drugdje u svijetu financiraju gra|ani i za razliku od privatnih medija wihov status je zna~ajno druk~iji.

Javni RTV servis i standard dobrog ukusa Ovim povodom bi bilo dobro prisjetiti se rije~i prvog direktora BBC-ja, Yona Ri ta pri li kom pred stavqawa programa koji ka`e: “Najva`nije je da se o~u va vi so ko mo ral ni ton, odno sno svako izbjegavawe vulgarnog i {tetnog. Elektronski mediji treba da postavqaju standard dobrog ukusa, a ne da budu samo wegov posrednik. Onaj tko se hvali da da je ono {to on mi sli da ja vnost `e li ~es to stva ra la `nu i nerealnu potrebu za ni`im standardima koje je on sada u stawu da zadovoqi.”

OD PET gostiju dva na meti urednice Standardi dobrog ukusa i stvarawe la`ne slike potreba naroda su stalno na is ku {ewu u BiH, po se bno ka da su u pi tawu emi si je na ja vnim ser vi si ma. Prije neki dan se na FTV mogao pratiti {kolski primjer nedostatka dobrog ukusa i nedostatka visoko eti~kog tona. Naime u emisiji Po{teno se mogao ~uti i vidjeti na~in obra}awa koji ne

Inbox

samo da nije bezli~an ve} je i omalova`avaju}i i suvi{e osoban. Tema emisije: Fa {i za ci ja bh. dru{ tva, a gos ti: Za gor ka Go lu bo vi}, Ni jaz Du ra ko vi}, Mirko Bawac, Tomislav I{ek i Vukota Govedarica.

NEISTOMI[QENICI predmet izrugivawa Naime od pet gostiju dva su bili na me ti ure dni ce, a os ta li ma je ka ko dr`awem ta ko i re to ri kom bi la na klowena. Imala je potrebu ~ak i da ih bra ni od na pa da ne po do bnih gos ti ju obra}aju}i se rije~ima: “Nemojte gospodine, on vas uvla~i u ovo”. Iako je gost, go spo din Bawac sje dio odmah do vo di teqice u emisiji je postao sasvim dale ki “on” ko ji pra vi ne ku za vje ru. Dobro, nije ni{ta novo da qudi poput Bawca na kojega se odnosilo neugodna zamjenica prave smutwe u sarajevskim gra|an skim me di ji ma, ali ipak za ja vni ser vis je to ma lo pre vi {e uno {ewa osobnog u jednu dijalo{ku emisiju. U trenutku kada su se gosti kona~no usuglasili oko ne~ega i konstatira li da su pos ti gli za je dni ~ki mi ni mum, ure dni ca opet in ter ve ni ra: “Po gre {no ste pro ~i ta li, znam {ta se htjeli da postignete, Durakovi} nije htio izjedna~iti Karayi}a i ostale“, na {to Bawac pita: “Kako znate {ta je htio re}i?”, a urednica sasvim odlu ~no zakqu~u je: “Za to {to znam {ta je htio re}i“. Dakle u emisiji su dobri gosti za koje znamo i kada ne ka`u {to su htjeli re}i, a kada ka`u onda nisu rekli to {to su rekli, ve} ono {to urednica smatra da je trebalo da se ~uje. Kada je kulminirala netrpeqivost pre ma opet is tom gos tu, pos tavqeno mu je uvijek efektno yoker-pitawe koje je tre ba lo da su ge ri ra tko je za pra vo gost: “Nis te od go vo ri li gle da oci ma {ta ste bili: ~etnik ili partizan?”, na {to slijedi odgovor: “Ni jedno!”. Bawac opet u jednom trenutku postaje “on”, kada je trebalo braniti dobrog gosta: “Nemojte gospodine I{ek, on vas uvla~i u ovo da izbjegne odgovore na pi tawa. Ne moj te za vas se zna ko ste i {ta ste.” Eto, sada su gledaoci

mo gli sa zna ti da je Bawac to {to I{ek zasigurno nije i obratno. Ali voditeqica je sugerirala i {ta bi lo{ gost mogao biti. Go spo din I{ek u je dnom tre nut ku postaje svjestan pogubne poruke emisije i na to reagira: “Ovo {to se ve~eras ~ulo takav }e odjek imati…“ Sla`e se s tim i Bawac, dodaju}i da se ovakvim na~inom komunicirawa ne}e ni{ta posti }i i opet bi va iz vrgnut pri je zi ru. “[ta ste vi ura di li?”, kroz zas tra {u ju }i smi jeh pi ta la ga je ure dni ca, ali i su ge ri ra la od go vor: Ni {ta! Na konstataciju da je napravio suradwu sa svim re le van tnim in sti tu ci ja ma vo di teqica kroz ne za dr`iv smjeh kon sta ti ra: “Na pra vi li su radwu?” Zakqu~uju}i da nema jedinstvenog uybeni ka his to ri je, ne ma vaqano opi sa nog pe ri oda ‘92-‘95, uz “haj te mo lim vas”, te ko na ~no uz opas ku da gost ne po {tu je in sti tu ci ju vo di teqa, ba{ kao da je voditeqica do tada pokazivala besprijekorno po{tivawe gostiju, pa eto jo{ na kraju je trebala malo i po du ~i ti gos ta po na {awu i vaqanim oblicima komunicirawa.

Nedostatak elementarnog kodeksa Da kle, gos ti ure dni ~i ni ne is to mi{qenici u ovoj emisiji su javno predmet izrugivawa. Oni zaslu`uju da budu samo nipoda{tavaju}i on, a ukoliko on slu ~aj no uspos ta vi, sa svim ne o~e ki va no, konsenzus sa gostom ~ija uloga je biti do bar, on da taj kon sen zus brzom in ter venci jom treba po ni {ti ti. Za{to? Zato {to nije u skladu sa stereoti pom ko ji ure dni ca ima u ve zi sa onim gos ti ma ko ji su po zva ni ne sa ciqem uspostavqawa dijaloga o temi, ve} pre zen ti rawa re tro gra dnih ide ja koje u principu dolaze iz RS-a. Na kraju od ide je de ba te ne os ta ne ni {ta, ba rem ne kako je vide moderno koncipirana pluralna dru{tva. I {to je ovdje zna~ajno, osim nedostatka elementarnog kodeksa komunicirawa sa gos ti ma? Zna ~aj no je napomenuti da mediji igraju veliku, pa i presudnu ulogu u preno{ewu svjetonazo ra i ide olo gi ja, kao i da me di ji nu -

Pi{e: Sawa VLAISAVQEVI]

Prije neki dan se na FTV mogao pratiti {kolski primjer nedostatka dobrog ukusa i nedostatka visoko eti~kog tona. Naime u emisiji Po{teno se mogao ~uti i vidjeti na~in obra}awa koji ne samo da nije bezli~an ve} je i omalova`avaju}i i suvi{e osoban

`no treba da “pru`aju platforme za javne debate o teku}im problemima, da ar ti ku li ra ju ja vno mwewe ko je iz tih de ba ta pro is ti ~e i da pri mo ra va ju dr`avu da uzme u obzir ono {to qudi misle... Razni vidovi medija, ukqu~uju}i i televiziju, pru`aju mjesto za raspravu izme|u razli~itih grupa u dru{tvu i omogu}avaju uspostavqawe prirodne sugla snos ti u ve zi sa pi tawima ko ja su va`na za cijelu naciju.” A poruke dijalo{kih emisija federalnog javnog servisa onemogu}avaju upravo to prirodno uspostavqawe konsenzusa oko bitnih pitawa u dru{tvu.

(Autorka je direktor Centra za kulturu dijaloga BiH)

Komentar ~italaca

Kada }e Pavi}i dobiti autobusku liniju Kontradiktorne informacije o novom virusu preplavile su posqedwih mjeseci ne samo medijski prostor: H1N1 je postala tema razgovora qudi u ku}i, na poslu, ulici. Neki od wih su upla{eni, drugi odmahuju rukom, a tre}i ne ~ase}i ~asa odlaze na vakcinisawe. Me|utim, niko nije na~isto o ~emu se tu radi: da li je rije~ o realnoj opasnosti, teoriji zavjere mo}nih farmaceutskih kompanija ili svjesnom izazivawu panike i straha da se odvu~e pa`wa od posqedica svjetske ekonomske krize. Mnogobrojni slu~ajevi ovog gripa koji su imali smrtne konsekvence govore da je ipak rije~ o realnoj opasnosti. Postoje i statisti~ki kontraargumenti prema kojima broj smrtnih slu~ajeva od “starog“ gripa nije ni{ta mawi od onih koji su bili posqedica “novoga“. Ipak... niko ne bi volio da zavr{i u statistici. [email protected]

Dobiv{i va{ odgovor iz Odsjeka za saobra}aj Gradske uprave Bawa Luka na na{ zahtjev za otvarawe autobuske li ni je Bawa Lu ka - Stri ~i }i Pavi}i - Vilusi ne mo`emo, a da ne reagujemo na va{u, najbla`e re~eno neozbiqnost, pa vam skre}emo pa`wu da ste tu na odgovornom i pla}enom mjestu, da ne obavqate neku humanitarnu misiju, tako da mi od vas i ne tra`imo milost, nego da nam rije{ite ovaj problem koji je i va{a obaveza. Stoga vas molimo da ne skre}ete pa`wu sa su{tine na{eg problema, a to je da izri~ito tra`imo prevoz za sve kategorije stanovni{tva, a vi nas uporno preusmjeravate na |a~ki prevoz ko ji mi u na {em zah tje vu ni je dnim slovom, kamoli rije~ju, nismo pomenuli, koji u krajwem slu~aju i nije na{

problem, ve} Ministarstva za prosvjetu i direktora {kole, koji je i pla}en da razmi{qa o ovom i drugim problemima vezanim za rad {kole, kao {to i vi sami navodite. Kako u va{em odgovoru na kraju stoji da }ete pratiti stawe i potrebu na{eg prevoza, gdje jo{ jednom potvr|u je te ve li ku neo zbiqnost uz ~iwenicu da vam godinama pi{emo, da pje{a~imo i do 15 kilometara do najbli`eg autobuskog stajali{ta, a radi se o potrebama preko 250 doma}instava, a vi se pona{ate kao da mi tra`imo uslu ge pre vo za za pet i mawe doma}instava. Primjera radi, da je gradski i republi~ki vrh prije shvatio da postoji potreba da nam formiraju mjesnu zajednicu, upravo da bismo mogli rje{a-

vati ovakve i sli~ne probleme, i ulo`e oko dva miliona KM ba{ za tu trasu lo kal nog pu ta, preko ko jeg }e te nadamo se i pustiti tra`enu liniju, jer neshvatqivo je da 45 km od takve zgrade Vlade RS imamo problem ove vrste, samim tim vi{e je va{a bruka, nego na{ poraz u borbi za dostojan `ivot. Na kraju nam ostaje da se nadamo da }ete se uozbiqiti i rije{iti ovaj problem u 21. vijeku, a ukoliko ne rije {i te ovaj pro blem, mi }e mo bi ti pri mo ra ni da se obra ti mo li ~no predsjedniku Vlade RS, koji nadamo se ne razmi{qa kao vi o ovakvim problemima, a i da obavijestimo sva sredstva ja vnog in for mi sawa uz is to obrazlo`ewe za na{ problem. Milorad Aqeti}

GLAS PLUS 7. i 8. novembar 2009. 3

Doga|aj sedmice

2. 11 - 6. 11.

Ministri spoqnih poslova Rusije i Velike Britanije posjetili BiH

2. 11. U Bawoj Luci potpisan Projektni ugovor o ugradwi sistema za odsumporavawe gasova u RiTE “Ugqevik“, vrijedan 117 miliona evra, s ciqem smawewa zaga|ewa vazduha u RS i BiH. Ugovor su sa {efom Japanske agencije za me|unarodnu saradwu za Balkan Satoruom Kurosavom potpisali ministar finansija RS Aleksandar Xombi}, direktor “Elektroprivrede RS” Branislava Mileki} i direktor RiTE “Ugqevik“ Anto Gaji}. - Ovo je veoma va`an ugovor sa japanskom vladom o povoqnom kreditu namijewenom “Elektroprivredi RS”. Japanska vlada da}e 93 miliona evra, dok }e sa 24 miliona u~estvovati RiTE “Ugqevik“. Ciq je odsumporavawe termoelektrane “Ugqevik“, a projekat }e biti ostvaren u sqede}ih osam godina - rekao Xombi}.

