Broncano Doba

Brončano doba Rano brončano doba(2300-1600.g.A) - vinkovačka kulturna grupa: plodna područja jugozapadne Panonije, sjeverozapadne Hrvatske, Slavonija, Srijem - naseljavaju mjesta gdje su živjeli nositelji vučedolske kulture, a od njih preuzimaju dosta stvari, sličan ukras-zrezivanje i inkrustacija; geometrijski motivi - bronca je legura bakra(90%) i kositra(10%) - trgovina kositra dovodi do novih komunikacija - i dalje ima poljoprivrede i stočarstva - traženje i otkrivanje ruda. Organizacija vađenja, prerada i trgovina sirovinama i poluproizvodima, umijeće lijevanja bronce – specijalizirani obrtnici – moćan i ugledan obrtnički stalež - za osiguravanje novih bogatstava potrebna kasta ratnika, ta naoružana «aristokracija» dobiva vlast - među pripadnike aristokracije mora da su pripadali i ljudi koji su organizirali kultni život - u Hrvatskoj nekoliko ranobrončanodobnih zlatnih nalazaàiz Orolika kod Vinkovaca, iz okolice Zagreba, zlatna narukvica iz Bilja – ukrašena fino urezanom kompozicijom - Istra: u razvijenoj fazi ranog brončanog doba dolazi do osnivanja pravih, za Istru tipičnih utvrđenih naselja na uzvisinama - kasteljera - grobni ritual – pokopavanje pokojnika u zgrčenom položaju pod humak, u grob izrađen od kamenih pliočica – prva grobna arhitektura - ranobrončanodobno oružje: triangularni bodeži(iz Garice na Krku); bodeži na palici - u sjeveroistočnoj Hrvatskoj i Lici osim ovih oblika javljaju se i bojne sjekire transilvanskog ili karpatsko podunavskog tipa – u nositeljima nabrojanog oružja prepoznajemo viši sloj ranobrončanodobnog društva - cetinska kulturna grupa: uz rijeku Cetinu - nastaje pri kraju eneolitika - grobovi su kameni humci - keramika je heterogena, i olikovno i dekorativno, odaje sudjelovanje više sastavnica u oblikovanju te rane brončanodobne zajednice; tehnološki je fino izvedena; smisao za skladne

1

proporcije i dopadljivo oblikovanje - tipična j duboka zdjela na visokoj nozi i vrčevi, a u razvijenom stupnju najljepše oblikovane i stilski definirane posude «tipa Kotorac» - motivi su geometrijski - bogatsvo i kvaliteta brončanih grobnih priloga, osobito oružja(tim više što tamo nema sirovina) - društvena slojevitost - posuška grupa: nasljednik cetinske grupe - ljubljanska kulturna grupa: djelomično istodobna s cetinskom, no nisu jedna drugoj oduzimale životni prostor - na uskom obalnom području i na otocima istočnog Jadrana - jadranski tip ljubljanske grupe: poznat je po slikovito ukrašenoj keramici: na tamnoj i uglačanoj površini kotačićem urezan slobodniji geometrijski ukras; bijela inkrustacija

Srednje brončano doba(1600-1300.g.A) - vatinska kulturna grupa: u istočnom dijelu međurječja Save, Dunava, Drave - živi na ranije nastavanim telovima - poljoprivreda i stočarstvo – gospodarska baza života - razvijena metalurška djelatnost - metalurška središta su najvažnije točke u tadašnjoj trgovačkoj mreži - najreprezentativniji keramički proizvodi: male amfore, zdjele – vidi se da se želi glinom oponašati oblike inače izvedene od brončanog lima – jeftinijim se oponaša skuplji materijal. Te su posude dobro zaglađene, crne i blistave(zato liče na metalne). - transdanubijska inkrustirana keramika: matični kraj je zapadna Mađarska - vrlo osebujna i dekorativna keramika - efektno oblikovanje vrčeva, žara i zdjela – tzv.etažna profilacija, pojačana je bogato ukrašenim površinama - gusti i široki namazi bijele inkrustacije(ovdje školjke + vapnenac + svojevrsno ljepio) - motivi: koncentrični krugovi, stilizirani biljni uzorci - kulturni tip Bijelo Brdo-Dalj: u sjeveroistočnoj Slavoniji - i u Dalju i u Bijelom Brdu nalazišta groblja s paljevinskim grobovima u žarama

