Nato Intervjui Broj 6

O R G A N I Z A C I J A Z A P R O M I C A N J E S J E V E R N O - A T L A N T S K I H I N T E G R A C I J A ( O P S A ) N O R T H A T L A N T I C I N T E G R A T I O N S P R O M O T I O N O R G A N I Z A T I O N ( N A P O )

Mjesečni OPSA bilten

10. kolovoza 2009. Broj 6., godina 2.

NATO INTERVJUI NATO INTERVIEWS

U OVOM BROJU: Inside this issue:

Marr: I mi imamo nekoliko nerazriješenih graničnih problema sa SAD-om, ali nas to ne sprječava da surađujemo...

THOMAS MARR

Intervju s Thomasom Marrom veleposlanikom Kanade u Republici Hrvatskoj

Veleposlanik Kanade u Republici Hrvatskoj Ambassador of Canada to the Republic of Croatia DAVID COLE Izvršni direktor Atlantskog vijeća Ujedinjenog Kraljevstva Managing Director of The Atlantic Council of the United Kingdom VJEKOSLAV MAJETIĆ Vlasnik i glavni direktor tvrtke DOK-ING d.o.o. Owner and General Manager of company DOK-ING Ltd.

OPSA: Kanada je čvrsto uključena u NATO od samog nastanka Saveza. Kako Kanada vidi potrebu i izradu novog strateškog koncepta Saveza? Marr: U potpunosti ste u pravu. Kanada je bila jedna od država osnivačica NATO-a 1949. Sustavno smo podržavali ciljeve kolektivne sigurnosti, pa smo bili vrlo uključeni 2001. godine, nakon terorističkog napada na New York i aktiviranja članka V. Jednako smo aktivno promicali da NATO kontrolira ISAF u Afganistanu, kao primjerenu i vojnu i političku mjeru. Smatram da smo uvijek promatrali Sjevernoatlantsko vijeće, dakle političku ruku NATO-a, jednako vrijedno kao i sigurnosni aspekt Saveza. I dalje imamo taj pogled, pogotovo glede daljnjeg proširenja. Podupiremo takvo proširenje jer znamo, kao i ostale države članice, da države kandidati doista moraju zadovoljiti teške sigurnosne i demokratske preduvjete. U isto vrijeme, vrlo smo zainteresirani za produženje suradnje NATO-a s Rusijom, koja očito ima velike brige oko dugoročnih Saveznih namjera. Stoga je povratak rada Vijeća NATO-Rusija korak koji snažno podupiremo. Što se kanadske politike u NATO-u tiče, ovo nabrojano je naše glavno polje interesa.

OPSA: Kanada je među najvećim učesnicima u misiji ISAF. Postoji li mogućnost povećavanja snaga u bližoj budućnosti? NATO intervjue možete čitati i Koje uloge izvršava Kanada u PRT-ima? na popularnom servisu Scribd, Marr: Bili smo u Afganistanu od 2001. Sve parlamentarne stranke su u ožujku 2009. na adresi: potvrdile našu poziciju na jugu, na oštrom www.pdfcoke.com/OPSA-NAPO rubu regije Kandahara, kako bi kanadske

Veleposlanik Thomas Marr snage očuvale obje uloge: borbenu i rekonstrkuktivnu do 2011. Naš trenutačni plan je da prestanemo s našom borbenom ulogom do te godine. To ne znači da prestajemo s našim sudjelovanjem u Afganistanu. U deset godina potrošili smo milijardu dolara na rekonstrukciju i obrazovanje u Afganistanu. Pola sredstava ide na državnu razinu, a polovica je rezervirana za provinciju Kandahar. Kandahar je PRT koji vodimo od 2005. i u njemu radi 330 ljudi. Izgradili smo načelo općeg pristupa koji se ne zasniva samo na vojnom razvoju. Naravno da je on iznimno važan, ali tu je također prisutna aktivnost razvoja civilno diplomatsko - političkog djelovanja. Izdvojili smo šest prioriteta, a u Kandaharu su četiri fundamentalna. Jedan od njih je, naravno, sigurnost, ne samo naših trupa, već i obučavanja Afganistanske nacionalne vojske i policije. Idući su granična pitanja, u kojima pomažemo Afganistancima i Pakistancima da čuvaju granično područje.

