Neolitik Hrvatske U Kontekstu Srednje I Jugoistocne Europe I

Neolitik Hrvatske u kontekstu srednje i jugoistočne Europe 2 sata/predavanja = 5 ECTS bodova

• • • • • • • • • • • • • •

1. Neolitik i proces neolitizacije – modeli neolitizacije. Podjela, odn. periodizacija neolitika – problem protoneolitika i pretkeramičkog neolitika (bliski i srednji istok, egejsko područje) 2. Rani neolitik: starčevačka kultura i balkansko-anadolski kompleks slikane keramike 3. Starčevačka kultura na prostoru Hrvatske 4. Impressokeramička kultura istočnog Jadrana i njezin položaj u okviru sredozemne impresso keramike (Grčka, Apulija, srednja Italija, Ligurija, Lipari, Sicilija) 5. Vinčanska kultura i balkansko-anadolski kompleks crnoglačane keramike 6. Vinčanska kultura i balkansko-anadolski kompleks crnopolirane keramike 7. Korenovska kultura u kontekstu srednjoeuropske linearnotrakaste keramike 8. Sopotska kultura 9. Regionalni tipovi sopotske kulture i lenđelski kulturni kompleks 10. Potiski kulturni kompleks i suvremene pojave istočno od njega (AriusdCucuteni-Tripolje) 11. Srednji neolitik na istočnoj jadranskoj obali i njegov odnos sa zapadnom obalom 12. Kasni neolitik na istočnoj jadranskoj obali i njegov odnos sa zapadnom obalom 13 Jadransko-sredozemni utjecaji na unutrašnjost Balkana (prodori i utjecaji impressokeramičke, danilske i hvarske kulture dolinom rijeka jadranskog sliva (Obre I, kakanjska kultura, butmirska kultura, Reštani, Ohrid)

OSNOVNA LITERATURA SKUPINA AUTORA: PRAISTORIJA JUGOSLAVENSKIH ZEMALJA II – NEOLIT, SARAJEVO 1979. DIMITRIJEVIĆ&TEŽAKGREGL&MAJNARIĆ-PANDŽIĆ: PRAPOVIJEST, ZAGREB 1998. ZORKO MARKOVIĆ: SJEVERNA HRVATSKA OD NEOLITA DO BRONČANOG DOBA, KOPRIVNICA 1994.

BRUNISLAV MARIJANOVIĆ: PRILOZI ZA PRAPOVIJEST U ZALEĐU JADRANSKE OBALE. ZADAR 2000. HERMANN MUELLER-KARPE: HANDBUCH DER VORGESCHICHTE, BAND II . JUNGSTEINZEIT, MUENCHEN 1974.

Geografske regije prema različitim autorima

Jugoistočna Europa

•

• •

•

Sredozemlje=Mediteran (lat. medius + terra), Sredozemno more i zemlje oko njega (rim. Mare Internum). Jugozapadna Azija, sjeverna Afrika, južna Europa. Od Sirije na istoku do Španjolske i Maroka na zapadu. Azija = istok. Ime potječe od vj. asirske riječi asu, što znači svjetlost, dan, vatra, Sunce, zapravo istok. Kasnije su naziv preuzeli Feničani, od njih Grci, a od ovih Rimljani. Jugozapadna Azija zemljopisna je cjelina između Sredozemlja i planinskog masiva Hindukuš (Afganistan), između Crnog mora na sjeveru i Crvenog na jugu. Taj prostor poznat je i pod nazivom Bliski Istok, naziv nastao iz europskog kuta gledanja (to je Europi najbliži dio Azije). Bliski je istok odavna prirodna prometna spona međukontinentalnog prijelaza, križište svjetski važnih prometnih putova. Levant (tal. levante=istok), Istok, sve zemlje oko Sredozemnog mora koje leže istočno od Italije; u užem smislu obale Male Azije, Sirije i Egipta.

