Euroatlantski Tjednik Br. 27

Broj 27., godina 1.

20. studenog 2008.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) www.opsa.hr

Euroatlantski tjednik

Četvrtkom... Četvrtkom...

Seminari u Oberammergau NATO škola u mjestu Oberammergau, blizu Garmisch-Partenkirchena u Bavarskoj, naročito je aktivna krajem godine. U prvom dijelu prosinca održat će se tri vrlo zanimljiva događaja. Od 3. do 5. prosinca, škola će, u suradnji s Međunarodnim institutom za humanitarno pravo u San Remu održati radionicu o pravnim pitanjima tijekom oružanih borbi i ljudskim pravima u međunarodnim operacijama potpore miru. Od 15. do 19. prosinca škola i Visoki međunarodni institut kriminalističke znanosti održavaju seminar pod nazivom "Šerijatski zakon i vojne operacije", što je vrlo zanimljivima tema pošto je šerijat važan politički i vojni aspekt operacije u Afganistanu. Već tradicionalno, škola 21. i 22. siječnja održava Oberammergau simpozij NATO partnerstva. Prijavu za taj simpozij možete ispuniti do 9.12. na web stranici Škole www.natoschool.nato.int. NATO škola u Oberammergauu otvorena je 1953. Škola vodi tečajeve, obuku i seminare kao potpora NATO-ovim trenutačnim i razvojnim strategijama i politikama. To uključuje suradnju i dijalog s vojnim i civilnim osobljem iz država koje nisu članice Saveza. Kroz školu je prošlo preko 152 tisuće časnika i civila, a dodatno su školu pohađali studenti iz programa Partnerstva za mir te Mediteranskog dijaloga. Postoji 80 različitih tečajeva, od temeljne NATO orijentacije, preko multinacionalnih jedinica, zaštitu okoliša, elektronskog ratovanja, zapovjedništva i kontrole, psiholoških operacija, logističkih operacija pa do mobilizacije, oružja za masovno uništenje, mirotvornih misija, upravljanja krizama i odnosima s javnošću. U školi djeluje 185 vojnih službenika iz 25 nacija, a financiraju je Njemačka i SAD. Vedran Obućina

Slika: NATO škola, izvor www.natoschool.nato.int Euroatlantski tjednik Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) Kontakt: [email protected]

Posjeti www.opsa.hr

Broj 27., godina 1.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Karzai spreman jamčiti sigurnost talibanskom vođi Afganistanski predsjednik Hamid Karzai spreman je jamčiti potpunu sigurnost odbjeglom talibanskom vođi muli Omaru na eventualnim mirovnim pregovorima između afganistanske vlade i talibanskih pobunjenika, prenio je u nedjelju Reuters. ''Ako čujem da je mula Omar spreman doći u Jedina dostupna slika Afganistan ili mule Omara pregovarati o prekidu nasilja, ja, kao predsjednik Afganistana, učinit ću sve što je u mojoj moći da mu se pruži sva potrebna sigurnost'', izjavio je Karzai na konferenciji za novinare u Kabulu. Takva odluka mogla bi biti vrlo dubiozna s obzirom da su Amerikanci odavno raspisali nagradu od 10 milijuna dolara za bilo kakvu informaciju koja bi mogla dovesti do hvatanja talibanskog vođe. Afganistanski predsjednik, svjestan mogućih posljedica, dodao je kako međunarodna zajednica na njegovu odluku da zaštiti mulu Omara može negativno utjecati samo ako ga smijeni s položaja afganistanskog predsjednika. Mula Omar, za kojega se vjeruje da se skriva u planinama blizu afganistansko-pakistanske granice i od tamo vodi pobunu, isprva se nije oglasio na ovu Karzaievu ponudu, ali ju je kasnije rezolutno odbio. Afganistanska vlada već nekoliko mjeseci pokazuje znakove kako želi mirnim putem i pregovorima prekinuti nasilje koje se proširilo većim dijelom zemlje. Vlada u Kabulu otvoreno navodi kako je spremna pregovarati sa ''svakim tko poštuje afganistanski ustav''. Inozemni analitičari stoga smatraju da je Karzaieva ponuda ustvari bila upućena svim zainte-