3. 11.Sarajevu predstavqen proje-

U koji s ratnih zlo~ina“, u BiH, kat “Bosanski atla ta ra g we ed `rtvama posq sqe|a Inforsadr`i podatke o nog i istorijskog na ikupio podatr tu l ku pr je o uni{tavawu ) DC tacioni centar (I ta, a maciono-dokumen tava proteklog ra ji`r ih sv ma ni me zi ko e pr na i je ci ma ka ni e lo im i ke sa doga|aja ih suko0, kao i preglede tn .00 ra 99 ca je i ed ih o sq pn po u uk tnih le, bilo od direk ma su `rtve strada kao indirektne `rtve sukoba. ba ili usqed direktnih .000 qudi poginulo je 97 ma ci da po m ni qe indirektne `rtve rata. Prema prikup 00 registrovane kao 2.0 su k ka o do H, Bi u ta uzroka ra je{io problem podata ~ina“ u su{tini je ri ta m no pe ste kim - “Bosanski atlas zlo so dao, a sve to sa vi tome ko i gdje je nastra je za “Glas Srpske“ predsjednik ni ra je o ~nosti - reka . IDC-a Mirsad Toka~a

4. 11. Zakon o pridru`ewu BiH NATO-u, koji je pripremio ameri~ki senator Xon Keri, ima namjeru da ubrza ovaj proces, ali ne ohrabruje niti eksplicitno tra`i reformu Ustava BiH. To su u Va{ingtonu ~lanovima delegacije Vlade RS, koju ~ine ministar pravde RS Xerard Selman, ministar zdravqa i socijalne za{tite RS Ranko [krbi}, generalni sekretar Vlado Blagojevi} i savjetnik premijera RS Milorada Dodika Gordan Milo{evi}, saop{tili ameri~ki senatori. Prvog dana posjete Va{ingtonu, delegacija Vlade RS razgovarala je sa senatorima SAD i ~lanovima Potkomiteta za evropske poslove Tedom Kaufmanom, Kristoferom Dodom i Xejmsom Ri~ijem o stavovima RS u pregovorima koji treba da omogu}e zatvarawe Kancelarije visokog predstavnika u BiH i obezbijede evropsku budu}nost RS i BiH.

5. 11.Tri osobe su uhap{ene, a pre-

6. 11.

ji koju lokacije u akci tresene su ~etiri u~ju Sarajeva i Bugojna podr su rano ujutro na nice za borbu protiv teroridi Je ci i dn izveli pripa MUP-a. zma federalnog oru`ja, a u a{}enim prometom vl o ne i om zm ri ro ve te }, Abdulah Pod sumwom da se ba da BiH, uhap{eni su Rijad Rustempa{i Su om skladu sa naredb Hanxi} i Edis Veli}. nizovani kriminal Dru ewa za orga i prostorije lac Posebnog odjeq Tu`ilac i rukovodi o je da su pretresene `elio da ka re re na vi no za ji je ci n ni di daqe istrage Engel na konfere no. ni boravili, ali ra u kojima su osumwi~e cijama je rije~ niti {ta je u wima na|e otkrije o kojim loka mpa{i} je bio pripadnik jedinice “El ste o vrijeme u Za vrijeme rata, Ru Veli} proveo je jedn muxahedin“, a Edis pa na strani se ra ^e~eniji bore}i se tista.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodika rekao je da se sa premijerom Federacije BiH Mustafom Mujezinovi}em dogovorio o deblokadi “Elektroprenosa BiH”. On je naveo da }e ova kompanija nastaviti da radi i odlu~uje u skladu sa Zakonom o wenom osnivawu, {to zna~i da “ne}e biti primjewivane odluke me|unarodnog predstavnika u BiH”. - Dogovoreno je da do kraja naredne sedmice bude odr`ana sjednica Upravnog odbora kompanije i da na woj bude izvr{eno imenovawe u status vr{ilaca du`nosti svih ~lanova Uprave kojima je istekao mandat - rekao je Dodik. Prema wegovim rije~ima, dogovoreno je da na Upravnom odboru bude formirana stru~na ekipa koja }e napraviti elaborat kako bi 110-kilovoltna postrojewa bila vra}ena entitetima, odnosno elektroprivredama RS, BiH i Herceg-Bosne.

Hitno okon~ati mandat OHR-a Treba uraditi sve da bi odgovorni u BiH donosili suverene odluke o svojoj spoqnoj politici, rekao Lavrov PI[E: MILAN MIQU[ [email protected]

Rusija, kao aktivan ~lan Savje ta za pri mje nu mi ra (PIC) ulo`i}e maksimalne napore da Kan ce la ri ja vi so kog pred sta vni ka (OHR) {to pri je bu de transformisana u kancelariju specijalnog predstavnika EU. Izja vio je to u ~et vrtak u Sarajevu ministar spoqnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov i istakao da je potrebno hitno okon~ati mandat visokog predstavnika i ukinuti “bonska ovla{}ewa” koja su postala ko~nica suverenitetu BiH. - Treba uraditi sve da bi odgovorni u BiH donosili suverene odlu ke o svo joj spoqnoj politici - rekao je Lavrov. On je istakao da su uslovi koje BiH treba ispuniti jasni te da su oni definisani kroz principe i ciqeve koji su odre|eni na sjednici PIC-a. - Za transformaciju OHR-a u kancelariju specijalnog predstavnika ostalo je da se rije{i jedno do dva pitawa, koja }e biti rije{ena na principu Dejtona uz saglasnost dva entiteta i tri naroda - naglasio je Lavrov. Dodao je da je uvjeren da }e to biti rije{eno veoma brzo. - U posqedwe vri je me is krsle su ideje koje nisu u okviru onoga {to je dogovoreno na PICu i na{ stav je tu jasan. Sve {to bude dogovoreno konsenzusom i uz saglasnost dva entiteta i tri na ro da Ru si ja }e po dr`ati precizirao je Lavrov isti~u}i da je si gu ran da uklawawe “spoqne kontrole” otvara mogu}nosti i aktivnijeg u~e{}a i Rusije u BiH. - Ruska Federacija kao garant, Dejton podr`ava onako kako je napisan i {to zna~i kao dogovor izme|u dva entiteta i tri naroda bez pritisaka {to je

relaksiralo situaciju u BiH rekao je premijer RS Milorad Dodik poslije sastanka sa Lavrovom. Dodik je kazao da su razgo va ra li i o “bu tmir skom procesu” za koji je kazao da fakti~ki ne postoji. U petak je u Sarajevu sa liderima sedam politi~kih partija iz BiH razgovarao ministra inostranih poslova Velike Britanije Dejvid Miliband. Miliband je tokom susreta sa ~lanovima Predsjedni{tva BiH istakao da Velika Britanija podr`ava ulazak BiH u NATO i EU.

LAVROV: Potrebno ukinuti “bonska ovla{}ewa” On je naglasio da put do ovih ciqeva nije jednostavan, ali da ih je, uz zajedni~ke napore predstavnika me|unarodne zajednice i doma}ih predstavnika, mogu}e ostvariti. “Butmirski proces“, u kome su zajedni~ki partneri EU i SAD, Miliband je ocijenio kao dobru priliku za razvijawe dijaloga i dono{ewa rje{ewa koji }e ubrzati stvari naprijed za BiH. ^lan Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} tom prilikom rekao je da je budu}nost BiH u evroatlantskim integracijama, te dodao da na tom putu ima problema, nerazumijevawa jednog dijela me|unarodne zajednice, ali da to nije razlog zaustavqawa zemqe na wenom evroatlantskom putu. - Transformacija Kancelarije visokog predstavnika je neophodna kako bi BiH mogla aplicirati za kandidatski status u EU - rekao je Radmanovi}.

4 7. i 8. novembar 2009. GLAS PLUS FOTO: D. VEJNOVI]

Nikola Pejakovi}, rediteq, glumac, scenarista i muzi~ar

Politiku protjerati iz kulture

Mawak kritike predstavqa znak da ne postoji sistem. ^im nedostaje jedna karika, zna~i da je sistem mawkav i da je na sceni stihijsko bavqewe poslom. Bilo kojim, ne samo poslovima iz oblasti kulture. Znate, za sve je potrebna stru~nost i dobronamjernost. Mi, na`alost, nemamo ni jedno ni drugo Nikola Pejakovi}

RAZGOVARALA: VAWA [TRBAC [email protected]

A

ko je na Balkanu politika jo{ uvijek, a mo`da i zauvijek, neodvojivi dio kulture i wenog pojavnog oblika, onda se pomirimo sa tim i dajmo politici taj prostor koji ona tra`i. Me|utim, i politika i stranke koje kroje na{u sudbinu, moraju da ostave odre|ena mjesta za qude koji znaju da rade posao i koji razumiju {ta je potrebno da se stvori kulturni proizvod. Ovo je u intervjuu za “Glas Srpske” rekao rediteq, glumac, scenarista i muzi~ar Nikola Pejakovi}, koji je re`irao novu predstavu Narodnog pozori{ta Republike Srpske “Povratak”, premijerno izvedenu u utorak. Ne mo`e se svaki kutak pokriti ~inovnicima i aparat~icima. Treba ostaviti neka mjesta, kqu~na mjesta, onima koji znaju posao. GLAS: Potpisujete re`iju za novu predstavu “Povratak” Harolda Pin-

tera. Rekli ste da je to, na neki na~in, oma` gradskim sitnim lopovima, koje ste i sami poznavali tokom svog odrastawa u bawolu~kom nasequ ^aire. Kakva osje}awa danas bude u Vama sje}awa na ta vremena? PEJAKOVI]: Znate, mi smo bili radni~ka djeca, na{i roditeqi su bili neka, recimo, ni`a sredwa klasa, odrastali smo u jednom lo{em sistemu, ali, paradoksalno, taj sistem nam je podario jedno sre}no djetiwstvo. Igrao se fudbal na ulici, vozile trokolice, kupalo u Vrbasu, igrao se raub, kralo se sitno, po samoposlugama, pio se “zve~evo“ kowak, svirale se meksi~ke pjesmice i bluz standardi… Nostalgija je slatka bolest. ^aire, {kolsko igrali{te “Filip Macura” {kole, iza i oko Gimnazije, Aleja, Bulevar… tuda smo se muvali, to je na{ prostor, na{ Sanset bulevar, na{ Beverli Hils, na{ Pekam, na{ Grini~ Viliy… I zato sam ja, u “Povratku”, taj prostor ozna~io kao na{u

Patriota

GLAS: Kako Vi vidite kulturu Republike Srpske, generalno? PEJAKOVI]: Vidim je u rukama umjetnika koji su zna~ajna imena i stvaraoci kojima se ugled i uticaj ne zavr{avaju na granicama mjesne zajednice ^esma... Vidim je u rukama onih koji

znaju i ho}e, onih koji mogu i `ele. Vidim je u rukama dobronamjernih qudi. Qudi bez sujete i bez `eqe da, kada do|u na polo`aj i funkciju, ilegalno uve}aju prihode i izvr{e prvobitnu akumulaciju sopstvenog kapitala. Vidim ih u rukama patriota!

galaksiju, na{ svemir… Nisam ja te qude gledao sa strane, ja sam bio dio tih qudi, `ivot nas je odveo na razli~ite puteve, ali na{ po~etak je bio isti, djetiwstvo je bilo zajedni~ko… GLAS: “Povratak” je bio Va{ izbor. Rekli ste da ve} dugo `elite da postavite svoju adaptaciju ovog komada na pozori{ne daske. [ta sve simbolizuje rije~ povratak u Va{em `ivotu i karijeri? PEJAKOVI]: Nisam imao spremnu adaptaciju, prosto sam imao `equ da radim Pintera, taj tekst, i naslu}ivao sam kqu~, kako ga raditi… Nemam ja osje}aj da je “Povratak” vezan za moj povratak u Bawu Luku. Iz Bawe Luke nisam nikad ni oti{ao. Pa ~ak ni formalno. Ja sam ro|en u Jugoslaviji i moj `ivotni prostor su bjelosvjetski hoh{tapleri razru{ili. Mene niko ni{ta nije pitao, tako da nemam osje}aj da nekom treba da pola`em ra~une ili se pravdam zbog politi~kih stavova. Ja govorim jezikom kojim sam uvijek i govorio, ja nisam, kao neki, odjednom po~eo da sebe nazivam drugim imenom, da jezik kojim govorim nazivam nekim drugim imenom (zamislite taj intelektualni jad i ~emer koji iznenada shvata da govori, zamuckuje, nekim drugim jezikom), ja nemam potrebu da prodajem maglu i la`ima pokrivam neke druge, ve}e, la`i. Ja nisam nigdje i{ao, tako da nemam kuda da se vratim. Ja sam uvijek `ivio na jednom prostoru i za mene je to, i privatno i politi~ki, i danas - jedan prostor. GLAS: Iako je rije~ o dva potpuno razli~ita `anra, da li mislite da “Povratak”, komad sa te{kom tematikom, mo`e osvojiti publiku, kao {to je to bio slu~aj sa “Narodnim poslanikom”, koji je,

osim publike, osvojio i brojne festivalske nagrade? PEJAKOVI]: Pozori{te ima obavezu da se bavi ne~im {to je qudima bitno, ne{to {to je za qude pitawe opstanka, i na li~nom i na nivou zajednice. Pozori{te je surova institucija, krvav posao, hirurgija du{e. Pozori{na predstava je operacija na otvorenom srcu. Pozori{ni ~in je ~ista alhemija, direktan prenos `ivota, akrobacija na tankom ledu, lov na neispitanom terenu. Pozori{na predstava je hod po miniranoj wivi, po wivi koja je puna slatkih lubenica, a vi se, ruku pod ruku sa gledaocem, probijate s kraja na kraj, u nadi da }ete se dobro najesti, osladiti, a i ako grune, da ne}ete ostati osaka}eni ili mrtvi, nego nekim ~udom ~itavi.

