Socijalna Medicina_p2

Zdravlje

Definicija SZO (1948.)

Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti

Povijesni interes   

Interes prisutan kroz cijelu ljudsku povijest Naročit zamah na prijelazu iz religijskog prema znanstvenoj orijentaciji Prva znanstveno utemeljena definicija – mehanističko poimanje zdravlja – tijelo se uspoređuje sa strojem, a zdravljem se smatra besprijekorno funkcioniranje organizma





SZO u svojim temeljnim dokumentima deklarira zdravlje kao jedno od temeljnih ljudskih prava bez obzira na rasu, vjeru, političko opredjeljenje, socijalne te ekonomske uvjete Najviše polemika je uvijek izazivala socijalna komponenta





Zdravlje je egzaktan pojam koji je produkt naslijeđa i okoline (društvene, fizičke i biološke) Ukoliko je poremećena jedna ili druga komponenta nastaje bolest kao fizička ili psihička disfunkcija organizma





Pored ostalih obilježja, zdravlje ima i ekonomska obilježja – sve je vrijednije, a bolest je sve skuplja Pravo na zdravlje predstavlja i jedan od ustavnih načela Republike Hrvatske – “ Svatko ima pravo na zdrav život. Republika osigurava pravo građana na zdrav okoliš. Građani, državna, javna i gospodarska tijela i udruge, dužni su, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.”





Među društvenim činiteljima na zdravlje utječu socijalno-ekonomski razvoj i fizička okolina, odgoj, obrazovanje i kultura te zdravstvena i socijalna zaštita Među ključne preduvjete zdravlja ubrajamo mir, dom, obrazovanje, socijalnu sigurnost, društveni razvoj i stabilnost ekološkog sustava

Čimbenici rizika 

Danas u razvijenom svijetu susrećemo niz zdravtsvenih problema: - kronična degenerativna oboljenja - maligna oboljenja - prirođena ili stečena oštećenja - prometne i druge nesreće - narkomanija i ostale ovisnosti - samoubojstva - kriminal i delinkvencija - onečišćenje okoline



Zajedničko svemu navedenom – mnogostruk i, često, nepoznat uzrok i mehanizam nastanka; neprimjetan početak i kroničan tok te skromne mogućnosti sprječavanja i liječenja



Dobar dio zaraznih bolesti je stavljen pod kontrolu te su zdravstvena nastojanja usmjerena ka kontroli kroničnih bolesti, mentalnom zdravlju, zdravom okruženju, smanjenju nesreća, nasilja i ubojstava te promociji zdravog načina življenja

Uzročno – posljedična veza 





Većina kroničnih nezaraznih bolesti – mnogouzročne (multikauzalne) Poznato je da se u prisustvu određenih čimbenika u nekoj populaciji povećava broj slučajeva neke bolesti ili skupine bolesti u određenom vremenskom razdoblju Ti se čimbenici ne mogu bezuvjetno označiti kao uzročni iako povećavaju “šansu” za dobivanje neke bolesti





Rizični čimbenici su takve osobine, zbivanja i navike, prisutne kod jedne osobe, grupe ili čitave zajednice, koje povećavaju vjerojatnost javljanja oboljenja, oštećenja, poremećaja ili smrti Oni u osnovi predstavljaju statističku povezanost između nekog obilježja s pojavom neke bolesti





Jakost te povezanosti mjerimo vjerojatnošću S obzirom na vrstu povezanosti, čimbenik rizika može biti činilac ili jedan od činilaca nastanka poremećaja, ili može biti simptom ili samo indikator već postojećeg ili tek mogućeg nastupa nekog događanja, ili sve to skupno



Čimbenici rizika su ponekad individualne osobine osoba, nekad socijalni i biološki uvjeti življenja, nekad određeni fizikalni, biološki i kemijski agensi, a nekad određena ponašanja pojednica ili grupa u najrazličitijim interakcijama

Najznačajniji suvremeni čimbenici rizika Navike: - pušenje (aktivno i pasivno) - alkoholizam - nepridržavanje načela zdravstvene samozaštite - izbjegavanje kontrolnih, sistematskih pregleda - nedostatak higijenskih navika - nedostatna tjelesna aktivnost - pretjeran fizički i psihički umor - nagli prestanak bavljenja sportom 

