10. I 11.2009.

Subota i nedjeqa

www.glassrpske.com

10. i 11. oktobar 2009.

Broj 12.030 Godina LXVII Cijena

0.80 KM DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

VIJESTI

Hamdija Abdi} Tigar u zatvoru u Zenici

BIZNIS

BAWA LUKA

Xombi}: Kredit MMF-a za sada nije ugro`en

KROZ RS

strana 9.

strana 15.

strana 5.

U selu Me|a{i svi ponosni na Filipa Vi{wi}a

FOTO: SRNA

Visoko me|unarodno priznawe ameri~kom predsjedniku

Obama dobitnik Nobelove nagrade

strana 23.

Sastanak u Butmiru

Sastanak lidera sedam partija sa zvani~nicima EU i SAD

Nastavak razgovora Do{lo do razmimoila`ewa EU i SAD. [tajnberg predo~io papir koji je imao namjeru da ponudi liderima na potpis. Bilt rekao da je qut jer se o tome nisu dogovorili i da se na razgovorima ne mogu tra`iti maksimalisti~ke stvari, te da ne mo`e dati svoju saglasnost na to

Uslov za zatvarawe OHR-a ostaje “pet plus dva“ uslova. Na sastanku nije bilo rije~i o ukidawu entitetskog glasawa, zbog ~ega je posebno razo~aran Silajxi}. Dodik ponovio da se Ustav mo`e mijewati samo u institucijama dogovorom doma}ih lidera

Rafting klub “Kawon“

DANAS

Zlatna plaketa kruna sezone

strana 3. strana 26. FOTO: TANJUG

Dejtonski sporazum podrazumeva da, ukoliko interesi Srpske ne budu u federaciji zastupqeni kako treba, mo`e da bude raspisan referendum i da se narod izjasni o izlasku iz BiH, ka`e Deli}

Protesti u [irokom Brijegu

Skup{tina Srbije

Poslanici Skup{tine Srbije o ustavnim promjenama u BiH

Odustajawe od Dejtona vodi do referenduma u RS strana 2.

Protiv nasiqa glas diglo 20.000 qudi strana 49.

2 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Hvala bogu da }e u Butmiru neko braniti interese gra|ana BiH, jer smo mi i Bo{waci i Hrvati i Srbi i ostali.

Vijesti dana Evropa polo`ila ispit na Balkanu BEOGRAD - Balkan je predstavqao vatreno kr{tewe za evropsku bezbjednosnu i odbrambenu politiku i Evropska unija je taj test polo`ila, ocijenio je visoki predstavnik EU za spoqnu i bezbjednosnu politiku Havijer Solana. Solana je u autorskom tekstu za beogradsku {tampu kazao da je EU po izbijawu rata u biv{oj Jugoslaviji tokom 1990ih posmatrala kako gori kom{iluk, jer nije bila kadra da odgovori na tu krizu. - Nau~ili smo lekciju i organizovali se, {to je podrazumijevalo nove mehanizme za dono{ewe odluka i usvajawe nove bezbjednosne doktrine - naveo je Solana. Prema wegovim rije~ima, EU je danas i daqe anga`ovana na Balkanu, s obzirom na ~iwenicu da se bori protiv organizovanog kriminala i izgra|uje pravne institucije.

Izvje{taj Evropske komisije o BiH

Ustavne reforme uslov za status kandidata EU SARAJEVO - Evropska komi si ja (EK) }e sre di nom oktobra objaviti ovogodi{wi izvje{taj o napretku BiH u kojem bi, prema nezvani~nim najavama, sprovo|ewe ustavne re for me tre ba lo da bu de ozna~eno kao uslov da se BiH pre po ru ~i za kan di dat ski status, javile su u petak agencije. Di re ktor Di re kci je za evropske integracije Nevenka Sa vi} i weni sa ra dni ci odr`ali su krajem septembra u Briselu sastanke s predsta-

vnicima Evropske komisije, koji su predstavili preliminarne nalaze izvje{taja o napretku BiH. - Predstavnici Direkcije su zamoqeni da o ovim preliminarnim nalazima ne istupaju javno sve dok izvje{taj slu`beno ne bude objavqen - re~eno je u DEI-u. U ovogodi{wem izvje{taju o napretku za BiH, a prema nacrtu strate{kog dokumenta koji su objavili mediji, EK }e pozvati BiH da bez odga|awa izvr{i promjene Ustava.

Neboj{a Radmanovi}

Ustav BiH nije politi~ki problem

FOTO: GLAS SRPSKE

BAWA LUKA - ^lan Predsjedni{tva BiH iz RS Neboj{a Radmanovi} rekao je da Ustav BiH nije politi~ki problem, ve} neprovo|ewe tog Ustava i `eqa jednog broja politi~ara, uglavnom iz Sarajeva, da rade}i mimo Ustava, vladaju cjelokupnom teritorijom BiH. - To je nemogu}e, jer oni koji ne `ele da se dogovaraju i nemaju koncepciju razvoja, ni svog dijela prostora, ni ukupne BiH, prave krizu i tra`e da se promijeni Ustav BiH - istakao je Radmanovi} za RTRS. Radmanovi} smatra da oni koji ne `ele da se dogovaraju, ve} `ele da vladaju drugima, prave politi~ku krizu i u toj situaciji `ele da do|e do promjene Ustava BiH.

FOTO: TANJUG

Havijer Solana

Zlatko Lagumxija, predsjednik SDP-a BiH

Skup{tina Srbije

Poslanici Skup{tine Srbije o ustavnim promjenama u BiH

Odustajawe od Dejtona vodi do referenduma Poslanik SNS-a Deli} rekao da Dejtonski sporazum podrazumijeva da, ako interesi Republike Srpske ne budu u federaciji zastupqeni kako treba, mo`e da bude raspisan referendum i da se narod izjasni o izlasku iz BiH BEOGRAD - Ve}ina poslanika u Skup{tini Srbije sma tra da bi na rod u Re pu bli ci Srpskoj imao pravo na referendum u slu~aju odustajawa od Dejtonskog spo ra zu ma no vim ustavnim promjenama, prenose agencije. Predsjednik parlamenta Slavica \uki}-Dejanovi} rekla je novinarima u Skup{tini Srbije da o tome odlu~uju gra|ani BiH, a ne gra|ani Republike Srpske. - Republika Srpska je sastavni deo BiH i gra|ani suverene dr`ave mogu da odlu~e o svakom referendumskom pitawu. Ako gra|ani BiH odlu~e da to jeste referendumsko pitawe, onda to mo`e biti - re-

kla je \uki}-Dejanovi}. [ef po sla ni ~ke gru pe Srpske ra di kal ne stran ke Dragan Todorovi} rekao je da je siguran da }e srpski narod u Republici Srpskoj imati pravo da se o ostanku ili izdvajawu tog entiteta iz BiH izjasni na referendumu kao jedinom rje{ewu ako se poku{a ukinuti Republika Srpska. - U ovom trenutku ne mogu da ka `em da li Re pu bli ka Srpska ima pravo da iza|e na referendum, ali siguran sam da }e to pravo imati ukoliko bilo ko poku{a da ukine srpski entitet u BiH - rekao je To do ro vi} no vi na ri ma u Skup{tini Srbije. Po sla nik Je din stve ne

LDP [ef poslani~ke grupe Liberalno-demokratske partije ^edomir Jovanovi} rekao je novinarima u Skup{tini Srbije da ne misli da srpski lideri u BiH treba da se poigravaju sa referendumom i politkom. - Politi~arima koji pred-

stavqaju srpski narod u BiH bilo bi mnogo pametnije da odgovore na probleme koje imaju sa Bo{wacima i Hrvatima poku{aju da prona|u na neki novi na~in, a ne ponavqawem politi~kih gre{aka iz pro{losti rekao je Jovanovi}.

Srbije Jasmina Milo{evi} rekla je da niko nema pravo da poni{tava Dejtonski sporazum i da, ako su ugro`ena elemen tar na pra va, na rod u Republici Srpskoj ima pravo na referendum.

AKO HO]E DA ukinu RS, narod ima pravo da se izjasni Zamjenik {efa poslani~ke grupe G17 plus Vlajko Seni} re kao je da ne vi di mogu}nost da se bilo koji entitet, pa ni Republika Srpska, izdvoji iz BiH. - Srbija je jedan od garanta Dejtonskog sporazuma koji podrazumijeva celovitu BiH i to je vi{e nego jasna ~iwenica koja ne dozvoqava da BiH kao dr`ava nestane - rekao je Seni}. [ef po sla ni ~ke gru pe Partije ujediwenih penzionera Srbije Momo ^olakovi} rekao je novinarima u Skup{tini Srbije da prema me|unarodnom pravu, svako ima pra vo da odlu ~i u ko joj }e dr`avi da `ivi. - Ukoliko se ne bi posti-

gao sporazum o zajedni~kim ingerencijama dr`ave BiH i ukoliko bi poku{ali da ospore Dejtonski sporazum, li~no smatram da bi narod u Republici Srpskoj mogao da razgovara o referendumu - rekao je ^olakovi}. Poslanik Srpske napredne stranke Bo`idar Deli} rekao je novinarima da Dejtonski sporazum podrazumijeva da, uko li ko in te re si Republike Srpske ne budu u federaciji zastupqeni kako treba, mo`e da bude raspisan re fe ren dum i da se na rod izjasni o izlasku iz BiH. [ef po sla ni ~ke gru pe Nove Srbije Velimir Ili} rekao je novinarima u Skup{tini Srbiji da u slu~aju kr{ewa Dejtonskog sporazuma, Srbi moraju iza}i na referendum. - Ako se kr{i Dejton, ako Srbija nije u stawu da izdejstvuje da se Dejton po{tuje, onda ne ostaje ni{ta drugo nego da parlament RS donese odluku o referendumu i da se izjasne, a ja mislim da bi to bilo izja{wavawe sa preko 95 odsto - rekao je Ili}.

Odgo|eno zasjedawe Upravnog odbora “Elektroprenosa BiH”

Nova sjednica zakazana za 14. oktobar Neboj{a Radmanovi}

www.glassrpske.com Presuda Okru`nog suda u Bawoj Luci za ubistvo Milorada Samarxije me ba{ iznenadila. Velikom kaznom sudije su o~igledno htjele da poka`u svima {ta ih slijedi ako ubiju nedu`nog ~ovjeka. Najgore je {to je rije~ o tako mladim osobama. Email: [email protected] Ne znam do kada OHR planira ostati u BiH. Svi pri~aju o tome da trebaju oti}i, ali ni{ta. Pa kad i biv{i specijalni savjetnik predsjednika SAD za BiH Vilijam Montgomeri ka`e da treba da odu, mislim da je stvarno vrijeme da to i urade. Email: [email protected]

BAWA LUKA - Sjednica Upravnog odbora “Elektroprenosa BiH“, koja je bila najavqena za petak, odgo|ena je za 14. oktobar, potvrdila je izvr{ni direktor za planirawe i in`ewering u ovoj kompaniji Azra Hajro. U ovoj kompaniji nisu `eqeli da ka`u zbog ~ega je sjednica UO odgo|ena. Ministar privrede, energetike i razvoja RS Slobodan Puhalac, po ovla{}ewu premijera RS Milorada Dodika, pozvao je UO “Elektroprenosa BiH” da odgodi odr`avawe

sjednica do zauzimawa stava Skup{tine akcionara.

PUHALAC tra`io odga|awe do zauzimawa stava Skup{tine akcionara Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko objavio je 18. septembra da je produ`io mandat direktoru “Elektroprenosa“ Du{anu Mijatovi}u “kako bi odr`ao kontinuitet u radu kompanije“. Na pitawe kako Kancelarija visokog predstavnika u BiH komentari{e odga|awe

sjednice UO “Elektroprenosa BiH” i probleme u radu kompanije, portparol OHR-a Mario Brki} kratko je rekao “to je pitawe odluke UO kompanije u skladu sa va`e}im propisima“. Upravni odbor “Elektroprenosa BiH” prekinuo je sjednicu i 2. oktobra poslije odluke da sa~eka kona~no izja{wavawe generalnog direktora kompanije Du{ana Mijatovi}a o tome da li prihvata da obavqa tu du`nost u budu}em periodu. Mijatovi} u petak nije

`elio da odgovori na pitawe da li }e to prihvatiti. M. F.

Preglasavawe U “Elektroprenosu BiH” registrovano je u~e{}e Srpske u kapitalu sa 42 odsto, dok je u~e{}e Federacije BiH 58 odsto. Predstavnici RS ocijenili su da je su{tina problema u radu kompanije u wihovom stalnom preglasavawu prilikom dono{ewa va`nih odluka, a koje su uglavnom {tetne po RS.

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 3

Simboli u op{tinama nisu u nadle`nosti Vije}a naroda RS BAWA LUKA - Klub Srba u Vije}u naroda RS ne}e, kao {to je to u~inio Klub Hrvata, prihvatiti inicijativu Kluba Bo{waka da se ovi klubovi ukqu~e u aktivnosti u vezi sa analizom simbola op{tina i zna~ajnih datuma u RS.

Ovo je u petak Srni izjavio {ef Kluba Srba Sta{a Ko{arac, dodaju}i da ovaj klub ne}e prihvatiti tu inicijativu iz prostog razloga {to to nije nadle`nost Vije}a naroda RS, a time ni klubova u Vije}u.

U Butmiru okon~an sastanak lidera sedam partija sa zvani~nicima EU i SAD

Nastavak razgovora 20. oktobra Do{lo do razmimoila`ewa EU i SAD. [tajnberg predo~io papir koji je imao namjeru da ponudi liderima na potpis. Bilt rekao da je qut, jer se o tome nisu dogovorili i da se na razgovorima ne mogu tra`iti maksimalisti~ke stvari, te da ne mo`e dati svoju saglasnost na to, rekao jedan od u~esnika sastanka

Oli Ren, Karl Bilt i Xejms [tajnberg

Valentin Incko PI[E: @EQKA DOMAZET [email protected]

SARAJEVO - Liderima sedam politi~kih partija iz Republike Srpske i Federacije BiH u vojnoj bazi Butmir u pe tak zva ni ~ni ci EU i SAD ni su po nu di li nikakav papir za razgovore, nego su predstavili principe neophodne za ubrzawe reformi na putu BiH ka EU i NATO. Iako je ranije bilo najavqivano da }e predstavnici SAD i EU donijeti “paket“ za reforme po principu uzmi ili ostavi, a skup u Butmiru na javqivan kao “mi ni Dej ton“ i “Dejton 2”, ni{ta od toga se nije dogodilo, ali je najavqeno da }e do novog sastanka u istom sastavu do}i 20. oktobra. “Glasu Srpske“ jedan od u~esnika razgovora rekao je da je na sastanku do{lo do razila`ewa izme|u predstavnika EU i SAD. Karl Bilt je bio qut kada mu je Yejms [taj nberg pre do ~io pa pir koji je imao namjeru da ponudi liderima na potpis. - Bilt mu je rekao da je qut jer se o tome nisu dogovorili i da se na razgovorima sa li de ri ma ne mo gu tra `i ti ma ksi ma lis ti ~ke stvari, te da ne mo`e dati svoju saglasnost na to - rekao

Lideri stranaka na sastanku u Butmiru

je jedan od u~esnika sastanka u Butmiru. Na sastanku je liderima usme no pre do ~e no da su evropske integracije, vizna li be ra li za ci ja, dr`a vna imovina i NATO integracije jasno definisani kao ~etiri kqu~na pitawa o kojima }e u budu}em periodu biti razgova ra no, te da }e li de ri i stru~ni timovi zemaqa koje su organizovale sastanak poku{ati do sqede}eg sastanka napraviti kompromis. Iako su ne ki me di ji uporno najavqivali, u Butmiru ni je bi lo ri je ~i o uki dawu en ti tet skog gla sawa, zbog ~ega je posebno razo~aran bio li der Stran ke za BiH Haris Silajyi}.

KONSULTACIJE }e trajati sqede}ih deset dana Do go vo re no je da do 20. oktobra, za kada je najavqen nastavak pregovora u BiH, ostaju Stjuart Yons, zamjenik pomo}nika ameri~kog dr`avnog sekretara i Zoltan Martinus, direktor Sekretarijata Savjeta EU za zapadni Balkan, isto~nu Evropu i centralnu Aziju, koji }e u razgovorima u zemqi poku{ati da sa doma}im li de ri ma de fi ni {u ciqeve.

Prona}i rje{ewe prihvatqivo za sve BEOGRAD - Premijer Srbije Mirko Cvetkovi} izjavio je u petak povodom razgovora u Butmiru, da Srbija `eli da u BiH bude prona|eno rje{ewe koje }e biti prihvatqivo za

sve konstitutivne narode. - Mi bismo `eleli da se na|e re{ewe koje }e biti prihvatqivo za sve u~esnike i o~ekujem da se u tom pravcu i razvijaju razgovori - rekao je Cvetkovi}.

VE^ERA U~esnici razgovora okupili su se u bazi u Butmiru na radnoj ve~eri u ~etvrtak iza 19 ~asova. Ve~eru u butmirskom restoranu za visoke diplomate i lidere stranaka u ~etvrtak uve~e slu`ili su vojni konobari. Trpeza je bila

skromna i postavqena kao {vedski sto na kojem su se na{li piletina, {ampiwoni, pica, }evapi. Na jelovniku nije bilo jela od sviwetine. Uz veliki izbor salata, zvanicama je za pi}e bilo ponu|eno vino i sok od jabuke.

Zamjenik dr`avnog sekretara SAD Yejms [tajnberg poslije sastanka je rekao da postoje obe}avaju}i elementi da se ide daqe i da lideri stranaka moraju da shvate da nikome ne}e biti udovoqeni maksimalisti~ki zahtjevi. Ministar inostranih poslova [vedske Karl Bilt rekao da EU i SAD ne `ele da BiH zaostaje za zemqama regiona, kao {to se desilo u slu~aju viznog re`ima. - Doma}i politi~ki lideri moraju donijeti odluke kojima }e biti omogu}eno da se BiH prikqu~i EU. Na sastanku su postavqene osnove rekao je Bilt. Ko me sar za pro {i rewe EU Oli Ren rekao je da lideri u BiH imaju deset kqu~nih dana koje treba da iskoriste kako bi bili postignuti va`ni ciqevi. Visoki predstavnik Valentin Incko kazao je da kao uslov za zatvarawe OHR-a ostaje “pet plus dva“ uslova i ciqa, ali da bi “bilo dobro da lideri ove zemqe dogovorom promijene Ustav“. - Sje dni ca PIC-a bi }e odr`ana kao {to je to i planirano 18. i 19. novembra -

dodao je Incko. Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je po zavr{etku razgovora da je na sastanku rekao da RS ne `eli da vidi situaciju u kojoj se “pet plus dva” uslova {iri na “pet plus dva plus je dan“, {to predstavqa promjene Ustava. - Mi smo rekli da je RS potpisnica Dejtonskog sporazuma, Aneksa 4. tog sporazuma, odno sno Us ta va BiH i samo institucije mogu dati saglasnost za eventualne ustavne promjene. Ukoliko proces us ta vnih pro mje na bu du vodili Amerikanci i Evropqani, mi tu ne}emo ni sjediti - rekao je Dodik. Najavquju}i nastavak razgovora, lider SNSD-a je pono vio stav RS da ne tre ba mi jewati Us tav BiH. Pot vrdio je da se razgovori u vojnoj bazi Butmir nisu odvija li po prin ci pu po nu de i istakao da niko ni{ta nije tra`io ni nametao. - Ukazano je na potrebu da se ubrza evropski put BiH i da treba deblokirati taj proces. O~ekuju da se mi u BiH dogovorimo i to je kqu~no rekao je Dodik i dodao da su ne ki u~e sni ci sas tan ka

FOTO: AGENCIJE

`eqeli da se ustavne promjene pretvore u novi uslov EU. - Mislim da to nije fer, re~eno je “pet plus dva“ i to ostaje kao uslov za kandidaturu BiH - zakqu~io je lider SNSD-a. On je rekao da su razgovo ri vo |e ni po bo kso vi ma bilateralno, a da su se predstavnici me|unarodne zajednice liderima obratili na po~etku i na kraju razgovora. - Za nas je najva`nije da je entitetsko glasawe ne{to {to je sa~uvano i vjerovatno ne}e biti dovo|eno u pitawe - istakao je potpredsjednik PDP-a Branislav Borenovi}. Pred sje dnik HDZ 1990 Bo `o Qubi} izja vio je da SAD i EU nude BiH, ukoliko se postigne dogovor, kandidatski status u EU i brz put u NATO.

SJEDNICA PIC-a 18. novembra, ostaje “pet plus dva“ uslova Predsjednik HDZ-a BiH Dragan ^ovi} je na sastanku predstavio na~elne hrvatske stavove kada je rije~ o ustavnoj reformi i rekao da zago va ra sva ko rje {ewe ko je omogu}ava ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda. Predsjednik SDA Sulejman Tihi} izjavio je da je na sastanku razgovarano o “aprilskom paketu plus“, pri ~emu je pre ci zi rao da bi to “plus“ moglo da zna~i osnivawe vrhovnog suda BiH. Predsjednik SBiH Haris Silajyi} rekao je da je nezadovoqan {to na sastanku u Butmiru nije razgovarano o

Privedene “ma{kare“ Policija Republike Srpske privela je u petak aktiviste jedne NVO, koji su poku{ali da protestuju ispred baze Butmir, gdje su predstavnici SAD i EU razgovarali sa sedmoricom politi~kih lidera. Aktivisti tog pokreta nosili su kostime sa maskama nekih politi~ara prisutnih na razgovorima, koje su i ranije obla~ili na protestima u Sarajevu. ukidawu entitetskog glasawa, za koje smatra da je glavni me ha ni zam blo ka de politi~kih dogovora u BiH. - In te re san tno je da je ponovo pitawe dr`avne imovine u prvom planu - rekao je Silajyi}, negoduju}i {to se po tom pi tawu i daqe po miwu prudska rje{ewa. Sastanku su, pored Bilta, [tajnberga i Rena, prisustvovali Robert Kuper iz Generalnog sekretarijata Savje ta EU, te mi nis tar spoqnih poslova Slova~ke i biv{i vi so ki pred sta vnik za BiH Miroslav Laj~ak. Na sastanku su bili lider SNSD-a Milorad Dodik i visoki funkcioner te stranke Igor Radoji~i}, potpredsjednici PDP-a Branislav Bore no vi} i Slo bo dan Na gradi}, lideri HDZ 1990 Bo`o Qubi}, SDA Sulejman Tihi}, SBiH Haris Silajyi}, predsjednik HDZ-a BiH Dragan ^ovi} i wegov zamjenik Niko Lo zan ~i}, te {ef SDP-a Zlatko Lagumyija.

4 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE FOTO: AGENCIJE

Komentar dana Pi{e: Miroslav FILIPOVI]

Butmirske nedoumice Sastanak doma}ih politi~kih lidera sa zvani~nicima SAD i Evropske unije u vojnoj bazi Butmir kod Sarajeva, barem na prvu, nije donio ni{ta dramati~no niti drasti~no, iako su ovaj doga|aj mnogi u zemqi i izvan we ocijenili “istorijskim“. Jedno je, ipak, sigurno - butmirskim razgovorima zvani~no je po~ela nova runda ustavnih promjena u zemqi u kojoj su aktivno ukqu~eni predstavnici SAD i EU. Iako su izjave doma}ih politi~ara uo~i i posli je sas tan ka po ka za le da su staButmir je, barem zvani~no, potvrdio vovi unutar zemqe o Dejton, ali po{to je su{tinskim pitawima i daqe veoma rije~ o zemqi u podijeqeni, wima su kojoj logika gubi predstavnici SAD svaki smisao, u kojoj i EU postavili rok do 20. okto bra da se demokratija razmotre prijedloge uvodi silom, a me|unarodno pravo me|unarodne zajednice o rje{avawu sporproizvoqno tuma~i, nih pitawa. nije nimalo mudro Butmir je doneizvoditi brze kle vra tio na du u mo gu }nost pos ti zakqu~ke zawa kom pro mi sa, ali i potvrdio svu slo`enost politi~ke situacije u zemqi, pa ~ak na trenutak ukazao i na nemogu}nost postizawa bilo kakvog dogovora zbog maksimalisti~kih ciqeva bo{wa~kih politi~ara. Ali rano je jo{ za kona~ne zakqu~ke. I Oli Ren, komesar za pro{irewe EU, je poslije sastanka kazao da BiH ulazi u “deset kqu~nih dana“ i da vjeruje da “ova prilika ne}e biti propu{tena“. [ef diplomatije [vedske Karl Bilt je ocijenio da su u Butmiru “postavqene osnove“, ali pitawe je za {ta - modifikaciju ili negaciju Dejtona, po{tovawe voqe Srba, Hrvata i Bo{waka ili nametawe rje{ewa i “lomqewe preko koqena“? Sigurno je da je sarajevska ~ar{ija razo~arana ishodom ( mo`da ne bi bila pogre{na ni rije~ “fijaskom“) bu tmir skih po li ti ~kih su ~eqavawa i na dmu dri vawa, jer su, za sli jepqeni svo jim po da ni ~kim ideolo{kim principom, o~ekivali da me|unaro dni upra vi teqi de kre tom os tva re wiho ve besmislene zahtjeve. Naprosto su i Tihi} i Silajyi} utonuli u nevjericu i histeri~nu paniku, a to se moglo vidjeti iz wiho vih is tu pa uo~i sas tan ka u Bu tmi ru, ka da su osjetili da bi SAD i EU mogli da insistiraju na priznawu realnosti ove zemqe i dogovoru unutar we. A realnost je Dejton. Mnoge to u Sarajevu boli, ali to je neprikosnovena istina i stvarnost ove zemqe. Butmir je to, barem zvani~no, i potvrdio, ali po{to je rije~ o zemqi u kojoj logika gubi svaki smisao, u kojoj se demokratija uvodi silom, a me|unarodno pravo proizvoqno tuma~i, nije nimalo mudro izvoditi brze zakqu~ke. U stvari, PIC }e 19. i 18. novembra re}i {ta je istina.

U racijama pro{log mjeseca uhap{eno vi{e osoba

Istra`ioci FBI saslu{ali imigranta iz BiH Adisa Meduwanina

Bo{wak se slikao sa teroristom Zazijem Istra`ioci pretresli Meduwaninov stan, u kojem `ive wegovi roditeqi i sestra. agenti FBI oduzeli su Adisov kompjuter i mobilni telefon, ali su ih poslije nekoliko dana vratili, tvrdi advokat Adisa Meduwanina PI[E: GORAN MAUNAGA [email protected]

WUJORK - Istra`ioci FBI ispitivali su 14 ~asova imi gran ta iz BiH Adi sa Meduwanina koji se zajedno sa voza~em taksija u Wujorku Zareinom Ahmeyajem (24) slikao sa Nayibulahom Zazijem (24), avganistanskim imigrantom optu`enim za planirawe bomba{kog napada u Wujorku, prenose mediji u SAD. Za zi se izja snio to kom proteklog mjeseca pred sudom u Wujor ku da se ne osje }a krivim prema optu`bama za pla ni rawe te ro ris ti ~kog napada u SAD, dok je sudija do nio odlu ku da op tu `e ni

ostane u pritvoru bez prava na kauciju. Me duwani nov advo kat izjavio je da wegov klijent nije povezan sa teroristi~kim napadom koji je planirao Zazi, dok su FBI i istra`ioci odbili da komentari{u wegovu izjavu. - Istra`ioci su pretresli Meduwaninov stan, u kojem `ive wegovi roditeqi i sestra. Agenti FBI oduzeli su Adi sov kom pju ter i mo bilni telefon, ali su ih poslije koliko dana vratili. Ne ma ni ka kvih in di ci ja ili dokaza da je Meduwanin umije{an u bilo kakav kriminal - tvrdi Adisov advokat.

STARIJI ZAZI Otac Naxibulaha Zazija, Muhamed Vali Zazi, optu`en je u petak zbog davawa la`nog iskaza Federalnom istra`nom birou. Stariji Zazi oslobo|en je

uz kauciju od 50.000 dolara, pod uslovom da bude pod elektronskim nadzorom suda. On bi trebalo u subotu da se pojavi pred sudom u Denveru.

On, me|utim, nije htio da komentari{e Meduwaninov odlazak u Pakistan i susret sa Zazijem, bliskom saradniku imama iz yamije u Kvinsu Ahma dom Va is Af za li jem, koji mu je javio da ga tra`e wujor{ki detektivi. Naiz Kan dozvolio je Zaziju da odsjedne u wegovom stanu u Kvinsu sve dok FBI nije objavio da Zazi planira teroristi~ki napad. Gla vni tu `i lac Erik Holder kazao je da je Zazi planirao najve}i teroristi~ki napad poslije 11. septembra.

ZAZI planirao napade {irom Wujorka - Za zi je sa dru gim ne iden ti fi ko va nim li ci ma preuzeo eksploziv iz “Al-Kaidinog“ kampa u Pakistanu. On je regrutovan i obu~avan u tom kampu, poslije ~ega je bio u ne pres ta nom kon ta ktu sa vi {im ofi ci rom “Al-Ka ide“ - istakli su istra`ioci FBI.

Britanski list “Dnevni telegraf“ pisao je 20. septembra da ameri~ki zvani~nici za borbu protiv terorizma vjeruju da su uspjeli da osujete plan za teroristi~ki napad na podzemnu `eqeznicu u Wujorku. List navodi da je u racijama na brojne ku}e u Wujorku i Denveru, tokom kojih je uhap{eno osam li ca, po li ci ja pri ku pi la informacije o eksplozivima i pro na {la ran ce, ma pe i druge predmete. Prema podacima policije, osumwi~eni su planirali da rance sa eksplozivom napravqenim od hidrogen-peroksida u isto vrijeme ostave na nekoliko razli~itih lokacija u Wujorku. Mediji su tako|e pisali da su wujor{ka policija i FBI uhap si li vi {e li ca u okviru istrage grupe osumwi~e ne da su sim pa ti ze ri “Al-Kaide“, te da su u dvije akcije privedeni petorica Av ga nis ta na ca i ~e tvo ro dr`avqana BiH, odnosno bra~ni par s dvoje odrasle djece.

Tre}a me|unarodna konferencija “Korupcija i prawe novca“ u Sarajevu

Aleksandar Bocan Har~enko, ambasador Ruske Federacije u BiH Poslije zatvarawa OHR-a “bonska ovla{}ewa” ne treba da postoje.

Haris Silajxi}, predsjednik Stranke za BiH “Bonska ovla{}ewa” moraju se prenijeti na specijalnog predstavnika EU u BiH.

Novom agencijom protiv korupcije SA RA JE VO - BiH, uprkos zna ~aj nom na pret ku u bor bi pro tiv ko rup ci je i prawa novca, o~ekuje dugotrajna i iscrpna borba u jednom od najopasnijih vidova privrednog kriminala, izjavio je u petak zamjenik minis tra bez bje dnos ti BiH Mijo Kre{i} na Tre}oj me|unarodnoj nau~no-stru~noj konferenciji “Korupcija i prawe novca“ koja se odr`ava na Iliyi kod Sarajeva. - U budu}em periodu o~eku je mo usva jawe za ko na o uspos tavqawu agen ci je za prevenciju korupcije i koor-

di na ci ju bor be pro tiv ko rupcije, koji je u parlamentar noj pro ce du ri. BiH bi ovim zakonom kona~no dobila ne op ho dne in sti tu ci je koje do sada nisu postojale re kao je Kre {i}, pre no si Srna.

KORUPCIJA I prawe novca direktno uti~u na stabilnost On je na ovom skupu ukazao da ko rup ci ja i prawe novca direktno uti~u na stabilnost i bezbjednost svake zemqe, naru{avaju osnovne

dru{tvene vrijednosti demo krat skog i gra |an skog dru{tva, ugro`avaju vladavinu prava, povjerewe u javne in sti tu ci je i pra vnu dr`avu, te ko~e ekonomski razvoj i napredak. Di re ktor Agen ci je za istrage i za{titu BiH Mirko Luji} rekao je da je SIPA “digla kapacitete“ za borbu protiv korupcije, te dodao da se vode izuzetno slo`ene i kompleksne istrage za ~ije okon~awe je potrebno dosta vremena. Is ta kav {i da su sve agencije u BiH, koje se bore

protiv ovog vida kriminala, postigle zna~ajne rezultate, Luji} je naveo da nema agencije koja nije provela na desetine istraga i uspje{no rije{ila veliki broj slu~ajeva, koji se odnose na zloupotrebu polo`aja, primawe i davawe mita, nesavjestan rad u slu`bi i sli~no. On sma tra da se dru gi aspekt problema u BiH odnosi na lo{u situaciju percepcije korupcije koja je, kako je naveo, postala prihvatqiv na~in rje{avawa odre|enih problema me|u velikim dijelom gra|ana.

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 5

U Biha}u uhap{en jedan od komandanata Petog korpusa Armije RBiH

Hamdija Abdi} u zatvoru u Zenici

Abdi} upu}en na izdr`avawe dvogodi{we kazne zbog iznude i nano{ewa te{kih povreda. On je jedan od “glavnih junaka“ video-materijala na kojem je snimqeno ubistvo zarobqenika po nare|ewu Atifa Dudakovi}a, u julu 1994. godine kod Biha}a PI[E: GORAN OBRADOVI] [email protected]

SARAJEVO - Jedan od ratnih ko man da na ta Pe tog korpusa Armije RBiH Hamdija Abdi} Tigar iz Biha}a upu}en je poslije hap{ewa u ~et vrtak na iz dr`a vawe dvogodi{we kazne u Kaznenopopravni zavod Zenica, zbog iznude i nano{ewa te{kih povreda. Potvr|eno je to u Vrhovnom sudu Federacije BiH. Po naredbi Op{tinskog suda u Biha}u pripadnici Interventne operativne jedinice sudske policije FBiH u ~etvrtak su u 21.15 ~asova ispred sarajevskog hotela “Hercegovina“ uhapsili Abdi}a, i odmah poslije hap{ewa sproveden je u KPZ Zenica, uz velike mjere obezbje|ewa. Portparol Vrhovnog suda FBiH Ilhana Tahmaz-Jamak re kla je da je Vrho vni sud FBiH u oktobru 2007. godine potvrdio presudu Kantonalnog suda Biha}, kojom je Abdi} osu|en. - Abdi} je ve} dvije godine iz bje ga vao iz dr`a vawe kazne pa je raspisana potjerni ca. On se prije ovog hap{ewa {est puta pravdao da zbog bolesti i umora nije u stawu da ide na izdr`avawe kazne - podsjetila je Ilhana

Po~etkom godine useqewe u novu zgradu SARAJEVO - Direktor Agencije za istrage i za{titu BiH Mirko Luji} o~ekuje da }e novi objekat agencije koji se gradi u Isto~nom Sarajevu od po~etka sqede}e godine biti u minimalnoj funkciji. - O~ekujemo da }emo ve} sa prvim danima sqede}e godine sukcesivno pro{iriti pojedine organizacione dijelove. Ciq nam je, prije svega, da preselimo one organizacione dijelove koji rade u nezadovoqavaju}im uslovima i gdje pla}amo kiriju - izjavio je Luji} u petak novinarima u Sarajevu. Dodao je da }e se proces preseqewa u novi objekat SIPA odvijati do kraja aprila i istakao da je objekat moderno koncipiran. Novu zgradu SIPA gradi “Integral in`ewering“ iz Lakta{a.

Bara{in - Radisavqevi}

Saradwom tu`ila{tava uhap{en Darko Elez

Hamdija Abdi} Tigar

Tahmaz-Jamak. Abdi} i Emin Pivi}, koji je osu|en na tri godine zatvora, a koji je u bjekstvu, progla{e ni su kri vim jer su 13. oktobra 1996. godine u kafi}u “Ismar“ u uli ci Bi ha }kih bra ni la ca, u po ku {a ju da iznude 200.000 maraka, nanijeli te{ke povrede Neyadu Bajri}u, preduzetniku iz Stijena

FUDBALSKI SAVEZ Dudakovi}ev “glavni glumac“ jedan je od najuticajnijih funkcionera bh. fudbala i ~ovjek koji se, kako ka`u upu}eni u de{avawa u bh. ku}i fudbala, pita za svaki krupniji potez. Po emitovawu snimaka zlo~ina fudbalski radnici iz RS uputili su zahtjev FS BiH da smijeni Tigra iz Izvr{nog odbora ovog saveza, isti~u}u da je wemu mjesto u

Mirko Luji}, direktor SIPA

Hagu. ^lan Predsjedni{tva Fudbalskog saveza BiH Bogdan ^eko rekao je tada da }e najvjerovatnije do}i i do smjene Abdi}a, {to se nije dogodilo. U FS BiH ju~e niko nije mogao da nam ka`e kada }e do smjene do}i. Abdi} je ovih dana vi|an u hotelu “Hercegovina“ gdje je bila smje{tena fudbalska reprezentacija BiH.

FOTO: GLAS SRPSKE

kod Cazina. Abdi} je jedan od “glavnih junaka“ video-materijala na kojem je snimqeno brutalno ubistvo zarobqenika po nare|ewu biv{eg ratnog komandanta Petog korpusa Armije RBiH Atifa Dudakovi}a, u julu 1994. godine kod Biha}a.

ABDI] nije procesuiran za zlo~ine Na video snimcima koje je qetos emitovala RTRS vidi se kako Dudakovi} nare|uje svojim vojnicima da strijeqaju dva zarobqena pripadnika Na ro dne od bra ne Autonomne pokrajine Zapadna Bosna. Na tom snimku vidi se kako vojnici vuku tijela ubijenih zarobqenika, a Dudakovi} ka`e da je on re`iser tog filma i predstavqa glavnog junaka i operativca, koji su u~estvovali u tom filmu, ko-

mandanta vojne policije Abdi}a i referenta za vojno-policijske i kontraobavje{tajne poslove Mehura Selimovi}a. Sud BiH je protiv Selimovi}a potvrdio optu`nicu za mu ~ewe ci vi la i za robqenika i wiho vo odvo |ewe u logore, ali ne i za ra tne zlo ~i ne. Ab di} ni je procesuiran, kao ni Dudakovi}. Damir Ba{i} iz Velike Kladu{e, me|u dvojicom ubijenih pripadnika APZB prepoznao je svog oca Rasima. On ka`e da cijeli snimak traje 90 minuta i da je davno proslije|en Tu`ila{tvu BiH. - Na snimku postoji i dio gdje se vidi kako Abdi} raspo re |u je qude ko ji }e iz vr{iti strijeqawe. Nadam se da }e javnost imati priliku da vidi cijeli snimak i da shva ti ka kvi su zli kov ci strijeqali mog oca - ka`e Damir.

SARAJEVO - Glavni tu`ilac Tu`ila{tva BiH Milorad Bara{in i specijalni tu `i lac za or ga ni zo va ni kriminal Srbije Miqko Radisavqevi} ocijenili su u petak da je saradwa ova dva tu`ila{tva besprijekorna, {to potvr|uju rezultati koji su postignuti u posqedwih ne ko li ko mje se ci, ka da su uha p{e ni Dar ko Elez i wegova kriminalna grupa. Bara{in je na konferenciji za novinare u Sarajevu, poslije sastanka delegacije Specijalnog tu`ila{tva za

or ga ni zo va ni kri mi nal Srbi je i Slu `be za bor bu protiv organizovanog krimi na la srpskog MUP-a sa pred sta vni ci ma Tu `i la{ tva BiH rekao da je primjer dobre saradwe sa susjednim dr`avama i operacija “Leotar“, a postoji jo{ takvih aktivnosti u vezi sa falsifikovawem novca, te trgovinom qudima. Radisavqevi} je rekao da je na da na{wem sas tan ku bilo rije~i i o mogu}nostima novih vidova saradwe ova dva tu`ila{tva.

Pretres ku}e Gorana Haxi}a u Novom Sadu

Policajci iznijeli kutije sa dokumentima NOVI SAD - Srpska policija u petak je u novosadskom nasequ Telep pretresla porodi~nu ku}u ha{kog optu`enika Gorana Hayi}a iz koje je, poslije {esto~asovne akcije, iznijela kutije sa zaplijewenom dokumentacijom, javio je B92. Akcija je izvedena u okviru potrage za Hayi}em i poslije pretresa nije bilo izjava za medije. [ef Nacionalnog komiteta za saradwu s Ha{kim tribunalom Rasim Qaji} rekao je da je, osim Hayi}eve ku}e, pretreseno radno mjesto Hayi}evog zeta i ku}e Hayi}eve sestre Goranke. Hayi} je u ku}i u ulici Araw Jano{a broj 9 `ivio do 2004. kada je neposredno prije objavqivawa naloga za wegovo hap{ewe pobjegao i od tada mu se gubi svaki trag.

Izvr{ni odbor SNSD-a nije potvrdio odluku odbora u Bijeqini

Nije bilo iskqu~ewa iz stranke BAWA LUKA - Izvr{ni odbor SNSD-a nije potvrdio odluku Op{tinskog odbora ove stranke u Bijeqini o iskqu~ewu sedam ~lanova iz SNSD-a, tako da oni nisu ni bili iskqu~eni. Rekao je to izvr{ni sekretar SNSD-a Rajko Vasi} i dodao da je na taj na~in odluka bijeqinskog odbora SNSD-a neva`e}a. - To za nas nije vi{e bitna pri~a - ka`e Vasi}. On dodaje da ne postoji sistem iskqu~ewa i vra}awa u stranku, te da op{tinski odbor mo`e da donese odluku o iskqu~ewu iz stranke, ali da

to mora da potvrdi Izvr{ni odbor SNSD-a.

MITROVI]: Kada sam pomagao, oni nisu bili ni ~lanovi Bijeqinski SNSD je polovinom septembra “zbog lo{ih rezultata rada“ i “{tete koju su nanijeli ugledu stranke“ odlu~io da iskqu~i biv{eg predsjednika stranke u Bijeqini Vojina Mitrovi}a, Mladena Mili}a, Qiqanu Erki}, Sne`anu Mrkowi}, Qubicu Krsti}, Draganu Nikoli} i Stanimira Davidovi}a.

Mitrovi} potvr|uje da su odluke Op{tinskog odbora SNSD-a u Bijeqini stavqene van snage. - Imam primjerak zakqu~aka Izvr{nog odbora koji je proslije|en Op{tinskom odboru. I daqe se osje}am kao ~lan SNSD-a. Kada sam pomagao stranku polovina wih nije ni bila ~lan SNSD-a, a prije nego su do{li u stranku promijenili su nekoliko partijskih dresova - ka`e Mitrovi}. Mladen Mili} ka`e da kao legalista po{tuje sve odluke IO SNSD-a, {to o~ekuje i od OO SNSD-a Bijeqina.

Predsjednik Op{tinskog odbora SNSD-a Bijeqina Milica Markovi} ka`e da za taj op{tinski odbor sedam ~lanova stranke za koje su donijeli odluku o iskqu~ewu pripada pro{losti i da “ne `eli na wih tro{i vrijeme i rije~i“. Ona nije `eqela da komentari{e Vasi}eve navode da Izvr{ni odbor nije potvrdio odluku bijeqinskog odbora, te da stoga sedam ~lanova nije ni bilo iskqu~eno iz stranke. Vojin Mitrovi} je rekao da su protiv odluke IO Milica Markovi} i Nikola [piri}. @. B.

Policija iznosi kutije sa dokumentacijom

FOTO: AGENCIJE

Nacisti~ki vo|a Adolf Hitler imao je zlatne plombe istrgnute iz usta Jevreja zarobqenih u koncentracionim logorima, pi{e u novoj kwizi o nacizmu, a prenosi “Telegraf“. Ova teorija temeqi se na novootkrivenim dokumentima prema kojima je Hitlerov zubar imao na raspolagawu oko pet kilograma zlata iz koncentracionih logora koje su koristili vi{i nacisti~ki slu`benici. Stomatolog Hugo Bla{ke stavio je deset plombi u Hitlerova usta 1944. godine, tvrdi jedan od autora kwige Henrik Eberle. - Zlato je najvjerovatnije do{lo iz izvora koje je Bla{ke imao u logorima. Ve}ina toga je pripadala Jevrejima. Zlato je bilo vrlo te{ko na}i u Wema~koj - tvrdi Eberle. Prema pismu koje je Bla{keov pomo}nik slao Kancelariji Henrika Himlera 1941. o~igledno je bilo da je nacisti~ki stomatolog imao 50 kilograma zlata za zubarske potrebe.

6 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Po~ela obnova pravoslavne crkve u Bosanskom Grahovu BOSANSKO GRAHOVO - Po~ela je obnova pravoslavne crkve Silazak Svetog duha na apostole u Pe}ima, na podru~ju op{tine Bosansko Grahovo, potvrdio je predsjednik Gra|evinskog odbora za obnovu crkve Du{ko Kupre{anin, javila je Srna.

Dru{tvo

Prema wegovim rije~ima, crkva, koja je bila devastirana i potpuno uni{tena u proteklom ratu, datira iz 14. vijeka i jedna je od najstarijih u ovom dijelu BiH, a za wenu izgradwu Ministarstvo za qudska prava i izbjeglice BiH doniralo je 100.000 maraka. FOTO: GLAS SRPSKE

Narodna skup{tina RS

Studenti na praksi u parlamentu BAWA LUKA - U odborima i klubovima poslanika Narodne skup{tine RS u sqede}ih {est mjeseci sta`ira}e 19 studenata zavr{nih godina prava, ekonomije i politi~kih nauka, javila je Srna. Budu}im sta`istima u petak je dobrodo{licu po`eqela potpredsjednik NSRS Nada Te{anovi} na uvodnom seminaru o organizaciji rada Narodne skup{tine i polo`aja u strukturi vlasti, te poslovniku o radu parlamenta Srpske. - O~ekujem da }e studenti pomo}i u radu odbora i drugih skup{tinskih tijela, ali i da }e im vrijeme provedeno ovdje dobro do}i u `ivotu i budu}em profesionalnom anga`manu izjavila je Te{anovi}eva.

Rajko Kuzmanovi}

Zdravstvo RS ispuwava obaveze na putu prema EU BAWA LUKA - Predsjednik RS Rajko Kuzmanovi} rekao je u petak da Srpska i u oblasti zdravstva i zdravstvene za{ti te ispuwava broj ne ciqeve i obaveze na putu prema EU i u sa radwi sa zemqama u okru`ewu i {ire, javila je Srna. Otvaraju}i u Bawoj Luci

Me|unarodnu konferenciju “Prevencija kardiovaskularnih bolesti u jugoisto~noj Evropi“, Kuzmanovi} je izrazio uvjerewe da je ciq ovog skupa da podstakne zemqe u regionu da {to prije potpi{u Evropsku povequ i donesu strategije prevencije kardiovaskularnih bolesti.

Vladika Vasilije u Rusiji

Saslu`ivao patrijarhu Kirilu

ZVORNIK - Wegova svetost patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril, uz saslu`ewe Wegovog preosve{tenstva episkopa zvorni~ko-tuzlanskog Vasilija i vladike moravi~kog Antoni ja, slu `io je na pra znik Upo ko jewa sve tog Ser gi ja Radowe{kog-sveigumana ruske zemqe svetu arhijerejsku liturgiju u manastiru Troice-Sergijevoj lavri. Svetoj arhijerejskoj liturgiji prisustvovali su ~elni qudi Sergijevo-posadskog regiona i veliki broj vjernog naroda cijele Rusije. Poslije liturgije i akatista svetom Sergiju Radowe{kom, patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril pozdravio je vladiku Vasilija, iskazav{i veliko zadovoqstvo {to je preosve}eni vladika do{ao da podijeli prazni~nu radost sa bratskim narodom Rusije.

Pravoslavni kalendar Zadu{nice Pravoslavci u subotu obiqe`avaju Zadu{nice, dan odvajawa du{e od tijela. Koqivo ili kuvano `ito se nosi u parohijski ili manastirski hram, kao i na grobqe. Na dan zadu{nica se slu`i sveta liturgija i tada sve{tenik vinom preliva `ito, a poslije slu`be se ide do grobova pokojnika. Pored grobova se pale svije}e, a sve{tenik obavi obred i okadi grobove.

Zgrada BHRT-a

Predsjednik UO BHRT-a Marija Putica o dugu RTV FBiH

FTV duguje BHRT-u deset miliona KM

Federalna radio-televizija duguje oko deset miliona maraka BHRT-u na ime plata radnicima ove ku}e koji su anga`ovani na FTV-u, rekla Putica PI[E: @EQKA BA[I] [email protected]

SA RA JE VO - Gu bi tak BHRT-a od de set mi li ona maraka koje pomiwe Federalna radio-televizija, nije gubitak koji je nastao u vrijeme mandata dva vr{ioca du`nosti direktora BHRTa, ve} je to dug upravo RTV FBiH prema BHRT-u. Rekla je to predsjednik UO BHRT-a Marija Putica i dodala da je rije~ o platama koje RTV FBiH nije isplati-

Agovi} BHRT jo{ nije dobila odluku Suda BiH o povratku novog starog direktora Mehmeda Agovi}a. U menaxmentu ove ku}e istakli su da }e postupiti u skladu sa sudskim rje{ewem i zakonom. Agovi} je nedavno izjavio da se uskoro vra}a na ~elo BHRTa jer je Sud BiH presudio u wegovu korist.

la radnicima BHRT-a koji su anga`ovani na Federalnoj radio-televiziji. Ona isti~e da dugovawa Federalne televizije prema BHRT-u iz mjeseca u mjesec rastu.

PONA[AWE FTV-a poku{aj destrukcije cijelog RTV sistema - RTV FBiH nalazi se u ja ko lo {em fi nan sij skom stawu {to je pokazao i revizorski izvje{taj za 2007. godinu u kojem je istaknuto da je stawe alarmantno i nalo`eno je wenom osniva~u, fede ral nom par la men tu, da preduzme odgovaraju}e mjere. Ali se niko u toj ku}i ne bavi tra`ewem rje{ewa za te{ko finansijsko stawe, pa ~ak ni qudi iz novog Upravnog odbora, {to bi moglo biti pogubno za wih. Ta medijska ku}a uporno odbija da se izradi sanacioni plan rekla je Putica.

Ona dodaje da joj je `ao {to Radio-televizija Federacije BiH nije slijedila primjer BHRT-a i pre du ze la ne{to. - Kada smo mi uo~ili da su dugovawa dostigla blizu 40 odsto od vrijednosti osnovnog ka pi ta la, alar mi ra li smo Parlament BiH da nas podr`i politi~kom odlukom po slije ~ega je stawe na BHRT-u stabilno - ka`e Putica. Dodaje da RTV FBiH javnosti poku{ava da prezentuje iskrivqenu sliku kako bi se {to mawe govorilo o velikim problemima u tom javnom emiteru. Menayment BHRT-a negirao je navode objavqene na FTV-u o gubicima ove me dij ske ku}e i saop{tio je da po osno vu {es to mje se~nog obra~una u

BHRT-u gubici iznose 49.000 maraka. Menayment BHRT-a ocijenio je da neizmirewe i osporavawe duga od strane RTV FBiH pre ma ovom ser vi su pred stavqa “ne sa mo za us tavqawe razvoja BHRT-a, nego i poku{aj destrukcije ove ku}e, ali i cijelog R T V s i s te m a BiH“.

Marija Putica

Prinosi soje u Srpskoj na nivou pro{logodi{wih

Otkupna cijena soje ni`a za 25 odsto BAWA LUKA - @etva soje u Srpskoj je pri kraju, a proizvo|a~i ka`u da su prinosi, od dvije do tri tone po hektaru, na nivou lawskih, dok je otkupna cijena ni`a za oko 25 odsto. Proizvo|a~ soje

iz Kozarske Dubice Milan Radulovi} ka`e da je 90 odsto proizvo|a~a `etvu ove kulture zavr{ilo, jer su im vremenski uslovi i{li na ruku. - Ove godine imao sam devet hektara pod sojom. Iako po

POVR[INE No`ini} je istakao da u RS nije srazmjeran odnos `itarica i soje, jer bi pod sojom trebalo da bude zasijano barem deset odsto od ukupne povr{ine pod `itaricama.

- Sojom bi trebalo biti zasijano oko 20.000 hektara, ali to je daleko mawe, a iz godine u godinu povr{ine pod sojom biqe`e konstantan pad - rekao je No`ini}.

znatno ni`oj cijeni, najve}i dio prinosa otkupila je prera|iva~ka industrija “Bimal“ iz Br~kog, ali po ni`oj cijeni nego lani - rekao je Radulo vi}. Do dao je da je ovo preduze}e po kilogramu soje ove go di ne proi zvo |a ~i ma pla}alo 0,49, a lani 0,70 maraka.

RATARI nezadovoqni otkupnom cijenom - Ovogodi{wom cijenom ne mogu se pokriti ni tro{kovi za gorivo, a da ne govo-

rimo o nekoj dobiti - rekao je Radulovi}. [ef Za vo da za in dus trijsko biqe u Poqoprivrednom institutu RS Milo{ No`ini} isti~e da je soja u RS sijana na oko 3.000 hektara. - @etva nije zavr{ena u svim podru~jima, a prinosi su u pjeskovitim predjelima ne{to lo{iji zbog su{e u julu i avgustu i iznose oko dvije tone po he kta ru, dok su na boqim zemqi{tima prinosi oko tri tone - ka`e No`ini}. T. M.

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 7

Oboqeli u~enici iz Bawe Luke osje}aju se dobro BAWA LUKA - Zdravstveno stawe dva sredwo{kolca iz Bawe Luke koji su na ekskurziji oboqeli od novog gripa je zadovoqavaju}e, potvrdila je “Glasu Srpske“ portparol Instituta za za{titu zdravqa RS Milka Mr|a.

Ona je istakla da su pacijenti na ku}nom lije~ewu u izolaciji i pod terapijom, s obzirom na to da se radilo o bla`oj klini~koj slici, a u sqede}ih desetak dana wihovo zdravstveno stawe }e se i daqe pratiti. M. ^.

Obiqe`avawe godi{wice okupacije 13 zapadnokraji{kih op{tina

Porodice pobijenih Srba 14 godina ~ekaju pravdu

Svi nalazi obdukcije sa obimnom dokumentacijom istra`nih organa proslije|eni Ha{kom tribunalu. Me|utim, taj predmet je ustupqen Tu`ila{tvu i Sudu BiH, koji do sada ni{ta nisu preduzeli da za ove zlo~ine kazne odgovorne, rekao Tegeltija

Vijesti “Po{te Srpske“

Pokloni za siroma{ne BAWA LUKA - Preduze}e “Po{te Srpske“, povodom obiqe`avawa 9. oktobra, Svjetskog dana po{te, uru~i}e poklon pakete za ~etiri vi{e~lane porodice u Srpskoj koje `ive na granici siroma{tva, saop{teno je iz ovog preduze}a. U saop{tewu se dodaje da su, zbog ut vr|e nih mje ra {tedwe Vlade RS, odlu~ili da ove godine, umjesto koktela, poklone ovim porodicama prehram be ne proi zvo de i higijenska sredstva, te bono ve za ku po vi nu zim ske odje}e i obu}e. V. K.

Kotor Varo{

Inovacija za svjetsku nagradu BAWA LUKA - Inovacija Miroslava Te{i}a i preduze}a “Turbina IPD” iz Kotor Va ro {a - ver ti kal na vjetroturbina - u{la je me|u 13 fi na lis ta za svjet sku energetsku nagradu u kategoriji “Inovacija godine iz obnovqivih izvora energije” koja }e biti dodijeqena 3. decembra na Vol stritu u Wujorku, javila je Srna.

Spomenik poginulim Srbima u Mrkowi} Gradu PI[E: SLOBODAN DAKI] [email protected]

cen tral na ma ni fes ta ci ja obiqe`a vawa go di{wice MRKOWI] GRAD - U okupacije 13 zapadnokrajiMrkowi} Gradu u toku ove se- {kih op{tina. - Za tih 117 dana okupacije dmi ce ni zom sa dr`a ja obiqe`ava se 14. godi{wica na podru~ju na{e i susjednih stradawa Srba ove i susje- op{tina po~iweni su brojni dnih op{tina, koje su u vri- zlo~ini. Ubijena su ukupno jeme okupacije u jesen 1995. 364 civila i vojnika, dok se 25 godine ubili ili protjerali lica vodi kao nestali. Samo pripadnici oru`anih snaga na podru~ju mrkowi}ke op{tine ubijeno je 210 civila i HVO-a. U subotu }e se odr`ati vojnika koji su zarobqeni, a 14 lica se vode kao nestali. U masovnoj grobnici na pravoslavnom grobqu u Mrkowi} Gra du Okrugli sto prona|eno je 181 tije lo - is ta kao je n a ~ e l n i k U Domu kulture u Mrkowi} Gradu u mrkowi }ke op subotu }e biti odr`an i okrugli sto {tine Zoran Tena temu “Povodi, uzroci i posqedigeltija. ce agresije oru`anih snaga Hrvatske Dodao je da je i napada Armije RBiH na op{tine wihova ekshumazapadne Krajine“. cija trajala gotovo

dva mjeseca i da su svi nalazi obdukcije koju je obavio patolog Zoran Stankovi} iz Beogra da, za je dno sa obi mnom dokumentacijom istra`nih organa, proslije|eni Ha{kom tribunalu. - Me|utim, taj predmet nikada nije procesuiran u Hagu, nego je ustupqen Tu`ila{tvu i Sudu BiH, koji do sada ni{ta nisu preduzeli da za ove zlo~ine kazne odgovorne - rekao je Tegeltija.

SAMO u Mrkowi} Gradu ubijeno 210 Srba Napomenuo je da je op{tina Mrkowi} Grad donijela odluku da podnese tu`bu protiv Hrvatske zbog ratnog zlo~ina, genocida i u~iwene materijalne {tete koja je procijewena na oko 680 miliona

Poqoprivreda Mrkowi} Grad poslije okupacije u jesen 1995. godine FOTO: ARHIVA

maraka. Obiqe`avawu 14 godina od stradawa Srba u zapadnoj Krajini prisustvova}e i ministar rada i bora~ko-invalidske za{tite RS Rade Ristovi}, koji je i predsjednik Odbora za wegovawe tradicije oslobodila~kih ratova. Obiqe`avawe go di{wice u su bo tu }e se odr`ati u organizaciji Odbora za wego vawe tra di ci ja oslobodila~kih ratova Vlade Republike Srpske. Programom je predvi|eno da se u crkvi Ro|ewa presvete Bogorodice odr`i spomen-liturgija za `rtve agresije, a

potom }e na centralno spomenobiqe`je poginulim borcima Odbrambeno-otaybinskog rata na Trgu srpske vojske i masovne grobnice u Pravoslavnom grobqu biti polo`eno cvije}e i vijenci i zapaqene svije}e. Pri pa dni ci Hrvat ske voj ske i Ar mi je BiH su u udru`enom zlo~ina~kom pohodu s ciqem istrebqewa Srba iz 13 zapadnokraji{kih op{tina 1995. godine spalili i uni{tili mnoga sela i gradove, te protjerali u egzil i ubi li ne ko li ko sto ti na hiqada Srba sa ovih prostora.

Zbog pove}anog broja operacija u pojedinim bolnicama u Srpskoj

Zalihe krvi "tawe" nego qetos BAWA LUKA - Zbog pove}anog broja operacija u poje di nim bol ni ca ma u Srpskoj, zalihe krvi “tawe“ su ne go qetos, ka da je po tro{wa bila ve}a, a davalaca znatno mawe. Na ~el nik Odjeqewa za tran sfu zi ju u zvor ni ~koj bolnici dr Vladimir Dra`i} isti~e da je kriti~ni period tek sada nastupio. - Trenutno imamo veliki broj operativnih zahvata i

potrebu za ve}im koli~inama krvi, a najve}a nesta{ica je B pozitivne i nula negativne krvne grupe. Qetos, kada je bilo vi{e putovawa, povreda i hroni~nih reakcija, nije bilo toliko problema - rekao je dr Dra`i} i istakao da }e u budu}em periodu biti organizovane akcije dobrovoqnog darivawa krvi u preduze}ima i okolnim op{tinama. U bolnici “Sveti apostol Luka“ u Doboju isti~u da

su “otawile“ zalihe krvi A i B pozitivne krvne grupe, dok krvi ostalih krvnih grupa ima dovoqno. - Qetos je bilo povremenih nes ta {i ca i smawewa rezervi krvi, jer je bilo vi{e hitnih slu~ajeva, ali i hro ni ~nih bo le sni ka, ali nikad se nije desilo da bez krvi ostane pacijent kome je ona po tre bna - ka za li su Slu`bi za transfuziju krvi u dobojskoj bolnici.

U bolnicama u Gradi{ci i Tre biwu ka `u da je za vr{etkom qeta prestao krizni period kada je rije~ o zalihama krvi.

NEDOSTAJE B pozitivna krvna grupa - Trenutno imamo zadovoqava ju }e ko li ~i ne krvi svih gru pa i plan da vawa krvi za ovu godinu ostvaruje

se u potpunosti. Qetos smo imali znatno ve}u potro{wu krvi u odnosu na prethodne godine. Tada smo brzo reagovali i pozvali dobrovoqne da va oce - is ta kao je {ef Slu`be transfuzijske medicine u Trebiwu dr Dragan [arenac. Na~elnik Zavoda za transfuziju krvi Bawa Luka dr Gordana Guzijan isti~e da su zalihe krvi u najve}em gradu Srpske zadovoqavaju}e. T. M.

Podsticaji pove}ali proizvodwu BAWA LUKA - Podsticaji koje su u pro{loj godini dobijali poqoprivrednici u RS pomogli da su da se pove}a ili zadr`i isti obim proizvodwe i smawi broj proizvo|a~a koji su podsticaje koristili za pokri}e gubitaka, saop{teno je u petak iz Ministarstva poqopri vre de, {u mar stva i vodoprivrede RS. U saop{tewu se navodi da je lani zaprimqeno 16.674 zahtjeva za isplatu podsticaja, {to je za 21 odsto vi{e nego 2007. godine. T. M.

Bawa Luka

Trivunovi}i prekinuli {trajk BAWA LU KA - Bra ~ni par Trivunovi} prekinuo je {trajk gla|u ispred Narodne skup{tine RS i samoinicijativno se vratio u ku }u u Mi {i nom Ha nu kod Bawe Luke, iz koje su ne da vno de lo `i ra ni zakqu~kom Osnovnog suda Bawa Luka, potvrdio je u pe tak pred sje dnik Udru `ewa gra|ana “Zajedno do istine“ Goran Dra`i}, javila je Srna.

8 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Otvarawe radwi na dobojskom “buvqaku“

Kroz RS

DOBOJ - Za utorak je zakazana posebna sjednica Skup{tine op{tine Doboj sa samo jednom ta~kom dnevnog reda: Otvarawe radwi na ovda{wem "buvqaku" koje je gra|evinski inspektor zape~atio zbog toga {to je upotrebna dozvola objekta istekla prije dvije godine.

- Odbornici treba da donesu odluku da se radwe otpe~ate, a da se {to br`e pribavi projekat kako bi mogla da se izda gra|evinska dozvola - saop{tio je u petak predsjednik Op{tinskog odbora SDS u Doboju Mladen Kr{i}. Sl. P.

Trebiwe

Policija zabranila protestno okupqawe TREBIWE - Centar javne bezbjednosti Trebiwe zabranio je odr`avawe javnog skupa koji je bio zakazan za subotu u ovom gradu, zbog “opasnosti da bi mogla biti ugro`ena bezbjednost qudi i imovine“, potvrdila je portparol ovog centra Rajna Pare`anin. Radni~ko-socijalni pokret “Solidarnost“ protestno okupqawe bio je zakazao za subotu u 12 ~asova kod spomenika Oslobodiocima Trebiwa u centru grada. - Na osnovu obavqenih razgovora sa organizatorom i predstavnicima nadle`nih lokalnih organa, te izvr{enih operativnih provjera, zakqu~eno je da postoji stvarna opasnost da bi odr`avawem skupa bila ugro`ena bezbjednost qudi i imovine, s obzirom na to da prostor gdje je prijavqen skup nije u skladu sa zakonom o okupqawu gra|ana - istakla je Pare`anin. R. Mi.

Kasipovi} u Ugqeviku

Op{tina ula`e u obrazovawe

FOTO: R. TASI]

de na projektima koji su zavr{eni ili su u toku. - Mi smo, uz inicijativu narodnih poslanika iz Ugqevika, nastojali da u svemu u~estvujemo i pomognemo koliko mo`emo - dodao je Kasipovi}. Prema wegovim rije~ima, u ovom trenutku prioritet je kultura, jer je slika obrazovawa u ovoj op{tini dobra. Peri} je rekao da je Ministarstvo prosvjete i kulture RS u posqedwe dvije godine pru`ilo zna~ajnu finansijsku pomo} i podr{ku pri realizaciji svih va`nijih projekata i ma ni fes ta ci ja u op {ti ni Ugqevik. R. J.

Ministar Ristovi} posjetio op{tinu Kalinovik

Za osam porodica 28.500 KM

Uo~eni su odre|eni propusti koje je napravila stambena komisija, tako da }e biti izvr{ena revizija, odnosno, bi}e utvr|eno koliko je ta~no sredstava potrebno za zavr{etak ovih stambenih objekata, rekao Ristovi} KALINOVIK - Ministar rada i bora~ko-invalidske za {ti te Re pu bli ke Srpske Rade Ristovi} uru~io je u petak u Kalinoviku 28.500 maraka bespovratnih sred sta va za za vr{e tak stambenih objekata za osam porodica poginulih boraca. Ristovi} je izjavio Srni da su uo~eni odre|eni propusti koje je napravila stambena

komisija, tako da }e biti izvr{ena revizija, odnosno, bi}e utvr|eno koliko je ta~no sredstava potrebno za zavr{etak ovih stambenih objekata. - Da li }e biti potrebno vi{e ili mawe sredstava od iznosa koji je uru~en, bi}e poznato poslije revizije. Veoma je bitno da je zapo~elo stambeno zbriwavawe porodica poginulih boraca u op-

Zaposlewe

Akcija u Vi{egradu

Mali{ani u~e na poligonu VI[EGRAD - Pripadnici Auto-moto saveza Republike Srpske i Policijske stanice po~eli su obuku u~enika ni`ih razreda Osnovne {kole “Vuk Karayi}“ u Vi{egradu na improvizovanom poligonu. - Ciq akcije je da se u~enici i prakti~no upoznaju sa vo`wom biciklom na gradskim raskrsnicama sa semaforima, zatim kretawem ulicama i na pje{a~kim prelazima - ka`e {ef tehni~ke slu`be AMS RS Vladimir Gladanac. U~enici su prethodno u~ili o bezbjednosti kretawa ulicama na putu od ku}e do {kole i poznavawu saobra}ajnih znakova koje daju ovla{}ena lica i svjetlosno-signalni ure|aji. U akciji “Za{titimo djecu u saobra}aju“ u~estvuju pripadnici Policijske stanice u Vi{egradu i {kolske saobra}ajne patrole koje poma`u pje{acima na poligonu prilikom prelaska prelaza ili na semaforima. R. T.

Isto~no Sarajevo POLICIJA Zabiqe`ena dva krivi~na djela. Nije bilo naru{avawa javnog reda i mira. Dogodilo se pet saobra}ajnih nesre}a. VODA Snabdijevawe vodom je uredno.

STRUJA Napajawe elektri~nom energijom je uredno. PORODILI[TE Nije ro|ena nijedna beba.

Ministar Ristovi} informisan je i o problemima zaposlenih u dva lokalna preduze}a koja ve} izvjesno vrijeme ne rade. - Qudi su zvani~no u radnom odnosu, ali ne ostvaruju nikakva prava koja im na osnovu toga pripadaju - objasnila je Komlenovi}eva, dodav{i da je razgovarano i o programu zapo{qavawa pripravnika.

FOTO: ARHIVA

UGQEVIK - Ministar pros vje te i kul tu re Re pu bli ke Srpske Anton Kasipovi} izjavio je u pe tak da op {ti na Ugqevik vodi ra~una o ulagawu u {kole i obrazovawe, za razliku od nekih drugih lokalnih zajednica. - Kad imate dobru bazu i inicijativu, {to je u ovoj op{tini nesporno, onda mo`ete mnogo i u~initi - rekao je Kasipovi} poslije sastanka sa na~elnikom op{tine Ugqevik Vasilijem Peri}em. Kasipovi} je najavio da }e u narednom periodu biti pokriveno nekoliko krovova na podru~nim {kolama, istakav{i da se dosada{wi rezultati vi-

Kalinovik

Ministar Rade Ristovi}

{tini Kalinovik - naglasio je Ristovi}.

NOVAC ]E upotrijebiti za stambeno zbriwavawe On je najavio da }e resorno mi nis tar stvo po mo }i i pri izgradwi tri nove stambene jedinice za zbriwavawe prioritetnih bora~ko-invalidskih kategorija. Na~elnik op{tine Kalino vik Mi le va Ko mle no vi} upoznala je Ristovi}a o problemima sa kojima se ova op{ti na su o~a va u oblas ti bora~ko-invalidske za{tite, ali i ostalim podru~jima koja pokriva ovo ministarstvo. - U toku je tender za izbor

izvo|a~a radova za izgradwu tri stambene jedinice za zbriwavawe prioritetnih bora~ko-invalidskih kategorija stanovni{tva, ali je potrebno pro{iriti ovu listu, jer ima porodica koje imaju sva prava na stambeno zbriwavawe, a jo{ nisu evidentirane - istakla je Komlenovi}eva. Prema wenim rije~ima, na sastanku je re~eno da su odobrena bespovratna sredstva za zavr{etak stambenih objekata porodica poginulih boraca nedovoqna. - Ve li ki je ras ko rak izme|u potrebnih i odobrenih sredstava, koja se kre}u od dvije do tri hiqade maraka, {to je bezna~ajno - precizirala je Komlenovi}eva.

Prijedor~anin Milan Obradovi} provodi jesewe dane pored rijeke

Oktobar idealan za kupawe u Sani PRIJEDOR - Za sedamdesetogodi{weg Prijedor~anina Milana Obradovi}a, penzionisanog agronoma, qeto jo{ uvijek nije pro{lo. Lijepe oktobarske dane ova starina koristi za kupawe u rijeci Sani, ~ija temperatura ovih dana iznosi 16 Celzijusovih stepeni. Milan nam je ispri~ao da se on svake godine u Sani kupa ~itavih {est mjeseci. - Prvo kupawe u Sani praktikujem ve} prvog maja, na Praznik rada, kada se obavezno okupam, bez obzira na to kakvo je vrijeme. Kupawe nastavqam sve do kraja oktobra i mnogo se ne osvr}em na to kolika je temperatura napoqu, da li je toplo kao ovih dana ili je hladno -

pri~a Obradovi} dodaju}i da nikada nije imao ve}ih zdravstvenih problema, tako da i ne pamti kada je posqedwi put bio kod qekara. Milan ka`e da je veliki qubiteq prirode, zbog ~ega je tokom cijele godine uz rijeku Sanu.

jeku - pri~a Obradovi} dodaju}i da je wegov `ivotni moto “u zdravom tijelu zdrav duh”. Mnogi na wegovo kupawe u oktobru gledaju na svoj na~in, smatraju-

}i da je to glupost. Sli~no razmi{qa i wegova supruga, ali on se, kako tvrdi, ne}e odre}i svoga u`ivawa u Sani {est mjeseci u godini. P. [.

1. MAJA po~iwe sa kupawem u rijeci - U slobodno vrijeme planinarim. Nekada sam imao i ~amac kojim sam vrlo ~esto plovio Sanom. Danas ga nema, ali bez obzira na to svaki dan sam pored rijeke. Ja ne znam za{to mnogi idu na more kada kod ku}e imaju ovako lijepu ri-

Milan Obradovi}

FOTO: S. TASI]

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 9

Infrastruktura u Srebrenici

Uru~ena pomo} majci Vesni Kova~ TREBIWE - Direktor Javnog fonda dje~ije za{tite Republike Srpske Momir Popi} u petak u Trebiwu je uru~io nov~anu pomo} od po 500 maraka po djetetu i prigodne paketi}e Vesni Kova~ iz ovog grada koja je pro{le godine rodila trojke.

Popi} ka`e da Fond ima u planu da pove}a naknade koje se daju za pomo} u opremi za novoro|en~ad te napomiwe da }e sva prava iz dje~ije za{tite biti redovno ispla}ivana do kraja godine. R. Mi.

