Euroatlantski Tjednik Br. 31-32

Broj 31. i 32., godina 1.

18. prosinca 2008.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) www.opsa.hr

Svim čitateljima želimo sretan Božić te sretnu i uspješnu 2009. godinu

Euroatlantski tjednik

Četvrtkom... Četvrtkom...

Slovenija zatvara put Hrvatske u EU!? Ovih dana najaktualnija diplomatsko-politička rasprava u Hrvatskoj vodi se oko blokade zatvaranja nekoliko poglavlja pregovora Hrvatske s EU, od strane Slovenije. Ne radi se tu o neispunjavanju kriterija postavljenih od strane EU prema Hrvatskoj, nego o bilateralnim nerazriješenim pitanjima između Slovenije i Hrvatske, točnije, o nerazriješenoj granici. Iako je Hrvatska kao i ostale novonastale države od raspada SFRJ priznata u okviru bivših republičkih granica, te usprkos tomu što EU ne može i ne smije biti poligon za razrješavanje bilateralnih problema, Hrvatska se našla u vrlo teškoj situaciji. Čak niti optimistične riječi premijera Ive Sanadera ne mogu odagnati određenu rezignaciju koja je nastala ovom situacijom. Premda bi Hrvatska po logici stvari najveću potporu na svom putu prema EU trebala primati od strane Slovenije, događa se obratno. No, implikacije takvog razvoja događaja puno su šire od samog kompleksnog pitanja točnog razgraničenja Hrvatske i Slovenije. Ono što se događa na dnevnoj bazi već godinama jeste porast netrpeljivosti između građana Hrvatske i Slovenije. Razlog tomu je konstantna diplomatsko-politička prepirka između dvije susjedne zemlje koje dijele puno više toga zajedničkog nego što ih razdvaja. I upravo ta dva argumenta moraju biti razlog za hitno razrješenje spora. Ne smije se zaboraviti kako imamo dugu zajedničku povijest u kojoj smo dijelili iste vrijednosti i pogled na budućnost, ne smije se zaboraviti kako ćemo bez obzira na sve ostati živjeti jedni pokraj drugih i kako uspješnu budućnost možemo osigurati samo zajedničkim radom i dobrom bilateralnom suradnjom. Međutim, ukoliko se to uskoro ne uzme u obzir, javno mnijenje unutar dvije zemlje priječit će bilo kakvu buduću pozitivnu suradnju između dvije susjedne zemlje. Stoga izjave poput one Ive Vajgla, predsjednika vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta da Slovenija nije prva zemlja koja koristi bilateralna pitanja nastavkom pregovora s EU, ne pridonose razrješenju problema. Posebno iz razloga što su primjerice "bilateralna pitanja" s kojima se Slovenija susretala na svom putu u EU ionako već uvrštena u pregovore, jer su brojna od njih i bila pitanja kolektiva (poput stjecanja prava na kupnju nekretnina i sl.), a ne samo bilateralna, te se i EU vremenom puno više organizirala po pitanju pristupnih pregovora. No, sama izjava Vajgla nije jedina koja zabrinjava u ovome trenutku. Na stranicama RTVSLO objavljena je anketa u kojoj se posjetitelje pita "kakva je politika Slovenije prema Hrvatskoj", pri čemu su ponuđeni odgovori: preblaga, odgovarajuća, preoštra i ne znam. Zabrinjavajuće u navedenoj anketi je što je od 1800 odgovora u trenutku pisanja ovoga članka čak 69 posto označilo slovensku politiku prema Hrvatskoj "preblagom". Iako ta anketa nije reprezentativna, ona ukazuje na ono što su brojne prethodne ankete pokazale, a to je da sve veći broj građana dviju zemalja iskazuje netrpeljivost prema prvom istočnom, odnosno zapadnom susjedu. U vremenu kada primjerice Grčka i Turska intenzivno rade na gradnji dobrih političkih odnosa, gotovo je neshvatljivo da se pogoršanje odnosa odvija između Slovenije i Hrvatske, a čini se kako prvenstveno u Sloveniji političari ne razmatraju previše mogućnost pogoršanja sveukupnih odnosa Hrvatske i Slovenije! Trenutak je to kada je i više nego nužno da se u razrješenje problematike uključe i druge članice u EU, kao posrednici i kao potpora brzom razrješenju krize na pomolu, koja će u suprotnom dovesti do dugotrajnih problema u bilateralnim odnosima dvaju država! Denis Avdagić SADRŽAJ: GLOBSEC-om do Bospora - strana 2, 3, 7 i 8; Ponos Hrvatske - strana 4; Pozdrav 2008. te doček 2009. - OPSA... - strana 10; Susret koji otvara vrata našoj diplomaciji na Bliskom istoku - strana 5; Trebješki forum - strana 6; NATO kronologija 2008. - strana 7, 8, 9 i 10

Euroatlantski tjednik Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) Kontakt: [email protected]

Posjeti www.opsa.hr

Broj 31. i 32., godina 1.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

GLOBSEC-om do Bospora GLOBSEC Express II uspješno je savladao rutu nekadašnjeg Orient Expressa od Zagreba do Istanbula. Oboružani knjigom "From Russia with Love", ali prije svega porukom da ne postoje granice kad je sigurnost i stabilnost u pitanju, 30 mladih sudionika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Grčke, Makedonije, Rumunjske, Srbije, Slovenije i Turske raspravljalo je s NATO-ovim stručnjacima o transformaciji Saveza i nadolazećoj 60. godišnjici rada, a ponajviše o euroatlantskoj budućnosti regije Jugoistočne Europe. Vlak je krenuo nakon gala večere s hrvatskim državnim tajnikom MVPEI-a Davorom Božinovićem i čelnicom Sekcije za NATO zemlje u NATO Public Diplomacy Division (NDD) Stephanie Babst u hotelu Regent Esplanade 9. prosinca. Nakon 35 sati putovanja preko Beograda i Sofije, vlak je stigao u Istanbul gdje je turski domaćin bila organizacija Yata-Turk. Nakon svečanog završetka Globsec putovanja započeo je Forum mladih Jugoistočne Europe te bilateralni grčko-turski dan. Sudionik ovih događaja bio je i programski voditelj OPSA-e Vedran Obućina. Program se izvodi drugi put, nakon uspješnog Globsec Expressa koji je vozio prema Bratislavi. Kulturna diplomacija pokazala se uspješnom na najvišoj razini. Turski domaćini poveli su sudionike programa u obilazak muzeja Aja Sofija, do Sultanahmet džamije (Plava džamija) te kroz Topkapi palaču. Sudionici su imali priliku večerati u originalnom Orient Express restoranu kao i pogledati spektakularan ples derviša.