resiranim talibanskim vođama, a ne samo muli Omaru. U nastojanjima da se dugogodišnje nasilje prekine mirnim putem afganistanska vlada ima posebnu podršku međunarodne zajednice koja sve više shvaća da je sedmogodišnji sukob sa talibanima doveo međunarodne snage u pat-poziciju. Pregovori su u interesu i talibanima koji znaju da ne mogu pobijediti, ali ni izgubiti. Međutim, kod talibana je problem što se njihovo šaroliko vodstvo ne može artikulirano izjasniti želi li mirovne pregovore ili ne. Prva naznaka kako obje strane polako shvaćaju da im daljnji sukob nije u interesu dogodio se još u rujnu kada su se u saudijskoj Meki, pod medijatorstvom saudijskog kralja Abdullaha, na večeri povodom završetka mjeseca Ramazana susreli izaslanici afganistanske vlade i talibanskog pokreta. Vladino izaslanstvo, uz trojicu vladinih dužnosnika, činili su i Fazl Hadi Shinwari, predsjednik ultra-konzervativnog Vijeća ulema te dvojica dužnosnika srušenog talibanskog režima, bivši ministar vanjskih poslova Wakil Ahmed Muttawakil te Abdul Salam Saif, bivši talibanski veleposlanik u Pakistanu. Angažiranje Muttawakila i Saifa – inače predstavnika umjerenije talibanske struje – protumačeno je kao posebna želja predsjednika Karzaia da lakše stekne povjerenje kod druge strane. Talibanski pokret na susretu u Meki predstavljalo je, uz predstavnika paštunskog ''gospodara rata'' Gulbuddina Hekmatyara, 11 dužnosnika koji imaju pristup vrhovnom talibanskom tijelu odlučivanja, Quetta Shuri. Međutim, iako je ovaj susret možda označio početak procesa nacionalnog pomirenja, ipak nije donio nikakav konkretan rezultat. Prema vladinom tumačenju, susret u Meki je propao jer ''talibansko izaslanstvo nije bilo ovlašteno za vođenje mi-

rovnih pregovora'', dok talibani tvrde kako je bilo kakav nastavak pregovora nemoguć dok su na afganistanskom tlu strane postrojbe. Ovaj talibanski (pred) uvjet afganistanska vlada smatra neprihvatljivim, što je prije desetak dana ponovio i predsjednik Karzai prilikom posjeta SAD-u i Velikoj Britaniji. Pregovorima, ali sa umjerenijom strujom u talibanskom pokretu, sklon je novoizabrani američki predsjednik Barack Obama. Promjena stava međunarodne zajednice prema afganistanskom problemu možda bi mogla prekinuti nasilje koje odnosi sve više žrtava, posebno civilnih. Naime, analitičari smatraju kako bi inzistiranje na pregovorima moglo donijeti konkretne rezultate, a možda bi dovelo i do raspada talibanskog pokreta. Mogućnost da brojnija, umjerenija struja tijekom pregovora isposluje participiranje oportunističkog dijela talibana u eventualnoj novoj ''vladi nacionalnog jedinstva'' moglo bi dovesti do raskola sa ''tvrdolinijašima", a samim time i do slabljenja talibanskog pokreta. Ipak, ova strategija ima jednu slabu točku jer poseban problem predstavlja činjenica kako ideološki razlozi nisu glavni razlog sukoba u južnom i istočnom Afganistanu, već borba za ekonomsku i lokalnu prevlast između različitih klanova. Naime, upravo zbog ekonomskog i društvenog favoriziranja određenih klanova u provincijama pod vladinom kontrolom – posebno onih klanova povezanih s predsjednikom Karzaiem – te isključivanja i diskriminiranja većine stanovništva talibani imaju golemu regrutacijsku bazu. No, to je već problem koji NATO-ova misija ISAF ne može riješiti sama. Tomislav Pili

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) poziva sve zainteresirane da šalju svoje tekstualne priloge za objavu u biltenu Euroatlantski tjednik. Zainteresirani mogu vlastite tekstove euroatlantske tematike ne veće od jedne kartice teksta (1450 znakova s razmakom) s osobnim podatcima slati u .doc formatu (WinWord) na adresu elektronske pošte: [email protected]. Euroatlantski tjednik izlazi jednom tjedno; tekstove poslane zaključno sa 9.00 sati u srijedu koji svojim sadržajem i stilom pisanja zadovoljavaju navedene kriterije objavit će se u tekućem tjednu. 2

