Za Ziv Sredinu.docx

STRUCNJACI UPOZORAVAJU:ZDRAVA ZIVOTNA SREDINA OD STRATESKE JE VAZNOSTI Smail Durmisevic | Novi Horizonti br/str. 16

Kaže Uzvišeni Stvoritelj: 'A Zemlju smo prostrli i po njoj nepomicne planine razbacali i ucinili da na njoj sve s mjerom raste.' (Prijevod znacenja El-Hidžr, 19.) Pod pojmom životne okoline podrazumjeva se sve ono što okružuje covjeka. To su: zrak, tlo, voda, vegetacija i ostali živi svijet koji egzistira u tri sredine, medusobno povezane u dinamicnu ravnotežu. Biljni svijet koristeci mineralne tvari, energiju Sunca i ugljendioksid iz zraka proizvodi organske tvari i kiseonik, neophodne za život covjeka i životinja. Uginule biljke i životinje vremenom se mineralizuju do anorganskih spojeva koji su polazna osnova za sintezu složenih organskih spojeva u biljkama, koje dalje koriste životinje i covjek. To se neprestano dešava, cineci vjecni krug života i ravnotežu, koja je daleko od staticne. Kljucnu ulogu cine mikroorganizmi koji razlažu organsku materiju do krajnjih anorganskih spojeva: vode, ugljendioksida i amonijaka i tako omogucavaju obnovu i održavanje života na Zemlji. Životnu okolinu cine tri medija: zrak, voda i tlo Kaže Uzvišeni Stvoritelj: 'Sve što je na Zemlji Mi smo kao ukras njoj stvorili da iskušamo ljude ko ce se od njih ljepše vladati' (Prijevod znacenja – El-Kehf, 7.) Zrak, ciji omotac okružuje Zemlju do približno 970 km visine i koji ima masu od 5,3 X 1015 tona. Pored kiseonika i azota, kao glavnih sastojaka, zrak sadrži vodenu paru, ugljendioksid, ugljenmonoksid, ozon, okside azota, plemenite gasove, razlicite organske spojeve, aerosole i razlicite cestice Voda. Poznato je da Zemljine površine cine okeani, mora, jezera i rijeke – ukupno 1350 miliona km3 vode. Kaže Uzvišeni Stvorirelj: 'I On je onaj koji je stvorio nebesa i Zemlju za šest dana (odredenih vremenskih perioda) – a Njegov Arš (vlast) protezao se na vodu – da bi vas iskušao tko je od vas bolji po djelu...') (Prijevod znacenja – Hud, 7.) 'Zar ne vide oni koji ne vjeruju, da su nebesa i Zemlja bili (jedna) cjelina, pa smo ih Mi razdvojili, a od vode smo stvorili svaku živu stvar (sve živo). Pa zar oni ne vjeruju?' (Prijevod znacenja – ElEnebija, 30.)

