Politicke Ideologije

POLITIČKE IDEOLOGIJE

Huso Jašarević

POLITIČKE IDEOLOGIJE U najširem značenju pojam ideologije je sličan pojmu filozofije: to je način tumačenja svijeta i društva i odnosa u društvu. U užem smislu ideologija je skup ideja koje služe kao osnova za organizovanu političku akciju; njima se nastoji održati, mijenjati ili srušiti postojeće stanje u društvu.

TEORIJA-IDEOLOGIJA-POLITIKA  Ideologija je smještena između nauke i

politike pa je zbog toga podložna vrlo različitim tumačenjima: - sistem političkih uvjerenja; - ideje vladajuće klase; - pogled na svijet bilo koje društvene grupe ili klase; - ideje koje održavaju mir u društvu jer uvjeravaju potlačene u nužnost njihovog položaja; - skup ideja koji daje legitimnost postojećem uređenju; - politička doktrina s “monopolom na istinu”

IDEOLOGIJA Robert Nisbet, Konzervativizam, 1986.

“Ideologija je svaka razložno povezana cjelina moralnih, ekonomskih, društvenih i kulturnih ideja koja je tijesno i prepoznatljivo integrisana u politiku i političku moć. ... Tu je riječ o osnovici moći usmjerenoj ka postizanju pobjede ovakve cjeline ideja. Ideologija, za razliku od običnog i privremeno formiranog skupa ideja, ostaje živa duže vrijeme, ima svoje zastupnike i tumače , kao i značajan stepen institucionalizacije.”

DRUŠTVENA ULOGA IDEJA  Ideje i ideologije mogu da fragmentiraju

društvo i uvuku ga u duboke sukobe  Ideologija može da djeluje i kao društveni cement, kao snažna kohezivna sila koja objedinjuje individualne napore i usmjerava ih u jednom pravcu

POLITIČKE IDEOLOGIJE Najpoznatije značenje ideologije je ono koje su ovom pojmu dali Marx i Engels: ideologija je iskrivljena, lažna svijest koju stvaraju dominantne klase; ideologija služi za održavanje postojećeg stanja koje tim klasama odgovara. Sposobnost vladajuće klase da proizvodi ideje zasnovana je na njenoj dominantnoj ulozi u proizvodnji i društvu.

Karl Marx – Friedrich Engels Njemačka ideologija, 1846. god. “Misli vladajuće klase su u svakoj epohi vladajuće misli... Klasa kojoj stojena raspolaganju sredstva za materijalnu proizvodnju, raspolaže time u isto vrijeme i sredstvima za duhovnu proizvodnju, tako da su joj na taj način potčinjene i misli onih koji nemaju sredstva za duhovnu proizvodnju.”

Marx je smatrao da njegovo učenje nije ideologija radničke klase - dakle nije lažna svijest - već naučna spoznaja istorije i društvene uloge radničke klase.

Svi sljedbenici marksizma shvatili su ovo učenje kao pravo da vlastito mišljenje i interese predstave kao istorijske interese radnika (Lenjin, Staljin, Broz i svi komunistički diktatori diljem svijeta).

Karl Mannheim, Ideologija i utopija, 1929. god Ideologija se sastoji od vjerovanja i vrijednosti vladajuće klase koji "prikrivaju pravo stanje društva i pred sobom i pred drugima, i time ga učvršćuju". Utopijske ideologije zagovaraju potpunu promjenu u strukturi društva, a temelje se na viziji savršenog društvenog sistema. Oba su koncepta pogrešna jer sprečavaju istinit uvid u stvarnost. Samo nauka omogućuje istinitu spoznaju društva, ali tek ideologija omogućuje njegovu promjenu.

STRUKTURA IDEOLOGIJE - INDIKATIVNI ISKAZI Odnose se na stvarnost, tumače je i objašnjavaju - NORMATIVNI ISKAZI Odnose se na poželjnu stvarnost, na ono što tek treba da bude, upućuju ili naređuju kako svijet treba urediti, sadrže upute kako treba postupati u pojedinim situacijama da bi se dobili određeni rezultati

STRUKTURA IDEOLOGIJE EKSPLICITNI DIO IDEOLOGIJE Sastoji se od od jednog niza eksplicitnih i ekspresivnih iskaza manje ili veće opštosti kojima se stvarnost objašnjava, opovrgavaju suprotna ili samo drugačija stanovišta i predlažu ciljevi za neku alternativnu budućnost. IMPLICITNI DIO IDEOLOGIJE Sadrži ono što se samo po sebi razumije i oko čega nema spora

FUNKCIJE NEREČENOG DIJELA Izbjegavaju se sukobi s drugim partijama i potencijalnim saveznicima; 2. Izbjegava se izjašnjavanje o svim političkim pitanjima, pri čemu može i da se pogriješi ili podijeli članstvo 1.

