Srednji I Kasni Neolitik Jadrana

DANILSKA KULTURA

Rasprostranjenost • uglavnom na istom području kao stariji neolitik, tj. duž čitave naše obale, potom u srednjoj Albaniji (Cakran) • elementi danilske kulture nalaze se i u Bosni u okvirima kakanjske i butmirske kulture, u okvirima vinčanske k. u Metohiji (skupina Reštani, utjecaji dolinom rijeke Drima), u jugozapadnoj Makedoniji (tkđ. dolinom Crnog Drima) → područja na kojima se križaju utjecaji sa zapada i istoka

Nalazišta: • prema Š. Batoviću 1979. bilo ih je 37 • pećine oko Trsta, Žablje (Zaule) – naselje na otvorenom • Istra: Javorika na Velom Brijunu – naselje na otvorenom, Vešanska peć na Učki • Kvarner: Vela jama na Lošinju, Jami na sredi na Cresu • sjev. Dalmacija: Privlaka, Vrsi, Islam Grčki, Smilčić, Benkovac, Lisičić, Bribir, Piramatovci • srednja Dalmacija: Danilo, Škarin samograd, Mratovo, Pokrivenik, Markova špilja na Hvaru, /Vela spila na Korčuli/ • južna Dalmacija, Hercegovina, Crna Gora: /Gudnja na Pelješcu/, Spila kod Perasta, Crvena stijena, Zelena pećina, Stolac

Naselja i nastambe • stalna naselja na otvorenom, a u špiljama povremena • najgušća naseljenost oko Trsta i u sjev. Dalmaciji • naselja na otvorenom ugl. na istim položajima kao naselja III. stupnja impresso keramike → uz ležišta gline ili pjeskulje, uz obradivo zemljište, u blizini ili pored izvora vode, uz morsku obalu, isključivo u nizini (nema naselja na uzvisinama ili brežuljcima). • većinom kružno, polukružno ili elipsasto oblikovana

VELOLUČKA KULTURA NALAZI TIPA GUDNJA I VELA SPILA Lokaliteti: Gudnja (Pelješac), Vela spila, Jakasova spilja, Žukovica (Korčula), Sušac

• Iako je već odavno uočena prisutnost slične slikane keramike i na nekim drugim nalazištima (Škarin samograd, Danilo i Smilčić, Grapčeva špilja, Markova špilji i Pokrivenik, Ravlića pećina, Obre II), takva je keramika na spomenutim lokalitetima tek sekundarna ili pojedinačna pojava u sasvim drugačijem kulturološkom okruženju i značajna je zbog relativnokronoloških razloga.

Vela spila • 5 m debeli, neporemećeni kulturni sloj u rasponu od predneolitika do modernog vremena – 7 faza: 7. predneolitička, 6. rani neolitik, 5. srednji neolitik, 4. kasni neolitik, 3.eneolitik, 2. rano brončano doba, 1. željezno doba, antika, srednji vijek

Neolitik • 6. faza - stariji neolitik = impresso keramička kultura s 3 razvojna stupnja • 5. faza – srednji neolitik = velolučka kultura • 4. faza - kasni neolitik = hvarska kultura s

•

gruba keramika – napravljena je od dobro pročišćene gline, u presjeku homogene strukture, dobro pečena, glačane površine, ukrašena urezivanjem (motivi su viseći trokuti ispunjeni urezima, mrežasto isprepletenim urezima i linearni

•

glačana keramika od pomno priređene gline, sjajno polirane površine. Oblici bikonične zdjele i polukuglaste zdjele, zvonaste čaše, duboke zdjele S-profila; boja površine može biti izrazito crna, ali i crvena, a ponekad je prisutno i miješanje crvene i crne površine; ukrasa nema, osim izuzetno rijetko urezivanje i manje plastične aplikacije

•

slikana keramika – zaštitni znak srednjeg neolitika; izrazito kvalitetna keramika, od dobro priređene gline s primjesama amorfnog i kristalnog vapnenca, ali u fino mljevenom prahu; jednolično pečena čime je postignura površina žućkaste, oker ili blijedocrvene boje, ponekad prevučene sivkastim premazom

• oblici: široke, gotovo kuglaste posude s niskim cilindričnim vratom koji pri vrhu može biti prstenasto zadebljan ili raširen prema van; zvonaste čaše, polukuglaste zdjele

•

•

slikanje: prije pečenja, sjajnocrvenom bojom slika se glavni motiv, a zagasito sivom ili smeđom tanak obrub uz obje strane crvene vrpce; velike posude ukrašene su samo slikanjem crvenom ili smeđom bojom →široke vrpce koje tvore široki spiralni ukras motivi: klasična spirala u vrpčastoj izvedbi, meandri, linearni motivi, cik-cak vrpce, šahovnice, kapljice, antropomorfni likovi, ljesvičasti

• motivi: klasična spirala u vrpčastoj izvedbi, meandri, linearni motivi, cik-cak vrpce, šahovnice, kapljice, antropomorfni likovi, ljesvičasti

Gudnja I. II.

rani neolitik - kultura impresso keramike srednji neolitik – nalazi tipa Gudnja i Vela spila III. kasni neolitik – hvarska kultura (stilski je ova faza Gudnje bliža i sličnija nalazima hercegovačkog lisičićkog tipa)