U semberskom selu Me|a{i `ivio najve}i srpski epski pjesnik

Svi su ponosni na Filipa Vi{wi}a

Filipa Vi{wi}a wegovi zemqaci ne zaboravqaju. O Mitrovdanu |aci iz Me|a{a i okolnih sela i po{tovaoci wegovog kwi`evnog djela dolaze na Vi{wicu i pola`u vijence i cvije}e na mjestu gdje je nekada bila wegova ku}a PI[E: TIHOMIR NESTOROVI] [email protected]

BI JEQINA - Naj ve }i srpski epski pjesnik Filip Vi{wi} `ivio je od 1771. do 1809. godine u semberskom selu Me|a{i, u zaseoku koji se zove Vi{wica. Drina mu je tada tekla skoro pod prozorom, a sada se ova nepredvidiva rijeka pomjerila vi{e od ~etiri kilometra na istok. Vi{wica je sada bez ku}a, jer se selo pomjerilo podaqe od rijeke, ali je veoma plodna. Prije nekoliko godina porodica Mi{i}, koja je sada vlasnik posjeda gdje je bila ku}a u kojoj je Filip `ivio, podigla je spomen-obiqe`je kao znak sje}awa na velikana na{e kwi`evnosti. - Malo se zna o Filipovom `i vo tu na Vi{wici. Pamti se samo da je sa we, nose }i gu sle, odla zio u se lo Brodac kod crkve. Pred ovom bogomoqom govorio je svoje prve epske stihove, te se na Vi{wici o`e nio Nas tom ]ukovi} iz majevi~kog sela Mrtvica, koju su u Me|a{ima zvali Bijela. Zna se jo{ da su Fi lip i Nas ta izro di li {estoro djece, te da su svi zajedno oti{li u Ma~vu, a kasnije u Srem - rekao je Branko Bawo Mi{i}. On je do dao da je sa

Za asfaltirawe puta 720.500 maraka SREBRENICA - U op{tini Srebrenica zavr{ena je izgradwa i asfaltirawe 3.600 metara lokalnog puta Dobrak - Noga~evi}i, {to je ko{talo 720.500 KM. Na~elnik za urbanizam i stambeno-komunalne poslove srebreni~ke op{tine Mirsad Mustafi} rekao je da je op{tina obezbijedila dodatnih 270.000 KM, pa je sa~iwen aneks ugovora za asfaltirawe jo{ 1.100 metara ovog puta koji za desetak dana treba da bude zavr{en u ukupnoj du`ini od 4.700 metara. - Ovaj put povezuje vi{e udaqenih sela, a zna~ajan je i za razvoj turizma na rijeci Drini i Peru}a~kom jezeru. Sa izgradwom ovog pu ta pri bli `i }e se bo ga ti tu ris ti ~ki potencijali i prirodne qepote tog dijela Podriwa qubiteqima rije~nog, jezerskog i drugih oblika turizma - naglasio je Mustafi}. On je istakao da je izgradwa ovog puta jedan od posqedwih projekata iz programa Savjeta ministara BiH, koji je izdvojio deset miliona KM za obnovu Srebrenice, te da su ta sredstva u ovoj godini iskori{}ena za realizaciju vi{e zna~ajnih projekata na podru~ju ove op{tine. K. ].

Berba u Zvorniku

Dobri prinosi kukuruza ZVOR NIK - Na po dru ~ju zvorni~ke op{tine u toku je berba kukuruza, koji je zasijan na oko 6.000 he kta ra, izja vio je u Srni stru ~ni saradnik za poqoprivredu u Zvorniku Veqko Bo{kovi}. On je rekao da prosje~ni prinosi ove kulture iznose oko {est tona suvog zrna po hektaru, {to je u odnosu na pro{lu godinu vi{e za oko jedne tone po zasijanoj jedi-

nici. Bo{kovi} je naglasio da se prinosi na pojedinim parcelama kre}u oko osam i vi{e tona po hektaru, {to je rezultat primjene odgovaraju}ih agrotehni~kih mjera i kvaliteta zemqi{ta. Is ti ~u }i da je kva li tet zrna solidan, Bo{kovi} je rekao da }e berba kukuruza biti zavr{ena u idu}ih desetak dana, ako vremenske prilike budu povoqne. S. S.

U bari Ti{ina kod [amca \aci ~esto posje}uju Vi{wicu

Vi{wice Filip putovao do Zvor ni ka, Sre bre ni ce, Ku {lata, Vlasenice, Gora`da, ^ajni~a, Pqevaqa i Fo~e, a kada je 1809. godine pre{ao Dri nu bio je u Ja dru, Po driwu, Ma ~vi i Sre mu. Iz Grka je odla zio u sva obli`wa sela, zatim u Rumu, [id, Ilok, [i{atovac i Zemun - na Vi{wicu se nikada nije vratio. - Zna se da je na Vi{wici zamijeweno Filipovo prezime

FOTO: T. NESTOROVI]

Vili}, a pod tim prezimenom je i kr{ten u zavi~aju, u sredwovjekovnom manastiru Tavna. No vo pre zi me mu je bi lo Vi{wi}, po kome je i poznat.

KR[TEN u manastiru Tavna U zvani~noj istoriografi ji Fi lip je pre zi me Vi{wi} do bio po maj ci Vi{wi. U Me|a{ima i Semberiji vi{e vjeruju da je ovo

pre zi me do bio ba{ po Vi{wici, gdje je `ivio - istakao je Mi{i}. Filipa Vili}a-Vi{wi}a wegovi zemqaci ne zaboravqaju. O Mitrovdanu |aci iz Me|a{a i okolnih sela i po{tovaoci wegovog kwi`evnog djela dolaze na Vi{wicu i pola`u vijence i cvije}e na mjes tu gdje je ne ka da bi la wegova ku}a. A jesewih vjetrova jo{ nema u ravnici. Nema ih ni na brdima, u rodnom kraju velikog Filipa od roda Vili}a.

Rijeka Drina je u toku nekoliko vijekova i{partala svu Semberiju. Odmah iza Jawe odvajala se obrije`om Majevice, pa se u Savu ulivala kod Viso~a, dvadesetak kilometara uzvodno od Ra~e. Tim koritom sada je prokopan kanal “Da{nica“, a Drina se pomjerala na istok. Prije dvije stotine godina, kada je

[AMAC - Lovo~uvar Miroslav Savi} izvukao je {estomjese~nog srnda}a iz blata u bari Ti{ina kod [amca. On je rekao da su mladun~e srne, koje je bilo u blatu ~etrdesetak metara od obale, primijetili ribolovci i da su ga odmah pozvali. Savi} pri~a da su mu u spasavawu Bambija, kako su prozvali mladog srnda}a, pomogle kolege. - Izvukli smo ga iz blata u koje je bio zapao i donijeli ga kod mene da bismo mu ukazali pomo} - pri~a Savi}. On je dodao da }e mladog srnda}a, poslije kupawa i odmora, opet pustiti na slobodu. Savi} je naveo da je na ovom podru~ju uvijek bilo srnda}a, jer se u blizini nalazi {uma. S obzirom na to da je su{na godina, oni tra`e vodu. Prema wegovim rije~ima, uglavnom se te`e snalaze mladi srnda}i. V. A. FOTO: V. ANTI]

NIKOLI]A VIR

Lovo~uvar spasio {estomjese~nog srnda}a

u Me|a{ima `ivio Filip Vili}-Vi{wi}, ova nepredvidiva rijeka tekla je pored same Vi{wice, dijela ovoga sela gdje je bila ku}a Filipovog poo~ima. Iza we na Vi{wici je ostala jedna stara~a, biv{i tok Drine, a u woj taj glasoviti Nikoli}a vir - danas jedini svjedok pjesnikovog vremena.

Skup{tina op{tine Sokolac

Osnovano preduze}e "Nova toplana" SOKOLAC - Odbornici Skup{tine op{tine Sokolac usvojili su na sjednici, odr`anoj u petak, odluku o osnivawu javnog preduze}a “Nova toplana”, te imenovali vr{ioce du`nosti ~lanova Nadzornog odbora. Na~elnik op{tine Sokolac Du{an Kova~evi} rekao je da je u obno vu to plo vo dne mre `e do sa da ulo`eno 310.000 maraka iz ra zvoj nog pro gra ma Vla de Republike Srpske i najavio

da }e bi ti ulo `e no jo{ 330.000 KM. Op{tina kao osniva~ i vlasnik ovog preduze}a obavezala se da dio osnovnog kapitala od 2.000 KM ulo`i u ovo preduze}e.

ZA OBNOVU toplovodne mre`e ulo`eno 310.000 Odbornici su donijeli odluku o prenosu bez naknade prava vlasni{tva na zgradu

i zemqi{te osnovne {kole u sokola~koj mjesnoj zajednici ^avarine sa op{tine Sokolac na [umarski fakultet Univerziteta u Bawoj Luci zbog osnivawa nastavno-nau~ne baze fakulteta. Na [umarski fakultet bi }e pre ne se no ne plo dno zemqi {te po vr{i ne 2.400 me ta ra kva dra tnih, {ko la povr{ine od 420 i dvori{te od 1.384 metara kvadratnih. Ustupawem {kolske zgrade u mjesnoj zajednici ^ava-

rine [umarskom fakultetu osnovala bi se nastavno-nau~na baza za izvo|ewe terenske nastave i {kolske prakse studenata. Na sjednici je zakqu~eno da je stawe bez bje dnos ti u 2009. go di ni zna tno po pravqeno, {to pred stavqa novi imiy op{tine, pa svi relevantni op{tinski ~inioci pozivaju doma}e i strane investitore da ula`u sredstva u ovu op{tinu. B. G.

Trebiwe HITNA POMO] U slu`bi Hitne pomo}i pregledana 24 pacijenta i obavqeno je pet ku}nih posjeta. STRUJA

Uredno snabdijevawe strujom. VODA Uredno snabdijevawe vodom. PORODILI[TE Ro|ene dvije djevoj~ice.

10 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Prekvalifikacijom do radnih mjesta

Projekti u Srebrenici

SREBRENICA - Mlada nezaposlena lica sa podru~ja op{tina Srebrenica, Bratunac i Mili}i, wih 15, potpisali su u petak sa Udru`ewem “Prijateqi Srebrenice“ ugovore o prekvalifikaciji, prema kojima }e u tuzlanskom Institutu za zavarivawe 30 dana po-

ha|ati obuku za varioce, javila je Srna. Sastanku u Srebrenici prisustvovali su predstavnici Instituta za zavarivawe iz Tuzle i ~lanovi Savjetodavne grupe koji su u~estvovali u izboru kandidata i realizaciji projekta. FOTO: ARHIVA

U pripremi lokacija za izgradwu hotela SREBRENICA - Poslije petomjese~nog zastoja u Srebrenici su u petak nastavqeni radovi na pripremi lokacije za izgradwu hotela u centru ove op{tine, za {ta je “Fabrika duvana” iz Sarajeva obezbijedila oko 10 miliona maraka, javila je Srna. “Fabrika duvana” je kupila ovu lokaciju, na kojoj }e biti izgra|en hotel sa ~etiri zvjezdice. Hotel }e, prema najavama, zapo{qavati oko 50 radnika. Na~elnik op{tinskog Odjeqewa za urbanizam i stambenokomunalne poslove Mirsad Mustafi} rekao je da je do zastoja u izgradwi objekta do{lo zbog pojave klizi{ta. - Investitor je izvr{io izmjenu i dopunu projekta kako bi objekat bio prilago|en uslovima i sprije~eno klizawe zemqi{ta - objasnio je Mustafi}. On je dodao da je klizi{te prijetilo da ugrozi nekoliko privatnih ku}a i dovede do potonu}a jedne mawe srebreni~ke ulice. K. ].

Mili}i

Ukloweno 13 mina u rejonu Rudnika boksita MI LI ]I - De mi ner ska je di ni ca Oru `a nih sna ga BiH uklo ni la je u re jo nu Rudnika boksita u op{tini Mi li }i 13 ne ek splo di ra nih min sko-ek splo zi vnih sred sta va za os ta lih iz posqedweg rata. - Ovaj deminerski projekat zavr{en je na ukupnoj povr{ini od 27.500 metara kvadratnih - rekao je {ef Civilne za {ti te op {ti ne Mi li }i Branislav Novakovi}. Tim de mi ne ra Oru `a nih snaga je poslije zavr{etka ovog posla odmah pre{ao na

realizaciju sqede}eg projekta koji se, tako|e, nalazi u zoni Rudnika boksita, ~ija je ukupna povr{ina 30.000 metara kvadratnih. - Ovim projektom zavr{avamo akcije deminirawa u ovoj godini, tokom kojih bi tre ba lo da od min sko-ek splozivnih sredstava o~isti mo oko 75.000 kva dra ta. Ostao je jo{ jedan projekat u putnom pojasu kod Rudnika boksita, ali }emo wega realizovati u sqede}oj godini - rekao je Novakovi}. G. P.

Maskenbal zvorni~kih osnovaca

Ulicom pro{etali hajduci, princeze...

FOTO: S. SAVI]

ZVORNIK - Oko 500 u~enika Osnovne {kole “Sveti Sava” iz Zvornika pro{etali su u petak glavnom gradskom ulicom maskirani u hajduke, vile, princeze, supermene, spajdermene, vje{tice, policajce, slikare, kauboje... Direktor {kole Milica Bogi}evi} rekla je da je maskenbal organizovan u okviru Dje~ije nedeqe i da je na taj na~in u~enicima od prvog do petog razreda omogu}eno da puste ma{ti na voqu i pro{etaju gradom obu~eni i na{minkani onako kako `ele. - Vidimo da su svi kreativni i da su u ovom danu u`ivali i djeca i roditeqi. Na{i najmla|i uqep{ali su grad i mi }emo se potruditi da maskenbal postane tradicionalna manifestacija - rekla je Bogi}evi}eva. S. S.

Sjednica Skup{tine op{tine Mili}i

Vlada Republike Srpske odobrila pomo} op{tini Mili}i

Dodatnih 300.000 KM lokalnom buxetu

Uz 425.000 maraka sredstava iz paketa za podr{ku op{tinama i gradovima RS, op{tini Mili}i odobreno dodatnih 300.000 maraka, {to }e doprinijeti ubla`avawu ozbiqne finansijske krize u kojoj se na{la ova op{tina PI[E: GORAN PERI] [email protected]

MILI]I - Zbog sanaci je buyet skog de fi ci ta Mi nis tar stvo fi nan si ja Republike Srpske odobrilo je op{tini Mili}i dodatnih 300.000 ma ra ka, uz 425.000 maraka sredstava iz paketa za podr{ku op{tinama i gradovima RS. To bi trebalo da doprinese ubla `a vawu ozbiqne finansijske krize u kojoj se na{la ova op{tina. Na~elnik op{tine Mili}i @ivojin Juro{evi} rekao je u petak da je o tome nedavno postigao dogovor sa predstavnicima Ministarstva, te da bi uskoro trebalo da po~ne i realizacija ovog dogovora. - Uz ovo, uspjeli smo da

postignemo i sporazum o pove}awu koeficijenta povrata sredstava od indirektnih poreza, na ~emu op{tina Mili}i poodavno insistira.

POVE]AN koeficijent povrata od PDV-a Na{ stav je bio da ko eficijent treba da se izjedna ~i sa op {ti na ma iz okru `ewa, odno sno, da se buyet ski pri ho di po tom osnovu uve}aju za oko 30 odsto, ali smo pristali na kompromisan prijedlog da se prihodi po ve }a ju za 20 od sto istakao je Juro{evi}. On je istakao da bi poslije pove}awa koeficijenta povrata od PDV-a, mjese~ni prihodi

u buyetu op{tine trebalo da se uve}aju za oko 25.000 KM. Op{tina Mili}i je u prvom polugodi{tu ove godine zabiqe`ila buyetski deficit od gotovo 670.000 maraka, ostvariv{i svega 30 odsto planiranih prihoda u 2009. godini. Zbog finansijske krize u prvom polugodi{tu ove godine gotovo svi buyetski potro{a~i, osim sektora socijalne za{tite, zabiqe`ili su podba~aj u realizaciji plana kori{}ewa buyetskih sredstava. - Sektor socijalne za{tite je uspijevao da prati potrebe korisnika prava iz oblasti socijalne za{tite i redovno izmiruje predvi|ene prinadle`nosti - istakla je direktor mi li }kog Cen tra za socijalni rad Du{anka Vreta.

Socijalna pomo} Du{anka Vreta je istakla da je pove}an broj korisnika socijalne pomo}i. - Iako u ovom periodu imamo porast broja korisnika ovih prava, posebno prava na dodatak za tu|u wegu i pomo}, uspijevamo da redovno izmirujemo sve naknade zahvaquju}i, prije svega, opredjeqewu rukovodstva op{tine da socijalnom sektoru da prednost ispred svih ostalih - rekla je Vreta.

Zdravstveno i socijalno stawe ugro`enih Zvorni~ana

Lo{a za{tita invalida rada

Zvornik POLICIJA Zabiqe`eno jedno krivi~no djelo i jedno naru{avawe javnog reda i mira. STRUJA Zbog obnove mre`e potro{a~i u nasequ Vidakove wive od

8.30 do 14.30 ~asova bili bez struje. VODA Zbog kvara na pumpi ote`ano vodosnabdijevawe potro{a~a u gorwoj zoni.

ZVORNIK - Predsjednik Saveza invalida rada op{tine Zvornik Radenko Josipovi} rekao je u petak da je ova populacija u vrlo te{koj situaciji, jer nema uslova za orga ni zo van rad, ne ma kancelariju, a ni sredstva da organizuje rad ovog saveza. - Buyetom op{tine Zvornik ove godine je za na{e potrebe izdvojeno 1.000 maraka, ali jo{ ni smo do bi li ni marku - rekao je Josipovi} u Zvor ni ku, gdje je odr`an

okru gli sto o te mi “Zdrav stvena i socijalna za{tita penzionera, invalida rada, svih invalidnih lica i starih osoba na podru~ju op{tine Zvornik“.

SAVEZ nema uslove za rad On je izrazio nadu da }e problemi ove populacije uz pomo} op{tine i drugih institucija biti prevazi|eni. Josipovi} je dodao da na

po dru ~ju op {ti ne Zvor nik ima izme|u 500 i 700 invalida ra da, od ko jih je 120 u~laweno u ovaj savez. Na okruglom stolu bilo je rije~i i o pla}awu participacije za sve vrste zdravstvenih uslu ga in va li dnim licima mla|im od 65 godina, do pla ti li je ko va, po se bno skupqih, ko ji se na la ze na listama, skra}ivawu vremena zakazivawa pregleda kod svih specijalisti~kih slu`bi, kao i drugim pitawima iz oblas-

ti zdravstvene za{tite. Do mi nan tna pi tawa iz oblas ti so ci jal ne za {ti te bi la su po mo} u rje {a vawu stambenih potreba nezbrinutih penzionera, invalida rada, kao i ostalih invalidnih lica, te pitawe subvencija komunalnih usluga, kao i zapo{qavawa invalida sa preostalom radnom sposobno{}u. Zakqu ~ci sa ovog okru glog sto la bi }e na kna dno ura|eni. S. S.

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 11

Po~ela obnova spomen-obiqe`ja borcima NOR-a DOBOJ - U nasequ Osje~ani na Trebavi, u op{tini Doboj, po~ela je obnova spomen-obiqe`ja poginulim borcima Narodnooslobodila~kog rata, koje su zna~ajno o{tetili zub vremena i qudski nemar - izjavio je Srni predsjednik dobojskog SUBNOR-a Marinko Gojkovi}.

- Nova lokacija Spomen-obiqe`je nalazi se na mjestu gdje je u no}i 23. na 24. avgusta 1941. godine ispaqena prva ustani~ka pu{ka u dobojskom kraju, na zemqi{tu od oko 450 kvadratnih metara, koje je darovao mje{tanin Bo{ko Blagojevi} - podsjetio je Gojkovi}.

Izlo`bom obiqe`eno 115 godina {kolstva na Ozrenu

Neprocjewivo blago ozrenske pismenosti

Na izlo`bi su se mogle vidjeti fotografije u~eni~kih generacija iz pedesetih, {ezdesetih ali i ranijih decenija pro{log vijeka, kao i onih od sedamdesetih naovamo

Op{tina Petrovo

Donacija za poslovne zone 10.000 maraka PETROVO - Wema~ko dru{tvo za tehni~ku saradwu (GTZ) donira}e op{tini Petrovo 10.000 KM za sufinansirawe izrade Studije izvodqivosti i analize izgradwe poslovnih zona u Petrovu, predvi|eno je Ugovorom o lokalnoj donaciji i Memorandumom o razumijevawu, koje su u petak potpisali na~elnik op{tine Petrovo Zoran Blagojevi} i rukovodilac wema~kog Projekta unapre|ewa lokalne i regionalne privrede Kristijan Kaufhold. Kaufhold je izjavio da su ove aktivnosti dio aktivnosti GTZ-a u sprovo|ewu projekata u op{tinama Republike Srpske, u kojima ima “blisku saradwu sa ministarstvima RS”. On je istakao da je Petrovo aktivna op{tina i da drugim lokalnim zajednicama mo`e biti primjer za budu}i razvoj. Na~elnik Blagojevi} je rekao da je razgovarano o produ`ewu projekta u sqede}e tri godine, te da }e op{tina ostati partner sa GTZ-om. Rukovodilac Odsjeka za upravqawe razvojem u op{tini Petrovo Dragica Peji} izjavila je da su u Memorandumu o razumijevawu ponu|ene jo{ neke aktivnosti i da }e se op{tina rado ukqu~iti u wih. S. L.

Osnovna {kola u Tesli}u

Pri kraju obnova sale TE SLI] - U Te sli }koj Osnovnoj {koli “Petar Petrovi} Wego{“ pri kraju je obnova {kolske sale, sa koje je olujno nevrijeme pro{le godine odnijelo kompletan krov, a Vla da Re pu bli ke Srpske za obnovu je izdvojila 38.000 KM. Direktor ove {kole Dragutin Jeli} izjavio je da }e fis k ul tur na sa la osim krova dobiti i novu podlo-

gu i fasadu. On je dodao da su ovo prva zna~ajnija ulagawa u objekat koji je izgra|en prije 46 godina. Zavr{etkom projekta bi}e stvoreni uslovi za normalno izvo |ewe ~a so va fi zi ~kog vaspitawa, koji su se u pro {loj {kol skoj go di ni odvijali u u~ionicama i na spoqnim terenima. V. T.

Petrovo Izlo`bu posjetio veliki broj biv{ih |aka PI[E: SLA\ANA LAZAREVI] [email protected]

BLAGOJEVI] najavio izradu monografije U {kolskim listovima objavqenim pri je vi {e od dvadeset godina svoje radove pro na {li su ne ki ko ji se vi {e i ne sje }a ju da su ih pisali ili crtali. Sve to posjetiocima izlo`be vratilo je uspomene na najqep{e `i vo tno do ba, na

godine provedene u |a~kim klupama. Okliznula se i po neka suza, kada se na fotografijama prepoznao drug ili drugarica koji nisu imali tu sre }u da odras tu i za vr{e {kolu, ili su, tek stasali za `i vot, po gi nu li bra ne }i svo ju otaybi nu. U sva kom slu~aju, izlo`ba nikog nije ostavila ravnodu{nim. Na sve ~a noj aka de mi ji pred sje dnik Or ga ni za ci onog odbo ra, ko ji je bio i ini ci ja tor obiqe`a vawa ovog jubileja, u~iteq u pen-

ziji Jovo Stjepanovi} prisutne je proveo kroz istoriju {kolstva na Ozrenu, od prve {kole u nasequ Porje~ina do dana{wih dana, pomenuv{i brojne zna~ajne trenutke, nastavnike, direktore... Dugu, slavnu i bogatu istoriju {kolstva na Ozrenu bilo je te{ko predstaviti samo jednom izlo`bom, te je na~elnik op{tine Petrovo Zo ran Bla go je vi} na ja vio izradu monografije, koja }e traj no sa ~u va ti ne pro cjewivo blago ozrenske pismenosti.

Odr`ane Mihoqdanske uli~ne trke PETROVO - Tradicionalne Mihoqdanske uli~ne trke, u kojima je u~estvovalo nekoliko stotina u~enika osnovnih i sredwih {kola, odr`ane su u petak u Petrovu. Na trkama, koje su organizovane povodom predstoje}eg Mihoqdana, Dana i krsne slave op{tine Petrovo, koji se praznuje 12. oktobra, u konkurenciji u~enika osnovnih {kola pobijedili su Vedrana Majstorovi} iz Kakmu`a i Sla|an Josi} iz Petrova. U trci sredwo{kolaca najbr`i su bili Qiqana Mihajlovi} i Mihajlo Mijatovi}. Organizatori trka su op{tina Petrovo i Op{tinski sportski savez. S. L. FOTO: S. LAZAREVI]

PETROVO - Radost, odu{evqewe, ali i sjeta i tuga osje }awa su ko ja su se iz mjewiva la kod po sje ti laca izlo`be koja je otvore na u Pe tro vu po vo dom obiqe`a vawa ve li kog ju bi le ja, 115 go di na {kol stva na podru~ju Ozrena i ove op{tine. Na izlo`bi, u prostorijama osnovne i sredwe {kole, mo gle su se vi dje ti fotografije u~eni~kih generacija iz pedesetih, {ez-

desetih ali i ranijih decenija pro{log vijeka, kao i onih od se dam de se tih na ovamo.

FOTO: S. LAZAREVI]

Aktivnost djece sa posebnim potrebama u op{tini Doboj

Preko radionice do {kole DOBOJ - U op{tini Doboj je registrovano oko 160 djece sa posebnim potrebama, od kojih }e wih ~etrdesetoro biti obuhva}eno programom rada u psihosocijalnim radionicama. Ovo je re~eno u petak u Centru za socijalni rad u Do-

bo ju za okru glim sto lom “Prava i potrebe djece sa posebnim potrebama“. - Rad u psihosocijalnim ra di oni ca ma pod sti ca }e wihove potencijale i razvijawe so ci jal ne vje {ti ne. Na{ projekat okupqa ~etrdesetoro djece, ali u wega }e

biti direktno ukqu~eno wih dva de se to ro. Kroz os ta le aktivnosti poku{a}emo da obuhvatimo {to ve}i broj djece uzrasta od sedme do petnaes te go di ne - re kla je koordinator projekta akcionog plana za djecu sa posebnim potrebama za op{tinu Doboju u ovoj i sqede}oj godini Ru`a Urumovi}.

PROGRAMOM }e biti obuhva}eno ~etrdesetoro djece

U~esnici okruglog stola u Doboju

Osim wih, radi}e se i sa ne{to starijom djecom do 18 godina. - Ve}ina u~esnika ove radionice su djeca koja poha|aju

inkluzivno obrazovawe, ali ima i onih koja ne idu u {kolu. Takvima }e sprovo|ewe programa u radionicama omogu }i ti da se pri pre me i osposobe za poha|awe nastave - istakla je Urumovi}eva. Sa djecom }e raditi Sandra Yigumovi}, koja je za to osposobqena, zatim defektolog logoped i jo{ jedna volonterka. - S obzirom na to da }emo raditi u grupi sa po desetoro dje ce, mo }i }e mo da se svima dovoqno posvetimo sma tra San dra Yigu mo vi} iz Edu ka ti vno-re sur snog centra u Doboju, koji vodi ovu aktivnost. Sl. P.

Doboj POLICIJA Zabiqe`eno jedno krivi~no djelo, nije bilo naru{avawa javnog reda i mira. Nije se dogodila nijedna saobra}ajna nesre}a. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

STRUJA Uredno snabdijevawe elektri~nom energijom. PORODILI[TE Ro|ene tri djevoj~ice i dva dje~aka.

12 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Obdani{tu doniran laserski aparat za kopirawe [AMAC - Na~elnik op{tine [amac Savo Mini} i predsjednik SO Predrag Marinkovi} ugostili su u petak djecu i vaspita~e iz obdani{ta “Radost“ i uru~ili im laserski aparat za kopirawe. Oni su mali{ane obradovali i drugim pokloni-

Projekat u op{tini Bijeqina

Sredwo{kolci na rukovode}im mjestima

ma, a kasnije proveli mali{ane kroz kabinet na~elnika. Na~elnik Mini} je rekao da je rukovodstvo op{tine sa vaspita~ima razgovaralo o elementarnim stvarima koje su potrebne obdani{tu. V. A.

Semberski poqoprivrednici zabrinuti zbog klimatskih promjena

BIJEQINA - U~enici sredwih {kola iz Bijeqine u petak su u okviru projekta “Volontiraj-kreditiraj“ imali prvi radni dan u vi{e od 40 bijeqinskih privrednih subjekata i institucija, javila je Srna. Ova akcija organizuje se u 20 gradova u BiH pod nazivom “Socijalni radni dan”. Na~elnik op{tine Bijeqina Mi}o Mi}i} izjavio je da je op{tina podr`ala projekat i da }e oko 40 u~enika provesti jedan radni dan u op{tini, ocijeniv{i to korisnim za wihovo daqe obrazovawe i opredjeqewe. Predsjednik Skup{tine op{tine Bijeqina Dragan \ur|evi} rekao je da }e u~enici biti raspore|eni po svim odjeqewima u op{tinskoj administraciji.

Plodna ravnica ostaje bez vode

FOTO: AGENCIJE

FOTO: T. NESTOROVI]

Uprkos tome {to le`i na velikom podzemnom jezeru geotermalnih voda, u Semberiji ima sve mawe vode. Poqoprivrednici se ne usu|uju da bace sjeme ozimih `itarica u suvu zemqu, jer ne}e isklijati i tako }e lako biti hrana za glodare i ptice Podzemne vode

[amac POLICIJA Zabiqe`eno jedno krivi~no djelo, dogodila se jedna saobra}ajna nesre}a. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

STRUJA Uredno snabdijevawe grada strujom. HITNA POMO] U slu`bi Hitne pomo}i pregledana su 33 pacijenta.

Skela na Savi kod Crwelova jedva saobra}a

PI[E: TIHOMIR NESTOROVI] [email protected]

BI JEQINA - Ni naj stariji Semberci se ne sje}aju kada je u oktobru bio ovako nizak vodostaj rijeka Save i Drine i kada su neki vodotoci u ovoj ravnici imali suva korita. Iako zvu~i nevjerovatno, ove ri je ke to kom da na na ne kim mjes ti ma mo gu da se pregaze. Priobaqe Save je gotovo uraslo u alge i vodeno biqe, pa se ~ini da ona uop{te ne te~e. Zbog niskog vodostaja skela koja povezuje Crwelovo u Semberiji i Jamenu u Sremu, jedva saobra}a. Ve }i na mje {ta na sem berskih sela se `ali da je u bu{otinama iz kojih koriste vo du sve mawe te ~nos ti. Ovakvo stawe sa podzemnom vodom drasti~no se odra`a-

va i na poqoprivrednu proizvodwu, jer se i korijewe biqaka, ukqu~uju}i i duboko urasle `ile drve}a, nalazi u suvoj zemqi. Suvo zemqi{te ozbiqno je za bri nu lo poqo pri vre dni ke pred po ~e tak je sewe sjetve. Niko se ne usu|uje da baci sjeme ozimih `itarica u suvu zemqu, jer ne}e isklijati i tako }e lako biti hrana za glodare i ptice. Uz to, veoma je te{ko i orati wive, jer ni najja~i traktori ne mogu da zaoru brazde.

KANALIMA se dovodi voda iz rijeke Drine Nevoqa za nevoqom u Semberiji, kada je rije~ o vodi ko ja i ov dje `i vot zna ~i, ali ~u dno je {to se ova ko ne{to doga|a u ravnici, ko-

Vodostaj Drine i Save oduvijek je imao velikog uticaja i na nivo podzemnih voda u Semberiji. Kada je on visok, one se pojavquju u dolinama i stara~ama, a kad je nizak, podzemne vode “pobjegnu“ duboko u zemqu. - Nedaleko od Ra~e, gotovo na obali rijeke Save, radili smo bu{otinu da postavimo cijev za pumpu i tek na osmom metru se pojavila voda. To se nikada nije dogodilo u ovom kraju - rekao je poqoprivrednik Milorad Viki} iz sela Balatun. ja, zajedno s Ma~vom, le`i na nemjerqivo velikom jezeru geotermalne vode. Dodu{e i ova voda je na vi{e od 300 metara dubine, ali je ~udno {to je povr{ina Semberije sve suvqa i bezvodnija. Ovo je posqedica i duge su{e, jer dobra ki{a u Semberiji nije pala jo{ od po~etka jula, ali ima i onih koji za povla~ewe podzemnih voda u dubinu okrivquju i gustu mre`u meliracionih ka na la, ko ji vi {ak vo de odvode u rijeku Savu. Vlada Republike Srpske, ~ini napore da vrati vodu u sembersku ravnicu i da pomogne poqoprivrednicima. Ura|eni su neki kanali koji dovode vodu iz rijeke Drine, ali bez ve}ih gra|evinskih zahvata voda se ne}e tako lako vra ti ti u ovaj dio Srpske.

Jubilej obdani{ta “Beli an|eo“ Brod

Obiqe`ili pet decenija rada BROD - Obdani{te “Beli an|eo“ Brod obiqe`ava 50. godi{wicu svog rada i postojawa. Ova pred{kolska ustanova je no si la ime “Ses tre Majer“ i osnovana je davne 1959. godine, u veoma te{kim i lo{im uslovima. Zbog ma log pros to ra i velikog interesovawa, a i po tre be za pro {i rewem objekta, 1973. godine zapo~ela je izgradwa novog obje kta za po tre be dje ce pred{kolskog uzrasta. - U predratnim godinama u ovim objektima boravilo

je 199 djece u oba objekta. Prestankom ratnih dejstava na po dru ~ju op {ti ne Brod vrti} je ponovo po~eo da radi pod nazivom Dje~ije obdani{te “Beli an|eo“ Brod - izjavila je vr{ilac du `nos ti di re kto ra JUP “Be li an |eo“ Brod Ma ra Koji}.

U VRTI]U boravi 76 mali{ana Ona je do da la da sa da u vrti}u ima pet grupa, dvije jaslene uzrasta od {est mje-

seci do dvije godine i tri uzrasta od ~etiri do {est godina. U ustanovi trenutno boravi 76 djece, {to je samo dio upisanih, a zaposlena su 22 radnika. - S ob zirom na to da je po ~e tak {kol ske go di ne, o~ekujemo daleko ve}i broj dje ce za upis u odno su na pret ho dni pe ri od. Ma li {a ni u obje ktu osim wege, bri ge i ishrane ima ju i ade kva tan va spi tnoobra zo vni rad sa stru ~nim ka dro vi ma - is ta kla je Koji}eva. N. S.

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 13

Koncert tradicionalnih igara u Prwavoru Glamo~a. Bogat repertoar u ~etvrtak uve~e upotpunila su i dvojica vokalnih solista, koji su izveli stare narodne pjesme. RKUD “Pelagi}“ ove godine imalo je uspje{ne nastupe u Turskoj, Austriji, ^e{koj i Srbiji.

FOTO: ARHIVA

FOTO: S. DAKI]

PRWAVOR - ^lanovi Radni~kog kulturno-umjetni~kog dru{tva “Pelagi}“ iz Bawe Luke odr`ali su u Domu kulture u Prwavoru cjelove~erwi koncert, koji se sastojao od tradicionalnih igara iz Srbije, [umadije, Vojvodine, kao i sa podru~ja

Nedjeqa djeteta u Mrkowi} Gradu

Mali{ani recitovali pjesmice

Eksploatacija bentonita u [ipovu

Tri preduze}a eksploati{u mineralne sirovine u [ipovu

Koriste sirovine a ne pla}aju rentu

PI[E: SLOBODAN DAKI] [email protected]

[IPOVO - Iako prema za ko nu pre du ze }a ko ja ek sploati{u mineralne sirovi ne lo kal noj za je dni ci treba da pla}aju rentu, op{ti na [i po vo go to vo da nema koristi od svojih prirodnih resursa. Za va|ewe dolomita AD “Jaw“, ben to ni ta Ru dnik bentonita i “Gipsara“ koja se ba vi eksploatacijom i preradom gipsa lani su uplatili samo oko 25 hiqada maraka, od ~ega op{tina nije ima la go to vo nikakvu ko rist. Ovo je zakqu~eno i na posqedwoj sjednici Skup{tine op{tine, na kojoj je razmatrana informacija o upla}i-

vawu naknade za kori{}ewe mineralnih sirovina.

ZATRA@ENA kontrola eksploatisanih koli~ina - Na ime naknade za rentu “Jaw“ je pro {le go di ne op {ti ni upla tio sa mo 184 marke. Rudnik bentonita lani je uplatio 24,9 hiqada mara ka, 2007. go di ne 37,6 hiqada, a 2006. godine 21,3 hiqade maraka. “Gipsara“ je 2006. i 2007. godine uplatila sa mo po hiqadu ma ra ka. Za pro{lu godinu nema podataka o uplati - rekla je na~elnica Odjeqewa za privredu i finansije op{tine [ipovo Biqana [egrt.

Odbor ni ci Skup {ti ne op{tine [ipovo zatra`ili su od nadle`nih op{tinskih slu`bi da se informacija o upla }i vawu na kna de za ko ri{}ewe mineralnih sirovina dopuni, jer ne sadr`i sve po tre bne po dat ke i da se ispi ta re al nost upla ta rente. - Skup{tina op{tine donijela je zakqu~ak da na~elnik op {ti ne za tra `i od Republi~ke rudarske inspe-

kcije RS da izvr{i kontrolu ek splo ati sa nih ko li ~i na mineralnih sirovina, sa pose bnim os vrtom na pro {lu go di nu u svim pre du ze }i ma koja se bave eksploatacijom. Od inspekcije }e se zatra`iti da utvrdi da li sva preduze}a imaju eksploataciono i koncesiono pravo i da li se eksploatacija vr{i u skladu sa zakonom - rekao je predsjednik Skup {ti ne op {ti ne [ipovo Milan Kova~.

KONTROLA OBRA^UNA Milan Kova~ je istakao da je zatra`eno od Poreske uprave RS da u skladu sa svojim ovla{}ewima izvr{i kontrolu obra~una i uplate

rente na ime eksploatacije mineralnih sirovina u [ipovu i da o nalazima kontrole izvijeste rukovodstvo ove op{tine.

Modernizacija puta Kotor Varo{ - Vagani

Asfalt vra}a `ivot u sela KOTOR VARO[ - Prva faza modernizacije puta Kotor Varo{ - Vagani, u du`ini od 4.460 metara, po~ela je, a radovi bi trebalo da budu za-

vr{eni za dva mjeseca. Rukovodilac radili{ta Tomo Moravski ka`e da su u toku zemqani radovi, profilisawe trase i ~i{}ewe jara-

ka, poslije ~ega }e po~eti nasipawe tampona i asfaltirawe. - Ako dozvole vremenske prilike, o~ekujemo da }e prva fa za, za ko ju je iz dvo je no 390.000 maraka, biti zavr{ena za dva mjeseca - rekao je Moravski i dodao da je anga`ovano do voqno me ha ni za ci je kooperanta “MG - Mind“ iz Mrkowi} Grada.

ZAVR[ETAK prve faze za dva mjeseca

Radovi na putu Kotor Varo{ - Vagani

FOTO: D. KEREZOVI]

Jedan od inicijatora izgradwe ovog puta, profesor na bawolu~kom Filozofskom fakultetu Ostoja \uki}, smatra

da modernizacija puta ima istorijski zna~aj. - Asfaltni put }e dati impuls qudima da ostanu na svojim vje ko vnim ogwi {ti ma, naseqa }e se povezati sa centrima op{tina, intenzivira}e se razvoj poqoprivrede, posebno seoskog turizma i doma}e radinosti - ka`e \uki} i dodaje da je po~etak radova pravi praznik za sela kotorvaro{ke i kne`evske op{tine ispod ^emernice i Kijevca. - Zahvalan sam republi~kim institucijama i lokalnoj zajednici, koji su pru`ili podr{ku ovom projektu. Zna~ajan doprinos dali su i aktivisti SNSD-a Vagana - rekao je \uki}. D. K.

Volontirawe u Prijedoru

U~enici na va`nim funkcijama FOTO: S. TASI]

Za va|ewe dolomita AD “Jaw“, bentonita Rudnik bentonita i “Gipsara“ koja se bavi eksploatacijom i preradom gipsa lani uplatili samo oko 25 hiqada maraka, od ~ega op{tina nije imala gotovo nikakvu korist

MRKOWI] GRAD - Mali{ani iz Dje~ijeg vrti}a “Miqa \ukanovi}“ u Mrkowi} Gradu nizom manifestacija obiqe`ili su Nedjequ djeteta, a na Trgu kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a Mrkowi}a mali{ani su recitovali pjesmice, igrali se i crtali na kolovozu. - Ciq ove manifestacije je da poka`emo na{em gradu i roditeqima koliko smo pa`we i qubavi ulo`ili u rad sa djecom. Djeca su u vrti}u crtala i slikala razne motive, a od ura|enih radova mi smo priredili prodaju izlo`bu, gdje roditeqi mogu da pogledaju rad svog djeteta i kupe crte`. Sav novac koji prikupimo usmjeri}emo za djecu kojoj je potrebna pomo} - rekla je vaspita~ica u Dje~ijem vrti}u “Miqa \ukanovi}“ Miqa ]ulum. S. D.

PRIJEDOR - U najve}u volontersku akciju u BiH pod nazivom “Volontiraj-kreditiraj“ ove godine ukqu~ili su se 133 u~enika i 31 firma sa podru~ja op{tine Prijedor. Iz vr{ni di re ktor Udru `ewa gra|ana “Don“ Murisa Mari} rekla je da je omladina ovog grada prvi put volontirala u prijedorskim preduze}ima, ~ime im je pru`ena prilika da poka`u svoje profesionalne vje{tine. - Op{tina Prijedor je podr`ala ovu akciju jer je prepo zna la da su mla di qudi budu}nost grada - kazala je Mari}eva.

Prijedorski sredwo{kolci volontirali su u frizerskim salonima, zdravstvenim ambulantama, {tamparijama, komunalnim preduze}ima, a u~enik Me di cin sko-te hno lo {ke {ko le Ste fan Mi lo ji ca obavqao je funkciju na~elnika op{tine. - Volonterizmom mladi qudi sti~u samopouzdawe i mogu da nau~e bitne stvari iz stvarnog `ivota koje ne mogu da nau~e u {koli. Iskustvo i odgovornost koju sti~emo kroz volonterski rad bitniji su od svake nov~ane nadoknade - rekao je Milojica. S. T.

Mrkowi} Grad POLICIJA Dogodila se jedna saobra}ajna nesre}a u kojoj su dva lica lak{e povrije|ena. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

STRUJA Bilo je planiranih iskqu~ewa zbog radova na elektroprenosnoj mre`i, pa je dolazilo do prekida u napajawu strujom nekih potro{a~a. PORODILI[TE Nije ro|ena nijedna beba.

Kozarska Dubica VATROGASCI Nisu imali intervencija. POLICIJA Dogodila se jedna saobra}ajna nesre}a.

VODA Snabdijevawe vodom uredno. STRUJA Uredno snabdijevawe. HITNA POMO] Hitnu qekarsku pomo} zatra`io 41 pacijent.

14 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Izme|u BiH i Bugarske nema dvostrukog oporezivawa SARAJEVO - BiH i Bugarska usaglasile su i parafirale sporazum o izbjegavawu dvostrukog oporezivawa koji bi, stvarawem povoqnijih uslova u poslovnom okru`ewu, trebalo da doprinese unapre|ewu ekonomskih odnosa dvije zemqe, saop{teno je u petak iz Ministarstva finansija

Biznis

BiH. Sporazum su, poslije druge faze pregovora, u Sofiji u ~etvrtak parafirali zamjenik ministra finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Fuad Kasumovi} i direktor Nacionalne agencije za poreze Bugarske Iskra Slav~eva. T. M. FOTO: AGENCIJE

ZVANI^NA KOTACIJA Zvani~ni Promjena Vrijednost kursa kurs

Dioni~ko dru{tvo BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO

17.01

4.03 36,636.57

KOTACIJA FONDOVA Sredwi PrometVrijednost kurs dionica

Dioni~ko dru{tvo

3.82 4.65 4.92

IF BOSFIN D.D. SARAJEVO (K2) IF FORTUNA FOND D.D. BIHAC IF MI GROUP D.D. SARAJEVO

-1.62 8,092.80 0.22 1,093,794.0 7.25 5,331.71

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE Sredwi Promet Vrijednost kurs dionica

Dioni~ko dru{tvo

22.02 BH TELEKOM D.D. SARAJEVO 124.27 FD SARAJEVO D.D. SARAJEVO 120.00 IK BANKA D.D. ZENICA JP ELEKTROPRIVREDA BIH D.D. SARAJEVO 33.57 45.00 RMU BANOVI]I D.D. BANOVI]I 15.00 SOLANA D.D. TUZLA

0.54 141,664.34 -0.35 24,787.15 -8.46 120.00 1.02 164,587.59 0.00 1,800.00 3.45 585.00

Slovenija, po svaku cijenu, `eli krak “Ju`nog toka“

Slovena~ki “Dnevnik“ o sporazumu “Ju`ni tok” Slovenije i Rusije

Ugovor suprotan pravilima EU

Evropska komisija

Upozorewa 21 zemqi EU zbog nekonkurentnosti BRISEL - Evropska komisija upozorila je u petak ve}inu zemaqa Evropske unije da nisu dovoqno razvile konkurenciju na tr`i{tu `eqezni~kog robnog transporta, ~ime kr{e evropski zakon koji je obavezuju}i ve} {est godina. Kako se navodi u saop{tewu Komisije, samo {est zemaqa je dovoqno otvorilo tr`i{te `eqezni~kog robnog transporta, a to su Velika Britanija, Holandija, Finska, Bugarska, Kipar i Malta, prenijele su agencije. Evropska komisija je 21 zemqi zbog nedovoqno razvijene konkurencije na tom tr`i{tu poslala “mi{qewe sa obrazlo`ewem“, {to je posqedwi korak prije pokretawa sudskih postupaka. Problemi se odnose na nezavisnost u upravqawu `eqezni~kom infrastrukturom, nedostatak nezavisnog regulatornog tijela za rje{avawe problema konkurencije, kao i na sistem utvr|ivawa cijena za kori{}ewe `eqeznice.

Narodna banka Srbije

Bankarski sektor bi podnio krizu BEO GRAD - Po slo vne banke u Srbiji sposobne su da u slu~aju krize nadoknade gubitke postoje}im kapitalom i rezervama i da ostanu iznad zakonskog minimuma od 12 od sto, re zul ta ti su “stres“ testa koje je u petak oba vi la Na ro dna ban ka Srbije (NBS), prenijele su agencije. Test je ra|en na 16 od 35 banaka, a utvr|eno je da nijedna banka nema potrebu za pre ven ti vnim ili van re dnim dokapitalizacijama. Guverner NBS Radovan Je-

la {i} re kao je da “stres” test pokazuje {ta bi se pod tim pre tpos tav ka ma naj go reg scenarija desilo sa bankarskim sektorom u Srbiji. Kako je rekao, test pokazuje da bi do {lo do po ve }awa udjela kredita u ka{wewu u uku pnim kre di ti ma sa 8,1 odsto na 24 odsto. - Adekvatnost kapitala krajem 2009. godine bi se smawila sa 19 na 18 odsto, a karajem 2010. godine bi iznosila 16,2 odsto, {to je iznad zakonskog minimuma od 12 odsto - rekao je Jela{i}.

Sporazumom predvi|eno da vlasni{tvo nad preduze}em koje bi upravqalo i bilo vlasnik jednog kraka gasovoda “Ju`ni tok” imaju, po principu 50:50, ruski “Gasprom“ i slovena~ki “Geoplin“, {to kr{i pravila EU QUBQANA - Ako do |e do potpisivawa sporazuma o izgradwi gasovoda “Ju`ni tok“ izme|u Slovenije i Rusije, ~iji je tekst ve} uskla|en izme |u dvi je dr`a ve, Slo ve ni ja bi pre kr{i la pravila energetske politike Evropske unije (EU), pi{e qubqanski dnevni list “Dnevnik“, prenijele su u petak agencije. List navodi da je potpisivawe sporazuma s Rusijom ponovo postalo sporno jer se sa da{wem tek stu ugo vo ra protivi Evropska komisija. - Prema sada{wem tekstu spo ra zu ma, vla sni{ tvo nad preduze}em koje bi upravqalo i bilo vlasnik jednog kraka gasovoda “Ju`ni tok”, imali bi po principu 50:50 ruski “Gasprom“ i slovena~ki “Geo-

VODAFONE GROUP LLOYDS BANKING ROYAL BK SCOTLAN BT GROUP PLC BP PLC

BRISEL: Qubqana da ne potpisuje ugovor sa “Gaspromom“ Tre }i ener get ski pa ket EU, podsje}a slovena~ki list, jasno odre|uje da infrastruktura za gas ne smije biti u vla sni{ tvu pre du ze }a ko ja trguju tim energentom, a isto tako zabrawuje kompanijama iz “tre}ih dr`ava“ vlasni{tvo

nad gasovodima u zemqama ~lanicama EU, kao {to je to slu~aj sa Rusijom i Slovenijom. “Dnevnik“ pi{e da slovena~ki ministar privrede Matej Lahovnik nije `elio da komentari{e informacije da je Bri sel upu tio Qubqani “jasne signale“ da ne potpisuje ugovor sa Rusijom i “Gaspromom“. - Brisel ne smatra dovoqnim garanciju Slovenije da }e pristup slovena~koj trasi “Ju`nog toka“, koji }e prolaziti wenom teritorijom, biti dostupan i “Gaspromovim“ kon ku ren ti ma na tr`i {tu energenata - navodi se u tekstu koji je objavio “Dnevnik“. Kako list navodi, Bugarska, Ma|arska i Gr~ka potpisa le su sa Ru si jom i “Gaspromom“ sporazume koji

su sli~ni slovena~kom, ali su to u~inile prije nego {to je na snagu stupio tre}i energetski paket, te je zbog toga je di no slo ve na ~ki ugo vor “pod lupom“ Brisela.

Danilo Turk “Dnevnik“ navodi i izjavu slovena~kog predsjednika Danila Turka, koji je u ~etvrtak rekao da Slovenija ne smije imati komplekse male dr`ave pri izgradwi zajedni~ke energetske vizije budu}e Evrope. Turk je kazao da Slovenija ne smije dozvoliti da je obi|u energetski tokovi, te da mora u~initi sve da “Ju`ni tok“ ide preko wene teritorije.

Prezentacija projekta “Razvoj poslovnih zona u RS“

Prve poslovne zone za tri godine BAWA LUKA - U Republici Srpskoj u sqede}e tri go di ne mo `e se o~e ki va ti uspostavqawe prvih pet do sedam poslovnih zona, koje }e biti pripremqene za investicijsku fazu. Re kla je to u pe tak na prezentaciji projekta “Razvoj poslovnih zona u RS“,

FTSE 100 INDEX MEMBERS Naziv kompanije

plin“, {to bi bilo suprotno pravilima EU i tre}eg energetskog paketa koji je po~eo da va`i po~etkom septembra ove godine - pi{e “Dnevnik“. List dodaje da se iz navedenih razloga, tekstom sporazuma trenutno bavi Brisel, te da je wegovu spornost ve} potvrdilo vi{e izvora.

ko ji fi nan si ra Svjet ska banka, predsjednik konsultantske ku}e “Anteja ECG“ iz Qubqane Mateja Dermastja, ko ja je ra di la na tom projektu. Ona je istakla da se na osnovu iskustava ste~enih u op{tinama Trebiwe i Novi Grad mo`e zakqu~iti da bi

se u RS mogle razviti mawe poslovne zone, koje bi najve}i uticaj imale na umre`avawe i ra zvoj ma lih i sredwih preduze}a. Pomo}nik ministra indus tri je, ener ge ti ke i ru dar stva RS Mi lan Cvi ji} rekao je da }e do kraja godine biti zavr{eno mapirawe

poslovnih zona u RS, odnosno sakupqawe potreba, planova i mogu}nosti lokalnih zajednica na terenu. Od 117 inicijativa op{tina u RS odabrane su 54 lokacije u 39 op {ti na iz ko jih }e bi ti izabrane perspektivne lokacije za poslovne zone. M. ^.

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS Cijena

Promjena

132.9 93.55 48.75 137 540.2

-1.26 -0.81 -0.41 1.63 -0.97

Naziv kompanije BANK OF AMERICA ALCOA INC GENERAL ELECTRIC INTEL CORP MICROSOFT CORP

Cijena

Promjena

17.33 14.35 16.22 19.88 25.67

-0.12 1.06 0.37 0.66 2.27

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 15

“Magna“ nema podr{ku Britanije za preuzimawe “Opela“ LONDON - Britanija ne}e podr`ati predlo`eni plan kanadskog proizvo|a~a auto-dijelova “Magna“ za restrukturirawe “Opela“, ako ostane u sada{woj formi, pi{e u petak “Dejli telegraf“, pozivaju}i se na izjavu britanskog ministra privrede Pitera Mendelsona, prenio je Tanjug.

List prenosi da je Mendelson ocijenio da “Magnin“ plan stabilizacije “Opela“ i wegove podru`nice, britanskog “Voksola“, ima “dosta nedostataka“ i da mora da pretrpi mnoge izmjene, da ne bi imao negativne posqedice po “Voksol.”

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE

Aleksandar Xombi}, ministar finansija Republike Srpske

Kredit MMF-a za sada nije ugro`en Najavqena je kontrola sprovo|ewa uslova od strane predstavnika MMF-a u prvoj polovini novembra, a ako svi uslovi budu ispuweni, druga tran{a bi trebalo da bude upla}ena u decembru, rekao Xombi}

RAZGOVARALA: MARINA ^IGOJA [email protected]

Ako FBiH ne ispu ni pre uze te oba ve ze iz pi sma namjere, mora biti jasno da }e bi ti ugro `en stend-baj aran`man sa Me|unarodnim mo ne tar nim fon dom (MMF) za ~itavu BiH, bez obzira na to {to RS ima pozitivnu ocjenu u ispuwewu uslova. Re kao je to u in ter vju “Gla su Srpske“ mi nis tar fi nan si ja RS Ale ksan dar Yombi}. On je re kao da na sas tan ku de le ga ci je BiH i MMF-a, na godi{woj redovnoj skup {ti ni MMF-a i Svjetske banke u Istanbulu nije bilo rije~i o raskidu stend-baj aran`mana, ali je od samog starta jasno da svi uslovi iz pisma namjere moraju biti ispuweni, da bi se i{lo u daqu realizaciju. GLAS: Delegacija BiH boravila je proteklih dana u Istanbulu. Kakvi su stavovi predstavnika MMFa? Da li je sporna isplata druge tran{e iz stend-baj aran`mana? YOMBI]: Iskoristili smo priliku da sa me|una ro dnim fi nan sij skim institucijama obavimo niz sas ta na ka i pro |e mo kroz portfeq kredita koji se realizuju kod nas. Tako|e, bilo je ri je ~i i o spro vo |ewu uslova koje je MMF postavio pred do ma }e vlas ti. Pred sta vni ci ma MMF-a prezentovali smo {ta je RS, a {ta FBiH uradila do sada, i {ta nam jo{ predstoji kako bismo mogli da pristu-

Република Српска - измирење ратне штете 1 Република Српска - измирење ратне штете 2 Нова банка а.д. Бања Лука Република Српска - опште обавезе Телеком Српске а.д. Бања Лука Хидроелектране на Требишњици а.д. Требиње Семберија ПД а.д. Бијељина Република Српска - обавезе добављачима 2 РиТЕ Угљевик а.д. Угљевик

48,46 47,28 1.300, 47,00 1,49 0,39 0,40 45,00 0,25

Promjena Promet 2,18 104.197,97 0,73 18.144,06 0,00

11.700,00

0,00

8.011,62

0,68

3.017,63

0,00

2.739,75

0,00

2.020,00

-8,16

1.575,00

4,17

250,00

FONDOVI Prosje~na Promjena Promet cijena

Naziv emitenta

90,00

ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бања Лука

4,50

-4,26

ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бања Лука

4,00

0,00

0,00

ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бања Лука

4,98

-1,97

438,60

ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бања Лука

3,70

0,00

4.443,70

ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бања Лука

9,79

2,84

195,80

ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина

0,07

0,00

0,00

ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале

2,99

0,00

0,00

ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бања Лука

7,00

0,00

0,00

ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бања Лука

5,60

0,00

112,00

ЗИФ Привредник инвест а.д. Бања Лука

2,00

0,00

0,00

ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина

1,10

0,00

0,00

ЗИФ ВБ фонд а.д. Бања Лука

4,50

0,00

0,00

ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бања Лука

3,01

0,00

0,00

ЗИФ Zepter фонд а.д. Бања Лука

6,58

-0,30 11.127,20

Centralna banka BiH

Ukupna zadu`enost 14,1 milijarda KM Aleksandar Xombi}

FOTO: GLAS SRPSKE

pi mo dru goj tran {i. Na javqena je kontrola sprovo|ewa uslo va od stra ne pred sta vni ka MMF-a u prvoj polovini novembra, a ako svi uslo vi bu du ispuweni, dru ga tran {a bi trebalo da bude upla}ena u decembru.

SRPSKA ispunila preuzete obaveze iz aran`mana Srpska je ispunila sve obaveze i to smo i prezentovali, dok je FBiH imala odre|ene probleme sa kojima su oni i upoznali predstavnike MMF-a. Nije bilo rije~i o raskidu stend-baj aran`mana, ali oni su od samog starta jasno rekli da svi uslovi iz pisma na mje re mo ra ju bi ti ispuweni da bi i{li u daqu realizaciju aran`mana. U to nema nikakve sumwe i ovaj sastanak nije donio ni{ta novo u tom pogledu.

MALA PREDUZE]A GLAS: U Istanbulu je razgovarano i o kreditu za mala i sredwa preduze}a? XOMBI]: Iskoristili smo priliku da razgovaramo sa predstavnicima Svjetske banke i o jednoj novoj kreditnoj

Prosje~na cijena

Naziv emitenta

liniji za mala i sredwa preduze}a od 70 miliona dolara za ~itavu BiH. Ova kreditna linija u RS bila bi realizovana preko Investiciono-razvojne banke RS, a mogla bi biti operativna ve} u februaru 2010. godine.

GLAS: Da li to zna~i da ipak postoji mogu}nost da stend-baj aran`man bude raskinut?

U TOKU pregovori za kredit Svjetske banke YOMBI]: Na sastanku smo dobili ~vrsta uvjerewa pre mi je ra FBiH Mus ta fe Mu je zi no vi }a i mi nis tra fi nan si ja Vje ko sla va Be vande da }e prona}i mogu}nost ka ko bi ispu ni li uslo ve. Vje ru jem da }e oni za is ta u~i ni ti sve da to ispune, ali naravno da odre|en ri zik pos to ji. Ako FBiH ne ispu ni pre uze te obaveze, mora biti jasno da }e bi ti ugro `en stend-baj aran`man za ~itavu BiH bez obzira na to {to RS ima pozitivnu ocjenu u ispuwewu uslova. GLAS: U Istanbulu ste, izme|u ostalog, razgovarali i o no vim kre di tnim li ni ja ma za RS. O ko jim iznosima kredita se radi i za {ta }e biti iskori{}eni? YOM BI]: Sa Svjet skom bankom smo razgovarali o kre di tu za po dr{ku buyetu RS u vrijednosti od 185 miliona evra, {to predstavqa i paket sa MMF-om. Ovaj kredit bi bio plasi-

ZIF Euroinvestment fond Termomonta`a a.d. Bawa Luka a.d. Bawa Luka Cijena (KM)

Promjena

Cijena (KM)

Promjena

9,79

2,84%

0,52

-5,63%

ran tako da bi 100 miliona evra dobili u ovoj godini, a ostatak u sqede}e dvije godine i mogao bi biti realizo van do kra ja go di ne. Dakle, ubrzano moramo voditi pregovore, tako da bismo ve} krajem godine mogli u}i u realizaciju 100 miliona evra. GLAS: Da li je i o kakvim jo{ kreditima bilo rije~i? YOM BI]: Ta ko |e smo razgovarali o jednom kreditnom aran`manu za socijalni sektor u vrijednosti od pre ko 15 mi li ona do la ra. Sa Evrop skom ban kom za obnovu i razvoj pro{li smo kroz linije koje ve} sprovode, ali i kroz neke budu}e, kao {to su kreditirawe Mahovqan ske petqe, a kredit bi mogao biti raspolo`iv po~etkom idu}e godine.

SARAJEVO - Ukupna zadu`enost svih doma}ih institucionalnih sektora kod banaka u BiH, na kraju avgusta 2009. godine iznosila je 14,16 milijardi maraka, podaci su Centralne banke BiH. Zadu`enost u ovoj godini je za oko 20 miliona maraka ve}a u odnosu na isti period pro{le godine, kada je iznosila 14,14 milijardi maraka, prenijele su u petak agencije. - Krediti gra|anima u BiH na kraju avgusta 2009. godine iznose 6,45 milijardi maraka, od ~ega na dugoro~ne kredite otpada oko 5,72 milijarde, a na kratkoro~ne oko 723 miliona maraka - rekli su u Centralnoj banci BiH.

Ukrajina

Ne}e biti gasne krize u EU i na Balkanu BEOGRAD - Ukrajina je poru~ila gra|anima Evropske unije i regiona Balkana da ne treba da se pla{e, niti da o~e ku ju no vu ga snu kri zu u predstoje}em zimskom periodu. - Gasna kriza se vi{e ne}e ponoviti. Nema razloga za to - rekao je Vitalij Martiwuk iz Ambasade Ukrajine u Beogradu, koji je u~estvovao na okruglom stolu o mogu}nosti-

ma nove gasne krize u Evropi, javila je u petak Srna. On je naveo da Rusija i Ukrajina tijesno sara|uju i da su svoje odnose u energetici sa poqa konfrontacije prebacile na poqe saradwe. Martiwuk je rekao da se Ukrajina pokazala kao pouzdan partner i pouzdana tranzitna zemqa i za Rusiju i za EU i druge evropske dr`ave.

KURSNA LISTA

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 10.10.2009. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

Zemlja EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize

Kupovni za devize

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.167319 1.243191 26.890978 0.076622 0.262072 0.730033 1.484621 0.565032 0.230990 0.189356 1.291842 0.898223 2.127293 1.334798 2.093766

Srednji za devize 1.955830 1.170245 1.246307 26.958374 0.076814 0.262729 0.731863 1.488342 0.566448 0.231569 0.189831 1.295080 0.900474 2.132625 1.338143 2.099014

Prodajni za devize 1.955830 1.173171 1.249423 27.025770 0.077006 0.263386 0.733693 1.492063 0.567864 0.232148 0.190306 1.298318 0.902725 2.137957 1.341488 2.104262

Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710, SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: [email protected] Web: www.kombank-bl.com

16 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Pretukli ~ovjeka i oteli 130 maraka BAWA LUKA - Tri nepoznate osobe pretukle su Kemala Smailagi}a (59) i otele mu 130 maraka na raskrsnici bawolu~kih ulica Frane Supila i Bulevar srpske vojske, saznaje “Glas Srpske“ od izvora bliskog istrazi.

Hronika

U Centru javne bezbjednosti Bawa Luka u petak su potvrdili da je jedno lice do{lo u bawolu~ku policiju i prijavilo da je napadnuto i opqa~kano. U ovom centru nisu naveli vi{e detaqa. N. T.

Nesre}a na putu Mrkowi} Grad - Bawa Luka

Povrije|eni u sudaru autobusa i kamiona MRKOWI] GRAD - Milan Perovi} (44) i Sveto Popovi} te`e su povrije|eni u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogo di la u pe tak oko 10.30 ~a so va na ma gis tral nom pu tu Mrkowi} Grad - Bawa Luka. Nesre}a se dogodila u selu Surjan, kada su se sudarili autobus “Bo~ac turs“, kojim je upravqao Milan Perovi} iz Bawe Luke i kamion “MAN”, za ~ijim se upravqa~em nalazio Vinko Pej~in (42) iz Dobroti}a. Teretno vozilo prikolicom je zaka~ilo predwu stranu autobusa, a od siline udara povrede su zadobili Perovi} i wegov suvoza~ Sveto Popovi}, koji su zbrinuti u Klini~kom centru Bawa Luka. Sre}na je okolnost da je u autobusu bilo samo {est putnika i da niko od wih nije povrije|en. S. D. FOTO: GLAS SRPSKE

Poslije saobra}ajne nesre}e kod Rogatice

@ivko i Brankica Lazi} van `ivotne opasnosti FO^A - @ivko Lazi} iz Bijeqine uspje{no je operisan i nalazi se van `ivotne opasnosti, kao i wegova supruga Brankica, potvr|eno je u petak “Glasu Srpske“ u Klini~kom centru Fo~a. @ivko i Brankica Lazi} iz Bijeqine te{ko su povrije|eni u saobra}ajnoj nesre}i koja se desila u ~etvrtak u mjestu Kovaw kod Rogatice. @ivko je

upravqaju}i “golfom 4” u krivini izgubio kontrolu, pre{ao na suprotnu saobra}ajnu traku i podletio pod kamion. U “golfu“ se nalazio i wihov sin star izme|u dvije i tri godine, koji, na sre}u, nije povrije|en. @ivko Lazi} ima povrede unutra{wih organa, slezine i glave, a Brankica Lazi} povrede glave i kostiju lica. G. O.

Klini~ki centar Bawa Luka

Bjeguncu o{te}en mozak u nesre}i

Pekara “Liles“ ispred koje se dogodila pucwava

Su|ewe Vladimiru Mali}u za pucwavu ispred pekare “Liles“ u Bawoj Luci

Po slu`benoj izjavi, pucao optu`eni Dalibor Drakuli}, Slobodan Bojani}, Borislav Stupar i Danijel Kne`evi}, kada smo ih saslu{avali, rekli da je u wih pucao Vladimir Mali}, rekao \or|e Peuli}. Oni su na sudu izjavili da se ne sje}aju ko je pucao

PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

BAWA LUKA - Nik{i}anin Mitar Kne`evi} (28), zvani Crnogorac, koji je bje`e}i vozilom od policije te{ko povrije|en u nesre}i, zadobio je o{te}ewe mozga i trenutno je stabilnog zdravstvenog stawa. Ovo je ju~e saop{teno iz bawolu~kog Klini~kog centra, dodaju}i da je Kne`evi} u nesre}i zadobio krvarewe u mozgu i nagwe~ewe mozga. Prema izvoru bliskom istrazi, Kne`evi}a }e policija poslije oporavka saslu{ati u vezi sa pri~ama da je zajedno sa nekoliko lica planirao razbojni{tvo. Policija traga za wegovim sau~esnikom koji je uspio da pobjegne poslije nesre}e. Kne`evi} je u ~etvrtak prijepodne ukradenim vozilom “BMW“, bje`e}i od policije, sletio sa puta u mjestu Vrbawci i uletio u kanal, udariv{i u zid. N. T. FOTO: D. KEREZOVI]

Ukradeni “BMW“ u kojem je nastradao Mitar Kne`evi}

BAWA LUKA - Dalibor Drakuli}, Slobodan Bojani}, Borislav Stupar i Dani jel Kne `e vi} u svo joj izjavi datoj policiji neposredno poslije pucwave ispred bawolu ~ke pe ka re “Liles“ 8. marta pro{le godine, u kojoj su raweni, rekli su da je na wih pucao Vladimir Mali}. To je na ju~era{wem su|ewu Mali}u u bawolu~kom Okru`nom sudu izjavio inspektor kriminalisti~ke policije \or|e Peuli} koji je ispitivao rawene. - Izjave smo od wih uzeli kolega Ranko Rodi} i ja u bolnici. Oni su ih pro~itali i potpisali - rekao je Peuli}. Raweni mladi}i ranije su na su|ewu Mali}u izjavili da se ne sje}aju ko je pucao. Policajci koji su 8. marta

bili na uvi|aju, Ranko Blagojevi} i Ranko Racan, rekli su da su poslije dojave o pucwavi oti{li pred pekaru “Liles“ gdje su zatekli jedno lice koje je bilo povrije|eno i reklo im da je do{lo do pucwave. Oni se nisu mogili sjetiti imena te osobe, ve} samo prezimena Jovi}.

ISPRED “Lilesa“ pucano iz dva pi{toqa Policajac Neboj{a Stupar koji je tako|e bio na uvi|a ju, ka zao je da mu je povrije|eni rekao da su ga napala ~etiri lica i da je bila pucwava. Stupar je kazao da mu je taj Jovi} tada izjavio da je Vladimir Mali} pucao. Vje {tak ba lis ti ~ar @eqko Gligori} kazao je da je utvrdio da je u pomenutom doga|aju prilikom pucwave

pucano iz dva pi{toqa. - Na vje{ta~ewe je dostavqeno sedam ~aura i utvrdili smo da je prvih pet iz pi{toqa “M57“ kalibra 7,62 milimetara, druga dva hica ispaqena su iz dru gog pi {toqa iste marke i kalibra rekao je Gligori} i dodao da je na osnovu tragova baruta utvr|eno da je u povrije|ene pucano iz daqine ve}e od metra. Pre ma na vo di ma op tu `nice, koju zastupa okru`ni tu`ilac Tawa Mr|a, Mali} se tereti za izazivawe op{te opasnosti, pri ~emu je te{ko povrije|eno nekoliko osoba. Optu`nica tereti Mali}a da je 8. marta 2008. godine ranio Drakuli}a, Kne`evi}a, Bojani}a i Stupara. Sve se odigralo oko 3.30 ~asova, kada su Mali} i wegove kolege Predrag i Novica Jovi} stali vozilom pred pekaru “Liles“. Tada su automobilu pri-

{li Drakuli} i Stupar, izveli Novicu iz vozila i odveli ga u obli`wi haustor, gdje je po~eo sukob izme|u wih. Za wima izlazi i Predrag Jovi}, a za wim Bojani} i Kne`evi}. Mali} se umije{ao i pucao, kako wegova odbrana tvrdi, u namjeri da za{titi kolege.

Povrede Vje{tak sudske medicine dr Milan Srdi} na su|ewu je rekao da su Drakuli}, Bojani}, Stupar i Kne`evi} zadobili te{ke povrede u pucwavi ispred “Lilesa“. On se na pitawe tu`ila{tva i odbrane nije mogao izjasniti o tome sa koje daqine su oni upucani, niti da li je Drakuli} nastradao od odbijenog metka, odnosno riko{eta.

Zakazano su|ewe za pogibiju mis {arma RS PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

BAWA LUKA - Su|ewe Go ra nu Go rowi (24) iz Prijedora, koji je optu`en da je skri vio sao bra }aj nu nesre}u u kojoj je 12. aprila ove go di ne po gi nu la mis {ar ma RS Da ja na Sto jan ~i} (21), za ka za no je za 3. no vem bar u bawolu ~kom Okru`nom sudu.

Go rowa je 25. sep tem bra negirao krivicu za ovu nesre}u pred Vije}em ovog suda. Okru `no tu `i la{ tvo Bawa Lu ka po op tu `ni ci koju zastupa tu`ilac Vuka{in Kondi} iz Prijedora, te re ti Go rowu da je 12. apri la uve ~e auto mo bi lom “al fa ro meo“ uda rio Sto jan~i}evu dok je vozila bi-

cikl u uli ci Srpskih ve likana u Prijedoru.

GORAN Gorowa pred sudijama 3. novembra Djevojka je tada zadobila te {ke po vre de gla ve i vi{e lomova i poslije udara davala je znakove `ivota.

Brzo je pre ba ~e na u prijedorsku bolnicu, me|utim, i pored velikih napora qeka ra da joj spa su `i vot, pre mi nu la je ne ko liko ~asova poslije nesre}e. Osim za izazivawe saobra}ajne nesre}e u kojoj je stradala jedna osoba, on se tereti i za nepomagawe povrije|enom u nesre}i.

Go rowa je, na ime, po {to je udario Stojan~i}evu po bje gao s mjes ta nesre}e, ali ga je policija ipak ubrzo uhvatila. Kad je pri ve den, al kotes tom je ut vr|e no da je u krvi imao vi{e od dva promila alkohola. Go rowa je, na vo dno, imao i zabranu upravqawa vozilom.

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 17

Ni traga ni glasa od nestale Danijele Ni{i} BAWA LUKA - Bawolu~ka policija i daqe traga za nestalom Danijelom Ni{i}, a novih detaqa i informacija o nestanku nema, potvrdili su u petak “Glasu Srpske“ u Centru javne bezbjednosti Bawa Luka. Za Danijelom traga i porodica, koja poku{ava putem

plakata i letaka da sazna bilo kakvu informaciju o woj. Porodica moli sve gra|ane da u slu~aju bilo kakvih informacija obavijeste policiju ili da jave na broj 065/937-643. N. T.

Kom{ijska sva|a u Kostre{ima kod Dervente zavr{ila pucwavom

Pucao na kom{iju jer mu je napao suprugu

Stevo Strini} uhap{en po{to je ispalio jedan metak iz pi{toqa u vazduh i prijetio kom{iji Marku Plav{i}u da }e ga ubiti. Plav{i} prije toga fizi~ki napao Strini}evu suprugu Ankicu PI[U: NENAD SIMI] [email protected] GORAN OBRADOVI] [email protected]

DERVENTA - Policija iz Der ven te uhap si la je u ~et vrtak uve ~e Ste vu Strini}a iz Kostre{a kod Dervente, jer je ispalio jedan me tak iz pi {toqa u vazduh i prijetio kom{iji Marku Plav{i}u da }e ga ubiti. Plav {i} je pri je to ga fizi~ki napao Strini}evu suprugu Ankicu. Zbog zadobijenih povreda, Strini}eva je prevezena u do boj sku Op {tu bol ni cu gdje je utvr|eno da ima potres mozga, povrede glave i vrata. Poslije pregleda, odbila je da bu de za dr`a na na lije~ewu, a tokom kontrole sqede}eg dana utvr|eno je da se weno zdravstveno stawe stabilizovalo, potvr|eno je u ovoj zdravstvenoj ustanovi. U Cen tru ja vne bez bje dnosti Doboj kazali su da je “uhap{en S. S. iz Kostre{a, op{tina Derventa, koji je u vidno pijanom stawu iz pi{toqa ispalio jedan hitac u vazduh, uz prijetwe po `ivot i tijelo M. P. iz Kostre{a“. Od Strini}a su oduzeti pi{toq, oru`ni list i sedam metaka, a do zakqu~ewa ovog broja on se nalazio na kriminalisti~koj obradi u policiji. Mje{tani Kostre{a pri-

Vijesti Bile}a

Istukli, pa pucali na kom{iju BI LE ]A - Po li ci ji u Bile}i prijavqeno je da su V. M i ]. M. iz Bile}e fizi~ki napali i nanijeli tjelesne povrede kom{iji F. M., poslije ~ega su ispali dva metka iz vatrenog oru`ja, saop{teno je u petak iz CJB Trebiwe. G. O.