IDEOLOŠKE RAZLIKE  IZMEĐU PARTIJA  UNUTAR JEDNE PARTIJE: partije se znatno

razlikuju po tolerisanju unutarpartijskih ideoloških razlika. Dok jedne tolerišu ogromne razlike i čak formiranje frakcija, druge sankcionišu i najmanje odstupanje od zvanične ideologije.

IDEOLOGIZACIJA  Ideologizacija u SAD  Ideologizacija u Evropi

KRAJ IDEOLOGIJE – KRAJ ISTORIJE?!  Daniel Bell, The End of Ideology?(1960.) Političke ideje su iscrpljene;

partije se takmiče za vlast ekonomskom, a ne ideološkom utakmicom.  Francis Fukuyama, The End of History (1989.) Liberalna ideologija je

pobijedila sve druge ideologije  Anthony Giddens, Beyond Left and Right (1994.) Ideologije su postale

besmislene u svijetu koji se globalizira, modernizira i povezuje.

VELIKE IDEOLOGIJE LIBERALIZAM KONZERVATIVIZAM SOCIJALIZAM FAŠIZAM ANARHIZAM FEMINIZAM ENVIRONMENTALISM VJERSKI FUNDAMENTALIZAM

LIBERALIZAM  INDIVIDUALIZAM: “Nema društva!”(M.Tatcher)  SLOBODA: negativna sloboda (sloboda od) i pozitivna sloboda (sloboda za)  RAZUM  JEDNAKOST  TOLERANCIJA  PRISTANAK  KONSTITUCIONALIZAM je garancija zaštite građana od vlastite vlade i države

LIBERALIZAM John Stuart Mill Prilog načelima dobre vladavine O slobodi Razmatranja o predstavničkoj vladavini Ludwig von Mises August von Hayek Liberalizam Zasnivanje slobode Put u rostvo

KONZERVATIVIZAM  TRADICIJA  PRAGMATIZAM  NESAVRŠENOST ČOVJEKA  ORGANICIZAM  HIJERARHIJA  VLAST  SVOJINA

SOCIJALIZAM  ZAJEDNICA  BRATSTVO  JEDNAKOST  RASPODJELA PREMA POTREBAMA  KLASNA PODJELA DRUŠTVA  SVOJINA: KOLEKTIVNA (državna,

društvena)

FAŠIZAM Pojedinac je ništa. Vrijedi samo kao član kolektiva u koji se u potpunosti utapa. Idealan je čovjek onaj kojeg pokreću dužnost, čast, bespogovorna poslušnost prema vođi i požrtvovnost za naciju, rasu i državu.

FAŠIZAM  Italijanski fašizam i njemački nacizam  Rasni aspekt fašizma  Geografski aspekt fašizma (“Lebensraum”)  Vojno-militaristički i imperijalni aspekt fašizma  Psihološki aspekti fašizma (Wilhelm Reich)  Fašizam i genocid (holokaust)

ANARHIZAM Svaka politička vlast – a pogotovo država – zla je i nepotrebna. Pojedinci u društvu treba da sarađuju sporazumno i na osnovu slobodne volje. Anarhisti nikada nigdje nisu bili na vlasti, ali su ove partije bile uticajne u Španiji, Rusiji, Francuskoj i Meksiku.

FEMINIZAM  Prvi talas feminizma – polovina XIX vijeka;

zamire s davanjem prava glasa ženama početkom XX vijeka  Drugi talas – 60-tih god. XX vijeka  Osnovna teza svih feminističkih pokreta: u temelje ovoga svijeta uzidana je neravnopravnost među polovima; svijet je uređen kao muški svijet i taj je poredak potrebno i moguće srušiti.

ENVIRONMENTALISM  Ekologizam je ideologija koja smatra da

postoji suštinska veza između ljudske vrste i prirode: ljudi su dio prirode, a ne njeni gospodari. To je ekocentrično stanovište, različito od environmentalističkog koje se zalaže za očuvanje prirode u korist čovjeka.  Partije svijetlozelenih i tamnozelenih

VJERSKI FUNDAMENTALIZAM  Savremeni pokret izrazito tradicionalističke i

antimoderne orijentacije  Sve velike religije imaju i svoje fundamentalističko krilo  Postkolonijalna i nerazvijena društva kao najprijemčivija na fundamentalističke ideje  Populistička i militaristička orijentacija f.