Lekcije Vremena [agram Brokeri D.d.]

Petak, 07.11.2008

Lekcije vremena Presjek povijesti financijskih kriza Financijski lomovi odvijali su se kroz povijest i odvijati će se i u budućnosti ispunjavajući tezu: „Povijest se ponavlja“. Recesivna vremena najnormalnija su pojava u ekonomijama i dio su poslovnih ciklusa. Međutim kroz povijest u nekoliko navrata pratimo izrazito duboku recesiju koja je imala dugoročnije posljedice po ekonomiju. Promotrimo li popis recesija u SAD u posljednjih 200-tinjak godina, primjećujemo kako se takva anomalija pojavila u nekoliko navrata. Financijska tržišta strahuju od pojavljivanja takvih okolnosti jer ona sugeriraju izrazito dugo vrijeme potrebno za oporavak te samim time ne predstavljaju osobitu privlačnu okolinu za ulaganje bez obzira na niske cijene i visoke potencijalne prinose. Nalazimo li se trenutno u takvoj situaciji ? Kontrakcija ekonomskih aktivnosti na svjetskoj razini je neminovna, međutim mišljenja smo kako nas ne očekuje još jedna Velika Depresija. Naime, u razdoblju koje je prethodilo Velikoj Depresiji, monetarna je politika bila tek u začecima i monetarna vlast se nije postavljala kao u razdoblju koje je slijedilo. Nadalje, u tom je vremenu protekcionizam bio izrazito naglašen, posebice u recesivnim razdobljima kako bi se zaštitila domaća ekonomija, a državna se potrošnja neefikasno koristila kao stabilizator ekonomskih ciklusa. Danas svjedočimo znatno drugačijim nastupima monetarne i zakonodavne vlasti, a procesi globalizacije su minimizirali protekcionizam. Kroz povijest je vidljivo kako kontrakcije ekonomske aktivnosti bilježe pad u trajanju te je tako od 1950. godine do danas prosječna recesija trajala samo 10 mjeseci. Spremnost monetarne vlasti na pružanje potrebne razine likvidnosti financijskom sustavu u kombinaciji s državnim preuzimanjima imovine propalih banaka manevri su koji bi trebali omogućiti izbjegavanje još jedne Velike Depresije. Proces smanjenja poluge bit će bolan. Za one industrije koje su imale visoku razinu poluge više, a za ostale manje. Tako se na listi rizičnih sektora nalaze financijski i građevinski te auto-industrija. Posljednji izvještaji BIS-a sugeriraju kako bi se proces smanjenja poluge mogao odvijati relativno brzo te da tom dinamikom možemo očekivati znatno smanjenje količine nereguliranih rizičnih izvedenica poput CDS-ova (Credit default swap) vrlo brzo što bi uklonilo jedan dio infekcije iz bilanci financijskih institucija.

Popis ekonomskih kontrakcija od 1797.

Kriza Panika 1797. Depresija 1807. Panika 1819. Panika 1837. Panika 1857. Panika 1873. Duga Depresija Panika 1893. Panika 1907. Post-ratna Recesija Velika Depresija Recesija 1953. Recesija 1957. Naftna Kriza 1973. Recesija ranih 80-ih Recesija ranih 90-ih Recesija 2001. Financijska kriza 2007.

Razdoblje 1797-1800 1807-1814 1819-1824 1837-1843 1857-1860 1873-1879 1873-1896 1893-1896 1907-1908 1918-1921 1929-1939 1953-1954 1957-1958 1973-1975 1980-1982 1990-1991 2001-2003 2007-2009 ?

Trajanje 3 godine 7 godina 5 godina 6 godina 3 godine 6 godina 23 godine 3 godine 1 godina 3 godine 10 godina 1 godina 1 godina 2 godine 2 godine 1 godina 2 godine 2 godine ? izvor: www.wikipedia.org