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 27., godina 1.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Makedonija prijavila Grčku Međunarodnom sudu pravde Unatoč velikoj američkoj podršci i nadljudskim naporima pregovarača Nimitza, Makedonija i Grčka i dalje ne mogu riješiti problem oko imena bivše jugoslavenske republike. Nakon što je dvadeset godina južna makedonska susjeda koristila svoj utjecaj kako bi barem privremeno nametnula pojmovni nonsens (niti jedna zemlja ne može biti bivša ako je priznata i suverena), stanje se dodatno pogoršava. Makedonija je tužila Grčku Međunarodnom sudu pravde zbog "flagrantnog kršenja" bilateralnog sporazuma iz 1995. Naime, članak 11 tog sporazuma obvezuje Grčku da ne može podnijeti prigovor na makedonski zahtjev za primanje u NATO. Makedonska strana tvrdi da je atenski veto na sastanku NATO-a u Bukureštu taj dogovor prekršen. Ministar vanjskih poslova Makedonije Antonio Milošoski kaže kako je skopska strana pažljivo razmotrila stanje stvari prije nego je odlučila prijaviti Grčku, ali je naglasio da se Sud ne treba baviti drugim političkim pitanjima kao što je pitanje imena. Prijavom se traži od Međunarodnog suda pravde da presudi da li je Grčka, kroz svoje državne organe i agente, prekršila obveze u članku 11, paragraf 1. sporazuma iz 1995., da naredi Grčkoj da odmah poduzme potrebne korake kako bi se članak 11 mogao i dalje poštovati te da Makedonija nesmetano nastavi svoj put

Slika: Ministar vanjskih poslova Makedonije A. Milošoski u razgovoru s Carlom Bildtom, izvor www.nato.int u NATO. Razvoj događaja dodatno je pogoršao i unutarpolitičke razmirice u Makedoniji, a Grčka je već najavila da će, ukoliko ne budu riješena otvorena pitanja između dvije zemlje, blokirati ulazak Makedonije u Europsku uniju na isti način kao što je blokirala ulaz u NATO. Sjevernoatlantski savez djeluje na temelju konsenzusa, a glavni tajnik NATO-a je već nekoliko puta ponovio kako očekuje da se pitanje imena riješi što prije. U igri su dva naziva koja bi, donekle, zadovoljila

obje strane, a to su Gornja Makedonija ili Sjeverna Makedonija uz pojedine varijacije. Skopje pri tome nikako neće prihvatiti ime države koja neće imati u svom nazivu Makedonija. Nažalost, cijela se rasprava vodi u potpunoj suprotnosti euroatlantskog duha, a prijava sudu pravde još više otežava poziciju Makedonije. Vedran Obućina

Nijemci u Afganistanu 2008. popili milijun litara vina i piva Njemački vojnici u sklopu mirovnih snaga (ISAF) u Afganistanu, prošle su godine dobili milijun litara piva i vina njemačke proizvodnje, potvrđeno je iz Berlina. "Čini se da alkohol igra zabrinjavajuće veliku ulogu u logorskom životu", rekla je za dnevnik Bild oporbena političarka Elke Hoff. No dužnosnici tvrde kako vojnici nisu bili pijani. Svaki vojnik prema pravilima smije popiti do jedne litre piva na dan. "Da su alkohola pića pili samo vojnici, 3

kojih je 3500, to bi iznosilo 0,77 litara na dan", rekao je glasnogovornik njemačkoga ministarstva obrane Thomas Raabe, naglasivši, ipak, kako je dio od 990 tisuća litara piva i 69 tisuća litara vina, podijeljen drugim postrojbama u sklopu NATO misije ISAF, pripadnicima njemačke policije i brojnim posjetiteljima. Iako je ova priča zaokupila njemačke medije, brojni komentatori više puta su ponavljali kako je prilično neukusno "gledati u čašu" Njemačkim vojnicima koji u trenutcima odmora imaju pravo i na umjerenu konzumaciju alkohola. ET

Posjeti http://opsa.blog.hr

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 27., godina 1.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Rusija ne bi trebala biti protiv integracije Istoka sa Zapadom Rusija ne bi trebala sprječavati punu integraciju bivših sovjetskih republika sa Zapadom, rekao je 12. studenog američki ministar obrane Robert Gates i dodao da Moskva ničime nije ugrožena.