- oblici posuda: visoke žare i zdjele-poklopci kao osnovne dijelove grobnog inventara - fino nanošenje inkrustacije - motivi: krivolinijski, simboličnog značenja - prikaz pogrebnih kola na ramenu urne iz Dalja – izvrstan primjer duha prapovijesne umjetnosti - nositelji srednjobrončanodobnih grupa s inkrustriranom keramikom razvijaju specifičan izraz kulturnih nazora i ideja – figuralnu antropomorfnu plastiku - sve kulturne grupe s inkrustiranom keramikom u srednjem i donjem Podunavlju uz daljskobjelobrdski tip izrađivale su antropomorfnu plastiku, dok se njihovi prethodnici – grupa trandanubijske inkrustirane keramike iz Mađarske nisu izražavali na taj način - najpoznatiji nalaz bjelobrdsko-daljskog tipa: idol iz Dalja – grobni nalaz, najnaočitiji predstavnik srednjebrončanodobne antropomorfne plastike u srednjem i donjem Podunavlju. Visok je 23 cm; u obliku žene odjevene u bogatu haljinu s razgrnutom suknjom, izvezenu i okićenu brončanim nakitom. Na pregači se nalaze simboli ženstvenosti; ogrlica, ukrasi za kosu i glavu; nedostaje glava; možda prikazuje božicu plodnosti, rađanja i smrti - u istočnoj Slavoniji i Srijemu nađeni slični idoli manjih dimenzija, zajednička crta im je što su plosnati – za razliku od idola iz Dubovačko brdse kulturne grupe te iz rumunjskih i bugarskih grupa, kod kojih su idoli odjeveni u široke zvonaste i šuplje suknje - licenska keramika: ne možemo ju baš proglasiti samostalnom jer se javlja povezana ili s panonskom inkrustiranom keramikom ili vatinskom kulturom - ukrašena je otisnutim vrpčastim ornamentima - karakteristična je i po obliku i po ukrasu - vrčić iz Gušća na Savi – svojstven oblik, ukras – niz paralelnih vrpčastih otisaka(kotačić), inkrustacija - srednje brončano doba u Lici: otkrivena grupa od 8 grobnih humaka sa skeletnim ukopima. Svaki humak za jedan grob, smješten u jednostavnoj grobnoj arhitekturi; grobni prilozi: ratnička sjekira Krtenov tipa, posuda s okruglim ispupčenjem – očituju povezanost s panonsko karpatskim područjem - u završnoj fazi srednjeg brončanog doba osnovano u Lici naselje čije je izvanredno dobro sačuvano groblje otkriveno u pećini Bezdanjači - stanovnici tog naselja su iskoristili za polaganje svojih grobova fantastični špiljski prostor kao

3

prirodnu arhitekturu - groblje je bilo u uporabi dulje vrijeme - osebujna keramika polagana u grob - uz ognjišta u Bezdanjači nađena i gruba keramika, upotrebljavana u žrtvenim obredima - dragocjeni nalazi iz Bezdanjače koji svjedoče o grobnim ritualima: ognjište s brojnim ostacima posuda i kostima životinja, ostaci neke drvene konstrukcije, a uz mnoge grobove sačuvana žrtvena mjesta, pojedini grobovi sačuvali tragove ritualnih činova - srednje brončano doba Istre: upadljiva pojava i sustavna izgradnja utvrđenih gradina, kasteljera - najbolje dokumentirane Gradina na Velikom Brijunu i Monkodonja kod Rovinja(tu otkrivene i pravokutne kuće u gustim redovima) - u srednje brončano doba Istre možda spada i Mali sv.Anđeo kod Poreča – toloidna suhozidna građevina, najstarija megalitska kružna konstrukcija - zanimljiva je gradina Vrčin kod Vodnjana – nađeno nešto grobnih priloga, ponajprije brončanog nakita(zanimljive i jantarne perle) - keramika je finije izvedbe, oblikovno razvedenija od ranobrončanodobne - smisao za modeliranje drški

