22. I 23. 8.2009.

Subota i nedjeqa

www.glassrpske.com

22. i 23. avgust 2009.

Broj 11.988 Godina LXVII Cijena

0.80 KM DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

VIJESTI

Srpska spremna za izdavawe biometrijskih paso{a

BIZNIS

Britanski “Ekonomist“: Na Balkanu se ra|a Jugosfera

BAWA LUKA

Konkurs 1. septembra za u~eni~ke i studentske stipendije strana 28.

strana 15.

FOTO: GLAS SRPSKE

strana 2.

Semberija

BAWA LUKA

Kalini}, Kruni}, Vasi} i Kosmajac smijeweni odlukom Pedija E{dauna polovinom 2004. godine zbog nesaradwe sa Hagom, pomagawa osobama osumwi~enim za ratne zlo~ine i neprimawa BiH u Partnerstvo za mir

Prinosi duvana mawi za 30 odsto strana 12.

Ne `elim da ka`em da ne treba ukidati sankcije, ve} da se ni u jednoj zemqi ne mogu qudima uvoditi i ukidati sankcije bez ikakvog obrazlo`ewa, ma o ~emu god se radilo. Ovo je samovoqa me|unarodne zajednice, istakao Vasi}

Napadi na Srbe ne presta ju strana 20.

Pozdravqam ukidawe sankcija. Postavqa se, me|utim, pitawe za{to Incko nije skinuo sankcije i Mirku [arovi}u, Radomiru Luki}u ili Milenku Stani}u. Ako sankcije ne budu odmah ukinute svima, to izgleda kao poku{aj jo{ jedne politi~ke igre pojedinaca iz OHR-a, ali i wihovih doma}ih pomaga~a i dou{nika, naveo Bosi}

Zadar

Ko~i}eva nagrada za `ivotno djelo Dragan Kalini}

strana 3.

Visoki predstavnik Valentin Incko vratio na politi~ku scenu smijewene SDS-ovce

Tonti} laurestrana at 26.

Rehabilitovani Kalini}, Kruni}, Vasi} i Kosmajac Nezapam}ena porodi~na tragedija u selu Gajevi kod [amca

DANAS

U prijedlozima za ministre u Savjetu ministara BiH nije presudna struka

Makso Savi} ubio svoju bra}u blizance Mile Savi} dovezen u Dom zdravqa [amac bez znakova `ivota. Qekari rekli da je imao rane na ruci i glavi. Poslije wega dovezen i Miroslav Savi}, koji je bio svjestan i imao rane na grudnom ko{u. Preminuo je na putu ka dobojskoj bolnici

strana 17.

strana 5.

Sadovi} arhitekta, Ahmetovi} defektolog

2 22. i 23. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Pa znate li vi ko je Bono Voks?!

Vijesti dana

Ejup Gani}, biv{i ~lan ratnog predsjedni{tva RBiH

FOTO: V. STOJAKOVI]

Igor Radoji~i}

Ustavni sistem BiH baziran na popisu BAWA LU KA - Pred sje dnik Na ro dne skup {ti ne RS Igor Radoji~i} rekao je u petak da je veoma va`no da se na popisu stanovni{tva 2011. godine obavi i popis prema nacionalnoj, vjerskoj i jezi~koj pripadnosti, jer je ustavni sistem u BiH baziran na popisu stanovni{tva i na nacionalnim kvotama. - Negirati potrebu popisa prema nacionalnoj strukturi stanovni{tva zna~ilo bi, u stvari, biti u suprotnosti sa samim Ustavom, jer Ustav tra`i da imate etni~ki balans i kvote koje se utvrde popisom stanovni{tva - rekao je Radoji~i}, prenosi Srna. On je naglasio da se za odredbu o popisu stanovni{tva koja predvi|a izja{wavawe prema nacionalnoj, vjerskoj i jezi~koj pripadnosti zala`u sve politi~ke partije iz RS.

Stranka demokratske akcije

Najavili blokadu zakona o popisu stanovni{tva SARAJEVO - Poslanici Stranke demokratske akcije najavili su da }e u Parlamentu BiH blokirati dono{ewe zakona koji bi omogu}io organizovawe popisa stanovni{tva u BiH, javile su ju~e agencije. Po pis sta no vni{ tva je uslov za evropske integracije, jer EU ne}e primiti nijednu dr`avu u svoje ~lanstvo, a da se ne zna koliko ona ima stanovnika. Savjet ministara uputio je

sa sjednice u ~etvrtak Parlamentu BiH na razmatrawe Pri je dlog za ko na ko jim je predlo`eno da popis stanovni{tva u BiH bude sproveden 2011. godine. Protiv Prijedloga zakona o popisu stanovni{tva, doma}instava i stanova u BiH izja sni li su se bo{wa ~ki ministri, koji su tra`ili da se iz po pi sa iz bri {e etni~ko izja{wavawe, jezik i nacionalna pripadnost.

Valentin Incko

Promjene u BiH moraju do}i iznutra BE^ - Promjene u BiH u 2009. godini, poput promjena u centralnoj Evropi 1989. godine, moraju do}i iznutra, rekao je visoki predstavnik EU Valentin Incko u okviru me |u na ro dne kon fe ren ci je koja je u petak odr`ana u Austriji. Incko je podsjetio na kqu~nu ulogu koju su u demokratiza ci ji dru {ta va u is to ~noj Evropi odigrali sindikati, radikalni i umjereni reformatori, disidenti, vjerske zaje dni ce i de se ti ne hiqada gra|ana, koji nikad prije nisu bili politi~ki aktivni. - Jugoisto~na Evropa ima kapacitet da unese novu i pozitivnu dinamiku u Evropsku uniju i sa kulturolo{kog, politi~kog i ekonomskog stanovi{ta - rekao je Incko. Valentin Incko

www.glassrpske.com Bo{wa~ke politi~ke partije jo{ jednom su onemogu}ile imenovawe direktora tri kqu~ne agencije BiH, ~ime su prakti~no pokazale da su u ovom trenutku najve}a prepreka evropskom putu zemqe. Email: [email protected] Ako je i od ministra inostranih poslova Svena Alkalaja, previ{e je. Ne mogu da vjerujem da niko u ovoj zemqi ne postavqa pitawe Alkalajevog neodgovornog pona{awa. Taj ~ovjek radi {ta ho}e i zloupotrebqava ministarsku funkciju. Email: [email protected]

Konferencija za novinare u Bawoj Luci

Srpska spre mna za izdavawe pa so {a

U Vladi RS odr`an sastanak povodom biometrijskih putnih isprava

U Narodnoj skup{tini RS uskoro Prijedlog zakona o mati~nim kwigama, koji predvi|a uvo|ewe elektronskih mati~nih kwiga PI[E: @EQKA BA[I] [email protected]

BAWA LUKA - Republika Srpska je spremna da u pla ni ra nom ro ku od 1. okto bra po ~ne sa iz da vawem biometrijskih paso{a, izja vio je mi nis tar civilnih poslova BiH Sredoje Novi}. Novi} je u petak poslije sas tan ka sa mi nis trom uprave i lokalne samouprave RS Zoranom Lipovcem i ministrom unutra{wih poslova RS Stanislavom ^a|om re kao da iz da vawe pa so {a tre nu tno te ~e bez ve}ih problema. Na sas tan ku, ko jem je pri sus tvo vao i di re ktor

Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Sini{a Macan, Novi} je rekao da je sqede}ih mjesec dana period dodatnog uhodavawa i otklawawa uo~enih slabosti na izdavawu putnih isprava na bazi biometrije. - U ovom periodu moraju se donijeti antikorupcioni programi u svakom od organa koji izdaju li~na dokumen ta, pri je sve ga pu tne isprave, te potpune provjere svih lica koja rade na tim poslovima kako bi se otklonila bilo kakva sumwa u rad dr`avnih slu`benika - kazao je Novi}. Ma can je na veo da je u

NOVI PASO[ 40 KM Macan je rekao da }e gra|ani BiH novi biometrijski paso{ pla}ati 40 KM. - Gra|ani ne}e morati donositi sliku, uvjerewe o dr`avqanstvu i rodne listove prilikom izdavawa bi-

ometrijskog paso{a, jer se Agencija uvezuje sa organima lokalne samouprave. Bi}e sasvim dovoqno da gra|anin donese identifikacioni dokument - pojasnio je Macan.

proces izdavawa putnih isprava u BiH ukqu~eno vi{e od 160 institucija, me|u kojim vi {e od 140 op {ti na, MUP RS, de set kan to nal nih MUP-ova u Federaciji BiH, Mi nis tar stvo inos tranih poslova BiH i Javni registar Br~ko distrikta.

U PROCES ukqu~eno 160 institucija Lipovac je najavio da }e uskoro u Narodnoj skup{tini RS biti razmatran Prije dlog za ko na o ma ti ~nim kwigama, koji predvi|a uvo|ewe elek tron skih ma ti ~nih kwiga. - Tre nu tno u RS ima mo vrlo nepovoqnu kvalifikacionu strukturu mati~ara od ko jih ve li ki broj ne ispuwava uslove za obavqawe tih po slo va, zbog ~e ga }e pro}i edukaciju poslova istakao je Lipovac. Govore}i o radu na izdavawu putnih isprava na bazi biometrije u RS, Lipovac je re kao da je Mi nis tar stvo

uprave i lokalne samouprave RS u tom pogledu koordiniralo aktivnosti u lokalnim zajednicama. - Ostaje apel na~elnicima svih op{tina u RS da se ma ksi mal no ukqu~e da bi ovaj pro ces bio spro ve den do kraja - isti~e Lipovac. ^a|o je kazao da se proces izdavawa putnih isprava u RS tre nu tno odvi ja relativno dobro i nesmetano.

Po~asni paso{i Odgovaraju}i na pitawe o sudbini po~asnih paso{a BiH, Novi} je rekao da ti paso{i u osnovi vi{e ni~emu i ne slu`e, osim {to nekima ~ine veliko zadovoqstvo da ih imaju. On je rekao da novim Zakonom o putnim ispravama BiH nije predvi|ena takva mogu}nost, zakqu~uju}i da }e po~asni paso{i biti neva`e}i nakon uvo|ewa biometrijskih paso{a.

Na konkurs OHR-a za popis dr`avne imovine prijavio se dovoqan broj qudi

Izvje{taj o popisu uputi}e radnoj grupi BAWA LUKA - Na konkurs OHR-a za osnivawe tima stru~waka za po pis dr`avne imovine zaprimqen je zadovoqavaju}i broj prijava, rekla je u petak portparol OHR-a Qiqana Radeti}. Prema wenim rije~ima, razgovori sa najboqim kandidatima trebalo bi da zapo ~nu idu }e se dmi ce i mogli bi da budu zavr{eni to kom sqede }ih ne ko li ko sedmica.

Pred sje da va ju }i ra dne grupe za popis, koju je osnovao Savjet ministara BiH, Ze nit Ke li} re kao je za “Glas Srpske“ da }e OHR po okon~awu tehni~kog popisa imovine dostaviti izvje{taj ovoj grupi.

KUTLE[A: OHR trebalo da pomogne radnoj grupi - Ra dna gru pa ra ni je je pri pre ma la pi sma zemqi -

{nim kancelarijama u BiH koja smo trebali da razmatramo na sqede}oj sjednici, ali u novoj situaciji za tim vi{e nemamo potrebu - rekao je Keli}. Predsjedavaju}i Komisije za dr`avnu imovinu u BiH Zvonimir Kutle{a ka`e da prilikom popisa imovine jedan dio imovine objektivno se ne}e mo}i popisati u vlasni{tvo BiH, jer nije zavedena u zemqi{nim kwigama

i nema gra|evinsku dozvolu. - U tim slu~ajevima mora}e se posegnuti za drugim evidencijama osim katastarskih odjeqewa i istra`iti projekte finansirawa koji bi bili trag vlasniku imovine - rekao je Kutle{a. On smatra da je OHR trebalo da pomogne radnoj grupi za popis imovine koju je imeno vao Sa vjet mi nis ta ra, umjesto da se u taj posao upusti umjesto we. @. B.

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 3

Uvesti model raspodjele kqu~nih funkcija kao u diplomatiji BAWA LUKA - Predsjednik Narodne skup{tine Republike Srpske Igor Radoji~i} rekao je u petak da bi trebalo posti}i generalni dogovor o raspodjeli kqu~nih funkcija u BiH kakav postoji u diplomatiji, javila je Srna.

Radoji~i} je podsjetio da je u diplomatiji svojevremeno postignut dogovor da se kqu~na ambasadorska mjesta na najva`nijim destinacijama rotiraju i da je u svakom novom mandatu pripadnik drugog konstitutivnog naroda.

Visoki predstavnik Valentin Incko vratio na politi~ku scenu smijewene SDS-ovce

Rehabilitovani Kalini}, Kruni}, Vasi} i Kosmajac

Ovom odlukom navedeni pojedinci se ne vra}aju na funkcije na kojima su se nalazili u vrijeme kada su smijeweni, naveli u OHR-u PI[U: PERICA PE]ANAC [email protected] NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

BAWA LUKA - Dragan Kalini}, Savo Kruni}, Nemawa Vasi} i Jovo Kosmajac rehabilitovani su u pe tak odlu kom vi so kog predstavnika me|unarodne zajednice u BiH Valentina Incka. Svi oni smi jeweni su odlukom nekada{weg visokog pred sta vni ka Pe di ja E{da una po lo vi nom 2004. go di ne zbog ne sa radwe sa Ha{kim tribunalom, pomagawa osobama osumwi~enim za ra tne zlo ~i ne i ne pri mawa BiH u Partnerstvo za mir (PFP). Tada{wem predsjedniku SDS-a i Narodne skup{tine RS Dra ga nu Ka li ni }u, odlukom E{dauna, zabrawen je svaki daqi javni i politi~ki rad. Ne mawa Va si}, ne ka da{wi di re ktor “Pu te va RS“, Savo Kruni}, direktor “Srpskih {uma“ i Jovo Kosma jac, di re ktor Fon da PIO, smijeweni su privremeno do hap{ewa Radovana Karayi}a. - Nije prvi put da odlazim i znam da }u se vratiti jer sam iskoristio tek pet od devet politi~kih `ivota koje imam. A onima koji su presudili bez su|ewa o mojoj smje ni, a tu su Bond i E{daun, htio bih re}i mnogo {ta, ali me ku}ni odgoj spre~ava da ih uputim tamo gdje bi ih poslali moji najbli `i, ko je sam `rtvo vao zbog RS - rekao je Kalini},

E[DAUN zabranio Kalini}u politi~ki rad

Dragan Kalini}

opra{taju}i se poslije smjene od po sla ni ka Na ro dne skup{tine RS. Kako je u petak saop{teno iz OHR-a, ova odluka je dio procesa koji je pokrenuo visoki predstavnik u martu 2005. godine. - Uki dawe san kci ja ne uti ~e na bi lo ko ji sud ski postupak koji se protiv ovih lica eventualno vodi, niti uki dawe za bra ne do vo di u pi tawe va li dnost prvo bi -

BOSI] Lider SDS-a Mladen Bosi} pozdravio je ukidawe sankcija OHR-a za Dragana Kalini}a, Savu Kruni}a, Jovu Kosmajca i Nemawu Vasi}a. - Nadam se da je to znak da je OHR napokon odlu~io da poni{ti praksu brutalnog kr{ewa qudskih prava kroz ka`wavawe qudi bez ikakve dokazane krivice. Me|utim, ogor~eni smo, ali ne i iznena|eni {to OHR nije poni{tio sankcije svim nepravedno diskriminisanim gra|anima istakao Bosi}. Dodao je da je parcijalno skidawe sankcija o~igle-

dan poku{aj nove politi~ke manipulacije kroz mogu}e ucjene i iznu|ivawe od onih kojima sankcije nisu skinute. - Postavqa se pitawe za{to Valentin Incko nije skinuo sankcije i Mirku [arovi}u, Radomiru Luki}u, Milenku Stani}u. Ovako, ako sankcije ne budu odmah istovremeno ukinute svima, to izgleda kao poku{aj jo{ jedne politi~ke igre koja baca ru`no svjetlo na namjere pojedinaca iz OHR-a, ali i wihovih doma}ih pomaga~a i dou{nika - rekao je Bosi}.

FOTO: ARHIVA

tne odlu ke. Ta ko |e, ovom odlukom navedeni pojedinci se ne vra}aju na funkcije na kojima su se nalazili u vrijeme kada su smijeweni, navodi OHR.

VASI]: Incko ne mo`e na ovaj na~in ispraviti gre{ke prethodnika Dodaje da je smjena nekooperativnih zvani~nika sa javnih funkcija izvanredna mjera koja je bila potrebna kako bi se eliminisale glavne politi~ke i institucional ne pre pre ke za sprovo|ewe Dejtonskog mirovnog sporazuma. - Pokazalo se da je ova strategija djelovala. Visoki predstavnik ne}e oklijevati da smijeni ove ili bilo koje druge pojedince za koje se ustanovi da opstrui{u sprovo|ewe Dejtonskog mirovnog sporazuma, naro~ito saradwu u pogledu pitawa vezanih za Ha {ki tri bu nal, ili da pru`aju pomo} licima optu`enim za ratne zlo~ine - isti~e OHR. Dodaje da su, od kada je proces revidirawa zapo~eo, sankcije ukinute u 52 pojedina~na slu~aja.

Izvr{ni sekretar Saveza nezavisnih socijaldemokrata Rajko Vasi} izjavio je u petak za “Glas Srpske“ da je rije~ o najobi~nijoj mani pu la ci ji po je din ci ma i politi~kom scenom u BiH. - Ne `e lim da ka `em da ne tre ba uki da ti san kcije, ve} da se ni u jednoj zemqi ne mogu qudima uvodi ti i uki da ti san kci je bez ika kvog obra zlo `ewa, ma o ~e mu god se ra di lo. Ovo je samovoqa me|unarodne za je dni ce - is ta kao je Vasi}. Do dao je da In cko ne mo`e na ovaj na~in da ispravi gre{ke koje su po~inili wegovi predstavnici, ve} on to ~ini u jo{ jednoj ma ni pu la ti vnoj epi zo di qudima i BiH. Vasi} je istakao da se u ~itavoj pri~i postavqa pitawe za{to samo ~etvorica, a ne svi ostali smijeweni ~lanovi SDS-a. Predsjednik Partije demo krat skog pro gre sa Mla den Iva ni} sma tra o~ekivanom odluku OHR-a, koja je sastavni dio procesa postepenog ukidawa Kancelarije visokog predstavnika. - Ne mislim da }e odlu-

ka imati tako velike politi~ke reperkusije kao {to se ovih da na u ja vnos ti Srpske spekulisalo. Nadam se da }e u narednom periodu i drugi qudi biti skinuti sa lis te OHR-a. To je sa svim pri ro dno i re al no istakao je Ivani}. Lider Demokratskog narodnog saveza Marko Pavi} ka zao je da je ova stran ka bi la pro tiv pri mje ne rje {ewa visokog predstavnika koja se odnose na smjene i mno gim wego vim odlu ka ma su oduzimana qudska prava koja poslije nisu vra}ana.

PAVI]: Dovedeni u sumwu kriterijumi OHR-a - Sada kada se selektivno vra }a ju ra ni je odu ze ta gra|anska i druga prava, dovodi se u sumwu po kojima kri te ri ju mi ma su vra }a na. Da li oni ma ko ji }e bi ti poslu{nici OHR-a - rekao je Pavi}. Dodao je da su odlukama OHR-a prava svakako oduzima na ne za ko ni to i DNS sma tra da vi so ki pred sta vnik nije imao za te mjere ovla{}ewa. Posqedwih ne ko li ko

sedmica Kancelarija visokog predstavnika pozivala je smi jewene zva ni ~ni ke Srpske demokratske stranke i nudila im uslove pod kojima bi mogli da budu politi ~ki re ha bi li to va ni, re kao je agen ci ji Srna u srijedu jedan od smijewenih ~lanova SDS-a. Isti izvor rekao je da OHR od smijewenih zvani~nika SDS-a tra`i da svojim an ga `ma nom po mo gnu ja ~awe opo zi ci je u RS i aktivno se ukqu~e u ru{ewe Milorada Dodika, sa pojedinim nevladinim organizacijama koje kontroli{u. - Ve} neko vrijeme traju pozivi iz OHR-a, a smijeweni zvani~nici pozivaju se od po pet qudi u vre men skim razmacima. Do sada je na razgovorima bilo 15 do 20 smi jewenih ~la no va SDS-a - re kao je Srnin izvor. Ni ko od smi jewenih funkcionera nije `elio da “Glasu Srpske“ potvrdi ove navode. - Ne {to se ve li ko iza brda vaqa - re kao je sa mo kratko jedan biv{i SDS-ov zvani~nik, navode}i da je i on “~uo ne{to o rehabilitacijama“.

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 5

U prijedlozima za ministre u Savjetu ministara BiH nije presudna struka

Sadovi} arhitekta, Ahmetovi} defektolog Kandidat kojeg je svojevremeno, poslije smjene Tarika Sadovi}a, predlagala SDA na jednu od najva`nijih funkcija u dr`avi bio i Halid Gewac, po struci ginekolog

Radovan Karaxi} za “Fajnen{el tajms“

Zapadne sile krive za raspad SFRJ LONDON - Radovan Karayi}, u pisanom intervjuu “Fajnen{el tajmsu“, najavio je da }e, u okviru priprema za svoju odbranu u Hagu, tra`iti da se sudi zapadnim silama kojima je u interesu bio raspad Jugoslavije. Dodao je da je ve} po~eo da tra`i informacije od Wema~ke, Francuske, Velike Britanije i SAD. One }e mu, kako navodi, pru`iti potrebne detaqe i pokazati kako su im bili bitniji sopstveni strate{ki interesi nego mir izme|u etni~kih grupa na Balkanu. - Raspad nije bio u interesu naroda Jugoslavije, ali je bio u interesu odre|enih zapadnih sila poslije smrti Tita. Nadam da }e narodi u BiH, na osnovu su|ewa meni, shvatiti {ta su nam ~inili ~lanovi me|unarodne zajednice i kako smo manipulisani - rekao je Karayi}. Dodao je da je rat u BiH bio beskorisna vje`ba i da su muslimani 1995. godine dobili istu teritoriju koja im je nu|ena 1992. Lisabonskim sporazumom, koji su odbacili.

Nedeqko Mitrovi}

A`urirana optu`nica protiv Ma{ovi}a DO BOJ - Pri ja va pro tiv ~lana Kolegijuma direktora Instituta za tra`ewe nestalih lica BiH Amora Ma{ovi }a za ne sa vjes tan rad u slu `bi, ko ju je Okru `nom tu`ila{tvu u Doboju 24. juna dostavio Odbor porodica zarobqenih boraca i nestalih civila RS, bi}e a`urirana. Ovo je u pe tak izja vio pred sje dnik Odbo ra Ne deqko Mi tro vi} po sli je sastanka sa dobojskim okruPI[E: @EQKA BA[I] [email protected]

BAWA LU KA - Za mje nik predsjedavaju}eg Doma na ro da Par la men ta BiH Du{anka Majki} ka`e da na ministarskim pozicijama treba da budu qudi ~iji profesionalni profil odgovara radnim zadacima u vo|ewu dr`avnih poslova. - U sektoru bezbjednosti neophodna je koordinacija bez bje dno snim agen ci ja ma, koju prethodni ministar Tarik Sa do vi} uop {te ni je obavqao. To najboqe mogu da potvrde bezbjednosne slu`be u BiH - rekla je Majki}eva. Tu su jo{, ka `e ona, i potrebe za izvrsnim poznavawem oblasti terorizma i re la ci ja u oba vje{taj nim strukturama. Ona ka`e da je problem u tome {to SDA dodjeqivawem javnih funkcija zahvaquje svo jim za slu`nim stra na~kim ka dro vi ma, ne vode}i ra~una o tome koli-

ko ta osoba mo`e da odgovori zahtjevima radnog mjesta. - Sigurno je da defektolog ne mo`e povesti BiH na putu ispuwavawa uslova za li be ra li za ci ju vi znog re `i ma i da po pra vi ka tas tro fal nu za os tav{ti nu u sektoru bezbjednosti BiH rekla je Majki}eva.

IMENOVAWA su nagrade stranaka kadrovima Biv{i ministar bezbjednosti BiH Tarik Sadovi} po stru ci je bio in `ewer arhitekture, a kandidat koji treba da ga naslijedi, Sadik Ahmetovi}, diplomirani je de fe kto log, odno sno magistar dru{tvenih nauka. Kandidat kojeg je svojevremeno, poslije smjene Tarika Sadovi}a, predlagala SDA na jednu od najva`nijih funkcija u dr`avi bio je i Halid Gewac, po struci ginekolog. Ahme to vi} je iz ra ta

Qekar Bo`o Qubi}, biv{i ministar transporta i komunikacija

iza {ao sa ~inom na tpo ru~ni ka Ar mi je RBiH, a u Glavni odbor SDA izabran je tri puta. - Va`an elemenat u predlagawu Ahmetovi}a za SDA je bilo to {to je on iz Srebrenice - rekla je Majki}eva. Prije Tarika Sadovi}a, na mjestu ministra bezbjednosti bio je dana{wi ministar pravde BiH Bari{a ^olak, po struci pravnik. Ona ka `e da mi nis tar bezbjednosti ne mora biti ~ovjek iz policije ili neki obavje{tajac, ali treba barem da dobro poznaje pravo. Dodala je da je najdrasti~nije odstupawe struke od funkcije bilo u slu~aju biv{eg ministra transporta i ko mu ni ka ci ja u BiH Bo `e Qubi}a, ko ji je qekar po struci i na ~iji rad je bilo dosta primjedbi. Me|utim, ka `e Maj ki}e va, do bro je {to je on pre pus tio fun kciju in`eweru telekomunikacija.

Sekretarijat Generalni sekretar Savjeta ministara BiH Zvonimir Kutle{a ka`e da nema propisanih uslova u kandidaturama za mjesto ministara koji odre|uju da stru~ni profil odgovara poslu koji se obavqa. - Predsjedavaju}i uva`ava ili ne uva`ava prijedlog, postoje odre|ena zakonska i ustavna pravila u imenovawima, ali nema prepreka da stranka predlo`i kadar za odre|eno mjesto bez obzira na to {to po struci nije iz tra`ene bran{e. Uzima se u obzir i politi~ko i radno iskustvo, osposobqavawe za odre|ene poslove koji se sti~u kroz radni vijek rekao je Kutle{a.

O~ekuje se dolazak u Sarajevo novog ambasadora Ruske Federacije

Bocan-Har~enko sti`e u septembru Aleksandar Bocan-Har~enko, kome je Predsjedni{tvo BiH dalo agreman krajem jula, o~ekuje i slu`beno postavqewe na tu du`nost. Izja vio je to Poznavalac “Gla su Srpske“ {ef kabineta zamje ni ka mi nis Aleksandar Bocan-Har~enko je u rustra inos tra nih koj diplomatiji jedan od najboqih po slo va BiH poznavalaca regiona. Bio je i spe@eqko Sa cijalni predstavnik za Balkan Mimaryija, dodajunistarstva inostranih poslova }i da se u Ruske Federacije. septembru o~eku-

SARAJEVO - Novi ambasa dor Rus ke Fe de ra ci je u BiH

FOTO: S. PUHALO

Arhitekta Tarik Sadovi}, biv{i ministar bezbjednosti BiH

`nim tu`iocem Vesnom Demowi}. - Do kraja ovog mjeseca, kako je rekao tu`ilac, bi}e kona~no rije{eno pitawe tog tu`benog postupka. Dakle, ili }e tu`ilac pokrenuti postupak ili }e eventualno tra`iti od nas nove dokaze i informacije. Mo`e se dogoditi da se predmet prebaci na Okru`no tu`ila{tvo u Bawoj Luci - rekao je Mitrovi}. Sl. P.

je dolazak Bocan-Har~enka u Sarajevo.

AGREMAN dobio krajem jula - No vi am ba sa dor Ale ksan dar Bo can-Har ~en ko u Sarajevo bi trebalo da do|e po~etkom septembra. Predsjedni{tvo BiH mu je u redovnoj proceduri dodijelilo agreman i o tome je obavije{tena ambasada - ka`e Samaryija. To je i u Ministarstvo,

isti~e on, stiglo redovnim putem kao odluka. I u diplomatskim krugovima “Glasu Srpske“ potvr|eno je da bi Bocan-Har~enko trebalo uskoro da stigne u Sarajevo. U toku ju~era{weg dana iz Ambasade Ruske Federacije u BiH nije stigao odgovor na pi tawa da li je Bocan-Har~enko i zvani~no postavqen za ambasadora i kada }e stupiti na du`nost. G. M.

Nedeqko Mitrovi}

Tu`ila{tvo BiH o “slu~aju @drale“

Podnesena `alba na rje{ewe Suda BiH SARAJEVO - Tu`ila{tvo BiH podnijelo je `albu na rje{ewe Suda BiH od 18. avgusta kojim se progla{ava stvarno nenadle`nim za vo|ewe krivi~nog postupka u predmetu protiv \or|a @drale, koga optu`nica tereti za ubistvo na~elnika Uprave policije RS Qubi{e Savi}a Mauzera. - Tu`ila{tvo BiH je jo{ u ~etvrtak podnijelo `albu na rje{ewe Suda BiH u skladu sa zakonski predvi|enim rokom - rekao je u petak Srni portparol Tu`ila{tva BiH Boris Grube{i}. Grube{i} je kazao da se mo`e o~ekivati da se Sud BiH o `albi Tu`ila{tva BiH izjasni, najvjerovatnije, u ponedjeqak, 24. avgusta.

Nihad Haxiefendi} (30) i wegov prezimewak Izet (43) do{li su iz 600 kilometara udaqenih Zavidovi}a, ~ak u Italiju, da uplate listi} za loto, gdje se {estica popela na 143,9 miliona evra. Italijanski lovci na milione, ali i mnogi iz susjednih zemaqa, sa sve ve}im nestrpqewem i{~ekuju izvla~ewe lota. - Dobijem li, mijewam ime, mijewam prezime, dr`avu i nestajem. Niko ne}e znati gdje sam. Ra~unam da bih jo{ mogao `ivjeti tridesetak godina, to zna~i da bih sa dobitkom na dan mogao tro{iti 12.000 evra - ka`e Izet. Prijateqi iz Zavidovi}a ka`u kako }e svaki od wih na italijanski loto potro{iti izme|u 400 i 500 evra. Pravo loto-ludilo zahvatilo je ne samo Italijane, ve} i ostatak Evrope.

4 22. i 23. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Komentar dana

Ustavnopravna komisija u srijedu o mandatu me|unarodnih sudija i tu`ilaca

Licemjerni stavovi Stranke za BiH i SDA

Pi{e: Ratomir MIJANOVI]

SL IAT budi Trebiwe Izjava predsjednika Vlade RS Milorada Dodika da se pokretawem prehrambene proizvodwe u preduze}u “Svislajon industrija alata“ u Trebiwu o~ekuje godi{wi prihod vi{e od 200 miliona maraka i da je rije~ o jednoj od najve}ih investicija u prehrambenoj industriji u BiH, popravila je raspolo`ewe Trebiwcima. Vla snik kon cer na Ono {to najvi{e ulo`i}e oko 25 miraduje Trebiwe je li ona evra u ovaj ~iwenica da po sao ko ji bi tre otpu{tawa radnika ba lo da po ~ne u ja ne}e biti. Trebiwci nuaru. Ono {to naj vi {e ra du je Tre vjeruju da u svemu biwe je ~iwenica da ima i pomalo otpu {tawa ra dni simbolike. Sve ka ne}e biti. se doga|alo na Da za do voqstvo Preobra`ewe bude jo{ ve}e, ve}iGospodwe. Mo`da n ski vla snik SL se i SL IAT IAT-a Rodoqub Drkona~no preobrazi a{kovi} rekao je da u privrednog }e u pre hram be noj proizvodwi raditi giganta, kao {to oko 600 qudi, a prje i nekad bio i ori tet }e ima ti za po sle ni u ovom pre du ze }u ko ji bu du od go va ra li zah tje vi ma no vih visokostandardizovanih tehnologija. U metalskoj industriji, kao osnovnoj djelatnosti trebiwske fabrike, maksimalno }e racionalizovati proizvodni proces, a radi}e od 550 do 700 qudi. Suma sumarum, bi}e zaposleno po najpovoqnijoj procjeni oko 1.300 qudi. Zaposleni u IAT-u Trebiwe na da ju se da }e ipak bi ti sa ~u va na osno vna djelatnost IAT-a, da }e tamo raditi stru~waci i industrijski radnici, kvalifikovani i sposobni da zarade svoju platu. Da plata bude dostojna ~ovjeka, jer od Industrije alata Trebiwe `ivi gotovo dvije tre}ine Trebiwa. Jedno od o~ekivawa zaposlenih je i da }e prilikom zapo{qavawa u novom pogonu prioritet imati radnici IAT-a. U javnosti jo{ uvijek postoje dileme oko toga da li su radnicima poznati svi detaqi ugovora o kupovini IAT-a, me|utim vlasnik i premi jer Do dik tvrde da je sve ura |e no tran spa ren tno i da je svaka stavka ugovora poznata. Ipak, kada se sve oduzme i sabere, mnogo je tenzija koje prate de{avawa u SL IAT Trebiwe. No, uprkos svemu Trebiwci vjeruju da u svemu ima i pomalo simbolike. Sve se ovo doga|alo na Preobra`ewe Gospodwe. Mo`da se i SL IAT kona~no preobrazi u privrednog giganta, kao {to je i nekad bio.

Nikola [piri}, predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH U pitawu je bo{wa~ko nacionalno jedinstvo, zbog ~ega cijenu pla}a BiH. Konsultacije SDA i SBiH kupovina vremena.

Stranka za BiH Blokirali izbor direktora tri agencije BiH.

Poslanici SDA i SBiH mora}e da objasne javnosti kako je mogu}e da se istovremeno zala`u za apsolutni suverenitet BiH i ostanak me|unarodnih sudija i tu`ilaca u doma}em pravosu|u, jer su to protivrje~ni stavovi, rekao Lazar Prodanovi}

Lazar Prodanovi} PI[E: MIROSLAV FILIPOVI] [email protected]

BAWA LU KA - Stav poslanika SDA i Stranke za BiH da je neophodan ostanak me|unarodnih sudija i tu `i la ca u svim odjeqewima ne ma ni ka kvog osnova i primjer je politi~kog licemjerstva. Re kao je ovo za “Glas Srpske“ La zar Pro da no vi}, ~lan Us ta vno pra vne ko m i s i j e Pa r l a m e n t a BiH, ko ja }e u sri je du ra zma tra ti iz mje ne za ko na o Su d u i Tu ` i l a { t v u

BiH u ve zi sa daqim sta tu som me |u na ro dnih su di ja i tu `i la ca. - Po sla ni ci SDA i SBiH mora}e da objasne javnosti kako je uop{te mogu}e da se is to vre me no zala `u za apsolutni su ve re nitet BiH i ostanak me|unarodnih sudija i tu`ilaca u doma}em pravosu|u, jer su to pro ti vrje ~ni sta vo vi rekao je Prodanovi}. Pre ma iz mje na ma za ko na, ko je je pre dlo `io Sa vjet ministara BiH, me|una ro dne su di je i tu `i oci

INCKO Visoki predstavnik me|unarodne zajednice u BiH Valentin Incko kazao je ranije “Glasu Srpske“ da ga veoma ~udi odluka Savjeta ministara BiH da ne bude produ`en mandat stranim sudijama i tu`iocima koji rade na predmetima terorizma, organizovanog kri-

minala i korupcije. - Argumenti koje smo ~uli u obrazlo`ewu Savjeta ministara za dono{ewe ovakve odluke zaista, kako se kod vas ka`e, ne piju vodu. Mnogo je razloga zbog kojih strane sudije i tu`ioci treba da ostanu u BiH - rekao je Incko.

tre ba lo bi da po sli je 31. decembra 2009. godine, kada im isti~e mandat, ostanu sa mo u odjeqewima za pro ce su irawe ra tnih zlo ~ina.

SDA, SBiH i SDP za ostanak stranaca u pravosu|u - O~e ku jem da }e ovaj pri je dlog bi ti po dr`an u Par la men tu BiH, ~i me bi bilo potvr|eno da je zemqa spre mna da preu zme od go vornost u svoje ruke i dobije kan di dat ski sta tus za ~lanstvo u Evropskoj uniji - kazao je Prodanovi}. On ka`e da imamo sasvim dovoqno doma}eg kvalifikovanog kadra koji mo`e da kva li te tno obavqa ovaj posao. - Lo gi ~no bi bi lo da paralelno sa ovim procesom Kancelarija visokog predstavnika u BiH bude transformisana u kan ce la ri ju spe ci jal nog pred sta vni ka

EU - is ta kao je Pro da no vi}. Me|utim, predstavnici SDA, SBiH i SDP-a ve} su na ja vi li da }e po dr`a ti ostanak me|unarodnih sudija i tu`ilaca u svim odjeqewima. - Zalaga}emo se za o~uvawe postoje}eg kapaciteta me |u na ro dnih su di ja i tu `i la ca u pra vo su |u BiH. Pre dlo `e ni za kon ne za dr`ava taj kapacitet i tra`i}emo da se amandmanima popravi taj tekst - rekao je predsjedavaju}i Ustavnopravne ko mi si je Par la men ta BiH i po sla nik SDA [e fik Yaferovi}. Dodao je da u~e{}e me|unarodnih sudija i tu`ilaca u Sudu i Tu`ila{tvu BiH doprinosi da te institucije uspje{nije funkcioni{u. - To je borba za suvereni tet BiH, a sta vo vi po sla ni ka iz RS su obi ~na zamje na te za - is ta kao je Yaferovi}.

Agencija za dr`avnu slu`bu o direktoru DEI

Imenovawe Topi}eve do 24. avgusta SA RA JE VO - Agen ci ja za dr`avnu slu`bu imenova}e Lidiju Topi} na mjesto direktora Direkcije za evropske integracije BiH najdaqe do ponedjeqka, 24. avgusta, potvr|eno je Srni iz ove agencije. Iz Agencije napomiwu da je u ~etvrtak istekao zakonski rok od trideset da-

na, pre ma ko jem je Sa vjet ministara BiH trebalo da imenuje prvog na listi najuspje{nijih kandidata za ovu poziciju.

ISTEKAO zakonski rok Savjetu ministara Za kon o dr`a vnoj slu -

`bi u institucijama BiH odre |u je da Agen ci ja po slu `be noj du `nos ti, uko li ko se ne oba vi ime no vawe u ro ku od tri de set dana od dana prijema liste na jus pje {ni jih kan di da ta, ime nu je na jus pje{ni je kan di da te, ako po se bnim pro pi som ni je odre|en kra}i rok, navode

iz ove agencije. Iz Agen ci je do da ju da ih je pred sje da va ju }i Sa vje ta mi nis ta ra BiH Ni kola [piri} podsjetio na ovaj za kon ski rok, oba vi jestiv{i ih da Savjet minis ta ra u ~et vrtak ni je postigao saglasnost o imenovawu di rektora ove di rekcije.

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 5

U prijedlozima za ministre u Savjetu ministara BiH nije presudna struka

Sadovi} arhitekta, Ahmetovi} defektolog Kandidat kojeg je svojevremeno, poslije smjene Tarika Sadovi}a, predlagala SDA na jednu od najva`nijih funkcija u dr`avi bio i Halid Gewac, po struci ginekolog

Radovan Karaxi} za “Fajnen{el tajms“

Zapadne sile krive za raspad SFRJ LONDON - Radovan Karayi}, u pisanom intervjuu “Fajnen{el tajmsu“, najavio je da }e, u okviru priprema za svoju odbranu u Hagu, tra`iti da se sudi zapadnim silama kojima je u interesu bio raspad Jugoslavije. Dodao je da je ve} po~eo da tra`i informacije od Wema~ke, Francuske, Velike Britanije i SAD. One }e mu, kako navodi, pru`iti potrebne detaqe i pokazati kako su im bili bitniji sopstveni strate{ki interesi nego mir izme|u etni~kih grupa na Balkanu. - Raspad nije bio u interesu naroda Jugoslavije, ali je bio u interesu odre|enih zapadnih sila poslije smrti Tita. Nadam da }e narodi u BiH, na osnovu su|ewa meni, shvatiti {ta su nam ~inili ~lanovi me|unarodne zajednice i kako smo manipulisani - rekao je Karayi}. Dodao je da je rat u BiH bio beskorisna vje`ba i da su muslimani 1995. godine dobili istu teritoriju koja im je nu|ena 1992. Lisabonskim sporazumom, koji su odbacili.

Nedeqko Mitrovi}

A`urirana optu`nica protiv Ma{ovi}a DO BOJ - Pri ja va pro tiv ~lana Kolegijuma direktora Instituta za tra`ewe nestalih lica BiH Amora Ma{ovi }a za ne sa vjes tan rad u slu `bi, ko ju je Okru `nom tu`ila{tvu u Doboju 24. juna dostavio Odbor porodica zarobqenih boraca i nestalih civila RS, bi}e a`urirana. Ovo je u pe tak izja vio pred sje dnik Odbo ra Ne deqko Mi tro vi} po sli je sastanka sa dobojskim okruPI[E: @EQKA BA[I] [email protected]

BAWA LU KA - Za mje nik predsjedavaju}eg Doma na ro da Par la men ta BiH Du{anka Majki} ka`e da na ministarskim pozicijama treba da budu qudi ~iji profesionalni profil odgovara radnim zadacima u vo|ewu dr`avnih poslova. - U sektoru bezbjednosti neophodna je koordinacija bez bje dno snim agen ci ja ma, koju prethodni ministar Tarik Sa do vi} uop {te ni je obavqao. To najboqe mogu da potvrde bezbjednosne slu`be u BiH - rekla je Majki}eva. Tu su jo{, ka `e ona, i potrebe za izvrsnim poznavawem oblasti terorizma i re la ci ja u oba vje{taj nim strukturama. Ona ka`e da je problem u tome {to SDA dodjeqivawem javnih funkcija zahvaquje svo jim za slu`nim stra na~kim ka dro vi ma, ne vode}i ra~una o tome koli-

ko ta osoba mo`e da odgovori zahtjevima radnog mjesta. - Sigurno je da defektolog ne mo`e povesti BiH na putu ispuwavawa uslova za li be ra li za ci ju vi znog re `i ma i da po pra vi ka tas tro fal nu za os tav{ti nu u sektoru bezbjednosti BiH rekla je Majki}eva.

IMENOVAWA su nagrade stranaka kadrovima Biv{i ministar bezbjednosti BiH Tarik Sadovi} po stru ci je bio in `ewer arhitekture, a kandidat koji treba da ga naslijedi, Sadik Ahmetovi}, diplomirani je de fe kto log, odno sno magistar dru{tvenih nauka. Kandidat kojeg je svojevremeno, poslije smjene Tarika Sadovi}a, predlagala SDA na jednu od najva`nijih funkcija u dr`avi bio je i Halid Gewac, po struci ginekolog. Ahme to vi} je iz ra ta

Qekar Bo`o Qubi}, biv{i ministar transporta i komunikacija

iza {ao sa ~inom na tpo ru~ni ka Ar mi je RBiH, a u Glavni odbor SDA izabran je tri puta. - Va`an elemenat u predlagawu Ahmetovi}a za SDA je bilo to {to je on iz Srebrenice - rekla je Majki}eva. Prije Tarika Sadovi}a, na mjestu ministra bezbjednosti bio je dana{wi ministar pravde BiH Bari{a ^olak, po struci pravnik. Ona ka `e da mi nis tar bezbjednosti ne mora biti ~ovjek iz policije ili neki obavje{tajac, ali treba barem da dobro poznaje pravo. Dodala je da je najdrasti~nije odstupawe struke od funkcije bilo u slu~aju biv{eg ministra transporta i ko mu ni ka ci ja u BiH Bo `e Qubi}a, ko ji je qekar po struci i na ~iji rad je bilo dosta primjedbi. Me|utim, ka `e Maj ki}e va, do bro je {to je on pre pus tio fun kciju in`eweru telekomunikacija.

Sekretarijat Generalni sekretar Savjeta ministara BiH Zvonimir Kutle{a ka`e da nema propisanih uslova u kandidaturama za mjesto ministara koji odre|uju da stru~ni profil odgovara poslu koji se obavqa. - Predsjedavaju}i uva`ava ili ne uva`ava prijedlog, postoje odre|ena zakonska i ustavna pravila u imenovawima, ali nema prepreka da stranka predlo`i kadar za odre|eno mjesto bez obzira na to {to po struci nije iz tra`ene bran{e. Uzima se u obzir i politi~ko i radno iskustvo, osposobqavawe za odre|ene poslove koji se sti~u kroz radni vijek rekao je Kutle{a.

O~ekuje se dolazak u Sarajevo novog ambasadora Ruske Federacije

Bocan-Har~enko sti`e u septembru Aleksandar Bocan-Har~enko, kome je Predsjedni{tvo BiH dalo agreman krajem jula, o~ekuje i slu`beno postavqewe na tu du`nost. Izja vio je to Poznavalac “Gla su Srpske“ {ef kabineta zamje ni ka mi nis Aleksandar Bocan-Har~enko je u rustra inos tra nih koj diplomatiji jedan od najboqih po slo va BiH poznavalaca regiona. Bio je i spe@eqko Sa cijalni predstavnik za Balkan Mimaryija, dodajunistarstva inostranih poslova }i da se u Ruske Federacije. septembru o~eku-

SARAJEVO - Novi ambasa dor Rus ke Fe de ra ci je u BiH

FOTO: S. PUHALO

Arhitekta Tarik Sadovi}, biv{i ministar bezbjednosti BiH

`nim tu`iocem Vesnom Demowi}. - Do kraja ovog mjeseca, kako je rekao tu`ilac, bi}e kona~no rije{eno pitawe tog tu`benog postupka. Dakle, ili }e tu`ilac pokrenuti postupak ili }e eventualno tra`iti od nas nove dokaze i informacije. Mo`e se dogoditi da se predmet prebaci na Okru`no tu`ila{tvo u Bawoj Luci - rekao je Mitrovi}. Sl. P.

je dolazak Bocan-Har~enka u Sarajevo.

AGREMAN dobio krajem jula - No vi am ba sa dor Ale ksan dar Bo can-Har ~en ko u Sarajevo bi trebalo da do|e po~etkom septembra. Predsjedni{tvo BiH mu je u redovnoj proceduri dodijelilo agreman i o tome je obavije{tena ambasada - ka`e Samaryija. To je i u Ministarstvo,

isti~e on, stiglo redovnim putem kao odluka. I u diplomatskim krugovima “Glasu Srpske“ potvr|eno je da bi Bocan-Har~enko trebalo uskoro da stigne u Sarajevo. U toku ju~era{weg dana iz Ambasade Ruske Federacije u BiH nije stigao odgovor na pi tawa da li je Bocan-Har~enko i zvani~no postavqen za ambasadora i kada }e stupiti na du`nost. G. M.

Nedeqko Mitrovi}

Tu`ila{tvo BiH o “slu~aju @drale“

Podnesena `alba na rje{ewe Suda BiH SARAJEVO - Tu`ila{tvo BiH podnijelo je `albu na rje{ewe Suda BiH od 18. avgusta kojim se progla{ava stvarno nenadle`nim za vo|ewe krivi~nog postupka u predmetu protiv \or|a @drale, koga optu`nica tereti za ubistvo na~elnika Uprave policije RS Qubi{e Savi}a Mauzera. - Tu`ila{tvo BiH je jo{ u ~etvrtak podnijelo `albu na rje{ewe Suda BiH u skladu sa zakonski predvi|enim rokom - rekao je u petak Srni portparol Tu`ila{tva BiH Boris Grube{i}. Grube{i} je kazao da se mo`e o~ekivati da se Sud BiH o `albi Tu`ila{tva BiH izjasni, najvjerovatnije, u ponedjeqak, 24. avgusta.

Nihad Haxiefendi} (30) i wegov prezimewak Izet (43) do{li su iz 600 kilometara udaqenih Zavidovi}a, ~ak u Italiju, da uplate listi} za loto, gdje se {estica popela na 143,9 miliona evra. Italijanski lovci na milione, ali i mnogi iz susjednih zemaqa, sa sve ve}im nestrpqewem i{~ekuju izvla~ewe lota. - Dobijem li, mijewam ime, mijewam prezime, dr`avu i nestajem. Niko ne}e znati gdje sam. Ra~unam da bih jo{ mogao `ivjeti tridesetak godina, to zna~i da bih sa dobitkom na dan mogao tro{iti 12.000 evra - ka`e Izet. Prijateqi iz Zavidovi}a ka`u kako }e svaki od wih na italijanski loto potro{iti izme|u 400 i 500 evra. Pravo loto-ludilo zahvatilo je ne samo Italijane, ve} i ostatak Evrope.

6 22. i 23. avgust 2009. GLAS SRPSKE

U julu 1.570 maraka za `ivotne potrebe

Dru{tvo

BAWA LUKA - Sindikalna potro{a~ka korpa za ~etvoro~lanu porodicu u RS u julu je ko{tala 1.570 maraka, {to je znatno vi{e u odnosu na junsku, saop{teno je ju~e iz Saveza sindikata RS, javila je Srna.

Iz Saveza navode da je prosje~na neto plata u Srpskoj u junu, koju su gra|ani tro{ili u julu, bila 794 marke i pokrivala je julsku potro{a~ku korpu samo 50,5 odsto. U saop{tewu se navodi da su stanovnici RS najvi{e novca tro{ili za hranu. FOTO: GLAS SRPSKE

Tr`i{na inspekcija RS

Prekr{ajni nalozi vrijedni 150.000 KM BAWA LUKA - Republi~ki tr`i{ni inspektori izvr{ili su u julu oko 500 kontrola na podru~ju Republike Srpske i izdali prekr{ajne naloge u ukupnoj vrijednosti oko 150.000 maraka. Kontrolisani su ugostiteqski i prodajni objekti u svrhu provjere da li se pridr`avaju zakonske odredbe o zabrani to~ewa alkohola osobama mla|im od 18 godina. - Izvr{eno je oko 30 ciqanih kontrola, ~iji su predmet prodaja i to~ewe alkohola maloqetnim licima i za utvr|ene nepravilnosti izdali su prekr{ajne naloge u vrijednosti od 3.500 maraka - saop{teno je iz Inspektorata RS. Inspektori su izvr{ili oko 60 kontrola prodaje cigareta maloqetnim osobama i izdali osam prekr{ajnih naloga u vrijednosti od 3.000 maraka. V. K.

Fond PIO

Vu~urevi} vi{e nije savjetnik Mastila BI JEQINA - Di re ktor Fon da pen zij sko-in va lid skog osi gu rawa Re pu bli ke Srpske Zoran Mastilo prera spo re dio je svog do sa da{weg sa vje tni ka Slav ka Vu ~u re vi }a na no vo ra dno mjesto, jer nije dao o~ekivane rezultate i efekte na dosa da{wem ra dnom mjes tu, javila je Srna.

- U skladu sa ovom odlukom navedeni radnik odgovara}e ubudu}e direktoru filijale Fonda PIO u Trebiwu. Ovu odluku direktor Fonda donio je ju~e potpuno autonomno, ru ko vo |en iskqu~i vo interesima Fonda, bez bilo ~ijih pritisaka i sugestija - navedeno je u saop{tewu iz Fonda PIO RS.

NI[P “Oslobo|ewe“

Dobili platu, prekinuli {trajk BAWA LUKA - [trajka~ki odbor i direktor Novinsko{tamparskog preduze}a “Oslobo|ewe“ postigli su petak sporazum o prekidu generalnog {trajka po{to je zaposlenima ve}inski vlasnik “Delta-zekstra” isplatio martovsku platu. - Sporazumom je definisano da poslodavac uplati doprinose i topli obrok za mart, dok su radnici obavezni da u ponedjeqak po~nu sa radom, te da ga ne obustavqaju u sqede}ih 45 dana. Neispla}ene plate za april, maj, jun i dio plate za jul i av gust ra dni ci ma }e se is pla }i va ti u {est mjese~nih rata - istakla je predsjednik {trajka~kog odbora NI[P-a Ranka Vukeli}. Poslodavac se obavezao da }e obezbijediti po~etak snadbijevawa prodajnih objekata robom kada se radnici vrate na posao. V. K.

U Potkozarju jabuke odli~no rodile

Prinosi i do {est tona po hektaru U Republici Srpskoj po~ela berba jabuke

Dovoqna koli~ina padavina ove godine doprinijela da i kvalitet jabuke bude boqi nego lani, rekla Nada Zavi{i} PI[U: TAWA MILAKOVI] [email protected] DALIBORKA SEKULI] [email protected]

BAWA LU KA - U vo}wacima u Srpskoj po~ela je berba jabuke, a proizvo|a ~i ka `u da je ovogodi{wi rod, koji iznosi od ~etiri do {est tona po hektaru, boqi od lawskog. Vo}ar iz Jablanice, sa po dru ~ja op {ti ne Gra di {ka, Bo`o Babi} ka`e da u svom vo}waku ima oko 27.000 stabala jabuke zasa|enih na 15 hektara. - Jabuka je ove godine dobro rodila, a berba je nedavno po ~e la. Po ten ci jal ni otkupqiva~i jo{ uvijek nisu iznijeli kona~nu otkupnu cijenu, tako da jabuke beremo i skladi{timo u hladwa~e. Prinosi su o~ekivani, a to je od ~etiri do {est tona po hektaru, u zavisnosti od sorte - rekao je Babi}. Kvalitet plodova ove go-

dine je dobar, isti~e Babi}, jer, ka ko ka `e, u wego vom vo}waku nije bilo grada, tako da je vrijeme pogodovalo vo}u. [ef Za vo da za vo }ar stvo i vi no gra dar stvo u Poqoprivrednom institutu RS Nada Zavi{i} ka`e da je rod jabuke ove godine dobar.

POTKOZARJE najplodniji kraj za uzgoj jabuke - Dobrom kvalitetu ploda jabuke doprinijelo je i to {to ve}ina vo}ara ve} ima sistem za navodwavawe, {to uveliko doprinosi kvalitetu vo}ke. Dovoqna koli~ina padavina ove godine tako|e je doprinijela da kvalitet jabuke bude boqi nego lani rekla je Zavi{i}eva. Jabuka u Srpskoj, isti~e, naj boqe uspi je va u Pot ko zarju. - U okolini Gradi{ke, Prijedora i Kozarske Dubice uzgoj jabuke je najrazvije-

niji. U ovim oblastima ima i najvi{e zasada jabuke, sa najve}om i na jintenzivnijom proizvodwom - dodala je Zavi{i}eva. Prema wenim rije~ima, u RS najvi{e uspijevaju sorte “zlatni deli{es“, “ajdared“, “greni smit“, a odskora je u zasade kod nas u{la i “gala“. Jabuka se iz RS, ka`e Zavi{i}eva, do sada izvozila u Rusiju koja je bila jedan od zna~ajnijih potro{a~a na{e jabuke. - Ove go di ne ja bu ka je dobro rodila u Poqskoj odakle }e Rusija, umjesto iz RS, uvoziti. Problem sa doma-

}im izvozom je {to mi nemamo kon stan tnu ko li ~i nu prinosa, kao ni sorte koje bi inos tran stvu bi le za nimqive - objasnila je Zavi{i}eva. Premije za proizvedeno i prodato vo}e, ka`u u Minis tar stvu poqo pri vre de, {umarstva i vodoprivrede RS, daju se za organizovanu proizvodwu jabuke, kru{ke, {qive, vi{we, maline i jagode. Visina premije, ka`u u Mi nis tar stvu, ne mo `e iznositi vi{e od deset odsto od pro sje ~ne tr`i {ne cijene po jedinici proizvoda.

OTKUPNA CIJENA Bo`o Babi} ka`e da su pretpostavke da }e otkupna cijena jabuke ove godine biti od 0,45 do 0,50 maraka po kilogramu. - To je malo, jer se ovom cijenom ne mogu pokriti tro{kovi, a pogotovo kada

je rije~ o mawim proizvo|a~ima, jer su cijene repromaterijala visoke - rekao je Babi} i dodao da je pro{le godine otkupna cijena bila 0,75 maraka, {to je bilo vi{e nego zadovoqavaju}e.

Istra`ivawe Bora~ke organizacije RS

Sindikat radnika RK “Boska“

O~ekuju da “Delta“ ispo{tuje dogovor BAWA LU KA - Ra dni ci Ro bne ku }e “Bos ka“ Bawa Luka o~ekuju da }e Konzorcijum “Delta-Zekstra“ ispo{tovati postignuti dogovor i da }e sva potra`ivawa biti ispla}ena krajem avgusta ili po~etkom septembra. - Nije va`no kada, ve} da do go vor bu de ispo {to van. Imamo saznawa da su u toku pripreme da se radnici is-

plate, ali konkretan datum upla te oba ve za ni ka da sa “Delta-Zekstrom“ nismo usaglasili - kazala je predsjedni ka Sin di ka ta ra dni ka “Boske“ Branke Gosti} Ona je is ta kla da }e ra dni ci is tog da na ka da im sva potra`ivawa budu upla}ena, povu}i tu`be koje vode protiv beogradskog Konzorcijuma. D. S.

Od PTSP-a pati 45 odsto boraca BAWA LU KA - Na po dru~ju Republike Srpske vi{e od 45 od sto demobilisanih boraca pati od posttraumatskog stresnog poreme}aja (PTSP), zakqu-

~ci su analize koju je sprovela Bora~ka organizacija RS. Predsjednik BORS-a Tihomir Mila{in istakao je na skupu “Doru~ak za novina-

IZVJE[TAVAWE Posttraumatski stresni sindrom bio je tema “Doru~ka sa novinarima“ koji su organizovali Helsin{ki parlament gra|ana Bawa Luka, Udru`ewe mladih novinara RS i Fondacija

“Cure“ iz Sarajeva, a cijeli projekat finansira Evropska unija. Ciq projekta je senzibilizacija medija za izvje{tavawe o marginalnim i rawivim grupama u dru{tvu.

re“ organizovanom u petak u Bawoj Luci, da od ovog procenta, preko 93 odsto biv{ih boraca boluje od nekog oblika depresije, ali i da zbog ne dos tat ka fi nan sij skih sredstava nema mogu}nosti za detaqnije prou~avawe.

NEOPHODNI programi psihofizi~ke pomo}i - Svrha is tra `i vawa jes te da se pod sta kne iz gradwa resursa za pru`awe

pomo}i demobilisanim borcima koji pate od PTSP-a, odnosno da se izrade specifi~ni programi psihofizi ~ke po mo }i i po dr{ke rekao je Mila{in. Pred sje dnik Udru `ewa u~esnika otaybinskog rata sa PTSP-om RS “Jedinstvo“ Dragan [aji} istakao je da su se ~lanovi Udru`ewa na po~etku suo~avali sa brojnim pro ble mi ma, po ~ev {i od straha da odu kod psihijatra do nerazumijevawa na dle`nih institucija. V.K.

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 7

“Poqoprivredno savjetodavstvo“ krajem septembra BAWA LUKA - Okrugli sto na temu “Poqoprivredno savjetodavstvo u zemqama okru`ewa i Evropi“ bi}e odr`an krajem septembra ove godine u Bawoj Luci, u organizaciji Agencije za pru`awe stru~nih usluga u poqoprivredi. Ovo je dogovoreno u petak na sastanku radne grupe za izradu strate-

gije savjetodavstva u Srpskoj. Iz Ministarstva poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede RS saop{teno je da je na sastanku bilo rije~i i o definisawu uloge, ciqeva i metoda rada javne savjetodavne slu`be. T. M.

Vijesti

Prema podacima Ministarstva zdravqa i socijalne za{tite RS

Glamo~

Uni{teno 300 kilograma mesa GLA MO^ - In spe kcij skom kontrolom prodavnica u Gla mo ~u na li cu mjesta uni{teno je 300 kilograma svje`eg mesa koje prije stavqawa u prodaju nije pregledao ovla{}eni veterinar niti su vlasnici me sni ca po sje do va li ovjerenu potvrdu da je meso zdravstveno ispravno, rekao je direktor Uprave za inspekcijske poslove Livawskog kantona Dubravko Kova~evi}, javila je Srna.

Imamo i dvadesetoro djece koja su ostala bez starawa zbog roditeqske nebrige, zlostavqawa ili grubog kr{ewa dje~ijih prava, naglasila Tatjana Novakovi} -Manojlovi}

Sarajevo

BiH posjetilo 56.562 turista SARAJEVO - BiH je u junu posjetilo 56.562 turista, {to je za 13,1 od sto mawe u odnosu na maj, a za 14,7 odsto u odnosu na jun pro {le go di ne, re kao je direktor Agencije za statis ti ku BiH Zden ko Mi li no vi}, ja vi la je Srna. Prema wegovim rije~ima, tu ris ti su os tva ri li 128.563 no}ewa.

PI[E: VEDRANA KULAGA [email protected]

BAWA LU KA - Na po dru ~ju Re pu bli ke Srpske odrasta 550 djece bez roditeqskog starawa, od ~ega je wih 170 bez oba roditeqa, 180 ih je na pu {te no od stra ne ro di teqa, a po red to ga uku pno pos to ji 180 dje ce ~i ji su ro di teqi sprije~eni da izvr{avaju ro di teqsku du `nost zbog izdr`avawa zatvorske kazne, bolni~kog lije~ewa i sli~no. Ovo je za “Glas Srpske“ istakla vi{i stru~ni saradnik za po ro di ~no-pra vnu za {ti tu i sta ra teqstvo u Ministarstvu zdravqa i so-

U Domu “Rada Vrawe{evi}“ boravi 72 {ti}enika

cijalne za{tite RS Tatjana Novakovi}-Manojlovi}. - Po red to ga u Srpskoj `ivi dvadesetoro djece koja su ostala bez starawa zbog ro di teqske ne bri ge, zlos tavqawa ili grubog kr{ewa

USVAJAWE U RS se prosje~no godi{we usvoji oko dvadesetoro djece. Pro{le godine novu porodicu je prona{lo 27 djece, a 2007. godine usvojeno je 14 djece, 2006. godine dom je na{lo 16 djece, a 2005. godine usvojeno su 22

djeteta. Postoji potpuno i nepotpuno usvajawe. Potpuno se mo`e usvojiti dijete do deset godina starosti, a nepotpuno do 18 godina, s tim da je za usvajawe djeteta starijeg od deset godina potreban i wegov pristanak.

dje~ijih prava - naglasila je Novakovi}-Manojlovi}.

NEPOZNAT broj djece u hraniteqskim porodicama Me|utim, ministarstvo zdravqa i socijalne za{tite ne raspola`e podacima koliko se djece izdvoji iz poro di ce i smjes ti u dru gu porodicu. - Nemamo podataka o broju djece koja se smje{taju u hraniteqsku ili srodni~ku porodicu s obzirom na to da su to interventne mjere soci jal ne za {ti te i wiho vo

FOTO: ARHIVA

trajawe mo`e biti od nekoli ko da na do pu noqet stva djeteta - rekla je Tatjana Novakovi}-Manojlovi} i dodala da u ovim slu ~a je vi ma roditeqi i daqe imaju roditeqska prava i du`nosti u odno su na di je te, ali su sprije~eni da ih obavqaju. Ona je na ve la da u RS pos to je dva do ma za zbriwavawe dje ce bez ro di teqskog sta rawa, a to su Dje~iji dom “Rada Vrawe{evi}“ u Bawoj Luci i Dom za djecu i omladinu “Kiseqak“ u Zvorniku. Direktor bawolu~kog doma “Rada Vrawe{evi}“ Svje-

tlana Blagojevi} istakla je trenutno u domu boravi 72 djece i dodala da je u junu jedanaestoro djece napustilo dom nakon {to je zavr{ilo redovno sredwe obrazovawe. - Oni su sada prepu{teni Cen tri ma za so ci jal ni rad u wihovim mati~nim op{tinama koji daqe treba da vode brigu o wihovoj budu}nosti - objasnila je Blagojevi}eva. U Domu za djecu i omladinu “Kiseqak“ u Zvorniku tre nu tno bo ra vi 29 dje ce, ali taj broj ni{ta ne pokazu je s ob zi rom na to da se djeca stalno smjewuju.