2

NATO INTERVJUI Marr: I mi imamo nekoliko nerazriješenih graničnih problema sa SAD-om, ali nas to ne sprječava da surađujemo... Treći je osiguravanje temeljnih javnih usluga u regiji, što se tiče obrazovanja, stanovanja i nekih drugih životnih preduvjeta, a tu je i humanitarna aktivnost. Na nacionalnoj razini podupiremo programe koje dalje razvijaju dobru vladavinu i razumijevanje Afganistana kao iznimno teškog mjesta za nacionalno pomirenje. Smatram da nacionalna pomirenja na Balkanu izgledaju jednostavno prema onome što se treba učiniti u Afganistanu. Imamo i neka druga značajna projekte kao što je obnova brane Dala koja će značajno pomoći ljudima Kandahara. Obrazovanje i iskorjenjivanje dječje paralize su također visoko na listi prioriteta. U Afganistanu smo izgubili 124 vojnika, ali nastavljamo snažno podupirati vrijednosti misije. OPSA: Nakon ovogodišnjeg sastanka u Reykjaviku, budućnost sigurnosti na Dalekom Sjeveru došla je u središte svjetskog zanimanja. Kanada je jedna od članica Arktičkog vijeća. Koja je uloga tog vijeća, koja je kanadska politika na Arktiku i kakva se budućnost nazire ako Rusija neće surađivati po pitanju Sjevera? Kanada je nedavno pokazala velik interes u čuvanju svoje pozicije na Sjeveru pa Vas molimo za komentar. Marr: Arktičko je vijeće angažiralo osam zemalja, zajedno s autohtonim stanovnicima koji naseljavaju Daleki sjever. Temeljno je da ova institucija, koja djeluje 25 godina, bude usredotočena na komunikacije, suradnju, razmjenu dobrih praksi oko vitalnih interesa Sjevera, a to su održiv razvoj, očuvanje okoliša, pitanja koja nas sve pogađaju na Sjeveru. Ne vjerujem da će Arktičko vijeće biti institucija koja će se uključiti u razrješenje graničnih pitanja. Smatram da će se to dogoditi kroz mehanizme UN-a i njegovih zakona o moru. I dok snažno podržavamo suverenitet i nacionalne interese na sjeveru, mislim da će se ta pitanja razriješiti suradnjom i po pravnim načelima.

Sjever smatramo esencijalnim dijelom kanadskog suvereniteta i našeg identiteta. Od 1950-ih naovamo vlade su, katkad više, katkad manje, posvećivale pozornost Sjeveru, ali trenutačna kanadska vlada je obnovila politički pritisak u tom smjeru jer je svjesna promjene klime, a Sjever pruža možda važne transportne putove i mogućnosti resursa. Vrlo smo osjetljivi za autohtono stanovništvo koje živi tamo. Namjeravamo nadgledati sav promet koji prolazi Sjeverozapadnim prolazom, proširili smo našu prisutnost na moru, odnosno na dozvoljenu jurisdikciju od 100 nautičkih milja, promijenit ćemo način prolaska brodova. Iako stručnjaci još nisu sigurni koliko će Sjeverozapadni prolaz biti otvoren za brodove, svaki prolazak će se morati prijaviti i postavit će se smjernice koje se moraju poštovati. Povećat ćemo i našu vojnu prisutnost na sjeveru, proširiti operacije s autohtonim stanovnicima, izgraditi novu vojnu bazu, te novi ledolomac. Naravno, ono što začinjava cijelu priču je mogućnost da Sjever čuva mnogo nafte i plina. I dok ta mogućnost doista postoji, ogromna većina je na ruskoj strani. Radi se, dakako, o nečemu što ne možemo mijenjati, jer je to prirodni nastavak resursa koje Rusi imaju u Republici Koli. Možda će biti nekih nesuglasica oko resursa, ali to pitanje neće biti ključno. Takav problem će se onda riješiti legalno, diplomatski i o, vjerojatno rezolucijom u idućem desetljeću. No, i sami znate kako se pitanja razgraničenja mogu dugo provlačiti. Postoji mogućnost i nove države, Grenlanda. I mi imamo nekoliko nerazriješenih graničnih problema sa SAD-om, ali nas to ne sprječava da surađujemo. Imamo i jedan pomalo smiješan problem s Danskom oko jednog malog otoka, kojeg nitko ne može pronaći na mapi. I dok Danci uz zabijanje svoje zastave ostavljaju dansku vodu na otoku, Kanađani uz svoju zastavu stavljaju kanadski viski. Ali to nas ne sprječava da odlično surađujemo i bilateralno kao i u Afganistanu, primjerice.

