28. I 29. 11

Subota i nedjeqa

www.glassrpske.com

28. i 29. novembar 2009.

Broj 12.071 Godina LXVII Cijena

0.80 KM DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

VIJESTI

Rasmusen: NATO nije dio butmirskog procesa

DRU[TVO

Sarajevski intelektualci

Muslimani u BiH i svijetu proslavili Kurban -bajram

HRONIKA

U nesre}i kod Gacka poginuli otac i dvije k}erke strana 21.

strana 8.

FOTO: V. STOJAKOVI]

strana 4.

BAWA LUKA

Druga~iji stav mora da se po{tuje strana 5.

“No Smoking Orchestra“

Tra`i se karta vi{e

Rafinerija Brod

Obiqe`ena godi{wica od pokretawa proizvodwe u Rafineriji nafte u Brodu

strana 30.

FK Borac

Poja~awa u uprastrana vi 57.

DANAS

Rusi }e u NIRS do 2015. ulo`iti milijardu evra U 2010. pro{iri}emo kapacitete za preradu sirove nafte i proizvodwu naftnih derivata po evro-standardima, a do po~etka 2011. godine pusti}emo u rad nove linije za preradu nafte u Rafineriji Brod, istakao Smirnov ^lan Predsjedni{tva BiH iz RS o izjavama predsjednika Hrvatske

Srpska ne razbija BiH nego Mesi} Mesi} svojim negativnim politi~kim izjavama relativizuje i ru{i Dejton, do koga se te{ko do{lo, poru~io Radmanovi} strana 2.

U unapre|ewe proizvodwe u Rafineriji nafte u Brodu u sqede}oj godini bi}e ulo`eno 107 miliona evra. Ovo je jedan od najve}ih investicionih projekata koji je ikad realizovan na ovim prostorima, rekao Dodik

Uvoz naftnih derivata u BiH smawen za 50 odsto od pokretawa proizvodwe u Rafineriji. BiH je preko 300 firmi uvozila oko dva miliona tona derivata, a “javna tajna“ je da je bar 20 odsto tih derivata bilo sumwivog kvaliteta, rekao Puhalac strana 3.

Reakcije na radni dokument o ustavnim promjenama koji je ponudio Robert Kuper

Redukcija Ustava BiH ugrozila bi opstanak Srba

strana 7.

2 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

U ovom trenutku najve}u prepreku evroatlantskim integracijama u BiH predstavqaju oni koji se protive produ`avawu mandata stranim sudijama i tu`iocima. Rafi Gregorijan, prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH

Vijesti dana Na bazi dogovora do}i do zatvarawa OHR-a

Ana Tri{i}-Babi}

FOTO: GLAS SRPSKE

SKOPQE - Zamjenik ministra inostranih poslova BiH Ana Tri{i}-Babi} istakla je u petak da je u BiH krajwe vrijeme da doma}i politi~ari preuzmu odgovornost i da na bazi unutra{wih dogovora, dijaloga i konsenzusa do|u do rje{ewa neophodnih za ispuwavawe pet ciqeva i dva uslova potrebnih za tranziciju OHR-a, javila je Srna. Ana Tri{i}-Babi} je, na drugoj regionalnoj Konferenciji ministara za evropska pitawa dr`ava Procesa stabilizacije i pridru`ivawa koja se odr`ava u Skopqu, ocijenila da za BiH evropski put nema alternativu i da je daqe unapre|ewe regionalne saradwe i dobrosusjedskih odnosa bitan preduslov uspje{nog nastavka procesa evropskih integracija. Ona je u~esnike Konferencije informisala da je Savjet ministara BiH ispunio uslove iz Mape puta za liberalizaciju viznog re`ima sa EU.

Lider SNSD-a

Stranci uporno rade na unitarnoj BiH BI JEQINA - Li der SNSD-a Mi lo rad Do dik izjavio je da stranci uporno ra de na pre po znatqivom konceptu ja~awa BiH u centralisti~kom i unitaristi~kom smislu. Dodik je upozorio da u svemu {to stran ci sa da nu de ni{ta nije bezazleno, te da su godine unazad pokazale da su se naj ~e{ }e na vi ja ~ki odnosili prema Bo{wacima. - Ovo {to se trenutno radi najavquje prvi korak veoma ozbiqne re for me po

kojoj bi oni u~inili sve da RS bude prazna qu{tura, bez novca, nadle`nosti, prava odlu ~i vawa, te da se BiH oja ~a do te mje re kao ne ka dr`a va u ko joj ne pos to je druge nacije ni narodi - rekao je Dodik u ~etvrtak uve~e na ja vnoj tri bi ni u Bijeqini. Govore}i o aktuelnoj poli ti ~koj si tu aci ji u BiH, Dodik je istakao da je spreman da u~estvuje u razgovorima i da za wega ne postoje nikakve iluzije.

@eqko Kom{i} u Qubqani

Za BiH va`no ~lanstvo u NATO-u QUBQANA - Pred sje da va ju }i Pred sje dni{ tva BiH @eqko Kom{i} istakao je u petak u Qubqani da je za stabilnost i bezbjednost BiH kao i za nastavak evroatlantskih integracija va`no prihvatawe aplikacije BiH za Akcioni plan za ~lanstvo u NATO. Kom{i} je prilikom posjete Sloveniji u dvorani Centra Evrope u Qubqani odr`ao predavawe na temu “BiH i zapadni Balkan na putu u Evropsku uniju“, saop{teno je u petak iz Predsjedni{tva BiH. N. T.

www.glassrpske.com Ne znam zbog ~ega se hrvatski predsjednik toliko mije{a u stvari koje se ti~u jedino BiH. Boqe bi mu bilo da se pozabavi problemima u svojoj zemqi kojih ima na pretek. Email: [email protected] Zabriwavaju me sve ~e{}e prijetwe Srbima u FBiH i napadi na srpske povratnike. Na`alost, i danas su mnogi qudi optere}eni mr`wom prema drugim narodima. Nadam se da se situacija ne}e pogor{ati u budu}em periodu. Email: [email protected]

FOTO: GLAS SRPSKE

Ana Tri{i}-Babi}

^lan Predsjedni{tva BiH iz RS o izjavama predsjednika Hrvatske

Srpska ne razbija BiH nego Mesi} Mesi}, koji bi u ime Hrvatske trebalo da bude garant Dejtona, svojim negativnim politi~kim izjavama relativizuje i ru{i Dejton, krhki sporazum konstitutivnih naroda i entiteta u BiH, do koga se te{ko do{lo, poru~io Radmanovi}

PI[E: @EQKA BA[I] [email protected]

BAWA LUKA - BiH ne razbija Republika Srpska ne go pro vo ka ti vne izja ve hrvat skog pred sje dni ka Stjepana Mesi}a. Na veo je to u pe tak u svom saop{tewu ~lan Predsjedni{tva BiH iz RS Neboj{a Radmanovi} povodom Mesi}evih izjava o politi~koj situaciji u BiH. Dodao je da uloga Stjepa-

Demokrata Kao vi{egodi{wi primalac po~asnih doktorata i raznih nagrada za demokratiju i humanizam u BiH, umjesto {to napada RS, Mesi}u bi bilo boqe da uradi ne{to korisno za dr`avqane wegove dr`ave, koji su protjerani iz Hrvatske i sada `ive u BiH, a kojima su u Hrvatskoj silom oduzeta imovina i druga qudska i nacionalna prava, poru~io je Radmanovi}.

na Me si }a, kao ra zbi ja ~a biv {e dr`a ve ko joj je bio na ~elu, nije zaboravqena. - Me si}, ko ji bi u ime Hrvatske trebalo da bude garant Dejtona, svojim negativnim politi~kim izjavama relativizuje i ru{i Dejton, krhki sporazum konstitutivnih na ro da i en ti te ta u BiH, do ko ga se te {ko do {lo, po sli je broj nih qud skih `rta va na svim stranama u proteklom ratu i uz pu no ulo `e nog po li ti ~kog i diplomatskog umije}a doma}ih i me|unarodnih politi~kih snaga - poru~io je Radmanovi}. Ra dma no vi} je na po me nuo da je posqedwih dvadeset go di na Stje pan Me si} aktivan u politici i da je za sve to vri je me je dan od glavnih krivaca za lo{e politi~ke odnose u regionu. Radmanovi} je ocijenio da je javnim istupima Mesi} otvo re no pru `io po dr{ku politi~kim predstavnicima samo jednog, bo{wa~kog naroda u BiH, a kritikuje politi~ke predstavnike druga

Neboj{a Radmanovi}

dva naroda u BiH - Srba i Hrvata. - To samo govori o politi~koj situaciji u kojoj se BiH na la zi. Po li ti ~ke ocjene koje je Mesi} proteklih dana o situaciji u BiH dao drugoj dr`avi i medijima, predstavqaju jednostrano, ten den cio zno i zlo na mjer no pri ka zi vawe prilika u BiH u me|unarodnoj komunikaciji - rekao je Radmanovi} i dodao da u diplomatiji i me|unarodnim odnosima to predstavqa nedopu{teno mije{awe u unutra{we stva ri dru ge dr`ave.

MESI]EVE IZJAVE jednostrane, tendenciozne i zlonamjerne Radmanovi} je kazao da oni koji sa strane raspiruju unutra{we konflikte izme|u de mo krat ski iza bra nih po li ti ~kih pred sta vni ka na ro da u BiH, sma tra ju se wenim prijateqima, a oni koji mukotrpno tra`e na~in

boqeg mogu}eg postojawa i funkcionisawa BiH, samo zbog toga {to ne misle kao drugi prozivaju se kao razbija~i BiH. - Me si} se pred stavqa prijateqem BiH, a za deset godina wegovog mandata na ~elu Hrvatske, sva otvorena pitawa izme|u dvije zemqe koja je zatekao na po~etku mandata jo{ uvijek su mrtvo slovo na pa pi ru. Zbog ner je {a vawa ovih pitawa uglavnom trpi BiH, ali to ne brine predsjedni ka Me si }a, jer to ni je wegova nadle`nost - naglasio je Radmanovi}. Mesi} je nedavno u Berli nu po no vo kri ti ko vao stawe u BiH, za {ta je optu`io politi~ko rukovodstvo Republike Srpske, a posebno wenog premijera Milorada Dodika. - U RS jo{ ima onih koji misle da arhitektura grani ca u re gi onu ni je zavr{ila te svako malo spomiwu referendum o otcjepqewu kojim `ele zavr{iti ono {to je Milo{evi} zapo~eo - rekao je Mesi}.

Lazar Prodanovi}, zamjenik predsjedavaju}eg Komisije za finansije i buxet PS BiH

Kazniti nenamjensko tro{ewe para

SA RA JE VO - O~e ku jem da }e po sli je ra zma trawa izvje{taja o tro{ewu sredstava u institucijama BiH nadle`ni utvrditi odgovornost i odrediti sankcije za one koji nenamjenski tro{e sredstva. Izja vio je to za mje nik predsjedavaju}eg Komisije za finansije i buyet Predstavni ~kog do ma Par la men ta BiH Lazar Prodanovi}. Komisija je dostavila Predstavni ~kom do mu iz vje {taj o nenamjenskom tro{ewu sredstava u institucijama BiH.

Poslanici su o izvje{taju o re vi zi ji in sti tu ci ja ras pravqali na pro {loj sje dnici i na idu}oj sjednici, u srijedu, 2. novembra, trebalo bi da donesu zakqu~ke.

NAJ^E[]E nisu po{tovane procedure javnih nabavki U najve}em broju slu~ajeva ne na mjen skog tro {ewa, ka`e Prodanovi}, radi se o nepo{tovawu zakona u procedurama javnih nabavki, o

kr{ewu internih procedura u smislu nepo{tovawa pravilnika oko utro{ka sredstava za putovawa, stru~na usa vr{a vawa, ko ri{ }ewe automobila. - To se odnosi na sve institucije koje su imale revi zor sko mi{qewe sa rezervom, ukupno wih 34. Zato treba razmi{qati o promje na ma za ko na da bi se spri je ~i la zlo upo tre ba sredstava stanovnika BiH, odno sno o ukqu~i vawu is tra `nih or ga na - sma tra Pro da no vi}. Ra di ne op ho -

dnosti sankcija, dodaje on, predlo`eno je da se u pravilniku o odgovornosti kao naj ve }i pre kr{aj ut vrdi nesprovo|ewe odluka i stavova Kancelarije za reviziju institucija BiH. Govore}i o putovawima predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH @eqka Kom{i}a i ~lana Predsjedni{tva BiH Harisa Silajyi}a o kojima nisu obavje{tavali Predsjedni{tvo BiH, Prodanovi} ka`e da su i u tim slu~ajevima mimo zakona tro{ena sredstva iz buyeta. G. M.

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 3

Laj~ak: Slova~ka daje punu podr{ku BiH na putu u NATO BRATISLAVA - [ef slova~ke diplomatije Miroslav Laj~ak izjavio je u petak tokom susreta sa ambasadorom BiH u Bratislavi Ivanom Orli}em da Slova~ka daje punu podr{ku BiH na wenom putu u NATO.

Laj~ak je kazao da se reforme u BiH moraju nastaviti i da razgovori zapo~eti na butmirskom sastanku nemaju alternativu. [ef slova~ke diplomatije je istakao da }e i daqe posvetiti posebnu pa`wu za zemqe Balkana, prenose agencije.

Obiqe`ena godi{wica od pokretawa proizvodwe u Rafineriji nafte u Brodu

Rusi }e u NIRS do 2015. ulo`iti milijardu evra U unapre|ewe proizvodwe u Rafineriji nafte u Brodu u idu}oj godini bi}e ulo`eno 107 miliona evra. Ovo je jedan od najve}ih investicionih projekata koji je ikad realizovan na ovim prostorima, rekao Dodik PI[E: TAWA MILAKOVI] [email protected]

BROD - U una pre |ewe proizvodwe u Rafineriji nafte u Brodu u idu}oj godini bi}e ulo`eno 107 mili ona evra, a rus ke dr`avne kompanije “Zarube`weft“ i “Wef te ga zin kor“ do 2015. godi ne u brodsku rafineriju, Rafine ri ju uqa u Mo dri ~i i preduze}e “Petrol“ investi ra }e oko mi li jar du evra. Re kao je to u pe tak u Brodu predsjednik “Weftegazinkora“ Jurij Leonidovi~ Smir nov po vo dom obiqe`a vawa go di{wice od pokretawa proizvodwe u brodskoj Rafineriji nafte. - Na{a kompanija ispunila je sve obaveze iz prve fa ze ugo vo ra o pri va ti za ciji Naftne industrije RS (NIRS), odnosno pokrenute su stare linije za preradu nafte kapaciteta 1,2 miliona tona nafte godi{we istakao je Smirnov. On je za 2010. go di nu najavio pro{irewe kapaci-

Smawen uvoz Ministar industrije, energetike i rudarstva RS Slobodan Puhalac rekao je da je uvoz naftnih derivata u BiH smawen za 50 odsto od pokretawa proizvodwe u brodskoj rafineriji. - BiH je preko 300 firmi uvozila oko dva miliona tona derivata, a “javna tajna“ je da je bar 20 odsto tih derivata bilo sumwivog kvaliteta ili sa crnog tr`i{ta - kazao je Puhalac.

Konferencija za novinare u Brodu

teta za preradu sirove nafte i proi zvodwu naf tnih de ri va ta po evro-stan dar dima, a do po~etka 2011. godi ne pu {tawe u rad no ve linije za preradu nafte u Ra fi ne ri ji Brod, ~i me }e rus ka kom pa ni ja ispu ni ti svoje obaveze u okviru druge faze ugovora. Pred sje dnik Vla de RS Milorad Dodik rekao je da je Rafinerija u Brodu jedan od najve}ih investicionih projekata koji je ikada realizovan na ovim prostorija ma, ko ji je mno gim stanovnicima dao egzistenci ju, a Srpskoj po ve }awe industrijske proizvodwe i energetsku stabilnost. - Po no san sam na ovaj pro je kat i ci je lu RS, a Brod je mjesto iz kojeg treba poslati poruku da je uspjeh mo gu}. In dus trij ska proizvodwa ove godine ve}a je za deset puta nego lani, a

FOTO: V. STOJAKOVI]

u Rafineriji je zaposleno oko 1.500 radnika - rekao je Dodik. Istakao je da je planira no za po{qavawe no vih ra dni ka, a u uslo vi ma in vestirawa plate su pove}ane za 60 odsto.

POVE]ANI proizvodwa i plate radnika u Rafineriji - Kupac brodske rafinerije jedini je privatizacioni kupac u regionu koji je isplatio 21 zaostalu platu svakom radniku, a mnogi koji su opstruisali ovaj proje kat sa da vi de da RS i u vri je me kri ze biqe`i do bre rezultate - rekao je Dodik. Ambasador Ruske Federa ci je u BiH Ale ksan dar Bocan-Har~enko rekao je da ruska dr`ava i Vlada u potpu nos ti po dr`a va ju ovaj

projekat koji daje zna~ajne rezultate. Direktor brodske rafinerije Aleksandar Danilovi~ Litviwenko kazao je da je Ra fi ne ri ja ove go di ne preradila vi{e od milion tona sirove nafte i na taj na~in obezbijedila naftne derivate za tr`i{te BiH i zemqe regiona. - Uspjeli smo ove godine da proizvedemo i evro dizel po standardima “evro 4“ i “evro 5“, a ciq nam je da do kra ja idu }e go di ne proizvedemo benzin koji }e biti u skladu sa evropskim stan dar di ma - is ta kao je Litviwenko. Dodao je da je ove go di ne u Ra fi ne ri ju ulo `e no 90 mi li ona evra, od ~e ga naj vi {e za obno vu proizvodwe. Direktor “Optima grupe“ Jurij Nikolajevi~ Belov rekao je da }e ruska kompanija do kraja godine izgra-

di ti jo{ dvi je ben zin ske pum pe u okvi ru pre du ze }a “Petrol“, a sqede}e godine u pla nu je re mont i iz gradwa jo{ 12 ben zin skih pumpi. - Pla ni ra mo ku po vi nu benzinskih pumpi u FBiH, Hrvatskoj i Srbiji, jer }e pokretawem nove linije za preradu nafte u Rafineriji Brod go di{we bi ti vi {ko va za tr`i {te BiH, koji }e se kao konkurentni

proi zvo di na }i na tr`i {tima drugih zemaqa - istakao je Belov. Radnik Rafinerije Pero To mi} re kao je da su uslovi rada mnogo boqi nego u ostalim preduze}ima u Brodu, a prosje~na plata je oko 700 maraka. Uvoznik brodske nafte u Hrvatsku Tomislav Antunovi} je rekao da je Hrvatska po~ela da uvozi naftu iz brodske rafinerije.

Proizvodwa Pomo}nik direktora za tehni~ka pitawa brodske rafinerije Milorad ]eri} istakao je da je Rafinerija od remonta do danas preradila milion tona sirove nafte. - Planirano je da kapacitet proizvodwe bude pove}an na 1.350.000 tona nafte, 2011. godine na 1,8 tona, dok bi 2015. godine kapacitet proizvodwe iznosio 4,2 miliona tona nafte {to je i ukupni kapacitet Rafinerije - kazao je ]eri}. Istakao je da se u brodskoj rafineriji trenutno proizvode benzini, dizel goriva, lo`-uqa, mazut, bitumen, te~ni naftni gas, evrodizel ~etiri i evrodizel pet po standardima EU.

Predsjedni~ki kandidat obolio od gripa

Vlasniku “Kurira“ produ`en Na spomenik Lewinu u pritvor Ukrajini ba~ena crvena farba

ZAGREB - Kandidat HDZ-a za predsjednika Hrvatske Andrija Hebrang obolio je od gripa, ali jo{ nije potvr|eno da li je rije~ o novom virusu gripa tipa H1N1. Hebrang je rekao da su ga visoka temperatura i op{ta malaksalost vezali za krevet i da je najvjerovatnije obolio na predizbornim skupovima na kojima se okupqa stotine qudi. - Imam grip, nije potvr|eno da li je rije~ o sviwskom jer nisam uzeo bris - rekao je Hebrang i dodao da mu je bitno da ozdravi u sqede}a tri dana. On je naveo da je zbog gripa morao da odgodi turneju po hercegova~kim gradovima u BiH.

BEOGRAD - Okru`ni sud u Beogradu produ`io je u petak za jo{ trideset dana pritvor vlasniku “Kurira“ i “Glasa javnosti“ Radisavu Rodi}u, zbog opasnosti da bi sa slobode mogao da uti~e na svjedoke koji jo{ nisu saslu{ani u istrazi, potvrdila je portparol Okru`nog suda Ivana Rami}. U okviru istrage koju sud vodi protiv Rodi}a i biv{eg glavnog i odgovornog urednika “Glasa javnosti“ Slavoquba Ka~arevi}a, zbog sumwe da su zloupotrijebili slu`beni polo`aj, saslu{ani su svi svjedoci, prenose agencije.

KI JEV - Na spo me nik so vjet skom li de ru Vla di mi ru Lewinu u Kijevu ba~ena je crvena farba, ~ime je statua ponovo o{te}ena, po{to je nedavno izvr{ena restauracija zbog ranijeg napada, prenose agencije. Spomenik Lewinu bio je sklowen po{to su ukrajinski nacionalisti u julu ~eki}em uni{tili lice i otkinuli jednu ruku. Incident je uslijedio ubrzo po{to je spomenik ponovo otkriven. Lewinovih statua ima {irom biv{eg Sovjetskog Saveza, a u Ukrajini se vodi o{tra debata, pogotovo otkada su poslije masovnih uli~nih protesta na vlast do{le prozapadne snage.

4 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE FOTO: GLAS SRPSKE

Komentar dana Pi{e: Krstina ]IRKOVI]

Prijetwe

Prijetwe i fizi~ki napadi na Srbe u FBiH, kao i prijetwe predstavnicima Srpske u institucijama BiH u~estali su posqedwih mjeseci. ^iwenica da je zamjenika predsjedavaju}eg Doma naroda Parlamentarne skup{tine Prijetwe su logi~na BiH Du{anku Majki} zbog ~ak 150 prijetwi posqedica smr}u policija morala vi{egodi{weg da sa~eka ispred zgrade govora mr`we doma, u kojoj je gossarajevskih medija RTV tovala u emisiji Fedeprema svemu iz RS, a ralne televizije na koji su na vrijeme “Odgovorite qudima“, i otprati je do me|uupozoravali tek entitetske linije dorijetki sarajevski intelektualci. Zato voqno govori sama za be. su one samo logi~an seEmi sija je nao~igled slijed, po onoj bila bezazlena, ali sanarodnoj: kako mo za one koji ne poposije{, tako }e{ znaju prilike u BiH. Majki}eva nije htjela i po`weti da primi ~estitku o danu dr`avnosti Bosne i Hercegovine o kome se nije postigao dogovor i koji ne postoji kao takav u zakonu. ^estitku voditeqa emisije nije primio ni Martin Ragu` koji je tako|e gostovao. Ne znamo da li je on dobio prijete}e poruke i da li je wega policija pratila od TV Bastiqe. Oni koji malo du`e pamte sjeti}e se da je poslije potpisivawa Dejtonskog mirovnog sporazuma, kada su uspostavqane zajedni~ke institucije, pod pratwom policije i SFOR-a u Sarajevo i{li tada{wi zvani~nici RS poku{avaju}i da se dogovore sa tada legalnim i legitimnim predstavnicima druga dva konstitutivna naroda. To je bilo ravno prije 14 godina. Sadr`ajima poruka u kojima se prijeti smr}u ne samo Majki}evoj nego i svim drugim zvani~nicima RS bavi}e se institucije zadu`ene za provo|ewe zakona, ali je, po svemu sude}i, zajedni{tvo i multietni~nost, ravnopravnost i sve ono {to treba da krasi demokratiju u Sarajevu napredovalo do te mjere da se vi{e ne mo`e otvoreno iznijeti stav. Srbi su u BiH po demokratiji sarajevske ~ar{ije dobrodo{li jedino ukoliko }ute i govore {to bi oni htjeli da ~uju. To sasvim dovoqno govori i o Sarajevu, stawu u kojem se nalazi, atmosferi, demokratiji. Ne zna se kada }e pravosudne institucije “odgovoriti qudima“ o svemu {to se de{avalo poslije gostovawa Du{anke Majki}, ali da je javnost ostala bez odgovora na prijetwe koje su ranije upu}ivane i [piri}u i Kalabi}u i svima onima koji u Sarajevu predstavqaju stavove srpskog naroda, to je sasvim jasno. Prijetwe su logi~na posqedica vi{egodi{weg govora mr`we sarajevskih medija prema svemu {to dolazi iz RS, a na koji su na vrijeme upozoravali tek rijetki sarajevski intelektualci. Zato su one samo logi~an slijed, po onoj narodnoj: kako posije{, tako }e{ i po`weti. Krivci za stawe u kojem jesmo zato su i javnost i institucije koje su govor mr`we trebalo da prepoznaju i sprije~e na vrijeme, a nisu. Porazno je {to je atmosfera lin~a u Sarajevu prisutna toliko godina od rata i {to nas sve gura u `ivo blato. Takvoj BiH ne}e pomo}i ni visoki predstavnici, jer su do sada }utali i pravili se ludi. Ili nisu, ispuwavali su `eqe jedne strane. To je bilo najbezbolnije, jer najte`e je istini pogledati u lice.

Boris Tadi}, predsjednik Srbije

Dodik ima pravo da se bori za legitimne interese RS.

Stjepan Mesi}, predsjednik Hrvatske

Milorad Dodik radi na cijepawu BiH kao nekada Slobodan Milo{evi}.

Anders Fog Rasmusen sa Nikolom [piri}em

Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen u Sarajevu

NATO nije dio butmirskog procesa

Voqeli bismo da vidimo napredak u politi~kim razgovorima u BiH, ali aplikacija za MAP procjewiva}e se na osnovu sposobnosti dr`ave da ispuni uslove NATO-a, rekao Rasmusen PI[E: @EQKA DOMAZET [email protected]

SA RA JE VO - NA TO ne pravi nikakvu vezu izme|u “bu tmir skog pro ce sa“ u BiH i Akci onog pla na za ~lanstvo u NATO (MAP). Izjavio je to u petak u Sa ra je vu ge ne ral ni se kre tar NATO-a Anders Fog Rasmusen i pojasnio da NATO nije dio “butmirskog procesa“ i da nikada nije vezivao razmatrawe aplikacije BiH za Akci oni plan za ~lan stvo za taj proces. - Voqeli bismo da vidimo napredak u politi~kim razgovorima u BiH, ali aplikacija za MAP procjewiva}e se na osno vu spo so bnos ti dr`ave da ispuni uslove NATO-a i BiH }e se u tom smislu tretirati kao i sve druge zemqe kandidati - rekao je Rasmusen novinarima u Sarajevu poslije susreta sa ~lanovi ma Pred sje dni{ tva BiH Ne boj {om Ra dma no vi }em i Harisom Silajyi}em. Napomenuo je da nije do{ao u BiH da objavi bilo kakvu odluku u vezi s apli-

kacijom BiH za MAP, isti~u}i da }e sqede}e sedmice o to me na sa mi tu ras pravqati mi nis tri inos tra nih po slo va ze maqa ~lanica NATO-a.

BiH NAPRAVILA zna~ajan napredak - Ne `elim da prejudici ram {ta }e bi ti is hod sas tan ka mi nis ta ra inos tranih poslova NATO-a, ali `e lim da ka `em da NA TO ni je pra vio ni ka kvu ve zu izme |u Bu tmi ra i MAP-a rekao je Rasmusen. Na gla sio je da je BiH na pra vi la zna ~a jan na pre dak posebno po pitawu reforme odbrane i pozdravio odluku BiH da po{aqe svoje voj ni ke u mi si ju NA TO-a ISAF u Avganistanu. On je rekao da `eli da vi di na pre dak u odno si ma izme|u BiH i NATO-a, napomenuv{i da podsti~e sve strane da rade na tome. Predsjedavaju}i Savjeta mi nis ta ra BiH Ni ko la

[piri} je na radnom ru~ku upoznao Rasmusena sa aktuelnom politi~kom situacijom u BiH i naglasio da je zahvaquju}i ostvarenom napretku BiH prestala da bude konzument mirovnih operaci ja u okvi ru NA TO-a i pre{la u saveznike, u~estvuju}i u mirovnim operacijama u svijetu. [piri} je istakao da je uspjeh do sada sprovedenih reformi garancija koja pru`a BiH osnov da mo `e da zakora~i u sqede}u fazu saradwe sa NATO-om. Ocijenio je da bi ukqu~ewe BiH u MAP osna`ilo wenu sta-

bilnost i predstavqao doda tni po zi ti vni ele ment koji bi mogao doprinijeti uspjehu drugih reformskih procesa u BiH. Silajyi} je rekao da su ~lanovi Predsjedni{tva tokom raz go vo ra Ra smu se nu “sa op {ti li pro blem ko ji postoji sa vezivawem uspjeha butmirskog procesa i NATO puta BiH “. Dodao je da mu je ministar jedne zemqe ~lanice EU tokom posjete BiH rekao da se aplikacija BiH za MAP pravno ne ve`e za “butmirski proces“, ve} politi~ki, {to je, kako je naveo, jo{ gore.

Vizija Rasmusen je ~lanovima Predsjedni{tva rekao da je wegova vizija da sve zemqe zapadnog Balkana, ukqu~uju}i i BiH, vidi u NATO- u i EU. - Moja vizija je da sve zemqe zapadnog Balkana vidim da `ive, rade i sara|uju zajedno. @elim da cijeli region procvjeta i da ovdje vladaju prosperitet, sloboda i napredak za sve. NATO i EU pru`aju okvir za bezbjednost i ekonomski razvoj. Da bi se taj ciq postigao, treba uraditi mnogo posla. ^lanstvo u NATO-u nije poklon - kazao je Rasmusen.

Joakim [mit, ambasador Wema~ke u BiH

Dug put do ~lanstva u Evropsku uniju SARAJEVO - Ambasador Wema ~ke u BiH Jo ahim [mit izjavio je da je BiH danas bli`e EU nego prije nekoliko godina, ali je upozorio da je dug put do ~lanstva u Uniji. - To se ne odnosi samo na mjerqive korake, provo|ewe nekih reformskih namjera koje EU tra`i na tom putu, ve} i po li ti ~ku kul tu ru u dr`avi, {to je, po meni, ~ak va `ni ja stvar - re kao je [mit za in ter net por tal www.reci.ba.

Prema wegovim rije~ima, EU funkcioni{e na razgo vo ru, spre mnos ti priznavawa drugog i, prvenstveno, na prihvatawu kompromisa kod spornih pitawa.

EVROPI za pregovore trebaju jasni partneri - Svako mo`e sam da ocijeni u kojoj mjeri su te osobine izra`ene u BiH - rekao je [mit. Wema~ki ambasador ocjewuje da je BiH u pribli`a-

vawu EU u nekim oblastima u~inila napredak, dok je u nekim nazadovala. - To se ne odnosi samo na politi~ku klimu u dr`avi. Uzajamno povjerewe i pronala `ewe odlu ka u in te re su gra|ana su ote`ani - naveo je [mit, isti~u}i da Evropi za pregovore o potrebnim refor mskim mje ra ma tre ba ju jasni partneri. Pod sje }a ju }i da sva ka zemqa regiona za prikqu~ivawe Uniji mora da ispuni svoj zadatak, [mit je upozo-

rio da takmi~ewe zemaqa na tom putu ne smije da iskqu~i regionalnu saradwu. - U tom kontekstu ostale su mi u dobrom sje}awu nedavne izjave iz Beograda, Zagreba i Podgorice u kojima je izra `e na `eqa za mi roqubivom, dobrostoje}om i suverenom BiH kao susjedom u EU. Nijedna dr`ava ne}e mo}i da napreduje samo na osnovu toga {to Brisel ne `eli da ona zaostaje iza svojih su sje da - na gla sio je [mit.

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 5

Rijetki sarajevski intelektualci o atmosferi straha u glavnom gradu

Druga~iji stav se mora po{tovati

U posqedwe vrijeme stvorena jako lo{a atmosfera. Mediji su tome, svakako, mnogo doprinijeli. Moramo to prevazi}i i stvoriti uslove za normalan `ivot i razgovor, kazala Semiha Borovac PI[E: MIROSLAV FILIPOVI] [email protected]

SARAJEVO - Nedostatak kul tu re di ja lo ga u ja vnoj sferi je o~igledan. Javni prostor treba da dijelimo kao razumni qudi, kao kultur ni qudi, a ne qudi od mr`we. Ovako atmosferu u Sarajevu danas obja{wava sekretar Udru`ewa kwi`evnika “PEN” Ferida Durakovi}. Politi~ari iz RS koji rade u institucijama BiH u Sarajevu gotovo svakodnevno do bi ja ju pri je te }e po ru ke, kojih je svakim danom sve vi{e. Zamjeniku predsjedavaju}eg Doma naroda Parlamenta BiH Du{anki Majki} u srijedu uve~e tokom gostovawa u emisiji “Odgovorite narodu“ na Fe de ral noj te le vi zi ji upu}eno je ~ak 150 prijetwi smr}u. Iako je atmosfera o~ito vi{e nego zabriwavaju}a svoj glas do danas digli su rijetki. O atmosferi mr`we i netolerancije koja `ivi u Sarajevu progovorio je prije ne ko li ko mje se ci ugle dni

Odgo|eno su|ewe Mladi}evim jatacima

Kqu~ni svjedok se nije pojavio na su|ewu BEOGRAD - Su|ewe jatacima Ratka Mladi}a ponovo nije odr`ano, jer se pred sudom nije pojavio kqu~ni svjedok Miodrag Stani}, a nastavak je zakazan za 17. i 21. decembar, u beogradskoj Palati pravde, javile su agencije. Sud o~ekuje da bi ovaj svjedok, koji prema nekim navodima `ivi u RS, trebalo da iznese svoja saznawa i dokaze, da bi odbrana i tu`ba mogli da iznesu zavr{ne rije~i i da se ovaj proces okon~a. Advokati odbrane ponovo su predlo`ili predsjedavaju}em sudiji da su|ewe prekine na neodre|eno vrijeme, dok se ne prona|e svjedok, ali je sudija to odbio, navode}i da }e po{tovati rokove. Sud tra`i Stani}a jer wegovo nepojavqivawe ve} tri godine blokira ovaj sudski postupak, koji nikako da se okon~a, iako tu`ila{tvo tvrdi da ima neoborive dokaze.

Drugi op{tinski sud u Beogradu

Optu`eni za skrivawe Mladi}a u pritvoru BEOGRAD - Sudsko vije}e Dru gog op {tin skog su da u Beo gra du odlu ~i lo je da Stanko Risti}, jedan od optu`enih za skrivawe ha{kog optu`enika Ratka Mladi}a, ostane u pritvoru zbog opasnosti od bjekstva, javila je u petak Srna. Sud je odbio prijedlog odbrane da se Risti}u ukine pritvor, u kojem boravi od 26. avgusta, uz ocjenu da posSemiha Borovac

glumac Josip Pejakovi}. “Glas Srpske“ u petak je poku{ao da ~uje mi{qewe i dru gih in te le ktu ala ca, a pristali su rijetki. Malo ko od wih priznao je da je atmosfera u Sarajevu lo{a, a Ferida Durakovi} rekla je

Josip Pejakovi}

FOTO: GLAS SRPSKE

da su “ispoqavawe mr`we i upu }i vawe pri jetwi u ja vnosti posqedica li~nog odgoja pojedinca“.

MEDIJI doprinijeli stvarawu lo{e atmosfere - Du`nost je medija, politi~ara i svih javnih radni ka da ra zvi ja ju kul tu ru dijaloga i po{tovawa drugog, priznala je ona. Biv {a gra do na ~el ni ca Sarajeva Semiha Borovac bila je mnogo konkretnija. Kazala je da je zabriwava sve u~estalija javna komunikacija u kojoj se prijeti drugima. - U posqedwe vri je me stvorena je jako lo{a atmosfera. Mediji su tome, svaka ko, mno go do pri ni je li. Moramo to prevazi}i i stvoriti uslove za normalan `ivota i razgovor - kazala je Borovac za “Glas Srpske“. Isti~e da se tri konstitutivna naroda u BiH moraju me|usobno po{tovati. - Nama je `ivjeti u BiH jednima pored drugih. Nemamo drugog izbora. Moramo se

oslawati je dni na dru ge. @ao mi je {to se ovo de{ava i {to se po li ti ~a ri ma prijeti smr}u, jer svako ima pravo na svoj stav i to se mora po{tovati - navela je Borovac. Prodekan Fakulteta poli ti ~kih na uka u Sa ra je vu Asim Mujki} za lo{u i vi{e nego netolerantnu atmosferu u Sarajevu krivi politi~ki poredak u BiH. Ka`e da taj poredak po~iva na negirawu drugog i strahu od drugog. - Legitimitet politika na ovim prostorima po~iva na zastra{ivawu i krajwi re zul tat su no vi kru go vi straha koji se uvijek iznova otvaraju. Sve dok imama takav politi~ki kontekst ne vidim mogu}nost izlaska iz ovog za~aranog kruga - rekao je Mujki}. Kazao je da politi~ari ovdje ~esto igraju na “kartu straha“ {to uzrokuje lan~anu reakciju ispoqavawa mr`we i netrpeqivosti. - Najve}i krivac je politi~ka nekultura koja u~estvuje u proizvo|ewu tog straha smatra Mujki}.

Stefano Kastawoto

Nastaviti saradwu OS BiH i EUFOR-a

SARAJEVO - Odlaze}i komandant EUFOR-a, general Stefano Kastawoto ocijenio je tokom susreta sa na~elnikom Zajedni~kog {taba Oru`anih snaga BiH generalom Miladinom Miloj~i}em iskrenom i otvorenom saradwom EUFOR-a sa Oru`anim snagama BiH. - O~ekujem da }e se takav oblik saradwe Oru`anih snaga BiH i EUFOR-a nastaviti i u budu}nosti - istakao je Kastawoto u ~etvrtak u Sarajevu, prenosi Srna. Miloj~i} je kazao da su odnosi Oru`anih snaga BiH i EUFOR-a gotovo svakodnevno u uzlaznoj putawi i izrazio o~ekivawe da }e nastavak dobre saradwe uslijediti i u budu}em periodu. FOTO: AGENCIJE

- Ako je Sarajevo multietni~ki grad, onda je to najboqi odraz jedne la`ne slike o nama koja se neprekidno {aqe u svijet. Sarajeva danas ima vi{e u Knez Mihailovoj nego u Ferhadiji. Odgovorno tvrdim da vi{e od {est, sedam odsto ostalih nema. Onaj divni filing koji je Sarajevo nosilo svojim rokenrolom, svojim posebnim humorom, svojom dobrotom, koja ne izostaje fragmentarno ni danas, samo su pro{lost multietni~ki jednoga mrtvoga grada. Rekao je ovo u avgustu u intervjuu za “Glas Srpske“ prvak drame Narodnog pozori{ta u Sarajevu Josip Pejakovi}, prema mnogim anketama jedan od deset najpopularnijih glumaca biv{e Jugoslavije.

toji bojazan da bi boravkom na slobodi mogao da uti~e na jo{ nesaslu{anog svjedoka iz Re pu bli ke Srpske Miodraga Stani}a, koji se ni u petak nije pojavio na sudu. Risti} je uhap{en 26. avgusta, po povratku iz RS u Beo grad, a pret ho dno je u pritvoru tokom 2006. godine proveo 162 dana u toku ovog postupka.

Policijske slu`be provjeravaju prijetwe Du{anki Majki}

SIPA poja~ala mjere za{tite

SARAJEVO - Agencija za istrage i za{titu (SIPA) preduzela je u okviru svojih nadle `nos ti sve ne op ho dne mjere da bi provjerila i neutralisala nedavne prijetwe upu}ene zamjeniku predsjedavaju}eg Doma naroda Parlamenta BiH Du{anki Majki}. - Odmah po saznawu da su joj upu}ene prijetwe preduzete su ove aktivnosti. SIPA je za Majki}evu preduzela i poja~ane mjere za{tite - saop-

{teno je iz ove policijske agencije.

LO[E za cijeli sistem bezbjednosti Majki}evoj je u srijedu uve~e tokom gostovawa u emisi ji “Od go vo ri te na ro du“ FTV-a telefonskim pozivima upu}eno 150 prijetwi smr}u. Mi nis tar unu tra{wih poslova RS Stanislav ^a|o

ocijenio je da prijetwe politi~arima iz RS koje sti`u iz FBiH nisu dobre za ukupan bezbjednosno-politi~ki ambijent. - To nije dobro i u ovoj zemqi se zaista mora vidjeti kakve da u~inimo zajedni~ke aktivnosti da bismo eliminisali takve probleme - rekao je ^a|o. Dodao je da je MUP RS po ovom pitawu u kontaktu sa svim policijskim agencija-

ma u zemqi, a posebno sa federalnom policijom. - Sa mo na ta kav na ~in mo`emo da o~ekujemo jedan dobar rezultat i moram re}i da u odnosu na neka ranija vremena, situacija je u toj oblas ti sa da bi tno po boq{ana - istakao je ^a|o. U MUP-u Kan to na Sa rajevo u petak nisu `eqeli da govore o istrazi u vezi sa ovim prijetwama zbog bajramskih praznika. M. F.

Stefano Kastawoto

U Subotici je osnovan Inicijativni odbor za osnivawe nacionalnog savjeta Jugoslovena kojih je u Srbiji oko 80.000, objavqeno je u petak na internet stranicama RTV Vojvodine. U vo|stvu hrvatske mawine u Srbiji vi{e puta su isticali, pozivaju}i se na popise stanovni{tva od 1970. godine, da veliki dio te zajednice ~ine Hrvati koji odbijaju ili strahuju da se izjasne o svojoj pravoj nacionalnoj pripadnosti. Jedan od pokreta~a inicijative novinar \or|e Dragojlovi} istakao je da }e i u drugim srpskim gradovima biti osnovani takvi odbori da bi osnovali jedinstveno udru`ewe Jugoslavena, pri ~emu je rekao da je wihov jezik srpskohrvatski.

6 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Regionalni odbor SP Sarajevo

Komisija za dr`avnu imovinu predstavi}e novi nacrt zakona

Istupili iz stranke i podr`ali Krsmanovi}a SARAJEVO - Regionalni odbor Socijalisti~ke partije (SP) Sarajevo saop{tio je u petak da istupa iz ove stranke i da daje punu podr{ku ranijem potpredsjedniku Socijalisti~ke partije Zdravku Krsmanovi}u za osnivawe nove stranke lijeve politi~ke orijentacije. - Sa `aqewem konstatujemo da je nedavni Kongres SP bio nedemokratski jer nisu ispo{tovane osnovne statutarne procedure. Krsmanovi} je prepoznatqiva nova politi~ka uzdanica u BiH i zato smatramo da je od izuzetne va`nosti za sve gra|ane da osnuje novu politi~ku stranku - navodi se u saop{tewu. U saop{tewu se dodaje da Regionalnom odboru SP Sarajevo pripadaju sarajevske op{tine Centar, Stari Grad, Vogo{}a, Ilija{, Novi Grad, Iliya, a da su sa ovom odlukom saglasni i op{tinski odbori Pale i Isto~no Novo Sarajevo.

Petar \oki}

Regionalni odbor SP Sarajevo nije konstituisan IS TO ^NO SA RA JE VO Pred sje dnik So ci ja lis ti ~ke par ti je Pe tar \o ki} izjavio je u petak Srni da jo{ ni je kon sti tu isan re gionalni odbor ove stranke u Sa ra je vu i da se po je din ci la `no pred stavqaju u ime na vo dnog odbora. - To je ap so lu tno la `no pred stavqawe u ime re gi onalnog odbora i to ne mo-

`e biti nikakav stav odbora, jer nije ni konstituisan. Pojedinci zloupotrebqavaju odre |e ne stva ri izno se }i stavove kojima `ele da nano se {te tu SP - re kao je \oki}. On je is ta kao da po dri vawe i nano{ewe {tete partiji ne}e uspjeti ma koliko pojedinci to `eqeli i poku {a va li la `nim pred stavqawima da urade.

Petar \oki}

FOTO: GLAS SRPSKE

Srpska demokratska stranka

SNSD da podr`i Nacrt o referendumu BAWA LU KA - Pot pred sje dnik Srpske de mo krat ske stran ke Ogwen Ta di} u pe tak je u Bawoj Lu ci po zvao SNSD da odr`i obe}awe i podr`i SDS-ov Nacrt zakona o referendumu i gra|anskim inicijativama. - SDS smatra da je Srpskoj neophodan referendum kao izraz `eqe gra|ana da ne do|e do promjena Ustava, s obzirom na to da me|unarodna zajednica na sve aktivniji na~in “meqe“ politi~ke stavove koji se stvaraju u Bawoj Luci rekao je Tadi}. Novoizabrani predsjednik Gradskog odbora SDS-a Bawa Luka \or|e Umi}evi} smatra da sada{wa ekonomska kriza u RS predstavqa kulminaciju svih dosada{wih kriza. M. F.

Administracija op{tine Glamo~

Zaposleni nisu primili platu punih {est mjeseci GLA MO^ - Za po sle ni u admi nis tra ci ji op {ti ne Glamo~, ukqu~uju}i i ~elnike iz vr{ne i za ko no da vne vlasti, zbog lo{eg puwewa op{tinskog buyeta nisu primili platu punih {est mjeseci, javila je Srna. Na~elnik op{tine Radovan Markovi} izjavio je da su ostvareni prihodi op{tinskog buyeta u devet mjeseci iznosili oko 700.000 KM, odnosno oko 50 odsto u odnosu na pla ni ra ne, {to ni je do voqno za redovno finansi-

rawe buyetskih korisnika. Mar ko vi} je re kao da su zbog finansijske krize, te smawene kupovne mo}i stano vni{ tva i pa da po tro{we, zna~ajno smaweni i prihodi od PDV-a koji po Za ko nu o pri pa dnos ti ja vnih prihoda BiH pripadaju op{tini. On je is ta kao da bi op {tina Glamo~ na ime {umskog doprinosa koji joj po za ko nu pri pa da, za pe ri od januar - jun, trebalo da dobije 86.000 KM.

Dragan Spasojevi}

Nacrtom predvi|eno da dr`avnim institucijama pripada imovina neophodna za wihovo funkcionisawe, a ostalo pripada entitetima i ni`im nivoima vlasti. Ukwi`ewe imovine sa ni`ih nivoa vlasti bilo bi na BiH, rekao Kutle{a PI[E: @EQKA BA[I] [email protected]

BAWA LUKA - ^lan Komisije za dr`avnu imovinu BiH iz RS Dragan Spasojevi} ka`e da je osnovni prigo vor Re pu bli ke Srpske u svim dosada{wim konceptima zakona o dr`avnoj imovini BiH to {to ni su definisali da entiteti i dr`ava ne dijele imovinu. - Entitetska imovina ve} je utvr|ena. Entiteti mogu jedino da ustupe dio imovine koja je po Ustavu neophodna za rad institucija na nivou BiH - rekao je Spasojevi} i dodao da je sporan i naziv Nacrta zakona o dr`avnoj imovini koji defini{e raspodjelu, a ne utvr|ivawe dr`avne imovine. Predsjedavaju}i Komisije za dr`avnu imovinu BiH Zvonimir Kutle{a sqede}e nedjeqe pred sta vi }e Na crt zakona o dr`avnoj imovini u koji su ugra|ene sugestije ~lano va ko mi si je i sta vo vi o imovini zastupani u “butmirskom procesu“. - Me|unarodna zajednica u

“butmirskom procesu“ iznijela je stav da bi dr`avnu imovinu trebalo podijeliti na na~in da dr`avnim institucijama pripada ono {to im je prema Ustavu neophodno za funkcionisawe, a ostalo da se dijeli na entitete i ni`e nivoe - naveo je Kutle{a. Dodao je da je novina u odnosu na prethodne verzije nacrta u na~inu ukwi`ewa imovine.

ENTITETSKA imovina ve} utvr|ena - Imovina koja bi pripala ni `im ni vo ima vlas ti ukwi`ila bi se na BiH, poslije ~ega bi se obavilo brisawe ukwi`ewa na ni `im nivoima, s tim da ukwi`ewa i bez brisawa ukwi`ewa na ni`e nivoe ne proizvode pravni u~inak ako nisu izvr{eni kumulativno - precizirao je Kutle{a. Za ostala zakonska rje{ewa Kutle{a ka`e da nisu ni bila sporna. U tekstu Nacrta zakona o

dr`avnoj imovini na kojem radi Kutle{a, ka`e Spasojevi}, ima dosta pozitivnih elemenata ali i spornih ta~aka koje treba korigovati, a me|u wima je i ukwi`ewe na BiH. - Pored potrebnih korekcija, Kutle{ina verzija nacrta zakona najpribli`nija je stavovima RS. Pitawe dr`avne imo vi ne re gu li sa no je Dejtonskim sporazumom od kojeg ne smije biti odstupawa rekao je Spasojevi}. Sa vjet mi nis ta ra BiH formirao je u aprilu ove godi ne ra dnu gru pu za po pis imovine koja nije ni po~ela sa popisom jer nije dobila smjernice koju imovinu treba da popisuje. Umjesto radne grupe, Kan ce la ri ja vi so kog pred sta vni ka u BiH odlu~ila je da sa ma oba vi popis, a niko od ~lanova komisije za dr`avnu imovinu ne zna da li je OHR za vr{io po -

pis. U OHR-u ranije je najavqeno da }e oni obaviti popis imovine, a da je dogovor o raspodjeli na komisiji i politi~arima. Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko najavio je da }e popis biti zavr{en do decembra.

Poku{aji Komisija za dr`avnu imovinu uradila je do sada vi{e nacrta zakona o kojima nije postignuta saglasnost sva tri naroda. Kutle{a je ranije predlo`io da ~lanovi iz reda sva tri naroda urade svoju verziju nacrta da bi se vidjele razlike i zajedni~ki stavovi.

Zvonimir Kutle{a

Tihomir Gligori} o deklaracijama o dr`avnoj i vojnoj imovini

Prenos nadle`nosti {tetan po RS ma i pre kom po zi ci ji us ta vnog i dejtonskog modela organizacije BiH. To je za “Glas Srpske“ izjavio direktor Republi~ke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Tihomir Gligori} komentari{u}i deklaracije o dr`avnoj i vojnoj imo vi ni ko je su nedavno politi~ariVojna imovina ma u BiH dostavili predstavnici EU. - Predvi|eni Deklaracijom o vojnoj imovini predvimo del re for me |eno je da BiH pripremi procjenu dodazemqi{ne admitnih potreba za imovinom u vezi s nistracije {tewenom funkcijom vlasti i integracije u tan je po RS, jer EU i NATO. U RUGIP-u navode da se se nadle`nost u ovom odredbom ostavqa mogu}nost Saovoj oblasti prerajevu da {iri spisak svojih prohtjeva.

BAWA LUKA - Reformu zemqi{ne administracije u Re pu bli ci Srpskoj u ovom trenutku ne mo`emo da posmatramo odvojeno od procesa OHR-ovog popisa imovine i razgovora o ustavnim promjena-

nosi sa izvr{ne na sudsku vlast. Kada to prakti~no pogledate u odnosu na ovu deklaraciju, onda vam je jasno da }e o pitawima vlasni{tva nad imo vi nom, wenom upi su ili ne upi su na BiH odlu~ivati sudovi i tu izvr{na i zakonodavna vlast RS ne}e mo}i ni na {ta da bitno uti~e - kazao je Gligori}.

DEKLARACIJOM se nadle`nost prenosi sa izvr{ne na sudsku vlast U Deklaraciji o dr`avnoj imovini navedeno je da

}e svi upisi prava vlasni{tva biti obavqeni jedinstvenom pravnom radwom, kojom }e se vlasni{tvo nad imovinom prvo bi tno upi sa ti na BiH. - Spo ra zu mom izme |u BiH, entiteta i Br~ko distri kta bi }e obe zbi je |e na osno va za upis pra va vla sni{tva nad imovinom koja se koristi za vr{ewe funkcija javne vlasti. U roku od 30 dana od dostavqawa izvje{ta ja o imo vi ni, OHR }e potvrditi da se imovina koristi za vr{ewe funkcija javne vlasti - dodaje se u ovoj deklaraciji. M. F.

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 7

Reakcije na radni dokument o ustavnim promjenama koji je ponudio Robert Kuper

Vijesti

Redukcija Ustava BiH ugrozila bi opstanak Srba

Nino Jauz

Nijedan element koji se odnosi na za{titu RS i srpskog naroda kao konstitutivnog naroda ne mo`e da bude ukinut iz Ustava. U razgovorima oko ustavnih promjena osta}emo na nivou razgovora doma}ih lidera, rekao Dodik PRIREDIO: GORAN MAUNAGA [email protected]

Tijesno odijelo U Bora~koj organizaciji Republike Srpske poru~uju da stranci Srpskoj kroje “tijesno odijelo“ po mjerama bo{wa~kih politi~ara. - Da li zaista me|unarodna zajednica misli da }e odgovorni u RS sjediti skr{tenih ruku i biti tek nijemi posmatra~i ne~ega {to ih se i te kako ti~e pitaju iz BORS-a.

Donatorska ve~era za hram

Robert Kuper

raju stranci. U Bora~koj organizaciji RS saop{teno je u petak da ra dni do ku ment o us ta vnim promjenama, koji je poli ti ~a ri ma u BiH uru ~io predstavnik Savjeta EU Robert Kuper, potpuno neprihvatqiv.

USTAVNE promjene udovoqavawe bo{wa~kim liderima - Me|unarodna zajednica u BiH ima za ciq stvarawe unitarne BiH koja srpskom na ro du ne mo `e da do ne se ni{ta dobro - navedeno je u saop{tewu BORS-a. Istaknuto je da “to ne}e i}i jer ni{ta {to se odno-

si na za{titu RS i srpskog naroda kao konstitutivnog ne mo`e da bude izbrisano iz Us ta va“. “Tu gra ni cu“, dodato je u saop{tewu, “niko ne smije pre}i“. Srpska radikalna stranka RS ocijenila je da revidirani “butmirski paket“, koji su predstavnici EU i SAD po nu di li po je di nim po li ti ~kim stran ka ma u BiH, treba odbaciti jer sadr`i rje {ewa {te tna za Srpsku. Pred sje dnik stran ke Milanko Mihajlica pozvao je SNSD i PDP, koji su zvani~no dobili navedeni doku ment, da ga dos ta ve Narodnoj skup{tini RS na ras pra vu i izja{wavawe narodnih poslanika.

Ponu|eni dokument

Tu`ila{tvo Hrvatske o spisku o licima protiv kojih se vode postupci za ratne zlo~ine

Spisak dostavqen Ambasadi BiH

ZAGREB - Hrvatsko dr`avno tu`ila{tvo dostavilo je spisak ambasadama BiH, Crne Gore i Srbije onih protiv kojih se u Hrvatskoj vode kri-

Hrvatsko dr`avno tu`ila{tvo

JERUSALIM - Peto~lana delegacija op{tine Kozarska Dubica, sa na~elnikom op{tine Ninom Jauzom na ~elu, boravila je u trodnevnoj posjeti Izraelu, tokom koje je posjetila Memorijalni centar “Jad Va{em“, a dele ga ci ju je pri mio i jerusalimski patrijarh Teofil Tre}i, saop{teno je Srni u Predstavni{tvu Republike Srpske u Izraelu. Patrijarh jerusalimski Teofil Tre}i pokazao je izuzetnu upu}enost u regionalne prilike u Svetoj zemqi i na Balkanu.

Kne`evo

FOTO: GLAS SRPSKE

BI JEQINA, BAWA LUKA - Srbi }e, ako prista nu na re du kci je Us ta va BiH onako kako se predla`e, ve oma ugro zi ti svoj opstanak na ovim prostorima u sqede}ih dvadesetak godina. Izja vio je to pre mi jer Republike Srpske Milorad Dodik i dodao da se ustavne promjene u BiH forsiraju da bi se udovoqilo bo{wa~kim politi~kim liderima, a ne Srpskoj. - Nijedan element koji se odnosi na za{titu RS i srpskog naroda kao konstitutivnog naroda ne mo`e da bude ukinut iz Ustava. To je li ni ja pre ko ko je se ne }e mo}i pre}i. U razgovorima oko ustavnih promjena osta}emo na nivou razgovora doma }ih li de ra, a sa strancima se mo`e raditi na bilateralnoj osnovi - rekao je Dodik gostuju}i u ~etvrtak uve~e u programu BN televizije. [to se ti ~e za je dni ~kih sastanaka doma}ih lidera, dodao je, wih ne mogu da zakazuju, vode i modeli-

Delegacija u “Jad Va{emu“

vi~ni postupci za ratne zlo~ine, potvr|eno je RFE u ovom tu`ila{tvu. Spisak, tvrde, nije tajan jer svaki gra|anin mo`e da

provjeri u ambasadi da li se nalazi na spisku ili ne. Hrvatske vlasti barataju sa brojem od oko 500 lica optu`enih za ratne zlo~ine na teritoriji te dr`ave. U Infor ma ci ono-do ku men ta ci onom cen tru “Ve ri tas“ podsje}aju da je veliki broj onih koji su pod istragom, zatim osu|enih u odsustvu, kao i onih gdje su istrage prekinute, a nisu na ovim spiskovima. Na in ter net stra ni ci Hrvatskog dr`avnog tu`ila{tva mogu se vidjeti podaci da je na kra ju pro {le go di ne po kre nu to uku pno 3.819 krivi~nih postupaka za

djela ratnog zlo~ina. Optu`eno je vi{e od 1.800, osu|eno 625 lica, a oslobo|eno ili pre kva li fi ko va no u dru go djelo 530 osoba.

KONZULATU u Bawoj Luci nije dostavqen spisak Iako je broj pre dme ta svakako druga~iji u odnosu na podatke s kraja 2008. godine, jasno je da se postupci u razli~itim fazama vode protiv vi{e od 500 osoba koliko ih je na spisku hrvatskog Dr`avnog tu`ila{tva. Hrvat ski am ba sa dor u BiH Ton ~i Sta ni ~i} ni je

bio dostupan za medije, ali u kon zu la tu u Bawoj Lu ci ka`u da nisu dobili nikakve informacije o spisku optu`enih za ratne zlo~ine. Hrvatski konzul Frano Piplovi} rekao je da nije dobio nikakvo obavje{tewe o pos to jawu ta kvog spis ka, niti o tome da je takav spisak odaslan na adrese ambasa da, odno sno ge ne ral nih konzulata. - ^isto sumwam da takav spisak i postoji i da je on odaslan na te adrese, jer ne znam ni koja bi bila svrha takvog spiska - istakao je Piplovi}.

KNE@EVO - Na donatorskoj ve~eri u op{tini Kne`e vo ra di pri kupqawa sredstava za pokrivawe hrama Svetog Vasilija Ostro{kog u na sequ Ra |i }i u op {ti ni Kne `e vo pri kupqeno je 5.500 KM. Pozivu na ve~eru, koju su u ~etvrtak organizovali sve{tenik Rodoqub Popovi} i na~elnik op{tine Kne`evo ^edo Vukovi}, odazvalo se tridesetak zvanica iz privrednog i politi~kog `ivota op{tine, prenosi Srna.

Miroslav Br~kalo

Mawi buxet op{tine Pale PALE - Planirani buyet op{tine Pale za sqede}u godinu je 9,1 milion maraka, {to je za de vet od sto mawe nego ove godine, izjavio je u petak Srni predsjednik Skup{tine op{tine Pa le Mi ro slav Br~ka lo. On je naglasio da je Nacrt buyeta upu }en Mi nis tar stvu finansija Republike Srpske i ~e ka se sa gla snost da bi se moglo i}i u daqu proceduru. Br~kalo je naglasio da je na dnevnom re du sje dni ce SO Pa le u ponedjeqak Nacrt buyeta za sqede}u godinu.

[iroki Brijeg

Deficit devet miliona KM [I RO KI BRI JEG Vla da @u pa ni je za pa dno hercegova~ke usvojila je u petak na sjednici u [irokom Brijegu Nacrt drugog rebalansa buyeta za ovu godinu u iznosu od 69,5 miliona maraka i uputila ga u skup {tin sku pro ce du ru. Deficit u buyetu za ovu godi nu izno si }e oko de vet miliona KM.

8 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Potrebno vi{e novca za ishranu studenata

Dru{tvo

BAWA LUKA - Predstavnici Studentske organizacije Univerziteta u Bawoj Luci istakli su u petak, poslije sastanka sa ministrom prosvjete i kulture RS Antonom Kasipovi}em i na~elnikom za visoko obrazovawe u ovom ministarstvu Biqanom Vojvodi}, da su potrebna ve}a izdvajawa za sufi-

nansirawe ishrane i smje{taja studenta u domovima. U saop{tewu SOBL-a se navodi da je u posqedwe vrijeme pove}ano interesovawe studenata za ishranu u studentskim domovima i da je zbog toga potrebno pove}ati sredstva za ove namjene u buxetu RS za idu}u godinu. V. K. FOTO: AGENCIJE

Rade Ristovi}

Za{tititi ugro`ene kategorije stanovnika JAHORINA - Ministar rada i bora~ko-invalidske za{tite RS Rade Ristovi} izjavio je u petak na Jahorini da je ciq reformi u oblasti socijalne za{tite da se za{tite finansijski najugro`enije kategorije stanovnika, javila je Srna. Obra}aju}i se u~esnicima seminara za zaposlene u op{tinama RS koji rade na poslovima bora~ko-invalidske za{tite, Ristovi} je naglasio da politika koju je prihvatila Vlada RS nala`e da se u uslovima svjetske ekonomske krize za{tite najsiroma{niji slojevi dru{tva. On je podsjetio da je, polaze}i od preuzetih obaveza prema me|unarodnim finansijskim institucijama u pogledu smawewa javne potro{we, RS u obavezi da pristupi ovim reformama.

Za pravoslavne vjernike

Po~eo Bo`i}ni post

BAWA LUKA - Za pravoslavne vjernike u petak je po~eo vi{enedjeqni Bo`i}ni post, ko ji se okon ~a va na praznik Ro`destva Hristovog - Bo `i}, 7. ja nu ara po novom kalendaru. Za hri{}ane post nije samo uzdr`avawe od mrsne hrane i pi}a, ve} ima, prvenstveno, du ho vnu di men zi ju i pred stavqa uzdr`avawe od r|avih

misli, rije~i i djela. Post je u `ivot Crkve uveo Isus Hristos, koji je poslije kr{tewa u ri je ci Jor dan oti{ao u pustiwu i postio 40 dana i no}i. U kalendaru SPC, osim jednodnevnih, postoje i vi{ednevni postovi, a to su, uz Bo`i}ni, jo{ i Veliki ili ^asni post, te Velikogospojinski i Petrovski.

Studentski parlament Univerziteta u BL

Jo{ nije odlu~eno o smjeni Popovi}a BAWA LU KA Predsjednik Studentskog par la men ta Uni ver zi te ta u Bawoj Lu ci Bo jan Gre be nar re kao je u pe tak da jo{ uvi jek ni je po zna ta odlu ka rektora Stanka Stani}a o smjeni dekana Pra vnog fa kul te ta Vitomira Popovi}a. Bojan Grebenar FOTO: GLAS SRPSK - Kako sada stvari stoje, najvjerovatnije je da }emo u ~etvrtak organizovati javno okupqawe studenta na ulicama grada i na taj na~in zahtijevati od rektora Stani}a da smijeni dekana Popovi}a, jer je istekao rok koji smo mu dali da se rije{i pomenuta situacija - kazao je Grebenar. On je rekao da su predstavnici Studentskog parlamenta istrajni u namjeri da se rije{i problematika na bawolu~kom Pravnom fakultetu, jer se ne mo`e dozvoliti da se nastavi ugro`avawe prava studenata. Rektor Stanko Stani} razgovarao je u petak sa dekanima bawolu~kih fakulteta o Zakonu o visokom obrazovawu, a na dnevnom redu trebalo je da se na|e i smjena Vitomira Popovi}a. V. K.

Senat Univerziteta Isto~no Sarajevo

Uskoro o verifikaciji Turisti~ke geografije IS TO ^NO SA RA JE VO Se nat Uni ver zi te ta Is to ~no Sa ra je vo do ni je }e 10. decembra odluku o verifikaciji licence Ministarstva prosvjete i kulture RS za studijski program Turisti~ka geografija na Filozof skom fa kul te tu ovog univerziteta, javila je Srna. Rektor Univerziteta Mitar Novakovi} rekao je da je pro na |e no rje {ewe za hvaquju}i kojem }e 15 stude-

na ta ovog no vou spos tavqenog smjera biti zadovoqno i neo{te}eno. Novakovi} je priznao odgovornost rukovodstva Univerzi te ta {to ni je blagovremeno informisalo stu den te da je Pros vje tna inspekcija RS jo{ 12. juna zabranila rad na studiju turizam, jer nije postojala licen ca, ~i me je ova studentska grupa dovedena u nelagodan polo`aj.

Gazi Husrev-begova xamija u Sarajevu

Islamski vjernici u BiH po~eli proslavu velikog praznika

Muslimani slave Kurban-bajram U bajramskoj ~es titki sta novnicima islamske vje roispovijesti u BiH Ceri} po`elio da Kurban-baj ram vrati vjeru i nadu u boqi i sre}niji `ivot i da me|u qudima vlada sloga PI[E: DRAGANA KELE^ [email protected]

Cen tral na sve ~a nost odr`ana je u Gazi Husrev-beBAWA LUKA - Islam- govoj yamiji u Sarajevu u koski vjernici u BiH u petak joj se oku pi lo ne ko li ko su po~eli proslavu velikog hiqada vjernika. Bajram-namaz predvodio pra zni ka Kur ban-baj ra ma ili Hayi-baj ra ma, ko ji je po gla var Islam ske za je pred stavqa pri no {ewe dnice u BiH reis-ul-ulema Mustafa Ceri}, koji je po`rtve. zvao sve qude da po{tuju rad i znawe, jer se samo radom postaje jak i po{tovan. - Ma la zemqa i mali narod mogu biObred ti svo jim znawem i vje {ti nom je Kurban-bajram je uz Ramazanski bajram dna ki u spo so najve}i islamski praznik. Kurban-bajram bnos ti i traje ~etiri dana i za wega se vezuju vri je dnos ti sa obred prino{ewa `rtve Bogu, odnosno mno go ve }om obaveza klawa kurbana, te obred haxa, zemqom i mnogo posjete svetim mjestima u Meki, zbog ~ega ve}im narodom se ovaj bajram naziva i haxijski bajram. na gla sio je Ce -

ri}. U bajramskoj ~estitki stanovnicima islamske vjeroispovijesti u BiH Ceri} je po`elio da Kurban-bajram vrati vjeru i nadu u boqi i sre }ni ji `i vot i da me |u qudima vlada sloga.

U XAMIJAMA se okupili mnogobrojni muslimani Baj ram-na maz u Bawoj Luci i ove godine obavqen je u Meylisu Islamske zajedni ce, u pros to ru ko ji je, kako ka`e muftija bawalu~ki Edhem ^amyi}, bio mali da bi pri mio sve vjernike. - Qudi se vra}aju vjeri, bez obzira na to kojoj - kazao je efendija ^amyi}, koji je u baj ram skoj po ru ci

pozvao na jedinstvo kroz dijalog, toleranciju i su`ivot sve muslimane izme|u sebe, ali i s drugim qudima, ne samo u BiH ve} svugdje u svijetu. Cen tral na baj ram ska sve~anost obavqena je u petak i u Prin~evoj yamiji u Tuzli, a bajram-namaz je predvo dio muf ti ja tu zlan ski Husein ef. Kavazovi}, kao i na podru~ju Mostara gdje je u 43 yamije klawan bajram-namaz. Cen tral na sve ~a nost upri li ~e na je u spor tskoj sali Univerzitetskog sportsko-re kre ati vnog cen tra “Mit had Huj dur - Huj ka“, gdje je klawawe predvodio muf ti ja mos tar ski Se id Smajki}.

Nove cijene vode u Republici Srpskoj

Voda skupqa do 30 odsto BAWA LU KA - Po tro {a~i u Srpskoj od idu}e godi ne za vo du }e mo ra ti da izdvoje i do 30 odsto vi{e novca nego sada. Di re ktor bawolu ~kog preduze}a “Vodovod“ Milan Mazalica potvrdio je “Glasu Srpske“ da bi 2010. godine voda mogla biti skupqa za najmawe 30 odsto. - Ovih da na ra di mo na zahtjevu za pove}awe cijene vode za 30 odsto, jer su nekada{wi tro {ko vi he mij ske analize vode sa 80.000 mara-

ka go di{we po ve }a ni na 300.000 maraka. Struja je tako|e poskupjela, a i pove}an je broj ile gal nih prikqu~ewa na vo do vo dnu mre`u na periferiji grada - kazao je Mazalica i dodao da je posqedwa ko re kci ja ci je ne vo de u Bawoj Lu ci ura|ena u februaru 2007. godine, od kada je osnovna cije na vo de 0,80 fe nin ga po me tru ku bnom. Vo da }e od idu}e godine biti skupqa i u op{tini Bratunac. - Cijene }e biti ve}e za

najmawe 15 odsto. Jedan od ra zlo ga za pos kupqewe je lo{ cjevovod, a da bismo ga popravili mora}emo se kredi tno za du `i ti - re kao je direktor bratuna~kog “Vodovoda“ Radenko Vasi} i dodao da je sa da{wa ci je na vode 0,50 KM po metru kubnom.

RAZLOZI za poskupqewe uglavnom kreditno zadu`ewe Sli~na situacija je i u

op{tini Trebiwe, a direktor preduze}a “Vodovod“ u toj op{tini Zoran Soraji} rekao je da }e cijena vode biti ve}a za oko 15 odsto. - Pove}awe cijene vode za sqede}u godinu bi}e 15 do 20 odsto, a razlog za poskupqewe je taj {to moramo da vra}amo kredit koji smo podigli da uradimo kanaliza ci ju - ka zao je di re ktor bijeqinskog preduze}a “Vodovod i kanalizacija“ Vasilije Mi}i}. D. K.

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 9

Inspektori oduzeli robu u vrijednosti 180.000 KM BAWA LUKA - U trgovinama u Srpskoj za devet mjeseci ove godine republi~ki tr`i{ni inspektori obavili su 4.112 kontrola i oduzeli robu u vrijednosti 180.305 maraka. Ovo je rekla glavni republi~ki tr`i{ni inspektor Borka Surtov. - Inspektori su kontrolama u 108 trgovina utvrdili razne nepra-

vilnosti, kao {to su nepotpune deklaracije, neposjedovawe garantnih listova i tehni~kih uputstava, pa su van prometa stavili robu u vrijednosti oko 1,4 miliona KM, dok se ne otklone nepravilnosti - naglasila je Surtov. D. K.

Vijesti

U BiH zabiqe`en drugi smrtni slu~aj od posqedica novog gripa

Unija studenata RS

KC Bawa Luka ima 20 brzih testova Ta koli~ina nam omogu}ava normalan rad. Brzi test koristi se samo u slu~ajevima kada qekar procijeni da je to potrebno, a ne kod svih bolesnika koji imaju tegobe sli~ne novoj influenci, istakao Staneti} PI[E: MARINA ^IGOJA [email protected]

BAWA LUKA - Iako se broj oboqelih od novog gripa u Srpskoj iz dana u dan pove}ava, Klini~ki centar Bawa Luka u petak je raspolagao sa 20 brzih testova. Institutu za za{titu zdravqa RS u petak je prijavqeno jo{ {est slu ~a je va za ra `e nih, a u FBiH je zabiqe`en drugi smrtni slu~aj od posqedica novog gripa. Redakciju “Glasa Srpske“ u petak su pozvali pacijenti koji su rekli da im je na Klinici za infektivne bolesti KC Bawa Luka re~eno da su oboqeli od novog gripa, ali da ne}e biti testirani, jer nema dovoqno brzih testova. Di re ktor bawolu ~kog KC Mirko Staneti} rekao je da raspola`u sa vi{e od 20 testova. - Ta koli~ina nam omogu}ava normalan rad, odnosno da u slu ~a je vi ma me di cin ske opravdanosti, koristimo testove u dijagnostici eventualno oboqelih od virusa H1N1 istakao je Staneti}. On je na po me nuo da se brzi test koristi samo u slu-

^estitke RTRS-u za 600. “SNOP“

Brze testove nabavqaju zdravstvene ustanove

~ajevima kada qekar procijeni da je to potrebno, a ne kod svih bolesnika koji imaju tegobe sli~ne novoj influenci. - Odlukom Radne grupe u Ministarstvu zdravqa i socijalne za{tite RS, od prije dese tak da na na bav ka brzih testova je prenesena u nadle`nost zdravstvenih ustanova naglasio je Staneti}.

ostaje bojazan da se za dvije ili pet godina mo`e pojaviti pandemijski pti~ji soj koji bi predstavqao mnogo ve}i problem nego {to danas predstavqa pandemijski novi grip.

Po mo }nik mi nis tra zdravqa i socijalne za{tite RS Amela Loli} rekla je da bolnice raspola`u dovoqnim brojem brzih testova i podsjetila da testove bolnice same nabavqaju. Direktor bolnice Kasindo u Isto~nom Sarajevu Si ni {a Zu bi} re kao je da imaju dovoqan broj lijekova i brzih testova.

PACIJENTIMA re~eno da su oboqeli, ali da ne}e biti testirani Bez brzih testova proteklih dana ostale su zdravstvene ustanove u Palama i Kozarskoj Dubici, dok ih u Kne`evu jo{ uvijek nisu ni

FOTO: ARHIVA

nabavqali. U Bosanskoj Krupi u petak je od posqedica novog gripa preminula pedeset{estogodi{wa Jasna Yafi}. Poslije brzog testa koji joj je ura|en u jutarwim ~asovima, konstatovano je da je zara`ena virusom H1N1. Qekari su utvrdili da ne boluje od te`eg oblika novog gripa, pa je, uz propisanu vitaminsku terapiju i infuziju, otpu{tena na ku}no lije~ewe. Kako se pacijentkiwi zdravstveno stawe pogor{avalo iz sata u sat, u poslijepodnevnim ~asovima je dovezena u Dom zdravqa, odakle je ponovo upu}ena u kantonalnu bolnicu, ali je na putu do tamo preminula.

Oboqeli U RS je do sada oboqelo 219 osoba. Portparol Instituta za za{titu zdravqa RS Milka Mr|a rekla je da je ve}ina oboqelih mla|e `ivotne dobi, te da nijedan pacijent nije `ivotno ugro`en. Staneti} je rekao da se u KC Bawa Luka nalazi 26 hospitalizovanih pacijenata. U bolnici Kasindo na lije~ewu se trenutno nalaze ~etiri lica, koja nisu `ivotno ugro`ena. Na Klinici za infektivne bolesti u Sarajevu trenutno je hospitalizovano 13 pacijenata oboqelih od novog gripa, od kojih je zdravstveno stawe tri mla|a pacijenta te{ko.

Obezbje|ewe tr`nog centra “Pevec“ u Bawoj Luci blokiralo ulaz u objekat

Radnike do~ekala zakqu~ana vrata BAWA LU KA - Ra dni ci Agencije “Alfa sekjuriti“, po nalogu direktora i vlasni ka kom pa ni je “Pe vec“ Zdravka Peveca, u petak ujutro blo ki ra li su ulaz u bawolu~ki objekat i sprije~i li ra dni ke da do |u na

svoja radna mjesta. Na ulazu u objekat “Peveca“ u petak je istaknuto obavje{tewe da tr`ni centar ne radi do daqeg, a radnici tvrde da ih niko nije obavijestio o mogu}em zatvarawu ove poslovne jedinice.

INSPEKCIJA U Republi~koj upravi za inspekcijske poslove isti~u da je Zakonom o radu RS propisano da je poslodavac, ukoliko daje otkaz ugovora o radu, du`an da to u~ini u pismenom obliku,

BAWA LUKA - Predstavnici Unije studenata Republike Srpske u~estvuju u 57. re do vnoj Skup {ti ni Evropske studentske unije u Poqskoj, javila je Srna. Delegaciju USRS na Skup{tini ESU u Krakovu ~ine pred sje dnik Uni je Milan Petkovi} i koordinator za me|unarodnu saradwu USRS Sawa Tepav~evi}. Od 2001. USRS je punopravni ~lan ESU-a, a od aprila ove godine jedini predstavnik studenata iz BiH, na kon {to je Stu den tska aso ci ja ci ja FBiH iskqu~ena iz ~lanstva u ESU.

Radivoje Brati}

PANDEMIJA Me|unarodni konsultant za kontrolu i prevenciju gripa Biqana Mijovi} ocijenila je da je spremnost RS da odgovori na pti~ji i novi grip na zavidnom nivou. Ona je rekla da

U~estvuju u Skup{tini ESU

da navede razloge otkaza ugovora o radu, a primjerak pismenog akta dostavi radniku. Uz radnike “Peveca“ stali su i predstavnici Sindikata RS i obe}ali im za{titu.

- Ka da smo do {li na po sao, za te kli smo blo ki ran objekat, a obezbje|ewe nam je reklo da ne mo`emo u}i. Na{a pra va su ma ksi mal no ugro`ena - kazao je radnik “Pe ve ca“ Pre drag Jaweto vi}. Dodao je da su radnici u ~et vrtak po sla li zah tjev na dle `ni ma u Hrvat skoj u kom su tra`ili da im se ka`e da li preduze}e ide pod ste~aj. - Na{e radne kwi`ice su u objektu “Peveca“. Ovo je izvedeno mimo svakog zakona u RS, a niko nije obavije{ten o ovim de{avawima. Najgore je {to je nama fir-

ma ostala du`na dvije plate, a dobavqa~ima puno novca - rekao je Jawetovi}.

ZAPOSLENE niko nije obavijestio o zatvarawu objekta Ra dni ca La zar ka Komqenovi} tvrdi da je razlog za tva rawa obje kta to {to su ra dni ci na ja vi li {trajk od 1. de cem bra ove godine. - Od nadle`nih u upravi pre du ze }a tra `i li smo da nam ka`u {ta }e daqe biti sa “Pevecom“ jer je prazan, ali je di ni od go vor na po sla ti do pis su zakqu~a na

vrata koja su nas do~ekala rekla je Komqenovi}eva. Hrvatski mediji ranije su izvje{tavali da je kompanija “Pevec“ pred ste~ajem i da je ova bjelovarska kompani ja posqedwih mje se ci u velikim te{ko}ama. U me di ji ma se po ja vi la spe ku la ci ja da bi blo ka du “Pe ve co vog“ ra ~u na prva mogla da pokrene Hrvatska, zbog poreskog duga, a od dobavqa~a se ni ko jo{ ni je odlu~io na taj korak, jer se svi nadaju da }e kad-tad naplatiti dug, koji prema{uje 70 miliona evra. V. K.

BAWA LUKA - Ministar poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede RS Radivoje Bra ti} ~es ti tao je ure dni{tvu i novinarima televizijske emisije “SNOP“ jubilej - 600. emisiju, koja }e bi ti emi to va na u ne djequ. Brati} isti~e da je emisija “SNOP“, vi{egodi{wim emitovawem, posta la je dna vrsta bren da Radio-televizije RS, {to su prepoznali i gledaoci {irom Srpske. T. M.

Bawa Luka

Nau~ni skup o dru{tvenim reformama BAWA LUKA - U Srpskoj je prili~no zapostavqena uloga intelektualca, a ne postoji dobro razumijevawe ni poimawe {ta je to intelektualac, ocijenio je profesor bawolu~kog Univerziteta Ivan [ijakovi}, prije otvarawa nau~nog skupa “Nau~na i duhovna utemeqenost dru{tvenih reformi“, javila je Srna.

Poqoprivreda

Kori{}ewe zemqi{ta BAWA LU KA - Mi nis tar stvo poqo pri vre de, {umarstva i vodoprivrede Republike Srpske pozvalo je ja vnost da u~es tvu je u dono{ewu “Osnova za{tite, kori{}ewa i ure|ewa poqo pri vre dnog zemqi {ta Republike Srpske, kao kom po nen te pro ce sa pla ni rawa ko ri{ }ewa zemqi{ta“. T. M.

10 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Normalizovano snabdijevawe vodom u Srebrenici Dom kulture Srbac

Obiqe`eno 80 godina zdravstva SRBAC - U Domu kulture Srbac odr`ana je manifestacija kojom je obiqe`en dvostruki jubilej, 80 godina zdravstva u Srpcu i 40 godina rada Doma zdravqa Srbac. - Davne 1929. godine zdravstvene usluge za 22.000 stanovnika pru`ao je samo jedan qekar, a danas ih ima 20. U Domu zdravqa radi i 11 timova porodi~ne medicine koji su potpuno spremni da izvr{e sve zadatke iz oblasti primarne zdrav stve ne za {ti te - re kao je di re ktor Do ma zdravqa Srbac prim. dr Miomir [aula. Tokom sve~anosti je promovisana monografija koja na pregledan na~in prikazuje razvoj zdravstva u srba~koj opD. J. {tini u proteklih osam decenija.

SRE BRE NI CA - U Sre bre ni ci je u pe tak, po sli je tro dne vnog pre ki da, nor ma li zo va no snab di je vawe vo dom iz grad skog vo do vo da, jer je op {ti na da la 15.000 KM za na bav ku ci je vi i dru gih di je lo va za iz mje {tawe di je la pri mar nog vo do -

vo da. Ci je vi su po lomqene usqed po ja ve kli zi {ta na lo ka li te tu gdje je PP “Te hno“ iz Sre bre ni ce izvo dio zemqane ra do ve na iz gradwi ho te la za Fa bri ku du va na iz Sa ra je va, ja vi la je Srna.

