Sociologija Rada

Sociologija rada Prof.Dr.sc. Josip Obradović PREDAVANJA 2005/2006

Definiranje rada •

Autori se ne slažu što pripada u rad: plaćeni ili plaćeni + neplaćeni.

• U najširem smislu, definicija: Rad je aktivnost kojom se mijenja priroda ili čovjekova okolina ( R. Brown, 1978). •

Sociolozi su se dosad bavili izučavanjem plaćenog rada.

Rad i ne-rad •

Izvan znanstvenog interesa ostao velik broj aktivnosti:

–

Rad u kućanstvu

–

Briga za djecu i odgoj

–

Rad u dobrotvornim društvima i udrugama.

Rad u zemljama u razvoju •

U zapadnim zemljama- plaćeni rad.

• U zemljama u razvoju- između 50 i 70% svih radnih aktivnosti odvija se u neformalnim organizacijama ili izvan organizacija, pa ga je teško definirati kao rad. •

Takav rad izložen je iskorištavanju.

Rad u povijesnim razdobljima •

Različito značenje, uloga i prestiž.

•

Antička Grčka- radili samo robovi; rad se prezirao.

•

Stari Rim- slično gledanje.

•

Viktorijanska Engleska- glorifikacija rada.

•

Knjiga: Clayre: Biblija rada, 1851.- rad je doživljaj Boga. -1-

Rad i klase •

Za aristokraciju- rad neprihvatljiv, raditi jednako je sramoti.

•

Za srednju klasu rad je moralna odgovornost.

• Za radničku klasu- rad je prisila, zbog čega često odbacuju rad, ne prihvaćaju ga ili čak mrze. Rad i anarhisti •

Anarhisti- odbacuju rad.,

• Kao suprotnost Bibliji rada- Kropotkin (1883) kaže: “ Trebamo najprije zadovoljiti životne potrebe i doživjeti radost i slobodu, pa ćemo tek onda početi raditi”. • Slično mišljenje: Lafargue (knjiga: Pravo na ljenost), na prvo mjesto stavlja duhovni mir, a rad ga prema njemu remeti. Rad i socijalni filozofi • Hegel- čovjek u nastojanju da dominira prirodom realizira svoju dominaciju i humanost kroz rad. • Marx- u ranim radovima: rad omogućuje samoaktualizaciju čovjeka i pruža mu zadovoljstvo. Rad i socijalni filozofi (2) • Morris- slično mišljenje s Marxom, samo još radikalnije stanovište: klasa vlasnika se niti ne pretvara da radi. • Gorz- osnovni kriterij u radu ne smije biti profit, nego zadovoljstvo i opća dobrobit zaposlenih. •

Gorz je preteča humanizma.

Suvremena gledanja na rad • Humanisti, socijalni psiholozi, sociolozi: Dubin (1962): središnjost rada kao najvažnije životne aktivnosti- suprotnost je alijenacija. •

Argyris (1964): problem poimanja rada kao traženja smisla.

• Intrinzična motivacija i zadovoljstvo radom najizravnije povezani s sadržajem rada. Suvremana gledanja na rad (2)

-2-

• Imučan radnik (Goldhorpe i sur. 1968) izučava vrijednosni sustav i motivaciju dobro plaćenih radnika- sličniji su srednjoj klasi. ( Dobra plaća bi dokinula radničku klasu). • Pojam orijentacija na rad (80-ih godina)-razlike u orijentaciji među spolovima i klasama. Radno opterećenje muškaraca i žena • Prema podacima za EU: prosječni radni tjedan za muškarca: rad u kući i izvan kuće zajedno: 56 sati, a za ženu: 67 sati. •

Samo 22% muškaraca sudjeluje u pomaganju u kući.

•

Za zemlje u razvoju vjerojatno su ti odnosi i nepovoljniji.

Spol i rad u domaćinstvu • Tijekom cijele povijesti ženama je pripadalo: održavanje kuće, briga za ukućane, odgoj djece, kao i poslovi izvan kuće koji se odnose na pomoć i brigu za druge. • Zbog toga su takvi poslovi izvan kuće bili feminizirani, te je postojala tendencija da budu i slabije plaćeni. Rad u kućanstvu •

Primarno rad koji se ne plaća, zato je istraživanje bilo zapušteno.

• Izostavljanjem te teme iz istraživanja sociolozi su isključili veliki dio ljudske aktivnosti koja ima značajne socijalne posljedice. Orijentacija na rad • Tradicionalna pretpostavka- muškarci su orijentirani rad a žene na kuću i domaćinstvo. • Sve više pokazatelja govori o primjerenijoj podjeli prema profesiji, a ne prema spolu. • Pojedinci visokog obrazovanja, bez obzira na spol, orijentirani na rad više nego pojedinci nižeg obrazovanja. Položaj rada tijekom povijesti •

Rad je primarno društvena aktivnost.

• Zbog specifične socijalne situacije, rad je tijekom povijesti imao različitu ulogu, značenje i društveni položaj.

-3-

• Podjela rada, klase, i klasni sukobi-postojali su i prije industrijske revolucije, a nisu se pojavili tek kapitalizmom. Antika •

Većina onih koji su radili bili su zaposleni u poljoprivredi.

•

Mali dio zaposlen u proizvodnji željeza za oružje.

•

Najmanji dio zaposlen u obrtu i trgovini.

Feudalizam •

Kao i u Antici, većina zaposlena u poljoprivredi.

•

Tipičan veliki pad proizvodnje i produktivnosti u poljoprivredi.

•

Velik broj pobuna, niska motivacija i slaba zainteresiranost za rad.

•

Veliki pritisak na plemstvo i gubitak moći.

Promjene zanimanja •

U svim povijesnim razdobljima postojale su razne profesije.

• Pogrešno shvaćanje- da su zanimanja nastala industrijskom revolucijom. Promjene u poljoprivredi • Broj zaposlenih u poljoprivredi je padao s pojavom industrijalizacije, ali sporije nego što se općenito smatra. • Podaci za Englesku (prvu zemlju industrijalizacije): u poljoprivredi zaposleno 1841:22.1%; 1871:15.3%; 1901: 8.9%; 1921: 7.1%. •

U drugim zemljama proces je sporiji.

