Arheologija Anticke Grcke - Predavanja

8.3.06 ARHEOLOGIJA ANTIČKE GRČKE GEOMETRIJSKA EPOHA GRČKE CIVILIZACIJE Od otprilike 1 000 do 700 BC ( od kraja 2 tis BC do kraja 800 BC ) - geometrijsko razdoblje je prvo veliko razdoblje grč civilizacije ; poslije slijedi arhajsko , klasično te helenističko razoblje a svako se od njih još djeli - ključ nestanka mikenske civilizacije je velika seoba naroda sa sjevera ( srednje europe koja je završila na granici egipta ( B. I. ) ) – Dorani prema jugu iz pravca Tesalije - nestaju Mikenski gradovi - stanovnici koji su nositelji mikenske civilizacije migriraju na : Kretu , Cipar te krajem 2 tis. treba tražit početak grčke civilizacije - Tirint 13 st. faze destrukcije ali i obnove doljnjeg dijela grada koji je ponovo naseljen - U submikenskom periodu ne nestaju sve tradicije mikenske civilizacije ali nestaju gradovi ( neki ostaju npr. Atena ) citadele su bile u ruševinama i nisu se obnavljale ali u manjim mjestima ( selima ) život se praktički nastavlja normalno ( odvija ) a koncem 11. st. BC je završilo «spajanje» grka s tim stanovništvom ( početak 12.st – 1050 ) - Sredinom 11 st. ( krajem ) započijne prvo pravo poglavlje grčke civilizacije podjeljenu između 5 - 6 plemena Dorani ( peloponez ) , Jonjani ( vjerojatno ostaci drevnog mikenskog stanovništva ; atika , središjna grčka , beocia ) , Tesalci , Eonjani ( na sjeveru ) - Grčko geometrisko razdoblje je dobilo naziv po geometrijskog dekoraciji – nema više u umjetnosti npr. mikenskog i kretskog naturalizma u motivima na slikarijama te nestaju i druga prijašnja obilježja kao što je npr. Linear B pismo ; sve se to zbiva u «mračnom» među razdoblju mikenske i grčke civilizacije taj se naziv može dati skoro cijelom geometrijskom razdoblju jer je najmanje poznato razdoblje grčke umjetnosti - 1. razdoblje grčke antičke civilizacije je geometrijsko razdoblje - upotreba željeza koje sa sobom donose Dorani – započinje kraj mikenske civilizacije i završava brončano doba - geometrijsko razdoblje je poznato preko keramike, sitne figurativne plastike i kroz oblike graditeljstva - sa umjetničkog aspekta je geometrijsko razdoblje dekadencija u odnosu na mikensku umjetnost ali i razdoblje razvitka npr. metalurgije ( razvoj željeza ) , rađanja grčke književnosti u kasnom razdoblju geometrijskog razdoblja u 8 . st . – polako izlaze iz tame - mikenski tamni firmis na svijetloj osnovi na crtežima keramike + naturalni motivi deokracije što je različito od grčkog načina i po motivima i po dekoraciji - grčke posude su tehnološki bolje izrade ali slabiji ukrasi ; podjela na trake ili frizove ih povezuje a krajem mikenske civilizacije to nestaje i nastaju najjednostavniji geometriski oblici u samo jedan friz na najvažnijem dijelu posude na vratu a ostale dvije trake su prazne – poslije se širi na više dijelova posude nisu više krugovi , polukrugovi , trokutići , meander , cik-cak uzorci i posude izgledaju poput košare gusto ispunjene a u 8. st . se javljaju i figuralni uzorci PERIODIZACIJA : 1 . Protogeometrijsko razdoblje cca 1050 – 900 BC 2 . Rani geometrijski period cca 900 – 850 BC 3 . Srednji 850 – 750 BC 4 . Kasni geometrijski period 750 – 700 BC

