Haridzije I Tekfir

Izvadak iz djela:

te ch .

co m

Dirasat fil-Ehva'i vel-Fireki vel-Bide'i ve Mevkifus-Selefi Minha

eo we b

Autor:

ww .g

pr.dr. Nasir b. Abdul-Kerim el-'Akl

:/

/w

Teme:

Ht

tp

1. GLAVNE OSOBINE, KARAKTERISTIKE I SPECIFIKE MODERNOG HARID IZMA.

In

c.

2. DANAS SE HARID IJSKE SKUPINE MOGU PODIJELITI NA DVIJE SKUPINE.

eb te c

h,

3. OP TI UZROCI I RAZLOZI NASTANKA HARID IJSKIH PRAVACA SVAKOG DOBA.

Ge ow

4. UZROCI I RAZLOZI NASTANKA SAVREMENIH HARID IJSKIH PRAVACA.

Co py ri

gh t

of

5. NAJPOZNATIJE HARID IJSKE SKUPINE SAVREMENOG DOBA: 1. D ema'atul-Tekfir vel-Hid re 2. Ehlul-Tevekkuf vel-Tebejjun

6. UPOZORENJA, SAVJETI I UPUTE.

eo we b

te ch .

Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nas obavije tava, a njegova obavijest je sama istina, da e se pred kraj vremena (ahiruz-zeman), pojavljivati harid ijske skupine, opisuju i ih slijede im rije ima: "Pred kraj svijeta e se pojaviti ljudi, mla ih godina, i nesuvislih snova; koristi e se govorom najboljeg stvorenja na Zemlji. Vjera njihova im ne e grla prelaziti. Ispada e iz vjere kao to strijela probada svoj cilj. Gdje god ih sretnete – ubijajte ih, jer se u njihovom ubojstvu nalazi nagrada na Sudnjeme danu!"2

co m

GLAVNE OSOBINE, KARAKTERISTIKE, I SPECIFIKE MODERNOG HARID IZMA1

Ht

tp

:/

/w

ww .g

Nakon detaljne obrade osnova prvih harid ija, kao i njihovih ostataka poput Ibadija, i nakon obrade njihovih metoda rada, obilje ja, osnova i vjerskih ubje enja, kao i stava Selefa prema njima, vidio sam za shodno upotpuniti datu materiju onim to joj sli i, a susre emo se s time u svakodnevnom ivotu tj. karakteristike savremenih pokreta harid izma, stremljenja, sklonosti i tendencije, kako na grupnim osnovama, tako i na pojedina nim.

h,

In

c.

Nemam za cilj ulaziti u detalje doga aja koji su se ranije de avali, niti u stavove ili rije i odre enih pojedinaca. Ono to elim jeste samo upozorenje i opomena - stavljanjem znakova na opasnim krivinama - kako bi na trenutak usporili, i pouku uzeli!

Ge ow

eb te c

Uz Bo iju pomo , pojasni u neke od tih osobina, stremljenja i specifika, koje svojim odre enim dijelom, sli e prvim harid ijama i njihovim stavovima, ili se u potpunosti s njima poistovje uju.

Co py ri

gh t

of

Ove osobine i karakteristike na alost se javljaju u odre enim omladinskim krugovima, me u muslimanskom djecom, u raznoraznim oblicima, na grupnoj ili pojedina noj razini, oli enim u raznoraznim pokretima, pravcima, sloganima, metodama, sredstvima, stavovima, postupcima, strijemljenjima organizovanim ili neorganizovanim. Sve to mo e odvesti jednom novom nastajanju harid ijskih stavova i ubje enja, ideologije i pona anja karakteristi nog samo za njih!

1

2

Pogledaj: Dirasat fil-Ehva'i vel-Fireki vel-Bide', 2/93-121., dr. Nasir el-'Akl.

Pogledaj: Sahihul-Buhari, br. 3138, 3344, 5057-58., 6930; Sahihu Muslim, br. 1063-64-66..

Ono to stvar ini te om jeste i to da se za eci ove ideologije po inju javljati u mladim redovima savremenog islamskog bu enja i da'ave, poput:

to joj

te ch .

"D ema'atul-Tevekkuf vel-Tebejjun", i njima sli nih, mo e, ako se ne bude na vrijeme reagovalo, uveliko koditi.

ww .g

eo we b

Ulema, i studenti islamskih nauka, moraju stru no pri i navedenoj bolesti, i po eti je lije iti, prije nego li se pro iri po itavom tijelu, to mogu iskoristiti oni koji iz na ih fitni i isku enja samo profitiraju. Allah, d elle a'nuhu, ka e: "Izbjegavajte ono to e dovesti do smutnje koja ne e pogoditi samo one me u vama koji su krivi..." (el-Enfal, 25.)

gh t

of

Ge ow

eb te c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

Molim Allaha, d elle a'nuhu, da nas sa uva zla fitni i isku enja, vidnih i skrivenih, a nema snage, niti mo i osim u Allaha; Allah nam je dovoljan, i divan li je On oslonac!

Co py ri

co m

"D ema'atul-Tekfir vel-Hid reh", i

DANAS SE HARID IJSKI PRAVCI MOGU PODIJELITI NA DVIJE SKUPINE

eo we b

te ch .

1. Grupacije onih koji se u potpunosti poistovjeti e sa prvim Harid ijama, nanovo o ivljavaju i njihove principe i pravila, poput, svima poznate, skupine D ema'atul-Tekfir vel-Hid re, poznatiji pod imenom D ema'atul-Muslimin...

co m

Doti ne skupine i pojedinci bi se mogli podijeliti na dvije grupe:

/w

ww .g

2. Grupacije onih koji se djelomi no poistovjeti e sa prvim Harid ijama, podudaraju i se s njima u nekim njihovim principima ili pravilima bilo akidetske, pravne ili metodolo ke provijencije. Osoba koja se bavi njihovim prou avanjem ih ne mo e svrstati u prave harid ije, ali ono to je fakat jeste da odre enim postupcima ili razmi ljanjima streme njima!

In

c.

Ht

tp

:/

Ova vrsta je brojnija, i vi e je zastupljenija, kako me u pojedincima, tako i me u grupama. Njihovi stavovi jo nisu iskristalizirani. Ako im se na vrijeme ne pri e s pravilnim podukom, mogu prerasti u prave harid ijske pravce, kao to se to desilo sa ema'atima tekfira, hid re i tebejjuna. Ovakve ideje i razmi ljanja se, u globalu, javljaju me u dvjema skupinama ljudi:

h,

1. Me u omladinom, slabijeg znanja i iskustva.

of

Ge ow

eb te c

2. Me u ovosvjetski-obrazovanim 'daijama', koji svoju ljubomoru prema vjeri pomje e sa slabim poznavanjem erijatskih propisa i njegovih normi; obi no, svr enici dru tveno-prirodnih ili socijalnih fakulteta i odsjeka, u svakom slu aju neislamskih odnosno ne erijatskih fakulteta! Potrudio sam se da to jasnije uka em na navedenu problematiku, kako bi obavezu davanja savjeta, kojom nas Allah, d elle a'nuhu, du i, skinuo sa svojih ple a.

Co py ri

gh t

S ovom temom, prije svega, elim upoznati sljede u skupinu ljudi: Ehlul-Hill vel-'Akd - elne ljude ove vjere i da'ave, a to su:

1. Ulema, ejhovi i studenti daije u pravom smislu te rije i koje Allah, d elle a'nuhu, odlikova poznavanjem erijatskog znanja, radom po njemu, kao i razumjevanjem ove vjere i pozivanjem njoj, kako bi pristupili lije enju ovih bolesti uz maksimalnu upotrebu znanja, mudrosti, pravilnog razumjevanja, i ostalih metoda selefa.

co m

te ch .

2. Ostale aktiviste, koji se bave da'vetom i misionarstvom, kako bi upoznavanje s ovim bolestima bilo glavnim razlogom da ih se kasnije klone i uvaju, prije nego li bude kasno, i prije nego li njihovom lije enju pristupe nesposobni 'ljekari', koji e bolest jo vi e pove ati i pro iriti, kako se to znalo de avati u nekim islamskim zemljama, gdje su se takve bolesti po ele lije iti policijskim 'aspirinima', jer se bilo bez ikakva znanja i mudrosti, to postoje i problem samo uve a.

Co py ri

gh t

of

Ge ow

eb te c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww .g

eo we b

Zato... prije nego li se upustimo u detaljan govor o navedenim pojavama, obradi emo uzroke, razloge i pojave koje na njih uti u, i koje izazivaju njihovo nastajanje.

nego li se upustimo u razra ivanje faktora i razloga koji prouzrokuju nastanak savremenih harid ijskih pravaca, emo neke od povijesnih razloga koji su vidno uticali na biv ih harid ijskih pravaca.

te ch .

Prije direktno spomenu nastanak

eo we b

Po meni, ti povodi bi bili slijede i:

1. Slabo razumjevanje vjere tj. slabost poznavanja erijatskog znanja, ili njegovo stjecanje na neprirodni na in.

ww .g

2. Fanatizam u vjeri, strogo a i cjepidla enje.

:/

/w

3. Neuravnote ena ljubomora spram vjere (emocije bez mudrosti i znanja).

Ht

tp

4. Udaljavanje od uleme i u enjaka, neu enje pred njima, nestjecanje znanja izravno od njih, i ne slije enje istih. i

In

c.

