Euroatlantski Tjednik Br. 13

Broj 13., godina 1.

17. srpnja 2008.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) www.opsa.hr

Euroatlantski tjednik

Četvrtkom...

Hrvatski kontigent u Afganistanu; liječnik koji radi svoj posao Uronjeni u svakidašnje probleme brzoga života, sve što se događa tisućama kilometara čini nam se potpuno strano, a nažalost ponekad i posve nebitno. Živjeti u Hrvatskoj danas znači živjeti u miru, iako ne tako davno, sve što smo željeli bio je mir i pravo na život, kada su upravo nas pogodile ratne nedaće. Živjeti danas u Afganistanu znači biti svakodnevno na meti terorista i terorističkih napada jer nikada ne znate gdje, kada i zašto će biti izvršen krvavi napad. Kako bi napaćenim građanima Afganistana pomogli tamo se nalazi i hrvatski kontigent snaga u sklopu NATO-ove misije ISAF, a u unutar kojega je i liječnik Ratimir Benčić. Kada je 7. srpnja izvršen još jedan u nizu od besmislenih i krvavih samoubilačkih napada – ovaj puta na indijsko veleposlanstvo, Benčić se odmah pridružio osoblju koje je pružalo pomoć ozlijeđenima i preuzeo značajnu i vrlo humanu ulogu u spašavanju života, a o čemu je izvijestio ISAF-ov ured za odnose s javnošću. U tom krvavom samoubilačkom napadu ubijene su 42 osobe, a ranjeno čak 147 te su ubrzo kirurški odjeli svih bolnica u Kabulu bili u potpunosti puni ranjenika. Dr. Benčić je preuzeo trijažu, odnosno razvrstanje pacijenata po žurnosti medicinske intervencije kako bi se spasilo što više života. "Trijaža je vrlo ružan posao. Morate odlučiti kome pomoći. I to morate brzo učiniti", rekao je Benčić za press službu ISAF-a. Benčić je od završetka Medicinskog fakulteta u Zagrebu radio kao liječnik opće prakse, a iskustvo u trijaži stekao u Domovinskom ratu u Hrvatskoj. Benčić je brzo pregledavao svakog pacijenta kako bi odredio kome je odmah potrebna intervencija i tko je u dovoljno stabilnom stanju da se može prevesti u francusku i češku vojnu bolnicu. Time je oslobodio nacionalnu vojnu bolnicu najsloženijih slučajeva i dao joj vremena, prostora i mogućnosti da osigura medicinski tretman za više dolazećih pacijenata, navodi ISAF, dodajući kako je time vjerojatno spasio mnoge živote. Benčić, koji je Afganistanu bio i 2006. godine, pohvalio je i veliko poboljšanje sustava medicinske zaštite u Afganistanu. "Oni zaslužuju pomoć. Oni zaslužuju pristojan život, svi ljudi u Afganistanu, oni svojoj djeci žele najbolje, kao i mi našoj", rekao je Benčić. Iskustvo koje je dr. Benčić stekao u Domovinskom ratu – iskustvo iz vremena kada smo mi prolazili teške trenutke donijelo je dobro još jedanput, tisućama kilometara daleko. Dr. Benčić je jedna osoba od tisuća u sklopu misije ISAF, a svi oni svakodnevno doprinose koliko toliko u osiguravanja minimalnih uvjeta za život građana Afganistana koji danas trebaju svaku pomoć. Upravo s dr. Benčićem možemo prikazati koliko je važno sudjelovanje u mirovnim misijama za građane ugroženih zemalja. Svaki ljudski život neprocjenjivo je vrijedan i premda tisućama kilometara daleko od Hrvatske, u vrijeme globalizacije svaki kutak planete nam je u susjedstvu. Hrvatski kontigent u misiji ISAF odavno je postao jedan od vrsnih brandova Hrvatske, koji nas prikazuje na najbolji mogući način, dr. Benčić je samo podsjetnik na to koliko pomoć koju pružaju znači za Afganistan i podsjetnik kako niti mi ne trebamo zaboraviti na one koji se i osobno žrtvuju kako bi drugima pomogli. S tom mišlju ostajemo uz sve pripadnike hrvatskog kontigenta misije ISAF u Afganistanu. Denis Avdagić Euroatlantski tjednik Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) Za ovaj broj pišu: Tomislav Pili, Denis Avdagić i Vedran Obućina Kontakt: [email protected]