PROTOGEOMETRIJSKI - period je karakterističan po amforama , kraterima , krčcima , uzorak je skromniji , sadrži jedan do dva friza , bolje je kvalitete od mikenskog , nalazimo ga po cijeloj grčkoj a najljepši primjerci su proizvedeni na lokaciji DIPILO blizu Atenske nekropole - ukopi tipa ciste moglo je biti prekriveno humkom zemlje , ukrašavan gornji dio groba sa npr. amforama ( kao nadgrobi spomenici visine oko 1m , mogli su biti u obliku žrtve ljevanice te kao prinosi unutar samoga groba ) - krater posuda za žrtvu ljevanicu - počeatk 10 st. BC atenskog cemeterija - x slika dipilonska amfora iz prve polovice 9. st. x – oslikane firmisom kao u mikensko doba koji se dobiva od fine čiste gline + kišnica pa se pusti da isparava… fina boja za premaz ; friz i lik tamnim frizom ( crno ) sve životinje i svi ljudi su jednaki te je prazan prostor između svake figure ispunjen npr. trokutićima – to je tzv. Siluetno slikarstvo ; poprsja su naslikana pomoću ( u obliku ) trokuta a glava je točka . kasnije dolaze teme sprovoda , ceremonija , trka konja u čast pokojnika . Prikaz je 2D anface , bez odjeće i pozadine ( pejsaža ) - prema kraju 8. st. broj traka biva manji a sa figuralnim prikazom veći sa širim trakama na vratu i trbuhu amfore a geometrijska dekoracija se nalazi na rubu posude ( dno , ručke i kraj vrata ), širi je repertoar motiva kao npr. trka dvokolica , ratnici , mitološka bića ; sitna figurativna plastika - geometrijsko razdoblje završava sa pojavom prvih motiva grčke književnosti i motiva iz npr. Ilijade i Odiseje ; nisu više vezani uz grob ali je to još uvijek siluetno slikarstvo i ista paleta boja - drugi tip posuda su golemi krateri za mješanje vina i vode na gornjem dijelu ( sl s predavanja ) najveći dio posude gornji ( na reciptoru ) koji stoji na doljnjem dijelu ( nozi ) nalaze se dva friza sa prikazom sprovoda i na doljnjem prikaz trke u čast pokojnika x bige = dvolkolice x ; te keramičke posude je teško uništiti jer su velike i kvalitetene pa i ako se razbiju lako se mogu sljepit jer pucaju u velike komade - oinohe = posuda sa visokim vratom za grabit tekućinu - pikside = cilindrični tip posude s poklopcem - iza keramičkih posuda najviše je predmeta sitne figurativne plastike od terakote , bronce i bjelokosti a motivi su životinje konj , bik , košuta ali i figure ratnika , mitoloških bića tipa kentaur iz 8. st – uzrok posljedica jačeg dodira grka sa civilizacijama prednjeg istoka a prikazi božanstava su isključivo od slonovače koja se je uvozila iz Sirije - ili u funkciji grobnih priloga ili kao zavjetni darovi u svetištima nalazimo brončane figurice koje su najčešće ukrašavane urezivanjem npr. geometrijskih oblika , a terakota tamnim firmisom - pronađene su i fibule koje su spajale dva osnovna dijela grčke odjeće hiton i plašt

GRADITELJSTVO

U njegovo proučavanje se kreće od arhajskih hramova koji su relativno dobro sačuvani a imaju oznake prethodnog vremena ; slabo popračeni u literaturi . - Lefkandi na otoku Eubeji uglavnom mimoišla sudbina peloponeza – građevina iz 10. ili 9.st. BC po funkciji HEROON –građevina sagrađena za pokojnika slavljenog kao heroja ( nadgrobni hram ) nastali po uzoru na hram ali im je druga namjena . Dugačka je 45 m a završava apsidom raščlanjena na par odaja aksijalne koncepcije ( po sredini tekao red stupova po osi ) , izrađena od drva – unutar apsida sa dva stupa po osi prolaz dvije ceremonijalne prostorije , glavne odaje s jednim redom drvenih stupova sa dva ukopa ratnika i njihove žene položen sa konjićem . Zanimljive su dvije stvari : podsjeća u osnovi konstrukcijski inspiriran mikenskim megaronom a druga je stvar da je cijela bila obložena oklonadama stupova tzv. Peripteros građa – pravokutna s četri strane okružena stupovima – poveznica mikenskenskog arhajskog kraljevskog megarona i tradicionalnog tipa klasičnog grčkog hrama - 2. važan primjer je pokrajna Etolija lokalitet Termum više slojni od 9. – 7. st. BC ( pojave prve arhajske arhitekture dorskog stila ) – apsidalna je građevina s kvadratnim tlocrtom okružena stupovima služila kao hram . 