5. Samoobmana, samoprogla avanje u enjakom alimom, te uzdizanje nad u enim ljudima i ulemom.

h,

6. Mladost, i slabo iskustvo.

eb te c

7. irenje zla i nasilja u dru tvu, i zapostavljanje institucije "Nare ivanja na dobro, i odvra anje od zla".

Ge ow

8. Nesnala enje u stvarnosti. 9. Neimanje strpljenja, i neimanje mudrosti u da'avetu.

gh t

of

10. Uzimanje 'znanja' od onih koji ga nisu dostojni, ili od onih koji ga ne nose u svojim prsima, ili su pak nestru ni po datom pitanju, ili su ga stjecali putem neispravnih metoda!

Co py ri

co m

OP TI UZROCI I RAZLOZI NASTANKA HARID IJSKIH PRAVACA SVAKOG DOBA

Kada se navedeni razlozi, ili pak ve i dio njih, pokupe na jednome mjestu teren je spreman za nastajanje pravog harid izma, ili pak nekih njegovih specifika i svojstava, bilo koje mjesto, ili vrijeme, ili narod da je u pitanju!

Stvar e postati gorom ako se vlasti ne obazru na anuliranje onoga to prve izaziva, i onda ako se ulema, studenti, daije i misionarski aktivisti predaju nemaru i neradu zapostavljaju i lije enje spomenutih bolesti.

te ch .

to se ti e razloga i povoda nastajanja savremenih harid ijskih pravaca, oni su brojni, i me usobno isprepletani, i, po meni, bi se ogledali u slijede im stvarima:

co m

UZROCI I RAZLOZI NASTANKA AKTUELNIH HARID IJSKIH PRAVACA

eo we b

1. Negativan odnos, ve ine muslimana, prema svojoj vjeri, bilo da su u pitanju propisi vjerovanja i ibadeta, halala i harama, ili pak morala (ahlaka). Takav negativan odnos prema svojoj vjeri muslimani nikada u svojoj povijesti nisu zabilje ili.

/w

ww .g

Takvo postupanje biva razlogom tuge i nesre e koja danas poga a islamski ummet, kako nam to potvr uje sljede i kur'anski ajet: "A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj e te kim ivotom ivjeti i na Sudnjem danu emo ga slijepim o ivjeti. " (Taha: 124.)

Ht

tp

:/

Negativan odnos muslimana prema Islamu se o ituje na nekoliko nivoa: na nivou pojedinca, na nivou naroda i dr ava, na nivou 'islamskih' institucija, organizacija i zajednica...

In

c.

Negativne pojave me u muslimanima, koje neposredno uti u na nastanak harid izma, bi bile sljede e:

eb te c

h,

• Veliki broj novotarija i krivovjerja, a proizvod svega toga jeste raskol me ' muslimanima, nastajanje raznoraznih grupacija i sekti, me usobno raspravljanje i sva a...

Ge ow

• Nepoznavanje i neprihvatanje puta i prakse prvih generacija ovoga ummeta: ashaba, tabi'ina i tebe'i tabi'ina (selefus-salih).

Co py ri

gh t

of

• Zavo enje sekularisti ke diktature u ve ini islamskih zemalja, to prouzrokova napu tanje Allahovog zakona ( eri'ata), i su enje po ne emu to Allah, d elle a'nuhu, nije rekao da se po tome sudi, te nastajanje otpadni tva i zindikluka, zabludjelih pravaca i partija, i mr nje prema vjeri i moralu! • irenje nereda i poroka, grijeha i zla, na sve strane, i ulaganje dr avnog napora na o uvanju istog!?

• Vezivanje za neke uni tavaju e principe i obilje ja koja esto puta znaju biti uvezena sa strane. • Zapadanje velikog broja muslimana u negativan odnos prema Allahu, d elle a'nuhu, kao i injenje velikog broja grijeha i zla, te slabljenje i nestajanje bogobojaznosti, takvaluka i strahopo tovanja u svakodnevnom ivotu jednog muslimana!

eo we b

te ch .

Sve navedene pojave izazivaju ljubomoru savremene islamske omladine, koja, ne biv i spremnom ni ta od navedenog zla promijeniti - zbog toga to ne posjeduje dovoljno znanja, niti poznaje na ine i puteve mijenjanja odre enog zla - po inje tra iti krivicu u drugima, a ne u sebi, optu uju i ih za sve lo e to se u okolini zbiva, zapadaju i polako u mutne vode harid izma!

co m

• Potpuno zapostavljanje ili slabljenje institucije nare ivanja dobra i odvra anja od zla u velikom broju muslimanskih mjesta!

:/

/w

ww .g

2. Rasprostranjenost op teg zuluma i nasilja u svim oblicima i kombinacijama. Nasilje pojedinaca, nasilje naroda i nacija, nasilje vladara, te nasilje ljudi jednih prema drugima, je ono to se kosi s najve im ciljem kojeg islamski eri'at forsira i ho e, a kojeg je Allah, d elle a'nuhu, svima nama naredio - uspostava pravde i maksimalno anuliranje nepravde!

Ge ow

eb te c

h,

In

c.

Ht

tp

3. Upravljanje i kontrola op tim muslimanskim interesima od strane svih vrsta nevjernika (jevreja, hri ana, ateista i politeista), mije anje u nutarnje, me u-muslimanske, poslove i stvari, kolonizacija i okupacija muslimanskih naroda i zemalja, idejno-ekonomsko-propagandni rat, a sve pod parolom 'zajedni kih interesa', ili 'internacionalnih organizacija'... kao i sve ostale kombinacije okupljanja nevjernika oko muslimana poput gladnih izjelica oko sofre. Muslimani su danas poput kola a me ' spletkarima, pohlepnim ljudima i zavidnicima. Raznorazni oblici izrabljivanja muslimana, ili udaranja embarga i sankcija po njima su jedni od razloga to se veliki broj omladine i intelektualaca osje a poni enim i porobljenim u svemu tome!

Co py ri

gh t

of

4. Op ta borba protivu praktikovanja i slije enja propisa ove vjere, kao i rada po Sunnetu Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, te vr enje raznoraznih pritisaka nad pobo nim ljudima, kao i onima koji se pridr avaju Sunneta Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, kao i pritisaka nad ulemom i u enjacima, koji nare uju ljudima injenje dobra, a odvra aju ih od injenja zla. Da bi stvar bila jo gora, raznorazne vrste grije nika i nevjernika u ivaju svaku vrstu pomo i, to jo vi e razdra uje ljubomoru ovih ljudi!

5. Nepoznavanje erijatskog znanja i slabo razumjevanje vjere (killetul-fikhi fid-din). Ko malo bolje promisli o stanju onih koji predvode raznorazne pokrete koji su, ili pak naginju, harid ijskim stavovima, primjeti e da su neznanje, slabo razumjevanje ciljeva ove vjere (mekasidu eri'ah), i plitko poznavanje erijatskih znanosti, njihove glavne karakteristike.

eo we b

te ch .

6. Razdor i razlaz izme u uleme i omladine! U ve ini islamskih zemalja se mo e primjetiti razdor i nesloga izme u uleme na jednoj strani, sa svim svojim znanjem, fikhom i mudro u, i omladine, na drugoj strani, sa svim svojim poletom, ambiciozno u i aktivno u, gdje esto puta iznose la i i neistine jedni na druge!

co m

Kada se oni, tako nespremni, uhvate u ko tac sa tako te kim i krupnim stvarima, i op tim ljudskim interesima, po inju naveliko grije iti, pojmove mje ati, donositi brze odluke, i zauzimati o tre i gr evite stavove!

/w

ww .g

Razlog svemu navedenom je lo e postavljen pedago ki plan kod velikog broja d ema'ata i skupina, kao i uticaj medija koji ima za cilj razdvojiti mu'mine, i razbiti ih. Ovo su neki od razloga koji su inili da se jedni prema drugima lo e ponesu, onako kako u osnovi ne dolikuje jednom muslimanu!

eb te c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

7. Gre ke u planovima i metodama savremenih misionarskih udru enja. Ve ina takvih udru enja odgaja svoje sljedbenike na emocionalnim stvarima, ili dunjalu kim ciljevima, bilo politi kim ili ekonomskim... Tim ljudima se glave pune idejama i stavovima koje nemaju nikakve podloge u eri'atu, koje e ih kasnije voditi sudaru s onima koji ne razmi ljaju na takav na in. U istom trenutku se s uma sme u najva niji ciljevi misionarstva i da'ave, poput usa ivanja ispravnog islamskog vjerovanja (akide), ispravnog poimanja i razumjevanja vjere (fikha), kao i napu tanje svih vrsta i oblika fanatizma, pristrasnosti ili novotarstva!

Co py ri

gh t

of

Ge ow

8. Tjeskoba prsa, kratko a vida, nestrpljivost i nemudrost, su neke od crta koje se mogu na i kod dobrog djela mlade i. Kada se ovakvim osobinama dodaju prethodno spomenute situacije sveukupnog lo eg stanja, nemorala, nereda, neprihvatanja Allahove vjere, nasilja i zuluma, borbe protivu praktikovanja vjere sve skupa vodi e fanatizmu i ekstremizmu u raznoraznim stavovima, to biva glavnom osobinom harid izma! 9. Stupanje, na elnu poziciju daveta, ljudi mladih po godinama, nasuvislih misli i snova, i njima sli nih ljudi slabog znanja, i razumjevanja propisa i su tine ove vjere.