Prenosi se u hadiskoj predaji od Ebu Hurejra r.a. da je cuo od Vjerovjesnika, s.a.v.s, da je rekao: 'Nek niko od vas ni u kom slucaju ne mokri u stajacu vodu, koja ne otice, i da se potom u njoj okupa' (Buhari) Sa okeana i mora ispari godišnje oko 368 km3 vode, u okeane i mora ponovo padne oko 336 km3, dok vjetar nosi na kopno oko 32 km3 vode. Sa kopna ispari oko 80 km3 vode, tako da zajedno sa vodom koju vjetar donosi sa okeana to cini oko 112 km3 vode koja pada na kopno. Tlo na kome covjek živi je neposredno vezano za njegov život i opstanak. Sastavljeno je od mineralnih tvari, organskih spojeva i vode. U njemu egzistira zaseban živi svijet. Poseban znacaj i ulogu imaju mikroorganizmi koji su prisutni u tlu. I ovdje oni imaju veliki utjecaj na reciklizaciju elemenata i jedinjenja. Problematika zagadenja životne sredine prisutna je u citavom svijetu. Mnoge rijeke su pretvorene u otpadne kanale bez života, priobalna mora su onecišcena, sa znacima poremecenog ekosistema, zrak u gradovima pun je prašinei otrovnih plinova a tlo je zagadeno razlicitim otpadnim materijalima i toksicnim spojevima. Zbog velike emisije polutanata, zagadenost životne okoline raste eksponencijalno a covjecanstvo još uvijek ne preduzima dovoljne mjere da bi se emisija polutanata ogranicila. Problem zagadenja zraka, koji je posebno izražen u dvadesetom vijeku, poznat je još od davnih vremena. Statut grada Dubrovnika iz 1272. godine sadrži odredbe o zabrani topljenja mast i štavljenja koža unutar gradskih zidina, kako bi se sprijecilo širenje dima i neugodnih mirisa. Kralj Edvard I u Engleskoj je 1300. godine zabranio spaljivanje uglja lošeg kvaliteta u Londonu za vrijeme zasjedanja parlamenta. Godine 1600. otkriveno je da je sumpordioksid zagadivac zraka, a 1761. godine Džon Evlin je napisao knjigu o smogu u Londonu. U Londonu je 1819. godine oformljen komitet koji je naložio da se problem zagadenja zraka proucava. Godine 1866. publikovan je prvi rad koji se odnosi na uticaj aerozagadenja na ljudsko zdravlje, a 1805. je prvi put upotrijebljen izraz smog. Tek pedesetih godina ovoga vijeka, poslije poznate katastrofe u Londonu, 1952. godine, kada su od 5. do 9. decembra umrle 2484 osobe, dok je smrtnost u prethodne tri nedjelje iznosila 753 do 945 osoba, tom problemu pridaje se veci znacaj, pa se donose zakoni iz te oblasti 1955. u SAD-u i 1956. u Velikoj Britaniji.

Greške u vezi sa zaštitom zraka koje su razvijene zemlje cinile u svome razvitku, sada ponavljaju zemlje u razvoju. Danas se u atmosferu izbacuju milioni tona razlicitih cestica, gasova i para, koji drasticno snižavaju kvalitet zraka, posebno u pojedinim urbanim i industrijskim sredinama. Najveci dio emitovanih polutanata ponovo se vraca na zemlju, cesto u obliku koji je još štetniji od primarno emitovanih polutanata. Lokalni efekti zagadenja zraka

Kaže Uzvišeni Stvoritelj: 'Sve životinje koje po Zemlji hode i sve ptice koje na krilima svojim lete svjetovi su poput vas – u Knjizi Mi nismo ništa izostavili...' (Prijevod znacenja – El-En'am, 38.) '...On zna šta u Zemlju ulazi i šta s neba silazi i šta se prema njemu diže, on je s vama gdje god bili, i sve što radite Allah vidi.' (Prijevod znacenja – El-Hadid,4.) Lokalni efekti zagadenja zraka danas se ispoljavaju najcešce iznad gradova u vidu promjene mikroklime toga podrucja, a ogledaju se u: 1. Povecanju godišnje temperature urbanih sredina, 2. Smanjenju relativne vlažnosti za oko 2-8 posto, 3. Povecanje kolicine padavina iznad gradova za 5-10 posto, 4. Kisele padavine ciji pH dostiže i do 3 odnosno 5, umjesto 5,6 koliko je normalni ph kiše, 5. Zakiseljavanje površinskih voda u kojima se povecava otapanje metala, kao što su: aluminijum, mangan, kadmijum, olovo i živa, kao i njihova povecana koncentracija u ribama, izazivajuci njihov pomor, a preko lanca ishrane do povecanja otrovnih elemenata u organizmima drugih životinja i ljudi. Taj problem narocito je izražen u velikom broju jezera u Norveškoj, Švedskoj i Istocnoj Kanadi. U pojedinim zemljama Evrope došlo je do zakiseljavanja i podzemnih voda. 6. Oštecenje šumske vegetacije, oštecenje spomenika kulture, fasada zgrada, metalnih konstrukcija mostova itd. Kisele padavine narocito razaraju karbonatna jedinjenja, prevodeci kalcijev karbonat u kalcijev sulfat, što je ustvari gips, topiv u vodi. Tako je stradalo i stradava anticko nasljede Italije i Grcke. Globalni efekti zagadenja zraka

