Nato Intervjui Broj 7 (bilten)

  • Uploaded by: OPSA-NAPO
  • 0
  • 0
  • June 2020
  • PDF

This document was uploaded by user and they confirmed that they have the permission to share it. If you are author or own the copyright of this book, please report to us by using this DMCA report form. Report DMCA


Overview

Download & View Nato Intervjui Broj 7 (bilten) as PDF for free.

More details

  • Words: 2,959
  • Pages: 6
O R G A N I Z A C I J A Z A P R O M I C A N J E S J E V E R N O - A T L A N T S K I H I N T E G R A C I J A ( O P S A ) N O R T H A T L A N T I C I N T E G R A T I O N S P R O M O T I O N O R G A N I Z A T I O N ( N A P O )

Mjesečni OPSA bilten

3. studenog 2009. Broj 7., godina 2.

NATO INTERVJUI NATO INTERVIEWS

U OVOM BROJU: Inside this issue:

SNEŽANA KRESOJA Predsjednica Centra za politiku i evroatlantsko partnerstvo, Novi Sad, Srbija President of Centre for Politics and Euro-Atlantic Partnership, Novi Sad, Serbia

Srbija na putu u NATO intervjui s predstavnicama nevladinih organizacija iz Srbije Kako se u Srbiji gleda na NATO, a kako na Hrvatsko članstvo u NATO-u? Da li je opcija vojne neutralnosti Srbije realna? Kako građani Srbije gledaju na misije KFOR i EULEX? S kojim se problemima susreću nevladine organizacije koje se bave informiranjem građana Srbije o NATO-u? Sve su to pitanja koje je OPSA za bilten NATO intervjui postavila predsjednicama organizacija koje se aktivno bave informiranjem građana o NATO-u u Srbiji. Intervjuirali smo predsjednice nevladinih organizacija s kojima je OPSA potpisala i

osnovala "Partnerstvo za sigurnost" (na strani 5), zajedno sa crnogorskim partnerom, Alfa centrom iz Nikšića. Na pitanja su odgovarale: Snežana Kresoja, politologinja i predsjednica Centra za evroatlantsko partnerstvo iz Novog Sada, te Nadica Stošić, ekonomistica, predsjednica Inicijative za integracije iz Vranja, nekadašnja aktivistica pokreta "Otpor", koja je u vrijeme Miloševićevog režima u Srbiji bila zatvarana i pretučena radi borbe za demokratsko društvo u Srbiji.

Intervju sa Snežanom Kresojom, predsjednicom Centra za politiku i evroatlatsko partnerstvo NADICA STOŠIĆ

OPSA: Srbija uskoro otvara svoju misiju pri NATO-u. Kako se u Srbiji gleda na NATO? Kakvo mišljenje prevladava u Predsjednica Inicijative za političkim strukturama, a kako o NATOintegracije, Vranje, Srbija u razmišljaju građani? Da li se u tome razlikuje situacija u Vojvodini prema President of Initiative for ostatku Srbije? integrations, Vranje, Serbia Kresoja: Poziv Srbiji da se uključi u program NATO-a, Partnerstvo za mir (PzM) i otvaranje euroatlantske perspektive rezultat je strateške odluke euroatlantske zajednice: uz očit deficit demokratskih kapaciteta Srbija je nemoćna da se samostalno, bez vanjske podrške uključi u euroatlantske integracione procese. Međutim, činjenica je da se odnos Srbije i međunarodne zajednice iscrpljuje kroz razvijanje strategija privida, koje karakteriziraju: legitimiranje različitih perspektiva paralelnih realnosti (dvostruki kolosijek i "EU i Kosovo" i politike traženja NATO intervjue možete čitati i različitih stupova vanjske politike) i transponiranje etno-nacionalizma u formu legina popularnom servisu Scribd, timnog euro-skepticizma. U koordinatama na adresi: strategija privida, tri godine po pristupanju www.pdfcoke.com/OPSA-NAPO PzM, Srbija otvara misiju pri NATO-u.

