Hrvatski Jezik Romantizam, Naturalizam I Realizam.docx

ROMANTIZAM, NATURALIZAM I REALIZAM HRVATSKI JEZIK MARINA LANDIKUŠIĆ HRVATSKI NARODNI PREPOROD -1813.-Maksimilijan VRHOVAC i njegov proglas svećenicima za skupljanje narodnog blaga i običaja -1815.-Antun MIHANOVIĆ - "Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku" -1825.-1827.-Ugarsko-hrv. sabor (mađarski jezik uveden kao obvezatan predmet) -1830.-Ljudevit GAJ - "Kratka osnova horvatsko-slav. pravopisanja" -1832.-Janko DRAŠKOVIĆ - "Disertacija" (polit. program ilirskog pokreta, ističe da je hrv. jezik ravnopravan ostalim jezicima) -1836.-"Novine ilirske", "Danica ilirska"; Vjekoslav BABUKIĆ - "Osnova slovnice slavljanske narječja ilirskoga" -1842.-razlaz Gaja i Vraza (sukob zbog različitog poimanja ilirskog pokreta i knjiž.); Stanko VRAZ-1. časopis "Kolo", osnovana "Matica ilirska"; -1843.-zabrana ilirskog imena; prvi govor u Hrv. sabobu 2. svibnja - Ivan KUKULJEVIĆ SAKCINSKI -1844.-mađarski jezik služben; 1846.-1. opera "Ljubav i zloba"; 1851.-pronađena Bašćanska ploča LIRIKA-dominantan knj. rod; BUDNICE-domoljubne pjesme koje po uzoru na Gaja pjevaju o slavnoj prošlosti i tužnoj sadašnjosti; DAVORIJE (Davor slavonski bog rata)-programatske pjesme ozbiljnog tona koji pozivaju u rat (jake riječi); ljubavne pjesme-motiv ljubav prema ženi i domovini EPIKA-novele (teme iz hrv. prošlosti) i romani (nacionalna svijest); EP-Ivan MAŽURANIĆ ("Smrt Smail-age Čengića") DISKURZIVNI ROD-putopisi Matija MAŽURANIĆ ("Pogled u Bosnu" - u predgovoru spominje kako je žalosno što su Hrvati okrenuli leđa Bosni jer su se osjećali sigurno s te strane), Antun NEMČIĆ ("Putositnice") DRAMA-I.K.Sakcinski "Juran i Sofija ili Turci kod Siska"; Dimitrija DEMETER "Teuta" EUR. ROMANTIZAM (osobna pobuna, subjektivnost, pesimizam /weltschmerz/) vs. HRV. ROM. (kolektivna pobuna, naglašena borba za jezik, prošlost i tradiciju, optimizam) KLASICIZAM i ROMANTIZAM (zanimanje za povijest, istraživanje usm. knj., socijalni angažman, osjećaj i mašta prije razuma) Ljudevit GAJ -povijesničar i pjesnik, vođa ilirskog pokreta; "HORVATOV SLOGA I ZJEDINJENJE" (1833.)-budnica; lajtmotiv (preuzet od Poljaka), predstavljena Hrv. između snova i stvarnosti, ideja ilirskog pokreta preko alegorije, slike slavne prošlosti i tužne sadašnjosti, motiv slavenstva (narodi u kolu) Pavao ŠTOOS "KIP DOMOVINE VU POČETKU LETA 1831."-budnica, teške polit. prilike i opasnost od narođivanja, vizija domovine (kip kraljice bez kraljevskih obilježja, slika sumornog krajolika-stanje u Hrv., retorička pitanja) Dimitrija DEMETER "GROBNIČKO POLJE"-lirsko-epska poema, poticaj i tema je bitka 1242. (povodom 600. obiljetnice), deseterci (usm. pred.) i osmerci (renesansa); lirski (pejsaž i domoljublje), epski (bitka), dramski (junaci); "PJESMA HRVATA"-djelo napisano u 536 stihova, nacionalne teme; primjetan refleks boli za prerano umrlim roditeljima i ljubav prema dovovini; koristio budnicu "Prosto zrakom ptica leti, prosto gorom zvijer prolazi" Stanko VRAZ -pravo ime Jakub DRASS; pjesnik, kritičar i putopisac, govorio pet jezika; koristio je krakovljak (oblik polj.