Odbornici SO Mrkowi} Grad usvojili nacrt buxeta za sqede}u godinu

Planiran buxet ve}i od deset miliona Poreski prihodi planirani su u iznosu od 4.600.000 maraka, {to je za ~etiri procenta vi{e od ovogodi{weg plana. Poreski prihodi ~ine 58,67 odsto planiranih izvornih prihoda, odnosno 45,53 odsto ukupnog buxeta, istakla @eqka Stoji~i}

Rogatica

Krov nad glavom za tri vi{e~lane porodice ROGATICA - U op{tini Rogatica u petak je izvr{en tehni~ki prijem tri ku}e za porodice sa petoro i vi{e djece, za ~iju je izgradwu izdvojena 261.000 KM. - Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport Republike Srpske za izgradwu je izdvojilo 240.000 KM, odnosno 80.000 KM po ku}i, dok je op{tina Rogatica obezbijedila oko 21.000 KM - rekao je Srni Predrag Uzelac iz bawolu~ke firme “AM Me|ugorje“, koja je bila izvo|a~ radova. On je dodao da su izgra|ene

tipske ku}e sa oko 100 kvadrata povr{ine i to dvije u centru op{tine, a jedna u mjestu Bo`ine kod Rogatice. Prema wegovim rije~ima, od planiranih 97 ku}a za porodice sa petoro i vi{e djece, do sada je u Srpskoj izgra|eno 46. Bo`o Obradovi}, samostalni stru~ni saradnik Administrativne slu`be op{tine zadu`en za nauku, kulturu, fizi~ku kulturu, rad sa mladima i nevladine organizacije, rekao je Srni da je izgradwa ovih ku}a po~ela u aprilu pro{le godine.

Odbornici SO Mrkowi} Grad PI[E: SLOBODAN DAKI] [email protected]

Detaq sa izlo`be slika

FOTO: S. PUHALO

U Umjetni~koj galeriji u Doboju

Izlo`ba slika “Fragmenti se}awa“ DOBOJ - U Umjetni~koj galeriji Centra za kulturu i obrazovawe u Doboju u ~etvrtak nave~e otvorena je izlo`ba slika Irine ^erwavski [antri} iz Beograda pod nazivom “Fragmenti se}awa“. - Niko od nas nikad ne mo`e potpuno da upozna ovaj svet na koji smo do{li bez svog znawa i bez svoje voqe. Tako smo sazdani i takav je na{ polo`aj u wemu. @ivot mo`emo da sa gle da mo po vre me no, na ma ho ve, de li} po de li}, kao i wegove protivre~nosti. Tako i ja “Fragmentima se}awa“ `elim ponovo da zavirim u svoja se}awa i da ih o`ivim na platnu, a trenutke da pretvorim u ve~nost - rekla je autorka izlo`be. Otvaraju}i ovu izlo`bu, dobojski vajar Drago Handanovi} je podsjetio da je Irina ^erwavski [antri} akademski vajar, a da je magistrirala slikarstvo. Sl. P.

Приједор POLICIJA Zabiqe`eno jedno krivi~no djelo, jedno naru{avawe javnog reda i mira i jedna saobra}ajna nesre}a. STRUJA Uredno snabdijevawe strujom. VODA

Uredno snabdijevawe grada vodom, osim redukcija u Kozarcu i Qubiji. PORODILI[TE Ro|en jedan dje~ak. HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledano 37 pacijenata.

MRKOWI] GRAD Odbornici Skup{tine op{tine Mrkowi} Grad usvoji li su u pe tak Na crt odluke o buyetu op{tine za sqede}u godinu u iznosu od 10.212.000 ma ra ka, {to je za 13 pro ce na ta vi {e od ovogodi{weg plana buyeta. Na crt buyeta ni su po -

Kapitalna ulagawa Nacrtom buxeta planirana su kapitalna ulagawa od 2,138 miliona maraka, {to je za 67 odsto vi{e od ovogodi{weg plana.

FOTO: S. DAKI]

dr`a li odbor ni ci SDS-a koji su bili uzdr`ani, jer smatraju da buyet nema razvojnu komponentu. Svi su se slo`ili da je nacrt buyeta za sqede}u godinu veoma ambiciozan i da }e ga biti te{ko ostvariti, zbog recesije i svjetske ekonomske krize. Na~elnica Odjeqewa za pri vre du i fi nan si je @eqka Sto ji ~i} ka `e da je pro je kci jom pre dvi |e no da izvor ni pri ho di u buyetu iznose 7.915.000 maraka, {to je za sedam procenata vi{e od ovogodi{weg plana. - Poreski prihodi plani ra ni su u izno su od 4.600.000 maraka, {to je za

~e ti ri pro cen ta vi {e od ovogodi{weg plana. Poreski prihodi ~ine 58,67 odsto planiranih izvornih prihoda, odnosno 45,53 odsto ukupnog buyeta. O~e ku je mo da }e prihodi od PDV-a biti pove}ani za 220.000 maraka u odno su na ovo go di{wi plan - rekla je Stoji~i}eva i do da la da su ne po res ki prihodi planirani u iznosu od 3,275 mi li ona ma ra ka, {to je pove}awe za 11 procenata.

RASHODI za dva procenta mawi od plana Ona je istakla da nepores ki pri ho di ~i ne 41,33

odsto planiranih izvornih prihoda u buyetu. - Pove}awe neporeskih pri ho da za 11 pro ce na ta pla ni ra li smo zbog po ve }awa na kna de za ko ri{ }ewe rente za 66.000 maraka od [um skog gaz din stva “Li si na”. Pla ni ra no je i pove}awe pri ho da za ko ri{}ewe voda za 10.000 maraka, kao i naknade maraka za potopqeno zemqi{te od “Hi dro elek tra na na Vrba su” za 150.000 - istakla je Stoji~i}eva. Zanimqivo je da su nacrtom odluke o buyetu plani ra ni ras ho di od 10.136.000 maraka, {to je za dva procenta mawe od plana.

Magistralni put Bawa Luka - ^elinac - Tesli}

Zaobilaznica od op{teg interesa ^ELINAC - Odbornici Skup{tine op{tine ^elinac saglasili su se na sjednici u petak da je izgradwa zaobilaznice magistralnog puta Bawa Luka - ^elinac Tesli} u du`ini od 3.180 metara od op{teg interesa, te je zatra`eno od Vlade Republike Srpske da izvr{i eksproprijaciju zemqi{ta za ovu saobra}ajnicu. Predvi|eno je da zaobila zni ca po ~iwe od re gi onal nog pu ta ^e li nac -

Prwavor kod pre du ze }a “Mermer“, da prolazi kroz in dus trij sku zo nu i po red preduze}a “Fa~o” te da se na Opsje~kom gaju spoji sa magistralom Bawa Luka - Tesli}.

VLADA RS izdvojila 4,2 miliona KM Ova trasa predvi|ena je prije vi{e od tri decenije. Posqedwe dvi je go di ne o

ovoj temi vodila se polemika, jer su se pojavile ideje da se gradi nova trasa koja bi prolazila suprotnom stranom i to u pravcu [amac Bare, a budu}i da se pokazala znatno skupqom, odlu~eno je da se vra ti na prvo bi tni plan. Vlada RS prije dvije godine za izgradwu zaobilaznice oko ^elinca odobrila je 4,2 miliona KM. Ovaj posao de ce ni ja ma se na me }e kao prioritet za rje{avawe

saobra}ajnog haosa u ^elincu u kojem su najvi{e ugro`e ni pje {a ci i |a ci Osnovne {kole “Milo{ Duji}“ pored koje sada prolazi magistrala. Odbornici su prihvatili i mi{qewe da je od op{teg in te re sa i iz gradwa dvadesetkilovoltnog dalekovoda Ukrina - Umka, te je od republi~ke Vlade zatra`ena i eksproprijacija zemqi{ta za gradwu ovog infrastrukturnog objekta. B. M.

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 11

Boqa bezbjednost stanovnika Gacka GACKO - Odbornici Skup{tine op{tine Gacko usvojili su informacije o stawu bezbjednosti gra|ana i bezbjednosti u saobra}aju, koje je podnijela Policijska stanica u Gacku. U ovim informacijama konstatovan je pad kriminalnih aktivnosti u ovoj op{tini, kao i poja~ana aktivnost sao-

bra}ajne policije. Usvojen je i sporazum sa nevladinimneprofitnim organizacijama op{tine Gacko. Rije~ je o organizacijama iz oblasti sporta, kulture i obrazovawa, koje se finansiraju iz op{tinskog buxeta. O. [.

Prevencija novog gripa u Trebiwu

FOTO: [. ALEKSI]

Dezinfikovane osnovne {kole i vrti}i TREBIWE - Radi prevencije novog gripa radnici firme “Sanitacija“ iz Bijeqine obavili su u petak besplatnu dezinfekciju prostorija trebiwskih vrti}a i osnovnih {kola. Prema rije~ima tehni~ara “Sanitacije“ Dragane An|eli}, dezinfekcija je obavqena u ustanovama koje su najrizi~nije za {irewe virusa H1N1. Iz “Sanitacije“ poru~uju da sredstva za dezinfekciju nisu {tetna za zdravqe. R. Mi.

Udru`ewe “Srnda}“ iz Nevesiwa FOTO: S. KOVA^

Odstrijelili dva vepra Odbornici Skup{tine op{tine Bile}a

Hercegovci nisu zaboravili Srbe na Kosovu i Metohiji

Bile}a poma`e bra}u na Kosmetu Na sjednici bile}kog parlamenta odlu~eno da se izdvoji 5.000 maraka za pomo} Srbima na Kosovu i Metohiji, a svi odbornici da}e po 100 maraka od svog odborni~kog dodatka PI[E: []EPAN ALEKSI] [email protected]

BI LE ]A - Op {ti na Bile}a izdvoji}e 5.000 maraka za pomo} Srbima na Kosovu i Metohiji, a svih 21 odbornik izdvoji}e u istu svrhu po 100 maraka od svoga odborni~kog dodatka, je dno gla sno je odlu ~e no u petak na sjednici op{tinskog parlamenta. Osim toga, u Bile}i }e se, za pojedince i radne kolektive, organizovati i dodatno sakupqawe pomo}i za Srbe na Kosovu i Metohiji, a o mjestu i terminu stanovnici ove op{tine bi}e naknadno informisani. Na sje dni ci bi le }kog par la men ta usvo je na je i Odluka o dodjeli stipendija i pomo}i studentima, koje je tokom pro{le {kolske godi-

ne primalo oko 100 mladih qudi sa podru~ja te op{tine.

BI]E organizovano prikupqawe pomo}i - Vi si na sti pen di ja je od 120 do 150 ma ra ka, {to svakako ni izdaleka nije dovoqno za tro {ko ve stu di rawa, pa tre ba tra `i ti na~ina da se stipendije pove}aju. To utoliko prije {to u Bi le }i ima je dan broj odli~nih svr{enih maturanata koji, zbog slabog imovnog stawa wiho vih porodica, ne mogu da upi{u studije jer stipendija za to ni je do voqna. Ugla vnom, oko 90 odsto na{ih stipendis ta do bri su stu den ti i redovno daju uslov za upis u sqede}u godinu studirawa -

istakao je na~elnik za privredu, dru{tvene djelatnosti i in spe kcij ske po slo ve te op{tine Novica Dutina. Prema najnovijoj odluci, pravo na stipendiju ima}e i svi svr{eni sredwo{kolci koji tokom {kolovawa steknu diplomu “Vuk Karayi}“, bez obzira na to gdje su poha |a li sredwu {ko lu, ali pod uslovom da su iz Bile}e.

Pre dnost kod do dje le ima }e dje ca po gi nu lih srpskih boraca i studenti bez je dnog ili oba ro di teqa, kao i oni iz siroma{nijih porodica i porodica sa ve}im brojem studenata. Tako|e, bi}e dodjeqivane i je dno kra tne nov ~a ne pomo}i studentima u visini do 30 odsto godi{weg iznosa stipendije.

Na sjednici je usvojen i izvje{taj o radu Komunalne policije op{tine Bile}a za dosada{wi period ove godine. Op{ti utisak je da je formirawem Komunalne policije u toj oblasti do{lo do napretka, ali je, uprkos ~iwenici da je ulo-

`eno dosta truda, stawe jo{ uvijek nezadovoqavaju}e. Apelovano je na stanovnike te op{tine da se sa vi{e pa`we odnose prema za{titi svoje `ivotne sredine jer }e na taj na~in najboqe pomo}i komunalnim policajcima.

U pogonu poslije 20 dana zastoja zastoju, ne}e biti ve}ih odstu pawa od pla ni ra ne go di{we proi zvodwe elek tri ~ne ener gi je, ko ja iznosi 1541,22 gigavat ~asa rekao je Rupar.

NEVRIJEME prouzrokovalo prekid rada

Termoelektrana Gacko

{lo zbog ja kog ne vre me na koje je prouzrokovalo nestanak 400-kilovoltnog i 110kilovoltnog napona, usqed ~ega je do{lo do kvara turbogeneratora. On je do dao da je kvar

NEVESIWE - Ako se po jutru dan poznaje, lovce iz ne ve siwskog Udru `ewa “Srnda}“ o~ekuje jo{ jedna bogata sezona, {to potvr|uju trofeji dobro organizovane dru`ine iz Zovog Dola. ^lanovi Lova~ke sekcije Zo vi Do - De jan Gra ho vac, Zdravko Grahovac, Mitar Graho vac, Mi lo van Gra ho vac, Ranko ^okorilo, Dragan Bende ra}, Mi lan Ben de ra},

Veqo So kni} i Ra do van Kuqi} odstrijelili su na podru~ju Snije`nice dva vepra kapitalca. Jedan vepar, koji je pravio {tetu poqoprivrednicima okolnih sela, bio je te`ak oko 190 kilograma. Lov ci ni su kri li za do voqstvo, pa su pro sla vi li postignuti uspjeh kako im to dolikuje i dogovorili se za lov ve} ovog vikenda. S. K.

KOMUNALNA POLICIJA

Termoelektrana Gacko ponovo po~ela sa radom

GACKO - Termoelektrana Gacko, jedan od najve}ih proi zvo |a ~a elek tri ~ne energije u RS, u petak je, poslije dvadesetodnevnog zasto ja, po no vo po ~e la sa radom. Ovo je pot vrdio Srni izvr{ni direktor za proizvodwu u ovoj termoelektrani Branislav Rupar. Termoelektrana Gacko je u ~etvrtak uve~e bila sinhronizovana na mre`u, ali je u petak u jutarwim ~asovi ma zbog pu cawa na ci je vnom sis te mu ko tla iskqu~ena sa mre`e, a kvar je otklowen u toku dana. Rupar je podsjetio da je do vi{ednevnog zastoja do-

Vepar bio te`ak 190 kilograma

FOTO: ARHIVA

otklowen, te da je zastoj iskori{}en i za ~i{}ewe kotlov skog pos tro jewa i otklawawe uo~enih nedostata ka u ek splo ata ci ji pos trojewa. - Uprkos vi {e dne vnom

On je na veo da je ovo pre du ze }e u oktobru proi zvelo 161 gigavat ~as elektri ~ne ener gi je ili 7,48 od sto vi {e od pla ni ra ne proizvodwe. Ru par ka `e da ima ju i do voqne za li he ugqa, uqa, maziva i drugih energenata za nesmetan rad ovog giganta u idu}em periodu.

U~esnici takmi~ewa u Bile}i

Regionalno takmi~ewe Crvenog krsta

Polo`ili ispit iz humanosti BI LE ]A - Eki pa Osno vne {ko le “Pe tar Pe tro vi} Wego{“ iz Bile}e pobjednik je regionalnog takmi~ewa u poznavawu pokreta Crvenog krsta, na kojem je u~estvovao podmladak te humanitarne organizacije iz isto~nohercegova~kih op{tina. Na taj na~in pobjedni~ka ekipa, koju su sa~iwavali Lazar Rajkovi}, Tawa Rogan i Dejan Fr`ovi}, izborila je pravo u~e{}a na republi~kom takmi~ewu. Drugo mjesto pripalo je ekipi Osnovne {kole “Vuk Karayi}“ iz Trebiwa, a tre}e Osnovnoj {koli “Sveti Sava“ iz Gacka, a sve te ekipe prethodno su pobijedile na op{tinskim takmi~ewima u svojim mjestima. Doma}in takmi~ewa bila je Osnovna {kola “Sveti Sava“ u Bile}i, a u~esnici su pokazali da su, rade}i kao volonteri u Crvenom krstu, dobro savladali sve detaqe u vezi sa ovim humanitarnim pokretom. [. A.

Trebiwe STRUJA Uredno snabdijevawe strujom. HITNA POMI] U Slu`bi hitne pomo}i pregledano 30 pacijenata, a obavqeno

je deset ku}nih posjeta. POLICIJA Nije ro|ena nijedna beba. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

12 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Imenovawe direktora sedam javnih preduze}a ROGATICA - U Rogatici }e se u ponedjeqak odr`ati sjednica SO na kojoj }e odbornici razmatrati Program rada na~elnika op{tine Radomira Jovi~i}a za 2010. godinu. Na ovoj sjednici, poslije provedenog javnog konkursa koji je dva puta raspisivan, obavi}e se imenovawe direktora i ~la-

Povezivawe sela u Srebrenici i Bratuncu BRATUNAC - Asfaltirawe 1.200 metara lokalnog puta Dugo poqe - Zagoni - Bqe~eva koji prolazi kroz srebreni~ku i bratuna~ku op{tinu i povezuje vi{e sela, vrijedno 170.000 KM, po~elo je u petak. Predsjednik Skup{tine op{tine Bratunac Mustafa Goli} potvrdio je da je 80 odsto sredstava za asfaltirawe puta obezbijedilo Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vo do pri vre de RS iz svog Pro gra ma ru ral nog ra zvo ja (IFAD), a ostatak op{tine Bratunac i Srebrenica i mje{tani. Radovi na ovom putu, koji povezuje bratuna~ka i srebreni~ka sela sa regionalnim putem Bratunac - Srebrenica, treba da se zavr{e za nekoliko dana. Pre ma ri je ~i ma Go li }a, asfal ti rawe pu ta omo gu }i }e br`i razvoj ovih sela i olak{ati plasman proqoprivrednih proizvoda, jer se ve}ina doma}instava bavi uzgojem maline i drugog vo}a, a u ovim selima ima i nekoliko farmi za proizvodwu mlijeka. K. ].

FOTO: G. PERI]

Po~elo asfaltirawe lokalnog puta

nova upravnih odbora ustanova ~iji je osniva~ op{tina, a ~iji su prethodnici smijeweni 29. aprila ove godine. Rije~ je o Narodnoj biblioteci, Turisti~koj organizaciji, Centru za kulturu, Dje~ijem obdani{tu, Teritorijalnoj vatrogasnoj jedinici, Centru za socijalni rad i Domu zdravqa. S. M.

Udru`ewe “Savjet mladih Srebrenice“

Obiqe`ili sedam godina rada SREBRENICA - Udru`ewe “Savjet mladih Srebrenice“ obiqe`ilo je u petak sedam go di na us pje {nog ra da i u~e{}a u skoro svim kulturnim i ekolo{kim akcijama na podru~ju op{tine, kao i promociji qudskih prava, razvo ju to le ran ci je i bor bi protiv svih oblika nasiqa i narkomanije, javila je Srna. Predsjednik “Savjeta mla-

Uru~ivawe kqu~eva porodicama u Vlasenici

dih“ Nedeqko Simi} rekao je da je ova organizacija ostvari la sa radwu sa broj nim omla din skim i me |u na ro dnim organizacijama koje djelu ju u BiH i na pros to ru Balkana, a posebno sa op{tinom Srebrenica. On je do dao da su mla di ipak najaktivniji u organizovawu razli~itih kulturnih sadr`aja.

Konkurs za studentske stipendije 1. decembra

FOTO: ARHIVA

ZVORNIK - Potpredsjednik Skup{tine op{tine Zvornik Danijel Dragi~evi} saop{tio je u petak da }e konkurs za dodjelu stipendija za {kolsku 2009/10. godinu biti raspisan 1. decembra, dok }e rok za predaju dokumentacije biti 18. decembar. Prema wegovim rije~ima, iz buyeta }e za ovu namjenu biti izdvojeno 200.000 maraka, {to je na pro{logodi{wem nivou, od ~ega }e po 150 maraka dobiti studenti sa prosjekom ve}im od 8,5, dok }e za ostale mjese~na stipendija iznositi po 100 maraka. - Ima malih izmjena kada je u pitawu Pravilnik o stipendirawu, a promjene se ti~u deficitarnih zanimawa. Naime, do sada je to bodovano samo kod studenata sa prosjekom ve}im od 8,5, a ove godine }e u sve tri kategorije biti bodovan taj kriterijum, a listu koja su to deficitarna zanimawa na podru~ju op{tine donije}e Komisija za dodjelu stipendija na osnovu preporuke Zavoda za zapo{qavawe RS i Odjeqewa za privredu i dru{tvene djelatnosti i takvi studenti dobija}e dodatna dva boda - rekao je Dragi~evi}. S. S.

Srebrenica POLICIJA Hitnu medicinsku pomo} zatra`ila su tri pacijenta. STRUJA Snabdijevawe strujom uredno.

Ku}e dobile ~etiri vi{e~lane porodice Ne mogu vam opisati kako je kad ~ovjek poslije devet godina stanovawa privatno i seqakawa sa djecom od ku}e do ku}e dobije svoju ku}u. Svaka ~ast onima koji su nam ovo omogu}ili i veliko im hvala, rekao Mirkovi} PI[E: GORAN PERI] [email protected]

Stipendirawe u Zvorniku

Op{tina obezbijedila 200.000 maraka

Zbriwavawe porodica sa petoro i vi{e djece u Vlasenici

VODA Jo{ nije otklowen kvar na glavnom cjevovodu, zbog ~ega je prije ~etiri dana prekinuto snabdijevawe vodom u naseqima od centra Srebrenice do Poto~ara.

VLASENICA - ^etiri vi{e~lane porodice u op{tini Vlasenica u petak su dobile vlastiti krov nad gla vom. U iz gradwu ku }a Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport RS i op{tina Vlasenica ulo`ili su oko 370.000 maraka. Ovo je rekao resorni minis tar Pro ko Dra go savqevi}, ko ji je sa na~elnikom Vlasenice Mladenom Popovi}em i poslanikom u Narodnoj skup{tini RS Miroslavom Kraqevi}em uru~io kqu~eve porodicama. Dragosavqevi} je istakao da je stambeno zbriwavawe

vi{e~lanih porodica u RS je dna je od akci ja ko ja se sprovodi s ciqem pove}awa nataliteta kao veoma izra`enog problema Srpske. Dodao je da je Ministarstvo u partnerstvu sa lokalnim zajednicama ove godine planiralo da iz gra di 97 ku }a za vi{e~lane porodice.

VLADA RS obezbijedila 320.000 KM - Ovo je 42. ku}a koju smo dodijelili. Sqede}e sedmice treba da uru~imo kqu~eve ku}a za vi{e~lane porodice u Rogatici, Sokocu, Trnovu i Bile}i, i time }emo im trajno ri je {i ti stam be no pi -

tawe - re kao je Dra go savqevi}. Vlada RS je za ku}e u Vlasenici ulo`ila 320.000 KM, a ostatak su obezbijedile op{tin ske vlas ti. Na ~el nik Vlasenice Mladen Popovi} izrazio je interesovawe da se ovaj program nastavi i daqe. - Kamo sre}e da su neke biv{e vlade u prethodnim godinama ovo radile. Sigurno je da bi stambene probleme ovih po ro di ca ri je {i li mnogo ranije - rekao je Popovi}. Vla se ni ~a nin Ra do van Mirkovi} ima petoro djece. Najstarija Jovana je sedmi razred, a najmla|i Adrijan ima nepune ~etiri godine.

@ive od dje~ijeg dodatka i povremenih {umskih poslova. - Ne mogu vam opisati kako je kad ~ovjek poslije devet godina stanovawa privatno i seqakawa sa djecom od ku}e do ku}e dobije svoju ku}u. Naprosto jo{ uvijek ne mogu da povjerujem da je ovo istina, da ne sawam... Sva ka ~ast onima koji su nam ovo omogu}ili i veliko im hvala - rekao je Mirkovi}. U nove ku}e, povr{ine od oko 100 metara kvadratnih, ju~e su u vlaseni~kom nasequ Bregovi uselile i porodice Radojke Radi} i Bose Prodanovi}, dok je porodi~na ku}a Qube Radoj~i}a izgra|ena u selu Cikote.

U~ionice u Sredwoj {koli u Rogatici vi{e ne}e biti hladne

Vlastito grijawe od ponedjeqka ROGATICA - Sredwa {kola u Rogatici od ponedjeqka, 30. novembra, paqewem toplovodnog kotla kapaciteta 380 kilovata dobi}e alternativno grijawe za cijeli objekat u kojem se izvodi nastava za 442 u~enika. Ovo je u petak rekao direktor izvo|a~a radova “Indposting” iz Sokoca Milo{ - Mi{o [ibalija. Za ove rado ve op {ti na Ro ga ti ca iz buyeta je iz dvo ji la 65.000 maraka kroz Program kapitalnih investicija za 2009. godinu. Uvo|ewe sopstvenog grijawa u {kolu bilo je neop ho dno zbog to ga {to je prestala sa radom Drvna industrija “Sjeme}” iz ~ije su

kotlovnice do sada grijane i prostorije Sredwe {kole.

OP[TINA izdvojila 65.000 maraka - Za novo, alternativno, grijawe {kole, pored novog kotla koristi}e se postoje}a toplovodna mre`a, a grija}e se vi{e od 2.800 metara kvadratnih prostora u starom i novom dijelu {kole u kojem se odr`ava teorijska nastava, sa prate}im prostorijama od kojih je jedna, uz dogradwu odgovaraju}eg dimwaka, iskori{}ena za smje{taj kotla - ka`e direktor Sredwe {kole u Rogatici Stevo Doki}. S. M.

Zidawe dimwaka u Sredwoj {koli

FOTO: S. MITROVI]

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 13

Po~ela prva faza ure|ewa industrijske zone Vrijednost radova, koji se odnose na izgradwu prilaznog puta, koje izvodi preduze}e “Bijeqina put”, iznosi 20.000 maraka. Du`ina saobra}ajnice je 640 metara, a rok za zavr{etak radova sedam dana.

FOTO: A. VASOVI]-MILKI]

BIJEQINA - U Bijeqini je u petak po~ela prva faza ure|ewa industrijske zone na prostoru iza “Agrotr`nog centra“, nedaleko od magistralnog puta prema Br~kom, javila je Srna.

Ministar Stanislav ^a|o posjetio Pelagi}evo

Policija i op{tina dobro sara|uju

Izuzetno sam zadovoqan onim {to sam vidio u Pelagi}evu, jer je u prvih deset mjeseci ovdje zabiqe`eno samo jedno naru{avawe javnog reda i mira, istakao Stanislav ^a|o PI[E: VOJO SAJLOVI] [email protected]

PE LA GI ]E VO - Mi nistar unutra{wih poslova Re pu bli ke Srpske Sta ni slav ^a|o boravio je u radnoj po sje ti op {ti ni Pelagi}evo. Tom prilikom obi{ao je policijsku stanicu u ovoj op{tini i razgovarao sa na~elnikom Simom Staki}em. U razgovorima je kon-

stantovano da policija i op{tina dobro sara|uju. - Ovo je jedna u nizu posjeta svim policijskim stani ca ma i je dan od mno gih obilazaka lokalnih zajednica u Republici Srpskoj, gdje smo sagledali bezbjednosno stawe.

[amac

Promovisan roman Rajka Vasi}a [AMAC - U [amcu je promovisan roman Rajka Vasi}a “Prsti ludih o~iju“, koji, prema rije~ima autora, ima ratnu radwu i govori o sudbini pojedina~ne svijesti. - Ovo je roman koji je posqedica `ivota. Bio sam ~etiri godine na liniji i tamo sam dobio ideju da, ako ostanem `iv, napi{em roman - rekao je Vasi} na promociji. On je dodao da ovo djelo, iako ima ratnu radwu, nije klasi~an ratni roman. - Kwiga je puna smrti, {to rat i donosi, ali je zanimqivije kako svijest prolazi kroz sve to i samu sebe opravdava naveo je Vasi}, istakav{i da poruka kwige ne nudi izlaz, te da pomirewe me|u qudima ne zna~i i povjerewe. Recenzent Nikola Vukoli} rekao je da je roman pisan znala~ki i da su u wemu dati prizori ratnih zbivawa na ovim prostorima i “naslikana“ psihologija wihovih tragi~nih junaka. A. V. M.

STABILNA bezbjednosna situacija

Izu ze tno sam za do voqan onim {to sam Prijetwe vidio u Pelagi}evu, jer je u prvih deMinistar Stanislav ^a|o osvrnuo se i na set mjeseci ovdje sve ~e{}e prijetwe upu}ene politi~arima za biqe`e no sa mo je dno na ru iz Republike Srpske, koji rade u zajedni{a vawe ja vnog ~kim organima. re da i mi ra - Policija Republike Srpske tra`i dodais ta kao je mi tne mjere s ciqem za{tite bezbjednostinis tar ^a|o. rekao je ^a|o.

Sa promocije romana Rajka Vasi}a

[amac Stanislav ^a|o sa Simom Staki}em

Na~elnik op{tine Pelagi}evo Simo Staki} rekao je da lokalna zajednica i Policijska stanica u Pelagi}evu dobro sara|uju. - Imamo profesionalan

FOTO: V. SAJLOVI]

odnos sa policijom u Pelagi }e vu i upo zna ti smo sa svim wihovim aktivnostima. Mi nis tru ^a |i pre do ~io sam sve planove op{tine naglasio je Staki}.

Bosna i Hercegovina MINISTARSTVO PRAVDE

POLICIJA Prijavqena dva krivi~na djela.

HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledan je 41 pacijent.

VODA Uredno snabdijevawe vodom.

STRUJA Uredno snabdijevawe strujom.

Bosna i Hercegovina MINISTARSTVO PRAVDE

Na osnovu strate{kog programa 3.3.3. Strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini, kojim su utvr|ene mjere neophodnosti ispitivawa modaliteta aktivnijeg anga`mana nevladinog sektora u pra}ewu rada sektora pravde u Bosni i Hercegovini, a rukovode}i se zakqu~kom Druge konferencije ministara pravde u Bosni i Hercegovini, predsjednika Visokog sudskog i tu`ila~kog savjeta Bosne i Hercegovine i Pravosudne komisije Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine da institucije sektora pravde u Bosni i Hercegovini omogu}e uspostavqawe mehanizama za aktivnije u~e{}e i anga`man organizacija civilnog dru{tva u pra}ewu provo|ewa Strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, o b j a v q u j e:

JAVNI POZIV ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRU[TVA ZA AKTIVNIJE U^E[]E I ANGA@MAN U PRA]EWU PROVO\EWA STRATEGIJE ZA REFORMU SEKTORA PRAVDE U BOSNI I HERCEGOVINI Strategija za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini (SRSP u BiH) i wen Akcioni plan (AP SRSP u BiH) usvojeni su polovinom, odnosno krajem 2008. godine. SRSP u BiH predstavqa sveobuhvatan dokument sektora pravde u Bosni i Hercegovini, koji, kroz provo|ewe aktivnosti pojedinih programa iz pet strate{kih oblasti (pravosu|e, izvr{ewe krivi~nih sankcija, pristup pravdi, podr{ka ekonomskom rastu, dobro upravqan i koordiniran sektor), ima za ciq uspostavqawe efikasnog i koordiniranog sistema pravde u Bosni i Hercegovini, odgovornog prema svim gra|anima Bosni i Hercegovini i potpuno uskla|enog sa evropskim standardima, te najboqom praksom, garantuju}i vladavinu zakona. Cijene}i zna~aj aktivnijeg anga`mana organizacija civilnog dru{tva (OCD) u razli~itim aspektima budu}ih reformskih nastojawa u sektoru pravde u Bosni i Hercegovini, ukqu~uju}i procese pra}ewa i procjene provo|ewa SRSP u BiH, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, zajedno sa Visokim sudskim i tu`ila~kim savjetom Bosne i Hercegovine, Pravosudnom komisijom Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, te entitetskim i kantonalnim ministarstvima pravde poziva sve OCD iz Bosne i Hercegovine da iska`u interes i prijave se za sistemsko pra}ewe i procjenu provo|ewa mjera utvr|enih u SRSP u BiH i AP SRSP u BiH. OCD koje se `ele odazvati na ovaj Javni poziv trebaju u prijavi iskazati interes za pra}ewe jedne od strate{kih oblasti: 1. Strate{ka oblast 1 – Pravosu|e; 2. Strate{ka oblast 2 – Izvr{ewe krivi~nih sankcija; 3. Strate{ka oblast 3 – Pristup pravdi; 4. Strate{ka oblast 4 – Podr{ka ekonomskom rastu; 5. Strate{ka oblast 5 – Dobro rukovo|en i koordiniran sektor. Odgovornosti OCD u procesu pra}ewa provo|ewa SRSP u BiH: 1) OCD }e proces pra}ewa i procjene provo|ewa SRSP u BiH i wenog AP vr{iti naspram usvojenih godi{wih programa rada institucija iz sektora pravde u Bosni i Hercegovini, putem redovnih kontakata i prikupqawa informacija i podataka od ~lanova Funkcionalnih radnih grupa (FRG), kao i putem aktivnog u~e{}a u radu FRG i drugih zna~ajnih izvora informacija po slobodnom izboru OCD; 2) Nakon obrade, organizovawa i analizirawa svih prikupqenih podataka i informacija dobijenih putem individualnih kontakata sa ~lanovima FRG i iz drugih zna~ajnih izvora informacija po slobodnom izboru OCD, svaka od OCD }e sa~initi izvje{taj o pra}ewu i procjeni provo|ewa Strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini za strate{ku oblast za koju iska`e interes, a u skladu sa uputstvom za izvje{tavawe i jedinstvenim obrascima za izvje{tavawe; 3) Pojedina~ne izvje{taje OCD predstavnici OCD }e na zajedni~kom sastanku objediniti u jedinstveni izvje{taj o pra}ewu i provo|ewu SRSP u BiH, u rokovima koji su uskla|eni sa kalendarom aktivnosti FRG i ministarskih konferencija, koji se za svaku predstoje}u kalendarsku godinu utvr|uju na godi{wim ministarskim konferencijama u decembru teku}e godine; 4) Objediweni izvje{taj OCD }e dostaviti Tehni~kom sekretarijatu za pra}ewe provo|ewa SRSP u BiH na uvid i eventualno usagla{avawe, ukoliko se to ocijeni potrebnim; 5) Kona~ni objediweni tromjese~ni, polugodi{wi, devetomjese~ni i godi{wi izvje{taji OCD o

pra}ewu i procjeni provo|ewa SRSP u BiH OCD }e prezentovati na konferencijama ministara pravde i predsjednika Visokog sudskog i tu`ila~kog savjeta Bosne i Hercegovine i Pravosudne komisije Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, kao i na redovnim sastancima informisawa donatora u sektoru pravde u Bosni i Hercegovini. Ministarska konferencija shodno tome usvoji}e zakqu~ak o izvje{taju OCD, a Tehni~ki sekretarijat u saradwi sa odgovornim institucijama sektora pravde u Bosni i Hercegovini i OCD }e koordinirati provo|ewe istog i izvijestiti ministarsku konferenciju o wegovoj realizaciji. OCD zadr`avaju pravo objave izvje{taja o pra}ewu i procjeni provo|ewa SRSP u BiH i {iroj javnosti. 6) Kona~ni objediweni tromjese~ni, polugodi{wi, devetomjese~ni i godi{wi izvje{taji OCD o pra}ewu i procjeni provo|ewa SRSP u BiH bi}e objavqivani na internet stranicama Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, Federalnog ministarstva pravde, Ministarstva pravde Republike Srpske, Visokog sudskog i tu`ila~kog savjeta Bosne i Hercegovine i Pravosudne komisije Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, kao i na internet stranicama OCD koje iska`u interes za pra}ewe neke od oblasti SRSP u BiH. Tehni~ki sekretarijat za pra}ewe provo|ewa SRSP u BiH osigura}e OCD koje iska`u interes za pra}ewe i procjenu provo|ewa aktivnosti SRSP u BiH nesmetan i blagovremen pristup svim informacijama i podacima vezanim za provo|ewe SRSP u BiH, kao i sastancima FRG, konferencijama ministara pravde i predsjednika Visokog sudskog i tu`ila~kog savjeta Bosne i Hercegovine i Pravosudne komisije Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, te redovnim sastancima informisawa donatora u sektoru pravde u Bosni i Hercegovini. Pravo u~e{}a: U~e{}e u ovom Javnom pozivu je otvoreno, na jednakim osnovama, za sve registrovane OCD. U okviru prijave na Javni poziv, OCD su du`ne dostaviti slijede}e podatke: 1) Izjavu o spremnosti na preuzimawe odgovornosti za pra}ewe i procjenu provo|ewa jedne strate{ke oblasti SRSP u BiH; 2) Podatke o prethodnom iskustvu u radu u sektoru pravde u Bosni i Hercegovini. NAPOMENA: Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine i druge institucije sektora pravde u Bosni i Hercegovini ne}e obezbje|ivati finansijska sredstva za provo|ewe Memoranduma o razumijevawu. Preuzimawe dokumentacije: Svi dokumenti relevantni za prijavu na Javni poziv dostupni su na internet stranici Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine www.mpr.gov.ba, odnosno putem linka: http://www.mpr.gov.ba/bs/str.asp?id=8. Kontakt lice za sve daqe informacije je gospo|a Selma Yihanovi}-Gratz, telefon broj (033) 281-599, e-mail adresa: [email protected]. Ovaj Javni poziv u istovjetnom obliku objavqen je na web stranici Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine i ostaje otvoren 14 dana od dana objavqivawa u dnevnim listovima i na web stranici Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine. Sve prijave na ovaj Javni poziv dostavqaju se putem e-maila na slijede}u e-mail adresu: [email protected]

14 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Buxet za sqede}u godinu za ~etvrtinu mawi od ovogodi{weg PETROVO - Odbornici Skup{tine op{tine Petrovo usvojili su u petak Nacrt odluke o buxetu op{tine za idu}u godinu u iznosu od 2,34 miliona KM, {to je mawe za 701.000 KM ili 23 odsto od ovogodi{weg, koji je iznosio 3,03 miliona KM. Novi buxet bi trebalo da bude na nivou ovogodi{weg rebalan-

siranog buxeta, kolika treba da bude i ukupna buxetska potro{wa. U ukupnoj buxetskoj potro{wi Administrativna slu`ba op{tine u~estvova}e sa 1,5 miliona KM, a SO sa 155.000 KM. S. L.

Op{tina Tesli} izmiruje obaveze nastale pro{logodi{wim deficitom

Otvarawe puta u nasequ [ereg

Vra}eno vi{e od dva miliona dugova FOTO: N. SIMI]

Derventa

Mje{tani naseqa [ereg dobili asfalt DERVENTA - U nasequ [ereg, op{tina Derventa, pu{ten je u saobra}aj asfaltirani put u du`ini od 2.200 metara. Vrijednost radova je ve}a od 140.000 maraka, a novac je izdvojen iz Razvojnog programa Vlade RS. - Mje{tani nisu izdvajali novac, jer su u~estvovali na izgradwi glavne putne komunikacije u Velikoj So~anici - rekao je na~elnik op{tine Milorad Simi}. Du{an Ra{i}, odbornik u Skup{tini op{tine Derventa, istakao je da je dugogodi{wim mukama mje{tana kona~no do{ao kraj. - Asfaltirawe puta kroz naseqe [ereg u Velikoj So~anici je od velike va`nosti, jer su sada 192 doma}instva u [eregu povezana sa centrom sela. Sa [eregom su povezana jo{ tri naseqa: Kru{~i~ani, Dowani i \uki}i - rekao je Ra{i}. N. S.

Doboj PORODILI[TE Ro|eno {est djevoj~ica i ~etiri dje~aka. POLICIJA Zabiqe`eno osam krivi~nih djela i jedno naru{avawe javnog reda i mira. Dogodile su

se dvije saobra}ajne nesre}e. STRUJA Uredno snabdijevawe elektri~nom energijom. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

Neizmirene obaveze zate~ene u buxetu krajem 2008. godine iznosile 5.886.097 maraka, a deficit je ~inio 53 odsto ukupno ostvarenih prihoda, koji su iznosili 11.004.568 maraka, istakao Miodrag Luki} PI[E: VITO TOPI] [email protected]

TE SLI] - Op {ti na Te sli} je u ovoj godini izmirila 2.126.200 maraka obaveza nastalih pro{logodi{wim deficitom buyeta. Ovo je istakao zamjenik na~el ni ka op {ti ne Mio drag Luki}, koji je i v.d. na~elnika op{tinskog Odjeqewa za finansije. Luki} je rekao da }e preostalih 3.759.896 maraka biti izmireno iz teku}eg priliva prihoda u buyetu i kreditnog zadu`ewa op{tine u iznosu od 2.000.000 maraka. Odbornici SO Tesli}

OSTALO 3.759.896 maraka neizmirenih obaveza On je napomenuo da su neizmi re ne oba ve ze za te ~e ne u buyetu kra jem 2008. go di ne

iznosile 5.886.097 maraka i da je de fi cit ~i nio 53 od sto ukupno ostvarenih prihoda koji su iznosili 11.004.568 maraka. Prema Luki}evim rije~ima, takvo buyetsko nasqe|e uslo-

FOTO: V. TOPI]

vilo je da ovogodi{wi buyet bude osiroma{en u razvojnoj komponenti. On je istakao da tek usvojeni nacrt buyeta za sqede}u godinu ima razvojnu komponentu. - Nacrt buyeta op{tine Te-

sli} za 2010. godinu planiran je u iznosu od 14.510.000 maraka, a od tog iznosa 5.219.750 maraka ili 36 odsto predvi|eno je za kapitalne tro{kove i otplatu doma}eg duga - istakao je Miodrag Luki}.

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 15

Kod rudnika Omarska zasa|eno 250 sadnica smr~e “Arselor Mital Prijedor” Vladimir Kr~kovski rekao je da su u ovoj akciji u~estvovali dobrovoqci zaposleni u ovom rudniku. Kr~kovski je najavio da }e sa|ewe drve}a, koje }e odvajati kop `eqezne rude od naseqa, biti nastavqeno u proqe}e. S. T.

FOTO: D. KEREZOVI]

PRIJEDOR - Povodom Svjetskog dana volontera, na povr{inskom kopu rudnika u Omarskoj kod Prijedora u petak je zasa|eno 250 sadnica smr~e, ~ime je po~elo formirawe zelenog pojasa izme|u rudi{ta i naseqa.Slu`benik za odnose s javno{}u u preduze}u

Prijedor~anin Vico Savi} ve} 55 godina radi kao dimwa~ar

^is ti dimwake i "do no si sre }u"

Bio sam veoma mlad kada sam do{ao da radim kao dimwa~ar i nisam se pokajao. Pro{ao sam skoro svaku ku}u i gotovo da nema dimwaka koji nisam o~istio. Bilo je to vrijeme kad je gotovo svako doma}instvo lo`ilo pe}i, rekao Savi} PI[E: SNE@ANA TASI] [email protected]

PRI JE DOR - Ma lo je Prijedor~ana koji se mogu pohvaliti da su tako rado vi |e ni na uli ca ma gra da kao {to je to dimwa~ar Vico Savi}. Wemu se ne raduju sa mo za to {to ~is ti dimwake i tako poma`e da se lak{e nalo`i vatra u ku}i, ve} i zbog toga {to mnogi qudi vje ru ju da }e im biti sre}an dan, kad vide dimwa~ara. I tako Vico ve} 55 godina ~isti dimwake i “donosi sre}u“ stanovnicima Prijedora. Iako ni je Pri je dor ~a nin, ve} je rodom iz Lakta{a, poslije zavr{ene [kole u~enika u privredi, u kojoj je poha |ao dimwa~ar ski za nat, obreo se u Prijedoru, gdje je proveo ~itav svoj radni vijek. - Bio sam veoma mlad kad sam do {ao da ra dim kao dimwa~ar i nisam se pokajao. Pro{ao sam skoro svaku ku}u i gotovo da nema dimwaka koji nisam o~istio. Bilo je to vri je me kad ni je bilo centralnog grijawa i ka da je go to vo sva ko do ma }instvo lo`ilo pe}i - rekao

Za{tita voda u slivu rijeke Vrbawe

Kozarska Dubica

Obnovqena gradska sportska dvorana Dimwa~ar Vico Savi}

je Savi} i dodao da je imao dosta posla, da mu je radni vijek pro{ao kao tren i da je do~ekao zaslu`enu penziju, ali jo{ uvijek radi. Vi co ka `e da su mu se uvijek najvi{e radovala djeca, koja su pogotovo nekada

}u, nikad mi se ni{ta stra{no nije desilo. Nije me bilo sramota ni {to imam garave ruke, jer sam s wima po{teno zara|ivao za hqeb - pri~a Vico Savi}.

FOTO. S. TASI]

tr~ala ispred wega ulicom i najavqivala wegov dolazak.

WEGOVOM dolasku najvi{e se radovala djeca - Ne znam da li sam nekom donio sre}u, ali takvo je vjerovawe i drago mi je bilo da me qudi pozdravqaju i do~ekuju sa osmijehom - istakao je Vico Savi}. Bez obzira na to {to je u penziji, Vico jo{ uvijek radi, dodu{e sada sa sinom koji je preduzetnik, te tako ima priliku da obu~ava dva radnika da nastave ovaj rijetki zanat.

- Sada me odmjewuju mla|i radnici, sa kojima sam svaki dan na terenu, da bi im pokazao kako da savladaju sve tajne ovog zanata - naglasio je Vico Savi}. Sad za dimwa~a re ima mawe posla, jer mnogi stanovi imaju centralna grijawa, a neki qudi ~esto prostorije griju i na struju. - Posla ima mawe, ali nikad ga ne mawka. I pre ko qeta, kad se prestane sa lo`ewem, obavqamo konzervaciju kotlova za grijawe, koje generalno peremo i konzerviramo. Ovaj posao }u raditi sve dok budem mogao da hodam.

Porodica Kazi} iz Gorwih [ipraga kod Kotor Varo{a bavi se proizvodwom mlijeka

re do vno pla }a lo. Po sli je zastoja naplate za isporu~eno mlijeko, ugovor o reprogra mu se po {tu je, pa je krenula i redovnija isplata - rekao je Esad Kazi}.

KAZI]I imaju 20 muznih krava Ka zi }i ka `u da sva ko dnevno puno rade, nemaju radnog vre me na, ali ka da na kra ju mje se ca sve sa be ru, ipak su, za do voqni. Ma da bi, s ob zi rom na ulo `e ni trud, mo glo bi ti i zna tno boqe. Esad Kazi} uzgojem krava bavi se ve} tri godine, a ova porodica je u izgradwu

FOTO: D. KEREZOVI]

Mjese~no isporu~e 3.000 litara KOTOR VARO[ - Vlasnik farme muznih krava u pod vla {i }kom po vra tni ~kom selu Gorwe [i pra ge kod Kotor Varo{a Esad Kazi} mje se ~no ispo ru ~i Mqekari “DTD“ u [wegotini oko tri hiqade litara mlijeka. Esad i wegov otac Re fik, koji imaju farmu od 20 mu znih kra va, ka `u da bi, kada bi imali garanciju da }e mli je ko bi ti re do vno pre uzi ma no i pla }a no, udvos tru ~i li broj mu znih krava. - Na selu bi se moglo do bro `i vje ti ka da bi se poqoprivrednicima pru`ila ve}a podr{ka, obezbijedio pla sman proi zvo da i

U Kotor Varo{u promovisana kwiga

KOTOR VARO[ - U Sredwo{kolskom centru “Nikola Tesla“ u Kotor Varo{u u srijedu je odr`ana promocija kwige “Sliv rijeke Vrbawe - resursi i ekologija“, autora Milorada Doki}a iz ^elinca. Kwigu je izdala Narodna biblioteka “Ivo Andri}“ iz ^elinca. Recenzent kwige, akademik Drago Brankovi}, rekao je da je autor sagledao prirodna bogatstva rijeke Vrbawe od izvora do u{}a, wenih pritoka i dokumentovao zaga|iva~e. Profesor dr Ivan [ijakovi} istakao je da je kwiga neka vrsta projekta - kako poboq{ati za{titu ~ovjekove okoline. Profesor dr Miodrag Romi} naglasio je da je u kwizi prvi put identifikovano 1.845 zaga|iva~a sliva rijeke Vrbawe. - Osnovna poruka kwige je da je zazvonila ekolo{ka uzbuna. Pozvali smo pojedince i institucije, nevladine organizacije da nam se pridru`e u borbi za o~uvawe zdrave `ivotne sredine - rekao je autor kwige Milorad Doki}. D. K.

OPASNOSTI - Za razliku od onih koji rade i kancelarijama, ja sam uvijek bio na otvorenom. Bilo je raznih opasnosti, od zapaqenih dimwaka do padova sa visokih krovova, ali, na sre-

Sa promocije kwige Milorada Doki}a

Sa farme Esada Kazi}a u Gorwim [ipragama

{ta le in ves ti ra la oko 50.000 maraka. Kazi}i se bave i p~elarstvom i ove godine su od 50 dru {ta va izvrcali oko tonu kvalitetnog meda. Mje{tani Gorwih [i-

praga isti~u da ih je obradovao nedavni zavr{etak izgradwe mosta na Crkvenici, te da o~e ku ju da }e us ko ro biti trajno rije{en i problem snabdijevawa vodom. D. K.

KOZARSKA DUBICA - U Kozarskoj Dubici zavr{eni su radovi na rekonstrukciji grad ske spor tske dvo ra ne, vrijedni 25.000 maraka. Prema rije~ima direktora op{tinskog Centra za informisawe i kulturu Dragana Ja }i mo vi }a, ra do vi na re kon stru kci ji tra ja li su vi{e od mjesec dana, a finansirani su sredstvima iz buyeta op {ti ne Ko zar ska Dubica, kao i donatorskim sredstvima.

- Ure|en je unutra{wi dio sportske dvorane, a uveliko je po boq{an i vawski iz gled objekta. Dvorana je dobi la sa lu za bo ri la ~ke sportove koja je bila neophodna. Osim toga, okre~eni su unutra{wi zidovi, zavr{en predwi dio fasade, ofarbana stolarija, postavqena nova prozorska stakla, kao i vawska rasvjeta, te ure|ena bi le tar ni ca - na gla sio je Ja}imovi}. T. D.

Skup{tina op{tine Ribnik

Podr{ka i pomo} Bora~koj organizaciji RIBNIK - Na redovnoj sjednici Skup{tine op{tine Ribnik, koja je odr`ana u petak, odbornici su jednoglasno usvo ji li iz vje {taj Op {tin ske bo ra ~ke or ga ni za ci je za prvih {est mjeseci ove godine. Na~elnik za lokalnu upravu op{tine Ribnik Du{ko Daki} istakao je da je saradwa sa Op{tinskom bora~kom organizacijom na zavidnom nivou, iako je, kako je rekao, ovo te`ak period u kojem se sprovodi revizija. Odbornik Milorad Jankovi} apelovao je da i ostala preduze}a i ustanove sa podru~ja op{tine pla}aju ~lanarinu, kao {to to radi [umsko gazdinstvo “Ribnik“. Odbornici su usvojili i Odluku o dopunskim pravima porodica poginulih boraca, vojnih invalida i boraca. - To je jo{ jedan od na~ina kako da se pomogne pomenutim kategorijama stanovni{tva - rekao je Du{ko Daki}. V. K.

Mrkowi} Grad POLICIJA Evidentiran jedan po`ar u selu G. Graci. STRUJA Zbog kvarova na niskonaponskoj mre`i dolazilo je do kra}ih prekida u napajawu

strujom nekih potro{a~a. PORODILI[TE Ro|ena jedna djevoj~ica i jedan dje~ak. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

16 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

OGLASI

ORGANIZUJE 55. IZBOR 10 NAJBOQIH SPORTISTA REPUBLIKE SRPSKE

1. Nemawa BILBIJA fudbal

2. Miqan ]OSI] tekvondo-savez

5. Maja MASTIKOSA plivawe

6. Miodrag R. SAVI] {ah

9. Milica DEURA ko{arka

10. Dejana KNE@EVI] rukomet

11. @ana NOVAKOVI] smu~awe

14. Danijel TOPALOVI] boks

15. Lusija KIMANI atletika

13. Dra`en SUBOTI] xudo

17. Maja STOJKOVI] tekvondo-asocijacija

3. Goran DOJ^INOVI] automobilizam

7. \or|e PA[TAR kuglawe

18. Rade KELE^EVI] sportski ribolov

GLASATI MO@ETE TAKO [TO U SMS PORUCI NAPI[ETE

GL BROJ KANDIDATA I PO[AQETE NA BROJ 065 1370 CIJENA PORUKE 0.88 KM SA PDV-om

4. Oqa @ERAJI] kik boks

8. Maja MIRDIWA karate

12. Dragan BABI] kajak i kanu

16. Dijana VASI] odbojka

19. @arko LAZI] streqa{tvo

GL 0651370

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 17

OGLASI

Na osnovu ~lana 7. 10. i 11. Zakona o javnim preduze}ima (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 75/04), ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 41/03) i ~lana 65. Statuta Industrijske planta`e a.d. Bawa Luka, te Odluke o utvr|ivawu kriterija za izbor direktora Industrijske planta`e a.d. Bawa Luka broj 1251/09 od 13.11.2009. godine, Nadzorni odbor Industrijske planta`e a.d. Bawa Luka, na I sjednici odr`anoj 13.11.2009. godine, donio je Odluku o raspisivawu

JAVNOG KONKURSA

za izbor i imenovawe direktora Industrijske planta`e a.d. Bawa Luka I - Pravni osnov Nadzorni odbor Industrijske planta`e a.d. Bawa Luka raspisuje javni konkurs za izbor i imenovawe direktora Industrijske planta`e a.d. Bawa Luka u skladu sa Zakonom o javnim preduze}ima, Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske, Statutom Industrijske planta`e a.d. Bawa Luka i Odlukom o utvr|ivawu kriterija za izbor direktora Industrijske planta`e a.d. Bawa Luka.

VI - Sukob interesa: Kandidat za direktora ne mo`e obavqati du`nost, aktivnost ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa, kako je to navedeno u ~lanu 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 41/03) i ~lanu 13 Zakona o javnim preduze}ima (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 75/04).

II - Opis poslova Nadle`nost, obaveze i odgovornost direktora Industrijske planta`e a.d. Bawa Luka utvr|ene su zakonom i Statutom Dru{tva.

VII - Potrebni dokumenti Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova: - biografiju o kretawu u slu`bi - uvjerewe o dr`avqanstvu (ne starije od 6 mjeseci), - izvod iz mati~ne kwige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci), - uvjerewe o op{toj zdravstvenoj sposobnosti (ne starije od 6 mjeseci), - ovjerenu kopiju diplome o zavr{enoj {koli, - uvjerewe o radnom sta`u - iskustvu u struci, - uvjerewe da nije osu|ivan, odnosno da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 6 mjeseci), - za dokaze iz ta~ke IV alineja 7. i 8. op{tih uslova i ta~ke VI - sukob interesa, kandi dati dostavqaju pismenu izjavu, kao i izjavu o nepostojawu sukoba interesa i - smjernice rada i poslovawa Dru{tva za mandatni period.

III - Mandat Izbor i imenovawe direktora Industrijske planta`e a.d. Bawa Luka vr{i se na period od 4 (~etiri) godine, uz mogu}nost ponovnog izbora. Kandidat za direktora Industrijske planta`e a.d. Bawa Luka mora ispuwavati sqede}e uslove: IV - Op{ti uslovi: 1. da je dr`avqanin Republike Srpske - Bosne i Hercegovine, 2. da je stariji od 18 godina, 3. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost, 4. da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be na bilo kojem nivou vlasti u BiH ili entiteta, zbog izre~ene disciplinske mjere u periodu od 3 godine prije objavqivawa konkursa, 5. da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak, 6. da nije osu|ivan za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova direktora za koje se kandiduje, 7. da se na wega ne odnosi ~lan IX stav 1. Ustava BiH, 8. da nije lice koje obavqa izvr{nu funkciju u politi~koj stranci, na bilo kojem nivou politi~kog organizovawa. V - Posebni uslovi: 1. visoka stru~na sprema VSS (VII stepen), {umarskog, tehni~kog ili dru{tvenog smjera, 2. najmawe 5 godina radnog iskustva na rukovode}im radnim mjestima u struci, 3. potrebno stru~no znawe iz djelatnosti kojima se ovo ili sli~no dru{tvo bavi, 4. dokazani rezultati i uspjesi u obavqawu dosada{wih rukovode}ih funkcija i poslova, 5. ponu|ene smjernice rada i poslovawa Dru{tva za mandatni period, 6. poznavawe rada na ra~unaru

Sa svim kandidatima koji ispuwavaju uslove iz ovog konkursa obavi}e se intervju, o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavije{teni. VIII - Objavqivawe javnog konkursa Ovaj konkurs bi}e objavqen u “Slu`benom glasniku Republike Srpske” i u dnevnom listu “Glas Srpske”. IX - Rok za podno{ewe prijava Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od dana posqedweg objavqivawa. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe. Prijave se mogu dostaviti li~no na protokol Dru{tva ili putem po{te na adresu: Industrijske planta`e a.d. Bawa Luka, ulica Veqka Mla|enovi}a bb, sa naznakom “Prijava na konkurs” i “ne otvaraj”. Broj: 1252/09 13. novembra 2009. godine Bawa Luka

Predsjednik Nadzornog odbora Goran Mayar

18 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

EBRD u~estvuje u privatizaciji ruskih kompanija BRISEL - Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) objavila je da podr`ava privatizaciju ruskih kompanija i da bi mogla u~estvovati u tom programu kojim vlada namjerava da prikupi 2,5 milijardi dolara u 2010. godini, prenijele su agencije.

Biznis

Ruska vlada ove sedmice odobrila je plan o prodaji dr`avnih akcija u vi{e od 400 kompanija u idu}oj godini, ukqu~uju}i luke i aerodrome, brodogradili{ta i energetske kompanije, kako bi napunila buxet ispra`wen ekonomskom krizom. FOTO: GLAS SRPSKE

ZVANI^NA KOTACIJA Zvani~ni Promjena Vrijednost kursa kurs

Dioni~ko dru{tvo

BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO SARAJEVO OSIGURAWE D.D. SARAJEVO KLAS D.D. SARAJEVO

15.96 9.54 7.37

2,018 32,503.66 0 0 0 0

KOTACIJA FONDOVA Dioni~ko dru{tvo " " ZIF PROF-PLUS D.D. SARAJEVO " " ZIF BIG INVEST. GR. D.D. SARAJEVO ZIF HERBOS FOND D.D. MOSTAR " " ZIF CROBIH FOND D.D. MOSTAR

Sredwi PrometVrijednost kurs dionica 4.63 250,750 1,161,034.3 4.9

50,754 248,842.40

6.8

7,380

50,137.10

5.3

499

2,644.70

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE Dioni~ko dru{tvo

Sredwi Promet Vrijednost kurs dionica

19.7 20,000 394,000.00 UNION BANKA D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BiH D.D. SARAJEVO 32.07 7,526 241,287.23 113.12 968 109,728.71 FD SARAJEVO D.D. SARAJEVO 75.65 1,220 92,401.60 RMU KAMENGRAD D.D. SANSKI MOST 21 3,940 82,740.00 VRANICA D.D. SARAJEVO

Vladimir Putin

“EDF” se pridru`io projektu “Ju`ni tok“ RAMBUJE - Ruski premijer Vladimir Putin rekao je u petak da su francuska elektrodistribucija “EDF” (Electricite de France) i ruski “Gasprom“ sklopili sporazum o ulasku “EDF“-a u rus ki pro jekat iz gradwe ga sovoda “Ju`ni tok“, prenijele su agencije. U~e{}e “EDF“-a u konzorcijumu “Ju`nog toka“ trebalo bi da iznosi oko deset odsto.

Stanovnici prosje~no zadu`eni 1.419 KM

Izvje{taj Agencije za bankarstvo RS za devet mjeseci ove godine

Stanovnici Srpske mawe zadu`eni

Mawa zadu`enost po glavi stanovnika pokazuje da se, usqed straha od gubitka posla, qudi mawe zadu`uju i redovno vra}aju svoje kredite, rekao Aleksandar Quboja PI[E: MARINA ^IGOJA [email protected]

BAWA LUKA - Kreditna zadu`enost po stanovniku u Republici Srpskoj u devet mjeseci ove godine iznosila je 1.419 maraka i mawa je za 69 maraka ili pet odsto u odnosu na pro{lu godinu. Ka za li su ovo “Gla su Srpske“ u Agenciji za bankarstvo RS i dodali da u devet mje se ci ove go di ne uku pno plasirani krediti pravnim licima iznose vi{e od dvije milijarde maraka. - Stanovnicima Srpske u istom periodu odobreno je oko dvije milijarde maraka kredita - ka`u u Agenciji. Prema izvje{taju Agencije, {tedwa stanovnika RS u ovoj godini iznosi 1,1 milijardu maraka i ve}a je u odnosu na kraj pro{le godine za ~etiri odsto.

- Rast {tedwe u 2009. godini rezultat je vra}awa povjerewa gra|ana u bankarski sektor - rekli su u Agenciji.

QUDI vi{e vjeruju bankama Predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udru`ewu ekonomista RS SWOT Aleksandar Quboja ka`e da smawena zadu`enost po glavi stanovnika pokazuje da se, usqed straha od gubitka posla, qudi mawe zadu`uju i redovno vra}aju svoje kredite. On sma tra da po ve }awe kreditirawa privrede, ali i fizi~kih lica, govori da postoje pozitivne aktivnosti u doma}oj privredi. - Rast {tedwe pokazuje da qudi vjeruju bankama, a s obzi-

rom na to da imamo i rast kreditirawa, mo`e se re}i da je do{lo do pozitivnih kretawa u cjelokupnoj privredi RS. Rast {tedwe je i dodatna baza za kreditirawe, jer ako do|e do rasta privredne aktivnosti, stvaraju se doma}e rezerve, a to zna~i da se po svje` novac ne mo ra i}i na inos tra na tr`i{ta - naglasio je Quboja.

Krediti U Agenciji za bankarstvo RS ka`u da su ukupni krediti banaka Republike Srpske na kraju pro{le godine iznosili 3,605 milijardi maraka, dok je za devet mjeseci ove godine odobreno 3,668 milijardi maraka kredita.

FTSE 100 INDEX MEMBERS Naziv kompanije LLOYDS BANKING ROYAL BK SCOTLAN BARCLAYS PLC VODAFONE GROUP HSBC HLDGS PLC

Cijena

Promjena

57.52 34.4 299 137.45 704.7

-2.76 4.24 2.71 -0.18 -0.13

Cijena

Promjena

15.95 16.18 19.34 18.59 29.79

-0.93 0.37 -0.26 1.53 -0.4

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS Naziv kompanije BANK OF AMERICA GENERAL ELECTRIC INTEL CORP PFIZER INC MICROSOFT CORP

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 19

Cijena nafte pala ispod 75 dolara za barel LONDON - Cijena nafte pala je u petak na najni`i nivo u posqedwih {est sedmica, pa je barel sirove nafte iznosio 75 dolara, javile su agencije. Ulaga~i su zabrinuti zbog problema Dubaija s dugovima,

{to bi moglo dovesti do novih gubitaka u finansijskom sistemu. Barel sirove nafte za isporuke u januaru na berzi u Wujorku pao je za pet odsto, na 74,23 dolara.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE Prosje~na cijena

Naziv emitenta

Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3

Idu}e godine mogu}a realizacija novog kredita EIB-a za RS

Za projekte op{tina 80 miliona evra

Do sada su 22 op{tine pokazale interesovawe za izgradwu vodovodnih i kanalizacionih sistema, ~ija je ukupna vrijednost oko 80 miliona evra, istakao Aleksandar Xombi} PI[E: MARINA ^IGOJA [email protected]

BAWA LUKA - Idu}e godi ne mo gao bi da bu de re ali zo van pro je kat sa Evropskom investicionom bankom (EIB) kojim bi u vodo vo dnu i ka na li za ci onu infrastrukturu 22 op{tine u Srpskoj trebalo da bude ulo `e no oko 80 mi li ona evra. Re kao je ovo u pe tak u Bawoj Luci ministar finansija RS Aleksandar Yombi}, poslije sastanka sa potpredsje dni kom EIB-a Da ri om Ska na pi ekom. Sas tan ku je prisustvovao i predsjednik Vlade RS Milorad Dodik. - Pregovori sa EIB-om o kreditu za op{tine jo{ nisu obavqeni, ali o~ekujem da }e se to desiti u idu}ih nekoliko mjeseci. Do sada su 22 op{tine pokazale interesovawe za izgradwu vodovodnih i kanalizacionih sistema, ~ija je ukupna vrijednost oko 80 miliona evra. Razgovarali smo i o projektu op{tinske infrastrukture u Bawoj Luci u vrijednosti od 35 miliona evra, a postoji i niz drugih podru~ja na kojima mo`emo pro{iriti saradwu, kao {to je projekat izgradwe bolnica - istakao je Yombi}. On je rekao da je za sada najva`niji projekat potpisan u ~etvrtak u Sarajevu, a radi se o kreditnoj liniji za mala i sredwa preduze}a od 50 miliona evra, koju EIB plasira posredstvom Investicionorazvojne banke RS. - Ovaj projekat bi}e realizovan ve} po~etkom 2010. godine - naglasio je Yombi}.

35,06 -2,09 153.725,09

Хидроелектране на Требишњици а.д. Требиње

0,38 -8,29

38.967,75

Електродистрибуција а.д. Пале

0,70

0,00

9.100,00

Телеком Српске а.д. Бања Лука

1,47 -1,34

8.085,00

Република Српска - измирење ратне штете 2

35,71 -0,84

5.903,17

Република Српска - измирење ратне штете 1

35,71 -2,86

4.739,00

Република Српска - стара девизна штедња 1

90,50

0,00

3.652,76

0,16

0,62

804,00

Рафинерија уља а.д. Модрича

FONDOVI Prosje~na Promjena Promet cijena

Naziv emitenta ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бања Лука

3,71

0,00

563,92

ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бања Лука

3,70

0,00

0,00

ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бања Лука

4,40

0,00

0,00

ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бања Лука

3,99

0,00

15,96

10,01

0,00

0,00

ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина

0,06

0,00

258,30

ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале

3,28

0,00

0,00

ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бања Лука

6,10

-1,61

1.037,00

ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бања Лука

6,00

0,00

0,00

ЗИФ Привредник инвест а.д. Бања Лука

2,00

0,00

0,00

ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина

1,10

0,00

0,00

ЗИФ ВБ фонд а.д. Бања Лука

4,50

0,00

0,00

ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бања Лука

2,80

0,00

0,00

ЗИФ Zepter фонд а.д. Бања Лука

5,70

-1,72

8.105,40

ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бања Лука

Wema~ka

Otkazi u “Opelu“ nisu rje{ewe

Predstavnici EIB u Bawoj Luci

Skanapieko je rekao da je potpisivawem ugovora o zajmu za finansirawe malih i sredwih preduze}a EIB `eqela da pru`i podr{ku RS.

FOTO: G. [URLAN

dna od finansijskih institucija koja je najzastupqenija u projektima u Republici Srp-

SKANAPIEKO: Kreditima EIB pru`a podr{ku RS - Preusmjeravawem sredstava u mala i sredwa preduze}a ra di se na ra zvo ju i poboq{awu privrede i ekonomije Republike Srpske - kazao je Skanapieko. On je rekao da je EIB je-

skoj, zahvaquju}i prvenstveno partnerskom odnosu sa Vladom RS.

“Indipendent“

Kolaps Dubaija opasan po cijeli svijet

SARADWA Skanapieko je rekao da se saradwa Vlade RS i EIBa ogleda u mnogim oblastima, a ponajvi{e sa malim i sredwim preduze}ima, projektima rekonstrukcije mre`e saobra}ajnica, energetskog sektora, kao i kod obnavqawa materijalne

FRANKFURT - Predsjednik vlade wema~ke pokrajine Hese Rolan Koh upozorio je upravu posrnulog ameri~kog auto-giganta “Yeneral motors“ (GM) da je plan o ukidawu 2.500 radnih mjesta u “Opelu“ potpuno neprihvatqiv i da se moraju tra`iti druge mjere ozdravqewa kompanije sa sje di {tem u Ri sel shaj mu, u toj po kra ji ni, pre ni je le su agencije. Analiti~ari upozoravaju da je sada{wi program GM-a lo{iji od onoga koji je predlagala kanadska “Magna“, bar {to se ti~e otkaza i sudbine zaposlenih.

LON DON - Eko nom ski ko laps Du ba ija mo gao bi da ima ozbiqne posqedice po region, pa i po svjetsku ekonomiju, ocijenio je u petak lon don ski “In di pen dent“, ko men ta ri {u }i vijest da je glavna investiciona kompanija tog emirata za tra `i la odla gawe naplate duga u vrijednosti

strukture, kroz koju se neposredno pru`aju usluge gra|anima u op{tinama. Skanapieko je potvrdio da je sa ministrom Xombi}em i premijerom Dodikom razgovarao o jednom od budu}ih projekata, a u vezi je sa zdravstvenim institucijama.

vi {e mi li jar di do la ra, prenosi Tanjug. Pro {lo go di{wa fi nan sijska oluja uzela je svoj danak, pa su ci je ne nekretnina u Dubaiju pale za vi {e od 50 od sto, iz gradwa sto ti na pro je ka ta je obus tavqena, a hiqade stra nih ra dni ka je otpu {teno.

Privredna komora Srbije

Zatvaraju predstavni{tvo u BiH BEOGRAD - Upravni odbor Privredne komore Srbije donio je u petak odluku o uki dawu pred sta vni{ tva Pri vre dne ko more Srbije u BiH sa sjedi{tem u Sarajevu, prenijele su agencije. Predsjednik Privredne komore Srbije Milo{ Bugarin rekao je da je ta odluka u skla du sa ra ci ona li za ci jom tro {ko va ka da je ri je~ o pred sta vni{ tvima. On je do dao da srpska pri vre da u

MPI Modri~a a.d. Modri~a Cijena (KM)

Promjena Promet

trgovinskoj razmjeni sa BiH ostvaruje suficit, isti~u}i da u Komori imaju sjajnu saradwu sa Komorom Republike Srpske. Bugarin je naglasio da Privredna komo ra Re pu bli ke Srpske pru `a po mo} Privrednoj komori Srbije i obrnuto. - U tom di je lu sma tra mo da je ne po tre bno daqe an ga `o vawe na {eg pred sta vnika u Sarajevu i takva odluka donesena je da bi se smawili tro{kovi poslovawa - rekao je Bugarin.

Petrol a.d. Bawa Luka Promjena

Cijena (KM)

Promjena

0,10 212,50%

0,80

-9,09%

KURSNA LISTA

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 28.11.2009. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

Zemlja EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize

Kupovni za devize

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.186992 1.228397 26.637636 0.074497 0.262160 0.723187 1.492686 0.565032 0.229523 0.186607 1.292184 0.855788 2.141538 1.294500 2.061869

Srednji za devize 1.955830 1.189967 1.231476 26.704397 0.074684 0.262817 0.724999 1.496427 0.566448 0.230098 0.187075 1.295423 0.857933 2.146905 1.297744 2.067037

Prodajni za devize 1.955830 1.192942 1.234555 26.771158 0.074871 0.263474 0.726811 1.500168 0.567864 0.230673 0.187543 1.298662 0.860078 2.152272 1.300988 2.072205

Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710, SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: [email protected] Web: www.kombank-bl.com

20 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Provalnici odnijeli zlatni nakit i novac

Hronika

DOBOJ - Nepoznata lica u ~etvrtak su provalila u stan vlasni{tvo V. B. u Doboju odakle su ukrali novac i zlatni nakit u vrijednosti oko 3.000 maraka, saop{teno je u petak iz CJB Doboj. U saop{tewu se dodaje da je nepoznati provalnik u

mjestu Stani} Rijeka kod Doboja u ~etvrtak provalio u ku}u vlasni{tvo Z. B., koju kao podstanar koristi A. S. sa porodicom, iz ku}e ukrao pare i zlatni nakit. G. O.

Sud BiH o “predmetu ]erani}“

Ukinut pritvor za sedmoro osumwi~enih SARAJEVO - Sud BiH ukinuo je pritvor i izrekao mjere zabrane optu`enima u predmetu “Milinko ]erani} i drugi“, koji su uhap{eni krajem maja pod sumwom da su kao radnici MUP-a RS izdavali krivotvorena dokumenta licima koja su ~inila razna krivi~na djela u BiH. Pritvor je ukinut Bosiqki Eri}, Lidiji Stevi}, Boji Tomi}u, Vojislavu Zelenovi}u, Marku Iki}u, Slavi{i Teki}u i Rajku Katanovi}u, javila je Srna. Pripadnici SIPA-e, MUP-a RS i distrikta Br~ko su krajem maja uhapsili oko 20 lica u Bijeqini, Br~kom, Bawoj Luci i Sarajevu zbog nezakonitog izdavawa li~nih dokumenata.

Starac izvr{io samoubistvo u Razboju kod Srpca

Sud BiH

Potvr|ena optu`nica u “predmetu Smiqani}“ SARAJEVO - Sud BiH potvrdio je u ~etvrtak optu`nicu u “pre dme tu Mla den Smiqani}“, koja optu`enog te re ti za kri vi ~no dje lo pri mawe da ra i dru gih oblika koristi i krivi~no djelo zloupotreba polo`aja ili ovla{}ewa. Prema navodima iz optu`nice, optu`eni Smiqani} je od 1. jula do 30. septembra 2008. go di ne, dok je ra dio

kao policajac za istrage i istra`nu djelatnost, u Poli ci ji Br~ko dis tri kta BiH, a ujedno i kao kontakt oso ba Kan ce la ri je za sa radwu s In ter po lom, od wemu po zna te oso be za tra `io finansijsku korist u zamjenu za neprosqe|ivawe in for ma ci je za pos to jawe me |u na ro dne po tjer ni ce, prenose agencije.

Dva puta skakao sa mosta da bi se ubio Sportski ribolovci ispri~ali da je, nakon {to je prvi put sko~io u Vrbas, mu{karac ubrzo isplivao iz vode sa vidnim povredama. Poslije toga ponovo se popeo na ogradu mosta i bacio se jo{ jednom u rijeku i vi{e se nije pojavio

Okru`ni sud Bawa Luka

Pritvor zbog poku{aja silovawa djevoj~ice

Okru`ni sud Bawa Luka

FOTO: GLAS SRPSKE

PRIJEDOR - Sudija Okru`nog sudija u Bawoj Luci odredio je u petak Kozar~aninu Samiru Be{i}u (41) jednomjese~ni pritvor zbog osnovane sumwe da je po~inio krivi~no djelo obqube nad nemo}nim licem. Be{i} se tereti da je 24. novembra poku{ao obqubiti ~etrnaestogodi{wu djevoj~icu, k}erku wegove nevjen~ane supruge. Supruga je ispri~ala da je Samir izrazio `equ da bi pojeo ne{to slatko i poslao je u trgovinu. Kada se vratila, k}erka je ispri~ala da je Samir htio da je siluje, te da ga je ona pritom poku{aju ugrizla za ruku i ubola hemijskom olovkom u stomak.Prilikom saslu{awa Samir je negirao poku{aj obqube nad djevoj~icom, mada su na wemu prona|eni tragovi ugriza i uboda olovkom. P. [.

PI[E: DEJAN JOVI^I] [email protected]

SRBAC - Sta ri ji mu {karac ubio se u ~etvrtak tako {to je dva puta sko~io sa betonskog mosta u Razboju kod Srpca, u nabujali Vrbas sa visine od dvadeset metara. Prema nezvani~nim informacijama, radi se o Da-

Potraga za utopqenikom

nilu Raki}u (74) iz Razboj Lijev~a ~iji je nestanak porodica prijavila istog dana. Sportski ribolovci, koji su se na {li u ne po sre dnoj blizini mosta, posvjedo~ili su da je nakon {to je prvi put sko ~io, Potraga mu{karac ubrzo isplivao iz vode sa vidnim povredaPorodica i kom{ije nestalog Raki}a ma. ka`u da }e se ukqu~iti u potragu uz Poslije toga, pomo} ~amaca, zajedno sa pripadniis pri ~a li su, cima Policijske stanice Srbac, dok ponovo se popeo }e ronioci MUP-a RS nastaviti na ogradu mosta i pretra`ivawe Vrbasa u ponedjeqak. ba cio se jo{ je -

FOTO: D. JOVI^I]

dnom u rijeku, nakon ~ega se vi{e nije pojavio.

PORODICA prijavila nestanak Danila Raki}a Na lice mjesta su poslije prijave gra|ana iza{li pripadnici Policijske stanice Srbac i ronioci Specijalne jedinice Ministarstva unutra{wih poslova Republike Srpske. Oni su i tokom ju~era{weg da na be zus pje {no tragali za utopqenikom. - Moj svekar je u vi{e navrata najavqivao da }e di}i

ruku na sebe, ali to nikada ni je u~i nio. Obi ~no je “i{ao“ biciklom koji je tako|e nestao - rekla je Danilo va sna ha Dan ka ko ja sa }erkom Gordanom i svekrvom Du{ankom `ivi u zajedni~koj porodi~noj ku}i. Dodaje da su u automobilu prona{li wegovu li~nu kartu i druga dokumenta, ali bez ikakve poruke o namjeri da }e se ubiti. Danilu Raki}u je prije dvije godine, zbog sr~anih pro ble ma, pre mi nuo sin Stanko, s ~ime se nikada nije pomirio.

[a ra ba tvrdio da ni je pos ta vio ek splo ziv PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

BAWA LU KA - Ni ko la [araba (27) i Trebiwa kleo se ocem i bratom da nije podmetnuo eksplozivnu napravu pod vozilo Dragana Jeli}a (48), izja vio je u pe tak u bawolu~kom Okru`nom sudu Du{ko Vujovi} (46), svjedok odbrane na su|ewu [arabi i os ta li ma u pre dme tu “Le otar“. Vujovi} je kazao da su se po

Tre biwu mo gle ~u ti ra zne pri~e u vezi sa tim doga|ajem, od toga da je Jeli} to sebi sam na pra vio ra di osigurawa, pa do toga da su to uradili neki Nik{i}ani kojima je dugovao.

OPTU@EN jo{ jedan Trebiwac On je kazao da Nikola [araba u wegovom prisustvu nije prijetio Jeli}u.

Optu`eni Dragan Savovi} (32) je kao svjedok odbrane rekao da nikada nije prodavao ni kupovao drogu od ostalih optu`enih. Bra ni lac op tu `e nog Ne deqka Dodiga (32) iz ^itluka, Jevto Jankovi}, rekao ja da u optu`nici stoji da je Savovi} prodavao drogu Dodigu, a sad na sudu ka`e da nije nikome prodavao drogu, te da ga tu`ilac na te okolnosti ~ak nije pitao ni{ta.

Prema optu`nici, [araba je od nepoznatog lica naru~io da izradi i postavi eksplozivnu napravu na mjesto gdje se okupqaju ~la no vi wegove grupe radi disciplinovawa u zlo~ina~kom udru`ewu. Ta naprava povezana sa mobilnim telefonom je postavqena na raskrsnici uli ca Lu ke Vu kaj lo vi }a i Du {a no ve u Tre biwu, ali nije eksplodirala. Poslije to ga, od Sa ve Je la ~i }a je

tra`io da nabavi eksploziv i postavi pod vozilo Dragana Jeli}a. Na pra va je ek splo di ra la ispod vozila u dvori{tu Jeli}eve ku}e. U petak je treba lo da svje do ~i i Aleksandar Popovac (31) iz Trebiwa, ali je specijalni tu `i lac Slo bo dan ]e li} rekao da je i on optu`en u ovom slu~aju kao pripadnik udru`ewa kojim je rukovodio Nikola [araba.

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 21

Pucali na ku}u Paqanina ISTO^NO SARAJEVO - Dva mu{karca G. \. (32) i M.P. (33) iz Pala, uhap{eni su poslije pucwave na ku}u, vlasni{tvo V. G. u Palama, saop{teno je u petak iz Centra javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo.

U policiji su istakli da je G.\ priznao da je u ~etvrtak nave~e oko 21 ~as pucao na ku}u i da je sa wim u dru{tvu bio M. P. Oni su dobrovoqno predali pi{toqe “CZ”, kalibra devet milimetara. Na ku}i je o{te}ena fasada. M. K.

Te{ka saobra}ajna nesre}a na magistralnom putu M-20 Gacko-Trebiwe

Poginuli otac i wegove dvije maloqetne k}erke O~evici nesre}e ka`u da M.Z. koji je vozio buldo`er nije vidio da mu se pribli`ava automobil koji je vozio Pje{~i}, pa je zadwim dijelom buldo`era iza{ao u desnu saobra}ajnu traku i automobil je udario u buldo`er

Policija

Vijesti Isto~no Sarajevo

Lopov odvezao “golf 2” ISTO^NO NOVO SARAJE VO - Dva de se tje dno go di{wi V. V. pri ja vio je po li ci ji da mu je u ~et vrtak ukra de no vo zi lo “golf 2” koje je bilo parki ra no is pred dis ko te ke “Rodeo” u ulici Nikole Tesle u Isto~nom Novom Sarajevu, rekli su u petak u policiji. M. K.

Bawa Luka

Iz stana ukradeno 5.000 KM BAWA LUKA - Policiji je u ~etvrtak prijavqeno da su u pe riodu od 24. do 26. no vem bra ne po zna ta li ca iz stana u ulici Me{e Seli mo vi }a u Bawoj Lu ci ukra li oko 5.000 ma ra ka, sa op {te no je u pe tak iz CJB Bawa Luka. G. O.

Doboj Buldo`er sa kojim se sudario“golf dva” PI[E: OLEG [UKOVI] [email protected]

GACKO - Dragan Pje{~i} (47) i wegove maloqetne k}eri, S. P. (17) i D. P. (16), poginuli su u te{koj saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u ~etvrtak oko 17 ~asova u mjestu Vrbica, u op{tini Gacko, na magistralnom pu tu M-20 Gac ko Trebiwe. Dragan je od te{kih tjelesnih povreda preminuo na licu mjesta, dok su wegove k}eri podlegle povredama na putu za bolnicu. U ovom udesu u~estvovali su automobil “golf 2“ kojim je upravqao preminuli Dra-

gan Pje{ ~i} i bul do `er “ULT 160“ za ~ijim je volanom sjedio Na|o Zelenovi} (46) iz Gacka.