Kasno brončano doba(1300-750.g.A) - jedinstvena sfera ideja i kultne simbolike – očitovana u prevladavajućem paljevisnkom pokopavanju mrtvih u žari, položenih u jednostavne zemljane rake na većim grobovima – odatle i čitavom razdoblju naziv kultura polja sa žarama - široko rasprostranjen sunčev kult - metalurgija bronce dosegnula svoj vrhunac u prapovijesti Evrope - polažu se temelji za razvoj starijeg željeznog doba - kasno brončano doba je vrijeme etničke anonimnosti koja potpuno nestaje tijekom starijeg željeznog doba, kada je u nas bilo moguće etnički imenovati pojedine kulturne grupe – histarska, japodska, liburnska, možda već i panonska - javljaju se brojne ostave - grobovi tog vremena u hrvatskoj rijetki i siromašni grobnim prilozima – ostave glavni izvor za poznavanje

duhovnog

i

umjetničkog

stvaralaštva.

One

su

mogle

biti

votivnog

karakteraànaprimjer Peklenica – nađene profilirane igle golemih dimenzija; Gajina pećina –

golema lučna fibula s antropomorfnim prikazom koji je vrlo rijedak u kasnobrončanodobnom repertoaru simbola - ornamentika: važan nalaz bogato ukrašenog pojasa od brončanog lima iz ostave iz Slavonskog Broda, predstavlja dio nošnje kasnobrončanodobnih odličnika – geometrijski motivi izvedeni urezivanjem i ubadanjem s lica pojasa(inače se izvodi na naličju); simboli sunca; iz rane faze kasnog brončanog doba - karakterističnu dekoraciju pojasa neki dovoe u vezu s ukrašavanjem tekstila i daju joj ime «tekstilni stil» - pojasevi tipa Kapelna – 4 pojasa iz ostave Kapelna kod Donjeg Miholjca – bogata dekoracija prikriva cijelu površinu; sunčevi simboli; biljni motivi; na jednom urezan prikaz ptice(koje su karakterističe za kulturu polja sa žarama) - ovakvi su se pojasevi nosili u 10. i 9.st.A - tehnika se finog urezivanja primjenjivala i na lijevanim narukvicama - bogati urezani geometrijski ukrasi na lijevanom nakitu primjenjuje glasvička kultura - najkarakterističnija dekoracija kasnobrončanodobne kulture polja sa žarama vidimo na posuđu i obrambenom oružju od brončanog lima – izrađivao se tehnikom iskucavanja – dobile bi se točkice, kružići, bradavice(s nutarnje se strane iskucavalo) - motivi u kulturi polja sa žarama: složeni prikazi, prepoznajemo jednostavnu naraciju simboličkog značenja i motiv barske ptice u nizu ili heraldički suprotstavljen, često povezan sa shematiziranim prikazom sunčeve lađice, sve su to sadržaji prastarog solarnog mita - posude raznovrsnih oblika – nalazi fragmentirani, teško ih je rekonstruirati(vjedro iz Picuga) - religiozna svijest starije kulture polja sa žarama: likovno izražena, osim motiva sunčevog kulta tu spada i velik broj amuletnih privjesaka(samo iz ostava) - amuletni privjesci imaju magijsko i apotropejsko značenje; najčešći su privjesci u obliku kotača, pješčanog sata(klepsidre) ili listoliki; znatno rijeđi stilizirani antropomorfni amuleti – ima jedan u obliku bika(zoomorfni) – iz ostave Poljanci kod S.Broda – najstariji prikaz bika u sjevernoj Hrvatskoj – 12.,11.st.A; bik je inače stran repertoaru i uobičajenoj simbolici kulture polja sa žarama - keftiu ingot iz ostave u Kloštar Ivaniću – oblik prenošenja bronce u sirovu stanju - iz jednostavnog nakita od brončane žice, kojeg je najizrazitiji predstvavnik fibula u obliku violinskog gudala(Peschiera tip) razvio se tijekom 12.st dopadljivi ukrasni stil svijanja brončane