1. faza je najstariji hram iz 9. st slično građevini iz Lefkande ( rani geometrijski period ) ; 2. faza sadrži predvorje celu i opistodon ( stražnja prostorija ) 8. st. BC razvijeni geometrijski period 3. faza je Apolonov hram iz arhajskog razdoblja kasno 7. st. drveni krov i stupove , od opeke i cigle , karakteristika metope – to su tri faze razoja jednog svetišta - grčki hram u Antama - Perakori kod Corinta - Izglede hramova znamo po pronađenim terakotnim modelima njihovih prikaza 15. 3. 06. ARHITEKTURA ARHAJSKOG RAZDOBLJA • Od cca 700 do početka 5. st. BC ( 2/4 5. st. ) • Starije razdoblje grčke civilizacije u odnosu na klasični ( helenistički ) period • Prijelaz iz geometrijske u arhajsku epohu najlakše je pratiti preko stilova keramike • Grč graditeljstvo možemo pratiti od geometrijskog razdoblja • Glavna promjena u graditeljstvu arhajkog razdoblja u odnosu na prethodo je prijelaz sa drvenog na kameni način gradnje – jedan od osnovnih razloga je doticaj sa civilizacijama B.I. i Egipta putem trgovačkih veza koje su nakon mikenskog razdoblja obnovljene u 8. st. i paralelno početak grčke kolonizacije ( južna italija ,sicilija , sjeverna afrika , delta nila , obale sirije ) • Najstariji period arhajskog razdoblja je ORJENTALIZIRAJUĆI PERIOD 720/10 do sredine 7. st a iza sredine 7. st. započinje pravo arhajsko razdoblje koje se djeli na stariji , srednji i mlađi arhajski period • Stariji period je teško odvojiti od orjentalizirajućeg perioda početkom 8. st i zavšava 580. BC ; započinje srednji ( razvijeni ) do 530/20 zadnje ¼ 6. st. ; mlađi ( zreli ) do 480/70 te nakon njega sljedi klasično doba • 2 fenomena : MONUMENTALNA SKULPTURA ( «opet» se javlja nakon nekoliko stoljeća iaok nismo sigurni da neke mic i minoj možemo definirat kao skulpturu ) – pojava KUROSA i KORA utjecaj Egipatske umjetnosti PRIJELAZ SA DRVENOG NA KAMENO GRADITELJSTVO – masivna upotreba kamena do tad samo kamena postolja , drveni stupovi i zamjena , jedan od važnih razloga promjene konstrukcije krovova - pokrivaju građevine pločama a drvo to nemože izdržati te ga zamjenjuje kamen . Do pred kraj 7. st. završio je prijelaz , neki

hramovi i dalje imaju drvene stupove a od 6. st. drveni stupovi skroz nestaju . 1. Arhitektonski stil ( sloj ) kamene gradnje je DORSKI STIL ¸upotrebljavao i drvenu gradnju ali naravno nisu ostali ostaci ali znamo iz raznih npr. figuralnih prikaza hramova te uvjetno možemo govoriti iz ostataka tlocrta od zadnje ¼ 7. st. 630/620 . BC GLAVNE KARAKTERISTIKE DORSKOG STILA : sagrađen na platformi od 3 stepenice donje dvije formiraju STEREOBAT a zadnja STILOBAT , stup se polaže direktno na stilobat . 