HAQINICA boje lila je eksces, pjesma slu~aj GLAS: Osim re`ije, za ovu predstavu ste radili i muziku. Nedavno ste objavili i novi kompakt disk “Koqa”, za koji ste rekli da je Va{a ispovijest. Za{to? PEJAKOVI]: Ako me pitate za{to sam rekao da je to ispovijest, onda }u re}i da tih osam, devet pjesama koje sam snimio te 2004. predstavqaju jedan zatvoren krug, jedan trenutak sa~uvan na disku, nekoliko pjesama koje li~e na male ispovijesti. To su kratke, crne, mu~ne pjesmice, grijesi koji sam uglazbio. GLAS: Kakvo mjesto zauzima muzika u Va{em `ivotu? PEJAKOVI]: Pa, pretpostavqate da mi je ona vrlo va`na… Rekao bih da mi je muzika ne{to o ~emu i ne razmi{qam, kao {to ne razmi{qate o disawu, ili,

rijetko razmi{qate o tome… Gitara je ne{to {to predstavqa ta~ku kqu~awa, instrument koji u meni stvara energiju, vrelinu, paru koja me pokre}e. Svirawe je moj svakodnevni trening, ne{to bez ~ega ne pro|e dan. GLAS: Po ~emu se izdvaja ovaj album i da li }e imati interesantan put kao pjesma “Haqinica boje lila”? PEJAKOVI]: Haqinica je eksces. Pjesma - slu~aj. A ovaj album je moj tre}i disk, muzika koju sam radio i koja ima svoju prethodnicu i svoj nastavak. ^iwenica da ima qudi koji vole moju muziku i slu{aju je, da ima qudi koji odu na MySpace (www.myspace.com/koljaismakbelogdugmeta) i pogledaju i poslu{aju neke nove i stare pjesme, tjeraju me da i daqe javno pokazujem i objavqujem tu muziku. GLAS: Koliko je odsustvo kritike u svim oblastima umjetnosti u Republici Srpskoj {tetno po produkciju? Da li bi autori bili boqi kada bi neko argumentovano kritikovao wihov rad? PEJAKOVI]: Mawak kritike predstavqa znak da ne postoji sistem. ^im nedostaje jedna karika, zna~i da je sistem mawkav i da je na sceni stihijsko bavqewe poslom. Bilo kojim, ne samo poslovima iz oblasti kulture. Znate, za sve je potrebna stru~nost i dobronamjernost. Mi, na`alost, nemamo ni jedno ni drugo. Na{a Republika Srpska je mawi entitet ove dr`ave, mnogima je trnu u oku, poku{avaju da je skrajnu i da se perfidnom igrom nametne jedan kulturni model, pa ~ak i jedan jezik i jedna nacija, da se izvr{i sarajevizacija ~itavog prostora Bosne i Hercegovine. U toj hajci na na{e politi~ke i kulturne vo|e, najmawe {to nam treba su na{a razjediwenost i me|usobna

trvewa. Insistirajmo na zajedni{tvu i idejama koje nas dr`e skupa, stanimo iza qudi koji su otvoreno na strani na{e kulturne tradicije, a, u isto vrijeme, po{tuju kulturni identitet drugih naroda u Bosni, shvataju wihov dru{tveni i dr`avni koncept i potrebe, ali ih tuma~e i podr`avaju samo kao dio kulturne i dr`avne slike Bosne i Hercegovine, nikako kao jedini i nepromjenqivi model organizovawa kulturnog `ivota na ovim prostorima. GLAS: Koliko su kompetentni qudi koji kreiraju kulturnu politiku i odlu~uju o finansirawu kulturno-umjetni~kih programa? PEJAKOVI]: Vidite, ne moraju nosioci politi~kih funkcija nu`no da budu i qudi od struke, ali moraju da imaju savjetnike i saradnike koji to jesu. Ukoliko ne znaju dovoqno o materiji o kojoj odlu~uju, a, u isto vrijeme, ne znaju ili ne}e da imaju stru~ne i kompetentne saradnike, e, tada nastaje problem. Trenutno, ne vidim snage koje mogu da izwedre zna~ajan rezultat, niti da sistemski urede kulturu. Ali, tu se ne radi samo o qudima i qudskim potencijalima. Morate da shvatite da smo mi toliko mala sredina, sa toliko malo kvalitetnog kadra, da, jednostavno, nema potrebe da se dijelimo, nego da svi zapnemo da radimo. Za sve ima posla i svi mogu da urade ne{to, ako `ele i ako im se pru`i prilika. Pa, u na{em gradu ima 10-20 qudi koji se aktivno bave filmom. Svi oni mogu i treba da urade ne{to. Kvalitet }e se sam pokazati, a oni najsposobniji }e sami isplivati. Problem nastaje onda kada se uspostavi sistem u kome nema provjetravawa, u kome je nebitno da li ste uspje{ni ili niste, znate ili ne znate.

NE MO@E se svaki kutak pokriti ~inovnicima. Treba ostaviti kqu~na mjesta onima koji znaju posao

GLAS PLUS 7. i 8. novembar 2009. 5

U podgorskom selu Brata~i} u Srbiji

Prva brazda Jordana Stevanovi}a Jordan i Ma{a Stevanovi} mladenci po drugi put PI[E: TIHOMIR NESTOROVI] [email protected]

ivot se dam de se togodi{weg Jordana Stevanovi}a iz sela Brata~i} kod Ose~ine u Podgorini li~io je na `ivot onog dje~aka iz poznate pripovijetke Milovana Gli{i}a “Prva brazda“, ko ji ne vje{t, ne jak i siro~e ore svoju posnu wivicu, a majka Miona donosi mu ru~ak. Jordan mu je prava slika i prilika. I on je, kao i wegov kwi`evni vr{wak, imao deset godina kada je zaorao svoju prvu brazdu - umro mu je otac Aleksandar, Leko, a prva Jordanova brazda bila je na wivi Mekote. Ru~ak na orawe donijela mu je majka Tankosava. - Za Vidovdan sam dobio svjedo~anstvo o zavr{enom ~etvrtom razredu, a deveti dan poslije toga na pre~ac umro mi je otac. Bilo nas je ~etvoro djece, jo{ dva brata i sestra. Svi mla|i od mene. Da nevoqa bude jo{ ve}a, pedesete godine pro{log vijeka bile su ne plo dne. Vla da la je glad. Bra}a i sestra bili su si}u{ni, kao pili}i. Trebalo ih je prehraniti. Nije bilo dru ge - do hva tio sam se pluga i volova, pa na orawe strwika poslije `etve p{e-

@

nice - ka`e Jordan. Pri~a te~e daqe: ora~eve ruke nejake, plug ispada iz braz de, vo lo vi na vi kli na ~vrstu Lekinu ruku, pa plug vuku po Mekotama gdje oni ho}e, ali ma li Jor dan ni je ispu{tao ru~ice. I wega su vukli orawem. Vra}ao je volove u brazdu, opet se vukao za plu gom... Ta ko do po dne va.

SUDBINA sli~na kwi`evnom junaku Dje~akova upornost je pobijedila tvrdoglave volove - Jordanov plug vi{e nikada nije iskakao iz brazde. ^ak ni kada su ga kasnije vukli uhraweni kowi i jaki traktor. Brazda je je uvijek bila duboka i prava. I rodna. Posmatrao je tu muku sirotog dje~aka kom{ija @ivan Krsmanovi}, djed wegove budu}e supruge Ma{e, pa je uku}anima rekao: - “Onaj Lekin mali{an bi}e ku}evan i dobar doma}in“. Ne ispu{ta plug iz ruku, a ta ko ~i ne sa mo doma}ini“. Pro{le su gladne pedesete i oba ve za pre da je hra ne dr`avi. Jordan se zamom~io i opasao se snagom. Wegove

FOTO: T. NESTOROVI]

wive vi{e nisu bile udovi~ke. Posne i sa malo `ita ponovo su postale doma}inske, kao {to su bile i dok mu je otac Leko bio `iv. Kako tada, tako i dan danas. Postao je doma}in, kako je predvidio i djed @ivan. - Volio sam kwigu, ali nisam mogao nastaviti {kolovawe... Imam kwiga vi{e nego sve ku}e zajedno u mom kraju... ^itam dosta... A trebalo je podi}i moje pti}e sestru Dobrilu i bra}u Qubu i Dragi}a. Majka mi je bila na velikoj pomo}i. Uspjeli smo. Sestra Dobrila i najmla |i brat Dra gi} `i ve u Beogradu, Qubo je bio trgovac, sada penzioner u Ose~ini. Imaju ~estite porodice. I ne kajem se {to sam ostao u selu. Nipo{to! Djeca i unu~ad `ive u Vaqevu. K}erka Branka je ekonomista, a sin Branko je in`ewer agronomije. Imam pet unuka, pet dedi nih qepo ti ca. Po no san sam i na snajku Milku i zeta Mi la di na... O prvoj mo joj brazdi ostalo je da se samo pripovijeda, kazuje Jordan. Poslije ove pri~e Jordan je za}utao. Bilo je o~ito da prebira uspomene. Pokatkad bi za`murio. Vaqda mu tada nado|u ja~e, pa im se poku{ava oduprijeti.

Od prvog ~asa Jordan i Ma{a su prionuli na posao - sada su najugledniji doma}ini u Podgorini. Nova ku}a, zgrade, ma{ine, stoka, puni ambari `ita, pu{nice mesa, a u buradima u podrumu na stotine litara ~iste {qivovice prepe~enice. Bilo je te{ko, ali su sve, ka`u, postigli slogom

Stevanovi}i s potomcima

Mo`da su i rije~i djeda @i va na bi le pre su dne da wegova najstarija unuka Ma{inka - Ma{a u devetnaestoj godini pre|e s jednog na drugo brdo u Bra ta ~i }u - sa Krsmanovi}a na Stevanovi}a }uvik. Udala se za vr{waka Jordana. Bilo je to prije ta~no 50 godina - 1. novembra 1959. godine. Od prvog ~asa prionuli su na po sao - sa da su na ju gle dni ji do ma }i ni u Podgorini. Nova ku}a, zgra-

de, ma{ine, stoka, puni ambari `ita, pu{nice mesa, a u buradima u podrumu na stotine litara ~iste {qivovice prepe~enice. - Bilo je te{ko, ali smo sve ovo postigli slogom. Nikada me|u nama nije bilo ru`ne ri je ~i. Ni sa na {om rodbinom. Djeveri i zaova imaju svoje ku}e i porodice, ali sam sre}na kada nam do|u. Volim ih kao da su mi djeca. Uz mene i Jordana su i odrasli - ka`e Ma{a. Pedeset godina poslije, 1. novembra 2009. godine, u Stevanovi}a dvori{tu okupila se rodbina - slavi se zlatna svadba. Sve ro|eni do ro|enog. I kumovi su do{li. Vi{e od stotinu gostiju. To~i se prepe~enica - “jordanova~a:, kako je ovdje zovu. Na trpezi i i}a i pi}a. Najmla|a unu ka Ja na na crta la na listu papira od sveske srce i ra{irene ruke. Napisala je: “Bako i deda, volim vas ovoliko!”. U pro~equ trpeze novi, stari mladenci Ma{a i Jordan. U po ~et ku ma lo sra me`qivi, a kada Milorad iz Ose~ine iz svoje harmonike izvu ~e mi lo zvuk svi le nog

konca i pred “mladence“ sti`e torta u obliku broja pedeset, Jor dan po la ko, kao da tra `i ne {to da vno za gubqeno, iz yepa izvadi prsten i stavi ga vjernoj supruzi na sredwi prst lijeve ruke. Oboma su potekle i suze radosnice, ali ih nisu imali kada brisati - unuke, k}erka, sin, snajka i zet zagrli{e ih. Bile su im to najiskrenije ~estitke. Onda su prilazili svi “svati“ redom po starje{instvu i rodu. Prvi novembar ove jeseni u Podgorini, rodnoj i plodnoj, u selu Brata~i}u sa najve}im {qivicima u Srbiji, bio je li jep i sun ~an dan. Uve~e je bila vedra no}, a iz Stevanovi}a ku}e pjesma i harmonika ~uli su se sve do jutra. Tako i treba, jer su Jordan, Lekin nejaki mali{an, koji nije ispu{tao plug iz svoje prve brazde na Mekotama, i Ma{a, unuka @ivana Krsma no vi }a - pos ta li ku}evni i pravi doma}ini. Rod su izro di li i za po la vi je ka za je dni ~kog `i vo ta ispunili sve qudske i bo`ije zakone. I to ~estito i pobo`no.

Zdravica

Svatovsko kolo ispred ku}e Stevanovi}a

Kada je umirio uspomene, Jordan se nasmije{io i nazdravio ~a{icom rakije: “Da ste `ivi i zdravi godina sto. Sve

bude i pro|e. O dobrom se govori, tegobe se pamte i rijetko pomiwu. Takav je `ivot na na{em bijelom svijetu“.