5

žice u višestruke petlje, osmice i spiralne diskove, takovani «pozamenterijski stil» - za izradu kićenih fibula(iz srijemske ostave u Svilošu) ili izradu dijadema(iz Siska, spleten od zlatne žice) - fibula iz srijemske ostave u Svilošu: nosi niz amuletnih listolikih privjesaka, predstavlja pektoralni nakit s navjerojatnije apotropejskim značenjem - pektoralni nakit najavljuje istaknut način nošenja simboličkog nakita kakav će se održati i u kasnije vrijeme, posebno u Japoda i Liburna - pektorali označavaju društveni položaj svojih nositelja - u keramici. Prevladava težnja za oponašanjem metalnih posuda – očituje se temeljnim oblicima posuda, ali i njihovim ukrašavanjem, rebrenjem i poliranjem površine za visoki sjaj - grupa Zagreb: u 12. i 11.st.A u sjevernoj Hrvatskoj vodeća je kultura - bliska sredneevropskoj grupi Baierdorf-Velatice - mlađu fazu kulture polja sa žarama pratimo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i u donjem Pokuplju u grupi Velika Gorica, a u istočnoj Hrvatskoj odnosno Slavoniji u grupi Dalj - pretkraj se kasnog brončanog doba javlja(iako rijetko) i ljudski stiliziran prikaz. Primjer iz Gajine pećine – ljudski prikaz urezan na nožici velike lučne fibule. Prikazan je u živahnom pokretu. Za tu se fibulu misli da je bila votivni dar budući da je nađena u špilji. Ljudski prikaz sa te fibule donekle podsjeća na prikaz urezan na vratu velokog glinenog pitosa nađenog u naselju Novigrad na Savi – jednostavno urezan, bijela inkrustacija - u naselju na sjevernoj, višoj obali Save postojali razni obrti – istaknuta uloga – lijevanje brončanih predmeta(nađeni brojni ljevački kalupi) - otkopane kuće – bile su podignute na drvene platforme, položene na drvene vertikalne stupce pobijene u čvrstu podlogu obale; bile su zaštićene od vlage i visokih vodostaja - za brončanodobne kulture u sjevernoj Hrvatskoj ne znamo etnička imena njihovih nositelja; a na područjima današnje Like, sjeverne Dalmacije i Istre(od 11.st. nadalje) formiraju se sevojstvene kulturne pojave koje se s unutrašnjim kontinuitetom dalje razvijaju sve do vremena kad su antički pisci zapisali etnička imena njihovih nositelja: Japoda, Liburna, Histra - Japodi: matično im je područje današnja Lika

