Skripta Iz Anatomije.doc

SKRIPTA IZ ANATOMIJE = CNS = 1.Medulla spinalis (makroanatomske karakteristike) - medulla spinalis je dio CNS koji je sadržan u kičmenom kanalu - proteže se od arcus anterior atlantis do II lumbalnog kralješka - dužina kičmene moždine je 42-45 cm; težina je 30 gr.; a promjer je 1cm -ima dva zadebljanja: -intumescentia cervicalis(IV cerv.-I th.) (promjer 14mm) -intumescentia lumbalis(X th.-I lum.) (promjer 12mm) -conus medullaris –kaudalni dio -filum terminale (dužina 16 cm) se dijeli na : * filum terminales internum(II lum.-II sak.) * filum terminale externum(II sak.- vrha os coccygis) -od kičmenog kanala je odvojena sa: -lamina externa durae matris -cavum epidurale s. extradurale -plexus venosi vertebrales interni -masno tkivo -dura mater -arachnoidea -cavum subarachnoidale (liquor cerebrospinalis) -pia mater -na vanjskoj površini vide se sledeće uzdužne brazde: -fissura mediana anterior -sulcus ventrolateralis - sulcus dorsolateralis -sulcus medianus posterior -sulcus intermedius posterior -kroz sulcus ventrolateralis et dorsolateralis izlazi 31 par spinalnih nerava koji kada izađu kroz foramen intervertebrale se dijele u 4 grane: -prednju (ramus anterior s. ventralis n. spinalis) -zadnju (ramus posterior s. dorsalis n. spinalis) -spojničnu granu sa simpatičnim stablom (ramus communicans) -moždaničnu granu (ramus meningicus) -spinalni nervi od rostralno ka kaudalno idu skroz vertikalno i čine kaudalno konjski rep (cauda equina) - liquor cerebrospinalis se stvara u plexus choiroideus ventriculi lateralis - cavum subarachnoidale kičmenog kanala se proširuje od L2-S2 i čini cisternu lumbalis

2.Unutarnja organizacija medullae spinalis (siva i bijela supstancija) -siva masa *centralni dio: -canalis centralis -supstantia gelatinosa centralis -comissura grisea -crura anteriora et posteriora -pars lateralis zonae intermediae: -columna lateralis -formatio reticularis -siva masa izgrađena od 4 vrste stanica: -korene ćelije (cellulae radiculares) -vrvčane ćelije (cellulae funiculares) -osovinske ili komisuralne ćelije (cellulae axiramificatae) -vegetativne ćelije (cellulae collumnae) -jedra: * crura anterior. -nc. anterior -nc. centralis -nc. anterolateralis 1

-nc. mediolateralis -nc. posterolateralis -nc. postposterolaterlis -nc. anteromedialis -nc. posteromedialis * crura posteriora: -nc. dorsalis -nc. posteromarginalis -nc. substantia gelatinosa dorsalis i nc. intermediomedialis * crura lateralis: -tr. intermediolateralis -centrum ciliospinale Budge (C8-Th.1) -centrum sympaticum (C8-L2) -centrum parasympaticum (S2-S4) -bijela masa -funiculus ventralis (fissura mediana anterior - sulcus ventrolateralis) -funiculus lateralis (sulcus ventrolateralis - sulcus dorsolateralis) -funiculus posterior (sulcus dorsolateralis - sulcus medianus posterior) -nervna vlakna sistematizirana u 3 puta: -projekcioni (nastaju i završavaju van medullae spinalis) ushodni i nishodni -asocijacioni (nastaju i završavaju u medulli spinalis) -komisuralni (vezuju kontralateralne strane pojedinih segmenata kičmene moždine)

3.Segmentalna inervacija tijela -predstavlja senzitivnu spinalnu inervaciju segmenata tijela uključujući kožu, mišiće i vezivno tkivo tj. predstavlja perifernu distribuciju spinalnih nerava -spinalni nervi daju periferne ogranke koji inerviraju kožu -postoje preklapanja između dermatoma -dermatom je područje kože koje je inervirano od senzitivnih vlakana pojedinačnog spinalnog nerva * npr. C3 = vrat; Th4-5 = bradavica, S3-5 = genitalni region -mišići koji su smješteni duboko ispod kože su obično inervirani kao i koža * npr. C1-4 = mišići vrata, C3-5 = diaphragma

4.Spinalni refleksi i mišićni tonus -refleksi su programirane reakcije kao odgovor na stimuluse, a spinalni refleksi vode porijeklo iz receptora u mišićima, zglobovima i koži -refleks ili refleksni luk se sastoji od 5 elemenata: * receptora (koji će primiti stimulus) * aferentnih vlakana (koji će prenijeti impuls do receptora u CNS-u) * receptornih centara u CNS-u * eferentnih vlakana (koji prenose impuls do efektornog organa) * efektorni organ -najjednostavniji refleks se sastoji od samo dva neurona, kao što je refleks patellae, a ako se sastoji od više neurona to je postsinaptički refleks kao što je istezanje fleksora i natezanje extenzora -patelarni refleks nastaje udarcem u patelarnu tetivu i dolazi do kontrakcije m.quadriceps femorisa -postoje sljedeći refleksi.: -refleks bicepsa (fleksija lakta udarcem u tetivu bicepsa) C5-C6 -refleks tricepsa (ekstenzija lakta udarcem u tetivu tricepsa) C7-C8 -refleka brachioradialisa (fleksija lakta i supinacija podlaktice udarcem u processus styloideus radii) C5-C6 -ahilov refleks (plantarna fleksija stopala izazvana udarcem u ahilovu tetivu) S1 -patelarni refleks (ekstenzija u koljenu izazvana udarcem u lig. patellae) L3-L4 -MIŠIĆNI TONUS- predstavlja napetost mišića u opuštenom stanju ili u izvođenju sporih pokreta. Ovo je velikim dijelom refleksni fenomen koji je zavisan od aktivnosti u mišićnim vretenima. Abnormalan mišićni tonus može se pojaviti ili kao hipotonija ili 2

hipertonija

5.Tractus corticospinalis s. pyramidalis - je glavni kortikalni motorni put koji vezuje koru velikoga mozga sa motornim jedrima kičmenih živaca, smještenim u prednjim rogovima kičmene moždine - tr. corticospinalis polazi iz kore primarnog motornog polja (area gigantopiramidalis) u gyrus praecentralisu - njegova vlakna se rađaju iz Belzovih đžinovskih piramidalnih ćelija (cellulae gigantopiramidales) - kada je u pitanju tr. corticospinalis onda treba pratiti njegov put kroz hemisferu, mezencephalon, pons, medullu oblongatu, medullu spinalis KROZ HEMISFERU : od kore gyrus praecentralisa do unutrašnje moždane čaure vlakna piramidalnog puta prolaze kroz centrum semiovale grupisanih u zadnjem dijelu frontalnog snopa zrakaste krune (pars frontalis corone radiatae). Ona napuštaju hemisferu kroz zadnji krak unutrašnje moždane čaure (crus posterius capsule interne) zauzimajući prednje dvije trećine. Pri prolazu kroz unutrašnju čauru vlakna piramidalnog puta su raspoređena tako da vlakna namjenjena gornjim udovima prolaze neposredno iza genu capsule interne, a pozadi njih vlakna za trup i najzad vlakna za donje udove. KROZ MEZENCEPHALON : po izlasku iz unutrašnje moždane čaure piramidalni put prolazi ventralnom površinom mezencephalona, kroz crus cerebri, zauzimajući njegove srednje tri petine. U crus cerebri piramidalni put se nalazi lateralno od tr. corticobulbarisa, a medijalno od tr. temporopontinusa KROZ PONS : piramidalni put prolazi njegovim ventralnim dijelom (pars basilaris pontis) rastavljen u uzdužne snopiće (fasciculi longitudinales pontis) pomoću poprečnih vlakana mosta KROZ MEDULLU OBLONGATU : on prolazi takođe njenim ventralnim dijelom rastavljen u snopiće spoljnim lučnim vlaknima. Kaudalnom kraju produžene moždine vrši se nepotpuno ukrštanje piramidalnog puta (decussatio pyramidum) KROZ MEDULLU SPINALIS : najveći ukršteni dio vlakana silazi kroz kontralateralni funiculus lateralis kao tr. corticospinalis lateralis i završava se u motornim jedrima prednjih rogova iste strane. Slabiji neukršteni dio piramidalnog puta silazi kroz funiculus anterior kičmene moždine kao tr. corticospinalis anterior. Prije završetka njegova vlakna prolaze kroz comissura anterior i završavaju se u kontralateralnim prednjim rogovima. Na taj se način sva vlakna piramidalnog puta jedne hemisfere završavaju u motornim jedrima suprotne strane kičmene moždine

6.Tractus corticobulbaris s. corticonuclearis - je glavni kortikalni motorni put, koji uspostavlja vezu između kore velikoga mozga i motornih jedara moždanih živaca, raspoređenih duž moždanoga stabla (u mezencephalonu, ponsu i produženoj moždini) - tr. corticobulbaris polazi iz kore donje trećine gyrus praecentralisa koja odgovara elementarnim motornim centrima za muskulaturu glave (lice, usne, usta, jezik, ždrelo, grkljan) - sadržan u prednjem snopu zrakaste krune (pars frontalis coronae radiate), tr. corticobulbaris prolazi kroz centrum semiovale ispred piramidalnog puta, i kroz genu capsulae interne napušta hemisferu. Po izlasku iz unutrašnje moždane čaure, on prolazi kroz mezencephalon moždanim krakom (crus cerebri) i dospjeva u moždano stablo. U crus cerebri on prolazi kroz unutrašnju petinu, nalazi se medijalno od piramidalnog puta a lateralno od tr. frontopontinus (Arnold) U moždanom stablu njegova vlakna se završavaju, dijelom ukrštena a dijelom neukrštena, u motornim jedrima moždanih živaca

7.Sistemi retikulospinalnih vlakana -vlakna retikularne formacije idu u sve dijelove bijele mase medullae spinalis osim u dorsalnu kolumnu, a ona koja su porijeklom iz medijalne pontomedullarne retikularne formacije kontroliraju somatomotorne funkcije i dijele se ponekad na neukršteni tr. retikulospinalis medialis et lateralis -medijalni dio pontomedullarne retikularne formacije prima input iz cerebralnog kortexa, te čini prvu kariku u nastanku tr. cortocoretikulospinalis koji utiče na motorni aparat medullae spinalis -input u retikulospinalne neurone u pontomedullarnoj retikularnoj formaciji dolazi iz različitih dijelova kao što je cerebralni kortex, vestibularna jedra moždanog stabla.

3

8.Mezencefalične projekcije u kičmenu moždinu (tr. vestibulospinalis medialis et lateralis) -vestibulospinalna vlakna nastaju u nc. vestibuli lateralis, idu ipslateralna ventralnim funiculusom i završava neuronima prednjih rogova medullae spinalis gdje inerviraju mišiće trupa i ekstremiteta -vestibulospinalna vlakna iz iz medijalnog i donjeg vestibularnog jedra idu u fasciculus longitudinalis medialis koji je odgovoran za pokrete glave i vrata kao odgovor na vestibularni input -većina descendentnih puteva potječe od pontomedullarne retikularne formacije,vestibularnih jedara,ali i od periventrikularne sive mase koja predstavlja značajnu komponentu u regulaciji emocionalnog ponašanja -putevi koji idu iz mesencephalona tj. iz colliculus superiora završe u medulli spinalis, te obrazuju tr. tectospinalis, koji je povezan sa centrom za konjugaciju koji vrši inervaciju vanjskih mišića oka -tr. tectospinalis završava u cervicalnom dijelu medullae spinalis gdje inervira mišiće vrata -brzi pokreti očiju potječu iz colliculus superiora -orijentacija očiju i glave ka novom stimulusu je orijentacioni reflex

9.Fasciculus longitudinalis medialis -fasciculus longitudinalis medialis se sastoji od descendentnih i ascendentnih vlakana, prolazi kroz okulomotorna,vestibularna jedra i centar zurenja, ide ispod aquaductus cerebri Sylvi i ventriculus quartus kroz moždano stablo, a neka vlakna dolaze do medullae spinalis -fasciculus longitudinalis medialis služi kao kanal za prijenos aksona do medullae spinalis, a sastoji se i od tr. vestibulospinalis medialis -tractus longitudinalis medialis je glavni asocijativni put moždanog stabla koji služi za orijentaciju u prostoru. Povezuje jedra mezencephalona (nc. originis: n. oculomotori i n. trochlearis) i ponsu (nc.originis, nc. abducens) sa jedrima motornih nerava za muskulaturu glave i vrata u vratnom dijelu kičmene moždine i dovodi ih posredstvom Deiters-ovog vestibularnog jedra u vezu sa vestibularnim aparatom unutarnjeg uha (ductus semicirculares, utriculus i saculusom). Tractus longitudinalis medialis dovodi u vezu pokrete očiju i glave sa organom za orijentaciju u prostoru kojeg sačinjava vestibularni aparat unutarnjeg uha. Sastavljen je iz dva snopa različitog porijekla : a) mezencefaličnog i b) rombencefaličnog

10.Vertebro-basilarni sistem -a. vertebralis je ascendentna grana a. subclaviae, ide kroz foramina transversaria cervicalnih kralježaka, kroz foramen magnum i ulazi u lobanju -daje grane za vaskularizaciju cervicalnih mišića te se preko njih može uspostaviti veza sa a. carotis externom - a. vertebralis daje sljedeće grane : a. spinalis anterior, a. spinalis posterior, a. cerebelli inferior posterior -vaskularni sindrom nastaje usljed različite dužine a. vertebralis pa može doći do pustošenja, a karakterizira ga kontralateralna bol i povećanje temperature u trupu i ekstremitetima -a. basilaris nastaje spajanjem dvije a. vertebrales na pontomedullarnoj granici -ona daje rami pontis, a. labyrinti, a. cerebelli inferior anterior, a. cerebelli superior, a. cerebri posterior dex. et sinistra (terminalna grana) -vaskularni sindrom, tj. okluzija a. basilaris je različit ovisno od mjesta okluzije, tako da je totalna okluzija basilarne arterije praćena gubitkom svijesti koji je praćen komom, a nakon nekoliko dana nastaje smrt -a. cerebri posterior na rostralnom dijelu daje talamoperforantne grane koje idu do mesencephalona, thalamusa i hypothalamusa -daje grane za plexus chorioideus -kortikalne grane vaskulariziraju temporalni i okcipitalni lobus u kojem je vizuelni kortex -vaskularni sindrom proksimalne grane a. cerebri posterior dovodi do oštećenja talamusa i okcipitalnog lobusa. Oštećenje talamusa dovodi do gubitka površinske i duboke senzibilnosti, dok oštećenje occipitalnog lobusa dovodi do homonimne hemianopsije 4