To je samo jedna od potvrda disfunkcionalnih, konfuznih vanjskopolitičkih strategija: jer upravo odnos prema NATO-u je test autentičnosti i iskrenog zalaganja Snežana Kresoja za jačanje procesa demokratske konsolidacije. Evidentan je duboki jaz između stavova političke elite i građana, između javno proklamiranih politika i tema koje su u fokusu interesa građana. Građani su zreliji od elita i kada glasaju za bolji život, oni glasaju za EU/NATO. Postotak podrške NATO-u shodno istraživanjima javnog mijenja se kreće oko 30 posto. Nastavak na strani 3

2

NATO INTERVJUI Intervju sa Nadicom Stošić, predsjednicom Inicijative za integracije OPSA: Nedavno ste boravili kao predavač na Regionalnom euroatlantskom kampu u Crnoj Gori (REACT) gdje je napravljen izvrstan presjek različitosti stavova civilnog društva te političkih struktura o NATO-u. Kakve su razlike/sličnosti u stavovima prema NATO-u između Crne Gore i Srbije? Stošić: U ovom momentu je za nas u Srbiji jako teško govoriti o tome. Naime, Crna Gora kao država se jasno deklarirala kao pretendent za pristupanje NATO-u, dok u Srbiji državni vrh stoji na stanovištu vojne neutralnosti i čak ignorira debatu vezanu za priključivanje, pravdajući se "emocionalnošću naroda, zbog dešavanja iz 1999. godine". Međutim, realnost je malo drugačija. Deset godina je prošlo od 1999. i građani Srbije su svjesni činjenice da se Srbija mora odrediti, ali pri tom građanima treba pružiti mogućnost informiranja o svemu što su prednosti i nedostaci pristupanju ovom savezu. U Crnoj Gori je ovaj proces već započeo, tamo se otvoreno razgovara o ovoj temi i mislim da Srbija treba da slijedi taj put. OPSA: Srbija uskoro otvara svoju misiju pri NATO-u. Kako se o jačanju odnosa NATO-a i Srbije gleda na jugu Srbije gdje je sjedište Inicijative za integracije? Stošić: Jug Srbije je jedan od najsiromašnijih krajeva Srbije. Građani ovog dijela Srbije su uglavnom opterećeni ekonomskim problemima tako da se o ovoj temi nije ni razgovaralo. Otvaranjem "Info office-a", Inicijativa je otpočela proces razgovora na ovu temu i reakcije su bile iznenađujuće za sve.

Naime, građani su svjesni političke realnosti i svjesni da Srbija ne može ostati otok na Balkanu koji ce biti vojno neutralan. Također, razumiju da NATO integracija znači i potencijalno povećanje stranih investicija što bi utjecalo na poboljšanje kvalitete života svakog pojedinca. Moram napomenuti da je još rano govoriti o sveopćem prihvaćanju ove ideje, ali ukoliko se udruže snage i građanima se na pravi način predoče činjenice, vjerujem da bi smo u periodu od dvije godine došli do potpuno drugačije slike. OPSA: Nedavno je glavni tajnik NATO-a u intervjuu za jedne dnevne novine u Srbiji ukazao na značaj nastavka konstruktivne politike Srbije kada je u pitanju Kosovo. Koliko i da li se politika Srbije prema Kosovu promijenila od proglašenja neovisnosti Kosova? Kako se u Srbiji gleda na NATO vođenu misiju KFOR, a kako na europsku misiju EULEX? Stošić: Nažalost, službena politika Srbije u odnosu prema Kosovu je autistič-

Nadica Stošić na i to u smislu da Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova, iako je realnost potpuno drugačija. Ona je bila ista i prije kao i nakon jednostranog proglašenja Kosovske neovisnosti, tako da su sve teme usmjerene na diplomatsku aktivnost Srbije ka očuvanju Kosova u sastavu Srbije. Nažalost, teme kao sto su KFOR i EULEX misije na Kosovu, koje su po mom mišljenju od vitalnog značaja za ne-albansko stanovništvo na Kosovu, u Srbiji se gotovo i ne spominju. Nastavak na strani 4