Neki od omladinaca uze e sebi za vo e neznalice, i po e izdavati fetve bez ikakva erijatskog znanja ili podloge, i po e iznositi li ni sud o op tim stvarima bez ikakva fikhskog prilaza! Uhvati e se u ko tac s veoma krupnim stvarima neimaju i iskustva, niti izgra ena stava, niti konsultacije s u enim i pametnim ljudima ljudima punim iskustva i izgra enih stavova.

te ch .

Sve navedeno vodi cijepanju saffa, raskolu i velikom neredu, te usa uje mr nju i nepo tovanje prema ulemi i u enim ljudima, umanjuju i im vrijednost u o ima ljudi, od ega e samo muslimani imati sveop tu tetu, kako na ovome, tako i na onom svijetu!

co m

Veliki broj njih potcjenjuje rad uleme i ejhova, i ne dr i do njihovih stavova. Kada neko od alima izda fetvu koja se ne poklapa s njegovom stra u, ili s njegovim mezhebom, smatra ih slabim, neukim, pla ljivim, ulizi arski nastrojenim, naivnim ili glupim!?

c.

Ht

tp

:/

/w

ww .g

eo we b

10. Samoobmanjivanje i samoprogla avanje u enjakom i alimom!? Pod ovim ta kom mislim na savremene samoprogla ene enjake i alime, koje kada bi propitali o osnovnim stvarima i propisima ove vjere mo da ne bi znali dati odgovora, ili, na one kod kojih se mo e na i ne to od znanja - ali stjecanog bez osnova, pravila, ispravnog razumjevanja ili pravilnog tuma enja! Takvi obi no umisle sebi da sa tako malo znanja, i sa tako puno nerazumjevanja, postigo e mertebe i stepene prvih i potonjih generacija, to ih povede tome da napuste ulemu i u ene ljude, da napuste put u enja i stjecanja znanja, vode i sebe i druge ljude propasti! Na isti na in su i prve harid ije prizivali sebi znanje, 'ilm i id tihad, ohole i se nad u enim ljudima (nad ashabima), bivaju i u osnovi najve im neznalicama!

of

Ge ow

eb te c

h,

In

11. Strogo a i cjepidla enje u pridr avanju vjere, i skretanje sa normale i pravoga puta, onog kojim je hodio Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem! Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nas je upozorio na takvo postupanje hadisom kojeg prenosi Ebu Hurejre, Allah bio zadovoljan njime: "Ova vjera je lahkota! Niko se ne e s njome hrvati, a da ga ne savlada!" 3 Strogo a u vjeri esto puta nastaje kao proizvod neznanja i nerazumjevanja vjerskih propisa! Ovo je tako er jedno od obilje ja harid ija tj. strogo a i cjepidla enje u vjeri, sa malo ili bez ikakvog razumjevanja datog propisa! Ve ina onih koji streme harid izmu danas se odlikuju ovim dvjema osobinama!

Co py ri

gh t

12. Jaka ljubomora, i izra ena emocionalnost, kod velikog broja mlade i, a i jednog djela obrazovanih ljudi, u sprezi sa neznanjem (d ehl), nerazumjevanjem, i neimanjem mudrosti, i pored toga to znamo da je ljubomora spram Allahovih, d elle a'nuhu, propisa, i Njegove vjere, vjerom pohvaljeno djelo, ali, isto tako moramo znati da je sve to uslovljeno mudro u, razumjevanjem, razborito u, o troumno u i oprezno u, ra unaju i uvjek na koristi koje se moraju ostvariti, kao i na tete i mefsede koje se moraju anulirati, ili umanjiti!

3

Pogledaj: Sahihul-Buhari, Kitabul-Iman, Bab: El-Dinu jusr; Fethul-Bari, 1/93..

ww .g

eo we b

te ch .

13. Pokvarenost sredstava informisanja! Sredstva javnog informisanja su postala glavnim ejtanovim oru jem vo enju ljudi svakoj zabludi, novotariji i ogavnosti. Ve ina sredstava javnog informisanja, irom islamskih zemalja, se koristi na ejtanovom putu, tako da ona predstavljaju konjicu i vojsku na putu pozivanja u zabludu, nevjerstvo i novotarije! Glavni distributer nemorala, kao i glavni razara morala bivaju sredstva javnog informisanja! Muslimani, su ovo sredstvo u potpunosti zapostavili, i nisu ga iskoristili na putu dostavljanja istine ljudima!

co m

Ako se prethodno spomenuti uslovi ne ostvare zapa e se u pretjerivanje i fanatizam, strogo u i cjepidla enje, nasilje i mr nju smatraju i ih 'jedinstvenim ljekovima' u popravljanju op teg stanja to je jedna od izra enijih osobina harid ija. Ovakvo postupanje ne vodi popravljanju stanja muslimana, bilo da su u pitanju interesi vjere (din), bilo da su u pitanju interesi ovoga svijeta (dunjaluk)!

c.

Ht

tp

:/

/w

Sredstva javnog informisanja su glavni podstreka vjerni ke ljubomore, pa ako se sve to spoji sa neznanjem, strogo om, nestrpljenjem ili ahamklukom sa druge strane, i sa neimanjem osobe koja bi nas pravom putu usmjerila to neizbje no vodi grmljavini (bez ki e), strogo i u pridr avanju propisa, strogo i u komunikaciji sa drugima, pesimizmu ili o aju...4

Ge ow

eb te c

h,

In

Dakle, sve spomenute bolesti e biti izlije ene samo odlu uju om i osmi ljenom borbom protivu onoga to ih izaziva, zato je na muslimanu da hodi stazom iskrenih prethodnika, stazom Ehli Sunneta vel-D ema'ata, i da opominje ostale na opasnost poistovje ivanja sa harid ijama, kao i na opasnost poistovje ivanja sa bilo kojom novotarskom skupinom, po bilo kom osnovu ili mi ljenju, kako bi i li pravim putem, i kako bi se, to bolje, sa uvali klizavica i posrnu a!

Co py ri

gh t

of

Molim Allaha, d elle a'nuhu, da muslimane sa uva zla svih ubuhata i ehevata; ve sallallahu 'ala sejjidina Muhammed, ve 'ala alihi ve sahbihi ve sellem!

4

ejh pr.dr. Galib b. 'Ali 'Avvad i, u djelu el-Firek el-Mu'asara, 1/238., ka e slijede e: "Uzroci nastanka harid izma bi bili slijede i: a.) sporenje oko hilafeta i vlasti; b.) pitanje arbitra e izme u 'Alije i Mu'avije, Allah bio zadovoljan njime; c.) nasilje i zulum od strane vladara; d.) irenje grijeha i fesada; e.) nacionalizam i plemenska pristrasnost; f.) ekonomski razlozi, vjerski polet i zanos...

NAJPOZNATIJE SAVREMENE HARID IJSKE SKUPINE:

eo we b

te ch .

Ovaj d ema'at se smatra jedinstvenim primjerom nastanka harid ija u savremenom periodu. D ema'at nastaje u Egiptu, i to od strane studenta poljoprivrednog fakulteta sa univerziteta Asjut, ukri Mustafe. Od njega su proizi le savremene ideje harid izma, i to nakon njegova hap enja, 1385. g.. Ve inu svojih stavova je izgradio tokom boravka u zatvoru, sve do 1391. g..

co m

1. D ema'atul-Tekfir vel-Hid re

:/

/w

ww .g

ema'at, od tada, sve vi e dobija na broju, kada po inje strijemiti fanatizmu, sve do smrti njihova osniva a ukri Mustafe, koji nestaje sa scene nakon atentata kojeg njegova skupina izvr ava nad ejhom, dr. Muhammed Husejn el-Zehebijem Allah mu se smilovao...

c.

Ht

tp

U ovom radu, nas prvenstveno interesuju temelji, pravila i principi na kojima po iva ovaj d ema'at, i zbog ega su to progla eni harid ijama od strane uleme, ne osvr i se na historijske etape kroz koje ovaj d ema'at prolazi.

In

Glavne karakteristike spomenute skupine su slijede e:

eb te c

h,

A. Pravilo: Tekfir je osnova vjere, i ono bi se ogledalo u slijede em:

Ge ow

1. Progla avanje nevjernikom po inioca velikog grijeha, te imanje ubje enja da ga taj postupak izvodi iz vjere, te da e zbog toga vje no gorjeti u vatri, to je bilo vjerovanje prvih harid ija.

Co py ri

gh t

of

2. Progla avanje nevjernikom svakog muslimana koji im se suprostavi u mi ljenju, ne bitno da li se radi o u enom ili neu enom ovjeku, kao i tekfir muslimana u konkretnom smislu. 3. Progla avanje nevjernikom svakog onog ko bi napustio njihov d ema'at, ili bi postupio suprotno njihovim principima. 4. Progla avanje muslimanskih zajednica i muslimanskih naroda i dru tava nevjerni kim, kao i smatranje istih d ahilijetskim dru tvima (tj. mu ri kim zajednicama). 5. Progla avanje nevjernikom svakog onog koji sudi po onome to Allah, d elle a'nuhu, nije objavio, bez pravljenja ikakva izuzetka po tom pitanju.

te ch .

7. Progla avanje nevjernikom svakog onog koji nevjernikom ne progla ava onog koga su oni nevjernikom proglasili.

co m

6. Progla avanje nevjernikom svakog onog koji nije u inio hid ru k njima, kao i onog koji nije u inio hid ru iz svojeg dru tva, I njegovih institucija.