11.Unutarnji karotidni sistem -a. carotis interna je grana a. carotis communis koja ide od vrata, kroz kanalis caroticus i intracranijalno se dijeli na a. cerebri media et anterior -prije nego što se podijeli daje:a. hypophisialis superior et inferior, a. ophtalmica,a. communicans posterior, a. choroidea anterior -a. cerebri media je veća grana a. carotis interne, ide kroz fissuru između frontalnog i temporalnog lobusa -daje aa. striate koje anastomozira sa aa. recurrentes od a. cerebri anterior -vaskularni sindrom a. cerebri mediae karakterizira poremećaj govorne areae -a. cerebri anterior je manja grana a. carotis interne, ide kroz fissura interhemispherica i spaja se sa a. cerebri anterior sa druge strane preko a. communicans anterior -vaskularni sindrom a. cerebri anterior karakterizira paralizom kontralateralne noge i stopala, a prisutni su i poremećaji ponašanja - circulus arteriosus cerebri (Willis) grade : a. cerebri posterior, a. communicans posterior, a. carotis interna, a. cerebri anterior, a. communicans anterior - mozak snabdijeva krvlju : * a. vertebralis * a. carotis interna - prednji dio mozga vakulariziran je od a. carotis internae, a stražnji od a. vertebralis - a. vertebralis vaskularizira truncus cerebri, cerebellum, occipitalni dio i dio temporalnog lobusa telencephalona - ostali dio snabdijeva krvlju a. carotis interna - oba arterijska sistema povezana su na bazi mozga preko circulus arteriosus cerebri Wilis - desna i lijeva a. vertebralis se spajaju u a. basalis koja leži u sulcus basilaris pontis, a na gornjem rubu ponsa daje terminalne grane a. cerebri posterior

12.Moždano stablo - spinomedularna tranziciona area, decussatio pyramidum, decussatio lemniscorum - prijelaz između kičmene i produžene moždine karakteriše postepena promjena u površinskoj anatomiji i unutarnjoj strukturi -siva supstanca je centralno smještena i ima oblik slova H, a bijela masa je periferno smještena -spinomedularna tranziciona area se razlikuje u unutarnjoj i vanjskoj anatomskoj organizaciji -ukrštanjem tr. corticospinalisa s. pyramidalisa u središnjoj liniji nastaje deccusatio pyramidum, nastavlja se u funiculus lateralis kao tr. corticospinalis lateralis i predstavlja granicu između medullae spinalis i medullae oblongate -decussatio lemniscorum se nalazi iznad decussatio pyramidum a nastaje ukrštanjem vlakana fibrae arcuate interne, a nastavlja se kao lemniscus medialis u moždano stablo pa do talamusa -nc. gracilis i nc. cuneatus su dvije najprominentnije strukture dorzalne kolumne - oni će biti konačno zamjenjeni bijelom supstancom predstavljenom ascendentnim somatosenzitivnim vlaknima u dorzalnom funiculusu

13.Gornja medulla oblongata - intermedijarna retikularna zona -rostralni dio medullae oblongate se razlikuje od ostalih dijelova - canalis centralis se otvara u ventriculus IV -pojavljuju se nove formacije kao što su: nc. olivaris inferior, pedunculus cerebellaris inferior, tr. corticospinalis s. pyramidalis -area postrema čini dio cirkumventrikularnog sistema koja se nalazi u vago-solitarnom komplexu i predstavlja centar za povraćanje - širenje arae postreme iz vago solitarnog sistema u medullu oblongatu čini intermedijarnu retikularnu zonu -intermedijarna retikularna zona, vago-solitarni komplex uključujući areu postremu i nc. ambiguus predstavljaju centar za regulaciju visceralnih, kardiovaskularnih i respiratornih funkcija 5

-adrenergični neuroni se nalaze u intermedijarnoj retikularnoj zoni, noradrenergični u ventriculus IV a serotoninergični neuroni u nuclei raphes -somatosenzitivna jedra su smještena u lateralnim dijelovima medullae oblongate (ovdje spadaju nc. tractus spinalis n. trigemini, nc. vestibularis med. et inf)

14.Pons (morfologija) - most ili pons je ventralni dio metencefalona koji se pruža od produžene moždine do moždanih krakova srednjeg mozga - donja ili kaudalna granica : ventralna strana – fossa postpontina dorzalna strana – striae medullares s. acisticae gornja ili rostralna granica : ventralno – fossa praepontina dorsalno – lamina quadrigemina s. lamina tecti - most leži na gornjij polovini clivus-a pružajući se rostralno do poleđine turskog sedla (dorsum sellae turcicae) na sfenoidalnoj kosti - pons je smješten u zadnjoj ili potiljačnoj lobanjskoj jami (fossa crani posterior s. occipitale) pokriven s malim mozgom i s oba vella rombencephalona (vellum medullare anterius et posterius) - dužina mu iznosi prosječno 2,5cm, širina 3-3,5cm, a dužina 2,5cm i iz dimenzija se vidi da mozak ima približno kockast oblik - na mostu se opisuju 4 strane : prednja (ventralna), dvije bočne i dorsalna strana koja gradi gornji ili pontinski dio rombaste jame VENTRALNA STRANA : središnjim dijelom ove strane pruža se plitak bazilarni žlijeb (sulcus basilaris) koji odgovara istoimenom arterijskom stablu. Žlijeb je bočno ograničen sa dva uzdužna piramidalna ispupčenja (eminentiae pyramidales pontis). Bočna granica ventralne strane označena je izlaskom oba korijena trigeminalnog živca (portio minor s. motoria i portio maior s. sensitiva n. trigemini) odnosno linija koja spaja mjesto izlaska ovoga živca sa izlaskom facijalnog živca na bočnom dijelu fossae postpontine BOČNE STRANE MOSTA : ovu stranu sačinjava svojom spoljnom površinom odgovarajući srednji krak malog mozga (brachium pontis s. pedunculus cerebellaris medius) koji vezuje pons sa malim mozgom DORSALNA STRANA MOZGA : dorsalnu stranu ponsa gradi pontinski dio ili gornji trougao rombaste jame (pars pontina fosse romboideae) koji se pruža iznad tj. rostralno od striae medullares s. acusticae ograničen bočno s gornjim parom krakova malog mozga. Na ovoj strani se nalaze sljedeće formacije : 1. središnji žlijeb rombaste jame (sulcus medianus rombaste jame) 2. unutrašnje ili oblo ispupčenje (eminentia medialis s. eminentia teres), vretenastog oblika, koje se pruža od gornjeg do donjeg ruba rombaste jam. Na njegovom najširem dijelu neposredno iznad striae medullares s. acusticae vidi se okruglasto ispupčenje zvano facijalni brežuljak (colliculus facialis). Ono je prouzrokovano jedrom n. abducensa i koljenom korijenih vlakana n. facialisa koji u vidu luka obilaze oko dorsalne strane jedra n. abducensa 3. granični žlijeb (sulcus limitans) kojim je eminentia medialis odvojena od vestibularnog polja odgovarajuće strane, udubljen je iznad facialnog brežuljka u gornju jamicu rombaste jame (fovea superior s. rostralis) ispod kojeg leži glavno motorno jedro trigeminalnog živca. Neposredno iza i lateralno od gornje jamice leži okruglasto plitko udubljenje, zvano modra mrlja (locus caeruleus), sivo – plavičaste boje, koju prouzrokuje feruginozni pigment i jedna površna venica 4. vestibularno polje (area acustica s. vestibularis) svojim gornjim ili pontinskim dijelom leži između sulcus limitans-a i brachium conjugtivum s. pedunculus cerebellaris superior)

6

15.Mesencephalon (morfologija) -proteže se od rombencephalona do diencephalona - to je najkraći dio mozga : dužina 15mm, širina na kaudalnom kraju 30mm a na rostralnom kraju 45mm, debljina je 25-30mm -kaudalna granica- ventralno (fossa praepontina) - dorsalno (lamina quadrigemina s. lamina tecti) -rostralna granica- ventralno (corpora mammilaria) - dorsalno (commisura posterior) -sastavni dijelovi su: -tectum mesencephali a lamina quadrigemina s. lamina tecti gradi njegov krov -tegmentum (sačinjava srednji sprat) -aquaductus cerebri Sylvi -crura cerebri (substantia nigra - sulcus lateralis mesencephali, sulcus n. oculomotori) -mesencephalon je smješten u cerebralnoj loži -ima ventralnu, dorsalnu i dvije lateralne strane -ventralna: -crura cerebri (pružaju se od fossae praepontinae do tractus opticusa. Oni su uži na pontinskom kraju 12mm a na gornjem kraju 20mm i zaklapaju između sebe ugao od 80 stepeni) -fossa intercruralis ili Tarinijeva interpeduncularna jama (prostire se od ponsa do corpora mammilaria) -supstantia perforata posterior (gradi dno fosse intercruralis izbrušena sitnim vaskularnim otvorima, ograničena je naprijed sa corpora mammilaria a bočno žlijebom okulomotornog živca – sulcus nervi oculomotori) -dorsalna: lamina quadrigemina s. lamina tecti, -lateralna strana podijeljena sa sulcus lateralis na: gornji dio (naziva se trigonum lemnisci, odgovara spoljnoj površini tegmentuma ispod koje prolazi centralni akustični put. Bazu čini sulcus lateralis mezencephali, zadnju ivicu čini pedunculus cerebellaris superior a prednju ivicu brachium colliculi superioris) donji dio (odgovara spoljnoj površini moždanog kraka) - aquaductus cerebri Sylvi (vezuje IV sa III moždanom komorom, gradi centralnu šupljinu mezencephalona koja se pruža duž srednje linije između krovne ploče i tegmentuma)

16.Monoaminergični putevi -postoji pet monoaminergičnih neuronskih sistema: 5-hidroksi-triptamin; dopamin; adrenalin; noradrenalin i histamin -tijela neuronskih stanica su smještena u moždanom stablu i povezana su sa retikularnom formacijom -serotonin se sintetizira iz triptofana; dopamin, adrenalin i noradrenalin se sintetiziraju iz tirozin; a histamin iz AK histidina -efekat neurotransmitera ne zavisi od hemijskog sistema nego i od receptora, jer neki receptori mogu identificirati sve monoamine, stoga je moguće da isti transmiter ima kompletno različite efekte tj. inhibitorne ili ekscitatorne na ciljnu ćeliju npr. adrenergični receptori reaguju na perifernu simpatičku stimulaciju i klasično se mogu podijeliti u alfa i beta receptore, koje imaju suprotne efekte na glatku muskulaturu. Alfa adrenergični odgovori rezultiraju kontrakcijom većine glatke muskulature, dok beta adrenergična stimulacija osigurava relaksaciju glatkog mišića -najpoznatiji dopaminski receptori su: D1, D2, D3, D4 tako da D3 i D4 predstavljaju subtipove i imaju restriktivniju distribuciju nego D1 i D2 receptori -djelovanje neuroaktivnih lijekova zavisi od efekta koji ima lijek na specifičan receptor

7

17.Serotoninergični putevi -serotoninergične ćelije su većinom smještene u nuclei raphes, ali nisu sve ćelije u nuclei raphes serotoninergične, pa su smještene i u okolnoj retikularnoj formaciji -aferentna vlakna u rostralni nucli raphes dolaze iz prefrontalnog kortexa i mediobazalnog thelencephalona uključujući prošireni amigdale, hipotalamus, jedra gyrus dijagonalis i habenula a u kaudalni nuclei raphes iz prefrontalnog kortexa, periakvaductalne sive mase, kičmene moždine i retikularne formacije -aksoni ćelija iz gornjih nuclei raphes koji su smješteni u mesencephalonu i gornjem ponsu daju projekcije u kičmenu moždinu -serotoninergični putevi učestvuju na mnoge funkcionalno anatomske sisteme kičmene moždine -serotoninergična vlakna koja dolaze do supstancije gelatinose obrazuju dio sistema za regulaciju boli, a ona koja dolaze do tr. intermediolateralis učestvuju u kardiovaskularnoj regulaciji -serotonin utječe na fazu sna-budnost, emocionalno ponašanje, hormonsku sekreciju, seksualno ponašanje i termoregulaciju -serotonin je aktivan u budnosti, a neaktivan u REM fazi sna kada je izražena maximalna relaksacija mišića -od velikog je značaja to što serotoninergični vlakna dopiru do kranijalnih-krvnih sudova i izazivaju vazokonstriktorni efekat

18.Noradrenergični i adrenergični putevi -noradrenalin i adrenalin su neurotransmiteri supstance koja se oslobađa iz postganglijskih simpatičnih vlakana izuzev onih za žlijezde znojnice -noradrenergična vlakna nastaju u locus ceruleusu tzv. modra mrlja (smješten u podu ventriculus IV), retikularnoj formaciji, intermedijalnoj retikularnoj zoni -jedra nc. dorsalis n. vagi, nc. solitarius i nc. ambigus učestvuju u sintezi noradrenalina -najveći nivo adrenalina se nalazi u arei postremi jednom od cirkumventrikularnih organa koja predstavlja centar za povraćanje -najveća koncentracija noradrenergičnih neurona je u locus ceruleusu, i u motornim jedrima n. trigeminusa (V moždani živac) -locus ceruleus ima značajnu ulogu u regulaciji sna-budnost, jer je inaktivan u REM fazi sna, a aktivnost je povećana sa povećanjem budnosti -gubitak noradrenergičnih neurona je karakteristika Alzheimerove i Parkinsonove bolesti -intermedijarna retikularna zona, area postrema i solitarna jedra kranijalnih nerava utječu na visceralnu, kardiovaskularnu i respiratornu regulaciju funkcija

