Ina, Mol, Omv [agram Brokeri D.d.]

Srijeda, 18.06.2008

INA-MOL-OMV MOL-INA (INA-MOL) Nije da bezuvjetno pratimo razvoj događaja, ali odlučili smo na jednom mjestu sažeti odnose koji su prethodili i ponešto od scenarija razvoja. Znači, 2003. MOL je od RH kupio 25%+1 dionicu INA d.d. za $505 milijuna, tj.$202 po dionici. Prosječan tečaj $/HRK u 2003. je bio 6,70. Taman nekako u tom periodu MOL je prodao plinski biznis u Madžarskoj i “bacio sve karte” na modernizaciju rafinerija kako bi proizvodnja zadovoljila tada nadolazeće EURO 3 i EURO 4 norme kvalitete derivata. U tom vremenu jedino je OMV (od prostorno logičnih konkurenata) imao takvu tehnologiju. MOL je povukao hvalevrijedan potez koji će kompaniju, pokazuje se danas, pozicionirati kao snažnu figuru u naftnom biznisu CEE regije. Ljudi iz biznisa s kojima smo u proteklom periodu bili u kontaktu, a glase za poznavatelje biznisa i strategije, kažu kako je kupovina INA d.d. bila ustvari dodatno ulaganje u modernizaciju rafinerija MOL-a, tj. svojevrsna blokada razvoja istog segmenta biznisa u INA d.d., a s ciljem osiguranja iskorištenja kapaciteta nove, financijski teške odluke. (Paralelno, tim potezom je u energetskoj bilanci MOL i dalje zadržao plin). INA d.d. danas i INA d.d. u momentu kupovine su dvije usporedive, a opet različite kompanije. Naime, bez obzira na ime INA – industrija nafte, INA je u biti plinska kompanija – danas je oko 70-75% dokazanih i vjerojatnih rezervi ugljikovodika prirodni plin (2003.plin je predstavljao okvirno 50-55% ukupnih zaliha ugljikovodika). Istovremeno, cijena plina je gotovo udvostručena. Nadalje, od cca.5 milijuna tona sirove nafte koja se godišnje preradi, nešto ispod 20% je iz vlastito proizvedene sirove nafte. Drugim riječima, INA d.d. je plinska kompanija koja uz to ima stare rafinerije i razvijenu domaću maloprodajnu mrežu kojoj je kao i rafinerijama potrebna modernizacija. Doduše, rafinerija u Rijeci pozicijski je smještena na prostoru koji najdublje zadire u tijelo kontinenta i geostrateški je izvrsno pozicionirana (izgrađena je kao treća najstarija rafinerija u Europi,1882. godine, zbog izvrsne lokacije, blizu velikog austro-ugarskog tržišta). Danas, MOL navodno ima 40 ljudi angažiranih isključivo sa zadatkom praćenja i sudjelovanja u natječajima vezanim za istraživanje i razvoj novih rezervi ugljikovodika. A INA d.d. ima iskusne profesionalce u naftnom inženjerstvu (posebice Sjeverni Jadran i Sirija, kao najsvježiji dokazi. Naime, prostor u Siriji gdje INA ima koncesiju, u ranijim godinama istraživale su i druge kompanije, ali bez uspjeha. Danas je u Siriji 19% zaliha prirodnog plina, a još postoji nekoliko faza u razvoju polja. Isto tako, Sjeverni Jadran samo je dijelom razvijen). INA-ini domaću problemi su poznata stvar: godinama strogo regulirana cijena derivata i prirodnog plina napravila je svoje – kratkoročno umirenje širih društvenih slojeva i svojevrsna pomoć stvaranju baze mladog gospodarstva na temeljima relativno jeftinih derivata i prirodnog plina, uz istovremeno udaljavanje INA d.d. od mogućnosti financijskog praćenja značajnijeg razvoja poslovanja. Naime, samo na razlici nabavne i prodajne cijene ruskog plina INA d.d. u 2007. “prelila” je cca.1 mlrd kn na druge subjekte u gospodarstvu. MOL-OMV (OMV-MOL) OMV je najveći pojedinačni vlasnik MOL-ovih dionica (cca.20%). U samom početku trgovanja dionicama MOL-a, OMV je na burzi u Budimpešti kupio cca.10% dionica. Reakcija Madžarske Vlade – Odluka i Zakon po kojemu nitko ne smije steći više od 2% dionica bez prethodne suglasnosti vlasti. Zanimljiv stav zbog kojega su često prozivani. Stvar se nastavlja kupovinom dionica u trezor MOL-a pa prepuštanjem “na čuvanje” strateškim partnerima (CEZčeška kompanija za proizvodnju, trgovinu i distribuciju električne energije na čijem čelu je čovjek ispod čijeg imena u službenim dokumentima kompanije stoji “M&A” (mergers and acquisitions). CEZ se razvio u energetskog diva preuzimanjem kompanija u okruženju i izgradnjom nuklearnih elektrana. Ono što su OMV i MOL u naftnom biznisu Europe, to je CEZ u biznisu električne energije.Danas imaju pod kontrolom 7% dionica MOL-a. Nadalje, OTP banka, ING i slične financijske institucije u vlasništvu su dionica MOL-a a koje su prethodno kupljene u trezor. OMV je ne tako davno podnio ponudu za preuzimanje MOL-a. Management MOL-a svojim dioničarima je savjetovao da se ne jave i neka zadrže dionice jer “MOL vrijedi više kao samostalna kompanija”. Tako je i odlučeno na skupštini dioničara MOL-a. OMV je podnio tužbu u kojoj tvrdi kako bi (računajući trezorske dionice MOL-a)

