Zdravstveni Radnici I Njihova Drustvena Uloga

VISOKA ŠKOLA “Koledž zdravstvene njege” BIJELJINA

Zdravstveni radnici i njihova društvena uloga, zdravstveni saradnici, nemedicinski radnici, stručno usavršavanje, naučno usavršavanje, metod timskog rada Doc. Dr Siniša Maksimović, ScD

ZDRAVSTVENA PROFESIJA • Pristup zdravstvenoj profesiji podrazumijeva obrazovanje zdravstvenih radnika, planiranje broja zdravstvenih radnika, dozvole za rad i prihvatanje novih profesija.

• U pogledu obrazovanja zdravstvenih radnika, a posebno ljekara kao osnovnih davalaca zdravstvenih usluga, zakonima i podzakonskim aktima se reguliše dužina, struktura i kvalitet školovanja, broj i vrste poslediplomskih usavršavanja, imajući u vidu ogroman razvoj medicinske nauke i tehnologije, težnju ka efikasnijoj zdravstvenoj zaštiti i

• Zakonodavstvo o obrazovanju zdravstvenih radnika pojedinačnih zemalja često je povezano sa rezolucijama i preporukama različitih međunarodnih oganizacija kao što je Svetska zdravstvena organizacija.

ZNANJA I VJEŠTINE • Završetkom ovog poglavlja trebali biste savladati pojmove: • Šta je zdravstveni radnik, a šta ljekar? • Koliko traje školovanje i usavršavanje? • Koja su osnovna prava i obaveze zdravstvenih radnika? • Čime su ona regulisana?

• Kako se stiče status zdravstvenog radnika i kako se može izgubiti? • Šta radi ljekar u primarnoj zaštiti, a šta u bolnici? • Šta je pripravnik, a šta licencirani doktor?

• Zdravstveni radnici obavljaju zdravstvenu djelatnost u skladu sa važećom zdravstvenom doktrinom i u skladu sa kodeksom profesionalne etike. • Za svoj rad zdravstveni radnici preuzimaju stručnu, etičku, kaznenu i materijalnu odgovornost.

• Zdravstveni radnici su lica koja imaju završen medicinski, stomatološki, odnosno farmaceutski fakultet, kao i lica sa završenom drugom školom zdravstvene struke, a koja neposredno obavljaju zdravstvenu djelatnost u zdravstvenim ustanovama ili privatnoj praksi, pod uslovima propisanim ovim zakonom.

• Zdravstveni saradnik je lice sa srednjom, višom, odnosno visokom stručnom spremom, koje obavlja određene poslove zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi.

• Za obavljanje zdravstvene djelatnosti zdravstveni radnici, odnosno zdravstveni saradnici moraju za određene poslove imati i odgovarajuću specijalizaciju, odnosno užu specijalizaciju, u skladu sa odredbama zakona.

• Zdravstveni radnik u zavisnosti od stepena stručne spreme jeste: • 1) doktor medicine, doktor stomatologije, diplomirani farmaceut i diplomirani farmaceut medicinski biohemičar – sa završenim odgovarajućim fakultetom zdravstvene struke, • 2) drugi zdravstveni radnik – sa završenom odgovarajućom visokom, višom, odnosno srednjom školom

• Članstvo u komori zdravstvenih radnika je obavezno za sve prethodno navedene zdravstvene radnike, koji se bave zdravstvom.

• Zdravstveni radnik može samostalno da pruža zdravstvenu zaštitu u zdravstvenoj ustanovi, privatnoj praksi ili kod drugog poslodavca kome zakon dozvoljava da obavljati određene poslove zdravstvene djelatnosti samo ako je: • 1) obavio pripravnički staž i položio stručni ispit, • 2) upisan u imenik komore,

• Pod samostalnim radom, u zakonskom smislu, podrazumijeva se samostalno pružanje zdravstvene zaštite bez neposrednog nadzora drugog zdravstvenog radnika. • Strani državljanin koji obavlja zdravstvenu djelatnost mora, pored prethodno navedenih uslova, znati jezik, kao i drugi jezik koji je u službenoj upotrebi, u skladu sa propisima o službenoj upotrebi jezika u Republici, odnosno mora ispuniti i druge

• Zdravstveni radnici, odnosno zdravstveni saradnici, dužni su da prilikom zasnivanja radnog odnosa potpišu izjavu – zakletvu da će se u obavljanju svog poziva pridržavati načela utvrđenih u „Hipokratovoj zakletvi“, kao i načela profesionalne etike.

• Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, kao i druga lica zaposlena u bolnici, ne smiju napustiti radno mesto dok im se ne obezbedi zamjena, iako je njihovo radno vrijeme isteklo, jer bi se time narušilo obavljanje zdravstvene djelatnosti i ugrozilo zdravlje pacijenta.

• Zdravstveni radnik može odbiti pružanje zdravstvene zaštite ako zdravstvena usluga koju treba da pruži nije u skladu sa njegovom savješću, ili međunarodnim pravilima medicinske etike i to je tzv. prigovor savjesti.

• Zdravstveni radnik dužan je da o prigovoru savjesti obavijesti direktora zdravstvene ustanove, odnosno neposrednog rukovodioca. • Bolnica tj. zdravstvena ustanova je dužna da poštuje istaknuti prigovor savjesti zdravstvenog radnika, kao i da obezbijedi pružanje zdravstvene zaštite pacijentu od

• Zdravstveni radnik ne može odbiti pružanje hitne medicinske pomoći pozivajući se na prigovormn savjesti.

• Prava, dužnosti i odgovornosti zaposlenih u bolnici i drugoj zdravstvenoj ustanovi, ostvaruju se u skladu sa propisima o radu. • Zabranjeno je obavljanje zdravstvene djelatnosti od strane lica koja se u smislu zakona ne smatraju zdravstvenim radnicima i zdravstvenim saradnicima.

• Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici ne mogu obavljati samostalni rad dok ne obave pripravnički staž i ne polože stručni ispit u skladu sa zakonom.

• Onog dana kada zdravstveni radnik započinje pripravnički staž dužan je da se upiše u imenik komore, u kom postoji posebna evidencija o pripravnicima članovima komore.

• Pripravnički staž za zdravstvene radnike i zdravstvene saradnike sa visokom stručnom spremom traje sada u načelu 12 mjeseci, ali za doktore medicine, čije osnovne studije na medicinskom fakultetu na osnovu programa fakulteta traju šest godina, pripravnički staž traje šest meseci.

• Pripravnički staž za zdravstvene radnike i zdravstvene saradnike sa višom, odnosno srednjom stručnom spremom, traje šest mjeseci. • Pripravnički staž sprovodi se po utvrđenom programu. • Pripravnički staž je praktičan rad pod nadzorom ovlašćenog zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog saradnika – mentora, kojim se zdravstveni radnik i zdravstveni

• Pripravnički staž se obavlja u zdravstvenim ustanovama pod neposrednim nadzorom zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog saradnika koji ima najmanje pet godina radnog iskustva nakon položenog stručnog ispita.

• Bolnica ili zdravstvena ustanova vodi evidenciju, vrši nadzor i odgovorna je za dosledno sprovođenje programa pripravničkog staža zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika.

• Za vrijeme trajanja pripravničkog staža pripravnik koji je zasnovao radni odnos sa zdravstvenom ustanovom, ima pravo na zaradu i sva druga prava iz radnog odnosa, u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad, odnosno u skladu sa ugovorom o radu.

• Po isteku pripravničkog staža zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici dužni su da polože stručni ispit u roku od 12 mjeseci od dana završetka programa pripravničkog staža, pred ispitnim komisijama koje obrazuje ministarstvo zdravlja.