19.Histaminergični putevi -histaminergični putevi nastaju u nucleus tuberomamillaris u posterolateralnom hipothalamusu -histaminergični putevi daju projekcije u neke aree moždanog stabla, kičmenu moždinu -input u nc. tuberomamillaris dolazi iz hypothalamusa, produženog amigdala, septuma, alokortikalnih i perialokortikalnih area -histaminergični putevi igraju značajnu ulogu u regulaciji autonomnih i neuroendokrinih funkcija uključujući uzimanje hrane, pijenje i regulaciju toplote -histaminergični putevi imaju veliki značaj u učestvovanju i uspostavljanju komunikacije

20.Retikularna formacija (unutarnja organizacija) - prema dole retikularna formacija ide do propriospinalnih neurona kičmene moždine a prema gore preko ponsa i mezencephalona pruža se u hipothalamus i subthalamus (zona incerta); u thalamus (nc. intralaminares) sve do thelencephalona (substantia inomminata) -retikularna formacija je smještena u središnjoj liniji ponsa i medullae oblongate, a karakterizira se gubitkom ćelija veće i srednje grupe -retikularna formacija je nediferencirajuća struktura u kojoj se nalazi oko 40 jedara -alfanumerička nomenklatura dijeli ćelijske grupe na A1-A15, od kojih su A1-A7-noradrenergične (smješteni u medulli oblongati i ponsu), A8-A15-dopaminergične (mesencephalonu, hypothalamusu i 8

bulbus olfactorius), B1-B9-serotoninergične (nc. raphes), a neuroni koji sadrže adrenalin u medulli oblongati označeni su kao C1-C3, te je ona specifična jer obuhvata one neurone koji imaju specifičan neurotransmiter -konvencionalna nomenklatura je sveobuhvatna jer obuhvata sve neurone odgovarajuće arae -retikularna formacija prima informacije preko spinoretikularnih vlakana i motornih jedara kranijalnih nerava, te iz cerebralnog kortexa, hypothalamusa, cerebelluma, produženi amigdale, bazalne ganglije -nuclei raphes su dio retikularne formacije i karakteriziraju se prisustvom serotoninskih ćelija imaju aksone koji se proiciraju u dijelove CNS-a -retikularna formacija je podijeljena na: - medijalnu longitudinalnu zonu (ima velike stanice) - gigantocelularna (paramediana long. zona) retikularna zona (ima nuclei raphes) - lateralno longitudinalna zona (ima male stanice) -adrenergični, noradrenergični, serotoninergični, histaminergični putevi su dio ascendentno aktivirajućeg sistema koji ulazi u sastav retikularne formacije

21.Funkcionalno-anatomski sistem -retikularna supstanca daje mnoge projekcije u moždano stablo -medijalna retikularna supstanca čini descendentne retikulospinalne puteve koji su uključeni u motorne procese -descendentni putevi iz periakvaduktalne sive mase i kaudalnih nuclei raphes čine dio sistema za regulaciju bola i paramedijalna retikularna formacija sa colliculi superiores i motornih jedara kranijalnih nerava je povezana i učestvuje u kontroli pokreta očiju -holinergični neuroni u pedunculopontinskim tegmentalnim jedrima čini anatomski supstrat za ascendentni aktivirajući sistem

22.Ascendentni aktivirajući sistem -ascendentni aktivirajući sistem je koncept baziran na proučavanju dva naučnika (Guissepe Moruzia iz Italije i Horace Magoun iz USA) koji su 1940g. otkrili zonu aktivacije u moždanom stablu, te djelovanjem električnih stimulusa izaziva se kortikalna aktivacija -dva važna holinergična sistema su: -nc. tegmentalis pedunculopontinus (nalazi se duž dorsolateralnog aspekta pedunculus cerebellaris superior) -nc. tegmentalis laterodorsalis (nalazi se u ventralnom dijelu periaquaduktalne sive mase) -većina holinergičnih puteva idu u nuclei intralaminares thalami i jedra thalamusa, a odatle idu projekcije u cerebralni kortex -neki putevi idu u lateralni hipothalamus i bazalni prozencephalon a neki direktno u cerebralni kortex -ascendentni aktivirajući sistem uključujući retikulokortikalne i retikulothalamokortikalne puteve utječu na stanje budnosti što je osnova za percepciju -ako je ascendentna kortikalna aktivacija isključena lezijom nastaje stanje gdje pacijent ne reaguje na podražaje a zove se koma

23.Cerebelarni kortex (unutarnji krug) - cortex crebelli gradi površna siva masa čija debljina iznosi 1-1,5mm. Ona oblaže cijelu površinu malog mozga izuzev poprečne jame (fossa cerebelli transversa) na njegovoj prednjoj strani -postoje tri vrste vlakana koje prenose impulse u cerebellumu, a to su: -puzava -mahovinasta -aminergična vlakna -ova vlakna daju kolaterale za cerebellarna jedra i na kraju idu u cerebellarni kortex gdje se spajaju sa Purkinjijevim stanicama -puzava vlakna nastaju u nc. olivaris inferior, dok mahovinasta vlakna formiraju glomerulus koji se sastoji od mahovinastog terminala i aksona Golgijevih stanica -aminergična vlakna se karakteriziraju širokom distribucijom u cerebellarna kortex, a sastoji se iz dva tipa vlakana koji nastaju u nc. raphes i u locus caeruleus (serotonin aksoni i norepinefrin aksoni) 9

-osobina cerebellarnog kortexa je da ima samo output neurone, te da cerebellarna vlakna utječu na modulaciju cerebellarnog cortexa

24.Archiocerebellum-vestibulocerebellum -sastoji se primarno od lobus floculonodularis -ima mahovinasta vestibulocerebellarna vlakna, prima pontocerebellarna vlakna povezana sa okulomotornim sistemom -aksoni Purkinjijevih ćelija iz vestibulocerebelluma idu do vestibularnih jedara koja su komparabilna sa cerebellarnim jedrima u njihovim relacijama sa cerebellarnim kortexom

25.Paleocerebellum-spinocerebellum - sastoji se od lobus anteriora i dijela koji se nalazi kaudalno u odnosu na fissura prima kao i pyramis - prima direktne i indirektne puteve iz medullae spinalis, trigeminocerebellarni put i tr. corticopontocerebellaris iz senzorimotornog kortexa

26.Neocerebellum-pontocerebellum -sastoji se od dijela vermisa i hemisphera između vestibulocerebelluma i spinocerebelluma prima mahovinasta vlakna iz tr. corticopontocerebelluma koja vode porijeklo iz senzorimotornog i vizuelnog i cingularnih area cerebellarnog kortexa

27.Aferentne cerebellarne veze (spinocerebellarni tractusi) -aferentne cerebellarne veze vode porijeklo iz tri glavna cerebellarna vlakna. –mahovinasta (putevi iz medullae spinalis, formatio retikularis, nc. pontis, iz vestibularnog sistema); -puzava (putevi iz nc. olivaris inferior); -aminergična vlakna (putevi iz nc. raphes i locus caeruleus) -spinocerebellarni tractusi prenose informacije iz periferije i motornih refleksnih centara medullae spinalis do cerebelluma -tr. spinocerebellaris dorsalis i tr. cuneocerebellaris prenose proprioceptivne i eksteroreceptivne impulse iz gornjeg i donjeg dijela tijela -tr. spinocerebellaris dorsalis nastaje u nc. dorsalis Clark, a tr. cuneocerebellaris nastaje u nc. cuneatusu i ulaze u cerebellum kroz pedunculus cerebellaris inferior -tr. spinocerebellaris ventralis prenosi impulse iz motornih refleksnih centara medullae spinalis a nastaje u intermedijarnoj i ventralnoj sivoj masi medullae spinalis a ulazi u cerebellum kroz pedunculus cerebellaris superior

28.Tractus trigeminocerebellaris -prenosi proprioceptorne i eksteroceptorne impulse područja lica u cerebellum

29.Tractus vestibulocerebellaris - polazi iz Bechterew-ovog jedra kao produžetak ushodnog kraka n. vestibularis s. staticus-a i preko donjeg cerebellarnog kraka (pedunculus cerebellaris inferior) prolazeći kroz njegov unutrašnji dio (corpus juxtarestiforme) ulazi u mali mozak u kojem se završava na nc. fastigi i nc. globosus. -on predstavlja jedini snop centralnog vestibularnog puta koji je preko kore malog mozga i talamusa direktno vezan sa korom velikog mozga -vestibularni impulsi dolaze u cerebellum kroz pedunculus cerebellaris inferior i donose informacije za reflexnu kontrolu oka i položaja oka usljed promjene položaja glave -primarna vlakna se nalaze u ganglion vestibulare i idu u ipsilateralni cerebellum -sekundarna vlakna idu iz vestibularnih jedara -vestibulocerebellarna vlakna završavaju u lobus floculonodularis koji čini vestibulocerebellaris 10

30.Tractus reticulocerebellaris -polazi iz retikularne formacije kroz pedunculus cerebellaris inferior ode na ipsilateralni i kolateralni dio cerebelluma -retikularna nuklearna jedra i nc. olivaris inferior su značajni centar kroz koje idu informacije iz medullae spinalis i drugih dijelova CNS-a u cerebellum

31.Tractus pontocerebellaris -tr. pontocerebellaris prenosi impulse iz cerebralnog kortexa do cerebelluma i obrazuje pedunculus cerebellaris medius -ide iz cerebralnog kortexa, kroz capsula interna, preko cerebralnih peduncula do bazalnog ponsa i to nc. pontis, a odatle ide kroz pedunculus cerebellaris medius i ulazi u cerebellum -većina pontocerebellarnih vlakana završe u cerebellarnim hemispherama gdje utječu na regulaciju pokreta ali neka pontocerebellarna vlakna završe u vestibulocerebellumu

32.Tractus olivocerebellaris -donja oliva je glavni izvor puzanih vlakana i važan centar pri prijenosu informacija iz različitih dijelova medullae spinalis, moždanog stabla i cerebralnog cortexa -tr. olivocerebellaris ide iz donje olive i završi u cerebellumu u intracerebellarnim jedrima -važnije projekcione aree prema donjoj olivi su: -medulla spinalis, jedra dorsalne kolumne, oculomotorni centri mesencephalona uključujući nc. ruber i colliculus superior

33.Cerebellum-corticonuklearni odnosi -projekcije iz cerebellarnog cortexa do nc. intracerebellares su organizirane sagitalno i longitudinalno na taj način da aksoni Purkinjevih ćelija dolaze blizu dubokog jedra, odnosno medijalnu zonu čini vermis koji je povezan sa nc.fastigi, intermedijarnu zonu čine dijelovi cerebellarne hemisphere koji su povezani sa nc. globosus i nc.emboliformis, lateralnu zonu dijelovi cerebellarne hemisphere koji su povezani sa nc. dentatusom

34.Eferentne cerebellarne veze -ove veze idu iz cerebelluma kroz pedunculus cerebellaris superior et inferior i završavaju u moždanom stablu i regionima prozencephalona koji uključuju vestibularna jedra, retikularnu formaciju, okulomotorne centre u moždanom stablu, nc. ruber i ventrolateralni talamus

35.Cerebellum i motorni sistem -vlakna iz nc. globosus,nc. emboliformis i nc. dentatus idu u nc. ruber, a pomoću ventrolateralnog talamusa u motorni sistem, te je preko ovih veza uspostavljena veza intermedijarnog i lateralnog cerebelluma sa tr. corticospinalis -intermedijarni dijelovi cerebelluma i nc. globossu i nc. emboliformis su značajni za izvršavanje i podešavanje pokreta -lateralni dijelovi cerebelluma i nc. dentatus su značajni za planiranje i i pripremu motornih aktivnosti -nc. fastigi i vermis su značajne aree iz kojih idu vlakna u retikularnu formaciju i vestibularna jedra . Retikularna formacija i vestibularna jedra formiraju tr. reticulospinalis et tr. vestibulospinalis koji kontrolira stav tijela i kretanje

36.Diencephalon (sastavni dijelovi) -proteže se od mesencephalona pa do thelencephalona -dužina diencephalona iznosi oko 45mm, maksimalna širina na njegovom zadnjem kraju 50-55mm, a najveća visina na njegovom prednjem dijelu 45-50mm -sastavni dijelovi su: -ventriculus tertius i zidovi treće komore -zidovi ventriculus tertiusa su: - thalamus (najveći dio bočnog zida III komore) - lamina tectoria ventriculi III (gradi krov III komore) 11

- epithalamus - methathalamus (sačinjava dva koljenasta tijela : corpus geniculatum med. et lat.) - hypothalamus (gradi pod i dio bočnog zida III komore) -glavni sastavni dijelovi diencephalona su produžeci dijelova mesencephalona: - tectum - thalamus - tegmentum - hypothalamus -ima gornju, donju, lateralnu stranu i ventriculus III -donja strana predstavlja pod i predstavljena je optičko-kruralnim deltoidom i ima sljedeće formacije: * chiasma opticum, tractus opticus, tuber cinereum, infundibulum, hypofisis, corpora mamilaria, supstantia perforata posterior -gornja strana predstavlja krov ventriculus III i ima sljedeće formacije: - lamina tectoria ventriculi tertii - tela chorioidea ventriculi tertii - epythalamus (corpus pineale, commisura habenularum, trigonum habenulae, habenula striae medularis thalami) - gornja strana thalamusa -ventriculus tertius ima krov, pod, prednju i stražnju stranu, otvore, špagove, šupljinu i dva bočna zida -krov ima sljedeće formacije: * lamina tectoria ventriculi III * tela chorioidea ventriculi III -pod ima: * pars mamillaris hypothalami(crura cerebri, corpora mamillaria, substantia perforata posterior) * pars optica hypothalami(chiasma opticum, tractus opticus, infundibulum, hypophysis) -stražnji zid ima: * recessus pinealis * recessus suprapinealis * commisura habenulorum * commisura cerebri posterior * aditus od aquaeductum cerebri Sylvi -prednji zid ima: * lamina tectoria cinerea ventriculi III * commisura cerebri anterior * columna fornicis - pars tecta - pars obliqua -otvori su: * foramen interventriculare Monroi (parni otvor, preko njega ventriculus III komunicira sa ventriculus lateralis) * aditus od aquae ductum (neparni otvor, preko njega komunicira ventriculus III sa ventriculus IV) -špagovi su: * recessus infundibuli * recessus opticus * recessus triangularis * recessus pinealis * recessus suprapinealis

