Kultura Sporta.docx

KULTURA SPORTA Metodičko organizac.oblici rada Frontalni oblik rada U frontalnom obliku rada svi učenici u isto vrijeme izvode isti zadatak pod direktnim rukovođenjem i nadzorom nastavnika.Prije izvođenja zadataka nastavnik objašnjava i demonstrira određenu vježbu,nakon čega svi učenici prelaze na rad. Poslije demonstracije učenici izvode zadatak, a nastavnik nadzire rad prema potrebi, daje dodatne upute i ispravlja greške. Zavisno od zadataka, prostornih i materijalnih uvjeta i broja prisutnih učenici mogu vježbati u slobodnoj formaciji, u formaciji polukruga, kruga, vrste i kolone. Prednosti frontalnog oblika rada: 1.može se primjenjivati s učenicima svih dobnih skupina 2.može se provoditi na igralištu, u dvorani, na vodi ili snijegu 3.može se koristiti u svim dijelovima sata 4.omogućava direktno pedagoško-metodičko djelovanje na učenike 5.omogućava dobijanje relativno brzih, ali i grubih povratnih informacija o zadanoj vježbi 6.pogodan je za učenje,uvježbavanje i provjeravanje jednostavnih motor.kretnji 7.služi kao priprema učenika za uvođenje u složenije oblike rada

Nedostaci: 1.ograničena je upotreba u slabijim materijalnim i prostornim uvjetima rada 2.ograničena je i smanjena mogučnost kontrole svakog učenika 3.nemogućnost uzimanja u obzir individualnih osobina i sposobnosti učenika 4.ne razvija se samostalnost učenika 5.nije omogućeno diferencirano postavljanje zadataka i individualno doziranje opterećenja 6.otežano je praćenje i provjeravanje učenika i gubi se puno vremena zbog čekanja na red Ovaj oblik rada je izuzetno koristan prilikom provođenja prirodnih oblika kretanja i elementarnih igara, a najčešće se primjenjuje u uvodnom, pripremnom i završnom dijelu časa.

Grupni oblik rada Grupni oblici rada se odvijaju u grupama, odnosno odjeljenjima koja dobijamo podjelom razreda, tj.učenika prije početka rada. Odabir grupnog rada zavisi od ciljeva i zadataka, ali i neposrednih uvjeta rada. Naljbolji je onaj metod.organizacijski oblik rada koji daje najbolje rezultate. Za vrijeme vježbanja učenici se nalaze u formaciji odjeljenja-vrsta,kolona,dvije vrste ili više vrsta i kolona,krug...Prema tome, odjeljenja mogu biti: 1.Heterogena-formiraju se prema spolu, visini ili nekom drugom kriteriju, pri čemu se zanemaruju sposobnosti, nivo i fond motornih dostignuća i znanja učenika, što ne obezbjeđuje postizanje željenih i očekivanih rezultata. Trebao bi se izbjegavati ovakav oblik rada-svodi se na vježbanje ispod prosjeka. Može se koristiti samo ako pridonosi realizaciji cilja sata,tj.tjelesnog vježbanja.

2.Homogena-uglavnom se formiraju na osnovu rezultata dijagnosticiranja i prema sposobnostima učenika, njihovim dostignućima i motoričkim znanjima. Ovaj oblik rada omogućava svim učenicima vježbanje u uvjetima optimalnog opterećenja. Jedan je od temeljnih uvjeta za uspješnu realizaciju obrazovnih i drugih zadataka. Vježbanje u društvu sa sebi ravnim i saznanje da se može napredovati , da se može samo zahvaljujući upornom radu preći iz slabijeg odjeljenja u bolje, snažan je motiv za rad i stimulirajuće sredstvo u odgoju. 3.Promjenljiva ili varijabilna-biraju se na osnovu opservacije nastavnika koja proizlazi iz organizacije rada. TU pojedini učenici prelaze iz stalnih odjeljenja u neka druga odjeljenja i to se najčešće događa najboljim i najslabijim učenicima. Ovaj je rad lošije rješenje i od rada u heterogenim odjeljenjima jer ne omogućava ni učenicima ni nastavnicima kontinuirano vježbanje, sistematsko praćenje,registriranje i vrednovanje nivoa napredovanja. Formacije odjeljenja mogu funkcionisati kao stalna, povremena, promjenljiva i privremena. Privremena funkcioniraju na početku školske godine, dok se ne dobiju rezultati dijagnosticiranja. Stalna odjeljenja funkcioniraju kad učenici u okviru jednog odjeljenja vježbaju više sati uzastopno ili do postizanja nekog cilja. Povremena odjeljenja se formiraju prilikom izvođenja određenih motorič.zadataka. Promjenljiva odjeljenja se formiraju kad se učenici u A dijelu glavnog dijela sata premještaju iz jednog odjeljenja u drugo s ciljem da rade zadatke koji su primjereni njihovim sposobnostima. Rad u parovima Podrazumijeva podjelu učenika na parove gdje svaki par radi na izvršavanju istog zadatka. Primjenljiv je u svim uzrasnim dobima, svim dijelovima i tipovima sata, otvorenim i zatvorenim prostorima za vježbanje. Može se odvijati u obliku saradnje, kad jedan učenik