[amac

[vercovali drva

ODUZET pi{toq od Steve Strini}a

[A MAC - Pri li kom kontrole saobra}aja na putu Mo dri ~a - [a mac u ~et vrtak su otkrivena tri slu~a ja {ver ca ogre vnim drvetom. Tom prilikom oduzeta su 43 kubna metra drva, a u jednom slu~aju su zaustavili i lice koje je prevozilo 815 kilograma gro`|a bez dokumentacije, potvr|eno je u petak u CJB Doboj. G. O.

Doboj

Krao pivo iz prodavnice

Policijska stanica u Derventi

~aju da je obra~unu prethodila `es to ka sva |a. Pre ma wihovim rije~ima, Plav{i} je bio uznemiren i izudarao je Strini}evu jer ga je ona napala u wegovom dvori{tu. - An ki ca je u ~et vrtak oti{la u wegovo dvori{te

IZVJE[TAJI U policiji su, navode}i inicijale, potvrdili da }e protiv Steve Strini}a, poslije dokumentovawa, Okru`nom tu`ila{tvu biti

Policija

proslije|en izvje{taj zbog izazivawa op{te opasnosti, a protiv Plav{i}a izvje{taj zbog nano{ewa te{kih tjelesnih povreda.

FOTO: GLAS SRPSKE

i na vo dno ga na pa la zbog nekog novca koji je wen zet dugovao Plav{i}u - rekao je jedan od mje{tana dodaju}i da je Plav{i} poznati derventski zlatar. On je dodao da je ~uo da je razlog toga {to je Ankica Strini} napala Plav{i}a, na vo dno u to me {to je Plav {i} za tra `io da mu, uz kamatu, vrate dug. - Ipak, ma lo ko ta ~no zna {ta je bilo izme|u wih ispri~ao je jedan od wihovih kom{ija. S dru ge stra ne, Plav {i} tvrdi da ima pet svjedo-

ka ko ji }e da pot vrde da Strini}evu “nije dodirnuo, a kamoli fizi~ki napao“.

ANKICA ima potres mozga, povrede glave i vrata - Dan pri je to ga maj ka mi je umrla, i poslije sahrane smo priredili ve~eru za one koji su pomagali. U to vrijeme u dvori{te je do{la supruga Steve Strini}a. Izgledala je malo ~udno i po~ela je da pri~a sva{ta, ali nisam je ni slu{ao - rekao je Plav{i}. Dodao je da je ona po~ela

da vi~e i histeri{e, a poslije toga uputila se ku}i. On tvrdi da se ona tada poklizala i pala na travu, te oti{la. - Oko 20 ~asova na vrata je pokucao wen suprug Stevo sa pi {toqom u ru ci i pu cao. Po zvao sam po li ci ju, ko ja je do {la i pro na {la ~auru. Do sada nisam imao problema sa wima, to su mi ko m{i je, i za is ta ne znam {ta se dogodilo - ispri~ao je Marko Plav{i}. Sa porodicom Strini} nismo uspjeli da stupimo u kontakt.

DOBOJ - U ulici \enerala Dra`e u Doboju policija je u ~etvrtak oko jedan ~as iza pono}i uo~ila lice koje je tr~alo od mjesta gdje se nalazi prodavnica “Grabo vi ca“. Ka ko li ce ni je htjelo da stane na upozorewa policije obavije{tene su pa tro le ko je su ga prona{le. Radi se o V. A. iz Doboja koji je sa jo{ jednim licem kroz re{etke ukrao 22 boce piva iz prodavnice, re~eno je u CJB Doboj. G. O.

Fo~a

Kradqivac odvezao “vento“ FO^A - U Svetosavskoj ulici u Fo~i u ~etvrtak je ukraden automobil “folksvagen vento“, saop{teno je u petak iz CJB Isto~no Sarajevo. G. O.

Ukupno pet i po godina za trgovinu 163 kg skanka

Kod Travnika prona|en ukradeni bankomat

Veqan~i}u potvr|eno deset godina zatvora

SARAJEVO - Mario Kre{i} osu|en je u petak na tri godine zatvora, a Dra`en Pavlovi} na dvije i po zbog prometa marihuanom i skankom, saop{teno je iz Suda BiH. U presudi Suda BiH navodi se da su Kre{i} i Pavlovi} posredstvom wima poznatih lica, organizovali me|unarodni promet 163 kilograma skanka iz Crne Gore u BiH, radi daqe me |u na ro dne ku po pro da je, slawa i ispo ru ke u zemqe zapadne Evrope. U zatvorsku kaznu optu`enima Kre{i}u i Pavlovi}u ura~unava se vrijeme provedeno u pritvoru - Kre{i}u od 15. decembra 2008. godine, a Pavlovi}u od 13. decembra pro{le godine.

TRAVNIK - Travni~ka policija prona{la je u ~etvrtak u napu{tenom kombiju, na lokalnom putu Radowi} - Mala Bukovica kod Travnika, bankomat koji je ukraden 7. oktobra u nasequ Dolac, javila je u petak Sena. Novac i po~inioci nisu prona|eni, a u bankomatu Unikredit banke bilo je izme|u 70.000 i 80.000 KM. Bankomat se nalazio kod motela “Bajra“ u travni~kom nasequ Dolac na La{vi. Iz Ministarstva unutra{wih poslova Sredwobosanskog kantona re~eno je da se kombi bijele boje velikom brzinom uputio u pravcu Doweg Puti}eva i da je za sobom vukao bankomat po magistralnom putu.

SARAJEVO - Vrhovni sud FBiH potvrdio je presudu Kantonalnog suda u Sarajevu kojom je An|elko Veqan~i} osu|en na deset godina zatvora zbog pqa~ke 2,2 miliona evra iz kombija Privredne banke Sarajevo u junu 2006. godine. Ovom presudom, Apelaciono vije}e je odbacilo kao neosnovane `albe Kantonalnog tu`ila{tva, ali i odbrane. Veqan~i} je presudom du`an da vrati ukradena 2,2 miliona evra Privrednoj banci Sarajevo u roku od 15 dana od pravosna`nosti presude. Za isto djelo sarajevsko Kantonalno tu`ila{tvo tereti Darka Eleza, nedavno uhap{enog u Srbiji zbog organizovawa kriminalne grupa koja je izvr{ila najte`a krivi~na djela. N. T.

18 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

OGLASI

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 19

OGLASI

OBAVJE[TEWE Mr Ivan Jankovi} brani}e doktorsku disertaciju pod nazivom "Adaptivne promjene nekih antropolo{kih obiqe`ja u toku {estomjese~nog izvo|ewa nastave fizi~kog vaspitawa kod u~enika osnovnih {kola" na Fakultetu fizi~kog vaspitawa i sporta Univerziteta u Isto~nom Sarajevu dana 21.10.2009. godine u 12 ~asova. Rad se mo`e pogledati u biblioteci Fakulteta svakim radnim danom od 10 do 15 ~asova. J.P. "VODOVOD A.D. GACKO Broj: N.O-334/09 Datum: 8.10.2009. god. Na osnovu ~lana 7. Zakona o javnim preduze}ima ("Sl. glasnik RS" broj: 75/04), privremeni Nadzorni odbor J.P. "Vodovod" A.D. Gacko

SAZIVA TRE]U REDOVNU SJEDNICU SKUP[TINE AKCIONARA J.P. "VODOVOD" A.D. GACKO Redovna sjednica Skup{tine akcionara odr`a}e se 3.11.2009. godine u 11 ~asova (utorak) u Upravi preduze}a, ul. Solunskih dobrovoqaca br: 1. Gacko. DNEVNI RED 1. Izbor radnih tijela Skup{tine akcionara, a) Verifikacione komisije, b) Kandidacione komisije c) Zapisni~ara i 2 broja~a glasova 2. Izbor predsjednika i zamjenika predsjednika Skup{tine akcionara, 3. Verifikacija i usvajawe zapisnika sa 2. redovne sjednice i Skup{tine akcionara, 4. Izbor i imenovawe Nadzornog odbora preduze}a, 5. Izmjene i dopune Statuta preduze}a. Pravo na u~e{}e u radu redovne sjednice Skup{tine akcionara imaju svi akcionari li~no ili zastupani po punomo}nicima. Punomo} za zastupawe akcionara mora biti ovjerena kod nadle`nog organa. Ukoliko akcionar glasa pismenim putem pisana, izjava o glasawu mora biti ovjerena kod nadle`nog organa. Pozivaju se svi akcionari fizi~ka i pravna lica da li~no ili putem punomo}nika, odnosno glasawa pismenim putem uzmu u~e{}e u radu Skup{tine akcionara Dru{tva. U slu~aju da se zakazana redovna sjednica ne odr`i 3.11.2009. godine (utorak), ponovqena redovna sjednica odr`a}e se dana 12.11.2009. godine (~etvrtak) na istom mjestu i sa istim dnevnim redom. Skup{tinski materijali se mogu dobiti na uvid u pravnoj slu`bi preduze}a svakog radnog dana od 7 ~asova do 15 ~asova. Predsjednik Privremenog Nadzornog odbora Igwati} Zoran

20 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Aleksandar Tijani} i Boris Tadi} sada su najboqi prijateqi. Poznato je da Tijani} voli da druguje s premijerima i predsednicima. [ta }ete? Sna{ao se. Velimir Ili}, predsjednik NS-a

Srbija

FOTO: ARHIVA

Ni{ki aerodrom “Konstantin Veliki“

Od decembra jeftini letovi NI[ - Dvije niskotarifne aviokompanije }e od decembra letjeti sa ni{kog aerodroma “Konstantin Veliki“ za Italiju i [vedsku, najavquje gradona~elnik Ni{a Milo{ Simonovi}. - Postigli smo dogovor sa italijanskom lou kost kompanijom “Vind yet“ o redovnoj liniji sa ni{kog aerodroma, koja }e biti uvr{tena u zimski red letewa - rekao je Simonovi}. On je kazao da }e iz Ni{a letjeti i {vedska niskotarifna kompanija MCA erlajns. - Ta aviokompanija se na~elno slo`ila sa na{om idejom da linija do [vedske obuhvati i jedan aerodrom u Nema~koj - rekao je Simonovi}. On se nada i da }e irska i engleska lou kost kompanije, “Rajan er“ i “Yet tu“, po~eti da lete iz Ni{a u qetwem redu letewa 2010. godine.

UTVR\ENI kriterijumi za otpu{tawa

Tomica Milosavqevi}

Pripreme za pandemiju Rasim Qaji}

Zavr{ena rasprava o broju zaposlenih u republi~koj administraciji

Tomica Milosavqevi}

BEO GRAD - Mi nis tar zdravqa To mi ca Mi lo savqevi} o~ekuje pove}awe bro ja oboqelih od no vog gripa i ka`e da se Srbija ubrzano priprema za eventualnu pandemiju. Ministar ka`e da se trenutno kupuju respiratori za opre mawe {to vi {e odjeqewa intenzivne wege i da je Srbija “u redu za kupovinu vakcina“. “Rizik od pandemije je stvarno veliki i mo `e da se de si da ima mo ve}u potrebu za intenzivnom

ne gom sa re spi ra to rom na vi {e da na... i zbog to ga ubrzano kupujemo respiratore“, kazao je ministar u intervjuu agenciji Beta. Milosavqevi} ka`e da se Srbija u toj odluci rukovodila iskustvom Britanaca i [panaca. U Srbiji je u ~etvrtak u Klini~kom centru u Kragujevcu registrovan prvi te`i oblik obolijevawa od novog gripa koji izaziva virus N1H1 kod `e ne iz Kraqeva, koja se lije~i na odjeqewu intenzivne wege.

Postignut dogovor Vlade i sindikata

[to je najbitnije i {to je bio najve}i problem do sada, isplata otpremnina onima koji ostaju bez posla bi}e u nominalnom iznosu jedne tre}ine bruto zarade pomno`ene sa brojem godina radnog sta`a, rekao Wego{ Pote`ica

BEOGRAD - Predstavnici Vlade Srbije i sindikata usa gla si li su tek st Nacrta zakona o utvr|ivawu broja zaposlenih u republi~koj administraciji, ka`e Rasim Qaji}. - Tokom pregovora sa sindikatima uo~i sednice Vlade Srbije postignuta je puna sa-

glasnost o svim ta~kama Nacrta zakona o kome }e se izjasniti Vlada - rekao je Tanjugu ministar rada i socijalne politike Rasim Qaji}. Rije~ je o aktu kojim }e ubudu}e biti ograni~en broj zaposlenih u republi~koj administraciji. Predsjednik Saveza samostalnog sindikata u dr`avnoj

upravi i lokalnoj samoupravi Wego{ Pote`ica ranije je izjavio za B92 da je na sastanku sindikalaca sa predstavnicima Vlade odr`anom u ~etvrtak utvr|en broj radnika koji }e biti otpu{eni i da je rije~ o oko 3.500 qudi koji rade u dr`avnoj upravi. Dogovoreno je i da se prije otpu{tawa oba-

Korist od programa Partnerstvo za mir BEOGRAD - Ministar odbrane Dragan [utanovac ocijenio je da je ~lanstvo dr`ave u programu Partnerstvo za mir (PZM) dovoqna mjera saradwe Srbije i NATO-a. - Apsolutno je PZM dovoqna mera kooperacije nas i NATO-a. Ukoliko jedna Austrija, [vedska ili Irska mogu da budu u PZM a nisu u NATO-u za{to ne bismo mogli mi? Sve te zemqe su ~lanice EU i sve su vrlo uticajne. ^ak i [vajcarska koja nije ~lanica EU je u PZM i ne vidim zbog ~ega mi ne bismo mogli - rekao je [utanovac gostuju}i u Vestima TV B92.

POTE@ICA: Oko 3.500 qudi }e biti otpu{teno Tako|e su utvr|eni kriterijumi za otpu{tawe, kao i otpremnine, koje }e iznositi jednu tre}inu bruto zarade pomno`enu sa godinama rada. - I {to je najbitnije i {to je bio najve}i problem do sa da, is pla ta ot pre mni na onima koji ostaju bez posla bi}e u nominalnom iznosu jedne tre}ine bruto zarade pomno `e ne sa bro jem go di na radnog sta`a - kazao je Pote`ica.

Nezadovoqstvo “Nezavisnosti“

Dragan [utanovac

vi sistematizacija radnih mjesta. - Prvo ide sistematizacija, pa tek posle toga progla{avawe broja radnika koji ostaju bez posla - rekao je on.

Granski sindikat uprave, pravosu|a i policije “Nezavisnost“ osudio je pona{awe Vlade Srbije koja na razgovore o planiranoj racionalizaciji broja zaposlenih u dr`avnoj upravi nije pozvala sve socijalne partnere. U saop{tewu sindikata navodi se da je Vlada Srbije Nacrtom zakona o odre|ivawu maksimalnog broja zaposlenih u republi~koj administraciji odredila da bez posla ostane 3.224 zaposlenih, a da je na pregovorima sa predstavnicima Saveza samostalnih sindikata Srbije dogovoreno da bez posla ostane 3.500 qudi.

Sjednica Vrhovnog suda o `albama na presudu Aleksandru Medi}u DOBRA VIJEST

NOVI SAD Novosadska policija uhapsila je Milana S. (25) iz tog grada zbog sumwe da je pretukao qekara hitne pomo}i Endrea Si~a (56). Milan S. je Si~a napao u ~etvrtak rano ujutro, prilikom ukazivawa qekarske pomo}i, na Trgu slobode u Novom Sadu, istukao ga i slomio mu desnu ruku. Istra`ni sudija odredio je osumwi~enom pritvor do osam dana.

BEOGRAD JKP “Parking servis” podigao je cijene svojih usluga u Beogradu. Kako je navedeno na veb sajtu “Parking servisa“ korekcija cijena se odnosi na parkirawe u javnim gara`ama, parkirali{tima i gara`ama sa rezervisanim parking mjestima, dok }e cijene parkirawa u zoniranim dijelovima grada stupiti na snagu u ~etvrtak, 15. oktobra.

LO[A VIJEST

Tu`ila{tvo tra`i o{triju kaznu BEOGRAD - Vrhovni sud Srbije u petak je odr`ao javnu sjednicu po `albama na presudu nekada{wem pripadniku paravojne formacije “[korpioni“ Aleksandru Medi}u, koji je osu|en na pet godina zatvora zbog pomagawa u ubistvu {estoro muslimana kod Trnova, u Bosni i Hercegovini, 1995. godine. Odluka Suda }e biti donesena naknadno na nejavnoj sjednici. Sudija izvjestilac Drago-

mir Milojevi} obrazlo`io je presudu, tok sudskog postupka i dokaze koji su izvedeni na glavnim pretresima, ukazav{i da se prvostepena presuda za Aleksandra Medi}a zasniva na izjavama svjedoka i video-snimka egzekucije.

ODLUKA SUDA naknadno na nejavnoj sjednici Milojevi} je obrazlo`io i `albu Tu`ila{tva za ratne zlo ~i ne Srbi je u ko joj se

iznosi stav da prvostepeno Sudsko vije}e nije trebalo Aleksandru Medi}u da izrekne “kaznu na granici zakonskog minimuma“ i predla`e se da mu se izrekne stro`a kazna. Su di ja iz vjes ti lac je obrazlo`io i `albu Medi}evog bra ni oca advo ka ta @eqka Fajfri}a, u kojoj se iznosi stav da je prvostepeni sud po gre {no ut vrdio ~iweni~no stawe, da nije bilo dokaza o krivici wegovog

brawenika i predlo`io da Vrhovni sud donese osloba|aju}u presudu. Za ubistvo {est muslimanskih civila u mjestu Godiwske bare kod Trnova, jula 1995. godine, osu|eni su pripadnici “[korpiona“ Slobodan i Branislav Medi} na po 20 godina zatvora, Pero Petra{evi}, koji je jedini priznao krivicu, na 13, Aleksandar Medi} na pet, a Aleksandar Vukov je oslobo|en optu`bi, prenosi Tanjug.

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 21

Kupawe u mlijeku kao vid protesta protiv niske cijene NOVI SAD - Centralna asocijacija proizvo|a~a mlijeka u Vojvodini organizovala je u petak, na novosadskom Trgu slobode, predstavu kupawa u mlijeku kao vid protesta protiv izuzetno niskih otkupnih cijena te `ivotne namirnice.

^lanovi asocijacije, koja okupqa vi{e od 150 proizvo|a~a mlijeka {irom pokrajine, priredili su performans kupawa dviju djevojaka u kupa}im kostimima u kadama napuwenim mlijekom.

U Srbiji i Francuskoj obiqe`eno 75 godina od atentata u Marsequ

Vijesti

Po~ast kraqu Aleksandru Zajedno smo bili u ratovima, pobedama i gubicima, a danas smo zajedno u miru, sa `eqom da `ivimo u ujediwenoj Evropi, rekao Vuk Jeremi} TOPOLA - Povodom obiqe`avawa 75 godina od smrti kraqa Aleksandra Prvog Kara|or|evi}a, predsjednik Sr-bije Boris Tadi} polo`io je u petak vijenac na kraqev grob na Oplencu. Na spomenik kraqu Aleksandru u Marsequ vijence su u petak polo`ili ministar spoqnih poslova Srbije Vuk Jeremi} i pres to lo nasqe dnik Aleksandar Drugi Kara|or|evi}. Pored predsjednika Srbije Borisa Tadi}a, po~ast ubijenom jugoslovenskom kraqu odali su i mi nis tar od bra ne Dragan [utanovac i predsta-

vnici diplomatskog kora. U crkvi Svetog \or|a na Oplencu u Topoli slu`ena je sveta arhijerejska liturgija. Liturgiju su slu`ili vladika {umadijski Jovan i episkop aqaski Nikolaj, uz saslu`ewe sve{tenstva iz Topole i crkvenog hora “Oplenac“. Parastosu su prisustvovali i prin ce za Ka ta ri na i princ Vladimir sa suprugom Brigitom. Visoka delegacija je prisustvovala i otvarawu izlo`be u ku}i kraqa Petra “Od Marseqa do Oplenca“, na kojoj su izlo`ene fotografije, dokumenta, ordewe i ostali ekspo-

KU[NER: SRBIJA TREBA U EU BEOGRAD - Ministar inostranih poslova Francuske Bernar Ku{ner potvrdio je u ~etvrtak uve~e, poslije razgovora sa ministrom spoqnih poslova Srbije Vukom Jeremi}em, da Francuska sna`no po-

dr`ava evropske integracije Srbije i najavio da }e krajem novembra posjetiti Beograd, kada bi do kraja trebalo da bude usagla{en sporazum o strate{kom partnerstvu dvije zemqe.

nati, najve}im dijelom posve}eni ubistvu kraqa Aleksandra 9. oktobra 1934. godine u Marsequ.

ATENTATOR na kraqa bio Vlado ^ernozemski Ministar Jeremi} i prestolonasqednik Kara|or|evi} u Marsequ su polo`ili vijence odaju}i po{tu i francuskom ministru spoqnih poslova Luju Bartuu, koji je tako|e stradao u atentatu. Vi jen ce na spo me nik u Marsequ polo`ili su i prefekt regiona Mi{el Sapini, predstavnici grada Marseqa, kao i predstavnici francuskosrpskog udru`ewa boraca “Petar Prvi”. Govore}i na ceremoniji u centru Marseqa, poslije intonirawa himni, Jeremi} je rekao da je kraq Aleksandar bio prva `rtva fa{isti~kog terora i da je ovo dan tuge za Srbiju i Francusku.

Vuk Jeremi} polo`io vijenac u Marsequ

- Zajedno smo bili u ratovima, pobedama i gubicima, a danas smo zajedno u miru, sa `eqom da `ivimo u ujediwenoj Evropi - rekao je Jeremi}.

FOTO: RTS

Aten tat je or ga ni zo va la makedonska organizacija VMRO, u saradwi sa usta{ama, a atentator je bio Vlado ^ernozemski.

MUP Srbije

Sprije~ena BEO GRAD - Mi nis tar stvo unu tra{wih po slo va Srbije saop{tilo je u petak da je, u saradwi sa Inter po lom, spri je ~i lo da dva maloqetna djeteta isto vre me no iz vr{e sa mo ubistvo dogovoreno preko Interneta. - U okvi ru me |u na ro dne policijske saradwe, kanalima Interpola srpska policija je do{la do saznawa da se priprema istovremeno samoubistvo dva maloletna deteta, od kojih je jedno dr`avqanin Srbije - navodi MUP. - Maloletnici su ~lanovi organizacije EMO, koja je prema dostupnim informacijama definisana kao neformalna grupa qudi koja komunicira preko Interne ta - na vo di se u sa op {tewu. Dodaje se da pripadnici te or ga ni za ci je “obla ~e iskqu~i vo crnu ili be lu garderobu i da se zala`u za se ksu al nu ap sti nen ci ju i virtuelno vo|ewe qubavi“.

22 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Osim ro|ene majke, druga majka mi je Hrvatska. A ta Hrvatska tra`i pravog predsjednika. Dragan Primorac, kandidat za predsjednika Hrvatske

Region

FOTO: ARHIVA

Novo pravilo u Hrvatskoj

Dozvoqeno pu{ewe u kafi}ima ZAGREB - U Hrvatskoj je, poslije pet mjeseci zabrane, od petka ponovo dozvoqeno pu{ewe u kafi}ima, jer je na snagu stupilo {estomjese~no prelazno razdobqe tokom kojeg }e wihovi vlasnici morati da prilagode objekte novim uslovima o ventilaciji prostora, ako `ele da i daqe imaju goste pu{a~e. Uo~i dono{ewa izmjena Zakona o ograni~avawu duvanskih proizvoda, ministar zdravstva Darko Milinovi} je pozvao ugostiteqe da se u {to ve}em broju opredijele za tzv. nepu{a~ke kafi}e, prenose agencije. Milinovi} je najavio da }e takvim kafi}ima Ministarstvo zdravstva u idu}oj godini osigurati odre|ene finansij ske be ne fi ci je, sma tra ju }i ta kvu wiho vu odlu ku promocijom zdravog `ivota.

Jadranka Kosor

Mogu}e ukidawe “kriznog poreza“ ZAGREB - Hrvatski premijer Jadranka Kosor najavila je u petak mogu}nost prijevremenog ukidawa “kriznog poreza“, kojim se primawa iznad 3.000 ku na (oko 410 evra) oporezuju po stopi od dva i ~etiri odsto, mada je on trebalo da ostane na snazi do kraja 2010. godine. Ko so ro va je u emi si ji “Provjereno“ Nove TV, rekla da bi se to, mo`da, moglo, ali ne i mo ra lo, dogoditi, jer, kako je rekla, mo ra bi ti vrlo opre zna s

tim najavama. Ko so ro va je re kla da po slije uvo|ewa “kriznog poreza“, mirno spava jer ima novca za plate i penzije do kraja godine, ali je zabriwava {to su gra|ani podnije li pre ko 30.000 tu `bi Ustavnom sudu zbog provjere ustavnosti tog zakona. Ona ve li ki broj tu `bi obja{wava i podstrekom medi ja ko ji su po navqali da gra |a ni mo gu da po vra te sredstva za “krizni porez“ samo ako podnesu tu`bu.

Akcija hrvatske vojske "Oluja"

Izvje{taj Patrika Robinsona, predsjednika Ha{kog suda

Hrvatska ne sara|uje u "slu~aju Gotovina" Hrvatska od 2007. konstantno propu{ta da preda kqu~na vojna dokumenta u vezi sa operacijom hrvatske vojske “Oluja“, istakao Patrik Robinson ZA GREB - Hrvat ska od 2007. kontinuirano propu{ta da preda kqu~na vojna dokumenta u vezi sa operacijom “Oluja“, istakao je pred sje dnik Ha {kog su da Patrik Robinson. Ro bin son je u pi sa nom godi{wem izvje{taju Savjetu bezbjednosti UN, koje je objavqen na veb stra ni ci

Veqko Xakula

Hrvatska

Srbin kandidat za predsjednika ZAGREB - Predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veqko Yakula najavio je u petak da }e se kandidovati za predsjednika Republike Hrvatske. - Sazrelo je vreme da najbrojnija nacionalna mawina u Hrvatskoj da svog predsedni~kog kandidata i da se kroz tog kandidata homogenizuje bira~ko telo koje je sada razasuto na SDP, HNS, pa ~ak i na HDZ, preko SDSS- rekao je Yakula. Ka ko pre no si Ra dio Slo bo dna Evro pa, kao osno vne ciqeve svog programa Yakula je naveo demokratizaciju i ujedna~en razvoj Hrvatske.

DOBRA VIJEST

SKOPQE

Slu`beno vozilo makedonskog Ministarstva unutra{wih poslova pogo|eno QUBQANA je iz vatrenog oru`ja u Prosje~na koli~ina alkohola skopskom kvartu ^air, a pou krvi slovena~kih voza~a ko- vrije|enih nema. Vozilo koji su u~estvovali u saobra}aj- je je obavqalo rutinsku nim nezgodama iznosila je 1,6 kontrolu sino} je metkom promila, pa u toj dr`avi pogo|eno sa zadwe strane, u ozbiqno razmi{qaju o uvogepek. Forenzi~ari su kon|ewu “zakona o nula promistatovali da je vozilo pogola“, objavili su slovena~ki |eno metkom kalibra devet mediji. Naj~e{}i uzroci nez- milimetara. goda na putevima Slovenije su LO[A neprilago|ena brzina i alkoVIJEST hol.

Suda, istakao da u saradwi Hrvatske s Tu`ila{tvom suda postoji problem oko preda je kqu ~nih voj nih do ku me na ta iz ope ra ci je “Olu ja“, odno sno nes ta lih ar tiqerij skih dne vni ka Hrvatske vojske. - U razdobqu na koje se odnosi izvje{taj, Hrvatska je primjereno i pravovremeno

Meda~ki xep Vrhovni sud Hrvatske }e sredinom novembra odlu~ivati o `albama na prvostepenu presudu za zlo~ine u Meda~kom xepu kod Gospi}a u septembru 1993. godine, po kojoj je hrvatski general Rahim Ademi oslobo|en, a general Mirko Norac osu|en na sedam godina zatvora. Za raspravu o predmetu “Ademi - Norac“ predvi|ena je javna sjednica od 16. do 20. novembra, na kojoj }e Vije}e Vrhovnog suda preispitati `albe odbrane i Tu`ila{tva i kompletan prvostepeni postupak, vo|en u zagreba~kom @upanijskom sudu, koji se, poslije 12 mjeseci su|ewa, zavr{io krajem maja pro{le godine izre~enim presudama.

Patrik Robinson

odgovorila na ve}inu zahtjeva za pomo} od Tu`ila{tva. Me|utim, Tu`ila{tvo nastavqa da se suo~ava s te{ko}a ma u osi gu rawu sa radwe Hrvatske u “predmetu Gotovina i ostali“ - istakao je Robinson.

PROBLEM nestali artiqerijski dnevnici Dodao je da Hrvatska od 2007. konstantno propu{ta da preda kqu~na vojna dokumenta u vezi sa operacijom “Oluja“. Tako|e je ocijenio

da “postoji ograni~eni napredak u istrazi o nestalim dokumentima“, ~ije je provo|ewe zatra`io od Hrvatske. - Ha {ko tu `i la{ tvo izra `a va za bri nu tost oko usredsrije|enosti, na~ina i metodologije provedene istrage. Pitawe je otvoreno pred nadle`nim sudskim vije}em - naveo je Robinson, dodaju}i da Tu`ila{tvo osta je u blis kom kon ta ktu s hrvatskim vlastima na nivou Vla de i ni vou stru~waka kako bi se rije{ilo to pitawe.

Robert Kne`evi} umakao gospi}kim ~uvarima

Bjegunac iz zatvora pisao sudiji GOSPI] - Nakon {to je pobjegao iz zatvora u Gospi}u, Robert Kne`evi} (36) napisao je pismo sudiji zagreba~kog Op{tinskog suda Sandi Bramberger Ostoi}, kod ko je se pro tiv wega i Mladena Vladovi}a (56) vodi ponovqeni postupak zbog preprodaje tu|eg zemqi{ta vrijednog 195.000 evra. Da mu bje `awe ni je strano Kne`evi} je pokazao i tokom prvog su|ewa. U bi-

jegu je do~ekao nepravosna`nu presudu kojom je osu|en na ~etiri godine, prenose hrvatski mediji.

KNE@EVI] objasnio sudiji razloge svog bijega Ta da je uha p{en pa je postupak protiv wega i Vlado vi }a po ~eo iz po ~et ka. Potom se nekoliko puta poja vio u su dni ci, a on da je

opet odlu~io da pobjegne. Kne`evi} je pobjegao 20. septembra, i to kroz glavna vrata gospi}kog zatvora. Iskoristio je trenutak kada su ga sudski policajci dopratili do poluotvorenog dijela zatvora, gdje ga je ~ekala su pru ga. Ta da je otkqu~ao glavni ulaz i pobjegao. Ali, ovaj put je pristojno obavijestio sudiju da je pobjegao, a u pismu joj je i objasnio razloge svog ~ina.

Kne`evi} je, naime, nezadovoqan {to se jo{ uvijek nalazi na odslu`ewu jednoipo go di{we ka zne za tvo ra zbog krivotvorewa dokumena ta, a za to kri vi su di ju jer, tvrdi, pogre{no tuma~i zakon. U pi smu na javquje svoj povratak “~im bude rije{ena ova zamrzlama“ i sudiji obe}ava da }e do}i na sud, jer `eli da kona~no zapo~ne normalan `ivot.

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 23

TOP STORIES CNN vjeru i kr{ewe Ustava. [eik Al-Azhara Mo-

Zabrana studentkiwama i nastavnicama u u~ionicama i studentskim domovima u sunitskom obrazovnom institutu “Al-Azhar”, izazvala je talas protesta islamista koji smatraju da je ova zabrana napad na wihovu

Svijet

hamed Sajed Tantavi je saop{tio da studentkiwama i nastavnicama ne}e biti dozvoqeno da nose veo.

Vijesti

Visoko me|unarodno priznawe ameri~kom predsjedniku

SAD

Obama dobitnik Nobelove nagrade

Haker izgubio pravnu bitku LON DON - Bri tan ski “NLO ekscentrik“ Geri Mekinon (43), koji je tra`en u SAD zbog upada u kompjuterske sisteme NASA i Pentagona, izgubio je pravnu bitku za izbjegavawe ekstradicije. Mekinonu, kome je nedavno utvr|eno da boluje od Aspergerovog sindroma - oblika autizma - odbijena je dozvola da se `ali najvi{oj britanskoj sudskoj instanci Vrhovnom su du. On je ulo `io `albu na odbijawe britanskog dr`avnog tu`ioca da mu se sudi u mati~noj zemqi.

U obrazlo`ewu uru~ewa nagrade Nobelov komitet u Oslu navodi da je predsjednik Obama ulo`io izuzetne napore da oja~a me|unarodnu diplomatiju i saradwu me|u narodima

OSLO - Ovo go di{wi dobitnik Nobelove nagrade za mir je predsjednik SAD Barak Obama, saop{tio je Nobelov komitet u Oslu, javile su agencije. U obrazlo`ewu uru~ewa nagrade Komitet navodi da je pred sje dnik Oba ma ulo `io izuzetne napore da oja~a me|unarodnu diplomatiju i saradwu me|u narodima. Komitet smatra da je vizi ja pred sje dni ka Oba me izuzetno va`na, kao i wegov rad na stvarawu svijeta bez

nuklearnog oru`ja. - Veoma je rijetko da se pojavi osoba koja je zaokupila pa`wu i dala nadu svijetu u boqu bu du }nost, kao {to je to bio slu~aj sa Obamom - na vo di se u sa op {tewu Komiteta.

URU^EWE nagrade 10. decembra Oba ma, ko ji je prvi afroameri~ki predsjednik SAD i koji je u januaru stu-

Obavje{tewe

Tra`e vodu na Mjesecu VA[INGTON - Ameri~ka agencija za istra`ivawe svemira NASA sru{ila je u petak dva svemirska broda bez qudske posade na povr{inu Mjeseca u poku{aju da prona|e vodu. Sa povr{inom Zemqinog satelita prvo se sudarila raketa te`ine 2.200 kilograma, ali tokom prenosa na NASA televiziji nije uo~en nikakav bqesak. Drugi svemirski brod nosi nau~ne instrumente koji bi trebalo da analiziraju pra{inu koja }e se di}i poslije udara. Ova misija ko{ta 79 miliona dolara, a ~ine je ve}a raketa “kentaur“ i jedan mawi svemirski brod. Raketa je pogodila povr{inu Mjeseca u krateru Kabeus pri kretawu brzinom dvostruko ve}om od brzine metka. Drugi objekat sru{en je ~etiri minuta kasnije.

Ukrajina podr`ava integritet Moldavije KIJEV - Ukrajina podr`ava teritorijalnu cjelovitost Moldavije, izjavio je u petak ukrajinski predsjednik Viktor Ju{~enko, tokom susreta sa vr{iocem du`nosti predsje dni ka Mol da vi je Mi ha jem Gim pu om u Ki {iwevu, saop{tila je Ju{~enkova pres slu`ba. - Naravno, mi smo pristalice rje{avawa pridwestrovskog konflikta i sve }emo u~initi da Moldavija ostvari teritorijalnu cjelovitost, da podr`imo va{u nezavisnost - rekao je Ju{~enko, a prenijele su ruske novinske agencije. Ju{~enko je kazao da je Ukrajina pristalica efikasnog rje{avawa konflikta, uz uva`avawe principa teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Moldavije.

Ukrajina

Poro{enko {ef diplomatije

FOTO: AP

Torbjorn Jagland, predsjednik Nobelovog komiteta

Ameri~kog predsjednika Baraka Obamu Komitet za dodjelu Nobelovih nagrada nije obavijestio uobi~ajenim telefonskim putem da je dobio ovogodi{wu nagradu za mir, rekao je {ef Komiteta Torbjorn Jagland. “Probuditi predsjednika dr`ave u pola no}i nije ne{to {to bi trebalo ~initi“, rekao je Jagland. U normalnim okolnostima laureat dobije telefonski poziv iz Osla jedan ~as prije nego {to vijest bude i zvani~no objavqena. Jagland je dodao da je Komitet strahovao da }e se ime dobitnika saznati prije zvani~ne objave, {to se u pro{losti de{avalo.

pio na tu du`nost, pozvao je na nuklearno razoru`awe i neprestano radi na bliskoisto~nom mirovnom procesu. Analiti~ari navode da, uprkos tome {to je sebi odredio ambici ozan dne vni red na me|unarodnoj politi~koj sce ni, on tek treba da ostvari neki ve}i napredak na Bliskom istoku ili u pre go vo ri ma u ve zi sa nu kle ar nim spo rom sa Iranom, dok je suo~en sa te{kim izborima u strategiji vo|ewa rata u Avganistanu. Tokom proteklog mjeseca Obama je vodio istorijski sastanak Savjeta bezbjednosti UN, na kojem je jednoglasno usvojen nacrt rezolucije SAD u ko joj se po zi va ju dr`ave da uni{te svoje nuklearne arsenale. Obama je tre}i visokorangirani ~lan Demokratske stran ke ko ji je u posqedwoj de ce ni ji do bio No be lo vu na gra du za mir, poslije Ala Gora 2007. godi ne i Yimi ja Kar te ra 2002. godine. Nagrada vrijedna deset mi li ona {ved skih kru na ili 1,4 miliona dolara bi}e mu uru~ena u Oslu 10. decembra.

KIJEV - Ukrajinski parlament imenovao je za novog ministra spoqnih poslova te zemqe Petra Poro{enka, jednog od najbogatijih Ukrajina ca i vla sni ka fa bri ka slatki{a, {to mu je donijelo nadimak Kraq ~okolade. Za wegov izbor, na pri je dlog predsjednika Viktora Ju{~enka, glasalo je 240 poslanika. Po ro {en ko (44) ne ma nikakvog diplomatskog iskustva i do sada je bio na ~elu Savjeta za nadzor ukrajinske centralne banke. Poslanik je Ju{~enkove partije.

Iran

“Raznije}emo srce Izraela“ TEHERAN - Iran }e “raznijeti srce“ Izraela ako ga napadne ta dr`ava ili Sjediwene Ameri~ke Dr`ave, rekao je u petak zvani~nik elitnih snaga “^uvari revolu ci je”. “^ak i ako je dna ameri~ka Aili cionisti~ka raketa pogodi na{u zemqu, prije nego {to se pra{ina sle gne, iran ske }e ra ke te ra zni je ti srce Izra ela“, prenijela je novinska agencija Irna rije~i Moytabe Zolnura. Zolnur je i zamjeObama dao svijetu nik vrhovnog iranskog vo|e, nadu u boqu budu}nost ajatolaha Alija Hamneija.

DOBRA VIJEST

SAD Sjediwene Dr`ave su pozdravile prvi let preko Rusije s opremom za NATO-ovu misiju ISAF-a u Avganistanu, s kojim je po~elo provo|ewe dogovora postignutog na julskom rusko-ameri~kim samitu u Moskvi.

KINA Zbog kvara dva lifta u kineskoj pokrajini Hunan poginulo je 26 rudara. Nesre}a se dogodila nakon {to su ko~nice na dva lifta u kojima se nalazio 31 rudar otkazale. Devetnaest rudara je na mjestu poginulo, sedmorica su kasnije podlegla povredama.

LO[A VIJEST

24 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE FOTO: AGENCIJE

Poplave na Filipinima

Vi{e od 100 `rtava MANILA - Najmawe 113 qudi izgubilo je `ivot u poplavama i klizi{tima na Filipinima, izazvanim vi{ednevnim pquskovima, saop{tile su vlasti. Guverner provincije Benget Nestor Fongvan rekao je da je u klizi{tima poginulo najmawe 100 qudi, dok je Nacionalni savez za koordinaciju u slu~aju nevremena prijavio 13 stradalih u drugim dijelovima zemqe. Obilna ki{a, koja pada od subote, kada je zemqu zahvatio tajfun Parma, izazvala je izlivawe rijeka, a na televizijskim snimcima vide se poqa pretvorena u mo~vare i poplavqene zgrade, prenio je Rojters.

Aukcija imovine poznatog gangstera

Prodata Al Kaponeova ku}a MILVOKI - Utvr|ena seoska ku}a, koja je u vrijeme prohibicije pripadala gangsteru Al Kaponeu, prodata je na aukciji za 2,6 miliona dolara banci koja ju je zapli je ni la pro {le go di ne, javile su agencije. Ku }a ka me nih zi do va, debqine 45 cen ti me ta ra, sa posmatra~nicama, podignuta

je na {umovitom terenu od 165 he kta ra u Vis kon si nu, nedaleko od kanadske granice. Al Kapone (1899-1947) je bio vla snik ovog mjes ta u vrijeme prohibicije od kraja 20-ih do po~etka 30-ih godina, ka`u u banci “^ipeva veli“, koja ju je zaplijenila u aprilu 2008. godine.

Kon tro ver zni pos ter [vaj car ske na ro dne par ti je

Pred {vajcarski referendum o izgradwi muslimanskih vjerskih objekata

Posterima protiv izgradwe minareta

Na posteru, jednom od sredstava politi~ke propagande ekstremno desne [vajcarske narodne partije, prikazana je `ena u burki koja stoji ispred crnih minareta smje{tenih na zastavi [vajcarske Povrije}eno 100 osoba

Eksplozija automobila bombe u Pe{avaru

Poginulo 49 qudi PE[AVAR - Najmawe 49 qudi, me|u kojima sedmoro djece, u petak je poginulo, a vi{e od 100 povrije|eno kada je u pakistanskom gradu Pe{avaru, u istoimenoj pokrajini, eksplodirao automobil bomba koji je raznio jedan autobus, saop{tile su lokalne vlasti. - Eksploziv je postavqen ispod automobila i kada je eksplodirao raznio je autobus koji je tuda prolazio - izjavio je pokrajinski ministar informisawa Mijan Iftikar Husein. Pokrajinski ministar zdravqa, Sijed Zahir [ah, rekao je Rojtersu da bi broj mrtvih mogao da bude ve}i po{to su neki od povrije|enih u kriti~nom stawu.

CIRIH - Vlasti Ciriha, najve}eg grada u [vajcarskoj, dozvolile su objavqivawe kontroverznog postera kojim se propagira zabra na gradwe mi na re ta u zemqi, javile su agencije. Na pos te ru, je dnom od sredstava politi~ke propagande ekstremno desne [vajcarske narodne partije (SVP), prikazana je `ena u burki ko-

ja stoji ispred crnih minareta smje {te nih na zas ta vi [vajcarske. SVP je kampawu zapo~eo uo~i referenduma o zabrani gradwe novih minareta, koji }e bi ti odr`an sqede }eg mjeseca. [vaj car ska fe de ral na komisija za borbu protiv rasizma ranije ove nedjeqe je saop{tila da poster pred-

Xamija u @enevi

stavqa “klevetawe i rugawe miroqubivim {vajcarskim muslimanima“, a u pojedinim me dij skim iz vje {ta ji ma je navedeno da minareti sa postera zapravo li~e na rakete.

U NEKIM mjestima posteri nisu dozvoqeni Gradona~elnik Ciriha u ~etvrtak je rekao da ga, iako je u pi tawu “ne ga ti van i opasan“ poster, gradske vlasti moraju prihvatiti u skladu sa slobodom politi~kog izra`avawa, uo~i nacionalnog referenduma zakazanog za 29. novembar. Cirih je na ovaj na~in sli je dio pri mjer @e ne ve, Lucerna i Vintertura, koji su ranije dozvolili SVP-u da po gradu lijepi svoj propa-

gandni materijal. U pojedinim gra do vi ma, po put Bazela, Lozane i Friburga, objavqivawe ovakvih postera na javnim prostorima nije dozvoqeno. Istra`ivawa javnog mwewa u [vajcarskoj pokazala su da ~ak 51 odsto gra|ana odbacuje predlo`enu zabranu, dok bi wih 35 odsto na referendumu zaokru`ilo “da”.

Izgradwa [vajcarska je dom 300.000 muslimana, koji ~ine ~etiri odsto ukupne populacije. U toj zemqi ima na stotine xamija, ali samo nekoliko wih ima minarete. Planovi za izgradwu novih uzrokovali su po~etak kampawe za wihovu zabranu.

Uslov ~e{kog predsjednika za potpis Lisabonskog sporazuma

Klaus `eli da dopi{e poglavqe

Biciklista u indijskom gradu Gudajbaluru prelazi ulicu koju je preplavila nabujala rijeka.

PRAG - Predsjednik ^e{ke Vaclav Klaus iznio je novi uslov za potpisivawe Lisabonskog sporazuma, saop{tiv{i [vedskoj, predsjedavaju}oj EU, da prije potpisivawa `eli da dopi{e poglavqe ugovora koje se odnosi na osnovna prava, javile su agencije. - Razgovarao sam telefonom sa predsjednikom Klausom. Da bi potpisao ugovor, on tra`i da se doda fusnota od dvije re~enice u, kako sam razumio, poveqi o osnovnim pravima izjavio je Rojtersu {vedski premijer Frederik Rajnfelt.

Rajnfelt je, reaguju}i na takav zahtjev, rekao Klausu da je to “lo{a poruka u lo{e vrijeme za EU”. On je dodao da mu je Klaus kazao da }e potpisati Lisabonski sporazum ukoliko se doda fusnota i ukoliko se Ustavni sud pozitivno izjasni o tom dokumentu. Istovremeno, francuski ministar spoqnih poslova Bernar Ku{ner je naglasio da EU ne mo`e da mijewa Lisabon ski spo ra zum da bi se ispunili Klausovi zahtjevi. Ku{ner je optu`io Klausa da “izmi{qa pote{ko}e“

u vezi sa potpisivawem ugovora i dodao da ne sumwa da }e takvih stvari jo{ biti, prenio je Rojters.

KA^IWSKI potpisuje u nedjequ Francuski {ef diplomatije je naveo da ^esi prihvataju da su novi predstavnici (u parlamentu i senatu) to podr`ali, a nisu tra`ili da se promijeni nijedna rije~, isti~u}i da vjeruje da }e to uticati na Klausa da na kraju potpi{e sporazum.

Predsjednik Poqske Leh Ka ~iwski po tpi sa }e u ne djequ, 11. oktobra, Lisabonski sporazum i tako okon~ati wegovu ratifikaciju u Poqskoj, potvrdio je nezvani~ne informacije {ef Biroa nacionalne bezbjednosti Aleksandar [~iglo televiziji TVN24. Da ovog vikenda u Var{avi poqski predsjednik namjera va da upri li ~i sve ~a no potpisivawe sporazuma saop{tio je novinarima u Briselu i predsjednik Evropskog parlamenta, biv{i poqski premijer Je`i Buzek.

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 25 FOTO: AGENCIJE

Francuski ministar kulture Frederik Miteran u centru skandala

Priznao da je pla}ao dje~acima za seks postupak. Kabinet predsjednika Sarkozija saop{tava da je cio slu~aj preuveli~an.

STEKAO naviku da pla}a dje~acima Miteran (62), ne}ak pokojnog francuskog predsjedni ka Fran soe Mi te ra na, priznao je u pikantnoj autobio gra fi ji pod na zi vom “Lo{ `ivot“ da je prilikom po sje ta stra nim zemqama, prije svega Tajlandu, pla}ao dje~acima za seksualne usluge. “Ste kao sam na vi ku da pla}am dje~acima“, napisao je on. “Svi ti rituali na tr`i{tu mladih, tr`i{tu robova, izuzetno su me uzbu|ivali... Izobiqe privla~nih i dostupnih dje~aka budilo je kod mene `udwu.”

Kwiga je objavqena prije ~e ti ri go di ne, pri je ne go {to je Miteran u{ao u vladu, ali je tek sada dospjela u `i`u in te re so vawa po {to je mi nis tar kul tu re ne da vno izrazio bezrezervnu podr{ku Romanu Polanskom, uhap{enom krajem septembra u [vajcarskoj, po nalogu SAD, zbog optu`bi da je 1977. godine imao seksualne odnose s 13godi{wom djevoj~icom. Miteran, koji je otvoreno stao na stranu slavnog re`isera, nije birao rije~i u kritikama upu}enim SAD, ~ije je postupke nazvao “brutalnim“ i “apsolutno zastra{uju}im“. Zbog tih kritika ve} je bio izlo`en napadima qevice i desnice, koje su prerasle u pritiske da podnese ostavku po{to je Marin Lepen, }erka lidera ekstremno-desni~ar-

Frederik Miteran

Pikantna biografija ministra kulture

skog Na ci onal nog fron ta @an-Mari Lepena, u ponedjeqak u je dnoj po li ti ~koj emisiji pro~itala odlomke wegove kwige i ocijenila da je Miteranovo povla~ewe nu`no kako bi se Francuskoj vratio moralni integritet. - Podnesite ostavku, gospodine Miterane, i mo`da }e mo po sli je to ga mo }i da dr`imo lekcije drugim qudima - kazala je ona. Francuska Socijalisti-

~ka partija se, neuobi~ajeno, pridru`ila desnici u osudi Miterana. “Kao ministar kulture privukao je pa`wu na sebe kada je branio re`isera optu`enog za silovawe maloqetnice, a napisao je i kwigu u kojoj priznaje da je u`ivao u prednostima seksualnog turizma. Blago re~eno, smatram to {okantnim“, izjavio je Rojtersu portparol socijalista Benoa Amon.

Negodovawe javnosti

Objavqeno porodi~no stablo Mi{el Obama

Od robovawa na imawu do Bijele ku}e DJEVOJ^ICA vrijedjela 475 dolara Poslije wegove smrti sa imawa je poslata u Yoryiju, gdje je vrlo mla da za trud-

wela s bijelim mu{karcem, otprilike dvije godine prije gra|anskog rata. Kada je wen vlasnik Dejvid Peterson umro 1852. godi ne, Mel vi ni ja se na {la na novoj ogromnoj farmi s novim vlasnicima, Patersono vom k}er kom i ze tom, Kris ti ja nom i Hen ri jem [ildsom. U Ju`noj Karolini `ivjela je s jo{ 21 robom, a na novoj farmi bila je jedna od tri roba.

Sastanak sa zapadnim diplomatama RANGUN - Vojna hunta u Mjanmaru dozvolila je opozicionoj liderki Aung San Su ]i da se u petak sastane sa zapadnim diplomatama i sa wima raz go va ra o san kcijama koje su nametnute wenoj zemqi, rekli su neimenovani vladini zvani~nici, a prenijele agencije. Isti izvori su naveli da su sastanku, koji je odr`an u jednoj od vladinih rezidencija, prisustvovali diplomate iz SAD, Australije i Velike Britanije.

Miteran, koji je, prema pisawu francuske {tampe, neprikriveni biseksualac, demantovao je da je pedofil, objasniv{i da je termin “dje~aci“ nasumi~no upotrijebio, i uzvratio je na napade rekav{i da je zaprepa{}en. “Kada Nacionalni front poku{ava da me blati, za mene je to ~ast. Kada qevi~arski politi~ar poku{ava da okaqa moje ime, to je poni`avaju}e za wega“, rekao je on.

voj~ica kojoj je ubrzo procijewena vrijednost od 475 dola ra. U svom tes ta men tu stari gospodar jednostavno ju je opi sao kao “crnkiwu Melviniju“.

Ubijena dvojica ekstremista

Aung San Su ]i

Biseksualac

VA[INGTON - Ameri~ki mediji su objavili poro di ~no sta blo prve da me SAD Mi{el Obama, koje se`e sve do dana kada je wena pra-pra-prabaka Melvinija [ilds bi la rop kiwa na imawu u Ju`noj Karolini, javio je MSNBC. Naime, 1850. je stari gospodar imawa u Ju`noj Karo li ni po pi sao svo ju imovinu, me|u kojom se nalazila {estogodi{wa dje-

Indonezija

YAKARTA - Dvojica indone`anskih ekstremista, za kojima je policija tragala zbog wihove navodne uloge u julskim bomba{kima napadima na hotele u Yakarti, ubijeni su u petak ujutro u pucwavi u ju`nom dijelu tog grada, saop{tili su lokalni policijski izvori. Vjeruje se de su likvidirani Sjaifudin \elani, optu`en za vrbovawe bomba{a samoubice koji je izveo napad na hote le “Ric Kar lton“ i “Meriot“, 17. jula, i wegov brat Muhamed Sjahrir, prenijela je agencija Rojters.

Miteran (62), ne}ak pokojnog francuskog predsjednika Fransoe Miterana, priznao u pikantnoj autobiografiji pod nazivom “Lo{ `ivot“ da je prilikom posjeta stranim zemqama, prije svega Tajlandu, pla}ao dje~acima za seksualne usluge PARIZ - Francuski ministar kulture Frederik Miteran izlo`en je pritiscima da podnese ostavku po{to je u `i`u javnosti dospjelo wegovo priznawe da je prilikom putovawa u inostranstvo pla}ao dje~acima za seks, javile su agencije. Miteran je ipak odbio da podnese ostavku, prenijeli su francuski mediji. U odbranu Miterana ustao je savjetnik francuskog predsjednika Nikole Sarkozija, Anri Geno koji je rekao da “francuska politi~ka debata ponekada postaje pateti~na, pretjerana i nedoli~na“, prenio je Rojters. Ge no je do dao da ne ma ~iwenica koje bi potkrijepile optu`be na ra~un Miterana, kao i da protiv wega nije pokrenut nikakav krivi~ni

Vijesti

Na far mi je Mel vi ni ja ima la mno go po sla - uz ga ja la je ra`, k u k u ruz, slat ki krom pir i pa muk, uz bri gu za tri kowa, pet kra va, 17 sviwa i 20 ova ca. Te {ko je odre di ti s kim je ta ~no Mel vi nija os ta la tru dna. Sina Dolfusa rodila je otprilike 1859. godine, kada je vjerovatno imala 15 godina. Henri [ilds bio je u kasnim ~etrdesetim, a imao

je i ~etvoricu sinova uzrasta od 19 do 24 godine. Ali i drugi su mu{karci posje}ivali imawe u Yoryiji. Troje od ~etvoro Melvinijine djece u svojim su rodnim lis to vi ma ima li napisano “mulat“. Sva wena djeca nose prezime [ilds, ~ime se mo`e naslutiti ko bi mo gao da bu de wihov otac, ali ~est je bio obi~aj davawe djeci prezime gospodara.

Evo Morales

Po~ast ^e Gevari LA PAZ - Bo li vij ski pred sje dnik Evo Mo ra les pri sus tvo vao je za vr{noj ce re mo ni ji po sve }e noj uspomeni na lidera gerile Ernesta ^e Gevaru, koga su bolivijski vojnici ubili pri je 42 go di ne. Sje }awe na ^e Gevaru, Argentinca koji se svojevremeno pridru`io revoluciji Fidela Kas tra na Ku bi i pos tao ikona borbe za slobodu {irom svijeta, obiqe`eno je za vr{nom ce re mo ni jom dvo dne vne kon fe ren ci ji Socijalne alternative, koju su organizovali lideri socijalnih i sindikalnih pokreta iz cijelog svijeta.

Atina

No}na akcija policije ATINA - Gr~ka policija u ~etvrtak uve~e je izvela opse`nu akciju u centru Atine, gdje su mas ki ra ni na pa da ~i o{te ti li vi {e automobila i polupali prozore na nekoliko banaka i prodavnica, tokom koje je privedena 81 osoba. Policija je kontrolisala vi{e od 200 qudi, dvadesetak voza~a motocikala, nekoliko automobila i tridesetak lokala, prenijela je agencija ANA, do da ju }i da je osam oso ba uhap{eno. Kod privedenih i uhap{enih na|ene su mawe koli~ine heroina i kokaina.

26 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawa Luka

6

dje~aka

7

djevoj~ica

Rafting klub “Kawon“ nagra|en u Novom Sadu za sportsko-turisti~ki doga|aj

GRADSKI VODI^

Va`ni telefoni Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S. telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

bolnice Paprikovac Poliklinika

342-100 247-333

ordinacije Deamedika Euromedik Intermedik Jelena Firena

309-221 216-875 216-661 324-310 437-222

apoteke "Nova" "Neven" "Tempo"

218-264 281-017 310-044

prevoz Autobuska st. 090/513-000 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawa Luka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi "A" taksi Bawalu~ki taksi Bel taksi Euro taksi Maksi taksi Patrol taksi Ideal taksi Mobil taksi

1500 1544 1550 1555 1551 1533 1545 1566

hoteli "Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

inspekcija Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

kvarovi Prijava kvarova 300-384 Kvarovi na telefonima 1275

Zlatna plaketa kao Dovoqno je re}i da smo ove godine u rafting ~amcima niz Vrbas “pustili“ 5.000 turista. To je izuzetan bilans i nadamo se da je ova sezona samo po~etak onoga {to slijedi u razvoju rafting turizma, ka`e Aleksandar Pastir PI[E: TATJANA PAPI]-XAKULA [email protected]

Na Me|unarodnom sajmu turizma u Novom Sadu Rafting klub “Kawon“ dobio je zlatnu plaketu za uspje{no organizovan sportsko-turisti~ki doga|aj, Svjetsko rafting prvenstvo, koje nam je otvorilo vidike kada je u pitawu razvoj turizma na ovom podru~ju. Ovo je za “Glas Srpske“ rekao predsjednik RK “Kawon“ Aleksandar Pastir. Iako sezona, koja je pri kraju, nije mnogo obe}avala, prije svega zbog lo{ih vremenskih uslova krajem juna i po~et kom ju la, bi la je, pre ma rije~ima Pastira, najuspje{nija do sada. - Dovoqno je re}i da smo u to ku ove se zo ne u raf ting ~amcima niz Vrbas “pustili“ 5.000 turista. To je izuzetan bilans i nadamo se da je ova se zo na sa mo po ~e tak ono ga {to slijedi u razvoju rafting

[kola U toku jula i avgusta RK “Kawon“ organizovao je {kolu raftinga. - Na{u {kolu zavr{ilo je 48 polaznika, izme|u sedam i 18 godina. Istakao bih da imamo 150 aktivnih ~lanova, a poslije SP svim volonterima podijelili smo po~asne karte, tako da sada imamo vi{e od 1.000 ~lanova na{eg kluba - naglasio je Pastir.

Svjetsko rafting prvenstvo bio vrhunski sportski doga|aj

turizma na ovim podru~jima. Zato smo ve} po~eli sa pripremama za sqede}u godinu, koja }e, nadam se, trajati od marta pa sve do oktobra - istakao je Pastir. On isti~e da iako je jesen ve} nastupila, vremenske prilike dozvoqavaju da rafteri jo{ uvijek u`ivaju u spu{tawu niz Vrbas.

NO]NI rafting pun pogodak - Na{a sezona traje sve dok se temperatura ne spusti ispod nule. Mi ~ak ni zimi ne}emo stajati sa aktivnostima - nagla{ava Pastir. Jo{ dodaje da su ove sezone turisti i rafteri mogli

da spoznaju ~ari no}nog raftinga. - Ako mogu tako da ka`em, to je na{ najboqi proizvod. Postavqawe reflektora bio je pun pogodak. Za ovaj projekat iskori{}ena je sva infrastruktura napravqena za potrebe Svjetskog prvenstva. Tada smo uredili rafting stazu, ali nismo nijednom naru{ili prirodni izgled Vrbasa. Naglasio bih da je {ampionat planete doprinio da se Bawa Luka turisti~ki, jo{ vi{e, razvije. Ova planetarna smotra pokazala je da je Vrbas, mo`da, i najve}i potencijal na{eg grada - istakao je Pastir. N kraju Pastir je jo{ naglasio da je ciq da Bawa Luka bude turisti~ka top destinacija.

FOTO: G. [URLAN

- Na odli~nom smo putu da na{ grad to i postane. Potrebno je jo{ iskoristiti prirodne qepote Mawa~e, Krupe na Vrbasu, Kne`eva. Mislim da mno gi ni su svje sni ka kva

qepota nas okru`uje. Treba ulo`iti samo malo napora, pa da svi i te kako budemo ponosni na Bawu Luku i okolinu naglasio je Aleksandar Pastir.

RADIO “KAWON“ - Odre|eno vrijeme radimo na projektu Radio “Kawona“ i do kraja godine trebalo bi da se ~uju talasi sa tog radija. Ve} smo dobili i frekvenciju, istina malu, ali dovoqnu za po~etak, kojom bismo pokrili grad Bawu Luku i Krupu na Vrbasu. Radio bi se iskqu~ivo bavio temama: sport, ekologija i turizam - naglasio je Aleksandar Pastir.

REPERTOAR BIOSKOPI MULTIPLEKS “PALAS“ GOLA ISTINA - romanti~na komedija re`ija: Robert Luketi} uloge: Katarina Hegl, Xerard Batler termini: 16.30, 18.30, 20.30, 22.30 ~asova

SUROGATI - sf triler re`ija: Xonatan Mastov uloge: Brus Vilis, Rada Mi~el, Rosmund Pajk termini: 19, 21, 22.50 ~asova HANA MONTANA - muzi~ki/komedija re`ija: Piter ^elsom uloge: Majli Kirus, Emili Osment, Margo Martindel, Xejson Irls termini: 16.55, 12.30 ~asova subotom i nedjeqom OTMICA U METROU 123 - triler re`ija: Toni Skot uloge: Denzel Va{ington, Xon Travolta termini: 17.45, 20, 22.15 ~asova LEDENO DOBA 3: Dolazak dinosaurusa animiran/sinhronizovan

re`ija: Karlos Saldana glasovi: Vojislav Brajovi}, Nikola \uri~ko, Sr|an Mileti}, Isidora Mini} termini: subotom i nedjeqom u 12 ~asova MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Stalna izlo`bena postavka - “Od praistorije do savremenog doba“ Multimedijalna izlo`ba - “Jasenovac - sistem usta{kih logora smrti“ Izlo`ba “Ki}ewe“, autora Vladimira \ukanovi}a Izlo`ba skulptura “Lau{ica“, autora Du{ana Pa{i}a Izlo`ba dje~ijih radova “Pod ki{obranom na{ih prava“ GALERIJA UDAS Izlo`ba grafi~arki Jovane ]osi} i

Sla|ane Marinkovi} u okviru manifestacije “Qeto grafike 2009“, otvorena do 15. oktobra radnim danom od devet do 15 ~asova BANSKI DVOR - KULTURNI CENTAR Veliki izlo`beni salon - izlo`ba radova ART kolonije “Mr~evci 2008/2009“ NARODNO POZORI[TE REPUBLIKE SRPSKE Velika scena - 14. oktobra u 20 ~asova predstava “Balon od kamena-moja sje}awa“ autora Radmile Smiqani}, u re`iji Filipa Grinvalda POZORI[TE “JAZAVAC” Premijera predstave “Tajni dnevnik Adrijana Mola”, re`ija Ana \or|evi}, 15.oktobra , 20 ~asova.

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 27

Tr`nica 1,3 4 1,5-1,7 1,5

kupus blitva karfiol paprike

0,5-0,7 1 2,5-3 1,2-1,5

tikvice pasuq patliyan paradajz

1,5 3-7 1,5 1,5

krastavci boranija orasi gro`|e

0,7-1 2-2,5 13-16 2,5

FOTO: S. TADI]

crni luk bijeli luk krompir mrkva

nektarine breskve {qive kru{ke

1,8-2 1,3-1,5 1 1,5-1,7

GRADSKE VIJESTI

Djeca se uklopila u nova odjeqewa U~e ni ci dru gog ra zre da Osno vne {ko le “Vuk Ka rayi}“, ~iji su roditeqi po~etkom septembra protestovali, po{to su umjesto u tri raspore|eni u dva razreda od po 30 djece, odli~no su se uklopili u nova odjeqewa. Ovo su potvrdili roditeqi |aka. - Zadovoqan sam i drago mi je da je sve u najboqem redu. Prije svega {to ~ujem da su se djeca odli~no uklopila u novu sredinu, kao i da nemaju nikakvih problema sa novim u~iteqicama - rekao je ministar prosvjete i kulture RS Anton Kasipovi}, koji je u petak, kako je ranije i obe}ao, obi{ao u~enike ove {kole. T. P. Y.

Mjereni pritisak i nivo {e}era u krvi

Volonteri i korisnici usluga Centra

U Bawoj Luci djeluje Dnevni centar za du{evno bolesna lica

Pomo} ukqu~ivawu oboqelih u dru{tvo

Povodom 110 godina postojawa “aspirina“ i Svjetskog da na srca, Kom pa ni ja “Bayer“ u saradwi sa Udru`ewem kardiologa Republike Srpske organizovala je u pe tak hu ma ni tar ne akti vnosti na Trgu Krajine. - Gra|ani su mogli besplatno da pro vje re vi si nu krvnog pritiska te nivoa {e }e ra u krvi i na li cu

mjesta dobiju rezultate mjerewa. Isto tako informisali smo sve zainteresovane o rizicima koji uzrokuju boles ti srca - re kla je me nayer “Bayera“ Edna Soski}. Ovom pri li kom iz “Bayera“ su podsjetili da se wihov proi zvod, ~u ve ni “aspirin“ preporu~uje u 38 ze maqa, kao pre ven ci ja sr~anog udara. S . T.

PI[E: SVJETLANA TADI] [email protected]

Ko ri sni ci ma Dne vnog centra za du{evno oboqela li ca Udru `e na gra |a na “Zajedno“ pru`a se psihosocijalna podr{ka i organizuju raznovrsne radionice, da bi ih kroz timski rad prilagodili svakodnevnom `ivotu i dru{tvu. Ovo je u petak prilikom obiqe`avawa Svjetskog dana men tal nog zdravqa, 10. oktobra, izjavila koordinator uku pnih akti vnos ti u Dne vnom cen tru Ru `i ca Atanackovi}. - Izu ze tno je va `no da dru{tvo prihvati oboqele kao wegove ravnopravne ~lano ve. Cen tar sva ko dne vno

posje}uje oko 30 oboqelih, a oko 75 ih cirkuli{e i povre me no do la zi. Ovo ni je bolnica ve} ustanova u kojoj nastojimo da pomognemo du{evnim bolesnicima i drugim li ci ma ko ja nam se obrate za pomo}. Pored stru~nog osobqa sa korisnicima rade i volonteri - rekla je Atanackovi}eva. Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravqa Centar su u petak posjetili gradona ~el nik Bawe Lu ke Dra goqub Davidovi}, direktor Cen tra za so ci jal ni rad Borka Vukajlovi}, na~elnik Odjeqewa za dru{tvene djelatnosti u Gradskoj upravi Qiqana Ra do va no vi} i pred sta vni ci Vla de Re pu -

STRATEGIJA - Krajem avgusta Vlada Republike Srpske usvojila je Strategiju razvoja mentalnog zdravqa do 2015. godine. Strategijom je predvi|eno i uspostavqawe pet novih centara za mentalno zdravqe, fo-

renzi~ke psihijatrijske bolnice, koordinacionog centra za mentalno zdravqe i drugih institucija - izjavila je nacionalni koordinator za mentalno zdravqe RS dr Biqana Laki}.

blike Srpske. Dragoqub Davidovi} rekao je da Udru`ewe gra|ana “Zajedno“, koje je nadle`no za Dnevni centar, i u budu}nos ti mo `e da ra ~u na na podr{ku Gradske uprave.

CENTAR povremeno posje}uje 75 lica - Po{to od grada stvara mo bez bje dnu za je dni cu, trudimo se da to ~inimo u svim se gmen ti ma, a to po dra zu mi je va i bez bje dnost mentalno oboqelih lica rekao je Davidovi}. Direktor Centra za socijalni rad Borka Vukajlovi} na gla si la je da su aktivnosti Centra usmjerene na tra `ewe na ~i na za pro{irewe kapaciteta, da bi se sama pomo} ovim licima podigla na vi{i nivo. - Fokusiramo se na razvijawe preventivnih progra ma, jer je pre ven ci ja je di ni na ~in da se smawi bro j men tal no oboqelih istakla je Vukajlovi}eva.

Korisnik Dnevnog centra Mirko Radanovi} ka`e da je poslije zavr{ene elektro te hni ~ke {ko le, gdje je bio nat pro sje ~an u~e nik, du{evno obolio. - Osje }am da `i vim u dru{tvu u kojem nema mjesta za razli~itosti, ovaj centar mi po ma `e da taj osje }aj nestaje - ispri~ao je Radanovi}. Osim toga {to u Centru ra de di rek tno sa du {e vno oboqelim licima, sprovode se i edu ka ci oni pro gra mi za porodice oboqelih lica i to sva ke sri je de u po po dnevnim ~asovima. - Potrebno je ista}i da dje lu je mo uz po mo} Cen tra za socijalni rad Bawa Luka, od kojeg dobijamo odre|ena sredstva za realizaciju na {ih akti vnos ti. Ta ko |e imamo podr{ku grada u projektu “Motivaciona politika“, ko jim `e li mo da unaprijedimo i motivi{emo zajednicu da se prema du{e vnim bo le sni ci ma odnosi kao i prema ostatku dru{ tva - is ta kla je Ata nackovi}eva.

Ro|eni: Anas ta si ja Da bi}, k}i Dalibora i Bo`ane; Vawa Vu~i}, sin Dragana i Vladimire; Kristina Brankovi}, k}i Bra ni sla va i

Mali{ani vratili kqu~eve grada Mali{ani bawolu~kih vrti}a povodom zavr{etka Nedjeqe djeteta u petak su gradona~elniku Bawe Luke Dragoqubu Davidovi}u vratili kqu~eve grada. - Djeca su me obavijestila da, dok su oni ~uvali grad u proteklih sedam dana, nije bilo nikakvih problema. Mali{ani su mi ovom prilikom uru~ili ~estitke koje su oni sami pravili u svojim vrti}ima - rekao je Davidovi}. Davidovi} je ovom prilikom djeci obe}ao da }e nastojati da im do sqede}e godine obezbijedi jo{ dva vrti}a, te da pro{ire i modernizuju postoje}e. Koordinator Udru`ewa gra|ana “Sva djeca svijeta“ Qubka Kova~evi} je ovom prilikom uru~ila gradona~elniku priznawe pod nazivom “Gradona~elnik za pet” M. Mi.

PA@WA Nelegalna prodaja u parku

MATI^NI URED Jerosime; Petar Radeti}, sin Si ni {e i Na ta {e; Mihajlo Smiqi}, sin Mile i Sanele; Berina [kori}, k}i Muniba i Enise; Nemawa Lazi}, sin Darka i Mi la ne; Mar co Phi lip

FOTO: G. [URLAN

Izuzetno je va`no da dru{tvo prihvati oboqele kao wegove ravnopravne ~lanove. Na{ centar svakodnevno posje}uje oko 30 oboqelih, rekla Ru`ica Atanackovi}

Drit ten pre is, sin Tho mas Herberta i Veronike; Jovan Ubi pa rip, sin Miqe; Sr|an @ivkovi}, sin Zorana i Sawe; Awa Davidovi}, k}i Si ni {e i Ra de; ^edo Ku~uk, sin Predraga

i Ve sne; Ma tej Crna dak, sin Gorana i Bojane.

Umrli: Muharem (Vejsil) Poqak, ro|en 1933. godine.

Komunalna policija je proteklih dana ~esto intervenisala zbog neodgovornih gra|ana koji se bave nelegalnom prodajom. - U parku “Mladen Stojanovi}“ vi{e puta smo zatekli dva lica koja vr{e nelegal-

nu prodaju. Opomiwali smo ih da ne smiju da se bave nelegalnom prodajom, ali uvijek su se vra}ali na staro mjesto - isti~u u Komunalnoj policiji i dodaju da su protiv pomenutih lica izdati prekr{ajni nalozi. M. Mi.

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 29

28 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Razbibriga

Razgovaraju Mujo i Haso u dokolici, pa }e ovaj prvi: - Jarane, zna{ li {ta sam uradio? - [ta, ajde pri~aj, ba{ me interesuje? - Da bih zadivio svoju djevojku Fatu, rekao sam joj da

imam jako bogatog strica. - I, {ta je bilo? - E, desilo se to da je sada moja nesu|ena `ena postala moja strina.

Dva dobrovoqca se prijave u ratnu mornaricu. Oficir u komisiji za regrutaciju ih pita: - Znate li da plivate?

Jedan od dobrovoqaca tiho se obra}a onom drugom: - [ta sam ti rekao? Ni brodove nemaju!

U~iteqica zadala temu za pismeni zadatak: “Da sam direktor...”. Svi pi{u, samo Perica ne pi-

Od tra~a do istine Sastojci

Ne}e je vjen~anica Iako u`iva u dugogodi{woj qubavnoj romansi sa gitaristom Aleksandrom Sedlarem, a ve} dvije godine ima i vjereni~ki status, atraktivnoj voditeqki Pink televizije Ivani Balti}, nikako se ne da da obu~e i vjen~anicu. Na nedavno odr`anoj reviji jednog ekskluzivnog beogradskog butika pojavila se u ulozi manekenke ali, iako je trebalo da nosi vjen~anicu, u posqedwem ~asu se predomislila, pa je umjesto kao nevjesta, pro{etala pistom u modroplavoj sve~anoj haqini. - Ne{to me ne}e ta ven~anica, pa to ti je! Ili ja ne}u wu, javi}u vam kad shvatim - zagonetno je izjavila Ivana jednom magazinu, ne otkrivaju}i kada }e sa svojim izabranikom stati pred oltar. - Znam jedino da }u se tog dana potruditi da se nas dvoje lepo provedemo, kao i to da ne `elimo da se optere}ujemo raznoraznim obi~ajima. Sigurno }e biti mnogo dobre muzike i |uskawa, a sebe zami{qam u jednostavnoj, seksi i udobnoj ven~anici kazala je Ivana, koju mnogi smatraju jednim od najqep{ih TV lica u Srbiji.