37.Hypothalamus (granice i podjela) - hypothalamus je težak samo 4gr -hypothalamus se nalazi na bazi diencephalona, a odvojen je od talamusa sa sulcus hypothalamicus -rostralna granica je linea terminalis, a kaudalna granica je linija koja ide od comissure posterior do kaudalnog dijela corpora mamilaria -dorsolateralno ide do medijalnog dijela capsule interne, na basalnoj strani se nalaze slijedeće strukture: * corpora mamillaria (nalazi se kaudalno) 12

* tuber cinereum (ventralno prelazi u infundibulum) * infundibulum (najproksimalniji dio neurohypofize) * hypophisis * adenohipofiza * neurohipofiza -svaka polovina hypothalamusa se može podijeliti na periventrikularnu , medijalnu i lateralnu zonu (prepoznatljivu granicu čini fornix u srednjem i stražnjem regionu između medijalnog i lateralnog hipothalamusa) -periventrikularna zona sastoji se od ćelija, medijalna zona ima jedra, a lateralna zona ima ćelije koje stupaju u kontakt sa areama prozencephalona kao što su bazalne ganglije, cerebralni kortex, moždano stablo i kičmena moždina -hormoni melanin i histamin se nalaze u lateralnim hypothalamičnim regionima -hipotalamus utiče na autonomni, somatomotorni i hormonalni sistem i upravlja različitim funkcijama koje služe za održavanje homeostaze (kao što su ravnoteža tečnosti i elektrolita, regulacija temperature) kao i seksualno ponašanje, zatim na socijalno ponašanje i emocionalne odgovore

38.Hypotalamična jedra -dijele se u tri grupe : * prednja (pars chiasmatis) - nc. praeopticus (regulira seksualno i materinsko ponašanje, ciklus spavanje budnost); nc. suprachiasmatis (regulira proces san-budnost); nc. supraopticus i nc. paraventricularis (regulira endokrine funkcije hipofize) * srednja (pars tuberalis) - nc. ventromedialis; nc. dorsomedialis, nc. arquatus; ventromedijalno i dorsomedijalno jedro zauzimaju veliko tuberomamillarno jedro koje se nalazi na bazolateralnom hipothalamusu * stražnje (pars mamillaris) - stražnje hypothalamično jedro i corpora mamillaria (sastoji se od medijalnog i lateralnog jedra)

39.Cirkumventrikularni organi -cirkumventrikularni organi su tvorevine smještene oko ventrikularnog sistema mozga -imaju fenestrirane kapilare, te nemaju mehanizam barijere krv-moždani sistem, te omogućuju razmjenu supstanci iz krvi u mozak -u cirkumventrikularne organe se ubrajaju: * organum vasculosum laminae terminalis * organum subforneale * eminentia mediana * neurohypofisis * area postrema - centar za povraćanje * plexus chorioideus * corpus pineale * organum subcomissurale

40.Veze hypothalamusa -hypothalamus je povezan sa različitim areama prozencephalona uključujući ventralni striatum, produženi amygdale, septum i druga kortikalna područja kao i regione moždanog stabla i medullae spinalis -fornix čine vlakna koja povezuju hypocampalnu formaciju sa septalnom areom, prednjim thalamusom i hypothalamusom -fasciculus mamilothalamicus povezuje medijalno jedro corpora mammilaria sa jedrom thalamusa -fasciculus mamilotegmentalis povezuje se sa tegmentumom mesencephalona -stria medularis povezuje lateralni preoptički hypothalamički region sa habenularnim komplexom -stria terminalis povezuje corpus amygdaloideum sa medijalnim hypothalamusom

13

-fasciculus longitudinalis dorsalis povezuje hypothalamus sa periventrikularnom sivom masom i ponsom i medullom oblongatom -fasciculus telencephalicus medialis povezuje hypothalamus sa moždanim stablom i medullom spinalis

41.Hypothalamohipofizijalni putevi -hypothalamus je povezan sa hypofizom pomoću magnocelularnog i parvocelularnog neuroendokrinog sistema -magnocelularni neuroendokrini sistem čine vlakna koja idu iz nc. supraopticus i nc. paraventricularis do lobus posterior hypophysialis -parvocelularni neuroendokrini sistem čine vlakna koja idu iz nc. arquatus i nc. paraventricularis do lamine basalis hypofize gdje dolazi u odnos sa portalnim krvotokom -parvocelularni neuroendokrini sistem sa portalnim sistemom čini neurovaskularni transportni sistem koji kontrolira hormone lobus anteriora (hormon rasta, tireostimulirajući, adrenokortikotropni, folikulostimulirajući, prolaktin)

42.Hipothalamus i neurohipofiza - magnocelularni neurosekretorni sistem -neurohipofiza je izgrađena od infundibuluma i lobus posteriora, a prima vlakna iz nc. supraopticus i nc. paraventricularis hipothalamusa, te obrazuje supraoptico-hipofizijalne i paraventriculo-hipofizijalne puteve kojima se prenose oksitocin i vazopresin do lobus posteriora -output vlakna iz nc. supraopticusa idu u lobus posterior a output vlakna iz nc. paraventricularisa u lobus posterior strukture moždanog stabla i kičmene moždine -vazopresin regulira pijenje i preko njega krvni tlak, a oksitocin utječe na glatku muskulaturu uterusa pri porođaju i na mliječne žlijezde da luče mlijeko poslije porođaja

43.Hipotalamus i adenohipofiza - parvocelularni neurosekretorni sistem -neurosekretorne stanice parvocelularnog sistema su smještene u periventricularnoj i supraoptičkoj arei,te prenose hormone do eminentia mediana koja je jedan od circumventricularnih organa sa fenestriranim kapilarima pa se portalni kapilari udružuju u portalne vene (Vv. portales hypophysiales longae) koje prenose hormone do adenohipofize -ćelije koje sintetiziraju luternizirajući hormon i hormon rasta se nalaze u nc. arquatus -dopamin se sintetizira u nc. arquatus i utječe na sekreciju prolaktina

44.Thalamus-talamična jedra i talamokortikalne relacije - thalamus je glavna i najveća siva masa u diencephalonu, jajastoga oblika, čija dužina iznosi 40mm, visina 20mm, a širina 15mm. Njegov naprijed upravljeni vrh ograničava pozadi Monroov međukomorni otvor. Zadnji znatno širi kraj thalamusa zvani pulvinar leži lateralno od lamine tecti mesencephalona. Od 4 strane thalamusa gornja i unutrašnja su slobodne, dok mu je spoljna strana srasla s velikim mozgom, a donja sa hipothalamusom. Thalamus je od hypothalamusa odvojen sa sulcus hypothalamicus. On također najvećim dijelom gradi dio bočnog zida III komore. -thalamus se nalazi ispod ventriculus lateralis -u njemu se nalaze dvije najznačajnije ćelijske grupe: * nc. intralaminaris * nc. reticularis thalami (okružuje thalamus) -ova jedra su povezana sa cerebralnim kortexom i striatumom -talamična jedra se dijele u 4 grupe: * prednja * medijalna * ventrolateralna * stražnja -prednja grupa se sastoji od tri jedra koja primaju input iz corpus mamillare i povezana su sa gyrus cinguli i dio su Papezovog kruga a to su nc. anteromediale, nc. anterodorsale, nc. anteroventrale

14

-medijalna grupa ima najznačajnije jedro, nc. mediodorsalis i nc. medialis, koji prima input iz thalamusa, subkortikalnih regiona, basalnih ganglija a utječe na funkcije memorije -ventrolateralna grupa ima 3 jedra: * nc. ventrolateralis anterior * nc. ventrolateralis lateralis * nc. ventrolateralis posterior -stražnja grupa ima 2 jedra koji primaju input iz coliculus superior a to su nc. posterior lateralis i veliki pulvinar thalami -nc. geniculatus med. et lat. su relejni centri za prijenos auditivnih i vizuelnih informacija do cerebralnog kortexa -osim thalamokortikalnih projekcija koje povezuju thalamus sa cerebralnim kortexom,prisutne su projekcije talamusa sa prefrontalnim i cingularnim kortexom, zatim sa parieto-occipito-temporalnim asocijacionim zonama -postoje i projekcije iz nc. intralaminares do striatuma, a nc. intralaminares ne primaju inpute samo iz moždanog stabla nego iz cerebelluma i kičmene moždine -nc. reticularis thalami okružuje thalamus te uspostavlja vezu thalamusa sa cerebralnim kortexom

45.Hemispheria cerebri -imaju 3 strane: * facies convexa * facies medialis * facies inferior s. basalis -vanjska površina velikog mozga je izbrazdana gyri cerebri koji su odvojeni sa sulci cerebri -dijeli se na lobus frontalis, parietalis, temporalis, occipitalis

46.Komisuralna vlakna telencephalona -komisuralna vlakna povezuju područja hemisphera sa obje strane -komisuralne puteve grade komisuralna vlakna: * corpus calosum - radiatio corporis calosi * fornix - commissura fornicis * commissura rostralis (anterior) * commissura dorsalis

47.Asocijativna vlakna telencephalona -asocijativna vlakna povezuju kortikalne regione istih hemisphera -asocijativni putevi se dijele na kratke i duge (su snopovi vlakana koji povezuju koru jednog lobusa sa korom drugog ili više susjednih lobusa na istoj hemisferi) * kratke - fibrae arcuate gyrorum (povezuje pojedine sulcuse kore) * duge - fasciculus longitudinalis superior (pruža se od čeonog do occipitalnog lobusa prelazeći iznad corpus striatuma. On uspostavlja vezu između kore čeonog, parijetalnog i occipitalnog lobusa) - fasciculus longitudinalis inferior (pruža se od temporalnog do occipitalnog pola hemisfere povezujući njihovu koru) - fasciculus uncinatus (ima oblik slova U, vezuje frontalni pol s temporalnim polom hemisfere. On prolazi ispod kore donjeg dijela insule. Njime se uspostavlja veza između kore basalnog dijela čeonog i prednjeg dijela temporalnog lobusa) - cingulum (pruža se od substantie perforate anterior do uncus gyri hypocampi)

48.Projekciona vlakna telencephalona -projekciona vlakna telencephalona povezuju cerebralni kortex sa talamusom ili obratno, pa se zato dijele na kortikopetalne i kortikofugalne -čine dio capsule interne te ova vlakna čine coronu radiatu 15

-projekcioni putevi se dijele na: * kratke - radiatio thalami - tr. talamocorticalis - tr. corticotalamici -ova vlakna ulaze u sastav coronae radiatae i čine pedunculus thalami ant. post. sup.et inf. * duge - nishodne (motorne) - senzitivne (ushodni) - senzorijelne (ushodni) * fibrae corticopontinae, corticobulbares, corticospinales, corticoreticulares

49.Ventriculus lateralis -centralna šupljina hemispheria cerebri; potkovičastog oblika, svojim konkavitetom obuhvata nc. caudatus i thalamus, preko foramen interventriculare Monroi je u vezi sa šupljinom treće komore -sastavni dijelovi ventriculus lateralisa su : *cornu anterior s. frontale – dug 3cm- (proteže se od prednjeg zida pa do foramen interventriculare Monroi, nema plexus chorioideus ventriculi lateralis; gornji, prednji i donji zid gradi koleno corpus calosuma, u sastav donjeg zida ulazi još i prednji kraj glave nc. caudatusa dok mu unutrašnji zid gradi prednji kraj septum pellucidum-a) *pars centralis s. parietalis – dug 4cm- (od foramen interventriculare Monroi do cornu posterior, ima plexus chorioideus; pod grade lateralno caput nc. caudati a medijalno gornja strana talamusa, a granica između oba dijela poda gradi stria terminales i istoimena vena terminalis s. thalamostriata) *cornu posterior s. occipitale – dug 1,5-2cm- (ide horizontalno i ima na popriječnom presjeku dva zida: -unutarnji (bulbus cornu posterioris i calcar avis) -vanjski (tapetum radiatio optica, fasciculus longitudinalis inferior) *cornu inferioris temporale – dug 3-4cm- (ide do nc. amygdale, krov gradi cauda nc. caudati, na podu ima trigonum colaterale i eminentia colateralis; spoljni zid odgovara kao i kod okcipitalnog roga tapetum-u corpus callosuma, dok na unutrašnjem zidu idući od poda prema krovu se nalazi hipocampus, fimbria hipocampi i sulcus chorioideus) -plexus chorioideus ventriculi lateralis se proteže od foramen interventriculare Monroi pa do prednjeg zida cornu inferior, gradi duplikatura piae mater -najrazvijeniji dio odgovara spoju parietalnog i temporalnog dijela a naziva se glomus chorioideum -služi za proizvodnju liquor cerebrospinalis

50.Bazalne ganglije (komponente) -basalne ganglije predstavljaju subkortikalna jedra koja učestvuju u motoričkim funkcijama -komponente bazalnih ganglija su: *corpus striatum (je središnja najveća siva masa odgovarajuće hemisfere, postavljena između talamusa i kore insule. Medijalno od talamusa je odvojena zadnjim krakom capsule interne, a lateralno od kore insule sa capsula extrema). On je podijeljen prednjim krakom capsule interne na dva jedra: 1. spoljne - nc. lentiformis 2. unutarnje - nc.caudatus *nc. lentiformis (je spoljne jedro corpus striatuma, ima oblik klina sa bazom okrenutom upolje na kojem se razlikuju 3 strane: spoljna, unutrašnja i donja. Dijeli se na dva jedra: 1. spoljno tamnije boje – putamen i 2. unutrašnje svijetlije – globus pallidus (nc. med et lat.) Od zadnjeg kraja ventralne strane nc. lentiformis odvaja se mostić sive supstance upravljen nadole i naprijed prema repu nc. caudatusa - pedunculus nc. lentiformis) *nc. caudatus (je unutrašnje jedro corpus striatuma, od nc. lentiformisa odvojen je sa prednjim krakom capsule interne. Ima oblik potkovice koji svojim konkavitetom obuhvata talamus. Gornji širi dio 16

naziva se glava a donji uži rep. Vrh glave spojen sa prednjim krajem nc. lentiformisa počiva na substancia perforata anterior, dok se vrh ili prednji kraj repa završava na zadnjem kraju nc. amygdalae. Periferna površina nc. caudatusa ulazi u sasatav zidova bočne komore. Centralna površina srasla je duž glave i tijela sa bijelom supstancom capsule interne a u predjelu repa odvojena je od donje strane nc. lentiformisa sublentiformnim dijelom capsule interne. Unutrašnja ivica odgovara talamusu, dok spoljna ivica svojim gornjim dijelom označava granicu između capsule interne i središnje bijele mase hemisfere a svojim donjim krajem predstavlja donju granicu sublentiformnog dijela capsule interne) *nc. amygdale (prednji kraj odgovara spoju prednje rupičaste supstance s korom uncusa a njegov zadnji kraj vrhu repa nc. caudatusa. On je od nc. lentiformisa odvojen sa tri sloja: 1. bijeli sloj -vlakna ansae reticularis 2. sivi sloj -substantia inomminata Reicharti 3. bijeli sloj –vlakna pedunculus thalami inferior) *claustrum *substantia nigra *nc. subthalamicus