Vedran Obućina i veleposlanik Marr OPSA: Bili ste veleposlanik u Hrvatskoj posljednjih tri godine. Za to vrijeme se mnogo toga dogodilo u integracijskom procesu naše zemlje. Kako ste zadovoljni europskim i transatlantskim napretkom Hrvatske s pozicije predstavnika Kanade? Marr: Ono što nas se najviše tiče su, naravno, bilateralni odnosi. U tom pogledu, oni nikad nisu bili bolji. Imamo intenzivan politički dijalog posljednjih tri godine. Možemo reći da je sve počelo dolaskom predsjednika našeg Senata u kolovozu 2006. U studenom te godine tadašnja ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović je bila u posjetu Kanadi. Dva su dobra učinka tog razvoja. Kao prvo, postoji odlično razumijevanje vodstva dviju zemalja i iznimno smo zadovoljni razvojem odnosa. Polako se povećava iznos bilateralne trgovine, ukinuta je viza zbog savršenog odnosa hrvatskih građana koji posjećuju Kanadu kao i političkog napora u tom smislu. Iznimno smo zadovoljni što je Hrvatska primljena u NATO Savez. Taj smo korak snažno poduprli na summitu u Bukureštu i kasnije. Ne smije se zaboraviti da smo obavili posao oko protokola uslijed velike drame koje smo imali. Sve stranke su poduprle ubrzanje procesa ratificiranja i to je refleksija kakvi su odnosi između naše dvije zemlje. Nastavak na strani 6

3

NATO INTERVJUI Ruski Gazprom nije samo jedna kompanija nego oružje! Intervju s Davidom Coleom, izvršnim direktorom Atlantskog vijeća Ujedinjenog Kraljevstva

David Cole U Londonu smo za NATO intervjue razgovarali s izvršnim direktorom Atlantskog vijeća Ujedinjenog Kraljevstva, gospodinom Davidom Coleom. OPSA: Ujedinjeno kraljevstvo je jedan od najvećih doprinosioca NATO-u jer plaća preko 150 milijuna funti u zajednički civilni i vojni proračun. Velik dio osoblja čine također Britanci, a britanska flota čini 25 posto svih NATO-ovih maritimnih operacija. Smatrate li da su potrebne promjene u upravljanju proračunom u Bruxellesu? Cole: Bolje upravljanje resursima je uvijek potrebno svakoj organizaciji. Ovdje je poseban problem percepcija okoline. Nije uvijek jasno svim državama članicama, a naročito nekim ljudima u državnoj upravi, poput ministara obrane, gdje se troši novac u NATO-u. Neki dijelovi NATO-a doista dobro rade, ali transparentnost posla je mogu-

ća samo ako pojedini odjeli pokažu što su ostvarili u posljednja tri mjeseca. Smatram ipak da nije problem u podijeli troškova među članicama, iako ne mislim da je Velika Britanija sretna trenutnim stanjem kao velika zemlja koja puno troši na vojne potrebe. Veći je problem kako isplatiti plaće. Povećanje trupa nije samo težak politički potez, nego i košta puno novaca. Zato je potrebna veća solidarnost između zemalja članica, naročito u ovo vrijeme financijske krize.

i drugim žarištima Bliskog istoka, i tu Atlantsko vijeće ima ključnu ulogu. Naši mediji su vrlo loše obavještavali o razvoju događaja, pa je na nama da stvorimo komunikacijsku strategiju. OPSA: Postoje li, znači, trendovi u medijima da se misija u Afganistanu proglasi istom kao onoj u Iraku? Cole: Naslovnice uvijek povlače zajednički nazivnik između Afganistana i Iraka. Jasno je da postoje velike vojne obveze, ali one su u ove dvije zemlje u potpunosti različite. Ovise o svom cilju, načinu konstitutiranja snaga, a jedina je poveznica opresija prošlih režima. No, Britanci nisu samo tamo, već i u Sijera Leoneu, Kosovu i drugdje po svijetu, pa se te misije ne smatraju istom stvari kao Afganistan ili Irak. S te strane ne shvaćam zašto se ove dvije akcije stalno moraju povezivati. Stoga je uloga Atlantskog vijeća da ljudima objasni stvarno stanje kako bi građani doista rekli da sad razumiju u čemu je razlika. Postoji također jedna loša percepcija aktivnosti naših vojnika koja se poboljšava, ali vrlo sporo. Nitko ne skriva da su greške rađene, ali isto tako da postoje dokazi o dobrim stvarima i ponosu naših trupa. Jedan od pokazatelja su i parade kojima se dočekuju vojnici iz misija. Da, to jest britanska tradicija, ali da je negativni prizvuk u medijima doista široko rasprostranjen među građanima, takvih parada u manjim gradovima zaista ne bi bilo.