- utjecaji iz kruga panonske kulture polja sa žarama očituju se u pojavi spaljivanja pokojnika i pokopavanja u žarama(na japodskom području novost) – kultura polja sa žarama odigrala je svoju ulogu u nastajanju najstarije japodske kulture; a autohtoni element skeletnog ukopa, koji traje i dalje uz paljevinski, svjedoči da je autohtoni element i dalje imao jakog udjela - gradine su im bila važna proizvodna, politička, trgovačka i duhovna središta - najvažnij su gradine – u Kompolju, Vrepcu, Smiljanu i Prozoru - tipična obrambena shema sa suhozidnim bedemima izgrađenim u koncentričnim prstenovima i samim naseljem razmještenim na terasama koje su umjetno dotjerivane i prilagođavane - groblja smještena ispod gradinskih naselja – svjedoče o kontinuiranom životu u naseljima - nož iz Metka – neobičan i rijedak u nas, paralelno s rebrom koje ojačava hrbat noža, urezana je i u dinamičnom i ritmičnom pokretu prikazana povorka vrlo stiliziranih ratnika sa kacigama na glavi – šiljasta perjanica. Tijela su ratnika prikazani kao jednostavni šrafirani trokuti. Taj je nož proistekao iz repertoara oblika kulture polja sa žarama, ali ima paralela i u liburnskom krugu. Taj nož svjedoči o miješanju komponenti i shvaćanja iz panonskog, balkanskog i jadranskog kruga - Liburni: stanuju na sjevernom dijelu istočne jadranske obale, između Raše i Krke te na otocima, s granicom prema Japodima u zaleđu na Velebitu - možemo ustvrditi da su pravi mediteranski narod – orijentirani na more i na suprotnu italsku stranu - njihova se povijest može arheološki pratiti od 9.st.A - fazi najranije liburnske kulture, koja pripada starijem željeznom dobu, prethodi prijelazna faza àsa kasno brončanog na starije željezno - istaknuta uloga Liburna na Jadranu počinje već u 11. i 10.st.A - na mnogo se mjesta na jadranu, od sjevera do juga, nalaze izričiti tragovi liburnskih oblika materijalne kulture – može se već oko 10.st.A govoriti o «Liburnskoj talasokraciji» - vladavini morem(politička uloga, trgovačka i gusarska aktivnost) - na tu kulturu djeluje kultura polja sa žarama iako ne toliko očigledno kao na području Japoda - gradinska naselja zauzimaju istaknute položaje sa strateškom vrijednošću - običaj pokopavanja – tipičan liburnski grob – sanduk od kamenih ploča s pokojnikom na boku u zgrčenom položaju; osim grobova na ravnom, javljaju se i oni u humcima - grobni prilozi prikazuju jednostavnu i jednoličnu nošnju – velike lučne fibule s dva dugmeta na

7

luku, ukrašene geometrijskim urezanim motivima jelove grančice ili riblje kosti; jednostavne trakaste narukvice s bikoničnim profilom i spiralnim privjescima izrađenih od brončanih žica - u ovo su se vrijeme već zametnule regionalne grupe koje su u daljnjem razvoju stekle vlastite fizionomije: liburnska, histarska, delmatska(u središnjoj dalmaciji sa zaleđem u BiH) i takozvana južnodalmatinska - Histri: na istarskom poluotoku, ovdje je povezanost s panonskom i jugoistočnom alpskom kulturom polja sa žarama izrazitija nego u Japoda i Liburna - tijekom 11.st.A oblikuje se takozvana 1.faza kulture Histra – označena posvuda novim grobnim ritualom – pokopavanjem spaljenog pokojnika u žaru. Tipične žare oblikovane poput vrča s visokom drškom, jednostavno ukrašene - predstavnik tog razvojnog stupnja je groblje Gradine nad Limskim kanalom - nošnju predstavljaju jednostavni ili višestruki tordirani torkvesi(ogrlice od brončane masivnije žice), igle i narukvice tipične za kulturu polja sa žarama u 12. i 11.st.A - na groblju Limske gradine nađeno je i nekoliko vrlo živopisnih staklenih perli bačvasta oblika, plavozelene boje s inkrustiranom bijelom niti. To su tzv.sojeničarske perle, a morale su pripadati vrlo slikovitim ogrlicama koje su vjerojatno bile uvezene u Istru - iz ovog razdoblja potječe i vrlo stilizirani antropomorfni privjesak iz Picuga - mlađa faza prve faze histarske kulture: pripada 10.st.A; označena pojavom kosih rebara-kanelira na trbuhu posuda - ima i ostava brončanog oružja i oruđa: sjekire sa zaliscima, šuplje sjekire(keltovi) koje su mogle biti dvojako korištene, kao oružje i oruđe - blizu ostave na gradini Monte Grosso nađeni ostaci brončane zgure i tragovi pepela – radionica – lokalna proizvodnaj brončanih predmeta - Istra od 11.st.A nadalje napreduje na mnoge načine – život na gradinama bolje organiziran, usavršeni obrambeni sustavi, materijalna kultura bogatija... Reinecke: -

