Prostorno Planiranje 1 Kolokvij.docx

PITANJA – PROSTORNO PLANIRANJE I UVOD U URBANIZAM – 1.KOLOKVIJ --Što je okoliš? U kakvom odnosu postoji čovjek u odnosu na prirodu? OKOLIŠ/PROSTOR je prirodno okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i čovjeka, koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj; zrak, voda, tlo, zemljina kora, energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja. --Definicija prostornog planiranja? U koja dva područja djeluje i kako? PROSTORNO PLANIRANJE JE JE KOMPLEKSAN MULTIDISCIPLINARAN PROCES UTVRĐIVANJA OPTIMALNOG RASPOREDA LJUDI, DOBARA I DJELATNOSTI NA ODREĐENOM TERITORIJU RADI NJEGOVE OPTIMALNE UPORABE. PROSTORNO PLANIRANJE JE USMJERENO NA BUDUĆNOST. OSNOVNI ZADATAK PROSTORNOG PLANIRANJA JE POVEĆANJE UKUPNE KVALITETE ŽIVOTA. TEORIJA PROSTORNOG PLANIRANJA – zakonitosti određenih prostornih koncepcija PRAKSA PROSTORNOG PLANIRANJA – implementacija teoretskih znanja i izrada prostornih planova --Što su to prostorni standardi – navedi primjer(?). PROSTORNI STANDARDI su forme kojima se određuju osnovna pravila, kriteriji, normativi, i daju generalne odrednice uređenja, građenja i načina korištenja prostora za pojedine vrste građevina ili zahvata. Ti standardi se pretežito propisuju u formi zakona i ostalih propisa na razini države ili regije. --Što je to urbanizam i urbanističko planiranje? Koji su ciljevi izrade prostornog plana naselja? URBS, URBIS – LAT. GRAD URBANIZAM - znanost koja proučava razvitak gradova, njihovu fizičku i socijalnu strukturu; u užem smislu djelatnost izrade urbanističkih planova. URBANISTIČKO PLANIRANJE - skup djelatnosti koje se zajednički bave fizičkim planiranjem naselja, u prvom redu gradova, proučavanjem njihove strukture i njihova razvitka. Urbanističko planiranje okuplja djelatnosti usmjerene na planiranje i izradu plana za naselje. Superponira inženjersko-tehnički s gospodarskim, društvenim, okolišnim, pravnim i vizualnim komponentama prostora. Polidisciplinarno je i uključuje slijedeće discipline: URBANA GEOGRAFIJA i URBANA EKONOMIJA. Ciljevi: 1. racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora Ciljevi izrade prostornog plana naselja su: 2. usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora 3. siguran i zdrav životni i radni okoliš 4. kapacitiran prometni sustav koji osigurava dostupnost i ravnomjeran razvoj, planiran i potenciran javni prijevoz, uključiv potrebama svih osjetljivih skupina građana - djece, starijih ljudi i osoba smanjene pokretljivosti 5. komunalna opremljenost, informativnost prostora 6. kultura i osigurana percepcija kvalitetnog prostornog i arhitektonskog oblikovanja

1

PITANJA – PROSTORNO PLANIRANJE I UVOD U URBANIZAM – 1.KOLOKVIJ

--Usporedi planiranje i projektiranje.

--Koja su temeljna načela prostornog planiranja?Što je to ESDP, iz koje je godine i koja su mu načela? Koja načela prostornog uređenja su u Zakonu o prostornom uređenju NN 65/17? • • • •

- načelo racionalnosti - načelo ravnomjernog razvoja - načelo zaštite prostora - načelo valorizacije nasljeđa

Prva izmjena Zakona o prostornom uređenju uslijedila je u srpnju 2017. pod NN 65/17 Zakon sadrži sljedeće odredbe:            