HVARSKA KULTURA • • • • •

• • • •

Lokaliteti: pećine oko Trsta južna Istra: Javorika na Velom Brijunu, Vrčin (gradina), pećina Cingarela kod Momjana Kvarner: Vela jama na Lošinju, Jami na Sredi (Cres) sjev. Dalmacija: Privlaka, Islam Grčki, Smilčić, Tinj, Benkovac, Lisičić, Bribir, pećina Tradanja kod Zatona Šibenskog srednja Dalmacija: Danilo, Škarin samograd, Gospodska ili Milaševa pećina na izvoru Cetine, Grapčeva špilja, Markova špilja,Pokrivenik (Badanj), Smokvina i Vela špilja – sve na Hvaru, Jakasova i Vela špilja na Korčuli, Rača špilja na Lastovu juž. Dalmacija: Grad i Spila kod Nakovane, Gudnja (Pelješac) Crna Gora: Spila iznad Perasta, Odmutnjača, Crvena Stijena Hercegovina: Lisičići, Zelena Pećina, Stolac, Ravlića pećina Lika: pećina Golubinjača kod Mlakve

Rasprostranjenost: • uglavnom se poklapa s danilskom; određeni elementi prodiru u srednju Bosnu (u okvirima butmirske kulture), pa i u lasinjsku kulturu (preko Like Kupom do sjev.zap. Hrvatske); određeni utjecaji uočljivi su i u alpskoj facies lenđelske kulture u Sloveniji (iz Istre i Hrv. primorja); dolinom Drima na Kosovo i u zapadnu Makedoniju

• Eponimni lokalitet: Hvar – Grapčeva špilja • prva istraživanja 1887. Izvješća R. Gasperinija i S. Rutara 1888. – ustanovljeno 11 naslaga, ali bez kulturne i vremenske definicije • G. Novak istraživao od 1912. g. – dugo godina jedino poznato neolitičko nalazište na našoj obali • Novak nastavlja istraživanja nakon 2. svj. rata pa do 1952. Od 1953.-1975. istražuje Markovu špilju.

4 prostorne varijante • hvarska na srednjodalm. otocima i susjednom kopnu (slikana keramika sa spiralnim i meandarskim uzorcima) • lisičićka u zaleđu, ugl. Hercegovina (nema slikanja, samo urezana) • smilčićka u sjev. Dalmaciji (urezana tj. udubljena+gruba slikana s pravocrtnim motivima) • istarsko-sjev.jadranska (miješaju se, ali dominira smilčićki stil) zajedničke osnovne pojave, ali i znatne razlike zbog različitih zemljopisnih uvjeta i razlika u gospodarstvu, predajama, međusobnim vezama i vezama sa susjedima

• veći broj nalazišta u pećinama nego na otvorenom, ali su potonja veća i bogatija • naselja su pretežito smještena na ili pokraj naselja srednjega i starijega neolitika, a samo ponekad na novim položajima (primjerice Lisičići, Milaševa pećina, Grapčeva špilja)

• • • • • • •

naselja na otvorenom – isti položaj kao u prethodnoj fazi (uz ležišta gline, uz vodu, plodna polja) nedovoljno istražena osim Lisičića, Smilčića, Danila, Javorike i Bribira kružni ili polukružni oblik (Smilčić) naselja u špiljama: vatrišta ili ognjišta od kamenih ploča, približno kružnog ili elipsastog oblika Javorika: stambene jame ili zemunice s ognjištima od kamenih ploča Danilo: ist. dio naselja, osobito vanjski opkop ima hvarskog materijala Smilčić: naselje mlađega neolitika zauzima veći prostor od prethodna dva; kružne nastambe s ognjištima; raniji opkopi služe samo za otpad

Lisičići • • •

• •

najbolje se može rekonstruirati naselje → 3 građevinske faze, u najdonjoj zemunice, a u dvije gornje nadzemne, pravokutne kuće; tkđ. kružan oblik naselja najdonja faza: 16 zemuničćnih jama, 2 jame za pečenje keramike, 4 vanjska ognjišta, niz drugih jama svi objekti smješteni su u krugu oko većeg prostora u središtu kojega je bilo veliko ognjište (1,5x2 m) izgrađeno od riječnih oblutaka; zemunice nepravilnog jajolikog oblika (2,5-5m x 1-3m), pokrivene pleterom ili granjem, učvršćenim oblucima srednja faza: zajedničko ognjište nešto manje, ali oko njega se niže 7 manjih; oko tog se prostora nižu pravokutne nadzemne kuće gornja faza: nema više središnjeg prostora s ognjištem, umj. toga 2 nadzemne kuće

• • • •

Pokapanje ostaci ljudskih kostura ili kostiju: Smilčić – samo ulomak jedne lubanje Grapčeva špilja – mnoštvo kosti razbacanih po kulturnom sloju bez veze – mogu se izdvojiti 3 dječje lubanje, ostale analize ne postoje • Pokrivenik – ostaci 2 kostura (dijete i odrasla osoba) položeni u posebnoj špiljskoj udubini • Lisičići – donja čeljust u naslazi pepela kraj vatrišta u jednoj zemunici • općenito nema ukopa u grobljima, već se poštuju pojedinačne kosti

• - osnovna razlika između keramike sjev. Dalmacije i ostalih dijelova obale: • nedostatak tipične hvarske slikane keramike i keramike vinčanskog tipa • velika količina reljefno ukrašene keramike • dugotrajnije i snažnije predaje iz danilske kulture

Gospodarstvo • nema bitnih promjena – osnovne grane ostaju lov, ribolov, stočarstvo, poljodjelstvo, skupanje prirodnih dobara • ostaci poljedjelstva najizrazitiji su u Smilčiću i Lisičićima (pšenica, ječam, raž, žrvnjevi, kremeni dijelovi srpa, kamene motike-sjekire) • u Lisičićima nedostatak stočarstva nadoknađuje lov