ukupno 40% dionica trebalo tretirati kao trezorske jer su pod izravnom kontrolom managementa MOL-a te da su odluke izglasane uključujući te i takve dionice u broj glasova nezakonite. Poznata je stvar kako se 2003. na natječaj za kupovinu 25%+1 dionice javio i OMV. I danas, kada se razgovara o daljnjoj prodaji dionica INA d.d. OMV iskazuje interes. A financijski stoji bolje od MOL-a. Varijante su različite, ali razmotrimo jednu. RH kao vlasnik 44,84% dionica INA d.d. ima svakodnevne potrebe za financijskim sredstvima. Takve potrebe financiraju se iz tekućih proračunskih prihoda te zaduživanjem ili prodajom imovine koja je u vlasništvu RH. Do nedavno RH (točnije Ministarstvo financija) moglo je uzajmiti sredstva po cijeni nešto višoj od cijene koju je investicijska javnost zahtijevala od Njemačke. Zanimljivo stanje koje je, po našem mišljenju, dobro korišteno. Međutim, u zadnjih 6-9 mjeseci slika financijskih tržišta se promijenila. Prvi signal za takvo razmišljanje je nemogućnost plasmana dugoročnih obveznica domaćim institucionalnim investitorima (prvenstveno obveznim mirovinskim fondovima koji moraju prema važećem zakonu minimalno 50% imovine plasirati u dugoročna državna izdanja) jer su isti zahtijevali višu vrijednost kupona. Kao rezervnu varijantu, Ministarstvo financija okrenulo se kreditu domaćih poslovnih banaka u visini €760 milijuna, s vjerojatnim povratom u dvije jednake tranše 2012. i 2013. godine. HNB je paralelno ponudio nešto labavije uvjete obvezne pričuve i problem je odgođen (riješen). Znači, Ministarstvo financija nije uspjelo pronaći zadovoljavajuće rješenje financiranja u dugom roku (2012. i 2013. su pred vratima kad je u pitanju dug. Naime, od cca.53,6 mlrd kn duga Ministarstva financija, 2008. i 2009. dospijeva cca.13,5 mlrd, 2012. i 2013. cca.8 mlrd kn i 2015 i 2017. cca.11 mlrd kn (preostalih cca.20 mlrd je unutar navedenog razdoblja). Drugim riječima, dug države je dospijećem prekratak. Sudeći prema zadnjem signalu (nemogućnost emisije duga s dospijećem duljim od 2012.-2013.) zaključujemo kako postoji vjerojatnost financiranja aktivnosti prodajom imovine. A za INA d.d. (čitaj:plin) postoje kupci. Nadalje, ukoliko Vlada odluči olakšati inflatorne pritiske smanjenjem fiskalnog tereta, tim više će postojati potreba (a uz nepovoljnije uvjete zaduživanja) za prodajom dijela imovine kojom raspolaže. Zaključno, vjerojatnost prodaje INA d.d. po našem sudu je značajna i uvelike je povećana u odnosu na razdoblje od prije samo godinu-dvije.