Time će odluka pasti u potpunosti na narod, što će u specifičnim srpskim okolnostima biti dodatan korak prema demokratizaciji političkog života u zemlji. ISAF i proširenje u srži interesa NATO-a

U Zagrebu pred polazak vlaka lova Milan Milanović. U svom je obraćanju Milanović istaknuo Kosovo i Metohiju te odluku o neutralnosti u srbijanskom parlamentu kao najveće točke spoticanja u odnosima Srbije i NATO-a. No, situacija je poboljšana, smatra Milanović, nakon odluke Vijeća sigurnosti UNa o preispitivanju nezavisnosti Kosova i dolaska europskih snaga. - Nije nam mrzak EULEX, kaže Milanović, spominjući da se radi i oko NATO-ovih operacija, ali ne previše javno. NATO još uvijek nosi negativni prizvuk zbog bombardiranja Srbije 1999., pojašnjava Milanović. Trenutačno nema mogućnosti da se Srbija pomakne dalje od Partnerstva za mir, ali i ako Srbi odluče danas da se priključe NATO-u kao država članica, takvo što je moguće minimalno za sedam do osam godina. U Beogradu su toga vrlo svjesni i često propituju bilo naroda. I nakon bombardiranja i nakon 15 godina izolacije, srpska ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je 28 posto stanovništva za priključenje NATO-u, a dodatnih 21 posto je neodlučno, što već daje dovoljan znak da stanje i nije toliko loše kako se misli. Ukoliko će doći do pitanja kretanja u članstvo ili ne, Beograd će svakako provesti referendum, napominje Milanović.

Doručak u Beogradu – Kosovo i neutralnost najveći problemi U rano jutro 10. prosinca na beogradskoj željezničkoj stanici ukrcali su se tijekom doručka studenti Fakulteta političkih nauka te direktor Direkcije za NATO u srbijanskom Ministarstvu vanjskih pos2

Milan Milovanović predaje u vlaku

Odluke sastanka ministara vanjskih poslova u NATO-u pokazuju kontinuitet rada na dosadašnjim operacijama, kao i nadolazećim partnerskim odnosima. Tijekom vožnje od Beograda do Niša Barbora Maronkova iz NATO PDD-a ukratko je prikazala trenutne aktivnosti Saveza. U Afganistanu, gdje se vodi najveća operacija, stacionirano je 51 tisuća vojnika preko ISAF-a te još 50 tisuća američkih vojnika kroz američku misiju u toj zemlji. Najveći problemi i dalje su na jugu zemlje i uz granicu s Afganistanom. Ujedinjeno kraljevstvo, Nizozemska i Kanada podnose, uz SAD, najveće breme i žrtve akcije pa stoga traže rotaciju i odlazak iz tog područja. Mnogi od njih se već pitaju kad će početi povlačenje iz cijele zemlje, no Maronkova podsjeća da NATO nije dao datum prestanka misije već je ISAF i službeno postao dugotrajna misija s podjelom odgovornosti. Novo stanje u misiji ISAF-a moglo bi nastati nakon odluka novoizabranog američkog predsjednika Baracka Obame. On je nekoliko puta ponovio kako rat u Iraku nije pravedan rat, međutim rat u Afganistanu jest i on se treba završiti. Još je rano da se vidi što njegove riječi znače, pogotovo jer u Bruxelles nije stigla nova američka administracija, smatra Maronkova, no podsjeća da je Obama ostavio ministra Gatesa na mjestu ministra obrane što znači da bi se kontinuitet američkog prisustva na jugu Afganistana trebao nastaviti. Najveći problem koji treba riješiti u ISAF operaciji jest koordinacija. Često se miješaju odgovornosti, dupliciraju se poslovi, što na kraju vodi do smanjene učinkovitosti na terenu. Nastavak na strani 3

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 31. i 32., godina 1.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

GLOBSEC-om do Bospora 2 Nastavak sa strane 2 Od NATO-a se ne može očekivati rad na uspostavljanju i održavanju sudske i civilne vlasti, već samo na vojnoj spremnosti i obrani. U tu svrhu se očekuje da će iduće godine Afganistanska nacionalna armija (ANA) imati oko 220 tisuća dobro opremljenih i obučenih vojnika. No, ministri NATO članica i njihovi parteri dobro znaju da se problemi Afganistana ne mogu rješavati bez Pakistana. Jedan od temelja nemira u Afganistanu jest Pakistan. Maronkova prenosi mišljenje ministara da treba ojačati tripartitnu komisiju u kojoj bi bili ANA, pakistanska vojska i NATO sa sjedištem u Islamabadu. Nakon odlaska generala Musharrafa, smanjena je aktivnosti suradnje, postavljene su nove snage na granice i još nije jasan pravac djelovanja nove vlasti. U interesu je Pakistana da ima dobre odnose sa susjedima, kako Afganistanom, tako i s Indijom, a to znači i rad na unutrašnjoj sigurnosti, smatra NATO. Proširenje je uvijek tema razgovora u NATO-u, a politika otvorenih vrata je izazvala nekoliko različitih pogleda. Što se tiče Albanije i Hrvatske, one su u NATO-u, smatra Gabriele Cascone iz NATO PDD. Potrebna je još formalna potvrda u parlamentima članica i deponiranje njihovih potpisa u Washingtonu. Što se tiče Makedonije, NATO nije smatrao da će Grčka otići tako daleko u zaustavljanju Makedonije u euroatlantskim integracijama. NATO službenici se ne sjećaju takvog unikatnog slučaja u Savezu, ali isto tako ne mogu ništa doprinijeti osim poticanju rješavanja ovog bilateralnog problema. Nakon toga odmah počinje proces ratifikacije i ulazak Makedonije u Savez. Nažalost, rješenje se ne nazire, kaže Cascone. Odbijanje Grčke za korištenjem makedonskog imena i makedonska prijava Grčke na Međunarodni sud pravde usporili su događaje pa postoji opasnost za prestankom zanimanja za taj slučaj u Bruxellesu. Osim toga, makedonski Albanci rade pritisak na svoje slavenske sugrađane da se prihvati bilo koje ime kako bi integracija Makedonije bila potpuna. Ukrajina i Gruzija su još uvijek na pola 3

