6. Neandertalci I Musterijenska Kultura

Neandertalci i musterijenska kultura

Otkriće † kolovoz 1856. otkriće u dolini Neander (Kleine Feldhofer Grotte) † Johann Fuhlrott: ljudski nalazi neobične morfologije † kosti predaje Hermannu Schaafhausenu

Socijalni kontekst nalaza † 35 godina prije otkrića H. erectusa na Javi, 68 godina prije otkrića A. africanusa (Taung) † prije objave Darwinovog djela O porijeklu vrsta i ideje o evoluciji kroz prirodnu selekciju † nije postojao okvir za razumijevanje ljudske evolucije

Interpretacija † H. Schaafhausen, T. H. Huxley: primitivna rasa unutar vrste H. sapiens † Rudolph Virhow: moderni čovjek neobične morfologije uzrokovane patologijom † William King: predlaže znanstveno ime Homo neanderthalensis

Nalazi koji prethode onima iz Neandera † pećina Engis u Belgiji: 1829/30. pronađen je dio lubanje † Gibraltar: 1848. nalaz odraslog čovjeka † kasnije je prepoznat njihov značaj

Dokaz za nepatološki status i geološku starost † pećina Spy u Belgiji: 1886. otkriće dvaju gotovo kompletnih kostura u asocijaciji s kamenim artefaktima i ostacima faune † Krapina

Početak 20. stoljeća † brojni neandertalski nalazi s područja Francuske: Le Moustier, La Ferrassie, La Chapelle-aux-Saints, La Quina † P. M. Boule: monografija o skeletnim ostacima iz La Chapelle-aux-Saints pronađenim 1908. (1913)

P. M. Boule (1861-1942) † bestijalno stvorenje poluuspravna stava † ne smatra ga dijelom razvojnog puta ka modernom čovjeku

A. Hrdlička † A. Hrdlička: neandertalci predstavljaju jednu fazu u razvojnom putu ka modernom čovjeku (tzv. pred-neandertalska hipoteza) † neandertalci su izumrla grana koja nema ulogu u razvoju modernih ljudi (tzv. pred-sapiens hipoteza)

† Hrdličkinom modelu se priklanjaju F. Weidenreich, F. Loring Brace

Neandertalci † razvijaju se iz vrste arhaični H. sapiens/H. heidelbergensis † zastupljenost neandertalskih odlika povećava se tijekom vremena počevši od srednjeg pleistocena (500 – 400 000) † tipična neandertalska morfologija se pojavljuje prije c. 200 000 g.

Naznake neandertalskih odlika † † † † †

Vértesszöllös Petralona Arago Steinheim Swanscombe

Morfologija neandertalaca † mješavina primitivnih odlika, zajedničkih s prijašnjim populacijama srednjeg pleistocena, i razvijenijih odlika, zajedničkih s ranim morfološki modernim populacijama † neandertalci dvostruko snažniji od današnjih ljudi (snažna mišićna hvatišta)

Morfologija neandertalaca niska, izdužena lubanja izraženi nadočni lukovi zadebljanje na zatiljnoj kosti izbočen središnji dio lica sa širokom nosnom šupljinom † donja čeljust bez izražene brade † † † †

Osobna iskaznica † prosječna težina: 80,8 kg † prosječna visina: 167 cm † prosječni kranijalni kapacitet: 1520 cm3 † prosječni životni vijek: kasne 30-e i rane 40-e

Vremenski raspon

† c. 250/200 000 – 30 000 BP † Zaffaraya: najmlađi neandertalci

Musterijen † industrija koju najčešće vežemo uz neandertalce † ime po eponimnom nalazištu Le Moustier u Dordogni † Gabriel de Mortillet (1821-1899): prvi definirao musterijen † predložio relativnokronološki položaj musterijenskih artefakata

Musterijen – glavne karakteristike † oruđa na odbojcima † vrlo česta primjena levaloaške metode † veliki broj različitih strugala

Nalazišta † Europa Krapina Vindija Velika pećina Veternica La Chapelle-auxSaints „ Le Moustier „ La Ferrassie „ Spy „ „ „ „ „

† Azija „ „ „ „ „

Tabun Kebara Amud Shanidar Teshik-Tash

F. Bordes † tipologija: definiranje, prepoznavanje i klasificiranje alatki na temelju njihove forme † tipologija – 63 tipa † strugala su najraznovrsniji i najčešći tipovi (tipovi 9-29)