2 djela stablo – kanelirano je sa 16 do 20 FLUTA i KAPITEL odvojen profilacijama , prvi dio kapitela je EKINUS a zadnji ABASKUS na što nadlježe ( ide ) greda ARHITRAV ili EPISTLE , FRIZ i KORNIŠ formiraju ENTEBLATURU . Arhitrav obično ravan , friz od TRIGLIFA i METOFA naizmjenično postavljen GUTT(A)E i MUT(UL)E ih nadvisuju slijedi KORNIŠ ; PEDIMENT i SIMA . Imali su skulpturu unutar zabatnih polja u reljefu prvo terakoti bojana skulptura pa onda u kamenu vapnencu , zadnja faza je skulptura u kamenu u punom volumenu . AKROTERIJI ukrasi rubova zabata i vrh zabatnog polja – životinjske figure poslije čovjek u prirodnoj veličini . STUPOVI : hram većih dimenzija stup od većeg broja tambura učvršćivani a manje građevine u komadu stupovi • krov na dvije vode pokriven krovnim crijepom poslje u klasično doba od mramora • naziv dorski jer se javlja u dijelu grčkog kopna i kolonijama nastanjenih pretežno od strane dorskog stanovništva ali i ostala područja npr. partenon na atenskoj akropoli koji je u jonskom području • dijelovi hramskog zdanja su bili bojani počelo je od drvenog stupa da ga zaštite te se tradicija nastavila u kamenoj gradnji – štukatirani presvučeni bijelim vapnencom • sama zdanja 6 na 7. st BC problematična jer nema pisanih podataka za datiranje većine građevina najčešće na temelju npr. osnutak kolonije i podizanje hrama dakle točni podaci o osnivanju kolonije i moguća pogreška 50-ak godina • jedan od najstarijih dorskih hramova je 1. HERIN HRAM na otoku SAMOSU nastao oko 800 BC , 6.5 m širine kameni zidovi opeka , kolonada drvenih stupova po sredini i 3 paralelno na ulazu – x sl. Dredos na Kreti manji Apolonov hram x oko 650 BC zamjenio DRUGI HERIN HRAM ( Herairon ) dugačka cela stup na lateralnim zidovima , portik sa 4 stupa , okružen drvenim stupovima kraća strana 6 duža 18 stupova ( 3 : 1 ) = PERIPTERNI TLOCRT • HRAM U ANTAMA , prostilni i periptos – unutrašnjost nema karakteristični tlocrt arhitekture dorskog hrama. S prednje strane pronaos , cela ( svetište ) aditon ( vrsta riznice ) do rimskog doba – 1. faza dorske gradnje ali je iz doba drvene gradnje • THERMON ( Termu ) APOLONOV HRAM cca. 630 , jedan od najstarijih grčkih hramova s krovnim crijepom , kolonada drvenih stupova 5 kraća str – 15 duža str . Nađene slikane metope od terakote . Aksialna koncepcija kao Herin hram , drveno krovište , crijep od terakote . Metope za ispuniti kraj drvenih greda presvučeno žutosmeđom bojom 80x80 cm • HERIN HRAM U OLIMPIJI ( HERAIRON ) centralni dio tog svetišta u olimpiji do 5. st BC kad ga je zamjenio Zeusov hram . oko 600.BC . Dorski stupovi prikazuju različte dimenzije i karakteristike jer je izvorno imao drvene stupove što nam donosi Pauzanije koji su postepeno kako su se trošili zamjenivali kamenim stupovima . Tip heksastilni peripter 6-16 stupova . klasičan raspored unutrašnjosti . Najvažniji rano arhajski period dorski hram . Trobrodna cela jedan od najranijih . Hekatopendon sto grčkih stopa 32m . • OTOK KRF ( KORKIRA ) ARTEMIDIN HRAM – Loše sačuvan moguće

rekonstruirat u tlocrtu . Dobri ostaci arhitektonske plastike sa zabata . Građen od vapnenca . Oksastilni 8 na kraćoj strani . Zabatna skulptura od vapnenca . cca 580 BC. GRČKE KOLONIJE : • SIRAKUZA APOLONOV HRAM ostalo malo pregrađivan/dograđivan .Entazist – suzuju od dna prema vrhu .Hexastilni peripter 6/17 . Pročelje od 6 dorskih stupova nakon inter kolumne ( razmak između dva stupa ) slijedi još 6 stupova lokalno specifičnih za Siciliju jer ih nema u grčkoj . SREDNJE ARHAJSKO RAZDOBLJE 580\`30 – najvažnija faza jer se pored dorskog javlja i jonski stil na obali male azije APOLONOV HRAM U KORINTU oko 550 BC – tip hexastilni peripteros 6\15 , monolitni stupovi od vapnenca , ima dvije cele ( predvorja ) sa 2 stupa u antama povezane prolazom ; 2. cela za «Apolonovu sestru» Aretmidu . Uništen u grčkoj borbi protiv Rima 146 . Korint razrušen obnovljen u