B. Pravilo: Hid ra (tj. napu tanje), i 'uzleh (tj. izolacija), koja bi se ogledala u slijede em:

eo we b

1. Napu tanje d amija, i neobavljanje namaza u njima, kao i neobavljanje d uma-namaza.

ww .g

2. Napu tanje muslimanskih zajednica i dru tava u globalu.

:/

/w

3. Napu tanje poduke i u enja, kao i zabranjivanje poha anja kola i univerziteta.

c.

Ht

tp

4. Napu tanje svih dr avnih institucija, kao i poslova cjelokupne javne administracije, te smatranje zabranjenim i haramom svaki posao koji je u uskoj sprezi s d ahilijetskim dru tvom (tj. mu ricima) - a takvo je svako dru tvo mimo njihovog dru tva!?

Ge ow

eb te c

h,

In

C. Pravilo: Borba protivu kolstva i pozivanje nepismenosti je jedan od glavnijih temelja i principa!? Ovo mi ljenje potkrijepljuju time da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kao i veliki broj njegovih ashaba, bio nepismen, te da je gotovo nemogu e spojiti izme u studiranja ovosvjetskih znanosti i robovanja Allahu, d elle a'nuhu, putem namaza, posta, zekata, had a, dove, zikra, tilaveta Kur'ana, d ihada i da'ave. Musliman mo e i sam ste i neophodno znanje, bez toga da se podu ava itanju, pisanju i ostalim 'dokon tinama'!?

Co py ri

gh t

of

D. Pravilo: El-Tevekkuf vel-Tebejjun tj. ovom tezom imaju za cilj isto ono to su imale i prve harid ije - tevekkuf tj. musliman kojeg ne poznaju li no, i nije od njihova d ema'ata, za takvog ne ka u da je nevjernik, niti da je musliman, osim uz jak dokaz tj. samo ako je pripadao na em d ema'atu, ili ako je dao prisegu na vjernost na em imamu. Ko nam se odazvao, to je musliman, a ko nam se nije odazvao ta osoba je kafir.

E. Pravilo: ukri Mustafa je progla en za o ekivanog Mehdiju koji e se pojaviti pred kraj svijeta, putem kojeg e Allah, d ., uzdi i ovu vjeru nad svim ostalim vjerama!?

eo we b

te ch .

Me usobna suprostavljenost obaveza G. Pravilo: (farzova) tj. dozvoljeno je ispu tati i neizvr avati neke od farzova ili vad iba onda ako se ne mo e izvr iti ne to to je pre e od njih, pa zbog toga neobavljaju d umu-namaz jer smatraju da se trenutno nalaze u potla enoj fazi (mekanski period, op. prev.), a uslov ume-namaza je, po njima, snaga, ja ina i islamska dr ava (medinski period, op. prev.)!? Ohalaljuju brijanje brade jer im smeta na putu irenja vjere, i izla e ih opasnosti!?

co m

F. Smatrali su svoju skupinu jedinim muslimanima na svijetu, i da je to skupina muslimana koja e do ekati Sudnji dan, koja e se boriti protivu ded ala, jer se pojava ded ala, kao i silazak Isa'a a. s., ve pribli ila!?

tp

:/

/w

ww .g

H. Postepenost u zakonodavnom sistemu i propisima: "Muslimani se danas nalaze u mekkanskom periodu objave, te zbog toga ne moraju klanjati d umu i bajram-namaze", a uz to mogu initi i neke prijestupe poput enjenja nevjerkinja, brijanja brade, jela mesa kojeg kolju nevjernici

In

c.

Ht

I. Izmi ljanje novih usulskih pravila, ne prihvatanje Id ma'a, zabranjivanje opona anja i slije enje imama u vjeri (taklid), te primoravanje svih muslimana na id tihad i li no promi ljanje u vjeri!?

eb te c

h,

J. Ne uzimanje u obzir mi ljenja ashaba, imama, i ostale 'uleme po pitanju Kur'ana i Sunneta.

Ge ow

K. Islamski hilafet priznaju samo do etvrtog hid retskog stolje a, a sva kasnija stolje a islamske vladavine smatraju nevjerni kim!? L. O trina i estina u kontaktu s ostalim ljudima.

Co py ri

gh t

of

M. Oholost, samoobmanjivanje, uzdizanje nad drugima, te osje aj posebnosti u odnosu na druge muslimane. N. Ohalaljivanje ljudskih ivota, i atentata na sve one iz njihovih redova koji im se u mi ljenju suprostave, i koje nazvahu murteddima, kao i ubistva ostalih muslimana po potrebi.

O. Brzina nastajanja razjedanja i razdora, te me usobnih sva a i prepirki, u svojim redovima.

te ch .

Ideje "Tevekkufa i Tebejjuna" su temelji velikog broja harid ijskih skupina i pravaca, kroz sva vremena! Pod 'tevekkufom' imaju za cilj zastajanje, ili neiskazivanje nikakvog suda po pitanju muslimana koji ne pripadaju njihovoj zajednici, ne bitno bili u pitanju pojedinci, d emati ili organizacije.

co m

2. Ehlul-Tevekkuf vel-Tebejjun

eo we b

Pod iskazivanjem suda se misli na iman i kufr tj. takve ne smatraju ni muslimanima, niti kafirima, niti ih vole, niti ih mrze, sve dok ne se ne do e do faze 'tebejjuna' faze provjere i ispitivanja, ili pak uspostavljanja dokaza protivu nekog (ikametul-hud e).

c.

Ht

tp

:/

/w

ww .g

U pojam 'tevekkufa' spada i neu estvovanje sa njima u glavnim obilje jima vjere poput zajedni kog obavljanja namaza ili pak za njima, te neprisustvovanje d ematu i d uma-namazu, bojkotovanje ne ijeg imameta u namazu ili ratu, ili neu estvovanje u pitanjima nare ivanja na dobro, ili odvra anja od zla, ili pitanjima braka i razvoda, ili pitanjima nekonzumiranja mesa kojeg ostali muslimani kolju i sl.. Dakle njihova glavna osobina je neimanje islamskog odnosa prema ostalim muslimanima, ve zasnivanje svakog odnosa prema njima na osnovama kufra i riddeta!?

Ge ow

eb te c

h,

In

Njihova vjerovanja su produ ena ruka prethodnih harid ijskih sekti i grupa pa makar i ne imali, li no, za cilj slije enje nekih od tih grupacija i sekti! Oni su plod skupine "el-Tekfir vel-Hid ra", gledaju i na njihove ideolo ke korijene, bilo da su prakti nog ili teoretskog tipa. Dosta pripadnika skupine Tevekkufa i Tebejjuna su bili biv i lanovi d ema'ata el-Tekfir vel-Hid re, kojeg kasnije napusti e iz raznoraznih razloga, dok su neki od njih napu teni od strane d ema'atul-tekfira!

Co py ri

gh t

of

Ne smatram da su pripadnici ideje el-Tevekkufa velTebejjuna organizovani u jednoj skupini, na istim osnovama i metodama, ili da ih okuplja ista organizacija ili vo stvo... To su relativno iste specifike i stavovi. Nekada do e do njihova spontanog organizovanja u manjim skupinama, ili pravcima, ili kolama, na razli itim mjestima, a ponajvi e u Egiptu, kao i me u arapima u Afganistanu i Pakistanu (Pe avar). Kao to sam to podrobnije obradio u poglavlju o 'Ibadijama, "el-tevekkuf" je njihovo glavno pravilo, i ono je temeljna osnova ema'ata el-Tekfir vel-Hid reh.

Co py ri

gh t

of

Ge ow

eb te c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww .g

eo we b

te ch .

Sve u svemu, ne pristupi li se blagovremenom lije enju spomenutih bolesti, sve navedeno mo e uroditi nastajanjem jednog ili vi e harid ijskih pravaca ili skupina, a Allah najbolje zna.

co m

Ostali nisu prakti no sprovodili dato - izmi ljeno - pravilo; ono se ogledalo u nekim krnjavim potezima, poku ajima, opusima i sl., i sve se zavr avalo na li nim id tihadima, proizvoljnim mi ljenjima, zauzimanju pojedina nih ili grupnih stavova intelektualno dosta sku enih, niskih i ograni enih.

Glavne karakteristike skupine Ehlul-Tevekkuf vel-Tebejjun

/w

ww .g

eo we b

te ch .

2. Stremljanje kori enju propisa tekfira, kao i tekfiru onih koji ne tekfire one koga oni proglase nevjernikom! Iz ovoga je proizi la teza progla avanja nevjernim cijelih naroda i nacija, ili opisa istih d ahilijetskim dru tvima, kao i teza da je osnova dana njih muslimana otpadni tvo od vjere (kufr i riddet), dok ve ina njih pretjeruje u kori tenju teza Sejjida Kutba, rhm., o ahilijetskoj fazi islamskih dru tava danas, te obaveznosti relevantnog napu tanja svih njegovih institucija, i koncentrisanje na ono to oni nazivaju terminom "Tevhidul-Hakimijjeh" (tevhid sudstva), kao i pretjerivanje po datom pitanju, te zasnivanju ljubavi i mr nje po osnovu ispunjenja navodnog "nevjerstva u taguta"!?

co m

1. Strogo a i cjepidla enje po pitanju vjerskih propisa.

In

c.

