Broj 6 - 4.6.2009.
Ponosni smo....
Pitate se zašto? Pročitajte cijelu stranicu i javite nam na mail imamo li na što biti ponosni. Hvala
Što smo sve radili ove školske godine?
Svjetska promocija škole Vrijednost našeg projekta je nedavno o dobila značajno priznanje kada je profe-sor Hajdarović dobio poziv da kao hrvatskii predstavnik ovog ljeta otputuje u Jerusalem.. Početkom kolovoza će se u Yad Vashemu u sklopu Međunarodne škole o holokaustu u održati međunarodni seminar za učiteljee koji su završili program te škole, a u svomee su radu iskazali zavidne rezultate. Agencijaa za odgoj i obrazovanje je predložila da u ime Hrvatske ove godine u Izrael otpu-tuje Miljenko Hajdarović, profesor naše e škole. Prošle su godine na sličnom seminaru u sudjelovali predstavnici 53 svjetske države,, pa možemo sa veseljem reći da će se ove go-dine za našu školu sigurno čuti na svjetskojj razini!!!
Prisutnost škole u medijima
15 3. 00 0
Zahvaljujući našem projektu škola je dobila značajnu i zavidnu pozitivnu medijsku prisutnost. O nama se pisalo i govorilo u sljedećim (mrkim i polarnim) medijima: - Međimurske novine u više navrata - list “Međimurje” u više navrata navrrat ata (sličica ( lliičica (s “Lojtrice” na dnu) - Večernji list - Jutarnji list - Vjesnik - 24 sata - časopis “Meridijani” - “Ha-kol” glasnik Židovske ske općine op pćine ćin ći nee Zagreb Zag agre reb - “Shalom” glasnik kanadske nadske ke e žžidovske id dovskke za zaajednice - “EuroClio” glasnik europske rops pske ps eu udruge drug dr uge n na nasastavnika povijesti - HRT (na televiziji u emisijama: misijaamaa: više više puta vi puta u Županijskoj panorami, mi, Hrvatska Hrvaatsk tsska ka danas, d Prizma, Duhovni izazovi i Dnevnik, na prvom programu Hrvatskog radija, na njihovim web stranicama) - Čakovečka televizija - Varaždinska televizija - razne međimurske radio stanice...
Ova školska godina kao i svaka druga traje nešto više od devet mjeseci. Na biologiji učimo da se nakon devet mjeseci rađaju slatke male stvari. ;) Mi smo u devet mjeseci puno, puno radili i dosta toga napravili. Najvažnije je da su učenici povijesne grupe puno toga naučili o ljudskim pravima na primjeru strašnog holokausta. O našem radu raadu ćemo napraviti mali dnevnik po mjese mjesecima: eci cima cima ma: RUJAN N - Početak našeg projekta proje jeekt kta i okukta pljanje 25 učenika. Odabranaa V.i.P. V.i.i.P .P P. ekipa su bili: Karolina Novak, Gora Goran an Top To Toplek, oplek, pl Martin naa Dobrović, Mateo Vugr Vugrinec, griin gr inec inec ec, Mirko Ze Zemljić, eml mljić mlji jiić, Luka Radiković, Lu Lukaa Sulejmani Luka Sulejmani, ni,, Damir ni Da Da Simović, Dunja jaa Holcinger, Hollcinger, Hol ci ci Lea Lesar, Leesa sar, r, Sanela Sever, Karla laa K Kol Kolar, olaar, Emanuell Ra ol R Radiković, adi diković, dik ko Eneja Zadravec Zadravec, ec,, An ec A And Andreja ndreja Topl Toplek, pllek ek, Zv ek, Zv Zvonimira Katić, Andr drrea ea Bu eas ube bek, k, K k, Kar arrla K utnjak, Sanja BelAndreas Bubek, Karla Kutnjak, ova ov ari, Janja B ellovar var a i,i, Janja J Palačić, Dorian ovari, Belovari, LLeskovec, eskovec, Robe Robert ert B Brkić, rkić, Julija Jančec i Melani Šparavec. Govorili Govo Go vorili smo o projektu i anketom vo iispitali is p ta pi t lil što što o već v možda znamo o toj tematici. LISTOPAD - Krenuli smo širiti mrežu lovaca na spajalice. Sjetili smo čak i one pjesme o Isusovim učenicima koji “mrežom” love vjernike, ali i raznih tvrtki koje imaju “mreže” radnika. Početni rezultati prikupljanja nisu bili ohrabrujući, ali smo ipak vjerovali da ćemo skupiti planiranih 100.000 spajalica. Kako bi pokrenuli akciju razglasili smo se na internetu (blog, mail, FaceBook), radiju i novinama. Razgledali smo naš budući muzej i planirali kako prostoriju “svaštare” urediti. Izdali smo prvi broj ovog fanzina čija je glavna značajka jednostavno kopiranje i distribucija. Učili smo o tome što su ljudska p rava ava i ka av kkako akko o ssu u kr kkršena ršenaa u holokaustu tijekom prava Drugog rata. Druggog svjetskog Dr svjet vvjjeettsskkog rrat ataa. Velika nam je čast at bila počeli biilaa št što sm što ssmo mo se se p oččeli dopisivati sa Otom o Konsteinom, Kons Ko n te tein in nom, m, ko kkoji oji je je iz Čakovca kao dječak bio b bi iio o odveden od dvveed deen n u logore lo oggore Auschwitz i Bergen Belsen. B Be elsen lsen ls en. Projekt Proj Pr Pro ojeekkt jee u iime me čakovečke židovske općine o op pććiine ne podržao po od drž ržao ao dr.med. dr. r.med med. Andrej Pal. me STUDENI ST TU UD DENI EN NI - HRT HRT RT je u nekoliko svojih emisija eem missiijja iskazao isska iska kazzaao veliki vveeliki li interes za projekt. Tisuće spajalica u našim ormaTTi isuće ććee spajali liicaa se se množe mn rima, u lance. Projekt rri ima, a počeli smo mo o ih ih spajati s sp smo u općinskoj sm mo javnom jaavnom tribinom prestavili p vijećnici. Židovska općina vi ije jećn niicci. Projekt su podržali pod Zagrab i predstavljen je j našem oskarovcu Branku Lustigu. PROSINAC - Zagrebački profesor Bruno Kuba nam je održao predavanje o sličnostima i razlikama židovstva i kršćanstva.