Barbora Maronkova drži predavanje puta. Kriza i nevoljkost u Kijevu te opozicijski problemi i kontrola nad medijima u Tbilisiju rade velike probleme objema državama. Crna Gora i Bosna i Hercegovina napravili su velike korake, međutim Cascone smatra da građani tih država ne bi trebalo olako očekivati ulazak u MAP na slijedećem summitu NATO-a u Strasbourgu i Kehlu. Što se Srbije tiče, ona prije svega mora poništiti odluku o neutralnosti i izraziti volju za napredovanjem prema MAP-u. No, sve te države moraju imati na umu da će proces pristupanja biti dug, barem šest do sedam godina bez zastoja, baš kao što su prošle Albanija i Hrvatska, zaključuje Cascone. Odnosi s EU nisu idilični. NATO je pomalo razočaran sporošću EULEXA ali i smanjivanjem broja trupa u njemu, nakon početnih dogovora. Također, neke članice EU-a su posebno oporbene prema NATO-ovoj suradnji s Unijom, a među njima se ističu Cipar i Malta. Kako se ove države ne mogu zamoliti da napuste prostorije prilikom razdiobe klasificiranih informacija, pojašnjava Cascone, nastaje problem dijeljenja sigurnosnih podataka između ove dvije međunarodne organizacije. No, na drugim poljima je suradnja odlična, primjerice na antipiratskoj kampanji u Adenskom zaljevu i oko somalijske obale, gdje započinje Unijina operacija Atalanta.

kroz Bugarsku prikazala Sandra Schulberg, ravnateljica tog projekta. U vrijeme kad su Europa i SAD pronalazili zajednički strategiju za promicanje demokracije, ovi filmovi podsjećaju na Europski program oporavka koji je promicao demokraciju, stabilnost i prosperitet, program poznat pod nazivom Marshall Plan, prema Georgeu Marshallu. Redatelji kao što su Lothar Wolff, Nils Nilson, Albert Hemsing i otac Sandre Schulberg, Stuart, stvarali su u gotovo nemogućim uvjetima poslijeratne Europe i snimali filmove koji i danas prenose istu poruku. - Ja sam dijete Marshall Plana, rođena u Parizu kratko nakon što je moj otac imenovan šefom Sekcije za kinematografiju Marshall Plana, priča Sandra Schulberg. - Ali, dok nisam imala priliku pogledati filmove iz naše retrospektive "Prodavanje demokracije", nisam shvatila širinu koliko su oni stvarali moju najraniju svijest – isto kako su stvarali svijest milijuna ostale poslijeratne europske djece. Schulbergova je prikazala nekoliko filmova na vlaku: "Priča o Kouli", smještena u Grčkoj jednostavna je i duhovita priča o donaciji mula grčkim seljacima; "Postolar i šeširdžija" je animirani, zabavan film o mogućnostima slobodne trgovine; "Ja i gospodin Marshall" kratak je film namijenjen denacifikaciji Njemačke i vrijednostima američke demokracije. Sandra Marshall je najsretnija kad ju netko pozove da snima filmove u europskim zemljama, a naročito na Balkanu za koji kaže da udomljuje predivne zemlje i ljude. Zainteresirani za pozivanje Sandre u njihovu državu i grad mogu se javiti OPSA-i. Nastavak na strani 7

Filmsko prodavanje demokracije Prodavanje demokracije zajednički je naziv za filmove koje je Marshall Plan snimio između 1948. i 1953. Sudionici vlaka bili su u prilici vidjeti neke od tih filmova koje je tijekom večernje vožnje