Merkantilizam • Karakteristična velika intervencija vlasti putem različitih zakona, određivanje plaća, formiranjem cehova i zaštite članova profesije. •

To doba se i naziva vremenom “ moralne ekonomije” ( Reid, 1986).

Decentralizacija merkantilizma •

Veliki pritisak za deregulacijom doveo do ukidanja moralne ekonomije.

-4-

• Kao posljedica- pojavljuje se zakon tržišta, veliki broj pojedinaca je nesposoban da se održi. Nastaje proletarijat. • Rad vezan uz kuću gubi utakmicu s velikim kompanijama. Društvo se raslojava. Rad, obitelj i spolovi • Niz indikatora- prije industrijske revolucije žene radile u svim zanimanjima, unutar kojih su se razlikovali poslovi po potrebnoj snazi. • S pojavom industrijske revolucije jača spoznaja da treba odijeliti obitelj od rada. Dolazi do stroge podjele na poslove u kući i izvan kuće. Rad, obitelj i spolovi (2) • Postupno formiranje ideologije prema kojoj su muževi hranitelji, a žene se brinu za kuću i zarađuju u sličnim poslovima. • Sve do 1. Svjetskog Rata većina žena radi ili isključivo u kući ili povremeno pomaže izvan kuće. • Pojavom 1.Svj. Rata javlja se manjak radnika, pa počinje masovno zapošljavanje žena izvan kuće. Proizvodnja, tehnologija i društva •

Različita mišljenja o djelovanju tehnologija na društvo i društveni razvoj.

• Podijeljena mišljenja-kontraverze ili otvorena pitanja jesu li važniji tehnološki ili društveni čimbenici. • Određuje li tehnologija društvene promjene ili društveni čimbenici određuju pojavu specifične tehnologije. Tvornice i tehnološka promjena • Kontraverza oko tehnološkog i socijalnog determinizma :određuje li tehnologija društvenu strukturu ili društvena struktura tehnologiju. • Stariji autori (Adam Smith, Charles Babbage: otkriće parnog stroja, odredilo podjelu rada i time društvenu stratifikaciju. Tvornice i tehnološka promjena (2) • Nasuprot prvom shvaćanju Marglin (1982): podjela rada nije posljedica tehnološke inovacije, nego želja vlasnika-kapitaliste da imaju kontrolu nad radnicima

-5-

• Ako je teza točna, proizvodnja je moguća bez stroge tehničke podjele rada i hijerarhije. Tehnološki determinizam • Neki sociolozi smatraju da tehnologija ima autonoman razvoj mimo utjecaja društva. •

Tehnologija određuje promjene i razvoj društva a ne obrnuto.

•

Takvo shvaćanje naziva se tehnološki determinizam.

Predstavnici tehnološkog determinizma • Najpoznatiji: Robert Blauner; James Kumar, Joan Woodward i Robert Chinoy. •

Za sve njih kao i niz drugih, jedino je bitna tehnologija.

•

Ona određuje organizaciju rada, sadržaj i doživljaj rada.

• Radikalni predstavnici smatraju da postoji samo jedan, najbolji oblik tehnologije. Gledište Roberta Blaunera •

Blauner objavio knjigu “Otuđenje i sloboda” (1964).

• Knjiga je temeljena na velikom istraživanju časopisa“Fortune” pojedinaca koji rade na principu različite tehnologije( zanatski rad, vrpca i automatizacija). Blauner (2) •

Jedan od zaključaka:vlasništvo ne djeluje na stupanj otuđenja.

• Veće ili manje otuđenje i zadovoljstvo u radu posljedica je isključivo vrste tehnologije. •

Najmanje su otuđeni pojedinci na zanatskoj, a najviše na tekućoj vrpci

Blauner (3) •

Zbog svojih zaključaka Blauner izložen kritici.

• Na temelju Blaunerove studije pojavile su se inovacije pod imenom” poluatonomne skupine •

Volvo (Kalmar eksperiment).

-6-

Robert Chinoy •

Svojevrstan sljedbenik R. Blaunera.

• Korak dalje od Blaunera: tvrdi da je cijela radnička klasa (plavi okovratnici) otuđena zbog tehnologije. Chinoy (2) •

Rad za radnike (plave okovratnike) nema nikakav smisao.

• Jedina nagrada za rad je novac iz čega Chinoy zaključuje da tehnologija indirektno deformira sustav vrijednosti i očekivanja pojedinaca u životu. Socijalni determinizam • Po shvaćanju socijalnog determinizma pretežito je ili isključivo djelovanje socijalnih i kulturnih čimbenika na odnose u radu i na doživljaj rada. •

Najpoznatiji predstavnik socijalnog determinizma Goldhorpe (1968).

Sociotehnički sustav •

Socijalni i tehnološki determinizam jesu ekstremi.

•

Između njih je gledište Sociotehnički sustav.

• Važni predstavnici: Trist, Bamforth, Tevistock Institute of Human relations London. Sociotehnički sustav 2 • Osnovni je zaključak: jedino optimizacija utjecaja socijalnih i tehnoloških čimbenika dovodi do uspješnosti i zadovoljstva radnika. • Gledište sociotehničkog sustava: pokušaj pomirenja tehnološkog i socijalnog determinizma. Politika i tehnologija • Autori: Karpf (1987) Cockburn (1983). Zaključuju da tehnologija nije potpuno neovisna od politike. • Namjerno se razvijaju i uvode određene tehnologije koje odgovaraju interesima pojedinih socijalnih skupina. Klasični teoretičari rada

-7-

•

Karl Marx i kapitalizam

•

Emile Durkhaim i industrijsko društvo

•

Max Weber i klasna stratifikacija

• Iako se navedeni teoretičari međusobno bitno razlikuju, svu trojicu se smatra pretečama modernih pogleda na rad i društvo. Karl Marx i kapitalizam •

Marx je smatrao industrijsko društvo naprednijim od agrarnog.