NATO News is best place to follow news, facts, events and comments about NATO. By North Atlantic Integrations Promotion Organization – NAPO, from Croatia... Pridružite nam se na twitteru, pratite NATO vijesti na Engleskom jeziku… -

http://twitter.com/nato_news

3

NATO INTERVJUI Intervju sa Snežanom Kresojom, predsjednicom Centra za politiku i evroatlatsko partnerstvo Nastavak sa strane 1 Postotak podrške učešća u PzM je znatno veći, i preko 50 posto. Evidentan je nedostatak političke volje da se pokrene racionalna debata i tema uključivanja u euroatlantske integracijske procese sagleda sa stanovišta dobiti i rizika. Ne postoji dilema Srbija u NATO ili ne. Postoji samo činjenica da političke elite nemaju kapacitete da odgovore na globalne izazove i da razumiju konstelaciju međunarodnih odnosa. Imajući u vidu dešavanja 1999. godine NATO akronim, u Srbiji prenapučen značenjima, političke elite koriste podilaženju anti-euroatlantskim resentimanima. Pa se u javnom diskursu, svjesno, posljednjih nekoliko godina, razdvajaju evropske i euroatlantske integracije. Deklarativno stav je da je PzM mjera suradnje sa NATO-om, a opravdanje se nalazi u činjenici da je i Rusija članica PzM. Činjenica da su tri mosta srušena u Novom Sadu tokom NATO kampanje, da su brojni objekti u Vojvodini bili meta, svakako određuje emotivni odnos prema ovoj organizaciji. No, činjenica je također, da je prošlo 10 godina i da uz dužno poštovanje emocija, srbijanske elite moraju potražiti racionalne odgovore na izazove globalnog svijeta. OPSA: Često se u Srbiji spominje neutralnost kao alternativa članstvu u NATO-u. S druge strane nerijetko se od strane nekih političkih opcija u Srbiji može čuti i pozivanje na vojnosigurnosnu suradnju sa Rusijom. Koliko su te opcije ozbiljne i podržane u stručnim i političkim krugovima, a koliko među građanima. Kresoja: Vojna neutralnost koju promoviraju srbijanske elite je ništa drugo do samoproglašena neutralnost. Naime, Rezolucijom o zaštiti teritorijalnog integriteta, suvereniteta i ustavnog poretka Republike Srbije, iz prosinca 2007. godine, član 6, jednom rečeni-