Opće odredbe Subjekti prostornog uređenja Praćenje stanja u prostoru i području prostornog uređenja Uvjeti planiranja prostora Strategija prostornog razvoja RH Prostorni planovi Provedba prostornih planova Uređenje građevinskog zemljišta Imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta Nadzor Prekršajne odredbe Prijelazne i završne odredbe

Perspektiva europskog prostornog razvoja (ESDP) (1997) skup je smjernica za sektorske politike država članica s utjecajem na prostorni razvoj. Njezin je temeljni cilj doprinijeti ujednačenom i održivom razvoju europskog teritorija. Perspektiva europskog prostornog razvoja počiva na ideji da gospodarski rast i promjena određenih gospodarskih pokazatelja nisu dostatni za postizanje cilja prostorne i socijalne kohezije. -Policentričan urbani razvoj i novi odnos grad-selo -Jednakost pristupa infrastrukturi i znanju -Oprezno upravljanje prirodnim i kulturnim naslijeđem

2

PITANJA – PROSTORNO PLANIRANJE I UVOD U URBANIZAM – 1.KOLOKVIJ

--Što sve obuhvaća pojam zaštita prostora? Koje dvije direktive usmjeravaju zaštitu prirode? Što je to Natura 2000? Kako dijelimo kulturna dobra? Zaštita prirode obuhvaća očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitu prirodnih vrijednosti od međunarodnog, državnog i lokalnog značaja u koje se ubrajaju: zaštićena područja, zaštićene vrste, zaštićeni minerali i fosil EU Direktiva o pticama Direktiva o pticama prihvaćena je 1979. godine i cilj joj je zaštita svih divljih ptica i njihovih najvažnijih staništa na cjelokupnom prirodnom području njihove rasprostranjenosti unutar EU-a. Direktiva zabranjuje određene aktivnosti, poput držanja ili prodaje zavičajnih divljih ptica te uvodi pravni mehanizam za regulaciju drugih aktivnosti, poput lova, kako bi se osigurala njihova održivost. EU Direktiva o staništima Direktiva o staništima prihvaćena je 1992. godine. Njome se uvode mjere slične onima u Direktivi o pticama, ali se proširuje djelovanje na još 1000 vrsta (biljaka, sisavaca, beskralježnjaka, itd.) te se prvi put uvodi zaštita određenih vrsta prirodnih i poluprirodnih staništa. To su staništa koja su karakteristična ili jedinstvena u Europi, poput brdskih livada košanica. Natura 2000 je ekološka mreža Europske unije koju čine najznačajnija područja za očuvanje vrsta i stanišnih tipova. -Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13) proglašena je ekološka mreža Republike Hrvatske koja se ujedno smatra i područjima Natura 2000. Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 36,67% kopnenog teritorija i 16,39% obalnog mora. Kulturna baština: Nepokretna kulturna baština, pokretna kulturna baština, nematerijalna kultirna baština, arheološka kulturna baština. --Što je to „plava banana „– skiciraj Europu i teritorij „plave banane“. Primjenu kojeg načela je potaknula ovaj prostorna pojava(?) Plava banana- prostor Europe koji je najgušće naseljen i među gospodarski najrazvijenijim dijelovima Europe. Taj prostor se još često naziva i kralježnicom Europe, te predstavlja europsku gospodarsku jezgru. Proteže se od južne Engleske preko zemalja Beneluksa, sjeverne Francuske, zapadne Njemačka, cijele Švicarske, krajnjeg zapada Austrije do sjeverne Italije. To su gospodarski najrazvijeniji dijelovi i najindustrijaliziraniji navedenih zemalja.