• U Marxovoj teoriji ipak nije glavni predmet razmišljanja industrijalizam, nego kapitalizam. • Marxova gledišta o radu obično se dijele na rane i kasnije radove u kojima se rad potpuno drugačije tretira. Rani radovi • Prema Marxu čovjek se razlikuje od ostalih vrsta po tome što sam proizvodi sredstva za održanje. •

Iz toga proizlazi da rad u Marxovoj teoriji ima središnje mjesto.

•

Upravo kroz rad čovjek se prema Marxu postvaruje ili potvrđuje.

Rani radovi 2 • Prema Marxu: ako rezultate rada ne kontrolira onaj tko ih je proizveo, onda je on alijeniran (otuđen). •

Općenito, prema Marxu, alijenacija u radu ima 4 dimenzije:

• 1.odsutnost kontrole,2. podjela rada, 3.tržišna ekonomija i 4. besmislena repetitivnost. Rani radovi 3 • Kontrola- ako radnik nema kontrolu nad proizvodom, onda ne samo da se ne postvaruje (aktualizira), nego se njegova ljudskost reducira proporcionalno povećanju rada. Rani radovi 4 • Podjela rada- što je veća podjela (fragmentacija) rada, to je manja mogućnost aktualizacije ili potvrđivanja onoga koji radi.

-8-

• Rad je besmislen i služi samo kao instrument preživljavanja, a ne kao izvor zadovoljstva i aktualizacije. Rani radovi 5 • Tržna ekonomija i natjecanje stvara antagonizme (borba svih protiv sviju), što onemogućuje ljudsku solidarnost i harmonično društvo. Rani radovi (6) • Rascjepkan (fragmentiran) besmislen rad onemogućuje kreativnost i ukida razliku između ljudi i ostalih vrsta. Kasniji radovi • U trećem dijelu Kapitala Marx više ne govori o radu kao području slobode i kreativnosti, nego govori o tzv. Carstvu nužnosti, a izvan rada je područje slobode. Durkheim i industrijsko društvo • Za razliku od Marxa, Durkheim je primarno kritičan prema negativnostima industrijskog društva. • U vrijeme dok Durkheim piše (kraj 19.st.) dolazi do raspada morala svojstvenog tradicionalnom društvu. •

Durkheim pad morala objašnjava pojavom industrijalizma.

Industrijsko društvo i podjela rada • Industrijsko društvo temeljeno je na strogoj podjeli rada koju ne poznaje predindustrijsko društvo. • Prema Durkheimu, u tradicionalnom društvu: pojedinac je zarobljen, a postoji mehanička solidarnost. • U industrijskom društvu su pojedinci međusobno ovisni i stvara se organska solidarnost. Industrijsko društvo i podjela rada (2) •

Kao posljedica stroge podjele rada javlja se niz negativnih pojava:

•

gubitak tradicionalne solidarnosti

•

Egoizam

•

Izrazito naglašavanje novca i materjalnih dobara -9-

•

Bespoštedna borba pojedinaca.

Podjela rada i anomija •

Zbog stroge podjele rada- rad se razmrvljuje i postaje besmislen.

• Kao posljedica podjele rada i narušenosti morala javlja se anomija (narušenost normi ponašanja, izraziti egotizam, tj. gledanje isključivo vlastitih interesa i odsutnost solidarnosti s drugima. Podjela rada i anomija (2) •

Ranija stajališta: anomija je samo privremena.

• Kasnija stajališta: Durkheim je skeptičan i ne vjeruje u mogućnost podjele rada koja nije praćena anomijom. Socijalna regulacija • Durkheim smatra da je podjela rada neizbježna, ali mora biti temeljena na prirođenim sposobnostima. • Razlike u društvu su prirodne, ako su u skladu sa sposobnostima i doprinosom pojedinaca •

U takvom društvu neće biti anomije.

Socijalna regulacija • Budući da podjela rada i liberalni kapitalizam nužno stvara anomiju, anomija se može smanjiti samo društvenom intervencijom. • Institucije i država trebaju regulirati razlike među ljudima- tako da budu temeljene na meritokraciji. Sve drugo je borba sviju protiv svih. Max Weber i klase • Klasa: skupina pojedinaca kojima ekonomski položaj određuje način života. •

Max Weber: ne postoji klasna svijest jer su velike razlike unutar klase.

Klase •

Weber razlikuje tri vrste klasa:

- vlasnička klasa - poduzetnička klasa

-10-

- socijalna klasa-radnici, sitni trgovci, inteligencija. Kriterij pripadanja klasi: položaj na tržištu. Svi koji ne rade, kao i domaćiceizvan klasa. Status • Prema M. Weberu: klase imaju značajnu ulogu samo u društvenim krizama. •

U normalnim okolnostima, status je mnogo važniji.

•

Status: moć i ugled koji pojedinac ili skupina ima na tržištu.

Birokracija • Izučavanje birokratskog modela organizacije- najznačajniji doprinos M. Webera u Sociologiji rada. •

Od svih tipova organizacije: birokratska organizacija najefikasnija.

Različitost poslova •

Različiti poslovi mogu se svrstati u kategorije:

- visokostručni poslovni (arhitekt, liječnik, odvjetnik, stomatolog). - rukovoditelji (generalni menadžeri, prodaje, konstrukcije). - djelatnici (bankovni, računovođe, poštari) -kvalificirani poslovi ( pekari, mehaničari). Različitost poslova2 • Polukvalificirani poslovi (radnici na vrpci, priučeni radnici za čiji posao ne treba posebno obrazovanje). •

Nekvalificirani poslovi- nije potrebno obrazovanje (perač automobila).

•

Uslužni poslovi (čišćenje, posluživanje)

•

Poljoprivrednici.

Pristupi izučavanju poslova

-11-

•

Dva temeljna pristupa:

•

Izučavanje karakteristika zanimanja

•

Utvrđivanje moći pojedinih zanimanja

Izučavanje karakteristika zanimanja •

5 temeljnih karakteristika visokostručnih poslova

-1. temeljeni na rezultatima znanstvenih teorija i istraživanja -2. izvršitelji imaju autoritet nad svojim klijentima; -3. moraju imati licencu -4. imaju etički pravilnik ponašanja -5. imaju specifične norme ponašanja Moć pojedinih zanimanja • Izučavanje karakteristika zanimanja je stariji pristup, danas dosta zapušten. •

Moderan pristup javlja se 70-ih godina.

