Nato Intervjui Broj 3 (bilten)

O R G A N I Z A C I J A Z A P R O M I C A N J E S J E V E R N O - A T L A N T S K I H I N T E G R A C I J A ( O P S A ) N O R T H A T L A N T I C I N T E G R A T I O N S P R O M O T I O N O R G A N I Z A T I O N ( N A P O )

Mjesečni OPSA bilten

2. veljače 2008. Broj 3., godina 2.

NATO INTERVJUI NATO INTERVIEWS

U OVOM BROJU: Inside this issue:

OANA-CRISTINA POPA Veleposlanica Rumunjske u Republici Hrvatskoj Romanian Ambassador to the Republic of Croatia ALEKSANDAR DEDOVIĆ Izvršni direktor Alfa centra iz Crne Gore Executive Director of Alfa Center from Montenegro

“Članstvo u Sjevernoatlantskom savezu za Rumunje predstavlja ostvarenje njihovog desetljećima starog sna. Kao punopravna članica, Rumunjska je počela igrati značajnu ulogu u sigurnosnoj arhitekturi u regiji i u cjelokupnom profilu Saveza.” - Oana-Cristina Popa

Hrvatska će biti važan partner Rumunjskoj u promociji euroatlantske perspektive regije Intervju s dr. Oanom-Cristinom Popaom Veleposlanicom Rumunjske u Hrvatskoj Od sastanka na vrhu Sjevernoatlantskog saveza u rumunjskoj prijestolnici prošlo je već deset mjeseci. O važnosti tog, za Hrvatsku povijesnog summita, te kakvi su njezini dojmovi za bilten NATO intervjui razgovarali smo s rumunjskom veleposlanicom u Hrvatskoj, Njezinom Ekscelencijom dr. Oanom-Cristinom Popaom. OPSA: Prošle godine u Bukureštu je održan sastanak na vrhu NATO saveza. Danas, deset mjeseci kasnije, sjećate li se summita i kakvi su dojmovi sastanka? Što taj summit znači za cijelu Rumunjsku? Popa: Sastanak na vrhu Saveza bio je najveći politički događaj u rumunjskoj povijesti i najveći sastanak Saveza ikad, i po broju gostiju i po sadržaju. U Bukureštu je prvi put u povijesti Saveza, usporedno s tradicionalnim sastancima (Sjevernoatlantsko vijeće, Euroatlantsko partnersko vijeće, Komisija NATOUkrajina i Vijeće NATO-Rusija), održan i sastanak ISAF-a, a na njemu su sudjelovali glavni tajnik Ujedinjenih naroda, predsjednik Europske komisije, glavni tajnik Vijeća EU-a, predsjednik Svjetske banke, predsjednik Afganistana Hamid Karzai, i visoki dužnosnici kontakt zemalja (Australije, Japana, Novog Zelanda, Jordana). Na sastanku se Malta vratila u Partnerstvo za mir, a predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin prisustvovao je po prvi put na sastanku Vijeća NATO-Rusija od njegovog osnivanja 2002. godine. Deklaracija bukureštanskog summita ponavlja činjenicu da je nedjeljivost nužna za sigurnost i za opstanak NATO-a. Dokument usvojen na summitu pokazuje veliku važnost izazova u 21. stoljeću. Važne od-

luke odnose se i na proširenje, Zapadni Balkan, Crno more, regionalne sukobe. Albanija i Hrvatska dobile su pozivnicu za članstvo u NATO-u i zeleno svjetlo da otpočnu pregovore sa Savezom. Oana-Cristina Popa NATO je prepoznao predanost i težak rad vlasti u Skopju prema NATO vrijednosti i operacijama te se složio da će pozivnica biti poslana čim Makedonija s Grčkom riješi problem oko imena. NATO je odlučio produbiti Intenzivan dijalog s Bosnom i Hercegovinom, odnosno s Crnom Gorom, na političkom, vojnom, financijskom i sigurnosnom području u odnosu na njihove aspiracije za članstvo, bez utjecaja na bilo koje eventualne odluke Saveza. Savez je izrazio pripravnost za daljnji razvoj ambicioznog i samostalnog odnosa sa Srbijom, stvarajući punu aktivnost u Partnerstvu za mir, i s pogledom da Srbija napravi napredak u integracijama u euroatlantsku zajednicu. Oni su ponovili svoju volju za dublju suradnju sa Srbijom kroz razvoj IPAP-a - Individualnog partnerskog akcijskog plana. Nastavak na strani 5

