Financijska Tržišta - Motivi Ulaganja U Dionice.docx

  • Uploaded by: nabava
  • 0
  • 0
  • May 2020
  • PDF

This document was uploaded by user and they confirmed that they have the permission to share it. If you are author or own the copyright of this book, please report to us by using this DMCA report form. Report DMCA


Overview

Download & View Financijska Tržišta - Motivi Ulaganja U Dionice.docx as PDF for free.

More details

  • Words: 1,590
  • Pages: 7
Uloga financijskih tržišta Financijsko tržište je tržište na kojem se trguje financijskim sredstvima Novac odvijanjem poslovnih procesa dobiva svoju namjenu i postaje novčano sredstvo Novi oblici su razni instrumenti i oni predstavljaju dokaz vlasništva nad nekom financijskom imovinom Financijska tržišta dijelimo na: 1. Tržišta novca – kratkoročna financijska sredstva 2. Tržišta kapitala – dugoročna financijska sredstva (dugoročni krediti i VP) Financijski sustav sastoji se od niza sudionika koji imaju višak i onih koji imaju manjak financijskih sredstava – njihova bitna gospodarska uloga Tržišta dijelimo na razvijena i nerazvijena  Razvijena – dominiraju mnoge finan. institucije koje suvremenim finan. tehnikama omogućuju kvalitetu i efikasnost procesa razmjene  Nerazvijena – dominiraju banke

Struktura financijskog tržišta Tržište kapitala je tržište na kojem se susreću ponuda i potražnja kapitala Financijska sredstva se mogu pribaviti – tržišta kreditnog i vlastitog kapitala Trgovina se odvija na burzama i izvanburzovnom tržištu – dugoročnim VP Vrijednosnica je financijski instrument; VP koji predstavlja potraživanje prema izdavateljevom budućem dohotku ili imovini Poduzetnici povećanje vlastitog kapitala iznose tako da otvore vrata tržištu dionica inicijalnom javnom ponudom (IPO) dionica Dionica je vrijednosnica koja predstavlja vlasnički udjel u tvrtci (dividenda) Dužničko tržište obuhvaća sve kategorije zaduživanja: kratkoročno, dugoročno i srednjeročno – tržište duga Tržište duga od posebne je važnosti za odvijanje gospodarskih aktivnosti jer poduzećima i vladama omogućuje financiranje njihovih aktivnosti Obveznice su dužnički VP koji predstavljaju obećanje redovite isplate unaprijed određenog vremenskog razdoblja

1

Primarna i sekundarna tržišta Tržište kapitala – primarna i sekundarna Primarno tržište je financijsko tržište na kojem se prodaju nove emisije dionica i obveznica (IPO) Emisija VP – postupak izdavanja VP Ponuda dionica ide prema javnosti, ulagačima i one se po prvi puta uvrštavaju na burzu U početnoj prodaji VP važnu ulogu ima investicijska banka koja upisom izdanja vrijednosnice jamči cijenu izdavanja Investicijska banka nije depozitarna ustanova nego označava svaku finan. ustanovu kojoj je

osnovna uloga posredovanje pri emisiji i distribuciji novoizdanih VP Sekundarno tržište je financijsko tržište na kojem se trguje postojećim VP U toj prodaju važnu ulogu imaju brokeri i dileri Ustroj sekundarnih tržišta 1. Preko burze – kupci i prodavatelji se susreću na jednom središnjem mjestu radi obavljanja trgovine 2. S obzirom na organiziranost = spontana i organizirana a. Spontana – operacije s dugoročnim VP neprestane su između zainteresiranih strana b. Organizirana – strogo su uređene burze i izvanburzovna tržišta koja nisu tako strogo formirana – tržište preko šaltera i pultova OTC tržište – elektroničko trgovanje dionicama koje najčešće nisu uvrštene na burzu Dvije važne funkcije sekundarnog tržišta: 1. Olakšavanje prodaje 2. Određivanje cijena VP

Internacionalizacija poslovanja Strane obveznice – tradicionalni instrumenti na međunarodnom tržištu obveznica; prodaju se u drugoj državi; denominirane su u valuti re zemlje Euroobveznice – obveznice izdane u valuti koja je različita od valute zemlje ili tržišta na kojem se obveznice izdaju; naziv dolazi od valute u kojoj su denominirane Eurovalute – strane valute deponirane u bankama izvan matičnih država i inačica su euroobveznice; eurodolar (nisu pod nadležnošću Vlade SAD-a; najveći udio na tržištu eurovaluta)i eurojen – izvan matičnih država u $ i jenima 2