•

Eliot Friedson daje naglasak na moć zanimanja ili profesije.

• Freidson je izučavao liječničku profesiju, utvrdio da imaju monopol moći u zdravstvu. •

Iz toga proizlaze posljedice: plaća, status.

Stjecanje i održavanje moći •

Kako se stječe moć profesije?

- putem monopola ili potpune kontrole -putem javnih medija (naglašavanjem neophodnosti i važnosti profesije) - putem cehovskih i profesionalnih udruga. Ugrožavanje moći •

Prijetnja za moć: može doći unutar i izvan zanimanja.

-12-

• Glavna je unutarnja prijetnja: diverzifikacija unutar profesije i posljedično antagonistički odnosi. Ugrožavanje moći •

Glavne vanjske prijetnje

-gubitak autonomije; -sukob između interesa stručnjaka i organizacije- organizacija obično pobjeđuje; -društveno politički utjecaj izvana; -veliki priljev u profesiju; -profesije gube utjecaj kad u njih masovno ulaze žene (iskustvo iz Europe). Menadžerski poslovi( poslovi rukovoditelja) • Menadžeri ( uz visokokvalificirane stručnjake) imaju najveći socijalni status i društvenu moć. •

Menadžeri odlučuju o uporabi ljudskih i gospodarskih resursa

• Uloga menadžera je kontinuirana komunikacija s ljudima u organizaciji i izvan; •

Stimuliranje proizvodnje i održavanje radnog morala (Caplow, 1997).

Socijalni status zanimanja • U zemljama u fazi industrijalizacije i postindustrijskoga društva rad pojedinaca izravno je povezan s njegovim socijalnim statusom. • Uobičajeno se vrste poslova grupiraju prema zanimanju, a zanimanja se rangiraju prema ugledu kojeg imaju u nekom društvu. Mjere društvenog statusa zanimanja • Sociolozi pokušavaju konstruirati ljestvice za mjerenje socijalnog statusa pojedinih zanimanja, kako bi se mogli izvoditi zaključci o klasnom pripadanju. •

Jedan je način izučavanje ugleda zanimanja.

• Jedno od prvih istraživanja: Reiss, 1961 u SAD. Utvrdio je rang ugleda pojedinih zanimanja.

-13-

Primjer ispitivanja ugleda zanimanja (Reiss, 1961) •

1. Sudac vrhovnog suda

•

2. Liječnik

•

3. Visoki politički čelnik

•

4. Ambasador

•

5. Sveučilišni profesor

•

6. Znanstvenik

•

7. Bankar

Najniže pozicionirana zanimanja (Reiss,1961) •

Barmen

•

Čistač

•

Sakupljač otpada

•

Čistač cipela

Zašto se razlikuju zanimanja s obzirom na socijalni status •

Različita objašnjenja u tri modela:

1. Funkcionalni model 2. Konfliktni model 3. Strukturalni model Funkcionalni model •

Autori: Parsons, 1940; Davies i Moore, 1945.

•

Temeljne postavke:

- U društvu stroga podjela rada među poslovima - Da bi društvo funkcioniralo, svi se poslovi moraju uspješno obaviti - Da bi se poslovi obavili, pojedinci moraju biti za to motivirani. Funkcionalni model 2

-14-

–

Pojedinci će biti motivirani ako su dobro nagrađeni

– Nagrada: novac, ugled, moć. Posljedično, svako je društvo stratificirano s obzirom na te tri dimenzije, a funkcija je glavni kriterij. –

Upitno je koliko model vrijedi za različita društva.

Funkcionalni model 3 •

Slaba empirijska provjera

•

Sociolozi zapustili provjeru, jer je model složen i metodološki zahtjevan.

•

Pitanje je koliko je model primjenjiv u našim uvjetima.

Konfliktni model • Većina sociologa smatra da je konfliktni model bolje objašnjenje socijalne stratifikacije nego funkcionalni. •

Glavni kreatori: Marx i Dahrendorf.

Osnovne postavke konfliktnog modela • Prema konfliktnom modelu: pojedinci koji imaju kontrolu (vlasnici) rabe moć kako bi zadržali privilegiran položaj. •

Eksploatacija je središnji element konfliktnog modela.

• Prema modelu: Vlasnici i pojedinci koji imaju kontrolu, uzimaju više nego što zaslužuju. Osnovne postavke konfliktnog modela • Prema modelu: Uzimanje viška vrijednosti (eksploatacija) stvara jaz između vlasnika i onih koji imaju kontrolu i onih koji kontrolu nemaju. • Na tom se načelu oblikuju klase, koje imaju antagonističke interese, a oni rezultiraju sukobom ili konfliktom. Osnovne postavke konfliktnog modela (3) •

Prema predstavnicima konfliktnog modela:

• Vlasnici, menadžeri, pojedinci koji imaju kontrolu zainteresirani su za što manji broj zaposlenih i za što veću dekvalifikaciju radnih mjesta (deskilling) zbog bolje kontrole i manjih plaća-

-15-

• Iako model nije empirijski verificiran, indicije govore u prilog bar djelomične točnosti modela Strukturalni model • Predstavlja pokušaj objedinjavanja elemenata konfliktnog i funkcionalnog modela. •

Osnovne postavke:

•

U svakoj je organizaciji struktura ili hijerarhija.

•

Različit položaj u strukturi: različite nagrade i status

•

Zbog razlika u statusu i nagradi nastaje stratifikacija

Strukturalni model 2 •

Zbog razlika u statusu i nagradi nastaje osjećaj nepravednosti.