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 31. i 32., godina 1.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Ponos Hrvatske Kada smo u srpnju, u 13 broju Euroatlantskog tjednika objavili članak o pukovniku Ratimiru Benčiću, liječniku koji je tada boravio u Afganistanu u sklopu hrvatskog kontigenta u NATO misiji ISAF, nismo uopće sumnjali kako je on "ponos Hrvatske". Ali, za takvo javno priznanje Ratimir Benčić je morao pričekati 15. prosinac, kada su mu nagradu "Ponos Hrvatske" dodijelili dnevni list 24 sata i RTL televizija. Kada je 7. srpnja ove godine izvršen još jedan u nizu od besmislenih i krvavih samoubilačkih napada – ovaj puta na indijsko veleposlanstvo, Benčić se odmah pridružio osoblju koje je pružalo pomoć ozlijeđenima i preuzeo značajnu i vrlo humanu ulogu u spašavanju života, o čemu je tada izvijestio i ISAF-ov ured za odnose s javnošću. U tom krvavom samoubilačkom napadu ubijene su 42 osobe, a ranjeno čak 147 te su ubrzo kirurški odjeli svih Ratimir Benčić i ministar obrane Branko Vukelić bolnica u Kabulu bili u potpunosti puni ranjenika. Dr. Benčić je tada na sebe preuzeo trijažu, odnosno razvrstavanje pacijenata po žurnosti medicinske intervencije kako bi se spasilo što više života. "Trijaža je vrlo ružan posao. Morate odlučiti kome pomoći. I to morate brzo učiniti", rekao je tada Benčić za press službu ISAFa. Benčić je od završetka Medicinskog fakulteta u Zagrebu radio kao liječnik opće prakse, a iskustvo u trijaži je stekao u Domovinskom ratu u Hrvatskoj. Benčić je brzo pregledavao svakog pacijenta kako bi odredio kome je odmah potrebna intervencija i tko je u dovoljno stabilnom stanju da se može prevesti u francusku i češku vojnu bolnicu. Time je oslobodio nacionalnu vojnu bolnicu najsloženijih slučajeva i dao joj vremena, prostora i mogućnosti da osigura medicinski tretman za više dolazećih pacijenata, naveo je tada ISAF, dodajući kako je time vjerojatno spasio mnoge živote. Benčić, koji je u Afganistanu bio i 2006. godine, pohvalio je tada i veliko poboljšanje sustava medicinske zaštite u Afganistanu. "Oni zaslužuju pomoć. Oni zaslužuju pristojan život, svi ljudi u Afganistanu, oni svojoj djeci žele najbolje, kao i mi našoj", rekao je tada Benčić. Iskustvo koje je dr. Benčić stekao u Domovinskom ratu – iskustvo iz vremena kada smo mi prolazili teške trenutke donijelo je dobro još jedanput, tisućama kilometara daleko. Dr. Benčić je bio jedna osoba od tisuća u sklopu misije ISAF, a svi oni svakodnevno doprinose koliko toliko u osiguravanja minimalnih uvjeta za život građana Afganistana koji danas trebaju svaku pomoć. Upravo s dr. Benčićem možemo prikazati koliko je važno sudjelovanje u mirovnim misijama za građane ugroženih zemalja. Svaki ljudski život neprocjenjivo je vrijedan i premda tisućama kilometara daleko od Hrvatske, u vrijeme globalizacije svaki kutak planete nam je u susjedstvu. Hrvatski kontigent u misiji ISAF odavno je postao jedan od vrsnih brandova Hrvatske, koji nas prikazuje na najbolji mogući način, dr. Benčić je samo podsjetnik na to koliko pomoć koju pružaju znači za Afganistan i podsjetnik kako niti mi ne trebamo zaboraviti na one koji se i osobno žrtvuju kako bi drugima pomogli. Nažalost, mi koji smo daleko od Afganistana uglavnom ne primjećujemo što se tamo događa. Probleme s kojima se suočava Afganistanski narod ne možemo zaobilaziti i praviti se da ne postoje, posebno s toga jer smo ne tako davno upravo i mi bili pogođeni ratnim nedaćama i svakodnevnim stradavanjem. Upravo iz tog razloga Hrvatska teži članstvu u NATO-u, a iskusni pripadnici OSRH odlaze u mirovne misije. Upravo iz tog razloga se u Afganistanu nalaze Hrvatski vojnici koji svojim angažmanom pokušavaju maksimalno pomoći građanima Afganistana. Oni tamo odgovorno izvršavaju svoje zadaće, gotove ne sluteći da je taj posao itekako važan, a posebno za građane te zemlje. Oni tamo obavljaju "svoj posao", kako smo u srpnju i naslovili članak o Ratimiru Benčiću, ali u biti, oni čine puno, puno više. Oni su ponos Hrvatske. Ne samo Ratimir Benčić koji je obavljajući svoj posao došao u fokus medija, nego i drugi pripadnici OSRH u Afganistanu koji često uz svoje obveze pronalaze vremena da bi se bavili humanitarnim radom. Tako su pripadnici 11. hrvatskog kontigenta u misiji ISAF pronašli vremena i vlastitog novca da obnove dječji vrtić u Kabulu, o čemu smo također objavili vijest u 14. broju Euroatlantskog tjednika. Uz sve dobro što čine hrabri i odgovorni ljudi koji Hrvatsku na najbolji mogući način predstavljaju u Afganistanu, najmanje što možemo učiniti je zaželjeti im skori povratak kući, miran boravak te sretan Božić i novu 2009. godinu. S tom mišlju ostajemo uz sve pripadnike ISAF-a u Afganistanu. Denis Avdagić 4

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 31. i 32., godina 1.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Susret koji otvara vrata našoj diplomaciji na Bliskom istoku Kratke vijesti - 7 dana

Državni tajnik za europske integracije Davor Božinović sastao se u ponedjeljak sa zamjenikom iranskoga ministra vanjskih poslova Mehdijem Safarijem nadležnim za europske poslove i poslove Zajednice nezavisnih država i s njime razgovarao o stanju bilateralnih odnosa, međunarodnoj sigurnosti, stanju ljudskih prava, gospodarskoj i regionalnoj suradnji, te stanju na Bliskom istoku, priopćeno je u ponedjeljak iz ministarstva vanjskih poslova. Božinović i Safari razgovarali su o pripremama Hrvatske za ulazak u NATO i Europsku uniju, a hrvatska je strana izrazila poštivanje prava svake zemlje za miroljubljivom upotrebom nuklearne energije, kao i potrebu transparentnosti upotrebe te energije kako bi se poštivale rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a.