OPSA: Velika Britanija ima oko sto tisuća vojnika u raznim mirovnim operacijama diljem svijeta. Postoje li veliki protesti protiv tako velikog broja trupa u operacijama, kao što možemo vidjeti u SAD-u? Koje strategije mora praviti Atlantsko vijeća za razvoj boljeg javnog razumijevanja ovako velikog doprinosa Savezu? Cole: Prije svega moramo odgovoriti ljudima zašto smo u misiji u Afganistanu. Temeljna je stvar da smo u ISAF-u u obrambenoj misiji, a ne kao napadačka sila. Tamo smo da promičemo mir, demokraciju i kvalitetu života ljudi u Afganistanu. Ali prvi je razlog aktiviranje članka 5. Washingtonskog ugovora nakon što je napadnuta jedna članica Saveza, a time je napadnut cijeli Savez. Kad priđete ljudima s takvim argumentom, nema prevelikog bunta protiv tih razloga. Problem u Velikoj Britaniji je taj što ljudi brkaju Afganistan s Irakom NATO News is best place to follow news, facts, events and comments about NATO. By North Atlantic Integrations Promotion Organization – NAPO, from Croatia... Pridružite nam se na twitteru, pratite NATO vijesti na Engleskom jeziku…

http://twitter.com/nato_news

4

NATO INTERVJUI Ruski Gazprom nije samo jedna kompanija nego oružje! Nema velikih protesta protiv mirovnih misija britanskih vojnika. Ima nekoliko grupa koje se oštro protive britanskom prisustvovanju u akcijama. Ne slažem se s njima, ali to je njihovo demokratsko pravo na protest. Rat u Iraku je bio vrlo kontroverzan. Imali smo velike demonstracije, po nekima najveće ikad u Ujedinjenom kraljevstvu. Što se tiče Afganistana, tu nije bilo previše protesta. Danas je svima jasno da smo tamo i pitanje se mijenja od toga da li trebamo poći u misiju do toga što je odgovorno učiniti kad smo već tamo. Odgovornost nam nalaže da ostanemo i da završimo misiju dok vlade zemalja uključenih u ISAF ne odluče drugačije. Iz Iraka smo se u potpunosti povukli ove godine. Znači, pozornost javnosti će biti na Afganistanu, na misiji koja se jedno vrijeme zvala zaboravljeni konflikt. OPSA: Protuteroristička strategija nositelj je sigurnosne politike Velike Britanije. Kako vi u Atlantskom vijeću gledate na nju te da li i koliko je ona povezana s Afganistanom i bombaškim napadom u Londonu? Cole: Djelomice jest. Napadi u Londonu su također djelo ćelija Al-Qaide. U našoj zemlji postoje vrlo teški problemi s ljudima koji odlaze u Pakistan i druge zemlje kao, uvjetno rečeno, džihadisti. Radi se o slabim državama i teško je pratiti ljude koji odlaze tamo, pogotovo ako odlaze s tajnom namjerom uključenja u terorističke aktivnosti i trening. Mislim da je problem što postoji vrlo malen broj britanske muslimanske zajednice koja se priključila ovom vrlo radikalnom obliku islama, koji nema veze s institucionaliziranom islamskom religijom. Glavni cilj protuterorističke strategije je osobna sigurnost. Nažalost, imamo veliko iskustvo ovdje jer smo imali terorističke probleme i prije oko Sjeverne Irske. Tehnologija je napredovala i danas se jednostavno nadzire cijeli London, a naročito njegovo središte. Možda bi trebalo više napora uložiti u poruke britanskim muslimanima da su oni Britanci te da NATO i Zapad nisu gigantska

nimku SAD-a koja je dugo vojno i financijski podržavala Pakistan. Percepcija je da Britanija kao bivša kolonijalna vlast, radi sve u svojoj moći. Ne možemo umarširati u Islamabad, ali postoje mnoge diplomatske veze. Ključ rješenja Afganistana jest Pakistan, ali odlučujuću ulogu će imati i Indija. Regionalni pristup je stoga iznimno važan.