• Osjećaj nepravednosti: doživljaj da pojedinac više daje nego što prima od organizacije. • Zbog osjećaja nepravednosti stvara se podjela u organizaciji i nastaje potencijalna napetost ili otvoreni sukob. Zapošljavanje i nezaposlenost Definiranje nezaposlenosti u Hrvatskoj • Nezaposlena osoba: osoba sposobna za rad, od 15-65 godina, koja je evidentirana u Zavodu kao tražitelj zaposlenja i redovito se prijavljuje u Zavodu. •

Nije vlasnik ili većinski suvlasnik( 51% udjela u trgovačkom društvu).

•

Ne obavlja samostalno profesionalnu ili gospodarsku djelatnost

Nezaposlenost u Hrvatskoj kraj 2005 godine •

Nezaposlene osobe 300.645

•

Nezaposlene žene 178.372

•

Osobe koje prvi puta traže posao 71.770

Prijavljena slobodna radna mjesta 7.509 Posljedice nezaposlenosti

-16-

• Od 1930 (depresija) istraživanja pokazuju Negativne posljedice nezaposlenosti 1. ekonomska bijeda 2. Psihološke posljedice Ekonomska bijeda • Istraživanja jednoznačno pokazuju: nezaposlenost pojedinca (jednog ili oba bračna partnera) djeluje na bijedu. • To je potvrđeno za pojedince koji nemaju instrumentalnu potporu (roditelja, bračnog partnera ili rodbine). Psihološke posljedice •

smanjeno samopoštovanje

•

Smanjeno životno zadovoljstvo

•

Češća depresija i ostali mentalni poremećaji.

Teoretska objašnjenja •

Najznačajnije teorije:

1. Model ekonomske i socijalne izolacije. 2.Model latentne deprivacije Model ekonomske i socijalne izolacije •

Stavljaju naglasak na manifestnu satisfakciju (plaću).

• Izravna posljedica gubitka plaće: ekonomska i socijalna izolacija pojedinca/ obitelji sa svim psihološkim i psihopatološkim promjenama za pojedinca, obitelj i osobito za djecu. Model latentne deprivacije • Jahoda (1982). Pojedinci na poslu traže manifestnu i latentnu satisfakciju. •

Manifestna satisfakcija – plaća.

-17-

• Latentna satisfakcija- zadovoljstvo u radu, socijalni kontakti, socijalni status. • Često je latentna važnija od manifestne i nedostatak latentne uzrokuje probleme. Model latentne deprivacije (2) •

Istraživanja pokazuju:

1. Pojedinci su osjetljivi na društveni status; gubitkom posla gube ga! 2. Nezaposleni su socijalno izolirani. 3.Gube osjećaj vremenske strukture i osjećaj važnosti 4. Sve to dovodi do psiholoških problema. Vertikalna mobilnost Odrednice vertikalne mobilnosti •

Bar 3 skupine odrednica:

•

Karakteristike pojedinca

•

Karakteristike socijalne okoline pojedinca

•

Odrednice šire okoline

Individualne karakteristike • Prema rezultatima istraživanja, prediktivne karakteristike za vertikalnu mobilnost: •

Opće i specifične sposobnosti

•

Stupanj obrazovanja

•

Motivacija za posao

•

Identifikacija s radnom organizacijom

•

Članstvo u neformalnim organizacijama (podobnost)

-18-

Karakteristike uže i šire socijalne okoline •

Uža okolina:

•

Obitelj (obiteljska mreža, poznanstvo)

•

Članstvo u utjecajnim organizacijama

•

Šira okolina:

•

Socijalne i ekonomske prilike u društvu(ekonomski prosperitet ili kriza).

•

Pojava novih profesija

Struktura i klasifikacija poslova Menadžment •

Prema aktivnosti:

1. Orijentirani primarno na posao 2. Orijentirani na zaposlene

Klasfikacija Menadžmenta •

Prema razini

1. Viši menadžment 2. Srednji menadžment 3. Niži menadžment Viši menadžment i socijalna klasa • Istraživanja u Zapadnim zemljama: viši menadžment predstavlja zasebnu socijalnu klasu s obzirom na moć i novac. •

Oni imaju više moći nego vlasnici dionica

• Prije je vlasništvo određivalo bogatstvo, a u modernim organizacijama moć određuje bogatstvo. Službenički poslovi -19-

• Službenički poslovi nemaju društvenu moć ni ugled poput VSS stručnjaka i menadžera. •

Raste broj službeničkih poslova

•

Specifičnost službeničkih poslova: velika zastupljenost žena.

Službenički poslovi 2 •

Od 60-ih godina žene se masovno zapošljavaju u tim kategorijama.

•

Tipični primjeri: posao sekretarice, tipkačice itd.

Službenički poslovi 3 •

Kasnije se feminiziraju i ostala službenička zanimanja.

• Informatička tehnologija uvodi dekvalifikaciju (Deskilling) u službeničke poslove i smanjuje zapošljavanje zbog uvođenja računala. Radnička zanimanja • Bitna karakteristika: primarno angažirani u proizvodnji a ne u servisima. 1. visokokvalificirani i kvalificirani radnici 2. Polukvalificirani (priučeni u kratkom vremenu). 3. Nekvalificirani ( nemaju stručno obrazovanje). Kvalificirani i visoko kvalificirani •

Njihov broj relativno stabilan bez obzira na tehnologiju ( po prilici 15%).

• Tehnološke inovacije stvaraju nove kvalifikacije i nova zanimanja, dok neka izumiru. Polukvalificirani •

Specijalizirani poslovi- potrebno je kratko vrijeme učenja.

• Prema mnogim sociolozima-postoje mitovi o polukvalificiranim radnicima. - otuđenost u radu ( što ovisi o aspiracijama). - siguran i jednostavan posao (izaziva umor i iscrpljenost).

-20-

Nekvalificirani radnici •

Krajnje jednostavni poslovi, nije potrebno učenje.

• S tehnološkim razvojem opada broj nekvalificiranih poslova u strukturi zaposlenih. • U postindustrijskim zemljama njihov broj ne prelazi 5% od svih zaposlenih •

U iznimnim slučajevima jako su dobro plaćeni.

Rad u kućanstvu •

Teorija i rezultati istraživanja

Razlozi proučavanja •

Rad u kućanstvu- s civilizacijskog stanovišta važan.