Paul Reinecke (1872. – 1958.) Ona opcenita podjela: Br A, B ,C i D, Ha A i B Br A1 à nekropola Singen ili Straubing, ostava Bresinchen à sjekire za zadebljanim krajevima, metal – hilted daggers

-

Br A2 à igla sa perforiranom sfericnom glavom, koplja sa tuljcem à Lanquaid Nekropola Franzhausen II à A2/B1 ili A3 H. Muller – Karpe, 1959. dili HaA i HaB à HaA1,A2 i HaB1,B2, B3 HaB2 à nekropola u Kelheimu

Montelius: -

-

Oscar Montelius (1843. – 1921.) Stockholm Radeći na zatvorenim nalaznim grupama razvio je 6 faza: o I – III à Early Bronze Age o IV – V à Late Bronze Age o S tim da je VI tranzicijska na Željezno Doba Faza I = Rana Bronca Faza II i dio III = Tumulus period Faza IV i V = Polja sa žarama

Hansel: -

Fuhre Danubiše Bronzezajt I – III Mittlere Danubiše Bronzezajt I – III Spate Danubiše Brinzezajt I, II

Unetice ( Češka, zapadna Slovačka, Bavarska, Tiringija, Šlezija, Saska, Gornja Austrij)

9

-

-

Unetice nekropola sa 60 grobova Nekropole koje pokazuju kontinuitet iz Zvonolikih pehara (prema keramičkim oblicima): o Starubing nekropola o Munchen- Sending o Polepy o Brandišek ( tranzicijsko groblje) Postolpoprty naselja ; 16 kuća od 40 mogućih, Brezno sa desetak kuća Grossmugl u Austriji sa 6 kuća poluukopanih, naselja u Austriji uglavnom koncentrirana u blizini ležišta ruda Biskupin à utvrđen jarkom i prekinut na dva mista ; za stoku (oko 500 grla) U kasnoj fazi Unetica nazvanoj Veterov naselja se pocinju premjestati na uzvisenja i fortificiraju se. Vinor kraj Praga à palisade i jarci Vrcovice à zid od gline i kamena ; naselje unisteno i spaljeno Divči Kamen à na uzvisenju, grebenu, iznad rijeke Vltave (kameni objekti, ostava od 120 žrnjeva i ostava sa projektilima za praćke) Cezavy u Moraviji à dvostruki kameni zid i jarak Hradisko à unisteno i naseljeno od strane Laušic populacij, sto se javlja u nizu ostalih naselja, ali nema dokaza o invaziji Laušic populacije, vec o utjecajima Meclov – Brezi à naselje koje se proteze iz Unetice u Srednje BD Bruszczewo u Velikoj Poljskoj à naselje iz srednje bronce , niski poluotocni brezuljak koji je jednom bio okruzen vodom ; wattle and daube, alati livača i trgovaca broncom, razne alatke kamenog materijala, itd. Naselje je primjer stabilnog naselja ovisnog o zemljoradnji. Sto je rijedak slucaj u Tumul periodu srednje bronce, gdje prevladavaju uglavnom nomadi, goniči stoke sa svojim kratkotrajnim i jednofaznim staništima. No i to je upitno, bar prema materijalu pronadjenom u tom razdoblju.

Pokopi -

-

inhumacija uglavnom ravnim gobovi sa zgrčencima, muškarci na livoj strani, zene na desnoj Dolni Počernice à 77 grobova, Unetice à 60 U kasnijoj fazi Unetice na periferiji kulture javljaju se ukopi pod humkama Velke Žernoseky u sjevernoj Češkoj, grobove oznacuje kameni prsten oko rake U najranijim fazama dominira jednostavan ukop u raku, ali kasnije se javljaju razni ukopi u pithose, drvene lijesove, grupni ukopi u liniji ili u jednom rovu, itd. Grossbrembach u Tiringiji à pokojnici sa glavom prema jugu i pogledom na istok, pokopi na kat, obiteljski grupirani ukopi. Medju 81 grobom, 5 grupa je uoceno, a unutra tih grupa jos manje grupice. Izdvojeno je 47 takvih obitelji. To pokazuje da su se na vecim nekropolama dogadjale ovakve situacije grupnih odjeljivanja obitelji unutar groblja. U Roggendorfu i Schleinbachu nadjene individue zavezane konopom, a jednoj je namjerno razbijena lubanja. (robovi ili kriminalci) U Saxo – Tiringiji mozemo odvojiti dvije faze: starija sa klasicnim ukopima u jame i kasnija sa malo slozenijim pogrebnim ritusom i laganom pojavom humaka. Za vrime klasične Unjetice, u Saxo – Tiringiji se javljaju kneževski pokopi:

-

-

-

o Helmsdorf o Leubingen Leubingen: o 34 u promjeru i 8.5 m visok o Unutar ogromnog kamenog plašta nalazila se drvena komora pravokutnog tlocrta ( 4 x 2), kolci okolo platforme tvorili su dvoslivni krov pridrzavani sa 7 kolaca sa svake strane i 4 na južnoj dok je sjeverna bila otovrena. o Na drvenoj platformi je ležao ispružen muškarac, a preko njegovih bokova ležao je drugi kostur, možda dijete ili žena ; jako bogati prilog u vidu litičkog materijala, i zlatnog nakita Helmsdorf: o 34 metra u promjeru i sagrađen iznad ranijih grobova iz Vrpčaste keramike :-P o Platforma je na sjeveru popločana kamenim pločama, a na jugu prekrivena granjem, dvoslivni krov poduprt kamenjem i nekom smjesom izvana. o Pokojnik je ležao u drvenoj raci na popločanom dijelu, zgrčen sa glavom prema jugu i pogledom prema istoku ; nakit i brončano – željezni nalazi su koncentrirani na dijelu gdje je ležao pokojnik. o Svugdje su pronađeni tragovi pepela i gorenja, moguć pokušaj zapaljivanja cilog objekta Ostali ukopi u velikim humkama poznati su iz Leki Male U srednjoj bronci uniformalan je nacin ukopa u humkama Dolnj Peter, Šalka i ostale nekropole pod humkama u jugozapadnoj Slovačkoj pokazuju kremaciju u jamama kao dominaciju, a u Šalki kremacija u urnama.

Ritualna ili kultna mjesta -

Černčin à kamena konstrukcija u obliku Malteškog križa, sa krakovima 2.5 m dugim, i 0.5 m širokim, orijentiranim prema stranama Svijeta, u sredini svakog kraka stajala je posuda, sa petom posudom u sredini križa. Vinične Šumice à plitka zdjelasta depresija, na jednom rubu mali kontejner sa karboniziranom pšenicom, pehar, vrč, zdjela i glineni disk su pronađeni u blizini. Uhersky Brod à kostur goveda, orijentacije sjever – jug, okružen kamenjem i imao je posudu ispod glave ; Ostaci lubanja ili vilica sa keramikom ostalih bovida pronađeno je u blizini. Također pronađene i plitke ovalne zapečenih rubova depresije, kultno mjesto Černy Vul u blizini Praga à glineni konsekratni oltar U Hradisku, u ranijim Laušic nivoima à lubanja djeteta pokopana u jamu, pojava na nizu Laušickih nalazišta kao što su Bezmerov i Hulin u Moraviji.

MATERIJALNA KULTURA -

Proto Unetika faza vuče oblike iz Zvonilikih Pehara, a to su pretežno posude S profilacije sa jednom drškom ( vrčevi) ; Niske konične zdjele ; Pješčani sat pehari ; razno bakreni nakit, klasičan za kasni eneolitik, Straubing à triangularni bodeži, strijelice, wrist – guard? – klasični ratni pribor Zvonolikih pehara, nakit podudaran sa Uneticom, posude blagobikoničnog trbuha i