TIJELA nastradalih iz vozila izvukli vatrogasci Prema rije~ima o~evidaca nesre}e, M. Z. nije vidio da mu se iz prav ca Gac ka pribli`ava automobil, pa je zadwim dijelom buldo`era iza{ao u desnu saobra}ajnu traku, kojom se kretao Pje{~i}. Tada je automobil udario u buldo`er. Pje{~i}i su se vra}ali

@ALOST U GACKU Gra|ani Gacka sa nevjericom su ju~e pri~ali o ovom doga|aju, a oni stariji tvrde da ovakva tragedija

odavno nije zadesila ovu malu hercegova~ku op{tinu. U ugostiteqskim objektima ju~e nije bilo muzike.

FOTO: SRNA Smrskani automobil u kojem su bili Pje{~i}i

iz Gac ka ku }i u se lo Li pnik, gdje je Dragan `ivio sa suprugom i ~etvoro djece. Ekipe policije i Vatrogasna jedinica dugo su se borili da iz olupina izvuku tijela stradalih u ovom udesu. Uvi|aj poslije ove saobra}ajne nesre}e obavili su de`urni tu`ilac Okru`nog tu`ila{tva u Trebiwu, vje{tak sao bra }aj ne stru ke, karim tehni~ari CJB Trebiwe i pripadnici policijske stanice za bezbjednost saobra}aja u Gacku. Prema nezvani~nim saznawima Zelenovi} je u petak pritovoren. Istraga o ta~nom uzroku nesre}e je u toku. Na mjes tu ne sre }e oku pio se ve li ki broj pri ja teqa Dra ga na Pje{ ~i }a, wegove rodbine i radnih kolega, u nevjerici da se dogodila ovakva nesre}a.

Poginuo starac na magistralnom Izre~ene mjere zabrane putu Tuzla - Ora{je Zuhdiji Tabakovi}u TUZLA - Pje{ak Yafer S. (83) iz ^ehaja u op{tini Srebrenik poginuo je u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila na magistralnom putu Tuzla - Ora{je, saop{teno je u petak iz tuzlanske policije. U saobra}ajnoj nesre}i koja se desila u ~etvrtak u mjestu ^ehaje, u~estvovao je kamion, kojeg je vozio Faruk S. (58) iz Br~ko distrikta. O ovoj nesre}i obavije{ten je kantonalni tu`ilac, koji je sa policijom obavio uvi|aj na licu mjesta. Po naredbi kantonalnog tu`ioca, tijelo je prevezeno u bolnicu u Tuzli, gdje }e biti obavqena obdukcija.

SARAJEVO - Sud BiH izrekao je mjere zabrane Zuhdiji Tabakovi}u koji je osumwi~en za krivi~no djelo nepo{tovawe Ha{kog tribunala, javile su u petak agencije. Mjerama zabrane Tabakovi}u se privremeno oduzimaju putna i li~na dokumenta, zabrawuje napu{tawe i putovawe van podru~ja Kantona Sarajevo, te izdavawe novih paso{a, kao i obavezno svakodnevno javqawe u nadle`nu policijsku stanicu. Tabakovi} je, po nalogu Ha{kog tribunala, uhap{en u Sarajevu 18. novembra, zbog la`nog svjedo~ewa u slu~aju protiv Milana Luki}a, kojeg je Tribunal osudio na do`ivotni zatvor za ratne zlo~ine u Vi{egradu.

Oduzete pu{ka i municija DOBOJ - Od R. R. iz Brestova kod Doboja policija je u ~etvrtak oduzela automatsku pu{ku kalibra 7,62 mili me tra i de set me ta ka, potvr|eno je u petak u Centru javne bezbjednosti Doboj. G. O.

Brod

Zate~eni u kra|i kablova BROD - Policija iz Broda zatekla je u kra|i N. N. iz Siska i S. V. iz [amca, koji su, presko~iv{i ogradu, u{li u krug Rafinerije naf te i iz skla di {ta ukra li tri elek tro ka bla, naveli su u petak u CJB Doboj. G. O.

Opqa~kana ku}a u mjestu Zgona dok su uku}ani spavali SOKOLAC - Mje{tanin Zgona kod Sokoca M. R. prijavilo je u ~etvrtak policiji da je tokom no}i provaqeno u wegovu porodi~nu ku}u, dok su uku}ani spavali. Uvi|ajem je utvr|eno da je skinuta za{titna mre`a na prozoru kupatila, na koji je nepoznati izvr{ilac, ili vi{e wih u{lo u ku}u, kazali su u petak u CJB Isto~no Sarajevo. Iz dnevnog boravka su ukradeni drveni kofer u kome se nalazilo 4.350 KM, pi{toq “CZ” kalibra 6,35 milimetara, oru`ni list i li~na dokumenta. Provalnik ili provalnici potom su otkqu~ali ulazna vrata i sa ukradenim predmetima udaqili su se sa lica mjesta. M. K.

22 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Prijedor

Kod privedenih prona|en heroin PRIJEDOR - Prijedorska policija privela je G. V. (29) i D. V. (33), oba iz okoline Prijedora, zbog posjedovawa heroina, saop{teno je u petak iz Centra javne bezbjednosti Bawa Luka. U policiji su dodali da je prilikom hap{ewa kod osumwi~enih prona|eno deset paketi}a aluminijumske folije sa tri grama heroina i medicinski {pric sa heroinskom te~no{}u. - Poslije obavqene kriminalisti~ke obrade, a uz saglasnost de`urnog tu`ioca, G. V. i D. V. pu{teni su na slobodu. Pro tiv wih na dle `nom tu `i la{ tvu bi }e po dne sen izvje{taj zbog krivi~nog djela nedozvoqena proizvodwa i promet opojnih droga - kazali su u CJB Bawa Luka. N. T.

Milanko Kova~evi}

Kantonalni sud u Zenici

Okon~an pretres na su|ewu za svirepo ubistvo ZENICA - Prilagawem doka za i za vr{nim ri je ~i ma optu`be i odbrane pred krivi~nim vije}em Kantonalnog suda Zenica kojim predsjedava sudija Enes Mali}begovi}, u ~et vrtak je okon ~an glavni pretres u “predmetu Smajo Abdurahmanovi}“, koji je optu`en za svirepo ubistvo Velida Zahirovi}a, u junu u Zavidovi}ima. Motiv tog ubistva je bilo Za hi ro vi }e vo odbi jawe da Ab du ra hma no vi }u do zvo li brak sa svo jom de ve to go di{wom k}er kom, pre no se agencije.

Op tu `e ni Ab du ra hma no vi} je Sudu u pismenoj formi dostavio svoju odbranu, obrazla`u}i to svojim naru{enim zdravstvenim stawem jer iz vjer skih ra zlo ga od kada je pritvoren ne uzima hranu. Pu no mo }nik po ro di ce ubijenog Zahirovi}a sudu je podnio imovinsko-od{tetni zahtjev porodice za du{evni bol i rentu, te zatra`io za op tu `e nog ka znu du go traj nog zatvora. Sudsko vije}e se povuklo radi dono{ewa odluke, a za 2. decembar je zakazana objava presude.

Policija Kantona Sarajevo

Od mladi}a oduzeta automatska pu{ka SA RA JE VO - Pri pa dni ci sa ra jev ske po li ci je u ~et vrtak su uhapsili sugra|anina S. E. (29) zbog postojawa osnova sumwe da je po~inio krivi~no djelo izazivawe op{te opasnosti i nedozvoqeno dr`awe oru`ja ili eksplozivnih sredstava, saop{teno je u petak iz policije. Od S.E. je oduzeta automatska pu{ka “M-56“, kalibra 7,62 milimetra. Istog dana sarajevska policija je u 21.10 ~asova li{ila slobode M. S. (22) iz Olova zbog krivi~nog djela no{ewa nelegalnog oru`ja. Kod M. S. je prona|en pi{toq “rigami bre{a“ kalibra 6,35 milimetara sa jednim okvirom i tri metka, za koji nije posjedovao potrebnu dokumentaciju.

Mjesto ubistva

Svjetlana Koji}

Policija iz Han Pijeska uhapsila tri mladi}a zbog paqevine

Zapalio automobil sestrinog ubice Zbog sumwe da su zapalili automobil Milanka Kova~evi}a, uhap{eni Igor Rube{a, Bojan [u{i} i Radivoje S. Milanko Kova~evi} 20. oktobra pro{le godine ubio Svjetlanu Koji}, sestru Radivoja S. PI[E: GORAN OBRADOVI] [email protected] BRANKA MITROVI] [email protected]

mobil “audi 80” i dvije gara`e. Zapaqeni automobil koristio je Milanko Kova~eHAN PIJESAK - Igor vi} iz Han Krama koji je 20. Ru be {a (27) i Bo jan [u - oktobra pro{le godine na {i} (27) iz Han Pi jes ka, svirep na~in ubio Svjetlakao i Ra di vo je S. (30) iz nu Koji}, a jedan od uhap{eVla se ni ce uha p{e ni su u nih, Ra di vo je S. je ro |e ni ~et vrtak jer su za pa li li brat ubijene, rekao je izvor autoblizak istrazi. Portparol Centra javne bez bje dnos ti Is to ~no Sa ra je vo Dan ka Te Kova~evi} {i} rekla je da je policija radom na te re nu iden ti Kova~evi} je i prije ubistva Koji}efi ko va la li ca ve bio poznat policiji, a ranije je ko ja su optu`en za dva poku{aja silovawa osumwi~e na da koja, me|utim, nisu bila dokazana. su 22. novembra Nije o`ewen, a `ivio je sa majkom i za pa li li po me ocem. nuti automobil.

- Kri mi na lis ti ~kom obradom utvr|eno je da su I. R. i B. [. odvalili dasku na drvenoj gara`i vlasni{tvo \. K., po sli je ~e ga su iz plasti~nog kanistra benzinom polili vozilo i zapalili ga - rekla je Te{i}eva.

KOVA^EVI] priznao da je ubio Koji}evu Do da la je da su drve na gara`a i automobil u potpunosti izgorjeli, kao i susjedna gara`a, vlasni{tvo M. V. - R. S. osumwi~en je da je u~es tvo vao u iz vr{ewu krivi~nog djela. I. R. i B. [. tokom kriminalisti~ke obrade u potpunosti priznali wegovo izvr{ewe, navo-

de}i mjesto gdje su odbacili odje}u i kori{}eni kanistar - istakli je Te{i}eva. Kova~evi} je 20. oktobra pro {le go di ne ubio Svje tlanu Koji}, koju su prona{li nekoliko dana poslije ubistva, a priznao je ubistvo i odveo po li ci ju na mjes to zlo ~i na. Ti je lo ~e trdesetjednodi{we Koji}eve pro na |e no je u mjes tu ^a|avica. Tijelo nesre}ne `ene policija je prona{la zatrpano u prirodno udubqewe, pokriveno granama i li{}em. Pored we je prona|en kolac, na kojom su bili vidqivi tragovi krvi i kose. Iza Svjetlane Koji} ostali su sin Mladen i k}erka Ivana.

Okru`ni sud u Bawoj Luci izjasnio se o psihi~kom bolesniku iz Gorwih Pala~kovaca

To{i} u pritvoru na Sokocu Sarajevska policija oduzela i pi{toq

FOTO: GLAS SRPSKE

Novi Beograd

BEO GRAD - Po mo }nik ko man di ra sta ni ce po li ci je No vi Beo grad pre mi nuo je u no }i izme |u ~etvrtka i petka, od povreda koje je zadobio po{to je naj vje ro va tni je ispao iz automobila u pokretu, prenose agencije. Portparolka Hitne pomo}i Nada Macura rekla je da je mla |i mu {ka rac bio zbri nut u mjes tu Ja ko vo i prevezen na reanimaciju u

Urgentni centar. - Hitnoj pomo}i oko 23.30 javqeno je da je u saobra}ajnoj nesre}i te{ko povrije|ena osoba koja je vjerovatno ispala iz vozila - rekla je Macura. Kako se u policiji nezvani~no saznaje nastradao je pomo}nik komandira stanice Novi Beograd. Izvor iz policije ka`e da je stradali najvjerovatnije ispao iz automobila u pokretu.

~kom dijelu Psihijatrijske klinike na Sokocu.

TO[I] pucao u “BMW“ iz automatske pu{ke Okru `ni sud je 20. no vembra potvrdio optu`nicu protiv To{i}a koja ga tereti da je 28. avgusta na lokalnom pu tu u Pa la ~kov ci ma sa~ekao, a zatim u Milija{ev “BMW“ ispalio nekoliko rafala iz automatske pu{ke u namjeri da ga ubije. Pored Milija{a, u automobilu “BMW“ nalazili su se i wegova majka Zdravka, kao i dvoje maloqetne djece T. M. i N. R. Svi hici su, kako se na-

vodi u optu`nici, pogodili automobil u visini vitalnih dijelova tijela voza~a i suvoza~a. Poslije pucwave, Milija{ je izgubio kontrolu nad

vozilom i sletio u wivu, poslije ~ega su se svi puze}i, izvukli iz vozila i kroz kukuruze do{li do obli`wih ku}a, odakle su pozvali policiju. N. T. FOTO: ARHIVA

Nastradao pomo}nik komandira policije

BAWA LU KA - Psi hi ~kom bo le sni ku Qubi To {i }u (62) iz Gorwih Pala~kovaca kod Prwavora, optu`enom da je u avgustu u neura~unqivom stawu poku{ao da ubije Milenka Mili ja {a i ~la no ve wego ve po ro di ce Okru `ni sud u Bawoj Luci u petak je produ`io pritvor. Bawolu~ki Okru`ni sud je, obra zla `u }i odlu ku o produ`ewu pritvora, izme|u ostalog, naveo da je To{i} osoba sa te{kim i trajnim du {e vnim po re me }a jem, te da je opasan za qude koji se nalaze u wegovoj blizini. To {i} }e iz dr`a va ti pritvor do okon~awa prvostepenog postupka u forenzi-

Milenko Milija{ pokazuje rupe od metaka na vozilu

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 23

CJB Bawa Luka podnio izvje{taj protiv Mirka Vukovi}a

Vijesti

Policijski inspektor osumwi~en za iznudu

Gradi{ka

Vukovi} osumwi~en da je od D. Bjelovuka poku{ao da iznudi oko 22.000 evra. Policija }e odmah pokrenuti unutra{wu kontrolu i disciplinski postupak protiv Vukovi}a, naglasili u CJB Bawa Luka

Ukradene pare iz kamiona GRA DI [KA - Sta no vnik Maglaja u ~etvrtak je pri ja vio po li ci ji da je nepoznato lice provalilo u ka mi on “vol vo“ ko ji je bio par ki ran u Do si te je voj ulici u Gradi{ci, re~e no je u pe tak u Cen tru ja vne bez bje dnos ti Bawa Luka. Policija je uvi|ajem ut vrdi la da je ne po zna to li ce pro va li lo u unu tra{wost kamiona i ukralo oko 640 maraka. G. O.

Bawa Luka

Prona|en otu|eni kombi BAWA LU KA - Bawolu ~ka po li ci ja pro na {la je 26. novembra kombi koji je ukraden prethodne no}i sa par kin ga u Gun du li }e voj ulici u Bawoj Luci, saop{te no je u pe tak iz CJB Bawa Luka. Vozilo je prona |e no u mjes tu Ma li Prwavor kod Bawe Lu ke. Po sli je uvi |a ja vo zi lo je vra}eno vlasniku, a u toku je ut vr|i vawe okol nos ti nestanka vozila, rekli su u policiji. N. T.

Sarajevo CJB Bawa Luka

FOTO: GLAS SRPSKE

PI[U: GORAN OBRADOVI] [email protected] NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

GRA DI [KA - Pro tiv radnika kriminalisti~ke policije Mirka Vukovi}a (41) iz Gradi{ke, bawolu~ki Cen tar ja vne bez bje dnos ti po dnio je u pe tak

izvje{taj Okru`nom tu`ila{tvu u Bawoj Luci koji ga tereti za iznudu i zloupotrebu slu`benog polo`aja ili ovla{}ewa. To je “Gla su Srpske“ pot vrdio izvor bli zak is trazi. Isti izvor dodao je da Vukovi} u policiji u Gradi-

“SLU^AJ @ITOPEKA“ U tu~i ispred pekare “@itopeka“ 18. oktobra jedan od u~esnika bio je inspektor MUP-a Sini{a Karanovi}.

Inspektor i wegov kolega su, prema rije~ima svjedoka, u prepunoj pekoteci izvadili pi{toqe.

{ci radi kao kriminalisti~ki inspektor. - Vukovi} se sumwi~i da je na {tetu D. Bjelovuka poku{ao da iznu di oko 22.000 evra, za stan wegove sestre rekao je izvor blizak istrazi. Pre ma dru goj, ne zva ni ~noj pri~i, Vukovi} je navodno iznudio oko 11.000 evra od Bje lo vu ka na ime pla }awa obaveza jednom advokatu iz Hrvatske. Preciznije, Bjelovuk je bio du`an novac advokatu za neke obaveze, a Vukovi} se na me tnuo kao po sre dnik izme|u wih i navodno preva-

rio Bjelovuka. U Cen tru ja vne bez bje dnosti Bawa Luka rekli su da }e protiv Vukovi}a biti podnesena nadle`nom tu`ila{tvu dva izvje{taja, zbog iznude i i zloupotrebe slu`benog polo`aja.

VUKOVI] }e biti suspendovan do zavr{etka istrage - Policija }e odmah da pokrene unutra{wu kontrolu i disciplinski postupak protiv Vukovi}a - naglasili su u policiji.

Dodali su da }e Vukovi} bi ti su spen do van do za vr{etka istrage i tek kad se vi de re zul ta ti is tra ge bi }e odlu ~e no o wego voj daqoj karijeri. U Policijskoj stanici u Gra di {ci, u ko joj ra di Vukovi}, rekli su da ne mogu da komentari{u ovaj doga|aj. De`urni tu`ilac Okru`nog tu `i la{ tva u Bawoj Lu ci re kao je u pe tak za “Glas Srpske“ da u to tu`ila{tvo jo{ nije bio stigao izvje{taj protiv osumwi~enog u ovom predmetu.

Okru`ni sud Bijeqina o slu~aju Huse Salihovi}a i Ibre Jakubovi}a

Potvr|ena optu`nica za zlo~in nad Srbima BI JEQINA - Bi jeqin ski Okru `ni sud pot vrdio je op tu `ni cu pro tiv Hu se Sa li ho vi }a (46) iz Tuzle i Ibre Jakubo vi }a (44) iz Gorwe Zi m~e ko ja ih te re ti za ra tni zlo ~in pro tiv ci vil nog sta no vni{ tva, sa op{teno je u petak iz ovog suda. Okru `no tu `i la{ tvo Bi jeqina po di glo je op tu `ni cu pro tiv Sa li ho vi }a i Jakubovi}a 10. novembra. Oni su optu`eni da su zlo~in po~inili 1992. godine nad srpskim civilnim stano vni{ tvom pri li kom na pada na selo Ratkovi}e, sa za se oci ma Bra |e vi na, Ma gu do vi }i, Vra ne {e vi }i, Ruqevi}i, Polimci, Kalu-

dra, Dvo ri {ta, Du ~i }i, Ra~i}i. Pre ma na vo di ma u op tu `ni ci, op tu `e ni Sa li ho vi} i Ja ku bo vi} za je dno sa Ve ka zom Hu si} i Fi kre tom [e }i}, ko ji su umrli, 27. juna 1992. godine do{li su pred ku}u Stoja na Ste va no vi }a, ro |e nog 1939. go di ne u Rat ko vi }i ma i ubili ga.

SA RA JE VO - Ne po zna ti razbojnik u ~etvrtak je oko 18.50 ~asova u ilici Ejuba Ademovi}a u sarajevskoj op{ti ni Cen tar pri je te }i pi{toqem oteo novac od lica M. N. iz Travnika, saop{teno je u petak iz MUP-a Sarajevskog kantona. G. O.

Sarajevo

Te`e povrije|en pje{ak SARAJEVO - Sarajlija [. M. u ~etvrtak je u ulici Bolni~ka u sarajevskoj op{tini Centar voze}i kombi udario sugra|anku K. A. (25), kazali su u petak u policiji. K.A. je zadobila te{ku frakturu desne ruke i o tome je obavije{ten de`urni kantonalni tu`ilac, a na licu mjesta je izvr{en uvi|aj. G. O.

Sarajevo

Zapaqeno ukradeno vozilo

OPTU@ENI zaklali civila na ku}nom pragu Op tu `e ni se te re te da su ga uhva ti li na pra gu wego ve ku }e, obo ri li na zemqu, a za tim mu no `em prerezali vrat i nanijeli vi{e uboda po tijelu. Tom

Oteo novac prijete}i pi{toqem

Okru`ni sud u Bijeqini

pri li kom su mu od sje kli pol ni or gan i sta vi li u usta.

FOTO: GLAS SRPSKE

Optu`eni su bili pripadnici Teritorijalne odbra ne Sre bre ni ca i

takozvanih Oru`anih snaga Republike Bosne i Hercegovine. N. T.

SARAJEVO - Na stadionu “Bojnik“ u op{tini Novi Grad Sarajevo policija je u ~et vrtak oko 12.20 ~a so va pro na {la vo zi lo “mer ce des“ koje je dva dana ranije ukradeno u toj op{tini, kazali su u petak u sarajevskoj policiji. G. O.

24 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Spreman sam da prihvatim tu odgovornost i stanem na ~elo ujediwene opozicije. Tomislav Nikoli}, predsjednik SNS-a

Srbija Vuk Jeremi}

Podr{ka afri~kih dr`ava Srbiji BEOGRAD - Afri~ke dr`ave su potvrdile politi~ku podr{ku borbi Srbije za Kosovo, u trenutku kada su one izlo`ene velikom pritisku, rekao je u petak srpski {ef diplomatije Vuk Jeremi} na kraju vi{ednevne turneje po Africi. Jeremi}, koji je posjetio Nigeriju, Gabon i Kongo, najavio je da }e afri~ki kontinent idu}e godine posjetiti predsjednik Srbije Boris Tadi}, {to }e biti “veliki povratak Srbije na scenu Afrike“, prenosi Srna. On ka`e da }e po~etkom idu}e godine posjetiti Ganu i Angolu, dok }e se u Etiopiji obratiti ministarskoj konferenciji Afri~ke unije. - Na{a zemqa je igrala veliku ulogu kroz Jugoslaviju u formirawu dr`avnosti ovih zemaqa, koje su nam na tome zahvalne. Ovde smo izuzetno dobro primqeni i postoji veliki potencijal za ekonomsku saradwu - izjavio je Jeremi}.

Beograd

Studenti nastavili protest

BEOGRAD - Beogradski studenti nastavili su u petak protest, po{to nisu uspjeli razgovori s predstavnicima vlade o uslovima upisa. Nekoliko stotina studenata kre nu lo je u {etwu sa pla toa kod Fi lo zof skog fa kul tet ka zgra di Vla de Srbi je oda kle }e, ka ko su najavili, {etwu nastaviti ka Brankovom mostu, gdje su na mje ra va li da blo ki ra ju

saobra}aj u jednom smjeru. Dr`avni sekretar Ministar stva pros vje te Ra di vo je Mi tro vi} re kao je da je uvjeren da }e se prona}i rje{ewe za zahtjeve studenata. - Mi }emo u~initi sve da ka`emo {ta je maksimum koji Vlada Srbije mo`e da ponudi, jer sve vreme moramo da budemo svesni da postoje ogra ni ~ewa u po tro{wi rekao je Mitrovi}.

Uskoro hap{ewa zbog divqe gradwe BEOGRAD - Ministar za{tite `ivotne sredine i prostornog planirawa Srbije Oliver Duli} najavio je u petak da }e idu}ih dana uslijediti prva hap{ewa zbog divqe gradwe objekata. Duli} je naveo da se divqa gradwa tretira kao krivi~no djelo, za koje je zaprije}ena zatvorska kazna do osam godina. On je na sastanku Slovena~kog poslovnog kluba u Beogradu rekao da }e dr`ava time pokazati da joj je stalo do po{tovawa za kon skih pro pi sa i da ne }e do zvo li ti da cvje ta divqa gradwa u Srbiji. Duli} je podsjetio da su gra|evinske inspekcije proteklih mjeseci nailazile na slu~ajeve da je poslije izricawa zabrane ponovo nastavqena gradwa objekata bez dozvole.

BEOGRAD Realizuju}i obaveze Vlade Srbije u izgradwi saobra}ajne infrastrukture, radnici srpskih gra|evinskih preduze}a zavr{ili su radove na jo{ dvije dionice koridora 10, saop{tila je u petak vladina Kancelarija za saradwu sa medijima. Dvije dionice koridora 10 izme|u Horgo{a i Novog Sada bi}e otvorene za saobra}aj u nedjequ.

FOTO: ARHIVA

Nastavak akcije suzbijawa korupcije u Srbiji

Ponovo uhap{en Slavi{a Puri} Uhap{eni osumwi~eni da su od septembra 2007. do januara 2009. godine u postupku privatizacije somborskog preduze}a putem fiktivne dokumentacije o{tetili Akcijski fond i male akcionare za 65 miliona dinara, rekao Milorad Veqovi} BEO GRAD - Kri mi na listi~ka policija uhapsila je vlasnika, generalnog i finansijskog direktora beogradskog preduze}a “Inte rek sport“ i di re kto ra som bor ske fir me “Be towerka“ AD Sombor zbog sumwe da su o{tetili re-

publi~ki Akcijski fond i male akcionare za 65 miliona dinara (1,3 miliona maraka), rekao je direktor po li ci je Mi lo rad Veqovi}. - Vla snik “In te rek sporta“ Slavi{a Puri}, gene ral ni i fi nan sij ski

“Betowerka“

Oliver Duli}

DOBRA VIJEST

Hap{ewe Puri}evih saradnika

KRAGUJEVAC Predsjednik Sindikata GIKa “1. maj” Novica Markovi} rekao je za B92 da su radnici na zboru u upravnoj zgradi preduze}a odbili da stave potpis na prijedlog sporazuma prema kojem bi poslodavac bio obavezan da izmiri dugovawa radnicima od prodaje upravne zgrade firme i dijela zemqi{ta.

LO[A VIJEST

Preduze}e za proizvodwu betonskih stubova “Betowerka“ je privatizovana u septembru 2007. godine za 290 miliona dinara, a kupio ga je kontroverzni biznismen Slavi{a Puri}. Me|utim, u decembru 2008. godine poni{tena je privatizacija. “Betowerka“ je privredno dru{tvo za proizvodwu i monta`u prefabrikovanih betonskih elemenata, me|u kojima je i izgradwa dalekovoda sredwih napona i niskonaponskih mre`a na betonskim stubovima.

direktor te firme Radomir Joki}, Sne`ana Tanaskovi}, svi iz Beograda, i direktor “Be tower ke“ Mi lan Bran kov uhap{eni su zbog sumwe da su od septembra 2007. do januara 2009. godine u postupku privatizacije somborskog pre du ze }a pu tem fi kti vne do ku men ta ci je o{tetili Akcijski fond i male akcionare za 65 miliona di na ra - re kao je Veqovi} Tanjugu.

PURI] bio uhap{en 26. juna ove godine - Uhap{eni su tako ostva ri li i pro tiv pra vnu imo vin sku ko rist u tom iznosu - kazao je on i dodao

Slavi{a Puri}

da je akcija izvedena u saradwi sa Okru`nim tu`ila{tvom iz Beograda. Ovo je drugi put za skoro {est mjeseci da je Puri} uhap{en. Uhap{enima je odre|en po li cij ski pri tvor do 48 ~a so va, po sli je ~e ga }e uz krivi~nu prijavu biti prive de ni na dle `nom is tra `nom sudiji Okru`nog suda u Beogradu. Prethodno je 26. juna bio uhap{en zbog sumwe da je u saradawi sa jo{ {est osoba, me|u kojima i troje inspektora, iz Save i Dunava, neza ko ni to izva dio 300.000 ku bi ka pi jes ka, ~i me je o{tetio dr`avu za dva miliona evra.

Predsjednik Srbije ne `eli da dr`avni zvani~nici “iritiraju“ Holandiju

Tadi} naredio ministrima da }ute BEOGRAD - Predsjednik Srbi je Bo ris Ta di} na lo `io je dr`avnim zvani~nici ma da u ja vnos ti ne saop{tavaju prognoze kojima bi “iritirali“ Holandi ju, sa zna ju beo grad ski mediji. Sa go vor nik iz Vla de Srbije rekao je da je predsjednik Republike Boris Tadi} ovih da na strik tno na lo `io svim predsta vni cima dr`ave koji se na ovaj ili onaj na~in bave poslom evropskih integracija da u javnosti ne saop{tavaju stavove koji bi na bilo kakav na~in mogli da “iziritiraju“ Holandiju. Ho lan dski zva ni ~ni ci

su izuzetno osjetqivi na javne is tu pe i evrop skih i srpskih politi~ara kojima se donekle najavquje zaokret po zi ci je Ho lan di je pre ma zvani~nom Beogradu, jer ne `ele da se u wihovoj javnosti, ali i onoj me|unarodnoj, stvori utisak da su “popustili pod pritiscima“ i da je bilo ko sa strane “stvorio atmosferu“ za promjenu politike o kojoj imaju pravo da suvereno odlu~uju.

HOLANDIJA osjetqiva na istupe o zaokretu politike Zbog to ga je ne op ho dno da pred sta vni ci srpskih

vlas ti, ali i onih u zemqama ~lanicama EU naklowenim Srbiji, ne izlaze u medije s najavama o holandskom “popu{tawu“ i debloka di Pre la znog spo ra zu ma kao ve} obavqenom po slu, prenose mediji. Prognoze, optimisti~ne na ja ve, uvje re nost da je “stvar rije{ena“ i da slijedi kan di da tu ra za ~lanstvo u EU izri~i to su za braweni odlu kom pred sje dni ka Ta di }a i ovakva instrukcija }e biti na snazi sve do zasjedawa Savjeris ta mi nis ta ra Bo Tadi}

spoqnih poslova 7-8. decembra.

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 25

Hojer: Beogradu treba olak{ati rje{avawe problema Kosova BEOGRAD - Dr`avni ministar u Ministarstvu spoqnih poslova Wema~ke Verner Hojer ocijenio je da “treba stvoriti klimu koja }e Beogradu olak{ati rje{avawe problema Kosova“. - Jo{ ne vidim rje{ewe, kada je rije~ o Kosovu, ali ne vjerujem da je ono iskqu~ivo u rukama Beograda. Ono je dije-

lom i na Kosovu, dijelom u Moskvi, a dijelom i u op{toj klimi novog po~etka me|unarodne saradwe u okviru OEBSa. Mislim da tako mo`e biti stvorena klima koja }e Beogradu olak{ati rje{avawe problema - rekao je Hojer u intervjuu za Doj~e vele.

Miqko Radisavqevi}, specijalni tu`ilac za borbu protiv organizovanog kriminala Vijesti

Pro{irewe istrage o {vercerima kokaina Povodom zaplene preko dve tone kokaina u Urugvaju, koji je bio namewen tr`i{tu zapadne Evrope, Specijalno tu`ila{tvo podnelo zahtev za sprovo|ewe istrage protiv 17 soba, rekao Miqko Radisavqevi} BEOGRAD - Specijalno tu`ila{tvo za borbu protiv or ga ni zo va nog kri mi na la is ti ~e da je ne da vna zapqena pola tona kokaina u Buenos Ajresu u direktnoj vezi sa pret ho dnom zapqenom 2,2 tone kokaina u Urugvaju. - O~ekujem da }e nam to omogu}iti da pro{irimo istragu koju vodimo u Srbiji i na druge ~lanove ove organizovane grupe, pa i na suorganizatore - rekao je specijalni tu`ilac za borbu protiv organizovanog kriminala Miqko Radisavqevi}. Radisavqevi} je najavio da }e odlu ka o pro {i rewu istrage u Srbiji o me|unarodnom {vercu kokaina biti

Dragutinovi}

O buxetu u ponedjeqak BEOGRAD - Vlada Srbije ra zma tra }e pri je dlog buyeta za 2010. godinu u ponedjeqak, a najkasnije u utorak idu}e nedjeqe, izjavila je u petak ministarka finansija Diana Dragutinovi}. Kao ra zlog ka{wewa za usvajawe buyeta ona je navela dolazak misije Me|una ro dnog mo ne tar nog fonda (MMF) u oktobru.

Gra~anica

Protest zbog izbora

Miqko Radisavqevi}

donesena poslije razmjene podataka sa pravosudnim organima Argentine i jo{ nekih evropskih dr`ava. - Povodom zaplene 2.171 kilograma kokaina polovinom oktobra u Urugvaju, nabavqenog od strane me|unarodne organizovane kriminalne grupe, a koji je bio namewen tr`i {tu za pa dne Evro pe, Spe ci jal no tu `i la{tvo je podnelo zahtev za sprovo|ewe istrage protiv 17 soba - rekao je on.

Navija~ke grupe u Ustavnom sudu Republi~ki tu`ilac Slobodan Radovanovi} izjavio je da je slu~aj 14 ekstremnih navija~kih grupa, ~iju je zabranu tra`io, trenutno u nadle`nosti Ustavnog suda. - Odre|ene su sudije izvestioci koji sada rade po glavnim predmetima. Kada budu zakazane rasprave, brani}u na Ustavnom sudu stavove tu`ila{tva da te navija~ke podgrupe treba zabraniti, jer su wihovi ~lanovi po~inili niz krivi~nih i prekr{ajnih dela - rekao je Radovanovi}. - Da bismo se izborili sa ovim problemom, potrebna je {ira dru{tvena akcija - dodao je tu`ilac.

FOTO: ARHIVA

Radisavqevi} je u izjavi Tanjugu naveo da se “u ovom trenutku osam osoba nalazi u pritvoru u Srbiji, jedna je u ekstradicionom pritvoru u BiH, a ostale nisu dostupne na{im pravosudnim organima“.

RAZMJENA podataka sa pravosudnim organima Argentine

iz Srbije i Crne Gore, saop{tio je ju~e Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije. To je u~iweno u nastavku zajedni~ke akcije srpske, ameri~ke i bezbjednosnih slu`bi zemaqa Latinske Amerike, istaknuto je u saop{tewu. Pravosudni organi Argentine izdali su potjernice za srpskim i crnogorskim dr`avqanima Nenadom Novakovi}em, Dra{kom Vukovi}em, Borisom Labanom, Ma-

- Pre nekoliko dana zahvaquju}i aktivnostima na{e Bezbednosno-informativne agencije i saradwi koju ima sa ameri~kom agencijom DEA u Argentini u Buenos Ajresu je zaplewena nova koli~ina kokaina - pola tone opojne droge - podsjetio je on. Argentinska federalna po li ci ja za pli je ni la je u predgra|u Buenos Ajresa 492 kilograma kokaina u ku}i u kojoj je boravila grupa osoba

r kom Pan drcem i Igo rom Stjepovi}em, koji na prostoru Latinske Amerike borave vi{e mjeseci. Ko ka in je pro na |en u spe ci jal no za tu svrhu na pravqenom i izolovanom tajnom podrumu i zidu otvora za lift u zgradi u kojoj je bo ra vi la ta kri mi nal na grupa, osumwi~ena za prebacivawe oko 2,2 tone kokaina koji je zaplijewen 15. oktobra ove godine u Urugvaju.

Zaplijewena droga u Buenos Ajresu

GRA^ANICA - Vi{e desetina ~lanova pet srpskih partija i udru`ewa predvo|eni liderom Srpskog pokreta otpora (SPOT) Mom~ilom Trajkovi}em, nezadovoqni regularno{}u izbora, blokirali su u petak u cen tru Gra ~a ni ce, na pet minuta, saobra}aj na magistral nom pu tu Pri {ti na Gwila ne. Traj ko vi} je na protestu rekao da je razlog wiho vog da na{weg okupqawa “izborna kra|a“, jer je, izme|u ostalog, na bira~kim mjestima u Gra~anici u glasa~kim kutijama nedostajalo oko 800 listi}a.

Vesna Martinovi}

Apel zbog zaga|ewa PAN^EVO - Gradona~elnica Pan~eva Vesna Martinovi} apelovala je u petak na odgovorne da prestanu da ignori{u vi{ednevno zaga|ewe vaz du ha u tom gra du. Martinovi}eva je zatra`ila od nadle`nih da preduzmu kon kre tne mje re za spre~avawe daqeg zaga|ewa vazduha koji ugro`ava elementarne `ivotne uslove i zdravqe gra |a na. Ona je u saop{tewu zatra`ila i da o pre du ze tim mje ra ma, bez odga|awa, bude obavije{tena javnost.

Krkobabi}

DRI uo~ila Ponovqeno su|ewe nepravilnosti u buxetu Oliveri Krsmanovi} BEOGRAD - Revizijom buyeta za 2008. godinu Dr`avna revizorska institucija (DRI) uo~ila je brojne nedostatke i nepravilnosti u kori{}ewu buyetskih sredstava. Predstavqaju}i prvi Izvje{taj o finansijskoj reviziji buyeta Srbije za 2008. godinu, predsjednik dr`avne revizorske institucije Radoslav Sretenovi} je rekao da su otkriveni nedostaci u pogledu ra~unovodstvenog sistema, posebno u pogledu podataka iz glavne kwige trezora, a interna revizija i kontrola, tako|e, nije organizovana u skladu sa zakonom. Dr`avna revizorska institucija utvrdila je da nije uspostavqena kompletna i a`urirana evidencija dr`avne imovine, kao i nepravilnosti kada su u pitawu kratkoro~na potra`ivawa i obaveze.

BEOGRAD - U Okru`nom sudu u Beogradu u petak je po~elo ponovqeno su|ewe Oliveri Krsmanovi} (26) i wenom biv{em mladi}u Slobodanu Jordanovu, zbog dva ubis tva i po ku {a ja ubis tva, kao i wihovom pomaga~u Mladenu Mitrovi}u. Krsmanovi}eva, koja je i na ponovqenom su|ewu negirala sve navode optu`nice, jedina je `ena u Srbiji kojoj je bila izre~ena maksimalna zatvorska ka zna od 40 go di na za tvo ra, zbog svi re pog ubis tva ta ksis te Ne zi ra [i {i }a (46), ne do zvoqenog dr`awa droge i oru`ja i opirawa prili kom ha p{ewa, ali je Vrho vni sud tu pre su du ukinuo i nalo`io da se su|ewe ponovi. Ukinutom presudom Joradanov je bio osu|en na 20 godina zatvora, zbog ubistva radnika pumpe u Mojsiwu Zorana Radovi}a (31) i poku{aj ubistva policajca Nenada Jeli}a.

Javna sjednica od 30. Penzije novembra do 2. decembra se ne}e BEOGRAD - Vije}e Vrhovnog suda Srbije koje smawivati

odlu~uje u predmetu protiv Milorada Ulemeka i drugih okrivqenih za ubistvo na Ibarskoj magistrali, po `albama na drugostepenu presudu V[, zakazalo je javnu sjednicu. Sjednica na kojoj }e se odlu~ivati po `albama bi}e odr`ana u periodu od 30. novembra do 2. decembra u sudnici Okru`nog suda u Beogradu, u sastavu zgrade Okru`nog zatvora. ^etvorica funkcionera SPO poginula su u insceniranoj saobra}ajnoj nesre}i na Ibarskoj magistrali, 3. oktobra 1999. godine. Toga dana poginuli su: Veselin Bo{kovi}, Zvonko Osmajli}, Vu~ko Rako~evi} i Dragan Vu{urovi}, a predsje dnik SPO Vuk Dra {ko vi} je po vri je |en. Za zlo~in na Ibarskoj magistrali su|eno je ukupno ~etiri puta, a posqedwu presudu donio je Vrhovni sud Srbije 19. juna 2008. godine.

PAN^EVO - Potpredsjednik Vla de Srbi je Jo van Krkobabi} izjavio je u petak u Pan~evu da se ste~eno pravo penzionera ne}e smawivati dok je on u Vladi, bez ob zi ra na pri tis ke i najavqenu reformu penzionog sistema. Kada je rije~ o reformi penzionog sistema, zalaga}u se da se pove}aju male penzije, smawe one velike i pravedno rije{i beneficirani radni sta` rekao je Krkobabi}.

26 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Zapovjedne odgovornosti nema. Ja ne mogu odgovarati za ~itav niz kompanija koje se nalaze u mom resoru. Bo`idar Kalmeta, ministar mora, saobra}aja i infrastrukture

Region Akcija hrvatskih carinika

Zaplijeweno 5,5 kilograma tartufa

Predizborni slogani kandidata za predsjednika Hrvatske

PULA - Na grani~nom prelazu Ka{tel, izme|u Hrvatske i Italije, hrvatski pograni~ni organi zaplijenili su 5,5 kilograma tartufa, saop{tila je u petak Istarska policijska uprava, prenose agencije. Kako je saop{tila portparolka uprave, pri kontroli automobila “{koda oktavija“, pulskih registarskih tablica, prona|eno je pet kilograma bijelog tartufa, pola kilograma crnog tartufa i dvije vage za mjerewe te skupocjene gqive. Budu}i da 47-godi{wi voza~ “oktavije“ za prodaju tartufa nije imao dozvolu mjerodavnih tijela, uhap{en je zbog osnovane sumwe da je po~inio ka`wivo djelo izbjegavawa carinske kontrole. U vijesti se, na`alost, ne pomiwe na koliko se procjewuje vrijednost krijum~arenih tartufa, ali se zna da se na svjetskom tr`i{tu ova gqiva prodaje i po 1.500 dolara za kilogram.

Zbog {tete nanesene kompaniji “Merkator“

Uhap{ena petorica qudi ZAGREB - Petorica mu{karaca uhap{eni su zbog nov~a nih pre va ra uku pne vrijednosti gotovo milion kuna (oko 250.000 maraka). Policijski slu`benici iz Zagreba i Osijeka dovr{ili su kriminalisti~ko istra`ivawe nad mu{karcima u dobi od 23, 24, 38, 39, 41 i 43 godine koji se terete za kaznena djela prevare na {tetu kompanije “Merkator“, sa sjedi{tem u Velikoj Gorici. Sve je krenulo tokom oktobra, kada je 39-godi{wi osumwi~e ni od osumwi~e nog

24-godi{waka zatra`io uslugu. Naime, od wega je tra`io da mu posudi svoju karticu teku}eg ra~una, kako bi na wega pre ba cio po ve }i nov ~a ni iznos, uz obe}awe da }e mu tu uslugu i adekvatno nov~ano nadoknaditi. Kako je 24-godi{wak pristao, dogovoren je sastanak sa jo{ trojicom osumwi~enih, na kojem je jedan od trojice, 41-godi{wak, 39-go di{waku pre dao dva falsifikovana virmana, jedan na iznos od oko 374 hiqade kuna, drugi na iznos od oko 584 hiqade kuna.

Branimir Glava{

@alba na prvostepenu presudu ZAGREB - Branimir Glava{, i daqe najtra`eniji bjegunac od hrvatskog pravosu|a, ulo`io je iz BiH preko prijateqa `albu na prvostepenu presudu kojom je osu|en na deset godina zatvora. Presuda je napisana na 82 stra ni ce, sa jo{ osam stra ni ca priloga. - @alba je duga ukupno 90 stranica, {to predstavqa polovinu teksta presude protiv mene. U `albi sam iznio nove dokazne pri je dlo ge, a tra `im uki dawe prvostepene presude, novo su|ewe pred novim sudskim vije}em, te vra }awe pre dme ta u na dle `nost @u pa nij skog su da u Osijeku, zbog ekonomi~nosti pos tup ka - re kao je Glava{ za hrvatske medije. Osim Glava{eve, podnesene su i `albe wegovih advokata.

DOBRA VIJEST

PODGORICA Crna Gora postala je u petak ~lan kodifikacionog sistema NATO-a, na osnovu sporazuma koji su potpisali pomo}nik ministra odbrane za materijalne resurse Rifet Kosovac i predsjedavaju}i NATO grupe nacionalnih direktora za kodifikaciju Yory Bond.

Predizborni plakat Milana Bandi}a

Jedini kandidat Srbin Damir Kajin razmi{qao da mu izborni slogan bude “J.... i po{ten“. Od toga na kraju ostalo samo “Po{ten“, {to je slogan iz kampawe biv{eg premijera Srbije Zorana \in|i}a

Kandidati za predsjednika Hrvatske

ZAGREB - Hrvatski pred sje dni ~ki kan di da ti u kampawi se nisu iskazali ori gi nal nim re kla ma ma, pi{u hrvatski mediji. Neke ideje bile su zanimqive u za~etku, ali se od wih odustalo u posqedwem trenutku. Tako je kandidat Damir Ka jin ra zmi{qao da mu izborni slogan bude “J.... i po{ten“. Od toga je na kraju ostalo samo “Po{ten“, {to

FOTO: AGENCIJE

je slogan iz kampawe Zorana \in|i}a. Kajin se potom odlu~io i za “Svi za mnom“, ma kuda to vodilo. Ivo Josipovi} odlu~io se sa mo za “Prav DA“. Neke je to podsjetilo na naslov kwige Petera Handkea “Pravda za Srbiju“, a neke je inspirisalo da na isti na~in ispi{u “DosaDa“. U kampawi i plakatima Milana Bandi}a jedni pre-

po zna ju ame ri ~ke pred sje dni~ke kampawe, naro~ito one izme|u Bu{a i Regana, a druge je uveselila reklama za Festival novog cirkusa u Zagrebu na kome klovn nudi jabuku za svakog gra|anina, jer to kom kam pawe Bandi} dijeli jabuke i lopte. Nadan Vido{evi} je prije svoje podmla|ene slike koja je ne da vno osva nu la na

Spot “Izlije~imo Hrvatsku“ Po pjeva~ima koji se pojavquju u predizbornom skupu Ive Josipovi}a pod nazivom “Izlije~imo Hrvatsku“ moglo bi se zakqu~iti da se radi o promociji komune lije~enih i zalije~enih, uvrije|enih i povrije|enih, nesre}nih i presre}nih, prenose hrvatski mediji. Pred kamerom defiluju Goran Bare, (ne)lije~eni narkoman. Damir Urban, (za)lije~eni zavisnik koji je poku{ao samoubistvo, a poslije sloma `ivaca zavr{io je u ludnici. Dalibor Bartulovi}, vinkova~ki reper kojeg je policija ~etiri puta uhitila zbog posjedovawa lakih droga. Tu je i Alen Vitasovi}, ~ovjek koji je

priznao da “ima problema s alkoholom“ i da ga “ne treba tjerati na lije~ewe“. Potom Marijan Ban, pjeva~ koji se pijan poku{ao ubiti u svom stanu.

ZAGREB Zagorski policajci su na autoputu Zagreb - Maceq uni{tili novi presreta~ marke BMW koji su dobili pro{le sedmice. Policajci su bili u potjeri za voza~em koji je prekora~io brzinu, pa su u krivini udarili u branik. [teta na presreta~u procijewena je na oko 2.800 evra.

LO[A VIJEST

bilbordima, ~uvao mjesto s na tpi som “Tre }i hrvat ski predsjednik“, ali nekog nije mrzilo da preko toga nalijepi trake u obliku zatvorskih re{etaka.

PUSI]EVA zna da s wom na ~elu “Hrvatska zna i mo`e“ Josip Jur~evi} `eli da bude “Hrvatski predsjednik: kad, ako ne sad” i moli Bandi}a da mu ne pravi konkurenciju svojim, kako ka`e, ukradenim sloganom “Hrvatski predsjednik: sad ili nikad“. Dragan Primorac tvrdi da je “Jedini kandidat kog niko ne dr`i u {aci“, ali mnogi se pitaju koliki mu je buyet za kampawu, s obzirom na to da brojem TV reklama skoro “tu~e“ Bandi}a. Andrija Hebrang se zala`e za “Evro pu i po no snu Hrvat sku“, a Vesna Pusi} zna da s wom na ~elu “Hrvatska zna i mo`e“.

U Hrvatsku stiglo prvih 140.000 doza vakcine

Po~elo vakcinisawe protiv novog gripa ZA GREB - Po {to je u Hrvat sku sti glo prvih 140.000 doza vakcine protiv novog gripa, od petka je po~ela vakcinacija, prvo u `upanij skim za vo di ma za ja vno zdravstvo, a od ponedjeqka i po domovima zdravqa i porodi~nih qekara. Ve} su ranije sastavqene liste prioriteta, odnosno definisane rizi~ne grupe: hro-

ni ~ni plu }ni bo le sni ci, trudnice od tre}eg mjeseca trudno}e, ekstremno debele osobe, djeca sa hroni~nim bolestima od {est mjeseci do tri go di ne i me di cin ski personal. Ukupno je naru~eno 1,5 miliona doza vakcine od kompanije “Novartis“, a ostatak }e do}i tokom decembra. Vakcinacija je besplatna, kako za

rizi~ne grupe, tako i za ostale koji }e kasnije do}i na red.

RANIJE sastavqene liste prioriteta Za sada interesovawe za vakcinaciju pokazuju starija lica, ali nema gu`vi. Zdravstvene vlasti pozvale su gra|ane na vakcinaciju, a prostor u medijima dobijaju i

zagovornici i protivnici vakcinacije protiv novog gripa. Sedamdesetsedmogodi{wi pa ci jent pre mi nuo je od posqedi ca no vog gri pa na Kli ni ci za pul mo lo gi ju u Skopqu, na kojoj se lije~io nekoliko dana, po{to je bio hroni~ni bolesnik. Ovo je druga `rtva virusa H1N1 u Makedoniji, gdje je do sada oboqelo 640 qudi.

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 27

TOP STORIES CNN

Svijet

Sud u Milanu saop{tio je u petak da }e 4. decembra biti nastavqeno su|ewe italijanskom premijeru Silviju Berluskoniju koji je optu`en za korupciju. Berluskonijev

advokat Nikolo \edini je rekao da }e premijer biti sprije~en da se 4. decembra pojavi u sudnici zbog sjednice vlade zakazane za isti datum.

Vijesti

Zahtjev populisti~ke desnice u [vajcarskoj

Meka

@rtve haxiluka

Tra`e zabranu izgradwe minareta

RIJAD - U Meki i Yedi, gdje su se okupili muslimanski vjer ni ci na tra di ci onalnom hayiluku, poginulo je najmawe 77 osoba u poplavama, saop{tile su saudijske vlasti. Mnogi od vi{e od dva miliona muslimanskih vjernika koji su se u petak okupili kod brda Arafat, va `nog mjes ta go di{weg hayiluka, prethodnu no} su proveli besano jer su morali da napuste {atore zbog poplava.

Pitawe na referendumu kao i debata o kampawi sa plakatima duboko su podijelili [vajcarsku: vi{e gradova je zabranilo ovaj na~in propagande, dok su ostali odlu~ili da ne ograni~avaju pravo na slobodu izra`avawa

Rusija

Nedozvoqeni eksperimenti na qudima

Antiislamski plakati {irom [vajcarske

@ENEVA - [vajcarska po pu lis ti ~ka de sni ca na ~elu sa [vajcarskom narodnom par ti jom tra `i da [vajcarska na referendumu - koji }e biti odr`an u nedjequ, 29. novembra - zabrani izgradwu minareta, pravdaju}i svoj zahtjev time da izgradwa minareta simbolizuje uspostavqawe po li ti ~ke isla mi za ci je, javile su agencije. Po ku {a va ju }i da bu de in ge ren tan u ovoj de ba ti, generalni sekretar Organizacije islamske konferencije Ekmeledin Ihsanoglu diplomatski je izjavio da je ubije|en da }e narod u [vaj-

car skoj do ni je ti naj boqu odluku. Me |u tim, {vaj car skoj vla di i po slo vnom svi je tu ja sno je da bi za bra na iz gradwe mi na re ta iza zva la nerazumijevawe u inostranstvu i da bi {tetila slici [vajcarske. Pris ta li ce za bra ne ne prave nijanse: wihovi plakati prikazuju `enu potpuno umotanu ispred {vajcarske zas ta ve ko ja je pre kri ve na minaretima, ~ije stilizovane siluete podsje}aju na rakete. Poslije plakata kojima pozivaju da se otjeraju strane “crne ovce“ izvan [vajcar ske, pro pa gan da

STATISTIKA U [vajcarskoj, prema posqedwim zvani~nim statisti~kim podacima, od 7,5 miliona stanovnika oko 400.000 su muslimani, od ~ega je 50.000 aktivnih vjernika, po ~emu je

islam druga religija u ovoj zemqi po broju pripadnika, odmah poslije hri{}anstva. Uz objekte xamija u [vajcarskoj su do sada izgra|ena ~etiri minareta.

Optu`en zbog snimka sa Sarkozijem PARIZ - Radnik francuske televizijske mre`e Frans-3 optu`en je zbog toga {to je na Internet dospio video-snimak u kojem predsjednik Francuske Nikola Sarkozi dr`i lekciju o lijepom pona{awu tehni~aru ove medijske ku}e. Na snimku, koji je vidjelo vi{e od 2,6 miliona posjetilaca internet stranice “Dejli mou{n“, prikazano je nekoliko minuta pred Sarkozijev televizijski intervju u`ivo u ve~erwem terminu 3. jula. Sporni video-zapis prikazuje Sarkozija koji pozdravqa tehni~ara nakon {to mu je postavio mikrofon, ali mu ovaj nije otpozdravio. - To je pitawe vaspitawa. Kada vas pozdrave treba da otpozdravite. U suprotnom, nismo na dr`avnoj televiziji ve} na ulici. To je nevjerovatno - rekao je Sarkozi.

MOSKVA - Ruska Federalna antimonopolska slu`ba (FAS) razmatra vi{e tu`bi protiv proizvo|a~a farmaceutskih preparata osumwi~enih da vr{e nedozvoqene klini~ke eksperimente na qudima, izjavio je jedan od ~lanova grupe eksperata pri ovoj slu`bi, koja se bavi razvojem konkurencije u socijalnom sektoru i zdravstvenoj za{titi. FAS ispituje dogovore proizvo|a~a farmaceutskih preparata sa qekarima o prepisivawu neodgovaraju}ih lijekova ili neadekvatnih doza medikamenata, sprovode}i tako zabrawena istra`ivawa na qudima.

FOTO: ROJTERS

na rodwa ~ke de sni ce jo{ pravi skandale. “Ova sli ka ra spi ru je mr`wu“ - navodi Federalna ko mi si ja pro tiv ra si zma, dok je Ko mi tet UN za za {titu prava qudi zabrinut zbog ova kve kam pawe sa “stra{nim plakatima“. Pitawe na referendumu kao i debata o kampawi sa plakatima duboko su podijelili [vajcarsku: vi{e gradova je zabranilo ovaj na~in pro pa gan de, dok su os ta li odlu~ili da ne ograni~avaju pra vo na slo bo du izra `a vawa. Vlada i ve}ina politi~kih partija zatra`ili su od [vaj ca ra ca da odba ce pri je dlog za bra ne ko ji bi bio u su pro tnos ti sa qud skim pra vi ma i da bi to “ugrozilo vjerski mir”, upozo ri la je Eve lin Vi dmer [lumpf, ministar pravde. [vaj car ski Sa vjet vje ra, ko ji ok upqa li de re hri{ }an skih crka va u

Toni Bruner, predsjednik [vajcarske narodne partije

[vaj car skoj i je vrej ske i muslimanske zajednice, tako|e je osudio inicijativu de sni ~ar ske na ro dne par tije.

VLADA tra`i odbacivawe prijedloga zabrane [vajcarski biskupi pozvali su vjernike da ne podli je `u kse no fo bi ~nim po zi vi ma i po zva li ih na “odnos me|usobnog prihvatawa di ja lo ga i uza ja mnog po{tovawa“. Reagovale su i dvije naj-

Rezolucija osu|uje Iran TEHERAN - Odbor guvernera Me|unarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) velikom ve}inom glasova usvojio je u petak rezoluciju u kojoj se osu|uje Iran, jer je u tajnosti razvijao postrojewe za oboga}ewe uranijuma i Teheran je pozvan da odmah zamrzne taj projekat. Rezolucija je usvojena sa 25 glasova za i tri protiv, sa {est uzdr`anih. Rezolucija je prva mjera koja je preduzeta od 2006. godine. Iran je ne{to ranije upozorio IAEA da ne koristi prijete}i jezik protiv Teherana. - Preporu~ujemo IAEA da ne koristi sli~ne metode i da prije jezika sile koristi jezik logike. Rezolucije, sankcije i prijetwe samo su zakomplikovale situaciju - rekao je ambasador Irana u IAEA Ali A{gar Soltanija, prenijela je iranska dr`avna novinska agencija Irna.

zna~ajnije organizacije koje predstavqaju jevrejsku zajednicu u [vajcarskoj iskazav {i o{ tro pro tivqewe za bra ni mi na re ta jer to “ugro `a va vjer ski mir i {teti naporima za integraciju muslimana u [vajcarskoj“. Su o~e ni sa ovim pro tivqewem, pris ta li ce za bra ne ne }e odus ta ti i po navqaju da ni je ri je~ o odu zi mawu mu sli man skih bo go moqa, ve} odbi jawe “vidqivih simbola preuzimawa po li ti ~ko-vjer ske vlasti, koji podriva osnovna prava“.

DOBRA VIJEST

AVGANISTAN Avganistanski predsjednik Hamid Karzai ponudio je, na veliki muslimanski praznik Kurban-barjam, pomirewe talibanima i ostalim protivnicima. “Jo{ jednom pozivam na{u bra}u, talibane, Hezb-e-Islami i sve koji su uzeli oru`je protiv svoje zemqe, da se vrate zbog mira, stabilnosti i prosperiteta“, rekao je Karzai.

Wema~ka

Optu`en otac ubice [TUTGART - Wema~ko tu`ila{tvo saop{tilo je u petak da je protiv oca mladi}a koji je u martu u gradu Vinenden ubio 15 osoba podignuta optu`nica za ubistvo iz nehata, jer je oru`je kori{}eno u zlo~inu dr`ao neobezbije|eno. Jerg Kre~ner, otac 17godi{weg Tima Kre~nera, optu`en je jer je svoj pi{toq kojim su ubistva po~iwena dr`ao neobezbije|en u spava}oj sobi, {to je u suprotnosti sa wema~kim zakonom.

PERU Najmawe 16 qudi je poginulo, a devet ih je povrije|eno u sudaru dva kamiona na jugu Perua. Saobra}ajna nesre}a se dogodila na autoputu u regionu Arekipa. Kamion je pre{ao na drugu stranu puta te se frontalno sudario sa drugim kamionom koji je prevozio 23 farmera.

LO[A VIJEST

28 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE FOTO: AP

Filipini

Mangudadatu predao kandidaturu MANILA - Ismael Mangudadatu, filipinski politi~ar koji je izgubio `enu i vi{e ~lanova porodice u napadu rivalskog klana na izborni konvoj, podnio je u petak kandidaturu za mjesto guvernera provincije. U ponedjeqak u napadu grupe od oko 100 naoru`anih lica na konvoj sa politi~kim aktivistima, novinarima i ~lanovima porodice Mangudadatu, koji je trebalo da predaju kandidaturu Ismaela Mangudadatua za mjesto guvernera provincije, ubijeno je najmawe 57 lica. Ismael Mangudadatu, kandidat za mjesto guvernera provincije Magindanao, poslao je konvoj sa aktivistima, novinarima i ~lanovima porodice zbog straha za sopstvenu bezbjednost, a ovog puta je u pratwi vojske, komandanta policije i generala visokog ranga predao kandidaturu.

Katoli~ka crkva u Irskoj

Izviwewe `rtvama zlostavqawa DA BLIN - Po sli je objavqivawa izvje{taja u kome se na vo di da su ka to li ~ki sve{tenici u Irskoj seksualno zlostavqali djecu, dablinski na dbis kup Da jar mu id Mar tin izvi nio se svim `rtvama. U iz vje {ta ju na vi {e od 700 strana, navode se “nekada{we ogromne gre{ke“ sve{te ni ka nad ne ko li ko stotina djece tokom nekoli-

ko decenija. Izvje{taj je baziran na osnovu slu~ajeva u periodu od 1975. do 2004. godi ne, a ko mi si ja je ima la uvid u oko 320 tu`bi protiv 46 sve{tenika. Nadbiskup je osudio pona{awe katoli~ke hijerarhije, koja je sakrivala seksualna zlostavqawa i to nije prijavila policiji, oceniv{i “da zlo u~iweno toj djeci ne}e nikada mo}i da se ispravi“.

Dajarmuid Martin

Zamjenik gr~kog ministra pravde

Vatra pred kancelarijom ATINA - Ispred kancelarije zamjenika ministra pravde Gr~ke Apostolosa Kacifarasa, u centru Atine, u ~etvrtak uve~e je buknula vatra, izazvana aktivirawem ru~no izra|ene naprave sa zapaqivom te~no{}u. Zahvaquju}i brzoj intervenciji policije, po`ar nije izazvao ve}u materijalnu {tetu, javila je agencija ANA. Iako se kancelarija zamjenika ministra nalazi na prvom spratu zgrade u vrlo prometnoj ulici, napada~i su uspjeli da pobjegnu. U Gr~koj su, u posqedwe vrijeme, u~estali ovakvi napadi, a policija smatra da su oni djelo anarhisti~kih i radikalnih qevi~arskih grupa.

U manevrima u~estvuje 100.000 vojnika i rezervista

Kuba se priprema za mogu}u invaziju SAD

Po~ele vojne vje`be

Tenkovi i protivavionski topovi vi|eni u ~etvrtak u vozovima kod Havane, pripremqeni za transport na nepoznatu lokaciju HAVANA - Kuba je po~ela naj ve }e voj ne vje `be u posqedwih pet godina, da bi se pripremila za mogu}u invaziju SAD, prenijela je kubanska dr`avna {tampa. Vojni lideri izjavili su da “postoji realna mogu}nost vojne agresije protiv Kube“, iako je, poslije pet decenija neprijateqstva, nagovije{teno odmrzavawe odnosa dvije zemqe kada je za ameri~kog predsjednika izabran Barak Obama, koji je pro{le sedmice garantovao da SAD nemaju namjeru da izvedu napad na Kubu. Voj ne vje `be, na zva ne “Bastion 2009“, tako|e, imaju

za ciq da se vojska pripremi za socijalne nerede, koje bi Va{ington mogao da podstakne pred invaziju, u vrijeme ekonomske krize na Kubi, navela je agencija Rojters. Tenkovi i protivavionski topovi vi|eni su u ~etvrtak u vozovima kod Havane, pripremqeni za transport na nepoznatu lokaciju. Pred sje dnik Ku be Ra ul Kastro, koji je bio ministar od bra ne pri je ne go {to je pro {le go di ne na sli je dio brata Fidela, pozvao je u ~etvrtak uve~e Kubance da se bore sve dok ne sa vla da ju neprijateqa. - Ciq je nikada se ne pre-

Stawe pripravnosti Kuba je u stawu pripravnosti jo{ od 1961. godine, kada su kubanske izbjeglice, uz podr{ku SAD, izvele invaziju na Kubu u Zalivu sviwa, s namjerom da zbace Fidela Kastra s vlasti. To je dodatno poja~alo tenzije izme|u Va{ingtona i Havane, izazvane jo{ dolaskom Kastra na vlast dvije godine ranije.

dati, nikada ne prestati da se borite - rekao je Kastro na sastanku sa vojnim vo|ama.

RAUL KASTRO pozvao na borbu U ma ne vri ma, ko ji }e trajati do subote, u~estvova }e 100.000 voj ni ka i re zervista. Obama je ubla`io embargo na trgovinu koji su SAD uvele prije 47 godina i pokrenuo pregovore o migraciji i po{tanskoj slu`bi. On je, me|utim, daqi napredak u odnosima Va{ingtona i Havane uslovio osloba|awem politi~kih zatvorenika i unapre-

|ewem qudskih prava na ostrvu. Kastro je izjavio da je Kuba otvorena za poboq{awe odnosa, ali da ne}e ~initi jednostrane ustupke SAD. Kon fron ta ci ja izme |u dvije dr`ave, me|utim, karakte ri {e tre nu tnu po li ti ~ko-voj nu si tu aci ju ko ja, prema rije~ima komandanata ku ban ske voj ske, za hti je va vojne pripreme. Vojni lideri izgleda da su nezadovoqni Obamom jer, iako je wegov izbor ulio nadu da }e do}i do promjena, em bar go je i daqe na snazi, a Kuba je jo{ na ameri ~koj lis ti “te ro ris ti ~kih“ dr`ava.

[irin Ebadi na meti iranskih vlasti

Zaplijewena Nobelova nagrada

U Wujorku je odr`ana parada povodom Dana zahvalnosti, a u tu svrhu je na~iwen veliki balon u obliku Sun|er Boba Skockanog

TE HE RAN - No be lo vu na gra du za mir iran ske vlas ti odu ze le su [i rin Ebadi, saop{tila je Norve{ka, dodaju}i da je zbog toga uru ~i la pro tes tno pi smo iranskom otpravniku poslova u Oslu. - Ovo je prvi put da su vlasti neke zemqe konfisko va le No be lo vu na gra du. Iz sefa Ebadijeve u banci uzete su medaqa i diploma, kao i dru ge wene li ~ne stvari. Takav ~in je kod nas iza zvao {ok i ne vje ri cu izjavio je {ef norve{ke diplomatije Jonas Gar Stere.

Ste re je oci je nio da progon Ebadijeve i wene porodice pokazuje da je sloboda izra`avawa u Iranu “pod velikim pritiscima“. - To kom sas tan ka sa iranskim otpravnikom poslova, jasno smo nazna~ili da }e Norve{ka nastaviti da ula`e me|unarodne napore da bi za{titila one koji brane qudska prava i da }e pa`qivo pratiti situaciju u Iranu - rekao je Gar Stere. Dr`a vna se kre tar ka u nor ve {kom Mi nis tar stvu spoqnih poslova Gri Lar-

sen sastala se sa iranskim otpravnikom poslova i uru~i la mu pro tes tno pi smo zbog odu zi mawa na gra de Ebadijevoj.

O[TAR protest Norve{ke Larsenova je tako|e, zabri nu ta i zbog na ~i na na koji se iranske vlasti pona{aju prema suprugu dobitnice Nobelove nagrade, koji je nedavno uhap{en u Teheranu i pretu~en. Suprug Ebadijeve vi{e ne dobija penziju, a zamrznut

mu je i ra~un u banci, navede no je na In ter net saj tu norve{kog ministarstva. Ebadijeva je 2003. godine dobila Nobelovu nagradu zbog vi{egodi{we borbe za prava iranskih politi~kih aktivista, vjerskih i etni~kih mawina, `ena i djece. Nor ve {ka je i ra ni je bila nezadovoqna na~inom na ko ji su iran ske vlas ti postupale prema Ebadijevoj, ~ija je advokatska kancelarija pro{le godine zatvorena, poslije upada policije i kon fis ko vawa ra ~u na ra i dokumentacije.

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 29

Su|ewe Crvenom Kmeru, Du{u, optu`enom za ratne zlo~ine u Kamboxi

Biv{i ~uvar zatvora tra`i da bude oslobo|en Pre`ivjeli iz Tuol Slenga, zatvora kojim je upravqao Du{ u doba re`ima Crvenih Kmera, upozorili u petak da bi wegovo pu{tawe na slobodu bilo uvreda za `rtve

Vijesti SAD

Poginuo u pe}ini SOLT LEJK SI TI Amaterski istra`iva~ pe}ina poginuo je nakon {to je 28 sati bio zarobqen naglava~ke u popularnoj pe}ini Nati Pati u ameri~koj saveznoj dr`avi Juti. Spasi oci su po ku {a va li da izvuku 26-godi{weg Yona Yonsa. U jednom trenutku su ga ~ak uspjeli osloboditi, ali u`e kojim su ga izvla~ili je puklo, zbog ~ega je po drugi put ostao zarobqen. Po{to je po drugi put ostao zarobqen, svi su shvatili da su nade u spas minimalne. Student druge go di ne me di ci ne Yons imao je suprugu i osmomjese~nu k}erku.

Ukrajina

Kritike izbornom sistemu

Du{ tra`i pomilovawe

Pre`ivjeli zahtijevaju smrtnu kaznu

cio je sumwu u is kre nost wegovih zahtjeva za opro{taj od porodica `rtava. Pre`ivjeli iz Tuol Slenga, zatvora kojim je upravqao Du{ u doba re`ima Crvenih Kmera, upozorili su u petak da bi wegovo pu{tawe na slobodu bilo uvreda za `rtve. - Wegove su rije~i uvreda za mrtve i za cijeli svijet. Reklo bi se da desetine hiqada pobijenih nisu qudi, ve} `ivotiwe. Ako sud odlu~i da nije kriv, onda ne znam {ta da u~i ni mo - oci je nio je Van Nat, jedan od malobrojnih pre`ivjelih iz zatvora poznatog i pod imenom S-21. ^um Mej, dru gi Mu~ewa pre`ivjeli, tako|e tra`i te{ku kaznu. Velika ve}ina zatvorenika je mu~e- U ci je lom na i primoravana da “prizna“ presvijetu je poznat kr{aje protiv re`ima poslije ~ega kao krvnik odgoje pogubqena na takozvanim “povo ran za smrt qima smrti“ izvan prestonice hiqada qudi, rePnom Pena. kao je, i ako sud

PNOM PEN - Biv{i ~uvar zatvora Crvenih Kmera Kaing Guek Iav {okirao je sud za ratne zlo~ine u Kamboyi kada je tokom posqedweg dana su|ewa zatra`io da bude oslobo|en, javile su agencije. Iav, koji nosi nadimak Du{, priznao je da je bio odgovoran za nadzor nad likvidacijom 15.000 qudi u zatvoru Tuol Sleng sedamdesetih godina pro{log vijeka. Wegov zahtjev za pomilovawe ba -

FOTO: AGENCIJE

odlu~i da ga pusti, onda taj sud nije trebalo ni osnovati. Du{, koji je nekada bio nastavnik matematike, rekao je da je u potpunosti sara|ivao sa sudom od kada je uhap{en 1999. godine.

UVREDA za mrtve i za cijeli svijet - Zatra`io bih od sudskog vije}a da me oslobodi. Hvala vam mnogo - rekao je on tokom svoje zavr{ne rije~i pred sudom. Wegov advokat potvrdio je da je on zatra`io da bude pomilovan na osnovu toga {to ni je bio vi so ko ran gi ra ni ~lan u hijerarhiji Crvenih Kmera. Sudije nisu reagovale na Du{ov postupak i zatvorile su proces. O~ekuje se da }e presuda Du{u biti izre~ena po~etkom idu}e godine. On je prvi od pet vode}ih li~nosti Crvenih Kmera ko ji ma }e bi ti su |e no

pred su dom ko ji ima po dr{ku UN. O~ekuje se da }e zajedni~ko su|ewe ~etvorici ostalih, naj vi {e ran gi ra nih Crvenih Kmera po~eti 2011. godine. Pod re`imom Pola Pota i Crvenih Kmera u Kamboyi je sedamdesetih godina

pro{log vijeka ubijeno skoro dva miliona qudi. Jedan od tu`ilaca - Bil Smit rekao je su du da je Du{ pri znao krivicu i da je dao dokaze i protiv drugih lidera Crvenih Kmera, ali da mora da odgovara za “nepopustqivu brutalnost“ u zatvoru.

[panija

Zakon o abortusu

Hiqade qudi pro{le torture u logorima i zatvorima Crvenih Kmera

Zbog otmice i prodaje djece

Pogubqena dva mu{karca u Kini PE KING - U Ki ni su pogubqena dvojica mu{karaca osu|enih zbog otimawa i prodaje djece, od kojih su neka vra }e na ro di teqima, a

nekima jo{ nisu prona|ene porodice iz kojih poti~u, javile su agencije. Oni su po gubqeni u ~etvrtak, a jedan od wih je

Hu Mingua (55) koji je osu|en za to {to je u pe ri odu od 1999. do 2005. go di ne oteo devetoro djece koje je za tim pro dao, ugla vnom

zemqoradni~kim porodicama bez mu{ke djece, naveo je Roj ters, po zi va ju }i se na ki nes ku dr`a vnu agen ci ju Sinhua.

RA[IRENA praksa otmica djece u Kini

Hu Mingua i Su Binde

FOTO: AGENCIJE

KIJEV - Na samom po~etku svoje posmatra~ke misije evropski parlamentarci uputili su o{tru kritiku ukrajinskom izbornom siste mu te su po ru ~i li da predsjedni~ke izbore zakazane za januar idu}e godine ugro`avaju korupcija, medijska pristranost i op{tenarodno razo~arawe. Izbore }e pa`qivo pratiti Evropa i Amerika. Prije pet godina “naranyasta revolucija“ uli~nim protestima na vlast je dovela prozapadne ~elnike umjesto wihovih proruskih protivnika.

Od te devetoro otete djece, petoro je vra}eno roditeqima, a os ta li ma jo{ nisu prona|eni roditeqi. Dru gi po gubqeni je Su Binde (27) osu|en zato {to je od 2005. do 2006. godine ukrao {estoro djece od kojih sa mo jo{ je dno di je te

nije vra}eno roditeqima. Otmice i prodaja djece vrlo je ra{irena praksa u Kini. Procjewuje se da takvu sudbinu do`ivi nekoliko stotina, pa mo`da ~ak i hiqada djece godi{we. Oteta djeca se uglavnom prodaju bandama koje od wih prave prosjake ili, ako su dje~aci, zemqoradni~kim porodicama. Pre ma po da ci ma vrho vnog suda, u Kini je od po~etka godine osu|eno 1.714 qudi zbog otmica i prodaje djece, a od aprila policija je spasila 2.008 kidnapovane djece.

MADRID - [panski parlament u ~etvrtak kasno uve~e usvojio je nacrt kontroverznog zakona kojim se `enama olak{ava pravo na abortus. Nacrt, koji je odobren sa 183 glasa za i 162 protiv, jo{ mo`e da bude izmijewen prije nego {to bude iznesen za ko na~no usvajawe. [panski ministar za jednakost Bibijana Ejdo obe}ala je da }e o zakonu koji je pripremila socijalisti~ka vlada poku {a ti da ostva ri “naj{iri mogu}i konsenzus“.

Izrael

Izgradwa u naseqima JERUSALIM - Izrael je u petak saop{tio da je odobrio izgradwu novih 28 javnih zgrada u naseqima na Zapadnoj obali, dan nakon {to je objavqena desetomjese~na suspenzija gradwe na toj okupiranoj teritoriji. Pod suspenziju gradwe spadaju samo nove stambene ku}e, dok je, tako|e, iskqu~en i isto~ni Jerusalim, te oko 3.000 stanova na Zapadnoj obali, ~ija je izgradwa ve} zapo~ela.

30 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Smiqa Stefanovi} Pregel, ZAMKA GENIJA FRENKA LOJDA RAJTA

Kultura Premijera u Beogradu

Burna vremena kroz nekoliko pri~a

Vesna Trivali}

BEOGRAD - Bioskopska premijera igranog filma “Hitna pomo}“, rediteqa i scenariste Gorana Radovanovi}a, odr`ana u ~etvrtak u velikoj dvorani Doma sindikata, privukla je veliku pa`wu Beogra|ana, prenosi Tanjug. Taj film je doma}u premijeru imao u junu ove godine na festivalu “Sinema siti“ u Novom Sadu, a me|unarodnu u septembru na festivalu “A“ kategorije u Montrealu. Kroz sudbinu pet likova i tri razli~ite pri~e koje se de{avaju u tri razli~ita vremena, autor poku{ava da predstavi jedan od najburnijih perioda u skorijoj istoriji srpskog dru{tva, ispuwenog politi~kim turbulencijama i velikim promjenama. Uloge tuma~e Vesna Trivali}, Nata{a Ninkovi}, Nenad Jez di}, Ta na si je Uzu no vi}, Sowa Ko la ~a ri}, Je le na Stupqanin, Bo ris Isa ko vi}, a naj ve }e apla uze pu bli ke izma mio je ma li Mar ko Pa vlo vi} u ulo zi Mi ki ja, usamqenog i odba~enog dje~aka bez roditeqa.

Rejmond Huri, UTO^I[TE

Koncert Emira Kusturice i “No Smoking Orchestra“ u Bawoj Luci

"Planule" ulaznice Interesovawe publike za prvi nastup ovog benda u ovom sastavu u RS je ogromno. Tra`i se karta vi{e, a dolazak su najavili i mnogi qubiteqi “No Smoking Orchestra“ iz regiona. ^lanovi popularne grupe sa nestrpqewem i{~ekuju nastup u Bawoj Luci

Izlo`ba grafika

“Wujork u Beogradu“

PI[E: DEJAN VUJANI] [email protected]

BAWA LUKA - U Bawoj Luci danima vlada veliko uzbu |ewe pred kon cert Emi ra Kus tu ri ce i “No Smoking Orchestra“, koji treba da se odr`i u dvo ra ni “Borik“ u 20 ~asova. Interesovawe publike za Grafike iz Linkoln centra

BEO GRAD - Na izlo `bi “Wujork u Beogradu“ otvorenoj u holu Narodne banke Srbi je, pred stavqene su grafike iz kolekcije wujor{kog Linkoln centra, prenose agencije. Gra fi ka ma, na ko ji ma je veoma izra`en kolorit, sa jasnim i ~istim bojama, 38 umje tni ka je pred sta vi lo otis ke in spi ri sa ne i ap straktnim i figurativnim motivima. Beo grad skoj pu bli ci su predstavqeni umjetnici ra-

zli~itih grafi~kih poetika i godi{ta. Ciq postavke je i da se poka`e mladoj generaciji da grafika, kao tehnika, nije zanemarena u svijetu. Sva djela su ra|ena u limi ti ra nom ti ra `u, od 120 do 150 otisaka, u zavisnosti od umje tni ka i te hni ke, a namijewena su prodaji, kao i pla ka ti ko je se ra de na osnovu tih grafika. U Linkoln cen tru, po za vr{et ku {tampawa, matrice se uni{tavaju da ne bi mogle daqe da se distribui{u.

Narodno pozori{te RS

Ve~e sa Branom Crn~evi}em BAWA LUKA - Ve~e sa poznatim srpskim piscem Branom Crn~evi}em bi}e odr`ano 2. deBrana Crn~evi} cembra u 20 ~asova u Narodnom po zo ri {tu Re pu bli ke Srpske. Prva kwiga za djecu, koju je objavio Brana Crn~evi}, bila je “Bosonogi i nebo“, a prva zbirka aforizama “Pi{i kao {to }uti{“. Na kwi`evnu scenu je stupio pod pseudonimom Vinon Rumski i Branislav BIP. U svom kwi`evnom opusu ima literaturu za djecu, romane, aforizme, pri~e, televizijske drame, pjesme... Dobitnik je nagrade “Zmajevih de~jih igara” za stvarala~ki doprinos savremenom izrazu u kwi`evnosti za djecu. Crn~evi}eva djela su istovremeno jednostavna i bajkovita, a za wihovu gra|u on uzima stvarne, razigrane, ali i tu`ne slike `ivota. A. R.

Svjedoci vremena “Zabraweno pu{ewe“ je u svakom slu~aju grupa koja je duboko povezana sa socijalno-politi~kim miqeom vremena u kojem je stvarala. Ne bez razloga tvrdim da je preko na{ih pjesama mnogo lak{e ustanoviti {ta se sve to osamdesetih i devedesetih de{avalo na ovim burnim prostorima nego kroz govore politi~ara i ~itawe starih novina - rekao je dr Nele Karajli} u intervjuu za “Glas Srpske“.

prvi nastup ovog benda u ovom sastavu u Republici Srpskoj je ogromno. Tra`i se karta vi{e, a dolazak su najavili i mnogi qubiteqi “No Smoking Orchestra“ iz regiona. ^lanovi popularne grupe koja je stekla kultni status ne samo kod nas, nego i u svijetu, sa nestrpqewem i{~ekuju nastup u Bawoj Luci. Dr Nele Karajli} u nedavno objavqenom intervjuu za “Glas Srpske“ rekao je da je svaki koncert “Zabrawenog pu{ewa“ u Bawoj Luci pred stavqao su sret pri ja teqa koji se dugo nisu vidjeli - Na po ~et ku su sre ta, pri ja teqi se sra me`qivo pozdravqaju gledaju}i jedan drugog, koliko je ko os ta rio i udebqao, ali po sli je prve ra ki ji ce i prvih taktova zajedni~ke muzike, emocije izbijaju na vidje lo, do la zi do erup ci je odu{evqewa te se o tom susretu pri~a do sqede}eg -

rekao je Karajli}. Iz vr{ni pro du cent i me nayer ovog sas ta va za Evropu i Balkan Gane Pecikoza rekao je da “No Smoking Or ches tra“ do la ze u pu nom sastavu, na izri~itu Kusturi~inu i Neletovu `equ.

“NO SMOKING ORCHESTRA“ dolazi u punom sastavu - Emir i Nele su htjeli da sviraju u Bawoj Luci jo{ poslije wihovog pro{logodi{weg koncerta u Beogradskoj are ni na Dan Republike. Siguran sam da }e Bawolu~anima prirediti nastup koji nikoga ne}e ostaviti ravnodu{nim - kazao je Pecikoza. On je do dao da }e se Emir Kusturica i “No Smoking Orchestra“ u Bawoj Luci predstaviti repertoarom koji sviraju po svijetu, ali i pjesmama iz Kusturi~inih

filmova, od “Sje}a{ li se Doli Bel”, preko “Doma za vje{awe“, “Andergraunda“ i “Crne ma~ke, belog ma~ora“ do “Zaveta“. - S obzirom na to da }e na bawolu~ki koncert do}i i fanovi Neleta Karajli}a, ko ji ga ve `u za sta ro “Za braweno pu{ewe“, te posjeti oce na gra di }e mo sa de se tak pje sa ma tog ben da, ali u novim aran`manima. Tako }e bawolu~ka publika imati priliku da ~uje “Pi{owu i @ugu“, “Djevoj~ice kojima miri{e ko`a“, “Zenicu bluz“, “Dan kad je oti{ao Hase“, kao i pjesme sa albuma “Ja nisam odavle“ istakao je Pecikoza. Organizator koncerta je “Queen estrada“, u saradwi sa agencijom “M Factory“ Ganeta Pecikoze. Kar te po ci je ni od 15 maraka mogu da se kupe ispred robne ku}e “Boska“ i na blagajnama Sportske dvorane “Borik“.