2

NATO INTERVJUI Dedović: Bez regionalne suradnje i koordinacije nema napretka niti u jednom od segmenata društva Intervju s Aleksandrom Dedovićem, izvršnim direktorom Alfa centra iz Crne Gore O tome kako izgleda euroatlantski put Crne Gore, kakvi su odnosi Hrvatske i Crne Gore te o stanju u regiji OPSA je za NATO intervjue razgovarala sa Aleksandrom Dedovićem, izvršnim direktorom Alfa centra, crnogorske nevladine udruge sa sjedištem u Nikšiću, jedne od najaktivnijih nevladinih udruga iz regije u sektoru sigurnosnih politika.

OPSA: Alfa centar je iznimno aktivan na području euroatlantskih integracija Crne Gore, između ostalog ste potpisali i Memorandum o suradnji s Koordinacionim timom za implementaciju Komunikacione strategije Vlade Crne Gore. Kako izgleda Vaš rad na tom području, kako crnogorska javnost gleda na članstvo Crne Gore u NATOu?

vezana za oblast odbrane, vojske, diplomacije i slično. Korisnici naših projekata (a od siječnja 2007. bilo ih je 24) su uglavnom srednjoškolci, studenti, penzioneri, nevladine organizacije i predstavnici biznis sektora u Crnoj Gori. Informatori koje pripremamo su lišeni fotografija političara, vojnika i naoružanja. Na taj način želimo prikazati NATO onakvim kakav jeste. Politički, ekonomski i naučni savez koji će generacijama Crnogoraca koji stasavaju donijeti bolju budućnost, siguran ambijent za školovanje i usavršavanje, rad i napredak.

Dedović: Tim Alfa centra koji se bavi analizom civilAleksandar Dedović no-vojnih odnosa i podrškom članstvu Crne Gore u NATO-u od OPSA: Predstavite nam ukratko Alsvog formiranja radi na širenju i jačanju fa centar. Kako je došlo do osnivanja javne debate o ovim procesima u Crnoj i koje su glavne aktivnosti organizaGori. Točno je da građani Crne Gore cije? nemaju dovoljno točnih informacija o ulozi, karakteru i mehanizmima NADedović: Alfa centar je nevladina orgaTO-a danas, i da su sve percepcije u nizacija osnovana u studenom 2006. tom smislu zasnovane na predrasudama godine. Sjedište nam je u Nikšiću, a i emocijama. Prihvatili smo partnerstvo poslije dvije godina rada razmišljamo o sa Vladinim Koordinacionim timom na otvaranju podkancelarije u Podgorici. implementaciji aktivnosti koje bi građaOsnovana je od strane grupe građana nima omogućile više informacija o pokoji su zaključili da je oblast sigurnosti zitivnim i negativnim implikacijama građana prilično zanemarena i uglavkoje će članstvo u Alijansi imati za nom prepuštena državnim institucijama, te samim tim i nedovoljno istražeCrnu Goru i njene građane. na u novonastalim okolnostima obnove državnosti. Imajući u vidu da se demo- “Građanima se obraćamo jasnim kratska (civilna) kontrola oružanih sna- rječnikom, oslobođenim nepotrega i sektora odbrane i sigurnosti u svakodnevnom životu veoma sporo i razu- bnih skraćenica i "preteške" termije i implementira, želja nam je bila minologije.” da kao važan faktor civilnog društva, - Aleksandar Dedović kroz svoj rad i zalaganje, doprinesemo ne samo kvalitetnijem razumijevanju ovog fenomena, već da kroz niz aktivNismo naročito impresionirani načinosti doprinesemo i sigurnijem ambinom na koji je crnogorska Vlada zapojentu u Crnoj Gori, državi u kojoj bi i čela implementaciju Komunikacione sami građani kroz svoj angažman i kostrategije i kako ju je realizirala tokom ordinaciju sa državnim, javnim i privatprotekle godine. Iako su nam ciljevi nim subjektima stvorili bolje i sigurnije isti, mi smo partner koji je na sebe preuvjete za život i rad. uzeo obavezu da komunicira sa običnim građanima čija profesija nije usko