3

PITANJA – PROSTORNO PLANIRANJE I UVOD U URBANIZAM – 1.KOLOKVIJ

--Što sve obuhvaća teritorijalna kohezija? • kapitalizirati prednosti svakog državnog područja kako bi ona mogla najbolje doprinijeti održivom i ujednačenom razvoju cijelog EU-a • upravljati koncentracijama gradovi imaju i pozitivan i negativan utjecaj – istovremeno povećavaju inovacije i produktivnost kao i zagađenje i socijalnu isključenost. • bolje povezati državna područja Ljudi bi trebali moći živjeti gdje god žele, imati pristup javnim službama, učinkovitom prijevozu, pouzdanim energetskim mrežama i internetu na cijelom državnom području. • razviti suradnju Učinci klimatskih promjena i gustoće prometa ne zaustavljaju se na tradicionalnim administrativnim granicama, stoga su potrebni novi oblici suradnje među zemljama i regijama. --Što je to NUTS, koliko ih je i po kojem principu su podijeljeni? U kakvoj su vezi s hrvatskom administrativnom podjelom prostora? Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku -NUTS 1: glavne socio-ekonomske regije -NUTS 2: osnovne regije za primjenu regionalne politike -NUTS 3: male regije za lokalne politike -Kao zemlja članica Europske unije, Hrvatska (HR) je uključena u nomenklaturu prostornih jedinica za statistiku (NUTS). NUTS:HR, NUTS regije u Hrvatskoj ili NKPJS - Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku Državnog zavoda za statistiku odnosi se na teritorijalnu podjelu Hrvatske za statističke potrebe, prema europskoj NUTS -Tri su NUTS razine: NUTS-1: Hrvatska – administrativna cjelina država NUTS-2: 2 statističke regije - neadministrativna NUTS-3: 21 županija – administrativno županije --Koja je uobičajena struktura tima za izradu prostornog plana ?Koje je struke glavni planer ili urbanist? Koje su struke specijalizirani suradnici prostorno planerskog usmjerenja – navedi barem pet? Za tri discipline napiši ulogu u prostornom planiranju. A) glavni prostorni planer (planer voditelj) B) specijalisti suradnici: geograf, ekonomist, prometni inženjer, krajobrazni arhitekt, C konzultanti: sociolog,

4

PITANJA – PROSTORNO PLANIRANJE I UVOD U URBANIZAM – 1.KOLOKVIJ etnolog, povjesničar umjetnosti, arheolog, građevinari različitih profila, pravnik, geometar, pedolog, agronom, šumar, biolog, biokemičar, ... PROSTORNI PLANERI I URBANISTI – profesionalni izrađivači strateško razvojnih prostornih i urbanističkih planova: strategija, županijskih, općinskih/gradskih planova, te planova za prostore posebnih namjena. Sposobni su procijeniti kojim sredstvima i s koliko će se izglednosti ti problemi riješiti a da u vrijeme kada predlažu rješenje ti problemi nisu potpuno jasno određeni. Specijalnost je urbanista u širini znanja pomoćnih struka i dubini shvaćanja prostorne problematike te njena rješavanja na sintetskom planu. --Što je to analiza postojećeg stanja i kakva mora biti? Navedi i obrazloži barem tri vrste analize. Analiza postojećeg stanja je racionalno istražen i sistematski dokumentiran skup obavijesti o prostoru. Usmjerena je ka otkrivanju prednosti i nedostataka prostora. Izostajanje analize vodi k apstraktnim, univerzalnim i utopijskim prijedlozima. Analiza mora biti kvalitativna i kvantitativna. Vrste analize: a) Povijesna analiza – sadrži statističke podatke, usporedbe karata i fotografija (nekad i sad), itd. b) Analiza načina uporabe prostora – analiza urbane strukture, stambene gustoće, tipologije zgrada, utjecaja na okoliš, vizualna i GIS analiza c) Analiza otvorenih prostora – analiza zelenih površina kao što su javni parkovi, komunalno zelenilo, vrtovi, zeleni pojas, itd. --Navedi i obrazloži stambene gustoće (4) 1) APSOLUTNA NETO GUSTOĆA (elementarna) – Gst = broj stanovnika/zbroj površina parcela stambenih zgrada (parcela s prilazom) 2) UKUPNA NETO GUSTOĆA (relativna) - Gust = broj stanovnika/zbroj površina parcela stambenih zgrada i pratećih funkcija (uključivo površina pristupnih prometnica, infrastrukture, manjih zelenih i sportskih površina u službi stanovanja) -50-120 st/ha za nižu i nisku gradnju jednostambenih zgrada -150-250 st/ha za gradnju višestambenih zgrada -400 st/ha za gradnju visokih višestambenih zgrada 3) BRUTO GUSTOĆA – Gbst = broj stanovnika/zbroj površina parcela stambenih zgrada i šire stambene funkcije (uključivo površina svih prometnica, zelene površine, centralne funkcije – vrtići, škole, itd.) 4) UKUPNA GRADSKA GUSTOĆA – Gnst = broj stanovnika/ukupna površina obuhvata plana --Kakva urbana forma odgovara zadanoj klimi: suhoj i vrućoj, vrućoj i vlažnoj, hladnoj i vlažnoj, hladnoj i suhoj.Obrazloži. 1) suha i vruća – KOMPAKTNA FORMA – podizanje razine vlage i hlađenja pomoću zasjenjivanja 2) vruća i vlažna – DISPERZNA FORA – postizanje ventilacije 3) hladna i vlažna – izgradnja i otvori koji puštaju ljetne uvjete i omogućavaju zatvaranje u zimskim 5