BILO JE te{ko, ali smo sve ovo postigli slogom. Nikada me|u nama nije bilo sva|e, ka`u Stevanovi}i

6 7. i 8. novembar 2009. GLAS PLUS

Postporo|ajna depresija

Postporo|ajna depresija mo`e trajati dugo, ~ak toliko da ugrozi vezu sa djetetom. Zbog toga je treba prepoznati na vrijeme, jer majka mo`e da pati od depresije, a da toga uop{te nije svjesna

Beba donosi veliku promjenu za majku PI[U: DRAGANA KELE^ [email protected] VEDRANA KULAGA [email protected]

oslije poro|aja, sedam od deset `ena pati od tuge ili ~este promjene raspolo`ewa, pokazala su mnoga istra`ivawa. Stru~waci tvrde da je to normalna pojava koja nestaje poslije nekoliko mjeseci, ali na`alost nerijetko se de{ava da se pretvori u pravu depresiju, koja mo`e da bude opasna i za majku i za dijete. Postporo|ajna depresija ili post partum (latinski naziv ovog poreme}aja) je vrlo ~esta kod `ena, a ~esto se ne prepozna na vrijeme, jer i novope~ena majka mo`e da ne bude svjesna da pati od ovog poreme}aja. O tome koliko ova depresija mo`e biti ozbiqan problem sa katastrofalnim posqedicama, govore i podaci o ~edomorstvu ili samoubistvu majki nedugo poslije poro|aja, koji su se skoro de{avali i u na{oj zemqi, ali i okru`ewu. Profesor dr Aleksandar Mili} kazao je da reakcije postporo|ajne depresije mogu da budu razli~ite i da se depresija mo`e javiti u bilo kojoj trudno}i, ali ipak naj~e{}e u prvoj. - Ova vrsta depresije je

P

povezana sa odre|enim simptomima, koji mogu biti uzrokovani samom traumom od poro|aja, koji je vezan za bolove, neizvjesnost, odre|ena emocionalna pre`ivqavawa, strahove ili nesigurnost - rekao je Mili}. Mili} isti~e da su porodiqe posebno rawive tokom posqedweg tromjese~ja trudno}e, i u tom periodu postoji pove}an rizik od depresije. Pored toga, svakodnevna iskustva novih majki, poput poreme}aja sna, postporo|ajnog bola, te pro{le i aktuelne psiholo{ke traume djeluju kao faktori stresa koji uti~u na stvarawe depresije. - Nikad depresija ne mo`e nastati ako ve} nema neki odre|eni patogeni faktor, koji je kod nekih osoba vi{e ili mawe izra`en, a kod nekih majki mo`e da zavr{i i ~edomorstvom ili samopovre|ivawem naglasio je Mili}. Mili} je dodao da ukoliko se primijeti postporo|ajna depresija, prvo bi trebalo oti}i na razgovor sa qekarom op{te prakse i ginekologom, a oni }e ukoliko utvrde depresiju poslati `enu kod psihijatra. - Lijekovi koje qekar prepi{e, mogu da pomognu ve} poslije nekol i ko sed -

mica, ali neophodna je pomo} supruga, porodice i prijateqa, da bi se prevazi{li svi problemi - dodao je Mili}.

Trajawe postporo|ajne depresije Postporo|ajna depresija mo`e trajati dugo, ~ak toliko da ugrozi vezu sa djetetom. Zbog toga je treba prepoznati na vrijeme, jer majka mo`e da pati od depresije, a da toga uop{te nije svjesna. Me|utim, treba re}i i da su kod sedam od deset `ena prisutni neki od simptoma te bolesti. Sasvim je normalno da se `ena osje}a tu`no i prazno tokom prvih sedmica poslije poro|aja. Smatra se da su ovi problemi uglavnom vezani za fiziolo{ke uzroke. Ukoliko su lo{e raspolo`ewe i ose}aj neprilago|enosti i samo}e sve ja~i kod `ena poslije poroda, treba da potra`e pomo} stru~waka. U ovom slu~aju treba zaboraviti da }e prvo beba osetiti maj~ino raspolo`ewe koje nastaje uglavnom zbog ose}aja usamqenosti i straha da ne}e biti na visini zadatka koji stoji pred wom, a zadatak je jedan i najve}i biti majka. To su osnovni elementi

Razli~iti faktori stresa stvaraju depresiju

koji mogu izazvati mra~no raspolo`ewe. Psiholozi smatraju da neke `ene postaju anksiozne i bebu do`ivqavaju kao uqeza.

MLADA majka se ne osje}a uvijek spremnom za materinstvo Nasuprot tome, ima i onih novope~enih majki koje do`ivqavaju emotivnu krizu: zatvaraju se u sebe, razmjena osje}awa sa bebom postaje sve slabija i slabija, dok apsolutno ne nestane bilo kakva inicijativa sa maj~ine strane. I u jednom i u drugom slu~aju depresivna majka ne uspijeva da ostvari kontakt sa bebom, da joj ponudi za{titni~ki zagrqaj. Situacija ide i do te mjere da beba ~esto mo`e da se umiri samo ako je dr`i neka druga osoba. Bebin pla~ kod ovakvih majki stvara osje}aj nesposobnosti da se suo~e sa novonastalom situacijom. To samo poja~ava taj osje}aj, stvaraju}i za~arani krug iz koga je te{ko da se sama izvu~e. Doktorka Elizabeta Radowi} kazala je psihoti~ni oblik depresije, kada se mo`e desiti i ~edo-

Kako pomo}i samoj sebi Mora se imati na umu da ovaj stresni period `ivota ne}e zauvijek potrajati, cijeniti novonastalu ulogu majke i nastojati da budete samouvjereni i zadovoqni maj~instvom. Pobrinite se za vlastito

zdravqe i zadovoqstvo i poku{ajte da odr`ite smisao za humor. Mlade majke moraju odr`avati aktivan dru{tveni `ivot i dru`iti se sa majkama koje `ive u blizini ili zvati stare prijateqe.

morstvo ili samoubistvo javqa kod jedne od tri `ena na hiqadu porodiqa. - Dodatna tragedija mo`e nastati ako se depresija na vrijeme ne lije~i , jer tada trpi i porodica i beba, ali sama `ena - kazala je Radowi} i dodala da postporo|ajna depresija obavezno zahtijeva stru~nu pomo} qekara.

Depresija umawuje kvalitet `ivota Ve}ina `ena poslije poroda do`ivqava odre|eni nivo stresa ili poti{tenosti. Ukoliko je ovo psihi~ko stawe intenzivnije i traje du`e nego {to je uobi~ajeno, naziva se postporo|ajnom ili postnatalnom depresijom. Oko 13 odsto `ena poslije poroda pati od depresije, koja zna~ajno umawuju kvalitet `ivota i oslabquje `eninu sposobnost da se brine o djetetu. Postporo|ajna depresija je izqe~iva, a {panski nau~nici su prona{li tehniku kojom je mogu}e predvidjeti nastup te bolesti sa precizno{}u od 80 odsto. Glavni autor istra`ivawa s politehni~kog sveu~ili{ta u Valenciji Salvador Tortajada nagla{ava u jednoj od svojih studija da rana i blagovremena dijagnoza omogu}ava brzu intervenciju i spre~avawe razvijawa punih simptoma kod `ena koje su u opasnosti da poslije poroda obole od postporo|ajne depresije. Tehnika utvr|ivawa rizika za ovaj oblik depresije obuhvata analizu gena za prenos serotonina (neurohormona odgovornog za

NIKAD depresija ne mo`e nastati ako ve} ne postoji neki odre|eni patogeni faktor, koji je kod nekih

GLAS PLUS 7. i 8. novembar 2009. 7

sve ~e{}a pojava

Depresija prije poro|aja Postporo|ajna depresija se mo`e javiti i prije poro|aja, i to naj~e{}e zbog nedostatka energije, te{ko}e na poslu, ili nekih sentimentalnih problema, `eqa za bjekstvom od obaveza i odgovornosti. U ovom slu~aju priprema za poro|aj mo`e biti veoma korisna, kao i razgovor sa stru~wacima, ali i prijateqima, da bi se prebrodila kriza. raspolo`ewe), `enin stepen razdra`qivosti, snagu dru{tvene mre`e na koju mo`e ra~unati, istorijat psihijatrijskih problema u porodici i emocionalne promjene tokom trudno}e. Faktori koji smawuju mogu}nost nastanka poslijeporo|ajne depresije su `ivotno doba `ene, jer su starije majke otpornije na depresiju i rad tokom trudno}e. Dobra vijest je u tome da se ovo stawe mo`e lije~iti, i da je `enama danas ta pomo} lako dostupna. Tokom trudno}e i poslije poroda, `ena do`ivqava velike promjene koje su vezane za weno psihi~ko stawe, emocije, na~in `ivota i odnose sa okolinom i partnerom. Osje}awa poti{tenosti i do`ivqaj bezrazlo`ne tuge u trenucima kada majka misli da bi

zapravo trebala biti sre}na jer je rodila zdravo dijete, u stvari je vi{e rasprostrawena, nego {to se misli.

POSTPORO\AJNA depresija izqe~iva U 80 odsto slu~ajeva, `ene poslije poro|aja mogu do`ivjeti ovaj vid psihi~kog stawa. To je uglavnom period velike osjetqivosti, tjeskobe i promjena u raspolo`ewu koje obi~no dostignu vrhunac tri do pet dana poslije poroda. Ovi simptomi naj~e{}e nestaju u toku dvije sedmice poslije dolaska bebe na svijet i nije majkama potreban nikakav tretman. Me|utim, ukoliko se takvo neprijatno psihi~ko stawe i daqe nastavi,

Pomo} stru~waka Razgovor o postoje}im problemima sa partnerom ili `enama koje su do`ivjele sli~no iskustvo, mo`e da pomogne onima koje poslije poro|aja osjete simptome postporo|ajne depresije. Ali ~esto je potrebna i profesionalna pomo}. To je mogu}e u~initi telefonskim razgovorom sa specijalizovanom slu`bom za postporo|ajnu depresiju. Tako|e, doktor op{te prakse mo`e da napravi procjenu psihi~kog stawa porodiqe, posavjetuje, osigura lije~ewe ili uputi odgovaraju}em specijalisti.

rije~ je o postporo|ajnoj depresiji. Ona se uglavnom pojavquje u prvih 12 mjeseci poslije poroda i to naj~e{}e u prvih nekoliko sedmica ili mjeseci. Depresija mo`e da varira - od blage ili skoro neprimjetne pa do veoma intenzivne depresije, koja traje du`e vremena, a naj~e{}e se javqa poslije prvog poroda.

Simptomi @ene koje pate od postporo|ajne depresije mogu imati sqede}e simptome: osje}awe bezvrijednosti, slabo samopouzdawe, osje}awe krivice i neravnopravnosti sa drugima, ili majke imaju prete`no negativne misli, pesimisti~ne su, imaju osje}aj da `ivot nema smisla, brzo se nerviraju, lako zapla~u, imaju osje}aj da ne mogu da zadovoqe sve zahtjeve koji se od we o~ekuju, imaju probleme sa spavawem, smawen libido, uznemirene su, do`ivqavaju pani~ne napade, lupawe srca, gubitak apetita, te pote{ko}e sa pam}ewem i koncentracijom.

Fizi~ke promjene Jo{ uvijek nije poznato za{to se javqa postporo|ajna depresija Neki od sqede}ih faktora mogu uticati na takvo psihi~ko stawe... Ra|awe djeteta, bilo ono lak{e ili te`e, zna~ajan je doga|aj koji `ensko tijelo do`ivqava. Hormonalne promjene koje se de{avaju u tijelu `ene uti~u na hemijske promjene u mozgu, mijewaju}i tako psihi~ku ravnote`u. U ovom periodu, dijete zahtijeva puno pa`we

tako da `ena nema dovoqno vremena za spavawe. To dovodi do iscrpqenosti, a isprekidano spavawe dodatno ote`ava `eni da prebrodi po~etnu depresiju.

Emocionalne reakcije Poslije poroda `ena do`ivqava velike promjene koje su dodatna pote{ko}a wenim novonastalim obavezama oko novoro|en~eta. Te pote{ko}e ote`avaju oporavak `ene, a one mogu biti: promjene u na~inu spavawa, promjene u relaciji sa partnerom, gubitak samostalnosti, a za neke `ene problem je i konstantna briga o djetetu koja postaje prevelika obaveza.

