Matura - Ispit Zrelosti

Matura – ispit zrelosti ...prošlost, sadašnjost i budućnost...

...prošlost... Pregled maturalnih predmeta iz 1885. godine: • • • • • • • • • • •

Ćudoredno ponašanje Vjeronauk  usmeno Latinski jezik  pismeno i usmeno Grčki jezik  pismeno i usmeno Hrvatski jezik  pismeno i usmeno Njemački/talijanski jezik  pismeno i usmeno Povijest  usmeno Zemljopis  usmeno Matematika  pismeno i usmeno Fizika/prirodopis  usmeno Filozofička propedautika  usmeno

Predmetne ocjene ispita zrelosti: Odlično Veoma dobro Dobro Dovoljno Nije dovoljno ------------------------------------------------------------------Uspjeh ispita zrelosti: zrio s odlikom za polazak na Sveučilište zrio za polazak na Sveučilište nije zrio

...polagati za dva mjeseca ...polagati za šest mjeseci ...polagati nakon godine dana ------------------------------------------------------------------1910. godina: Neobligatni učevni predmeti: Pjevanje Francuski jezik Stenografija Kemija Opisno mjerstvo Higijena

Godina 1916... Predmeti na ispitu zrelosti: Hrvatski jezik Latinski jezik Njemački jezik Matematika Povijest

    

pismeno i usmeno pismeno i usmeno pismeno i usmeno pismeno i usmeno usmeno

Pitanja iz povijesti početkom XX. stoljeća... Godina 1918...

1. Kakvi su bili Slaveni u pradomovini? 2. Južnoslavenski pokret poslije smrti Ljudevita Velikog? 3. Kakve su etnografske prilike nastale u rimskoj Dalmaciji prije dolaska Hrvata i koje su hrvatske oblasti nastale njihovim naseljavanjem? 4. Knezovi Bijele Hrvatske do godine 900.? 5. Povijest hrvatskog kraljevstva (navesti historijske i socijalno-geografske uzroke)? 6. Hrvatska u vrijeme interregnuma-Petar Svačić? 7. Andrija II. i Bela IV.? 8. Ugarska i Hrvatska u doba Matijaša Korvina? 9. Kako su Hasburgovci došli na Ugarsko-hrvatsko prijestolje? 10. Tridestgodišnji rat... 11. Historija Dubrovnika do pada Republike?

Godina 1923...

Maturalni predmeti: (gimnazijsko; realno-gimn.; realno odjeljenje)

Oslobođeni ispita Hrvatski jezik  pismeno i usmeno zrelosti ako su Latinski / grčki jezik  pismeno i usmeno prošli gimnazijske Njemački jezik  pismeno i usmeno razrede i pismene Matematika  pismeno i usmeno Povijest / zemljopis  usmeno radove maturalnih predmeta s Pitanja iz povijesti: odličnim 1. Protestantizam u Hrvatskoj i Slavoniji? uspjehom 2. Seljačka buna? 3. Francuska nad jednim dijelom našeg naroda? 4. Hrvatski preporod? 5. Godina 1848. i Južni Slaveni? 6. Dubrovnik u uvezi sa srpskim, bosanskim i hrvatsko-ugarskim krajevima? 7. Jadransko pitanje?

Školske godine 1924. /25. - 1953. /54. » Niži tečajni ispit ili mala matura » Viši tečajni ispit ili velika matura

Godina 1947./48. Maturalni predmeti: Hrvatski jezik Ruski jezik Povijest Matematika Fizika

 pismeno i usmeno  pismeno i usmeno  usmeno  pismeno i usmeno  usmeno

Pitanja iz povijesti: 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 8. 9. 10. 11.

Osnivanje srpske feudalne države za vrijeme vladanja prvih Nemanjića? Donacionalni sustav u Hvatskoj? Formiranje srednjovijekovne Bosne do Tvrtka? Buna hrvatskih i slovenskih seljaka 1572./73. godine? Buržoaska revolucija? Razvitak Srbije za vladanje Miloša Obrenovića? Godina 1918. kod nas i doba prikrivene diktature u Kraljevini SHS do 1929. godine? Rad jugoslavenske emigracije u I. svjetskom ratu? Organi vlasti u kotarevima i općinama? Stvaranje i uloga najviših organa vlasti u toku NOB-a? Političko-teritorijalna podjela i političko-teritorijalne jedinice FNRJ?