Petak, 07.11.2008

CASH je kralj Zanimljiva uzrečica koja se često može čuti u recesivnim vremenima dobiva svoj puni smisao kada se ta ista gotovina angažira u visoko profitabilne investicije. Tako se u zadnje vrijeme sve češće pojavljuju „velika imena“ na strani kupnje kao ulagači zadnjeg utočišta angažirajući gotovinu u izuzetne oportunitete koje im financijska tržišta nude. Paradoksalno je kako u ovom trenutku u gotovo svim sektorima procjene vrijednosti financijskih stručnjaka višestruko nadmašuju tržišne cijene. Obzirom da su ti isti stručnjaci na strani prodaje, jedini logični zaključak je kako su zbog nedostatka likvidnosti koja je prisutna u svim financijskim sustavima diljem svijeta primorani prodavati tu istu imovinu koju procjenjuju jeftinom. Takva situacija inducira izuzetnu priliku za ulagače sklonije riziku s dostupnim izvorima financiranja. Ponašanje građana je danas manje panično Sve duboke krize kroz povijest su bile popraćene jurišom na banke već u samim začecima. Primjerice 1873. u Dugoj Depresiji se već nekoliko dana nakon pada Jay Cooke & Co razvio dramatičan juriš na financijske institucije uzrokujući domino efekt bankrota koji se širio poput zaraze. Slična se situacija odvijala i u začecima Velike Depresije. Naime, propadanje četvrte banke po veličini depozita (Bank of United States) je krajem 1930. godine uzrokovalo panično povlačenje depozita koje je rezultiralo propadanjem 300 banaka u samo mjesec dana. U razdoblju od 1929. do 1933. godine propalo je 42% od 25.568 banaka koliko ih je tada poslovalo u SAD. Za razliku od povijesnog, današnje ponašanje građana je manje panično. To je razvidno iz činjenice da nakon pada Wachovie i Washington Mutuala koje su 3. i 6. banka po veličini depozita još uvijek nema dramatičnog juriša na banke. Dodamo li tome investicijske banke Bear Stearns, Lehman Brothers i Merill Lynch, hipotekarne divove Fannie Mae i Freddie Mac, te najvećeg osiguravatelja AIG-a, očigledno je da se prema povijesnim obrascima ponašanja juriš značajnih razmjera već trebao razviti. Za razliku od Duge i Velike Depresije, danas se pojavljuje tzv. „tihi“ juriš na pojedine banke za koje se špekulira da bi mogle imati financijskih poteškoća. To je u biti transfer depozita iz jedne banke u drugu, a takva situacija rezultira prenošenjem vrijednosti s jedne institucije na druge. Međutim to nije direktni udar na likvidnosti financijskog sustava u cjelini koji bi se desio u slučaju da ljudi potražuju gotovinu kao utočište. Popis procjena vrijednosti dionica kompanija

Kompanija ArcelorMittal US Steel Corp Tata Steel Mechel Salzgitter POSCO Yara Acron Uralkali Potash Corp Agrium Mosaic Unicredit Intesa Sanpaolo Deutsche Bank Raiffeisen International Wells Fargo Citigroup Sberbank BMW Volkswagen Porsche Toyota Tata Motors MAN Volvo

Sektor Steel producers Steel producers Steel producers Steel producers Steel producers Steel producers Fertilzers Fertilzers Fertilzers Fertilzers Fertilzers Fertilzers Banking Banking Banking

Država Netherlands United States India Russia Germany South Korea Norway Russia Russia Canada United States United States Italy Italy Germany

Cijena 30.49 63.5 362.75 15 62.55 384000 158.75 35.5 5.5 102.21 41.09 40.88 3.08 3.74 50.5

Target 67.5 166.09 856.27 37.49 135.1 614000 446.13 108.95 14.02 277.18 110.44 119.5 4.67 4.82 68.67

Prinos 121.38% 161.56% 136.05% 149.93% 115.99% 59.90% 181.03% 206.90% 154.91% 171.19% 168.78% 192.32% 51.62% 28.88% 35.98%

Banking Banking Banking Banking Automakers Automakers Automakers Automakers Automakers Automakers Automakers

Austria United States United States Russia Germany Germany Germany Japan India Germany Sweden