Socijalni mit Uobi~ajeni socijalni mit i pritisak da `ena treba da ima djecu dok je vrlo mlada, doprinose ovom problemu. Mlada majka se ne osje}a uvijek spremnom za materinstvo. Ona mo`e do`ivqavati svoju novu `ivotnu poziciju i ulogu majke sa osje}ajem frustracije - kao gubitak vlastite slobode i mladosti, osje}a da je preoptere}ena obavezama oko djeteta, da postepeno gubi kontakte sa prijateqima i nema vi{e vremena i mogu}nosti da ostvaruje svoje ciqeve i `eqe. Svakodnevica kao {to je, na primjer, `ivot na jednoj plati, mo`e jo{ vi{e pogor{ati situaciju. Dodatni faktori koji mogu pove}ati rizik od postporo|ajne depresije su: prethodni slu~ajevi depresije kod same osobe ili u wenoj porodici, lo{i odnosi sa partnerom ili nedostatak partnera, ne-

dostatak o~ekivane podr{ke tokom poroda, poro|ajne komplikacije u majke ili djeteta, kada porod nije ispunio o~ekivawa majke, preuraweni ili zakasweli porod, ro|ewe blizanaca ili vi{e beba, negativni osje}aji ili slaba prisnost sa bebom, problemi sa zdravqem bebe, ne`eqena ili “zlo~esta” beba.

Vidovi lije~ewa Postoje razli~ite opcije u lije~ewu postporo|ajne depresije, a izme|u ostalog to su: uzimawe lijekova, psihoterapija, savjetovawe i grupni tretman. Najefikasniji tretman je uzimawe lijekova protiv depresije u kombinaciji sa psihoterapijom. Neki se lijekovi mogu uzimati i dok se doji, ali je za to uvijek potrebna konsultacija sa doktorom. Sami lijekovi nikada nisu dovoqni i wihovo uzimawe mora da bude popra}eno i psiholo{kim savjetovawem.

osoba vi{e ili mawe izra`en, a kod nekih majki mo`e da zavr{i i ~edomorstvom ili samopovre|ivawem

8 7. i 8. novembar 2009. GLAS PLUS FOTO: A. AN\I\

OBJEKTIV

GLAS PLUS 7. i 8. novembar 2009. 9

Na beogradskoj nedjeqi mode

Brojni posjetioci Milica Mil{a

Poslije velikog us wena a gl ti s po je ji ko pjeha na naslovnoj plava vjen~anica dine, Milena go . 40 19 “ strani “Voga o rekt rom magazina je sa tada{wim di o stalnoj saradwi. r zakqu~ila ugovo ana karijera ilustr Tako je po~ela we rga , }u u ob za wa mpa tora reklamnih ka me... najpoznatijih Rasko{ne haqine rfe derobu, nakit, pa na koje su qi ha od ke Ne . }a modnih ku rawu beogradske prikazane na otva gu se nositi i nedjeqe mode, mo poslije danas, sto godina vog ho wi ro|ewa tvorca.

Humanitarnom re mom no sa ri i sp in vijom karke i sl ma ja dnim ilustraci otvoli ri Ba je } vi o Milene Pavl . Kosde mo qa dje rena beogradska ne la je kreatorka di ra time za reviju iz saradwi sa JeliVladanka Celi} u stosom Galerije com Miqkovi}, ku }-Barili“. vi o vl “Milena Pa Lidija JoObu}u je kreirala re Na{i {e vanovi}, a } vi po li Fi ta{a

Lena Bogdanovi}

Iva [trqi}

MODELE na reviji, uz manekenke, nosile i poznate beogradske glumice Iva [trqi}, Milica Mil{a i Lena Bogdanovi}, {to je dodatno zainteresovalo posjetioce

10 7. i 8. novembar 2009. GLAS PLUS

KULTURNI OVITAK RS

Tradicionalne “Du~i}eve ve~eri poezije“

Pi{e: Nedeqko @UGI]

Proizvo|a~i pro{losti kradqivci budu}nosti ^ovjekov odnos prema kulturi je isti onakav kakav je prema prirodnim dobrima. Uzmimo primjer savremene {umokradice, sa mobilnim telefonom (kao sredstvom do ja ve), mo tor kom i ka mi onom za uto var ukra de nih trupaca. Dajte mu ulaznicu za bilo koju kulturnu manifestaciju, odbi}e je sa prezirom. Ni{ta nisu boqi ni politi~ari, osim ako im od toga zavisi opstajawe na funkciji. Ba{ ih briga za duhovne napore kojim se pro{iruju dimenzije qudskih odnosa, opstanka u qep{oj stvarnosti. Oni su osloweni na priro du sa mo ako ima ju di Kod nas je u rek tne ko ris ti, jer: galopu ki~ i {und kao pojava “Nema pare bez omare“ i {ko onom ko bje`i od manifestacione, “te pawa, jer u vi{e sve je gramasovne kulture. na tawa“. A masovna Wihova nadmo} nad prikultura se ro dom se mje ri {to ve }om zaradom, uzimawem, a identifikuje ne davawem. [ta ga briga s vulgarnom za kulturu, kao ~ovjekovu kulturom gu prirodu“. najni`eg nivoa. “dru Kod nas je u galopu ki~ i Za to su {und kao pojava manifesnajodgovorniji tacione, masovne kultuqudi u re. A masovna kultura se identifikuje s vulgarnom Ministarstvu kulturom najni`eg nivoa. prosvjete i Za to su na jod go vor ni ji kulture qudi u Mi nis tar stvu prosvjete i kulture RS (a boqe bi bilo da je to odvojeno ministarstvo), koji nemaju jedinstvenu matricu djelovawa, tako da im kulturnu politiku kreiraju direktori domova kulture koje postavqaju lokalni politi~ari, s formalno-pravno ispuwenim uslovima za to, ali {to sa su{tinskim bavqewem kulturom nema nikakve veze. Kod nas je, kada je u pitawu na{e Ministarstvo, najva`nije spomenuti stimulisawe {und literature i divqe kwi`evnosti. U nedostatku dr`avnih izdava~kih ku}a i institucije recenzije, Ministarstvo svake godine raspisuje konkurs za sufinansirawe izdava~ke djelatnosti, gdje se dodjequju nov~ana sredstva za {tampawe kwiga, koje su naj~e{}e na nivou ku}ne kwi`evnosti ili kwiga za svoju du{u, qudi koji naopako di{u i pi{u. Kultura u RS je jo{ periferna u odnosu na neke druge djelatnosti, navedeno je u informaciji o stawu u kulturi koju je usvojila Narodna skup{tina RS. Anton Kasipovi}, ministar za prosvjetu i kulturu, tvrdi da “vlada pru`a kulturi optimalnu {ansu onoliko koliko sama kultura svojim projektima mo`e da se nametne i izbori za boqi status putem resornog ministarstva i drugih ustanova“. Ta~no tako, ali resorno ministarstvo treba da prepozna i stimuli{e elitne umjetnike, kako kulturu i kulturne pojave ne bismo mjerili sa bezdu{nim qudima koji pusto{e {ume, jer, {to bi rekao Hurem Vilijam Malok, “kultura nije zamjena, nego kqu~ `ivota“. Kako? Vrlo lako! Treba za direktore centara za kultu ru pos tavqati emi nen tne kwi`e vni ke ili ne ke druge umjetnike, a ne strana~ke poslu{nike koji vode i zavode “Andri}evim stazama“ u Vi{egradu, “Vi{wi}evim danima“ u Bijeqini, “Kwi`evnim susretima“ u Doboju, “Kwi`evnim susretima na Kozari“, “Kastelfestu u Bawoj Luci“, “Vidovdanskim pjesni~kim susreti ma“ u So ko cu, “Da ni ma Du {ka Tri fu no vi }a“ u Palama, “Petrovdanskom vijencu“ u Kalinoviku, “Du~i}evim ve~erima poezije“ u Trebiwu... Na tim susreti ma i ma ni fes ta ci ja ma su ne ki pis ci brzo zaboravqeni, a neki koji ~itav `ivot pi{u jednu pjesmu, nezaobilazni su i “nezaboravni“, jer proizvode pro{lost kradu}i budu}nost. Zbog toga bi mogli spomenici pocrveweti od stida! Krajwe je vrijeme da na{e ministarstvo po~ne kreirati kulturnu politiku Republike Srpske.

Dobroslav ]uk

Jovan Du~i} je svoje djelo isklesao iz istorije bi}a svog roda, pjevaju}i iz samog nukleusa jezika, izvla~e}i su{tu esenciju srpskog bi}a i - otvaraju}i mu metafizi~ke prostore pokazao da poezija mo`e biti i opjesmovqena mudrost, istakla Milica Jeftimijevi} -Lili}

PI[E: RATOMIR MIJANOVI] [email protected]

P

o tradiciji, i ove jeseni, kqu~evi Du~i}evog grada, Trebiwa, bili su u rukama umjetnika, a Hercegova~ka Gra~anica i Du~i}ev `i`ak u woj, ona visoka mjera koja svijetli “da bismo bili boqi i vi{e nego {to jesmo“. Trebiwci su jo{ jednom bili i sre}ni i po~astvovani, jer se i pored svih te{ko}a koje svakodnevni `ivot nekada ~ine sizifovskom pustolovinom ipak uvijek na|e hrabrosti i voqe da se nastavi u pravcu zajedni~kog strem-qewa ka kulturi, kao uzvi{enom ~inu i neraskidivom beo~ugu koji spaja.

U^ESTVOVALI glumci Neboj{a Dugali} i Marica Vuleti} Vrednuju}i ono {to je dostojno na{eg velikog pjesnika, u ovaj realni svijet unosimo i vi{e svjetlosti

Bogat muzi~ki program

JOVAN Du~i} je svoje djelo isklesao iz istorije bi}a svog roda, Roman “Moj deda Luj Viton“

Detaqi o slavnom kreatoru U “moru kwiga“ na nedavno zavr{enom beogradskom sajmu kwiga ~itaoci su mogli da prona|u i najnoviji roman Isidore Bjelice, koji no si ne obi ~an na slov “Moj deda Luj Viton“. Ekstravagantna i nasmija na, ka kvu je po zna ju svi koji prate wen rad i wena bezbrojna, ali neobi~na putovawa, potpisivawem svog novog romana ~itaoce poziva na novo krstarewe obala ma Evro pe i ar hi pe la-

gom wenih neobi~nih saputnika. Isi do ra u no vom ro ma nu pri~a o neobi~nom poznanstvu sa @anom, jednom od pu tni ca, unu kom sla vnog kreatora Luja Vitona, koja joj otkriva tajnu legendarnog de de ko ji je uspio da napravi imperiju kofera i ta{ni. Nema sumwe da }e roman o Lu ju Vi to nu, ~i je mo de le na {e po zna te pje va ~i ce obo`avaju da {etaju, privu-

}i wihovu pa`wu, a mo`da }e ~itaju}i nau~iti jo{ pone {to osim to ga ko li ko novca moraju da izdvoje za ta {nu ovog pres ti `nog brenda, jer se vrijednost i naj mawe mje ri sto ti na ma evra. Ono {to ovu kwigu izdvaja od ostalih je {to su korice dezenirane upravo kao kla sik mo no gram ta {ne i tor be kre ato ra Lu ja Vitona. S. T.

GLAS PLUS 7. i 8. novembar 2009. 11

okupile ugledne umjetnike

FOTO: R. MIJANOVI]

i vi{e nade, ali i vi{e ideja koje u na{ `ivot nastawuju civilizacijsku, kulturno i humano {iroku pobjedni~ku energiju. Pobjedni~ku, ne u odnosu na materijalno, ve} u odnosu prema svemu onom {to u qudskom duhu ne mo`e ostati zapreteno, ne mo`e umrijeti, poru~ili su Trebiwci, a majstori pisane rije~i prihvatili. Centralna manifestacija bila je sve~ana akademija koja je odr`ana u Domu kulture pod nazivom “Da budem jutro danu svakom“. Stihove i prozne odlomke iz djela Jovana Du~i}a govorili su Neboj{a Dugali} i glu mi ca Na ro dnog po zo ri {ta iz Beograda Marica Vuleti}. Drugog dana saborovawa knezu pjesnika u ~ast u Hercegova~koj Gra~anici na Crkvini slu`en je pomen, a zavjesa na ovogodi{we “Du~i}eve ve~eri poezije“ spu{tena je pjesni~kom ve~eri “Na Du~i}evom putu“. Svoje stihove govorili su pjesnici – dobitnici nagrada na ovo-

godi{wim pjesni~kim smotrama u Republici Srpskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Stihove su kazivali i Miroslav Maksimovi}, Slobodan Rakiti}, \or|o Sladoje, Milica Jeftimijevi}-Lili} i drugi.

CENTRALNA manifestacija bila sve~ana akademija - Jovan Du~i} je svoje djelo isklesao iz istorije bi}a svog roda, pjevaju}i iz samog nukleusa jezika, izvla~e}i su{tu esenciju srpskog bi}a i - otvaraju}i mu metafizi~ke prostore pokazao da poezija mo`e biti i opjesmovqena mudrost - istakla je u svojoj besjedi vi{estruko na gra |i va na pje sni kiwa Mi li ca Jeftimijevi}-Lili}. Zar kultura, kao jedino plemenito oru`je koje poznaje svijet, nije zalog da se protiv sverastu}eg moralnog i duhovnog klonu}a trijumfuje i u naizgled izgubqenoj bici?