• Ljekari su najvažniji personalni resurs zdravstvene zaštite, nosioci stručne djelatnosti i pacijentima najvažniji saveznici u donošenju odluka

• Njihovo školovanje traje dugo, ali tek nakon nekoliko godina specijalnog obrazovanja i iskustva, pruža im se mogućnost za samostalan rad u nekoj specijalnosti. • Ali tako je u skoro svim ozbiljnim zemljama svijeta, jer je ljekar taj koji donosi odluke ili pak svojim savjetima navodi pacijenta da donese određenu odluku

• Hijerarhiju među ljekarima je dobro poznavati, a u našim bolnicama u praksi je sledeća hijerarhija: direktor ustanove pacijentima obično nije vidljiv, ali je odgovoran za dobru ili lošu organizaciju rada (može da prenese svoja ovlašćenja na bilo koga, zamjenika, pomoćnike i sl. ali ne i odgovornost), te direktor mora da uspostavi sistem verbalne i neverbalne komunikacije sa pacijentima. • Poruke i primjedbe moraju lako do njega

• Rukovodilac odeljenja (načelnik ili šef odeljenja ili službe) – u akademskim bolnicama, tj.onima koje sprovode edukaciju, po pravilu je profesor ili docent. • Nekada više odeljenja zajedno čine kliniku.

• Rukovodilac odeljenja vodi vizitu i on je autoritet na mjestu boravka pacijenta, jer na određen način vrši nadzor nad radom ostalih ljekara.

• Sobni ili ordinirajući ljekar je obično mlađi specijalista ili čak specijalizant i on je dužan da vodi dnevnu brigu i prati stanje pacijenta. U hijerarhiji među ljekarima važnu ulogu imaju i ljekari na stažu (stažisti) i studenti kao budući doktori, mada studenti nemaju pravo da sprovode zahvate za koje je potrebna ljekarska diploma i licenca.

• Legitimno je pravo pacijenta da zna ko se posebno brine o njemu ili ko je ordinirajući ljekar. • Nije dobro kada se na bolničkom odeljenju ne znaju nadležnosti, prava i obaveze. • Takođe nije dobro kada je rukovodilac odjeljenja jedini nadležni i ordinirajući ljekar, a ostali ljekari njegovi pomoćnici.

• Dobra organizacija ljekarskog rada na odjeljenju podrazumijeva da svako radi svoj dio posla, i da prioritet bude staranje o pacijentima.

• Posebno je važno da pacijenti znaju sa kim će razgovarati i dogovarati mjere dalje dijegnostike i liječenja. • Stoga pacijent treba da zna ko ima kakvu ulogu u pomaganju njemu kao pacijentu.

• Izabrani ljekar obavlja zdravstvenu zaštitu u timu sa zdravstvenim radnikom odgovarajuće školske spreme iz oblasti medicine. • Izuzetno, izabrani ljekar može biti i doktor medicine druge specijalnosti, ali pod određenim uslovima.

• Izabrani ljekar: • 1) organizuje i sprovodi mjere očuvanja i unapređenja zdravlja pojedinaca i porodice, • 2) radi na otkrivanju i suzbijanju faktora rizika za nastanak bolesti, • 3) vrši dijagnostiku i blagovremeno liječenje pacijenata.

• 4) ukazuje hitnu medicinsku pomoć, • 5) upućuje pacijenta u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu prema medicinskim indikacijama, odnosno kod ljekara specijaliste i usklađuje mišljenja i prijedloge za nastavak liječenja pacijenta,

• 6) sprovodi kućno liječenje, zdravstvenu njegu i palijativno zbrinjavanje, kao i liječenje bolesnika kojima nije neophodno bolničko liječenje, • 7) propisuje lijekove i medicinska sredstva

• 8) sprovodi zdravstvenu zaštitu iz oblasti mentalnog zdravlja, • 9) obavlja i druge poslove, u skladu sa zakonom.

Zdravstvena djelatnost na primarnom nivou obuhvata: • 1) zaštitu i unapređenje zdravlja, sprečavanje i rano otkrivanje bolesti, liječenje, rehabilitaciju bolesnih i povređenih,

• 2) preventivnu zdravstvenu zaštitu grupacija stanovništva izloženih povećanom riziku od oboljevanja i ostalih stanovnika u skladu sa posebnim programom preventivne zdravstvene zaštite.