Godina 1959./60. Maturalni predmeti: Hrvatski jezik Engleski / ruski jezik Matematika Povijest Prirodopis / fizika

 pismeno i usmeno  pismeno i usmeno  pismeno i usmeno  usmeno  usmeno

...sadaš Godina 1960./61... njost...

Reforma mature-ispita zrelosti: Hrvatski jezik  pismeno i usmeno Izborni predmet:engleski jezik i matematika  usmeno

Godina 1963/64...

Izmjene maturalnog postupka: Domaći rad – tema  pismeno i usmeno > Konačna ocjena Hrvatski jezik  pismeno i usmeno > Konačna

ocjena

Matematika / Strani jezik

Godine 1964/65... matematikom i

 pismeno i usmeno > Konačna ocjena

Povijest postaje drugi maturalni predmet izjednačen s

stranim jezikom.

Maturalni rad: Teme iz povijesti • • • • • • • • • • •

Razvitak narodne vlasti u toku revolucije do narodnog Ustava 1963. godina. Secesionistički rat u SAD i političko-privredne i društvene prilike poslije rata. Balkan u fazi imperijalizma 1878.-1914. godine. Ratovi za oslobođenje i ujedinjenje naših naroda krajem 19.st. Svetozar Marković- početak izgrađivanja socijalističkih misli u Srbiji. Radnički pokret u vrijeme I. i II. Internacionale. Uloga Berlinskog kongresa u povijesti naših naroda. Pariška komuna, njena iskustva i izgradnja socijalizma u Jugoslaviji. Oktobarska revolucija Franjo Supilo-borac za intranzigentno jugoslavenstvo Hrvatska u NOB-u.

Slovenski model DRŽAVNA MATURA ORGANIZACIJA MATURE POKUSNO 1994.GODINE OBVEZNI PREDMETI: slovenski jezik strani jezik matematika

SLUŽBENO 1995.GODINE IZBORNI PREDMETI: < dva izborna predmeta < može i tri izborna predmeta < u sedam predmeta uvrštena je povijest → 50. predmeta

Obvezni predmeti: slovenski jezik

•strani jezik

•matematika

esej → piše se prije mjesec dana gramatika usmeno pismeno/esej gramatika slušno razumijevanje/dijalekti pismeno/usmeno

Izborni predmeti: dva ili tri predmeta

test

UČENICI GIMNAZIJE UČENICI STRUKOVNE ŠKOLE POKUSNA MATURA PREDMETNI KATALOG

→ → → →

pojačani satovi izbornih predmeta priprema na gimnaziji ožujak (nije obvezna) izdaje se svake godine

OCJENJIVAČI RADOVA

→ vanjski suradnici → birani putem natječaja → pet godina radnog staža → položen stručni ispit → poznavanje gimnazijskog nastavnog plana i programa → imaju svoje zaporke koje lijepe na testove → dva ocjenjivača > srednja ocjena

...buduć nost... Što je Državna matura? • Državna matura je završni ispit četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja. • Provjerava ostvarivanje ciljeva obrazovanja, tj. utvrđuje razinu dostignutih kompetencija učenika. • Organizira se iz jednog središta i provodi u isto vrijeme pod jednakim uvjetima za sve pristupnike. • Može poslužiti umjesto postojećih selekcijskih postupaka za upis u institucije visokog obrazovanja.

Što se sve vrednuje Državnom maturom? Na razini sustava: – Kvaliteta funkcioniranja obrazovnog sustava Na razini škole: – Kvaliteta funkcioniranja škole – Kvaliteta rada nastavnika Na razini učenika, pojedinca: Kvalificiranost za: • cijeloživotno učenje • efikasnu prilagodbu tržištu rada • uspješan nastavak obrazovanja u sustavu visokog školstva

Važnost dobre pripreme • Važno za budućnost učenika - za osobni život – za zapošljavanje, za upis na fakultet, za karijeru... • Zbog tih razloga svi učenici moraju imati jednaku mogućnost za ostvarivanje uspjeha - podjednako dobru pripremu. • Osnažiti škole u kojima postoje nepovoljni uvjeti rada.

Kvalitetan ispitni materijal je presudan

•

• •

Testovi moraju mjeriti ono što se kvalitetnim obrazovanjem želi poticati – znanje, sposobnosti, više kognitivne procese, dublje razumijevanje, rješavanje problema, kritičko mišljenje... Način ispitivanja mora doprinositi unaprjeđivanju kvalitete učenja i poučavanja. Visokostručni posao koji iziskuje stvaranje banke zadataka koji posjeduju sve nužne metrijske karakteristike. Potrebna detaljna priprema, preliminarne primjene na velikim uzorcima ispitanika, psihometrijske analize...

