ILIRIK I CRKVENI RASKOL POVIJEST IZBORNA TONI POLJAK
KARLO EUROPAE - OTAC EUROPE -nakon smrti Karla Martela na vlast dolazi njegov sin Pipin Mali koji je ratovao sa Langobardima u Sj. ITA, a nakon pobjede predao je papi Stjepanu II. osvojeni ravenski egzarhat i tako je stvorena Papinska država; nakon smrti Pipina Malog, franačkom državom su vladala njegova dva sina, Karlo i Karlman, a nakon Karlmanove smrti, Karlo je sam vladao; - Karlo Veliki je cijelu vladavinu proveo u ratovima; ratovao je s Langobardima, Arapima, Avarima, Sasima, Baslima i Slavenima i uglavnom je izlazio kao pobjednika; od Langobarda je osvojio najveći dio Sj. Italije i suzbio je Arape i osvojio zemlje zapadno od Pirineja s Barcelonom, a u tri pohoda slomio je Avare koji su im bili prijetnja za posjede u Bavarskoj i Italiji; šireći tako svoju državu, širio je i kršćanstvo; rezultat je bio velika i snažna država koja je ujedinila veliki dio zapadne i srednje Europe; nakon višegodišnji sukoba s Bizantom, mir zaključen 812. g. u gl. gradu Franačke države Aachenu - tim mirom jadranski otoci sa ZD, ST, Trogirom i DU ostali u vlasti bizanta, a Hrvatska s Istrom pripale Franačkoj državi; 25.12.800.g. Karlo Veliki okrunjen za cara RC, a papa Lav III. svojim posredovanjem želi istaknuti da svaka vlast dolazi od Boga, a Karlo Veliki zastupa laičko poimanje vlasti KRIŽARSKI RATOVI -sredinom 11. st. sa sjevera u središnji dio Azije dolaze Turci Seldžuci (dolaze do Baghdada); baghdadski ih kalif prihvaća i njihovog vođu postavlja za suvladara s titulom sultana; kada su 1055. preuzeli vlast u ovom kalifatu, napadaju Bizant; 1071. g. u bitci kod Manzikerta porazili bizantsku vojsku i zagospodarili Malom Azijom, Sirijom i Palestinom; osvajanjem tih područja doveli su u pitanje mir u Palestini, gdje do Jeruzalema hodočaste brojni Kršćani do Kristova groba; osvajanjem Palestine počeli su napadati Kršćane koji su posjećivali sv. mjesta; bizantski car traži pomoć od zapada -pokretač križarskih ratova papa Urban II. prije svega misli na obnovu i ujedinjenje crkava; papa 18.11.1095. poziva Kršćane da se ujedine i okrenu oružje protiv nekrsta; uzrok ratu bila je demografska eksplozija europ. st., nedostatak obradivih površina i potreba za širenjem tržišta OSAM KRIŽARSKIH VOJNI -1096. bizantskoj vojsci u Carigradu pridružili se Europljani, neki motivirani vjerom, a neki željni posjeda i bogaćenja; 1099. kršćanska vojska oslobađa Jeruzalem i Malu Aziju; na prostoru oduzetom Seldžucima Križari osnivaju više državica: Kraljevinu Jeruzalem, grofovije Edesa i Tripolis i kneževinu Antiohiju; te kršć. državice se nisu mogle održati jer je njihov prostor bio okružen muslimanima, a uz to su se kršć. vladari međusobno sukobljavali zbog posjeda; muslim. vojska je bila u prednosti nad Križarima - poznavali su teren, a i zbog opreme (Križari na vrućini pod oklopima) -vodi ga njemački car Konrad III. i fra. kralj Ljudevit VII.; do njega je došlo zbog muslim.
zauzeća grada Edese 1144. - Križari nisu imali uspjeha -1171. vojskovođa Saladin ruši dinastiju Fatimida i preuzima vlast u Egiptu; osvojio veliki dio Arabije i Mezopotamiju; 1187. nanio poraz Križarima i zauzeo utvrdu Akko i Jeruzalem, što će biti povod za treći križ. rat; vodi ga car Fridrik I. Barbarosa i engleski kralj Richard Lavljeg Srca; 1192. R.L.S. i Saladin su zaključili mir i Kršćani su zadržali vlast u osvojenim gradovima, a muslimani su hodočasnicima jamčili sigurnost -vodili su fra. i tal. vitezovi na poziv pape Innocenta III.; Križare do EGY trebala prevesti mletačka mornarica, ali kako nisu imali platiti, 1202. osvojili Veneciji ZD; došavši u Carigrad, Križari podržali bizantskog cara Alekseja Angela zbog novca; nedobivši novac, zauzeli Carigrad 1204. i osnovali Latinsko carstvo -vodi Leopold Austrijski i hrv.-ugar. kralj Andrija II.; trajao je od 1217. do 1221. - bez uspjeha -od 1228. do 1229. - Kršćanima ugovorom u Jaffi 11.02.1229. vraćen Betlehem, Nazaret i Jeruzalem -od 1263. do 1270. - poveo franc. kralj Ljudevit IX. Sveti protiv EGY i TUN - bez uspjeha (u međuvremenu 1244. Kršćani definitivno izgubili Jeruzalem) -nakon ovih ratova razvija se europska trgovina s istokom; istok bio na višem kulturnom stupnju; Europa se upoznala s raznim luksuznim predmetima, tkaninama, mnogim obrtima, novim načinom obrade Čelika, nove voćke, plemstvo počinje koristiti grbove