51.Subkortikalne strukture telencephalona -ovdje se ubrajaju: *corpus striatum - nc. lentiformis -nc. caudatus (caput, corpus et cauda) *claustrum-odvojen od kortex insulae i putamena sa capsula externa i capsula interna, gradi tanki sloj debljine 1-2mm *nc. amygdalae-sekundarni olfaktivni centar *substantia inomminata Reiherti ili tzv. bezimena supstanca (tanki, mrežasti horizontalni sloj sive mase leži ispod ventralne površine nc. lentiformisa a iznad nc. amygdale s. corpus amygdaloideum. Pruža se naprijed do zadnje ivice rupičaste supstance, spoljno do granice između globus pallidus i putamena, a unutra cijelom širinom donje strane nc. lentiformisa) -veze corpus striatuma su: *pars corticostrialis (sačinjavaju vlakna koja vežu koru velikog mozga sa jedrima corpus striatuma) *pars striotalamica i pars striosubthalamica (vezuju pallidum sa thalamusom i sivim masama hipothalamusa) *pars striopalidalis (sačinjavaju neuriti asocijacionih ćelija «striatuma», koji kroz lamine medullares sočivastog jedra uspostavljaju vezu između nc. caudatusa i putamena sa globus pallidusom)

52.Substantia nigra, nucleus subthalamicus -predstavlja granicu između tegmentuma i crura cerebri -prepoznaje se prema tome što su ćelije bogate neuromelaninom -prema citoarhitektonskoj građi je podijeljena na : *pars nigra (sa dopaminergičnim ćelijama) *pars reticulata (sa razrijeđenim ćelijama) -degeneracija dopaminergičnih ćelija je značajka Parkinsonove i Alcheimerove bolesti -proteže se od sulcus lateralis mesencephali do sulcus n. oculomotori -nc. subtalamicus se nalazi na medijalnoj strani capsulae internae, na granici između mesencephalona i diencephalona prekriven sa substantia nigra -prima input iz motornih jedara cerebralnog cortexa -lezija nc. subthalamicusa dovodi do hemibalisma - zabacivanje ekstremiteta kontralateralno od lezije -uključen je u sistem basalnih ganglija

53.Aferentne veze bazalnih ganglija aferentne veze bazalnih ganglija se dijele na: * corticostriatalne projekcije * striatopalidalne projekcije 17

-najveći input u bazalne ganglije dolazi iz cerebralnog kortexa, te završava u putamenu, a onda ide kroz bazalne ganglije i motorni talamus (VA-VL komplex) -drugi značajan input u bazalne ganglije dolazi iz nc. intralaminaris i nc. thalami i završava u substantiji nigri i ventralnoj tegmentalnoj arei -dvije najznačajnije strukture bazalnih ganglija globus palidus i substantia nigra primaju input pomoću neurotransmitera GABA (gabaamino buterna kis.) -striatalni neuroni primaju input iz corticostriatalnih projekcija i završe u globus pallidusu i substantia nigra

54.Eferentne veze bazalnih ganglija -eferentne veze bazalnih ganglija idu od globus palidusa (nc. medialis) i substantie nigre (pars reticularis) do thalamusa i moždanog stabla -vlakna iz globus palidusa dolaze do VA-VL kompleksa, vlakna iz ventralnog striatuma do MD jedra a vlakna iz substantie nigre do VA-VL kompleksa i MD jedra -palidalne eference idu putem dva puta, tako da vlakna iz mediodorsalnog dijela globus palidusa idu oko capsulae interne kao fasciculus lenticularis, a vlakna iz ventralnog globus palidusa oko capsulae interne kao ansa lenticularis, pa se onda vlakna udruže i idu do VA kompleksa kao fasciculus thalamicus -vlakna iz substantie nigre završe u thalamus i colliculi superiores -coliculus superior je povezan sa okulomotornim funkcijama

55.Nucleus basalis Meynerti -nc. basalis Meynerti čini treću komponentu substantiae inomminate, koji se sastoji od holinergičnih i neholinergičnih neurona, a proiciraju se u cerebralni cortex, bazolateralni amygdale i thalamus. Druge dvije komponente substantie inomminate su septum i nc. gyrus diagonalis Broca, koje sadrže holinergične neurone koji se proiciraju u hippocampus -holinergine ćelije stimuliraju ascendentni aktivirajući sistem koji je bitan za mehanizme memorisanja i učenja -nc. basalis Meynerti je pogodan kod Alzheimerove bolesti gdje se gubi holinergična inervacija kortexa - nakupine velikih i srednjih neurona nc. basalis Meynerti označava se kao prozencephalični magnocelularni basalna komplex

56.Corpus amygdaloideum - podjela i funkcija -corpus amygdaloideum se nalazi ispod uncus gyri parahypocampalis i ispred hypocampusa i cornu temporale ventriculi lateralis -dijeli se na : * bazolateralni * centromedijalni * olfaktivni amygdale -bazolateralni amygdale zauzima najveći dio amygdaloidnog komplexa i povezan je sa cerebralnim kortexom tj. sa kortikalnim areama prefrontalnoga, temporalnog, inzularnog i occipitalnog regiona - prima visoko obrađene kortikalne senzitivne informacije -olfaktivni amygdale zauzima najmanji dio amygdaloidnog komplexa, smješten na površini corpus amygdaloideum, a pošto dobiva input iz bulbus olfactoriusa i olfaktivnog kortexa naziva se olfaktivni amygdale, te se proicira u centromedijalni amygdale i hypothalamus -centromedijalni amygdale je u kontinuitetu sa bed nucleus striae terminalis te zajedno čine formaciju koja se naziva produženi amygdale i prostire se oko bazalnih ganglija i capsulae interne -corpus amygdaloideum je povezan sa cerebralnim cortexom, thalamusom, hypothalamusom i moždanim stablom

18

-aktivnosti koje nastaju u cerebralnom kortexu se prenose u centromedijalni amygdale preko bazolateralnog amygdala -centromedijalni amygdale utječu na funkciju kao što su pijenje, jedenje i seksualno ponašanje

57.Bed nucleus striae terminalis i produženi amygdale -bed nucleus striae terminalis se nalazi u ventralnom prozencephalonu u središnjoj liniji i u kontinuitetu je sa corpus amygdaloideus -širenjem centromedijalnog amygdala duž striae terminalis i substantiae inomminate nastaje struktura koja se zove produženi amygdale koji ne ulaze u sastav bazolateralnog dijela amygdaloidnog komplexa

58.Amygdalokortikalni krugovi -corpus amygdaloideum je povezan sa susjednim kortikalnim regionima u temporalnom lobusu, orbitofrontalnom kortexu i gyrus cinguli anterior -utječe na regulaciju emocionalnog ponašanja, regulaciju trajne memorije i pohranjivanja memorije

59.Amigdalohipotalamični krugovi i krugovi amygdale - moždano stablo -corpus amygdaloideum je struktura značajna za regulaciju emocionalnog ponašanja, ali su za regulaciju emocija uključene i druge strukture -centromedijalna jedra su dio produženog amigdala koji se protežu kroz substantia inomminatu do bed nucleus striae terminalis -postoji bliska veza između produženog amigdala i autonomnih i endokrinih centara u hypothalamusu i moždanom stablu -centromedijalno amygdaloidno jedro je povezano sa autonomnim centrima hypothalamusa i moždanog stabla -medijalni dio produženog amygdala je povezan sa neuroendokrinim dijelovima hypothalamusa -emocionalno ponašanje, autonomne i endokrine funkcije mogu biti modulirane corpus amygdale i produženom amygdalom -neuralni krug koga čini corpus amygdale, thalamus i moždano stablo su značajni za specifične emocije, odbrambeno i agresivno ponašanje i strah

60.Limbički sistem i Papezov krug -limbički sistem predstavlja dio CNS-a kojima se regulira emocionalno ponašanje - termin «limbički» je uveo Broca 1878 god. koji je uočio da su gyrus cinguli i gyrus parahypocampalis dvije glavne strukture limbičkog sistema, a obrazuju limbus ili rub oko diencephalona. Bulbus i tractus olfactorius izgleda da se proiciraju i u gyrus cinguli i u gyrus parahypocampalis i on je sve ove strukture označio kao «veliki limbički lobus» -komponente limbičkig sistema su: * lobus limbicus * hypothalamus * dijelovi epythalamusa * gornji segmenti moždanog stabla - Papezov krug ili tzv. neuronski krug kojeg je predložio američki neuroanatom James Papez 1939god: -corpora mamillaria, tr. mamillothalamicus, prednje thalamično jedro , radiatio thalamocorticalis, gyrus cinguli, hypocampalna formacija, te putem subiculuma dolazi impuls ponovo u corpora mamillaria -corpus amygdalae ima ključnu ulogu u regulaciji emocionalnog ponašanja -hypocampus i area temporalnog lobusa su značajne za regulaciju procesa učenja -desna hemisfera a posebno lobus parietalis su odgovorni za regulaciju emocionalnog ponašanja 19

61.Hippocampus i hipokampalna formacija -hypocampus je struktura smještena na dnu cornu inferior s. temporalis ventriculus lateralis -njegova bijela masa se nastavlja u fimbriju i fornix -ima 6-slojnu laminarnu organizaciju – archiocortex -povezan je sa gyrus parahypocampalis koji je odgovoran za procese trajne memorije -kod lezije hypocampusa dolazi do nemogućnosti upamćivanja informacija -komponente hypocampalne formacije su: * hypocampus * gyrus dentatus * gyrus parahypocampalis * subiculum

62.Veza hypocampusa-vanjske i unutarnje -veze hypocampusa se dijele na. * vanjske - kortikalne i subkortikalne * unutarnje -kortikalne veze čine vlakna koja povezuju hypocampus sa susjednim cerebralnim kortexom -input ide uz kortex cerebri kroz endorinalnu areu do CA1 hypocampusa i gyrus dentatusa - endorinalna area služi kao prolaz za kortikalni input u hypocampus -proizvodnja i pohranjivanje memorije oslanja se na razmjenu informacija između hypocampusa i cerebralnog kortexa i obratno -subkortikalne veze čine vlakna koja povezuju hypokampus sa subkortikalnim strukturama -vlakna dolaze iz subiculuma do fimbriae fornixa.Vlakna kada dođu do commissure anterior dođu u prekomissuralni septum te čine prekomissuralni fornix, dok vlakna koja idu iza prekomisuralnog septuma čine postkomissuralni fornix koji završava u corpora mamillaria -neka vlakna završavaju u nc. thalami anterior -input u hypokampus dolazi iz monaminergičnih ćelijskih grupa ventralne tegmentalne areae,locus ceruleusa i nc.raphes,te ovi inputi utječu na modalitet funkcije memorije -corpus amygdale je povezan sa hypocampusom, tako da amygdalohypokampalne veze čine dio anatomskog supstrata koji ima efekte emocije na memoriju -unutarnje veze –vlakna perforantnog puta idu do gyrus dentatus gdje čini sistem mahovinastih vlakana a proicira se u CA3 i C1 -druga unutarnja veza isključuje gyrus dentatus, tako da sva perforantna vlakna ne završavaju u gyrus dentatus nego i u subiculum i hypocampusu

63.Cerebralni kortex, Brodmannova mapa -cerebralni kortex ima laminarnu i kolumnarnu organizaciju; čini polovinu moždanog volumena i najveću strukturu u mozgu; on je oko 2-4mm debeo, visoko izvijugana površinska siva supstanca od koje je više od polovine skriveno u dubini različitih sulcusa i gyrusa -dijeli se na: *neocortex –isocortex- (ima 6-u laminarnu organizaciju i čini 95% cortex cerebri) *alocortex -archiocortex (kortex hipocampalne formacije) -paleocortex (olfaktivni cortex) -cortex cerebri je izgrađen od 2 vrste stanica: *piramidne (prenose motorne impulse) *zvjezdaste (učestvuju u pamćenju i mišljenju) -cortex cerebri ima sljedeće slojeve: *lamina molecularis (površinski sloj bogat vlaknima. Sastoji se od mreže horizontalno upravljenih aksona i pramenova apikalnih dendrita iz piramidalnih ćelija čija su ćelijska tijela smještena u dubljim slojevima) *lamina granularis externa i lamina pyramidalis externa (sadrže uglavnom male i srednje veličine piramidalne ćelije. Svaka ćelija ima apikalni dendrit koji se pruža ka površini kortexa. Piramidalne ćelije u ova dva sloja učestvuju u obrazovanju asocijativnih i komisuralnih vlakana) 20

*lamina granularis interna (sastavljen od zvjezdastih i piramidalni ćelija. Njihovi gornji dijelovi sadrže mješavinu piramidalnih i zvjezdastih ćelija dok dublji dio sadrži uglavnom zvjezdaste ćelije) *lamina pyramidalis interna (sadrži srednje i velike piramidalne ćelije kao i gigantske piramidalne ćelije Betz u motornom kortexu) *lamina multifidus (sadrži različite zvjezdaste i piramidalne stanice, uz to veliki broj ćelija sa produženim ćelijskim tijelima nazvanim fuziformne ćelije -Brodmannova mapa - podjela cortex cerebri sa osnovu citoarhitektonskih razlika na 52 polja. Ovu mapu je publikovao njemački histolog Korbinian Brodman 1909god. On je identifikovao 52 različita regiona koje je obilježio brojevima od 1-52 po redoslijedu kako ih je proučavao. S nekoliko izuzetaka, granice između Brodmanovih area nisu oštre, pored toga neke Brodmanove aree su povezane sa specifičnim funkcionalnim sistemima. Aree 3, 1, 2 predstavljaju somatosenzitivni kortex, aree 4, 6, 8 motorne kortexe, aree 17, 18, 19 vizuelni kortex, area 41, 42 auditivni kortex