Vremenski plan realizacije projekta Pilot projekt (travanj-lipanj, 2005.)

Primjena ispitnog instrumentarija za obvezne predmete na manjem slučajnom uzorku škola iz svih regija • Testiranje logistike i organizacije ispita • Primjena instrumentarija radi psihometrijskih analiza i stvaranja valjanih banki zadataka • Priprema Ispitnih kataloga • Dobivanje prvih informacija o uspješnosti učenika, postavljanje normi i standarda za ocjenjivanje

Vremenski plan realizacije projekta Upoznavanje škola s novim pristupom – analiza rada škola (travanj-lipanj, 2006.)

Primjena razvijenog instrumentarija u svim četvrtim razredima srednjih škola • Upoznavanje škola s procedurom i pristupom, uvođenje nove ispitne kulture • Davanje povratnih informacija školama • Analiziranje uspješnosti učenika, samovrednovanje i vrednovanje rada škola • Daljnji razvoj i obogaćivanje banke zadataka • Unaprjeđivanje logistike i organizacije ispita • Definiranje ispitnih kataloga za državnu maturu 2008. godine

Vremenski plan realizacije projekta Priprema škola, nastavnika i učenika za državnu maturu (travanj-lipanj, 2007.)

• Primjena razvijenog instrumentarija u svim razredima • upoznavanje učenika s novim načinom provjeravanja školskih postignuća • daljnji razvoj i obogaćivanje banke zadataka, konstrukcija ispitnih materijala • testiranje i konačno definiranje logistike, infrastrukture i organizacije ispita za 2008. godinu • analiziranje uspješnosti učenika, vrednovanje i samovrednovanje škola • priprema škola i učenika za državnu maturu 2008. godine.

Vremenski plan realizacije projekta Državna matura (svibanj, 2008.)

• Državna matura u konačnom obliku • Ukidanje postojećih ‘školskih’ matura • Vanjsko vrednovanje uspješnosti učenika • Izdavanje državnih svjedodžbi (diploma) • Upisi na visoka učilišta u skladu s novim pristupom

Tijela koja provode državnu maturu • Nacionalni ispitni centar obrazovanja – Osigurava ekspertnost i regularnost provedbe ispita • Nacionalno povjerenstvo za državnu maturu – Krovni autoritet, provodi nadzor nad pripremama i provedbom ispita • Predmetna povjerenstva – Izrađuju predmetne ispitne kataloge, izrađuju ispitne materijale, definiraju standarde uspješnosti... • Školska povjerenstva za provedbu državne mature – Nadležna za regularnost provedbe ispita u ispitnim centrima – školama

Izborni predmeti - moduli • •

•

Dva do tri predmeta prema osobnim preferencijama ili jedan preporučeni Izborni modul Izborni se moduli sastoje od predmeta koje preporučuju pojedine grupacije visokoškolskih institucija. Odabir odgovarajućeg modula povećava šanse za upis na željeni studij. – Broj predmeta ovisi o “težini” predmeta (broju nastavnih sati u programu) – Broj predmeta može ovisiti i o zahtjevima visokoškolskih institucija Matematika, informatika i strani jezici se mogu polagati na naprednoj razini u sklopu izbornih modula

Državna matura i upisi u institucije visokog obrazovanja • • •

•

Položena državna matura je uvjet za upis. Visokoškolske institucije mogu, ali ne moraju, koristiti rezultate državne mature umjesto razredbenih ispita. Uz rezultate državne mature visokoškolske institucije u postupku selekcije kandidata mogu provjeravati i specifične vještine i talente. Uz rezultate državne mature važan kriterij za upis ostaje prosječan uspjeh tijekom srednjoškolskog obrazovanja.

Izvori: Školski arhiv – Prva sušačka hrvatska gimnazija Rijeka Državna matura – Institut za društvena istraživanja Zagreb; www.idi.hr

Autori: Ratko Dušević, prof. Sandra Škrlj, prof. – za Slovenski model Učenici: Kamelija Kauzlarić 4.a Luana Jardas 4.a Sanja Milovanović 2.c Sara Stojaković 2.c Učenici informatičari: Lovro Tkalčić 4.d Marko Lulić 4.d