Povijest Industrijskog Dizajna

13. POVIJESNI RAZVOJ INDUSTRIJSKOG DIZAJNA Razne su teorije o tome od kada datira industrijski dizajn. Neki smatraju da je parni stroj i početak industrijske revolucije usko vezan za početak industrijskog dizajna. Kao rani primjer industrijskog dizajna navodi se prvi željezni most raspona 31 m u Coalbrookedale-u na rijeci Severin iz 1779 (konstruirao A. Darby). Uz parni stroj, otkrivanje elektriciteta i serijska proizvodnja uzrokovali su mnoge promjene u društvu.

SLIKA 1 MOST NA RIJECI SEVERIN

Povijesni razvoj veže se uz pokrete poput Arts and Crafts u Engleskoj, De Stijl u Nizozemskoj, Art Nuoveau u Nizozemskoj i Austriji (pod imenom Secession) te Bauhaus u Njemačkoj koji je imao najjači utjecaj na formiranje modernog industrijskog dizajna. Odlazak ljudi okupljenih oko Bauhausa uvelike je doprinio razvoju industrijskog dizajna u Sjedinjenim državama. Povijesni periodi mogu se prema [2] grupirati prema umjetničkim pokretima koji su bili izvori suvremenog dizajna.

13.1 SEKTA ŠEIKERA Protestantska sekta Šejkera, odnosno „Ujedinjeno društvo vjernika u Kristov drugi dolazak“, koju je 1747. pokrenula u Engleskoj Jane i James Wardley, a nakon emigriranja Jane Wardley u SAD, formirana je kao zajednica vjernika koji su živjeli ekonomski samostalno i odvojeno od ostatka društva. Oko 1832. počinju na tržištu prodavati svoj namještaj. U skladu s religijskim shvaćanjima temeljenim na težnji ka čistoći, perfekciji, redu i jednostavni, smatrali su da svaki predmet mora ispuniti svoju funkciju i ostvariti upotrebnu vrijednost. Ističu izuzetnu važnost upotrebne vrijednosti, koja materijalizirana, čini perfekciju. Izbačeni su nepotrebni ukrasi s predmeta i namještaja. Točno je specificirano koje boje trebaju biti fasade, namještaj, posuđe i sl. Namještaj i uporabni predmeti svojom su jednostavnošću, strogošću i kvalitetom, težili ka estetskoj perfekciji te se u mnogočemu poklapaju s teorijom suvremenog dizajna.

1

Slika 2 Shaker-ska soba

Slika 3 Shaker-ski namještaj

2

13.2 POKRET ARTS AND CRAFTS (1860-1900) U Viktorijanskoj Engleskoj, u doba industrijske revolucije i znatnijeg bogaćenja industrijalaca, William Morris, pod snažnim utjecajem pisca John Ruskina i njegove romantične idealizacije obrtnika ponosnog na svoje djelo, vjeruje u socijalizam koji će omogućiti radničkim klasama da uz pomoć ljepote svakodnevnih predmeta s veseljem prilaze radu [2]. Ogorčen je na strojeve odgovorne za proizvodnju ružnih i pretencioznih predmeta, izlaz nalazi u obrtu. Inače kao pisac, dizajner, umjetnik i socijalist, Morris utemeljuje časopis Oxford and Cambridge magazine, gdje iznosi svoje ideje, poeziju i stavove te teorije o rukotvorinama u dekorativnim umjetnostima. S dvama istomišljenicima pokreće tvrtku za dekoriranje te izrađuje uzorke za zidne tapete i tekstil. Njegov je utjecaj izrazito velik kod dekoracija kuća i crkava. Isti pokret javlja se u SADu i Kanadi.

Slika 4 Uzorak dekoracije proizvedene u Morris & Co.

3

Slika 5 Stolna i vrtna lampa u slitu Arts and Crafts

Slika 6 Arts and Crafts u arhitekturi

4

13.3 L'ART NOVEAU (1890-1910) Pokret koji su u Belgiji, kao reakciju na službenu umjetnost i buržoaski manirizam, započeli H. Van de Velde i V. Hort, proširio se brzo čitavom Europom i SAD. U Njemačkoj se naziva Jugendstil, u Italiji Floreale, u Austriji Secession, u Engleskoj i SADu Liberty, te u našim krajevima pod imenom Secesija. U Španjolskoj posebni su radovi A. Gaudia. Karakteriziraju ga ritmički floralni elementi i prikazi žena. Dekorativni oblici (grane, lišće, cvjetovi) imaju i svoju namjenu poput ručki, stalaka i sl. Ovi pokreti su pokušaj da se unaprijedi tehnika, arhitektura i primijenjena umjetnost, bez istodobnog odbacivanja umjetnosti u vidu ornamenata.