• 3) zdravstveno vaspitanje i savjetovanje za očuvanje i unapređenje zdravlja, • 4) sprečavanje, rano otkrivanje i kontrolu malignih bolesti, • 5) sprečavanje, otkrivanje i lečenje bolesti usta i zuba,

• 6) patronažne posete, liječenje i rehabilitaciju u kući, • 7) sprečavanje i rano otkrivanje bolesti, zdravstvenu njegu i rehabilitaciju za lica smještena u ustanove socijalnog staranja.

• 8) hitnu medicinsku pomoć i sanitetski prevoz, • 9) farmaceutsku zdravstvenu zaštitu, • 10) rehabilitaciju djece i omladine sa smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju, • 11) zaštitu mentalnog zdravlja, • 12) palijativno zbrinjavanje i dr.

• U obavljanju zdravstvene djelatnosti na primarnom nivou zdravstvene ustanove ostvaruju saradnju sa drugim zdravstvenim, socijalnim, obrazovnim i drugim ustanovama i organizacijama za pripremanje i izvođenje programa za očuvanje i unapređenje zdravlja.

• Specijalističko konsultativna djelatnost može se obavljati u domu zdravlja i drugoj zdravstvenoj ustanovi na primarnom nivou. • Specijalističko-konsultativna djelatnost koja se obavlja na primarnom nivou mora imati za svoje potrebe odgovarajuću laboratorijsku i drugu dijagnostiku.

• Dom zdravlja kao i druge zdravstvene ustanove na primarnom nivou u obavljanju specijalističkokonsultativne delatnosti povezuju se u stručnom ili organizacionom smislu sa odgovarajućom zdravstvenom ustanovom koja obavlja sekundarnu zdravstvenu delatnost.

• Zdravstvena djelatnost na sekundarnom nivou obuhvata specijalističko-konsultativnu i bolničku zdravstvenu djelatnost.

• Specijalističko-konsultativna djelatnost na sekundarnom nivou u odnosu na zdravstvenu djelatnost na primarnom nivou obuhvata složenije mjere i postupke otkrivanja bolesti i povreda kao i liječenja i rehabilitacije bolesnih i povrijeđenih.

• Bolnička zdravstvena djelatnost obuhvata dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju, zdravstvenu njegu i smještaj u bolnicama, kao i farmaceutsku zdravstvenu djelatnost u bolničkoj apoteci.

• Zdravstvena djelatnost na tercijarnom nivou obuhvata pružanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite i specijalističko-konsultativne i bolničke zdravstvene djelatnosti kao i naučnoistraživačku i obrazovnu djelatnost, u skladu sa zakonom kojim se uređuje naučnoistraživačka djelatnost, odnosno djelatnost obrazovanja.

• Zdravstvena djelatnost na tercijarnom nivou obuhvata obavljanje i farmaceutske zdravstvene djelatnosti u bolničkoj apoteci.

Stručno usavršavanje, naučno usavršavanje

STRUČNO USAVRŠAVANJE U školi Individualno Ostali načini

• ZADATAK STRUČNOG USAVRŠAVANJA: - razvoj ključnih kompetencija zdravstvenih radnika.

• CILJ STRUČNOG USAVRŠAVANJA: - osnažiti ulogu zdravstvenih radnika u procesu davanja zdravstvenih usluga.

Metod timskog rada.

Timski rad Formiranje i vođenje timova

Tajna uspjeha tima “Tajna uspjeha nije u tome da radimo ono što volimo već da volimo ono što radimo...” Winston Churchill

Što kaže teorija? Izuzetno uspješna organizacija je... - Grupa ljudi koji kontinuirano unaprijeđuju svoju sposobnost u postizanju rezultata koje žele. - Ova tvrdnja se sastoji od dvije činjenica: - morate znati šta želite postići, stoga stalno održavate osjećaj svrhe i vizije; - morate kontinuirano razvijati sposobnost kretanja u

Objektivne prednosti timskog rada • Brza i korisna reakcija na probleme • Sistem “sinergije” vs. “pokretne trake” • Metod zadržavanja znanja • Pridavanje na značaju svim članovima tima, samopoštovanje radnika.