Nedostatak tipologije † regionalna ograničenost † nazivi samih alatki zbunjuju

F. Bordes (1919-1981) † 4 tipa musterijena na temelju učestalosti pojedinih tipova alatki: „ musterijen s ašelejenskom tradicijom (tip A i B) „ tipični musterijen „ zupčasti musterijen „ musterijen tipa Quina Ferrassie (šarentijen)

Tumačenje različitih tipova † F. Bordes: različiti tipovi musterijena izrađuju različita neandertalska plemena † S. i L. Binford: različiti tipovi musterijena rezultat su različitih aktivnosti † musterijenska debata

Tumačenje različitih tipova † H. Dibble: prava razlika ne postoji; do nje dolazi zbog opetovane obradbe i prilagođavanja alatki prilikom dugotrajne upotrebe i zbog toga promjene oblika alatke † dinamični model upotrebe alatke i tehnološke organizacije

P. Mellars (1969) † postoji određene kronološke pravilnosti (Ferrassie tip uvijek prethodi Quina tipu, MAT uvijek kasnije) † prema ovome Bordova hipoteza bi bila netočna, jer različiti skupovi nalaza nisu suvremeni)

Nedostatak Binfordove hipoteze † nedostatak uvjerljivih dokaza o povezanosti određenih skupova nalaza i različitog okoliša, odnosno aktivnosti

André Leroi-Gourhan † chaine operatoire (lanac operacija) † sve redukcijske faze kroz koje prolazi sirovinski materijal, od pribavljanja sirovine do odbacivanja iskorištene alatke † faze: pribavljanje sirovine, više faza proizvodnje, uporaba, dorađivanje i ponovna uporaba alatke i odbacivanje

Govor † dio znanstvenika smatra da neandertalci nisu bili sposobni proizvoditi raspon zvukova potreban za govor modernog čovjeka ili sumnjaju u kompleksnost njihovog jezika † cerebralna organizacija: nema bitnih razlika između neandertalaca i anatomski modernih ljudi

Govor † špilja Kebara (Izrael): os hyoideum – jezična kost neandertalca † starost: 60 000 g. † govori u prilog neandertalskom govoru † nema anatomskih dokaza za manjak govornih sposobnosti neandertalaca

Krapina – Hušnjakov brijeg † istraživanja 1899-1905. † Dragutin Gorjanović-Kramberger (1856-1936) † smatra ih precima modernog čovjeka † 20-ak individua † M. Wolpoff: dentalne analize – najmanje 70 individua † najveća zbirka neandertalaca pronađena na jednom nalazištu

Krapina – Hušnjakov brijeg † D. Gorjanović-Kramberger izdvojio 4 zone: „ 1. Castor fiber (dabar) sloj: 1-2 „ 2. Homo sapiens (čovjek) sloj: 3-4 „ 3. Rhinoceros merckii (nosorog) sloj: 5-8 „ 4. Ursus spelaeus (špiljski medvjed) sloj: 9

Krapina – Hušnjakov brijeg † D. Gorjanović-Kramberger na nalazištu ostavlja zaštitni profil koji nakon njegove smrti nestaje † prikupio je pored ostataka faune i 874 ljudska ostatka i 1191 kameni artefakt † iskopavao je prateći prirodan slijed slojeva † prvi je u svijetu primjenio fluortest za određivanje relativne starosti kostiju (pokazao istovremenost ljudskih ostataka s ostacima faune)

Krapina – Hušnjakovo brijeg † fosilne ljudske ostatke GorjanovićKramberger pripisuje vrsti H. sapiens † kasnije koristi termin H. primigenius † H. neanderthalensis termin koji je prihvatio 20ih godina 20 st.

Gorjanovićeve monografije o Krapini † Der Diluviale Mensch von Krapina in Kroatien: ein Beitrag zur Paläoanthropologie (1906) † Život i kultura diluvijalnog čovjeka iz Krapine u Hrvatskoj (1913)

Atribucija nalaza † Gorjanović-Kramberger ih ispravno pripisuje musterijenu

Krapina - datiranje † Gorjanović: „ Riss/Würm interglacijal „ prvotno je sugerirao Günz/Mindel ili Mindel/Riss interglacijal

Krapina - datiranje † Malez: c. 100 000-50 000 g. † apsolutno datiranje promijenilo je dotadašnje mišljenje † electron spin resonance † starost: c. 130 000 g. (OIS 5e) † tijekom zadnjeg interglacijala (Riss/Würm)

Krapina † sirovinski materijal: „ lokalnog porijekla „ dominiraju tufovi

† primjenjiva tipologija F. Bordesa † industrija šarentijenskog tipa musterijena † strugala >50% † nazupci i udupci ~15%

Vindija † Gorjanović posjećuje špilju 1926. † zbog prekopanih slojeva sumnja u postojanje intaktnih slojeva † Stjepan Vuković 1928. posjećuje nalazište † više od 30 godina iskopavao je u špilji i predšpiljskom prostoru, uglavnom u najgornjim slojevima

Vindija † M. Malez (1924-1990) † istraživanja 1974-1986.