tipičnim rimskim građevinama . Najvažniji dorski hram u grčkoj tog razdoblja . HRAM C U SELIMUNTU NA SICILIJI – ne zna se kome je posvećen . Sličan je Apolonovom hramu na Sirakuzi . Oko 570 , 6/17 raspored stupova . Dvostruko pročelje odvojeno . Nađeni ostaci arhitektonske skulpture korniša i središnjeg motiva jednog zabata glava gorgone oslikana i rađena od terakote – u svrhu zaštite hrama od zlih sila Atropoterski karakter . NAJSTARIJI HRAM U POSEJNNIJI ( J. ITALIJA ) LUKANIJA ( PAESTUP PO RIMSKI ) Započeta arheološka istraživanja u 18. st u duhu prosvjetiteljstva nalazi se u tadašnjem Napuljskom kraljevstvu – potreba za dokazom drevnog postanka . 1. HERIN HRAM ( TZV. BAZILIKA ) HERARION Sredina 6. st. – tlocrt i sistematizacija zanimljivi , 9\18 stupova pronaus 8 stupova , dvobrodna cela vodila dva prolaza . Nema veze s dorskim stilom sa Sicilije ni s ničim iz matičke grčke . Građenje od kamena vapnenca i dobro je sačuvan × za grke hram nije samo kuća božanstva nego prirodno kružje svetoga gaja za štovanje božanstava npr. u Olimpiji stupovi su zamjena za drveće u jednom gaju × JONSKI STIL ( pojavljuje se u središnjem djelu male Azije koju su kolonizirali jonjani ) raskošniji i dekorativniji od dorskog . Platforma ista stup ima bazu suprotnu dorskom stupu i ovisno o stilu dali u grčkoj ili maloj aziji – onaj iz grčke može imati četvrtastu plimu ( osnovu ) torusi i trohili , stablo vitkije elegantnije zbog većeg broja kanalira ( žljebova ) . Kapitel volute u funkciji jastučastog djela , abakus , greda , friz – kontinuirani prikaz u reljefu , korniš , visina zabata niža od dorskog hrama . Pojavi jonskog stila prethodi EOLSKI STIL središnji dio istočne obale male azije , pojava građevine ( hrama ) s eolskim kapitelima nema ih puno , manja svetišta Neandria , Lezbos . Rijetko stoje na bazi .Izrađuju se do oko 500 BC Jonski stil se prvi put pojavljuje NA OTOKU SAMNOSU 3. HERARION , arhitekt Roikus , hram tipa dipteros , duboka pročelja , pronaus , golema cela bez stupova , okružen s dvije kolonade stupova nisu sve imale jonske volute . 52×105m , stupovi visine preko 18m ,loš teren uzet materijal za 4.HERARION – 8 redova stupova do ulaska u celu stupovi 18,5m . Pročelje 8 stupova 9 stražnja i 24 na dužoj strani . Kapiteli od mramora ostalo je od vapnenca. Kronološki iza 3. prije 4. doalzi ARTEMIDIN HRAMU EFEZU cca 570 po uzoru na 3. Herarion . 55×115m , dipteros , središnja cela otvorena i ispred golemi žrtvenik . Arhitekti : Teodorus , Kersifon , Metagen . Izgled 3. Herariona u unutrašnjosti .Prvi hram koji iz vana izgleda ko da je od mramora jer su zidovi bili obloženi mramorom a

friz od bjelokosti , crijpovi su od mramora i stup vanjske kolonade najdojni tamburini ukrašeni u dubokom reljefu , stupovi visine 19m , zapaljen . 4. TIPA DIPTEROSA OKOLICA MILETA DIDIMI APOLONOV HRAMA slabo poznat arhajske i klasične gradnje SIFNISKA RIZNICA ( mlađe arhajsko razdoblje ) hram u Antama , cela , portik sa kariatidama ( kore ko stupovi ) , bogata dekoracija uokolo vrata i zidova . 520BC MASILISKA RIZNICA hram u Antama ( Delfi ) nema tipične jonske kapitele,antafiksi,520BC RIZNICA ATENJANA delfi 500 BC , dva dorsak stupa na portiku . Prvi hram u cijelosti sagrađen od mramora . 4 teme na metofama amazonomakije ( borba sa amazonkama ) AFAIN HRAM NA OTOKU EGINI heksastilni peripter , trobrodna cela za dva kata dorskih stupova . Prethodi partenonu . Prva zabatna skulptura od mramora bojana je .