Ht

tp

:/

3. Prizivanje sebi mo i injenja id tihada, i pored toga to se ne spadaju u redove uleme i u enjaka sposobnih za takvo ne to. Smatraju da su u svemu samo oni u pravu, kao i oni koji se sa njima po tim pitanjima slo e! estoki su protivnici slije enja imama mezheba, to ih je odvelo tome da napuste u enje pred ulemom, kao i sticanje znanja od njih, te apsolutno ne konsultovanje sa njima, i gubljenjem op teg pouzdanja u njih!?

Ge ow

eb te c

h,

4. Me u njima se nalaze skupine onih koji se nemarno odnose prema propisima Tevhidul-Esma’i vel-Sifat, smatraju i bezvrijednim govor o prvonastalim sektama Mu utezila, D ehmijja, ili E arija, pod parolom da ti pravci danas vi e ne postoje tj. ehmijje i Mu utezile, ili da su svi muslimani danas E arije ? Sve je ovo odraz neznanja i pomu enosti u pojmovima!

Co py ri

gh t

of

5. Ve ina njih se, prema ostalim muslimanima, odnosi kao prema nevjernicima, i libe se da ih smatraju muslimanima zbog toga to ne podr avaju njihove stavove, te zato ne obavljaju namaz za njima, niti im nazivaju selam, niti im odgovaraju na selam, niti im klanjaju d enazu 6. Propitivanje muslimana u stvarima akide, tako da ne smatraju muslimanom osobu sve dok je dobro ne ispitaju kakvog je ubje enja i stavova, ili dok ne 'uspostave' dokaz protivu nje!? 7. Ne u estvuju s ostalim muslimanima u uspostavljanju javnih obilje ja vjere ( e’airud-din), pa zato i ne u estvuju u vo enju rata s njima, u obavezi nare ivanja dobra, i odvra anja od zla, osim ako to bude u skladu s njihovim osnovama, ili pod njihovom kontrolom!?

te ch .

9. Pretjeruju kada je u pitanju ljubav ili mr nja u ime Allaha, do te mjere da prelaze u fazu fanatizma i cjepidla enja prema onima koji to ne zaslu uju!

co m

8. Me u njima se nalaze i oni koji olahko ohalaljuju ono to je haram, poput brijanja brade, kra e tu ega imetka, injenja zinaluka, nedavanja zekata - pod parolom da su u fazi nemo i i slabosti, ili da se nalaze u mekkanskom periodu objave, ili da se zekat daje samo onda kada postoji imam (halifa) !?

ww .g

eo we b

10. Veliki broj njih se koristi tukjom i pretvaranjem, jer im se vjerovanja i ubje enja kose s onim na emu je meritorna ulema, i na emu su ostali muslimani!

tp

:/

/w

11. Ve ina ljudi se mo e zbuniti po pitanju njih, zato to su bu ni kada je u pitanju sprovo enje sunneta i pridr avanje d ema’ata, ili kada je u pitanju slije enje ejhova poput ejhul-islama Ibnu Tejmijje, Allah mu se smilovao, imama atibije, i nekih imama da’aveta Ned da.

eb te c

h,

In

c.

Ht

12. Od njihovih najjasnijih karakteristika je i zastupanje teze da se neznanje (d ehl), nikako ne mo e uzeti kao opravdanje (‘uzr), smatraju i da je dokaz protivu neznanja uspostavljen prvim ugovorom izme u Allaha, d elle a'nuhu, i stvorenja (misak-ugovor), ili ljudskom prirodom (fitra), ili zdravom logikom i razumom ( akl)

Ge ow

13. Pokazuju veliko interesovanje za pravilima usulfikha i to samo onda kada im ta pravila slu e za dokazivanje svojim mi ljenjima i stavovima, ne poznavaju i ono ta ta pravila u osnovi iziskuju i tra e.

Co py ri

gh t

of

Na kraju, moramo napomenuti da se sva navedena svojstva ne moraju na i u jednoj skupini, ili u jednoj osobi, i u jednom te istom vremenu, ali se esto puta, spomenute osobine, u ve ini, mogu na i kod nekog pojedinca, ili skupine. Ovaj pravac, i pored svega navedenog, zahtijeva jo studiozniji pristup, i jo ve u brigu i pa nju.

dublji i

te ch .

Zahvaljujem se Allahu, d elle a'nuhu, Onome koji nam omogu i da kraju privedemo govor o ovoj problematici. Na kraju mi ne preostaje ni ta drugo nakon zahvale Allahu, d ., osim da uputim iskreni savjet cijelom muslimanskom puku, njihovoj omladini, a posebno omladini ove blagoslovljene zemlje, koja je jo , hvala Allahu, d ., zdravija u odnosu na ostale.

co m

UPOZORENJA, SAVJETI, UPUTE...

ww .g

eo we b

Muslimani, na svakom kraju zemaljske kugle, pro ivljavaju danas neku vrstu uspona, bu enja, i islamskog preporoda, koje je vi e primjetno na njihovoj omladini, nego li na ostalima. Ovo bu enje i preporod nosi sa sobom puno pozitivnih karakteristika, i u globalu o ivljava nadu u bolje sjutra me u muslimanima.

tp

:/

/w

Op ti islamski preporod je privredio i ostvario i ostvariva e, in a'Allah velike interese i koristi po Islam i muslimane, uz Bo iju pomo i dozvolu!

In

c.

Ht

I pored svega navedenog, op ti islamski preporod nije po te en odre enih gre aka i mahana, jer su ljudi skloni nemo i, gre kama i mahanama, to je prirodna stvar, i to se javlja svakom historijskom doga aju.

Ge ow

eb te c

h,

Najbolji dokaz navedenoj tvrdnji su doga aji koji su se odigrali pred kraj perioda ashaba, Allah bio sa svima njima zadovoljan. Osvajanje Iraka, ama i Egipta, od strane ashaba, je uticalo na to da islam prihvate brojni narodi i plemena, koji su i dalje bili u uskoj vezi sa biv im d ahilijetom i nevjerstvom, bilo da su u pitanju arapi, ili persijanci, ili rimljani, ili kopti...

Co py ri

gh t

of

Taj islamski polet i osvajanja su pratile raznorazne vrste strasti, novotarija i krupnih doga aja, poput fitne koja je pogodila pravovjernog halifu Osmana, radijallahu 'anhu, i svega ostalog to je za tim uslijedilo.Tada dolazi do javljanja slijede ih sekti i skupina: 1. Harid ije. 2. ije el-sebe'ijjeh. 3. Kaderijje. 4. Sljedbenici asketizma.5

5

ejh Ibrahim b. Amir el-Ruhajli, hfz., u svom djelu "El-Tekfir ve Davabituhu", str.31-37., ka e: "Pogre an tekfir muslimana se javlja vrlo rano u povijesti ovoga ummeta. Ulema spominje da je tekfir muslimana zbog velikih grijeha prva novotarija koja se pojavila u ovome ummetu! Tekfir muslimana od strane harid ija...

te ch .

Potom reko e: Osman i Alija, r.a., i oni koji su s njima, nisu vjernici jer su ljudima sudili po onome to Allah d ., nije objavio!? Svoju novotariju su zasnovali na dvjema pogre nim premisama:

co m

ejhul-islam Ibnu tejmijje rhm., ka e: "Prve novotarije, poput novotarije harid ija, nastaju kao plod pogre nog razumjevanja Kur'ana. Oni nisu imali za cilj otvoreno se suprostaviti Kur'anu, ali su razumjevali ono na to Kur'an nikako nije ukazivao, pa umisli e da nas Kur'an obavezuje tekfirom grije nika jer je vjernik dobro initelj, i bogobojazan, to ih odvede tome da ka u: Ko nije dobro initelj, i ko nije bogobojazan ta osoba je nevjernik, koji e vje no ostati u vatri!?

eo we b

1. Ko postupi suprotno Kur'anu, pogre nim postupkom ili mi ljenjem – ta osoba je nevjernik (kafir). 2. Osman i Alija r.a., i oni koji ih podr avaju su tako postupili!?

of

Ge ow

eb te c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww .g

Na osnovu navedenog, moramo se dobro uvati od tekfira muslimana, zbog njihovih grijeha ili gre aka (bil-zunub vel-hataja), jer je to prva novotarija koja se pojavila u Islamu. Pobornici te novotarije muslimane proglasi e nevjernicima, ivote i imetke im ohalali e, a od Poslanika s.a.w.s., se bilje e brojne sahih predaje koje kude nosioce te ideje, i nare uje borbu protivu njih. Imam Ahmed rhm., ka e: Po pitanju njih postoji vi e sahih predaja, koje nam dolaze na oko deset na ina. Imam Muslim rhm., bilje i ove predaje u svome Sahihu, a i sam Buharija rhm., ima posebno poglavlje o njima, dok oni, i pored ku enja usmjerenog protivu njih, za cilj imaju slije enje Kur'ana, pa ta tek da ka emo za one ije su novotarije suprostavljanje Kur'anu, i neprihvatanje njega, a uz sve to tekfiri ostale muslimane poput D ehmijja!? Poslije njih dolaze ije sa svojim govorom osoba koja je izmislila i'izam nije imala za cilj vjeru, ve je imala pokvarene namjere, a bilje i se da je u pitanju bila osoba munafik-zindik. Osnova njihove novotarije je zasnovana na la ima prilijepljenim Poslaniku s.a.w.s., kao i na poricanju sahih hadisa. U sektama ovog ummeta ne na i ve ih la ova od i'ija, za razliku od harid ija, od kojih se nikako ne bilje i la (jer je za njih la nevjerstvo, op.prev.)! to se ti e i'ija nije se moglo uzdati u nijednog njihovog ejha kada je prihvatanje rivajeta u pitanju, zbog toga to mnogo la u, pa su ih zbog toga mimoi li sakuplja i hadisa. Imam Buharija i imam Muslim rhm., ne bilje e hadise o Ehlu-Bejtu, izuzev od onih koji dolaze izravno od djece njihove poput Hasana i Husejna, i poput Muhammeda b. El-Hanefiijje, i njegova pisara Ubejdullaha Ibnu Ebi Rafi'a, te drugova Ibnu Mes'uda i sotalih poput Ubejde el-Selmanija, Harisa el-Tejmijja, Kajs b. Abbada, i njima sli nim. Spomenute osobe su sigurne kada su rivajeti od Alije r.a., u pitanju, tako da muhaddisi bilje e njihove hadise.