Financijski posrednici – uloga i vrste Financijski posrednici:  Banke  Štedno – depozitne institucije  Osiguravajuća društva  Mirovinski fondovi  Razne državne institucije Financijski posrednici svojim posredovanjem mogu:  Smanjiti transakcijske troškove  Nuditi veći izbor financijskih instrumenata  Poslovanjem na veliko postižu bolje cijene  Smanjuju troškove Asimetrične informacije = stanje u kojem jedna osoba zna više od druge osobe (prije i nakon transakcija) Negativna selekcija je problem što ga stvaraju asimetrične informacije prije izvršenja transakcije (poduzeća s visokim kreditnim rizikom traže zajam) Asimetrične informacije dovode do principal-agent problema Moralni hazard = problem koji nastaje zbog asimetričnih informacija nakon izvođenja transakcije Podjela financijskih posrednica u 3 kategorije: 1. DEPOZITNE INSTITUCIJE a. Poslovne banke – pružanje bankarskih usluga b. Štedno-kreditne zadruge c. Štedionice – hipotekarni krediti d. Kreditne zadruge – potrošački krediti 2. INSTITUCIJE UGOVORENE ŠTEDNJE a. Društva životnog osiguranja – sredstva-premije; osiguranje ljudi (smrt) b. Društva osiguranja od požara i nezgoda – krađa, požar… c. Mirovinski fondovi i državni mirovinski fondovi – izdvajanje iz brutoplaće 3. INVESTICIJSKI POSREDNICI a. Financijske kompanije – potrošački krediti (sredstva-emisija VP) b. Investicijski fondovi – prikupljanje i ulaganje sredstava c. IF novčanog tržišta – prodaja udjela – daljnja raspodjela novca u finan. sredstva

3

Pojam i svrha novčanog tržišta

Tržište novca je tržište na kojem se susreću ponuda i potražnja za novcem Novcem/novčanicama se ne trguje na novčanom tržištu Na tržištu novca se trguje kratkoročnim VP koji su iznimno likvidni – UŽI SMISAO Tržište novca obuhvaća i tržište kratkoročnih kredita i devizno tržište – ŠIRI SMISAO Kratkoročni VP  Komercijalni zapisi  Bankovni akcepti  Certifikati o depozitu  Kratkoročne zadužnice i sporazum o reotkupu REPO-s središnje banke i banaka VP tržišta novca imaju 3 karakteristike: 1. Uglavnom se prodaju u velikim apoenima 2. Imaju nizak rizik plaćanja 3. Dospijevaju unutar jedne godine od dana njihovog prvog izdavanja

Sudionici novčanog tržišta Glavni sudionici: HNB i Ministarstvo financija HNB – središnja banka HR; osnovana je zakonom, a odgovorna je Saboru  Središnja je jer je zakonom dobila ovlasti da organizira hrvatski novčarski sustav, kao i da kontrolira ostale novčarske subjekte  Primarni cilj: održavanje cijena  Zadaće: 1. Kontrola novčane mase 2. Izdavanje novčanica 3. Održavanje stabilnosti novca u zemlji ili inozemstvu  Upravlja guverner i Savjet HNB-a Ministarstvo financija  Odgovorno je za pripreme i provođenje vladinih fiskalnih politika  Cilj je: pridonositi stabilnom rastu gospodarstva, povećanje prosperiteta, povećanje kvalitete života i zaposlenosti  Najvažniji poslovi: priprema državnog proračuna i upravljanje proračunskim prihodima i rashodima, tj. novcem poreznih obveznika  Najvažnije službe: državna riznica, porezna uprava i carinska uprava  Ministarstvo financija na novčanom tržištu emitira kratkoročne vrijednosnice (trezorske zapise) – prodaje ih bankama ili drugim subjektima 4

Ostali sudionici novčanog tržišta Bankovni sektor: 1. Poslovne banke 2. Stambene štedionice 3. Kreditne unije Nebankovni sektor: 1. Društva za upravljanje mirovinskim fondovima 2. Društva za upravljanje IF 3. Društva za poslovanje VP 4. Osiguravajuća društva 5. Trgovačka društva Poslovne banke:  Poslovne organizacije  Pružaju usluge ulagateljima i pozajmljivačima  Nastoje ostvariti profit  Kreditiraju gospodarstvo  Dobivaju eskontne kredite Stambene štedionice – potiču nacionalnu i stambenu štednju Kreditne unije – nastale su transformacijom štedno-kreditnih zadruga – regulira ih HNB Mirovinski fondovi – vrsta su ugovorene štedne organizacije; poslodavci uplaćuju sredstva Društva za upravljanje IF – prikupljaju sredstva od svojih ulagatelja Društva za poslovanje VP – sudionici u trgovini na burzi Osiguravajuća društva – pravne osobe koje na tržištu osiguranja pružaju usluge osiguranja Trgovačka društva – pravne osobe koje se javljaju na novčanom tržištu kao: kupci i ulagatelji u kratkoročne instrumente HANFA: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga  Regulira u nadzire poslovanje tzv. pomoćnih finan. Institucija kao što su: o Brokerska društva o Društva za investicijsko savjetovanje o Uređenje burze