Centar za kulturu u Doboju

Zapa`en nastup Biqe Krsti} DOBOJ - Biqa Krsti} i orkestar “Bistrik“ odr`ali su u ~etvrtak uve~e koncert u prepunoj velikoj sali Centra za kulturu i obrazovawe u Doboju. - La ni smo pe va li na Tvr|avi, sada opet u zatvorenom prostoru. Svejedno, gde god pevamo, uvek volimo da do|emo u Doboj. Ovde se ose}amo kao kod svoje ku}e, zahvaquju }i du go go di{woj

dobroj saradwi sa Centrom i direktorkom Jovankom Stoj~inovi}-Nikoli}. Uvek imamo odli~ne uslove, publika jako lepo reaguje, peva sa nama - rekla je poslije koncerta raspolo`ena Biqa Krsti}.

NOVI ALBUM bi}e druga~iji U ~etvrtak nisu izvodili pjesme sa najnovijeg albu-

ma, ~iji je izdava~ u Wema~koj, jer nisu jo{ gotove. - Prvi put smo izve li neke pesme iz “Tarpo{a“ pret ho dnog CD-a. @e le li smo specijalno da dobojskoj pu bli ci po klo ni mo ne {to sa “Tarpo{a“, sa te bogate kape `enske. Vidim da je publika jako lepo reagovala. Zadovoqni smo zbog toga istakla je Biqa Krsti}. No vi al bum, do da la je

ona, prili~no }e se razlikovati od dosada{wih. - Pro ba }e mo da igrom kroz svet provedemo srpsku i uop {te na {u tra di ci onalnu muziku, dakle, kroz najpoznatije igre kao {to su tan go, bo sa no va, sam ba, rumba, a peva}emo na{e tradicionalne pesme. To }e biti ve oma in te re san tno objasnila je Biqa Krsti}. Sl. P.

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 31

Kejt Vinslet dobila wema~ku nagradu “Bambi“ BERLIN - Glumica Kejt Vinslet dobitnica je wema~ke nagrade “Bambi“ u kategoriji najboqa me|unarodna glumica, javio je Bi-Bi-Si u petak. Kejt Vinslet je nagra|ena za ulogu u filmu “^ita~“, za koju

je ove godine dobila i “Oskara”, za lik Wemice koja krije svoju nacisti~ku pro{lost. @iri, koji joj je dodijelio nagradu, odao joj je priznawe kao “glumici koje ne uska~e jednostavno u lik koji igra, ve} ulazi u du{u lika“.

Godi{wica uglednog univerziteta

Vijesti

Jubilej Kembrixa u Bawoj Luci

Stokholm

Kembrix tradicionalni univerzitet, a osam stotina godina ne{to veoma posebno za nas. I u budu}nosti }emo nastojati da nastavimo tu tradiciju, rekao Majkl Karti

Priznawe Liku Besonu STOKHOLM - Francuski sineasta Lik Beson dobio je nagradu Vizionar na 20. fil mskom fes ti va lu u Stokholmu, javile su agencije. Rediteq “Velikog plave tni la“ se, po ocje ni `irija, od po~etka karijere iskazao kao “univerzalni duh”. U obrazlo`ewu `irija jo{ se navodi da je Beson (50) rediteq vizionar jer “ne prestaje da istra`uje nove svjetove i pru`a nam li~ne vizije, od podzemne `eqeznice i okeanskog dna, do svemira i svijeta bajki“.

Wujork Kembrix centar u Bawoj Luci

PI[E: VAWA [TRBAC [email protected]

Smita, Majkla Kartija, Olhe Madilus i Stele O’[ia. BAWA LU KA - Ni zom - Ka da qudi ~u ju ri je~ predavawa gostiju sa Uni- Kembriy, wihova prva asoverziteta u Kembriyu i iz cijacija su rije~i - visoki izdava~ke ku}e “Cambridge standardi. Poslije Jejla, mi Universitiy Press“ u kristal- smo dru gi uni ver zi tet po noj dvorani bawolu~kog ho- va`nosti u svijetu, a svojim te la “Bo sna“, obiqe`e ni daqim radom nastoja}emo da su ve li ki ju bi le ji Kem - uzme mo pri mat - re kao je briya u organizaciji Kem- predstavnik “Cambridge Unibriy centra Bawa Luka. ver sity Press“-a Ben Ha ne Univerzitet u Kembriyu ford Smit. ove godine proslavqa osam Dodao je da je ova godina vijekova postojawa, dok naj- veoma va`na za Kembriy. starija izdava~ka ku}a “Cam- Slavimo dva velika jubrid ge Uni ver sity Press“ bileja, koji se obiqe`avaju obiqe`ava svojih 450 godina. od ja nu ara {i rom svi je ta Bawolu~ka publika ima- prigodnim manifestacijala je priliku da ~uje preda- ma - is ta kao je Ha ne ford vawa gos ti ju iz Ve li ke Smit. Britanije, Bena Haneforda On je govorio o jednom od najve}ih istra`iva~kih pro je ka ta Sa vje ta Evro pe “English Profile“. - “English profile“ ESOL ispiti je glo bal ni pro je kat u koji nastojimo da ukqu~i mo Osim predavawa u hotelu “Bosna“, {to vi {e ze Bawolu~ani su imali priliku da posjete i maqa, a trebalo prodajnu izlo`bu Kembrix centra Bawa bi da ima u buLuka. Osim izlo`be, svi zainteresovani du }nos ti ve li su mogli da saznaju sve {to ih interesuje u kog uti ca ja na vezi sa me|unarodno priznatim ispitima, poboq{awe koji se od ove godine pola`u i kod nas.

u~ewa engleskog jezika. Ovaj pro gram je ba zi ran na evrop skim stan dar di ma naglasio je Haneford Smit.

POBOQ[AWE u~ewa engleskog jezika Predstavnik ESOL odjeqewa Univerziteta u Kembriyu Majkl Karti predstavio je ovo odjeqewe, koje se bavi or ga ni zo vawem i spro vo |ewem me|unarodno priznatih ispita iz engleskog jezika.

FOTO: G. [URLAN

Novosti u ovoj oblasti su, prema wegovim rije~ima, polagawe ispita na ra~unarima, novi ispiti prilago|eni tinejyerima, te ispiti za specifi~ne namjene. - Kem briy je tra di ci onalni univerzitet, a osam stotina godina je ne{to veoma posebno za nas. I u budu}nosti }emo nastojati da nastavimo tu tradiciju - rekao je Karti. Stru~ni saradnik “Cambridge University Press“-a Olha Ma di lus odr`a la je

radionice sa nastavnicima osnovnih i sredwih {kola na kojima je govorila o motivaciji tinejyera za nastavu engleskog jezika. Ure dnik se ri je kem briyskih rje ~ni ka Ste la O’[ia odr`a la je pre da vawe o prednosti klasi~nih i in te ra kti vnih rje ~ni ka en gles kog je zi ka u nas ta vnom procesu i samostalnom radu. Sa u~esnicima je razgovarala o tome kako }e se rje~nici koristiti i kako }e izgledati u budu}nosti.

Opera “Mandragola“

Brojna publika na sve~anosti

Konak knegiwe Qubice

Srebrno posu|e

Kostimi iz pozori{nih predstava

i stonog posu|a, ti predmeti imaju ukrasne i upotrebne funkcije, a kori{}eni su u svakodnevnom `ivotu, a to su: tawiri, tacne, poslu`avnici, ka{ike, viqu{ke, bo ka li, ~aj ni ci, zvo na za pokrivawe hrane, {e}ernice, slanici, vaze... Dio srebrnih pre dme ta ~i ni }e i suveniri ukra{eni razli~itim motivima. Naj sta ri ji ek spo na ti na izlo`bi su ka{ike izra|ene u 18. vijeku u Francuskoj, u Parizu i Remsu.

WUJORK - Novi crtani film kom pa ni je Di zni “Princeza i `aba“ - koji ove sedmice po~iwe da se prikazuje u ameri~kim bioskopima, klasi~na je bajka, ali ono {to je ~ini posebnom je to da je ju na kiwa crnkiwa, javio je Tanjug. Ranije su u Diznijevim ostvarewima crnci do bi ja li sporedne ili mawe atraktivne uloge. Pri~a je smje{tena u Wu Orleans, u zlatno doba yeza, a junakiwa ove muzi~ke bajke je kelnerica Tijana, koja sebe zami{qa kao princezu i sawa da jednog dana otvori restoran u francuskom kvartu.

Beograd

Etnografski muzej u Beogradu BEO GRAD - Izlo `ba “Srebrno posu|e“ iz zbirke Etnografskog muzeja u Beogradu, koja do sada nije bila prikazana javnosti, otvorena je sino} (petak) u ovom muzeju. Postavka obuhvata srebrne predmete koji su nastali u 18, 19. i 20. vijeku u poznatim fa bri ka ma sre bra i zla ta ze maqa za pa dne, sredwe i sje ver ne Evro pe, saop{teno je iz Etnografskog muzeja. Kao dio ku}nog inventara

Film “Princeza i `aba“

BEOGRAD - Izlo`ba Sekcije za scenografiju i kostimografiju Udru`ewa likovnih umetnika primewenih umetnosti i dizajna Srbije, otvorena je u ~etvrtak u Konaku knegiwe Qubice, prenosi Tanjug. U intimnoj atmosferi predstavqeni su realizovani kostimi i scenografije, skicama, fotografijama, maketama, video-rado vi ma i slajd pro je kci ja ma iz oko 70 pozori{nih predstava. Predstavqena je i kos ti mo gra fi ja i sce no gra fi ja igra nih filmova, televizijskih serijala i emisija, performansa i multimedijalnih projekata izvedenih u posqedwih deset godina. Teatrolog Jovan ]irilov, koji je otvorio izlo`bu, istakao je zadovoqstvo {to se u

lijepom ambijentu gra|evine iz 1831. godine predstavqa umjetnost nastala u 21. vijeku i ocijenio da je rad umjetnika na veoma visokom nivou.

Detaq sa otvarawa izlo`be

BEO GRAD - In ter na ci onal ni tim okupqen oko opere “Mandragola“, projekta zemunske Opere i Teatra Madlenijanum, za koju je mu zi ku, po is to ime noj komediji poznatog mislioca Nikole Makijavelija, kom po no vao Ivan Jev ti}, nas tu pi }e pre mi jer no 16. decembra, javio je Tanjug. Re`iju potpisuje jedan od najzna~ajnijih balkanskih pozori{nih rediteqa Slobodan Unkovski.

Kolarac

Proslava jubileja BEOGRAD - Kolar~eva zadu`bina obiqe`i}e ve~eras (subota) 131 godinu od svog osnivawa koncertom mladih srpskih pijanista Milo{a Mihajlovi}a i Vladimira Milo{evi}a, koji su postigli veliki uspjeh osvajawem najvi{ih nagrada na nedavno zavr{enom takmi~ewu.

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 33

32 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Razbibriga

Razgovaraju u jednom preduze}u poslovo|a i radnik koji ima obi~aj da ~esto kasni na posao: - Petrovi}u, kasnite vi{e od 30 minuta na posao! - upozorava poslovo|a radnika.

- Izvinite, gospodine {efe, ali to je zbog lifta... - [ta, lift ne radi? - Ma radi, ali u wemu pi{e da mu je nosivost {est osoba, pa mi je trebalo vremena da sakupim jo{ petoro!

Putuje plavu{a po svijetu i nai|e na rijeku. Nigdje ~amca nema, pa nije znala kako da je pre|e, ali ona ugleda drugu plavu{u preko

Prozvao nastavnik u {koli Jovicu i pita ga: - Reci nam jednu poslovicu, Jovice. - Bez alata nema zanata! - re~e

puta i upita je: - Hej ti, kako da pre|em na drugu stranu? - Pa ti si ve} na drugoj strani!

Od tra~a do istine Sastojci

Qubav na daqinu Pri~e i naga|awa da Katarina Radivojevi} vi{e nije u qubavnoj vezi s crnogorskim preduzetnikom Vukom Mi{kovi}em sve su glasnije, ali ona tvrdi da je to la` i da se wih dvoje jo{ uvijek vole, iako su razdvojeni zbog posla. Atraktivna srpska glumica, koja glumi u popularnoj hrvatskoj tv noveli “Najboqe godine“ potvrdila je da u wenoj vezi s Vukom Mi{kovi}em nije ba{ sve sjajno, ali je demantovala da je rije~ o razlazu, prenosi magazin “Gloria“. - Nije istina da smo Vuk i ja prekinuli. Daqina je veliki problem, ali nema govora o prekidu - izjavila je Katarina Radivojevi}. Ina~e, kako prenose pojedini hrvatski internet portali, kru`i pri~a kako je prezaposlenost razlog prekida wihove qubavne veze. Zbog toga su susreti Katarine i Vuka Mi{kovi}a postali prava rijetkost. [tavi{e, nisu uspjeli zajedno da proslave ni godi{wicu veze, navode mediji. Istovremeno, zgodna glumica priznaje da nema mnogo vremena za qubav jer u posqedwe vrijeme intenzivno radi, ali dodaje da se ona i Vuk i daqe vole i da je sve u najboqem redu.

Priprema

(za 2 osobe) 1 Ova, nekima mo`da neobi~na kombinacija ribe i povr}a plijeni ne samo svojim ukusom nego i bojama. Probajte, a zatim se hrabro upustite u stvarawe vlastitih kombinacija. Kada je rije~ o ovom receptu on je posebno pogodan za sve one koji ovih dana poste. Za pripremu osli}a s povr}em, prema ovom receptu za dvije osobe, potrebno je oko 40 minuta.

Osli} s povr}em

Sudoku U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

2

1

1 200 ml

1 4

50 ml 1

osli} (bez glave) ili 200 g fileta struka svje`eg celera mrkva sredwe veli~ine ka{ika sir}eta obi~ne vode prstohvat celera ka{ika za~ina ka{ike sosa od soje uqa praziluk

1. Ribu o~istite i izvana malo zare`ite (to nije potrebno u~initi s filetima). Kratko je prepecite s obje strana. 2. Odlijte vi{ak masno}e i dodajte povr}e narezano na rezance du`ine oko tri centimetra. 3. Pospite mje{avinom za~ina i s malo {e}era, dodajte sir}e, sojin sos i na kraju ulijte vodu. Dinstajte sve zajedno 10-15 minuta.

Cijene u KM osli} celer mrkva sir}e za~in soja sos uqe praziluk

2,5 0,4 0,4 0,3 0,4 0,6 0,4 0,6

Poslu`ivawe

mali{an. - Bravo, Jovice! Reci nam jo{ jednu. - Pametnom je i jedna dosta! uzvrati u~enik.

HOROSKOP Ovan

Vaga

(21.3 - 20.4)

(24.9 - 23.10)

Stalo vam je da se prilagodite novim uslovima. Ostavqate povoqan utisak na qude iz okru`ewa. Kona~an ishod novonastale situacije ne}e biti toliko dobar kako ste o~ekivali. Uzdajte se u svoje kvalitete.

Poku{avate da svojim kolegama nenametqivo doka`ete istinu i promijenite wihovo mi{qewe. Radite samo sa provjerenim informacijama. Nervozni ste bez razloga. Problem sa cirkulacijom ili alergijom.

Gotovog osli}a s povr}em mo`ete da poslu`ite s ri`om.

Bik

Savjet Vrste bijele i ostale ribe i povr}a prilagodite vlastitom ukusu. U nutritivnom pogledu riba je izuzetno va`an izvor bjelan~evina, koje se u pore|ewu s bjelan~evinama mesa odlikuju lak{om probavqivo{}u. Za uspje{no pripremawe svakog ribqeg jela od osli}a vrlo je va`no ~i{}ewe: odrezati peraje, o~istiti ribu od krqu{ti, odstraniti joj utrobu i crnu trbu{nu ko`icu, zatim je oprati pod mlazom teku}e vode. Poslije toga osli}a treba posu{iti i sa svih strana obilno poprskati limunovim sokom.

CIJENA RU^KA

5,6

Razgovor lije~i razmirice U braku neizbje`no dolazi do razmirica. Nau~ite da razgovarate bez provocirawa, prijetwi i peckawa, kako biste ga odr`ali. Nikada pred djecom ne treba da raspravqate o wihovom vaspitavawu ili bilo ~emu {to ima veze s wima mentima: Svako voli pohvalu, pa ih zato nemojte {tedjeti. Ovo je posebno va`no ako je druga strana ulo`ila mnogo vremena i truda u ne{to, makar to bilo samo pripremawe ve~ere ili prawe kola.

JEDINSTVEN nastup kod obra}awa djeci

U braku ni{ta nije va`nije od razgovora. Zajedni~ko pre tre sawe pro ble ma jeste na~in da im ne dozvolite da se nagomilaju do ta~ke kada se vi{e ne mogu rije{iti, ka`u stru~waci koji se bave prou~avawem braka i porodice. U ovom tekstu prenosimo nekoliko wihovih prijedloga kako da va{ razgovor protekne glatko i da va{ brak opsta ne zdrav i sre }an na zadovoqstvo cijele porodice. Morate biti spremni da po{tujete izvjesna pravila: - Nau~ite da slu{ate drugoga. - Razgovarajte tako da ne provocirate, {to zna~i bez poni`avawa, prijetwi ili peckawa. - Oda be ri te vri je me i mjesto gdje }e razgovor imati najvi{e koristi. Nemojte na-

~iwati temu `ure}i na posao, s jednom nogom ve} na vratima. To }e samo potpaliti vatru. Ne raspravqajte o djeci pred wima: Nikada pred decom nemojte da raspravqate o wihovom vaspitavawu ili bilo ~emu {to ima veze s wima. Time }ete im u~initi medve|u uslugu i ukoliko po~nu da se opredjequju za jednu ili drugu stranu, skrenu}e raspravu u pogre{nom pravcu. Kada se obra}ate djeci, morate nastupati jedinstveno i ako me|u sobom stvar niste raspravili do kraja. Ukoliko djeci budete slali opre~ne poruke, dobi}ete i opre~ne rezultate. Ra zmi sli te pri je ne go {to otvorite usta: Ako }e ono {to `elite da ka`ete povrijediti supru`nika, mo`da je boqe da to zadr`ite za sebe. Ne {krtarite s kompli-

Odredite vrijeme za razgovor: Ukoliko u toku dana ne nalazite dovoqno vremena za razgovor, zajedni~ki utvrdite neki termin za to. Naravno, kada vas ne{to ba{ pritiska, onda }ete prona}i vrijeme da to iz sebe izbacite. I kada ne morate da rje{avate iskrsle probleme, va`no je da linija komunikacije ostane otvorena, te stoga i daqe odre|ujte vrijeme za razgovor. Poku{ajte da odaberete

vrijeme za razgovor kada “taksimetar ne otkucava“. Drugim rije~ima, ako va{ mu` us ta je ra no, ne pla ni raj te razgovor u vrijeme odlaska u postequ, jer }e on to razumjeti kao us kra }i vawe sna. Ako vam je “hitno“ da mu ne{to saop{tite a on se upravo tu{ira, ne ustru~avajte se da mu se pod tu{em pridru`ite i ka`ete ono {to vam je na srcu. Na kraju krajeva, vi ste vjen~ani. Prisje}ajte se prijatnih uspomena: Podsje}awe na lijepe zajedni~ke trenutke mo`e da bude “melem na ranu“ za probleme koji vas trenutno mu~e. Ne sklawajte album sa slikama sa vjen~awa na zadwu policu. Umjesto toga, ostavite ga na dohvatu ruke kako bi vas uvijek podsje}ao na jedan od najqep{ih trenutaka va{eg `ivota, savjetuju stru~waci.

(21.4 - 20.5) Prona|ite na~in da izgladite nesporazum sa prijateqima ili poslovnim saradnicima. Polo`aj i status koji pri`eqkujete mo`ete dosti}i ovih dana. Bavite se dru{tvenim ili humanitarnim radom. Interesantno prijateqstvo.

[korpija (24.10 - 22.11) Imajte na umu koji va`ni saradnici vas mogu izbaciti u centar poslovnih doga|awa. Romanti~no ste raspolo`eni. To je dodatni podstrek partneru i predstavqa vrlo dobar znak za po~etak ne~eg novog. Glavoboqa.

Blizanci

Strijelac

(21.5 - 21.6)

(23.11 - 21.12)

U ovom periodu mo`ete zapo~eti poslove vezane za inostranstvo. Spremni ste da prevazi|ete razli~ita ograni~ewa. Ne dozvoqavate da vas sputavaju. Ako budete opu{teniji privu}i }ete nove pozitivne doga|aje.

Va{e nezadovoqstvo i lo{e raspolo`ewe su posqedica nesuglasica koje imate u ku}i i sa svojim uku}anima. Kontroli{ite se i nemojte posezati za te{kim rije~ima. Niko od wih vas ne}e izneveriti. Dobra intuicija.

Rak

Jarac

(22.6 - 21.7)

(22.12 - 20.1)

Dobi}ete vijesti od prijateqa iz inostranstva. Najboqe je da u ovom periodu izbjegavate vo`wu, neka vas drugi voze. Ako ipak morate vi da vozite budite veoma oprezni. Radite vje`be disawa i opu{tawa.

Imate dobre i kreativne ideje. Potrebno je da budete aktivniji da biste ne{to od toga sproveli u djelo. Zdravstvene smetwe koje imate su psihosomatske prirode. Li~no zadovoqstvo donosi dodatni priliv energije.

Lav

Vodolija

(22.7 - 22.8)

(21.1 - 19.2)

Donosite va`ne `ivotne odluke. Uzmite u obzir sve povoqne i nepovoqne ~iwenice i okolnosti. Ispravite kod svog partnera stvari koje vas iritiraju i koje vam ne odgovaraju. Okrenite se porodici i svom domu.

Djevica (23.8 - 23.9) Ne `elite da donesete nepromi{qenu odluku. Potrebno vam je potpuno druga~ije rje{ewe koje }e se uskoro pojaviti. U`ivate da radite u grupi sa vi{e qudi. Da li ste razmi{qali o kratkom odmoru sa voqenom osobom?

Dobro se osje}ate kada dobijate priznawa od svoje okoline za svoje profesionalne sposobnosti. Va`no vam je da radite posao koji volite. Posti`ete dobre rezultate. Odli~na poslovna i finansijska situacija.

Ribe (20.2 - 20.3) Putovawe u inostranstvo koje ste planirali mora}ete da otka`ete u posqedwem trenutku. Potra`ite stru~nu pomo} i savjet. Tako }ete razrije{iti neke svoje unutra{we strahove. Kupite akvarijum ili nove zlatne ribice.

RJE[EWE: EKONOMISTA, KABALA, ADU, RADIJUS, T, MARIN, SAMO, EVAN, SK, EM, TA^, PLOTNA, ANAGRAMIST, BRONH, REVERI, R, GORWA [U[AJA, ORALA, DEJANAC, JED, BRAVETINA, KEBRA^OVINA, SE, RIBA, AS, CA, STRAH, CECEQ, L.

34 28. i 29. novembar 2009.

GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawa Luka

2

7

dje~aka

djevoj~ica

^etvoro~lana porodica Vrti} iz Bawe Luke pred delo`acijom

GRADSKI VODI^

Va`ni telefoni Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S. telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

bolnice Paprikovac Poliklinika

342-100 247-333

ordinacije Deamedika Euromedik Intermedik Jelena Firena

309-221 216-875 216-661 324-310 437-222

apoteke "Nova" "Neven" "Tempo"

218-264 281-017 310-044

prevoz Autobuska st. 090/513-000 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawa Luka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi "A" taksi Bawalu~ki taksi Bel taksi Euro taksi Maksi taksi Patrol taksi Ideal taksi Mobil taksi

1500 1544 1550 1555 1551 1533 1545 1566

hoteli "Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

inspekcija Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

kvarovi Prijava kvarova 300-384 Kvarovi na telefonima 1275

"Zbog sudije Vrhovnog suda RS izgubili stan"

Kona~an ishod cijele pri~e je da }emo biti izba~eni na ulicu, a u na{ stan useli}e se radnik preduze}a “Unis“ Mirko Obradovi} sa suprugom Rosom, koja je sudija Vrhovnog suda RS, a koji ve} imaju rije{eno stambeno pitawe, ka`e Sava Vrti}

PI[E: VEDRANA KULAGA [email protected]

BAWA LUKA - Bawolu~ki bra~ni par Rajko i Sava Vrti} sa dvo je dje ce mogli bi u ponedjeqak da se na|u na ulici, jer ve} nekoliko godina vode sporove pred vi{e sudova u BiH u ve zi sa pra vom na stan u kojem stanuju. Prva delo`acija, koja je bila zakazana za 20. jul ove godine, nije uspjela, druga je zakazana za 30. novembar. Porodica Vrti} nalazi se u te{koj materijalnoj situ aci ji, Raj ko je bez po sla ve} tri godine, obolio je od depresije, a supruga sama radi i od toga `ive. - Ne mamo izlaz iz ove situacije. Na osnovu presude Osnovnog i Okru`nog suda ulo`ili smo re vi zi ju Vrhovnom sudu, ali s obzirom na to da je tu `i lac ozna~io vrijednost spora na 450 maraka, sumwamo da }e razmatrati na{u `albu, jer Vrhovni sud ne prihvata sporove ~ija je vrijednost ni`a od 10.000 maraka. Kona~ni is hod ci je le pri ~e je da }emo biti izba~eni na ulicu, a u na{ stan useli}e se ra dnik pre du ze }a “Unis“ Mirko Obradovi} sa suprugom Ro som, ko ja je su di ja Vrhovnog suda RS, a koji ve} ima ju ri je {e no stam be no pitawe - ka`e Sava. Je dno ipo so ban stan u ulici Banovi} Strahiwe u Bawoj Luci, iz kojeg poro-

dica Vrti} treba da iza|e, bio je u vlasni{tvu Gra|evinske {kole Bawa Luka, a no si lac sta nar skog pra va bila je biv{i direktor te {kole Mirjana Drobac i sada{wa su pru ga di re kto ra firme “Unis“ Mi}e Milovanovi}a, a u kojem je radio i Rajko Vrti}. S ob zi rom na to da je po ro di ca Mi lo va no vi} Drobac, ka`e Sava, ve} imala stan u ulici Bra}e Ma`ar i majke Marije, koji im je kupio i dodijelio “Unis“ 2002. godine, oni nisu imali pra vo da tra `e stan u uli ci Ba no vi} Stra hiwe, jer su silom zakona postali dvostruki korisnici. Me |u tim, ka da je Raj ko 1997. go di ne do bio traj no rje{ewe o stanarskom pravu na stan, na osnovu revizije svih rje {ewa za ovaj stan, direktor “Unisa“ stan kao “kadrovski“ daje porodici Obradovi}.

VRTI]IMA u~iwena nepravda Sa va ka `e da je ta da u~iwena velika prevara. - Mirjana Drobac preko svojih veza u Ministarstvu za izbjegla i raseqena lica RS fi kti vno vra }a stan svome mu`u Mi}i Milovanovi}u, da bi stan kasnije bio dodijeqen Mirku Obradovi}u, suprugu sudije Vrhovnog suda RS - ka`e Sava i do da je da su oni ta da “po -

Sava Vrti}

FOTO: GLAS SRPSKE

klo ni li“ stan po ro di ci Obradovi}, koja ve} ima rije{eno stambeno pitawe. - Sudovi ovaj spor defini{u kao napu{tenu imovinu, iako je ri je~ o zamijewenoj imovini izme|u Gra|evinske {kole i “Unisa“. Mi lo va no vi} svje sno da je stan Obra do vi }i ma zbog uticaja Rose Obradovi} na sud - ka`e Sava. Prema wenim rije~ima, porodica Obradovi} podnosi zahtjev Samoupravnoj interesnoj zajednici (SIZ) za otkup stana, skrivaju}i da je stan u sudskom sporu i pri-

javquju se na wegovu adresu. - Usli je di li su broj ni izgubqeni sporovi, koji su donijeli nepravdu i nesre}u na{oj po ro di ci, su di je se

nisu osvrtale na dokaze. Sada ~ekamo delo`aciju i nala zimo se u be zi zla znoj situaciji - zakqu~uje Sava Vrti}.

GLUPOST Mirjana Drobac smatra da je cijela pri~a glupost i dodaje da u RS ima bitnijih stvari nego ovaj sudski spor i ne~ije neistine. - Ako su 17 donesenih rje{ewa i presude koje su Vrti}i izgubili nebitni i

neistiniti, pravi se cirkus. Niti tu`im niti tra`im. Nemam nikakve veze sa tim, niti sam bila tu, niti sam saslu{ala. Izme|u ostalog, te qude i ne poznajem i zaista mi je smije{no da mene i spomiwu - rekla je Drobac.

REPERTOAR BIOSKOPI MULTIPLEKS “PALAS“ 32. DECEMBAR - premijera re`ija: Sa{a Hajdukovi} uloge: N. \or|evi}, S. Peri{i}, D. Mari}, A. Stani}, A. Stojakovi}, Q. Savanovi} termin: 2. decembar u 20 ~asova BO@I]NA PRI^A - fantazija/avantura re`ija: Robert Zemekis

uloge: Xim Keri, Geri Oldman, Majkl J. Foks termini: 16, 18.15, 20.15 ~asova

rani re`ija: Majkl Hegner, Kari Jusonen termini: subotom i nedjeqom u 14 ~asova

2012 - sf spektakl re`ija: Roland Emerik uloge: Xon Kjuzak, Tendi Wuton, Vudi Harelson termini: 18, 21, 22.30 ~asova svaki dan, subotom i nedjeqom u 15 ~asova

NARODNO POZORI[TE REPUBLIKE SRPSKE “Povratak“, Harolda Pintera, re`ija: Nikola Pejakovi}, 28. novembar u 20 ~asova Godi{wi koncert CKUDM “Veselin Masle{a“, Velika scena, 29. novembar u 19 ~asova

A KAD BRAK NIJE LAK - romanti~na komedija re`ija: Piter Bilingsli uloge: Malin Akerman, Kristen Bel, Xin Reno, Ken Jong termini: 18.15, 20.30, 22.50 ~asova G-FORCE - animirani re`ija: Hojt Jetman glasovi: Bil Nigi, Sem Rokvel, Vil Arnet termini: 16.15 ~asova svaki dan, subotom i nedjeqom u 12 ~asova NIKO I PUT KA ZVIJEZDAMA - animi-

GRADSKO POZORI[TE “JAZAVAC“ “Glumac... je glumac... je glumac“, autor: Zijah Sokolovi}, 3. decembar u 20 ~asova DJE^IJE POZORI[TE REPUBLIKE SRPSKE “Je`eva ku}ica“, re`ija: @ivomir Jokovi}, dramatizacija: Predrag Bjelo{evi}, 28. novembar u 18 ~asova “Pepequga“, re`ija: @ivomir Jokovi},

29. novembar u 11 ~asova MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Stalna izlo`bena postavka - “Od praistorije do savremenog doba“ Multimedijalna izlo`ba - “Jasenovac sistem usta{kih logora smrti“ Izlo`ba fotodokumenata - slike razorene Bawe Luke poslije zemqotresa 1969. godine Izlo`ba ikona iz livawske crkve Uspewa presvete Bogorodice MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI REPUBLIKE SRPSKE Izlo`ba “Umjetnost i kontekst“, Rezidens projekat, ~etiri umjetnika iz Wema~ke i Francuske, otvorena do 10. decembra BANSKI DVOR KULTURNI CENTAR Izlo`ba dokumenata i fotografija Arhiva Republike Srpske posve}enih bawolu~kom zemqotresu iz 1969. godine

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 35

Tr`nica crveni luk bijeli luk krompir mrkva

1 4 0,80 1,80

kupus blitva karfiol paprike

0,5-0,8 1 1,5-2,5 1,2-1,5

tikvice pasuq patlixan paradajz

1,5 3-7 2 1 - 1,5

krastavci orasi gro`|e nektarine

0,7 13-16 2,5 1,5-2

kru{ke banane kivi grejp

1,5-1,7 1,8 3 2,50

FOTO: G. [URLAN

GRADSKE VIJESTI

Incelov most uskoro u funkciji Most kod fabrike “Incel“ trebalo bi da bude pu{ten u funkciju krajem sqede}e sedmice, rekao je za “Glas Srpske“ portparol Administrativne slu`be grada Bawa Luka Milenko [aji}. Tehni~ki direktor Zavoda za izgradwu Bawa Luka Aleksandar Cvijanovi} rekao je da je u toku sa~iwavawe zapisnika za tehni~ki prijem mosta. - Poslije prijema slijedi izdavawe upotrebne dozvole. Nadamo se da }e sve i}i predvi|enim tokom i da }emo svu dokumentaciju za upotrebu “Incelovog“ mosta predati investitoru u sqede}ih nekoliko dana - rekao je Cvijanovi} i dodao da poslije toga Gradska uprava mo`e da pusti saobra}aj preko mosta. M. Mi.

Izlo`ba fotografija o mjestu Pompei

Nata{a Radulovi} sa gostima

Centar za pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe Bawa Luka

[ezdeseti ro|endan bawolu~kih vrti}a

U or ga ni za ci ji Udru `ewa Ita li ja na gra da Bawe Luke u ~etvrtak uve~e u prostorijama Kluba nacionalnih mawina u ulici Cara Lazara u Obili}evu otvorena je izlo`ba fotografija “Pompei - Svjedo~ewe pepela“. - Pompei je malo mjesto po red ita li jan skog gra da Napuqa, koje je 1979. godine prilikom erupcije vulkana prekriveno pepelom, a ova izlo`ba fotografi-

ja svjedo~i o tome. O Pom pe ima je na otva rawu izlo`be govorila istorijska sekcija Gimnazije Bawa Lu ka pod ru ko vod stvom profesora Bo`e Mari }a ka za la je predsjednik Udru`ewa Radmila Mari~i}. Izlo`ba }e biti otvorena do 16. decembra svakim danom od osam do 14 ~asova u Klu bu na ci onal nih mawina. S. T.

U toku ove godine obnovqeno je oko sedam vrti}a u Bawoj Luci, a u sqede}oj planiramo da renoviramo postoje}e i gradimo nove, rekao Zdravko Josipovi} PI[E: MARIJANA MIQI] [email protected]

Povodom 60 godina posto jawa Cen tra za pred {kol sko obra zo vawe i va spi tawe u Bawoj Lu ci potpredsjednik Skup{tine grada Bawa Luka Zdravko Josipovi} primio je u petak predstavnike bawolu~kog i cen ta ra za pred{kolsko vaspitawe iz Velewe, Zagreba, Sombora, [apca, Beograda, Pan~eva, Smedereva, Cetiwa i Bara. On je re kao da je prvi vrti} u Bawoj Lu ci po ~eo da radi 1946. godine u sklopu “Fabrike duvana“. - Fabrika je ovaj vrti} napravila samo za djecu svojih ra dni ka i sa mo su oni mogli da borave u wemu - rekao je Josipovi}. On je naglasio da prvi zva ni ~ni vrti} Cen tra za

pred {kol sko va spi tawe i obra zo vawe u Bawoj Lu ci postoji od 1. februara 1949. godine pod nazivom “Jaslice“, a pod upra vom Cen tra danas radi 18 vrti}a.

PRVI VRTI] u Bawoj Luci otvoren 1949. godine - U toku ove godine obnovqeno je oko sedam obdani{ta, a u sqede}oj godini pla ni ra mo da re no vi ra mo postoje}e i gradimo nove istakao je Josipovi}. Di re ktor Cen tra za pred{kolsko obrazovawe i vaspitawe Bawa Luka Nata{a Radulovi} rekla je da }e 60 go di na pos to jawa ovog cen tra ma li {a ni bawolu ~kih vrti }a obiqe`i ti igrom i dru`ewem u Narodnom pozori{tu Republike

Srpske na posebnoj priredbi koju je podr`ao i grad Bawa Luka. - Mali{anima }e biti prikazan i mali istorijat postojawa bawolu~kih vrti}a, a poslije toga bi}e uru~e ne na gra de i pri znawa naj za slu `ni jim - re kla je Radulovi}eva.

Ona je istakla da radnici koji su zaposleni u vrti}i ma ra de naj hu ma ni ji i najodgovorniji posao. Gosti koji su u petak posjetili Centar za pred{kolsko vaspitawe rekli su da }e nastojati da nastave uspje{nu saradwu sa bawolu~kim vrti}ima.

DOM "RADA VRAWE[EVI]" Direktor Doma “Rada Vrawe{evi}“ Svjetlana Blagojevi} rekla je da postoji inicijativa za otvarawe vrti}a u okviru doma. - Po{to se zna da je problem Bawe Luke sa vrti}ima veliki, planiramo i otvarawe eksternog vrti}a u domu, koji bi imao odvo-

jen ulaz. Statutom doma predvi|eno je da u okviru wega mo`e da postoji ova vrsta ustanove. Potrebno je da prvo saniramo prostor i nabavimo opremu i nadamo se da }e sve to biti zavr{eno {to skorije, te da }e u Domu proraditi vrti} - rekla je Blagojevi}eva.

Ne mawa Vu ko vi}, sin Novice i Danijele; Mihailo Popovi}, sin Daria i Branke; Simona i Helena Kukobat, k}eri Dragana i

Di ja ne; Ta ra Vra ~ar, k}i Mar ka i Jo va ne; Da vid [e{i}, sin An|elka i Dari je; Tawa i Vawa Maquri}, k}e ri Ne |e i Qubin ke; Mi li ca Vu ko vi}, k}i Bo {ka i Sowe;

Otvarawe gradskog bazena 5. decembra Gradski olimpijski bazen bi}e zvani~no otvoren 5. decembra utakmicom Prve “A“ vaterpolo lige Srbije, izme|u beogradskog Partizana i novosadske Vojvodine, saop{teno je ju~e iz “Akvane“ Bawa Luka, koja }e upravqati ovim bazenom. - Gradski olimpijski bazen je zaista odli~an i vaterpolo reprezentacija Srbije }e, sasvim sigurno, dio priprema oba vi ti upra vo u tom ba ze nu - re kao je iz vr{ni direktor Vaterpolo saveza Srbije Dragan Solomon. T. P. Y.

PA@WA

MATI^NI URED Ro|eni:

Izlo`bu posjetilo mnogo Bawolu~ana

Pavle A}amovi}, sin Branka i Bo `i ce; Ana Po po vi}, k}i Si ni {e i Mirjane; Violeta Radulovi}, k}i Lu ke i Gor da ne; Iris Jakovqevi}, k}i Dejana i Qiqane; Sergej Ra-

dusinovi}, sin Aleksandra i Bo`ane.

Umrli: B o r ka ( S t a n ko ) Po po vi}, ro |e na 1941. go di ne.

De`urni notar Prema rasporedu de`urstava notara, koji je odredila Notarska komora Republike Srpske, u Bawoj Luci u subotu }e de`urati notar Nedeqka Bilbija.

Wena kancelarija nalazi se u ulici Vase Pelagi}a broj 15. Radno vrijeme de`urnog notara subotom je od devet do 13 ~asova. T. P. X.

36 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

MOLITVE I MOLBE (Odbrana od nasiqa)

FOTO: ARHIVA

Feqton

(6)

Strah me|u Srbima da se genocid ne ponovi

PATRIJARH SRPSKI PAVLE

Ne shvata se da oru`ani pritisak na Srbe 1991. u tim krajevima gdje je genocid bjesnio u Drugom svjetskom ratu, izaziva kod na{eg naroda strah da se genocid nastavqa i da se od wega moraju braniti. Hri{}anski i qudski neotu|ivo pravo svakog naroda je na samoopredjeqewe. Imam nade da }e se me|u Hrvatima, Srbima i drugim narodima na}i bar desetak pravednika, zbog ~ije }emo pravednosti biti po{te|eni od potpunog uni{tewa, mi preostali u sada{wem Sodomu i Gomoru

Srbi su ve }i nom pra vo sla vne ve re, Hrvati rimokatoli~ke. Ta ~iwenica ima svakako udela i u nastalim sukobima, ali smatram da je ovde u pitawu etni~ki sukob, jer je u hitlerovskoj tvorevini Nezavisnoj Dr`a vni Hrvat skoj 1941-1945. go di ne vr{en genocid nad srpskim narodom sa jasno pos tavqenim ciqem etni ~ki ~is te Hrvatske. Preko radija i lista Hrvatski narod objavqeno je to jasno: “U Hrvat skoj ne mo `e bi ti Srba ni pravoslavqa, a Hrvati }e se pobrinuti da se to ~im prije ispuni.” Kako }e se to izvr{iti izneo je Mile Budak, usta{ki ministar bogo{tovqa 1941. godine: Jedan dio Srba }emo pobiti, drugi protjerati, a ostale prevesti na katoli~ku vjeru i tako pretopiti u Hrvate, a ako i{ta ostane bi}e zlo sje}awe na wih. Sada{we vlasti u Hrvatskoj nisu pristale, ni onde gde su Srbi u ve}ini, ni da im priznaju kulturnu autonomiju, jezik i pismo, nego su pristupile politi~koj sili i oru`ju. Srbi su se morali braniti od nasiqa i tako je nastao rat sa svim svojim strahotama.

Pravo na samoopredjeqewe Evropa shvata i prihvata (a to shvatamo i prihvatamo i mi), da je hri{}anski i qudski neotu|ivo pravo svakog naroda na samoopredeqewe i da prema tim na~elima Slovenci i Hrvati imaju pravo da istupe iz Jugoslavije.

Ali kad se postavi pitawe da li i srpski narod ima pravo da se koristi tim demo krat skim i qud skim prin ci pi ma za samoopredeqewe, bar u krajinama gde je u ve}ini, gde se glasawem opredelio da ne `eli da se odvoji od ostalih koji ostaju, Evropa ostaje bez odgovora. Smatram da smo za tragediju u Jugoslaviji odgovorni svi. Da su se u ovoj situaciji ra spa da Ju go sla vi je na {li da nas oni qudi koji su je na miran, qudski na~in, sporazumom stvorili 1918. godine, mislim da bi je oni i razlo`ili na miran, qudski na~in, sporazumom sa drugim jugoslovenskim narodima. Da je i svima nama, kao qudima i hri{}anima, jasno na~elo da “zlo dobra donijeti ne}e“, da je “krv qudska hrana naopaka“, stvari bi i{le sretnije. Kada bismo bili svesni toga: ako smo ve} zaboravili da smo bra}a i da ne mo`emo `iveti kao bra}a, trebalo bi makar kao qudi da se mirno razdvojimo. Jer, ako nas ta vi mo ova ko u mr`wi i krvi, po to pi }e mo i ono ma lo qud skog i hri{}anskog, {to jo{ ima u nama, i nestati sa lica zemqe. I po svom zanimawu i du`nostima, i po na~inu `ivota, ja nemam nekog saznawa o us troj stvu i dej stvo vawu voj ske. To li ko znam da po Ustavu Jugoslavije, i sviju drugih dr`ava, armija postoji zato da osigurava in te gri tet dr`a ve od spoqnih ne pri ja teqa, a ka da je po tre ba i u unu tra{wim neredima da spre~i rasplamsavawe sukoba.

POTOMCI SRBA, HRVATA i Slovenaca `ivje}e u miru, stide}i se na{ih postupaka

@ivot i vjera U svojim molitvama i molbama patrijarh srpski gospodin Pavle govori o te{kim vremenima koja su ponovo zadesila vaskoliki srpski rod devedesetih godina pro{log i prvih godina ovog vijeka. U svojim propovijedima i besjedama patrijarh Pavle, veliki teolog, govori o nekim zna~ajnim temama u posebnim prilikama i moli za pra{tawa i mirewa me|u qudima. Bio je na{ savremenik, koji je dosta toga imao da ka`e nama i o nama.

U nastalim te{ko}ama u Jugoslaviji, ka da se do {lo do ra zla gawa dr`a vne zajednice, da se ono vr{ilo na miran na~in, usagla{avawem sa ostalim narodima, vojska, smatram, ne bi imala razloga da se pojavquje. Me|utim kad se armija na|e u situaci ji da tre ba, po Us ta vu, da bra ni interese jo{ postoje}e dr`ave Jugoslavije, a sa vrha te dr`ave, sa mesta pred-

sednika, dolaze naredbe da armija ne sme da se brani ako je oru`jem napadaju, nego mora da ~ini sve da bi Jugoslavija nestala, onda se te{ko sna}i i pojedincu, a kamo li ar mi ji sa vi {e na ci onal nim sastavom i komandnog wenog dela i vojni~ke strukture.

Pravednici me|u narodima Imam pu no na de i po ve rewa u bu du }nost, jer verujem u Boga i u qude dobre voqe. Verujem u re~ Gospoda koji je rekao da }e po{tedeti od uni{tewa sve qude u Sodomu i Gomoru, ako se me|u wima na|e bar deset pravednika. Imam na de da }e se me |u Hrva ti ma, Srbima, i drugim narodima na}i bar dese tak pra ve dni ka, zbog ~i je }e mo pra ve dnos ti bi ti po {te |e ni od po tpu nog uni{tewa, mi preostali u sada{wem Sodo mu i Go mo ru. Ve ru jem da }e po tom ci Srba, Hrvata i Slovenaca `iveti u miru stide}i se umesto nas i na{eg vremena i na{ih postupaka. (7.12.1991) Evropa, i da nema neistinite propagande protiv Srba, te{ko mo`e razumeti na{u stvarnost. Po woj, pojedini narodi imaju na ne{to pravo, a drugi nemaju. Za{to je stav Evrope da Srbi, koji vekovima `ive u krajevima preko Drine, zato {to su se na{li u administrativnim granicama Bosne, i `ele da re{e svoju sudbinu, jer je te granice odredio jedan nede mo krat ski ko mu nis ti ~ki re `im, postupaju nedemokratski? Po red to ga, ne sre }e Dru gog svet skog rata zadesile su sve narode Evrope, ali, sre}om, svi nisu imali strahote genocida kakve su imali Jevreji, Cigani i Srbi, pa svaki pomen tog genocida za Evropu zna~i “emotivno vezivawe za pro{lost“, a treba izgra|ivati budu}nost. Ne shvata se da oru`ani pritisak na Srbe 1991, u tim krajevima gde je genocid be sneo u Dru gom svet skom ra tu, iza zi va kod na{eg naroda strah da se genocid nastavqa i da se od wega moraju braniti. (15.12.1991) (Nastavi}e se)

28. novembar 1909. godine

28. novembar 1943. godine

29. novembar 1943. godine

Ro|en Aleksandar Rankovi}

Trojni samit u Teheranu

Drugo zasjedawe AVNOJ-a

1909 - Ro|en je Aleksandar Rankovi}, potpredsjednik SFRJ i ~lan naju`eg rukovodstva vladaju}eg Saveza komunista Jugoslavije do smjewivawa sa svih funkcija 1966. U Drugom svjetskom ratu rukovodio je pripremama za ustanak protiv okupatorske wema~ke vojske i

nacisti~ka policija uhapsila ga je u Beogradu krajem jula 1941. Oslobo|en je smjelom akcijom beogradskih skojevaca. Kao organizacioni sekretar KPJ i ~lan Vrhovnog {taba partizanskih jedinica, osnovao je 1944. Slu`bu bezbjednosti pod nazivom OZNA.

1943 - U Teheranu su u Drugom svjetskom ratu, na prvom zajedni~kom sastanku, sovjetski lider Staqin, predsjednik SAD Frenklin Ruzvelt i britanski premijer Vinston ^er~il razmatrali otvarawe drugog fronta u Evropi, operacije na Isto~nom frontu, poslijeratno ure|ewe

Evrope i pitawe Jugoslavije. Dogovoreno je da se Jugoslavija obnovi “u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti, s tim {to }e pitawe wenih zapadnih granica biti rije{eno poslije rata“.Samit je u stvari i bio uvod u podjele interesnih sfera velikih sila.

1943 - U Jajcu je u Drugom svjetskom ratu Drugo zasjedawe Antifa{isti~kog vije}a narodnog oslobo|ewa Jugoslavije konstituisalo AVNOJ kao vrhovno zakonodavno i izvr{no predstavni~ko tijelo naroda Jugoslavije i ustanovilo Nacionalni komitet oslobo-

|ewa Jugoslavije. Objavqeno je da je odlu~eno “da se Jugoslavija izgradi na demokratskom, federativnom principu kao zajednica ravnopravnih naroda“, a kraqevskoj vladi koja se nalazila u izbjegli{tvu zabrawen je povratak u zemqu.

OGLASI

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 37

38 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE

Oglasi KU]E PRODAJA Hitno i povoqno prodajem ku}u, na [ibovima, Bawa Luka, papiri 1/1, cijena po dogovoru, nova gradwa, tel. 387 65/256-838; 065/758-680. Prodajem ku}e u Rami}ima 45.000, 105.000 i u Buyaku 105.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem ku}u i 14 dunuma zemqe 8 km od Lakta{a kanalom i 1 km u selo, tel. 065/306-116; 051/310-089. Prodajem ku}u u Rosuqama, tel. 065/497846; 051/216-155. Prodajem ku}u na sprat sa dva stana po 80 m2, sa dvori{tem, gara`om po~etak ulice Jovice Savinovi}a ili mijewam za mawi stan, hitno i povoqno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Presa~e, ul. Te{ana Podrugovi}a, prodajem ku}u 10 h 9 sa prate}im objektima, na placu 2.700 m2, cijena 170.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u na sprat s potkrovqem i oku}nicom oko 900 m2, ogra|eno pod vo}em, grijawe, preko puta "Glasa" Hiseta, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u, tel. 065/631-613. Prodajem izgorjelu ku}u u Sarajevu Pofali}i na lijepom mjestu iznad fabrike duvana, tel. 065/206-060. Prodajem ku}u u Rami}ima, na devet dunuma zemqe, cijena 50.000 evra (mo`e i zamjena za stan u B. Luci), tel. 065/935191. Prodajem dvije totalno sanirane ku}e, gara`a, ogra|eno, sa placem od 3.500 m, kod petqe, asfalt, struja, voda, useqivo odmah, ul. Blagoja Parovi}a, tel. 065/636545; 065/939-969. Prodajem ku}u u Bawoj Luci sa 550 m2 stambeno poslovnog prostora, cijena 830.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem ku}u na sprat sa dva posebna ulaza, Rosuqe, tel. 065/988-590. Prodajem ku}u 50 m2 stambenog prostora, sanirana sa dvori{tem 120 m2 u ulici Gavrila Principa, tel. 065/636545, 065/939-969. Prodajem u Vrbawi uz {kolu dvije neuseqive ku}e i ~etiri placa (ukupno zemqi{ta 2.650 m2), cijena 120.000, tel. 065/371-611. Prodajem uz svaki dogovor ku}u na sprat plus posl. prostor - pekara sa dvori{tem, zgradom sa placem od 500 m2 kod "Alibabe", ul. Koste Vojnovi}a, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}e u Bawoj Luci od 45.000 do 1.000.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem dvije ku}e na placu od 2.000 m2, iza ”Incela”, ul. Vladislava [kari}a, zavr{en regulacioni plan, cijena 145.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u na sprat sa dva poslovna prostora, gara`om i oku}nicom 500 m2 u Krfskoj ulici, papiri 1/1, odmah useqiva, hitno i povoqno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem staru ku}u i dvori{ni objekat za renovirawe ili ru{we na 400 m2 placa, kod okreti{ta autobusa br. 13 u Buyaku, tel. 065/617-967; 051/370-039. Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e, centralno grijawe, na placu od 500 m2, cijena 120.000 KM, tel. 065/671-420. Prodajem ku}u na podru~ju Bawe Luke, tel. 065/671-420. Prodajem ku}u sa podrumom i useqivom dvori{nom zgradom na placu od 1.200 m2, ul. Srpskih rudara 27, Lau{, cijena 120.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u na sprat sa potkrovqem, tri trosobna stana s gara`om, oku}nicom 330 m2, centralno grijawe, kod Zavoda distrofi~ara u ulici Dr Velimira ^ovi}a, papiri 1/1, useqiva odmah, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem kod Poliklinike ku}u na sprat sa dva dvori{na objekta, plac oko 400 m2, mogu}a gradwa 14h9 na tri eta`e, tel. 065/569-294. Prodajem ku}u u Trnu - Jablan, spratnicu, centralno grijawe, dvori{na zgrada sa gara`om, oku}nica, dva dunuma, tel. 00381642959859; 065/544-952. Prodajem stariju ku}icu na 1.400 m2 placa, Sara~ica, 435 uz glavni put, cijena 50.000 evra, tel. 065/935-191.

Prodajem kod Zavoda distrofi~ara sre|enu ku}u (P + 1 + M) sa 3 odvojena stana, gara`om, kotlovnicom i ostavom na placu 330 m2, cijena 300.000 KM, fiksno, tel. 066/165-323. Prodajem ku}u 120 m2 u ulici Gavrila Principa sa oku}nicom od 500 m2 povoqno uz ulicu, tel. 065/636-545, 065/939969. Prodajem odmah useqivu ku}u sa visokim potkrovqem i prate}im objektom - ogra|eno sa placem 1300 m2, voda, struja sa gra|evinskom dozvolom u Ko~i}evu - op{tina Gradi{ka, tel. 065/417-581. Prodajem useqivu ku}u u Trnu kod "Pe{tana" na placu od 600 m2, tel. 065/560-386, 065/596-526. Prodajem ku}u u Rami}ima, posebno plac, prodajem i {umu i zemqu kod Srpca, tel. 051/461-064; 065/322-834; +385-989-645-745. Prodajem u Prije~anima useqivu ku}u 8,5h9,5 (PR+1+M), novogradwa, plac 500 m2, cijena 70.000 KM, tel. 065/371611. Prodajem ku}u u Bawoj Luci, tel. 065/516-927. Prodajem ku}u 9 h 10, prizemqe, sprat i potkrovqe, tel. 051/317-719. Prodajem ku}u 60 m2 i poslovni objekat (80 m2) u kojem je kafe bar u funkciji (40 m2) + gara`a, sve na 350 m2 zemqi{ta Dunavska ulica Bawa Luka, tel. 065/548-444. Prodajem ku}u na sprat u nasequ Turbe prema Gorwem {eheru, 1/1, povoqno i hitno, tel. 065/636-545. Prodajem ili mijewam za stan useqivu ku}u kod "Kosmosa" uredni papiri, tel. 065/528-247; 065/972-569. Prodajem ku}u u Slatini sa gara`om i vo}wakom, tel. 066/369-864. Prodajem polovinu nedovr{enog dupleksa P+I+II+P 220 m2 prostora 212 2 m placa, uredni papiri, cijena 168.000 KM, tel. 065/011-065. Prodajem ku}u u Zalu`anima na glavno putu sa velikim placem, tel. 065/497-846; 051/216-155. Prodajem ku}u sa oku}nicom 800 m2 u Du{anovu kod Nove Topole, tel. 065/585-908. Prodajem na Paprikovcu blizu "Sirana" ve}u sre|enu ku}u, tel. 066/371-611. Prodajem ku}u u Slatini sa gara`om i vo}wakom, tel. 066/369-864. Prodajem drveni objekat, dimenzija 3 h 5 m, u Lakta{ima cijena 600 KM, tel. 065/811-117; 051/488-287. Prodajem dvije ku}e u centru i na Tuwicama, Bawa Luka, tel. 066/257-465; 065/389-549. Prodajem ku}e na sprat u Wego{evoj, Davida [trpca i Cetniskoj ulici cijene povoqne, tel. 065/524-505. Prodajem ku}u u ^elincu blizu Doma zdravqa, tel. 065/398-459; 065/322-144. Prodajem ku}u na sprat na parceli od 400m2 Bawa Luka, Rosuqe, Trive Amelice 17, tel. 051/318-239. Prodaje se useqiva ku}a na placu od 500 m2, ul. Pionirska 33, papiri uredni, tel. 065/528-247; 065/972-569. Prodajem visoku prizemnicu, 8h11, sa 10 dunuma zemqe, Omarska, cijena 35.000 KM, tel. 06/334-641; 066/491-551. Prodajem dvije ku}e + dvori{ni objekat, povoqno za dvije porodice, udaqenost 1.800 m od RK ”Boska”, tel. 065/900-040. ZAMJENA Mijewam ku}u u Kru{evcu za stan u Bawoj Luci uz dogovor, tel. 065/441-115. Mijewam ku}u B. Luka za RH sjeverni Jadrani ili prodajem, tel. 051/461-064; 065/322-834; +385-989-645-745. IZDAVAWE U centru Bawe Luke izdajem luksuzno namje{ten stan, tel. 387 65/034-045. Izdajem jednosoban, namje{ten stan, poseban ulaz, parking, povoqno,, tel. 38765/373-915, 065/373-915, 066 249393.051 280713. Izdaje se namje{tena ku}a porodici ili zaposlenim ul. Pionirska 33, tel. 065/528-247; 065/972-569. Izdaje se namje{tena ku}a sa vlastitim grijawem i gara`om ul. Goluba Babi}a, Bawa Luka, tel. 065/200150; 051/437-211.

Izdajem dvori{nu sa centralnim grijawem, Kozarska 35, tel. 065/835-361. Izdajem sprat ku}e sa gara`om Tuzlanska 33, autobus pred kapijom, tel. 065/786-898. Izdajem ku}u, poseban ulaz, namje{tenu, sa gara`om ili bez, tel. 065/786-898.

Iznajmqujem ku}u, prizemqe i sprat 2h78m2, poslovni prostor, stan, gara`a, parking, ul. Zdrave Korde 6, tel. 065/985-898.

STANOVI PRODAJA Prodajem dvosoban stan, 62 m2, 2. sprat ostava, Obil}evo, 2.000 KM/m2 mob., tel. 387 65/208-318. Prodajem stanove u ^elincu od 29 m2 do 65 m2, nova gradwa,, tel. 051/551-332; 387 65/332-828. Prodajem dvosoban stan 40m2, II sprat, lift i garsoweru 28m2 na istom spratu, zgrada u izgradwi, Bawa Luka, Borik, Kne`opoqska ulica, tel. 387 65/518-567. Prodajem trosoban stan u Boriku, 76 m2, osmi sprat , Bawa Luka, Reqe Krilatice. Dobar raspored, povoqno, tel. 38765/885-111. Prodajem stan u ^elincu, 72 m2, prizemqe, novija gradwa, useqiv mo`e zamjena za Bawu Luku iste vrijednosti, tel. 38765/621-712. Prodajem mawi dvosoban stan kod {kole na Petri}evcu, nova gradwa, 37 2 m , tel. 38765/579-277. Prodajem jednosoban stan 34 m2 I sprat iza salona "Ardor" na Lau{u, tel. 066/167-407. Prodajem dvosoban stan na Star~evici 55 m2, tre}i sprat, ulica Kosovke djevojke, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem u ulici Svetog Save novogradwa, dvosoban stan, 75 m2, tre}i sprat, lift,, tel. 065/516-927. Prodajem trosoban stan u Boriku 92 m2 ili mijewam za mawi, tel. 065/262917. Prodajem trosoban stan, 71 m2, prizemqe, ul. Reqe Krilatice, Borik, pogodan i za poslovni prostor, tel. 065/636-545. Prodajem stan 91 m2 u centru i u nasequ Star~evica, tel. 065/549-687. Hitno prodajem stan 44 m2, useqiv prije nove godine u ulici Stepe Stepanovi}a na Mejdanu, tel. 065/329-162. Prodajem stan na atraktivnoj lokaciji 36 m2, cijena 2.000 KM/m2, ura~unat porez, 8 sprat, Carice Milice 4, tel. 066/779-758. Prodajem stan u novogradwi 77 m2, drugi sprat, 1/1 kod ”Krajinalijeka” u B. Luci, tel. 065/636-545. Prodajem stan u Novoj varo{i 66 m2 mogu}a zamjena za mawi, tel. 065/624186. Prodajem renoviran ~etvorosoban stan 83 m2, tre}i sprat na po~etku Star~evice ( kod brvnare "Aleksandrija"), tel. 065/371-611. Prodajem stan 82 m2, ul. Cara Lazara 4, centar, zidana gara`a 14 m2, papiri uredni, 1/1, cijena po dogovoru, mo`e zamjena za mawi do 50 m2, tel. 065/986453. Prodajem u Bawoj Luci nove stanove veli~ina, tel. 066/165-323. Prodajem na Star~evici stan 91 m2, ul. Rajka Bosni}a, tre}i sprat, stan je sre|en, cijena 1.750 KM/m2, tel. 065/935191. Prodajem dvosoban stan, 64 m2, Ul. Krfska, II sprat, tel. 065/620-322. Prodajem na Paprikovcu dvosoban stan, 56 m2, prizemqe, ekstra renoviran, luksuzno namje{ten, sa gara`om,, tel. 066/165-323. Prodajem nov useqiv stan 37 m2 (dvosoban) i trosoban 69 m2 - cijena 1.900 KM/m2 sa PDV-om, hitno, tel. 065/524-505. Prodajem jednosoban i trosoban stan u gradu ili trosoban mijewam za Biha}, tel. 051/461-064; 065/322-834; +385-989645-745.

Prodajem dva mawa stana u Mejdanu, prvi sprat, Kalemegdanska ulica, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem stanove 32 m2, 38 m2 48, 49, 50, 55, 79, 89 91 i 110 m2, tel. 065/549-687. Prodajem jednosoban stan, renoviran, visoko prizemqe u Novoj varo{i, Bawa Luka, tel. 065/569-294. Prodajem stan, 65 m2, Borik, zgrada Titanik, hitno, tel. 065/636-545. Prodajem trosoban stan 86 m2, naseqe Sunce u ulici Svete kraqice Jelene, drugi sprat, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ili mijewam za mawi u ”Pentagonu” troiposoban stan 100 m2, {esti sprat, potpuno renoviran, tel. 065/516-927. Prodajem u centru grada stanove na drugom spratu od 55 m2 i na ~etvrtom spratu, hitno, tel. 065/636-545; 065/939969. Prodajem dvosoban stan 63 m2 na Star~evici, Ogwena Price, ~etvrti sprat, hitno, tel. 065/636-545; 065/939969. Prodajem jednosoban stan s poslovnim prostorom na Star~evici hitno, cijena povoqna, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dvosoban stan 48 m2 II sprat 1800 KM po m2, tel. 065/497-846; 051/216155. Prodajem dva stana, jedan mawi trosoban 72,5 i ve}i od 90 m 2, ul. Nikole Pa{i}a, hitno, tel. 065/636545; 065/939-969. Prodajem trosoban stan u Boriku, dva lifta, hitno i povoqno, tel. 065/636545;. Prodajem stan na Star~evici 44 m2, prvi sprat, ul. Ogwena Price, cijena 85.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem za gotovinu na Rebrovcu dobro o~uvan dvosoban stan, 62 m2, ~etvrti sprat, odmah useqiv,, tel. 066/165-323. Prodajem dva stana na Star~evici po 44 m2 prvi sprat 85.000 KM i tre}i sprat 90.000, tel. 065/935-191. Prodajem dvosoban komforan stan, 58 m2, Bulevar cara Du{ana u Centru ili mjewam za mawi uz dogovor, tel. 065/636-545. Prodajem stan 86 m2, IV sprat, lift, totalno saniran u Krfskoj ulici, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem trosoban komforan stan u ulici Reqe Krilatice, Borik, hitno i povoqno, tel. 065/636-545. Prodajem stan 28 m2, Prvog kraji{kog korpusa 19, drugi sprat, cijena 2.700 KM/m2, tel. 051/454-864. Prodajem hitno stan u "karingtonki" kod MUP-a, 48 m2 i stan u nasequ Sunce totalno sre|en, hitno i povoqno, tel. 065/636-545. Prodajem dvosoban i trosoban stan u Bawoj Luci, tel. 065/497-846; 051/216155. Prodajem stan, 56 m2 na Mejdanu, tre}i sprat, sre|en, lift, ul. Milo{a Obili}a, tel. 065/636-545. Prodajem jednosoban stan 46 m2 drugi sprat, ulica Jovana Jan~i}a na Star~evici, cijena po dogovoru, tel. 065/386-948. Prodajem stan u zgradi "pentagon", 94 m2, tel. 065/894-718. Prodajem dvoiposoban stan, ul. \ure \akovi}a, peti sprat, renoviran, lift, sa ili bez gara`e, tel. 066/165-323. Prodajem stan novogradwa 37,50 m2, naseqe `ute zgrade Petri}evac, namje{ten (sve stvari nove), tel. 065/894-510. Prodajem na Star~evici stan, ul. Ogwena Price, 4 sprat, 63 m2, ekstra ura|en (mogu}nost prepravke u trosoban), cijena 1950 KM/m2, tel. 065/935-191. Prodajem stan 38 m2 Sime Matavuqa naseqe ili mijewam za Igalo ili Beograd, tel. 065/870-004. Prodajem dvosoban stan 64 m2, drugi sprat, ul. Veqka Milankovi}a b.b. Prwavor - centar grada, tel. 065/907961. Prodajem sre|en, trosoban komforan stan 79 m2 u Novoj varo{i sa gara`om, Masarikova ulica, prvi sprat, hitno i povoqno, tel. 065/636-545.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

Prodajem u Aleji Sv.Save trosoban stan 82 m2 , peti sprat, lift, novogradwa, tel. 065/516-927. Prodajem stan 105 m2, u Gunduli}evoj ulici, halogena svjetla, klimatizovano, ameri~ki plakar 5 m, cijena 1.900 KM/m2, tel. 065/636-545. Prodajem jednosoban stan u centru Bawe Luke 46 m2, prvi sprat plus gara`a, tel. 051/302-724. Prodajem trosoban stan 91 m2, prvi sprat, novogradwa, odmah useqiv, naseqe Krajina, tel. 065/511-121. Prodajem stan u Obili}evu 51 m2 + lo|a i podrum tre}i sprat lijepa lokacija, useqiv, zgrada ra|ena 1990. godine cijena 99450 KM, tel. 066/995664. Beograd - prodajem dvosoban stan 53 m2 sa terasom, prvi sprat u Beogradskom nasequ, op{tina, 53.000 evra, renoviran, sun~an, 15 minuta autobusom od Trga republike, tel. 062/504-127. Prodajem nov useqiv trosoban stan 66 m2, drugi sprat - Aleja Svetog Save centar, tel. 065/524-505. Prodajem nov stan na Hisetama, ul. Isidore Sekuli}, 48 m2, prvi sprat, cijena 90.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem tri stana u novogradwi od 45,00 m2, 61,00 m2, 70,50 m2, tel. 051/456130; 450-281. Hitno potrebna namje{tena garsowera u {irem centru (u zgradi), tel. 065/663-687. Prodajem stan, 125 m2, Star~evica, poseban ulaz, 1.600 KM/m2, tel. 065/825393. Prodajem stan 64 m2, dobar raspored u ul. Kne`opoqska - Borik Bawa Luka, tel. 066/952-302. Prodajem stan 45 m2, ul. Bra}e Potkowak Obili}evo, Bawa Luka, tel. 065/738-610. Prodajem trosoban stan 69 m2, tel. 065/621-017. Prodajem stan u Obili}evu 51 m2 + lo|a podrum, tre}i sprat, lijepa i tiha lokacija, useqiv, zgrada gra|ena 1990. godine, cijena 99.450 KM, tel. 065/161284. Prodajem jednoiposoban stan 36 m2, naseqe Sunca, Maksima Gorkog 17 a, Paprikovac, tel. 065/601-333. Prodajem u Boriku stan od 39 m2 na devetom spratu -1.950 KM/m2, tel. 065/785-526. Prodajem ili mijewam za Bawu Luku stan, 78 m2, u stogom centru Gradi{ke, tel. 065/510-098. Prodajem povoqno trosoban stan 73 m2, drugi sprat, iza O[ ”Jovan Cviji}”, tel. 065/721-612. Prodajem trosoban stan u centru Bawe Luke sa podrumom i gara`om, cijena povoqna, tel. 051/219-798; 065/979805. KUPOVINA Kupujem mawi stan u ra~un dajem plac 1250 m2 uz moju doplatu, tel. 065/918-620; 051/217-781. Kupujem stan od 25 do 40 m2, tel. 065/778-665; 065/314-224. Kupujem stan od 35 m2, prednost Borik, Star~evica i Obili}evo, tel. 065/751-929. ZAMJENA Mijewam dvosoban stan, 66 m2, drugi sprat u kuli kod {kole, Nova varo{, za stambeni objekat u izgradwi (pokriven) u centru ili na u`oj periferiji, tel. 051/303-038; 065/180-753; 051/307-514. Mijewam stan na Obili}evu 51 m2 za staru ku}u na atraktivnoj lokaciji mo`e moja doplata, tel. 066/995-664. Mijewam dvosoban stan u Boriku za jednosoban u Boriku ili Novoj varo{i uz doplatu, hitno, tel. 065/419-294. Mijewam trosoban stan za mawi, stan je 85 m2 i na prvom spratu, tel. 065/482-452. Mijewam stan u Br~kom za odgovaraju}i u Bawoj Luci, tel. 065/889-959. Mijewam stan 82 m2 za mawi oko 50 m2, ul. Cara Lazara 4/4, centar, tel. 065/986-453. Mijewam garsoweru u Boriku za jednosoban stan 30 m2, tel. 065/443-751; 051/488-879.

OGLASI Mijewam jednosoban stan u centru Gradi{ke i tri dunuma zemqe za odgovaraju}i u Lakta{ima ili Bawoj Luci, tel. 051/532-426. IZDAVAWE Izdajem dvosoban namje{ten stan u centru Gradi{ke, stambena zgrada, centr. grijawe, prvi sprat, slobodan od 1.1.2010., tel. 065/672-835. Izdajem mawi stan, garsowere i sobe, namje{teno ima i grijawe, jedno dajem `enskoj osobi za pomo} u ku}u, tel. 065/636-195; 051/212-691. Izdajem dvosoban stan u ku}i na autoputu kod kasarne ”Kozara”, tel. 065/663-256. Izdajem dvosoban stan u ku}i pod Star~evicom zvati od 16 do 22 ~asa, tel. 051/460-534. Izdajem garsoweru Kara|or|eva 239, kod Jadranke, tel. 065/588-889. Izdajem nov polunamje{ten stan 50 m2, a mo`e i prazan, parking za auto poseban ulaz, ostalo po dogovoru, tel. 051/355671. Izdajem garsoweru sa grijawem u novogradwi, zaposlenom licu Kara|or|eva 387 kod Ko`are, tel. 214-470. Izdajem jednosoban namje{ten stan u ku}i na Lau{u, tel. 066/383-977. Izdajem dvosoban stan nenamje{en i gara`u, zvati od 13 ~asova, tel. 051/437353. Izdajem namje{tenu garsoweru sa grijawem, poseban ulaz, tel. 065/205-109. Izdajem apartman sa dvije odvojene sobe u Igalu povoqno na du`i period, tel. 0038231335144; 0038267835368. Izdajem jednosoban stan hitno i jeftino, Buyak 3, tel. 066/298-511. Izdajem trosoban stan, kuhiwa, balkon, poseban ulaz, namje{teno, plizina "Peveca", ul. Dubi~ka 184, Bawa Luka, tel. 051/385-502; 065/619-227. Izdajem dobru garsoweru, poseban ulaz sa balkonom, kablovskom televizijom, ul. Rade Marjanca 4, tel. 051/313-785. Izdajem namje{tenu garsoweru, sa dobrim grijawem, poseban ulaz, u ul. Jasimira Mal~i}a br. 6, tel. 051/454-524; 065/858-064. Izdajem jednosoban namje{ten stan (ku}a) ulaz poseban, tel. 065/988-220. Izdajem namje{ten jednosoban stan Ivana Kukuqevi}a br. 24, Petri}evac, tel. 066/193-677. Izdajem prazan dvosoban stan Srpskih rudara 48, tel. 051/280-922. Izdajem nenamje{ten dvosoban stan u stambenoj zgradi na Star~evici, tel. 065/522-501. POTRA@WA Samac tra`i garsoweru ili jednosoban stan, na u`em podru~ju grada, Obili}evo, Borik, Star~evica, Centar, tel. 065/653-370. PONUDA Potrebna cimerka u stanu, Obili}evo, Bawa Luka, u 170 KM sve ura~unato, centralno grijawe, tel. 065/578-815.

POSLOVNI PROSTORI PRODAJA Prodajem poslovne prostore 30m2, 43, 44, 68, 168, 185, 216, 360, 700, 1260, 1460 m2 u Bawoj Luci, tel. 065/549-687. Prodajem halu, tel. 065/631-613. Prodajem poslovni prostor od 30 m2 u nasequ Lorka i 80 m2 u nasequ Rosuqe, tel. 065/371-611. Prodajem poslovni prostor 100 m2, ul. Kara|or|eva 239, kod "Jadranke" na glavnoj cesti, cijena po dogovoru, tel. 065/588-889. Prodajem ili izdajem namje{ten poslovni prostor (namjena kancelarije), 65 m2, kod ”Boske”, ul. Jevrejska, tre}i sprat, tel. 065/516-927. Prodajem poslovni prostor 80 m2, prizemqe, novogradwa, odmah useqiv, centar, tel. 065/511-121. Prodajem - iznajmqujem opremqen kafe bar 50 m2 + 26 m2, vlasnik, tel. 065/900-040. IZDAVAWE Izdajem poslovni prostor 80 kvadrata za razne namjene ili kafi} sa inventarom u Kla{nicama, tel. 38765/880-988, 066/434-232. Izdajem poslovni prostor 59 m2 u B. Luci, ul. Kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a br. 36, glavna ulica, tel. 065/847-111.

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 39 Izdajem kancelarijski prostor, Gr~ka ulica, 66 m2, kod stare autobuske stanice, tel. 38765/186-503. Izdajem razra|eno skladi{te gra|evinskog materijala u Trnu na glavnoj ulici sa svim prate}im objektima, tel. 38765/539-888. Izdajem poslovni prostor 36 m2, dvije kancelarije kod restorana ^ajavec, prilaz sa dve strane, cijena 400 KM, tel. 051/302-434. Izdajem poslovni prostor 40-50 m2, ul. Novaka Piva{evi}a, na po~etku uz ulicu, tel. 065/636-545; 065/939-969. Izdaje se poslovni prostor kod ambulante na Ko~i}evom vijencu 34 m2 pogodan za sve namjene a trenutno opremqen za trgovinu, tel. 065/560-340. Izdajem poslovni prostor u centru grada, 44 m2, ul. Prvog kraji{kog korpusa 15, tel. 051/454-864. Izdajem poslovni prostor pogodan za kancelarije 27 m2 centralno grijawe i parking prostor ima, u ul. Branka Popovi}a 7, tel. 051/371-614. Izdajem vrlo povoqno poslovni prostor 50 m2, vi{enamjenski ul. Kraqa Aleksandra I Kara|or|evi}a 23, tel. 051/518-807; 065/696-631. Izdajem poslovne prostore 44 m2, 48, 60, 150, 450, 450, 1460 m2 u Bawoj Luci, tel. 065/549-687. Izdajem povoqno 100 m2 prostora za skladi{te ili za zanatski rad, Moslova~ka 12 B. L., tel. 051/308-084; 066/642-376. Izdajem lokal u stogom centru 16 m2 sa upotrebnom dozvolom zvati od 8 do 16 ~asova, tel. 051/211-999. Dajem u zakup ugostiteqsku radwu, 140 m2, mo`e i druga djelatnost, povoqno na du`i period, tel. 065/068-663; 065/297-493; 051/437-689. Izdajem poslovni prostor i poslovne eta`e za stanovawe, cijena po dogovoru, tel. 051/461-064; 065/322-834; +385-989645-745. Izdajem poslovni prostor 80 m2 u B. Luci, Frana Supila 7 vi{enamjenski povoqno, tel. 065/523-162. Izdaje se poslovni prostor 20 ili 45 m2 sa upotrebnom dozvolom za razne namjene, ul. Wego{eva 55 a, B. Luka, tel. 065/530-030. Izdajem poslovni prostor u zanatskom centru Hani{te pogodan za kancelariju, a mo`e i za druge namjene, tel. 065/028-363. Izdajem poslovni prostor, sa upotrebnom dozvolom za ordinacije ili kancelarije, ul.Jovana Ra{kovi}a 7, povoqno, tel. 051/303-722; 065/367-413. Izdajem namje{ten poslovni prostor, (namjena kancelarije) kod Boske, ul. Jevrejska, tre}i sprat, tel. 066/371-611. Izdajem kancelarije u ul. Milana Tepi}a, tel. 065/497-846; 051/216-155. Izdajem izlo`beno (200 m2) - magacinski (300 m2) prostor na autoputu, Suboti~ka bb, tel. 065/932-112. Izdaje se kancelarijski prostor 55 m2 sa upotrebnom dozvolom u strogom centru B. Luke, ul. Jevrejska, tel. 065/902-567. Izdajem poslovni prostor 18 m2, ul. Branka Mora~e br. 1 (blizu Zelenog mosta) vi{enamjenski, pogodan za kancelariju, tel. 051/461-613. Izdajem skladi{ni prostor 170 m2 + izlo`beni prostor 150 m2 + kancelarijski prostor 90 m2 kod Prijedorske petqe, tel. 065/996-725. Izdajem poslovni prostor, 32 m2 u Kuqanima bb, kod Zalu`ana, mo`e pekoteka, mesnica, trgovina, itd., tel. 065/354-774. Izdajem povoqno, poslovni prostor 80 m2 u ul. Mla|e ]usi}a bb - Drakuli}, tel. 065/063-311; 065/973-561. Izdajem poslovni prostor od 55 m2 u Kara|or|evoj ul. br. 37 (Lau{) s dozvolom za prodavnicu, tel. 065/936217, 065/198-602. Izdajem poslovni prostor 30 m2 sa inventarom, radnom dozvolom, naseqe Ko~i}ev vijenac, Anke Drakuli} 15, cijena 250 KM, B. Luka, tel. 051/464002. Izdajem poslovni prostor u pripremi, prizemqe, Bawa Luka preko puta ”Alpine” i ”Unistursa”, zvati poslije 16 ~asova, tel. 066/184-625. Izdajem poslovni prostor 22 m2 jefitno 150 KM Kara|or|eva 445 B.Luka, tel. 282-106; 065/635-449. Izdajem poslovni prostor za kancelarije 34 m2 i 26 m2, tel. 065/526-532.

Povoqno izdajem 100 m2 prostora za skladi{te ili zanatski rad, Moslova~ka 12, tel. 051/308-084; 066/642-376. Izdajem kancelarije, tel. 065/631-613. Izdajem dvije luksuzno opremqene kancelarije na Star~evici, tel. 065/512-035. Izdaje se kancelarijski prostor 37 m2 na drugom spratu ul. Kraqa Alfonsa XII br 2, Gradska pivnica, tel. 051/226800; 065/514-170. Izdajem poslovni prostor pogodan za predstavni{tvo, kancelarije, apoteku ili ambulantu, Du{ka Ko{~ice 22, tel. 065/526-532.

GARA@E PRODAJA Prodajem ili izdajem gara`u kod MUP-a, tel. 066/729-685. IZDAVAWE Izdajem zidanu gara`u u centru, ul. Vase Pelagi}a 29, B.Luka, tel. 065/425120.

PLACEVI PRODAJA Dva placa 1.000 m2 i 850 m2 iznad kasarne ”Zalu`ani”, Kuqani 1/1, tel. 38765/543-499. Prodajem plac u Kuqanima, 540 metara kvadratnih, 150 metara od po{te, tel. 38765/306-147. Prodajem plac na Pavlovcu (Lau{), 600 m2, mo`e i zamjena za automobil uz doplatu, tel. 066/742-581. Prodajem 1.650 m2 zemqe (dva placa) kod {kole u Motikama, pored potoka,, tel. 065/516-927. Prodajem 2.000 m2 parcelu kod Toplane, tel. 065/631-613. Prodajem plac 1.000 m2 u Krminama pod borovima i plac 1.900 m2 u Velikom Bla{ku, hitno i povoqno, tel. 065/636545: 065/939-969. Prodajem ~etiri dunuma zemqe Jablan-Lakta{i, tel. 065/569-294. Prodajem plac kod Beograda 600 m2 autoput ZG - BG, naseqe Grmovac 2.000 evra, tel. 065/687-913; 051/435-685. Prodajem povoqno 6,5 dunuma zemqe u komadu kraj kanala Lakta{i - Srbac u Maglajanima, tel. 065/757-397. Prodajem placeve u ul. Blagoja Parovi}a, dozvoqena gradwa, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/279-619. Prodajem plac u gorwoj ^esmi 1100 m2, 1/1 cijena 30 KM po m2, tel. 065/355060. Prodajem plac 1700 m2 za gradwu ku}e, vikendice naseqe Pavlovac, ~etiri i po km od centra grada, tel. 282-106; 065/635-449. Prodajem dva placa sa UT uslovima, tel. 065/623-554. Bawa Luka - Rami}i prodajem placeve po 500 i 1000 m2, tel. 065/569-294. Prodajem 60 dunuma zemqe i {ume u komadu, hitno, tel. 065/623-554. Prodajem mawe placeve na po~etku Jakupovaca blizu novog autoputa sve pogodnosti za gradwu, cijena povoqna, tel. 066/467-752. Prodajem dva placa po 1000 m2 blizu Kla{nica, cijena povoqna, tel. 065/803-315. Prodajem dva placa po 600 m2 u Trnu i u Karanovcu pored Vrbasa, tel. 065/516927. Prodajem 3.000 m2 placa na Jeli}a brdu, Jakupovci - Lakta{i i plac od 1.000 m2 na Kr~maricama, Slatina, blizina vode i struje, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem plac 656 m2, imaju svi uslovi za gradwu ku}e, lice placa do ulice, cijena po op{tinskoj tarifi nalazi se u ul. Bra}e Kukrika br.21, tel. 051/215-483. Povoqno prodajem plac 600 m 2, naseqe Pavlovac za gradwu ku}e ili vikendice, ~etiri i po km od centra grada, tel. 066/742-581. Prodajem vi{e placeva u Debeqacima, dozvoqena gradwa i plac od 4.000 m2, vi{e ”Kosmosa”, ul. @arka Zgowanina, hitno, ravnica, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem povoqno pet dunuma zemqe u Mi{inom Hanu - Radiwa~a, tel. 065/819-546. Prodajem placeve u Bawoj Luci, tel. 066/165-323. Prodajem pored autoputa kod ”]ambele” 30.000 m2 zemqe, cijena 100 evra/m2, tel. 065/371-611.