Co py ri

gh t

Ove dvije sekte harid ije i i'ije, nastaju poslije ubistva halife Osmana r.a., dok su muslimani za vrijeme Ebu Bekra, Omera, i prvog djela vladavine Osmana r.a., bili jedinstveni. Pri kraju hilafeta Osmana r.a., nastaju odre eni doga aji koji izazva e odre enu podijeljenost u islamskim redovima, dok sljedbenici fitne i nasilja ne ubi e Osmana r.a., to u ini da se muslimani, nakon njegova ubistva, podijele. Kada su se muslimani udarili na Siffinu, nakon ega se slo e na prihvatanje odluke dvojice predstavnika oba tabora usta e harid ije na Aliju r.a., i odvoji e se od njega, napu taju i d ema'at muslimana, stacioniraju i se u oblasti zvanoj Harura'. Alija r.a., ih nije htio dirati, poru uju i im: Kod nas pola ete pravo na slijede e: Ne emo vam uskra ivati pravo na plijen, niti emo vam uskra ivati pravo na posjet mesd idima sve dok ne ohalalite muslimansku krv, i njihov imetak. Nakon toga ubi e Abdullaha b. Hababa r.a., i napado e vojsku muslimana, nakon ega Aliji r.a., bi jasno da je u pitanju skupina o kojoj je govorio Allahov Poslanik s.a.w.s.!" Pogledaj: Med mu'ul-Fetava, 13/31-32..

Progla avanje Alije i Osmana r.a. nevjernicima. Progla avanje u esnika bitke kod D emela nevjernicima. Progla avanje dvojice predstavnika (hakeman) nevjernicima. Ko je bio zadovoljan njihovim su enjem (tahkim) oni su nevjernici. Ko bude rekao da su bili u pravu taj je nevjernik. Ko bude rekao da je jedan od njih dvojice u pravu taj je nevjernik. Treba ustajati vojno protivu nasilni kih vladara.

te ch .

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

eo we b

Pogledaj: El-Ferku bejnel-firek,str.73.;El-Tebsir fid-din,imam Isfirajini, str.45.. Tekfir muslimana od strane i'ija/rafidija...

:/

/w

ww .g

Nakon harid ija, slijede i'ije, koji zajedno sa prvima, tako er, u estvuju u bespravnom tekfiru muslimana. i'ije-rafidije nevjernicima proglasi e najbolje sinove ummeta ashabe Allahova Poslanika s.a.w.s., smatraju i ih murteddima, jer su, po njima, napustili pokornost Aliji r.a.!? U 'najta nijoj' i 'najvrijednijoj' i'itskoj knjizi "Kitabul-Kafi", stoji da je Ebu D a'afer, navodno, rekao: "Poslije Poslanika s.a.w.s., su se ljudi odmetnuli od vjere izuzev trojice: Mikdad b. El-Esveda, Ebu Zerra el-Gifarija, i Selman el-Farisija!?" Pogledaj: El-Revdah minel-Kafi, 8/245-246..

Ge ow

eb te c

h,

In

c.

Ht

tp

ejhul-islam ibnu Tejmijje rhm., ka e: "Rafidije/ ije su nevjernikom proglasili Ebu Bekra, Omera i Osmana r.a., kao i ve inu muhad ira i ensarija, i onih koji se u dobru za njima povode, s kojima je Allah d ., zadovoljan, a i oni Njime; nevjernicima progla avaju ve inu ummeta Muhammeda s.a.w.s.! Nevjernikom smatraju svakog onog koji smatra da je Ebu Bekr ili Omer r.a. 'adil (dobar i pravedan), ili pak muhad iri i ensarije, ili bude zadovoljan njima - kao to je Allah d ., zadovoljan njima, ili im bude tra io oprosta - kao to je Allah ., naredio da im se oprosta tra i. Glavne predstavnike ovog milleta progla avaju nevjernicima, poput: Se'id b. el-Musejjiba, Ebu Muslim elHavelanija, Uvejs el-Karnija, Ata b. Ebi Rebbaha, Ibrajima el-Neha'ija, kao i imama Malika, Evza'iju, Ebu Hanifu, Hammada b. Zejda, Hammada b. Selemu, Sevrija, afiju, Ahmed b. Hanbela, Fudajl b. 'Ijada, Sulejmana el-Daranija poznatijeg kao el-Kerhi, D unejd b. Muhammeda, Sehl b. Abdullaha elTesetturija... Smatraju da je 'kufr' navedenih osoba ve i od kufra jevreja i kr ana, jer su jevreji i kr ani nevjernici shodno svojoj osnovi, dok je kufr riddeta te i i gori od obi nog kufra!?" Pogledaj: Med mu'ul-Fetava, 28/477-478..

of

Tekfir od strane kaderija/mu'utezila...

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., ka e: "Na kraju perioda ashaba nastaju kaderije. Osnova njihove novotarije jeste nemogu nost njihova intelekta da prihvate vjerovanje u Allahov d ., kader (odre enje), kao i nemogu nost vjerovanja u Njegove naredbe i zabrane, nagrade i kazne, umi ljaju i da je sve navedeno nemogu e... Pri a o kaderu se pro irila, i najaktuelnija je bila u Basri i amu, a dijelom i u Medini... Harid ije su jo prije njih zadirali u pitanje tekfira grije nika pripadnika kible, rekav i: Oni su nevjernici, koji e vje no ostati u vatri u ta se ostali svijet kasnije upustio, a sa njima i kaderije, i to nakon smrti Hasana el-Basrije rhm.. Amr b. Ubejd i njegovi sljedbenici su izjavili: Takvi nisu ni muslimani, a ni kafiri, ve su na stepenu izme u ovo dvoje, ali e u svakom slu aju vje no ostati u vatri slagaju i se sa harid ijama u tome da e takvi ostati vje no u vatri, i da nemaju ni ta od islama ili imana sa sobom, ali ih samo ne nazivaju nevjernicima. Napusti e halke i predavanja u enika Hasana el-Basrije rhm., tipa Katade, Ejjuba el-Sihtijanija, i njima sli nih, zbog ega, kasnije, bijahu prozvani mu'utezilama." Pogledaj: Med mu'ul-Fetava, 13/36-38..

gh t Co py ri

co m

Harid ije su zasnovale svoj konsenzus (el-id ma'), na slijede im ta kama:

te ch .

Ovako bolest tekfira bez jasnih dokaza, i eri'atske podloge, prelazi sa jedne novotarske skupine na drugu, sve dok ne postade glavnom odlikom, i jasnim obilje jem ve ine novotarskih sekti!

co m

Ashabi, r.a., tabi'ini, imami upute, i vladari, su se nosili sa svim tim pravcima i frakcijama, koriste i se mudro u (hikmet), pravilnim razumjevanjem vjere (fikh), znanjem ('ilm), blago u (hilm), odlu no u (hazm), i snagom (kuvvet) shodno potrebama date situacije. Navedeni pravci i ideje, i sve navedene novotarske

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww .g

eo we b

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., ka e: "Na ljudima je da se pridr avaju op tih pravila na kojima je slo an selef ovoga ummeta, kao i njegovi imami. Svi oni vjeruju u ono ime je Allah d ., opisao Sebe, i u ono ime Ga je opisao Njegov Poslanik s.a.w.s., bez ikakvog iskrivljavanja zna enja (tahrif), niti negiranja (ta'atil), bez raspitivanja o kakvo i toga (tekjif), i bes usporedbe istih sa drugima (temsil). Niko nema pravo progla avati muslimana nevjernikom pa makar pogrije io ili se ogrije io sve dok protivu takvog ne bude uspostavljen dokaz, i dok ne uvidi put. Osoba, iji je islam ustvr en uz maksimalno ubje enje (jekin), to mu se ne mo e oduzeti uz sumnju ( ekk)! Naprotiv, islam se takvoj osobi ne oduzima sve dok se protivu nje ne uspostavi dokaz, i dok joj se ne otkloni postoje a ubha! to se ti e tekfira osobe koja prethodne stavove zastupa, ono e se zasnivati na pravilu kojeg moramo spomenuti ovdje, jer se zbog lo eg poimanja ovog pravila de avaju razni problemi u ummetu koji se ogledaju u tekfiru novotara, kao to je to bio slu aj ranije sa oduzimanjem imana od velikih grije nika! Veliki broj novotara, poput harid ija, rafidija, kaderija, ehmija, mumessila steknu izvjesno ubje enje, koje je u osnovi batil, ali u njihovim o ima ono biva jedinom istinom (hakk), a potom nevjernikom smatraju svakog onog ko se ne slo i sa njima na tom mi ljenju!" Pogledaj: Med mu'ulFetava, 12/466-476..