•

Važan jednako kao plaćeni rad izvan kuće.

•

Usprkos tome taj se rad trivijalizira.

Definiranje rada u kućanstvu • Rad u kućanstvu jest neplaćeni rad koji pomaže članovima obitelji u održavanju normalnog načina života ( Shelton, 1996). Odrednice rada u kućanstvu • Istraživanja pokazuju: Žene u prosjeku troše 3-4 puta više vremena u kućanskom radu od muževa. • Slično zaključuje istraživanje Tomić-Koludrović (2000) provedeno u 8 županija na području republike Hrvatske. Odrednice rada u kućanstvu 2 • Posljednjih 20 godina smanjio se broj sati rada žena u kućanstvu a povećao donekle broj sati muževa. • Usprkos tome, žena je uglavnom odgovorna za dobrobit članova obitelji i prilagođuje svoj rad izvan kuće potrebama obitelji. Objašnjenja razlika rada u kućanstvu •

1. Teorija ekonomske razmjene

-21-

•

2. Socijalističko-feminističke teorije

•

3. Teorije moralne nepravednosti

•

4. Psihološke teorije teorije socijalizacije

Teorija ekonomske razmjene • Osnovna postavka: Postoji prešutni ugovor među bračnim partnerima: muž daje novčanu sigurnost, žena obavlja kućne poslove (Brines, 1993). •

Što muž više zarađuje izvan kuće, to su mu manje dužnosti u kući.

Socijalističko-feminističke teorije • Spolnost i spolne uloge jesu socijalni konstrukti pa tako i uloga žene u braku. • Socijalno definirana uloga žene dovodi do potlačenosti žene (Hartman, 1981). Teorija moralne neopravdanosti • Obično se povezuje s krščanskim stavom, prema kojem je asimetrična podjela rada u kući nepravedna prema ženi (Ahlander, 1995). • Autori predlažu redefiniranje pravednosti raspodjele rada (Sanchez, 1996). Psihološke teorije i teorije socijalizacije •

Raspodjela rada u kućanstvu je rezultat socijalizacije spolova.

• To potvrđuju rezultati istraživanja da se žene tradicionalne spolne ideologije slažu s postojećom raspodjelom dužnosti u kući •

Smatraju da je to pravedno!

Prediktivne varijable za raspodjelu poslova u kućanstvu •

Ženina zaposlenost

•

Muževljeva zaposlenost

•

Dohodak bračnog partnera i obitelji

•

Obrazovanje bračnih partnera

•

Spolna ideologija bračnih partnera

-22-

•

Djeca u braku

Ženina zaposlenost • Zaposlene žene provode u kućanskim aktivnostima po prilici za 1/3 manje vremena od žena koje ne rade izvan kuće. • Ako oba bračna partnera rade izvan kućebit će veća pravednost raspodjele u obavljanju kućanskih poslova. Zaposlenost muža •

Rezultati nisu potpuno jasni.

• Prema nekima: Muževi s kraćim vremenom rada izvan kuće rade više u kući od onih s dužim vremenom rada. • Prema drugima: Nema razlike u kućanskom angažmanu među muževima s različitom duljinom radnog vremena. Dohodak bračnog partnera i obitelji •

Žene koje su bolje plaćene, manje rade u kući.

• Što su manje razlike u plaći između muža i žene, to je veća vjerojatnost egalitarne raspodjele kućanskih poslova. Obrazovanje bračnog partnera • Rezultati istraživanja: Što je žena višeg obrazovanja to manje radi u kući. •

Nasuprot: što je muž višeg stupnja obrazovanja, to radi više u kući.

Spolna ideologija bračnih partnera • U brakovima u kojima žene imaju egalitarnu spolnu ideologiju, veća je ravnomjernost aktivnosti muževa i žena u kućanskim poslovima.

•

Najveća vjerojatnost ako muž i žena imaju egalitarnu spolnu ideologiju.

Djeca u braku • Značajna je razlika u stupnju opterećenosti kućanskim poslovima i muževa i žena u brakovima bez djece i s djecom. •

Bračni partneri s djecom daleko su više opterećeni kućanskim poslovima -23-

Posljedice nejednake raspodjele kućanskih poslova •

Dvije varijable- posljedice:

•

1. Depresija

•

2. Bračna kvaliteta-bračno zadovoljstvo

Depresija • Iako rijetka, neka istraživanja pokazuju da nejednaka raspodjela aktivnosti u kućanskim poslovima dovodi do depresije u žena (Barnett & Shen, 1997). • Veća partnerska instrumentalna potpora smanjuje depresiju žene (Coltrene, 1996). Bračna kvaliteta-bračno zadovoljstvo • Bračno zadovoljstvo žena povećava se s povećanom aktivnošću muža u kućanskim poslovima ( Erickson, 1993). • Što su sličniji stavovi i aktivnost u kućanskim poslovima, to je i veće bračno zadovoljstvo partnera.

Motivacija u radu Motivacija u radu • Osnovni problem: Kako motivirati radnika na započinjanje, održavanje ili povećanje napora. •

Na to pitanje odgovaraju različite teorije motivacije u radu.

Teorije motivacije u radu •

Najpoznatije teorije:

1. Teorije potreba 2. Procesne teorije Teorije potreba •

Osnovne postavke:

-24-

1. Ljudi su motivirani, započinju i održavaju aktivnost kako bi zadovoljili svoje potrebe. 2.Postoje osnovne ljudske potrebe. 3. Broj i univerzalnost potreba varira prema različitim teorijama. Važnost poznavanja potreba • Potrebe moramo poznavati kako bismo znali koje su nagrade učinkovite ikako ćemo postići povećanu razinu motivacije: - u radu - u učenju - razvijanju talenta Maslowljeva teorija potreba (1970) •

Teorija integrira biološke i socijalne potrebe.

•

Istodobno imamo mnoge potrebe.