Slika 7 Casa Batllo, A. Gaudi, Barcelona

5

Slika 8 Secesija (Beč) i Jugendstil (Darmstadt) u arhitekturi

6

Slika 9 L'Art Nouveau

Slika 10 Liberty

7

Slika 11 Secesija u Splitu (Palača Nakić, Sumporno kupalište, Zgrada Sveučilišta)

8

13.4 DEUTSCHER WERKBUND (1907-1934) Pod velikim utjecajem W. Morrisa i J. Ruskina (Arts and Crafts), Herman Mathesius u Münchenu pokreće udruženje Deutcher Werkbund, koje okuplja umjetnike, obrtnike i industrijska poduzeća s ciljem oplemenjivanja profesionalnog rada i povezivanja umjetnosti, rukotvorina i industrije. Stav Mathesiusa je bio „Jedino standardizacija, shvaćena kao rezultat zdrave usklađenosti, može omogućiti stvaranje pouzdanog i za sve prihvatljivog ukusa“. Naglašavanjem potrebe standardizacije, Mathesius se razlikuje od Morissa koji naglašava potrebu individualizacije. Mathesius je svojim radionicama uspio uspostavit vezu između umjetnosti i industrije. U to vrijeme AEG zapošljava Petera Behrensa kao prvog dizajnera, odnosno „umjetničkog savjetnika“, koji je bio odgovoran za dizajn cijelog proizvodnog programa tvornice, te arhitekturu i tipografiju. Dolaskom nacizma, pokret se gasi.

Slika 12 Dizajn arhitektura i Petera Behrensa

9

13.5 BAUHAUS (1919-1933) Škola Staatliches Bauhaus, gdje pod vodstvom Waltera Gropiusa u Weimaru (Njemačka), povezuje umjetnost i primijenjenu umjetnost, te postaje jedan od najutjecajnijih faktora u arhitekturi i dizajnu. Učenje škole temeljeno je na važnosti geometrije, preciznosti, jednostavnosti i ekonomičnosti u dizajnu proizvoda i arhitekturi. Utjecaj Bauhausa bio je veoma velik u Njemačkoj, Europi i SADu. Iako nema mnogo dijela koja obilježavaju ovaj pokret, ideje Bauhausa bile su brzo i široko prihvaćene. Nastava je bila organizirana u obliku radionica za pojedine tehnike poput stolarstva, metala, keramike, tekstila. Proučavanje geometrije i osnovnih geometrijskih oblika, rezultiralo je formama u obliku kugle, stošca, valjka, kocke te korištenje boja poput žute, crvene i plave. Filozofiju su temeljili na funkcionalizmu, „Svaka stvar je utvrđena svojom svrhom“. Iz ove škole izašli su mnogi značajni nastavnici. U okviru nastave rade se prototipovi industrijskih proizvoda. Dolaskom nacizma gasi se škola, a dosta njenih nastavnika bježi u SAD gdje je u Illinoisu osnovan Design New Bauhaus. Poslije rata osniva se u Ulmu fakultet (Hochschule für Gestaltung) iz kojeg su proizašla mnoga velika imena Njemačkog dizajna. 1968. godine fakultet se zatvara jer uprava fakulteta se nije željela uklopiti u reformu visokog školstva u Njemačkoj.

Slika 13 Predmeti i arhitektura Bauhausa

10

13.6 AMERIČKI INDUSTRIJSKI DIZAJN Za razliku od Europe, gdje su industrijski dizajneri bili arhitekti i inženjeri, u SADu su prvi industrijski dizajneri bili dizajneri u teatrima i umjetnici ilustratori. Industrijski dizajn je često bio u službi prodaje i oglašavanja, gdje je jednino bio bitan vanjski izgled proizvoda, a ne i unutrašnji. Pioniri američkog dizajna, poput W. D. Teaguea, N. B. Geddesa i R. Loewya su naglašavali aerodinamičnost dizajna, bez obzira što dodaci u obliku krilaca nisu imali nikakve funkcije i predstavljale su čistu kulisu. Ovo je karakteristika za 30 te godine. Usporedi li se dizajn automobila iz 50tih godina s europskim automobilima koje je karakterizirala jednostavnost linija, američki su automobili obilovali mnoštvom neutilitarnih detalja. Sedamdesetih godina je na američki dizajn izvršio veliki utjecaj europski dizajn i tu u američkom dizajnu prednjače Henry Dreyfuss i Eliot Noyes, gdje je konkurencija na tržištu prisilila kompanije poput Bella, Deerea, Forda i IBMa da rade na diferenciraju proizvoda te su dizajnere integrirali u razvojni proces proizvoda, što je polučilo veliki uspjeh.