Kaže Uzvišeni Stvoritelj: 'Cija je Zemlja i sve ono što je na njoj, znate li?' 'Allahova' – odgovorice, a ti reci: 'Pa zašto onda ne dodete

sebi?' (Prijevod znacenja, El – Mu'minun, 84-85.) 'Onaj koji je sedam nebesa jedna iznad drugih stvorio – ti u onome što Milostivi stvara ne vidiš nikakva nesklada, pa ponovo pogledaj vidiš li ikakav nedostatak, zatim ponovo više puta pogledaj, pogled ce ti se vratiti klonuo i umoran. Mi smo vama najbliže nebo sjajnim zvijezdama ukrasili...' (Prijevod znacenja – El-Mulk, 3-5.) Globalni efekti zagadenja zraka povezuju se sa promjenama klime na Zemlji. Ogledaju se u: 1. Povecanju koncentracije ugljendioksida i moguceg nastanka fenomena 'staklene bašte' sa povecanjem prosjecnih godišnjih temperatura, topljenjem snijega na polarnim predjelima kao i pojavom sušnih perioda na zemlji. 2. Promjene koncentracije ozona u stratosferi izuzetno su znacajne. Na smanjenje koncentracije ozona utice nastajanje azotnih oksida pri letenju supersonicnih aviona u donjim slojevima stratosfere, povecana emisija halogeniranih hidrokarbonata i bromovih jedinjenja u atmosferu, a možda i upotreba velikih kolicina mineralnih dubriva. Za Evropu i Sjevernu Ameriku proracunato je ukupno smanjenje ozona za oko 2,5 – 3,5 posto, sa tendencijom ubrzavanja te pojave tokom posljednjih decenija. Razaranje ozonskog omotaca, tj. povecanje štetnog ultraljubicastog zracenja doprinosi porastu broja oboljenja malignih neoplazmi kože i obolijevanju ociju kao kod ljudi, tako i kod životinja. Smanjenje ozona za 1 posto povecava broj obolelih od raka kože za 2 posto. Promjene se uocavaju i na biljkama u vidu remecenja fotosinteze, oštecenje fitoplanktona itd. Djelovanje zagadenja zraka na zdravlje ljudi

Kaže Uzvišeni Stvoritelj: 'Kada im se kaže: 'Ne remetite red na Zemlji!' odgovaraju: 'Mi samo red uspostavljamo!' Zar?! A, uistinu, oni nered siju, ali ne opažaju.' (Prijevod znacenja – El-Bekare, 11.-12.) 1. Djelovanje zagadujucih materija na organizam covjeka može biti akutno i hronicno, kao i direktno i indirektno. Indirektno djelovanje zagadujucih materija iz zraka na zdravlje covjeka nastaje kontaminacijom biljnog i životinjskog svijeta i materijalnih dobara. 2. Akutno djelovanje podrazumijeva izlaganje organizma vecim koncentracijama zagadujucih materija u kracem vremenskom periodu. Ovdje su najznacajniji sumpordioksid, azotni oksidi i ozon,

koji imaju nadražajno dejstvo na sluznicu disajnih puteva i plucni parenhim. Najizrazitiji pokazatelji akutnog djelovanja zagadujucih materija u zraku na organizam covjeka su opisani kao katastrofe, pri kojima je došlo do stradanja velikog broja stanovnika: Meusa u Belgiji 1930., Donora, Pensilvanija SAD, 1948; Poza-Rica Mexico, 1950, London 1952 i 1962. Najveci broj stradalih su hronicni srcani ili plucni bolesnici (tuberkuloza, rak pluca, kardiovaskularne bolesti. Poznata je katastrofa u Bopalu-Indija kada je stradalo 158 stanovnika. U Zenici i Sarajevu, u periodu 1970-1989. godine zabilježene suznacajne koncentracije cadi i sumpordioksida, s efektima porasta respiratornih oboljenja, posebno kod djece. 3. Hronicno djelovanje zagadenog zraka

Hronicno djelovanje je izlaganje organizma manjim koncentracijama zagadujuce materije tokom dužeg perioda, a ogleda se u porastu hronicnih plucnih oboljenja: bronhitisa, astme, emfizema, pa i malignih i alergijskih oboljenja. Zagadenje zraka dovodi se u vezu i sa promjenama na koži, krvotvornim organima, usporenim rastom i razvojem djece u podrucjima gdje su stalno prisutne znacajne koncentracije zagadujucih materija u zraku. Zdravstveno-ekološki pokazatelji na podrucju ZE-DO kantona -Voda:

Na podrucju Ze-Do Kantona ima registrovanih 6488 javnih vodoopskrbnih objekata. Oko 38 posto objekata daje zdravstveno ispravnu vodu, oko 7 posto objekata daje vodu koja se ne može smatrati zdravstveno ispravnom, a voda iz oko 56 posto objekata je nepoznate higijenske kvalitete. 49 posto stanovništva je prikljuceno na centralni vodovod. Vode su ugrožene devastacijom šuma, nepostojanjem ili neodgovarajucim odredivanjem sanitarnih zaštitnih zona, kao i nedozvoljenim bacanjem raznih otpadnih materija, mineralnih ulja itd, u vodotoke ili u podrucju slivova sa kojih se napajaju pojedini vodni objekti, a koji su na našim terenima obicno kraški. -Površinski vodotokovi:

Korita i obale vodotokova na kantonu opterecene su cvrstim i tecnim otpadnim materijama, što ugrožava živi svijet rijeka, otežava

opskrbu stanovništva vodom za pice i ugrožava zdravlje ljudi. -Otpadne vode i kanalizacioni sistemi Samo je 52 posto stanovništva prikljuceno na sistem kanalizacije, a gotovo 100 posto komunalnih i industrijskih otpadnih voda se bez ikakvog precišcavanja, ispušta u recipijent, tj. vodotokove. -Cvrste otpadne materije

Iako uvažavamo da su otpadne materije veliki problem savremenog svijeta, kao i kolicinu od oko 369.000 m3 cvrstih otpadnih materija godišnje na Ze-Do kantonu, prikupljanjem i frekvencijom odvoza krutih otpadnih materija kao i njihovom krajnjom dispozicijom ne možemo biti zadovoljni. Deponije smeca su na neodgovarajucim lokacijama, ne poštuju se higijenski standardi i normativi odlaganja cvrstih otpadnih materija, cime deponije, odnosno smetljišta, ugrožavaju zdravlje i kvalitet življenja okolnog stanovništva. Prema raspoloživim saznanjima znatno bolje stanje je sa deponijom smeca u Tešnju, što treba posebno istaci. -Zrak

Na podrucju Ze-DO kantona je u 1999. godini potrošeno energenata u sljedecim kolicinama: benzina - 20.260 t; dizel goriva – 21.670 t; mazuta - 22.800 t; uglja – 846.700 t i zemnog gasa 28.720.000 m3. Bilans emisije NOx i SO2 na podrucju ZE-DO kantona u 1999.godini je sljedeci: -bilans emisije SO2 = 9667 t, od toga na podrucju opcine Kakanj = 7738 t i na podrucju opcine Zenica = 960 t. -bilans emisije NOx = 4726 t, od toga na podrucju opcine Kakanj = 3667 t i na podrucju opcine Zenica = 531 t. Kretanje emisije SO2 na podrucju Zenice se može vidjeti na primjeru Željezare Zenica, cija su postrojenja u zenicku atmosferu u predratnom periodu izbacivala oko 77.000 t SO2 godišnje. U toku 1998. godine ta emisija iznosila je 3500 t, a 1999. godine nešto više od 58 t. Tako su se kretale i koncentracije SO2, od maksimalnih dnevnih koncentracija preko 1500 µg u periodu 1986/87 i 1988/89. godine na podrucju mjesne zajednice Centar, do maksimalnih dnevnih koncentracija SO2 u februaru 1999. godine od 367 µg u užem centru grada. Srednje godišnje koncentracije SO2 i cadi, kao i 98 percentil tih

koncentracija su nešto iznad granicnih vrijednosti koje preporucuje Evropska zajednica i Svjetska zdravstvena organizacija. Zapravo 98 percentil za koncentraciju cadi je znatno iznad ovih vrijednosti, skoro 250 posto. Obzirom da je na podrucju Kantona u 1999. godini bilo registrovano oko 54.000 vozila, da je potrošeno oko 42.000 t tecnih pogonskih goriva i emitovano u atmosferu 4716 t azotnih oksida, to zagadivanje zraka iz ovih mobilnih izvora dobiva prvorazredan znacaj, kome se ubuduce mora posvetiti posebna pažnja u smislu monitoringa imisije polutanata, proucavanja njihovog štetnog uticaja na zdravlje ljudi i materijalna dobra, kao i pravovremeno preduzimanje akcija na smanjnje imisije u kriticnim vremenskim situacijama. SUŠTINSKI EKOLOŠKI PROBLEMI U SVIJETU