Građanima se obraćamo jasnim rječnikom, oslobođenim nepotrebnih skraćenica i "preteške" terminologije. Projektne aktivnosti realiziramo u svim dijelovima Crne Gore, razgovaramo sa svima i ne izbjegavamo dijalog sa neistomišljenicima. Za razliku od stava Vlade i nekih organizacija koje je ona formirala za ovu svrhu, mi čak žalimo za nepostojanjem nekog jačeg i šireg fronta "Ne u NATO" jer bi to bila idealna prilika za sučeljavanjem mišljenja i razmjenom kvalitetnog i argumentiranog dijaloga... Od naših aktivnosti, posebno smo ponosni na prvi regionalni euroatlantski kamp "REACT 2008" koji je održan u selu Crkvičko Polje (Informacije na: http://www.alfacentar.org/reakt.htm). Nadamo se da ćemo i ove godine ponoviti i unaprijediti ovu aktivnost, pozivamo sve zainteresirane da apliciraju. Zanimljivo je da po različitim istraživanjima, podrška javnosti članstvu Crne Gore u NATO-u opada. Od nekih 33 posto podrške koja je bila početkom 2007., posljednji podatak pokazuje da bi sada 26 posto građana glasalo da Crna Gora bude član Sjevernoatlantskog Saveza. Za uzroke ovakvog rezultata postoje objektivni i subjektivni razlozi. Nastavak na strani 3

3

NATO INTERVJUI Dedović: Bez regionalne suradnje i koordinacije nema napretka niti u jednom od segmenata društva Nastavak sa strane 2 Sigurno je jedan od njih i način realizacije Komunikacione strategije. Mi se zalažemo da ona konačno iz faze tvrde kampanje "NATO bez alternative" i "Mora se u NATO" pređe u formu opuštenog razgovora i dijaloga sa građanima gdje bi se omogućilo iskazivanje i različitih mišljenja, naročito onih koji se odnose na buduće modele participiranja u NATO-u. Ako mene pitate, bez obzira na rezultate anketa i istraživanja, na osnovu dnevne komunikacije koju imamo sa građanima spreman sam tvrditi da oko 50 posto građana podržava ove procese, ali da oni zbog tradicionalizma i mentaliteta, a i aktualnog političkog i socioekonomskog momenta u Crnoj Gori teško javno priopćavaju svoj stav. OPSA: Crna Gora je nedavno pristupila Američko-jadranskoj povelji koja služi kao priprema članstvu u NATO-u, a podnijet je i zahtjev za ulazak u MAP. Mnogi smatraju kako se radi o iznimno brzom putu prema članstvu u NATO-u (s obzirom na mladu nezavisnost zemlje). Što se u Crnoj Gori očekuje od nadolazećeg NATO summita? Kakve su procijene kada bi Crna Gora mogla postati punopravnim članom NATO-a? Dedović: Predaja aplikacije za MAP krajem prošle godine izazvala je različite komentare u javnosti. Kao organizaciju koja Crnu Goru želi vidjeti za stolom u Brusselu i koja je tome podredila svoje aktivnosti, ovaj nas je očekivani korak ohrabrio. Sa druge strane, jedna od pozitivnih promjena koje članstvo u NATO donosi (a koje priželjkuju građani) je vladavina prava, demokratizacija društva, smanjenje nepotizma, korupcije, organiziranog kriminala i ostalih društveno negativnih pojava. Građani u Crnoj Gori ne registriraju promjene u ovom smjeru, a svakodnevno slušaju pohvale domaćih i stranih stručnjaka o "ogromnim" uspjesima,