Priprema

Cijene u KM

(za 3 osobe) 3 Tele}e {nicle kao jedna od najcjewenijih mesnih delikatesa, u puwenim gqivama }e dobiti dostojno “dru{tvo“. Iako jelo na prvi pogled djeluje pomalo slo`eno, upravo se u wegovoj jednostavnosti ogleda qepota. Za pripremu tele}ih {nicli s puwenim {ampiwonima, u ovom slu~aju za tri osobe, potrebno je oko 45 minuta.

1

50 g 2

300 g 100 g 1/2

200 ml 1

Tele}e {nicle s puwenim gqivama

tele}e {nicle (450 g) ka{ika za~ina (dodatak jelu) maslaca ka{ike maslinovog uqa ve}ih {ampiwona sira gorgonzole ka{i~ice naribanog muskatnog ora{~i}a slatke pavlake ka{ika hqebnih mrvica

1. Tele}e {nicle lagano potucite ~eki}em za meso, pospite za~inom i pecite na mje{avini maslaca i maslinovog uqa sa svake strane oko deset minuta. 2. [ampiwone o~istite i odvojite klobuke od stru~aka. Stru~ke nare`ite na mawe komadi}e, kratko ih propr`ite na malo maslaca pa ih pomije{ajte s gorgonzolom narezanom na kockice. 3. Tom mje{avinom napunite klobuke {ampiwona, slo`ite ih u nauqeni pleh, pospite muskatnim ora{~i}em, hqebnim mrvicama i zalijte slatkom pavlakom. 4. Pecite u rerni zagrijanoj na 200 stepeni Celzijusovih oko 30 minuta.

{nicle za~ini maslac uqe {ampiwoni sir ora{~i} pavlaka prezla

7,5 0,3 0,3 0,3 1,8 1,2 0,3 0,8 0,2

Tele}e {nicle s puwenim {ampiwonima poslu`ite s pireom od krompira i zelenom salatom.

Savjet Ako ne `elite puniti {ampiwone, mo`ete ih samo kratko propr`iti, dodati pavlaku i gorgonzolu pa prokuvati sos.

CIJENA RU^KA

12,7

Prvo mama, pa ostalo

Na radost roditeqa, prva rije~ koju beba izgovori obi~no je “mama“, ili, ne{to rje|e “tata“, a nau~nici kona~no za tu pojavu imaju i obja{wewe logiku na kojoj se zasniva rad qudskog mozga. Neka djeca izgovore prvu rije~ ve} u osmom ili devetom mjesecu, a najvi{e wih u jedanaestom ili dvanaestom. Stru~waci ka `u da je to proces usvajawa izraza koji su povezani sa najosnovnijim potrebama i osje}ajima djeteta, a sva ki izraz ozna ~a va cjelokupnu situaciju.

Sudoku U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

aktivnost beba raste kada slu{aju rije~i koje u krajwim slogovima imaju iste samoglasnike, dok kod rije~i sa razli ~i tim sa mo gla sni ci ma aktivnost nije registrovana. Qudski mozak u prvim danima o~igledno lak{e prepoznaje zvukove koji se ponavqaju po jednostavnom obrascu. Takav rezultat ukazuje na to da su “mama“ i “tata“ rije ~i ko je u ve }i ni je zi ka prosto imaju glasovnu strukturu na koju bebe reaguju od samog ro|ewa. U studiji, koju su objavili stru~waci sa univerziteta Kolumbija, nagla{ava se da ni je slu ~aj nost {to u mnogim jezicima rije~i kojima se ozna~avaju roditeqi imaju jednostavnu strukturu, ~esto sa slogovima koji se ponavqaju, isti~u}i da logika je zi ka o~i gle dno pra ti

HOROSKOP Ovan

Vaga

( 21.3 - 20.4)

( 24.9 - 23.10)

Puni ste raznovrsnih ideja na planu poslovawa i finansija, ali treba da budete odlu~niji u namjeri da sve to realizujete. Da biste se boqe osje}ali i mentalno se opustili potrebno je da se fizi~ki aktivirate.

Bik

Poslu`ivawe

Mama i tata su u prvim mjesecima bebinog `ivota uvijek tu, posve}eni prinovi, obi~no ska~u na noge lagane ~im beba trepne… Ako se tome doda i ~iwenica da su rije~i kojima se ozna~avaju roditeqi u ve}ini jezika je dnos ta vnog sklo pa, sas tavqene uglavnom od glasova ili slo go va ko ji se po navqaju, potpuno je logi~no {to su to obi~no prve rije~i koje dijete izgovori. To je potvr|eno i tokom sprovedenog istra`ivawa. Qeka ri su be ba ma sta rim izme|u dva i tri dana pu{tali snimke izmi{qenih rije~i, od ko jih su ne ke u posqedwa dva slo ga ima le iste samoglasnike, recimo “mubaba“ ili “penana“, a neke ra zli ~i te, na pri mjer “mubage“ i “penaku“. Pokazalo se da mo`dana

{e. U~iteqica upita: - Za{to ne pi{e{, Perice? - Pa ~ekam sekretaricu - odgovori mali{an.

PRVA RIJE^ ve} u osmom ili devetom mjesecu O prvoj rije~i govorimo kada je veza izme|u rije~i i osobe ili predmeta logi~na. To je period kada dijete zbog nedovoqno razvijenog slu{nog centra ne mo`e precizno re pro du ko va ti ri je ~i. Razlog za to je {to je motori~ki dio dje~jeg govora sla-

bije razvijen nego senzori~ni - dijete razumije puno vi{e nego {to mo`e re}i. Period prvog govora po~iwe izme|u 15. i 18. mjeseca starosti, kada je dijete ve} stabilnije i nije vi{e toliko zaposleno hodawem. Dijete tada spoznaje da svaka rije~ ima ta~no odre|eno zna~ewe. Postane radoznalo. Pita: “[ta je to?“ To pi tawe uvi jek pos tavqa odraslima i time ih upozorava na svoju rastu}u potrebu za go vor nim izra`avawem. Pri kraju tre}e godine starosti normalno razvijeno dijete razlikuje sve glasove, ~ak i one koje samo jo{ ne artikuli{e pravilno. Razumije govor i samo govori, ali je o~igledna razlika izme|u shva tawa go vo ra dru gih i vlastite govorne aktivnosti, obja{wavaju stru~waci.

( 21.4 - 20.5) Umijete realno da rasu|ujete i mo`ete dobro da procijenite {ta mo`e da uspije a {ta ne mo`e. Da bi veza uspjela i napredovala, potrebno je mnogo vi{e razumijevawa i tolerancije izme|u vas i va{eg partnera.

Iz svijeta fantazije danas }ete se suo~iti sa stvarno{}u, ma koliko ona bila lo{a. Ako prestanete da forsirate stvari sve }e polako krenuti svojim tokom ba{ kako biste vi `eqeli. Posvetite se svom tijelu i wezi.

[korpija ( 24.10 - 22.11) Dana{wi dan vam donosi plodonosan razgovor i dogovor. Poka`ite malo dobre voqe. Ovo je povoqan period za dobijawe kredita ili sponzorstva. Skloni ste da se upustite u tajnu qubavnu avanturu.

Blizanci

Strijelac

( 21.5 - 21.6)

( 23.11 - 21.12)

Nalazite se pred zna~ajnim promjenama na radnom mjestu. Saradwa sa jednom uticajnom osobom vam mo`e pomo}i. Zajedno sa partnerom prona|ite na~in da prevazi|ete emotivnu krizu u kojoj ste se na{li.

Trenutno vam se de{ava mala kriza i zahla|ewe odnosa na planu partnerstva. Poku{ajte da do|ete do zajedni~kog rje{ewa. Nemirniji ste nego obi~no i potrebno vam je da razgovorom razrije{ite dilemu.

Rak

Jarac

(22.6 - 21.7)

( 22.12 - 20.1)

Podjednako vam prija i samo}a i odlazak u provod na neko lijepo mjesto za zabavu. Posvetite vi{e vremena djeci jer je wima to prijeko potrebno. S pravom o~ekujete podr{ku od qudi iz svoje okoline.

Va{i prioriteti se uvek odnose na posao i zbog toga se dobro sla`ete sa svojim pretpostavqenima. Ukoliko ste uspjeli da o~uvate vezu, nailazi mnogo sre}niji period za vas i voqenu osobu.

Lav

Vodolija

( 22.7 - 22.8)

( 21.1 - 19.2)

Va{a pretjerana impulsivnost mo`e da vam pokvari neke planove, jer previ{e ~esto mijewate mi{qewa i raspolo`ewa. Ako donosite nagle odluke slijedite svoja sopstvena ubje|ewa. Preuzmite rizik.

Djevica ( 23.8 - 23.9) Potrudite se da mawe pri~ate a da se vi{e aktivirate i radite. Danas morate biti vrlo precizni i raditi bez gre{ke, zato se dobro koncentri{ite. Pomozite bratu ili sestri da rije{i probleme koje ima.

Finansijska ulagawa podrazumijevaju ozbiqan dogovor. Prije nego {to bilo {ta preduzmete celu konstrukciju stavite na papir. Razgovori sa obrazovanim qudima }e vam zna~ajno pro{iriti horizonte i vidike.

Ribe ( 20.2 - 20.3) Prona|ite najboqi na~in da va{e poslovne sposobnosti do|u do izra`aja. Akcenat stavite na talente koje imate. Inicijativu za poboq{awe finansijske situacije prepustite partneru iako se on protivi va{em prijedlogu.

RJE[EWE: SP, KRAMP, YUDO, KOP, ED, EKA, VO, OLOVNO STAKLO, KUSO, EOS, ORO, SEZAR FRANK, B, VELIKO KOPOVO, SAKULE, IGALO, STRAMER, TA, PRITURITI, KATILINA, P, ISA, NOJ, BU, ETEOKLE, OQA, ORLEAN, REKORDERKA.

30 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Luka di Fulvio, BANDA SNOVA

Kultura Koncert “Zabrawenog pu{ewa” u Vladikavkazu

Istori~ar Zoran Peja{inovi} dobitnik nagrade novosadskog sajma FOTO: S. ILI]

“Nevjerovatno, Kusturica u Osetiji“

Vilijam Bojd, NESPOKOJ

MOSKVA - Filmski rediteq Emir Kusturica i wegova grupa “Zabraweno pu{ewe“, koncertom u glavnom gradu ruske republike Sjeverne Osetije - Vladikavkazu, ozna~ili su preksino} po~etak festivala francuske kulture “Monparnas“, javila je ruska agencija Interfaks, a prenosi Tanjug. Filmofili su sa uzbu|ewem do~ekali dolazak Kusturice, a sve karte za koncert bile su rasprodate. Srpskog rediteqa je na aerodromu do~ekala grupa poklonika sa vatrometom i plakatima “Nevjerovatno - Kusturica u Osetiji“. Kusturica se ju~e (petak) sreo sa obo`avaocima i novinarima, poslije ~ega je oti{ao u susjednu Ju`nu Osetiju, o kojoj namjerava da snimi film. U okviru festivala strane umjetnosti i kulture “Monparnas“, koji se po drugi put odr`ava u Sjevernoj Osetiji, ve} je odr`ana retrospektiva Kusturi~inih filmova.

Kwige o Boki Kotorskoj

]irilski spomenici TREBIWE - Kwige Gorana Ko ma ra iz Her ceg No vog “Boka Kotorska, ]irilski spomenici 17, 18. i 19. vijeka“ (Ac ta Ser bi ca) i “Prva kwiga topoqske op{tine“, promovisane su preksino} u Muzeju Hercegovine u Trebiwu. Prva kwiga je zbornik }irilskih dokumenata koje je autor sa ku pio u ar hi va ma grada Herceg Novog, manasti ra Sa vi ne i pri va tnih zbirki u Boki. Predstavqaju}i kwigu, lingvista i istori ~ar iz Tre biwa Sa vo

Puji} istakao je da Komar prikupqenom dokumentacijom osvjetqava mnoga pitawa koja dokazuju dugovjekovnu i neprekinutu povezanost isto~ne Hercegovine sa Bokom. Tema “Prve kwige topaqske op {ti ne“ sko ro tre }i nom gra|e direktno se odnosi na Hercegovinu, u wenim starim granicama i govori o fa mi li ja ma i brat stvi ma ko ja su u vri je me ve li kih mle ta ~ko-tur skih ra to va prelazila u Boku Kotorsku, posebno u hercegnovski kraj. R. Mi.

Me|unarodni festival pozori{ta za djecu

“@eqezni dje~ak“ na otvarawu BAWA LUKA - Me|unarodni festival pozori{ta za djecu bi}e otvoren ve~eras (subota) u 19 ~asova u Dje~ijem pozori{tu Republike Srpske u Bawoj Luci. Pozori{na manifestacija po~e}e premijerom predstave “@eqezni dje~ak“ Dje~ijeg pozori{ta Republike Srpske u re`iji Bowa Lungova iz Sofije. Pozori{na publika ima}e priliku da do 15. oktobra, kada je za tva rawe fes ti va la, po gle da pred sta ve iz ne ko li ko evrop skih po zo ri {ta. Ri je~ je o tea tri ma iz Wema ~ke, Izraela, Slovenije, Rusije, BiH, Kanade, Srbije, Poqske i Hrvatske. Na sve~anom zatvarawu, u ~ast nagra|enih, nastupi}e Pozori{tance “Pu`“ iz Beograda sa predstavom “Robin Hud”. Pored predstava, festival obuhvata kwi`evne promocije i susrete djece i pjesnika. A. R.

Zoran Peja{inovi}

Peja{inovi} pisao o dugom vremenskom periodu Bawe Luke, od praistorijskog do modernog grada, kakav je danas, obuhvataju}i vrijeme Rimskog carstva, sredwi vijek, vladavinu Turaka... PI[E: ALEKSANDRA RAJKOVI] [email protected]

Novom Sadu Peja{inovi} je za “Bawu Luku“ dobio “Diplomu BAWA LU KA, NO VI sa velikom zlatnom medaqom“. - Kwiga na prvi pogled SAD - Kwiga “Bawa Luka“ istori~ara Zorana Peja{i- li~i na sli~ne u Veneciji, no vi }a za krat ko vri je me Pragu, Rimu, formatom i disna`no je odjeknula kod ~i- zajnom, ali se i razlikuje, jer tala~ke publike, ali i stru- je jedna vrsta kulturno-istorijskog vodi~a kroz vrijeme ~ne kritike. Na nedavno odr`anom Me- rekao je Peja{inovi}. U svojoj kwizi on je pisao |unarodnom sajmu turizma u o dugom vremenskom periodu Bawe Luke, od praistorijskog do modernog grada, kakav je danas, obuhvataju}i vrijeme Rimskog carstva, sredwi vijek, vladavinu Turaka... - Posebno mi je drago {to sam nagradu - Iako se ime za kwigu dobio u Novom Sadu. To je grad na{eg grada prvi u kome sam `ivio deset godina i proveo put spo miwe lijepe studentske dane. Sigurno je da mi 1494. godine, dakpriznawe mnogo vi{e zna~i jer je ba{ iz ovog grada - ka`e Zoran Peja{inole, tek prije nevi}. {to vi {e od pet

Novi Sad

vijekova, wegova pro{lost je vi{estruko du`a. Arheolo{ka istra`ivawa pouzdano kazuju da je ~ovjek na {irem podru~ju grada obitavao prije vi{e od 50.000 godina - zapisao je Peja{inovi}.

[TIVO za strance, ali i Bawolu~ane Drugi dio kwige je vodi~ kroz dana{wu Bawu Luku. - @elio sam da pi{u}i o zanimqivim detaqima iz istorije jednog grada zainteresujem qude, od Bawolu~ana do stra na ca, da sa zna ju ne {to vi{e o vrijednostima i qepotama Bawe Luke - ka`e Peja{inovi}. Kwiga je bo ga to ilus trovana, pisana je jednostavnim stilom i namijewena

svima koji `ele da posegnu u daqu pro{lost Bawe Luke. - Oni koji prvi put do|u u Bawu Luku sigurno }e poslije ~itawa kwige da pro{etaju gradom i u`ivo vide sve {to ih zanima - istakao je Peja{inovi}. Prema wegovim rije~ima, Administrativna slu`ba grada Bawa Luka omogu}ila je objavqivawe kwige, a za nagradu ju je predlo`ila Turisti~ka agencija “Unis turs“. - Si gur no je da ova kve kwige doprinose i razvoju turi zma. Bi }e mi dra go ako kwiga “Bawa Luka“, sa podnaslovom “alejama pro{losti i sada{wosti“, privu~e nove turis te i gos te u ovaj grad zakqu~io je Zoran Peja{inovi}.

Pripreme za frankfurtski sajam

Otvorimo kwige Republike Srpske BAWA LUKA - Pod motom “Otvorimo kwigu“, Vlada i Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske predstavi}e kwi`evnu, nau~nu i stru ~nu pro du kci ju Srpske na 61. me|unarodnom sajmu kwige u Frankfurtu, koji }e biti odr`an od 14. do 18. okto bra, ja vi la je Srna. Direktor i urednik Zadu`bine “Petar Ko~i} Bawa Luka - Beograd“ Nikola Vukoli} rekao je da se Srpska na ovom najstarijem i najsla-

vnijem sajmu kwiga prvi put predstavqa na samostalnom {tandu.

SRPSKA PRVI put na samostalnom {tandu Vukoli}, koji je koordinator nastupa u Frankfurtu, rekao je da }e na {tandu Vlade Re pu bli ke Srpske bi ti predstavqena izdawa izdava~kih ku}a iz Srpske, me|u koji ma su Za du `bi na “Pe tar Ko~i}“ Bawa Luka - Beograd, Zavod za uybenike i nastavna

sredstva Isto~no Sarajevo, Akademija nauka i umjetnosti Srpske, “Be sje da“, “Art print“, Srpsko pros vje tno dru{tvo “Prosvjeta“ iz Bile}e, Kwi`evna zajednica “Jovan Du~i}“ i drugi. Na {tandu Srpske nastupa}e i pisci iz RS i dijaspore koji su dobili ugledne me|unarodne nagrade: Mirko [in di}, Ni ko la Vu ko li}, Rajko Vasi}, Kristina Mr|a, Radomir Mitri}, Zdravko Kecman i drugi. - Nadam se da }emo pod

motom “Otvorimo kwigu“ na najqe p{i na ~in otvo ri ti kwige ko je su objavqene u Srpskoj - rekao je Vukoli} i naglasio da bez uzajamnog razumijevawa, poznavawa i prevo |ewa kwi`e vnih dje la nema kulturnog pro`imawa i jedinstva Evrope. Vlada RS je, na prijedlog Mi nis tar stva pros vje te i kulture, odobrila 40 hiqada maraka kao podr{ku izdava~kim ku }a ma iz Srpske za u~e{}e na ovogodi{wem sajmu kwige u Frankfurtu.

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 31

“Daft pank“ u nau~no-fantasti~nom filmu LOS AN\ELES - Francuski dens sastav “Daft pank“, koji ~ine Gi Manuel i Tomas Bangalter, igra}e u nau~nofantasti~nom filmu “Tron legacy“, javio je Mondo. Iako studio “Dizni“, koji snima ovaj film, nije `elio da ot-

kriva sve tajne, glumica Olivija Vajld otkrila je medijima da duo nije anga`ovan “samo na pisawu numera za film“, ve} i kao dio gluma~ke postave koju, pored doktorke iz serije “Haus“, ~ine i Xef Brixis i Majkl [in.

Bawalu~ki horski susreti

Vijesti

U znaku izvorne muzike

Festivali

Manifestacija ove godine po~ela programom duhovne muzike. Siguran sam da }e to ostati zapisano u istoriji grada, jer nastup koji je uveli~ao otvarawe odr`an je u nedavno osve{tanom Hramu Hrista Spasiteqa, rekao ~lan “Jedinstva“ Sini{a Nikoli} PI[E: VAWA [TRBAC [email protected]

BAWA LUKA - Drugo ve~e “Bawalu ~kih hor skih su sre ta“ u Ban skom dvo ru Kul tur nom cen tru, pro te klo je u zna ku izvor ne i etno-muzike. Publici u punoj koncertnoj dvorani predstavile su se izvor na gru pa “Go ra“ iz Bawe Lu ke, etno-gru pe “Trag“ iz Lakta{a, “Iva” iz Doboja i mu{ka etno-grupa “Jawac“ iz Svo dne. Nastupile su i mu{ka pjeva~ka grupa folklornog ansambla “Veselin Masle{a“ iz Bawe Luke i ojka~ka grupa “Kozar~a ni“ iz Ve ri }a. Nas tup dje ~i je izvor ne etno-gru pe “Mlado jawe“ iz Svodne pobrao je najvi{e simpatija i aplauza. - Za do voqni smo nas tu pom, a posebno reakcijom publike, koja je poslije svake pje sme gro mo gla snim apla uzom pozdravqala sve izvo|a~e - rekla je umjetni~ki rukovodilac “Traga“ Valentina Mileki}. Dodala je da su se izvorne grupe predstavile izvornom narodnom muzikom, dok su etno-grupe izvodile stilizovane izvorne pjesme. Gru pa “Go ra“ izve la je splet kraji{kih i svadbarskih pjesama.

BEOGRAD - Drugi festival plesnog filma “Belgrade Dance Screen“, dvodnevna manifestacija usmjerena ka zajedni~kom razvoju plesne, filmske i video-umjetnosti, po~iwe danas (subota) u Galeriji Instituta Servantes, javio je Tanjug. Tokom dva festivalska dana publika }e imati priliku da vidi nove naslove katalonskog ple snog fil ma, a stal nu postavku u galeriji, tokom cjelokupnog trajawa manifestacije, ~ini}e zna~ajna os tva rewa naj po zna ti jih {panskih koreografa.

Beograd

Koncert Josipe Lisac

Nastup bawolu~kog hora "Jedinstvo"

- Svi se ba vi mo is tom vrstom muzike, ali je svako izvodi na svoj na~in, daju}i li~ni pe~at muzici kojom se predstavqa - rekla je vokalna solistkiwa “Gore“ Brankica Lazi~i}. Po sli je nas tu pa u Ban skom dvoru, mu{ke pjeva~ke

FOTO: GLAS SRPSKE

grupe su se “preselile“ ispred Hra ma Hris ta Spa si teqa, gdje su otpjevali jo{ nekoliko izvornih pjesama, a za tim se po ve lo ko za ra ~ko kolo.

U^ESNICIMA uru~ene zahvalnice Dirigent Srpskog pjeva~kog dru{ tva “Je din stvo“, koje je organizator ove manifestacije, Nemawa Savi} uru~io je umjetni~kim rukovo di oci ma gru pa po veqe. Ri je~ je o za hval ni ca ma za u~e{}e na ovogodi{wim Susretima. Pret ho dno ve ~e “Bawalu ~kih hor skih su sre ta“, protojerej Ratko Radujkovi} je do di je lio za hval ni ce i dirigentima i horovima koji su u~es tvo va li na otva rawu. Su sre ti su otvo re ni u sri je du uve ~e pro gra mom u

Kinoteka Republike Srpske

Revija dokumentarca PALE - Kinoteka Republike Srpske or ga ni zo va }e, u sa radwi sa Ju go slo ven skom kinotekom iz Beograda, reviju srpskog dokumentarnog filma od 1945. do 2000. godine, koja }e biti odr`ana od 14. do 16. oktobra u Kulturnom centru na Palama, javila je Srna. Iz Kinoteke RS saop{teno je da }e tokom ove trodnevne filmske retrospektive dokumentarnog srpskog, ali i

Plesni film

jugoslovenskog stvarala{tva, publika mo}i da vidi vi{e od 30 najzna~ajnijih filmova ovog `an ra, nas ta lih u drugoj polovini 20. vijeka. Fil mo vi na svo je vrstan na ~in svje do ~e o vre me nu, qudima i doga|ajima koji su obiqe`ili period od kraja Drugog svjetskog rata, preko po~etka socijalisti~ke izgradwe biv{e Jugoslavije, do kraja pro{log milenijuma. M. K.

Hra mu Hris ta Spa si teqa, kada se publici predstavilo pet ho ro va iz Epar hi je bawolu~ke. - Ma ni fes ta ci ja je ove godine po~ela programom duhovne muzike. Siguran sam da }e to ostati zapisano u istoriji grada, jer nastup koji je uveli~ao otvarawe odr`an je u ne da vno obnovqenom i osve {ta nom Hra mu Hris ta Spa si teqa - re kao je ~lan mje{ovitog hora “Jedinstvo“ Sini{a Nikoli}. Nikoli} je istakao zadovoqstvo izu ze tnom po sje }e -

no{}u ovog nastupa. - Pjeva~ko dru{tvo “Jedin stvo“ do sa da je ima lo pri li ku da nas tu pa u broj nim svjet skim kon cer tnim dvo ra na ma. Pros tor Hra ma Hris ta Spa si teqa je dna je od na ja kus ti ~ni jih “dvo ra na“ u kojima smo do sada nastu pa li - na gla sio je Ni koli}. “Bawalu ~ki hor ski su sreti“ nastavqeni su sino} (pe tak) u Ban skom dvo ru i Hra mu Hris ta Spa si teqa, koncertima horske i duhovne muzike.

ZATVARAWE Sve~ano zatvarawe “Bawalu~kih horskih susreta“ bi}e odr`ano ve~eras (subota) u 20 ~asova u koncertnoj dvorani Banskog dvora. Publici }e se predstaviti mje{oviti hor Srpskog pjeva~kog dru{-

tva “Jedinstvo“ iz Bawe Luke, Madrigalski hor Fakulteta muzi~ke umetnosti Beograd, mje{oviti hor “Patra“ iz Gr~ke i mje{oviti hor “Krsmanac-Obili}“ iz Beograda.

Oktobarski kwi`evni odjeci u Mrkowi} Gradu

Sloboda materweg jezika MRKOWI] GRAD - Oktobar ski kwi`e vni odje ci “OKO“ odr`ani su u ~etvrtak u organizaciji Kluba umjetni~kih du{a i Kulturnog centra

“Pe tar Ko ~i}“ u Mrkowi} Gradu. Na ovom tradicionalnom kwi`e vnom su sre tu u~estvovalo je 20 pjesnika iz Republike Srpske i Srbije. Kwi`evnik iz Novog Sada Nenad Gruji~i} odu{evqen je bio pjesni~kim dru`ewem u Mrkowi} Gradu. - Kako je poezija sloboda materweg jezika, odnosno najvi{i oblik kwi`evne pismenosti, ona omogu}ava da se na najlep{i na~in odnosimo pre-

ma na{oj ba{tini i korenima. Ovi krajevi su izuzetno lepi, a mene uvek ~udi taj raspon lepog i tragi~nog, odnosno koja li to sila dovodi u ove krajeve takve oblike nesre}e i koja li to druga sila iz ovih krajeva vodi narod u neke druge krajeve - rekao je Gruji~i}. Mladi pjesnik iz Bawe Luke Radomir D. Mitri} ka`e da je sre }an {to je po dru gi put u~estvovao na ovoj manifestaciji. S. D.

BEOGRAD - Hrvatska pjeva~ica Josipa Lisac, jedna od najslavnijih i najoriginalnijih iz vremena biv{e SFRJ, odr`a}e 28. oktobra koncert u beogradskom Centru “Sava“, a dan kasnije nastupi}e u Novom Sadu, u Srpskom narodnom pozori{tu. Jo si pa Li sac (59), poznata po mo}nom glasu, avan gar dnom obla ~ewu i frizurama, ove godine je, poslije osmogodi{we pauze, objavila novi studijski album “@ivim po svome“.

London

Kira u Mizantropu LONDON - Glumica Kira Najtli debitova}e u decembru na londonskom Vest endu u Molijerovom “Mizantropu“, objavio je Bi-Bi-Si. Klasi~ni komad, u adaptaciji Martina Krimpa, radwu premje{ta iz Pariza u 17. vijeku u savremeni London. “Mizantropa“, koji }e na programu biti od 17. decembra do 13. marta, re`ira Tea [arok.

Loznica

Nagrade najmla|ima LOZNICA - Nagrade za najboqu pri~u i pjesmu na konkursu u okviru Dana de~ije poezije i proze u Dragin cu kod Lo zni ce bi }e dodijeqene u~enicima osnovnih {kola 17. oktobra, javile su agencije. Za najboqe radove bi}e uru~ene po tri nagrade mladim autorima iz Srbije i Republike Srpske, a planirano je i odr`avawe tribina o dje~ijem stvarala{tvu. Susret sa nagra|enim u~enicima ima}e dje~iji pjesnici Mo{a Odalovi}, Blagoje Bakovi}, Dejan Aleksi} i drugi.

32 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

DELAWE I SISTEM SVETA (Suverenitet dr`ava)

FOTO: ARHIVA

Feqton

(14)

Razmimoila`ewe me|u stalnim ~lanicama SB

TJERI DE MONBRIJAL

U slu~aju biv{e Jugoslavije, veliki zaokret su napravile Sjediwene Dr`ave, 1995. godine i bez razloga, Va{ington je nametnuo NATO kao produ`enu ruku UN, s polugama komande koje su potpuno izmicale iz ruku ove me|unarodne organizacije Intervenciju NATO-a protiv Srbije 1999. nisu odobrile UN, ali jesu o~igledno Albanci sa Kosova. Na poqu legitimiteta, UN pate od osnovnog razmimoila`ewa. U velikom broju slu~ajeva, stalne ~lanice bile su istovremeno i sudije i tu`ena strana

XX veka, sistem Saveta bezbednosti bio je ure|en od pet stalnih ~lanica, sa pravom veta: Sjediwene Dr`ave, Sovjetski Savez koji je 1991. godine zamenila Rusija, Kina (najpre predstavqena Formozom, a zatim Narodnom Republikom od 1971. godine), Velika Britanija i Francuska. U velikom broju slu~ajeva, stalne ~lanice bile su istovremeno i sudije i tu`ena strana. Ovaj sistem je bio odgovor na te`wu da se UN da efikasnost koja je bila stra{an nedostatak Dru{tvu naroda (DN). Posebna vlast data silama s pobedni~kom reputacijom 1945. godine mogla je da izgleda normalnom ako ne i legitimnom u o~ima tada{weg stanovni{tva planete. [to svakako nije bio slu~aj na kraju XX veka. Japan i Nema~ka, osna`eni pristupom klubu velikih ekonomskih sila i velikih demokratija, nisu vi{e bili raspolo`eni da beskona~no prihvataju drugorazredni status. Druge zemqe “Tre}eg sveta“, kao Indija, koju ~esto ocewuju kao “najve}u demokratiju na svetu“, ni{ta mawe se ne mire s tim. Osim ~istog rivalstva sila za dobijawe statusa stalnog ~lana Saveta bezbednosti postavqa se op{ti problem pravde i pravednosti. Ose}aj nepravde se {iri, unutar jedne populacije, kada se ona smatra `rtvom nejednakog tretmana pred situacijama koje se smatraju sli~nim.

... Legalnost intervencije na Kosovu, 1999. godine, mogla je biti sna`no osporena. Postojawe UN ipak ne uklawa sve opasnosti na tom poqu. Na kraju XX veka, Sjediwene Dr`ave, sna`ne u svojoj ogromnoj nadmo}i u svim oblastima, pokazuju koliko su do{le u isku{ewe jednostrano{}u i me{awem svojih li~nih interesa s interesima “me|unarodne zajednice“. Ali obrnuto, zar bez ameri~ke mo}i, delotvornost rezolucija UN, barem u najozbiqnijim slu~ajevima, ne bi bila jo{ mawa nego {to jeste? To zna~i da bedem UN nije ba{ visok. Pa i, unutar jedne pravne dr`ave, pravosudni i pravni sistem samo su amortizer brutalnosti qudskih odnosa, tek delimi~no delotvoran. Osnovna nesavr{enost svake pravosudne konstrukcije je jo{ upadqivija kada je re~ o me|unarodnom pravu.

Nema jedinstva u UN ... Legitimitet jednog delawa odnosi se na saglasnost naroda koji je u pitawu. Intervencija koju su vodile Sjediwene Dr`ave u Zalivu 1990 - 1991. godine ne bi imala iste politi~ke efekte da je nije odobrio Savet bezbednosti i da nisu u woj u~estvovale i druge dr`ave mawe-vi{e simboli~no. Bez obzira na to, ona je izazvala mnogo ogor~ewa kod arapsko-islamskog stanovni{tva, {to doprinosi obja{wewu fenomena Bin Ladena. Intervenciju NATO-a protiv Srbije 1999. nisu odobrile UN, ali jesu o~igledno Albanci sa Kosova. Me|utim, na tom poqu legitimiteta, UN pate od osnovnog razmimoila`ewa. Na kraju

SRBI BOQE POZNAJU KOSOVO nego Amerikanci ili zapadni Evropqani

Suverenitet Velika pa`wa u ovoj kwizi posve}ena je “stabilnosti aktivnih jedinica“ (velikih dr`ava ili grupacija dr`ava) i sistema koje te dr`ave obrazuju. Izbijawe revolucija je tako|e interesantna tema. Opisano je umawewe suvereniteta nekih dr`ava, komadawe dr`ava i stvarawe kriza u svijetu. Autor upozorava da onaj ko `eli da izmijeni qudski rod, mora da analizira ono {to qudi stvarno rade. Sve se posmatra kroz kr{ewe me|unarodnog prava.

U arapsko-islamskom svetu, na primer, javno mwewe je nezadovoqno nejednako{}u tretmana dr`ava pred kr{ewem rezolucija UN. Za{to predstavnici “me|unarodne zajednice“ zatvaraju o~i kada Izrael, ne samo da ne iseqava okupirane teritorije u skladu sa rezolucijom 242 Saveta bezbednosti nego nastavqa svoju politiku naseqavawa, dok izgredi Sadama Huseina odmah izazivaju buru? Uobi~ajeni odgovor zapadwaka je, o~igledno taj da je Izrael jedna demokratija a da delawa totalitarne vlade u Iraku predstavqaju pretwu miru sasvim drugih razmera nego {to je izraelska ekspanzija. Drugim re~ima, makar u o~ima homogenih zapadnih podsistema, Izrael, suprotno

od Iraka, raspola`e spoqnim legitimitetom. Ali dobro se ose}a da taj stav - svakako ne bez osnova - ne daje potpun odgovor na pitawe. Daleko od toga.

Veliki zaokret Amerike Drugi primer: pre intervencije NATO-a 1999. godine, ve}ina Srba nije razumela za{to su stavqeni na stub srama zbog Kosova, kada su UN vrlo diskretne prema pona{awu Rusije u ^e~eniji, Kine na Tibetu ili u Sin|angu, Turske u Kurdistanu, a da ne govorimo o ravnodu{nosti “me|unarodne zajednice“ tokom genocida koji su Crveni Kmeri po~inili sedamdesetih godina. “Prema tome da li }ete biti mo}ni ili slabi, odluke suda }e vas u~initi belim ili crnim“: ova La Fontenova opaska zvu~i isto tako ta~no i u me|unarodnim poslovima. Pored problema legitimiteta Ujediwenih nacija, name}e se i problem delotvornosti wihovih odluka na {ta smo ve} napravili aluziju. Kada je re~ o smawewu oru`anog nasiqa, razlikuju se operacije uspostavqawa mira (peace enforcing) i odr`awa mira (peace keeping), prema wihovom intenzitetu. Pred svakom konkretnom situacijom, treba odrediti ciqeve i razraditi strategiju, objediniti neophodna vojna sredstva i obezbediti wihovo finansirawe. U datom trenutku, ta sredstva su mogla dolaziti samo od ~lanica UN, na osnovu dobrovoqnog u~e{}a. U slu~aju rata za oslobo|ewe Ku vaj ta, od 1990. do 1991. go di ne svakako najambicioznije operacije uspostavqawa mira koja je ikada izvedena nominalno pod pokroviteqstvom UN - koaliciju su konkretno sastavile, od po~etka do kraja, Sjediwene Dr`ave. Va{ington je zatim podneo ra~un dr`avama kojih se to posredno ili neposredno ticalo, ne ostavqaju}i im mnogo izbora. Da Yory Bu{ stariji, 1991. godine nije doneo odluku da se potpuno anga`uje u toj stvari, nikakva vojna akcija protiv Sadama Huseina ne bi se mogla zamisliti. U slu~aju biv{e Jugoslavije, veliki zaokret je tako|e delo Sjediwenih Dr`ava, 1995. godine ne bez dobrih razloga, Va{ington je nametnuo NATO kao produ`enu ruku UN-a, s polugama komande koje su potpuno izmicale iz ruku ove me|unarodne organizacije. (Nastavi}e se)

10. oktobar 1918. godine

10. oktobar 1985. godine

11. oktobar 1579. godine

Po~elo osloba|awe Ni{a

Umro Orson Vels

Ubijen Mehmed-pa{a Sokolovi}

1918 - Prva srpska armija po~ela je operacije osloba|awa Ni{a u Prvom svjetskom ratu, uprkos upozorewu vrhovnog komandanta savezni~kih snaga na Balkanu francuskog generala Luja Fran{ea Deperea da je to srqawe u avanturu. Gone}i austrij-

sku i wema~ku vojsku dolinom Ju`ne Morave, srpska vojska pod komandom vojvode Petra Bojovi}a oslobodila je Ni{ u muwevitom napadu i primorala okupatore na povla~ewe prema sjeveru. Po~elo je kona~no osloba|awe Srbije od okupatora.

1985 - Umro je ameri~ki filmski glumac i re`iser Orson Vels, ~iji je ve} prvi film “Gra|anin Kejn“ - djelo virtuozne izra`ajne snage i originalnosti, tehni~kih novina i novog na~ina monta`e - jedan od najboqih u istoriji kinematografije. Svako wegovo djelo nosi pe~at sna`ne i originalne

li~nosti. Dobio je 1971. “Oskara“ za `ivotno djelo. Ostali filmovi: re`ija i gluma - “Veli~anstveni Ambersonovi“, “Dama iz [angaja“, “Magbet“, “Otelo“, “Zrno zla”, “Gospodin Arkaden“, “Proces“, “Pono}na zvona“, “Istine i la`i“, gluma - “Sirotica iz Lovuda“, “Tre}i ~ovjek“, “Hotel Internacional“.

1579 - Turskog velikog vezira srpskog porijekla Mehmed pa{u Sokolovi}a, prema nalogu wegovih neprijateqa, ubio je jedan dervi{. Zahvaquju}i Mehmed-pa{i Osmansko carstvo vodilo je tolerantniju politiku prema Srbima, dozvolilo je podizawe hramova, otvarawe

srpske {tamparije, kao i obnovu srpske patrijar{ije u Pe}i 1557. Za prvog patrijarha postavqen je wegov brat (ili brat od strica) Makarije Sokolovi}. U srpskim zemqama podigao je mnoge zadu`bine, ukqu~uju}i znameniti most na Drini u Vi{egradu.

OGLASI

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 33

OGLASI

34 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 41/03), ~lana 8. Odluke o utvr|ivawu kriterija za izbor i imenovawe organa u javnim preduze}ima i ustanovama ~iji je osniva~ Skup{tina op{tine Trebiwe ("Slu`beni glasnik Op{tine Trebiwe" broj 4/05), i ~lana 1. Odluke o raspisivawu ponovnog Javnog konkursa za izbor i imenovawe ~lanova upravnih odbora u javnim ustanovama ~iji osniva~ je Op{tina Trebiwe (za pozicije koje su upra`wene), ("Slu`beni glasnik Op{tine Trebiwe" broj 7/09), Skup{tina op{tine Trebiwe raspisuje

JAVNI KONKURS za izbor i imenovawe 1. Jednog ~lana Upravnog odbora JU "Agencija za razvoj malih i sredwih preduze}a Op{tine Trebiwe" Trebiwe, 2. Dva ~lana Upravnog odbora JU Dje~iji vrti} "Na{a radost" Trebiwe, 3. Jednog ~lana Upravnog odbora JU "Trebiwestan" Trebiwe.

REPUBLIKA SRPSKA OP[TINA TREBIWE NA^ELNIK OP[TINE Na osnovu Odluke Skup{tine op{tine Trebiwe, broj 09-013-241-2/09 od 17.9.2009. godine, a u vezi prodaje nekretnina iz dr`avne svojine na podru~ju op{tine Trebiwe, na~elnik op{tine raspisuje

OGLAS o prodaji nekretnina iz dr`avne svojine na podru~ju op{tine Trebiwe Putem usmenog javnog nadmetawa }e se dana 22.10.2009. godine sa po~etkom u 11 sati, na licu mjesta u K.O. ^i~evo, odr`ati prodaja (licitacija) nekretnina iz dr`avne svojine, ozna~enih kao k.~. broj 2304/1 u povr{ini od 1710 m2 upisana u zk. ul. broj 40 K.O. ^i~evo, dr`avna svojina sa dijelom 1/1 na kojem }e se graditi rasadnik. Po~etna cijena iznosi 20,00 KM po 1 m2, a svaka naredna ponuda mora biti uve}ana najmawe 0,10 KM po 1 m2.

Opis poslova: Upravni i nadzorni odbori obavqaju poslove u skladu sa zakonom i op{tim aktima javnih ustanova. Kandidati za ~lanove upravnih i nadzornih odbora bira}e se na period do isteka mandata ranije imenovanih ~lanova upravnih odbora.

Pravo u~e{}a na licitaciji imaju sva pravna i fizi~ka lica, a kupcem }e se smatrati ono lice koje ponudi najve}u cijenu po 1 m2.

Op{ti uslovi za sve kandidate: - da su stariji od 18 godina, - da su dr`avqani RS i BiH, - da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be na bilo kojem nivou vlasti BiH (bilo na nivou dr`ave ili entiteta, kao rezultat disciplinske mjere u periodu od tri godine prije objavqivawa konkursa), - da ne slu`e kaznu izre~enu od Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju i da nisu pod optu`nicom tog suda, a da se nisu povinovali nalogu da se pojave pred sudom (~l. 9. ta~ka 1. Ustava BiH), - da nisu osu|ivani za krivi~no djelo koje ih ~ini nepodobnim za obavqawe navedenih poslova i da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak.

Sa licem koje ponudi najve}u cijenu u postupku licitacije sklopi}e se kupoprodajni ugovor u roku od 15 dana od dana odr`ane licitacije, u kom roku je du`an uplatiti kupoprodajnu (izlicitiranu) cijenu na odgovaraju}i ra~un op{tine Trebiwe, broj 5658018000000214, transakcioni ra~un prihoda buyeta op{tine Trebiwe.

Posebni uslovi za sve kandidate: - visoka ili vi{a stru~na sprema, - poznavawe problematike koju ustanova obavqa, - poznavawe sadr`aja i rada upravnih odbora, - dokazani rezultati rada na ranijim poslovima.

Nekretnine koje su predmet licitacije preda}e se u posjed kupcu u roku od 7 dana od dana potpisivawa kupoprodajnog ugovora, i ovjere u notarskoj slu`bi u Trebiwu, na na~in {to }e se kupac od strane Komisije za licitaciju zapisni~ki uvesti u posjed. Lice koje dobije nekretnine putem licitacije snosi tro{kove pla}awa poreza na promet, tro{kove ovjere ugovora i tro{kove ukwi`be u zemqi{nim kwigama, kao i katastarskom operatu Republi~ke geodetske uprave u Trebiwu. Na~elnik op{tine Dr Dobroslav ]uk

Sukob interesa: Kandidati ne mogu obavqati du`nosti i aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske, Zakonom o spre~avawu sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske i Zakonom o lokalnoj samoupravi. Potrebna dokumenta: Uz prijavu za konkurs kandidati su du`ni prilo`iti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova: 1. Izvod iz mati~ne kwige ro|enih, ne stariji od {est mjeseci, 2. Uvjerewe o dr`avqanstvu, 3. Dokaz o stru~noj spremi, 4. Dokaz o radnom iskustvu i biografiju o kretawu u slu`bi, 5. Uvjerewe da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak, ne starije od 6 mjeseci, 6. Izjava da ne postoji sukob interesa, ovjerenu od nadle`nog organa, 7. Izjava da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be na bilo kojem nivou vlasti BiH, ovjerenu od nadle`nog organa, 8. Izjava da se na wih ne odnosi ~lan IX Ustava BiH, ovjerenu od nadle`nog organa. Sa svim kandidatima koji u|u u u`i izbor Komisija }e obaviti intervju, o ~emu }e kandidati biti naknadno obavije{teni. Rok za podno{ewe prijave: Rok za podno{ewe prijave je 30 dana od dana objavqivawa javnog konkursa u "Slu`benom glasniku Republike Srpske" i dnevnom listu "Glas Srpske". Ako konkurs ne bude objavqen istovremeno, rok }e se ra~unati od dana posledweg objavqivawa. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzimati u razmatrawe. Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te, na adresu: Op{tina Trebiwe, ulica Vuka Karayi}a broj 2, sa naznakom: "Konkursna komisija za izbor i imenovawe ~lanova upravnih odbora". Broj: 09-013-264/09 Dana, 8.10.2009. godine

Uplata kaucije od 10% od po~etne prodajne cijene }e se izvr{iti na licu mjesta prije po~etka licitacije, kad }e se izvr{iti identifikacija i razgledawe nekretnina.

PREDSJEDNIK Veselin Savi}

REPUBLIKA SRPSKA OP[TINA TREBIWE NA^ELNIK OP[TINE Na osnovu Odluke Skup{tine op{tine Trebiwe, broj 09-013-241-3/09 od 17.9.2009. godine, a u vezi prodaje nekretnina iz dr`avne svojine na podru~ju op{tine Trebiwe, na~elnik op{tine raspisuje

OGLAS o prodaji nekretnina iz dr`avne svojine na podru~ju op{tine Trebiwe Putem usmenog javnog nadmetawa }e se dana 23.10.2009. godine, na licu mjesta odr`ati prodaja (licitacija) nekretnina iz dr`avne svojine, ozna~enih kao: - k.~. broj 125/17 u povr{ini od 3009 m2 KO Povr{, sa po~etkom u 11 sati i - k.~. broj 125/18 u povr{ini od 7000 m2 KO Povr{ sa po~etkom u 12 sati na kojima }e se u skladu sa urbanisti~ko-tehni~kim uslovima graditi proizvodni, odnosno skladi{ni objekat. Po~etna cijena iznosi 15,00 KM po 1 m2, a svaka naredna ponuda mora biti uve}ana najmawe 0,10 KM po 1 m2. Pravo u~e{}a na licitaciji imaju sva pravna i fizi~ka lica, a kupcem }e se smatrati ono lice koje ponudi najve}u cijenu po 1 m2. Uplata kaucije od 10% od po~etne prodajne cijene }e se izvr{iti na licu mjesta prije po~etka licitacije, kad }e se izvr{iti identifikacija i razgledawe nekretnina. Sa licem koje ponudi najve}u cijenu u postupku licitacije sklopi}e se kupoprodajni ugovor u roku od 15 dana od dana odr`ane licitacije, u kom roku je du`an uplatiti kupoprodajnu (izlicitiranu) cijenu na odgovaraju}i ra~un op{tine Trebiwe, broj 5658018000000214, transakcioni ra~un prihoda buyeta op{tine Trebiwe. Nekretnine koje su predmet licitacije preda}e se u posjed kupcu u roku od 7 dana od dana potpisivawa kupoprodajnog ugovora, i ovjere u notarskoj slu`bi u Trebiwu, na na~in {to }e se kupac od strane Komisije za licitaciju zapisni~ki uvesti u posjed. Lice koje dobije nekretnine putem licitacije snosi tro{kove pla}awa poreza na promet, tro{kove ovjere ugovora i tro{kove ukwi`be u zemqi{nim kwigama, kao i katastarskom operatu Republi~ke geodetske uprave u Trebiwu. Na~elnik op{tine Dr Dobroslav ]uk

OGLASI

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 35

Bosna i Hercegovina DR@AVNA REGULATORNA KOMISIJA ZA ELEKTRI^NU ENERGIJU

Bosna i Hercegovina DR@AVNA REGULATORNA KOMISIJA ZA ELEKTRI^NU ENERGIJU

U skladu sa ~lanom 4.7 Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema elektri~ne energije u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 7/02 i 13/03), ~lanom 78. Pravilnika o javnim raspravama ("Slu`beni glasnik BiH", broj 38/05) i ~lanom 10. Pravilnika o licencama ("Slu`beni glasnik BiH", broj 38/05), Dr`avna regulatorna komisija za elektri~nu energiju, daje

Bosna i Hercegovina DR@AVNA REGULATORNA KOMISIJA ZA ELEKTRI^NU ENERGIJU

U skladu sa ~lanom 4.7 Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema elektri~ne energije u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 7/02 i 13/03), ~lanom 78. Pravilnika o javnim raspravama ("Slu`beni glasnik BiH", broj 38/05) i ~lanom 10. Pravilnika o licencama ("Slu`beni glasnik BiH", broj 38/05), Dr`avna regulatorna komisija za elektri~nu energiju, daje

OBAVIJEST ZA JAVNOST

U POSTUPKU IZDAVAWA LICENCE ZA ME\UNARODNU TRGOVINU - UVOZ ELEKTRI^NE ENERGIJE ZA VLASTITE POTREBE "B.S.I." d.o.o. Jajce podnijelo je vawe elektri~nom energijom po Dr`avnoj regulatornoj komisiji definisanom standardu kvaliza elektri~nu energiju (DERK) teta za dobrobit gra|ana BiH, i zahtjev za izdavawe licence za kreirawu tr`i{ta elektri~ne obavqawe djelatnosti me|unaroenergije. DERK je slobodan u dne trgovine – uvoza elektri~ne uvjete za kori{tewe licence energije za vlastite potrebe. ukqu~iti zahtjeve koji izra “B.S.I.” d.o.o. Jajce registrovano `avaju relevantno pravno naje u Kantonalnom sudu Novi Travslije|e Evropske unije i nik 5. maja 2004. godine. Osniva~ doprinose postizawu ciqeva zadru{tva je Metalleghe S.p.A Flero kona Bosne i Hercegovine, te sa sjedi{tem u Italiji. pravila i propisa DERK-a. Potpun i uredan zahtjev, koji Lica zainteresirana za stjecawe izla`e potrebne ~iwenice i dostatusa umje{a~a u postupku izdakaze, DERK }e u skladu sa svojim vawa licence mogu podnijeti pipravilima i propisima rje{a sani zahtjev DERK-u do 24.10.2009. vati u postupku, bez odr`avawa godine. Status umje{a~a mo`e formalne rasprave. Zainteresibiti priznat licu koje doka`e rane strane mogu prigovoriti direktan interes za postupak izovakvoj namjeri DERK-a. davawa licence, koji je druga~iji Zahtjev mora potvrditi tehni~ke, od op}eg javnog interesa. pravne i finansijske mogu}nosti Razgledawe zahtjeva i drugih dokupodnosioca da ispuni sve kritemenata mo`e se obaviti u prostorije, uvjete i standarde propirijama DERK-a do 24.10.2009. sane Zakonom o prijenosu, godine, a do istog roka mogu se regulatoru i operatoru sistema uputiti i pisani komentari u vezi elektri~ne energije u BiH i Prasa predmetom postupka na adresu: vilnikom o licencama. Ovi kriDr`avna regulatorna komisija za teriji doprinose stvarawu uvjeta elektri~nu energiju, 75000 Tuzla, za neograni~enu i slobodnu trgoM. Jovanovi}a 4/II, faks 035/302vinu i kontinuirano snabdije077, e-mail: [email protected].

Bosna i Hercegovina DR@AVNA REGULATORNA KOMISIJA ZA ELEKTRI^NU ENERGIJU

OBAVIJEST ZA JAVNOST U POSTUPKU IZDAVAWA LICENCE ZA ME\UNARODNU TRGOVINU ELEKTRI^NOM ENERGIJOM "Rudnap" d.o.o. Bawa Luka podnivinu i kontinuirano snabdijejelo je Dr`avnoj regulatornoj kovawe elektri~nom energijom po misiji za elektri~nu energiju definisanom standardu kvali(DERK) zahtjev za izdavawe liteta za dobrobit gra|ana BiH, i cence za obavqawe djelatnosti kreirawu tr`i{ta elektri~ne me|unarodne trgovine elektri energije. DERK je slobodan u ~nom energijom. "Rudnap" d.o.o. uvjete za kori{tewe licence Bawa Luka registrovano je u ukqu~iti zahtjeve koji izra Osnovnom sudu u Bawoj Luci 27. `avaju relevantno pravno najula 2007. godine. Osniva~ slije|e Evropske unije i dru{tva je "RUDNAP GROUP" doprinose postizawu ciqeva zaa.d. Beograd, kao mati~na firma kona Bosne i Hercegovine, te sa 100%-tnim vlasni{tvom. pravila i propisa DERK-a. Potpun i uredan zahtjev, koji Lica zainteresirana za stjecawe izla`e potrebne ~iwenice i dostatusa umje{a~a u postupku izdakaze, DERK }e u skladu sa svovawa licence mogu podnijeti pijim pravilima i propisima sani zahtjev DERK-u do 24.10.2009. rje{a vati u postupk u, bez godine. Status umje{a~a mo`e odr`avawa formalne rasprave. biti priznat licu koje doka`e Zainteresirane strane mogu direktan interes za postupak izprigovoriti ovakvoj namjeri davawa licence, koji je druga~iji DERK-a. od op}eg javnog interesa. Zahtjev mora potvrditi tehni~ke, Razgledawe zahtjeva i drugih dokupravne i finansijske mogu}nosti menata mo`e se obaviti u prostopodnosioca da ispuni sve kriterijama DERK-a do 24.10.2009. rije, uvjete i standarde propigodine, a do istog roka mogu se sane Zakonom o prijenosu, uputiti i pisani komentari u vezi regulatoru i operatoru sistema sa predmetom postupka na adresu: elektri~ne energije u BiH i PraDr`avna regulatorna komisija za vilnikom o licencama. Ovi krielektri~nu energiju, 75000 Tuzla, teriji doprinose stvarawu uvjeta M. Jovanovi}a 4/II, faks 035/302za neograni~enu i slobodnu trgo077, e-mail: [email protected].

Bosna i Hercegovina DR@AVNA REGULATORNA KOMISIJA ZA ELEKTRI^NU ENERGIJU

U skladu sa ~lanom 4.7 Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema elektri~ne energije u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 7/02 i 13/03), ~lanom 78. Pravilnika o javnim raspravama ("Slu`beni glasnik BiH", broj 38/05) i ~lanom 10. Pravilnika o licencama ("Slu`beni glasnik BiH", broj 38/05), Dr`avna regulatorna komisija za elektri~nu energiju, daje

OBAVIJEST O ODR@AVAWU JAVNE RASPRAVE Dr`avna regulatorna komisija za elektri~nu energiju obavje{tava zainteresovane da }e u subotu, 10. oktobra 2009. godine, na uvid javnosti staviti Nacrt uslova za kori{tewe privremene licence za obavqawe djelatnosti me|unarodne trgovine elektri~nom energijom za podnosioca zahtjeva "RE Energija" d.o.o Sarajevo, u ciqu prikupqawa primjedbi, komentara i mi{qewa zainteresovanih lica, a u svrhu poboq{awa teksta ovog dokumenta. "RE Energija" d.o.o. Sarajevo registrovano je u Op{tinskom sudu Sarajevo 18. septembra 2008. godine. Osniva~ dru{tva je Rätia Energie AG sa sjedi{tem u [vicarskoj. Zainteresovana lica mogu bez naknade dobiti pripremqene nacrte u sjedi{tu DERK-a, ili iste preuzeti u elektronskoj formi sa internet stranice www.derk.ba. Usmeni i pisani komentari mogu se dati na javnoj raspravi koja }e biti odr`ana u sjedi{tu DERK-a u Tuzli, Mi{ka Jovanovi}a 4/II, u srijedu, 21. oktobra 2009. godine, u 11:00 sati. DERK }e u razmatrawe uzeti i pisane komentare dostavqene na adresu DERK-a najkasnije do 22. oktobra 2009. godine.

REPUBLIKA SRPSKA OP[TINA TREBIWE NA^ELNIK OP[TINE

Dru{tvo za upravqawe investicionim fondovima "ZEPTER INVEST" A.D., Bawa Luka Bra}e Ma`ar i majke Marije 45 Tel: 051/230 090

Na osnovu Odluke Skup{tine op{tine Trebiwe, broj 09-013-241-2/09 od 17.9.2009. godine, a u vezi prodaje nekretnina iz dr`avne svojine na podru~ju op{tine Trebiwe, na~elnik op{tine raspisuje

objavquje

OBAVJE[TEWE o neto vrijednosti imovine i neto vrijednosti imovine po akciji Zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom "ZEPTER FOND" A.D., Bawa Luka

OGLAS o prodaji nekretnina iz dr`avne svojine na podru~ju op{tine Trebiwe Putem usmenog javnog nadmetawa, na licu mjesta odr`a}e se prodaja (licitacija) nekretnina iz dr`avne svojine, i to: 1. dana 27.10.2009. godine - sa po~etkom u 10 ~asova prodaja nekretnina ozna~enih kao k.~. broj 608/82 u povr{ini od 486 m2 KO Gorica, - sa po~etkom u 11 ~asova prodaja nekretnina ozna~enih kao k.~. broj 608/76 u povr{ini od 325 m2 KO Gorica, - sa po~etkom u 12 ~asova prodaja nekretnina ozna~enih kao k.~. broj 608/70 u povr{ini od 382 m2 KO Gorica; 2.. dana 28.10.2009. godine - sa po~etkom u 10 ~asova prodaja nekretnina ozna~enih kao k.~. broj 608/73 u povr{ini od 378 m2 KO Gorica - sa po~etkom u 11 ~asova prodaja nekretnina ozna~enih kao k.~. broj 608/94 u povr{ini od 304 m2 KO Gorica - sa po~etkom u 12 ~asova prodaja nekretnina ozna~enih kao k.~. broj 608/101 u povr{ini od 361 m2 KO Gorica; 3. dana 29.10.2009. godine - sa po~etkom u 10 ~asova prodaja nekretnina ozna~enih kao k.~. broj 608/102 u povr{ini od 419 m2 KO Gorica - sa po~etkom u 11 ~asova prodaja nekretnina ozna~enih kao k.~. broj 608/103 u povr{ini od 348 m2 KO Gorica - sa po~etkom u 12 ~asova prodaja nekretnina ozna~enih kao k.~. broj 608/104 u povr{ini od 383 m2 KO Gorica; 4. dana 2.11.2009. godine - sa po~etkom u 10 ~asova prodaja nekretnina ozna~enih kao k.~. broj 608/105 u povr{ini od 383 m2 KO Gorica - sa po~etkom u 11 ~asova prodaja nekretnina ozna~enih kao k.~. broj 608/109 u povr{ini od 447 m2 KO Gorica - sa po~etkom u 12 ~asova prodaja nekretnina ozna~enih kao k.~. broj 608/110 u povr{ini od 420 m2 KO Gorica; 5. dana 3.11.2009. godine - sa po~etkom u 10 ~asova prodaja nekretnina ozna~enih kao k.~. broj 608/113 u

Bosna i Hercegovina DR@AVNA REGULATORNA KOMISIJA ZA ELEKTRI^NU ENERGIJU

povr{ini od 726 m2 KO Gorica - sa po~etkom u 11 ~asova prodaja nekretnina ozna~enih kao k.~. broj 608/123 u povr{ini od 363 m2 KO Gorica - sa po~etkom u 12 ~asova prodaja nekretnina ozna~enih kao k.~. broj 630/39 u povr{ini od 486 m2 KO Gorica Po~etna cijena iznosi 30,00 KM po 1 m2, a svaka naredna ponuda mora biti uve}ana najmawe 0,10 KM po 1 m2. Pravo u~e{}a na licitaciji imaju sva pravna i fizi~ka lica, a kupcem }e se smatrati ono lice koje ponudi najve}u cijenu po 1 m2. Uplata kaucije od 10% od po~etne prodajne cijene }e se izvr{iti na licu mjesta prije po~etka licitacije, kad }e se izvr{iti identifikacija i razgledawe nekretnina. Sa licem koje ponudi najve}u cijenu u postupku licitacije sklopi}e se kupoprodajni ugovor u roku od 15 dana od dana odr`ane licitacije, u kom roku je du`an uplatiti kupoprodajnu (izlicitiranu) cijenu na odgovaraju}i ra~un op{tine Trebiwe, broj 5658018000000214, transakcioni ra~un prihoda buyeta op{tine Trebiwe. Nekretnine koje su predmet licitacije preda}e se u posjed kupcu u roku od 7 dana od dana potpisivawa kupoprodajnog ugovora, i ovjere u notarskoj slu`bi u Trebiwu, na na~in {to }e se kupac od strane Komisije za licitaciju zapisni~ki uvesti u posjed. Lice koje dobije nekretnine putem licitacije snosi tro{kove pla}awa poreza na promet, tro{kove ovjere ugovora i tro{kove ukwi`be u zemqi{nim kwigama, kao i katastarskom operatu Republi~ke geodetske uprave u Trebiwu. Na~elnik op{tine Dr Dobroslav ]uk

Neto vrijednost imovine i neto vrijednost imovine po akciji za period juli – septembar 2009. godine, tre}i kvartal, Zatvorenog investicionog fonda "ZEPTER FOND" A.D., Bawa Luka, sa uporednim pokazateqima za prethodnu godinu, prikazana je tabelarno kako slijedi: Mjesec Juli Avgust Septembar

2009. NVS 83.231.902,15 91.176.520,52 97.168.478,91

NVS/a 11,17 12,24 13,05

2008. NVS 114.393.890,37 104.696.559,88 95.935.336,39

NVS/a 15,36 KM 14,06 KM 12,88 KM

Izvje{taj o utvr|ivawu vrijednosti imovine i obaveza u izra~unavawu neto vrijednosti imovine Zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom "ZEPTER FOND" A.D. Bawa Luka, dostupan je akcionarima u prostorijama Dru{tva za upravqawe investicionim fondovima "ZEPTER INVEST" A.D. Bawa Luka, ulica Bra}e Ma`ar i majke Marije br. 45.

J. U. ZAVOD ZA SUDSKU MEDICINU REPUBLIKE SRPSKE BAWA LUKA Na osnovu ~lana 24. Statuta J.U. Zavod za sudsku medicinu Republike Srpske, direktor J.U. Zavod za sudsku medicinu Republike Srpske, dana 7.10.2009. godine raspisuje

KONKURS za prijem radnika - na neodre|eno 1. Raspisuje se konkurs za prijem radnika J.U. Zavod za sudsku medicinu Republike Srpske, na neodre|eno vrijeme. 2. TEHNI^KI SEKRETAR ZAVODA. .................... ................................................................1 izvr{ilac 3. Pored op{tih uslova predvi|enih zakonom, kandidati treba da ispuwavaju i posebne uslove: - zavr{en SSS upravna, gimnazija ili ekonomska {kola, - najmawe jedna godina radnog iskustva, - poznavawe rada na ra~unaru, - aktivno znawe engleskog jezika. 4. Uz prijavu kandidati su du`ni prilo`iti sqede}u dokumentaciju: - kratku biografiju (CV) - izvod iz mati~ne kwige ro|enih, - uvjerewe o dr`avqanstvu, - diplomu o zavr{enoj {koli,

- potvrdu o radnom iskustvu, - dokaz o aktivnom znawu engleskog jezika, - qekarsko uvjerewe. Prilo`eni dokumenti moraju biti originalni ili ovjerene fotokopije - ne starije od 6 mjeseci. 5. Prijave se mogu predati li~no na protokol J.U. Zavoda za sudsku medicinu Republike Srpske ili poslati na adresu: J.U. Zavod za sudsku medicinu Republike Srpske, Zdrave Korde 1, 78 000 Bawa Luka, sa naznakom "Prijava na konkurs". 6. Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od dana objave konkursa u dnevnom listu "Glasu Srpske". 7. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti uzete u razmatrawe. Broj: 01-267-02/09 Datum: 7.10.2009. DIREKTOR Bawa Luka Doc. dr sc. med. @eqko Karan

OGLASI

36 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE Fabrika namje{taja AD "Enterijer" u ste~aju Kotorsko-Doboj Doboj: 9.10.2009. godine

Skup{tina povjerilaca Fabrike namje{taja AD "Enterijer" u ste~aju - Kotorsko - Doboj, na svojoj sjednici odr`anoj dana 30.9.2009. godine donijela je odluku da se uputi i objavi

JAVNI POZIV za prikupqawe ponuda za prodaju pokretne imovine po specifikaciji i nekretnina posjed i pravo raspolagawa Fabrike namje{taja AD "Enterijer" u ste~aju Kotorsko - Doboj. Fabrika namje{taja AD "Enterijer" u ste~aju - Kotorsko-Doboj, prodaje putem javnog poziva sqede}e nekretnine i pokretnu imovinu po specifikaciji, koja specifikacija se nalazi u upravi ste~ajnog du`nika; Fabrika namje{taja AD "Enterijer" u ste~aju - Kotorsko-Doboj, prodaje sqede}e nekretnine: 1. - Na lokalitetu Trnovo Poqe; Zemqi{te i privredne zgrade povr{ine 58.426 m² su upisane u P.l. broj 1181, K.O. Kotorsko gdje je Fabrika namje{taja AD "Enterijer" u ste~aju - Kotorsko-Doboj upisana kao korisnik DS sa dijelom posjeda 1/1, po novom katastarskom operatu, a u Z.k. ul. broj 21, K.O. Kotorsko, nepokretnosti "A" lista su ukwi`ene kao dr`avno vlasni{tvo sa dijelom 1/1 sa ukwi`enim pravom raspolagawa na nepokretnosti "A" lista u korist Fabrike namje{taja AD "Enterijer" - u ste~aju Kotorsko-Doboj, po starom - gruntovnom operatu. Zemqi{te i privredne zgrade iz ta~ke 1. oglasa se sastoje iz sqede}ih katastarskih ~estica - parcela; - k.~. broj 2453/6, Ekonomsko dvori{te Trnovo Poqe, povr{ine 16.474 m² - i Privredna zgrada Trnovo Poqe, povr{ine 2.119 m², upisana u P.l. broj 1181, K.O. Kotorsko, po novom katastarskom operatu, {to odgovara k.~. broj 252/1, Trnopoqe, Poslovna zgrada u privredi i dvori{te; ukupne povr{ine 18.593 m², upisana u Z.K. ul. broj 21, K.O. Kotorsko, po starom gruntovnom operatu. - k.~. broj 2453/8, Dvori{te Trnovo Poqe, povr{ine 30.371 m², - Privredna zgrada Trnovo Poqe povr{ine 9.319 m² i - Privredna zgrada Trnovo Poqe povr{ine 143 m², upisana u P.l. broj 1181, K.O. Kotorsko, po novom katastarskom operatu, {to odgovara k.~. broj 171/3 (nisu usagla{ene povr{ine starog i novog premjera), Dvori{te, pomo}na zgrada u privredi, poslovna zgrada: ukupne povr{ine 37.453 m², upisana u Zk.ul. broj 21, K.O. Kotorsko, po starom gruntovnom operatu. Na Poziv mogu da se odazovu sva pravna i fizi~ka lica sa potencijalnim mogu}nostima za kupovinu imovine ste~ajnog du`nika pod uslovima odre|enim u ovom javnom pozivu i to; 1. - Za kupovinu cjelokupne imovine, navedene u ovom Javnom pozivu, slobodnom pogodbom sistemom zatvorenih koverata, a za za{titnu cijenu odre|uje se iznos od 1.250.000,00 KM i 2. - Prikupqawem ponuda za reorganizaciju ste~ajnog du`nika, a za za{titnu vrijednost imovine odre|uje se iznos od 1.650.000,00 KM. Odabir najpovoqnijeg ponu|a~a izvr{i}e Skup{tina povjerilaca na prijedlog Odbora povjerilaca. Nepotpune i neblagovremene ponude i ponude sa mawim iznosima ne}e biti razmatrane. Skup{tina povjerilaca zadr`ava pravo da odbije ponude ~ak i ukoliko ponu|a~i ispuwavaju sve uslove u dostavqenim ponudama za slobodnu pogodbu ili za reorganizaciju. Kriteriji za odabir ponu|a~a za reorganizaciju su: - ponu|ena vrijednost, - otplatni plan koji ne mo`e biti du`i od tri godine, - biznis plan i - dokaz o uplati depozita u iznosu od 50.000,00 KM. Ponu|a~i su du`ni uz ponudu dostaviti dokaz o uplati depozita u iznosu 50.000,00 KM, upla}en na `iro-ra~un broj 5550080104297324 Fabrike namje{taja AD "Enterijer" - u ste~aju Kotorsko-Doboj dan prije otvarawa ponuda i o uplati depozita dostave dokaz na dan otvarawa ponuda. Uslovi za prihvatawe ponude za reorganizaciju ~ini}e elemente za izradu ste~ajnog plana. Ukoliko se prihvati ponuda za reorganizaciju ponu|a~ je du`an prije dono{ewa rje{ewa o potvrdi ste~ajnog plana za reorganizaciju uplatiti iznos sredstava za namirewe tro{kova ste~ajnog postupka predvi|enih planom reorganizacije. Ukoliko se prihvati ponuda za reorganizaciju ste~ajnog du`nika, lice na koga se prenosi imovina istu ne mo`e otu|iti niti davati pod teret sve dok ne izmiri obaveze predvi|ene ste~ajnim planom. Ako lice, koje bude izabrano kao najpovoqniji ponu|a~ za kupoprodaju imovine ili za reorganizaciju, odustane od kupoprodaje ili reorganizacije gubi pravo na povrat depozita, a imovina }e biti ponu|ena sqede}em najpovoqnijem ponu|a~u za prodaju ili reorganizaciju. Svim zainteresovanim licima koja `ele u~estvovati na Javnom pozivu bi}e omogu}eno da i fizi~ki pregledaju industrijski kompleks i robu po specifikaciji, Fabrike namje{taja AD "Enterijer" - u ste~aju - Kotorsko-Doboj, bez ograni~ewa vremena razgledawa u radnom vremenu od 8 do 14 sati, i to svakim radnim danom dok je Javni poziv otvoren. U toku trajawa javnog poziva po potrebi bi}e organizovano zajedni~ko informisawe i upoznavawe zainteresovanih lica u vezi sa strukturom, obimom, izgledom, specifikacijom i stawem navedene imovine, kao i prate}om dokumentacijom koja se odnosi na stawe imovinsko-pravnih odnosa i statusnih rje{ewa izdatih od strane nadle`nih organa, a vezanih za objekte i zemqi{te. O vremenu i rasporedu zajedni~kog informisawa zainteresovana lica }e biti upoznata od strane ste~ajnog upravnika. Javni poziv je otvoren od dana objavqivawa u listu "Glas Srpske" i traja}e do 10.11.2009. godine. Podno{ewe ponuda vr{i}e se po{tom preporu~eno i li~no u sjedi{tu Fabrike namje{taja AD "Enterijer" - u ste~aju - Kotorsko, do 16.11.2009. godine do 12 sati, a otvarawe istih ponuda izvr{i}e se istog dana u 13 sati u Fabrici namje{taja AD "Enterijer"- u ste~aju Kotorsko. Otvarawe ponuda izvr{i}e Odbor povjerilaca u prostorijama ste~ajnog du`nika. Sve ponude }e biti detaqno i svestrano analizirane i nakon toga }e biti sa~iwen prijedlog sa najpovoqnijim ponu|enim uslovima. Takav prijedlog }e biti upu}en Skup{tini povjerilaca koja }e donijeti odluku o odabiru najpovoqnijeg ponu|a~a. Porez na promet nepokretnosti i prava, PDV-a, kao i sve tro{kove prenosa vlasni{tva sa prodavca na kupca, kao i tro{kove notarske obrade ugovora, snosi kupac. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon broj 065/532-418 od ste~ajnog upravnika \ur|evi} Laze iz [amca. Napomena" Prodaja ogla{enih nekretnina i pokretne imovine po specifikaciji, kao i odabir najpovoqnijeg ponu|a~a za reorganizaciju ste~ajnog du`nika u ovom javnom pozivu, }e se izvr{iti i ukoliko se na licitaciju prijavi samo jedan u~esnik. Ste~ajni upravnik, \ur|evi} Lazo, dipl. ecc.