11

-

-

-

kratkiim vratom, na rožastim nogicama Kasniji Unetički grobovi bogatiji u metalu od ranijih. Bodeži postaju oblikovaniji i varijativniji po regijama, sa pripadajučim metalnim koricama i često dekorirani i prema tome lako prepoznatljivi i atributivni Unetičkoj kulturi, zatim helebarde, ravne sjekire za zadebljanim rubovima, i velika varijativnost igala ( perforiranih sferičnih glava), brončane ogrlice okruglog presjeka, lunulastog oblika, ukrašene urezivanjem...kao torkvensi :-D Jantar je raširen, dakle trgovina sa Baltikom Fajans ? Ostava iz Re A1 faze à BRESINCHEN – 103 sjekire sa krilcima, 1 dvostruka sjekira, 8 bodeža, 10 ingot torcsa, 9 teških prstena... smještenih u dvije velike posude. Druga velika ostava je DIESKAU –293 sjekire Re A2 faza à LANQUAID – uske sjekire za krilcima, koplja sa sjecivom uzim od tuljca i ukrasenim urezivanjem na tuljcu, igle sa perforiranom sferičnom glavom, razne lunulaste ogrlice itd. Keramika Tumul perioda: o Karakteristicne su trbušaste posude sa visokim cilindričnim ili konkavnim vratom, i bogatim urezanim i rusticnim ornamentom. Razne varijacije na ove oblike, česti na malim šupljim nogama, zdjele S profilacije na nogama, motivi uglavnom linearni koncentrirani na trbuh i nogu posude cesto u grupacijama cik cak snopova ili visecih nasuprotnih trokuta o Od bronce: duge igle sa diskoidnom glavom, u obliku kotača itd...pojava mača...naočarasti privjesci...

POVEZUJUĆE GRUPE -

STRAUBING à ingoti, naočarasti privjesci, spiralne narukvice i prsteni, igle sa uvijenom glavom, pehari S profilacije, vrčevi...; ravni grobovi WIESELBURG à nekropola u St. Poltenu, Unterwolbling, Wieselburg Kasna faza rane bronce u Moraviji, Slovačkoj, Austriji i sjevernozapadnoj Mađarskoj pripada facijesu Veterov grupe. Tipičan lokalitet ove grupe je Kyjov, naselje na uzvisini ciji materijal jako nalikuje grupi u donjoj Austriji koju je Pittioni izdvojio i nazvao Boheimkirchen. Kultura je zadržala više Unetičkih elemenata nego Mađarovce kultura koja isto nastaje iz Unetičkog derivata. Keramika: urezivanje trokuta popraćeno žigosanjem i inkrustiranje. Kupe na nozi su rjeđe.

ISTOČNA SREDNJA EUROPA: NYRSEG - ZATIN: -

Rasprostranjenost: SI Mađarska, I Slovačka (pokrajine Njiršeg i Bodrekeš?)

-

-

Važniji lokaliteti: Tiszaluc ( najdonji slojevi ovof tella pripadaju Nyrseg k.) ; Njirpazonj ( jedan oveći stambeni objekt,6 x ?, usamljen na brezuljku od 600 m2) Pokopi: incineracija, pojedinačni ukopi urna (amfore ii veliki lonci), grupirani u manje skupine, plitko ukopani. Materijalna kultura: vrčevi sa ručicama, zdjele sa visokim donjim i kratkim gornjim onusom ( rub širok i horizontalno zavijen prema van), velika posuda sa cilindričnim vratom i 4 male ručice na vratu, jajolika posuda sa kratkim zaobljenim vratom i 4 ručice ; cetvrtasta, plitka zdjela sa niskim rubom ; četveronožna, trbušasta plitka zdjela ; modeli kola Ornamentika: udubljivanje i inkrustacija, metličast Kronologija i povezanost: Nyrseg kulturu na njezinom sjevernom i zapadnom dijelu preslojava Hatvan (Tiszaluc), a na jugu, centru i istoku Ottomanj; Nyirseg = Nađrev Kultue Nađrev i Njiršeg su nastale iz kulture Mako

MAKO – KOSIHY – ČAKA - Rasprostranjenost: SI Mađarska, JZ Slovačka, Donja Austrija, Središnja Mađarska,

13