pjesme koja se sastoji od 8 šesteraca u dvije katrene); osnivač hrvatske književne kritike; "ĐULABIJA"-1. kanconijer novije hrv. knj.; 4 dijela: vedra slika krajolika / ljubav prema ženi / nakon Ljubičine udaje, osjećaj tuge i boli povezuje sa stanjem u domovini / nakon Ljubičine smrti/ Petar PRERADOVIĆ -bio profesionalni časnik; poznavao njem., tal. i franc. jezik; skoro zaboravio materni jezik, obnovio "Osmanom"; vodeći hrv. romantičar, koristio alegoriju; - 3 faze: romantičarska poezija na njem. jeziku (1834.-1843.), ideje ilirskog pokreta u "Zori dalmatinskoj" (1843.-1851.), ljubavna, domoljubna i misaona lirika (1851.-1871.) "ZORA PUCA, BIT ĆE DANA"-1. pjesma na hrv. jeziku; za "Zoru Dalmatinsku"; motivi: djedove gusle, vjetar, ptica, slav. vila; "PUTNIK"-alegorija njegovog života Ivan MAŽURANIĆ-pjesnik i političar; prvi hrv. kancelar i ban-pučanin; "Njemačko-ilirski slovar", dopunio Gundulićev "Osman" 14. i 15. pjevanjem; koristio elemente klasičnog metra, "Vjerujem u prošlost, sadašnjost i budućnost Hrv."; "SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA" (Agovanje, Noćnik, Četa, Harač, Kob)-kontrast Smail-age (tiranina i krvnika koji se naslađuje mukama raje) i čete (cjelina, kolektiv sa svim obilježima izrazito ljudskih osobina); romantičarski spjev; PROTOREALIZAM (ŠENOINO DOBA) /1860.-1881./ -1861.-nove polit. stranke; 1867.-Hrv. pod jurisdikcijom Mađarske; 1867.-utemeljenje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti; 1874.-Hrv. sveučilište; 1849.-Danica ilirska i Zora dalmatinska prestaju izlaziti -Ivan KUKULJEVIĆ SAKCINSKI ("Juran i Sofija"), Dimitrija DEMETER ("Teuta"), Antun NEMČIĆ ("Kvas bez kruha" ili "Tko će biti veliki sudac" /komično-satirična komedija/), Mirko BOGOVIĆ (urednik lista "Neven"), Luka BOTIĆ ("Pobratinstvo", "Bijedna Mara"-prvi pisao na motivu vjerske tolerancije (ljubav između Muslimana i pravoslavke ili kršćanke); Josip Eugen TOMIĆ ("Leljinke", "Zmaj od Bosne", "Kapetanova kći") August ŠENOA -pjesnik, pripovijedač, kritičar, urednik i zg. glorifikator; podrijetlom iz Češke; bio potpredsjednik Matice hrvatske; u Pragu uređivao "Glasonošu" i "Slavische Bläter"; do smrti uređivao "Vienac"; svojim radom pridonio razvoju hrv. novelistike; djela: Naša književnost, Budi svoj, Prosjak Luka, Zlatarevo zlato, Čuvaj se senjske ruke, Diogenes, Kletva (dovršio Tomić) "NAŠA KNJIŽEVNOST" (1865.)-u Glasonoši; prikaz tadašnje književnosti i on tu iznosi zadaću knjiž. (osnažiti život naroda); -romantičarski elementi u njegovim djelima (ljubavna tematika, polit. i kult. problemi), realistički (prozna knj., oblikovanje likova, problematika ZG-a); "PROPAST VENECIJE" (1797.)-povjestica (lirsko-epska vrsta); pet pjevanja (opis noćnog pejsaža /mjesečina-tama; najava teme/, stražar, rob, Dalmacija, "Slobode dahom sin će tvoj da diše", auditivne slike, predaja Velikog vijeća, "Venecijo tek sad slobodna si!") "PRIJAN LOVRO""ZAGREBULJE"REALIZAM (1830-ih do 1880/90-ih) -prvo franc., eng. i ruska aktivnost, onda slavenske zemlje, tal. i njem. knj. -cilj je bilo stvarnost pokazati objektivno, vjerodostojno i nepristrano; pojačano zanimanje za prirodne znanosti; osnovno obilježje je naglašavanje odnosa knj. i zbilje; iskazan glasom u 3. licu (ER-FORMA) i nenazočan u radnji; fabula slijedi kronološki red zbivanja, a događaji povezani čvrstim kauzalnim (uzročno-posljedičnim) odnosima, opsežno pripovijedanje (naracija); roman je glavni knj. žanr, "zrcalo stvarnosti" (npr. put vodi cestom i to zrcalo odražava i blato na putu i nebesko plavetnilo) -kod likova je psihološka i socijalna karakterizacija, načela: tipičnost, vjerodostojnost, istinitost, opis

