Besjeda
This document was uploaded by user and they confirmed that they have the permission to share it. If you are author or own the copyright of this book, please report to us by using this DMCA report form. Report DMCA
Overview
Download & View Besjeda as PDF for free.
More details
- Words: 532
- Pages: 3
PANEVROPSKI APEIRON UNIVERZITET FAKULTET PRAVNIH NAUKA
Šeovac Davor
RETORIKA Tema besjede: Europa tako blizu, a tako daleko
Mentor: Prof.dr.Branimir Čović
Travnik, 12.07.2008.godine 2
Po prvi u povijesti, na evropskom jugoistoku, u torn širokom i bogatom prostoru otvara se prostor i osječa interes za suradnjom samostalnih i nezavisnih drzava uključenih i upučenih u Europsku uniju i Euroatlansku zajednicu slobodnog demokratskog i razvijenog svijeta. Danas sve nase zemlje povezane s Europskom unijom - kao punopravne članice, kao zemlje u pregovorima koje ce uskoro postati članice ili kao zemlje s raznim stupnjem pristupnih institucionalnih veza s Unijom. Ta činjenica svakako otklanja ponegdje još postojeca nerazumjevanja ili dvojbe. Vrijedi podsjetiti da je ta najveća i povjesno najtrajnija europska integracija, koja je kontinentu osigurala najduže razdoblje mira i blagostanja u povijesti, krenula od dalekosežne vizije. Danas kad su svi europski prostori, pa i oni koji su najviše osječali dramu one stare Europe podjela i ratova - nasli svoje mjesto i svoje poveznice sa europskom idejom i europskim institucijama, danas je vrijeme i za nas dio kontinenta. Vračam se dalekoseznoj viziji koja je pokrenula Europu. Vjerujem da ni projekt nove Europe ne moze biti povijesno dovrsen, pa niti stabilan i pravican, bez perspektive ukljucenja svih zemalja europskog jugoistoka. Što vise u toj uzajamnosti vidim trajan zalog prosperiteta i mira pa i duboke povijesne promjene. Europska i Euroatlanska perspektiva je najbolji i najpoticajniji okvir za pravladavanje teškog naslijedža i izazova nedavne prošlosti ovih prostora. Pokazuje se da to ostaje i najboljim ako ne i jednim ozbiljnim okvirom i za suočavanje s preostalim otvorenim pitanjima i izazovima. Potvrdilo se uostalom, da ta europska ideja unosi nove dimenzije i tamo gdje su ne treba skrivati, odnosi izmedu pojedinih država ovog procesa takoder bremeniti prošlošću, nepovjerenjem ili neriješenim pitanjima. Na kraju potvrdilo se da je i u toj okrenutosti prema suradnji na zajedničkoj europskoj viziji, osobito u ovom dijelu Europe potrebno je i iskreno suočiavanje s prosloscu. Upravo je u tome najvažnija uloga parlamenta. Pred parlamentima je zadača da usvajaju zakone koji u sebi sadrže nove vrijednosti a time i odgovornost za usmjeravanje cjelokupnog razvoja društva. Oni su najvise ustanove narodne volje. I ako narodi našeg dijela Europe danas iskazuju svoje puno opredjeljenje i interes da se sve naše zemlje uključe u europsku i euroatlansku zajednicu, tada najviši demokratski narodni predstavnici imaju jasan cilj i zadaču.
Ta zadača najviših zakonodavnih tijela svakako je stvaranje pravnih temelja za duboke reformske preobrazbe naših društava, u skladu sa europskom pravnom stečevinom. Uz ostalo, to pretpostavlja i političku saglasnost tih najvaznijih strateških ciljeva. Europske standarde moramo usvajati - zbog nas samih, - reforme provoditi - zbog nas samih, zakonodavstvo prilagodavati - zbog nas samih...
3
Politički okvir suradnje - Proces za suradnju Jugoistocne Europe - dobiva sve čvršće konture. U njemu se zemlje - vec etablirane u EU ili sasvim nove članice - potiču na saradnju, medžusobnu podrsku, kompetitivnost odnosno partnerstvo sa zemljama koje bi tek trebale postati članicama Unije. Europeizirati regiju znači učiniti je sukladnom europskim standardima. Tvoriti medusobne granice i učlaniti sve zemlje regije u Europsku uniju znači trajno uspostaviti mir i stabilnost na ovim prostorima. To medžutim ni u kojem slučaju ne treba značiti istovremeni ulazak svih zemalja uže regije u članstva.