Slika 14 Walter Dorwin Teague - arhitektura, fotoaparati, lampa, radio i termosica

11

Slika 15 Norman Bel Geddes - radio, stolna lampa, namještaj, posuđe, vozila

12

Slika 16 Raymond Loewy - kutija cigareta, šiljilo za olovke, ormar, posuđe, lokomotive, automobili

Slika 17 Eliot Noyes - IBM električna pisača mašina, stalak za telefon i logotipovi

13

Slika 18 Henry Dreyfuss - lokomotiva, telefoni, usisavač, sat, termometar, helikopter Hughes 500, ergonomske studije

14

13.7 FRANCUSKI INDUSTRIJSKI DIZAJN Tridesetih godina prošlog stoljeća osnovan je L'Union des Artistes Modernes koji je okupljao imena poput Robert Mallet-Stevensa, Le Corbusiera i J. Dumonda, koji ostvaruju značajan doprinos u arhitekturi i dizajnu namještaja. Pedesetih godina na inicijativu J. Vienota, osnivaju se časopis „Art Présent“ i L'Institut Francaise d'Esthétique Industrielle koji promiču ideju o industrijskoj estetici te smatraju bitnim djelovati na, po njihovom mišljenju, brojnim ružnim proizvoda koji su bili posljedica lošeg koncepta, odnosno dizajna. J. Vienot osniva jednu od prvih agencija za dizajn, osnova Komoru sindikata industrijskih estetičara te pokreče 1953. prvi internacionalni kongres dizajna.

Slika 19 Robert Mallet-Stevens, stolice i arhitektura

15

Slika 20 Charles-Édouard Jeanneret-Gris (Le Corbusier) - stolice i arhitektura

16

Slika 21 Flaminio Bertoni - Citroën Traction Avant (1934), studija za DS 19, Citroën DS 19, Citroën AMI 6 i Citroën 2CV

17

13.8 TALIJANSKI INDUSTRIJSKI DIZAJN Početak industrijskog dizajna u Italiji veže se uz arhitekta, slikara i dizajnera Gio Pontija, koji 1928. pokreće časopisa „Domus“, gdje se već dugi niz godina objavljuju radovi u arhitekturi i dizajnu. Kasniji talijanski dizajn karakterizira neprestano traženje novih oblika i formi poput radova arhitekta i dizajnera Ettore Sottsassa. Veliki je bio angažman arhitekata i dizajnera u dizajniranju namještaja poput Vica Magistrettia, Giancarla Piretta. Značajan je doprinos dizajnera u automobilskoj industriji, gdje prednjači dizajnerski sudio Pininfarina, te dizajneri Nuccio Bertone i Giorgetto Giugiaro.

Slika 22 Gio Ponti - arhitektura, stolice, stolovi, jedaći pribor, čajnik, lampa i aparat za espresso

18

Slika 23 Ettore Sottsass - stolne lampe, stolica, stolić, Olivetti Valentine

Slika 24 Vico Magistretti - stolice i rasvjetna tijela

19

Slika 25 Giancarlo Piretti – stolice, stol, držač kišobrana i lampa

Slika 26 Pininfarina - automobili, eksterni hard disk i Gorenje

20

Slika 27 Nuccio Bertone – Fiat Barchetta (1947), Alfa Romeo BAT 9 (1959), Alfa Romeo Giulietta (1970), Lamborghini Miura

Slika 28 Giorgetto Giugiaro - Porche VW Tapiro, DMC De Loeran, Masserati Ghibli, Ferrari GG50

21

13.9 SKANDINAVSKI INDUSTRIJSKI DIZAJN Značajni doprinos skandinavskom dizajnu dao je tridesetih godina finski arhitekt i dizajner laminiranog namještaja Alvar AAlto, da bi sedamdesetih finski dizajn doživio pravi procvat s imenima poput Timo Sarpaneva i Antti Nurmesniemi.

Slika 29 Alvar Aalto - namještaj i arhitektura

Slika 30 Timo Sarpaneva

22

Slika 31 Antti Nurmesniemi – telefon, posuđe, stolice, svjetiljka, Helsinški metro

23

Danski dizajn očituje se kvalitetnim upotrebnim predmetima jednostavnog oblika i jasnih linija. Imena koja su znatno doprinijela danskom dizajnu su Jakob Jensen (dizajnira za Bang & Olufsen te je i danas je još aktivan) i Henning Koppel.

Slika 32 Jacob Jensen - telefoni, gramofon B&O, detektor plina, sat, zvonce, toster, termometar, Blotooth

Slika 33 Henning Koppel - posuđe i satovi

24

Slika 34 Poul Henningsen - rasvjetna tijela i stolice

Švedski dizajn, uz poznate dizajnere namještaja poput Karl Erik Ekseliusa, Bruna Mathssona, ističe se i po industrijskom dizajnu kojeg je prouzročio jak industrijski razvoj. Kod švedskog dizajna poznato je da se dosta polaže na primjeni ergonomije u dizajnu proizvoda.

Slika 35 Karl Erik Ekselius - namještaj

Slika 36 Bruno Mathsson – namještaj

25