OGLASI

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 37

REPUBLIKA SRPSKA Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju Bawa Luka, Trg Republike Srpske 1 Na osnovu ~lana 81. Zakona o za{titi `ivotne sredine - Pre~i{}en tekst ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 28/07 i 41/08) i ~lana 2. Uredbe o postrojewima koja mogu biti izgra|ena i pu{tena u rad samo ukoliko imaju ekolo{ku dozvolu ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 7/06), Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju obavje{tava zainteresovanu javnost

O DONO[EWU RJE[EWA O EKOLO[KOJ DOZVOLI Za postrojewe mini hidroelektrane "VELIKA JASENICA" na rijeci Velika Jasenica u Blatnici, na teritoriji op{tine Tesli}, projektovane snage 0,55 MW Podnosilac zahtjeva: "MEGA ELEKTRIK" a.d. Bawa Luka Dana 24.7.2009. godine podnosilac zahtjeva "MEGA ELEKTRIK" a.d. Bawa Luka, kao investitor, predao je Ministarstvu zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole za postrojewe mini hidroelektrane "VELIKA JASENICA" na rijeci Velika Jasenica u Blatnici, na teritoriji op{tine Tesli}, projektovane snage 0,55 MW. Dana 5.10.2009. godine Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju donijelo je rje{ewe kojim se daje ekolo{ka dozvola za postrojewe. S obzirom da je Ministarstvo, cijene}i dokaze prilo`ene uz zahtjev, utvrdilo da su ispuweni uslovi predvi|eni odredbama ~lanova 80. i 81. Zakona o za{titi `ivotne sredine i da je zahtjev osnovan, donijelo je ovakvu odluku. MINISTAR Fatima Fetibegovi}, dipl. in`. arh.

REPUBLIKA SRPSKA Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju Bawa Luka, Trg Republike Srpske 1 Na osnovu ~lana 81. Zakona o za{titi `ivotne sredine - Pre~i{}en tekst ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 28/07 i 41/08) i ~lana 2. Uredbe o postrojewima koja mogu biti izgra|ena i pu{tena u rad samo ukoliko imaju ekolo{ku dozvolu ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 7/06), Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju obavje{tava zainteresovanu javnost

O DONO[EWU RJE[EWA O EKOLO[KOJ DOZVOLI Za postrojewe mini hidroelektrane "@IRAJA" na rijeci @iraja u Bijelom Bu~ju, na teritoriji op{tine Tesli}, projektovane snage 0,7 MW Podnosilac zahtjeva: "MEGA ELEKTRIK" a.d. Bawa Luka Dana 24.7.2009. godine podnosilac zahtjeva "MEGA ELEKTRIK" a.d. Bawa Luka, kao investitor, predao je Ministarstvu zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole za postrojewe mini hidroelektrane "@IRAJA" na rijeci @IRAJA u Bijelom Bu~ju, na teritoriji op{tine Tesli}, projektovane snage 0,7 MW. Dana 1.10.2009. godine Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju donijelo je rje{ewe kojim se daje ekolo{ka dozvola za postrojewe. S obzirom da je Ministarstvo, cijene}i dokaze prilo`ene uz zahtjev, utvrdilo da su ispuweni uslovi predvi|eni odredbama ~lanova 80. i 81. Zakona o za{titi `ivotne sredine i da je zahtjev osnovan, donijelo je ovakvu odluku. MINISTAR Fatima Fetibegovi}, dipl. in`. arh.

REPUBLIKA SRPSKA Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju Bawa Luka, Trg Republike Srpske 1 Na osnovu ~lana 81. Zakona o za{titi `ivotne sredine - Pre~i{}en tekst ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 28/07 i 41/08) i ~lana 2. Uredbe o postrojewima koja mogu biti izgra|ena i pu{tena u rad samo ukoliko imaju ekolo{ku dozvolu ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 7/06), Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju obavje{tava zainteresovanu javnost

O DONO[EWU RJE[EWA O EKOLO[KOJ DOZVOLI Za postrojewe mini hidroelektrane "@E@EQA" na rijeci @e`eqa u Blatnici, na teritoriji op{tine Tesli}, projektovane snage 0,32 MW Podnosilac zahtjeva: "MEGA ELEKTRIK" a.d. Bawa Luka Dana 24.7.2009. godine podnosilac zahtjeva "MEGA ELEKTRIK" a.d. Bawa Luka, kao investitor, predao je Ministarstvu zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole za postrojewe mini hidroelektrane "@E@EQA" na rijeci @e`eqa u Blatnici, na teritoriji op{tine Tesli}, projektovane snage 0,32 MW. Dana 2.10.2009. godine Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju donijelo je rje{ewe kojim se daje ekolo{ka dozvola za postrojewe. S obzirom da je Ministarstvo, cijene}i dokaze prilo`ene uz zahtjev, utvrdilo da su ispuweni uslovi predvi|eni odredbama ~lanova 80. i 81. Zakona o za{titi `ivotne sredine i da je zahtjev osnovan, donijelo je ovakvu odluku. MINISTAR Fatima Fetibegovi}, dipl. in`. arh.

38 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE Tu`no sje}awe na supruga i oca

MILANA (Du{ana) SAVANOVI]A

Tu`no sje}awe na dragu sestru i tetku

AN\U (\ure) SAVANOVI]

In memoriam

In memoriam

ZORA POLI]

ZORA POLI]

12.10.2003 -12.10.2009.

12.10.2003 -12.10.2009.

S qubavqu i po{tovawem Tvoji Poli} Goran sa porodicom 000017 A-2 G

S qubavqu i po{tovawem Tvoji Gordana Kukobat sa porodicom 000018 A-2 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je u ~etvrtak, 8.10.2009. godine, u 79. godini `ivota preminula na{a draga

10.10.2008 - 10.10.2009. Su pru ga Je la, k}er ke Sta na, Jawa i Dragica sa porodicama 000007 A-2 M Tu`no sje}awe na voqenu

DAJANU 12.10.2006 - 12.10.2009.

Sestra Jela, sestri~ine Stana, Jawa i Dragica sa porodicama 000007 A-2 M Tu`no sje}awe na

RADMILU (ro|. Dimitri}) @ILI] 2005 - 2009.

Tetka Stojanka, tetak Nikola i sestra Nikolina 000003 A-2 M Tu`no sje}awe na dragog kuma

Godine prolaze, zaborav ne postoji Porodica Marjanovi} 000013 A-2 M Tu`no sje}awe povodom 40 dana na tetku

In memoriam

ZORA POLI] 12.10.2003 -12.10.2009. S qubavqu i po{tovawem Poli} Borislav i Danica 000019 A-2 G Dana 10.10.2009. navr{ava se {est mjeseci od smrti moga dragog brata

Tu`no sje}awe na dragu

LAZARKA - DODA PE]ANAC Sahrana }e se obaviti u subotu, 10.10.2009. godine, u 14 ~asova na mjesnom grobqu u Kme}anima. O`alo{}eni: sinovi Mla|an i Milo{, sestra Qubica, bra}a Lazar i Boro, snahe, unu~ad, praunu~ad i ostala rodbina i prijateqi. 000010 A-8 M Posqedwi pozdrav dragoj majci i baki

Posqedwi pozdrav dragoj majci i baki

DODI

DODI

od sina Mla|ana, snahe Vidosave, unu~adi Dijane i Milana.

od si na Mi lo {a, sna ha Na de, unuka Sa{a i Sini{e i praunuka Natalije i Tie. 000010 A-2 M

VESNU U na{im srcima `ivje}e{ zauvijek. Qika, Luka, Swe`a i Zora 000032 A-2 M 9. oktobra 2009. godine navr{ava se 10 godina od smrti moje supruge

000010 A-2 M Dana 9.10.2009. navr{ilo se pet godina od smrti na{eg dragog supruga, oca, svekra i dede

NEDEQKA RA^I]A Nikad te zaboraviti ne}emo. Tvoji kumovi Zoran, Nada, Darko i Mladen Male{evi} 000001 A-2 M

STANU Sawa Brki} sa porodicom 000020 A-1 M Tu`no sje}awe povodom 40 dana na tetku

Tu`no sje}awe na dragog oca

DRAGE BERENDIKA Tog dana u 11 ~asova posjeti}emo wegov grob i polo`iti cvije}e. Sestra Qiqana sa porodicom 000004 A-3 M Tu`no sje}awe na voqenu mamu

MILEVE GLI[I] I poslije 10 godina stalno si u mojim mislima i tako }e ostati do kraja `ivota. S qubavqu i po{tovawem tvoj Milorad - Mi}o. 000013 A-3 G Tu`no sje}awe na voqenu baku i prabaku

Sestri}i Dario i Dijana 000020 A-1 M Tu`no sje}awe na brata

1922 - 1992. Sin Radivoj, snaha Mira, unu~ad Davor, Sawa i \or|e 000015 A-2 M Dana 14.10.2009. navr{ava se 40 dana od iznenadne smrti

BRANKA - BRANU GAJI]A

STOJANA BOBARA U subotu, 10.10.2009. godine, u 11 ~a so va po sje ti }e mo wegov grob i polo`iti cvije}e. Tvo ji su pru ga Mil ka, si no vi Slobodan i Bojan, snaha Dijana i unuka Lea 000006 A-4 M

STANU SPASOJU MAJSTOROVI]A

MILEVU GLI[I]

Dana 10.10.2009. navr{ava se 40 dana od smrti na{eg dragog

QUBI[E ^UKOVI]A Toga dana u 11.30 ~asova posjeti}e mo wego vu vje ~nu ku }u na grobqu "Sveti Pantelija", polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. Otac Du{ko i majka Slavica 0000017 A-4 M

Tu`no sje}awe na dragog oca

Tu`no sje}awe na dragog brata

STOJANA BOBARA

RADOVANA DEBEQAKA

Voqe}emo te do kraja `ivota i ~uvati od zaborava. Tvoji k}erka Dijana, zet Borko i unuka Katarina 000006 A-2 G

@i vot je tre nu tak a sje }awa vje~na. Sestra Qubica 000018 A-2 M

MILEVU GLI[I]

9.10.1999 - 9.10.2009.

9.10.1999 - 9.10.2009.

Te{ko je `ivjeti bez tebe. Mnogo mi nedostaje{. Voli te tvoja Qiqa 000013 A-2 G

Mnogo nam nedostaje{. Unuk Miodrag, snaha Bo`ana i praunuka Nikolina 000013 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragu mamu i baku

^etrdesetodnevni pomen dragoj

Sestra Stana sa porodicom 000018 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog oca

Tu`no sje}awe na dragog brata

SLAVKE ^ELAR Dana 10.10.2009. u 11 ~asova posjeti}emo wen grob i polo`iti cvije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena majka Stana i sva rodbina 000002 A-3 M Tu`no sje}awe na dragu majku, punicu i baku

MILEVU GLI[I] 9.10.1999 - 9.10.2009.

DU[ANA KRE^ARA Sin Milorad s porodicom 000016 A-1 M

BEBI SPASOJEVI]

Vrijeme prolazi, a uspomena na tebe ostaje. Tvoji Milosava, Milorad i Jelena 000013 A-2 G

Suprug Rade, sinovi Aleksandar i Vedran, snahe Bojana i Mirjana, unuka Mia 000027 A-2 M

RADOVAN DEBEQAK

^etrdesetodnevni pomen dragoj priji

^etrdesetodnevni pomen dragoj priji

Za uvi jek }e os ta ti u na {im srcima. Sestra Jelena sa porodicom 00018 A-1 M

Brat Novak sa porodicom 000018 A-1 M

Tu`no sje}awe na dragog kuma

Tu`no sje}awe na voqenu majku

NEDEQKA STOJNI]A

SAVKU MIRJANI]

Kum Radoja sa porodicom 000022 A-1 M

S qubavqu i po{tovawem Tvoji najmiliji 000025 A-1 M

Tu`no sje}awe na voqenog oca

ZORU (ro|. Ninkovi}) DOKI] 1981 - 2009. K}erka Radmila, zet Pane, unu~ad Bobana i Boban 000023 A-2 G

BRANKA RADUSINOVI]A 2000 - 2009. Sinovi Dra{ko i Slobodan sa porodicama 000001 A-1 M

BEBI SPASOJEVI]

BEBI SPASOJEVI]

Prijateqi Ra{o i Jovanka Rosi} sa porodicom 000027 A-2 M

Vo jin, Mi ra i Ma ri ja na Zi mowa 000027 A-2 M

RADOVANA DEBEQAKA

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 39 Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 9.10.2009. u 87. godini `ivota preminuo na{ dragi

Dana 10.10.2009. navr{avaju se tri godine od smrti na{e drage

MILO[ (Vida) GRAORAC Sahrana }e se obaviti 10.10.2009. u 13 ~asova na mjesnom grobqu Gradina, Drago~aj. Povorka kre}e ispred ku}e `alosti u 12.30 ~asova. O`alo{}eni: sinovi Mirko i Radomir, snahe Vesna i Rada, unuci Davor i Igor, unuke Nata{a i Brankica te ostala rodbina i prijateqi 000023 B-2 M Posqedwi pozdrav dragom ocu

Posqedwi pozdrav Mirkovom ocu

RADMILE STUPAR MILO[U od sina Mirka Grahovca sa porodicom. 000023 A-1 M

MILO[U GRAORCU

Bog nam je uzeo tebe, a mi nismo bili spremni na to, koliko god da boli toliko i vi{e te vole tvoji. Suprug Milanko i sin Jovica

Posqedwi pozdrav dragom ocu

od kompanije "Ekvator". A-8 F

Desetog oktobra 2009. navr{ava se ~etrdeset dana od kako je preminula na{a voqena

000007 B-5 M

MILO[U

In memoriam

od si na Ra do mi ra Gra or ca sa porodicom. 000023 A-1 M

Godinu dana tugujemo za na{om voqenom majkom i bakom

Posqedwi pozdrav dragom djedu

RADMILOM NIKOLI]-MEHANOVI]

MILO[U GRAORCU od unuka Brankice, Nata{e, Davora, Igora, Dejana i praunuke Miwe. 000004 A-2 G

VUKICA - VUKA (ro|. Kraji{nik) VLADU[I]

Dugujemo joj vje~nu zahvalnost i ~uvamo trajnu uspomenu.

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

Weni Jasminka i Sa{a B-2 U nedjequ, 11.10.2009. godine, dvoipogodi{wi pomen i bol za nikad pre`aqenom k}erkom

Draga na{a Vuko, mnogo nam nedostaje{, sje}awe na tebe i tvoju dobrotu osta}e vje~no u na{im srcima. Tog dana u subotu u 12 ~asova }emo posjetiti wen grob i odr`ati pomen na grobqu Pu~ile. O`alo{}ena porodica

MILO[U od porodice \eri}. 000005 A-1 G

002636 B-1 M U subotu, 10.10.2009. navr{ava se 40 dana

Tu`no sje}awe na voqenog supruga, oca, svekra i djeda Dana 4.10.2009. navr{ilo se pet godina od smrti na{e drage

dr BIQANOM RADAK An|ele na{, ponosu moj, svaki dan po~iwe i zavr{ava s tobom. Istinom se ne mirim, bolom se borim. Du{u razara rije~ "na `alost prevario sam se kod Biqane", koje je izgovorio dr Vaso Antunovi}. Kako se prevariti kod jedne mladosti, kako staviti ta~ku na `ivot koji je tek po~eo. Postoji li kazna za takve, kazna koju zaslu`uje je samo da osjeti istu bol kao i mi. Tvoji o`alo{}eni: majka Kosa, otac Janko i sestra Daliborka. Istina }e pobijediti, Bog }e sve vidjeti. Neutje{na porodica 000017 B-2 G

MIRKA PETKOVI]A NOVI PETROVI]U

BOSE KURIYA

O`a lo{ }e na po ro di ca: otac Petar, majka Savka, sestre Gordana i Slavica A-2 UP

Maja, Biqana, Aleksandar, Miroslav i Mira 000026 A-2 M

Dana 10.10.2009. godine navr{ava se devet godina. Uvijek si u na{im srcima. Tvoji najmiliji: supruga Quba, sin Mi omir sa po ro di com i k}erka Dobrila sa porodicom 000014 A-3 G

40 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE Sje}awe na drage roditeqe

i

BO@U

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 9.10.2009. godine u 1. godini `ivota, nakon kra}e bolesti preminula na{a draga

Dana 10.10.2009. navr{avaju se dvije godine od smrti na{eg dragog

MELANI (Sini{e) ARABAYI]

ZORANA DESAN^I]A

AN\U

HAJDER Wihovi najmiliji 000028 A-9 M

VALENTINA VUJI^I] 9.11.1996 - 10.10.2008. Sve bude i pro|e. Tvoji: mama Danica, brat Milo{, ujko Velimir i baka Sofija 000016 A-8 G

2009 - 2009. Sahrana }e se obaviti 10.10.2009. godine u 14 ~asova na Katoli~kom grobqu u Motikama. O`alo{}eni: otac Sini{a, majka Dajana, brat Mihajlo, deda Zlatko, babe Milena i Mira, stric Damir, strina Danijela, tetke Slavojka i Dijana, ujaci Zdravko i Branko te ostala rodbina 000019 A-8 M

Tog dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu "Sveti Pantelija", polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu i prijateqe da nam se pridru`e. Supruga Biqana, sinovi Alen i Darko sa porodicama 000024 A-8 M

Posqedwi pozdrav k}erki

Posqedwi pozdrav brati}ki

Tu`no sje}awe na moga brata

Tu`no sje}awe na dragog ujku

MELANI

MELANI

ZORANA DESAN^I]A

MILORADA

Ako je Bog tra`io an|ela, stigao mu je jo{ jedan. Od oca Sini{e, majke Dajane i brata Mihajla

Jo{ jedna zvjezdica je stigla na nebo. Od strica Damira, strine Danijele i sestre Awe

000019 A-2 M

000019 A-2 M

Miwa sa porodicom Sestra Jasna sa porodicom 000022 A-1 M

000007 A-1 G

Dana 10.10.2009. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od smrti na{eg dragog

U 2 sata po pono}i prestao je ovozemaqski `ivot na{e unuke

Dana 10.10.2009. navr{ava se {est mjeseci od smrti na{e drage

MELANI MELANI Volimo te an|ele. Tvoj deda Zlatko i baka Milena 000019 A-2 M

QIQANE [UGI]

Pro{lo je tu`nih 40 dana otkako nije sa nama na{ dragi suprug, otac, djed i svekar

MILORADA [TIKLICE

Mirno spavaj an|ele. Oti{la si u svijet ti{ine. Ako postoji `ivot poslije ovog onda }e{ jo{ `ivjeti. Spavaj an|ele, vole te tvoja baka Mi ra, uj ke Zdrav ko i Bran ko, tetke Slavojka i Dijana, ujne Jagoda i Biqana 000019 A-3 M

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Kla{nicama. O`alo{}eni: supruga Jagoda, sinovi Branko i Sr|an 000007 A-8 G

In memoriam

Tu`no sje}awe na dragog brata

Tog dana posjeti}emo wenu vje~nu ku}u i polo`iti cvije}e. Porodica [ugi} 000012 A-8 M

MILORADA [TIKLICU

Dana 23.9.2009. navr{ilo se {est mjeseci od kada nije sa nama na{ dragi

MLA\EN POPOVI] U subotu, 10.10.2009. u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, po lo `i ti cvi je }e i za pa li ti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: supruga Danica, sin Darko, k}erka Tawa, snaha Ja smin ka, unu ~ad Tea, Ti bor, Bojan i Bewamin

MLA\AN VU^KOVAC

ZORA (ro|. Ninkovi}) DOKI] 10.10.1981 - 10.10.2009. Prerano si oti{la, ja te u srcu ~uvam. Tvoja k}erka Oqa i zet Branislav Mitrakovi} 000033 A-3 M Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

000007 A-6 G Dana 13.10.2009. navr{avaju se dvije godine od smrti na{eg dragog supruga, oca i sina

MILANA VU^I]A

000009 A-5 M

U subotu, 10.10.2009. godine u 10 ~asova na grobqu u Trnu odr`a}emo pomen, zapaliti svije}e i polo`iti cvije}e. Vje~no o`alo{}ena porodica Vu~kovac 000021 A-8 M

Supruga Jelka, k}erke Tawa i Tamara, i majka Gospa Pro{lo je tu`nih 40 dana otkako nije sa mnom moj voqeni i jedini suprug

Posqedwi pozdrav dragom

000001 A-6 G

MILANA od kolega Paji}a, Pala~kovi}a i Kri`anca. 000029 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog oca

MILIJANU

Sestra Zora sa porodicom

MILIJANU MARKOVI]U

MLA\EN

Pridru`ujemo se tuzi svih kojima nedostaje{ na zemqi i vjerujemo da }e te Gospod prepoznati kao svog na nebu. Porodica Petra{evi}

od strica Save, strine Sandre, An|ele i Aleksandra i porodice Radojkovi} i Milojevi}.

Praznina je beskrajna, tuga nepodno{qiva zbog tvog odlaska. Bili smo sre}na porodica i na tome ti neizmjerno hvala. Supruga Danica

000008 A-3 G

000014 A-3 M

000009 A-4 M

MILANA K}erka Tamara i zet Sr|an 000002 A-1 G

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 41 Posqedwi pozdrav dragom ocu

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 8.10.2009. godine u 75. godini `ivota, nakon kra}e bolesti preminuo na{ dragi

Posqedwi pozdrav dragom svaku i tetku

SVETOZARU SVETOZARU KRIVOKU]I

od sina Bo`e sa porodicom. 000010 A-6 G Posqedwi pozdrav dragom ocu

SVETOZAR (Mi}e) KRIVOKU]A

Dragi Zele, po~ivaj u miru! Svastika Vukica sa porodicom 000034 A-2 M Tu`no sje}awe na dragu

Sahrana }e se obaviti u subotu, 10.10.2009. godine, u 14 ~asova na Perduvovom grobqu O`alo{}eni: sin Bo`o, k}erka Stanija, bra}a Milutin, Milorad i Nenad sa porodicama, sestra Milena sa porodicom, snaha Zdenka, zet ^edo, unu~ad Svetozar, David, Nikolina i Luka, svastika Vukica sa porodicom, te ostala mnogobrojna rodbina, prijateqi i kom{ije 000010 B-2 G

SVETOZARU

od k}erke Stanije Divqak sa porodicom.

Posqedwi pozdrav Stanijinom ocu

000010 A-6 G Posqedwi pozdrav dragom bratu

BORKU RADIVOJEVI] Brat Nedeqko, zaova Branka, sinovke Danijela i Nena Vidovi} 000019 A-2 G

SVETOZARU Tu`no sje}awe na dragu

od brata Milutina i snahe Dragice. 000011 A-6 G

SVETOZARU (Mi}e) KRIVOKU]I

Posqedwi pozdrav dragom stricu

BORKU RADIVOJEVI] SVETOZARU

od ~lanova kolektiva Kosig Dunav Osigurawe.

Brat Pantelija, zaova Marica, sinovka Ranka i sinovac Ranko Vidovi} 000019 A-2 G

B-2 F Dana 16.10.2009. godine navr{avaju se dvije godine otkako nije sa nama na{a draga

Dana 11.10.2009. godine navr{ava se godina dana otkako nije sa nama na{ dragi

od sinovaca Mi}e i Vladimira sa porodicama.

Tu`no sje}awe na dragu 000011 A-6 G

Posqedwi pozdrav Stanijinom ocu

SVETOZARU (Mi}e) KRIVOKU]I

BORKU RADIVOJEVI] Strina Jovanka Vidovi} 000019 A-1 G

JOVO AQETI] Toga dana u 11.30 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu i prijateqe da nam se pridru`e. Brat Milo{, zet Goran, sestri} Igor i ostala rodbina

i

RU@ICA (ro|. Aqeti}) SERDAR Dana 11.10.2009. godine posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu i prijateqe da nam se pridru`e. Suprug Goran, sin Igor, brat Milo{ i ostala rodbina 000016 B-2 G

od Sa{e ^udi}a. 000009 A-6 G

Tu`no sje}awe na dragu sestru

Dana 10.10.2009. godine navr{avaju se 4 tu`ne godine od prerane smrti na{e drage supruge, majke i bake

ZORE POPOVI] VESNU

Dana 16.10.2009. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog Porodica Popovi} 000018 A-6 G Tu`no sje}awe na dragog oca

Vje~no }e{ `ivjeti u na{im srcima. Brat Mile sa porodicom 000015 A-3 G Tu`no sje}awe na dragu sestru

MIODRAGA CVETKOVI]A U subotu, 10.10.2009. godine, u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Gradskom grobqu u Bawoj Luci, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Danas je tu`nije nego ju~e, sutra }e biti tu`nije nego danas, sa sobom si zauvijek odnio dio svih nas. O`alo{}eni: supruga Dobrila, sin Goran i k}erka Mila 000021 B-2 G

MIODRAGA CVETKOVI]A Bog nam je uzeo tebe, a mi nismo bili spremni na to, koliko god da boli toliko i vi{e te vole tvoji k}erka Mila i sin Goran 000021 A-8 G

VESNU Vje~no }e{ `ivjeti u na{im srcima. Brat Pero sa porodicom 000015 A-3 G

42 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE Sje}awe na voqene

Tu`no sje}awe na moje drage i voqene roditeqe i k}erku

MILORADA PALA^KOVI]A

MI[U VU^I]A

i

STOJKU - ]OLU VU^I]A

Supruga, sestra i k}erka Pavka sa djecom 000027 A-7+A-1 G

RADOJKU MALE[EVI]

GORDANU MITRI]

VOJINA MALE[EVI]A

10.10.2000 - 10.10.2009.

2008 - 2009.

1999 - 2009.

Danas je tu`nije nego ju~e, sutra }e biti tu`nije nego danas, sa sobom ste zauvijek odnijeli dio mene. Majka i k}erka Seka 000025 B-2 G Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

Tu`no sje}awe na dragu strinu

Tu`no sje}awe na dragu

MILENKA KOROVA

QIQANU [UGI]

QIQANU [UGI]

od Miodraga Ritana sa porodicom. 000026 A-1 G

Davor, @eqka, Dorotea i Nik{a 000028 A-1 G

Goran i Slavica [ugi}

Dana 10.10.2009. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg dragog oca i dede i osamnaest mjeseci od smrti na{e drage majke i bake

DU[AN

i

RADA (ro|. Te{anovi})

000028 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj sestri

DODI od brata Bore Majstorovi}a. 000013 A-1 G

GAJI]

Posqedwi pozdrav dragoj sestri Tog dana u 12 ~asova posjeti}emo wihovu vje~nu ku}u na gradskom grobqu u Prwavoru i dati {estomjese~ni pomen na{em dragom tati. Malo je rije~i kojima bismo iskazali bol i zahvalnost koji ostaju u na{im srcima. Vje~no zahvalni: sin Goran i k}erka Swe`ana sa porodicama 19/07 A-9 E Dana 18.10.2009. godine navr{ava se godina dana od smrti na{eg voqenog

DODI Po~ivaj u miru Sestra Nina - Qubica Milosavi} 000013 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj tetki

BO[KA TOPOLOVI]A Dana 10.10.2009. godine u 11 ~asova posjeti}emo wegov grob, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}ena porodica 000014 A-8 G Dana 10.10.2009. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{eg dragog

Tu`no sje}awe na dragog dedu

RADOMIRA MARJANCA MLA\ENA POPOVI]A Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`a lo{ }e ni k}er ka Tawa i unuk Tibor 000012 A-4 G

Unuka Bojana Marjanac 000024 A-1 G

DODI od Jelene i Slavice sa porodicama. 000013 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom kom{iji

SVETOZARU KRIVOKU]I od porodice Jungi}. 000026 A-1 G

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 43

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE

Oglasi KU]E PRODAJA Prodajem ku}u u Sremskoj Mitrovici ili mijewam za stan u Bawoj Luci uz moju doplatu. Cijena 20.000,00 evra, tel. 00381/63/7025878 i 065/997-834. Prodajem u Zalu`anima prije pruge ku}u P Pk, plac 639 m2-135.000 KM, mogu}nost kreditirawa, tel. 051/310-994; 387 66/280-130. Prodajem ku}u 8h7, useqiva na tri eta`e (P+S+P) sa gra|evinskom dozvolom, iza {kole u Prije~anima, tel. 065/351-000 i 051/428-008. Prodajem ili mijewam useqivu ku}u za stan u Pionirskoj ulici 33, tel. 065/528-247. Prodajem stariju ku}u u Gradi{ci 7 h 4 m 2 , dozvoqena gradwa dvije ku}e, tel. 051/831-232; 065/663-787. Prodajem u Lijevoj Novoseliji uz glavni put spratnicu 10 h 10 u prizemqu, poslovni prostor i jednosoban stan na placu 1.000 m2, cijena 120.000 KM, tel. 065/671-420. Prodajem ku}u, prizemnica, 10h12 sa gara`om, centralno grijawe, ure|ena, namje{tena, novogradwa na 650 m 2 zemqi{ta u Lakta{ima, naseqe Lug ili mijewam za stan u Bawoj Luci, uz dogovor, tel. 065/511121. Prodajem na Pobr|u ku}u na sprat na placu oko 700 m2, tel. 065/371-611. Prodajem ku}u u Trnu - Jablan, spratnicu, centralno grijawe, dvori{na zgrada sa gara`om, oku}nica, dva dunuma, tel. 00381642959859; 065/544-952. Prodajem stariju ku}icu na 1.400 m2 placa, Sara~ica, 435 uz glavni put, cijena 50.000 evra, tel. 065/935191. Prodajem kod Zavoda distrofi~ara na Paprikovcu ku}u (P + 1 + M) sa gara`om i grijawem u odli~nom stawu na placu 330 m 2 , cijena 300.000 KM, fiksno, tel. 066/165323. Prodajem ku}u 120 m 2 u ulici Gavrila Principa sa oku}nicom od 500 m 2 povoqno uz ulicu, tel. 065/636-545, 065/939-969. Povoqno se prodaje ku}a sa oku}nicom u Du{anovu, tel. 065/585-908. Prodajem odmah useqivu ku}u sa potkrovqem i prate}im objektom ogra|eno sa placem 1300 m2, voda, struja sa gra|evinskom dozvolom u Ko~i}evu - Gradi{ka, tel. 065/417581. Prodajem u Prije~anima useqivu ku}u 8,5h9,5 (PR+1+M), novogradwa, plac 500 m2, voda, struja, septi~ka, cijena 70.000 KM, tel. 065/371-611. Povoqno, kvalitetno i u dogovorenom roku, pravim ku}e monta`ne (objekte) cijena od 250 do 500 KM/m2, tel. 065/520-626. Prodajem ku}u u Rami}ima, 45.000 KM i 105.000 KM + 3.500 m2 zemqe, tel. 065/549-687. Prodajem ku}u i plac na Adi - 615 m2, tel. 065/530-578; 065/971-583. Prodajem brvnaru bez zemqe, veli~ina 3,5 x 2,5 m, 2000 evra, mo`e i zamjena za auto, tel. 066/328-896; 066/248-231. Prodajem ku}u u Kne`evu, 9 h 8 m sa oku}nicom, 1.400 m2 zemqi{ta, sve 1/1, tel. 061/468-511; 061/349-399. Prodajem ku}u na Paprikovcu, Ranka [ipke 87 A , tri eta`e, parno grijawe, useqiva, tel. 065/913110. Prodajem na Paprikovcu blizu "Sirana" ve}u sre|enu ku}u, tel. 066/165-323. Prodajem staru ku}u na 400 m 2 placa okreti{te busa-a 13 u Buyaku, tel. 051/370-039; 065/617-967. Prodajem ku}u prizemnicu 93 m2 na placu 343 m 2 , ul. M. Drage Ba-

jalovi}a 18, Buyak 1, cijena 110.000 KM, tel. 051/453-617. Prodajem ili mijewam useqivu ku}u za stan kod "Kosmosa", papiri uredni, tel. 065/528-247. Prodajem ku}u u Jakupovcima na glavnoj cesti preko puta "Kubik" pumpe 11h9 sa 500 m2 zemqe, tel. 065/671-361. Prodajem useqivu ku}u u ^e lincu, blizu Doma zdravqa, tel. 065/322-144, 065/398-459. Prodajem ili mijewam novu ku}u sa oku}nicom u Kuqanima za mawu garsoweru u Bawoj Luci, tel. 066/ 686-340. Prodajem ku}u i 14 dunuma zemqe osam kilometara od Lakta{a kanalom i jedan kilometar u selo, tel. 051/310-089; 065/306-116. Prodajaem 1/1 nedovr{enog dupleksa P+I+II+P, 220 m2 prostora, 212 m2 placa, papiri uredni, tel. 065/011-065. Prodajem ku}u 115m 2 novogoradwa, useqiva Trn, tel. 065/206415. Prodajem u Zalau`anima prije pruge ku}u sa poslovnim prostorom 64 m2 + stan 64 m2, gara`a 21 m2, plac 639 m2 - 135.000 KM, tel. 051/ 310-017. Prodajem na Star~evici (eta`a ku}e) trosoban stan 87 m2, visoko prizemqe, ostava 30 m2 - 115.000 KM, tel. 051/310-017. Prodajem ku}u u Biha}u, mo`e zamjena za odgovaraju}u u Bawoj Luci, tel. 065/518-140, 051/305-597. Prodajem ku}u sa dva lokala na dobroj lokaciji u Bawoj Luci ul. Zelengorska 3, tel. 051/217-986. Prodajem ku}u u Budvi - Boreti, tel. 065/682-764. Prodajem ku}u u Rosuqama, povoqno, tel. 066/862-025.

ZAMJENA Mijewam ili prodajem novu ku}u sa oku}nicom za mawu garsoweru u B. Luci, tel. 066/686-340. Mijewam ku}u za stan, ku}a je 10h7, na sprat, 6 dunuma, zemqe 4, pod vo}em, 9 km od Bawe Luke, tel. 065/624-480; 065/329-765.

IZDAVAWE Izdajem dvori{nu ku}icu povoqno, tel. 051/354-543; 387 65/224551. Izdajem ku}u za kancelarije a mo`e i za stanovawe i prodajem dvosoban stan u B.Luci, tel. 051/212-628; +385-98-9645-745.

POTRA@WA Tra`im za stanovawe ku}u sa gara`om, tel. 065/614-640.

STANOVI PRODAJA Prodajem trosoban stan 77 m2 u Novoj varo{i, naseqe Petra Preradovi}a, I sprat, 2 velika balkona, cijena po dogovoru, tel. 065/666140; 387 65/662-919. Prodajem dvosoban stan, 62 m2, 2. sprat + ostava, Krfska ulica, mob., tel. 387 65/208-318. Prodajem dvosoban stan, 55 m2, u Novom Beogradu, Du{ana Vuka sovi}a, blok 62, tel. 387 65/665-914; 381 64/616-05-78: 381 11/269-14-88. Prodajem jednosoban stan u Boriku, 41 m 2 , prizemqe, Bawa Luka, Novice Cerovi}a 13. Komplet renoviran, dobar raspored, tel. 387 65/885-111; 065/163-209. Stan na Obili}evu, 51 m2 , 4,5 m2 lo|a, 4 m2 podrum, tre}i sprat, lijepa lokacija, novija gradwa, kompletno sre|en, cijena 2150 KM/m2, tel. 387 65/161-284. Prodajem stanove u ^elincu od 29 do 65 m2, nova gradwa, telefon, tel. 38765/332-828, 051/551-332.

Prodajem stan 73 m2 u ul. \ure \akovi}a, 6.sprat ili mijewam za mawi do 40 m2, tel. 065/808-094;387 65/918-240. Prodajem na Pobr|u iznad Gimnazije nov stan 55 m2 sa vlastitim parking mjestom -110.000 KM, mogu}nost kreditirawa, tel. 051/310-994; 387 66/280-130. Prodajem na Star~evici stan eta`a ku}e 87 m 2 , prvi sprat115.000 KM, mogu}nost kreditirawa, tel. 051/310-017; 387 66/ 280-130. Prodajem trosoban stan u Boriku, 76 m 2 , osmi sprat, Bawa Luka, Reqe Krilatice. Dobar raspored, povoqno, tel. 387 65/885-111. Prodajem dvosoban stan 40m2, II sprat, lift i garsoweru 28m2 na istom spratu, zgrada u izgradwi, Bawa Luka, Borik, Kne`opoqska ulica, tel. 387 65/518-567. Prodajem stan u Bawoj Luci, Aleja Centar, 74 m2, novogradwa, 2250 KM/m2 ili mjewam za mawi, tel. 051/215-135 , 387 66/223-428. Prodajem dvosoban stan, novogradwa, 48 m 2 , prvi sprat, ul. Isidore Sekuli} 13, Hiseta, cijena 100.000 KM, tel. 065/614-854. Prodajem dvosoban stan, renoviran, 49 m2, prvi sprat, ul. P. A. ^arnojevi}a 9, Obili}evo, cijena 100.000 KM, tel. 065/614-854. Prodajem stan, 64 m2, drugi sprat, ul. Krfska 114, Obili}evo, tel. 065/620-322. Prodajem stan 62 m 2 ul. Sime Matavuqa 2, tel. 065/656-571. Prodajem {estosoban dvoeta`ni stan, 130 m2 i gara`a na po~etku Petri}evca, Bawa Luka, tel. 065/655-166. Prodajem dvosoban stan na Star~evici 55 m 2 , tre}i sprat, ulica Kosovke djevojke, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem u ulici Svetog Save novogradwa, dvosoban stan, 75 m2, tre}i sprat, lift,, tel. 065/516927. Prodajem trosoban stan, 71 m2, prizemqe, ul. Reqe Krilatice, Borik, pogodan i za poslovni prostor, tel. 065/636-545. Prodajem trosoban stan 69 m 2 , tel. 051/303-378. Prodajem jednosoban stan u centru Bawe Luke, 46 m2, prvi sprat plus gara`a, tel. 051/302-724. Prodajem u Boriku dvosoban stan, 63 m2, tre}i sprat,, tel. 065/516-927. Prodajem dvosoban stan 55m2 u Obili}evu ul. Carice Milice 40, preko puta ambulante, tel. 065/975065. Prodajem trosoban stan 90 m 2 , VP, naseqe Sunca, vlasni{tvo 1/1, cijena povoqna, tel. 065/773-730. Povoqno prodajem namje{ten stan, 57 kvadratnih metara, u Bawoj Luci (odmah useqiv), tel. 065/531-588. Prodajem stan u novogradwi 77 m2, drugi sprat, 1/1 kod “Krajinalijeka” u B. Luci, tel. 065/636-545. Prodajem trosoban stan 69 m2 U. \. Kecmanovi}a 1, tel. 051/303-378; 065/621-017. Prodajem renoviran ~etvo rosoban stan 83 m2, tre}i sprat na po~etku Star~evice ( kod brvnare "Aleksandrija"), tel. 065/371-611. Prodajem svih veli~ina gotove stanove i stanove u izgradwi na vi{e lokacija, tel. 066/165-323. Prodajem stan u centru grada, 69 m2, dva balkona, tre}i sprat, ul. Marije Bursa}, cijena 3.000 KM/m2, tel. 065/935-191. Prodajem trosoban stan 92 m2 u Boriku ili mijewam za mawi, tel. 065/262-917. Prodajem na Paprikovcu dvo soban stan, 56 m2, prizemqe, ekstra

renoviran, luksuzno namje{ten, sa gara`om, cijena 110.000 KM, tel. 066/165-323. Prodajem stan na Lau{u, 47 m2, novogradwa, 2.100 KM/m2, useqiv, tel. 065/687-903. Prodajem nov stan na Lau{u 57 m2, useqiv, 1750 KM/m2, tel. 065/ 523-162. Prodajem ili mijewam za Beograd stan u centru B.Luke 37 m2, renoviran, tel. 065/870-004. Prodajem u Boriku, ul. Mi{e Stupara, trosoban stan, tre}i sprat, 92 m2, fasadna cigla, cijena 200.000 KM, tel. 065/371-611. Prodajem u “Malba{i} zgradi” kod Medicinske elektronike, trosoban stan, 90 m2, peti sprat, lift, sa gara`nim mjestom 18 m2, useqiv u avgustu ove godine, tel. 065/516-927. Prodajem trosoban stan, prvi sprat, podrum i gara`a u centru Bawe Luke, cijena 2.000 KM/m 2 , tel. 051/219-798; 065/979-805. Prodajem trosoban stan 59 m2, II sprat, ul. Du{ka Ko{~ice (kod SUP-a), tel. 065/524-505. Prodajem nov odmah useqiv jednosoban stan 34 m 2 , na drugom spratu u Kozarskoj ulici, kod hotela “Meriot”,, tel. 066/165-323. Prodajem dva mawa stana u Mejdanu, prvi sprat, Kalemegdanska ulica, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem stan u strogom centru + zidanu gara`u - pairi uredni, tel. 065/986-453. Prodajem jednosoban stan 37 m2, ~etvrti sprat, ul. Jug Bogdana 2, B.Luka, tel. 065/815-527; 051/460938. Prodajem jednosoban stan, 34 i 40 m2, Nova varo{, tel. 065/524-505. Prodajem prazan dvosoban stan u ul. Srpskih rudara 48 Lau{, tel. 051/280-922. Prodajem trosoban stan 82,50 m2, ~etvrti sprat, centralno grijawe, ul. Kozarskih brigada, Gradi{ka, tel. 051/831-232; 065/663-787. Prodajem stanove 32 m2, 38 m2 48, 49, 50, 55, 79, 89 i 110 m 2 , tel. 065/549-687. Prodajem na Rebrovcu jednosoban stan 41 m2, prvi sprat u izgradwi, useqiv u septembru ove godine, tel. 065/371-611. Prodajem stan, 65 m 2 , Borik, zgrada Titanik, hitno, tel. 065/636545. Prodajem jednosoban stan u Boriku 40m2 Novice Cerovi}a 13, tel. 066/776-188. Prodajem trosoban stan 86 m 2 , naseqe Sunce u ulici Svete kraqice Jelene, drugi sprat, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ili mijewam za mawi u “Pentagonu” troiposoban stan 100 2 m , {esti sprat, potpuno renoviran, sa upotrebom gara`nog mjesta, tel. 065/516-927. Prodajem u centru grada stanove na drugom spratu od 55 m 2 i na ~etvrtom spratu, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dvosoban stan 63 m2 na Star~evici, Ogwena Price, ~etvrti sprat, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem jednosoban stan s poslovnim prostorom na Star~evici hitno, cijena povoqna, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dva stana, jedan mawi trosoban 72,5 i ve}i od 90 m2, ul. Nikole Pa{i}a, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem trosoban stan u Boriku, dva lifta, hitno i povoqno, tel. 065/636-545;. Prodajem noviji useqiv trosoban stan, 84 m2, Aleja Svetog Save (centar), tel. 065/524-505.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

Prodajem stan na Star~evici 44 m2, prvi sprat, ul. Ogwena Price, cijena 85.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem dvosoban stan 50m 2 Milo{a Obili}a 52, Bawa Luka, cijena 2100KM/m2, tel. 065/881-644. Prodajem za gotovinu na Rebrovcu dobro o~uvan dvosoban stan, 62 m2, ~etvrti sprat, odmah useqiv,, tel. 066/165-323. Prodajem u ulici Majke Jugovi}a kod Studentskog doma nov dvosoban stan povr{ine 66 m2, ~etvrti sprat, lift,, tel. 065/371-611. B.Luka, N.varo{, prodajem jednosoban stan, visoko prizemqe, renoviran, tel. 065/569-294. Prodajem dvosoban stan 57 m2, drugi sprat iza SUP-a, naseqe ^aire, tel. 065/922-163. Prodajem dva stana na Star ~evici po 44 m2 prvi sprat 85.000 KM i tre}i sprat 90.000, tel. 065/935-191. Prodajem dvosoban komforan stan, 58 m2, Bulevar cara Du{ana u Centru ili mjewam za mawi uz dogovor, tel. 065/636-545. Prodajem trosoban stan u ulici Reqe Krilatice, Borik, hitno i povoqno, tel. 065/636-545. Prodajem dvosoban stan 58 m2 III sprat, saniran naseqe Ante Jaki}a B. Luka, tel. 065/569-294. Prodajem dvosoban stan 61 m 2 , ~etvrti sprat ispod Star~evice, ul. Jug Bogdana 76, tel. 066/137-371, 051/315-362. Prodajem ili mijewam stan 75 m2 u \ure \akov}a za Borik, tel. 051/306-949. Prodajem dvosoban stan 44 m2 useqiv nov ul. Majke Jugovi}a kod fakulteta, tel. 065/524-505. Prodajem stan, 56 m2 na Mejdanu, tre}i sprat, sre|en, lift, ul. Milo{a Obili}a, tel. 065/636-545. Prodajem nov useqiv stan 49 m2 i trosoban 69 m2 cijena 2.000 KM sa PDV-om, tel. 065/524-505. Prodajem na Star~evici kod restorana "Ogwi{te" trosoban stan 73 m2, prvi sprat, totalno renoviran, tel. 066/165-323. Prodajem stan u potkrovqu na Star~evici, povoqno, 81 m2, papiri uredni, cijena po dogovoru, tel. 065/636-282. Prodajem jednosoban saniran stan u Boriku, tel. 065/671-924. Prodajem stan 32 m2 garsowera ili mijewam za ve}i do 42 m2, tel. 051/306-390. Prodajem na Bulevaru trosoban stan 75 m 2 , drugi sprat, tel. 066/165-323. Prodaje se dvosoban stan u Zenici u centru grada 55 m 2 , tel. 066/234-126. Prodajem u ul. \ure \akovi}a renoviran dvoiposoban stan 74 m2, peti sprat, lift, tel. 065/516-927. Prodajem sre|en, trosoban komforan stan 79 m2 u Novoj varo{i sa gara`om, Masarikova ulica, prvi sprat, hitno i povoqno, tel. 065/636-545. Prodajem u Aleji Sv.Save trosoban stan 82 m2 + {upa 5 m2 sa dva balkona peti sprat, lift, novogradwa, tel. 065/516-927. Prodajem renoviran dvosoban stan 58 m2, tre}i sprat u nasequ Ante Jaki}a, tel. 065/516-927. Prodajem stan 105 m2, u Gunduli}evoj ulici, halogena svjetla, klimatizovano, ameri~ki plakar 5 m, cijena 1.900 KM/m2, tel. 065/636-545. U centru Bawe Luke prodajem komforan trosoban stan povr{ine 82 m2, cijena povoqna, tel. 065/545059; 051/462-575. Prodajem stan 37,50 m 2 novogradwa namje{ten, `ute zgrade, tel. 065/894-510.

OGLASI

44 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE Prodajem dvosoban stan u strogom centru Bawe Luke sa dva zatvorena balkona, prvi sprat, tel. 065/525-363. Prodaje se troiposoban stan u centru Bawe Luke, Gunduli}eva 7, naseqe Pentagon, tel. 065/894-718. Prodajem trosoban stan useqiv 92m 2 ul. Mi{e Stupara-fasadne cigle (kod Akva parka) cijena 2050KM/m2, tel. 065/524-505. Prodajem nov useqiv dvosoban 49m2 i trosoban 69m2 cijena 2000 KM/m2 sa PDV-om, tel. 065/524-505. Prodajem u centru B.Luke, ul. Jovana Du~i}a, stan 51 m2, prizemqe, pogodan za poslovni prostor, tel. 066/420-257. Prodajem na Pobr|u iznad Gimnazije, nov stan, 55 m 2 sa vlastitim parking mjestom - 110.000 KM, mogu}nost kreditirawa bez kamata, tel. 051/310-994. Prodajem nov dvosoban stan, 58 m2, kod Ekonomske {kole, tel. 065/562426. Prodajem dvoiposoban stan 68 m2 kod motela "Firenca", prvi sprat 138.000 KM, hitno, tel. 065/562-426. Prodajem dvosoban stan, 48 m 2 , novogradwa odmah useqiv, ul. Majke Jugovi}, 105.000 KM, tel. 065/562426. Prodajem nove stanove, gotove i u izgradwi, razli~itih veli~ina i lokacija, tel. 065/562-426. Prodajem ~etvorosoban stan novogradwa, 71 m2 u Mejdanu sa komplet namje{tajem, povoqno, tel. 065/562426. Prodajem stan 66 m 2 u Novoj varo{i, mogu}a zamjena za mawi, tel. 065/624-186. Prodajem renoviran jednoiposoban stan 37 m2 + podrum, 1 sprat u Obili}evu 1/1, ili mijewam uz dogovor, tel. 065/811-161. Bawa Luka - Borik - Kne`opoqska, prodajem stan, 64 m2, dobar raspored, tel. 066/952-302. Prwavor - prodajem u glavnoj ulici (ul. Svetog Save) garsoweru 25 m2, nedovr{ena, tel. 065/980-178. Prodajem trosoban stan 69 m2, Rebrovac, tel. 065/621-017.

ZAMJENA Mijewam stan 82 m2+gara`a za mawi do 50 m2, Cara Du{ana 4/4 u centru, dva lifta nova, tel. 065/986-453. Mijewam stan u Lakta{ima, nov, 42 m 2 za isti u Bawoj Luci, tel. 051/207-175. Mijewam stan u Br~kom za Bawu Luku, tel. 065/889-959. Mijewam dvosoban stan 66 m2, 2. sprat, u kuli kod {kole u Novoj varo{i, za stambeni objekat u izgradwi pod krovom u zgradi, tel. 051/303-038; 051/307-514; 065/180-753. Mijewam dvosoban stan u Boriku za jednosoban u Boriku ili Novoj Varo{i uz doplatu, Hitno, tel. 065/419-294.

IZDAVAWE Izdajem dvoiposoban namje{ten stan sa centralnim grijawem i gara`om, tel. 066/661-213; 387 66/470570. Izdajem namje{ten jednosoban stan, centralno grijawe, u zgradi kod {tamparije “Glasa”, tel. 387 65/768-064. Izdajem trosoban stan, 64 m2, useqiv od 1 novembra, Starog Vujadina 89, tel. 051/467-233. Izdajem mawe stanove, garsowere i sobe, namje{teno, ima i grijawe, povoqno, tel. 065/636-195; 051/212691. Izdajem trosoban stan sa centralnim grijawem + gara`a, poseban ulaz u ul. Zore Kova~evi} 97, tel. 065/866-795; 051/355-272. Izdajem trosoban stan na Paprikovcu, ul. Jovana Ra{kovi}a 93 A, tel. 066/529-015. Izdajem jednosoban stan, dvo ri{na ku}a, naseqe Rosuqe - Bawa Luka, tel. 051/219-021. Izdajem stan 44 m2 (nenamje{ten) i 60 m2 (namje{ten), centar Bawe Luke, tel. 065/549-687. Izdajem povoqno nov jednosoban prazan stan, ul. Stojana Jankovi}a 33, tel. 065/268-182.

Izdajem namje{ten jednosoban stan za dvije djevojke ili mladi bra~ni par na du`e vrijeme, poseban ulaz, {iri centar grada, tel. 066/883-230. Izdajem nenamje{ten dvoipo soban stan u centru Bawe Luke, tel. 065/938-496; 066/411-839. Izdajem garsoweru u Boriku kod fakulteta, tel. 066/494-152. Izdajem mawi namje{ten stan u Slatini - poseban ulaz, tel. 066/ 335-355. Izdajem povoqno prazan jednosoban stan u ku}i, zvati poslije 15 ~asova, tel. 051/280-990. Izdajem jednosoban namje{ten stan u Bawoj Luci, tel. 051/318004; 066/621-363. Izdajem mawi stan u dvori{noj ku}i u Obili}evu, tel. 066/328-896; 066/248-231. Izdajem stan, dvori{na, poseban ulaz, Ilije Gara{anina 125, zvati poslije podne ili nave~e, tel. 051/352-707. Izdajem dvije dvokrevetne sobe, namje{tene, sa centralnim grijawem, poseban ulaz, tel. 065/245664. B. Luka - Lau{, izdajem novi stan u stambenoj zgradi 40 m 2 , drugi sprat, nenamje{ten, tel. 065/569294. Izdajem jednosoban namje{ten stan sa centralnim grijawem, poseban ulaz, studentima ili radnicima, cijena po dogovoru, tel. 066/942-239. Izdajem namje{ten stan dvjema ili trima studentkiwama, tel. 065/715-188. Izdajem dvoiposoban stan u stambenoj zgradi, prvi sprat, tel. 065/526-063. Izdajem ve}i stan pored bolnice na Paprikovcu, poseban ulaz, dva balkona, tel. 051/212-094. Izdajem jednosoban potpuno namje{ten stan blizu Kampusa za 4 studenta ili bra~ni par. Centralno grijawe, kablovska i najsitnija oprema na raspolagawu, tel. 065/858-545. Izdajem dvokrevetnu namje{tenu sobu studentkiwama, blizu fakulteta, poseban ulaz, centralno grijawe, kuhiwa, kupatilo, cijena povoqna, tel. 065/668-870; 051/436587. Izdajem garsoweru u novogradwi sa grijawem zaposlenim osobama, tel. 814-470. Izdajem jednosoban namje{ten stan, mo`e i bez namje{taja, tel. 065/766-730, 051/467-243. Izdajem stan, garsowere i sobe, namje{teno, ima grijawe, jedno dajem `enskoj osobi za pomo} u ku}i, tel. 065/636-195; 051/212-691. Izdajem jednosoban namje{ten stanu Beogradu - centar, zvati od 10 do 16 ~asova radnim danom, tel. 00 381 63/802-05-13. Izdajem dvosoban stan sa grijawem i toplom vodom poseban ulaz na spratu cijena po dogovoru, prazan, Dervi{i, tel. 066/253-438. Izdajem dvosoban prazan stan ul. Bose @ivkovi} 20-a, tel. 051/282487. Izdajem garsoweru, tel. 051/436125. Izdajem dvosoban stan, bra~nom paru, nenamje{ten, ul. Bra}e Jugovi}a 23, nova zgrada, tel. 065/217909. Izdajem dvosoban komforan namje{ten stan u strogom centru Bawe Luke poslovnim qudima i strancima, tel. 065/618-241. Izdajem jednosoban stan, vrlo jeftino, samcu ili bra~nom paru, tel. 065/973-228.

POTRA@WA Bra~ni par sa djecom tra`i stan ili ku}u na ~uvawe plus re`ije, ako mo`e oko “Jovan Cviji}“ {kole radi djece, tel. 065/626-474.

POSLOVNI PROSTORI PRODAJA Prodajem poslovno-stambeni objekat u izgradwi, 200 m2, po~etak

Petri}evca, Bawa Luka, sa projektom i gra|evinskom dozvolom, tel. 065/655-166. Prodajem povoqno poslovne prostore 18, 30, 43, 44, 68,1 68, 216, 360, 700, 1.260 i 1.460 m2, tel. 065/549687. Prodajem pored autoputa pos lovni prostor, 1.000 m2, na placu od oko 6.000 m 2 , sa upotrebnom dozvolom, ozbiqni kupci }e dobiti dodatne informacije usmeno, tel. 065/371-611. Prodajem u Rosuqama sre|en kafi}, sa inventarom, 52 m2, cijena 6.000 KM/m2, tel. 065/516-927. Prodajem lokal 23 m2, Novi Grad, potpuno ure|en, stambena zgrada, u`i centar, 1/1, mogu}e i iznajmqivawe, tel. 063/124-874; 065/434909. Prodajem ili dajem u zakup poslovni prostor kod "Boske" 60 m2, namjena za kancelarije, tel. 066/165-323. Prodajem ili izdajem poslovni prostor sad picerija "Ad ladios" u Trnu, tel. 066/299-329, 066/766'931.

IZDAVAWE Izdajem u Novoj varo{i prostor 125 m2, I sprat -1500 KM/mjese~no, tel. 051/310-017; 387 66/280-130. Izdajem u centru prostor 17 m2, prizemqe-600 KM/mjese~no, tel. 051/310-994; 387 66/280-130. Iznajmqujem kancelarijski prostor 66 m2, Gr~ka 17, kod stare autobuske, 700 KM, tel. 387 65/ 186-503. Izdajem opremqen kozmeti~ki salon, pogodan i za frizerski, centar grada, 35 m2, tel. 065/668366. Izdajem poslovni prostor u Jevrejskoj 25 m2, tel. 065/819-555. Izdajem poslovni prostor 40-50 m 2 , ul. Novaka Piva{evi}a, na po~etku uz ulicu, tel. 065/636-545; 065/939-969. Izdajem poslovne prostore 30 m2, 43, 33, 68, 168, 216, 360, 700, 1.260 i 1.460 m2, tel. 065/549-687. Izdajem, prodajem ili mijewam za Bawu Luku lokal 26 m2 kod autobuske stanice Prijedor, tel. 065/517-925. Izdajem poslovni prostor, kancelarija, a mo`e i drugo, 17,5 m 2 , strogi centar B. Luke, klima, bezbjednosni sistem, mokri ~vor, tel. 065/902-804. Izdajem poslovni prostor 27 m2 ulica (ogranak) Branka Popovi}a 7, tel. 051/371-614. Izdajem poslovne prostore 23 m2, 44, 48, 58, 150, 450, 700 i 1.460 m2, tel. 065/549-687. Izdajem poslovni prostor 100m2 prije ulaza u kasarnu Zalu`ani cijene po dogovoru, tel. 065/959-122. Izdajem poslovni prostor 80m2 sa upotrebnom dozvolom u Zalu `anima, cijena po dogovoru, tel. 065/343-681. Izdajem kancelarijski prostor 145 m 2 , strogi centar, pored "Boske" 12 KM/m 2 , ul. Jevrejska, lamela jedan, tre}i sprat (pet kancelarija, dva mokra ~vora) klima, alarm, tel. 065/623-658. U strogom centru B.Luke izdaju se dvije kancelarije i 70 m 2 skladi{ta, veoma povoqno, tel. 051/213-013; 066/931-877. Izdajem lokal u PC “Ekvator”, 18 m2, vi{enamjenski, tel. 065/917520; 065/533-354. Izdajem dva poslovna prostora od 40 i 50 m2 na Petri}evcu, veoma povoqno i na du`i period, tel. 065/565-919. Izdajem specijalisti~ku ordinaciju, 40 m2, cijena po dogovoru, Bawa Luka, tel. 065/694-653. Izdaje se kancelarijski prostor 55 m 2 sa upotrebnom dozvolom u strogom centru B. Luke, ul. Jevrejska, tel. 065/902-567. Izdajem poslovni prostor od 55 m2 na drugom spratu u Gospodskoj ulici, tel. 065/812-572. Izdajem poslovni prostor 80m2 u objektu "Marakana" na Tranzitu povoqno za prodavnicu svih namjena, tel. 065/651-571.

Izdajem poslovni prostor u strogom centru Bawe Luke, ul. \ure Dani~i}a 12 (kod Gradske tr `nice), 45 m2, tel. 065/193-035. Izdaje se lokal u poslovnom centru "Krajina", suteren, 12 m2, tel. 065/222-722. Izdajem poslovni prostor u Centru 17 m2 - 600 KM/mjese~no i u Novoj varo{i 125 m2, I sprat - 1500 KM/mjese~no, tel. 051/310-994. Izdajem poslovni prostor u blizini sajma, 600 KM/mjesec, Frana Supila 7, tel. 065/523-162. Izdajem poslovni prostor 20 m2, TC "Ekvator", tel. 065/543-897; 0041/79-302-6514. Izdajem poslovni prostor 22 m2, jeftino 150 KM, Kara|or|eva 445, B.Luka, tel. 282-106; 065/635-449.

GARA@E PRODAJA Prodajem zidanu gara`u u centru sa urednim papirima, ul. Bulevar cara Du{ana, B. Luka, tel. 066/122087. Izdajem gara`u 52 m 2 za skla di{te za mehani~ku radwu i ostalo Qev~anska 1f Paprikovac B.Luka, tel. 310-062.

IZDAVAWE Izdajem gara`u u Novoj varo{i od 1. oktobra, zvati poslije 20 ~asova, tel. 313-477.

POTRA@WA Tra`im gara`u sa kanalom za obavqawe auto-mehani~arskih radova, tel. 065/663-226.

PLACEVI PRODAJA Prodajem dunum zemqe u Jakupovcima, 1/1, struja, voda, asfalt, tel.na placu, 16km od B. Luke, pogodno za ku}e i vikendice, hitno, tel. 387 65/897-077. Prodajem plac u Kuqanima 540 metara kvadratnih 150 metara od po{te kontakt, tel. 387 65/306-147. Prodajem plac u Lakta{ima u blizini bazena, dozvoqena gradwa, tel. 051/351-478; 387 65/493-216. Prodaje se plac kraj Vrbasa kod motela "Dragana" 630 m 2 cijena 30.000 KM, tel. 065/513-994. Lakta{i - Jablan, prodajem ~etiri dunuma zemqe, tel. 065/569294. Prodajem plac 1300 m 2 u Bar lovcima od kasarne u Zalu`anima udaqeno 1 km asfalt, struja, voda, tel. 065/451-920. Prodajem plac u [u{warima 1.605 m2 udaqeno od magistralnog puta 100 m, tel. 051/539-006; 065/650-289. B. Luka, Prije~ani, plac 1.103 m2 (ku}i{te), telefon, struja i voda na placu prijavqena, pomo}ni objekat, ogra|eno, vo}e, tel. 066/847606; 065/970-068. Prodajem baru kod Jovani} mlina 26,13 m2 Gorwa Piskavica blizu kafane stara vodenica, tel. 310062. Prodajem sedam dunuma zemqe u Jakupovcima, telefon, voda, struja i asfalt, pogodno za sve namjene, tel. 051/539-006; 065/650-289. Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, struja, voda, tel. 0049/7317-23-614. Prodajem dva placa u Karanovcu od 6 i 7 dunuma zemqe, tel. 066/242599. Prodajem plac 470 m2 kod igrali{ta u Drago~aju, tel. 065/462-366. Prodajem dva placa na po~etku Jakupovaca, cijena povoqna sve pogodnosti za gradwu, tel. 065/803315. Prodajem osam dunuma zemqe, 1/1, Nova Topola, naseqe Kraji{nik. Zvati od 10 do 21 ~as, tel. 00385/52543-601. Prodajem plac u Motikama, 1.500 m2, cijena 10 km/m2, tel. 066/264-138. Prodajem plac 700 m2 i mawi nedovr{eni objekat 6h8 pokriven 1/1 uz asfalt u Drago~aju cijena 35.000 KM, tel. 065/612-983.

Prodajem plac u Barlovcima, 1 km od kasarne u Zalu`anima, voda, struja, asfalt 1300 m2 veli~ina, tel. 066/294-008. Prodajem zemqu pod vo}em u Motikama, tel. 051/272-457. Prodajem mawi plac u Lazarevu, blizu "Intereksa", UTE uslovi, kanalizacija, cijena povoqna, tel. 065/288-628; 065/996-568. Prodajem plac na moru 454 m2, Milna, Bra~, cijena povoqna, papiri uredni, put, voda, struja, tel. 051/482-249, 066/286-594. Prodajem dva placa u Karanovcu od {est i sedam dunuma zemqe, tel. 066/242-599. Prodajem zemqu u Pritoci kod Biha}a, tel. 051/381-389, 066/876996. Prodajem vi{e mawih placeva ili 2 dunuma zemqe, cijena povoqna, po~etak Jakupovaca, blizina novog autoputa, tel. 066/467-752. Prodajem povoqno plac po vr{ine 700 m2, asfalt, voda, kanalizacija, dozvoqena gradwa ku}e za stanovawe, naseqe Lau{ 2, tel. 051/437-862. Prodajem plac 440 m 2 u Dra kuli}u, {est kilometara od centra Bawe Luke. Cijena 15.500 KM, tel. 065/662-776. Prodajem tri dunuma zemqe u Razboju, tel. 051/370-931. Prodajem u Drago~aju placeve ( 300 m od {kole) od 489 m2 do 638 m2, cijena od 14.000 - 19.500 KM, tel. 051/310-994. Prodajem 2 dunuma zemqe u Poqu na po~etku [u{wara, tel. 065/329765, 065/624-480. Prodajem 6 dunuma zemqe u Brdu, ima pogled na Vrbas, sa 60 vo}aka, 9 km od Bawe Luke, tel. 065/329765; 065/624-480. Prodajem 2.000 m 2 zemqe u Brezi~anima - Prijedor, voda, struja, telefon, put, povoqno, tel. 051/466-488; 066/528-784. Prodajem 3.000 m 2 zemqe u Drakuli}u, 20 KM/m2, vlasni{tvo 1/1, tel. 051/381-249; 065/926-261. Prodajem 3.000 m2 zemqe u [u{warima 100 m od firme "Elim", tel. 065/034-932. Prodajem plac 1700 m2 za gradwu ku}e - vikendice naseqe Pavlovac, 4,5 km od centra grada, tel. 282-106; 065/635-449.

SOBE IZDAVAWE Izdajem sobu za dvije djevojke, Centar, tel. 066/532-645. Izdajem studentkiwama sobu u centru grada, tel. 065/824-916. Izdajem sobu mu{karcu, poseban ulaz, kuhiwa, kupatilo, centralno grijawe, u blizini Gimnazije. Tel. 051/211-892; 065/228-840. Izdajem le`aj djevojci u dvokrevetnoj sobi, poseban ulaz, kuhiwa, kupatilo, centralno grijawe, u blizini Gimnazije. Tel. 051/211-892; 065/228-840. Igalo - apartman sa dvije sobe izdajem povoqno na du`i period, tel. 0038331335144; 0038267835368. Iznajmqujem dvokrevetnu sobu studentima, |acima i radnicima, centar grada, tel. 051/218-383. Izdajem sobu studentu sa upotrebom kuhiwe, Skendera Kulenovi}a 103, tel. 461-574. Izdajem sobu, dvokrevetnu studentima, grijawe, kablovska - u Boriku, tel. 318-223. Izdajem dvokrevetnu sobu u Obili}evu, tel. 066/237-692. Izdajem sobu dvjema djevojkama kod auto{kole “Volan”, tel. 065/546-658. Izdajem dvokrevetnu sobu studentima nepu{a~ima 300 m od fakulteta, tel. 464.360; 066/408-499. Izdajem sobu za dvije djevojke u Boriku, tel. 066/205-018; 051/309948. Izdajem jednokrevetnu sobu djevojci, poseban ulaz, centralno grijawe, Borik, tel. 051/307-685; 065/535-737.

OGLASI Izdajem u~enici sobu sa parnim grijawem i upotrebom kuhiwe, tel. 051/437-310. Izdajem dvokrevetnu sobu djevojkama, poseban ulaz, centralno grijawe, Nova varo{, tel. 051/305-072. Izdajem sobu sa dva le`aja, poseban ulaz, sa kupatilom i ni{om, povoqno, tel. 051/280-346. Izdajem sobu djevojci studentkiwi, nepu{a~u, upotreba kuhiwe i kupatila - Borik jedan, tel. 306-467. Izdajem sobu |acima studentima nepu{a~ima, tel. 051/301-586; 065/462-384. U centru grada izdajem dvo krevetnu sobu sa grijawem kupatilom i kuhiwom, tel. 065/660-459. Izdajem namje{tenu sobu studentu ili studentkiwi sa upotrebom kupatila i kuhiwe, ulica Gunduli}eva 3, Borik, tel. 318-568; 065/776-921. Izdajem sobu za dvije studentkiwe u nasequ Borik, tel. 051/310-068; 051/303-803. Izdajem dvjema djevojkama sobu, centar grada, tel. 066/532-645. Primam jednu studentkiwu u jednokrevetnu sobu, tel. 051/318-081. Izdajem dvije namje{tene sobe i jedan apartman u Vrwa~koj bawi u centru kod motela “Merkur”, tel. 00381 62/484-954. Izdajem dvokrevetnu sobu studentkiwama, upotreba kuhiwe i kupatila centralno grijawe, tel. 464-458. Izdajem sobe-dnevni boravak, kuhiwa, kupatilo, poseban ulaz sve namje{teno, ul. Kraji{kih brigada 89, tel. 065/070-544. Izdajem sobu sa dva kreveta, sa centralnim grijawem i sanitarnim ure|ajem Korduna{ka 16 - Borik, blizina fakulteta. Zvati od 8 do 20 ~asova, tel. 051/319-236. Izdajem sobu djevojkama uz upo trebu kuhiwe i kupatila, tel. 051/437-757. Izdajem sobu |acima studentima, nepu{a~ima, tel. 051//301-586; 065/462-384. Izdajem studentkiwama sobu sa parnim grijawem i upotrebom kuhiwe i kupatila, tel. 051/437-310. Izdajem namje{tenu sobu sa centralnim grijawem, upotreba kuhiwe i kupatila, prvenstvo nepu{a~i, tel. 051/437-040; 065/897-013. Izdajem namje{tene jednokrevetne sobe sa centralnim grijawem na Paprikovcu, tel. 065/740-515; 051/301853.

MOTORNA VOZILA PRODAJA Prodajem “ford fijestu” god. proiz. 1996. u super stawu, tel. 065/353-418. Prodajem "fiat stilo" 2005, 1.6, benz 3v, ful, neocariwen, cijena 6.800 KM, tel. 387 66/960-434. Prodajem "pe`o" 405 1.6 benzin plin, 90. god. registrovan cijena 2500 KM, tel. 387 65/546-398. Prodajem “ford fijestu,1.8 D”, 89. g.p., registrovana do 9/10, metalik plava, o~uvana, 3.300 km, mo`e zamjena, tel. 38766/717-442. Prodajem povoqno "kamper fiat" 90. g.p. ili mijewam za auto ili gra|u, tel. 387 65/513-897. Prodajem "nisan patrol" 12/2003. g.p., pre{ao 48000km, rollbarovi, nove gume, ekstra stawe ili mijewam za "mercedes 4-matic", pos.prostor, tel. 387 65/513-897. “Ford fokus 1.8 TDCi, 02. g.p., pla}ena carina i PDV, petoro vrata, kao nov, cijena 10.900 KM, tel. 38766/717-442. Prodajem autoprikolicu “sabatijer” sa poklopcem, tel.065/971-583 i 065/410-485. Prodajem “reno 19” 1,4 benzinac, 88. godi{te, metalik sivi, 4 vrata, neocariwen kao nov, cijena 950 KM, tel. 065/894-570. Prodajem auto prikolicu, 140 h 100 cm, signalizacija, arwevi, cerada, neregistrovana, cijena po dogovoru, tel. 065/519-217. Prodajem - mijewam mercedes 190 D 83. god. motor havarisan, ostalo u odli~nom stawu, tel. 066/712-900.

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 45 Prodajem kombi "folksvagen" kombinovan 9 sjedi{ta+800kg turbo dizel 1989. plavi, pet brzina, tel. 066/899-187. Prodajem “golf 2”, 88. godi{te, registrovan do 6/2010., tel. 051/482-249. Prodajem kombi KIA , 1+7 sjedi{ta, pre{ao 4000 KM, garancija do 1.7.2010, tel. 066/ 224- 919. Prodajem yip "rav 4", 2005. godina proizvodwe, registrovan do 7.2010, tel. 066/881-572. Prodajem "reno" 11 registrovan do 04/2010.g. u odli~nom stawu, tel. 066/878-551, 065/719-878. Prodajem kamion - cisterna za vodu marke "fap", nosivost 7000 l, tel. 066/862-025.

KUPOVINA Kupujem “audi A4”, oko 2002. sa ful opremom, tel. 065/528-320. Kupujem registrovanog “juga”, mo`e i neregistrovan, tel. 065/ 538-048.

DIJELOVI I OPREMA Prodajem lijevi retrovizor (mehani~ki) za “golf 3”, cijena 50 KM, tel. 065/894-570. Prodajem elektropodiza~e stakla za “golf 2” sa 4 vrata sa instalacijom i prekida~ima, wema~ki, sve 150 KM, tel. 065/894-570. Prodajem aluminijumske feluge za "opel astru", tel. 065/931-383. Prodajem originalnu kuku za “reno megan”, cijena 100 KM fiksno, tel. 065/519-217.

MA[INE I ALATI PRODAJA Prodajem mlin za `ito, ru~ni rad, trofazni motor, cijena povoqna, tel. 065/535-934. Prodajem liniju za obradu metala - novo, malo upotrebqavano, ima 12 ma{ina i garnitura. Kupac dobija dugoro~an posao, tel. 066/174-794. Prodajem nove ma{ine, mrvilice, {rotilice, ma{ine za vo}e i povr}e i druge alate za doma}instvo, pla}awe po dogovoru, tel. 051/532-426. Prodajem i servisiram poqoprivredne i privredne ma{ine, cijena i pla}awe po dogovoru, tel. 051/532-426. Prodajem plo~asto `eqezo, maksimalno di`e 1.500 kg, tel. 065/ 931-383.

MOBILNI TELEFONI PRODAJA Prodajem mobilni telefon "soni erikson W 910" sa USB, slu{alicama, garancija {est mjeseci, cijena 290 KM, hitno, tel. 065/ 634-054. Prodajem mobilni telefon nokiju 7310 jo{ pod garancijom do nove godine, tel. 065/530-861; 051/ 315-890.

MUZIKA PRODAJA Prodajem harmoniku melodija 60 basova 3 registra i dje~iju harmoniku u ispravnom stawu, tel. 065/206-060.

KUPOVINA Kupujem o~uvanu harmoniku od 96 basova, tel. 063/956-300.

POTRA@WA Potrebne djevojke koje `ele pjevati narodne i starogradske pjesme, mogu se javiti i po~etnice, B. Luka, tel. 051/303-011.

APARATI ZA DOMA]INSTVO PRODAJA Prodajem mali fri`ider “gorewe”, tel. 216-358; 066/137-133. Prodajem {poret “kaloreks”, kori{ten jednu zimu, tel. 051/218391. Prodajem {iva}u ma{inu "bagat slavica" - kabinet ispravan, tel. 065/530-861; 051/315-890.

NAMJE[TAJ PRODAJA Prodajem fri`ider ispravan povoqno, tel. 051/214-039. Prodajem dva kau~a i dvije foteqe, povoqno, nazvati i ostaviti svoj telefon, tel. 051/464803. Prodajem kamin "plamen", star 2 godine, tel. 066/328-896; 066/248231. Prodajem krevet 2100x1600x950 sa du{ekom simpo i garnituru most 2+1, tel. 051/461-336; 065/898-780. Prodajem {poret kombinacija struja gorewe dobor o~uvan, tel. 051/437-310. Prodajem mawi regal iz dva dijela, funkcionalan i kau~ na razvla~ewe, te sanduk za posteqinu, tel. 051/302-835, 065/802-507.