Jogi na velikom platnu Beogradski glumci kazivali stihove o Du~i}u

Pobjedni~ka, energija kulture, umjetnosti i duhovnosti, `ivi i traje u Trebiwu, i poslije “Du~i}evih ve~eri poezije” pa i u svim godinama koje dolaze. Trebiwci, brojni gosti, poslenici stiha, nastavqa~i Du~i}evog djela, sabrani oko ovog `ivotvornog plamena i wime oplemeweni, iznova se obnavqamo i rastemo.

Muzi~ki program U muzi~kom dijelu programa nastupali su beogradski hor “Obili}“, pod dirigentskom palicom Darinke Mati}-Marovi}, solista na narodnim duva~kim instrumentima Bora Dugi}, primadona Opere u Beogradu Jasna [ainovi} i trebiwski pijanista Bo`idar Vu~ur.

Crta} “Medvjed Jogi“ bi}e pretvoren u dugometra`ni film, javio je Mondo. “Medvjed Jogi“ bi}e kombinacija `ive akcije i CGI animacije, a re`ira}e ga Erik Brevig. Jogiju }e glas pozajmiti Den Ekrojd, a Bubuu }e glas dati pjeva~ Xastin Timberlejk. Wima }e se pridru`iti i Ana Faris, koja }e glumiti novinarku koja namjerava da snimi dokumentarac o medvjedima.

Hemingvej i Fuentes Entoni Hopkins i Anet Bening pridru`i}e se Endiju Garsiji u filmu “Hemingvej i Fuentes“, koju }e Garsija i re`irati po scenariju koji je napisao sa pi{~evom unukom Hilari Hemingvej, javile su agencije. Film }e biti pri~a o dvije decenije koje je Ernest Hemingvej proveo na Kubi pecaju}i sa najboqim prijateqem Gregoriom Fuentesom. U toj zemqi se zaqubio u Italijanku koja ga je inspirisala da napi{e roman “Starac i more“.

Besjedila Milica Jeftimijevi}-Lili}

pjevaju}i iz samog nukleusa jezika, izvla~e}i su{tu esenciju srpskog bi}a Izlo`ba “U slavu akvarela“

Kolar~eva zadu`bina

Beogradski umjetnici u Meksiku

Nastup Kolunxije i Juxin ^oi

Izlo`ba “U slavu akvarela“ otvo re na je u ga le ri ji “Atri jum“ Bi bli ote ke gra da Beo gra da, ja vio je Tanjug. Postavka obuhvata radove {es to ro umje tni ka iz Srbije, koji su u~estvovali na 8. me|unarodnom bijenalu akvarela u Sijudad Meksiku. Di re ktor ka Bi bli ote ke Ja smi na Nin kov izra zi la je za do voqstvo {to se Bi -

blioteka ukqu~ila u autorski projekat Leposave Milo {e vi}-Si bi no vi} da u wenoj galeriji organizuje, tre}i put, prate}e izlo`be me ksi ~kog Bi je na la akva rela, kao jedan vid me|unarodne kulturne saradwe. Nin kov je izra zi la na du da }e i budu}e smotre akvare la u Me ksi ku bi ti pri ka za ne, u is tom ga le rijskom prostoru, doma}oj publici.

BEOGRAD - U prepunoj sali Ko lar ~e ve za du `bi ne u ~etvrtak je, povodom 20 godina uspostavqawa diplomatskih odno sa Re pu bli ke Ko reje i Srbije, odr`an koncert poznatog srpskog violinis te Jo va na Ko lunyije i pijanistkiwe iz Ju`ne Koreje Juyin ^oi, javio je Tanjug. Publika je aplauzima pozdra vi la dvo je umje tni ka i wihovo briqantno izvo|ewe djela Johana Sebastijana Baha, Volfganga Amadeusa Mo-

carta, Sergeja Rahmawinova, Kamija Sen-Sansa i Pabla Sarasatea.

Kolunyija je odr`ao vi{e od ~etiri hiqade koncerata u zemqi i inostranstvu.

“2012“ u Bawoj Luci Filmski spektakl Rolanda Emeriha “2012“ sa Xonom Kjuzakom i Amandom Pit u glavnim ulogama, od 12. novembra na}i }e se na repertoaru multipleksa “Palas“. Film “2012“ je epska avantura o globalnoj katastrofi, kraju svijeta i herojskoj borbi pre`ivjelih. Akademski istra`iva~ vodi grupu qudi u borbu sa apokalipti~nim doga|ajima koje je predvidio prastari kalendar Maja kao i razni istorijski, biblijski i nau~ni dokumenti. D. Vu.

12 7. i 8. novembar 2009. GLAS PLUS

Polo`aj hri{}anske mawine u Turskoj

Turske vlasti i daqe ne dozvoqavaju ponovno otvarawe Pravoslavne bogoslovije na Halkiju, jednog od najzna~ajnijih duhovnih centara u tom dijelu svijeta. Imovina Gr~ke pravoslavne crkve, vrijedna nekoliko miliona dolara, konfiskovana, a turski nacionalisti ne prestaju sa zahtjevima za protjerivawe vaseqenskog patrijarha

Zgrada Bogoslovije na Halkiju

Aja Sofija - dio hri{}anskog nasqe|a u Turskoj PRIPREMIO: MILENKO KINDL [email protected]

I

stanbul, grad razdvojen Bosforskim tjesna cem, mno gi smatraju sponom Istoka i Zapada, Evrope i Azije, islama i hri{}anstva. Idu}e godine Istanbul }e postati glavni grad evropske kulture. Tur ska, ko ja go di na ma svim snagama `eli da postane dio evropske porodice i u~lani se u Evropsku uniju, namjerava da opravda titulu koju }e wen grad da ponese. Prema planovima, bi}e otvoren veliki gradski muzej, u toku je renovirawe palate Topkapi, a jedan od simbola tolerancije, ko ja na vo dno vla da u toj zemqi, trebalo bi da bude i otvarawe muzeja vizantijskih drevnih ikona. Me |u tim, zva ni ~ni ci grada sa 17 miliona stanovnika kao da `ele da pre}ute da u wemu `ivi mawina sa

izuzetnom hri{}anskom tradi ci jom. Jer, pred sta vnik Carigradske patrijar{ije je nedavno saop{tio da ona ni od turskih, ni od gradskih vlasti nije ukqu~ena ni u jedan projekat - “kao da ne postoji“. Jedna od najve}ih prepreka nor ma li za ci ji odno sa izme|u pravoslavne zajednice i Ankare je ~iwenica da vlasti i daqe ne dozvoqavaju ponovno otvarawe pravoslavne akademije na Halki, uprkos ~iwenici da je patrijarh ve} 19 puta upu}ivao molbe svim nadle`nim institucijama. Nije pomagalo ni to {to su intervenisali patrijarh Kiril, papa Benedikt [esnaesti, ameri~ki predsjednik Obama - turski politi~ari nisu bili spremni ni da razgovaraju o tome, a kamoli da popuste. Pra vo sla vna akademija Halki

Turski nacionalisti protiv patrijarha

nalazi se na istoimenom ostrvu, na Uzvi{ewu nade. Ostrvo je od Istanbula udaqeno oko sat vo`we brodom. Na Halkiju je jo{ u vrijeme Vizantije bio sagra|en manastir Svete trojice, koji je ubrzo postao poznat po velikoj biblioteci. Ipak, poslije izvjesnog vremena od manastira su ostale samo ru{evine, da bi vaseqenski patrijarh Germanos ^etvrti 1844. godine inicirao izgradwu pravoslavne akade mi je, ko ja je, uz do zvo lu turskih vlasti, po~ela sa radom 23. septembra iste godine. Brojni polaznici ove akademije kasnije su postali pravoslavni teolozi, sve{tenici, episkopi i patrijarsi, me|u wima su pokojni patrijarh Partenios Aleksandrijski i Jakovos, nekada{wi arhiepiskop Sjeverne Amerike. U okviru bogoslovije Halki su kapela Svete trojice, objekti za sport i rekreaciju, spavaonice, ambulanta, konak, kao i biblioteka sa impresivnim kolekcijama kwiga, periodi~nih izdawa i rukopisa. Me|u polaznic i ma bo go slovije bili su ne sa mo Grci, ve} i ve-

FOTO: AGENCIJE

liki broj pravoslavnih studenata iz cijelog svijeta, {to je bogosloviji davalo zapa`eni me|unarodni pe~at. Pra vo sla vna aka de mi ja Halki, odlukom turskih vlasti, zatvorena je 1971. godine, zbog zakona koji su zabrawivali rad privatnim obrazovnim ustanovama. Upravnom odboru Bogoslovije 1998. godine nalo`eno je raspu{tawe jer wegovi ~lanovi nisu pristali da Odbor postane dio Univerziteta u Istanbulu. Me|utim, zbog velike kritike me|unarodne javnosti ta odluka je povu~ena. Carigradska patrijar{ija je 1987. godine dobila dozvolu da obnovi objekte koji su stradali u po`aru 1941. godine. Ipak, uprkos svim obe}awima turskih vlasti, akademija do danas nije ponovo po~ela sa radom. Ina~e, Patrijar{ija ima u Turskoj 40 sve{tenika, od kojih su ve}ina stariji qudi, pred penzijom, i slu`e u 80 hramova. Gr~ka {kola u Istanbulu ima “mawe u~enika nego gr~ka {kola u Be~u“. Doga|awa oko bogoslovije na Halkiju samo su dio {ireg spektra okolnosti koje ukazuju na prili~no nepovoqan polo`aj hri{}ana u Turskoj. Jer, iako Lozanskim sporazumom iz 1923. godine svi turski dr`avqani, ukqu~uju}i i nemuslimane, u`ivaju pravo na “slobodu praktikovawa vjere, vjerskih obi~aja i ceremonija“, u praksi nije ba{ tako sjajno. Samo 2005. godine trajala su vi{emjese~na doga|awa u vezi sa Vaseqenskom patrijar{ijom, wenim statusom i ustanovama. Pred zgradom Patrijar{ije demonstrirali su turski ekstremisti, tra`e}i protjerivawe patrijarha iz zemqe, iako je on u woj ro|en. Istovremeno, skupqani su potpisi na peticiji kojom se tra `i lo wego vo pro tje ri vawe.

ANKARA uvijek imala neprijateqski stav prema hri{}anima

Ta da se prvi put ja vno progovorilo i o neprestanom prislu{kivawu patrijarha. Po uz da no se zna da su u wegovoj rezidenciji ugra|eni posebni ure|aji za prislu {ki vawe, a osim to ga, pa tri jar {i ja i daqe mo ra da najavquje policiji strane goste. I u daqoj i bli`oj pro{losti Turske primjetan je vi {e-mawe ne pri ja teqski stav prema hri{}anima.

TURSKA `eli u Evropsku uniju Na po~etku Prvog svjetskog rata, hri{}ani su ~inili 20 od sto po pu la ci je Turske. Me|utim, u maju 1915. vojne vlasti Turske zapo~ele su masovne deportacije Jerme na sa is to ka zemqe, iz straha da }e stati na stranu pro ti vni ~ke, rus ke voj ske. Oko mi li on i po Jer me na stradalo je u masakrima, ili od gladi. Sirijski hri{}ani, kojih ima oko 20 hiqada i `i ve uglavnom u Istanbulu, nisu zvani~no priznati kao vjerska zajednica, pa tako zakonom nisu za{ti}ena wihova prava na slobodno ispovijedawe vjere.

Turske vlasti su decenijama konfiskovale imovinu, prije svega Gr~ke pravoslavne crkve, vrijednu nekoliko miliona dolara. Ka to li ~ka za je dni ca u Turskoj, koja broji oko 30.000 ~lanova, i daqe o~ekuje da joj tur ske vlas ti vra te u vla sni{tvo crkvu Svetog Pavla, konfiskovanu 1943. godine. Crkva je pretvorena u muzej. O polo`aju hri{}anske mawine govori i ~iwenica da je samo u Istanbulu do 1923. go di ne `i vje lo vi {e od 100.000 Grka, a danas ih je mawe od 4.000.

Crkve Za sve vjeruju}e hri{}ane teritorija Turske je izuzetno va`no podru~je. U woj su nastale mnogobrojne nekada{we crkvene zajednice, rasle su i sazrijevale inspirisane propovijedima apostola, naro~ito Pavla i Jovana. Vjeruje se da je Marija, majka Hristova, u Efesu `ivjela do smrti, dok Aja Sofiju hri{}ani i daqe do`ivqavaju kao crkvu, naro~ito zbog i danas vidqivih fragmenata pozla}enih mozaika i fresaka.