• Luka Bebić primio u nastupne posjete veleposlanike Portugala Paula Tiaga Jeronima da Silvu i Švedske - Fredrika Vahlquista, razgovaralo se o putu Hrvatske u EU i NATO

Mehdi Safari

• NATO u protekli petak objavio kako završava misija borbe protiv pirata u Somaliji, zadaću preuzima EU, a kratka misija NATO-a ocijenjena uspješnom • U Zemuniku svečano proslavljena 17. obljetnica HRZ-a i PZO-a

Islamska republika Iran je ostvarila dobre bilateralne odnose s Hrvatskom tijekom predsjedavanja reformatorskog predsjednika Mohammada Khatamija. Za njegovog predsjedni- • Britanski premijer Brown založio se tijekom iznenadne posjete Kakovanja Iran je postao važan segment svjetske kulturne diplomacije preko svog programa bulu za bolju raspodjelu odgovor"Dijalog među civilizacijama" koji je posebno dobro primljen u Hrvatskoj. Posljedično je i nosti saveznika u Afganistanu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić posjetio Iran. Ulaskom Hrvatske u Vijeće sigurnosti naša je zemlja postala vrlo zanimljiva bliskoistoč- • Premijer Sanader susreo se s hrvatskim iseljenicima u New nim zemljama, a odabir teme međunarodnog terorizma u mjesecu prosincu izravno je nagYorku i tom prilikom im se zahlašena uloga Hrvatske u NATO-ovoj misiji u Afganistanu, koja Iranu posebno odgovara valio za potporu koju su pružali zbog vrlo loših nekadašnjih odnosa Hrvatskoj, a razgovor je tekao u s talibanskim režimom koji je, izformi informiranja iseljenika o među ostalog, ugnjetavao šijitske putu Hrvatske u NATO i EU vjernike na zapadu Afganistana. • Predsjednik SAD-a iznenadno i I Božinović je ovom prilikom dao nenajavljeno je posjetio Afganispodršku bliskoistočnom mirovnom tan te najavio kako očekuje poveprocesu i rješenju koje će omogućićanje broja vojnika u Afganistanu ti mirnu egzistenciju palestinske i kada mjesto predsjednika preuzizraelske države, a posebno je bila me Barack Obama dotaknuta tema Bosne i Hercegovine. Iranska delegacija se složila s hrvatskim domaćinom da je pošti• Premijer Sanader predsjedavao vanje triju konstitutivnih naroda, sjednicom Vijeća sigurnosti na vjerska i ideološka umjerenost re- Bliski istok - varijacije teritorija, kojoj se raspravljalo o problemicept za stabilnost i napredak BiH. najtamnije - standardno teritorijalno definiranje; ma s somalijskim piratima. Na sjednici donesena rezolucija 1851 svjetlije boje - nove definicije teritorija S obzirom na nekadašnje vrlo razs kojom se otvara mogućnost vijene gospodarske i kulturne veze Irana i Jugoslavije, a potom i obnavljanje tih veza izrješavanja problematike piratstva među Hrvatske i Irana, posjet ovako visoke delegacije Hrvatskoj označava i možebitni u somalijskim vodama početak šire političke suradnje na promicanju mira i stabilnosti na Bliskom i Srednjem istoku. ET/OPSA Vedran Obućina

* * * * * * * * * * * * * * * * * Obavijest * * * * * * * * * * * * * * * * * Slijedeći broj Euroatlantskog tjednika objavit ćemo u siječnju 2009. 5

Posjeti http://opsa.blog.hr

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 31. i 32., godina 1.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Iz Crne Gore, "Trebješki Forum" U hotelu "Onogost" u Nikšiću, 10. prosinca 2008. održan je "Trebješki Forum" namijenjen raspravi mladih članova crnogorskih političkih stranaka o sjevernoatlantskoj integraciji. Nakon pozdravnih riječi Momčila Mićunovića, potpredsjednika općine Nikšić, Siri Andersena, prvog sekretara ambasade Kraljevine Norveške u Beogradu i Marcus Michelia, političkog savjetnika u ambasadi SAD-a u Podgorici, uslijedila su uvodna obraćanja Aleksandra Dedovića, izvršnog direktora Alfa centra Crna Gora i Borisa Raonića, koordinatora projekata u Nansen dijalog centru Crne Gore (NDC). U toku višesatne diskusije predstavnici mladih Socijalističke narodne partije Crne Gore (SNP), Srpske narodne stranke (SNS), Demokratske partije socijalista Crne Gore (DPS), Liberalne partije Crne Gore (LP), Narodne stranke (NS) i Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP) dobili su prostor za prezentiranje službenih stavova stranaka kao i svojih osobnih o projekcijama i praksi pridruživanja Crne Gore sjevernoatlantskim integracijama.

Pomladci političkih stranaka u Crnoj Gori tijekom rasprave

Ovo je bio prvi put da su se u Crnoj Gori za jednim stolom okupili mladi ljudi različitih stavova i mišljenja i razgovarali o važnosti dijaloga na temi koja je itekako važna za njihovu budućnost. Forum je organizirao ALFA Centar uz podršku općine Nikšić. Vera Balić, Alfa centar Crna Gora Po završetku foruma, predstavnici pomladaka političkih stranaka u Crnoj Gori donijeli su zaključke koje u cijelosti i izvornom obliku prenosimo u Euroatlantskom tjedniku. Zaključci i preporuke pomladaka političkih partija Crne Gore o sjevernoatlantskoj integraciji - Dijalog o NATO-u treba da bude dijalog o NAMA, našim potrebama i interesima. - Raditi na obrazovanju podmladaka političkih partija iz oblasti NATO-a - Pitanje integracija Crne Gore u NATO veoma važno i stratežko za Crnu Goru. I o njemu treba razgovarati otvoreno i jasno, uz upotrebu istinitih argumenata. - Otvoriti sva pitanja sa pozitivnim i negativnim implikacijama eventualnog članstva u NATO. Ne samo promovisati pozitivne aspekte i nastupati propagandistički. - Pri tome NE prikazivati NATO kao iskljucivo vojni savez, nego šire informisati javnost o karakteru, mehanizmima i načinu funkcionisanja ovog Saveza. - Organizovati što više edukativnih i informativnih aktivnosti u ovom smislu. - Animirati što veći broj mladih ljudi da se aktivno uključe u javnu raspravu o ovom pitanju, jer se ono prvenstveno odnosi na budućnost i regiona i Crne Gore. - Eventualnim članstvom u NATO će se očuvati kredibilitet i suverenitet te unaprijediti status Crne Gore u međunarodnoj javnosti. - Ako članstvo u ovom Savezu zaista omogućuje prosperitet, potrebno je napraviti cost benefit analizu sa preciznim pokazateljima i predstaviti svima. - Apelovati na Vladu da u svojim aktivnostima ka postizanju punopravnog članstva u NATO vodi računa o sopstvenim potrebama i mogućnostima, kao i da postepeno i pažljivo radi ka ispunjenju kriterijuma, ne vodeći računa o "brzini" pistupanja Savezu. - Pri tome akcenat staviti na komponente razvoja i jačanja vladavine prava, demokratije, borbu protiv organizovanog kriminala, suzbijanje korupcije i drugih društveno negativnih pojava. - Odluka o članstvu treba biti donesena uz demokratski proces predstavljanja argumenata za obje opcije.