Sejad Ma~ki}

Hrana kao i zemqama EU SA RA JE VO - Gra |a ni BiH jedu pribli`no jednako bezbjednu hranu kao i u zemqama EU, rekao je danas u Sa ra je vu di re ktor Agen ci je za bez bje dnost hrane BiH Sejad Ma~ki}, javila je Srna. Ma~ki} je iznio tu ocjenu na osnovu dobijenih rezultata analiza 47 nadle`nih laboratori ja u BiH i pro cje ne rizika monitoringa hrane koji je ove godine uradila Agen ci ja sa en ti tet skim in spe kto ri ma, gdje je od 3.900 uzetih uzoraka ura|eno 4.900 nalaza.

Konferencija studentskih lidera jugoisto~ne Evrope

Ravnopravan partner u odlu~ivawu BAWA LU KA - Svi za ko ni i odlu ke u oblas ti v i so ko g o b r a z o v a w a ne mo gu i ne tre ba da bu du do ne se ni bez u~e{ }a stu den tskih or ga ni za ci ja i stu den tskog mi{qewa, po ru ~io je u pe tak pred sje dnik Na ro dne skup {ti ne Re pu bli ke Srpske Igor Ra do ji ~i} na pri je mu za u~e sni ke Kon fe ren ci je stu den tskih li de ra ju go is to ~ne Evro pe. Poz dravqaju }i odr`a vawe ovakvog skupa u Bawoj Luci, Radoji~i} je naglasio da }e deklaracija o borbi za stu den tska pra va, ko ju

studentski lideri iz devet ze maqa pre dlo `e na ovoj konferencija, koristiti i Na ro dnoj skup {ti ni RS u kon ci pi rawu ra zli ~i tih rje{ewa u oblasti visokog obrazovawa. - Studenti su danas faktor odlu ~i vawa na vi so ko{kolskim ustanovama, a, prema zakonu iz 2006. godine, oni su vra}eni u organe odlu ~i vawa uni ver zi te ta, pri su tni su i u Na ro dnoj skup{tini RS i mogu davati svoje prijedloge - rekao je Radoji~i}. On je naglasio da se do kra ja go di ne u Na ro dnoj

skup {ti ni RS o~e ku ju iz mje ne i do pu ne Za ko na o visokom obrazovawu, a mo`da, ~ak, i novi zakon. Predsjednik Unije stude na ta RS Mi lan Pet ko -

USKORO izmjene Zakona o visokom obrazovawu vi} rekao je da je osnovni ciq Konferencije, koja se od 19. do 23. avgusta odr`ava u Bawoj Luci, da se do|e do za je dni ~ke de kla ra ci je o borbi za studentska prava za period 2009-2015. godina koja bi predstavqala osnov svim stu den tskim

li de ri ma za lo bi rawe i ostvarivawe prava. On je na gla sio da se ovakve konferencije organizuju svake godine, a da je ove godine doma}in Unija studenata Bawa Luka. U ra du Kon fe ren ci je

studentskih lidera jugoisto~ne Evrope u~estvuje oko 30 pred sta vni ka kro vnih stu den tskih or ga ni za ci ja iz Srbi je, Hrvat ske, Slo ve ni je, Ma ke do ni je, Crne Go re, Ru mu ni je, Bu gar ske, Slova~ke i BiH.

PROGRAM Osim panel-diskusija i prezentacija u radnom dijelu Konferencije tokom ~etvorodnevnog boravka u Bawoj Luci za studentske lidere organizovan je bogat turisti~ko-zabavni program.

Organizaciju Konferencije studentskih lidera jugoisto~ne Evrope podr`ali su Ministarstvo prosvjete i kulture RS, Ministarstvo civilnih poslova BiH, grad Bawa Luka i Univerzitet u Bawoj Luci.

Vla{i}

Centar za oporavak invalida VLA[I] - Druga faza izgradwe Centra za psihosocijalnu rehabilitaciju invalidnih lica na Vla{i}u privodi se kraju, dok se u sqede}oj godine o~ekuje unutra{we ure|ewe i zavr{etak radova. Predsjednik Saveza ratnih vojnih in va li da Sredwobo san skog kan to na Ekrem Ju laryija rekao je Srni da je vrijednost ovog objekta vi{estruka, jer }e se wegovom iz gradwom otvo ri ti novih 25 radnih mjesta.

8 22. i 23. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Ima nade za bile}ku “Kovnicu”

Kroz RS

BILE]A - Bile}ka “Kovnica“ je jedino preduze}e biv{e velike firme “Energoinvest armature“ Sarajevo koje je, uprkos brojnim problemima, uspjelo da se odr`i i ima velike {anse da ponovo krene putem uspjeha.

- Od ve}inskog vlasnika smo dobili uvjeravawa da tr`i{te postoji, ali istovremeno nedostaju investicije da bi se za bile}ke kova~e obezbijedio posao - istakao je predsjednik Sindikata metalaca i rudara RS Obrad Belenzada. [. A.

FOTO: K. ]IRKOVI]

Bora~ka organizacija u Kotor Varo{u

Izabrano idejno rje{ewe za spomenik KOTOR VARO[ - Predsjedni{tvo Bora~ke organizacije u Kotor Varo{u usvojilo je u petak idejno rje{ewe za izgradwu centralnog spomen-obiqe`ja u ovoj op{tini poginulim bor ci ma Voj ske Re pu bli ke Srpske, ~i ji je autor arhitekta iz Bawe Luke Stojko Gruba~. Usvojeno idejno rje{ewe ima oblik vi{estranog krsta, visine je tri i po metra, a raspona 2,1 metar. Na sjednici je zakqu~eno da na centralnom spomen-obiqe`ju budu uklesana imena 305 poginulih boraca, sredwovjekovni grb Nemawi}a i jarboli za zastave. Za izgradwu spomen-obiqe`ja odre|ena je lokacija ispred objekta biv{e {kole u centru grada. Za izgradwu su obezbije|ena po~etna sredstva od 20.000 KM. Formirana je tro~lana komisija koja }e pratiti izgradwu spomen-obiqe`ja. Ovo idejno rje{ewe izabrano je me|u tri ponu|ena, poslije du`e rasprave. O zakqu~ku Predsjedni{tva bi}e upoznat Odbor porodica poginulih boraca. D. K.

Kozarska Dubica

Otvoren prvi Omladinski centar KO ZAR SKA DU BI CA Omla din ski cen tar “Una”, koji je otvoren u petak u Kozar skoj Du bi ci, omo gu }i }e mladima da lak{e realizuju svoje projekte. - Ovakav objekat je bio neopho dan i otva rawem Cen tra mo}i }e se potpuno pristupiti realizovawu omladinske politike u ovoj op{tini i poboq{ati polo`aj omladine - rekao je na~elnik op{tine Kozarska Dubica Nino Jauz. On je istakao da }e se u bu-

du}em periodu posvetiti vi{e pa`we problemima sa kojima se mladi susre}u, a jedan od najve}ih je nezaposlenost. - Problem nezaposlenosti }e se rje{avati u vi{e faza. To je problem koji tra`i du`i period za rje{avawe, ali mi smo ga stavili kao prioritetan. Nastojimo da osposobimo i zadr`imo mladi stru~ni kadar, jer samo tako mo`emo da gradimo i razvijamo op{tinu - rekao je Jauz. T. D.

Sokolac

U porti crkve kutak za najmla|e

FOTO: B. GAJEVI]

SOKOLAC - Humanitarna organizacija “World vision“, ~ije je sjedi{te u Sarajevu, obezbijedila je novac za nabavku rekvizita za dje~ije igrali{te, {to je posebno obradovalo sokola~ke mali{ane. Igrali{te je ve} u funkciji i svakodnevno desetine najmla|ih Soko~ana, posebno u popodnevnim ~asovima, vrijeme provodi u ovom lijepom kutku porte sokola~ke crkve. Prema rije~ima protojereja stavrofora Milorada Qubinca, pomenuta humanitarna organizacija je ve} deset godina prisutna na podru~ju sokola~ke op{tine, posebno kada je rije~ o pomo}i u radu vaspitno-obrazovnih ustanova. “World vision“ je za dje~ije igrali{te u porti sokola~ke bogomoqe izdvojio blizu 4.000 maraka. B. G.

Vozilo za komunalce

Te{ki uslovi rada u srebreni~kom preduze}u “Polet“

Nabavqena cisterna a ulice jo{ prqave Nova mehanizacija za prawe i ~i{}ewe ulica jo{ nije dodijeqena “Poletu“. ^uva se u biv{oj fabrici akumulatora u Poto~arima, koja je pripala Memorijalnom centru PI[E: KRSTINA ]IRKOVI] [email protected]

SREBRENICA - Uslovi rada u srebreni~kom komunalnom preduze}u “Polet“ nisu se poboq{ali, iako je za kratko vrijeme ulo`eno vi{e od milion maraka za nabavku kompletne mehani-

zacije i adaptaciju poslovne zgrade ovog preduze}a. Ovo su istakli rukovodioci i radnici “Poleta“ isti~u}i jo{ da su im plate male i neredovne. Radojica Milinkovi}, jedini vodoin sta la ter ko ji ra di na odr`avawu primarne i se-

ZAPOШQAVAWE BOШWAKA Na~elnik op{tine Osman Suqi} rekao je nedavno “Glasu Srpske“ da }e “Polet“ dobiti nabavqenu mehanizaciju tek kada se donese novi zakon o komunalnim preduze}ima. - Kada bude donesen novi zakon, komunalna preduze}a bi}e vra}ena lokalnim zajednicama i tada }emo mo}i da rje{avamo nagomilane probleme u “Poletu“ - rekao

je Suqi} napomiwu}i da }e se u tom preduze}u “morati zaposliti i Bo{waci“. U ovom mje{ovitom dr`avnoakcionarskom preduze}u trenutno je zaposleno 27 Srba. - Dolazili su i Bo{waci, ali su ubrzo napu{tali “Polet“ zbog male i neredovne plate, kao i uslova rada - rekao je vr{ilac du`nosti direktora Maksim Tegeltija.

kundarne vodovodne mre`e, ka`e da nema osnovni alat za posao koji obavqa.

PLATE radnika male i neredovne - Vo do vo dna mre `a je stara i dotrajala, a kvarovi ~es ti. Po ne ko li ko pu ta dnevno otklawamo kvarove do tra ja lim kli je {ti ma i drugim neodgovaraju}im alatom - `ali se Milinkovi}. On je dodao da }e, najvjerovatnije, napustiti posao, jer od 300 maraka plate koja kasni ~etiri mjeseca, ne mo`e da izdr`ava svoju peto~lanu porodicu. Na uslove rada u “Poletu“ `ale se i rukovodioci preduze}a. - Od deset miliona ma-

raka, koje je Savjet ministara BiH obezbijedio za obnovu i razvoj Srebrenice, za “Polet“ je izdvojeno oko milion maraka za nabavku cisterne i druge mehanizacije za prawe i ~i{}ewe ulica re kao je ru ko vo di lac Slu `be za eko nom ske po slo ve Slavi{a Jovanovi}. On je do dao da ni su u mogu}nosti da operu ulice, jer ta mehanizacija nije dodijeqena i ~uva se u biv{oj fabrici akumulatora u Poto ~a ri ma, ko ja je pri pa la Memorijalnom centru. Isti ~u }i da „Po let“ ne ma sred sta va da pla }a uslu ge komunalnim preduze}ima iz susjednih op{tina, on napomiwe da komunalci ne peru srebreni~ke ulice, iako je na bavqena no va mo der na cisterna.

Op{tina Trebiwe izdvojila 16.295 maraka za rad NVO

Odobreno sedam projekata Trebiwe PORODILI[TE Nije ro|ena nijedna beba. STRUJA Uredno snabdijevawe strujom. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledano 16 pacijenata, a obavqeno je sedam ku}nih posjeta.

TREBIWE - Komisija za saradwu sa udru`ewima gra|ana op{tine Trebiwe je od prispjelih devet pozitivno oci je ni la se dam pro je ka ta ko ji ma su za fi nan sij ska sredstva konkurisale nevladi ne or ga ni za ci je iz Tre biwa. Za ove na mje ne, op{tina Trebiwe je izdvojila 16.295 maraka. Gradskom mje{ovitom horu “Tri bu nia“ za pro je kat

pod na zi vom “Pre dve ~er je kul tu re“, odo bre no je 1.350 maraka.

UDRU@EWE `ena “Vasilisa“ dobilo 3.000 KM Udru `ewe `e na “Va si la“ za projekat “^uvajmo pro{lost za budu}nost“ dobilo je 3.000 maraka dok je Udru`ewe gra |a na “Oaza“ za

projekat “Na{a budu}nost je u osna `e nim za je dni ca ma“ op{tina Trebiwe odobrila 1.850 ma ra ka za fi nan si rawe projekata. Spe le olo {ko dru{ tvo “Zelena brda“ za realizaciju projekta “Ure|ewe Matuli}a pe}ine i oboga}ivawe turisti~ke ponude op{tine Trebiwe sa tu ris ti ~kim pra is to rij skim lo ka li te tom“ dobilo je 3.000 maraka.

Pla ni nar sko dru{ tvo “Vu ~i ji zub“ sa pro je ktom “Jastrebica najve}i planinski vrh op {ti ne Tre biwe“ do bi lo je 2.910 ma ra ka, Udru`ewe “Arena“ za projekat “Spor tom za zdrav `i vot“, 2.000 ma ra ka, a Udru `ewe gra |a na “Ci ci ban“ za projekat “Pru`am ti ruku prijateqstva“ dobilo je 2.185 maraka. R. Mi.

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 9

Derventski va{ar ove godine 158. put DERVENTA - Derventski va{ar ove godine do`ivqava 158. izdawe. Odr`ava se na lokaciji “Sajmi{te“, a traja}e od 27. do 30. avgusta. Lokacije na “Sajmi{tu“ svake godine iznajmquju brojni trgovci, vlasnici ugostiteqskih radwi i za-

bavnih sadr`aja, koji sti`u iz raznih krajeva na{e i susjednih zemaqa. Preduze}e “Komunalac“ i op{tina Derventa ostvaruju zna~ajne prihode od izdavawa lokacija i potrebnih dozvola za rad u dane odr`avawa Derventskog va{ara. N. S.

Vlada Srpske kupila Tvornicu pre~ista~a Prodaja ste~ajne imovine u Rogatici

FOTO: S. MITROVI]

Za 3.094.000 maraka Vlada RS kupila Tvornicu pre~ista~a. Bi}e sa~uvan proizvodni program i ne}e biti dozvoqeno da se daqe obezvre|uje veoma upotrebqiva imovina, rekao Jovi}

Udru`ewe “Sunce“ iz Pala

Izra|uju trake za fiskalne kase PALE - Udru`ewe za pomo} djeci i omladini sa posebnim potrebama “Sunce“ na Palama zbog te{ke finansijske si tu aci je na ra zne na ~i ne po ku {a va da obe zbi je di dodatna sredstva za rad ove ustanove, a jedan od wih je izrada traka za fiskalne kase, rekao je Srni predsjednik tog udru`ewa Milenko Vujinovi}. On je pojasnio da je otvorena radionica za izradu svih vrsta traka u kojoj su zaposlena tri lica, od kojih jedno sa lakom mentalnom retardacijom, jedan roditeq i jedan radnik. Pre ma wego vim ri je ~i ma, ve li ki pro blem je pla sman proizvoda, jer su se na tr`i{tu pojavile firme koje te trake uvoze, “izigravaju}i CEFTA sporazum“.

Doma zdravqa “Sveti Nikola” u Mili}ima

Dobili novu stomatolo{ku stolicu MILI]I - Stomatolo{ka slu`ba Doma zdravqa “Sveti Nikola” u Mili}ima dobila je protekle sedmice novu stomatolo{ku stolicu, ~ija je vrijednost sa prate}om opremom oko 40.000 maraka. Direktor ove ustanove Stoja Stijepi} rekla je da je stolica poklon Ministarstva zdravqa RS. - U toku je monta`a stolice i vjerujemo da }e ve} za nekoliko dana biti u upotrebi. Ovo je zaista jedna od najmodernijih stolica i napokon }e

zamijeniti stolicu koju smo imali ovdje do sada, a koja je, bez pretjerivawa, stara koliko i jedan qudski radni vijek. To je stolica koja se stalno kvarila i ~ije odr`avawe je iziskivalo znatne tro{kove, a uz to sve je te`e bilo nabaviti rezervne dijelove za popravku - istakla je Stijepi}eva. U mili}kom Domu zdravqa o~ekuju da }e primjenom savremenije opreme i nivo stomatolo{kih usluga biti poboq{an. G. P.

Tvornica pre~ista~a u Rogatici

ROGATICA - Vlada Republike Srpske na licitaci ji za pro da ju ste ~aj ne imovine kupila je u petak za 3.094.000 maraka Tvornicu pre ~is ta ~a iz Rogatice. Na ~ el n i k op{tine Rogatica Radomir Jovi~i} rekao nakon licitacije da je Vla da RS

uplatila avans i dodao da }e primopredaja biti izvr{ena po kona~noj isplati sredstava. Predmet prodaje bilo je zemqi{te, parking i objekti, procijeweni na 1.845.000 maraka, sva oprema, inventar i alati odnosno spe ci jal ni i stan dar dni alat u upotrebi i na zalihi u vri je dnos ti 141.800 maraka, kao i elektrooprema od 106.600 maraka. Jovi~i} je napome nuo da je bi ti iz -

Radomir Jovi~i}

vr{ena primopredaja imovine u ste ~a ju Akci onar skog dru{tva “Roteks“, koje je Vlada RS ranije kupila.

DO RATA bilo zaposleno 750 radnika Ste~ajni upravnik u fabrici Stojan Jovi} iz Bijeqine, re kao je da je ovo najboqe {to se moglo desiti u spasavawu ovog nekad vrlo respektabilnog preduze}a. - Vlada se opredijelila da sa ~u va ovaj proi zvo dni program i {to je najva`nije u ovoj fazi prodaje, jer nije dozvolila da se daqe obezvre|uje vrlo sa~uvana i upotrebqiva imovina. Meni i Odboru povjerilaca ostaje da poku{amo unov~iti preostale zalihe gotovih i ostalih proizvoda - naglasio je Jovi}. Nakon {to Vlada uplati kupovnu cijenu, koja je za 3,9 miliona mawa od prve ponu|e ne ci je ne, sli je de akti -

vnosti, po posebnom planu i programu, oko organizovawa nove proizvodwe iz registrovane djelatnosti iz metalskopre ra |i va ~ke in dus tri je. Mnogi se nadaju da }e ponovo o`ivjeti proizvodwa pre~ista~a vazduha, goriva i maziva i hladwaka uqa po kome je ovaj kolektiv sa vi{e od 750 radnika prije posqedweg rata bio poznat.

Radnici ^lan Odbora povjerilaca @eqko Kari{ik, ka`e da je prodaja ste~ajne imovine dobra vijest za radnike kojima godinama nije upla}ivan doprinos za penziono-invalidsko osigurawe, a neki }e najvjerovatnije dobiti i posao u novoj fabrici. Tvornica pre~ista~a je od sredine 2005. godine akcionarsko dru{tvo, a u ste~aj je oti{ao sa 129 zaposlenih radnika.

Regionalna izlo`ba u Velikoj So~anici

Sto~arstvo {ansa za razvoj sela DER VEN TA - Tra di ci onalna izlo`ba sto~arstva “So~anica 2009“ na kojoj su u~estvovali poqoprivrednici iz Dervente, Prwavora, Bro da, Te sli }a, Mo dri ~e, [amca i drugih op{tina dobojskog regiona, otvorena je u petak u Velikoj So~anici, kod Dervente. Na~elnik op{tine Derventa Milorad Simi} rekao je da je Zemqoradni~ka zadru-

ga “Lan” iz Velike So~anice “klasi~an primjer kako se dobrim radom u poqoprivredi mo`e napraviti odli~an posao“.

U^ESTVUJU poqoprivrednici iz dobojskog regiona On je naglasio da je op{tina Derventa uvijek podr`a va la poqo pri vre du i poqoprivrednike, a da ovakve

manifestacije, kakva je u Velikoj So~anici, ohrabruju i dokazuju da se u selu mo`e dobro raditi i odli~no `ivjeti. - @elimo da podstaknemo najboqe sto~are u regionu i da uka`emo {ta treba uraditi da bi sto~arstvo napredova lo i pos ta lo je dna od vode}ih grana poqoprivrede u ovom dijelu RS - rekao je Simi}.

Manifestacija je po~ela ta kmi ~ewem u pri pre mawu posavskog paprika{a, dok je za su bo tu pla ni ra no ve ~e izvorne muzike tokom kojeg }e nastupiti 20 izvornih grupa sa podru~ja dobojske regije i iz drugih krajeva. Tradicionalna izlo`ba sto~arstva bi}e odr`ana u nedjequ avgusta, kada }e biti nagra|ena takmi~arska grla u nekoliko kategorija. N. S.

FOTO: G. PERI]

PI[E: SRETEN MITROVI] [email protected]

OO SUBNOR Doboj

Poveqa sekretaru ruske ambasade u BiH DOBOJ - Predsjednik Op{tinskog odbora SUBNOR-a Doboj Marinko Gojkovi} uru~io je povequ Republi~kog odbora SUBNOR-a Republike Srpske sekretaru ruske ambasade u BiH Dimitriju Jordanidiju povodom 23. avgusta 1941. godine, Dana ustanka naroda dobojskog kraja protiv fa{isti~kih okupatora. - Ovo priznawe izuzetno mi je drago, jer na{i o~evi, djedovi bili si zajedno u najte`im i najtragi~nijim trenucima na {e is to ri je. Ima li smo za je dni ~kog ne pri ja teqa, borili se protiv wega. Bratstvo koje je spajalo na{e narode vi{e od 60 godina, mi smo uspjeli da sa~uvamo - rekao je Jordanidi i zahvalio na priznawu wemu i ruskom narodu drage SUBNOR organizacije. Sl. P.

Trebiwe PORODILI[TE Ro|ena jedna djevoj~ica i deset dje~aka. VODA Redovno snabdijevawe vodom. POLICIJA

Registrovana dva krivi~na djela, naru{avawa javnog reda i mira nije bilo. Nije bilo saobra}ajnih nesre}a. STRUJA Redovno napajawe elektri~nom energijom.

10 22. i 23. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Pokloni za 630 prijedorskih prva~i}a Seminar za ~lanove plesnog kluba “Ritam“

u~enika prvaka. Pripremqeno je 630 poklon-paketi}a “Bucko“, koje }e isporu~iti Izdava~ka ku}a “Lanaks“ iz Bawe Luke po cijeni od {est maraka - rekli su u op{tini Prijedor. S. T. FOTO: S. TASI]

Slovenci pokazali plesne korake

PRIJEDOR - I ove, kao i prethodnih godina, na~elnik op{tine Prijedor Marko Pavi} prigodnim poklonima dariva}e mali{ane koji od 7. septembra prvi put sjedaju u {kolske klupe. - Ni ove godine nismo napustili tradiciju darivawa

FOTO: D. JOVI^I]

SRBAC - Plesni klub “Ritam“ iz Srpca, u okviru priprema za novu sezonu, organizovao je dvodnevni plesni seminar koji su odr`ali instruktori plesa Alen Lesjak i Tara Bohak iz Slovenije. - Mladi parovi su odli~ni, popravili su dr`awe, slu{aju sve {to im ka`emo i mislim da mogu pru`iti kvalitetan ples. Sa sedam plesnih parova iz Srpca radimo standardni i latinoameri~ki program - ka`e Tara Bohak, koja je do sada osvojila prvo mjesto na dr`avnom prvenstvu Slovenije i 16. na Svjetskom prvenstvu u kombinaciji standardnih i latinoameri~kih plesova, kao i ~itav niz drugih priznawa. Trener kluba Viktorija Savanovi} ka`e da se ve} nekoliko godina pripremaju u klubu sa plesa~ima iz stranih zemaqa i dodala da za tri sedmice plesa~i “Ritma“ odlaze na takmi~ewe u Bratislavu. D. J.

Branko Kova~evi} ispred Qetne ba{te

Besku}nik bespravno boravio u prijedorskoj Qetnoj ba{ti

Humanisti iz Kotor Varo{a

Zidaju ku}u vi{e~lanoj porodici Ivi} koji isti~e da je za zavr{etak izgradwe potrebno oko 10.000 maraka. Ivi}ima poma`u rodbina, ko m{i je i os ta li hu ma ni qudi, a poslove vodi majstor Boro Koj~inovi}. Ivi}e su posjetili predstavnici Svetosavske omladin ske za je dni ce, ko ji su uru~ili pomo} u novcu, bra{nu i hra ni. Akti vis ta SOZ-a Simo Kostre{ rekao je da }e bi ti nas tavqena aktivnost na pru`awu pomo}i ovoj porodici. D. K.

FOTO: D. KEREZOVI]

KOTOR VARO[ - Zidawe ku}e za vi{e~lanu porodicu Pre dra ga Ivi }a, ko ja ima ~etvoro djece, u nasequ Tovla di} kod Ko tor Va ro {a, po ~e lo je na kon {to su iz op{tinskog buyeta izdvojena sredstva za nabavku gra|evinskog materijala. - Ako se na ba ve do da tne koli~ine cementa, pijeska i daske, za kratko vrijeme bi se mo gla izli ti prva plo~a, a neophodno je obezbi je di ti gra |u za krov, cri jep i sto la ri ju - ka `e maj stor Bo ro Koj ~i no vi},

PI[E: SNE@ANA TASI] [email protected]

PRI JE DOR - Ka da je po~ela sanacija objekta nekada{we Qetne ba{te, pozna tog okupqali {ta mladih koje lokalna vlast u Prijedoru nastoji da ponovo stavi u funkciju, sazna lo se da u je dnoj od prostorija bespravno boravi {ezdesetogodi{wi besku}nik Branko Kova~evi}. Kova~evi}, invalid bez li je ve {a ke, u pros to ri ji bez struje i vode boravio je gotovo dvije godine. Ka`e da su ga nedavno posjetili radnici Centra za socijalni rad. - Rekli su mi da pakujem stva ri i da su mi na {li smje{taj u sobi na Urijama. Kad sam do{ao tamo, soba je bila puna stvari i dvije `e-

ne su mi rekle da soba nije slobodna. Kad sam se vratio sa ru~ka, one me nisu pustile u sobu, ja nisam htio da ula zim na si lu, pa sam im vratio kqu~ i oti{ao nazad u svoje prebivali{te - pri~a Kova~evi} i dodaje da samo `e li da os tva ri svo ja prava.

NIJE imao ni vodu ni struju Psiholog Centra za socijalni rad Qubica Mili}evi} istakla je da je ovaj slu~aj Centru poznat odneda vno, na osno vu oba vje {tewa op {tin skog Odjeqewa za stambeno-komunalne poslove, budu}i da je on ko ris tio na pu {te ni objekat koji se sada renovi-

ra. Prema wenim rije~ima, Kova~evi} je doskora imao sta tus iz bje glog i ra seqenog lica, ali ga je izgubio jer je pro pus tio za ko nom predvi|en rok za preregistraciju, a time i sva prava koja mu po tom osnovu pripadaju. - Na mol bu ovog odjeqewa mi smo mu po nu di li smje{taj kakav smo imali, uz napomenu da on nije korisnik prava iz socijalne za-

{ti te, ta ko da ~i ta va ova aktivnost nije bila obavezuju}a. Ponudili smo mu sobu sa malim hodnikom, u ulici Ma ksi ma Gor kog, gdje ve} `ive dvije korisnice. On je po sli je dva ~a sa vra tio kqu~ i rekao da ne}e da boravi u tom objektu - rekla je Mili}evi}eva. Dodala je da su bili spremni da okre~e objekat i da od wega o~ekuju da bu de ko ope ra ti van i da prihvati taj smje{taj.

ZAHTJEVI - U Centru za socijalni rad imamo oko 500 zahtjeva za stambeno zbriwavawe, a svega 56 stanova, od ~ega je 27 uni{teno u ratu, a najve}i dio stanova je otkupqen.

Kova~evi} ima redovna mjese~na primawa, a na listi imamo lica koja nemaju nikakva primawa, a ne mo`emo im ponuditi nikakav smje{taj - istakla je Mili}evi}eva.

VODA Uredno snabdijevawe vodom, osim u Kozarcu i Qubiji, zbog redukcija.

Prona|ena ru~na bomba u Savi

STRUJA Uredno snabdijevawe. HITNA POMO] Qekarsku pomo} zatra`io 41 pacijent.

Kozarska Dubica VATROGASCI Nisu intervenisali.

VODA Snabdijevawe vodom uredno.

HITNA POMO] Hitnu qekarsku pomo} zatra`ila 53 pacijenta.

STRUJA Uredno snabdijevawe.

SRBAC - U koritu rijeke Save u srba~kom selu Kaoci u pe tak uju tro ot kri ve na je ek splo zi vna naprava, a rije~ je o ru~noj bombi “ka{ikari“, koja je ostala na {qunku nakon povla ~ewa vo dos ta ja ri je ke Save. - U sko ri je vri je me na po dru ~ju op {ti ne Srbac imali smo jednu tragediju, gdje je jedno dijete poginulo, a je dno raweno. Na `a lost, u posqedwih pet dana ovo je tre}a minsko-eksplozivna naprava koja je prona|ena u koritu rijeke Save -

rekao je {ef Odsjeka za civil nu za {ti tu op {ti ne Srbac Borivoja Vrsajkovi}. On je dodao da je za svaku pohvalu dojava savjesnih gra |a na o pro na las ku ek splozivnih sredstava.

ZA PET DANA na|ene tri bombe Budu}i da se na ovom lokalitetu vr{i eksploatacija {qun ka, a ri je ku posje}uje veliki broj sportskih ribolovaca, pravo je ~udo kako niko nije stradao. Za sada nije poznato ka-

ko se ova ek splo zi vna na prava na{la u rijeci Savi, a slu~aj je prijavqen Policijskoj stanici Srbac i Re-

pu bli ~koj upra vi Ci vil ne za{tite, koji su preduzeli mje re za {ti te gra |a na do uklawawa bombe. D. J. FOTO: D. JOVI^I]

POLICIJA Evidentirana jedna saobra}ajna nezgoda sa materijalnom {tetom, tri krivi~na djela i jedno naru{avawe javnog reda i mira.

Kova~evi} ka`e da su ga iz sobe koju mu je na{ao Centar za socijalni rad izbacile `ene koje su tu boravile. U Centru tvrde da je on dobrovoqno napustio smje{taj

Eksplozivna naprava u srba~kom selu Kaoci

Prijedor PORODILI[TE Ro|ena tri dje~aka.

Godinama `ivio u napu{tenom objektu

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 11

Pomo} hendikepiranoj djeci u Mili}ima MILI]I - ^lanice regionalnog Udru`ewa roditeqa hendikepirane djece i omladine “Leptir“ iz Srebrenice u petak su u Mili}ima podijelile humanitarnu pomo} mali{anima sa hendikepom sa podru~ja te op{tine. Pomo} u obu}i i garderobi, te kompletima

{kolskog pribora dobilo je deset mali{ana. - Akciju smo organizovali uz pomo} “Rotari kluba“ iz Srebrenice i “Rotari lejdi“ iz Tuzle, a namijewena je mali{anima u Srebrenici, Bratuncu i Mili}ima - rekla je predsjednik Udru`ewa “Leptir“ @eqka Katani}. G. P.

Istra`ivawa Rimskog kamenoloma kod Zvornika u punom jeku

Kamen iz Dardagana u carskom Sirmijumu

Ovaj kamenolom je jedan od najzna~ajnijih na Balkanu. Ne samo da je velik, nego je i dobro sa~uvan, rekao Bojan \uri}

Seminar u ^elopeku kod Zvornika

Razmjena iskustava iz projektne nastave ZVORNIK - Edukativni seminar za prosvjetne radnike pod nazivom “Svako dijete ima pravo na kvalitetno obrazovawe“ odr`ao se u petak i subotu u Osnovnoj {koli “Desanka Maksimovi}“ u ^elopeku kod Zvornika. Direktor ~elope~ke {kole Sawa Tanackovi} rekla je da na seminaru u~estvuje oko 200 nastavnika osnovnih {kola, vrti}a i specijalizovanih {kola za djecu sa o{te}ewem vida i sluha iz Podriwa, Semberije, Tuzlanskog kantona, Sarajeva i Dervente, kao i iz [panije. - Ciq seminara je razmjena iskustava i sticawe novih saznawa iz oblasti projektne nastave. Prvi dio seminara je plenaran, a potom }e se rad odvijati kroz radionice - rekla je Tanackovi}eva. Organizatori seminara su Me|unarodna nevladina organizacija “Mestres per Bosnia“ - “Bosnia Viva“ iz Barselone i Majorke i Udru`ewe nastavnika “Mostovi saradwe“ u saradwi sa Pedago{kim zavodom Tuzla i Pedago{kim zavodom RS. S. S.

Regionalna kancelarija UNDP u Fo~i

Poqoprivrednici dobili motokultivatore Mirko Babi} i Bojan \uri} u Rimskom kamenolomu PI[E: SLOBODANKA SAVI] [email protected]

trolne sonde, da bi nau~nici shvatili {ta sve u tom ZVOR NIK - Ar he olo - velikom kompleksu postoji. {ka istra`ivawa Rimskog Ovo je na pre da vawu o kamenoloma u Dardagani- ar he olo {kim is tra `i ma kod Zvornika, jednog od vawima na lokalitetu Rimnajzna~ajnijih i najo~uva- ski kamenolomi Dardagani nijih kamenoloma na Bal- re kao pro fe sor na Fi lo ka nu, u pu nom su je ku. zof skom fa kul te tu u Ka me no lom se tre nu tno Qubqani Bojan \uri}, koji ~isti i kopa, a prave se i za je dno sa di re kto rom bi konjeqin skog Mu ze ja Mir kom Ba bi }em vr{i ispi ti vawa ovog lokaliteta. On je do dao da Zna~aj rade dio sa dva loku sa, odno sno dvi je mawe jediKamenolom se vezuje za period od ni ce ko je su u prvog do petog vijeka nove ere, a pora znim fa za ma znat je od 1965. godine, kada je u obrade. wemu eksploatisana ruda krede, ali - Ve} tre }u arheolozi tada nisu znali da se rago di nu vra }a mo di o veoma zna~ajnom rimskom ruse ovdje, prve godniku kamena.

FOTO: S. SAVI]

di ne smo bi li na uvi |a ju, pro{le godine smo mawe-vi{e dokumentovali stawe, a ove godine smo sa studentima Filozofskog fakulteta iz Qubqane, ko ji stru ~nu praksu odra|uju u kamenolomu - rekao je \uri}.

LOKALITET se trenutno ~isti i kopa Pre da va ~i \u ri} i Igor Ri`nar, koji je geolog i izra|uje geolo{ki model kamenoloma, upoznali su lokal nu ja vnost o ra do vi ma, kom ple ksu ka me no lo ma i wegovom zna~aju. - On se mo`e razumjeti, prije svega u kontekstu kasne antike, kada grad koji je otvorio taj kamenolom, a to

je Sir mi jum, da na{wa Sremska Mitrovica, postaje jedan od carskih gradova i dovla~i kamen ne samo odavde, nego i iz Afrike, Egipta i drugih zemaqa. U tom kompleksu materijala kamen iz Dardagana je glavni kamen za izgradwu carske arhi te ktu re - is ta kao je \uri}. Pre ma wego vom mi{qewu, ovo je je dan od najzna~ajnijih kamenoloma na Balkanu i ne samo da je velik, nego je i dobro sa~uvan. - Ima dobro o~uvane tragove ekstrahovawa. Mo`e se rekonstruisati na~in rada koji je dosta specifi~an za taj tip kamena, koji je imao ra zno vrsnu pri mje nu - na glasio je \uri}.

Okrugli stolovi u Zvorniku i [ekovi}ima

Za{tita potro{a~a prvi zadatak ZVOR NIK, [E KO VI ]I - Pomo}nik ministra za trgo vi nu RS Du {an ka Te gel ti ja re kla je u pe tak u Zvorniku da je potrebno da potro{a~ bude obrazovan da bi bio za {ti }en i da bi znao svoja prava. - Ovdje smo da bismo poka za li ko li ko je va `na oblast za{tite potro{a~a i da je po tro {a~ u RS ne za {ti}en - rekla je Tegeltija na okru glom sto lu “Zna ~aj Zakona o za{titi potro{a-

~a i uloga institucija vlasti i nevladinog sektora u wegovom sprovo|ewu“.

KUPCI ne znaju svoja prava Ona je rekla da Ministarstvo poma`e deset udru`ewa za za {ti tu potro{a~a, koliko ih ima u Srpskoj. Izra zi la je na du da }e na ne ki na ~in bi ti pro bu |e na ne sa mo svi jest qudi ko ji ra de u lo kal noj

zajednici, nego i potro{a~a i da }e udru`ewa potro{a ~a bi ti vi {e u re gi ji Bira~. Te gel ti ja je izra zi la o~ekivawe da }e zakon o regulisawu cijena, koji }e se u septembru na}i pred Narodnom skup{tinom RS, biti usvojen, jer on jo{ vi{e podr`a va slo bo dno for mi rawe cijena. Tegeltija je prisustvovala i okruglom stolu u [ekovi }i ma, ko ji je u pe tak

organizovalo Udru`ewe potro{a~a “Zlatica“ iz Zvornika i op{tina [ekovi}i, a na kojem je predstavqena zakonska osnova o za{titi i pravima potro{a~a u savremenim trgovinskim kretawima. Za mje nik na ~el ni ka op {ti ne Mi omir [iv ~i} re kao je da su po tro {a ~i stekli nova znawa o svojim pravima u savremenim i svakodnevnim trgovinskim komunikacijama. S. S.

FO^A - Regionalna kancelarija UNDP u Fo~i uru~ila je motokultivatore za 18 poqoprivrednika sa podru~ja ove op{tine. - Ovo je jedna u nizu donacija sto~arima i poqoprivre dni ci ma, ko ji ma }e darovane ma{ine olak{ati posao na selu - ka`e koordinator za kapitalne investicije UNDP Slavi{a ]ani}. On je dodao da je sredstva za

ove poqoprivredne ma{ine obezbijedila Kraqevina Holandija, preko UNDP. Razvojnim programom u ovoj godini planirana je pomo} razvoju mqekarstva i vo}arske proizvodwe. Razvojnim programom UN u pro te kle dvi je go di ne, od otvarawa kancelarije u Fo~i, u ra zvoj poqo pri vre de ovog kraja ulo`eno je vi{e od milion maraka. D. T.

Zvornik POLICIJA Po~iwena su dva krivi~na djela, javni red i mir je dva puta naru{en, dogodile su se dvije saobra}ajne nesre}e.

STRUJA Uredno snabdijevawe. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

Fo~a POLICIJA Nije bilo krivi~nih djela, ni naru{avawa javnog reda i mira. PORODILI[TE

Ro|eni dje~ak i djevoj~ica. STRUJA Uredno snabdijevawe strujom. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

Srebrenica HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledan jedan pacijent.

VODA Snabdijevawe vodom uredno. STRUJA Snabdijevawe strujom uredno.

12 22. i 23. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Pu{tena u pogon mjerna stanica na Savi

Izdavawe putnih isprava u Br~kom

Nema gu`vi pred {alterima BR^KO - U distriktu Br~ko nema du`ih ~ekawa ni gu`vi ispred {altera za izdavawe putnih isprava, izjavio je u petak {ef Odjeqewa za javni registar u Vladi distrikta Br~ko Zekerijah Osmi}. - Po{to su sredinom jula rije{eni svi problemi tehni~ke prirode, izdavawe putnih isprava ovih dana odvija se bez pote{ko}a, u skladu sa propisanom procedurom - rekao je Osmi}. On je istakao da bez problema radi novi sistem koji se odnosi na izdavawe dokumenata sa biometrijskim aplikacijama.

Bazeni u Dvorovima

Sezona traje do 30. septembra BIJEQINA - Bazeni Bawe Dvorovi radi}e do 30. septembra ako bude lijepo vrijeme, rekao je Srni direktor Bawe Svetislav Lopandi} i potvrdio da }e od sqede}eg mje se ca ci je na ula zni ca za odrasle biti sni`ena sa ~etiri na tri KM. On je izrazio nadu da }e se

meteorolo{ke prognoze koje pre dvi |a ju sun ~an i to pao septembar ostvariti, te da }e bar u tom mjesecu posjeta na bazenima biti zapa`e-nija. - Bawa radi kapacitetom od 90 odsto popuwenosti, {to je u odnosu na prethodni period zna~ajno poboq{awe - rekao je Lopandi}.

Bora~ke kategorije u Ugqeviku

Djeci dodijeqeno po 100 maraka UGQEVIK - Za {ezdeset i osmoro djece poginulih boraca i ratnih vojnih invalida do pete kategorije, od kojih je i 18 odli~nih u~enika, Bora~ka organizacija op{tine Ugqevik u saradwi sa Administrativnom slu`bom ove op{tine uru~ila je u petak po 100 maraka. Ovu akciju organizovala je BO Ugqevik, a sredstva su izdvojena iz op{tinskog buyeta. - Odli~nim u~enicima op{tina }e posebno dodijeliti po 100 maraka, jer `elimo posebno da nagradimo one koji su zaista najboqi - rekao je na~elnik op{tine Ugqevik Vasilije Peri}. On je zahvalio Bora~koj organizaciji koja je predlo`ila da se ovaj projekat realizuje i izrazio nadu da }e se, bez obzira na godinu krize, ovakvim i sli~nim akcijama pomo}i obezbijediti sredstva i u sqede}em periodu.

Dom zdravqa u Br~kom

Nabavqen aparat za snimawe vilica BR^KO - U Domu zdravqa u Br~kom instalisan je digitalni aparat za panoramsko snimawe gorwe i dowe vilice, gusto}e vili~nih kostiju i cefalometrijsko snimawe, izjavio je Srni u petak {ef Odjeqewa za zdravstvo u Vladi distrikta Admir ^andi}. - Br~anski Dom zdravqa jedina je zdravstvena ustanova u BiH koja raspola`e ovakvim

aparatom. Za wegovu nabavku izdvojili smo iz buyetskih sredstava 64.000 KM - rekao je ^andi}. Prema rije~ima {efa Pododjeqewa za primarnu zdravstve nu za {ti tu Se na hi da Ibri{imovi}a, osiguranici sa po dru ~ja dis tri kta ovu uslu gu pla }a }e pet ma ra ka, dok je za sve ostale utvr|ena cijena od 20 KM.

[amac HITNA POMO] U slu`bi Hitne pomo}i pregledana 33 pacijenta. POLICIJA Zabiqe`eno jedno krivi~no djelo.

Saobra}ajnih nesre}a nije bilo. VODA Uredno snabdijevawe vodom. STRUJA Uredno snabdijevawe strujom.

BR^KO - Mjerna stanica na Savi koja }e, osim vodostaja, mjeriti jo{ ~etiri parametra va`na za plovnost, za{titu od poplava i ekolo{ki sistem ove rijeke pu{tena je u pogon u Br~kom. Stanicu je donirala EU vodoprivredama RS i BiH.

Kapetan Kapetanije Br~ko distrikta Mladen Rogi} rekao je da su najbli`e mjerne stanice na Savi u posqedwih 20 godina, koje su mjerile vodostaj, bile u @upawi i u Slavonskom [amcu, a da ovako sofisticirane trenutno postoje jedino u Zemunu i ova u Br~kom.

Po~eo otkup ovogodi{weg prvog roda duvana u Semberiji

Prinos duvana mawi za 30 odsto

Ove godine duvanom u Semberiji zasa|eno oko 300 hektara, a o~ekuje se prinos od 2.000 kilograma suvog lista po hektaru. Otkupna cijena je 2,40 maraka po kilogramu plus 24 feninga premije PI[E: TIHOMIR NESTOROVI] [email protected]

BIJEQINA - Po~eo je ot kup ovo go di{weg prvog ro da du va na u Sem be ri ji, gdje je zasa|eno oko 300 hektara. O~ekuje se prinos od 2.000 kilograma suvog lista po hektaru, {to je 30 odsto mawe nego lani. Duvawari ka`u da nisu za do voqni ot ku pnom ci je nom, ko ja je 2,40 ma ra ka po kilogramu plus 24 feninga premije. Duvan u Semberiji uglavnom se proizvodi u selima Qeqen~a, ^a|avica, Dragaqevac i Velika Obarska na neplodnom zemqi{tu na kome bi rijetko jo{ koja kultura uspijevala. Nekada se u ovim selima proi zvo di lo tros tru ko vi {e duvana, ali zbog niskih ot ku pnih ci je na i po ve }a nih tro {ko va proi zvodwe, poqo pri vre dni ci sve mawe sade ovu industrijsku biqku. U odnosu na pro{lu godinu ovoga qeta duvanom je za sa |e no mawe za oko 50 hektara. - Duvan gajim na deset hektara. Kupio sam pet su{ara i sudbinu svoje porodice vezao sam za ovu biqku. Iz godi ne u go di nu sve je te `e ra di ti, pa ra zmi{qam da prestanem da sadim duvan -

Otkup duvana

ka `e Ba to Pe ri} iz se la Qeqen~e. Sli ~no go vo ri i Qubo Stevanovi} iz ^a|avice koji je predao prve koli~ine duvana. - Ovaj dio Sem be ri je izme |u Bi jeqine i Br~kog najve}i je proizvo|a~ duvana u Re pu bli ci Srpskoj, a po -

PRINOS - Procjewuje se da bi ukupni ovogodi{wi prinos suvog lista duvana po hektaru trebalo da bude 2,2 tone. Duvan koji se sada predaje je iz prve dvije faze berbe. Slijedi berba sredweg lista i od wega se dobija

najkvalitetniji duvan, {to bi trebalo da pove}a prinose. Potom }e biti jo{ dvije berbe - ka`e dr Dragan Zari} iz Agencije za pru`awe stru~nih usluga u poqoprivredi Republike Srpske.

FOTO: ARHIVA

vr{ine se iz godine u godinu smawuju - ka`e Stevanovi}.

KI[E SMAWILE prinos i kvalitet duvana Naruku ove godine uzgajiva~ima duvana nisu i{le ni vremenske prilike. Kada je bila najpotrebnija vlaga vla da la je su {a, a ka sni je ka da je tre ba lo sun ca za zrewe listova udarile su ki{e. To je do da tno ote `a lo proi zvodwu, ali i ne po voqno uticalo na smawewe pri no sa i kva li tet su vog lista. - Te {ki su bi li uslo vi proizvodwe, naro~ito u vri-

je me prve ber be. Na {e zemqi {te je spe ci fi ~no. Kada su ki{e te{ko propu{ta povr{insku vodu, a kada je su{a usjev brzo propada ka`e Milenko Gotov~evi} iz Velike Obarske. Pre uzi mawe du va na od zemqoradnika obavqa nekoliko otkupqiva~a. Ono {to ohrabruje poqoprivrednike jeste da od nekih otkupqiva~a odmah dobijaju novac. - Prva va ga ove go di ne nije lo{a. Semberski proizvo|a~i duvana uvijek nastoje da imaju dobar kvalitet, jer im to omogu}ava i boqu zaradu. Trebalo bi da otkupim oko 300 tona suvog lista duvana - ka`e o otkupqiva~ Fahrudin Delibajri}.

Poslije osnivawa Udru`ewa oja|enih `iranata u [amcu

[iri se mre`a prevarenih [A MAC - Pre va re ni `iranti nastavqaju za{titu svojih interesa osnivawem udru`ewa u kojima poku{avaju da sta nu ukraj pre va ra ma. Po red udru `ewa u [am cu i Modri~i, inicijative za osnivawem udru`ewa, potekle su i u mnogim op{tinama Srpske. - Dobio sam brojne pozive iz mnogih op{tina u kojima su pokrenete inicijative za osni vawe ta kvih udru `ewa - rekao je prvi predsjednik Udru `ewa oja |e nih

`i ra na ta u [am cu Jo vi ca Cvjetkovi}. On je dodao da od 400 `iranata, sa kojima je razgovarao, sa mo ~e ti ri se ni su `alila na te{ko}e sa bankama.

FALSIFIKUJU potpis da bi “na{li“ `iranta - Naj~e{}e `iranti mnogo lo{ije prolaze od du`nika, jer ih ~e{ }e pro gawaju raznim opomenama, pa ~ak i

pri jetwama - obja snio je Cvjetkovi}. On je naglasio da u [amcu sa oko 6.000 stanovnika u gradu i oko 22.000 stanovnika u op{tini djeluje sedam velikih banaka i isto toliko mikrokreditnih banaka. - De{ava se da neki klijenti umno`e potpise `irana ta i po di gnu ne ko li ko kredita. To su falsifikati i to su krivi~na djela. Tako je Mar ko Ku re {e vi} po zvan u banku kao `irant iako on to nije. Uporno je isticao da ni-

je bio `irant klijentu koji je falsifikovao wegov potpis i di gao kre dit - re kao je Cvjetkovi}. Pre ma Cvjet ko vi }e vim ri je ~i ma, osno vni za da tak Udru`ewa je okupqawe `iranata koji pla}aju tu|e kredite i borba za wihova prava. - Moramo javno prozvati ban ke i wiho ve sa u~e sni ke zbog prevara. Nedopustivo je da banke nude kredite bez ugovora izme|u du`nika i `iranata, a i to se de{ava - rekao je Jovica Cvjetkovi}. V. A.

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 13

OGLASI

U skladu sa ~lanom 38. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava (Slu`beni glasnik RS br. 65/08), Brane (Nedeqko) Jankovi}, JMB:0209958100015, Isidore Sekuli} 26, 78000 Bawa Luka, objavquje:

IZVJE[TAJ O PREUZIMAWU "Hotel Bosna" a.d. Bawa Luka Ponudilac Brane (Nedeqko) Jankovi}, JMB:0209958100015, Isidore Sekuli} 26, 78000 Bawa Luka (u daqem tekstu Ponudilac), objavio je Javnu ponudu za preuzimawe u "Glasu Srpske" od 15.7.2009. godine za akcije "Hotel Bosna" a.d. Bawa Luka, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 97, Bawa Luka. Nije bilo naknadnih izmjena teksta Javne ponude. Na dan objavqivawa ponude za preuzimawe Ponudilac je imao 200.000 redovnih akcija emitenta, {to predstavqa 200.000 glasova u Skup{tini emitenta ili 1,0544% od ukupnog broja glasova Sa Ponudiocem su zajedni~ki djelovali "B & ^ TRADE TOURS" d.o.o., MB:1308190, "EURO LINE SPORT" d.o.o., MB:1983687 i Nikola (\or|o) Stoji~i}, JMB: 3011970100051 Na dan objavqivawa ponude za preuzimawe Ponudilac i lica koja sa wim zajedni~ki djeluju su ukupno posjedovali 13.802.032 akcija sa pravom glasa {to predstavqa 72,7634% od ukupnog broja glasova u Skup{tini emitenta. Za vrijeme trajawa ponude svoje akcije je deponovalo 7 akcionara. Ukupno je deponovano 478.354 akcija koje je Ponudilac isplatio i preuzeo u zakonskom roku. Za vrijeme trajawa ponude nije bilo akcija sa spornim ~iwenicama deponovawa i odustajawa akcionara koji su prihvatili ponudu. Nakon ponude, Ponudilac i lica koja sa wim zajedni~ki djeluju ukupno raspola`u sa brojem od 14.280.386 akcija, odnosno 75,2852% akcija sa pravom glasa. Brane Jankovi} Zastupan po ZEPTER BROKER a.d. Bawa Luka

14 22. i 23. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Dinar oja~ao prema evru za 15 para BEOGRAD - Dinar je u ~etvrtak oja~ao prema evru za 0,16 odsto, tako da je zvani~ni sredwi kurs evra iznosio 93,1643 dinara, {to je za 15 para vi{e nego dan ranije, objavila je Narodna banka Srbije, javio je Tanjug. Prema podacima NBS-

Biznis

a, dinar je u julu nominalno oja~ao prema evru 0,3 odsto, dok je za sedam mjeseci ove godine nominalno oslabio pet odsto. Zvani~ni sredwi kurs dinara prema evru u toku jula kretao se u rasponu od 92,4959 do 93,6463 dinara. FOTO: AGENCIJE

ZVANI^NA KOTACIJA Zvani~ni Promjena Vrijednost kursa kurs

Dioni~ko dru{tvo

BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO SARAJEVO OSIGURAWE D.D. SARAJEVO

16.29 8.99

5.17 50,468.29 -4.36 4,495.00

KOTACIJA FONDOVA Dioni~ko dru{tvo " " IF PROF-PLUS D.D. SARAJEVO

Sredwi PrometVrijednost kurs dionica 4.00

0.00

280.00

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE Dioni~ko dru{tvo

Sredwi Promet Vrijednost kurs dionica

10.00 BIMAL BR^KO 20.80 BH TELEKOM D.D. SARAJEVO 6.99 ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO 13.00 ENERGOPETROL D.D. SARAJEVO 112.00 IK BANKA D.D. ZENICA JP ELEKTROPRIVREDA BiH D.D. SARAJEVO 20.99 10.00 RUDNIK SOLI TU[AW D.D. TUZLA 11.00 SOLANA D.D. TUZLA

0.00 9,730.00 1.46 5,200.00 -0.16 18,834.50 520.00 0.00 224.00 -0.90 1.54 17,882.92 0.10 1,000.00 550.00 0.00

Kriza uzdrmala wema~ku auto-industriju

Prividan kraj recesije i krize

Istra`ivawa zapadnih medija o svjetskim ekonomskim tokovima

Wujork

Skok cijena akcija tre}i dan zaredom WUJORK - Cijene akcija na Vol stritu porasle su u ~etvrtak tre}i dan zaredom, jer su ulaga~e oraspolo`ili oporavak kineskog tr`i{ta kapitala i rast industrijskih aktivnosti u SAD prvi put nakon 10 mjeseci, javio je Tanjug. Dov Yons indeks porastao je 0,76 odsto na 9.350 bodova, SiP 500 indeks 1,09 procenata, na 1.007 bodova, a Nasdak indeks sko~io je 1,01 odsto, na 1.989 bodova, javile su agencije. Nakon {to su 17. avgusta cijene akcija pale oko dva odsto, {to je wihov najve}i dnevni pad u sedam nedjeqa, posqedwa tri dana cijene dionica neprestano rastu.

Brisel

Dobici na bankarskim dionicama BRISEL - Cijene akcija na evropskim berzama blago su po ra sle, naj vi {e za hvaquju}i dobicima bankarskih i energetskih dionica, javile su agencije. “FTS Evro frst“ in deks 300 vode}ih evropskih akcija biqe`i skok od 0,2 odsto, te sada iznosi 946,5 bodova. Od po~etka godine ovaj indeks na dobitku je 13 procenata.

Najva`niji evropski indeksi u blagom su plusu, pa je londonski “Ftse“ indeks porastao 0,28 odsto, frankfurtski “DAKS“ 0,05 proce na ta, a pa ris ki “CAC“ 0,17 odsto. Najvi{e su oja~ale akcije evropskih banaka, pa su cije ne Stan dard ^ar ter da, HSBC-a i BNP Pe ri ba sa porasle izme|u 0,2 i 0,9 odsto.

Veliki broj zemaqa u Evropi suo~ava se sa bankrotom, ukqu~uju}i zemqe isto~ne Evrope i Italiju, [paniju i Veliku Britaniju MONTREAL – U Parizu i Ber li nu po li ti ~a ri i neki mediji eufori~no govore o kraju recesije i po~etku ekonomskog oporavka, na vo di se u is tra `i vawu ka nad ske or ga ni za ci je “Global reser~“ i upozorava da je ciq takve retorike da “zbuni radnike i preduprijedi socijalne proteste dok se "iza scene" spremaju na pa di na `i vo tni stan dard i socijalne beneficije“, javqaju agencije. U ~lanku u wema~kom poslovnom listu “Handelsblat“ autor Torsten Rike tvrdi da je “najgora kriza od Drugog svjetskog rata pro{la i da je no}na mora gotova“. - Sa mo }nim ras tom od 0,3 odsto u drugom kvartalu ekonomija se oporavila od {oka i to je uradila mnogo br`e nego {to se mislilo -

VODAFONE GROUP LLOYDS BANKING ROYAL BK SCOTLAN BARCLAYS PLC BP PLC

WEMA^KA privreda pala za sedam odsto Fi nan sij ska eli ta ocjewuje krizu kao mogu}nost da “rasturi, uz saradwu sindikata, sve ostatke socijalnih us pje ha pos ti gnu tih tokom decenija borbe radni~ke klase“. U pore|ewu sa godinom ra ni je, wema ~ka pri vre da

pala je za ne mawe od sedam odsto. U roku od nekoliko mjeseci wema~ki program za auto-in dus tri ju “sta ro za novo“, koji je obnavqan neko li ko pu ta, }e nes ta ti, ubrzavaju}i time pad autoindustrije i auto-dijelova. Posqedice za wema~ku industriju ~elika i hemije ve} se mogu osjetiti. Sve do sa da ma so vna otpu{tawa u Wema~koj izbje gnu ta su zbog smawewa broja radnih ~asova, {to je u vi{e navrata mijewano. Kada se 1,4 miliona zaposlenih na odre|eno radno vrijeme pridru`e armiji nezaposlenih, broj qudi bez posla dosti}i }e pet miliona. Ve li ki broj ze maqa u Evro pi su o~a va se sa ban kro tom, ukqu~u ju }i zemqe isto~ne Evrope i Italiju, [paniju i Veliku Britani-

ju. Dr`avni dug alarmantno raste u Wema~koj i Francus koj. Po ~et kom se dmi ce zvani~nici u Wema~koj saop{tili su da }e nacionalni dug u Wema~koj dosti}i 140 milijardi 2009. godine.

Dug Ako se sabere cjelokupni dug akumuliran na saveznom, dr`avnom i lokalnom nivou, plus fondovi i garancije date za stabilizaciju banaka, ukupan wema~ki dug dosti}i }e 1,600 milijardi evra, dok se trenutni unutra{wi tro{kovi duga vlade ove godine procjewuju na 71 milijardu evra. Nedavno usvojene mjere wema~kog parlamenta kao prioritet svake budu}e vlade navode drasti~na smawewa buxeta.

Buxet Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava

De fi cit 1.580 mi li jar di do la ra VA[INGTON - SAD planiraju da objave deficit buyeta koji iznosi 1.580 mili jar di do la ra, {to je za oko 262 mi li jar de do la ra mawe od zvani~nih predvi|awa, javio je Tanjug. Smawewe u procjeni je rezultat mawe pomo}i koju je admi nis tra ci ja da la Vol stritu nego {to se o~ekiva-

FTSE 100 INDEX MEMBERS Naziv kompanije

pi {e Ri ke. List “Fran kfurter algemajne cajtung“ navodi da se “recesija bli`i kraju“ u 16 zemaqa evrozone. Mi li jar de pre ba ~e ne bankama koriste se kao “bazen“ za daqe spekulacije dok spasene banke name}u visoke kamatne stope i takse vladama tra `e }i zaj mo ve da po kriju svoje velike dugove.

lo, ali no va broj ka je i daqe tri puta ve}a od pro{logodi{weg mawka. Buyet ska kan ce la ri ja ameri~kog Kongresa procije ni la je pro {log mje se ca da }e dr`a vni de fi cit izno si ti 1.825 mi li jar di dolara. Iz vje {taj za fis kal nu godinu koja se zavr{ava 30.

septembra procijeni}e ovogo di{wi tro {ak na 3.653 milijarde dolara. Pri hod }e, pro cjewuju, dosti}i samo 2.074 milijarde dolara. Ukupan dug dr`ave trenu tno je 11.700 mi li jar di dolara, a ekonomisti ka`u da je taj dug daleko va`niji od pri~e o deficitu.

Analiti~ari predvi|aju da bi poboq{ana ekonomska kli ma mo gla da po mo gne smawewu deficita u idu}oj godini na 1.300 milijardi dolara. Predsjednik SAD Barak Obama je obe}ao da }e buyetski mawak svesti na 512 mili ona do la ra za 2013. poresku godinu.

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS Cijena

Promjena

130.55 101.71 48.46 349.05 523.15

-0.65 0.45 1.59 0.04 1.19

Naziv kompanije BANK OF AMERICA GENERAL ELECTRIC CISCO SYSTEMS INTEL CORP PFIZER INC

Cijena

Promjena

17.14 13.81 21.89 18.71 16.23

2.33 2.07 3.06 -0.48 -0.86

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 15

Trka u izradi ekonomi~nih vozila VA[INGTON - Utrkivawe svjetskih auto-kompanije da proizvedu {to ekonomi~iji automobil u{lo je “petu brzinu“ kada je ameri~ki “Xeneral motors“ objavio da }e wegovo novo vozilo na hibridni pogon imati po-

tro{wu mawu od dva i po litra na sto kilometara, a wema~ka vlada obznanila da }e ulo`iti vi{e stotina miliona evra u razvoj elektroautomobila, javio je Tanjug.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE Prosje~na cijena

Naziv emintenta Телеком Српске а.д. Бања Лука

Britanski “Ekonomist“ o privrednoj saradwi zemaqa biv{e SFRJ

Na Balkanu se ra|a Jugosfera

Promjena Promet

1,30 0,00

62.502,20

Република Српска - измирење ратне штете 1

44,79 0,08

49.500,55

Хидроелектране на Требишњици а.д. Требиње

0,40 4,13

22.681,92

Хидроелектране на Дрини а.д. Вишеград

0,38 0,27

13.154,50

Република Српска - измирење ратне штете 2

44,00 -0,56

11.313,15

Република Српска - стара девизна штедња

90,00 0,00

10.851,12

0,08 7,69

252,00

Жељезнице РС а.д. Добој

FONDOVI Prosje~na Promjena Promet cijena

Naziv emintenta

Spone prekinute devedesetih svakim danom lagano se obnavqaju. Jugoslavija je odavno nestala, na wenom mjestu izrawa Jugosfera, pi{e “Ekonomist“

0,00

ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бања Лука

4,70

0,00

ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бања Лука

4,05

0,00

0,00

ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бања Лука

4,06

1,25

933,80

ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бања Лука

3,47

0,00

0,00

ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бања Лука

8,00

-1,60

160,00

ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина

0,06

0,00

0,00

ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале

2,70

0,00

0,00

ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бања Лука

5,70

0,00

0,00

ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бања Лука

5,37

0,00

0,00

ЗИФ Привредник инвест а.д. Бања Лука

2,04

0,00

0,00

ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина

1,10

0,00

0,00

ЗИФ ВБ фонд а.д. Бања Лука

4,50

0,00

0,00

ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бања Лука

2,76

0,00

0,00

ЗИФ Zepter фонд а.д. Бања Лука

5,24

6,94 29.300,27

Agencije za statistiku BiH

Prosje~na plata u junu 793 marke Proizvodi iz “kom{iluka“ tra`eni u supermarketima

LONDON - Jugosfera je ter min ko ju ugle dni bri tanski list “Ekonomist“ koristi u tekstu u kojemu opisuje stawe u dr`avama biv{e Jugoslavije, isti~u}i da je dva de set go di na nakon izbijawa ratova na za pa dnom Bal ka nu do {lo vri je me u ko je mu se sta re ne trpeqivos ti za mjewuju novom regionalnom saradwom. - Od Slovenije do makedonske granice s Gr~kom, ve}i na qudi ima ja ko pu no zajedni~koga, ~ak i ako ne pri~aju o tome. Svakim danom spone izme|u wih, preki nu te u de ve de se tim, la ga no se obnavqaju. Ju go slavije je odavno nestala; na wenom mjestu izrawa Jugosfera, pi{e “Ekonomist“. Isti~e da se oko tre}ine crnogorske trgovine danas odvija sa Srbijom.

FOTO: AGENCIJE

- Bosna je najve}e tr`i{te za srpske izvozne proizvo de, a dru go naj ve }e za hrvatske. Srbija je najve}i trgovinski partner Makedoni je. U ma lim pri vre da ma {irewe obi~no zna~i vi{e saradwe sa susjedima. Delta iz Srbi je, Mer ka tor iz Slo ve ni je i Kon zum iz Hrvatske svi vode supermarkete i otvaraju nove trgovine u susjednim dvori{tima. Sve vi{e firmi biv{e Jugo sla vi je tre ti ra ju re gi ju kao je din stve nu, na vo di “Ekonomist“.