antimuslimanska zavjera. Postoje ljudi kojima je ovakvo razmišljanje atraktivno, a radi se o mladim i nezaposlenim muškarcima. Mi radimo s nekim grupama u Londonu kojima se pokušava pokazati prednosti NATO-a. Kad smo intervenirali u BiH bilo je to, između ostalog, da se zaštite bosanski muslimani, primjerice. Poteškoće se stvaraju bezobzirnim pisanjem nekih medija koje se stalno pitaju da li je muslimanska zajednica doista britanska. Naravno da je! Većinom se radi o drugoj ili trećoj generaciji muslimana rođenih u Britaniji! OPSA: Pakistan se pojavljuje kao ključ regije Srednje Azije. Velika Britanija ima veliku pakistansku zajednicu i stare veze s tim dijelom svijeta. Kako se to može upotrijebiti za poboljšanje sigurnosti i demokracije u toj regiji? Cole: Imamo povijesnu povezanost s regijom i pomalo se radi o našoj krivici kod podijele Indije i Pakistana. Održavamo vrlo snažne odnose s regijom. Dijelom je to povijesni razlog, dijelom kulturni, pošto svi igramo kriket koji je ozbiljna stvar u našoj kulturi, a ljudi su povezani i rodbinski. Doista imamo diplomatske alate, ali nije lako probiti pakistansku realnost. Svi žele slobodan i demokratski Pakistan, ali je situacija sada prilično siva. Nije jasno što možemo napraviti tamo. Britanija ima ulogu velike sile, uz iz-

OPSA: U naciji koja uz NATO stoji od početka Saveza, kakva je uloga Atlantskog vijeća? Postoji li potreba Atlantskog vijeća u etabliranoj članici NATO-a? Cole: Pogledate li statistike potpore NATO-u, ona je najniža u starim članicama. Razlog toga je nerazumijevanje uloge NATO-a. Ljudi govore da je završio Hladni rat pa čemu sva ta strka oko Saveza i vojnih pitanja. Stoga je uloga Atlantskog vijeća prikazati preciznu korist od članstva u NATO-u, između ostalog zaštitni Članak 5, mogućnost multipliciranja snaga s drugim članicama i važnost transatlantskog povijesnog i demokratskog procesa koji je dobar za očuvanje demokracije, sigurnosti i mira. Također, kako uz političku suradnju nužno dolazi i ona vojna, ovo je najbolji način da se to suradništvo ostvari. Naravno, postoje protivljenja Savezu, naravno da se neke stvari moraju promijeniti, da se sadržaj samog NATO-a mora transformirati, ali je Savez pokazao svoju održivost i potrebu u posthladnoratovskom razdoblju. Operacija Active Endeavour u Mediteranu je pravi primjer. Kad objasnite građanima o čemu se radi, oni kažu da je to zaista dobra ideja i da to podržavaju. Naravno, ni ta operacija ni Istambulska suradnja te Mediteranski dijalog ne dolaze u medije. Zemlje Sjeverne Afrike neće nikad ući u NATO, ili barem neće još jako dugo, ali to ne znači da ne moramo imati dobre odnose s njima, da im ne smijemo pomagati u izgradnji i poboljšanju vlastite vojske i sigurnosti te više liberalne, demokratske zemlje.

5

NATO INTERVJUI Nastavak intervjua s Davidom Coleom I kad to kažete stanovnicima Britanije oni će reći da se radi o zaista dobroj ideji. OPSA: Prošlog ljeta glavnim direktorom Atlantskog vijeća postao je Chris Donnelly. Njegov interes za istočnoeuropske države i naročito Rusiju daju znak da će se Atlantsko vijeće malo više fokusirati i na rad Vijeća NATO-Rusija. Da li je to istina i kako gledate na odnose s Rusijom? Cole: Chris ima milijun interesa, ali da, Rusija je problem i nitko to ne skriva. S obzirom na Rusiju nisam siguran da je dobra ideja "business as usual" koju je NATO nedavno ponovno inaugurirao, zbog Gruzije i energetske politike. Nije mi jasno koja je strategija prema Rusiji, kakve odnose želimo i kako da to postignemo. Očito je da nikome nije u interesu povećavati tenzije između Rusije i euroatlantske zajednice. No, kodirana administracija u Kremlju otežava odnose kad upotrebljava svoje ekonomske predosti protiv Zapada. Primjerice, Gazprom nije samo jedna kompanija nego je oružje i takvim se treba smatrati pa se akcije Gazproma moraju pratiti bolje i temeljitije. Ne želimo zategnute odnose s Rusijom. Radi se o predivnoj zemlji s velikim potencijalima. Odlazili smo i u Moskvu i Petrograd i želimo opet ići. Međutim, Kremlj uništava sav taj potencijal. Imamo opći interes za Rusiju jer je to najveća država na svijetu, imamo specifičan interes u energiji i imamo zabrinutost za dugoročnu stabilnost Rusije. Razgovarao: Vedran Obućina

