Eneolitik Hrvatske U Kontekstu Jugoistocne I Srednje Europe 2

ENEOLITIK HRVATSKE U KONTEKSTU JUGOISTOČNE I SREDNJE EUROPE Uvod

Obvezna literatura: 1. Praistorija jugoslavenskih zemalja III – Eneolit, Sarajevo 1979. 2. Dimitrijević, S.& Težak-Gregl, T. & Majnarić-Pandžić, N.: Prapovijest. Zagreb 1998. 3. Marković, Zorko: Sjeverna Hrvatska od neolita do brončanog doba, Koprivnica 1994. 4. Durman, Aleksandar: Metalurgija vučedolskog kulturnog kompleksa. Opuscula archaeologica 8, Zagreb 1983. 5. Vučedol – treće tisućljeće prije nove ere – katalog izložbe. Zagreb 1988.

6. Dimitrijević, Stojan: O nekim kontroverznim pitanjima u kronologiji eneolita južnih područja karpatske kotline (U povodu lasinjskosalkucanskog horizonta u Vinkovcima), Osječki zbornik 17, Osijek 1979. 7. Marijanović, B.: Neka pitanja eneolitika istočnog Jadrana. Diadora 14. Zadar 1992. 8. Schmidt, R. R. Die Burg Vučedol. Zagreb 1945.

9. James P. Mallory: Indoeuropljani. Zagonetka njihova podrijetla. ŠK Zagreb 2006. 10. Nandor Kalicz: Clay Gods, The Neolithic Period and Copper Age in Hungary, Budapest 1970. 11. Mueller-Karpe, Hermann: Handbuch der Vorgeschichte, Band III - Kupferzeit, C. H. Beck, Muenchen 1974.

• eneolitik, halkolitik (lat.aeneus=mjeden, bakren; grč. λιϑος=kamen, χαλκος=mjed,bakar), bakreno doba, kasni neolitik, finalni neolitik, prijelazno razdoblje, rano brončano doba

Proizvodnja i uporaba metalnih predmeta (bakreni, zlatni, srebrni)

Promjene u gospodarskom pogledu – dominacija stočarstva nad poljodjelstvom

Intenziviranje razmjene i trgovine

Podjela rada prema specijalizacijama

Promjene u društvenim odnosima: • raslojavanje društva • stvaranje čvršće povezanih i bolje organiziranih plemenskih zajednica

Područje napretka i inovacija: - maloazijski i egejski prostor - područje Ponta, zakavkazja i južnoruskih stepa, a put vodi preko Šumovitih i Erdeljskih Karpata uz donji tok Dunava.

Neki od izuzetnih spomenika bakrenog doba pozornost su pobuđivali i davno prije bilo kakvog planskog proučavanja povijesti: - piramide iz Gize: Keopsova, Kefrinova, Mikerinosova, čija imena spominje već Herodot

- babilonski zigurati, koji su nastavili svoj život kao Kula babilonska u Starom zavjetu

•

Grčki povjesničar Herodot opisuje hram: "Hram je četvrtasta građevina, dugačka i široka 400 m. s brončanim vratima. Svojedobno sam ga vidio: ima golemi središnji toranj u četvorini, velik dvije stotine metara. Na njemu stoji drugi toranj, na ovome treći i tako do osmog tornja. Na sve se tornjeve može izvana uspeti zavoitim stepenicama. Na od pilike pola visine posavljena su sjedala da se hodočasnik može odmoriti. Na vrhu najvišeg tornja nalazi se veliki hram u kojem stoji bogato urešena postelja i zlatni stol. Svetište nije ukrašeno nikakvim kipom.". Sigurnost ovoga potvrdila su srheološka iskapanja. Svetište koje je bilo načinjeno na vrhu tornja bilo je za boga Marduka, vrhovno božanstvo sumerana. Osim svetišta, tamo se nalazilo i stepenište koje je vodilo do visine drugog kata gdje je bilo prijestolje i postelja boga Marduka. Tim stepeništem nitko nije smjeo prijeći, ono je bilo rezervirano samo za boga.

palača u Knosu na Kreti čije su ruševine nadahnule grčki mit o labirintu

Stonehenge koji se u 12. st. spominje kao jedno od 4 čuda Britanije

nizovi menhira u Bretanji koji su već u ranom srednjem vijeku prepoznati kao pradavna sveta mjesta

• znanstveno utemeljen pristup istraživanju davnih kultura, koje utjelovljuju navedeni spomenici, počinje tek u 1. pol. 19. st. • odgonetanje egipatskih hijeroglifa od strane J. F. Champolliona 1822. g. i njihovo potvrđivanje R. Lepsiusa 1837

• početak sustavnih iskopavanja ruševina •Malta hramova na Malti (1827, 1839, 1840)

• Sustavna iskopavanja u Egiptu 1850., ali u većem opsegu tek 1884. s aktivnošću W.M. Flinders Petrie.

• U egejskom prostoru započinje Schliemann 1870. iskopavanja Troje na brežuljku Hissarliku, čiju je složenu stratigrafiju razjasnio W. Doerpfeld i ukazao na eneolitičku starost njezinih najstarijih slojeva (Troja I-IV; Homerova Troja je sloj VI).

• 80.tih godina 19. st.počinju i prva istraživanja Kikladskih otoka (Amorgos, Mel) i Krete

• U Italiji istovremeno biva otkrivena nekropola Remedello koja će postati eponimom tamošnje bakrenodobne kulture, a na Siciliji se istražuju grobovi uklesani u stijene u Casteluccio.

• U jugoistočnoj Europi danas funkcioniraju dva modela nastanka eneolitika koja ovise o dosegnutoj razini neolitika: • Model A - oštar prijelom u čitavom kulturnom habitusu (istočni Balkan, Donje Podunavlje primjer Marica kultura) • Model B - tekući, postupni prijelaz između neolitika i eneolitika (srednji Balkan, Karpatska kotlina - primjer vinčanska kultura, Gradešnica kultura

Dioba eneolitika po M. Garašaninu i P. Romanu: 1. početni ili protoeneolitik - nastup organiziranog rudarstva i prerade metala 2. klasični eneolitik - pojava teških bakrenih predmeta 3. prijelazni period u kojem nastaju novi veliki kulturni kompleksi kao badenski ili vučedolski

Kao kriterij za početak eneolitika procjenjuju se novine u sljedećim sferama života: 1. način stanovanja 2. način pokapanja 3. specijalizacije i nove pojave u okviru gospodarstva a) rudarstvo i obrada kovina b) poljodjelstvo i stočarstvo c) ostale aktivnosti: obrada kamena, kosti itd. 4. Trgovina i komunikacije 5. Duhovni život

način stanovanja

način pokapanja

rudarstvo i obrada kovina