6

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 31. i 32., godina 1.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

GLOBSEC-om do Bospora 3 Nastavak sa strane 3 Grčko-turska suradnja primjer ostalim zemljama regije Nakon dolaska u Istambul, turski putnici vlaka Merve Casin i Nuri Burak Ulusoy postali su domaćini u ime turske organizacije Yata-Turk. Završno predavanje Barbore Maronkove još je jednom učvrstilo nadu da će sve zemlje Balkana biti zajedno u Savezu, a time i zajednički paziti na mir i stabilnost u regiji i svijetu. O sličnim strategijama govorio je i profesor sa Sveučilišta Yeditepe Mesut Hakki Casin. Završetkom programa GLOBSEC-a započeo je Forum mladih Jugoistočne Europe na kojem su se održavali interaktivni paneli za poboljšanje sigurnosti i suradnje u regiji. Ovdje je uloga civilnog društva presudna, rekla je tom Bahar Rumelili i Dimitris Triantaphyllou prilikom asistentica na Sveučilištu Koc profesorica Bahar Rumelili, a o širem spektru potrebe za suradnjom civilnog društva ne samo u regiji, nego i u onim državama koje su povezane s regijom geografski ili kulturno govorio je dr. Dimitris Triantaphyllou iz Međunarodnog centra za crnomorske studije. To je bio i uvod u treći dan boravka u Istanbulu kad su grčka i turska delegacija imali bilateralan dan. Suradnja Yata-Turka i grčke organizacije GAAEC pravi su dokaz da se može surađivati i na visokoj razini civilnih organizacija i među zemljama koje se često percipira kao međusobno zavađene ili u lošim odnosima. Oblik suradnje Grka i Turaka kroz euroatlantski okvir pravi je dokaz za potrebom slične suradnje u ostalim zemljama Balkana. Vedran Obućina

NATO kronologija - 2008. godina U hrvatsku povijest 2008. će ući kao godina u kojoj je Republika Hrvatska nakon višegodišnjih napora dobila dugo očekivanu pozivnicu za prestižni vojno-politički savez odabranih država svijeta - NATO. U tome joj se pridružila i Albanija, dok je treća država Američko-jadranske povelje Makedonija na travanjskom summitu Saveza u bugarskoj prijestolnici ostala bez pozivnice. Razlog je Grčka nepopustljivost koja ne priznaje ime Makedonije, te je na summitu stavila veto na poziv Makedoniji u NATO savez. No, Makedonija ne odustaje. U studenom je Međunarodnom sudu pravde u Haagu podnijela tužbu protiv grčkog veta. Ovog proljeća u Hrvatskoj se pokreću inicijative nevladinih udruga, neke promoviraju sjevernoatlantske integracije, dok se ostale protive članstvu u Savezu i traže raspisivanje referenduma. Od rujna do prosinca Protokol o pristupanju RH u NATO ratificiralo je jedanaest država članica Sjevernoatlantskog saveza. Očekuje se da bi do sljedećeg Sastanka na vrhu Saveza u francuskom gradu Strasbourgu i njemačkom Kehlu, na kojem će NATO proslaviti i 60. rođendan, sve države članice ratificirati Protokol, čime bi RH postala punopravna članica prestižnog kluba. Početkom kolovoza postalo je vatreno u Gruziji, a odnosi između NATO-a i Rusije postali su sve hladniji. Korak bliže Savezu 2008. godine učinile su i tri balkanske zemlje. Crna Gora je podnijela molbu za Akcijski plan za članstvo. Potpisavši Sigurnosni sporazum Srbija je postala član Akcijskog plana za članstvo, a Bosna i Hercegovina i Crna Gora postale su potpisnice Američko-jadranske povelje koja služi kao priprema članstvu u NATO-u. SIJEČANJ 1. siječnja - Započeo je dvogodišnji mandat Republike Hrvatske kao nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a. 16. siječnja - Nakon gotovo šest godina sudjelovanja Republike Hrvatske u Akcijskom planu za članstvo (Membership Action Plan) RH je završila šesti ciklus MAP-a, programa namijenjenog za pripremu zemalja kandidata za članstvo u Savezu. Na bilateralnom sastanku Sjevernoatlantskog saveza i RH na razini stalnih predstavnika, Hrvatsku je predstavljao premijer Ivo Sanader i novi ministar obrane Branko Vukelić. Na istom je sastanku Hrvatska je dobila pozitivnu ocjenu u napretku u reformama i u ispunjavaju preuzetih obveza. Hrvatska je s nestrpljenjem čekala Sastanak na vrhu Saveza u Bukureštu gdje je očekivala pozivnicu za punopravno članstvo u Savezu. Nastavak na strani 8 7

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 31. i 32., godina 1.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