UGOSTITEQSTVO PRODAJA

USLUGE OSTALO

Prodajem nov ugostiteqski namje{taj, pla}awe po dogovoru, tel. 051/532-426. Prodajem broj~anik za to~eno pivo u ugostiteqstvu - digitalni, tel. 065/585-573. Prodajem kafe-aparat “cimbalija” i mlin, tel. 065/913-034. Prodajem pe} za bureke sa stalkom za tepsije, stolove i stolice, pala~inkarnu i aparat za hot-dog kao i prate}u opremu, tel. 053/ 431-891; 065/655-401.

GRA\EVINARSTVO

Kucawe seminarskih i drugih stru~nih radova, priprema za {tampu kwiga, bro{ura, pri ru~nika, stru~nih ~asopisa i novina, izrada kalendara, vizit karti i sl., tel. 065/930-031 ili 066/119221. Vr{im usluge sje~ewa, {temawa i bu{ewa u armiranom betou, bez pra{ine i vibracija, Bawa Luka, tel. 387 66/228-620. Dimwa~ar, ~istim dimwake i pe}i za centralna grijawa, povoqno, tel. 051/483-144 i 065/670-639.

Postavqawe kerami~kih plo~ica i kompletna sanacija kupatila povoqno i brzo, tel. 066/338-840. Izvodimo hidro izolacije ravnih krovova, bazena, podruma 25 god. iskustva, tel. 387 65/773-852; 051/ 311-263. Izvodimo molerske radove, profesionalno, 25 godina iskustva, tel. 387 65/773-852; 051/311-263. Pronala`ewe podzemnih voda bu{ewe bunara. Rad na podru~ju BL, KD, Prijedora, Gradi{ke, Prwavora, Dervente, dvadesetogodi{we iskustvo u radu, tel. 387 65/952-183. Nov~ane pozajmice, hipoteka, nepokretna i pokretna imovina, mogu}nost mawe pozajmice uz ugovor. Kontakt, tel. 381 65/4516950; 387 66/717-442. Cijepam drva i sla`em po dogovoru - povoqno, tel. 066/838-508. Sve vrste retrovizora za autobuse, komione i kombi vozila, yipove, te kriva i rezana ogledala sa ugradwom za putni~ke automobile, farovi za “golf” i “mercedes”, tel. 065/538-048. U~iteqica poma`e u u~ewu u~enicima od I - V razreda, tel. 065/461-666. Vr{im usluge cijepawa drva ma{inskim putem, hidrauli~nim cjepa~em tiho i bez buke, tel. 065/345-604. Dubinsko usisavawe du{eka, kreveta i mebl namje{taja. Prawe tepiha u va{oj ku}i, mobilni tepih servis, tel. 065/892-540. Radim kovane ograde, kapije i ostalo od metala, tel. 051/463-329, 066/257-534. Dajem instrukcije iz srpskog jezika i matematike za u~enike od prvog do ~etvrtog razreda, tel. 051/219-851; 065/343-633. Prevoz automobilom, selidbe sa radnicima ili po dogovoru, pouzdano, povoqno i odgovorno, tel. 065/198-933; 063/541-688. Dje~ija igraonica "Ro|os" nudi vam igraonicu za djecu, vi{e~asovno ~uvawe djece, proslave ro|endana, tel. 065/561-952; 065/167-666.

RAZNA ROBA PRODAJA Prodajem drva za ogrev, tel. 065/209-268. Prodajem {poret imitaciju “alfe”, tri godine star, tel. 368292 i 065/249-183. Prodajem pasuq kukuruzar povoqno, tel. 065/410-485, 065/971-583. Prodajem original uramqene Vilerove goblene, tel. 051/219-835; 387 65/176-589. Prodajem ulazna i trpezarijska vrata, tel. 051/219-835 i 387 65/176589. Prodajem eta`nu pe} 23 kv kori{tena 2 sezone, cijena povoqna kontakt, tel. 051/304- 559; 387 66/541-304. Prodajem pi{toq "765" ~e{ka zbrojevka, uslov da ima odobrewe, cijena povoqna kontakt, tel. 387 66/541-304. Prodajem ku}ni bicikl i steper, uvoz iz Wema~ke, u odli~nom stawu, povoqno, tel. 051/216-969; 387 65/516-441.

Prodajem povoqno dobro o~uvan sobni bicikl, tel. 065/792-983. Prodajem hrastovo bure od 160 l i kacu hrastovu od 12 metara, tel. 065/075-646. Prodajem grobnicu sa {est mjesta u grobqu “Sveti Pantelija”, povoqno, tel. 065/514-227; 051/319451; 051/216-067. Prodajem dva aluminijumska sanduka vakuumirana, 115h76h40 te`ine 11 kg, 76h55h40 te`ine 9 kg, tel. 065/955-431. Prodajem grobnice betonske Pravoslavno grobqe u Boriku, Bawa Luka za 2, 3, 4, 6, 8, 10, 12, 16 i 18 mjesta, tel. 065/973-605; 000002 M. Prodajem italijansku sportsku opremu, direktan uvoz, tel. 065/198933; 063/541-688. Prodajem rakiju {qivovicu ja~ine 50 stepeni staru dvije godine, tel. 051/483-140. Prwavor - prodajem {est p~eliwih dru{tava u trnkama i 10 u LR ko{nicama, tel. 065/980-178. Prodajem dje~ija kolica, napu za {poret, mu{ku bundu od jelenske ko`e, akusti~nu gitaru, kuhiwski bojler pet litara, tel. 065/811-058.

ZAPO[QAVAWE PONUDA Kafe baru "Holivud" potrebne konobarice. Stan obezbje|en. Plata 800 KM, tel. 387 65/531-182. Potreban radnik za ~uvawe stoke u Hercegovini, tel. 065/586-272.

POTRA@WA Ozbiqna i odgovorna `ena sa iskustvom i preporukom ~istila bi stanove, posl. prostore ili wegovala starije bolesnike, tel. 066/950-299. @ena povjerqiva, sigurna tra`i na ~uvawe dijete od 1-5 godina, tel. 051/282-313. Tra`im posao ~i{}ewa kancelarijskih prostora u popodnevnim satima, povoqno, tel. 065/561-952. Poma`em djeci u rje{avawu doma}ih zadataka i ostalim {kolskim problemima, u~iteqica, tel. 065/302-690.

TURIZAM PONUDA Turisti~ka agencija “Hilandar” organizuje pokloni~ko putovawe u Ostrog 23.10.2009. godine, tel. 051/465-210; 065/644-500.

IZDAVAWE Izdajem apartmane uz more, adresa Srima III/43 a, 22211 Vodice Hrvatska, tel. 0038510/22441-230. Izdajem apartman u Igalu sa dvije odvojene sobe na du`i period, tel. *38231335144, +38267835368.

LI^NI KONTAKTI Mu{karac tra`i `enu za povremeno dru`ewe uz diskreciju. Samo SMS, tel. 387 66/179-725. @elim upoznati `ensku osobu do 40 godina radi veze, tel. 387 65/022007.

PRODAJA Prodajem klozet {oqu, umivaonik, tri ~esme nove za sudoper i umivaonik, tu{ bateriju sa crijevom novu, ormari} za kupatilo sa dva ogledala sa strane, tel. 216358; 066/137-133. Prodajem dva drvena prozora za ku}u, dva kau~a drvena i dvije foteqe, TA pe}, {ah drveni novi, hrastovo bure novo 85 l, tel. 216358; 066/137-133. Prodajem molerske “A” mer devine 2 metra, 1,8, 1,5, vrlo povoqno, tel. 065/491-921, 051/303-248. Prodajem stari crijep i novu ciglu, povoqno, tel. 065/683-440. Prodajem balkonska vrata vel. 120h210 proizvodwe "Fagus" cijena 300 KM, tel. 065/193-035.

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka Tekst:

Telefon:

46 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Sjajno je {to se Argentina mu~i. Bilo bi lijepo i kada se Portugalci ne bi kvalifikovali za Mundijal, po{to su nas na posqedwa dva velika takmi~ewa eliminisali. Vejn Runi, engleski fudbalski reprezentativac

Sport

Me|unarodni olimpijski komitet (MOK) birao predsjednika

Srbija na 11. mjestu

Poslije Svjetske fudbalske federacije (FIFA) i Evropska (UEFA) je objavila svoju rang-listu reprezentacija, koja }e biti uzeta u obzir prilikom `rijeba za kvalifikacione grupe za Evropsko prvenstvo 2012. godine. Srbija trenutno zauzima 11. mjesto na listi evropskih reprezentacija, a do `rijeba, koji }e biti odr`an 7. februara 2010. godine u Var{avi, ima {anse da napreduje.

Kanavaro dopingovan Fudbaler Juventusa Fabio Kanavaro najvjerovatnije ne}e biti suspendovan zbog toga {to je bio pozitivan na doping testu, ali kazna prijeti wegovom klubu Juventusu i {efu qekarske ekipe torinskog tima Bartolomeu \oitreu. Kanavaro je u ~etvrtak bio pozitivan na kortizon, a antidoping agencija Olimpijskog komiteta Italije odmah je pokrenula istragu.

“]irin projekat“ jednonacionalne fudbalske selekcije BiH, po svemu sude}i, do`ivje}e novu epizodu u Talinu. O~ekuje se da pored deset Bo{waka zaigra samo Zvjezdan Misimovi}. Kako sada stvari stoje, uz wega }e me~ u Talinu po~eti jo{: Hasagi}, Jahi}, Nadarevi}, Spahi}, Ibri~i}, Muratovi}, Rahimi}, Salihovi}, Ibi{evi} i Xeko. “Bor~evac“ Damir [pica, nekada{wi direktor Sportsko-fudbalskog preduze}a Borac, putem insajdera u FS BiH “bu{i“ lidera Premijer lige BiH. Prema izvorima iz sarajevske “ku}e fudbala“ on “ko~i“ papire Ozrena Peri}a putem Elmira Pilava (sudio me~ Borac - Slavija 1:1 pro{le sezone).

Foto dana

Rog jo{ ~etiri godine Ukazali ste mi veliku ~ast novim izborom. Zajedno smo postigli mnogo stvari, a sada mo`emo da se koncentri{emo na budu}nost. ^eka nas mnogo posla, rekao Rog KOPENHAGEN - Belgijanac @ak Rog ponovo je u pe tak iza bran za pred sje dnika Me|unarodnog olimpijskog komiteta (MOK) i tu funkciju obavqa}e i u

Golf i ragbi sedam Na ovom sastanku je dogovoreno da se golf i ragbi sedam vrate u porodicu olimpijskih sportova i to 2016. i 2020. godine. Od 106 ~lanova golf je na glasawu dobio podr{ku 67, dok je svoj glas ragbiju dao 81 ~lan. Na Olimpijskim igrama }e u~estvovati po 12 mu{kih i `enskih ragbi timova, dok }e se i u golfu takmi~ewe odr`avati u obje konkurencije. Ragbi se posqedwi put igrao na Olimpijskim igrama 1924. godine, dok je golf olimpijski sport bio 1900. i 1904. godine.

idu }e ~e ti ri go di ne. Rog, koji je od 2001. godine predsje dnik Me |u na ro dnog olimpijskog komiteta, bio je jedini kandidat na izborima i dobio je 88 glasova, dok je jedan ~lan Izvr{nog odbora tog tijela bio protiv. - Ukazali ste mi veliku ~ast novim izborom. Zajedno smo postigli mnogo stvari, a sada mo`emo da se koncentri{emo na budu}nost. ^eka nas mnogo posla - rekao je Rog. Pred sta vnik Bra zi la @oao Avelan` zatra`io je da glasawe bude javno, ali je Rog ipak insistirao na tajnom izja{wavawu. Rog je u julu 2001. godine izabran za osmog predsjednika Me|unarodnog olimpijskog komiteta ot ka ko je or ga ni za ci ja osnovana 1894. godine, dvije godine prije prvih modernih Igara u Atini. Tada je na izbo ri ma po ra zio tri kandidata. On je na ~elu na-

slijedio [panca Huana Anto ni ja Sa ma ra na, ko ji je “vladao“ 21 godinu.

ROG na kormilu od 2001. godine Rog ima 67 godina i bio je olim pi jac Bel gi je u je drewu 1968. u Meksiko Sitiju, 1972. u Minhenu i 1976. godine u Montrealu. Nastupao je i za ragbi reprezenta ci ju svo je dr`a ve. Nad gle dao je or ga ni za ci ju Qetwih olimpijskih igara u Ati ni 2004. i Pe kin gu 2008. godine, kao i Zimske u

Solt Lejk Sitiju 2002. i Torinu 2006. godine. On je prvih osam godina na mjestu predsjednika Me|unarodnog olimpijskog komiteta posvetio borbi protiv dopinga i najavio je da }e i u idu }e ~e ti ri nas ta vi ti ozbiqnu borbu protiv kori{}ewa nedozvoqenih sredstava. Tako|e, za nove potpredsje dni ke Me |u na ro dnog olimpijskog komiteta imenovani su Mario Peskante iz Italije i Miang Ng iz Singapura, dok je Izvr{ni odbor po no vo iza brao 106 ~lanova.

Dosada{wi predsjednici Demetrius Vikelas Pjer de Kuberten Anri de Bajle - Latur Zigfrid Edstrem Ejveri Brandejx Lord Kilanin Huan Antonio Samaran @ak Rog

(Gr~ka) (Francuska) (Belgija) ([vajcarska) (SAD) (Republika Irska) ([panija) (Belgija)

1894-1896. 1896-1925. 1925-1942. 1942-1952. 1952-1972. 1972-1980. 1980-2001. 2001-2013.

Ne mogu ni{ta da obe}am

Aco Petrovi}, trener ko{arka{a Crvene zvezde

Srpski pliva~i Na|a Higl i Milorad ^avi} poziraju u PTT na promociji po{tanskih marki.

Ono {to mogu da garantujem je da }u se truditi da moj tim igra maksimalno agresivno i da se bori za svaku loptu

Zbog svih klup skih pro ble ma bi lo je malo vremena za prave pripreme. Na{ ciq je da kroz utakmice u NLB ligi postepeno ulazimo u formu, ako ne `eqenu, a ono bar normalnu. Posebno }emo raditi da nadoknadimo propu{teno u periodu kada se me~evi budu igrali na svakih sedam dana i kada bude pauza. Bez sna `ne od bra ne ne ma nad gradwe igre. Svi ozbiqni timovi i treneri ho}e da igraju izvanredno u defanzivi i da onda u napadu kazne rivala. To je i moja `eqa, ali sigurno da to ba{ ne}e biti tako na po~etku. Imamo formirane sisteme u napadu, a sama utakmica iznosi glavnog igra~a. Dakle, potrebno je da igramo timski pre svega, a onda }e se ve} nekome otvoriti prostor za pojedina~no dobru partiju. Zvez da i Zvez da {i uvek `e le da bu du

prvi jer dugo godina nisu bili. Ipak, bilo bi neozbiqno od mene da sada bilo {ta predvi|am, jer smo zaista imali velike probleme na startu. Meni nisu dati nikakvi ciqevi kada je re~ o NLB ligi, a u doma}em {ampionatu je ciq prva tri mesta. [to se ti~e rezultata, ne mogu ni{ta da obe}am. Ono {to mogu da garantujem je da }u se truditi da moj tim igra maksimalno agresivno i da se bori za svaku loptu. Partizan, Cibona i Olimpija su, po mom mi{qewu, najkvalitetniji timovi i mi slim da ima ju po tre ban kon ti nu itet. To se tako|e mo`e re}i i za Hemofarm, ko ji je ~et vrti na jo zbiqni ji kandidat za fajnal-for. Cedevita i Zagreb imaju dobre buyete, od tri do ~etiri miliona evra i vrlo su opasni, a Zadar je uvek neugodan.

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 47

Rukometa{i Borca m:tel u nedjequ biju novu evropsku bitku

[ampionat Srpske za rukometa{ice

Kne`opoqka u Doboju BAWA LUKA - Jedan od glavnih pretendenata na lovor u Prvoj ligi RS, rukometa{ice Kne`opoqke, u tre}oj rundi }e gostovati u Doboju, a vrijedi izdvojiti i okr{aj UNE-DSW i Jedinstva, odnosno Leotara i Borca dva. Parovi, subota: TREBIWE: Leotar - Borac dva (16 ~asova), ROGATICA: Rogatica - Radnik (16), nedjeqa: KOZARSKA DUBICA: UNA-DSW - Jedinstvo (12), DOBOJ: Borja - Vrbas (15), DOBOJ: Doboj - Kne`opoqka (17). De. M.

Prva liga RS rukometa{a

Drina napada “Borik“ BAWA LU KA - ^et vrto ko lo Prve li ge Srpske za rukometa{e donije}e nekoli ko za nimqivih du ela, a uzbudqivo bi trebalo da bude u Bawoj Luci, gdje }e Cepelin ugostiti Drinu. Pa ro vi, su bo ta: BAWA LU KA: Mla dost Bo rac Sla vi ja (16 ~a so va), DER -

VENTA: Derventa - Omladinac (17.30), KO ZAR SKA DU BI CA: Par ti zan - Le otar (19), NE VE SIWE: Hercegovina - Kotor Varo{ (19), ne djeqa: Ce pe lin Drina (17). Igrano u petak: SRBAC: Srbac - Prijedor. Slo bo dna je eki pa Bi jeqine. De. M.

Rukometna Liga {ampiona

Poraz Monpeqea

U dobroj smo formi i vjerujem da maksimalnim anga`manom mo`emo do}i do rezultata koji bi nam u revan{u davao {anse za prolaz u tre}u rundu, rekao Kresojevi} PI[E: DEJAN MARI] [email protected]

BAWA LUKA - Pred rukometa{ima Borca m:tel je novi evropski ispit - prvi okr{aj sa Budu}nosti u druBUDU]NOST BORAC m:tel DVORANA: “Mora~a“ u Podgorici. Kapacitet: 4.300 mjesta. Sudije: Marek Baranovski, Bogdan Lemanovi~ (Poqska). BUDU]NOST: An|eli}, Baki}, Buri}, ]ioban, Grbovi}, Ivanovi}, Ko}alo, Kova`enko, Krivokapi}, Lasica, Maji}, @. Markovi}, Miagkov, Pejovi}, Raji~evi}, [arac, Stoiqkovi}, Vrdoqak, Vuki}evi}, Zindovi}. Trener: Vuk Roganovi}. BORAC m:tel: Bla`evi}, Srdi}, Gari}, Pucarevi}, Rakocija, Pijetlovi}, Ili}, Bibi}, Halilbegovi}, Kulenovi}, Mulabdi}, Pani}, Miki}, Trkuqa, Me|edovi}, Kara~i}. Trener: Dra{ko Budi{a.

gom kolu Kupa EHF (nedjeqa, 18 ~asova). “Crveno-plava“ ekspedicija ve} je doputovala u Podgo ri cu, gdje je u pe tak odradila prvi trening, a trenira}e Bawolu~ani i u subotu, kako bi {to spremniji do ~e ka li ne djeqni du el u “Mora~i“. - Na{ ciq, prije svega, je da damo sve od sebe. Rival jeste favorit, ali niko ne mo`e da nam zabrani da se nadamo pobjedi. Budu}nost se znatno poja~ala. U svojim redovima ima dva Ru sa Vi kto ra Ko vaqenka i Valerija Mjagkova, ali i odli~nog beka @arka Markovi}a. Me|utim, mi smo u dobroj formi i vjerujem da ma ksi mal nim an ga `ma nom mo`emo do}i do rezultata koji bi nam u revan{u davao {anse za prolaz u tre}u run-

Mehmedalija Mulabdi}

du. Siguran sam da }emo svi dati sve od sebe, a vidje}emo za koliko }e to biti dovoqno - rekao je trener Bawolu~ana Du{an Kresojevi}.

MULABDI] adut Bawolu~ana Optimista je i Goran Gari}: - Iako je nezahvalno bilo {ta prognozirati, iskreno vjerujem da mo`emo trijumfovati. Svjesni smo da za to moramo odigrati najboqe {to znamo, a ako bude tako, mislim da rezultat ne}e izostati. Pro ti vnik je mno go ozbiqni ji ne go ho lan dski Euro tek. Ima ju dva Ru sa i Mar ko vi }a, ali i os ta li igra ~i po sje du ju kva li tet. O~ekujemo i da }e u “Mora~i“ biti paklena atmosfera, ali sam ipak optimista.

Adut Borca me|u stativama Me hme da li ja Mu lab di} istakao je da je ovo tek prvo poluvrijeme i da }e se pitawe ukupnog pobjednika rje{avati tek u “Boriku“. - Do{li smo u Podgoricu da odigramo kvalitetnu utakmicu u nastojawu da napravimo do bar re zul tat i u revan{u pred svojim navija~i ma os tva ri mo pro laz daqe. Sigurno je da putnika u idu}u rundu ne}e rije{iti prvi me~, odnosno prvo poluvrijeme, nego }e biti neophodno da i u Podgorici i u Bawoj Luci odigramo najboqe {to znamo kako bismo pro{li daqe. Vjerujem da }e ovo biti dobre utakmice i pra ve pro vje re za nas ko je }e od go vo ri ti na pi tawe ko li ko za pra vo mo `e mo u Evropi.

Lokomotiva na ispitu protiv Zriwskog

Br~acima dosta i bod BR^KO - Po{to su pred svojim navija~ima do{li i do tre}e pobjede u isto toliko me~eva, rukometa{i Lokomotive u petom kolu Premijer lige BiH idu na noge Zri-

Nikola Markovi}

wskom. Br~aci su do sada samo jednom gostovali, kod Borca m:tel i zabiqe`ili ubjedqiv poraz, a {ef struke Nikola Markovi} nada se boqem izdawu u Mostaru.

FOTO: G. [URLAN

- Is kre no, bi li bi smo presre}ni kada bismo osvojili i bod. @eqeli smo da u Bawoj Luci pru`imo dobru partiju, koja bi nam bila osno va za sqede }a gos to vawa pro tiv re la ti vno sla bi jih eki pa. Me |u tim, ni smo us pje li i evidentna je velika razlika u na{oj igri na doma}em te re nu i na stra ni. Sa da igra mo pro tiv eki pa ko ja ne spada u sam vrh, ali se bori za opstanak. Zriwski jeste favorit, ali ako nam rival dozvoli da igramo po svom, poku{a}emo to da iskoristimo i ostvarimo povoqan rezultat - poru~io je

Markovi}, koji ponovo vjerovatno ne}e mo}i da ra~una na povrije|enog Milana Duvwaka.

LOKOMOTIVA upisala tri pobjede i poraz Parovi petog kola, subota: MOSTAR: Zriwski - Loko mo ti va (19 ~a so va), srijeda, 14. oktobar: BAWA LUKA: Borac m:tel - Bosna (V), QUBU[KI: Izvi|a~ Kowuh, SARAJEVO: Bosna ^e lik. Igra no u pe tak: GRA DA ^AC: Gra da ~ac Sloga, GORA@DE: Gora`de - Krivaja. De. M.

BE^ - Iznena|ewe druge runde takmi~ewa u rukometnoj ligi {ampiona priredila je rumunska Konstanca koja je savladala francuski Monpeqe rezultatom 37:33, u okviru grupe “A”. U grupi “B” Rajn-Nekar Leven je remizirao sa poqskim Vive Kilceom 29:29. Derbi druge runde odigra}e se u Kataloniji, gdje }e Barselona ugostiti vice{ampiona Kil, uzbudqivo }e biti i u Velewu, gdje gostuje Bosna, zatim duelu Ademar Leona i Vardara, ali i u [amberiju, gdje gostuje Vesprem. Parovi, subota: Kolding - Amicitija (16.15 ~asova), Pik Seged - PAOK (17.15), Ademar Leon - Vardar (17.30), nedjeqa: Handbold - Filingen (15.50), Barselona - Kil (17.15), Vaqadolid - ^ehovski medvedi (17.30), [amberi - Vesprem (17.30), Gorewe Velewe - Bosna (18).

Kvalifikacije za EP

Mili} prozvao BEOGRAD - Selektor `enske rukometne reprezentacije Srbi je Du {ko Mi li} odredio je igra~ice za me~eve sa Gr~kom i Turskom, koji se igraju u okviru kvalifikacija za plasman na Evropsko prvenstvo 2010. godine. Ekipa }e se okupiti u nedjequ, me~ sa Gr~kom igra}e se u Zrewaninu 14. oktobra, a duel sa Turskom ~etiri dana kasnije u Antaliji. Na spis ku se na la zi 17

igra~ica i to su, golmani: Sla |a na \e ri}, Ka ta ri na To ma {e vi}, Dra gi ca Ta ta lovi}, pivotmeni: Sawa Rajo vi}, Dra ga na Cvi ji}, Sla|ana Pop Lazi}, krila: Aleksandra \or|evi}, Jovana Barto{i}, Slavica Kope rec, Ka ta ri na Krpe{, bekovi: Ivana Filipovi}, Jelena Trifunovi}, Andrea Le ki}, Sawa Da mja no vi}, Danijela Mati}, Jelena Popovi}, Dijana [tevin.

Ministarstvo porodice, omladine i sporta

Kriza ote`ava rad BAWA LUKA - Ministar porodice, omladine i sporta u Vladi Republike Srpske Proko Dragosavqevi} uputio je dopis svim sportskim savezima u kojem, izme|u ostalog, stoji: “Sugeri{emo svim sportskim savezima Republike Srpske na uvo|ewe mjera za prevazila`ewe posqedica globalne ekonomske krize na sport. Negativni efekti krize ote`avaju rad sportskim organizacijama, posebno klubovima i sportistima individualno. Posebno ukazujemo na tro{kove kotizacije, licenci, sudijskih taksi, nadoknada za slu`bena lica i drugih finansijskih obaveza vezanih sa takmi~ewe.“ U dopisu jo{ pi{e: “Apelujemo na sve klubove da svoje buyete planiraju realno u skladu s novonastalom situacijom, te da se maksimalno posvete radu s omladinskim selekcijama. Rad s mladim sportistima sa prostora Srpske i okru`ewa, te smawewe tro{kova takmi~ewa od strane sportskih saveza, treba da bude osnovni orijentir u budu}em radu“.

48 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Novak \okovi} se plasirao u polufinale teniskog turnira u Pekingu

FOTO: ROJTERS

Pi{e: Slavko BASARA

Gorki med I med mo `e da bu de go rak, za vi sno od toga u kojem ambijentu se jede! U Fudbalskom savezu BiH i najprimamqiviji slatki{ “odi {e“ ne uku som i gor ~i nom. Ali, stvari polako dolaze na svoje... Probisvijeti iz sarajevske Ferhadije 30 dolaze, lagano, pred lice pravde. S |avolom se igrali! Organizacija koja je poznata po aferama i kri mi na lu sve bli `e je po no ru zva nom ko laps i be zna |e. Fu dbal ska ka ta kli zma bez budu}nosti! FS BiH je kriminalan. Potvrdilo je to i hap{ewe u Sarajevu Hamdije Abdi}a Tigra, ~la na Iz vr{nog odbo ra, pred o~i ma reprezentativaca. Nije {ala. Ko je sqede}i? Kan di da ta je, za is ta, mno go. Po ~ev od tro ~la nog Pred sje dni{ tva FS BiH, pa spu{taju}i se na ni`e, do Izvr{nog odbora, kroz komisije i komitete, su|ewe i varawe... Kakva slika?! Pravda je spora, ali dosti`na. I uvijek do|e na naplatu. Prkos je faktor qudske nepromi{qenosti i brzopletosti koji se stalno vrati na naplatu. A dani idu, mi na planeti samo gostujemo. Kad je nor ma lan shva tio lu da ka? Ovaj drugi, pogotovo, ne mo`e da shvati prvog. Tako je to u `ivotu. Mo`da }e se sve naopa ko okre nu ti u mo men tu ka da po {ten bude shva}en i prihva}en u moru lopova i nepravi~nih likova. Ako takvih ima? Za{to sada }ute ~elnici FS BiH? Ili im je prioritet da se zavuku u mi{ju rupu i, kao do sada, sa~ekaju da “cunami“ pro|e. Umjesto fudbalskog neka “ku}a fudbala“ BiH nosi naziv: Savez lisica na rukama!

Sjede}a odbojka

Po~iwe prvenstvo BAWA LUKA - Utakmicama prvog kola po~iwu takmi~ewa u Super ligi i Prvoj ligi Republike Srpske u sjede}oj odbojci. Sve uta kmi ce igra ju se u ne djequ. Su per li ga: BAWA LUKA: Lakta{i - Bawa Luka (13 ~asova), KNE@EVO: Kne`evo - Semberija (15), DOBOJ: Doboj - Kozara (16). Prva li ga RS: BAWA LU KA: Bo rac - Kra ji {nik (11), PRIJEDOR: Prijedor - Veteran (13), FO^A: Magli} Derventa (13). M. Z.

Prvenstvo RS u odbojci

Novak \okovi}

U fini{u drugog seta sam bio svestan da moram da sa~uvam snagu za period kada }e pasti odluka, izjavio \okovi} PEKING - Srpski teniser Novak \okovi} plasi rao se u po lu fi na le tur ni ra u Pe kin gu po bje dom nad [pancem Fernandom Verdaskom 6:3, 1:6, 6:1. \o ko vi}, ko ji je bio pos tavqen za dru gog no si oca, do po bje de nad pe tim nosiocem na turniru do{ao je poslije jednog ~asa i 44 minuta igre. Ovo je bila peta Novakova pobjeda u sedam me~eva sa {panskim teniserom. U polufinalu \okovi} }e se sastati sa [ve |a ni nom Robinom Soderlingom ko ji je sa vla dao Hrva ta Ivana Qubi~i }a sa 7:6 (3), 6:4.

BAWA LU KA - Sve uta kmi ce tre }eg ko la Prve odbojka{ke lige Republike Srpske, u obje konkurencije, igraju se u subotu, a u `enskoj konkurenciji se sastaju: BI LE ]A: Her ce go vac Mil ka agro (15 ~a so va), DER VEN TA: Der ven ta Slavija (15.30), SOKOLAC: Gla si nac - HE na Dri ni

FOTO: GLAS SRPSKE

Borac ~eka Zvijezdu (16), ZVOR NIK: Dri na Mladost (16), MODRI^A: Modri~a - Pliva (16). Mu{kar ci, gru pa is tok: FO ^A: Su tjes ka - Ma je vi ca (16), ZVOR NIK: Dri na Mo kro (18), gru pa za pad: RA@QEVO: Mladost - Pelagi}evo (16), BAWA LUKA: Borac - Crvena zvijezda (19). M. Z.

KK Borac Nektar

Stigao Vuli} BAWA LUKA - Doju~era{wi ko{arka{ Hemofarma iz Vr{ca Milan Vuli} stigao je na pozajmicu u Borac Nektar. Vuli} igra na poziciji beka {utera, a pozajmica }e trajati do kraja sezone. “Pivari“ su u ~etvrtak uve~e odigrali kontrolnu utakmicu protiv Igokee Partizan u kojoj su pora`eni rezultatom 62:95. Sqede}i kontrolni me~, koji }e biti za tvo re nog ti pa, Bawolu ~a ni }e odi gra ti u su bo tu protiv ekipe Servicijuma iz Gradi{ke. M. Z.

Dragoslava @akula (M. Kraji{nik)

\o ko vi} je bez mno go problema dobio prvi set, u ko me je is ko ris tio dva brejka. Potpuno druga situacija vi|ena je u drugom setu, koji je Verdasko dobio izu ze tno glat ko, sa 6:1. Akteri su u tre}em setu zami je ni li ulo ge, pa je ovaj put srpski teniser bio ubjedqiv, is ko ris tio obje brejk pri li ke i sla vio sa 6:1, za plasman u polufinale turnira.

biti lak{e posle prvog seta, ali sam dosta gre{io. U fi ni {u dru gog sam bio svestan da moram da sa~uvam snagu za period kada }e pasti odluka - izjavio je \okovi}. Srpski te ni ser se do sa da tri pu ta sas ta jao sa Soderlingom i zabiqe`io je sve tri po bje de. U dru -

NAGRADNI fond 2,1 milion dolara

Srpski teniser Janko Tipsarevi} plasirao se u ~etvrtfinale turnira u belgijskom Monsu, po{to je savladao Kolumbijca Alehandra Faqu sa 6:2, 6:1. Tipsarevi} je postavqen za

- Bilo je dosta uspona i padova, ne{to {to bi trebalo da izbegnem u slede}im me~evima. Mislio sam da }e

gom po lu fi nal nom me ~u, hrvat ski te ni ser Ma rin ^ili}, poslije pobjede nad Ni ko la jem Da vi den kom (6:4, 6:4) ~e ka [panca Ra fa ela Na dala koji je savladao Ma rata Sa fina 6:3, 6:1. Nagradni fond turnira u Pekingu iznosi 2,1 milion dolara.

JANKO U ^ETVRTFINALU prvog nosioca na turniru, a za plasman u polufinale bori}e se sa doma}im takmi~arom Ksavijerom Malisom. Janko se sa 29-godi{wim Belgijancem do sada nije sastajao.

KK Mladi Kraji{nik zapo~iwe nastup u regionalnoj ligi

Rastere}eno u Gospi} BAWA LUKA - Ko{arka{ice Mladog Kraji{nika u subotu zapo~iwu ovosezonski nas tup u re gi onal noj ligi. “Ma le ne“ }e gos to va ti u Go spi }u (18 ~a so va) kod istoimene ekipe koja va`i za naj ve }eg fa vo ri ta za osvajawe lige. - Na{ prvi protivnik u novoj sezoni je, voqom `rije ba, i naj te `i ri val ove sezone. Ekipa Gospi}a igra Evro li gu i ove je go di ne sigurno glavni favorit za ti tu lu, ta ko da po tpu no rastere}eno putujemo u Gospi} sa ciqem da pru`imo {to dos toj ni ji otpor na nivou na{ih realnih mogu-

}nos ti - re kao je tre ner Bawolu ~an ki Zo ran Mi ke{. On je naglasio da forma wego ve eki pe ras te iz me~a u me~, ali da je preopti mis ti ~no o~e ki va ti po bjedu na gostovawu.

GOSPI]ANKE prvi favorit prvenstva - Nerealno je pri~ati o na di gra vawu sa ovom eki pom jer su za is ta pre ja ke, po pri li ~no po ja ~a ne u odno su na pro {lu se zo nu, tako da }e na{e ambicije u vezi sa ovom ligom do}i do izra`aja tek od drugog kola. Kroz prethodne kontrol-

ne me ~e ve, po go to vo u uta kmi ci pro tiv tu zlan skog Jedinstva, podigli smo nivo igre, izgledamo dobro u od bra ni, a ovaj se gment igre je uslov za ostale ako je na tra `e nom ni vou. I napada~ki izgledamo solidno, pos to je, na ra vno, jo{ neke stvari koje moramo da korigujemo, ali vjerujem da }e sve do }i na svo je. Mi slim da sve igra~ice imaju potencijala da pru`e i vi{e nego {to su u posqedwe dvi je kon tro le i ja se na dam da }e u va`nim me~evima koji predstoje biti toga svje sne - zakqu~io je Mi ke{. M. Z.

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 49

U [irokom Brijegu se na protestima okupilo blizu 20.000 qudi Na protestima su se ~uli brojni zvi`duci na pomen imena Mirsada Kebe, hrvatskih politi~ara, sarajevskih medija, a ~uli su se i povici “]iro, pederu“ i “Ovo je Hrvatska“ [I RO KI BRI JEG Blizu 20 hiqada qudi okupilo se u petak u [irokom Brijegu na protestima zbog porasta nasiqa na stadionima. Pored gra|ana [irokog Brijega, na proteste koji su iza zva ni ne djeqnim divqawem sarajevskih huligana na ulicama ovoga gradi}a, do{li su i protestanti iz Hrvat ske, te pred sta vni ci navija~a iz ove dr`ave. Na protestima su se ~uli brojni zvi`duci na pomen ime na Mir sa da Ke be, hrvatskih politi~ara, sarajevskih medija, a ~uli su se i povici “]iro, pederu“ i “Ovo je Hrvatska“. Tra`imo identitet osoba koje su privedene i pod pritiskom potpredsjednika

Borac inspiri{e TREBIWE - Na stadionu “Police“ u Trebiwu }e se okupiti veliki broj gledalaca, koji na djelu `ele da vide dvije najkvalitetnije ekipe iz Republike Srpske. Leotar `eli da elimini{e trenutnog lidera na premjerliga{koj tabeli. Trebiwci }e na ovoj utakmici biti ja~i u odnosu na prethodnu utakmicu protiv Travnika. Me|u kandidate za tim se vra}aju Rajko Komneni} i Zvjezdan Lazi}, kao i povrije|eni Darko Dre~ i Vladimir Todorovi}. - Mi kao dosada{wi osvaja~i Kupa Republike Srpske imamo ambicije da se jo{ jednom domognemo trofeja. Borac je tim koji inspiri{e protivnika na dobru igru i koji }e, svakako, na tribine na{eg stadiona dovesti veliki broj gledalaca. Mi imamo snage za pobjedu i da poka`emo da je na{a forma u uzlaznoj liniji. Svi oni koji se odlu~e na dru`ewe sa nama na “Policama“ svakako ne}e `aliti, jer su obje ekipe spremne na finale prije finala, rekao je Darko Dre~, igra~ Leotara. ^. M.

Premijer liga BiH

Sarajevo gost Olimpika

Protesti u [irokom Brijegu

Fe de ra ci je BiH Mir sa da Kebe pu{tene, pitamo za{to nije provedena istraga protiv onih osoba koje su po~ini le po ku {aj ubis tva @eqka Zadre i ostalih gra|ana [irokog Brijega. Zahtijevamo smjenu `upanijske

FOTO: AGENCIJE

tu`iteqke koja je pod Kebinim pri tis kom na lo `i la pu {tawe hu li ga na ko ji su inscenirali nemile doga|aje u [irokom Brijegu. Tra`i mo be zu slo vno pu {tawe na slobodu Olivera Knezovi}a do okon~awa istrage samo su neki od zahtjeva protestanata.

NA MAJICAMA pisalo “@ivot za [iroki“ Protesti su pro{li bez incidenata, a o nastaloj situaciji govorili su predstavni ci na vi ja ~ke gru pe “{kri pa ri“, pred sje dnik FK [iroki Brijeg Zlatan Mi jo Je li}, te na ~el nik [i ro kog Bri je ga Mi ro Kraqevi}. - Mirno i dostojanstveno, kao i u utorak, pokaza}emo na {u sna gu i po sla ti jasnu poruku da Hercegovinu vi {e ni ko ne }e na pa da ti bez posqedica - rekli su organizatori skupa. Na~elnik op{tine [iroki Brijeg je naglasio da

}e [i ro ki Bri jeg os ta ti otvoren grad za sve, ali ne i za one koji `ele zlo. Predsjednik FK [iroki Brijeg Zlatan Mijo Jeli} rekao je da su se na dan nereda dogodile tri tragedije. - Jedna je gubitak mlado ga `i vo ta, na pad na po li ci ju i gra |a ne, dru ga je do~ek huligana u Sarajevu, a tre}a dolazak potpredsjedni ka Fe de ra ci je BiH Mir sa da Ke be s re gis tro va nim hu li ga nom, te vr{ewe pritiska na pravosu|e. To je dokaz da sarajevske po li ti ~ke eli te ko ris te hu li ga ne u svo je politi~ke ciqeve. Ve }i na gra |a na [i ro kog Brijega su nosili majice na ko ji ma je pi sa lo “@ivot za [iroki“. Protestanti su nezadovoqni istragom uzroka i okolnosti na vi ja ~kih ne re da ko ji su doveli do ubistva navija~a Sarajeva Vedrana Puqi}a i rawavawa nedu`nog stanovni ka [i ro kog Bri je ga @eqka Zadre.

“KANTRIDA“ Publika je povicima “[iroki! [iroki!” na utakmici reprezentacija Hrvatske i Katara (3:2) na “Kantridi“, pokazala {ta misli o pozivima na smirivawe stawa

poslije nereda u tom hercegova~kom gradu. Udru`ewe navija~a zagreba~kog Dinama, “bed blu bojsi“ dalo je putem Interneta “podr{ku bra}i u Hercegovini“.

Fudbaleri Borca otputovali na mini-pripreme u Me|ugorje

Protiv Leotara za Kup Srpske

BAWA LUKA - Fudbaleri Borca otputovali su u petak ujutro za Me|ugorje gdje }e biti na mini-pripremama do po ne djeqka. [ef stru ~nog {ta ba Ve li mir Stojni} u prvenstvenoj pauzi `e li da re ha bi li tu je igra ~e za fi ni{ je seweg dijela {ampionata. - U Me|ugorju su idealni uslovi za rad, a na{ ciq je da zbijemo redove u fini-

Leotar spremno do~ekuje Bawolu~ane

{u prvog dijela {ampionata kako bismo osvojili {to vi{e bodova. Spremi}emo se za gostovawe u Travniku na koje idemo s pobjedni~kim namjerama - istakao je {ef stru~nog {taba Borca Velimir Stojni}. U ne djequ (16 ~a so va) Borac }e gostovati na stadionu “Police“ u Trebiwu, gdje }e odi gra ti su sret osmine finala Kupa Repu-

blike Srpske protiv Leotara.

STAN^ESKI postao igra~ Borca - Mi smo branioci trofeja, a Leotar je atraktivan rival. O~ekujemo dobru utakmicu i neka pobijedi boqi. Nastoja}emo da pru`imo maksimum i odigramo borbeno, pa neka pobijedi boqi. ^eka

nas te`ak posao. Bi}e to utakmica umjesto prvenstvenih obaveza, pravi test za takmi~arsku formu - rekao je Stojni}. U petak su stigli svi potrebni papiri za registraciju Perice Stan~eskog koji je do{ao iz Partizana i on je postao fudbaler Borca. On nije otputovao u Me|ugorje, jer treba da zavr{i privatne obaveze u Beogradu. S. B.

SARAJEVO - Odgo|ena utakmica ~etvrtog kola Premijer li ge BiH izme |u Olimpika i Sarajeva opet je prolongirana. Na zahtjev Sarajeva ne}e biti odigrana u su bo tu, ve} u uto rak, 13. oktobra s po~etkom u 15 ~aso va na sta di onu “Grba vi ca“. Ovaj susret trebalo je da se igra 23. avgusta, ali je

odgo|en zbog nastupa Sarajeva na me|unarodnoj sceni. Glavni sudija na ovom susretu bi}e Novo Pani} iz Do bo ja, ko jem }e po ma ga ti Sini{a Jawi} (Bijeqina) i Frawo Ban di} (Gru de). ^et vrti ar bi tar je Go ran Parayik iz Qubu{kog, a delegat ovog me~a bi}e Zvonimir Mari} iz Ora{ja. G. I.

Kapiten Temi{vara Dan Aleksa

Dinamo poku{ao da kupi utakmicu TEMI[VAR - Me~ drugog kola Lige Evrope Temi{var Dinamo Zagreb 0:3 vjerovatno bi ostao upam}en po ubjedqivom trijumfu hrvatskog {ampiona i masovnoj tu~i “BBB“ sa navija~ima doma}eg tima po ulicama Temi{vara, da poslije nekog vremena kapiten rumunske ekipe Dan Aleksa nije ispri~ao kako mu je prije me~a nu|eno da namjerno napravi penal. Aleksa je u emisiji “Fanatik {ou” na televiziji “DigiSport“ ispri~ao da mu je za gre ba ~ki klub nu dio 500.000 evra da namjerno napravi penal na toj utakmici, a posrednik u pregovorima bio je nekada{wi fudbalski su di ja iz Ru mu ni je So rin Altmajer. Fudbaler je ispri~ao da je cijeli slu~aj prijavio upravi Temi{vara, a kontroverzni pred sje dnik klu ba Ma ri jan Ale san dru Jan ku, ina~e naftni magnat, poru~io je da }e ovu stvar istjerati na ~istac i zatra`iti za{titu od UEFA. Dan Aleksa

DRUGOLIGA[KI VIKEND ZAPAD U 11. kolu Druge fudbalske lige Republike Srpske, grupa zapad, sastaju se: subota: 15 ~asova: SRBAC: Sloga - Borac ([amac), 15.30: PETROVO: Ozren - Krajina, DERVENTA: Tekstilac - Omarska, KOTOR VARO[: Mladost Sloboda (MG), nedjeqa: 15.30: DOBOJ: @eqezni~ar - Jedinstvo (@), ME\E\A: Ravan - Gomionica, PELAGI]EVO: Pelagi}evo - Sloga DIPO, 18 ~asova: MILOSAVCI: @upa Milka - Crvena zemqa.

ISTOK U 11. kolu Druge fudbalske lige Republike Srpske, grupa istok, sastaju se: subota, 15.30 ~asova: JAWA: Podriwe Bratstvo (B), BR^KO: Lokomotiva - Vele` (N), UGQEVIK: Rudar - Glasinac, nedjeqa, 15.30 ~asova: BILE]A: Hercegovac - Napredak, ROGATICA: Mladost - Mili}i, VLASENICA: Vlasenica - Jedinstvo (BR), DVOROVI: Proleter Jedinstvo (B^), PU^ILE: Gorica - Mladost (VO).

50 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Prva fudbalska liga Republike Srpske, deveto kolo

U naletu smo i naoru`ani motivom da sru{imo lidera i vjerujem da smo kadri to u~initi {to bi zna~ilo smjenu Sloge sa liderske pozicije, izjavio prvotimac Famosa Sr|an Vitkovi} PI[U: GORAN IVANKOVI] [email protected] SLOBODAN PUHALO [email protected]

u timu Mom~ila Stani}a ne}e biti Ogwena [ehovca, a zbog te`ih povreda jo{ uvijek su odsutni Ogwen Damjanovi} i Milan Tasi}.

BAWA LUKA - Sve utakmice devetog kola Prve fudbalske lige Republike Srpske igraju se u subotu od 15.30 ~asova, a najvi{e pa`we privu}i }e susret u Isto~noj Iliyi izme|u Famosa i dobojske Sloge. Fudbaleri Famosa {est posqedwih kola ne znaju za poraz. Sjajna serija igara i rezultata vinula ih je na visoko drugo mjesto pa u dobrom raspolo`ewu do~ekuju lidera Slogu iz Doboja. Zbog `utih kartona

KOZARA gost kod Qubi}a - Samo u posqedwa dva kola polo`ili smo na koqena Kozaru potom i Drinu u Zvorniku a sada je na redu jo{ jedan pre ten dent za vi sok plasman, pa rekao bih i na titulu. Ovo je sudar trenutno dvije ekipe koje igraju otvoren fudbal {to je samo najava jedne po slas ti ce u Is to ~noj Iliyi gdje }e qubiteqi na{eg tima i fudbala uop{te u`ivati u velikom broju prilika a ne sumwam i golova. U naletu smo i naoru`ani motivom da sru{imo lidera i vjerujem da smo kadri to u~initi {to bi zna~ilo smjenu Sloge sa liderske pozicije - izjavio je prvotimac Famosa Sr|an Vitkovi}. Po prvi put u ovom {ampionatu fudbaleri dobojske Sloge brani}e lidersku poziciju. Dobojlije `ele da nastave po-

Tabela 1. Sloga (D) 2. Famos 3. Kozara 4. Sutjeska 5. Radnik 6. BSK 7. Drina (Z) 8. Proleter 9. Sloga (T) 10. Drina HE 11. Sloboda 12. Romanija 13. Mladost 14. Qubi}

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

5 5 4 4 4 4 3 3 2 2 1 1 1 0

2 1 2 2 2 1 3 2 4 4 5 2 2 2

1 2 2 2 2 3 2 3 2 2 2 5 4 6

10:5 17 16:11 16 16:7 14 14:7 14 10:5 14 11:7 13 8:5 12 6:7 11 8:8 10 4:4 10 6:8 8 7:14 5 9:20 5 5:22 2

Du{ko Be}arevi} (Sloga, D)

FOTO: G. [URLAN

bjedni~ku seriju dugu {est utakmica u Kupu i {ampionatu, ali svjesni su da to ne}e biti lako. - Mi bismo bili vi{e nego zadovoqni i osvajawem samo jednog boda. Istina, u tom slu~a-

ju niz trijumfa bio bi prekinut, ali bismo zadr`ali oreol nepora`enosti. To bi za nas bio zaista veliki uspjeh - istakao je trener Sloge Zlatko Spasojevi}. On sma tra da je Fa mos

FAMOS - SLOGA (D)

4 0 0 0 2 2 4 2 2

13:2 0:5 13:7

Stadion: SRC “Famos-Vojkovi}i“. Delegat: Vlado Komlen (Trebiwe). Kontrolor su|ewa: Stevan Brati} (Trebiwe). Oliver Ostoji} (Bijeqina)

Popovi}

Dejan Dabi} (Vlasenica)

Vaso Mi{i} (Mili}i) Blagojevi}

Mo~evi}

\ukanovi}

Vukovi}

Aleksi}

Maslovari}

Plisni} Z. [ehovac

Mi}evi}

Zubac Vitkovi} (M. Bjelica)

Risti}

\uri~i} Be}arevi}

Otovi}

Todorovi}

BIJEQINA, subota 15.30 ~asova

TESLI], subota 15.30 ~asova

PROLETER SUTJESKA

RADNIK SLOGA (T)

Sofi}

Trener: Zlatko Spasojevi}

Trener: Mom~ilo Stani} BAWA LUKA, subota 15.30 ~asova

BSK SLOBODA

ROMANIJA - Znamo da Zvorni~ani imaju iskusan i kvalitetan sastav koji `eli odmah pokazati da je ono {to im je priredio Famos pred wihovim navija~ima samo slu~ajnost. ^eka nas te`ak posao, ali mi imamo imperativ pobjede - istakao je Nemawa Kne`evi}. DRINA (Z) - Tri uzastopne pobjede, poni{tene su porazom od ekipe Famosa. Sada smo prinu|eni da tra`imo pobjedu na strani. Ne}e biti lako u Palama ali se nadamo da mo`emo ostati nepora`eni a nastoja}emo da stignemo i do tri boda - rekao je fudbaler Miroslav Jevti}.

Dobri}

Stankovi} Jovanovi}

]eha

nije pratila ni sportska sre}a. Otuda bi za nas jedan remi bio po mjeri. Jer, zadr`ali bismo otprilike vode}u poziciju i ujedno se rije{ili jednog neugodnog gostovawa zakqu~io je Spasojevi}.

Ri je~ fu dba le ra

ISTO^NA ILIXA, subota 15.30 ~asova Doma}in 4 Gost 4 Ukupno 8

mlada, poletna ekipa, koja je u proteklih osam prvenstvenih ko la po ka za la za is ta mnogo. - U formi su, a nama ba{ i ne odgovara teren u Isto~noj Iliyi, gdje nas do sada

GACKO, subota 15.30 ~asova

SUTJESKA - Prvi put se susre}emo sa ve}im problemima, jer zbog `utih kartona izostaju Dejan Drakul, Rade Radovi}, Vladimir Dosti} i Nemawa Matovi}. Bojan Mihajlovi} je bolestan i nije trenirao cijelu sedmicu, a pod znakom pitawa su i Nikola Mojovi} i Radan Muminovi} - rekao je trener Darko Vojvodi}. PALE, subota 15.30 ~asova

ROMANIJA DRINA (Z)

MLADOST DRINA (HE)

PRWAVOR, nedjeqa 15.30 ~asova

QUBI] KOZARA

STADION: Gradski. Glavni sudija: Zoran Grbi} (Prijedor). Pomo}nici: Dino Sikiri} (Prijedor) i Mladen Stupar (Prijedor). Delegat: Boro Tepi} (Kotor Varo{). Kontrolor su|ewa: Slobodan Zrni} (Bawa Luka). RADNIK: \or|i}, Ostoji}, Sapowo{, Konculi}, \uri}, Takovac, Arnautovi}, Pavi}, Sajtanovi}, Ga{evi}, Niki}. Trener: Nikola Bala. SLOGA (T): [mawa, Tepi}, Rastovi}, Milojevi}, Ba{i}, \uri}, Kraq, Kremenovi}, Urukalo, Baki}. Kuki}. Trener: Milan Vujasin.

STADION: “Radolinka“. Glavni sudija: Joco Radi} ([amac). Pomo}nici: Velimir Drini} (Modri~a) i Mirko Goji} (Doboj). Delegat: Branislav Petri~evi} (Doboj). Kontrolor su|ewa: Miroslav Ostoji} (Gradi{ka). PROLETER: Kuvekalovi}, Jorgi}, U{umovi}, Ga~i}, [ijakovi}, Jeli}, Kapi}, Savi}, Niki}, Peri{i}, Ra{i}. Trener: Mihajlo Bo{wak. SUTJESKA: D. Matovi}, Ra{evi}, Simi}, Mihajlovi}, Prodanovi}, N. Drakul, V. Radovi}, Stevanovi}, Medi}, Kunovac, Srndovi}. Trener: Darko Vojvodi}.

STADION: “^aire“. Glavni sudija: Qubo Ani~i} (Srbac). Pomo}nici: Qubi{a Kuvaqa (Srbac) i Nikola Crnadak (Milosavci). Delegat: Mom~ilo To{i} (Isto~no Sarajevo). Kontrolor su|ewa: Boro \uri~i} (Osje~ani). BSK: Bijeli}, Tomi}, [tekovi}, Damjani}, Iveti}, ]ulum, Devu{i}, Radoja, Vukovi}, Mal~i}, Beni}. Trener: @eqko Vrawe{. SLOBODA: Drqa~a, Tica, Keranovi}, Veinovi}, Luka~, Jelisavac, Ivi~i}, Kova~evi}, Gavranovi}, Vrane{evi}, Z. Popovi}. Trener: Zlatko Jelisavc.

STADION: Gradski. Glavni sudija: R{um Simi} (Doboj). Pomo}nici: Bojan Maksimovi} (Modri~a) i Stojan Stefanovi} (Modri~a). Delegat: Rade Vuki} (Zvornik). Kontrolor su|ewa: Pero Sekuli} (Bijeqina). MLADOST: Vuksan, Mrkovi}, Denda, Vico, Andri}, Mu~ibabi}, Prodanovi}, Vasiqevi}, Goranovi}, Tohoq, Pu{ara. Trener: @eqko Popovi}. DRINA HE: Milisavqevi}, Mitrovi}, Pqevaq~i}, Ig. Mirkovi}, Iv. Mirkovi}, Limi}, Mi. Te{evi}, Vidakovi}, Mutlak, Milovi}, Borov~anin. Trener: Zoran Lori}.

STADION: SRC “Vlajko Petrovi} Pale“. Glavni sudija: Dragan Petrovi} (Bawa Luka). Pomo}nici: Milan Doci} (Bawa Luka) i Goran Lepir (Bawa Luka). Delegat: Mile Mandi} (Kozarska Dubica). Kontrolor su|ewa: Simo Radulovi} (Gradi{ka). ROMANIJA: Babovi}, Miti}, Kre{talica, Gutaq, Novakovi}, Granzov, @ivkovi}, [uka, Aleksi}, Tasi}, Kne`evi}. Trener: Dragan Radovi}. DRINA (Z): Maksimovi}, Jevti}, Sredojevi}, Vuka{inovi}, Milo{evi}, Pavlovi}, Nini}, Kikanovi}, Novakovi}, A}imovi} (Gruji}), ]ulum. Trener: Mile Milanovi}.

STADION: “Borik“. Glavni sudija: ^edomir Vi}i} (Ugqevik). Pomo}nici: Zoran Sofreni} (Bijeqina) i Radenko Jevti} (Bijeqina). Delegat: Branko Stojni} (Bawa Luka). Kontrolor su|ewa: Nedeqko \erman (^elinac). QUBI]: Sari}, Simi}, Prodanovi}, Pezer, @i`ak, Lazi}, Deket, Mirkovi}, Vasi}, Segi}, Mirkovi}. Trener: Vlado Jagodi}. KOZARA: Reqi}, Despotovi}, Topi}, Gigovi}, Studen, Miti}, Stan~i}, Uji}, Babi}, \uri}, Zakari}. Trener: Vinko Marinovi}.

Doma}in: 4 Gost: 4 Ukupno: 8

Doma}in 2 Gost 2 Ukupno 4

Doma}in: 12 12 0 0 Gost: 12 0 5 7 Ukupno: 24 12 5 7

Doma}in 5 4 1 0 Gost 5 0 1 4 Ukupno 10 4 2 4

Doma}in 0 Gost 0 Ukupno 0

Doma}in: 12 3 6 3 14:15 Gost: 12 1 1 10 6:24 Ukupno: 24 4 7 13 20:39

4 0 0 1 1 2 5 1 2

19:1 12:8 31:9

1 0 1 0 1 1 1 1 2

2:1 4:5 6:6

22:3 5:17 27:20

10:1 0:5 10:6

0 0 0 0 0 0 0 0 0

0:0 0:0 0:0

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 51 FOTO: AGENCIJE

EVROPSKA ZONA Grupa 1 1. Danska 2. [vedska 3. Portugalija 4. Ma|arska 5. Albanija 6. Malta

8 8 8 8 9 9

5 4 3 4 1 0

3 3 4 1 4 1

0 1 1 3 4 8

15 4 9:3 10:5 9:5 5:9 0:22

18 15 13 13 7 1

Parovi: Danska - [vedska (20), Portugalija - Ma|arska (20.45) Grupa 2 1. [vajcarska 2. Gr~ka 3. Letonija 4. Izrael 5. Luksemburg 6. Moldavija

8 8 8 8 8 8

5 4 4 3 1 0

2 2 2 3 2 3

1 2 2 2 5 5

15:8 13:7 13:8 17:9 3:20 3:12

17 14 14 12 5 3

Parovi: Luksemburg -[vajcarska (17.45), Izrael - Moldavija (21), Gr~ka - Letonija (21.30) Grupa 3 1. Slova~ka 8 2. Slovenija 8 3. S. Irska 9 4. ^e{ka 8 5. Poqska 8 6. San Marino 9

6 4 4 3 3 0

1 2 2 3 2 0

1 2 3 2 3 9

21:8 13:4 13:9 15:6 19:11 1:44

19 14 14 12 11 0

Parovi: ^e{ka - Poqska (20.30), Slova~ka - Slovenija (20.30) Grupa 4 1. Wema~ka 2. Rusija 3. Finska 4. Vels 5. Lihen{tajn 6. Azerbejxan

8 8 8 8 8 8

7 7 4 3 0 0

1 0 2 0 2 1

Reprezentativci Rusije 0 1 2 5 6 7

24:4 18:4 11:12 6:10 2:19 1:13

22 21 14 9 2 1

Parovi: Finska - Vels (17), Rusija - Wema~ka (19), Lihn{tajn - Azerbejxan (20). Grupa 6 1. Engleska 2. Hrvatska 3. Ukrajina 4. Bjelorusija 5. Kazahstan 6. Andora

8 9 8 8 8 9

8 5 4 3 2 0

0 2 3 1 0 0

0 2 1 4 6 9

31:5 17:12 14:6 15:11 10:23 3:33

Evropska zona kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Ju`noj Africi

Sigurni u~esnici Svjetskog prvenstva sa Starog kontinenta trenutno su samo tri selekcije: Holandija, Engleska i [panija, dok je u ostalim grupama situacija komplikovana

24 17 15 10 6 0

Parovi: Bjelorusija - Kazahstan (18), Ukrajina - Engleska (19.15) Grupa 8 1. Italija 8 2. R. Irska 8 3. Bugarska 8 4. Kipar 8 5. Crna Gora 8 6. Gruzija 8

6 4 2 1 0 0

2 4 5 3 5 3

0 0 1 4 3 5

13:3 10:6 10:7 8:12 7:13 4:11

20 16 11 6 5 3

Parovi: Crna Gora - Gruzija (19), Kipar - Bugarska (20), Irska - Italija (20).

Ju`na Amerika Parovi: Argentina - Peru (nedjeqa, 00.00 ~asova), Kolumbija - ^ile (nedjeqa, 00.00 ~asova), Ekvador - Urugvaj (ne djeqa, 00.00 ~a so va), Ve ne cu ela - Pa ra gvaj (nedjeqa, 00.00 ~asova), Bolivija - Brazil (nedjeqa, 22 ~asa).

KONKAKAF Parovi: Meksiko - El Salvador (nedjeqa, 00.00 ~asova), Kostarika - Trinidad i Tobago (nedjeqa, 4.00), Honduras SAD (nedjeqa, 4.00).

Afrika Parovi: grupa “A”: Kamerun - Togo (subota, 16.30 ~asova), Gabon - Maroko (subota, 16.30), grupa “B”: Nigerija - Mozambik (nedjeqa, 18), Tunis - Kenija (nedjeqa, 18), grupa “C”: Zambija - Egipat (subota, 14), Al`ir - Ruanda (nedjeqa, 20,15), grupa “D”: Be nin - Ga na (ne djeqa, 17), Mali - Sudan (nedjeqa, 20), gru pa “E”: Ma la vi Obala Slonova~e (subota, 14.30), Gvineja - Burkina Faso (nedjeqa, 19 ~asova).

Bara` Bahrein - Novi Zeland (subota, 17.30 ~asova). Maradona

Mihail Balak (Wema~ka)

NI ON - Do kra ja kva li fi ka ci ja za Svjet sko prven stvo u Ju `noj Afri ci ostalo je jo{ 180 minuta. Najve}u pa`wu iz evropske zone izaziva duel Rusije i Wema~ke u grupi 4 koji }e najvjerovatnije odlu~iti koja }e od ove dvije selekcije direktno otputovati na Mundijal, a ko ja }e svo ju {an su tra`iti u bara`u. Sigurni u~esnici Svjetskog prven stva sa Sta rog kontinenta trenutno su samo tri se le kci je: Ho lan di ja, Engleska i [panija. U ostalim grupama situacija je dos-

ta komplikovanija i tek poslije posqedweg kola koje se igra u srijedu bi}e poznato koje }e se reprezentacije direktno na}i na Crnom kontinentu, a koje imati jo{ jednu priliku da se kroz bara` na|u na zavr{nom turniru.

TRI reprezentacije ranije se plasirale Pored derbija u Moskvi uzbu |ewe ne bi tre ba lo da izostani ni u ostalim grupama. Odli ~nu pri li ku da se na |u me |u 32 eki pe ko je }e sqede }e go di ne bi ti u Ju `noj Africi imaju Danska,

BiH u subotu igra sa reprezentacijom Estonije

Bla`evi}a strah od navija~a SARAJEVO - Reprezentacija BiH u Talinu u subotu igra pretposqedwu utakmicu kvalifikacija za odlazak na SP 2010. go di ne u Ju `noj Africi. - I ka da sam vo dio Hrvatsku namu~ila me Estonija. Poslije 7:0 u Hrvatskoj, kao onih u Zenici, u Talinu sam jedva pobijedio sa 1:0. I sada bih volio da bude tako, iako me ma lo strah. Imam strah, ali onaj pozitivan i on je potreban da mobilizuje igra ~e. Bez pri tis ka ne ma Grupa 5 1. [panija 2. BiH 3. Turska 4. Belgija 5. Estonija 6. Jermenija

8 8 8 8 8 8

8 5 3 2 1 1

0 1 3 1 2 1

0 2 2 5 5 6

21:2 21:8 11:8 11:18 7:22 5:18

24 16 12 7 5 4

Parovi: Estonija - BiH (19), Belgija - Turska (20.45), Jermenija - [panija (21)

fanati~nog u~inka - rekao je selektor Miroslav Bla`evi}.

PRVU utakmicu BiH dobila sa 7:0 On ni je skri vao ime na je da na es to ri ce ko ja }e is tr~ati protiv doma}ina. - Zbog kartona ne}e biti golmana Nemawe Supi}a i Miralema Pjani}a. Kada je tim u pitawu, na golu }e bi ti Ke nan Ha sa gi}, on je stra{an golman, drugi Vladimir Beara. U prvih jedana est ne ma ve }ih iz ne na |ewa, te }e ta ko is pred Ha sa gi }a sta ja ti ui grani trojac Jahi}, Spahi} i Nadarevi}. Na mjestu zadweg veznog je Rahimi}, a po bo ko vi ma }e igra ti Ibri ~i} i Salihovi}. U veznom re du su jo{ Mu ra to vi} i Misimovi}, dok }e u napadu bi ti, u posqedwe vri je me

gol ge ter ski ja ko ra spo lo `e ni, Ibi {e vi} i Yeko - otkrio je sastav Bla`evi}. Se le ktor BiH pozvao je navija~e da ne pra ve in ci dente na tribinama. - Jako sam zabrinut in for ma ci ja ma da bi na {i na vi ja ~i mogli izazvati neke nerede na utakmici. Hoda mo po ivi ci. Dovoqan je jedan, ali do slo vno sa mo je dan in ci dent i mi smo u autu. Spreman sam moli ti, ku mi ti, ali se bojim da bi moje molbe bile kontraproduktivne. Apelujemo, molimo, nemojte paliti bakqe i bacati petarde. To je u interesu svih nas - zakqu~io je Bla `e vi}. G. I.

[vajcarska, Slova~ka i Italija koje imaju povoqniji raspo red od svo jih ri va la i sigurno da takvu {ansu ne}e lako propustiti. Tako|e, u subotu }e se voditi velika borba za mjesto koje vodi u bara`. [to se ti~e grupe 9, Holan di ja se “pro {e ta la“ do prve poziciji, dok Norve{ka ne}e nastupati u bara`u zbog najmawe osvojenih bodova od svih drugoplasiranih reprezentacija.

52 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Srbija u subotu (po~etak 20.30 RTRS) igra sa Rumunijom

Bogata nagrada za plasman na SP

Tri boda vrijede deset miliona evra

"Orlovi" {ire krila Velike utakmice se igraju pame}u i o wima mogu da odlu~uju najmawi detaqi. A mi smo radili na obe te stvari. Zajedno smo rasli tokom ovih kvalifikacija i sada treba na{ rad da iskoristimo na najpozitivniji mogu}i na~in, rekao Anti} BEO GRAD Se le ktor fu dbal ske re prezentacije Srbije Radomir An ti} izjavio je da se me ~e vi po put ovog sa Ru mu ni jom, koji je na rasporedu u subotu (po~etak 20.30 ~a so va RTRS), “igraju glavom“. - Velike utakmice se igraju pame}u i o wima mogu da odlu~uju najmawi de taqi. A mi smo radil i

Reprezentacija Srbije

BEOGRAD - Za fudbalere, selektora i navija~e Srbije pobjeda u me~u protiv reprezentacije Rumunije i direktan pla sman na Svjet sko prven stvo 2010. go di ne u Ju `noj Afri ci ima ju ja sno de fi ni sa nu vri je dnost neprocjewivo! Iako “orlovima“ u dvogodi{wem nastojawu da se domognu Mundijala motiv nije bio novac, FIFA se i ovog puta pobrinula da bogato nagradi u~esnike najve}eg fudbalskog turnira na svijetu. Prve, {ture procjene su, da bi FS Srbije od plasmana u Ju`nu Afriku zaradio vi{e od deset miliona evra. Pored toga, Srbija se krupnim koracima bli`i cifri od 500.000 evra za svaki prijateqski me~ u gostima, a sa dva ta kva odi gra na sku pi se no vac za je dno gos to vawe Brazila, Argentine, [panije, Engleske...

Bez obiqe`ja van stadiona BUKURE[T - Ministarstvo spoqnih poslova Rumuni je iz da lo je pre po ru ke svo jim na vi ja ~i ma ka ko da izbjegnu konflikte na fudbalskoj utakmici sa Srbijom u Beogradu. U sa op {tewu Mi nis tar stva navija~ima se preporu~u je da od ulas ka na teritoriju Srbije pa do stadiona, kao i pri povratku iz Beograda ne nose zastave ni ti spe ci fi ~ne ozna ke, ka ko ne bi prou zro ko va li su ko be me |u na vi ja ~i ma. Preporu~uje se i da rumun-

ski navija~i izbjegavaju javna mjesta, restorane, kao i pro da vni ce al ko ho la ili bezalkoholnih pi}a u zoni stadiona. Tako|e se navodi da bi bilo dobro da navija~i svoja vozila ne parkiraju u blizini stadiona. U saop{tewu se precizira da }e na dan utakmice Ambasa da Ru mu ni je u Beo gra du obe zbi je di ti per ma nen tno de`urstvo, kako bi iza{la u su sret ru mun skim dr`avqanima u slu~aju da je to potrebno.

FOTO: V. STOJAKOVI]

Preporuke rumunskim navija~ima

na obe te stvari. Zajedno smo rasli tokom ovih kvalifikacija i sada treba na{ rad da is ko ris ti mo na naj po zi ti vniji mogu}i na~in - rekao je Anti} novinarima u Kovilovu. Srbija bi u slu~aju pobjede obe zbi je di la di re ktan plasman na Svjetsko prvenstvo i Anti} je istakao da Srbija ima priliku da poka`e svoje kvalitete.

“NEMA povre|enih niti uvre|enih“ - Ima mo jo{ je dnu le pu priliku da poka`emo kakvi smo. Ve}i sam optimista sada nego kada smo se okupili na ovim pri pre ma ma. Svi su spremni, nema povre|enih niti uvre|enih, {to je najva`nije - dodao je selektor Srbije. Anti} se slo `io sa kapitenom Srbije Dejanom

Pi{taqka Kapitanisu

Omladinci Srbije savladali Farska ostrva

[}epovi} za prolaz JAGODINA - Omladinska fudbalska reprezentacija Srbije pobijedila je u Jagodini selekciju Farskih ostrva sa 2:0 (2:0), u drugom kolu pete grupe kvalifikacija za prvenstvo Evrope 2010. Strijelac oba pogotka za “orli}e“ bio je [}epovi} u 30. i 43. minutu iz penala. Drugim trijumfom na kvalifikacionom turniru, koji se odr`ava u Kragujevcu i Jagodini, srpski omladinci su obezbijedili plasman u zavr{ni dio kvalifikacija, a sa maksimalnim u~inkom oni ubjedqivo vode na tabeli. Srbija je u prvom kolu 6. oktobra u Kragujevcu savladala Bjelorusiju sa 5:0. Radomir Anti} U posqedwem tre}em kolu selekcija Srbije igra u nedjequ u Kragujevcu protiv vr{waka iz Gr~ke. Mladi

Klub iz Novog Sada proslavio ro|endan

Vo{a ugasila 95 svje}ica NO VI SAD - Fu dbal ski klub Vojvodina proslavio je u ~etvrtak 95. ro|endan na sve~anosti u Sportskom centru “Vujadin Bo{kov“ u Veterniku. Ne samo {to je “stara dama“ srpskog fudbala ugasila 95 svje}ica na torti ve} se podsjetila i najblistavijih trenutaka iz sopstvene istorije - obiqe`ila je i 20-godi{wicu od osvajawa druge, za sada posqedwe titule prvaka. Vo{a se dva puta pela na jugoslovenski tron. Prvi put 1966, a zatim i 1989. Na me|unarodnoj sceni najve}i uspjeh

os tva ri la je 1977. ka da je osvo ji la Sredwee vrop ski kup. Na blistave trenutke podsjetili su nekada{wi predsjednici Miodrag Nikoli} i Jovan Smederevac, a gostima je do bro do {li cu po `e lio Rat ko Bu to ro vi}, tre nu tno prvi ~ovjek novosadskog superliga{a. Promovisana je i kwiga Miroslava Gavrilovi}a “@ivot sa titulom“, koja podsje}a na zlatnu generaciju kluba predvo|enu trenerom Qupkom Petrovi}em, osvaja~em titule 1989.

Stankovi}em da su se tenzije smawile u odnosu na vrijeme kada su se reprezentativci prvi put okupili. - Tenzija jeste mawe, ali one moraju da postoje, jer pozivaju igra~e na koncentraciju i oprez. @e lim da oni legnu u krevet sa pozitivnom idejom u glavi - nastavio je Anti}. Selektor Srbije je dodao da je svjestan da Rumunija sada igra boqe u odnosu na onu ekipu koju je srpska selekcija savladala u prvom me~u. - Rumuni su izuzetno kvalitetan protivnik, posebno posle dolaska Razvana Lu~eskua na mesto selektora. Ponovo su kom pak tni, boqe organizovani. Umeju i `ele da se nadigravaju, linije tima su im uravnote`ene. Posle jedne apati~ne faze u koju su bili zapali, prona{li su nove `eqe i am bi ci je zakqu~io je Anti}. Fudbalski savez Srbije }e susret sa Rumunijom iskoristiti da zahvali Miodragu Belodedi}u na svemu {to je u~inio za srpski fudbal. Belodedi}, biv{i reprezentativac Rumunije, a sada{wi funkcioner u Fudbalskom save zu Ru mu ni je, bio je ~lan ekipe Crvene zvezde sa kojom je 1991. osvojio titulu prvaka Evrope.