Pravoslavna akademija se di~i impresivnom bibliotekom

GLAS PLUS 7. i 8. novembar 2009. 13

Dvadeset godina od pada Berlinskog zida

Berlin }e u ponedjeqak dostojno obiqe`iti dvije decenije ru{ewa Berlinskog zida. Na programu su sastanci Angele Merkel sa najzaslu`nijima za ujediwewe Wema~ke, ru{ewe velikih domina, koncerti, vatromet... PRIPREMIO: MILENKO KINDL [email protected]

W

ema~ka u ponedjeqak obiqe`a va ve li ki dan: 20. godi{wicu pada Berlinskog zida, doga|aja koji je zna~io kraj podjelama ne samo jednog grada, ve} i cijelog jednog naroda. Nijemci }e se potruditi (a nema sumwe da }e u tome uspjeti) da u Berlinu na dostojan na~in podsjete i sebe i svijet o onima koji su imali hrabrosti da ru{e zidove i grade mostove. Upravo u Berlinu, na biv{em grani~nom prelazu Bornholmer{trase, koji je prvi “pao“, ta~no u 15 ~asova sasta}e se wema~ki kancelar Angela Merkel, s biv{im ruskim predsjednikom Mihailom Gorba~ovim, ~ije zasluge za ujediwewe Nijemci ne zaboravqaju i sa nekada{wim liderom poqske “Solidarnosti“ Lehom Valensom, javile su agencije. Me|u brojnim dr`avnicima koji }e tokom dana posjetiti Berlin bi}e i predstavnici ~etiri sile pobjednice iz Drugog svjet skog ra ta - Ru si je, Amerike, Velike Britanije i Francuske. Poslije susreta Merkelove sa Gorba~ovim, Valensom i predstavnicima organizacija za za{titu qudskih prava, ispred Brandenbur{ke kapije zapo ~e }e slavqe pod na zi vom “Praznik slobode“.

Poslije koncerta Berlinskog dr`a vnog or kes tra i ope re, usli je di }e naj ve }a atrakcija obiqe`avawa pada Berlinskog zida, a to su - domine. Oko 15.000 mladih u raznim bojama i motivima mira, qubavi i jedinstva oslikalo je i osmislilo hiqadu domina od stiropora, visokih oko 2,5 metra, {irokih metar i te{kih oko 40 kilograma, koje }e biti pos tavqene u sa mom cen tru wema~ke prijestonice, na toku biv{e granice, od Potsdamer placa, pored Brandenbur{ke kapije, do zgrade Rajhstaga. Ru{ewe domina simbolizova}e pad Berlinskog zida.

DOMINE najve}a atrakcija Poslije pada posqedwe domine na programu je veliki vatromet iznad Berlina, a onda }e ispred Brandenbur{ke kapije do}i vrijeme slavqa. A godi{wicu pada zida obiqe`i}e i stotine muzi~ara, koji }e stvoriti “zid zvuka“ u Berlinu, najavili su organizatori. Ukupno 206 gitarista odsvira}e pjesmu komponovanu upravo za ovu priliku. - Odsvira}emo sedam minuta dugu pjesmu o podizawu, postojawu i ru{ewu Berlinskog zida - rekao je agenciji DPA Duve Dikstra, ~lan holandske metal grupe “Noar“, koja je inicirala projekt.

Dobrodo{lica Isto~nim Nijemcima u Berlinu

Muzi~arima, koji }e stajati du` linije kojom se nekad pru`ao Berlinski zid, dirigova}e pet dirigenata. A kako je sve po~elo, prije ta~no dvije decenije? “Privatna putovawa mogu}a su bez ispuwavawa posebnih uslova, poput poziva rodbine, i to se pravilo, prema mojim saznawima, primjewuje od ovog trenutka“, rije~i su Gintera [abovskog, sekretara za informisawe tada{weg Centralnog komiteta Socijalisti ~ke je din stve ne par ti je Demokratske republike Wema~ke, izre~ene na konferenciji za {tampu u me|unarodnom pres-centru u Isto~nom Berli nu 19. no vem bra 1989. u 19 ~asova. Iako namjera [abovskog, kako je kasnije rekao nekoliko puta, nije bila ru{ewe Berlinskog zida, vijest o prestanku zabrane putovawa na Zapad velikom se brzinom pro{irila Isto~nim Berlinom, ~iji su se gra|ani odmah poslije toga po~eli okupqati pred grani~nim prelazima prema Zapadnom Berlinu.

Ne{to prije pono}i, grani ~a ri Is to ~ne Wema ~ke (DDR) su pod pritiskom oko 200.000 gra|ana Isto~nog Berlina i bez odobrewa vi{ih politi~kih vlasti potpuno otvorili grani~ne prelaze Bornholmer{trase i ^ekpoint ^arli u samom gradskom sredi{tu, podsje}aju agencije. Odmah poslije toga ulice Zapadnog Berlina postale su popri{te velikog narodnog slavqa: ugostiteqi su besplatno to~ili pivo, a tada{wi gradona~elnik Zapadnog Berlina Valter Momper naredio je da se gra|anima Isto~ne Wema~ke podijeli po 100 maraka takozvanog “pozdravnog novca“. Prije pada Zida, gra|ani Isto~ne Wema~ke protestovali su nekoliko nedjeqa i, slije de }i li be ral nu po li ti ku Mihaila Gorba~ova, od dr`avnog vodstva tra`ili su vi{e gra|anskih prava i slobodu kretawa. Osim toga, od po~etka septembra 1989, preko tada{we ^ehoslova~ke i najprije Ma|arske, Isto~nu Wema~ku je napustilo oko 200.000 gra|ana,

FOTO: [PIGL

koji su oti{li u smjeru Zapadne Wema~ke. Otvarawe do tada naj~uvanije granice na svijetu nije do~ekalo nespremnim samo rukovodstvo Isto~ne Wema~ke, nego i vlade zapadnih zemqa. Wema ~ki kan ce lar Hel mut Kol, koji je u tom trenutku bio u posjeti Var{avi, izjavio je da je “na pogre{nom mjestu“, a poslanici Bundestaga prekinuli su sjednicu i spontano zapjevali wema~ku himnu.

STOTINE MUZI^ARA, stvori}e “zid zvuka“ U prvoj reakciji, nekoliko sati poslije izjave Gintera [abovskog, tada{wi ameri~ki pred sje dnik Yory Bu{ stariji vrlo je suzdr`ano reagovao na senzacionalnu vijest iz Berlina, a sli~no su reagovali i predstavnici jo{ dviju dr`ava savezni~kih snaga, koje su podijelile Zapadni Berlin - Velike Britanije i Francuske. Padom Berlinskog zida zavr{ena je gotovo tridesetogodi{wa is to ri ja tog zdawa,

~ija je gradwa slu`beno po~ela 8. avgusta 1962. “Antifa{isti~ki za{titni bedem“, kako je slu`beno glasio naziv Berlinskog zida, izgra|en je nakon {to su saveznici odbili prijedlog Sovjetskog Saveza da povuku svoje snage iz Zapadnog Berlina. Dodatni razlog je bio i taj {to su krajem pedesetih i po~et kom {ez de se tih go di na mnogobrojni gra|ani Isto~ne Wema~ke napu{tali zemqu, tako da je to prijetilo kolapsom isto~nowema~ke privrede. Rije~i tada{weg generalnog sekretara wema~kih komunis ta Val te ra Ul bri hta da “niko nema namjeru izgraditi zid” po~etkom qeta 1962. pokazale su se samo nekoliko sedmi ca po sli je kao jo{ je dna la` isto~nowema~ke diktature. Gradwa 155 ki lo me ta ra Berlinskog zida nai{la je na sna`an, ali neuspje{an otpor zapadnih sila i vlade u Bonu. Berlinski zid je do svog pada ostao utvr|ewe pri ~ijem je prelazu poginulo vi{e od 70 gra|ana DDR-a.

^okolada

Berlinski zid je nekad prolazio ispred Brandenbur{ke kapije

Povodom obiqe`avawa godi{wice pada Zida, poznati francuski proizvo|a~ ~okolade Patrik Ro`er izradio je wegovu reprodukciju, za koju je upotrijebio oko 900 kilograma te poslastice. Tokom rada koji je trajao tri sedmice, glavni akcenat bio je na reprodukovawu crte`a nastalih na zidu godinu poslije wegovog pada. Crte`i i grafiti izra|eni su od mje{a-

vine kakao putera i jestivih boja. Dijelovi ~okoladnog zida trenutno su predstavqeni javnosti u izlozima Ro`erovih prodavnica u Parizu. Neki od wih simboli~no }e biti “sru{eni“ 9. novembra, kada se obiqe`ava 20. godi{wica pada Berlinskog zida. Tom prilikom jedno par~e zida od ~okolade bi}e poslato wema~koj kancelarki Angeli Merkel.

“^ekpoint ^arli“ nekad i sad

OTVARAWE naj~uvanije granice na svijetu do~ekalo nespremnim vlade zapadnih zemaqa

14 7. i 8. novembar 2009. GLAS PLUS

Poslije pojavqivawa slika gole Serene Vilijams na naslovnici ESPN magazina

Glavne kandidatkiwe kako sportskih fanova, tako i marketing stru~waka {irom svijeta su Srpkiwa Ana Ivanovi} i Dankiwa Karolina Voznijacki roj ni te nis ki fa no vi {irom svijeta izrazili su `equ da na naslovnoj strani specijalnog broja magazina ESPN vide golu srpsku teniserku Anu Ivanovi}. Pored we glavni favorit za naslovnicu je Karolina Voznijacki, a qubiteqi tenisa bili su odu{evqeni oktobarskim izdawem ameri~kog magazina, koji je bez krpi ca pred sta vio Serenu Vilijams, i po`eqeli su da u istom izdawu vide sekse pil nu Srpkiwu ili Dan kiwu. Prva teniserka svijeta Se re na Vi li jams po zi ra la je go la za na slo vni cu ma ga zi na ESPN i te fotografije su dobro prihva}ene. Te nis ka {am pi on ka svo ju uobi~ajenu sportsku odje}u zame ni la je “Evi nim odje lom“. Simpati~na 28-godi{wakiwa na sebi nema ni{ta osim neodoqivog i samopouzdanog osmijeha, pa se ~i ni da sjaj no pri hva ta svo je ti je lo, uprkos tome {to je, ne tako davno, izjavila da nije zadovoqna svojim bokovima, jer smatra da su pre{iroki, kao ni mi{i}avim rukama. Poslije objavqivawa da }e ova uticajna ameri~ka medijska ku}a sqede}e godine izdati novo posebno izdawe ESPN, lista ko ji u slo bo dnom pre vo du na srpski jezik nosi naziv “izlagawe tijela“ (The Body Issue), po~ele su spekulacije ko bi mogao da se na |e na na slo vnoj stra ni idu }eg bro ja. Gla vne kandidatkiwe kako sportskih fa no va, ta ko i mar ke ting stru~waka {i rom svi je ta su Srpkiwa Ana Ivanovi} i Dan-

B

Karolina Voznijacki

Fudbaler Real Madrida po~iwe biznis u SAD

Ronaldo posluje sa ocem Majkla Xeksona Kako prenose {panski mediji fudbaler Real Madrida Kristijano Ronaldo na dobrom je putu da se upus ti u bi znis sa Yoom Yeksonom, ocem preminulog kraqa popa Majkla. Ka ta lon ski me di ji pre no se da je portugalski reprezentativac pauzu zbog povrede ~lanka is ko ris tio da pro {i ri biznis van granica fudbalskog igrali{ta, {to je ukqu~ilo i sastanak sa Yoom Yeksonom. Yakson `eli da se lice CR9 na |e na wego vom ba {ten skom ro {tiqu ko ji ima oblik fu dbalske lopte, a koji bi trebalo da se pojavi u prodaji pred po ~e tak Svjet skog prven stva 2010. godine. Mediji tako|e pi{u da je Ronal do do bar dio qe tne pa uze proveo u SAD gdje `eli da iskoristi lik i djelo ne bi li zaradio jo{ novca. Kristijano Ronaldo

FOTO: AGENCIJE

kiwa Karolina Voznijacki. Prema nezvani~nim informacijama, wihove `eqe trebalo bi da usli{i i uredni{tvo ovog tira`nog magazina. Ina~e, osim Serene Vilijams, ko ja je po zi ra la kao od maj ke ro |e na, obna `e ni ili skroz nagi pred fotografe su stali i brojni poznati ameri~ki sportisti, a me|u wima i tria tlon ka Sa ra Raj ner stin, koja nema lijevu nogu. Prethodni broj specijalnog izdawa magazina ESPN je u prodaji od 9. oktobra. Nije ta~no poznato kada }e iza}i novi broj, ali svi sa nestrpqewem o~ekuju da se na prvoj strani pojavi Ana Ivanovi}.