Posjeti www.opsa.hr

Broj 13., godina 1.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Mediteran na prekretnici Mediteran je ponovno u središtu zanimanja svjetske javnosti. Nakon što je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy inicirao stvaranje Unije za Mediteran, i NATO-ova Parlamentarna skupština krenula je u promišljanje Sredozemlja. U Rimu je 4. i 5. srpnja održan seminar pod nazivom "Mediteran na prekretnici: Izazovi, političke inicijative i limiti transformacije". Na sastanku se okupilo 70 delegata iz zemalja članica NATO-a i Mediteranskih partnera, a glavne su teme razgovora bile izraelsko-palestinski mirovni proces, energetska sigurnost i međuovisnost u Mediteranu, sigurnost u regiji Sahela, ali i projekt Unija za Mediteran. Teško je oteti se dojmu da se iza Sarkozyjeve Mediteranske unije, čija je članica i Hrvatska, ne kriju i nacionalni, pa i neokolonijalni interesi prema nekadašnjim francuskim magrebskim kolonijama. Sarkozyjev prvotni plan je bio da u sredozemnu uniju uđu samo Francuska i glavne europske sredozemne zemlje kao što su Španjolska, Italija, Grčka i Turska te zemlje poput Alžira, Maroka i Tunisa, sve redom frankofonske države. U takvom razmjeru snaga nije teško pretpostaviti tko bi imao prevagu. Međutim, smjelom intervencijom njemačke kancelarke Angele Merkel stvorena je daleko šira unija koja osim gospodarskih i političkih implikacija ima i usko povezanu sigurnosnu težinu.

Unija za Mediteran služi upravo očuvanju mira i stabilnosti u regiji s vrlo različitim kulturnim naslijeđem, ali i raznovrsnim političkim sustavima koji prakticiraju kako liberalnu demokraciju, tako i čistu autokraciju. Gradnja kapaciteta za održavanje regije sigurnom naročito je istaknuto u izlaganju američkog izaslanika Della Daileya koji je zorno prikazao kako su Sahel i Sjeverna Afrika izravno povezani i gdje je naročito na djelu "spill over" efekt prilikom radikalnog razvoja političke situacije u saharskoj Africi. Njegov zaključak još je jednom potvrdio potrebu kako NATO-a tako i pojedinih država nacija za partnerskim odnosima i holističkim pristupom; kroz međusobno poštovanje i razumijevanje povezanih regionalnih problema kao i kroz informiranu i spremnu vladu i stanovništvo kao najbolju obranu. Na primjeru Alžira predstavnik jedne naftne kompanije Chawki Rahal pokazao je međusobnu ovisnost mediteranskih zemalja o izvorima energije i potrebe zaštite iste, a Giacomo Luciani iz Italije predstavio je agendu za energetsku suradnju koja prepoznaje energiju kao ključnu sastavnicu mediteranske suradnje; koja želi prepoznati mediteransko tržište nafte kao jaku fizičku baze te suradnje; koja pruža investicijske mogućnosti; koja uspostavlja zajedničku stra-

tegiju za energetski rast i tranziciju; i koja zajednički promovira dekarbonizaciju. Hrvatska je i ovaj put prilično šutke obilježila svoje učesvovanje u problemima Mediterana. Osim što je ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković izrazio zadovoljstvo "što smo ulaskom u Uniju dobili priliku za afirmacijom mediteranske dimenzije Hrvatske", istaknuta je spremnost da će "Hrvatska pokušati dati puni doprinos da prostor uz mediteranski bazen postane prostor stabilnosti i mira". Vedran Obućina

Kratke vijesti - 7 dana • Kanadski ministri vanjskih poslova i obrane David Emerson i Peter Gordon Mackay: Primanje Hrvatske i Albanije u NATO ključni je uspjeh • Zapovjednik NATO-a u Afganistanu američki general David McKiernan zatražio je avione AWACS-e od Saveza kako bi pomogli u borbi protiv pobunjenika • Rusija: Hrvatska u NATO-u ugrožava sigurnost • State Department: Rusija nema pravo veta po pitanju ulaska Hrvatske i Albanije u NATO • Bijela kuća: Rusi su se zabunili, mislili su na Gruziju i Ukrajinu kada su se usprotivili ulasku Hrvatske i Albanije u NATO • Ministri obrane NATO-a dali podršku formiranju kosovskih sigurnosnih snaga • Američki vojnici su poginuli u dobro isplaniranom napadu talibana ET/OPSA