64.Kortikofugalne i kortikopetalne veze -kortikofugalne i kortikopetalne veze se ubrajaju u vanjske veze cerebralnog cortexa -kortikofugalne projekcije idu od cortex cerebri do subkortikalnih struktura, različitih dijelova thalamusa i utječu na mnoge sisteme mozga i kičmene moždine -kortikofugalne projekcije prolaze kroz capsulu internu -kortikopetalne projekcije idu iz različitih dijelova thalamusa, sukortikalnih struktura do cerebralnog cortexa -corpus amygdaloideum je povezan sa cerebralnim kortexom uključujući hypocampalnu formaciju

65.Neuron,siva i bijela masa - neuron se sastoji iz : * tijela nervne ćelije tzv. neurocit * protoplazmatičnih produžetaka nervne ćelije – dendriti koji sprovode nervne impulse u pravcu ćelije (celulipetalno) * celulifugalnog nervnog produžetka nervne ćelije – neurit (cilindraks ili akson) u kojem se sprovođenje impulsa vrši u suprotnom pravcu NEUROCIT : sastavni dijelovi tijela nervne ćelije su : * jezgro (nucleus) * neuroplazma - neuroplazma sadrži : a) Nisslova tjelašca ili tigroidna zrna, koja se intezivno boje baznim bojama i igraju važnu trofičnu ulogu u životu nervne ćelije. Ona se nalazi isključivo u neuroplazmi neurocita i njegovoh dendrita, dok ih u neuritima nema b) Neurofibrile se nalaze u velikom broju kako u neuroplazmi nervne ćelije i dendrita tako i u neuritu. One sprovode nervni sadržaj celulipetalno u neuritima a celulifugalno u neuritu c) Pigment sadržan u neuroplazmi je dvojak : zatvorenomrk (melanin) ili otvorenije boje (lipochrom) NEURIT : ili celulifugalni produžetak nervne ćelije završava se na svome distalnome kraju završnim grananjem, zvanim telodendron pomoću kojeg se njegova ćelija zglobljava sa dendritima narednog neurona. Kolateralne grančice neurita nazivaju se paraksoni, oni svojim završnim telodendronskim završecima stupaju u vezu sa susjednim neuronima DENDRITI : to su celulipetalni produžeci nervnih ćelija. Prema broju svojih produžetaka nervne ćelije se dijele na : * monopolarne – samo s jednim produžetkom (kao npr. olfaktivne ćelije nosne šupljine) * bipolarne – sa dva produžetka (npr. bipolarne ćelije retine) * multipolarne (npr. ganglijske ćelije prednjih rogova kičmene moždine) - sivu masu ili supstancu (substantia grisea) sačinjavaju skupine nervnih ćelija ili neurocita, koji svojom pigmentiranom neuroplazmom daju sivu boju odgovarajućem dijelu živčanog tkiva 21

- bijelu masu ili supstancu (substantia alba) centralnog živčanog sistema grade produžeci nervnih ćelija (dendriti i neurit)

66.Meninges i liquor cerebrospinalis -meninges su ovojnice koje grade opne CNS-u i dijele se na lobanjske i moždanične -postoje tri: -dura mater-pahimeninks- (je djelimično pričvršćena za unutarnju površinu kranijalne šupljine; dvije velike ploče dure mater su falx cerebri i tentorium cerebelli tj. dijeli cavum crani u tri dijela koji međusobno komuniciraju tj. dva supratentorijalna kompartmenta i jedan infratentorijalni kompartment) -arachnoidea (je tanka srednja moždanica priljubljena uz duboku stranu dure mater od koje je odvojena sa cavum subdurale; ne sadrži krvne sudove; oblaže CNS; ne ulazi u pojedine sulcuse i udubine već kao most prelazi preko dure mater; u kičmenom kanalu ova moždanica oblaže duboku stranu unutarnjeg lista durae sve do kupastog završetka u visini drugog sakralnog pršljena; ona je bočno u vezi sa pia mater preko zupčaste veze –lig. denticulatum-) -pia mater –leptomeninx- (je dubok visceralni list meke moždanice koji oblaže CNS i uvlači se u sve žlijebove i pukotine. U lobanji pia mater uvlači se u duboke pukotine mozga gradi dvolisnr uvrate. U predjelu krova četvrte, treće moždane komore i unutrašnjeg zida bočne komore ove duplikature piae mater se uvlače u šupljine potiskuju ispred sebe embrionalne, epitelne dijelove njihovih zidova sastavljene iz komornog ependima. U kičmenom kanalu pia mater spinalis pruža se od atlasa do II lumbalnog pršljena. Ona gradi u kičmenom kanalu : 1. prednji kičmeni uvrat i 2. zupčastu vezu kičmenog kanala -između dva lista durae mater je cavum epydurale -između durae matris i arachnoideae je cavum subdurale -između arachnoideae i pie mater je cavum subarachnoidale u kome se nalazi liquor cerebrospinalis koji se stvara u plexus choroideus ventriculi lateralis -liquor cerebrospinalis ima ulogu vodenog jastučića i kao takav način izbacivanja štetnih tvari putem limfe. To je potpuno bistra , bezbojna tečnost koja ispunjava moždane komore kao i subarachnoidalni prostor lobanje i kičmenog kanala. Ukupna količina cerebrospinalne tečnosti iznosi 60-150cm3 od kojih se približno polovina nalazi u lobanji a druga polovina u kičmenom kanalu. Ova tečnost se stvara u chorioidnim spletovima moždanih komora. Glavni evakuacioni put liquora predstavljaju Pacchioni-eva arachnoidalna zrnca koja strče u unutrašnjost velikih venskih sinusa lobanje, potiskujući ispred sebe istanjeni duralni zid sinusa. Kao pomoćni evakuacioni putevi liquora služe produžeci subarachnoidalnog prostora. Uloga cerebrospinalne tečnosti je dvostruka: 1. štiti CNS od povreda o zidove koštanih duplji u kojima je sadržan i 2. sudjeluje kao važan faktor pri regulisanju intrakranijalnog pritiska.

67.Duralne tvorbe -dura mater je vanjska moždanica koja ima unutarnji i vanjski list – produžeci durae mater formiraju pregrade i dijele lubanjsku duplju -duralne tvorbe su : *falx cerebri (postavljen vertikalno u fissura longitudinalis cerebri između dvije cerebralne hemisfere, te dijeli supratentorijalni kompartment na desnu i lijevu polovinu. On je pričvršćen za cristu gali etmoidalne kosti naprijed, a za njega je tentorium cerebelli horizontalno pričvršćen straga) *falx cerebelli (je mali duralni nabor u središnjoj liniji u fossi crani posterior. Pričvršćen je za stražnju donju površinu tentorium cerebelli a proicira se naprijed u stražnji cerebellarni urez – incisura cerebelli posterior-) *tentorium cerebelli (ima oblik šatora koji čini pregradu između fosse crani posterior et medie. On dijeli cavum crani na supratentorijelne i infratentorijalne kompartmente i odvaja cerebellum od okcipitalnog lobusa) *diaphragma sellae (je mali cirkularni duralni nabor koji premoštava sellu turciku i prekriva hipofizu. Hipozijalna drška prolazi kroz otvor – hiatus diaphragmaticus - u centru dijafragme selle) 22

*cavum semilunare Meckelli (je duplikatura tvrde moždanice koji odgovara trigeminalnom otisku; sadrži Gasserov ganglion; prednjim dijelom je u vezi sa sinus cavernosus a zadnjim otvorom ona je u vezi sa cerebellarnom ložom lobanjske duplje)

68.Spatium subarachnoidale i cisternae subarachnoidales -spatium subarachnoidale je prostor između arachnoideae i piae mater ispunjen liquor cerebrospinalis -kroz spatium subarachnoidale lubanje prolaze krvni sudovi za ishranu mozga -pia mater ide u izbočine i udubljenja mozga i onda arachnoidea preko nje kao most i čini cisternae subarachnoidales koje se dijele na : *ventralne -cisterna pontis media -cisterna interpeduncularis (nalazi se između pedunculi cerebri) -cisterna chiasmatis (nalazi se ispod i ispred optičke chiasme) *bočne -cisterna pontocerebellaris (nalazi se između cerebelluma i medullae oblongate) -cisterna fossae cerebri lateralis Sylvi *dorsalne -cisterna cerebellomedularis -cisterna ambiens (nalazi se sa dorzalne strane srednjeg mozga) -cisterna corporis calosi (je proširenje subarachnoidalnog prostora duž gornje strane corpus callosuma. Važnost ove cisterne sastoji se u tome što se preko nje probijanjem corpus callosuma može uspostaviti veza između cerebrospinalne tečnosti moždanih komora i subarachnoidalnog prostora kada je oticanje tečnosti spriječeno da bi se odstranilo povećanje interventrikularnog pritiska) -cisterna vene cerebri magne (Galeni) -spatium subarachnoidale kičmenog kanala se proširuje od L2-doS2 i čini cisternu lumbalis

69.Krv-liquor cerebrospinalis i krvo moždane barijere -kapilari mozga sadrže stanice koje su ne fenestrirane i onemogućavaju razvojem supstanci iz krvi u liquor cerebrospinalis ili mozak -prisutna je krv-liquor cerebrospinalis i krvno-moždana koja onemogućava razvijanju većih supstanci a dozvoljava prolaz tvarima -glukoza i neke AK se transmituju aktivnim transportom

70.Ascendentni senzitivni putevi-podjela -ascendentni senzitivni putevi se dijele u 3 grupe: -putevi za bol i temperaturu (najznačajniji su tr.spinothalamicus, tr. spinoreticularis, tr. spinomezencephalicus koji se zovu anterolateralni sistem) -putevi za taktilne informacije, vibracije i osjet položaja (prenose se većinom preko funiculus lateralis et dorsalis) -putevi za somatosenzitivne impulse u cerebellum

71.Anterolateralni sistem -anterolateralni sistem čine: -tr. spinothalamicus -tr. spinoreticularis -tr. spinomesencephalicus -ima nekoliko submodaliteta tako da se može izazvati površinska bol na koži slabim stimulusom -osjet temperature ima dva modaliteta: -toplo i hladno -osjet temperature na koži je lokaliziran na specifičnim mjestima gdje se nalaze receptori za toplo i hladno -receptori za toplo se podražuju teperaturom iznad 33 stepena C, a za hladno ispod 33stepena C -neoreceptori i termoreceptori se nalaze na slobodnim nervnim završecima

72.Tractus spinothalamicus 23

- obrazuju ili centralni neuroni direktnog senzitivnog puta koji sprovodi svjesni površni (taktilni i termoalgezični) ili eksteroreceptivni senzibilitet tijela izuzev glave - vlakna njegovog lateralnog jačeg dijela (tr. spinothalamicus lat.) sprovode iz kože osjećaj toplote odnosno hladnoće i bola(termo-algezični senzibilitet) dok njegov prednji dio (tr. spinothalamicus ant.) sprovodi osjećaj dodira. - vodi porijeklo iz zone marginalis i nc. proprius - čine ga periferni, centralni i kortikalni neuroni PERIFERNI NEURONI : periferni neuroni Edingerovog puta polaze svojim dendritima iz kože tijela izuzev glave, dospijevaju svojim kratkim neuritima u kičmenu moždinu gdje se završavaju na ćelijama zadnjeg roga CENTRALNI NEURONI . ovi neuroni su veoma dugi i pružaju se od zadnjih rogova kičmene moždine bez prekidanja sve do talamusa, gdje se završavaju. Oni se rađaju zajedno sa vlaknima tr. spinotectalisa iz funikularnih ćelija zadnjeg roga. Njihovi neuriti se ukrštaju na samom početku u commisura anterior alba i prelaze u funiculus lateralis suprotne strane gdje zajedno sa manjim brojem neukrštenih vlakana obrazuju tr. spinothalamicus Edinger. - u medulli spinalis Edingerov put zajedno sa tr. spinotectalis leži u funiculus lateralisu, medijalno od Gowersovog puta (tr. spinocerebellaris ventralis) - u medulli oblongati oba puta (tr. spinothalamicus Edinger i tr. spinotectalis) prolaze kroz substantia reticularis lateralis s. grisea iznad nc. olivae između tr. rubrospinalis Monakovi koji leži lateralno od njih i tr. tegmentalis centralis koji prolazi medijalno - u ponsu Edingerov put prolazi također bočnom heterogenom vrvcom puteva stavljajući se na medijalnu stranu tr. spinocerebellaris Gowersi a lateralno od Monakovog puta - u mezencephalonu oba puta prvo zauzimaju tjeme «senzitivnog ugla tegmentuma», a zatim se tr. spinotectalis odvaja od Edingerovog puta i završava u sivim slojevima krova - u diencephalonu vlakna Edingerovog puta završavaju se na ventralnoj strani nc. lateralis thalami KORTIKALNI NEURONI : se kao kod svih senzitivnih puteva polaze iz talamusa i ulaze u sastav gornjeg talamičnog kraka (pedunculus thalami superior) koji prolazi kroz zadnji krak capsule interne završavajući se u prednjoj ivičnoj zoni gyrus postcentralisa.