Koristi • • • • • •

Motivacija Grupna kohezija Sinergija Bolja organizacija Grupna kreativnost Pravilo suvremene tržišne komunikacije:TQM (Total Quality Management)

Aspekti timskog rada • LIDERSKO- MANAGERSKI -

upravljanje timom delegiranje zadataka članovima tima praćenje timskih uloga modifikacija uloga

• INTERNO STRUKTURALNI -

demokratičniji, ali istovremeno i riskantniji članovi tima interno određuju zadatke nema izraženog hijerarhijskog nadzora opasnost lokalnih interesa, taština i dr.

Šta je rezultat timskog rada • Sinergija tj. umnožavanje pojedinačnih učinaka • Zajedničko kreiranje poslovnog kursa • Smanjivanje stresa i nezadovoljstva • Afirmacija prednosti i talenata pojedinca • Povećanje poslovne efikasnosti • Homogenizacija radnika • Izgradnja povjerenja među članovima

ŠTA JE TIM? 

Tim se može definisati kao manja grupa ljudi s komplementarnim znanjima i vještinama, koji rade zajedno kako bi ostvarili cilj za koji se smatraju zajednički odgovornima.

RADNA GRUPA I TIM 







Svaka grupa ljudi koja radi zajedno ne mora biti tim. Zaposleni u organizacijama čine radnu grupu. Radnu grupu čini 3-20 osoba okupljenih oko nekog zajedničkog poslovnog zadatka. Razlika između radne grupe i tima odražava se i u razlici između tradicionalnog i timskog pristupa

RAZLIKA IZMEĐU TRADICIONALNOG I TIMSKOG PRISTUPA RADU TRADICIONALNI PRISTUP

TIMSKI PRISTUP

Smjernice menadžera

Lična inicijativa

Orjenacija na tehnologiju i zadatak Pravila i disciplina

Orjentacija na ljude

Tajnost

Protok informacija

Odlučivanje odozgo

Odluke donose ljudi koji rade

Statična struktura

Promjeniva struktura

Individualno postignuće

Postignuće grupe

Povjerenje i saradnja

OSNIVANJE TIMA Kod osnivanja tima vodimo računa o tri činioca: 1.VELIČINA TIMA Najuspješniji radni tim je od 5-12 članova. 2. ZNANJA I VJEŠTINE  tehnička znanja  vještine rješavanja problema i donošenja odluka  vještine u međuljudskim odnosima.

3. TIMSKE ULOGE: • • • • • • • •

Koordinator Pokretač Izvršilac Kreativac Istraživač mogućnosti Posmatrač-procjenjivač Timski radnik Finalizator

NEUSPJEŠAN TIM  

   

nizak moral tima neadekvatne intelektualne sposobnosti nepovoljne osobine ličnosti nejasne uloge neravnoteža uloga zaslijepljenost ili tzv. grupno mišljenje.

KARAKTERISTIKE USPJEŠNOG TIMA   

    

jasni opšti i specifični ciljevi uspješan vođa pojedinačna i zajednička odgovornost poštovanje razlika otvorena komunikacija efikasno donošenje odluka međusobno povjerenje konstruktivno rješavanje konflikata.

KAKO POSTATI DOBAR TIMSKI IGRAČ  

 

prihvatite ciljeve tima pomozite saradnicima da bolje obavljaju svoj posao podijelite zasluge pružite podršku.

Vrste timova • Proizvodni ili uslužni timovi • Projektni i razvojni timovi • Timovi za savjetovanje i uključivanje • Posade • Operativni i pregovarački timovi

Proces stvaranja dobrog tima • Napraviti popis vještina potrebnih za izvršenje projekta. • Odabrati ljude. • Ako je moguće - žene! • Motivacija članova tima.

“6

Zlatnih pravila”

(SIX TEAM BASIC) • • • • • •

Mala grupa ljudi Različita znanja i vještine Zajednički smisao Lista specifičnih ciljeva Saglasnost oko pristupa poslu Zajednička odgovornost.

Faze razvoja tima • FORMING (utemeljenje) • STORMING (orjentacija) • NORMING (izrastanje) • PERFORMING (razvijeni tim)

Ideja

vizija

...tim, organizacija, strast, priprema, taktika,...

HVALA NA PAŽNJI !!!