PRIVREDA tretira regiju kao jedinstvenu Kao do bar pri mjer sa radwe pomiwe uvodni sastanak za osnivawe vatrogasnog centra za jugoisto~nu Evropu. - Iako je takva vijest jedva vrijedna pomiwawa ~ak

ANEGDOTA “Ekonomist“ tekst po~iwe anegdotom s nedavnog sastanka nesvrstanih na kojem je srpski predsjednik Boris Tadi} rekao kako bi firme iz zemaqa biv{e Jugoslavije, iz “na{ih zemaqa“, kako je rekao, trebale za-

jedni~ki nastupati na specijalizovanim gra|evinskim ili konkursima za vojnu opremu. Stjepan Mesi} je “kimnuo glavom u znak podr{ke“. Upravo ta fraza, “na{e zemqe“, je uvod u tekst “Ekonomista“

ZIF Zepter fond a.d. Bawa Luka

i u Sarajevu, u kojem je bio sastanak, ~iwenica da vojnici koji su se nedavno bori li je dni pro tiv dru gih sada treniraju jedni druge, ili da vatrogasci rutinski sara|uju, pi{e “Ekonomist“. Do da je da sa da naj ve }i srpski pro blem s Hrvat skom, i obratno, nisu teritorija ili izbjeglice, nego ne for mal ne ba ri je re ko je bi omo gu }i le fir ma ma da lak{e posluju u susjedstvu. - Hrva ti vas gle da ju mrko ako ih pitate za Jugosferu. Ne zato {to je ne `ele. Je dnos ta vno im ne odgovara ime, jer ih podsje}a na zemqu od koje su se odci je pi li. Ali ni ko me drugome ne smeta kako se ~ini, konstatuje list. U sqede}ih nekoliko godina }e, po mi{qewu lista, trik biti u tome da se konsoliduja ono {to qudi imaju zajedni~ko, da se vlade koncentri{u na to, i poku{aju boqe po ve za ti po li ti ku i posao i regiju kroz Jugosferu, ali i kroz ostatak Evrope. - Evrop ska uni ja ute meqena je da bi cementirala mir na kontinentu, a za Jugosferu taj posao jo{ nije za vr{en, zakqu~u je se u tekstu.

Termomonta`a a.d. Bawa Luka

Cijena (KM)

Promjena

Cijena (KM)

Promjena

5,24

6,94 %

0,559

-4,12%

Korijeni List navodi da Jugosfera ima korijene u zajedni~kim iskustvima, trgovini i biznisu. Dodaje da ve}ina biv{ih Jugoslaovena pri~aju istim jezikom s mawim varijacijama, da vole istu muziku i hranu, iako su politi~ke, religijske i etni~ke razlike i daqe prisutne. - Ali svakog qeta hiqade mladih qudi nalazi se na festivalu Egzit u Novom Sadu u Srbiji, a velike zvijezde bez problema privla~e veliki broj publike gdje god da nastupaju, navodi “Ekonomist“.

SARAJEVO - Prosje~na neto plata u BiH u junu iznosila je 793 maraka, {to je za 0,7 odsto mawe u odnosu na decembar, a za {est procenata vi{e u odnosu na jun prethodne godine, podaci su Agencije za statistiku BiH. Direktor Agencije Zdenko Milinovi} rekao je da u pore|ewu sa istim mjesecom pro{le godine najve}e pove}awe imao je sektor javna uprava i odbrana, te obavezno socijalno osigurawe od 8,5 indeksnih poena, a slijede ga sektor rudarstva sa pove}awem od 7,7 indeksnih poena i sektor obrazovawa sa 7,8. Prema wegovim rije~ima, za drugi kvartal ove godine prosje~na neto plata iznosila je 791 maraka, {to je za 0,3 odsto vi{e nego u prvom, kada je iznosila 788 maraka.

Austrijski OMV

Prodato 30 benzinskih pumpi BE^ - Energetska grupacija OMV saop{tila je u petak da je tokom ove godine prodala, u nastojawu da obezbijedi optimizaciju svoje ko mer ci jal ne mre `e, 30 ben zin skih pum pi u Aus triji i da pregovora o prodaji jo{ 15 takvih objekata, javio je Tanjug.

OMV razmatra i mogu}nost zatvarawa 25 benzinskih stanica. Austrijska kompanija ima i vi {e od 50 ben zin skih pumpi u Srbiji i direktno zapo{qava 39 qudi, a jo{ 1.300 lica se povremeno an ga `u je na po slo vi ma u svim pro daj nim obje kti ma OMV-a u na{oj zemqi.

KURSNA LISTA

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 22. 8. 2009. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

Zemlja EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize

Kupovni za devize

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.139302 1.250603 26.608571 0.076253 0.262096 0.718578 1.454731 0.565032 0.226972 0.191312 1.286137 0.918090 2.258555 1.369754 2.090648

Srednji za devize 1.955830 1.142157 1.253737 26.675259 0.076444 0.262753 0.720379 1.458377 0.566448 0.227541 0.191791 1.289360 0.920391 2.264216 1.373187 2.095888

Prodajni za devize 1.955830 1.145012 1.256871 26.741947 0.076635 0.263410 0.722180 1.462023 0.567864 0.228110 0.192270 1.292583 0.922692 2.269877 1.376620 2.101128

Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710, SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: [email protected] Web: www.kombank-bl.com

16 22. i 23. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Naoru`ani mu{karac opqa~kao kladionicu MODRI^A - Nepoznati razbojnik naoru`an pi{toqem oteo je 80 maraka od radnice D. S. u sportskoj kladionici “Vilijams“ u Modri~i, saop{teno je u petak iz Centra javne bezbjednosti Doboj.

Hronika

- Razbojni{tvo se dogodilo u ~etvrtak oko 12 ~asova, a razbojnik je uzeo tri nov~anice od 20 i dvije od deset maraka. Poslije uvi|aja pokrenuta je potraga za razbojnikom - rekli su u policiji. N. T. FOTO: G. [URLAN

Bawa Luka

Djevoj~ica upu}ena u Be~ na lije~ewe BAWA LUKA - Dr`avqanka Austrije Vawa Podra{~anin (15), koja je povrije|ena u ~etvrtak u saobra}ajnoj nesre }i, ope ri sa na je i pre ve ze na u Be~ na li je ~ewe, saop{teno je u petak iz Klini~kog centra Bawa Luka. - Woj je prelomqena potkoqenica, desna {aka i imala je povrede krvnih sudova na nozi. Zbrinuta je i transportovana u Be~ - istakli su u ovom centru. Podra~aninovu je na na magistralnom putu u Glamo~anima motociklom udario @eqko Pavlovi} koji je pobjegao, a zatim kilometar daqe pao sa motora. On je u saobra}ajnoj nesre}i slomio nogu. N. T.

Zenica

Predsjednik demobilisanih boraca uhap{en zbog bluda ZE NI CA - Pred sje dnik Saveza demobilisanih boraca BiH Mehmed [i{i} uhap{en je zbog sumwe da je po~inio bludne radwe, javile su u petak agencije. [i{i} je navodno jednu radnicu prisiqavao na bludne radwe, ucjewuju}i je pri-

jetwama da }e izgubiti radno mjesto. Kako je [i{i} ve} neko vrijeme naru{enog zdravqa, saslu{an je u bolni ci gdje se li je ~i i uha p{en. [i{i} se jo{ uvijek nalazi u Kantonalnoj bolnici u Zenici, gdje ga ~uva policija.

Provala u ku}u Radomira \eri}a u Rogatici

Kradqivac odnio pi{toq i zlato ROGATICA - Nepoznato lice provalilo je u srijedu nave~e u ku}u Radomira \eri}a (59) u ulici Srpske sloge u Rogatici i odnijelo pi{toq “broving“ 7,65 milimetara i porodi~no zlato. Radomir je kazao za “Glas Srpske“ da je provalnik iskoristio odsustvo porodice, koja je iza{la da sa sugra|anima prisustvuje manifestaciji posve}enoj krsnoj slavi op{tine Preobra`ewu Gospodwem. - Lopovi su u ku}u u{li preko merdevina, pajserom su odblokirali ringu na prozoru i u{li prvo u stan u prizemqu, a onda i na spratu. Prevrnuli su sve {to su stigli da prona|u vrijednosti - istakao je \eri}. Dodao je da su pored pi{toqa, uspomena oca Drage, odnijeli i zlatnu ogrlicu, tri zlatna prstena i 22 stara dukata koji su mu ostali iza pokojne majke, koja ih je nosila kao ogru. S. M.

Obra~un se dogodio ispred kafi}a “Tambi“

Tu~a i pucwava ispred kafi}a “Tambi“ u bawolu~kom nasequ Star~evica

Pretu~en mladi} dan prije presude Boris Jawanin pretu~en u ~etvrtak poslije podne ispred kafi}a “Tambi“ u bawolu~kom nasequ Star~evica kada je do{ao da vidi {ta se de{ava, po{to je ~uo da je tu do{lo do pucwave PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

BAWA LU KA - Baw olu ~a nin Bo ris Jawanin (22), ko ji je u pe tak osu |en na dvije godine i tri mje se ca za tvo ra zbog po ku{aja razbojni{tva, povri je |en je u ~et vrtak u tu~i ispred kafi}a “Tambi“ u bawolu ~kom na sequ

Star~evica u kojoj je bilo i pucwave. Jawanin, je prema rije~i ma o~e vi da ca, pre tu ~en iako nije u~estvovao u tu~i, kada je do{ao da vidi o ~emu se radi. Pre ma izvo ru blis kom is tra zi, dva li ca prvo su oko 17 ~asova napala izvjesnog Rosi}a. Poslije nekog

FOTO: S. MITROVI]

PRONA\EN PI[TOQ

Opqa~kana ku}a

Portparol Centra javne bezbjednosti Bawa Luka Gospa Arsenovi} je rekla da je do pucwave do{lo oko 17 ~asova u ~etvrtak i da je poslije toga prona|en odba-

~en pi{toq u susjednoj ulici. Arsenovi}eva je rekla da je oru`je poslato na vje{ta~ewe kako bi se utvrdilo da li je iz wega pucano i ko je vlasnik.

vremena stigao je wegov kolega sa vozilom i nasrnuo na na pa da ~e, a po tom iza {ao iz auto mo bi la sa pi {toqem u ruci. Po~eo je da puca prema wima i oni su pobjegli.

PRETU^ENI doktorima rekao da je pao Je dan od o~e vi da ca re kao je da je bi la pra va jur w a v a i p u c w a v a ka o , ka ko ka `e, “na Divqem za pa du“. Napada~i su pobjegli kada je sti gao Jawanin na mjesto okr{aja da vidi o ~emu je rije~. Tada je napada~ nasrnuo na Jawanina i, pre-

ma pri~ama o~evidaca, udario ga pi{toqem po glavi, a dvojica su ga tukli po tije lu. Ipak on je ne ka ko uspio da im pobjegne i zatra`i pomo} u Slu`bi hitne pomo}i. Iz bawolu~ke policije je potvr|eno da je nepoznato lice pucalo iz pi{toqa ispred ugostiteqskog objekta “Tambi“, poslije ~ega je pobjeglo. “Glas Srpske“ saznaje da na mjestu doga|aja nisu prona|ene ~ahure, a Jawanin se za po mo} obra tio u Dom zdravqa i rekao da je povrede dobio prilikom pada. On nije policiji nikoga prijavio za napad.

Razbojnici osu|eni na ukupno 4,3 godine zatvora PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

BAWA LUKA - Dalibor Ke ki} (31) osu |en je u bawolu~kom Okru`nom sudu na dvi je go di ne, a Bo ris Jawanin (23) na dvije godine i tri mje se ca za tvo ra zbog razbojni{tva, poku{aja ra zboj ni{ tva i te {ke kra|e. Presudu je izrekla predsjednik Sudskog vije}a Daniela Milovanovi} po{to

su sa Tu`ila{tvom sklopili Spo ra zum o pri znawu krivice. Postupak protiv Mladena Brkovi}a (30) kojeg je tu`ila{tvo optu`ilo zajedno sa wima za razbojni{tvo je odvo jen. Wegov bra ni lac Si mo To {i} je na ja vio sklapawe sporazuma o priznawu krivice, ali do toga jo{ nije do{lo. Sudsko vije}e ukinulo je i mjere zabrane Keki}u koje su izre~ene u

junu, a obuhvatale su zabranu napu{tawa Bawe Luke, a i vra }e na su mu li ~na do ku menta.

OPTU@ENI opqa~kali NLB Razvojnu banku Keki} je optu`en da je zajedno sa maloqetnim Dami rom J., a po pret ho dnom dogovoru s Brkovi}em, od radnika iz NLB Razvojne banke u bawolu ~kom na sequ

Lazarevo prijete}i oru`jem oteo 50.900 maraka. Po sli je pqa ~ke po bje gli su sku te rom do na dvo`waka u ovom na sequ, zapalili ga a onda sa Bojanom Malini}em, koji ih je ~ekao u automobilu, pobjegli i po di je li li pli jen. Brkovi} je predlo`io pqa~ku te banke i informisao koliko bi otprilike moglo tu novca da bude. Jawanin se tereti da je

sa maloqetnikom Damirom J. 23. februara u{ao sa pi{toqem u istu poslovnicu ali su ra dni ci ukqu~i li alarm, zbog ~ega je pobjegao. Prilikom bjekstva pokupio je kovertu u kojoj je bilo 115 ma ra ka, ko ja je ispa la je dnom od gra|ana. Sud je Keki}a obavezao da banci namiri od{tetu u iznosu od 10.800 KM, jer je preostalu {tetu nadoknadilo osigurawe.

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 17

Trebiwska policija oduzela “ford mondeo“ TREBIWE - Pripadnici Policijske stanice Trebiwe privremeno su oduzeli putni~ki automobil “ford mondeo“, kojim je upravqao J. H. (58) iz Mostara, saop{teno je u petak iz trebiwskog Centra javne bezbjednosti.

J. H. je prilikom kontrole saobra}aja policajcima predo~io dokumentaciju vozila pri ~emu je utvr|eno da neke od karakteristika vozila upisane u saobra}ajnu dozvolu ne odgovaraju navedenom vozilu. U toku je dokumentovawe krivi~nog djela. R. Mi.

Nezapam}ena porodi~na tragedija u selu Gajevi kod [amca

Makso Savi} iz pi{toqa ubio svoju bra}u blizance PI[U: VASO ANTI] [email protected] NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

[AMAC - Makso Savi} (35) u petak je u selu Gajevi kod [amca ubio hicima iz pi{toqa svoju bra}u blizance, tridesetjednogodi{we Miroslava i Milana, a potom ih odvezao u bolnicu i priznao {ta se desilo, saznaje “Glas Srpske“ od izvora bliskog istrazi. U Slu`bi hitne pomo}i u [amcu su saop{tili da je ne{to poslije 12 ~asova Mile Sa vi} do ve zen bez zna ko va `ivota. Qekari su rekli da je imao rane na ruci i glavi. Poslije wega je dovezen i Miro slav Sa vi}, ko ji je bio svjestan i imao rane na grudnom ko{u. Upu}en je u bolnicu “Sveti apostol Luka“ u Doboju, ali je preminuo tokom puta. Izvor blizak istrazi rekao je za “Glas Srpske“ da su Makso i wegov otac Niko (79) privedeni na saslu{awe. U dobojskoj policiji potvrdili su da se u Gajevima dogo di lo ubis tvo, ali ni su

FOTO: V. ANTI]

Mile Savi} dovezen u Dom zdravqa [amac bez znakova `ivota. Qekari rekli da je imao rane na ruci i glavi. Poslije wega dovezen i Miroslav Savi}, koji je bio svjestan i imao rane na grudnom ko{u. Preminuo na putu ka dobojskoj bolnici

Policija

Vijesti Bawa Luka

Radnik pao sa skele BAWA LUKA - Dragan Petrovi} (46) iz Beograda te{ko je po vri je |en u pe tak kada je pao sa skele na gradili{tu nove zgrade RTV doma RTRS-a. Odmah je preba~en u bawolu~ki Klini~ki centar iz koga je saop{teno da je bez svijesti primqen u Kliniku za anesteziju i intenzivno lije~ewe. N. T.

Fo~a

La`na dojava o bombi FO^A - Poslije dojave o postavqenoj bombi u kafi}u “Mocart“ policija je uvi|ajem utvrdila da je rije~ o la`noj, saop{teno je u petak iz CJB Isto~no Sarajevo. Nepoznati mu{karac dojavio je 19. avgusta oko 21 ~as da je postavqena bomba u navedenom objektu i da }e eksplodirati za pet minuta, naveli su u policiji. N. T.

Bawa Luka

Ukraden mobilni telefon Uvi|aj policije i tu`ila{tva

mogli re}i vi{e detaqa jer istragu vodi dobojsko Okru`no tu`ila{tvo. De`urni tu`ilac ovog tu`ila{tva rekao je da je u toku uvi|aj i da ne mo`e iznositi detaqe dok

se uvi|aj ne zavr{i. Ko m{i je pri ~a ju da su izme|u bra}e Savi}a i ranije izbijali nesporazumi i sukobi. Do sukoba izme|u bra}e, prvo verbalnog, a potom i fi-

zi~kog, do{lo je zbog pe~ewa rakije.

SUKOB izbio zbog pe~ewa rakije Wihov otac obe}ao je jednom kom{iji da }e mu pozajmiti kazan za pe~ewe rakije. Blizanci Miroslav i Milan u petak ujutro su, ni{ta ne znaju}i o tome, uzeli kazan da peku rakiju za sebe nakon ~ega je uslijedio sukob. Makso se, navodno, umije{ao u sukob brane}i oca

nakon ~ega je uzeo pi{toq iz ku}e i pucao u bra}u. Rekao je maj ci Sta ni {ta je uradio i bra}u unio u automobil “mercedes“ i odvezao ih u Domu zdravqa [amac. Na vo dno su bra }a i pri je imali nekih sukoba, a posebno se isticao wihov otac koji je bio poznat po tome. Prva ko m{i ni ca Jo ka Savi} isti~e da je Niko Savi} ~esto prigovarao sinovima na wihovo odlu~ivawe u vezi sa odr`avawem `ivice uz me|u sa drugim kom{ijom.

MAJKA U BOLNICI

Ku}a porodice Savi} u Gajevima kod [amca

Majka Stana se nalazi u bolnici zbog {oka koji je do`ivjela. Kom{ije pri~aju da je rije~ o vrijednoj i uglednoj porodici. Selo

Gajevi se nalazi 15 kilometara od [amca i do sada nikad ovakva porodi~na tragedija nije zabiqe`ena.

BAWA LUKA - Nepoznata osoba ukrala je mobilni telefon “soni ekrikson“ iz otkqu~anog automobila “reno laguna“ vlasni{tvo N. \. u ulici Cara Lazara, saop{teno je u petak iz CJB Bawa Luka. Provalu je prijavio vlasnik vozila, a {teta je procijewena na oko 1.000 maraka. N. T.

Doboj

Starcu oteli novac na prevaru DOBOJ - Nepoznata lica na prevaru su od M. P. (78) iz Gorwe Ostru`we kod Doboja otela 480 maraka, saop{teno je u petak iz CJB Doboj. M. P. je prijavio da su mu na ulici pri{le nepoznate osobe i zatra`ile hemijsku olovku, a potom je jedna od wih brzim pokretom ruke iz wegovog yepa ko{uqe uzela novac, poslije ~ega su pobjegli. N. T.

@ena te{ko povrije|ena u sudaru tri vozila

Dvije godine zatvora za kra|u deset maraka

Opqa~kane pumpe u Bawoj Luci i Prijedoru

DOWI VAKUF - Mevla Burzi} iz Kqu~a te{ko je povrije|ena u saobra}ajnoj nesre}i u mjestu Oborci kod Doweg Vakufa, javila je u petak Srna. Lak{e povrede u nesre}i koja se dogodila u ~etvrtak uve~e zadobili su Miroslav Tepi} iz Viteza i Edin Balihoyi} iz Doweg Vakufa. U policiji se naveli da je u udesu na putu Travnik Dowi Vakuf u~estvovao automobil “{koda oktavia“, kojim je upravqao Tepi} (43), vozilo “nisan“, koji je vozio Balihoyi} (44) i “folksvagen yeta“ Samira Burzi}a (41) iz Kqu~a. U momentu nezgode, Mevla Burzi} nalazila se u “yeti“, koja je stajala na benzinskoj pumpi.

NOVI TRAVNIK - Kantonalni sud Novi Travnik osudio je Muharema Meryi}a na dvije godine zatvora zbog razbojni{tva, javile su u petak agencije. Meryi} se tereti da je 30. maja ove godine u Travniku, silom u{ao u stan Esme Zuke, od koje je, uz prijetwu no`em, ukrao zlatni nakit i deset maraka. U momentu kada joj je skidao ogrlicu sa vrata, Esma Zuka je uspjela da razbojniku skine kapuqa~u s glave. Razotkriveni razbojnik poslije toga je ovoj `eni rekao da prikupi jo{ novca, jer }e se on vratiti. Prema sudskom rje{ewu, Meryi}u je produ`en pritvor koji mo`e trajati najdu`e devet mjeseci.

BAWA LUKA, PRIJEDOR - Nepoznati razbojnici u petak su opqa~kali benzinske pumpe “Miqkovi}“ u Bawoj Luci i “Romani}“ kod Prijedora, saop{teno je iz policije. Tri maskirana razbojnika u petak oko 4.20 ~asova otela su od ranika benzinske pumpe “Miqkovi}“ u bawolu~koj Kara|or|evoj ulici 50 maraka. Pi{toqem su natjerali ~uvara da stane uz kamion i dok ga je jedan dr`ao na ni{anu, druga dvojica su u{la u kancelariju, udarila radnika A.K. i otela mu novac. Istog dana, samo tri ~asa ranije, maskirani razbojnik do{ao je na pumpu “Romani}“ u prijedorskom nasequ Svale i prijete}i oru`jem oteo 145 maraka od radnika i pobjegao. N. T.

18 22. i 23. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Dvoje ministara ne zaslu`uju da budu na tim funkcijama. Svesku nisam poneo, tako da sad ne mogu da ka`em wihova imena.

Srbija

Dragan Markovi}, lider Jedinstvene Srbije

FOTO: ARHIVA

Povodom posjete predsjednika Srbije Kini

Tadi}ev lik na kineskom kovertu BEOGRAD - Kineska po{ta je, povodom posjete predsjednika Srbije Borisa Tadi}a, objavila u 50 hiqada primjera ka, pri go dnu se ri ju ko ve ra ta sa wego vim li kom i potpisom. Na kovertima je od{tampana i Tadi}eva re~enica o prijateqstvu Srbije i Kine. Povodom posjete delegacije Srbije, kineska po{ta je pustila u opticaj i seriju maraka sa srpskom zastavom. Boris Tadi} pozvao je predsjednika Kine Hu \intaoa da posjeti Srbiju, a kabineti dva predsjednika trebalo bi da preciziraju datum posjete. Pres slu`ba predsjednika Srbije saop{tila je u petak da Boris Tadi}, koji predvodi delegaciju Srbije u dr`avnoj posjeti Kini, ne pla}a hotelski smje{taj, ve} boravi u dr`avnoj rezidenciji kao gost Narodne Republike Kine i predsjednika Hu \intaoa.

Diana Dragutinovi} i Radovan Jela{i} sa predstavnikom MMF-a

Ubrzane pripreme za dolazak delegacije MMF-a u Srbiju

Spremne mjere za ubla`avawe krize

Ivica Da~i}

Mogu}e produ`ewe va`ewa starog paso{a JAGODINA - Prvi potpredsje dnik Vla de i mi nis tar unutra{wih poslova Ivica Da~i} izjavio je u Jagodini da se ovih dana o~ekuje da }e biti izdat milioniti biometrij ski pa so{ i na ja vio mogu}nost produ`ewa va`ewa starih paso{a za jo{ nekoliko mjeseci. - Razmi{qamo o produ`et-

ku va`ewa starog paso{a za jo{ ne ko li ko me se ci, pre sve ga zbog ne kih na {ih qudi u dijaspori - rekao je Da~i} i dodao da }e i “nevezano uz to opasti interesovawe za stare paso{e“. Mi nis tar o~e ku je da }e potkraj godine prestati gu`ve pred {alterima policijskih uprava.

Kraqeva~ka Elektro-saobra}ajna {kola

Napao profesora zbog jedinice KRAQEVO - U kraqeva~koj Elektro-saobra}ajnoj tehni~koj {koli “Nikola Tesla” u~enik je fizi~ki nasrnuo na profesora jer mu je iz mehanike dao jedinicu. Dva meseca nakon {to je u~enik iz Sremske Mitrovice na ~asu napao profesorku hemije, nezadovoqan ocjenom, sli~an slu~aj dogodio se ju~e u Kraqevu, tokom popravnog ispita. U Elektro-saobra}ajnoj tehni~koj {koli “Nikola Tesla” u tom gradu u~enik je fizi~ki nasrnuo na profesora jer mu je iz mehanike dao jedinicu. Napadnuti profesor Jugoslav Mitrovi} rekao je za B92 da je dobio udarac pesnicom u glavu, a smatra da su ozbiqnije povrede izbjegnute samo zato {to su ga odbranile kolege. On ka`e da je dao izjavu policiju, a tako|e i u~enik, koji je, prema wegovim rije~ima, priznao {ta je uradio.

DOBRA VIJEST

KUR[UMLIJA

Dragoje Ivi} (51) iz kur{umlijskog naseqa Kastrat objesio se u gara`i svoje BEOGRAD porodi~ne ku}e, re~eno je Sindikati prosvjete dobili su Srni u Policijskoj upravi u obe}awe ministra prosvjete Kur{umliji. Uzrok samo@arka Obradovi}a da od po- ubistva nije nepoznat polinedjeqka ne}e biti nijedne ciji. U Op{tinskom sudu u {kole sa blokiranim ra~unom. Kur{umliji Srni je re~eno Do 1. septembra svi prosvjetni da se Ivi} objesio o krovnu radnici u Srbiji trebalo bi konstrukciju gara`e, a da su da prime plate za jul, jer je ga prona{le kolege sa poMinistarstvo prosvjete, poslije upozorewa sindikata, po- sla. LO[A ~elo da rje{ava probleme VIJEST blokiranih ra~una u {kolama.

Srbija po~iwe pregovore svjesna ~iwenice da nije ispunila uslove iz potpisanog ugovora, ali i sa najavom da slijedi “istorijska reforma dr`avne administracije“ BEOGRAD - Spreman je paket mjera Vlade Srbije za sa ni rawe posqedi ca eko nomske krize, rekla je ministarka finansija Diana

Dragutinovi}. - Kao deo pomo}i dr`ava }e re{avati problem nepovezanog sta`a. Dr`ava mo`e da pomogne kao medijator u re-

DULI]: NEMA NOVIH NAMETA Tri dana pred dolazak MMF-a pred novinare je, u ime Vlade Srbije, iza{ao ministar za za{titu `ivotne sredine i prostorno planirawe Oliver Duli}, koji je objelodanio kakva }e biti pozicija Vlade u pregovorima. - Ta strategija svakako ne predvi|a pove}awe PDV-a niti bilo kakvog novog nameta za na{e gra|ane. Ideja ove vlade jeste da se predlo`i MMF-u da se u narednom periodu izvr{i jedan strate{ki plan smawewa javnih rashoda kroz smawewe dr`avne administracije, ne kroz obavezno otpu{tawe svih radnika, nego jednu racionalizaciju koja bi podrazumevala da i sa mawe zaposlenih u dr`avnoj administraciji, ona postane mnogo jeftinija, ali i mnogo efikasnija obja{wava Duli}.

{avawu sporova izme|u poslodavaca i zaposlenih - rekla je Dragutinovi}eva. Ona je istakla da se sada{wi nivo javne potro{we ne mo`e fi nan si ra ti bez za du `i vawa, ni trenutno, niti po{to recesija pro|e.

PRED MMF sa prijedlogom ministra Dinki}a - Za du `i vawe jes te re {ewe u kratkom roku, ali ne mo`e biti zamena za zdrave ja vne fi nan si je. Uko li ko odustanemo od programa koji imaju male eksterne efekte, nema razloga da ne pove}amo stopu poreza na dodatu vrednost - rekla je Dragutinovi}eva. Ona je na ve la da se ne pla{i eventualne smjene sa mi nis tar ske fun kci je, jer nema ~ega da se stidi. U Vladi Srbiji najavquju

da slijedi istorijska reforma dr`avne administracije. Pove}awa poreza ne}e biti, poru~uju ministri. Poslije brojnih najava i i{~ekivawa, Vlada Srbije zvani~no je objelodanila sa kakvim }e argumentima po~etkom sedmice do~ekati dele ga ci ju MMF-a. Srbi ja po ~iwe pre go vo re svje sna ~iwenice da nije ispunila uslove iz ranije potpisanog ugovora, ali i sa najavom da slijedi “istorijska reforma dr`avne administracije“. Vlada Srbije nije na sjednici razmatrala strategiju za razgovore sa MMF-om. Ve}i na pre go va ra ~kog ti ma Srbije i nije u Beogradu ministar Mla|an Dinki} je u Kini, a ministarka finansija i gu ver ner NBS-a na odmoru. Ipak, platforma sa kojom }e Srbi ja iza }i pred MMF bi}e ona koju je nagovijestio ministar Dinki}, a ne ministarka finansija.

Neobi~na intervencija ni{kih vatrogasaca u {irem centru grada

Piton uhva}en na bankomatu NI[ - Pi ton du ga ~ak oko dva metra, za kojeg policija pretpostavqa da je ne~iji biv{i ku}ni qubimac, prona|en je u {irem centru Ni{a, re~eno je u policiji. Zmiju su uhvatili vatrogasci poslije prijave prolaznika koji je ispred zgrade broj 33 u toj uli ci vi dio gmizavca na bankomatu. Za wegovo hvatawe, kako su objasnili vatrogasci, bila je dovoqna lopata i torba. Ko man dir Odjeqewa za

za{titu i spasavawe Nenad Risti} rekao je da je, najvjero va tni je, ri je~ o ku }nom qubim cu ko ji je po bje gao, ali kako su u blizini bili otvoreni prozori stanova, piton je mogao da se u{eta u neki od wih.

VLASNIKA ~eka kazna zbog nesavjesnog ~uvawa `ivotiwe Vatrogasci o~ekuju da se vlasnik javi, ali je gotovo

sigurno, kako je napomenuto, da }e biti ka`wen zbog nesavjesnog ~uvawa `ivotiwe. Risti} je rekao da vatrogasci u qetnim mjesecima in-

terveni{u i u hvatawu zmija, ali sa ovog po dnebqa. Naj~e{}e je u pitawu smuk, ali je prvi put uhva}en piton.

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 19

Optu`nica protiv gwilanske grupe stupila na snagu BEOGRAD - Optu`nica koja ~lanove takozvane gwilanske grupe biv{e Oslobodila~ke vojske Kosova (OVK) tereti za ratne zlo~ine nad civilima Srbima i nealbancima na Kosovu stupila je na pravnu snagu, izjavila je portparolka Okru`nog suda u Beogradu Ivana Rami}.

Ona je Beti rekla da je Ve}e za ratne zlo~ine Okru`nog suda u Beogradu odbilo kao neosnovane prigovore odbrane na optu`nicu, ~ime je optu`nica stupila na pravnu snagu, i dodala da }e sud u daqem toku postupka zakazati po~etak su|ewa.

Deset godina poslije NATO bombardovawa Beograda

Spora obnova ru{evina Neko vrijeme turisti~ka atrakcija Beograda, ru{evine i danas dominiraju centralnom beogradskom ulicom Kneza Milo{a, a iz nekih jo{ vire pocrwele zavjese i svuda izrasli korov, sve do samih krovova BEOGRAD - Deset godina na kon obno ve prvog objekta o{te}enog bombardovawem 1999, zgrade Vlade Srbi je, bi }e za vr{e na obnova jo{ dvije zgrade u centru Beograda: starog General{taba, u ulici Kneza Milo{a, i “Doma sudova“, u Nemawinoj. Obnova te dvije zgrade treba da bude zavr{ena do kraja ove godine. Ostale zgrade, me|u koji ma je zdawe biv {eg Ge ne ral {ta ba, kao i zgra da nekada{weg republi~kog i saveznog MUP-a, i daqe ~ekaju na obnovu. Neko vrijeme tu ris ti ~ka atra kci ja Beo gra da, ru {e vi ne i da nas dominiraju centralnom beogradskom ulicom Kneza Milo{a, a iz nekih jo{ vire po crne le za ve se i svu da izrasli korov, sve do samih krovova. Privodi se kraju obnova fasade starog General{taba, koji je sagra|en 1928. godi ne po pro je ktu rus kog ar hi te kte Va si li ja Ba um gartena. Do kraja ove godine treba da bude useqena kompletno renovirana zgrada u Nemawinoj broj 9, koja je dobila naziv “Dom sudova“. U woj }e, ka ko ka `u u Mi nis tar stvu pra vo su |a, biti smje{teni Vrhovni kasa ci oni sud, Ape la ci oni

Vijesti Kraqevo

Marihuana u kukuruzi{tu KRAQEVO - Kraqeva~ka policija prona{la je u selu Rudnica kod Ra{ke, u zaseoku Popovo, stabqike marihuane te{ke 42,5 kilograma, saop{teno je iz policije. Marihuana je pro na |e na ju ~e u kukuruzi{tima na vi{e parcela razli~itih vlasnika, a policija je nastavila pretragu zbog sumwe da u Popovom poqu i okolini postoji jo{ zasada indijske konopqe.

Beograd

Mladi kod princa

Poru{ene zgrade

FOTO: BETA

sud, Vi {i pri vre dni sud, Vi{i prekr{ajni sud, Upravni sud, Republi~ko javno tu`i la{ tvo i Ape la ci ono javno tu`ila{tvo. “Dom su do va“, ne ka da{wi vojni objekt te{ko o{te }en u bom bar do vawu, kom ple tno je re no vi ra no zdawe ~ija je obnova po~ela 2005. Sa do zi da nim spra to vi ma, ta zgra da }e

ima ti 30 hiqada kva dra tnih metara.

PRIVODI SE kraju obnova fasade starog General{taba Na inicijativu ambasade Italije, 2005. godine je raspisan konkurs za idejno rje{ewe obnove u bombardovawu o{te }e nih zgra da u ulici Kneza Milo{a, na ko-

ji se pri ja vi lo 59 mla dih arhitekata. Na konkursu pod nazivom “Nove kapije Beograda“ su dvi je prve na gra de do bi le grupe arhitekata iz Italije i iz Srbije. Rje{ewa su predvi|ala potpuno novi izgled obje stra ne bri je ga na po ~etku ulice Kneza Milo{a. Grad Beograd je bio pokroviteq konkursa, ali je Mi-

BIV[I GENERAL[TAB Potpuno je neizvjesna sudbina biv{eg General{taba, ~ije dva razorena zdawa uokviruju Nemawinu ulicu. Vlada Srbije jo{ nije odgovorila na inicijativu Republi~ke direkcije za imovinu iz 2006. godine da ta zgrada bude prodata, rekao je Beti pomo}nik direktora te direkcije Srboqub Pani}.

On je rekao da je tada zatra`eno i da se ukine za{tita te zgrade kao spomenika kulture, jer bi takva za{tita mogla da obeshrabri potencijalne investitore. Spomenikom kulture je progla{ena 2005. Time su, prema rije~ima Pani}a, ograni~ene eventualne intervencije na gabaritu i fasadi.

nistarstvo unutra{wih poslova, vlasnik oba poru{ena kom ple ksa, odlu ~i lo da proda zgradu biv{eg Saveznog MUP-a. Zgrada u broju 92 prodata je avgusta 2007. izraelskoj kom pa ni ji “Pla za cen tri“ ka ko bi tu bio na pravqen lu ksu zni ho tel. No vi vla snik jo{ ~eka na dozvole kako bi izgradwa najavqenog hotela mogla da po~ne. Preko puta te ru{evine, u brojevima 101-103, je kompleks zgrada MUP-a, od kojih je dio rekonstruisan i ko ris ti se. U Mi nis tar stvu unu tra{wih po slo va Beta je re~eno da jo{ nije do ni je ta odlu ka o na ~i nu obno ve ci je log kom ple ksa. U tom Ministarstvu su potvrdili da je sada samo u toku ru {ewe i ot klawawe o{te}enih dijelova zgrade u broju 103.

BEO GRAD - Princ Ale ksandar Drugi Kara|or|evi} i princeza Katarina primili su u Belom dvoru u Beogra du 22 mla dih Srba iz Hrvatske. Ovu posjetu organizovala je Ambasada Srbije u Zagrebu uz podr{ku Kancelari je pred sje dni ka Srbi je i Mi nis tar stva pros vje te Srbi je, na vo di se u sa op {tewu iz Belog dvora. Ciq posjete je da mladi qudi koji `ive van matice osjete bliskost sa zemqom svoga porijekla, svo jom is to ri jom i kulturom.

Beograd

Fekalije poplavile galeriju BEO GRAD - U ga le ri ji ULUS-a u beogradskoj Knez Mihailovoj ulici izlila se fekalna kanalizacija i poplavila podrum sa 500 vrije dnih umje tni ~kih dje la. Zaposleni u galeriji i stanari u ulici Vuka Karayi}a koji dijele zgradu, ka`u da su zbog smrada posqedwih mjeseci imali nekoliko hitnih intervencija Stambeno-komunalnog preduze}a ali da su bili primorani da pozovu radni ke Vo do vo da i ka na liza ci je ko ji su umjes to da ispumpaju fekalije pogre{no produvali kanalizaciju.

MUP Kosova

Podgorica ne po{tuje sporazum

Napad na parohijski dom Novo su|ewe Goranu PRIZREN - Nepoznata lica u no}i izme|u ~etvrtka Davidovi}u 27. avgusta

BEOGRAD - Crna Gora ne po{tuje me|udr`avni sporazum sa Srbijom kojim je predvi|ena besplatna hitna medicinska pomo}. Jedna Beogra|anka po`alila se beogradskim medijima da su joj u Herceg Novom naplatili qekarski pregled djeteta, iako je pred put u Republi~kom zavodu za zdravstveno osigurawe (RZZO) Srbije dobila potvrdu da se ~ak i bez potvrde o zdravstvenom stawu pru`awe hitne medicinske pomo}i ne napla}uje, jer postoji me|udr`avni sporazum. Ona je navela da su joj medicinske sestre i qekar u Herceg Novom rekli da se ve} tri godine sve napla}uje i da srpski Zavod `eli da ih prevari. U beogradskoj filijali RZZO ka`u da su posqedwih sedmica u~estale ovakve primjedbe i da se doga|a da crnogorske zdravstvene ustanove izdaju ~ak i neovjerene ra~une.

i petka lupala na vrata obnovqenog Parohijskog doma u Prizrenu, prijetila i stvarala nered ispred zgrade, saop{tila je Eparhija ra{ko-prizrenska, koja je najo{trije osudila ovaj najnoviji nasrtaj na Srpsku pravoslavnu crkvu, prenosi Srna. Parohijski dom u Prizrenu ne obezbje|uje KFOR, ve} Kosovska policijska slu`ba, {to samo podsti~e po~inioce da neometano i neka`weno nasr}u na imovinu i mona{tvo Srpske pravoslavne crkve, saop{teno je iz Eparhije ra{ko-prizrenska. Sve{tenik Mihailo je najavio da }e se `aliti KFOR-u i EULEX-u i da }e od wih tra`iti adekvatnu za{titu. - Eparhija ra{ko-prizrenska najo{trije osu|uje ovaj, jo{ jedan u nizu, nasrtaja na weno mona{tvo i sve{tenstvo i na crkvenu imovinu - navodi se u saop{tewu.

NOVI SAD - Naredbom Okru`nog suda u Novom Sadu novo ro~i{te za glavnu raspravu po tu`bi novinara Dinka Gruhowi}a protiv Gorana Davidovi}a, zvanog Firer, zakazano je za 27. avgust. Okru`ni sud u srijedu je potvrdio da je odluku o ukidawu presude Davidovi}u, vo|i nacisti~kog Nacionalnog stroja, donio poslije wegove `albe da dio sudske dokumentacije nije pisan }irili~nim pismom, a i tu`ba je napisana na latinici. Prema ocjeni Okru`nog suda, Op{tinski sud je u prvostepenoj postupku, poslije kojeg je donio presudu da Davidovi} Gruhowi}u isplati 500.000 dinara na ime povrede ~asti, ugleda i prava, prekr{io prava tu`enog jer je “protivno odredbama zakona odbio zahtjev stranke da u postupku slobodno upotrebqava svoj jezik i pismo“.

Saradwa sa policijom Srbije PRI[TINA - Portparol Policije Kosova Arber Beka ocijenio je da je dosada{wa saradwa sa policijom Srbije bila dobra, bez obzira na politi~ke probleme Beograda i Pri{tine. Beka je za pri{tinski dnevnik “Koha ditore“ rekao da je Policija Kosova voqna da sara|uje sa policijama regiona u borbi protiv organizovanog kriminala, a da je saradwa sa Srbijom i{la preko kancelarija za vezu UNMIK-a i EULEX- a.

20 22. i 23. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Region

Bio sam dovoqno lud i naivan da donesem zakon u skladu sa svojim svjetonazorom i opredjeqewem HDZ-a da `ivot po~iwe za~e}em. Darko Milinovi}, zamjenik predsjednice HDZ-a i ministar zdravstva FOTO: AGENCIJE

Zagreb

Drogirani Hrvat {vercovao Kosovare ZAGREB - Wema~ka policija je na autoputu, u blizini grada Pa{au, zaustavila kombi kojim je upravqao 23-godi{wi hrvatski dr`avqanin. Voza~ je policiji priznao da je pod uticajem droga - uzimao je amfetamine kako ne bi zaspao za volanom na putu od Kosova do Wema~ke. Uhap{eni je i zadr`an u pritvoru. Kako prenose wema~ki mediji, u kombiju je prona|eno 17 ilegalnih imigranata s Kosova, koje je Hrvat preko Ma|arske i Austrije prevezao u Wema~ku. Me|u imigrantima je bilo {est mu{karaca, ~etiri `ene i sedmoro djece.

Slovenija

Novinari osu|uju zabranu pisawa QUBQANA - Predsjednik Udru`ewa novinara Slovenije Gregor Repov` ocijenio je u petak da je odluka suda da qubqanskom Dnevniku zabrani pisawe o navodnoj korupci ona {koj afe ri je dnog italijanskog biznismena “u su{tini smije{na“. - Odluka je u su{tini smije{na jer je u vrijeme i u dru{tvenom ure|ewu dr`ave u kojoj je donijeta tako nevjerovatna, tako izvan vremena i demokratije - rekao je Repov`.

Privremenom sudskom odlukom, Dnevniku je zabraweno da pi{e o navodima o umije{anosti u korupciju jednog italijanskog biznismena, a ako prekr{i zabranu zaprije}eno mu je kaznom od 50.000 evra. Odgovorni urednik lista Ali Zerdin ocijenio je da je ri je~ o fi nan sij skoj pri jetwi dodaju}i da list posjeduje informacije od velikog zna~aja za slovena~ku javnost, ali da }e morati da sa~eka na wihovo objavqivawe.

Crna Gora

Rus priredio `urku na Mamuli PODGORICA - Ruski dr`avqanin i biznismen koji ima firmu u Tivtu, Ildar Temirbulatov, organizovao je, uz odobrewe, privatnu zabavu na ostrvu Lastavica, kod Herceg Novog, zbog ~ega je turistima bio onemogu}en pristup tom ostrvu. Temirbulatov je prije dva dana organizovao privatnu zabavu za oko stotinu svojih prijateqa i poznanika, a privatno obezbje|ewe je, kako prenose podgori~ki mediji, onemogu}ilo pristup turistima koji su htjeli da posjete tvr|avu Mamula na tom ostrvu. Ruski biznismen je, prema navodima, ostrvo iznajmio na dva dana od Javnog preduze}a “Morsko dobro“, bez nov~ane naknade, samo uz uslov da skup bude prijavqen policiji i da se poslije zabave na Mamuli ne ostavi sme}e.

DOBRA VIJEST

Crnogorski ministar turizma Predrag Nenezi} izjavio je da }e do kraja avgusta u wegovoj zemqi biti evidentiran milioniti turista u ovoj godini. Nenezi} je istovremeno ukazao da se trenutno u turisti~kim centrima Crne Gore, u primorskim i planinskim predjelima zemqe, odmara 380 do 400 hiqada gostiju.

More kraj hrvatskog grada Sewa zaga|eno je fekalijama koje su iscurile iz kanalizacione cijevi. Inspekcija za{tite okoline utvrdila je zaga|ewe u uvali u mjestu Velika Stinica, a pretpostavqa se da je do{lo do o{te}ewa kanalizacione cijevi koja vodi od kolektora u more, javqaju hrvatski mediji.

LO[A VIJEST

Napadi na srpsku ku}u ne prestaju Problemi porodice @e`eq, povratnika u Zadar

Nepoznata lica su prije dvadesetak dana razvalila ulazna vrata na ku}i, te zidove i{arali grafitima: “Srbe na vrbe“, “Ubij Srbina“, “Ubij ~etnika“, “NDH”, ali taj slu~aj nismo prijavili policiji, ka`e Jovanka Sladakovi} ZADAR - Na ku}i poro- snio je da se policiji obra- su zi da li do {ao do wih i Djelimi~na dice @e`eq, srpskih po- tio tek ka da im je sru {en tra `io im do zvo le za taj vratnika u Zadru, ispisani zid koji su u srijedu, 19. av- rad. obnova ku}e

su uvredqivi grafiti, te sru{en zid u dvori{tu koji su vla sni ci po ku {a li izgraditi, pi{u hrvatski mediji. Jo van ka Sla da ko vi} iz Beograda, jedan od vlasnika ku}e, potvrdila je da su prije dvadesetak dana nepoznata lica razvalila ulazna vrata na ku}i, te zidove i{arali grafitima: “Srbe na vrbe“, “Ubij Srbi na“, “Ubij ~e tni ka“, “NDH”, ali da taj slu~aj nisu prijavili policiji. Ni ko la @e `eq po ja -

gusta, poku{ali izgraditi u dvori{tu ku}e.

ZID U DVORI[TU sru{ila tri mu{karca On je dodao da su u ~etvrtak u 1.30 ~asova zid sru{ila tri mu{karca, dok su dvo ji ca na mo to ru ~u va la stra`u. @e `eq je re kao da je ru{ewu prethodila rasprava sa geometrom Mariom Erce go vi }em, vla sni kom susjedne parcele, koji je dok

- Tra`io je od nas da vi{e ne zi da mo ni cen ti me tra, jer }e u protivnom sve sru {i ti. Re kao sam mu da sa mo obnavqamo zid na 30 go di na sta rim te meqima. Wega je to iziritiralo, rukom je od gur nuo i sru {io nekoliko blokova i oti{ao - rekao je @e`eq i dodao da je pozvao policiju, koja je do{la i dozvolila im nastavak radova. Protiv Ercegovi}a poli ci ja je po dni je la pre kr{aju prijavu, a potvrdili su i da obavqaju razgovore

Jovanka Sladakovi} rekla je da je ku}a bila o{te}ena i u decembru pro{le godine, kada su razbijeni i razvaqeni prozori i polomqena kupatila. Ku}a @e`eqa u proteklom ratu bila je spaqena i minirana, a prema tvrdwama porodice, hrvatska dr`ava je samo djelimi~no pomogla obnovu wihove ku}e. sa po ten ci jal nim po ~i ni ocima ru{ewa zida.

Hrvatske ministre ~ekaju rashla|ene dr`avne limuzine

Automobili upaqeni satima

ZAGREB - Kada su u petak oko 14 ~asova ministar unutarwih poslova Tomislav Karamarko i ministar pravosu|a Ivan [imonovi} napustili ugodno rashla|enu zgradu hrvatske Vlade, pre{li su samo nekoliko koraka po vru}ini i odmah u{li u klimatizovanu limuzinu, “audi“ za gre ba ~kih re gis tar skih ta bli ca, pi {u hrvatski mediji. Wegov je mo tor, sa mo zbog rada klima-ure|aja, bio upaqen od 11 ~asova. Za tri sata potro{ili su pristojnu ko li ~i nu ben zi na bez ikakve potrebe. Voza~i automobila ve}i dio tog vremena proveli su

u ugo dnoj hla do vi ni ispod Crkve svetog Marka, razgovaraju}i s drugim voza~ima ministara i ostalih ~lanova Vlade.

IDENTI^NA situacija ponavqa se i zimi Sce na rio je, u ve }i ni slu~ajeva, bio isti - automobi li sto je par ki ra ni ili ih vo za ~i na krat ko ne gdje odvezu, a potom se vrate na isto mjesto, gdje automobil nastavqa da radi, naj~e{}e s upaqenim svjetlima. Izuzev Karamarka i [imonovi}a, rashla|eni automo bil je na kon tri sa ta do ~e kao i mi nis tra spo-

qnih poslova Gordana Jandrokovi}a, kao i ministra od bra ne Bran ka Vu ke li }a. Automobili potpredsjednice Vlade \ur|e Adle{i~, te Bo`idara Pankreti}a radili su “sve ga“ sat vre me na. Auto mo bil pred sje dni ce

Vlade Jadranke Kosor cijelo je vrijeme bio uga{en. Mediji isti~u da se goto vo iden ti ~na si tu aci ja po navqa i zi mi ka da su auto mo bi li upaqeni ka ko bi ministri sjeli na zagrijano sjedi{te. FOTO:AGENCIJE

PODGORICA

SEW

Grafiti mr`we u dvori{tu srpske ku}e

Automobili ~ekaju ministre

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 21

TOP STORIES CNN

Svijet

[panska policija saop{tila je da je zaplijenila oko devet miliona evra la`nih nov~anica u apoenima od 500 evra. Rije~ je o

najve}oj zapqeni la`nih nov~anica od 500 evra koja je ikada realizovana u EU. Otkrivena je laboratorija, a uhap{eno je 14 lica.

Vijesti

Abdel Baset al-Megrahi, vratio se u Libiju

^e~enija

Pet mrtvih u Groznom GROZNI - U dvije sna`ne eksplozije koje su odjeknule u petak u centru Groznog, glavnog grada ^e~enije, poginulo je naj mawe pet oso ba. Eksplozije su najvjerovatnije izazvali bomba{i-samoubice. U prvim izvje{tajima navo di se pre tpos tav ka iz Ministarstva unutra{wih poslova ^e~enije da su eksplozije izazvali teroristisamoubice, prenosi Itar-Tas.

Al-Megrahija su na aerodromu brojne pristalice do~ekale s laticama ru`a i majicama s wegovom slikom, te s libijskim i {kotskim zastavicama u rukama TRIPOLI - Jedini osu|enik za slu~aj Lokerbi, Abdel Baset al-Megrahi (57), koji je u ~etvrtak zbog bolesti, iz humanitarnih razloga oslobo|en iz {kotskog zatvora, u svojoj je domovini Libiji do~ekan kao pravi junak, javile su agencije. Al-Megrahi je za ru{ewe aviona, u kom je 21. decembra 1988. poginulo 270 qudi (259 u avionu i 11 na tlu), bio osu|en na do `i vo tni za tvor. Me|utim, oslobo|en je nakon {to je odle`ao samo osam godina, jer mu je utvr|en smrtonosni rak prostate. Porodice `rtava u Sjediwenim Dr`a va ma, ali i predsjednik SAD Barak Obama, uza lud su pro testovali protiv ove odluke {kotskog ministra pravde Kenija Mekeskila.

Ma|arska

Uhap{eni napada~i na Rome

Biv{i operativac tajne slu`be do~ekan sa odu{evqewem

Ameri~ki zvani~nik je izjavio kako je to velika gre{ka, istakav{i da je trebalo da zavr{i bar u ku}nom pritvoru.

SAD uzalud protestovale S druge strane, Libijci biv{eg operativca tajne slu`be smatraju nevinom `rtvom Zapada, koja je trebalo da poslu`i za bacawe qage i izolaciju te zemqe. Za wegovo pu{tawe `estoko je lobirao i sam libij-

ski predsjednik Moamer Gadafi. Al-Megrahija su na aerodromu brojne pristalice do~e ka le s la ti ca ma ru `a i majicama s wegovom slikom, te s libijskim i {kotskim zastavicama u rukama. Al-Megrahi je 2001. osu|en za organizovawe napada, uglavnom na osnovu svjedo~ewa jednog trgovca iz Malte koji ga je identifikovao kao kupca majice u koju je, prema nalazima forenzi~ara, bila umotana eksplozivna naprava. Me |u tim, kri ti ~a ri osu de ~esto su dovodili u pitawe

U ru{ewu aviona poginulo 279 qudi

FOTO: AGENCIJE

vjerodostojnost wegovog iskaza. Iako je bilo jasno da je slo`ena akcija zahtijevala vi{e u~esnika, drugi po~inioci nikada nisu razotkrive ni, a slu ~aj Lo ker bi do danas nije u potpunosti rasvijetqen. Me|utim, Al-Megrahi je i nakon pu{tawa iz zatvora ostao pri tvrdwi da je nevin: - Naj ja sni je {to mo gu tvrdim da sam sve ovo morao podnijeti zbog ne~ega {to nisam u~inio, a nadam se da }e to ~uti svi qudi u svim zemqama svijeta. Nisam ni-

{ta imao da dobijem ni izgubim izlaskom istine na vidjelo - sve do dijagnoze raka rekao je aludiraju}i na svoje odustajawe od `albe da bi ga pustili na slobodu.

Kompromis Brojni Britanci i Amerikanci nezadovoqni su presudom, uvjereni da je osloba|awe posqedica kompromisa u ~ijem su sredi{tu ekonomski interesi, odnosno trgovina naftom.

Abdel Baset al-Megrahi

Potraga za ubicom Plejbojeve “ze~ice“

Uhap{en i tre}i osumwi~eni za pqa~ku

LOS AN\ELES - Kalifornijska policija tra`i zvijezdu ameri~ke rijaliti emisije Rajana Aleksandra Yenkinsa zbog sumwe da je po~inio ubistvo 28-godi{we Plejbojeve “ze~ice“ i striptizete Yazmin Fijore. Weno tijelo prona|eno je 15. avgusta u sanduku ba~enom u kontejner u predgra|u Los An|elesa. Policija je objavila da je Fijore zadavqena, te da joj je ubica odstranio zube i prste da bi produ`io postupak identifikacije. Vjeruje se da je 32-godi{wi Yenkins ve} pobjegao u Kanadu. On i Fijore upoznali su se u kasinu u Las Vegasu i vjen~ali nakon samo dva dana poznanstva, a brak su poni{tili poslije samo nekoliko mjeseci zajedni~kog `ivota. Yenkins je u maju optu`en za nasiqe nad ovim biv{im modelom.

LONDON - Policija je u ~etvrtak uve~e u Londonu uhapsila i tre}eg osumwi~enog za pqa~ku 40 miliona funti vrijednog nakita iz presti`ne zlatare Graf. Dan ranije iza re{etaka su zavr{ila dvojica mu{karaca: Solomun Bejene (24) i Krejg Kaldervud (26), protiv kojih je podignuta optu`nica zbog pqa~ke i posjedovawa oru`ja. Pqa~ka se dogodila 6. avgusta usred bijela dana u samom sredi{tu Londona. Uz prijetwu oru`jem, lopovi su ukrali 43 komada nakita ~ija se ukupna vrijednost procjewuje na 40 miliona funti. Policija vjeruje da su u pqa~ki u~estvovale najmawe ~etiri osobe.

DOBRA VIJEST

SAD U toku je izrada projekta koji bi trebalo da zamijeni postoje}e sijalice na zgradi Kapitola energetski efikasnijim, koje tro{e 70 odsto mawe energije. Projekat predvodi predsjednik Zastupni~kog doma Nensi Pelozi, koja `eli da u~ini Kongres svijetlim primjerom ekolo{ke odgovornosti.

BUDIMPE[TA - Ma|arska po li ci ja uhap si la je {est qudi osumwi~enih za ubistvo {est Roma u vi{e napada, javila je ma|arska no vin ska agen ci ja MTI. Navode}i anonimni policijski izvor, MTI je preni je la da su osumwi~e ni uhva}eni poslije napada na grupu Roma u selu Njirpilis na sjeveroistoku Ma|arske. Agencija je prenijela da je policija pretra`ila domove uhap{enih i zaplijenila oru`je.

Francuska

Prijete zaga|ewem Sene PARIZ - Radnici francuskih firmi kojima prijete ot ka zi i su spen zi je, zaprijetili su da }e u rijeku Senu ispustiti otrovne materije ako ne budu ispuweni wihovi zahtjevi za dodatne otpremnine i kompenzacije, saop{tili su predstavnici radni~kih sindikata. Prijetwa tro vawem Se ne posqedwa je u nizu akcija koje su francuski nezadovoqni radnici preduzeli to kom re ce si one go di ne. Me|u dosada{wim akcijama bilo je zatvarawe direktora u zgradama kompanija i prijetwe da }e sjedi{ta kompanija di}i u vazduh.

IRAK Dvoje qudi je poginulo, dok je 20 povrije|eno u eksploziji bombe postavqene na ulazu na pijacu u bagdadskoj ~etvrti Dora. Ovom napadu prethodio je masakr u Bagdadu u kojem je poginulo 95 qudi, a raweno ~ak 1.000, {to je najve}i broj `rtava u jednom danu u posqedwih 12 mjeseci u Iraku.

LO[A VIJEST

22 22. i 23. avgust 2009. GLAS SRPSKE FOTO: WWW.REPUBBLIxcaCA.IT

MUP [panije

ETA skrivala eksploziv PARIZ - Zalihe eksploziva, koji je francuska policija prona{la u dva skrovi{ta oru`ja za koja se vjeruje da pripadaju baskijskoj separatisti~koj organizaciji ETA, omogu}ile bi da se napravi vi{e desetina bombi, saop{tilo je u petak {pansko Ministarstvo unutra{wih poslova. Tokom akcije u ~etvrtak, koja je izvr{ena dan nakon hap{ewa trojice pripadnika logistike ETA, francuska i {panska policija su u francuskim gradovima Kamplonu i Eletu prona{li skladi{ta sa eksplozivom. Kod Kamplona, na jugu Francuske, otkriveno je veliko skrovi{te pod zemqom u kome su prona|ene velike koli~ine elektronskog materijala za proizvodwu bombi, dva revolvera, 2.600 metaka, 450 metara fitiqa i 83 detonatora, eksplozivne supstance, radio prijemnici, policijska odje}a kao i razli~ita dokumenta. U francuskom gradu Ferijeru, u blizini {panske granice, prije dva dana prona|eno je skloni{te sa 112 kilograma eksplozivnih supstanci.

Sukobi u Somaliji

Stradale najmawe 24 osobe MOGADI[ - Najmawe 24 osobe poginule su u borbama islamisti~kih pobuwenika s vojskom i mirovnim snagama Afri~ke unije u petak u Mo ga di {u, gla vnom gra du Somalije, saop{tilo je medicinsko osobqe. Do krvoproli}a je do{lo dan nakon {to je u sukobima

u centralnoj Somaliji ubijeno najmawe 40 osoba. Vlada i Afri~ka unija nisu se oglasile povodom ovih doga|aja, a pobuwenici su saop{tili da su prethodno snage Afri~ke uni je upa le na te ri to ri je pod wihovom kontrolom, {to im je, kako isti~u, dalo pravo da ih napadnu.

Novi izazov vladi Irana

Otkriven ubica Nede Soltan TEHERAN - ^ovjek koji je ubio Ne du Sol tan je identifikovan kao Abas Kar gar Yavid. Ne din ubica je basiy, pripadnik provladine milicije, a Internet su preplavile wegove fotografije s li~ne karte. Ot kri ve ni iden ti tet Nedinog ubice pru`i}e no vi iza zov iran skoj vladi, koja je tvrdila da su Ne du ubi li stra ni agenti. Li~na karta Abasu je oduzeta kada ga je gomila zaustavila ubrzo nakon {to je napustio krvavu scenu ubistva tokom masovnih protesta 20. juna. Doktor Ara{ Heyazi, koji je poku{ao da spasi Nedin `ivot, rekao je da je osoba s fotografije sigurno wen ubica. Abas Kargar Yavid je basiy i {titi ga iranski re`im pa vjerovatno ne}e odgovarati za ubistvo.

Pre`ivjeli su hospitalizovani u Italiji

Tragi~ni poku{aj prelaska imigranata iz Afrike u Evropu

Poginulo 75 osoba, petoro pre`ivjelo U boqi `ivot u Evropu imigranti su krenuli iz Libije krajem jula na gumewaku dugom 12 metara. Nakon 20 dana ostali su bez goriva, a zatim i bez hrane i vode RIM - Italijanska obalska stra`a spasila je pet osoba s gumewaka koji je tri nedjeqe plovio u Sredozemnom moru, a kojeg su svi prolaze}i brodovi ignorisali. U tragi~nom prelasku iz Afrike u Evropu `ivot je izgubilo 75 osoba, javio je AFP. Svih pet pre`ivjelih, dva mu{karca, jedna `ena i dvoje djece, su iz Eritreje, dehidrirali su i dvoje je hospitalizovano u Italiji.

Patrola Patrolni helikopter malte{ke policije je uo~io sedam tijela kod libijskih teritorijalnih voda. Nije ih izvadio iz mora jer se nalaze izvan malte{kih teritorijalnih voda i jo{ nije jasno jesu li to stradali s ovog broda.

U boqi `ivot u Evropu su krenuli iz Libije krajem jula na gumewaku dugom 12 metara. Nakon 20 dana ostali su bez goriva, a zatim i bez hrane i vode. Bespomo}no su plutali sve dok ih nisu primijetili u blizini malog italijanskog ostrva Lampeduza kod Sicilije.

osigurava im `ivot u Evropi, a Rim i Tripoli imaju potpisan sporazum o deportaciji ilegalnih imigranata u Libiju. - Svaki brod koji je pro{ao pored ovih qudi, a nije im

pomogao prekr{io je me|unarodne pomorske zakone. Mo`da su se bojali posqedica, a mo`da im, jednostavno, nije bilo stalo. To je zaista uznemiruju}e i zabriwavaju}e - rekla je Laura Boldrini iz UNHCR-a.

PRE@IVJELI izgledaju kao kosturi Policija je u po~etku bila sumwi~ava prema wihovim tvrdwama, ali medicinskim pregledom utvr|eno je da je wihovo ekstremno fizi~ko stawe kompatibilno s tvrdwom da su qudi umirali od nedostatka hrane i vode. - Izgledaju kao kosturi rekao je jedan od bolni~ara koji je pregledao pre`ivjele. Petoro pre`ivjelih sada o~ekuje nepoznata budu}nost. To {to su stigli do Italije ne

Postizborna groznica trese Avganistan

Obojica proglasili pobjedu

Dio bolivijske tradicije je i ples “dijablada“, koji poti~e jo{ iz kolonijalnih vremena.

KABUL - Avganistanski predsjednik Hamid Karzai pobjednik je predsjedni~kih izbora, a preliminarni rezultati glasawa pokazuju da nema potrebe za odr`avawem drugog kruga, rekao je {ef wegovog izbornog tima. - Prema prvim rezultatima, predsjednik je osvojio ve}inu glasova. Ne}emo i}i u drugi krug. Mi ve} imamo ve}inu - rekao je Din Muhamed Rojtersu. Muhamed je napomenuo da je, ipak, zadatak izborne komisije da saop{ti zvani~ne

re zul ta te ju ~e odr`a nih izbora. On je obja snio i da su preliminarni rezultati zasno va ni na ocje na ma oko 29.000 po sma tra ~a ko je je Karzai rasporedio na glasa~kim mjes ti ma {i rom zemqe, prenio je Rojters. S dru ge stra ne, gla vni Kar za ijev ri val Ab du lah Abdulah tvrdi da ove procjene nisu ta~ne. Zvani~ni preliminarni rezultati glasawa bi}e objavqeni najranije za dvije ne djeqe, iako je pre bro ja -

vawe glasova po~elo jo{ u ~etvrtak uve~e, odmah po zatva rawu bi ra ~kih mjes ta. Zvani~ni rezultati o~ekuju se dvije nedjeqe kasnije, a even tu al ni dru gi krug je predvi|en za po~etak oktobra.

ZVANI^NI rezultati za dvije nedjeqe Is tra `i vawa ja vnog mwewa prije izbora pokazala su da Karzai ima najve}u podr{ku gra|ana, ali i da je biv{i ministar spoqnih

po slo va Ab du lah ta ko |e ozbiqan kandidat, koji bi mogao da dovede aktuelnog pred sje dni ka u dru gi krug glasawa. Predsjedni~ki i lokalni izbo ri u Av ga nis ta nu pro te kli su re la ti vno mir no, uprkos in ci den ti ma ta li ban skih bo ra ca, a obiqe`io ih je veliki odziv gra|ana. Prema podacima Nezavisne izborne komisije, pravo glasa imalo je 15 miliona od ukupno 35 miliona stanovnika.