Kratke vijesti - 7 dana

Gates je to izjavio nakon susreta s estonskim premijerom Andrusom Ansipom koji je i dalje zab- • Sanader nakon sastanka sa Oliijem Rehnom u Zagrebu izjarinut zbog ruske invazije na Gruziju u kolovozu i vio kako bi slijedeća godina masovnih cyber-napada prošle godine protiv te mogla biti velika za Hrvatsku male baltičke zemlje, koja ima vrlo napete odnose zbog punopravnog članstva u s Moskvom. NATO-u i završetka pregovora s Ministar obrane SAD-a Robert Gates EU-om "Rusija ne treba stvarati prepreke jednoj suverenoj zemlji koja se želi približiti zapadu", rekao je Gates i dodao da to ne "predstavlja nikakavu prijetnju sigurnosti Rusije. • BBC: Britanija bi u Afganistan mogla poslati dodatnih 2000 Američki ministar se u Tallinu sastao s ministrima obrane triju baltičkih zemalja i drugih vojnika zemalja članica NATO-a u sklopu neformalnog susreta s Ukrajinom radi razgovora o težnjama te također bivše sovjetske republike da se pridruži Savezu, čemu se Moskva žesto• Ministar Jandroković boravio u ko opire. Češkoj, zahvalio se na dosadašnjoj pomoći Češke na putu HrSAD će biti pokrovitelj estonskog instituta za informatičku obranu vatske u EU i NATO Ministar Gates najavio je da će SAD sponzorirati novostvoreni institut za informatičku • Predsjednik Sabora Luka Bebić obranu u Estoniji. u razgovoru s mađarskom kolegicom Katalin Szili zahvalio na Centar za kibernetičku obranu ustanovljen je ranije ove godine kao odgovor na masovni ratifikaciji članstva Hrvatske u napad na estonske internet stranice 2007. godine koji je paralizirao bankovne transakcije NATO-u koju je Mađarska poduobavljane putem interneta. prla kao prva od 26 članica NATO-a Odluka SAD-a da podrži Estoniju velika je pomoć baltičkoj državi od 1,3 milijuna stanovnika koja se boji ponovno osnažene Rusije. Gates je pohvalio Estoniju za to što je podijeli• Europska povjerenica Benita la lekciju o cyber-napadu sa saveznicima iz NATO-a i pomogla povećati opću sigurnost Ferrero-Waldner kritizirala je saveza. plan Moskve da razmjesti rakeET/OPSA te u Kalinjingradu, ruskoj enklavi okruženoj zemljama EU

NATO Review video: "The Balkans - qou vadis?"

Posebno izdanje mjesečnog online magazina NATO-a Reviewa "The Balkans - qou vadis?" u pet video priloga analizira sigurnost u regiji. O Radovanu Karadžiću i njegovom uhićenju, uspješnosti i stanju sigurnosnih snaga u Bosni i Hercegovini govore glavni akteri rata i zbivanja u regiji u zadnjih 18 godina.

• Izaslanstvo Hrvatskog sabora na 54. zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a u Valenciji. Članovi izaslanstva su Krešimir Ćosić (HDZ), kao voditelj izaslanstva te Marin Jurjević (SDP) i Boris Klemenić (HSS) kao i veleposlanik RH pri NATOu Igor Pokaz.

Prilozi su: Karadžić - od Sarajeva do Haaga; Bosna - novi model vojske; Policijska reforma u BiH: nemogća misija; Jamie Shea: Kosovo - prije i sada; te intervju s Paddyem Ashdownom. Video priloge možete pogledati na adresi: • Ministar Jandroković u Ratnoj http://www.nato.int/docu/review/2008/07/EN/index.htm školi "Ban Josip Jelačić" održao predavanje o hrvatskoj vanjskoj NATO Review je mjesečni online magazin koji se izdaje pod okriljem Glavnog tajnika politici: "Temeljne strategijske NATO-a. NATO Review analizira atlanske probleme i dvoumice. Tekstovi nužno ne odrednice vanjske politike Repredstavljaju službeno mišljenje i politiku Sjevernoatlanskog saveza. publike Hrvatske" ET/OPSA ET/OPSA

Posjeti http://www.morh.hr/nato - stranice MORH-a o NATO-u 4

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]