• Srednja Europa obuhvaća dio eur. kontinenta okvirno omeđen Baltičkim morem na sjeveru, Alpama i Jadranskim morem na jugu, granicom nekadašnjeg Sovjetskog Saveza na istoku, te francuskom granicom na zapadu. Više nego li unutarnjom homogenošću Srednja je Europa izdvojena na temelju razlika prema susjednim, jasnije defininiranim eur. makroregijama. U klasičnoj zemljopisnoj podjeli Europe na nekoliko velikih sastavnica, Srednja Europa je svojevrsna prijelazna regija između raznolike i razvedene Zapadne Europe, poluotočno i klimatski (borealno) jasno izdvojene Sjeverne Europe, prostrane i pejsažno jednolične Istočne Europe te oštrim lokalnim kontrastima obilježene Južne Europe

• Većina zagovornika obnove SE izostavlja Njemačku te oblikuje svojevrsnu malu Srednju Europu koja danas na temelju komplementarnosti i povijesnih veza, a posebno iz perspektive EU, obuhvaća Poljsku, Češku, Slovačku, Austriju, Mađarsku, potom Sloveniju, a toj regiji stremi i Hrvatska

Balkanski poluotok

Grčka

Bugarska

Albanija

Neolitik i proces neolitizacije – modeli neolitizacije neolitik - grč. νέος= nov, λίϑος=kamen Novo kameno doba – mlađe kameno doba Neolitizacija = proces postupnog prijelaza sa skupljačko-lovnog privređivanje na stupanj proizvodnje hrane. Taj proces povlači još i niz drugih promjena, od sjedilačkog načina života, trajnih naselja, tehnologije obrade i izradbe oruđa i oružja, do proizvodnje keramičkih predmeta te drugačijih duhovnih potreba (umjetnost, religija).

Domestikacija životinja

Kultivacija biljaka • • •

Žitarice: jednozrna pšenica, dvozrnapšenica,ječam leća mahunarke

Sjedilački način života - sedentizam

Proizvodnja keramike

Nova tehnologija obrade kamena: glačanje, brušenje i bušenje

• Većina istraživača smatra da neolitik svoje podrijetlo ima na Bliskom istoku, odnosno u Anatoliji. Za to govori činjenica da su ishodišni oblici kultiviranih žitarica i domesticiranih životinja (ovce i koze) potekli upravo s Bliskog istoka, a i mnogi zajednički pravci društveno-gospodarskog razvitka (nastanak stabilnih seoskih naselja). Međutim, mišljenja o načinu i putovima te neolitizacije se razlikuju.

Modeli neolitizacije • Kolonizacijski model ili demografska difuzija “neolitički paket” širi se migracijama iz prvobitnih prostora nastanka, primjerice iz područja plodnog polumjeseca - neolitizacija je egzogeni proces povezan s imigracijom agrarnih populacija u druga područja • autohtoni model - u okviru ekoloških promjena mezolitičko stanovništvo počinje s lokalnom domestifikacijom raznih životinja i kultivacijom biljaka, u domestifikacijski proces integriraju se i strani oblici života do kojih se dolazi kontaktom s drugim zajednicama

• akulturacijski model ili filter model - agrarno orijentirane skupine naseljavaju ekološki pogodna područja. Mezolitički žitelji prilagođavaju pojedine elemente ovih susjeda svojoj gospodarskoj i materijalnoj kulturi, bez da preuzmu redom sve elemente neolitičke kulture • model keramičkog mezolitika - mezolitičko pučanstvo samostalno izumljuje keramiku, a tek kasnije preuzima druge neolitičke elemente novih agrarnih skupina • model mreže ili kulturna difuzija - već uspostavljenim međusobnim vezama između stanovništva određenih područja razmijenjuju se inovacije, pa tako i spoznaja poljoprivrede

Plodni polumjesec plodni nizinski krajevi, poput polumjeseca izduženi između Arapsko-perzijskog zaljeva do plodnih obalnih nizina Sredozemlja. Široki luk vodom bogatih visoravni (750-1000 m nadmorske visine) koje se pružaju od Levanta do Zagros planina (Irački Kurdistan), južno od Kaspijskog jezera, zapravo se ovijaju oko velikih pustinjskih prostranstava (Arapska, Sirijska i Iranska pustinja)

Podjela, odn. periodizacija neolitika • protoneolitik i pretkeramički neolitik→ pojmovi nastali za područja Bliskog i Srednjeg istoka, te Egejsko područje • Neolitik: rani srednji kasni