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 23

Ruski premijer obi{ao havarisanu Sajano-[u{ensku hidrocentralu u Sibiru

Putin zatra`io kontrolu strate{kih preduze}a

Broj `rtava popeo se na 26, a sudbina 49 radnika te najve}e ruske hidrocentrale ostaje i daqe nepoznata. Porodicama poginulih i nestalih po milion rubaqa MOSKVA - Prema najnovijim podacima operativnog {taba za otklawawe posqedica havarije na Sajano-[u{enskoj hidrocentrali u ruskoj republici Hakasiji, broj `rtava dostigao je 26, a sudbina 49 radnika te najve}e ruske hidrocentrale ostaje i daqe nepoznata, javile su agencije. U centrali na rijeci Jenisej nastavqa se operacija uklawawa ru{evina i ispumpavawe vode, a najve}u rusku i jednu od najve}ih u svijetu centralu, obi{ao je premijer Vladimir Putin i razgovarao sa radnicima i ~lanovima ekipe koja otklawa posqedice havarije od prije ~etiri dana, javila je agencija Itar-Tass. Predsjednik ruske vlade saop{tio je da }e porodice poginulih i nestalih radnika do bi ti po mi li on ru baqa (pribli`no 31.000 dolara) iz federalnog buyeta, i dodao da je nedovoqna odluka kompanije “Rusgidro“ da isto toliko isplati porodicama poginulih, ve} da to treba da u~ini i za porodice nestalih. - Vidimo i znamo {ta se desilo, i ne treba se praviti da to neko ne razumije - rekao

Pakistan

Stradalo sedam osoba ISLAMABAD - Ameri~ki projektili uni{tili su u petak rano ujutro skrovi{te militanata na sjeverozapadu Pakistana, ubiv{i najmawe sedam osoba, javile su agencije pozivaju}i se na obavje{taj ne izvo re. Dvo ji ca obavje{tajnih zvani~nika potvrdili su da su projektili pogodili skrovi{te u selu Dan de Dar pa Kel, u nemirnom podru~ju sjevernog Vaziristana, pri ~emu je, uz poginule, jo{ nekoliko osoba i raweno.

Iran

Odobrena kontrola postrojewa

Nastavqa se operacija uklawawa ru{evina

je Putin. On je zatra`io da se provede nadzor nad svim strate{kim preduze}ima. Kako javqaju ruske agencije, ruski premijer je dao rok od {est nedjeqa Ministarstvu energetike i “Rusgidru“ da pri pre me plan za ob-

"IDIOTSKA TVRDWA"

Rusija nema namjeru da komentari{e “idiotsku“ tvrdwu ~e~enskih pobuwenika da su odgovorni za havariju na hidrocentrali na jugu Sibira, rekao je Rojtersu izvor u Kremqu. Na veb sajtu ~e~enskih pobuwenika objavqeno je da su ~e~enski borci proglasili “ekonom-

Vijesti

ski rat” Rusiji i preuzeli odgovornost za nedavnu nesre}u na hidrocentrali Sajano-[u{enskaja i bomba{ki napadu u Ingu{etiji. Pismo, potpisano sa “Bataqon mu~enika“ postavqeno je na sajtu www.kavkazcenter.com koji zastupa ~e~enske pobuwenike.

FOTO: AP

navqawe centrale i predstave ga vladi.

TRI AGREGATA bi}e ponovo sagra|ena

Ju`na Koreja

Putin nije iskqu~io mogu}nost rasta cijene elektri~ne energije poslije havarije na centrali, ali je istovremeno upozorio da ne}e biti dozvoqeni poku{aji spekulacija i “pritiska na potro{a~e“ u “ovoj tra gi ~noj si tu aci ji“ i sko ka ci je na struje u Sibiru. - Mi nemamo pravo da to dozvolimo - rekao je Putin na sje dni ci o ot klawawu posqedica havarije. Putin je nalo`io da se preduzmu sve mjere kako bi se garantovalo nesmetano i stabilno snabdijevawe energenti ma na seqa i gra do va, socijalnih i industrijskih objekata. Poslije havarije 17. avgusta ujutro, ~iji se uzroci jo{ utvr|uju, prema procjeni stru~waka, minimum tri od deset agregata mora}e da se gradi ponovo, prenio je ItarTass.

Novo lansirawe rakete SEUL - Ju`na Koreja }e 25. avgusta lansirati svoju prvu svemirsku raketu, nakon {to je, zbog tehni~kih problema, lansirawe u srijedu odgo|eno. Ju`nokorejska ko smi ~ka agen ci ja odgodila je 17. avgusta lansirawe, osam minuta prije predvi|enog leta, po{to je ustanovqen pad pritiska u re zer vo aru sa he li ju mom. Tehni~ari su saop{tili da ne postoje nikakvi mehani~ki problemi na raketi koja treba da nosi satelit za nau~na istra`ivawa.

SAD Putin ne}e dozvoliti spekulacije sa rastom cijena struje

Sjevernokorejska delegacija u Seulu

Odala po{tu Kim Dae-xungu SE UL - Pred sta vni ci {esto~lane sjevernokorejske delegacije koju vodi Kim Kinam, sekretar Centralnog komi te ta vla da ju }e Ra dni ~ke partije, doputovala je u petak u posjetu Ju`noj Koreji kako bi odala po{tu nedavno preminulom biv{em ju`nokorejskom pred sje dni ku Kim Dae-yungu, javile su agencije. Sjevernokorejski delegati su prvi sjevernokorejski zvani~nici koji su posjetili ju`nog su sje da ot ka ko je konzervativni predsjednik Li

TEHERAN - Iranske vlasti dozvolile su inspektorima UN da po sje te je dan skoro zavr{eni nuklearni reaktor i odobri}e im ve}a prava nadzora u drugom nuklearnom postrojewu. Zvani~ni ci Me |u na ro dne agencije za atomsku energiju u Be~u, saop{tili su da su inspektori agencije pro{le nedjeqe posjetili skoro zavr{eni reaktor u Araku poslije godinu dana zabrane.

Mjung-bak preuzeo du`nost u februaru pro{le godine, zauzimaju}i tvr|u liniju prema Pjon gjan gu u odno su na svog prethodnika, prenio je Kjodo.

POSJETA bez sastanka Iako je bilo spekulacija o mogu}im razgovorima sjevernokorejske delegacije sa visokim ju `no ko rej skim zvani~nicima, predstavnik ju`nokorejskog ministarstva za uni fi ka ci ju ^un He Sung izjavio je da taj sastanak nije

planiran i da ga Sjeverna Koreja nije tra`ila. Prema ocjeni Rojtersa, to {to je sjevernokorejska delegacija Ju`nu Koreju napustila istog dana, prije sahrane Kim Dae-yun ga, uka zu je na qutwu zbog politike aktuelnog predsjednika prema Pjongjangu. Kim Dae-yung, koji je 2000. godine dobio Nobelovu nagradu za mir za napore na promoci ji mi ra i na ci onal nog pomirewa sa Sjevernom Korejom, preminuo je u utorak u 85. godini.

Tu`e porno industriju LOS AN\ELES - Fondacija za lije~ewe side namjera va da po dne se tu `be protiv 16 kompanija koje se bave snimawem porno filmova, zbog scena u kojima je prikazan odnos bez za{tite. Fondacija je navela da seks bez za{tite u filmovima de mon stri ra ne bez bje dno pona{awe u radnim okru`ewima u Kaliforniji. To je, prema wihovim rije~ima, evidentno u mnogim filmovima za odrasle, a tu`ba }e se odnositi na najmawe 60 filmova za odrasle. Me|u kompanijama koje }e pomenuta fondacija tu`iti nalaze se i Ha sler vi deo, kao i Maverik entertejnment.

24 22. i 23. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Razbibriga

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 25

Zabolio Piro}anca zub, i to jako. Po`uri on kod doktora da ga izvadi. U ordinaciji bila gu`va, ali on na silu u|e preko reda kukaju}i. Doktor ga primi da ga se rije{i i ka`e uzimaju}i zubarska klije{ta:

- To }e ko{tati 1.000 dinara. - Aaaaa... - ote se Piro}ancu pa }e on doktoru: - Ajde, molim te kao brata, rasklati ga za sto dinara, a ja }u mu presuditi kad do|em ku}i.

Jedna `ena istr~ava iz voza i glasno se obra}a policajcu koji de`ura na stani~nom peronu: - Samo {to sam u{la u voz, nes-

tala mi je ta{na! - E pa, gospo|o, to vam je brzi voz - hladnokrvno uzvra}a policajac

Plavu{a {aqe prijateqici paket. Slu`benik u po{ti joj ka`e: - Paket vam je prete`ak, morate

Od tra~a do istine Sastojci

Bregin bliski susret Skandal, koji su izazvale fotografije na kojima se vidi Goran Bregovi} u vrlo bliskom zagrqaju sa dvadesetdvogodi{wom manekenkom Konstancom Golubovi}, ve} nekoliko dana zabavqa javnost u svim dr`avama biv{e Jugoslavije. Poznati muzi~ar, me|utim, opovrgava da je u vezi sa tom srpskom manekenkom, ina~e biv{om djevojkom crnogorskog pjeva~a Bojana Marovi}a. Naime, Brega je preko svog menaxera Rake Mari}a poru~io javnosti: “ To nije moja qubavnica ve} obo`avateqka koju sam slu~ajno sreo na aerodromu“. Kako obja{wava menaxer Mari}, do susreta je do{lo tako {to je Konstanca kao obo`avateqka pri{la poznatom muzi~aru, slikala ih je wena prijateqica, a igrom slu~aja tu se na{ao i neki paparaco koji je zabiqe`io sasvim nevinu situaciju. ^ini se, ipak, da im je ovo ve} najmawe drugi po redu “slu~ajni“ susret, jer su pojedini tabloidi u Srbiji ve} ranije objavili fotografije wihovog prisnog dru`ewa.

Priprema

(za 4 osobe) 1

Pe~eno pile uvijek je dobrodo{lo na stolu, a jo{ ako je napuweno odabranim sastojcima onda je svakako kao stvoreno za posebne prilike i drage goste. Prema ovom receptu, pile napunite (filujte) sa smjesom od su{ene slanine, prodinstanog luka, jaja, per{una, a po `eqi mo`ete dodati i blan{iranu mrkvu, gra{ak...

Pe~eno puweno pile

Sudoku U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

svje`e pile so

Za fil: 3 20 g 30 g 3 150 ml 2

ka{ike uqa crnog luka su{ene slanine kri{ke hqeba mlijeka jaja svje`i per{un so biber za~in za piletinu uqe za pe~ewe

1. Pile o~istite i operite. Odvojite ko`icu od mesa. Natrqajte ga izvana soqu, a iznutra za~inom za piletinu. 2. Hqeb nare`ite na kockice i prelijte hladnim mlijekom. Nasjeckajte luk, slaninu i per{un. 3. Za fil: na zagrijanom uqu prodinstajte luk sa slaninom i jo{ vru}e prelijte na ocije|en hqeb. Dodajte jaja, per{un, posolite, pobiberite i sve dobro izmije{ajte. 4. Tom smjesom napunite pile i otvor za{ijte ili zatvorite ~a~kalicama. 5. Pile stavite u vatrostalnu posudu ili pleh i prelijte vru}im uqem pa pecite otprilike 60 minuta na 180 stepeni Celzijusa. Tokom pe~ewa pile zalijevajte sokom u kojem se pe~e, ali i toplom vodom kako bi pile ostalo so~no.

Poslu`ivawe Pe~eno puweno pile isijecite i poslu`ite uz pr`eni krompir i salatu po `eqi.

Savjet U fil mo`ete po `eqi dodati blan{irano povr}e (mrkva, gra{ak).

Cijene u KM pile uqe luk slanina mlijeko jaja per{un so, biber za~in

7,5 0,4 0,2 0,8 0,3 0,4 0,3 0,2 0,3

CIJENA RU^KA

10,4

U slu~aju da su se dje~iji crte`i i druge kreacije po~ele da gomilaju, bilo bi dobro da suzite izbor na nekoliko radova koji najvi{e pri~aju pri~u o razmi{qawima i osje}ajima va{eg mali{ana i potom da ih spremite u kov~e`i} uspomena

dugo crtala i posvetila samo vama, mo`da }e vas utje{iti ~iwenica da ni va{a ma ma, ni ti ma me va {ih prijateqica nemaju kutije pune va{ih crte`a i skulpturica, a svejedno su prepu ne li je pih pri ~a i uspomena iz va{eg djetiwstva.

OPREZNOST: male okice uvijek gledaju Ono {to bi, u slu ~a ju da su se kreacije po~ele gomilati, bilo dobro da napra vi te jes te da se su zi izbor na nekoliko radova koji najvi{e pri~aju pri~u o razmi{qawima i osje}ajima va{eg klinca u odre|enom starosnom periodu i potom da ih spremite u kov~e`i} uspomena. Ne ka to bu de je dan

HOROSKOP Ovan

Vaga

( 21.3 - 20.4)

( 24.9 - 23.10)

Samo vi{e strpqewa i razumijevawa mo`e vam stabilizovati i poboq{ati odnos sa prijateqima i qudima koje volite. Te{ko vam je da iska`ete osje}awa i ne mo`ete da razlu~ite va`no od neva`nog.

Bik

Uspomene iz dje~ije sobe

Prije ili kasnije dogodi}e vam se da imate pune police dje~ijih crte`a, da se fri `i der ne vi di od {arenih papira ili da kuti ja pu ca od ra znih umje tni ~kih kre aci ja va {eg ma li {a na. Na ra vno, ra di se o va `nim i li je pim uspo me na ma, ali do }i }e vrijeme kada }ete ih ipak morati baciti. Bez ob zi ra ko li ko ste sentimentalni, i osim ako imate ogromnu ku}u s posebnom so bom za uspo me ne, mali slijepqeni makaroni, obojene plasti~ne ~a{ice, trakice od kola` papira i kuglice od plastelina posta}e vam uskladi{teni nered koji skupqa pra{inu i jednostavno tra`i da ga bacite. Ako vas bo li srce jer bacate crte` koji je va{a malena ili maleni toliko

da zalijepite jo{ jednu markicu. Plavu{a }e na to: - A {to, onda }e biti lak{i?!

crte`, je dan osu {e ni cvjeti} i jedno srce od makaro na go di{we, ko je ozna~ite sa primjera radi “Mia, jesen 2008“. Bu di te opre zni. Ma le okice uvijek gledaju. Ka da ba ca te crte `e svo jih ma li {a na bu di te oprezni da iza le|a ne biste ~uli: “Mama, bacila si moj crte` morskog psa koji jede ronioca“. Ako i budete uhva}eni na dje lu mo ra }e te izre }i malu nevinu la` kao {to je na primjer: “Jesam li? Ne znam {ta mi je bilo i kako je taj prekrasan crte` zavr{io u sme }u. Hva la ti {to si mi re kao. Je dnom }e{ mi nacrtati novi. Mo`e?” Ti me }e te mu da ti do znawa da je kreativnost pohvalna i dobrodo{la, a novi crte` }ete pospremiti

i je dnog da na is pri ~a ti smi je {nu pri ~u dje te tu o tome kako je ba{ ta wegova sli ka nas ta la, ka `u stru~waci koji se bave prou~avawem razvoja djece. Oni uje dno na vo de da bi dje~ija soba trebalo da bude prostor u kojem }e dijete wegovati nova intereso vawa, a da se istovremeno ne odri~e starih, odnosno da zbog ra~una ra ili PS kon zo le u svojoj sobi, kasnije ne mora izba ci va ti uspo me ne ko je ga podsje}aju na rano djetiwstvo. Osim osnovnog namje {ta ja, s ma lo tru da i ma{te, mogu se stvoriti razli~iti ambijenti. Veliki plakari ili ormar i polica, radni sto, udoban krevet, te jo{ nekoliko detaqa bi }e sva ka ko pri ja tno okru `ewe bez ob zi ra na uzrast, ka`u stru~waci.

( 21.4 - 20.5) Imate primamqive poslovne ponude, ali o~ekujte da neko promijeni mi{qewe. Prili~no ste samo`ivi i sebi~ni i mislite prvo na sebe pa zatim na ostale. Sjetite se da koliko dajete toliko }ete i dobiti.

Postoje mnogi na~ini da do|ete do onoga {to ho}ete, izaberite najmawe agresivan, ali najbr`i. Mo`ete vam se dopasti osoba sa kojom radite ili sara|ujete. Ako ste slobodni, to se mo`e pretvoriti u pravu qubav.

[korpija ( 24.10 - 22.11) @elite da svojim uku}anima posvetite vi{e pa`we i qubavi, ali vam posao oduzima suvi{e vremena. Organizujte zabavu ili vi|awe sa qudima koje volite. Prija}e vam odlazak u prirodu i zaslu`en odmor.

Blizanci

Strijelac

( 21.5 - 21.6)

( 23.11 - 21.12)

Mogu} je iznenadni preokret situacije na poslovnom planu. Svoju energiju usmjerite na qubavni `ivot gdje vas o~ekuje uspjeh i nagli po~etak qubavne veze, mo`da one koju ste ve} ranije zapo~iwali.

Dosta promjena vam se de{ava u posqedwe vrijeme. Qudi iz va{eg okru`ewa tra`e va{u podr{ku, ali ste vi okupirani ne~im {to je za vas va`nije. Rijetko vam je potrebno vi{e od pogleda da biste se za nekoga zainteresovali.

Rak

Jarac

(22.6 - 21.7)

( 22.12 - 20.1)

Ponekad vam je te{ko da razumijete druge qude ako oni ne rade onako kako vi mislite da treba. Ne rasipajte dragocjeno vrijeme i energiju na osobu koja to mo`da ne zaslu`uje. Pravu qubav }ete odmah prepoznati.

Dobro razmislite i zauzmite ~vrste stavove u vezi sa pitawem finansija. Novi izazovi vam se ne ~ine boqi od pouzdanih i ustaqenih trendova. Uzmite sebi mali odmor da sakupite energiju za nove izazove.

Lav

Vodolija

( 22.7 - 22.8)

( 21.1 - 19.2)

S obzirom da imate {ire poglede od svojih saradnika, mislite da je prirodno da se slu{a va{e mi{qewe. Imate velike planove, ali se u ovom periodu, i pored svih priprema - ne}e desiti ni{ta posebno.

Djevica ( 23.8 - 23.9) Volite da je sve pod kontrolom i organizovano onako kako vi mislite da treba. Poku{ajte da se opustite i poka`ete partneru {ta osje}ate. Ne morate u svakom trenutku kontrolisati svoje emocije.

Nedostatak koncentracije vam smeta u obavqawu poslova. Za problem koji imate potra`ite savjet kompetentnih i iskusnih osoba. Nemojte i}i u iz krajnosti u krajnost, ve} potra`ite neku sredinu i pravu mjeru za vas.

Ribe ( 20.2 - 20.3) Novi doga|aji na poslovnom planu zahtijevaju va{u dobru koncentraciju i pribranost. Iako niste usko~ili u prve redove, bi}ete u situaciji da se saslu{a i va{ prijedlog. Va{a snaga zra~i, ali treba da je ja~ate.

RJE[EWE: ADAMOV MOST, KEDAR, VEZ, SJECKAVCI, EV, A, DLAKA, LIV, PRA, ON, KLARISA, I, DRAGOJEVAC, RS. VODI^ANI, A, ELA, KI]ENIK, D, VANZEMAQAC, PO, MANTINELA, JB, RATO, RI, I, JER, TROJAC, SMJENA, SAM, SI[^ANKA.

26 22. i 23. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Margaret Atvud, MORALNI POREME]AJ

Goran Mila{inovi}, CAMERA OBSCURA

Kultura

FOTO: GLAS SRPSKE

Trebiwsko pozori{te u Baru

[eva na tvr|avi TREBIWE - ^lanovi Gradskog pozori{ta Trebiwe na staroj tvr|avi u Baru, u Crnoj Gori, izveli su predstavu “[eva ili slavuj“ Efraima Ki{ona, u re`iji @eqka Milo{evi}a. Trebiwci su jo{ jednom pokazali visok nivo uigranosti i sa komi~nom pri~om, koja je ovjen~ana zlatnim maskama na tradicionalnom “Festivalu festivala“, kao i smotri “Fedra BiH“. - Uvijek iznova sa rado{}u pristupamo igrawu na{e predstave. Posebno zadovoqstvo osje}amo kada nastupamo u autenti~nom ambijentu kakav je stara barska tvr|ava. Odli~no smo uigrani, to je prepoznala i barska publika i nagradila aplauzom. O~ekujemo da }e ova predstava jo{ `ivjeti i biti rado gledana - ka`e Darko Kurtovi}, tuma~ glavne uloge u predstavi “[eva ili slavuj“. R. Mi.

Stevan Tonti}

Ko~i}eva nagrada za `ivotno djelo

U susret venecijanskoj “Mostri“

Xorx Lukas uru~uje “Zlatne lavove“ LOS AN\ELES - Rediteq “Ratova zvijezda“ Yory Lukas uru~i}e na predstoje}em 66. festivalu “Mostra“ u Veneciji po~asne “Zlatne lavove“ za `ivotno djelo stru~waku za animaciju Yonu Laseteru i ~etvorici direktora kompanije “Dizni Piksar“, javila je Beta. “Zlatne lavove“ }e, uz Lasetera, dobiti Bred Berd, Piter Dokter, Endru Stenton i Li Ankrih, objavio je “Skrin interne{nel“. Lukas, kome }e to biti prvi do la -

zak na “Mostru“, nagrade }e laureatima uru~iti na specijalnoj ceremoniji 6. septembra u “Pa la so del si ne ma“ na Lidu. Laseter, kojeg zovu u “mag animacije“, osnovao je “Piksar“ 1986. On je glavni kreati vni sa vje tnik studija za animaciju Volta Diznija i “Piksara“, a me|u wegovim ostvarewima su “Oskarom“ nagra|ena “Pri~a o igra~kama“ i filmovi “A Bug’s Life“, “Pri~a o igra~kama 2” i “Cars“.

Zavr{en Sarajevo film festival

Najboqi “Obi~ni qudi“ SARAJEVO - Film mladog srpskog rediteqa Vladimira Peri{i}a “Ordinary People“ (Obi~ni qudi) dobio je nagradu “Srce Sarajeva“ za najboqi dugometra`ni igrani film na 15. “Sarajevo film festivalu“, koji je zavr{en u ~etvrtak uve~e, javio je Tanjug. “Srce Sarajeva“ za najboqeg glumca dobio je Reqa Popovi}, tuma~ glavne uloge u “Obi~nim qudima“. U konkurenciji dokumentarnih filmova istu nagradu osvojio je srpski film “Kavijar konek{n“ autora Dragana Nikoli}a. Po red to ga, na gradu za qudska prava dobio je srpski dokumentarac “Vrela krv”, rediteqa Marka Mamuzi}a. Specijalnu nagradu `irija dobio je gr~ki film “O~wak“, rediteqa Jorgosa Lantimosa, dok je “Srce Sa ra je va“ za naj boqu `ensku ulogu pripalo glumicama iz tog filma Ageliki Papulija i Mari Coni. U selekciji kratkih filmova `iri je glavnu nagradu dodijelio hrvatskom filmu “Tulum“, rediteqa Dalibora Matani}a.

Tonti} laureat Predsjednik `irija Du{ko M. Petrovi} istakao da je Tonti} jedan od vode}ih srpskih pjesnika, svojstvene, prepoznatqive savremene poetike BAWA LUKA - Kwi`evnik iz Sarajeva Stevan Tonti} ovogodi{wi je dobitnik “Ko~i}eve nagrade“ za `ivotno djelo, koja se dodjequje u okviru 44. Ko~i}evog zbora, javila je Srna. Predsjednik `irija Du-

{ko M. Petrovi} istakao je ju~e na konferenciji za novinare u Bawoj Luci da je Tonti} jedan od vode}ih srpskih pjesni ka, svoj stve ne, pre po znatqive savremene poetike. - Ko~i}evski britkog jezika, nepomirqivog pjesni~kog

BIOGRAFIJA Dobitnik ovogodi{we “Ko~i}eve nagrade“ Stevan Tonti}, pjesnik, esejista, prozaista, kriti~ar, antologi~ar i prevodilac sa wema~kog jezika, profesor filozofije, ro|en je u Grdanovcima kod Sanskog Mosta 20. decembra 1946. godine.

Za poeziju je dobio mnoge zna~ajne kwi`evne nagrade: [anti}evu, Zmajevu, Raki}evu, “Bosanski ste}ak“, a u Wema~koj zna~ajnu nagradu Bavarske akademije lijepih umjetnosti “Horst Binek“ i nagradu za kwi`evnost u egzilu grada Hajdelberga.

duha i istrajnosti u osudi zla, tiranije i svake vrste dru{tvene izopa~enosti, u svojim kwigama Stevan Tonti}, od pojave na kwi`evnoj sceni, daleke 1970. go di ne sa kwigom pjesama “Nauka o du{i i druge vesele pri~e“, pa sve do danas kada su mu objavqena sabrana djela, nije izdao ono najva`nije u pjesniku, posve}enost jeziku i ~ovje~nost - naglasio je Petrovi}.

PJESNIK ko~i}evski britkog jezika Zamjenik predsjednika Organizacionog odbora 44. Ko~i}evog zbora Milenko [ari}

rekao je da }e se, kao i do sada, manifestacije posve}ene “Ko~i}evom zboru“ odr`avati u Stri ~i }i ma, Bawoj Lu ci i Beogradu od 26. do 31. avgusta. - Program po~iwe otvarawem izlo`be “Petar Ko~i} - `ivot, djelo, vrijeme“ u srijedu, 26. avgusta, u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske u Bawoj Luci, dok }e manifestaciju zatvo ri ti “Ve ~e la ure ata“ u ponedjeqak, 31. avgusta - kazao je [ari}. On je na gla sio da }e u okviru “Ko~i}evog zbora“ Goran Bregovi} sa svojim orkestrom odr`a ti kon cert u subotu, 29. avgusta, na Gradskom stadionu u Bawoj Luci.

Umjetnik na splavu ispod }uprije Me|unarodno saborovawe u Vi{egradu

VI[EGRAD - Saborovawe likovnih umjetnika u Vi{egradu, 16. po redu, odr`a}e se od 23. do 31. avgusta i bi}e najmnogoqudnije okupqawe likovwaka u jugoisto~noj Evropi. - Svoj dolazak najavila su 34 slikara i grafi~ara, od kojih je wih deset iz inostranstva, i to iz Kanade, Belgije, Meksika, Norve{ke, Holandije i Makedonije - ka`e direktor Gradske galerije i organizator kolonije Hayi Branko Nikitovi}. Umjetnicima je isplaniran svaki dan boravka u Vi{egradu, tako da }e raditi na razli~itim lokacijama, a sve je to oboga}eno i drugim intere-

santnim sadr`ajima. - Tradicionalno, prvi dan je rezervisan za blagoslov u

PROMOCIJA laureata Andri}eve nagrade manastiru Uspenija presvete Bogorodice u Dobrunu, a ve} sutradan svi slikari se sele u Vi{egradsku bawu i wene pejza`e, da tamo upijaju i na platno prenose svoje impresije dodaje Nikitovi}. Novina na saborovawu je i promocija laureata pro{logodi{we Andri}eve nagrade za pri po vi jet ku, ko ju je do bi la beo grad ska kwi`e vni ca

Qiqana Dugali}. Ovaj ~in, uz pri sus tvo maj sto ra ki ~i ce, obavi}e se na usidrenom splavu od borovih trupaca ispod svodova }uprije na Drini. Sqede}i dan ekspedi-cija

umjetnika seli se u Dobrunsku Rijeku kod novoosnovanog manastira Svetog Nikolaja i manas ti ra u Do bru nu, ka da se odr`ava veliki narodni sabor. R. T.

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 27

Izlo`ba keramike u okviru smotre “Mermer i zvuci“ ARAN\ELOVAC - U Narodnom muzeju u Aran|elovcu otvorena je izlo`ba keramike sa ovogodi{weg 36. simpozijuma “Svet keramike“, koji se organizuje u okviru programa smotre “Mermer i zvuci“, javio je Tanjug. Svoja najnovija umjetni~ka ostvarewa

izlo`ili su Branislav Spasoj~evi}, Valentina Savi}, Dejan Prendi}, Iva Kukuri} i Vesna [aula, koje je za ovogodi{wi saziv kerami~ara odabrao selektor Velimir-Veqa Vuki}evi}, u~esnik te likovne manifestacije.

Rezultati konkursa za nagradu “Zvono“

Priznawe Ireni Sladoje

Nagrada “Zvono“ sastoji se od {estonedjeqnog boravka u Wujorku u presti`nom International Studio & Curatorial Program-u i samostalne izlo`be u Umjetni~koj galeriji BiH u Sarajevu PI[E: DEJAN VUJANI] [email protected]

BAWA LUKA - Ovogodi{wa dobitnica nagrade za mlade umjetnike “Zvo no“ je Ire na Sla do je iz Sarajeva. Ovo je na otvarawu izlo`be finalista ovog presti`nog priznawa u ~etvrtak u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Bawoj Luci, u ime `i ri ja, sa op {ti la di re ktor ka Cen tra za sa vre me nu umjetnost u Sarajevu Duwa Bla`evi}. Na konkurs za Godi{wu nagradu za mlade likovne umjetnike BiH ove godine se prijavilo 27 umjetnica i umjetnika. U finale “Zvona 09” `iri je jednoglasno izabrao Irenu Sladoje iz Sarajeva, Borjanu Mr|a iz Bawe Luke, Bojanu Taminyija iz Qubiwa i Dajana [piri}a iz Bawe Luke. Otvaraju}i izlo`bu ~etvoro mladih bh. umjetnika, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Anton Kasipovi} rekao je da vjeruje da }e ovo “zvono“ daleko odjekivati i da ono predstavqa samo jedan, ali va`an korak u karijerama sve ~etvoro umjetnika. Di re ktor ka Mu ze ja sa vre me ne umjetnosti RS Qiqana Labovi}-Marinkovi} podsjetila je posjetioce, ko ji su u ve li kom bro ju ispu ni li prostor Muzeja, da su iz Bawe Luke, putem “Zvona“, u Wujork ispra}eni Lana Ra{~i}, Mladen Miqanovi} i Ervin Babi}. Na gra da “Zvo no“ sas to ji se od {estonedjeqnog boravka u Wujorku u presti`nom International Studio & Curatorial Program-u i samostalne izlo-

Vijesti Va{ington

“Mark Tven“ Bilu Kozbiju VA[INGTON - Komi~ar Yeri Sajnfeld uru~i}e Bilu Kozbiju nagradu “Mark Tven“ za humor, na sve~anosti u “Ke ne di cen tru“ za izvo |a ~ke umje tnos ti, u oktobru u Va{ingtonu, javila je Be ta. Po ~ast ko le gi oda}e i Kris Rok i neke od zvijezda koje su igrale u {ou programu “Kozbi {ou”, kao Fili{a Ra{ad i MalkomYamal Vorner. Kozbi (72) ve} je dobio priznawe “Kenedi centra“ 1998. godine, a dobitnik je i Predsjedni~ke medaqe slobode 2002.

“Vorner bros“

Rimejk "Ekskalibura"

Finalisti nagrade "Zvono"

`be u Umjetni~koj galeriji BiH u Sarajevu.

PRO[LOGODI[WI dobitnik Ervin Babi} Pobjednica Irena Sladoje rekla je da je sam ulazak u finale za wu

FOTO: G. [URLAN

predstavqao veliku stvar, ali da se kao i ostali finalisti nadala nagradi. Rad za koji je dobila nagradu zove se “Bol”, a predstavqa dijagramski zapis rada wenog mozga. - Radi se o dva bola - psihogenom i fizi~kom. Naime, EEG snimak, to jest traka gdje se nalazi tekstualni zapis je snimak mog mozga u vrijeme kada sam imala jaku glavoboqu. Ta glavoboqa nikad nije bila istra`ena, samo se pojavila i nestala - istakla je Irena Sladoje. Ona je do da la da je ra di la sa psihijatrijskim bolesnicima i mentalno hendikepiranim i iz tog iskustva je proiza{la ideja da jedan

pacijent pi{e po wenim EEG snimcima. - Taj bolesnik je po traci pisao tekstove koji vam daju uvid u wegov bol, wegov ko{mar, sa kojim on 24 ~asa `ivi iz dana u dan, iz godine u godinu. I na taj na~in predstavqam dva bola - fizi~ki i psihogeni, koji se nalaze jedan na drugom i teku poput filmske trake, ulaze u prostor i govore o bilo ~ijem bolu - objasnila je Irena Sladoje. Organizator nagrade “Zvono“ je Centar za savremenu umjetnost iz Sarajeva, u saradwi sa Muzejom savremene umjetnosti Republike Srpske i Centrom za vizuelne komunikacije “Protok“ iz Bawe Luke.

CIQ NAGRADE Ciq nagrade “Zvono“ je da pru`i podr{ku mladim stvaraocima, olak{a im daqu djelatnost, smje{taju}i ih sa polo`aja marginalne prema centralnoj ulozi u

dru{tvu, putem stvarawa pozitivnog konteksta oko mladog stvarala{tva, kreativnosti i inovativnosti s kojom bi dru{tvo moglo i trebalo da se identifikuje.

Qetna {kola glume u Prijedoru

Po~iwu “Filmski susreti“ u Ni{u

Mali glumci na ispitu

Osam premijera

PRIJEDOR - U prijedorskom pozori{tu ve~eras (subota) bi}e izvedena predstava ~iji su akteri polaznici ovogodi{we Qetne {kole glume. Rije~ je o kola`u scena koje }e izvesti 12 polaznika gluma~ke {kole mladog prijedorskog glumca Deana Batoza. - Moram da izrazim veliko zadovoqstvo kvalitetom odabranih polaznika, odnosno onima kojima su se tokom tromjese~nog rada {kole isprofilisali i ostali do kraja u~e}i prve gluma~ke korake - rekao je Batoz. On je dodao da su tokom trajawa {kole glume sa polaznicima obra|ivani monolozi,

recitacije, poezija, ispovijesti, kao i scene iz pozori{nih komada, a koliko su nau~ili pokaza}e prvi put i pred prijedorskom publikom. Dio pro{logodi{we generacije, okupqen u Dramski studio “@ivko Desnica“, pod rediteqskom palicom Radenka Bilbije, a po tekstu Monike Povali{, postavio je predstavu “Lov~eva k}i“, koja je u~estvovala na festivalu u Kowicu. Na tom festivalu nagrade su za svoje uloge osvojile Arijana Kne`evi} i Dajana Desnica. S. T.

NI[ - Festival gluma~kih ostvarewa “Filmski susre ti“ po ~iwe ve ~e ras (subota) u Ni{u, a do zatvarawa 28. avgusta publika }e vidjeti 14 fil mo va, od ~e ga je osam premijera, javila je Beta. Savjet 44. filmskih susreta ime no vao je `i ri ovo go di{weg festivala koji ~ine glumica Dara Yoki}, predsjednik i ~lanovi Isidora Mi-

ni} i Goran Sultanovi}. Osim festivalskih nagrada, tokom festivala bi}e uru~ena i nagrada “Pavle Vuisi}“ za ukupan doprinos filmskoj umjetnosti, a ovogodi{wi dobitnik je glumac Bogdan Dikli}. Na gra du “Pa vle Vu isi}“ dodjequje Udru`ewe filmskih ume tni ka Srbi je na osno vu prijedloga posqedwa tri dobitnika te nagrade.

LOS AN\ELES - Studio “Vor ner bros“ ot ku pio je prava da snimi rimejk “Ekskalibura“ sa Brajanom Singerom kao producentom i, eventualno, rediteqem, javila je Beta. “Ekskalibur“ je film koji sadr`i sve elemente legende o kraqu Arturu - za~arani ma~, vitezove okruglog stola, ~arobwaka Merlina i potragu za Svetim gralom kako bi se spasao Arturov `ivot. Raniju verziju re`irao je Yon Borman.

Lakta{i

Kolonija “Lasta“ LAKTA[I - Likovna kolonija “Lasta 2009“ po~e}e u Lakta{ima 25. avgusta izlo`bom radova tre}eg saziva kolonije. Izlo`ba }e biti otvorena u Centru za kulturu i obrazovawe iz Lakta{a, a kolonija }e trajati do 3. septembra. U radu kolonije u~estvova}e 12 eminentnih slikara iz Republike Srpske/ BiH i ostalih zemaqa biv{e Jugoslavije. To su Branko Jungi}, Nina Popovi}, Vesna Leni}, Dragan Ojdani}, Vladimir Puri}, Nemawa Pani}, Nevena Mila{inovi}, Nada i Slobodan Nedeqkovi}, Bojan Mikuli}, Maja Boji} i Emilija Boroja. A. R.

London

Serija o LONDON - Serija emisija o znamenitim `enama Britanije u 20. vijeku obiqe`i}e jesewi program ~etvrtog kanala Bi-Bi-Sija, objavila je ta ku}a, javila je Beta. Yejn Horoks tuma~i}e lik pjeva~ice Grejsi Filds, dok }e Helena Bonam Karter glumiti kwi`evnicu Inid Blajton, koja je pisala kwige za djecu.

28 22. i 23. avgust 2009. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawa Luka

9

6

dje~aka

djevoj~ica

U~eni~ke i studentske stipendije gradskog Fonda “Petar Ko~i}“

GRADSKI VODI^

Konkurs 1. septembra Iznos stipendije za u~enike sredwih {kola je 70 maraka, dok za studente prve i druge godine studija iznosi 100 maraka, a za ostale godine studija 130 maraka, rekla Qiqana Radovanovi} PI[E: SVJETLANA TADI] [email protected]

Va`ni telefoni Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S. telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

bolnice Paprikovac Poliklinika

342-100 247-333

ordinacije Deamedika Euromedik Intermedik Jelena Firena

309-221 216-875 216-661 324-310 437-222

apoteke "Nova" "Neven" "Tempo"

218-264 281-017 310-044

prevoz Autobuska st. 090/513-000 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawa Luka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi "A" taksi Bawalu~ki taksi Bel taksi Euro taksi Maksi taksi Patrol taksi Ideal taksi Mobil taksi

1500 1544 1550 1555 1551 1533 1545 1566

Kon kurs za sti pen di rawe u~enika i studenata iz Fon da “Pe tar Ko ~i}“ tre ba lo bi da bu de objavqen 1. septembra ove godine. U~e ni ci }e mo }i da kon ku ri {u do kra ja sep tembra, a studenti do 20. novembra. Ovo je za “Glas Sr pske“ pot vrdi la na ~el nik Odjeqewa za dru{ tve ne djelatnosti Qiqana Radovanovi}. - Sti pen di je, kao i sva ke go di ne, do djequju se u~e ni ci ma sredwih {ko la i stu den ti ma bawolu ~kog Univerziteta. Djeca palih bo ra ca, ra tnih voj nih in va li da od prve do ~et vrte kategorije, djeca civilnih `rta va ra ta i ci vil ne `rtve rata koja se {koluju ta ko |e os tva ru ju pra vo na stipendije. Osim toga djeca samohranih roditeqa i djeca bez roditeqskog starawa, kao i izrazito marqivi sa nat pro sje ~nim rezultatima imaju pravo na stipendiju - istakla je Radovanovi}eva. Prema wenim rije~ima pravo na stipendiju imaju i ap sol ven ti, dok za pos tdi plomce postoji pomo} u sufi nan si rawu nau ~nih ra do va pu tem Ko mi si je za nauke.

Konkurs za u~eni~ke stipendije otvoren trideset dana

Ona je na gla si la da je iznos stipendije za u~enike sredwih {ko la 70 ma ra ka, dok za studente prve i druge go di ne stu di ja izno si 100 maraka, a za ostale godine studija stipendija je 130 maraka.

inspekcija Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

kvarovi Prijava kvarova 300-384 Kvarovi na telefonima 1275

STIPENDISTI i |aci iz bora~kih kategorija - Za djecu poginulih boraca i ratnih vojnih invali da od prve do ~et vrte ka te go ri je iz dvo je no je 700.000 maraka. Sve stipendi je }e se is pla }i va ti u trajawu od deset mjeseci, a broj stipendija nije ograni~en - rekla je Radovanovi}eva. Prema wenim rije~ima, potrebno je ispuniti i predati obrazac - zahtjev za stipen di rawe u~e ni ka i studenata iz Fonda “Petar

hoteli "Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

Radovanovi}eva je istakla da je za sti pen di rawe u~enika iz buyeta grada za talente i socijalne kategorije izdvojeno 808.150 maraka.

Qiqana Radovanovi}

FOTO: GLAS SRPSKE

Ko ~i}“. Obra zac se mo `e pre uze ti u gla vnoj zgra di Administrativne slu`be u ulici Trg srpskih vladara 1, na recepciji Administrativne slu`be ili preuzeti u elektronskoj formi na sajtu gra da. Ispuwen obra zac i pra te }a do ku men ta pre da ju

se u prijemnoj kancelariji, na {alterima jedan i dva. Konkurs }e biti objavqen u dne vnim lis to vi ma “Glas Srpske“ i “Nezavisne novine“, te na veb stranici grada Bawe Luke i na oglasnoj tabli u hodniku Administrativne slu`be grada.

POTREBNA DOKUMENTA Za u~e{}e na konkursu potrebna su sqede}a dokumenta: kopija uvjerewa o upisu u {kolsku godinu, kao redovan u~enik ili student, kopija svjedo~anstva posqedwe tri godine (za marqive u~enike studente), kopija svjedo~anstva zavr{nog razreda (za djecu palih boraca, RVI, C@R), prosjek ocjena na fakultetu (za marqive studente II, III i IV...

godine studija), fotokopija prve stranice indeksa, kopija li~ne karte ili kopija li~ne karte jednog roditeqa - ako je u~enik maloqetan, kopija uvjerewa o mjestu prebivali{ta, kopija rje{ewa Centra za socijalni rad (socijalno ugro`eni). Prilikom predaje kopija potrebno je pokazati originalna dokumenta, a rok za rje{avawe predmeta je 60 dana.

REPERTOAR BIOSKOPI MULTIPLEKS “PALAS“ BRUNO - komedija re`ija: Dan Mazer uloge: Sa~a Baron Koen, Alis Evans, Kandis Kaningem, Tri{el termini: 20.00, 21.45, 22.30 ~asova HARI POTER I POLUKRVNI PRINC - avantura re`ija: Dejvid Jets uloge: Daniel Redklif, Ema Vatson, Rupert Grint termini: 16.30, 19.30 ~asova NEBESA - animirani sinhronizovan

termini: 16.00, 18.00 ~asova MAMURLUK - komedija re`ija: Tod Filips uloge: B. Kuper, E. Helms, Z. Galifiankis, H. Graham termini: 21.15 ~asova TRKA DO UKLETE PLANINE - avanturisti~ka akcija re`ija: Endi Fikmen uloge: Dvejn Xonson (Rok) termini: 17.15, 19.15 ~asova MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Trapisti~ka opatija Marija Zvijezda

LTG GALERIJA Izlo`ba odabranih slika iz fundusa galerije.

u Bawoj Luci 1869-2009. Stalna izlo`bena postavka Muzeja RS “Od praistorije do savremenog doba“ i multimedijalna izlo`ba “Jasenovac“.

GALERIJA UDAS Izlo`ba grafika Vladimira Lali}a u okviru kulturne manifestacije “Qeto grafike“ otvorena do 1. septembra, radnim danima od devet do 15 ~asova. MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI Izlo`ba radova finalista za godi{wu nagradu “Zvono“.

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 29

Tr`nica crni luk bijeli luk krompir mrkva

1,2-1,5 5 0,7-0,8 1-1,5

kupus blitva karfiol paprike

0,5-0,6 2 2-3 1-1,2

tikvice pasuq patliyan paradajz

0,5-1 3-7 2 1

krastavci 0.5-0,7 zelena salata 2,5-3 mahune 1,5 orasi 13-16

gro`|e nektarine breskve {qive

2,5-4 1,8-2,5 1,3-1,5 1

GRADSKE VIJESTI

Imenovawa ~lanova UO na Skup{tini grada ^lanovi upravnih odbora JKU “Banski dvor - Kulturni centar“, JU “Centar za socijalni rad“, JU “Centar za pred{kolsko obrazovawe i vaspitawe“, JU “Sportski centar Borik“ i JNU “Institut za istoriju“ zna}e se tek na sqede}oj sjednici Skup{tine grada Bawe Luke. Predsjednik komisije za imenovawe upravnih odbora javnih ustanova Zoran Novakovi} rekao je da su obavqeni razgovori sa kandidatima i da se trenutno radi na bodovawu svih kandidata koji su se prijavili za ~lanove upravnih odbora u JU grada Bawe Luke. - Kada zavr{imo sa bodovawem, sve podatke }emo proslijediti Skup{tini grada i oni }e odlu~iti koji }e od kandidata biti ~lanovi upravnih odbora u JU - rekao je Novakovi} i dodao da su se kod kandidata koji su se prijavili na konkurs u obzir uzimali i postignuti dosada{wi rezultati u odre|enim oblastima, biografija... M. Mi.

FOTO: S. ILI]

Izgradwa kanalizacije u Drakuli}u Mje{tani ulice Jovana Du~i}a cijelo qeto nisu vidjeli pera~e ulica

Peru samo dvije ulice u centru Bawolu~ani o~ajni “tretmanom” gradske ^isto}e

U toku je izgradwa oborinske i fekalne kanalizacije u mjesnoj zajednici Drakuli}. U Savjetu ove mjesne zaje dni ce is ti ~u da im je rekonstrukcija kanalizacije prioritet. - U planu je i izgradwa ja vne ras vje te, pos tavqawe kontejnera, kanti za sme}e, klupa... Svi pla ni ra ni ra do vi tre ba

da budu zavr{eni do kraja 2009. godine, a vrijednost radova iznosi}e oko tri mi li ona ma ra ka - ka `e predsjednik Savjeta mjesne za je dni ce Dra ku li} @eqko Doj~inovi}. On je rekao se trenutno kanalizacija radi u ulicama Suboti~koj, Lov}enskoj, Go lu ba Ba bi }a i nasequ Rakova~ke bare. D. K.

Nije u redu da qudu u dvije ulice u centru imaju ~iste ulice, a da ostali ne vide {mrkove na ulicama. Ulice u ostatku grada pere jedino ki{a - nagla{ava Jelena Vrankovi} sa Star~evice PI[U: MARIJANA MIQI] [email protected] DRAGANA KELE^ [email protected]

Tokom cijelog qeta gra|ani Bawe Luke `ale se da se ulice u wihovim naseqima ne peru. Bawolu~ani isti~u da se samo peru ulice u strogom centru grada, dok i one udaqene svega stotiwak metara od glavne gradske ulice nisu oprane cijelo qeto. - Ne pamtim kada sam vidjela pera~e ulica. Gradska uprava i qudi iz “^isto}e“ trebalo bi da do|u i da vide u kakvoj prqav{tini mi `i-

vimo. Iako smo samo tristotiwak metara od u`eg centra grada, kod nas u ulici Jovana Du~i}a samo ki{a pere ulicu. Ovo je stra {no, jer su blizu velika gradili{ta i od pra {i ne ne mo `e da se di{e. Uskoro }e i jesen, a kada li{}e po~ne da opada, bojim se da ne}emo mo}i da hodamo po nekada najqep{oj gradskoj ulici - ka`e Jovanka Ma~kovi}, `iteqka ulice Jovana Du~i}a. Mje {tan ka Dra ku li }a Rosa Kezi} isti~e da su radnici preduze}a “^isto}a“ ri jet ko vi |e ni u ovom na sequ.

PLAN ^I[]EWA U Odjeqewu za stambene i komunalne poslove i poslove saobra}aja ka`u da preduze}e “^isto}a“ ima plan odr`avawa ulica, kojeg treba da se pridr`ava. - Postoji i nadzorni organ ko-

ji kontroli{e da li preduze}e “^isto}a“ redovno odr`ava ulice u gradu - isti~u u Slu`bi grada i dodaju da je iz buxeta grada za ovu godinu izdvojeno 630.000 maraka za odr`avawe bawolu~kih ulica.

- Ovo je u`asno. Sme}a ima mo po ~i ta vom na sequ. Mje{tani ga odla`u u kontejnere, a nadle`ni u “^isto }i“ po ja ve se sva kih 15 dana da ga odvezu. Toplo je, pa se smrad {i ri po ~i ta vom nasequ, svakim danom postaje sve neizdr`qivije - isti~e Kezi}eva.

PRITU@BE iz svih dijelova grada Kada su ulice u pitawu to je jo{ gora pri~a. Tvrdi da one u ovom nasequ nikada nisu oprane ulice. Mje {tan ka La za re va Sawa Bundalo sla `e se sa mi{qewem svoje sugra|anke i dodaje da Bawa Luka treba da prati ostale gradove po svemu, a posebno po odr`avawu ulica. - Sramota je da neko od turista do|e i vidi kako su ulice prqave, kao nikada ranije. Odavno ulice u

gradu pere samo ki{a - isti~e Bundalova. Mje {tan ka Star ~e vi ce Jelena Vrankovi} ka`e da su ulice i prije u ovom nasequ ~i{}ene u maloj mjeri. Prema wenim rije~ima, radnici “^isto}e“ mogu se vidjeti samo u centru grada. - Smatram da cijeli grad treba odr`avati kao i u`i centar grada. Tako je barem u svakom drugom gradu. Mi slim da nije u redu da qudi u dvije ulice u centru imaju ~iste ulice, a da ostali ne vide {mrkove na ulicama. Prqave ulice svakim danom pos ta ju sve ve }i pro blem Bawe Lu ke - na gla {a va Vran ko vi }e va i do da je da pera~e na Star~evici nije vidjela ne samo ovoga qeta, nego ni u posqedwih nekoliko godina. Sli ~no ka `u i sta no vnici Paprikovca, Lau{a, Obi li }e va, Pe tri }ev ca, Srpskog Milanovca te drugih bawolu~kih naseqa.

MATI^NI URED Ro|eni: Dominik Gligi}, sin Vlade i Stane; Nikolina Stojakovi}, k}i Olega i Tatjane; Sara Bojani}, k}i Zlatka i Sta ne; Mi le na Spa so je vi}, k}i

Po~iwe {kola rowewa [kola rowewa za po~etnu ronila~ku kategoriju po~iwe u ponedjeqak i organizuje je ronila~ki klub “Buk”. [kola radi po programu me|unarodne asocijacije CMAS, a poslije uspje{no savladanog programa, kandidati dobijaju sertifikat o zvawu ronioca, odnosno ronilac sa jednom zvijezdom. Predsjednik ronila~kog kluba “Buk” Boris Trnini} je rekao da svi zainteresovani mogu da do|u u u~ionicu kluba i upi{u se u {kolu, da bi savladali tehniku rowewa. D. K.

PA@WA Rupe oko {ahtova

Marinka i Dragiwe; Sara Brezi~anin, k}i Zdravka i Dragiwe; Katari na Smiqani}, k}i Zo ra na i Darije.

Umrli: Emir (Mu ha med) Sof ti}, ro |en 1958. go di ne; Pe jo (Ris to) Ba ~i}, ro|en 1941. godine; Mile (Obrad) Latinovi}, ro|en 1930. godine.

Saobra}ajna inspekcija je prilikom redovnih kontrola, kojih je bilo ukupno ~etiri, u ~etvrtak utvrdila tri nepravilnosti zbog o{te}enog asfalta u ulici Branka Per-

duva. O{te}ewe kolovoza je, kako su saop{tili inspektori, u vidu udarnih rupa oko kanalizacionih {ahtova, koje u skorije vrijeme treba sanirati. D. K.

30 22. i 23. avgust 2009. GLAS SRPSKE

NESVETI TEROR

(BOSNA, AL KAIDA I USPON GLOBALNOG XIHADA)

Feqton

(6)

FOTO: ARHI VA

Teror Juke Prazine i Mu{ana Topalovi}a

XON R. [INDLER

Na po ~et ku ra ta Pa tri ot ska li ga se okrenula sarajevskoj mafiji radi pomo}i u odbrani grada i pribavqawu oru`ja i municije. Muslimanski organizovani kriminal bio je jezgro Izetbegovi}evih snaga od samog po~etka. Neki od “heroja“ koji su se pojavili bili su poznati kriminalci. Jedan od najpoznatijih, Jusuf Prazina, poznat kao Juka, koji je pre rata bio me|u glavnim mafija{ima, pod svojom komandom je imao tri stotine uteriva~a dugova i reputaciju koja se smatrala nedoli~nom ~ak i i prema merilima wegove profesije.

Zlo~in ispred Doma policije Bande SDA su izvr{ile najvi{e - ubijawa, silovawa, otimawa i pqa~kawa - ~iji je ciq bio da Sarajevo postane ~isto muslimanski grad. Cacova brigada je bila najenergi~nija Druge godine rata postalo je nemogu}e sakriti razmjere terora SDA. Cacini razbojnici su hvatali Srbe na ulici. O ve}ini wih se vi{e ni{ta nije ~ulo, a porodice nisu mogle da od muslimanske policije ili vojske dobiju informacije o svojim najdra`im

1848 - Ro|en je srpski general pruskog i lu`i~kosrpskog porijekla Pavle Juri{i} [turm, jedan od najistaknutijih srpskih oficira u balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu. Zaslu`an je za blistave pobjede srpske vojske u Cerskoj i Kolubarskoj bici. U

Na zahtev SDA, Jukina privatna vojska je pomogla u odbrani grada, mada su se gangsteri vi{e bavili trgovinom nego vojnim poslo vi ma. “Ju ki na ar mi ja“, ko ja je ubrzo narasla na ~etiri hiqade qudi, {to je dovelo do toga da Prazina bude postavqen na ~elo muslimanskih specijalnih snaga u junu 1992, bila je duboko upletena u organizovani kriminal, videv{i u “rekviziciji“ skupih automobila “za odbranu grada“ naro~ito profitabilan posao. Na po~etku rata Juka je pre ve zen u Ko {ev sku bol ni cu jer je bio rawen, ali ne u borbi ve} u tu~i oko pit-bula; wegovi razbojnici su prisilili hirurga, koji je smatrao da raweni u ratu treba da imaju prednost, da operi{e Prazinu. Mada su sarajevski mediji negovali imiy Juke kao Robina Huda, ve}ina gra|ana, koji su znali {ta on i wegovi “vojnici“ predstavqaju, prezira-

Terorizam “Nesveti teror“ govori kako su svjetski mediji pogre{no prikazivali bosanski sukob, prikrivaju}i i zanemaruju}i veliku ulogu radikalnog islama i Al Kaide na ovom prostoru. Pi{e i o tome kako je Al Kaida iskoristila sukob u BiH, kao bazu za teroristi~ke operacije u svijetu, pa i u SAD. Tako|e se otkriva kako su tajno naoru`avani bosanski muxahedini. Autor Xon R. [indler kvalifikovano govori o tome za{to su danas BiH i wen skriveni xihad va`ni za Ameriku i rat protiv terorizma.

la ga je; prawem svojih luksuznih automobila nao~igled `ednih Sarajlija u vreme najte`e opsade, Juka nije postao omiqen. Ose}alo se olak{awe kad je nekoliko meseci kasnije pobegao iz grada i iz zemqe. Wegova unosna trgovina sa Hrvatima i Srbima - biznis je biznis - postala je isuvi{e o~igledna da bi se SDA ose}ala lagodno. Mada su Jukine snage po~inile zlo~ine nad srpskim civilima u Sarajevu - ako je ubijawe Srba ciq rata, zar nije lak{e ubijati nenaoru`ane Srbe? - one ipak nisu imale najgoru reputaciju u gradu. Ova sumwiva po~ast pripala je bandi ubica Mu{ana Topalovi}a, poznatog kao Caco. Jedino ~ime se ovaj predratni gangster isticao bila je pripadnost jednoj mediokritetskoj rok grupi; rat je za wega bio prilika da zaradi novac i da se pona{a u skladu sa svojim najni`im nagonima. Kad je rat po~eo, osnovao je specijalnu grupu juri{nika, koja se sastojala od osamdeset wegovih gangstera, kao deo Desete brdske brigade koja je ponikla u Starom gradu. Uskoro je Topalovi} bio komandant brigade. Mada je imao jake poslovne interese i na brigadu gledao kao na profitabilan posao, eliminisawe sarajevske “pete kolone“ bilo je Cacov pravi zadatak. Za wega, kao i za mnoge ekstremiste SDA, svi nemuslimani su bili po ten ci jal ni ne pri ja teqi; Sa ra je vu i Bosni bi}e boqe bez wih.

PORODICA RISTOVI] ubijena 8. jula 1992. u Gorwim Vele{i}ima Od hiqada Srba u Sarajevu, verovatno je tre}ina aktivno podr`avala vladu SDA, druga tre}ina je bila za SDS, ali se na{la zarobqena na pogre{noj strani fronta, dok preostala tre}ina nije `elela da ima nikakva posla sa politikom ili ratom. U o~ima Caca i drugih gangstera koje je sponzorisao SDA, svi su oni bili neprijateqi koje treba eliminisati. ^im je rat po~eo, sarajevski Srbi, ~ak i oni lo jal ni Ize tbe go vi }u, pod vrgnuti su diskriminaciji, otpu{tani su s posla kao “~etnici“, fizi~ki maltretirani, pa i gore. Desetak nenaoru`anih Srba je ubijeno hicima iz vatrenog oru`ja

ispred Doma policije u prvom mesecu rata smi{qeno masovno ubistvo koje nije dovelo ni do kakvih hap{ewa. U naizgled nasumi~nim napadima pobijeno je na desetine Srba krajem prole}a i po~etkom leta. Mnoga ubistva su bila hladnokrvna, s ciqem da Srbe zapla{e i oteraju iz grada. Tipi~an je slu~aj Du{ana \uki}a kojeg su no`em ubili susedi muslimani maja 1992; wegovu su `enu, dok joj je mu` umirao, susedi, koje je volela i kojima je verovala, psovali i nazivali “~etni~kom ku~kom“. Ona kao i mnogi Srbi iz susedstva postupili su razumno pobegav{i iz grada da ne bi bili ubijeni.

Ubijena srpska porodica Dokazi su se gomilali u prilog tome da su ovi “slu~ajni zlo~ini“ u stvari deo prora~unatog plana SDA da otera nemuslimane. Klasi~an slu~aj je bilo ubistvo porodice Ristovi} 8. jula 1992. u Gorwem Vele{i}u, etni~ki me{ovitom sarajevskom predgra|u. [est ~lanova porodice ubijeno je hicima iz automatskog oru`ja dok su sedeli za ru~kom; u`asan prizor; me|u poginulima su bili {ezdesetjednogodi{wa majka porodice dva sina i k}erka. Ubice, odevene u uniforme Patriotske lige, vi|ene su kako se odvoze u vozilu koje je pripadalo muslimanskoj policiji. General Divjak je priznao da je Armija BiH identifikovala ubice za nekoliko sati, ali da je policija spre~ila daqu istragu. Pre`iveli ~lanovi porodice Ristovi}, koja je u Gorwem Vele{i}u `ivela du`e od trista godina, evakuisali su se, a krajem rata skoro da vi{e nije ni bilo Srba u ovom selu. Bande SDA su obavile lavovski deo posla - ubi jawa, si lo vawa, oti mawa i pqa ~kawa - ~iji je ciq bio da Sarajevo postane ~isto muslimanski grad, a Cacova brigada je bila najenergi~nija. Smatran psihopatom, Caco je gajio patolo{ku mr`wu prema nemuslimanima i izra`avao je varvarskim mu~ewem i ubijawem. Wegovi razbojnici su hvatali Srbe na ulici; o ve}ini wih se vi{e ni{ta nije ~ulo, a porodice nisu mogle da od muslimanske policije ili vojske dobiju informacije o svojim najdra`im. (Nastavi}e se)

22. avgust 1848. godine

22. avgust 1878. godine

23. avgust 1939. godine

Ro|en vojskovo|a [turm

Osnovan Vojni muzej

Ugovor Ribentrop Molotov

Prvom balkanskom ratu 1912 - 1913. komandovao je Drinskom, a u Drugom balkanskom ratu 1913. Dunavskom divizijom. U Prvom svjetskom ratu 1914. kao komandant Tre}e armije. komandovao je i u Kolubarskoj bici i na Solunskom frontu do avgusta 1916.

1878 - Kraq Srbije (tada knez) Milan Obrenovi} izdao je Ukaz o ustrojstvu Vojnog muzeja, na prijedlog ministra vojnog pukovnika Save Gruji}a, s ciqem prikupqawa i ~uvawa trofeja iz ratova kao i pro{losti vojske. Zdawe u kojem se nalazi dana{wi Vojni muzej podignuto je 1924. na platou Gorweg grada

beogradske tvr|ave na Kalemegdanu, za namjene Vojnogeografskog instituta tada{we Kraqevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a 1956. ustupqeno je Vojnom muzeju. On je i ranije bio smje{ten unutar Kalemegdana u skromnoj zgradi podignutoj jo{ za turskog vremena, odmah do Rimskog bunara.

1939 - Ministri inostranih poslova nacisti~ke Wema~ke i Sovjetskog Saveza Joakim fon Ribentrop i Vja~eslav Molotov potpisali su u Moskvi desetogodi{wi sporazum o nenapadawu. Dvije sile su se obavezale na “odustajawe od svakog akta nasiqa,

agresivnog postupka i svakog napada jedne na drugu i to kako pojedina~no, tako i u zajednici s drugim silama“. Sporazum je kod liberalnih krugova na Zapadu izazvao veliko razo~arewe. Wema~ka je prekr{ila sporazum 22. juna 1941. napadom na SSSR.

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 31

OGLASI

@.R. NLB Razvojna banka, a.d.: 5620100000296340 @.R. Nova bawalu~ka banka, a.d.: 5510240000126360 @.R, Volksbank, a.d.: 5673031000060423 @.R. Nuro Alpe Adria banka, a.d.: 55201900019593-08 Mati~ni broj: 1936913 JIB: 4400739060004 PDV IB: 400739060004

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske (Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj 25/03), na osnovu ~lana 18. Zakona o u~eni~kom standardu (Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj 93/06), Zakona o sistemu javnih slu`bi (Slu`beni glasnik, broj 68/07) i ~lana 50. Statuta Doma u~enika Doboj, Upravni odbor raspisuje:

JAVNI KONKURS

Broj:25/NO-4/09 Datum: 13.8.2009. godine

za izbor i imenovawe direktora JU "Dom u~enika" Doboj I Direktor rukovodi Ustanovom, predstavqa i zastupa Ustanovu i odgovoran je za zakonitost wenog rada. Direktor JU "Dom u~enika" Doboj imenuje se na period od ~etiri (4) godine.