Prodjem 20 dunuma zemqe na tranzitnom putu Prijedor - Bawa Luka podesno za industrijski pogon, tel. 051/317-719. Prodajem plac na Pavlovcu kod "[eve", tel. 051/217-507. Prodajem plac - zemqu 4.000 m2 u Prijakovcima, cijena 32.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem zemqu 16 dunuma u Mahovqanima, Lakta{i, izlaz na glavnu ulicu B. L.- Gradi{ka, tel. 066/328-896. Prodajem imawe - ku}a sa prate}im objektima, oku}nice 25 dunuma, Gradi{ka - Drageqi, tel. 065/569-294. Prodajem 1.650 m2 zemqe (dva placa) kod {kole u Motikama, pored potoka, tel. 065/671-420. Lakta{i - Aleksandrovac, prodajem placeve 1/1 svi UTU uslovi, dozvoqena gradwa, tel. 065/397-088. Prodajem plac kraj Vrbasa poslije motela "Dragana" 630 m2 cijena 30.000 KM, tel. 066/264-138. Prodajem plac u [u{warima 1.605 m2 udaqeno od magistralnog puta 100 m, tel. 051/539-006; 065/650-289. Prodajem sedam dunuma zemqe u Jakupovcima, telefon, voda, struja i asfalt, pogodno za sve namjene, tel. 051/539-006; 065/650-289. Prodajem plac, naseqe Lau{, dozvoqena gradwa porodi~ne ku}e, cijena po dogovoru, tel. 051/437-862. Prodajem zemqu uz autoput, tel. 065/497-846; 051/216-155. Prodajem placeve u centru Aleksandrovaca 1/1 dozvoqena gradwa i svi UTU uslovi, tel. 065/397-088. Prodajem placeve na Lau{u i u Trnu, tel. 065/497-846; 051/216-155. Prodajem plac 700 m2 i mawi nedovr{eni objekat 6h8 pokriven 1/1 uz asfalt u Drago~aju cijena 35.000 KM, tel. 065/612-983. Prodajem 3000 m2 zemqe u Drakuli}u 20 KM po m2, povoqno, vlasni{tvo 1/1, tel. 381-249; 065/926-261. Prodajem placeve za stambenoposlovne objekte (Bawa Luka), tel. 065/549-687. Prodajem plac 1700 m2, kraj glavnog puta, 800 m od fabrike vode, tel. 065/605-445. Prodajem povoqno plac povr{ine 700 m2, asfalt, voda, kanalizacija, dozvoqena gradwa ku}e za stanovawe, naseqe Lau{ 2, tel. 051/437-862. Prodajem dva dunuma zemqe u [argovcu, povoqno, voda, struja, tel. 066/257-465; 065/389-549. Prodajem 40 dunuma zemqe u Prijakovcima, tri ku}e, tri pomo}na objekta, tel. 065/811-058. Prodajem plac 4.000 m2 u Drago~aju iza Elektroprenosa (struja, voda, cijena 40.000 KM, tel. 065/811-058. Prodajem 6.700 m2 zemqe u ^arda~anima u kompletu, put, struja, voda, pod {umom - kvalitetna, 1/1, uredni papiri, vi{enamjenski pogodno za proizvodne i druge objekte, tel. 051/371-166. Prodajem 27 dunuma zemqe pored ceste B.Luka - Gradi{ka, Lakta{i Mahovqani, tel. 065/569-294. Prodajem plac 750 m2, Lau{, B. Luka, zvati od 18 do 21 ~as, tel. 051/302-395. Prodajem dva placa u komadu od {est i od sedam dunuma zemqe u Karanovcu, tel. 066/242-598. Prodajem mawi plac u Lazarevu blizu "Intereksa" UT uslovi, kanalizacija, cijena povoqna, tel. 065/288-628; 065/996-568. Prodajem plac 750 m2 Lau{ - B.Luka, tel. 051/308-895. Prodajem parcelisanu zemqu u [argovcu blizu Tuwica ili mijenam za mawi stan uz doplatu, tel. 066/294-247.

KIOSCI PRODAJA Prodajem metalni kiosk u Buyaku 20 m2, tel. 066/253-216. IZDAVAWE Izdajem kiosk kod Zelenog mosta sa urednim papirima, tel. 066/819-354.

SOBE IZDAVAWE Izdajem djevojkama jednu namje{tenu sobu sa kuhiwom i kupatilom odvojen ulaz i centralno grijawe, tel. 065/245664.

Izdajem sobu mu{karcu s jednim ili dva le`aja, grijawe, posebni ulaz, kod Gradskog mosta, blizu centra, tel. 066/617-682, 462-986. Izdajem sobu studentima i |acima sa jednim, a mo`e i sa dva le`aja, parno grijawe, tel. 051/302-845. Izdajem sobu u prizemqu stambene zgrade na ^airama, blizu Gimnazije (centralno grijawe) prednost imaju djevojke, tel. 065/293-800. Izdajem sobu u ulici Jasenova~kih logora{a 56, blizu Pravnog fakulteta, tel. 065/817-052. Izdajem sobu u centru grada, novogradwa studentkiwi nepu{a~u, upotreba kupatila i kuhiwe, zvati u poslijepodnevnim ~asovima, tel. 051/314-485. Izdajem le`aj u dvokrevetnoj sobi, sa cent. grijawem i upotrebom kuhiwe i kupatila, blizu Pravnog fakulteta (za djevojku), tel. 065/821-399; 066/817-939. Izdajem sobu za dve studentkiwe ili u~enice u centru grada, sa upotrebom kuhiwe, tel. 051/216-345; 065/713-688. Izdajem dvokrevetnu sobu studentima, centar grada, tel. 051/218-383. Izdajem dvokrevetnu sobu studentima ili |acima, centralno grijawe uz upotrebu kupatila iskqu~ivo mu{karcima, povoqno, tel. 051/350-403. Izdajem le`aj u dvokrevetnoj sobi sa cen. gr. i upotrebom kuhiwe i kupatila, blizu Pravnog fakulteta (za djevojku), tel. 065/721-388; 066/817-939. Izdajem sobu iza Gimnazije djevojkama, poseban ulaz, centralno grijawe, tel. 065/228-840; 051/211-892. Izdajem dvokrevetnu sobu studentima ili u~enicima, poseban ulaz, centralno grijawe, kuhiwa, kupatilo, zvati poslije 19 ~asova, tel. 051/312055. Izdajem sobe |acima u Obili}evu, poseban ulaz, bawa i grijawe, tel. 065/613-398.

Izdaje se dvokrevetna soba djevojkama, Borik, poseban ulaz, centralno grijawe, tel. 051/315982; 000009 G. Izdajem dvokrevetnu namje{tenu sobu djevojkama, poseban ulaz, cijena povoqna, tel. 065/668-870; 051/436-587.

VIKENDICE PRODAJA Prodajem vikendicu 20+20 m 2 u ^arda~anima, ~vrsta gradwa, zavr{ena, voda, struja na placu 500 m2 , ogradjeno, tel. 065/581-773, 051/318-739. Prodajem vi{e vikendica na podru~ju Bawe Luke i Lakta{a, tel. 065/671-420. Prodajem brvnaru 3,5 h 2,5 m cijena 2.100 evra, tel. 066/328-896. Prodajem vikendicu u [argovcu, 1.030 m2 oku}nice, 35.000 KM, plac u Jablanu Gorwem, 4.000 m2, tel. 065/811058. Prodajem povoqno vi{e vikendica i placeva u Slatini i okolini, tel. 588150; 065/964-929. Prodje se vikend ku}a, 7 h 7, asfalt, voda, struja dunum zemqe, ogra|eno i ~etiri dunuma {ume, tel. 051/318-829. Prodajem vikendicu u Kobatovcima Lakta{i, tel. 065/620-186. IZDAVAWE Izdajem vikendicu u Kne`evu (zimski turizam, vazdu{na bawa) ~etiri le`aja i pomo}ni, 50 KM dnevno, tel. 065/811-058.

MOTORNA VOZILA PRODAJA Prodajem yip ”reno scenik”, 4 h 4, 2002. godina, pre{ao 48.000 km. Tamnozeleni, metalik, benzin, kao nov, tel. 38765/513-510.

40 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE Prodajem ”opel astru” 1.6 benzin-plin, atest 1996. god., karavan u ekstra stawu, registrovana godinu dana, cijena 6.200 km mogu}a zamjena, tel. 38765/546-398. Prodajem ”fijat pandu” 4 h 4, 2000. g.p., u ekstra stawu, reg. do marta, tel. 38766/646-621. Prodajem ”nisan terano 2,7”, 2004. god., cijena 23.000 KM, tel. 38765/515-052. prodajem "ford fijestu" ,1.8 dizel, 89. g.p, registrovana do 9/10, u veoma dobrom stawu, 2650 KM, hitno, tel. 387 66/717442. ”Mercedes 190 E” i ”mercedes 124-200” dizel prodaju se u dijelovima i hladwak za mercedes sprinter, tel. 065/218-600. ”Volvo 340-345” prodaje se u dijelovima, tel. 065/218-600. Prodajem ”opel vektru”, 1,6 i, 89. g. p., trula vi{wa, aluminijumske felge, CD, cijena 3.700 KM, tel. 065/917-113. Prodajem "mercedes" A 160 CDI, prvi vlasnik, prva registracija 2005. godine, tel. 065/516-859. Prodajem ili mijewam za jeftiniji automobil ”mercedes A klase” 1,7 CDI 2001. g. p., registrovan, tel. 065/528-247, 065/972,569. Prodajem "reno klio" 1,4 72KW 16V, benzin, metalik sivi, ful oprema, 2001. godi{te, registrovan do 10/10, tel. 065/585-573. Prodjem "golf" IV 1,6 benzin 74 kw, plava boja god. 1999. ekstra stawe, tel. 065/645-060. Prodajem ”jugo 55” 1989. godi{te, u voznom i dobro o~uvanom stawu, tel. 051/465-040; 065/208-764. Prodajem "opel astru" 1.8, benzin, crna metalik, god. proiz. 2000. registracija do novembra 2010, tel. 065/310-398. Prodajem ili mijewam za jeftiniji automobil ”fijat punto”, dizel, g.p. 2005., tel. 065/528-247, 065/972-569. Prodajem ”ford-fokus 1.6” benzin 2002, limuzina crveni, petoro vrata, kao nov, klima, pla}ena carina i PDV, 9.300 KM, tel. 065/949-404. Prodajem ”WV pasat” karavan 2002, sivi metalik - dizel, kao nov registrovan, povoqno, tel. 066/225-522. ”Opel astra 1.7” dizel, 2002, limuzina, siva metalik, kao nova, registrovana godinu dana, 10.950 KM, tel. 065/949-404. Prodajem ili mijewam za skuter automobil "reno" 21 GTL, 1,7 benzin g.p.1988, tel. 065/922-499. ZAMJENA Mijewam ”nisan terano 2.7”-, 2004. god. za ve}i kombi ili mawi mercedesov kamion, tel. 38765/515-052. DIJELOVI I OPREMA Prodajem ~eli~ne felge za "pasat" 5 i "golf" 4, tel. 065/931-383. Prodajem ~eli~ne felge 14 cola "golf 4" i 15 cola "opel vektra", tel. 065/931383. Prodajem "suzuki maruti" za dijelove, cijena 350 KM, tel. 065/519-217. Prodajem auto prikolicu 140h100 arwevi, cerada, signalizacija neregistrovana, cijena 300 KM fiksno, tel. 065/519-217. Prodajem original kuku za renomegan, cijena 100 KM, tel. 065/519-217.

MA[INE I ALATI PRODAJA Prodajem liniju za obradu metala, malo upotrebqavano, ima 12 ma{ina i garnitura, kupac dobija dugoro~an posao, tel. 066/174-794. Prodajem krunilicu za kukuruz ru~nu i kuku atestiranu za mercedes, novo, tel. 065/864-056. Prodajem ma{ine za vo}e i povr}e, kapaciteta za deset minuta meqe 100 kg jabuka kru{aka i drugog vo}a, tel. 051/532-426. Prodajem i servisiram nove privredne i poqoprivredne ma{ine, mrvilice, {rotalice, cirkulare hoblarice i druge alate, tel. 051/532-426. Prodajem ~antograd (ma{inu za ~i{}ewe tepiha i podova), tel. 065/205109. Prodajem grajfer za utovar |ubriva i plugove obrta~e, tel. 065/931-383. Prodajem ma{inu za unutra{we prawe automobila - "kerher", tel. 065/205-109.

UGOSTITEQSTVO PRODAJA Prodajem el. {poret kombinacija plin-struja i sa duplom rernom za pite, proizvo|a~ "Igo Qubqana", tel. 065/588889.

OGLASI

Prodajem nov ugostiteqski namje{taj cijena i pla}awe po dogovoru, tel. 051/532-426.

GRA\EVINARSTVO PRODAJA Prodajem klozet {oqu, umivaonik, tri ~esme nove za sudoper i umivaonik, tu{ bateriju sa crijevom novu, ormari} za kupatilo sa dva ogledala sa strane, tel. 216-358; 061/286-786. Prodajem dva drvena prozora za ku}u, dva kau~a drvena i dvije foteqe, TA pe}, {ah drveni novi, hrastovo bure novo 85 l, tel. 216-358; 061/286-786. Prodajem armirane betonske stubove raznih du`ina za mre`u i bodqikavu `icu, tel. 051/388-094; 066/252-990.

RA^UNARI PRODAJA Prodajem monitor samsung 17 in~a, ravni ekran, fiksna cijena 100 KM, tel. 065/809-355.

MUZIKA PRODAJA Prodajem harmoniku melodiju 60 basova, tri registra i dje~iju harmoniku, sve ispravno, tel. 065/206-060. Prodajem pianino ”petrof” sa tri pedale, tel. 065/561-459.

APARATI ZA DOMA]INSTVO PRODAJA Prodajem TA pe} od 6 kW rastavqena za transport, tel. 051/371-614. Prodajem fri`ider - zamrziva~ "obod-baukneht" automatik, tel. 065/826656.

NAMJE[TAJ PRODAJA Prodajem polovni ugao sa trosjedom na razvla~ewe cijena 250 KM, tel. 066/466-251. Povoqno prodajem polovan elektri~ni {poret u ispravnom stawu, tel. 065/403-843. Prodajem trosjed, povoqno, tel. 065/522-199. Prodajem kamin "plamen", star 2 godine, tel. 066/328-896; 066/248-231. Povoqno prodajem {poret na drva "smederevo" nov cijena 100 evra, tel. 065/585-908. Povoqno prodajem {poret elektri~ni (noviji), tel. 065/443-751; 051/488-879. Prodajem kau~ i sanduk za posteqinu, tel. 051/302-835.

USLUGE

Izvodim sve vrste masa`e i kineziterapijskih procedura kod hroni~nih i degerativnih stawa, tel. 051/460-520; 066/268-938. Pjeva~ica sa dugogodi{wim iskustvom i bogatim repertoarom nudi saradwu muzi~kim orkestrima i pojedincima (svadbe, proslave), tel. 065/561-952. Sve vrste retrovizora za autobuse, kamione i kombi vozila, yipove, te kriva i rezana ogledala sa ugradwom za putni~ka kola, farovi za "golf" i "mercedes", tel. 065/538-048. Elektri~ar, kvalitetno i povoqno postavqa nove i sanira stare elektro instalacije, tel. 065/418-878. Popravqam okvire nao~ara, svih vrsta, brzo i kvalitetno Aleja Svetog Save br. 16, tel. 051/318-227. Radim metalne ograde, kapije, nadstra{nice, zatvarawe balkona i ostalo, tel. 051/463-329; 066/257-534. Profesor engleskog jezika - daje ~asove i instrukcije, prevodi tekstova i dokumenata, sudski tuma~ - prevodilac, tel. 065/938-401. Afirmisani muzi~ar iz Bawe Luke svira i pjeva uz klavijaturu svu vrstu muzike, ima plakate, tra`i posao s pjeva~icom ili sam, tel. 065/822-000. Elektri~ar zamjena, ugradwa automatskih osigura~a, interfoni, indikatori, plafowere, monta`a brojila, gromobrana, instalacije, itd., tel. 065/566-141. Lije~ewe bioenergijom, tel. 051/461644; 066/942-645. Tra`im bilo kakav po{ten posao vrijedan sam, tel. 066/838-508. Ozbiqna `ena ~uvala bi djecu od 3. do 5. godine u svojoj ku}i, tel. 065/752185. Dajem instrukcije iz matematike, srpskog jezika za u~enike osnovne {kole od prvog do petog razreda, tel. 065/956-600. Vodoinstalaterske usluge, tel. 065/663-407. Dajem instrukcije iz srpskog jezika i matematike za u~enike od prvog do petog razreda osnovne {kole, tel. 065/343-633. Nastavnica matematike daje instrukcije u~enicima osnovne {kole, tel. 051/302-196. Dajem instrukcije iz srpskog jezika i matematike za u~enike od prvog do petog razreda osnovne {kole, tel. 065/956-000. Ku}ni majstor - vodoinstalacije, popravke, ot~epqavawe odvoda, elektropopravke, ostalo, zvati od 00 do 24 ~asa, tel. 065/882-511. Prevoz automobilom, selidbe kamionom sa radnicima ili po dogovoru, odgovorno i povoqno, tel. 065/198933; 063/541-688. Nastavnica matematike daje instrukcije u~enicima osnovne {kole, tel. 051/302-196.

RAZNA ROBA PRODAJA

OSTALO Ovla{teni prevodilac stalni sudski tuma~ za engleski i ruski jezik. Prijem dokumenata od 8 do 20 ~asova, tel. 38765/535-820 i 066/497-868. Dje~ija igraonica "Ro|os" nudi po vrlo povoqnim cijenama igrawe za djecu, ~uvawe djece, proslave ro|endana i sli~no samo 5 KM, tel. 065/561-952; 065/167-666. Izvodimo hidroizolacije ravnih krovova, bazena, podruma, 25 god. iskustva, tel. 051/311-263; 387 65/773852. Izvodimo molerske radove, profesionalno, 25 godina iskustva, tel. 051/311-263; 387 65/773-852.

Prodajem plinski viqu{kar Yalle, 98. god. 1.500 kg, H = 4.5 m, tel. 38765/515052. Prodajem kupatilske ormari}e sa ogledalom u plavoj i bijeloj boji, tel. 38765/539-888. Prodajem ekstra Pentium 4 sa DVD i 17 in~a LCD monitorom, cijena 230KM. Prodajem LAPTOP P4 odli~no stawe, garancija torba 400KM, tel. 387 65/540-885. Prodajem “Kercher” ma{inu za prawe automobila, topla voda, dizel, tel. 38765/515-052.

punim {tokom i balkonska vrata sa griqama, tel. 051/436-503; 065/694-755. Prodajem solarijume sa garancijom, prevoz i monta`a gratis, tel. 065/174022. Prodajem kru`nu vagu libelu, cijena 150 KM, tel. 065/817-246. Prodajem na Rebrova~kom grobqu novoizgra|enu betonsku grobnicu, za dvije osobe, pokrivna plo~a i obloge, crni mermer, tel. 051/308-613. ZAMJENA Mijewam rakiju za kukuruz, tel. 277194; 488-419; 282-289. POTRA@WA Nova ili upotrebqavawa cisterna za vodu od 10-15 m3, tel. 065/526-532.

KU]NI QUBIMCI PRODAJA Prodajem doma}e ze~eve, cijena povoqna, tel. 38765/668-978, 051/381-851. Prodajem {tenad pasmine cane corso, potomci italijanskih {ampiona, izuzetno napredni, o~i{}eni od parazita, vakcinisani, nekupirani, Bawa Luka, tel. 065/051-306.

ZAPO[QAVAWE POTRA@WA Potrebna radnica za rad u ugostiteqskom objektu, sa radnim iskustvom, tel. 065/585-573. Odgovoran pomo}ni radnik u gra|evinarstvu i poqoprivredi tra`i posao, dnevnica 20 KM, tel. 065/476858. Potrebna radnica za rad u mu{kom frizerskom salonu u B.Luci, tel. 065/388-040. Organizaciji "Dobri medo" potrebne odgovorne `enske osobe radi ~uvawa djece na du`i period, tel. 065/412-112. Potrebne dvije djevojke za rad u kafi}u u Herceg Novom stan obezbije|en, tel. 00382 68/069-998; 00382 68146160. Potrebna radnica za rad u mu{kom frizeraju u Bawoj Luci, tel. 065/922965. Ako ste dovoqno vrijedni i ambiciozni - javite nam se! Posao mo`e biti va{! Mo`e i SMS, tel. 065/882209. ^istila bi kancelarijske prostore, apoteke, banke i sl. u popodnevnim ~asovima, tel. 065/561-952. Ozbiqna djevojka, 25 godina, VSS, filozofski fakultet, tra`i posao u bilo kojoj ustanovi po mogu}nosti sarajevsko-romanijska regija, tel. 065/889-175.

LI^NI KONTAKTI OSTALO O`ewen 41 god, upoznao bi {to mla|u `enu ili djevojku za dru`ewe ponekad, uz maksimalnu diskreciju, tel. 387 66/328-708. Mu{karac slobodan tra`i `ensku osobu do 45 god. za dopisivawe i dru`ewe, tel. 38766/935-309. Imam 56 godina, tra`im `enu za brak od 35 do 45 godina, samo ozbiqne ponude, tel. 066/221-023. Ozbiqan mu{karac 36 godina tra`i ozbiqnu `enu do 40 godina radi braka, tel. 065/660-979. Momak 37, 177, SSS, sa sela, imu}an, `eli upoznati ~estitu djevojku do 32 godine, tel. 066/972-756.

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka

Intenzivni kursevi engleskog i ruskog jezika. Prijave na, tel. 387 65/535-820 i 066/497-868. [kola ra~unara ”Giga Computers” organizuje sve vrste kurseva za rad na ra~unarima. Organizujemo i kurs za kwigovodstvo. Ulica Save Mrkaqa 2, kod Biroa za zapo{qavawe. Zvati svaki dan, tel. 051/213-088; 065/520-223. Dimwa~ar vr{i sve dimwa~arske usluge, brzo, povoqno, kvalitetno, tel. 051/397-396.

Prodajem suvu hrastovu fosnu, telefon, tel. 38765/389-174. Prodajem veoma povoqno Schidel {amotne cijevi za dimwak fi 300, tel. 38765/539-888. Prodajem ku}ni bicikl, steper i orbitrek. Iz uvoza, u odli~nom stawu, povoqno, tel. 38765/516-441, 051/216969. Prodajem TA pe} dvojku, AEG, tel. 387 65/920-955. Prodajem 3 bika od 550 do 600 kg, prodajem sviwe od 60, 80, 150 i 200 kg, prodajem stajsko |ubre i zapre`na kola, tel. 277-194; 488-419; 282-289. Prodajem alkatan cijevi, 2 cola, 8 bari, za vodu, za dovod ili odvod, po povoqnoj cijeni, prodajem trofazni motor, jedan i po KW, 2.800 obrtaja, tel. 065/206-060. Prodajem dvije vage va`u do 2 i 5 kg, tel. 065/588-889. Prodajem su{aru za vo}e, povr}e, gqive i qekovito biqe, tel. 061/180058. Prodajem grobnice betonske u pravoslavnom grobqu Borik, Bawa Luka za 2,3,5,6,8,10,12,16,18 mjesta, tel. 065/973-605. Prodajem bagremovo koqe cijepano oblo za{iqeno i opaqeno du`ine 170 cm, komada 60, cijena 3 KM/kom, tel. 065/451-297. Prodajem doma}u {qivovicu, cijena 8 KM po litru, tel. 065/585-908. Prodajem {esticu termoakumulacionu, ispravna, tel. 066/748-681. Prodajem "krcko sir}e" od divqih jabuka, tel. 065/419-229. Prodajem Vilerove goblene: ruska ikona Bogorodica sa detetom, Vodenica, Kova~nica, Tajna ve~era, tel. 053/430-600. Prodajem haubu za su{ewe i fenirawe kose "gorewe", tel. 065/826-656. Prodajem rolere, br. 39, povoqno, tel. 051/314-452. Prodajem se spomenik -2 grobna mjesta I klasa, parcela Novo grobqe, tel. 051/304-907. Prodajem drva za ogrev, tel. 065/209268. Prodajem prasnu krma~u i 6 kom. prasadi od 65-75 kg, tel. 052/439-098, 065/253-265. Prodajem peglu, vaqak 75 cm sa dva termostata el. proizvo|a~, pogodna za restorane i hotele cijena povoqna kratko kori{tena, tel. 051/354-538; 051/354-539. Prodajem tablete za smawewe potro{we goriva za benzinske i dizel motore kod putni~kih i teretnih vozila, u{teda do 30 % goriva, upustva za upotrebu, tel. 066/174-794. Prodajem grobnicu sa {est mjesta u Lazarevu, tel. 051/308-686. Prodajem dje~ija kolica, napu za {poret, ~etiri gume (195 h 55), mu{ku budnu od jelewe ko`e, mali bojler (kuhiwski), fritezu, prima}i stoli}, vitrinu 5 m karni{le (metalna), kancelarijsku stolicu, tel. 065/811-058. Prodajem pulceve i bagremovo koqe, tel. 065/206-060. Prodajem radni sto, o~uvan, braon bor, cijena 40 KM, tel. 066/225-378. Prodajem termoblok 24 kw za eta`no grijawe, tel. 051/215-656. Prodajem TA pe} 6 KW, tel. 065/547711. Prodajem 5 mjeseci steonu kravu, drugo joj je telewe, tel. 065/875-608; 051/392-207. Prodajem hitno dvoja unutra{wa vrata (lijeva 90h200 cm) kompletna sa

Tekst:

Telefon:

OGLASI

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 41

AD “INGA” GRADI[KA - U STE^AJU Ul. Patrijarha Gavrila Do`i}a br. 1 Broj: 71 0 St 012682 07 StNa osnovu ~lanova 51, 101, 102 i 103. Zakona o ste~ajnom postupku RS (“Sl. glasnik RS” br. 67/02, 38/03 i 96/03), ~lanova 20. i 21. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ste~ajnom postupku (“Sl. glasnik RS” br. 68/07), ~lanova 82, 89, 130 i 131. Zakona o izvr{nom postupku (“Sl. glasnik RS” br. 59/03, 85/03 i 64/05), Odluka Skup{tine i Odbora povjerilaca o uslovima i na~ina unov~avawa imovine ste~ajnog du`nika “INGA” a.d. Gradi{ka - u ste~aju, ste~ajni upravnik uz saglasnost Odbora povjerilaca od 24.11.2009. godine, donosi Zakqu~ak i objavquje

LICITACIJU ZA TRE]E USMENO JAVNO NADMETAWE ZA PRODAJU IMOVINE PO LOKALITETIMA, INVENTARA, ZALIHA REPROMATERIJALA, NEDOVR[ENE PROIZVODWE I GOTOVIH PROIZVODA I VOZILA STE^AJNOG DU@NIKA “INGA” a.d. GRADI[KA - U STE^AJU Navedena imovina se nalazi u krugu preduze}a “INGA” a.d. - u ste~aju, ul. Patrijarha Gavrila Do`i}a br.1. Ste~ajni upravnik imovinu prodaje u fakti~kom i pravnom stawu u kakvom se ta imovina nalazi u tom momentu prodaje i na kupca prenosi obim prava kojim ste~ajni du`nik raspola`e u momentu prodaje, svrstane po lokalitetima, i to: Lokalitet I - TAPETARIJA 1. NEKRETNINE ozna~ene sa: - k.~. br. 1446/5, povr{ine 25034 m², - k.~. br. 1615/44, povr{ine 399 m², - k.~. br. 1615/4, povr{ine 2901 m², upisane u p.l. br. 1155, k.o. Gradi{ka - grad, sve upisane na ime “INGA” a.d. Gradi{ka - u ste~aju, sa pripadaju}im gra|evinskim objektima, infrastrukturom i opremom. Vrijednost nekretnina: 3.988.836,70 KM Vrijednost opreme: 458.207,25 KM Ukupna vrijednost: 4.447.143,95 KM Lokalitet II - AUTORADIONA 1. NEKRETNINE ozna~ene sa: - k.~. br. 1446/2, povr{ine 11173 m², upisane u p.l. br. 1155, k.o. Gradi{ka - grad - k.~. br. 1911/9, povr{ine 26 m², upisane u p.l. br. 614, k.o. Gradi{ka - selo, sve upisane na ime “INGA” a.d. Gradi{ka - u ste~aju, sa pripadaju}im gra|evinskim objektima, infrastrukturom i opremom. Vrijednost nekretnina: 787.827,70 KM Vrijednost opreme: 11.204,67 KM Ukupna vrijednost: 799.032,37 KM Lokalitet IV - STOLARIJA 1. NEKRETNINE ozna~ene sa: - k.~. br. 1446/1 povr{ine 33227 m², - k.~. br. 1446/6, povr{ine 204 m², upisane u p.l. br. 1155, k.o. Gradi{ka - grad, - k.~. br. 1911/6 povr{ine 1283 m², upisane u p.l. br. 614, k.o. Gradi{ka - selo, sve upisano na ime “INGA” a.d. Gradi{ka - u ste~aju, sa pripadaju}im gra|evinskim objektima, infrastrukturom i opremom. Vrijednost nekretnina: 4.397.118,10 KM Vrijednost opreme: 963.728,91 KM Ukupna vrijednost: 5.360.847,01 KM Lokalitet V - NOVA HALA 1. NEKRETNINE ozna~ene sa: - k.~. br. 1446/3 povr{ine 3151 m², upisane u p.l. br. 1155, k.o. Gradi{ka - grad i - k.~. br. 1911/7, povr{ine 4314 m², upisane u p.l.br. 614, k.o. Gradi{ka - selo, sve upisane na ime “INGA” a.d. Gradi{ka - u ste~aju, sa pripadaju}im gra|evinskim objektima, infrastrukturom i opremom. Ukupna vrijednost: 1.850.677,30 KM VIII - INVENTAR (Smje{ten u novoj hali) Ukupna vrijednost: 67.228,99 KM IX - ZALIHE REPROMATERIJALA, NEDOVR[ENE PROIZVODWE I GOTOVIH PROIZVODA Vrijednost zaliha prema procjeni sudskog vje{taka iznosi: Red. br. 1. 2. 3. 4.

NAZIV Zalihe repromaterijala Zalihe nedovr{ene proizvodwe Zalihe gotovih proizvoda Zalihe trgova~ke robe Ukupna vrijednost:

PROCIJEWENA VRIJEDNOST u KM 118.688,08 1.000,00 11.871,15 420,00 131.968,23

X - VOZILA Red. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

NAZIV Viqu{kar ~eoni turbomatik Viqu{kar ~eoni Indos Opel omega Mercedes 601-207, kombi furgon Mercedes 12/13 Mercedes 12/13 Mercedes 12/13 Mercedes 12/13

PROCIJEWENA VRIJEDNOST U KM 8.000,00 15.000,00 6.000,00 7.000,00 7.000,00 7.100,00 7.000,00 7.000,00

NAPOMENA Neispravno Neispravno Ispravno Ispravno Neispravno Neispravno Neispravno Neispravno

REPUBLIKA SRPSKA GRAD BAWA LUKA GRADONA^ELNIK ADMINISTRATIVNA SLU@BA Odjeqewe za prostorno ure|ewe Trg srpskih vladara 1; tel:+387 51 244 416; faks: +387 51 244 450; www.banjaluka.rs.ba

Na osnovu ~lana 35 i 80. Zakona o za{titi `ivotne sredine - Pre~i{}en tekst (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 28/07) i ~lana 2. Uredbe o postrojewima koja mogu biti izgra|ena i pu{tena u rad samo ukoliko imaju ekolo{ku dozvolu (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj: 7/06), Grad Bawaluka, Administrativna slu`ba, Odjeqewe za prostorno ure|ewe, obavje{tava zainteresovanu javnost

O PODNO[EWU ZAHTJEVA ZA IZDAVAWE EKOLO[KE DOZVOLE ZA Benzinsku stanicu Podnosilac zahtjeva: Ne{kovi} osigurawe A.D. Bawa Luka Dana 16.11.2009. godine podnosilac zahtjeva Ne{kovi} osigurawe A.D. Bawa Luka, kao investitor, predao je Odjeqewu za prostorno ure|ewe zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole za benzinsku stanicu. Zainteresovana javnost mo`e izvr{iti besplatan uvid u zahtjev za ekolo{ku dozvolu i prilo`enu dokumentaciju u prostoriji broj 218 - Administrativne slu`be Grada Bawaluka, u roku od 30 dana od dana objavqivawa ovog obavje{tewa. U ovom roku zainteresovana javnost mo`e podnijeti Odjeqewu za prostorno ure|ewe mi{qewe o zahtjevu i prilo`enoj dokumentaciji, u pisanoj formi.

Prodaja imovine obavi}e se putem javnog nadmetawa - licitacije dana 23.12.2009. godine (srijeda), sa po~etkom u 13 ~asova, u zgradi Osnovnog suda u Bawoj Luci, Velika sala 68/2. 1. Po~etna cijena na licitaciji je ukupna procijewena vrijednost po lokalitetima, a zalihe i vozila je pojedina~na vrijednost za svaku vrstu zaliha i vozila. Na tre}oj licitaciji za javno nadmetawe imovina se ne mo`e prodati ispod 1/4 (jedne ~etvrtine) ukupne procijewene vrijednosti po navedenim lokalitetima, zalihama i vozilima. Pravo u~e{}a na licitaciji imaju sva pravna i fizi~ka lica koja uplate depozit u iznosu od 50.000,00 KM za svaki lokalitet na `iro ra~un ste~ajnog du`nika broj: 5673231100010862, kod VOLKS BANKE, ad Bawa Luka, Filijala Gradi{ka i o izvr{enoj uplati predo~e dokaz, a {to }e nakon provjere uplate depozita licitirawu mo}i pristupiti samo oni u~esnici koji su uplatu izvr{ili u roku, izuzev hipotekarnih povjerilaca. Depozit pod ta~kom VIII i X iznosi 10% od procijewene vrijednosti, a IX 10% za svaku vrstu zaliha. 2. Fizi~ka lica mogu u~estvovati na javnoj prodaji li~no ili biti predstavqena po punomo}niku. Ako u nadmetawu u~estvuju li~no, du`na su radi dokazivawa identiteta, prije po~etka nadmetawa, pokazati ste~ajnom upravniku li~nu kartu i dokaz o uplati depozita. Ako fizi~ko lice zastupa punomo}nik, isti je obavezan predati ste~ajnom upravniku vaqanu punomo} za zastupawe i dokaz o uplati depozita. Pravna lica mogu biti predstavqena po zakonskom zastupniku (direktoru), ili punomo}niku. Ukoliko pravno lice predstavqa punomo}nik, isti je obavezan ste~ajnom upravniku predati na uvid rje{ewe o upisu u sudski registar (obrazac br. 4), li~nu kartu i dokaz o uplati depozita. Ukoliko pravno lice predstavqa punomo}nik, isti je obavezan predati ste~ajnom upravniku vaqanu punomo} za zastupawe i dokaz o uplati depozita. Lica sa neurednom dokumentacijom za utvr|ivawe identiteta ili bez navedene dokumentacije ne}e mo}i u~estvovati u nadmetawu. 3. Kupac je du`an da nastavi proizvodwu (registrovanu proizvodwu i uslu`nu djelatnost) kojom se bavio ste~ajni du`nik u vremenskom periodu od najmawe od tri godine od zakqu~enog ugovora o kupoprodaji i da zaposli potreban broj radnika ste~ajnog du`nika, i to: lokalitet I 180 radnika, lokalitet IV 40 radnika, a ako nema dovoqan broj radnika ste~ajnog du`nika da se zaposle radnici sa podru~ja Op{tine Gradi{ka i {ire. Kupac ne mo`e kupqenu nekretninu otu|iti u roku od tri godine, ra~unaju}i od dana kupovine iste bez posebne saglasnosti i odobrewa Suda. 4. Predmetne nekretnine i oprema, kao i raspolo`iva dokumentacija se mogu pregledati svakog radnog dana, u vremenu od 8 do 14 ~asova u krugu preduze}a. 5. Javno nadmetawe odr`a}e se i kada na istom prisustvuje samo jedan ponu|a~. 6. Nakon zakqu~ewa nadmetawa zakqu~uje se lista ponu|a~a koji su ponudili cijene iznad minimuma i konstatuje se da su nekretnine i oprema prodati najpovoqnijem ponu|a~u. 7. Ponu|a~ima ~ije ponude nisu prihva}ene vrati}e se obezbje|ewe odmah, osim za tri najboqa ponu|a~a, a sve u skladu sa odredbama ~lana 92. ZIP-a, a najkasnije u roku od tri dana nakon javnog nadmetawa. Ukoliko kupac u navedenom roku ne ispuni obaveze u pogledu uplate kupoprodajne cijene, smatra}e se da je odustao od kupovine i gubi pravo na vra}awe depozita. Depozit koji je upla}en od strane odabranog ponu|a~a - kupca, smatra se dijelom avansne uplate. 8. Ukoliko ponu|a~ s najpovoqnijom ponudom ne deponuje prodajnu cijenu u roku od 15 dana, ste~ajni upravnik }e zakqu~kom proglasiti prodaju nevaqalom i novim zakqu~kom odrediti da je nekretnina sa opremom, prodata drugom po redu ponu|a~u koju treba u roku od 15 dana od dana prijema tog zakqu~ak da deponuje prodajnu cijenu. Ukoliko ni drugi ponu|a~ ne deponuje prodajnu cijenu u predvi|enom roku isto pravilo va`i i za tre}eg ponu|a~a. 9. Kupac je du`an u roku od 15 dana od dana prodaje da uplati cjelokupni iznos vrijednosti nekretnine i opreme, na ra~un ste~ajnog du`nika broj: 5673231100010862 kod VOLKS BANK a.d. Bawa Luka Filijala Gradi{ka. 10. Kupcu koji putem licitacije kupi ponu|ene nekretnine i opremu, izvr{i uplatu kupoprodajne cijene i zakqu~i ugovor o kupoprodaji, ste~ajni du`nik predaje u posjed predmetne nekretnine i opremu u roku od 30 dana, od dana izvr{ene uplate i zakqu~enog ugovora o kupoprodaji. 11. Sve tro{kove oko ovjere kupoprodajnog ugovora, pripadaju}e takse i poreze u vezi s nepokretnim i pokretnim stvarima snosi kupac, a prodavac nakon zavr{ene prodaje i naplate kupoprodajne cijene, nema u odnosu na prodane stvari nikakvih obaveza. Isplatom kupoprodajne cijene prestaju sve kup~eve obaveze prema prodavcu. 12. Ovaj Oglas objavqen na Oglasnoj tabli Osnovnog suda u Bawoj Luci, Oglasnoj tabli ste~ajnog du`nika, dnevnom listu “Glas Srpske” i web stranici “Privredne komore” RS, BiH i FIPA ( na srpskom i engleskom jeziku). 13. Dodatne informacije mogu se dobiti od ste~ajnog du`nika na telefon broj: 051/813-213, svakog radnog dana od 8 do 14 ~asova. Broj: 191/09 Datum: 27.11.2009. godine STE^AJNI UPRAVNIK

REPUBLIKA SRPSKA TEHNOLO[KI FAKULTET U BAWOJ LUCI Broj: 0/02 - 1686/09 Dana: 27.11.2009.

OBAVJE[TEWE Du{an Jovandi}, dipl. in`. tehnologije, brani}e javno magistarsku tezu pod nazivom: “Monitoring osnovnih na~ela ishrane u posebnim medicinskim uslovima klini~kog centra” Odbrana }e se obaviti na Tehnolo{kom fakultetu u Bawoj Luci u utorak, 29.12.2009. godine, u 11 ~asova. Rad se mo`e pogledati u Biblioteci i Sekretarijatu Tehnolo{kog fakulteta u Bawoj Luci od 9 do 12 ~asova svakog radnog dana. Tehnolo{ki fakultet u Bawoj Luci

OGLASI

42 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Na osnovu ~lana 19. alineja 10. i ~lanova 40. i 119. Poslovnika Narodne skup{tine Republike Srpske - pre~i{}eni tekst (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 97/07) i Odluke Kolegijuma Narodne skup{tine Republike Srpske od 24. novembra 2009. godine, Predsjednik Narodne skup{tine Republike Srpske upu}uje

JAVNI POZIV

za podno{ewe zahtjeva za odobrewe prisustva sjednicama odbora Narodne skup{tine i Narodne skup{tine Republike Srpske u 2010. godini Radi ostvarivawa na~ela javnosti u radu Narodne skup{tine Republike Srpske, U ciqu ja~awa neposredne i parlamentarne demokratije, Radi boqeg izra`avawa stavova gra|ana i br`eg pristupa ka najvi{em zakonodavnom tijelu, U ciqu dono{ewa {to kvalitetnijih zakona i drugih akata, radi demokratske kontrole rada najvi{eg zakonodavnog i reprezentativnog tijela, Javni poziv se putem sredstava javnog informisawa upu}uje nevladinim organizacijama, udru`ewima gra|ana, sindikatima i drugim subjektima (u daqem tekstu: Udru`ewa), registrovanim u skladu sa Zakonom o udru`ewima i fondacijama Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj: 52/01, 42/05). U Narodnoj skup{tini Republike Srpske djeluju sqede}i stalni odbori: 1. Odbor za ustavna pitawa 2. Odbor za politi~ki sistem, pravosu|e i upravu 3. Odbor za privredu i finansije 4. Odbor za za{titu `ivotne sredine 5. Odbor za bezbjednost 6. Odbor za predstavke, prijedloge i dru{tveni nadzor 7. Odbor jednakih mogu}nosti 8. Odbor za bora~ko-invalidsku za{titu 9. Odbor za pitawa mladih 10. Odbor za trgovinu i turizam 11. Zakonodavni odbor 12. Odbor za reviziju 13. Odbor za pra}ewe stawa u oblasti penzijsko-invalidskog osigurawa 14. Odbor za evropske integracije i regionalnu saradwu 15. Odbor za obrazovawe, nauku, kulturu i informisawe 16. Odbor za za{titu prava izbjeglica, raseqenih lica i povratnika 17. Odbor za poqoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu 18. Odbor za zdravstvo, rad i socijalnu politiku 19. Odbor za pra}ewe sprovo|ewa procesa privatizacije Udru`ewa se obavje{tavaju da do 20.12.2009. godine mogu uputiti zahtjev za prisustvo sjednicama odbora ili sjednicama Narodne skup{tine u 2010. godini (akreditacija za teku}u godinu), na adresu. Narodna skup{tina Republike Srpske, za Kolegijum, Ul. Vuka Karayi}a 2, 78000 Bawa Luka.

S obzirom na prostorne uslove u kojima djeluju odbori Narodne skup{tine, kao i Narodna skup{tina, te vremenski raspored wihovog rada Udru`ewima se sugeri{e da svoj interes usmjere ka skup{tinskim odborima, dok u smislu sjednica Narodne skup{tine djeluju samo izuzetno. Poseban status, u smislu odobrewa prisustva i obra}awa Narodnoj skup{tini, mogu ste}i udru`ewa od javnog interesa, na osnovu predmetnog Zakona. Neophodno je da udru`ewa u svojim zahtjevima za prisustvo, da bi se isti mogli uzeti u obzir (kao vaqani), navedu: - puni naziv i adresu Udru`ewa, - datum i mjesto registracije Udru`ewa, s ovjerenom fotokopijom registracije, - odgovorno lice ili lica u udru`ewu, - program udru`ewa, - naziv odbora Narodne skup{tine za koji izra`avaju interes, sa kratkim opisom tema za koje izra`avaju interes, - veli~inu i broj ~lanova udru`ewa, Gore navedeni uslovi predstavqaju obaveznu formu zahtjeva koji se dostavqa Narodnoj skup{tini Republike Srpske. Subjekti koji su dobili akreditaciju u 2009. godini, obavezni su da, uz zahtjev za prisustvo podnesu puni naziv i adresu Udru`ewa, kao jedini od gore navedenih uslova za vaqanost zahtjeva. Neblagovremeni i nepotpuni zahtjevi ne}e se uzimati u obzir. Kolegijum Narodne skup{tine }e, uva`avaju}i sve elemente navedene u zahtjevima, te faktore prostora i vremena, utvrditi kojim }e udru`ewima, u kojim odborima i po kojim temama biti odobreno prisustvo u 2010. godini. Odobravawe prisustva sjednicama ne zna~i automatski i pravo obra}awa Udru`ewa na sjednicama odbora ili sjednicama Narodne skup{tine, ve} se ovo pravo mo`e ste}i po naknadnom odobrewu Kolegijuma, u smislu ~lana 30. Poslovnika, u svakom pojedina~nom slu~aju i nakon svakog pojedina~nog zahtjeva. Odobravawem prisustva sjednicama odbora ili sjednicama Narodne skup{tine, Narodna skup{tina Republike Srpske ne preuzima nikakvu finansijsku obavezu prema Udru`ewima kojima se daje odobrewe. Broj: 01-1649/09 Datum: 24. novembar 2009.

PREDSJEDNIK NARODNE SKUP[TINE Mr Igor Radoji~i}

OSNOVNI SUD U TREBIWU BROJ 095-0-Mal-08-000-220 Dana, 17.8.2009. godine OGLAS

Nikole Pa{i}a 77, 74000 Doboj http://www.elektrodoboj.net e-mail: [email protected]

Telefon: +387 (53) 209-700 (centrala) +387 (53) 209-709 (autel) Faks: +387 (53) 209-701

Osnovni sud u Trebiwu, sudija Vesna Ivkovi}, u pravnoj stvari po tu`bi tu`ioca MH ERS ZP “Elektro-Hercegovina” a.d. Trebiwe, Ul. Jovana Ra{kovi}a br.6, protiv tu`enog [akota Zdravka iz Bile}e, sada nepoznatog boravi{ta, radi isplate duga, vrijednost spora 2.137,11 KM, donio je dana 17.08.2009. g. sqede}u

Na osnovu ~lana 43. Statuta ZP “Elektro Doboj“ a.d. Doboj, Nadzorni odbor ZP “Elektro Doboj“ a. d. Doboj

PRESUDU

Devetu sjednicu Skup{tine akcionara ZP “Elektro Doboj“ a.d. Doboj

SAZIVA

zbog propu{tawa OBAVEZUJE SE tu`eni da tu`iocu na ime utro{ene i neovla{teno utro{ene elektri~ne energije isplati iznos od 2.137,11 KM sa zakonskom zateznom kamatom od dana 16.06.2008. god., kao dana podno{ewa tu`be, pa do isplate, kao i da mu nadoknadi tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 450,00 ( ~etiri stotine i pedeset) KM, a sve u roku od 15 dana pod prijetwom prinudnog izvr{ewa. Obrazlo`ewe Obzirom da tu`eni, kojem je tu`ba dostavqena u skladu sa ~l. 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku, a u kojoj tu`bi je tu`ilac predlo`io dono{ewe Presude zbog propu{tawa, nije dostavio sudu pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku od 30 dana od dana prijema iste, te kako osnovanost tu`benog zahtjeva proizilazi iz ~iweni~nih navoda tu`be i podnesenih dokaza, to je sud donio presudu kojom usvaja tu`beni zahtjev ( Presudu zbog propu{tawa), shodno ~lanu 182 Zakona o parni~nom postupku. Kako je tu`ilac uspio u postupku, tu`eni je du`an da mu shodno ~lanu 386 Zakona o parni~nom postupku nadoknadi tro{kove postupka koji se sastoje od takse na tu`bu u iznosu od 300,00 ( tri stotine) KM i takse na Presudu zbog propu{tawa u iznosu od 150,00 KM (stotinu i pedeset) KM. PRAVNA POUKA: Protiv Presude zbog propu{tawa `alba nije dozvoqena, ali stranka mo`e podnijeti Prijedlog za povra}aj u pre|a{we stawe u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog koji je prouzrokovao propu{tawe, a ako je stranka kasnije saznala za propu{tawe, onda od dana kada je to saznala, s tim {to kada protekne {ezdeset dana od dana propu{tawa, ne mo`e se tra`iti povra}aj u pre|a{we stawe.

Deveta sjednica Skup{tine akcionara ZP “Elektro Doboj“ a.d. Doboj odr`a}e se dana 21.12.2009. godine u prostorijama ZP “Elektro Doboj“ a.d. Doboj, ulica Nikole Pa{i}a 77. u Doboju, sa po~etkom u 11 ~asova. Za sjednicu se predla`e sqede}i: Dnevni red: 1. Usvajawe izvje{taja Verifikacione komisije 2. Usvajawe izvje{taja Kandidacione komisije i dono{ewe odluka o imenovawu predsjedavaju}eg, zapisni~ara i Komisije za glasawe 3. Usvajawe zapisnika sa Osme sjednice Skup{tine akcionara 4. Usvajawe Izvje{taja o procjeni vrijednosti nematerijalnih ulagawa, osnovnih sredstava i zaliha na dan 31.12.2008. godine 5. Usvajawe Rebalansa Plana poslovawa za 2009. godinu 6. Usvajawe Plana poslovawa za 2010-2012. godinu 7. Usvajawe Plana poslovawa za 2010. godinu 8. Dono{ewe Odluke o produ`ewu roka za provo|ewe tre}eg ciklusa zakqu~ivawa ugovora o reprogramu potra`ivawa za utro{enu elektri~nu energiju na osnovu Odluke Vlade Republike Srpske broj: 04/1-012-2-2041/09 od 22.10.2009. godine 9. Dono{ewe Odluke o izmjenama i dopunama Statuta ZP “Elektro Doboj“ a.d. Doboj 10. Dono{ewe Odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika o radu Skup{tine akcionara 11. Razno U slu~aju da se deveta sjednica Skup{tine akcionara ne odr`i dana 21.12.2009. godine, ponovqena deveta Skup{tina akcionara odr`a}e se 28.12.2009. godine, u isto vrijeme, na istom mjestu i sa istim dnevnim redom. Pravo da u~estvuju u radu Skup{tine imaju svi akcionari, li~no ili zastupani po punomo}nicima. Punomo} za zastupawe akcionara mora biti ovjerena kod nadle`nog dr`avnog organa. Pripremqeni materijal po predlo`enom dnevnom redu mo`e se staviti na uvid zainteresovanim akcionarima svakog radnog dana od dana objavqivawa ovog poziva do odr`avawa Skup{tine, u terminu od 8 do 14 ~asova u Stru~noj slu`bi Preduze}a. Pozivaju se svi akcionari, fizi~ka i pravna lica, da li~no ili putem punomo}nika ili glasawem pismenim putem u~estvuju u radu Skup{tine akcionara. U Doboju, 26.11.2009. godine Broj: NO-7022/09

ZP “ELEKTRO DOBOJ“ a.d. Doboj NADZORNI ODBOR

OGLASI

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 43

BOSNA I HERCEGOVINA Ministarstvo odbrane - obrane

BOSNA I HERCEGOVINA Ministarstvo odbrane

SARAJEVO, H. Kre{evqakovi}a 98. tel. (+387 33) 286 680, faks (+387 33) 28 66 85

Na osnovu ~lana 54. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ( “Slu`beni glasnik BiH“ br. 26/04, 7/05 i 48/05), ~lana 8. Odluke o uslovima i na~inu prijema pripravnika VII stepena stru~ne spreme u radni odnos u institucijama Bosne i Hercegovine (“Slu`beni glasnik BiH“, broj: 52/05) i Odluke o prijemu pripravnika u radni odnos, broj: 10-34-1-4949/1 od 19.11.2009. godine, Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine, raspisuje

JAVNI OGLAS

za prijem pripravnika u Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine 1. VSS pripravnik - sa zavr{enim Pravnim fakultetom ................... 4 izvr{ioca 2. VSS pripravnik - sa zavr{enim Ekonomskim fakultetom........... 6 izvr{ilaca 3. VSS pripravnik - sa zavr{enim Fakultetom politi~kih nauka... 2 izvr{ioca 4. VSS pripravnik - sa zavr{enim Filozofskim fakultetom ili drugim fakultetom dru{tvenih nauka......................................... 2 izvr{ioca 5. VSS pripravnik - sa zavr{enim Fakultetom za saobra}aj i komunikacije .................................................................. 1 izvr{ilac 6. VSS pripravnik - sa zavr{enim Fakultetom kriminalisti~kih nauka........................................................................ 1 izvr{ilac Opis poslova i radnih zadataka: Pripravnici }e obavqati poslove u svrhu osposobqavawa za samostalan rad u okviru svoje struke i sticawa radnog iskustva za polagawe stru~nog (upravnog) odnosno javnog ispita. Uslovi za prijem: 1. Za prijem u radni odnos pripravnik mora ispuwavati sqede}e op{te uslove propisane ~lanom 10. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine: - da ima navr{enih 18 godina `ivota, {to se dokazuje izvodom iz mati~ne kwige ro|enih (original ili ovjerena fotokopija) ne starijim od {est meseci, - da je dr`avqani Bosne i Hercegovine, {to dokazuje uvjerewem (original ili ovjerena fotokopija) ne starijim od {est meseci, - da protiv wega nije pokrenut krivi~ni postupak, {to dokazuje uvjerewem nadle`nog suda, ne starijim od tri mjeseca,

Na osnovu ~lana 120. Zakona o lokalnoj samoupravi (“Slu`beni glasnik Republike Srpske” , broj: 101/04, 42/05 i 118/05), ~lana 10. Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta op{tinske administrativne slu`be, (“Slu`beni glasnik Op{tine Bile}a“, br: 1/09, 5/09, 7/09), Na~elnik op{tine Bile}a, raspisuje

JAVNI KONKURS

za prijem u radni odnos na neodre|eno vrijeme 1. Samostalni stru~ni saradnik za poslove poqoprivrede, vodoprivrede i ribolova...............................................................................................................1 izvr{ilac 2. Sekretar op{tinske izborne komisije..................................................................................... 1 izvr{ilac I. OPIS POSLOVA: 1. Opisi poslova za navedeno radno mjesto definisani su u Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta op{tinske administrativne slu`be (“Slu`beni glasnik op{tine Bile}a”, broj: 1/09, 5/09, 7/09, 9/09). II. OP[TI USLOVI: 1. Da je dr`avqanin RS, odnosno BiH, 2. Da je stariji od 18 godina, 3. Da ima op{tu zdravstvenu sposobnost, 4. Da nije osu|ivan za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe 6 mjeseci ili za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u administrativnoj slu`bi jedinica lokalne samouprave. 5. Da se na wega ne odnosi ~lan 9. ta~ka 1. Ustava BiH III. POSEBNI USLOVI: 1. Samostalni stru~ni saradnik za poslove poqoprivrede, vodoprivrede i ribolova - VSS - poqoprivredni fakultet - 1 godina radnog iskustva u struci - polo`en stru~ni ispit za rad u organima uprave, - poznavawe rada na ra~unaru. 2. Sekretar op{tinske izborne komisije - VSS - dru{tvenog smjera - 1 godina radnog iskustva u struci - polo`en stru~ni ispit za rad u organima uprave, - poznavawe rada na ra~unaru. Na Konkurs se mo`e prijaviti kandidat bez polo`enog stru~nog ispita za rad u organima uprave s tim {to je u obavezi da stru~ni ispit polo`i u roku od 6 ({est) mjeseci od dana izbora. Kandidati ne mogu obavqati du`nosti koje dovode do sukoba interesa u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi. Svi kandidati koji ispuwavaju uslove iz Javnog konkursa bi}e pozvani na intervju. Uz prijavu na javni konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova: uvjerewe o dr`avqanstvu, izvod iz mati~ne kwige ro|enih, uvjerewe da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak ( ne stariji od 6 mjeseci), diplomu o zavr{enoj {koli, uvjerewe o radnom iskustvu, uvjerewe o polo`enom stru~nom ispitu, qekarsko uvjerewe, a kao dokaz iz ta~ke 5. Op{tih uslova kandidati dostavqaju pismenu izjavu kao i izjavu o nepostojawu sukoba interesa. Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od dana objavqivawa konkursa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske” i dnevnom listu “Glas Srpske”. Ako konkurs ne bude objavqen istovremeno, rok }e se ra~unati od dana posqedweg objavqivawa. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe. Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te, na adresu: Op{tina Bile}a, Ulica Kraqa Aleksandra br. 28. sa naznakom “Prijava na javni konkurs za radno mjesto za poziciju 1 i radno mjesto za poziciju 2 (navesti poziciju). Kontakt telefon: 059 370-722, e-mail:[email protected]. Broj: 11.02/012-931/09 Bile}a, 18.11.2009. godine

ZAMJENIK NA^ELNIKA Du{an Vujovi}

- da nije obuhva}en odredbama ~lana IX stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine, {to dokazuje izjavom ovjerenom kod nadle`nog op{tinskog organa po mjestu prebivali{ta, ne starijom od tri mjeseca, - da je fizi~ki i psihi~ki sposoban za obavqawe poslova navedenog zanimawa, {to se dokazuje qekarskim uvjerewem, ne starijim od tri mjeseca, a isto se dostavqa po zavr{etku izborne procedure, a prije zakqu~ivawa ugovora o radu. 2. Pored op{tih uslova propisanih zakonom, pripravnik mora ispuwavati i posebne uslove: - Zavr{en VII stepen stru~ne spreme, odnosno visoko obrazovawe prvog, drugog ili tre}eg ciklusa Bolowskog sistema studirawa {to dokazuje diplomom ili uvjerewem o diplomirawu izdatim od strane visoko{kolske ustanove, ne starijim od jedne godine od dana diplomirawa (original ili ovjerena fotokopija). - Da nema ostvaren radni sta` preko jedne godine, nakon ste~enog visokog obrazovawa, {to dokazuje ovjerenom fotokopijom radne kwi`ice ili potvrdom uvjerewem Zavoda za zapo{qavawe. Prijem pripravnika vr{i se na jednu godinu. Javni oglas ostaje otvoren do 11.12.2009. godine. Potrebna dokumenta, dostaviti preporu~enom po{iqkom na adresu: Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine, Sarajevo, ul. Hamdije Kre{evqakovi}a br 98. sa naznakom “Javni oglas za prijem pripravnika“. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti uzete u razmatrawe. MINISTAR dr Selmo Cikoti}

Republika Srpska Op{tina [amac SREDWA [KOLA “NIKOLA TESLA“ [AMAC Broj: 2493/2009 [amac, 26.11.2009. g. Telefon/faks: 054/611-157

OBAVJE[TEWE O JAVNOJ NABAVCI USLUGA 1. UGOVORNI ORGAN: Sredwa {kola “Nikola Tesla“ [amac Ulica Cara Lazara 6, 76230 [amac Kontakt osoba: Aleksa Mini}, direktor Identifikacioni broj: 4400481540006 Telefon/faks: 054/611-157 E/mail: [email protected] 2. VRSTA UGOVORA: Usluge 3. PREDMET UGOVORA: Lot 1. Osmodnevna ekskurzija zavr{nih razreda u Gr~ku na relaciji: [amac-Beograd-Ni{Paralia-Meteori-Delfi-Korint-Nafplion-Atina-Paralia-Solun-[amac Lot 2. Jednodnevni izleti: 1. [amac-Tr{i}-[amac 2. [amac-Hopovo-Sremski Karlovci-Stra`ilovo-Novi Sad-[amac 3. [amac-Beograd-[amac (nagradna ekskurzija) 4. PODJELA NA LOTOVE: Da 5. USLOVI U^E[]A: U skladu sa tenderskom dokumentacijom 6. VRSTA POSTUPKA: Otvoreni postupak 7. KRITERIJUMI ZA DODJELU UGOVORA: U skladu sa tenderskom dokumentacijom 8. ROK ZA PRIJEM PONUDA: 20.1.2010. godine 9. DATUM I MJESTO OTVARAWA PONUDA: 25.1.2010. godine u 13 ~asova u kancelariji direktora [kole 10. USLOVI ZA DOBIJAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE: Mo`e se dobiti do roka za podno{ewe ponuda uz obavezan zahtjev za preuzimawe iste i uplatnicu u iznosu od 100 KM na `iro ra~un posebnih namjena broj: 5620110000166117, buyetska organizacija: 8150053, vrsta prihoda: 722591 kod Razvojne banke. Predsjednik [kolskog odbora ________________ Milivoje Yombi}

OGLASI

44 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

REPUBLIKA SRPSKA MUZI^KA [KOLA “VLADO MILO[EVI]“ BAWA LUKA Broj: 928/09 Dana: 26.11.2009. godine

“KRAJINAPETROL“ A.D. BAWA LUKA UPRAVNI ODBOR

Na osnovu Pravilnika o izvo|ewu izleta, ekskurzija i {kole u prirodi (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“, broj : 113/07 ) i ~lana 46 Zakona o javnim nabavkama (“Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj :49/04) objavquje se:

Broj : UO-2479/09 Dana : 26.11.2009. godine

OBAVJE[TEWE O NABAVCI UGOVORNI ORGAN PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA : Muzi~ka {kola “Vlado Milo{evi}“ 78000 Bawa Luka Adresa: Jovana Du~i}a broj 23 Telefon : 051/214-786 , faks : 051/214-739 Kontakt osoba : Jela Vu~kovi}, sekretar {kole Identifikacioni broj: 4400954540009 VRSTA UGOVORA Usluge PREDMET UGOVORA LOT 1 Maturska ekskurzija – Italija – Francuska – [panija – u periodu od 9 dana u mjesecu septembru 2010. godine- za ssa 25 u~enika , LOT 2 Izlet u~enika – Mrakovica , Qekarice, - jednodnevni izlet za u~enike Sredwe muzi~ke {kole – ssa 90 u~enika, LOT 3 Stru~na ekskurzija – Pali} , Subotica - u periodu druge polovine mjeseca juna 2010. godine – dva no}ewa u hotelu – ssa 50 putnika. Sve dodatne informacije o programima ekskurzija mogu se dobiti u sekretarijatu {kole na gore navedenu adresu. PODJELA NA LOTOVE Da. VRSTA POSTUPKA Konkurentski zahtjev za dostavu ponuda. USLOVI U^E[]A Da bi u~estvovali u proceduri javnih nabavki, potrebno je dostaviti: a) izjavu kojom se dokazuje ispuwewe uslova iz ~lana 23. Zakona o javnim nabavkama, b) pravo na obavqawe profesionalne djelatnosti ili registracija u relevantnim profesionalnim ili trgova~kim registrima. Agencija je du`na da obezbijedi autobuski prevoz prema programu visoke turisti~ke kategorije (AC/WC/TV/VCR), koji su prema zakonu o izvo|ewu |a~kih ekskurzija starosti do pet godina, dokaz o tehni~koj ispravnosti vozila i tahografske ulo{ke za voza~e i to za prethodna dva dana prije po~etka putovawa. Original ponuda treba biti zape~a}ena u neprovidnoj koverti i dostavqa se na sqede}u adresu: MUZI^KA [KOLA “VLADO MILO[EVI]“ BAWA LUKA, Jovana Du~i}a broj 23, sa naznakom “Ponuda za obavqawe usluga ekskurzije – ne otvarati .“ ROK ZA DOSTAVQAWE PONUDA Rok za dostavqawe ponuda isti~e dana 18. decembra 2009. godine u 12 ~asova. KRITERIJI DODJELE UGOVORA I CIJENA Ugovor se dodjequje dobavqa~u na osnovu kriterija najni`e cijene tehni~ki zadovoqavaju}e ponude. [KOLSKI ODBOR

Na osnovu ~lana 46. Statuta “KRAJINAPETROL“ a.d. Bawa Luka i ~lana 4. stav 4 Poslovnika o radu Skup{tine akcionarskog dru{tva za trgovinu naftom, naftnim derivatima i te~nim gasom “Krajinapetrol“ a.d. Bawa Luka, Upravni odbor “Krajinapetrol“ a. d. Bawa Luka

SAZIVA

Dvanaestu (redovnu) Skup{tinu akcionara “Krajinapetrol“ a.d. Bawa Luka koja }e se odr`ati 23.12.2009. godine ( srijeda ) u 13 ~asova u prostorijama upravne zgrade u skladi{tu te~nog gasa Rami}i, ul. Rami}i b.b., Bawa Luka. Za dvanaestu (redovnu) Skup{tinu predla`e se sqede}i : DNEVNI RED 1. Izbor radnih tijela Skup{tine: verifikacione komisije, zapisni~ara, ovjeriva~a zapisnika, dva broja~a glasova i predsjedavaju}eg skup{tine 2. Usvajawe zapisnika sa jedanaeste (redovne) Skup{tine akcionara “Krajinapetrol“ a.d. Bawa Luka, odr`ane dana 29.5.2009. godine 3. Razmatrawe i usvajawe Poslovne politike “Kajinapetrol“ B. Luka za 2010. godinu 4. Dono{ewe odluke o izboru revizora za reviziju finansijskih izvje{taja i poslovawa za 2010. godinu 5. Teku}a pitawa Materijali za sjednicu Skup{tine dostavqaju se ve}inskim akcionarima uz poziv za sjednicu, a mawinski akcionari mogu ostvariti uvid u skup{tinske materijale svakim radnim danom od 8 do 12 ~asova u pravnoj slu`bi “Krajinapetrol” a.d. Bawa Luka, Ul. I. F. Juki}a broj 2 , Bawa Luka, a po~ev od 07.12.2009. godine. U slu~aju da se skup{tina ne odr`i u zakazano vrijeme zbog nedostatka kvoruma, ponovqena sjednica Skup{tine zakazuje se za 28.12.2009. godine (ponedjeqak) u 13 ~asova na istom mjestu sa istim dnevnim redom. Za sve dodatne informacije kontakt telefon : 051/212-910. Pravo glasa na skup{tini akcionara imaju akcionari li~no ili putem punomo}nika. P R E D S J E D N I K U.O. ______________________ Mr Branko Baro{

OGLASI

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 45

“ARIUS“ d.o.o.- u ste~aju BAWA LUKA Jovana Du~i}a 49 Broj: 180/09 Dana, 27.11.2009. god. Na osnovu ~lanova 51, 101 i 103 Zakona o ste~ajnom postupku (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“ br.67/02, 38/03 i 96/03), ~lanova 89, 130 i 131 Zakona o izvr{nom postupku (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“ br.59/03) i Odluke Skup{tine povjerilaca donesene na izvje{tajnom ro~i{tu 08.09.2009 godine, ste~ajni upravnik “ARIUS“ d.o.o.- u ste~aju dana 27.11.2009. godine donosi

ZAKQU^AK

objavquje se DRUGA JAVNA LICITACIJA za prodaju pokretne imovine (u paketu ) Prodaji se izla`u slede}e pokretne stvari razvrstane u 3 grupe prema prilo`enoj specifikaciji i u skladu sa nalazima stalnog sudskog vje{taka ma{inske struke We`i} Alekse dipl. ing. ma{instva Procijewena vrijednost pokretnih stvari iznosi 66.051 KM, {to je i po~etna vrijednost za nadmetawe. GRUPA I. 1. - EFT POS Terminal INGENICO I 5100 2. - EFT POS Terminal URMET ECU 4 3. - EFT POS Terminal VERIFONE OMNI 3750 4. - EFT POS Terminal INGENICO I 7910 5. - Adapter INGENICO I 5100 6. - Adapter URMET ECU 4 7. - Modem INGENICO 8. - Modem HCP Siemens

220 kom. 206 kom. 37 kom. 2kom. 200 kom. 47 kom. 118 kom. 21 kom. UKUPNO 1-8

Procij.vrijednost -KM10.000,00 7.550,00 3.750,00 100,00 9.650,00 1.880,00 4.600,00 840,00 38.320,00

GRUPA II. Oprema specificirana u procjeni stalnog sudskog vje{taka od rednog broja 1-47 (telefoni, centrale, {tampa~i, kopir aparat, skener, modemi, ruteri, switch DLink, zvu~nici, serveri, ra~unari, monitori, trafoi). Ukupna vrijednost grupe II 13.141,00 GRUPA III. Inventar-kancelarijski namje{taj specificiran u procjeni stalnog sudskog vje{taka od rednog broja 1-27 (stolovi, stolice, ormari, fri`ider, klima, kasa ~eli~na, aparati za ga{ewe po`ara). Ukupna vrijednost grupe III 14.590,00 Ukupna vrijednost pokretnih stvari za grupe I, II i III iznosi 66.051,00 Imovina se ne mo`e prodati ispod 1/3 procijewene vrijednosti tj. ispod 22.017 KM. Prodaja imovine obavi}e se putem usmenog javnog nadmetawa-licitacije dana 29.12.2009. godine (ponedjeqak) sa po~etkom u 13 ~asova u zgradi Osnovnog suda u Bawoj Luci, Vladike Platona br.2 - u sali zelena sudnica (prizemqe). 1. Pravo u~e{}a na licitaciji imaju sva pravna i fizi~ka lica koja uplate depozit u iznosu od 10% (2.201,70 KM) i to najkasnije do dana 28.12.2009 godine do 24 ~asa na `iro ra~un ste~ajnog du`nika br.56209980792251-66 otvoren kod NLB Razvojne banke Bawa Luka, ili na blagajni preduze}a i o izvr{enoj uplati predo~e dokaz, a {to }e nakon provjere uplate depozita licitirawu mo}i pristupiti samo oni u~esnici koji su uplatu izvr{ili u roku. 2. Fizi~ka lica mogu u~estvovati na javnom nadmetawu li~no ili biti predstavqeni po punomo}niku. Ako u nadmetawu u~estvuju li~no, du`na su radi dokazivawa identiteta, prije po~etka nadmetawa, pokazati ste~ajnom upravniku li~nu kartu i dokaz o uplati depozita. Ako fizi~ko lice

AD “RIBWAK” PRWAVOR

KAJAK KANU KLUB “VAL“ DOBOJ

Na osnovu ~lana 246. stav 2. Zakona o preduze}ima (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 24/98, 62/02, 97/04 i 34/06), Upravni odbor AD “Ribwak” Prwavor, donosi

IZMJENE I DOPUNE SAZIVA 1. Ta~ka 4. mijewa se i glasi “Razmatrawe i usvajawe finansijskog izvje{taja i izvje{taja o poslovawu za 2008. godinu uz Mi{qewe Nadzornog odbora” 2. Ta~ka 8. mijewa se i glasi “Dono{ewe Odluke o izboru revizora finansijskog izvje{taja za 2008. i 2009. godinu” 3. Ta~ka 9. se dodaje i glasi “Dono{ewe Odluke o visini naknade za rad ~lanova Upravnog odbora i Nadzornog odbora” UPRAVNI ODBOR

Mr Qubomir Rado{ brani}e javno doktorsku disertaciju pod naslovom: “ Genotipske specifi~nosti organogeneze rodnog drveta kru{ke” Odbrana }e se obaviti na Poqoprivrednom fakultetu u Bawoj Luci u petak, 4.12.2009. godine u 12 ~asova. Rad se mo`e pogledati u biblioteci Poqoprivrednog fakulteta u Bawoj Luci od 9 do 13 ~asova svakog radnog dana. Univerzitet u Bawoj Luci Poqoprivredni fakultet

PONOVNI OGLAS (za davawe poslovnih prostorija putem pismenih ponuda)

za petnaestu (15) redovnu sjednicu Skup{tine akcionara AD “Ribwak” Prwavor objavqenog dana 19.11.2009. godine

OBAVJE[TEWE

zastupa punomo}nik, isti je obavezan da ste~ajnom upravniku preda vaqanu punomo} za zastupawe i dokaz o uplati depozita. Pravna lica mogu biti predstavqena po zakonskom zastupniku (direktoru) ili punomo}niku. Ukoliko pravno lice predstavqa zakonski zastupnik, isti je obavezan ste~ajnom upravniku predati na uvid rje{ewe o upisu u sudski registar-original ili ovjerenu kopiju (obrazac M-4), li~nu kartu i dokaz o uplati depozita. Ukoliko pravno lice predstavqa punomo}nik, isti je obavezan da ste~ajnom upravniku preda na uvid vaqanu punomo} i dokaz o uplati depozita. Lica sa neurednom dokumentacijom za utvr|ivawe identiteta ili bez navedene dokumentacije ne}e mo}i u~estvovati na licitaciji. 3. Predmetne pokretne stvari koje su poimeni~no navedene u nalazu vje{taka ma{inske struke Alekse We`i}a, kao i raspolo`iva dokumentacija, mogu se pogledati svakog radnog dana, po~ev od 10 dana prije odr`avawa licitacije u vremenu od 10 do 13 ~asova na adresi Jovana Du~i}a 49, II sprat u Bawoj Luci, pri ~emu je za ulazak u objekat potrebna prethodna najava ste~ajnom upravniku na tel. 065/580-097. Predmetne pokretne stvari se prodaju po principu “vi|eno-kupqeno“ i nikakve naknadne reklamacije se ne}e primati. 4. Javno nadmetawe }e se odr`ati i kad prisustvuje samo jedan ponu|a~. 5. Nakon zakqu~ewa nadmetawa utvr|uje se lista ponu|a~a koji su ponudili cijenu iznad minimuma i konstatuje se da su pokretne stvari prodate najpovoqnijem ponu|a~u. 6. Ponu|a~ima ~ije ponude nisu prihva}ene vrati}e se obezbje|ewe odmah, a najkasnije u roku od tri dana nakon javnog nadmetawa. Ukoliko kupac u navedenom roku ne ispuni obaveze u pogledu uplate kupoprodajne cijene, smatra}e se da je odustao od kupovine i gubi pravo na vra}awe depozita. Depozit koji je upla}en od strane odabranog ponu|a~a-kupca, smatra se dijelom avansne uplate. 7. Ukoliko ponu|a~ sa najpovoqnijom ponudom ne deponuje prodajnu cijenu u roku od 15 dana, ste~ajni upravnik }e zakqu~kom proglasiti prodaju nevaqanom i novim zakqu~kom odrediti da su pokretne stvari prodane drugom po redu ponu|a~u koji treba u roku od 15 dana od dana prijema tog zakqu~ka da deponuje prodajnu cijenu. Ukoliko i drugi ponu|a~ ne deponuje prodajnu cijenu u predvi|enom roku, isto pravilo va`i i za tre}eg ponu|a~a. 8. Kupac je du`an u roku od 15 dana od dana prodaje uplatiti cjelokupan iznos vrijednosti pokretnih stvari na ra~un ste~ajnog du`nika br.5620998079225166. otvoren kod NLB Razvojne banke Bawa Luka. 9. Izme|u kupca i prodavca bi}e sa~iwen zapisnik o predaji prodatih pokretnih stvari. 10. Sve eventualne tro{kove u vezi sa kupoprodajom stvari snosi kupac, a prodavac nakon zavr{ene prodaje i naplate kupoprodajne cijene nema nikakvih obaveza u odnosu na prodane stvari. Isplatom kupoprodajne cijene i pla}awa svih poreza i taksi, prestaju sve kup~eve obaveze prema prodavcu. 11. Pravila prodaje bi}e podijeqena u~esnicima licitacije neposredno prije odr`avawa licitacije. 12. Ovaj oglas-zakqu~ak bi}e objavqen na oglasnoj tabli ste~ajnog du`nika, dnevnom listu “Glas Srpske“ a.d. Bawa Luka i oglasnoj tabli Osnovnog suda u Bawa Luci. Ste~ajni upravnik

Dajemo u zakup ugostiteqsko-poslovne prostorije 240 metara kvadratnih sa qetnom ba{tom 150 metara kvadratnih. Po~etna cijena je 950 KM i pla}a se {est mjeseci unaprijed. Ponude se podnose u zatvorenoj koverti putem po{te ili na dan licitacije u prostorijama kluba. Oglas je otvoren do 30.11.2009. godine, kada }e biti izvr{eno otvarawe koverti u prostorijama kluba u 9 ~asova. Prostorije se mogu pogledati svakog dana od 8 do 16 ~asova. Informacije na telefon 065 530 - 361.

46 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

OGLASI

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 47 Posqedwi pozdrav velikom prijatequ

Posqedwi pozdrav dragom

Tu`no sje}awe na 40 dana

BORISLAV \AKOVI]

Brat Slobodan sa porodicom 000029 A-6 G

VOJISLAVU KNE@EVI]U

Navr{avaju se dvije godine kako nije sa nama na{ voqeni

SRKIJU Po~ivaj u miru dragi moj brate. Boji} Goran sa porodicom

od kumova Save i Nikoline Kne`evi}.

000022 A-8 G

000020 A-8 G Dana 3.12.2009. godine su dvije godine kako nije sa nama na{a mama, baka, punica i sestra

Sje}awe na dragog oca, svekra i djeda

SAVKA MILOVAC

MILO[A LOLI]A

Dra ga ma ma vo li mo Te, Ti si na{ an|eo ~uvar. K}erke Danka i Dijana sa porodicama, brat Marko 000027 A-3 G

30.5.2009 - 30.11.2009. Sin Davor, snaha Vawa i unuci Nikola i Marko 000021 A-3 G

Sje}awe na dragog oca, svekra i djeda

Tu`no sje}awe na dragog supruga

MILO[A LOLI]A

MILO[A LOLI]A

30.5.2009 - 30.11.2009.

30.5.2009 - 30.11.2009.

S qubavqu, Tvoji: sin Dalibor, snaha Danijela i unuka Valentina 000021 A-3 G

Vrijeme prolazi, ali qubav i sje}awe vje~no }e trajati. Tvoja Milena 000021 A-3 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 26.11.2009. godine u 79. godini `ivota preminula na{a draga

Tu`no sje}awe na na{u

DRAGO (Vladimira) RADINKOVI] U nedjequ, 29.11.2009. godine u 11 sati posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Slatini. Ne postoje rije~i kojima se mo`e opisati praznina i bol koje si ostavio u na{im du{ama. Nastojimo da `ivimo i radimo onako kako si ti to `elio. Vjerujemo da bi bio ponosan na nas, a posebno na svoje unu~i}e. S qubavqu ~uvamo uspomenu i sje}awe na tebe. Tvoji najmiliji: supruga Mira, sin Dra{ko, snaha Tawa, unuci Danijel i Marija

DANICU RADI[I] 29.11.2005 - 29.11.2009. Vera, Mili, Buco i Andrej

HERMINA - NINA RAKITA

Dana 29.11.2009. godine navr{avaju se dvije godine od smrti na{eg dragog

DRAGU

DANICU RADI[I]

Brat Qubo 000016 A-3 G

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na Gradskom grobqu u Bawoj Luci, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: sinovi \or|e i Milorad, k}erka Branka, snahe, unu~ad i praunu~ad 000017 A-8 G Dana 27.11.2009. navr{avaju se tri godine od smrti na{eg dragog

BO[KA - BOLETA KUKOQA

Tu`no sje}awe na dragu

Tvoja porodica 000011 A-2 M

30.11.2002 - 30.11.2009. Vrijeme prolazi, a tuga i bol ostaju. Tvoji najmiliji te ne zaboravqaju. Suprug Milorad, sin Vladimir, k}erka Vesna 000006 A-3 G

U nedjequ, 29.11.2009. godine posje ti }e mo wego vu vje ~nu ku }u i zapaliti svije}e u 10 ~asova. Pozi va mo ro dbi nu i pri ja teqe da nam se pridru`e. Supruga i djeca 000025 A-4 G

Dana 28.11.2009. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog

Da na 28.11.2009. go di ne na vr{a va ju se tri go di ne od smrti na{e drage

In mermoriam

GOSPAVU VU^ENOVI]

STEVO MILETI]

Suprug Nikola, sin Milan sa porodicom i k}erka Gordana sa porodicom 000015 A-4 G

28.11.1998 - 28.11.2009. Sje}awe na dragog

Supruga Seka 000023 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog

RAJKA DRINI]A Toga dana u 10.30 ~asova posjeti}e mo wego vu vje ~nu ku }u na grobqu “Sve ti Pan te li ja” u Bawoj Luci, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`a lo{ }e ni: k}er ka Du {ka i zet Neboj{a 000008 A-4 G

S bolom u srcu, a tugom u du{i Vera sa porodicom 000018 A-1 G

MILKE BUBUQ

Tu`no sje}awe na dragog pa{u

STOJANA SAVANOVI]A

DRAGOQUBA (Nikole) JANKOVI]A

Sa po no som, vje ~nom tu gom i qubavqu ~uvamo te od zaborava. Tvoji: Milka, Danijela i Vesna sa porodicom 000014 A-3 G

Sin Radenko, snaha Nermina, unuke Irena i Maja 000019 A-1 G

RANKA RA^I]

Sje}awe na voqenog brata

Tu`no sje}awe na na{u

29.11.2005 - 29.11.2009.