5

Tržišta novca Zagreb -osnovano je 1990. godine -osnovano je Zakonom o tržištu novca -osnovna djelatnost: organizirano povezivanje ponude i potražnje instrumenata novčanog tržišta (novca, kratkoročnih i dugoročnih VP i ostalih instrumenata) -sudionici: banke, Ministarstvo financija, HNB i ostali -9.2.2004. – Sustav elektroničkog trgovanja (SEP)

Dionice – pojam, podjela i dematerijalizacija Vrijednosnice na tržištu kapitala dijele se na: 1. Dionice 2. Obveznice 3. Hibridni VP Dionice su vlasnički VP koji predstavljaju udio vlasništva u d.d. Dioničko društvo je trgovačko društvo čiji je kapital podijeljen na dionice Podjela dionica: 1. Redovne 2. Povlaštene 3. Trezorske 4. Dividendne Redovne dionice imatelju daju: 1. Upravljačka prava (pravo glasa) 2. Imovinska prava (pravo na dividendu i likvidacijsku masu) Dividenda – kada poduzeće posluje sa dobitkom dio dohotka se može prenijeti na zadržanu dobit a dio isplatiti dioničarima (dividenda) Kada poduzeće posluje s gubitkom onda nema ni dividendi U najgorem slučaju dolazi do stečaja i onda dioničari imaju pravo na ostatak likvidacijske mase Ostatak likvidacijske mase = ostatak od prodaje imovine i podmirenja svih obveza Povlaštene dionice = dionice koje imatelju daju povlašten položaj u odnosu na redovne dioničare Podjela povlaštenih dionica: 1. kumulativne = tip dionica koji zahtjeva definiranu otplatu dividendi 2. pariticipativne = tip dionica koje daju svojem vlasniku priliku da dobije veću dividendu ako d.d. posluje bolje od očekivanog 6

Trezorske dionice = dionice koje su izdane i plaćene dionice koje je d.d. ponovno steklo kupnjom ili poklonom Dividendne dionice = umjesto novca, umjesto dividende, izdaju se nove dionice Dematerijalizacija dionica = nekada dionice u papirnatom, a danas u nematerijalnom obliku

Vrijednost dionica 3 vrijednosti 1. Nominalna a. Dionički kapital je podijeljen na određeni broj dionica – svaka ima nominalnu vrijednost b. Označava knjigovodstvenu vrijednost koju dionice imaju u trenutku izdavanja c. Važna za izračun dividende d. Temeljni kapital = NV x broj emitiranih dionica 2. Knjigovodstvena a. Neto vrijednost kompanije temeljna na bilanci b. Neto dionički kapital c. Izračunava se tako da se kapital podijeli brojem emitiranih dionica d. Ako se posluje dobitkom, kapital se kao i KV dionice povećava e. Kapital se sastoji od: i. TK ii. Kapitalnih rezervi iii. Zadržane dobiti 3. Tržišna a. Vrijednost dionice koju ona ima u trenutku prodaje ili kupnje b. Određuje se ponudom i potražnjom c. Mijenja se svakodnevno d. Razlikuje se od NV (ispod ili iznad)

Motivi ulaganja u dionice Osnovi motivi ulaganja: 1. Želja za posjedovanjem dijela poduzeća i utjecaj na odluke 2. Zarada – dividende 3. Zarada – prodaja dionica -investitor kupuje dionice radi PRINOSA = sve isplate gotovine primljene s osnove vlasništva i primjene TC, izražene kao postotak od početne TC investicije -prinos se sastoji od – dividendi i kapitalne dobiti/gubitka (razlika prodaje i kupovne TC) -podjela dionica po kvaliteti: 1. Blue chip – najkvalitetnije dionice; malen rizik ulaganja 2. Dionica tržišta u razvoju 3. Cikličke dionice 7

Related Documents


More Documents from "api-426405800"

May 2020 17
May 2020 14
May 2020 10
May 2020 13