Op{ti uslovi: - da su dr`avqani Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine, - da su stariji od 18 godina, - da imaju op{tu zdravstvenu sposobnost za obavqawe navedenih poslova, - da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere, na bilo kom nivou vlasti u Bosni i Hercegovini ili entitetima u periodu od tri godine prije dana objavqivawa konkursa, - da nisu osu|ivani za krivi~na djela, prekr{aj za povredu propisa o privrednom ili finansijskom poslovawu koji ih ~ini nepodobnim za obavqawe du`nosti u navedenom organu, - da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak, - da se na wih ne odnosi ~lan IX stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine. III Posebni uslovi: - visoka stru~na sprema dru{tvenog smjera (VII stepen stru~ne spreme) - najmawe pet (5) godina radnog iskustva. IV Potrebna dokumentacija: Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni prilo`iti dokaze o ispuwenosti op{tih i posebnih uslova. Dokazi (dokumenti) se dostavqaju u originalu ili ovjerenom prepisu. Sa svim kandidatima koji ispune uslove iz ovog konkursa komisija za izbor direktora obavi}e intervju, o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavije{teni. V Prijave se dostavqaju li~no ili putem po{te na adresu JU "Dom u~enika" Doboj, ulica Stefana Prvoven~anog broj 2. sa naznakom: Komisija za izbor direktora JU "Dom u~enika" Doboj. VI Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od dana objavqivawa javnog konkursa u "Slu`benom glasniku Republike Srpske" i dnevnom listu "Glas Srpske". Ako javni konkurs ne bude objavqen istovremeno rok }e se ra~unati od dana posqedweg objavqivawa u glasilima iz prethodnog stava. VII Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzimati u razmatrawe. Predsjednik Upravnog odbora Vesna Spasojevi}

Doboj: 16. avgust 2009. godine

"SARAJEVO-GAS"a.d. Isto~no Sarajevo Transport i distribucija prirodnog gasa

OBAVJE[TEWE Na osnovu ~lana 246. stav 2. Zakona o preduze}ima i ~lana 24. Statuta "Sarajevo-gas" a.d. Isto~no Sarajevo Upravni odbor "Sarajevo-gas" a.d. na sjednici odr`anoj 19.8.2009. godine donio je Odluku o izmjeni predlo`enog dnevnog reda za osamnaestu sjednicu Skup{tine akcionara. Umjesto ta~ke 4. Reizbor ~lanova Upravnog odbora i predsjednika i ~lanova Nadzornog odbora (zbog isteka mandata) predla`e se nova ta~ka dnevnog reda 4. - Razrje{ewe ~lanova Upravnog odbora zbog isteka mandata - Izbor novih ~lanova Upravnog odbora - Razrje{ewe predsjednika i ~lanova Nadzornog odbora zbog isteka mandata - Izbor predsjednika i ~lanova Nadzornog odbora. Termin i mjesto odr`avawa osamnaeste Skup{tine akcionara ostaju nepromijeweni. Upravni odbor "Sarajevo-gas" a.d. SRP "ROTAS" a.d. BAWA LUKA Ulica Bra}e Pi{teqi} br. 6 UPRAVNI ODBOR Broj: 549/09 Na osnovu ~lana 15. Statuta SRP "Rotas" a.d. Bawa Luka, Upravni odbor na sjednici odr`anoj dana 20.8.2009. godine, donio je Odluku o

SAZIVU

JAVNI KONKURS Za prijem u radni odnos

II

Broj: 101/09

Na osnovu ~lana 10. Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 75/04), ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 41/03) i ~lan 63. Statuta "Vodovoda" a.d. Kozarska Dubica, privremeni Nadzorni odbor raspisuje:

VII (redovne) sjednice Skup{tine akcionara SRP "Rotas" a.d. Bawa Luka Skup{tina akcionara }e se odr`ati dana 7. Dono{ewe odluke o razrje{ewu Upravnog odbora 14.9.2009. godine (ponedjeqak) sa po~etkom u 13 8. Dono{ewe odluke o imenovawu Upravnog odbora ~asova u prostorijama Dru{tva SRP "Rotas" a.d. 9. Dono{ewe odluke o razrje{ewu Nadzornog odbora Bawa Luka Ulica Bra}e Pi{teqi}a br. 6. sa 10. Dono{ewe odluke o imenovawu predsjednika i sqede}im: ~lanova Nadzornog odbora 11. Dono{ewe odluke o 3. emisiji akcija zatvoDNEVNIM REDOM renom ponudom 12. Dono{ewe odluke o izmjeni Statuta. 1. Izbor verifikacione, kandidacione komisije Ukoliko se Skup{tina ne odr`i zbog nedostatka i zapisni~ara kvoruma ponovqena sjednica Skup{tine }e se 2. Usvajawe zapisnika sa prethodne sjednice odr`ati istog dana, na istom mjestu u 15 ~asova sa 3. Usvajawe Izvje{taja o radu Dru{tva, istim dnevnim redom. 4. Usvajawe Zavr{nog ra~una za 2008. Predsjednik 5. Usvajawe izvje{taja o radu Upravnog odbora Upravnog odbora 6. Usvajawe izvje{taja o radu Nadzornog odbora, ]ubi} Qubomir

1. Izvr{ni direktor za administrativno finansijsko ra~unovodstveni i komercijalni sektor u "Vodovodu" a.d. Kozarska Dubica (jedan izvr{ilac); 2. Izvr{ni direktor za tehni~ki sektor u "Vodovodu" a.d. Kozarska Dubica (jedan izvr{ilac). I Pravni osnov Nadzorni odbor "Vodovoda" a.d. Kozarska Dubica raspisuje javni konkurs za prijem u radni odnos: 1. Izvr{nog direktora za administrativno finansijsko ra~unovodstveni i komercijalni sektor; 2. Izvr{nog direktora za tehni~ki sektor; U skladu sa Zakonom o javnim preduze}ima, 3akonom o ministarskim, Vladinim i drugim imenovawima, i Pravilnikom o unutra{woj organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih zadataka. II Opis poslova Nadle`nosti i opis poslova regulisano je Pravilnikom o unutra{woj organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih zadataka. III Op{ti uslovi 1. Da je dr`avqanin Bosne i Hercegovine, 2. Da je stariji od 18 godina, 3. Da ima op{tu zdravstvenu sposobnost, 4. Da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be na bilo kojem nivou vlasti BiH ili entiteta, zbog izre~ene disciplinske mjere u periodu od tri godine prije dana objavqivawa konkursa, 5. Da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak, 6. Da nije osu|ivan za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova za koje se kandiduje. IV-1 Posebni uslovi za Izvr{nog direktora za administrativno finansijsko ra~unovodstveni i komercijalni sektor: - Visoka stru~na sprema VSS/ Vi{a stru~na sprema V[ ( ekonomskog smjera), - Najmawe 2 (dvije) godine radnog iskustva u struci. IV-2 Posebni uslovi za Izvr{nog direktora za tehni~ki sektor: - Visoka stru~na sprema VSS/ Vi{a stru~na sprema V[ (ma{inskog ili gra|evinskog smjera), - Najmawe 2 (dvije) godine radnog iskustva u struci. V Potrebna dokumenta Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni da dostave dokaze o ispuwenosti op{tih i posebnih uslova: - Uvjerewe o dr`avqanstvu (ne starije od {est mjeseci), - Izvod iz mati~ne kwige ro|enih ( ne starije od {est mjeseci), - Uvjerewe o op{toj zdravstvenoj sposobnosti (ne starije od {est mjeseci), - Ovjerenu kopiju diplome o zavr{enoj {koli, - Uvjerewe o radnom sta`u - iskustvu u struci, - Biografija o kretawu u slu`bi, - Uvjerewe da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od {est mjeseci). Sa svim kandidatima koji ispune uslove iz ovog konkursa Komisija za izbor Izvr{nih direktora obavi}e intervju, o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavije{teni. VI Objavqivawe konkursa Ovaj konkurs bi}e objavqen u "Slu`benom glasniku Republike Srpske" i dnevnom listu "Glas Srpske". VII Rok za podno{ewe prijava Rok za podno{ewe prijava je 14 dana od dana posqedweg objavqivawa. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe. Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te na adresu: "Vodovod" Komunalno preduze}e za proizvodwu i distribuciju vode a.d. Kozarska Dubica , ulica Kraqa Petra I Oslobodioca bb Kozarska Dubica, sa naznakom "Komisija za izbor izvr{nih direktora " i "NE OTVARAJ" Predsjednik privremenog Nadzornog odbora Mr Sr|an Amiyi}

32 22. i 23. avgust 2009. GLAS SRPSKE

OGLASI

OGLASI

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 33

Na osnovu ~lana 21. Zakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04,17/04, 24/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07 i 43/09), Agencija za dr`avnu slu`bu Bosne i Hercegovine, u ime Visokog sudskog i tu`ila~kog savjeta Bosne i Hercegovine, raspisuje

JAVNI OGLAS za popuwavawe radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Sekretarijatu Visokog sudskog i tu`ila~kog savjeta Bosne i Hercegovine 1/01 [ef Odjeqewa za pravna pitawa Opis poslova i radnih zadataka: organizuje, rukovodi i nadgleda izvr{ewe svih zadataka dodijeqenih Odjeqewu, uz redovno izvje{tavawe; odgovoran je za efikasno i blagovremeno provo|ewe aktivnosti Odjeqewa, u skladu sa Strate{kim planom VSTS-a, s ciqem pru`awa stru~ne podr{ke Odjeqewa u pripremi sjednica Savjeta, izradi nacrta odluka koje donosi Savjet i blagovremenom izvr{ewu odluka; odgovoran je za pru`awe pravne podr{ke drugim odjeqewima Sekretarijata; za svoj rad i rad Odjeqewa odgovara zamjeniku direktora Sekretarijata; odgovoran je za efikasno i racionalno kori{tewe resursa dodijeqenih Odjeqewu; odgovoran je za organizovawe aktivnosti Odjeqewa u postupku izrade Strate{kog plana Savjeta i godi{weg plana rada Sekretarijata; a`urira plan implementacije Strate{kog plana Savjeta, te osigurava izvr{ewe aktivnosti u skladu sa utvr|enim rokovima; odgovoran je za organizovawe aktivnosti Odjeqewa u postupku izrade Godi{weg izvje{taja Savjeta; odgovoran je za organizovawe projektnih aktivnosti Odjeqewa, te u~estvuje u koordinirawu donatorskih projekata; u skladu sa Poslovnikom, u~estvuje u pripremi nacrta dnevnog reda za sjednice Savjeta, te organizuje blagovremenu dostavu odgovornim osobama; u skladu sa Poslovnikom i priru~nikom za pripremu i izvr{ewe odluka Savjeta, organizuje pripremu i finalizuje materijale za sjednice Savjeta, te organizuje blagovremenu dostavu; u skladu sa Poslovnikom, prisustvuje sjednicama Savjeta; u skladu sa Poslovnikom i priru~nikom za pripremu i izvr{ewe odluka Savjeta, organizuje i u~estvuje u blagovremenom izvr{ewu odluka Savjeta , te organizuje blagovremenu dostavu; osigurava pravnu podr{ku Stalnoj komisiji za legislativu i odjeqewima Sekretarijata; organizuje pripremu i finalizuje nacrte analiza, izvje{taja, mi{qewa i drugih pravnih dokumenata koja se ti~u pravnih pitawa i wihove primjene u praksi redovnih sudova i tu`ila{tava, kao i drugih pravnih pitawa iz nadle`nosti Savjeta iz ~lana 17. Zakona o VSTS-u koja ulaze u djelokrug rada Odjeqewa; organizuje uspostavqawe i a`urno vo|ewe evidencija iz nadle`nosti odjeqewa; u skladu sa Poslovnikom prisustvuje sjednicama Savjeta prilikom razmatrawa pitawa iz nadle`nosti Odjeqewa; nadgleda funkcionisawe baze podataka koje se vode u Odjeqewu i pripremu odgovaraju}ih izvje{taja; organizuje pripremu i finalizira izvje{taje i korespondenciju iz nadle`nosti Odjeqewa; priprema redovne mjese~ne izvje{taje o aktivnostima Odjeqewa; brine se za provo|ewe radne discipline i odr`avawe konstruktivne radne atmosfere u Odjeqewu, kao i za provedbu eti~kog kodeksa pona{awa i drugih akata Savjeta u Odjeqewu; obavqa i druge poslove koje mu dodijeli zamjenik direktora Sekretarijata. Status: dr`avni slu`benik na polo`aju {efa unutra{we organizacione jedinice Pripadaju}a osnovna neto plata: 2400 KM Broj izvr{ilaca: jedan (1) izvr{ilac Posebni uslovi: - VSS – diplomirani pravnik sa polo`enim pravosudnim ispitom; - najmawe ~etiri (4) godine radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima; - najmawe dvije (2) godine radnog iskustva na rukovode}im poslovima ili poslovima koji po svojoj prirodi zahtijevaju visok stepen samostalnosti i odgovornosti kao i dobre organizacione vje{tine; - odli~ne pravno-analiti~ke sposobnosti i sposobnosti pripremawa pravnih dokumenta i prezentirawa; - odli~no poznavawe i razumijevawe propisa koji se odnose na pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini; - poznavawe stranog jezika – po`eqno; - odli~no poznavawe rada na ra~unaru; - vrlo dobro poznavawe institucije VSTS-a kao i wenih nadle`nosti; - sposobnost planirawa, organizacije i efikasnog izvr{ewa zadataka u utvr|enim vremenskim rokovima; - diskrecija u radu sa povjerqivim informacijama; - posjedovawe sposobnosti pismenog i usmenog izra`avawa; - odli~ne komunikacijske sposobnosti i sposobnosti usmenog i pismenog prezentovawa; - posjedovawe sposobnosti zrelog prosu|ivawa i fleksibilnosti; - sposobnost preuzimawa inicijative, te sposobnosti rukovo|ewa timom i organizacije aktivnosti i zadataka tima; - sposobnost strate{kog i kreativnog razmi{qawa; - sposobnost samostalnog rada u zadatim okvirima; - dokazana posve}enost detaqima. Napomena za sve kandidate: - Pored posebnih uslova navedenih u javnom oglasu, kandidati moraju zadovoqavati i op{te uslove propisane ~lanom 22. Zakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine. - Pod radnim iskustvom podrazumijeva se radno iskustvo nakon ste~ene visoke {kolske spreme. - Izbor kandidata po ovom javnom oglasu vr{i}e se u skladu sa lex specialis procedurom. Potrebni dokumenti: - ovjerene kopije: fakultetske diplome (nostrifikovane diplome, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj dr`avi nakon 6.4.1992. godine); va`e}e li~ne karte; uvjerewa o polo`enom pravosudnom ispitu; potvrde ili uvjerewa kao dokaza o tra`enom radnom iskustvu na istim ili sli~nim poslovima i tra`enom radnom iskustvu od najmawe dvije godine na rukovode}im poslovima ili poslovima koji po svojoj prirodi zahtijevaju visok stepen samostalnosti i odgovornosti kao i dobre organizacione vje{tine; dokaza o poznavawu stranog jezika – ukoliko kandidat isti posjeduje jer je ovo po`eqan a ne obavezan uslov; popuwen obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu koji se mo`e dobiti u prostorijama Agencije za dr`avnu slu`bu BiH i prostorijama Visokog sudskog i tu`ila~kog Savjeta BiH ili na web stranici Agencije www.ads.gov.ba i na web stranici Savjeta www.hjpc.ba. Mole se kandidati da ne dostavqaju dokumentaciju koja nije tra`ena tekstom javnog oglasa jer se ista ne}e uzimati u razmatrawe. - Kandidati koji budu uspje{ni na pismenom dijelu stru~nog ispita obavezni su na usmeni dio stru~nog ispita (intervju) donijeti uvjerewe o nevo|ewu krivi~nog postupka ( ne starije od tri mjeseca), koje se ne dostavqa zajedno sa drugim dokumentima, u protivnom ne}e mo}i pristupiti istom. Iznimno, a slu~aju ako kandidat iz objektivnih razloga ne dostavi tra`eno uvjerewe na intervju, isto treba dostaviti najkasnije do momenta preuzimawa du`nosti, u suprotnom skida se s liste uspje{nih kandidata. Javni konkurs se sprovodi u skladu sa Odlukom o na~inu polagawa javnog i stru~nog ispita ("Slu`beni glasnik BiH", broj 96/07). Gradivo i pravni izvori odnosno literatura za polagawe javnog ispita utvr|eni su Programom polagawa javnog ispita ("Slu`beni glasnik BiH", broj 28/08) Sve tra`ene dokumente, osim uvjerewa o nevo|ewu krivi~nog postupka koje se dostavqa na intervju, treba dostaviti najkasnije do 12.9.2009. godine, putem po{te preporu~eno na adresu: Visoki sudski i tu`ila~ki Savjet Bosne i Hercegovine "Javni konkurs za popuwavawe radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Sekretarijatu Visokog sudskog i tu`ila~kog savjeta Bosne i Hercegovine" 71000 Sarajevo, ul. Kraqice Jelene 88 Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave, kao i kopije tra`ene dokumentacije koje nisu ovjerene ne}e se uzimati u razmatrawe. Avgust 2009. godine

DIREKTOR Neven Ak{amija

REPUBLIKA SRPSKA Ministarstvo trgovine i turizma Republi~ka direkcija za robne rezerve Bawa Luka, Nikole Pa{i}a 46 Republi~ka direkcija za robne rezerve Republike Srpske na osnovu Odluke Vlade Republike Srpske o na~inu uskladi{tewa, ~uvawa i raspolagawa oduzetom robom u postupku inspekcijskog nadzora broj 04/1-012-2352/06 od 10.11.2006. godine,

OGLA[AVA PRODAJU ODUZETE ROBE PUTEM JAVNOG NADMETAWA 1. Predmet prodaje je obu}a, tekstilna, tehni~ka i druga roba sa po~etnom vrijedno{}u 59.022,14 KM. 2. Licitacija }e se odr`ati 31.8.2009. godine sa po~etkom u 10 ~asova. 3. Specifikaciju roba zainteresovana lica mogu dobiti svakim radnim danom od 8 do 14 ~asova, u prostorijama Republi~ke direkcije za robne rezerve. 4. Zainteresovana lica mogu izvr{iti pregled roba svakim radnim danom od 8 do 14 ~asova, u skladi{tu "Hidroin`iwering i ekonomik" u Glamo~anima. 5. Za u~e{}e u kupovini mogu se javiti sva zainteresovana pravna lica, registrovana za obavqawe trgovinske djelatnosti, uz dostavqawe ovjerene fotokopije (ne starije od {est mjeseci) Rje{ewa o upisu u sudski registar, Rje{ewa o ispuwenosti uslova za obavqawe djelatnosti i PIB-a. 6. Zainteresovana lica ponudu treba da dostave u zatvorenoj koverti sa naznakom "PONUDALICITACIJA, NE OTVARATI" najkasnije do 28.8.2009. godine do 15.30 ~asova. 7. Prije po~etka otvarawa ponuda, ponu|a~i su du`ni polo`iti depozit u iznosu od 10% od po~etne vrijednosti robe koja se prodaje. Depozit se upla}uje bezgotovinski na ra~un Direkcije 5620990001486340 kod Razvojne banke ili gotovinom na blagajni Direkcije najmawe 24 sata prije otvarawa ponuda. Ukoliko, iz bilo kojih razloga, prva licitacija ne bude provedena, druga licitacija }e se odr`ati 4.9.2009. godine u 10 ~asova. Za drugu licitaciju po~etna vrijednost je 70% od vrijednosti utvr|ene za prvu licitaciju. Ponude dostaviti najkasnije do 3.9.2009. godine do 14.30 ~asova. Lica koja `ele da u~estvuju na drugoj licitaciji du`ni su polo`iti depozit u iznosu od 10% od utvr|ene vrijednosti robe za drugu licitaciju. Ukoliko ne bude provedena ni druga licitacija pristupi}e se direktnoj prodaji 9.9.2009. godine u 10 ~asova, a ponude se dostavqaju najkasnije do 8.9.2009. godine do 15.30 ~asova. Lica koja `ele da u~estvuju u direktnoj prodaji du`ni su da polo`e depozit u iznosu od 2.000,00 KM. Za sve eventualne dodatne informacije, zainteresovana lica se mogu obratiti na broj telefona Republi~ke direkcije za robne rezerve 051/316-311. Broj: 14/2-2963/09 Datum: 21.8.2009.

Komisija za licitaciju

OGLASI/^ITUQE

34 22. i 23. avgust 2009. GLAS SRPSKE "GRAFOSEMBERIJA" AD BIJEQINA Broj_49/_2009. g. Dana 18.8.2009. g Na osnovu ~lana 246 i 252. Zakona o preduze}ima (Slu`beni glasnik R.S. broj:24/98, 62/02, 38/03 i 109/05) i ~lana 19. Statuta "GRAFOSEMBERIJA" AD Bijeqina, na dvadesetprvoj (21) sjednici Upravnog odbora dru{tva odr`anoj dana 18.8.2009. g Odlukom br. 23/09

SAZIVA

I VIII redovnu sjednicu Skup{tine akcionara koja }e se odr`ati 18.9.2009. g. sa po~etkom u 10 ~asova u prostorijama "GRAFOSEMBERIJA" AD Bijeqina, Ul. Nikole Pa{i}a 11-A. II Ukoliko se zbog nedostatka kvoruma ne odr`i VIII redovna sjednica, ponovqena sjednica }e se odr`ati 25.9.2009. g. u 10 ~asova, na istom mjestu. III DNEVNI RED 1. Izbor radnih tijela skup{tine, - verifikacione komisije - zapisni~ara, 2. Razmatrawe i usvajawe zapisnika sa prethodne Skup{tine akcionara, 3. Usvajawe plana poslovawa za 2009. g. 4. Razmatrawe izvje{taja o poslovawu za period 1.1. do 30.6. 2009. g. 5. Dono{ewe odluke o pokri}u gubitaka ranijeg perioda sa mi{qewem Nadzornog odbora, 6. Dono{ewe odluke o zadu`ewu preduze}a kreditom kod Investiciono-razvojne banke R.S. Bawa Luka. 7. Razno. Predsjednik Upravnog odbora Du{an Lazarevi}

Dana 22.8.2009. navr{ava se sedam dana od smrti dragog supruga

ZAHVALNICA

gospodin AUGUSTIN - BRACO ^ENGI]

ZDRAVKA KR[I]A

Pro{lo je mjesec dana od smrti voqenog oca, supruga, brata, i ujaka i zeta. U mogu}nosti smo da ovim putem zahvalimo svim ro|acima i prijateqima koji nam u tim te{kim trenucima priteko{e u pomo}. Zahvalne porodice: ^engi}, Pu~aj, Pleji}, Dobri} i Golub

Bio si veliki ~ovjek, s ponosom }u te se sje}ati. Tvoja supruga Mirjana 000018 A-2 M Dana 22.8.2009. navr{ava se sedam dana od smrti dragog oca

000015 A-8 M Dana 22.8.2009. navr{ava se sedam dana od smrti dragog dede

Dana 22.8.2009. navr{ava se sedam dana od smrti dragog svekra

ZDRAVKA KR[I]A

AD "RAZVITAK" DOBOJ Na osnovu ~lana 18 Pravilnika o radu Skup{tine akcionara Tvornice namje{taja AD "Razvitak" Doboj, Upravni odbor preduze}a

SAZIVA Desetu Skup{tinu akcionara AD "Razvitak" Doboj, za dan 12.9.2009. godine (subota) sa po~etkom u 10 sati u prostorijama dru{tva, u ulici Nikole Tesle br. 80 Doboj. Za Skup{tinu se predla`e sqede}i dnevni red: 1. Razmatrawe i usvajawe zapisnika sa devete Skup{tine akcionara AD "Razvitak" Doboj 2. Dono{ewe odluke o daqem statusu preduze}a AD "Razvitak" Doboj 3. Dono{ewe odluke o prodaji dijela imovine: upravne zgrade, nadstre{nice, restorana i stare tapetarije. 4. Teku}a pitawa

ZDRAVKA KR[I]A

ZDRAVKA KR[I]A

@ivot je trenutak, a sje}awe vje~no. Dragi tata po~ivaj u miru. Tvoj sin Du{ko 000018 A-2 M

Vje~no }emo se sje}ati tvoje plemenite du{e Tvoji unuci Aleksandar i Zdravko 000018 A-2 M

S ponosom }u se sje}ati tvoje dobrote. Tvoja snaha Rankica 000018 A-2 M

Dana 22. avgusta navr{ava se pet godina od smrti na{eg dragog zeta

23. avgusta 2009. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{e drage majke

Tu`no sje}awe na sestru

MILO[A ADAMOVI]A MILENE (ro|. Te{anovi}) KEWI]

MILENU (ro|. Te{anovi}) KEWI]

Sinovi \or|e i Milan i k}erka Mara sa porodicama 11/06 A-2 E

Brat Pero sa porodicom

Tu`no sje}awe na voqenu sestru

Tu`no sje}awe na voqenu sestru

10/06 A-2 E

Mnogo nam nedostaje{. Punica Nada i punac Vitomir Osti} 000017 A-2 M Tu`no sje}awe na voqenu sestru

MILICU VULIN MILICU VULIN Draga moja sestro, sretni smo i ponosni {to smo te imali, sje}awa na tebe nikada ne blijede. Tvoja sestra Qubica [ipka, svak Milenko i sestri~ine Dragana i Biqana 000020 A-3 M Tu`no sje}awe na voqenu sestru

MILICU VULIN Draga moja sestro, uvijek si znala koliko smo te voqeli, a nikad ne}e{ znati koliko nam nedostaje{. Tvoja sestra Mira Pori} sa porodicom 000021 A-3 M

MILICU VULIN Draga sestro, vrijeme prolazi, qubav i sje}awe na tebe ostaje, zaborav ne postoji. Tvoj Rade Paji} 000021 A-3 M Tu`no sje}awe na voqenu k}erku

MILICU VULIN S ponosom te spomiwemo, s qubavqu ~uvamo u srcima. Zauvijek o`alo{}eni: majka Sava i otac Marko Paji} 000021 A-3 M

Drago sejo, na{a te qubav nije sa~uvala, na{e te suze ne}e vratiti, mnogo je lijepih uspomena da te vje~no pamtimo. Daj nam snage da bez tebe `ivimo. Tvoj brat Mirko Paji}, snaha Biqana, brati}i Bojan i Marko 000021 A-4 M Draga sestro

MILICA VULIN Bol nije u rije~ima i suzama ve} u srcima u kojima }e{ ostati vje~no voqena i nezaboravqena. Tvoja sestra Dragica, svak Dragan, sestri} @eqko i sestri~ina Milica 000019 A-3 M

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 35 Dana 23.8.2009. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti na{eg dragog supruga, oca i djeda

Dana 25.8.2009. navr{ava se godina dana od smrti na{e drage

BOGDANA SAVI]A

RU@E BOJI] U subotu 22.8.2009. u 10 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu u La|evcima, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: k}erke Milisava, Stanka, Mara, Boja, Dobrina i Brana sa porodicama, pastorak Bogdo sa porodicom i ostala rodbina 000003 A-8 M Dana 25.8.2009. navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{e drage

MILICE VULIN U nedjequ 23.8.2009. godine u 10 ~asova posjeti}emo wen grob u Vulinima, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. O`alo{}eni: suprug Vaskrsija, k}erke Slobodanka i Jovanka, sin Savo, unuke Jelena i Maja, unuk Nikola, zet Dragan, svekrva Stanija i ostala mnogobrojna rodbina. 000002 A-8 M Dana 23.8.2009. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od kako vi{e nije sa nama na{a draga majka i supruga

SWE@ANA - CECA LALOVI] Toga dana u 10.30 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu i prijateqe da nam se pridru`e. Weni najmiliji: suprug Davor i sin Ivan 000016 A-8 G

LUKA

VIDA

22.8.1994-22.8.2009.

19.1.2008-22.8.2009.

]U]ILO

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 21.8.2009. godine preminuo na{ dragi

Proteklo vreme nije merilo bola, ve} gubitak qubavi, ne`nosti, plemenitosti i toplog roditeqskog zagrqaja. Po~ivajte u miru. Zahvalne k}erke: Milena, Vasiqka, Zorka i Stanka sa porodicama 000005 A-9 M Dana 22.8.2009. navr{ava se 40 dana od smrti na{eg dragog brata

JOVANA KUTI]A Tog dana u 10 ~asova posjeti}emo wegov grobqe na ^e ni }a grobqu, polo`iti cvije}e, zapaliti svije}e i sjetiti se wegovog nezaboravnog lika. Brat Milan sa porodicom

Dana 23.8.2009. navr{ava se pet godina od smrti mog jedinog brata

od sina Damira, snahe Jasne i unuka Alena. 000004 A-1 G

od k}erke Sande i unuka Harija.

Tu`no sje}awe na dragog ujaka

^etrdesetodnevni pomen

Tu`no sje}awe na dragog

Posqedwi pozdrav dragom suprugu

RANKA TRAMO[QANA

MILEVA BATINICA

NE\EQKA VUKOVI]A

Uvijek }emo te ~uvati od zaborava. Tvoje Mirjana i Jelena

Bra}a Zdravko i Milorad, sestre Nevenka, Sava i Desa sa porodicama

Sestra Jovanka i zet Petar sa porodicom 000009 A-1 M

000007 A-2 M

000005 A-2 M

Tu`no sje}awe na dragog supruga

Tu`no sje}awe na dragog strica

000013 A-4 M

NE\EQKA VUKOVI]A Sinovac Boro

Tu`no sje}awe na strica

000009 A-1 M

Po~ivaj u miru, u na{im srcima `ivje}e{ vje~no. Volimo te Ro|o i ja 000012 A-3 M

LUKU ^EKI]A

Tu`no sje}awe na dragog brata i strica

LUKU ^EKI]A Brat Radomir, snaha Mira i sinovac Neboj{a 000006 A-2 M

ALIJI od supruge Adele. 000004 A-1 G

Tu`no sje}awe na ro|aka

Posqedwi pozdrav dragom bratu

NEDEQKA VUKOVI]A

QUBI[I SAVI^I]U

Ro|ak Krstan sa porodicom 000004 A-1 M

od brata Pane Lekani}a sa porodicom. 000013 A-1 M

Tu`no sje}awe na dragog strica

Posqedwi pozdrav dragom stricu

Brat Milojko sa porodicom 000009 A-1 M

NE\EQKA VUKOVI]A Sinovac Jelenko 000009 A-1 M Tu`no sje}awe na jedinog sina

Tu`no sje}awe na jedinog brata

BORISLAVA KUKOQA

RADENKO (@ivota) MARKOVI] Sahrana }e se obaviti 22.8.2009. u Vaqevu. Kumovi Mi{i}, Tomislav, Pava, Sa{a, Vawa, Marko, Sawa, Sa{a i Monika 000008 A-3 M

NE\EQKA VUKOVI]A

Nevena, Zoran, Pe|a i Bojana 000006 A-1 M

000004 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog brata

RAJKA PREDI]A

15.8.1937-20.8.2009.

Posqedwi pozdrav dragom ocu

ALIJI

000009 A-1 M

MILKU

Posqedwi pozdrav dragom ocu

ALIJI

Supruga Zora

Dana 20.8.2009. preminuo je na{ kum

Sahrana }e se obaviti u subotu 22.8.2009. godine u 13 ~asova na Novom grobqu. O`alo{}ena porodica: supruga Adela, sin Damir, k}erka Sanda, te ostala rodbina i prijateqi 000004 A-6 G

Tuga je prevelika, rana na srcu do `i vo tna, a sje }awe na te be brate vje~no. Tvoja jedina sestra Slavica, zet Nenad i sestri~ine Mirjana i Jelena 000007 A-4 M

NE\EQKA VUKOVI]A

Sje}awe na voqenu rodicu

ALIJA [KUQ

RANKA TRAMO[QANA

Dana 23.8.2009. navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{eg dragog oca, djeda i pradjeda

Tog dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Rebrova~kom grobqu. Zauvijek si u na{im srcima i mislima. S tugom i po{tovawem, Tvoja porodica 000010 A-8 M

S po{tovawem te pomiwemo, s qubavqu nosimo u srcima, a s velikom tugom `ivimo bez tebe. Tvoji: supruga Slavica, sin Dra`en, k}erka Biqana, unuke Tamara, Milana, Darija i An|ela, zet Miodrag i snaha Boba 000002 A-6 G

BORISLAVA Sestra Borislavka, zet Momir, sestri}i Zlatan i Jelena 000001 A-2 M

24.8.1993-24.8.2009. U nedjequ, 23. avgusta 2009. u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na mjesnom grobqu u Papa`anima. Vje~no o`alo{}eni: majka Kosa i otac Milovan 000001 A-3 M

QUBI[I SAVI^I]U od Bobane, Vawe i Alena. 000013 A-1 M ^etrdesetodnevni pomen na na{eg dragog

STEVANA (Gli{e) STANIVUKA Obavje{tavamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da }emo u subotu, 22.8.2009. u 11 ~a so va posjetiti wegovu vje~nu ku}u na grobqu selo Prijani-Glamo~. O`alo{}ena porodica 000016 A-3 M

36 22. i 23. avgust 2009. GLAS SRPSKE In memoriam

Dana 26.8.2009. navr{avaju se dvije tu`ne godine od iznenadne smrti na{eg dragog supruga i oca

Tu`no sje}awe na dragog zeta

ZORANA OSTI]A U nedjequ, 23.8.2009, posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu Sjenica, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Supruga Rada, k}erka Dejana i sin Dejan 000012 A-6 M

NIKOLA 28.8.1969 - 2009.

Sje}awe na voqenog sina i brata

i

LELA

i

24.8.2001 - 2009.

ZORANA Punica Du{anka 000012 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog

MARKO 29.10.1987 - 2009.

SRE]KO ]ULUM

ZOBENICA

23.8.2002 - 23.8.2009.

Porodica 000008 B-2 M Dana 22.8.2009. navr{ava se deset godina od smrti na{e drage

ZORANA

Po dobroti te pamtimo, s qubavqu spomiwemo, u srcima zauvijek ~uvamo. Tvoje mama Du{anka i sestra Milanka 000008 A-6 M

Slavko, Nada, Slavi{a i Slaven 000012 A-1 M

Dana 23.8.2009. godine navr{ava se pet tu`nih godina od kada nije sa nama

Tu`no sje}awe na sina

RANKO TRAMO[QAN Zauvijek }e{ biti u na{im srcima. Tvoji voqeni: supruga Perka, k}erke Sanela i @eqka, zetovi Vladan i Zlatko, unuke Vladana, Vedrana i Tamara 000001 A-6 G

MILIJE GAJI]

Dana 22.8.2009. navr{ava se sedam tu`nih dana od smrti na{e drage

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na porodi~nom grobqu u Kolima, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}ena porodica

BO[KA [OBOTA Toga dana u 10 sati posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Novom grobqu, zapaliti svije}e i polo`iti cvije}e. Pozivamo rodbinu i prijateqe da nam se pridru`e. Wegovi najmiliji supruga Persa, sinovi Goran, Zoran i Predrag 000013 B-2 G

Otac Uro{ i majka Dragica 000004 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog zeta i tetka

ZORKE (ro|. Pavi~ar) VU^ENOVI]

000021 B-2 M Dana 24.8.2009. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{eg dragog

MILO[A ADAMOVI]A

Suprug David, sin An|elko, k}erke Radmila, Rosa, snaha Radmila, zetovi Slobodan i Vladimir i unu~ad 000011 A-6 M

MILO[A ADAMOVI]A Rada, Dejan i Dejana 000012 A-1 M

Tu`no sje}awe na voqenog supruga i oca

Tu`no sje}awe na voqenog brata i ujku

Tu`no sje}awe na priku

MILO[A ADAMOVI]A

ZORANA OSTI]A

ZORANA OSTI]A

22.8.2004 - 22.8.2009.

26.8.2007 - 26.8.2009.

26.8.2007 - 26.8.2009.

Tvoje supruga Vesna, k}erke Danijela i Tatjana 000004 A-2 G

Tvoje sestra Vesna i sestri~ine Danijela i Tatjana 000004 A-2 G

Tu`no sje}awe na brata, djevera i strica

Dana 26. avgusta 2009. navr{avaju se dvije godine od smrti na{eg dragog sina

Porodica Adamovi} 000004 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog strica

Dana 31.8.2009. navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog

MILO[A ADAMOVI]A Goran, Goranka, Milana i Jelena 000004 A-2 G

ZORANA OSTI]A

ZORANA OSTI]A

Dragi sine, veliko je tvoje mjesto u na{im srcima Majka Nada i otac Vitomir

Veliki qudi kratko `ive, ali se nikad ne zaboravqaju. Tvoj sinovac Darko i Biqana

000017 A-2 M

000017 A-2 M

Tu`no sje}awe na dragog

Tu`no sje}awe na dragog

Tu`no sje}awe na dragog brata

DARKA STIJAKOVI]A

DARKA STIJAKOVI]A

ZORANA OSTI]A

Porodica Jakovqevi} 000003 A-1 M

Tetka Qubinka sa porodicom 000004 A-1 M

DARKA STIJAKOVI]A U subotu, 22.8.2009, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu Mali Prwavor, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, kom{ije i prijateqe da nam se pridru`e. Vrijeme ti ne mo`e ni{ta, a ni ova bolna godina, jer svako novo svitawe i molitve na{e zauvijek nose tvoje ime. Na{e si nadahnu}e i najdra`a uspomena na sretno ju~e. Sestra Bo`ana, zet Stevo, sestri}i Milenko i Dejan 000002 B-2 M

Brat Nedeqko i snaha Bo`ana 000017 A-1 M

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 37 Posqedwi pozdrav prijatequ

Tu`no sje}awe na dragu majku

Tu`no sje}awe na dragog oca

MILICU ZRNI] ALI

27.7.1975 - 27.7.2009.

SLAVKA ZRNI]A

Za hval na dje ca, sin Ne nad i k}erka Beba sa porodicama

24.8.2007 - 24.8.2009.

od kolega sa Lau{a. 000007 A-1 G Posqedwi pozdrav prijatequ 000005 A-2 G

Za hval na dje ca, sin Ne nad i k}erka Beba sa porodicama 000005 A-2 G

Dana 25.8.2009. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{e drage

Tu`no sje}awe na dragu tetu

STOJANKE [TEKOVI]

STOJANKU

ALI od porodice Oqa~a Nine, Ivana i Mire. 000007 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom stricu

U subotu 22.8.2009. godine u 10 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u. O`alo{}ena k}erka Branka 000005 A-3 G Tu`no sje}awe na dragog

Dragan, Vi{wa i Danilo

000005 A-3 G Dana 22.8.2009. navr{ava se 40 dana od smrti na{eg dragog

ALI od sinovca Almira. 000007 A-1 G Tu`no sje}awe na dragu sestru i tetku

VLADIMIRA ^E[QEVI]A od radnica Fast-fud 5+ (jedinica)

JELISAVKU PAJI] Brat Dragan, brati}ka Nedeqka sa porodicom 000006 A-1 G

000001 A-3 G

MILO[A MRDI]A Vrijeme prolazi, qubav i sje}awe na tebe ostaje, zaborav ne postoji, uvijek sa nama, dragi na{ Milo{e. Porodica [iqegovi} A-3 15/06 E

Dana 22.8.2009. navr{ava se tu`na godina dana od prerane smrti supruga i oca

Tu`no sje}awe na dragog brata

MIROSLAVA GRGI]A Tog dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Novom grobqu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: supruga Stana, sin Zoran i k}erka Tatjana 000001 A-6 G

ZLATKA MI[I]A

Dana 22.8.2009. godine navr{ava se godina dana od smrti na{eg dragog

Brat Milenko, snaha Zlata, sinovac Dejan i sinovka Dejana 0000003 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog sina

ESADA RAMI]A ZLATKA MI[I]A

Toga dana posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u. O`alo{}eni: supruga Branka, sin Dalibor i k}erka Dijana sa porodicom

Majka Nevenka 000003 A-1 G

000009 A-4 G

38 22. i 23. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE

Oglasi KU]E PRODAJA Prodajem ku}u 8h7, useqiva na tri eta`e (P+S+P) sa gra|evinskom dozvolom iza {kole u Prije~anima, tel. 065/351-000 i 051/428-008. Prodajem ku}u u Sremskoj Mitrovici ili mijewam za stan u Bawoj Luci uz moju doplatu. Cijena 20.000,00 evra, tel. 00381/63/7025878 i 065/997834. Prodajem ku}u sa vo}wakom u blizini centra grada, Visoko, tel. 38765/911-318, 051/462-822. Prodajem ku}u u Trnu, Viktora Novaka 24, 10h9, sa placem 570 m2. Cijena 180.000 KM, tel. 38765/531-960. Prodajem ku}u na autoputu izme|u “Ideal pumpe” i “Termo klime”, tel. 38765/531-923. Hitno i povoqno prodajem ku}u sa poslovnim prostorom. Star~evica, ravni dio. Papiri uredni, tel. 38765/202-367. Prodajem ku}u spratnicu, prizemqe + sprat + potkrovqe, tri stana + gara`a, na 300 m2 zemqi{ta, ul. Ranka [ipke, Paprikovac, tel. 063/904-603. Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e, centralno grijawe, na placu od 500 m2, cijena 120.000 KM, tel. 065/671-420. Hitno i povoqno prodajem ku}u u Bawoj Luci, tel. 065/671-420. Prodajem ku}u sa podrumom i useqivom dvori{nom zgradom na placu od 1.200 m2, ul. Srpskih rudara 27, Lau{, cijena 120.000 KM, tel. 065/935191. Prodajem u Lijevoj Novoseliji uz glavni put spratnicu 10 h 10 u prizemqu, poslovni prostor i jednosoban stan na placu 1.000 m2, cijena 120.000 KM, tel. 065/671-420. Prodajem stariju ku}icu na 1.400 m2 placa, Sara~ica, 435 uz glavni put, cijena 50.000 evra, tel. 065/935-191. Prodajem kod Zavoda distrofi~ara na Paprikovcu ku}u (P + 1 + M) sa gara`om i grijawem u odli~nom stawu na placu 330 m2, cijena 330.000 KM, fiksno, tel. 066/165-323. Prodajem ku}u 120 m2 u ulici Gavrila Principa sa oku}nicom od 500 m2 povoqno uz cestu, tel. 065/636545, 065/939-969. Prodajem useqivu ku}u u Trnu kod Pe{tana na placu od 600 m2, tel. 065/560-386. Prodajem ku}u, 50 m2 stambenog prostora, sanirana sa dvori{tem 120 m2, u ulici Gavrila Principa, hitno, tel. 065/636-545, 065/939-969. Povoqno prodajem ku}u u Du{anovu kod Nove Topole, tel. 065/585-908. Prodajem povoqno ku}u i 15 dunuma zemqe u Seferovcima kod crkve, tel. 051/487-356. Prodajem ku}u 10h10, prva plo~a, sa 3.000 m2 zemqi{ta, voda, struja, put, u ul. 1300 kaplara br. 65, tel. 061/241527. Monta`na ku}a na va{em temequ od 250 KM/m2, tel. 065/520-626. Prodajem monta`ne ku}e, Beri}, od 250 do 500 KM/m2, tel. 065/520-626. Prodajem ku}u i plac na Adi - 615 m2, tel. 065/530-578; 065/971-583. Prodajem ku}u i 15 dunuma zemqe u Seferovcima kod crkve, tel. 051/487356. Prodaje se ku}a u Du{anovu kod Nove Topole, tel. 065/585-908. Prodajem u Kuqanima vi{e parcela i ku}u, sve ukwi`eno, 1/1, struja, voda, asfalt, regulacioni plan, tel. 065/351-431. Prodajem ku}u na sprat sa poslovnim prostorom i gra|evinskom dozvolom, Bawa Luka, tel. 051/380-798. Prodajem ku}u u Tuzli, strogi centar, korzo 65 h 65 + 150 m2, novoure|eno, useqivo ili mijewam za Bawu Luku, tel. 061/733-760.

Prodajem ku}u 3 eta`e ul. Ranka [ipke, 1/1, tel. 065/913-110. Prodajem na kredit bez kamata ili mijewam u Zalu`anima, prije pruge ku}u sa poslovnim prostorom i stanom, plac 639 m2 -135.000 KM, tel. 051/310-017. Prodajem imawe ku}a sa prate}im objektima, 25 dunuma oku}nice, Gradi{ka - Drageqi, tel. 065/569294. Prodajem na Star~evici (eta`ne ku}e - trosoban stan 87 m2 plus ostava) 320 m2, 115.000 KM, mogu}nost kreditirawe bez kamata, tel. 051/310017. Prodajem povoqno ku}u u Drvaru, ulica Marije Bursa} 28, tel. 065/514919. Prodajem ku}u 1/1 9h10 nedovr{ena, UT uslovi, gra|evinska sa oku}nicom 500 m2, ul. Stevana Bulaji}a bb, Bawa Luka, zelene zgrade, tel. 051/216-931; 066/449-749. Prodajem ku}u u Slatini ili mijewam za stanu B. Luci, tel. 051/488811; 065/305-892. ZAMJENA Mijewam ili prodajem useqivu ku}u na placu od 330 m2 kod “Kosmosa” za stan u Bawoj Luci, papiri uredni, tel. 065/528-247. Mijewam ku}u u izgradwi, 10h9, vlasni{tvo, gra|evinska, 3 eta`e, pokrivena, dio unutra{wih radova, oku}nice 500 m2 u Bawoj Luci, ul. Stevana Bulaji}a, za mawi odgovaraju}i stan u centru ili blizu centra, tel. 051/216-931; 066/449-749. Mijewam ku}u u Tuzli za Bawu Luku, tel. 065/520-202. IZDAVAWE Izdajem nenamje{tenu ku}u sa velikim dovi{tem kod parka “Mladen Stojanovi}“ u Bawoj Luci, tel. 066/ 333-610. Izdajem namje{tenu ku}u sa dvori{tem i garsoweru sa posebnim ulazom u Novoj varo{i, tel. 065/176140; 351-548. Besplatno izdajem namje{tenu ku}u u Motikama uz malu pomo} u doma}instvu, odr`avawe, tel. 065/ 644-500. Izdajem ku}u polunamje{tenu, Jovana Du~i}a na du`i period, tel. 065/636-545. Izdajem prvi sprat ku}e sa dvori{tem, trosoban stan, komforan, namje{ten, kupatilo, kuhiwa, Jovice Savinovi}a 153 A, tel. 065/191-162; 051/354-408; 000007 M. POTRA@WA Bra~ni par sa dvoje djece tra`i ku}u ili stan uz naknadu, tel. 065 /626-474.

STANOVI PRODAJA Prodajem dvosoban stan, novogradwa, 48 m2, prvi sprat, ul. Isidore Sekuli} 13, Hiseta, cijena 100.000 KM, tel. 065/614-854. Prodajem dvosoban stan, renoviran, 49 m2, prvi sprat, ul. P. A. ^arnojevi}a 9, Obili}evo, cijena 100.000 KM, tel. 065/614-854. Prodajem stan, 64 m2, drugi sprat, ul. Krfska 114, Obili}evo, tel. 065/620-322. Prodajem stan 62 m2 ul. Sime Matavuqa 2, tel. 065/656-571. Prodajem stan na Star~evici, eta`a ku}e, 87 m2, v. p., ostava, 30 m2 115.000 KM, tel. 38766/280-130, 051/ 310-017. Prodajem stan na Star~evici, eta`a ku}e, 87 m2, v. p., ostava 30 m2 115.000 KM, tel. 38766/280-130, 051/310-017. Prodajem iznad Gimnazije na Pobr|u nov stan, 55 m2 sa parking mjestom - 115.000 KM mogu}nost

kreditirawa bez kamata, tel. 38766/280-130, 051/310-994. Prodajem hitno nov izuzetan trosoban stan u Kozarskoj ulici, tel. 38765/822-083. Hitno prodajem trosoban stan, 73 m2, tre}i sprat, novogradwa, ul. N. Cerovica 9 (Borik), cijena po dogovoru, tel. 38765/967-051, 065/921-333. Prodajem stan, 42 m2, prvi sprat, novija gradwa, Rosuqe, Bawa Luka, tel. 38765/572-829. Prodajem nov stan, 37 m2, kod {kole na Petri}evcu, tel. 38765/579-277. Prodajem dvosoban stan, 62 m2, drugi sprat, ostava, Krfska ulica, tel. 38765/208-318. Prodajem stanove u ^elincu od 29 m2 do 65m2, nova gradwa, telefon, tel. 38765/332-828, 051/551-332. Prodajem stan 73 m2 u ul. \ure \akovica, {esti sprat ili mijewam za mawi do 40 m2, tel. 38765/918-240, 065/808-094. Prodajem dvosoban stan 40 m2, drugi sprat, lift i garsoweru 28 m2 na istom spratu, zgrada u izgradwi, Bawa Luka, Borik, Kne`opoqska ulica, tel. 38765/518-567. Prodajem trosoban stan 89 m2, ~etvrti sprat, lift, ura|en, saniran, odmah useqiv, vojne zgrade, centar, tel. 065/511-121. Prodajem jednosoban stan 37 m2 u Boriku, @ivojina Mi{i}a, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dvosoban stan na Star~evici 55 m2, tre}i sprat, ulica Kosovke djevojke, hitno, tel. 065/636545; 065/939-969. Prodaja stanova na vi{e lokacija: Centar 127 m2 plus gara`no mjesto, Lau{ 60 m2, Lazarevo 57 m2 plus gara`no mjesto, odmah useqivo, tel. 065/518-098; 066/891-976; 000001 M. Prodajem jednosobne stanove 47 m2 VP i 48 m2, prvi sprat, novogradwa, useqiv, naseqe `ute zgrade, tel. 065/511-121. Prodajem stan, 64 m2, drugi sprat, ul. Krfska 114, Obili}evo, tel. 065/620-322. Prodajem svih veli~ina gotove stanove i stanove u izgradwi na vi{e lokacija, tel. 066/165-323. Prodajem stan u centru grada, 69 m2, dva balkona, tre}i sprat, ul. Marije Bursa}, cijena 3.000 KM/m2, tel. 065/935-191. Prodajem trosoban stan 87 m2, 2 sprat, u nasequ Sunce, ul. Majke Jevrosime, tel. 065/371-611. Prodajem stan 69 m2 novogradwa, zgrada se nalazi preko puta Unikredit banke, useqiv u novembru, informacije na, tel. 065/140-033 000049 G. Prodajem jednosoban stan, 48 m2, peti sprat, novogradwa, useqiv u decembru 2009. godine, naseqe `ute zgrade, Petri}evac, tel. 065/511-121. Prodajem na Rebrovcu jednosoban stan 41 m2, prvi sprat u izgradwi useqiv u septembru ove godine, tel. 065/371-611. Prodajem sre|en, trosoban komforan stan 79 m2 u Novoj varo{i, Masa rikova ulica, prvi sprat, hitno i povoqno, tel. 065636545; 065939969. Prodajem u Obili}evu u ul. Gavrila Principa jednosoban stan 31 m2, prizemqe, tel. 065/516-927. Prodajem na Star~evici kod restorana "Ogwi{te" trosoban stan 73 m2, prvi sprat, totalno renoviran, tel. 066/165-323. Prodajem dvosoban stan 55 m2, I sprat, naseqe Vrbas u Bugojnu, tel. 00 381-216332-816. Prodajem na Bulevaru trosoban stan 75 m2, drugi sprat, tel. 066/165323.

Prodajem jednosoban stan 40 m2, ~etvrti sprat, centar, ul. V. Mom~ila, tel. 065/511-121. Prodajem dvosoban stan, renoviran, 49 m2, I sprat, ul. P. A. ^arnojevi}a 9, Obili}evo, cijena 100 000 KM, tel. 065/614-854. Prodajem ili mijewam jednoiposoban stan 49 m2 na Star~evici, ul. Ogwena Price, ~etvrti sprat, tel. 061/197-476, 037/685-376 000017 M. Prodajem dvosoban stan, novogradwa, 48 m2, I sprat, ul. Isidore Sekuli} 13, Hiseta, cijena 100.000 KM, tel. 065/614-854. Prodajem dvosoban stan 58 m2 u Boriku, @ivojina Mi{i}a, tel. 065/636-545. Prodajem stan 105 m2, u Gunduli}evoj ulici, halogena svjetla, klimatizovano, ameri~ki plakar 5 m, cijena 2000 KM/m2, tel. 065/636-545. Tra`im dvosoban sran do 200 KM, hitno!, tel. 065/684-340. Prodajem na Pobr|u iznad Gimnazije stan, nov, 55 m2, vlastito parking mjesto 110.000 KM (mogu}nost kreditirawa bez kamata), tel. 051/310-994. Prodajem dvosoban stan 54 m2, ~etvrti sprat u nasequ “Petra Preradovi}a”, zvati od 11 ~asova, tel. 065/578-611. Prodajem renoviran ~etvorosoban stan 83 m2, tre}i sprat, na po~etku Star~evice (kod brvnare “Aleksandrija”), tel. 065/371-611. KUPOVINA Hitno kupujem mawi, o~uvan, dvosoban stan u Obili}evu bez posrednika, isplata odmah, tel. 38766/213-232. ZAMJENA Mijewam stan 82 m2 u centru grada za mawi do 50 m2, tel. 065/986-453. IZDAVAWE Izdajem dvoiposoban namje{ten stan sa centralnim grijawem i gara`om, tel. 38766/470-570, 066/661213. U centru Bawe Luke izdajem trosoban namje{ten stan, 400 KM, tel. 061/789-873. Izdajem jednoiposoban namje{ten stan na Petri}evcu kod `utih zgrada, tel. 38765/609-409, 065/262-023. Izdajem ve}i stan kod bolnice, Paprikovac, tel. 051/212-094. Izdajem jednosoban namje{ten stan - privatna ku}a u centru, Jevrejska 105, tel. 065/758-849. Izdajem komplet namje{ten dvosoban stanu blizini PMF-a Nova varo{, tel. 065/629-100. Izdajem u Boriku jednosoban namje{ten stan, tel. 066/165-323. Izdajem stan u Obili}evu studentima ili mladom bra~nom paru, tel. 065/697-062. Izdajem namje{ten stan u strogom centru kod Filozofskog fakulteta na du`i period, tel. 065/636-545. Izdajem dvosoban namje{ten stan u centru Bawe Luke iza Filozofskog fakulteta iskqu~ivo djevojkama (cijena 500 plus re`ije), tel. 065/578117. Izdajem apartmane uz more adresa Srima III/43 a22211 Vodice-Hrvatska, tel. 00385(0) 22 441-230. Izdajem namje{tenu garsoweru u blizini PM fakulteta i zgrade Vlade, pogodna za 2 studenta, tel. 065/322-725. Izdajem dvosoban stan u Boriku dvojici studenta, 300 KM plus re`ije, tel. 065/ 171-545. Izdajem jednosoban stan ul. Bo`idara Ayije br 12, tel. 281-491. Izdajem dvosoban namje{ten stan sa ili bez gara`e, Uro{a Nejakog

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

br. 17, Ko~i}ev vijenac, preko puta centra “Za{titi me”, zvati od ponedjeqka do petka od 9 do 16 ~asova, tel. 065/068-320; 051/348-100. Izdajem namje{tenu garsoweru pogodnu za dva studenta, ul. Petra Ko~i}a 87, preko puta PM fakulteta i zgrade Vlade, tel. 065/322-725. Izdajem namje{ten stan u Trnu kod {kole, mo`ete nazvati i pogledati, tel. 051/585-578; 066/157-733. Izdajem dva dvosobna stana i ~etiri gara`e, sve namje{teno, Mejdan, tel. 065/520-202. Izdajem stan, garsoweru i sobe namje{tene sa grijawem, tel. 065/636051/212-691. Izdajem stan na Pobr|u, tel. 065/836-036. POTRA@WA Bra~ni par sa bebom tra`i nenamje{ten, dvosoban stan iskqu~ivo u zgradi, naseqa Nova varo{ ili Rosuqe. Zvati od 9 do 14 ~asova, tel. 065 / 624-537.

POSLOVNI PROSTORI PRODAJA Prodajem povoqno poslovne prostore 18, 30, 43, 44, 68,1 68, 216, 360, 700, 1.260 i 1.460 m2, tel. 065/549-687. Prodajem pored autoputa poslovni prostor, 1.000 m2, na placu od oko 6.000 m2, sa upotrebnom dozvolom, ozbiqni kupci }e dobiti dodatne informacije usmeno, tel. 065/371611. Izdajem stan garsowera i sobe namje{teno ima centralno grijawe, tel. 065/636-195; 051/212-691. Prodajem u Rosuqama sre|en kafi}, sa inventarom, 52 m2, cijena 6.000 KM/m2, tel. 065/516-927. Prodajem poslovne prostore od 30 m2, 80 m2, 150 m2 i 200 m2, odmah useqive, u prizemqu stambenih zgrada, tel. 065/371-611. Prodajem hale kod “Incela” i u Trnu, cijena povoqna, tel. 065/631613. Povoqno izdajem 100 m2 prostra za skladi{te, Moslova~ka 12, B.L., tel. 051/308-084: 066/642-376. IZDAVAWE Izdajem poslovni prostor u Bawoj Luci, preko puta Hitne pomo}i, namje{ten, pogodan za kancelarije,30 m2, tel. 38766/400-207. Izdajem ili prodajem dvije hale u Glamo~anima, asfaltiran parking, viqu{kar, upotrebna dozvola, ekstra lokacija, tel. 38765/514-070, 065/528882, 051/319-792. Izdajem kancelarijski prostor kod hotela “Firenca” 26 kvadrata, uredna dokumentacija, tel. 38766/803-414, 051/303-803. Izdajem hitno poslovni prostor u centru, tri kancelarije i sanitarni ~vor, tel. 38765/822-083. Izdajem poslovni prostor u Bawoj Luci, ul. Kraqa Petra Drugog Kara|or|evi}a br 34 A, novogradwa namjena-kancelarija, tel. 065845926. Izdajem povoqno nov poslovni prostor od 25 m2 kod O[ "Branko Radi~evi}" i zgrade MUP-a, tel. 065/764-628. Izdajem namje{tenu kancelariju, 20 m2, u centru, povoqno, tel. 065/631613. Izdajem poslovni prostor kod Rebrova~ke crkve, ul. Novaka Piva{evi}a, na du`i perid, tel. 065/636545; 065/939-969. Izdajem poslovni prostor uz ulicu, prva gradska zona Bawa Luka, tel. 065/510-156. Izdajem kancelarije u Novoj varo{i, 42 m2, tel. 065/767-153. Izdajem kancelarijski poslovni prostor u prizemqu zgrade povr{ine

OGLASI oko 60 m2, ure|en, namje{ten ul I. F. Juki}a, centar, tel. 063/904-603. Izdajem kancelariju, 20 m2, luksuzno opremqenu, u u`em centru grada, cijena 200 evra + re`ije, tel. 065/631613. Izdajem povoqno frizerski salon 20 m2, povoqno za sve namjene, Nova varo{, ul. Stevana Mokrawca 40, tel. 312-881. Izdajem 2 kancelarije povr{ine 45 m2, povoqno ul. Tina Ujevi}a 9 Bawa Luka, tel. 065/767-153. Izdajem kancelarijski prostor 27 m2 sa upotrebnom dozvolom, tel. 065/598-326. Izdajem vrlo povoqno novoizgra|eni vi{enamjenski prostor, 80 2 m u ul. Mla|e ]usi}a bb - Drakuli}, tel. 065/063-311. Izdajem kancelarijski prostor 145 m2, cijena 12 KM/,m2, strogi centar pored Boske 5 kancelarija (2 mokra ~vora, klima, alarm) ul. Jevrejska lamela II, III sprat, tel. 065/623-658. Izdajem kancelarijski prostor, 80 m2, prizemqe, kod Op{tine Bawa Luka, tel. 066/333-610. Izdajem luksuzno namje{tenu kancelariju na Star~evici, sa re`ijama 200 KM, tel. 065/512-035. Izdajem prostor 18 m2, ul. Aleja Svetog Save, tel. 051/216-201; 065/639-083. Izdajem kancelarijski poslovni prostor povr{ine oko 20 m2 u poslovnom centru Hani{te kod kafe bara "Eks", tel. 065/511-121. Izdajem poslovni prostor veli~ine 80 m2 sa upotrebnom dozvolom, kod glavnog ulaza u kasarnu Zalu`ani, cijena po dogovoru, tel. 065/051-157: 065/343-681. Izdajem poslovni prostor 22 m2 za sve namjene, jeftino 150 KM, Kara|or|eva 445, B. Luka, tel. 282-106; 065/635-449. Izdaje se proizvodna hala vi{enamjenska, 956 m2, kompletna infrastruktura i parking 1.737 m2, industirijska zona ^elinac, tel. 051/560-605; 065/675-670. Izdajem blizu centra poslovni prostor 40 m2, prednost specijalisti~ke ambulante, tel. 065/694-653. Izdajem vi{e kancelarija, tel. 065/631-613. Izdajem lokal 40 m2 i 36 m2, centar Pelagi}eva 4A, Bawa Luka, tel. 065/ 803-999. Izdajem kancelarijski prostor 55 m2 sa upotrebnom dozvolom u strogom centru B. Luke, ul. Jevrejska, tel. 065/902-567. Izdajem poslovni prostor od 55 m2 na drugom spratu u Gospodskoj ulici, tel. 065/812-572.

GARA@E PRODAJA Prodajem zidanu gara`u u centru, sa urednim papirima, ul. Bulevar cara Du{ana, Bawa Luka, tel. 066/ 122-087.

PLACEVI PRODAJA Prodajem tri placa u Prije~anima iza {kole, od 450 do 500 m2, tel. 065/351-000 i 051/428-008. Prodajem plac u Bawoj Luci, naseqe Lau{, cijena povoqna - 15.000 evra, tel. 38766/658-066. Prodajem plac u Lakta{ima u blizini bazena, dozvoqena gradwa, tel. 38765/493-216, 051/351-478. Prodajem plac na Pavlovcu (Lau{), 600 m2, mo`e i zamjena za automobil uz doplatu, tel. 066/742-581. Prodajem plac na Lau{u, cijena- 30.000 KM, tel. 38766/658066. Prodajem 1.650 m2 zemqe kod {kole u Motikama, pored potoka, cijena 30.000 KM, tel. 065/516-927. Prodajem zemqu i {umu u Han Kolima, uz put, povoqno, tel. 065/613113. Prodajem plac od 596 m2 u Tuzlanskoj ulici na Star~evici, UT uslovi, tel. 065/912-876. Prodajem zuzetnu gra|evinsku parcelu, povr{ine 1.150 m2, uz Babi}a ri-

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 39 jeku u [u{warima, 4 km od bawe Slatina, gradska voda, struja, ogra|eno, tel. 065/655-166. Prodajem plac u Bawoj Luci, tel. 065/671-420. Prodajem plac 1.000 m2 u Krminama pod borovima i plac 1.900 m2 u Velikom Bla{ku, hitno i povoqno, tel. 065/636-545: 065/939-969. Prodajem plac 400 m2 u Drakuli}u, 1km od spomenika, cijena 16.500 KM, sa dozvolom i komplet papirima, tel. 065/588-889. Prodajem plac u Motikama 1.160 m2, cjena 20 KM/m2, tel. 065/649-649. Prodajem zemqi{te u parcelama od 2.000 do 3.000 m2 uz potok asfalt, struja, voda, pogodno za vikend ku}e, tel. 065/511-121. Prodajem placeve za hale i stambeno-poslovne objekte, tel. 065/549687. Prodajem dunum zemqe, a mo`e i vi{e, na Star~evici, ul. Starog Vujadina, 2,5 km od kafea "Voks", tel. 065/666-197. Prodajem plac na moru 454 m2 Milna-Bra~, put, struja, voda, cijena povoqna, papiri uredni, tel. 051/482249; 066/286-594. Prodajem tri dunuma zemqe u Razboju kraj puta Topola - Srbac (povoqno za izgradwu mawih poslovnih objekata), tel. 051/370-931. Prodajem plac 656 m2 imaju svi uslovi za gradwu ku}e, lice placa do ulice, cijena po dogovoru nalazi se u ul. Bra}e Kukrika kod br. 21, tel. 051/215-483.

SOBE IZDAVAWE Izdajem studentkiwama sobu u centru grada, tel. 065/824-916. Izdajem sobu u dvoeta`nom stanu, bez gazda, \ure \akovi}a 14, cijena 150 KM, re`ije, tel. 38765/657-831. Izdajem dvokrevetnu sobu sa upotrebom kupatila i kuhiwe, kod Gimnazije, tel. 38766/290-292. Izdajem namje{tnu sobu u~eniku ili studentu, Borik, zgrada, prvi sprat, centralno grijawe, upotreba kupatila, tel. 051/306-620. Izdajem namje{tenu sobu sa centralnim grijawem upotreba kuhiwe i kupatila, tel. 051/437-040; 065/897013. Izdajem sobu jednoj djevojci sredwo{kolki ili studentkiwi, nepu{a~u upotreba kuhiwe i kupatila, Borik 1, tel. 306-467. Izdajem namje{tenu sobu studentkiwi, Borik preko puta Kampusa sa centralnim grijawem i upotrebom kuhiwe, tel. 051/350-299, 065/195-881. Izdajem sobu mu{karcima, kod Zelenog mosta, tel. 065/429-544. Izdajem dvokrevetnu sobu studentkiwama, kod Pravnog fakulteta, tel. 051/466-699; 065/609-244. Izdajem djevojci sobu u stambenoj zgradi u Boriku, tel. 065/434-348. Izdajem studentima dvokrevetnu sobu, centralno grijawe i upotreba kuhiwe, tel. 063/674-447.