Najprije se moraju zadovoljiti potrebe nižeg reda, pa zatim one višega reda. Primjena Maslowljeve teorije •

Primjenu je obrazložio McGregor

1.Radnici moraju biti primjereno nagrađeni 2. Dobar rukovoditelj mora poznavati potrebe radnika, u protivnom nagrađivanje nije učinkovito. Intrinzična i ekstrinzična motivacija u radu • U okviru potreba potrebno je razlikovati intrinzične i ekstrinzične potrebe i isto tako intrinzičnu i ekstrinzičnu motivaciju. Intrinzična motivacija • Definicija: tendencija pojedinca prema traženju novosti, izazova, istraživanju i pronalaženju, razvijanju svojih potencijala i učenju novoga. Intrinzična motivacija 2 • Za pobuđivanje i održavanje intrinzične motivacije potrebni su potporni utjecaji, bez kojih se ona neće pojaviti.

-25-

Ekstrinzična motivacija • Definicija: poduzimanje aktivnosti kako bi se postigli rezultati koji su izvan same aktivnosti i u suprotnosti je s intrinzičnom motivacijom koja pobuđuje na aktivnost radi uživanja u samoj aktivnosti. Intrizična i ekstrinzična motivacija •

Ljudi se pokreću na aktivnost

- ili zato što cijene, vole, žele, neku aktivnost, -ili zato jer su na nju natjerani vanjskom prisilom. Intrizična i ekstrinzična motivacija 2 • Smisao neke aktivnosti za pojedinca je određena time rade li oni nešto iz unutarnje pobude (intrizična motivacija), ili zbog razloga izvan njih (ekstrinzična motivacija). Intrinzična i ekstrinzična motivacija 3 • Intrinzično motivirani pojedinci pokazuju za razliku od ekstrinzično motiviranih: - zanimanje, uzbuđenost i sigurnost, a to se odražava u rezultatima aktivnosti kao učinak, upornost, kreativnost i samo poštovanje. Procesne teorije •

Najpoznatije teorije:

1.teorija očekivanja 2. teorija pravednosti nagrade Teorija očekivanja Vroom, 1964 • Osnovna postavka: Prije bilo koje aktivnosti pojedinac se pita-što mogu očekivati kao rezultat svoje aktivnosti? •

Glavni pokretači na aktivnost jesu: očekivanja poželjnih rezultata akcije.

•

Primjer: učenje vrlo vjerojatno dobra ocjena na ispitu

Teorija očekivanja 2 •

Glavni pojmovi:

-26-

•

Valencija: vrijednost ili poželjnost cilja.

•

Instrumentalnost: percipirana povezanost između aktivnosti i cilja.

•

Očekivanje: vjerojatnost postizanja cilja.

Primjena teorije očekivanja •

Treba osigurati nagrade koje ranik cijeni

• Istraživanja jasno pokazuju da se ljudi odlučuju na napor kad procjene vrijednosti, mogućnosti i vjerojatnost postizanja cilja. Teorija pravednosti nagrade (Adams, 1965) •

Osnovne postavke:

1. Teorija je temeljena na procesu socijalne razmjene. 2. Motivacija pojedinca mijenjat će se prema njegovoj percepciji pravednosti nagrađivanja. Teorija pravednosti 2 •

Pojedinci ulažu napor u skladu s očekivanjima rezultata.

• Kad postignu rezultat uspoređuju svoje ulaganje i svoj rezultat s ulaganjima i rezultatima sebi sličnih pojedinaca. Teorija pravednosti 3 • Usporedba s ulaganjima i rezultatima drugih daje im sliku o pravednosti nagrade. • U skladu s svojom percepcijom pravednosti nagrade pojedinci će mijenjati svoje zalaganje u radu. Teorija pravednosti 4 •

Empirijska provjera:

•

Predviđanja točna, osobito za podplaćenost.

Zaokupljenost radom Važnost zaokupljenosti radom •

Važan pojam u životu zaposlenih.

-27-

•

Govori koliko je rad važan, tj. koliko mu je značenje za pojedinca.

• Dokazana je pozitivna povezanost između zadovoljstva u radu i i zaokupljenosti s radom • Dokazana negativna povezanost između zaokupljenosti radom i bračne kvalitete. Definicija • Zaokupljenost radom pokazuje koliko je rad važan u životu nekog pojedinca, koliko se pojedinac identificira s radom kojega obavlja (Kanungo,1982). Odrednice zaokupljenosti s radom •

Osobnost

•

Karakteristike rada

•

Okolina

Osobnost • Oblikuje se u ranoj socijalizaciji; zaokupljenost radom jest dio osobnosti oblikovane tijekom socijalizacije. •

Osobito je važna uloga obitelji u zaokupljenosti radom.

• Pojedinci koji su tako oblikovani rade uglavnom zbog unutarnje nagrade (unutarnji lokus kontrole). Karakteristike rada •

Istraživanja: Zaokupljenost radom može varirati zavisno o sadržaju radu.

• Pozitivno prediktivni za zaokupljenost radom složeni i zahtjevni poslovi, kreativni poslovi, poslovi koji dopuštaju autonomiju. Okolina •

Ponašanje neposrednog rukovoditelja

Veća zaokupljenost ako je rukovoditelj orijentiran na pojedince i pravedan). -

Organizacijska klima može smanjiti zaokupljenost radom

-28-

Zadovoljstvo u radu Definicija • Ugodno emocionalno stanje koje je posljedica procjene pojedinca o vlastitom doživljaju rada (Locke, 1967) Zadovoljstvo u radu 2 •

Jedna od najvažnijih varijabli u području sociologije rada.

• Osnovna je pretpostavka da je zadovoljstvo u radu relevantan čimbenik radne uspješnosti. Teorije zadovoljstva u radu •

Mnoštvo teorija, najčešće rabljene:

•

Dvofaktorska teorija

•

. Teorija usporedbe

Dvofaktorska teorija •

Autori: Herzberg; Mausner, Peterson i Capwell (1957).

• Osnovna postavka: postoji zadovoljstvo u radu i nezadovoljstvo u radu (dvije zasebne varijable). Dvofaktorska teorija •

Na zadovoljstvo djeluju motivatori; na nezadovoljstvo djeluju higijenici.

• Motivatori: priroda posla ili zadataka, intelektualni izazov, mogućnost samoaktualizacije. •

Zadovoljni su ljudi u poslu samo onda, ako su prisutni motivatori.