DU[KE (Vladimira) MICULINI]

Dana 1.12.2009. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog i voqenog supruga i oca

000016 A-3 G

1931 - 2009. Sahrana }e se obaviti 28.11.2009. godine u 14 ~asova na Gradskom grobqu u Bawoj Luci. O`alo{}eni: sinovi Marijan i Zoran, k}erke Mirjana i Verica, sestra Veronika, snahe Rasema i Ivanka, zetovi Vojin i @eqko, unu~ad Tawa, Aleksandar, Agata, Dejan, Marina, Filip i Ana, praunuka Mariana te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijateqi 000012 B-2 G Dana 29.11.2009. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{e drage

000018 B-1 G

\UR\A ^VOKI\A STOJANA \URI]A Porodica Trivi} 000007 A-1 G

BRANKA [KORI]A Lepa, Milan, Nenad i Bojan 000007 A-1 G

29.11.2005 - 29.11.2009. S qubavqu, Tvoja porodica 000026 A-2 G

48 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE ^etrdesetodnevni pomen na{oj dragoj

Tu`no sje}awe na dragu

DU[ANKI (ro|. Radanovi}) MALBA[I]

DU[ANKU

U ne djequ, 29. no vem bra, u 11 ~asova posjeti}emo wen grob u Kukuqama. K}erka Milanka, zet Radosav, unuka Nata{a i unuk Nemawa 000003 A-3 G

Tu`no sje}awe na dragu

Tu`no sje}awe na dragu

Tu`no sje}awe na dragu

DU[ANKU DU[ANKU

Snaha Munevera i Melisa 000003 A-1 G

Sestra Desanka Vu~eti} 000003 A-1 G

Braco, Gordana, Sawa i Desanka mla|a Vu~eti} 000003 A-1 G

Dana 2.12.2009. godine navr{ava se se da mna est go di na od smrti na{eg dragog

Tu`no sje}awe na dragog

Tu`no sje}awe na dragog

DU[ANKU Qiqana Vu~eti} 000003 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog

SA[U SAVI^I]A Porodica Vajagi} 000010 A-1 G

Tim povodom 28.9.2009. godine u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u. S tugom u srcima porodica 000010 A-3 G

SA[U SAVI^I]A Punica Koviqka, porodica Dujakovi} 000010 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom suprugu

2.12.1992 - 2.12.2009. Uvijek si sa nama. Tvoji: sin Sa{a i supruga Ranka 000010 A-2 G

K}erka Miladinka sa porodicom 000006 A-6 G

Posqedwi pozdrav dragom ocu

@IVKU - @ARI TRIVI]U

Tu`no sje}awe na dragog supruga, oca, djeda i svekra

@ARI

Supruga Qubica

SA[U SAVI^I]A

29.11.2006 - 29.11.2009. Kum Nedo sa porodicom 000013 A-1 G

@ARI

SA[E SAVI^I]A Bra}a Desimir i Ilija 000003 A-1 G

MILORADA JA]IMOVI]A

Posqedwi pozdrav dragom ocu

Tu`no sje}awe na dragu

DU[ANKU

Tu`no sje}awe na dragog kuma

K}erka Milkica sa porodicom 000006 A-6 G

000006 A-6 G

SRETKA BANOVI]A

Posqedwi pozdrav dragom

Posqedwi pozdrav dragom

1.12.1997 - 1.12.2009. Supruga sa djecom 000004 A-2 G

@ARI

@ARI

Dana 29.11.2009. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{e drage

od brata Marinka sa porodicom.

od brata An|elka sa porodicom. 000006 A-6 G

000006 A-6 G Posqedwi pozdrav dragom

Posqedwi pozdrav dragom

Toga dana u 10 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na Gradskom grobqu u Bawoj Luci, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: suprug Miomir, sinovi Sa{a i Dejan, k}erka Nata{a, snahe Brankica i Qiqa, zet Slavi{a, unuci Marko, Milo{ i Du{ko 000005 A-8 G Dana 29.11.2009. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog supruga, oca i dede

@ARI

@ARI

BOSIQKE - OLGE KASTRATOVI]

od brata Dule sa porodicom. 000006 A-6 G Dana 29.11.2009. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{e drage majke

od brata Slavka sa porodicom. 000006 A-6 G Tu`no sje}awe na voqenu majku

RADOJKU PU[ARA

MILO[A (Vase) LAJI]A U subotu, 28.11.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Perduvovom grobqu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica 000001 A-8 G Tu`no sje}awe na dragog djeda

Tu`no sje}awe na dragog djeda

AN\E(Novaka) KOSI]

Dana 29.11.2009. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog

Unuka Bojana i Bo{ko 000014 A-1 G

DU[ANA Unuka Mirjana, Bojan i mala Jana 000014 A-1 G

Tu`no sje}awe

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na porodi~nom grobqu Kosi}i - Mali Prwavor, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: sin Milan, k}erke Qiqana, Cvijeta i Swe`ana, unu~ad i zetovi 000009 A-8 M

DU[ANA BJELI]A DU[ANA

Pro|e godina praznine i bola, a nama se i daqe ~ini da nas odnekud prati{ i za nas se moli{. Ponosni {to smo tvoji ~uva}emo te u svojim srcima i uspomenama. Tvoja djeca Sre}ko, Boba, Brana, Biqa i Sla|a 000004 A-6 M

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Novom grobqu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}eni: supruga Bojka, sin \or|e, snaha Sla|ana 000014 A-6 G

RADOJKA PU[ARA iz Gacka Zahvalna porodica 000004 A-1 M

SLU@BA ^ITUQA tel: 051 / 223 - 210

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 49 Dana 30.11.2009. godine navr{ava se 28 tu`nih godina od smrti voqenog brata

Tu`no sje}awe na

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 27.11.2009 godine, u 53. godini `ivota, nakon kra}e bolesti, preminuo na{ dragi

RADU NINKOVI]A

RATKA - RADE VUKAJLOVI]A

iz Velikog Bla{ka Pro{lo je 28 dugih i bolnih godina od smrti dragog brata ~iji }emo ple me ni ti i dra gi lik vje ~no ~u va ti od za bo ra va. U ne djequ, 29.11.2009. godine, u 11 ~asova iza}i }emo na grobqe u ^arda~anima i odati du`no po{tovawe voqenom bratu. S ponosom i vje~nom tugom Porodica Vukajlovi} 000008 A-8 M Tu`no sje}awe na 28 godina od smrti dragog i dobrog brata

Pro{lo je 18 godina od kada nisi sa nama ali si zauvijek u na{im mislima. Su pru ga Ja go da, si no vi Zo ran, Miro i Qubo 000023 A-3 G

JOVO - JOCO (Du{ana) REQI]

Tu`no sje}awe na

Sahrana }e se obaviti u nedjequ, 29.11.2009 godine u 13 ~asova na grobqu Pa{inac u Prijedoru. O`alo{}eni: supruga Nevenka, k}erka Vesna, sin Du{ko, brat Marko, sestra Boja, unu~ad Dali i Marko, zet Du{ko, snaha Tawa te ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi

Tu`no sje}awe na 28 godina od smrti dragog brata

000003 B-2 M

RADU NINKOVI]A RATKA - RADE VUKAJLOVI]A

RATKA - RADE VUKAJLOVI]A

Nikada te ne}emo i ne mo`emo zaboraviti jer si nam bio uzor u svemu {to je veli~anstveno i plemenito. Bra}a Ranko i Milan sa porodicama 000008 A-3 M

Vrijeme neumitno brzo prolazi ali sje}awe na tvoj dragi, plemeniti lik vje~no }u nositi u sje}awu ko je ni ka da ne }e oti }i u zaborav. Sestra Radmila 000008 A-3 M

Posqedwi pozdrav dragom ocu

Iako je pro{lo 18 godina rado te se sje}amo. K}i Nada sa porodicom 000023 A-2 G

VOJISLAVU

Tu`no sje}awe na dragog supruga, oca, punca i djeda

od sina @anka, snahe Tawe i unuke Ivane. 000014 A-1 M

VOJISLAV (Nikole) SANDAQ

Dana 1.12.2009. godine navr{ava se 40 tu`nih dana otkako nije sa nama na{a draga

MIRKA (Riste) TERZI]A 28.11.1989 - 28.11.2009. Ponosni i zahvalni ~uvamo uspomene na tebe. Supruga Ankica, k}erke Tatjana i Ve sna, ze to vi Vla do i Du {ko, unuci Dejan, Luka i Dimitrije i unuka Vladana 000006 A-3 G

SILVANA - SILVA MEDENICA

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je 27.11.2009. godine, u 73. godini `ivota, preminuo na{ dragi

Sahrana }e se obaviti u nedjequ, 29.11.2009. godine u 13 ~asova na mjesnom grobqu u Radosavskoj. O`alo{}eni: supruga Danica, sin @anko, k}erka Swe`ana, zet Milorad, snaha Tawa, unu~ad \or|e, Neboj{a i Ivana te ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi 000014 A-8 M Posqedwi pozdrav dragom ocu

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

Posqedwi pozdrav dragom suprugu

VOJISLAVU od prijateqa Milana i Mileve Smiqani}. 000014 A-1 M

Tu`no sje}awe na dragog brata

^uva}emo te od zaborava. Tvoja k}erka Sara, majka Mira, otac Bogoqub, sestra Sowa sa porodicom i tvoj Dinko Ovom prilikom izra`avamo zahvalnost svima koji su podijelili sa nama tugu i bol. Posebna zahvalnost, za sav trud i zalagawe tokom Silvinog lije~ewa, dr Kecman Gordani, dr Rakita Ivanki, dr Savi} Suzani, qekarima, sestrama i osobqu Onkolo{ke klinike KBC Bawa Luka. 000033 A-8 G Dana 30.11.2009. godine navr{avaju se ~etiri godine tuge i bola otkako nije sa nama na{ voqeni i dragi

Posqedwi pozdrav dragom tati

VOJISLAVU od k}erke Swe`ane, zeta Milorada i unuka \or|a i Neboj{e. 000014 A-1 M

MIRKA

VOJISLAVU od supruge Danice. 000014 A-1 M

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 27.11.2009. u 73. godini `ivota, nakon du`e bolesti preminuo na{ dragi

PREDRAGU

Nedostaje{ mi. Sestra Borka Ostovr{nik iz Velewa

od k}erke Tatjane, unuka Marka i \or|a i zeta Zorana.

000006 A-2 G

000006 A-2 M

Tu`no sje}awe na dragog svaka

Tu`no sje}awe na na{u dragu majku

PREDRAG (Qubomira) IVANOV

BLA@O - BLAJA @DRWA U nedjequ, 29.11.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. Pozivamo rodbinu i prijateqe da nam se pridru`e. Majka Smiqa, otac Boro, brat Dragan i snaha Aleksandra 000019 A-8 G Dana 4. decembra 2009. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg radnog kolege

MIRKA Voqeni nikad ne umiru. Svastike Dobrila Vu~i} i Mla|a Ra~i} sa porodicama 000006 A-2 G

Sahrana }e se obaviti 29.11.2009. u 13 ~asova na grobqu “Sveti Pantelija“ u Boriku. O`alo{}eni: supruga Marija-Ana, k}erka Tatjana, unuci Marko i \or|e i zet Zoran te ostala rodbina i prijateqi 000005 A-8 M Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 27.11.2009. u 83. godini `ivota, nakon duge i te{ke bolesti preminuo na{ dragi

Pro{lo je punih 15 godina od smrti voqenog supruga

ZORKU GALI] 28.11.1993 - 28.11.2009. Djeca Mla|en, Vid, Vida, Marija, Nada, Lazarka, Milan, Milenko i Milena sa porodicama 000009 A-2 M [estomjese~ni pomen na na{eg prijateqa

BRANKA KOVA^EVI]A

OSTOJE POPOVI]A

Tvoja dobrota, plemenitost i ~estitost ostaje zauvijek. S ponosom i po{tovawem ~uvam uspomenu na tebe. Supruga Mara

S tugom i po{tovawem ~uvamo tvoj lik od zaborava. Kolektiv Osnovne {kole “Jovan Cviji}” A-8 F

000006 A-3 M

DRAGO (Petra) PAVLOVI]

Sahrana }e se obaviti u ponedjeqak, 30.11.2009 u 12.30 ~asova na grobqu “Sveti Marko“ u Bawoj Luci. O`alo{}eni: supruga Ranka, sin Darko, k}erka Qiqana, zet Rusimir, unuke Nina i Nela, brat Mirko sa porodicom, sestra Josipa sa porodicom te ostala rodbina, kom{ije i prijateqi 000008 A-8 M

MILANA BOKANA S po{tovawem i tugom, Porodica Crnogorac

A-1 UP

50 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE Posqedwi pozdrav dragom bratu i ujaku

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 27.11.2009. godine, u 50. godini `ivota, preminuo na{ dragi

U nedjequ, 29. novembra u 11 ~asova na grobqu Dvorine u Srpcu dajemo ~etrdesetodnevni pomen na{em voqenom

PREDRAGU (Qubomira) IVANOVU

OSTOJI (Bo{ka) POPOVI]U

Osta}e{ vje~no u na{im srcima. Zauvijek tvoji: sestra Stanka, sestri}i Sini{a i Milan sa porodicama 000024 A-6 G Posqedwi pozdrav dragom bratu

Posqedwi pozdrav dragom ujaku

Svo ovo vrijeme si neprekidno sa nama u mislima i na{im srcima. Tvoja supruga Bora, k}erke Nata{a i Natalija, zetovi Zlatan i Milan

SLOBODAN (Jele) STANAREVI]

000010 A-6 M

1959 - 2009. Sahrana }e se obaviti 29.11.2009. godine u 13 ~asova na mjesnom grobqu Brda u Novoseliji. Okupqawe na mjesnom grobqu Brda u 13 ~asova. O`alo{}eni: majka Jela, sin Du{ko, k}erka Dragana, bra}a Mirko i Marinko te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijateqi 000012 A-8 M

Posqedwi pozdrav dragom

Tu`no sje}awe na dragog oca

SR\ANU

DU[ANA

Posqedwi pozdrav dragom ocu

PREDRAGU od sestre Eleonore.

PREDRAGU od Borisa.

000011 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom ujaku

od Dare i Biqe Bogdani}. 000001 A-1 M

000011 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom bratu i ujaku

Posqedwi pozdrav dragom

K}erka Nevenka s porodicom 000007 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog oca

SLOBODANU PREDRAGU od Maria, Sandre i Katarine. 000012 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom suprugu

PREDRAGU od wegove sestre Gordane, sestri}a Violete, Aleksandra i unuke Nikoline. 000028 A-2 G

Dragi na{ tata, mnogo bola i tuge je za tobom, vje~no }e{ `ivjeti u na{im srcima. Sin Du{ko i k}erka Dragana 014614 A-8 R Posqedwi pozdrav dragom

SR\ANU od porodica Beni} i Andulajevi}. 000001 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom

Posqedwi pozdrav dragoj

SLOBI

HERMINI

DU[ANA K}erka Petra sa porodicom 000007 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog djeda

Posqedwi pozdrav dragom bratu

JOCI od supruge Nevenke. 000003 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom ocu

JOCI od brata Marka, snahe Mire, sinovke Darije. 000003 A-1 M Posqedwi pozdrav prijatequ

JOCI od k}erke Vesne, zeta Du{ka i unuka Dalija. 000003 A-1 M

JOCI

Posqedwi pozdrav dragom bratu

od prije Milene, Branke, Jadrana i male Milane. 000003 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom ocu

JOCI od sestre Boje i zeta Milana. 000003 A-1 M

JOCI od sina Du{ka, snahe Tawe i unuka Marka. 000003 A-1 M

SLOBODANU od Mirka, Cvijete i Dragoquba Eremije. 014614 A-3 R

od osobqa kafe bara “Oniks”. 000012 A-1 M

od porodice Babi}. 000015 A-1 M

DU[ANA Unuke Jelena i Dragana sa porodicama 000007 A-1 M

OGLASI

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 51

52 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Sportski sam vi{e mrzeo Partizan nego {to sam voleo Crvenu zvezdu.

Sport

Dragoslav [ekularac, biv{i fudbaler

Srpski teniser ostvario drugu pobjedu na Masters kupu u Londonu FOTO: AGENCIJE

Dvije utakmice sa Francuskom Rukometna reprezentacija Srbije odigra}e u januaru 2010. godine dva prijateqska me~a sa selekcijom Francuske, objavqeno je na zvani~nom sajtu saveza. Utakmice su zakazane za 10. i 12. januar, a dva nacionalna tima sastaju se u sklopu zavr{nih priprema za Evropsko prvenstvo u Austriji, koje se igra od 19. do 31. januara sqede}e godine.

Stojanovi} propu{ta EP Desni bek {vajcarskog Kadetena i rukometne reprezentacije Srbije Aleksandar Stojanovi} mogao bi da propusti Evropsko prvenstvo u Austriji zbog povrede ramena. On je bio na magnetnoj rezonanci, a prve prognoze nisu dobre. Tek poslije dodatnih pretraga zna}e se da li je stradala tetiva na lijevom ramenu.

^lan skup{tine Mladog Kraji{nika Zoran Novakovi} imenovan je za predsjednika Upravnog odbora novoformiranog Gradskog ko{arka{kog saveza Bawa Luka. Na osniva~koj skup{tini usvojen je statut, plan rada, te izabrani ~lanovi skup{tine i uprave. U kuloarima “formule 1” sve su glasnije pri~e da }e licencu i bolid Tojote, koja je nedavno objavila da napu{ta “najbr`i cirkus“, kupiti srpski tim Stefan GP, koji nije pro{ao na tenderu FIA za ulazak u {ampionat “F1”.

Foto dana

Novak \okovi}

U~e{}e tre}eg igra~a svijeta u polufinalu zavisi}e od rezultata me~a izme|u [ve|anina Robina Soderlinga i Rusa Nikolaja Davidenka koji je bio na rasporedu u petak nave~e LON DON - Naj boqi srpski teniser Novak \okovi} ispunio je prvi dio uslova za plasman u polufi na le Mas ters ku pa u Londonu, po{to je u petak u posqedwem ko lu gru pe “B“ savladao [panca Rafaela Nadala sa 7:6 (7:5), 6:3. U~e{ }e tre }eg igra ~a svijeta u polufinalu zavisi }e od re zul ta ta me ~a izme |u [ve |a ni na Ro bi na So der lin ga i Ru sa Ni ko laja Davidenka koji je bio na rasporedu u petak nave~e. Po ~e tak prvog se ta obiqe`ila je serija od tri brejka koja je pokazala da ni \o ko vi} ni Na dal ni su u punoj formi. Srpski igra~ je to, ipak, uspio da prekine, ka da je do bio ~et vrti

gem na svoj servis i poveo 3:1. Srpski te ni ser u nas tav ku, me |u tim, ni je bi lo ubjedqiv i pravio je veliki broj gre{aka, a potpuno mu je zakazao prvi servis. Nadal je to iskoristio i samo sakupqao poene zahvaquju}i \okovi}evim gre{kama, pa je u osmom gemu i on napravio drugi brejk i izjedna~io na 4:4.

SODERLING igrao u petak \okovi} je tada poja~ao snagu forhend udaraca, dok je Nadalov “arsenal“ udaraca postajao sve siroma{niji. Prvi put po sli je 20 me~eva, koliko su u karijeri odigrali srpski i {panski te ni ser, \o ko vi} je u taj

brej ku bio us pje {ni ji od Nadala iskoristiv{i ~etvrtu set loptu. U nastavku me~a \okovi} je dodao “gas” i u ~etvrtom gemu napravio brejk, da bi u sqede}em poveo na svoj servis sa 4:1 sjajnom kombinacijom dubokih i skra}enih dijagonala. Ka ko je me~ odmi cao, \okovi}evi udarci postaja-

li su sve ubojitiji, a Nadalovi sve slabiji. [panski te ni ser je uspio da spa si sqede}i gem na svoj servis (4:2), {to je bio wegov maksimum, jer je Novak uspio da is ko ris ti svo ja dva sqede}a servisa i da na kraju iskoristi tre}u me~ loptu za sedmu pobjedu u karijeri nad Nadalom.

FEDERER U POLUFINALU Roxer Federer i Huan Martin del Potro plasirali su se u polufinale Masters kupa u Londonu. Pobjedom nad [vajcarcem u tri seta 6:2, 6:7, 6:3, Argentinac je obezbijedio mjesto me|u ~etvoricom najboqih, dok je Endi Marej eliminisan zbog lo{ije gem

razlike. Pri rezultatu 1:1 u setovima i 3:3 u tre}em setu, znalo se da je Federer sakupio dovoqno gemova na me~u sa Del Potrom da se plasira u polufinale. Me|utim, Argentinac nije smio da izgubi vi{e nijedan gem da bi ostvario isti ciq.

Man~ester mi je prva opcija

Zoran TO[I], fudbaler M. junajteda

Po ko zna koji put navija~i Partizana bili su “{esti“ igra~ “crno-bijelih“ koji su uspjeli da savladaju gr~ki Olimpijakos.

Niko me nije obavestio o interesovawu trenera holandskog Tventea

Ve} neko vreme sam planirao otvorenu pri~u sa trenerom o mom daqem statusu u klubu, ali me je Aleks Ferguson preduhitrio tog dana, u karantinu. Malo je re}i da sam zadovoqan onim {to sam tada ~uo. Normalno da je bio upu}en u moje sve boqe partije u dresu rezervnog tima i reprezentacije, ali prvi put me je pohvalio i rekao da sve ozbiqnije ra~una na mene. Objasnio mi je i gde je bio glavni problem. Su{tina je u mojoj fizi~koj spremi. On je smatrao, a ja se slo`io, da u po~etku nisam bio spreman za jake duele kakvima obiluje engleski fudbal. Po{to je intenzivnim radom u teretani i to re{eno, najavio je da }e po~eti ~e{}e da me ubacuje u prvu ekipu. Saznao sam i da razmi{qa o mom licencirawu za drugu fazu Lige {ampiona. “Zahvalio“ sam mu se s dva gola za drugu postavu protiv Hala. Sada je Ferguson na potezu. Ne}u kriti, koliko god bio uporan u nameri da uspem u Man~ester junajtedu, u

malom mozgu mi je ideja o pozajmici. Samo, i taj izbor predstavqa ma~ s dve o{trice. Kao {to ne mogu biti siguran da }e mi ostanak na “Old Trafordu“, pre ili kasnije, otvoriti put ka najboqih 11, tako ni prelazak u drugu sredinu ne zna~i zagarantovano mesto u tom klubu. Koliko god on mali ili veliki bio. Da se ne la`emo, igra~i na pozajmici moraju biti tri puta boqi od svog konkurenta, starosedeoca. A, ni treneri ~esto nemaju interes da ih forsiraju. Mogao bih, zna~i, napraviti jo{ goru stvar. Niko me nije obavestio o interesovawu trenera holandskog Tventea, tako da ne znam koliko ima istine u pri~i o mojoj eventualnoj pozajmici. Na prvu loptu, zvu~i mi zanimqivo. Radi se o dobrom i ambicioznom klubu. Plus bi mogla da bude i holandska liga, kao stvorena za nas ofanzivne fudbalere i brze tehni~are. No, o tom potom. Nije daleko januar. Prva opcija mi je, ipak, Man~ester junajted.

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 53

Nastavqa se prvenstvo BiH za ko{arka{e

[ampionat Srpske za ko{arka{e

Varda protiv Bratunca BAWA LUKA - Najzanimqiviji susret sedmog kola Prve ko{arka{ke lige Republike Srpske igra}e Varda HE i Bratunac. Vi{egra|ani su u pro{lom kolu do`ivjeli poraz od Servicijuma i sigurno je da ne}e sebi dozvoliti jo{ jedan neuspjeh. Derbi za~eqa igra se u Sokocu gdje }e “fewera{“ Glasinac do~ekati ekipu Finda iz Doboja. Parovi sedmog kola, subota: SOKOLAC: Glasinac - Findo (18), ZVORNIK: Drina - Prijedor (19), VI[EGRAD: Varda HE - Bratunac (19), BIJEQINA: Radnik - Rudar (19.30), GACKO: Gacko - Servicijum (20), nedjeqa, ROGATICA: Mladost Volf Sekjuriti - Gra|anski (18). M. Z.

Premijer liga ko{arka{ica

Igman u Trebiwu

Ivan Radovi} (Sutjeska)

U jednom od dva srpska okr{aja kopqa }e ukrstiti Sutjeska i Hercegovac, dok }e se u drugom sastati Borac i Leotar PI[U: IGOR JANKOVI] [email protected] DEJAN MARI] [email protected]

BAWA LU KA - Osma runda prvenstva BiH za ko{arka{e donosi dva srpska der bi ja u ko jem }e kopqa ukrstiti Sutjeska i Hercegovac, odnosno Borac Nektar i SL IAT Leotar. Fo~aci su svjesni da se me ~e vi na do ma }em te re nu protiv direktnih rivala za opstanak jednostavno moraju dobiti, tako da nemaju pravo na gre{ku. - Hercegovac je vrlo dobra ekipa u kojoj ima nekoliko igra~a iz Crne Gore. U dosada{wem dijelu prvenstva, po igri i rezultatima, pokazali

su da pripadaju gorwem dijelu tabele. Oni dolaze rastere}eniji, {to po nas mo`e biti veoma opasno. Nama je ova utakmica jedna od najbitnijih. Moramo dati sto odsto svojih mogu}nosti i odigrati hrabro i pametno. Bi}e te{ko, ali ja vjerujem u svoje momke koji su kona~no svi zdravi. Uz podr{ku na{ih navija~a, koji nas izvuku i kad nam ne ide najboqe, nadamo se trijumfu re kao je tre ner Su tjes ke Qubi{a Kova~evi}.

LIDER Igokea gostuje u Grudama S druge strane, Bile}ani imaju velikih problema sa igra~kim kadrom:

PAROVI Parovi osmog kola, subota: FO^A: Sutjeska - Hercegovac (19 ~asova), MRKOWI] GRAD: Mladost - Sloboda (19), BAWA LUKA: Borac

Nektar - SL IAT Leotar (20), nedjeqa: GRUDE: Grude Igokea (18), ^APQINA: ^apqina - Slavija (19), utorak: ^elik - Zriwski (19).

- Ne mogu da ka`em s kakvim sastavom }emo se suprotstaviti doma}inu po{to su povrije|eni Vukajlovi}, Crnobrwa i Vrawe{, dok Slavi{a Vukovi} ima grip. No, ne predajemo se unaprijed. Pokazali smo da nismo samo doma}inska ekipa, ali smo svjesni da }e biti te{ko, jer Sutjeska ima veliku podr{ku u dvorani - istakao je strateg Bile}ana Zoran Glomazi}. “Pi va ri“ }e ugos ti ti Trebiwce, a ono {to ohrabruje doma}e je da }e biti u kompletnom sastavu: - Imam na raspolagawu sve ko{arka{e, ali i pored toga, ne smijemo potcijeniti Leotar. Rival je mnogo kvalitetniji nego {to to pokazuje tabela. Ono {to je svima jasno jeste da moramo pru`iti maksimum ako `elimo da slavimo i do|emo do trijumfa koji bi vratio ekipu na pobjedni~ki put poslije poraza od Igokee i Slavije u Kupu - bio

je jasan {ef struke Bawolu~ana Borislav Yakovi}. Za razliku od rivala, Trebiwci imaju velikih problema sa po vre da ma, ali u “Borik“ ne dolaze sa “bijelom zastavom“: - I pored svega, ne}emo se pre da ti i po ku {a }e mo da izne na di mo pro ti vni ka. Igramo protiv jakog rivala koji je ostvario sve pobjede, a posebnu pa`wu moramo obratiti na vawsku liniju - naglasio je Nikola \urasovi}. Poslije trijumfa protiv Gruda i slavqa u Kupu RS protiv Borca, Slavija sa mnogo op ti mi zma ide na no ge ^apqini. - Jasno nam je da nije pred nama nimalo lak zadatak. Rival je ~etiri puta igrao pred svojim navija~ima i isto toliko puta slavio. Te{ko daju {ansu gostima, ali imamo veliki motiv da pobijedimo poru~io je prvotimac Milan Vukeli}.

Ko{arka{i Partizana ostvarili va`nu pobjedu u Evroligi

Olimpijakos na koqenima BEOGRAD - Ko{arka{i Partizana napravili su veliki podvig po{to su u petom PARTIZAN OLIMPIJAKOS

86 80

(19:19, 19:24, 22:18, 26:19) DVORANA: “Pionir“. Gledalaca: 6.852. Sudije: [muel Bahar (Izrael), Gerino ]erebuk (Italija), Antonio Konde ([panija). PARTIZAN: Roberts 5, Sinovec, Mekejleb 19, Kecman 6, Milo{evi}, Ra{i} 25, Mitrovi}, Bo`i} 2, Mari} 23, Veseli 5, \eki} 1, Vrane{. Trener: Du{ko Vujo{evi}. OLIMPIJAKOS: ^ajldres 18, Vuj~i} 4, Burusis 7, Halperin 15, Kleiza, 18 Vasilopulos 2, Glinijadakis, Papanikolau, Beverli 2, Teodosi} 12, Skorcijanidis 2, Vejfer. Trener: Panajotis Janakis.

ko lu Evro li ge po bi je di li Olimpijakos u “Pioniru“ rezultatom 86:80. “Crno-bijeli“ su bili u “minusu“ ve}im dijelom utakmice, ali su no{eni sjajnom podr{kom navija~a u posqedwih deset minuta odigrali odli~no, prije svega u odbrani, i za slu `e no do {li do druge pobjede. Ma lu sjen ku na ve li ki trijumf bacili su pojedinci sa tribina koji su u nekoliko navrata prekidali me~ ubacivawem papirnatih traka na teren, a prilikom izvo|ewa slobodnih bacawa nov~i}em je pogo|en i Jotam Halperin. - Ova pobeda je veoma va`na za nas, jer os ta je mo u

trci za “Top 16“. To mo`da i nije realno, ali na{a nada jeste. Vra}ene su ovom pobe dom i atmo sfe ra i samopouzdawe, a za to je zaslu`na i publika koja nas je bodrila na fantasti~an na~in. No si la je eki pu da igra sa mno go emo ci ja i borbenosti - rekao je strateg Beogra|ana Du{ko Vujo{evi}.

“CRNO-BIJELI“ u igri za “Top 16” Re zul ta ti, gru pa “A“: Mon te pas ki - Bar se lo na 65:84, grupa “B“: Efes Pilsen - Orlean 77:64, Unikaha - Li je tu vos Ri tas 91:84,

Par ti zan - Olim pi ja kos 86:80, grupa “C“: Makabi Marusi 75:67, Kaha Laboral - CSKA Moskva 67:71, grupa “D“: Real Madrid - Armani Yins 82:69. Plasman, grupa “A“: Barselona 5-0, Montepaski 4-1, Fenerbah~e Ulker 3-2, @algiris, Asvel 1-4, Cibona 1-4, grupa “B“: Unikaha 5-0, Olimpijakos 3-2, Lijetuvos Ritas 3-2, Partizan 2-3, Efes Pilsen 2-3, Or le an 0-5, gru pa “C“: Makabi 4-1, Lotomatika 3-2, CSKA 3-2, Kaha Laboral 3-2, Marusi 1-4, Olimpija 1-4, grupa “D“: Real Madrid 4-1, Panatinaikos 4-1, Himki 4-1, Armani Yins 1-4, Prokom 14, Oldenburg 1-4.

TREBIWE - Srpski derbi u okviru sedmog kola Premijer lige Bih za ko{arka{ice igra se u Trebiwu gdje is to ime na eki pa do ~e ku je Igman. - U uta kmi cu ula zi mo sa `eqom da po bi je di mo i na neki na~in ovaj susret nam je mo`da i najbitniji u ovoj polusezoni. Bi}emo oslabqeni jer ne igra najboqa igra~ica Vawa Milo{evi}, ali o~ekujem od djevojaka da daju svoj ma ksi mum - re kao je tre ner Tre biwki Mi lo rad Na da `din. Kor mi lar Igma na Zo ran [ehovac vjeruje u pobjedu:

- Oslabqeni idemo na te{ko gos to vawe kod eki pe Trebiwa te }emo poku{ati da upi{emo pobjedu. Bi}emo oslabqeni po{to su nam tri igra ~i ce van stro ja zbog gripa - rekao je [ehovac. Parovi sedmog kola, subota: TRE BIWE: Tre biwe Igman (13.30), TUZLA: Jedinstvo - Sloboda (17 ~asova), BR^KO: Br~ko distrikt - Borac ML IEFK (18 ~asova), BANOVI]I: RMU Banovi}i - ^elik (20), srijeda: SARAJEVO: @eqezni~ar Tomislav (20). Slobodna je ekipa Brotwa. M. Z.

Dva me~a NBA lige

Pala i Atlanta WUJORK - U naj ja ~oj ko {ar ka {koj li gi svi je ta odi gra ne su sa mo dvi je uta kmi ce u kojima je Orlando nanio prvi doma}i poraz Atlan ti, dok je Ju ta is ko ris ti la pre dnost doma}eg parketa savladav{i ^ikago. Po prvi put od se zo ne 1993/94 Hou ksi su ima li pri li ku da se zo nu po ~nu sa sko rom 8-0 u svo joj “Filips areni“ i sve do poluvremena su bili na dobrom putu da to i ostvare. Ipak, vo|stvo 51:39 do kraja susreta su pro koc ka li u uvjerqiv po raz od vi so kih 17 ra zli ke (76:93). “Magiju“ je opet predvodila prva zvijezda Dvajt Hauard sa 22 poena, 17 skokova i ~etiri blokade, dok je Yo Yonson sa 22 ko{a bio najefikasniji kod pora`enih. Re zul ta ti: Atlan ta - Or lan do 76:93, Ju ta - ^i ka go 105:86.

Pionirsko prvenstvo RS

Vlasenica brani lovor BAWA LUKA - Zavr{nica ko{arka{kog prvenstva Republike Srpske za pionirke odr`a}e se u nedjequ u Bawoj Luci. Organizator takmi~ewa je Borac ML IEFK, a titulu }e bra ni ti ko {ar ka {i ce

Vla se ni ce. Upra vo }e ova dva tima u prvom me~u smotre odmjeriti snage (11 ~asova), a zatim slijedi duel Trebiwa i Slobode (12.30). Me~ za tre}e mjesto zakazan je za 14.30, a finale za 16 ~asova. De. M.

“Malene“ gostuju u [ibeniku

Bez imperativa pobjede BAWA LUKA - Pred ko{arka{icama Mladog Kraji{nika je te`ak zadatak po{to u okviru osmog kola Regionalne lige gostuju kod prvaka [ibenik Yolija (subota, 19.30 ~asova). - Nismo optere}eni imperativom pobjede. Na{ protivnik je aktuelni {ampion, tako da je apsolutni favorit. To je ekipa koja nije puno ove sezone mijewala igra~ki kadar. Jo{ nisam siguran kojom taktikom }emo nadoknaditi izostanak @akule. Ovo }e biti na{a prva utakmica bez we, ali mo`da je i boqe da se sa novom strategijom “prekalimo“ protiv prvaka nego neke slabije ekipe. Do sada smo ostvarili solidan u~inak, ne smijemo se potcijeniti, nerealno je o~ekivati pobjedu, ali tako|e, ni prema najkvalitetnijim ekipama ne trebamo imati previ{e respekta. Poku{a}emo da izvu~emo maksimum i nastojati da prekinemo tradiciju visokih poraza u [ibeniku - poru~io je trener Bawolu~anki Zoran Mike{. M. Z.

54 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Pi{e: Slavko BASARA

FOTO: AGENCIJE

Spektakularna revija “Me}avnik boksing najt“ u Drvengradu

Uspjeh se rodio Doza ozbiqnosti, umije}e i znawe, profesionalizam i upornost, qubav i strast, kada se sklope u mozaik, rodi se – uspjeh. Najo~itiji primjer skupa svih gore navedenih pa ra me ta ra je Fu dbal ski klub Bo rac. “Crveno-plavi“ su, bez obzira na rezultat nedjeqnog derbija, ostvarili veliki uspjeh ove jeseni. Daleko prebacili plan. I napravili yinovski korak ka kona~nom izlasku na me|una ro dnu fu dbal sku sce nu, ko ja je do sa da na Gradskom stadionu bila samo imaginacija! Najbitnije u svemu je da na najve}em stadionu u Republici Srpskoj ne stanuje vi{e neiskrenost. Kao i pojedinci koji su u Borcu bili zbog sebe, ne i interesa kluba, odnosno na{eg fudbala i dru{tva. Ja~awe Upravnog odbora kluba u petak, pred derbi polusezone protiv Sarajeva, ~iwenica je koja pokazuje da su u Borcu mnoge stvari sazre le za stva rawe evrop skog imiya i klu ba. Ide se ka tome da Borac bude stalni u~esnik evro ku po va, {to i jes te su {ti na egzis ti rawa takmi~ewa i u siroma{nim zemqama. Neka derbi protiv Sarajeva bude putokaz za budu}e uspjehe kluba bogate i svijetle tradicije, koji je prethodnih godina lutao izme|u nerealnosti i povla~ewa nakaradnih poteza koji su samo {tetili velikanu sa Gradskog stadiona. Fudbalska Bawa Luka se probudila. Borac je po kre nuo ve li ki za ma jac na ra dost mno gih qubiteqa fudbala u gradu na Vrbasu, ali i u Republici Srpskoj. “Crveno-plavi“ i jesu na{a fudbalska zvijezda vodiqa, koja je u pro{los ti bi la `rtva me dio kri tet ske platforme stvarane na ovim prostorima. Iskreno vjerujemo da su vremena kada su mnogi Borac gurali na marginu, zbog sebe, pro{la. Naprijed, Borac!

Prva liga RS za rukometa{e

Bitka za prvenac BAWA LU KA - Ru ko me ta {i Sla vi je i Omla din ca ukrsti}e kopqa u 11. kolu Prve lige Republike Srpske. Bi}e to bitka za prvenac, po{to obje ekipe jo{ nisu okusile slast pobjede. Lider Prijedor do~eka}e Bijeqinu, protiv koje je apsolutni favorit, dok }e drugoplasirana Derventa u kom{ijskom derbiju snage odmjeriti sa neugodnim Srpcem. Parovi 11. kola, subota: TREBIWE: Leotar - Kotor Varo{ (15 ~asova), BAWA LUKA: Mladost Borac - Hercegovi na (16), ZVOR NIK: Dri na - Par ti zan (17.30), PRIJEDOR: Prijedor - Bijeqina (18), ISTO^NO SARAJEVO: Slavija - Omladinac (18), SRBAC: Srbac - Derventa (18). De. M.

Vaterpolo Evroliga

Partizan u Budvi BEOGRAD - Vaterpolisti Partizana bi}e na velikom isku{ewu u prvom kolu Evrolige, jer gostuju kod Budve. - Sve {to smo do sada radili bilo je podre|eno Evroligi. Bez obzira na to {to je u pitawu prvo kolo, mi na ovu utakmicu gledamo kao da je odlu ~u ju }a za pro laz daqe. Rastere}eni smo, ali `elimo da vidimo gde se trenutno nalazimo. Bi}e te{ko jer Budva ima izuzetno kvalitetan tim i iskusne igra~e. Nezgodni su na desnoj strani, gde igraju Trbojevi} i ]iri}, koji su obele`ili srpski vaterpolo u po sledwih de set go di na. Ipak, mislim da }e central-

na figura me~a biti [efik, od koga mnogo toga zavisi rekao je Andrija Prlainovi}. Sa druge strane, i Vojvodina }e biti na te{kom ispitu, jer joj na noge dolazi zagreba~ka Mladost. Parovi prvog kola, grupa “A”, subota: Barseloneta - Jadran (12 ~a so va), ne djeqa: Voj vo di na - Mla dost (19), grupa “B”, subota: Va{a{ Jug (19.15), Primorac - Panionios (20), grupa “C”, subota: Honved - Olimpijakos (17.15), Budva - Partizan (18), grupa “D”, su bo ta: Ka zaw - Eger (18), nedjeqa: [turm - Pro Reko (18).

Nenad Borov~anin

U dosada{wih 20 profesionalnih me~eva nekada{wi ~lan Slavije Nenad Borov~anin ostvario svih 20 pobjeda, od ~ega 15 nokautom, a sqede}i rival Adis Dadovi} (BiH) PI[E: DARKO PA[AGI] [email protected]

BAWA LU KA - Ne ka da{wi ~lan bawolu ~ke Sla vi je, a sa da us pje {an profesionalac Nenad Borov~anin, bi}e u subotu (19 ~asova) u Drvengradu na novom ispi tu. Na spe kta ku lar noj re vi ji “Me }a vnik bo ksing najt“, ko ja se odr`a va pod pa tro na tom

proslavqenog srpskog re`isera Emira Kusturice, u 21. me~u (dosada{wi bilans 20 po bje da, od ~e ga 15 no ka utom), ri val Bo rov ~a ni na bi}e Adis Dadovi} (BiH). Prvobitni rival Borov~a ni na tre ba lo je da bu de ^eh Pavel Polakovi~, ali je zbog povrede morao da otka`e me~. Me|utim, to nije pore me ti lo pla no ve srpskog

RASPORED BORBI Glavna borba ve~eri: te{ka kategorija (preko 90.719 kilograma, 6h3 runde): Nenad Borov~anin (Srbija) - Adis Dadovi} (BiH), uvodni me~evi: supersredwa (do 76,219 kg, 4h3): Slobodan Luki} (Srbija) - Vitomir Marti} (BiH), kruzer (do 90,719,

4h3): Sanel Papi} (Srbija) - Sanid Imamovi} (BiH), laka (61,239 kg, 4h3): Dejan Zlati~anin (Crna Gora) - I{tvan Hegedu{ (Ma|arska), supersredwa (do 76,219, 4h3): Predrag Rado{evi} (Crna Gora) - Ibrahim Mahmi} (BiH).

asa, koji je neprestano trenirao u Me}avniku, u dru{tvu Vi to mi ra Mar ti }a i Slobodana Luki}a, i sa optimizmom do~ekuje duel.

ME^ bi trebalo da traje {est rundi - Dadovi}a poznajem kao do brog i hra brog bor ca, pra vi je pro fe si ona lac i zbog toga ne smem da ga potcenim, jer je poznato da je kondiciono uvek besprekoran. Moj ciq se zna, a to je ulazak u sam svetski vrh, tako da ne ma mi los ti ni za koga. Trenirao sam dugo za ovaj me~, spreman sam i psihi~ki i fizi~ki, i o~ekujem jo{ je dnu po be du naglasio je Borov~anin, koji bi, ukoliko trijumfuje u ovom presti`nom me~u, jo{

Nastavqeno takmi~ewe u Kupu BiH za rukometa{e

Sloga pro{la Viso~ake

DO BOJ - Slo ga je u okviru Kupa BiH savladala viso~ku Bosnu i plasirala se u daqe takmi~ewe.

Po ~e tak su sre ta, me |u tim, pripao je gostima. Istina, Dobojlije su povele sa 4:2, ali Viso~ani su sa {est

uzas to pnih po go da ka preo kre nu li re zul tat i bi li u vo| stvu sve do 30. mi nu ta, kada je Sloga izjedna~ila.

DOBOJLIJE u nastavku slomile otpor rivala

Alen Bjelobrkovi} (Sloga)

FOTO: M. RADULOVI]

U nastavku doma}i rukome ta {i su igra li zna tno anga`ovanije i organizovanije, tako da su stalno imali prednost, koja je na kraju bila i najubjedqivija. Gosti su, izgleda, vi{e mislili na prvenstveni susret posqedweg ko la u Qubu{kom, a Dobojlije samo da os tva re po bje du i da Buqugi ja i Mawi} odra de kaznu od jedne utakmice koju su zaradili zbog iskqu~ewa u Br~kom pro{log vikenda. - Zaslu`eno smo pobije-

vi{e popravio poziciju na evropskim i svjetskim rejting listama. Ina ~e “Me }a vnik bo ksing najt“, koji po~iwe u subotu od 19 ~asova, privukao je veliku pa`wu javnosti. Po zi vni ce za ovaj spektakl su poslate na adrese mno go broj nih umje tni ~kih i sportskih velikana, ali i srpskih politi~ara. Do ga |aj iz spor tske sa le “Prokleta Avlija“ mo}i }e da pra te qubi teqi bo ksa putem malih ekrana, a prenos }e preuzeti mnogobrojne te le vi zi je sa ovog podru~ja. Osim glavne borbe ve~eri u kojoj }e se sastati Borov~anin i Dadovi}, koja bi trebalo da po~ne u 20.30 ~a so va, gle da oci }e mo}i da u`ivaju u jo{ ~etiri uvodne borbe. SLOGA BOSNA (V)

37 (15) 32 (15)

DVORANA: Sredwo{kolskog centra. Gledalaca: 200. Sudije: Nermin Salkanovi}, Vladimir Zeqko (Zenica). Sedmerci: Sloga 4 (3), Bosna (V) 5 (5). Iskqu~ewa: Sloga 10, Bosna (V) 6 minuta. SLOGA: \uri}, Dejanovi}, Maksimovi} 7, Pavlovi}, Tasi} 3, Antonovi} 4, Stankovi} 3, Stojanovi}, Distol 2, [abanovi}, Pani} 1 (1), Beqi} 6, Doki} 9 (2), Bjelobrkovi} 2. Trener: Zoran Doki}. BOSNA (V): Tatar, Geko, Hurem 5, ^aki} 3, Vranac, Limo, [ap~anin, Mu{inbegovi} 4, Hoxi}, Ahi} 4 (1), Kaleni} 1, Selimovi} 7, Mustafi} 7 (4), Karaveli} 1. Trener Mirza Hanxi}.

di li, ni je bi lo la ko, jer stigao nas je umor, bilo je i malo sitnijih povreda. Nismo igrali dobro prvo poluvri je me, a u dru gom smo po di gli ni vo u od bra ni, {to je i rezultovalo kona~nim uspjehom - rekao je trener Sloge Zoran Doki}. Sl. P.

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 55

FOTO: ARHIVA

U Slaviji protiv ^elika tra`e {ansu za bijeg sa za~eqa tabele

Ne }e bi ti la ko

Prijedor~ani pri`eqkuju trijumf

Oprezno sa “fewera{em“ PRIJEDOR - U posqedwem PRIJEDOR, nedjeqa, 13 ~asova jesewem kolu debitantske seRUDAR PRIJEDOR zo ne u Pre mi jer li gi BiH LAKTA[I fudbaleri Rudar Prijedora do~ekuju “fewera{a“ iz La- Stadion: Gradski. kta{a. Ciq izabranika tre- Glavni sudija: Semir Kaplan ne ra Dar ka Nes to ro vi }a u (Stolac). Pomo}nici: Toni Bandi} (Grude) i ovoj utakmici su tri boda da Rusmir Ba{i} (Sarajevo). bi zimovali u sigurnoj zoni ^etvrti arbitar: Vladimir Bjena tabeli sa zalihom od 20 bo- lica (Isto~no Sarajevo). Kontrolor su|ewa: Salem Prodova. - Na{a `eqa je da kvalite- li} (Sarajevo). legat: Rajko Brada{evi} (Milotnom igrom stignemo do novog De {evac). trijumfa i bodova. Bez obzira RUDAR PRIJEDOR: Avduki}, [ona to {to su La kta {i na di}, Kantar, Staki}, Kotaran, Muzposqedwem mjestu na tabeli, gowa, Kova~evi}, Kiki}, @eri}, imaju kvalitetnu ekipu koja je Stijepi}, Kecman. Trener: Darko sticajem okolnosti tu gdje je. Nestorovi}. LAKTA[I: Ba{a, Sekuli}, Raca, Moramo da budemo oprezni i Drqa~a, Wegomirovi}, Joki}, Baji} uz maksimalno zalagawe sti- (Mirkovi}), Petkovi}, Miki}, Stagnemo do zacrtanog ciqa - is- nojevi}, Karali}. Trener: Miodrag ta kao je de fan zi vac Ru dar Petkovi}. Prijedora Dragoslav Staki}. Doma}in: 2 1 1 0 3:2 2 0 0 2 1:3 Za ovaj susret stru~ni {tab Gost: prijedorskog premijerliga{a Ukupno: 4 1 1 2 4:5 ne}e mo}i da ra~una na povrije|ene Budimira Despotovi}a, Slobodana Dobrijevi}a i Ogwena Da{i}a, dok Marko Jevti} pauzira zbog `utih kartona. S. B.

Vu~ina [}epanovi}

Lakta{i gostuju kod “rudara“

Protivnik }e sigurno sve karte baciti na osvajawe jednog boda. Zato moramo da budemo strpqivi, istakao Igor Radovanovi}

Nema straha od rivala

PI[E: GORAN IVANKOVI] [email protected]

ISTO^NO SARAJEVO - Fudbaleri Slavije nisu u SLAVIJA ^ELIK Stadion: SRC “Slavija“. Glavni sudija: Novo Pani} (Doboj). Pomo}nici: Almir ^i{i} (Mostar) i @eqko Mari} (Doboj). ^etvrti arbitar: Vedran Zovko (Mostar). Kontrolor su|ewa: Salih Hasuki} (Grada~ac). Delegat: Mexid Gvozden (Sarajevo). SLAVIJA: Lu~i}, Arsenijevi}, Stankovi}, Papaz, Benovi}, [}epanovi}, Jovanovi}, Simi}, Todorovi}, I. Radovanovi}, Bakovi}. Trener: Milomir Odovi}. ^ELIK: Bilobrk, Kari}, Markovi}, Imamovi}, Puziga}a, Niki}, [i{i}, Kapetan, Dilaver, Xekson, Vidovi}. Trener: Omer Kopi}.

Doma}in: 5 4 0 1 Gost: 5 1 0 4 Ukupno: 10 5 0 5

8:3 4:7 12:10

PANICI jo{ uvijek nema mjesta - U Kupu smo ostvarili za crta no, ali u prven stvu nikako da nam krene. Ovo je najte`i period Slavije kao premijerliga{a, ali zaista nema razloga za brigu. Mnogo je okolnosti uticalo na lo{u jesen, ali }emo sve to dubqe ana li zi ra ti ka da

odradimo i posqedwu obavezu - is ta kao je prvo ti mac Slavije Igor Radovanovi}, od koga se sutra protiv ^elika o~ekuju golovi. Slavija vi{e nema pravo na kiks, pogotovo na doma}em terenu. - Dolazi ^elik, neugodan rival, ali protivnik sa ko jim Sla vi ja ni je ima la problema kada je u pitawu ko na ~an is hod pred svo jim navija~ima. Navikli su na mene da {aqem loptu iza le|a protivni~kog golmana, a ni sam to ba{ ra dio ~es to ove jeseni. Sje}am se partija protiv rivala iz Zenice, radovali smo se ~esto, pa i na wihovom terenu i to zahvaquju}i ba{ mojim golovima. Obe}avam da }u protiv ^elika proraditi i posti}i barem jedan - naglasio je Radovanovi}.

Svjes tan je prvo ti mac Sla vi je da se za osva jawe tri bo da pro tiv Ze ni ~a na svi mo ra ju do bro na mu ~i ti. - Ne}e biti lako, pogotovo {to }e protivnik sigur no sve kar te ba ci ti na osvajawe jednog boda. Zato moramo da budemo strpqivi, da ne dozvolimo rivalu kako bu de vri je me odmi ca lo da dobija na sigurnosti. Pritisak mog tima mora da done se ba rem je dnu lop tu u mre`i prije odmora, a onda u nastavku ne bi trebalo da bude problema da posao uspje {no pri ve de mo kra ju dodao je Radovanovi}. Stru ~ni {tab je jo{ uvijek li{en usluga kapitena Bojana Regoje i napada~a Levani Kutalie koji su zara di li crve ne kar to ne u pro{lom kolu u Trebiwu.

Trebiwci u posqedwem jesewem kolu gostuju kod sarajevskog @eqezni~ara

Na "Grbavicu" po bodove

TREBIWE - Desetkovani Leotar u posqedwem koSARAJEVO, nedjeqa, 16 ~asova

@EQEZNI^AR LEOTAR Stadion: “Grbavica“. Glavni sudija: Goran Paraxik (Qubu{ki). Pomo}nici: Adnan Alispahi} (Zenica) i Dragan Ni{i} ([amac). ^etvrti arbitar: Mirko Buqan (Mostar). Kontrolor su|ewa: Dragan Prtvar (Isto~no Sarajevo). Delegat: Bo`o Vidovi} (Zenica). @EQEZNI^AR: [ehi}, ^oli}, Radovanovi}, Me{i}, Kerla, Selimovi}, Bekri}, Serdarevi}, Bu~an, Me{anovi}, Popovi}. Trener: Amar Osim. LEOTAR: Berak, Vu~ini}, Proti}, ^orlija, ]erani} (Radovi}), Komneni}, Sr. Andri}, Ze~evi}, Ra{evi}, Risti}, Vico. Trener: Bor~e Sredojevi}.

Doma}in: 8 7 0 1 Gost: 8 0 2 6 Ukupno: 16 6 2 7

19:4 4:14 23:18

lu prvog di je la prven stva gostuje u Sarajevu, gdje }e mu pro ti vnik bi ti je dan od najve}ih rivala u Premijer li gi BiH - @eqe zni ~ar. Kao po nepisanom pravilu, Tre biwci ni na ovoj uta kmici ne}e biti kompletni. Zbog `utih kartona ne mogu igra ti Anel Ra mi}, Ale ksan dar Trni ni} i Dar ko Dre~, a zbog povrede Bor~e Sredojevi} ne mo`e da ra~una na Vladimira Todorovi}a. Ipak, ~eta sa “Polica“ ne putuje u Sarajevo samo da bi odradila utakmicu, ve} pou~ena ranijim iskustvima `eli da osvoji bodove. Leotar tradicionalno dobro igra na “Grba vi ci“, bez pri tis ka, ali je do sa da imao malo sre}e da osvoji bodove. U slu~aju da ne izgu-

bi, i Leotar bi se u~vrstio u vrhu tabele i obezbijedio svo jim na vi ja ~i ma mi ran san.

BOR^E Sredojevi} bez ~etvorice - Imamo kadrovskih problema zbog kartona i povreda, pa nam to smawuje {anse za uspjeh protiv @eqezni~ara. Me|utim, ne predajemo se. Znam da uvi jek do bro odigramo protiv wih i vjerujem da mo`emo da ostanemo ne po ra `e ni, ako prika`emo samo dio reperto ara ko jim ra spo la `e mo. Us pje li smo da opo ra vi mo Jovicu Vicu i Dragana Risti}a, pa ra~unamo na wihovu po mo}. Bi }e ve oma te {ko. @eqe zni ~ar je u for mi,

ali se nadam da mo`emo ostvariti povoqan rezultat rekao je {ef stru~nog {taba Leotara Bor~e Sredojevi}. Na prethodnoj utakmici na “Grba vi ci“ (1:3) Raj ko Komneni} je doveo Leotar u vo| stvo, a sa da od svo jih saigra~a o~ekuje dobru igru i rezultat. - Ka da ide te na no ge @eqezni~aru, ne smijete da prijetite, ali imamo pravo da o~ekujemo da }emo osvojiti bo do ve u Sa ra je vu. Mi slim da imamo {ansu i ako ispo {tu je mo do go vor iz svla~ionice, ovu polusezonu mo `e mo da kru ni {e mo na najqe p{i mo gu }i na ~in naglasio je vezista Trebiwaca Rajko Komneni}. ^. M.

}e mo}i da ra~una samo na “po`utjelog“ Borisa Savi}a te golmana Gorana Vukli{a, ko ji je po vri je dio ra me, i gripozne Nikolu Ili}a i Nenada Tanasijevi}a. FOTO: GLAS SRPSKE

I. SARAJEVO, nedjeqa, 13 ~asova

dosada{wih 14 kola ostvarili o~ekivane rezultate. To po ka zu je i pla sman na tabeli uo~i nedjeqnog susreta sa ^elikom pa je me~ sa Zeni~anima ozna~en kao veoma va`an, mo`da i najva `ni ji u je sewem di je lu sezone. Ipak, iz kluba poru~uju, panici ili uzbuni jo{ uvijek nema mjesta, a protiv ^elika jedina opcija je pobjeda.

LAKTA[I - Iako su ~vrsto prikovani za dno tabele, u redovima Lakta{a o~ekuju da na gostovawu kod Rudar Prijedora mogu ostati nepora`eni. Svjesni su kvaliteta izabranika Darka Nestorovi}a, ali se na da ju da im ovoga pu ta sre}a ne}e okrenuti le|a. - U prvih 14 kola imali smo i previ{e pehova i krajwe je vrijeme da se to promijeni. Nadamo se da }e sportska sre}a biti malo na na{oj strani i na terenu }emo sve u~initi da bismo ostvarili povoqan rezultat. Svjesni smo da “rudari“ veoma te{ko gube bodove na svom terenu, ali to nas ne}e nimalo upla{iti - istakao je defanzivac Lakta{ana Aleksandar Wegomirovi}. Za ovaj susret kormilar Lakta{a Miodrag Petkovi} ne-

Miqan Baji}

Modri~ani sa zebwom do~ekuju Vele`

Do pobjede bez tandema MO DRI ^A - U re do vi ma MODRI^A, nedjeqa, 13 ~asova Modri~a Maksime `ele triMODRI^A MAKSIMA jumf protiv Vele`a. Tako bi, VELE@ tvrdi pomo}ni trener Dragan Savi}, donekle zacijelile ra- Stadion: “Dr Milan Jeli}“. ne iz Travnika kada je ve} do- Glavni sudija: Elmir Pilav (Sarajevo). bijeni me~ izgubqen. Pomo}nici: Edin Imamovi} (Sa- Izostaju Vladan Kujunyi} rajevo) i Branko [ipka (Prijedor). zbog tri `uta kartona i Joco ^etvrti arbitar: Du{ko Jo{ki} Sto ki}, ko ji je iskqu~en u (Prijedor). Kontrolor su|ewa: Ranko Ra~i} Travniku. Oni su, po svemu su- (Bawa Luka). de}i, u najboqoj formi u ovom Delegat: Ferid ^ov~i} (Gora`de). trenutku. Iz tih razloga, sa MODRI^A MAKSIMA: Tripi}, Jozebwom o~ekujemo me~ protiv lovi}, \akovi}, Savi}, Ali}, Bogi~eStjepanovi}, Ranki}, Staji}, Mostaraca. Treba da pobijedi- vi}, \ori}, Savki}. Trener: Marko Stomo i prikqu~imo se ekipama ji}. iz gorweg dijela tabele. Ne VELE@: Bori}, Kadi}, Majki}, Knesmijemo se zavaravati, ovo je `evi}, As. [kaqi}, Kajtaz, Jugo, Osmanagi}, ^oli}, Xafi}, Velagi}. jedna od najte`ih utakmica ove Tre ner: Abdulah Ibrakovi}. polusezone - istakao je Savi}. Jadranko Bogi~evi} prele- Doma}in: 3 2 1 0 10:4 3 0 0 3 1:9 `ao je “`uticu“, vra}a se na Gost: Ukupno: 3 2 1 3 11:13 mjesto komandanta odbrane. - U obzir dolazi samo pobjeda. Svjesni smo zna~aja susreta i nema opu{tawa. Moramo polusezonu da zatvorimo trijumfom, ukoliko `elimo {to mirnije zimske snove. U medijima sam saznao da na{ rival dolazi da bi pobijedio. @elim im dobrodo{licu i ugodan boravak u na{em gradu, ali bodovi }e pripasti nama - optimista je Bogi~evi}. S. J.

56 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Borac u nedjequ ~eka “bordo“ tim u najva`nijoj utakmici jesewe sezone

Sarajevo mora da padne Susret protiv Sarajeva mnogo nam zna~i. U slu~aju pobjede stvori}emo osjetqiviju bodovnu prednost u odnosu na tre}eplasirani klub, a samim tim i boqu poziciju pred proqe}e i borbu za Evropu, rekao Stojni} PI[E: SLAVKO BASARA [email protected]

BAWA LUKA - Fudbalska Bawa Luka je na nogama, u nedjequ na Gradskom stadionu (16 ~asova) gostuje Sarajevo. Rival i zna~aj utakmice podgrijali su atmosferu do usijawa, Borac je pred ostvarewem najboqeg rezultata od kada se takmi~i u Premijer ligi BiH. U stvari, ovo je najuspje{nija godina “crveno-plavih“ u eliti BiH, a slavqe bi bi lo upo tpuweno osva jawem titule jeseweg {ampiona. - Ovo je za nas najte`i jesewi ispit. Sarajevo je poslije odli~nih nastupa u Evropi uspjelo da se konsoliduje i biqe`i dobar u~inak u doma}em {ampionatu. Sarajlije su potvrdile kvalitet. Mi u utakmicu ulazimo oprezno i mobilno s ciqem da uspje{no rije{imo i posqedwi test ove jeseni. Susret protiv Sara je va mno go nam zna ~i. U slu~aju pobjede, stvori}emo osjetqiviju bodovnu prednost u odnosu na tre}eplasirani klub, a samim tim i boqu poziciju pred proqe}e i borbu za Evropu - istakao je {ef stru~nog {taba Borca Velimir Stojni}. Strateg Bawolu~ana istakao je da u nedjeqnom derbi ju ne }e bi ti ni ka kvih izne na |ewa, da se ri va li odli~no poznaju. - Sarajevo ne mo`e da nas iznenadi. Gosti imaju skup kvalitetnih pojedinaca koji su dobro uskla|eni u cjelinu, igra ju bor be no i brzo se tran sfor mi {u na te re nu. Mi ima mo svo je adu te, u prvom re du mi slim na gol igra~a Nemawu Bilbiju koji iz poluprilike mo`e da rije{i susret. Osim toga, imamo igra ~e ko ji mo gu da

Proslava u “Romanovu“ Bez obzira na ishod utakmice protiv Sarajeva u nedjequ uve~e u restoranu “Romanov“ bi}e odr`ano slavqeni~ko ve~e Fudbalskog kluba Borac posve}eno odli~nim rezultatima bawolu~kog premijerliga{a ove sezone. Borac je u vrhu tabele Premijer lige BiH, a izborio je i plasman u polufinale Kupa u kojem }e zimovati, {to su ozbiqne reference za izlazak na me|unarodnu scenu. Na jednom mjestu }e se na}i sve strukture “crveno-plavih“, igra~i i stru~ni {tab, navija~i, ~lanovi Upravnog odbora i Skup{tine.

Zahvalnost novinarima

Tabela

Trener Borca Velimir Stojni} iskoristio je priliku na ju~era{woj konferenciji za novinare da zahvali “sedmoj sili“ na korektnoj i profesionalnoj saradwi. - Hvala medijima na iskrenoj podr{ci tokom cijele jeseni. Bilo je i dobrih i lo{ih stvari. Prve }emo zadr`ati, druge mijewati. od go vo re za da ci ma u me ~u protiv Sarajeva kao {to su Dar ko Qubo je vi}, Oli ver Jandri}, Sa{a Kajkut, Stojan Vrawe{, Marko Maksimovi}... - kazao je Stojni}.

SVI IGRA^I spremni za dvoboj Trener koji je s Borcem ove jeseni napravio ~udo je potom dodao: - Uta kmi ca }e bi ti ve oma te{ka. Teren za igru je te`ak {to }e nam uskratiti brzi pro tok igre. I na “Grbavici“ protiv Olimpika uslovi su bili sli~ni pa smo pobijedili. Nadam se da }e ta ko bi ti i sa da. Ono {to me raduje je ~iwenica da imamo karakter ekipe i odli~no smo fizi~ki i psiholo{ki spremni za dvoboj s “bor do“ ti mom, a ne ma mo ka`wenih i po vri je |e nih igra~a. U ta bo ru bawolu ~kog premijerliga{a isti~u da }e sve misli biti okrenute Sarajevu, dok }e me~ Zriwski [iroki Brijeg biti po strani.

Sve~ana lo`a

Menaxeri iz svih krajeva Veliki broj menaxera iz Srbije, Hrvatske i Evrope najavio je dolazak na nedjeqni susret Borca i Sarajeva u Bawoj Luci. U prvom planu }e biti najve}i biser bawolu~kog kluba Nemawa Bilbija za kojeg se sada “otima“ pola Evrope, ali i ostali igra~i Borca. - Imamo {ta da ponudimo evropskom tr`i{tu. Na{i rezultati su zainteresovali mnoge menaxere da nas prate i “snimaju“. Tako je bilo i protiv Olimpika. To mo`e da bude samo motiv vi{e za moje igra~e - rekao je Stojni}. Posebna atmosfera na treningu

Navija~i na tribinama Posqedwi trening uo~i derbija jeseni protiv Sarajeva fudbaleri Borca ima}e u subotu, u vrijeme utakmice (16 ~asova). Za vrijeme treninga o~ekuje se i veliki broj navija~a na tribinama i uvje`bavawe dekora za nedjequ. - Ovim putem pozivamo sve qubiteqe fudbala i simpatizere Borca da do|u na Gradski stadion za vrijeme treninga da damo podr{ku igra~ima i stru~nom {tabu. @eqa nam je i da isto~na i zapadna tribina budu pune za vrijeme treninga - istakao je Vladimir Kremenovi}, jedan od vo|a navija~a Borca.

- Razgovarao sam s igra~ima i tra`io da se koncentri{emo na na{eg protivnika. Apsolutno nas, u toku utakmice, ne interesuju vijesti iz Mostara. Ako pobijedimo, onda }e nas zanimati {ta je bilo “Pod Bijelim brijegom“. Nadamo se da }e rasplet biti

Stojan Malba{i} i Velimir Stojni}

povoqan po nas - istakao je Stojni}. Po svemu sude}i, Gradski stadion }e biti ispuwen do posqedweg mjesta, Borac }e s tri bi na ima ti ve li ku po dr{ku navija~a. - Neka ovo bude istinski fudbalski praznik za nezaborav. Pobjeda i prvo mjesto bi bila najve}a nagrada za sve nas u Borcu. Navija~i su na{ 12. igra~, vidjelo se to i u pro{lom kolu kada su nam

FOTO: GLAS SRPSKE

dali krila na “Grbavici“. Nadam se i vjerujem da }e na tribinama biti 10.000 navija~a - rekao je Stojni}.

Ostali parovi U ostalim me~evima 15. kola Premijer lige BiH sastaju se: nedjeqa: 13 ~asova: GRADA^AC: Zvijezda - Travnik, TUZLA: Sloboda - Olimpik, 16 ~asova: MOSTAR: Zriwski [iroki Brijeg.

1. [. Brijeg 14 2. Borac 14 3. Vele` 14 4. Sarajevo 14 5. @eqezni~ar14 6. Zriwski 14 7. Leotar 14 8. Modri~a M. 14 9. Travnik 14 10. Olimpik 14 11. Rudar P. 14 12. ^elik 14 13. Zvijezda 14 14. Slavija 14 15. Sloboda 14 16. Lakta{i 14

10 10 8 7 6 6 7 6 5 5 5 4 4 3 4 2

2 1 2 4 4 4 1 2 3 3 2 3 2 4 1 2

2 26:8 3 20:8 4 26:12 3 20:14 4 16:12 4 19:18 6 13:16 6 23:24 6 21:21 6 15:23 7 12:14 7 14:16 8 14:25 7 13:17 9 10:23 10 15:26

32 31 26 25 22 22 22 20 18 18 17 15 14 13 13 8

Bawa Luka, nedjeqa, 16 ~asova Doma}in: Gost: Ukupno:

Borac - Sarajevo

19 19 38

11 0 11

6 3 9

2 16 18

38:17 10:45 48:62

Stadion: Gradski Kontrolor su|ewa: Mustafa [koro (Mostar). Delegat: Stanko Vujkovi} (Prijedor). ^etvrti sudija: Eldis Pro{i} (Cazin). Drago ^ule (Kru{evo)

Vladimir Dominikovi} (Ora{je)

@ari}

Jasmin Smaji} (Tuzla).

Rizvanovi}

Pliska Bilbija Maksimovi}

Belo{evi}

\ori}

Al. [koro

Maksumi}

Qubojevi}

Alaim

Star~evi} An. [koro

Petri}

Haxi} Kajkut Marki}

Dudo

Jandri}

Stupar

Hamzagi}

Trener: Velimir Stojni}

Ihtijarevi}

Trener: Mehmed Jawo{

Darko Qubojevi}, kapiten bawolu~kog tima, optimista

Gledamo samo sebe BAWA LU KA - Dar ko Qubojevi} }e s kapitenskom trakom na ruci izvesti saigra ~e na der bi, ne sa mo posqedweg kola polusezone, ve} ~itave jeseni. Jedan od na jis ku sni jih prvo ti ma ca Borca ima priliku da u|e u klupsku istoriju kao prvi ka pi ten ko ji je sti gao do prve jesewe titule. - Prvo mjesto nije optere}ewe za nas, ali ukoliko se uka`e prilika ne}emo je pro pus ti ti. Gle da mo sa mo se be i in te re su je nas iskqu~ivo Sarajevo. Atmosfe ra u eki pi je odli ~na, svi smo spremni za derbi. Jedva ~ekamo da po~ne uta-

kmica - rekao je Qubojevi}. Ne ka da{wi fu dba ler beogradske Crvene zvezde i {panskog Kadiza vjeruje da }e se poslije 90 minuta zajedno sa saigra~ima radovati.

ODLI^NA atmosfera u ekipi - Ekipu Sarajeva izuzetno respektujemo i cijenimo. Ne }e mo se za li je ta ti, ~e ka }e mo strpqivo na {u {ansu i nadam se do~ekati je. Ovaj susret je zna~ajan iz vi{e razloga za nas. Pru`i}emo maksimum na terenu da bismo stigli do jo{ jedne

pobjede, tri boda koja nam otvaraju mnoga vrata - kazao je Qubojevi}. Fudbaler koji je osjetio barut vje~itog beogradskog derbija, najve}eg na prostori ma biv {e Ju go sla vi je, o~ekuje pun stadion, atmosferu za pam}ewe. - In te re so vawe za uta kmi cu je ve li ko, ali mi igra~i smo mirni i koncentrisani na obaveze koje nas o~ekuju. Pozivam navija~e da do |u u {to ve }em bro ju da zajedno proslavimo novi uspjeh. Podr{ka s tribina }e nam biti izuzetno potrebna - rekao je na kraju Qubojevi}. S. B.

Darko Qubojevi}

GLAS SPORT 28. i 29. novembar 2009. 57

Vanredna sjednica Skup{tine Fudbalskog kluba Borac

Okru`ni sud u Beogradu

Navija~u deset godina zatvora BEOGRAD - Okru`ni sud u Beogradu osudio je na deset godina zatvora navija~a Crvene zvezde Marka Blagojevi}a (22) zbog ubistva Aleksandra Pani}a (24) iz @eleznika na terenu Fudbalskog kluba @arkovo u julu 2006. godine. U prvoj presudi od 6. oktobra 2007. godine, koju je ukinuo Vrhovni sud Srbije, Blagojevi} je osu|en na osam i po godina zatvora. Zbog pomagawa Blagojevi}u poslije izvr{ewa krivi~nog djela, Nemawa Gr~i} u petak je osu|en na pet mjeseci zatvora, uslovno dvije godine. Prethodnom presudom bio je osu|en na sedam mjeseci zatvora, uslovno dvije godine. Sud je utvrdio da je Blagojevi}, u tu~i koja je izbila izme|u navija~a Partizana i Crvene zvezde, no`em izbo Pani}a, koji je, poslije nekoliko minuta, podlegao povredama. Tu~a je bila ugovorena telefonom, a u~esnici se nisu ranije poznavali.

Barselona se dogovorila s vezistom

Inijesti novi ugovor BAR SE LO NA - Je dan od najboqih igra~a Barselone Andres Inijesta produ`io je ugovor sa Kataloncima do 2015. godine. Po wemu, Inijesta ima pravo da napusti “Kamp Nou“ samo u slu~aju ako je zainteresovana strana spre mna da pla ti obe {te -

Detaq sa vanredne skup{tine FK Borac

U Upravnom odboru je novih {est imena, a to su: Mirko Staneti}, Sr|an [uput, Ranko Travar, ^edo Savi}, Milan Tegeltija i Vladimir Kremenovi} PI[E: SLAVKO BASARA [email protected]

BAWA LUKA - Na vanrednoj sjednici Skup{tine Fudbalskog kluba Borac ko ja je odr`a na u pe tak u prostorijama “Nezavisnih no vi na“ do {lo je do pro {i rewa Upra vnog odbo ra ko ji }e ubu du }e ima ti 11 ~lanova. Ostavke Ermina Deduki}a i Mi len ka Ge maqevi }a su prihva}ene, dok je Upravni odbor usaglasio razrje{ewa Zo ra na Bur sa }a i Dra ga na Te {a no vi }a iz ovog tijela. Pomenutim sada ve} biv{im ~lanovima uprave kluba bi}e prona|ena nova mjesta na kojima mogu da daju maksimum u svom radu.

- Umjesto pomenute ~etvorice u Upravni odbor su izabra ni: Mir ko Sta ne ti}, Sr|an [uput, Ranko Travar, ^edo Savi}, Milan Tegeltija i Vladimir Kremenovi}, a od pret ho dnog Upra vnog odbora tu su jo{: predsjednik Mi}o Milovanovi}, @eqko Ko pawa i Zo ran Ka li ni}. Predsjedniku Milovanovi}u je ostala mogu}nost da predlo`i jo{ dva ~lana uprave koja }e imenovati UO.

GLAVNI CIQ projekat “Evropski Borac“ - Izmjenama i dopunama odre|enih ~lanova Statuta stvorili smo boqe normativne pre tpos tav ke za us pje -

NADZORNI ODBOR I Nadzorni odbor Fudbalskog kluba Borac imao je male promjene. Umjesto Miroslava Mike{a koji je u sukobu interesa novi ~lan ovog tijela postao je

doju~era{wi ~lan Upravnog odbora Zoran Bursa}. Predsjednik Nadzornog odbora je Jasmin Komi}, a pored wega i Bursa}a ~lan je jo{ Milenko [ari}.

{nije funkcionisawe organizacione strukture kluba. Sma tra li smo da tre ba da oja~amo Upravni odbor jer su problemi u klubu mnogo dubqi i komplikovaniji nego {to smo mislili u po~etku. Mo ram da ka `em da do sa da ni je bi lo ni ka kvih problema u radu ve} su u pitawu ne ki dru gi ra zlo zi. @elimo da poslo`imo sve stru ktu re u klu bu ta ko da svakom pojedincu prona|emo poziciju u kojoj }e dati maksimalni doprinos - istakao je predsjednik Upravnog odbora FK Borac Mi}o Milovanovi}. ^lan Upra vnog odbo ra zadu`en za odnose s javno{}u, @eqko Kopawa istakao je da Upra vni odbor za sqede}u sjednicu Skup{tine sa~ini izvje{taj, planove i stu di ju izvodqivos ti za crtanog projekta “Evropski Borac“. - Bi}e pripremqena informacija o stawu u klubu i namjerama Upravnog odbora {ta }e se raditi u budu}em

periodu. Do tada }e da bude obavqena i revizija svih dugovawa, ali i utvr|ena eventu al no u~iwena kri vi ~na djela. Ako revizija poka`e da ih je bilo i da su pojedin ci zlo upo trebqava li ime Borca ukqu~i}emo i istra`ne organe. Tako|e treba mo dje lo va ti i u prav cu {irewa kruga qudi kroz komisije i stvarawe organizacionog aparata u kojem }e se ta~no znati ko je za {ta zadu`en i odgovoran. @elimo da omo gu }i mo ne sme ta no fun kci oni sawe klu ba. U proteklom periodu odli~ni ta kmi ~ar ski re zul ta ti su nam odvukli pa`wu od rje{avawa temeqnih pitawa i kqu~nih problema. U naredna tri mjeseca vjerujem da }emo po~istiti mnoge proble me. Po no san sam i na ~iwenicu da smo animirali gradske vlasti i Vladu Republike Srpske koji su stali uz Borac - rekao je Kopawa. Na sjednici vanredne Skup{tine bila su prisutna 24 ~lana od ukupno 31.

Odr`ana sjednica Izvr{nog odbora Fudbalskog saveza Republike Srpske

Nastavak prvenstva 13. marta biti sve~arsko-radnog karaktera. Dos ta pa`we pri vu kao je izvje{taj komesara za bezbje dnost Ace Mi lo {e vi }a koji je u wemu naveo niz nepra vil nos ti ko je se po javquju na fu dbal skim te re ni ma {i rom Srpske. Me |u tim, pred sje dnik Fu dbal skog sa ve za Re pu bli ke Srpske Mi le Ko va ~e vi} wegov izvje{taj skinuo je sa dnevnog reda i istakao da ko me sar sve uo~e ne ne pra vil nos ti pi sme no dos ta vi na sqede }oj sje dni ci ~i ji }e ter min bi ti na kna dno odre|en. - Va {e izla gawe }e mo skinuti sa dnevnog reda po-

{to je u koliziji sa ostalim po zi ti vnim iz vje {ta ji ma ko ji su nam ov dje dos tavqeni. O~ekujem da }ete sve te ne pra vil nos ti ko je ste uo~i li sta vi ti na pa pir, te }e mo o to me ras pravqati sqede}i put, kada o~e ku jem da ime nu je te sve pojedince - rekao je Kova~evi}.

BI]E osnovan OFS Kozarska Dubica Tom prilikom su uskla|eni odre|eni ~lanovi Statuta FS RS sa Statutom FS BiH koji se odnose na transfe re igra ~a u ko ji ma je precizirano da maloqetna

lica nemaju pravo da sami po tpi su ju ama ter ske ili pro fe si onal ne ugo vo re sa klubovima, ili prvu registraciju ve} da to za wih moraju da u~ine roditeqi ili starateqi. Sli~na situacija je i ukoliko neko od wih `e li da pro mi je ni klub. Is to ta ko je ut vr|e no da igra~ mo`e u toku sezone, a van pre la znog ro ka mo `e potpisati za odre|enu ekipu ukoliko je wegov prethodni klub prestao sa radom. Tako|e je usvojena i inicijativa PFS Prijedor za osnivawe OFS Kozarka Dubica koji je ispunio sve uslove da dobije taj status. M. Z.

Eme @ake, biv{i selektor Francuske

Domeneku isteklo vrijeme PARIZ - Biv{i selektor Francuske Eme @ake rekao je da je sada{wi trener reprezentacije Rajmon Domenek trebalo da bude otpu{ten pro{le godine. @ake, koji je fudbalere doveo do svoje jedine titule svjetskog prvaka, je rekao da je Domenek trebalo da izgubi posao poslije Evropskog prvenstva 2008. godine, kada tim nije uspio da pro|e takmi~ewe po grupama. On je ocijenio da je ekipa “odigrala lo{e“ protiv Republike Irske u bara`u za Svjetsko prvenstvo 2010. godine. Francuska se mu~ila da se plasira na Mundijal, ali je na kraju u tome uspjela ukupnim rezultatom od 2:1 u dvome~u, iako je u revan{u sudija previdio igrawe rukom Tjerija Anrija prilikom postizawa gola. @ake je Francusku doveo do titule 1998. godine, kada je u finalu pobijedila Brazil sa 3:0, a Domenek je preuzeo ekipu 2004.

Argentina u Kataloniji

Maradona saop{tio spisak BU ENOS AJ RES - Se le ktor reprezentacije Argenti ne Di je go Ma ra do na saop{tio je spisak igra~a na koje ra~una u prijateqskoj utakmici protiv selekcije Katalonije. Zbog dvomjese~ne suspenzije Svjetske fudbalske federacije (FIFA) Maradona ne}e mo}i da predvo di svo je iza bra ni ke na tom me~u. Na klupi Argentina ca sje di }e Ma ra do ni ni pomo}nici Alehando Mankuso i Ektor Enrike, dok }e se le kci ju Ka ta lo ni je pre dvo di ti Jo han Krojf. Na spisku za me~ sa Katalonijom su samo ~etvorica igra~a odbrane, ali i petorica sjajnih napada~a, Iguain, Me si, Agu ero, Palermo i Laveci.

FOTO: AGENCIJE

BAWA LUKA - Proqe}ni dio {am pi ona ta u Prvoj, drugim i tre}im fudbalskim ligama Republike Srpske po ~e }e 13. mar ta 2010. godine. Ovo je odlu~eno je na 15. redovnoj sjednici Iz vr{nog odbo ra Fudbalskog saveza Republike Srpske koja je odr`ana u pros to ri ja ma na {e “ku }e fudbala“. Tom prilikom jednoglasno su usvojeni izvje{taji svih komesara za takmi~ewe od Prve do tre}ih liga. Tako|e je utvr|eno da }e se do Nove godine odr`ati jo{ jedna sje dni ca Iz vr{nog odbo ra Fu dbal skog sa ve za Re pu bli ke Srpske ko ja }e

}ewe od 200 miliona evra, {to je za 50 miliona vi{e u odnosu na staru cifru. Ina~e, prethodni ugovor va`io je do 2014. godine. Barselona je jedini klub za koji je Inijesta igrao u svojoj seniorskoj karijeri. Za prvi tim debitovao je 2002. godine.

Dijego Armando Maradona

58 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Na najve}em srpskom stadionu u subotu od 16.15 ~asova (RTRS) 137. derbi Zvezde i Partizana

Zvezda bi eventualnom pobjedom stekla veliku zalihu od sedam bodova prednosti uo~i posqedwa tri jesewa kola, a u slu~aju trijumfa Partizan bi se primakao na korak kom{ijama

Nenad \or|evi} (Partizan)

BEOGRAD - Na stadionu Crve ne zvez de, po pu lar noj “Marakani“ u subotu }e se sa po~etkom od 16.15 ~asova (direktan prenos na RTRS) odigrati 137. “vje~iti derbi“. U bici za bodove na}i }e se dva najboqa srpska kluba, Crvena zvezda i Partizan, a u ovom susretu jedna serija }e biti prekinuta. Naime “crveno-bijeli“ imaju 12 uzastopnih pobjeda u teku}oj sezoni

FOTO: AGENCIJE

(prvenstvo i Kup), a “crno-bije li“ ni su po ra `e ni u posqedwih pet “vje~itih derbija“ (ra~unaju}i oba takmi~ewa). Me|utim, ne treba zaboraviti da bi Zvezda eventual nom po bje dom ste kla veliku zalihu od sedam bodo va pre dnos ti uo~i posqedwa tri je sewa ko la pred zimsku pauzu. Kada bi po nio ci je li pli jen iz

U Fulamu zadovoqni trenerom

Hoxson ostaje LONDON - Roj Hoyson }e uskoro produ`iti ugovor sa ekipom Fulama po{to bi mu aktuelni istekao na kraju sezone. Ovaj 62-godi{wi stru~wak je ekipu sa “Krejven Kotiya“ preuzeo u decembru 2007. godine nakon {to mu je istekao mandat na mjestu selektora reprezentacije Finske i od tada londonski tim biqe`i konstantan napredak. - Odluka nije bila te{ka i lako smo postigli dogovor. Zadovoqan sam uslovima za rad i rezultatima, a i klupsko rukovodstvo i navija~i su zadovoqni mojim radom. Sada preostaje samo da ovjerimo ono {to smo se dogovorili oko novog ugovora - kratko je prokomentarisao Hoyson.

Johan Krojf poru~io

Real igra ru`no BARSELONA - Legendarni Johan Krojf smatra da madridski Real igra veoma ru`an fudbal i uvjeren je da }e u predstoje}em “El klasiku“ Barselona bez problema zabiqe`iti pobjedu. - Real igra ru`an fudbal. Ne igra dobro, ali je na tabeli, ipak, ispred nas. Ta situacija }e se u nedjequ sigurno promijeniti - rekao je Krojf. Slavni Holan|anin, koji je za Barselonu igrao od 1973.

do 1978, a potom je kao trener 1992. godine doveo do prve titule prvaka Evrope, tvrdi da su Katalonci veliki favoriti u me~u koji se u nedjequ igra na stadionu “Kamp Nou“. - Barselona je uvijek favorit na svom stadionu, bez obzira na to ko je protivnik. Mi smo ma kar 1.000 pu ta boqi od Reala i siguran sam u tri jumf - zakqu~io je Krojf.