PITANJA – PROSTORNO PLANIRANJE I UVOD U URBANIZAM – 1.KOLOKVIJ 4) hladna i suha – grupirane jedinice – zaštićene rubne zone naselja, ujednačena visina naselja --O čemu govori „tragedija zajedničkih dobara“ G. Hardina? Svaki pastir, zato što je racionalan, smišlja način kako da maksimalizira svoju korisnost. Dodajući još jednu životinju u stado on ostvaruje određenu dodatnu korisnost, ali i stvara dodatni trošak. Problem je što se ostvarena korisnost u punom iznosu pribraja pastirovoj ukupnoj korisnosti dok se trošak raspoređuje na sve pastire podjednako. Pojedinačno, svaki pastir, uspoređujući troškove i koristi, dolazi do zaključka da mu se isplati poslati još stoke na pašnjak sve dok mu se granična korisnost i granični trošak ne izjednače. „U tome je tragedija“, tvrdi Hardin, „svaki pastir je zatvoren u sustav koji ga prisiljava da šalje beskonačno mnogo stoke na ispašu, u svijetu koji je konačan. Svi ljudi, slijedeći svoje interese, teže prema propasti u svijetu koji vjeruje u slobodu zajedničkih dobara. Sloboda zajedničkih dobara nam svima donosi propast.“ (Hardin, 1968:5) --Navedi razine moći javnosti u procesu sudjelovanja u odlučivanju (Arnstein piramida).

Kontrola stanovnika Predaja moći

Razine moći stanovnika

Partnerstvo Konzultacije Razina tokenizma Informiranje Uvjeravanje

Odsustvo participacije

Manipulacija --Navedi sudionike u postupku izrade i donošenja prostornog plana. Naručitelj plana Nositelj izrade plana Provoditelj plana Korisnici prostora Urbanist- VODITELJ TIMA STRUČNJAKA OKUPLJENIH NA IZRADI URBANISTIČKOG PLANA SOLIDNO STRUČNO ZNANJE+ETIČKA STAJALIŠTA --Obrazloži koeficijent izgrađenosi i izrazi ga za rubna i središnja gradska područja. Koeficijent izgrađenosti kig kig= odnos izgrađene i neizgrađene površine kig= Ppg/P = bruto površina pod zgradom/površina parcele IZGRAĐENA POVRŠINA JE VERTIKALNA PROJEKCIJA SVIH ZATVORENIH NADZEMNIH DIJELOVA GRAĐEVINE