Aleksandar Dedović, izvršni direktor nevladine organizacije Alfa centar uspješnim reformama i rezultatima koji se postižu po pitanju ispunjenja uvjeta za članstvo u NATO-u. Realno, ovakvo stanje stavlja u dilemu građane koji jesu za to da Crna Gora ravnopravno učestvuje i doprinosi kolektivnoj sigurnosti zemalja članica, a sa druge strane očekuju da će ovo članstvo doprinijeti i u segmentima koje sam naveo. Očekivanja od jubilarnog Samita u Crnoj Gori je sasvim sigurno dobivanje poziva za MAP. Uvažavajući sve što je postignuto u reformi MO i VCG, kao i napor koje čini crnogorsko MiP, mislim

“Jedna od pozitivnih promjena koje članstvo u NATO-u donosi (a koje priželjkuju građani) je vladavina prava, demokratizacija društva, smanjenje nepotizma, korupcije, organiziranog kriminala i ostalih društveno negativnih pojava. ” - Aleksandar Dedović

da će ova odluka više biti posljedica političke volje zemalja članica nego naša zrelost za ovaj korak. OPSA: Naša regija je opterećena brojnim sukobima, da li bi po Vama članstvo svih zemalja u NATO-u doprinijelo dugoročnoj stabilizaciji regije? Dedović: Sasvim sigurno da bez regionalne suradnje i koordinacije nema napretka niti u jednom od segmenata društva. U regiji itekako postoje razlozi zbog kojih se treba zabrinuti za dugoročnu budućnost regionalne stabilnosti. Lično me više brine nedostatak volje za konkretnim rješavanjem uzroka nastajanja tih konflikata. Koliko je god napredak Albanije i Hrvatske na putu u NATO obradovao sve dobronamjerne koji žele stabilnu regiju, isto toliko zabrinjava politička i sigurnosna situacija u regiji, a i najnovije odugovlačenje ratifikacije pristupa od strane Slovenije.

Nastavak na strani 4

4

NATO INTERVJUI Dedović: Bez regionalne suradnje i koordinacije nema napretka niti u jednom od segmenata društva Nastavak sa strane 3 Pred nama je dug put unutrašnjih reformi, a najviše pažnje i energije će biti usmjereno na tranzicije u glavama ljudi koji životno dijele ovu regiju dok svi budemo svjesni da bez suradnje i suživota nema napretka. Dobri su oni koji se okružuju boljima od sebe. Uspješan, moderan i bogat komšija može biti jedino od koristi.

“U regiji itekako postoje razlozi zbog kojih se treba zabrinuti za dugoročnu budućnost regionalne stabilnosti. Lično me više brine nedostatak volje za konkretnim rješavanjem uzroka nastajanja tih konflikata. Koliko je god napredak Albanije i Hrvatske na putu u NATO obradovao sve dobronamjerne koji žele stabilnu regiju, isto toliko zabrinjava politička i sigurnosna situacija u regiji, a i najnovije odugovlačenje ratifikacije pristupa od strane Slovenije. ”

OPSA: Kako ocjenjujete suradnju Hrvatske i Crne Gore? Međusobni posjeti visokih dužnosnika dosta su česti. Ima li tu prostora za napredak suradnje? Dedović: Dobro ste zapazili. Susreta visokih dužnosnika Crne Gore i Hrvatske zaista ima i to raduje, jer se iz zajedničkih priopćenja može zaključiti da postoji jasna politička volja za velikim brojem zajedničkih inicijativa, surad-