Kiparski internacionalac Kostas Kapitanis sudi}e subotwi kvalifikacioni me~ za Svjetsko prvenstvo izme|u Srbije i Rumunije. Kapitanis je aktivni internacionalac od 1996. godine i nalazi se na primarnoj listi UEFA arbitara. Kipranin je poznat kao izuzetno strog djelilac pravde, po{to u prosjeku sudi penal i crveni karton na svakoj drugoj utakmici.

reprezentativci Srbije savladali Kipar

SRBIJA KIPAR

Igra za zaborav, bodovi se pi{u NOVI SAD - Golovima Mi la na Mi la no vi }a u 18. i Danijela Aleksi}a u 89. mi nu tu mla da re pre zen ta ci ja Srbi je os tva ri la je drugu pobjedu u kvalifikacijama za Evropski {ampionat u Dan skoj 2011. godine. “Or li }i“ su odi gra li relativno slabu utakmicu u ko joj su te {ko stva ra li prave prilike za gol, a kada bi i uspijevali da do|u do pozicije da ugroze protivnika, tada bi uslijedi-

li proma{aji. Sre}om, posli je dva kor ne ra pos ti gnuti su golovi, ali ~ini se da srpske mlade fudbale re u nas tav ku kva li fi ka ci ja ~e ka te `ak po sao ako nas ta ve da igra ju kao do sada.

OBA POGOTKA poslije kornera Po sli je kor ne ra u 18. minutu strijelac je Milano vi}, a ta ko |e po sli je udar ca iz ugla Ale ksi} je

zatresao mre`u rivala. Ovim trijumfom “orli}i“ su zauzeli drugu pozici ju u okvi ru gru pe 7 sa bo dom za os tat ka za se le kcijom Slova~ke. Idu}i susret mla di fu dba le ri Srbije igraju u utorak protiv Hrvatske u Vara`dinu.

Tabela 1. Slova~ka 3 2. Srbija 3 3. Norve{ka4 4. Kipar 3 5. Hrvatska 2

2 2 1 1 1

1 0 1 0 0

0 1 2 2 1

5:3 4:2 6:7 3:4 3:3

7 6 4 3 3

1 (1) 0

Strijelac: 1:0 Milanovi} u 18, 2:0 Aleksi} u 89. minutu. Stadion: “Kara|or|e“ u Novom Sadu Gledalaca: 1.000 Sudija: Levan Pania{vil (Gruzija) @uti kartoni: Stevanovi} (Srbija) SRBIJA: Danilovi}, Jovanovi}, Fejsa, Mati} (od 52. minuta Qaji}), Gulan, Tomi} (od 67. minuta Tadi}), Bosan~i}, Perovi}, Sulejmani (od 80. minuta Aleksi}), Stevanovi}, Milanovi}. Selektor: Ratomir Dujkovi}. KIPAR: Ki{as, Panajiotu, Sokratous, Pelentritis, Markou (od 65. minuta Pantos), Katsis, Kristofi, Karalambous, Antoniades (od 71. minuta Eftimiu), Stavrou, Tofas (od 25. minuta Filaktou). Selektor: Savas Paraskevas.

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 53

Reakcije na upozorewe FIFA Fudbalskom savezu Srbije

“Vrijeme je da se Srbi kazne za primjer drugima. Uz sve {to se de{avalo na utakmicama wihove reprezentacije i smrt Brisa Tatona, to bi jo{ bila i mala kazna za wih“, navodi komentator na stranicama “Ekipa“ PARIZ - Upozorewe FIFA o eventualnoj kazni Fudbal skom sa ve zu Srbi je u slu~aju novih incidenata na utakmicama sa Rumunijom, koja bi mogla ~ak da se odnosi na oduzimawe bodova u kva li fi ka ci ja ma za Svjet sko prven stvo 2010, izazvala je dosta reakcija ne sa mo u Srbi ji ve} i u inostranstvu. Francuski mediji odmah su prenijeli ovu informaciju, ali sude}i po komentarima francuskih ~italaca, mno gi ne bi bi li za do voqni da se “trikolori“ na ovaj na ~in pla si ra ju u Ju `nu Afriku. “Treba kazniti te navija~e ili u krajwem slu~aju Fu dbal ski sa vez Srbi je. Ni ka ko ne tre ba sva li ti krivicu na igra~e, trenere i ostalo osobqe. Ako se na

Navija~i Srbije bi}e “na oku” FIFA

terenu osvoje tri boda, onda ih ta ekipa i zaslu`uje, ka`e jedan od komentatora na sajtu francuskog sportskog dnevnika “Ekip’“. Drugi se pitaju da li je selekcija Francuske zaista pala toliko nisko da joj je potrebna pomo} FIFA kako bi se domogla Mundijala. Naravno, ima i onih koji se sla`u sa ovakvim prijedlogom, po{to bi svoju selekciju po svaku cijenu da vide u dru{tvu najboqih.

“Vrijeme je da se Srbi kazne za primjer drugima. Uz sve {to se de{avalo na utakmicama wihove reprezentacije i smrt Brisa Tatona, to bi jo{ bila i mala kazna za wih“, navodi drugi komentator na stranicama “Ekipa“.

“DON PLATINI“ gura Francusku na mala vrata Ima i onih koji su sve okrenuli na {alu: “Selektor Domenek stal-

no tvrdi kako ima jo{ nade da se kvalifikujemo direktno. Mora da su mu zvezde “javile“ da se ovako ne{to sprema, pi{e jedan od navija~a aludiraju }i na ~es to po se zawe Rejmona Domeneka za savjetima astrologa. Drugi su spremni da “poguraju“ ovu ideju FIFA li~nim doprinosom: - Organizujem putovawe u Srbiju i nosim sa sobom sanduk bakqi za srpske navija~e. Tek da im pomognem da se ma-

lo zabave - naveo je anonimni komentator. I {pan ska “Mar ka“ se pozabavila istom temom, ali su ~itaoci sa Iberijskog poluostrva, razumqivo, znatno vi{e ubije|eni da se radi o ~istoj protekciji Francuske. “Kakve veze imaju igra~i srpske re pre zen ta ci je sa divqacima na tribinama? Rekao bih da je ovo jasna namjera da se Francuska nekako “progura“ na Mundijal“ naveo je jedan od ~italaca “Marke“.

Nekoliko wih podsjetilo je da se sli~ne stvari de{avaju i na gr~kim stadionima, ali se Helenima nikada nije prijetilo oduzimawem bodova u kvalifikacijama. “^i ni mi se da je Don Platini pokrenuo ma{ineriju kako bi progurao Francusku na mala vrata, a gdje }e{ boqi na ~in ne go ugweta vawem male Srbije. Sre}no Srbijo! Samo naprijed“ jasan je jedan od ~italaca {panskog dnevnika. www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

Beograd

Bawa Luka

Bijeqina

Doboj

Prete`no sun~ano

Novi Sad Zvornik

Zenica

U jutarwim ~asovima po kotlinama i du` rijeka, naro~ito na istoku, mjestimi~no maglovito. Tokom dana umjereno obla~no sa kra}im sun~anim intervalima, a najvi{e sun~anih intervala bi}e u Hercegovini, Semberiji i Podriwu. Poslije podne uz pove}anu obla~nost na sjeverozapadu i sjeveru mogu}a kratkotrajna ki{a ili pqusak. Duva}e slab do umjeren jugozapadni vjetar, a u Hercegovini umjereno jugo. Jutarwa temperatura vazduha od 5 po pojedinim visoravnima, u ostalim krajevima od 10 do 15, a najvi{a dnevna temperatura vazduha od 21 na planinama, a u ostalim krajevima od 23 do 28 stepeni Celzijusa.

Perica PE]ANAC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Dragana ]OSI] (dopisnici, dru{tvo) Daliborka SEKULI] (biznis) Vawa POPOVI] (kroz Republiku Srpsku) @aklina MIJATOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura, Glas plus) Darko GRABOVAC (Bawa Luka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka)

Ujutro svje`e, dawu prete`no sun~ano i toplo.

Tuzla

Umjereno obla~no

28 oC 16 oC

Maks. Min.

Subotica

BAWALUKA

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik

Beograd

Sarajevo Pale

Mostar

Novi Pazar

Ni{

Nik{i}

Bawa Luka Trebiwe

Maks. Min.

27 oC 15 oC

Podgorica

Pri{tina

Svjetske metropole Pariz Madrid Rim Atina Budimpe{ta Prag

19 24 22 24 20 16

Moskva Istanbul Sofija Oslo Milano Bukure{t

10 24 23 5 18 25

Berlin Toronto Wujork ^ikago Los An|eles

13 12 19 13 21

Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31.jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

e-mail: [email protected] [email protected]

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawa Luka, Redakcija: Skendera Kulenovi}a 93, 78000 Bawa Luka, tel. (051) 231-031, faks 231-012, e-mail: [email protected], Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel.(051) 231-081, e-mail:[email protected], Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

54 10. i 11. oktobar 2009. GLAS SRPSKE

Mala

Antena - subota KABLOVSKA B 92 7.00 Dora istra`uje, crtani film 8.10 Trnav~evi}i u divqini, crtani film 8.40 Vodi~ za roditeqe 9.00 Dru`ina sa Slatkog potoka: Pqa~ka{ iz mo~vare, film 11.00 Veliki brat 12.00 Vijesti 12.05 Popodne 13.00 Vijesti 13.05 Popodne 13.30 Magazin

14.00 16.00 16.30 17.20 17.25 17.50 18.30 19.00 20.00 22.00 0.00 0.30 1.20 2.00

Longinovo kopqe, film Vijesti Bu|elar Dvougao Potraga Patrola Vijesti Jelen top 10 Veliki brat Kraqevi mamba, film Qudi sa Menhetna, serija Nadrealiti {ou Jelen top 10 Info kanal

Vikom 6.00 8.00 8.30 9.00 9.50 10.00 11.00 12.00 13.05 15.00

Narodna muzika Glas Amerike Tele{op Pismo-glava, putopis Crtani film Narodna muzika Zlatni minut, kviz Radio i TV Sveznalica, kviz Sveznalica, kviz

15.50 Crtani film 16.00 Mjesta, krajevi, zanimqivosti 16.30 Kviz znawa 18.00 Misterije postawa 19.30 Dnevnik RTS 21.00 Da, mo`da, ne 22.00 Spasilda 23.30 Kviz 0.00 Erotski program

Foks 6.30 7.10 8.00 9.10 10.00 11.00 13.00 14.00 15.00

Nacionalna geografija e-TV Doma}in Puka, crtani film Fajront republika Smoki i bandit 2, film Serbian Open Top spid Zmaj napada, film

18.00 Red Bul 18.20 Ke{ taksi 19.00 Tajna porodi~nog blaga, film 21.00 Sagorjelo, film 0.30 Ke{ taksi 1.00 Ameri~ko rvawe 2.00 Sjaj u o~ima, film 4.00 Ameri~ko rvawe

National geographic 8.00 Opasni susreti 9.00 Divqa Rusija 10.00 Ugrizi me sa dr Majkom Lihijem 11.00 Drevne megastrukture 12.00 Rijeke i `ivot 13.00 Kuha crnog pacova 14.00 Pacovi genijalci 15.00 Trka do Amerike 19.00 Avionske nesre}e 20.00 Kriti~na situacija 21.00 Poziv za spasavawe

22.00 Iznutra 23.00 Tabu 0.00 Avionske nesre}e 1.00 Kriti~na situacija 2.00 Poziv za spasavawe 3.00 Iznutra 4.00 Tabu 5.00 Drevne megastrukture 6.00 Avionske nesre}e 7.00 Duboka xungla

Radio RS 6.00 9.00 9.05 10.00 10.05 11.05 12.00 12.10 13.00 13.05 13.30 14.05 15.00 16.00 18.00 18.05 19.00 19.10

Jutarwi program Vijesti Korijeni Vijesti Riznica znawa Zvjezdano nebo djetiwstva Vijesti Zvrk Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Sportsko zabavno popodne Vijesti Dnevnik Vijesti Tkanica od nota Vijesti Muzi~ka emisija, zabavna muzika 19.30 Muzika naroda

20.00 20.05 21.00 22.00 22.05

Vijesti Evergrin klub Vijesti Vijesti Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 23.00 Muzika za laku no} 0.00 Vijesti 0.05 No}ni program Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

El Kortez

1500

ATV Uloge: Mirjana Jokovi}, Sr|an Todorovi} Re`ija: Predrag Antonijevi}

8.10 9.10 10.00 10.20 10.35 11.00 11.10 11.20 12.10 12.40 13.00 13.40 14.10 15.00 15.50 17.10 18.00 18.30 19.30 20.10 20.20 22.40 23.30 0.30

Jutro u Srpskoj Kvizolog Mali Dnevnik Dadli, crtani film Lovci na zmajeve, crtani Bajke Muzika za djecu An|el~i} Ester, crtani film Pravoslavqe Rije~ vjere Turizam plus Autovizija Korvinova potraga @ivot i vrijeme Grizlija Adamsa, serija Tigar je jo{ `iv Sandokan, serija Jabuka Heroji i fenomeni Top FM 20 Dnevnik Sport Fudbal: Srbija - Rumunija Krajwa sila, serija Prvi talas, serija Sre}na Nova godina, film

6.50 8.00 9.50 10.00

11.30 11.50 12.00 13.30 14.00 15.00 17.50 19.00 19.40 20.00 21.00 22.00 0.00 1.30

17.00 18.30 18.50 19.10 20.00 22.00 0.00 3.30 3.40 3.50

Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Napu{teni an|eo BH net Veliki brat Info Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Gold muzika Info top Veliki brat Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Info top Napu{teni an|eo, serija [ou tajm Info top Mobih Kad na vrbi rodi gro`|e, serija Veliki brat Ku~ke iz Istvika, film @ene na ivici nervnog sloma, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo

7.00 7.30 8.10 8.20 10.00 10.05 11.00 12.10 12.40 13.00 15.20 15.40 16.30 18.00 18.50 19.00 19.30 20.10 22.00 22.10 23.20 0.50

NOVA 7.00 8.00 9.00 9.30 9.50 10.10 10.20 10.50 11.00 12.00 13.00 13.50 15.20 17.00 17.10 18.10 18.40 19.10 20.00 21.30 23.40 2.20 4.10 6.00

RTS 1

Zdravo, emisija o zdravqu Jutarwi program Vijesti Rokeri iz koko{iwca, crtani film Sporti} Vijesti [rek, film Auto {op magazin Kviz i grad Mala, film Fudbal: Estonija - BiH Vijesti Muzika Oralno doba Stipe u gostima, serija El Kortez, film Fudbal: Argentina - Peru Emanuela, film

6.00 6.05 8.00 8.10 9.05 10.00 10.05 11.05 12.30 13.00 13.10 13.30 14.00 15.10 16.00 16.50 18.30 19.00 19.30 20.00 22.30 23.30 1.20 2.50

BHT 1

PINK BH 7.10 7.20 7.30 7.50 9.00 10.30 11.50 12.00 12.10 12.20 14.00 14.10 15.20 15.30 15.40 16.00

Uloge: Lu Dajmond Filips, Brus Vajs Re`ija: Stiven Purvis

ATV

RTRS

Ezo TV Nova lova Bumba, crtani film Mo}ni renxeri, serija Superheroj Spajdermen, crtani film Graditeq Bob Vinks, crtani film Dora, crtani film Lude sedamdesete, serija U sedmom nebu, serija Smolvil, serija Merlin: Potraga za svetim gralom 2, film Dozvola za ubistvo, film Vijesti Kod Ane Bra~ne vode, serija Lud, zbuwen, normalan, serija Dnevnik Daleko od o~iju, film Tihi otrov, film Heroj, film Dvostruki obra~un, film Policijska pravda, film Gubitnici, film

7.30 8.00 8.10 9.30 10.10 10.50 12.00 12.30 13.20 14.00 14.30 14.50 15.50 16.50 17.10 17.40 18.30 19.10 19.30 20.10 22.00 23.50 0.20 2.10

Vijesti Jutarwi program Dnevnik Jutarwi program @ikina {arenica Vijesti @ikina {arenica Dizni Kreda crta ma{tom Dnevnik Sport plus Lud, zbuwen, normalan, serija Vi i Mira Adawa Polak TV lica Volim i ja neranxe, serija Poaro: Misterija plavog voza, film Kvadratura kruga Slagalica Dnevnik Fudbal: Srbija - Rumunija TV Bingo Severina... ni{ta neobi~no Porkis 2, film Vijesti

6.50 8.30 9.10 10.00 10.30 11.10 12.10 12.30 15.40 17.30 18.30 19.00 19.30 20.00 21.50 23.50 1.30

Heroji iz strasti, serija Astro Boj, crtani film Ulica Sezam Keni morski pas, crtani film Ben 10, crtani film Tajna ~okolade, serija Jedna od de~kiju, serija Pobijedi [olu [etwa u oblacima, film Zvijezde ekstra Vijesti Ve~era za pet Punom parom Bers zlo~esta ekipa, film Svi su ludi za Meri, film Izgubqeni u Evropi, film [etwa u oblacima, film

HRT 2 6.50 7.10 7.40 8.10 8.15 8.20 8.40 9.10

6.10 7.00 7.50 9.40 10.30 11.00 11.40 12.00 12.30 13.00 13.20 13.50 15.30 17.00 18.00 18.40 18.50 20.00 21.00 21.30 22.20 22.50 0.00 0.30

101 Dalmatinac, crtani film Legenda o Tarzanu, crtani film Na kraju ulice Ninin kutak Danica Leo, serija Kokice Parlaonica

Znawe imawe TV lica Lisica i dijete, film Vjerski mozaik Srbije Klinika Vet Kwiga utisaka Agroinfo Profil i profit Svijet zdravqa Sedam RTS dana Gra|anin Bli`wi, film Sabor narodnog stvarala{tva Srbije Savremeni svjetski pisci Vrele gume Reli Vaterpolo: Partizan - Pro Reko Putovawe kroz arhitekturu Zdravstveni vodi~ Horizont Hronika oktobarskog salona Nekad i sad Vrele gume Fudbal: Rumunija - Srbija

OBN

Iza ekrana Vijesti Sedam ubica, film Nau~ne sli~ice Ku}ni qubimci Veterani mira Dnevnik Oprezno s an|elom, serija Prizma Duhovni izazovi Jelovnici izgubqenog vremena Reporteri Obrazovni program Kulturna ba{tina Zden~ar iz Pra{}evca Svirci moji U istom loncu Loto Dnevnik Dnevnik Brixit Xons: Na rubu pameti, film Bijeg, film Vijesti Put za raj, film Izgubqeni na Menhetnu, film

RTL

ATV

RTS 2

HRT 1

Prirodna ba{tina BiH Moja porodica, serija Mini {kola Tvr|ava u {umi, film Vijesti Govor ti{ine Aleksa [anti}, serija Tribunal Izvan granica Bijela kraqica, film Kru`na trka Bawa Luka Pod nebom Pariza Villa Marguerite, film @ivot pod Napoleonom Ozi Bu, crtani film Dnevnik Ku}ni qubimci, serija Kriminalci na odmoru, film Vijesti Ve~eras sa Xulsom Holandom Stvarni ~ovjek, film Kriminalci na odmoru, film

2200

10.10 10.50 11.40 13.50 14.50 15.20 15.50 18.00 20.10 20.50 23.00 23.40

8.00 8.40 9.00 9.10 9.30 10.00 12.20 12.50 13.30 14.50 15.50 16.40 18.20 18.50 19.10 20.00 21.20 23.10 0.10 2.00 3.40 5.30

Ku}a velike mame Transformeri, crtani film Pocoyo, crtani film Dora istra`uje, crtani film Povratak u budu}nost, crtani film Rat bendova Istra`ivawa Ke~eri Sa{ina ekipa, serija Acapulco Heat, serija Emisija o filmu Ispovijest opasnog uma, film Odred za ~isto}u Info Top 10 Ku}a Velike mame K}erka mog bosa, film Mimohod Ku}a Velike mame K}erka mog bosa, film Ispovijest opasnog uma, film Rat bendova

Briqantin Gimnazija Muzika Put oko svijeta kroz 80 vrtova KS automagazin ^etiri zida Ko{arka: Zadar - Olimpija Fudbal: Ukrajina - Engleska Gara`a Fudbal: Irska - Italija Dobre namjere, serija No} u pozori{tu

BN 6.30 9.00 10.30 14.00 14.10 14.50 15.30 16.00 16.20 16.50 18.20 19.30 20.00 20.30 22.00 0.00 1.30

Jutarwi program Film Sponzoru{e, serija Zezofon Auto{op Svijet na dlanu Zezofon Novosti Gradske pri~e Kao kod svoje ku}e Tu|e sla|e Monitor Vitafon zvuk koji lije~i Uz {ank Pregled dana Film Film

GLAS SRPSKE 10. i 11. oktobar 2009. 55

Rane

1340

Poli

ATV

Uloge: Du{an Peki}, Milan Mari}, Dragan Bjelogrli} Re`ija: Sr|an Dragojevi}

Uloge: Xina Roulands, Toni [alub, ^i~ Marin Re`ija: Xon Roberts

ATV

RTRS 8.10 9.10 10.00 10.10 10.20 10.30 10.35 11.00 12.10 13.00 13.10 14.00 15.00 16.30 17.10 18.00 18.30 19.30 20.10 21.50 22.10 22.40 23.20 0.00

Jutarwi program @ivot i vrijeme Grizlija Adamsa, serija [umska {kola Veseli autobusi Dadli, crtani film Zoopis Lovci na zmajeve, crtani Kvizolog Snop Kapi zavi~aja Spaport 2008 Balkan ekspres, serija Uzjahati vjetar, film Ah ta planeta Jabuka Magazin Lige {ampiona Razotkriveni Dnevnik Rane, film Studenica - Nebo na zemqi Sportski pregled @ilet sport Dresdenovi dosjei, serija Balkan ekspres, serija

7.00 8.00 9.50 10.30 11.00 11.30 12.00 13.00 13.40 15.10 16.00 16.05 17.10 19.00 19.40 20.00 22.00

7.00 7.05 7.10 7.20 8.00 9.00 10.30 11.30 12.00 12.10 14.00 14.10 15.40 16.30 17.00 18.00 18.30 19.00 20.00 21.00 23.00 0.00 1.00 2.30 2.40 2.50

Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Crtani film Kad na vrbi rodi gro`|e, serija BH net Veliki brat Mobih Info Gold ekspres Info Veliki brat Izbor Elitte Model Look Seks i selo, serija Dvogled Info Robna ku}a Sve za qubav Farma Grand Veliki brat Farma Boqi na~in za umirawe, film Veliki brat Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo

Zdravo, emisija o zdravqu Jutarwi program Vijesti Qudi}i Kirbi, crtani film Ulica Sezam Svi psi idu u raj, crtani film Stipe u gostima, serija Poli, film Xejmi Oliver kod ku}e Vijesti Egipat, putopis Big Deal, film Vijesti Muzika Dobra djevojka, film Mali grad, film

7.00 7.30 8.05 8.10 8.30 9.00 9.20 9.30

7.40 8.00 8.20 8.50 9.50 10.50 11.20 11.50 12.20 13.10 15.20 17.00 17.10 18.50 19.30 20.30 22.20 23.40 0.40 1.40 3.50

10.05 10.30 10.40 11.10 12.10 13.00 13.40 14.20 14.40 15.20 19.00 19.30 20.00 20.50 21.20 22.30 0.10

Bumba, crtani film Mo}ni renxeri, serija Superheroj Spajdermen, crtani film Graditeq Bob Vinks, crtani film Dora, crtani film Doma}ice iz visokog dru{tva, serija Zbogom biv{i, serija Automotiv Magazin Lige {ampiona Novac Ulica sje}awa, serija H2O: Posqedwi premijer, film Daleko od o~iju, film Vijesti Supertalenat Dnevnik Nad lipom 35 Qubavni brodolom, film Crveni tepih Trenutak istine Televizijska posla, serija Sretan kraj, film Dra`esna Rita, film

RTL 7.40

6.00 6.05 8.00 8.10 9.05 10.05 11.05 12.40 13.00 13.10 13.30 14.00 15.00 15.40 15.50 16.40 18.20 19.00 19.30 20.00 21.00 23.00 23.05 0.00 0.10 1.10 2.00 2.05 3.00

Skrivene poruke, serija

8.10 9.00 9.40 10.10 10.40 11.20 11.50 12.20 13.20 14.20 16.00 17.50 18.30 19.00 20.00 22.00 22.50 1.10

5.50 6.10 6.50 7.30 8.10 9.10 10.00 10.10 12.00 12.20 13.20 14.00 15.00 15.30 15.50 17.30 18.30 19.10 19.30 20.10 21.10 22.00 0.00 0.30 2.00 2.40 3.20 4.10

Vijesti Jutarwi program Dnevnik Jutarwi program @ikina {arenica @ikina {arenica Dizni Kulinarski qetopis Dnevnik Sport plus Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe SAT Vijesti Ono kao qubav, serija Poaro: Poslije sahrane, film Sasvim prirodno Slagalica Dnevnik Ono kao qubav, serija Lude za novcem, film Vijesti ^ista~, serija Dnevnik Egzit Egzit Vijesti Ono kao qubav, serija SAT

HRT 2 6.20 7.00 7.30 8.50 10.00 10.50 11.00 12.00 12.20

7.40 8.00 9.00 9.20 9.40 10.00 10.30 11.00 11.50 13.00 13.30 14.00 14.20 15.00 15.30 16.00 18.00 18.50 20.00 21.00 22.10 22.50 0.00 1.50

Dje~ak i vjeverica, crtani film Dvostruka zbrka, serija Simon u oblacima, film Prijateqi Nora Fora Portret mjesta i crkve Misa Biblija Women of the Year, film

Agroinfo Dozvolite Pustolov Piramida sto posto ^arobwak Maks Akva viva derbi Moj qubimac Brazde Vaterpolo: Partizan Olimpijakos Magazin Lige {ampiona Emisija iz kulture UNHCR - povratak: Kosovo Srpski isto~nici Interfejs Trag u prostoru Pekin{ki simfonijski orkestar Kurtizane Vikend Evronet Kurtizane Daleko je Australija, film Detektivske pri~e Lila Dauns Vaterpolo: Partizan Olimpijakos Magazin Lige {ampiona

OBN

Jelovnici izgubqenog vremena Glas domovine Obrazovni program Duhovni izazovi Maks Emanuel Opera Vijesti Luis, serija Dnevnik Plodovi zemqe More Nedjeqom u dva Mir i dobro Vijesti Doktor Dulitl, film Lijepom na{om U istom loncu Loto Dnevnik Ko `eli biti milioner Tu`ni bogata{, serija Even Money, film Vijesti Luis, serija Gara`a U istom loncu Lijepom na{om Plodovi zemqe

Astro boj, crtani film Ulica Sezam Keni morski pas, crtani film Ben 10, crtani film Zvijezde ekstra Jedna od de~kiju, serija Red Bul Moja tri zida Najve}a hrvatska misterija Lo{a medicina, film Bers zlo~esta ekipa, film Odred za ~isto}u Vijesti Magazin Na rubu divqine, film Mjesto zlo~ina: Majami, serija Glasnici vjetra, film Svi su ludi za Meri, film

РТРС

nedjeqa KABLOVSKA

RTS 2

HRT 1

Prirodna ba{tina BiH Ku}ni qubimci, serija Ozi Bu, crtani film Mumijevi, crtani Tipi, crtani film Nema problema Redakcija D Galakti~ki fudbal, crtani film TV Liberti Velika imena malih ekrana Josip Pejakovi}: U ime naroda Duhovni mostovi Savana, serija Globalna hrana Retrovizor Smawi gas Liga {ampiona, magazin Plava ma~ka crna ma~ka, serija Dnevnik Putovawa putovawa Qudi sa Medisona, serija Global Muslimani u Evropi Modar kao pakao, film Globalna hrana

NOVA 6.50 7.00 7.30

RTS 1

BHT 1

PINK BH

2010

14.10 15.40 16.00 16.40 17.10 20.00 22.10 23.00 23.20 0.20

8.10 8.30 8.40 9.10 9.40 10.20 10.50 11.20 12.00 13.00 14.00 14.50 16.30 17.20 18.50 20.00 22.00 22.30 23.10 23.40 1.40 3.30 4.00 4.50

Transformeri, crtani film Pocoyo, crtani film Dora istra`uje, crtani film Povratak u budu}nost, crtani film Hari i porodica Henderson, serija Istra`ivawa Lude sedamdesete, serija Bitange i princeze, serija Lonci i poklopci Crveni tepih Telering K}erka mog bosa, film Amanda O, serija Kasper, crtani film Info Rat bendova U|i slobodno Stoka {ou Vil i Grejs, serija Rat bendova K}erka mog bosa, film U|i slobodno Stoka {ou Crveni tepih

Good Woman, film Vi{e volim pse Gara`a Magazin Lige {ampiona Hokej na ledu: Medve{~ak - Alba Qubav je slijepa, film Dobre namjere, serija Nove avanture stare Kristine, serija Muzika Transfer

BN 5.30 7.00 8.00 9.30 10.00 10.30 12.00 13.00 14.00 14.40 15.30 19.30 20.00 21.00 23.00 0.30 3.00

Koktel Hrana i vino Svijet Renomea Pri~e zavi~ajne Selo Cvr~ak na sat Zavi~aju mili raju Muzika Servis Karamela Bez maske Nedjeqno popodne Monitor Tu|e sla|e Utisak nedjeqe Slu~ajni partneri Astro~et Satelitski program

B 92 7.00 Dru`ina sa Slatkog potoka: Pqa~ka{ iz mo~vare, film 8.30 Trnav~evi}i u divqini, crtani film 9.00 Znawe na poklon 11.00 Zaharije Trnav~evi} 11.30 Nadrealiti {ou 12.00 Vijesti 12.05 Veliki brat 12.50 Dvougao 13.00 Qudi sa Menhetna, serija

14.00 Longinovo kopqe 2, film 16.00 Vijesti 16.30 Veliki brat 17.00 Popodne 18.30 Vijesti 19.00 NG i BBC 19.40 Sun|er Vob, crtani film 20.00 Veliki brat 21.00 Utisak nedjeqe 23.00 Vijesti 23.30 Film 0.30 Info kanal

Vikom 6.00 7.30 8.00 9.00 9.50 10.00

Narodna muzika Tele{op Glas Amerike Pismo-glava, putopis Crtani film U na{em ataru, emisija o poqoprivredi 11.00 Blesimetar, serija 12.00 Radio i TV 13.00 Sveznalica, kviz

14.00 15.00 15.50 16.30 19.30 20.30 21.00 22.00 23.00 0.00

Tele{op Sveznalica, kviz Crtani film Kviz znawa Dnevnik RTS Pregled sedmice Dokaz stvarawa Izazovi istine Narodna muzika Erotski program

Foks 6.10 7.00 8.30 9.00 11.00 12.50 13.20 17.00 18.00

e-TV Doma}in Smije{na strana `ivota Puka, crtani film Tajna porodi~nog blaga, film Svijet na dlanu Sagorjelo, film Mame u {trajku Red Bul

18.20 Ke{ taksi 19.00 Qubav i akcija u ^ikagu, film 21.00 Sve za lovu, film 23.00 Pat Garet i Bili Kid, film 2.00 Top Spid 3.00 Ameri~ko rvawe 3.40 Ke{ taksi 4.10 Qubav i akcija u ^ikagu, film

National geographic 8.00 9.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 15.30 16.00 17.00

Predator CSI Okeanske avanture Okeanske avanture Iznutra Moj muzikalni mozak Divqa Rusija Kengurski haos El kamino de Santjago El kamino de Santjago Generali u ratu Rje{avawe koda Da Vin~i

19.00 Avionske nesre}e 20.00 [ta le`i ispod 22.00 Istra`ivawe planete Zemqe 23.00 [ta le`i ispod 1.00 Istra`ivawe planete Zemqe 2.00 Iznutra 3.00 [ta le`i ispod 5.00 Generali u ratu 6.00 Divqa Rusija 7.00 Raj na zemqi

Radio RS 6.00 8.00 8.05 9.05 9.30 10.00 10.05 11.05 12.00 12.05 13.00 13.05 14.05 15.05 16.00 16.20 18.00 18.05 19.00 19.05

Jutarwi program Vijesti Emisija za selo Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Top lista Radija RS Sje}awa Vijesti Vjerski program Vijesti Zvrk Pri~aonica, omladinska emisija Sportski pregled Dnevnik Nedjeqni radio magazin Vijesti Medaqoni u vremenu Vijesti Zaigrajmo, zapjevajmo, emisija narodne muzike

20.00 20.05 21.00 21.05 22.00 22.05 23.00 0.00 0.05 1.00

Vijesti Razgovornik Vijesti Starogradska sje}awa Vijesti Korijeni Sje}awa Vijesti Kultura u ogledalu No}ni program

Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

Xordan ki{obranom napala paparace

Kejti Prajs Xordan

Jedna od najpoznatijih svjetskih starleta Kejti Prajs Yordan popustila je pod pritiskom i “pukla“ u stilu Britni Spirs. U Brajtonu je dohvatila crveni ki{obran i po~ela wime da udara paparace, nazivaju}i ih “pervertitima“. - Za{to ne na|ete pravi posao i odete!? - urlala je razjarena Yordan. Jedan od fotografa koji su svjedo~ili ispadu starlete je ispri~ao: - Poludjela je. Ina~e se kontroli{e i bilo je izrazito ~udno vidjeti je kako radi tako ne{to. Ina~e jednostavno obavi snimawe, ali je o~igledno imala lo{ dan i nije vi{e mogla. Bila je van svake kontrole - rekao je jedan fotograf. Yordan se prije mjesec dana razvela od svog 36-godi{weg supruga, pjeva~a Pitera Andrea. Oni su poku{avali da spasu brak uz pomo} bra~nog savjetnika, ali je pjeva~u prekipjelo kad je vidio fotografije svoje koketne supruge uhva}ene u no}nom provodu sa Endrjuom Gouldom. Par je dogovorio zajedni~ko starateqstvo nad djecom. I oko podjele imovi ne su se na vo dno dogovorili bez proble ma - An dre od Yor dan ni je tra `io ni novac ni ne kre tni ne, ve} samo svoju opremu za vje`bawe. Ra zvod je tra jao ra vno 42 se kunde, a zahtjeve za razvod su podnijeli oboje. Britanski mediji pi{u da je upravo razlaz sa mu `em do veo Yordan u ovakvo stawe. Piter Andre

Holivudska zvijezda Elizabet Tejlor obavijestila je svoje obo`avaoce da je operacija srca kojoj je bila podvrgnuta pro{la “savr{eno“ i da se sada dobro osje}a. Glumica je u poruci postavqenoj na sajtu “Tviter“ napisala i da se sada osje}a kao da ima sasvim novu “~uku“. Elizabet Tejlor (77) je ranije ove sedmice, uo~i operacije, navela da je ciq tog “sasvim novog“ zahvata da joj se ugradi ure |aj ko ji tre ba da kom pen zu je sr~anu insuficijenciju i da nije rije~ o operaciji na otvorenom srcu. Filmska diva, dobitnica dva “oskara“, nije navela ni kada ni gdje je bila podvrgnuta operaciji.

NEKAD BILO...

Ro|ena slikarka Nade`da Petrovi}

Srpska slikarka Nade`da Petrovi} ro|ena je 12. oktobra 1873. u ^a~ku. Weno djelo sna`no je uticalo na razvoj modernog srpskog slikarstva. Od oko 200 wenih sa~uvanih slika neke se svrstavaju me|u najboqa djela u srpskoj likovnoj umjetnosti. To su “Resnik“, “Autoportret“, “Notr Dam”, “Bulowska {uma“. Bila je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu i organizator prvih umjetni~kih izlo`bi. Na wenim najboqim radovima dominiraju velike povr{ine, wene omiqene u`areno crvene boje i, woj komplementarna, zelena. Qubav prema bojama stvara na nekim platnima koloristi~ki vrtlog, gdje se, izme|u ostalih, isti~u qubi~asta, plava i crna boja. Voqela je da slika portrete i pejza`e.

POSQEDWA Kejt Bekinsejl najseksepilnija `ena Zvijezda filma “Internacional“ Naomi Vots progla{ena je za “najprofitabilniju“ glumicu, ~ime je sa trona skinula An|elinu Xoli, a sada joj je titulu najseksepilnije `ene “iz ruku“ otela glumica Kejt Bekinsejl, javio je Mondo. ^itaoci magazina “Esquire“ su u anketi u kojoj se bira najseksepilnija dama ve}inom glasova odlu~ili da apsolutnu pobjedu “u kategoriji“ odnosi simpati~na britanska glumica. - Dobi}u batine zbog ovoga - Nije mogu}e nositi takvu titulu i imati ~etiri brata u isto vrijeme, jedva }e ~ekati da me ra{~erupaju. Polaskana sam, ali mi se ~ini kao da moram da uradim ne{to da bih opravdala to “najseksepilnija“... mo`da da usavr{im ples oko {ipke ili tako ne{to - na{alila se Kejt u intervjuu magazinu.

Luda planeta

Nagrada za voajere Jedna britanska kompanija ponudi}e gra|anima da od ku}e, preko Interneta, gledaju snimke kamera za nadzor postavqenih na javna mjesta i nagra|iva}e “voajere“ koji prijave najvi{e prekr{aja i zlo~ina. Kako je prenio francuski “Mond“, snimci }e se pratiti preko sajta firme Internet ajz, {to zna~i “o~i Interneta“. Svakog mjeseca sa 1.000 funti bi}e nagra|en onaj ko prijavi najvi{e zlo~ina i prekr{aja.

Magarci obojeni kao zebre ^uvari zoolo{kog vrta u gradu Gazi smislili su kreativan na~in da privuku posjetioce u svoj desetkovan vrt - tako {to }e magarce obojiti da li~e na zebre, javio je Mondo. Jedine dvije zebre zoolo{kog vrta “Mara lend“ uginule su po~etkom godine od gladi, kao posqedice zapostavqawa `ivotiwa u vrijeme rata Izraela i palestinskog Hamasa, koji upravqa pojasom Gaze.

Marx Simpson u “Plejboju“ Supruga Homera Simpsona, Marx, skinu}e se u novembarskom izdawu “Plejboja“, pi{u ameri~ki tabloidi. Marx Simpson, iz jedne od najpopularnijih i najdugovje~nijih crtanih serija, posta}e “ze~ica“ ~uvenog ~asopisa Hjua Hefnera. “Plejboj“ }e, u ~ast 20. ro|endana serije “Simpsonovi“, objaviti intervju na tri stranice i duplericu sa Marx.

KOLUMNA

INTERVJU Zoran Lipovac, ministar uprave i lokalne samouprave RS

www.glassrpske.com

Govor mr`we, ali se ovaj put ne ka`e: e pa {ta! PI[E: SAWA VLAISAVQEVI]

Zakon o mati~nim kwigama ne ugro`ava ni~iji interes

Izlo`ba "Sto godina srpske umetnosti" Uz pomo} 130 remek-djela, vi{e od 50 srpskih umjetnika, do~arana sva `ivopisnost i dinamika stilski najraznovrsnijeg perioda razvoja srpske umjetnosti

2 10. i 11. oktobar 2009. GLAS PLUS

Kolumna

P

rije nekog vremena smo mogli ~uti prili~no neozbiqne i neodgo vor ne izja ve o hu {ka ~kom jeziku i govoru mr`we i to od onih od kojih o~ekujemo da vode brigu o tome da toga jezika nema ili da je sveden na najmawu mogu}u mjeru. Danas je posvu da pri su tna ve li ka za bri nu tost zbog hu{ka~ke retorike i jezika mr`we. Ova za bri nu tost do la zi iz me di ja. Ovih dana Federaciju potresa stra{na tra ge di ja ko ja se do go di la pri je ne ki dan prije po~etka utakmice dva nogometna klu ba: [i ro ki Bri jeg i Sa ra je vo. Jedan mladi} je izgubio `ivot, a mnogi su raweni. Raweni su i svi oni koji nisu fi zi ~ki na pa dnu ti, a na la ze se u ova dva grada. Raweni su retorikom koja je bila jednako ubojita kao i oni meci na ulicama [irokog. Retorika dolazi sa Internet portala i medija. Paradoks ove situacije je ve}i ukoliko se uzme u obzir ~iwenica da mediji optu`uju jedni druge da ba{ oni drugi koriste nepri mje re nu re to ri ku i je dnos tra no izvje{tavaju o tragediji.

SARAJEVO opet predwa~i Sarajevo opet predwa~i: ne samo da se upu}ivawe te{kih optu`bi dohvatilo ta bor skog raz dva jawa po re gi onal nom, `u pa nij skom i etni ~kom osno vu ne go su se uko {tac uhva ti li i sa mi gradski mediji. Tako se u magazinu Dani mo`e pro~itati optu`ba na ra~un TV Sa ra je vo ko ja je okva li fi ci ra na kao pristrana i neprofesionalna jer plasira jezik mr`we kroz pozive gledalaca u nekoj emisiji, a bez uredni~ke intervencije, a svega par stranica nakon ove optu`be u istoj novini se nalazi tekst sa izjavama samo jedne strane i te{kim op tu `ba ma na ra ~un dru ge stra ne. Za {to je pro blem na pi sa ti tek st u ko je mu se mo `e ~u ti dru ga

Inbox

strana, eto upravo onako kako je to sa za vi dnom pro fe si onal no{ }u ura di la novinarka Suzana Mijatovi} u najnovijem bro ju “Slo bo dne Bo sne“ (u ~lan ku “Prvi smo napadnuti i morali smo se bra ni ti“)? U tek stu se mo `e ~u ti ina~e u{utkana druga strana, a da novinar ka ni je pri tom su ge ri ra la svo je zakqu~ke. Ovakav tekst doprinosi objektivnom i neutralnom novinarstvu, a ne dodatnom podizawu tenzija.

Internet portali su odjednom puni mr`we Po prvi put se ~uje zabrinutost za je zik mr`we i hu {ka ~ku re to ri ku na Internet portalima. Do sada ovaj jezik nije u glavnom gradu primje}ivan niti sma tran po se bno bi tnim. On je naprosto dr`an za jedan od oblika slobode govora putem medija, za kojeg nema a niti su predvi|ene sankcije. Danas se mo `e ~u ti da por ta li, ali sa mo oni ko je se ispi su ju ne gdje izvan Sa ra je va, predstavqaju opasnost i mogu dovesti do ne`eqenih posqedica i sukoba izme|u dva naroda. To~no, ali o ovome treba voditi ra~una uvijek i principijelno, ne samo kada je ugro`ena jedna strana u ime koje se izvjesni medij obra}a. O woj tre ba vo di ti ra ~u na ne sa mo ka da se na pi {e “ubij ba li je“, ve} i ka da pi {e “ubij usta{e“, “ubij ~etnike“. Dok god se zbog na vo dnih na ~el nih gra |an skih opre djeqewa ne bu de htje la vi dje ti {tetnost svih {ovinisti~kih komenta ra ne }e bi ti ni ti go vo ra o do broj voqi i neovisnom novinarstvu. Naprosto zato {to neovisno i profesionalno novinarstvo mora pokazati dovoqno uvi|avnosti za sve strane u sukobu. U Sarajevu se mogu prona}i i pro~itati pri~e o nekakvom politi~kom scenariju svih de{avawa u [irokom Brijegu i ekskluzivnoj odgovornosti jedne strane, a is to vre me no i pri go vo ri hrvat skom tisku i medijima. Primjerom neprofesionalnosti i pristranosti se uzima naslovna stranica “Ve~erweg lista“ na

kojoj je izra`en strah od odmazde nad Hrvatima u Sarajevu i ogor~enost zbog medijskog lin~a, dok u isto vrijeme, kao gotovo usputnu informaciju, jedne sarajevske dnevne novine objavquju da je uhi}e no osam sud skih po li ca ja ca u [irokom Brijegu. Sa puno dobre voqe i `eqe da po vje rewe zau zme (mo `da ve} odavno) izgubqeno mjesto, to bi nu`no morala biti udarna vijest u novinama, a ne pom po zan na slov “Slu ~aj [i ro ki Brijeg: Kako Federacija (ne)funkcionira“ ili “politi~ki lin~…“

Pi{e: Sawa VLAISAVQEVI]

DANAS na ulici, sutra na mediju i onda ponovo na ulici

Politi~ki lin~ Pos ta vi ti ~ak i hi po te ti ~ki u medijima tezu o politi~kom lin~u nije ni{ta drugo nego potkrepa sumwe u poli ti ~ku ulo gu me di ja. Me di ji ov dje ni na ko ji na ~in ne su ge ri ra ju po li ti ~ki lin~ svih strana ve} samo jedne ili nekih, te stoga samo jo{ dosipaju uqe na vatru koja je buknula u [irokom Brijegu. Ne vje ro ja tno je ko li ko no vi na ri ovim povodom hrle da pogor{aju ionako ve} posve te{ku politi~ku situaciju. Umjesto da pred o~i javnosti na svjetlo dana istupi skupina prijestupnika i nasilnika pred ~ijim se postupcima zgra`avaju svi gra|ani, neredi sukobqenih navija~a su sada prerasli u navija~ki obra ~un u ko ji su ukqu~e ni politi~ari, policajci, novinari, pa i ~i ta vi na ro di. Ova ko ima mo pri li ku slu {a ti vre le me dij ske po ru ke na mi jewene samo jednoj strani a protiv one druge, nakon kojih se na Internet porta li ma ra zli je `e mo }an eho mr`we prepun otvorenih poziva na lin~.

BREME odgovornosti Mediji su imali i uvijek }e imati naj ve }e bre me od go vor nos ti u kri znim situacijama. Ova tragedija u [irokom

Danas je posvuda prisutna velika zabrinutost zbog hu{ka~ke retorike i jezika mr`we. Ova zabrinutost dolazi iz medija Brijegu nije samo sukob navija~kih skupina. Od medija ovisi koliko }e ovo nasiqe os ta ti iz nas ili }e iz me di ja ponovo pre}i na ulice. Mediji stvaraju prijateqe i neprijateqe, dobre i lo{e igra~e, qude i nequde. Mediji su u stawu da uzne mi re nu, is pre pa da nu i ogor ~e nu masu sa ulice po{aqu u na{e domove kao {to su jednako u stawu da ih sa ekrana i no vin skih stu ba ca po no vo vra te na ulicu. A kada se na ulici po~nu rje{avati najte`i dru{tveni problemi, pogotovo me|unacionalni sukobi, onda oni ko ji su ve} ne ka ko pre `i vje li broj na “doga|awa naroda“ dobro znaju kuda to vodi. (Autor ka je di re ktor Cen tra za kul tu ru di ja lo ga BiH)

Reagovawe RAK ne vr{i regulaciju sadr`aja na Internetu

Mnogi gra|ani u Republici Srpskoj, iako zdravstveno osigurani, primorani su da pla}aju usluge u privatnim klinikama zbog toga {to na wih u javnim zdravstvenim ustanovama moraju da ~ekaju i po nekoliko mjeseci. Nedavno sam se i sama suo~ila sa takvim problemom, s obzirom na to da sam morala na operaciju za koju mi je doktor rekao da ju je boqe {to prije obaviti, ali na ultrazvuk je trebalo da ~ekam tri mjeseca. Iako nije bilo nimalo jeftino, odlu~ila sam se za privatnu kliniku, gdje sam potrebne nalaze dobila za jedan dan. Smatram da bi se trebalo ne{to uraditi po tom pitawu, jer iako se ka`e da zdravqe nema cijenu, to se trenutno kod nas ne bi moglo re}i, tako da su oni koji nemaju novac osu|eni da ~ekaju, bez obzira na posqedice koje to mo`e da izazove.

[email protected]

Re gu la tor na agen ci ja za ko mu ni ka cije (Agencija) Vam se obra}a povodom teksta “Govor mr`we, pa {ta” autorice Sawe Vlaisavqevi} objavqenog u “Glasu Srpske“ 03.10.2009. godine (strana 2). S tim u vezi, a u ciqu ta~nog i objektivnog informisawa Va{ih ~italaca, ovom prilikom `elimo ukazati na neta~ne tvrdwe izne se ne u tek stu ko je se odnose na propuste koje navodno Agenci ja ~i ni u pri mje ni na dle `nos ti iz Zakona o komunikacijama BiH. Da je autorica teksta istra`ila pisawa i nekih drugih medija, ali i Va{ih novina u kojima se u vi{e navrata pisalo i jasno prenio na{ stav o ovoj temi, uo~ila bi sqede}e: “Regulatorna agencija za komunikacije ne vr{i regula ci ju sa dr`a ja na In ter ne tu. Na dle `na je sa mo za je dan se gment, a to je izdavawe dozvola za pru`aoce internet usluga. Samo u slu~aju da sud nalo`i ko-

risniku da sa servera ukloni sadr`aj za ko ji je us ta novqeno da je ne do zvoqen, korisnik je du`an da postupi po odluci. U suprotnom, mo`e biti odgovoran i za kr{ewe uslova dozvole.” Ukratko, sadr`aji koji se distribuiraju putem Interneta nisu u nadle`nosti regulatornih tijela nigdje u Evropi, pa tako ni u Bosni i Hercegovini. Ta ~no je da Agen ci ja, izme |u os ta log, iz da je i do zvo le za audi ovi zu el no medijske usluge. Me|utim, audiovizuelna medijska usluga je, u najkra}em, usluga pod direktnom uredni~kom odgovorno{}u, {to sadr`aj portala nije. Autorici sugeri{emo da prou~i va`e}u regulativu iz nadle`nosti Agencije, kao i Dire kti vu o audi ovi zu el nim me dij skim uslugama, ~ije uskla|ivawe sa regulativom koja se primjewuje u Bosni i Hercegovini predstavqa jednu od obaveza BiH u procesu prikqu~ewa Evropskoj uniji.

Kona~no, gore navedeno ne zna~i da na Internetu ne postoje sadr`aji koji mogu biti u suprotnosti sa zakonskim propisima u BiH, no, u tom slu~aju zadatak autorice teksta je bio da provjeri i navede koji su to organi i tijela koji su nadle`ni za procesuirawe ovakvih slu~ajeva. Autorica je i ranije u vi{e navrata pored izno{ewa neta~nih informacija o primjeni nadle`nosti Agencije, pokazala elementarno nepoznavawe materi je o ko joj pi {e. Sto ga, su ge ri {e mo autorici da prije pisawa o ovim i sli~nim slo `e nim te ma ma kon ta kti ra Agenciju. Bi}e nam zadovoqstvo dati odgovore, a sve u ciqu ta ~nog in for mi sawa Va{ih ~italaca. Amela Odoba{i} Rukovodilac sektora za odnose s javno{}u RAK-a

GLAS PLUS 10. i 11. oktobar 2009. 3

5. 10 - 9. 10.

U Butmiru odr`ani razgovori doma}ih politi~ara i zvani~nika SAD i EU

5. 10. MUP RS, Centar javne bezbjednosti Bawa Luka dostavio je dopunu Izvje{taja Tu`ila{tvu BiH protiv devet pripadnika 5. korpusa Armije RBiH. Prema saznawima “Glasa Srpske“, rije~ je o Atifu Dudakovi}u, Mirsadu Selmanovi}u, Huski Avdagi}u, Senadu [arganovi}u, Hamdiji Abdi}u, Nijazu Miqkovi}u, Amiru Avdi}u, Ibrahimu Nadarevi}u i Sakibu Fori}u. Protiv wih postoji osnova sumwe da su po~inili krivi~no djelo zlo~ina protiv ~ovje~nosti na podru~ju zapadnokraji{kih op{tina u toku akcija “Grme~ 94” i “Sana 95”. U MUP-u RS navode da je dokumentovano da je u akciji “Sana 95”, 1995. godine, nestalo i smrtno stradalo 63 civila srpske nacionalnosti na podru~ju Bosanskog Petrovca i 27 srpskih civila sa podru~ja Kqu~a.

Nastavak pregovora 20. oktobra

6. 10. vjeta miedsjedavaju}i Sa

Pr se la [piri} na{ao lu nistara BiH Niko bu n ta Is u su anata koji na meti demonstr di{weg sasme odr`avawa go je i vr za jetske banke. i protestovali tarnog fonda Sv vog kabineta ne mo og dn ro na tanka Me|u } i {ef wego se nalazili [piri Na vozilo u kojem su vi} ba~en je “Molotovqev koktel“. la, Gordana @ivko zili u dva automobi BiH, koji su se nala }. je ci ga le de va no a - Niko od ~l javio je [piri nije povrije|en - iz esnog centra na putu izme|u kongr o di go do nt de ci in se nistarstva inostra On je dodao da ntu obavije{tena mi de ci in o su da i i hotela rske. nih poslova BiH i Tu BiH o ovom incilat zu n ko , ma ~i je ri od turPrema [piri}evim fo ani~ne in rmacije dentu zatra`i}e zv skih vlasti.

7. 10. Srpska zajednica u Kanadi zapo~ela kampawu me|u kanadskim Srbima protiv rezolucije o genocidu u Srebrenici i BiH, koju je u parlamentarnu proceduru uputio bo{wa~ki lobista, ~lan parlamenta Kanade Brajan Masi. U me|uvremenu wemu se pridru`ilo vi{e od ~etrdeset ~lanova parlamenta u smislu podr{ke rezoluciji. Na stavqawu te rezolucije u parlamentarnu proceduru Kongres Bo{waka u Kanadi radi ve} pet godina. Srpska zajednica u Kanadi je u pismu navela da su dobronamjerni qudi {irom Kanade, a posebno Srbi Vindzora, zate~eni i zapaweni postupkom poslanika Masija. Za wega se navodi da je ambiciozni politi~ar koji se na tr`i{tu nudi onome ko ponudi najvi{e para, {to je glavni razlog da on bira strane u nametnutom balkanskom sukobu i da Srbe pomiwe samo kao ratne zlo~ince na tom propagandnom skupu.

8. 10. Poqske odluVl~iadala je da plncia-jalnih

9. 10.

Doga|aj sedmice

tem prefere ijednost sira sredstva pu m zemqama, a vr Srpsku }i e tr ta di e kr ih ku i robn publ aran`mana za Re evra. ovog kreditnog a on li mi 20 blike iznosila bi nka premijera Repu rstva de RS poslije sasta da a ru Vl i iz ke to ti je ge er no e Saop{t dustrije, en rstva pridika i ministra in ta s Do ni i da M ra lo ma i ci M i ke vn Srps predsta lca u Var{avi sa RS Slobodna Puha vrede Poqske. Poqske sektoru editne linije vlade kr ji ci ka o al o li Oni su razgovara ike Srpske. energetike Republ qskim dr`avnim podsesa govorili su po Dodik i Puhalac do ku Joanom Strzelec-Labodzinskim ti kretarom za energe kata za obnovu i modernizakandidovawe proje u Ugqeviku i ciju termoelektrana Gacku.

Pripadnici @andarmerije pretresli su ku}u ha{kog bjegunca Gorana Haxi}a u Novom Sadu. Poslije vi{e ~asova policija je iz ku}e iznijela nekoliko kartonskih kutija. Jo{ jedna potraga za ha{kim bjeguncem Goranom Haxi}em okon~ana je oko 13 ~asova, po{to je policija vi{e od {est ~asova pretresala wegovu ku}u u novosadskom nasequ Telep, gdje je `ivio do jula 2004. godine, a sada u woj `ivi wegova sestra. [ef Nacionalnog komiteta za saradwu s Ha{kim tribunalom Rasim Qaji} je objasnio da je akcija dio “redovnih aktivnosti“ usmjerenih ka hap{ewu preostalih ha{kih bjegunaca. Pored Haxi}a u bjekstvu se nalazi jo{ samo Ratko Mladi}, a predstavnici Akcionog tima za locirawe i hap{ewe ha{kih bjegunaca izrazili su nadu da }e Mladi} biti isporu~en Ha{kom tribunalu do kraja ove godine.

Dodik je ponovio stav Republike Srpske da ne treba mijewati Ustav BiH, mada je Narodna skup{tina ranije donijela jasnu odluku da se u tim razgovorima u~estvuje PI[E“ MIROSLAV FILIPOVI] [email protected]

SARAJEVO - Lideri sedam politi~kih partija iz Republike Srpske i Fe de ra ci je BiH, koji su u petak u vojnoj bazi Butmir kod Sarajeva razgovarali sa zvani~nicima EU i SAD, nisu potpisali nikakav papir, a organizatori sastanka nisu ponudili nikakav dokument nego su predstavili principe neopho dne za ubrzawe re for mi na putu BiH ka evroatlantskim integracijama, javila je Srna. Zamjenik dr`avnog sekretara SAD Yej ms [taj nberg, mi nis tar inos tra nih po slo va [vedske Karl Bilt i komesar za pro{irewe EU Oli Ren ostavili su doma}im liderima rok do 20. oktobra da razmotre wihove prijedloge, poslije ~ega }e ponovo razgovarati. [tajnberg je poslije sastanka rekao da postoje obe}avaju}i elementi da se ide daqe. On je na gla sio da li de ri stranaka moraju da shvate da nikome ne}e biti udovoqeni maksi ma lis ti ~ki zah tje vi i ponovio da su SAD i EU opredijeqene da sa doma}im politi~a ri ma u~i ne sve na ubrzawu puta BiH ka EU i NATO. Prema wegovoj ocjeni, posto ji {i ro ko shva tawe me |u strankama da je ovo kqu~no vrijeme za BiH. Bilt je poslije sastanka rekao da EU i SAD ne `e le da BiH zaostaje za zemqama regiona, kao {to se desilo u slu~aju viznog re`ima. Pre ma wego vim ri je ~i ma, doma}i politi~ki lideri moraju donijeti odluke kojima }e biti omo gu }e no da se BiH prikqu~i EU. - Na sastanku su postavqene

osnove - rekao je Bilt. Prema ocjeni Rena, sastanci u Butmiru odnosili su se na budu}nost BiH. - Lideri u BiH imaju deset kqu ~nih da na i mi slim da to mo`emo iskoristiti da bi bili postignuti va`ni ciqevi. Vjerujem da ova prilika ne}e biti propu{tena - rekao je Ren. Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da su evropske inte gra ci je bi le osno vna te ma sastanka u Butmiru i da je tendencija da se razgovori nastave 20. oktobra.

NIKO ni{ta nije tra`io ni nametao - Re kli smo da ne `e li mo vidjeti situaciju u kojoj se “pet plus dva“ uslova {iri na “pet plus dva plus jedan“ - rekao je Dodik. To, prema wegovim rije~ima, nije fer i RS ne `eli da vidi takav razvoj razgovora. - Neki su to identifikovali kao potrebu za ustavnim promjenama. Mi smo rekli da je RS potpisnica Dejtonskog sporazuma, Ane ksa 4. tog spo ra zu ma, odnosno Ustava BiH i samo institucije BiH mogu dati saglasnost za even tu al ne us ta vne promjene - naglasio je Dodik. Dodik je ponovio stav RS da ne treba mijewati Ustav BiH, mada je Narodna skup{tina ranije donijela jasnu odluku da se u tim razgovorima u~estvuje. Prema Dodikovim rije~ima, razgovori u vojnoj bazi Butmir ni su se odvi ja li po prin ci pu ponude. - Niko ni{ta nije tra`io ni nametao - istakao je Dodik.

4 10. i 11. oktobar 2009. GLAS PLUS FOTO: GLAS SRPSKE

Zoran Lipovac, ministar uprave i lokalne samouprave Srpske

Zakon o mati~nim kwigama ne ugro`ava ni~iji interes Ono za ~ime se pokazala potreba u praksi, tako|e je uvr{}eno u zakon, a to je da izvod iz mati~ne kwige nema ograni~en rok va`ewa, rekao Lipovac RAZGOVARALA: MARINA ^IGOJA [email protected]

S

tav Kluba Bo{waka da je u Zakonu o mati~nim kwigama povri je |en na ci onalni interes bo{wa~kog naroda, te da nije omogu}ena ravnopravna upotreba svih slu`benih jezika i pisama konstitutivnih naroda, nije opravdan, naprotiv, odredba ovog za ko na ne sa mo da ne ugro`ava nacionalni interes Bo{waka, ve} ne ugro`ava in te res ni ti je dnog na ro da ko ji `i vi u Republici Srpskoj. Rekao je to u intervjuu za “Glas Srpske“ mi nis tar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Zoran Lipovac. - Za kon o ma ti ~nim kwigama propisuje da se podaci u mati~ne kwige upisuju na je dnom od je zi ka i

pisama koji su u slu`benoj upotrebi u RS - istakao je Lipovac. GLAS: Je dan od uslo va za bijelu {engensku listu i liberalizaciju viznog re`ima je Zakon o mati~nim kwigama. Koje novine donosi ovaj zakon? LI PO VAC: Evrop ska komisija je po~etkom pro{le go di ne do ni je la Odlu ku o pristupawu procesu potpune vizne liberalizacije zemaqa zapadnog Balkana i odredila ~etiri bloka uslova i standarda koje treba ispuniti da bi zemqa bila preporu~ena za takozvanu bijelu {engensku listu. Jedan od blokova prema kome se odre|uje napredak zemqe je i sigurnost identifikacionih dokumena ta. Za kon o ma ti ~nim kwigama donosi niz novina. Prije svega, jasno je propisano da je vo|ewe mati~nih kwiga u nadle`nosti jedi-

Revizorski izvje{taj

GLAS: Ministarstvo uprave i lokalne samouprave je, uz jo{ dva ministarstva, dobilo pozitivnu ocjenu Glavne slu`be revizije. Na koji na~in Ministarstvo posluje? LIPOVAC: Posqedwi revizorski izvje{taj ne samo da je pozitivan, ve} smo od glavnog republi~kog revizora

dobili pohvalu. Za sve odluke o dodjeli finansijskih sredstava, postupcima javnih nabavki, grantovima pomo}i nerazvijenim i izrazito nerazvijenim op{tinama, fondacijama, udru`ewima i fizi~kim licima postoje jasno utvr|eni pravilnici, a sve odluke se objavquju na internet stranici Ministarstva - rekao Zoran Lipovac.

nica lokalne samouprave, a da o `albi protiv prvostepenog rje{ewa rje{ava Ministarstvo uprave i lokalne samouprave. Prvi put su propisani uslovi koje mati~ar mo ra da ispuwava, a to su sredwa stru~na sprema, polo`en stru~ni ispit za rad u organima uprave i polo`en poseban stru~ni ispit za mati ~a ra. Ma ti ~a ri ko ji na dan stupawa na snagu ovog zakona nemaju sredwu stru~nu spre mu nas tavqaju da obavqaju poslove, ako polo`e poseban stru~ni ispit za mati~ara u roku od dvije godine od dana stupawa na snagu ovog zakona.

NIZ PREDNOSTI mati~nih kwiga u elektronskom obliku GLAS: Koje jo{ novine donosi ovaj zakon? LIPOVAC: Predvi|eno je da se u ma ti ~nu kwigu dr`avqana RS upi su ju dr`avqani BiH i FBiH, kao i wihova djeca, koji su upisani u mati~ne kwige ro|enih u FBiH, a po osnovu pre bi va li {ta u RS sti ~u pravo na dr`avqanstvo RS, kao i djeca ro|ena u FBiH, koja dr`avqanstvo sti~u po porijeklu roditeqa. Ono za ~ime se pokazala potreba u praksi, tako|e je uvr{}eno u zakon, a to je da izvod iz mati~ne kwige nema ograni~en rok va`ewa. Smatram da }e to uti ca ti na do sa da{wu praksu da se uz odre|enu dokumentaciju tra`i i izvod iz mati~ne kwige ne stariji od {est mjeseci. GLAS: Zakonom o mati~nim kwigama predvi|ene su kaznene odredbe za roditeqe koji ne upi{u dijete u

Zoran Lipovac

mati~nu kwigu ro|enih 15 dana od ro|ewa. Kolike su predvi|ene kazne? LIPOVAC: Ro|ewe djeteta mora se prijaviti u roku od 15 da na od da na ro|ewa. Ako fizi~ko lice ili odgovorno lice u pravnom licu da neistinite podat ke u pri ja vi za upis u mati~nu kwigu, ili u roku ne pri ja vi ro |ewe de te ta, ili ne odredi ime djeteta, ne prijavi smrt u propisanom roku ili sahrani preminulog pri je upi sa u ma ti ~nu kwigu umrlih bez do zvo le nadle`nog organa, predvi|ene su kazne od 50 do 150 maraka, dok su za pravna lica ka zne od 500 do 1.500 KM. Tako|e, predvi|eno je da se kazni sa 500 do 1.500 maraka odgovorno lice u dr`avnom organu ili organu jedinice lo kal ne sa mou pra ve, ako u propisanom roku ne dostavi nadle`nom mati~aru odluke i dru ga akta o ro |ewu, zakqu~ewu braka i smrti, te pro mje na ma u ve zi sa tim ~iwenicama. GLAS: [ta mi sli te o prijedlogu Kluba Bo{waka Vi je }a na ro da RS da se u mati~nim kwigama treba omo gu }i ti upo tre ba svih slu`benih jezika i pisama naroda u BiH, te da podnosilac zahtjeva treba da se izjasni o jeziku i pismu? LIPOVAC: Zakon o mati~nim kwigama propisuje da se po da ci u ma ti ~ne kwige upisuju na jednom od je zi ka i pi sa ma ko ji su u slu `be noj upo tre bi u RS. To je ne{to {to je ve} propisano i {to se na terenu primjewuje. Tako|e postoje obrasci na tri jezika i dva pisma na kojima se uvjerewa izdaju, tako da tu ne vidim ni{ta sporno. Smatram da stav Kluba Bo{waka da je u

Zakonu o mati~nim kwigama po vrije |en naci onalni interes bo{wa~kog naroda, te da u mati~nim kwigama ni je omo gu }e na ra vno pra vna upo tre ba svih slu `be nih je zi ka i pi sa ma konstitutivnih naroda, nije opravdan, naprotiv, mislim da odre dba ovog zakona ne samo da ne ugro`a va na ci onal ni in te res Bo{waka, ve} ne ugro`ava interes niti jednog naroda koji `ivi u Srpskoj.

OBRASCI na tri jezika i dva pisma GLAS: Predvi|eno je i vo|ewe mati~nih kwiga u elektronskom obliku. Koje su wihove prednosti i kada bi trebalo da budu ura|ene? LIPOVAC: Vo|ewe mati ~nih kwiga u elek tron skom obli ku ima }e niz prednosti i omogu}i}e daqi razvoj jednog vrlo va`nog segme na ta u or ga ni za ci ji i fun kci oni sawu u oblas ti ma ti ~nih kwiga, po se bno imaju}i u vidu da su mati~ne kwige u elektronskom obliku pre du slov is tih ta kvih evidencija i u svim drugim dijelovima dr`avne uprave. Vo|ewe drugog primjerka mati ~nih kwiga pri mje nom elek tron skih sred sta va za obradu podataka u potpunosti je u skladu sa usvojenim evropskim principima razvoja informacionog dru{tva izra `e nim i kroz Strategiju razvoja e-Vlade. Ova funkcija predstavqa dopri nos ra zvo ju e-upra ve i pro mje ni tra di ci onal nog na~ina obavqawa administrativnih procedura. GLAS: Klub Bo{waka u Vije}u naroda RS pokrenuo

je pro ce du ru za {ti te vi talnog nacionalnog interesa na Stra te gi ju ra zvo ja lokalne samouprave RS. Kako to komentari{ete? LIPOVAC: Strategija razvoja lokalne samouprave usvojena je u Narodnoj skup{ti ni RS, ali je Klub Bo{waka u Vije}u naroda RS pokrenuo proceduru za{tite vitalnog nacionalnog interesa na ovaj dokument, tako da je wegovo stupawe na snagu blokirano. To je jedan veoma va`an dokument koji bi trebao doprinijeti unapre|ewu efikasnosti jedinica lokalne samouprave. Nadam se da }e Vije}e naroda RS po~eti sa radom u punom kapacitetu i da }e biti uklowene pre pre ke, te da }e Strategija stupiti na snagu kako bismo po~eli sa wenom implementacijom. GLAS: Zbog svjetske ekonomske krize u ve}ini op{tina u RS uvedene su mjere {tedwe. Gdje su op {ti ne najvi{e u{tedjele i koje su od wih najvi{e u{tedjele? LIPOVAC: Prema podaci ma ko ji ma ra spo la `e mo, ve}ina jedinica lokalne samouprave je utvrdila rebalan se buyeta, ko ji ma su smawile potro{wu, {to je, izme|u ostalog, bio i jedan od uslova za dobijawe sredstava od MMF-a. Do sada je u jedinicama lokalne samoupra ve os tva re na u{te da u iznosu od 92.637.316 maraka. Najve}e u{tede su ostvarile op{tine sa najve}im buyetima, poput Bawe Luke, Bijeqine, Prijedora. Vlada RS donijela je odluku o raspodjeli 35 miliona KM nepovra tnih sred sta va je dinicama lokalne samouprave s ciqem sanirawa deficita buyeta, a ~ija isplata je po~ela.

STAV Kluba Bo{waka da je u Zakonu o mati~nim kwigama povrije|en nacionalni interes Bo{waka nije opravdan

GLAS PLUS 10. i 11. oktobar 2009. 5

Prva zvani~na istorija britanske tajne slu`be MI5

Sve {pijuna`e u jednoj kwizi FOTO: AGENCIJE

Profesor istorije na univerzitetu u Kembrixu Kristofer Endrju tokom sedam godina, koliko je trajalo istra`ivawe, prelistao blizu 400 hiqada dosijea koje je “MI5“ vodio od svog osnivawa 1909. godine

Kristofer Endrju PRIREDIO: DEJAN VUJANI] [email protected]

K

wiga “Od bra na kraqev stva“ (De fence Of The Realm) Kris to fe ra En drjua, iz da ta po vo dom 100. godi{wice “MI5“ prva je zvani~na istorija britanske taj ne slu `be, ko ja ot kriva mnogobrojne, do sada ne po zna te po dat ke o akti vnostima wenih obavje{tajaca od dva svjetska rata do bor be pro tiv islam skog ekstremizma. Pro fe sor is to ri je na uni ver zi te tu u Kem briyu Kristofer Endrju je tokom

se dam go di na, ko li ko je trajalo istra`ivawe, prelis tao bli zu 400 hiqada dosijea koje je “MI5“ vodio od svog osnivawa 1909. godine. Autoru je bio dozvoqen pun pristup svim dokumentima “MI5“, ali tajna slu`ba ipak je zadr`ala uredni~ka prava nad zavr{nom verzijom teksta. U “MI5“ su, u vri je me ka da je pro je kat za po ~eo, tvrdili da iako }e zadr`ati pra vo na iz mje nu ma te ri ja la zbog pi tawa na cional ne bez bje dnos ti, ne }e po k u {a va ti uti ca ti na

odlu ke auto ra ili cen zu ru materijala zbog bilo kojeg drugog razloga. Ina~e, Endrju je ve} ra ni je imao pri vi le go van pris tup do ku men ti ma “MI5“ i “MI6“ ka da je pi sao is to ri ju KGB-a, zajedno s KGB-ovim pre bje gom Ole gom Gor di jevskim. Na pro mo ci ji kwige, Endrju je istakao da je bio ve oma uzbu |en i po ma lo nervozan kada su ga pitali da napi{e kwigu koja ima oko hiqadu stranica. Sti ven Len der, biv {i {ef “MI5“, koji je naru~io kwigu 2002. go di ne, izja -

Pritisci vlasti

^embrlen i Hitler

Endrju je na osnovu dokumenata pokazao da je “MI5“ bila pod pritiskom Margaret Ta~er da joj pomogne u rje{avawu problema u industriji, kao {to je bio {trajk rudara. Prema kwizi, premijerka je tra`ila da agenti identifikuju sve sindikalne “sabotere“, koji su podsticali {trajk. Zahtjev Ta~erove je bio odbijen jer u pitawu nisu bili “pravi“ saboteri. Kwiga otkriva da je Ministarstvo odbrane tra`ilo informacije koje bi im poslu`ile protiv pacifisti~kih grupa, poput CND-a, koje su bile nadgledane tokom osamdesetih godina.

vio je da je to, ko li ko je wemu poznato, prva obavje{tajna slu`ba u svijetu koja je preduzela jednu ovakvu inicijativu. - To je bi lo odmah po sli je 11. sep tem bra; po je dini na{i qudi nalazili su se u Av ga nis ta nu. Bi lo je ja sno unu tar slu `be da se na{ svi jet iz ko ri je na promijenio - rekao je Lender, obja{wavaju}i razloge za {to je dao “ze le no svje tlo“ tom projektu. Kwiga pru `a pre gr{t informacija. Otkriva, na pri mjer, da su agen ti slu `be 1938. go di ne oba vijes ti li ta da{weg bri tanskog pre mi je ra Ne vi la ^em ber le na da se Adolf Hi tler pri va tno sa wim sprda, uprkos bri tan skoj po li ti ci smi ri vawa ten zi je sa na cis ti ~kom Wema~kom. Saznajemo i da je tokom hla dnog ra ta vo |en taj ni dosije o Haroldu Vilsonu, biv{em britanskom premijeru, zbog kontakata koje je imao sa zva ni ~ni ci ma i bi zni sme ni ma is to ~noe vrop skih ze maqa, za ko je je slu `ba sma trala da su sum-

wivi. Slu `ba je u is tom tom periodu pratila i trojicu poslanika pod sumwom da {pi ju ni ra ju u ko rist So vjet skog Sa ve za. Ispos ta vi lo se, me |u tim, da ne pos to je ni ka kvi do ka zi da su oni bi li so vjet ski agenti.