Vindija † višeslojno arheološko nalazište (stratigrafski profil visine 9 m) † musterijen, orinjasijen, epigravetijen, keramička prapovijesna razdoblja, antika

Vindija † fosilni ostaci neandertalaca (G3 i G1) i modernih ljudi † kasni neandertalci (c. 33 000-32 000 g.) † zauzima značajno mjesto u proučavanju prijelaza iz srednjeg u gornji paleolitik

Velika pećina † Mirko Malez † probno sodiranje 1948. † sustavna istraživanja 1957-1970. (uz manje prekide) † višeslojno nalazište (preko 10 m sedimenta) † kao i Vindija značajna za interpretaciju prijelaza srednjeg u gornji paleolitik

Veternica otkrivena 1951. istraživanja: 1951.-1955. i 1970. musterijenski slojevi Malez: sloj j OIS 5e (Riss/Würm interglacijal) † revizija: OIS 5c ili 5a (c. 100 000-80 000) † † † †

Mujina pećina † N. Petrić: probno sondiranje krajem 1970-ih. † sustavna istraživanja: 1995-2004. † datiranje: ESR i 14C (AMS) † starost: c. 39 000-45 000 g.

Mujina pećina † † † †

prisutne su sve faze proizvodnje lokalni sirovinski materijal musterijenske alatke malih dimenzija uporaba malih oblutaka lokalnog sirovinskog materijala

Velika pećina u Kličevici kod Benkovca † probno sondiranje 2006. † starost : c. 40 000-39 000 g. (14C AMS) † oruđa malih dimenzija † lokalni sirovinski materijal

Rekonstrukcija klimatskih prilika i paleookoliša † jezgre dubokomorskih sedimenata i izotopi kisika † dugačke sekvence fosilnog peluda

Palinologija † proučava pelud † peludna zrnca: karakterističan oblik i veličina † vrlo precizno određenje (rod, pa i vrsta) † peludna zrnca zaštićena su ovojnicom od materijala sporopolenina † vodonepropusan, otporan na kiseline iz tla

Klima i paleookoliš tijekom OIS 6 † OIS 6 186 00-128 000. † razdoblje hladne klime † temperatura c. 10 stupnjeva niža od današnje † vrlo slična klimi kasnoglacijalnog maksimuma

Klima i paleookoliš tijekom OIS 5 † OIS 5e – zadnji interglacijal † 126 000 – 118 000. g. † porast prosječne godišnje temperature za 10-15 stupnjeva † ledeni pokrovi se smanjuju u odnosu na OIS 6 (slični današnjima) † razina mora 5-6 m viša od današnje

Klima i paleokoliš tijekom OIS 5d-a 118 000-75 000 g. 5d i 5b hladna razdoblja 5c i 5a topla razdoblja 5d i 5b: otvoren okoliš s travama, tundrovitim biljem, mjestimično sa šumovitim zonama breze/bora † ljetna temperatura u sj. Europi 8˚(810˚C niže od današnje) † † † †

OIS 5c i 5a † toplija razdoblja (interstadijali) † temperatura nešto niža nego današnja (na sjeveru 6˚C niža, a na jugu 1-2 ˚C)

OIS 4 † 75 000-60 000 g. † najhladnije razdoblje u prvoj polovici zadnjeg glacijala † ledeni pokrov rašireniji nego tijekom OIS 5d i 5b † ljetna temperatura oko 5 ˚C, a godišnji prosjek daleko ispod nule

OIS 3 † 60 000-25 000 g. † blaža klima † kratke klimatske oscilacije

Pleistocenski sisavci † razvoj brojnih današnjih vrsta: slonovi, konji, goveda † izumiranje brojnih vrsta: špiljski medvjed, špiljski lav, špiljska hijena, divlje govedo, vunasti nosorog etc.

Ledeni pokrov † danas 10% zemljine površine prekriveno ledenjacima (Antarktik, Grenland, sjeverna Kanada, Europa, Azija, planinski lanci) † tijekom hladnih epizoda pleistocena ledenjaci zauzimaju 30% zemljine površine