com se spominje vojna neutralnost. Ne postoji niti jedan strateški dokument Republike Srbije koji razrađuje temu vojne neutralnosti. Sa druge strane njegujući "kompleks pepeljuge" srbijanske elite konfuzno troše energiju na projekte koji generiraju lažne dileme tipa – panslavenSnežana Kresoja na sastanku REA inicijative ske ili euroatlantske integracije. Kada se vide transparenti "Srbija, Rusija ne treba na Uni- Kosovo" i potreba građana Srbije. Za ja" kojim se pozdravlja predsjednik manje od 10 posto građana Srbije KoRuske Federacije, utisak je da srbijan- sovo je pitanje od suštinskog značaja. ske elite spinuju javnost uvodeći nove Egzistencija, siromaštvo, nezaposlelažne realnosti i lažne dileme. A u pod- nost, svakodnevnica jednom riječju, je tekstu opet čitamo "ne u NATO, znači stvarnost građana Srbije. Politički ne u EU". Sve su to fabricirane opcije zreliji od elita svjesni su da Ustavna koje će u jednom trenutku, paradoksal- preambula ne korespondira sa realnošno dovesti do toga, da će neki budući ću. referendum o pristupanju Srbije NA- Donoseći brojne Rezolucije o očuvaTO-u uspješno provesti Srpska napred- nju teritorijalnog integriteta i optužuna stranka. I time će se tranzicijski krug jući NATO da pravi nezavisnu državu zatvoriti: snage starog režima – Socija- Kosovo, srbijanske elite su propustile listička partija Srbije i Srpska napredna da definiraju strategije suradnje sa stranka - će nas uvesti u euroatlantske snagama KFOR-a i misijom EULEXstrukture. a. Polu-definirana i konfuzna suradnja, u javnosti se najčešće koristi kao izgoOPSA: Nedavno je glavni tajnik NA- vor, da u nuždi surađujemo sa predsTO-a u intervjuu za jedne dnevne tavnicima međunarodne zajednice a novine u Srbiji ukazao na značaj nas- zarad očuvanja teritorije Kosova u tavka konstruktivne politike Srbije sastavu Srbije. Pa se u tom smislu i kada je u pitanju Kosovo. Koliko i da Tehnički sporazum potpisan između li se politika Srbije prema Kosovu EULEX-a i MUP Republike Srbije promijenila od proglašenja neovis- predstavlja isključivo kao dio segmennosti Kosova? Kako se u Srbiji gleda ta reguliranja i kontrole granica, a u na NATO vođenu misiju KFOR, a procesu vizne liberalizacije. kako na europsku misiju EULEX? Kresoja: Prihvaćanje nezavisnosti os- OPSA: Kako se u Srbiji gleda na taje ugaonim kamenom srbijanske poli- članstvo Hrvatske i Albanije u NAtike: ali ne činjenica prihvaćanja neza- TO-u, a kako na stremljenje Makevisnosti Kosova, već prihvaćanje fakta donije, Crne Gore i Bosne i Hercenezavisnosti Srbije. Nameće se nužnost govine prema članstvu u NATO-u? prihvaćanja realnosti da i Srbija i KosoKresoja: Nakon određenih izjava srvo trebaju novi demokratski habitus: bijanskih dužnosnika svaki put se otda se suoče sa činjenicom da su nevara dilema: da li sadašnje elite recikmjesta, sa kojih se odlazi, i u koje se liraju modele odbrane starih politika niko ne vraća. ili (samo) starih retorika. Duboki je jaz između političke retorike Nastavak na strani 6 "Srbija nikada neće priznati nezavisno

4

NATO INTERVJUI Intervju sa Nadicom Stošić, predsjednicom Inicijative za integracije Nastavak sa strane 2 Tu se mora naglasiti i da je prilikom usvajanja Rezolucije o Kosovu u Skupštini Srbije usvojena i takozvana odluka o vojnoj neutralnosti Srbije. Ova činjenica onda govori mnogo o ponašanju i službenim izjavama političara u Srbiji o NATO integraciji. Politički poeni u Srbiji su se do sada najlakše osvajali na temi Kosova, a sve ostale teme koje su od značaja za napredak Srbije, gurane su pod tepih zbog nepopularnosti. OPSA: Kako se u Srbiji gleda na članstvo Hrvatske i Albanije u NATO-u, a kako na stremljenje Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine prema članstvu u NATO-u? Stošić: U Srbiji su kao vijest S potpisivanja "Partnerstva za sigurnost", s lijeva na desno: predstavnik Centra za u informativnim emisijama politiku i evroatlantsko partnerstvo, Nikola Vranić; izvršni direktor Alfa centra, objavljene informacije o Aleksandar Dedović; predsjednica Inicijative za integracije, Nadica Stošić; direktor članstvu Hrvatske i Albanije Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA), Denis Avdagić kao i o stremljenjima Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovi- OPSA: Vaša organizacija se između samoj organizaciji, značaju i ulozi ne prema NATO-u. Ako bi se pokrenula ostalog bavi i informiranjem građana NATO-a. Također, moram napomenuanaliza geopolitičke situacije u ovom o NATO-u. Na kakve prepreke u ti da bi nam direktna podrška velepostrenutku, došli bi do spoznaje da Srbija tomu nailazite? lanstava članica NATO-a iz Srbije u mora ubrzati prihvaćanje i ispunjavanje Stošić: Za sada nailazimo na veliku mnogome olakšala posao. obaveza preuzetih potpisivanjem Par- podršku medija kao i samih građana. Isto tako, za nas je od velikog značaja tnerstva za mir, a samim tim i svoje Očekivali smo veliki otpor kada je u i partnerstvo sa vašom organizacijom određenje ka pristupanju NATO-u. U pitanju ova tema, ali na naše zadovolj- u okviru "Partnerstva za sigurnost" političkoj klimi gdje popularnost stran- stvo to nije bio slučaj. zbog iskustva koje imate, a koje bismo ke Tomislava Nikolića uzima sve veći Međutim, ono sto se nameće kao zak- mi primijenili tijekom realizacije naših zamah, Demokratske snage u Srbiji se ljučak je da su građani, mediji pa i poli- aktivnosti. plaše otpočinjanja debate na ovu temu tička elita, uključujući i predstavnike zbog "potencijalnog gubitka popular- lokalne samouprave slabo upućeni u NI/OPSA nosti među glasačima". pitanja sigurnosti u 21. stoljeću, kao i o