73.Tractus spinoreticularis et mesencephalicus -tr. spinothalamicus, tr. spinoreticularis et tr. spinomesencephalicus se ubrajaju u anterolateralni sistem -tr. spinoreticularis ide od medullae spinalis do nuclei intralaminares i srednjeg talamičnog jedra, a ima sposobnost aktivacije cerebralnog kortexa -tr. spinomesencephalicus ide do colliculus rostralisa, te se vezuje sa inhibitornim sistemom za bol koji je smješten u periakvaduktalnoj sivoj masi i nuclei raphes mesencephali

74.Putevi za bol i temperaturu lica -putevi za bol i temperaturu lica se prenose vlaknima n. trigeminusa -tijela nervnih stanica se nalaze u ganglion semilunare Gaseri a njihovi centralni nastavci u nc. tractus spinalis n. trigemini -u malom broju završavaju i vlakna n. vagusa, n. facialisa i n. glossopharyngeusa u nc. tractus spinalis n. trigemini -vlakna se ukrštaju i idu na suprotnu stranu medullae te se ujedine u lemniscus medialis i završe u nc. ventralis postero-medialis, nc. intralaminares i retikularnoj formaciji

75.Talamokortikalne projekcije i somatosenzitivni kortex -talamokortikalne projekcije idu iz nc. ventralis posteromedialis et posterolateralis do primarnog somatosenzitivnog kortexa u gyrus postcentralis i do sekundarnog somatosenzitivnog kortexa u sulcus lateralisu -primarno somatosenzitivni kortex je podijeljen u 4 aree: 3a, 3b, 1, 2 gdje je area 3b, skriven u dubini sulcus centralisa, određena za procese taktilnih informacija; are 3a aktivirana je dubokim receptorima i mišićnim vretenima a može biti blisko povezana sa motornim aktivnostima; area 2 povezana je i sa kutanim i dubokim receptorima -područja za inervaciju usana i prstiju su znatno veća nego za inervaciju vrata i ručnog zgloba 24

-sekundarni somatosenzitivni kortex se nalazi u gornjem dijelu sulcus lateralis i susjednoj insuli, prima inpute iz primarnog somatosenzitivnog kortexa i nc. ventralis posterior -njegova najznačajnija uloga je u multisinaptičkom kortikokortikalnom putu kroz koji se prenose informacije u hippocampus i nc. amygdale

76.Hipoteza kontrole kapije bola - ovu teoriju su predložili Ronald Melzack i Patrick Wall 1965god. -substantia gelatinosa djeluje kao ulazni mehanizam koji sprovodi impulse do spinotalamičnih neurona -aktivnost u malim C-vlaknima drži kapiju bola otvorenom dok aktivnost u velikim A-vlaknima zatvara kapiju bola -da bi aktivnos u malim C-vlaknima zatvorila kapiju bola mora se djelovati jakim stimulusom, koji će inhibirati prijenos impulsa do mozga, npr. trljanjem bolnog mjesta aktiviraju se velika A-vlakna, te se onemogućava transmisija impulsa malim C-vlaknima do mozga

77.Descendentna kontrola senzitivnog inputa u stražnji rog -centrifugalna kontrola se odnosi na sve senzitivne puteve -ova kontrola se odvija uz pomoć descendentnih puteva koji nastaju na različitim mjestima u mozgu uključujući bazalni prozencephalon, cortex cerebri -neka vlakna tr. corticospinalisa završavaju u interneuronima stražnjeg roga

78.Dorsalna kolumna-sistem lemniscus medialisa -dodir je osjećaj blage stimulacije kože izazvan djelovanjem receptora na površini, dok aktivacijom receptora u dubini dolazi do pritiska -oscilacije nastaju djelovanjem oscilirajućih stimulusa -osjet položaja ima 2 submodaliteta.položaj tijela i kinestezija -receptori za dodir-pritisak,vibracije i osjet položaja su inkapsularni -vlakna idu dorsalnom kolumnom u jedra dorsalne kolumne nc. gracilis i nc. cuneatus -dorsalna kolumna-sistem lemniscus medijalis je važan put za prijenos impulsa za dodir-pritisak do jedara dorsalne kolumne -fasciculus gracilis prenosi informacije za gornji trup i ekstremitete a fasciculus cuneatus za donji trup -vlakna lemniscus medialisa se ukrštaju i završe u nc. ventralis posterolateralis -dorsalna kolumna-sistem lemniscus medialis je glavni put za prijenos informacija dodir-pritisak, a alternativni putevi su fasciculus dorsolateralis, tr. spinocervicalis i završavaju u nc. ventralis posterolateralis -vibracijski impulsi se prenose lemniscus medialisom do nc. ventralis posterolateralis -fasciculus cuneatus je odgovoran za osjet položaja gornjeg ekstremiteta, a fasciculus dorsolateralis za donje ekstremitete -vlakna koja prenose vlakna za lica idu putem vlakana n. trigeminusa koja završavaju u nc. ventralis posteromedialis

79.Sistem za endogenu modulaciju bola -modulacija bola se dešava na crura posteriora medullae spinalis uz pomoć descendentnih serotonergičnih puteva koji nastaju u moždanom stablu u raphe sistemu -descendentni putevi dovode do aktivacije interneurona koji naprežu presinaptičku i postsinaptičku kontrolu preko ulazećih vlakana prenoseći impulse bola -periakvaduktalna siva masa je važan centar za odbrambene reakcije -neuroni iz periakvaduktalne sive mase se ne proiciraju direktno u medullu spinalis nego u retikularnu supstancu ponsa i medullae oblongate i raphe sistem, a u tom prenosu se kao transmiter koristi noradrenalin

80.Olfaktivni putevi(olfaktivni nerv,bulbus et tractus olfactorius) -olfactivni put se sastoji od perifernih, centralnih, corticalnih, projekcionih i refleksnih neurona 25

-periferni neuroni obrazuju fila radicularia koji idu do bulbus olfactoriusa, koji predstavlja rostralni produžetak tractus olfactoriusa, smješten u sulcus olfactorius na facies inferior lobus frontalis -centralni neuroni idu od bulbus olfactoriusa do primarnih olfactivnih centara-tuberculum habenule i substantia perforata ant.. -kortikalni neuroni idu od primarnih olfactivnih centara do sekundarnih olfactivnih centarahypocampusa, uncus gyry hypocampi, gyrus dentatus, nc. amygdalae i grade puteve- tr. olfactoamygdalae, tr. olfactohypocampicus, striae laterales -projekcioni neuroni idu od sekundarnih olfaktivnih centara do refleksnih olfactivnih centara diencephalona - nc. habenulae i corpora mammilaria i gradi puteve tr. hipocampomammilaris,tr. olfactohabenularis, tr. olfactomesencephalicus -refleksni neuroni idu od refleksnih centara diencephalona do refleksnih centara mesencephalonaganglion interrurale, ganglion ventrale tegmenti i ganglion dorsale tegmenti -od refleksnih centara mesencephalona ide tr. reticulospinalis u medullu spinalis

81.Olfaktivni sistem-funkcionalni aspekti, mikrosmatski čovjek -kičmenjaci se dijele na osnovu razvijenosti olfaktivnog sistema na: *mikrosmatske (sa slabo razvijenim čulo mirisa) *makrosmatske (sa dobro razvijenim čulom mirisa) -mada se čovjek ubraja u mikrosmatskog sisara ne treba zaboraviti to da on može da razlikuje nekoliko hiljada mirisa, a najbolji primjeri za to su kušači parfema i vina -olfaktivni sistem se može poboljšati treningom -olfaktivni receptori su slični okusnim receptorima a kada su oba podražena hemikalijama rastvorenim u vodi važni su u odabiru hrane -ono što osjećamo kao okus hrane je često povezano sa čulom mirisa. - međutim olfaktivni sistem zakazuje onda kada je je prisutna kijavica, prekomjerno lučenje sluznice koji sprečava rad olfaktivnim receptorima

82.Vidni sistem-vizuelni centri i putevi(nervus opticus,chiasma opticum, tractus opticus) -optički put prenosi utiske iz retine preko primarnog optičkog centra diencephalona – corpus geniculatum laterale i primarnog optičkog centra mesencephalona – colliculus rostralis u moždano jedro -n. opticus ide sa retine te se nasalna vlakna ukrštaju u chiasma optici i idu u kontralateralni tr. opticus, a temporalna u ipsilateralni tr. opticus, te se dijeli na pars geniculata, pars thalamica i pars mesencephalica koja idu u corpus geniculatum laterale i colliculus rostralis, dok makularna vlakna koja se rađaju iz ganglijskih ćelija u predjelu žute mrlje mrežnjače (macula lutea) dijelom se ukrštaju a dijelom se ne ukrštaju (semidecussatio filorum) tako da jedna prelaze u tr. opticus iste a druga u tr. opticus suprotne strane -kortikalni neuroni idu iz corpus geniculatum laterale do arae striate -reflexni neuroni idu iz colliculus rostralisa u nc. originis n. oculomotori i nc. originis n. facialisa i centrum ciliospinale Budge - svaki tr. opticus (kao i nc. geniculati lat. i tr. geniculocalcarinus)sadrži informacije iz kontralateralnog vizuelnog «hemipolja»

83.Nucleus geniculatus lateralis -nc. geniculatus lateralis je ventrolateralni dio thalamusa -ima šestolaminarnu organizaciju gdje su prve dvije lamine magnocelularne i odgovorne za kontrastno viđenje, a ostale četiri su parvocelularne i odgovorne su za kolorno viđenje -prima aferentna vlakna iz retine oba oka i iz vizuelnog kortexa

26

-neuroni nc. geniculatus lateralisa su aktivni za vrijeme budnosti i njegova primarna uloga je prijenos informacija iz očiju do vizuelnog kortexa

84.Tractus geniculocorticalis (radiatio optica) i vizuelni kortex -tr. geniculocorticalis s. radiatio optica čine neuroni iz nc. geniculatus lateralisa koji se proiciraju u primarni vizuelni kortex koji se nalazi u sulcus calcarinusu occipitalnog lobusa -radiatio optica prolazi kroz retro i sublentikularni dio capsule interne -dio optičke radijacije koji čini rostrolateralno skretanje u temporalni lobus označava se kao Meyerova petlja -vlakna koja idu iz nasalnog dijela retine ukrštaju se u chiasma opticum i idu kontralateralno do nc. geniculocorticalis -vlakna koja idu iz donjeg dijela retine idu lateralno, kroz crus temporale ventriculi lateralis do vizuelnog kortexa, a vlakna iz gornjeg dijela retine idu do područja iznad sulcus calcarinusa occipitalnog lobusa -primarni vizualni kortex je smješten u sulcus calcarinusu occipitalnog lobusa a odgovara arei 17 po Brodmannu -primarni vizuelni kortex je sličan striatalnom kortexu koji je povezan sa susjednim kortikalnim područjima koji su podijeljeni od V2-V5, gdje je V3 odgovoran za oblik,V4 za boju a V5 za pokrete

85.Pretectum i pupilarni svjetlosni reflex -veličina pupillae ovisi od parasimpatičke inervacije m. sphincter pupillae a manjem dijelu od simpatičke inervacije krvnih sudova irisa i m. dilatator pupillae -veličina varijacije zavisi od raznih faktora kao što je promjena intenziteta osvjetljenosti za vrijeme akomodacije -aferentna vlakna idu putem n. opticusa, tr. opticusa i dolazi do pretectalnog područja a odatle do Westphal-Edingerovog jedra koji je značajan za inervaciju m. sphincter pupillae -pošto se vlakna jednim dijelom ukrštaju u chiasmi opticum i pretectalnom području ne izražen pupilarni svjetlosni reflex se zove ukršteni svjetlosni reflex, koji je dio neurološkog pregleda

86.Auditivni sistem-corpus trapezoideum,lemniscus lateralis i radiatio acustica -auditivni sistem čine periferni, centralni i kortikalni neuroni -periferni neuroni idu od neuroepitelnih stanica Cortijevog organa pa do jedara rombencephalona –nc. ventralis n. cochleae i nc. dorsalis n. cochleae -vlakna od nc. ventralis n. cochleae pa do nc. olivaris superior čine striae medullares -vlakna od nc. dorsalis n. cochleae pa do nc. olivaris superior čine corpus trapezoideum -onda idu kao lemniscus lateralis kroz colliculus inferior i do corpus geniculatum mediale -kortikalni neuroni idu od corpus geniculatum mediale kao radiatio acustica do gyrus temporalis transversus gdje je akustički centar

87.Gornji olivarni komplex - lokalizacija zvuka u prostoru -gornji olivarni komplex se sastoji iz medijalnog i lateralnog dijela -medijalni dio se sastoji iz medijalnih i lateralnih dendrita koji prima impulse iz oba uha -lateralni dio je odgovoran za lokalizaciju zvuka baziranu na određivanju razlike intenziteta oba uha -auditivni kortex je smješten u gyrus temporalis transversus koji odgovara arei 41 i 42 po Brodmannu -asocijativna vlakna su povezana sa okolnim kortikalnim regijama koje su značajne u interpretaciji zvuka -unilateralna kortikalna lezija nema većeg utjecaja na zvučnu osjetljivost -kod bilateralne lezije prisutna je potpuna gluhoća , ne mogućnost artikuliranog govora – pacijent čuje što govornik kaže ali ne razumije njegov govor 27

88.Razlikovanje zvukova,intenzitet i lokalizacija zvuka -tonotopska organizacija je jedna od najznačajnijih osobina auditivnog puta -prostorno odvajanje zvukova različite frekvencije se dešava na nivou cochleae gdje zvukovi visoke frekvence aktiviraju bazalni dio Cortijevog organa a niske frekvence apikalni dio -zvukovi visoke frekvence završavaju u medijalnom dijelu auditivnog kortexa a niske frekvence u lateralnom dijelu -razlikovanje intenziteta zavisi od broja stimulisanih auditivnih receptora kao i od brzine pražnjenja nervnih vlakana dok cerebralni kortex nema velikog utjecaja -lokalizacija zvuka ovisi od projekcija u auditivni kortex , zvuk iz oba uha dolazi sa razlikom u vremenu i intenzitetu što služi za lokalizaciju zvukova dok gluhoća na jedno uho to isključuje -gornji olivarni komplex i strukture slične olivarnom komplexu igraju značajnu ulogu u lokalizaciji zvuka

89.Pokreti oka -pokreti oka su visoko koordinirani i kontrolirani, ali i konjugirani odnosno oba oka se kreću identično -pokreti oka mogu biti: -refleksni i voljni -motorni neuroni u oculomotornom, trochlearnom i abducensnom jedru daju konačne puteve koji kontroliraju ekstraokularne mišiće -oni su povezani sa retikularnom formacijom moždanog stabla i colliculus superior koji vrši kontrolu pokreta očiju -pretektalni region je odgovoran za svjetlosni pupillarni reflex i akomodaciju očiju -postoje sljedeći pokreti očiju: 1. brzi (iznenadni, oštri) – koji oko dovode ponovo u položaj da lik objekta sa periferije pada na foveu centralis. Sakade su «balističke» u smislu da se događaju velikom brzinom i mogu se jedva modificirati kada se jednom injiciraju 2. spori (mirni) – javljaju se kada se prati objekat pri kretanju kako bi se lik zadržao na fovei centralis 3. vestibulo-okularni – podešavaju položaj oka kao odgovor na pokrete glave 4. optokinetički odgovori – javljaju se kao kompenzacija za pokret u vizuelnoj okolini, a mogu imati oblik sporih pokreta ili oblik sakada -kada se predmet približava oči konvergiraju a kada se udaljava oči divergiraju -reflex akomodacije uključuje adaptaciju, konjugaciju očiju, suženje pupillae i kontrakciju m. ciliarisa