Kaže Uzvišeni Stvoritelj: 'Da Allah kažnjava ljude prema onome što zasluže, ništa živo na površini Zemljinoj ne bi ostavio; ali, On ih ostavlja do roka odredenog, i kad im rok dode, - pa Allah dobro zna robove Svoje.' (Prijevod znacenja – Fatir, 45.) 1. Zagadenost cjelokupne životne sredine kriticnih razmjera, 2. Zagadenje površinskih i podzemnih voda, 3. Ogranicene kolicine pitke vode, 4. Problem dispozicije-krajnjeg uklanjanja cvrstog i tecnog otpada, 5. Zagadenje životne sredine hemijskim proizvodima, 6. Zagadenje atmosfere, 7. Razgradivanje ozonskog sloja stratosfere, 8. Buka kao savremeni ekološki problem, 9. Demografska ekspanzija – neravnomjerno rasporedeno eksplozivno povecanje broja stanovnika na Zemlji, 10. Ogranicene mogucnosti proizvodnje hrane u podrucjima sa najvecim brojem stanovnika, 11. Energetska kriza. PREPORUKE ZA ZAŠTITU I UNAPREÐENJE ŽIVOTNE SREDINE

Kaže Uzvišeni Stvoritelj: 'U Njega su kljucevi svih tajni, samo ih On zna, i On jedini zna šta je na kopnu i šta je na moru, i ni jedan list ne opadne, a da on za njega ne zna; i nema zrna u tminama Zemlje niti icega svježeg, niti icega suhog, nicega što nije u jasnoj Knjizi'. (Prijevod znacenja – El-En-am, 59.) 1. Predvidati, pratiti, sprecavati i uklanjati nepovoljne uticaje na okolinu, 2. Upravljati prirodnim resursima kroz ujednaceni odnos zaštite

okoline i ekonomskog razvoja, 3. Sprijeciti zahvate koji ugožavaju životnu okolinu, 4. Poticati korištenje obnovljivih sirovina i energije, 5. Sanirati oštecene dijelove okoline na teret zagadivaca, 6. Odgojnim, obrazovnim i drugim podsticajnim mjerama razvijati svijest o potrebi i obavezi zaštite životne okoline, 7. Donositi pravne propise o zaštiti okoline i uskladivati ih sa pozitivnim trendovima i naucnim dostignucima u toj oblasti, 8. Obavještavati javnost o stanju okoline, kao i pravu i obavezi gradana, privrednih i društvenih subjekata da ucestvuju u zaštiti i unapredenju životne okoline. 9. Obrazovati kadrove za rad u oblasti zaštite životne sredine kao i podržavati i podsticati naucno-istraživacki rad u ovoj oblasti. 10. Uskladiti domace propise, standarde i normative sa medunarodnim propisima, protokolima i konvencijama. KUR'AN CASNI I HADIS - IZVORI OSNOVNIH PRINCIPA ZAŠTITE ŽIVOTNE OKOLINE

Ono što zapanjuje ljudski um je cinjenica da su zemaljska dobra Allahovim, d.š, znanjem predvidena kao opskrba svim stvorenjima, bez obzira na njihovu brojnost: '... pa ih u dva vremenska razdoblja, kao sedam nebesa, stvorio, i odredio šta ce se u svakom nebu nalaziti...' (Prijevod znacenja – Fusssilet – 12.) Allah, dž.š, uslovio je trajnost ovih blagodati u vidu opskrbe za sva stvorenja, vjerovanjem u Njega, zahvalom na tim blagodatima i slijedenjem Njegovog 'središnjeg' metoda njihovog korištenja: 'Jedite i pijte Allahove darove, i ne cinite zlo po Zemlji nered praveci!' (Prijevod znacenja - El-Bekare – 60.) Medutim, covjek ne koristi pravilno ove Allahove, dž.š, blagodati, niti se adekvatno zahvaljuje Uzvišenom Tvorcu na njima. Covjek misli da te blagodati ne mogu nestati, neograniceno udovoljava svojim željama, ne birajuci sredstva i nacine neracionalno crpi resurse, prekoracujuci Allahove, dž.š, zabrane, izazivajuci poremecaje u prirodi, koji mogu imati katastrofalne posljedice (zagadenost zraka, kopna, slatkih voda, mora, oštecenje ozonskog omotaca, klimatski poremecaji, kisele kiše, itd). Allah, dž.š, kaže: 'Ljudima se cini da je lijepo samo ono za cim žude: žene, sinovi, gomile zlata i srebra... To su blagodati u životu na ovom svijetu; a najljepše mjesto povratka je u Allaha.' (Prijevod znacenja – Ali-Imran – 14.) Covjecanstvo, da bi našlo spas od posljedica svojih pogrešnih dijela,