- Aleksandar Dedović njom i razmjenom iskustava. Kada govorimo o reformama u procesima euroatlantskih integracija, podrška Hrvatske je veoma uočljiva. Ona se ogleda u različitim oblicima od političke do podrške u nabavci opreme, omogućavanja školovanja za kadar MO i VCG i tako dalje. I mi, kao nevladina organizacija smo ostvarili dobre kontakte i suradnju sa predstavnicima državnih institucija i civilnog sektora u Hrvatskoj. Iako nam

je background u posljednjih par decenija različit i obje zemlje imaju određene specifičnosti, toliko toga se iz hrvatskog iskustva može primijeniti na proces integracija u NATO u Crnoj Gori. Ovdje prvenstveno mislim na učešće vojske u operacijama postizanja i podrške miru. Mi nemamo to iskustvo, a činjenica da ga Hrvatska nesebično želi podijeliti s nama zaista ohrabruje. I da ponovo spomenem visoke dužnosnike. Smatram da su ipak oni odgovorni za početak konflikata na relaciji dvije zemlje i da je njihov zadatak i uloga da započnu razgovore o ponovnom uspostavljanju mostova mira i prijateljstva. Koliko god nekome ove aktivnosti izgledale formalne, one su sigurno nužne kako bi pogotovo mlade generacije, civilni sektor i svi građani nastavili putovati, upoznavati se i surađivati što je jedan građanski koncept za dugoročnu stabilnost u regiji, bez obzira na to bili članica NATO-a ili ne. NI/OPSA

Dinamika izlaženja OPSA biltena NATO intervjui

Alfa centar nedavno je organizirao "Trebješki forum" gdje su predstavnici podmladaka političkih stranaka u Crnoj Gori raspravljali o NATO-u

S obzirom na veliki broj upita o dinamici izlaženja OPSA biltena NATO intervjui, ovim putem odgovaramo na to često postavljeno pitanje. NATO intervjui su planirani kao mjesečni bilten Organizacije za promicanje sjevernoatlantskih integracija. Međutim, za sada takav plan nije realiziran u potpunosti. Naime, uglavnom zbog čestog kašnjenja u realizaciji intervjua zbog kompleksnosti posla koje obavljaju osobe planirane za razgovor, za sada nismo u mogućnosti svaki mjesec objavljivati NATO intervjue. Ipak, OPSA svakodnevno radi na učinkovitijem rješenju ovog problema te smo uvjereni kako će dinamika izlaženja i ovog hvaljenog biltena biti uskoro usklađenja s planovima. OPSA

5

NATO INTERVJUI Hrvatska će biti važan partner Rumunjskoj u promociji euroatlantske perspektive regije Nastavak sa strane 1 Slijedeći zahtjev Srbije, NATO će razmotriti Intenzivan dijalog s tom zemljom. NATO je pozdravio ukrajinske i gruzijske euroatlantske aspiracije za članstvo u NATO-u i otvorio je vrata za moguće buduće članstvo. Vizionarska javna deklaracija za Afganistan je napravljena, uključujući i potvrdu obveza Saveza u Afganistanu, i ponovnu potvrdu argumenata za podupiranje prisustva i NATO-a i međunarodne zajednice, prezentacije vizije i zabrinutosti za budući angažman međunarodne zajednice. Na bukureštanskom summitu NATO je također odlučio da će se angažirati na ovim područjima: fuziji i dijeljenu informacija i obavještajnih podataka, projektiranju stabilnosti, unapređenju međunarodne i regionalne suradnje, podupiranju posljedica menadžmenta i podupiranja zaštite kritične energetske infrastrukture. OPSA: Rumunjska je nova članica kako NATO-a, tako i EU-a. Koja su prva iskustva Rumunjske u članstvu u NATO savezu i vidite li neke sličnosti s hrvatskim ulaskom u Savez? Popa: Članstvo u Sjevernoatlantskom savezu za Rumunje predstavlja ostvarenje njihovog desetljećima starog sna. Kao punopravna članica, Rumunjska je počela igrati značajnu ulogu u sigurnosnoj arhitekturi u regiji i u cjelokupnom profilu Saveza. Rumunjska je učvrstila svoju nacionalnu sigurnost kroz aktivnu ulogu u NATO-u, kroz konsolidaciju sa strateškim partnerstvom s SAD-om i participirajući u Europskoj sigurnosnoj i obrambenoj politici. Intenzivnim lobiranjem Rumunjska je učinila konkretne inicijative kao što je strategija Crnog mora i promocija Crnog mora na listi NATO-a na summitu NATO-a u Bukureštu. Do-