Dvofaktorska teorija 3 • Higijenici: plaća, fizikalni radni uvjeti, dobri međuljudski odnosi, dobar rukovoditelj itd. • Ako nisu prisutni higijenici, onda su pojedinci nezadovoljni u radu. Prisutstvo higijenika ne znači da su zaposli zadovoljni. Teorija usporedbe •

Autori: Porter i Lawler (1973).

-29-

•

Model je vrlo kompleksan.

• Što je veća razlika između nekih elemenata rada koje pojedinac cijeni (visoka plaća) i mogućnosti dostizanja toga, to je veće nezadovoljstvo u radu i obrnuto. Korelati zadovoljstva u radu •

Značajke pojedinaca

•

Rad i karakteristike radne okoline

Značajke pojedinaca •

Spol

Starija istraživanja: razlika u radnom zadovoljstvu između muškaraca i žena -Žene manje usmjerene na rad -Novija istraživanja:Olsen& Falgout, 1999), nema značajne razlike između spolova. Značajke pojedinaca 2 •

Dob

Istraživanja u različitim zemljama: stariji zadovoljniji u radu nego mlađi. Dva tumačenja: •

Mlađi koji su nezadovoljni napuštaju posao

•

Stariji spuštaju aspiracije

Značajke pojedinaca 3 •

Osobnost

•

Pojedinci s većim samopoštovanjem zadovoljniji su s radom.

•

Pojedinci A-tipa osobnosti izrazito su nezadovoljni u radu.

• Negativni afektivitet( depresija, i pesimizam uvjetuje i radno nezadvoljstvo). Rad i karakteristike radne okoline •

Sadržaj rada

-30-

Različitost radnih zadataka, odgovorna radna mjesta, mogućnost vlastite kontrole rada, radni ritam i radno opterećenje važni prediktori. Rad i karakteristike radne okoline 2 • Postoji interakcija između osobina radnih mjesta i vrijednosnog sustava pojedinaca. • Za neke pojedince nije važan razvoj pa za njih rad ima značenje dobivanja vanjske nagrade Rad i karakteristike radne okoline 3 •

Plaća

Sigurnost zaposlenja i plaća važni za sve pojedince. Za neke je to i jedino važno, uz fizikalne uvjete rada. Neki uz plaću traže još i afirmaciju, razvoj sposobnosti i autonomiju u radu. Rad i karakteristike radne okoline 4 •

Unapređenje

- djeluje na zadovoljstvo u radu, zavisno o tome imaju li pojedinci potrebu za: •

unapređenjem

•

razvojem

•

dominacijom i moći

Rad i radne karakteristike 5 •

Priznanje

-jedan od najčešćih utjecaja na zadovoljstvo/nezadovoljstvo Priznanje: zadovoljstvo Kritika: nezadovoljstvo Pojedinci niskog samopoštovanja imaju potrebu za samopoštovanjem. Posljedice zadovoljstva u radu •

Mentalno zdravlje

-31-

•

Životno zadovoljstvo

Mentalno zdravlje • Postoji pozitivna povezanost između zadovoljstva u radu i mentalnog zdravlja. •

Osobito izloženosti opasnosti pojedinci:

1. s velikom odgovornošću 2. koji rade u smjenama Životno zadovoljstvo •

Postoji povezanost između radnog i životnog zadovoljstva.

•

Predložene tri mogućnosti

1. prelijevanje 2.kompenzacija 3.segregacija Životno zadovoljstvo 2 • Model prelijevanja: Problemi u radu prelijevaju se na probleme izvan rada, primarno na obitelj. • Kompenzatorni model: Traži se zadovoljstvo u radu jer ga nema u ostalim životnim segmentima •

Segregacijski model: Životno i radno zadovoljstvo potpuno su odvojeni.

Odanost organizaciji Definicija odanosti • Definicija: Emocionalna usmjerenost, privrženost organizaciji (Porter, 1974) • Novija definicija: Odanost organizaciji jest afektivna vezanost, namjera ostajanja u organizaciji i poštivanje organizacije (Allen i sur. 1990).

Odrednice odanosti organizaciji

-32-

•

Individualne karakteristike

•

Karakteristike rada

•

Radno iskustvo

Individualne karakteristike •

Pozitivna povezanost dobi i odanosti

•

Pozitivna povezanost između spola i odanosti (žene odanije).

•

Pozitivna povezanost s obrazovanjem.

Karakteristike rada • Odanost organizaciji povećavaju poslovi koji su poticajni, fleksibilni i kreativni. • Autonomija u radu visoko prediktivna za odanost organizaciji. Odaniji pojedinci koji imaju više autonomije. Radno iskustvo •

Pozitivno povezani:

1.ukupni radni staž 2.staž u organizaciji 3.staž na radnom mjestu Stres u radu Organizacijski uzroci stresa u radu Karakteristike organizacije - veličina organizacije(veći stres u velikim organizacijama). -veća formaliziranost organizacije-veći stres. - rad u smjenama- veći stres - veća hijerarhičnost organizacije-veći stres. Organizacijski uzroci stresa u radu 2 -fizikalni uvjeti

-33-

-psihosocijalni uvjeti (konflikt uloga) -opterećenje, neodređenost uloge

Stres u radu i osobine pojedinaca - A ili B tip osobnosti - samopoštovanje - lokus kontrole - demografske karakteristike (spol, dob).

Stres u radu i šira okolina •

Ekonomska kriza, recesija, usporeni ekonomski rast i razvoj.

Stres u radu i karakteristike situacije -

Potpora suradnika na poslu

-

potpora pretpostavljenog

Reakcije na stres - fizička bolest - neprilagođeno ponašanje - smanjena radna uspješnost - smanjena uspješnost u izvanradnim ulogama.

Kratkotrajne reakcije na stres -fiziološke reakcije (kardiovaskularne, biokemijske, gastrointestinalne, muskuloskeletne). -psihološke (depresija, tjeskoba, radno zadovoljstvo). -reakcije ponašanja (apsentizam, fluktuacija).

-34-