Co py ri

gh t

of

Ge ow

eb te c

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., ka e: "Ovakav je hal novotarskih skupina prvo izmisle neki stav, a potom ga u ine jednom od obaveza vjere, ili pak sastavnim dijelom vjere koji se neizostavno mora ispuniti, a potom tekfire svakog onog ko se ne slo i sa njima u tome, ohalaljuju i njegov ivot, kao to je to bio slu aj sa harid ijama, d ehmijama, rafidijama, mu'utezilama i ostalim. to se ti e Ehlu-Sunneta oni ne izmi ljaju nikakve stavove, i ne progla avaju nevjernikom osobu koja ini id tihad i pogrije i u tome, pa makar ta osoba bila njihovim neistomi ljenikom koji ih zbog ne ega tekfiri, i njihove ivote ohalaljuje, isto kao to ashabi r.a., nisu tekfirili harid ije, i pored toga to su harid ije tekfirili Osmana, Aliju, i one koji ih u vlasti podr avahu, i pored toga to su ohalalili ivote ostalih muslimana!" Pogledaj: Med mu'ul-Fetava, 19/212..

Na drugom mjestu, ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., ka e slijede e: "Tekfir harid ija, kao i ostalih novotarskih skupina, je zasnovan na dvjema pogre nim premisama, i to: 1. Taj postupak je u suprotnosti sa Kur'anom.

2. Ko postupi suprotno Kur'anu – ta osoba je nevjernik, ne bitno je li u pitanju osoba koja je pogrije ila, ili je grijeh po inila, prethodno biv i ubje en da je taj postupak obavezan ili zabranjen. Pogledaj: Med mu'ul-Fetava, 13/209..

tp

:/

/w

ww .g

eo we b

te ch .

Sli no se de ava i sa savremenim islamskim preporodom i bu enjem! Javljanje odre ene ekstravagancije i nastranosti u njenim redovima ne zna i da sada moramo gubiti nadu i pasti u o aj - ve ba suprotno. Ne mora zna iti da svo to bu enje ne e dati nikakva ploda! Plodovi sveop teg muslimanskog preporoda su po eli nicati na svakom kraju zemlje, ali im nedostaju ljudi koji e se o njima starati i brinuti. Mnogi d ema'ati i skupine su se odjednom na li daleko od direktnog uticaja i savjetovanja sa ulemom, to je prouzrokovalo da svoje djetinjstvo provedu u te kim okolnostima, ali se, i pored svega, potpuno oslanjamo na Allaha, d ., nadaju i se tome da e iz perioda djetinjstva pre i u period razuma, punoljetstva i ozbiljnosti. Allah je u stanju sve u initi, ali ve ina ljudi ne zna! Dakle, obaveza je na ulemi, i studentima eri'atskih znanosti, da ummet savjetuju i upu uju svakom hajru, i da prionu lije enju gre aka koje se znaju tu i tamo javljati, to je bilo i praksa ashaba, tabi'ina i tebe'i-tabi'ina.

co m

skupine, nisu mogle ovje anstvo po tedjeti od nadolaze eg hajra. I pored svega toga dolazi do javljanja najimpozantnije civilizacije u povijesti ovje anstva, koja se temeljila na znanju i d ihadu.

Co py ri

gh t

of

Ge ow

eb te c

h,

In

c.

Ht

Polaze i od ove osnove, spomenu u neke od gre aka koje sam primjetio da se de avaju, kako od strane pojedinaca, tako i od strane skupina; kako od strane d ema'ata, tako i od strane nekih pokreta. Isto tako, ovdje u spomenuti i neke navike i osobine koje se moraju staviti pod lupu, dobro sagledati i ispraviti, i zbog njih neke savjete uputiti. Ne mora zna iti to da na im osvrtom na date gre ke udaramo na pojedince kod kojih se te gre ke na u, ili da te ljude tretiramo novotarima ili sli nim! Allahu se utje em od toga da nekoga elim optu iti za ne to, ali ono to je hakk jeste da su navedene pojave, svojstva ili osobine, 'razbacane', i da se te ko mogu sve na i, na jednome mjestu, u jednom vremenu, kod neke osobe, ili pak kod ve eg broja njih. Bojim se i toga da - ako ne do e do pravilna lije enja datih devijacija, i ako se njihovim nosiocima blagovremeno ne upute iskreni savjeti - da e do i do ja eg ukorjenjivanja date bolesti, kao i njenog pove anja, koje kasnije mo e postati jakom osnovom za nastanak i razvoj strasti i novotarija ne dao Allah ne to sli no. Nije dobro, i nije mudro da se jednom muslimanu govori da je bezbjedan, ili da je siguran od datih gre aka i novotarija, jer je Poslanik, s.a.w.s., esto puta znao u iti slijede u dovu: "O, Ti, koji srca i vid okre – u vrsti srce moje na vjeri Tvojoj!"6 6

Hadis bilje i imam Ahmed, Allah mu se smilovao, 4/182,418.; imam Tirmizi, Allah mu se smilovao, Kitabul-Kader, hadis br. 2140., i smatra ga hasenom; imam Ibnu Mad eh, Allah mu se smilovao, br. 3834., dok ga ejh Albani, Allah mu se smilovao, smatra sahihom. Pogledaj:Sahihul-D ami' el-Sagir, br. 4677..

te ch .

Ono to ja, nakon du eg prou avanja i studiranja ove problematike, smatram da je pogre no, i da je nu no-potrebno na te pojave, novotarije i strasti, upozoravati i opominjati, iz straha i bojazni da ostali muslimani u njih ne zapadnu, bi bilo slijede e:

co m

Ako je stvar ovakva, ko to sebi smije prizvati bezgrije nost - la havle ve la kuvvete illa billah; ve hasbunallahu ve ni'imel-vekil. Allahumme ja mukallibel-kulubi vel-ebsar sebbit kulubena 'ala dinik!

/w

ww .g

eo we b

1. Zauzimanje elne pozicije misionarstva (da'aveta), kao i institucije nare ivanja dobra i odvra anja od zla – od strane ljudi mla ih po godinama, nesuvislih snova i razmi ljanja; osoba bez znanja, bez pravilna razumjevanja, i bez duga iskustva; osoba koje se ne konsultuju s u enim ljudima, niti s pravnim stru njacima (ehlul-fikh), niti sa ljudima dugog iskustva u da'avetskom radu!

In

c.

Ht

tp

:/

2. Ovladavanje ideja ustanka i revolucije (hurud ), glavama nekih ljudi, i neprestano brbljanje i uop ten govor o tim pitanjima, ne biv i jednim od onih koji imaju prava o tim stvarima razgovarati (ehlul-hilli vel-'akd), i ne biv i jednim od rangiranih u enjaka, koji su eri'atom zadu eni odre enom tematikom se baviti.

eb te c

h,

3. Ra irenost pogre ne upotrebe tekfira i tebdi'a – te upotreba istih bez ikakvih principa i normi, i bez ikakva razumjevanja, i bez provjere informacija vezanih za te stvari. U ovo spada zauzimanje odre enih stavova, ili pogre an govor o konkretnim osobama, d ematima, organizacijama, sistemima i sl..

of

Ge ow

4. Brzopletost pri izdavanju odre enih propisa ili osuda, ili pri zauzimanju odre enih stavova, samo zbog irenja odre enih informacija, ili indicija, ili pretpostavki... Najvi e problema, djeca ovog ummeta, pre ivljavaju zbog ovih stvari i pojava!

Co py ri

gh t

5. Odricanje od neistomi ljenika po pitanju nekih id tihada, koji sami po sebi podnose odre enu dozu razila enja, ili ako osoba, koja ini odre en id tihad, ima validno opravdanje za takav svoj id tihad. Ve ina teku ih problema izme u odre enih muslimanskih skupina, i njihovih da'avetskih predstavnika, od EhliSunneta, je plod ovakve vrste razila enja!

6. Govor o tu im srcima, optu ivanje tu ih namjera i nijjeta, pra enje i brojanje tu ih gre aka, nedavanje neistomi ljenicima prava koja zaslu uju, ili pak osporavanje istine koja je sa njima!

eo we b

te ch .

8. Grije enje i neznanje kada je u pitanju menhed i metoda upotrebe dokaza. U navedeno spada zloupotreba tekstova (ajet, hadis, komentar uleme, op. prev.), sa zagovaranjem onoga na to dati tekstovi nikako ne ukazuju, ili upotreba istih bez obzira na op ta eri'atska pravila i norme, kao i sprovedba tekstova tamo gdje im nije mjesto ili vrijeme.

co m

7. Brojne sva e, prepiranje, raspravljanje, kao i pretvaranje u pitanjima vjere, koje, esto puta, prati nikakav broj pozitivnih ili plodonosnih djela, uz umi ljanje sebi da se pametno, uz odre enu dozu oholjenja i uzdizanja, samoobmanjenosti, i uz potcjenjivanje ostalih ljudi, ne bitno bila ulema u pitanju, ili ostali!

tp

:/

/w

ww .g

U pitanju je tk . i nepoznavanje razumjevanja i shva anja datih tekstova od strane selefa, kao i nepridavanje pa nje op tim pravilima fikhskog dokazivanja, poput: uop tenosti propisa ('umum), specifi nosti propisa (husus), njegove sveobuhvatnosti (itlak), ili uslovljenosti (takjid), derogiranosti (nesh), i sl., i, kao zadnja stavka, u svemu ovome, jeste:

In

c.