OPSA na Facebook-u Pridružite se Organizaciji za promicanje sjeverno-atlantskih integracija na popularnom socijalnom servisu Facebook

Pronađite nas na adresi: http://www.facebook.com/OPSA.NAPO

5

NATO INTERVJUI Partnerstvo za sigurnost Dijeleći demokratske vrijednosti, cijeneći važnost sigurnosti za napredak svake zemlje, Alfa Centar (Nikšić, Crna Gora), Centar za politiku i evroatlantsko partnerstvo (Novi Sad, Srbija), Inicijativa za integracije (Vranje, Srbija), Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija – OPSA (Zagreb, Hrvatska), pristupaju osnivanju "Partnerstva za sigurnost" (u daljnjem tekstu: Partnerstvo), kao članovi – osnivači (u daljnjem tekstu članovi). Partnerstvo se temelji na slijedećim točkama: 1. Podrška širenju NATO-a na sve zemlje koje žele doprinijeti sigurnosti euroatlantskog područja; 2. Razmjena iskustava o pristupanju NATO-u; 3. Poticanje sigurnosne suradnje zemalja iz kojih dolaze članovi Partnerstva; 4. Educiranje građana o euroatlantskim integracijama; 5. Poticanje kvalitetnog informiranja građana o euroatlantskim integracijama; 6. Istraživanje sigurnosnih prijetnji i analiziranje sigurnosnih aspekata euroatlantskog područja; 7. Promoviranje i poticanje angažmana u osiguravanju regionalne, euroatlantske i globalne sigurnosti. Cilj Partnerstva je ulazak zemalja iz kojih dolaze članovi Partnerstva u NATO i EU te snažni doprinos miru i širenju sigurnosti u i od strane zemalja iz kojih dolaze članovi Partnerstva. Metode rada: Partnerstvo je otvoreno za sve nevladine organizacije koje prihvaćaju navedene točke i cilj, a koje mogu dokazati sukladno djelovanje. Sve odluke u ime Partnerstva članovi donose konsensualno, uključujući i odluke o pozivanju i učlanjenju novih nevladinih organizacija. Službeni jezici Partnerstva su: Engleski jezik i službeni jezici koji se koriste u zemljama iz kojih dolaze članovi. Svake kalendarske godine Partnerstvom predsjedava jedan član. Partnerstvo potvrđuju, i potpisom osnivaju: U ime Alfa Centra, Aleksandar Dedović, v.r. U ime Centra za politiku i evroatlantsko partnerstvo, Nikola Vranić, v.r. U ime Inicijative za integracije, Nadica Stošić, v.r. U ime Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija, Denis Avdagić, v.r.

U Nikšiću, dana 30. rujna 2009.