“Quti ce Bo gda na“, Par ti zan bi pri {ao li de ru Superlige na samo bod. U sva kom slu ~a ju, “vje~iti rivali“ u dijametralno suprotnom polo`a ju do ~e ku ju me |u so bni duel u odnosu na prethodne sezone kada je Partizan bio li der, sa sta bil nom si tu acijom u klubu, dok su Zvezdu drmali unutra{wi potresi. Sa da na “crve no-bi je loj“ stra ni To p~i der skog brda te ku med i mli je ko, a na “crno-bijeloj“ se spremaju za izbore. Sa tim su se slo`ili i treneri Vladimir Petrovi} Pi`on i Goran Stevanovi} na za je dni ~koj konferenciji za medije. - Bi}e interesantno. Nor mal no je da prvak `eli da pobedi lidera, a dra` daje i to {to smo na pret ho dnih 12 uta kmi ca u prvenstvu zabele`ili 11 pobeda i jedan remi - istakao je strateg Crvene zvezde Vladimir Petrovi} Pi`on. Po rije~ima wegovog kolege sa druge strane Gorana Stevanovi}a situacija je specifi~na. - Za razliku od ranijih se zo na bo do vna ra zli ka je mawa. Ima li smo sre }u da prethodne dve godine opu{tenije do~ekujemo derbije, ali si gur no da je ova ko ve }a dra`. U~ini}emo sve da dobrom igrom napravimo dobar rezultat. Utakmica protiv Jagodine pokazala je da u derbi ulazimo psihi~ki i fizi~ki

spremni i da smo uspeli da elimini{emo sve ono {to se de{ava oko nas. Bi}e to izuzetna prilika da na kraju jeseweg dela ostavimo do bar utisak - naglasio je Stevanovi}.

CRVENA ZVEZDA do sada znatno uspje{nija Kapiteni oba kluba zra~e optimizmom, ali i ne skrivaju respekt prema rivalu. Govorili su o prednostima i manama svojih ekipa. - Na{a najve}a prednost su stadion i navija~i. O manama ne}u da govorim da protivnik to ne bi iskoristio. Svi smo svesni ~iwenice da je to najve}a utakmica na na {im pros to ri ma i da za ovakav susret ne treba nikakav poseban motiv da damo sve od sebe - istakao je kapiten Crvene zvezde Nikola Lazeti}. Kapiten Partizana Nenad \or|evi} smatra da je wegov tim u prednosti. - Igra mo do bro po sledwih ne ko li ko go di na na gos tu ju }im te re ni ma i na to me ba zi ra mo op ti mi zam. Znamo da Zvezda ima izuzetno dobru ekipu, pa bih joj prepustio ulogu blagog favorita. Imali su i pro{le sezone odli~an tim, ali sada igraju agresivno i znaju {ta `eli. [to je najva`nije, atmosfera u klubu im je odli~na - naglasio je \or|evi}. U 13. kolu Jelen Superlige Srbije sastaju se: subota: 13

Nikola Lazeti} (Crvena zvezda)

~asova: BEOGRAD: OFK Beograd - ^ukari~ki, ^A^AK: Borac - Javor, SMEDEREVO: Sme de re vo - BSK, GORWI MI LA NO VAC: Me ta lac Spar tak, PO @A RE VAC: Mladi radnik - Hajduk, 16.15: BEOGRAD: Crvena zvezda Partizan, nedjeqa 13 ~asova: BEOGRAD: Rad - Vojvodina, KRU[EVAC: Napredak - Jagodina.

Me|usobni bilans

FOTO: AGENCIJE

Tabela 1. Crvena zvezda 12 11 1 0 22:2 34 2. Partizan

12 9 3 0 25:8 30

3. Vojvodina

12 7 3 2 21:6 24

4. OFK Beograd 12 6 3 3 13:7 21 5. Spartak

12 5 4 3 15:8 19

6. Jagodina

12 5 3 4 14:13 18

7. Javor

12 3 6 3 9:10 15

8. Smederevo

12 4 3 5 12:15 15

9. Mladi Radnik 12 3 5 4 7:13 14 10. Borac

12 4 1 7 10:16 13

11. Metalac

12 4 1 7 6:15 13

12. BSK

12 3 3 6 8:16 12

CRVENA ZVEZDA - PARTIZAN

13. Hajduk

12 2 4 6 10:16 10

Doma}in: 67 35 20 12 113:73 Gost: 69 22 23 24 93:94 Ukupno: 136 57 43 36 206:167

14. Napredak

12 2 4 6 9:16 10

15. Rad

12 1 5 6 10:17 8

16. ^ukari~ki

12 2 1 9 7:20 7

Navija~i Juventusa pod lupom Evropske fudbalske federacije

Baloteli opet na meti tifoza

TORINO - Juventusovi navija~i ne odustaju od igre sa vatrom. “Stara dama“ samo {to se izvukla sa 20.000 evra kazne zbog uvreda wihovih navija~a na ra~un Intero vog na pa da ~a Ma ri ja Balotelija, a oni su ponovo na svo ja le |a na to va ri li dis ci plin ske or ga ne i to one iz Evropske fudbalske federacije. Torinski klub ka`wen je nov~ano, jer su wihovi navija~i na utakmici s Udineze om pro {log vi ken da pjevali “Ako ska~emo Baloteli }e umrijeti“, upu}enu mla dom re pre zen ta tiv cu Italije, tamnoputom fudbaleru ro|enom u Palermu, ~iji su roditeqi porijeklom iz Afrike. Disciplinski organi Fubalskog saveza Italije shvatili su ovo kao vrlo uvredqivo, ali ne i rasisti~ko pona{awe, {to se, izgleda, nije svidjelo tifozima Juventusa,

pa su u srijedu tokom me~a sa Bordoom u Ligi {ampiona bili mnogo “jasniji“.

POVICI sa tribina: “Crnac ne mo`e da bude Italijan“ “Crnac ne mo`e da bude Italijan“, ~ulo se sa tribine sta di ona [a ban-Del ma u Bordou gdje su bili italijanski navija~i, {to nije promaklo ni zvani~nicima UEFA. - Ka da do bi je mo izve {ta je de le ga te UEFA i sudije Ituraldea Gonzalesa, oni }e biti poslati Disciplinskoj komisiji koja }e odlu~iti da li }e pokrenuti istragu. Kazna mo`e biti odre|ena na osnovu svjedo~ewa aktera me~a, novinskih ~lanaka i TV snimaka, ali tek poslije izve{taja delegata- izjavio je portparol UEFA Tomas \ordano.

^elnici Juventusa nadaju se da }e ipak izbje}i kaznu, s obzirom na to da meta wihovih navija~a nije bio nijedan od aktera me~a. I dok Juventusovi navija~i ne odustaju od rasisti~kih ispada, igra~i “Stare dame“ priznaju da su nemo}ni u borbi protiv ovakvog pona{awa. - Protiv sam svakog oblika rasizma u sportu

Mario Baloteli

i ina~e. Mi igra~i smo neprestano ukazivali na ovaj problem i u~inili sve {to smo mo gli. Klub je ta ko |e preduzeo sve, tako da je vrijeme da se ovim pozabave i nadle`ne institucije - izjavio je tamnoputi fudbaler Juventu sa Mu ha med Sisoko, ina~e miqenik navija~a “Stare dame“.

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 59

Sportski direktor Real Madrida Horhe Valdano u intervjuu za “World Soccer“

Wema~ki mediji

Namje{tala i BiH

Nismo pod posebnim imperativom pobjeda i osvajawa trofeja. Na{a je obaveza da budemo boqi svaki dan, a rezultati su posqedica dobrog rada, rekao Valdano Madri|ani su prakti~no doveli cijelu novu ekipu, kojoj }e biti potrebno vrijeme da se uigra, a Valdano o tome ka`e: - Fudbal je igra navika, a za sticawe navika je potrebno vrijeme. Ali, uvjeren sam da }emo uspjeti da do|emo do velikih rezultata. Imamo dvije prednosti. Prvo, tim je u vrlo dobrim rukama Manuela Pelegrinija, a drugo, rije~ je o vrlo profesionalnoj grupi igra~a s kojima je lako raditi.

REAL potro{io 250 miliona evra na poja~awa

Horhe Valdano

FOTO: AGENCIJE

MADRID - Sportski direktor Real Madrida Horhe Valdano dao je veliki intervju fudbalskom mjese~niku “World Soccer“, u kojem je govorio o Realovim poja~awima, velikim o~ekivawima, najve}em rivalu Barseloni.

S povratkom Florentina Pereza na ~elo Reala, svi govore o novoj generaciji “galaktikosa“. - Glavna je razlika u tome {to je pro{li put Real imao ekipu, a sada ima grupu igra~a. Ali, ta grupa je mnogo vi{e ura-

vnote`ena. Na{a je osnovna politika ista kakva je uvijek i bila. Dovo|ewe najboqih svjetskih fudbalera je po~elo sa Alfredom di Stefanom i nastavilo se kroz klupsku istoriju. Kada Real nije imao najboqe svjetske fudbalere, nije ni bio Real.

Igra “kraqevskog kluba“ dosta zavisi od wene najve}e zvijezde Kristijana Ronalda, sa ~ime se nije slo`io sportski direktor. - Wegova uloga u Madridu jednako je odlu~uju}a kao {to je bila u Man~ester junajtedu. Kad imate jednog od najboqih svjetskih fudbalera, morate da ga iskoristite do krajwih granica. To je normalno. Logi~no, Ronaldo je do{ao s namjerom da bude igra~ odluke, ali to ne zna~i da zavisimo sa mo od wega.

Finale ovosezonske Lige {ampiona igra se u Madridu i Valdanu bi bilo ~udno da gleda utakmicu na “Santjago Bernabeu“ u kojoj ne igra Real. - Da, meni bi bilo. Nadamo se da }emo biti u finalu, ali to ne smije da nam postane opsesija. Fudbal je igra, a to prestaje da bude kad postane mu~ewe. Ne mo`emo `ivjeti s takvim mislima. Za mjesto u finalu se moramo izboriti. Ali, vrijedi ista}i da je Real 32 godine bio bez evropskog trofeja, a to nas nije zaustavilo da budemo progla{eni najboqim klubom 20. vijeka. Madri|ani su ove sezone pod velikim imperativom jer su potro{ili vi{e od 250 miliona evra na poja~awa. - Ne. Nismo pod posebnim imperativom pobjeda i osvajawa trofeja. Na{a je obaveza da budemo boqi svaki dan, a rezultati su posqedica dobrog rada. Sportski direktor “kraqeva“ misli da ne}e biti neuspjeh ako sezonu zavr{e bez osvojenog trofeja. - Neuspjeh je kad ne dajete sve od sebe da postignete ciq. Iako mi je jasno {ta }e javnost da misli.

BERLIN - Nakon {to su u posqedwe vrijeme isplivale na vi dje lo na mje {taqke u nacionalnim prvenstvima i pri ja teqskim su sre ti ma, wema~ki mediji u petak su donijeli vijesti koje govore da je namje{taqki trebalo da bude ~ak i u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo ko je }e se sqede }e go di ne odr`ati u Ju`noj Africi. Wema ~ki “Bild“ na vo di da je susret izme|u Bosne i Hercegovine i Turske, koji je odigran u Zenici 9. septembra i zavr{en rezultatom 1:1, navodno trebalo da bude namje{ten, te da za ovakvu pretpostavku postoje i tonski zapisi, ali do `eqenog rezultata nije se do{lo. FIFA se jo{ nije oglasila, ali izvjesno je da se afera oko namje{tawa utakmica iz dana u dan sve vi{e {iri, a sigurno je da }e u danima koji slijede biti jo{ mnogo “iznena|ewa“. Me|utim, vijest koja je objavqena u petak u dnevniku wema ~ke te le vi zi je RTL stavqa pod upitnik jo{ jedan susret selekcije BiH, i to opet protiv Turske, koji je igran 11. okto bra 2008. godine u Istanbulu, kada je bh. reprezentacija pora`ena sa 1:2. Reprezentacija BiH je na poluvremenu pomenutog me~a imala vo|stvo od 1:0, gol je postigao Edin Yeko, da bi Turci u drugom dijelu preokrenuli i slavili. Najprije je Yeko autogolom poravnao na 1:1, a gol za pobjedu Turske postigao je Erdinaj.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

Beograd

Bawa Luka

Prete`no obla~no

Bijeqina

Doboj

Zvornik Zenica

Ujutro malo toplije, i u ve}ini krajeva obla~no. U tom periodu povremeno ki{a na zapadu, jugozapadu i jugu zemqe. Tokom prijepodneva }e se ki{na zona {iriti prema centralnom pojasu i na istok i sjeveroistok zemqe. Uglavnom }e biti mawe koli~ine padavina na sjeveru, sredwe u centralnom pojasu, a umjerene u Hercegovini, uz mogu}nost i nestabilnosti sa grmqavinom. Predve~e prestanak padavina i kidawe obla~nosti na zapadu, a ki{e }e biti jo{ jedino na istoku i jugoistoku. Najni`a jutarwa temperatura vazduha od 1 do 3 na visoravnima i po kotlinama na istoku zemqe, a u ostalim krajevima od 4 do 9 stepeni Celzijusa.

Novi Sad Perica PE]ANAC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Dragana ]OSI] (dopisnici, dru{tvo) Daliborka SEKULI] (biznis) Vawa POPOVI] (kroz Republiku Srpsku) @aklina MIJATOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura, Glas plus) Darko GRABOVAC (Bawa Luka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka)

Prete`no obla~no, mjestimi~no sa slabom ki{om i mawim padom temperature.

Tuzla

Ki{a i zahla|ewe

13 oC 6 oC

Maks. Min.

Subotica

Beograd

Sarajevo Pale

Mostar

Novi Pazar

Ni{

Nik{i}

Bawa Luka Trebiwe

Maks. Min.

14 oC 6 oC

Podgorica

Pri{tina

Svjetske metropole Pariz Madrid Rim Atina Budimpe{ta Prag

8 12 19 19 7 7

Moskva Istanbul Sofija Oslo Milano Bukure{t

BAWALUKA

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik

5 18 14 1 15 17

Berlin Toronto Wujork ^ikago Los An|eles

10 7 10 10 21

Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31.jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

e-mail: [email protected] [email protected]

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawa Luka, Redakcija: Skendera Kulenovi}a 93, 78000 Bawa Luka, tel. (051) 231-031, faks 231-012, e-mail: [email protected], Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel.(051) 231-081, e-mail:[email protected], Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

60 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Antena - Subota

Bjegunac Uloge: Harison Ford, Tomi Li Xons, Sela Vord PINK BH Re`ija: Endrju Dejvis

00

0

B 92 16.00 16.30 17.20 17.25 17.50 18.30 19.00 19.30 20.00 22.00 23.40

Vijesti Bu|elar Dvougao Potraga Patrola Vijesti Vrlo va`ni Oplaneti se Veliki brat Englez, film Kalifornikacija, serija 0.20 Nadrealiti {ou 0.40 Moj otac moja `ena i moja qubavnica, film Info kanal

Vikom 6.00 7.30 8.00 8.30 9.00 9.50 10.00 11.00 12.00 13.05 14.00

Narodna muzika Tele{op Glas Amerike Tele{op Pismo-glava, putopis Crtani film Narodna muzika Zlatni minut, kviz Radio i TV Sveznalica, kviz Tele{op

14.40 15.00 15.50 16.00 16.30 18.00 19.30 21.00 22.00 23.30

Tele{op Sveznalica, kviz Crtani film Mjesta, krajevi, zanimqivosti Kviz znawa Misterije postawa Dnevnik RTS Da, mo`da, ne Spasilda Kviz

17.50 19.00 20.00 21.00 0.30 1.30 2.30 4.00

Dosije Serbian open kviz Viking 10:5 Apokalipsa, film Top spid Ameri~ko rvawe @ikina `enidba, film Muwe

Foks 7.10 8.00 9.10 10.30 12.50 14.00 16.00

e-TV Doma}in Fajront Republika Survivor Na terapiji @ikina `enidba, film Fudbal: Crvena zvezda - Partizan

National geographic 8.00 Opasni susreti 9.00 Praistorijski predatori 10.00 Ugrizi me sa dr Majkom Lihijem 11.00 ^ovjekoliki majmun 13.00 Leopardovo oko 15.00 Najte`i zatvori u istoriji 16.00 Tajne Gvantanama 17.00 Marin 1 18.00 Er Fors 1 19.00 Avionske nesre}e 20.00 Upoznajte domoroce

21.00 22.00 23.00 0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00 7.00

Opasna putovawa ]orkirani u inostranstvu Tabu Avionske nesre}e Upoznajte domoroce Opasna putovawa ]orkirani u inostranstvu Tabu Marin 1 Avionske nesre}e Banditi iz Selousa

Radio RS 6.00 9.00 9.05 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.10 13.00 13.05 13.30 14.00 14.05 15.00 16.00 18.00 18.05 19.00 19.10

Jutarwi program Vijesti Korijeni Vijesti Riznica znawa Vijesti Zvjezdano nebo djetiwstva Vijesti Zvrk Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Sportsko zabavno popodne Vijesti Dnevnik Vijesti Tkanica od nota Vijesti Muzi~ka emisija, zabavna muzika

19.30 20.00 20.05 21.00 22.00 22.05

Muzika naroda Vijesti Evergrin klub Vijesti Vijesti Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 23.00 Muzika za laku no} 0.00 Vijesti 0.05 No}ni program Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

ATV

Tesna ko`a 4 Uloge: Nikola Simi}, Milan Gutovi}, Nikola Kojo Re`ija: Milan @ivkovi}

U centru zbivawa su po ~etvrti put direktor preduze}a [oji}, ~ija glava puca od raznih mahinacija i slu`benik Panti}, nesre}ni mali ~ovjek koji se bori za svoju pravdu. U stvari to su dvije raspolu}ene li~nosti mentaliteta tipi~nih za ovo podnebqe, koje se u su{tini dopuwavaju, odnosno ne mogu jedan bez drugoga.

KABLOVSKA 7.00 Dora istra`uje, crtani film 7.20 Dora istra`uje, crtani film 7.50 Dora istra`uje, crtani film 8.10 Trnav~evi}i u divqini, crtani film 8.40 Vodi~ za roditeqe 9.00 Psi milioneri, crtani film 11.00 Veliki brat 12.00 Vijesti 12.05 Popodne 13.30 Magazin 14.00 Moj otac moja `ena i moja qubavnica, film

1730

Dr Ri~ard Kimbl nepravedno je optu`en za ubistvo svoje supruge Helen. Wegova karijera i savr{en `ivot preko no}i se raspadaju, a on biva osu|en na odr`avawe dugotrajne zatvorske kazne. Na putu do zatvora Kimbl uspijeva da pobjegne, a za wim kre}e tim ustrajnog saveznog {erifa Sama Yerarda. Cijeweni qekar postaje lovina neumornih policijskih traga~a, poku{avaju}i da doka`e svoju nevinost i osveti brutalno umorenu suprugu.

RTRS 6.00 6.30 7.00 7.30 8.00 8.10 9.00 9.10 9.15 10.10 10.30 10.35 10.40 11.00 11.30 12.00 12.10 12.40 13.00 13.40 14.10 14.40 15.10

16.10

18.00 18.30

19.30 20.10 20.40 21.20 22.00 23.00 23.10 1.00 1.50 2.40 3.10 3.30 4.10 4.50

5.30

Info kanal Magazin Ah ta planeta Kuhiwica Vijesti Jutro u Srpskoj Vijesti Super Bili Kvizolog Mali dnevnik Dadli, crtani film Ulica dobre voqe Lovci na zmajeve, crtani film Naruto, crtani film Tim Galaksi, crtani film Vijesti Studenica nebo na zemqi Sirija Turizam plus Autovizija Aktuelni razgovor Putovawe `ivota @ivot i vrijeme Grizlija Adamsa, serija Fudbal: Crvena zvezda Partizan Heroji i fenomeni Razgovor sa Neletom Karajali}em Dnevnik Sviraj ne{to narodno U orlovom gnijezdu Prvi talas, serija Matijin komad svijeta Vijesti Pa`wa banditi, film Top FM 20 Prvi talas, serija Dnevnik Putovawe `ivota Sirija Turizam plus Razgovor sa Neletom Karajli}em Autovizija

ATV 7.00 Iksmen, crtani film 8.00 Jutarwi program 9.50 Vijesti 10.00 Velika pustolovina, crtani film 11.20 Vitafon 11.30 Pepa Pra{~i}, crtani film 11.50 Vijesti 12.00 EU zona 13.30 Auto {op magazin 14.00 Kviz i grad 15.00 Dosije FBI 16.00 Brus Li uzvra}a udarac, film 17.30 Tesna ko`a 4, film 19.00 Vijesti 19.40 Muzika 20.00 Survivor 21.00 Stipe u gostima, serija 22.00 Avanture Pluto Ne{a, film 0.00 Brus Li, serija 1.00 Emanuela, film

RTS 1

RTS 2

6.00 Vijesti 6.05 Jutarwi program 8.00 Dnevnik 8.10 Jutarwi program 9.00 Vijesti 9.05 @ikina {arenica 10.00 Vijesti 10.05 @ikina {arenica 11.00 Vijesti 11.05 Dizni 12.30 Mansarda, serija 13.00 Dnevnik 13.10 Sport plus 13.30 Lud, zbuwen, normalan, serija 14.00 Vi i Mira Adawa Polak 14.50 Vijesti 15.00 TV lica 15.50 Vijesti 15.55 Jesen sti`e duwo moja, serija 16.50 Balkan ekspres, film 18.30 Kvadratura kruga 19.00 Slagalica 19.30 Dnevnik 20.00 Jesen sti`e duwo moja, serija 21.00 TV Bingo 21.30 Trka sa vremenom, film 23.20 Vijesti 23.20 Osveta {mokqana 4, film 1.10 Jesen sti`e, duwo moja, serija 1.50 Vijesti 2.00 Vi i Mira Adawa Polak 3.00 TV lica 4.00 Leti leti, pjesmo moja mila 4.30 Kvadratura kruga 5.00 Slagalica

6.10 Brazde 7.00 TV lica 7.50 Stvoriteqeva igra, film 9.40 Vjerski mozaik Srbije 10.30 Klinika vet 11.00 Profil i profit 11.30 Kwiga utisaka 12.10 Agroinfo 12.30 Svijet zdravqa 13.00 Sedam RTS dana 13.30 Gra|anin 13.50 Leti leti, pjesmo moja mila 14.20 Dolinom Ibra kroz vijekove 15.30 Total tenis 15.40 Reli 15.50 Fudbal: Portsmut Man~ester junajted 16.50 Vrele gume 18.20 Fudbal: Aston Vila Totenhem 20.00 Pri~e djece 21.20 Ekologija 21.50 Svijet sporta 22.10 Jelen superliga 22.30 Put ka dru{tvu znawa 23.00 Borba za `ivot 23.50 Pjesme Dragana Stojni}a 1.10 Vrele gume 1.40 Fudbal: Portsmut Man~ester junajted 3.30 Fudbal: Aston Vila Totenhem 5.10 Borba za `ivot

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 61

Avanture Pluto Ne{a 00

22

Uloge: Edi Marfi, Rendi Kved, Rozario Douson Re`ija: Ron Andervud

ATV

Pa`wa banditi 2110 Uloge: @an Jane, Mari-Sofi RTRS

L, Patrik Bruel Re`ija: Klod Lelu{

Na dan smrti @ana Gabina kidnaper koji se obogatio pqa~kaju}i Kartijeov nakit ubija suprugu Simona Verina. Optu`en je za kra|u i osu|en na deset godina i pi{e pisma svojoj k}erki MariSofi, koja je imala 11 godina kada je oti{ao u zatvor. Kada iza|e na slobodu, sre}e se sa svojom k}erkom i mladim lopovima, i tra`e}i osvetu, ponovo biva uhap{en. Ne znaju}i kako da pomogne svom ocu, Mari-Sofi obra}a se svom vjereniku za pomo} i zbuwuje se kada sazna da je jedan od lopova iz bande zaqubqen u wu. Kakvu odluku donijeti kada se kriminal uplete u porodice i samu qubav?

Nova 6.20 Ezo TV 8.20 Bumba, crtani film 8.30 Mo}ni renxeri, serija 9.00 Superheroj Spajdermen, crtani film 9.10 Graditeq Bob 9.30 Vinks, crtani film 9.50 Dora, crtani film 10.30 Lude sedamdesete, serija 11.00 Doma}ice iz visokog dru{tva, serija 12.00 U sedmom nebu, serija 13.00 Smolvil, serija 14.00 Malo dobrih qudi, film

16.30 Vijesti 16.40 Kod Ane 17.20 Bra~ne vode, serija 17.50 Lud, zbuwen, normalan, serija 19.10 Dnevnik 20.00 Spajdermen 2, film 22.00 Vremenski policajac 2, film 23.50 Vidoviti Milan 0.50 Malo dobrih qudi, film 2.30 Druga strana bijesa, film 4.30 Lude sedamdesete, serija

K3 10.00 10.10 11.10 12.00 12.05 Na kon {to je wegov us pje {ni no }ni klub spaqen, Pluto i wegova ekipa kre}u u potragu za krivcem. Pluto zajedno sa Brunom i Dinom posje}uje jedan sumwivi motel i kasino, gdje se avanture re da ju je dna za dru gom, sve da bi na kra ju saznao kako je mo`da sam kriv za nesre}u.

13.00 15.00 15.05 16.00 16.50

PINK BH 7.10 Sarajevo na liniji 7.20 Made in Bawa Luka 7.30 Sportisimo 8.00 Qubav je vje~na, serija 9.00 BH net 10.00 Farma 11.00 Veliki brat 12.00 Info top 12.10 Sarajevo na liniji 12.20 Made in Bawa Luka 12.30 Gold muzika 14.00 Info top 14.10 Veliki brat 14.40 Ja imam talenat 15.50 Info top 16.00 Qubav je vje~na, serija 17.00 [ou tajm 18.30 Info top 18.50 Mobih 19.20 Kad na vrbi rodi gro`|e, serija 20.10 Seks i selo, serija 21.00 Farma 0.00 Bjegunac, film 1.40 Veliki brat 2.40 Sarajevo na liniji 2.50 Mejd in Bawa Luka 3.00 Gold muzika 4.30 Film 6.30 Pink xuboks

BHT 1 7.00 Prirodna ba{tina BiH 7.30 Fausto Zonaro i Istanbul 8.00 Vijesti 8.05 Be Ha Te bebe 8.10 Ozi Bu, crtani film 8.15 Mini {kola 8.20 Dje~ak pti~ijeg glasa, film 9.40 Dje~iji festivali 10.00 Vijesti 10.05 Govor ti{ine 11.00 Hotel Babilon, serija 12.00 Vijesti 12.10 Tribunal 12.40 Na terapiji, serija 13.00 Olimpijski magazin 13.40 Duhovi pro{losti, film 15.10 Vijesti 15.20 Fudbal: Portsmut Man~ester junajted 17.50 Hodo~a{}e, vje~iti biznis 18.50 Ozi Bu, crtani film 19.00 Dnevnik 19.30 Ku}ni qubimci, serija 20.10 Ko{arka: [iroki HT Eronet Radni~ki 22.00 Vijesti 22.10 Ve~eras sa Xulsom Holandom 23.10 Slatke prqave stvari, film 0.50 Duhovi pro{losti, film 2.10 Hodo~a{}e, vje~iti biznis

HRT 1 7.30 Iza ekrana 8.00 Vijesti 8.10 Revolvera{, film 10.00 Vijesti 10.10 Ku}ni qubimci 10.50 Veterani mira 12.00 Dnevnik 12.30 Oprezno s an|elom, serija 13.20 Prizma 14.00 Duhovni izazovi 14.30 Jelovnici izgubqenog vremena 14.50 Reporteri 15.50 Obrazovni program 16.30 Vijesti 16.50 Kulturna ba{tina 17.10 @ivot na jezeru 17.40 [kriwa 18.30 U istom loncu 19.10 Loto 19.30 Dnevnik 20.10 Ples sa zvijezdama 21.50 Vijesti 22.30 Bjegunac, film 0.40 [pijun koji me hvatao, film 2.10 Samo najja~i, film 3.50 @ivot na jezeru 4.20 [kriwa 5.10 Oprezno s an|elom, serija

OBN 8.00 Ku}a velike mame 9.50 Rat bendova 11.50 Stoka {ou 12.30 U|i slobodno 13.10 ^uvari planete

Vijesti Top 10 Dok. program Vijesti Turizam plus SMS Party Vijesti TV ordinacija Tvin Piks, serija Super hitovi

17.40 Poznati 18.40 Novosti 19.30 Dnevnik RTS 20.00 Panorama regije 21.40 Mega sound 22.40 Falsifikatori, film 0.30 Astrologija No}ni program

HRT 2 7.00 101 Dalmatinac, crtani film 7.30 Legenda o Tarzanu, crtani film 8.00 Na kraju ulice 8.30 Leo, serija 9.00 Kokice 9.20 Hrvatski dje~iji festival 11.10 Briqantin 11.50 Hrvatski pisci na TV ekranu 13.00 KS automagazin 13.30 ^etiri

zida 14.00 Izme|u emqe i neba 15.00 Volim fudbal 18.00 Veleslalom (`) 18.50 Gara`a 19.20 Spust (m) 20.00 Fudbal: Hajduk - Osijek 22.00 Veleslalom (`) 22.50 Dobre namjere, serija 23.40 Pet [op Bojs 0.00 No} u pozori{tu

14.10 Ke~eri 15.10 Sa{ina ekipa, serija 16.10 Sa{ina ekipa, serija 17.00 Zakon bra}e, serija 18.00 Zakon bra}e, serija 18.50 Info 19.10 Ekskluziv 20.00 Ku}a

RTL 6.50 Heroji iz strasti, serija 7.30 Astro Boj, crtani film 7.50 Ulica Sezam 9.20 Bajkeri s Marsa, crtani film 9.40 Ben 10, crtani film 10.10 Tajna ~okolade, serija 11.10 Jedna od de~kiju, serija 11.40 Idemo do kraja, film 13.40 Kavez, film 15.40 Fudbal:

17.50 18.30 19.00 20.00

22.00

0.30

2.00

Portsmut Man~ester junajted Zvijezde ekstra Vijesti Diskaveri Nemogu}a misija 3, film Teorija zavjere, film Bijeg iz Los An|elesa, film Damien: Predskazawe 2, film

Velike mame 22.00 Klon, film 0.20 Mimohod 1.10 Ku}a Velike mame 2.30 Klon, film 4.10 Pla}enik, film

BN 6.30 Jutarwi program 9.00 Film 10.30 Sponzoru{e, serija 13.50 Stil 14.20 Auto{op 15.00 Biqana za vas 16.00 Novosti 16.10 Pri~e iz Crne Gore 16.50 Kao kod

svoje ku}e 18.20 Tu|e sla|e 19.30 Monitor 20.00 Vitafon zvuk koji lije~i 20.30 Uz {ank 22.30 Pregled dana 23.00 Muzika 0.00 Film 1.30 Film 3.10 Film

62 28. i 29. novembar 2009. GLAS SRPSKE

Antena - Nedjeqa KABLOVSKA B 92 7.00 Psi milioneri, crtani film 8.30 Trnav~evi}i u divqini, crtani film 9.00 Znawe na poklon 11.00 Veliki brat 11.30 Nadrealiti {ou 12.00 Vijesti 12.05 Veliki brat 12.50 Dvougao 13.00 Potraga 14.00 Longinovo kopqe, film 16.00 Vijesti

16.30 17.00 18.30 19.00 19.40 20.00 21.00 23.00 23.30 0.10 1.00 1.20 -

Veliki brat Popodne Vijesti NG i BBC Sun|er Bob, crtani film Veliki brat Utisak nedjeqe Vijesti Kalifornikacija, serija Jelen top 10 Vrlo va`ni Oplaneti se Info kanal

14.00 14.40 15.00 15.50 16.30 19.30 20.30 21.00 22.00 23.00 0.00

Tele{op Tele{op Sveznalica, kviz Crtani film Kviz znawa Dnevnik RTS Pregled sedmice Dokaz stvarawa Izazovi istine Narodna muzika Erotski program

Vikom 6.00 7.30 8.00 8.30 9.00 9.50 10.00

Narodna muzika Tele{op Glas Amerike Tele{op Pismo-glava, putopis Crtani film U na{em ataru, emisija o poqoprivredi 11.00 Blesimetar, serija 12.00 Radio i TV 13.00 Sveznalica, kviz

Foks 6.10 e-TV 7.00 Doma}in 8.20 Fudbal: Crvena zvezda Partizan 10.30 Survivor 11.30 Survivor 12.30 Survivor 12.50 Na terapiji 14.00 10:5 Apokalipsa, film 17.20 Mame u {trajku 18.20 Ke{ taksi

19.00 Inspektor Gaxet, film 21.00 Ta~ka prekida, film 22.50 Fajront Republika 23.30 Ameri~ko rvawe 0.20 Ke{ taksi 1.00 Top spid 2.00 Sjaj u o~ima 3.30 Ni~ija zemqa 5.00 Ameri~ko rvawe 5.20 Mame u {trajku

National geographic 8.00 Xinovske vidre 9.00 U carstvu tigrastih ajkula 10.00 Posqedwi ris u [paniji 11.00 Odiseja plavog kita 13.00 Ugrizi me sa dr Majkom Lihijem 15.00 Ratovi helikoptera 16.00 Ratovi helikoptera 17.00 Ratovi helikoptera 18.00 Ratovi helikoptera 19.00 Avionske nesre}e

20.00 Iznutra 21.00 Iznutra 22.00 Istra`ivawe planete Zemqe 23.00 Iznutra 0.00 Iznutra 1.00 Istra`ivawe planete Zemqe 2.00 Ratovi helikoptera 3.00 Iznutra 4.00 Iznutra 5.00 Ratovi helikoptera

15.05 16.00 16.20 18.05 19.00 19.05

Jutarwi program Emisija za selo Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Top lista Radija RS Vijesti Sje}awa Vijesti Vjerski program Zvrk Pri~aonica, omladinska emisija Sportski pregled Dnevnik Nedjeqni radio magazin Medaqoni u vremenu Vijesti Zaigrajmo, zapjevajmo,

Uloge: Metju Modin, Roma PINK BH Dauni, Set Adkins Re`ija: Hari Bazil Film po ~iwe akcijom spasavawa Klemensa iz Zita, zle korporacije koja planira da pretvori {impan ze u oru `je tako da bi mogli da osvo je svijet, koju predvodi trener {impanzi Alek Mekol. Dok su u bjek stvu, nailaze na mno go va `ni ju mi si ju - ka ko da nau~e Majkla da se brani i kako da osvoji srce djevojke svo jih sno va. Ali to mo`e da postane nemogu}a misija kada se pojave Zitove gorile koje se uop{te ne pona{aju samo kao `ivotiwe.

RTRS 6.00 6.30 6.40 7.30 8.00 8.10 9.00 9.10

10.00 10.05 10.10 10.30 11.00 12.00 12.10 13.00 13.10 13.40 14.30 15.30 16.30 17.00 17.10 18.00 18.30 19.30 20.10

Radio RS 6.00 8.05 9.00 9.05 9.30 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.05 13.05 14.05

1000

20.00 20.05 21.05 22.05 23.00 23.05 23.10 0.00

emisija narodne muzike Vijesti Razgovornik Starogradska sje}awa Korijeni Vijesti Sje}awa Kultura u ogledalu No}ni program

Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

Luckasti majmun

21.50 22.20 23.10 23.40 23.50 0.30 1.20

3.10 3.40 4.30 5.00 5.10

Info kanal Muzika U orlovom gnijezdu Zdravqe je lijek Vijesti Jutarwi program Vijesti @ivot i vrijeme Grizlija Adamsa, serija Bil Sawar Veseli autobusi Naruto, crtani film Tim Galaksi, crtani film Kvizolog Vijesti Snop Kapi zavi~aja Sviraj ne{to narodno Matijin komad svijeta Klara [eler, serija Poaro, serija Ah ta planeta Vijesti Jabuka Magazin Lige {ampiona Razotkriveni Dnevnik Crni bombarder, film Me}avnik No} boksa Sportski pregled @ilet sport Vijesti Drezdenovi dosijei, serija Istorija fudbala Crni bombarder, film Dnevnik [tikla Muzika Kapi zavi~aja Snop

ATV 7.00 Crtani film 8.00 Jutarwi program 9.50 Vijesti 10.00 Hrana i vino 10.50 Sporti}i 12.00 Vitoafon 11.30 Ulica Sezam 12.00 Tajno oru`je, crtani film 13.00 Stipe u gostima, serija 13.40 Stjuart Mali, film 15.10 Xejmi Oliver 16.00 Vijesti 16.05 Film 17.40 Survivor

18.30 Survivor 19.00 Vijesti 19.30 Fudbal: Barselona Real Madrid

21.00 Majstori i {ampita, film 22.40 Prava avantura, film

2010 RTRS

Crni bombarder Uloge: Dragan Bjelogrli}, Anica Dobra, Sr|an Todorovi} Re`ija: Darko Baji}

“Crni“ je voditeq na ra di os tanici “BOOM“ - 92. S obzirom da nema dlake na jeziku postao je ve oma po pu la ran. Kroz avantu ru sa Lu nom, otka~enom pjeva~i com ga ra `ne rok-gru pe, tra `i sebe. U psiho de li ~noj vi { e p a r t i j s ko j zemqi koja je na ivi ci anar hi je wih dvoje `ive na jedini mogu}i na ~in, kao bor ci. “Crni“, odlu~i da napravi svoju radio stanicu “Crni bombarder“. Dok juri kroz grad pra}en klicawem svojih slu{alaca navija~a i bje`i od inspektora Be{evi}a, postaje heroj.

RTS 1 6.00 Vijesti 6.05 Jutarwi program 8.00 Dnevnik 8.10 Jutarwi program 9.00 Vijesti 9.05 @ikina {arenica 10.00 Vijesti 10.05 @ikina {arenica 11.00 Vijesti 11.05 Dizni 12.40 Kulinarski qetopis 13.00 Dnevnik 13.10 Sport plus 13.30 Balkanskom ulicom 14.00 Vrijeme je za bebe 14.50 Vijesti 15.00 SAT 15.50 Vijesti 16.00 Ono kao qubav, serija 16.50 Bra}a po oru`ju, serija 18.00 Robna ku}a 18.20 Sasvim prirodno 19.00 Slagalica 19.30 Dnevnik 20.00 Ono kao qubav, serija 21.00 Opasni umovi, film 23.00 Vijesti 23.05 Ri~ijevi, serija 0.00 Dnevnik 0.10 Egzit 1.00 Egzit 2.00 Vijesti 2.05 Ono kao qubav, serija 3.00 Sat 3.40 Balkanskom ulicom 4.30 Sasvim prirodno 5.00 Slagalica

RTS 2 6.00 Muzika za dobro jutro 7.00 Amen a|es 7.40 Agroinfo 8.00 Dozvolite 9.00 Pustolov 9.30 Dokumentarni program 9.40 Drama 10.00 Akva viva derbi 10.30 Moj qubimac 11.00 Znawe imawe 12.00 UNHCR povratak: Kosovo 12.30 Interfejs 12.50 Trag u prostoru 13.30 Emisija iz kulture 14.00 Srpski isto~nici 14.20 Fudbal: Everton Liverpul 16.20 Magazin Lige {ampiona 16.50 Fudbal: Arsenal ^elzi 18.50 Put humanizma 20.00 Horizont 21.00 Generali ili srodstvo po oru`ju, film 22.00 Detektivske pri~e 22.40 Muzika 23.40 Vikend Evronet 0.10 Tenis 2.00 Fudbal: Everton Liverpul 3.40 Fudbal: Arsenal ^elzi 5.10 Detektivske pri~e

GLAS SRPSKE 28. i 29. novembar 2009. 63

2240 ATV

Prava avantura Uloge: Tomas Ian Grifit, Ava Kling, Hari Pikok Re`ija: Mark Roper

Kris Kvatermein je kockar i avanturista. On putuje u Afriku kako bi prona{ao blago Aleksandra Velikog koje je sakriveno u nekoj pe}ini. Pridru`uju mu se wegovi pomo}nici Hari Pikok i Ava Kling, te wih troje udru`uje snage kako bi u pronalasku blaga preduhitrili nemilosrednog gangstera Lorenca.

PINK BH 7.30 Sarajevo na liniji 7.40 Mejd in Bawa Luka 8.00 Kad na vrbi rodi gro`|e, serija 9.00 BH net 10.00 Luckasti majmun, film 11.30 Mobih 12.00 Info 12.10 Gold ekspres 14.00 Info 14.10 Veliki brat 16.30 Seks i selo, serija 17.00 Dvogled 17.40 Sarajevo na liniji 17.50 Mejd in Bawa Luka 18.00 Info top 18.20 Veliki brat 19.00 Sve za qubav 20.00 Farma 21.00 Zvijezde Granda 23.00 Veliki brat

0.00 Poslije sumraka, film 2.00 Veliki brat 3.00 Sarajevo na liniji 3.10 Mejd in Bawa Luka 3.20 Dvogled 4.00 Film 6.00 Xuboks

BHT 1 7.00 Prirodna ba{tina BiH 7.30 Ku}ni qubimci, serija 8.00 Vijesti 8.05 Ozi Bu, crtani film 8.10 Mumijevi, crtani film 8.30 Tajanstveni vitez, crtani film 8.50 Nema problema 9.20 Redakcija D 9.30 Kineski moreplovac, crtani film 10.00 Vijesti 10.05 TV Liberti 10.30 Velika imena malih ekrana 10.40 Josip Pejakovi}: U ime naroda 11.10 Duhovni mostovi 12.00 Vijesti 12.10 Savana, serija 13.00 Svijet hrane 13.50 Liga {ampiona, magazin 14.20 Fudbal: Everton Liverpul 16.20 Smawi gas 16.50 Fudbal: Arsenal ^elzi 19.00 Dnevnik 19.30 Putovawa putovawa 20.00 Qudi sa Medisona, serija 20.50 Global 21.20 Muslimani u Evropi 22.00 Vijesti 22.10 Sport 22.30 The Doha Debates 23.30 Susreti pozori{ta Br~ko 0.10 Telefonski bar, film 1.40 Svijet hrane 2.20 Global

000 PINK BH

Poslije sumraka Uloge: Pirs Brosnan, Salma Hajek, Vudi Harelson Re`ija: Bret Ratner

Dva vrhunska lopova, Maks Bardet i wegova prelijepa sau~esnica Lola pobjegli su na Bahame da se opuste i u`ivaju u wihovom te{ko ste~enom bogatstvu. Ali Sten, FBI agent koji juri Maksa, odbija da povjeruje da se wegov protivnik povla~i. Sumwa da Maks i Lola planiraju da ukradu posqedwi Napoleonov dija mant ko ji slu~ajno sti`e na ostrvo kao dio izlo`be na brodu. Dok je Lo la zadovoqna novim na~inom `ivota, Maks razmi{qa o kra|i di ja ma na ta. Pitawe je da li }e se vratiti u igru i da li }e ga Sten ko na~ no uhvatiti?

HRT 1 6.00 Jelovnici izgubqenog vremena 6.20 Glas domovine 6.40 Obrazovni program 7.10 Duhovni izazovi 8.00 Vijesti 8.10 Muzika 9.10 Opera 10.00 Vijesti 10.10 @ivot za djecu, serija 12.00 Dnevnik 12.20 Plodovi zemqe 13.20 More 14.00 Nedjeqom u dva 15.00 Mir i dobro 15.30 Vijesti 15.50 Kovr~ava Sju, film 17.30 Lijepom na{om 18.30 U istom loncu 19.10 Loto 19.30 Dnevnik 20.10 Ko `eli biti milioner 21.10 Tre{eta, film 22.40 Vijesti 23.00 ^uvar zakona, film 1.10 @ivot za djecu, serija 2.40 Lijepom na{om 3.40 U istom loncu 4.20 Plodovi zemqe 5.10 More

OBN 5.30 Ku}a Velike mame 7.00 Rat bendova 9.00 Nasqednici zemqe 10.00 Vil i Grejs, serija 10.20 Bitange i princeze, serija 11.10 Peper Denis, serija 12.00 Lonci i poklopci 13.00 Crveni tepih 14.00 Telering 14.50 Nedjeqno popodne 16.30 Fashion Police 17.10 Sexiest 17.50 Skrivena kamera 18.20 Skrivena kamera 18.50 Info 20.00 Rat bendova 22.00 Peper Denis, serija 23.00 U|i slobodno 23.30 Stoka {ou 0.10 Vil i Grejs, serija 0.30 Rat bendova 2.30 Klon, film 4.20 U|i slobodno 4.50 Stoka {ou 5.30 Crveni tepih

Nova 6.40 Bumba, crtani film 7.00 Mo}ni renxeri, serija 7.20 Superheroj Spajdermen, crtani film 7.40 Graditeq Bob 8.00 Vinks, crtani film 8.20 Dora, crtani film 8.50 Doma}ice iz visokog dru{tva, serija 9.50 Ulica sje}awa, serija 10.50 Automotiv 11.20 Magazin Lige {ampiona 11.50 Novac 12.20 Spajdermen 2, film

14.40 Koncert Miroslava [kore 16.20 Vijesti 16.30 Supertalenat 19.10 Dnevnik 20.00 Nad lipom 35 21.00 Zlo~esti de~ki 2, film 23.20 Crveni tepih 0.40 Trenutak istine 1.40 Televizijska posla, serija 2.40 Esther Kahn, film 5.00 Doma}ice iz visokog dru{tva, serija

K3 9.00 Izvorwaci 10.00 Zemqa izvor `ivota 11.00 Rodni kraju, mili raju 12.10 Panorama regije 13.00 Cinenews 15.00 Nedjeqno popodne 17.00 Folk {ou

18.40 Novosti 19.30 Dnevnik RTS 20.00 Mili raju, rodni kraju 21.00 Kafanska pri~a 21.30 Scena 22.30 Boqe je umrijeti, film 0.30 Astrologija No}ni program

HRT 2 6.40 Dje~ak i vjeverica, crtani film 7.00 San o slavi, serija 7.30 Lotosova svjetiqka, film 8.40 Prijateqi 9.50 Nora Fora 10.40 Biblija 11.00 Misa 12.00 Sjede}a odbojka 13.30 Adamovo rebro, film

15.10 Ples sa zvijezdama 17.20 Magazin Lige {ampiona 17.50 Slalom (`) 18.50 Super G (m) 20.00 Sport 20.50 Slalom (`) 21.50 Dobre namjere, serija 22.40 Nove avanture stare Kristine, serija 23.10 Muzika 0.10 Gara`a

RTL 6.30 Skrivene poruke, serija 7.00 Astro boj, crtani film 7.20 Ulica Sezam 8.30 Bajkeri s Marsa, crtani film 8.50 Ben 10, crtani film 9.20 Diskaveri 10.10 Jedna od de~kiju, serija 10.40 Najve}a hrvatska misterija 11.30 Idemo do kraja, film

13.20 Zauvijek mlad, film 15.10 Nemogu}a misija 3, film 17.20 Odred za ~isto}u 18.00 RTL poma`e djeci 18.30 Vijesti 19.00 Magazin 20.00 Odbrojavawe, film 21.50 Mjesto zlo~ina: Majami, serija 22.50 Xenifer 8, film 0.50 Bijeg iz Los An|elesa, film

BN 6.30 Koktel 8.00 Svijet Renomea 9.30 Zapisi pored puta 10.00 Selo 10.30 Nijesmo mi od ju~e, serija 11.00 Cvr~ak na sat 12.00 Zavi~aju mili raju 13.00 Muzika

14.00 Servis Karamela 14.40 Bez maske 15.30 Nedjeqno popodne 19.30 Monitor 20.00 Tu|e sla|e 21.00 Utisak nedjeqe 23.00 Slu~ajni partneri 0.30 Astro~et 3.00 Satelitski program

Viktorija Bekam na operaciji zbog {tikli Viktorija Bekam kona~no mora da plati cijenu dugogodi{weg no{ewa visokih potpetica. Ona mora na operaciju zbog deformacija na stopalima uzrokovanih no{ewem vrtoglavo visokih potpetica. Izvor blizak biv{oj Spajsici za “Dejli mejl“ je potvrdio da }e supruga poznatog fudbalera morati po qekarsku pomo}. - Stavqala je hladne obloge i vje`bala, ali nije pomoglo. Mora}e na operaciju koje se pla{i jer misli da poslije vi{e ne}e mo}i da

nosi cipele sa visokom potpeticom koje toliko voli - rekao je neimenovani izvor. Viktorija je nedavno izjavila da ne mo`e smisliti ravne cipele. - Mrzim baletanke i ne mogu da ih vidim osim ako ih ne nosi balerina. Obo`avam visoke pete - priznala je Viktorija.

Gospo|a Bekam poznata je po svom istan~anom ukusu i dizajnerskim krpicama na koje tro{i ogromne sume novca. Ipak, wen za{titni znak su cipele, kojih }e te{ka srca morati da se odrekne. Na zdravstvenom planu joj ne cvjetaju ru`e, ali {to se posla ti~e, Viktorija mo`e da bude zadovoqna. Sa ostalim Spajsicama objavila je ime mjuzikla koji }e ispri~ati pri~u o pet djevojaka, od wihovih po~etaka do svjetske slave u pop grupi “Spi ce Gir ls“. Mju zikl }e no si ti ime “Viva Forever“, prema istoimenom hit singlu iz 1998. Premijera bi trebalo da bude u ovo vrijeme idu}e godine.

Kejti Holms ostavila Toma Kruza Na slo vna stra na no vog iz dawa ~a so pi sa “In To uch“ {okirala je javnost. Kejti Holms navodno je ostavila supruga Toma Kruza i iselila se iz zajedni~kog stana. “In Touch“ pi{e da je Kejti poludjela zbog scene koju joj je nedavno priredio Tom kada ju je osramotio pred wenim kolegama. Ni glumci, ni wihovi portparoli jo{ nisu komentarisali ove napise. Ina~e, Kruz je na snimawu novog filma u Evropi, a Kejti je u Wujorku. Prije nekoliko dana fotografi su je snimili u {etwi sa k}erkom. S obzirom na to da je napoqu bilo prili~no hladno, a malena Suri hodala u kratkim rukavima, moglo bi se naslutiti da je mama Kejti zbog ne~ega rastresena.

NEKAD BILO...

Jubilarna posjeta Ajfelovom torwu

Jubilarni 200-milioniti turista posjetio je Ajfelov toraw u Parizu 28. novembra 2002. godine. Ajfelov toraw, visine 324 m nazvan je po Aleksandreu Gustavu Ajfelu, in`eweru koji ga je osmislio. Gra|en je od 1887. do 1889. godine, predstavqen 31. marta 1889. povodom Svjetske izlo`be kojom je obiqe`ena 100. godi{wica Francuske revolucije, dok je za posjetioce otvoren 6. maja iste godine. Izgradwom Ajfelovog torwa, Keopsova ili Velika piramida u Gizi, u Egiptu izgubila je dotada{wi status najvi{e gra|evine na planeti, a toraw je ostao najvi{i sve do izgradwe wujor{ke zgrade Chrysler Building 1930. godine.

POSQEDWA Elizabeta vara Xorxa Klunija Mnogi nisu vjerovali da }e veza Xorxa Klunija i Elizabete Kanalis potrajati du`e od nekoliko sedmica, ali stari zavodnik je svoju vjerenicu vodio na premijere, putovao po Italiji sa wom i ono naj~udnije, zaprosio je. Ali, sude}i prema izvje{tajima italijanskih medija, Elizabeta nije previ{e vjerna holivudskom zavodniku. Tabloidi izvje{tavaju da ga vara sa fudbalerom Klarensom Sedorfom, sa kojim je nedavno ve~erala u Londonu, a Xorx je bio kod ku}e, u Italiji. Navodno postoje i fotografije na kojima se qube i razmjewuju we`nosti. Neki tvrde da je lijepa Italijanka sa Klunijem samo zato jer je to korisno za wenu karijeru.

Luda planeta

Za staro blago 3,63 miliona evra Nezaposleni Britanac Teri Herbert (55), koji je detektorom za metal otkrio basnoslovno anglosaksonsko blago iz sedmog vijeka i vlasnik poqa Fred Yonson (65), na kojem su dragocjenosti na|ene, podijeli}e sa 3,63 miliona evra, saop{tio je Britanski muzej u Londonu. Visinu nagrade odredio je Komitet za procjenu blaga, nezavisna institucija nadle`na da odredi vrijednost takvih otkri}a u Engleskoj, Velsu i Sjevernoj Irskoj.

Bake kockari Kiparska policija nedavno je privela vi{e od 40 starijih `ena zbog kockawa, odnosno igrawa pokera, {to je na ovom mediteranskom ostrvu zabraweno, ali veoma popularno, javio je Tanjug. Policija je intervenisala u Limasolu po zahtjevu kom{ija koje su “bakice“ uznemiravale stalnim dola`ewem i odla`ewem. Ve}ina privedenih ima izme|u 75 i 85 godina, a najstarija me|u wima ~ak 95.

Popularni hr~ak robot Mehani~ke igra~ke u obliku hr~ka najtra`eniji su prazni~ni poklon u SAD. Primjerak pli{anog glodara ko{ta oko deset dolara, ali usqed ogromne nesta{ice u prodavnicama, oni koji su se dosjetili da ih ranije kupe u ve}im koli~inama sada ih preprodaju za oko 40 dolara. Robot hr~ak tr~kara naokolo, ispu{ta cijuke i druge zvukove, i vozi svoj automobil~i}.

Matija Be}kovi}, INTERVJU kwi`evnik

KOLUMNA

www.glassrpske.com

Ba{ satira umije da nasmije PI[E: SAWA VLAISAVQEVI]

Patrijarh najubedqivija li~nost na{eg vremena FOTO: S. ILI]

Odlikovawem kao posebnim znakom javnog priznawa i nagrade izra`ava se zahvalnost zaslu`nim li~nostima za wihova hrabra djela, dostignu}a, po`rtvovawe ili pak lojalnost Republika Srpska ima ukupno 15 ordena i sedam medaqa i predstavqaju priznawa za izuzetne zasluge ili djela koja su po svojoj prirodi neponovqiva i jedinstvena

A SRPSKA eInMa 15 ord m i seda medaqa

Odlikovawa, ordewe i medaqe Republike Srpske

Orden vrijedi onoliko KOLIKO VRIJEDI DJELO

Dr Nele Karajli} na Me}avniku dobio vrti} a uskoro bi mogao dobiti i spomenik

2 28. i 29. novembar 2009. GLAS PLUS

Kolumna

Ba{ satira umije da nasmije T

aman kada netko skupi gra|ane ove zemqe oko ne~ega vrijednoga i kada qudi, odakle god da su, po~nu da o nekome misle pozitivno pojavi se neki genijalni gra|anski intelektualac kojemu to smeta. Ne nisam pogrije{ila, pojavi se netko kome to bode o~i, a nije nacionalista iz RS ili Zapadne Hercegovine. Taj netko je zadu`en za gra|ansku kulturu samo ovdje i samo odavde, a to zna~i iz Sara je va. I to ne bi lo ka kvo {i rewe gra|anske kulture, ve} nekakvo vrckavo, duhovito pa ~ak i satiri~no. Satira je ina~e uvijek dobro do{la kada ne{to treba potcrtati, kada nema dovoqno argumentacije, ali i kada `elimo pro}i bez odgovornosti, jer satira ne podlije`e nikakvom ka`wavawu. E drugo pitawe je da li smo mi ovdje ikada imali priliku pro~itati u novinama uistinu satiri~an tekst, ali neki autori za svoje tekstove ka`u da su satiri~ni podjednako, kao {to i urednik jednih gra|anskih novina vjeruje da je wegova pornografska duplerica u biti satira. Na toj duplerici nas i mrtvi i `ivi, `ivotiwe i astralna bi}a do~eku ju u po za ma ne obuz da ne ho mo se ksu al ne fantazije. Psihoanaliti~ari bi mogli tu {to{ta uo~iti i nakon letimi~nog pogleda, ali ne}emo se mije{ati u wihov posao, jer nas zanima tek retorika i ni{ta drugo. Tu`no je {to razna neovisna regulacijska tijela ne primje}uju sav u`as koji nas svake sedmice do~ekuje sa tih satiri~nih stranica. Ali kako }e itko i{ta i primijetiti kada novinari satiri~ari svoje ~itaoce ve} unaprijed oslovqavaju sa “stoko“. Stoka ne mo`e racionalno razmi{qati, pa nas ~udi {to ovi umjetnici dosjetke i {ale onda pi{u za wu. Mo`da bi doista i bili u pravu kada tako misle o svojim ~ita teqima ka da bi na ci ona li zam ko ji izvire iz svake wihove rije~i ostao neopa`en. Jedan takav tekst, prije neki dan objavqen, nije mogao izma}i jednom, pa makar i sto~nom nesuvislom pogledu. Pi{e autor o Bla`evi}u ]iri, navija~ima i koje~emu.

KAD novinari ~itaoce nazivaju stoka Nedavno je ]iro uspio da napravi pravu euforiju oko utakmice BiH-Portugal.

Inbox

To u biti i nije bila utakmica, ve} spektakl koji su gra|ani ove zemqe gledali. Gledali su ga i gra|ani susjednih zemaqa. Slu{ala sam komentatora na HRT2 koji nije krio svoju ushi}enost. Ne jednom “]irini zmajevi“ su bili skoro pa “na{i“. Da li je ovo uspjelo bilo kojem, a posebno onim gra|anski orijentiranim politi~arima? Ma ni slu~ajno. Mislim nije im ni moglo uspjeti, jer nikada nisu niti nastojali da takvo {to urade, a o gra|anskoj kulturi kod wih ionako nema niti govora. Govorimo ovdje o onom istom ]iri koji je, gledaju}i iz Sarajeva, i{ao “Dodiku na noge“, kao da nije i{ao utjecajnom doma}em politi~aru radi posla koji je svakoj zemqi va`an. Dodu{e, taj razgovor nije bio u prijestolnici gra|anstva, civiliziranosti, antinacionalizma i slobodnog novinarstva, nego u Bawaluci i to je ne{to {to se ne zaboravqa i ne pra{ta. E pa zato se mora prona}i neka zastra{uju}a mrqa iz pro{losti koju treba hitno iznijeti na svjetlost dana kako bi akter me |u en ti tet skog pri ja teqskog razgovora bio inkriminiran. ako vrckava duha satiri~ar veli: “]iro me|u bo{wa~kim navija~ima pro pa gi ra Frawu Tu |ma na, ko ji je mrzio Srbe, a za Bo{wake smatrao da ne postoje, nego su Hrvati muslimanske vjere. Nije mi sada jasna ta navija~ka horda, je li ona zaqubqena u ]iru zato {to je on cirkuzaner i {oumen ili zato {to tu|mani{e po Bosni. Ali najvjerovatnije je da su navija~ke mase nesuvisle, a politi~ki svakako blesave. Pa sad ti navijaj za Bosnu dok ti to navijawe ne do|e glave. Tako je nastradao dobri Mirsad Kebo, kada je u [irokom Brijegu stao na stranu navija~a Sarajeva“. [to bi sve ovdje moglo uznemiriti dobronamjernog ~itaoca? Za po~etak ekstremni nacionalizam koji se provla~i kroz opis Bla`evi}a koji “tu|mani{e“ okupqaju }i mla dost ove zemqe ka ko u dr`avnom timu tako i na stadionima. Bilo bi neopisivo vidjeti kakvu pozitivnu me|uentitetsku poruku spontano nastalu nakon nekog, makar i satiri~nog, teksta kao {to je to zahvaquju}i Bla`evi}u bilo vi|eno na nekoj od utakmica bh. reprezentacije, gdje je pisalo na }irilici da Bijeqina voli BH. Na`alost toga nema, a sa ovakvim pisawima ne}e nikada ni biti. Ovakva pisawa hrane i weguju na ci ona li zam, ek stre mi zam i separatizam. Eto, sada se kona~no moglo

T

vidjeti i kako bi iz Sarajeva bio nazvan netko tko povezuje gra|ane “cirkuzaner i {oumen“. Ali za{to nema vi{e cirkuzanera i {oumena koji ne}e pozivati na neke nove ratove, pa makar i one rije~ima? Ali nije ni to dovoqno. Svi oni koji se raduju makar jednoj pozitivnoj stvari ovdje su nesuvisli i “svakako politi~ki blesavi“. Evo ga kona~no i jedno pravo antinacionalisti~ko lice ogoqeno u svom nacionalizmu. Blesav je, dakle, svaki onaj koji bi i po`elio, a kamoli pokazao da mu je stalo do pozitivnih tokova bez novih nasilnih podjela, a uz uva`avawe fakti~kog stawa. Nije dovoqno da su blesavi svi oni koji nemaju problem niti sa Bawalukom, niti [irokim, a pametni su svi oni koji iz udobnih foteqa grade cjelovitu i jedinstvenu, gra|ansku BiH, nego su pritom i nesuvisli, jer ne vide hodaju}i po zemqi sve ono {to vide po{teni satiri~ari.

NAVIJAWE kadli-tadli do|e glave Prognoziraju oni i da }e im to navija~ko jedinstvo “do}i glave“, ba{ kao {to je do{lo i onom sarajevskom politi~aru koji je nakon tragi~nih nogometnih sukoba oti{ao u slu`benu misiju ne da pomiri suprotstavqene strane, {to je trebalo da u~ini po svojoj funkciji, ne da uputi toplu rije~ i uznemirenim gra|anima [irokog koji su tako|er bili prestravqeni dramati~nim doga|ajima, nego da pomogne navija~koj skupini kojoj se priklonio. E pa da li ovdje treba dodatno sa`aqewe nad “dobrim“ politi~arom koji je u funkciji potpredsjednika Federacije hrlio u pomo} samo navija~ima iz jednog dijela Fede ra ci je? Kao da opet imam osje }aj da ni ti Fe de ra ci ja ni ti RS ni ti bi lo {to drugo ne postoji izvan Sarajeva. I ako postoji takvo ne{to onda je to samo izvor zla. naravno osim navija~a na nogometnom terenu, krdo i stoka su svi oni koji slijede politi~are koje su birali, jer se priklawaju wihovim politi~kim opredjeqewima. Krdo i stoka su oni koji slijede legitimno izabrane politi~ke lidere, ali i svi oni, pou~ava nas vrli sarajevski satiri~ar, koji su prisustvovali sprovodu patrijarha Pavla. Ta “mo}na navija~ka masa“ je i{la na sprovod jer je “morala da tuguje“ “jer zna se ka ko pra vo sla vna crkva vla da i onim

I

PI[E: Sawa VLAISAVQEVI]

Kao da opet imam osje}aj da niti Federacija niti RS niti bilo {to drugo ne postoji izvan Sarajeva. I ako postoji takvo ne{to onda je to samo izvor zla. Krdo i stoka su oni koji slijede legitimno izabrane politi~ke lidere, ali i svi oni, pou~ava nas vrli sarajevski satiri~ar, koji su prisustvovali sprovodu patrijarha Pavla mawinskim katolicima, muslimanima i ate is ti ma“. Ovi re ci su, pre tpos tavqam, tako|er trebali da imaju satiri ~ni efekt, sa mo {to je ~i ta oci ma prethodno morao da zamre svaki smisao za humor. Niti smrt najvi{eg vjerskog poglavara nije sveta ili je to samo neki duhovi ti obrat? [te ta {to ova kvih satiri~nih obrata nije bilo povodom sahrana nekih ratnih poglavara, kada su dese ti ne gra |a na po ho di le spro vod i ne mare}i u tom trenutku za hrvatske i srpske mawine u Sarajevu. Ba{ satira umije da sledi krv u `ilama. (Autorka je direktor Centra za kulturu dijaloga BiH)

Komentari ~italaca

Prijete}i pamflet Isto~noj Ilixi Ko o ~emu, Mesi} o Republici Srpskoj i Dodiku. Ni u Wema~koj, poslije razgovora sa predsjednikom Horstom Kelerom, hrvatski predsjednik nije se suzdr`ao da ne ka`e kako Dodik “nastavqa politiku Slobodana Milo{evi}a“. O~ito je prijatnije zavirivati preko tu|eg plota i komentarisati stawe u susjednoj avliji, nego sre|ivati stawe u svojoj. I pored toga {to Hrvatsku potresaju afere “Podravka“, “Hrvatske autoceste“, predsjedni~ki kandidati u svojim kampawama tra`e pomilovawe ratnog zlo~inca, u medijima se jo{ uvijek ~uju tonovi netrpeqivosti prema svemu {to je srpsko, o povratku Srba i wihove imovine sve se mawe pri~a - Mesi} “sre|uje“ stawe u BiH. Veliki “demokrata“ bi posegao za nedemokratskim mjerama. Zapravo, sam wegov nastup dovoqno govori kakvo on ima mi{qewe o BiH, kao dr`avi koju navodno brani. On koji ka`e da Dodik ne priznaje BiH, prvi je ne priznaje i povrh toga... ne po{tuje. [email protected]

U dvobroju Va{eg lista od 14. i 15. novembra 2009. godine u rubrici “Komentar ~italaca“ objavqen je tekst pod naslovom “Iliya sabotira saradwu sa Bawom Lukom“, koju je potpisao dr Bo`idar Avlija{. S obzirom na to da je u tekstu komentarisan rad op{tinske administrativne slu`be i mene li~no, prinu|en sam da na ovaj na~in demantujem ovaj krajwe tendenciozan, politi~ki obojen, uvredqiv i prijete}i pamflet. Odgovorno tvrdim: Op{tina Isto~na Iliya je u proteklih pet godina iz reda nerazvijenih pre{la u red sredwe razvijenih op{tina. Kao jedna od rijetkih op{tina u BiH, 2008. godine je op{tinska administrativna slu`ba dobila sertifikat od OEBS-a koji potvr|uje osposobqenost za realizaciju projekata gra|ana sa lokalnom upravom. Preko Ministarstva za qudska prava i izbjeglice BiH u proteklih pet godina je realizovano cca 400.000 KM za

projekte pomo}i i zbriwavawa izbjegli~koj populaciji. U saradwi sa Ministarstvom porodice, omladine i sporta RS realizovan je projekat izgradwe ku}e za sedmo~lanu porodicu Vu~ini}. Kroz partnerski odnos sa Ministarstvom rada i bora~ko-invalidske za{tite permanentno se stambeno zbriwavaju porodice poginulih i invalida, itd. Lokaciju za izgradwu Dr`avnog zatvora na Naklu je Ministarstvu pravde BiH dodijelila Skup{tina op{tine u zakonom propisanoj proceduri, a za tu odluku su glasali i predstavnici politi~ke partije ~iji je aktivni ~lan gospodin Avlija{. Kada je u pitawu op{tinska redakcija za izradu Enciklopedije RS ~iwenice su sqede}e: Op{tinska Redakcija je formirana u skladu sa Zakonom o enciklopediji RS (“Sl. gl. RS“ 38/07). Urednik op{tinske redakcije dr Goran Mutabyija me obavijestio da je redakcija tokom juna 2009. godine usvo-

jila metodologiju i po~ela sa radom. S tim u vezi gospodin Avlija{ je zadu`en da obradi pojmove vezane za privredne institucije i dio znamenitih istorijskih li~nosti sa podru~ja na{e op{tine u periodima 1914-1918. i 1941-1945. Ni~im izazvan i mimo uputstava op{tinske redakcije gospodin Avlija{ je sa~inio Azbu~nik Vojkovi}a po metodologiji koju je sam osmislio i isti dostavio “na ruke na~elniku op{tine“. Evidentno je da je tema proma{ena. Verzija koja je dostavqena bila je prepuna povr{nih i pogre{nih ~iwenica i gramati~kih gre{aka. Uva`eni “nau~ni i stru~ni radnik“ bi trebao znati da se Azbu~nik ne sa~iwava za dio op{tine, ve} je to spisak azbu~nim redom slo`enih pojmova koji se odnose na prostor op{tine u cjelini. Predrag Kova~, na~elnik op{tine Isto~na Iliya

GLAS PLUS 28. i 29. novembar 2009. 3

Doga|aj sedmice

23. 11 - 27. 11.

Srpski politi~ari u Sarajevu izlo`eni prijetwama

23. 11. Republika Srpska mo`e da bude motor razvoja, a ne opasnost po BiH, izjavio je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN u Wujorku predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri}. Podnose}i izvje{taj SB UN o stawu u BiH, visoki predstavnik Valentin Incko politi~are iz RS optu`io je za opstrukcije u sprovo|ewu reformi. - Nisam u izvje{taju visokog predstavnika mogao da prona|em niti jednu pozitivnu stvar u vezi sa RS i wenim institucijama, iako je op{te poznato i priznato da je RS funkcionalniji i efikasniji dio BiH - rekao je [piri} pred UN. Incko je u Wujorku, na sjednici SB UN, kazao da je napredak u BiH blokiran zbog nerije{ene politi~ke debate i da su uporne opstrukcije koje dolaze od nekih politi~ara iz reda srpskog naroda doprinijele odga|awu sprovo|ewa kqu~nih reformi.

24. 11.

25. 11.

Predrlamenta stavni~ki dom Pa we Sadika va no e im je o di zBiH potvr novog ministra be ta za A SD iz }a vi vje Sa Ahmeto g }e ju va nika predsjeda bjednosti i zamje ministara BiH. protiv i jeglasova “za“, {est 27 sa na se ne do Odluka je dnim uzdr`anim. @ivkovi} rekao je da rad estavni~kog doma Milo Predsjedavaju}i Pred u pred ~lanovima Komisije za pripremu im . vju SD ter SN in ju na va qa vi} to vo ji zado je Ahme stara dao odgovore ko } rekao je da je nornovawa Savjeta mini bi SNSD-a Drago Kala [ef kluba poslanika sawe predstoje politi~ke konsultacije i gla kvo rancije SDA da malno da za ova da su dobili ~vrste ga dogovori. Naglasio je ti imenovan na mjesto direktora }e Zoran Tegeltija bi oporezivawe, a da }e Uprave za indirektno enovawe direbiti zavr{eno i im ktora RAK-a.

Za ubrzawe evropskog puta BiH potrebne su skromne promjene Ustava, rekao je generalni direktor za inostrane i spoqnopoliti~ke poslove pri Generalnom sekretarijatu Savjeta Evropske unije Robert Kuper. On je lideru SNSD-a Miloradu Dodiku dostavio novi prijedlog ustavnih promjena i rekao da je dokument sa~iwen zajedno sa SAD i da je dizajniran tako da obezbijedi kompromis, a ne da se favorizuje bilo koja strana u BiH. Dodik je kazao da }e predstavnici RS saop{titi svoj stav o ovom dokumentu poslije razmatrawa wegovog sadr`aja. - Iako RS nije zainteresovana za reforme Ustava, ipak, voqeli bismo da u BiH do|e do odre|enog sporazuma o eventualnim ustavnim promjenama - naveo je Dodik. Kuper je pomenuti dokument uru~io i predstavnicima PDP-a.

26. 11.

27. 11.

Predje Boris Tadi} bi Sr ik sjedn adu da premijer ri gr o izjavio je u Be da se bo Dodik ima pravo Srpske. Srpske Milorad ke i bl pu Re terese za legitimne in san sa tvrdwom hrvatskog predsjegla sa je ni da o ka obodan Milo{evi} Tadi} je ista odik radi kao i Sl risne i da ne sa“D da }a si e M na pa je dnika St jave nisu ko ijeniv{i da takve iz procesa. oc , H” Bi wu pa je ci na liti~kog gledavaju cjelinu po korisno ni dobro ni za jednu je ni To H. Bi li de po nacionalnim - Niko ne mo`e da je protivno srpskim o zna da To H. Bi za mo sa ne , br ~ovek i veoma do zemqu u okru`ewu pskog je veoma odgovoran interesima. Dodik poteze koji su protivni interesima sr ti ~i di}. nije dobro povla naroda - rekao je Ta RS da “radi na je mi optu`io pre ra tike koju Mesi} je u Berlinu je to “nastavak poli i razbijawu BiH” i da al }, vi Milo{e je vodio Slobodan . n“ ~i na drugi na

Ruska dr`avna kompanija “Zarube`weft“ i “Weftegazinkor“ investira}e do 2015. godine oko milijardu evra u Rafineriju nafte Brod, Rafineriju uqa Modri~a i preduze}e “Petrol“ sa benzinskim pumpama. Ovo je povodom sve~anog obiqe`avawa prve godi{wice ponovnog pokretawa proizvodwe u ovoj kompaniji rekao predsjednik “Weftegazinkora“ Jurij Leonidovi~ Smirnov. On je za sqede}u godinu najavio planirano pro{irewe kapaciteta za preradu sirove nafte i proizvodwu naftnih derivata po evrostandardima, a do po~etka 2011. godine pu{tawe u rad nove linije za preradu nafte u Rafineriji Brod kapaciteta tri miliona tona godi{we, ~ime }e ruska kompanija ispuniti svoje obaveze u okviru druge faze ugovora. Zahvalio je premijeru RS Miloradu Dodiku i Vladi RS {to su podr`ali ovaj projekat, kao i Savjetu ministara BiH za razumijevawe.

Majki}evoj 150 prijetwi smr}u

To je stra{na poruka upu}ena ne samo meni ve} svim predstavnicima u RS, kazala Du{anka Majki}

PI[E:MILAN MIQU[ [email protected]

Srpski politi~ari i predstavnici RS u Sarajevu izlo`eni su sve u~estalijim prijetwama. Tako je zamjenik predsjedavaju}eg Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Du{anka Majki} dobila 150 prijetwi smr}u tokom gostovawa u emisiji “Odgovorite narodu“ Federalne televizije. U Kabinetu ~lana Predsjedni{tva BiH iz RS Neboj{e Radmanovi}a ka`u da i wemu svakodnevno sti`u prijete}e poruke. - U brojnim pismima i porukama koje su dostavqane elektronskom po{tom Kabinetu prijeti se na razne na~ine ~lanu Predsjedni{tva BiH iz RS, a prijetwe u~estalo sti`u ~im Radmanovi} gostuje u nekoj televizijskoj emisiji - ka`u u Radmanovi}evom kabinetu. Majki}eva ka`e da joj je u Federalnoj televiziji saop{teno da je od 200 poziva, koliko joj je tokom emi si je upu }e no, bi lo 150 prijetwi smr}u. Ona je navela da je FTV zbog toga pozvala specijalnu jedinicu Federalne policije, koja je ispratila do entitetske granice. Tema emisije je bila obiqe`avawe 25. novembra, Dana ZAVNOBiH-a, koji dio FBiH u kojem su ve }in ski Bo{waci obiqe`a va kao dan dr`avnosti BiH. - To je stra{na poruka upu}ena ne samo meni ve} svim predstavnicima u RS. Te{ko je raditi u ovakvim uslovima, gdje vam prijetwe sti`u sa svih strana - kazala je Majki}eva. Dodala je da nema argumenata za toliki bijes. - Zastupam interese svog naroda i to je moja obaveza. Ovim se srpskim politi~arima u BiH `eli zabraniti da zastupaju interese svog naroda i otvoreno govore ono {to misle - istakala je Majki}eva. Por tpa rol MUP-a Kan to na Sarajevo Irfan Nefi} potvrdio

je “Glasu Srpske“ da je FTV prijavila sarajevskoj policiji da su Maj ki }e voj upu }e ne pri jetwe smr}u tokom wenog gostovawa na ovoj televiziji. - Tokom wenog gostovawa na FTV-u, telefonskim pozivima je ozbiqno zaprije}eno da }e biti ugro `en wen `i vot i da }e na zgradu FTV-a biti ba~ena bomba. Policija je odmah stigla na lice mjesta, osigurala zgradu i provjerila telefonske pozive u kojima je Majki}evoj prije}eno smr}u - rekao je Nefi}. I zamjenik ministra inostranih poslova BiH Ana Tri{i}-Babi} ka`e da se ne osje}a bezbjedno u Sarajevu.

PRIJETWE smr}u upu}ene i [piri}u, Dodiku... - O~igledno je da predstavnici RS nisu dobrodo{li u Sarajevu. Na nas se gleda kao na nu`no zlo. Ni sam di rek tno do bi ja la prijetwe, ali bezbjednosna situacija u Sarajevu je ozbiqno pogor{a na u posqedwe vri je me i srpskim predstavnicima zaista nije lako raditi u takvim uslovima - kazala je Ana Tri{i}-Babi}. Poslanik SDS-a u Parlamentu BiH Savo Eri} kazao je da postoji opasnost da takve prijete}e poruke podstaknu pojedince sa radikalnim stavovima na konkretan napad. Predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri} tako|e je u oktobru ove godine dobio pismo u kojem se wemu i wegovoj po ro di ci pri je ti lo smr}u, a i premijer RS Milorad Dodik dobio je nekoliko pisama u kojima mu razne organizacije i pojedinci iz FBiH prijete smr}u. Sve ove pri jetwe pre dmet su is tra ge MUP-a RS, FMUP-a i dru gih bezbjednosnih agencija, ali rezultata jo{ nema.

4 28. i 29. novembar 2009. GLAS PLUS FOTO: A. AN\I]

Matija Be}kovi}, kwi`evnik

Patrijarh Pavle najomiqenija i najubedqivija li~nost na{eg Od mnogih susreta sa Patrijarhom Pavlom jedan od onih dok je le`ao u bolesni~koj posteqi, nekako mi se sam izdvaja u ovom ~asu. Ve} je veoma te{ko govorio, a tela gotovo nije ni imao. Kad smo na odlasku zatra`ili blagoslov, svojom iznemo}alom rukom zakrstio je vazduh tako spokojnim i sigurnim pokretom kao da je u wega uneo svu snagu koju je imao u sebi da mi se ~inilo da }e on i{~eznuti a taj krst tu zauvek ostati RAZGOVARALA: VAWA [TRBAC [email protected]

U

vreme op{te grabe`i kad tolikima nikad nije dovoqno ma ko li ko bla ga da su zagrabili i naslagali na{ao se jedan kome nije trebalo ni {ta. I od ce log materijalnog bogatstva koje

je stekao za svojih 95 godina `ivota, Patrijarh Pavle testamentom je sinovcu ostavio jedan budilnik. Taj budilnik je simbol i onoga {to je ostavio svome narodu, kako bi uvek dr`ao budnom svoju du{u i svoju savest. Rekao je ovo u intervju za “Glas Srpske“ istaknuti

srpski pjesnik Matija Be}kovi}, ~ija besjeda povodom upokojewa Wegove svetosti patrijarha srpskog gospodina Pavla, nije nikoga ostavila ravnodu{nim. GLAS SRPSKE: Imali ste mnogo susreta sa Wegovom svetosti patrijarhom srpskim Pavlom. Koji susret Vam se najdubqe urezao u pam}ewe? BE]KOVI]: Svaki susret s Patrijarhom Pavlom je neizbrisiv. To nije ~udo ako se zna da je Pa tri jarh Pavle ne samo najomiqenija ne go i na ju bedqivi ja li ~nost na{eg vremena. ^ovek prefiwene usmenosti i viso ke pi sme nos ti. Wegov glas je bio pro du hovqen isposni{tvom, wegova prirodna naracija do{la je iz kwiga i duhovnog pesni{tva. Od mnogih susreta jedan od onih dok je le`ao u bolesni~koj posteqi, nekako mi se sam izdvaja u ovom ~asu. Ve} je veoma te{ko govorio, a tela gotovo nije ni imao. Kad smo na odlas ku za tra `i li bla go slov, svo jom iznemo}alom rukom zakrstio je vazduh tako spokojnim i sigurnim pokretom kao da je u wega uneo svu snagu koju je imao u sebi da mi se ~inilo da }e on i{ ~e znu ti a taj krst tu zauvek ostati. GLAS SRPSKE: [ta zna ~i upo ko jewe Wego ve sve tos ti pa tri jar ha srpskog go spo di na Pa vla za Srpsku pravoslavnu crkvu i srpski narod? BE]KOVI]: Niko nije

ti{e govorio a da se daqe ~uo; niko s mawe re~i nije re kao vi {e, ni ko ni je la k{e ho dio zemqom a da je ostavqao dubqe tragove; niko nije bio maweg rasta a da se video s ve}e daqine! Otuda, ni vi {e qudi ni ve }e ti{ine nego na wegovom pogrebu!