Serena Vilijams

Ana Ivanovi}

FOTO: AGENCIJE

Viktorija na{la poklon za Dejvida

“Elton Xon“ u ku}i Bekamovih Supruga fudbalera Dejvida Bekama, Viktorija, ove godine je rije{ila da izmjeni tradiciju kada su u pitawu bo`i}ni pokloni. Umjesto skupih satova i automobila, Dejvid }e do bi ti dva ku }na qubim ca, i to

Viktorija i Dejvid Bekam

prasi}e. Po{ je platila 1.400 funti za dva prasenceta koji ve} imaju nadimke Elton i Dejvid, po porodi~nim prijateqima Eltonu Yonu i wegovom partneru Dejvidu Furni{u. Engleski mediji navode da se fudbaleru dopada originalni poklon koji je `ena izabrala za wega. - [ta mo`ete da poklonite superzvi jez di, mul ti mi li one ru ko ji ima ap so lu tno sve? - pita se izvor. Ove `ivotiwice su najnoviji trend me|u poznatim li~nos ti ma, pa se mo `e re }i da su zamijenili minijaturne pse koji su go di na ma bi li glavni modni dodatak. Nedavno je Paris Hilton kupi la je dnog ova kvog qubim ca za 2.700. evra. FOTO: AGENCIJE

GLAS PLUS 7. i 8. novembar 2009. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA Ovan Posao: Mogu}e su drasti~ne promjene. Ukoliko ne ukqu~ite razum, posqedice }e biti dalekose`ne. Stresovi i sva|e mogu poremetiti neke planove. Zdravqe: Nervoza i stresovi utica}e na pogor{awe zdravstvene situacije. Qubav: Jedina pokreta~ka snaga u sqede}em periodu jeste saznawe da ste voqeni.

Rak Posao: Napokon je nastupilo zati{je. Ono vam poma`e da prikupite energiju za nove `ivotne pobjede. Zdravqe: Zdravstvena situacija se popravqa sama od sebe. Qubav: U raskoraku ste izme|u ma{te i stvarnosti. Jo{ uvijek je izlaz iz krize neuhvatqiv, po{to nemate jasnu predstavu o tome {ta ho}ete.

Vaga Posao: U sqede}em periodu o~ekujte puno rada, ali i mogu}nost unapre|ewa. Neke va{e ambicije sada }e se realizovati. Novac je na vidiku! Zdravqe: Neraspolo`ewe samim sobom lo{e uti~e na zdravqe. Qubav: Zaplovili ste u mirnije vode. Vjerni ste partneru i vi{e od izlazaka vam, prija ku}na atmosfera.

Jarac Posao: Na poslu je nastupila totalna zbrka. Problem mo`e biti pogre{no izgovorena rije~ zbog koje }ete se kajati. Zdravqe: Lo{a komunikacija sa okolinom je djelimi~an uzrok lo{eg zdravqa. Qubav: Zabrinuti ste zbog partnerovog zdravqa. Mnogi slobodni pripadnici znaka ne mogu da ostvare vezu.

Bik Posao: Bi}ete u situaciji da donosite va`nu odluku. Iako je prisutan strah od promjene, on je bezrazlo`an. Zdravqe: Nije najboqe. Mogu}i su boravci u bolnicama i ustanovama neadekvatnog tipa. Qubav: Na emotivnom planu mo`ete o~ekivati drasti~nu i iznenadnu promjenu.

Lav Posao: Zahvaquju}i istrajnosti, posti`ete zapa`ene rezultate. Do izra`aja dolazi jedna od va{ih dobrih osobina - strpqivost. Velikodu{ni ste! Zdravqe: Nije tako lo{e. Okre}ete se onim oblastima `ivota koje vam vra}aju duhovni mir i ravnote`u. Qubav: Nastupilo je zati{je. Ili ste se pomirili sa trenutnim stawem.

[korpija Posao: Trenutni zastoj pra}en je i lo{om materijalnom situacijom. Ako stvari na poslu nastave da se odvijaju ovim tempom, bi}e problema. Zdravqe: Mogu}i su zdravstveni problemi hroni~nog karaktera. Qubav: Mogu}i su nesporazumi sa voqenom osobom. Nova strasna veza je na pomolu.

Vodolija Posao: Na poslu su mogu}i problemi i nezadovoqstva. Mo`ete postati `rtva tra~eva ukoliko se ne distancirate od saradnika. Zdravqe: Psihi~ki problemi u kombinaciji sa hroni~nim lako vas mogu u~initi `rtvom povrede. Qubav: Na emotivnom planu vam ne cvjetaju ru`e.

Blizanci Posao: Zbog preosjetqivosti, mo`ete zapasti u lo{e odnose sa kolegama. Planirate nove poteze, ali na samu realizaciju morate sa~ekati. Zdravqe: Ono je sklop trenutnih osje}awa, pa je stoga na udaru. Qubav: U{li ste u nov, povoqniji period, bar kad su emocije u pitawu.

Djevica Posao: Na poslu vladate situacijom, u fazi ste ~ekawa. Ukoliko budete stalo`eni, ostvari}ete uspjeh. Sjetite se sli~ne situacije iz pro{losti i izvucite pouku. Zdravqe: Lo{ period je za vama. Osje}ate se dobro, ali jo{ uvijek ne vjerujete da ste prebrodili krizu. Qubav: Do`ivqavate ekspanziju na tom poqu.

Pojmove iz spiska rasporedite u lik ukr{tenice. Ako to pravilno ura-dite, u osjen~enim poqima uspravno dobi}ete ime i prezime vizuelnog umjetnika sa slike rodom iz Bawe Luke, a u osjen~enim poqima vodoravno naziv grada u kojem `ivi. 11 slova: AJZEJA TOMAS. 10 slova: ANGLIKANAC, LIJEVATI SE, MINSKO POQE. 8 slova: DECIBELI, DINAMIKA, POKERA[I. 7 slova: KIJAVAC, SPAVATI. 6 slova: JEVREM, KIKA[I, MUVARA, SLAVEK. 4 slova: PSAR. 3 slova: AJK, AMA, ERD, JEN, JER, KA], ODE, OQA, ONO, TRI. 2 slova: AL, ZV, KN, OD, PB, PS, CI. Zlatko Deli}

Strijelac Posao: Zbog situacije na poslu ste, blago re~eno, bolesni. Iako ste puni radnog elana i kvalitetni, okolina ne dozvoqava da ove va{e osobine do|u do izra`aja. Zdravqe: Lako se umarate i jo{ lak{e nervirate. Qubav: Mogu}e su sva|e sa partnerom, i to sva|e oko para, {to uz ostalo mo`e poremetiti vezu.

Ribe Posao: Ukoliko iskoristite sve svoje talente, bi}ete zadovoqni ne samo poslom ve} i onim {to prosto obo`avate - parama. Zdravqe: Ukoliko ste imali problema, ove sedmice }ete ih uspje{no rije{iti. Zdrave Ribe mogu se razboqeti, a bolesne }e ozdraviti. Qubav: Razra~unavawa sa partnerom mogu ovih dana biti definitivna.

RJE[EWE: DIOR, PO, KURSK, OV, ABORTUS, LI, PENTATLON, ZAR, LR, ALPINIZAM, A, MRKOWI] GRAD, TT, KARAKA, ERA, AR, ANA KARI], M, KIM, AW, IVICA.

"Ekatarina Velika", sje}awe na Milana Mladenovi}a

Ka`u da imamo jo{ Album iz 1986, “S vetrom uz lice”, lansira ih na sam vrh jugoslovenske rok scene, gdje sa Mladenovi}em na ~elu ostaju sve do 1994. godine izdaju}i seriju uspje{nih albuma ~etvrtak, 5. novembra, navr{ilo se 15 godina od smrti Milana Mladenovi}a, rok muzi~ara i pjeva~a legendarne rok grupe “Ekatarina Velika“. Ro|en je 21. septembra 1958. godine u Zagrebu. U {estoj godini sa porodicom se seli u Sarajevo, gdje je `ivio idu}ih nekoliko godina, o ~emu je rekao: - Sarajevo je vjerovatno mra~no uticalo na mene. Bio sam stra{no ratoboran, istinoqubiv, mali, ovolicki, i stalno sam se tukao sa starijima od sebe. Oni su me, naravno, mlatili i tako sam ja dolazio ku}i krvav, pla~u}i, i to je trajalo tih {est, sedam godina koliko sam `ivio tamo... Bio sam klinac sa nao~arima i nosio tango-gitaru ispod mi{ke. Odlazio sam na ~asove kod ~uvenog Gari Garin~e. Od wega sam nau~io neke akorde. Poslije sam se preselio u Beograd. Krajem sedamdesetih godina, zajedno sa {kolskim drugom Dragomirom Mihajlovi}em Gagijem, osniva svoj prvi bend “Limunovo

U

drvo”, a wihove najpoznatije numere su “Da li se se}ate?”, “Sedmi krug”, “Oko moje glave”, “Limunovqevo drvo”, “Ne veruj” i “Gubita{”. U to vrijeme Milanovo dru{tvo postaje aktivno ukqu~eno u novi pravac muzike poznat kao novi talas. Godine 1980. zajedno sa Mihajlovi}em, Du{anom Koji}em - Kojom i Ivanom Vdovi}em - Vdom, Mladenovi} osniva svoj prvi zna~ajniji sastav - “[arlo Akrobata“.

MIR, BRATE mir promosivan na kamionu Nekoliko pjesama grupe kao {to su “Niko kao ja”, “Ona se budi”, “Oko moje glave”, “Mali ~ovek” ubrzo je objavqeno na kultnoj kompilaciji “Paket aran`man”, a 1981. godine izlazi prvi i jedini album benda - “Bistriji ili tupqi ~ovek biva kad...”, koji se smatra jednim od va`nijih albuma jugoslovenskog novog talasa. “[arlo Akrobata“ se poslije toga raspada.

Milan Mladenovi}

Iste godine, Milan Mladenovi} sa Dragomirom Mihajlovi}em formira novi bend “Katarina II“, kojem se tokom 1982. prikqu~uju klavijaturistkiwa Margita Stefanovi} Magi, a zatim i basista

Bojan Pe~ar i bubwar “[arla Akrobate“ Ivan Vdovi}. U toj postavi grupa 1984. godine izdaje album “Katarina II“ na kojem se nalaze ~uvene numere “Aut”, “Jesen”, “Radostan dan”, “Treba da se ~isti”, “Ja znam” i druge. U tom periodu, Gagi dolazi u sukob sa zakonom i po povratku iz zatvora saznaje da vi{e nije ~lan grupe. Mihajlovi} kao nosilac prava na ime “Katarina II“ uskra}uje grupi pravo da se daqe wime koristi, te bend bira novo ime - “Ekatarina Velika”. U EKV dolazi novi bubwar Ivan Fece Fir~i, 1985. godine izlazi istoimeni album “Ekatarina Velika” koji dobija dobre ocjene od kritike. Album iz 1986, “S vetrom uz lice”, lansira ih na sam vrh jugoslovenske rok scene, gdje sa Mlade-

novi}em na ~elu ostaju sve do 1994. godine izdaju}i seriju uspje{nih albuma. Po~etkom rata na Balkanu, 1992. godine, sa ~lanovima grupa “Partibrejkers” i “Elektri~ni orgazam” formira projekat “Rimtutituki”, koji je fokusiran na antiratnu propagandu. Wihov najpoznatiji singl , “Slu{aj vamo!”, s kqu~nim refrenom „Mir, brate, mir”, izdaje B92, a promovisan je koncertom na kamionu koji je kru`io ulicama Beograda. U qeto 1994. godine Mladenovi} putuje u Brazil, gde sa dugogodi{wim prijateqem Mitrom Suboti}em - Subom (alijas Rex Ilusivii) i nekoliko brazilskih , muzi~ara snima album “Angel s Breath” (“Dah an|ela“).

Posqedwi album U avgustu 1994. godine, poslije nastupa "Ekatarine Velike" na festivalu u Budvi, Mladenovi} biva preba~en u bolnicu. Prije nego {to se plo~a "Angel’s Breath" pojavila, Milan Mladenovi} je umro od raka unutra{wih organa 5. novembra 1994. u Beogradu.

1992. godine formira projekat “Rimtutituki”, koji je fokusiran na antiratnu propagandu Doma}a top-lista

Bilbordovih top 10 singlova

Bilbordovih top 10 albuma

1. Darkwood Dub - [e}er 2. Autopark - Pucketawe prstima 3. Kim - Sve i sva{ta (Laura 2000 remix) 4. Mar~elo & Kal - Krasnokalipsa 5. Ja Hafsa - Cvrkut 6. E Play - U sumrak 7. The Branka - Ona mewa sve 8. Sevdah Baby Feat. Shobaya - Tri poqupca 9. Stuttgart Online - Superheroj 10. Keckec & Acid Folk Orchestra - Olupina

1. Jason DeRulo - Whatcha Say 2. Owl City - Fireflies 3. Jay-Z + Alicia Keys - Empire State Of Mind 4. Jay Sean Feat. Lil Wayne - Down 5. Miley Cyrus - Party In The U.S.A. 6. Lady Gaga - Paparazzi 7. Jay-Z, Rihanna & Kanye West - Run This Town 8. Britney Spears - 3 9. Lady Gaga - Bad Romance 10. Taylor Swift - Jump Then Fall

1. Soundtrack - The Twilight Saga: New Moon 2. Tim McGraw - Southern Voice 3. Michael Buble - Crazy Love 4. Jay-Z - The Blueprint 3 5. Miley Cyrus - The Time Of Our Lives (EP) 6. The Black Eyed Peas - The E.N.D. 7. Taylor Swift - Fearless 8. Owl City - Ocean Eyes 9. Barbra Streisand - Love Is The Answer 10. Joss Stone - Colour Me Free!