VIKENDICE PRODAJA Prodajem vikend ku}u u Martincu kod Srpca i pet dunuma zemqe, cijena 11.000 evra, tel. 38765/650-266, 051/312-946. Hitno i povoqno prodajem vikendicu, tel. 065/671-420. Prodajem atraktivnu vikendicu na najqep{em djelu Slatine, voda, struja, asfalt, tel. 065/767-888. Prodajem vikendicu u Kobatovcima - Lakta{i, tel. 065/620-186. Prodajem brvnaru 4 h 3, na parceli 1.850 m2, pored vode u Slavi}koj, cijena 7.500 evra, tel. 065/631-613.

MOTORNA VOZILA

Prodajem "ford fijestu" u odli~nom stawu, tel. 065/353-418. Prodajem “alfa romeo”, 145, proizveden 1.4.1998. godine, tel. 065528-320. Prodajem “askonu” 1,6 automatik, 1983, registrovana, cijena 1.200 KM, tel. 051/551-783; 065/051-900. Prodajem ili mijewam “mercedes 190” dizel, 1986. g.p. za mawi autmobilo u superstawu, tel. 065/528-247. Prodajem ili mijewam automobil “punto”, dizel 2005 g.p., tel. 065/528247. Prodajem ili mjewam za jeftiniji automobil “mercedes A klase”, 1,7 dizel, 2001. g.p., tel. 065/528-247. Prodajem “audi 80 jaje”, matelik siva boja, u izuzetno dobrom stawu g.p. 1988, automatik, tel. 051/318-739, 065/966-808. "Mercedes" 124' 200 dizel, 87,g.p. stranac prodaje se u dijelovima, tel. 065/218-600. Prodajem “dajhajcun {erade” 1.300 kubika, g.p.1990, povoqno, tel. 051/217-507. Prodajem “pe`o 205, g. 1,1”, g.p. 86, registrovana do 12.2009, o~uvan, cijena po dogovoru, tel. 065/063-501. Prodajem “pasat” 2004. god., 1,9 TDI, ful oprema, 18.000 KM, tel. 065/406-983. Prodajem “keeway F-ACT SO”, trajno registrovan, u besprijekornom stawu, pre{ao 1.800 km, cijena 1.450 KM, tel. 065/833-659. Prodajem “reno 11”, gp. 1986, nije registrovan, cijena po dogovoru, tel. 065/725-305. Prodajem “reno 11”, registrovan do aprila 2010, 1.2 benzin, u dobrom stawu, tel. 066/878-551 i 065/719-878.

USLUGE OSTALO Dimwa~ar, ~istim dimwake i pe}i za centralna grijawa, povoqno, tel. 051/483-144 i 065/670-639. Pronala`ewe podzemnih voda, bu{ewe bunara, rad na podru~ju BL, PD, Dubice, Prwavora, Dervente, Gradi{ke, 20 godina iskustva, tel. 38765/952-183. Vr{im usluge sje~ewa, {temawa i bu{ewa u armiranom betonu, bez pra{ine i vibracija, Bawa Luka, tel. 38766/228-620. Prevoz kamionom, selidbe, sa radnicima ili po dogovoru, “furgon 3,5 t” sa rampom, tel. 065/198-933; 063/ 541-688. Ovla{teni prevodilac - sudski tuma~ za ruski i engleski jezik, prijem dokumenata od 8 do 20 ~asova, tel. 38766/497-868. Vr{imo usluge ko{ewa, {i{awa `ive ograde i ure|ewe vrta, tel. 065/636-623. Uspje{no rje{avam bra~noporodi~ne probleme ~lanstvom u Udru`ewu “Svitawe”, Bawa Luka, tel. 051/372-085. Sve vrste retrovizora za autobuse, komione i kombi vozila, yipove, te kriva i rezana ogledala sa ugradwom za putni~ka kola, farovi za “golf” i “mercedes”, tel. 065/538-048. Autoprevoznik obavqa usluge prevoza robe kombi vozilom, tel. 066/ 174-462.

RAZNA ROBA PRODAJA Prodajem ogrevna drva, tel. 065/209-268. Polovno, boce za varewe sa brenerim, dvije ve{ ma{ine hidrofor “kon~ar”, tel. 38765/918-485. Prodajem original uramqene Vilerove goblene, tel. 38765/176589, 051/219-835. Prodajem nove italijanske ma{ine za aluminijumsku bravariju, tel. 38765/911-768. Prodajem mlade ze~eve Vrbawa Bawa Luka, tel. 066/297-171. Prodaje se komplet oprema za konfekciju u ispravnom stawu u pogonu konfekcije u ^elincu, tel. 051/560-605; 065/675-670. Prodajem dje~ija duboka kolica, tel. 051/461-533. Prodajem stijenu za predsobqe u odli~nom stawu, te kuhiwu bijeli sudoper, radna plo~a + gorwi dupli dio vrlo jeftino, tel. 314661. Prodajem p~eliwa dru{tva, cijena po dogovoru, tel. 051/413-589.

KU]NI QUBIMCI PRODAJA Prodajem {tenad zlatnog retrivera, tel. 38765/537-336. Poklawam male {arene mace, tel. 065/566-996.

ZAPO[QAVAWE POTRA@WA Organizaciji "Dobri medo" potrebne odgovorne `enske osobe radi ~uvawa djece na du`i period u Bawoj Luci, tel. 065/412-112. Tra`im djevojku sa iskustvom za rad u cvje}ari, tel. 065/936-588. Tra`e se djevojke sa hrvatskim paso{em za rad u Tehas Holden klubu u [vajcarskoj, Zoran, tel. 065/588-027 000022 M. Potreban radnik za rad na autopraonici. Uslovi odli~ni, tel. 051/371-700; 065/885-944. Potreban radnik, gra|evinski limar, tel. 065/514-890. Potreban radnik na komercijalnim poslovima na programu konfekcije i metra`e za bawalu~ku regiju, tel. 033/456-381. Ozbiqna gospo|a, hr. paso{, tra`i bilo kakav posao, tel. 051/488-811; 065/305-892. Tra`im posao ~i{}ewa ku}a, stanova, stubi{ta i sli~no, tel. 066/207-688. Primam radnika u pekaru izrada lepiwa, tel. 065/605-831. Tra`im posao ~i{}ewa kancelarija, ku}a, stanova, kafi}a. U obzir dolaze ozbiqne ponude, tel. 065/207-581.

VKV zidar radi kvalitetno i odgovorno malterisawe, cijena ~etiri KM/m2, tel. 066/850-695. Moler najpovoqnije kre~i, gletuje, lakira stolariju i radijatore, tel. 066/616-060. Popravqam okvire nao~ara svih vrsta brzo i kvalitetno, Aleja Svetog Save br 16, tel. 051/318-227. VKV moler, brzo, kvalitetno i povoqno radim komplet moleraj, tel. 051/482-249; 066/286-594.

TURIZAM IZDAVAWE Izdajem pansion na bazi polupansiona, pla`a udaqena 30 m, sobe posjeduju klimu, TV i parking od 28.8, cijene povoqne, tel. 0038521679673; 0000001 G. Neum - povoqno izdajem apartmane smj{tene uz more, tel. 036/ 884-169, 063/327-098. Izdajem sobe i apartmane u Bijeloj iza hotela “Delfin”. Voda nonstop, parking, klima, tel. +382/88-683-379; +382/69-079-527. Izdajem apartmane u centru Neuma, tel. 063/715-509.

LI^NI KONTAKTI Tra`im djevojku za dopisivawe od 23 do 30 god, Trebiwe s okolinom. Iskren momak `eli dopisivawe s moralnom djevojkom. SMS, tel. 38766/873-904. Momak iz okoline Lakta{a 46 godina upoznao bi djevojku ili slobodnu `enu do 40 godina radi dru`ewa, a mogu} i brak, mo`e i SMS, tel. 38765/765-050. @elim da upoznam `ensku osobu do 40 godina radi veze, molim neozbiqne da se ne javqaju, tel. 38766/529-930. Mu{karac slobodan tra`i `ensku osobu do 40 god. za dopisivawe i upoznavawe, tel. 38766/200-805. Mu{karac tra`i ozbiqnu slobodnu `enu radi dru`ewa ili braka, do 50 godina, tel. 066/325-265.

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka Tekst:

PRODAJA Prodajem “mercedes 200 D 124”, gp. 1990. u dobrom stawu, tel. 38765902799. Prodajem motocikl "keeway outlook 125", proizveden 2008, crni metalik, registracija istekla 1.8.2009., tel. 065/635-030.

Usluge prawa i su{ewa svih vrsta tepiha po potrebi prevoz obezbije|en, tel. 051/371-700; 065/885-944. Iskusna bebisiterka ~uva klince vikendom ili nave~e, Mejdan, tel. 065/846-555.

Telefon:

40 22. i 23. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Moramo {to pre da dobijemo trenera, a ako mene pitate, Aco Petrovi} je idealno re{ewe.

Sport

Tadija Dragi}evi}, ko{arka{ Crvene zvezde

Svjetsko atletsko prvenstvo u Berlinu FOTO: ROJTERS

VK Partizan ja~a redove ^elnici Vaterpolo kluba Partizan ~ine sve da sa {to ja~im timom ponovo krenu u pohod na Ligu {ampiona. Tako je dogovoren nastavak saradwe sa Lukom Mitrovi}em, iz Segeda se vratio Milo{ Korolija, a iz Budvanske rivijere “zlatni delfin” Slavko Gak.

Italija boqa od Srbije Odbojka{ka reprezentacija Srbije pora`ena je od Italije sa 2:3 (25:22, 21:25, 21:25, 25:20, 12:15) na startu VII Memorijala “Hubert Vagner“ koji se igra u poqskom Lo|u. U drugom me~u “orlovi” }e u subotu od 15 ~asova igrati protiv “B“ selekcije doma}ina.

Rukometa{i Borca m:tela u subotu }e odigrati ~etvrti me~ u okviru priprema za novu sezonu. Poslije dvije pobjede nad Moslavinom i poraza od viso~ke Bosne, “crvenoplavi” }e od 18 ~asova u Zenici snage odmjeriti sa novim ~lanom Premijer lige, ^elikom. Trener Sarajeva Mehmed Jawo{ bi}e suspendovan zbog incidenta na utakmici wegovog kluba i Vele`a. U FS BiH ~ekaju dodatne izjave napadnutog fudbalera Mostaraca, poslije ~ega }e odlu~iti o visini kazne za stratega “bordo” tima.

Usein Bolt sa maskotom Berlinom

Poslije zlata i svjetskog rekorda na 100 metara, ~udesni Jamaj~anin slavio i na duplo du`oj dionici sa nevjerovatnih 19,19 sekundi BERLIN - Usein Bolt po ko zna koji put je protresao planetu. Poslije trijumfa i svjetskog rekorda na 100 metara, ~udesni Jamaj~anin je na SP u Berlinu slavio i na 200 metara, popraviv{i vlastiti najboqi rezultat svih vremena za 11 stotinki - 19,19. Ovaj rezultat jo{ vi{e dobija na zna~aju ako se zna da je Bolt imao vjetar u prsa, a i, kako sam ka`e, bio je umoran: - Dobro sam krenuo i mislim da sam sada svima

Foto dana

dokazao da Peking nije bio slu~ajnost. Uvijek dajem sve od sebe, tr~im najboqe {to mogu ~ak i kad nisam u vrhunskoj formi i kad se ne osje}am najboqe, kao ovaj put. Bio sam umoran kad sam tr~ao ovo finale. Da sam bio svje`, mogao sam i}i jo{ br`e.

DRAMATI^NA trka na 110 metara s preponama Na pitawe da li postoji ne{to {to ne mo`e da uradi ili ne{to {to bi `elio, Bolt je jasno odgovorio: - @elim priznawe engleske kraqice. Mislim da bih volio da imam po~asnu titulu, da me qudi zovu sir Usain Bolt. Olimpijska {ampionka

na 400 metara sa preponama Melani Voker sa Jamajke uspjela je da do|e i do zlatne medaqe na SP, Blanka Vla{i} je odbranila titulu u skoku u vis, dok je atleti~ar sa Barbadosa Rajan Bretvajt osvojio titulu u dramati~noj trci na 110 metara sa preponama, u kojoj je odlu~ivao foto-fini{. U desetoboju je trijumfovao Amerikanac Trej Hardi. Osvaja~i medaqa, `ene, 400 metara prepone: 1. Melani Voker (Jamajka), 2. La{inda Dimas (SAD), 3. Tobaga

Yosen Lukas (Trinidad i Tobago), skok u vis: 1. Blanka Vla{i} (Hrvatska), 2. Ana ^i~erova (Rusija), 3. Arijana Fridrih (Wema~ka), mu{karci, 200 metara: 1. Usein Bolt (Jamajka), 2. Alonso Edvard (Panama), 3. Volas Spirmon (SAD), 110 metara s preponama: 1. Rajan Bretvajt (Barbados), 2. Terens Tremel (SAD), Dejvid Pejn (SAD), desetoboj: 1. Trej Hardi (SAD), 2. Leonel Suarez (Kuba), 3. Aleksandr Pogorolov (Rusija).

BRZO HODAWE Nenad Filipovi} nije uspio da zavr{i trku na 50 kilometara brzog hodawa. Srpski atleti~ar je odustao poslije

30 kilometara, a slavio je Rus Sergej Kirdiapkin, ispred Tronda Nimarka iz Norve{ke i [panca Hezusa Garsije.

@ao mi je Dragutina Topi}a

Slobodan BRANKOVI], sekretar AS Srbije

Ruskoj teniserki Veri Zvonarjevoj te{ko je pao poraz od zemqakiwe Marije [arapove, na Roxers kupu u Torontu.

“Ove godine je bio na zavidnom nivou forme i mislim da ga je bol u le|ima spre~io da presko~i daleko boqu visinu u kvalifikacijama“

Biqana Topi} je pokazala kako se treba takmi~iti na Svetskom prvenstvu. Sa novim nacionalnim rekordom i ~etvrtim mestom bila je veoma blizu osvajawa prve medaqe za Srbiju na planetarnim smotrama. Na slede}im takmi~ewima, uz mnogo ve}u podr{ku Atletskog saveza Srbije, verujem da }e ona do}i i do medaqe. S druge strane, veoma mi je `ao zbog nastupa Dragutina Topi}a. Ove godine je bio na zavidnom nivou forme i mislim da ga je bol u le|ima spre~io da presko~i daleko boqu visinu u kvalifikacijama. Ve} se dokazao kao dobar trener i svi smo verovali da jo{ jednom mo`e da se doka`e i kao takmi~ar. Na`alost, povreda ga je spre~ila u tome. Asmir Kola{inac bio je na nivou svojih

ovogodi{wih rezultata i on je opravdao nastup u Berlinu. U budu}nosti od wega mo`emo o~ekivati visoke plasmane i borbu za medaqe na velikim takmi~ewima. Marina Mun}an i Goran Nava su formu tempirali za Univerzijadu, gde su opravdali o~ekivawa, pa u ovako jakoj konkurenciji nisu imali velike {anse da pro|u u drugi krug takmi~ewa. Mnogo vi{e se o~ekivalo od Dragane Toma{evi} i Predraga Filipovi}a. Toma{evi}eva je trebala u}i u finale, me|utim ona ponovo nije uspela i nadamo se da }e posle Pekinga i Berlina izvu}i pouke za idu}a takmi~ewa. Filipovi} je podbacio. Bio je daleko od svoje najboqe forme i na ovako velikom takmi~ewu nije imao {ta da tra`i sa rezultatom koji je postigao.

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 41

Na ulicama Valensije vozi se Velika nagrada Evrope

Poslije pauze od ~etiri nedjeqe, {ampionat “formule 1” ulazi u zavr{nu fazu, u kojoj nas o~ekuje mnogo uzbu|ewa

Jankovi}eva boqa od Kim Klajsters

Na redu Klejbanova TORONTO - Najboqa teniserka Srbije Jelena Jankovi} pobijedila je Belgijanku Kim Klajsters rezultatom 1:6, 6:3, 7:5 i tako se plasirala u ~etvrtfinale turnira u Torontu. Prvi set glatko je dobila Belgijanka, da bi se Jankovi}eva revan{irala u drugom. Kim Klajsters je stigla do prednosti od 5:3 u tre}oj dionici, ali je Jelena uspjela da “ve`e“ ~etiri gema i ostvari pobjedu. Peti nosilac na Royers kupu odigrala je dug me~ sa Belgijankom, koju do sada nijednom nije savladala, a ~etvrtfinal ni me~ u pe tak ka sno na ve ~e igra la je sa Rus kiwom Alisom Klejbanovom, koja je u prethodnom kolu bila boqa od Francuskiwe Razai, 6:3, 6:4.

Jelena Jankovi}

FOTO: ROJTERS

ATP turnir u Sinsinatiju

Nole pro{ao [ardija Rubens Barikelo

FOTO: BETA

PRIPREMIO: DEJAN MARI] [email protected]

VALENSIJA - Najdu`i, ~etvoronedjeqni odmor za pilote “formule 1” je iza nas, a ispred nas odlu~uju}ih sedam trka koje }e, bez sumwe, ponuditi mnogo uzbu|ewa. Prva od wih je Ve li ka nagrada Evrope, koja se ovog vikenda vozi na ulicama Valensije. Sude}i prema dosada{wem toku sezone, favorita je gotovo nemogu}e prognozirati, jer su poslije domina ci je Bra un GP-a i Red Bu la “ve li ka ni“ uhva ti li prikqu~ak. Pobjeda Luisa Hamiltona i drugo mjesto Kimija Raikonena u Ma|arskoj, te najbr`i kru go vi Fer nan da

Alonsa na Nirburgringu, jasan su pokazateq da su Mekla ren, Fe ra ri i Re no smawili “minus“ u odnosu na vode}i tandem. A ako se tome doda sjaj na for ma Vi li jam sa, uvi jek nepredvidivi To jo ta i BMW Za uber, te sve boqi Fors Indija, onda je jasno da su pred nama sjajne kvalifikacije i 57 krugova VN Evrope.

BRAUN GP i Red Bul u centru pa`we Ipak, sve o~i bi}e uprte u Red Bul i Braun GP, jedine pretendente na lovor. “Bikovi“ su u posqedwe vrijeme u

znatno boqoj formi, pa su Mark Ve ber i Se bas ti jan Fetel smawili zaostatak za liderom Yensonom Batonom. No, slobodni treninzi su pokazali da visoke mediteranske temperature odgovaraju bolidu “BGP 001“, pa zato ne bi trebalo da ~udi ukoliko Baton i Rubens Bari- kelo vrate formu sa

starta sezone. Ali, sigurno je da }e im ovog puta posao biti ote`an, jer su Meklaren, Ferari i Reno i te kako konkurentni. Zato bi novi plasman na podijum Hamiltona, Raikonena ili Alon sa bio sve osim iznena|ewa, a dobro izdawe treba o~ekivati i od Vilijamsa. Kvalifikacije se voze u subotu od 14 ~asova, a u istom terminu je trka, dan kasnije.

BADOER I GRO@AN Trka na ulicama Valensije bi}e prva u “formuli 1” za Romana Gro`ana, koji je u bolidu Renoa naslijedio Nelsiwa Pikea. S druge strane, u Ferarijevom “F60“ sjedi}e

Luka Badoer, koji }e mijewati povrije|enog Felipea Masu, a ako je suditi po rezultatima sa treninga vo`enog u petak, pred tandemom je naporan vikend.

U nedjequ protiv Zavidovi}a Novak Grbi}. Na~elnik mrkowi}ke op{tine Zoran Tegeltija po`elio je uspjeh odbojka{ima na {ampionatu Evrope, obe}av{i pomo}:

slijedi pauza, a onda i povratak u Mrkowi} Grad. Zatim se ide u Ma|arsku, gdje su planirane pripremne utakmice, a prva }e biti ve} u nedjequ protiv Zavidovi}a.

Tako|e, u Mrkowi} Gradu je odr`ana i sjednica Upravnog odbora Saveza sjede}e odbojke RS, na kojoj je donesen odlu ka da no va se zo na po~ne 11. oktobra. S. D.

MEDAQA ciq na Evropskom prvenstvu - Na{ grad je spreman da obe zbi je di sve po tre bne uslove za pripreme odbojka{ima i da sve na{e sportske objekte stavimo na raspolagawe ekipama. Do odlaska na EP reprezentacija }e obaviti jo{ dva ci klu sa pri pre ma. Us ko ro

{u \okovi} je bio koncentrisaniji, napravio je brejk u posqedwem trenutku za 7:5. Dru gi set po ~eo je sli ~no kao i prvi, ponovo je Novak do {ao do brej ka, ali je Francuz vratio ravnote`u. U drugom je poslije brejka [ardija za 3:2 odmah uzvratio, pove}ao na 4:2 i 5:2, a onda uz malo problema priveo me~ kraju. Za pro laz u po lu fi na le \okovi} se u petak nave~e borio sa Francuzom @ilom Simonom.

Kvalifikacije za EP

Reprezentacija u sjede}oj odbojci trenira u Mrkowi} Gradu

MRKOWI] GRAD - Na~el nik op {ti ne Mrkowi} Grad Zoran Tegeltija uprili~io je prijem za rukovodstvo reprezentacije Srbije i Republike Srpske u sjede}oj odbojci, koja se priprema za Evrop sko prven stvo u Poqskoj. - Ovdje imamo izvanredne uslove za trenirawe, svi su nam na usluzi, {to je za nas veliki stimulans. Poku{a}emo da im se odu`imo osvajawem je dne od me daqa u Poqskoj. Znamo da }e biti te{ko, jer se nalazimo u izuzetno te{koj grupi - optimista je direktor reprezentacije

SIN SI NA TI - Srpski teniser Novak \okovi} plasi rao se u ~et vrtfi na le turnira u Sinsinatiju, po{to je pobijedio Francuza @eremija [ardija rezultatom 7:5, 6:3, za jedan ~as i 31 minut igre. U oba seta srpski teniser je stvorio, pa ispustio brejk prednosti, da bi potom jo{ jednom oduzeo servis protivniku i slavio. Srbin je dobro po ~eo i po veo sa 2:0, ali je dozvolio rivalu da se vrati u me~. U samom fini-

Detaq sa priprema

FOTO: S. DAKI]

Francuska ili Belgija BARSELONA - Za posqedwe mjesto na Evropskom prvenstvu u ko{arci bori}e se reprezentacije Francuske i Belgije, a boqi iz tog dvome~a igra}e na zavr{nom turniru u Poqskoj, u grupi sa selekcijama Rusije, Wema~ke i Letonije. Belgijanci su prvo mjesto u svojoj grupi dodatnih kvalifikacija obezbijedili pobjedom nad Portugalijom (60:58) i zahvaquju}i boqem odnosu u duelima sa BiH, dok su Francuzi prvo mjesto obezbijedili jo{ ranije, pa ishod duela izme|u Italije i Finske, koji je neo~ekivano pripao gostima (95:89), za wih nije imao zna~aja. Plasman, grupa “A“: Belgija 3-1, BiH 3-1, Portugalija 0-4, grupa “B“: Francuska 3-1, Finska 2-2, Italija 1-3.

Srpski plej prona{ao anga`man

Vujani} Mursijin MURSIJA - Milo{ Vujani} nas ta vi }e ka ri je ru u [paniji, po{to je potpisao ugo vor sa ACB li ga {em, ekipom Mursije. Srpski plejmejker bi, prema rije~ima ~elnika {panskog kluba, trebalo da bude lider ekipe. - Milo{ je iskusan igra~ i o~ekujemo da }e biti zvijezda tima. On je veoma do-

bar ko{arka{ i pravi predstavnik odli~ne srpske {kole ko{arke - izjavio je Pako Giqem. Iako ni su objavqeni de taqi transfera, spekuli{e se da }e Vujani} u [paniji imati mawi ugovor od onoga koji je imao u Efes Pilsenu, pa i ra ni jih ka da je igrao za Fortitudo, Panatinaikos i moskovski Dinamo.

42 22. i 23. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Beogradski klubovi nisu se proslavili u prvim me~evima Liga Evrope PI[E: Darko PA[AGI]

Evropa je daleko Ve} poslije prvih utakmica ~etvrtog kola kvalifikacija za Ligu Evrope qubiteqima fudbala u Srbiji i svi ma oni ma ~i ja srca ku ca ju za Par ti zan i Crvenu zvezdu je jasno, “vje~iti“ nemaju timove za velika djela. Milioni poklonika dva najve}a beogradska i srpska kluba jo{ jednom su se razo~arali u svoje qubimce, koji ni~im nisu pokazali da zaslu`uju da budu me|u 48 timova, koji }e nastaviti takmi~ewe u Ligi Evrope. Iz “Humske 1” su poslije eliminacije u tre}em kolu kvalifikacija za Ligu {ampiona od kiparskog Apoela na sva zvona poru~ivali da vi{e nemaju prava na gre{ku i da }e ve} poslije prve utakmice sa slova~kom @ilinom obezbijediti dovoqnu zalihu za miran revan{. I ba{ kao protiv Kiprana sve im je i{lo na ruku. Rano su do{li do prednosti, ali to je i bilo sve u ovom susretu u kojem su Slovaci ne{to kasnije stigli od izjedna~ewa, odnosno zlata vrijednog gola u gostima. Crvena zvezda, koja se u prethodnoj rundi uz dosta sre}e, ali i maksimalnu anga`ovanost svih igra~a u revan{u protiv gruzijskog Dinama iz Tbilisija provukla do duela sa ~e{kom Slavijom, na stadionu “Strahov“ je po tu ~e na na svim poqima. Be zvoqnost i beskrvnost wenih fudbalera krunisana je sa tri gola u mre`i Pavlovi}a, tako da od obe}awa da }e se iz Praga vratiti uzdignutih glava nije bilo ni{ta. Istina, za oba srpska predstavnika ostali su revan{ susreti. U wima }e poku{ati da u nemogu}im misi ja ma do |u do pla sma na u Li gu Evro pe. Me |u tim, poslije blijedih izdawa u prvim utakmicama takvo ne{to bilo bi mo`da i prava senzacija, a one se, moramo biti realni, ne doga|aju ba{ svaki dan. Ali, nada umire posqedwa.

Liga Evrope

Goleada u Bremenu NION - U prvim utakmicama ~etvrtog kola kvalifikacija za Ligu Evrope nije bilo prevelikih iznena|ewa. Najvi{e golova vi|eno je u Bremenu, gdje je wema~ki Verder savladao Aktobe iz Kazahstana sa 6:3. Rezultati: Ko{ice - Roma 3:3, Baku - Bazel 1:3, BATE Borisov Liteks 0:1, Teplice - Hapoel Tel Aviv 1:2, Bnei Jehuda - PSV 0:1, Gengan - Hamburger 1:5, Trabzon - Tuluz 1:3, CSKA Sofija Dinamo Moskva 0:0, Metalurg Doweck - Austrija Be~, NAC Breda - Viqareal 1:3, PAOK - Herenven 1:1, Rapid Be~ - Aston Vila 1:0, [turm - Metalist Harkov 1:1, Steaua - Sent Patriks 3:0, Dinamo Bukure{t - Slovan Liberec 0:2 (prekid u 89. minutu), Tvente - Karabah 3:1, Vaslui - AEK, Sivaspor - [ahtjor Doweck 0:4, Slavija Prag - Crvena zvezda 3:0, Sarajevo - Klu` 1:1, Partizan - @ilina 1:1, Brondbi - Herta 2:1, Leh Poznawa Klub Bri` 1:0, Sion - Fenerbah~e 0:2, Ajaks - Slovan Bratislava 5:0, Benfika - Vorskla 4:0, Galatasaraj - Levadija Talin 5:0, \enova - Odenze 3:1, Lacio - Elfsborg 3:0, Maribor - Sparta Prag 0:2, Genk - Lil 1:2, Dinamo Zagreb - Harts 4:0, Everton Sigma 4:0, Fulam - Amkar 3:1, Stabek - Valensija 0:3, Verder Aktobe 6:3, Nasional - Zenit 4:3, Atletik Bilbao - Tromso 3:2. Revan{ utakmice igraju se u ~etvrtak, 27. avgusta.

Drugoliga{ki vikend ZAPAD U drugom kolu Druge fudbal ske li ge Re pu bli ke Srpske, grupa zapad sastaju se: subota: 17 ~asova: KOTOR VARO[: Mladost - Ozren, SRBAC: Sloga - @eqezni~ar (D), [AMAC: Borac Omarska, nedjeqa: 11 ~asova: @E RA VI CA: Je din stvo Tek sti lac, 17 ~a so va: ME \E \A: Ra van - @u pa Mil ka, PE LA GI ]E VO: Pelagi}evo - Crvena zemqa, GORWI POD GRAD CI: Slo ga DI PO - Kra ji na. BRONZANI MAJDAN: Gomionica - Sloboda (MG) odgo|eno za srijedu, 26. avgust.

ISTOK U drugom kolu Druge fudbal ske li ge Re pu bli ke Srpske, grupa istok sastaju se: su bo ta: 17 ~a so va: DOWI [E PAK: Na pre dak - Mladost (R), UGQEVIK: Rudar - Hercegovac, SO KO LAC: Gla si nac Mi li }i, BR^KO: Je din stvo - Je din stvo (BR), ne djeqa, 17 ~a so va: VLA SE NI CA: Vla se ni ca Lo ko mo ti va, DVO RO VI: Pro le ter - Po driwe (J), PU^ILE: Gorica - Bratstvo (B), VELIKA OBARSKA: Mla dost - Ve le` (N).

Vladimir Bogdanovi} (Crvena zvezda)

Crno-bijeli“ na svom terenu remizirali su sa @ilinom 1:1, dok su “crveno-bijeli“ te{ko pora`eni u Pragu od Slavije sa 3:0. BEOGRAD - Beogradski klubovi Partizan i Crvena zvez da sve daqe su od pla sma na u gru pnu fa zu Li ga Evro pe. “Crno-bi je li“ na svom terenu remizira li su sa @i li nom 1:1, dok su “crveno-bijeli“ te{ko pora`eni u Pragu od Slavije sa 3:0. Partizan je jo{ jednom razo~arao svoje navija~e u no vom po ku {a ju da ostane u evropskom dru{ tvu, ali i po red skandirawa Gro ba ra, koji su tra `i li da ode, tre ner “crno-bi je lih“ Slavi{a Jokano vi} na to i ne pomi{qa. - Na vi ja ~i su bili jasni, me|utim moj stav se ni ka da ne}e promeniti i ja ne}u pobe}i sa ovog mes ta, a na klu bu je da po vu ~e najboqe poteze bi lo to za tri mi nu ta, 12 sa ti ili me sec da na. Par ti zan ni je

moja pr}ija i na drugima je da donesu najboqu odluku za klub - rekao je Jokanovi}. Ka pi ten Ne nad \or |e vi} po tpu no ra zu mi je na vi ja ~e i wiho ve rea kci je nakon me~a. - Imaju pravo da nas i vre |a ju i kri ti ku ju. Igra li smo katastrofal no, ne pamtim sla bi je iz-

@ilina pro{la Hajduk, pobedom u gostima - istakao je \or|evi}. Na drugoj strani trener Crvene zvezde Vladimir Petrovi} smatra da je neiskustvo igra~a uzrok ubjedqivog poraza Crvene zvezde.

JOKANOVI] ne razmi{qa o odlasku - Jes te Sla vi ja bi la boqa, ali mi smo prakti~no za sve go lo ve sa mi kri vi. Sve je to ne is kus tvo ovih mla dih igra ~a, ko ji ni su SLAVIJA 3 (1) CRVENA ZVEZDA 0 (0)

dawe ekipe. Ostaje nam da zbijemo re do ve i po k u {a mo da pro |e mo daqe, na na ~in na ko ji je

Kleo (Partizan) FOTO: TANJUG

“Grobari“ dijelili lekcije

Strijelci: 1:0 [enkerik u 34, 2:0 [enkerik u 65, 3:0 Vl~ek u 81. minutu. Stadion: Eden u Pragu Gledalaca: 13.000 Sudija: Paul Alerts (Belgija) @uti kartoni: [enkerik (Slavija), Ninkov (Crvena zvezda). SLAVIJA: Hanu{, Voma~ka, ^elustka (od 62. minuta Kraj~ik), Suhi, Huba~ek, Vole{ak, Ragued, Belaid, ^erni, [enkerik (od 72. minuta Vl~ek), Hlou{ek (od 89. minuta Janda). CRVENA ZVEZDA: Pavlovi}, Ninkov, Tutori}, Savi}, Viloti}, Sre}kovi} (od 46. minuta Perovi}), Isah (od 70. minuta Igwatijevi}), Savio, Bogdanovi} (od 90. minuta Nikoli}), Lazeti}, Leki}.

imali mnogo me|unarodnih utakmica. A ve} sam rekao da je Slavija dobra, iskusna eki pa - is ta kao je Pe tro vi}. Upitan da prokomentari {e ve li ke gre {ke od bram be nih igra ~a, on je odgovorio: - Ja mo gu igra ~i ma sve da ka`em, ali ne mogu da im promenim glavu. Posle me~a im, ipak, ni{ta nisam rekao, ni ti }u. Naj la k{e je sa da ne kog okri vi ti, ali svi gre{e, a svi su oni nama po tre bni i za do ma }e prvenstvo. PARTIZAN @ILINA

1 (1) 1 (1)

Strijelci: 1: Kleo iz penala u 16, 1:1 Adauto da Silva u 34. minutu. Stadion: Partizana. Gledalaca: 14.143 Sudija: Levan Pania{vili (Gruzija). @uti kartoni: \or|evi}, Obradovi}, Moreira, Kleo (Partizan), [ourek, 32 Tsimakuridze (@ilina). PARTIZAN: Bo`ovi}, \or|evi}, Gavran~i} (od 69. minuta Kne`evi}), Krstaji}, Obradovi}, Fejsa (od 46. minuta Jovanovi}), Tomi} (od 63. minuta Ili}), Moreira, Qaji}, Bogunovi}, Kleo. Trener: Slavi{a Jokanovi}. @ILINA: Perni{, Pe~alka (od 59. minuta Guldan), Mraz, Leitner, Adauto da Silva (od 87. minuta Belo), Visko~il (od 82. minuta Rilke), Je`, Oravec, Pia~ek, [ourek, Tsimakuridze. Trener: Pavel Hapal.

Divqawe “delija“

Jo{ jedno lo{e izdawe fudbalera Partizana u evropskoj utakmici “iskidalo“ je `ivce wihovih navija~a, a oni naj`e{}i pre{li su granicu i odlu~ili da se stave u ulogu trenera, psihologa, pa i policajaca! Poslije utakmice pripadnici policije sprije~ili su vo|e navija~a da do|u do trenera Slavi{e Jokanovi}a i igra~a da bi im “ne{to objasnili“, ali su zato “zavodili red” u takozvanoj miks zoni, gdje fudbaleri obi~no daju izjave. Potom su sa igra~ima u{li u autobus i u wemu se kratko zadr`ali. Nekim informacijama, vo|e “grobara“ su se potom svojim automobilima uputili ka Sportskom centru “Zemunelo“ kako bi fudbalerima i ~lanovima stru~nog {taba odr`ali bukvicu.

^e{ka Policija je uo~i utakmice Slavije i Zvezde protjerala 44 navija~a Beogra|ana zbog sitnih kra|a i huliganstva na usputnim benzinskim pumpama, a na sam dan me~a, zbog izgreda u centru Praga i sukoba sa policijom, privela jo{ 150. Dan poslije susreta policija je u mawim grupama po~ela da pu{ta privedene, re~eno je Tanjugu u Ambasadi Srbije u ~e{koj prijestonici. Iz Ambasade Srbije u ^e{koj saop{teno je da policija u Pragu pu{ta u grupama od 10 do 15 navija~a, po{to od wih uzima izjave u policijskim stanicama i da je predstavnicima Ambasade obe}ano da }e do podne svi biti slobodni.

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 43

Va`no je da se pred na{om publikom predstavimo u najboqem svjetlu i da upi{emo tri boda protiv tima koji isti~e kandidaturu za prvo mjesto, rekao Babi} PI[U: MILAN ZUBOVI] [email protected] I ZORAN VAJKI] [email protected]

BAWA LUKA - Utakmicama drugog kola nastavqa se fu dbal ski {am pi onat Republike Srpske, a u centru pa`we bi}e me~ u Gradi{ci, gdje Kozara do~ekuje ekipu Sutjeske iz Fo~e. Gradi{~ani su u prvom kolu neo~ekivano remizirali na gos to vawu u No vom Gradu, tako da sada `ele pobje du pro tiv Fo ~a ka. Po vra tnik u re do ve Ko za re Miodrag Babi} isti~e da je va`no upisati tri boda na premijeri pred doma}im navija~ima. - Va`no je da se pred na{om publikom predstavimo

Nikola Bala Disciplinska komisija FS RS kaznila je {efa stru~nog {taba Radnika iz Bijeqine Nikolu Balu. On ne}e mo}i voditi Bijeqince u jednoj prvenstvenoj ili Kup utakmici.

Prva fudbalska liga Republike Srpske, drugo kolo

u najboqem svjetlu i va`no je da upi {e mo tri bo da, pro tiv ti ma ko ji is ti ~e kandidaturu za prvo mjesto. Odmah potpisujem 2:0 za nas, do kojih }emo do}i kolektivnom igrom i maksimalnim zalagawem. Bi}emo agresivniji nego u me~u sa Slobodom i po ka za }e mo ko je ko na terenu - rekao je Babi}.

U NEDJEQU Sloga (T) - Mladost [ef stru ~nog {ta ba Vinko Marinovi} ne}e mo}i da ra~una na trojicu povrije|enih igra~a Dalibora Kozi }a, Ivi cu Ba no vi }a i Dejana Koji}a. Su tjes ku je ove se zo ne preuzeo Darko Vojvodi}, koji je nekada nastupao upravo za Kozaru i ovo je wegov svojevrstan povratak u Gradi{ku. - U pro{lom kolu protiv Qubi}a pokazali smo kvalitet i `equ za po bje dom. U Gradi{ku idemo da ostvarimo dobar rezultat, jer je ovo eki pa `eqna do ka zi vawa. Imamo problema sa povredama, tako da Nemawa Drakul ne }e igra ti dok su Ra dan Mu mi no vi} i Vla di mir Dosti} roviti i jo{ uvijek nisam siguran ho}e li nastupiti - istakao je Vojvodi}. Sve utakmice igraju su u subotu, dok je susret izme|u

trnske Sloge i Mladosti na rasporedu u nedjequ. Ga~ani po drugi put zaredom gostuju, a poslije poraza od BSKa, u sqede}em me~u `ele da upi{u prve bodove. - Imamo obavezu da ostvarimo {to povoqniji rezul tat i do |e mo do prvih bodova. U pro{lom kolu dobro smo se dr`ali do trenut ka ka da smo pri mi li autogol, da bi se igra tada raspala. Sada ne `elimo to da po no vi mo, te }e mo dis ciplinovanom igrom poku{a ti da sti gne mo do bo do va - na gla sio je “kor mi lar“ Mla dos ti @eqko Popovi}. Wegov ko le ga s dru ge strane Milan Vujasin `eli da se is ku pi za po raz u prvom kolu. - Ovo je pri li ka da se iskupimo za poraz u Doboju i da ukwi`imo prva tri boda. Ne treba da se zavaravamo, Mla dost je eki pa ko ja dugo igra u Prvoj ligi i sigur no je da nam ne }e bi ti lako. Ipak, bodovi ostaju u Trnu - zakqu~io je Vujasin. Premijeru u Prvoj ligi na svom stadionu ima}e Romanija koja do~ekuje Proleter iz Tesli}a. Paqani su u pro{lom kolu pora`eni u Bijeqini, i sad su u “lo vu”na prve bodove, protiv Tesli}ana.

Nemawa Stan~i} (Kozara)

Drina (Z)

GRADI[KA, subota 17 ~asova Doma}in: 2 Gost: 2 Ukupno: 4

KOZARA - SUTJESKA

2 0 0 1 1 0 3 1 0

3:0 1:0 4:0

Stadion: Gradski. Delegat: Cvjetko Simi} (Br~ko). Kontrolor su|ewa: Lazo Aleksi} (Br~ko). Predrag Jevti} (Doboj)

R{um Simi} (Doboj)

Zoran Nari} (Doboj)

Gigovi}

Miti}

Studen

Jandri}

\or|evi} Srndovi}

Simi}

Mojovi}

- U Pro{lom kolu smo se obrukali u Vi{egradu i sqede}e kolo nam je prilika da popravimo utisak. Od povreda su se oporavili Darko Kikanovi} i Du{an Sredojevi}, tako da o~ekujem da }e bodovi ostati u Zvorniku - naglasio je igra~ Zvorni~ana Svetozar Vuka{inovi}. Sloboda Nadam se da }emo pru`iti mnogo boqu partiju nego u pro{lom kolu. Znam da }e biti te{ko, po{to Drina ima dobru ekipu i kvalitetne pojedince, ali se nadamo bar jednom bodu. Stvari u klubu uskoro treba da se poprave, tako da imamo motiv vi{e da pru`imo svoj maksimum - rekao je fudbaler Novogra|ana Sa{a Keranovi}.

Ra{evi}

Kunovac

Rije~ fudbalera

Famos Reqi}

Matovi} Kova~evi}

Simovi}

Babi}

Mihajlovi}

\uri} Blagojevi}

Stan~i}

Topi} ISTO^NA ILIXA, subota 17 ~asova

R. Radovi}

PALE, subota 17 ~asova

ROMANIJA PROLETER

FAMOS BSK

PRWAVOR, subota 17 ~asova

QUBI] RADNIK

D. Drakul

ZVORNIK, subota 17 ~asova

- Nismo bolno prihvatili poraz u Tesli}u. Naprotiv, pokazali smo da se ne pla{imo izazova. U sqede}em kolu protivnik }e nam biti jaka i iskusna ekipa BSK-a i ne `elimo kiks. Samo trijumf bi nam dao krila i osokolio nas, da polako po~nemo da ispuwavamo ciqeve rukovodstva kluba - rekao je ~uvar mre`e Neboj{a Maslovari}. DOBOJ, subota 17 ~asova

SLOGA (D) DRINA (HE)

DRINA (Z) SLOBODA

TRN, nedjeqa 17 ~asova

SLOGA (T) MLADOST

Stadion SRC “Famos - Vojkovi}i“. Glavni sudija: Zoran Sofreni} (Bijeqina). Pomo}nici: Oliver Ostoji} (Bijeqina) i Goran Raki} (Ugqevik). Delegat: Branislav Petri~evi} (Doboj). Kontrolor su|ewa: Miroslav Miri} ([amac). FAMOS: Maslovari}, Risti}, O. [ehovac, ]eha, Popovi}, Mojevi}, Z. [ehovac, Jovanovi}, Stankovi}, Mo~evi}, M. Bjelica. Trener: Mom~ilo Stani}. BSK: Bijeli}, Sladojevi}, [tekovi}, Damjani}, Iveti}, Vukovi}, ]ulum, Radoja, Devu{i}, Strika, Mal~i}. Trener: @eqko Vrawe{.

Stadion: SRC “Vlajko Petrovi} Pale“. Glavni sudija: Qubo Ani~i} (Srbac). Pomo}nici: Qubi{a Kuvaqa (Srbac) i Nikola Crnadak (Milosavci). Delegat: Du{an Markovi} (Bijeqina). Kontrolor su|ewa: Obren Miri} (Omarska). ROMANIJA: Babovi}, Novakovi}, Tasi}, Delipara, Mazi}, @ivkovi}, Pajevi}, Gutaq, Kne`evi}, [uka, M. Blagojevi}. Trener: Dragan Radovi}. PROLETER: Kuvekalovi}, Jorgi}, R. Popovi}, Savi}, [ijakovi}, U{umovi}, Jeli}, Kapi}, Niki}, Galami}, Peri{i}. Trener: Mihajlo Bo{wak.

Stadion: “Borik“. Glavni sudija: Robert [ormaz (Bawa Luka). Pomo}nici: Dragan Petrovi} (Bawa Luka) i Goran ]eji} (Bawa Luka). Delegat: Nikola Daki} (Novi Grad). Kontrolor su|ewa: Rajko Pa{alija (Prijedor). QUBI]: Sari}, Simi}, @i`ak, Prodanovi}, Q. Pezer, De ket, Se gi}, Balaban, Vasi}, Blagojevi}, N. Pezer. Trener: Srboqub Niko li}. RADNIK: \or|i}, \uri}, Ostoji}, Takovac, [pawo{, Joki}, Sajtanovi}, Pavi}, Ga{evi}, Niki}, Vuji}. Trener: Nikola Bala.

Stadion: Drine. Glavni sudija: Dejan Dabi} (Vlasenica). Pomo}nici: \or|e Gruba~i} (Isto~no Sarajevo) i Miroslav Quboja (Isto~no Sarajevo). Delegat: Branko Stojni} (Bawa Luka). Kontrolor su|ewa: Ranko Dragi~evi} (Bawa Luka). DRINA (Z): Maksimovi}, Jevti}, Sredojevi}, Vuka{inovi}, Pavlovi}, Kikanovi}, Nini}, Milo{evi}, Novakovi}, Lazaravi}, ]ulum. Trener: Mile Milanovi}. SLOBODA: Drqa~a, Tica, Keranovi}, Ivi~i}, Veinovi}, Luka~, Gavranovi}, Ivan~evi}, Kova~evi}, Vrane{evi}, Popovi} (Jelisavac). Trener: Milorad In|i}.

Stadion: “Luke“. Glavni sudija: Vladan Mati} (Zvornik). Pomo}nici: ^edomir Vi}i} (Ugqevik) i Vaso Mi{i} (Mili}i). Delegat: Mile Mandi} (Kozarska Dubica). Kontrolor su|ewa: Du{ko Pekija (Prijedor). SLOGA (D): Plisni}, Dobri}, Joksimovi}, Stjepanovi}, Vukovi}, [imunovi}, \uri~i}, Mi}evi}, Sofi}, Be}arevi}, Radovanovi}. Trener: Zlatko Spasojevi}. DRINA HE: Milisavqevi}, Iv. Mirkovi}, Pavlovi}, Ninkovi}, Ig. Mirkovi}, Mutlak, ^oli}, Mitrovi}, Glibeti}, Vidakovi}, Milovi}. Trener: Zoran Lori}.

Stadion: Sloge u Trnu. Glavni sudija: Igor Radakovi} (Prijedor). Pomo}nici: Dino Sikiri} (Prijedor) i Mladen Stupar (Prijedor). Delegat: Dragan Damjanovi} (Isto~no Sarajevo). Kontrolor su|ewa: Boro \uri~i} (Osje~ani). SLOGA (T): [mawa, Rastovi}, Milojevi}, \uri}, Travar, Ba{i}, Majki}, Baki}, Kraq, Kuki}, Kremenovi}. Trener: Milan Vujasin. MLADOST: Vuksan, Mrkovi}, Denda, Vico, Markovi}, Su{i}, Prodanovi}, Goranovi}, Prelo, Pu{ara, Tohoq. Trener: @eqko Popovi}.

Doma}in: 6 6 0 0 Gost: 6 1 0 5 Ukupno: 12 7 0 5

Doma}in: 0 Gost: 0 Ukupno: 0

Doma}in: 9 8 1 0 Gost: 9 0 0 9 Ukupno: 18 8 1 9

Doma}in: 10 7 2 1 Gost: 10 2 2 6 Ukupno: 20 9 4 7

Doma}in: 5 3 0 2 Gost: 5 1 1 3 Ukupno: 10 4 1 5

Doma}in: 2 Gost: 2 Ukupno: 4

15:6 7:14 22:20

0 0 0 0 0 0 0 0 0

0:0 0:0 0:0

20:7 6:22 26:29

20:4 7:17 27:21

5:4 3:6 8:10

1 0 1 0 0 2 1 0 3

1:5 0:5 1:10

44 22. i 23. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Derbi ~etvrtog kola Premijer lige BiH u fudbalu, Borac - [iroki Brijeg

Svi smo spremni da maksimalnim zalagawem i ozbiqnim pristupom ostvarimo novu pobjedu, rekao Bilbija BAWA LUKA, subota u 20.15 ~asova Doma}in: Gost: Ukupno:

Borac - [iroki Brijeg

5 5 10

4 0 4

0 0 0

1 9:6 5 3:13 6 12:19

Stadion Gradski. Delegat: Milorad Lale (Isto~no Sarajevo). ^etvrti sudija: Du{ko Jo{ki} (Prijedor). Kontrolor su|ewa:Anto Biqe{ko (Novi Travnik). Hrvoje Turudi} (^itluk)

Semir Kaplan (Stolac).

Du{an Vje{tica (Gradi{ka)

@ari}

Diogo

Vagner Vrawe{ Jandri}

Gagula

Bilbija

Renato Mi{i}

Martinovi} Bandovi}

Star~evi} Qubojevi}

\ori}

Maksimovi}

Ivankovi} Kajkut

Varea

Trener: Ivica Barbari}.

- Hercegovci su neugodan protivnik. Ne}e nam biti lako. Proli}emo dosta znoja kako bismo stigli do trijumfa, ali nadam se najboqem. Pobjeda ne bi smjela do}i u pitawe - naglasio je {ef stru~nog {taba Modri~e Maksima Zoran ]urguz.

BAWA LUKA - Derbi 4. kola Premijer lige BiH igra se u Bawoj Luci. Snage }e odmjeriti lider prvenstva, i jedina ekipa sa maksimalnim u~inkom u prva tri susreta, Borac i [iroki Brijeg (subota, 20.10 ~asova TV prenos). Iako }e zbog suspenzije navija~a igrati bez podr{ke sa tribina svi u redovima Bawolu~ana vjeruju u nastavak

uspje{nih rezultata. - Ako je odli~an start Borca u prvenstvu nekoga iznenadio, nas nije sigurno. Sada je pred nama jedan od najte`ih me~eva u sezoni jer nam na noge dolazi kvalitetan tim [irokog Brijega. Pored toga jo{ ovu utakmicu na svom terenu igramo pred praznim tribinama {to nam je sigurno u ovom me~u ote`avaju}a okolnost. Ipak, optimista sam, jer imamo dovoqno znawa i

mudrosti da nastavimo uspje{nu seriju - rekao je trener Borca Velimir Stojni}. Mladi Nemawa Bilbija u posqedwem susretu protiv ^elika bio je strijelac odlu~uju}eg gola. - Svi smo spremni da maksimalnim zalagawem i ozbiqnim pristupom ostvarimo novu pobjedu. U prethodnim susretima pokazali smo se kao jak kolektiv koji zna {ta ho}e i bez obzira {to }emo igrati pred praznim tribinama mislim da imamo snage da ponovo pru`imo partiju koja }e biti dovoqna za sva tri boda - istakao je Bilbija. Modri~a Maksima nema poraza u novoj sezoni, a u redovima “uqara” `ele da se taj trend nastavi i poslije srpskog derbija sa Leotarom.

TRAVINK, subota u 17 ~asova

PRIJEDOR, subota u 17 ~asova

MODRI^A, subota u 17 ~asova

MOSTAR, subota u 17 ~asova

Nemawa Bilbija

PI[E: DUBRAVKO CURA] [email protected]

TRAVNIK SLAVIJA Stadion: “Pod Pirotom”. Glavni sudija: Radislav Vukasovi} (Trebiwe). Pomo}nici: Rodoqub Topi} (Bawa Luka) i Admir Forto (Vitkovi}i). ^etvrti sudija: Robert Zrili} (Bawa Luka). Kontrolor su|ewa: Dragan Mari} (Srbac). Delegat: Damir [ari} (Tuzla). TRAVNIK: Nurkovi}, Duri}, E. Varupa, Bradari}, Helvida, Terzi}, N. Varupa, [iqak, Brki}, Kola{inac, Dudi}. Trener: Nexad Selimovi}. SLAVIJA: Lu~i}, Benovi}, Stankovi}, Regoje, Arsenijevi}, Vuksanovi}, [}epanovi}, [e{lija, [}epanovi}, Radowa, \ermanovi}. Trener: Zoran Erbez. Doma}in: 2 2 0 0 5:2 Gost: 2 0 0 2 0:3 Ukupno: 4 2 0 2 5:5

FOTO: V. STOJAKOVI]

RUDAR PRIJEDOR ZVIJEZDA Stadion: Gradski. Glavni sudija: Marinko Jeli} ([iroki Brijeg). Pomo}nici: Stevo Peri} (Bijeqina) i Elvis Pro{i} (Cazin). ^etvrti sudija: Elmir Ale~kovi} (Sarajevo) Kontrolor su|ewa: Salem Proli} (Sarajevo). Delegat: Bo`o Vidovi} (Zenica). RUDAR PRIJEDOR: Avduki}, Despotovi}, Dobrijevi}, Staki}, Kiki}, @eri}, Stjepi}, Ku{qi}, Muzgowa, Kotaran, Kova~evi}. Trener: Darko Nestorovi}. ZVIJEZDA: Kari}, Nezi}, Gazibegovi}, Jusi}, Vasili}, Deli}, Savi}, N. Huseinba{i}, ]ori}, Lazi}, Hamzi}. Trener: Ratko Ninkovi}. Doma}in: 0 0 0 0 0:0 Gost: 0 0 0 0 0:0 Ukupno: 0 0 0 0 0:0

MODRI^A MAKSIMA LEOTAR Stadion: “Dr. Milan Jeli}“. Glavni sudija: Qubi{a Vrhovac (Lakta{i). Pomo}nici: Zoran Taborin (Zvornik) i Mirza [elo (Gra~anica). ^etvrti sudija: Anto @ivkovi} (Ora{je). Kontrolor su|ewa: Dragan Prtvar (Isto~no Sarajevo). Delegat: Mexid Gvozden (Sarajevo). MODRI^A MAKSIMA: Tripi}, Jolovi}, Bogi~evi}, Vasiqevi}, Matovi}, Miqkovi}, Gavri}, Ranki}, Staji}, Kujunxi}, \ori}. Trener: Zoran ]urguz. LEOTAR: Berak, Trnini}, Proti}, Milo{evi}, ^orlija, Komneni}, Lazi}, Magazin, Ra{evi}, Vico, @unior Souto. Trener: Sr|an Baji}. Doma}in: 9 7 2 0 15:4 Gost: 9 1 0 8 9:24 Ukupno: 17 8 2 8 24:28

Bari{i}

[ili}

Stupar Trener: Velimir Stojni}.

Topi}

SRPSKI derbi u Modri~i Trebiwci poslije te{ko izvojevane pobjede protiv Slobode `ele da razbiju kompleks gostuju}eg terena. - @elimo da u Modri~i odigramo dobru utakmicu. Ulogu favorita prepu{tamo doma}inu, ali vjerujem da su moji igra~i shvatili da samo hrabrom igrom na gostovawu mogu ostvariti remi ili

VELE@ LAKTA[I Stadion: “Vrap~i}i”. Glavni sudija: Drago Tabak (Tomislavgrad). Pomo}nici: Tihomir Su~i} (Livno) i Anto Su~i} (Vitez). ^etvrti sudija: Vladimir Bjelica (Isto~no Sarajevo). Kontrolor su|ewa: Radoslav Kapor (Trebiwe). Delegat: Rudolf Mari} (Posu{je). VELE@: Haxi|ulbi}, Kne`evi}, Kadi}, Zaimovi}, As. [kaqi}, Kajtaz, Majki}, Jugo, Xafi}, Ar. [kaqi}, ^oli}. Trener: Abdulah Ibrakovi}. LAKTA[I: Ba{a (Mrkobrada), Drqa~a, Baji}, Raca, Wegomirovi}, Ili}, Tanasijevi}, Stanojevi}, Miki}, Petkovi}, Karali}. Trener: Milan Milanovi}. Doma}in: 2 2 0 0 3:0 Gost: 2 0 0 2 2:5 Ukupno: 4 2 0 2 5:5

pobjedu - istakao je kormilar Leotara Sr|an Baji}. Prijedor~ani }e u ovoj rundi ugostiti neugodnu ekipu Zvijezde iz Grada~ca. - Na{ naredni rival je me|u ekipama koje igraju najqep{i fudbal u Premijer ligi. Me|utim, nemamo mnogo izbora, moramo juri{ati na prvu prvenstvenu pobjedu - naglasio je {ef stru~nog {taba Rudar Prijedora Darko Nestorovi}. Nakon {to su ostali nepora`eni pod Bijelim brijegom fudbaleri Slavije u miru su do~ekali gostovawe Travniku. Tabela 1. Borac 3 2. Vele` 3 3. Zvijezda 3 4. @eqezni~ar 3 5. Leotar 3 6. Modri~a M. 3 7. Slavija 2 8. Lakta{i 3 9. Olimpik 3 10. [. Brijeg 2 11. Zriwski 3 12. Sarajevo 3 13. Rudar P. 3 14. ^elik 3 15. Sloboda 3 16. Travnik 3

3 2 2 2 2 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0

0 1 0 0 0 2 1 1 1 0 2 2 1 1 1 1

0 0 1 1 1 0 0 1 1 1 1 1 2 2 2 2

5:0 10:2 4:3 3:2 2:2 6:3 2:0 5:5 4:6 1:1 3:5 2:5 1:3 1:3 3:6 3:9

9 7 6 6 6 5 4 4 4 3 2 2 1 1 1 1

Ostali parovi

- Bi}e to veoma neizvjesna utakmica, jer na{em protivniku poslije osvajawa samo jednog boda u tri susreta ve} gori pod nogama. Zato }e oni juri{ati na pobjedu, ali tu je na{a {ansa da im pomrsimo ra~une - naglasio je prvotimac Slavije Nemawa [e{lija. Fudbaleri Lakta{a u subotu igraju u Vrap~i}ima protiv ekipe Vele`a. - U pro{loj rundi protiv Modri~a Maksime igrali smo odli~no, ali {ta to vrijedi kada nismo uspjeli da osvojimo cijeli plijen. Za taj kiks poku{a}emo da se iskupimo u Mostaru. Bi}e te{ko, ali nema predaje - naglasio je strateg Lakta{ana Milan Milanovi}.

Izostaju Borac Modri~a Maksima Mladen Boji} (povreda) Nemawa Stjepanovi} (povreda) Leotar Branko [e{lija (povreda) Vladimir Todorovi} (povreda) Darko Dre~ (povreda) Rudar Prijedor

U ostalim susretima ~etvrtog Marko Jefti} (povreda) kola Premijer lige BiH sastaju se: Ogwen Da{i} (povreda)

TUZLA: Sloboda - ^elik (subota, 17 ~asova), SARAJEVO: @eqezni~ar Zriwski (nedjeqa, 20.30 ~asova), SARAJEVO: Olimpik - Sarajevo odgo|eno za 8. septembar u 17 ~asova.

Bojan Kecman (povreda) Lakta{i @eqko Sekuli} (povreda) Ogwen \elmi} (povreda) Slavija Levan Kutalia (suspenzija)

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 45

Poslije pobjeda u prva dva kola Trebiwcima odgovarao i remi protiv Nikars Rige, ali, jednostavno, to nije bilo ve~e doma}ih fudbalera PI[E: ^EDOMIL MUCOVI] [email protected]

TREBIWE - U posqedwoj utakmici, koja je odlu~ivala o prolasku u sqede}u rundu Lige {ampiona u fudbalu, Leotar je pora`en od Nikars Rige (5:9), ~ime se oprostio od elitnog evropskog takmi~ewa. Po sli je dvi je po bje de Trebiwcima je odgovarao i bod u ovom susretu, ali, jednos ta vno, to ni je bi lo wihovo ve~e. Pored toga, jedan od najboqih igra~a doma }ih Si ni {a Mu li na, uprkos visokoj temperaturi stegao je zube i odigrao neko li ko mi nu ta, no ni to ni je bi lo do voqno da Le otar do |e do `eqenog re zultata. Na kra ju uta kmi ce pu blika, koja je navijala bez pres tan ka svih 40 mi nu ta, gro mo gla snim apla uzom poz dra vi la je fu dba le re Le ota ra za wiho vu bor be nost i igru koju su prikazali. - ^estitam Nikarsu na za slu `e noj po bje di. Ve oma sam tu `an. Htje li smo da idemo u ^e{ku u septembru, ali ni je nam se da lo. Ne -

Zavr{ene kvalifikacije za Ligu {ampiona u malom fudbalu

Tabela 1. Nikars R. 2. Leotar 3. Panters 4. Silamae

3 3 3 3

3 2 1 0

0 0 0 0

0 1 2 3

22:12 22:9 9:15 6:23

NIKARS RIGA LEOTAR

9 6 0 0

dos ta jao nam je Si ni {a Mulina. Ne znam {ta vi{e da ka`em. Jako mi je te{ko i treba}e mnogo vremena da se oporavim od ovoga - rekao je fu dba ler Le ota ra Sr|an Andri}.

MULINA igrao pod temperaturom Ni kars ide u sqede }u fazu u ^e{ku, gdje o~ekuju da pro|u daqe, jer su pro{le godine igrali u osmini finala Lige {ampiona. - Veoma nam je drago zbog pobjede. Leotar je veoma dobra ekipa i znali smo da }e biti te{ko do}i do trijumfa. Ipak, od po ~et ka smo dr`ali konce u svojim rukama i na kraju zaslu`eno stigli do tri bo da. Bi lo je lijepo igrati u ovakvom ambijentu i atmosferi koja je natjerala sve igra~e da daju svoj maksimum. Cijelo takmi~ewe je fantasti~no organizo va no i grad je pre li jep. UEFA nije pogrije{ila {to je upravo Trebiwu dodijelila ovakav turnir i ne}e pogri je {i ti ako ga opet dodijeli - istakao je prvotimac Ni kars Ri ge Ale ksejs Baranovs.

9 (4) 5 (1)

Strijelci: 1:0 Baranovs 4, 2:0 Atamankovs 13, 3:0 Zolotuhins 15, 3:1 Sr. Andri} 16, 4:1 Baranovs 16, 4:2 Vico 23, 5:2 Lija{enko 23, 6:2 Tolka~ 25, 6:3 Vico 26, 6:4 Sa. Andri} 27, 7:4 Baranovs 28, 7:5 Vico 31, 8:5 Afanastevs 40, 9:5 Atamanakovs 40. Dvorana: “Bregovi“ u Trebiwu. Gledalaca: 1200. Sudije: Alberto Maestroni (Italija) i Epaminondas Stamoulis (Gr~ka). @uti kartoni: Vukanovi}, Sa. Andri}, Vico (Leotar), Baranovs, Atamanakovs (Nikars). LEOTAR: Berak, Sulaver, Vukanovi}, Mulina, Sa. Andri}, Mili~i}, Sr. Andri}, Vico, Cimirot, Kapor, Popovi}, Ratkovi}. Trener: Dragan Spai}. NIKARS RIGA: Dobrovolskis, Trofimov, Lija{enko, Gnutov, Baranovs, Zolotuhins, Prohorovs, Martjonins, Atamanakovs, Tolka~, Jermilins, Afanastevs. Trener: Aleksandars Dibrivnis.

SILAMAE PANTERS KELN

2 (0) 6 (4)

Strijelci: 0:1 Roke dos Santos 4, 0:2 Graholski 10, 0:3 [ulce -Cuhau 12, 0:4 Varen 14, 1:4 Popov 31, 1:5 Libera 32, 1:6 Bek (10 m) 35, 2:6 Popov 37. Dvorana: “Bregovi“ u Trebiwu. Gledalaca: 100. Sudije: Trajan En~ev (Bugarska) i Franko Kakija (Malta). @uti kartoni: Voronin (Silamae), Vajs (Panters). SILAMAE: Tar, Aleksandrov, Tostsev, Voronin, Marinin, Selehov, Popov, Osmanov, R. Treial, O. Treial, Orikov, Jakusev. Trener: Sergej Vinogradov. PANTERS: Klon, Graholski, Roke dos Santos, Libera, Frenc, Vajs, [ulce, Cuhau, Grelah, Bek, Sokolovski, Varen. Trener: Jona Vojs.

Milorad Cimirot (bijeli dres)

FOTO: ^. MUCOVI]

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

Beograd

Bawa Luka

Veoma toplo

Bijeqina

Doboj

Novi Sad

Zvornik Zenica

U jutarwim ~asovima po kotlinama i du` rijeka mjestimi~no magla ili sumaglica, a na visoravnima svje`e. Tokom dana sun~ano i veoma toplo. Prema kraju dana postepeno naobla~ewe sa sjeverozapada }e mjestimi~no u no}nim ~asovima usloviti ki{u, uglavnom na sjeveru. Duva}e slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni vjetar. Jutarwa temperatura vazduha od 10 na planinama, u ostalim krajevima od 12 do 18, na jugu Hercegovine oko 21, a najvi{a dnevna temperatura vazduha od 24 na planinama, u ostalim krajevima od 28 do 34, a na jugu Hercegovine lokalno i do 36 stepeni Celzijusa.

