Inflacija Kroz Povijest.docx

INFLACIJA KROZ POVIJEST Većina zemalja kroz povijest imala je problema sa inflacijom Problem inflacije star je kao i sam novac (povećanje količine novca bez povećanje proizvodnje) Još u razdoblju robnog novca, a posebice kad su kovanice od zlata i srebra bile sredstvo plaćanja, često se smanjivanjem težine zlata i srebra kovalo više kovanica i povećavala se ponuda novca Najstariji poznati slučaj povećanje količine novca, i to smanjivanjem srebra u novčanoj jedinici jest SEISAHTEJA = sniženje svih dugova za 27% koje je u reformi proveo grčki filozof Solon, 594. g.pr.K. To je provedeno tako da je iz 73 stare drahme (novac) iskovano sto novih te je novim drahmama priznata jednaka platežna sposobnost i vrijednost kao i starim Hiperinflacija = kad je mjesečna stopa inflacije veća od 50% Velike hiperinflacije kroz povijest Ograničenja koja su povezana uz istraživanje hiperinflacije na gospodarstvo kroz povijest su slabo određena terminologija i nedostatak konzistentnosti ili dosljedne ujednačene metodologije istraživanja i mjerenja Osnovna obilježja hiperinflacija kroz povijest Najveći broj hiperinflacija povećan uz kraj 1. i 2. svj. rata te raspadom SS i Jugoslavije Razlozi hiperinflacije  Zbog nagla povećanja ponude novca koje na tržištu nije praćeno odgovarajućim povećanjem proizvodnje dobara  „ekonomska bolest“ koja se pojavljuje u ekstremnim uvjetima kao što su ratovi i poraća, raspadi država, tranzicija iz komandnih u tržišna gospodarstva PRIMJERI HIPERINFLACIJA 1. Mađarska  Kolovoz 1945. – srpanj 1946.  Dnevna stopa inflacije = 207%  Cijene su se udvostručivale svakih 15 sati  Najveća novčanica od 100 trilijuna penga  Mađarska je bila opustošena nakon 2 svj. rata (uništeno 40% kapitala)  Bila je uključena u proizvodnju za njemačke ratne potrebe, a za koju Njemačka nije plaćala  1945. određeno je plaćanje ratne odštete SS do 50% mađarskog proračuna za hiperinflacije

2. Zimbabve  Ožujak 2007. – studeni 2008.  Dnevna stopa inflacije = 98%  Cijene su se udvostručivale svakih 25 sati  Najveća novčanica 100 bilijuna dolara  Razlog: opadanje ukupne proizvodnje i ukupnog outputa te reforma iz 2000.-2001. kojom je farmerima oduzeta zemlja (bijelcima i dodijeljena je crncima)  50% pad ukupnog outputa + sudjelovanje u građanskom ratu u Kongu  Veliki proračunski deficit i odlazak stanovništva = tiskanje novca da se pokrije deficit 3. Savezna Republika Jugoslavija i Republika Srpska  Travanj 1992. – siječanj 1994.  Dnevna stopa inflacije = 65%  Cijene su se udvostručavale svakih 34 sata  Najveća novčanica od 500 milijardi dinara  Raspad na nekoliko država (+ ratovi u RH i BiH)  Republika Srpska je osnovala svoju nacionalnu banku i izdavala svoj novac uz ostalo i financirajući ratne izdatke  Rat i drastičan pad trgovinskog prometa unutar bivše države donio je velik pad outputa  Embargo na izvoz = smanjena proizvodnja  U pokušaju da pokrije federalni i drugi deficit središnja banka je izgubila kontrolu nad ponudom novca, odnosno tiskanje novca 4. Njemačka  Kolovoz 1922. – prosinac 1923.  Dnevna stopa inflacije = 21%  Cijene su se udvostručavale svaka 3 dana i 17 sati  Njemačka je poražena u 1. svj. ratu i plaća je velike ratne odštete  Morala je svoju valutu (marku) mijenjati u inozemne valute jer je njena valuta bila oslabljena  Kad su plaćanja dospjela, politika prodavanja marke po bilo kojoj cijeni da se kupe inozemne valute donijela je hiperinflaciju  Došlo je do štrajka radnika Ruhra pa je vlada tiskala novac da im isplati plaću