NATO kronologija - 2008. godina Nastavak sa strane 7 VELJAČA 19. veljače - Na Konferenciji predsjednika parlamentarnih odbora vanjskih poslova i obrane Saveza, zemalja Američkojadranske povelje i Partnerstva za mir u Skoplju, visoki predstavnici NATO saveza zajednički su ocijenili da su Hrvatska, Albanija i Makedonija ispunile sve kriterije i zaslužuju poziv za članstvo u NATO. 26. veljače - U Hrvatskoj je počela javna kampanja "Bolje pakt nego rat" koju su zajednički pokrenule nevladine organizacije Transparency International Hrvatska i Institut za demokraciju Idemo. Cilj kampanje je bio preko javnih tribina hrvatskim građanima objasniti diljem zemlje koje su sve prednosti članstva u Sjevernoatlantskom savezu. 29. veljače - Grčka prijeti Makedoniji da će na nadolazećem summitu NATO-a u Bukureštu staviti veto na makedonsku pozivnicu za članstvo u Savezu, ako Makedonija ne promijeni svoje ime. OŽUJAK 24. ožujka - Najmlađa europska država Kosovo, koja je u veljači proglasila neovisnost od Srbije, obilježila je devetu godišnjicu početka NATO intervencije u toj, tada srbijanskoj pokrajini. Zračni napadi NATO snaga trajali su 11 tjedana. U njima je, prema procjenama različitih izvora, poginulo između 1200 i 2500 ljudi, a procjenjuje se da je materijalna šteta između 30 i 100 milijardi dolara. 29. ožujka - Nevladin "Odbor za referendum o NATO-u" započeo je prikupljanje potpisa na zahtjev za raspisivanjem referenduma o ulasku Hrvatske u NATO u 60 gradova diljem zemlje. U dva tjedna Odbor je trebao prikupiti oko 450 tisuća potpisa da bi zahtjev bio pravovaljan. TRAVANJ 3. travnja - Na Sastanku na vrhu NATO u Bukureštu čelnici 26 država članica NATO-a dvije od tri države Američko-jadranske povelje pozvali su u svoj klub. Dok su Hrvatska i Albanija slavile, makedonsko izaslanstvo u znak protesta napustilo je summit i iz Bugarske u Skoplje se vratilo razočarano. Njihova susjedna država ispunila je svoje "obećanje" da će na makedonsku pozivnicu staviti veto jer ne prihvaća da se Makedonija naziva isto kao i grčka sjeverna pokrajina. NATO je ponudio "intenzivirani dijalog" Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. 4. travnja - Drugog dana summita u Bukureštu NATO savez proslavio je svoj rođendan. Prije 59 godina 12 država s obje strane Atlantika potpisale su Washingtonski ugovor kojim je nastao Sjevernoatlantski savez. Kao glasnik dobrih vijesti iz Bukurešta, u dvodnevni posjet Zagrebu stigao je prvi čovjek SAD-a George Bush i donio pozivnicu članstvu RH u NATO-u. 9. travnja - Glavni tajnik NATO-a Hoof Scheffer pozvao Hrvatsku i Albaniju na formalno otvaranje pregovora o članstvu. 15. travnja - Dok je Hrvatska prihvatila pregovore za članstvo u NATO-u, Odbor za referendum doživio je fijasko. Peticiju za referendum o NATO-u potpisalo je samo 124.457 građana, što je bilo mnogo manje od potrebnih 450 tisuća. Propala je mogućnost pritiska na Hrvatski sabor da raspiše referendum o pristupanju RH NATO-u, što je bilo i očekujuće s obzirom na ispitivanja javnog mnijenja po kojem su građani davali veliku podršku ulasku RH u NATO. 21. travnja - Hrvatska je u Bruxellesu završila prvi krug pristupnih pregovora za članstvo u NATO-u na kojima je izrazila spremnost sudjelovanja u kolektivnoj obrani te spremnost na doprinos miru, stabilnosti i sigurnosti u euroatlantskoj zajednici. SVIBANJ 7. svibnja - Republika Hrvatska u Bruxellesu završila pristupne razgovore s Sjevernoatlantskim savezom na kojima je utvrđen iznos između tri i četiri milijuna eura koji će kao članica Saveza uplaćivati godišnje u zajednički proračun, što je jedan najnižih doprinosa koji daje jedna zemlja članica. LIPANJ 8. lipnja - Prošlo je devet godina od kada su Vojska Jugoslavije i NATO potpisali Vojno tehnički sporazum kojim su se srbijanske snage sigurnosti povukle s Kosova. Sporazum, kojim je završilo 78-dana napada na vojne i policijske ciljeve na Kosovu i u Srbiji potpisan je u makedonskom gradu Kumanovu. Istodobno, Vijeće sigurnosti UN-a usvojio je Rezoluciju 1244, na temelju koje je NATO razmjestio svoje snage, poznate kao KFOR, diljem Kosova. 24. lipnja - Hrvatska pismom potvrdila interes za članstvom u NATO-u što je bila još jedna formalna stepenica na putu u Savez. Nastavak na strani 9 8

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 31. i 32., godina 1.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