90.Centri za proizvodnju sakada -neuroni iz nuclei nervi abducentis i iz paramedijarne retikularne formacije su odgovorni za horizontalne sakade, te čine sistem koji je odgovoran za koordinaciju između m. rectus medialisa i m. rectus lateralisa -ove projekcije se prenose preko fasciculus longitudinalis medialisa koje predstavlja najznačajniji centar za koordinaciju i konjugirane pokrete očiju -centri za vertikalne sakade se nalaze u rostralnom dijelu fasciculus longitudinalis medialisa -perihipoglosni komplex koji se sastoji iz nekoliko ćelijskih grupa je u bliskoj vezi sa cerebellumom sa okulomotornim i vestibularnim jedrima -colliculi superiores su multisenzitivni jer primaju inpute iz vizuelnog, auditivnog, somatosenzitivnog sistema -colliculi superiores su uključeni u više različitih funkcija kao što su reflexni pokreti oko i glave kao odgovor na vizuelne stimuluse

91. Strukture prozencephalona uključene u kontrolu pokreta oka - nekoliko regiona prozencephalona u oba i u cerebralnom kortexu i u bazalnim ganglijama direktno je uključeno u voljne pokrete oka, uključujući vizualno vođenje sakada

28

- najbolje je proučena u FEF u arei 8, koja je smještena u stražnjem dijelu gyrus frontalis mediusa ispred premotornog kortexa - FEF prima input iz nekoliko drugih kortikalnih područja a posebno iz stražnjeg parijetalnog očnog polja, koje se nalazi u arei 7 u lobulus parietalis superior - postoje posebne razlike između FEF i stražnjeg parijetalnog očnog polja - FEF je blisko povezano sa sakadama u smislu da služi kao «region okidanja» za centre koji proizvode sakade u moždanom stablu, bilo da direktno utiče projekcijama iz FEF ili indirektno preko frontalnog očnog polja proicirajući se u colliculus superior, čije se projekcije naizmjenično vraćaju u centre za proizvodnju sakada u moždanom stablu - treća mogućnost je osiguravanje motornih krugova kroz bazalne ganglije - aktivacija ovog kruga odvija se ekscitatornim impulsima iz FEF koji služi za disinhibiciju kolikulus superiora - uklanjanjem toničke inhibicije colliculus superiora, ova struktura će biti u poziciji da injicira sakade putem svojih projekcija u centre za proizvodnju sakada

92.Pedunculi cerebelli -brachium conjuctivum s. pedunculus cerebellaris superior - vezuje cerebellum sa cerebrumom; zajedno sa srednjim kracima oni propadaju bočnom zidu metencephalona odnosno ventriculus IV Početak je označen zadnjom ivicom četverogube ploče i ograničavaju gornji pontinski dio rombaste jame -brachium pontis s. pedunculus cerebellaris medius - vezuju pons sa cerebellumom; pripadaju bočnom zidu metencephalona odnosno ventriculus IV. Njihov početak odgovara izbijanju oba korijena n. trigrminusa -corpus restiforme s. pedunculus cerebellaris inferior - povezuje cerebellum sa medullom spinalis et oblongata; njihov početak leži u visini donjeg ruba rombaste jame, neposredno od tri kvrge na dorsalnoj strani produžene moždine: tuberculum nc. gracilis, tuberculum nc. cuneati, tuberculum cinereum; ograničavaju donji bočni dio ili oblogatni trougao rombaste jame

93.Metencephalon (sastavni dijelovi i granice) -sastavni dijelovi su: *pons (predstavlja ventralni dio) *cerebellum *ventriqulus quartus: -kaudalno - canalis centralis -rostralno - aquaductus cerebri Sylvi -rostralni dio krova gradi vellum medullare anterius -kaudalni dio krova gradi - vellum medullare posterior, apertura mediana et lateralis i liquor cerebrospinalis izlazi u subarachnoidalni prostor

94.Meninges kičmene moždine - kičmena moždina odvojena je od koštanih zidova kičmenog kanala idući od spolja ka unutra . 1. spoljnim listom tvrde moždanice (endorachis) koji oblaže zidove koštanog kanala 2. epiduralnim prostorom (cavum epidurale s. extradurale) 3. unutrašnjim venskim spletom kičmenog kanala (plexus venosi vertebrales interni) 4. masnim tkivom 5. unutrašnjim listom tvrde moždanice (dura mater spinalis)koji oblaže kičmenu moždinu 6. srednjom moždanicom (arachnoidea) 7. unutrašnjom moždanicom (pia mater) - između arachnoidae i pia mater nalazi se međumoždanični subarachnoidalni prostor (cavum subarachnoidale) ispunjen cerebrospinalnom tečnošću (liquor cerebrospinalis) -dura mater spinalis ima 2 lista: *vanjski - ide po zidu canalis vertebralis *unutarnji - čini ovojnicu medullae spinalis 29

-subarachnoidalni prostor je ispunjen sa liquorom koji je proširen od L-2 do S-2 i čini cisternu lumbalis - liquor cerebrospinalis se stvara u plexus choiroideus ventriculi lateralis

95.Telencephalon (morfologija i sastavni dijelovi) -smješten je u cerebralnoj loži zajedno sa diencephalonom i mezencephalonom čiji pod gradi fossa crani anterior et media, a krov gradi calvaria i preko hiatus tentoni komunicira sa cerberalnom ložom - ima oblik ovoida, donja ili bazalna strana je spljoštena i uži kraj je upravljen naprijed, prečnik mu je 16cm - prosječna težina kod muškarca je 1100gr -1450 gr kod žene 1000 gr-1300 gr a kod novorođenčeta oko 300 gr - maksimalna težina 1800 gr – 2000 gr a minimalna 800 gr – 950 gr -podijeljen je sa fissura interhemispherica na hemispheria cerebri čiji pod gradi corpus calosum -šupljina hemispheria cerebri je ventriculus lateralis -dijelovi su: -palium (moždani plašt) -ventriculus lateralis

96.Facies superolateralis cerebri -podijeljena na: -lobus frontalis -lobus parietalis -lobus temporalis -lobus occipitalis -odvajaju ih: -sulcus centralis Rolandi (odvaja lobus frontalis od lobus parietalisa) -sulcus cerebri lateralis- ramus ant., ascendens, post. -sulcus parietoccipitalis (odvaja lobus parietalis od lobus occipitalis) -sulcus occipitalis transversus -lobus frontalis: -sulcus frontalis superior, inferior et precentralis; a gyrus frontalis inf. se dijeli na: pars opercularis, triangularis et orbitalis -gyrus frontalis sup., inf., et precentralis -lobus parietalis: -sulcus intraparietalis et postcentralis -gyrus parietalis sup., et inf., postcentralis -gyrus angularis, gyrus circumflexus -lobus temporalis: -sulcus temporalis sup., et inf. -gyrus temporalis sup., med. et inf. -lobus occioitalis. –sulci occipitales -gyri occipitales -insula (Reil) : gyri breves et longus a između njih se nalazi sulcus centralis

97.Facies medialis et basalis cerebri -facies medialis podijeljen je na periferni, središnji i srednji sloj -periferni: -gyrus frontalis superior -lobus paracentralis -praecuneus -cuneus -srednji: -gyrus limbicus (area parahypocampalis, gyrus cinguli, isthmus gyri cinguli, gyrus parahypocampalis, uncus) -gyrus intralimbicus (gyrus subcalosus, indiseum griseum striae longitudinales med. et lat., gyrus fornicatus, gyrus dentatus, limbus Giacomini) -središnji - prostor omeđen sa corpus calosum i fornix-om -donju stranu čini donja strana frontalnog, temporalnog i occipitalnog toka -facies inferior lobuli frontales: - sulcus olfactorius -tr. et bulbus olfactorius -gyrus orbitalis - lateralni -gyrus rectalis - medijalni 30

-facies inferior lobuli temporales et occipitales: -sulcus occipitotemporalis -gyrus occipitotemporalis med. et lat. -gyrus et sulcus parahypocampalis - najmedijalnije

98.Myelencephalon (morfologija) -arcus atlantis-foramen occipitale magnum -ventralno-decussatio pyramydum-fossa postpontina -dorsalno-striae medullares s. acusticae -ventralna strana....... -dorsalna stran.......

99. Capsula interna - to je unutrašnja moždana čaura debljine 5mm -10mm - centralna bijela masa hemispheria cerebri - sastavni dijelovi su : *crus anterius s. frontale – prolazi kroz corpus striatum, on je ograničen lateralno nc. lentiformisom, a medijalno sa nc. caudati corpus striatuma (tr. frontopontinus pedunculus thalami anterior) *genu capsule interne – odgovara tjemenu ugla na kojem se sastaju prednji i zadnji krak čaure (tr. corticonuclearis) *crus posterior s. occipitale – ograničen je lateralno sa nc. lentiformisom a medijalno thalamusom (tr. corticospinalis pedunculus thalami sup. et post, tr. temporopontinus) *pars retrolentiformis – odgovara zadnjem kraju okcipitalnog kraka čaure koji leži pozadi nc. lentiformisa a lateralno od zadnjeg dijela thalamusa (radiatio acustica et optica) * pars sublentiformis – leži između donje strane nc. lentiformisa i repa nc. caudatus-a (tr. temporopontinus, radiatio acustica, fasciculus temporotalamicus) - capsulu internu čine vlakna projekcionih puteva telencephalona

100. Ventriculus quartus - predstavlja centralnu šupljinu rombencephalona, između medulle spinalis et oblongate i cerebelluma - ima krov, pod, lateralne strane, šupljine u kojoj su 4 ugla i 2 špaga - tegmen (krov) gradi: * pars metencephalica : - vellum medullare anterius - vellum medullare posterius - cerebellum * pars myelencephalon : - lamina tectoria et tela chorioidea ventriculi - pod gradi fossa romboidea - lateralne strane : * pars metencephalica : - brachium conjuctivum s. pedunculus cerebellaris superior * pars myelencephalica : - corpora restiformia s. pedunculus cerebellaris inferior - otvori su : - apertura mediana Magendi - apertura lateralis Luschka - šupljina ventriculus IV ima : 4 ugla : - gornji (aquaductus cerebri Sylvi) - donji (canalis centralis) - dva lateralna (recessus lateralis) 2 špaga: - recessus lateralis -fastigium

102. Sinus durae matris i crebralne vene 31

- cerebralne vene se dijele na vanjske i unutarnje vene a sve se konačno izlijevaju u venske sinuse. Sinusi su endotelnom ograničeni prostori između dva sloja dure mater. Oni se pričvršćuju duž duralnih pregrada - mnoge vanjske vene koje odvode vensku krv cerebralnog kortexa na konveksitetu hemisfera izlijevaju se u sinus sagittalis superior. Vanjske vene na ventralnoj površini mozga povezane su sa sinusima koji se nalaze u bazalnim dijelovima lobanjske šuppljine. Krv konačno dospijeva u venu jugularis internu kroz sinuse - sinusi durae matris se mogu podijeliti na sljedeće grupe : a) gornju grupu (utiču u confluens sinuum) b) donju grupu (utiču u sinus cavernosus dexter et sinister) - oba završe u bulbus superior v. iugularis internae - sinusi gornje grupe su: - sinus sagitalis superior - sinus sagitalis inferior - sinus rectus - sinus transversus - sinus sigmoideus - sinus occipitalis - sinusi donje grupe su : - sinus cavernosus dexter et sinister - sinus sphenoparietalis - sinus petrosus superior et inferior *sinus sagittalis superior (zavija duž linije pričvršćene za falx cerebri, približava se protuberanciji occipitalis interni i obrazuje confluens sinuum a dalje se nastavlja kao jedan od transverzalnih sinusa; ovaj sinus prima pritoke vv. cerebri superiores na konveksitetu cerebralne hemisfere) *sinus sagittalis inferior (smješten je uz donju slobodnu ivicu falx cerebri on prima krv iz vena sa medijalne strane hemisfere i iz falx cerebri) *sinus rectus (predstavlja nastavak sinus sagittalis inferiora, nalazi se na mjestu gdje se spajaju falx cerebri i tentorium cerebelli; sinus rectus prima veliku Galenovu cerebralnu venu (v. cerebri magna), koja prima pritoke iz desne i lijeve unutarnje cerebralne vene (vv. cerebri interne dex. et sin.) kao i iz dvije bazalne vene. Vene cerebri interne odvode vensku krv iz centralnih dijelova mozga. Lijeva i desna bazalna vena idu dorzalno oko pedunculi cerebri i ulaze u v. cerebri magnu Galeni; sinus rectus je obično u kontinuitetu sa sinus transversus sinister) *sinus transversus (zavija horizontalno na kosti gdje se pričvršćuje tentorium cerebelli) *sinus sigmoideus (u kontinuitetu je sa sinus transversus, drenira se u venu jugularis internu, prolazeći kroz foramen jugulare) *sinus cavernosus (smješten je na lateralnoj površini tijela corpus ossis sphenoidalis i u bliskoj relaciji je sa a. carotis interna; on je povezan sa odgovarajućim sinusom suprotne strane preko sinus intercavernosus; sinus cavernosus prima krv iz hipofize, iz orbite preko vv. ophtalmicae, i iz v. cerebri mediae, a dreniran je preko sinus petrosus superior et inferior) *sinus petrosus superior et inferior ( leži na gornjem i stražnjem rubu piramide temporalne kosti; sinus petrosus superior povezuje sinus cavernosus sa spojem sinus transversus i sinus sigmoideus; sinus petrosus inferior je u kontinuitetu sa v. jugularis interna) - v. diploicae se nalaze u canalis diploicae a najznačajnije su : * v. diploicae frontales * v. diploicae temporalis anterior et posterior * v. diploica occipitalis - v. emissaria su veza sinusa dure matris sa površnim venama glave : * v. emissaria parietalis, temporalis, occipitalis * plexus venosi vertebralis interni

32