Perica PE]ANAC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Radmila [KONDRI] (dru{tvo, ekonomija) Dragana ]OSI] (dopisnici) Vawa POPOVI] (kroz Republiku Srpsku) @aklina MIJATOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura, Glas plus) Darko GRABOVAC (Bawa Luka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka)

Prete`no sun~ano i veoma toplo.

Tuzla

Naobla~ewe sa ki{om

34 oC 16 oC

Maks. Min.

Subotica

Beograd

Sarajevo Pale

Mostar

Novi Pazar

Ni{

Nik{i}

Bawa Luka Trebiwe

Maks. Min.

34 oC 14 oC

Podgorica

Pri{tina

Svjetske metropole Pariz Madrid Rim Atina Budimpe{ta Prag

23 33 25 25 29 23

Moskva Istanbul Sofija Oslo Milano Bukure{t

BAWALUKA

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik

19 26 25 17 21 26

Berlin Toronto Wujork ^ikago Los An|eles

29 23 29 21 27

Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31.jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

e-mail: [email protected] [email protected]

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawa Luka, Redakcija: Skendera Kulenovi}a 93, 78000 Bawa Luka, tel. (051) 231-031, faks 231-012, e-mail: [email protected], Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel.(051) 231-081, e-mail:[email protected], Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

46 22. i 23. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Xoni 2200 Mnemonik ATV

Antena - subota KABLOVSKA B 92 7.00 8.40 9.00 11.00 12.00 12.05 12.55 13.00 14.00 16.00 16.30 17.20

Dora istra`uje, crtani film Vodi~ za roditeqe Za~aran grad, film Dobre namjere, serija Vijesti Dobre namjere, serija Vijesti Uve}awe Afriko, qubavi moja 3, film Vijesti Potraga Pametwakovi}i

18.00 U {etwi sa dinosaurusima 18.30 Vijesti 19.00 U`ivo sa Ebi Rouda, serija 20.00 Qudi sa Menhetna, serija 21.00 Misterije pravog [erloka Holmsa: Fotografova stolica, film 23.00 Vijesti 23.30 Pametwakovi}i 0.00 Patrola 0.30 Mesija 4, film 2.00 Info kanal

Vikom 7.30 8.00 8.30 9.00 9.50 10.00 11.00 12.00 13.05 14.00 14.40

Tele{op Glas Amerike Tele{op Pismo-glava, putopis Crtani film Narodna muzika Zlatni minut, kviz Radio i TV Sveznalica, kviz Tele{op Tele{op

15.00 Sveznalica, kviz 15.50 Crtani film 16.00 Mjesta, krajevi, zanimqivosti 16.30 Kviz znawa 18.00 Misterije postawa 19.30 Dnevnik RTS 21.00 Da, mo`da, ne 22.00 Spasilda 23.30 Kviz 0.00 Erotski program

Foks 6.00 7.00 8.00 9.00 10.30 12.30 13.30 15.00 16.00 18.00

Nacionalna geografija e-TV Doma}in Smije{na strana `ivota Herkul Poaro, film Top spid F1, velika nagrada Evrope Smrtonosni ulov Kraqevi Ade Red Bul

18.20 Ke{ taksi 19.00 Te{ko je biti fin, film 21.00 Gluvi barut, film 23.20 Izgubqen, film 1.30 Ke{ taksi 2.00 Ameri~ko rvawe 3.00 Izgubqen, film 5.00 Ameri~ko rvawe

National geographic 8.00 9.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 18.00 19.00 20.00

Qubav prema medvjedima Polarni medvjed Kraq medvjeda Tajne dugove~nosti `ivotiwa Beba-mamut Zmije ubice Super krokodil Havajski supertrajekt Najve}i kruzer na svetu Piratski kodeks Tajne broda sa blagom Tangovih Probijawe ledenog puta Tajne {ifre otkrovewa

21.00 Misterija svitaka sa Mrtvog mora 22.00 Su|ewe masonima 23.00 Mjese~arska ubistva 0.00 ^upakabra 1.00 Stigmate 2.00 Su|ewe masonima 3.00 Opsjednutost 4.00 Mjese~arska ubistva 5.00 ^ovjek-gorila sa Sumatre 6.00 Posqedwi `ivi pe}inski ~ovek 7.00 De{ifrovawe Stounhenxa

Radio RS 6.00 9.00 9.05 10.00 11.00 11.05 12.00 12.10 13.00 13.05 13.30 14.00 14.05 15.00 16.00 18.00 18.05

Jutarwi program Vijesti Qetni mozaik Vijesti Vijesti Zvjezdano nebo djetiwstva Vijesti Zvrk Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Sportsko zabavno popodne Vijesti Dnevnik Vijesti Tkanica od nota, emisija narodne muzike 19.00 Vijesti 19.10 Muzi~ka emisija, zabavna muzika 19.30 Muzika naroda

20.00 20.05 21.00 22.00 22.05

Vijesti Evergrin klub Vijesti Vijesti Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 23.00 Muzika za laku no} 0.00 Vijesti 0.05 No}ni program Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I.Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

Xo i Maks Uloge: Leonard Roberts, Til [veiger, Peta Vilson Re`ija: Stiv Xems

Uloge: Kianu Rivs, Dina Mejer, Ajs-T Re`ija: Robert Longo

ATV

RTRS 7.00 7.30 8.00 8.10 9.00 10.10 10.30 11.00 11.30 12.00 12.10

Drinom nizvodno Zdravqe je lijek Vijesti Koncert - Lepa Brena ^arolija, serija [ar ga rep ko, crta ni Skajlend, crtani film Sveti orah, serija Frej`er, serija Vijesti Odjeqewe za istragu, serija Obijesna sudbina, serija Bez izlaza, serija Top FM 20 Do kraja svijeta - Kuba Vijesti ^arolija, serija Qetopis Frej`er, serija Dnevnik Reporteri, serija Qubav i rat, serija Koncert Atomsko skloni{te Vijesti Obijesna sudbina, serija Top FM 20 Qetopis

13.10 14.00 15.30 16.30 17.00 17.05 18.00 19.00 19.30 20.00 21.05 22.50 23.50 0.00 0.50 1.40

6.30 8.00 9.50 10.00 11.30 11.50 12.00 13.30 14.00 15.00 16.00 17.30 19.00 19.40 20.00 21.00 22.00 0.00 0.40

12.00 12.10 12.20 12.30 13.00 14.00 14.10 15.50 16.00 17.00 18.30 19.00 19.50 20.40 21.00 23.00 1.20 3.20

Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Napu{teni an|eo Balkan net Napoleon dinamit, film Info top Sarajevo na liniji Mejde in Bawa Luka Rat u ku}i, serija Siti klub Info top Gold muzika Info top Napu{teni an|eo, serija [ou tajm Info top Smolvil, serija Bjekstvo, serija Licitiraj-profitiraj An|eo sa dva lika, film Unutra{wi svemir, film Grand {ou An|eo sa dva lika, film

8.00 8.10 8.20 8.40 9.10 11.00 11.30 12.00 12.10 12.40 14.30 15.20 15.50 18.00 19.00 19.30 20.00 22.00 22.10 23.40 1.10

NOVA 6.30 7.00 7.20 8.30 9.30 10.20 11.10 12.00 12.50 14.50 15.50 16.40 16.50 17.40 18.10 19.10 20.00 21.50 23.50 2.30 3.50 5.20

Atom, crtani film Vinks, crtani film Pocoyo, crtani film Ezo TV Nova lova Kraq Kvinsa, serija ^arobnice, serija U sedmom nebu, serija Silverado, film Ne zaboravi stihove Nad lipom 35 Vijesti Kod Ane Mister Bin, serija Lud, zbuwen, normalan, serija Dnevnik Svjetlost dana, film Svemirski marinci, film Povratak gospodina Riplija, film Tajno dru{tvo 3, film Prqavi poslovi, film ^arobnice

RTL 8.20 8.50 9.40 10.40

RTS 1 6.00 6.05 9.05 11.00 11.05 12.30 13.00 13.10 13.30 14.00 15.00 15.10 15.55 16.00 16.50 18.30 19.00 19.30 20.00 21.00 22.00 23.50 23.55 2.50

BHT 1

PINK BH 7.10 7.20 8.00 9.00 10.30

Crtani film Jutarwi program Vijesti Anabelina `eqa, crtani film Sporti} Vijesti Asteriks gal, film Auto {op magazin Kviz i grad F1, kvalifikacije Xo i Maks, film Maturanti, film Vijesti Muzika Oralno doba Odmori se, zaslu`io si, serija Xoni Mnemonik, film Trava, serija Gradska vreva, serija

Magazin Tajna ~okolade, serija Ulica Sezam Ben 10, crtani film

Be Ha Te bebe Dobro do{li u moju zemqu Dje~iji festivali Nema problema Lete}i lift, film Josip Pejakovi}: U ime naroda Svjetsko blago Vijesti Retrovizor Atletika Red Hot ^ili Pejpers - koncert Engleska Premijer liga, pregled Fudbal: Arsenal - Portsmaut Rowewe sa strancima Dnevnik Retrovizor Fudbal: Premijer liga BiH Vijesti Atletika Namje{taqka, film Klasi~ni albumi: Nirvana

6.10 7.00 7.50 9.40 10.30 11.00 11.40 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 15.10 16.00 16.50 17.20 17.50 21.00 21.40 22.10 23.00 0.10 0.30 1.00 2.40

HRT 1 7.50 8.10 10.00 10.20 10.50 12.00 12.30 13.20 14.00 14.30 15.40 16.20 16.30 18.00 19.10 19.30 20.10 20.50 22.30 22.50 0.50 2.30 4.20

Legenda o Tarzanu, crtani film 7.30 101 Dalmatinac, crtani film 7.50 Na kraju ulice 8.20 Dinosapiens, serija 8.50 Eksperimenti koji su promijenili svijet 9.00 Sportske igre mladih 9.10 Koga briga 9.50 Igrajmo se 10.00 Parlaonica

Brazde TV lica En iz Zelenih Zabata, film Vjerski mozaik Srbije Klinika Vet Kwiga utisaka Agroinfo Profil i profit Svijet zdravqa Sedam RTS dana Gra|anin Leti, leti pjesmo moja mila Metropolis Kurtizane Vrele gume Total tenis Atletika Ekologija Fudbal, emisija Horizont Muzika Vrele gume Leti, leti pjesmo moja mila Tenis Atletika

OBN

Vijesti Qepotica iz Montane, film Vijesti Ku}ni qubimci Normalan `ivot Dnevnik Oprezno s an|elom, serija Prizma Duhovni izazovi Reporteri Obrazovni program Vijesti Celeste osvaja Menhetn, film Lijepom na{om Loto Dnevnik TV Bingo {ou Komandos, film Dnevnik Krv i vino, film Utjeriva~ dugova, film Qubav na prvi pogled, film Reporteri

HRT 2

ATV

RTS 2

Vijesti Jutarwi program @ikina {arenica Vijesti Dizni Moj ujak, serija Dnevnik Sport plus Lud, zbuwen, normalan, serija Ekskluzivno Vijesti TV lica Vijesti Drugarica ministarka, serija Usijane glave, film Kvadratura kruga Slagalica Dnevnik Drugarica ministarka, serija TV Bingo Nikad ne odustaj, film Vijesti Staqin, film Vijesti

11.20 Ostrvska ekipa, serija 11.50 Jesen sti`e Duwo moja, serija 12.50 Bingo, film 14.20 Pakleno prokletstvo, film 15.50 Fudbal: Arsenal Portsmaut 18.00 Zvijezde ekstra 18.30 Vijesti 19.00 Magazin 20.00 Povratak u plavu lagunu, film 21.40 Sastanak s nepoznatom, film 23.20 Lov na zeleni dijamant, film 1.00 Ukleti qen~ina, film

7.10

1600

11.00 13.00 13.50 15.10 15.40 16.20 17.20 18.00 21.00 22.30 23.30

8.00 10.00 12.00 14.50 15.50 18.00 18.20 18.50 19.10 20.00 22.00 0.00 2.00 3.40

Zvijezde ple{u Mali lopov, film OBN Star Model Mimohod Kraq Kalifornije, film Istra`ivawa Odred za ~isto}u Info Muzi~ki program Pakleno more, film Ku}a velike mame Pakleno more, film Mali lopov, film Ku}a velike mame

Muzika Gimnazija, serija F1, kvalifikacije KS automagazin ^etiri zida Put oko svijeta kroz 80 vrtova Atletika Atletika Festival {ansona [ibenik Bitange i princeze, serija No} u pozori{tu

BN 6.30 9.00 10.40 12.10 13.00 14.00 15.00 16.00 16.20 17.20 18.10 19.30 20.00 20.30 21.00 22.00 1.00 2.40

Jutarwi program Film Fojlov rat, serija Na to~kovima Susreti prve vrste Stil Biqana za vas Novosti Prava stvar Svijet na dlanu Pisma iz Herceg Novog Monitor Vitafon zvuk koji lije~i Svijet na dlanu Bulevar Film Film Film

GLAS SRPSKE 22. i 23. avgust 2009. 47

Erogena zona

^udotvorac 2000 Uloge: Edi Marfi,

2000 RTRS

Xef Goldblum, Keli Preston Re`ija: Stiven Herek

Uloge: Milan Gutovi}, Marina Urbanc, Bora Todorovi} Re`ija: Dejan Karaklaji}

ATV

RTRS 7.20 8.00 8.05 9.30 10.05 11.00 11.30 12.00 12.10 12.40 13.00

Zdravqe je lijek Vijesti Film Drinom nizvodno Ultramen Magazin Frej`er, serija Vijesti Snop Potkozarske pri~e Obijesna sudbina, serija Bez izlaza, serija Ozrensko saborovawe Duhovnici jeromonah Vitalije Magazin Lige {ampiona Ah, ta planeta Qetopis Frej`er, serija Dnevnik Erogena zona, film Koncert - Lepa Brena, 2. dio Sportski pregled @ilet sport Veliki sportski dueli Vijesti

13.50 15.30 16.00 17.05 17.40 18.00 19.00 19.30 20.00 21.30 22.20 22.50 23.10 0.10

7.00 7.30 8.00 9.50 10.30 11.00 11.30 12.00 13.00 13.40 16.00 16.05 16.30 17.10 18.00 19.00 19.40 20.00 22.00

Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Crtani film Jedna bajka Balkan net Da pre|emo na ti Info top Gold ekspres Ima ko da pita Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Info top Sve za qubav Xeronimo, film Info top Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Mobih Kursaxije Preru{ene bogata{ice, film 22.00 Pakao pravde, film 0.00 Sarajevo na liniji 0.10 Mejd in Bawa Luka 0.20 Ivkova slava, serija 1.00 Preru{ene bogata{ice, film 3.00 Pakao pravde, film

8.00 9.00 9.05

Vijesti Jutarwi program Vijesti @ikina {arenica Dizni Kulinarski qetopis Dnevnik Sport plus Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe SAT Vijesti Vru} vjetar, serija Usijane glave 2, film Sasvim prirodno Slagalica Dnevnik Vru} vjetar, serija Qubavno pismo, film 22.30 Lud, zbuwen, normalan, serija 23.00 Vijesti 23.05 Bjekstvo iz zatvora, serija 0.00 Dnevnik 0.10 Egzit 2.00 Vru} vjetar, serija

9.50 10.30 10.50 11.10 11.20 12.00 12.10 13.40 13.50 14.20 16.20 18.20 19.00 19.30 20.00 20.50 21.20 22.00 22.10 22.40

7.00 7.40 8.00 9.00 9.30 9.40 10.00 10.30 11.00 12.00 13.40 14.00 14.20 16.20 17.20 19.20 21.20 23.00 23.50 0.40 1.30

HRT 1

Rowewe sa strancima Be Ha Te bebe Mumijevi, crtani film Dje~iji festivali Nema problema Danin ramazan Dje~iji festivali Indonezija Vijesti Atletika Muzika Liga {ampiona, magazin Fudbal: Vest Hem - Totenhem Atletika Tragom Tartana Sen Trope Dnevnik Liberti Policijska stanica, serija Moda Dok. program Vijesti Sport Ispuwewe, film

6.00 7.10 8.00 9.10 10.00 10.20 12.00 12.20 13.20 14.00 14.50 15.50 16.00 17.10 17.50 19.10 19.30 20.10 22.30 23.10 1.40 2.10 2.40 3.30 4.40

Nedjeqa KABLOVSKA

RTS 2

6.00 6.05 10.00 10.05 11.05 12.40 13.00 13.10 13.30 14.10 15.00 15.40 15.50 16.50 18.20 19.00 19.30 20.00 21.00

BHT 1

PINK BH 6.50 7.00 7.20 8.00 9.00 10.30 11.00 11.10 13.00 13.30 13.40 14.00 14.10 15.40 18.00 18.30 18.40 19.00 19.30 20.00

RTS 1

Kirbi, crtani film Kirbi, crtani film Jutarwi program Vijesti Doktor Deksi Kirbi, crtani film Ulica Sezam Asteriks i vikinzi, crtani film Serija F1, Velika nagrada Evrope Vijesti Mauricijus, putopis Mauricijus, putopis Crveni cvijet, serija Pogodi ko dolazi na ve~eru Sergej Trifunovi} Vijesti Muzika ^udotvorac, film Mali Glas, film

ATV

Amen a|es Agroinfo Dozvolite Pustolov Dok. program Drama Akva viva derbi Moj qubimac 95. godi{wica bitke na Ceru, prenos Mar{ na Drinu, film UNHCR - Povratak: Kosovo Kosmi~ka harmonija Fudbal: Vest Hem - Totenhem Atletika Fudbal: Javor Partizan Atletika Tenis Hronika filmskih susreta u Ni{u Magazin Detektivske pri~e Koncert Aleksandra Radovi}

OBN

Lijepom na{om Obrazovni program Vijesti Ludi rimski carevi Vijesti Smrt sudskog vje{taka, film Dnevnik Plodovi zemqe More Vizije budu}nosti Mir i dobro Vijesti ^a smo na ovon svitu, serija Narodna medicina Kakvi frajeri 2, film Loto Dnevnik Divqa horda, film Dnevnik Gepard, film Narodna medicina Ludi rimski carevi Duhovni velikani Vizije budu}nosti Plodovi zemqe

8.30 12.00 12.30 13.10 13.50 14.50 16.50

18.50 20.00 21.50 0.50

2.50

Ku}a velike mame Lana {ou Lonci i poklopci Crveni tepih Telering Pakleno more, film Smrt trgova~kog putnika, film Info Qubavni brodolom, film Zetra: Finale {ou programa Smrt trgova~kog putnika, film Qubavni brodolom, film

B 92 7.00 9.00 11.00 12.00 12.05 13.30 14.00 16.00 16.30 17.20

6.30 7.00 7.20 7.40 9.00 10.00 10.30 11.00 13.00 15.20 17.00 17.10 17.50 18.10 19.10 20.00 21.00 22.30 23.40 0.30 2.10 3.50 5.00

Atom, crtani film Vinks, crtani film Pocoyo, crtani film Balto, crtani film Kraq Kvinsa, serija Automotiv Novac Lanac sudbine, serija Bilo jednom na Divqem zapadu, film Svjetlost dana, film Vijesti Svjetlost dana, film Mister Bin, serija Lud, zbuwen, normalan, serija Dnevnik Nad lipom 35 Stoj ili }e moja mama pucati, film Crveni tepih Televizijska posla, serija Apokalipsa danas, film Qubav s potpunim strancem, film Crveni tepih Kraq Kvinsa, serija

RTL 8.20 9.10 9.40 10.30 11.10 11.40 12.30 13.10 14.00 15.30 17.10 17.40 18.30 19.00 20.00 22.00 22.40 0.20

Jesen sti`e duwo moja, serija Skrivene poruke, serija Ulica Sezam Ben 10, crtani film Ostrvska ekipa, serija Jesen sti`e, duwo moja, serija Bibin svijet, serija Mjewa~nica Bingo, film Povratak u plavu lagunu, film Odred za ~isto}u Magazin Vijesti Nadrealiti Ameri~ki `igolo, film Mjesto zlo~ina: Majami, serija Toni - Arena Zagreb, koncert Sastanak s nepoznatom, film

HRT 2 7.00 7.30 8.00 9.20 9.50

Porodica Adams, crtani film Dvostruka zbrka, serija Banda iz [ugar Krika 4: Tajno skrovi{te, film Jura Hura Duhovni velikani

10.50 11.00 12.00 12.20 12.40 13.20 16.10 18.20 19.10 19.30 20.10 22.20 0.10 0.30

Biblija Misa Sportske igre mladih Hana Montana, serija Slikovnica F1 za Veliku nagradu Evrope Atletika Atletika Magazin Lige {ampiona Gara`a Fudbal: Rijeka - Hajduk Mi{o Kova~, koncert Mini HNL Nove avanture stare Kristine, serija

BN 5.30 7.00 8.00 9.30 10.00 10.30 12.00 13.20 15.00 19.30 20.00 21.00 22.00 23.30 1.00

Muzi~ki izlog Hrana i vino Svijet Renomea Pri~e zavi~ajne Selo Cvr~ak na sat Zavi~aju mili raju Muzika Nedjeqno popodne Monitor Prava stvar Dok. program Slu~ajni partneri Film Satelitski program

17.50 [tiklom u vrata 18.30 Vijesti 19.00 Nacionalna geografija i BBC 20.00 Uvod u anatomiju, serija 21.00 Pjesma za Argirisa 23.00 Vijesti 23.30 Pametwakovi}i 0.00 [tiklom u vrata 0.30 Nacionalna geografija i BBC 1.20 Info kanal

Vikom 6.00 7.30 8.00 8.30 9.00 9.50 10.00

Narodna muzika Tele{op Glas Amerike Tele{op Pismo-glava, putopis Crtani film U na{em ataru, emisija o poqoprivredi 11.00 Blesimetar, serija 12.00 Radio i TV 13.00 Sveznalica, kviz

14.00 14.40 15.00 15.50 16.30 19.30 20.30 21.00 22.00 23.00 0.00

Tele{op Tele{op Sveznalica, kviz Crtani film Kviz znawa Dnevnik RTS Pregled sedmice Dokaz stvarawa Izazovi istine Narodna muzika Erotski program

18.00 18.20 19.00 21.00 23.00

Red Bul Ke{ taksi Sahara, film Pla}enici, film Oko pono}i, film Top Spid Ameri~ko rvawe Ke{ taksi Sahara, film

Foks 6.10 7.00 8.30 9.00 10.10 13.00 13.40 14.00

e-TV Doma}in Crtani film Ana Karewina, serija Gluvi barut, film Svijet na dlanu Turirawe F1, Velika nagrada Evrope 16.00 Kraqevi Ade

1.50 2.50 4.00 4.30

National geographic 8.00 9.00 10.00 11.00 12.00

NOVA

Za~aran grad, film Znawe na poklon Dobre namjere, serija Vijesti Dobre namjere, serija Magazin Antonia, film Vijesti Qudi sa Menhetna, serija Pametwakovi}i

13.00 15.00 16.00 17.00 18.00 19.00

Atlantida Nostradamusov efekat Istra`ivawe Loh Nesa Misterija svitaka sa Mrtvog mora Misterija svitaka sa Mrtvog mora Rje{avawe koda Da Vin~i Marija Magdalena Su|ewe vitezovima templarima Izgubqeni Isusov grob Ko je ubio Isusa Avionske nesre}e

20.00 21.00 22.00 23.00 0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00 7.00

Samurajski luk Samurajski ma~ Velika jezera Samurajski luk Samurajski ma~ Velika jezera Misterija svitaka sa Mrtvog mora Samurajski luk Samurajski ma~ Izgubqeni Isusov grob Okeanske avanture Crna smrt

Radio RS 6.00 8.00 8.05 9.00 9.05 9.30 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.05 16.00 16.20 18.00 18.05 19.00

Jutarwi program Vijesti Emisija za selo Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Top lista Radija RS Vijesti Sje}awa Vijesti Religijski program Vijesti Zvrk Vijesti Pri~aonica, omladinska emisija Vijesti Sportski pregled Dnevnik Nedjeqni radio magazin Vijesti Medaqoni u vremenu Vijesti

19.05 Zaigrajmo, zapjevajmo, emisija narodne muzike 20.00 Vijesti 20.05 Zabavna muzika 21.00 Vijesti 21.05 Starogradska sje}awa 22.00 Vijesti 22.05 Kultura u ogledalu 23.00 Sje}awa 0.00 Vijesti 0.05 No}ni program 5.00 Emisija za selo Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

Od smrti kraqa popa Majkla Yeksona pro{la su nepuna dva mjeseca, a medijska pra{ina oko wegovog kontroverznog `ivota jo{ se nije u potpunosti smirila. Osim {to su ga proglasili zavisnikom od droga, ~udakom i predstavili kao ~ovjeka koji je bio opsjednut svojim izgledom - nekoliko wih tvrdi da je Yekson bio homoseksualac. - Prvi sastanak koji smo imali bio je u automobilu i trajao je jako kratko, jer smo se bojali da nas neko ne uhvati na djelu - rekao je za magazin “Womans Day“ medicinski tehni~ar Yejson Fajfer. On u ekskluzivnom intervjuu tvrdi da je bio u svojevrsnoj vezi sa Yeksonom. - Upoznali smo se u klinici Majklovog dermatologa, a prvi sastanak smo imali u automo bi lu. Bi lo je pre kra sno - tvrdi Fajfer. Ho mo se ksu al na afera zavr{ila je tek kad je Maj kl umro. - Iz gu bio sam svo ju sro dnu du {u. Jako je te{ko opisati takav gubitak, ali mogu samo da ka`em da osje}am jednu veliku pra zni nu u svom

srcu - ka`e medicinski tehni~ar koji je prije Yeksonove smrti bio u svakodnevnom kontaktu sa wim. On je ispri~ao da se Yekson potpuno promijenio dvije sedmice prije smrti. - Bio je pretjerano religiozan, dramatizovao je puno i bio je jako iscrpqen zbog proba za londonske koncerte. Svima je bilo jako ~udno {to se opra {tao sa po je di nim qudima nekoliko dana prije smrti - otkrio je Fajfer i dodao da je Yekson ~esto govorio o Bogu i Majan skom ka len da ru, pre ma ko jem smak svijeta treba da se dogodi 21. decembra 2012. godine.

- Godinu posle snimawa serije, moj utisak je da euforija ne jewava. Naprotiv, kada su se utisci slegli, kao da je ostala samo lepa emocija, koja stalno podse}a da je ipak naj va `ni je zna ti vo le ti i bi ti voqen. To je naj vre dni ja stvar koju mi svi zaboravqamo. Dodatno me ~ini sre}nom {to ~esto qudima izmamim osmeh - rekla je Slo bo da Mi }a lo vi}, ko joj je to druga nagrada u izboru TV Novosti. Ivan Bosiq~i} ka`e da ga je na gra da TV No vos ti izu ze tno obradovala, pogotovo u tako jakoj konkurenciji. U novoj seriji, koju snima Zdravko [otra, Bosiq~i} igra lik Bojana Mihajlovi}a, koji

NEKAD BILO...

Prona|ena Ticijanova slika

Slika venecijanskog majstora Ticijana, vrijedna vi{e od pet miliona funti (7,6 miliona dolara) prona|ena je u plasti~noj kesi na ulici u Londonu 22. avgusta 2002. godine. To je bilo sedam godine nakon {to je ukradena iz ku}e Longlit u zapadnoj Engleskoj. Ticijan Ve~eli smatra se najve}im i najplodnijim likovnim umjetnikom Venecije u 16. vijeku i prvim koji je imao uglavnom klijente iz inostranstva. Bio je slikar na dvoru Karla Petog, sa kojim je bio u prijateqskim odnosima. Slikao je {iroki dijapazon motiva - religiozne i mitolo{ke motive, portrete, alegorije... Svoj prvi veliki uspjeh ostvario je djelom “Uspe}e Bogorodice“ oslikanim u crkvi Frari u Veneciji od 1516. do 1518. godine.

Taksi vo`wa unazad Taksista iz indijskog grada Batinde postao je lokalna zvijezda otkako svoje mu{terije do odredi{ta vozi iskqu~ivo unazad, javio je Tanjug. Tridesetogodi{wi taksista je zbog neobi~nog na~ina vo`we postao toliko slavan u svom gradu da su mu vlasti izdale specijalnu dozvolu, ovla{}uju}i ga da vozi na svoj originalan na~in. Na automobil je postavio sirenu hitne pomo}i, kako bi upozoravao pje{ake i ostala vozila.

Dojava o bombi zbog qubavi

Gluma~ki par godine Glumci Sloboda Mi}alovi} i Ivan Bo siq~i} pro gla {e ni su za glu ma ~ki par godine u tradicionalnom izboru TV Novosti, javio je Mondo. Razlog su wihove uloge u televizijskoj seriji “Raweni orao“, ko ju je, pre ma mo ti vi ma is toimenog romana, re `i rao Zdravko [otra. Slo bo da je u seriji glumila An |el ku, a Ivan pi lota Nenada Aleksi}a.

Luda planeta

je potpuno dru ga ~i ji od pi lo ta Nenada Aleksi }a, ko jim je osvajao gledateqke.

POSQEDWA Kameron Dijaz i Kijanu Rivs zaqubqeni Svjetski on-lajn tabloidi pi{u da su Kameron Dijaz i Kijanu Rivs uhva}eni u romanti~noj atmosferi u jednom restoranu u Los An|elesu, javio je Mondo. Kameron (36) je zabavqala 44-godi{weg kolegu, poku{avaju}i da ugura cijeli hamburger u usta. - Kijanu se to dopalo, smijao se neprestano i bilo je ~udno vidjeti ga u takvom izdawu, jer ga “bije glas“ da je ozbiqan - rekao je jedan o~evidac. Zatim su ruku pod ruku oti{li u bioskop. Wih dvoje su igrali qubavnike u filmu “Osjeti Minesotu“ iz 1996. godine. Kameron je pro{log mjeseca tokom boravka u Londonu imala, tvrde tabloidi, kratkotrajne afere sa jo{ dvojicom biv{ih kolega Xadom Louom i Leonardom di Kaprijem.

Mladi Izraelac kojeg je ostavila djevojka Ruskiwa, osvetio joj se tako {to je, u weno ime, poslao la`nu dojavu o bombi na aerodromu u Omsku, u Sibiru, zbog ~ega je saobra}aj bio satima paralisan, javila je Beta. Dvadesetogodi{wi mladi} prijetwe je uputio preko Interneta. Istraga u Rusiji je pokazala da djevojka nije imala nikakve veze sa dojavom. Specijalna izraelska jedinica za borbu protiv sajberkriminala uhapsila je mladi}a koji je je priznao da je incident napravio iz qubavnog razo~arawa.

Nagrada od 260 miliona dolara Jedan u~esnik ameri~ke nagradne igre “Pauerbol“ osvojio je nagradni fond od gotovo 260 miliona dolara, saop{tili su u zvani~nici, a prenijela je Beta. Listi} sa dobitnom kombinacijom od {est brojeva prodat je u Ju`noj Karolini. Predstavnica lutrije Stefani Samer Heminghaus izjavila je da se dobitnik jo{ nije oglasio. U “Pauerbolu“ u~estvuje 30 ameri~kih dr`ava.

KOLUMNA

www.glassrpske.com

Stanko Vujovi} iz Bile}e, majstor stotinu zanata

REPORTA@A

Roditeqska pa`wa Ku}a pretvorena u muzej tehnike PI[E: SAWA VLAISAVQEVI] FOTO: GLAS SRPSKE

Rajko Kuzmanovi}, predsjednik Republike Srpske

ME\U POBORNICIMA zdrave hrane mnoge holivudske zvijezde

2 22. i 23. avgust 2009. GLAS PLUS

Kolumna

Ro di teqska pa`wa

^

ovjek u ovoj zemqi mo`e svakodnevno mla|e od osamnaest pozivati da odre|ene, posebno medijske sadr`aje ne gledaju ili ne ~itaju. Razlog: sadr`aj i rje~nik neprimjereni ~ak i za one iznad osamnaest. I nije sada ovdje po srijedi javno moralizirawe kako postoji ne{to zbog ~ega treba djecu sklawati, ali definitivno jeste mala analiza naj~e{}e kori{tenih termina, etiketa i pridjeva koji osvi}u na stranicama bh. magazina, dnevnih novina i u novije vrijeme “on line“ magazina. Pokrenut je dakle izvjesni Internet magazin oko kojega su se skupili neki odbjegli novinari iz {tampanih medija. Suradnici im sve zvu~na novinarska imena. Taj novinarski projekt podr`ava, ma nije ni bitno tko. Jedan od tekstova koji nije samo govor mr`we ve} i tekst koji direktno poziva na lin~, diskreditira svaki javni anga`man koji ima domet {iri od lokalne zajednice, u kojem svaki neistomi{qenik sa autorom (a bogme i wegovim taborom) ne zaslu`uje qudsko ime, biti }e povr{no analiziran u sqede}im recima. Ina~e o autoru teksta, direktor ove novine navodi kako “pi{e pametne tekstove i analiti~ka promi{qawa koja su bla`a od svakog teksta objavqenog u sportskoj rubrici Avaza i koji nikome ne mogu {tetiti“.

INTELEKTUALNO sme}e Dakle ve} sam naziv teksta je zastra{uju}i: “Govor mr`we: Intelektualno sme}e u slu`bi nacionalista i mafije“ Intelektualno sme}e bi ovdje bili svi qudi koji sura|uju sa “medijima koji su najradikalniji zagovornici jezika mr`we i koji su dio nacionalisti~kog, ratno-hu{ka~kog, propagandnog aparata jednog totalitarnog re`ima, koji je na govoru (i ne samo govoru) mr`we, bukvalno, izgra|en.“ To su ujedno i svi oni koji su se drznuli re}i da u nekim sarajevskim medijima sve vi{e ima govora mr`we i hu{ka~ke retorike. Autor spomiwanog teksta koji bi trebao imati etiketu “roditeqska pa`wa“ tu grupu “hrabrih“ novinara naziva “sarajevskom gerilom“ i “pokretom otpora“ koji ne pristaju da “}ute, slu`e i trpe“. Pa sada, ima tu i neke simbolike, jer se u tim medijima mo`e {to{ta razabrati {to odgovara

Inbox Gos to vawe Go ra na Bre go vi }a u Bawoj Lu ci u okvi ru wego ve svjet ske tur ne je je za is ta ve li ki do ga |aj. Im po nu je ~iweni ca da je Bre ga po sop stve noj `eqi dio Ko ~i }e vog zbo ra, {to }e ovoj ma ni fes ta ci ji da ti no vi sjaj. Bawa Lu ka je prvi grad na pros to ru biv {e Ju go sla vi je u ko jem }e ovaj svjet ski pri znat mu zi ~ar ima ti nas tup na kon du `eg vre me na. To go vo ri da }e pu bli ka u Bawoj Lu ci bi ti pri vi le go va na za je dan spe ktakl ka kav sa mo Bre go vi} i wegov “Or kes tar za sva dbe i sa hra ne“ zna ju da pri re de. Kar te ni su sku pe i mi slim da }e Grad ski sta di on bi ti ispuwen do posqedweg mjes ta. Sma tram da }e ta ~iweni ca kri ti ze ri ma bar za krat ko vri je me da “za ~e pi us ta“, jer i u wego vom slu ~a ju mo `e se pri mi je ti ti da se kod nas us pjeh ne pra {ta. dra gi ca45haj @gma il.com

ratnim operacijama. E jedino ovo zadwe sa }utawem, slu`ewem i trpqewem nema ama ba{ nikakve veze sa recimo wihovim uobi~ajenim novinarskim temama kao {to su odabir medija za suradwu, ~lanovi obiteqi javnih li~nosti, cjelokupan `ivotni put onoga na koga se ovi odva`ni novinari okome. Ti koji su se drznuli da ne }ute i trpe teror nekih sarajevskih medija su jo{ i pojava: “intelektualne, kolaboracionisti~ke bagre, glasnogovornika konformisti~ke, podani~ke, kukavi~ke scene, licemjera, koji sli~no nekim ovda{wim politi~arima, la`no se predstavqaju}i kao gra|anski, pridru`uju napadima na jo{ uvijek skromnu i krhku slobodnu medijsku teritoriju“, a tako|er jo{ i zahtijevaju neke “{vedske standarde komunikacije“ koji posreduju u toj borbi izme|u “medijskog Davida i mafija{ko-fa{isti~kog Golijata samo {to se jo{ glave nisu po~ele kotrqati“.

Sarajevska gerila Lako }e sada autor spomenutog teksta zakqu~iti da je ova analiza posebno zato {to se objavquje u Bawoj Luci, ni{ta drugo nego “hiwski govor mr`we“ na djelu jer otkriva tamnu stranu sarajevske medijske ~ar{ije. A re}i to javno zaslu`uje svaki prijekor, jer to se ne smije. Ne smije se dirati u tabore koji su se nadvili nad, ne samo Sarajevo, ve} cijelu BiH. To su oni tabori u kojima se izme|u ostaloga mo`e ~uti da su “srpski i hrvatski politi~ari samo rivali“ i da se ne mogu tretirati kao partneri. Ova “intelektualna bagra“ je jo{ i “prezira i ga|ewa vrijedna skupina“ koja se “otvoreno stavila u slu`bu nacionalisti~kih, pqa~ka{kih, ratno hu{ka~kih projekata, brane}i sa stranica medijskih ogranaka wihovog propagandnog aparata nosioce destruktivne politike, koji gra|ane BiH dr`e kao taoce svoje pqa~ka{ke nezasitosti, nacionalisti~ke mitomanije i totalitarnih ambicija, i napadaju i vrije|aju sve one koje lideri tih projekata ozna~e kao svoje neprijateqe: “od kriti~kih medija preko antinacionalisti~ke opozicije… do heroja pokreta otpora totalitarnom jednoumqu i bezumqu“. Evo imali smo priliku vidjeti kako su ozna~eni neprijateqi takozvanih gra|anskih medija. Sa kojom suptilno{}u samo su opisani i etiketirani svi oni koji misle druga~ije od prikrivenog (mada vi{e ne i prikrivenog) nacionalizma “antinacionalista“. Vidjeli smo kako su okarakterizirani qudi dobre voqe koji

nemaju problem sa geografijom i qudima, koji nemaju problem sa razli~itim opredjeqewima gra|ana BiH, koji naprosto uva`avaju razli~itosti. Ali uva`avawe tih razli~itosti svakako nije dobrodo{lo u “pokretu otpora“ koji totalitarno retori~ki lomi svaku razli~itost.

Pi{e: Sawa VLAISAVQEVI]

Vo`d Daqe su “napadi“ na nezavisne magazine i sarajevsku gerilu, na gra|anske antinacionalisti~ke medije i intelektualnu “alternativu“ okarakterizirani kao: “intelektualno, politi~ko, vjersko sme}e, intelektualni olo{ bez trunke stida, odsustvom elementarnog morala, sa jalija{kom politikom, pridru`uju se mo}noj ekipi mafija{a na vlasti, nemoralu vjerskih lidera; pridru`uju se ratnim zlo~incima i wihovim pomaga~ima u svim porama nedenacifikovanog dru{tva propagandno-medijskog aparata re`ima u RS i reketa{ko ucjewiva~kog u FBiH; to intelektualno sme}e ima patolo{ku mr`wu; intelektualno sme}e kurvinski u~estvuje u napadima na medije, la`no se predstavqaju kao gra|anski, {ire me|uetni~ku mr`wu, imaju partnere iz podzemqa pod ~ijim se pokroviteqstvom ova kampawa i odvija, pod govorom mr`we ne registruju izmi{qawe pri~a o naoru`avawu muslimana u RS…; oni su na nivou idiotizma, oni su logi~ki ekvilibristi kojima govor mr`we nije kada direktor jednog javnog RTV servisa pjeva ~etni~ke pjesme u okru`ewu qubiteqa tradicionalnog klawa kamom, niti to {to poru~uje da }e ih pjevati i daqe, nego je govor mr`we to {to neko pu{ta wegovo pjevawe u svojoj emisiji, da bi pokazao s kim i ~im imamo posla“…

NEPRIJATEQI kriti~kih medija Ba{ sve ove nabrojane etikete ulijevaju nadu u slobodno novinarstvo oslobo|eno svih predrasuda. Lako se da zakqu~iti da su svi lo{i i vrijedni prezira, samo wih nekolicina nisu i vide sav jad i ~emer bh. realnosti ~istije no svi drugi. Samo oni znaju prepoznati {to jeste, a {to nije govor mr`we. Samo oni znaju da govor mr`we nikako nije i ne mo`e biti petnaest godina poslije rata sasvim nemotivirano pu{tati ratne snimke, tretirati ih kao dio dana{we realnosti, tra`iti stalnim ponavqawem istog priloga lin~ ~ovjeka na kojega se prilog odnosi. U ratu su jo{ takvi po-

Zastra{uju}i naslov teksta “Govor mr`we: Intelektualno sme}e u slu`bi nacionalista i mafije”. Intelektualno sme}e bi ovdje bili svi qudi koji sura|uju sa “medijima koji su najradikalniji zagovornici jezika mr`we i koji su dio nacionalisti~kog, ratno-hu{ka~kog, propagandnog aparata jednog totalitarnog re`ima, koji je na govoru (i ne samo govoru) mr`we, bukvalno, izgra|en” ku{aji bili u funkciji podizawa netrpeqivosti prema onima sa druge strane ni{ana, ali danas nisu i ne mogu biti ni{ta drugo nego jezik mr`we. A s kim i ~im mi svi imamo posla najboqe se vidi iz izdvojenih dijelova teksta iz kojega je definitivno bilo te{ko izdvojiti najte`e oblike hu{ka~kog jezika, jezika mr`we, jezika ulice, jer je cijeli tekst iskqu~ivo u tom tonu pisan, predstavqa kako autor sam ka`e “intelektualnu alternativu“. Ovo definitivno jeste alternativa, a intelektualna? E to prosudite sami. (Autorka je direktor Centra za kulturu dijaloga BiH)

Komentari ~italaca Bijeqinu unakazili stambenom gradwom Svi koji pro|u ulicama Bijeqine mogu, bez mnogo truda, da vide da se u Bijeqini ve} godinama stambeno-poslovna gradwa vr{i bez ikakvog reda. Grad se unakazuje, gradi kako ko ho}e, a Gra|evinska inspekcija u Bijeqini }u ti, po go to vo ako gra di ne ko ko parama mo`e da izgradi zgradu kakvu ho}e i unakazi svaku ulicu. Nadle`ni ne reaguju i prave se da ne vide ono {to svi vide i znaju. Svi koji su mislili da }e se, izradom i usvajawem Novog regulacionog plana u Bijeqini, uspostaviti red grdno su se prevarili. Na{ primjer samo je jedan od dokaza nezakonitog djelovawa (ne)odgovornih i pred Bogom i pred dr`avom. Sa mojom djecom: Stojom i Svjetlanom (obje su zaposlene), poslije mog ~etrdesetogodi{weg rada, u{te|evinom, a vi{e prodajom pozama{ne o~evine, izgradio sam stambeno-poslovni objekat, dr`e}i se u santimetar svih propisa Odjeqewa za prostorno ure|ewe i Gra|evinske inspekcije u Bijeqini. Objekat smo gradili po starom Regulacionom planu, dakle prije izrade i usvajawa novog Reg. plana, u ul. Majora Gavrilovi}a 53, na na{oj gra|. parceli br. 2212. Kada je trebalo da nam objekat bude

primqen i da se za isti izda upotrebna dozvola, Komisija (od ~etiri ~lana) sve je premje ra va la vi {e od ~e ti ri sa ta. Ka da je ustanovqeno da je sve u saglasnosti sa urbanisti~ko-gra|evinskom dokumentacijom, dobili smo upotrebnu dozvolu. Novim Reg. planom, na{ kom{ija Mihajlo Vidi} (zvani Mikica), na svojoj parceli br. 2213, dobio je markicu po kojoj, od glavne ulice (istok) mo`e graditi objekat ravno sa na{om ku}om i na istoj udaqenosti od ulice. Bez na{eg znawa i saglasnosti (iako se objekti lijepe jedan za drugi), a mimo Reg. plana, na{ kom{ija, prema urbanisti~koj saglasnosti, dobija dimenzije objekta za 1,50 metara ve}e od predvi|enih u Regul. planu, a plan i nije mijewan. Jo{ boqe mu je to precizirano u odobrewu za gra|ewe. Tako wegov objekat, na isto~noj strani, izlazi ispred na{eg za 1,00 metar, a ostalo je produ`eno i pro{ireno prema jugu i zapadu. Kada se uvidi da je wegov objekat i za jednu eta`u vi{i (ovo je saglasno sa Reg. planom), mo`ete zamisliti na {ta ovakva gradwa li~i (jedna ku}a uvu~ena, druga isturena itd.).

Na sve ove nezakonitosti i rugobu (da li se treba ~uditi?) Gra|evinska inspekcija nije djelovala. Ali, ovo nije najve}e ~udo. Ve}e je da, prema urbanisti~kim propisima, prije izdavawa Urb. saglasnosti, mora da se izvr{i uvi|aj na licu mjesta, a na{em kom{iji je Urb. saglasnost izdata na 23 dana prije uvi|aja na licu mjesta i bez ikakve konsultacije sa nama. Zato nam je preostalo jedino da se obratimo sredstvima informisawa. U~inili smo to, {to smatramo normalnim, prvo lokalnim televizijama, zamolili da do|u, snime i objave ~iweni~no stawe. Na`alost, TV ku}e nisu reagovale, pa smo shvatili da su i oni svi “uvezani“ sa bijeqinskim gra|evinskim mo}nicima. Ovoga puta obra}amo se na{im eminentnim novinama “Glasu Srpske“, uz na{e ovla{}ewe da obavijestite i druga sredstva informisawa, za koja mislite da ih interesuju ovakve informacije. Molimo da nam pomo gne te da se bar ja vnost upo zna sa nezakonitostima, jer smatramo da je to i zadatak sredstava informisawa. Nedeqko Paji}, Bijeqina

GLAS PLUS 22. i 23. avgust 2009. 3

Doga|aj sedmice

17 - 21. 8.

Neuspio izbor direktora tri dr`avne agencije

17. 8.

Blokada iz Stranke za BiH

Policija Srbije uhapsila je Sini{u Vu~ini}a, koji je putem javnih saop{tewa prijetio smr}u novinaru Milo{u Vasi}u i poslaniku Skup{tine Srbije @arku Kora}u. Samoproklamovani ~etni~ki vojvoda Sini{a Vu~ini}, koji se predstavqa i kao predsjednik Inicijativnog odbora Srpskog ~etni~kog pokreta RS, priveden je zbog prijetwi koje je 28. jula uputio Vasi}u i Kora}u zbog wihovih izjava objavqenih u “Glasu Srpske“. Oni su u tim izjavama Vu~ini}evu najavu o formirawu ^etni~kog pokreta RS u Trebiwu ocijenili kao potez “seoske lude koja uznemirava javnost“. U Tre}em op{tinskom sudu su saop{tili da je Vu~ini}u odre|en pritvor od osam dana zbog opasnosti da bi mogao da ponovi prijetwe Kora}u i Vasi}u. Ministar unutra{wih poslova Srbije Ivica Da~i} rekao je, dan kasnije, da se Vu~ini} sam prijavio policiji.

Bojim se da se pravi konfuzija, kako bi se obezbijedilo {to sna`nije me|unarodno prisustvo, izjavio predsjedavaju}i Savjeta ministara Nikola [piri}

18. Su8. proglad BiH ponovo se

eza su|ewe u predm sio nenadle`nim ale, osumwi~enog za @dr tu protiv \or|a licije RS lnika Uprave po ~e na eg { v ubistvo bi . ra e Mauz Qubi{e Savi}a nadle`an da je za taj predmet ju a tr a sm da no e {t op sa je da su og Iz ov sud u Bijeqini. {tva BiH od 14. avgus nu optu`nicu Tu`ila rale, izvr{eno na |e e ur }i ju a tr a zm - Sud je, ra optu`en @d vi~no djelo za koje je zvati {tetne posqedice za ta, zakqu~io da kri a iz glo mo bi we `nici, ne na~in opisan u optu ju nadle`nost za vo|e svo ti s ve iz gao mo bi ne . d da Su Su to u Za ew {t BiH. - navedeno je u saop krivi~nog postupka {i} rekao je da be u Gr s ri Bo H Bi tva Suda, Portparol Tu`ila{ et `aliti na odluku }e se tu`ila{tvo op . {e mentari koju nije `elio da ko

19. 8. Prvi kontingent od 300 subvencionisanih automobila “zastava 10” odnosno “punto“ u RS trebalo bi da stigne po~etkom septembra, a do sada je interes za kupovinu izrazilo vi{e od 400 stanovnika Srpske. Prema rije~ima direktora bawolu~ke firme “Samaks“, ovla{}enog dilera “Fijat automobila Srbija“ u RS Sa{e ^udi}a, nove vlasnike “punta“ najprije o~ekuje potpisivawe predugovora, poslije ~ega }e svi kupci morati da pro|u kroz predvi|enu proceduru. - Septembarski kontingent vozila je proizveden i “Samaks“ je spreman za realizaciju ugovora. Kupci u RS mo}i }e da kupe model “fijat punto aktuel“ sa osnovnim paketom opreme - rekao je ^udi} i dodao da }e prvih 300 “punta“ biti ravnomjerno raspore|eno po Srpskoj, te }e se najvjerovatnije mjese~no prodavati po 70 vozila.

20. 8.Ministar inostranih poslovaaju}i

21. 8.

j, zloupotrebqav BiH Sven Alkala , dodijelio diplomatske a o pr vo svoje diskrecion ma. so pa {e i pjeva~i H i naveo da je Alkalaj a Bi PMI iz sti i Srpske“ izvor pjeva~u Enesu, pijani Rekao je ovo “Glasu lk fo bo tur o li je di Gani}u. do pu Eju {e so ru pa ~a ti diplomatske biv{em poli i }u ri pe To {i Sa te u SAD diploma odobri bo{wa~kom lobisti ~lanovima porodice da vo a pr o on ci e trebqava - rekr - Ministar ima dis g paso{a, ali Alkalaj to pravo zloupo sko t ma o pl izdavawe di kao je taj izvor. ca Ruq rekla je da nih poslova BiH Zori tskih bh. pal vi ci a stv r ta s ni cima diploma Portparol Mi ma podatke o vlasni ovo ministarstvo ne akav paso{ va`i samo uz diplomatsku so{a i dodala da ov rstvo ih odobrava po zahtjevu vizu i ovo minista institucija.

Republika Srpska je spremna da u planiranom roku od 1. oktobra, kada se o~ekuju prve biometrijske kwi`ice, po~ne sa izdavawem biometrijskih paso{a. Ovo je u Bawoj Luci rekao ministar civilnih poslova BiH Sredoje Novi}, nakon sastanka sa ministrom uprave i lokalne samouprave RS Zoranom Lipovcem i ministrom unutra{wih poslova RS Stanislavom ^a|om. Prema wegovim rije~ima naredni mjesec je period dodatnog uhodavawa i otklawawa uo~enih slabosti na izdavawu putnih isprava na bazi biometrije. Ministar unutra{wih poslova RS Stanislav ^a|o je rekao da uvijek ima pojedina~nih slu~ajeva sa odre|enim specifi~nostima, ali to nije pravilo. Ovaj proces ide dosta dobro, na korektan na~in, i u tom pogledu ura|en je veliki korak, istakao je ^a|o.

PI[E: MILAN MIQU[ [email protected]

Savjet ministara BiH, na sjednici odr`anoj u ~etvrtak, nije donio odluku o izboru direktora Direkcije za evropske integracije BiH, Upra ve za in di rek tno oporezivawe BiH i Regulatorne agencije za komunikacije. Protiv imenovawa direktora u pomenute tri dr`avne institucije glasali su ministri iz stranke za BiH, i to ministar inostranih poslova Sven Alkalaj, ministar za qudska prava Safet Halilovi} i zamjenik ministra pravde Sr|an Arnaut. Ministri SBiH tra`ili su da imenovawe bude odgo|eno za sqede}u sjednicu, jer navode da o~ekuju da }e do tada biti postignut politi~ki dogovor o cjeloku pnom pa ke tu ime no vawa za rukovodioce navedenih dr`avnih institucija. U glasawu za sva tri kandidata {est glasova je bilo za, a ~etiri protiv. Predsjedavaju}i Savjeta ministara Nikola [piri} rekao je na konferenciji za {tampu da izbor direktora ide daqe na usagla{avawe unutar Savjeta minista ra, odno sno na kon sul ta ci je izme|u Stranke za BiH i SDA. On je dodao da je sada u pitawu bo{wa~ko nacionalno jedinstvo, {to predstavqa pla}awe cijene za BiH. - Za mjesto direktora Uprave za indirektno oporezivawe BiH po dr`an je Zo ran Te gel ti ja i usagla{ava se samo wegovo ime. O izbo ru di re kto ra Re gu la tor ne agencije za telekomunikacije, za kojeg je predlo`en Kemal Huseinovi}, ministri }e se izjasniti na sqede}oj sjednici - kazao je [piri} i naglasio da konsultacije SDA i SBiH predstavqaju kupovinu vremena. - Bojim se da se pravi konfuzija, kako bi se obezbijedilo {to

sna`nije me|unarodno prisustvo. Ubije|en sam da to ne}e pomo}i BiH. Moramo sami vi{e raditi i po{tovati tu pomo} koju nam drugi pru`aju. Vrijeme je da “odraste mo i ja sam spre man za tu pri~u“ - poru~io je predsjedavaju}i Savjeta ministara. On je kazao da }e uputiti pismo Agenciji za dr`avnu slu`bu da iskoristi zakonske mogu}nosti i po isteku od trideset dana imenuje najboqe rangiranog kandidata Lidiju Topi} za direktora Di re kci je za evrop ske integracije, te da bi se to moglo dogoditi ve} sqede}e sedmice.

[PIRI]: SDA i SBiH kupuju vrijeme Kandidat za direktora Uprave za indirektno oporezivawe Zoran Tegeltija, koji je na konkursu imao najvi{e glasova, rekao je da nije iznena|en {to nije dobio podr{ku bo{wa~kih ministara, iako su za wega glasali ministri iz reda Hrvata i Srba. - Velika je {teta {to nisu imenovani ~elni qudi u agencijama, kako bi se zavr{ile procedu re oko pri bli `a vawa Evropskoj uniji. Takva odluka ministara pravi veliku {tetu svim institucijama BiH - rekao je Tegeltija. Dodao je da institucije u kojima ve} du`e vrijeme nema imeno va nog di re kto ra ra de na granici zakonitosti. Savjet ministara BiH ve}inom glasova, na istoj sjednici, utvrdio je i Prijedlog zakona o popisu stanovni{tva, doma}instava i stanova u Bosni i Hercegovini 2011. godine. Protiv su ponovo bili bo{wa~ki ministri. Donesen je zakqu~ak da se rezul ta ti po pi sa pri mjewuju od izbora 2014. godine.

4 22. i 23. avgust 2009. GLAS PLUS FOTO: GLAS SRPSKE

Rajko Kuzmanovi}, predsjednik Republike Srpske

Republika Srpska }e sa~uvati imovinu koja joj pripada Nismo protiv toga da dr`ava dobije imovinu potrebnu da bi efikasno funkcionisala, ali to ne}e i ne mo`e biti na {tetu etiteta. Zbog toga je bilo kakva namjera nelegalnog i nezakonitog oduzimawa imovine koja pripada RS, unaprijed osu|ena na propast, istakao Rajko Kuzmanovi} Rajko Kuzmanovi} RAZGOVARAO: MIROSLAV FILIPOVI] [email protected]

P

redsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanovi} u intervjuu “Glasu Srpske“ kazao je da je u~e{}e stranih dr`avqana u sudskim i tu`ila~kim organima BiH svojevrstan presedan, koji treba da bude okon~an. - Nelogi~no je da u jednoj su ve re noj dr`a vi stra ni dr`avqani obavqaju fun kcije u bilo kojem segmentu vlasti, a posebno u pravosudnom sistemu - rekao je Kuzmanovi}. Ko men ta ri {u }i odlu ku Kacelarije visokog predstavnika u BiH da obavi popis imovine, Kuzmanovi} je rekao da se Republika Srpska ne }e su pros tavqati ti mu OHR-a, ali da ovo pitawe “ne}e i ne mo`e biti rije{eno na {tetu entiteta“. GLAS: I dok iz OHR-a tvrde da je rije~ samo o “tehni~kom popisu“, politi~ari iz Srpske ka`u da je to di rek tno pre uzi mawe

na dle `nos ti od do ma }ih institucija i negirawe Ustava i Dejtonskog sporazuma? KU ZMA NO VI]: Sumwam da }e tim koji formira OHR uspjeti da zavr{i ovaj posao do novembarskog zasjedawa Savjeta za primjenu mira. Tim }e se su sres ti sa mnogobrojnim pravnim, tehni~kim i organizacionim pitawima. Ne mo`e tim za dva- tri mjeseca usvojiti ni metodologiju rada, a kamoli da zavr{i posao. Zva ni ~ne zemqi {ne kwige u gruntovnicama, katastrima i drugim evidencionim ustanovama su prili~no nea`urne, jo{ iz austrougarskog doba, Kraqevine Jugosla vi je, a po se bno one o dru{tvenoj svojini koja je bila “sva~ija i ni~ija“. U kwigama ima onog ~ega nema i nema onoga {to postoji. I na kon cu, po za ko nu sva ki izvod iz zvani~nih kwiga se pla }a kao ta ksa. Ko }e to platiti? S druge strane, nije po-

“Zdru`eni napor“ GLAS: Kakav je Va{ stav o NATO vojnoj vje`bi “Zdru`eni napor“ koja }e u septembru biti odr`ana u Bawoj Luci. KUZMANOVI]: Strate{ka opredjeqewa BiH su ~lanstvo u EU i NATO-u. U skladu sa tim opredjeqewima mi smo preuzeli odre|ene obaveze i tako se i pona{amo. Ovakve vrste vje`bi su uobi~ajene i dio su napora koje ~ine Oru`ane snage BiH u tom procesu. Mislim da tako trebamo da

posmatramo ovu vje`bu i uzdr`imo se od nepotrebnih komentara. Mi u RS i Bawoj Luci treba da poka`emo profesionalnost i dostojanstvo i ubije|en sam da }e tako i biti.

pis imovine samo tehni~ko pi tawe. On je pri je sve ga pravno, ali i politi~ko pitawe. U BiH ne postoji nijedno pi tawe, a da ne ma politi~ku dimenziju. Odluka OHR-a da popi{e imovinu, na koju je pravo raspolagawa, odnosno upravqawa imala BiH u decembru 1991. godine je politi~ka i prejudicira ishod popisa i podjele imovine i zanemaruje us ta vno-pra vnu stru ktu ru dr`ave nastalu Dejtonskim mirovnim sporazumom i realnost postojawa entiteta, kao wenih sastavnih dijelova. GLAS: Ka ko ri je {i ti ovo pitawe koje je neophodno za tran sfor ma ci ju OHR-a? KU ZMA NO VI]: RS je zainteresovana za rje{avawe pi tawa po dje le dr`a vne imovine, ali se ovo pitawe nepotrebno komplikuje. Posto je ten den ci je da se kao dr`avna imovina predstavi i imovina koja, i prema Ustavu i prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, pripada entitetima, koji su weni titulari. Bez obzira na dobre namjere smatram da odluka viso kog pred sta vni ka o formirawu radne grupe za popis dr`avne imovine nije u skladu sa stanovi{tem koje podr`ava me|unarodna zajednica i sam OHR da doma}i organi i institucije preuzmu odgovornost za usvajawe i provo|ewe odluka od interesa za BiH i wene entitete. GLAS: Ka ko RS da za {ti ti svo je in te re se ako do|e do politi~kih pritisaka prilikom raspodjele imovine? KU ZMA NO VI]: Re pu blika Srpska ne}e se suprot-

stavqati timu za popis, ali ne}e dozvoliti da imovina, koja joj pripada prema Ustavu i Dejtonskom sporazumu, bude oduzeta. Nismo protiv toga da dr`a va do bi je imo vi nu po tre bnu da bi efi ka sno funkcionisala, ali to ne}e i ne mo`e biti na {tetu etiteta. Zbog toga je bilo kakva namjera nelegalnog i nezakoni tog odu zi mawa imo vi ne koja pripada RS, unaprijed osu|ena na propast. Mi iskreno `elimo da ovo pitawe bude rije{eno, ali prije svega pitawe je da li su i dru gi za in te re so va ni za wegovo efikasno rje{avawe, ili se iza toga kriju neki drugi ciqevi i interesi.

FORMIRAWE antikorupcionog tijela ve} vi|en scenario GLAS: Is to vre me no, OHR i drugi strane diplomate i ambasadori zala`u se za ostanak stranih sudija i tu`ilaca u pravosu|u u BiH? Stav zvani~nika RS je da se strancima u pravosu|u vr{i politi~ki pritisak na RS? KUZMANOVI]: Odluka Savjeta ministara BiH da ne produ`i mandat stranim tu`iocima i sudijama u Sudu i Tu `i la{ tvu BiH, osim u Odjeqewu za ratne zlo~ine, sasvim je logi~na i u skladu sa op{teprihva}enim procesom koji za kona~ni ciq ima da do ma }e in sti tu ci je i predstavnici preuzmu punu odgovornost za funkcionisawe svih or ga na vlas ti, ukqu~uju}i i pravosudne organe. Zbog toga su izjave predstavnika me|unarodne zajedni ce, o po tre bi os tan ka

stranih sudija i tu`ilaca, u suprotnosti sa tim proklamovanim ciqevima. Uvjeren sam da su doma}e sudije i tu`ioci sposobni da rade na svim slu~ajevima, ukqu~uju}i i one predmete koje su vodile strane sudije i tu`ioci. S druge strane, nelogi~no je da u jednoj suverenoj dr`avi strani dr`avqani obavqaju funkcije u bilo kojem segmentu vlasti, a posebno u pravosudnom sistemu. U~e{}e stranih dr`avqana u sudskim i tu`ila~kim organima je svojevrstan presedan, ko ji tre ba da bu de okon~an. Istovremeno, BiH bi ovim po te zom po ka za la zrelost i odgovornost, za suverenitet dr`ave i za daqi napredak ka evropskim integracijama. GLAS: Na jesen se o~ekuje nastavak razgovora o ustavnim promjenama u BiH. [ta su ge ri {e te srpskim politi~arima u tom procesu? KU ZMA NO VI]: Stav predstavnika Srpske utvr|en je u Deklaraciji o osnovama za razgovore o eventualnim promjenama Ustava BiH i za{titi interesa RS koju je Na ro dna skup {ti na Re pu blike Srpske usvojila u februaru ove godine. Je dan od na {ih te meqnih stavova u eventualnim ustavnim promjenama, osim o~uvawa naziva, postojawa, teritorije i punog kapaciteta ustavnih nadle`nosti RS, bi }e za dr`a vawe en ti tet skog glasawu u Predstavni~kom do mu Par la men tar ne skup {ti ne BiH i za {ti te vitalnog interesa entiteta, kao i vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda u BiH.

GLAS: Mogu li se u tom procesu o~ekivati konkretni rezultati? KUZMANOVI]: Ukoliko na jesen i do|e do razgovora o ustavnim promjenama, kao {to vi tvrdite, te{ko je o~ekivati da oni brzo daju konkretne rezultate, jer je do kraja ove godine ostalo malo vremena, a naredna godina je izborna. Osim toga ustavne promjene mogu da po~nu tek kada se postigne saglasnost relevantnih doma}ih politi~kih faktora o tome {to bi se to realno moglo mijewati, za {ta se mo`e posti}i kon sen zus i da me |u na ro dna za je dni ca i weni predstavnici ne treba da se di rek tno ukqu~u ju u ovaj proces. GLAS: Me|uresorna radna grupa Savjeta ministara BiH do kra ja av gus ta treba da izradi prijedlog kojim bi bio uspostavqen antikorupcioni tim BiH? KUZMANOVI]: Borba protiv korupcije je i na{ prvorazredni zadatak, ali ne stvarawem neke nadinstance u policijskoj strukturi. Ovdje se radi o ve} vi|enom scenariju. O~igledno je da neko nastoji da iskoristi for mi rawe an ti ko rup ci onog tijela za poku{aj preno sa na dle `nos ti sa Ministarstva unutra{wih poslova RS na nivo BiH. Radi se o proizvoqnom tuma~ewu do ku me na ta iz Ma pe puta za liberalizaciju viznog re`ima i namjeri da se i ova prilika poku{a iskoristiti za neustavno i nera ci onal no pre no {ewe nadle`nosti sa entiteta na nivo BiH. U svakom slu~aju, jasno je da za tako ne{to i u toj for mi ne ma po tre be i da to ne}emo ni dozvoliti.