prinijela je da se regija oko Crnog mora pojavi na karti međunarodne politike. Rumunjska je doprinijela jačanju regionalne sigurnosti i kreiranju europske perspektive ekonomskog i političkog razvoja Balkana. U tom kontekstu, Hrvatska će biti važan partner Rumunjskoj u nastavljanju promocije euroatlantske perspektive regije. OPSA: Kako Rumunji gledaju na članstvo u NATO-u? Podupiru li sudjelovanje rumunjskih trupa u misijama? Što je u javnosti zabilježeno kao najveća prednost članstva u Savezu? Popa: NATO je centralni stup sigurnosne i obrambene politike Rumunjske. Jačanje unutrašnje reforme NATO-a, jačanje sposobnosti Saveza da se pripremi za globalne političke i operacijske funkcije, uključujući misije za mir, sigurnost i stabilnost. NATO članstvo i uključenost Rumunjske u razvoj ESDPa (European Security and Defence Policy - Europska sigurnosna i obrambena politika) istaknulo je potrebu za pružanjem niza kapaciteta, u ljudstvu i opremi koji bi pomogli našoj zemlji u promicanju ciljeva naše vanjske politike kroz sudjelovanje u međunarodnim misijama. Prije članstva, sudjelovanje rumunjskih trupa u operacijama NATO-a nikad nije bilo upitno u javnosti. Kao punopravan član, rumunjsko sudjelovanje u misiji ISAF, NATO-ov misiji obučavanja u Iraku, KFOR-u i operaciji Active Endeavour percipirane su kao prirodne normalne zadaće izvedene iz novog statuta u Sjevernoatlantskom savezu. OPSA: Kako Rumunjska gleda na širenje NATO-a na Ukrajinu i Gruziju, zemlje s kojima Rumunjska dijeli Crno more? Možete li navesti važnost Crnog mora za Rumunjsku i NATO? Kakvi su odnosi Rumunjske i Ruske Federacije? Popa: Rumunjska snažno podupire nastojanja Gruzije i Ukrajine prema euroatlantskim integracijama. Obje

Oana-Cristina Popa zemlje čine velike napore u reformi. Rumunjska jako dobro zna, iz svog vlastitog iskustva, koliko je izazovan proces reforme. U isto vrijeme mi znamo važnost prave inicijative za maksimaliziranje tih napora. Uključenje Gruzije i Ukrajine u MAP – Akcijski plan za članstvo ponudit će Savezu nužnost većih poticanja reformi u obje zemlje. Rumunjska je izravno zainteresirana da ima Gruziju i Ukrajinu u euroatlantskom području stabilnosti i sigurnosti. Sukob u Gruziji pokazao je nužnost velike pozornosti i uključenost Saveza u naporima u smirivanju regionalnih sukoba u širem području Crnog mora. Ova regija je u susjedstvu Saveza i stoga je i u našoj strategijskoj važnosti. Stoga Rumunjska podržava jačanje uloge Saveza u regiji, zajedno s drugim važnim međunarodnim organizacijama. Savez može usmjeriti akcije, te doprinijeti rješenju i pomirenju konflikta, nadzirući nezavisnost, suverenost i teritorijalni integritet država u regiji. Nastavak na strani 6