HITLER se sprda sa ^embrlenom Autor ot kri va i mu ke oba vje {taj ne slu `be s so vjet skim {pi ju ni ma u Ve li koj Bri ta ni ji u vrijeme hladnog ra ta, sa ko ji ma su je dva izla zi li na kraj zbog wihovog velikog bro ja. Bri tan ci su se sa so vjet skom {pi ju na `om izbo rili

tek po~etkom sedamdesetih godina. Prema Endrjuovim tvrdwama sin di kal nog vo |u Yeka Yonsa kratko vrijeme je KGB smatrao za jednog od svojih agenata. U kwizi se na vo di da je on Ru si ma prosqe|ivao dokumente Laburisti~ke partije, dodu{e ne tajne i da su ga Sovjeti posqedwi put is pla ti li 1984. godine. Yons, koji je umro po~etkom ove godine, uvijek je negirao da je radio za KGB. Bio je li der Tran spor tnog i Op {teg sin di ka ta od 1969. do 1978. go di ne i ve te ran {pan skog gra |anskog rata. Kwiga sa dr`i i dosad neobjavqene fo togra fi je po je di nih so vjet skih age na ta, pri pa dnika Irske rep u bl i ka n s ke armije i islamskih ekstremista.

"Sovjetski {pijun" Xek Xons

AUTOR otkriva muke obavje{tajne slu`be sa sovjetskim {pijunima u Velikoj Britaniji

6 10. i 11. oktobar 2009. GLAS PLUS

“Najqep{a sporedna stvar na svijetu“, sve ~e{}e pokazuje ru`nu stranu Psiholozi tvrde da su oblici nasiqa, iluzija da su “navija~i“ bitni, da se oni pitaju, da oni sude i presu|uju. A ovaj problem treba rje{avati jer }e se kola slomiti na nekim nedu`nim klincima PI[U: DRAGANA KELE^ I [email protected] VEDRANA KULAGA [email protected]

"Pravda za Uro{a"

S

port u posqedwe vrijeme postaje oblast koju prate vi{e novinari crne hronike nego sportski. Razlog tome su nesre}ni slu~ajevi u Beogradu, Temi{varu, [irokom Brijegu. Tri grada koja su u posqedwe vrijeme postali “simboli“ u eskalaciji “navija~kog“ nasiqa na jugoistoku Evrope. Tragi~ni bilans divqawa, dvoje mrtvih, na desetine povrije|enih osoba. [ta je razlog i gdje su rje{ewa? Ubistvo Francuza Brisa Tatona koga su huligani pretukli prije utakmice Evropske lige Partizan Tuluz, neredi i smrt navija~a FK Sarajevo Vedrana Puqi}a u [irokom Brijegu, divqawe navija~a zagreba~kog Dinama u Rumuniji. Iz regiona u posqedwe vrijeme sti`u zabriwavaju}e i tragi~ne “sportske“ vijesti. Fudbal u Srbiji, Hrvatskoj, Republici Srpskoj i Bosni i Hercego vi ni o~i gle dno je u za pe }ku nekolicine nasilnika, koji sport zloupotrebqavaju, a navija~ima manipuli{u. Pove}anim nasiqem u fudbalu je bio {o ki ran i pred sje dnik Evrop ske fu dbal ske fe de ra ci je (UEFA), Mi{el Platini, a reagovali su i politi~ari. Predsjednik Srbije Boris Tadi} zaprijetio je nasilnicima “odlu~nom reakcijom dr`avnih organa“. Da li je represija, koja je najavqena u Srbiji tako {to }e navija~ke grupe poput “delija“, “grobara“, “Junajted forsa“ biti ukinute, u ovom slu~aju najboqe sredstvo za iskorjewivawe navija~kog nasiqa? Jedan od vo|a “grobara“, navija~ke grupe Fudbalskog kluba Parti zan ko ji je `e lio da os ta ne anoniman je o tome rekao: - Donedavno je na ovim prostorima divqao rat i mlada generacija je odrasla sa nasiqem. Na{ sistem vrednosti se raspao, isto onako kako se i Jugoslavija raspala. I mi sada od tih mladih qudi o~ekujemo

Navija~ Crvene zvezde Uro{ Mi{i} (20) osu|en je na deset godina zatvora zbog poku{aja ubistva pripadnika `andarmerije Neboj{e Trajkovi}a tokom utakmice Crvena zvezda - Hajduk Kula, 2. decembra 2007. godine. Na osnovu videosnimka i fotografija sa utakmice vidi se kako Mi{i} dr`i bakqu od 1.000 stepeni Celzijusa i “pr`i“ ~ovjeka, s ciqem da mu je ugura u usta. Vrhovni sud je poni{tio odluku i vratio slu~aj na po~etak.

Neredi na ulicama [irokog Brijega

da se pona{aju kao akademici!? Ne, to se ne}e dogoditi sve dok se u na{im zemqama ne{to ne promeni kazao je vo|a “grobara“. Pre ma wego vim ri je ~i ma re presija prema navija~ima nije rje{ewe. - Nasiqe se sputava u {koli, u porodici, u okviru dr`avnih programa, a to se ne doga|a ni u jednoj zemqi u regionu! I zato je nasiqe tako brutalno - rekao je “Grobar“.

Brutalnost navija~a Koli~ina nasiqa u [irokom Brijegu pred nedjeqnu fudbalsku utakmicu [iroki Brijeg - Sarajevo (me~ je odgo|en) iznenadila je i Uga Vlaisavqevi}a, profesora sociologije na Univerzitetu u Sarajevu. - Kao i svi gra|ani i ja sam bio {okiran onim {to se dogodilo u [irokom Brijegu. Odjednom su u igri novi elementi, odjednom se u navija~kom nasiqu pojavquje oru`je, a to }e pro mi je ni ti i na{ odnos prema sportu - kazao je Vlaisavqevi}. Na utakmici Poli Temi{vara i Dinama u Rumuniji bio je Tomislav @idak, poznati sportski novinar iz Zagreba koji je rekao da brutalnost ima “nacionalni“ predznak i

Zakon ^lan 20. Zakona o nasiqu u sportu u Srbije ka`e: Ko u namjeri izazove nasiqe, u|e na sportski teren ili ulaskom u sportski teren izazove nasiqe, fizi~ki napadne u~esnike sportske priredbe, unese u sportski objekat ili baca na sportski teren ili me|u gledaoce predmete, pirotehni~ka sredstva i druge eksplozivne, zapaqive ili {kodqive supstance koje mogu da izazovu povrede ili ugroze zdravqe u~esnika sportske priredbe ili u~estvuje u fizi~kom obra~unu na sportskoj priredbi kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do jedne godine. Ko u grupi izvr{i krivi~no djelo kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do tri godine.

nacionalisti~ki karakter. Tako je to oduvijek bilo na Balkanu, a tako }e to da bude jo{ neko vrijeme. Za so ci olo ga Vla isavqevi }a ono {to se doga|a na, i oko stadiona, je odraz stawa u balkanskim dru{tvima. - Razlog nasiqa su rat, siroma{tvo, frustracije mladih, koji danas vrlo nervozno reaguju i na najmawe provokacije. A tu je i sveprisutno vatreno oru`je, koje je na dohvat ruke - kazao je Vlaisavqevi}. Ra dmi lo [i po vac, di re ktor Fudbalskog kluba Borac, istakao je da wegov klub nema problema s navija~ima, ali da preduzima sve potrebne mjere za bezbjednost. - Prije polaska na derbi utakmicu u Prijedoru protiv Rudara imali smo niz sastanaka s predstavnicima navija~a i sve dogovorili. Pri je ulas ka u auto bus i kretawa za Prijedor svi navija~i su pretreseni. Dolaskom u grad na Sani opet su pretreseni i pu{teni na tribine. Ne mogu da shvatim da niko navija~e Sarajeva nije pretresao prije polaska za [iroki Brijeg i postavqa se pitawe otkud sa ra jev skim na vi ja ~i ma {ip ke, daske i pi{toqi - rekao je [ipovac. Bogdan ^eko, ~lan tro~lanog Pred sje dni{ tva FS BiH iz FS

Republike Srpske je poslije incidenata u [irokom Brijegu istakao: - Veliku odgovornost za incidente snosi policija koja je imala krivu procjenu jer su specijalci oti{li u Mostar na duel Zriwskog i Vele`a. Niko se nije nadao da }e se situacija odvijati kako se odvijala na ulicama [irokog Brijega. Mo`da ima i do nas u savezu, nismo trebali zakazati dvije utakmice na dva de se tak ki lo me ta ra udaqenosti u isto vrijeme, a obje su bile visokorizi~ne.

PROMIJEWEN odnos prema sportu Rodoqub Petkovi}, generalni sekretar FS Republike Srpske, je potencirao jedan ozbiqan problem: - U na{im pravilnicima pi{e da utakmice obezbje|uju policajci, ali u zakonu na dr`avnom nivou stoji da policija nije du`na da obezbje|uje sportske priredbe. Klubovi moraju da prijave okupqawe i organizaciju utakmica, a na policiji je da procijeni koliko }e policajaca poslati i gdje }e oni da budu raspore|eni. Tu dolazi do kolizije i zato su klubovi primorani da anga`uju privatne agencije za obezbje|ewe i redare. ^lan Iz vr{nog odbo ra Fu dbalskog saveza Republike Srpske Slobodan Te{i} je o doga|ajima u [irokom Brijegu rekao: - Ne treba biti mnogo pametan pa primijetiti da sve nekako miri{e na povratak unazad za 17 godina. Svi se sje}amo dramati~nih de{avawa na maksimirskom stadionu u Zagrebu pred me~ Dinamo Crvena zvezda. Ono {to se de{avalo u [irokom Brijegu apsolutno nema nikakve veze sa sportom. ^ini mi se da su neke druge strukture

debelo u to uvukle svoje prste. Na siqe pri pa dni ka ek stre mnih na vi ja ~kih gru pa, ko je je posqedwih mjeseci kulminiralo, ta lo `i lo se i per ma nen tno ispoqavalo jo{ od po~etka devedese tih go di na pro {log vi je ka. Brojni su uzroci brutalnog pona{awa huligana, kao {to su poku{aj ubis tva po li caj ca na fu dbalskoj utakmici i ubistvo mladog Francuza u Beogradu, zbog ~ega ~i ta vo dru{ tvo o~e ku je ozbiqnu borbu i istrajnost s ciqem rje{avawa tog problema. [ta se danas mo`e nazvati incidentom navija~a? Kada se obra~unavaju sa rivalskim grupama i policijom, bacaju bakqe i vje{aju lutke igra~a, upadaju na treninge i skidaju igra~ima dresove, kad prekidaju kon fe ren ci je za no vi na re i za brawuju prodaju igra~a? Je li in-

FUDBAL U SRBIJI, Hrvatskoj, Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini u zape}ku nekolicine

GLAS PLUS 10. i 11. oktobar 2009. 7

Hronologija Hro no lo gi ja hu li gan stva u Srbiji izgleda ovako: - Zbog smrti Aleksandra Radovi}a na derbiju izme|u Partizana i Crvene zvezde, 30. oktobra 1999. godine, trinaestorici navija~a Partizana odre|ena je kazna zatvora od osam do 23 mjeseca. - Trojica navija~a Partizana osu|ena su na 20 dana zatvora zbog ulaska na teren tokom utakmice Napredak - Partizan, krajem februara 2004. godine. - Pred Okru`nim sudom u Beogradu u toku je postupak protiv navija~a Rada okrivqenog da je 4. avgusta 2005. godine na `eqezni~koj stanici u Rakovici ubio Bojana Maji}a.

cident devastirawe grada i prebijawe prolaznika?

Korijeni huliganskog nasiqa Sportski analiti~ar Nikola Simi} rekao je da sada{we bujawe huliganskog nasiqa vu~e korijene sa po~etka devedesetih godina pro{log vijeka, od ratova i veliko siroma{tvo, usqed ~ega se jedan dio qudi, ~esto iz najni`ih socijalnih slojeva, preobratio u navija~e.

BUKA i bijes idu zajedno Stru~waci isti~u da se naro~ito nisu sna{li mladi koji su na stadionu ispoqavali svoje frustracije i nezadovoqstvo. Klubovi su dugi niz godina flertovali sa navija~ima i tako malo po malo, kao kada kupite malog lava, pa ga hranite, odgajate, ne osjetite da je porastao…. a on poraste i onda vas pojede. Prema mi{qewima psihologa jedan od razloga za formirawe navija~kih grupa je taj da mladi ne vide perspektivu. Formirale su se odre|ene grupe navija~a koje imaju ~vrstu strukturu. Onda su se, normalno, iz tih grupa nametnule i vo|e na vi ja ~a. Ni je taj na da su navija~i Zvezde i Partizana obasuti raznim privilegijama.

Klu bo vi se pla {e na vi ja ~a, uvla~e im se, dijele huligane na “na{e“ i “wihove“, interveni{u, vr{e pritisak, pla}aju advokate. Jednostavno, gaje kulturu u kojoj je sve dozvoqeno kako ne bi ~uli svoje ime u pogrdnim pjesmama sa tribine, kako ne bi na{li uni{tena kola, ili mo `da stra ho va li za bezbjednost svoje djece. I onda, kada padne neko nevin, peru ruke i pi{u srceparaju}a pisma, “razdvajaju `ito od kukoqa“, prebacuju loptu u dr`avno dvori{te.

Huliganstvo treba sprije~iti, a ne lije~iti Psiholozi tvrde da su oblici nasiqa, iluzija da su “navija~i“ bitni, da se oni pitaju, da oni sude i presu|uju. A ovaj problem treba rje{avati jer }e se kola slomiti na nekim nedu`nim klincima. Probu|ena savjest dr`ave mora da odgovori na drugo pitawe, ko je opre mio beo grad ske “mom ke u crnom“ i pokazao im put ka kafi}u u kome su sjedili Francuzi? Poslije toga je Bris Taton zadobio povrede koje su kasnije bile kobne i nesre}ni Francuz je preminuo. Buka i bijes, kako je pisao i Fokner u svom najve}em djelu, uvijek idu zajedno, makar i u svijesti idiota. Problemi zbog nasiqa navija~a su nas zatrpali poput lavine

posqedwih dana. Sada se i kvazinavija~i zgra`avaju postupaka grupe mladi}a. Ali dok se god klubovi ogra|uju i ne prijavquju policiji maltretirawa i pritiske, dok god pla}aju odlaske za divqawa u inostranstvu, dok god postoje igra~i kojima se skandira i oni drugi koji nisu dovoqno vjerni, dok se ne stavi granica izme|u onog koji upravqa i onog koji se daje, ali bez naknade, klubovi su sau~esnici u onome {to se de{ava. To je kultura koju su gajili pod svojim skutima, podr`avali bilo iz straha, bilo iz nekog interesa. U sva kom slu ~a ju ne ~iwewem i skrivawem stvari oni su u~esnici u svemu sa ~im se suo~ava i vlast i navija~i i svi stanovnici. [ta }e biti sa mladima koji vole sport i prate razne utakmice, pitaju se zabrinuti roditeqi. - Ovo je stra{no {ta se de{ava u svijetu sporta. Imam sina koji je Zvezdin navija~ i ~esto ide na utakmice, tako da se pla{im i da ga pustim da prati neku utakmicu, zbog svih ovih nereda - ka`e Bawolu~anin Marko Jakovqevi}.

Navija~i i “navija~i“ Na po~etku svake fudbalske sezone jedna od glavnih tema su navija~ke grupe. Zbog wih se otkazuju pripremne utakmice, klubovi pla}aju visoke kazne UEFI, igra~ima se odsjeku noge kad ih vo|e navija~a uzmu na zub. Ono {to bi u sre|enim zemqama bio navija~ki incident, kod nas, na Balkanu, je preraslo u pravilo. Postavqa se pitawe: ko su pravi navija~i? Da li ne~ija qubav prema fudbalu mo`e da dosegne do te granice da ru{i sve {to je qud-

sko? Da li su pravi navija~i oni u ~ijim srcima je jedan klub, koji svojim pjesmama bodre igra~e na te re ni ma? Je su, ali ka ko stva ri stoje danas? Da li su ulogu vjernih i pravih odanih navija~a preuzeli hu li ga ni ko ji ne ma ju ob zi ra ni principa?

Psihologija li~nosti Poznavaoci navija~kih grupa isti~u da navija~i imaju svoja pravila. U gradu mo`e biti glavna samo jedna grupa, a do te reputacije se dolazi, izme|u ostalog, i tu~ama. Za trenutnu situaciju na sportskim terenima i sve ve}i broj huligana krivi su i klubovi koji se boje podi}i cijene ulaznica kako bi time otjerali huligane i privukli druga~iji tip navija~a. Umjesto toga, oni daju gotovo besplatan ulazak na stadion, opet zbog straha da stadion ne bi zjapio prazan, a navija~i energiju ispucali klupskim kancelarijama. Svoj doprinos ovakvoj situaciji s navija~ima dala je i reklamna industrija. Dok je u krugu stadiona zakonom zabrawena konzumacija piva, velike pivarske kompanije pono sni su spon zo ri fu dbal ske reprezentacije Srbije, ali i Svjetskog prvenstva i, da stvari budu jo{ komi~nije, u svojim reklamama koriste horde navija~a kojima je u stvarnom `ivotu zabrawena konzumacija wihovih proizvoda na stadi onu. Ap surd je kom ple tan jer kultura fudbalskog navijawa formirana je uglavnom vezano za alkohol. Nije navija~ onaj ko nije pijan. Treba li se onda ~uditi pona{awu na stadionima? Svi su svjesni da problem postoji, a dokaz su brojni tragi~ni doga|aji.

Ekstremni navija~i U Beogradu je registrovano oko 2.300 ekstremnih navija~a, pokazuju podaci policije. U tu brojku ne ulaze pravi navija~i, oni koji vole i bodre svoj omiqeni tim, ve} su to uglavnom oni drugi, koji izazivaju tu~e i ostale incidente na tribinama sportskih terena i van wih. Protiv svih tih huligana policija je do sada podnosila krivi~ne i prekr{ajne prijave, na osnovu takozvanog zakona o navija~ima.

nasilnika, koji sport zloupotrebqavaju, a navija~ima manipuli{u

- Marko Blagojevi}, navija~ Crvene zvezde, osu|en je na osam i po godina zatvora zbog ubistva partizanovca Aleksandra Pani}a (24). Nov~ane kazne od 100.000 do 120.000 dinara izre~ene su svim u~esnicima tu~e na stadionu FK @arkovo na kojem se krajem jula 2006. godine dogodila tragedija. - Navija~i Crvene zvezde Milo{ Zimowa osu|en je zbog nereda na utakmici Crvena zvezda - Hajduk, odigranoj 2. decembra 2007. godine, na godinu i osam mjeseci zatvora. Istom presudom, na godinu dana zatvora osu|en je Slavi{a Drakul, portir Sportskog dru{tva Crvena zvezda. - Zbog napada na `andarma Nikolu Trajkovi}a, navija~ Crvene zvezde Uro{ Mi{i} (20) pred beogradskim Okru`nim sudom osu|en je na deset godina zatvora. Odlukom Vrhovnog suda Srbije presuda je ukinuta i predmet vra}en na ponovno su|ewe. Postupak jo{ traje. - Okru`ni sud u ^a~ku osudio je ~etvoricu navija~a Fudbalskog kluba Borac iz tog grada na ukupnu kaznu od ~etiri i po godine zatvora zbog vrije|awa i prebijawa tamnoputog fudbalera iz Gane Solomona Opokua (20), 7. marta 2008. godine. - Novosa|anin Stevan Stankovi} (20) osu|en je na 15 godina zatvora zbog ubistva sugra|anina Dejana Dimitrijevi}a (27), poku{aja ubistva maloqetnog S. B. (17) iz Futoga i neovla{}enog dr`awa oru`ja. Pored Stankovi}a, sud je jo{ dvadesetorici mladi}a, navija~a FK Vojvodina i FK Partizan, izrekao zatvorske i nov~ane kazne zbog u~estvovawa u tu~i.

8 10. i 11. oktobar 2009. GLAS PLUS

OBJEKTIV

GLAS PLUS 10. i 11. oktobar 2009. 9

Na izlo`bi “Sto godina srpske umetnosti“

IZLO@BA ke umetnos“Sto godina srps na do 18. ti“, koja je otvore lika da se a pri oktobra, izuzetn je SANU upori le Ga i posjetioc m vrijednosti}i ve j na znaju sa u Narodnom ma koje se ~uvaju je muzeju Srbi

Postavka privukla mnoge posjetioce

SVEOBUHVATAN jetnosti pregled srpske um je uspjesli novijeg doba, po Nacionalu a w {nog gostova muzeju nom umjetni~kom re{tu, priRumunije, u Buku skoj pukazan i beograd blici FOTO: A. AN\I]

Stilska raznovrsnost izlo`enih radova

Djela vrhunskih majstora

Izlo`beni prostor Galerije SANU

Kolekcija Anteprima

UZ POMO] 130 REMEK-DJELA, vi{e od 50 srpskih umjetnika, do~arana sva `ivopisnost i dinamika stilski najraznovrsnijeg perioda razvoja srpske umjetnosti

10 10. i 11. oktobar 2009. GLAS PLUS

EKOLO[KO BEZAKOWE

Oktobarski salon -

Pi{e: Nedeqko @UGI]

Svijest pala u nesvijest U bli`em i daqem okru`ewu, gdje god se okrenemo, vi di mo sme }e ko je je ba ~e no po ze le nim po vr{i na ma, {u ma ma, oba la ma i ri je ~nim tokovima. Qudi niske ekolo{ke svijesti zatrpavaju na{u `ivotnu sredinu ne razmi{qaju}i o vi{estrukim posqedicama koje su neminovne. A sve te stvari koje bacamo mogle bi se ponovo iskoristiti i u{te dje ti no vac i pri ro dne re sur se. Me |u wima su pa pir i pa pir na am ba la `a, alu mi nij ski proizvodi, biolo{ki “zeleni“ otpad, ostaci prerade drveta. Za wiho vu pre ra du pos to je re al ni U oba entiteta i eko nom ski oprav da ni Bosne i uslo vi. Ova ko, divqe Hercegovine de po ni je otpa da su naj usvojen Zakon ~e{ }e mjes ta {i rewa za ra ze ko ju pre no se `i o upravqawu vo tiwe ko je na wima otpadom, koji na la ze hra nu. Sve to jo{ nije stupio pred stavqa ne sumwivu na snagu, opa snost za na {u `i a trebali su vo tnu sre di nu i za na do sada biti {e zdravqe. doneseni Svjetska banka je mnoi podzakonski gim gradovima ponudila akti koji bi ga i obezbijedila sred stva za iz gradwu eko pribli`ili lo {ki pri hvatqivih narodu i sa ni tar nih de po ni ja. olak{ali wegovu primjenu Ali, pro ces wiho ve iz gradwe pra ti edu ka ci ja i in for mi sawe sta no vni{ tva o mo gu }nos ti ma po no vne upo tre be ve} ko ri{ }e nih sred sta va, od go vor ni ji odnos pre ma odla gawu otpa da i wego vom skla di {tewu, ali i odgovorniji odnos proizvo|a~a prema proizvodima koje plasiraju na tr`i{te. Ko mo`e biti pokreta~ i izvo|a~ takvih ideja? To su tzv. nevladine organizacije, odnosno ekolo{ka dru{tva i pokreti. Wih je lako ozakoniti i re gis tro va ti. Za to je po tre bno naj vi {e tri fizi~ka ili pravna lica, ali one treba da ~ine {iri front ~lanova, me|u kojima su najboqi in`eweri {umarstva, ekolozi, univerzitetski profe so ri, pro fe so ri u sredwim {ko la ma, nasta vni ci svih pro fi la, no vi na ri, kwi`e vni ci i dru gi ja vni ra dni ci. Wiho ve akci je ra zbu |i vawa eko lo {ke svi jes ti kod na {ih gra |a na tre ba da poprime javne dimenzije. Za to treba anga`ovati sve {tampane i elektronske medije, plakate, zidne novine, letke i drugi propagandni materijal. Oni planiraju, organizuju i omasovquju akcije ~i{}ewa `ivotne sredine, spre~avawe nastanka divqih de po ni ja i odla gawe otpa da u sa ni tar ne deponije. Naj ve }i za ga |i va ~i su ko mu nal na pre du ze }a ko ja sme}e istresaju u divqe, a ne sanitarne deponije, privatni drvoprera|iva~i (brenta{i), ali i sami gra |a ni ko ji ima ju vrlo nis ku eko lo {ku svi jest. Wima se vrlo rijetko (skoro nikako) izri~u sankcije. Ka ko se, ipak, mo `e ne {to u~i ni ti? Sa mo ra zvojem nevladinih, ekolo{kih udru`ewa ili organizacija, sa pomenutom bazom stru~waka i javnih radnika u woj, koje }e se umre`iti sa lokalnog na regionalni i dr`avni nivo. Ne tre ba do zvo li ti da pri ro da umi re za ga |e na svjesnom djelatno{}u `ivog ~ovjeka. Uzmimo za primjer vodu! Sudbina planete Zemqe za vi si od pit ke vo de, ko je je sve mawe, jer je re `im vodotokova poreme}en zbog grube eksploataci je pri ro dnih do ba ra, odno sno de vas ti rawa `ivotne okoline i bacawem otpada u divqe, nesanitarne deponije, bez nadzora stru~waka. Da kle, sve je sta lo do ~o vje ka. A ~o vjek ~o vje ku je oko li na – i mi ris i smrad! Ako se ne odre kne mo pre tje ra nog smra da, svi jet vi {e ne }e pos to ja ti.

^asovnici Predraga Ne{kovi}a privukli pa`wu posjetilaca

Tawiri Zorana Naskovskog iz instalacije "Meditacija"

Nemamo javne galerijske prostore, gde gra|anin slobodno ulazi i konzumira umetnost, nego smo primorali posetioce da dolaze na neke ekskluzivne i misteriozne lokacije. Niko se dobro ne ose}a kada mu se ~ini da je neko mesto tajno, elitno, istakla Branislava An|elkovi} -Dimitrijevi}

PI[E: DEJAN VUJANI] [email protected]

V

a`no je da umjetnici iza|u iz galerijskih okvira u javni prostor, jer gotovo u svakom gradu jedan te isti krug qudi obilazi izlo`be. Zbog toga se ponekad zapitam: kome se u stvari obra}amo kada ti qudi ovako ili onako sve znaju, pogotovo ako radimo neki dru{tveno anga`ovan rad, ako `elimo ili poru~iti ne{to ili podstaknuti druge na razmi{qawe, djelovawe, reakcije bilo kakve one bile. Ova misao nagnala je Igora Grubi}a da sa radom “366 rituala osloba|awa“ - jednim od tri projekta kojim se predstavio na jubilarnom Oktobarskom salonu - iza|e u javni prostor i stupi u interakciju sa slu~ajnim prolaznicima koji nemaju obi~aj ili naviku da idu u galerije i muzejske prostore. - Svaka reakcija u toj komunikaciji je dobro do{la, jer rije~ je o jednoj vrsti razmjene mi{qewa i kroz to su~eqavawe mi smo vrlo ~esto prinu|eni da razvijamo toleranciju jedni prema drugima - rekao je Grubi}. Upravo je to bila polazi{na ideja organizatora Oktobarskog salona koji se odr`ava do 15. novembra na nekoliko lokacija u Beogradu - da se ovim projektom iniciraju mehanizmi komunikacije izme|u umjetnika i publike s ciqem uspostavqawa dijaloga i boqeg

razumijevawa pozicije i uloge umjetnika u dru{tvu. - Nemamo javne galerijske prostore, gde gra|anin slobodno ulazi i konzumira umetnost, nego smo primorali posetioce da dolaze na neke ekskluzivne i misteriozne lokacije. Niko se dobro ne ose}a kada mu se ~ini da je neko mesto tajno, elitno - istakla je umjetni~ka direktorka ovogodi{weg Oktobarskog salona Branislava An|elkovi}-Dimitrijevi}.

NEVIDQIVI i nedodirqivi za ostatak svijeta Ovo go di{wi sa lon na zvan je “Okolnost“ po centralnoj izlo`bi koja sagledava markantne, inspirativne i kriti~ki utemeqene umjetni~ke pozicije u Srbiji u ovom trenutku, kroz radove dvadesetak umjetnika koji uglavnom `ive i rade u Srbiji, ali su prisutni i na me|unarodnoj sceni. Na otvarawu dodijeqene su tri ravnopravne nagrade Salona koje su pripa le Ka ta ri ni Zdje lar, Da rin ki Pop-Miti} i Ra{i Todosijevi}u. Aleksandar Jestrovi} - Jamesdin dobitnik je nagrade Kulturnog centra Beograda. Trostruki laureat je Vladimir Nikoli} kome je za video-instalaciju “Praubistvo“ pripala nagrada Me|unarodnog udru`ewa likovnih kriti~ara, se-

SALON nazvan “Okolnost“ po centralnoj izlo`bi koja sagledava Izlo`ba “Deset veli~anstvenih“

Vidici i tendencije srpskog slikarstva BEO GRAD - Izlo `ba slika uglednih srpskih umjetnika “10 veli~anstvenih“ otvorena je u ~etvrtak u salo nu “Por {e“ na beo grad skoj Adi Ciganliji, javio je Tanjug. Po mo }nik gra do na ~el ni ka Beo gra da Ra dmi la Hrustanovi} je, otvaraju}i izlo`bu koja pokazuje vidike i tendencije srpske likovne umjetnosti 20. i prve decenije 21. vijeka, kazala da je glavni grad ponosan da po-

red ovih de set auto ra ima jo{ veli~anstvenih umjetnika u svim oblastima. - Izlo `ba pred stavqa djela qudi koji su ro|eni u Beogradu, od kojih mnogi rade u inos tran stvu, ali se uvek vra}aju svom gradu - rekla je Hrustanovi}eva. U umjetni~kom programu nastupili su operski prvaci Milka Stojanovi} i @ivan Saramandi}, a otvarawu izlo`be su prisustvovali i direktor “Por{ea“ Srbija

Vladimir Vuki} i istori~ar umjetnosti \or|e Kadijevi}. Izlo`ena su djela Vladi mi ra Ve li ~ko vi }a, Biqane Vi li mon, @iv ka \aka, Qubodraga Jankovi}a, Qubin ke Jo va no vi}, Rat ka Lali}a, Nikole Milutinovi}a, Milorada Mihajlovi}a, Mi la na Tu co vi }a i Aleksandra ]etkovi}a. Izlo`ba }e biti otvorena za posjetioce do 12. oktobra.

GLAS PLUS 10. i 11. oktobar 2009. 11

FOTO: A. AN\I]

spoj razli~itih umjetni~kih opredjeqewa

“\avoqa varo{“ u Beogradu "Sinhrono plivawe" Biqane \ur|evi}

Video-rad Najnoviji video-rad Katarine Zdjelar zove se “Shoum“. - Video prati proces dva mladi}a u Beogradu, koji u svoje slobodno vreme pevaju po lokalima i tako zara|uju novac. Naj~e{}e pevaju doma}e pesme zato {to ne govore engleski jezik. Me|utim, sad su po~eli da razmi{qaju da izvode pesme i na stranim jezicima, tako da je ovo bila wihova proba uve`bavawa strane pesme. Budu}i da ne govore engleski, oni zapravo proizvode jedan privatni jezik, koji je ne-jezik. U stvari, oni prevode wihovo iskustvo slu{awa engleskog u iskustvo govora tog jezika. Tako da je “Shoum“ ono na koji na~in oni ~uju re~ “Shout“, kako ide naslov pesme objasnila je Katarina Zdjelar. kcija Srbije, Muzeja primewene umetnosti, kao i priznawe novinara beogradskih redakcija. Katarina Zdjelar, koja `ivi i radi u Roterdamu, nagra|ena je za video-rad “Savr{en zvuk“ (The Perfect Sound), koji biqe`i jednu seansu na kursu za “uklawawe stranog akcenta“ u engleskom gradu Birmingemu. Rije~ je o kriti ~kom vi deo-ese ju o kul tur noj i jezi~koj hegemoniji i stereotipima, kao i pragmati~nim i psiholo{kim potrebama da se sakrije identitet prepoznat u jeziku. - Prisustvujemo produkciji neutralnosti i to je u Engleskoj, naravno, pitawe klase, jer je jezik jako vezan za pripadnost odre|enoj klasi. Kod nas naglasak ima drugo zna~ewe, jer kao {to znamo, u ratu u Bosni qudi nisu mogli da se prepoznaju samo po izgledu, nego je isto bilo jako bitno kako govore - rekla je Katarina Zdjelar. Ona je dodala da rad poprima druga~iji lokalitet tamo gdje se predstavqa, ali je informisan kontekstom u kom je ro|ena, a to je Jugoslavija. - Otac mi je iz Prijedora, tako da sam odrastala uz wegov govor, dok mi deda `ivi blizu bugarske granice. Zbog mog prezimena koje nije tipi~no za Srbiju uvek sam bila i strankiwa u sopstvenoj sredini. U Holandiji opet to dobija novo zna~ewe zbog ~itavog

procesa imigracije i naturalizacije kazala je Katarina Zdjelar. Biqana \ur|evi} je na Salonu izlo`ila radove koji predstavqaju zavr{nicu svih wenih dosada{wih serija. - Slikom “Nedodirqivi“, koja se bavi starijim, dementnim qudima koji postaju grani~ni slu~ajevi i postaju oni koji su nevidqivi i nedodirqivi za ostatak sveta, zaokru`ujem ciklus koji je po~eo sa “Sedam smrtnih grehova“ - naglasila je \ur|evi}eva. Centralna slika “Sinhrono plivawe“ je iz opusa o djeci i adolescentima. - Ovim slikama zavr{ila sam poglavqe kojim sam se bavila vi{e od decenije. “Pla`e“ su izlet iz standarda kojima se bavim i nagove{taj {ta }u da radim posle - zakqu~ila je \ur|evi}eva.

Tube-u, ali sam ~itao o wemu u Vorholovoj kwizi “POPism“, koja je izdata pre 20 godina u okviru neke ni{ke izdava~ke ku}e. Se}am se da mi je to izgledalo kao dobra ideja da upravo na taj na~in mo`e{ da prika`e{ jednu dru{tvenu platformu time {to }e{ sve qude ubaciti u istu situaciju, a to jeste pri~a o mom `ivotu - rekao je \uri}. Svih 49 qudi koji su odabrani za wegov rad ulazili su u \uri}ev `ivot direktno ili indirektno, kao {to su kod Vorhola ulazili u Fabriku. - Kada sam video Vorholov rad pre 15 dana na Internetu, bio sam zapawen

koliko sam zapravo pogodio iz onoga {to sam ~itao, a nikada video, formalnu strukturu tog rada koja mi je bila neka po~etna ideja kako realizujem kazao je \uri}. Ovaj rad se ne razlikuje od wegovih prethodnih, iako se ovoga puta izrazio druga~ijim medijumom. - Vezan sam za tu pop “ikoni~ost“, s tim {to je ovo za mene i daqe vrsta revitalizacije ideje o reprezentativnom dru{tvenom portretu ili gra|anskom portretu, kako se to nekada zvalo, koji je posledwih pola veka fakti~ki nestao kao umetni~ka forma u na{em dru{tvu - naglasio je \uri}.

DODIJEQENE tri ravnopravne nagrade Uro{ \uri} se predstavio projektom “Dru{tveni portreti“ koji se u svojoj formi bazira na “Probnim testovima“ (Screen Tests), koje je Vorhol radio prije 40 godina u Fabrici (The Factory). - Taj rad nikad nisam video do pre dve nedeqe kada sam ga na{ao na You

Film Vladimira Paskaqevi}a “\avoqa varo{“ premijerno je prikazan sino} (petak) u Centru “Sava“, javile su agencije. Moderna crna komedija u kojoj naslovne uloge tuma~e Lazar i Danica Ristovski, Slavko [timac, Lena Bogdanovi} i mnogi drugi, govori o savremenom srpskom dru{tvu. Film “\avoqa varo{“ sastoji se od niza realisti~nih, uglavnom istinitih i duhovitih, crnohumornih pri~a koje se prepli}u.

“Turneja“ u Australiji Festival srpskog filma u Australiji otvoren je u ~etvrtak projekcijom filma Stefana Arsenijevi}a “Qubav i drugi zlo~ini“, javile su agencije. Do 25. oktobra publika u {est gradova Australije ima}e priliku da pogleda {est ostvarewa. Pored Arsenijevi}evog filma bi}e prikazani “Hitna pomo}“, “Beogradski fantom“, “Jesen u mojoj ulici“, “Turneja“ i “^etvrti ~ovek“.

Publika ispred projekta @ivka Grozdani}a Gere

markantne, inspirativne i kriti~ki utemeqene umjetni~ke pozicije u Srbiji Pozori{ni festival

Promocija kwige

Po~iwu "Borini dani" Tre}i dio “Dnevnika dezertera“ VRAWE - Ovogodi{we izdawe fes ti va la “Bo ri ni po zo ri {ni da ni“ bi }e odr`ano od 21. do 26. oktobra u Po zo ri {tu “Bo ra Stankovi}“ u Vrawu, javio je B92. - Fes ti val }e tra ja ti {est da na pod de vi zom “Mawe, a vi{e“ koja ukazuje na nameru organizatora i se le kto ra da, na u{ trb kvan ti te ta, po boq{a mo kva li tet ma ni fes ta ci je. Prvi put po red gla vnog programa imamo bogat pra-

te}i program - rekao je dire ktor Po zo ri {ta “Bo ra Stankovi}“ Neboj{a Cvetkovi}. U glavnom programu u~estvova}e predstave “Tako je moralo biti“ i “[vabica“, beo grad skog JDP-a, za tim dvije predstave Ateqea 212 “Po mo ranyina ko ra“ i “Mu{ka stvar“, kao i “Do{qaci“ Na ro dnog po zo ri {ta iz U`ica. Do ma }e po zo ri {te pred stavi}e se Sartrovim “Prqavim rukama“.

BEO GRAD - Tri lo gi ja “Dne vnik de zer te ra“, ko ju je prije pet godina zapo~eo ve} afir mi sa ni pje snik Zo ran K a ra no vi}, u ~et vrtak je do `i vje la pro mo ci ju tre }eg di je la “Tri sli ke po be de“ u iz dawu “Lagune“, javio je Tanjug. Ka tar zi ~no fi na le pri ~e o generaciji koja je stasavala u vrijeme sankcija, da bi na kraju do~ekala da bu de bom bar do va na usred Evrope, {tampano je, kao i dva pret ho dna nas tav ka

“Vi{e od nule“ i “^etiri zi da i grad“, u “La gu ni noj“ eli tnoj edi ci ji “Me ri di ja ni“, ko ja je po krenuta za nova djela vode}ih doma}ih autora, a ure|u je je pi sac Igor Ma rojevi}. Pri ~a “Tri sli ke po be de“ smje {te na je u pe ri od od 8. maja 1999. do 5. oktobra 2000. godine. Na fo nu ra zru {e ne Srbi je i be smi sle nog ra ta odvija se smije{an, groteskni `ivot glavnoga junaka.

Srpski dokumentarci u Ohaju Retrospektiva dokumentarnih filmova beogradskog rediteqa Gorana Radovanovi}a po~ela je ju~e (petak) u gradovima Oberlin i Atens u Ohaju, javio je RTS. Time }e sve~ano biti otvoren ciklus filmskih programa pod nazivom “Cinematheque“. Poslije projekcije wegovih filmova “Moja domovina“, “Maketa“, “U krugu drugom“, “Kasting“ i “Pile}i izbori“, Radovanovi} }e odr`ati seriju predavawa na Univerzitetu u Oberlinu.

12 10. i 11. oktobar 2009. GLAS PLUS

Koliko ko{ta izno{ewe intimnih detaqa u javnost

Oni koji su izgradili ugled na posve}enosti porodi~nim vrijednostima, u slu~ajevima ucjene postaju veoma rawivi, dok se sa druge strane mnoge slavne li~nosti dana{wice i ne trude puno da sakriju privatne ili intimne detaqe `ivota PREVEO: MILENKO KINDL [email protected]

J

edan izdava~ poslao je te 1824. godine vojvodi od Velingtona prijete}e pismo: najavio je objavqivawe sla dos tra snih memoara wegove biv{e qubavnice. Izvjesna svota novca po{tedjela bi vojvodu neugodnosti izazvane ~iwenicom da bi “vru}a“ prisje}awa postala dostupna javnosti. ^eli~ni vojvoda, koji je i jednog Napoleona nau~io pameti na bojnom poqu, uzvratio je pisamcetom sa jednom re~enicom: “Objavite, i neka ste prokleti.” Pro{le sedmice, poznati ameri~ki TV voditeq Dejvid Leterman nadma{io je vojvodu. Okru`ni tu`ilac za Menhetn i is tra `na po ro ta priveli su pravdi osobu koja ga je navodno ucjewivala. A onda je Leterman priznao milionima gledalaca da je imao seksualne afere sa ~lanicama svog radnog tima - to su, kako je sam rekao, “u`asne stvari“, koje je taj ~ovjek htio da objavi ukoliko mu Leterman ne plati dva miliona dolara. Za{to neko poput Letermana krene u kontra ofan zi vu, dok ostali `ele da kupe }utawe? Odgovor u ve li koj mje ri le `i u re pu ta ci ji, ra znim

oblicima dvoli~nosti i {teti koju ta “otkri}a“ mogu da izazovu, tvrdi Erik Dezenhal, konsultant za krizne situacije. Oni ko ji su iz gra di li ugled na, primjera radi, posve}enosti porodi~nim vrijednostima, u slu~ajevima ucjene postaju veoma rawivi, dok se sa druge strane mnoge slavne li ~nos ti da na{wice i ne trude puno da sakriju privatne ili intimne detaqe `ivota. De zen hal is ti ~e da je, zbog gotovo nepostoje}eg stida, i geometrijskog skra}ewa vremena koje javnost posveti odre|enoj pojavi, za mnoge javne li~nosti od ju~era{we krize danas ostane tek blijedi trag. Kori{}ewe ucjene zbog intimnih pojedinosti je relativno nova pojava u dugoj istoriji ~ovje~anstva, smatra An gus Me kla ren. Po ~a sni profesor istorije na Univerzitetu Viktorija, autor kwige “Seksualna ucjena u savremenoj istoriji“: - Ucjena te vrste se tek u 19. vijeku po~iwe smatrati krivi~nim djelom. Ranije zakon te postupke nije smatrao prijetwom, jer svako ko je bio iole imu }an ni je ni {ta gubio nastajawem takvih skan da la. On da{we aris to kra te nisu gubile ni{ta od ugleda ako bi se saznalo da su se “muvali“ sa sobaricama. Vojvo da od

Velingtona je bio vojvoda od Velingtona, i ni{ta nije moglo naru{iti taj wegov status - obja{wava Meklaren. S dolaskom 19. vijeka, po~ela je da se izgra|uje i raste klasa poslovnih qudi, okrenutih profesionalizmu. Sami su ste kli sve {to su imali, i shvatili da wihov polo`aj zavisi od toga kako ih vide drugi. - Ugled je postao najva`niji dio ne~ije imovine isti~e Meklaren.

TEK U 19. VIJEKU ucjena postaje krivi~no djelo I to je bilo plodno tlo za ucjene, a oni koji su ih organizovali postali su ozlogla{e ni. Pi sac Ar tur Ko nan Dojl je ovjekovje~io duh tog vremena u “Avanturama ^arlsa Augustusa Milvertona“, gdje `e na pi {toqem ubi ja Milvertona, jer ju je ucijenio sa dokazima koji bi mogli da ukaqaju wenu ~estitost. [erlok Holms sa ga|ewem pita dr Votsona: “Kako se mo`e porediti lu pe`, koji u ispadu bijesa izbatina svog druga, sa ~ovjekom koji metodi~no, i u vlastitoj dokolici, mu ~i dru gu du {u i ra za ra wenu psihu radi koristi?”. A kada Skotland jard zatra`i od Holmsa da se pozabavi slu~ajem ubistva Milvertona, on odgovara: “Moje simpatije su na strani po~inioca ovog djela a ne na strani `rtve, i za-

to ne}u da preuzmem ovaj slu~aj.” Na kon {to su dos ti gle vrhunac u periodu izme|u dva svjetska rata, seksualne ucjene izgubile su ne{to od svog pole ta. To je usli je di lo za hvaquju}i promjenama stavova javnog mwewa, opadawu hipokrizije i izmjenama zakona 60-ih i 70-ih godina, smatra profesor Meklaren. Me|utim, te ucjene nisu potpuno nestale sa pozornice doga|aja. Otumn Yekson i jo{ dva sau~esnika osu|eni su 1997. godine zbog poku{aja iznude 40 miliona dolara od Bila Kozbija. Oni su zaprijetili da }e obavijestiti tabloide da je Kozbi, jedan od najve}ih porodi~nih uzora na televiziji, vanbra~ni otac gospo|e Yekson. Za vrijeme su|ewa Kozbi je priznao da je imao kratku vezu sa majkom Otumn Yekson, i da joj je dao vi{e od 100.000 dolara kako bi }utala o tome, ali je porekao da ima bilo kakve veze sa o~instvom nad Otumn. I Kozbi je, kao i Leterman, sve prijavio policiji, iako je ri zi ko vao ru {ewe ugleda u javnosti, porodici i me|u prijateqima. Dezenhal, konsultant za krizne situacije, smatra da je Leterman napravio odli~an potez time {to je ucjenu prijavio policiji: - U suprotnom, Letermana bi javnost do`ivqavala kao predatora. Ovako ga smatra `rtvom ucjene.

Vojvoda Velington nije mario za prijetwe

Me |u tim, De zen hal ne kritikuje one koji su odabrali put pla}awa onog {to se tra`i, i koji su preuzeli, kako ka`e, “ukalkulisani rizik“. Svo je kli jen te je savjetovao da preduzmu i te korake, jer ka`e: - Niko ne zna ko je od mojih klijenata odlu~io da daleko od o~i ju ja vnos ti pos ti gne pra vno po ra vnawe sa ucjewiva~ima. Ovakvi slu~ajevi, me|utim, nikada ni su pre {li granice zakoni tos ti, za hvaquju}i vje {tim pra vnim manevrima. Advo ka ti mo gu

sve za kon ski “ispe gla ti“ sklapawem sporazuma prema kojima se neugodne pojedinosti mogu iznijeti u slu~aju da do|e do su|ewa. Ovakvi dogovori, tehni~ki gledano, ne predstavqaju isplatu. Rije~ je o “umotavawu iznude u celofan prava“. - To se doga|a stalno. Namjeravane tu`be, pa ~ak i podnesene tu`be, ~esto nisu ni{ta vi{e nego ucje na - ka `e Yerald B. Lef kort, advokat sa Menhetna, stru~wak za krivi~no pravo. (“Wujork tajms“)

Pravo

Dejvid Leterman priznao sve

Ucjena je “~udesno zanimqivo krivi~no djelo“, ka`e Pol H. Robinson, profesor na pravnom fakultetu Univerziteta u Pensilvaniji u nedavno objavqenoj studiji. Prijetwa da }e istina biti javno iznesena nije krivi~no

djelo, niti je krivi~no djelo tra`ewe novca od nekog. Me|utim, ako zahtijevate pare da bi istina ostala sakrivena, tada ste pre{li liniju. Ovo krivi~no djelo je, smatra profesor Robinson, u su{tini “oblik bespravne prinude“.

UCJENE vi{e nisu problem za mnoge javne li~nosti

I Bil Kozbi `rtva ucjene

GLAS PLUS 10. i 11. oktobar 2009. 13

Najve}i ikada odr`ani protest za slobodu {tampe

FOTO: AGENCIJE

Berluskoni i wegova porodica pored tri privatne televizije u Italiji kontroli{u i dva dnevna lista, niz ~asopisa, najve}i lanac bioskopa, kao i najuticajniju izdava~ku ku}u u dr`avi. Berluskoni pod kontrolu stavio i javni servis RAI

Protesti u Italiji PI[E: VAWA [TRBAC [email protected]

V

i{e od 300.000 qudi oku pi lo se pro {le sedmice na centralnom rim skom trgu Pjaca del Popolo na najve}em ikada odr`anom protestu za odbranu slobode medija u svijetu. Protest je odr`an zbog tu `bi ko je je ita li jan ski premijer Silvio Berluskoni po dnio pro tiv dva ne djeqni ka zbog wiho vog iz vje{tavawa o seks skandalu ko ji je po tre sao Ita li ju u ma ju, a ~i ji je on gla vni akter. - To je najve}i skup ikada or ga ni zo van za slo bo du me di ja - re kao je pred sje dnik italijanske Federacije novinara Fulvio Famoni. Pro test u Ri mu usli je dio je dva dana po{to je `ena u centru skandala u vezi sa Ber lus ko ni jem izja vi la na jednoj italijanskoj televi zi ji da je pre mi jer znao da je ona “dama za pratwu“, pri je ne go {to je sa wom proveo no}. - Tra `i mo od pred sje dni ka Vla de da pres ta ne s kam pawom op tu `i vawa no vi na ra i da ka `e is ti nu, kao i da povu~e tu`be podne se ne pro tiv no vi na ra rekao je predstavnik Federacije Franko Sidi. Demonstracije je zvani~no or ga ni zo vao no vi nar ski sin di kat Na ci onal ne pres federacije Italije, a po ziv je odmah po dr`a la “Republika“, druge po veli~ini dnevne novine u Ita-

liji, koje je Berluskoni tu`io zbog “deset pitawa“ o wego vom zdravqu i po na {awu koje su javno postavili. Berluskoni je tra`io da se “Republika“ kazni vi{emilionskom sumom. Ne{to mawu kaznu u izno su od dva mi li ona evra Berluskoni je tra`io za novine “Unita“ zbog ~lanaka o seks skandalu u koji je bila ukqu~ena i `ena pla}ena da prisustvuje Berluskonijevim za ba va ma u wego voj pri va tnoj rezidenciji u Rimu i u vili na ostrvu Sardinija.

ZAHTJEV Berluskoniju da povu~e tu`be protiv novinara Pravni postupci koje je pokrenuo Berluskoni prerasli su u sveop{ti napad na no vi na re, po se bno te le vi zijske. U pro te klom mje se cu Berluskoni i wegovi ministri na pra vi li su preo kret napadaju}i novinare na itali jan skoj ja vnoj te le vi zi ji RAI, koju je premijer uspio da stavi pod kontrolu budu}i da par la ment pos tavqa wene rukovode}e qude. Za nimqivo je da su de monstracije podr`ali i neki no vi na ri ko ji ra de u mre `i ma ga zi na, no vi na i TV stanica ~iji je vlasnik Berluskoni. Demonstrantima su se u Ri mu obra ti li ge ne ral ni se kre tar FNSI Fran ko Si di, biv{i predsjednik itali jan skog vrho vnog su da

Va le rio Oni da i Ro ber to Sa vi ja no, autor bes tse le ra “Go mo ra“, kwige o na puqskoj mafiji. Savijano je podsjetio publiku da “na nekim mjestima u ovoj dr`avi sloboda govora ne zna~i biti siguran od vlasti, ve} od mo}nika koji mogu da ubiju i kontroli{u teritoriju, izazivaju}i dr`avu samu“. Savijano, koji ima stalnu policijsku za{titu, rekao je da “sloboda govora i {tampe zna~i da ne moramo da izo lu je mo gla so ve ko ji poku{avaju da objasne situaciju u zemqi“. Franko Sidi rekao je da je ciq okupqawa da se posta vi pi tawe svim stran ka ma, vla da ju }im i opo zi cionim, da se distanciraju od javne televizije. Sam Ber lus ko ni u Ita liji posjeduje tri od ~etiri privatna nacionalna TV kanala i nekoliko novina. - To je evrop ska ano ma lija koja se ni sa ~im ne mo`e upo re di ti - re kao je publici @an-Fransoa @ilard, predsjednik Reportera bez granica. - Ovo je naj ve }i do sad odr`an pro test za slo bo du {tam pe - do dao je on ma si ko ja je apla udi ra la i na ja vio da }e do 9. oktobra Evrop ski par la ment u Stra zburu raspravqati o slobodi {tampe u Italiji. Biv{i predsjednik italijanskog Vrhovnog suda Vale rio Oni da pod sje tio je prisutne da Berluskonijeva me dij ska kon cen tra ci ja i

politi~ka snaga jesu najve}a prijetwa slobodi {tampe u Italiji. Sam Berluskoni odbacio je sve optu`be novinara, navo de }i da su one smi je {ne i da su protesti apsolutna farsa. - Sloboda {tampe u Italiji mnogo je ve}a nego bilo gdje drugdje u zapadnim zemqama - rekao je on. [ef italijanske diplomatije Franko Fratini rekao je da u Italiji postoji sloboda informisawa, ali “na`alost, i sloboda klevetawa“. Kri ti ~a ri, me |u tim, sma tra ju da je Ber lus ko ni,

otkako je pro{le godine zapo~eo tre}i mandat, postao izuzetno nestrpqiv kada je rije~ o kritikama medija i da nastoji da u}utka sve one koji ga kritikuju. Iako je Ber lus ko ni po znat po ga fo vi ma, za hvaquju }i to me {to ima mo no pol nad me di ji ma u Ita liji, malo Italijana zna za wih. Ta ko ve }i na Ita li ja na ne zna da je Berluskoni uporedio situaciju u kojoj su se na {li pre `i vje li u ve li kom zemqo tre su sa kam po vawem, kao ni za wego vu izja vu u ko joj je ame ri ~kog predsjednika Baraka Obamu

opisao kao “zgodnog, mladog i preplanulog“. Berluskoni i wegova porodica pored tri privatne televizije u Italiji kontroli {u i dva dne vna lis ta, niz ~asopisa, najve}i lanac bioskopa, kao i najuticajniju izdava~ku ku}u u dr`avi. Tako je polovina novinara u Italiji zaposlena u kompani ja ma ko je su vla sni{ tvo porodice Berluskoni. Zahvaquju}i zakonima koje je izdejstvovao, Berluskoni je le ga li zo vao svoj monopol, ali i uspostavio politi~ku kontrolu nad javnim servisom RAI.

Berluskoniju ukinut imunitet Ustavni sud Italije donio je poslije demonstracija odluku da je Zakon o imunitetu, zahvaquju}i kojem je Berluskoni do sada izbjegao tri su|ewa, protivan Ustavu, ~ime je italijanskom premijeru oduzet imunitet. Sud je saop{tio da on naru{ava princip sadr`an u italijanskom ustavu da su svi gra|ani pred zakonom jednaki. Ovakva odluka Ustavnog suda, ukoliko bude potvr|ena, mogla bi da dovede do ponovnog otvarawa slu~ajeva protiv italijanskog premijera i ugrozi wegovu vladu desnog centra. Berluskoni je rekao da je ovo “politi~ka presuda“ i da }e ostati na vlasti uprkos tome. - U ovoj zemqi postoji organizovana mawina qevi~arskih sudija, koji koriste sudstvo za

ostvarewe politi~kih ciqeva. Oko 72 procenta {tampe je lijevo orijentisano. Na televiziji, koju svi pla}amo, mene ismijavaju u emisijama. Ali mi idemo naprijed. Su|ewa protiv mene u Milanu su ~ista farsa. Neko vrijeme ne}u mo}i da se bavim svojim poslom, da bih dokazao kako su to sve same la`i. Ove stvari mene osna`uju, one osna`uju Italijane. @ivjela Italija! @ivio Berluskoni! rekao je on.

SAM Berluskoni odbacio sve optu`be novinara, navode}i da su one smije{ne

Silvio Berluskoni

14 10. i 11. oktobar 2009. GLAS PLUS

Objavqena lista najbogatijih fudbalera i trenera dana{wice

Bekam predvodi bogata{e Me|u petoricom najbogatijih jo{ su trojica igra~a iz aktuelnog sastava “crvenih |avola“, Vejn Runi 37 miliona funti, Rio Ferdinand 30 miliona funti i Rajan Gigs 24 miliona funti ngleski fudbalski reprezentativac i ~lan ameri~kog Los An|eles Galaksija Dejvid Bekam u`iva u li~nom bogatstvu od 125 miliona funti, prema podacima kojima raspola`e engleski magazin “FourFourTwo“. Bekam je ubjedqivo najbogatiji engleski fudbaler, dok je drugi na toj listi Majkl Oven, koji je “vrijedan“ 38 miliona funti. Bekam je biv{i, a Oven sada{wi igra~ Man~ester junajteda, a me|u petoricom najbogatijih jo{ su trojica igra~a iz aktuelnog sastava “crvenih |avola“, Vejn Runi 37 miliona funti, Rio Ferdinand 30 miliona funti i Rajan Gigs 24 miliona funti. [esto i sedmo mjesto zauzimaju zvijezde londonskog ^elzija Nijemac Mihael Balak i Frenk Lampard. Na osmoj poziciji se nalazi kapiten Liver pu la Sti ven Yerard, deveti je kapiten ^el zi ja Yon Te ri, dok je deseti Didije Drogba isto ~lan lon don skih “pla va ca“. Kada su u pitawu treneri koji rade u engleskom fudbalu, od trojice najboga ti jih ni je dan ni je En glez. Se le ktor en gles ke re pre zen ta ci je, Ita li jan Fa bio Ka pe lo pre dvo di ovu kolonu s procijewenim bogatstvom od 30 miliona funti.

Prate ga Irac Roj Kin, menayer Ipsvi~ Tauna i biv{i fudbaler Man~ester junajteda (27 miliona funti), te dugovje~ni {kotski menayer tog kluba Aleks Ferguson (22 miliona funti). Ali, bogatstvo igra~a i trenera u engleskom fudbalu ne mo`e se mjeriti s onim koje posjeduju vlasnici klubova. Indijski industrijalac Lak{ami Mital, vlasnik Kvins Park Ranyersa, u nekretninama i vrijednosnim papirima ima 18,4 milijardi funti. Prate ga vlasnik Man~ester Sitija Mansur bin Zajed al Nahjan (17 mi li jar di) i ^el zi jev gaz da Ro man Abra mo vi~ (7,8 milijardi funti)

E

FOTO: AGENCIJE

Fabio Kapelo

La k{a mi Mi tal

Fudbaler uhap{en zbog marihuane

[panski reprezentativac na filmskom platnu

Igra~ Evertona u zatvoru

Pau Gasol postaje glumac

Ta len to va ni fu dba ler Evertona, Hose Bek ster (17), uha p{en je zbog po sje do vawa opoj ne dro ge ka na bis ko ju je, pre tpos tav ka je po licije, imao namjeru da preprodaje. Bakster je uhap{en zaje dno sa jo{ dvo ji com mu {ka ra ca u na sequ Kir kbi u Li ver pu lu, ali je poslije prilo`ene ka uci je pu {ten na slobodu. U `i`u javnosti Bakster je do spio mi nu le sezone kada je, kao najmla|i igra~ u istoriji kluba sa “Gudison Parka“, debitovao za Everton sa na vr{e nih 16 godina i 191 danom. Ove sezone je dva puta do bi jao pri li ku da se doka`e, i to u me~evima u Ligi Evrope, a stru~waci mu ve} pre dvi |a ju ve li ku ka ri je ru.

Zvijezda ko{arka{ke reprezentacije [panije i Los An|eles Lejkersa, Pau Gasol, pojavi}e se u jednoj epizodi devete sezone popularnog serijala “CSI Majami“ koja kao {to je poznato, ima armiju poklonika. Gasola sqede}ih dana o~ekuje snimawe na nekoliko lokacija u Los An|elesu, ali jo{ uvijek nije poznato kakvu su mu ulogu namijenili scenaristi jer ta informacija za sada nije dostupna javnosti. Gasolu, ina~e, ovo nije prvo iskustvo ovakvog tipa. Naime on je pro{le godine imao marginalnu ulogu u jednoj epizodi serije “Num3rs“ u kojoj je glumio samog sebe.

Hose Bakster

FOTO: AGENCIJE

Pau Gasol

FOTO: AGENCIJE

GLAS PLUS 10. i 11. oktobar 2009. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA Ovan Posao: Po`eqno je pod hitno izvr{iti preraspodjelu vremena ukoliko `elite da ostvarite `eqeni ciq. Izbjegavajte lo{e finansijske poteze i rasipawe para. Zdravqe: Neka vas ne iznenade virusne infekcije koje prvenstveno napadaju grlo. ^ajevi su trenutno najboqi lijek. Qubav: Sa partnerom poku{avate da ostvarite harmoniju.

Rak Posao: Iza{li ste iz faze apatije, tako da se aktivirate na vi{e frontova. Pred vama su ne samo intelektualni ve} i fizi~ki poslovi, koje rado prihvatate. Zdravqe: Emotivno ste zadovoqni pa ste samim tim i zdravi. Rakovi naj~e{}e podlije`u psihosomatskim oboqewima. Qubav: Fascinirate voqenu osobu skrivenim {armom.

Vaga Posao: Okru`eni ste osobama na koje ne mo`ete da se oslonite. Lo{a poslovna komunikacija ~ini vas nezadovoqnim. Zdravqe: Raspolo`ewe je promjenqivo. Depresija se smjewuje sa totalno suprotnim osje}awem. Qubav: Mogu}i su emotivni izlivi koje ne mo`ete da realizujete zbog vezanosti za osobu iz pro{losti.

Jarac Posao: Ambiciozni ste, uporni, radni. Zahvaquju}i vi{ku energije i kristalno jasnim `eqama, dolazite do `eqenog ciqa. Zdravqe: Iako imate sve preduslove za dobro zdravqe, javqaju se problemi u vidu preosjetqivosti. Qubav: Budu}i da ste zatrpani obavezama, nemate vremena za qubav. Partner se osje}a zapostavqeno.

Bik Posao: Uspjeh je djelimi~an. Budu}i da ste perfekcionista, ne}ete biti zadovoqni, ali ukoliko pomjerite ugao posmatrawa, shvati}ete su{tinu. Zdravqe: ^uvajte se povreda u saobra}aju. Bezvoqnost je, tako|e, jedna od zamki koja mo`e da ugrozi va{e zdravqe. Qubav: Morate da pre|ete preko uvrede ako `elite da ostvarite razumnu vezu.

Lav Posao: U fazi ste pravqewa planova za nove poslovne projekte. U konfliktu izme|u `eqa i mogu}nosti nastojite da na|ete zlatnu sredinu. Uspjeh! Zdravqe: Zdravstvena situacija nije sjajna. Mnogi Lavovi su u fazi o~ekivawa hirur{kog zahvata. Qubav: Iako partner ~ini sve da zagolica va{u ma{tu, kasno je. Gre{ke mu ne pra{tate.

[korpija Posao: Pod uslovom da savladate nalete lijenosti i hvalisavost, {ansa da ostvarite uspje{an poslovni period mo`e da bude iskori{}ena. Sve zavisi iskqu~ivo od vas. Zdravqe: Bolovi u grudima mogu biti posqedica sr~anih smetwi ili problema sa plu}ima. Qubav: Ovih dana vam Lavovi izuzetno prijaju.

Vodolija Posao: Konfliktnu situaciju dr`ite pod kontrolom. Hladnokrvnim stavom zapawujete okolinu. Svi oko vas rado bi da se sva|aju, pa vas konstantno provociraju. Zdravqe: Po{to postoji opasnost od povreda, po`eqno je da budete oprezni. Qubav: Vaga je idealna osoba za vas. Astrolo{ki gledano, vi pripadate vazdu{nom znaku, kao i ona.

Blizanci Posao: Mogu}a nezadovoqstva, zastoji i osuje}enost planova zahtijevaju strpqewe. Zdravqe: Neki pripadnici znaka utjehu za iracionalne strahove nalaze u alkoholu, dok `ene Blizanci imaju probleme ginekolo{ke prirode. Qubav: Od partnera tra`ite sve ili ni{ta. Odnosi sa wim pokazuju da grije{ite.

Djevica Posao: Ula`ete dvostruko ve}i napor u odnosu na ostvarene rezultate. Bezvoqni ste ne samo zbog toga ve} i zbog raznih zaka{wewa. Izbjegavajte zapo~iwawe novih poslova. Zdravqe: U fazi ste samoispitivawa. Pripadnici nekih znakova krivicu za nezadovoqstvo rado bi svalili na druge, ali vi ste svjesni sopstvene odgovornosti. Qubav: Veza u kojoj ste postaje klimava.

Pojmove iz spiska rasporedite u lik ukr{tenice. Ako to pravilno uradite, u osjen~enim poqima uspravno dobi}ete ime i prezime bawolu~kog umjetnika sa slike, a u osjen~enim poqima vodoravno - naziv grane umjetnosti kojom se bavi. 10 slova: GASTROSKOP. 9 slova: DUBROVNIK, TAPKARO[I. 8 slova: AMARANTI, KALEMBER, KALIKRAT, NE^ASNIK ORA[ANIN, PARNI^AR. 7 slova: KOLOTUR, MARTI]I. 6 slova: KITI]I, KRAJAK. 5 slova: KIKOT, PARTI, STRUK. 4 slova: AMOR, ARON, ATAR, VODA, GAKA, EDIP, ONUD, SALO, TRON. 3 slova: IME, PUT, RAT, UMA, [AN. 2 slova: AR, KI, [O. Psiho

Strijelac Posao: Izvjesni doga|aji ~ine vas emotivnijim, {to uti~e na va{e intelektualno rasu|ivawe pa posao mo`e da trpi. Zdravqe: Problemi sa `lijezdama, hormonima i mentalna destrukcija, pod uslovom da ne{to ne preduzmete, mogu uzeti maha. Qubav: Sa partnerom nikako da na|ete zajedni~ki jezik. Vi u klin, on u plo~u, pa kome dosadi.

Ribe Posao: Napredak u profesiji trenutno je evidentan. Uspjeh o~ekujte u zanimawima vezanim za vaspitno-obrazovni rad. Zdravqe: Nesigurnost i nizak nivo psihi~ke energije ukazuju na izvjestan zdravstveni problem. Qubav: Odnosi sa partnerom nisu sjajni, bar ne onakvi kakve vi zami{qate.

RJE[EWE: SMOK, L, PAKT, MALO BLA[KO, RU, JG, TRAKTORIST, ELA, OPTIMA, TA, [AR, SLATINA, W, T, PONA[ATI SE, AB, ZATIRATI, I, JOVANA, E, IRAC.

Vladimir Radusinovi} Radule, frontmen benda “Atheist Rap“, uo~i koncerta u Bawoj Luci

FOTO: GLAS SRPSKE

Ro|endanska turneja proti~e vi{e-mawe u sve~anoj i radnoj atmosferi, kao i obi~no, tako da drugarice i drugari koji planiraju da posete na{ bawolu~ki koncert mogu o~ekivati ni{ta ili sredwe, pa ako bude dobro ili odli~no - bi}e im fenomenalno RAZGOVARAO: DEJAN VUJANI] [email protected]

vek mo`e i vi{e i boqe i druga~ije, ali {ta je bilo bilo je. Treba izbegavati gre{ke, a suvi{nim osvrtawem mo`e{ izgubiti iz vida put kojim ide{. Ovo je u intervjuu za “Glas Srpske“ rekao frontmen benda “Atheist Rap“ Vladimir Radusinovi} Radule. Novosadski sastav, koji se nalazi na turneji kojom obiqe`ava 20 godina rada, odr`a}e na Bawalu~kom velesajmu 17. oktobra koncert u okviru manifestacije “Banja Luka Revival“. GLAS: Posqedwi album “Osveta Crnog Gonzalesa“ iza{ao je 2005. godine. U me|uvremenu ste izdali i DVD. Kada }e biti objavqene dugo o~ekivane “Pri~e matorih pokvarewaka“? RADULE: Album “Pri~e matorih pokvarewaka“, koji je snimqen pred kraj pro{le godine, bi}e objavqen u novembru. U me|uvremenu smo izdali DVD sa `ivog nastupa u ba{ti KST u Beogradu, nama jako dragog koncertnog prostora 90-ih, koji je 2007. go-

U

dine nakratko ponovo bio otvoren za tu namenu, {to smo i iskoristili. Za dvadeseti ro|endan pripremili smo monografiju benda sa propratnim CD-om, na kojem su snimci proba, koncerata, demo i studijski snimci (od kojih je samo jedna pesma ranije objavqena), spojeni u jednu celinu od 70 i kusur minuta, koja se bez preskakawa slu{a, dok se prelistava kwiga, po mogu}stvu u dru{tvu.

MONOGRAFIJA za 20. ro|endan GLAS: Monografija nosi naziv “20 godina stihije“. Je li 20 godina, za is ta, pro {lo sti hij ski? Ima{ li utisak, kad se osvrne{, da ste bili svojevrsni hroni~ari vremena? RADULE: Vi{e-mawe jeste, jer nismo planirali ni drugi koncert, a kamoli da doguramo do

Vladimir Radusinovi} Radule

we ne~iju krivicu. Jesmo li krivi mi ili zakon tr`i{ta? RADULE: Kratko - scena nikad `ivqa, mediji i institucije kulture nikada zatvoreniji; krivaca na svim stranama. Tr`i{te i wegove potrebe se formiraju i gaje od strane elitnih tr`i{nih subjekata, koji su kod nas u najve}em broju muqatori i ratni profiteri, koji su, i onda i sada, zara|ivali na gluposti i primitivizmu. Milo{evi}ev devijantni socijalizam je zamewen devijantnim liberalnim kapitalizmom, {to je svetlosnim vekovima udaqeno od vizije sa kojom smo krenuli u oktobar 2000. Veliki Mozak nam je

20. ro|endana. Tokom celog tog perioda krasi nas spoj idiotluka i genijalnosti koji rezultira spontano{}u u pristupu svemu tome. Kruna toga je monografija, ideja koja nam je pala na pamet par meseci pre “ro|usa“ i skoro bez ijedne spremne fotografije iz pro{log veka. A i DVD smo isplanirali i organizovali od utorka do nedeqe, kada je snimqen. Mislim da je stihija blag izraz za to. A {to se hroni~ara vremena ti~e, dosta toga smo rekli o vremenu i pre vremena, samo {to je upravo stihija glavni krivac {to nam albumi, po pravilu, izlaze kad ve} pravimo pesme za slede}i. GLAS: “Pank je mrtav. @ivio pank!” Kako ocjewuje{ rok scenu danas u Srbiji? Uvijek neko spomi-

surovo odstrawen 2003. godine i sad nas vode u budu}nost degenerisani lopovi u uniformama profesionalnih politi~ara svih boja, mirisa i ukusa. Kada u dr`avnoj upravi, institucijama kulture i akademiji nauka imate takve likove, kada nam je elita takva, kako se mo`e o~ekivati podr{ka rokenrolu i, uop{te, kriti~kim stavovima. Sa druge strane, potrebno je da sama scena evoluira i na na{e alternativne na~ine da dopre do qudi, na primer putem Interneta umesto novina, televizije i radija, a da se sama ne izvitoperi u virtuelnu zamenu za stvarnu scenu. GLAS: Kako proti~e aktuelna turneja? [ta mo`e da o~ekuje publika 17. oktobra u Bawoj Luci? RA DU LE: Ro |en dan ska turneja proti~e vi{e-mawe u sve~anoj i radnoj atm o sfe -

ri, kao i obi~no, tako da drugarice i drugari koji planiraju da posete na{ bawolu~ki koncert mogu o~ekivati ni{ta ili sredwe, pa ako bude dobro ili odli~no - bi}e im fenomenalno. Za to }e se dobrano potruditi na{ Sektor za analizu, spram ~ijih }emo rezultata kreirati sastav benda, izbor instrumenata, koreografiju i listu numera, od nekih jako, jako starih do nekih jako, jako novih, {to se pokazalo kao pun pogodak na ovih nekoliko dosada{wih koncerata na turneji.

Banja Luka Revival - “Banja Luka Revival“ nastaje kao zajedni~ka ideja aktivista i onih aktivno okupqenih oko bawolu~ke muzi~ke scene s ciqem da se Bawoj Luci ponudi `iv i kvalitetan muzi~ki program tokom cele godine. Osnovna ideja bazira se upravo na odr`ivom godi{wem programu koji bi trajao tokom deset meseci u godini, te u tom periodu obezbedio realizaciju devet kvalitetnih koncerata koji bi, pored interesa bawolu~ke publike, zainteresovali i publiku izvan grada. Program podrazumeva jedan koncert mese~no, na kojem bi pored bawolu~kih bendova nastupao i jedan bend iz regiona - rekao je koordinator ovog projekta Rade Mi}evi}.

Potrebno da muzi~ka scena evoluira i na na{e alternativne na~ine da dopre do qudi Doma}a top-lista

Bilbordovih top 10 singlova

Bilbordovih top 10 albuma

1. Mar~elo & Kal – Krasnokalipsa 2. The Branka – Ona mewa sve 3. Darkwood Dub - [e}er 4. Keckec & Acid Folk Orchestra - Olupina 5. V.I.P - Uz’i lovu 6. Autopark - Pucketawe prstima 7. Fatboy JR. Feat. Dr Una - Dijamanti 8. Svi na pod - Bugivugi 9. Supernaut - \avo pod maskom 10. @enekese - [ta bi bilo kada bih ti dao sve {to imam

1. Black Eyed Peas - I Gotta Feeling 2. Jay Sean Feat. Lil Wayne - Down 3. Miley Cyrus - Party In The U.S.A. 4. Jay-Z, Rihanna & Kanje West - Run This Town 5. Jason deRulo - Whatcha Say 6. Taylor Swift - You Belong With Me 7. Lady GaGa - Paparazzi 8. Kings Of Leon - Use Somebody 9. Mariah Carey - Obsessed 10. Jay-Z + Alicia Keys - Empire State Of Mind

1. Pearl Jam - Backspacer 2. Jay-Z - The Blueprint 3 3. Three Days Grace - Life Starts Now 4. Whitney Houston - I Look To You 5. Miley Cyrus - The Time Of Our Lives (EP) 6. Brand New - Daisy 7. Five Finger Death Punch - War Is The Answer 8. Harry Connick JR. - Your Songs 9. Drake - So Far Gone (EP) 10. Muse - The Resistance