FRANCUSKA-prikazivanje tipičnih ljudi u tipičnim okolnostima, realisti "povijesničari sadašnjosti": Victor HUGO, Honore DE BALZAC ("Ljudska komedija"), Gustave FLAUBERT ("Gospođa Bovary") ENGLESKA-ne deklariraju se kao realisti, iako opisuju eng. stvarnost: Charles DICKENS ("Oliver Twist"), William THACKERAY ("Sajam taštine"), Sestre BRONTË, George ELLIOT RUSIJA-tri faze: '40-'50 (RANI realizam, razvoj pripovijednih vrsta, Nikolaj VASILJEVIČ GOGOLJ - "Večeri na zaselku kraj Dikanjke") '50-'60 (SREDNJI realizam, Ivan SERGEJEVIČ TURGENJEV - "Lovčevi zapisi") '60-'80 (VISOKI realizam; Dostojevski "Zločin i kazna", Tolstoj "Ana Karenjina" NATURALIZAM (1880.-1900.)-književno-povijesno razdoblje koje je nastavak realizma; pozitivističko poimanje znanosti; Emile ZOLA ("Germinal"), Guy DE MAUPASSANT ("Medanske večeri") ROMANTIZAM (osjećajnost, lirski izraz, osjetilni likovi, izuzetne okolnosti, pejsaž, pesimizam, crno-bijela karakterizacija, idealizam), REALIZAM (racionalnost, opis i pripovijedanje, obični ljudi u svakodnevnim situacijama, gradska sredina, ambicioznost, socijalno-psih. karakterizacija, materijalizam) Ivan SERGEJEVIČ TURGENJEV -kretao se u knj. krugovima sa Flaubertom i Zolom; "LOVČENI ZAPISI" (1847.-1852. / 1880.); opisivao zanimljive tipove i životne sudbine seljaka s kojima je kao lovac dolazio u dodir; 1. lice, piše objektivno i neutralno; u romanima je nastojao reagirati na aktuelne probleme društva; utemeljitelj poetskog realizma (lirski opisi + kritika društva), lik se zove "Lirsko pripovijedno ja", "ŠUMA I STEPA"-nefabulativna proza Gustave FLAUBERT -najveći franc. romanopisac; djela: Sentimentalni odgoj, Salammba, Iskušenja Antona, Tri priče, Bovard i Pecuchet; svjesno u sebi ubijao svaku klicu fantazije i nastoji apsolutnom objektivnošću prikazati franc. život -"MADAME BOVARY"-psih. roman, epika, socijalni roman i roman lika; romatizam (susreti s ljubavnicima i razmišljanja), realizam (sredina), naturalizam (žena bludnica, smrt); neutralan pripovijedač, "Emma, to sam ja!" (poistovječuje se sa Emmom), tri dijela (triptih) - svaki dio slika za sebe (1. dio očekivanje, 2. iskustvo, 3. poniženje) -karakterizacija Emme (neshvaćena u provinciji, žrtva malograđanskog društva), Charles (nesposoban za velike riječi i djela, prosjećan čovjek, dobroćudan); BOVARIZAM-način ponašanja u kojemu se gubi osjećaj za realnost zbog postojanog nezadovoljstva koje je posljedica razlike između umišljene slike o sebi i svog stvarnog postojanja Honore DE BALZAC -franc. romanopisac, pripovijedač i dramatičar; ističe neiscrpnu maštu; u 20 godina napisao 90 romana, koristio 2000 likova; 1842. objedinio sva svoja djela i likove u "Ljudsku komediju" - brutalno govori o franc. društvu; "ČIČA GORIOT"-Goriot, Vauquer, Eugene de Rastignac, Vautrin Emile ZOLA - franc. romanopisac; naturalizam ("Eksperimentalni roman" 1887. teorija naturalizma – "prići životu na znanstveni način"; opisati prirodu čovjeka – podčinjena fizičkim (utjecaj okoline) i kem. zakonitostima); degenerirane osobe, zarobljenici nagona i strasti, opterećeni nasljednim osobinama; socijalna i moralna izopčenost društva, zločini, duševne bolesti, tamna i ružna strana života -"THERESE RAQUIN" (1867.)-elementi naturalizma, realistička tehnika; Therese je živjela sa svojim suprugom i njegovom majkom i bila mu sluga mnogo godina; upoznala je Laurenta s kojim se vjenčala

nakon što su ubili njezinog supruga, na kraju se ubili -"Rougon-Macquartan ili Prirodna i društvena povijest jedne obitelji pod Drugim Carstvom"ciklus knjiga: "Germinal", "Trbuh Pariza", "Jazbina", "Nana", "Čovjek-zvijer" Nikolaj VASILJEVIČ GOGOLJ -ruski pripovijedač i komediograf, rodom iz Ukr; "Večeri na majuru kraj Dikanjke" (folklor i fantastika), "Mirgorod", "Nos", "Kabanica" -sklonost grotesci, kontrastima te osebujan humor kojim razotkriva mane ruskog društva i tajne ljudske naravi