48.34 34.56 18.35 1.36 24.82 276.8 59.06 78.1 315.35 41.69 56.5

91.59 31.73 21.18 4.1 29.51 144.86 117.53 94.27 495.96 79.94 80.98

89.47% -8.19% 15.42% 201.47% 18.90% -47.67% 99.00% 20.70% 57.27% 91.75% 43.33%

izvor: Bloomberg

Petak, 07.11.2008

Što činiti danas ? Sve navedeno navodi nas na zaključak kako nas ne bi trebala zahvatiti duboka recesija, te da možemo očekivati kontrakciju ekonomske aktivnosti u razvijenim zemljama koja će trajati nešto duže od prosječnih 10 mjeseci. Stoga smatramo kako se postepeno približavamo vremenu kada treba „otvoriti novčanik“ i početi kupovati visoko kvalitetne dionice s visokim potencijalnim prinosom. Pri tome podrazumijevamo fokusiranje na nezadužene sektore i kompanije s visokim stopama rasta zarada i visokim povratom na kapital koje su lideri u svojem core poslu. Industrijalizacija zemalja u razvoju u dugom roku će zasigurno rezultirati daljnjim superiornim stopama rasta nakon faze stabilizacije globalnog financijskog sustava. Nadalje, niske kamatne stope kao posljedica napora monetarnih vlasti da smanje nedostatak likvidnosti u sustavu uzrokovat će ponovni rast cijena roba što commodity sektor čini dugoročno zanimljivim. Rastuća potrošnja hrane inducirana rastom GDP-a u nerazvijenim zemljama čini sektor proizvodnje gnojiva zanimljivim, posebice nakon dramatičnih korekcija koje je doživio u posljednje vrijeme zbog prisilne prodaje uzrokovane manjkom likvidnosti više nego fundamentalnom opravdanošću. Sve uz popust U ovom je trenutku mudro imati dio portfelja u gotovini, a pri kupnji se koristiti strategijom uprosječivanja ulazne cijene kako bi se zaštitili od eventualnog daljnjeg pada. Međutim ne treba izgubiti hladnu glavu i zaboraviti lekcije povijesti koje nam sugeriraju kako smo trenutno u fazi diskontnog kupovanja koje nam u dugom roku garantira superiorne stope rasta imovine.

Izjava o odgovornosti

Ovu publikaciju je pripremio analitički odjel Agram Brokera d.d., društva za poslovanje vrijednosnim papirima, koje je sukladno zakonskoj regulativi ovlašteno za poslovanje s vrijednosnim papirima na području Republike Hrvatske . Ovaj materijal: (i) je za Vašu osobnu upotrebu i Agram Brokeri d.d. ne preporučaju nikakve aktivnosti bazirane isključivo na njemu; (ii) nije nagovor na kupnju i/ili prodaju; (iii) iako smatramo pouzdanim, ne garantiramo za točnost i potpunost te se sukladno tomu ne bi trebalo oslanjati kao na takav. Izražena mišljenja su trenutni osvrt na tržište uzimajući u obzir datum objave publikacije koji se nalazi na ovom materijalu, a sukladno tomu, sadržani podaci i mišljenja mogu biti predmetom izmjene bez prethodne najave. Nadalje, Agram Brokeri d.d., članovi Uprave i svi djelatnici društva uključujući osobe koje su sudjelovale u pripremi ovog materijala mogu sukladno zakonu kupovati i prodavati vrijednosne papire koje su izdale kompanije spomenute u ovoj publikaciji i financijske instrumente izvedene iz njih. Agram Brokeri d.d. mogu obavljati i poslove specijalne burzovne trgovine,(eng. market making), izlažući istovremeno ponude za kupnju i prodaju za vrijednosnice kompanija koje se spominju ovoj publikaciji. Ulagači bi trebali promatrati ovaj izvještaj samo kao jedan od faktora prilikom donošenja svoje investicijske odluke koji ne identificira sve direktne i indirektne rizike koji na nju utječu. Niti jedan dio ovog materijala: (i) ne smije biti kopiran, fotokopiran, ili dupliciran, u bilo kojoj formi, i bilo kojim sredstvima, i/ili (ii) redistribuiran bez prethodnog pisanog pristanka od strane Agram Brokera d.d.. Dodatne informacije o kompanijama i vrijednosnim papirima koji se spominju u ovoj publikaciji mogu se dobiti na zahtjev. Ukoliko je publikacija distribuirana elektronskim putem, kao što je e-mail, ne može se garantirati da je prijenos bio siguran, i potpun, te je moguće da kasni i/ili sadrži računalni virus. Pošiljatelj stoga ne prihvaća odgovornost za bilo kakve pogreške, ili nepotpunosti sadržaja publikacije proizašle kao rezultat elektronskog prijenosa. Za dodatne informacije o investiranju na tržištu kapitala u Republici Hrvatskoj i uslugama koje Vam Agram Brokeri d.d. mogu pružiti, posjetite službene stranice www.agram-brokeri.hr ili nas kontaktirajte putem e-maila [email protected]. Internet stranica sadrži sve informacije o društvu i uslugama koje Vam možemo ponuditi, kao i zakonsku regulativu tržišta kapitala.