OPSA bilteni su jedan od načina na koji

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) North Atlantic Integrations Promotion Organization (NAPO)

informiramo zainteresirane građane o NATOu. Prvi pokrenuti bilten je Euroatlantski tjednik koji radimo jednom tjedno i šaljemo

Pošta: HR-10000 Zagreb, Poljana Zvonimira Dražića 9

zainteresiranim primateljima svaki četvrtak. Bilten NATO intervjui izdajemo mjesečno ili rjeđe te u njemu objavljujemo razgovore s

E-pošta: [email protected]

osobama koje su u mogućnosti i na poziciji

Za sigurniji svijet u kojem živimo...

da nam daju više od informacije, da nam kažu svoje vlastito mišljenje, komentar ili

- www.opsa.hr -

objašnjenje aktualnih i važnih događaja i procesa, posebno u svijetlu članstva Hrvatske u NATO-u, ali i drugih povezanih pitanja…

Za ovaj broj: Uredio i priredio: Denis Avdagić Slike: Nadica Stošić, Snežana Kresoja, Alfa centar Nikšić OPSA dopušta prenošenje tekstova uz navođenje izvora Bilten NATO intervjui je informativni mjesečnik OPSA-e Prijava za primanje ostvaruje se preko stranica www.opsa.hr

Intervju sa Snežanom Kresojom, predsjednicom Centra za politiku i evroatlatsko partnerstvo Nastavak sa strane 3 Budući da njeguju euroskepticizam i dizajniraju političku agendu nastavljajući da tumače/vjeruju u vlastite paralelne realnosti, srbijanske elite ignoriraju činjenicu da je regija bilo u članstvu ili na korak od članstva u NATO-u. Otuda članstvo država regije u NATO-u nije tema, budući da se spinuje tvrdnja da je Srbija važnija EU/NATO-u, nego oni nama. Utisak je, da je ignoriranje članstva naših susjeda u NATO-u u funkciji uvjerenja da proces rekompozicije granica u regiji još nije dovršen. Državi koja identitetski konstrukt gradi tek prodajom ratnih ruševina, ignoriranje realnosti je nužno da bi se iluzija nacionalne kvazi-suverenosti po svaku cijenu očuvala. Srbija je nemoćna da artikulira/ kontrolira i usmjerava procese i izazove

sa kojima se suočava, izbjegavajući činjenicu da je najveća prijetnja samoj sebi: najfrekventnija riječ kojom se određuje srbijanska politička strategija je: nikad. OPSA: Vaša organizacija se između ostalog bavi i informiranjem građana o NATO-u. Na kakve prepreke u tomu nailazite? Kresoja: Centar za politiku i evroatlantsko partnerstvo je nestranačko, nevladino i neprofitno udruženje građana, čiji je cilj: istraživanje, praćenje i jačanje liberalno-demokratskih kapaciteta Vojvodine, a na putu priključenja euroatlantskim integracijama; promocija koncepta ljudske sigurnosti, kao i vrijednosti i standarda koje sigurnost građanina stavljaju u središte svog djelovanja; promoviranje koncepata i in-

stitucija koje potiču procese približavanja Vojvodine i Srbije euroatlantskim integracijama. Mislim da se poteškoće sa kojima se suočava Centar za politiku u promoviranju euroatlantskih politika u Srbiji, ne razlikuju od prepreka sa kojima se organizacije ovog tipa uobičajeno suočavaju u svim post-komunističkim, tranzicijskim zemljama. Prijetnje upućene preko blogerskih foruma, spočitavanje uloge plaćenika NATO-a.. predstavljaju dio političkog folklora i kao takvi se i prihvaćaju. Mislim da je najvažnije, da se ne može osporiti ozbiljan i temeljan pristup u radu i javnim nastupima predstavnika Centra za politiku. U tom slučaju nedostatak argumentacije neistomišljenika se pretvara u vlastitu suprotnost i floskule ispražnjene od smisla. NI/OPSA

Posjeti...

NATO intervjui online (direktni pristup svim intervjuima iz biltena NATO intervjui): http://opsa.hr/index.php?option=com_content&task=category§ionid=5&id=19&Itemid=71

Related Documents