4
Šeovac Davor
RETORIKA Tema besjede: Europa tako blizu, a tako daleko
Mentor: Prof.dr.Branimir Čović
Travnik, 12.07.2008.godine 2
Po prvi u povijesti, na evropskom jugoistoku, u torn širokom i bogatom prostoru otvara se prostor i osječa interes za suradnjom samostalnih i nezavisnih drzava uključenih i upučenih u Europsku uniju i Euroatlansku zajednicu slobodnog demokratskog i razvijenog svijeta. Danas sve nase zemlje povezane s Europskom unijom - kao punopravne članice, kao zemlje u pregovorima koje ce uskoro postati članice ili kao zemlje s raznim stupnjem pristupnih institucionalnih veza s Unijom. Ta činjenica svakako otklanja ponegdje još postojeca nerazumjevanja ili dvojbe. Vrijedi podsjetiti da je ta najveća i povjesno najtrajnija europska integracija, koja je kontinentu osigurala najduže razdoblje mira i blagostanja u povijesti, krenula od dalekosežne vizije. Danas kad su svi europski prostori, pa i oni koji su najviše osječali dramu one stare Europe podjela i ratova - nasli svoje mjesto i svoje poveznice sa europskom idejom i europskim institucijama, danas je vrijeme i za nas dio kontinenta. Vračam se dalekoseznoj viziji koja je pokrenula Europu. Vjerujem da ni projekt nove Europe ne moze biti povijesno dovrsen, pa niti stabilan i pravican, bez perspektive ukljucenja svih zemalja europskog jugoistoka. Što vise u toj uzajamnosti vidim trajan zalog prosperiteta i mira pa i duboke povijesne promjene. Europska i Euroatlanska perspektiva je najbolji i najpoticajniji okvir za pravladavanje teškog naslijedža i izazova nedavne prošlosti ovih prostora. Pokazuje se da to ostaje i najboljim ako ne i jednim ozbiljnim okvirom i za suočavanje s preostalim otvorenim pitanjima i izazovima. Potvrdilo se uostalom, da ta europska ideja unosi nove dimenzije i tamo gdje su ne treba skrivati, odnosi izmedu pojedinih država ovog procesa takoder bremeniti prošlošću, nepovjerenjem ili neriješenim pitanjima. Na kraju potvrdilo se da je i u toj okrenutosti prema suradnji na zajedničkoj europskoj viziji, osobito u ovom dijelu Europe potrebno je i iskreno suočiavanje s prosloscu. Upravo je u tome najvažnija uloga parlamenta. Pred parlamentima je zadača da usvajaju zakone koji u sebi sadrže nove vrijednosti a time i odgovornost za usmjeravanje cjelokupnog razvoja društva. Oni su najvise ustanove narodne volje. I ako narodi našeg dijela Europe danas iskazuju svoje puno opredjeljenje i interes da se sve naše zemlje uključe u europsku i euroatlansku zajednicu, tada najviši demokratski narodni predstavnici imaju jasan cilj i zadaču.
Ta zadača najviših zakonodavnih tijela svakako je stvaranje pravnih temelja za duboke reformske preobrazbe naših društava, u skladu sa europskom pravnom stečevinom. Uz ostalo, to pretpostavlja i političku saglasnost tih najvaznijih strateških ciljeva. Europske standarde moramo usvajati - zbog nas samih, - reforme provoditi - zbog nas samih, zakonodavstvo prilagodavati - zbog nas samih...
3
Politički okvir suradnje - Proces za suradnju Jugoistocne Europe - dobiva sve čvršće konture. U njemu se zemlje - vec etablirane u EU ili sasvim nove članice - potiču na saradnju, medžusobnu podrsku, kompetitivnost odnosno partnerstvo sa zemljama koje bi tek trebale postati članicama Unije. Europeizirati regiju znači učiniti je sukladnom europskim standardima. Tvoriti medusobne granice i učlaniti sve zemlje regije u Europsku uniju znači trajno uspostaviti mir i stabilnost na ovim prostorima. To medžutim ni u kojem slučaju ne treba značiti istovremeni ulazak svih zemalja uže regije u članstva.
4
