Demosten Prema Ciceron1 Besjeda

PANEVROPSKI APEIRON UNIVERZITET FAKULTET PRAVNIH NAUKA

Davor Šeovac

RETORIKA Tema besjede: Demosten prema Ciceronu

Mentor: Prof.dr.Branimir Čović

Travnik, 12.07.2008.godine

Demosten prema Ciceronu

Kroz vjekove su ova dva besjednika poredjena i pokušavano je povući crtu o njihovim slicnostima i razlikama. Može se samo jedno reci da su oba bila jedinstvena za svoje doba i period svog života. Demosten je rođen u antičkoj Grčkoj i on se smatra najvećim besjednikom u svoje vrijeme a i šire. Zahvaljujući njemu imamo na uvid život i kulturu u staroj Atini. Bio je i državnnik, protiv Filipa II i Makedonske ekspanzije u Grčkoj. O tome je pisao u Filipinkama i Olintskim govorima. Za vrijeme Aleksandra Velikog povukao se iz Atine i iz političkog života, a nakon njegove smrti ponovo se uključio u protumakedonski pokret. Dok je sa druge stane Ciceron (Marcus Tullius Cicero) rođen u Rimu 106 godine pre hrista. I o njegovom životu znamo veoma puno. Zahvaljujući velikom broju sačuvanih pisama. Većinu pisama je sam napisao, ali nam je ostalo i nekoliko koja su bila njemu upićena. Ova pisma u trenucima svog nastanka nisu bila namjenjena javnosti i predstavljaju sasvim ličnu korespondenciju. Demosten je bio sin bogatog oružara i ostao je siroče već u svojoj sedmoj godini života. Otac mu je ostavio veoma bogato nasleđe, ali su ga njegovi skrbnici prevarili i oduzeli mu nasljedstvo. Tako da je on njih tužio kad je odrastao i tražio da mu vrate ono što mu s pravom pripada. Na sudu se branio sam kako je i običaj bio. Mada je sav taj slučaj malo bio čudan, zbog toga što je Demostena učio govoriti čovek po imenu Iasus, iako je on to radio besplatno, Demosten je morao provoditi puno vremena sa njim. Što nas dovodi do zaključka da je bio bogatiji nego je hteo to priznati, sto znači da mu skrbnici nisu uzeli mnogo. On je isto tako imao problema sa govorom, najveći njegov problem je bio taj što je mucao. Tu je prepreku uspio da savlada zahvaljujuči raznim vježbama koje je radio da bi je prevazišao. Jedna od priča kaže da je vježbao tako što je punim ustima kamenja govorio kako bi poboljšao dikciju no ne zna se jeli to činjenica ili legendarni primjer njegove ustrajnosti i odlučnosti. Bilo kako bilo on je postao odličan logograf i politički orator zarađujući za život kroz pisanje i držanje govora. Poznat po svojim Filipikama, u kojima se govori narodu neka ustane i odbrani svoju zemlju od Filipa II Makedonskog. Dok je Demosten bio sin bogatog oružara, Ciceronova porodica je bila povezana sa drugi porodicama koje su pripadale istom redu niže aristokratije Rima. Ta aristokratija je duže odolevala helenskom uticaju međutim Ciceronov otac uviđao je značaj dobrog obrazovanja koje se u Arpinu (gde je ciceronova porodica bila) nije moglo pribaviti. Pa se zato sa sinovima preselio u Rim. Tu će maldi Ciceron, pod budnim okom različitih učitelja i vaspitača steći široko obrazovanje i okrenuti se advokatskoj i političkoj sceni. Ubrzo je, još kao dete došao u kontakt sa porodicom Scipiona. Među njegovim učiteljima nalaze se besednik i političar Marko Kras i pravnik Mucije Scevola. Potom se mladi Ciceron, pod uticajem svog prijatelja Atika okreće proučavanju grčke filozofije i retorike. Prvo se bavio prevođenjem različitih spisa sa grčkog jezika. Njegovo prvo autorsko delo, koje je započeto u dvadesetoj godini jeste „De inventio“. Na žalost to delo nikad nije završeno u njemu se on, nasuprot neznanom autoru „Retorike za Herenija“, bavi teoretskom stranom retorike. Već u

2

ovom prvom djelu je vidljiva potreba za racijonalizacijom i sređivanjem materijala, koja će ostati prisutna kroz sva njegova djela. Demostenov je govorni stil relativno bio otvoren i pronicav. Smatrao se donekle vulgarnim po tadašnjim standardima, ali svejedno vrlo popularan. Koristio je, takođe, i tijelo kako bi naglašavao riječi i tako je bio u mogućnosti svoje ideje i argumente predstaviti snažnije. Iako su Demostenovi argumenti bili produkti pažljivog učenja i pripremanja – često je odbijao komentirati teme koje predhodno nije proučio – bio je poznat po svojoj oštrini i njegovo se ime koristilo kao referencija na posebno otrovan odgovor. Istoričar Plutarh privukao je pažnju u svojoj knjizi „Život Demostena“ s velikim sličnostima između ličnosti karijere Demostena i Marka Tulija Cicerona: njihova strast za različitost i njihova ljubav prema slobodi u građanskom životu, njihova želja za hrabrošču u opasnostima i ratu, obadvojca su izgubili kćeri, bili su istjerani iz zemlje i vratili se časno. I kao poslednje, ali ne manje važno, što više, čak i najvažnije, obojca su bili najveći besjednici svog vremena koje je svjet mogao da vidi.

3

Literatura 1. 2. 3. 4. 5. 6.

http://en.wikipedia.org/wiki/Demostenes - 10.07.2008. http://www.livius.org/de-dh/demosthenes/demosthenes.html - 10.07.2008. http://www.bartleby.com/65/de/Demosthe.html - 10.07.2008. Leski, Albin, Povijest grčke književnosti, Golden Marketing, Zagreb, 2001. Rasel, Bertrand je, Narodna knjiga, Beograd Oksfordska istorija Grčke i helenističkog sveta, Klio, Beograd, 1999.

4