NATO kronologija - 2008. godina Nastavak sa strane 8 SRPANJ 9. srpnja - Stalni predstavnici zemalja članica NATO-a potpisali su u Bruxellesu Protokol o pristupanju Savezu Hrvatske i Albanije, u nazočnosti ministara vanjskih poslova dviju zemalja. KOLOVOZ 7. kolovoza - Gruzjskim napadom na Južnu Osetiju počeo je 8-dnevni rat u koji je na stranu J. Osetije stala Rusija, što su Zapadne zemlje, EU i NATO osudile. 19. kolovoza - Članice NATO-a upozorile Moskvu da s njom neće moći održavati redovite kontakte sve dok se ruske postrojbe potpuno ne povuku iz Gruzije. 21. kolovoza - Rusija je zamrznula vojnu suradnju s NATO-om. Mnogi su kritizirali Sjevernoatlantski savez da nije učinio ništa kako bi spriječio i barem skratio sukob na Kavkazu. No, Gruzija je dio Intenzivnog dijaloga sa Savezom, ona je NATO-ov prijatelj i partner, ali ne i član. Stoga, Savez nije mogao aktivirati Članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora koji kaže, da je napad na jednu članicu Saveza, napad na sve ostale države članice. RUJAN 15. rujna - Mađarska je postala prva članica NATO-a koja je ratificirala protokol o primanju Hrvatske i Albanije u članstvo. 18. rujna - Latvija ratificirala Protokol o pristupanju RH NATO-u. 26. rujna - Američki Senat je ratificirao Protokol o pristupanju Hrvatske i Albanije NATO-u. LISTOPAD 2. listopada - Srbija je postala punopravni član NATO programa Partnerstvo za mir. Sigurnosni sporazum, koji je bio glavni preduvjet za pristupanje Sjevernoatlantskom vijeću, u Bruxellesu su potpisali ministar obrane Srbije Dragan Šutanovac i glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Sheffer. Sporazum s NATO-m je dosad potpisalo više od devedeset država i međunarodnih organizacija. 7. listopada - Litva ratificirala Protokol o pristupanju RH u NATO. 21. listopada - Rumunjska i Poljska ratificirale Protokol o pristupanju RH u NATO. 23. listopada - Bugarska ratificirala Protokol o pristupanju RH u NATO. 24. listopada - Slovačka ratificirala Protokol o pristupanju RH u NATO. 25. listopada - Američki predsjednik George W. Bush potpisao dokument o ratifikaciji Protokola o pristupanju Hrvatske i Albanije u NATO. STUDENI 5. studenoga - Crnogorski premijer Milo Đukanović predao molbu Crne Gore za Akcijski plan za članstvo u NATO-u. 17. studenoga - Makedonija tužila Grčku Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu jer joj je Atena u travnju vetom spriječila prijam u NATO suprotno ranije potpisanom bilateralnom ugovoru. 25. studenog - Norveška ratificirala Protokol o pristupanju RH u NATO. 26. studenoga - Turska ratificirala Protokol o pristupanju RH u NATO savez. Vijeće sigurnosti UN odobrilo razmještanje policijsko-pravosudne misije Europske unije na Kosovu (EULEX) koja će s misijom NATO-a KFOR-om pomagati kosovskim vlastima da kosovsku republiku "dignu na noge". Nastavak na strani 10 9

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 31. i 32., godina 1.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

NATO kronologija - 2008. godina Nastavak sa strane 9 PROSINAC 1. prosinca - Hrvatska je preuzela jednomjesečno predsjedanje Vijećem sigurnosti UN-a. 2. prosinca - Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković prvi je put sudjelovao na sastanku šefova diplomacije zemalja članica NATO-a. Članice NATO-a suglasile su se oko postupnog obnavljanja kontakata s Rusijom koji su bili prekinuti nakon ruske intervencije u Gruziji. 4. prosinca - Ministri vanjskih poslova zemalja Američko-jadranske povelje, među kojima i hrvatski ministar Gordan Jandroković, potpisali su dodatak povelji čime su skupini pristupile BiH i Crna Gora. Slovenska vlada uputila je u parlamentarni postupak protokole o uključenju Hrvatske i Albanije u NATO. 9. prosinca - Kraljevina Danska ratificirala je Protokol o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Republiku Hrvatsku. Time je Danska postala jedanaesta, između 26 članica NATO-a, čiji je parlament ratificirao Protokol o proširenju NATO-a na Republiku Hrvatsku. Ana Marija Vojković

Ispraćaj 2008., te doček 2009. godine u OPSA-i Poštovani čitatelji, još jedna kalendarska godina je na izmaku, a s krajem godine došli smo i do posljednjega broja biltena u 2008. Godinu na izmaku obilježila je radna atmosfera unutar OPSA-e te, brojni uspjesi kojih ste i sami svjedoci prateći naš rad (jedan od njih je i ovaj bilten kojega čitate u ovome trenutku). Osim svakodnevnih obveza koje osiguravaju redovito praćenje svih informacija relevantnih za tematiku koju pratimo, znatan dio vremena utrošen je i za planiranje aktivnosti u narednoj godini. U nastavku teksta spomenut ćemo neke od njih. Prije svega potrebno je spomenuti planove pokretanja tiskanog mjesečnika koji bi pokrivao dobar dio vijesti koje objavljujemo na webu kao i one koje su objavljene u biltenu. Razlog pokretanja tiskanog oblika medija pronalazimo u relativno slaboj računalnoj infrastrukturi na nivou Republike Hrvatske, kao i u demografskoj slici stanovništva (sve veći udio starijeg stanovništva koje je slabije upoznato s on-line distribucijom informacija). Također našu on-line uslugu pružanja informacija planiramo unaprijediti portalom koji bi pružao znatno veće mogućnosti interaktivnog sudjelovanja korisnika koji pokažu interes za određene teme. Konačno dolazimo do najkompleksnijeg, no istovremeno i najznačajnijeg našega projekta. Naime, riječ je o edukativnoinformativnom NATO centru na čije planiranje je potrošeno poprilično vremena. Centar je zamišljen kao realno mjesto na kojemu će svi građani moći dobiti informacije na temu NATO saveza. Također, prostor centra koristio bi se i za održavanje radionica, seminara te brojnih drugih događaja koji su blisko vezani uz NATO. Svi ovdje navedeni planovi i brojni drugi koje nismo iznijeli, za konačan cilj imaju što jednostavniji pristup informacijama na temu euroatlantskih integracija. Na samome kraju želimo Vama i vašim bližnjima sretan Božić i uspješnu 2009. godinu. Petar Jukić  10

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]