Prehrana: - preobilna ishrana - nedostatak vlaknaste hrane - previše šećera - previše masnoća s prevladavanjem zasićenih (životinjskih) masti - nedostatna prehrana - deficitarna prehrana (vitamini, minerali) - kemijski agensi u hrani - Pretjerana količina soli u hrani 

    



Genetski čimbenici i čimbenici vezani uz osobu Socijalni čimbenici Prisustvo određenih bolesti ili bolesnih stanja Utjecaji radnog okruženja Organizacija zdravstva i čimbenici zdravstvenog sustava Ekološki čimbenici

Bolest (morbus) 



Procesi u organizmu koji nastaju kad se naruši ravnoteža u međudjelovanju organizma i vanjskog svijeta Definira se kao poremećaj zdravlja uvjetovan biološkim i socijalnim čimbenicima



 

Zdravlje se definira i kao “dobar osjećaj, tjelesni integriteti i sposobnost prilagodbe okolini”, a bolest predstavlja izostanak jednog ili više ovih uvjeta Oštre granice zdravlja i bolsti nema Svako kvantitativno odstupanje od prosjeka nije bolest (npr. hipertrofija miokarda) već bolest nastaje kao kvalitativan poremećaj koji bitno remeti funkciju organizma





Bolesti se razlikuju po kliničkim manifestacijama, simptomima i znacima Razlikujemo ih prema supstratu: anatomske, strukturalne bolesti koje dovode do poremećene funkcije ili funkcionalne, bez poremetnje anatomije





Bolest je značajan događaj u životu pojedinca, ali i društva Društvo je može uvjetovati, ali može zbog toga trpjeti i posljedice



 



Uzroci bolesti (causa morbi) su svi utjecaji koji su povezani s nastankom bolesti Etiologija – znanost o uzrocima neke pojave Vanjski (egzogeni) čimbenici – fizikalni, kemijski, biološki Unutrašnji (endogeni) čimbenici – nasljedni poremećaji, genetska oštećenja ili intrauterina oštećenja (ne moraju biti nasljedna)

 



Patogeneza – izučava podrijetlo i mehanizam na stanka bolesti Etiopatogeneza – pojam koji ukazuje na međusobnu isprepletenost i nadopunjavanje etiologije i patogeneze Velika većina suvremenih bolesti ne ovisi samo o jednom uzroku već o nizu isprepletenih uvjeta



Dispozicija – skup unutrašnjih osobitosti organizma koji ga čine podložnim nastanku određene bolesti – iako svaki organizam može oboljeti od neke bolesti, ipak se obično koristi kao oznaka za povećanu sklonost obolijevanju





Dijateza – sklonost ka pojedinim i posebnim patološkim stanjima (npr. hemoragična dijateza – sklonost krvarenju) Dispozicija ovisi o naslijeđu, starosti, spolu i stanju organa





Konstitucija – “skup prirođenih osobina koje se očituju u građi tijela, u sastavu i biološko-kemijskim svojstvima njegovih tjelesnih tekućina te karakterološkim osobinama individuuma i njegovu načinu reakcije na štetna djelovanja” Ona određuje sposobnost reagiranja na fiziološke i patološke utjecaje i prilagodbe na sredinu

Tijek bolesti  -

Praćenjem bolsti može se ustanoviti kako ona prolazi kroz određene faze Latentna (asimptomatska) faza Prodromalna faza Manifestna faza Terminalna faza



 

Akutna bolest – nagao i buran početak s kraćim trajanjem – završava ozdravljenjem (sanatio), prelaskom u kronicitet ili smrću (exitus letalis) Kronična bolest – počinje postupno, traje mjesecima ili dulje Prijelaz čine subakutne ili subkronične bolesti

     

Bolest može završiti potpunim izliječenjem (sanatio ad integrum), ali mogu ostati i neke posljedice (residua morbi) Egzacerbacija - akutno pogoršanje neke bolsti nazivamo Recidiv – pnovno vraćanje ili ponavljanje bolsti Remisija – prividno zaliječenje bolesti Rekonvalescencija – oporavak (nepotpuno izliječenje) Komplikacija – druga bolest koja je utzročno povezana s osnovnom bolešću i njezina je posljedica