Izjava o odgovornosti

Ovu publikaciju je pripremio analitički odjel Agram Brokera d.d., društva za poslovanje vrijednosnim papirima, koje je sukladno zakonskoj regulativi ovlašteno za poslovanje s vrijednosnim papirima na području Republike Hrvatske . Ovaj materijal: (i) je za Vašu osobnu upotrebu i Agram Brokeri d.d. ne preporučaju nikakve aktivnosti bazirane isključivo na njemu; (ii) nije nagovor na kupnju i/ili prodaju; (iii) iako smatramo pouzdanim, ne garantiramo za točnost i potpunost te se sukladno tomu ne bi trebalo oslanjati kao na takav. Izražena mišljenja su trenutni osvrt na tržište uzimajući u obzir datum objave publikacije koji se nalazi na ovom materijalu, a sukladno tomu, sadržani podaci i mišljenja mogu biti predmetom izmjene bez prethodne najave. Nadalje, Agram Brokeri d.d., članovi Uprave i svi djelatnici društva uključujući osobe koje su sudjelovale u pripremi ovog materijala mogu sukladno zakonu kupovati i prodavati vrijednosne papire koje su izdale kompanije spomenute u ovoj publikaciji i financijske instrumente izvedene iz njih. Agram Brokeri d.d. mogu obavljati i poslove specijalne burzovne trgovine,(eng. market making), izlažući istovremeno ponude za kupnju i prodaju za vrijednosnice kompanija koje se spominju ovoj publikaciji. Ulagači bi trebali promatrati ovaj izvještaj samo kao jedan od faktora prilikom donošenja svoje investicijske odluke koji ne identificira sve direktne i indirektne rizike koji na nju utječu. Niti jedan dio ovog materijala: (i) ne smije biti kopiran, fotokopiran, ili dupliciran, u bilo kojoj formi, i bilo kojim sredstvima, i/ili (ii) redistribuiran bez prethodnog pisanog pristanka od strane Agram Brokera d.d.. Dodatne informacije o kompanijama i vrijednosnim papirima koji se spominju u ovoj publikaciji mogu se dobiti na zahtjev. Ukoliko je publikacija distribuirana elektronskim putem, kao što je e-mail, ne može se garantirati da je prijenos bio siguran, i potpun, te je moguće da kasni i/ili sadrži računalni virus. Pošiljatelj stoga ne prihvaća odgovornost za bilo kakve pogreške, ili nepotpunosti sadržaja publikacije proizašle kao rezultat elektronskog prijenosa. Za dodatne informacije o investiranju na tržištu kapitala u Republici Hrvatskoj i uslugama koje Vam Agram Brokeri d.d. mogu pružiti, posjetite službene stranice www.agram-brokeri.hr ili nas kontaktirajte putem e-maila [email protected]. Internet stranica sadrži sve informacije o društvu i uslugama koje Vam možemo ponuditi, kao i zakonsku regulativu tržišta kapitala.