Za poslovanje sa članicama NATO-a proizvod mora biti izuzetno kvalitetan Za NATO intervjue napravili smo kratki intervju s Vjekoslavom Majetićem (na slici), osnivačem i vlasnikom tvrtke DOK-ING. Gospodin Majetić je glavni konstruktor svih DOK-ING-ovih specijalnih strojeva na daljinsko upravljanje, a i priznati je inovator sa nekoliko osvojenih nagrada i priznanja za inovatorstvo. OPSA: Možete li ukratko predstaviti DOK-ING za naše čitatelje? Majetić: DOK-ING je tvrtka koja se bavi proizvodnjom specijalne opreme i strojeva za zaštitu ljudskih života i imovine. Kao proizvođač specijalne opreme za humanitarno razminiranje imamo vrlo poznat svjetski brand, stroj na daljinsko upravljanje MV-4 koji se koristi u 24 zemlje. U segmentu razminiranja, jedna smo od najvećih privatnih tvrtki u ovom dijelu svijeta, sa dosada uklonjenih više od 230.000 minsko-eksplozivnih i neeksplodiranih ubojnih sredstava, pa sa ponosom možemo reći da smo jedan od najbrižnijih čimbenika za sigurnost ljudi. OPSA: Na seminaru nedavno održanom u Zagrebu, pod nazivom "Kako poslovati s NATO-om", DOK-ING je predstavljen kao pozitivan primjer. Što hrvatske tvrtke trebaju imati da bi se našle u Vašoj poziciji? Majetić: Općenito za poslovanje vrijedi da treba imati proizvod ili uslugu koju kupac treba, a za poslovanje sa članicama NATO-a, taj proizvod još mora biti izuzetno kvalitetan i prilagođen zahtjevnim standardima koji se traže. OPSA: Kako bi mogli poslovati s članicama NATO-a ali i sa samim NATOom, trebali ste proći strogu proceduru, steći brojne certifikate i što je najvažnije, imati konkurentan proizvod. Da li Vam se sve to isplatilo? Majetić: Uz povećane troškove poslovanja koje smo u početku imali uvodeći certifikaciju i povećanog broja stručnih djelatnika koji su uvodili i pratili te procese, mislim da je to jedini put proizvodnji

koja se može i mora uklopiti u svjetske tokove. O isplativosti ne treba ni govoriti jer mi u ovom momentu unatoč svjetskoj krizi i recesiji imamo osiguranu proizvodnju za čitavu sljedeću godinu. OPSA: Što je potrebno učiniti iz perspektive tvrtki, kako bi se DOK-ING-u kao i ostalim hrvatskim tvrtkama pomogao izlazak na tržište članica NATO-a, kao i samog NATO-a? Što trebaju učiniti resorna ministarstva? Majetić: Ako pogledamo ukupnu financijsku pomoć koju smo dobili od Ministarstva gospodarstva kao izvoznik (90 posto proizvodnje izvozimo), ta pomoć je nedostatna. Naime, važno je napomenuti da komercijalne banke preko kojih se financijska sredstva plasiraju traže isključivo hipoteku kao osnovu za garanciju sredstava, a kvalitetne ugovore (na primjer, ugovor sa Ministarstvima obrane Sjedinjenih Američkih Država ili Australije) uopće ne prihvaćaju kao garanciju, što je u drugim zemljama normalno. Znači, da se do tri četvrtine vrijednosti ugovora pokriva kreditom, jer vrijednost poslova znatno premašuje vrijednost imovine koju tvrtke u tom trenutku posjeduju. OPSA: Što bi ste poručili tvrtkama koje planiraju poći istim putem kao DOK-ING? Majetić: Puno sreće i pamet u glavu, dobro razmisliti, i kad vjeruju u svoju ideju, prije svega naći financijera, jer bez toga neće ići. NI/OPSA