6

PITANJA – PROSTORNO PLANIRANJE I UVOD U URBANIZAM – 1.KOLOKVIJ kig 0,25 u rubnim gradskim područjima kig 0,60 u središnjim gradskim područjima --Što je gustoća izgrađenosti tla? Gustoća izgrađenosti Gig Gig= zbroj pojedinačnih kig podijeljen s brojem parcela - Gig= Σ kig /n --Obrazloži koeficijent iskorištenosti i izrazi ga za rubna i središnja gradska područja. Koeficijent iskorištenosti kis kis= odnos ukupne izgrađene i neizgrađene površine kis= Bpz/P = bruto površina zgrade/površina parcele BRUTO IZGRAĐENA POVRŠINA ZGRADE JE UKUPNA POVRŠINA SVIH ETAŽA S KONSTRUKCIJOM I ISTACIMA (PODRUM I TAVAN S POSEBNIM k) kis 0,20 u rubnim gradskim područjima kis 1-2 u središnjim gradskim područjima --Navedi sve vrste stambenih zgradaprema broju stambenih jedinica, prema visini oblikovanju i načinu građenja te tlocrtnoj osnovi. -> prema broju stambenih jedinica: 1. Individualne 2. Višestambene -> prema visini: 1. niže višestambene zgrade visine gradnje do P + 2 2. niske stambene zgrade visine gradnje do P + 4 3. visoke višestambene zgrade visine gradnje veće P + 8 (visina poda najvišeg kata zgrade je više od 22 m iznad najniže kote uređenog terena uz zgradu). ->prema oblikovanju i načinu građenja: 1. Oblikovanje i oprema prostora pred ulazom su u funkciji ugodnog i sigurnog mjesta povremenih kontakata stanovnika. Stube i rampe moraju omogućiti pristup osobama s teško ama u kretanju. Uz ulaz je uputno urediti odmorište, prostor za odlaganje dječjih kolica i bicikla te kvalitetnu rasvjetu. 2. - stambenu ulicu se uređuje dekorativni predvrt; - uz sabirnu ulicu se proširuje pločnik kao polu-javni prostor s mogućim u funkciji poslovnog prostora u prizemlju (trgovačkog, uslužnog, ugostiteljskog itd.); - uz glavne gradske ulice uređuje se predvrt kao javni prostor. --Navedi barem tri prednosti i tri nedostatka četvrti gustoće stanovanja do 120 st/ha. -> prednosti: 1. Dobre socijalne veze 2. Nizak stupanj 3. Zagađenje okoliša

7

PITANJA – PROSTORNO PLANIRANJE I UVOD U URBANIZAM – 1.KOLOKVIJ ->nedostaci: 1. Neracionalno korištenje prostora, zauzimanje velikih površina prirodnog okoliša 2. Niska veličina stupnja izgrađenosti 3. Povećanje prometnog opterećenja i prometnih površina – korištenje osobnih vozila --Kako možemo podići kvalitetu prostorne organizacije četvrti gustoće stanovanja do 120st/ha? ->Kvalitetna prostorna organizacija četvrti niske stambene gustoće može se podići primjenom istovrsne i kombinacijama raznovrsne tipologije građenja obiteljskih zgrada. --Navedi barem tri prednosti i tri nedostatka četvrti gustoće stanovanja 200-400 st/ha. Prednosti -racionalnije korištenje prostora, veća gustoća stanovništva -jednostavnija i bolja organizacija -umanjen udio prometnih površina Nedostatci

-nedostatak intimnosti i mira -osjetljivost u slučaju prirodnih i ratnih opasnosti -gubitak kontakta sa prirodnim okruženjem

--Navedi barem pet oblika višestambene izgradnje i skiciraj. točkasti oblik linearan oblik blok zgrada (otvoren,poluotvoren,zatvoren) zgrade u obliku češlja rasteri zgrada Skiciraj vođenje pješačkog prometa uz kolni i odvojeno od kolnog prometa.

8