asistira i pomaže drugom, te u obliku pasivnog,poluaktivnog i aktivnog partnera. Formiranje parova može biti prema spolu, visini i težini,sposobnostima,te prema poštivanju i želji učenika. Ovaj oblik rada je najprihvatljiviji za učenike nižih razreda jer predstavlja pripremu i uvođenje u složenije oblike rada. Zahtijeva veći broj rekvizita i drugih nastavnih pomagala. Rad u trojkama Najčešće se primjenjuje u A dijelu glavnog dijela sata , ali i uvodnom i B dijelu gl.dijela sata. Dijeli se u grupe od po 3 učenika gdje svaka grupa istovremeno radi na izvršenju istog zadatka. Formiranje grupe ovisi o cilju koji se želi postići. Rad u četvorkama Razred podijeljen u grupe od po 4 učenika gdje svaka četvorka istovremeno radi na izvršavanju istog zadatka. One se mogu organizovati tako da unutar četvorke djeluju po 2 para. Koristi se u provođenju različitih oblika trčanja, opće pripremnih vježbi sa i na spravama. Paralelno odjeljenski oblik rada Dijeli se na 2-4 odjeljenja koja mogu biti u formaciji kolona ili vrsta. Odjeljenje u isto vrijeme ostvaruje iste zadatke izvodeći vježbu jedno za drugim i u kolonama i u vrstama-postiže se dosta visok intenzitet opterećenja, nema praznog hoda i racionalno se koristi raspoloživi prostor i sredstva, učenicima pruža više samostalnosti u radu , a nastavniku individual.pristup. Paralelno izmjenični oblik rada Razred se dijeli na 4 odjeljenja gdje 2 i 2 istodobno rade na izvršavanju istog zadatka, od kojih samo 1 moe biti novo gradivo. U toku rada odjeljenja izmjenjuju mjesta. Nastavnik je u prilici da prati,

usmjerava i ispravlja učenike. Racionalnije je korištenje rekvizita i prostora za vježbanje. Izmjenično odjeljenski oblik rada Primjenjuje se u A dijelu gl.dijela sata. Tu je veća aktivnost, veće opterećenje i značajnije mogućnosti odgojnog djelovanja. Razred se dijeli na 2-4 odjeljenja koja izvode različite zadatke i u toku 1 sata izmjenjuju 2 radna mjesta, a u toku drugog sata druga 2 radna mjesta . Odjeljenja imaju vodnike i zamjenike koje biraju sami učenici. Odjeljenski oblik rada sa dopunskim vježbama U ovom obliku rada učenik nakon izvršene glavne vježbe izvodi dopunsku vježbu koja se koristi radi poboljšanja motoričkih znanja i dostignuća. Dopunske vježbe bi trebale biti poznate od ranije, lagane za izvođenje i da ne traju dugo. U paralelno izmjeničnom radu dopunska vježba se daje na onom zadatku gdje je glavna vježba statičkog karaktera. Izmjenično odjeljenski oblik rada sa dop.vježbama može imati dopunske vježbe na 1 ili više radnim mjesta, zavisno o tipu sata,složenosti kretnji, broju učenika i materijalnim uvjetima.

Rad u stanicama Razred se dijeli u grupe 2-3 učenika koji izvode vježbe na većem broju radnih mjesta, stanica po utvrđenom redoslijedu. Zadržavanje na stanicama se određuje vremenskim trajanjem ili brojem ponavljanja. Broj je različit i kreće se od 6-12. Koristi se za poboljšanje motor.sposobnosti. Kružni oblik rada u stanicama-stanice se postavljaju u krug. Različiti poligoni-spretnosti,okretnosti, snalažljivosti

Rad na stazi Razred se dijeli u nekoliko grupa gdje svaka grupa izvodi i sve vježbe na raznim spravama i po utvrđenom redu tako da učenik prođe sva radna mjesta na stazi. Kad učenik završi radi ponovo.Radni zadaci se postavljaju u liniji. Individualni oblik rada U svimoblicima se teži individualnom radu. Svaki učenik sam za sebe izvršava zadanu tjelovježbu, zadatak. To je istovremeno i samostalan rad učenika i primjenjuje se u grupnom i frontalnom obliku-izuzetak u parovima. Nastavnik teži individualizaciji nastave ali klasičan individualni oblik rada nije izvodiv jer nastavnik nije u mogućnosti da radi sa 1 učenikom cijeli sat.