NI VI[E qudi ni ve}e ti{ine nego na wegovom pogrebu GLAS SRPSKE: Jesu li Srbi izgubili najve}i duho vni oslo nac u ovom te {kom vremenu? BE ]KO VI]: Oslo nac nismo izgubili nego smo ga jo{ vi {e ut vrdi li i ste kli. Zemqa nije na gubitku dok je nebo na dobitku. GLAS SRPSKE: [ta je to {to sad kada je srpski patrijarh upokojen Srbima mo`e da bude melem za du{u? BE ]KO VI]: U na {e vreme qudi ne veruju i ne veruju da neko veruje. Patrijarh Pavle je verovao i svi su mu verovali da veruje. A kad takav ~ovek veruje i qudi veruju da veruje onda wegova vera postaje temeq wihove vere tako da po~nu da veruju i u onog u koga on veruje. GLAS SRPSKE: Pa tri jarh Pa vle je naj svje tliji primjer kako treba bi ti hri{ }a nin, sve {te nik, ali je ~esto isticao kako prije svega treba biti ~ovjek. Koliko su wegove ri je ~i do prle do onih

Matija Be}kovi}

fascinirani kada je rije~ do kojih treba da dopru? BE]KOVI]: To je ceo o Wegovoj svetosti ? BE]KOVI]: Sve je resvet video prilikom wegovog po sledweg is pra }a ja. ~eno u odgovoru onog deteta Pozvani od samih sebe qudi koje je na pitawe ko je ovo su stajali u kilometarskim reklo: “To je Patrijarh srko lo na ma. I vo le li su da pski Pavle - budimo qudi!“ GLAS SRPSKE: Ko je stoje {to du`e kako bi na wegov odar pri lo `i li i su to ri je ~i Wego ve sve taj mali podvig. Patrijarh tos ti pa tri jar ha srpskog je govorio da bi dao dve zi- Pa vla ko ji ma srpski na me za jedno leto. I nebo mu rod treba da se rukovodi? BE]KOVI]: To je deje u sred ove posledwe zime dalo nekoliko svetlih let- finicija kosovskog zaveta wih dana da je mogao posle- koju je dao Patrijarh Pavle. dwi put da pro |e kroz To je uje dno re~ ko ju pre Beograd u otvorenom kov~e- wega nije rekao niko, a kagu. I da mu lice sve vreme mo li du ho vni vo |a je dnog naroda. bu de kao da spava. G L A S SRPSKE: Matija Be}kovi} Da li su Srbi spre Bogorodica Trojeru~ica mni da sli je de pri mjer Wego ve sve tos ti, Ja ti ne do|oh, brza pomo}nice, paze}i upravo po rije- Da bi mi otse~enu {aku zamirila, Niti da te nosim ku}i, Svemo}nice, ~ima patrijarha da se Da bi zava|enu bra}u izmirila... “na{ih dela ne postiI{~upane su mi ruke iz ramena, de na{i preci“? BE]KOVI]: Vero- Ku}a rasku}ena, a bra}a poklana, va li smo da ta kav sr- Pa si|oh do svog najdoweg kamena pski narod postoji, ali Da sebe tra`im, Majko sa tri dlana. ga takvog nismo videli Jedino ovde, Carice Nebesa, pre sahrane Patrijarha Na mom jeziku se moli bez zastanka, Pa vla. Dve go di ne je I ne la`e ni{ta, i ne jede mesa, on le `ao na bo le sni - I osam vekova posti bez prestanka. ~koj posteqi izgleda i za to da se na rod pri - I kad bi mi zemqu i jezik zbrisali, pre mi da ga is pra ti Sve, sem ove stope na kojoj sad stojim, onako kako ga je ispra- Znam: jo{ se iz qudi nismo ispisali, A dok tebe ima da i ja postojim. tio. GLAS SRPSKE: Hilandar 1976. godine Proteklih dana mnogo se pisalo i pri~alo o `i vo tnom pu tu pa tri jar ha srpskog Pa vla? [ta je ono ~i me ste Vi

DEFINICIJA KOSOVSKOG ZAVETA koju je dao Patrijarh ujedno re~ koju pre wega niko nije rekao

GLAS PLUS 28. i 29. novembar 2009. 5

Borike kod Rogatice jedina ergela u Bosni i Hercegovini za uzgoj arapske i bosansko-brdske pasmine

U ergeli se uzgaja 110 grla. Me|u wima su 43 grla arapskog porijekla, dva ponija i 65 “bosanaca“. Najstarije grlo u ergeli je kobila 651 Mica sa 23 godine i pastuv 86 Lenkoran, koji je sakupio 20 godina PI[E: SRETEN MITROVI] [email protected]

R

o ga ti ca je po zna ta po krompiru, kajmaku i odli~nom jagwe}em me su. Ipak, najpoznatija je po kowima, koji se ve} punih stotinu godina uzgajaju na Bori~koj viso ra vni ukotqenoj izme |u Drine i planina Sjeme} i Devetak. Ergela na Borikama, koja se na la zi u sas ta vu AD “Agrokombinat“ iz Rogatice, datira od 1895. Tada je ovdje po ~eo dr`a vni uz goj kowa arapske pasmine. Trinaest godina kasnije iz okoline Gora`da na Borike su do{li i kowi bosansko-brdske pasmine i od te 1908. iz ovog kraja u narodni uzgoj, ali i za privredu, vojsku i druge potrebe, dolaze visokorasni kowi po kojima je BiH postala poznata, ne samo u regionu ne go i u Evro pi, tvrde stru~waci kojim je kow interes na bilo koji na~in. Bori~ka ergela imala je mukotrpan razvoj. Padala je skoro do uni{tewa u Prvom, Dru gom i posqedwem ra tu. Za hvaquju }i sa mo qubi teqima kowa i tra di ci ji, ona je dizana iz pepela. - Zabiqe`eno je da je poslije prvog velikog rata linija pastuva bosansko-brdske pa smi ne, obnovqena 1926. kupovinom “Mi{ka 7“ od jednog seqaka u Rakitnici kod Ro ga ti ce, pri ~a in `ewer poqoprivrede u pen zi ji

Mladen Vitomir, koji je jedan dio radnog vijeka proveo u brizi o kowima u ergeli na Borikama.. Ili, dodaje on, poslije Drugog svjetskog rata profesor Fahrudin Hrasnica iz Sarajeva podigao je bori~ku ergelu vra}aju}i iz raznih kra je va ta da{we Ju go sla vi je, Aus tri je pa i Wema~ke numerisane kowe koji su nosili oznake porijekla sa Borika. Zlatne godine ergele na Borikama bile su sedamdesete i osamdesete pro{log vijeka. Tako, na primjer, 1979. brojala je 380 grla sa sedam rodova kobila arapske i isto toliko rodova bosanskobrdske pa smi ne i sa {est razli~itih uzgojnih linija pastuva. - I posqedwi rat bio je ka tas tro fa lan za bo ri ~ku ergelu. Odnio je vi{e od jedne tre }i ne pre dra tnih grla. Po se bno su stra da le kobile, pa je potpuno nestao rod “Kefija“ i “Nasira“, a kraj rata nije do~ekao podmladak nijednog roda kobila. Ili je sa majkama stradao u minskim poqima na i oko Borika ili su ih pojeli vukovi iz Jun~a, Mednika, Sjeme}a i drugih okolnih {uma, kazuje poqoprivredni tehni~ar i dugogodi{wi rukovodni ra dnik u er ge li Radomir - Ra{a Vu~ak. O`ivqavawe rada ergele u poratnom periodu bio je sa svega 50-tak grla slabe kondicije, zdravqa i rasne pripadnosti. Ali, ostalo je mati~no krdo kobi la i

Ergela Borike

jedne i druge pasmine. Kod arapskih kobila tu su bile Kadina, Luna, Hamdani, Obajan i Elhafi, a kod “bosanki“ Mica, Iskra, Medina, Morina, Zorka, Una i Vidra. Pas tu vi pe piweri su imali vi{e sre}e. O wima je vo|eno ne{to vi{e brige i najve}i broj je sa~uvan u li ni ja ma sa bih, ga zal, si glavi i lenkoran u arapskoj i Mi{ko i Barut u bosansko-brdskoj pasmini.

MATI^NA evidencija za sva grla U er ge li se uz ga ja 110 grla. Me|u wima su 43 grla arapskog porijekla, dva ponija i 65 grla “bosanaca“. Najstarije grlo u ergeli je kobila 651 Mica sa 23 godine i pastuv 86 Lenkoran, koji je sa ku pio 20 go di na uz zapa`en broj pripusta koji

Po ni qubi mac naj mla |ih po sje ti la ca

FOTO: S. MITROVI]

su donijeli na svijet veliki broj grla ove linije sa grlom Lenkoran 96, koji je ro|en 2002. i ve} je dvije godine u pripustu, pri~a Ra{a Vu~ak. - Za sva grla, dodaje on, vodi se stroga mati~na evidencija. Zna se ime majke i oca, go di na ro |ewa, sva ki pri pust i `dri jebqewe... Po {to u er ge lu go di na ma ni je do {lo ni je dno no vo grlo pastuva, “svje`a krv“ je hitno potrebna. Ve} se do{lo do krvnog srod stva u tre}em i ~etvrtom koqenu, a to kod kowa vu~e unazad. Vu~ak kazuje da je u {talama ergele trenutno devet pastuva za priplod, pepiwera, kako se to ovdje naziva. Sva ostala grla su na slobodnoj pa{i. Mladi ~ekaju komisiju kaja }e odrediti grla za dr`awe u er ge li i ona ko ja }e se po nu di ti tr`i {tu, koje je {irom biv{e Jugoslavije, osim Vojvodine, u koju, koliko se zna, nikad, osim na Novosadski velesajam, gdje su uvijek ocjewivani {ampionskim nagradama, nije po{lo nijedno grlo. Ina~e, ergelu na Borikama, kao i sve druge, pritisle su ovovremenske te{ko}e iza zva ne re ce si jom i eko nomskom krizom. Sa privati za ci jom od dr`a vne pre{la je u privatni posjed. Gazde gledaju svoj interes i kowima sve mawe nude. Osim sijena i ne{to zobi sve drugo je na ka {i ~i cu. Ne do voqan broj radnika ne mo`e da im pru`i ni odgovaraju}u hi gi jen sko-zdrav stve nu za {titu. Zbog toga su im preli je pe gri ve i ko sma ti repovi pokupili sav ~i~ak po bori~kim prostranstvima, a mnogim `elu~ano-crije vne bo les ti odu zi ma ju

Mawe` U mawe`u pred okom kamere pro{ao je sivac Gazal, stari i mladi dorat Lenkoran arapskog porijekla i “bosanac“ Mi{ko sa kao gar masnom crnom bojom dlake. Ne zna se koji je qep{i, ~ije su nozdrve {ire, koji ja~e i qep{e r`e i wi{ti. Nadrealna slika i osje}aj. Kakav “punto“ ili “mercedes“?! snagu i qepotu. O opremi da se i ne govori. Od rata tra`i obnovu od ulara do sedla i fijakera, koji jo{ uvijek ide na to~kovima od nekog biv{eg “juga“... Uz Ra {u Vu ~a ka, kao “{e fa“, ko ji je la di ca za sve, pa i ve te ri nar ske po slo ve, osim hi rur {kih za hva ta, tre nu tno er ge lu opslu`uju tri radnika. Momir Ku {i} i Ste vo Bo jat, koji su uz bori~ke qepotane

od davne 1975. Tu je i 22-godi{wi Radomir [arenac sa nepunih pet godina rada u {talama i sa kowima. Svi oni su vrlo popularni me|u kowima. Uzajamno se vole i po{tuju. Ra{a Vu~ak ka`e da su kowi vrlo inteligentne i pametne `ivotiwe. Ako im se pru`i qubav, oni je stostruko uzvra}aju. Kow, tvrdi on, osjeti kad ga ~ovjek iskreno voli i on vra}a istom mjerom.

Paradna {tala Ergela na Borikama je i u slu`bi turizma. U paradnoj {tali, koja je u neposrednoj blizini hotela “Borike“, nalazi se sedam grla elitnih jaha}ih kowa “arapa“ i “bosanaca“, dva ponija za obuku djece u jahawu i dva kowa za vo`wu fijakera u qetnom i saonica u zimskom periodu. - Po{to je zamro turizam na Borikama, i pored skromnih cijena za jahawe i vo`wu fijakerom, zara|eno ne mo`e ni hranu kowima da obezbijedi, a gdje je na{ rad - pita se Ra{a Vu~ak.

U ERGELU godinama nije do{lo nijedno novo grlo pastuva, “svje`a krv“ hitno potrebna

6 28. i 29. novembar 2009. GLAS PLUS

Odlikovawa, ordewe i

Orden vrijedi onoliko

Insistirao sam, i mislim da sam u tome uspio, da ordene ne dobijaju samo politi~ari i li~nosti koje su eksponirane u javnosti i medijima ve} i, kako se to ka`e, obi~ni qudi koji su svojim radom i djelima pomogli drugima, pokazali plemenitost, po`rtvovawe i nesebi~nost, rekao Rajko Kuzmanovi} PI[E: DEJAN VUJANI] [email protected]

O

dli ko vawe vri je di ono liko koliko vrijedi djelo ono ga ko me je odlikovawe dodijeqeno. Odli ko vawem kao po se bnim znakom javnog priznawa i nagrade izra`ava se zahvalnost zaslu`nim li~nostima za wihova hrabra djela, dostignu}a, po`rtvovawe ili pak lojalnost. Republika Srpska ima ukupno 15 ordena i sedam medaqa i predstavqaju priznawa za izuzetne zaslu ge ili dje la ko ja su po svo joj prirodi neponovqiva i jedinstvena, odno sno pri znawa za do bro obavqenu du`nost i slu`bu ili za u~estvovawe u odre|enom doga|aju. - Odlikovawa Republike Srpske dodjequju se onima koji su dali i daju doprinos prosperitetu i afirmaciji Republike Srpske na politi~kom, ekonomskom, kulturnom i sportskom planu, ali i pojedincima koji su pokazali li~nu hrabrost, humanizam i samopo`rtvovawe i doprinijeli razvoju tolerancije me|u qudima i narodima - ka`e predsjednik RS Rajko Kuzmanovi}. Ordewe i odlikovawe Republike Srpske ustanovqeni su 1993. godi ne i de fi ni sa ni Us ta vom Republike Srpske u kome se ka`e: “Or de ni su ja vno dr`a vno pri znawe Republike Srpske koje se dodjequje licima ili instituciji za izuzetne zasluge prema dr`avi.” Orden Republike Srpske je najvi{i orden. Ovaj orden mo`e da bude dodijeqen na ogrlici ili lenti. Orden na ogrlici se dodjequje {efovima stranih dr`ava, najistaknutijim li~nostima za izvanredan rad i zasluge te li~nostima i institucijama za zna~ajan doprinos u stvarawu Republike Srpske. Orden na lenti se dodjequje istaknutim pojedincima na naro~ite zasluge u razvoju me|udr`avne saradwe i za doprinos prema dr`avi. Orden Republike, izme|u ostalih, dobili su patrijarh srpski Pavle, nekada{wi predsjednik Milan Jeli}, ~lan Predsjedni{tva BiH iz Republike Srpske Neboj{a Radmanovi}, sada{wi predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik. - Orden Republike Srpske, po svojoj ekskluzivnosti, mo`e se porediti ravnopravno sa bilo kojim danas na svetu postoje}im ordenom

sa ogrlicom, kako po originalnosti idejnog re{ewa tako i u pogledu kvaliteta izrade. To je u pravom smislu re~i ko je je na {lo svoj skla dni izraz u slo`enoj heraldi~koj kompoziciji elemenata ogrlice, zlatnih reqe fno re zba re nih hrastovih i lovorovih grana sa plodovima, krune vizantijskog tipa iz epo he Ne mawi}a nad {ti tom sa dvoglavim orlom i spojem sa lepezastom krstoobraznom formom orden skog zna ka, ka kve da nas ne ma ni je dan or den izvan Re pu bli ke Srpske - ka`e istori~ar umjetnosti Radomir Stolica. Istori~ar @eqko Vujadinovi} navodi da su za izuzetne zasluge za Republiku Srpsku pojedinci, institucije i organizacije odlikovani ordenom Nemawi}a.

UZOR i podsticaj drugima - Ugla vnom ka ra kter voj nih odlikovawa imaju orden Kara|or|eve zvijezde i orden Milo{a Obili}a. Wego{ev orden dodjequje se za zasluge u obrazovawu, kulturi i privredi, a orden krsta milosr|a za me di cin ske za slu ge u ra tnim uslovima - dodaje Vujadinovi}. Orden Wego{a ima tri reda. Wime se odlikuju pojedinci, preduze}a, ustanove i druge organizacije za izvanredne radne podvige i zasluge u privredi, nauci i kulturi te duhovnom razvitku i op{tem napretku Republike Srpske. Ovaj orden dodijeqen je 1996. godine na sve~anoj sjednici Skup{tine u Palama svim poslanicima prvog saziva Narodne skup{tine Republike Srpske te svim premijeri ma i mi nis tri ma iz do ta da{wih saziva Vlade RS. Najve}i broj wih dobio je Orden Wego{a tre}eg reda. Orden Wego{a prvog reda dodijeqen je i medijima “Glasu srpskom“, agen ci ji Srna, Srpskoj radio-televiziji, “Srpskom Oslobo |ewu“, “Ja vnos ti“, kao i svim urednicima i ~elnim qudima tih medijskih ku}a i nekih lokalnih radio-stanica. Posthumno 2003. godine Ordenom Wego{a prvog reda odlikovan je @eqko Markovi}, ubijeni na~elnik Centra javne bezbjednosti Srpsko Sarajevo. Biv{i gradona-

Srbija i Crna Gora Dr`ave nastale poslije raspada socijalisti~ke Jugoslavije ustanovqavale su svoje simbole i odlikovawa. - Srbija je nedavno usvojila Zakon o odlikovawima. Ustanovqeni su Orden Republike Srbije, Orden srpske zastave, Sretewski orden, Orden zasluga za dr`avu, Orden belog orla sa ma~evima, Orden zasluga za odbranu i bezbednost, kao i medaqe i spomenice. U Crnoj Gori ustanovqeni su Orden Republike Crne Gore, Orden crnogorske velike zvijezde, Orden crnogorske zastave, Orden za hrabrost, Orden rada, medaqa za hrabrost, medaqa ~ovjekoqubqa, medaqa za zasluge kazao je @eqko Vujadinovi}. ~elnik Srpskog Sarajeva Predrag Lasica tako|e je posmrtno odlikovan 2005. godine Ordenom Wego{a drugog reda. Ordenom Wego{a tre}eg reda odli ko van je 2002. go di ne i ta da{wi {ef Kancelarije francuske am ba sa de u Bawoj Lu ci Iv Man vil. Man vil je prvi stra ni dr`avqanin odli kovan Ordenom Republike Srpske. Orden mu je dodijeqen za uspje{nu vi{egodi{wu diplomatsku misiju i unapre|ewe kulturne saradwe Republike Srpske i Francuske. Peter Handke, austrijski kwi`e vnik, odlu kom pred sje dni ka Srpske Rajka Kuzmanovi}a, 4. jula 2008. godine, povodom Vidovdana, odli ko van je Or de nom Wego {a prvog reda za priznati rad i zasluge za kulturni i duhovni razvitak kao i za posebne zasluge na poqu javne djelatnosti kojima se doprinosi op{tem napretku Republike Srpske. Dirigent, kompozitor i prosvjetni radnik Nemawa Savi} tako|e je no si lac Or de na Wego {a drugog reda. - Orden sam dobio za cjelokupne rezultate ostvarene u kulturi. Svakako da to imponuje, jer predstavqa svojevrsno priznawe za rad koji se svakodnevno ula`e u pripre mi i re ali za ci ji ra zli ~i tih kulturnih sadr`aja. Ovo odlikovawe do`ivqavam ne samo kao ~ast, ve} i obavezu da se ostane i daqe na visini zadatka - naglasio je Savi}.

Orden Svetog Save Ordenom Svetog Save u tri stepena Srpska pravoslavna crkva odlikuje najzaslu`nije za duhovni, prosvjetiteqski i humanitarni rad. Orden dodjequje patrijarh i Sveti sinod. Najvi{e odlikovawe SPC, Orden Svetog Save Prvog reda, nedavno je prilikom posjete Beogradu uru~en predsjedniku Ruske Federacije Dmitriju Medvedevu za doprinos jedinstvu vaseqenskog pravoslavqa i pokazanu qubav prema pravoslavnom srpskom narodu. Patrijarh srpski Pavle i Sabor SPC najvi{im Ordenom SPC Svetog Save Prvog reda odlikovali su 1997. godine prvog ministra vjera RS Dragana Davidovi}a. Najvi{e priznawe SPC - Orden Svetog Save Prvog re-

da ove godine na osve{tawu Hrama Hrista Spasiteqa u Bawoj Luci Sveti arhijerejski sinod dodijelio je premijeru RS Miloradu Dodiku. Orden Svetog Save drugog i tre}eg reda dodijeqen je ove godine i gradona~elniku Bawe Luke Dragoqubu Davidovi}u, biv{em predsjedniku Republike Srpske Draganu ^avi}u, aktuelnom predsjedniku Republike Srpske Rajku Kuzmanovi}u i predsjedniku Narodne skup{tine RS Igoru Radoji~i}u. Nosilac ovog ordena je i ministar civilnih poslova Sredoje Novi}, {ef Sekretarijata za vjere u Vladi RS Jovo Turawanin, na~elnik op{tine Bile}a Ranko Lu~i} i mnogi drugi.

Orden Republike Srpske na ogrlici

Orden Nemawi}a priznawe je koje se dodjequje jedinicama i pripadnicima oru`anih snaga Republike Srpske za istaknute vojni~ke podvige u oru`anoj borbi. Izuzetno se mo`e dodijeliti i gra|anskim licima zbog posebnog doprinosa u or ga ni zo vawu i vo |ewu od bra ne srpskog naroda i dr`ave. Orden Nemawi}a je osnovan u je dnom re du, ima svo ju or den sku zvijezdu i nosi se oko vrata. Biv{i na~elnik General{taba Vojske Republike Srpske generalpukovnik Momir Tali} odlikovan je Ordenom Nemawi}a i Ordenom Ka ra |or |e ve zvi jez de prvog re da zbog zasluga u otaybinskom ratu, posebno isti~u}i operaciju probijawa koridora. Pilot Vazduhoplovstva i protiv vaz du {ne od bra ne Re pu bli ke Srpske Erbez Branko posmrtno je odlikovan Ordenom Nemawi}a za osvjedo~enu hrabrost u borbi i juna~ki podvig tokom odbrane Republike Srpske. Pukovnik Milan Jovi}, komandant Prve majevi~ke brigade, posthu mno je odli ko van, kao i Mi lutin Najdanovi}. Or den Ka ra |or |e ve zvi jez de

Republike Srpske je vojno odlikovawe. Ovaj orden ima tri reda. Orden Ka ra |or |e ve zvi jez de se dodjequje za izvanredne uspjehe u komandovawu i rukovo|ewu jedinica ma oru `a nih sna ga Re pu bli ke Srpske u oru`anoj borbi. Mo`e se izuzetno dodijeliti u miru samo za izvanredne zasluge u rukovo|ewu i organizovawu oru`anih snaga. Orden Milo{a Obili}a ima jedan red, koji se dodjequje svim pripadnicima oru`anih snaga Republike Srpske bez obzira na ~in i rang, za osvjedo~enu hrabrost u borbi i za juna~ki podvig. Ovaj orden dodijeqen je posthumno pilotima kapetanu Branislavu Radulovi}u koji je poginuo u helikopteru sa oznakama Crvenog krsta koji je prevozio rawenike. Zajedno sa wim pored rawenika poginula je i cijela wegova porodica: su pru ga Biqana, k}er ka Bra nislava i sin Bojan. Orden Milo{a Obili}a uru~en je posthumno i svim majkama koje su u ratu izgubile dva i vi{e sinova. Orden krst milosr|a ima jedan red i dodjequje se kolektivima i pojedincima za naro~ito isticawe u po`rtvovawu i hrabrosti te we-

ORDEN REPUBLIKE SRPSKE, po svojoj ekskluzivnosti, mo`e se porediti ravnopravno sa bilo kojim danas na

GLAS PLUS 28. i 29. novembar 2009. 7

medaqe Republike Srpske

koliko vrijedi djelo

Orden Wego{a prvog reda

zi rawenika i bolesnika za vrijeme borbe. Ovim ordenom 1997. godine tada{wi predsjednik RS Biqana Plav{i} odlikovala je Kola srpskih sestara iz Stare Pazove, Nik{i}a i Bawe Luke koja su nesebi~no srpskom narodu pomagala svojim humanitarnim radom. Aktuelni predsjednik RS Rajko Kuzmanovi} ka`e da je insistirao i da smatra da je uspio u tome da ordene ne dobijaju samo politi~ari i li~nosti koje su eksponirane u javnos ti i me di ji ma ve} i obi ~ni qudi koji su svojim radom i djelima pomogli drugima, pokazali plemenitost, po`rtvovawe i nesebi~nost. [ef Kan ce la ri je za odli ko vawa RS Goran Yaji} navodi da su se me|u odlikovanima svih proteklih godina na{li zaslu`ni qudi i organizacije od politi~ara do radnika, qudi sa vi{e~lanom porodicom, sportisti, dobrovoqni davaoci krvi, kulturni radnici, privrednici. - Djela nekih qudi ne smiju pro }i ne za pa `e no. Na dam se da }e oni biti uzor i podsticaj drugima da, i u te{kim trenucima i isku{ewima ko ja `i vot stavqa pred nas, djeluju u skladu sa moralnim i qudskim principima, na~elima humanosti i civilizacijskim vrijednos ti ma. Te vri je dnos ti su nam danas, u ovo slo`eno vrijeme, potrebnije vi{e nego ikada do sada kazao je Kuzmanovi}.

POD ODLIKOVAWIMA podrazumijevaju se ordeni i medaqe - Ordeni su sredwovjekovna tekovina. Wihov nastanak i ime povezani su sa vite{kim i crkvenim redovima u nekim zemqama zapadne Evrope (lat: ordo-red). Pripadnici tih redova imali su pravo da na odje }i ili oklo pu no se po se bne oznake. Nazivi tih oznaka bili su i wihovi nazivi - poja{wava istori~ar @eqko Vujadinovi}. Dodaje da su ordeni raznolikiji, brojniji i rasko{niji od medaqa. - Naj~e{}e su izra|eni od plemenitih metala, a ponegdje su ukra-

Remek-djela srpskog modernog juvelirstva

{eni i dragim kamewem. Orig- inalno ordewe nosi se na sve~anoj odje}i i u sve~anim prilikama. U dru gim si tu aci ja ma za mjewuju ih sim bo li ~ni pra kti ~ni ji zna ci. Medaqe su dodjeqivane jo{ u antici - ka`e Vujadinovi}. Dodaje da su u Starom Rimu medaqama nagra|ivani hrabri i zaslu`ni vojnici. - Te medaqe zvale su se phalerae, pa se i jedna istorijska disciplina zo ve fa le ris ti ka. Me daqe su naj~e{}e kru`nog ili elipsastog oblika, izra|ene od raznih legura, a ponegdje i od zlata ili srebra ispri~ao je Vujadinovi}. Goran Yaji} dodaje da je predsjednik Republike Srpske taj koji donosi ukaz o dodjeli ordena i medaqa svim gra |a ni ma Re pu bli ke Srpske, a mo`e se dodjeqivati i stranim dr`avqanima. - Kancelarija odlikovawa prikupqa prijedloge i inicijative za dodjelu, obra|uje ih i prosqe|uje predsjedniku koji donosi odluku o dodjeli - rekao je Yaji}. On je dodao da se odlikovawa obi ~no do djequju dva pu ta go di{we, povodom Dana Republike i Vidovdana, s tim da se izuzetno mo`e dodijeliti povodom zna~ajnih datuma, kao {to su godi{wice. Rajko Kuzmanovi} isti~e da je primiti odlikovawe Republike Srpske ~ast i zadovoqstvo, ali smatra da je isto tako velika ~ast i zadovoqstvo dodijeliti odlikovawe. - Ordeni koje dodjequjem kao pred sje dnik Re pu bli ke pred stavqaju ~in zahvalnosti, pa`we i po{to vawa, ne sa mo pred sje dni ka Republike, ve} i najvi{ih institucija i svih gra|ana Republike Srpske - kazao je Kuzmanovi}. Istori~ar umjetnosti Radomir Sto li ca na vo di da se or den ski znaci u RS po svojim tipolo{kim karakteristikama oslawaju na poznate oblike pojedinih evropskih or de na uzi ma ju }i is to vre me no u obzir i srpsko likovno istorijsko nasqe|e u ovoj oblasti. - Kori{}eni su iskqu~ivo plemeniti metali zlato, srebro i poli hro mni emajl. Po vr{i ne emaj liranih delova ordena su pokrivene

nacionalnim bojama (crveno, plavo, belo), a isti izbor osnovnih boja vi di mo i u wiho voj kom po zi ci ji prilikom projektovawa lenti, lenti ca i tra ka za ta odli ko vawa objasnio je Stolica. Vladari su u pro{losti, prema ri je ~i ma @eqka Vu ja di no vi }a, odlikovawa dodjeqivali visokom plemstvu. - U 18. vijeku, a posebno poslije Francuske revolucije, odlikovawa se sve vi {e po ~iwu uslovqava ti stvarnim zaslugama. Osim podjele na ordene i medaqe, odlikovawa su se kasnije dijelila na vojna i civilna, ratna i mirnodopska, kao i na ona na mi jewena do ma }im ili stranim dr`avqanima. Neki ordeni ustanovqeni su u dva ili vi{e redova, odnosno stepena. U Evropi su ~esti ordeni sa pet redova, dok na primjer u Japanu ima ordena do osmog reda - rekao je Vujadinovi}. Prema wegovim rije~ima, u najpoznatija odlikovawa ubrajaju se francuski orden Legije ~asti, koji je ustanovqen 1802. godine; dodjequje se i stran ci ma, ima pet redova, koliko ima i Nacionalni orden zasluga. - U Velikoj Britaniji zna~ajan je Or den po dve zi ce, us ta novqen 1348. godine. Obavezno je wegovo vra}awe poslije smrti odlikovane

FOTO: S.ILI]

osobe. U Danskoj je poznat Orden slona, ustanovqen u 15. vijeku, u [vedskoj - Orden Serafima, ustanovqen u 18. vijeku, u Japanu Orden izlaze}eg sunca, u Egiptu Orden Nila, u Meksiku Orden aste~kog orla itd. U SAD se isti~u odlikovawa za vojne zasluge. Najpoznatija je Medaqa ~asti, ustanovqena 1861. godine - kazao je Vujadinovi}. On je dodao da u nekim dr`avama odlikovana lica pla}aju taksu za odlikovawe, a ponegdje je, poslije smrti odlikovanog lica, porodica du`na da vrati sva ili neka odlikovawa. Prema Vujadinovi}evim rije~ima, odlikovawa u Srbiji javqaju se od 1859. godine, kada je knez Milo{ ustanovio Medaqu za privr`enost. - Prvi srpski orden bio je Takovski krst, ustanovqen 1865. godine, povodom obiqe`avawa pedesetogodi{wice Drugog srpskog ustanka. Takovski krst je bio petostepeni orden. Ka sni je, 1883. go di ne, us ta novqeni su Or den be log or la i Orden svetog Save, koji se dodjeqivao za zasluge u prosvjeti, crkvenim djelima, kwi`evnosti i umjetnosti - naglasio je Vujadinovi}. Na petstogodi{wicu Kosovske bitke, 1889. godine, dodao je on, ustanovqen je Orden svetog kneza Lazara, da bi 1898. godine najvi{i

Orden zastave i Orden ~asti - Kako su odlikovawa Republike Srpske ustanovqena u ratnim uslovima, ukazala se potreba za uvo|ewem nekih novih odlikovawa koja bi bila prilago|ena iskqu~ivo mirnodopskim uslovima i zahtevima. Tako su prihva}eni predlozi za izradu Ordena zastave Republike Srpske sa zlatnim i srebrnim vencem koji je po rangu svrstan na tre}e mesto iza Ordena Nemawi}a. Usvojen je tada i Orden ~asti sa zlatnim i srebrnim zracima u rangu iza Ordena Wego{a - naveo je Radomir Stolica. rang dobio Orden kneza Milo{a Velikog. - Na stogodi{wicu Prvog srpskog ustanka ustanovqen je ~etvoros te pe ni Or den Ka ra |or |e ve zvez de, kao naj vi {e odli ko vawe Kraqevine Srbije. Cijewena odlikovawa bila su i Medaqa Milo{a Obili}a, ustanovqena 1913. godine i Albanska spomenica, dodijeqena onima koji su pre{li preko Albanije 1915. godine. Stvarawem Kraqevine SHS, Srbija je svoja odliko vawa uni je la u no vos tvo re nu dr`avu - rekao je Vujadinovi}.

Orden zastave Republike Srpske sa srebrnim vijencem

svijetu postoje}im ordenom sa ogrlicom, kako po originalnosti idejnog rje{ewa tako i u pogledu kvaliteta izrade

8 28. i 29. novembar 2009. GLAS PLUS

OBJEKTIV

GLAS PLUS 28. i 29. novembar 2009. 9

na Me}avniku

Sa otvarawa obdani{ta “Dr Nele Karajli}“

, Dr Nele Karajli} sKu ir Em e up frontmen gr g orchesin ok sm o “N i turica u dobio vrti} tra” na Me}avnik ~ime se svrstao nazvan po wemu, Felinija, Stenme|u Federika usa Lija, Dijega lija Kjubrika, Br le zvijezde po Maradonu i osta vi i druga go kojima ulice, tr }avnika Me a znamew Igre pod vedrim nebom nose ime

FOTO: D. TEODOROVI] Dr Nele: Kad nije univerzitet ponio moje ime, mo`e i vrti}

Gost obdani{ta Momo Kapor

Dr Neleta narodnim herojem proglasio Matija Be}kovi}

U neobi~nom obdani{tu mokrogorski mali{ani za sada ne}e pla}ati boravak

Uz obdani{te govo koje }e nositi we ed sr na ime, dr Nele za en { la og pr a Me}avnik je ga to ,i narodnog heroja ki pjesnik ps sr proglasio ~uveni javqeno i da . Ob Matija Be}kovi} i} na Mokroj jl ra Ka le Ne }e dr zasluge za Gori za sve svoje partiju narod, dr`avu i ik en om dobiti i sp

“Predstava” za najmla|e

DOK su djeca odu{evqeno aplaudirala Neletovoj gluma~koj bravuri, jo{ obja{weno da }e dr Karajli} u Drvengradu dobiti spomenik u bronzanom odlivku, upravo u pozi ski - skaka~a, sa isturenom dowom vilicom

10 28. i 29. novembar 2009. GLAS PLUS

NOVI OBLICI RATA

Festival autorskog filma

Pi{e: Nedeqko @UGI]

Rat filmskom industrijom Ako neko cijepa i uni{tava me|unarodno priznatu dr`avu, oni koji su je stvarali imaju pravo da je brane, po svim me|unarodnim zakonima, ali i nepisanim qudskim i Bo`ijim pravilima. Samo Srbi nemaju prava da brane dr`avu koju su stvarali. U Prvom svjetskom ratu izgubili su dva milionima qudi da bi stvorili Kraqevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. U toj dr`avi ista prava su imali Hrvati, Slovenci, muslimani, Arbanasi, Ma|ari, Rumuni i Romi. U Drugom svjetskom ratu Srbi gube 17.000 stanovnika bore}i se protiv fa{isti~ke okupatorske sile, da bi svi narodi koje smo nabrojali u{li u sastav Jugoslavije, kao ravnoPropagandni pravni, bez obzira {to ih rat protiv Srba je oko 60 odsto slu`ilo okupatoru (u borbi protiv kulminisan je Srba). Hrva ti su na kon filmskom 800-godi{we te`we dobiindustrijom iz li slobodu i svoj jezik. Pobo{wa~kog znato je da su muslimani Sarajeva, jer se sa Hanyar-divizijom u~estvovali u bici za Moskvu Srbi prikazuju na strani Nijemaca. kao divqaci U posqedwem ratu, oni sa kosturima koji su se borili na strani i no`evima fa{ista, nakon 3,5 miliu rukama, kao ona srpskih `rtava, bore qudi koji se protiv Srba stvaraju}i svoje nacionalne dr`ave. A nisu jo{ na Srbi koji to brane, proevolutivnom gla{avaju se fa{istima, stepenu okupatorima, koqa~ima i dana{weg naj go rim so jem na ze ma~ovjeka qskoj kugli, {to se svako dne vno ~u je od obi ~ne vijesti i izjave u medijima, do filmova kojim se to prenagla{ava. Srbi se progla{avaju genetskim ubicama, divqacima, planetarnim zlom. Ne {tede se ni veli~ine poput Wego{a, Vuka Karayi}a, Nikole Tesle, Mihaila Pupina, Sava [umanovi}a, Ive Andri}a, Me{e Selimovi}a, Emira Kusturice... Demokratski narodi su ugro`eni od wih jer su svijetu i wima donijeli progres. Me|u wima predwa~e mediji iz Federacije, ali i filmska industrija bo{wa~kog Sarajeva, prikazuju}i srpski narod kao prqave spodobe (mitska bi}a zla, izme|u qudi i `ivotiwa), pijane, zapu{tenih brada i kose, zakrvavqenih o~iju, sve u svemu kao zlo~ince koji u slijepom nagonu da uni{te sve one koji nisu Srbi, s no`em u rukama, sjekirama i mo tor nim `a ga ma, koqu mi roqubi ve i ne vi ne “bo{wake“. U svim tim filmovima, koje svijet nagra|uje, Srbi se prikazuju kao narod koji prate dvije zvjerske struje da koqu i siluju. Cifra o 22.000 silovanih muslimanki ne samo da nije ta~na, ve} je za svako krivi~no gowewe onih koji je pomiwu. A to ~ini i glumica Mirjana Karanovi}, koja samo jo{ nije dobila Povequ Kulina Bana. A i wu }e joj poslati iz duboke dubine vremena, kao svijetlu ta~ku u budu}nosti, prema kojoj treba da se kre}u “ugro`eni“ bo{waci. A “bo{waci“ bi inspiraciju za filmove trebali tra`iti u samima sebi, a ne u Srbima, jer imaju u bli`oj i daqoj istoriji toliko atraktivnih tema, sa puno klawa, silovawa i zvjerskih mu~ewa, da bi mogli zaposliti i mnogo mo}niju ameri~ku filmsku industriju. Evo nekih od tema: avanturisti~ki ratni film o Hanyar-diviziji, koja napada Moskvu i koqe, siluje i ubija ruski narod. Mo`e se napraviti film i o vartolomejskoj no}i u kojoj je izvr{en pokoq Jevreja u Sarajevu u Drugom svjetskom ratu. A mo`e se napraviti i film o koqa~kom obi~aju i odsijecawu srpskih glava od strane muyahedina u Sredwoj Bosni ili nabijawu djeteta na ra`aw u Bir~u. A mogao bi i ekskluzivan film o zava|enoj bra}i Hrvatima i muslimanima u posqedwem ratu, a najboqi bi bio onaj o sudbini Srba u Sarajevu i tri reda grobova poklanih Srba u grobqu “Lav“. Propagandni rat protiv Srba kulminisan je filmskom industrijom iz bo{wa~kog Sarajeva, jer se Srbi prikazuju kao divqaci sa kosturima i no`evima u rukama, kao qudi koji nisu jo{ na evolutivnom stepenu dana{weg ~ovjeka. Jasno je da je to samo odraz bolesne ma{te, jer da su bili takvi, ne bi bilo onih koji danas tako pri~aju. Oni snimaju filmove od kojih nero|ena djeca vri{te, a mrtvi nemaju mira.

Vladimir Paskaqevi}

Me|u filmovima u glavnom programu berlinski pobjednik “Mlijeko tuge“ peruanske rediteqke Klaudije Qose, “Ahil i korwa~a“ Take{ija Kitana, komedija “Riki“ Fransoa Ozona i “Ja, Don \ovani“ Karlosa Saure

PRIPREMILA: ALEKSANDRA RAJKOVI] [email protected]

F

estival autorskog filma u Beogradu, koji je otvoren 25. novembra i zavr{ava 2. decembra, okupio je stvaraoce iz regiona, ali i cijele Evrope. Qubiteqi sedme umjetnosti imaju priliku da u okviru 15. festivala pogledaju 51 film. Projekcije se odr`avaju, osim u dvorani Kulturnog centra, i u drugim beogradskim bioskopima. Festival je otvoren u srijedu uve~e projekcijom filma “Bijela traka“, ovogodi{weg kanskog pobjednika Mihaela Hanekea. Za nagradu “Aleksandar Sa{a Petrovi}“ i sedam hiqada evra takmi~i se 15 filmova. Me|u filmovima u glavnom programu su berlinski pobjednik “Mlije-

ko tuge“ peruanske rediteqke Klaudije Qose, “Ahil i korwa~a“ Take{ija Kitana, komedija “Riki“ Fransoa Ozona i “Ja, Don \ovani“ Karlosa Saure. Na festivalskom repertoaru su i novi filmovi Alana Renea “Divqe travke“ i Fatiha Akina “Soul Kitchen“, kao i film Vladimira Peri{i}a “Ordinary People“, dobitnika nagrade “Srce Sarajeva“ na ovogodi{wem “Sarajevo film festivalu”. Predsjednik Savjeta festivala Srdan Go lu bo vi} i ko pred sje dnik Stefan Arsenijevi} istakli su da }e jubilarno izdawe ove manifestacije pro te }i u zna ku vrlo kva li te tnih filmova, po~ev{i od sve~anog otvarawa sa “Bijelom trakom“ Mihaela Hanekea.

NOVA nagrada za mlade rediteqe U glavnom programu bi}e prikazan 21 premijerni film, od kojih }e se 15 ta kmi ~i ti za gla vnu na gradu “Ale ksan dar Sa {a Pe tro vi}“. Novina je nagrada za najboqeg mladog autora (do 35 godina), koja nije nov~ana, a uvedena je da bi se festival obavezao da otkriva nove nade, mlade umjetnike koji slijede svoje autorske svjetove.

U GLAVNOM programu 21 premijerni film, od kojih }e se 15 Narodno pozori{te Beograd

Nu{i}ev "Pokojnik" na sceni BEOGRAD - Probe za predstavu “Pokojnik“, koju je po tek stu Bra ni sla va Nu {i }a re`irao Egon Savin, uveliko su u toku na velikoj sceni Narodnog pozori{ta u Beogra du, pi {e na saj tu ovo ga pozori{ta. Premijera ovoga komada najavqena je za 26. decembar. U svom tuma~ewu “Pokojnika“ Savin ukazuje na to da je korupcija zahvatila najintimnija podru~ja `ivota, poput bra ~nih, quba vnih, pri ja -

teqskih i rodbinskih odnosa. On postavqa pitawe da li smo spremni da `rtvujemo vrijednosti li~nog `ivota, samo zato da bismo se odr`ali u sis te mu ko rup ti vnih dru{ tve nih iga ra. Ili, `rtvuju}i svoj opstanak u takvom dru{tvu, treba da odbacimo svoj identitet i odemo negdje drugdje, daleko od svijeta prevare, pqa~ke, izdaje i la`i. Uloge su povjerene Neboj{i Kunda~ini, Darku Tomovi}u,

Predragu Ejdusu, Qubomiru Bandovi}u, Borisu Pingovi}u, Radovanu Miqani}u, Na-

ta{i Ninkovi}, Zoranu ]osi }u, An |el ki Ris ti} i Ivani [}epanovi}.

GLAS PLUS 28. i 29. novembar 2009. 11

u Beogradu okupio ugledne stvaraoce FOTO: A. AN\I]

Premijera “32. decembra“

Sa otvarawa festivala

Me |u os tva rewima ko ja su se ve} do ka za la u svi je tu oda bran je ani mi ra ni film iz Aus tra li je “Meri i Maks“ Adama Eliota, koji je predstavqen na “Sandens festivalu“.

PREDSJEDNIK `irija ruski rediteq Sergej Dvorcevoj Iz re gi ona do la ze fil mo vi “Crnci“ Zvonimira Juri}a i Gorana Devi}a, “Kewac“ Antonija Nui}a (van kon ku ren ci je), ru mun ski omni bus “Pri~e iz zlatnog doba“... Film Vla di mi ra Pe ri {i }a “Obi~ni qudi“ bi}e prikazan na zatvarawu. Predsjednik `irija je ruski rediteq Sergej Dvorcevoj, koji je pro{le godine pobijedio na Autorskom festivalu sa filmom “Tulpan“, a ~lanovi Antonio Nui} (Hrvatska) i Na|a Turincer (Francuska). U pra te }im pro gra mi ma bi }e odr`ana retrospektiva Dvorcevoja, retrospektiva Sa{e Petrovi}a, povodom 80 godina od ro|ewa i 15 godina od smrti tog velikog srpskog rediteqa i oma` Yonu Kasavetesu, povodom 20 godina od smrti istaknutog predstavnika ameri~kog nezavisnog filma.

Festival obuhvata i ciklus “Novi rumunski film“, uz u~e{}e gosta iz Rumunije, producenta Dana Burlaka. Osim toga, postoji i muzi~ki ciklus, sa doma}om premijerom filma rok muzi~ara Du{ana Koji}a Koje, kao i multimedijalni program “Slika ti film“, ko ji se ba vi se dmom umjetno{}u kao inspiracijom slikara. Producent festivala Igor Stankovi} rekao je da je buyet festivala mawi od 50.000 evra, {to se odrazilo na veoma smawen broj gostiju. - Ovaj festival ima najmawe ~etiri puta mawa sredstva od ostalih me|unarodnih festivala kod nas. Istina, pomogli su nam i Ministarstvo kulture Srbije i Sekretarijat za kulturu Beograda, ali sa ovom sumom smo na ivici odr`ivosti - rekao o buyetu festivala Srdan Golubovi}.

Figurina King Konga Pokretna figurina King Konga, kori{}ena u istoimenom filmu iz 1933. godine, prodata je za 121.000 funti (134.330 evra) na aukciji odr`anoj u Londonu, javio je Tanjug. Organizator aukcije, ku}a “Kristi”, navela je da je figurina visine 56 centimetara poslu`ila za snimawe kqu~ne scene filma u kojoj se xinovski gorila pewe na Empajer stejt bilding u Wujorku.

Retrospektiva Povodom 80 godina od ro|ewa i 20 godina od smrti Aleksandra Sa{e Petrovi}a, na retrospektivi }e biti prikazana ve}ina wegovih filmova koje je radio od kraja 50-ih pa do kraja 80-ih godina. Me|u tim filmovima su “Skupqa~i perja“, “Bi}e skoro propast sveta“, “Maestro i Margarita“ i “Seobe“.

Film “32. decembar“, u re`iji i po scenariju Sa{e Hajdukovi}a, od 2. decembra bi}e na repertoaru bawolu~kog multipleksa “Palas“. Rije~ je o doma}em filmu u kome glavne uloge tuma~e Nikolina \or|evi}, Slobodan Peri{i}, Awa Stani}, Aleksandar Stojkovi}, Dragana Mari} i Qubi{a Savanovi}. Hajdukovi} je napravio pri~u o qudima iz Bawe Luke, ~iji se putevi ukr{taju u novogodi{woj no}i, a neki od wih ostaju “zarobqeni“ u 32. decembru. A. R.

Goran [u{qik

takmi~iti za glavnu nagradu “Aleksandar Sa{a Petrovi}“ Nedjeqa Srbije u Madridu

Monografija “Muzej kneza Pavla“

Izlo`ba ikona iz manastira @i~e

Kulturni `ivot starog Beograda

MADRID - Uspje{no zapo~eta Nedjeqa Srbije u Madri du izlo `bom iko na, za tvo re na je izvo |ewem predstave “Fedrina qubav“ Ju go slo ven skog dram skog po zo ri {ta u po zo ri {tu “Fer nan Go mez“ u cen tru {panske prestonice, javio je Tanjug. Izlo`ba srpskih ikona u madridskoj katedrali Almude na, ko ja }e tra ja ti do 4. decembra, ve} je izazvala za-

pa`eno interesovawe {panske publike, medija i srpske dijaspore u Madridu. Pos tav ku ~i ni 25 iko na sa vre me nih srpskih iko nopisaca, koje su, izme|u osta lih, iz ma nas ti ra Gra ~a ni ca, @i ~a, De ~a ni i Gradac. Planirano je da ovu izlo`bu, nazvanu “Kultura ikona u sa vre me noj Srbi ji“, ka snije vidi i publika u Barseloni.

Monografija “Muzej kneza Pavla“ predstavqa zbirku radova posve}enih jednom kratkom, ali zanimqivom periodu u istoriji Narodnog muzeja u Beogradu, kada je, spojen sa Muzejom savremene umetnosti (1926-1935), ponio naziv Muzej kneza Pavla (1935-1944). U tekstovima autori razmatraju ustrojstvo ustanove, arhitekturu i adaptaciju Novog dvo ra, ra zli ~i te stru ~ne aktivnosti, ulogu kneza Pa-

vla Kara|or|evi}a i Milana Ka{anina u osnivawu i orga ni zo vawu Mu ze ja, kao i kulturnu klimu toga doba. Na pristupa~an na~in, iz razli~itih vizura, o`ivje}e se dio kulturnog `ivota Beograda u godinama pred po~etak Drugog svjetskog rata. Kwiga je ilustrovana vrijednom arhivskom gra|om, brojnim fotografijama i bogatom dokumentacijom iz javnih i privatnih fondova. A. R.

Pirs i Kejx u novom filmu Australijski glumac Gaj Pirs igra}e sa Nikolasom Kejxom u dramskom trileru “Hungry Rabbit Jumps“, objavio je dnevnik “Varajeti“. Film, koji }e re`irati Roxer Donaldson, bi}e pri~a o ~ovjeku koji ulazi u svijet podzemqa kada wegova `ena postane `rtva brutalnog zlo~ina. Snimawe filma po~e}e za nekoliko sedmica u Wu Orleansu.

12 28. i 29. novembar 2009. GLAS PLUS

Porodica Holt posvetila `ivot brizi za `ivotiwe

Zo olo {ki vrt usred pus tiwe Xej i Valeri Holt pretvorili su vlastito imawe u uto~i{te za doma}e i egzoti~ne vrste `ivotiwa. Kamile, zebre, ovce i koze - svi `ive skladno, a cijela porodica se brine za oko 160 `ivotiwskih primjeraka

Briga za male qubimce FOTO: REVIEW-JOURNAL.COM Djeca odrasla uz `ivotiwe PREVEO: MILENKO KINDL [email protected]

ada je recesija zakucala na vrata veterinarske ordinacije Yeja i Valeri Holt u Moapi (Nevada), nastale su prave finansijske muke. Razlog ovaj bra~ni par na svom imawu ima `i vo tiwsku me na `e ri ju mo `da brojniju od one {to je nekada plovila Nojevom arkom. I zbog toga su svakog mjeseca za nabavku hrane i drugih osnovnih potrep{tina tro{ili i po deset hiqada dolara. Yej je zato predlo`io da neke od 160 `i vo tiwskih pri mje ra ka (izme|u ostalog kengure, oposume, mravojede, rakune) ponude na prodaju. Valeri na to nije pristala. A onda su do{li na zajedni~ku ideju: po{to je kroz wihov dom pro{lo mnogo onih koji su do{li samo da bi vidjeli `ivotiwe, Holtovi su odlu~ili da tri ara imawa na kojima `ivotiwe `ive pretvore u zoolo{ki vrt “Rusenmor“. - Da sam sa izgradwom zoolo{kom vrta krenula iz po~etka, vjerovatno ne bih stavila vlastiti dom u wegovo sredi{te - na{alila se Valeri (42), dok joj se lemur po imenu Makoko objesio oko vrata. Me|utim, plan se pokazao kao pun pogodak. Iako Nevadu mnogi povezuju samo sa bqe{tavilom Las Vegasa, veli ki dio te ame ri ~ke dr`a ve sli~niji je Moapi, gradu sa oko hiqadu stanovnika ~ija okolina podsje}a na kutiju pijeska. Pored gla vnog pu ta je po {ta, osno vna {kola, restoran brze hrane i nepregledna pustiwa. Pro{le subote automobili su skretali u pravcu ru~no izra|enog putokaza za zoolo{ki vrt “Rusenmor“, koji je registrovan kao neprofitna organizacija. Vozila su se po re da la na im pro vi zo va nom parkingu na pra{wavom putu kod ulaza u zoo vrt na ~ijim vratima je nacrtan kengur. Valeri, u `utoj majici sa amblemom “Rusenmora“ i izbijeqelom yinsu, stajala je pored

K

povelikog otvora u zemqi, kod trijema doma Holtovih. U ruci je dr`ala klip kukuruza kojim je mahala ispred otvora sve dok iz wega nije iza{lo afri~ko bodqikavo prase zvano Rejser eks, veli~ine psa, sa prugama od bijelog i crnog krzna. I dok je Rejser slatko qu{tio klip kukuruza, Valeri je po~ela da razbija bundevu. Posjetioci su gledali u ~udu: iza we su se pojavila jo{ dva bodqikava prase ta, Torn i Spajk, ra {i re nih bodqi.

IZ PREDGRA\A Las Vegasa u gradi} Moapa - Ovo je nevjerovatno - promrmqao je posjetilac Ijan Vojt. Prije gotovo tri godine Valeri i Yej (44) odlu~ili su da dignu sidro iz predgra|a Las Vegasa gdje su `ivjeli. Imali su 16 kengura, a onog sa najve}im sta`om, ku}nog qubimca Poga, Valeri je dobila za ro|endan. Predgra|e je postajalo sve tje{we za sve wih. Pored toga, Yej je po`eqela kami lu. Gra di} Mo apa bio je do voqno bli zu Las Ve ga su i tamo{woj veterinarskoj klinici, ali i dovoqno daleko tako da `ivotiwe nisu bile uznemiravane gu-

`vom koja vlada na prilazima Las Vegasu. Zemqi{te koje su Boltovi kupili ranije je slu`ilo za uzgajawe lu cer ne i tu ni je bi lo ni struje ni vode. Kupili su dvije kamile, Habiba i Saida. Kad je Habib uginuo, Valeri je za ro|endan ugodno iznenadi la svog o`a lo{ }e nog mu `a novom kamilom - Yafarom. Jedan prijateq im je predlo`io da kamilama nabave drugaricu zebru. Holto vi su na ba vi li je dnu, da li joj ime Razbe. I tako je mena`erija postajala sve ve}a. Valeri i Yej, koji su zajedno studirali veterinu na univerzitetu u Luj zi ja ni, to kom pra kse su imali priliku da se susretnu sa brojnim egzoti~nim `ivotiwama. (U Nevadi je ta `ivotiwska egzotika tako uobi~ajena da, kada je iz jednog zoolo{kog vrta pobjegao tigar, o tome nije niko objavio ni vijest.) Valeri je ~esto bila odu{evqena `ivotiwskim primjerci,

pa bi svaki put uspjela da ubijedi Yeja da “usvoje jo{ samo ovu `ivotiwicu“. I tako je Yej sve ~e{}e letio u svojoj “cesni“ sa {est sjedi{ta - koju je ina~e nabavio kako bi Boltovi br`e stigli na seminare veterinara - da bi dovezao nekog lemura ili bodqikavo prase. Kami la Yafar za uze la mu je svih {est sjedi{ta. - Wu ne za ni ma ju na kit ni “krpi ce“. Ona sa mo `e li `i vo tiwe o kojima bi se brinula - ka`e Yej o Valeri. Jedne godine Valeri je, povodom 20 godina braka, proglasila “prase}u godi{wicu“, pa je za poklon dobila - vijetnamsko prase. Holtovi su, tako|e, postali poznati po predanoj brizi za povri je |e ne `i vo tiwe, kao {to je crveni kengur Bumerang koji je izgubio nogu. Uskoro su po~eli da ih zovu sa raznih strana SAD sa pitawima poput: “Imate li mjesta za jedno mladun~e lisice?”. Tako su dobili Gramblsa.

- Postoji ne{to gotovo magi~no u tim `ivotiwicama - ka`e Valeri, iako od pojedinih `ivotiwica ~esto dobije ogrebotinu ili modricu. Wen suprug obu~ava veterinare sta`iste ~etiri dana u sedmici. Valeri preuzima du`nost petog dana. Ko god je kod ku}e, brine se o `ivotiwama uz pomo} djece Zaka (14) i Hejli (12) koji djetiwstvo provode uz veterinarsku praksu, a ponekad i zaspe pored ~etvorono`nih pacijenata. Tu je i pomo}na radna snaga - Lin Li [mit (26), koja je dresirala lavove za filmski studio “MGM“. Yej je uredio ve}inu ogra|enih prostora u kojima wihovi qubimci obitavaju. U jednom od wih dru`e se kamile, zebre, sviwe, koze i ovce. Staru gara`u Holtovi su preuredili u kuhiwu u kojoj pripremaju obro ke za wiho vo ve li ko krdo/stado. (“Los An|eles tajms“)

Ku}a Wihova ~etvorosobna ku}a ure|ena je kao iz dje~ijih avanturisti~kih pri~a. Ispod jednog stola je stani{te {arenih tvorova. Majmun Kaiko ima vlastitu sobu opremqenu mre`om za le`awe i pli{anim medvjedi}ima. Jednog popodneva u kadi se br~kao }ubasti gwurac.

HOLTOVI SU ODLU^ILI da tri ara imawa pretvore u zoolo{ki vrt “Rusenmor“

GLAS PLUS 28. i 29. novembar 2009. 13 FOTO: [PIGL

[ta o~ekuje EU poslije izbora prvog stalnog predsjednika Savjeta Evrope

Herman van Rompuj, iako ne pripada politi~arima visokog ranga, poznat je kao veliki stru~wak za postizawe dogovora u komplikovanim pregovorima. On je garancija da }e Evropa ostati kakva je i do sada bila PREVEO: MILENKO KINDL [email protected]

A

ko ameri~ki predsjednik nekad bude morao da sa Evropskom unijom prodiskutuje o nekom hitnom pitawu, koga }e pozvati? Naravno, nekog u Berlinu, Londonu ili Parizu, kao i do sada - ali nikog u Briselu. Slo`no, kao nikad do sada, na nedavnom samitu Evropske unije, velika trojka - wema~ka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Nikola Sarkozi i premijer Britanije Gordon Braun - pobrinuli su se da ubudu}e Brisel ni na koji na~in ne dovede u pitawe wihovu politi~ku mo}. Lideri zemaqa ~lanica Unije izabrali su belgijskog premijera Hermana van Rompuja

za prvog stalnog predsjednika Savjeta Evrope, a evropski kome sar za trgo vi nu Ke trin E{ton (Britanija) postala je prvi visoki predstavnik EU za spoqne poslove i bezbjednost. Wihov izbor je “odraz trenutnog stawa i mogu}nosti unutar Uni je“, ka `e Mar tin [ulc, {ef poslani~ke grupe socijalista u Evropskom parlamentu. A te mogu}nosti nisu velike. Evropska unija potro{ila je gotovo deset godina nasto je }i da u~ vrsti evrop sko za je dni{ tvo. Prvo je us tav trebalo da donese jedinstvenu zastavu i himnu, kao izraz wene no ve sna ge. Ipak, ustav je odba ~en po {to ni je pro {ao na re fe ren du mi ma

u Holandiji i Francuskoj. Upro{}ena verzija tog ustava, Lisabonski sporazum, tre ba lo je da po je dnos ta vi odnose u 27-~lanoj evropskoj zajednici i Evropskoj uniji ubudu}e da jedinstven lik i glas. Tako je imenovawe dva najvi{a evropska zvani~nika prokomentarisao {vedski premijer Fredrik Rajnfelt, ~ija je zemqa tre nu tno na ~e lu Predsjedni{tva EU. Me|utim, ni{ta nije ostalo od nekada{wih planova o va`nosti novih funkcija i du`nosti evropskih zvani~nika. Predsjednici kao biv{i britanski premijer Toni Bler ili ministri spoqnih poslova kao na primjer biv{i {ef diplomatije Wema~ke Jo{ka Fi{er mnogo bi poboq{ali i u~vrstili pozicije Evropske unije na svjetskoj politi~ ko j

sceni. Me|utim, upravo takav pristup su najva`niji politi~ki predstavnici zemaqa ~lani ca nas to ja li iz bje }i, iz straha da bi politi~ari velikog kalibra na ~elu EU mogli da ugroze wihov status. Po li ti ~a ri iz gra |e nog profila, kao {to je premijer Luksemburga @an-Klod Junker, nisu imali {ansu da dobiju ove najzna~ajnije polo`aje na ~elu EU. “Mnogo je onih koji ih podr`avaju, ali isto toliko je i wihovih qutih protivnika“, ka`e luksembur{ki {ef diplomatije @an Aselborn, opisuju}i podmuklu logiku pregovara~kog procesa. Sa druge strane, kandidati kao Van Rompuj ne ostavqaju utisak osoba sa puno elana, ali istovremeno nema opasnosti da }e se nekom zamjeriti. Onaj koji je u sjenci imao najvi{e uticaja na izbor bezli~nog Van Rompuja bio je britanski premijer Gordon Braun koji je, uz sadejstvo sa fran cus kim pred sje dni kom Nikolom Sarkozijem, sprije-

Haiku Van Rompuja kolege zovu Haiku Herman zbog wegovog hobija pisawa haiku poezije. U jednoj od pjesama Van Rompuj daje presjek sopstvenog `ivotnog iskustva: “Vjetar mrsi kose/Godinama kasnije, vjetar je jo{ tu/Na`alost, kose vi{e nema.”

Predstavnice u Evropskom parlamentu tra`e ve}u zastupqenost `ena u evropskoj politici

NOVE INSTITUCIJE EVROPSKE UNIJE glavne odrednice reformi u Lisabonskom sporazumu

Braun je zatim evropskim socijalistima ponudio listu od tri imena na kojoj su bili: Piter Mandelson, britanski ministar ekonomije, Yef Hun, ministar odbrane Velike Britanije za vrijeme rata u Iraku, i Ketrin E{ton, nadaleko nepoznati komesar EU za trgovinu. Socijalisti su glasali za E{ton, kao i grupacija desnog centra uz odobrewe Angele Merkel. Kao protivusluga, na mjesto predsjednika izabran je Van Rompuj. I sve je bilo jednoglasno. Ishod cijelog dogovora je da je na mjesto prvog evropskog mi nis tra spoqnih po slo va izabrana osoba bez iskustva u diplomatiji. Ketrin E{ton je jo{ za mandata Tonija Blera dodijeqena titula baronese E{ton od Apholanda. Kasnije je do{la na ~elo Doma lordova, gdje je odigrala kqu~nu ulogu u usvajawu Lisabonskog sporazuma u Gorwem domu britanskog par la men ta. Svo ju no vu du `nost namjerava da obavqa kao

Nova institucija. Mandat dvije i po godine

SAVJET EVROPE

Nova institucija. Predsjedava Savjetu evropskih {efova diplomatije. Obavqa tako|e i du`nost predsjednika Evropske komisije. Ima}e sopstvenu diplomatsku slu`bu

OSOBE kao Van Rompuj ne}e se nikom zamjeriti

i one ranije - nenametqivo, ali vje{to. Kao i wegove kolege u Savjetu Evrope, predsjednik Evropske komisije Hoze Manuel Barozo je najvjerovatnije prezadovoqan {to ne}e biti u sjenci novih prvih qudi EU. Van Rompuja, novog predsje dnik Sa vje ta Evro pe, ne ubra ja ju me |u na jis ku sni je evropske politi~are, ali ka`u da je veliki stru~wak za postizawe rezultata u komplikovanim pregovorima. Zbog toga }e u budu}nosti najvjerovatnije nas to ja ti sva kom da ugo di. “Svaka zemqa treba iz pregovora da iza|e kao pobjednik“, rekao je jednom prilikom. Tobijas van A{e, politi~ki analiti~ar iz Belgije, Van Rompuja vidi kao “idealnog lidera Evropske unije“. U dosada{wim anketama, ovaj 62godi{wi belgijski premijer je, u pore|ewu sa drugim politi~arima, ocijewen prili~no slabo, naro~ito u kategorijama “samopouzdawe“ i “`eqa za vla{}u“. - On umi je da pos ti gne konsenzus i pa`qivo slu{a smatra A{e. Moglo bi se tako|e re}i da je Van Rompuj najmawi zajedni~ki imenilac. Zajedno sa Barozom i E{tonovom, on je i garancija da }e stawe u EU vi{e-mawe ostati kakvo je i bilo. Dogovori }e i daqe biti postizani iza zatvorenih vrata. To je mali rizik za opstanak “Nove Evrope“. (“[pigl“)

PREDSJEDNIK EVROPSKOG SAVJETA

bira predsjednika Savjeta Evrope

VISOKI PREDSTAVNIK EVROPSKE UNIJE ZA SPOQNE POSLOVE I BEZBJEDNOST

~io izbor energi~nog Junkera. U zamjenu za odustajawa od insistirawa da mjesto prvog ~ovjeka Evropske unije zauzme To ni Bler, Bra un je mjes to evropskog ministra spoqnih poslova rezervisao za predstavnika Britanije.

Predsjednici dr`ava i vlada zemaqa ~lanica odre|uju politi~ke ciqeve EU Novo: Savjet }e postati zvani~na institucija Evropske unije

SAVJET MINISTARA Ministri dr`ava ~lanica. Donosi zakone i odre|uje politiku Evropske unije.

predla`e predsjednike Komisije

imenuje “{efa diplomatije“ EU

EVROPSKI PARLAMENT Direktno birawe poslanika Novo: Dobija nova zadu`ewa. U domenu ve}ine evropskog zakonodavstva ima ovla{}ewa kao i Savjet ministara

bira predsjednika Komisije

Novo: Ubudu}e, ve}ina odluka donosi}e se “dvostrukom ve}inom“ (minimum od 55 odsto dr`ava ~lanica koje predstavqaju najmawe 65 odsto stanovni{tva EU)

EVROPSKA KOMISIJA “Vlada“ Evropske unije Novo: Predsjednika komisije bira Evropski parlament Naslovne strane belgijskih novina o Samitu EU

O IZBORU se dogovorila velika trojka - Merkel, Sarkozi i Braun

14 28. i 29. novembar 2009. GLAS PLUS

Povrije|eni fudbaleri iz Engleske sve ~e{}e dolaze na lije~ewe u Beograd Wenu ordinaciju, koja je najvjerovatnije raspore|ena na vi{e adresa, prona{li su mnogi dobro poznati premijerliga{ki fudbaleri, poput Arsenalova Robina van Persija, ^elzijevog Frenka Lamparda, te ~ak ~etvorice igra~a iz Liverpula, Josija Benajuna, Fabija Aurelija, Alberta Riere i Glena Xonsona

ro te klih dana top tema me |u fud balerima u Srbiji, a i u Engleskoj je mis te rio zna do ktor ka Ma ri ja na Kova~evi}, koja na neki svoj “~udnovat“ na~in lije~i povrije|ene igra~e ko ji do la ze kod we na te ra piju. Da sve ovo nije samo puka izmi{qoti na srbijanskih me-

P

Frenk Lampard (^elzi)

Leo Mesi (Barselona)

Robi van Persi (Arsenal)

dija svjedo~i i naj~itaniji engleski tabloid “The Sun“ koji je objavio vijest da je me|u fudbalerima sve popularnija upravo doktorka Ko va ~e vi}.

Josi Benajun (Liverpul)

Beogradske sl u ` b e ne us pje {no poku{avaju u}i u trag doktorki koja koris ti al terna ti vne me di cin ske me to de, po put tre tma na te~no{}u iz, navo dno, kowske pla cen te, jer Ko va ~e vi }e va za svoju praksu ne ma vaqanu radnu dozvolu.

Niko joj ne mo`e u}i u trag osim engleskih fudbalskih zvijezda. Tako|e, “The Sun“ navodi da je progawaju i poreske vlasti jer svoju ordinaciju nije registrovala kao poslovni subjekt. Bilo je i poku{aja zdravstvenih inspektora da po sje te wenu or di na ci ju, me|utim, svi oni su neuspje{no zavr{eni. Mis te rio zna “do ktor ka Ma rijana“ se ne javqa ni preko bilo kojeg drugog sredstva komunicirawa, ni dr`avnim slu`benicima, ni novinarima. Sve ovo zajedno dosta ~udi jer su bez ve}ih problema wenu ordinaciju, koja je najvjerovatnije ra-

spore|ena na vi{e adresa, prona{li mnogi dobro poznati premijer li ga {ki fu dba le ri, po put Arsenalova Robina van Persija, ^elzijevog Frenka Lamparda, te ~ak ~etvorice igra~a iz Liverpula, Josija Benajuna, Fabija Aureli ja, Al ber ta Ri ere i Gle na Yonsona. Svi osim Lamparda tretirani su ~udesnim sredstvom ~iji sastav zna samo Marijana. Da ovo nije spekulisawe svjedo~i i podatak da je jedna novinarska ekipa iz Beograda uspjela da presretne Holan|anina u dresu Arsenala, Van Persija, na aerodromu koji im je potvrdio da je bio na tretmanu kod doktorke Kova~evi}. Interesantno je, tako|e, da je suprug gospo|e Kova~evi} vlasnik je dnog od naj po zna ti jih la na ca kladionica u Srbiji. Tim je ~udnije da gdje god da inspektori tra`e popularnu doktorku nailaze na zatvorena vrata. U me|uvremenu, pro~ulo se da qudska placenta poma`e u lije~ewu problema sa mi{i}ima, pa je Kova~evi}eva postala poznata i u [paniji. Na prijedlog saigra~a iz Espawola, Milana Smiqani}a, u Beograd je trebao da do|e Ivan de la Pewa. Najnovija vijest je da

i Li onel Me si ho }e da se “po kratkom postupku“ izlije~i kako bi bio spreman za nedjeqni veliki derbi sa Real Madridom. Na vo dno, Me si je ko na ~nu odluku trebao da donese poslije utakmice Lige {ampiona sa Interom, koju je Barselona dobila u utorak uve~e (2:0), a u kojoj Mesi nije igrao zbog povrede. Iako su bri tan ski me di ji prvi ispa li li in for ma ci ju da ~u do tvor na do ktor ka Ma ri ja na Kova~evi} sportiste lije~i masa`om kowskom pla cen tom, Izra elac Josi Benajun, fudbaler Liverpula, po povratku iz Beograda je sve objasnio. - Kada sam bio na tretmanu u Srbiji, doktorka Marijana mi je sve detaqno objasnila. Nije bilo ni ka kvih inje kci ja ili `i vo tiwskih dijelova, ve} je koristila flu id ko ji je na pra vi la od qudske placente. Ni{ta mi nije ubrizgavala, radi se samo o masa`i povrije|enog dijela tijela. Ne znam {ta drugi ka`u, ali ja sam odmah po tom mo gao da igram i, eto, postigao sam gol protiv Man~ester Sitija. Marijana je radila s mnogo poznatih fudbalera i svi oni imaju veoma visoko mi{qewe o woj - rekao je Benajun.

GLAS PLUS 28 i 29. novembar 2009. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA Ovan Posao: Ostvari}ete uspjeh samo ukoliko ostanete neutralni i stalo`eni. Va`na je samokontrola u savladavawu prepreka. Zdravqe: Mogu}i su stoma~ni problemi psihosomatske prirode. Qubav: Odnosi sa partnerom baziraju se na po{tovawu. Da li je to ono pravo? Da li to mo`e da smiri va{e uzavrele strasti?

Rak Posao: Mnogi poslovni poduhvati }e se ove sedmice realizovati, {to }e uticati na uve}awe imovine i ostvarivawe jednog davnog sna. Zdravqe: Zdravstveni problemi se mogu javiti kao posqedica pretjerivawa u konzumirawu hrane i pi}a. Qubav: Mogu iskrsnuti neo~ekivani problemi, koji samo potenciraju ve} ionako konfuzno stawe.

Vaga Posao: Razmi{qate o prekvalifikaciji. Po obi~aju ste kolebqivi, ali shvatate da ovako vi{e ne mo`e. Zdravqe: Problemi sa hormonima, bilo da se radi o {titnoj `lijezdi ili vi{ku {e}era u krvi. Qubav: Na sve gledate sa poja~anom dozom idealizma, pa i na vezu u kojoj se nalazite.

Jarac Posao: Nezadovoqni ste poslom, saradnicima, platom. Kad boqe razmislite, ne postoji skoro ni{ta {to bi moglo da vam povrati samopouzdawe. Zdravqe: Imate osje}aj da vam vrijeme uludo prolazi, zbog ~ega ste ogor~eni. Qubav: Na partnera ne mo`ete da se po`alite.

Bik Posao: Po{to ste osjetqivi na sve {to naru{ava harmoni~ne poslovne odnose, prija vam individualni rad. Izvanredan dar opa`awa poma`e u rje{avawu problema. Zdravqe: Problemi sa `lijezdama mogu biti ozbiqni ako se ne saniraju na vrijeme. Qubav: Pona{ate se onako kako vas srce vodi.

Lav Posao: Posao zahtijeva strpqewe i dodatnu snagu, koju, na`alost, nemate. Zdravqe: Mogu}e su smetwe sa grlom, bilo da se radi o hroni~noj prehladi ili posqedici konzumirawa hladnih napitaka. Qubav: Nalazite se pred velikim emotivnim ra{~i{}avawem, koga se bezrazlo`no pribojavate.

[korpija Posao: Nov posao obe}ava mnogo, posebno dobru zaradu. Ako se i polovina od planiranog ostvari, mo`ete biti zadovoqni. Zdravqe: Rastrzani ste izme|u vlastitih principa i onoga {to drugi od vas o~ekuju. Qubav: Vodite ra~una o rije~ima, jer vas one u sqede}em periodu mogu skupo ko{tati.

Vodolija Posao: Nov posao ili nov siguran izvor prihoda popravqa vam raspolo`ewe. Mo`da u tome le`i snaga va{e li~nosti? Zdravqe: Ukoliko nastupe te{ko}e, uzrok potra`ite u neuroti~nom odnosu prema hrani. Savjetuje se dijeta. Qubav: Zapo~eli ste “tajni rat” u kome pobje|uje mudriji.

Blizanci Posao: Morate biti odlu~ni kad nastupe prve komplikacije, jer kasnije ne}ete mo}i da vladate situacijom. Zdravqe: Slaba ta~ka sqede}ih dana su disajni organi. Qubav: Bi}ete u situaciji da rje{avate bra~ne razmirice. Po{to sami ne mo`ete da se izborite sa partnerom, potreban vam je savjet.

Pojmove iz spiska rasporedite u lik ukr{tenice. Ako to pravilno ura-dite, u osjen~enim poqima uspravno dobi}ete ime i prezime na{e kwi`evnice sa slike, a u osjen~enim poqima vodoravno - naziv grada u kojem `ivi. 14 slova: TIROLSKA SALAMA. 10 slova: ASTMATI^AR. 9 slova: EMANIRATI, SLU^ITI SE. 7 slova: MAKS BER, OSOGOVO, STATURA. 6 slova: ANILIN, KARONA, RA^INA, ROKADE, TRUWA^. 5 slova: STRKA, UDARI. 4 slova: ALKA, KULA, ORAO, ORKA, ORSK, OSTI, SATI, SVOD, STRA. 3 slova: VR^, IKA, IND, IST, KOU. 2 slova: DI, IN, MA, OA, ON, OS, RO, RU.

Djevica Posao: Odli~no }ete obavqati sve zadatke, samo ako vas niko ne sputava u radu. Nadahnuto se bacate u nove poslovne poteze. Zdravqe: Bolovi u nogama mogu biti posqedica dugog stajawa i pro{irenih vena. Neke Djevice }e imati sr~ane smetwe. Ne sekirajte se - nije opasno! Qubav: Qubav }e idu}e sedmice biti dovedena u pitawe.

Z. Deli}

Strijelac Posao: Na poslu se dobro zna ko je ko. Nema folirawa. Po{to ste priznawe svojim kvalitetima i radom zaslu`ili, samo nastavite ovim tempom. Zdravqe: Mogu}a je glavoboqa ili problemi sa sinusima. Qubav: Nova veza ili u~vr{}ivawe stare. Sqede}e sedmice Strijelci mogu da se opuste.

Ribe Posao: Nezadovoqstvo poslom, ali i nemogu}nost izlaza iz }orsokaka. Stawe je poprimilo alarmantne razmjere. Zdravqe: Problemi sa grlom su posqedica prehlade i nekontrolisanog konzumirawa cigareta. Qubav: Ma{tate o bogatom, zgodnom i pametnom partneru.

RJE[EWE: KEN, ED, NAPIS, O. OKUPATOR, NK, NOVO GORA@DE, L, C, APOLON, ESMA, E, GAJEVI, [TAP, PRO^ITATI, EZA, T, RITAWA, RTAW, IVA, I, E, INA^E.

Jubilej grupe “Galija“

Tri decenije rada ni{ke grupe predstavqene su nedavno kroz trostruko retrospektivno izdawe PGP RTS-a pod nazivom “O`eni{e me muzikom“ na kojem su skupqene najslu{anije “Galijine“ pjesme i spotovi

Ne{a Milosavqevi} PRIREDIO: DEJAN VUJANI] [email protected]

i{ki bend “Galija“, jedna od najstarijih i najuglednijih rok grupa na na{im pros to ri ma, ove godine obiqe`ava 30 godina diskografskog postojawa. U godini jubileja “Galija“ priprema 20. po redu studijski album pod nazivom “Pogled kroz dvogled“, koji je trebalo da bude promovisan sqavqeni~kim koncertom u Beogradskoj areni. Koncert zakazan za 17. decembar odgo|en je za 13. mart 2010. godine. Tri decenije rada ni{ke grupe predstavqene su nedavno kroz trostruko retrospektivno izdawe PGP RTS-a pod na zi vom “O`eni{e me muzikom“ na kojem su skupqene najslu{anije “Galijine“ pjesme i spotovi. Izdawe se sastoji od dva CD-a sa 33 numere iz perioda od 1979. do 1996. godine, kao i DVD-a nazvanog “Kamera kao svedok“, sa 19 videospotova grupe, snimqenih u istom periodu. Same pjesme i video-zapise na albumu su odabrali li~no bra}a i osniva~i “Galije“ Nenad i Predrag Milosavqevi}. Govore}i o jednoj od najzna~ajnijih rok grupa sa ovih prostora, od go vor ni ure dnik PGP RTS-a

N

Grupa "Galija"

Aleksandar Pilipenko je ukazao na jedinstven muzi~ki izraz u kome je osniva~ i frontmen grupe Nenad Ne{a Milosavqevi} uspio da pomiri dvije strasti - “lirske horizontalne melodije i ~vrst rokerski zvuk, stvoriv{i jedan svojevrstan

Jadranski uspjesi Krajem 1983. godine grupa “Galija“ je, zbog svojih nastupa na jadranskoj obali i posebno zbog qetnih koncerata u Makarskoj, u anketi za istra`ivawa omladinskog turizma progla{ena za najboqi doga|aj u`ivo na obali. Koncerti u BiH, Vojvodini i Makedoniji tokom 1983. godine bili su za “Galiju“ tako|e veoma uspje{ni. U Ni{u, u “Muzi~kom klubu 81” Galija prire|uje izvanredno posje}ene koncerte svake nedjeqe nepunu godinu.

muzi~ki koordinatni sistem koji za rezultat ima trajawe“. - Ovaj jubilej svedo~i samo o tome da je re~ o jednoj kvalitetnoj grupi, muzi~kom modelu koji je Ne{a uspeo da napravi i odr`i svih ovih 30 godina, {to svakako nije lako - rekao je Pilipenko.

JEDINSTVEN muzi~ki izraz Grupa “Galija“ osnovana je 1976. godine u Ni{u. Ve} poslije dvije godine “Galija“ biqe`i prve zna~ajne uspjehe na nekoliko tada aktuel nih fes ti va la, Za je ~ar skoj gitarijadi, Omladinskom festivalu u Subotici, BOOM festivalu u Novom Sadu. Wihov prvi album, koji nosi i simboli~an naziv “Prva plovidba“ objavqen je 1979. godine. Tim albumom po~iwe saradwa grupe “Galija“ sa PGP RTS-a. Za ovih 30 godina

vi{e puta je nagra|ivana: {est zlatnih plo~a, dvije platinaste plo~e, dvije Zlatne mimoze, dva Oskara popularnosti "Radio TV revije" i Zlatni gra mo fon za vi {e go di{we autorstvo. Odli~ne pjesme, dobra saradwa grupe i izdava~ke ku}e, odr`ali su “Galiju“ na okupu ve} 30 godina. O grupi “Galija“ objavqena je istoimena kwiga koju je napisao Milan Kerkovi}, novinar iz Ni{a, kao i kwiga tekstova sa

plo~a. Uz rad sa grupom, Nenad Milosavqevi} paralelno komponu je po zo ri {nu mu zi ku. To kom svih ovih godina opremio je preko {ezdeset predstava za koje je do bio {est na gra da. Ra do man Kawevac objavio je kwigu poezije “Otvo re no pi smo“ (Pro me tej 1995) i “Re~i za pevawe“ (SKC 1995) u kojoj su tekstovi pjesama sa plo ~a “Ga li je“, a na wego ve tekstove pjesme su snimali “YU grupa“ i Viktorija.

@an @ak Roskam Grupi se 1983. godine kao drugi gitarista pridru`uje @an @ak Roskam, Belgijanac porijeklom iz Zaira. Budu}i da se Roskam o`enio djevojkom iz sela kraj Makarske, preselio se u Jugoslaviju i tokom qeta se upoznao sa ~lanovima “Galije“. Roskam sa “Galijom“ snima album “Digni ruku“. Na plo-

~i se na{la wegova pjesma “Winters Coming“ za koju je tekst napisala pjeva~ica Dani Klain iz grupe “Vaya Con Dios“. Producent plo~e je Nenad Stefanovi} Japanac, a gostuju Sa{a Lokner, truba~ Goran Grbi}, saksofonista Nenad Petrovi} i Bobana Stojkovi} koja je pjevala prate}e vokale.

NE[A uspio da pomiri dvije strasti - lirske horizontalne melodije i ~vrst rokerski zvuk Doma}a top-lista 1. Kim - Sve i sva{ta (Laura 2000 remix) 2. Autopark – Pucketawe prstima 3. Darkwood Dub - [e}er 4. Jarboli - Podr{ka je va`na 5. Ja Hafsa - Cvrkut 6. Svi na pod - Bugivugi 7. Sevdah Baby Feat. Shobaya - Tri poqupca 8. Stuttgart Online - Superheroj 9. Nimani Teenage Riot - Beogradska devojka 10. The Branka - Ona mewa sve

Bilbordovih top 10 singlova 1. Jay-Z + Alicia Keys - Empire State Of Mind 2. Owl City - Fireflies 3. Jason DeRulo - Whatcha Say 4. Iyaz - Replay 5. Lady Antebellum - Need You Know 6. Britney Spears - 3 7. Jay Sean Feat. Lil Wayne - Down 8. Miley Cyrus - Party In The U.S.A. 9. Lady Gaga - Paparazzi 10. Ke$ha - TiK ToK

Bilbordovih top 10 albuma 1. Bon Jovi - The Circle 2. Andrea Bocelli - My Christmas 3. Carrie Underwood - Play On 4. Michael Jackson - Michael Jackson’s This Is It Soundtrack 5. Taylor Swift - Fearless 6. Various Artists - NOW 32 7. Michael Buble - Crazy Love 8. Flyleaf - Memento Mori 9. Soundtrack - Glee: Season One: The Music Volume 1 10. Soundtrack - The Twilight Saga: New Moon