Ht

"Op te nepridavanje pa nje generalnim pravilima eri'ata: Pravilima ostvarivanja interesa, i pravilu otklanjanja teta (Kava'idul-mesalih vel-mefasid)".

eb te c

h,

9. Nepoznavanje erijatskih znanosti, i slabost u razumjevanju propisa ove vjere, kao i ne pridavanje pa nje enju, ili studiranju erijatskih znanosti.

Ge ow

10. Stjecanje erijatskog znanja putem erijatski nepriznatih metoda, i bez pravilnih koraka na tom putu.

Co py ri

gh t

of

11. Uzimanje znanja od ljudi koji nisu u eni ('ulema), ili pak stjecanje znanja od po etnika, ili ljudi-mislioca, onih koji malo bolje poznaju op tu kulturnu naobrazbu od drugih, ali, koji, i pored svega toga, spadaju u red op teg muslimanskog puka ('avam), kada je u pitanju erijatsko znanje! 12. Nametanje svoga stava ili mi ljenja ostalima, ili pak suprostavljanje mi ljenju suprotnom na em, uz vo enje rata protivu njega na svaki na in, sve dok nas takvo postupanje ne povede posezanju za sredstvima koje eri'at nikako nedozvoljava a sve to samo radi suprostavljanja suprotnom mi ljenju, i pored toga to znamo da je id tihad razlog ve ine razila enja koja se de avaju me u pripadnicima Ehli-Sunneta, a ne ne to drugo!

eo we b

te ch .

13. Lo e opho enje s u enim ljudima - ulema, ejhovi i erijatski studenti, koje se esto puta ogleda u ruganju, potcjenjivanju i njihovom omalova avanju, ili u irenju, me ' ostalim ljudima, ne eg lo eg u vezi s njima, ili obaranje njihova ugleda pred ostalima, ili u punjenju srca ljudi, kako omladine tako i ostalih, mr njom prema njima, ili u diranju njihove asti, i njihovim diskreditiranjem u javnosti!

co m

U ovu skupinu spadaju i oni koji nikako ne podnose razli ito i druga ije mi ljenje, pa makar bilo od one vrste pitanja u kojima je razila enje dozvoljeno.

tp

:/

/w

ww .g

14. Lo e pona anje – iz vjerskih razloga!? – prema onima za koje nam islam nare uje da se prema njima lijepo ophodimo, i da ih cijenimo i po tujemo, poput roditelja, bra e, starijih osoba, u itelja i profesora, kom ija, prijatelja, kao i ljudi zadu enih za poslove od op teg interesa poput pretpostavljenih osoba, ili ljudi koji vode odre ene organizacije, ili pak odgovorni ljudi za odre ene funkcije i poslove!

h,

In

c.

Ht

15. Brzina u estvovanja u problemima i fitnama, uz nesuvisle poteze i okupljanja, odazivaju i se na svaki poziv i krik, bez prethodne konsultacije sa ulemom, i ljudima od iskustva, mudrosti i pravilnog razumjevanja i shva anja. U ovakvim situacijama, pojedinci se konsultuju ali samo sa onima koji njihovim strastima odgovaraju!!!

eb te c

16. Kori tenje izmi ljotinama, i sumnjivim sredstvima na putu ostvarenja svoga cilja.

of

Ge ow

17. Zasnivanje ljubavi ili mr nje, prema ostalima, na osnovu svojih strasti i stavova, i onoga to je u skladu sa njihovim stavovima, bez obzira na dokaze i Sunnet Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem.

Co py ri

gh t

18. Upu tanje u govor o krupnim i opasnim pitanjima i stvarima, i u govor o op tim interesima ovoga ummeta dakle, u stvarima o kojima ima pravo govoriti samo meritorna i dobro u ena ulema, kao i "Ehlul-Hilli vel-'Akd" ovog ummeta, a pogotovo onda kada je u pitanju progla avanje nevjernikom odre ene osobe ili organizacije, ili je u pitanju davanje prisege na vjernost odre enoj osobi, ili pak dizanje ustanka protivu nekoga, i tome sl.!

19. Sijanje zavisti, i punjenje srca ostalog svijeta mr njom prema svom neistomi ljeniku. U ovo spada i punjenje mr njom srca i glava mla ih osoba, ena, i obi nog svijeta onih

te ch .

20. Neobra anje pa nje na davanje i uputu savjeta na im pretpostavljenim, odvra anje ljudi od toga, te smatranje grije nim onih koji to ine!

co m

koji nikako ne pola u pravo na "Hill i 'Akd" prema odre enim ljudima, to prouzrokuje kvarenje ovjeka, i to kasnije otvara vrata nesuvislim potezima, fitnama i problemima koji veoma lo e uti u na samu vjeru, ni te i svaki plod i urod!

/w

ww .g

eo we b

21. Davanje prednosti pri i, raspravljanju i avrljanju, o onome od ega narod nikakve koristi ne mo e izvu i, poput tema politike, albi i nasilja, ili pak ljudi koji se nalaze na raznoraznim pozicijama i funkcijama dakle, sve ono za to nam Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nare uje da moramo trpiti i na tome saburati, jer se te stvari ne mogu promijeniti nikako druga ije osim uz pomo uticajnih ljudi, i "Ehlul-Hilla vel-'Akda" uleme, vojnih predstavnika, ljudi od mi ljenja i konsultacije!

c.

Ht

tp

:/

22. Dozvoljavanje gibeta i ogovaranja ljudi pod parolom interesa i koristi d'ave i misionarstva, ili nare ivanja na dobro i odvra anja od zla. Najte e od svega jeste ogovaranje uleme, politi kih predstavnika muslimana, ili pak svojih neistomi ljenika sve ljudi od hajra i istine!

eb te c

h,

In

23. Pra enje gre aka uleme, studenata erijatskih nauka, i ostalih pobo njaka, i izno enje u javnost svega toga, uz obavezno ne obra anje pa nje na postupke nemoralnih ljudi i grije nika, pokvarenjaka i zindika, biv i u pravom gafletu po pitanju njih!

Ge ow

24. Uskogrudnost, nestrpljenje i 'ubrzanje procesa proizvodnje' u d'avetu i islamskom misionarstvu, i ostalom, to izaziva osje aj o aja, pesimizma, i gr evitog pona anja.

Co py ri

gh t

of

25. Slaba mudrost, i slabo iskustvo to prouzrokuje ponavljanje i opetovanje gre aka u koje su drugi upadali, neizvla i nikakvu pouku i korist iz svega toga, i pored toga to znamo da je sre an onaj koji se u i na tu im gre kama!

26. Upotreba grubosti, nasilja, snage i estine, biv i sklonim upotrebi sredstava koje eri'at nikako ne dozvoljava, a sve radi osvete i ispoljavanja gnjeva prema neistomi ljeniku, poput: kleve enja, hu kanja, potvore i bojkota, dok e se neki poslu iti pesni enjem, i nano enjem direktnih teta (neistomi ljeniku)!?

te ch .

28. Zabranjivanje odre enih dozvoljenih stvari, i strogo a po datim pitanjima, u to spada i zastajanje na putu saradnje sa ostalim muslimanima.

co m

27. Napu tanje organizovanog u enja kroz kole, institute i univerzitete, i progla avanje istih zabranjenim i haram, kao i zabranjivanje rada u dr avnim i slu benim aparatima!?

eo we b

29. Pogre no shvatanje institucije nare ivanja na dobro, i odvra anja od zla, i njegovih metoda, te slije enje mu'utezilskih, harid ijskih ili novotarskih stopa u svemu tome!

ww .g

Sve u svemu, spomenute pojave se nalaze kod enormno malog broja pripadnika ovog ummeta, i ne nalaze se sve u jednom mjestu, ili u jednoj skupini. Negdje ih ima vi e, a negdje manje.

Ht

tp

:/

/w

Neke od navedenih osobina se mogu na i me u skupinama koje sebi prizivaju "selefizam", ili kod skupina koje sebe nazivaju imenom "Ehli-Sunnet vel-D ema'at", ili pak kod tre ih koji su od propalih skupina poput Rafidija, Harid ija, Mu'utezila, Sufija, apologeti ara..., ili pak kod etvrtih koji se pripisuju raznoraznim skupinama, partijama, strankama ili izmi ljenim sloganima.

Ge ow

eb te c

h,

In

c.

Molim od Allaha, d ., kako sebi tako i ostalim muslimanima: imamima i obi nim muslimanima, i njihovoj omladini uputu, pravi put i razboritost, te da olak a na im pretpostavljenim, ulemi i omladini sve ono u emu je dobro i napredak, kako dina tako i dunjaluka, i da nas sve po tedi fitni i isku enja, vidljivih i nevidljivih, i da svim muslimanima olak a slije enje Sunneta, da ih pravome putu naputi, i da im rije ujedini na istini.

Co py ri

gh t

of

Hasbunallahu ve ni'imel-vekil, ve la havle, ve la kuvvete illa billahil 'alijjil-'azim, ve sallallahu ve bareke 'ala nebijjina Muhammed, ve 'ala alihi, ve sahbihi ed mei'in!