22.3.06.g. PROTOATIČKO ( KORINTSKO ) SLIKARSTVO Javlja se krajem 8.st na izmaku geometrijske epohe cca 720 . Prvo se javlja na posudama iz Korinta koji je bio najveći centar produkcije keramičke robe tijekom orjentlizirajućeg stila ( starije arhajsko razdoblje ) sa stajališta raširenosti te robe po cijelom mediteranu . Korint na posudama manjih dimenzija geometrijskih dekoracija na rubovima posude ( ručkama ) i dolazi palmeta , lotusov cvijet , fantastična bića – orjentalni utjecaj . Novi motivi su izvedeni siluetnom tehnikom obrisnog slikarstva . – pr. vrč tipa oinohoe iz korinta zadnja ¼ 8 st . Naziv protokorintski stil jer prethodi pojavi pravog crnofiguralnog stila u arhajskom periodu a alternativni je protoatički stil . Protokorintski stil ( keramika ) faze : 1 ) RANO ( stariji ) cca 720-690 BC – karakterističan po malim posudama , sferasti oblik – aribalosi ( za držanje ulja\parfema ) stane u dlan pretežno skifosi … malih dimenzija dekorirani jednostavnim životinjskim motivima , rozetice , lotusov cvijet , manje-više realno , imaginarno na tragu siluetnog slikarstva ; između motiva se nalaze kao ispune mali rombovi , rozete i slično 2 ) SREDNJI PROTOKORINTSKI STIL 690-650 dijeli se na dva perioda : - I 690-670 - II 670-650 posude npr. tipa pikside . Glavna razlika je da se u većem omjeru javljaju motivi ( likovi) životinja ( lav ,pantera…) a pred kraj ovog razdoblja životinjski likovi (motivi) se javljaju na sporednim djelovima posude ( npr. na ručkama ) a glavni motivi postaju narativne scene te započinje II faza skifos počela upotreba bijele i crvene boje specijalno za detalje glave , tehnika urezivanja – oštro šilo za urezivanje obrisa figure , detalja glave do sloja gline . Ova je tehnika motivirana ( porijeklo ) iz rezbarenja bjelokosti ; aribalos mcmilan s lavljom glavom je super primjer iz sredine 7. st. bijelom i crvenim bojom visine 7 cm , ima 3 figuralna friza a na dnu je scena lova , u sredini su konjanici i glavna tema je borba hoplita 2 falange ; siluetna tehnika ali i detalji vojne opreme u raznim bojama ( smeđa , crvena , bijela ) . Druga posuda po važnosti je Kiđivaza ( chigi ) s kojom započinje 3 ) KASNI PK STIL 650-625 – ×produkcija PK stila traje 100-ak godina× nije tipičan proizvod korintske industrije Olpe ( vrč al ne oinokoa , okrugli gornji dio ) nađen u etruščanskoj grobnici , ima tri

friza u gornjem su dvije vojske , u sredini je prikaz lova na lavove a na dnu je prikaz lova na zečeve = narativne scene ×atičke posude su tipa : amfora , hidria kratere – veće su × - PK stil završava prelaskom u Korintski stil ; gubi na kvaliteti Korintsko slikaratvo – sve veća potreba za izradom posuda je smanjila kvalitetu a Atenski majstori uzeli stil rovarenja crveno-bijelo i potisnuli korintski KORINTSKI STIL Pr. posuda tipa olpe životinje i sfinga , aryballos sa priakzom životinja i trkača . Polikromni – višebojni npr. javlja se i žuta i ljubičasta boja … PROTOATIČKI STIL - Kraj 8. do kraja 7. st. - Karakteristike : osnovna razlika je u veličini i obliku posude – pr. analatos hidria RANI P.A. STIL 700-675 - Jača veza sa geometrijskim razdobljem ; 3 friza geometrijski oblik u najvećem dijelu su figuralne scene – divlje mačke , siluetno prikazivanje , prikaz plesa - Nema upotrebe oštrog šila nego tek pred kraj 7. st. BC - Pr. isto analatos vaza/hidria sa priakzom : fantastičnih bića , flore , plesa , trka dvokolica u čast pokojnika ; neke su služile kao nadgrobni spomenik - Upotreba bijele i crvene boje – muškarci su crveni a žene bijele