OPSA bilteni su jedan od načina na koji

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) North Atlantic Integrations Promotion Organization (NAPO)

informiramo zainteresirane građane o NATOu. Prvi pokrenuti bilten je Euroatlantski tjednik koji radimo jednom tjedno i šaljemo

Pošta: HR-10000 Zagreb, Poljana Zvonimira Dražića 9

zainteresiranim primateljima svaki četvrtak. Bilten NATO intervjui izdajemo mjesečno ili rjeđe te u njemu objavljujemo razgovore s

E-pošta: [email protected]

osobama koje su u mogućnosti i na poziciji

Za sigurniji svijet u kojem živimo...

da nam daju više od informacije, da nam kažu svoje vlastito mišljenje, komentar ili

- www.opsa.hr -

objašnjenje aktualnih i važnih događaja i procesa, posebno u svijetlu članstva Hrvatske u NATO-u, ali i drugih povezanih pitanja…

Za ovaj broj: Uredio: Denis Avdagić Priredili: Denis Avdagić i Vedran Obućina Slike: Vedran Obućina i DOK-ING d.o.o. OPSA dopušta prenošenje tekstova uz navođenje izvora Bilten NATO intervjui je informativni mjesečnik OPSA-e Prijava za primanje ostvaruje se preko stranica www.opsa.hr

Marr: I mi imamo nekoliko nerazriješenih graničnih problema sa SAD-om, ali nas to ne sprječava da surađujemo... Nastavak sa strane 2 Obrazovanje i kultura također su područja u kojima su bilateralni odnosi sve bolji. Posjeti raznih kulturnih i umjetničkih sastava pokazuju da je Hrvatska doista na mapi Europe ucrtana kao mjesto gdje se treba doći. Što se tiče multilateralnih odnosa, Hrvatska i Kanada su vrlo ujednačenog pogleda, bila to pitanja oko Bliskog istoka, zaštite ljudskih prava u raznim državama. Smatramo da se Hrvatska pokazala dobrom članicom Vijeća sigurnosti i nadamo se da će uskoro doći i naš red kao nestalna članica. Uključenje u NATO je pokazalo da je Hrvatska prošla velik put u ispunjavanju temeljnih euroatlantskih vrijednosti demokracije i slobode. Vidimo velik napredak u pregovorima s Europskom unijom i ovdje moram istaknuti rad

predsjednika Mesića i bivšeg premijera Sanadera na reformama. Žalim što je Hrvatska suočena s ovom blokadom i nadam se da će se uskoro postići kompromis te da se nastavi s pregovorima. Radi se o hrvatskom interesu, ali i interesu regije. I članstvo u NATO-u i približavanje Uniji šalje iznimno pozitivan signal ostatku regije jer je potrebno završiti disoluciju bivše Jugoslavije i uključiti sve zemlje regije gdje spadaju – u Europsku uniju. Ali doista sam impresivan što je Hrvatska ostvarila posljednjih godina. Pratili smo sve izbore i svi su bili na najvišem demokratskom nivou. Morate poboljšati pravosudne reforme, ali i u tom polju visoko cijenim trenutačnog ministra pravosuđa gospodina Šimonovića i želimo mu da završi taj kritični korak za punim priključenjem u EU.

OPSA: Na kraju, kako vidite Hrvatsku na kraju mandata s osobnog stajališta? Vraćate li se na odmor u našu zemlju? Marr: U našem životu mi, diplomati, posjećujemo mnoge zemlje i odlazimo iz njih s mnogim sjećanjima. Iznimno pozitivno sjećanje će me vezati za Hrvatsku, za zemlju i njezine ljude. Postoji svaka mogućnost da ću doći ponovno ovdje, na odmor. Putovali smo zemljom, volimo obalu, odlična je i raznolika hrana, iznenađeni smo različitom klimom na tako malom prostoru. Doista je bio pozitivan posao u Zagrebu i već sam napunio cijeli kofer sa zagrebačkim licitarima za svoje prijatelje i rodbinu u Kanadi. Ne bih bio iznenađen da ću uskoro ponovno vidjeti Hrvatsku. Razgovarao: Vedran Obućina

Posjeti...

NATO intervjui online (direktni pristup svim intervjuima iz biltena NATO intervjui): http://opsa.hr/index.php?option=com_content&task=category§ionid=5&id=19&Itemid=71