mora postati pokorno Allahu, dž.š, odazvati se Allahovom pozivu, mora poceti živjeti casnim životom sa dobrim namjerama i humanim ciljevima u rješavanju prakticnih problema današnjice i buducih vremena. Glavne smjernice za plodan, bogat i perspektivan život naci ce u Kur’anu casnom i praksi Poslanika, s.a.v.s. Allah, dž.š, kaže: 'O vjernici, odazovite se Allahu i Poslaniku kad od vas zatraži da cinite ono što ce vam život osigurati; i neka znate da se Allah uplice izmedu covjeka i srca njegova, i da cete se svi pred Njim sakupiti; I izbjegavajte ono što ce dovesti do smutnje, koja nece pogoditi samo one medu vama koji su krivi, i znajte Allah strašno kažnjava.' (Prijevod znacenja – El-Enfal, 24, 25) Kur’an casni i sunnet Poslanika, s.a.v.s, govore o glavnim sastojcima prirode: zemlji, vodi, životinjskom svijetu, biljnom svijetu i vremenu. -Sastojci prirode su stvoreni zbog covjeka i njemu su stavljeni na raspolaganje: 'On je za vas sve što postoji na Zemlji stvorio, zatim je svu Svoju volju prema nebu usmjerio i kao sedam nebesa ga uredio; On sve zna.' (Prijevod znacenja – El-Bekare, 29) -Sastojci prirode su dokazi Allahove, dž.š, moci: 'On vam je Zemlju pogodnom ucinio, pa hodajte predjelima njezinim i hranite se onim što On daje, njemu cete poslije oživljavanja odgovarati.' (Prijevod znacenja – El-Mulk, 15) -Sastojci prirode pogodni su za podsjecanje i razmišljanje o Allahovoj, dž.š, moci. Islam je postavio jasan metod iskorištavanja prirodnih dobara. To je imanski metod korištenja prirodnih resursa i humanog odnosa prema njima. Taj metod se ogleda u sljedecem: 1. Prirodna bogatstva pripadaju svim ljudima. To su Allahove, d.š, blagodati i On je dao pravo svim ljudima da se njima koriste. 2. Covjeku je data priroda na cuvanje, on nije njen vlasnik. Covjek je Allahov, dž.š, namjesnik (zastupnik) u Njegovom carstvu, dužan je da uzima ono što mu je stvarno potrebno, da bude na tome zahvalan Vlasniku, da ulaže napor u ocuvanju tih blagodati i da ne zaboravi na pravo onih kojima su te blagodati potrebne, kao i na prava narednih pokoljenja. Uzvišeni Stvoritelj kaže: 'Ako budete zahvalni, Ja cu vam, zacjelo, još više dati; budete li nazahvalni, kazna Moja doista ce biti stroga.' ( Prijevod znacenja – Ibrahim, 7)

3. Dužnost cuvanja prirode je sastavni dio vjerovanja mu’mina. Poslanik, s.a.v.s, je rekao: 'Iman se sastoji od sedamdeset ili šezdeset i nekoliko dijelova. Najbolji medu njima je izgovoriti La ilahe Illallah, a ukloniti ono što smeta prolaznicima na putu je dio imana.' (Prenose Buhari i Muslim) U drugom hadisu stoji: 'Cistoca je pola imana'. Mi smo dužni da se odnosimo prema prirodi u skladu sa pravilima fikha, kao što je: 'otklanjanje štete ima prednost nad pribavljanjem koristi'. 'Šteta se ne smije nanositi ni sebi ni drugima