SREDNJI P.A. STIL 675-650 - Karakterističan po izboru tema/motiva – osim zagrobnih scena javljaju se prve prave scene grčke mitologije i književnosti pr. slikar Polifema (psedonim) KASNI P.A. STIL 650-630 BC - U Ateni se izrađuje posuđe koje imitira korintsko ( spec polimorf ) Završava oko 610 pojavom crno-crvenog atičkog stila pr. slikar Nesosa ( pseudonim ) gorgone u trku i Heraklo ubija Nesosa olus životinjski motivi na ručicama ; još se preferiraju velike posude 29.3.06. NONE nije mogao govoriti pa smo cijeli sat slušali seminar o kurosima i korama 5.4.06. CRNO FIGURALNO ARHAJSKO SLIKARSTVO • Radi se nanošenjem boje kistom i urezivanjem detalja oštrim šilom • Za ono vrijeme revolucionarna metoda • Od oko 630 Atena koristi tehniku urezivanja ; a sredinom 6. st BC će prevladati na tržištu ( potisnut će korintski stil ) • Poznato oko 20-ak tis. primjeraka samo atenske c.f. keramike – do oko 100 tis. fragmenata • TEHNIKA IZRADE : naprednija u odnosu na geometrijsko razdoblje ; zahtjevala je veliku vještinu izrade i znanje . Glina s primjesom puno željeza i malo vepnenca da se pri pečenju oslobađa željezo feroksit koji daje crnu boju te se mješa s drvenim ugljenom plus kišnica u firnis – smjesa gline ostavljena u kišnici dok ne postane želatinska smjesa pogodan za slikanje . Izrađivale su se posude iz više djelova npr. serijski noga,trbuh,vrat pa su se poslije spajali na lončarskom kolu i slikale firmisom , crvenom i bijelom bojom , urezivanje , pećenje u 2 do 3 faze : 1. faza pećenje na temperaturi od 800 stupnjeva celzijusevih uz prisustvo kisika ( otvoreni dimljak ) te je crvenkaste boje u 2. fazi se dimljak zatvori ( nema kisika ) reoksidacija premazanu

u gusti crni firmis te 3. faza dijelovi koji nisu bili premazani crnim firmsom poprimili su crvenu boju a firmis ( crno ) je ostalo crno • 2. razlog popularnosti je što za razliku od geometrijskog razdoblja pojavljuju imena pravih majstora i slikara ali nije bila opća praksa – znamo 10-ak imena ; a nenapisana imena zamjenjujemo pseudonimima npr. po imenu keramičara npr. Andokides( pseudonim ) – Andokidov slikar. Druga mogućnost da ima naziv po figuri Kalos ljepuškasti mladić koji je veličan na brojnim posudama npr. Antimedes – Antimedov slikar ; i treća mogućnost prema zbirci di se čuva najznačajnija posuda njegova opusa npr. Berlinski slikar ili iz vlasnika/bivšeg tog predmeta ili po specijalnom stilu npr. velike glave , izbačen lakat . Potpisuju se jer ta metoad oslikavanjasve popularnija i potpisi su kao logotip jamče kvalitetu . • ×primjer amfore sa prikazom kad Odisej osljepljuje Poliferma – 2 friza trbuh i vrat – 7.st. – protoatički , siluetno sliakrstvo× • MOTIVI : krajem 7 st. (630/`20)monumentalne narativne scene od protoatičkog stila – životinje , fantastična bića , životinjske figure u nizovima trake jedna iznad druge . S vremenom postaju ljudske figure pr. Heraklo , Perzej ; podjela muško crveno – žene bijelo a tek je poslje razlika vidljiva preko odjeće . Upotreba cvijetne dekoracije : lanac vijenaca s lotosovim cvijetom i palmeta , bršljan lovor …koriste ih za spajanje/razdvajanje scene ( frizova ) , divlje zvijeri ,sfinga , sirena ,kentauri , scena borbe pr. Herakla i Nesosa ( kentaur ) • Najraniji masovni korpus grčke mitologije – vide se oružja , ukrasi na štitovima , ratnik koji pobjeđuje je lijevo i vs , motivi plesa ,zabave , scena banketa , komasta – motiv pijanih golih muškaraca , scene sporta , ek unutar raznih radionica • Bila je veća važnost keramičara od slikara jer se