Posjeti http://opsa.blog.hr 2

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 13., godina 1.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Rusija negoduje zbog primanja Hrvatske i Albanije u NATO Možda i očekivano, ali pristupanje Hrvatske NATO-u izazvalo je i širu međunarodnu reakciju. Naime, nakon potpisivanja pristupnih protokola u srijedu 9. srpnja sa svim članicama NATO-a u Bruxellesu, Hrvatska i Albanija praktički su postale članice NATO-a čime je skoro završen njihov višegodišnji put prema članstvu u tom sigurnosno-političkom savezu. Iako proces još nije dovršen jer pristupni protokol mora proći ratifikaciju u parlamentima svih članica, Hrvatska može sa velikom dozom sigurnosti tvrditi da će na sljedećem summitu NATO-a sudjelovati u svojstvu punopravne članice. No, potpisivanje pristupnih protokola ipak nije prošlo bez reakcije Rusije. Nakon što je prošli tjedan potpisan sporazum između SAD-a i Češke o instaliranju radara potrebnog za kontroverzni proturaketni štit, iz Moskve su ponovno odaslane pomalo nejasne, ali prijeteće teze o ''uzvraćanju udarca''. Međutim, Rusija nije stala na ovom diplomatskom manevru već se osvrnula i na hrvatsko pristupanje NATO-u. Kako je objavilo rusko ministarstvo vanjskih poslova preko svog glasnogovornika Andreja Nesterenka, Rusija smatra da će ''proširenje NATO-a na Hrvatsku i Albaniju nanijeti štetu sigurnosti u Europi''. U razgovoru za ruske RIA Novosti, Nesterenko je naglasio kako proširenje NATO-a ne pridonosi sigurnosti u Europi nego potkopava kolektivne napore u borbi protiv novih rizika i opasnosti. Na ruske stavove već sljedeći dan reagirao je i sam State Department. U američkoj izjavi navodi se kako ''Rusija nema pravo na veto kada se radi o odlučivanju o članstvu u tom vojnom savezu''. Sasvim je jasno da ruska reakcija nema nikakve veze s hrvatskim vanjskopolitičkim pravcem koji se tiče NATO-a. Radi se o širim odnosima između SAD-a, NATO-a i Rusije, a koji su upravo u posljednjih desetak dana opet u žiži interesa svjetskih medija. Osim potpisivanja već spomenutog sporazuma s Češkom, sličan sporazum vezan uz proturaketni štit SAD žele potpisati i sa Poljskom, a NATO je upravo ovih dana ponovio želju da Gruzija postane punopravna članica Saveza. Špekulacije oko primanja Gruzije NATO-ov je odgovor na rusko zveckanje oružjem preko odmetnute gruzijske pokrajine Abhazije. Rusija je jednostavno vrlo nervozna nakon svake nove aktivnosti NATO-a, pa čak i ako se radi o Hrvatskoj. Stoga ne čudi relativno mlaka reakcija vodećih hrvatskih medija koji su vijest o ruskoj reakciji prenijeli vrlo kratko. Tomislav Pili Slika: NATO

Vrata NATO-a otvorena su za Makedoniju čim riješi spor s Grčkom Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer izrazio je jučer očekivanje kako će Makedonija riješiti svoj bilateralni spor s Grčkom oko imena zemlje kako bi se mogla uključiti u Savez. "Naša su vrata otvorena i bit će otvorena. Nadam se da će se ova poruka čuti u Skoplju. Mjesto za NATO-ovim stolom je rezervirano i za vas čim se riješi bilateralni spor s Grčkom", rekao je Scheffer nakon potpisivanja Protokola o pristupanju Hrvatske i Albanije Sjevernoatlantskom savezu. Makedonija je očekivala da će na summitu NATO-a, održanom početkom travnja u Bukureštu, dobiti pozivnicu zajedno s Hrvatskom i Albanijom. Iako su se za to snažno zauzele Sjedinjene Države, Grčka je uspjela spriječiti da i Skoplje dobije pozivnicu. Zbog spora s Grčkom, Makedonija se u međunarodnim institucijama ne može koristiti svojim ustavnim imenom, nego imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija. U zaključcima sa summita u Bukureštu, čelnici NATO-a su istaknuli da Makedonija, ako u međuvremenu riješi to pitanje, može dobiti pozivnicu ne čekajući novi summit NATO-a. ET/OPSA Slika: NATO OBAVIJEST Od slijedećeg tjedna do sredine kolovoza OPSA bilteni neće izlaziti radi ljetnog odmora. OPSA bilten Euroatlantski tjednik ponovno će redovito izlaziti od sredine kolovoza, a slijedeći OPSA bilten NATO intervjui izdat će se početkom rujna. Svim čitateljima OPSA biltena želimo ugodan odmor tijekom ljeta. Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) 3

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]