SRPSKA se ne}e suprotstavqati timu za popis, ali ne}e dozvoliti da imovina koja joj pripada bude oduzeta

GLAS PLUS 22. i 23. avgust 2009. 5

Stanko Vujovi} iz Bile}e, majstor od stotinu zanata i hiqadu alata FOTO: []EPAN ALEKSI]

Kao trinaestogodi{wi dje~ak Stanko se “zarazio“ radio -amaterizmom, za {ta je platio visoku cijenu, zavr{iv{i u zatvoru. Tvrdili su da je izdajnik, jer je uspostavio vezu sa tada neprijateqskom Rusijom i Rusima. Kaznu izdr`avao sve dok se nije dokazalo da je rije~ o dje~ijem hobiju PI[E: []EPAN ALEKSI] [email protected]

S

tanka Vujovi}a decenijama znaju Bile }a ni kao vrsnog majstora za gotovo sve vrste tehnike, ali malo kome je poznato da su ga obdarenost i tehni~ko znawe dovodili u brojne prijatne i ne pri ja tne si tu aci je. Jednom, kada je jo{ bio dje~ak, preveliko znawe odvelo ga je u zatvor i u wegovu dje~iju svijest utisnulo traumu koju }e vjerovatno nositi do kraja `ivota. Ku}a Vujovi}a, otkada se pamti, bila je majstorska i zanatska. Stankov otac Sava bio je jedan od najpoznatijih hercegova~kih gra|evinskih maj sto ra. Za sve je vaqda kriv gen, ali i ku}no vaspitawe i nastojawe da se stal-

no radi i {to vi{e zna. Razli ka je, me |u tim, u to me {to mla|e generacije Vujovi}a nisu vi{e samo majstori nego i stru~waci. Tako je Vla do, Stan kov sin, za vr{io elektrotehni~ki fakul tet, ali je i odli ~an majstor. Istim stopama ide i wegov sin, a Stankov unuk, Ni ko la, tre nu tno stu dent elektrotehnike. U maj stor skoj ku }i se sva{ta mo`e na}i. Tako su i u Vu jo vi }a sve po mo }ne pros to ri je i dio ku }e za trpa ni ra znim ma {i na ma, ure|ajima, alatom... U Bile}i je bila deceni ja ma [ko la re zer vnih oficira pje{adije, kroz koju su pro {li broj ni stru~waci, pa je i Stan ko wihovo kratkotrajno prisustvo koristio da bi pone{to Stanko Vujovi}

saznao i nau~io. - Bila je, poslije Drugog svjet skog ra ta, u Bi le }i i Baza za obnovu i izgradwu i u woj in `e weri Bla go i Mile, odnekud iz Crne Gore. Od wih sam tako|e u~io. Dru `i li su se i sa mo jim ujakom Gligorom Albijani}em i sa wim i{li u lov. Idu}i tako u lov na obroncima Volujaka nai|u na en-

Znawe -Nemam ja mnogo {kole jer sam zavr{io samo elektromehani~arski zanat. Ali `eqa za znawem uvijek je bila prevelika, pa sam, jo{ kao dijete u godinama poslije Drugog svjetskog rata, zavr{io sve kurseve kojih je tada bilo i na pretek, po~ev od radioamaterskog, do fotoamaterskog, ~ak i kuvarski. Interesovao sam se i za gra|evinske zanate, ali mi otac Sava nije dao da se time bavim govore}i da je to “|avoqi posao“ pri~a Stanko Vujovi}.

gleski avion oboren za vrijeme Drugog svjetskog rata. Ski ne mo sa wega ra dioopremu koja nije bila uni{te na, na {li smo dva predajnika. I od tada sam se zarazio radioamaterizmom sje}a se Stanko. Dodaje da su formirali neku vrstu radio-kluba u ku}i i odr`avali veze. Usposta vi li su ve zu i sa ra dioama te ri ma iz ta da{ weg So vjet skog Sa ve za iz grada Smolenska. - Kako se svaka veza morala registrovati do|e meni po {tom iz Smo len ska pismena potvrda da je veza zaista i uspostavqena. Naravno policija i UDBA su taj no pre gle da li po {tu i odmah zgrabe to {to je stiglo iz Smo len ska. In `eweri Bla go i Mi le su ve} bi li oti {li i sve se slomi preko mojih le|a, pri~a Stanko. Trinaestogodi{weg dje~a ka ta da su za tvo ri li. Smjewivali su se inspektori i udba{i, vikali, prijetili, tra`ili da prizna...

Tvrdili su da je izdajnik, jer je uspostavio vezu sa tada neprijateqskom Rusijom i Rusima. Bio je posebno sumwiv kao sin Save Vujovi}a, koji je, zbog naklonosti Rusima, robijao na Golom otoku.

RAD zaraza kao i pi}e Prestravqeno dijete nije moglo ni da govori a ne da obja sni stva ri. Pro te klih decenija Stanko je veoma rijetko pri~ao tu svoju odiseju, ne zbog toga {to je to skrivao nego {to se svaki put, kad se toga sjeti, maksi mal no uzbu di. Bez su za, drhtawa i ~estih pauza ni ovoga puta nije mogao da ispri~a te svoje te{ke `ivotne trenutke. Qudi koji se nisu previ{e razumijevali u tehniku ni radio- amaterizam zgrabili su radio-stanicu kao ne{to previ{e zlo, opasno i iz daj ni ~ko i, na ra vno, uni {ti li je. Iz vje {taj o neprijateqskoj djelatnosti

tri na es to go di{weg bi le }kog dje ~a ka oti {ao je za Mostar, pa za Sarajevo i na kraju za Beograd. Stanko je u me|uvremenu premirao {ta }e sa wim da bu de. Na svu sre}u, iz Beograda je stiglo obja{wewe da nije rije~ ni o kakvoj neprijateqskoj ni an ti dr`a vnoj dje la tnos ti nego o najobi~nijem hobiju. Stanko je samo `elio i danas `eli da radi uz punu primjenu tehnike. Rade}i htio je i da ima, a strast za tehnikom bila je ve oma ja ka, pa je stal no i kupovao. Ono staro ve} preva zi |e no, {to jo{ ra di i mo`e da slu`i, ne baca niti prodaje, kao drugi, nego stavqa na policu u ku}i, radionici i gara`ama. Tako je ku}a Vujovi}a i postala bi le }ki te hni ~ki mu zej. Imao bi Stan ko da pri ~a jo{ dugo o mnogo ~emu. Cijelog vijeka je radio, a nije prestajao sa radom ni u devet proteklih godina otkako je penzioner. -Rad je zaraza, isto kao i pi}e, veli Stanko.

U KU]I Vujovi}a sve pomo}ne prostorije i dio ku}e zatrpani raznim ma{inama, ure|ajima, alatom

6 22. i 23. avgust 2009. GLAS PLUS

Svjetski trendovi o zdravoj ishrani u

Dok Holivud i razvijenije zemqe trese groznica o zdravoj hrani, kod nas qudi u`ivaju u fast-fudu, koji naj~e{}e jedu u kratkim pauzama na poslu ili {koli, pa ~ak i na ulici PI[E: ALEKSANDRA RAJKOVI] [email protected]

N

eka hrana bude tvoj lijek i tvoj lijek neka bude hrana, govorio je jo{ Hipokrat. Istina je da mnogi qudi hranu povezuju sa zadovoqstvom, u`ivaju}i u ukusu i ne razmi{qaju}i mnogo o zdravqu. U borbu protiv nezdrave hrane odlu~no su krenule slavne holivudske zvijezde, ru{e}i mit o Amerikancima koji u`ivaju u fast-fud delikatesima. Jedna od zvijezda koja strogo vodi ra~una o tome {ta jede je pop ikona Ma do na, ko ja, iako je pre {la pedesetu, ima tijelo na kome mogu da joj zavide mnogo mla|e poznate koleginice. Neki za Madonin dobar izgled “op tu `u ju“ ko {er is hra nu. Ko{er je, u stvari, hrana koja se priprema prema strogim jevrejskim pravilima, gdje se u “~iste“ `ivotiwe ubrajaju samo sisari i biqojedi (ovca, koza, krava). Ko{er vole Paris Hilton, Bono Voks, Do nald Tramp, kao i mag Ho li vu da Stiven Spilberg. U Holivudu se ko{er

danas smatra jednim od glavnih trendo va, pa se ~ak i “obi ~ni“ qudi okre}u ovom na~inu ishrane. Me|utim, zdrava ishrana jo{ nije dobila na zna~aju u Republici Srpskoj, gdje se malobrojni qudi okre}u ovom na~inu `ivota. - Sve vi{e qudi u Republici Srpskoj tra`i savjete za ishranu. Ipak, naj~e{}e se javqaju oni koji ima ju zdrav stve ne pro ble me. ^iwenica je da dosta qudi kod nas i ne zna da postoje savjetovali{ta za ishranu u Srpskoj. Stalan porast broja gojaznih, te bolesti koje su ~e{}e kod gojaznih (npr. {e}erna bolest, bolest krvnih sudova, infarkt, povi{en krvni pritisak, neki karcinomi...), sami po sebi dokazuju da se dosta qudi kod nas nepravilno hrani - ka`e prim. dr Biqana Suzi}, pedijatar, subspecijalista ishrane.

NEPRAVILNA ishrana uzrok mnogih bolesti Sa druge strane, ipak se primje}uju odjeci svjetske pri~e o tome da bi trebalo ozbiqno povesti brigu o na~inu ishrane. - Tren do vi o zdra voj is hra ni po~iwu da se osje}aju i kod nas, i prisutniji su nego prije. Qudi su boqe obavije{teni, in te re su ju se vi {e i prihvataju ih. Iako je moja subspecijalizacija obuhvatila edukaciju ishrane i za odrasle i za djecu, zaposlena sam na Klinici

An|elina i Bred vegetarijanci Me|u poznate “biqojede“ spadaju i Bred Pit, An|elina Xoli, Pamela Anderson, Leni Kravic, Kim Bejsinger, Deril Hana, Dastin Hofman, Ri~ard Gir, Brajan Adams, Naomi Vots, Bili Ajdol...

za dje~ije bolesti i moji pacijenti su djeca i mladi do 18 godina. Ve}inom oni dolaze i sa wima volim da radim - istakla je Suzi}eva i dodala da su joj po nutricionisti~ke savjete dolazili i qudi koji se bave javnim poslovima. Dok Holivud i razvijenije zemqe trese groznica o zdravoj hrani, kod nas qudi u`ivaju u fast-fudu, koji naj~e{}e jedu u kratkim pauzama na poslu ili {koli, pa ~ak i na ulici. - Razni trendovi o ishrani koji dolaze sa zapada donose i neke negativne posqedice. Najo~itiji primjer je tzv. brza hrana (fast food), koju su, na`alost, na{a djeca rado prihvatila, a mi napravili prostor da im je dostupna. Danas se ona nudi djeci u {kolama za u`inu ili u brojnim kioscima koji se nalaze oko {kole nagla{ava Suzi}eva. Pre ma weni ma ri je ~i ma,

posqedice koje brza hrana ostavqa na djecu su brojne. To je porast gojaznosti, djeca koja imaju povi{en krvni pritisak i masno}e u krvi, deformiteti stopala i ki~me i sli~no.

XULIJA ROBERTS pije sojino mlijeko - U ~ovjekovoj prirodi je da rado isprobava novo. To nije lo{e ako se nau~i probrati i prihvatiti ono {to je dobro i korisno u novom. Nemojte zaboraviti da i cijene uti~u na prihva}enost hrane - ocijenila je Suzi}eva prihvatawe razli~itih na~ina ishrane, po ugledu na navike svjetskih yetsetera. Iako je vegetarijanska ishrana dobila na popularnosti tek posqed-

wih decenija, korijeni su joj u dalekoj pro{losti. Pouzdana saznawa o vegetarijanskoj ishrani se`u unazad nekoliko hiqada godina u Indiju, gdje je vegetarijanstvo bilo i ostalo uobi~ajeno, kao spiritualna praksa, poznata kao ahimsa (nenasiqe). U Evropi, gr~ki filozof Pitagora, koji je `ivio krajem 6. vijeka p.n.e., bio je veliki pobornik vegetarijanstva. Vegetarijanstvo su po~etkom na{e ere zagovarali Eseni, a kasnije Manihejci, bogumili i katari. U 18. vijeku ve} su bile poznate sve prednosti bezmesne ishrane, koje se i danas navode, {to je utrlo put {irewu vegetarijanstva u sve zemqe i me|u sve slojeve qudi. @itarice i povr}e postali su dostupni gotovo svakom ~ovjeku. U SAD se danas oko tri odsto stanovni{tva izja{wava kao vegetarijanci, sa tendencijom porasta tog broja. Postoji vi{e vrsta vegetarijanaca, vegani, laktovegetarijanci, ovovegetarijanci, ovolaktovegetarijanci, poluvegetarijanci, eskovegetarijanci. Odre|ena grupa jede samo sirovu hranu (prave hqeb koji se pe~e na suncu, “sun~ani hqeb“), frutarijanci samo vo}e, a radikalni frutarijanci plodove vo}a koje je samo palo na zemqu. - Vegetarijanska ishrana, naro~ito vegan dijeta, nosi odre|ene rizike jer je deficitarna (deficit

Makrobioti~ari

Kristina Agilera

Xulija Roberts

Makrobioti~ari praktikuju prehranu zasnovanu na cijelim zrnima `itarica i mahunarki. Jedu samo organski uzgojene namirnice, bez pesticida i vje{ta~kih |ubriva. Izbjegavaju rafinisani (bijeli) {e}er, rafinisano uqe i bijelo p{eni~no bra{no. Umjesto toga koriste `uti {e}er, nerafinisano uqe (naj~e{}e maslinovo) i crno bra{no.

NIJE ZDRAVO uzimati velike koli~ine mesa, {to se na ovim prostorima ~esto

GLAS PLUS 22. i 23. avgust 2009. 7

Republici Srpskoj slabo zastupqeni

Nezdrava u`ina u {kolama - Qudi kod nas podlije`u modnim trendovima kada je u pitawu hrana, ali mawe nego u obla~ewu. U na{im {kolama, ~ak i me|u starijom djecom, “modni trend“ je da se jede brza hrana ili grickalice. To je “in”. Djeca koja donose za u`inu vo}e ili zdraviju hranu su ismijana. ^esto mi se de{ava da {kolska djeca prihvate korekcije u ishrani bez problema, osim no{ewa u`ine u {kolu zbog reakcije svojih vr{waka - ka`e Biqana Suzi}. Oven Vilson

vitamina B 12, gvo`|a, cinka), {to mo`e da dovede do oboqewa. S druge strane, nije zdravo neumjereno uzimati velike koli~ine mesa, {to se na ovim prostorima ~esto ~ini. Ishrana bi trebalo da bude raznovrsna i dobro izbalansirana - savjetuje Suzi}eva. Po bor ni ci zdra ve is hra ne u SAD mogu da svoj `eqeni obrok naru~e i na ku}nu adresu, jer postoji sve vi{e firmi koje se time bave. Uma Turman, [arliz Teron, An|e li na Yoli, Vil Fe rel i Oven Vilson naru~uju zdrave obroke od jedne od najpoznatijih ketering kompanija u Los An|elesu, “Nutrifit“. Firmu “Nutrifit“ osnovala je

Biqana Suzi}

nutricionista i autor kwiga o zdravom `ivotu Deki Keler, koja je zavr{ila [kolu kulinarstva “Le Cordon Bleu“ u Parizu. Wena kompanija planira obroke za holivudsku elitu na osnovu vi{e od 2.000 recepata. Ova kvi obro ci pos ta li su omiqeni me|u predstavnicima svjetskog yeta, kao {to su An|elika Hjuston, Ris Viterspun, Dek Blek... U `eqi da ima ju kvalitetne obroke, holivudske qepotice i zavodnici, ali i oni mawe poznati qudi, sve ~e{}e pose`u za “ru~kom na adresu“. Svoje mjesto na jelovnicima onih koji brinu o ishrani na{la je i soja. Glumica Yulija Roberts svakodnevno

pije sojino mlijeko, dok pjeva~ica Kristina Agilera najvi{e voli sir od soje. Soja se sve vi{e koristi kao zamjena za mlijeko i meso. U ameri~kim prodavnicama zastupqena je u 2.000 razli~itih proizvoda. Pored sojinog kornfleksa, hqeba ili pa{tete, pojavili su se i takvi proizvodi kao {to je sladoled od soje. Pr`ena zrna soje postala su omiqena grickalica mnogih qudi {irom svijeta.

MADONA pobornik ko{er hrane Nadu da }e i kod nas hrana postati lijek, a lijek hrana, donose mla|e generacije. - Trudim se da jedem vi{e puta dnevno. Nekada sam jela samo jednom dnevno, jer jednostavno nisam stizala, {to zbog predavawa na fakultetu, {to zbog ostalih dodatnih aktivnosti. Slabo jedem grickalice, ~ips nika ko. Ta ko |e, ni pi cu. Ne pi jem kafu, niti alkohol, gazirana pi}a, jedino u slu~aju da sam `edna, a ni{ta drugo osim gaziranog nema. Jednostavno, to su stvari koje ne volim da jedem - ka`e bawolu~ka studentkiwa Danijela ]etkovi}, koja se bavi manekenstvom. Dodaje da od “nezdrave“ hrane jedino voli sladoled i neke kola~e, ali u odre|enim koli~inama. - Dan mi ne mo`e pro}i, a da nisam popila bar jednu {oqu mlijeka. [to je za nekoga kafa, to je za mene mlijeko. Jednostavno, poku{avam da

jedem ono {to mom organizmu godi - isti~e ]etkovi}eva. Da i {kolarci pokazuju interesovawe za zdravu ishranu, uvjerila se i Biqana Suzi}. - Prije nekoliko mjeseci obradovala su me djeca jedne bawolu~ke {kole koja su do{la da razgovaraju o zdravoj ishrani, pripremali su tu temu za ~as demokratije. Nadam se da }e oni i wima sli ~na dje ca pos ta ti lideri i promijeniti pos to je }i “mo dni trend“ u ishrani u {kolama. Razgovarala sam i sa nekim nastavnicima koji isto poku{avaju da urade. Na nama je da pomognemo ako ho}emo zdravija pokoqewa. Djeci treba ponuditi zdravu u`inu u {koli - ka`e Biqana Suzi}.

Uma Turman

~ini. Ishrana bi trebalo da bude raznovrsna i dobro izbalansirana

8 22. i 23. avgust 2009. GLAS PLUS FOTO: AGENCIJE

OBJEKTIV

GLAS PLUS 22. i 23. avgust 2009. 9

U Mumbaiju

Katrina Kaif i [ahid Kapur

Ovogodi{wi dobitnici nagrade “Raxiv Gandi“ su Vineet Jain iz indus “Tajms“ grupe za oblast ik Abdn bje po trije, olimpijski orta, sp st la ob hinav Bindra za trina Ka i or po glumci Shahid Ka ren Na , ve ba za Kaif za oblast , we va zo ra ob za dra Jadhav, Ramesh Chandra za novinarstvo...

Nastup holivudskog glumca Hritika Ro{ana Nastup Vi{ala Dadlania

Nagrade “Raxiv Gandi“ dodijeqene su u for srijedu u National Centre m sko j di in u ts Ar the Performing iv Gandi“ Mumbaiju. Nagrada “Rax sje}awa na uspostavqena je u znak jera koji mi e pr g pokojnog indijsko grada je ubijen 1991. godine. Na jepo im {n pje us se dodjequje tidincima u svojim oblas ma.

Husein Kuba Xervala

Prijanka ^opra

NAGRADA SE, KAO i u proteklih 11 godina, dodjequje na dan ro|ewa pokojnog indijskog premijera Raxiva Gandija, sina Indire Gandi, koja je zavr{ila kao i wen sin

Punam Dilan

10 22. i 23. avgust 2009. GLAS PLUS

Samoubica kojeg su ubili drugi

Izlo`ba posve}ena 100. godi{wici

Pi{e: Nedeqko @UGI] FOTO: S. TASI]

Nikolino samo(ubistvo)

Bez obzira na te`ak polo`aj umjetnika, hvala Bogu, jo{ niko, od wih nije izvr{io samoubistvo, taj ~in nasiqa nad samim sobom. Zvani~no, to je “u~inio“ samo Nikola Koqevi}, kada je ostao bez dr`avne funkcije, kada je bio samo predsjednik Udru`ewa kwi`evnika Republike Srpske. Ali, ozbiqnim istra`iva~ima, koji su prou~ili sve okolnosti, pa ~ak i one “nepodno{qive“, ostaje Prou~avaju}i jasno}a svijetle}eg upitnika: “Nikola nije bio dobrovoqni istoriju `ivota Nikole Koqevi}a i davalac `ivota.” Dokaz je drugi hi tac, jer je dan je mo gao istoriju slu~aja, ispaliti sebi u glavu, ali drugi nema puno dilema – nikako! da je on samoubica Prou~avaju}i istoriju `ikojeg su ubili vota Nikole Koqevi}a i istoriju slu~aja, nema puno dilema drugi. Kao da je on samoubica kojeg su ubili kultivisan drugi. Kao kultivisan literaliterata, koji je ta, koji je izuzetno dobro poizuzetno dobro znavao dramsku kwi`evnost, poznavao dramsku znao je da je u istoriji samokwi`evnost, znao ubistava najmawe dramskih pije da je u istoriji saca i onih koji se bave esejom i filozofskom prozom. Ispred samoubistava svih predwa~e pjesnici i prozni najmawe dramskih pisaca i onih koji pisci. Ali, ubjedqivo pjesnici, jer da bi wihove rije~i blistase bave esejom i le, potrebno je puno truda, infilozofskom ten zi vi ra nih do `ivqaja, prozom vi|ewa unaprijed i unazad, uz pro{irenu brazdu saznawa u sada{wosti. Sve u svemu, za nauku, ~udesan splet osje}awa i osje}aja vlada u du{i pjesnika. Ono {to oni ka`u, ide ispred svake nauke i krute zbiqe, uop{tavawa, statistike… Cijena toga je dobrovoqno davawe `ivota za ^ezara Paveza, Branka Miqkovi}a, Marinu Cvetajevu, Branka ]opi}a, En Sekston, Silviju Plat, Sergeja Jesewina, Vladimira Majakovskog, Ernesta Hemingveja, Paula Celana, Jasunari Kavabata… Nikola Koqevi} nije mrzio ni druge ni sebe, bio je sti{qive prirode, koju karakteri{e znawe i promisao o svemu ~ega se doti~e. Istina, ne toliko nau~no koliko kwi`evno i filozofsko. Nije imao kosmi~ku, nau~nu inteligenciju kao Tesla, ali je imao u sebi energiju koju je znao kontrolisati. Dokazao je to po onome kako misli, pi{e i djeluje. Smetalo mu je politi~ko }utawe mo}nika o kriminalu u kojem su ne samo u~estvovali, nego su bili wegove perjanice. Ali, iz straha od prokaziva~a, nije sa qudima iz svog okru`ewa o tome govorio, jer su metkom zatvarali jedna usta, a strahom sva ostala. Dokazalo se to u bliskoj budu}nosti, na Palama, kroz desetine ubistava, gdje se `rtva ubija kao zvijer, pred maloqetnom djecom, na ulici, ispred porodi~ne ku}e i zgrade u kojoj stanuje... Pale su postale Palermo... Nikolino samo(UBISTVO) je agens kolumbijske sa~eku{e na Palama. Duge sjenke nevinih `rtava dugo }e padati po stanovni{tvu ovog, na izbjegli~kom rasulu i ratnim strahotama nastalog grada. U januaru 1997. objavqeno je da je nakon pucawa dva hica u glavu, preminuo Nikola Koqevi}. Odmah sam rekao da je on “samoubica“ kojeg su ubili drugi. Narod je potapala ista sumwa, ali nije smio di}i glas protiv sija~a straha i smrti. Slu`beni izvje{taj uvi|aja nije niko vidio, osim da je obnarodovao da je Nikola pucao sebi u glavu u zakqu~anoj sobi. Znao sam da su to u~inili qudi koji dobro `ive od “nedostatka dokaza“. Qekar je rekao: “Dva metka ne mo`e ~ovek sam sebi da puca u glavu.“ Nikola im je spremao javnu sa~eku{u sa zapisima i fotografijama, a to je za wih koji bri{u sve gnusne tragove jezik golih ~iwenica, bez bezopasnih pjesni~kih metafora. Koqevi}evo samoubistvo je sumwivo. Takav ~ovjek nije imao hrabrosti da dva puta sebi puca u usta, bez obzira na to {to u Republici Srpskoj vlada duboka depresija i mafija. A on je glavni svjedok wihovog nastanka i odr`awa. Zato je vlasnik `ivota i smrti iz wegovog okru`ewa, poslije hap{ewa plati{e ubica sa Sokoca, kojeg su uhapsila dva hrabra ~ovjeka (oba su ubijena u kolumbijskoj sa~eku{i), rekao: “B.V. je dobar momak, ali poslije hap{ewa B. niko mu ne garantuje `ivot, jer Ovi }e ga ubiti kao psa.” Za nekoliko dana je ubijen najve}i romanijski borila~ki mit Sr|an Kne`evi}, a nakon godinu dana i Qubi{a Savi} Mauzer. Policija sve zna, ali svi, odreda svi – }ute i }utotvori{u. Hazarski put Milo{evi}a vodio je i Nikolu da bude samo(UBICA) kojeg su ubili drugi! Wemu, koji je imao moralni i dr`avni dignitet, mafija nije mogla uvesti sankcije na rije~i, ali ga je, po svemu sude}i, sklonila iz `ivota.

Postavka u Galeriji SANU

Mnogi su govorili da je slikarka qep{a i qupkija od svojih modela i da bi, kada je ulazila u neku prostoriju prepunu bogatih `ena, sve o~i bile uprte u wu

PI[E: SNE@ANA TASI] [email protected]

oraviti u Beogradu, makar i nakratko, i ne posjetiti Knez Mihailovu ulicu, ravno je nemo gu }em. Bo ra vi ti u Knez Mi ha ilo voj uli ci, a ne po sje ti ti aktuelnu izlo`bu u galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti koja je po sve }e na 100. go di{wici ro |ewa

B

poznate srpske umjetnice Milene Pavlovi}-Barili, ravno je grijehu. Rije~ je o izlo`bi za koju je bilo dovoqno da na ulazu u galeriju stoji plakat, {to je za mnoge prolaznike, a wihov broj se ovdje mjeri na desetine hiqada, dovoqna pozivnica da se u taj izlo`beni prostor i u|e. Pored najzna~ajnijih slika, izlo`ba koja nosi naslov “Bu|ewe iz sna“

predstavqa detaqe iz `ivota i stvarala{tva ove umjetnice, koja do sada ni su bi la po zna ta {i roj ja vnos ti. Fo to gra fi je, do ku men ta, odje vni predmeti, nakit i drugi li~ni predmeti predstavqaju nam `ivot Milene Pavlovi}-Barili. Izlo`ba predstavqena u Galeriji SANU, koju je podr`alo Ministarstvo kulture Srbije, sadr`i vi{e

Slike koje privla~e pa`wu posjetilaca

IZLO@BOM dominira autoportret, vlastiti lik, uzvi{ena Kwiga “Crni dud” Kejtlin Dejvis

Neobi~na pri~a iz Bocvane Ro man “Crni dud”, ko ji je na pi sa la Kej tlin Dej vis, k}er ka ~u ve nih bri tan skih pi sa ca Mar ga ret Fos ter i Han te ra Dej vi sa, na {la je svoj put do ~italaca {irom svijeta. Ri je~ je o ne obi ~noj pri~i o ~etiri `ene ~ije se sudbine prepli}u u divqim pre dje li ma Bo cva ne. To kom {ez de set go di na,

kroz pu to vawa i po vrat ke, strast i o~a jawe, na pe tost i ne ra zu mi je vawe, po la ko se ras pli }e za pawuju }a pri ~a dvi ju po rodica. Nanteva je majka i glava porodice i `eli da odgaji si na i k}er ta ko da `i ve `i vot po wenoj za misli. K a zi, wena prelijepa, svo je gla va k}er ka, uprkos

maj ~i noj `eqi, na pu {ta zemqu sa svojim qubavnikom, ali wen `i vot ne po pri ma tok ko ji je za mi{qala. Pe tra, mu {ko bawas ta no vi nar ka, ta ko |e }e se po sli je go di na ko je je pro ve la u inos tran stvu na stu di ja ma vra ti ti u Bocvanu, gdje je kao mala ma{tala o udaji za Kazinog brata Isaka.

GLAS PLUS 22. i 23. avgust 2009. 11

ro|ewa Milene Pavlovi}-Barili

Nastavak “Nacionalne klase“ Kultni film re`isera Gorana Markovi}a “Nacionalna klasa“ (1979), sa Draganom Nikoli}em u glavnoj ulozi voza~a autotrka Flojda, dobi}e poslije tri decenije nastavak, javili su beogradski mediji. Snimawe nastavka filma “Nacionalna klasa“ bi}e “glavni promotivni element“ kampawe “NK2 Brza Srbija“ Sportskog auto-moto saveza Srbije. “Nacionalna klasa“ govori o dangubi i pasioniranom voza~u relija Flojdu, koji gr~evito poku{ava da se iz “nacionalne klase“, , domogne vi{eg ranga i boqih automobila. Slikarkin suprug Bruno Barili

od 130 slika, uglavnom su to grafike i pasteli koje su u vlasni{tvu Muzeja “Milena Pa vlo vi}-Ba ri li“ u wenom rodnom Po`arevcu, Muzeja savremene umetnosti, ali ve}i dio radova stigao je iz pri va tnih ko lekcija. Po red sli ka, ovo je je din stve na pri li ka da se upoznamo i sa wenom poezijom, kos ti mi ma i gra fi ~kim rje {ewima ko ja su krasila svjetske ~asopise u prvoj polovini 20. vijeka. Mi le na je sli kar stvo studirala u Beogradu i Minhenu. Prvu izlo`bu priredila je u Beogradu, a zatim su uslijedile wene izlo`be u Po`arevcu, Londonu, Parizu, Rimu, Wujorku. Vi{estruko talentovana, Milena je pisala i stihove, ko je je prvi put obja vi la 1934. u italijanskom listu “Kva dri no“. Uvi jek je le bdjela izme|u svoje dvije domovine - Srbije i Italije,

Autoportret Milene Pavlovi}-Barili

pa ne ~udi wen veliki nagon da ode u tre}u zemqu, Ameriku, i tu od 1939. godine prona|e svoj mir. Milena se svemu {to je radila predavala svim bi}em. Weno slikarstvo ispuweno je ne obi ~nim do ga|ajima, susretima, odlascima, lutawima i rastancima, tugama, pritajenim traumama i nos tal gi ~nim sje }awima koji pro`imaju sve wene slike.

DESETINE hiqada posjetilaca Za Milenu su govorili da je graciozna i qep{a od svojih slika. Zato izlo`bom dominira wen autoportret, vlastiti lik, uzvi{ena `enstvena qepota, koja se posebno ogleda u ciklusu wenih reklamnih kreacija za velike modne magazine, poznate parfeme i firme tog vremena: “Vog“, “Tek stron vog“,

“Har pers ba zar“, ma ga zin “Herst“, “Taun end kantri“. U privatnom `ivotu bila je krhkog zdravqa i za mi{qena nad vje~itim temama `ivota i smrti. Mnogi su govorili da je slikarka qep{a i qupkija od svojih modela i da bi, kada je ulazila u neku prostoriju prepunu bogatih `ena, sve o~i bile uprte u wu. Milena Pavlovi}-Barili umrla je 1945. godine u 36. godini u Wujorku. Tek 50-ih godina, poslije izlo`be u Muzeju savremene umetnos ti u Beo gra du, srpska javnost se vi{e zainteresovala za rad Milene Pavlovi}-Ba ri li. U wenom ro dnom Po`arevcu 1962. godine otvorena je galerija-legat u kojoj se danas nalazi oko 800 wenih radova. Poslije Beograda, gdje je ova izlo`ba otvorena do 25. avgusta, djela ove umjetnice vidje}e i publika u gradovima {irom Srbije.

Film o Xeksonu u bioskopu Film o Majklu Xeksonu, sastavqen od snimaka wegovih posqedwih scenskih proba, u ameri~ke bioskope sti`e 28. oktobra i na repertoaru }e biti samo dvije sedmice, saop{tio je studio “Soni“, javila je Beta. Holivudski studio, koji je platio 60 miliona dolara za snimke proba “kraqa popa“ za seriju od 50 koncerata u Londonu, naveo je da }e u SAD, zbog velikog interesovawa, ulaznice biti pu{tene u prodaju od 27. septembra.

`enstvena qepota, koja se posebno ogleda u ciklusu wenih reklamnih kreacija Film po drami Kormaka Makartija

Vizuelna umjetnost

Re`iser Tomi Li Xons

Priznawe za Tatjanu Ili}

LOS AN\ELES - Kablovska televizija HBO anga`ovala je Tomija Li Yonsa da re`ira filmsku adaptaciju dra me “The Sun set Li mi ted“ Kormaka Makartija, objavio je “Varajeti“, a prenosi Beta. Yonsu, koji }e i glumiti u filmu, partner }e biti Semjuel El Yekson. Makarti je svoju dramu adaptirao u filmski scenario, a produkcija po~iwe u septembru u Novom Meksiku.

Ye kson igra ~o vje ka ko ji spasava drugog ~ovjeka (Yons) koji `eli da se baci pod voz u podzemnoj `eqeznici u Harlemu. Dvojica mu{karaca, razli~itog socijalnog porijekla, tada po~iwu debatu o smislu i vrijednosti wihovih `ivota.

Likovna umjetnica Tatjana Ili}, ~iji se radovi i umjetni ~ke ge ne ra li je od sko ra na la ze u Di re kto ri ju mu svjetske savremene umjetnosti, ovih dana je, na prijedlog Aka dem skog pre zi di ju ma “Jan-Geb ser“ iz Laj pci ga, uvr{}e na i u no vi pri ru ~nik savremene umjetnosti za 21. vijek, koji se odnosi na sredwowema~ki umjetni~ki prostor i, kako se zvani~no navodi, na eminentne i

za sa vre me nu epo hu bi tne umjetnike, javili su beogradski mediji. Tim ~i nom jo{ je dnom je ukazan i potvr|en kredibili tet i va `nost umje tni ~kog rada Tatjane Ili} van

granica Srbije, koji je, kako je jo{ 2004. godine naveo u je dnom tek stu is to ri ~ar umjetnosti Je{a Denegri, “u na {oj sre di ni ne do voqno poznat, pa samim tim i ne dovoqno vrednovan“.

Beogradska premijera Francusko-belgijski film “Rumba“, koji je nagra|en na brojnim festivalima, premijerno je prikazan sino} (petak) u Beogradu, javio je B92. Scenario i re`iju filma, sa nagradama iz Kana, Melburna i Zagreba, potpisuju Dominik Abel, Fiona Gordon i Bruno Romi. Uloge u ovom ostvarewu tuma~e Dominik Abel, Fiona Gordon, Filip Marc i Bruno Romi.

12 22. i 23. avgust 2009. GLAS PLUS

Muke vlasnika pasa u Indiji Indijci vi{e i sredwe klase obo`avaju da dr`e pse, ali problem je {to 99 odsto wih ima mu`jake. Kako prona}i `enku? Rje{ewe su mo`da - li~ni oglasi! PREVEO: MILENKO KINDL [email protected]

W

ihove usamqeni~ke wu{ke stidqivo izviruju sa postera i plakata, tra`e}i ne ~i ju na klo nost i qubav. Na jednom yambo-plakatu pi{e: “Zdravo, ja sam Musti. Lijepo sam vaspitan i obazriv momak koji dobro izgleda. Brinem se o svom zdravqu i volim da jedem mrkvu. Vjeran sam i obe}avam da }u biti dobar prema tebi.” A na dru gom pla ka tu je Foster, o~iju gotovo potpuno prekrivenih dlakom. “Foster ne}e da jede dok mu ne na|emo djevojku!”, ka`e popratni tekst. Me|u Indijcima, koji su optere}eni `enidbom i kojima je brak centar wihovog svijeta, ovakvi oglasi lako bi mogli da opi{u samce iz malog mjesta, `eqne qubavi, a kojima bri`ni roditeqi na sve na~ine poku{avaju da prona|u `enu. Me|utim, djevojke koje tra`e Musti, Foster i wima sli~ni su od vrste koja je obrasla krznom, a hoda na sve ~etiri noge. Ni wih nije lako na}i. - Mjesecima sam u potrazi, ali nemam sre}e - ka`e Kunal [ingla, koji tra`i drugaricu Fosteru, svom dvogodi{wem jazavi~aru. Bogata{ka elita Wu Delhija poznata je po tome {to pa-

Kunal [ingla `eli da prona|e drugaricu za svog jazavi~ara

ti za ~istokrvnim psima, a kako sve vi{e Indijaca uspijeva da se probije u redove sredwe klase, voditi pomeranca {icua ili napolitanskog mastifa na uzici postao je statusni simbol i dokaz debelog nov~anika. Za razliku od indijskih “avlijanerskih“ yukaca, koji su u pro{lim vremenima bili vezani za stra`wi zid tro{nih uyerica, ovi ~istokrvni psi novog doba su ma`eni i pa`eni ku}ni qubimci i, po ugledu na pomodarstvo sa Zapada, smatraju se ~lanovima porodice. Sa mladim Indijcima iz sredwe klase, koji podugo ~ekaju dok ne na|u izabranicu svog `ivota koja }e im izroditi potomstvo, i sa budu}im dedama i bakama koji nestrpqivo o~ekuju unu~ad, ovi luksuzni psi popuwavaju praznine koje postaju stvarnost savremenog gradskog `ivota. - Porodice su sada mawe, ~ine ih ~eto samo mu` i `ena,

koji nemaju s kim da porazgovaraju. Ubijaju}i slobodno vrijeme, gledaju televiziju gdje vide kako se sa one strane velike bare teto{e psi-ku}ni qubimci. Vremenom i oni usvajaju i `ele takav vid pokazivawa da su imu}ni - isti~e Parta ^ateryi, nadaleko poznati sudija na izlo`bama pasa.

^ISTOKRVNI psi popuwavaju praznine u `ivotu Me|utim, psi}i koji obitavaju u domovima indijske sredwe klase imaju problem. Izgleda da svi `ele da imaju mu`jaka. To je Indija - svako `eli da wegov ili wen pas na|e neku kujicu za parewe. Sterilizacija ne dolazi u obzir. - On je dobar pas i `elim da mu `i vot bu de jo{ sre}niji - ka`e [ingla, direktor marketinga u veoma uspje{noj fabrici koja pri-

FOTO: ARHIVA

pa da wego voj po ro di ci, za svog Fostera. Prije tri mjeseca postavio je u prodavnicama ku}nih qubimaca {irom Wu Delhija plakate na kojima se smije{i Foster ispla`enog jezika, ne bi li svom qubimcu prona{ao drugaricu - jazavi~arku. Me |u tim, ni ko se ni je javio. Pomama za mu`jacima pasa me|u Indijcima djelimi~no je i rezultat kulturolo{kih posebnosti, gdje se preferira sve {to je mu{kog roda, ka`u uzgajiva~i pasa. U mnogim di je lo vi ma In di je si no ve smatraju vrednijima od k}erki. To se odra`ava u sve ve}em broju ro|enih dje~aka u odnosu na djevoj~ice u nekim indijskim dr`avama, {to je dokaz da se i daqe praktikuju abortusi, ukoliko se utvrdi da budu}a majka nosi `enski fetus. U indijskom dru{tvu je ta ko |e ra {i re no (na ra vno potpuno pogre{no) mi{qewe da zbog menstrualnog ciklusa `ene stvaraju vi{e proble ma. Ra ni je, ka da su psi slu`ili uglavnom za ~uvawe ku}e, mi{qewe da su mu`jaci agresivniji davalo im je prednost.

Trend

Pse bez porijekla niko ne `eli

Neke vrste su u trendu, neke su bile ranije, a neke }e tek postati. Trenutni hit su mopsi. Vodafon, jedan od indijskih provajdera mobilne telefonije, pokrenuo je reklamnu kampawu za svoje usluge, kojoj je za{titni znak upravo jedan takav psi} zbr~kane wu{ke. Cijena jednog {tenca ove rase sko~ila je na ~ak 400 dolara.

^istokrvni psi - statusni simbol indijskih bogata{a

Sandip ^opra, ~ija kompa ni ja “Kla sik ke nels“ isporu~uje pse prodavnicama ku}nih qubimaca {irom Indije, ka`e da li~no vi{e vo-

li `enke pasa, jer su mirnije. Me|utim, wegove mu{terije misle druga~ije. - Kad mu{terija `eli da ku pi psa, 99 od sto wih se odlu~i za mu`jaka, pa kad poslije nekog vremena `ele da mu prona|u `enku, eto problema - ka`e ^opra. Po ku {ao je da pro na |e rje{ewe u svojevrsnim li~nim oglasima za pse, pomo}u kojih je nastojao da spari mu`jake i `enske iste rase, me|utim to je bilo jednostavno nemogu}e. Ve}ina `enki je kod profesionalnih uzgajiva~a, koji ih ~uvaju za parewe sa profesionalno uzgojenim psima. Na taj na~in zadr`avaju zaradu me|u sobom. (“Wujork tajms“)

PO UGLEDU na pomodarstvo sa Zapada, bogati Indijci svoje pse smatraju ~lanovima porodice

GLAS PLUS 22. i 23. avgust 2009. 13

Deset najqep{ih politi~arki svijeta

8. Sara Palin

Iako je bilo pomalo te{ko odlu~iti koja qepotica zaslu`uje prvo mjesto, blogeri su listu po~eli sa egzoti~nom Japankom Juri Fuxikao, koju su proglasili najqep{om politi~arkom PRIPREMILA: @. MIJATOVI] [email protected]

olitiku neki smatraju monotonom, a za sje dawa u par la mentu dosadnim. Me|u tim, po sla ni ~ka mjes ta ne ri jet ko za uzi ma ju pra ve qepotice. Blogeri su napravili listu deset uspje{nih `ena koje vladaju svjetskom politikom, a oduzimaju dah svojom qepotom. Iako je bilo pomalo te{ko odlu~iti koju qepoticu treba staviti na prvo mjesto, listu su po~eli s egzoti~nom Japankom Juri Fuy i kao, ko ju su proglasili najqep{om politi~arkom. Ona je poslanik iz grada Ha}inohe. Nedavno je bila umije{ana u seks skandal, kad je vi|ena kako u zagrqaju o`ewenog mu{karca ulazi u hotel. Me|utim, to joj vjerovatno niko nije zamjerio, a pozna ta je kao `e na ko ja je prelijepa za politiku. Drugo mjesto zauzela je Mara Karfawa, koja je prije oko godinu dana izazvala pravu medijsku buru kad je postala italijanski ministar. Ta biv{a hostesa, koja je diplomirala pravo, uspjela je da stekne povje rewe pre mi je ra Sil vi ja Berluskonija i ozbiqno krenula u politi~ke vode. Me|u-

P

Juri

1. Fuxikao

tim, wen politi~ki uspon nije pro{ao bez zlo~estih kritika. U medijima je objavqeno kako je bila Berluskonijeva qubavnica, {to je ona `estoko demantovala. Tania Dervo, belgijska politi~arka i ~lanica stranke NEE (po li ti ~ka pro tes tna grupa mladih qudi koji nude alternativu nezadovoqnim bira~ima), jedna je od `ena koje oduzimaju dah. Osim po qepoti, poznata je i po kontroverznim istupima. Tokom trke za Senat 2007. godine pojavila se, naime, potpuno gola i s krilima an|ela na plakatima.

TIMO[ENKO spada me|u najbogatije qude u Ukrajini Iako je tek na ~etvrtom mjestu, Alina Kabaeva nije ni{ta mawe lijepa od `ena koje su se na{le na po~etku liste. Alina je ~lan stranke Ujediwena Rusija, a poznata je i kao najuspje{nija ruska gimnasti~arka. Pro{le godine na{la se u sredi{tu skandala kad su mediji pisali da se vjerila s premijerom Vladimirom Putinom, te da par namjerava da se vjen~a. Lusijana Leon, koja je tako|e nekoliko puta progla{ena

Mara

2. Karfawa

najqe p{om po li ti ~ar kom, ~lan je peruanske stranke Peruvian Aprista. Najmla|a je ~lanica Kongresa. Me |u de set po li ti ~kih qepotica svrstana je i Angelina Sondak, biv{a mis Indonezije, koja je u politiku u{la tek 2004. godine. Aqaska ima Saru Palin, SAD Hilari Klinton, Pakistan je imao Benazir Buto, a Indonezija ima Angelinu Sondak, pametnu i lijepu politi~arku, pi{e na blogovima. Rubi Dala je kanadska politi~arka i ~lan Liberalne stranke. Ro|ena je u indijskoj imigrantskoj porodici, a jo{ od djetiwstva zanimala ju je politika. Da su i drugi prepoznali wenu qepotu dokazuje i ~iwenica da ju je nekoliko magazina smjestilo me|u deset najqep{ih politi~arki. Kad se pri ~a o `en skoj politici i qepoti, ne smije se nikako izostaviti biv{a ame ri ~ka pot pred sje dni ~ka kandidatkiwa Sara Palin. Iako su je neki osu|ivali zbog nesmotrenih izjava, niko joj ne mo `e ospo ri ti wen {arm i qepotu. Ukrajinska premijerka Julija Timo{enko, osim {to je uspje{na u politici, moglo bi se re}i da wen osmijeh otvara

Alina

4. Kabaeva

sva vrata. Prema Forbesu, progla{ena je tre}om najuspje{nijom `enom na svijetu, a spada me|u najbogatije qude u Ukrajini. I na samom kraju top-liste na{la se Segolen Rojal, biv{a francuska predsjedni~ka kandidatkiwa. Ona je majka ~etvoro djece, a sa svojih 56 godina zavidno dobro izgleda. Ro|ena je u vojnoj bazi u Dakaru, a poznata je po dosta `estokim kritikama. Tako je poslije ameri~kih izbora poru~ila predsjedniku Baraku Obami da zna da je wegov tim kopirao neke di je lo ve wene kam pawe iz 2007. godine.

3. Tania Dervo

Angelina

6. Sondak

Lusijana Leon [panski dnevnik “20 minutos“ objavio je listu 54 najqep{ih pripadnica we`nijeg pola u svijetu koje se bave politikom. Na rang-listi se nalaze dame iz 30 zemaqa - od Avganistana preko Angole i Izraela do Novog Zelanda. Glasawe je odr`ano putem Interneta. Prvo mjesto i titula najqep{e pripalo je Lusijani Leon (30), najmla|em kongresmenu u istoriji Perua. - Kada pogledate politi~arke {irom svijeta, neke od wih su zaista atraktivne. Mnoge bi mogle da se bave manekenstvom, a veliki broj wih je u politiku u{ao iz svijeta mode - ka`e jedan novinar {panskog lista.

5. Lusijana je po profesiji advokat i izabrana je za kongresmena u Limi, prijestonici Perua. - Ona je qepotica sa licem an|ela“, “Lusijana je osmo svjetsko ~udo“, samo su neki od komentara na sajtu dnevnika. Lusijana je u glasawu osvojila vi{e od 24.000 glasova.

9. Julija Timo{enko

Rubi

7. Dala

TANIA Dervo, jedna od `ena koje oduzimaju dah

Segolen

10. Rojal

14 22. i 23. avgust 2009. GLAS PLUS

Holi uhap{ena zbog dilawa kokaina B

FOTO: AGENCIJE

Pretresom prona|eno i 140.000 evra skrivenih u zadwem dijelu skupocjenog “bentlija“, koji je bio parkiran u gara`i

Biv{a djevojka Rija Ferdinada zavr{ila u zatvoru

iv{a djevojka Rija Ferdinanda Holi Mekgvajer uhap{ena je zbog dilovawa kokaina, uzgajawa marihuane i prawa novca. Britanska je glumica, koja se proslavila u seriji “@ene fudbalera“, zavr{ila u pritvoru nakon {to je policija u ku}i, koju je koristila, prona{la kokain u vrijednosti 170.000 evra te planta`u marihuane. Pretresom je prona|eno i 140.000 evra skrivenih u zadwem dijelu skupocjenog “bentlija“, koji je bio parkiran u gara`i. 31-godi{wa Holi Mekgvajer, koja je u policijskom dosjeu zavedena pod pravim imenom Viktorija Jalop, navodno je `ivjela u ku}i sa svojim prijateqem Stivenom Brusom, te zajedno s wim pripremala isporuku tri kilograma kokaina koji su prona|eni u ormaru. Policajci su na zabrawenoj planta`i izbrojali i 56 stabqika kanabisa. Biv{a djevojka engleskog reprezentativca i beka Man~ester junajteda, koja se na po~etku karijere proslavila slikawem za “Sanovu“ duplericu, posqedwih je godina vodila kompaniju koja je pomagala manekenkama u usponu, te se bavila veb dizajnom. Ho li i wen 37-go di{wi prijateq su optu`eni za rasturawe kokaina, uz ga jawe ma ri hu ane i prawe novca. Kao da to ni je bi lo do voqno, pa im je policija na te ret sta vi la i kra|u struje kojom su snabdijevali brojne UV svje tiqke za {to boqi uzgoj kanabisa. Glumica je nakon policijske obra de pu {te na na slobodu, uz kauciju od 6.000 evra i pod uslovom da po {tu je za bra nu izlas ka iz ku}e od 18 ~aso va po po dne do 6 ujutro.

Rio Ferdinand

Holi Mekgvajer

Fudbaleru Kelna “dosadio limeni qubimac“

Otac po {esti put

Podolski prodaje “audi R8“

Ruski milijarder i ve}inski vlasnik fudbalskog kluba ^elzi iz Londona, Roman Abramovi~, posta}e po {esti put tata jer je wegova djevojka Darija @ukova trudna. Kako javqaju ruski mediji, wegova devojka Darija o~ekuje dijete i trebalo bi da se porodi za tri mjeseca. Ina~e, Abramovi~ ve} ima dva sina i tri }er ke iz bra ka sa biv {om su pru gom Irinom.

- Oboje su uzbu|eni i jedva ~ekaju da dijete podi`u zajedno. Darija je tako sitna da je skoro nemogu}e na woj primijetiti da ima stoma~i}, iako je ve} u {estom mjesecu tru dno }e - izja vio je ne ime no va ni izvor blizak Abramovi~u. Roman Abramovi~ je u vezi sa Darijom od 2006. godine, kada se i zvani~no razveo od Irine. Budu}a majka je biv{a djevojka ruskog tenisera Marata Safina.

FOTO: AGENCIJE

Djevojka Romana Abramovi~a u drugom stawu

Lukas Podolski

Centarfor Kelna Lukas Podolski postavio je na Internetu oglas u kojem prodaje svoj luksuzni automobil “audi R8“. Podolski je napisao da je R8 dora|en u Roman Abramovi~

FOTO: AGENCIJE

tjunerskoj ku}i ABT i da mu je snaga motora sa standardnih 420 pove}ana na ~ak 530 kowskih snaga. Tako|e, wema~ki reprezentativac isti~e da je spor tski auto mo bil ma lo pre{ao (samo 7.000 kilometara), a da je ozvu ~ewe u ka bi ni ura di la kom pa ni ja Bang i Oluf sen. Podolski za automobil iz snova tra`i 170.000 evra, ali jo{ nije dobio nijednu ponudu. Napada~ se ovog qeta iz Ba jer na vra tio u Keln za deset miliona evra, koliko su Bavarci i platili kada su ga kupovali u qeto 2006. godine. Podolski je u Kelnu “audi R8“ zamijenio “krosoverom ford kuga” kojeg izme|u ostalih voze i srpski selektor Radomir Anti} i pliva~ Milorad ^avi}.

GLAS PLUS 22. i 23. avgust 2009. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA Ovan Okolina pozitivno reaguje na va{e ideje i neko vas podsti~e na aktivnu ulogu ili na dodatno stvarala{tvo. Va`no je da ne isti~ete svoje poslovne ideje bez dobrog povoda. Sa~uvajte poslovne interese i dobar saradni~ki odnos. Ponekad u qubavnom odnosu pri`eqkujete vi{e nego {to je mogu}e dobiti, ali nema razloga da se `alite na voqenu osobu.

Rak Neko vas indirektno opomiwe da promijenite svoje pona{awe, ali vi ne pridajete poseban zna~aj osobi za koju vas ne vezuju zajedni~ki poslovni interesi. Imate pogre{an stav o nekim saradnicima i delikatnim temama. Pa`qivije razmislite o ne~ijim rije~ima koje djeluju vrlo dobronamjerno.

Vaga Potrebna vam je ogromna energija i ne~ija podr{ka kako biste na vrijeme zavr{ili sve planirane obaveze. Nalazite se u dobroj prilici da povla~ite neke paralelne poteze, stoga budite promi{qeni pri izboru novih poslovnih tema ili ciqeva. Postavqate suvi{na pitawa bliskoj osobi i na takav na~in samo indirektno podsti~ete novu sumwu.

Jarac Poku{avate da nametnete svoj uticaj u dru{tvu saradnika. Me|utim, postoje neke situacije koje kao da prevazilaze va{e profesionalno iskustvo. Ukoliko dobijate “lo{ signal”, va`no je da se povu~ete u stranu i da sa~ekate na boqu priliku. Raduje vas ne~ije pona{awe i iskreni gest pa`we koji vam se upu}uje.

Bik Zapetqali ste se u razli~ite situacije koje prevazilaze va{e znawe ili prakti~no iskustvo. Najboqe je da se distancirate od svega {to mo`e da vam prouzrokuje novu neprijatnost. Izbjegavajte suvi{ne eksperimente i improvizaciju. Potrebno je da prihvatite istinu ili drugu stranu medaqe koja vam se mawe dopada.

Lav Imate dobre ideje i realnu procjenu, ali ne dobijate dovoqno o~ekivanu podr{ku u krugu saradnika. Neko postavqa pogre{na pitawa ili ima druga~ije poslovne interese. Nemojte dozvoliti da u vama prevlada `eqa za dominacijom. Stalo vam je da shvatite ne~ije emotivne namjere, ali postoje razli~iti signali koji vas zbuwuju i ostavqaju neobi~an utisak.

[korpija Neko potvr|uje va{a o~ekivawa u poslovnoj saradwi. Ipak, ne budite suvi{e lakomisleni pred razli~itim saradnicima, jer ne~ije rije~i ne predstavqaju dovoqnu garanciju za du`i period. Va`no je da sa~uvate prisebnost duha u odlu~uju}em momentu. Djelujete zavodqivo i privla~no na svoju okolinu.

Vodolija Dopadaju vam se ne~ije poslovne ideje, ali jo{ uvijek niste sigurni u kona~an ishod. Smi{qeno odla`ete trenutak za zvani~no izja{wavawe pred saradnicima i ostavqate otvorenu mogu}nost za dodatnu provjeru. Nema razloga da sumwate u ne~ije emotivne namjere zato {to vam nedostaju sve informacije.

Blizanci Razo~arani ste ne~ijim pona{awem i to vam daje za pravo da preispitate zajedni~ki dogovor ili svoju ulogu u poslovnoj saradwi. Nema razloga da donosite ishitrene odluke, sa~uvajte prisebnost duha i svoju poslovnu poziciju. Postoji dobar povod da prihvatite ne~iji poziv za susret ili izlazak koji }e vam prijati.

Pojmove iz spiska rasporedite u lik ukr{tenice. Ako to pravilno uradite, u osjen~enim poqima uspravno dobi}ete ime i prezime na{eg pjesnika sa slike, a vodoravno - wegov rodni grad. 10 slova: EPSKI SONET. 9 slova: NAKLAPALO, SLANKAMEN. 8 slova: ANTERIJA, USNATOST. 7 slova: ANORTIT, KONOPKA, OKRETA^, POIMATI, SKITIJA, STAVITI. 6 slova: ISTA]I, OP[ITI, SESTRE. 5 slova: INTER, OKEAN, RASOL, SKOTI. 4 slova: ALEK, ARTA, ORTE, PAVO, RALI. 3 slova: ARN, OTO, SRB, TAU. 2 slova: AL, AR, VE, NO, RL, ^I, [O.

Djevica Velika upornost u ovom trenutku ne donosi u potpunosti pozitivan efekat u susretu sa saradnicima, stoga promijenite svoju prvobitnu taktiku. Potrebno je da doka`ete svoje namjere, ali i da sa~uvate dobar poslovni odnos. Pogre{no procjewujete ne~ije pona{awe i ulogu.

Psiho

Strijelac Stalo vam je da razrije{ite nove nesporazume, ali nemate dovoqno povjerewa u odre|ene saradnike. Ponekad istina i pravda sti`u sa izvjesnim zaka{wewem, nema razloga da gubite vjeru u li~ni uspjeh. Upotrijebite svoje zavodni~ke manire i nemojte dozvoliti da vas neko indirektno dr`i u svojoj sjenci.

Ribe Saradnici djeluju pozitivno na va{e raspolo`ewe, imate dovoqno energije da se anga`ujete na razli~itim stranama. Osje}aj poslovne afirmacije i uspjeha treba dodatno da vas motivi{e na akciju i pozitivne promjene u privatnom `ivotu. Ukoliko ste slobodni, planirajte qubavni susret ili neki izlazak u dru{tvu.

RJE[EWE: IST, K, O, BUNAR, TOKAJSKA VINA, KOVA^EVAC, LIZ, LN, NAZADAK, CM, O, [ARENILO, AJ, PO, PERU]ICA, E, K, @IVOTICA, ON, ALT, O, I, A]IMA.

Samo za prva dva dana prodaje putem Interneta poru~eno preko 12 hiqada ulaznica. Organizatori “State of Exit“ isti~u da pored qudi iz Srbije na koncert dolaze i Madonini fanovi iz jo{ 22 zemqe

Koncert Madone u Beogradu

Rasprodata VIP tribina

0

- Ulaznice se prodaju odli~no i VIP tribina je sasvim rasprodata. O~ekujemo i da “fan pit“ bude rasprodat svakog trenutka, a generalno nas o~ekuje veoma posje}en jedan kiroprakti~ar koji se stara o eventualnim povredama plesa~a, iako se na ovoj turneji, ma koliko bila zahtjevna, jo{ nije desilo da se 51-godi{wa Madona povrijedi.

EKSKLUZIVAN smje{taj na tajnoj lokaciji

PRIREDIO: DEJAN VUJANI] [email protected]

Z

a kon cert pop pje va ~i ce Madone koji }e se odr`ati u po ne djeqak na beo grad skom U{ }u vla da

ne vi |e no in te re so vawe. Sa mo za prva dva da na pro da je pu tem Interneta poru~eno je preko 12 hiqada ula zni ca za ovaj do ga |aj. Or ga ni za to ri “Sta te of Exit“ is ti ~u da po red qudi iz Srbije na koncert dolaze i Mado ni ni fa no vi iz jo{ 22 zemqe. Madona }e u Beogradu nastupi ti u okvi ru svjet ske tur ne je “Sticky & Sweet“, na ko joj pro mo vi {e no vi al bum “Ha rd Candy“. Na U{ }u se o~ekuje vrhunski spektakl, jer Madona je pozna ta kao per fe kci onis ta koji ni{ta ne prepu{ta slu~aju. Tako|e, popularna pjeva~ica je i maj stor pro vo ka ci je i weni kon cer ti ni ko ga ne ostavqaju ravnodu{nim. - Madonin apartman u bekstejyu sastoja}e se od pet po se bnih cje li na, ka ko bi wen bo ra vak prije i poslije koncerta bio maksimalno udoban. Produkcija turneje sa sobom donosi skoro sve elemente za ovaj luksuzni dio bekstejya. Ipak, na preporuku

wenih bliskih saradnika, obezbijedi}emo joj 401 bijelu ru`u samo za wen apartman - rekao je Sagor Me{kovi} iz “Exita“. Pored toga {to }e sve prostorije biti klimatizovane, jedna }e sa dr`a va ti ci je lu te re ta nu sa Madoninim li~nim spravama za vje `bawe, dok je pre dvi |e na i prostorija za opu{tawe i masa`u, gdje }e pop kraqicu ~ekati wen sto za masirawe i li~ni maser, ko ji pu tu je u wenoj naj bli `oj pratwi. U ekipi qekara koji putuju sa produkcijom, tu je uvijek i

[ef kuhiwe sa svojim pomo}nicima ve} je stigao u Beograd i smjesta je krenuo u nabavku namirnica, koju }e praktikovati svaki dan do koncerta. Za tu priliku ima}e voza~a koji dobro poznaje mjesta za kupovinu kvalitetnih namirnica, jer se i sam bavi kuvawem. Ostatak osobqa sti`e danas (subota) kako bi pomogao glavnim kuvarima da spremaju hranu za nekoliko stotina radnika koji }e raditi na izgradwi bine. - O~ekujemo da Madona u Beograd stigne no} uo~i koncerta ili u ponedjeqak ujutro. Pripremili smo veoma ekskluzivan smje{taj na

koncert na U{}u. S obzirom na to da imamo i sve boqu prodaju u regionu, o~ekujemo i nekoliko hiqada posjetilaca iz okolnih zemaqa istakao je Sagor Me{kovi}. tajnoj lokaciji, ukoliko odlu~i da prespava u Beogradu, a spremni smo i za wen obilazak grada ukoliko to po`eli - kazao je Me{kovi}. U oktobru pro{le godine Madona je otvorila novu stranicu u istoriji muzike - sa koncertnom kompanijom “Live nation“ potpisala je desetogodi{wi ugovor vrije dan 120 mi li ona do la ra. U skladu sa ovim ugovorom “Live nation“ }e biti zadu`en za organizaciju Madoninih turneja, promociju, objavqivawe albuma, ~ak i pro da ju proi zvo da sa wenim imenom. Sa druge strane, popularnoj pjeva~ici }e pripasti i milionski bonusi za tri sqede}e plo~e. Prvi album za novu izdava~ku ku}u Madona je objavila 29. aprila. Iako je do prije neku godinu to izgledalo nemogu}e, Srbija }e po sli je “Ston sa“ i “Pe per sa“ ugostiti jo{ jednog ~lana malobrojne “A“ grupe svjetske muzike, u kojoj se nalaze samo najboqi (i najskupqi) izvo|a~i.

MADONA ]E U BEOGRADU nastupiti u okviru svjetske turneje “Sticky & Sweet“ Doma}a top-lista 1. @enekese – [ta bi bilo kada bih ti dao sve {to imam 2. Autopark – Radost me uni{tava 3. S.A.R.S. - Debeli lad 4. L2K Feat. Repetitor - Slam~ica 5. Sajsi MC - Taj fazon...Take Me Away 6. Supernaut - \avo pod maskom 7. Nikad dosta - Nikad dosta 8. Keckec & Acid Folk Orchestra - Olupina 9. Fatbox JR. Feat. Dr Una - Dijamanti 10. E Play - Lo{ dan

Bilbordovih top 10 singlova 1. The Black Eyed Peas - I Gotta Feeling 2. Taylor Swift - You Belong With Me 3. Drake - Best I Ever Had 4. Keri Hilson Feat. Kanye West & Ne-Yo 5. Kings Of Leon - Use Somebody 6. Jay Sean Feat. Lil Wayne - Down 7. Cobra Starship Feat. Leighton Meester - Good Girls Go Bad 8. Sean Kingston - Fire Burning 9. Pitbull - Hotel Room Service 10. The Black Eyed Peas - Boom Boom Pow

Bilbordovih top 10 albuma 1. Sugarland - Live On The Inside 2. Various Artists - NOW 31 3. Gloriana - Gloriana 4. The Black Eyed Peas - The E.N.D. 5. Kings Of Leon - Only By The Night 6. Daughtry - Leave This Town 7. Maxwell - BLACKsummers’night 8. Kidz Bop Kids - Kidz Bop 16 9. Taylor Swift - Fearless 10. Fabolous - Loso’s Way (Soundtrack)