OPSA bilteni su jedan od načina na koji informiramo zainteresirane građane o NATO-u.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) Prvi pokrenuti bilten je Euroatlantski tjednik North Atlantic Integrations Promotion Organization (NAPO) koji radimo jednom tjedno i šaljemo zaintere-

Pošta: HR-10000 Zagreb, Poljana Zvonimira Dražića 9

siranim primateljima svaki četvrtak. Bilten NATO intervjui planiramo izdavati mjesečno i u njemu objavljivati razgovore s osobama

E-pošta: [email protected]

koje su u mogućnosti i na poziciji da nam

Za sigurniji svijet u kojem živimo...

daju više od informacije, da nam kažu svoje vlastito mišljenje, komentar ili objašnjenje

- www.opsa.hr -

aktualnih i važnih događaja i procesa, posebno u svijetlu budućeg članstva Hrvatske u NATO-u, ali i drugih povezanih pitanja…

Za ovaj broj: Priredili: Vedran Obućina, Ana Marija Vojković, Denis Avdagić Uredio: Denis Avdagić Slike: Veleposlanstvo Rumunjske u RH, Alfa centar, Crna Gora OPSA dopušta prenošenje tekstova uz navođenje izvora Bilten NATO intervjui je informativni mjesečnik OPSA-e Prijava za primanje ostvaruje se preko stranica www.opsa.hr

Hrvatska će biti važan partner Rumunjskoj u promociji euroatlantske perspektive regije Nastavak sa strane 5 Odnos s Rusijom je važan za sigurnost euroatlantskog područja. Idealan odnos bi bio onaj partnerski. Najbolje što možemo učiniti je podupirati takvo partnerstvo i podsjećati privrženost našim vrijednostima i usmjerenje na naše obveze. OPSA: Kakav je odnos Rumunjske prema Balkanu? Vi imate poseban angažman u KFOR-u. Možete li nam reći više o vašim aktivnostima u ovoj regiji? Popa: Kako je Rumunjska susjed zemalja Zapadnog Balkana, prirodno je da sudjeluje u povećanju sigurnosti i stabiliziranju tog područja. U zadnjih deset godina Zapadni Balkan je učinio veliki napredak. Na summitu

NATO-a u Bukureštu Savez je donio povijesne odluke za zemlje Zapadnog Balkana. Čak i ako su zemlje regije u različitim razinama odnosa s NATOom i Europskom unijom, sve one su ujedinjene i teže istom cilju i vrijednostima. Euroatlantske integracije najbolje su rješenje za cijeli Zapadni Balkan, da zemlje regije krenu naprijed. Rumunjska je podupirala i nastavit će podupirati napore međunarodne zajednice da osigura sigurnost i sigurnosno okruženje na Kosovu. U KFOR operaciji sudjelujemo od njezinog samog početka. Kosovska Deklaracija o nezavisnosti nije promijenila našu privrženost toj NATO-ovoj operaciji, a u isto vrijeme Rumunjska se obvezala da će sudjelovati i mirovnoj misiji Europske unije EULEX, u skladu sa Zajedničkom od-

lukom, usvojenom 4. veljače 2008. godine. OPSA: Postoji li neki prostor da se poveća hrvatsko-rumunjska suradnja s NATO-om? Popa: Jedan od glavnih ciljeva Rumunjske na bukureštanskom summitu je bilo pozivanje jadranskih zemalja da postanu članice Saveza. Nakon toga, Rumunjska je bila među prvim državama koja je usvojila protokol o pridruživanju za Hrvatsku i Albaniju. Mi se iskreno nadamo da ćemo na idućem summitu biti partneri u Savezu. Suradnja između dvije zemlje tada će zasigurno biti snažnija i tješnja jer ćemo djelovati kao parteri u različitim misijama Saveza diljem svijeta. Prijevod: Ana Marija Vojković 

Posjeti...

NATO intervjui online (direktni pristup svim intervjuima iz biltena NATO intervjui): http://opsa.hr/index.php?option=com_content&task=category§ionid=5&id=19&Itemid=71