Povremeno se snimamo jer planiramo dokumentarac, a sa stropa već visi 80.000 spajalica. Pismom preporuke nas je podržao i Ured za ljudska prava pri Vladi RH. SIJEČANJ - Započeli smo uređivati ormare i zahvaljujući velikoj donaciji izraelskog veleposl veleposlanstva slan sl anst an stva v smo s već i prema premašili ašili traženi broj ojj spajalica. spa paja aja j lilica c . Razveselilo ca R zveselilo nas je pismo Ra predsjednika pred pr edsj ed sjed sj ed dni nika Republike Rep epubli ub bl ke Hrvatske gospodina din na Stjepa SStjepana t paana M Mes Mesića e ićća kkoji oji nas je podržao i poslao posl posl slao o svoj svvo oj doprinos do oprino oss spajalica. sp jalica. Uz pomoć spa cije cijele elee škole ško kolle le smo smo mo 27 27. 7. si siječnja ije ječn čnja čn j svečano o ja otvorili tvorili prvi pr p rvi h hrvatski rvat rv atskki ““R “Razredni Razr zred dni n muzej muz uzej holokausta”. holokau usta”. O Otv Otvaranju tva varanjju je uz var uz župana žu upanaa i načelnika načelnika ač ač općine naz nazočio zočio o i izraelski izzraaellskki vele veleposlanik le epo posl s anik Shmuel Me Meirom. eirom m. VIP-ači VIIPP-aačii su u imali iim mali ččast a t razgovarati as razg ra z ovarati sa zg gosp gosp. sp. Konsteinom Konstein i om što in što o smo i snimili. sni nimi m lil . VE VELJAČA ELJAČA - Muz M Muzej uzzej je ti tije jjekom je kom ko m veljače bio o otvoren o voren zaa pojedinačne ot pojed dinačne po posjete, osje jete tee, pa su nass uz u poneke roditelje ro od diiteeljlje i mještane mještaane posjeti pos osjetili uče en OŠ Štrigova, enici Štriggovva, O Domašineec, PovijesPovviji esučenici OŠŠ Domašinec, na ggrupa r pa II. OŠ Č ru Čakovec ako ove vecc i Po P Povijesna vijesna grup ggrupa gr rupa OŠ O Ne Nedelišća. ede delilšća. Profes Profesori sor iizz Županijskog sori Župa Žu p nijskog stručnog pa stru učn čno ogg vijećaa u učitelja čitelja povijesti povvijje jesti su tak jes ttakođer akođer razgled ak razgledali ed dali ali muze muzej ej i kod nas održali odrržali svojj seminar. seminar. em O OŽ OŽUJAK ŽUJAK K - U Uspostavljen sp postavljen n je j kontakt ssaa JUSP JJasenovac asenovac kkoji ojji ssu u izrazilii vve veliki eliki interess da na nas as i našu izložbu as izz ožbu izlo žb ugoste kod kod sebe, sseb ebe, e, a Židovska ka o opć p in pć inaa Zagreb Z greb je zaintere Za sira irana da općina zainteresirana nas u tome podrži koliko god može. Sredinom mjeseca smo u sklopu “Crocus” projekta održali komemoraciju za poginulu djecu prilikom čega smo oko procvjetalih šafrana položili plavo i žuto kamenje. TRAVANJ - Demontirali smo većinu muzeja i započeli planiranje za snimanje dokumentarca. 28.4. je prof. Hajdarović u Zagrebu predstavio naš projekt pred predstavnicima 15 europskih država na seminaru u organizaciji Vijeća Europe. Naš projekt na više stranica predstavljen u kanadskom časopisu Shalom. SVIBANJ - Razmišljali smo i razgovarali o tome što smo naučili i postigli. Snimali smo materijale za dokumentarac. LIPANJ - Objavili smo sedmi broj V.i.P.a i predstavili “nultu” verziju našeg dokumentarca. BUDUĆNOST - Nastavak promocije našeg projekta, završavanje dokumentarca i sljedećeg proljeća ponovno prisjećanje na djecu uz pomoć šafrana koji će opet niknuti pred školom.