morao brinuti za nabavku matriajla , stanje na tržištu , uspjeh izrade… a nama je slikar danas važniji KRONOLOGIJA : 1.faza najstarija pojava 630-600/10 • ×630/20 pojavljuje se tehnika urezivanja× • dominiraju prikazi velikih životinjskih frizova • jedan od najvećih predstavnika 630/20 je bio tzv. Berlinski slikar , najbolji prijelaz protoatičko u atičko arhajsko crno figuralno ( najbolje pokazuje taj prijelaz ) detalje urezuje a slika kao prije protoatički,rozete • drugi predstavnik je slikar Nesosa ( naziv je dobio po borbi Herakla i Nesa , veće posude i životinje , preferira dvostruko urezane linije – temelj atenskog slikarstva dodatno naglašavanje ( korintski stil ima samo jedan urez ) , jedan od prvih žene boji bijelo a muškarce crveno • obojica stvaraju u vrijeme dominacije korintskog stila 2.faza razdoblje 600-570 • po prvi put se počinju ozbiljno natjecati s korintom • slikar Gorgone 600/580 najveći nasljednik Nesosa prikazuje više životinjskih likova od ljudi • slikar Sofilos najznačajniji u 2. razdoblju jer se prvi potpisuje pravim imenom ( 2 puta potpisan kao slikar i 1 kao keramičar preferira veće posude pr. dinos , veća upotreba boje , javljaju se teme iz književnosti ženidba Peleja i Tetide koji su Ahilovi roditelji ; prvi primjer friza sa puno ljudskih figura 3. faza 570-550 BC • potpuno zanemarivanje životinjski prizora • Ergotimos – Kleitias 2× potpisani na tzv. Fransoa vazu ( nađena u oko 200 fragmenata ) , koja je otkrivena 1845.g. u Italiji u Etruščanskoj grobnici . Tip kratera s volutama ukupno 270 ljudskih i životinjskih figura u 11 frizova , 121 natpis nad likovima ali i npr. natpis žrtvenik , fontana . 1 friz je ispunjen fantastični bićima a

ostali mitološke teme , lov na Kalidonskog vepra od strane heroja . Minijaturno sliakrstvo vs Gorgone • Inovacija prikaza «osjećaja» vide se emocije – žive scene ( pr. kad oni ljudi silaze s broda gore ruke , bacanje u vodu…) • Slikar s akropole – dobio naziv po jednom dinosu koji prikazuje borbu ratnika . Oko 570/60 ; Nearkos -×do unuka Antenora mu ide obiteljska tradicija× 4. faza 550/30 • Vrhunac crno figuralnog stila • Lidos , Amazis , Egzekija • Lidos – sačuvan mu je potpis na dvije posude , zadnji tradicionalni atenski slikar sa velikim životinjskim frizovima • Amazis – potpisao 8 posuda , keramičar i slikar . Obožava urezivat fina obilježja odjeće , oružja . Jedan od prvih uveo scene svakodnevnog života pr. Menade i Dioniz • Egzekija – najveći , grupa E majstora pod njegovim utjecajem razvila , 550/30 , jedan od prvih pokušava prikazati odjeću u 3D ali mu to crno f. teh nedopušta te će to tek biti moguće uvođenjem crveno f. tehnike , pojava cjelovite slike u unutrašnjost posude ( oni dupini i brod okolo crveno ) . Nakon njega crno figuralni stil gubi na popularnosti

• Nikostenov potpis je najčešći – više 10-aka a po stilu mu se mogu pripisati stotine posuda . Razvio je specijalni oblik amfore tzv. Nikostenova amfora • IZA 530 DOLAZI CRVENO FIGURALNI STIL U RADIONICI ANDOKIDES ; Andokidov slikar predsatvnik bilinguarnog slikarstva – jedna strana crno a druga crveno figuralna • Obrisna tehnika figure u boji posude , okolo crno pa je onda naslikana odjeća i detalji – vjerniji prikaz draperije • Zna se srest tehnika urezivanja koja s vremenom nestaje pa crveno figuralni postaje isključivo slikarski stil • ×do 500 BC crno figuralni stil ostaje u upotrebi ali za siromašniji sloj koji si ga sada može priuštiti kad vlada crveni× • na Panatenejskim igrama svi su dobivali crno figuralne amfore